NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051003].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134565 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Interpol traga za krivotvoriteljima hrvatskih proizvoda</p>
<p>Osim stopostotnih krivotvorina, pojavljuju se imitacije kojima se uglavnom vizualno želi obmanuti kupca. Za krivotvorenje raznih proizvoda BiH je donedavno bila pravi eldorado. Najpoznatiji su slučajevi s Vegetom, »filterom 160« i proizvodima Lera</p>
<p>O tome da u Hrvatskoj imamo vrhunskih industrijskih proizvoda, posebice prehrambenih, najbolje svjedoči činjenica kako se nemali broj njih krivotvori diljem Europe, ponajviše u BiH, te zemljama bivšeg istočnog bloka, ali od toga nije imuna ni superrazvijena Švicarska.</p>
<p>Osim stopostotnih krivotvorina, pojavljuju se imitacije kojima se uglavnom vizualno želi obmanuti kupca. Za poslove krivotvorenja raznih proizvoda BiH je donedavno bila pravi eldorado, o čemu najbolje svjedoči podatak da je početkom prošle godine u Sarajevu otkrivena ilegalna punionica Vegete. Pritom je zaplijenjeno više od 50 tona lažne smjese tog svjetski poznatog začina, koji se stavljao u »originalnu ambalažu« i potom krijumčario u niz zemalja, čak do Švedske i Rusije.</p>
<p>U sudskom postupku krivotvoritelju Vegete izrečena je kazna od šest mjeseci zatvora, uvjetno dvije godine i 10.000 konvertibilnih maraka. Sudovi u BiH su unatrag godinu dana u građanskim parnicama donijeli oko 20 presuda zbog krivotvorenja određenih proizvoda.</p>
<p>Među tim presudama nama je posebno zanimljiva ona koja je izrečena za nedopuštenu proizvodnju cigareta »filter 160« Tvornice duhana Zagreb, koje je proizvodila jedna tvrtka u BiH. Kako doznajemo, nije bilo riječi o krivotvorenju nego o nastavku proizvodnje »filtera 160« nakon isteka ugovora o korištenju licence, koji je svojedobno Tvornica duhana Zagreb dala jednom proizvođaču iz BiH. To se dogodilo prije nego što je tu tvornicu preuzela Tvornica duhana Rovinj.</p>
<p>Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, proizvođač iz BiH morao je obeštetiti zagrebačkog proizvođača sa 100.000 konvertibilnih maraka. Dosad je to najveće ovakvo novčano obeštećenje ne samo na prostoru BiH nego i šire. </p>
<p>U BiH je krivotvorenje poznatih marki cigareta izuzetno unosan posao, a dio te robe i dalje krijumčarskim kanalima dolazi na hrvatsko ilegalno tržište, posebice u graničnim područjima s BiH. Naravno, iz BiH u Hrvatsku šverceri unose i cigarete legalno proizvedene u toj zemlji.</p>
<p>Riječki Istravino export ne samo da gubi velik novac zbog toga što od 2001. njegove voćne sirupe Lero krivotvori tvrtka MPT iz Posušja u BiH, nego za sve to vrijeme gubi znatan prihod i zbog zabrane uvoza u tu zemlju originalnih Lerovih sirupa voćnih sokova ledenog čaja.</p>
<p>Naime, inspekcijske službe u BiH zabranile su uvoz iz Hrvatske Lerovih proizvoda uz obrazloženje da se oni već proizvode u toj zemlji. Prije nego što je došlo do »slučaja Lero«, Istravino export je u BiH godišnje izvozio milijun boca svojih voćnih sirupa i sokova. S obzirom da je u svemu tome riječ i o kaznenom djelu, »slučajem Lero« pozabavio se Interpol, čiji su istražitelji u Rijeci »snimili« proizvodnju voćnih sirupa. Interpol se očito umiješao i zbog sve brojnijih slučajeva krivotvorenja poznatih svjetskih brandova u BiH. </p>
<p>Član Uprave Istravino exporta Slavko Terihaj rekao je za Vjesnik da je na prvom suđenju na Općinskom sudu u Širokom Brijegu sudac presudio u korist te riječke tvrtke, utvrdivši pritom kako znak Lero pripada Ivexu. Nakon žalbe, Županijski sud u Širokom Brijegu vratio je stvar na ponovni postupak, pa je tamošnji općinski sud sada presudio u korist tvrtke MPT. Sada je stvar na Vrhovnom sudu u Sarajevu, koji bi mogao izreći presudu do kraja godine. </p>
<p>U međuvremenu je Ivex prisiljen prodavati BiH paletu Lerovih proizvoda pod drukčijom etiketom i drugim robnim znakom. </p>
<p>Na prvom suđenju u Širokom Brijegu zbog stopostotnoga krivotvorenja proizvoda Lero, vlasnik tvrtke MPT Miro Pavković je pred sucem iznio »dirljivu« priču o tome kako su ga u djetinjstvu zvali Lero, pa je zato odlučio usvojiti, odnosno prisvojiti sirupe Lero. Pavković je otvoreno priznao da ove sirupe prodaje u krivotvorenoj ambalaži.</p>
<p>Ako ga u tome ne zaustavi Vrhovni sud BiH, taj poduzetni čovjek možda će i proširiti svoju proizvodnju krivotvorenih sirupa s jabuke, naranče i limuna na još neke druge okuse.</p>
<p>Neke hrvatske tvrtke čiji se proizvodi krivotvore u BiH zastupa sarajevski odvjetnik Dragan Mičunović, koji nam je rekao kako zakon BiH o individualnom vlasništvu daje vlasniku žiga pravo na kazneni, građanski i upravni postupak protiv krivotvoritelja. Krivotvoritelju može biti izrečena kazna zatvora do tri godine i novčana kazna, a ako je prilikom krivotvorenja određenog proizvoda počinjena znatnija materijalna šteta, kazna zatvora može doseći i pet godina.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Djeci u školama osiguranje ne pokriva lom ruke!</p>
<p>Slomi li dijete u vrtiću ili školi ruku ili nogu i ta mu ozljeda bude sanirana u ambulanti, osiguranje neće isplatiti baš ništa</p>
<p>Početkom školske godine roditelje obasipaju mnoge ponude, od pretplate na dječje časopise, preko slobodnih aktivnosti koje se, uz plaćanje, organiziraju u prostorijama škola i vrtića, do onih za osiguranje djece tijekom boravka u obrazovnim ustanovama. Iako ponude premija osiguravateljnih kuća koje djeca na potpis roditeljima donose ovih dana iz škola i vrtića uistinu nisu visoke, činjenica je da roditelji uglavnom nemaju pojma na što se takve uplate uopće odnose. Naime, osiguravateljne kuće u školama nude uglavnom jednoobrazne ponude pri čemu se, uz iznose od 30 ili 40 kuna godišnje, djecu osigurava isključivo za slučaj smrti ili trajnog invaliditeta.</p>
<p>Drugim riječima, iako većina roditelja misli da je plaćanjem osiguranja dijete osiguralo u slučaju loma ruke, noge, ključne kosti, ili sličnih učestalih ozljeda, do kojih nerijetko dolazi za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture, to uopće nije tako. </p>
<p>Primjerice, u ponudi jednog osiguranja, čiji naziv nećemo navoditi jer se ni ponude drugih kuća znatnije ne razlikuju, jasno se kaže da će kuća u slučaju djetetove smrti obitelji isplatiti 45.000 kuna, u slučaju trajnog invaliditeta 42.000 kuna, a za svaki dan koji dijete provede u bolnici (ako je hospitalizirano zbog posljedice neke nesreće) 32 kune.</p>
<p>No, slomi li dijete ruku i ta mu ozljeda bude sanirana u ambulanti, osiguranje neće isplatiti baš ništa.</p>
<p>Ravnatelj jedne zagrebačke osnovne škole u središtu Zagreba kaže Vjesniku da su početkom godine dobili šest ili sedam ponuda osiguravateljnih kuća. Kako doznajemo, škole za te potrebe ne raspisuju nikakve natječaje, nego o osiguravatelju koji će svoje usluge ponuditi roditeljima odlučuju ravnatelji i njegovi kolege vodeći se vlastitom procjenom, raspitujući se u drugim školama o njihovim iskustvima te na temelju vlastitih loših iskustava. </p>
<p>Bilo je, naime - doznajemo od našeg sugovornika - i takvih osiguravateljnih kuća koje korisnicima osiguranja jednostavno nikad nisu isplatile novac.</p>
<p>Činjenica da osiguravateljne kuće dobivaju mogućnost sklapanja ugovora po školama bez natječaja ostavlja, dakako, prostor i za nagađanje o stimuliranju onih koji o tome odlučuju. Jednako tako, definicija trajnog invaliditeta, kako doznajemo u jednoj osiguravateljnoj kući, veoma je rastezljiv pojam. Drugim riječima, ako pronađete liječnika koji će nakon loma djetetove ruke napisati da je nezgoda ostavila trajne posljedice, osiguranje će ipak morati isplatiti odštetu. Ako liječnik misli da posljedica nema, nikome ništa. Dakle, sudbina isplate osiguranja nerijetko je u rukama liječnika, što, dakako, opet ostavlja prostor za priče o plaćanju nekih usluga.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Konačno red na tržištu udžbenika</p>
<p>Bit će moguće i povući udžbenik iz uporabe, utvrdi li se da u njemu ima netočnih ili zastarjelih podataka </p>
<p>Iako je riječ o trećoj izmjeni u manje od pet godina, tek novi zakon o udžbenicima, koji je Vlada krajem prošlog tjedna uputila u Sabor, uvažava najčešću primjedbu roditelja, učenika i nastavnika. Njime se, naime, konačno smanjuje broj udžbenika po nastavnom predmetu a škole će ih koristiti četiri školske godine što znači da će se svi odjeli istoga razreda jedne škole koristiti istim udžbenikom. Posljedica toga je što će učenici imati manji ukupan broj udžbenika u školama. </p>
<p>Dosad, školski su se udžbenici mijenjali svake godine pri čemu je izostala socijalna osjetljivost, na snazi je i do deset naslova po predmetu što rezultira ogromnim brojem odobrenih školskih udžbenika - više od tisuću. </p>
<p>Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu donesen je 2001. a unatoč prigovorima, posebice nakladnika, u njegovim izmjenama 2003. nije se dublje interveniralo u osnovu udžbeničke problematike. Zbog mogućnosti odobravanja neograničenog broja naslova udžbenika po jednom predmetu, tržište je zatrpano. Jedini filter kroz koji su prolazili bilo je povjerenstvo Ministarstva znanosti, koje je odobravalo ili odbijalo svaki pojedini udžbenički prijedlog. Većinu odbijenih vraćalo se na doradu, nakon čega su i takvi udžbenici u visokom postotku u 'drugom krugu' dobivali prolaznu ocjenu. </p>
<p>Rezultat takve proizvodnje udžbenika je sve veći broj tzv. paralelnih izdanja pa su, primjerice, udžbenici za početno učenje čitanja i pisanja u provom razredu osnovne škole imali i po šest svezaka. Nazvani su Početnica 1, Početnica 2, Početnica 3, Vježbenica 1, Vježbenica 2 i Slovarica. </p>
