NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129102 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bitka za pola milijarde kuna </p>
<p>Nakon 15 godina sporenja šest središnjica podijelilo bi oko 30.000 četvornih metara sindikalne imovine prema broju članova</p>
<p>Sindikalna imovina, prema slobodnoj procjeni vrijedna najmanje pola milijarde kuna, uskoro bi, nakon 15 godina sporenja sindikata, mogla biti podijeljena. Kada se ovih dana dopuni popis sindikalnih nekretnina i napokon evidentira sva imovina koja ide u bubanj za raspodjelu, Vlada će sindikatima posebnim odlukama sve nekretnine vratiti u vlasništvo.</p>
<p>Sindikalne nekretnine, oko 30.000 četvornih metara poslovnog prostora, trenutačno su u rukama države. </p>
<p> Sva imovina sindikata »privremeno« je podržavljena prije osam godina, jer se sindikati nisu u zakonskom roku dogovorili o kriterijima raspodjele. U međuvremenu se država, prema procjeni sindikata, uknjižila kao vlasnik na polovinu objekata, a istodobno je vlasništvo upisivao i SSSH.</p>
<p>Pokrenut je i niz sudskih sporova zbog vlasništva nad nekretninama. Država je utuživala svoje privremeno vlasništvo, a i SSSH vodi nekoliko sporova s državom oko imovine. </p>
<p>Nekoliko sindikata vodi spor protiv SSSH zbog toga što je Radnički dom na zagrebačkom Krešimirovu trgu uknjižio u svoje vlasništvo, tvrdeći da su pravni sljednici bivšeg sindikata svi sindikati nastali iza 1990. Spor se vodi gotovo desetljeće i još traje. </p>
<p>»Ako se sva imovina identificira, te izvodima iz zemljišnih knjiga dokaže vlasništvo, realno je da podjela počne do kraja godine. </p>
<p>Vlada nema namjeru zadržati ni jednu sindikalnu nekretninu. To se odnosi i na objekte koje je država uknjižila u svoje vlasništvo slijedom Zakona o udrugama«, ističe predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Kako bi se ubrzala podjela, dodaje, zaustavljeni su daljnji postupci uknjižbe države. Kad se sindikati dogovore kome će pripasti koja nekretnina, kaže Begović, Vlada će posebnom odlukom prenijeti sindikatima nekretnine na koje se upisuju kao vlasnici. Predmet podjele bila bi samo imovina stečena do 1990. Nekretnine stečene kasnije, poput prostora u Ilici koji je kupio Nezavisni sindikat znanosti, ne ulaze u podjelu.</p>
<p>U popisu sindikalne imovine najviše je prijavio SSSH, koji i koristi najveći dio nekretnina. U oko 25.000 četvornih metara u 96 nekretnina, prijavljene su i one koje koriste javne ustanove ili su uknjižene na državu. Manji dio imovine prijavili su grafički, školski i službenički sindikati. Ostale središnjice žive u iznajmljenim prostorima, osim HUS-a kojemu je SSSH dao 57 »kvadrata« u Radničkom domu.</p>
<p>»Ako se dovede u pitanje povrat podržavljene imovine sindikatima, spremni smo ići do Strasbourga. Imovina se ima vratiti sindikatima kao i Crkvi i privatnim vlasnicima«, kaže predsjednica SSSH Vesna Dejanović uvjerena da će se sindikati izboriti za svoje vlasništvo. Među ostalim, i za Sindikalni dom na Sljemenu, koji koristi Grad Zagreb te za Fakultet političkih znanosti. SSSH je sudskim putem zatražio da mu se u posjed vrati ta nekadašnja sindikalna nekretnina, no u proljeće ove godine Općinski sud u Zagrebu osporio je pravno sljedništvo na što se Savez žalio.</p>
<p>»Imovina bi se mogla vrlo brzo podijeliti, jer su svi zainteresirani. Mislim da sam uspjela uvjeriti ostale sindikate da Savez stvarno želi podjelu imovine. Održavanje starih objekata je skupo. Zgrada u Rijeci se urušava, a mi nemamo za popravak. S tim što imamo imovinu, zapravo gubimo«, tvrdi Dejanović.</p>
<p>Na optužbe drugih sindikata da SSSH zarađuje na iznajmljivanju dijela Radničkog doma Tvornici kulture, Dejanović odgovara da Savez nema novca za obnovu fasade i krova, jer Tvornica godina dana ne plaća najam. »Niste u istom položaju ako imate prostor ili ako ga nemate, jer teško funkcionirate kao središnjica. Sumnjam u podjelu imovine do kraja godine. Godinama se sve oteže, a najviše koristi ima SSSH. Nijedna vlada nije pokazivala volju da se imovina podijeli, a dok je najveća središnjica imala imovinu moglo joj se time mahati nad glavom i disciplinirati sindikate«, smatra Krešimir Sever, čelnik NHS-a.</p>
<p>Toj drugoj po veličini središnjici doslovno gori pod nogama. U veljači mora iseliti iz unajmljenog prostora u Vodovodnoj ulici, a u dogovoru s Gradom naći će privremeni smještaj na Črnomercu.</p>
<p>U brzu podjelu ne vjeruje ni predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić. Najvećim dijelom sindikalne imovine raspolaže država, tvrdi Kolarić, zbog čega njegov sindikat inzistira da se država kroz izmjenu Zakona o udrugama obveže da će imovinu vratiti sindikatima.</p>
<p>Kolarić se boji da će se i sami sindikati sporiti prilikom podjele tko je dobio premalo ili nekvalitetni prostor. Središnjice su inače dogovorile da se imovina podijeli prema broju članova. Prema posljednjem popisu najviše članstva ima SSSH, pa bi njemu pripalo 46 posto imovine, a više od polovine dijelilo bi pet središnjica. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kiosci i kolodvori radit će nedjeljom</p>
<p>Vlada najavljuje prijedlog zakona prema kojem će nekima, uz pojačani inspekcijski nadzor, ipak biti dopušten rad nedjeljom</p>
<p>Hrvatskom Caritasu, Centru za socijalni nauk pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Franjevačkom institutu za kulturu mira i Sindikatu trgovine bit će prihvatljiv samo onaj zakon o radu nedjeljom koji će, osim u iznimnim slučajevima, kao što su djelomičan rad u turističkoj sezoni i na kolodvorima, potpuno zabraniti rad nedjeljom. </p>
<p>Najavljenu nakanu Vlade da se do kraja godine usvoji zakon prema kojem će nekima, uz pojačani inspekcijski nadzor, ipak biti dopušten rad, predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević prokomentirala je sasvim neprihvatljivom, »jer se nadzor i sada obavlja, a sankcije se izgube na neučinkovitim sudovima«. </p>
<p>Prekršajne prijave, dodaje, ili odu u zastaru ili se izreknu tek ukori ili blage kazne, koje poslodavcu ništa ne znače.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Ivan Milovčić nije mogao u cijelosti ocijeniti Vladin prijedlog jer ga, kao ni drugi predstavnici Crkve i Sindikata, još nije vidio. No, slaže se da prijedlog o jačoj kontroli neće trajno riješiti izrabljivanje oko 40.000 radnika koji rade nedjeljom. Drži da se to pitanje može riješiti samo zabranom rada, ali tako da se njome ne utječe na turističku sezonu. Milovčić je za ozbiljan pristup i dijalog svih zainteresiranih za tu problematiku.</p>
<p>Predstojnik Centra za socijalni nauk Gordan Črpićističe: »Mi se zalažemo za kulturu slobodne nedjelje da bismo zaštitili veliku skupinu nezaštićenih ljudi. Od Vlade očekuje da prilikom izrade konačnog prijedloga zakona posluša i uvaži stavove Crkve«.</p>
<p>Predstojnik Franjevačkog instituta fra Božo Vuleta smatra da bi Vlada trebala poštovati glas naroda, iskazan kroz 300.000 potpisa u peticiji protiv rada nedjeljom. Upozorava i da je besmisleno donositi plan protiv nasilja u školama, ako se barem jedan dan u tjednu roditelji ne mogu posvetiti svojoj djeci. »Iskustvo nas uči da ovakav način rada - neučinkovit nadzor inspektora, strah od učlanjenja u sindikat, beskrupuloznost poslodavaca, nikome ne odgovara«, ističe Vuleta. </p>
<p>Ljudi se, kaže on, slamaju i objektivno, ako se ne donese zakon koji će zabraniti rad, jer poslodavce nema tko kontrolirati.</p>
<p>Crkvenim je predstavnicima za sada vrlo prihvatljiv zakonski prijedlog Sindikata. Njime bi se - uz izuzetak kiosaka te prodajnih mjesta u turističkoj sezoni koji bi mogli raditi od osam do 11 odnosno do 13 sati, te kolodvora - potpuno zabranio rad. Radnik bi mogao raditi najviše 12 nedjelja u godini, a u slučaju prekršaja predlaže se kaznu od 180 dnevnih prometa koja bi se mogla izreći najviše dvaput. U slučaju trećeg prekršaja predviđa se zabrana obavljanja djelatnosti trgovine. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lakše do posla u inozemstvu</p>
<p>HZZ više neće jedini imati pravo na posredovanje pri zapošljavanju u inozemstvu. Ta će vijest razveseliti brojne privatne agencije za zapošljavanje</p>
<p>Hrvatska će uskoro promijeniti zakon prema kojem ekskluzivno pravo na zapošljavanje u inozemstvu ima samo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), potvrdila je Vjesniku državna tajnica za rad Vera Babić.</p>
<p>»Zakon o posredovanju pri zapošljavanju je rigidan i sigurno ćemo ga promijeniti. U njegovu ćemo izmjenu ići nakon screeninga, nakon kojeg bi politika zapošljavanja i svi zakoni trebali biti usklađeni s politikom EU-a«, kazala je Vera Babić.</p>
<p>Ta će vijest razveseliti brojne privatne agencije za zapošljavanje, od kojih neke, iako to negiraju, već godinama posreduju u tom zapošljavanju, ali i sve one koji su imali negativna iskustva s takvim posredovanjem (najviše pomorci). »Putem jedne zagrebačke agencije zaposlio sam se na američkom putničkom brodu, s kojom sam i sklopio ugovor o radu. Zadovoljan sam i plaćom i odnosom prema zaposlenicima. Prekovremeni rad je zabranjen, a jako se pazi i da slučajno ne bude nekakve diskriminacije među zaposlenima, jer su njihovi zakoni u vezi s tim veoma strogi«, ispričao nam je mlađi Zagrepčanin, koji je želio ostati anoniman. Tvrdi da je toj agenciji prilikom dogovora za posao dao 300 dolara, ali za to nije dobio nikakvu potvrdu. Koliko zna, zagrebačka je agencija od američke tvrtke dobiva proviziju za svakog zaposlenog, pa smatra da nije morao platiti spomenuti iznos.</p>
<p>U agenciji koja je posredovala odbili su komentirati takve navode, uz tvrdnju da ne zapošljavaju u inozemstvu. Ženska osoba koja se nije željela predstaviti kazala je samo da posreduju u obrazovnim, au pair i drugim programima, poput učenja stranih jezika. </p>
<p>Na njihovoj se web stranici, međutim, nalaze linkovi na još dvije agencije. Prva zaista posreduje u obrazovnim programima, dok druga za strane brodove traži kuhare, konobare, fotografe... </p>
<p>Ni u toj, kao ni u splitskoj tvrtki koja se bavi posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca, sudeći po neodazivu na ostavljene naše brojeve mobitela, nisu bili voljni davati izjave.</p>
<p>»Razumljivo je da vam se ne žele javiti jer bi onda u javnost izašla mnoga neugodna iskustva pomoraca«, rekao je dopredsjednik Sindikata pomoraca kapetan Predrag Brazzoduro. Pojasnio je da od početka ove godine te agencije ne posluju ilegalno jer je ratificirana Konvencija 179. Međunarodne organizacije rada (ILO), prema kojoj agencije mogu posredovati u zapošljavanju. Međunarodna konvencija je jača od zakona, pa njihov status nije upitan. </p>
<p>Upitno je, međutim, to što se neke agencije (on ne tvrdi da tako rade spomenute), ne pridržavaju ni minimalnih uvjeta Konvencije, ni postojećih zakona. </p>
<p>Tako se događa, kaže, da brodarske kompanije traže od pomoraca da sva svoja potraživanja rješavaju putem agenata, koje nije briga je li pomorac isplaćen i jesu li mu priznata druga prava, primjerice prilikom povrede na poslu. Događa se i da se pomorac, obično s vrlo malo novaca, zbog povrede na radu vrati u Hrvatsku na liječenje. Međutim, kako nije u našem sustavu zdravstvenog osiguranja, on liječenje mora platiti i tek onda preko agenta tražiti da mu se troškovi refundiraju. Proces je dugotrajan, a katkad i ne uspije. Još je niz drugih negativnih pojava (primjerice zapošljavanje u offshore kompanijama koje imaju sve naše brodarske kuće, pa je teško kontrolirati kroz što sve prolaze ti pomorci), kažu u Sindikatu.</p>
<p>Usklađivanje našeg zakona s Konvencijom, nada se Brazzoduro, pomorcima bi možda moglo donijeti malo više sigurnosti. Njime bi se napokon moglo regulirati tko sve i pod kojim uvjetima može raditi poslove agenta odnosno što je sve dužan osigurati pomorcu.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Visoka cijena života</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Samo unesrećeni ili oni koji su se zatekli uz stradale znaju kako je to čekati na zvuk sirene kola hitne pomoći. Minute zajedno sa životom cure dok se kola probijaju kroz zagušene gradove ili neprohodne provincijske puteve... Do djevojčice u astmatičnom napadu hitna nije ni stigla, jer je medicinska sestra dežurna na telefonu hitne u županijskom gradiću zaključila da slučaj nije toliko hitan da bi do nedalekog sela slala sanitetska kola. Tako se barem može naslutiti iz neslužbenih izjava. Djevojčica je umrla, po onome što je majka rekla novinarima, u mukama.</p>
<p>S astmom, kažu stručnjaci, danas se može normalno živjeti zahvaljujući naprednim lijekovima i pomagalima. No, ponekad ni to nije dovoljno i napad gušenja može biti koban bez hitne medicinske intervencije. Slutnje govore da netko zbog smrti djevojčice treba odgovarati. Ministar zdravstva je uz izjavu o slučaju ponovo najavio reorganizaciju hitne medicinske pomoći, funkcionalno opremanje i povezivanje centara izvrsnosti s lokalnim ispostavama hitnih pomoći. Tada sestra, unatoč možda najboljoj namjeri, ne bi bila u situaciji da odlučuje bez konzultacije s liječnikom. To joj, međutim, sada dopuštaju pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koja vrijede sve dok se njezina zdravstvena ustanova ne organizira prema novom pravilniku o hitnoj medicinskoj pomoći. Nameće se pitanje bi li djevojčica bila spašena da je taj pravilnik donesen i primijenjen još prije dvije godine? I zašto nije, tim prije što su nadležne županijske zdravstvene vlasti tražile od resornog ministarstva dozvolu da se organiziraju na način kako je to učinjeno u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, donekle i u Splitu? Treba li za to kriviti ljude koji su trebali osigurati plaću liječnika u dežurstvu, kupnju opreme, dojavnog sustava...? Sve je to loše opravdanje kad su cijena životi. </p>
<p>Pravilnik koji je potpisao (ondašnji) ministar izradilo je stručno povjerenstvo liječnika hitne medicine, a doznajemo da je nedavno osnovano još jedno povjerenstvo - za reorganizaciju. Možda nam treba još jedno da provede što prva dva osmisle. Kažu, treba novca i vremena da se organiziraju po županijama. No, za početak bi se barem trebali držati stručnog protokola. Ovako ispada da bi nesretna djevojčica vjerojatno i danas bila živa da je stanovala u jednom od četiri centra s ustrojenim ustanovama hitne medicine, gdje više nemaju zastarjelu opremu i dojavni sustav, a o svakoj intervenciji odlučuje liječnik.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Potpora bez koje se može</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Budući da su listopad i studeni mjeseci u kojima se odmjeravaju domaće i svjetske nakladničke snage, počevši od planetarnoga Frankfurtskog sajma, netom završenog Beogradskog, do zagrebačkog Interlibera, koji nas već idući tjedan očekuje, nije zgorega vidjeti kako se hrvatska nakladnička momčad pripremila za ove smotre te koliku je državu stajao njihov zajednički nastup.</p>
<p>Znamo li da je hrvatske nacionalne boje u Frankfurtu branilo tridesetak nakladnika koji su na ovu glamuroznu priredbu, za koju je Ministarstvo kulture izdvojilo čak 400.000 kuna, došli u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, znamo li nadalje da je hrvatsku recentnu književnost zastupao samo jedan pisac te da su tamo predstavljeni mahom stari naslovi pojedinih izdavača, pitamo se za što je to država izdvojila toliki novac. </p>
<p>Ovih se dana s 50. jubilarnog beogradskog sajma knjiga vratilo petnaestak hrvatskih nakladnika koji su se na toj susjednoj knjižnoj smotri predstavili na zajedničkom štandu, ali i izvan njega, zadovoljno trljajući ruke zaradom i količinom prodanih knjiga. I tamo se zapravo predstavljala nacionalna književnost i izdavaštvo, no ova je ekipa, svoj račun sama i platila. Začudili smo se kako su se naši »siromašni« nakladnici snašli u stranom svijetu bez državne potpore, no rekoše nam da je to samo stoga jer Zajednica za tu priredbu nije ni tražila potporu. Poruka koju su nakladnici poslali Ministarstvu više je nego jasna - može se bez onoga čega nema. Da je nakladništvo i profitabilna djelatnost, svjedoči imovinski status većine onih koji od tog biznisa žive više nego solidno.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nožem u želudac</p>
