NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050204].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189218 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Povratak srpske policije na Kosovo moguć samo u skrivenoj kameri</p>
<p>Nitko od Albanaca ne pomišlja o zajedničkoj državi sa Srbijom, prije bi dali život nego se vratili pod upravu Beograda, kaže ekonomist Ilir Bitiqi / Nedefiniran status teret je i za međunarodnu zajednicu, a i za nas koji živimo ovdje, jer nas drži u neizvjesnosti. Teret je i za Srbiju, kojoj je jasno da je Kosovo mlinski kamen oko njezina vrata i koji je iscrpljuje razmišljanjima o statusu, ocjenjuje bivši kosovski političar Azem Vllasi / Tezu po kojoj bi se neovisnim Kosovom došlo na korak od ujedinjenja s Albanijom, u Prištini ne uzimaju zaozbiljno</p>
<p>PRIŠTINA (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Sredovječni prodavač tehničke robe bio je nemalo iznenađen kad mu je u trgovinu u samom središtu Prištine ušao srpski policajac. »Dobar dan susjede, kupio bih televizor, pošto vam je ovaj ovdje«, upitao je policajac na srpskom, pokazujući prema jednom od tv-prijamnika. Nakon nekoliko trenutaka, koliko mu je trebalo da dođe do daha, zabezeknuti je Albanac odgovorio - 200 eura. »U, to je bre mnogo, može li jeftinije«, nije se dao smesti policajac. »Ma uzmi ga badava«, izustio je Albanac i glavom bez obzira izjurio iz prodavaonice…</p>
<p>Javnost i danas, više od godinu dana od emitiranja te epizode skrivene kamere u produkciji jedne kosovske televizije, tu anegdotu prepričava sa smijehom. Jer u mogućnost povratka srpskog državnog aparata na Kosovo, što i dalje zagovara jedan dio beogradske čaršije, u Prištini nitko odavno ne vjeruje. </p>
<p>»Nitko od Albanaca ne pomišlja o zajedničkoj državi sa Srbijom. Prije bi dali život nego se vratili pod upravu Beograda. Što nam prije priznaju neovisnost, to će prije osiromašeno Kosovo imati prigodu krenuti prema ekonomskoj i političkoj stabilizaciji te započeti put prema europskim integracijama, jer dosadašnji status quo ne vodi nikamo«, kaže za Vjesnik tridesetogodišnji ekonomist Ilir Bitiqi. Mišljenje tog nezaposlenog stanovnika Prištine dijeli cijeli albanski korpus na Kosovu, a njih je trenutačno nešto više od 90 posto dvomilijunske populacije. Dobar dio njih očekuje da će se konačni status te nekadašnje srpske pokrajine riješiti već ove godine. </p>
<p>»Nedefiniran status teret je i za međunarodnu zajednicu, a i za nas, jer nas drži u neizvjesnosti. Teret je i za Srbiju, kojoj je jasno da je Kosovo mlinski kamen oko njezina vrata i koji je iscrpljuje razmišljanjima o statusu«, ocjenjuje trenutačno stanje bivši kosovski političar, ugledni pravnik Azem Vllasi. Uvjeren je, poput mnogih, da će 2005. biti godina raspleta, jer Kosovo je, kaže, već pet i pol godina faktično neovisno, a i Srbija, koja ni sama ne zna što bi s njim, toga je svjesna. </p>
<p>U tom kontekstu je indikativno i da je šef misije UNMIK-a zatražio od europskih institucija da se Kosovu dodijeli poseban telefonski pozivni broj te zabranio registriranje kosovskih automobila u Srbiji. »Pitanje je samo na koji će način međunarodna zajednica formalizirati tu realnost a da pritom ne ponizi Srbiju« kaže Vllasi.</p>
<p>Iako pod protektoratom UN-a, ta u budućnosti vjerojatno najmlađa država u Europi ima gotovo sve atribute državnosti. Izuzmu li se ovlasti nad monetarnom politikom i policijom koja je kao i Kfor i Kosovski zaštitni korpus u rukama stranaca, Kosovo već sada ima sve institucije nužne za funkcioniranje države - vladu, parlament, ustrojeno pravosuđe. No i precizno definirane standarde, čijim ispunjavanjem međunarodna zajednica uvjetuje početak razgovora o konačnom statusu nekadašnje pokrajine, danas protektorata UN-a. Lista od osam prioriteta koje uz Unmik nadzire i Kontaktna skupina, započinje zaštitom ljudskih prava i zaštitom prava manjina, sigurnošću na cijelom teritoriju, povratku iseljenih i slobodi kretanja, na uspostavi sigurnosti i poboljšanju životnih uvjeta za sve stanovnike Kosova. </p>
<p>Ispunjavanje standarda jesu uvjet za neovisnost, no mnogo toga ovisi o razrješenju stanja u regiji, prije svega u SCG-u, koji ne funkcionira kao državna zajednica, smatra ugledni prištinski intelektualac Shkelzen Maliqi iz Centra za humanističke studije. Status quo mogao bi potaknuti radikalne elemente - kako sa srpske tako i s albanske strane - koji nisu pod kontrolom, pa se eskalacija nasilja, slična onoj iz siječnja prošle godine, procjenjuje moguća, iako za takvu situaciju postoje mehanizmi prevencije i sprječavanja. Stoga ovu godinu, smatra, treba iskoristiti za početak i intenziviranje razgovora o konačnom statusu. Jer, tvrdi, nakon desetljeća ratova na području bivše države došlo je vrijeme za smirivanje. A to je nužno i Srbiji, tvrdi.</p>
<p>Kosovo očekuje proces decentralizacije vlasti, jačanje lokalne samouprave i uključivanje tamošnjih Srba u rad institucija na kojemu inzistira međunarodna zajednica, a čemu se službeni Beograd preko svojih sunarodnjaka, ponajprije sa sjevera pokrajine, dosad protivio. »Treba naći modalitete zaštite srpske manjine«, rezolutan je Maliqi. </p>
<p>Albanci nepodijeljeno odbacuju nove-stare inicijative Beograda o podjeli Kosova na albanski i srpski dio. To je neizvedivo jer bi se time otvorila Pandorina kutija, smatraju Vjesnikovi sugovornici. »Što bi na takvo rješenje rekli Albanci iz Makedonije ili oni s juga Srbije, iz Preševske doline, gdje ih je tek nešto manje no Srba na Kosovu?«, pita Vllasi.</p>
<p>Tezu po kojoj bi se neovisnim Kosovom došlo na korak od ujedinjenja s Albanijom, u Prištini ne uzimaju zaozbiljno. Za Vllasija je priča o velikoj Albaniji dio arsenala srpske propagande kako bi se drugi narodi iz regije, ali i međunarodna zajednica, uplašili od navodnog albanskog ekspanzionizma.</p>
<p> »Za vrijeme hermetičke zatvorenosti Albanije, na Kosovu je bila osjetna čežnja za ujedinjenjem. No danas, kada su nestale barijere među nama, tog naboja više nema. Kosovski Albanci više i ne razmišljaju o tome, takav iredentistički pokret ovdje uživa podršku tek nekoliko posto albanske populacije. Kada se svojedobno potpisivala peticija za ujedinjenje s Albanijom, dobila je samo 40.000 potpisa, što govori da je riječ o marginalnoj skupini«, kaže Maliqi. </p>
<p>I dok albanska javnost na Kosovu iščekuje rasplet, osluškujući signale iz Sjedinjenih Država o mogućem jednostranom priznanju Kosova, nekad najnerazvijenije područje bivše države grca u ekonomskim poteškoćama.</p>
<p> Prema riječima Andreasa Vitkovskog, službenika Europske unije u Prištini, stopa nezaposlenosti premašuje 70 posto, a izvoz ne pokriva ni četiri posto uvoza. Prosječne mjesečne zarade kreću se između 100 i 150 eura, pa dobar dio stanovništva živi od novčane pomoći rođaka iz inozemstva. </p>
<p>Unatoč tome, prodavaonice i ulični štandovi puni su uvozne robe, najviše slovenske i hrvatske, a snijegom zatrpanim prištinskim ulicama klize i - najmoderniji automobili. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nema razloga da u Korenici načelnik bude iz SDSS-a samo zato što HDZ neće sa SDP-om</p>
<p>Jandroković: Ne isključujem mogućnost ni predizbornih koalicija, kao što nije isključeno da nakon izbora surađujemo i sa SDP-om/ Milinović: Županijska koalicija sa SDP-om nemoguća, ali nema razloga da u Korenici načelnik bude iz SDSS-a samo zato što HDZ neće sa SDP-om/ Pasecky: Za suradnju sa svima, osim s HSS-om/ U HSP-u nemaju ništa protiv koalicija sa SDP-om bude li programske sličnosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sklapanje predizbornih koalicija za lokalne izbore u svibnju ulazi u finalnu fazu bez nekih većih iznenađenja, a prema najavama stranačkih čelnika, koalicijske vlasti u gradovima i općinama mogle bi se formirati i u nekim do sada teško zamislivim kombinacijama. </p>
<p>Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula, na primjer, kaže da SDP na lokalnim izborima računa i na moguće partnerstvo s HSU-om ali i s HSP-om koji je »stranka sa sve većim koalicijskim kapitalom«. No, većina koalicija bit će formirana po principu da se desni centar okuplja oko HDZ-a a lijevi oko SDP-a, dok će iznimke biti moguće samo na razini gradova i općina i bit će postizborne.</p>
<p>Iako predsjednik SDP-a Ivica Račan tvrdi da na lokalnim razinama »nisu nemoguće ni koalicije s HDZ-om«, na županijskoj razini ih HDZ-ovi lokalni čelnici ne mogu ni zamisliti, pogotovo u županijama u kojima su SDP i HSS sada na vlasti. </p>
<p>Županijsku koaliciju sa SDP-om nemogućom smatra i Darko Milinović, prvi čovjek ličko-senjskog HDZ-a. No, ne i »ako bi u nekim sredinama, poput Korenice ili Udbine, postojala mogućnost da se formira blok srpskih stranaka, a da HDZ može formirati vlast sa SDP-om. Nema razloga da u Korenici načelnik bude iz SDSS-a samo zato što HDZ neće sa SDP-om«, dodaje Milinović. </p>
<p>Najblaži stav prema drugim strankama ima čelnik HDZ-a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Gordan Jandroković, koji ističe da sa svima postoji korektan odnos, pa i sa SDP-om. </p>
<p>»Na izbore ćemo vjerojatno samostalno, ali ne isključujem mogućnost ni predizbornih koalicija, kao što nije isključeno da nakon izbora surađujemo i sa SDP-om«, kaže Jandroković. Njegov kolega iz Zagrebačke županije Branimir Pasecky je, pak, »osobno za suradnju sa svima, osim s HSS-om«. U Međimurju je HDZ devedesetih imao župana u koaliciji s HSLS-om, HSS-om i HKDU-om pa su, prema riječima čelnika tamošnjeg HDZ-a Vladimira Ivkovića, načelno otvoreni za sve moguće koalicije. Ivković pritom ističe da već sada u polovici međimurskih općina SDP i HSS imaju načelnika uz pomoć HDZ-a. </p>
<p>Iako konačni dogovor o raspodjeli mjesta na listama još nije objavljen, SDP će sigurno na županijske izbore izići u koaliciji s HSS-om. No, središnjice nisu uspjele slomiti lokalne otpore i dogovoriti koalicije u gradovima središtima županija, koje su ljetos također bile postavljene kao zajednički cilj. Tome su se više opirali esdepeovci jer HSS u gradovima ne stoji ni približno tako dobro kao u ruralnim sredinama. </p>
<p>No, sve je izvjesnije da će SDP i HSS u većem broju županija tražiti i trećeg a možda i četvrtog partnera, jer su ankete pokazale da glasovi koje te dvije stranke mogu skupiti neće biti dovoljni za formiranje vlasti u otprilike polovici županija. U Varaždinskoj županiji taj su vlak već propustili, jer je HSLS potpisao sporazum s HNS-om i HSU-om, po kojem će zajedničku listu na gradskim izborima voditi Ivan Čehok a na županijskim Radimir Čačić. </p>
<p>HNS je, na nezadovoljstvo SDP-a, zaustavio dogovore lokalnih organizacijam sa SDP-om, dok se ne postigne dogovor na razini središnjica. Tom je pak dogovoru velika prepreka odluka SDP-a da mu glavni adut u Zagrebu bude Milan Bandić, koji je u stalnom sukobu sa zagrebačkim HNS-om. S druge strane, u SDP-u kažu da se na državnoj razini ne može postići dogovor dok se ne zna kako će završiti ujedinjavanje HNS-a s Librom. </p>
<p>Iako stranačke središnjice i te kako paze na imena koja će se pojaviti na lokalnim izborima, svi tvrde da organizacije na terenu imaju punu slobodu u izboru pred i postizbornih partnera. To tvrdi i vrh DC-a, a prema riječima saborskog zastupnika Frane Piplovića, najpoželjniji partneri su HDZ, HSP i stranke demokršćanske orijentacije, a ponegdje i SDP. </p>
<p>Glavni stan HSP-a donio je odluku o samostalnom izlasku na lokalne izbore na svim razinama, dok će postizborne koalicije biti moguće sa svim strankama koje će poduprijeti program HSP-a u nekoj lokalnoj sredini. Iznimka je samo SDSS jer, tvrde pravaši, među čelnicima te stranke ima ljudi koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske. U HSP-u nisu začuđeni izjavama čelnika SDP-a koji ne isključuju moguće postizborne koalicije s pravašima, a ni oni nemaju ništa protiv koalicija sa SDP-om bude li na lokalnoj razini programske sličnosti. </p>
<p>Sanja Kapetanić / Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dvije trećine birača protiv koalicije HDZ-a i SDP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koalicija HDZ-a i SDP-a o kojoj se u posljednje vrijeme govori u javnosti nema podršku punoljetnih građana s pravom glasa. Prema rezultatima istraživanja agencije Promocija plus provedenom na 1300 ispitanika iz cijele zemlje njoj se protivi 65,6 posto ispitanika, podržava ju 21,7 posto, dok ih 12,7 posto nema određen stav. </p>
<p>Koalicija je znatno manje prihvatljiva biračima SDP-a nego li biračima HDZ-a. Naime, među biračima SDP-a koaliciju podržava 18,3 posto ispitanika, a među biračima HDZ-a 33,6 posto. Koaliciji se protive tri četvrtine birača SDP-a (74,4 posto) i nešto više od polovine birača HDZ-a (56,3 posto). Među ispitanicima koji nisu birači ni HDZ-a niti SDP-a, koaliciji se izrazito protive birači HNS-a (72,2 posto), HSS-a (70,8 posto i HSP-a (70 posto). </p>
<p>Najveću podršku koalicija je zadobila u područjima u kojima je HDZ dominantan u odnosu na SDP - u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (32 posto) i Slavoniji (28,7 posto). U Dalmaciji, gdje je HDZ također dominantan, bilježi slabiju podršku (19,9 posto). U područjima u kojima je SDP dominantan ideja koalicije najveću je podršku dobila u Istri i Primorju (23,8 posto), nešto manju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (18,4 posto), dok ju najmanje podržavaju birači zagrebačke regije (14,4 posto). </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Godina hrvatskog turizma</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Hrvatska kao turistička zemlja dobila je veliko priznanje i sjajnu reklamu. Američki izdavač turističkih vodiča Lonely Planet proglasio je Hrvatsku najprivlačnijim svjetskim turističkim odredištem 2005. Među najatraktivnijim odredištima nalaze se i Kina, Argentina, SAD, Italija i Kostarika. Nastavak je to dobrog plasmana Hrvatske na svjetskim turističkim ljestvicama, ali i rezultat kontinuiranog ulaganja u turističku promidžbu te, što je isto tako bitno, povoljnijeg političkog okruženja.</p>
<p>Hrvatska je, naime, 2005. unatoč neriješenom »slučaju Gotovina« nesporno popularnija nego godinu, dvije ranije jer se kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji nalazi pred početkom pregovora o članstvu.</p>
<p>Hrvatska je, podsjetimo, jedina od spomenutih zemalja i lani bila među najzanimljivijim turističkim odredištima po izboru Lonely Planeta, no tada su bolje bile plasirani Novi Zeland, Australija i Peru, a uz nas među prvih pet bio je i Tajland. Hrvatsku je, podsjetimo, u ožujku prošle godine i švedski turistički časopis »Travel News« uvrstio među pet najatraktivnijih odredišta, uz Tajland, Južnu Afriku, SAD i Španjolsku. Australski dnevnik »Sun Herald« najzanimljivijim odredištima lani je proglasio Kambodžu, Novi Zeland, Gvatemalu, Grčku, Hrvatsku i Japan.</p>
<p>Kao hrvatska prednost lani se spominjao »jedinstveni spoj Mediterana i istočne Europe« te »sjajna kombinacija hrane i stila, prirodnih ljepota i arhitekture«. Nerijetko su se kao dodatne hrvatske prednosti navodile i »cijene niže od europskog prosjeka«. Sada se privlačnost Hrvatske također objašnjava na sličan način; »jedinstvenom kombinacijom kulture, povijesti, kuhinje, prometne pristupačnosti i pristupačnih cijena, osobito u odnosu na Italiju i Španjolsku«.</p>
<p>Ovakvo priznanje, gotovo su jednoglasni turistički stručnjaci, ne može se kupiti, a hrvatskom gospodarstvu i turističkim tvrtkama donijet će tisuće novih turista i dodatne milijune kuna. U usporedbi s time, oko pola milijuna eura uloženih u prošlogodišnji plaćeni boravak u Hrvatskoj stranih turističkih novinara više se nego isplatio.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bitka protiv predrasuda</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Koliko često europske naočale izgledaju drukčije nego što ih zamišljamo. U jeku rasprava o proračunu Europske unije, ratifikaciji Ustava, nastojanja da se poprave odnosi s Amerikom, odjednom u Europi tema dana postanu Romi.</p>
<p>Međutim, ne slučajno. Devet milijuna europskih Roma u ujedinjenoj Europi još nema prava kao svi drugi građani, a diskriminacija se provodi u zemljama srednje i jugoistočne Europe. Skup u Sofiji na kojem je pokrenuta inicijativa da se Romi integriraju u život europskih država pokazuje da Europa ima senzibilitet za rješavanje konkretnih problema koji su ponekad veći i osjetljiviji od visoke politike. Povijesna šansa za Rome donosi i niz dilema. Teško je sad reći hoće li Romi sudjelovati u programima koji bi im trebali izmijeniti životne običaje. Ali, izazov budućnosti je toliko jak i velik da će očito i romski vođe prihvatiti da u sljedećih deset godina nestane nepismenih u njihovim redovima. Europa, pogotovo njezin jugoistok, učinili su korak vrijedan pažnje.</p>
<p>Borba za ravnopravnost najveći je europski izazov, jer to podrazumijeva da više nikad ne bi smjelo biti građana drugog reda. Svi Europljani, pa naravno i Romi, u ujedinjenoj Europi moraju imati jednaka prava i šanse. Skup u Sofiji bez sumnje je povijesni i zbog činjenice da je Europa krenula u odlučujuću bitku protiv predrasuda. Treba biti pošten i priznati da Romi još u mnogim sredinama izazivaju predrasude koje im ne omogućuju integraciju. Sutra, kada će svemoćni Sorosev novac i realizacija brojnih programa dati rezultate, i Romi će imati ono na što je Europa ponosna - sigurna radna mjesta i socijalnu sigurnost.</p>
<p>Dobro je što je i Hrvatska bila na skupu u Sofiji. Po mnogo čemu smo primjer kako se treba odnositi prema nacionalnim manjinama, pa i Romima. Hrvatsko iskustvo trebaju primijeniti i druge zemlje u regiji, jer manjine su bogatstvo u Europi, domovini naroda. Dobro je i to što će jednu europsku inicijativu svesrdno podržati i Svjetska banka. Kada bankari daju novac za one koji nisu česti klijenti onda se očito događa nešto značajno i veliko.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Angažirati Markusa Wolfa</p>
<p>Bivši načelnik glavne obavještajne uprave bivšeg DDR-a imao bi zadatak procjenjivati valjanost informacija koje se pojavljuju u vezi s generalom Gotovinom. Odnosno, trebao bi reći što je korisna informacija, a što je dezinformacija. Taj njegov zaključak bi na kraju trebala prihvatiti i Carla del Ponte kao i britanski ministar</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>U vrijeme hladnog rata Beč je bio sjedište špijuna. Markus Wolf, bivši čelnik glavne obavještajne uprave bivšeg DDR-a, u svojim zapisima taj grad navodi kao mjesto gdje se događala vrlo živa obavještajna aktivnost. Tu su se mogli sresti obavještajci iz jednog i drugog lagera, međusobno se uhoditi, razmjenjivati informacije, uspostavljati suradnju.</p>
<p>No, čini se da je u vezi s tim aktivnostima Zagreb definitivno oduzeo primat Beču. Barem ako je suditi prema količini obavještajnih igara koje se događaju u hrvatskoj metropoli, a o kojima se, potom, tjednima i mjesecima razglaba u svim važnijim središtima moći. Od Bruxellesa do Washingtona. Tako smo ovaj tjedan, čini se dijelom i našom zaslugom, opet obdareni za jednu zanimljivu priču vezanu uz slučaj generala Gotovine zbog kojeg nam sada prijete odgodom već utanačenog datuma pregovora s Europskom unijom. </p>
<p>S tom obavještajnom storijom izašao je britanski predstavnik na sastanku europskih ministara vanjskih poslova. Svojim je europskim kolegama nedavno u Bruxellesu iznio podatke da je hrvatska vlada navodno preko svog čovjeka pregovarala s generalom Gotovinom o njegovoj eventualnoj predaji Haaškom sudu, i to negdje na području BiH, ali da u tome nije uspjela. Njegov je zaključak bio da je to dokaz kako Hrvatska ne surađuje sa Sudom jer umjesto što pregovara s Gotovinom trebala ga je uhititi te da zato treba i odgoditi najavljeni početak pregovora Hrvatske i EU-a s proljeća na jesen. </p>
<p>Da ironije bude potpuna, Britanci su kazali da su tu informaciju Haaškom sudu uputili sami hrvatski dužnsonici. Nakon toga, navodno su i ministri iz zemalja koje podupiru Hrvatsku, poput Austrije, Njemačke i Francuske, ostali zatečeni iznesenim podacima te nisu imali ništa za reći u obranu naše zemlje. Istini za volju, nekima od njih, kako se doznaje, već tada je priča njihova britanskog kolege zvučala pomalo iskonstruirano. Iskusnim diplomatima nije promaknuo rukopis obavještajnih službi u toj najnovijoj intrigi s Hrvatskom. Pritom im nije smetalo što su, po svoj prilici, u cijeli slučaj, nesvjesno, iz neznanja ili iz nekog drugog razloga, bili uključeni i neki hrvatski dužnosnici. Prave obavještajne podmetaljke, naime, upravo i počivaju na takvim »suradnicima«.</p>
<p>Svega nekoliko dana od pojavljivanja te priče u hrvatskim medijima pokazuju se napukline u toj naoko čvrstoj konstrukciji. Sada, naime, nije jasno je li taj Vladin čovjek, izvjesni Jure Kapetanović, uopće stupio u kontakt s generalom Gotovinom, iako se u prvoj varijanti tvrdilo da se osobno sastao s njim. Također, ispostavlja se da je Kapetanović osoba i inače sklona preuveličavanju svojih pothvata što se potvrđuje činjenicama da je navodno rado »dilao« informacije za žuti tisak.</p>
<p>Zbog toga se pojavila sumnja je li uopće netko angažirao posrednika za pregovore s Gotovinom, a ako jest tko ga je sve mogao angažirati. Osim toga, netočnom se pokazala i tvrdnja o dugogodišnjem prijateljstvu Kapetanovića i šefa Obavještajne agencije Grubišića jer je potonji početkom devedesetih bio na sasvim drugom kontinentu. U Australiji.</p>
<p>Sve zajedno, dakle, pomalo podsjeća na onaj već glasoviti slučaj kupanja generala Gotovine u Brelima. Njegov navodni ljetni izlet u to poznato hrvatsko ljetovalište trebalo je biti izlikom za odbijanje određivanja datuma početka pregovora Hrvatske i EU-a u prosincu. Kada se kasnije ispostavilo da je osoba izdaleka nalik Gotovini ipak bila talijanski turist, datum se ipak morao odrediti. Sada je uoči početka pregovora iskrsnuo Kapetanović i njegov navodni susret s Gotovinom u Čapljini. S obzirom na veličinu i poziciju toga gradića na Neretvi, jasno je da se u njemu ne može dogoditi nikakav tajanstveni susret. To je malo mjesto u kojem svatko svakoga zna, a čim netko kupi pola kilograma kruha više nego obično trgovkinja će odmah upitati tko mu je od rođaka pristigao. Osim toga, iz tog inače lijepoga gradića postoji tek nekoliko izlaza koje je lako kontrolirati. Susret s Gotovinom u Čapljini mogao je planirati netko kome je cijela Hercegovina egzotika, a i tada samo u slučaju ako je želio da o tome svi počnu razgovarati uz jutarnju kavu.</p>
<p>Tako se opet pokazuje da obavještajne intrige u sebi sadrže podatke koje ih brzo učine nevjerodostojnima. Po svoj prilici su na to računali i neki europski ministri kada su odšutjeli predavanje svog britanskog kolege s navodnim dokazima o posrednim pregovorima hrvatskih vlasti s Gotovinom. No, s obzirom na to da se takve priče uvijek iznova ponavljaju, i to uoči svakog važnog datuma za našu zemlju, ne bi bilo loše da Hrvatska, uz pristanak glavnih zemalja EU-a, povremeno angažira, primjerice, Markusa Wolfa, bivšeg načelnika glavne obavještajne uprave bivšeg DDR-a.</p>