<p>Prije četiri godine uvedena je klauzula po kojoj se udžbenici koji imaju manje od deset posto zastupljenosti u školama, izbacuju iz uporabe. Međutim, jednako kao i kod udžbenika koji su vraćani na doradu, i takvi bi se udžbenici nakon sitnih, kozmetičkih preinaka vraćali u razrede već iduće godine. Osim što je stvaralo privid da je riječ o novim udžbenicima - a zapravo je riječ o desetljeće starim knjigama s vrlo često zastarjelim ili znanstveno neutemeljenim podacima, time se također samo gomilao njihov broj na tržištu. </p>
<p>Novi zakon propisuje mogućnost povlačenja udžbenika iz uporabe, ako se utvrdi da u njemu ima netočnih ili zastarjelih podataka koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i upućuju učenike na pogrešne zaključke ili im otežavaju stjecanje znanja. Takvo nešto unosi se prvi put u zakon. Propisat će se i da se u školi po nastavnom predmetu najviše mogu koristiti tri udžbenika za koje su se škole opredijelile u najvećem postotku, ali ne manjem od 10 posto. Osim što je izabrani udžbenik nastavnik dužan koristiti četiri godine, on ne može biti razgranat. To znači da udžbenik može biti samo jednodijelni, osim u slučaju nastave hrvatskog jezika, gdje se dopušta da bude dvodijelni (za jezik i za književnost). Mana ovoga prijedloga jest ponovno »zaboravljanje« digitalne verzije udžbenika, odnosno izdanja na CD-ovima. Novi zakon nastavlja uvedenu praksu kažnjavanja do 50 tisuća kuna, primjerice, za kašnjenje u izdavanju ili za tisak udžbenika u koji su uvrštene reklame. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Neposluh na terenu zbog odluka središnjica</p>
<p>Repovi lokalnih izbora: prvi put nakon dužeg vremena došlo je i do masovnijeg izlaska iz pojedinih stranaka</p>
<p>Hrvatsku stranačku scenu u rujnu su najviše obilježili sukobi u pojedinim gradskim vijećima i županijskim skupštinama koji su na kraju rezultirali izlascima vijećnika iz dosadašnjih stranaka, no prvi put nakon dužeg vremena došlo je i do masovnijeg izlaska iz stranaka na lokalnoj razini. </p>
<p>HSS je prošlog tjedna napustila polovica članova splitskog ogranka, malo prije toga HSP je napustio po jedan vijećnik u Velikoj Gorici i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pravi trofej pripao je HDZ-u Jastrebarskog kojem je prešao cijeli gradski ogranak SDP-a. Taj slučaj ujedno je i najneobičniji budući da se radi o prelasku iz glavne oporbene u vladajuću stranku, iz lijevoga u desni centar, no razlozi su velikim dijelom isti kao i u slučaju ostalih prelazaka - nezadovoljstvo na terenu politikom i odlukama središnjice stranke. Bivši jaskanski SDP-ovci javno su izražavali otpor predizbornom i postizbornom koalicijom s HSS-om, a nakon što je Glavni odbor SDP-a još prije ljeta raspustio buntovni ogranak nedostajao je samo mali korak do ulaska u HDZ. </p>
<p>Jaskanski slučaj, koliko god bio neobičan, pokazuje da vodstvo SDP-a mora strahovati od neposluha na terenu. Na lokalnim izborima najbolje rezultate ostvarili su ljudi koji nisu osobito po volji središnjice, nego su prije svega popularni i jaki u svojim sredinama, poput Milana Bandića u Zagrebu, Zvonimira Mršića u Koprivnici i Zdravka Ronka u Požegi. Sa svojim pristašama, oni sigurno neće mirno gledati kako Ivica Račan u svom pohodu na vlast favorizira izvanstranačke stručnjake na štetu stranačkih »radilica«. </p>
<p>HSS je nakon izbora doživio odlaske iz stranke vijećnika u Osijeku, Slavonskom Brodu i Karlovcu koji su bili nezadovoljni odlukom vrha stranke o zabrani koaliranja s HDZ-om odnosno HSP-om i listom Branimira Glavaša u Osijeku. Splitski slučaj ukazuje na nezadovoljstvo načinom na koji Zlatko Tomčić vodi HSS, primjerice da ograncima na terenu određuje koga trebaju izabrati za šefa, pri čemu je u Splitu, kako tvrde bivši HSS-ovci, želio nametnutu potpuno nepoznatu osobu. Hoće li osipanja HSS-ovih ogranaka biti još, vidjet će se idućih mjeseci jer su u tijeku unutarstranački izbori na svim razinama. Burna bi mogla biti i glavna skupština stranke u prosincu na kojoj bi Tomčić nakon dugo vremena mogao imati i protukandidate, pri čemu bi na vidjelo mogle doći i podjele između jačeg HSS-a na sjeveru Hrvatske i slabijeg na jugu.</p>
<p>Šef pravaša Anto Đapić, unatoč promjeni stranačke retorike, za sada ne strahuje od gubljenja članstva, no slučaj Dubrovnika i Velike Gorice ipak narušava sliku o HSP-u kao o monolitnoj i dobro organiziranoj stranci u kojoj Đapić osobno poznaje gotovo svakog člana. Budući da se prije izbora sam hvalio kvalitetom svojih kandidata i etičkim kodeksom koji su potpisali, odlazak dvojice vijećnika ipak je udarac i njemu osobno. </p>
<p>Ujedno je to i signal da je teško kvalitetno obnašati dužnost šefa jedne dinamične i ambiciozne stanke poput HSP-a i istodobno biti gradonačelnik Osijeka.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Draganje rastu u školama</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>O tome je li moralna obveza zadržati Duju Draganju pod hrvatskom zastavom, kako je rekao predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, svatko može imati svoje mišljenje. Pitanje uključuje novac, pa ako ga HOO može nabaviti i zadržati svjetski uspješnog plivača, sve je u redu. Kamo sreće da i ostale institucije u ovoj zemlji mogu zadržati nadarene, recimo mlade znanstvenike da i dalje plivaju pod hrvatskom, a ne stranim zastavama. Mateša apelira i na splitsko poglavarstvo da financira dvoranu u kojoj trenira naša najbolja atletičarka Blanka Vlašić.</p>
<p>No zabrinjavajuće je, također prema Matešinim riječima, što je Hrvatska posljednja po izdvajanjima za sport među tranzicijskim zemljama. Školski i vrhunski sport dvije su različite kategorije no olimpijaca ne može biti ako ih netko ne otkrije dok su još u školi. A u školama je, na žalost, sve manje entuzijasta spremnih baviti se djecom. Sve je manje-više prepušteno roditeljima, njihovim ambicijama i slobodnom vremenu. Ne odvedu li roditelji dijete u neki klub, ono neće odmaknuti dalje od usavršavanja u igri graničara. Sati tjelesne kulture u nižim razredima odlični su da se istegne kralješnica opterećena preteškom torbom, ali ništa više od toga. Klubovi su pak, da bi se održali na tržištu, prisiljeni naplaćivati članarine i tamo će vam, kad dovedete osmogodišnje dijete na primjerice plivanje, reći da je - preveliko. Za što? Da bi postalo Duje Draganja? Možda. No to znači da će proći mnogo godina da bismo opet stigli do moralnog imperativa, zadržati vrhunskog plivača pod našom zastavom. Nitko, naime, neće stvoriti ni novog Draganju ni novu Blanku Vlašić jer oni, na žalost, nisu proizvod sustava nego slučaja. Da bi se izgradio sustav, treba poći na terene gdje se igra graničara. I u dvorane, ako ih škole imaju i ako nisu prebukirane rekreativcima koji su odavno preveliki da bi postali Draganja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bez strujnog udara</p>
<p>DADA ZEČIĆ</p>
<p>Bojazan da ćemo se ove godine skuplje grijati ili bitno skuplje voziti, odnosno da ćemo sve energente plaćati puno više nego do sada, neće se, prema svim pokazateljima, obistiniti. Potvrdio je to u nekoliko navrata prvi čovjek Ministarstva gospodarstva Branko Vukelić, ističući da nema nikakve potrebe za poskupljenjem glavnih energenata - plina, struje i naftnih derivata - što znači da financijskog udara na džepove građana neće biti. </p>
<p>Za prosječnoga građanina to je neupitno dobra vijest iz koje se može iščitati socijalna osjetljivost Vlade kojoj sigurno nije u interesu da građani plaćaju neracionalnost u poslovanju Hrvatske elektroprivrede ili Ine, koji bi na račun toga dizali cijene svojih proizvoda. </p>
<p>U Banskim dvorima, gdje se ne očekuje porast cijena, posebice električne energije u sljedećih nekoliko godina, nitko ne želi dopustiti velikim kompanijama koje se brinu o našem grijanju, svjetlu ili vožnji profiterstvo na račun poreznih obveznika. </p>
<p>Naglasak je na društvenoj i socijalnoj odgovornosti velikih kompanija poput Ine ili HEP-a, koje osim što su u većinskom vlasništvu države - što znači da moraju provoditi proklamiranu gospodarsku strategiju vlasti - moraju razumjeti i da egzistiraju velikim dijelom i od poreznih obveznika. </p>
<p>Jer nema nikakve svrhe da sav teret mogućeg neracionalnog poslovanja padne na građane. Jasno je da je krajnja konzekvenca prodavatelja energenata - uskraćivanje usluga, odnosno iskapčanje struje, vode i plina - zapravo izravna šteta na budžet samih kompanija. Koje teško da će od osiromašenoga građanina, kojem su zbog neplaćanja računa uskraćeni struja, voda ili plin, uspjeti naplatiti dugove. </p>
<p>Jedan od izlaza je rješavanje problema sudskim putem, ali kada se sve zbroji, jednostavnije ja građanima omogućiti da plaćaju normalne cijene, u skladu s realnom potrošnjom i samom cijenom utrošenog energenta. </p>
<p>Vlada, odlučan je ministar Vukelić, neće dopustiti - bez obzira na svjetsko divljanje cijena na tržištu energenata - da visoke cijene plina ili struje izravno udare na standard građana i poremete gospodarsku koncepciju zemlje. Međutim, postoje i svijetle prognoze da bi cijene naftnih derivata nakon dugotrajnih poremećaja na svjetskom tržištu mogle ipak pasti.</p>
<p>Sigurno da je nedostatak svih energenata u svijetu ozbiljan problem i za Hrvatsku, koja, primjerice, većinu plina uvozi, pa se i na državnoj razini, barem u dijelovima gdje to prirodni uvjeti dopuštaju, stimulira sve jače okretanje alternativnim izvorima energije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ofenziva na otoke</p>