<p>Ekstremnije iračke pobunjeničke organizacije povezale su se u Al Qaidinu mrežu i učinile korak dalje koji inače sve ostale gerilske skupine u Iraku smatraju zabranjenim i nepriličnim. Djeca za njih nisu samo ulični izviđači i koristan izvor taktičkih obavijesti nego i potencijalni »mučenici«, spremni da slavno odu u smrt u borbi za oslobođenje svoje domovine</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>General Khatteb Aballah Areb, šef policije na sjeveru Iraka, prije je očekivao grom iz vedra neba nego izravni napad na njegovo blindirano vozilo. Generalova vozača posebno su uvježbali američki stručnjaci za atentate na cesti. U vožnji pozorno prati sve sumnjive automobile i kamione, uključujući motoriste, bicikliste i tovarne zaprege. Osposobljen je za naglo skretanje i brzu vožnju po pločnicima, čak i kroz dućane ako to donosi spas od motoriziranih bombaša-samoubojica.</p>
<p>Na djecu koja prose uz cestu ni on ni njegov šef nikad nisu obraćali pozornost. I kad im se pokraj službenog vozila stvorio jedan takav klinac, nisu se osobito zabrinuli. Dečko je prvo hodao uz vozilo, a kad je ono krenulo, potrčao je za njim. General je tek vidio njegov smiješak da bi sekundu kasnije dijete eksplodiralo. Neprobojna konstrukcija automobila je izdržala, pa su general i njegov pratilac samo ranjeni. Forenzičari su kasnije s karoserije strugali ostatke dječaka koji se svjesno raznio i rasuo poput zrele lubenice.</p>
<p>U Iraku doista postoje djeca-bombe. Među njih spada i mali stanovnik iračkoga glavnoga grada. Aziz je dobro dijete. Povremeno pomaže ocu nadničaru koji u otmjenijim četvrtima Bagdada nudi svoje usluge: sitne kućne popravke, košenje trave, podrezivanje živice... Očev san je nabavka kakvoga kamioneta kojim će zajedno sa sinom u Bagdadu i okolici skupljati sve što je načinjeno od metala i potom to prodavati na otpadu. </p>
<p>Azizov otac dva put mjesečno na nekoliko dana napušta obitelj i odlazi nadničariti izvan Bagdada. Najčešće boravi u zaštićenim depoima gdje iskrcava kamione koji prevoze nevojni materijal za američku vojsku i druge pripadnike koalicijskih snaga.</p>
<p>U njegovoj odsutnosti Aziz je glava kuće: sestrice ga moraju slušati, a kad majka krene na obližnju tržnicu, on joj je obvezna pratnja. Aziz je također dobar vjernik. Posti po propisima, uvijek je čist, a mnoge odlomke iz Kurana zna napamet. U džamiji su ga već primijetili. S obzirom da državne škole rade neredovito (odmah se zatvaraju nakon što eksplodira bomba pet blokova dalje, a Amerikanci tjednima »čiste« to područje), Aziz osnovnu poduku dobiva i u islamskom centru gdje su učitelji mnogo više motivirani od onih koje zapošljava novo iračko ministarstvo obrazovanja koje u svoje programe uključuje i mnogo toga što inače uče mali Amerikanci. Svakodnevno, Aziz sa svojih deset godina može vidjeti kakva je razlika u ta dva pristupa i vrlo dobro shvaćati u kakvoj zemlji i okolnostima živi.</p>
<p>Neki Azizovi učitelji znatiželjniji su od drugih. Oprezno ga ispituju o ocu. Zanima ih kontaktira li često s Amerikancima, dobiva li od njih darove, koliko zarađuje. Dijete kao dijete. U tome ne vidi ništa loše, pogotovo što mu ti ljudi često daju novac za sladoled i slatkiše, darivaju mu knjige s prekrasnim slikama koje i on može pomalo čitati. Sa svojim vršnjacima, koji također posjećuju taj oblik dodatne nastave, Aziz postupno širi svoj rječnik. Nakon nekog vremena jedan od učitelja im počinje pričati o Iraku koji su okupirali stranci (»zapadni križari«) i koji polako sišu krv iračkom narodu. Od »križara« su gori domaći ljudi koji im služe i čiji je zadatak da drže narod u pokornosti.</p>
<p>A onda, učitelj najbolje učenike počinje propitivati. Prvo o vjerskim stvarima, a onda, onako usput, postavlja pitanje: »Reci koji su dijelovi puške AK-47?«. Od tridesetak mališana njih pet-šest skače i sipa podatke o ruskim, kineskim, jugoslavenskim, rumunjskim i inim kalašnjikovima koje su u naoružanju (u milijunima komada) imale nekadašnje iračke oružane snage. </p>
<p>Da mu je to prvi dan vjerske naobrazbe, Aziz bi bio začuđen, čak i uplašen. Ovako, on je već mjesecima dio toga dječjega kolektiva koji marljivo upija sva znanja svojih vjeroučitelja.</p>
<p>Takva djelatnost, naravno, ne postoji u svim bagdadskim džamijama. Irački podzemni pokret otpora pojavljuje se samo tamo gdje može računati na potpunu konspirativnu suradnju. Desetak raznih frakcija nastalih kada se 2003. godine raspao Saddamov represivni aparat djecu koristi najviše kao izvor obavještajnih podataka i služi se metodama koje su iskušale mnoge gerilske skupine, primjerice one u Alžiru u borbi protiv Francuza ili slične na palestinskim autonomnim područjima.</p>
<p>No, u svakom sustavu postoje i iznimke. Ekstremnije iračke pobunjeničke organizacije povezale su se u Al Qaidinu mrežu i učinile korak dalje koji inače sve ostale gerilske skupine u Iraku smatraju zabranjenim i nepriličnim. Djeca za njih nisu samo ulični izviđači i koristan izvor taktičkih obavijesti nego i potencijalni »mučenici«, spremni da slavno odu u smrt u borbi za oslobođenje svoje domovine. »Muškarčići« stari između 10 i 13 godina idealan su borbeni materijal za irački ogranak Al Qaide. Njihovi instruktori ih uvjeravaju da ih u raju čekaju rijeke meda i mlijeka, brda najukusnijih kolača koje im nude djevice neopisive ljepote.</p>
<p>Američki vojnici im pak rado dijele žvakaće gume, čokoladu, konzerviranu hranu, minijaturne džepne noževe, baterije različite jačine... To je jedina populacija u Iraku kojoj je do sada bilo dopušteno da slobodno prilazi američkim pješačkim patrolama, oklopnim vozilima i tenkovima. </p>
<p>No, nakon što je prvi put u Iraku dijete opasano eksplozivom krenulo u akciju, američke i koalicijske sigurnosne procedure još više će se pooštriti. Jer, Al Qaida s dječacima-bombama šalje sasvim jasnu poruku: »Nigdje i ni od koga nećete biti sigurni«. I kad god uvođenje demokracije u Iraku zabilježi korak-dva naprijed, Al Qaida bez skrupula demonstrira neku još okrutniju novinu. Ovu s djecom Al Qaidin operativni žargon zove »nožem u želudac«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kad se Zakon donosio, nisam ni bio u Hrvatskoj </p>
<p>Zašto je nestalo mnogo kipova i crteža, zašto su se »nelegalno umnožavala kipareva djela«, kojim pravom je bila zapečaćena obiteljska arhiva i tko je imao pravo nametnuti nam »doživotnog« predstavnika</p>
<p>MATE MEŠTROVIĆ </p>
<p>U Vjesniku od 29. listopada objavljen je članak novinarke Martine Kalle »Obiteljske svađe oko nasljeđa«. Naslov ne odgovara činjenicama. Naime, ne sporimo se u vezi podjele umjetnina u pohrani, nego se pitamo zašto je nestalo mnogo kipova i crteža, zašto su se »nelegalno umnožavala kipareva djela« i nastajale sramotne kičaste reprodukcije, kojim pravom je bila zapečaćena obiteljska arhiva i tko je imao pravo nama nametnuti »doživotnog« predstavnika? Sporan je Zakon o Fundaciji Ivana Meštrovića te rad te kulturne ustanove, s čijom nastankom su nestali muzeji Ivana Meštrovića u Zagrebu i Splitu i pretvorili se u »radne jedinice koje obavljaju muzejsku djelatnost«. </p>
<p>Tek nedavno, na zahtjev Fundacije Ivana Meštrovića, obitelj je morala razvrgnuti suvlasničku zajednicu, mada je to mogla učiniti još prije dvadesetak godina nakon smrti moje majke Olge Meštrović. Tada to nismo napravili jer smo smatrali da to ne bi bilo u interesu predstavljanja cjelovitoga Meštrovićevog opusa. Nažalost, u vezi sa tom podjelom došli su na vidjelo dokumenti koji su za nas bili veliki udarac i koji su pokazali da je Marija Meštrović zlorabila svoj i onako dvojben položaj u Upravnom odboru FIM-a te uzurpirala prava koja pripadaju podjednako svim nasljednicima, vrlo često na štetu države, obitelji i, što je najgore, na štetu imena i djela Ivana Meštrovića. </p>
<p> Postoji ogroman broj dokumenata koji dokazuju da se Marija Meštrović suprotno svim zakonima potpisivala te ju je vlast prihvatila kao »zakonitu nasljednicu« Ivana Meštrovića, »baštinicu« Ivana Meštrovića, »legitimnu nasljednicu autorskih prava«, »zakonitu nasljednicu iza pok. svog oca«, »jedinu administratoricu i skrbnicu Meštrovićeve imovine«, »nositeljicu i vlasnicu autorskih prava svog oca« itd. A koji put za ostvarivanje autorskog prava na obiteljske i državne umjetnine je bio dovoljan potpis »kćerka Ivana Meštrovića«, što je pravni nonsens. </p>
<p>Pravi apsurd je da je obitelj morala zatražiti promjenu Zakona o Fundaciji Ivana Meštrovića, jer je ipak riječ o državnoj fundaciji koja se već petnaest godina ne može uskladiti s drugim zakonima iste te države, koja nju financira. Na prvom mjestu, država nikad nije nas ostale nasljednike obavijestila niti pitala o našem mišljenju kad se stvarala fundacija, što je krajne nemoralno.</p>
<p>Nije istina da smo ostavili mojoj sestri »odriješene ruke«, jer to bi značilo da smo se mi potpuno i zauvijek odrekli svojih prava, što nikad nismo učinili. Krivim tumačenjem opsega danih ovlaštenja negirano je pravo ostalih sunasljednika da disponiraju svojim pravima. Nitko ne može prisiliti nasljednike da Marija Meštrović doživotno raspolaže njihovim pravima i imovinom. Jedno je zastupati nekoga pred sudovima i drugim državnim organima, a drugo je nesavjesno iskorištavati tuđa prava, odlučivati i kritizirati u tuđe ime, tajno lijevati, prodavati i izvoziti izvan zemlje kipove, pa čak kršiti volju vlastitog oca i ucjenjivati državu i državne institucije – pri tome »u ime ostalih nasljednika« i to bez njihovog znanja ili pristanka. To je često Marija Meštrović činila uz izričitu suradnju i privolu raznih institucija državne vlasti, koja je prema Darovnom ugovoru iz 1952. godine bila dužna odgovorno se brinuti za darovane umjetnine i nekretnine te i za djela u obiteljskom vlasništvu koja su ostala u pohrani, a kasnije je to morala raditi Fundacija prema članku 12 Zakona o Fundaciji Ivana Meštrovića. Bezočna je laž, kako se navodi u tekstu, da sam 1991. »sjedio u zakonodavnim tijelima kada se je taj zakon donosio«, što sugerira da sam sudjelovao u donošenju tog »sumnjivog zakona«!</p>
<p> Neskromno je od mene da govorim o svojim političkim zaslugama i rodoljubnoj djelatnosti, ali moram napomenuti da u to doba uopće nisam živio u Hrvatskoj, nego sam još bio redoviti profesor povijesti na sveučilištu u Americi, istodobno i predsjednik krovne hrvatske političke organizacije u emigraciji, Hrvatskoga narodnog vijeća i lobist za Hrvatsku u Americi i pred Europskim parlamentom. Osim toga, bio sam u oštroj opoziciji tadašnjem vladajućem HDZ-u, zbog čega možda nisam niti bio pozvan u Hrvatski sabor na proglašenje zakona koji nosi ime mog oca - taj svečani događaj u nazočnosti moje sestre i državnih prvaka sam prvi put nedavno vidio na programu »Pola ure kulture«. Kad se osmišljavalo osnivanje Fundacije zadnjih godina Jugoslavije, bio sam za komunističku vlast neprijatelj broj 1. Jugoslavije, »ideolog zločina«, »novi poglavnik«, te mi je bio zabranjen ulazak u Jugoslaviju pod nalogom trenutačnog uhićenja zbog mojeg zalaganja u svijetu za slobodu Hrvatske! </p>
<p>Stvarno je žalosno da već 15 godina djelo Ivana Meštrovića nije moglo postati »pravi brand hrvatske kulture« niti nakon osnivanja Fundacije koja nosi njegovo ime i koja je morala u tome odigrati ključnu ulogu. A isprike se uvijek mogu naći…</p>
<p>Autor je doktor znanosti, bivši je</p>
<p> saborski zastupnik i veleposlanik.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Još na uzlaznoj putanji</p>
<p>Povijesni kontekst onoga što danas zovemo korupcijom</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK </p>
<p>Renato Matić, pišući o korupciji kao o »kvarnosti« (Vjesnik, 22. listopada, 2005.), zanemario je povijesni kontekst onoga što danas zovemo korupcijom, a što je nekada bilo, pa je to i danas, u mnogim društvenim sustavima potpuno legalno, jer su se sila, vlast i društveni položaj koristili za stjecanje materijalnih dobara. Čak i danas u razvijenim zemljama, kao što je na primjer Velika Britanija, potpuno je uobičajen i legalan »tip« - napojnica konobaru, iako je konobar za svoj rad plaćen.</p>
<p> Pojam korupcije uvela je buržoazija poslije svojih revolucija da bi osigurala drugačiji društveni moral - umjesto borbenog viteštva i feudalizma, društvo počinje cijeniti materijalni status pojedinca, a on takav status mora ostvariti u društvenoj utakmici bez sablje i pištolja. </p>
<p>I u hrvatskoj državi korupcija je samo nastavak ponašanja iz prethodnoga društvenog sustava koji, doduše, nije bio feudalan, ali, poput feudalnog, nije bio demokratski. Činjenica je da nedemokratski sustavi čak mogu suzbiti neke vrste kriminala – na primjer Mussolini je uspio obuzdati mafije u Italiji – ali je isto tako činjenica da se u prvoj fazi demokratskih društava najprije organizira kriminal i korupcija – tako su se stvarale, usprkos drugačijim pričama povijesti, i Sjedinjene Američke Države. Stoga nije slučajno da su se podzemlja bivše Jugoslavije udružila prije bilo kakvog Pakta o stabilnosti i pridruživanju, a nije ni slučajno da je privatizacija u Hrvatskoj bila puna korupcije. Postoji jedan oblik korupcije koji se doima bezazlenim, a to je »fuš« ili rad na crno. Rad na crno ima svoju logiku: nedovoljna zaposlenost omogućuje poslodavcima da radnicima nude rad po vrlo niskim legalnim nadnicama, s alternativom da im nadnice povećaju ako prihvate da rade na crno. Ironija je sudbine da toliko osuđivano pranje novca - prenošenje ilegalno stečenog novca u legalnu privredu - postaje indikator uzmicanja korupcije, jer bi pranje bilo suvišno da se na crnom tržištu može trajno zarađivati više. Naravno, u zdravoj privredi nestaje i pranje novca ili se smanjuje na najmanju mjeru, jer se pljačke i reket više ne isplate. No, uzlazna putanja pljačaka novca, koji se onda »ne može pronaći«, dodatno potvrđuje nalaz Transparency International da u Hrvatskoj korupcija još nije dostigla svoj klimaks.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Istrebljenje i ugroženih, zaštićenih vrsta ptica</p>
<p>Kako ptičja gripa uopće nije opasna za prosječnog građanina (rizik je samo u posebno rijetkim slučajevima, kada je to profesionalna bolest, koja čak i tada većinom nije smrtonosna), neobjašnjiva je histerična reakcija, koju provode mediji, a za posljedicu ima ekocid nad uzgojenim ali i divljim pticama premda su prema više vrsta zakona zaštićene.</p>
<p> Ptice se ubijaju bez stavljanja u karantenu, a posljedice će biti dugoročno vrlo loše za ukupnu prirodu i naš biotop s prijetećim konačnim istrebljenjem raznih od prije ugroženih vrsta ptica.</p>
<p> Budući da se ne radi o sprječavanju infekcije zatvaranjem u karantenu, već obrnuto, pucanjem na labudove rasipa se njihova krv i tjelesne tekućine u okolne vode i okoliš što samo vodi k proširenju infekcije i na one nezaražene ptice te općem pogoršanju stanja.</p>
<p> Kako uzgojena perad i tako većinom raste zapravo u »karanteni« domaćinstva, ne postoji opasnost njihove zaraze tako ovaj medijski i stvarni ptičji linč, baziran na neutemeljenu strahu, u stvari predstavlja napad na naše peradarstvo, jedinu našu privrednu granu, gdje smo jači u izvozu.</p>
<p>BERNARD IŠTVANIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Čekanje u redovima tek da bi se dobio žig</p>
<p>»Kriminal u zapošljavanju« (Vjesnik, 29. listopada 2005.) tekst u kome je, od strane Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava, prozvan bivši ministar Davorko Vidović, dao mi je povoda da kao nezaposleni u to vrijeme i kao član Glavnog odbora tadašnje Udruge nezaposlenih, napišem nekoliko riječi.</p>
<p>Hrvatski zavod za zapošljavanje, stotine tisuća nezaposlenih su doživljavali samo kao Zavod za evidenciju nezaposlenih, gdje se, u dugačkim redovima, čekalo na udaranje žiga u već popunjene kartone, uz prepričavanje i osuđivanje aktualne obmane njegove koalicijske partnerke Vesne Pusić, o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta.</p>