<p>On bi imao zadatak procjenjivati valjanost informacija koje se pojavljuju u vezi s generalom Gotovinom. Odnosno, trebao bi reći što je korisna informacija, a što je dezinformacija. Taj njegov zaključak bi na kraju trebala prihvatiti i Carla del Ponte kao i britanski ministar čak i u slučajevima kada ustvrdi da su Britanci zapravo glavni kreatori tih obavještajnih podmetaljki. U suprotnom, stalno ćemo se boriti protiv vjetrenjača. Neki nešto tvrde ne nudeći dokaze, a onda se od Hrvata traži da dokažu kako to nije istina. Upravo tako postupa i šef EUFOR-a, britanski general Leakey u BiH. Kaže da lovi Gotovinu, a kada ga pitaju ima li dokaze da je u Hercegovini, uzvrati kako o tome pišu mediji. A mediji su slobodni i mogu objavljivati što hoće. Cinici bi rekli, pa, i istinu. Što se pak tiče angažiranja Wolfa, riječ je o metafori, jer je količina dezinformacija i medijskih manipulacija koje se kroje i plasiraju u i oko Zagreba, davno prešla podnošljive okvire za jednu normalnu državu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Terzić zatražio oslobađanje bosanskih »Alžiraca« iz Guantanama </p>
<p>S jedne strane, gledajući pravni aspekt cijeloga slučaja, čini se da su zakoni BiH izručenjem prekršeni. S druge strane, tadašnje vlasti bile su dovedene u vrlo tešku situaciju, a problem s »Alžircima« nažalost tek je jedan iz cijeloga korpusa neugodnosti nastalih u vezi s naturaliziranim Bosancima pristiglim iz islamskoga svijeta</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić uputio je u srijedu službeni zahtjev Sjedinjenim Državama za oslobađanje četvorice državljana BiH, pripadnika tzv. Alžirske skupine, koji se već tri godine nalaze u zatočeništvu u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi. Takav zahtjev upućen je u pismu američkoj državnoj tajnici Condoleezzi Rice, a Terzić ga je poslao nakon što ga je za to u utorak ovlastilo Vijeće ministara.</p>
<p>»BiH će od Sjedinjenih Država, ako one nisu pokrenule nikakav postupak protiv bosanskohercegovačkih državljana zatražiti da se oni vrate u našu zemlju«, kazao je Terzić novinarima.</p>
<p>Podsjetimo, šestoricu članova »Alžirske skupine« uhitile su vlasti BiH potkraj 2001. pod sumnjom da su planirali napade na veleposlanstva SAD-a i Velike Britanije u Sarajevu. Unatoč odluci tada najviše pravosudne institucije u BiH, Doma za ljudska prava, njih šestorica su izručena Sjedinjenim Državama 17. siječnja 2002., i to nakon što su iscrpljene sve pravne mogućnosti da ih se i dalje drži zatočenima u BiH. Naravno, izručenju je prethodio snažan pritisak SAD-a na vlasti BiH, u sklopu opsežnih protuterorističkih mjera poduzetih nakon 11. rujna. NATO-ove Stabilizacijske snage (SFOR) čak su zaprijetile da će same uhititi i isporučiti osumnjičene teroriste ako to ne urade vlasti Bosne i Hercegovine, koje su očito imale vrlo uzak manevarski prostor.</p>
<p>Izručenje su pratili burni prosvjedi, koji se umalo nisu pretvorili u krvavi obračun demonstranata s policijom. »Alžirci« su, istina, bili tek zgodan povod da se desničarski krugovi u BiH usprotive tadašnjoj vlasti Alijanse za promjene, predvođenoj SDP-om, koju su držali odgovornom za izručenje, ali i općenito protubošnjački i protumuslimanski orijentiranom. I ovaj tjedan bilo je prosvjeda u kojima se tražilo oslobađanje »Alžirske skupine«, ali mnogo mirnijih i s manjim brojem sudionika, što je posvjedočilo o izmijenjenim političkim okolnostima. Sada je na vlasti ponovno nacionalistička SDA.</p>
<p>Inače, Dom za ljudska prava BiH ocijenio je da su izručenjem »Alžiraca« u zemlju gdje im prijeti smrtna kazna prekršeni zakoni Bosne i Hercegovine te ljudska prava izručenih. Također je naglašeno da oni nisu zarobljeni kao većina ostalih zatočenika Guantanamo Baya u operacijama vojske SAD-a, a vlastima BiH je naloženo da pripadnicima skupine pruže svu potrebnu pravnu pomoć, te isplate odštetu njihovim obiteljima. </p>
<p>Naravno, to se odnosi samo na četvoricu pripadnika skupine - Mohammeda Nechlea, Mustafu Ati Idiru, Boudella Hadza i Boumediana Lakhdara, koji i dalje imaju bosanskohercegovačko državljanstvo, s obzirom na to da je za ostalu dvojicu (Sabera Lahmara i Benkacema Bensaiaha) naknadnom provjerom utvrđeno da su na nezakonit način došli do državljanstva BiH - koje im je onda oduzeto, pa se smatraju protjeranima iz zemlje.</p>
<p>Predstavnik ministarstva pravde BiH Amir Pilav sredinom prošle godine posjetio je četvoricu bosanskohercegovačkih državljana. Tijekom razgovora oni su mu se, navodno, požalili na loš tretman koji imaju u zatočeništvu. Njima je, inače, raspravni tribunal američkog vojnog zatvora Guantanamo Bay odredio status neprijateljskih vojnika.</p>
<p>Zatočene naturalizirane Bosance posjetili su i pravni zastupnici iz odvjetničkoga tima tvrtke »Wilmer Cutler Pickering Hale and Dorr« iz SAD-a i oni su s predstavnicima bosanskohercegovačkih izvršnih i sudbenih vlasti razgovarali o mogućnosti pomoći pripadnicima »Alžirske skupine«. Jedan od odvjetnika kazao je da američke vojne vlasti nisu predočile ni jedan dokaz na temelju kojeg se članovi skupine drže zatočenima, navodno jer je riječ o povjerljivim podacima.</p>
<p>Nada se polaže u najavljenu spremnost vlasti Sjedinjenih Država da pregovaraju s nekim zemljama čiji su državljani zatočeni u Guntanamu o njihovu oslobađanju ili transferu.</p>
<p>Treba reći da je cijeli slučaj s »Alžirskom skupinom«, ako se ostave na stranu pojedinačne sudbine tih ljudi i njihovih obitelji, u najvećoj mjeri ipak služio za unutarnjopolitička razračunavanja u samoj Bosni i Hercegovini. S jedne strane, gledajući pravni aspekt cijeloga slučaja, čini se da su zakoni BiH izručenjem prekršeni. S druge strane, tadašnje vlasti BiH bile su dovedene u vrlo tešku situaciju, a problem s »Alžircima« nažalost tek je jedan iz cijeloga korpusa neugodnosti nastalih u vezi s naturaliziranim Bosancima pristiglim iz islamskoga svijeta.</p>
<p>Naime, nije nikakva tajna, štoviše o tome su objavljeni brojni podaci, da su mnogi od velikog broja dragovoljaca iz islamskoga svijeta koji su se u ratu došli boriti na strani Armije BiH, bili na različite načine povezani sa svjetskim terorističkim mrežama. Izetbegovićeva administracije je tim ljudima često neselektivno omogućavala dobivanje bosanskohercegovačkog državljanstva i ostanak u zemlji suprotno odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«</p>
<p>Iako je prvi novinar »pravednik među narodima« – od svih hrvatskih, a pretpostavlja se i europskih novinara – proglašen nedavno u Izraelu, među njegovim kolegama novinarima u Hrvatskoj, osim u »Slobodnoj Dalmaciji«, nije dobio ni retka (u novinama) i ni riječi (na radiju i televiziji). Doista nekolegijalno i neprofesionalno!</p>
<p>JOSIP GRBELJA </p>
<p>Prvi novinar »pravednik među narodima«</p>
<p> – od svih hrvatskih, a pretpostavlja se i europskih novinara – proglašen je nedavno u Izraelu. riječ je o Pelješčaninu Rudimiru Rudolf Roter iz Potomja, rođen 7. ožujka 1897., umro 1959., i to za pomoć u ratu kolegi novinaru Abrahamu (Abu) Koenu i njegovoj obitelji.</p>
<p>Sudbina toga hrabrog novinara s Pelješca doista je zanimljiva. Prije dvije-tri godine Dubrovčanin Petrović zamolio me da mu pošaljem podatke koje znamo o novinaru Roteru. Želja je bila ispunjena.</p>
<p>Ponovno je Petrović 26. prosinca 2004. telefonirao: »Dužan sam Vas prvoga obavijestiti da je izraelska državna ustanova Yad Vashem proglasila Rotera 'pravednikom među narodima'.« Zbunjeno rekoh: »Molim, tko zove i tko je 'pravednik'?« Slijedio je odgovor: »Petrović iz Dubrovnika! Sjećate li se Rotera?« »On je 'Pravednik'?« upitah, i tada postadoh svjestan da sam pridonio onome što je o Roteru i Abu Koenu istraživao Dubrovčanin Stipo Antičević (86).</p>
<p>Sutradan sam prolistao sve važnije dnevnike u Hrvatskoj, ali informaciju o tome objavila je jedino Slobodna Dalmacija (27. prosinca 2004.). Zar je među novinarima zavladala nekolegijalnost i neprofesionalnost, upitah se.</p>
<p>Rudimir Rudolf Roter bio je stolar u Potomju. Žudio je za znanjem. Jednom je u seoskoj prodavaonici, umotavajući čavle u novinski papir, pročitao o mogućnosti dopisnog obrazovanja. Za samo dvije godine završio je realnu gimnaziju u Splitu, a potom i Filozofski fakultet u Zagrebu.</p>
<p>Svladao je talijanski, djelomično i francuski jezik, te daktilografiju, posvetio se kulturnim pitanjima u novinarstvu, i bio od 15. studenoga 1928. stalno zaposlen u sarajevskom listu Večernja pošta, surađujući i u sarajevskom Jugoslavenskom listu te pišući iz Sarajeva u Tipografijinim listovima iz Zagreba. Dana 1. siječnja 1929. primljen je i u Novinarsko društvo.</p>
<p>Drugi svjetski rat zatekao ga je u Sarajevu. Odmah se sa svojom obitelji i obitelji kolege novinara Abrahama Koena preselio u rodno Potomje na Pelješcu, izlažući sebe i svoju obitelj, ali i sve Potomjane, smrtnoj opasnosti. Skrivao je kolegu Koena sve dok 1942., pod zapovjedništvom pukovnika Rocchija, zapovjednika poluotoka Pelješca, nisu učestala »čišćenja terena« (rastrellamenti), praćena ubojstvima, pljačkama, odvođenjima u koncentracijske logore i drugo. Koen je 1942. s obitelji napustio Pelješac, ali su dospjeli u logor na Rabu.</p>
<p>Nakon kapitulacije Italije, Abraham Koen našao se u Crikvenici, gdje ga je susreo Mahmud Konjhodžić, poznati partizanski novinar, koji je u svojim sjećanjima u zborniku »Vjesnik 1940. – 1960.« naveo da ga je sreo u društvu Vicka Maslova, jednoga od dužnosnika Hrvatskoga novinarskog društva, te da su se obojica spremala na put u Otočac da se jave u redakciju Vjesnika.</p>
<p>»Abo Koen«, naveo je Konjhodžić, »bio je već stariji čovjek, slabo pokretan... i određen je za tehničkog urednika Vjesnika... Zaklali su ga četnici u svibnju 1944. tijekom napada na našu bolnicu u selu Krečani u Lici, a Vicko Maslov je umro 1955. godine u Zagrebu.«</p>
<p>U zborniku sjećanja »Vjesnik 1940. –1990.« Karlo Nagy, rukovodilac Vjesnikove tiskare u Turjanskom, sjeća se da je u tiskari radio i Abo Koen sa ženom i malom kćeri, da je hodao teško (sa štapom) i da su ga čuvali.</p>
<p>Elvira Koen, prva Vjesnikova fotoreporterka, u istom se zborniku sjeća svojih dana u Dubrovniku u privatnoj fotografskoj radnji »Jadran«, pa interniranja 1942. u logor na Rabu i ostaloga iz partizana.</p>
<p>Zdenko Has, sjećajući se, među ostalim, kako su se s tiskarom probijali kroz neprijateljske položaje prema Korenici, naveo je da su »u Krečanama četnici u bolnici zaklali starog novinara Abu Koena, koji je radio kao korektor u štampariji«.</p>
<p>Rudimir Rudolf Roter preživio je rat i od 2. siječnja 1949. radio kao urednik Kulturne rubrike Radio-Dubrovnika. Napisao je dvije brošurice. Radio je i u Crvenom križu i u Turističkom savezu te na Ljetnim dubrovačkim igrama.</p>
<p>Njegova mlađa kći Jasenka Roter-Petrović poznata je svjetska pijanistica (danas živi u Dubrovniku), a starija Zrinka živi u Kanadi. Roterovu ulogu u zaštiti kolege Koena i njegove obitelji potvrdila je Yad Vashemu i Koenova kći Mira Šolić (66), koja danas živi u Beogradu.</p>
<p>Tako je, eto, jedan hrvatski novinar proglašen za »pravednika među narodima«, ali među njegovim kolegama novinarima u Hrvatskoj, osim u Slobodnoj Dalmaciji, nije dobio ni retka (u novinama) i ni riječi (na radiju i televiziji). Doista nekolegijalno i neprofesionalno! </p>
<p>Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Snaga koja može ozdraviti svijet i civilizaciju</p>
<p>Kršćanstvo, kako kaže Werfel, donosi svijetu mentalno i duhovno zdravlje svojom ljubavlju, a neki homoseksualni aktivisti koji žele poistovjetiti kršćanstvo i nacizam trebali bi se dublje zapitati o habitusu svojih stavova. Jer i nacizam, ali i habitualno-ekstremni homoseksualizam imaju nešto zajedničko: perverziju – svako prema svojem opredjeljenju</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Tridesetih godina prošloga stoljeća bilo je njemačkih publicista i književnika kršćanskog nadahnuća koji su govorili u ono vrijeme da je pravi izlaz iz svjetske krize jedino u povratku kršćanskim korijenima. Jedan on onih koji je to snažno izrazio bio je njemačko-židovski publicist Franz Werfel (1890. – 1945.), koji je izjavio da »svijet koji sebe naziva civiliziranim može se duševno iscijeliti samo ako iznova nađe put do pravog kršćanstva«. </p>
<p>Svijet u svojoj konstituciji ima multietničku razinu, etnopsihološku, ali je važna i duhovna razina koju je, smatra Werfel, u pozitivnom smislu potrebno razbuktati. A najbolji put je povratak kršćanskim potencijalima, onom pravom kršćanstvu.</p>
<p>Kršćanstvo u svojoj biti sadrži temeljnu postavku ljubavi prema Bogu i bližnjemu, ali kršćanstvo ima i one ljekovite elemente koji su potrebni svijetu. </p>
<p>Negativne ideologije koje na kolektivnoj razini iscrpljuju narode i civilizaciju, te je čine umornima kroz ratove i sukobe, moraju se istopiti poput snijega na suncu pred neugasivom snagom Kristove ljubavi. Sasvim je jasno da veliku ulogu u toj afirmaciji kršćanskog duha i pravoga kršćanstva ima čovjekova slobodna volja, osobito onoga koji se naziva kršćaninom.</p>
<p>Werfelova izjava bila je zanimljiva, osobito u povijesnom kontekstu u kojem je živio. Naime, tridesetih godina prošloga stoljeća, kada je u Njemačkoj bujao nacizam, on je po gradovima održavao studentske tribine i jednom prigodom je u gradu Insterburgu izjavio da je kršćanstvo ona snaga koja može ozdraviti svijet i civilizaciju. Bio je popraćen agresivnim zvižducima sudionika tribine i mladih studenata koji su već tada bili zadojeni nacizmom. </p>
<p>Njegova tvrdnja nazvana je »komunističko-židovskom« podvalom, te je tom prigodom bio napadnut i uz pratnju policije morao je napustiti dvoranu.</p>
<p>Taj događaj potvrđuje tezu da su nacisti u samom kršćanstvu i kršćanskom nadahnuću gledali »židovsku podvalu« i gajili prema njemu patološku mržnju. U nacističkoj vizuri promišljanja svijeta kršćanstvo je također trebalo biti uništeno i trebalo je nestati kao velika zabluda. I sam Adolf Hitler nametao se svijetu kao neki mesija, ali bio je zapravo antimesija – u odnosu prema Isusu Kristu. A tko god pokuša imitirati Boga bez obzira na ideologiju, on se pretvara u ništa drugo nego u antikristovsku suprotnost i nije ništa drugo nego odraz »otajstva bezakonja« (2 Sol 5,7).</p>
<p>Franjevački svećenik Maksimilijan Kolbe i časna sestra Edit Stein, kao i mnogi drugi svećenici, redovnici i redovnice koji su trunuli u nacističkim koncentracijskim logorima živi su svjedoci da je nacizam u kršćanstvu i Kristu gledao svoju negaciju. Osobito nakon izjave pape Pia XI. da su svi kršćani »duhom Semiti«, jer baštine vjeru od Izraela.</p>
<p>Zašto je važno neprestano spominjati te činjenice? </p>
<p>Jednostavno, zbog anarholiberalnih podmetanja koja neprestano poistovjećuju kršćanstvo i njegovo promišljanje svijeta s nacističkim promišljanjem svijeta. U takvu poistovjećivanju posljednjih dana na osobit način isticali su se homoseksualni aktivisti koji su poistovjetili kršćansku vizuru prema homoseksualnosti i nacističku vizuru Adolfa Hitlera.</p>
<p>Baš zbog kolosalne razlike kršćanstva i nacizma i zbog razlike promišljanja dostojanstva ljudske osobe, takva tvrdnja može se nazvati klevetničkom ili jednostavnim neznanjem. Kršćanstvo, svakog čovjeka, pa samim tim i homoseksualca gleda u perspektivi Božje ljubavi i milosrđa, te poziva na obraćenje i promjenu života. Dok nacizam u svojoj dijaboličnoj vizuri ide prema zatiranju osobe. Tako da se poistovjećivanje odnosa prema homoseksualcima koje dolazi od homoseksualnih aktivista može nazvati zločestim podmetanjem ili uskom pervertitskom vizurom iz koje oni ne vide ništa drugo nego svoj uskogrudni svijet prijezira i mržnje prema kršćanstvu.</p>
<p>Kršćanstvo, kako kaže Werfel, donosi svijetu mentalno i duhovno zdravlje svojom ljubavlju, a neki homoseksualni aktivisti koji žele poistovjetiti kršćanstvo i nacizam trebali bi se dublje zapitati o habitusu svojih stavova. Jer i nacizam, ali i habitualno-ekstremni homoseksualizam imaju nešto zajedničko: perverziju – svako prema svojem opredjeljenju.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Istjerivanje antifašizma iz hrvatskoga naroda</p>
<p>Gospodin Borić je jasno pokazao da pripada onim snagama kojima je potreban hrvatski klerofašizam jer se samo tako može Hrvatsku diskvalificirati i gaziti. Nije slučajno da je Budakova spomen-ploča osvanula u Sv. Roku, na crkvenom zidu, isti dan kada je Milošević pred sudom u Haagu optuživao Hrvatsku za klerofašizam</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Gospodin Borić, novinar iz Kölna, poznat i programiran kao tumač nedavne hrvatske prošlosti, u svojem javljanju u Stajalištima 31. siječnja primio se programiranja proslave obljetnice antifašističke pobjede hrvatskog naroda s namjerom i bojazni da ta proslava ne bi bila previše antifašistička, a premalo klerofašistička.</p>
<p>Borić je, i tim stajalištima, jasno pokazao da pripada onim snagama kojima je potreban hrvatski klerofašizam jer se samo tako može Hrvatsku diskvalificirati i gaziti. Nije slučajno da je Budakova spomen-ploča osvanula u Sv. Roku, na crkvenom zidu, isti dan kada je Milošević pred sudom u Haagu optuživao Hrvatsku za klerofašizam.</p>
<p>Gospodin Borić izravno ne proširuje srpsku rehabilitaciju Draže Mihailovića, ali u tim okvirima daje lažno značenje izbjegličkoj kraljevskoj jugoslavenskoj vladi, da je bila na strani zapadnih saveznika te da je sporazumom Tito – Šubašić dan legalitet Titovoj Jugoslaviji.</p>
<p>Činjenice su posve drukčije. Kraljevska vlada je obmanjivala Churchilla da Draža Mihailović vodi rat protiv okupatora dok na početku 1943. nije dobio jasne spoznaje i stupio u vezu s Titom kojemu je poslao za vezu vlastitog sina i od tada pružao svu vojnu i sanitetsku pomoć, čime se promijenio britanski odnos prema izbjegličkoj vladi i četnicima Draže Mihailovića. </p>
<p>Sporazum Tito – Šubašić bio je Churchillu zgodan izlaz da se riješi bezvezne vlade. Uostalom, poznato je da je Churchill u ratu bio veliki pragmatičar.</p>
<p>Borić jasno pokazuje da pripada onima koji bi još za vrijeme rata Titu bili odrubili glavu a kad im nije to uspjelo onda se iživljavaju na spomeniku i kipićima (To potonje nam je degutantno demonstrirala Hrvatska televizija – koja još za antifašističku borbu hrvatskog naroda koristi kvislinšku terminologiju).</p>
<p>Istjerivanje antifašizma iz hrvatskog naroda glavni je zadatak svih neprijatelja hrvatskoga naroda, pa hrvatskom narodu nameću spomen na one koji su izdali narod i domovinu umjesto onih koji su izvojevali pobjedu nad fašizmom. Od hrvatskoga naroda stvaraju mučenika umjesto pobjednika.</p>
<p>Svi ti zlonamjernici jako se brinu kako će Hrvatska proslaviti obljetnicu antifašističke pobjede. Njima bi bilo najbolje mjesto za proslavu Bleiburg, jer se tu može najzornije slikati hrvatski klerofašizam – javno i demonstrativno, a pobjedu nad fašizmom da se proslavi komorno, daleko od javnosti, samo u društvu još preživjelih partizana.</p>
<p>O tome mogu iznijeti vlastito iskustvo, jer sam bio na proslavi obljetnice Brežničke čete u Sloveniji i Desetog korpusa zagrebačkog u Zagrebu. Na prvom skupu bila je to općenarodna proslava u nazočnosti naroda, školske omladine, preživjelih partizana, vojske, vojnih atašea te vodećih ljudi države i Crkve. </p>
<p>Preživjeli borci s kapama, obilježjima i odličjima postrojeni ispod svojih ratnih zastava. Svečanost sa svim vojnim i vjerskim počastima palim borcima, imena poginulih partizana brižljivo su uglancana na patinastim pločama. U govorima sav otpor fašizmu se pripisuje Oslobodilnoj fronti Slovenije bez spomena Tita i partije, jer očito, Slovenci znaju što im treba i što im koristi kao da su oduvijek bili sami na svijetu. </p>
<p>Svi sudionici su besplatno počašćeni vojničkim grahom i pićem uz naplatu. Put te partizanske čete označen je i stazama partizanskog marša za sport, rekreaciju i turiste.</p>
<p>U Zagrebu proslavljena je obljetnica Desetog korpusa zagrebačkoga, koji je, prema Mesiću, dao više boraca nego cijela okupirana Europa zajedno. Poznato je da je grad Zagreb dao više od pedeset tisuća boraca s oružjem te barem tri puta toliko simpatizera koji su pomagali partizansku borbu. </p>
<p>Proslava je imala komorni karakter, daleko od javnosti, pozvani su preživjeli borci, bez sudjelovanja građana, omladine, vojske te vojnih atašea (iako su za vrijeme rata taj korpus pratile savezničke vojne misije u svim borbama), preživjeli borci bez ratnih obilježja i ratnih zastava (koje su još u Beogradu), bez vojnih i vjerskih počasti poginulim borcima. </p>
<p>Sve u svemu, daleko od očiju javnosti i istine, u užem krugu, uz bogatu trpezu. Sve organizirano tako da na kraju kao sudionik imate osjećaj da ste prevedeni žedni preko vode.</p>
<p>Zato nije čudno što pojedinci, kao Gojko Borić, sugeriraju proslavu na Bleiburgu. Tito je pokazao da je znao kako vladati Jugoslavijom, a kad je njega nestalo došlo je do ponovnih pokolja (više od 300 tisuća ljudi koje nitko ne spominje) jer nije bilo nikoga da se obračuna s nekoliko usijanih glava. </p>
<p>Uvjeren sam da će Hrvatska, kada je znala i mogla u općenarodnom ustanku dati pet borbenih korpusa, na desetke divizija, odreda i stotine partizanskih četa, znati i proslaviti obljetnicu pobjede naroda nad fašizmom.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, konzultant za transfere tehnologija u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Grad Zagreb duguje školama novac za Bandićev projekt besplatnih udžbenika</p>
<p>U nezgodnoj smo poziciji jer nas uporno zovu nakladnici i traže svoj novac, kaže ravnateljica Osnovne škole Kustošija Marija Rihtarić / Djeci udžbenike ne možemo uzeti, niti možemo tražiti od roditelja da ih plate, kažu u Didakti/ Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lazanja tvrdi da je Grad podmirio sve pristigle obveze</p>
<p>Unatoč pompoznim najavama o besplatnim udžbenicima za svojih 65 tisuća osmoškolaca, Grad Zagreb nije svim školama podmirio troškove besplatnih knjiga. </p>
<p>Od početka školske godine prošlo je pet mjeseci, a budući da im Grad nije isplatio novac, dio škola pod pritiskom nakladnika podmirio je troškove dostavljenih udžbenika sa svojih računa. Neke pak zagrebačke škole odlučile su odbiti platiti nešto što su dobile kao besplatno. </p>
<p>Jedna od njih je Osnovna škola Kustošija, kojoj Grad nije podmirio troškove udžbenika za eksperimentalni program tehničke kulture u sedmom i osmom razredu. Škola je prošlog ljeta naručila 154 udžbenika za tehničku kulturu a nakladnici Školska knjiga i Didakta dostavili su ih na vrijeme. »Iz nepoznatog razloga Grad nije pokrio troškove tih udžbenika iako je riječ o programu koji se provodi četiri godine. Zato smo u nezgodnoj poziciji jer nas uporno zovu nakladnici i traže svoj novac. Školska knjiga i Didakta od nas potražuju više od 10.700 kuna, a škola nema novca da to plati«, kaže ravnateljica Osnovne škole Kustošija Marija Rihtarić. </p>
<p>Dodaje da roditelje nije upoznala sa situacijom jer ih ne želi zbunjivati. »Oni znaju da su udžbenici besplatni i nema smisla od njih i djece tražiti da podmire cijenu udžbenika«, dodaje Marija Rihtarić. </p>
<p>»Prošle školske godine Grad Zagreb podmirio je troškove besplatnih udžbenika s oko mjesec dana zakašnjenja. Ove godine kasni u dijelu škola pet mjeseci i ne znam što u čemu bi bio problem, osim u političkoj odluci«, komentira direktor Didakte Želimir Bistrović. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, naime, sporan je udžbenik za eksperimentalni program tehničke kulture koji, među ostalim, potpisuje kao autor Josip Milat, osoba koja je u prošloj vlasti imala blizak kontakt s tadašnjim ministrom Vladimirom Strugarom. Između Milata i sadašnjeg pomoćnika ministra Nenada Markovića nedavno je izbio otvoreni sukob na okruglom stolu u sjedištu SDP-a, upravo oko programa tehničkog odgoja. Zbog toga Bistrović vjeruje da se taj udžbenik ne plaća zbog političkih razloga. Njegova nakladnička kuća potraživala je od škola 40 tisuća kuna, no nakon što su neke isplatile novac s vlastitih računa, ostao je dug od oko 15 tisuća. </p>