<p>Otoci su prvo ugroženi betonizacijom, apartmanizacijom i bespravnom gradnjom s kojom se još razračunava. Novi udarac zaprijetio je njihovom rasprodajom, koja je u ime pomorskog dobra ipak osujećena. Zatim je počela bitka za hotele koji bi moćnim investitorima trebali osigurati i vladanje pojedinim otokom. Pravodobnim reagiranjem obrane neki su takvi pokušaji spriječeni. Ali nove opasnosti i dalje vrebaju</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Ofenziva na hrvatske otoke nesmiljeno se nastavlja i poprima nove oblike borbe za taj dio raja na zemlji. Diverzije su na taj dragocjeni hrvatski prostor počele odavno, a potjecale su od unutarnjih neprijatelja. Mine koje su tu godinama postavljane nisu ostale bez posljedica iako u njima nije korišten klasični eksploziv. To je možda i razlog da počinitelji nisu nikad odgovarali za zločine koje su izveli na toj »bisernoj ogrlici« hrvatskog Jadrana. Vjerojatno su imali dobre suradnike pri nekoj lokalnoj ili višoj vlasti, ali nitko u tim slučajevima nije istraživao zapovjednu odgovornost za učinjeno.</p>
<p>Zbog toga se bauk betonizacije, apartmanizacije i bespravne gradnje nekontrolirano širio. Posljedice takvih uspješnih diverzija najbolje pokazuje otok Vir. Taj prostor nekoć zaštićen od planirane izgradnje nuklearne elektrane danas je uništen kao da je ona izgrađena i doživjela havariju. Pokušaji »čišćenja« tog prostora, iako najavljeni beskompromisno, ne idu po planu. Još uvijek se pokušava legalizirati to minsko polje sumnjive izgradnje, iako je opasnost neprijeporno dokazana. A štetno djelovanje na toj lokaciji, ako se ne sanira, širit će se i na druge napadnute otočke, kao i kopnene priobalne zone, jer će primjerom ukazivati na neučinkovitost obrane. Otvoreni rat za otoke, započet pred nekoliko godina također iznutra, diktiran bezobzirnom tržišnom logikom, najavio je rasprodaju otoka, rasprodaju zemaljskoga raja za sitniš. Dok se samoobrana organizirala, neki su prodani, doduše, kao mačak u vreći. Na relativnu sreću, zakonsko oružje spriječilo je rasprodaju pomorskog dobra i izgradnju na nenastanjenim otocima, koja je lažno obećavana potencijalnim kupcima kao jamstvo za njihov mali i drugima nedostupan otočki raj. Kad je takav oblik osvajanja i uništavanja hrvatskog otočja onemogućen, počeli su se razrađivati novi strateški oblici borbe za otoke. Napadaju se pojedini lokaliteti na njima, a sredstva osvajanja su hoteli. Jedan od prvih primjera bio je hotelski kompleks Haludovo na Krku. Nakon »uspješne« prodaje, uslijedilo je brutalno rušenje postojećih zdanja koja su nekoć maksimalnom projektantskom pažnjom uklopljena u otočki krajolik da bi ostale sačuvane one prostorne vrijednosti koje to područje ostavljaju u kategoriji zemaljskoga raja. A onda je trebala uslijediti nasilnička izgradnja s ciljem maksimalnog iskorištavanja i uništavanja. Prostorna obrana, poduprta javnošću i medijskom bitkom za očuvanje hrvatskog raja, osujetila je taj napad. Jedna je bitka dobivena! Pozvan je projektant prvoga Haludova da ponudi novi, jednako kvalitetan projekt. </p>
<p>Investicijama, tim moćnim oružjem, u otočke hotele pokušalo se priključiti i investiranje u neke čudne megalomanske projekte kakav je trebao biti i svjetski centar za prodaju dijamanata (!) na Hvaru. Pod parolom nadopune raja dijamantima, tim bi megakompleksom bio uništen još jedan rajski prostor. Sumnjiva udica ipak nije progutana. Još jedna obrana je uspjela. No, slijede napadi s bokova, čak i izvana. Prodano je dječje odmaralište Jakljan, navodno zajedno s otočkim posjedom, tj. otok. Riječ je o otočiću, pomorskom dobru koje Hrvatska ni u snu ne bi prodala. No, Srbija koja je u bivšoj Jugoslaviji koristila to odmaralište, bez obzira na prethodne međudržavne ugovore, prodala je dječje odmaralište. Kome? Goranu Štroku kojem je hrvatsko zakonodavstvo dobro poznato i koji već vodi spor zbog Otoka života koji mu je neprimjetno pripao kupnjom dubrovačkoga hotela »Excelsior«. Taj investitor koji neprekidno ulaže u hotele, posebice na dubrovačkom području, i to pod nazivima različitih tvrtki, unatoč svemu ide dalje i želi kupiti propale hotele Koločep. Za Koločep se zainteresirala i neprofitna organizacija Otok znanja, s manje novca za otkup većinskog paketa dionica, ali mnogo značajnijim iznosom ulaganja u hotele, iako taj novac nema nego ga namjerava namaknuti iz različitih izvora, pa i europskih.</p>
<p> O čistoći svih tih investicija obrana bi odmah trebala brinuti i razraditi strategiju iz najmanje dva razloga. Prvo, svi koji kupuju hotele Koločep smatraju da dolaze u posjed otoka unatoč tome što se to formalno pravno ne može provesti. Ali »osvajači« znaju - uđu li u taj posao - da postaju gospodari otoka koji diktiraju sve ostale uvjete. Treba se samo prisjetiti slične akcije za hotele na Lopudu, ali je ta namjera jednoga gospodara, pod različitim imenima, na vrijeme onemogućena. Ljaga na tom dijelu hrvatskog otočkog raja ostala je tek na napuštenom franjevačkom samostanskom kompleksu koji je preuzela Francesca von Habsburg s velikim obećanjima investiranja u njega, po iskušanoj recepturi iskorištavanja međunarodnih fondacija u korist hrvatske baštine, iz kojih je većina sredstava nije završila u Hrvatskoj. Stoga je i taj samostanski kompleks, unatoč isteku roka u kojem je obnova trebala početi, ostao u jednako jadnom stanju. Možda zato što nije uspio projekt osvajanja lopudskih hotela i vladanja otokom. Drugi razlog oprezu s Koločepom je u planiranoj izgradnji koja može biti postavljanje novih mina u borbi za osvajanje otoka. Stoga obrani na svim otočkim frontovima ne smije ni za trenutak popustiti pažnja, jer samo tako će odmah uočiti opasnosti poput one koja vreba i na brijunsko otočje agresivnim projektom »Brijuni rivijera« što ipak nije dobio zeleno svjetlo. Raj treba znati sačuvati!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Školstvo oslikava kvalitetu društva </p>
<p>I dok smo po broju visoko obrazovanih debelo ispod EU standarda, po broju visoko obrazovanih ljudi na burzi odavno smo na vodećem mjestu</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>U pedesetak se hrvatskih škola ove godine započeo provoditi Hrvatski nacionalni obrazovni standard, poznatiji kao HNOS. S radošću vrijedi primijetiti svaku reformu koju Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i športa provodi s ciljem uspješnijega odgojno-obrazovnoga procesa.</p>
<p>No, sve su češći i komentari prosvjetnih djelatnika kako je iz godine u godinu sve nezahvalnije raditi u školama, što zbog generacija koje u prvoj i nezaobilaznoj školi - obitelji - nisu primili ono najtemeljnije, što zbog sramotno niskih osobnih primanja onih koji rade u odgojno-obrazovnomu sustavu.</p>
<p> U javnosti se svaki istup prosvjetnih djelatnika, pogotovo štrajk, tumači kao bahatost i arogantnost u zemlji koja broji visokih 380 000 nezaposlenih. Pa čak je ministar Dragan Primorac prijetio neplaćanjem dana provedenoga u štrajku…</p>
<p>I dok smo po broju visoko obrazovanih u odnosu na zemlje Europske unije debelo ispod standarda (sedam do osam posto) bojim se da smo po broju visoko obrazovanih ljudi na burzi odavno na vodećem mjestu. U zemljama Europske unije, uz zdravstvo, obrazovanje je po interesu građana na prvome mjestu. </p>
<p> Nije pretjerano reći da nam se kroz sustav školstva oslikava i kvaliteta društva u kojemu živimo.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog iz Postira</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Solarne toplane </p>
<p>Centralna toplifikacija naših priobalnih naselja solarnom energijom bila bi višestruko korisna</p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA</p>
<p>Centralna toplifikacija stambenih naselja solarnom energijom nešto je o čemu se kod nas još nije ni pisalo. No, u razvijenim zemljama, primjerice Belgiji i Njemačkoj, već su ostvareni pilot projekti, a nekoliko značajnijih s ekonomskog stanovišta su u fazi realizacije.</p>
<p> Centralna toplifikacija stambenih naselja solarnom energijom bila bi naprednija od klasičnih malih kućnih instalacija, čiji su solarni kolektori smješteni na krovištima stambenih zgrada, hotela ili javnih ustanova, jer bi centralno postrojenje imalo efikasnije kolektore, koji bi bili smješteni na jednom mjestu izvan naselja, a ugradnjom automatske regulacije zauzimao bi se najpovoljnij položaj prema suncu tokom dana. </p>
<p> Isto tako centralizirani smještaj solarnih kolektora omogućio bi jednostavniju proizvodnju električne energije, ako bi se išlo na proizvodnju preko fotoelektričnih panela. </p>
<p>Tehnički gledano, rješenje je takvo da se ustvari radi o solarnoj toplani, koja bi proizvodila električnu energiju za republičku energetsku mrežu, a za toplifikaciju stambenih naselja koristila bi se otpadna toplina proistekla iz toga procesa. Električna energija proizvodila bi se preko turboelektričnog generatora u amonijačnom parnom ciklusu, koji bi umjesto kondenzatora imao apsorber. Primarna energija za takvu toplanu bila bi solarna, ali bi se naročito u zimskom razdoblju mogla koristiti energija dobivena spaljivanjem komunalnog ili agrarnog otpada. U takvoj varijanti toplane amonijačnom modulu morala bi se dograditi klasična komora za izgaranje spomenutog otpada, što nije nikakav problem, jer već odavno postoje komercijalni tipovi takvih uređaja.</p>
<p>Ekonomski potencijal predstavljenog tehničkog rješenja je ogroman u slučaju masovne primjene za koju je upravo optimalno naše priobalno područje.</p>