<p>Plavi oglasnik i novootvorene agencije za zapošljavanje, koje je, i on sam blagoslovio, su priskakali u pomoć, a dobro su poznate po svojim nemoralnim i kriminalnim sadržajima i ponudama, izvozu nezaposlenih, posebno djevojaka s nesagledivim društvenim posljedicama.</p>
<p>ŽARKO MARIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Tjelesni odgoj u oblaku prašine </p>
<p>Većina dvorana obnavljana je prije više od deset godina a mnoge su i premale</p>
<p>Većina zagrebačkih srednjih škola održava nastavu tjelesnog odgoja u dotrajalim sportskim dvoranama. </p>
<p>Oronulu dvoranu u Dobojskoj ulici na Trešnjevci dijele IX. gimnazija i II. ekonomska škola. Zgrada je sagrađena 1956. godine, a posljednji put obnavljana je prije više od deset godina. »Sada je na redu dotrajala sportska dvorana«, kaže ravnateljica IX. gimnazije Svea Bielen. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport platit će sanaciju stropova iznad svlačionica i ličilačke radove sa 200.000 kuna. Nastavu tjelesnog odgoja, po dva sata tjedno, ima 20 školskih razreda što čini ukupno 40 sati tjedno. Po rasporedu, međutim, dvorana je na raspolaganju samo 30 sati pa su u njoj često i po dva razreda. Ravnateljica Bielen kaže kako je to vrlo teško uskladiti. Učenici se žale na sanitarni čvor, tuševe te prozore i neonske lampe bez zaštitne mreže. </p>
<p>Na Gornjem gradu stanje je malo bolje. U Gornjogradskoj gimnaziji nastava je počela još 1607. godine i uspješno traje do danas. U njoj je 1850. godine održan i prvi sat tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. Sportska dvorana škole trenutno se obnavlja. »Strop naše dvorane oslikan je sredinom 19. stoljeća. Pokušali smo ga sačuvati ali restauriranje bi stajalo 1,2 milijuna kuna. Zavod za zaštitu spomenika ne može, nažalost, izdvojiti toliku svotu«, rekao je ravnatelj Marko Fröbe.</p>
<p>Dvorana je posljednji put obnavljana 1987. godine. Osamdesetih godina odbojkaški tereni škole pretvoreni su u parkiralište. Trenutno ravnatelj Fröbe vodi borbu da se tih 990 četvornih metara vrati u posjed škole. Slične probleme s dvoranom ima i 120 godina stara I. ekonomska škola u Medulićevoj. Njezina je dvorana povremeno obnavljana, posljednji put prije desetak godina. Profesorica tjelesnog odgoja Milena Rabar radi na školi više od 15 godina. »Zbog prašine u dvorani operirala sam glasnice, a astmatičari i alergičari uopće ne vježbaju tjelesni! Dok sat traje, u premaloj dvorani ne mogu se otvoriti prozori. Provjetrava se u pauzi«. </p>
<p>Program je prilagođen ograničenom prostoru. Česte su ozljede loptom zbog odbijanja u malom prostoru. Dvorana nema svlačionice, tuševe niti vodu. Ta škola koristi se i igralištem u Klaićevoj ulici, a to igralište koristi čak pet okolnih škola i rekreativci, i to bez ikakva dogovora o vremenu korištenja. </p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Spašeni Don postao je pravi čuvar </p>
<p>Štene je preživjelo zahvaljujući podzemnim vodama i hrani što su je djeca iz sela Ždrilo Kneževića bacala u jamu</p>
<p>Potresna priča o psu iz sela Ždrilo Kneževića kod Zadra, koji je šest godina proveo u mračnoj jami, završila je sretno. Psić Don svoj je dom našao kod obitelji Bagarić u Nazorovoj ulici u Zagrebu, zajedno s još troje spašenih psića, vranama i grlicama. Psić je spašen i udomljen zahvaljujući Gorskoj službi spašavanja i Udruzi za zaštitu životinja iz Zadra, još 13. svibnja. Njegovi ukućani kažu kako su sretni što Donu mogu pružiti ljepši život u kući sa zelenilom i ostalim četveronožnim prijateljima, te da ih svaki zahvalni lavež podsjeća da su napravili dobro djelo. </p>
<p> Pas je u mračnoj jami dubokoj osam metara preživio hraneći se otpacima i hranom koju su mu djeca bacala. Na njegovo cviljenje iz jame nitko od mještana nije reagirao punih šest godina! </p>
<p>U jami je završio nakon što se njegov vlasnik na brutalan način obračunao s kujicom i njenim mladima. Kujicu je zatukao i bacio zajedno sa štencima u jamu u kojoj je preživio jedino psić Don.</p>
<p>»Željeli smo psu pružiti dostojanstvenu starost i kad smo čuli za uvjete u kojima je do tada živio, odlučili smo pružiti mu novi dom«, ispričala je Lidija Bagarić. Pas je k obitelji Bagarić došao očito istraumatiziran, nije znao hodati, neprestano je držao glavu prema gore kao da još uvijek očekuje spas iz mraka. </p>
<p>»Kada bi se naglo probudio, bio je nemiran kao da sanja svoju jamu. Smetale su ga nagle radnje poput košenja trave, zalijevanja vrta crijevom. Na njih je reagirao kao na plijen. Još uvijek ima naviku ležati pokraj posude s vodom jer su u jami u kojoj je nađen bile podzemne vode«, objasnio je Živko Bagarić.</p>
<p>Don je kod obitelji Bagarić našao potpuno razumijevanje, ljubav i brigu. Bagarići su dom pružili još trojici ostavljenih pasa – ranjenog Dena udomili su iz Knina nakon Oluje, Rea je bila ostavljena u njihovu vrtu, dok su im kujicu Dinu donijela djeca iz susjedstva.</p>
<p>»Nismo znali u kakvom je stanju naš novi ukućanin, ali kada smo čuli za njegovu tešku sudbinu, nije bilo važno je li slijep ili bez jedne noge, odlučili smo udomiti ga bez obzira na njegovo zdravstveno stanje«, kažu vlasnici. Premda je plašljiv i još nije potpuno socijaliziran, Don je dobio i svoju sobu, dok svoje četveronožne ukućane tek upoznaje. Njegovi vlasnici kažu da je pravi čuvar, a najveća su mu poslastica piškote. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Drski vozači ugrožavaju djecu </p>
<p>Već nekoliko mjeseci duž Župančićeve ulice, mnogobrojni osobni automobili parkirani su na rubnjacima pa i zelenim površinama</p>
<p>Okoliš Osnovne škole Lovre pl. Matačića u Folnegovićevu naselju uglavnom je lijepo uređen, pa tamo, uz djecu koja idu u školu, često vole prošetati i odrasli stanari. Ipak, iza škole, preko puta Instituta građevinarstva Hrvatske, slika o sigurnosti pješaka drastično se mijenja.</p>
<p>Već nekoliko mjeseci duž Župančićeve ulice, mnogobrojni osobni automobili parkiraju se na rubnjacima pa i zelenim površinama, a samo raskrižje s Rakušinom ulicom vlasnici vozila samoinicijativno su pretvorili u veliko parkiralište. Kako je riječ o mjestu gdje se iz brze i prometne Slavonske avenije ulazi u naselje, nisu u opasnosti samo pješaci, već i drugi vozači kojima je ondje smanjena preglednost pa su česte rizične prometne situacije.</p>
<p>Pješaci su svakodnevno prisiljeni hodati po cesti. »To je katastrofa«, rekla je dadilja Martina Muškić, dok je s djetetom u kolicima hodala kolnikom, pored brojnih automobila nanizanih po nogostupu. Dodala je kako često ovuda prolazi i da je riječ o izrazito prometnoj ulici po kojoj vozači uglavnom voze brzo. </p>
<p>Umirovljenica Danica, koja ondje živi, požalila se na brojne svađe stanara i vlasnika vozila koji nerijetko blokiraju i ulaze u zgrade i obližnje ulice. Nedavno je u njenoj ulici jedan automobil potpuno izgorio jer vatrogasci nikako nisu mogli doći do njega zbog zakrčenih prilaza. </p>
<p>No, svi se slažu da su najugroženija ipak djeca koja tim putem idu u školu. Ravnateljica škole, Zdenka Kapović, rekla je da škola u suradnji s prometnom policijom i tijelima lokalne uprave čini sve kako bi djeca bila što sigurnija u prometu. </p>
<p>Luka Gavranović kaže da je zbog drskih vozača koji ovdje parkiraju zabrinut za sigurnost svoje djece koja tuda svaki dan prolaze do škole.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, Ivan Šikić, rekao je da u Vijeće nije još stigla nijedna pritužba građana na taj problem. Pozvao je stanare da se obrate Vijeću sa svojim problemima jer će ono znati reagirati primjereno i brzo. </p>
<p>Na spornom »parkiralištu« svakodnevno su parkirana i brojna vozila IGH, iako Institut ima svoje parkiralište. Anđa Bošković iz Instituta rekla je kako IGH ima 178 parkirnih mjesta, no na njima vozila ostavljaju i stanari naselja jer parkiralište nije zaključano pa na njemu nema mjesta za sva vozila Instituta. Dodala je kako je IGH svjestan problema te da će pronaći rješenje za parkiranje automobila svojih radnika, ali i da će svoje parkiralište staviti pod nadzor.</p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj taj su problem s parkiranjem opisali kao privremen, zbog brojnih radova koji traju u Folnegovićevu naselju. Rekli su da na tom prostoru u zadnjih tjedan dana nisu uočena parkirana vozila.</p>
<p>S druge strane, novinar Vjesnika u taj je tjedan dana više puta prolazio pored spornog »parkirališta«, pa tako i dan nakon očitovanja Policije, te se uvjerio kako se vozila i dalje parkiraju na nogostupima.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vukovarskom otežano još mjesec dana </p>
<p>Opsežni radovi na Sveučilišnoj aleji trenutno su najintenzivniji u području Ulice grada Vukovara gdje vrijedi nova privremena regulacija prometa. Kako smo doznali od koordinatora izgradnje, Gorana Radića, budući da se radovi pomiču, pomaknuta je i crta privremene regulacije. Tako će od sada u tom području prema Savskoj za promet biti zatvorena desna traka kod skretanja u Plitvičku, a u smjeru Držićeve zbog skidanja asfalta bit će zatvorene dvije trake uz tramvajsku prugu. No u tom smjeru dvije će trake i dalje biti otvorene za promet, budući da je dosadašnjim radovima cesta proširena za još jednu traku.</p>
<p> Prema riječima koordinatora izgradnje, ovi bi radovi trebali biti dovršeni za desetak dana, a jedan od narednih vikenda promet će biti obustavljen potpuno, kako bi radnici dovršili asfaltiranje. Završetak svih radova koji trenutno ometaju promet Vukovarskom očekuju se za otprilike mjesec dana.</p>
<p>»Intenzivirati ćemo radove koji zahvaćaju Vukovarsku kako bi se promet na tom dijelu što prije normalizirao«, rekao je Radić. </p>
<p>Nova tramvajska pruga već je postavljena, a po završetku radova na samom križanju Sveučilišne aleje i Vukovarske, građane će dočekati i potpuno nova tramvajska stajališta. Posljednji će na red doći intenzivni radovi na dijelu između Čazmanske i Ulice Lavoslava Ružičke, pa će tako prva etapa radova završiti izgradnjom kružnog toka. </p>
<p>»Očekujemo da će sve biti gotovo po planu, do 23. prosinca«, kazao je Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. [P.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Protest vrtnih patuljaka</p>
<p>HESSE</p>
<p> - Članovi njemačkog ogranka ekološke udruge »Prijatelji Zemlje«, postavili su ispred zgrade pokrajinskog parlamenta desetke vrtnih patuljaka, sa znakom »otrov«, kako bi upozorili na upotrebu opasnih kemikalija u Njemačkoj. Udruga je postavila patuljke u trenutku koalicijskih pregovora u Njemačkoj, nastojeći svratiti pozornost vlasi na očuvanje okoliša. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Moda u Bangkoku</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - U Bangkoku se održava Elleov tjedan mode. Manifestacija, na kojoj će se predstaviti brojni domaći i inozemni modni dizajerI traje do nedjelje, 6. studenog. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kraj Ramazana</p>
<p>LAHORE</p>
<p> - U sklopu proslave kraja svetog muslimanskog mjeseca Ramazana, u Pakistanu je običaj ukrasiti ruke kanom. Vjernici diljem svijeta pripremaju se za obilježavanje završetka najsvetijeg mjeseca u muslimanskom kalendaru koje će biti održano u petak i subotu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zlato za Kinu</p>
<p>MACAO</p>
<p> - Kineskinja Li Ya osvojila je zlatnu medalju za vježbu na dvovisinskom razboju na četvrtim Istočnoazijskim igrama u Macau. Gimnastičarka iz Sjeverne Koreje Hong Sujong osvojila je srebro, dok je Japanka Mayu Kuroda podijelila broncu s Južnokorejkom Han Jongok. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Napoleonov zub na aukciji</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Zub koji je izvađen Napoleonu 1817. bit će ponuđen na aukciji idući tjedan u Velikoj Britaniji, a stručnjaci ocjenjuju da bi mogao dosegnuti cijenu od 12.000 eura. Desni očnjak je bivšem francuskom caru iščupao njegov liječnik Barry O'Meara 1817. na Svetoj Heleni, gdje je Napoleon bio zatočen. Godinama kasnije zub je predan generalu Maceroniju, a sadašnji ga je vlasnik Chris Aulbury dobio 1956. Problemi sa zubima kod Napoleona pri kraju njegova života bili su rezultat skorbuta, izjavio je Aulbury koji će zub prodati 10. studenoga na dražbi u Wiltshireu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Milijuni za sliku</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Jesenska sezona aukcija počela je sjajno, s rekordom od 22,4 milijuna dolara za »Pralju« Henrija de Toulouse-Lautreca u utorak navečer u aukcijskoj kući Christie's u New Yorku. Ukupan utržak Christie'sa na dražbi modernih i impresionističkih slikara iznosio je 161 milijun dolara, što je voditelj aukcije Christopher Burge nazvao »trijumfom«. Riječ je o najvećoj ukupnoj zaradi na aukciji od 1990. Slika je nastala 1886/87. kad je francuski slikar imao 23 godine, a portretira crvenokosu Carmen Gaudin. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Marke »Znameniti Hrvati«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će pošta u petak u promet pustiti četiri nove poštanske marke iz serije »Znameniti Hrvati«. Riječ je o markama kojima će HP obilježiti 300. obljetnicu rođenja Adama B. Krčelića, 50. obljetnicu smrti Tina Ujevića, 100. obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića i 500. obljetnicu rođenja Jurja Čulinovića. Nominalne vrijednosti maraka su jedna kuna (Krčelić), 2,30 (Ujević i Tadijanović) te 2,80 kuna (Čulinović). Autor likovnog rješenja serije maraka je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a tiskana je u Čakovcu, u 200.000 primjeraka po motivu. Uz marke su tiskane i omotnice prvoga dana (FDC) te prigodne omotnice bez marke. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Pisac koji je ostao svoj</p>
<p>Skup što ga je priredilo Hrvatsko društvo pisaca bio je ujedno apel Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, jer je »s popisa školske lektire izbacilo knjige Jože Horvata«</p>
<p>Poznati hrvatski romanopisac, autor drama i filmskih scenarija, publicist i svjetski pomorac Joža Horvat proljetos je proslavio 90. rođendan, a Hrvatsko društvo pisaca priredilo je u srijedu svome najstarijem članu tribinu na kojoj se razgovaralo o njegovu trnovitome životnom i literarnom putu. Skup uglednih književnika, kritičara, sveučilišnih profesora, poznavatelja Horvatova djela bio je ujedno apel Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, koje je, kako je istaknuto tom prigodom, s popisa školske lektire izbacilo knjige Jože Horvata, aktualnoga kandidata za uglednu Andersenovu nagradu.</p>
<p>Velimir Visković istaknuo je da je Joža Horvat (Kotoriba, 1915.) na neki način mlad pisac po svojoj energiji i strasti, čovjek koji i dandanas duboko vjeruje u svoje ideale. </p>
<p>U susret 90. rođendanu »pomorca iz Kotoribe« nakladnička kuća »Neretva« iz Zagreba objavljuje piščeva »Izabrana djela« u deset svezaka (urednici Đurđa Mačković i Miroslav Šicel). Do sada je svjetlo dana ugledalo sedam naslova, a kao posebna knjiga bit će tiskana opsežna autobiografija u kojoj je opisan životni put Jože Horvata te dramatična povijesna zbivanja kojima je svjedočio i u kojima je sudjelovao. </p>
<p>Joža Horvat nazočan je aktivno u hrvatskoj književnosti, kazao je akademik Šicel, od kraja 30-ih godina prošloga stoljeća, kada objavljuje »Sedmi be«, mladenački autobiografski roman koji je policija zabranila, te je bio u ilegali gotovo četiri desetljeća, do 2000. godine, kada se javlja knjigom za mladež »Svjetionik«. Horvat je svoj literarni put kročio bez posebnoga ugledanja u poetike i stilove drugih pisaca i nije podlegao krležijanskom stilu, iako mu je Krleža bio uzor. Nasuprot tome, ostao je svoj, kazao je Šicel.</p>
<p>Horvatovo se stvaralaštvo, po Šicelovoj ocjeni, može podijeliti u dvije razvojne faze – ono do 60-ih godina, kada Horvat piše djela ratne tematike, s naglašenom humanističkom porukom (»Sedam domobrana«, »Mačak pod šljemom«...), te razdoblje nakon toga, koje karakterizira stvaralaštvo nadahnuto morem (»Besa«, »Operacija 'Stonoga'«, »Waitapu«...).</p>