<p>»Nalazimo se u apsurdnoj situaciji. Jer, knjige ne možemo oduzeti od djece niti tražiti od roditelja da ih plate«, kaže Bistrović, dodajući da nije fer opstruirati udžbenik iz tehničke kulture iz političkih razloga. Riječ je, tvrdi, o dobrom udžbeniku, što su potvrdili i stručnjaci, o udžbeniku s kojim su vrlo zadovoljni i nastavnici i učenici. Odluku o dodjeli udžbenika Gradsko poglavarstvo donijelo je prihvaćajući ideju zamjenika gradonačelnice Milana Bandića, a za besplatne udžbenike osigurano je iz gradskog proračuna 22 milijuna kuna . </p>
<p>Za provedbu Bandićeve ideje zadužen je Gradski ured za obrazovanje i sport, čiji pak pročelnik Ivica Lazanja tvrdi da je Grad pokrio sve obveze koje su mu došle na naplatu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kolone nezadovoljnih satima čekale pred ZET-ovim šalterima </p>
<p>»Radije bih da se pokaz prodaje kao i prije, po 60 kuna, barem bih zadržao svoje dostojanstvo«, kaže Veljko Mlinarić / ZET-ova prodavačica smatra da su se svi formulari trebali potpisivati na Zavodu za zapošljavanje</p>
<p>Od osam sati u četvrtak je na svim ZET-ovim prodajnim mjestima u gradu započela podjela socijalnih pokaznih karata za besplatnu vožnju u veljači. </p>
<p>Unatoč tome što sve socijalne markice od prethodnog mjeseca vrijede do 10. dana sljedećega mjeseca, od ranog jutra na svim prodajnim mjestima stvarali su se redovi uglavnom nezadovoljnih građana.</p>
<p>»Ovakva organizacija je katastrofalna. Kao da smo u srednjem vijeku. Zar nisu mogli nabaviti jedan kompjutor i sve bi išlo puno brže«, kaže Damir Gladoić kojega smo zatekli pri podizanju socijalne markice na Savskom mostu. Tvrdi da je čekao 45 minuta jer je došao među prvima, ali da će, kako sada stvari stoje, ljudi čekati satima. </p>
<p>Sličnu situaciju zatekli smo na okretištu Črnomerec. Kolona nezadovoljnih ljudi čekala je na kolniku prekrivenom bljuzgavicom. »Katastrofa! Sramota, u eri kompjutora raditi na ovakav način! Toliki su ljudi bez posla a na svakoga od nas ode barem pet minuta dok ga se nađe na tim silnim listama«, kaže Marta Krušelj, ljuta što opet mora potpisivati neke, misli, nepotrebne formulare.</p>
<p>Kada smo pitali prodavačicu ZET-ovih pokaza zašto ljudi moraju potpisivati formulare nakon svega već do sad potpisanoga, rekla je kako je sve trebalo biti obavljeno još na Zavodu za zapošljavanje, a da je sve ostalo nepotreban posao. Veljko Mlinarić kaže kako je to ponižavajuće. »Radije bih da se pokaz prodaje kao i prije, po 60 kuna, tako bih zadržao svoje dostojanstvo«. </p>
<p>Snježana Frajt na svoju je markicu, kako kaže, čekala puno duže nego inače. »Besplatan pokaz za svaku je pohvalu, no način na koji ga daju nije dobar«, komentirala je Snježana. </p>
<p>Stipe Begić koji je na svoju markicu čekao na Ljubljanici, rekao je da mu nije problem čekati, te da prodavačicama ipak treba malo vremena da se uhodaju. »Čini mi se da je sad organizacija ipak bolja nego prošli mjesec«, završio je.</p>
<p>Ines Martinčić / Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prijevoz do Zagreba ne poskupljuje </p>
<p>Grad će prijevoz ZET-om za sve grupe korisnika sufinancirati sa četiri milijuna kuna / Zamjenik velikogoričkog gradonačelnika tvrdi da je poskupljenje prijevoza za Kravarsko, Pokupsko i Orle motivirano politički – skorim lokalnim izborima, kako bi se zagrebački </p>
<p>nezaposleni mogli voziti besplatno </p>
<p>Grad Velika Gorica i ZET potpisali su Ugovor o pružanju usluga javnog prijevoza za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza. prema njemu, Velika Gorica subvencionirat će prijevoz za sve kategorije putnika sa četiri milijuna kuna. Ugovorom je predviđeno zajedničko brojanje putnika na području Velike Gorice u ožujku ove godine. </p>
<p>U Poglavarstvu Velike Gorice ističu kako cijene pojedinačnih, mjesečnih i godišnjih karata ostaju nepromijenjene, iako je ZET tražio poskupljenje karata ili dodatnih sedam milijuna kuna za subvencije. Zato je ZET krajem prošle godine zaustavio prodaju siječanjskih markica za pokaz, pa su Velikogoričani tek zadnji dan prosinca mogli kupiti mjesečnu kartu. </p>
<p> Na ZET-ov zahtjev za poskupljenje i dodatne subvencije Poglavarstvo Velike Gorice odgovorilo je Studijom javnog gradskog prijevoza koju je izradila tvrtka Prometis. Podaci te studije o broju putnika na relaciji Velika Gorica – Zagreb znatno se razlikuju od podataka ZET-ove stručne službe. Dok ZET tvrdi da dnevno preveze 15,7 tisuća putnika, Prometis je izbrojio 22,5 tisuća putnika. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ante Šimunović tvrdi da ZET nije mogao osporiti podatke tvrtke koju je grad angažirao i da sad ZET inzistira da pokazatelj rentabilnosti linija bude broj prodanih karata. </p>
<p>U Poglavarstvu smatraju kako su zahtjevi ZET-a, koji je u vlasništvu grada Zagreba, politički motivirani zbog predstojećih lokalnih izbora. Neprimjereno je, misli Šimunović, da se nezaposleni Zagrepčani voze besplatno, a djeca iz susjednih općina – Kravarskog, Pokupskog i Orla – plaćaju od 1. siječnja prijevoz za odlazak u školu četverostruko više nego prije. Zbog toga će Velika Gorica, nakon objave konačne verzije Studije javnog gradskog prijevoza, pregovarati s ostalim prijevoznicima koji su »jeftiniji i ne propisuju jednaku cijenu za đake i radnike«. </p>
<p>Grad Velika Gorica nije produžio ugovor Čazmatransu za prijevoz učenika osnovnih škola jer je to poduzeće tražilo povećanje cijene prijevoza za 20 posto. Tako će od 7. veljače velikogoričke osnovnoškolce, koji žive u naseljima udaljenima od škole tri i više kilometra, voziti Autoturist-Samobor koji je obećao da niti jedan autobus neće biti stariji od pet godina. </p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Operni bal skinut s dnevnog reda, »Zlatnom medvjedu« milijun i pol kuna </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je da se prijedlog o novcu za HNK povlači zbog »pogrešnog objašnjenja u javnosti« / Zaključci o pokroviteljstvu i sufinanciranju bala podnijeti su Poglavarstvu još 17. siječnja. U njima je jasno navedeno da se sredstva planiraju utrošiti za održavanje zgrade HNK i za povećanje fonda za obrazovanje mladih glazbenika, a ne za troškove organizacije, rekla je, nakon sjednice, članica Poglavarstva zadužena za kulturu, Andrea Zlatar</p>
<p>Prijedlog financiranja nedavno održanog Opernog bala s 500 tisuća gradskih kuna, skinut je u četvrtak s dnevnoga reda na samom početku sjednice Gradskog poglavarstva. Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je da se prijedlog povlači zbog »pogrešnog objašnjenja u javnosti«. No pritom nije objasnila odnosi li se to na medije ili na pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Vladimira Stojsavljevića. Stojsavljević je, naime, izdvajanje gradskog novca za financiranje bala navodno opravdao potrebom obrazovanja bogatih.</p>
<p>»Zaključci o pokroviteljstvu i sufinanciranju bala podnijeti su Poglavarstvu još 17. siječnja. Tada je odlučeno da će Grad biti pokrovitelj bala, a da će se odluka o sufinanciranju donijeti na današnjoj sjednici. U tim zaključcima jasno je navedeno da se sredstva planiraju utrošiti za održavanje zgrade HNK i za povećanje fonda za obrazovanje mladih glazbenika, a ne za troškove organizacije. No, to široj javnosti očito nije bilo dovoljno jasno«, rekla je nakon sjednice članica Gradskog poglavarstva, zadužena za kulturu, Andrea Zlatar.</p>
<p>»Pojavile su se različite interpretacije prijedloga, a sud je donesen i prije nego što je Poglavarstvo donijelo odluku o sufinanciranju bala. Zbog velikih tenzija i tvrdnje nekih medija da je Grad već dao novac, odlučili smo povući prijedlog, jer ne želimo povlačiti poteze koje javnost ne odobrava«, dodala je.</p>
<p>»Gradski ured za kulturu preformulirat će obrazloženje prijedloga za sufinanciranje, tako da on bude prihvaćen«, zaključila je Andrea Zlatar.</p>
<p>Poglavarstvo je na sjednici u četvrtak odobrilo isplatu 1,5 milijuna kuna za troškove organizacije nedavno održane skijaške utrke »Zlatni medvjed« na Sljemenu</p>
<p>Gradsko poglavarstvo dalo je suglasnost na odluku Upravnog vijeća Gradskih ljekarni o nabavi lijekova i drugih medicinskih proizvoda u vrijednosti od 214 milijuna kuna, što će biti izdvojene iz proračuna Ljekarni. Ustanovi »Dobri dom« za razne namjene dodijeljeno je otprilike 1,5 milijuna kuna. Financijsku potporu u istom iznosu dobilo je i Trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja, radi otplate kredita. Prihvaćen je i prijedlog provedbe projekta »Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik« kojim se utvrđuje način kreditiranja poduzetnika. Ugovor o načinu provedbe trebaju potpisati Grad Zagreb i poslovne banke, kako bi se utvrdile međusobna prava i obveze.</p>
<p> Za nastavak proizvodnje animiranog serijala Profesor Baltazar, Zagreb filmu je dodijeljeno 500 tisuća kuna. Prošle godine Zagreb filmu je, naime, dodijeljeno milijun kuna, od čega je potrošeno samo 250 tisuća, te je ostatak novca Poglavarstvo odlučilo isplatiti ove godine. Savez inovatora Zagreb dobit će 80 tisuća kuna za sudjelovanje na izložbi inovacija u Pittsburghu.</p>
<p>Poglavarstvo je prihvatilo i nacrt prijedloga odluke o izboru članova vijeća gradskih četvrti, prema kojem će vijeća gradskih četvrti Donji grad, Trnje i Maksimir, umjesto dosadašnjih 19, imati 15 vijećnika. Nacrtom je predviđeno i da vijećnici neće moći obnašati nikakvu drugu dužnost u Gradu.</p>
<p>Tomislav Bradić / Hrvoje Dorešić / Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad ZET-u odobrio 3.5 milijuna kuna za modernizaciju tramvaja</p>
<p>Grad Zagreb je ZET-u odobrio 3.5 milijuna kuna za otplatu kredita koji su podignuti za izgradnju - rekonstrukciju pet tramvajskih motornih kola i za Projekt obnove i modernizacije tramvajskog voznog parka/ Od 2001. za obnovu tramvajskih pruga potrošeno 141 milijuna kuna, a za 2005. predviđeno 15 milijuna kuna za dodatnu obnovu pruga s mogućnošću rebalansa</p>
<p>Na sjednici Gradskog poglavarstva Grad Zagreb je ZET-u odobrio 3.5 milijuna kuna za otplatu kredita koji su podignuti za izgradnju - rekonstrukciju pet tramvajskih motornih kola i za Projekt obnove i modernizacije tramvajskog voznog parka. Pročelnik Ureda za izgradnju grada Nenad Crnić podnio je Izvješće o stanju, izgradnji, rekonstrukciji i održavanju tramvajskih pruga u Gradu Zagrebu. Rekao je da je od 2001. za obnovu tramvajskih pruga potrošeno 141 milijuna kuna, te da je za 2005. predviđeno 15 milijuna kuna za dodatnu obnovu pruga s mogućnošću rebalansa.</p>
<p>Prema izvješću stanje tramvajskih pruga u Zagrebu trenutno je dobro, ali s tendencijom pogoršavanja u nekim elementima.</p>
<p>Prije svega to se odnosi na sigurnosno najvažnije elemente tramvajske pruge, kolosiječne sklopove čija situacija nije toliko povoljna, a kao osnovni razlog takvog stanja navodi se nedostatak novca.</p>
<p>Budući da u ZET-u postoje i kvalificirani ljudi i razrađeni postupci za prevladavanje trenutnog stanja glavno strateško opredjeljenje na polju sigurnosti je osiguravanje novca. </p>
<p>Bitan faktor strategije razvoja tramvajskog kolosijeka u Zagrebu je njegovo prilagođivanje okolišu budući da zagrebačka tramvajska pruga svojim većim dijelom prolazi kroz urbanu gradsku jezgru. </p>
<p>Buka je prvenstveno problem vozila i mora biti riješena na samom vozilu. Međutim, na samom kolosijeku se sadnjom trave umjesto pijeska tucanika može ublažiti i buka. Problem vibracija rješava se prvenstveno povećanjem količine elastomera, tvari koja ublažava vibracije, te povećanjem mase temelja kolosijeka.</p>
<p>U izvješću je također uspoređeno stanje zagrebačke tramvajske pruge i drugih svjetskih pruga. Konstrukcije zatvaranja kolosijeka u svijetu su po dizajnu raznovrsne, a po kvaliteti često lošije nego u Zagrebu. Ono po čemu Zagreb daleko zaostaje za svijetom su zatravljeni kolosijeci.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za 600 kuna na +40 i na -20</p>
<p>Svaki dan strpljivo prolaze pored vaših automobila držeći u rukama više primjeraka raznih novina. Neki se čak i deru ne bi li tako pridobili vašu pažnju i podsjetili vas na to da niste kupili novine. </p>
<p>Uvijek rade, i ljeti na plus 40 i zimi na minus 20. Nema te vremenske neprilike koja bi ih spriječila u njihovom poslu. »No, neki dan sam prvi put nakon sedam godina rada pomislio dati otkaz. U ponedjeljak ujutro je bilo prehladno«, kaže kolporter na Vukovarskoj koji je želio ostati anoniman. Živi sa ženom i dvoje djece u Čučerju i svako jutro ustaje, bez obzira na vremenske uvjete, u pola četiri ujutro. </p>
<p>Počinje raditi, kao i njegovi kolege kolporteri, već od šest sati ujutro, sve dok ne proda sve primjerke novina, ili do četiri poslijepodne kad mora predati zarađeni novac. »Možemo mi i ranije završiti, ali budući da živimo od provizije, to nam se baš i ne isplati previše«, kaže kolporter na Vukovarskoj. Kolporteri su plaćeni po prodanom primjerku novina. Za svaki prodani primjerak dnevnih novina dobiju po 50 do 60 lipa, za Plavi oglasnik dvije kune, a za sve ostale časopise i tjednike dobiju 10 posto od cijene lista. »Nema tu fiksne plaće. To je honoraran posao i funkcionira po principu hoćeš-nećeš. Ako te jedan dan nema, već sutradan je netko drugi na tvom mjestu«, kaže prodavač. </p>
<p>Mjesta na kojima kolporteri mogu najviše zaraditi su križanja Držićeve i Vukovarske, Vukovarske i Savske te Bukovačke i Maksimirske. »Ako radite tamo, onda možete zaraditi do 1600 kuna mjesečno, ali prosjek je oko 1200 kuna. Znam da je malo, ali to je tako. Izbora nemam, nešto raditi moram dok ne dobijem vojnu mirovinu, koju čekam već duže vrijeme«, kaže Drago Matić, kolporter na Trgu bana Josipa Jelačića, koji se ovim poslom bavi još od 1989. godine. Što se biranja »radnog« mjesta tiče, vlada pravilo kodeksa časti i pravilo starosti. Ako je netko duže vremena na jednoj poziciji, njega se ne dira i ne ulazi mu se u teritorij.</p>
<p>Kolporteri koji ne prodaju novine vozačima već prolaznicima imaju manje unosan posao. »Nema tu zarade. Niti 1000 kuna, ovdje vam je u prosjeku zarada 600 do 700 kuna mjesečno. Ako nemate nikakva druga primanja, od ovoga ne možete preživjeti«, kaže Drago Matić.</p>
<p>Zbog toga što nemaju dozvole za prodaju tiska na ulici, policija im s vremena na vrijeme zna raditi probleme. »Govore nam da ne možemo prodavati novine na ulici, pa su nas znali i sudski goniti. A što da mi tu radimo. Nama posrednici dostave novine, a mi se moramo snalaziti kako znamo. Nas je nekolicina već i kaznu platila. No, na svu sreću, na sudu su ponekad popustljivi, te kad čuju za našu situaciju i naša primanja, uglavnom nas puste uz ukor«, kaže Drago Matić.</p>
<p>»Ljudi danas nemaju novca ni za kruh, a kamoli za novine. Možda im više ni novine nisu zanimljive kao prije. Ne radim zbog novca, već zbog ljudi. S mnogima razgovaram da mi prođe vrijeme, a i mnogi su usamljeni. Tim ljudima treba netko za razgovor pa valjda u meni vide najboljeg sugovornika«, zaključuje Drago Matić.</p>
<p>Od Želimira Schauera iz Nimfa prometa, tvrtke koja angažira kolportere, doznajemo da je na području Zagreba svega dvadesetak kolportera. »Znam da su im uvjeti takvi kakvi jesu, ali to im je posao. Ako ništa drugo, ovih dana bi barem trebali dobiti nove uniforme od jedne izdavačke kuće«, kaže Schauer.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagrebačka sindikalna košarica za siječanj – 5566 kuna</p>
<p>Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, minimalni izdaci četveročlane obitelji iznosili su u siječnju 5566 kuna.</p>
<p>U prosječnoj potrošnji najveći udio ima prehrana koja čini 33,12 posto ukupnih troškova. Stanovanje čini 32,52, obrazovanje i kultura 12,07, prijevoz 7,75, a higijena 4,11 posto ukupnih troškova.</p>
<p>»Obitelj s minimalnim prihodima koja živi u iznajmljenom stanu, ima novca za manje od sedam dana u mjesecu«, izjavila je Đurđica Kahlina, v.d. regionalne povjerenice SSSH. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji sindikalna košarica za obitelji koja je podstanar, iznosi 7365,37 kuna. Najveći udio – čak 49 posto – odlazi na stanovanje, dok za troškove obrazovanja i kulture preostaje 9,12 posto ukupnih troškova.</p>
<p> Ako obitelj posjeduje osobni automobil, tada troškovi za prijevoz i održavanje automobila iznose 806,24 kuna mjesečno. </p>
<p>Prosječna plaća za studeni 2004. bila je u Zagrebu, prema podacima Financijske agencije, 4505 kuna. Ona bi pokrila 80,95 posto životnih troškova četveročlane obitelji u siječnju. Najniža plaća za isti mjesec bila je 1665 kuna i ona bi bila dovoljna za samo 29,9 posto minimalnih troškova četveročlane obitelji. </p>
<p>Na pitanje novinara kako obitelji prežive ostatak mjeseca, ako minimalna plaća dostaje samo za desetak dana, povjerenica SSSH odgovorila je kako odgovorni ne žele priznati postotak siromašnih. Određene djelatnosti, poput tekstilne industrije, imaju prihode preniske za normalan život. »U minimalne troškove života nisu uključeni troškovi zdravstvene zaštite«, naglasila je povjerenica Kahlina. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ralice čistile cijelu noć i dan</p>
<p>Sve gradske prometnice su čiste a na Sljemenu imamo četiri ekipe. Iako je gore temperatura niža i snijeg pada non-stop, ni tamo nema nekih većih zastoja, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik Zimske službe 7 Vozačima upozorenje da prilagode <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT></p>
<p>Gusti snijeg koji je počeo padati kasno navečer u srijedu, u četvrtak je ponovo zabijelio Zagreb. </p>
<p>Dežurne službe, kao i prethodnih dana, reagirale su čim je snijeg počeo padati. »Već u četvrtak poslije pola noći, sve naše ekipe izašle su na cestu. Svoje zadatke ostvarili smo bez ikakvih problema. Zbog jučerašnjih nižih temperatura posuli smo više soli po ulicama tako da poledice nema nigdje. Sve gradske prometnice su čiste a na Sljemenu imamo četiri ekipe. Iako je gore temperatura niža i snijeg pada non-stop, ni tamo nema nekih većih zastoja«, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik Zimske službe.</p>
<p>Zimska služba jedino moli vozače da se prilagode zimi i snijegu, da brzinu vožnje prilagode uvjetima te da imaju obzira i strpljenja kad naiđu na ralice. »Također, molimo za oprez i uviđavnost pri parkiranju jer neki, zbog velikih nakupina snijega, parkiraju gotovo nasred ulice i onda naše široke ralice ne mogu proći«, upozorava Golubić.</p>
<p>»Kod nas nema nikakvih problema. Osim što je promet usporen i malo otežan zbog snijega i gužvi, što je sasvim normalno za ovo godišnje doba, nije bilo nikakvih većih zastoja tako da sve ide prema rasporedu«, rekao je dežurni iz ZET-a.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nakon sedam godina čekanja, slijepa Martina dobila posao u GSKG-u </p>
<p>Martina Matić i Petar Divić dvije su od 14 slijepih osoba, koje su inicijativom Gradskog poglavarstva i Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb dobile posao nakon godina provedenih na Zavodu za zapošljavanje. Nakon završene škole za felefonisticu u Centru za slijepe i slabovidne osobe Vinko Bek, Martina Matić radila je samo na zamjenama u Ministarstvu zdravstva. Posao je na Zavodu za zapošljavanje tražila punih sedam godina.</p>
<p>»Bila sam odbijena riječima da nisam optimalna za neke poslove, pa sam pomalo i gubila nadu da ću naći posao«, kaže Martina Matić koja je od 10. siječnja primljena na posao telefonistice u Gradskom stambenom i komunalnom gospodarstvu. </p>
<p>A Petru Diviću se, otkad radi na Gradskim grobljima na telefonskoj centrali u Krematoriju, život u potpunosti izmijenio. »Slijepe osobe imaju i volju i želju za radom, samo im treba pružiti priliku da ne sjede u kući, već da budu korisne društvu«, rekao je.</p>
<p> Zbog suženog broja zanimanja (telefonisti, administratori, fizioterapeuti) te zato što ne postoje akti o provedbi Zakona o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, slijepim osobama onemogućeno je bilo kakvo zapošljavanje, te su oni gotovo na margini društva. </p>
<p>Milan Bandić, zamjenik gradonačelnice Zagreba, upoznat s tim problemima na okruglom stolu o zapošljavanju slijepih, održanom u četvrtak u Udruzi slijepih Zagreb, najavio je da će od udruga osoba s invaliditetom tražiti da konsenzusom izaberu svoga predstavnika koji će ih zastupati u Gradskoj skupštini.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Kamere MTV-a drugi put na Korzu </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »U karnevalskoj povorci, središnjem događaju 22. Međunarodnog riječkog karnevala u nedjelju, 6. veljače, koja će proći središnjim gradskim ulicama, sudjelovat će 122 maškarane skupine s ukupno 10.000 sudionika iz zemlje i inozemstva. Riječani i njihovi gosti tom će prilikom vidjeti i 86 maštovitih alegorijskih kola«, rekao je direktor Turističke zajednice Petar Škarpa na konferenciji za novinare. U povorci će biti skupine iz Makedonije, Srbije i Crne Gore, Mađarske, Slovačke i Slovenije, te maškare iz Dubrovnika, Karlovca, Koprivnice, Osijeka, Cavtata i mnogih drugih hrvatskih gradova. Reportaža o ovogodišnjem karnevalu i povorci bit će prikazana 7. veljače na Prvom programu HRT-a s početkom u 21.50 sati. </p>
<p>Udruga Marabunti po šesti put je organizator Carnival Partyja na Koblerovom trgu, koji će se održati 5. veljače s početkom u 18. 00 sati. Voditelj tog projekta Željko Vuković potvrdio je da će i ove godine taj događaj pratiti kamere MTV Networks Europe, čime se Carnival Party ucrtao na kartu kvalitetnih europskih manifestacija. Zahvaljujući odličnim reakcijama inozemnih glazbenih producenata i DJ-a koji su nastupili na prošlogodišnjem partyju, i ove godine u Rijeku dolazi ugledni engleski novinar Simon A. Morris koji piše za DJ Magazine, najpoznatiji svjetski časopis s područja suvremene elektronske glazbe. Za specijalne vizualne efekte zadužen je šesteročlani bečki Vienna VJ Team i voditeljica Martina Lehner, jedna od najkreativnijih vizualnih umjetnica u Austriji.</p>
<p>Maškarani maraton Radio Rijeke održava se 5. veljače od 20.00 do 03.00 sati, a istoga dana, s početkom u 10.45 sati, na rasporedu je maškarani auto reli Pariz- Bakar. Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji te vrste u svijetu koju organizira riječki Auto klub. Kolona maškaranih vozila na relaciji od riječke četvrti zvane Pariz - Korzo - Kostrena - Bakar vozi reli svake godine u doba karnevala još od 1990. godine. U Foto Kurtiju, službenom fotografu 22. Međunarodnog riječkog karnevala, osmislili su i zanimljivu novost - foto razglednice. Naime, sudionici svih maškaranih skupina odmah po završetku mimohoda moći će kupiti foto razglednice vlastite skupine snimljene tijekom prolaska. I ove godine, deveti put zaredom, Multilink je zadužen za izravni prijenos povorke putem interneta. Diplomatski bal, koji će se 5. veljače održati u Guvernerovoj palači bit će po prvi puta humanitarnog karaktera. Okupit će oko 500 sudionika, među kojima 12 veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj. Među njima su veleposlanici SAD-a, Albanije, Austrije, Makedonije, Belgije, Švedske, Japana,... Iako je iz Ureda predsjednika Stjepana Mesića prije nekoliko dana službeno potvrđena njegova nazočnost na balu, on će ipak u Rijeku stići 6. veljače, kada će pratiti povorku na Korzu.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Zadru počelo postavljanje jedinstvenih morskih orgulja</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U novoizgrađenoj luci za cruisere na vrhu zadarskog Poluotoka, u četvrtak je postavljen prvi pokusni dio budućih morskih orgulja koje je izradio Goran Ježina, obrtnik iz Murtera. Pokusni dio pokazat će kako će se orgulje ponašati pod utjecajem mora i vjetra. </p>