<p>Autor je magistar energetike, nositelj šest patenata u području racionalnog iskorištavanja energije</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U pravosuđu se ipak nešto kreće </p>
<p>Ministrica pravosuđa, gospođa Vesna Škare-Ožbolt nimalo se ne šali. Unatoč ogromnim otporima, brojnim podmetanjima i bezbrojnim opstrukcijama u našem okoštalom i okamenjenom pravosuđu, ona ipak uvodi red u svojem ministarskom resoru.</p>
<p> Naime, u Zakonu o sudovima uvodi se posebna glava o pravu na suđenje u razumnom roku. To je imperativ koji nam već dugo nameće Europa, kao jedan od najvažnijih uvjeta za ulazak u EU. Odgovornost u svemu, a posebno u pravosuđu. Uostalom, tako to radi i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, koji je već u par stotina takvih slučajeva kaznio RH i njene sudove, zbog nepotrebnog odugovlačenja suđenja. </p>
<p>Iz obilja dobrih vijesti treba posebno pohvaliti odluku da se uvedu pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa, protiv kojih se krajem prošle i početkom ove godine podigao skoro cijeli sudački stalež, a i Hrvatska odvjetnička komora (HOK). Dakle, ipak će se uspostaviti novi nadzor rada sudske uprave, uvest će se imovinske kartice za suce. Uvest će se i Ocjena obnašanja sudačke dužnosti. Sudac koji u stegovnom postupku bude kažnjen ukorom, neće moći napredovati dvije godine, a novčana kazna zaustavljat će napredovanje u karijeri. </p>
<p>U Hrvatskoj se konačno nešto ipak pokrenulo. Makar samo u našem pravosuđu. Barem samo u Zagrebu. Sada je samo pitanje koliko će vremena morati proteći da i mi u provinciji to osjetimo. </p>
<p>Ante Rokov JadrijevićBrtonigla</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jesu li baš svi hrvatski političari isti </p>
<p>Stječe se dojam kako je hrvatska javnost sve ravnodušnija kada su ugled i moral nekih naših političara u pitanju. Naime, većina hrvatskih birača zaključuje, kako su svi ili gotovo svi političari isti. Prateći događanja na hrvatskoj političkoj sceni čovjek ne zna da li bi se smijao ili plakao. </p>
<p>Od saborskih zastupnika pa do lokalnih političara hrvatska se javnost naslušala i nagledala svega i svačega. Bilo je tu kokošinjca i lude kuće, ali je bilo zaista teško očekivati drskost i bezobraštinu, kojom su zastupnici »proeuropske moderne« HNS stranke »počastili« vladajući HDZ skandaloznom optužnicom da je zločinačka organizacija, koju je trebalo davno zabraniti. Zar hrvatski narod uporno od 1990. pa do danas, s prekidom 2000.-2003., bira »zločinačku organizaciju« da vodi državu?</p>
<p>Što, pak, reći o ljudima koji trguju mandatima (povjerenjem birača) ili lažno optužuju političke protivnike za trgovanje mandatima? </p>
<p>Pretužno je često vidjeti polupraznu Sabornicu. Ali dobro je da su zastupnici izglasali zabranu prosvjeda pred Saborom i Vladom. Neka prosvjednici svoju gorčinu i frustracije istresu u Maksimiru ili Jarunu, a neka uvažene ostave na miru, kako bi i nadalje nasmijavali Hrvate i »usrećivali« Hrvatsku.</p>
<p>Ivo PancirovZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nema kazne za bahate i agresivne vozače </p>
<p>Djelatnici Zagrebparkinga redovito imaju probleme prilikom micanja vozila jer nesavjesni vozači psuju i žele se svađati </p>
<p>Može li se stati na kraj neodgovornim vozačima koji prilikom parkiranja ili zauzmu više od jednog parkirališnog mjesta ili svojim parkiranjem onemogućavaju prolaz invalidima i djeci? </p>
<p>Upravo zbog takvih sve učestalijih prometnih problema, Vjesniku su se požalili građani Zagreba. Građanka s Vrbana ispričala je kako je plavi »clio« zagradio njezin i još dva automobila. Unatoč žurbi na posao u Traumatološkoj bolnici (!) morala je dvojicu susjeda zamoliti da joj izvezu auto s parkirališta, što su oni uspjeli tek nakon petnaestominutnih »akrobacija«.</p>
<p>Toni Lukačević, slijepi građanin s Vrbika, svjedoči, pak, kako se u njegovom naselju redovito automobili parkiraju na pješačke prijelaze ili preko čitavih nogostupa, što mu, kao slijepcu, stvara velike probleme u kretanju. »Ako hodam brže i štapom ne napipam dobro automobil, mogu se jako ozlijediti«, objašnjava Lukačević. Dodaje da su mu najveći problem dostavna vozila u koja u takvim slučajevima slijepa osoba može udariti glavom. </p>
<p>Zbog svega ovoga građani se pitaju nisu li zapravo »obične budale« zato što su, za razliku od drugih, u stanju ponašati se civilizirano. Jer, dok bi vlasnici tih vozila trebali voziti i ponašati se unutar nekih normi, građani-pješaci svjedoci su da su upravo takvi vozači agresivnije osobe koje si dopuštaju više od ostalih i nikome ne daju da ih »uči pameti«. </p>
<p>Redovito je, naime, iskustvo da se kod prigovora, umjesto prekršitelja, neugodno osjeća oštećeni, koji je izložen i riziku od neželjenih reakcija. </p>
<p> I djelatnici Zagrebparkinga redovito imaju probleme prilikom micanja vozila. »Unatoč tome što su im vozila bila nepropisno parkirana, njihovi vlasnici, ako naiđu za vrijeme dizanja, prave velike probleme. Žele se svađati, a pri tome čujemo najraznolikije psovke. Zna biti vrlo neugodno«, kaže djelatnik Zagrebparkinga. Glavni dispečer u Zagrebparkingu Mladen Gašperov rekao je da policija i komunalno redarstvo nažalost nemaju ovlasti za uklanjanje pa čak niti kažnjavanje neuredno parkiranih vozila, osim ako ona izravno ometaju odvijanje prometa ili zauzimaju označeno invalidsko mjesto. </p>
<p>Iz prometne policije savjetuju građanima da se prilikom takvih incidenata uvijek pokuša sve riješiti ljudski i mirno.</p>
<p>Davor MačekBojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sportski susreti začinjeni poslovnim ugovorima </p>
<p>Zagreb je otkupio petogodišnju licencu za regionalne korporacijske igre pa 2007. očekuje čak osam tisuća sportaša – zaposlenika i poslovnih ljudi </p>
<p>Najveće natjecanje zaposlenika, 16. svjetske korporacijske igre, dalo je ovaj vikend Zagrebu sportsko-turističko ozračje. Zaposlenici različitih svjetskih tvrtki – njih 3124 od kojih je oko 500 stranaca – imali su priliku odmjeriti snagu sa zaposlenicima drugih tvrtki, a izvan sportskih borilišta sklapali su poslovne kontakte s predstavnicima drugih tvrtki.</p>
<p>Nakon svečanog otvorenja Igara na Trgu bana Jelačića, u petak, i sedmominutnog vatrometa u subotu na Jarunu, po gradu su šetale skupine »sportaša« s istaknutim imenima svojih tvrtki.</p>
<p>»Ovo nisu profesionalni sportaši, već rekreativci kojima je pružena prilika da nastupe u organiziranom sportskom natjecanju i to za svoju tvrtku«, objasnio je Dražen Hochecker, direktor Igara i zamjenik direktora Turističke zajednice grada Zagreba. »Prva godina je uvijek najteža«, kaže, »jer se ljudi još nisu upoznali sa smislom tih igara. Kod drugih će biti lakše, a u Zagrebu će ih biti još«. </p>
<p>»Igre su poticaj poslovnim ljudima da se bave sportom. To je vrlo uspješan team building, jer na Igrama možete vidjeti šefa i mladog zaposlenika kako se zajedno natječu. Ipak, razgovori nakon sporta često završavaju unosnim poslovima«, rekla je Maureen Johnston, osnivačica Igara. Jedan od primjera je suradnja SCT-a, britanske telefonske kompanije, i Disneyworlda iz Orlanda, koja je nastala nakon natjecanja u plivanju na prvim Korporacijskim igrama, održanima 1988. u San Franciscu. Višemilijunski posao zaključen je prije proglašenja pobjednika a nakon toga SCT je opremio Disneyworld svojom tehnologijom. </p>
<p>Ina d.d. i Coca Cola Beverages jedine su tvrtke koje su na zagrebačkim Igrama nastupile u diviziji od 150 do 200 sudionika. A među ostalima, snage u 23 sportske discipline odmjerili su zaposlenici Policijske uprave Zagrebačke, Vodafona, Air Francea, IMB/Cisco Systems, British telecoma, University of Glasgow, Gradskog stambenog i mnogi drugi.</p>
<p>Prema riječima organizatora, ovaj je globalni team building uspio, a narednih godina očekuje se trostruko više sudionika. »Otkupili smo petogodišnju licencu za regionalne korporacijske igre pa će se one održavati u Zagrebu od 2007. godine«, rekao je Dražen Hochecker. Licenca vrijedna 100 tisuća eura na sljedećim Igrama trebala bi okupiti oko osam tisuća sudionika. Igre su, procjenjuje se, Zagrebu donijele i višemilijunski prihod jer su svi natjecatelji boravili u gradu o vlastitom trošku. </p>
<p>Gosti iz inozemstva iskoristili su priliku da upoznaju grad, neki samoinicijativno dok su drugi imali turističke obilaske koje im je organizirala matična tvrtka.</p>
<p>»Preko interneta smo pronašli svoj hotel, a subotu popodne iskoristili smo za obilazak grada i Sljemena«, rekao je Jean Michael Ortiz, biciklist i zaposlenik Air Francea, držeći u rukama vodič Zagreba. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Maksimiru obilježen Međunarodni dan zaštite životinja</p>
<p>Kako brže pronaći psa ili mačku </p>
<p>Povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite životinja, koji će biti u utorak, ove su nedjelje u parku Maksimir predstavljene razne udruge koje se brinu o dobrobiti životinja i koje žele pokazati ljudima koliko im životinje mogu pomoći i utjecati na kvalitetu njihova života. Gradonačelnik Milan Bandić Maksimirom je prošetao svog zlatnog retrivera Billa i za utorak najavio otvaranje infocentra na Pešćenici koji će prikupljati i davati sve podatke o nađenim, izgubljenim i traženim životinjama. Ondje će na jednom mjestu biti podaci o životinjama smještenim u udrugama, gradskom azilu u Dumovcu ili u higijenskom servisu. </p>
<p>Sve udruge čija su glavna briga životinje, na svojim su štandovima u Maksimiru predstavile svoje ciljeve i projekte.</p>