<p> Branimir Donat podsjetio je, među inim, na neka »mutna vremena« kada su i pisci bili žrtvama političkih računa, poput Jože Horvata ili Vladana Desnice. </p>
<p>Na kraju književne tribine dirljivim se riječima skupu obratio i Joža Horvat, koji je, premda načet bolešću, sa strašću kazao: »Učinio sam ono što sam mogao.« </p>
<p>Sandra–Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Svi su protiv Houellebecqa</p>
<p>Osim kontroverzna Michela Houellebecqa i njegova romana »Mogućnost jednoga otoka« u užem izboru za Goncourta još su Olivier Adam i njegova knjiga »Litice«, Jean-Philippe Toussaint i knjiga »Bježati« (»Fuir«) te Francois Weyergans i »Tri dana kod moje majke«</p>
<p>Tko će u četvrtak, 3. studenoga, odnijeti novu Goncourtovu nagradu</p>
<p> – hoće li ju konačno dobiti slavni i provokativni Michel Houellebecq, kojega trenutačno uopće ne mazi francuska javnost jer je opet svojim novim medijski probitačnim romanom »Mogućnosti jednoga otoka« zasjenio 650 drugih romana koje su ove jeseni pustili na tržište francuski izdavači? Hoće li i ova, jedna od najvećih svjetskih književnih nagrada, biti udarac javnosti u lice kao i Nobelova i Bookerova, odnosno hoće li nam tek otkriti novoga, neočekivanog velikog pisca? U užem izboru za Goncourta još su Olivier Adam i njegova knjiga »Litice« (»Falaises«), Jean-Philippe Toussaint i knjiga »Bježati« (»Fuir«) te Francois Weyergans i knjiga »Tri dana kod moje majke« (»3 jours chez ma mere«).</p>
<p> Sve su to uvaženi, no ni izbliza magični i provokativni pisci kao Michel Houellebecq. Na iznenađenje mnogih, on se našao u užem izboru, iako u žiriju ima mnoge neprijatelje, a opkoljen je i nesnošljivošću kolega koji ne trpe njegovu svjetsku komercijalnost, unatoč tome što je on idejno nekomercijalan pisac, ciničan prema svijetu, povučen iz javnosti, nespreman za nastup, čak i na intervju. Poznat je Houellebecqov sukob s Odborom za dodjelu Goncourtove nagrade 1998. godine, kada je umalo nagradu dobio njegov roman »Elementarne čestice«, koji mu je otvorio put u slavu, a kritičare naoružao polemikama o njegovu antiameričkom pogledu na svijet i njegovoj kritici šezdesetosamške generacije koja je zarazila cijeli svijet i filozofiju žudnje premetnula u filozofiju nasilja (poznata je Houellebecquova izjava da su masovni ubojice djeca hippyja). </p>
<p>Houellebecq je oštro odgovorio žiriju zbog ignoriranja svoje knjige, proglasivši tadašnjeg, ne baš poznatog pobjednika Paula Constanta dosadnim piscem, a politiku žirija politikom interesa koja uvijek zastupa samo tri velika izdavača – Grasseta, Galimarda i Le Seuila. To je uobičajena javna kritika Goncourtu, koji se navodno događa uvijek kao bitka vodećih izdavača (u posljednje vrijeme veliki je konkurent i izdavač Flammarion, baš onaj koji je izdao »Elementarne čestice«). I dok se Nobelova nagrada kuha sve više u »čorbi« diplomacije, Bookerova u književnim polemikama, Goncourtova nagrada svoj relativizam gradi oko izdavačkih ambicija koje su razložne – pobjednička knjiga jamči izdavaču odmah oko 300. 000 prodanih primjeraka i priličnu zaradu. </p>
<p>Houellebecq je stvorio ove godine veoma napetu atmosferu. Uz njegovu najnoviju knjigu izlaze knjige o njemu, opet knjige »za« i »protiv«, one koje ga smatraju prorokom i one koje ga smatraju običnim provokatorom. Oko Houellebecqua pršte polemike (posljednji roman pretpio je lavinu negativnih kritika, od onih u francuskim medijima do onih u britanskom Guardianu i Independentu). Taj čudni autist i tržišni mag, uvijek nekako zaštićen »mističnom« aurom (mnogi ga smatraju neshvaćenim likom poput Sartrea), navukao je bijes javnosti i 2001. godine, kada je proglasio islam »najglupljom od svih religija«, zbog čega ga je dohvatio i sudski proces. No, tko zna za kontoverze ovoga velikoga pisca, zna da je on govorio svašta – nekada je hvalio Staljina jer se riješio anarhista, nekada je bio blizak desnici jer je u svojim mračnim djelima zapravo napadao ljevičarsku kulturu, koja je dovela do amerikanizacije kulturne Francuske. </p>
<p> U pariškoj ulici Saint-Germain nedavno su ljutiti kritičari iskovali osvetu slavnom piscu – stali su prodavati CD-ove na kojima autor ružna glasa »neuspješno« recitira svoju poeziju s nekom odbojnom psihodeličnom pozadinom. Taj neugodni rap-album osveta je kritičara kojima je slavni pisac, zajedno s izdavačem Fayard, uskratio prve primjerke novoga romana, kako bi izbjegao lošu reklamu.</p>
<p>Houellebecqa su izbacili kao medijski proizvod, iako on u svojim romanima nudi ozbiljne proizvode suvremene civilizacije – sreću, uspjeh, slobodu, ono što je zapravo teško konzumirati. To su nedostižni ideali u prividno sretnom supermarketu kapitalističkog društva koje obećaje svašta, a duhovnom pojedincu ne nudi zapravo ništa.</p>
<p>To su Tantalove muke – ne moći dohvatiti, imati ono što se odasvud nudi. Razočarani idealist postaje pesimist, nakupljeni pesimizam postaje destrukcijom, koja se oslobađa još jedino u krajnostima – hedonizmu, ubojstvu, apatiji. A krajnje oslobođenje za ljudski rod jest genetska tehnologija i kloniranje (što je tema i Houellebecquova najnovijeg romana) – pretvaranje ljudi u mehaničke lutke jedini je preostali oblik solidarnosti, oblik koji iskorjenjuje osjećaj autsajderstva i duboke boli. </p>
<p>Sjajan ili komercijalan pisac? Komercijalan svakako nije jer uzvisuje (unizuje) neshvaćeni individualizam. U svakom slučaju javnost Michela Houellebecqa ne voli, jer su joj kontroverze pisca uvijek draže od filozofskih kontroverza samoga djela.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatske knjige Srbima preskupe </p>
<p>Jubilarni 50. beogradski sajam knjiga, najveći na prostoru bivše Jugoslavije, što je završio u ponedjeljak, ove je godine okupio oko 700 izdavača. Inozemni izdavači, a bilo ih je oko 200, došli su iz Kanade, Italije, Grčke, SAD-a, Rusije... </p>
<p>Na Sajmu je svoja izdanja izložilo petnaestak hrvatskih nakladnika, a izlagački prostor su sami platili. Nakladnici za nastup na Beogradskome sajmu nisu ni tražili sredstva od Ministarstva kulture, za razliku od knjiških sajmova u Frankfurtu, Leipzigu i Sarajevu, a i onoga domaćega u Zagrebu, za koje su tražili i dobili novac. Beogradski sajam je poznat po izvrsnoj posjećenosti, a ove ga je godine obišlo 200.000 ljudi, što je 20 posto više nego lani. Uspoređujući Beogradski sajam knjiga i Interliber, Čedomir Višnjić, pomoćnik ministra kulture RH, ocijenio je da je Interliber uređeniji, dok je beogradski razbarušeniji, ali impresionira energijom posjetitelja i izdavača koji se žestoko bore da bi opstali na tržištu. Što se tiče nastupa hrvatskih izdavača, Višnjić smatra da bi trebali uložiti više truda jer to Sajam zaslužuje, a i zajednički štand predstavlja barem hrvatsku nakladničku scenu, ako već ne nacionalnu kulturu. </p>
<p> Srpsko tržište je zanimljivo hrvatskim izdavačima, za što je najbolji pokazatelj to što neki izdavači, primjerice Školska knjiga, u Srbiji imaju svoje ispostave, ali je osnovni problem to što su hrvatske knjige srpskim kupcima preskupe. Ako je u Srbiji prosječna plaća između 100 i 150 eura, onda im je teško kupiti knjigu koja stoji, recimo, 30 eura, što je česta cijena hrvatskih stručnih knjiga. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Za loša stara vremena</p>
<p>Uz reformiranje Eurythmicsa, upravo su jednokratna okupljanja Bijelog dugmeta i Novih fosila pokazala »stari romantizam« masovne publike, uvijek sklone prisjećanju na »dobra stara vremena«</p>
<p>Poznato je da su neka razdoblja u umjetnosti bogatija prijelomnim djelima, stvaralačkim procesima i poslije priznatim povijesnim značenjem. No, također je poznato da nakon dovoljnog protoka vremena neke »blijede« dekade i žanrovi koji izvorno nisu iznjedrili bogzna kakve umjetničke trijumfe postaju zanimljivi za ponovnu »obradu« u suvremenom svijetu businessa kojem je korporativni profit jedan od glavnih interesa. U trenutku kada je retro-opcija pogleda u bolju prošlost već nekoliko godina omiljen proces ne samo u popularnoj glazbi, sličan slučaj događa se na svjetskoj diskografskoj sceni upravo s ranije »preziranim« osamdesetim godinama prošlog stoljeća. </p>
<p>Radilo se o dekadi koja je posvjedočila o općem padu kriterija generacije startale u šezdesetima, sumraku novog vala i razaranju artističkih svjetova mnogih ikona poput Boba Dylana, Rolling Stonesa, Davida Bowieja i drugih, koji su, srećom, kasnije pronašli »put natrag«. Izuzev američke rock scene s Replacementsima, Pixiesima, Husker Du, te novih izvođača poput Princea ili U2, osamdesete nisu ostavile velikog traga, ali su zadnjih godinu-dvije upravo one došle »na naplatu« pop-industriji uvijek željnoj profita.</p>
<p> Aktualno »poluokupljanje« Eurythmicsa Davea Stewarta i Annie Lenox samo je zadnji primjer rekreiranja poznatog, industrijalizirano hladnog pop-zvuka synthesizera koji je postao omiljen upravo u toj dekadi. Uostalom, i prošlotjedno gostovanje Phila Collinsa, kao i cijela njegova solistička karijera, svoju privlačnost vuku upravo iz osamdesetih. Na istome će tragu i (ponovno) gostovanje Depeche Mode u zagrebačkom Domu sportova iduće godine, prikazati postavu koja je kao jedna od rijetkih iz svoje elektro-pop generacije ostala aktivna, tržišno rentabilna i koliko-toliko artistički zanimljiva. </p>
<p>Notorna je činjenica da benigne postave poput Duran Duran danas dobivaju satisfakciju kroz rad zanimljivih novih izvođača (Interpol, Bravery), pa se do jučer nemoguća opcija spajanja glazbenog vizionarstva Joy Division, pravih heroja s početka osamdesetih, s pitkim »novim romatizmom« – kako se zvao podžanr na kojem su jahali i Duran Duran i djelomično Eurythmics – danas ostvaruje kao moguća opcija »nekih novih klinaca«. </p>
<p>No, da bismo shvatili koliko i što, te na koji način, osamdesete znače u anglosaksonskom svijetu, moguće je povući paralelu s događanjima na domaćoj sceni. Upravo su ovogodišnja jednokratna okupljanja Bijelog dugmeta i Novih fosila – najavljena još ranijim nostalgija-šikom postave 4 asa – čiji su članovi »izvučeni« upravo iz Dugmeta, Fosila, Srebrnih krila i Aerodroma – pokazala prodornost domaćeg »starog romantizma« masovne publike, uvijek sklone bijegu u prisjećanje na (krivo) »dobra stara vremena«. </p>
<p>Zaključak je jasan: bijeg u pseudo-sigurnost prohujalih godina, da parafraziramo naziv odlične serije CD-a s glazbom domaćih pionira iz pedesetih godina, »kada je pop-glazba bila mlada«, širokoj je publici starije dobi draža opcija od susreta s aktualnim trijumfima novih, aktualnih izvođača, koji zahtijevaju malo veći »psihološki« angažman slušatelja i propitkuju neke nezgodne društvene situacije. Bezazleni, neobvezujući pogled u »bolju prošlost« i guranje glave u pijesak često je manje rizičan i financijski isplativiji put. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Centralizam je kontraproduktivan</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U sklopu razmjene izložaba riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Umjetničke galerije Dubrovnik, u subotu, 5. studenoga, u Dubrovniku će biti otvorena izložba »Nova riječka scena«, a 10. studenoga suvremeni dubrovački umjetnici predstavit će se riječkoj javnosti.</p>
<p> Izložba koju su koncipirali viši kustosi MMSU-a Nataša Ivančević i Branko Cerovac u dva segmenta »Inside-Outside» i »Snapshot« predstavlja riječku umjetničku scenu; autore srednje i mlađe generacije afirmirane na nacionalnoj i internacionalnoj razini, te riječke autorice koje već dulje vrijeme djeluju izvan zemlje. »Načelo centralizma po kojemu je ustrojena trenutačna kulturna karta naše zemlje negativno je i kontraproduktivno, te je umrežavanje hrvatskih gradova u intenzivnu kulturnu razmjenu model paralelnog sustava koji će doprinijeti, ne samo kvalitetnijem životu građana, već i kvalitetnijoj kulturnoj produkciji«, rekao je ravnatelj riječkoga MMSU-a Branko Franceschi. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Zagreb dobiva ATP dvoranski turnir</p>
<p>Dom sportova će ugostiti ponajbolje tenisače svijeta od 30. siječnja do 6. veljače 2006. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagreb će ipak dobiti ATP teniski turnir! Direktor jedinog hrvatskog ATP Challengera Branimir Horvat napravio je posao života i nabavio licencu za dvoranski ATP turnir. Iako smo se već pomirili s činjenicom da će proći neko vrijeme dok Hrvatska dobije novu priliku, a nakon što je Minsk pobijedio u utrci za licencom, ponuđenoj na iznajmljivanje prije nekoliko mjeseci, posljednjih dana se dogodio veliki preobrat.</p>
<p>Dok su se hrvatski tenisači probijali prema finalu Davis kupa, na splitskim Gripama iza kulisa se odvijala borba Zagreba, Splita, Helsinkija, Taškenta i Minska. Naime, vlasnik milanskog turnira ponudio je licencu na iznajmljivanje najboljem ponuđaču. Pobijedio je Minsk, iako je prema mnogima velike izglede imao Zagreb. No, u utrku se uključio i Split na čelu s Vesom Matijašom, u Udruženju teniskih profesionalca su se čudili kako su se dva grada iz jedne male države drznula kandidirati, pa su izgledi i Zagreba i Splita naglo nestali. A iza Minska je stao najbolji bjeloruski tenisač Max Mirnji i njegova obitelj, što je naizgled bila dobitna kombinacija za čelne ljude ATP-a.</p>
<p>Ipak, prije nekoliko dana se nešto izjalovilo, Minsk je naglo odustao od turnira, a najbrže je reagirao Branimir Horvat. Uz podršku čelnih gradskih institucija Horvat je dodatno »podebljao« ponudu i, čini se, osvojio vlasnika licence.</p>
<p>»Još ništa nije službeno, očekujemo potvrdu u slijedećih nekoliko dana«, priznao je Horvat.</p>
<p>Ukoliko sve bude u redu, Dom sportova će ugostiti ponajbolje tenisače svijeta u tjednu nakon Australian Opena, od 30. siječnja do 6. veljače 2006. godine. Nagradni fond će biti 325.000 eura.</p>
<p>»Bez obzira na malo vremena, spremno prihvaćamo projekt«, zaključio je Horvat.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Navijački neredi ugrozili EURO 2012.</p>
<p>Marković i Srebrić će sljedećeg vikenda sudjelovati na sastanku IO Uefe na Malti, gdje će se govoriti i o kandidaturi Mađarske i Hrvatske za organizaciju EP 2012</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Postave mlade i seniorske hrvatske nogometne reprezentacije postale su, eto, predvidljivije od stabilnog tečaja švicarskog franka. Naime, izbornik A hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar i Aljoša Asanović, pomoćnik izbornika mlade reprezentacije Slavena Bilića, koji je bio odsutan zbog bolesti, objavili su sastave za utakmice 12. studenoga - prijateljsku protiv Portugala u Coimbri i kvalifikacijsku protiv Srbije i Crne Gore u Beogradu. Očito, zadovoljni rezultatima i ponašanjem svojih izabranika, Kranjčar i Asanović izabrali su doslovno iste igrače kao i za nedavne bitne dvoboje protiv Švedske i Mađarske.</p>
<p>Tako je izbornik A reprezentacije pod nacionalnu zastavu pozvao sljedeće igrače: Butinu, Pletikosu, Roberta Kovača, Tudora, Šimunića, Tomasa, Tokića, Srnu, Šimića, Bošnjaka, Šerića, Babića, Niku Kovača, Jerka Leku, Ivana Leku, Kranjčara, Vranješa, Pršu, Klasnića i Balabana. Upućena su i četiri pretpoziva - Didulici, Bazini, Pranjiću i Petriću. Kranjčar je odmah objasnio zašto u Portugal vodi samo dvojicu vratara. </p>
<p>»Mislim da će nam to biti sasvim dovoljno, s time da moram naglasiti kako na Didulicu računam i ubuduće. Više želim isprobati neke druge igrače, Didulica mi nije upitan. Veselim se utakmici protiv Portugala, jer ćemo prvi puta igrati protiv momčadi koja preferira drugačiji sustav igre. Dosad su svi naši suparnici igrali u sustavu 4-4-2, a Portugalci igraju 4-2-3-1. Nema nikakve sumnje da će i mnoge reprezentacije na Svjetskom prvenstvu igrati slično kao i Portugalci. Stoga će nam ova utakmica izvrsno poslužiti. Da se pohvalim, sa Zagrebom sam igrao taj »portugalski sustav«, pa čak i bio prvak. Želim da protiv Portugala igramo u kompletnom sastavu i zato me veseli izjava Dade Prše koji govori kako jedva čeka utakmicu. Nadam se da ta njegova izjava nije bila samo za novinare.«</p>
<p>Bilićev pomoćnik Aljoša Asanović objasnio je zašto računa na iste igrače kao i u prethodnim akcijama.</p>