<p>Cijevi orgulja najvjerojatnije će biti učvršćene zaštitnim betonom od možebitnog djelovanja valova. Postavljena je prva rampa od četiri dionice cijevi, a pretpostavlja se da će cjelokupne orgulje biti postavljene do kraja ožujka te će time biti potpuno završeno uređenje pristana za cruisere. Dok se postavljaju orgulje postavljat će se i kamene stube, pri čemu najviše ovisi kakvo će vrijeme biti. </p>
<p>Morskim orguljama koje će od udara valova »svirati« i proizvoditi svjetlo, zadarska bi riva trebala postati jedinstvena posebnost u turističkoj ponudi. Pristan za cruisere izgrađen je državnom investicijom od 32 milijuna kuna, ima gat dug 300 metara, od čega je 150 metara tzv. korisne obale duboke 8,5 metara. Prvi veliki cruiser »Crystal Serenity« pristao je u luku prošloga ljeta. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>KAOS zavladao Osijekom</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Čitanjem proglasa i preuzimanjem ključeva Osječko-baranjske županije od župana Krešimira Bubala, u četvrtak su u Osijeku maškare preuzele vlast te tako označile početak četvrtoga Karnevala osječkog nazvanog KAOS, koji će se održavati do nedjelje. </p>
<p>Ključeve je preuzeo veliki meštar karnevala Pipo (Ivica Lučić), koji je županu Bubalu darovao maketu nagibnog vlaka kazavši mu da se provoza i ode iz županije te da ništa ne brine jer će maškare srediti stanje. </p>
<p>»Vlast koju smo sada smijenili do trona je došla obećanjima - mi znamo i mi možemo. Ako znaju, pitamo ih gdje je ta Gotovina?«, upitao je Pipo. Zajedno s Posrnulom Djevicom za odnose s javnošću (Anita Schmidt), Pipo je uzeo ključ županije najavivši početak nove pretvorbe iz ruke u ruku - što imaš u ruci, u džep zavuci. </p>
<p>Kao i prošle godine, u spomen na gradonačelnika Ševu, pokojnoga Gezu Gudlina, Osijek neće birati novoga karnevalskoga gradonačelnika. Glavnina karnevalskih događaja održavat će se u grijanom šatoru u osječkoj Tvrđi, koja će biti i prijestolnica karnevalskoga grada. U karnevalskom šatoru održavat će se niz glazbenih i zabavnih sadržaja, a za sve maskirane ulaz će biti besplatan, dok će ostali morati platiti simboličnu cijenu kazne. Osim koncerata poznatih glazbenih skupina Elemental i Zabranjeno pušenje, bit će organiziran i humanitarni dječji maskenbal u hotelu Central, dok će u subotu biti velika završna karnevalska povorka, suđenje te spaljivanje Princa od karnevala. </p>
<p>U nedjelju iz Osijeka u 4.30 sati kreće KAOS-RIKA, posebni karnevalski nagibni vlak za Rijeku, koji će po pristupačnoj cijeni povratne karte od 189 kuna prevesti vesele osječke maškare na Riječki karneval. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvati koji su preživjeli tsunami vraćaju se u Šri Lanku</p>
<p>Počasni konzul Šri Lanke u RH Vlatko Rukavina kaže da je jug toga otoka zbrisan, a katastrofa je pogodila više od 40.000 ljudi. Trenutačno se na Šri Lanki, dodao je, već nalazi desetak Hrvata koji pomažu sanirati posljedice ove tragične prirodne katastrofe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tek nešto više od mjesec dana nakon što su preživjeli tsunami i vratili se u domovinu, nevjenčani par Kristina Pucko i Jurica Caha u petak se, pod okriljem Hrvatskog Caritasa, vraćaju u Šri Lanku kako bi volontirajući pomogli tamošnjem stanovništvu, rekli su na novinskoj konferenciji u četvrtak. Par se vraća u selo Tangalle gdje ih je tsunami i pogodio te će predstavljati svojevrsne Caritasove izvjestitelje koji će s terena slati podatke o potrebama stanovništva.</p>
<p>U suradnji s Caritasom Šri Lanke, Hrvatski Caritas osigurat će mještanima svu potrebnu pomoć. Pucko i Caha pomoći će i u obuci ljudi kako koristiti prijenosne pročišćivače vode, koje je hrvatski Caritas kupio i njih 20 namijenio Šri Lanki. </p>
<p>Svaki aparat može pročistiti oko 100.000 litara vode i bit će vrijedna pomoć zemlji koja je, doduše, bogata vodom, ali je ona sad uvelike zagađena. Tvrtka »Brita Professional«, čiji su pročišćivači kupljeni, darovala je paru Pucko-Caha manji pročišćivač vode za njihove osobne potrebe.</p>
<p>Uzbuđeni i sretni što se vraćaju onima koji su im sada druga obitelj, Caha i Pucko su rekli: »Nadamo se da ćemo volontiranjem vratiti barem dio pomoći koju su nam tamošnji ljudi pružili kada nam je bilo najpotrebnije«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog Caritasa Josip Mrzljak kazao je da je u njihovoj akciji dosad skupljeno 4,75 milijuna kuna gotovine te materijalna pomoć vrijedna više od milijun kuna. Pozivanjem telefonskog broja 060 888 920 ili uplatom na žiro račun 23400091100080340 građani će novac moći donirati do 15. veljače.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nicole Kidman ima najljepšu kožu na filmu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – U poplavi nagrada koje se dodjeljuju početkom godine, jedna od najbizarnijih zasigurno je ona koju dodjeljuje kalifornijski dermatolog dr. Vail Reese. On je, naime, na svojoj web stranici www.skinema.com proglasio najbolja dostignuća u dermatološkim zahvatima u filmskom svijetu, a po njemu najljepšu kožu na filmu ima Nicole Kidman kojoj je pripala nagrada za životno djelo za očuvanju kože.</p>
<p>»Već dugo vremena Nicole Kidman može poslužiti kao primjer kako treba brinuti o koži. Ona je blijeda i ima problema s kožom na rukama, no svejedno je među najprivlačnijim ženama na svijetu«, objasnio je dr. Reese. </p>
<p>Glavna konkurencija Kidmanici bila je Julia Roberts. </p>
<p>Pored glavne nagrada dodijeljene su i brojne sporedne, pa je tako najzaposlenija teen zvjezdica Lindsay Lohan dobila priznanje za najbolje skrivanje pjegica, Jamie Foxx je za interpretaciju Rayja Charlesa nagrađen za »najprištaviji nastup na filmu«, dok je pjevačica No Doubta Gwen Stefani dobila priznanje za najljepši madež u filmu »The Aviator« u kojem portretira hollywoodsku legendu Jean Harlow.</p>
<p>U kategoriji najveće traume nagradu je dobio Thomas Haden Church, junak hvaljenog filma »Sideways«, koji se pred kamerama šeće sa slomljenim nosom skrivenim iza velikog flastera. Njegov glavni protivnik bio je Colin Farrell, u plavo pofarbani Aleksandar, dok je komičar Tim Allen dobio priznanje za najbolje »peglanje« lica botoxom. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Siromašni« će odlučiti o sudbini Michaela Jacksona</p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Da će suđenje stoljeća kralju popa Michaelu Jacksonu biti najpraćenije u povijesti iz dana u dan sve je očitije. Nakon što se u Santa Mariju »slilo« više od 1000 novinara, te oko 1000 fanova, novinari su počeli slagati i financijsku konstrukciju tog kontroverznog slučaja. </p>
<p>Tako kao zanimljivu stavku The Times prenosi činjenicu kako će popularnom pjevaču, koji godišnje zaradi 18 milijuna dolara, suditi 12 porotnika od kojih svaki ima godišnju zaradu u prosjeku 13.750 dolara. Fanovi poznatog pjevača se boje kako o Michaelu, čija je jamčevina iznosila čak 3 milijuna dolara, većina porotnika već ima svoje mišljenje. </p>
<p>»Mislim da je porota već zatrovana izjavama optužbe i pisanjem medija koji već godinama izokreću istinu o Michaelu«, požalila se 29-godišnja obožavateljica. </p>
<p>Već odavno su poznate i svote koje je pjevač utrošio na prijašnje optužbe. Tako je Janet Arvizo prije četiri godine platio 137. 500 dolara zbog optužbi da je njezina sina napalo njegovo osiguranje. </p>
<p>No, najveći iznos jest svota od 20 milijuna dolara koju je Michael Jackson 1993. godine platio Jordy Chandler također zbog optužbi za seksualno zlostavljanje. Ipak, ne troši samo Jackson. I novinari koji prate suđenje moraju platiti određenu svotu. Cijena praćenja slučaja »Jackson« za novinske redakcije dnevno iznosi 125 dolara, a za televizijske postaje 300 dolara. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prvi samci završili najluđu samačku trku oko svijeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu kasno navečer, točno u 23.49 sati i 55 sekundi po našemu vremenu, francuski jedriličar samac Vincent Riou presjekao je ciljnu crtu pred Les Sables d'Oloneom na zapadnoj obali Francuske te tako prvi završio najekstremniju samačku trku oko svijeta, slavni »Vendee Globe«.</p>
<p>Brodom »PRB« Riou je prejedrio 23.680 nautičkih milja (44.000 km) za 87 dana, 10 sati, 47 minuta i 55 sekundi prosječnom brzinom 11,28 čvorova, nadmašivši tako i rekord Francuza Michela Desjoyeauxa s prošloga »Vendee Globea« 2001. godine – za čak 5 dana, 17 sati, 9 minuta i 37 sekundi.</p>
<p>Samo 6 sati, 32 minute i 13 sekundi iza Rioua ciljnu je crtu presjekao i Jean Le Cam na brodu »Bonduelle«. Njegovo je vrijeme iznosilo 87 dana, 17 sati, 20 minuta i 8 sekundi pa je i on nadmašio Desjoyeauxa. Dotle je favorit trke, Englez Mike Golding, bio treći – od cilja udaljen 160 milja.</p>
<p>Riječ je o najekstremnijoj samačkoj trci koja se, bez zaustavljanja, jedri oko svijeta u ravnim kursevima, no samci zbog letanja i kruženja zapravo prejedre i mnogo, mnogo više. </p>
<p>Tijekom puta ne smiju pristati niti primiti ikakvu tehničku pa čak ni medicinsku pomoć, jer ih to, prema strogim pravilima »Vendee Globea«, istoga časa diskvalificira iz trke za najprestižniju samačku titulu i jednu od šest - na toj trci ipak nebitnih - novčanih nagrada. Pobjednik, naime, dobiva 150.000, drugoplasirani 90.000, treći 60.000, četvrti 40.000, peti 30.000, a šesti 20.000 eura.</p>
<p>Koliko su zapravo prva tri rezultata odlična, najbolje se vidi iz pozicije ostalih 10 samaca. Tako je četvrti Dominique Wabre istodobno bio čak 1020 milja iza Le Cama, šesti Jean-Pierre Dick zaostajao je 2370 milja, a zadnja Karen Leibovic, jedna od dviju žena samica na ovome »Vendee Globeu«, »kasnila« je punih 6180 milja.</p>
<p>Jedri se na jedrilicama klase Open 60 (brodovi dužine 60 stopa tj. 18,28 metara), građenima od karbona, s jedriljem površine do 270 »kvadrata« u vjetar i niz vjetar do 500 »kvadrata«. To su plovila s dvije bočne peraje kormila, rotirajućim jarbolom i vodenim balastima, nose i fluorescentnu crvenu pomičnu kobilicu, a ove godine i obvezatan otvor na krmenu zrcalu kroz koji se jedriličar može uvući u brod padne li vezan s plovila.</p>
<p>»Vendee Globe« krasi i crna statistika. Ta je trka dosad uzela dva života - u drugom izdanju 1992./93. poginuo je Englez Nigel Burgess, a u trećem 1996./97. Kanađanin Gerry Roufous. Statistika kaže i to da od 20 jedrilica koje startaju, do cilja stigne tek njih 10. </p>
<p>»Najlošije« je bilo 3. izdanje kada je od 16 jedriličara na cilj stiglo tek njih šest, a zbog prevrnuća brodova umalo je poginulo troje samaca. Ovoga puta smrtnih slučajeva nije bilo, a odustalo je sedmero kormirara.</p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Uzbudljiva slikarska priča </p>
<p>Predstavljenim ciklusom slika Feller se na neki način vratio na hrvatsku umjetničku scenu. Ta je izložba ujedno i prvi dio predstavljanja Fellerova cjelokupnoga stvaralaštva jer će krajem mjeseca na istome mjestu biti postavljena njegova prva retrospektiva</p>
<p>Djelovanje Eugena Fellera može se pratiti još od početka 60-ih godina kada je ovaj danas priznati slikar bio jedan od naših prvih predstavnika enformela. Njegov ciklus »Malampija« ima pionirsko mjesto u poslijeratnoj apstraktnoj umjetnosti u Hrvatskoj. Od sredine 60-ih Feller se posvetio istraživanju različitih vidova geometrijske apstrakcije na tragu minimalizma i slikarstva oštrih rubova. Negdje u to vrijeme preselio se u Italiju, nastavivši s izlaganjem i tijekom 70-ih u domovini. </p>
<p>Međutim od 1982. godine Feller se više nije predstavljao u hrvatskim galerijama i muzejima. Učinio je to tek nakon svoga povratka u Zagreb 2002. godine i pokazao da je ostao, unatoč svemu, vjeran sebi i svomu načinu promišljanja umjetničkoga djela. </p>
<p>Ipak, godine provedene u Italiji napravile su svojevrstan rez u njegovu stvaralaštvu. Radio je manje, kako sam priznaje, a na sebi svojstven samoironičan način često se zna našaliti da je svih tih godina živio od prodaje »kič slika za mase«.</p>
<p>Ciklusom radova predstavljenim na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (od 3. do 20. veljače), nakon nekoliko manjih izložaba u Rovinju, Rijeci, Splitu i Zagrebu održanih prije dvije godine, Feller se na neki način vratio na hrvatsku umjetničku scenu. Ta je izložba ujedno i prvi dio predstavljanja Fellerova cjelokupnoga stvaralaštva jer će, naime, krajem mjeseca na istome mjestu biti postavljena njegova prva retrospektiva. Na njoj će se obuhvatiti sve Fellerove umjetničke faze od materičnoga slikarstva ili enformela, preko minimalizma do geometrijske apstrakcije.</p>
<p> Prema riječima kustosa tih dviju izložaba, Mladena Lučića, uvid u cjelokupni opus ovoga autora pokazat će jednu od najuzbudljivijih slikarskih priča ispričanih na ovome terenu u drugoj polovici prošloga stoljeća. </p>
<p>Fellerove nove slike upućuju da je slikarev prvotan interes još uvijek geometrijska apstrakcija.</p>
<p> Razmišljanje o značenju geometrije kao i o odnosu između naslikanih oblika i kadra slike, zatim istraživanje strukture djela i odabranog kolorita samo su neke odrednice za shvaćanje ovoga Fellerova ciklusa koji izražava očitu ukorijenjenost u slikarstvu obojenog polja i minimalizma.</p>
<p> U težnji prema monokromiji, inzistiranju na samo jednom geometrijskom obliku i namjernom potiskivanju vidljivoga poteza kistom Feller je stvorio slikarstvo koje ne upućuje na ništa drugo osim na svoje postojanje u materijalnom svijetu. Iako se naslućuju jasni oblici pravokutnika ili kvadrata, oštri rezovi uvjetovani kadrom rame niječu poistovjećivanje predstavljenog s preciznom geometrijskim formama.</p>
<p> Dok je prošli Fellerov ciklus bio obilježen crno-bijelim kolorističkim odnosima, umjetnik sada smjelo poseže za bojom. Svaka je od slika izvedena u jednoj boji – ljubičastoj, zelenoj, smeđoj ili pak crnoj, koja je u svojoj neodvojivosti od prikazane geometrije suprotstavljena bjelini podloge.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prvi botanički vrt </p>
<p>Nakon što se otvori u svibnju, novi Botanički vrt uvelike će pridonijeti upoznavanju javnosti s ljepotom autohtonih biljnih vrsta na riječkom području </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Prirodoslovni muzej Rijeke u svibnju ove godine otvara svoj novi stalni postav – prvi Botanički vrt u tom gradu, ali i Primorsko- goranskoj županiji, i to unutar prostora u kojem djeluje i Muzej u Lorenzovu prolazu. S obzirom da Rijeka, unatoč svom značenju županijskog i tranzitnog središta do sada nije imala Botanički vrt, on će uvelike pridonijeti upoznavanju šire javnosti s ljepotom autohtonih biljnih vrsta i specifičnih biljnih zajednica, te s njihovom zaštitom. </p>
<p> Zahvaljujući geografskom položaju, reljefu, klimi i hidrografskim odlikama Primorsko-goranska županija iznimno je bogata različitim staništima, biljnim zajednicama i vrstama, što je i razlog otvaranja Botaničkog vrta koji je koncipiran kao zbirka na otvorenom autohtonih višegodišnjih biljnih vrsta. Vrt će biti opremljen i info-stupom s interaktivnim CD-ROM-om na kojem će se moći pregledati informacije o biologiji, ekologiji, uporabnim vrijednostima i zanimljivostima o stotinjak biljnih vrsta zastupljenih u Vrtu, te različite informacije o klimi i vegetaciji širega riječkog područja. Isti CD ROM, kazala je u razgovoru za »Vjesnik« ravnateljica Milvana Arko- Pijevac, moći će se kupiti i kao samostalni medij. Autori postava su kustosica Željka Modrić i preparator Lado Bartoniček, dok koncept uređenja eksterijera potpisuje Vlasta Oreb iz Studija Perivoj. Autorice CD- ROM-a su dr. Jasenka Topić i Željka Modrić. </p>
<p>Od pet vegetacijskih zona u toj županiji, u Vrtu bi bile zastupljene vrste iz zone vazdazelenih šuma hrasta crnike i iz zone listopadne polusredozemne (submediteranske) vegetacije, i to prema ekološkim potrebama u dvama dijelovima Vrta – prednjem, izloženijem suncu i javnosti i stražnjem – sjenovitijem i zaklonjenijem od javnosti. </p>
<p> U stražnjem dijelu održavat će se različite pedagoške aktivnosti na otvorenom.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Knjiga o pjesmi </p>
<p>Mješoviti pjevački zbor »Bašćina« obljetnicu rada proslavio uz novi CD i knjigu »U se vrime godišća «</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mješoviti pjevački zbor »Bašćina« u srijedu je u Muzeju Mimara proslavio prigodnim programom desetu obljetnicu rada. Ideja za pokretanje Zbora ponikla je u sklopu Društva prijatelja glagoljice, konkretno od dr. fra Izaka Špralje koji je i danas njegov umjetnički voditelj i dirigent.</p>
<p> Osnovna namjera za čuvanjem, njegovanjem i promicanjem hrvatske glazbene kulture prerasla je u sustavno desetogodišnje glazbeno djelovanje koje je urodilo raznolikim i nemjerljivim vrednotama. Mješoviti pjevački zbor »Bašćina« održao je više od 200 koncerata diljem Hrvatske, ponajviše na mjestima od posebne državne skrbi, u malim sredinama koje su posebno stradale za Domovinskog rata. Tisuće kilmetara autobusom od Vukovara, do Hrvatske Kostajnice, Dvora, Petrinje, Knina... putovalo se samo zbog pjesme koja se najčešće izvodila u još razrušenim ili poluobnovljenim crkvama. No, Zbor je nastupao i u inozemstvu, u Sarajevu, Dublinu, u Vatikanu...</p>
<p> Iako samozatajan i nenametljiv, njihov rad je ipak primijećen. Zbor je za svoj prvi CD nagrađen »Porinom« 2000. godine. </p>
<p>Na prigodnoj proslavi u Muzeju Mimara predstavljen je njihov drugi CD, i to uz knjigu Izaka Špralje »U se vrime godišća« koja je posvećena jednoj jedinoj pjesmi »In hoc anni circulo« (»U se vrime godišća«), onoj božićnoj koja se na svim našim narječjima pjeva u bezbroj inačica diljem Hrvatske. Bogato ilustrirana, uz stihove i notne zapise ta je knjiga ukoričena priča o hrvatskoj pjesmi nad pjesma. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pisci između dviju domovina </p>
<p>Nitko nije iskusio progonstvo kao Židovi, a najbolji su dijelovi Biblije, po mišljenju nekih, napisani upravo u egzilu / Ciceron, Seneka, Dante, Voltaire, Hugo, Mann, Pasternak, </p>
<p>Gorki, Solženjicin, Jesenjin, Cvjetajeva, Camus... dug je popis pisaca – prognanika / Jedan od najtragičnijih hrvatskih izgnanika od pera bio je ujedno najpoznatiji hrvatski komediograf Marin Držić</p>
<p>Otkada je svijeta i vijeka, ljudi su odlazili sa svoje rodne grude, a na to su ih natjerali bijeda i progoni različitih vrsta. I književnih je »odlaznika« tijekom povijesti bilo mnogo. Najistaknutiji pjesnik egzila iz klasičnog razdoblja svakako je Ovidije, a upravo njegov pjev o egzilu (»Žalosnice« i »Ex Ponto«) spada među najnadahnutije stihove latinske poezije. Kroz tisućljeća nitko nije iskusio egzil (doslovan prijevod te riječi jest »ići sa sunca«) kao Židovi, a najbolji su dijelovi Biblije, po mišljenju nekih, napisani upravo u progonstvu. Ciceron, Seneka, Dante, Voltaire, Hugo, Mann, Pasternak, Gorki, Solženjicin, Jesenjin, Cvjetajeva, Camus... dug je popis pisaca – prognanika koji su pronašli u sebi one zanose do kojih bez iskustva egzila vjerojatno nikada ne bi došli.</p>
<p>I hrvatske je pisce tijekom stoljeća često pratila prognanička sudbina. Jedan od najtragičnijih naših prognanika od pera bio je ujedno najpoznatiji hrvatski komediograf Marin Držić, koji je život završio kao politički emigrant. Antun Gustav Matoš je možda među najprognanijim hrvatskim prognanicima, a upravo je on u egzilu, u Parizu, napisao svoje najznačajnije stranice. I Šimić, Ujević, Krklec, Majer te još neki hrvatski pjesnici pisali su svoje stihove antologijske vrijednosti na temu iseljeništva, a ta je gorka tema bila česta i na stranicama proznih i dramskih radova naših pisaca (Šoljana, Slamniga, Fabrija...).</p>
<p>Emigrantsku književnost stvaraju četiri naraštaja, od najstarijih Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića i Antuna Bonifačića do najmlađih Borisa Marune, Mirka Vidovića i Vinka Grubišića – piše Dubravko Jelčić u svojoj »Povijesti hrvatske književnosti« (2004.). Premda je hrvatska književnost u emigraciji pratila sve što se događalo u domovinskom, matičnom njezinu dijelu – nastavlja taj književni povjesničar – ipak gotovo ništa od toga nije slijedila; čak ni stilske tendencije u njoj. </p>
<p>Kod nas ne postoji sustavno praćenje iseljeničke ili emigrantske književnosti, no često se postavlja pitanje pripadaju li emigrantski pisci hrvatskoj književnosti – ili literaturi zemlje u kojoj žive. Hispanistica Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke iseljeničkoga tiska u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, smatra da je hrvatska emigrantska književnost u svakom slučaju hrvatska i da pripada našoj nacionalnoj baštini, ali da je ujedno osebujna, prožeta obilježjima novih domovina pisaca koji je pišu. </p>
<p>Riječka sveučilišna profesorica Branka Kalodjera piše o njima kao o piscima između dviju domovina, te ih svrstava u tri skupine: etničare, egzilante i globaliste. Etničari su oni koji, iako dobivaju državljanstvo (ili ne) svoje nove domovine, tematski ostaju vezani uz svoju etničku skupinu. Egzilanti su oni koji jednako objavljuju na materinskom, ali i na jeziku zemlje u kojoj žive. Za razliku od etničara kojima je zemlja njihova podrijetla samo »stara domovina« kojoj se ne vraćaju, egzilantima je ona još uvijek na prvome mjestu i žele se vratiti u nju. Trećoj skupini pak pripadaju književnici koji su kozmopoliti i jednako pripadaju hrvatskoj, američkoj (ili nekoj drugoj) i svjetskoj književnosti.</p>
<p>Jedan od predstavnika potonje skupine je i američko-hrvatski književnik Vladimir Peter Goss (rođen u Zagrebu 1942.), sveučilišni profesor na nekoliko američkih sveučilišta te autor 60-ak knjiga i znanstvenih studija. U njegovim se djelima (»Vlak na zapad«, »S obje strane Oceana«...) isprepleću i američke i hrvatske teme, a objavljuje i u jednoj i u drugoj zemlji.</p>
<p>U skupinu pisaca emigranata spada, primjerice, Ljerka Lukić, pjesnikinja »između triju domovina«, jer je rođena u Tuzli, studirala je i magistrirala u Osijeku i Zagrebu, a danas živi u Torontu. U Lukićkinim stihovima dominiraju obilježja svih triju njezinih domovina.</p>
<p>Hrvatska emigrantska književnost slična je u svim dijelovima svijeta, jer ima iste korijene. Jedno od najjačih središta pisaca koji svoje podrijetlo vuku iz naših krajeva, posebice s otoka Brača, jest Čile, u kojemu danas živi oko 150 književnika hrvatskoga podrijetla. Neki od njih, poput Antonija Skármete (1940.), jednoga od najznačajnijih suvremenih čileanskih pisaca, postali su poznati i u svjetskim razmjerima. Literatura Antonija Skármete, kao i ona drugih Hrvatočileanaca, može se opisati kao »putovanje prema vlastitim korijenima gdje kuca ljubav prema životu i ljudima« (Morning Star). U svojim književnim djelima (»Pjesnikova svadba« i »Djevojčica i trombon«) Skármeta opisuje svijet dalmatinskih doseljenika i njihove običaje.</p>
<p>Drugi veliki čileanski pisac hrvatskoga podrijetla, Ramón Díaz Eterovic, u svojim djelima također često spominje Hrvatsku, i to s mnogo nježnosti, čak s nostalgijom. Andrés Morales Milohnic, jedan od najpoznatijih mlađih južnoameričkih pjesnika i sveučilišni profesor, također je podrijetlom iz Hrvatske, a nedavno smo ga imali priliku i osobno upoznati u Zagrebu.</p>