<p>Veterinarska škola predstavila je učeničke projekte koji su nastali pod nadzorom profesora. Jedan od njih je i projekt o pticama na Bundeku i o tome što će biti s njima nakon preuređenja toga parka, budući da će one tada izgubiti svoje stanište. Profesorica i veterinarka Ana Verić mentorica je rada koji pokazuje vrijednosti udomljavanja pasa. »Želimo pokazati ljudima što sve psi mogu učiniti za njih. Mi se borimo za dobrobit životinja a usput promoviramo i veterinarsku školu«, rekla je Ana Verić.</p>
<p>Predsjednica Edukacijskog dječjeg centra Aris, Nevenka Sudar rekla je da taj centar provodi edukativne programe po osnovnim školama kako bi djecu učila o životinjama i vlastitoj odgovornosti prema njima. »Naš cilj je prevencija nehumanog ponašanja prema životinjama«, rekla je Nevenka Sudar.</p>
<p>Hrvatska udruga zaštitnika životinja Noina arka trenutno brine o 150 pasa i 250 mačaka. Koordinatorica volontera Tina Kaštela rekla je da je najveći problem Udruge nedostatak volontera koji bi šetali s napuštenim psima i time Udruzi bili od velike pomoći.</p>
<p>Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet predstavila je pse vodiče uz simulatore sljepoće. »Svrha nam je da ljudi osjete kako je to kad te u mraku vodi pas«, rekao je Darko Petreski iz te udruge. On kaže da je za kupnju jednoga psa vodiča i dvogodišnje školovanje kojim se slijepe osobe navikavaju na psa i pas na njih, potrebno 50 tisuća kuna.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brze igračke za velike dečke </p>
<p>Na Mini-autodromu Ayrton Senna na Knežiji održano je u nedjelju Otvoreno prvenstvo Hrvatske u utrci automodela na daljinsko upravljanje i to u klasi velikih modela. U organizaciji Automodelarskog kluba As i Zagrebačkog automodelarskog saveza na autodromu su se skupili mnogi automodelari i u svojim boksovima pripremali vozila za start. Uz ljubitelje automodelarstva, na stazu su tokom dana navraćali i mnogi gledatelji-šetači, privučeni bukom koju proizvode ovi mali automobili. </p>
<p>Veliki modeli su automodeli pet puta manji od pravih automobila, a utrke su se vozile u dvije klase. U Nacionalnoj klasi utrkivali su se modeli koji koštaju oko pet tisuća kuna, a njihove su tehničke karakteristike ograničene pa su to nešto jeftiniji modeli od onih koji se natječu u Super touring cars klasi, u kojoj nema ograničenja za tzv. nabrijavanje vozila. U oba dvije klase pobijedio je najbolji hrvatski modelar Dario Veseli. </p>
<p>Od direktora ovogodišnje utrke, Ante Dujića doznali smo kako je u utrci sudjelovalo 25 natjecatelja iz Zagreba, Rijeke i Osijeka. Nakon kvalifikacijskih utrka za startne pozicije vozilo se polufinale u trajanju 20 minuta i finale u trajanju od pola sata. Pobjednik je onaj koji za to vrijeme odvozi najveći broj krugova. Ovi mali automobili vrlo su stvarne kopije pravih automobila, a uz daljinsko upravljanje, pokreće ih mješavina benzina i ulja. U utrci postižu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od čak oko 85 kilometara na sat.</p>
<p>Prošle godine staza na Mini- autodromu na Knežiji proslavila je 20 godina postojanja što je dokaz da je automodelarstvo ima mnoge obožavatelje. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Šetnjom protiv raka dojke</p>
<p>Šetnjom Zagrepčana od Hrvatskog narodnog kazališta do Cvjetnog trga, te ispijanjem kave kod Charlieja, predvođenim prvom damom Hrvatske Milkom Mesić, obilježen je u subotu Dan ružičaste vrpce odnosno borbe protiv raka dojke. </p>
<p>»Želimo skrenuti pozornost na sve češće obolijevanje žena od raka dojke te potaknuti žene da što češće idu na pregled«, rekla je Nada Kraljević, predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke. Dodala je da bi djevojke već u studentskoj dobi morale obaviti prvi pregled dojki, a žene starije od 25 godina morale bi to činiti jedanput godišnje. Naglasila je da je glavni cilj programa ranog otkrivanja raka dojke otkriti promjene u najranijem stadiju bolesti i smanjiti tako smrtnost od nje za 20 posto u sljedećih deset godina. </p>
<p> Marija Ruža, volonterka Hrvatskog foruma, otkrila je rak dojke prije devet godina u Klinici za tumore. »Rak je bio u početnoj fazi pa je sve dobro završilo«, kazala je.</p>
<p>U Hrvatskoj je rak dojke na prvom mjestu među uzrocima smrtnosti žena od malignih bolesti. Godišnje je čak 2200 novooboljelih žena, a umire ih više od 800. U svijetu oboli od raka dojke svake godine oko milijun žena a najkritičnija je dob između 45. i 60. godine. Rak dojke javlja se četiri puta češće kod žena kojima je majka bolovala od te bolesti. [A.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Glazba za grožđe</p>
<p>Talijanski vinar Carlo Cignozzi laicima je možda ekscentričan, no znalci koje smo zamolili za kratki komentar tvrde da ono što je napravio u nedjelju možda pokrene revoluciju u vinarstvu. Cignozzi je po svome vinogradu u toskanskome mjestu Montalcino razmjestio desetak snažnih zvučnika iz kojih će trsju puštati klasičnu glazbu. Posrijedi je eksperiment u sklopu kojega bi glazbene vibracije navodno trebale izazvati pozitivne biodinamičke učinke na sazrijevanje grožđa u vinogradu. Živi bili pa – pili! [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zlatni Mickey Mouse</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Jedna je zlatarnica iz Hong Konga u nedjelju predstavila svoj novi proizvod. Mickey Mouse, popularni lik iz Disneyevih dječjih crtića, u njihovoj je izvedbi, a u čast kineskoga državnog blagdana, izrađen sav od zlata. Ovaj jedinstveni primjerak visok 80 cm vrijedi oko 1,1 milijun kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>More do 2100. raste za 30 cm</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> – Razina svjetskih mora mogla bi do kraja stoljeća porasti za 30 cm, a loše vrijeme bit će sve češće, tvrde u Institutu za meteorologiju Max Planck. Njihovi računalni modeli pokazuju da će do 2100. globalna temperatura porasti za 4,1 stupanj, a direktor dodaje da će Europu sve češće pogađati ljetne suše i oluje.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prvo prvenstvo u šahoboksu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – U Berlinu je ovoga vikenda održano prvo europsko prvenstvo u šahoboksu, i to u teškoj kategoriji. Tvorci toga neobičnog sporta koji se sastoji u naizmjeničnim šahovskim partijama i boksačkim rundama, tvrde da ova disciplina od natjecatelja iziskuje maksimalnu snagu – fizičku i psihičku. To su, uz ine, pokazali i Bugarin Tihomir Tiško i Nijemac Andreas Schneider. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tisuću gitara za jedan rekord </p>
<p>OSNAEBRUCK</p>
<p> - Više od 1000 gitarista okupilo se u njemačkom gradu Osnabruecku kako bi srušili svjetski rekord u najvećem broju gitarista na jednome mjestu. Nadobudni glazbenici zasvirali su legendarnu pjesmu »House of Rising Sun« The Animalsa, no još nije poznato jesu li ušli ući u Guinnessovu knjigu.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbog seksa s devom tri mjeseca zatvora</p>
<p>DUBAI</p>
<p> – Nakon što ga je sud u Ujedinjenim Arapskim Emiratima proglasio krivim zbog seksa s devom, vozač iz Bangladeša osuđen je na tri mjeseca zatvora. Devi je sudba, međutim, mnogo crnja – u skladu s islamskim zakonom bit će ubijena! Muškarac je sucu priznao da je odnose imao tek s jednom devom u koju se zaljubio. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Mistični zvuk minulih vremena </p>
<p>Program je pretežito bio sjetnoga ugođaja s ponekim življim plesnim, ili virtuoznim stavkom, a bio je usmjeren na njemački barok s komornom glazbom te duhovnim kantatama </p>
<p>Dragocjen primjer uzorne interpretacije rane glazbe pružio je u petak, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu, rijedak ansambl viola da gamba – »Labyrinto« iz Berlina. Voditelj Paolo Pandolfo, nakon školovanja u Rimu, preselio se u Švicarsku da bi proučavao svijet viola da gamba te je postao predvodnik novoga načina sviranja gambe u Europi.</p>
<p> Ansambl »Labyrinto« osnovao je godine 1992. sa svrhom istraživanja bogate literature, u kojoj se taj instrument pojavljivao od 15. do 18. stoljeća. U 16. stoljeću razvila se čitava porodica sličnih instrumenata različitih veličina i visina registara, koji su se pri sviranju držali među koljenima.</p>
<p>Ansambl »Labyrinto« upravo je sastavljen od više vrsta originalnih ili kopija viola da gamba. Paolo Pandolfo svirao je diskantgambu, Rebeka Ruso altgambu, Guido Balestracci tenorgambu, Götz Teutsch basgambu, a Sergio Alvares violone. Bogatstvu zvuka pridonijela je i teorba iz porodice lutnji te pozitiv (male orgulje) za kojima je bio Philippe Despont. </p>
<p>Tim vrsnim glazbenicima koji vrlo pažljivo ugađaju instrumente i međusobno ih usklađuju do savršenstva pridružio se i odličan engleski kontratenor – David Cordier. On se ljepotom svojega prirodno impostiranog glasa i uvjerljivošću interpretacije izvanredno uklopio u autentičnost izvedbe i zajednički zvuk mističnog timbra, koji se od vremena do vremena doimao kao da dolazi iz morskih dubina, ili iz svemira. </p>
<p>Program je pretežito bio sjetnoga ugođaja s ponekim življim plesnim, ili virtuoznim stavkom, a bio je usmjeren na njemački barok s komornom glazbom Samuela Scheidta, Johanna Jacoba Frobergera, Johanna Hermanna Scheina i Johanna Rosenmüllera te duhovnim kantatama Heinricha Schütza, Johanna Christopha Bacha, Dietricha Buxtehudea i Franza Tundera. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Blijesak žarkih boja </p>
<p>Hundertwasserovi likovni radovi koristili su se za ukrašavanje zastava, poštanskih maraka, kovanog novca, postera te murala na školama i crkvama</p>