<p>»Postigli smo dobre rezultate, a igrači nas jednostavno svojim zalaganjem tjeraju da opet na njih računamo. Nema većeg zadovoljstva za trenere kada je takav slučaj. Znamo da je reprezentacija SCG vrlo jaka, ali isto tako znamo da smo bolji od te selekcije.« </p>
<p>Dakle, Bilić i Asanović su se odlučili za sljedeće igrače: Vranjića, Radmana, Lončarića, Pelaića, Mujanovića, Bodrušića, Vučka, Ćorluku, Vukmana, Vrdoljaka, Benka, Tomića, Vukojevića, Marčića, Grgurovića, Modrića, Tadića, Primorca, Bušića, Čalu, Bartulovića, Eduarda i Lakića. Šest pretpoziva upućeno je Labudoviću, Ćustiću, Brkljači, Mariću, Riviću i Papi. </p>
<p>Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić predočio je program čelnika HNS-a u sljedećih nekoliko dana. Tako će on i predsjednik Vlatko Marković sljedećeg vikenda sudjelovati na sastanku Izvršnog odbora Uefe na Malti, gdje će se govoriti i o kandidaturi Mađarske i Hrvatske za organizaciju EP 2012. Istaknuo je Srebrić da su navijački neredi, divljanja i paljenja pirotehničkih sredstava na zadnje tri utakmice protiv Malte, Švedske i Mađarske, opasno zaljuljale vjeru u organizaciju tog projekta. Ipak, činit će se sve da se u kandidaturi izdrži do samog kraja. Zanimljivo je reći da će predsjednik HNS-a Vlatko Marković 12. studenoga biti na proslavi 125 godina nogometnog saveza Sjeverne Irske, a u popodnevnim satima Marković će avionom doletjeti u Beograd kako bi gledao utakmice mladih reprezentacija Hrvatske protiv SCG.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Još nema rasprodaje</p>
<p>Dinamo do ljeta vjerojatno neće prodavati bitne igrače, s obzirom da im cijena vrtoglavo raste ukoliko osvanu na SP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ovome trenutku više nije toliko zanimljivo pitanje hoće li Dinamo i s koliko bodova dohvatiti naslov prvaka, u kakvom će ritmu nastaviti sezonu, hoće li opet zaći u seriju u kojoj protivnicima svaki vikend »daruje« po četiri, pet ili šest pogodaka, nije toliko zanimljivo ni hoće li se Jerko Leko, Dario Šimić ili neka druga bivša maksimirska zvijezda vratiti u Dinamo... U ovome je trenutku glavno pitanje - počinje li rasprodaja?</p>
<p> Dopadljive igre maksimirskoga kluba i uvjerljivih 12 bodova prednosti nad drugoplasiranim Varteksom ipak podižu kakvo-takvo zanimanje inozemnih skauta. A povijest uči da je takvom izazovu teško odoljeti. Uostalom, nije li Dinamo u ključnim trenucima, u jeku pompoznih najava o stvaranju ozbiljnoga europskog kluba, prodao upravo spomenutoga Leku? Nedavno je u Francusku proslijedio Cesara, pa je i logično da mnogi posumnjaju u iskrenost maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića kad kaže da do 2007. neće prodati nijednog bitnog igrača, jer želi stvoriti europski klub.</p>
<p> No, ovaj put bismo Mamiću i mogli povjerovati. Većina će igrača najvjerojatnije ostati u Dinamu »barem« do ljeta. Razlog je vrlo jednostavan. Aktualna cijena pojedinih igrača na tržištu vrtoglavo raste ukoliko dotični »eksponat« osvane na Svjetskom prvenstvu. A Eduardo, Bošnjak i Modrić, a možda čak i Ćorluka, imaju realne izglede dohvatiti mjesto među 23 igrača hrvatske selekcije na SP-u. Pitanje je samo hoće li plavi dres nositi barem još šest mjeseci nakon SP-a kada bi trebali osjetiti još koju europsku avanturu s Dinamom.</p>
<p> Zanimljivo je da je većina maksimirskih nogometaša, barem deklarativno, spremna ostati dijelom Dinamovoga europskog projekta. Većina njih bi, ako je suditi prema izjavama u medijima, rado ostala još koju godinu u Maksimiru, osvojila naslov(e) prvaka i s »plavima« zaigrala u Ligi prvaka...</p>
<p> I sam je Ivan Bošnjak, jedan od generatora maksimirske momčadi, posebno naglasio da bi ova momčad, ostane li dvije, tri godine na okupu, mogla imati zapaženi domet i u Europi. Iako, postoje oni koji tvrde da je Bošnjak, inače još u statusu oporavljenika, na posljednjoj utakmici protiv Rijeke zaigrao zato, jer su se na tribini pojavili skauti nekih zanimljivih klubova.</p>
<p> »Ma, ne. Trener i ja smo se dan ranije dogovorili da ću igrati bude li s nogom sve u redu. Tu nije bilo ništa sporno. Nisam ni znao da me netko došao gledati«, pojasnio je Bošnjak.</p>
<p> U Dinamu bi, usprkos skautima, trebao ostati najmanje do kraja sljedeće godine. Uostalom, Mamić je najavio da do tog trenutka nema prodaje.</p>
<p> »Ako je Zdravko tako rekao... Ugovor mi, gledamo li od ove zime, traje još sljedeće tri godine. Sve je do kluba. Kad u klubu osjete da je pravi trenutak za transfer, to će biti to.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spektakl u Barceloni i Bremenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lyonu i Real Madridu su se u osmini finala Lige prvaka nakon srijede priključili Arsenal i Barcelona. Posebno dojmljivo, sa čak 5-0, to je učinila katalonska momčad čija igra doslovno tjera na konstantni, devedeseto-minuti pljesak. Iako je Panathinaikos na Camp Nou izgledao posve naivno, Ronaldinho, Messi, Eto'o, Xavi i ostali igrači Barcelone odigrali su utakmicu uz savršeni umjetnički dojam. Hrvatski vratar Galinović otklonio je veliki dio opasnosti pred svojim vratima, ali je pet puta bio nemoćan. Ostali Hrvati, Šerić i Bišćan bili su malo bolji pojedinci smlavljenih Atenjana.</p>
<p>U utakmici iste skupine dogodio se čudnovati razvoj događaja. Ivan Klasnić nije igrao za Werder jer je neposredno prije ogleda sa Udineseom završio u bolnici zbog upale slijepog crijeva. No, to nije spriječilo da Werder povede 3-0. Ali, nevjerojatno, u samo pet minuta Udinese je postigao - tri pogotka. Iako bi mnogi u tom trenutku bili shrvani, Werderu je trebalo samo pet minuta za ponovno vodstvo - Frings je zaključio listu strijelaca za 4-3.</p>
<p>Juventus od 2004. godine (Pandiani iz Deportiva) nije primio pogodak na Delle Alpiju u europskim kupovima. No, upečatljiv niz prekinuo je Deisler iz Bayerna, makar Bavarci nisu profitirali - dva puta ih je matirao Trezeguet. Robert Kovač igrao je 60 minuta, a mnogo korisniji za svoju momčad bio je Boško Balaban. Ponovno je Rapid osjetio njegovu spretnost u 16-ercu, a Club Brugge je pobijedio 3-1. </p>
<p>Skupina A: Juventus - Bayern 2-1, Club Brugge - Rapid 3-2; redoslijed: Bayern i Juventus 9, Club Brugge 6, Rapid 0.</p>
<p>Skupina B: Arsenal - Sparta 3-0, Thun - Ajax 2-4; redoslijed: Arsenal 12, Ajax 7, Thun 3, Sparta 1.</p>
<p>Skupina C: Werder - Udinese 4-3, Barcelona - Panathinaikos 5-0; redoslijed: Barcelona 10, Udinese, Werder i Panathinaikos 4.</p>
<p>Skupina D: Lille - Manchester Utd. 1-0, Benfica - Villarreal 0-1; redoslijed: Villarreal 6, Manchester i Lille 5, Benfica 4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kostelići željni Amerike</p>
<p>HINTERTUX</p>
<p> – Hrvatska skijaška ekspedicija broji posljednje dane na Hintertuxu u ovom periodu. Prepričavanja sa otvorenja sezone u Söldenu su prošla, glumačke role u sponzorskim reklamama, sekvencama i filmovima obavljene i radna disciplina vladala je zadnjih nekoliko dana.</p>
<p>»Svi su željni odlaska u Sjedinjene države. I cure i Ivica Kostelić. Inače, svi oni obožavaju američki snijeg i odavno je poznato kako se tamo ostvaruju odlični rezultati hrvatskog skijanja«, reći će direktor reprezentacije Vedran Pavlek.</p>
<p>Inače, u četvrtak je predviđen povratak reprezentativaca u Zagreb, gdje će se kondicijskim treninzima obaviti i posljednja glazura za američku turneju. Veseli činjenica da svakim danom na treningu napreduje Ivica Kostelić i njegov nepresušni izvor energije.</p>
<p>»Ivica trenira odlično, i veleslalom i super veleslalom. Po povratku u Zagreb obavit će odmah dodatne preglede, no vjerojatno će s rukom biti sve u najboljem redu prilikom utrka u Sjedinjenim državama«, kazat će glasnogovornik Ozren Müller.</p>
<p>Svi su iz svojih osobnih razloga, dakle, nestrpljivi da kroče na američki snijeg. Janici je skijanje najbolji »opijat«, Ivica je željan novog dokazivanja, a Nika Fleiss i Ana Jelušić žele potvrditi ono što svi oko njih najavljuju – da će kvalitetno pratiti Janičine rezultate u Svjetskom kupu. Dakle, iz Lake Louisea ili Beaver Creeka očekujemo novi pozitivni puls hrvatskog skijanja. S besprijekornim vođom tog tima – Janicom Kostelič. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Stolnotenisači žele opet u Pulu</p>
<p>PULA</p>
<p> – Hrvatska stolnoteniska reprezentacija je u 2. kolu Europske Premijer lige u pulskom Domu sportova s rezultatom 3-0 glatko je pobijedila aktualne doprvake Europe reprezentaciju Austrije te učinila novi korak u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2007. Austrijanci koji su u Pulu došli bez Wernera Slagera, 14. igrača svijeta, a od mogućih bodova oprostili su se već nakon prvog meča u kojem je Kinez sa hrvatskom putovnicom Tan Ruiwu bez većih problema sa 3-0 deklasirao Roberta Gardosa. Erupciju oduševljenja kod 800 gledatelja izazvao je izlazak na teren Zorana Primorca koji je upravo u Puli neke stare račune i poraze naplatio od pokazalo se pretjerano samouvjerenog austrijskog Kineza Chen Weizinga. Točku na i stavio je trenutno 75. igrač svijeta Roko Tošić koji je, forsirajući atraktivnost i brzu izmjenu poena, treći bod za Hrvatsku osigurao nakon meča sa 176. igračem svijeta Cristophom Simonerom.</p>
<p>»U Puli nam je bilo sjajno. Ne znamo je li to moguće, ali opet bismo se vratili, jer u takvoj atmosferi i pred toliko gledatelja ova reprezentacija nije nikad igrala«, rekao je Zoran Primorac nakon slavlja s reprezentacijom, kojeg sad čeka nastup na Otvorenom prvenstvu Rusije.</p>
<p>• Rezultati: Hrvatska – Austrija 3-0 (Tan - Gardos 3-1 (3, -7, 10, 9), Primorac - Chen 3-0 (11, 8, 7), Tošić - Simoner 3-1 (7, -4, 8, 3)).</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bogut krenuo pobjedom</p>
<p>Milwaukee je pobijedio u gostima Philadelphiju nakon produžetka sa 117-108, a australski Hrvat imao je učinak od 13 poena i 9 skokova i 3 blokade</p>
<p>Andrew Bogut dugo će pamtiti svoju prvu NBA utakmicu, njegov Milwaukee pobijedio je u gostima Philadelphiju nakon produžetka sa 117-108, a australski košarkaš imao je učinak od 13 poena i 9 skokova i 3 blokade. </p>
<p>Mogućnost preokreta najavio je Toni Kukoč (16 minuta, 9 poena, 2 skoka, 1 asistencija) tricom na početku posljednje četvrtine, a produžetak je osigurao Michael Redd (30 poena) tricom 1.6 sekundi prije isteka 40. minute. Philadelphia je imala raspoloženi dvojac, Allen Iverson je ubacio 35 poena i bio nesebičan s 9 asistencija, Chris Webber je živnuo u novoj sezoni sa 32 poena i 14 skokova, no '76-ersima nije pomogla niti generacija prvaka koja je došla podržati trenera Mauricea Cheeksa, suigrača iz 1983. godine. </p>
<p>Momčad New Orleansa, koja je novi dom pronašla u Oklahoma Cityju, neočekivano je uvjerljivo pobijedila Sacramento Kingse sa 93-67. Pred 19.163 gledatelja koji su došli podržati svoje nove ljubimce, najefikasniji za domaćina bili su P.J. Brown sa 20 poena i 10 skokova, J. R. Smith dodao je 19. </p>
<p>Predrag Stojaković ubacio je 18 poena za Sacramento, a njegova je momčad imala tek 31.3 posto šuta. </p>
<p>Prvaci iz San Antonija kod kuće su pobijedili Denver sa 102-91, Michael Finley je u prvoj utakmici za Spurse pokazao da će biti dodatna snaga u napadu (16 poena, 5 skokova). Tony Parker ubacio je 26 poena, Tim Duncan bio je raspoložen sa 19 poena, 10 skokova i 6 asistencija. Carmelo Anthony bio je najbolji kod Nuggetsa sa 23 poena i 8 skokova. </p>
<p>U prvom dvoboju nove NBA sezone košarkaši Dallasa svladali su Phoenix sa 111-108 nakon dva produžetka i zaostatka od 17 poena u 4. četvrtini. U dvoboju velikih prijatelja slavio je Dirk Nowitzki (28 poena, 15 skokova), iako je Steve Nash imao za nijansu bolji učinak (30 poena, 8 skokova, 9 asistencija).</p>
<p>Rezultati: Philadelphia – Milwaukee 108-117 (produžetak, Kukoč - 16 minuta, 9 koševa, 2 skoka; Bogut - 37 minuta, 13 koševa, 9 skokova), San Antonio – Denver 102-91, New Orleans – Sacramento 93-67, Phoenix – Dallas 108-111 (dva produžetka). [I. P. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Nakon pljačke, banku u Ljubljani opsjedaju štediše </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Skupina od pedeset policajaca i kriminalista nastavila je u srijedu rad na istrazi do sada najspektakularnije pljačke u Sloveniji, u kojoj je u noći na utorak ispražnjeno 400 sefova SKB banke u središtu Ljubljane. Banku opsjedaju ogorčeni komintenti, nezadovoljni najavama da će im iz osiguranja biti zajamčen povrat vrijednosti preračunato do 50.000 kuna, ako ne dokažu da su u sefu imali više. Policija ne otkriva kako protječe istraga o pljački, o kojoj je odmah bio obaviješten i ministar unutarnjih poslova Dragutin Mate, koji se nalazio u inozemstvu.</p>
<p> Slovenski mediji u srijedu navode da je policija nedaleko Ljubljane otkrila spaljeni kombi koji je primijećen nedaleko banke u vrijeme pljačke i kojim su, kako se pretpostavlja, kriminalci pobjegli. Cvetka Selšek, direktorica SKB banke koja je u vlasništvu francuske skupine Societe Generale, izjavila je da dva čuvara koje su maskirani napadači naoružani dugim oružjem iznenadili oko 23 sata, nisu mogli ništa učiniti jer su se kriminalci najavili kao vlasnici sefa, pri čemu su upotrijebili i odgovarajuće sigurnosne kodove, što govori da je bila riječ o pažljivo organiziranom pothvatu. Čuvari su zatim onesposobljeni, ali ne i teže ozlijeđeni, a policija je o provali obaviještena tek u šest sati ujutro. Depo za sefove SKB banke za korisnike je, za razliku od nekih drugih, dostupan 24 sata na dan.</p>
<p> Kako u srijedu navode mediji, opljačkano je oko 400 sefova s neutvrđenom količinom novca, dragocjenosti i vrijednosnih papira, a neki od vlasnika koji su se nakon pljačke okupili oko banke navode da su potpuno upropašteni. Najviše kritika u javnosti izazivaju izviješća o navodno slabo organiziranoj službi sigurnosti koja je dovela do pljačke. Pljačkaši su navodno sefove aparatima za varenje otvarali cijelu noć, ali se o vrijednosti odnesenoga, s obzirom da sadržaj sefa ne treba prijavljivati, može samo nagađati. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Popuštanje bez odgovora </p>
<p>Nekoć vrlo tvrd u svojim stavovima, izraelski premijer sada predvodi mirotvornu struju i svakim svojim potezom pokazuje da želi ostvariti trajni mir na Srednjem istoku</p>
<p>Europa je zgranuta i ogorčena nakon što je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad ponovio kako bi Izrael trebalo »izbrisati sa zemljopisne karte«, a London će zatražiti osudu Irana i u UN-u.</p>
<p> Europske su države jednoglasno osudile na nedavnom summitu EU-a u Londonu izjavu iranskog predsjednika, a Tony Blair je rekao da je Iran sve više prijetnja svjetskom miru. Zemlje članice EU-a smatraju da ovakve izjave samo kvare odnose u toj inače trusnoj regiji, pogotovo nakon što je Izrael pokazao dobru volju i povukao se iz Pojasa Gaze.</p>
<p>I zaista, hrabri potez Ariela Sharona kad je ustrajao na povlačenju iz Gaze nije naišao na adekvatni odgovor druge strane. Ovakve militantne izjave koje sada dolaze iz Irana dokazuju da nema dobre volje ni u izraelskom susjedstvu da se kriza na Srednjem istoku napokon riješi. Naprotiv, to je samo signal da se osokole militanti na obje strane, što će neizbježno dovesti do novih sukoba. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon posljednjih je mjeseci vodio besprijekorno dobru politiku popuštanja, uz sve kritike koje je doživio i u vlastitoj stranci i u Izraelu. No, Sharonov je odgovor bio da bez geste dobre volje nema puta do mira, što su pozdravile i sve europske države. Posebno Velika Britanija koja sada predsjeda EU-om i kojoj je u interesu da dođe do smirivanja situacije na Srednjem istoku, jer bi se to pozitivno odrazilo na Irak i cijelu regiju.</p>
<p>Britanski veleposlanik u UN-u Emry Jones Parry ovih dana vodi konzultacije sa svojim kolegama predlažući da se osudi izjava iranskog predsjednika, kao štetna, jer vodi novom, nepotrebnom zaoštravanju. Bilo je zapravo za očekivati da Sharonovi potezi neće biti dobro prihvaćeni među militantnim susjedima kojima nije cilj mir, već nova zaoštravanja. Međutim, malo je tko očekivao takve izjave kakve su sada došle od konzervativnog iranskog vodstva koje tvrdi da tako misli i »sav iranski narod«. Usprkos svemu, Izrael je spreman nastaviti politiku koja bi vodila prema miru, što europske države podržavaju i cijene.</p>