<p>Hrvatska literatura u egzilu ima, po mišljenju Vinka Grubišića, voditelja Katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu u Torontu, dosta zanimljivih i značajnih stranica. Vremenu koje dolazi svakako će, drži on, odoljeti poezija, koja je najzastupljenija i najuspjelija književna vrsta u egzilu, te nešto proze, među kojom je pak najprisutnija esejistika i memoaristika. Ipak, zaključuje Grubišić, književnost jednog vremena ne može se samo vagati budućnošću; ona i jest svjedočenje baš tog određenog vremena, te je s toga gledišta i valja promatrati.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izlaže Mladen Veža</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Više od stotinjak radova slikara Mladena Veže bit će predstavljeno na izložbi koja se otvara 6. veljače u Galeriji Mona Lisa u Zagrebu. Na izložbi će se moći vidjeti djela iz svih umjetnikovih stvaralačkih faza od ranog portreta oca iz tridesetih godina prošloga stoljeća sve do najnovijih pejzaža i mrtvih priroda. Prvi put zagrebačka će publika biti upoznata s Vežinim ciklusom crteža s prikazima ženskih aktova koji je nastao 70-ih. Također, na izložbi će se naći i nekoliko slika iz poznatoga umjetnikova ciklusa pod naslovom »Otisci djetinjstva« iz 60-ih godina. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Profilov Sajam multimedije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U velikoj Profilovoj knjižari – Profil Megastoreu – od 11. do 21. veljače održat će se prvi Sajam multimedije. U tih devet dana (u nedjelju, 20. veljače, nema programa) knjižara će biti puna događanja, od koncerata i filmskih projekcija do predstavljanja glazbenih izdanja i kompjutorskih igara. Među glazbenicima koji će u živo nastupiti su Elemental, Songklillersi, Šomazgoon, Djeca, Massimo, Pun kufer... Većina koncerata će biti u kasnijim popodnevnim satima, dok će se ranije predstavljati DVD izdanja filmova, igre za play station, filmovi koji će tek doći u hrvatska kina...</p>
<p>B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Bio jednom jedan zmaj« u Maloj sceni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstava »Bio jednom jedan zmaj« u režiji Ivice Šimića premijerno će biti izvedena, u idući utorak, u Maloj sceni. Pauline Mol, nizozemska autorica preradila je četiri bajke (Djevojka sa zvijezdom, Mali krojačić, Budalica i Ivica i Marica) i osmislila priču o putovanju kroz šumu (metaforu djetinjstva) ispunjenu divovima i vješticama. Na kraju šume nalazi se zmaj i samo izabrani imaju snage pobijediti ga i izaći iz šume neozlijeđeni. Predstava je namijenjena djeci od pet do 10 godina. Pretpremijere su zakazane za 5. i 7. veljače. Scenografkinja je Dinka Jeričević, skladatelj Igor Karlić, kostimografkinja Hana Letica i Zdravka Ivandija i koreografkinja Larisa Lipovac. U predstavi glume: Nina Kaić, Svetlana Patafta, Jelena Hadži-Manev, Marija Tadić, Damir Klemenić i Frano Mašković. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Kapa dolje, rukometaši!</p>
<p>NABEUL</p>
<p> – Svoje su golemo i hrabro srce hrvatski rukometaši pokazali još jednom otkad se nadmeću na Svjetskom prvenstvu rukometaša u Tunisu. U trećoj utakmici skupine II, odlučujućoj za plasman u polufinale, naši su zlatni dečki pobijedili reprezentaciju Srbije i Crne Gore 24-23 (10-11) i kao prva momčad skupine II idu u polufinale, koje će se u subotu igrati u velikoj dvorani u Radesu. Ovo će biti četvrti nastup naših rukometaša u polufinalu velikog natjecanja u posljednje dvije godine. A to uspijeva samo najvećima. </p>
<p>Što reći nakon pobjede u utakmici golemog uloga, kad se u momčadi zdravi igrači mogu nabrojiti na prste jedne ruke... Ginuli su na terenu 60 minuta, lovili i na kraju ulovili prednost igrača SCG, da bi pobjedu Hrvatskoj sačuvao u posljednjim sekundama vratar Vlado Šola obranivši udarac Sudžumu. Pukli su naši igrači od sreće, ali i umora. Osam je igrača iznijelo teret, borilo se protiv suparnika, ali i kad je snaga napuštala tijelo, Hrvati nisu posustajali. Sudar velikih rivala je počeo obranom 3-2-1 na obje strane, samo što su igrači SCG imali dužu klupu, svježije i brže igrače. Na suparnicima se nije vidjelo im nedostaje inače jedan od glavnih obrambenih igrača, Đurković, koji je u 10. minuti dobio crveni karton zbog nasrtaja na Blaženka Lackovića, No, naši se nisu uplašili. Hrabro su krenuli, ne predajući se čak i kad su potkraj prvog poluvremena i početkom drugog gubili sa po tri pogotka razlike. Arpad Šterbik na vratima SCG je izluđivao bivšeg suigrača iz Veszprema, Mirzu Džombu, te Ivana Balića i Lackovića. Rotirao je izbornik Lino Červar igrače, tražeći od ono malo igrača što ima dobitnu kombinaciju, mijenjao je obrane, Irfan Smajlagić je s klupe vikao igračima kamo da stanu, upozoravao ih na klupi... Stizali su tako naši SCG-prednost u nekoliko navrata, no posljednjih deset minuta Hrvatska je čuvala svoj rezultat. Tri minute prije kraja imali su Hrvati, prvi put u utakmici, dva pogotka više i ostavili zadnje atome snage na terenu kako bi sačuvali pobjedu. Suparnici su smanjili, Šprem je propustio vratiti dva gola više i odluka je ostala na hrvatskoj obrani i Šoli. Izbornik SCG Veselin Vujović je izvukao u tim trenucima i vratara Danijela Šarića i ubacio još jednog igrača u polju. Pucao je Sudžum, a Šola je nogom obranio posljednji udarac... Sekunda je istekla, a dvoranom se prolomio urlik hrvatskih igrača, kojem su se pridružilo i 400-tinjak naših navijača.</p>
<p>Ivano Balić je jedva izašao s terena. Na njemu se vidjelo da ga suparnici nisu štedjeli, uz sve nastraje pretrpio je u 23. minuti i neugodan udarac u glavu, ali se vratio na teren i vodio napade.</p>
<p>"Reći ću samo da je ovo bila najteža utakmica u mojem životu i sad idem na doping-kontrolu!</p>
<p>Za Igora Vorija je teško reći je li bio umorniji ili sretniji. Borio se kao lav, radio za momčad, izborio tri sedmerca. </p>
<p>"Pozdravljam svoju mamu i želim joj reći da je dobro što je izvadila putovnicu. Obećao sam joj da ću igrati u polufinalu i da me mora doći gledati. Eto, obećanje sam ispunio. Inače, mislim da smo se ovom pobjedom odužili za sve poraze od kadetskih dana naovamo.</p>
<p>Ovaj put naši rukometaši nisu imali snage za pjesmu. Nijemo su se grlili i tek je pokoji prodornim uzvikom pustio iz sebe taj adrenalin i silne emocije. Golem su korak napravili kad se činilo da im neće uspijeti. Četvrti polufinale zaredom u subotu. Nije dovoljno vremena za odmor, ali zlatni su dečki najbolji kad je najteže.</p>
<p> • Dvorana "7 Novembre"</p>
<p>HRVATSKA – SCG 24-23 (10-11)</p>
<p>HRVATSKA: Losert (0), Šola (10+1), Kaleb 2, Balić 6, Lacković 3, Zrnić, Vori 1, Dominiković 2, Džomba 6 (3), Jeftić, Goluža, Šprem, Špoljarić 1, Buntić 3</p>
<p>SCG: Šarić (6), Šterbik (9+2), Đurković, Kojić, Ma. Krivokapić 1, Mi. Krivokapić 2, Đukanović, Stojanović, Petrić 2, Muratović 1, Sudžum 4 (2), Milosavljević 5 (4), Anđelković 5, Nikolić 3</p>
<p>SUCI: Lauren i Nielsen (obojica iz Danske). GLEDATELJA: 3000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 6 (3), SCG 7 (6)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Kaleb, Lacković, Goluža), SCG 14 minuta (Kojić 2+2, Đurković, Đukanović, Ma. Krivokapić, Milosavljević, Sudžum). CRVENI KARTON: Đurković (10 – grubost)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vlado ŠOLA</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubičić u četvrtfinalu</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Ivan Ljubičić je rezultatski lagano stigao do četvrtfinala 323.000 eura vrijednog ATP turnira u Milanu. Drugi nositelj je sa 6-1, 6-2 pobijedio Švicarca Ivu Heubergera, no tijekom meča se vidjelo kako Ljubičić još uvijek osjeća posljedice upaljene ruke s početka sezone. Uspješan je bio i Ivo Karlović koji se plasirao u 2. kolo, gdje će mu protivnik biti Čeh Radek Štepanek. </p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: LJUBIČIĆ (2) – Heuberger 6-1, 6-2; 1. kolo: Pavel (1) – Carraz 7-6 (0), 6-7 (5) 7-6 (3), Schalken – Björkman 6-2, 6-2, Soderling (5) – Clement 6-1, 6-7 (3), 6-4, Behrend – Andreev 6-4, 5-7, 6-2, Müller – Llodra 7-6 (5), 7-5. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ančića nadigrao nepoznati Ukrajinac </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Mario Ančić nije uspio obraniti prošlogodišnji prvi ATP finale u karijeri. Na 323.000 eura vrijednom turniru u Milanu 21-godišnji je Splićanin zaustavljen u drugom kolu. Četvrtfinale je izborio praktički nepoznati Ukrajinac Sergij Stakhovskij, koji je u glavni turnir stigao iz kvalifikacija. Trenutačno 106. tenisač u ATP utrci za pravka pobijedio je Ančića sa 6-4, 4-6, 7-6 (3). </p>
<p>• Rezultati, drugo kolo: Stakhovskij – ANČIĆ (3) 6-4, 4-6, 7-6 (3). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Promjene u formuli 1 ili kako zaustaviti Ferrari </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako je suditi prema informacijama koje prenosi jedna sportska internetska stranica, rat između proizvođača guma Michelina i Bridgestonea brzo će se privesti kraju.</p>
<p> Naime, po riječima Maxa Mosleyja, predsjednika FIA-e, 2006. godina označit će kraj borbe. </p>
<p>Ferrari, na Brigestonovim gumama posljednjih godina dominira formulom 1. Michelin koji opskrbljuje konkurente Williams i McLaren, nije se uspio izjednačiti kvalitetom s dominantnim konkurentom, a kao najveći se problem spominje »izgaranje« guma, odnosno nemogućnost smanjenja temperature. Iz Ferrarija su obećali smanjenje troškova vezanih uz ispitivanje kakvoće guma te još nekih stavki prilikom testiranja. </p>
<p>Logičan zaključak koji slijedi iz navedenog jest da čelnici FIA-e pokušavaju svim silama zaustaviti »propete konjiće«, koji sve više privatiziraju utrke »oktanskog cirkusa«. </p>
<p>– Samo se kroz razgovore može unaprijediti sport. Što prije krenemo u planove oko 2007. godine, to ćemo prije postići konsenzus. No, to je jedino moguće postići ako će svi biti spremni sjesti za zajednički stol, prenio je svoj vid napretka Mosley. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Minnesota osramoćena pred 17 tisuća svojih navijača</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Više od 17.000 ljudi snuždeno je napustilo Target Centar nakon dvoboja Minnesota Timberwolvesa i Phoenix Sunsa. Domaći Wolvesi poraženi su sa 79-108 u utakmici u kojoj niti jednom nisu bili u vodstvu, a rezultatski je minus u jednom trenutku iznosio velikih poena 40. U raspoloženoj je momčadi Phoenixa, u kojoj je šest igrača imalo dvoznamenkasti broj koševa, najviše ubacio Amare Stoudemire (23 koša uz osam skokova). Minnesotu je sa 12 poena i 13 skokova predvodio Kevin Garnett. </p>
<p>Na krilima Tracyja McGradyja (34 koša, devet dodavanja) Houston Rocketsi su se prošetali Philadelphijom nanijevši domaćim 76ersima poraz sa 95-118. Allen Iverson opet je bio najubojitiji u redovima domaćina, završivši utakmicu sa 28 koševa i 10 asistencija. </p>
<p>Dirk Nowitzki ubacio je 20, a Jerry Stackhouse 19 koševa za gostujuću pobjedu Dallas Mavericksa usred New Orleansa. Kod Hornetsa, koji se nikako ne mogu sastaviti s boljim rezultatima, najviše je pokazao Baron Davis (18). </p>
<p>Dvojac New Jersey Netsa Jason Kidd i Vince Carter sve bolje funkcionira zajedno. Protiv Boston Celticsa zajedno su ubacili 47 koševa, no koliko su ostali u momčadi podbacili vidi se iz pobjede domaćih Celticsa rezultatom 110-89. I domaća je momčad imala dva raspoložena igrača. Paul Pierce (28 koševa, 10 skokova, 10 dodavanja) i Raef LaFrentz (21 poen, osam uhvaćenih lopti) imali su i suigrače s konkretnijim učinkom. Pierceu je to peti »triple-double« učinak u karijeri, a fascinantno je da je ostvaren u samo pola sata igre. </p>
<p>Otkad u momčadi nema Webbera i Stojakovića, sve veću ulogu u momčadi Sacramento Kingsa preuzima centar Bred Miller. Kingsima je bilo potrebno dodatnih pet minuta igre da svladaju domaće Golden State Warriorse (111-107). Miller je ubacio 38 koševa i uhvatio 17 lopti za epitet igrača utakmice, dok bi taj naslov u slučaju pobjede Warriorsa zasigurno pripao Jasonu Richardsonu (37 poena, osam skokova).</p>
<p> • Rezultati: Boston – New Jersey 110-89 (Planinić ozlijeđen), Philadelphia – Houston 95-118, Detroit – Atlanta 99-84, Minnesota – Phoenix 79-108, New Orleans – Dallas 82-90, Golden State – Sacramento 107-111 (produžetak), Indiana – Toronto 97-98, Portland – Denver 97-94. </p>
<p>K. Đ.ž</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Josip Šimunić amnestiran </p>
<p>Na susretu predsjednika i glavnih tajnika na Uefinom sastanku u Nyonu predstavnici Hrvatskoga nogometnog saveza sastali su se s njemačkim kolegama, koji su im se gotovo ispričali zbog sumnje u Šimunićevo navodno sudjelovanje u kladiteljskoj aferi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za Josipa Šimunića, hrvatskoga nogometnog reprezentativca iz berlinske Herthe, može se reći da je amnestiran što se tiče bilo kakve povezanosti s kladiteljskom aferom koja potresa Njemačku. Rekao nam je to Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, nakon što su se on i Vlatko Marković u Nyonu na sjednici Uefina Izvršnog odbora predsjednika i glavnih tajnika nacionalnih nogometnih saveza sastali s njemačkim kolegama.</p>
<p>– Predsjednik njemačkoga nogometnog saveza Gerhar Mayer Vorfelder u razgovoru nam je priznao neugodnost cjelokupne situacije. No, budući da su se pri prvim znacima sumnje u cjelokupnu istragu uključili mjerodavni državni organi na svim razinama, savez im barem za sada stoji po strani. No, budući da se među prozvanim igračima više ne spominje nijedan iz prve lige, Mayer automatski isključuje Šimunića iz kruga sumnjivaca te je dodao da list Focus, od kojeg je priča i krenula, priprema ispriku, referirao nam je Srebrić. </p>
<p>To što se među osumnjičenicima za sudjelovanje u namještanju rezultata pojavljuje i skupina hrvatskih nogometaša njemačkih drugoligaških i nižerazrednih klubova, koliko smo shvatili, ima drugi prizvuk. Srebrić to pitanje ovom prilikom nije komentirao, radije se okrenuo onome zbog čega su on i Marković zapravo bili u Nyonu: </p>
<p>– Uefa inzistira na višoj razini organiziranosti nacionalnih saveza, što predmnijeva edukaciju na svim razinama, od strogo stručne, vezane uz rad na terenu, pa do težnje specijalistima različitih profila pri opsluživanju saveza. Stoga je to zapravo bilo svojevrsno upoznavanje sa skorom budućnosti kad će se i savezi, kao što je to sada slučaj s klubovima, morati izboriti za licencu. </p>
<p>Primijetio je još Srebrić kako su Uefin skup iskoristili za razmjenu najsvježijih informacija s izraelskom delegacijom vezanih uz skori nastup hrvatskih nogometnih reprezentacija u Jeruzalemu, 9. veljače: </p>
<p>– Predstavnici Izraela kazali su da se očekuje 20.000 gledatelja te da će se igrati na najboljem travnjaku u državi, posebno dotjeranom za ovu prigodu. </p>
<p>Ispričao je Srebrić i ideju o kojoj se ozbiljno razmišlja, vezanu uz natjecanje mladih reprezentacija do 21 godine. Kvalifikacije za to natjecanje zbog sve se većeg zanimanja svakako žele razdvojiti od kvalifikacija A reprezentacija, kojima su sada usputni »priljepak«. Cjelokupni bi se ciklus kvalifikacija od sezone 2006./2007. odigrao od kolovoza do listopada, u studenome bi se održala doigravanja, a sedam mjeseci kasnije završni turnir. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hajduk - Dnjipro 1-1</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je, nastupivši bez Blatnjaka, I. Leke, Kranjčara i Bišćevića odigrao remi s jednom od najboljih momčadi Ukrajine, Dnjiprom. </p>
<p>Utakmica je bila žustra, vodila se otvorena bitka i hajdukovci su iznimno zadovoljni krajnjim rezultatom. Ponovno je najbolji među »bijelima« bio posljednji obrambeni igrač Vejić, koji je postigao i pogodak. Izjednačujući je zgoditak postigao Kornilenko, zakucavši loptu pokraj neodlučnoga Hajdukova vratara. </p>
<p>• Igralište sportskog centra hotela Kremlin</p>
<p>HAJDUK – DNJIPRO 1-1 </p>
<p>HAJDUK: Kale (od 46. Balić), Šuto, Bartulović, Vučko, Vejić, Neretljak, Damjanović, Pralija (od 76. A. Vitaić), Bušić (od 82. Grgurović), Šimić (od 57. Roglić), Lovrek (od 88. Grizelj)</p>
<p>DNJIPRO: Kernozenko, Rusol, Šelajev (od 46. Semočko), Ševčuk, Jezerski, Radčenko, Rikun, Bidnenko, Kornilenko, Rotan, Nazarenko </p>
<p>SUDAC: Harun (Turska). </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vejić (8. min.), 1-1 Kornilenko (42.).</p>
<p>CRVENI KARTONI: Damjanović (Hajduk, 60.min), Rusol (Dnjipro, u 75.min). </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Iran - BiH 2-1 </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> – U pripremnoj su utakmici u Teheranu nogometaši Irana pobijedili Bosnu i Hercegovinu sa 2-1. Povela je BiH pogotkom Bolića (17), a pobjedu su Irancima donijeli Ali Daei (41) i Borhani (75). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Betis i Osasuna u polufinalu </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Rezultati četvrtfinalnih dvoboja Španjolskog Kupa Kralja: Numancia – Atletico Madrid 0-0, Osasuna – Sevilla 3-1, Real Betis – Gramenet (III) 4-3. U četvrtak igraju Valladolid (II) Athletic Bilbao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Caen u finalu </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Nogometaši Caena plasirali su se u finale Francuskoga Liga-kupa pobijedivši u polufinalu Monaco sa 3:1. Pobjedu su Caenu donijeli Mazure (32), Lemaítre (43) i Watier (53-11m), dok je počasni pogodak za Monaco dao Adebayor (83-11m). Caen će u finalu 30. travnja na Stade de Franceu u Parizu igrati sa Strasbourgom koji je jučer svladao Saint-Etienne (1:0). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Janica odlična na treningu spusta, Miler bez plasmana u kombinaciji </p>
<p>Amerikanac Bode Miller nije uspio obraniti zlato u kombinaciji. Nakon jednog skoka u gornjem dijelu staze ostao je bez skije. Neko je vrijeme nastavio utrku na jednoj skiji, a onda zaključio da takva avantura nema smisla i odustao. Braniteljica naslova u istoj disciplini, Janica Kostelić, imala je treće vrijeme na treningu spusta </p>
<p>SANTA CATERINA</p>
<p> – Na posljednjem treningu spusta za skijašice na Svjetskom prvenstvu u Santa Caterini trostruka olimpijska pobjednica Janica Kostelić bila je treća. Najbrže su bile Šveđanka Anja Pärson i Francuskinja Ingrid Jacquemod, koje su ostvarile jednako vrijeme (1:42.65). Janica je bila samo deset stotinki sporija. Zanimljivo je da među deset najbržih na današnjem treningu nema nijedne Austrijanke. Michaela Dorfmeister bila je tek 21. (+2.02), a jedna od favoritkinja za zlato Renate Götschl promašila je vrata. U petak Janica brani naslov svjetske prvakinje u kombinaciji, a spust za skijašice održat će se u nedjelju, 6. veljače. </p>
<p>Amerikanac Bode Miller, pak, nije uspio obraniti zlato u kombinaciji. Branitelj naslova nije uspio završiti utrku kombinacijskog spusta. Nakon jednog skoka u gornjem dijelu staze ostao je bez skije. Neko je vrijeme nastavio utrku na jednoj skiji, a onda zaključio da takva avantura nema smisla i odustao. Time je najviše razveselio Austrijanca Benjamina Raicha, koji je već odličnim nastupom u kombinacijskom spustu (bio je peti) istaknuo svoju kandidaturu za najvišu stepenicu pobjedničkog postolja u kombinaciji.</p>
<p> • Rezultati kombinacijskog spusta: 1. Walchhofer (Aut) 1:51.76, 2. Fill (Ita) +1.05, 3. Defago (Švi) +1.20, 4. Aamodt (Nor) +1.52, 5. Raich (Aut) +1.65, 6. Guay (Kan) +1.78, 7. Osborne (Kan) +1.80, 8. Bourque (Kan) +1.83, 9. Svindal (Nor) +1.94, 10. Kucera (Kan) +1.95... </p>
<p> • Rezultati treninga spustašica: 1. Pärson (Šve) 1:42,65, 1. Jacquemod (Fra) +0.00, 3. KOSTELIĆ +0.10, 4. Mendes (SAD) +0.28, 5. Lalive (SAD) +0.35, 6. Hargin (Šve) +0.79, 7. Styger (Švi) +0.92, 8. Kostner (Ita) +1.15, 9. Lindell-Vikarby (Šve) +1.26, 10. Haltmayr (Njem) +1.38... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tamara ponovno četvrta na svijetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tamara Boroš vratila se nakon mjesec dana na četvrto mjesto ITTF-ove ljestvice. Polufinala u Velenju i Zagrebu bila su dovoljna da naša stolnotenisačica preskoči Kineskinju Guo Yue i ponovno se »parkira« iza još tri igračice iz Kine – Zhang Yining, Niu Jianfeng i Wang Nan. Tamara je u ovom trenutku dostigla zacrtani cilj da prije Svjetskog prvenstva u Šangaju bude među četiri najbolje igračice na ITTF-ovoj ljestvici, što bi joj omogućilo barem malo lakši ždrijeb. No, jasno je da je do SP-a ostalo još dovoljno vremena da se stvari promijene i zato će iznimno važan biti Pro Tour turnir u Kataru, gdje će igrati i sve najbolje Kineskinje.</p>
<p>Od ostalih hrvatskih igračica među prvih 100 svjetskih igračica još je samo Cornelia Vaida na 70. mjestu. Andrea Bakula je pala sa 106. na 111. mjesto, dok je Sandra Paović napredovala za 16 mjesta i sada je 120. </p>
<p>Najbolji hrvatski stolnotenisač Zoran Primorac opet je nazadovao i sada je 29. igrač svijeta. Drugi hrvatski reket trenutačno je Jiang Weizhong na 106. mjestu, dok je Roko Tošić 125. Muški »vlak« također predvodi kineski trojac - Wang Liqin, Ma Lin i Wang Hao.</p>
<p> • ITTF ljestvica, stolnotenisači: 1. Wang Liqin (Kin) 2435, 2. Ma Lin (Kin) 2377, 3. Wang Hao (Kin) 2350, 4. Boll (Njem) 2284, 5. Ryu Seung Min (Kor) 2281, 6. Samsonov (Blr) 2256, 7. Chen Qi (Kin) 2218, 8. Schlager (Aut) 2193, 9. Chuan Chih-Yuan (Tpe) 2189, 10. Kreanga (Grč) 2110... 29. PRIMORAC 1860... 106. JIANG 1400... 125. TOŠIĆ 1327; </p>
<p>stolnotenisačice: 1. Zhang Yining (Kin) 2541, 2. Niu Jianfeng (Kin) 2337, 3. Wang Nan (Kin) 2318, 4. BOROŠ 2204, 5. Guo Yue (Kin) 2182, 6. Li JIa Wei (Sin) 2170, Guo Yan (Kin) 2128, 8. Tie Yana (HKG) 2121, 9. Kim Kyung Ah (Kor) 2094, 10. Liu Jia (Aut) 2000... 70. VAIDA 1528... 111. BAKULA 1387... 120. PAOVIĆ 1346... 130. BENTSEN 1301. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Papa dobro, laboratorijski testovi zadovoljavajući </p>
<p>RIM</p>
<p> - »Svi laboratorijski testovi napravljeni kod pape Ivana Pavla II. zadovoljavajući su, te se očekuje da će Papa boraviti u bolnici tjedan dana«, rekao je u četvrtak šef Ureda za tisak Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls.</p>
<p>»Papa se dobro odmorio cijelu noć, a sve laboratorijske analize koje su napravljene pokazuju zadovoljavajuće rezultate«, rekao je Navarro-Valls po izlasku iz bolnice »Gemelli«, nakon što je više od dva sata proveo u apartmanu Ivana Pavla II. na 10. katu.</p>
<p>Na pitanje novinara kada bi se moglo kazati da je Papa ozdravio, odnosno koliko bi mogao ostati u bolnici, Joaquin Navarro-Valls, koji je po profesiji i liječnik, rekao je: »Na doktorima je da o tome odluče, no prema mojem osobnom iskustvu, gripa traje sedam dana, ili jedan tjedan, vi izaberite izraz«.</p>
<p>S obzirom da je Papa obolio od gripe u nedjelju, a u noći na srijedu prebačen je u bolnicu zbog krize nastale zbog problema s dišnim organima, koja je posebno teška kod oboljelih od Parkinsonove bolesti od koje boluje, može se pretpostaviti da će boravak Ivana Pavla II. u bolnici završiti u nedjelju.</p>
<p>U vatikanskim krugovima vlada toliki optimizam glede Papina ozdravljenja da se najavljuje mogućnost kako bi mogao održati nedjeljni angelus, ako ne sa svog prozora na Trgu svetog Petra, onda bar iz bolničke sobe u bolnici »Gemelli«. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lazarević u Haagu</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Haaški optuženik, general vojske Srbije i Crne Gore Vladimir Lazarević doputovao je u četvrtak zrakoplovom srbijanske vlade u Haag, i smješten je u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu.</p>
<p>S Lazarevićem su otputovali i ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Zoran Lončar i ministar za pravosuđe Zoran Stojković.</p>
<p>Srbijanska je vlada na svojoj sjednici u utorak odlučila da će optuženom generalu dati sva potrebna jamstva kako bi početak suđenja mogao dočekati na slobodi, te pružiti svu pomoć u obrani, kao i materijalnu pomoć njegovoj obitelji.</p>