<p>Otvorenje zagrebačke izložbe grafika jednog od najpoznatijih austrijskih i svjetski znanog slikara, grafičara i arhitekta, Friedensreicha Hundertwassera, upriličit će se u srijedu, 5. listopada, u Galeriji »Mona Lisa«. Kolekcija od stotinjak grafika što će biti prikazana zagrebačkoj publici vlasništvo je austrijskog kolekcionara Petera Infelda, koji već petnaestak godina boravi među inim u mjestu Čižići na otoku Krku. Tako je i svojevrsna pretpremijera zagrebačke Hundertwasserove izložbe održana u »Galeriji Infeld« u Dobrinju.</p>
<p> Posjetitelji izložbe imat će priliku vidjeti prve primjerke otisnute u rotoprint postupku, a to su pak autorove grafike iz »Art Club Mappe« – najznačajnije grafike iz mape »Kišni dan« – te nekoliko grafika njegove posljednje mape koju autor nije stigao signirati.</p>
<p>Valja istaknuti da je Friedensreich Hundertwasser (1928. – 2000.) rođen u Beču kao Friedrich Stowasser, a osim slikanja – barem jednako, ako ne i više – priznat i kao vrhunski arhitektonski umjetnik. Njegovi revolucionarni ekološki stavovi prema arhitekturi nadjenuli su mu titulu »arhitektonskog vidara«. Njegovi likovni radovi koristili su se, pak, za ukrašavanje zastava, poštanskih maraka, kovanog novca, postera te murala na školama i crkvama.</p>
<p> Velik dio svog života Hundertwasser je živio u Veneciji, nedaleko Trga sv. Marka, gdje su ga sveprisutna voda i njezina refleksija te žarko obojena svjetla poticala u kreacijama. Hundertwasser bi se mogao opisati kao slikar kolorist, a žarke boje srž su njegovog opusa. Često bi slikao na ulici koristeći dječje vodene boje i tempere u koje bi, potom, dodavao metalnu prašinu, komadiće tkanine, djeliće papira, zemlje, stakla i slično.</p>
<p>U Hundertwasserovim revolucionarnim arhitektonskim rješenjima prevladavaju zgrade kombinirane sa zelenim površinama te neobični katovi kuća, u kojima razbija simetriju otimajući ih bezličnosti okoliša. Umjetnik je projektirao mnoge zgrade, kako u Austriji tako i u svijetu – uključujući muzeje, škole i crkve – i time zauzeo istaknuto mjesto u suvremenoj umjetnosti. </p>
<p>Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Obećanje novog početka komorne opere</p>
<p>Improvizirane scene i akustičke mogućnosti dvorane spretno je iskoristio redatelj Robert Raponja, a troje pjevača, Cynthia Hansell Bakić, Lidija Horvat Dunjko i Ronald Braus osigurali su simpatije publike</p>
<p>Zahvaljujući spoju entuzijazma i dobre organizacije, komorna je opera, čini se, uspjela ponovno ući u zagrebački glazbeni prostor. </p>
<p>Točnije rečeno u Muzej za umjetnost i obrt gdje je 30. rujna održana premijera dviju opernih jednočinki: »La voix humaine« (Ljudski glas) Francisa Poulenca i »Telefon« Giancarla Menottija.</p>
<p> Datosti improvizirane scene i akustičkih mogućnosti dvorane spretno je iskoristio redatelj Robert Raponja, a troje pjevača, Cynthia Hansell Bakić u »La voix humaine« te Lidija Horvat Dunjko i Ronald Braus u »Telefonu«, s puno su feelinga za scensku igru i osobnog šarma osigurali izvedbama simpatije publike. Valja napomenuti da je dvorana Muzeja za umjetnost i obrt bila ispunjena do posljednjeg mjesta, pa su mnogi prostor za gledanje i slušanje morali potražiti na galeriji.</p>
<p>Obje opere predstavljene su, dakako, u verziji orkestralnog djela reduciranog na klavirsku dionicu, čime je potcrtano važna uloga u njihovu izvođenju pripala pijanistu Mariu Čoporu. On se ponovno pokazao kao muzikalan, precizan, po potrebi fleksibilan, riječju, izvanredno pouzdan suradnik.</p>
<p> Cynthia Hansell Bakić u »Ljudskom glasu« bila je dojmljivo ekspresivna, scenski upravo suverena, no za detaljno razumijevanje finesa njenog monologa trebalo je ipak osigurati adekvatan program s hrvatskim prijevodom integralnog francuskog izvornika. </p>
<p>Tog su problema bili lišeni Lidija Horvat Dunjko i Ronald Braus u »Telefonu«, budući da su (i to s vrlo dobrom dikcijom) pjevali na hrvatskom, pa ih je publika slijedila s lakoćom. </p>
<p>Tragičnost Poulencova »Ljudskog glasa« i šaljivi Menottijev »Telefon« oblikovali su ravnotežu dobrog kontrasta jednog dojmljivog uzorka (moguće) nove zagrebačke komorne operne produkcije. »Telefon«, kao povezni element njihovih sižea (kojim su, usput rečeno, osigurali i sponzorsku potporu hrvatskog T-com-a), ipak se tu razotkriva u svojoj dvojnoj ulozi: kao sredstvo komunikacije, ali i kao nadomjestak, pa čak i prepreka za komunikaciju samu.</p>
<p>Zahvalivši na kraju izvedbe sudionicima i sponzorima, Ronald Braus nazvao je tu produkciju obećanjem novog početka zagrebačke komorne opere. Nije zaboravio upozoriti i na povijesnu važnost rada prisutnih osječkih umjetnika, Antuna i Štefice Petrušić, koji su, još 70-ih godina prošloga stoljeća, postavili u Osijeku obje jednočinke u sklopu ondašnjeg međunarodnog festivala komorne opere.</p>
<p> Ta lijepa gesta priznanja starijim kolegama, pokazatelj je »kulture sjećanja« dosta neuobičajene na našim prostorima, no ona dodatno upućuje na to da se u našem glazbenom teatru nešto »ipak kreće«. </p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izražajno i dojmljivo: »Priča s ruba grada«, kombinirana tehnika na platnu, 2005.</p>
<p>Ranjeni krajolik Mile Skračića</p>
<p>S pravom se kaže da je slikarsko djelo Mile Skračića (1933.) bilo i ostalo vezano za čovjeka, za važna pitanja egzistencije koju nagriza otuđenost – zaborav i nemar za okoliš – no to nije opus ishitrena parolaštva. Skračić slika s mjerom umjetničkog naboja, izražajno i dojmljivo, a trenutačno se predstavlja u Zagrebu, u Izložbenom prostoru Porezne uprave, gdje je postavio 45 novijih slika i crteža skupljenih u ciklus »Ranjeni krajolik«. Tko je ozlijedio zemlju i okoliš? Sam čovjek, koji je i sam ranjiv i već ranjen, rastrgan u sebi između poljuljane vitalnosti i neizbježne prolaznosti materijalnog. Eto još jednog autorski prepoznatljivog propitivanje današnjice unutar kojeg splitski meštar kritički zahvaća u zatečenu zbilju. U takvoj invenciji susreću se i prepleću nadanja i nedoumice, dvojbe i patnja, ništavilo i ozračje onostranog. Naime, svaki pojedinac uvijek iznova propituje sebe i život u svakodnevici, traži odgovor na zgode i pojave što ih donosi život ranjavajući kako jedinku u društvenoj zajednici tako i prirodni okoliš u kojemu pojedinac u društvu živi i stvara.</p>
<p>Zanimljivo je kako stvaralaštvo Mile Skračića vrednuje Andre Brink, književnik i likovni znalac iz Južne Afrike, koji je pisao o slikaru u povodu njegove velike monografske izložbe ove godine u Splitu, u palači Milesi.</p>
<p> – Kao da nam ova platna – piše Andre Brink – žele reći da usprkos svim patnjama, sljepilu i stoljetnim kataklizmama ljudskog roda, čovjek je još uvijek na nogama. I baš ta čistoća vizije duboko umiruje, pobuđuje kod gledatelja svijest o prolaznosti i smrti, ali iznad svega o samilosti i zahvalnosti zbog jednostavne, ali značajne istine da postojimo na ovom svijetu. [J. Škunca]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ministar Biškupić na Skupštini Unescoa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sjedištu Unescoa u Parizu u ponedjeljak, 3. listopada, počinje zasjedanje 33. opće skupštine Unscoa. Opća skupština je osnovno tijelo na kojem se donose odluke država članica, a sastaje se svake dvije godine da bi se utvrdila glavna strategija i područja rada Organizacije.</p>
<p>Riječ je o skupu na kojem sudjeluju izaslanstva svih država članica Organizacije, a Hrvatsku će predstavljati ministar kulture Božo Biškupić koji će 4. listopada govoriti o 60 godina djelovanja Unescoa te o globalnim promjenama koje su u mnogočemu utjecale i na rad te ugledne organizacije. Posebno će i dotaći pitanja zaštite i obnove kulturnog naslijeđa te izložiti takva nastojanja Republike Hrvatske.</p>
<p>Za boravka u Parizu ministar Biškupić sastat će se s glavnim ravnateljem UNESCO-a Kochirom Matsurom i direktorom Centra za svjetsku baštinu Francescom Bandarinom. Uz ministra kulture u hrvatskom izaslanstvu bit će akademik Vladimir Marković, predsjednik Hrvatskog povjerenstva za Unesco, i Neda Ritz, veleposlanica pri Unescou. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Priznanje hrvatskim dizajnerima </p>
<p>Kad netko dobije srebrnu medalju na najstarijem i najvećem natjecanju u području oglašavanja i grafičkog dizajna u SAD-u, Art Directors Clubu New York, što je na posljednjem ADC NY-u uspio studij za grafičko oblikovanje »Bruketa&Žinić« za »Bon Appetit« – godišnje izvješće Podravke, prava vrijednost te nagrade može se shvatiti kada pred očima imamo konkurenciju. Rad Brukete i Žinića izabran je i nagrađen između 193 najbolja rada iz ukupno 12 tisuća pristiglih iz cijeloga svijeta.</p>
<p> Izabrane radove koje slobodno možemo nazvati najboljim od najboljeg na polju grafičkog dizajna od petka 30. rujna može se vidjeti u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU koja je do 14. listopada domaćin 83. godišnje izložbe nagrađenih radova ADC NY, čime je ta putujuća izložba već treći put dostupna hrvatskoj publici. Ove godine nagrađene radove prati i zanimljiva popratna izložba plakata i serigrafija »Punc't« 24 njujorška dizajnera, među kojima i Mirka Ilića, o temi interpunkcijskih znakova.</p>
<p>Izložba godišnjih radova Art Directors Cluba New York (u izvorniku: Art Directors Club Annual Awards) najstarije je i najveće natjecanje na području oglašavanja i grafičkog dizajna u SAD-u. Nakon predstavljanja u New Yorku izložba svake godine putuje po svijetu.</p>