<p>I palestinske skupine shvaćaju da je došlo vrijeme za mir, pa su uputile poziv za prekid napada na južni Izrael. Palestinci žele da se u daljnje rješenje krize uključi »kvartet«, SAD, Rusija, EU i UN, kako bi došlo do prekida međusobnih napada koji su izazvali velike štete i na vodovodnoj i električnoj mreži u Gazi. </p>
<p> Sharon je zaprijetio da će Izrael ubuduće vrlo oštro odgovoriti ako se nastave palestinski napadi, ali je ponovio da je »mir moguć«. Nekoć vrlo tvrd u svojim stavovima, izraelski premijer sada predvodi mirotvornu struju i svakim svojim potezom pokazuje da želi ostvariti trajni mir na Srednjem istoku. No, bez potpore i razumijevanja i druge strane, to će biti nemoguće.</p>
<p>Sljedeći mjeseci ponovno će biti presudni za mir na Srednjem istoku, a »kvartet« će imati zadatak smiriti strasti i u susjednim zemljama oko Izraela. Na redu su sada i Palestinci da pokažu dobru volju i suzdrže se od nepotrebnih napada, kako bi i Izrael imao novih motiva u smirivanju situacije. Izjave iz Irana zato nisu dobrodošle, i UN bi trebao na vrijeme reagirati, što Europljani i traže.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Demokrati u ofenzivi </p>
<p>Demokratski senatori službeno su zatražili da predsjednik konačno odgovori na temelju kojih je obavještajnih podataka krenuo u irački rat</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osjećajući valjda da bi se afera oko Karla Rovea, glavnog Bushevog savjetnika mogla smiriti i da bi se koplja ipak mogla slomiti samo na Cheneyevom savjetniku Lewisu Libbyju, demokrati su u utorak izveli pravu dramu u Kongresu. </p>
<p>Na višesatnoj zatvorenoj sjednici, nekoliko demokratskih senatora sročilo je službeni zahtjev predsjedniku da konačno odgovori na temelju kojih je obavještajnih podataka krenuo u irački rat. Demokrati time u javni politički fokus odgovornosti ponovno žele staviti predsjednikovog alter ega Karla Rovea.</p>
<p>Zahtjev demokrata da se o tome povede rasprava u Odboru za obavještajna pitanja, iznenadio je republikance. Vođa republikanske većine senator Bill Frist je izjavio, kako je demokratsko vodstvo »otelo« Senat kako bi nametnulo raspravu o ovim pitanjima. Lider demokrata senator Harry Reid optužio je republikanske kolege da se ne žele suočiti s istinom, da stalno brane administraciju, umjesto da istraže do kraja tko je obmanuo Amerikance, ali i svijet pred početak rata u Iraku. </p>
<p>Demokrati očito žele iskoristiti aferu oko curenja podataka o identitetu tajnog operativca CIA-e Valerie Plame, dodajući aferi i političku dimenziju. Tu se postavljaju dva pitanja: Jeli predsjednik manipulirao istinom pred oba doma američkog Kongresa u siječnju 2003., kad je tvrdio da Saddam Hussein posjeduje nuklearno oružje?</p>
<p>Koliko je potpredsjednik Richard Cheney frizirao obavještajne podatke; je li inspirirao, ili indirektno natjerao, po svemu više politički uslužne, nego neovisne strukture obavještajnih službi da Bijeloj kući dostave podatke koji će biti predtekst za napad na Irak?</p>
<p>Sve dok demokrati na zatvorenoj sjednici senatskog Odbora za obavještajna pitanja od predsjedavajućeg, republikanskog senatora Pata Robertsa nisu dobili uvjeravanja da će druga faza istrage oko prijeratnih obavještajnih podataka biti doista dovršena, vrata Senata se nisu otvorila. Šesteročlana operativna skupina od po tri člana iz obje stranke imenovana je da ovu drugu fazu istrage okonča već do 14. studenoga. Na sjednici je prezentirano izvješće na 511 stranica o obavještajnim propustima uoči rata u Iraku koje su sastavili još 2002. najveći američki obavještajni eksperti. </p>
<p>Republikanci optužuju demokrate da namjerno, isključivo iz političkih razloga odugovlače s realizacijom druge faze istrage o obavještajnim podacima. Neki demokrati i dalje nastavljaju s optužbama da je Bijela kuća mijenjala obavještajne podatke kako bi uvećala strah od iračkog oružja za masovno uništenje za koje se ispostavilo da ne postoji. </p>
<p>Sve se promatra i u svjetlu podizanja optužnice protiv potpredsjednikovog šefa kabineta Lewisa Libbyja: »Optužnica protiv Libbya, upravo upućuje na to da je administracija frizirala obavještajne podatke i zatim s njima manipulirala, kako bi (Amerikancima) prodala rat u Iraku, i kako bi mogla uništiti sve one koji bi joj se usudili suprotstaviti dovodeći u pitanje njene akcije«, rekao je Harry Reid nakon završetka sjednice u Senatu.</p>
<p>Govoreći u nedjeljnom talk show programu This Week with (Ovog tjedna s) George Stefanopulos, vođa demokratske manjine u Senatu je kritizirao predsjednika Busha i zato što se nije ispričao nakon podizanja optužnice protiv Libbyja. Reid je zatražio da Bush hitno smijeni Karla Rovea jer je on navodno prvi odao tajne podatke o identitetu CIA-inog agenta kolumnistu Robertu Novaku. Učinio je to, tvrdi se, iz čistog političkog revanšizma prema bivšem veleposlaniku Josephu Wilsonu, suprugu agentice Plame, koji je prvi doveo u pitanje vjerodostojnost Bushevih riječi u Kongresu o tome da je Irak nabavio uran iz Afrike. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dvije Koreje, jedan olimpijski tim</p>
<p>Na Olimpijadi u Pekingu 2008. dvije Koreje nastupit će zajedno i to bi mogao biti prvi korak prema ujedinjenju</p>
<p>Razdvojene već više od pola stoljeća, dvije Koreje napokon su postigle sporazum koji je visio u zraku još od Olimpijade u Tokiju 1964. godine: na olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine nastupit će jedinstvena korejska reprezentacija.</p>
<p> Dogovor je postignut u Macaou, gdje jedinstvena korejska reprezentacija već »uvježbava« senzaciju, nastupajući zajednički na Istočnoazijskim sportskim igrama. No, to je ipak nešto drugo, premda, simbolično, i to već govori o napretku u ponašanju Sjeverne i Južne Koreje, jedinih još preostalih i najvatrenijih neprijatelja iz vremena hladnoga rata.</p>
<p>Preostaju još pojedinosti: gdje će i kako trenirati olimpijci, tko će ih trenirati i tko će obaviti selekciju. Ali, budući da s obje strane postoji dobra volja (Sjeverna je Koreja bez oklijevanja prihvatila južnokorejski prijedlog), očito je da će sport još jednom uspjeti tamo gdje politika ne može, štoviše, da će sport biti uvod u političko ujedinjenje dviju Koreja.</p>
<p>Pokušaja da dvije Koreje usprkos dobro odnjegovanom neprijateljstvu i razlikama pošalju na Olimpijadu zajedničku reprezentaciju bilo je već više puta, ali nikad nisu ostvareni. Godine 1964. očito je još bilo previše rano, a na slijedeći se pokušaj čekalo dvadeset godina. Uoči Olimpijade u Los Angelesu 1984. pokušaj nije uspio: nakon što su Amerikanci i drugi bojkotirali Olimpijadu u Moskvi 1980. godine zbog sovjetske invazije na Afganistan, Olimpijadu u Los Angelesu bojkotirali su Sovjeti s prijateljima, dakle i sa Sjevernom Korejom.</p>
<p> Nije uspjelo ni na Azijskim igrama i Pekingu godine 1990. Kada je Južna Koreja dobila organizaciju Olimpijskih igara godine 1988. Sjeverna je Koreja tražila da od Seoula dobije pola programa. Ni od toga nije bilo ništa, jedino što je u Seoulu nastupila zajednička stolnoteniska momčad dviju Koreja. Ali zato je sada, očito, došlo vrijeme da se stara ideja ostvari u Pekingu 2008. godine.</p>
<p> Južna Koreja plaši se da bi »naglo« ujedinjenje ozbiljno naštetilo južnokorejskom gospodarstvu i standardu, te da bi bilo poželjno najprije postupno smanjivati gospodarske razlike između sjevera i juga. Sjever se, s druge strane, plaši da bi u slučaju »naglog« ujedinjenja njegovi lideri (na čelu s Dragim vođom Kim Jong Ilom i njegovim nasljednikom) izgubili pozicije. I jedno i drugo strahovanje u priličnoj mjeri ilustrira primjer ujedinjenja dvije Njemačke - zapadne i istočne, bogate i siromašne, kapitalističke i komunističke.</p>
<p>Za početak dvije Koreje idu na Olimpijadu kao jedinstvena reprezentacija i to je već golemi pomak.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Neredi uoči summita u Mar del Plati </p>
<p>U Buenos Airesu uništeno najmanje 15 vlakova, više od 20 ljudi teže je ranjeno</p>
<p>Buenos Aires opet gori, javljaju agencije iz glavnog grada Argentine. Prosvjedi protiv kašnjenja prigradskih vlakova pretvorili su se u nasilje kakvo se ne pamti od krvavih uličnih nereda potkraj 2001. i početkom 2002. u vrijeme velike ekonomske krize. </p>
<p>Najnoviji prosvjedi prerasli su u prave ulične bitke kad su maskirani prosvjednici počeli paliti vlakove na postaji Haedo u predgrađu Buenos Airesa. Policija tvrdi da su bili planirani jer su, uz bijesne putnike, u okršajima s policijom sudjelovale i »neke naoružane skupine«. Prema službenim podacima, najmanje je 15 vlakova uništeno, više od 20 ljudi je teže ranjeno, a oko 90 ih je uhićeno.</p>
<p>Neredi koji su se sa željezničke stanice prenijeli i na okolne ulice izbili su uoči sveameričkog summita koji počinje 4. studenoga u argentinskom ljetovalištu Mar del Plati. Na tom će velikom skupu vođa iz 34 zemlje Sjeverne, Srednje i Južne Amerike sudjelovati i američki predsjednik George Bush kojemu brojne skupine za obranu ljudskih prava već pripremaju »vrući doček«.</p>
<p>U Mar del Plati prošloga je tjedna održan i summit autohtonih naroda zapadne hemisfere na kojem su sudionici dogovorili zajedničku strategiju pritiska na svoje vlade kako bi domorodačke zajednice napokon dobile prava koja im kao starosjediocima pripadaju. Bez obzira na opetovana obećanja političara, većina autohtonih naroda živi u vrlo teškim uvjetima, bez zemlje i posla, bez mogućnosti obrazovanja i zdravstvene zaštite te bez pristupa medijima koji bi mogli vjerodostojno prenijeti njihove zahtjeve. </p>
<p>Dok se u Mar del Plati očekuje dolazak lidera iz svih zemalja zapadne hemisfere, u tom je ljetovalištu počeo još jedan veliki skup. To je treći »summit naroda« na kojemu sudjeluju predstavnici oko 500 socijalnih, političkih i sindikalnih organizacija i grupa iz svijeta. I dok su na dnevnom redu predsjednika vlada teme poput jačanja kontinentalnih trgovinskih veza, geopolitika i nezaposlenost, paralelni »summit naroda« raspravlja o kulturološkim i civilizacijskim posljedicama brzog razvoja bogatih na račun siromašnih. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Brigama je došao kraj</p>
<p>Zaštite poput čeličnih ploča, zaštitnih mreža i zavjesa smanjuju štetno zračenje do čak 98 posto </p>
<p>Neionizirajuće magnetsko zračenje u današnjem svijetu postaje sve aktualniji problem, jer je suvremena tehnologija dovela do toga da smo okruženi elektromagnetskim zračenjima televizora, računala, kućanskih aparata, mobitela, dalekovoda, antena i slično, a brojne stručne studije su dokazale da zračenje negativno utječe na živi svijet, samo što neki izvori zrače manje, a neki više.</p>
<p>Koliko što zrači, odnosno kako izmjeriti utjecaj zračenja pojedinih izvora, otkriva nam dipl. ing. strojarstva Ratimir Čular, direktor tvrtke Megon koja se bavi mjerenjima neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja.</p>
<p>»Od cijelog spektra elektromagnetskog (EM) zračenja Megon se bavi izdvojenim dijelom mjerenja EM zračenja od 0 Hz, što se zove još i statičko zračenje, pa do 7 GHz, tzv. visokofrekventno zračenje«, ističe Čular, te dodaje da je zračenje moguće podijeliti u tri grupe; statičko, niskofrekventno i visokofrekventno zračenje.</p>
<p>Primjerice, u statičko zračenje pripadaju zračenja geoloških struktura, vlakovi, magneti, strojevi poput magnetskog rezonatora, odnosno medicinski uređaji općenito i slično. Niskofrekventni izvori zračenja su, dodaje, uglavnom električni predmeti u kućanstvu, poput televizora, računala, u kojima uglavnom prevladava frekvencija zračenja od 50 Hz.</p>
<p>Toj su kategoriji ljudi najizloženiji, a ono ima i najnegativnije efekte po zdravlje. Naime, tvrdi Čular, što je niža frekvencija, to je opasnija, jer je izraženija magnetska komponenta. Brojne studije u nas i u svijetu potvrđuju kancerogeno djelovanje tih frekvencija, a što je čovjek bliži izvoru, odnosno područjima veće izloženosti električnih i magnetskih polja jačeg intenziteta (dalekovodi, trafostanice i slično), češće obolijeva od kancerogenih bolesti.</p>
<p>Visokofrekventni izvori zračenja su najčešće antene mobilnih telefona, koje odašilju mikrovalove visine od 2,4 GHz, kao i bežične veze poput bluetootha, wireless LAN-a, radijskih antena, radara...</p>
<p>Čular objašnjava kako te frekvencije utječu na organizam. »Visoke frekvencije griju određena središta ljudskog tijela i izazivaju povišeni krvni tlak, nervozu, nesanicu, svrbež kože itd. Naravno da to nije trenutačno, nego treba biti izložen dulje razdoblje«.</p>
<p>Budući da je mjerenje zračenja dosad bilo privilegij velikih tvrtki, sukladno s tim cilj je Megona običnog čovjeka upoznati s tim mjerenjima, ali po nižim cijenama. </p>
<p>»Megon posjeduje tri seta opreme, jedan za statička, jedan za niskofrekventna i jedan za visokofrekventna zračenja. </p>
<p>Ovaj za niskofrekventna podijeljen je u dva uređaja kako bi se posebno moglo mjeriti zračenje električnih i zračenje magnetskih polja, jer u niskofrekventnim područjima vlada kaos elektromagnetskog zračenja«, tumači Čular i dodaje da postoje i zaštite koje se sastoje se od čeličnih ploča, zaštitnih mreža, zavjesa, podloga od električki visokoprovodljivog materijala koji je potrebno uzemljiti. Ta sredstva smanjuju zračenje do 98 posto.</p>
<p>»Tvrtka Megon ima tri kategorije mjerenja zračenja, a ovisno o sistematičnosti cijene se kreću od 450 do 1500 kuna. Svako mjerenje pokriva sva tri frekvencijska opsega i za svako se dobiva iscrpan elaborat, a tvrtka uz njihovo postavljanje nudi i materijale za zaštitu«, objašnjava Ratimir Čular. </p>
<p>Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ikona pop-seksepila</p>
<p>Pjevačica skupine Eurythmics, kojoj ovih dana izlazi novi album, nikada nije bila na dijeti, a sebe, prije svega, smatra dobrom majkom</p>
<p>U osamdesetima je bila nenadmašna diva elektropopa, ikona mode, seksepilnosti i ženstvenosti. Danas pedesetogodišnja Annie Lennox ne pokazuje znake starenja. Možda samo u trenucima kada bi se trebala pomiriti s nekim modnim trendovima. Pitate li je što misli o pegli za kosu, Annie se zgraža: »Tužno je to! Sve te djevojčice koje trče uokolo nesretne zbog svoje kose očajno je žele promijeniti. A ja uopće ne shvaćam čemu služi ta pegla za kosu? Kada je zamisao da djevojke nešto na sebi popravljaju postala općeprihvaćenom? Zašto se toliko trudimo učiniti ih nesretnima? Uopće ne razumijem zbog čega je ravna kosa odjednom postala glavni cilj koji neka djevojka mora dostići. Zlo mi je od toga«.</p>
<p>Zanimljiv je to stav, uzmemo li u obzir da iza njega stoji žena koja je prije više od 20 godina uvela ženstvenost u pop-glazbu svojim arhaičnim stilom, uglavnom zbunjujući sve oko sebe i tako obilježila to razdoblje. Postoji, dakako, razlog zbog kojega pišemo o nekad crvenokosoj, danas plavuši Lennox. Prije tri dana objavljen je najnoviji singl Eurythmicsa »I’ve Got a Life«, koji će se već idući tjedan naći na njihovu best of albumu »The Ultimate Collection«, što će u svijetu biti objavljen u ponedjeljak, 7. studenoga. Uza sve to, u londonskoj galeriji Air otvorena je i izložba najpoznatijih fotografija Eurythmicsa, benda koji je obilježio osamdesete. Fotografije Annie Lennox, koje je uglavnom snimio Laurence Stephens, dizajnera Eurythmicsa, nekad se u svijetu popa gledalo s velikim čuđenjem. Na tim je fotografijama crvenokosa Lennox izgleda izvanredno: odjevena poput Trumana Capotea, ili pak s maskom na licu, a poznata je i fotografija na kojoj odjećom podsjeća na južnoameričkog diktatora... U svakom slučaju, ta kolekcija još jednom potvrđuje koliko je ta pjevačica znala šokirati javnost.</p>
<p>»No to sam bila ja. To je bio Eurythmics, pomalo zastrašujući, a uvijek dostupan«, danas izjavljuje pjevačica. </p>