<p>Lazarević je optužen za ratne zločine protiv Albanaca na Kosovu 1999. godine.</p>
<p>Haaška optužnica tereti ga za nasilno premještanje i deportaciju oko 800.000 albanskih civila, ubojstvo stotina albanskih civila koje su počinile snage SR Jugoslavije i Srbije, seksualne napade snaga SRJ i Srbije na kosovske Albance, naročito na žene, te nasumično uništavanje ili oštećivanje albanskih vjerskih objekata.</p>
<p>Osim Lazarevića, nekadašnjeg zapovjednika Prištinskoga korpusa Treće armije Vojske Jugoslavije, za ista djela optuženi su i Nebojša Pavković, zapovjednik Treće armije VJ-a u vrijeme sukoba na Kosovu, Sreten Lukić, tadašnji zapovjednik policijskih snaga na Kosovu, te Vlastimir Đorđević, tada pomoćnik ministra unutarnjih poslova Srbije i načelnik Resora javne sigurnosti MUP-a Srbije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Srpski radikali na američkom popisu terorističkih organizacija </p>
<p>Zbog »Belih orlova« radikali izjednačeni s Hesbollahom, Al Qaidom, IRA-om, Crvenim brigadama i Hamasom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američka organizacija FAS (Federation of American Scientist) svrstala je Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja u terorističke organizacije. Zbog aktivnosti »Belih orlova« tijekom sukoba u BiH, radikali su stavljeni u isti koš s Hesbollahom, Al Qaidom, IRA-om, Crvenim brigadama i Hamasom. </p>
<p>Na web stranici američke nevladine organizacije FAS, srpski se radikali nalaze na 337. mjestu od ukupno 388 terorističkih i ostalih organizacija u svijetu, tvrdi beogradski Glas javnosti, podsjećajući da Washington nije nimalo naklonjen radikalima, a oni Americi još manje. Čudi ipak, naglašava list, tako teška ocjena rada SRS-a od strane ove ugledne obavještajne agencije kojoj je glavni posao prikupljanje podataka o tajnim službama u svijetu, borba protiv utrke u naoružanju i sprečavanje korištenja nuklearnog oružja u bilo kakve svrhe.</p>
<p>»Iako se vodi kao nevladina organizacija, neslužbeno i te kako radi za administraciju američkog predsjednika i djeluje, pored još nekoliko službi, uključujući i CIA-u, u funkciji sigurnosnih interesa SAD-a«, naglašava dnevnik. U obrazloženju piše da su »Beli orlovi« tijekom rata u BiH bili naoružana paravojna formacija pod zapovjedništvom srpskog neofašista Vojislava Šešelja, a opremao ih je srpski MUP. Vojislav Šešelj, predsjednik SRS-a (imenovan je za potpredsjenika srbijanske vlade u kolovozu 1998.) bio je vođa tih paravojnih grupa koje su, navodno, po ocjeni »Društva ugroženih ljudi« u Berlinu, bile umiješane u ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Navodno je Šešelj, prenosi Glas javnosti, kao lider tih paravojnih formacija, sudjelovao u etničkom čišćenju, masovnim zlostavljanjima i ubojstvima u 34 grada u BiH.</p>
<p>Beogradski dnevnik ocjenjuje da za SRS, prema rezultatima posljednjih izbora pojedinačno najjaču stranku u Srbiji, svrstavanje na ovaj popis ne predstavlja baš neki uspjeh, koliko god sve to bilo neslužbeno i uz činjenicu da se u tekstu nigdje ne spominju sadašnje aktivnosti stranke već se govori samo o nekadašnjim akcijama. »Radikali su još na popisu jer SAD i dalje procjenjuje da SRS predstavlja prijetnju njihovim nacionalnim interesima, a i Šešelj je već dvije godine u Haagu, izjavio je analitičar Tomislav Kresović, podsjećajući da je dvadesetak godina unazad lider radikala bio američki miljenik i najveći disident i antikomunist poslije Milovana Đilasa. Međutim dodaje, početkom devedesetih podržava nacionalnu politiku Miloševića i postaje problem za Ameriku. Nakon ratnih događanja, Washington od Jovice Stanišića (nekadašnjeg šefa tajnih službi) dobiva Šešeljev dosje i na osnovu njega podiže haašku optužnicu. Zbog tih je zasluga Stanišić pušten da se brani sa slobode. Čelnici radikala ne znaju ništa o popisu FAS-a, ali tvrde da je to »obična budalaština«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bush obećao Irancima potporu u zahtjevima za slobodom</p>
<p>U 40-minutnom govoru predsjednik Bush je izdvojio dvije glavne teme: demokratizaciju Srednjeg istoka i reformu američkog mirovinskoga sustava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Demokratizacija na Srednjem istoku te reforma mirovinskoga sustava glavne su teme kojima je američki predsjednik George W. Bush u srijedu navečer posvetio 40-minutni govor o stanju nacije. Kako se i očekivalo, Bush je u govoru apostrofirao izbore u Iraku, Afganistanu i na palestinskim teritorijima kao putokaz u procesu demokratizacije Srednjega istoka, odnosno poticaj američkim saveznicima u regiji da teže za »višim standardima slobode«. </p>
<p>Ovogodišnje izvješće o stanju nacije zapravo je elaboriranje inauguralnoga govora koji je Bush održao na svečanosti preuzimanja drugoga predsjedničkoga mandata prije desetak dana. Širenje slobode nauštrb tiranija u pojedinim dijelovima svijeta pretpostavka su trajnoga mira na međunarodnoj sceni, ponovio je Bush svoju tezu o Americi kao lučonoši liberalizma u globalnim razmjerima. U tom kontekstu, Busheva oslobodilačka misija odnijela je prvu značajniju pobjedu održavanjem demokratskih izbora u Iraku. Bush se nije libio iračke izbore prikazati kao dobivenu bitku u ratu protiv terorista.</p>
<p> Dakako, Bush je propustio osvrnuti se na neuspjehe poput lova na Bin Ladena, već je, naprotiv, izrazio nadu da će pozitivni pomaci u Iraku, ali i Palestini potaknuti reforme na potezu »od Maroka preko Jordana do Bahreina«.</p>
<p>Svjestan da »efekta prelijevanja« demokracije po Srednjem istoku nema bez oslonca na saveznike, Bush je pozvao Saudijsku Arabiju i Egipat da potvrde »vodeću ulogu u regiji« te primijene demokratske reforme. </p>
<p>Bush nije propustio pohvaliti i pozitivne pomake na palestinskim područjima nakon izbora Mahmouda Abbasa. Naglasivši da je »palestinska državnost nadomak ruke«, američki je predsjednik najavio 350 milijuna dolara pomoći palestinskim vlastima. U istom je kontekstu upozorio Siriju da se odrekne sponzoriranja terorističkim aktivnosti osobito u i oko Izraela, je to »potkopava šanse za mir u regiji«. </p>
<p>Znatno umivenijim rječnikom, izbjegavajući ratničku retoriku Bush se neizbježno osvrnuo na Iran i Sjevernu Koreju. Iako je izbjegao govoriti o tim nuklearnim silama u kontekstu »osovine zla«, upozorenje osobito Iranu valja shvatiti ozbiljno. Opisavši Iran kao »primarnog državnog sponzora terora«, Bush je diplomatski obećao državljanima Irana da će ih »podržati« u njihovu zahtjevu za slobodom. </p>
<p>Iako je Sjeverna Koreja daleko uznapredovala u razvijanju nuklearnih oružja, predsjednik Bush odlučio se za znatno blažu retoriku rekavši da »tijesno surađujemo s vladama u Aziji kako bi uvjerili Pyongyang da odustanu« od nuklearnih programa. </p>
<p>Zaključivši dio o vanjskopolitičkoj agendi izjavom da nema konkretnih rokova za izvlačenje 150.000 američkih vojnika iz Iraka, Bush se okrenuo gorućoj temi na unutarnjem planu - reformi mirovinskoga sustava. Busheva se konzervativna administracija zalaže za privatiziranje mirovinskim fondova. Tvrdnjom da je postojeći mirovinski sustav osuđen na propast, tj. da će bankrotirati do 2042., Bush je promovirao svoj plan o postupnoj privatizaciji toga sustava. Pri tom je istaknuo da se njegova reforma neće odnositi na 55-godišnjake i starije američke građane. Demokrati se takvim nakanama oštro protive te, poput Johna Kerryja, najavu o mirovinskoj reformi smatraju izazivanjem »umjetnih kriza«. Državni mirovinski sustav, utemeljen je još 1935. kako bi američkim građanima jamčio sigurnost te ne može ovisiti o tržišnim mijenama, tvrde protivnici Busheve privatizacije, među kojima se ističe senatorica Hillary Clinton. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Konferencija na kojoj je podijeljen svijet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Podjela svijeta« koju su prije 60 godina na povijesnoj Konferenciji u Jalti na ukrajinskom poluotoku Krimu dogovorili Josif Staljin, Winston Churchill i Theodore Roosevelt dominirala je u međunarodnoj politici druge polovice 20. stoljeća, do završetka hladnog rata, a njezine se posljedice osjećaju i danas.</p>
<p>Na poticaj američkoga predsjednika Roosevelta, u Jalti su se 4. veljače 1945. godine, s približavanjem kraja Drugog svjetskog rata, sastali Staljin, Churchill i Roosevelt, vođe najvećih savezničkih država antihitlerovske koalicije. Konferencija koja je trajala do 11. veljače imala je veliki utjecaj na završetak rata i poslijeratno uređenje svijeta. Trojica čelnika najveću su pozornost posvetila sudbini poslijeratne Njemačke, ali i pitanjima Poljske, Jugoslavije te mira u svijetu.</p>
<p>Nakon što su uskladili najhitnije vojne planove za okončanje rata, čelnici SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a postigli su sporazum o podjeli Njemačke na okupacijske zone. Na konferenciji u Jalti razgovaralo se i o daljnjem izgrađivanju UN-a. Roosevelt, Churchill i Staljin razgovarali su i o sudbini Jugoslavije te se dogovorili da o sastavu nove jugoslavenske vlade sporazumno odluče Josip Broz Tito i predstavnik jugoslavenske emigrantske vlade u Londonu Ivan Šubašić. </p>
<p>Trojica čelnika postigla su i dogovor o Poljskoj i njezinim granicama. Dva mjeseca poslije povijesne Konferencije u Jalti, Roosevelt je bio mrtav, u svibnju je Njemačka kapitulirala, a u kolovozu iste godine kapitulirao je i Japan. Velike sile, smatraju povjesničari, Europu su podijelile na interesna područja po starim kriterijima, pa je bilo jasno da će se dogoditi jedino moguće: nepoštedni, hladni rat. Kraj hladnoga rata, pad Berlinskoga zida 1989. godine, kao i pad sovjetskog režima 1991. izbrisali su sa zemljovida »željeznu zavjesu« koja je dijelila Europu. Ukrajinske vlasti podignut će, u povodu 60. godišnjice Konferencije u Jalti, spomenik - trostruku brončanu figuru Roosevelta, Churchilla i Staljina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>IRA povlači ponudu o razoružanju</p>
<p>IRA tvrdi da je njen potez odgovor na optužbe premijera Britanije i Irske Tonyja Blaira i Bertieja Aherna koji su je okrivili da je nedavno opljačkala jednu banku u Belfastu </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irska republikanska armija (IRA) povukla je u utorak navečer svoju raniju ponudu da će sve svoje oružje staviti izvan opticaja. Tom neočekivanom i dosta dramatičnom najavom produbljuje se kriza koja već dugo potresa politički život Sjeverne Irske. </p>
<p>IRA tvrdi da je njen potez odgovor na optužbe premijera Britanije i Irske Tonyja Blaira i Bertieja Aherna koji su je okrivili da je nedavno opljačkala jednu banku u Belfastu. </p>
<p>Radilo se o najvećoj britanskoj pljački svih vremena u kojoj je u studenome prošle godine ukradeno više od 26 milijuna funti. Vojna preciznost kojom je krađa izvedena mnoge je navela na zaključak da je to mogla isplanirati jedino IRA. </p>
<p>Neki analitičari vjeruju da je plijen trebao osigurati mirovinu za pripadnike IRA-e koji već nekoliko godina poštuju primirje. IRA je sve do sada izražavala i spremnost da se razoruža. U to ime je dio svog arsenala već stavila izvan uporabe pod nadzorom posebne komisije. Nikad nije objavljeno kako je to učinjeno, no vjeruje se da je oružje bilo bunkerirano i zaliveno betonom. Stvari su međutim zapele u studenome kad je trebalo povući i onesposobiti zadnji dio IRA-inog arsenala. IRA je nudila da jedan katolički i jedan protestantski svećenik mogu biti svjedoci tog čina. Demokratska stranka Ulstera (DUP), trenutačno najjača protestantska stranka Sjeverne Irske tražila je, međutim, i fotografski dokaz. IRA nije htjela na to pristati, tvrdeći da bi to za nju bilo poniženje. Na toj maloj pojedinosti nasukali su se, dakle, pokušaji da se ponovno otvori parlament Sjeverne Irske Stormont. Njegov rad je već mjesecima suspendiran, nakon afere s prisluškivanjem zastupnika koje je organizirala IRA. </p>
<p>U prosincu je došlo i do velike pljačke u Belfastu, što je dodatno destabiliziralo sjevernoirsku političku scenu. Najnovija odluka, nema sumnje dovodi mirovni proces na led. </p>
<p>IRA i njeno političko krilo Sinn Fein s najvećom indignacijom odbijaju optužbe protiv sebe, ali su London i Dublin izgleda čvrsto uvjereni u njihovu krivicu. IRA je u svom priopćenju navela da su britanska i irska vlada svojim optužbama »iskušale njeno strpljenje do krajnjih granica«. </p>
<p>Glasnogovornik Downing streta je, međutim, ponovio ranije optužbe da je upravo IRA opljačkala banku u Belfastu, nazvavši tu organizaciju najvećom preprekom za postizanje sjevernoirskog mira. To je veliki pomak, jer je Tony Blair sve do sada podjednako krivio i katoličku i protestantsku tvrdu liniju. Zadnje priopćenje Downing streeta pokazuje da britanski premijer gubi strpljenje s IRA-om. </p>
<p>Šef sjevernoirske policije Hugh Orde ne vjeruje da se IRA namjerava vratiti nasilju, ali podsjeća da »ona još postoji kao organizacija, dobro je ustrojena i nije nestala«. Lani je IRA najavljivala da će uskoro završiti proces razoružavanja, te prijeći na novi način djelovanja. Od toga zasad nema ništa, a u opticaju su i glasine da su kontrolu unutar IRA-e ponovno preuzeli pripadnici oštre struje. U svakom slučaju, IRA-ina taktika nije nova. I ranije je ona znala povlačiti neke svoje ponude, pa ih ponovo stavljati na stol, uz dodatak određenih uvjeta. To bi se moglo ponoviti i ovaj put. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nisam konzultant francuske vlade za europske integracije</p>
<p>U Vjesniku od 28. siječnja objavljeni su na 1. i 2. stranici dijelovi mojih pismenih odgovora novinarki Nataši Zečević. Po Vjesnikovu naslovu, istrgnutim i prepričanim dijelovima tih odgovora stječe se krivi dojam o onome što sam na seminaru »Europskog kruga Hrvatska« govorio i nakon toga napisao. Šaljući pisane odgovore Vjesnikovoj novinarki, izričito sam se usprotivio »da bilo kakve preinake objavljujete... jer s Vjesnikom nisam dosad bio sretne ruke«. </p>
<p>Sada vidim da se i akademik Brozović bacio kamenom na mene, pa sam odlučio reagirati ovim opovrgavanjem. </p>
<p>Nisam konzultant francuske vlade za europske integracije. Takav bombastičan naslov najprije ne postoji, a zatim – ja ga nisam nikad ni uzurpirao. Nevolja je da bi netko iz tog Vjesnikovog krivog predstavljanja mene mogao pogrešno zaključiti da možda francuska vlada »pobočno« gura »hrvatsko-srpski« ili »srpsko-hrvatski«, za što nema po mom najboljem znanju ama baš nikakve osnove.</p>
<p>Činjenice su sljedeće: posljednjih deset godina radio sam kao konzultant-stručnjak za francusku konzultantsku tvrtku BCEOM u Hrvatskoj i Bosni Hercegovini, te u poslu pripreme državnih uprava četiriju zemalja-kandidatkinja za EU: Češke, Poljske, Litve i Letonije.</p>
<p>Cjeloviti tekst mojih odgovora Vjesnikovoj novinarki pokazuje što mislim o temama njezinih pitanja, a što se tiče aluzivne objede akademika Brozovića za jugonostalgičarstvo, nemam potrebe odgovarati, jer moje javno djelovanje i moja javna, pisana i izgovorena riječ poodavno govore o tome oko čega se trudim i što mislim. </p>
<p>NEVEN ŠIMACPariz, Francuska</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Državnom sudbenom vijeću sudački ceh ne dopušta da radi brže</p>
<p>Uz puno poštovanje prema Vjesniku, nužno je podsjetiti na smisao djelovanja i postojanja informativnih medija. Informativni mediji postoje zato da informiraju javnost a ne da javno lansiraju dezinformacije. Zakon kao »Pedro« optužuje se za svašta pa u tekstu »DSV-u (Državnom sudbenom vijeću) zakon ne dopušta da radi brže« (Vjesnik, 29. siječnja 2005.) optužuje se zakon za nešto za što postoji obilje dokaza da je kriv sudački ceh.</p>
<p>Ne samo to, nego se predsjednika toga sudačkoga ceha Đuru Sessu predstavlja kao objektivnog komentatora te teške problematike naše stvarnosti koja je generator teških kršenja ljudskih prava građana.</p>
<p>Istina da su informativni mediji izloženi raznim neistinitim tvrdnjama, ali im je dužnost da ih filtriraju i javnosti prezentiraju činjenice, bez obzira tko iza njih stoji. A nepatvorenih činjenica ima u obilju i od njih ne treba bježati, barem informativni mediji ne bi trebali bježati od informacija – istine – činjenica. </p>
<p>Tim činjenicama sigurno raspolaže redakcija Vjesnika a i Hrvatsko društvo za zaštitu i promicanje ljudskih prava raspolaže bezbrojnim činjenicama koje govore o tome da je Đuro Sessa generator masovnih kršenja ljudskih prava, što direktnim djelovanjem, što posredstvom »daljinskog upravljača« i zapovjednom odgovornošću za masovno kršenje ljudskih prava.</p>
<p>Mislim da bi se trebalo ugledati na američke informativne medije, koji su objavljivali i činjenice koje se nisu sviđale ni predsjedniku njihove države (afera Watergate). </p>
<p>BRANKO ŠERIĆtajnik Hrvatskoga društva za zaštitui promicanje ljudskih prava, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Koliko će se dugo ignorirati i prešućivati komunističke žrtve</p>
<p>U svibnju, lipnju i srpnju 1945. plivalo je leševa Savom, Dravom, Kupom i drugim rijekama toliko da je partizanski tisak morao stalno pisati o njima. Četrnaestoga svibnja javlja Borba da su »jučer i prekjučer čitav dan plovili Savom leševi. Izvučeno ih je 82 koji su izgleda ubijeni skorijega datuma... obučeni su u srijemske ili zagorske nošnje.« </p>
<p>Srijem je, međutim, od polovice travnja 1945. bio čvrsto u rukama partizana a od 9. svibnja partizani su samo na području Zagreba držali u sedam logora desetine tisuća zarobljenih vojnika i civila. U jednom članku Borbe od 7. srpnja 1945. piše: »Prema izjavi zarobljenoga general-pukovnika von Löhra, kapitulacija Njemačke za Pavelića nije bila mjerodavna, što je dokazano ubijanjem i bacanjem u Savu desetine hiljada zatočenika i poslije kapitulacije Njemačke...« </p>
<p>Da vlasti NDH nakon kapitulacije Njemačke u svojim rukama nisu imale nijedan zatvor ili logor, valjda nije potrebno posebno isticati. </p>
<p>Za mnoge partizanske zločine u tom razdoblju postoji dokumentacija, na primjer, pismo Mjesnog narodnooslobodilačkog odbora Gračani, datirano 31. svibnja 1945., koje detaljno opisuje pokop 806 žrtava u dvadeset masovnih grobnica na Sljemenu. Rođen sam u Gračanima i osobno poznajem mnoge mještane kojima su komunisti pobili najdraže i susjede.</p>
<p> U tajnom izvještaju »po predmetu Ministarstva unutarnjih poslova, pov. broj 44/45. od 1. VII. 1945. g./ O nepravilnim postupcima pripadnika J.A. prema ratnim zarobljenicima i narodu«, među ostalim, stoji da je u Slavonskoj Požegi »u zarobljeničkom logoru smješteno 30.000 ratnih zarobljenika« i da su 17. lipnja 1945. godine »3.000 zarobljenika koji su praćeni iz Slavonske Požege u Novu Gradišku« išli »na likvidaciju«.</p>
<p>Preživjeli domobran Tomo Bešker s ekipom HTV-a je 1996. godine obišao lokalitet gdje je ta grupa pobijena ali urednici HTV-a još nisu to svjedočenje objavili našoj javnosti. Od zarobljenika u požeškom logoru (jedan od 63 jugoslavenska logora od 1945. do 1948.) nakon mjesec dana njih je na životu ostalo oko 1200.</p>
<p> Koliko dugo će mediji u Hrvatskoj i političari ignorirati i sustavno prešućivati komunističke žrtve, koje su po broju apokaliptičke. Ne jedna nego tri slovenske komisije zaključile su da je samo na teritoriju Slovenije pobijeno od 300 do 350 tisuća zarobljenika i civila, gotovo dvije trećine od njih – Hrvata.</p>
<p>DAVOR GLASNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Samoreklamerstvo maloga ekrana </p>
<p>Televizija se reklamira kroz raznovrsne najave, upozoravanje »gledajte nas samo na našoj TV«, reklamiranje filmova koje prikazuje, u čemu nastupaju televizijske i filmske zvijezde, tako da sve u tom samoreklamiranju na malom ekranu završava u jednom zatvorenom krugu.</p>
<p>No, u posljednje vrijeme televizijski urednici pozivaju sve češće voditelje i urednike iz drugih emisija. Navest ću samo posljednji primjer. U jednom televizijskom showu s pitanjem »Je li nas strah zubara« pozvan je, uz »zubara koji za vrijeme rada pjeva(!)« te neke druge, i – Joško Lokas, dok je odmah potom na tom istom programu na pitanje »Masirate li se čokoladom« odgovarao, među ostalim, Denis Latin. </p>
<p>To su samo dva primjera iz obilja samoreklamiranja televizijskog osoblja bez ikakve svrhe i ozbiljnosti. </p>
<p>Predlažem zato da se uvede pravilo u našim televizijskim postajama zabrane sudjelovanja u drugim emisijama urednika, voditelja i osoblja iz televizijskih studija, jer moda i pravilo – »važno je da me televizija snima«, prelazi već svaku mjeru i dobar ukus. Tako se ne stvaraju televizijske zvijezde, nego se pojedinci srozavaju na banalnost, a sve na račun pretplatnika. </p>
<p>B. IVOŠEVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Pljačkašica se skrila u kafiću »Dobri momci«, suučesnici u bijegu </p>
<p>Razbojnici su odmah po ulasku u kockarnicu oružjem zaprijetili zaposlenicama i uzeli </p>
<p>još neutvrđenu, pretpostavlja se manju, količinu novca te su pobjegli na biciklima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon nesvakidašnje pljačke kockarnice »Adria« u Preradovićevoj ulici u četvrtak oko 5 sati ujutro, pri čemu su korišteni bicikli, jake policijske snage, među kojima su bili i pripadnici Interventne postrojbe naoružani dugim cijevima, identificirali su jednu žensku osobu koja se dovodi u vezu s pljačkom, a koja se sakrila i »zabarikadirala« u kafiću »Dobri momci« u Gundulićevoj ulici, dok su druga dvojica još u bijegu te se za njima intenzivno traga.</p>
<p>Kako doznajemo, dvojica pljačkaša naoružana vatrenim oružjem i maskirana potkapama upala su u spomenutu kockarnicu u trenutku kad su dvije zaposlenice starosti 27 i 23 godine ispraćale zadnje goste. Razbojnici su odmah po ulasku oružjem zaprijetili zaposlenicama i uzeli još uvijek neutvrđenu, pretpostavlja se manju, količinu novca te su zatim pobjegli na biciklima.</p>
<p>Zaposlenice su nakon prvotnog šoka o svemu obavijestile policiju koja je blokirala središte grada u potrazi za naoružanim pljačkašima. U vezu s pljačkom dovodi se i konobarica u »Dobrim momcima« do kuda su po snijegu i vodili tragovi guma bicikala kojima su pljačkaši pobjegli, no osim zaposlenice navodno umiješane u pljačku policija, koja je koristila i pse tragače u potrazi za materijalnim tragovima i dokazima, nije nikog drugog otkrila u kafiću. </p>
<p>Zaposlenica se predala policiji u kafiću kojeg ujutro nije ni otvorila oko 10 sati i to nakon četverosatnih pregovora te je privedena u Prvu policijsku postaju na kriminalističku obradu, dok se za drugom dvojicom intenzivno traga. Policija, pak, raspolaže s informacijama o identitetima spomenute dvojice, no zasad se ne zna je li njihov identitet otkrila pomagačica iz »Dobrih momaka«, te se očekuje kako će biti vrlo brzo pronađeni i privedeni radi istrage nakon koje će se znati više pojedinosti o samom događaju. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Devet godina i devet mjeseci zatvora zbog ecstasyja</p>
<p>Dominiković je u svojoj obrani, koju je predsjednik sudskog vijeća nazvao »infantilnom«, tvrdio da je istražitelju prodao apaurine, a ne ecstasy </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetogodišnji Marijo Dominiković, pedesetčetvorogodišnji Jakov Marović, te Mirko Lukić u četvrtak su na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđeni na ukupno 9 godina i devet mjeseci zatvora zbog udruživanja radi preprodaje ukupno 1085 tableta ecstasyja, te namjere preprodaje još 10.000 tableta iste droge. Marović je osuđen na tri i pol godine, Dominiković na tri godine i tri mjeseca, dok je Lukić dobio tri godine. </p>