<p> Treći dolazak ADC NY-a u Hrvatsku ponovno organizira VIZUM, Udruga za promicanje vizualne kulture i vizualnih komunikacija koji je ovime, kako je na otvorenju izložbe kazala Iva Babaja, nastavlja širiti vidike i stvarati mogućnost usporedbe sa svjetskim standardima. Nakon putovanja po svijetu vrijedna zbirka ovogodišnjg Art Directors Cluba New York ostaje u Zagrebu kao sastavni dio budućeg Muzeja dizajna. [Martina Kalle]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Mladost neočekivanom lakoćom do Eurolige </p>
<p>Vaterpolski svijet već je počeo »brujati« o novoj Mladosti, koja će ove sezone ravnopravno konkurirati za europsku krunu</p>
<p>Trebalo je biti neizvjesno do posljednje minute posljednje utakmice, no ispalo je kao da su vaterpolisti Mladosti otišli na izlet. Naime, već nakon dva kola kvalifikacijskog turnira za Euroligu mladostaši su u talijanskom Camogliju izborili mjesto u najelitnijem europskom natjecanju. Pritom su održali vaterpolske lekcije prilično »zvučnim« suparnicima. Na otvaranju su sa 15-6 nadigrali mađarski Szeged, dok je u drugom kolu nastradao ruski Lukolil sa 12-3. Vaterpolski svijet već je počeo »brujati« o novoj Mladosti, koja će ove sezone ravnopravno s najjačim talijanskim i mađarskim momčadima konkurirati za europsku krunu. </p>
<p>»Rezultati su plod naše sjajne igre, a ne slabe igre naših suparnika. Istina, i Mađari i Rusi su se predstavili u slabijem izdanju od očekivanoga, ali to ne umanjuje odlične partije naših igrača. Složili smo vrhunsku momčad, od vratara preko bekova i napadača do centara, koji su proteklog vikenda iskazali iznimnu borbenost i želju«, rekao je direktor Mladosti Perica Bukić. </p>
<p>Iako cijela momčad zaslužuje pohvale, protiv Szegeda su najefikasniji bili Kobešćak i Primorac sa četiri pogotka, dok su Burić i Pavlović tri puta zatresli suparničku mrežu. A protiv Lukoila najbolji je strijelac bio Vranješ sa četiri pogotka, Primorac i Burić dva su se puta upisali u listu strijelaca. </p>
<p>»Koliko god je ova momčad nova, jer je u njoj šest novih igrača, ipak se većina njih poznaje iz reprezentacije, cijelo ljeto su proveli zajedno«, ustvrdio je Bukić. </p>
<p>Posebno je raspoložen bio i reprezentativni vratar Pavić, koje u dvije utakmice primio tek devet pogodaka, dok su njegovi suigrači bili trostruko efikasniji. </p>
<p>»Sve što je prošlo kroz obrambene redove zaustavljao je Pavić. Osim toga, sjajno je reagirao i kod nekoliko peteraca«, rekao je Bukić. </p>
<p>Na turniru u Camogliju momčad Ozrena Bonačića prvi put je igrala službenu utakmicu s novim pravilima. Igra je postala atraktivnijom i bržom skraćivanjem vremena napada i ukidanjem pravila kornera. Nova su pravila utjecala na igru mladostaša, ali u pozitivnom smislu. </p>
<p>»Nismo primili nijedan pogodak zato jer smo propustili poštovati nova pravila. Prilagodna je prošla bolje od očekivanog«, rekao je Bukić. </p>
<p>Euroliga je osigurana. No, to je samo prvi korak prema cilju zacrtanom na Savi. Napokon, nije uloženo toliko novca i nisu dovedeni najbolji reprezentativni »primjerci« kako bi Mladost bila prolaznik u Euroligi, već da bi ponovno osvajala trofeje, što nije uspjela prethodne dvije godine. Turnir u Camogliju pokazao je mogućnosti Bonačićeve škvadre, koja će u Euroligi biti jača za Tea Đogaša, koji je ostao u Zagrebu zbog povišene temperature. </p>
<p>»S pravom se možemo nadati final fouru. Iako trenutačno postoji osam do deset klubova koji računaju na završni turnir, mislim da svakome od njih možemo konkurirati. U svakom slučaju slijedi zanimljiva sezona, što je dobro za popularizaciju vaterpola«, zaključio je Bukić. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo već na +29 </p>
<p>Barićeva je Croatia nakon 10 kola također zabila 32 gola, ali ih je 10 i primila </p>
<p>Da su maksimirski nogometaši u drugome kolu u Osijeku uspjeli izboriti barem remi, danas bismo mogli ustvrditi da je ovo uvjerljivo najbolji Dinamov start u sezonu u posljednjih 60 godina. Samo su šest puta »plavi«, nakon prvih deset prvenstvenih kola, uspjeli zgrabiti osam pobjeda, od čega im je to jednom uspjelo u ligi bivše Jugoslavije, a pet puta, dakle, u Hrvatskoj nogometnoj ligi. </p>
<p> U tih su šest slučajeva, pak, samo dvaput ostali neporaženima - 1951. i ujesen 1999. godine. No, aktualna je Dinamova momčad u jednome segmentu ipak nadmašila sve svoje »klupske pretke«. Niti jedna maksimirska generacija nije uspjela »nabiti« tako uvjerljivu gol-razliku. Pobjedom protiv Međimurja u Čakovcu sa 5-1, »plavi« su razliku pogodaka povećali na gotovo nevjerojatnih +29! Uz 32 postignuta pogotka u 10 utakmica lako je izračunati da Dinamo u prosjeku postiže više od tri gola po utakmici! Takvu, zahuktalu »drobilicu« gledali smo još samo ujesen 1996. kada je maksimirski klub, predvođen trenerom Ottom Barićem, naslov prvaka dohvatio s golemim 21 bodom prednosti u odnosu na doprvaka Hajduk. </p>
<p> Barićeva je Croatia nakon 10 kola također zabila 32 gola, ali ih je 10 i primila. Ove se jeseni, pak, Turinina mreža tresla samo tri puta. Maksimirski vratar će samo žaliti što mu je međimurski napadač Robert Mesić, pogotkom u 47. minuti za smanjenje vodstva »plavih« na 3-1, prekinuo lov na rekord HNL-a. Turini je nedostajalo još točno 60 minuta da prestigne rekord Dragana Stojkića iz proljeća 2000. kada pune 684 minute nije primio gol. </p>
<p> Jedan je od razloga što je maksimirska obrana superiorna gotovo kao i napadači svakako i 19-godišnji stoper Vedran Ćorluka. Štoviše, Dinamov je trener Josip Kuže, neformalno pričajući o predstojećem dvoboju hrvatske i švedske reprezentacije, naglasio:</p>
<p> »Vidim da se svi pitaju kako zaustaviti Zlatana Ibrahimovića. Ja bih uz njega postavio Ćorluku. Tu nema greške. Isključio bi ga iz igre u svakom pogledu. Zlatan je umjetnik, a i Ćorluka je takav, ali u defanzivi. Odlično razumije igru.«</p>
<p> U svakom slučaju, Dinamov jesenski procvat polako dovodi i do nekih apsurda. Primjerice, samo su u zadnje tri utakmice maksimirski nogometaši zabili 14 golova! I što ako u sljedećem dvoboju, 15. listopada u Maksimiru, Pulu pobijede s, recimo, 3-0? Velik bi dio, naglo razmaženih navijača, to doživio kao - lagano razočaranje. Jer, navikli su na »petarde« u suparničkim mrežama. A njihova će očekivanja dodatno bubriti uz optimistične izjave maksimirskog trenera. Kuže voli naglasiti da će Dinamo vremenom biti sve bolji.</p>
<p>»Neodgovorno bi bilo govoriti da smo prejaki za ovu ligu«, oprezan je Kuže još uvijek ne zaboravljajući prošlosezonski krah.</p>
<p> »Ovo smatramo apsolutno normalnim stanjem, koje moramo dignuti na višu razinu. To je tek početak, mi razmišljamo o nečem puno jačem! Prava je šteta što nemamo jakih europskih utakmica ove sezone.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Hajduku se napokon malo lakše diše</p>
<p>Ključ je Hajdukove pobjede u čvrstoj obrani, sigurnom Stipi Pletikosi, ali i razigranom Niki Kranjčaru </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je, pobijedivši Varteks sa 3-0, uvjerljivo zakoračio u gornji dio ljestvice, a napadači Bušić i Blatnjak te povratnik u »bijele« Deranja napokon su se iskazali postigavši po pogodak. Ključ je pobjede u čvrstoj obrani, sigurnom Stipi Pletikosi, ali i razigranom Niki Kranjčaru. </p>
<p>U debiju na Hajdukovoj klupi na Poljudu novi je trener Ivan Gudelj prezentirao svoj taktički postulat, a to je da ne želi ići grlom u jagode tražeći pogodak viška. Ne želi jurišati, važnije je ostati netaknute mreže i čekati trenutak napadačke inspiracije. Posložio je igrače u neprobojni blok, prepustivši prostor suparniku, a pogodak je tražio kroz kontranapade. Otvorilo se Bušiću, potom i Blatnjaku, a šlag na pobjedničku tortu stavio je Deranja. S druge je strane bio jalovi i »zeleni« Varteks, koji je samo kružio oko kaznenog prostora. Igrajući u širinu, ostao je bez konkretnijih pokušaja prema Pletikosinim vratima te je unaprijed bio osuđen na poraz. </p>
<p>Hajduk je sada odahnuo, može se mirnije pripremati za nastavak prvenstva. Priželjkuje se proboj prema vrhu te smanjenje bodovne razlike u odnosu na vodeću momčad, naizgled nezaustavljivi i nedodirljivi Dinamo. </p>
<p>»Nama su najbitniji pobjeda i tri boda. Zadovoljan sam igrom, makar je bilo pogrešaka. Odigrali smo dobro u obrani, pogotovo su napadači bili aktivni u defanzivi. Kad je ušao Damjanović, i vezni red je postao čvršći. Grgurović je darovit igrač, ali ne pruža koliko može. Nije dovoljno znati, već treba htjeti i moći«, kazao je Gudelj te održao obećanje i izašao s igračima proslaviti pobjedu u kafiću na Bačvicama, s time da je oko ponoći nestalo struje pa se društvo brzo razišlo. </p>
<p>»Ja izvršavam svoja obećanja, izašao sam s igračima. Nisam dugo bio vani noću i vidio sam kako se mladež provodi. Normalno je da igrači izađu koji put. Nije to ništa strašno, a i tko bi ih kontrolirao. U subotu je bilo baš ugodno, poslije je došao i Bokšić, pa Tudor... Dva ćemo se dana odmarati, a onda počinju pripreme za nastavak prvenstva i susret u Koprivnici. Slavena na gostovanju nismo pobijedili osam godina i bilo bi lijepo srušiti tu neugodnu tradiciju«, kaže Gudelj. Splićanima raspored ne ide na ruku, do kraja jesenskog dijela igraju samo tri utakmice kod kuće, i to protiv Kamena, Pule i Dinama. Tako proboj prema vrhu moraju tražiti na gostujućim travnjacima. Uz to, utakmicu protiv Varteksa pratio je skaut Juventusa Graziani Piagnerelli i u svojoj bilježnici podcrtao imena Nike Kranjčara i Tomislava Bušića, ali je bio razočan što na djelu nije vidio mladog Mladena Bartulovića. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gol koji ne smijete propustiti</p>
<p>Riječ je o 118 minuta izvrsne priče o mladom momku koji se spletom okolnosti nađe u Newcastleu</p>