<p>Upravo će ženstvenost Annie istaknuti kao ravnopravna »partnera«, nešto što joj je obilježilo karijeru. Baš zbog toga smatra da ljudi pažljivo prate njezine romantične promašaje. Prva velika ljubav Annie Lennox bio je njezin kolega iz Eurythmicsa Dave Stewart. Uslijedio je brak sa sljedbenikom hare krishne Radhom Ramanom, a potom i s filmskim producentom Urijem Fruchtmannom, ocem njezinih kćeri Tali (13) i Lole (15). Annie je trenutačno opet sama. »Uvjerena sam da si ljudi zamišljaju kako mi je znalo biti iznimno teško, no moji su živci čvršći od njihovih i uvijek sam odolijevala tuzi«, izjavila je pjevačica prošloga tjedna za britanski dnevnik »Times«. </p>
<p>Unatoč pet desetljeća starosti, Annie nije izgubila rokerski duh. Kao da i nije starila: zapravo, odlično joj stoji ozbiljnost, kao da se uvijek osjećala poput pedesetogodišnjakinje. I izgleda izvrsno, mora se priznati. Dakako, sasvim prirodna, bez silikonskih dodataka koji krase većinu javnih žena koje su prešle pedesetu. </p>
<p>»Izgledam fantastično?«, upitala je Annie britanskog novinara koji je pohvalio njezin izgled. »Bože, nitko mi to ne govori. A zamislite, nikada nisam bila na dijeti. Baš nikada! Samo imam brz metabolizam«, zadovoljno je zaključila pjevačica, koja je lani zajedno sa Stingom održala veliku turneju u SAD-u. Lennox nikada nije bila tipična pripadnica šoubiznisa. Zazirala je od crvenog tepiha i svega što on podrazumijeva, iako je oduvijek voljela scenu i, dakako, poziranje fotografima. Nerijetko se stječe dojam da je Annie Lennox nevesela, da joj nedostaje smisao za humor. Ona će, naprotiv, reći da je puna humora, ali da ga ljudi jednostavno ne razumiju. </p>
<p>»Moja je želja da ljudi sudjeluju u onome što radim. Želim da to čuju i vide. Vjerujem u ono što radim i želim da ljudi znaju da postojim kako bih bila to što jesam. Nisam nikakva prostitutka za javnost i ne vjerujem u slavu, samo u ono što radim.«</p>
<p>Annie Lennox je iz rodnog Aberdeena, malog mjesta u kojemu je odrasla, u London došla kao sedamnaestogodišnjakinja. Bila je podstanarka, a jedini dojam koji joj je iz te godine ostao i dalje svjež - smrad je grada s kojim se susrela. Također, prisjeća se kako je nerijetko nos naslanjala na izloge i gledala koliko ljudi kupuje ono što bi i ona željela imati. Oni su to, kaže, uzimali zdravo za gotovo, a Annie je znala da su joj sve te stvari nedostižne. »Često sam se pitala zašto i ja ne mogu kupovati odjeću u finim prodavaonicama, izlaziti na večere ili u kazališta, odnosno noćne klubove. Ili barem, zašto si svako toliko ne mogu priuštiti da mi frizuru napravi profesionalni frizer«.</p>
<p>Talent, upornost i godine iskustva danas joj to, dakako, sve omogućuju. Na posljetku, ipak je Annie Lennox autorica i izvođačica neprijepornih hitova poput »Still Dreams« ili »Love is a Stranger«, koji će se naći na albumu najvećih hitova Eurythmicsa. Upravo je uz te pjesme Lennox postala ikonom ženstvenosti, potvrđujući da slabašan izgled može biti moćan. Dakako, i danas je takva. </p>
<p>Kako se pop na velika vrata vraća u središte pozornosti, uz najnoviji album Eurythmicsa i djeca Annie Lennox moći će shvatiti kakva im je majka bila »kulerica«. »Možda će se jedanput i zainteresirati za moju prošlost«, zaključila je Lennox, dodajući da s kćerima ima izvanredan odnos zbog kojega je još doživljavaju samo kao – mamu. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Razbijena grupa kradljivaca auta</p>
<p>U srijedu ujutro u policiju je privedeno ukupno pet osumnjičenika nakon višednevne akcije sprječavanja krađe automobila visoke klase</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Višednevna akcija sprečavanja krađe automobila visoke klase, koju je vodila PUZ-ova ekipa zadužena za sprečavanje krađa automobila, rezultirala je potjerom za dvojicom muškaraca po zagrebačkoj Knežiji, u utorak oko 1.20 sati, kada su i sami građani zvali policiju jer su čuli pucnjavu.</p>
<p> Uhićeni Zlatko B. (41), čak je 132 puta evidentiran u policiji zbog imovinskih delikata, a za drugim, još nepoznatim, se traga. U zagrebačkoj policiji su priopćili da su u srijedu kriminalističku obradu dovedena još četvorica muškaraca. </p>
<p>Naime, policajci u civilu zatekli su dvojicu muškaraca u automobilu »fiat tipo«, zagrebačkih registracijskih oznaka, na Horvaćanskoj cesti, u blizini osnovne škole Horvati.</p>
<p> Kada su ih primijetili, Zlatko B. je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> upalio automobil i dao se u bijeg. Dolaskom do raskrižja Selske i Knežije suvozač u »fiat tipu« je izašao iz automobila i počeo bježati. Jedan je policajac krenuo za njim, ispalio nekoliko hitaca u zrak iz pištolja kao upozorenje da stane, no ovaj se nije zaustavljao. Uspio je pobjeći, a obradom će utvrditi njegov identitet, kažu u policiji.</p>
<p>Zlatko je naknadno pronađen u Vidrićevoj ulici, a budući da se opirao uhićenju, prisilno je vezan i odveden u postaju gdje je utvrđeno da su za njime raspisane četiri tjeralice, od Županijskog suda u Zagrebu i Rijeci i Općinskog u Varaždinu i Opatiji. Pretragom njegovog stana pronađen je provalnički alat. </p>
<p>U policiji kažu da je na obradu odvedeno još četvero muškaraca koje se povezuje sa krađom automobila po cijelom Zagrebu, no nisu rekli o kojim markama automobila se radi. Otkrili su samo da se radi o automobilima visoke i više klase. Automobile su krali radi preprodaje i prodaje auto-dijelova.</p>
<p>Marina Kovačević / Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U »Trade Airu« tvrde: Avion je bio ispravan</p>
<p>U Trade Airu su nam opovrgnuli informaciju o kvaru na avionu, navodeći da su i talijanska, a i hrvatska inspekcija prije nekoliko dana pregledale avion, te utvrdila da je ispravan za siguran let</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Talijanski istražitelji, preslušavajući crnu kutiju te pregledavajući opsežnu dokumentaciju dostavljenu iz Hrvatske, odnosno iz tvrtke »Trade Air« i dalje rade na utvrđivanju uroka nesreće hrvatskog zrakoplova »turbolet«, u nedjelju oko 23 sata nakon polijetanja iz zračne luke u talijanskom Bergamu, kojom prilikom su poginuli pilot Aleksandar Peičić, kopilotkinja Katja Popović, te putnica Tatjana Sešek. Iako se navodilo da je za pad zrakoplova kriva gusta magla zbog koje pilot Peičić nije na vrijeme primijetio žice dalekovoda u koje je zapeo, u Trade Airu tvrde da su vremenski uvjeti bili u skladu sa standardima, te se mogu isključiti kao uzrok pada zrakoplova. </p>
<p>Međutim, iako nam to nije potvrđeno niti u Zračnoj luci Zagreb, a niti u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, prema nekim se izvorima navodilo da je za pad zrakoplova kriv kvar, koji nije na vrijeme otklonjen. Naime, neposredno prije uzlijetanja zrakoplova iz luke Pleso, let je otkazan zbog kvara. No, naknadno je avion ipak uzletio prema Bergamu. Na povratku se, na žalost, srušio te odnio tri života. Kako su nam napomenuli u Ministarstvu sve potrebne informacije dostavljene su talijanskim istražiteljima, koji, uz crnu kutiju, vještače sve tragove, kako bi se utvrdili uzroci pada, a prvi bi rezultati mogli biti gotovi kroz desetak dana. U Trade Airu su nam pak opovrgnuli podatak o bilo kakvom kvaru na avionu, navodeći kako su i talijanska, a i hrvatska inspekcija prije nekoliko dana pregledala avion, te utvrdila da je avion ispravan za siguran let.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šest godina za pola kg droge </p>
<p>Sudac je rekao da je upitna bila zakonitost naloga za pretragu stana, u kojem je navedena pretraga jedne sobe, no optuženi je dao drogu dragovoljno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na šest godina zatvora nepravomoćno je osuđen Husein Redžić, zbog dilanja pola kilograma heroina, a na godinu i tri mjeseca Mladen Kovač zbog pomaganja. Naime, prvooptuženi Redžić je nabavio veću količinu heroina, a sakrio ju je u stanu drugooptuženog Kovača u Ozaljskoj ulici.</p>
<p>Prema optužnici Redžić je u Kovačevu stanu 19. veljače sakrio 490,02 grama heroina. No, 23. veljače Redžić je drogu prepakirao u četiri vrećice, sveukupno u količini od 17,24 grama. Tu je drogu pri legitimiranju predao policiji.</p>
<p>Istog je dana obavljena i pretraga Kovačeva stana u kojem je pronađen paket s 12 manjih paketića s ukupno 119,79 grama, te paket u alu-foliji s ukupno 118,30 grama heroina, te još jedna vrećica s 252,69 grama heroina. Prilikom izricanja presude sudac Marin Mrčela dodao je za Redžića da mu se izriče i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti, te oduzimanja droge (koja će biti uništena), te digitalne vage. Uz to produljen mu je i pritvor. U pogledu dvojbi koje su pratile sudski postupak sudac je rekao da je u početku upitna bila zakonitost naloga za pretragu Kovačeva stana, u kojem je navedena pretraga jedne, a ne pet soba u stanu, no, prvooptuženi je dao drogu dragovoljno. Upitna je bila i dragovoljnost s obzirom da je prvooptuženi bio u lisicama te nije mogao fizički sam dati drogu, te je bilo sporno kako su policajci došli do droge.</p>
<p>Prema zakonu, dragovoljnost u ovom slučaju znači da je optuženi policiji rekao gdje se droga nalazi i da je uzmu. Za Kovača je sudac rekao da sud nije povjerovao njegovu iskazu u pogledu tvrdnje »da nije znao o čemu se radi«, a kada je i saznao da se radi o drogi, ništa nije poduzeo. Optuženi je rekao da je bio pijan, na što je ga je sudac upitao »a kako ste znali kupiti banane i otići bratu u bolnicu«.</p>
<p>Za Redžića je sudac rekao da su njegovu obranu protumačili kao konstrukciju kojoj sud nije povjerovao. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uhićeni sa 114.000 krivotvorenih kuna</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Umjesto u optjecaju, kako su to planirala dva mladića sa zagrebačkoga područja, 180 novčanica u apoenima od 200 kuna i 156 novčanica u apoenima od 500 kuna, ukupno 114 tisuća kuna, završilo je u rukama policije. </p>
<p> U Hrastovcu pokraj Garešnice, naime, policija je uhitila dvojicu muškaraca koji su koristili »alfa romeo« bjelovarske registracije u kojemu je pronađen novac, različitih serijskih brojeva, krivotvoren na računalui na neodgovarajućem papiru. </p>
<p>O uspješnoj akciji na izvanrednoj su konferenciji za novinare u srijedu informirali Marija Galić, načelnica Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, i Dražen Tirić, načelnik Odjela operativnih poslova</p>
<p> »Riječ je o jednoj od najvećih zapljena krivotvorenoga novca na području Hrvatske«, rekla je načelnica Marija Galić. [D. Martinić]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Novo vještačenje bioloških tragova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vještačenje bioloških tragova koji su pronađeni 27. studenoga 1999. na tablicama zapaljenoga »mercedesa« iz kojega je te večeri navodno ispaljena raketa na džip Vjeke Sliška, i koji su prema prvome vještačenju pripadali Nikici Jelaviću, ponovno će se provesti, jer postoji sumnja da se njima manipuliralo. Tako je u srijedu odlučilo raspravo vijeće kojim predsjedava sudac Marijana Garac, na ponovljenome suđenju Nikici Jelaviću, optuženome da je sudjelovao u ispaljivanju rakete na Sliška, kada je poginuo slučajni prolaznik Zoran Domini. O ponovnom vještačenju je odlučeno nakon što je u srijedu kao svjedok saslušan policajac Robert Huškar koji je od Jelavića uzeo nesporni biološki uzorak. Svjedok je izjavio da je Jelaviću dao gazu, koju je ovaj sažvakao nakon čega je gazu stavio u papirnatu vrećicu i predao Odjelu kriminalističke tehnike. »Tada se to tako radilo, nije bilo nikakvog pravilnika«, rekao je Huškar, ne znajući što se s nespornim uzorkom kasnije događalo. Naime, biološki trag pronađen na tablicama glavni je dokaz tužiteljstva u ovome slučaju, a obrana pokušava dokazati da je taj trag bio podmetnut. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Briše se odredba o starosti vozila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska obrtnička komora pozitivno je ocijenila nacrt izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, u kojem je prihvaćen zahtjev Ceha prijevoznika HOK-a da se iz Zakona brišu odredbe o starosti vozila. Naime, Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu propisano je da se kamionski i autobusni prijevoz ne smije obavljati vozilima starijim od 18, odnosno 10 godina. Rok za usklađivanje sa Zakonom istječe 24. prosinca 2005. godine.</p>
<p>Od ukupno gotovo 30.000 teretnih vozila i autobusa, registriranih do 1. siječnja 2005., a koji su stariji od 18 godina, registrirano je oko 12.000 obrtnika prijevoznika. Dosljednom provedbom postojećeg zakona, ako se ne prihvate izmjene, u HOK-u procjenjuju da bi polovici obrtnika prijevoznika, dakle njima 6000, bilo ugroženo poslovanje. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pregovori s EU-om povećavaju javnu potrošnju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog pregovora o ulasku u Europsku uniju u Hrvatskoj bi mogla porasti javna potrošnja, što bi ugrozilo cilj smanjenja proračunskog manjka u sljedećoj godini na 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda, kako je definiran u aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom, upozorava se u najnovijim prognozama zagrebačkog Ekonomskog instituta.</p>
<p>»Pregovori s EU podrazumijevaju usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, što bi neizravno moglo povećati javnu potrošnju. Bez istodobne provedbe strukturnih reformi, s ciljem dugoročnog smanjenja izdataka, razina proračunskoga manjka mogla bi biti veća od planirane«, stoji u publikaciji Ekonomskog instituta Croatian Economic Outlook. Inače, procjena je Instituta da će pregovori Hrvatske s Unijom, prema optimističnom scenariju, trajati dvije godine. </p>
<p>Kao dodatni rizik stručnjaci Instituta navode rast javnoga duga, kojim se financira manjak u državnoj blagajni. Iako se država u posljednje vrijeme okrenula zaduživanju na domaćem tržištu, krajnji bi rezultat mogao biti i rast vanjskoga duga, budući da se domaće banke zadužuju u inozemstvu kako bi pokrile potrebe države za novcem. Uz to, na Institutu su zabrinuti i zbog učinaka koje će povrat duga umirovljenicima imati na državne financije. </p>
<p>Prema prognozama stručnjaka Instituta, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s gospodarskim rastom od 3,6 posto. Rast bi se u sljedećoj godini trebao ubrzati na 3,9 posto, što će dijelom biti posljedica očekivanog većeg priljeva stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo nakon otvaranja pregovora. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rekordan pad njemačke nezaposlenosti</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka stopa nezaposlenosti dramatično je smanjena u ovogodišnjem listopadu, na 11 posto, piše u srijedu berlinski dnevnik Tagesspiegel. U mjesecu ranije u najvećem europskom gospodarstvu stopa nezaposlenosti iznosila je 11,2 posto. Smanjenje stope nezaposlenosti veće je nego se očekivalo. Broj nezaposlenih u listopadu je smanjen za više od procijenjenih 94.000, na ukupno 4,55 milijuna nezaposlenih, piše list uoči objave službenih podataka u srijedu. [Hina/dpa]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HŽ: U listopadu rekordan prijevoz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske su željeznice tijekom listopada ostvarile rekordne prijevozne rezultate. Naime, u tome mjesecu bio je ostvaren transportni učinak od 272 milijuna neto tonskih kilometara, što je za 4,5 posto više od rekordnoga prijevoznog učinka ostvarenog tijekom lanjskog listopada. Do tako velikoga povećanja opsega rada došlo je zbog povećanja opsega rada u jadranskim lukama, posebice u Rijeci i Pločama, zbog velikog opsega prijevoza šećerne repe te zbog oživljavanja gospodarstva u Bosni i Hercegovini, koje se s ostalim dijelovima Europe povezuje preko HŽ-ovih pruga. Dobre rezultate ostvarilo je i pristanište u Vukovaru, koje je u odnosu na lani utrostručilo svoj rad. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Cijene industrijskih proizvoda porasle 0,5 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prodajne cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Zagrebu su u rujnu ove godine bile za 0,5 posto više u odnosu na kolovoz te za 0,7 posto više u odnosu na cijene iz rujna prošle godine, objavio je Odjel za statistiku Gradskog zavoda za prostorno uređenje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Za korupciju i do osam godina zatvora </p>