<p>Prema presudi, Lukić i Marović su nabavljali drogu, a Dominiković ju je trebao dalje preprodavati, dok su zaradu zajednički dijelili. Početkom 2003. godine Dominiković je s prikrivenim policijskim istražiteljem dogovorio preprodaju 100 tableta, a tablete je zatražio i dobio od Marovića. Dominiković je zatim te tablete prodao istražitelju za 600 kuna i 100 eura. Druga transakcija je obavljena 3. ožujka 2003. godine na sjevernom parkiralištu shoping centra »Prečko«, nakon što se Dominković telefonski dogovorio s prikrivenim istražiteljem o prodaji 1000 tableta. Dominiković je na mjesto satanka došao zajedno s Marovićem i Lukićem, a nakon kratkog pregovaranja s istražiteljem, otišao je u automobil koji su oni u međuvremenu napustili te iz »BMW«-a uzeo 985 tableta ecstasyja te ih prodao istražitelju za 1750 eura. Akcija se trebala nastaviti, pa je u ožujku i travnju dogovorena preprodaja ukupno 10.000 tableta, no od toga su okrivljeni odustali jer su počeli sumnjati da ih prati policija. Uhićeni su Dominiković i Lukić, dok se Marović nalazio u bijegu godinu i pol dana, te je za njime bila raspisana tjeralica. Okrivljenici su tvrdili da nisu počinili djelo. Dominiković je u svojoj obrani, koju je predsjednik sudskog vijeća nazvao »infantilnom«, tvrdio da je istražitelju prodao apaurine, a ne ecstasy. Marović je, pak, tvrdio da Dominikovića poznaje samo površno sa tržnice u Metkoviću, te da nema nikakve veze s drogom. No, vijeće je dokaze koje je policija pribavila posebnim mjerama (prikriveni istražitelj, tajno snimanje), ocijenila valjanim, usprkos tvrdnjama obrane da je istražitelj zapravo poticao preprodaju, te »navukao« okrivljenike na zločin.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Unutarnja kontrola MUP-a Bekove navode smatra neutemeljenima</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Iako Unutarnja kontrola Ministarstva unutarnjih poslova nije do kraja obavila svoj posao u Policijskoj postaji Varaždin, prvi rezultati ukazuju na to da navodi Dalibora Beka u pismu koji je uputio sutkinji Općinskog suda nisu utemeljeni, doznajemo od glasnogovornika MUP-a Zlatka Mehuna. </p>
<p>Bek je, kako smo pisali, uputio pismo raspravnoj sutkinji koja vodi postupak protiv policajaca Mladena Šinka i Gorana Hudoletnjaka, optuženih da su iznuđivali iskaz od Miljenka Hipa. Bek je tvrdio da su ga policajci u postaji naveli da na sudu lažno svjedoči. Istaknuo je i da ima papir na kojem mu je Marina Kolarić, djelatnica Policijske postaje Varaždin, napisala što treba reći na sudu i kako treba opisati bokser koji je dala izraditi jedna skupina policajaca. </p>
<p>Bek je napisao i da su mu policajci obećali da će za djela koja je počinio biti kažnjen samo uvjetno, no u međuvremenu je osuđen na tri godine zatvora zbog razbojništva. Nakon pisma koje je Vjesnik prvi objavio, u varaždinsku je policiju poslana Unutarnja kontrola. Neslužbeno doznajemo da je Bek bio na poligrafu, koji nije potvrdio njegove navode koje je iznio u pismu. </p>
<p>Šinka i Hudoletnjaka tereti se, inače, da su 14. srpnja prošle godine pretukli Miljenka Hipa kako bi od njega iznudili iskaz, a Šinko je optužen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda opasnih po život. Bek je tvrdio da je upravo on, a ne policajci, pretukao Hipa i to u noći na 11. srpnja, bokserom ispred jedne diskoteke, no taj bokser nije mogao naći da ga pokaže sudu. Provedeno je i vještačenje Hipovih ozljeda, a vještak je otklonio mogućnost da su one posljedica udaraca koje mu je nanio Bek, jer bi se simptomi javili mnogo ranije, a ne tek 14., odnosno 15. srpnja.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Po Međimurju dilao heroin i kokain</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu počelo je suđenje Santinu Marciušu iz Međimurja, optuženom za zlouporabu droga. Optužnica ga tereti da je od početka pa do 18. listopada prošle godine prodavao heroin i kokain, pa je tako u nekoliko navrata drogu prodao Nenadu I. koji je za gram heroina plaćao do 200 do 300 kuna, a za gram kokaina 300 kuna. Marciuš je drogu prodavao i Romani M.</p>
<p>Na raspravi je saslušan Nenad I. koji je rekao da je Marciuša upoznao početkom 2004. godine preko Romane i nekoliko mjeseci kasnije počeo je od njega kupovati drogu. On se s Romanom drogirao, a Marciuš je bio njezin dečko. Nekoliko kupoprodaja obavili su u svibnju i lipnju, a potom neko vrijeme nisu kontaktirali. Nakon toga je od njega opet počeo kupovati najesen. Heroin je kupovao za iznos od 250 do 280 kuna, a kokain za 350 kuna. Budući da je u istrazi rekao nešto drukčije iznose, Nenad I. je na sudu rekao da ne može točno odrediti po kojoj je cijeni kupovao od Marciuša, jer je kupovao od raznih osoba. Drogu je uglavnom koristio za vlastite potrebe, a dio je prodavao. Drogu je od Marciuša kupovao s međimurske strane Drave, kod diskokluba Ex ili na benzinskoj crpki u Kuršancu. </p>
<p>Jednom je drogu kupio za bonove od mobitela, koje mu je dao Matija B., a koji je bonove ukrao, a Nenad I. zamijenio za drogu. Iako su bonovi bili vrijedni 2000 kuna, Marciuš je Nenadu I. dao droge za 1000 kuna, jer se, rekao je Nenad I., »u tom poslu cijena ukradene robe prepolovi«. Heroin je potrošio s Matijom B., a misli da su dio prodali. Rekao je i da su ga lani u ljetu napale neke osobe zbog toga jer je kupovao drogu od Marciuša. U jednom dijelu varaždinskog narko miljea, naime, rekao je, prevladava mišljenje da osobe iz Međimurja ne bi trebale prodavati drogu na varaždinskom području. Njegovim napadačima to je rekla jedna osoba, no kasnije se ispostavilo da to nije bilo istina, jer se on u to vrijeme »skidao« s heroina. </p>
<p>Rekao je i da mu, kad je bio uhićen zbog djela koje je on počinio, u policiji nisu ništa nudili, niti je s kim razgovarao. Dok je već bio u pritvoru, policajci su mu predočili da su kod Marciuša pronašli bonove, a doznao je i da je Matija B. završio u pritvoru, pa je morao priznati da je bonove dao Marciušu za drogu. Marciušev branitelj prigovorio je iskazu Nenada I., smatrajući da je usmjeren ka neutemeljenom terećenju njegova klijenta. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Naoružani razbojnik opljačkao poslovnicu Nove banke </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U srijedu se oko 19 sati na zadarskom predjelu Bili brig dogodila oružana pljačka banke. Kako doznajemo, naoružani i maskirani razbojnik ušao je u poslovnicu Nove banke i zaprijetivši službenici S. B. zatražio da mu preda novac. Uplašena je djelatnica predala veći, premda još neutvrđeni iznos novca, nakon čega je pljačkaš pobjegao u nepoznatom smjeru. </p>
<p>Saznajemo da osim verbalnih prijetnji, nije bilo fizičkog napada na službenicu i njezine kolege. </p>
<p>Policija je odmah po dojavi blokirala cijelo naselje Bili brig, no razbojnik nije uhićen. Kako saznajemo od glasnogovornice Policijske uprave zadarske Sandre Poljak - Jurinčić, radi interesa istrage policija ne može reći je u pljački sudjelovao jedan ili više razbojnika, osim što nam je potvrdila da je jedan bio naoružan. </p>
<p>M.V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Dionice fonda Terra Firma žele banke, osiguravatelji, štedionice, ali i građani</p>
<p>Mladen Ivančić, predsjednik Uprave pulske Agrippine, najavio je osnivanje još tri fonda za nekretnine koji će biti specijalizirani za ulaganje u Dalmaciji, u zemljama bivše Jugoslavije i u EU, dok bi četvrti fond imao posebnu ulagačku strategiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkoj burzi će od 7. do 25. veljače trajati upis prve emisije dionica prvog hrvatskog investicijskog fonda za nekretnine Terra Firma, najavio je u četvrtak Mladen Ivančić, predsjednik Uprave pulske Agrippine, (društva koje upravlja tim fondom).</p>
<p>Prema njegovim riječima, za prvu emisiju dionica vrijednu 40 milijuna kuna interes su pokazali investicijski fondovi, banke i osiguravajuća društva, stambene štedionice, ali i fizičke osobe. Statutom fonda određeno je da maksimalno pojedinačno ulaganje može iznositi do 15 posto dionica fonda, a minimalno ulaganje je 1000 kuna, (koliki je iznos jedne dionice).</p>
<p>Zatvoreni investicijski fond Terra Firma bit će specijaliziran za ulaganje u nekretnine (poslovne, stambene i komercijalne objekte) u Istarskoj županiji u koje će se uložiti od 65 do 95 posto imovine fonda, a ostatak imovine činit će vrijednosni papiri (do 15 posto), te novčani depoziti (do 35 posto). Svi ulagački planovi novog fonda utemeljeni su na već postojećim urbanističkim, razvojnim i strateškim planovima lokalnih zajednica.</p>
<p>Ivančić, inače i nastavnik menadžmenta na Visokoj tehničkoj školi u Puli, najavio je osnivanje još tri do četiri fonda za nekretnine koji će biti specijalizirani za ulaganje u Dalmaciji, u zemljama bivše Jugoslavije, u EU, te jedan s posebnom ulagačkom strategijom. Ivančić je kazao i kako se nada da će druga emisija dionica (najvjerojatnije 2006. godine) premašiti 100 milijuna kuna, čime bi se otvorila mogućnost da dionica fonda Terra Firma bude uvrštena u prvu kotaciju burze i da u nju ulažu mirovinski fondovi.</p>
<p>Pravni savjetnik Zagrebačke burze Adnan Hafizadić istaknuo je da je ovo prvi put da inicijalna javna ponuda dionica (IPO) ide preko burze, dodajući da se nada da će se to pokazati kao dobra praksa, u svijetu odavno uobičajena. Nakon završetka upisa dionica, Terra Firma će se uključiti u Središnju depozitarnu agenciju, a dionica uvrstiti u JDD kotaciju burze.</p>
<p>Govoreći o prednostima ulaganja u fond za nekretnine, Ivančić je istaknuo očekivani rast cijena nekretnina približavanjem roka ulaska Hrvatske u EU, zaštitu portfelja ulagača od inflacije, kao i diverzifikaciju rizika, veći prinos na ulaganje u odnosu na oročenu štednju novčane fondove i druga ulaganja s fiksnim prinosom. U rizike ovakvih ulaganja mogu se ubrojiti ovisnost o gospodarskim kretanjima i državnoj regulativi tržišta nekretnina, utrživost dionice ovisnu o kretanjima na tržištu kapitala, dugoročnost ulaganja, promjene poreznog sustava, izostanak poreznih olakšica i nepostojanje izravnog nadzora nad nekretninama.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Deutsche Bank otpušta unatoč dobrim rezultatima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deutsche Bank je u četvrtak najavio novih 3280 otkaza, ili pet posto ukupne radne snage, unatoč tome što je lani ostvario 87-postotni rast neto dobiti na 2,5 milijardi eura, što je najbolji rezultat u posljednje četiri godine. </p>
<p>Zajedno sa 1920 otkaza najavljenih u prosincu, od najnovijeg kruga smanjenja broja zaposlenih (ukupno osam posto radne snage) Deutsche Bank očekuje godišnju uštedu od najmanje 1,1 milijardu eura godišnje, dok će jednokratni troškovi restrukturiranja dosegnuti 1,3 milijarde eura. </p>
<p>Najnovijim restrukturiranjem izvršni direktor Deutsche Banka Josef Ackermann planira ove godine ostvariti ciljano povećanje povrata na dionice (roe) sa 17 posto u 2004. na 25 posto. Inače, Ackermann je od preuzimanja dužnosti u svibnju 2002. već otpustio oko 19.000 ljudi. </p>
<p>Ukupan prihod Deutsche Banka je lani porastao 2,8 posto, na 21,9 milijardi eura. Prihod od kamata je pao 11 posto, na 5,2 milijarde eura, dok je ostali prihod porastao devet posto, na 16,7 milijardi eura. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ralph Laurenova dobit skočila 111 posto, Hilfigerova pala 60 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto dobit američke modne grupacije Polo Ralph Lauren izvijestila je o rastu neto dobiti od čak 111,3 posto, na 74,8 milijuna dolara u trećem financijskom tromjesečju, uz rast prihoda od 38 posto, na 888 milijuna dolara u odnosu na isto razdoblje lani.</p>
<p>S druge strane, konkurentska kuća Tommy Hilfiger ima ozbiljnih problema: računovodstvene nepravilnosti, koje su i predmet istrage federalnog tužiteljstva, nagnale su kompaniju da odgodi objavljivanje podataka o neto dobiti. Hilfigerova dobit prije oporezivanja lani je pala 59 posto, na 12,6 milijuna dolara, dok je prihod pao pet posto, na 427,9 milijuna dolara. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dalmacijacement: Dobit 150 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Splitski Dalmacijacement - RMC Group prošlu je godinu završio s dobiti u iznosu od 150,68 milijuna kuna, što je za gotovo 30 posto manje u odnosu na dobit iz 2003. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Brčić-Stipčević: Zakon o zaštiti potrošača nije ispunio očekivanja</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Zaštitu potrošača Europska unija je proglasila jednim od svojih prioriteta, a Hrvatska je postavila institucionalne temelje kako bi razinu zaštite potrošača podigla na još višu razinu«, rekao je Vladimir Vranković, državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva na dvodnevnom skupu »Zaštita potrošača i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu«. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kazala je da se najčešća kršenja prava potrošača u Hrvatskoj odnose se na probleme s telefonskim računima i cijenom električne energije. Prema njezinu mišljenju, Zakon o zaštiti potrošača nije ispunio očekivanja. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cijena nafte u padu treći dan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su dan ranije dosegli najviše razine u posljednje dvije i pol godine, europski su indeksi u četvrtak pali. FTSE 100 je tako pao 0,2 posto, na 4904, a CAC 40 0,55 posto, na 3939 bodova. Dax je pao 0,3 posto, na 4283,5 bodova, slično kao i DJ Stoxx 50, koji se spustio na 2842 boda.</p>
<p>Indeksi su pali nedugo nakon što je Europska središnja banka objavila kako nije mijenjala kamatne stope. Dan ranije američki Fed je kamatne stope povećao za 0,25 postotnih bodova, na 2,5 posto. Cijena sirove nafte u četvrtak je treći dan za redom dodatno pala, potaknuta rastom američkih zaliha benzina. Nymex Light je u New Yorku ujutro pao 30 centi, na 46,39 dolara za barel, dok je u Londonu IPE Brent pao 46 centi, na 43,55 dolara. Među najvećim gubitnicima bio je Alcatel, čije su dionice pale čak 11,5 posto nakon što je tvrtka objavila razočaravajuće prognoze za ovu godinu te najavila kako neće isplatiti dividendu za 2004. Ericsson je pao 2,4 posto, dok je Nokia porasla 0,1 posto. Royal Dutch/Shell je pao dva, odnosno 2,3 posto. BP je pao 0,8, a Total 0,7 posto. Na početku trgovanja DJIA je pao 0,2 posto, na 10.537, a Nasdaq Composite 0,5 posto, na 2065 bodova. Nikkei 225 je pao 0,16 posto, na 11.389,4 boda. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Del Ponte zadovoljna Sanaderovom spremnošću da uhiti Gotovinu</p>
<p>Vrlo sam zadovoljna što je premijer Sanader javno rekao da je spreman uhititi</p>
<p>Gotovinu. Sigurno je kako premijer Sanader želi postići da se Gotovina dobrovoljno preda, ali Gotovina očito nije iskoristio svoj trenutak, rekla je glavna haaška tužiteljica nakon sastanka s Javierom Solanom</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u četvrtak je u Bruxellesu izrazila zadovoljstvo javnim pozivom hrvatskog premijera Ive Sanadera na uhićenje generala Ante Gotovine dodajući kako očekuje skoro rješenje tog problema i dolazak optuženoga generala pred Haaški sud.</p>
<p>»Vrlo sam zadovoljna što je premijer Sanader javno rekao da je spreman uhititi Gotovinu«, izjavila je Del Ponte na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka s visokim predstavnikom Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom.</p>
<p>»Očekujem Gotovinu i još 16 bjegunaca«, rekla je tužiteljica.</p>
<p>Na pitanje novinara je li s hrvatskim vlastima razmijenila informacije o Gotovini i je li obaviještena o pokušajima da se pregovara o njegovoj predaji, odgovorila je samo da je u stalnom kontaktu s hrvatskim vlastima uglavnom u pitanju Gotovine, ali da ne može ulaziti u detalje jer je Gotovina još uvijek na slobodi.</p>
<p>»No, sigurno je kako premijer Sanader želi postići da se Gotovina dobrovoljno preda, ali Gotovina očito nije is koristio svoj trenutak«, kazala je Del Ponte.</p>
<p>Solana je naglasio kako je 2005. godina u kojoj će se obilježiti 10. godišnjica genocida u Srebrenici te da glavna odgovornost što su neki odgovorni za ratne zločine još uvijek na slobodi leži na čelnicima Srbije i Crne Gore, Hrvatske i BiH, za koje je Haaški sud izvijestio EU da ne surađuju.</p>
<p>Na pitanje mogu li pristupni pregovori s Hrvatskom početi kako je predviđeno, 17. ožujka, ako Gotovina ne bude u Haagu, Solana je ponovio da je preduvjet za pregovore puna suradnja s Haaškim sudom. »Vrlo je jasno rečeno na Europskom vijeću, Vijeću ministara i drugim tijelima da je suradnja s Haaškim sudom preduvjet za početak pregovora. Mi ćemo saslušati Carlu del Ponte prije nego što odlučimo o tome. To će biti apsolutno fundamentalno za konačnu odluku Vijeća« rekao je Solana.Na pitanje je li pozvana na sastanak Vijeća ministara 21. veljače na kojem bi se mogao usvojiti pregovarački okvir za Hrvatsku, Del Ponte je kazala da nije pozvana, ali da će vjerojatno podnijeti pisano izvješće.</p>
<p>M. B./Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čačić: Vlada i Kalmeta znali da je Match Telecom fiktivna tvrtka </p>
<p>Iz Vlade je stigla naredba Ini, HEP-u i Končaru da surađuju s francuskim Match Telecom, za koji se ovih dana otkrilo da je krivotvorio bankovno jamstvo na 32 milijuna kuna, tvrdi Radimir Čačić/ Roić: Imamo pravo sumnjati da je hrvatskim tvrtkama netko s vrha dao mig za partnerstvo s tvrtkom za koju nitko u svijetu nije čuo/ Stazić: Riječ je o nacionalnom problemu ako je točno da je mafija bila uključena u taj posao i da je našla suradnike u tijelima državne vlasti/ Ćosić: Lanjski zahtjev za povjerenstvom danas je neaktualan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hrvatskom saboru se u četvrtak raspravljalo o čak tri inicijative za osnivanjem istražnih povjerenstava, a najviše bure izazvao je zahtjev HNS-a i Libre da se istraže okolnosti pod kojima je ljetos poništen prvi natječaj za dodjelu koncesije trećem mobilnom operatoru u Hrvatskoj. Svi su oporbeni klubovi taj zahtjev podržali, dok je vladajući HDZ bio protiv, s obrazloženjem da su se u međuvremenu okolnosti sasvim promijenile, budući da je na ponovljenu natječaju koncesija nedavno dodijeljena hrvatsko-švedskom konzorciju Treća sreća. </p>
<p>Radimir Čačić je uime predlagatelja ustvrdio da je kod raspisivanja prvog natječaja riječ o »mafijaškom poslu na najvišoj razini«, o »golom kriminalu« te da je iz Vlade »stigla naredba« trima državnim tvrtkama, Ini, HEP-u i Končaru, da surađuju s francuskom tvrtkom Match Telecom koja se javila na natječaj, a za koju se ovih dana otkrilo da je krivotvorila bankovno jamstvo na 32 milijuna kuna. </p>
<p>Čačić tvrdi da su Vlada i ministar Božidar Kalmeta od početka znali da je Match Telecom fiktivna tvrtka i da je njezin predstavnik Bruno Marchisio svjetski hohštapler. »Razumijem da je taj hohštapler korumpirao direktora Ine, pa i direktora Končara. Ali, kako je uspio korumpirati i direktora treće naše tvrtke«, upitao je te odgovorio da je to »naredio netko iz Vlade«, jer je »veliki novac posrijedi pa su mislili da će biti za svakog ponešto«. Čačić smatra da javnost ima pravo znati sve o tim »kriminalnim poslovima«, uvjeren je i da će afera uzdrmati državni vrh, a kolegama iz HDZ-a je poručio da će, ne budu li glasovali za osnivanje povjerenstva, javnost vidjeti tko želi razotkrivanje kriminala, a tko čvrsto stoji iza kriminala. </p>
<p>Podržao ga je Luka Roić iz HSS-a, rekavši da je riječ o međunarodnom skandalu s krivotvorenim bankarskim jamstvom u koji su upletene velike hrvatske tvrtke, »pa imamo pravo sumnjati da im je netko s vrha dao mig za partnerstvo s tvrtkom za koju nitko u svijetu nije čuo«. Upitao je i hoće li čelni ljudi Ine, HEP-a i Končara dati ostavke, ili će barem javno reći tko ih je nagovorio na taj posao. </p>
<p>Za Željku Antunović (SDP) u ljetošnjem poslu dodjele koncesije sve je sumnjivo, pa je od Državnog odvjetništva i policije zatražila da odmah otkriju je li riječ i o pranju prljavog novca te tko je u sve to umiješan, dok je njezin stranački kolega Nenad Stazić ustvrdio da je riječ o »nacionalnom problemu ako je točno da je mafija bila uključena u taj posao i da je našla suradnike u tijelima državne vlasti, u osobi ministra Kalmete«. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) podsjetio je na to da se u javnosti nagađalo da iza ponude Match Telecoma stoji Hrvoje Petrač »koji je trenutačno na službenom putu«. </p>
<p>Krešimir Ćosić je objasnio da HDZ neće podržati HNS-ovu inicijativu zato što su ciljevi povjerenstva što su ga zatražili lani u studenome bili sasvim drukčiji od onoga što se danas traži. Tada je oporba govorila, podsjetio je, da će neki članovi Vijeća za telekomunikacije biti pristrani jer su bivši zaposlenici HT-a te da će zato pogodovati bivšoj tvrtki i spriječiti dodjelu koncesije, kao i da Vladi nije u interesu treći operator. »Ti isti ljudi su, uza sve pritiske, dodijelili koncesiju najboljem ponuđaču, spriječili su ono o čemu danas govorite, dakle mogući kriminal, a pokazalo se i da je Vladin interes pojavljivanje novog operatora«, rekao je Ćosić. </p>
<p>Zato je lanjski zahtjev za povjerenstvom danas neaktualan, ocijenio je, poručujući oporbi da drukčije definira njegove ciljeve. </p>
<p>I HSLS se protivi osnivanju povjerenstva, ali iz principijelnih razloga, rekao je Ivan Čehok, strahujući da se i time Sabor pretvara u veliko istražiteljsko, totalitarno središte u kojem će svaki zastupnik istraživati kolegu s lijeva ili zdesna. »HSLS u tome neće sudjelovati, jer su nas građani birali da istražujemo načine za pokretanje društva«, rekao je, naglasivši da je ono o čemu se danas raspravlja vrh ledenog brijega. </p>
<p>»Prodali smo svoje telekomunikacije, prodali smo nacionalno bogatstvo gotovo za badava, osiromašili smo svoje građane, u čemu udjela ima i bivša vlast. Zato nemojmo i nadalje mazati oči ljudima tvrdnjama da prije nije bilo pogrešaka«, zaključio je Čehok. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>SDP najveći Mesićev donator, Rojs se financirao »mercedesom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je u četvrtak cjelovito izvješće o svoti i izvorima novca 13 predsjedničkih kandidati za financiranje izborne kampanje. Predsjednik Republike Stjepan Mesić prijavio je najviše donatora u kampanji, koja je koštala 6,488.487,20 kuna, što je najviše od svih predsjedničkih kandidata.</p>
<p>Mesić je izvijestio DIP da je u kampanji najviše sudjelovao vlastitim novcem - riječ je o milijun kuna koji mu pripada iz državnog proračuna, jer je na izborima dobio više od deset posto glasova. Od darova domaćih fizičkih osoba, Mesiću je najviše darovala njegova obitelj, 100.000 kuna, od predsjednika Podravkine uprave Darka Marinca dobio je 70.000 kuna, a od bivše ministrice zdravstva Ane Stavljenić-Rukavine 25.000 kuna, kao i od odvjetnika Silvija Degena.</p>
<p>Prema Mesiću su bile izdašne i brojne tvrtke, a najveću je donaciju dobio od poduzeća Solidum-Žužić, 450.000 kuna, slijedi Arhitektonski studio s 370.000 kuna te Lijanovići s 200.000 kuna. Takvih je »velikih« donatora desetak, nakon čega slijedi niz od dvadesetak pravnih osoba, koje su dale između 10.000 i 100.000 kuna.</p>