<p>Nacionalni program usredotočen je na osposobljavanje institucija za borbu protiv korupcije, rekla je Škare-Ožbolt dodajući da suzbijanje korupcije treba biti kontinuirano, a ne kampanjsko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prihvaćanjem ovog programa iskazat će se odlučnost Vlade da do kraja ovog mandata korupciju svede na razinu na kojoj ona neće biti zapreka gospodarskom razvoju i demokraciji, kako građani korupciju ne bi doživljavali kao presudnu smetnju za ostvarenje svojih prava, naglasila je Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa, u srijedu na predstavljanju prijedloga Nacionalnog programa suzbijanja korupcije od 2006. do 2008. Predviđa se da će Nacionalni program biti usvojen u Hrvatskom saboru do kraja ove godine, a ministrica je izrazila očekivanje da će ga podržati sve parlamentarne stranke.</p>
<p>»Vjerujem da u parlamentu nema političke stranke koja neće podržati ovakav jasan program mjera«, rekla je ministrica dodajući da će glavni oslonac u provođenju mjera biti građani koji su pogođeni korupcijom. </p>
<p>U izradi Nacionalnog programa sudjelovali su predstavnici Vrhovnog suda, Državnog odvjetništva, Uskoka, više ministarstava, Pravnog fakulteta, SSSH, Hrvatske udruge poslodavaca, Transparency Internationala. </p>
<p>Program sadrži niz konkretnih mjera za suzbijanje korupcije te jasne rokove za provedbu, rekla je Škare-Ožbolt podsjetivši da je zadnji antikoruptivni program donesen 2002., ali on nije proveden. U njemu je naglasak bio na političkoj volji za smanjenje korupcije, dok je </p>
<p>Škare-Ožbolt je istaknula da vlasti ozbiljno shvaćaju istraživanja javnog mnijenja gdje se građani u visokom postotku izjašnjavaju o postojanju korupcije. Prioritet je borba protiv korupcije u sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi i političkim strankama. Primjerice, u programu se navodi da se sudstvo, kao i zdravstvo, mora suočiti sa sumnjama u korumpiranost, pa su potrebni pozitivni pomaci u najkraćem roku. </p>
<p>Kao primjer antikoruptivnih mjera ministrica je spomenula sređivanje stanja u gruntovnicama, jer je sada nestala potreba da građani nešto rješavaju podmićivanjem. Primjenu antikoruptivnog programa nadzirat će Nacionalno vijeće za suzbijanje korupcije, u kojem će biti saborski zastupnici, predstavnici poslodavaca, sindikata i nevladinih organizacija koje se bave korupcijom, neovisni stručnjaci i predstavnici medija.</p>
<p>Nacionalni program sadrži 82 mjere. Josip Kregar, šef radne skupine za izradu Nacionalnog programa, rekao je da će u njegovu provođenju sigurno biti otpora, no izrazio je uvjerenje da će ga podržati sve ozbiljne političke snage u državi.</p>
<p>»Hrvatsko zakonodavstvo prilagođeno je borbi protiv korupcije, a pooštrena je i kaznena represija, pa će se za djelo primanja i davanja mita, umjesto od šest mjeseci do pet godina, sada moći izreći kazna zatvora od godine do osam godina. No, treba napraviti pomake u provedbi antikoruptivnih zakona«, naglasio Željko Horvatić, predsjednik radne skupine za izmjene Kaznenog zakona. Horvatić smatra da treba provesti nadzor kaznenih postupaka koji se vode zbog korupcije. Suzbijanje korupcije bit će i važan segment screeninga u pregovorima s EU-om. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HDZ i SDP protiv anonimnih donacija </p>
<p>Suglasje dviju najjačih stranaka prilično je jak signal da bi zakon mogao glatko proći u Saboru, ali bez podrške HSP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Nacionalnom programu za suzbijanje korupcije, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, značajna se pozornost pridaje problemu korumpiranosti političkih stranaka. Činjenica je da i postojeće krajnje nejasne odredbe u kontroli financiranja stranaka predstavljaju jedan od snažnih izvora korupcije u politici. Treba li stoga Hrvatskoj poseban zakon o financiranju političkih stranaka, za što se zalaže ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, štoviše rigorozan zakon kojim bi se, uz ostalo, zabranile anonimne donacije i donatori koji »u pravilu znače i anonimne protuusluge nakon izbora«, kako se tvrdi u Nacionalnom programu?</p>
<p>Svi se Vjesnikovi sugovornici slažu da je zakon prijeko potreban, napominjući da financiranje mora biti razvidno i preko stranačkog računa, a ne »ispod stola i u torbama«. No, kod konkretnih pitanja vidljiva su neslaganja. Dok su u manjima i siromašnijima rezervirani, ali ne i izričito protiv moguće zabrane bavljenja poduzetništvom, osnivanja vlastitih tvrtki te iznajmljivanja stranačkih zgrada i prostorija, u najjačoj oporbenoj stranci oštro se tome protive. </p>
<p>Kako objašnjava SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović, to je sasvim legitiman način stjecanja stranačkih prihoda, uobičajen i u drugim zemljama.</p>
<p>Slično razmišlja i član Predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang, ističući da bi stranke trebale imati više izbora financiranja, ne samo državni proračun i članarinu. »Stranka mora imati mogućnost oplođivanja kapitala iz svojih nekretnina, ali uz strogo poštivanje zakona, a ne vidim razloga zašto ne bi mogla osnivati i zaklade i poduzeća«, kaže Hebrang. </p>
<p>Ništa sporno ne vidi ni u donacijama izvana, podsjećajući na to da je posljednju kampanju predsjednika Stjepana Mesića financirala i jedna tvrtka iz BiH. Uz »da« stranim donacijama, HDZ i SDP složni su i u traženju zabrane anonimnih donatora i donacija. </p>
<p>Toliko suglasje dviju najjačih stranaka prilično je jak signal da bi zakon mogao glatko proći u Saboru, ali bez podrške HSP-a, čiji je zastupnik Pero Kovačević protiv zabrane stranih donacija. </p>
<p>Zanimljivo je da saveznika za to ima u Damiru Kajinu (IDS), iako obojica napominju da i anonimne donacije moraju sjedati na stranački račun koji u svakom trenutku mora biti dostupan provjeri Državnog ureda za reviziju. </p>
<p>Što se sankcija tiče, Hebrang smatra da bi stranke trebale biti »ravnopravne« sa svim građanima, tj. odgovarati kao i svi drugi za utaju novca i druge financijske prijestupe, dok je Antičević Marinović za drastično novčano kažnjavanje i stranaka i odgovornih osoba. Nije joj strana ni mogućnost »ukidanja stranke« u slučaju najtežih prijestupa, kao ni Frani Piploviću, čiji je DC u travnju ponudio prijedlog zakona o financiranju stranaka. Prijedlog im je odbijen, ali je Sabor obvezao Vladu da do proljeća izradi novi zakonski tekst. Iako im je prijedlog odbačen s obrazloženjem da predviđa drakonske kazne za financijske prijestupe, u DC-u ne odustaju od zahtjeva da stranka plati i do deset puta veću kaznu od novca kojim je nezakonito napunila blagajnu. Ne plati li kaznu, brisala bi se iz registra stranaka, dok bi njezinim čelnicima bilo zabranjeno iduće dvije godine »sjediti« u vodstvu neke druge stranke.</p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Baltička formula za hrvatske pregovore</p>
<p>VILNIUS (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u četvrtak i petak službeno će posjetiti Litvu. Sanader će se susresti s premijerom Litve Algirdasom Brazauskasom i estonskim premijerom Andrusom Ansipom, te s drugim visokim dužnosnicima dviju država.</p>
<p>Premijer očekuje da će od svojih domaćina dobiti važne informacije vezane za proces pregovaranja koje su baltičke države prošle s Europskom unijom, a Hrvatsku to tek čeka. »Želimo da čujemo iskustva drugih da ne bismo ponovili iste pogreške koje su oni učinili. Na taj način će pregovori ići lakše i brže«, rekao je premijer Sanader najavljujući svoj put u Litvu i Estoniju. Premijer će sljedećih mjeseci posjetiti i druge zemlje koje su nedavno ušle u EU da bi iz prve ruke dobio potrebne informacije o načinu pregovaranja i problemima s kojima su se te zemlje susrele.</p>
<p>Hrvatska i Litva nemaju otvorenih pitanja i baltička formula mogla bi biti korisna za Hrvatsku, jer je Litva jedna od vodećih agroindustrijskih zemalja u Europi, pa će to Hrvatskoj koristiti tijekom pregovora o poljoprivredi. To će ujedno biti i najteži dio hrvatskih pregovora, a da bi se pregovaralo brže i efikasnije poljoprivreda je podijeljena u dva poglavlja. Litva je još 1994. počela intenzivnu suradnju s EU-om, a već sljedeće godine je istakla molbu za prijem. Europska komisija je 1999. izjavila da Litva ispunjava kriterije i tada su počeli i pregovori, koji su zaključeni tri godine kasnije. Prošle godine Litva je bila među deset zemalja koje su pristupile Uniji.</p>
<p>Predviđanja ukazuju da će i hrvatski pregovori trajati dvije i pol godine, gotovo isto kao i s Litvom. pa će premijer Sanader u Vilniusu od domaćina dobiti detaljne informacije što je sve Litva prošla da pregovori budu uspješni. Danas je ta baltička zemlja gospodarski vrlo uspješna i BDP iznosi 8800 eura, a stopa rasta je viša od šest posto. Još za vrijeme Sovjetskog Saveza Litva je bila isključivo poljoprivredna zemlja, a reforme koje su poduzete posljednjih godina donijele su velike promjene i u industriji. Tržišno gospodarstvo je stabilno, a posljednjih godina u Litvi su stranci investirali gotovo tri milijarde dolara.</p>
<p>Litva je u neku ruku i krajnja granica Europske unije i to će dugo tako ostati, pa će i to iskustvo, vezano za Schengenski sporazum, biti za Hrvatsku vrlo važno. Litva je u neku ruku most između Europske unije i istoka, kao što se i od Hrvatske očekuje da će biti most između zapadnih zemalja i Balkana. Premijeri Sanader i Brazauskas razgovarat će i o daljnjem širenju Europske unije, a Litva je do sada podržavala hrvatsko približavanje Bruxellesu.</p>
<p>Nakon Litve premijer će posjetiti Estoniju, a krajem mjeseca se očekuje i posjet Letoniji. U međuvremenu će premijer boraviti u važnom posjetu Francuskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zbog nasilja u školama »Preporod« prijeti prosvjedom</p>
<p>Ministarstvo: U svim školama i domovima imenovano je 1350 voditelja preventivnih aktivnosti protiv nasilja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog, kako tvrde, porasta svih oblika nasilja u školama, a potaknuti posljednjim slučajem metalnom šipkom pretučene nastavnice Mirjane Vidanović, Školski sindikat »Preporod« zatražio je u srijedu raspravu u Saboru o stanju sigurnosti u školama. </p>
<p>»Još ćemo jednom inicirati zajednički nastup svih školskih sindikata prema Ministarstvu znanosti. Ako se, unatoč tome, ne počne mijenjati odnos prosvjetnih vlasti prema nasilju, školskim će sindikatima ostati jedino pritiskom - peticije, prosjedi, štrajkovi - zaštititi ljudski i profesionalni dignitet nastavnika«, rekao je predsjednik Sindikata Željko Stipić, tvrdeći da je proteklih mjeseci desetak nastavnika na svom radnome mjestu stradalo ili od roditelja ili od učenika. Povrede fizičke, jedna teža od druge, a posljedica - uvijek ista reakcija prosvjetnih vlasti - zgražanje, osuda, najava slanja interventnih timova, i tako sve do novog nasilničkog čina, ističe Stipić. Nakon što pretučenom nastavniku istekne bolovanje, on se vraća u svoju školu, često i u razred u kojem je postao žrtva nasilja. Njima je, tvrdi Stipić, prava pomoć potrebna tek nakon povratka u razred, a takva nažalost ne postoji. Stoga u »Preporodu« zaključuju da je Hrvatskoj neophodno nekoliko centara u kojima bi se napadnutim nastavnicima pružala pomoć u posttraumatskom razdoblju. </p>
<p>Iz Ministarstva znanosti u srijedu su poručili da neće tolerirati ni jedan oblik nasilja u školama. Vlada je u ovoj godini izdvojila 10 milijuna kuna za suzbijanje nasilja, a Ministarstvo je educiralo 900 stručnih suradnika u svim osnovnim školama. U tijeku je edukacija još 450 stručnih suradnika u srednjim školama i učeničkim domovima. u svim školama i učeničkim domovima imenovano je 1350 voditelja preventivnih aktivnosti zaduženih za ostvarivanje Nacionalnog programa protiv nasilja među mladima. Educirano je 60 članova timova za krizne intervencije čiji će se broj do kraja godine povećati na 21 da bi svaka županija imala po jedan. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nitko u Hrvatskoj neće oboljeti od ptičje gripe</p>
<p>Perad će se morati držati u zatvorenom prostoru još najmanje 40 dana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U cilju informiranja javnosti o ptičjoj gripi, zagrebački Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje izdao je u 20.000 primjeraka brošuru »Što trebate znati«, koja je u srijedu predstavljena na Tribini Grada Zagreba. </p>
<p>»Nitko u Hrvatskoj ove godine neće oboljeti od ptičje gripe. Nekoliko desetaka tisuća građana oboljet će od obične (ljudske) gripe, od koje će zbog komplikacija umrijeti nekoliko stotina ljudi«, rekao je dr. Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Dodao je da je ptičja gripa bolest ptica i peradi, uzrokovana virusima influence. Samo se u iznimnim slučajevima pojavljuje i kod ljudi, ali samo u zemljama jugoistočne Azije i to kod malog broja osoba koje su u vrlo bliskom i dugotrajnom kontaktu s inficiranim pticama. </p>
<p>Istaknuto je i da nema razloga izbjegavati meso peradi. »Sva perad i jaja dostupna na tržištu, sigurni su za prehranu. Ne postoji dokaz da bi se čovjek mogao zaraziti jedući meso i druge proizvode peradi nakon što su termički obrađeni«, rekao je dr. Anđelko Gašpar, načelnik Odjela inspekcijskih poslova u Upravi za veterinarstvo. Kazao je da su protuepidemijske mjere još na snazi te da će se perad morati držati u zatvorenom prostoru još najmanje 40 dana i to pod uvjetom da ne bude novih slučajeva zaraze ptica na našim područjima. </p>
<p>Virusolog Nacionalnog centra za influencu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dr. Vladimir Draženović naglasio je da je »Hrvatska proglašena zemljom u kojoj nema ptičje gripe, jer nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze domaće peradi«. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HDZ-ova »klauzura« 11. i 12. studenoga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HDZ će 11. i 12. studenoga u Varaždinskim Toplicama održati »klauzuru« - zatvorenu stranačku konferenciju na kojoj će se analizirati rad stranke od parlamentarnih izbora 2003. i dogovoriti daljnje aktivnosti. Na »klauzuri« će se okupiti oko 150 dužnosnika vladajuće stranke - cjelokupno stranačko vodstvo, kao i saborski zastupnici, ministri, državni tajnici, HDZ-ovi župani i gradonačelnici velikih gradova te direktori nekih državnih poduzeća. </p>
<p>Kako nam je kazao zamjenik glavnog tajnika HDZ-a i čelnik HDZ-a u Varaždinskoj županiji Vladimir Kurečić, najviše će biti riječi o ispunjavanju predizbornog programa HDZ-a, posebno njegova gospodarskog dijela. Nakon što je Hrvatska napokon počela pregovore o članstvu s EU-om, u HDZ-u smatraju nužnim da Vlada u drugoj polovici mandata intenzivira svoje aktivnosti na unutarnjem planu kako bi na izborima 2007. zadržala mjesto u Banskim dvorima. Posebno se ističu mjere za jačanje poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta, pri čemu se računa i na predpristupne fondove EU-a. </p>
<p>Za sada je poznato da će uvodni govor na »klauzuri« održati predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader, a još će se odrediti koji će dužnosnici izlagati o pojedinim temama.</p>
<p>HDZ je još u listopadu 2002. u Varaždinskim Toplicama održao »klauzuru« na kojoj se raspravljalo o predizbornom programu, a prisustvovali su joj i predstavnici CDU-a, CSU-a te gosti iz SAD-a poput diplomata Thomasa Patricka Meladyja i kongresnika Guya Vander Jagta koji je vodio predsjedničku kampanju Ronalda Reagana. HDZ-ove dužnosnike u narednih mjesec dana očekuje mnogo posla jer će sve do 15. prosinca trajati saborska sjednica na kojoj će se raspravljati i o proračunu za 2006. U planu je i Sanaderov obilazak HDZ-ovih ogranaka, a početak intenzivnije mobilizacije stranke za izbore 2007. označit će 10. izvještajni sabor HDZ-a u travnju 2006.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051103].
|