<p>Od političkih stranaka, »široke ruke« prema Mesiću bio je SDP, koji je dao 500.000 kuna, što je ujedno i najveća Mesićeva donacija, Libra je dala 60.000 kuna, a SDAH 20.000 kuna. Mesić nije prijavio nikakve darove u stranoj valuti, u uslugama i stvarima. Jadranka Kosor kratko je izvijestila DIP da je njezinu cjelokupnu kampanju, koja je stajala 6,438.926,31 kunu, financirao samo HDZ. Kosor je navela da u kampanji nije koristila vlastita sredstva niti je primila darove domaćih fizičkih osoba. Također, DIP-u nije prijavila ni da je za financiranje promidžbe primila devizna sredstva, darove u uslugama i u stvarima.</p>
<p>Boris Mikšić prijavio je da je u svoju kampanju uložio šest milijuna kuna vlastita novca, a svojim se novcem u iznosu od 738.000 kuna koristio i Miroslav Ćiro-Blažević, dok je Ljubo Ćesić-Rojs naveo da je 758.754 kuna osigurao prodajom svojeg »mercedesa«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Razminiranje Hrvatske stajat će oko 3,2 milijarde kuna</p>
<p>GOSPIĆ</p>
<p> – Ličko–senjski župan Milan Jurković i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Otto Jungwirth razgovarali su u četvrtak u Gospiću o razminiranju u toj županiji. Na sastanku je bio i načelnik PU ličko–senjske Željko Jurković. Po HCR-ovim podacima, u toj je županiji još miniran je 201 četvorni kilometar zemljišta, što ograničava gospodarski i društveni život. U prošlih je 15 godina u županiji nastradalo od mina 140 ljudi od kojih 31 smrtno. Jungwirth je rekao da su izradom karata uspostavljeni uvijeti za razminiranje.</p>
<p>Izrađen je i prijedlog novog nacionalnog programa protuminskog djelovanja u razdoblju od 2005. do 2009. godine. U Hrvatskoj još ima više od 7200 minskih polja u kojima je oko 275.000 mina, a u Ličko–senjskoj županiji ima oko 1000 minskih polja s oko 40.000 mina. Jedini uvijet za razminiranje do 2009. godine je povećano financiranje, što se ne odnosi samo na novac iz državnog proračuna već i na druge izvore, kao što su pretpristupni fondovi EU–a. Lani je na razminiranje u Hrvatskoj potrošeno 320 milijuna kuna, a da bi se do 2009. godine razminirala Hrvatska, potrebno je godišnje oko 600 milijuna kuna. Ukupno razminiranje stajat će, tvrdi Jungwirth, oko 3,2 milijarde kuna.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dejanović: Ako nas Vlada zaobiđe, nametnut ćemo se sami </p>
<p>Šest sindikalnih središnjica već dostavilo popis stručnjaka za 12 od 35 područja o kojima će se pregovarati / Hrvatska u pregovore, smatraju sindikalisti, mora ići s jasnim nacionalnim stavovima / Prije »screeninga«, hitno treba izraditi program restrukturiranja industrije da se zadrži zatečena razina državne potpore, upozorio je glavni ekonomist SSSH Mario Švigir</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Sindikati su spremni sudjelovati u pregovorima o ulasku u Europsku uniju, a Vladi u tome nudimo partnerski odnos«, poručila je u četvrtak predsjednica SSSH Vesna Dejanović, koju je šest središnjica imenovalo predstavnicom sindikata u Saborskom nacionalnom odboru za praćenje pregovora s Unijom.</p>
<p>Dragocjeni izvor informacija i pomoći bit će Europska konfederacije sindikata, čiji je SSSH punopravni član, istaknula je Dejanović. »Ništa neće moći otići u Bruxelles, a da to mi ne doznamo putem Konfederacije«, upozorila je, dodavši kako će se pregovori usporiti izostane li dogovor i sa socijalnim partnerima. </p>
<p>Vlada je pozvala sindikate da se uključe u pregovaračke timove, a šest je središnjica već je dostavilo popis sindikalnih stručnjaka za 12 od 35 područja o kojima će se pregovarati. Hrvatska u pregovore, smatraju sindikalisti, mora krenuti s jasnim nacionalnim stavovima.</p>
<p>Za SSSH ključno je to da Hrvatska s dvostrukom stopom nezaposlenosti u odnosu prema Unijinim članicama ne može podnijeti drastične rezove i nova otpuštanja. Oko 400.000 radnih mjesta izgubljeno je tijekom pretvorbe, a u proces pregovora ulazimo i kao poratna zemlja, bez nacionalne razvojne strategije. </p>
<p>Prije screeninga hitno treba izraditi program restrukturiranja industrije kako bi se za pregovore zadržala zatečena razina državne potpore, upozorio je glavni ekonomist SSSH Mario Švigir. Hrvatska treba zatražiti prijelazno razdoblje za restrukturiranje željezara i brodogradnje, kao što su to učinile Poljska i Češka.</p>
<p>Procesu pregovora treba pristupiti realno i trezveno, a sindikat će svoje članstvo informirati o prednostima ulaska u Uniju i pokušati demistificirati mnoge zablude, ističe stručni suradnik za europske integracije u SSSH Mirna Herman. </p>
<p>Ulazak u EU SSSH vidi kao prigodu za bolju budućnost građana. To ne znači da će se standard odmah povećati, ali sigurno neće nazadovati.</p>
<p> »Nikakvih restrikcija socijalnih prava, koja su ista ili niža nego u EU, neće biti nego će se napokon uvesti reda u poštivanje zakonskih prava«, ističe Vesna Dejanović.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Počinje raditi vjetroelektrana na Pagu</p>
<p>Sustav od sedam vjetroelektrana vrijedan je oko sedam milijuna eura. Svaka je turbina, na čijim su vrhovima elipse, visoka 50 metara. Pojedinačna je snaga vjetroelektrana oko 800 kilovata, ili 5,6 megavata ukupne instalirane snage, a svaka vjetroelektrana moći će godišnje proizvoditi oko 15 milijuna kilovata struje</p>
<p>PAG</p>
<p> – Prva komercijalna vjetroelektrana sagrađena na predjelu Ravne, na kilometar udaljenosti iznad grada Paga, u petak će biti puštena u rad, a to će simbolično učiniti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.</p>
<p>Tvrtka »Adria Wind Power« sagradila je sustav od sedam vjetroelektrana vrijedan oko sedam milijuna eura. Impozantne vjetroelektrane montirane su u rujnu prošle godine te su dobile sve potrebne suglasnosti i dozvole i od države i od Zadarske županije. Svaka je turbina, na čijim su vrhovima elipse, visoka 50 metara. Pojedinačna snaga vjetroelektrana iznosi oko 800 kilovata, ili 5,6 megavata ukupne instalirane snage, a svaka će vjetroelektrana moći godišnje proizvoditi oko 15 milijuna kilovata struje. </p>
<p>Vjetroelektrane su lani, potkraj listopada, bile puštene u pokusni rad i tada spojene na elektromrežu HEP-a. Još 2002. godine sklopljen je ugovor o distribuciji energije između HEP-a i tvrtke »Adria Wind Power«. Pokusni rad vjetroelektrana ocijenjen je vrlo dobrim te, bez obzira na mnoga protivljenja njihovoj gradnji, potpuno neštetnim za okoliš. Puštanjem vjetroelektrana u rad otok Pag postaje prvo i zasad jedino područje u Hrvatskoj gdje će se vjetar koristiti za proizvodnju električne energije.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ističu da je od početka razvitka i istraživanja vjetropotencijala na Pagu još od 1998. godine, Ministarstvo pratilo i aktivno podupiralo projekt gradnje vjetroelektrana na ovome otoku. U Zakonu o energiji istaknuto je da je korištenje obnovljivih izvora energije u interesu Republike Hrvatske. Primjenom novih zakonodavstava s pratećim podzakonskim aktima projekti obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dobit će kompletan i stabilan zakonodavni okvir i potporu kroz poticajne mjere koje će pravedno vrednovati ekološke i druge dobiti.</p>
<p>Zakonom se predviđa ustrojavanje operatora tržišta kao samostalne državne tvrtke koja će s povlaštenim proizvođačima, a to su postrojenja koja koriste obnovljive izvore, sklapati ugovore o otkupu električne energije i predstavljati prikladan jamstveni instrument za bankarske i financijske institucije.</p>
<p>Hrvatska energetska regulatorna agencija nadzirat će razvidne i nepristrane uvjete i tarife za priključenje novih proizvođača električne energije, vodeći posebice računa o troškovima i koristima obnovljivih izvora. Ujedno, slijedeći trendove u europskim zemljama, Hrvatska određuje i platformu za razvitak, rast i ispunjavanje ekoloških i energetskih standarda u cilju pristupanja Europskoj uniji.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>EP: Datum ulaska Hrvatske u EU ne treba vezati uz druge zemlje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članovi vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta izrazili su zadovoljstvo zbog najavljenog početka pregovora o članstvu u Europskoj uniji s Hrvatskom, istaknuvši da datum pristupa ne bi smio biti povezan ni sa jednom drugom zemljom.</p>
<p>U prijedlogu rezolucije usvojenom u srijedu, o kojoj će Parlament u sljedećih nekoliko tjedana glasovati na plenarnoj sjednici, kaže se da bi Hrvatska trebala u potpunosti surađivati s Haaškim sudom,(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Učinit ćemo sve da riješimo »slučaj Gotovina«</p>
<p>I mi smo nezadovoljni što »slučaj Gotovina« nije riješen jer on sprječava izvjesnost početka pregovora s EU-om, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader najavio je u četvrtak na sjednici Vlade kako će se u petak navečer sastati Vijeće za nacionalnu sigurnost koje će razmotriti što sve treba napraviti da bi se pozitivno riješio slučaj generala Ante Gotovine, zadnji otvoreni slučaj u suradnji Hrvatske s Haaškim sudom.</p>
<p>Sastanak Vijeća Sanader je u četvrtak dogovorio s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, s kojim se našao na ručku kako bi raspravili posljednje izjave iz Bruxellesa i Haaga o tome da je Hrvatska pregovarala s generalom Gotovinom o predaji, kao i izjavu povjerenika EU-a za proširenje Ollija Rehna kako pregovori s Hrvatskom, da se sada odlučuje o njihovu početku, ne bi bili otvoreni. </p>
<p>O svemu tome raspravit će i VNS, na kojem će, najavljuje Sanader, hrvatski državni vrh naći pravi odgovor i poduzet dodatne mjere da se ovaj slučaj završi.</p>
<p>Premijer je rekao kako Hrvatska razumije nezadovoljstvo nekih što Gotovina nije u Haagu te da je zbog toga nezadovoljna i hrvatska vlada. »Nezadovoljni smo jer taj slučaj sprječava izvjestan početak pregovora s EU-om«, rekao je Sanader i ponovio kako je Vlada činila i čini sve da riješi »slučaj Gotovina«.</p>
<p>Još je jednom apelirao na sve da se taj slučaj riješi. »Ako ga ne možemo riješiti, iznijet ćemo sve dokaze o našoj regularnoj suradnji s Haagom«, rekao je premijer. </p>
<p>Sanader je ponovio kako je približavanje EU za Hrvatsku važno pitanje i da se Hrvatska za njega želi dobro pripremiti, te kako je uvjeren da će pregovori ipak početi 17. ožujka i biti završeni 2007. godine.</p>
<p>Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost osim predsjednika države i premijera, kao supredsjedatelja, okupit će se i ministri pravosuđa, obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.</p>
<p>Pretpostavlja se da će na sjednici biti i šefovi tajnih službi. </p>
<p>Marija Pulić / Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatski vojnik pucao na osobu koja se nije htjela zaustaviti na kontrolnoj točki</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je došlo do incidenta na policijskoj kontrolnoj točki na kojoj rade naši mirovnjaci, pa je hrvatski policajac morao reagirati pri čemu je ranio osobu koja ga je izazvala ne želeći se zaustaviti na kontrolnoj točki</p>
<p>Hrvatske vojske morali su upotrijebiti vatreno oružje da bi se zaštitili. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, došlo je do incidenta na policijskoj kontrolnoj točki na kojoj rade naši mirovnjaci, pa je hrvatski policajac morao reagirati pri čemu je ranio osobu koja ga je izazvala ne želeći se zaustaviti na kontrolnoj točki. U MORH-u takvu vijest u srijedu nisu službeno potvrdili.</p>
<p>Ministarstvo obrane priopćilo je, naime, da je tijekom redovitih policijskih zadaća u Kabulu jedan pripadnik hrvatskoga kontingenta u misiji ISAF-a bio prisiljen na upotrebu vatrenog oružja. MORH zasad nije objasnio zbog čega je došlo do pucnjave ni je li osoba na koju se pucalo ranjena ili smrtno stradala.</p>
<p>U priopćenju Ministarstva navodi se da je upotreba vatrenog oružja u ovom slučaju bila u potpunosti u skladu s propisanim standardnim procedurama koje vrijede u misiji ISAF-a za takve slučajeve. Posebno su istaknuli da nitko od pripadnika hrvatskoga kontingenta nije ozlijeđen, a dodatne istražne radnje pokazat će što se zapravo dogodilo. </p>
<p>U mirovnoj misiji u Kabulu trenutačno se nalazi 24. vod Vojne policije kojim prvi put zapovijeda jedna žena, natporučnica Vlasta Zekulić. Naši su u Kabulu od kolovoza prošle godine, a u Zagreb se vraćaju za otprilike tri tjedna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Josipović i dalje predsjednik suda iako je pod istragom za mito</p>
<p>DSV skinuo imunitet sucu i predsjedniku Općinskog suda u Gvozdu Zvonimiru Josipoviću, kojeg Uskok tereti za primanje mita/ Novinarima je bilo zabranjeno pratiti odlučivanje o Josipovićevu skidanju imuniteta u DSV-u iako je to suprotno zakonu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) skinulo je u četvrtak imunitet predsjedniku i sucu Općinskog suda u Gvozdu Zvonimiru Josipoviću, te se protiv njega sada može voditi kazneni postupak za primanje mita, za što ga tereti Uskok.</p>
<p>Uskok je podnio zahtjev za provođenje istrage protiv Josipovića zbog mita, za što se može izreći kazna do pet godina zatvora. No, zanimljivo je da protiv Josipovića nije zatraženo vođenje stegovnog postupka, što znači da i ne može biti suspendiran. To znači da Josipović, unatoč teškim sumnjama za primanje mita, i dalje može raditi kao predsjednik i sudac u Gvozdu.</p>
<p>Inače, ovaj je put DSV odstupio od svoje prakse i novinarima je bilo zabranjeno nazočiti odlučivanju o skidanju Josipovićeva imuniteta. </p>
<p>No, samo nekoliko trenutaka kasnije, novinari su mogli biti prisutni u dva druga slučaja gdje se tražilo skidanje imuniteta sucima. U DSV-u su tu nelogičnost objasnili time da je protiv Josipovića već pokrenuta istraga, »pa on ne smije iz medija saznavati dodatne detalje«, a u dva slučaja skidanja imuniteta otvorena za javnost, istrage nije bilo.</p>
<p>Po zakonu pak odlučivanje o skidanju imuniteta otvoreno je za javnost. No, čini se da se DSV sve više zatvara za medije, pa tako nisu poslani ni pozivi za sjednicu o Josipovićevu slučaju, iako postoji takva obveza prema javnosti. </p>
<p>U medijima se za Josipovića tvrdi da je izuzetno bogat čovjek koji u vlasništvu ima niz nekretnina i da mu kći studira na Harvardu. No, Josipović se navodno brani time da mu je kći dobila inozemnu stipendiju i da su priče o njegovu vlasništvu preuveličane. Zbog svega ovoga, Josipovićeva supruga završila je u bolnici. </p>
<p>Josipovićev je slučaj prije nekoliko godina već bio na DSV-u, kad ga je odvjetnica Ana Milković teretila također za primanje mita. No, Josipović je tada oslobođen zbog nedostatka dokaza. </p>
<p>Ana Milković je u četvrtak rekla Vjesniku da je, bude li pozvana, spremna svjedočiti protiv Josipovića u kaznenom postupku. </p>
<p>Inače, nakon Josipovićeva oslobođenja na DSV-u, on je odvjetnicu Milković tužio za klevetu tvrdeći da mu je ona u primanju mita nudila »intimno-poslovnu suradnju«, na što je ona tužbom za klevetu ustala protiv njega. </p>
<p>Milković sada tvrdi da u vrijeme ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović nije imala nikakvu podršku u Ministarstvu iako ih je uvjeravala kako postoji opravdana sumnja da Josipović prima mito. Kaže i da sada puno toga ovisi o predsjedniku Županijskog suda u Sisku Danku Kovaču, kojem su, tvrdi, brojne stranke prijavljivale da je Josipović od njih tražio mito. »Nadam se da će Kovač progovoriti o tome«, kaže odvjetnica Milković. Inače, Kovač je prvi u nizu koji bi trebao od DSV-a tražiti pokretanje stegovnog postupka protiv Josipovića. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Prekršajni sud u Sisku kaznio Inu</p>
<p>Sudac Tonči Majica donio je i zaštitnu mjeru zabrane prerade nafte s više od jedan posto sumpora, ali i mjeru opreza, koja znači istu tu zabranu do izricanja pravomoćne presude. </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Nakon što je Visoki prekršajni sud u Zagrebu 12. siječnja izdao rješenje kojim se ukida rješenje Prekršajnoj suda u Sisku od 21. prosinca prošle godine o privremenoj zabrani prerade nafte sa sadržajem sumpora većim od jedan posto, u istom je predmetu sisački prekršajni sud u četvrtak presudio da direktor Inine sisačke rafinerije Branko Pastuović kao odgovorna osoba mora platiti 10.000 kuna kazne, a Ina d. d. Zagreb 100.000 kuna. </p>
<p>Sudac Tonči Majica donio je i zaštitnu mjeru zabrane prerade nafte s više od jedan posto sumpora, ali i mjeru opreza, koja znači istu tu zabranu do izricanja pravomoćne presude. </p>
<p>Visoki prekršajni sud nije uvažio zahtjev Ine za izuzećem Prekršajnog suda u Sisku i suca Majice. </p>
<p>Pojednostavljeno, Uprava Ine može se opet žaliti, ali mora odmah prestati prerađivati naftu s puno sumpora. Naime, Siščani i gradska vlast već mjesecima upozoravaju i donose odluke vezane za pokušaje smanjenja onečišćenja zraka sumporovodikom i drugim plinovima štetnima za zdravlje. Tužba se odnosila na lanjski svibanj kada je u četiri navrata izmjerena koncentracija sumporovodika puno veća od dopuštene. </p>
<p>Visoki prekršajni sud u Zagrebu bio je poništio presudu sisačkog suda jer se, kako stoji u obrazloženju, nije mogla uočiti razlika između štetnih imisijskih tvari Rafinerije, Termoelektrane, Hrvatskih željeznica, Željezare i benzinske crpke, koji se svi nalaze u industrijsko-stambenoj južnoj zoni Siska, gdje je i ekološka mjerna postaja. </p>
<p>Međutim, i benzinska postaja vlasništvo je Ine, HŽ-ovi vlakovi voze na električnu energiju i ne proizvode sumporovodik kao nusprodukt, Termoelektrana u to vrijeme nije radila, a iz Željezarinih postrojenja, koja su tada još bila u vlasništvu Mečelja i djelomično radila, ne može doći sumporovodik. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Račan: Datum početka pregovora je upitan</p>
<p>»Situacija je ozbiljna, problem je u vjerodostojnosti ove vlade, kojoj se ne vjeruje jer je prije imala drukčije stavove«, kaže Račan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Datum početka pregovora o članstvu Hrvatske u EU je u pitanju«, rekao je u četvrtak predsjednik SDP-a Ivica Račan u kraćoj izjavi za novinare u povodu izjave povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna. </p>
<p>»Situacija je ozbiljna, problem je u vjerodostojnosti ove vlade, kojoj se ne vjeruje jer je prije imala drukčije stavove«, kaže Račan. </p>
<p>»Vlada mora učiniti sve da povrati vjerodostojnost, bez obzira na to hoće li general Ante Gotovina završiti u Haagu, a to znači da mora pokazati odgovornost, a ne dvostruko ponašanje. Samo pod tim uvjetom SDP je spreman nastaviti suradnju s HDZ-om na približavanju EU«, kaže Račan.</p>
<p>Na pitanje je li njegova vlada kontaktirala s generalom Antom Gotovinom, Račan je odgovorio da je njegova vlada pokušavala ući u trag i locirati generala Gotovinu, a o tome su bili obaviješteni svi partneri. </p>
<p>»Razlika je u tome što smo mi obavještavali naše europske partnere o tim pokušajima, a oni su znali i da su naše mogućnosti limitirane jer su tada u Hrvatskoj postojale znatne snage koje su se protivile odlasku generala Gotovine u Haag, a među njima je bilo i puno ljudi iz HDZ-a«, tvrdi Račan. </p>
<p>On smatra kako je izuzetno važno da Hrvatska pregovore počne prije Turske jer Francuska, najvjerojatnije zbog ulaska Turske u EU, već priprema promjenu ustava po kojoj bi se ulazak svake nove članice u EU morao potvrditi na referendumu. Ne uspije li u tome Vlada, kaže Račan, ona će za to odgovarati na izborima, ali će »ceh platiti svi građani«. </p>
<p>»Hrvatska će uvijek biti pod povećalom, ali tome se treba prilagoditi, a ne kukati«, poručio je Račan. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Leakey potvrdio da EUFOR traga za Gotovinom u BiH</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Britanski general David Leakey, zapovjednik vojnih snaga Europske unije u BiH (EUFOR), neizravno je potvrdio da su nedavne akcije koje je EUFOR izveo na području Hercegovine i središnje Bosne bile motivirane potragom za hrvatskim generalom Antom Gotovinom, optuženim pred Haaškim sudom.</p>
<p>»EUFOR traga za svim optuženima za ratne zločine. S vremena na vrijeme možete vidjeti novinska izvješća da tragamo i za Gotovinom, ali mi nikad nećemo govoriti o operativnim detaljima naših aktivnosti s obzirom na osjetljivost cijele materije«, kazao je Leakey u intervjuu koji je u četvrtak objavio sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>Leakey je također priznao da je glavne informacije o skrivanju Gotovine u Hercegovini EUFOR zapravo dobio od medija: »Bilo je nekih izvješća da je on boravio u BiH, ali oni su se pojavljivali nakon što bi Gotovina napustio BiH. Riječ je o medijskim izvješćima koje jako teško provjeriti«, kazao je britanski general, dopustivši mogućnost da je bilo »specifičnih operacija« koje nisu bile pokrenute samo na osnovu pisanja tiska, no o njima nije želio detaljnije govoriti.</p>
<p>Leakey je također neizravno potvrdio informaciju da za optuženim haaškim bjeguncima tragaju, među ostalim, i pripadnici britanskih specijalnih postrojba SAS. »Ne traga EUFOR sam, cijela međunarodna zajednica se time bavi. No, ne mogu ni potvrditi ni negirati da je SAS uključen u potragu«, kazao je.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Kosor: Branitelji će dobiti pomoć u svako doba dana i noći</p>
<p>Centri za psihosocijalnu pomoć odgovarat će direktno Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i dežurat će 24 sata dnevno/ Prihvaćena inicijativa za osnivanje hrvatsko-slovenske Povijesne komisije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada je na svojoj sjednici u četvrtak prihvatila inicijativu da se osnuje hrvatsko-slovenska Povijesna komisija koja bi trebala pozitivno razmotriti odnose Hrvatske i Slovenije, te hrvatskog i slovenskog naroda. Inicijativu za osnivanje komisije dalo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova, a premijer Sanader još je prije dva tjedna, na sastanku sa slovenskim premijerom Janezom Janšom u Mokricama, najavio pozitivan odgovor s hrvatske strane. </p>
<p>Premijer je u četvrtak istaknuo da komisija neće tražiti rješenje otvorenih pitanja nego će rasvijetliti povijesne odnose dviju zemalja. Sva otvorena pitanja Hrvatska sa Slovenijom, istaknuo je premijer, želi rješavati u duhu dobrosusjedstva i prijateljstva. No, ako se bilateralni dogovor ne postigne, idemo na međunarodnu arbitražu, zaključio je Sanader. Ponovio je kako će se u idućih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj, možda čak Rijeci, održati zajednička sjednica hrvatske i slovenske vlade. Kako bi se što efikasnije ublažilo posljedice rata i pomoglo braniteljima, Vlada je prihvatila prijedlog nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je imenovana za predsjednicu Stručnog vijeća Nacionalnog programa, kao važne novosti koje uvodi program istaknula je to što će centri za psihosocijalnu pomoć postati podružnice njezinog ministarstva kojem će direktno odgovarati. Što je još važnije, centri će odsada dežurati 24 sata dnevno »jer za ljude u nevolji ne može biti radnog vremena ni zatvorenih vrata; branitelji će dobiti pomoć u svako doba dana ili noći«. Kosor je izrazila sućut obitelji branitelja Željka Oreškovića koji je prije nekoliko dana počinio samoubojstvo, te im poručila da će im Ministarstvo pomoći u okviru zakona. Od '91. do danas u Hrvatskoj je samoubojstvo počinilo 1368 branitelja, a stopa samoubojstava branitelja je pet puta veća nego u ostaloj populaciji.</p>
<p>Vlada je dala zeleno svjetlo za sklapanje 35 milijuna eura teškog ugovora o zajmu za Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, za gospodarsku i socijalnu revitalizaciju nerazvijenih, ratom pogođenih područja posebne državne skrbi, odnosno njihovo razminiranje i institucionalni razvoj. U drugo saborsko čitanje Vlada je poslala Konačni prijedlog zakona o obveznim odnosima.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050204].
|