<p>Kao najpopularnija igra na svijetu i kao sport u kojem je danas jedan od osnovnih ciljeva zarada, nogomet je ipak prerijetko na meti filmskih redatelja. Tako zapravo na prste jedne ruke možemo izbrojiti igrane filmove na nogometnu temu. Filmaši su nogometu uglavnom pristupali dokumentaristički, takvih filmova ima na tisuće. Uostalom, svaki nogometni klub koji imalo drži do sebe ima nekoliko takvih uradaka, za što su angažirani majstori dokumentarnih filmova. Međutim, napraviti igrani film u kojem će se pokušati dočarati život nogometaša ili nekakav fenomen nogometa mnogo je zahtjevnije. </p>
<p>Stoga je film Gol u režiji Dannyja Cannona s glumcima Kunom Beckerom, Marcelom Iures i Stephenom Dillaneom pravo osvježenje u svjetskoj produkciji. Svakako ga valja pogledati, jer nije fiktivna priča poput one iz Bijega u pobjedu, koji je sniman sa zvijezdama osamdesetih godina, govoreći na naivan način o igranju nogometa u zarobljeničkim nacističkim logorima. Ne, Gol je zapravo stvarna priča mnogih današnjih nogometaša. Riječ je o 118 minuta izvrsne priče o mladom momku koji se spletom okolnosti, između kojih je najvažnija njegova hrabrost, nađe u Newcastle Unitedu. Sve je ostalo borba za opstanak, ispričana dramatično uz sve čari, vrline, ali i poroke života nogometnog profesionalca. </p>
<p>Kao i svako dijete, mladi Meksikanac Santiago Munez ima veliki san. No, za razliku od ostale djece njemu se pruža prilika da taj san i ostvari, pod uvjetom da je spreman zanemariti svoj strah, otputovati tisuće kilometara daleko od svoga doma i opstati među jednima od najboljih na svijetu. Jaki pritisak i velika Santiagova osobna žrtva skupo ga koštaju na njegovu putu prema uspjehu, no hoće li to biti dovoljno da ovoga talentiranog i odlučnoga mladoga sportaša i junaka udalji od njegova krajnjeg cilja? </p>
<p>Kad je desetogodišnji Santiago prešao američku granicu, imao je samo dvije stvari: svoju nogometnu loptu i podrapanu sliku Svjetskoga kupa. Odrastajući u Los Angelesu, Santiago (Kuno Becker) radio je mnoge fizičke poslove, ali cijelo je vrijeme njegova strast bila igranje nogometa. Santiagovi pokušaji uvjeravanja svoga oca da bi mogao postati međunarodna nogometna zvijezda bili su priča za sebe: »Na svijetu postoje dvije vrste ljudi. Ljudi koji žive u velikim kućama i ljudi poput nas, koji kose njihove okućnice i peru njihove automobile«, izjavio je stariji Munez. </p>
<p>No, kad Britanac Glen Foy (Stephen Dillane), simpatični bivši nogometaš i nekoć lovac na talente, uoči Santiaga na lokalnoj utakmici u Los Angelesu, prepozna vještog i odvažnog nogometaša, upravo onakvoga kakav je glamuroznom nogometnom klubu engleske Premier lige, Newcastle Unitedu, prijeko potreban. </p>
<p>Sada taj mladi Amerikanac, usred strane zemlje u kojoj je nogomet vjera, a St. James's Park u Newcastleu njezina katedrala, mora dokazati da ima dovoljno odvažnosti i dobrih nogometnih strategija da potpiše ugovor s jednim od najprestižnijih nogometnih klubova na svijetu. Blatni tereni, hladni vjetrovi i bolni udarci njegovih suigrača, zajedno s njegovim osobnim nedaćama, ozljedama i izazovima intenzivnog načina života, samo su neke od prepreka koje Santiago mora prevladati kako bi uspio u tom vrtoglavom i uzbudljivom svijetu vrhunskog nogometa.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb može i mora puno bolje</p>
<p>Bodom može zadovoljniji biti Perkovac, čija je osrednja momčad odigrala nadahnuto protiv prenervoznog Zagreba</p>
<p>Rukometaši Zagreba nisu se vratili praznih ruku s gostovanja u Schaffhausenu. U prvom dvoboju skupine G Lige prvaka hrvatski je prvak protiv švicarskog, predvođenog našim Goranom Perkovcem, odigrao bez pobjednika, 26-26 (13-13) i takvim ishodom više razloga za zadovoljstvo ipak ima Perkovac negoli Lino Červar i Zagreb. </p>
<p>Doduše, istina je da Červar može biti zadovoljan što je njegova momčad na kraju prošla s bodom, a gubila je sa pet pogodaka razlike (2-7, 3-8), povela je prvi put tek u 42. minuti i, u konačnici, osim Blaže Lisičića i Mirsada Terzića, teško koji zagrebaš može dobiti pohvale za svoj nastup. Realno, bod protiv osrednje momčadi, kakav je švicarski Schaffhausen, nikako ne može zadovoljiti momčad Zagrebove kvalitete i ambicija. </p>
<p>Ako pogledamo da je najbolji zagrebaš bio Lisičić, koji je tek tri tjedna u pogonu nakon dvogodišnje katarske epizode i koji posljednjih dana ima problema s leđima, a tijekom utakmice je ozlijedio lisni mišić i takav bio jedina opasnost za domaćine, onda to sasvim dovoljno govori o igri njegovih suigrača, a i o umješnosti Perkovčeve momčadi. Lisičiću se u drugom poluvremenu pridružio Mirsad Terzić, pa su njih dvojica održavali Zagreb na životu. </p>
<p>Igra hrvatskog prvaka trebala je počivati na granitnoj obrani. No, Zagrebova 3-2-1 obrana nije bila ni blizu toga, zagrebaši nisu napravili nijedan prekršaj nad Schaffhausenom, koji je, pak, propuste itekako znao kazniti. Nakon toga se Zagreb branio 6-0 formacijom, da bi na kraju obrana 5-1 počela donositi nekakve rezultate. Igralo se čvršće, pokretljivije, ometajući švicarske napade. Kad je obrana proigrala, obranio je i Beno Lapajne nešto u drugom poluvremenu, što je ulilo malo sigurnosti Zagrebu. No, isto je tako Lapajne i primio nekoliko pogodaka koji idu na njegovu dušu.</p>
<p>Napad je posebna priča. Červar je vrtio postave, tražio rješenje na mjestu organizatora igre, iskušavao Golužu, Vukovića, Špoljarića, Đukanovića, koji je još nešto i napravio, ali dobitne kombinacije vanjske linije nije bilo. Lisičić i Terzić su prolazili individualno, prave akcije nije bilo. Što god da je Zagreb uvježbavao na treninzima, to se u Schaffhausenu nije vidjelo. </p>
<p>Ukupna uspješnost Zagrebovog napada je 42 posto, za 26 golova potrošena je 61 lopta. Schaffhausen je bio uspješniji, ukupna efikasnost je 49 posto, ali ima 15 tehničkih pogrešaka, za razliku od Zagrebovih osam. Kad pogleda suhoparne, ali objektivne brojke, pogotovo individualni učinak pojedinih igrača, Červar ipak nema naročitog razloga biti zadovoljan. Zagreb s ovakvom momčadi i ovakvom logistikom ne samo da može, već i mora bolje. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Skelin: Najvažnije je ostati euroligaš </p>
<p>Na centarskim su pozicijama Skelina nakon četiri godine dočekali neki novi klinci, Damir Markota i Lukša Andrić</p>
<p>Košarkašima Cibone ostalo je još tjedan dana do početka natjecanja i prvog dvoboja u Goodyear ligi protiv momčadi Zagreba u Trnskom. Seriju pripremnih utakmica Anzulovićeva je momčad zaključila upisavši dva poraza protiv moskovskog CSKA i talijanskog Snaidera na turniru u Udinama. </p>
<p>»Rezultati nisu važni, to su samo pripremne utakmice. Još se nismo uigrali, Rančić i ja smo prvi put zaigrali u momčadi. Nisam nikad gledao Rančića kako igra, još nam se za dva mjeseca treba priključiti Baždarić«, kazao je prvi centar cibosa Mate Skelin, za kojeg je dvoboj protiv ruske momčadi bio prvi nakon rehabilitacije. </p>
<p>Ovog mu je ljeta vjerojatno »pozlilo« od silnih vježbi kojima je jačao leđne mišiće. </p>
<p>»Imao sam problema s diskus hernijom, nisam igrao pet mjeseci. Sada je sve u najboljem redu«, kaže Skelin, koji uz Marcelića, Kusa i Penna zaokružuje listu povratnika u »toranj«. </p>
<p>Na centarskim su pozicijama Skelina nakon četiri godine dočekali neki novi klinci, Damir Markota i Lukša Andrić. </p>
<p>»Dugo nisam vidio tako nadarenog igrača kao što je Markota. Andrić ima sve za pravog centra, može pogoditi izvana, ima igra leđima košu. Samo mu u reketu nedostaje malo mase, ali to će lako dobiti s godinama«, potvrdio je Skelin dobro poznatu činjenicu koja vrijedi i izvan košarkaških parketa. </p>
<p>Uz Markotu, Andrića i Skelina, Ciboninu visoku liniju zaokružuju Jurica Žuža i Bennett Davison. U takvoj situaciji Anzulović se (o)lako odrekao mađarskog centra Martona Badera koji je bio blizu Ülkera, ali na kraju ipak nije završio u Istanbulu. </p>
<p>»Zbilja imamo puno visokih igrača, velika je konkurencija«, kazao je Skelin, koji se, nakon što je igrao za Krku, Climamio, CSKA, Pau-Orthez, zaželio domaćih trofeja: </p>
<p>»Cilj nam je svakako domaći kup i prvenstvo, naslovi koji su nam izmakli prošle godine. Ali, ipak nam je najvažnije osigurati novi ugovor s Euroligom. To je prioritet, to je budućnost kluba«, 31-godišnji centar potvrdio je da svi igrači vrlo dobro znaju glavni zadatak cibosa. No, taj zadatak neće ovisiti samo o njima, nego i o čelnicima kluba.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bombe izradio inženjer školovan u Londonu? </p>
<p>Napad su izveli isključivo bombaši samoubojice, pretpostavlja indonezijska policija </p>
<p>Jemaah Islamiah bori se za stvaranje fundamentalističke islamske republike diljem jugoistočne Azije</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bombe korištene u subotnjem terorističkom napadi na Baliju vjerojatno je načinio inženjer školovan u Britaniji, tvrdi u nedjelju londonski tisak. Riječ je o Azahariju bin Husinu (48) koji je 1990-tih godina doktorirao na sveučilištu u Readingu, prošavši prije toga obuku kod Osame bin Ladena. Bin Husin potječe iz Malezije gdje ga znaju pod nadimkom »Rušilac«. On je glavni izrađivač bombi za terorističku skupinu Jemaah Islamiah kojoj pripisuju zadnje napade na Baliju u kojima je poginulo 32, a ranjeno više od stotinu ljudi. </p>
<p>Jemaah Islamiah bori se za stvaranje fundamentalističke islamske republike diljem jugoistočne Azije. Vjeruje se da ta skupina povezana s Al Qaidom stoji i iza ranijih terorističkih napada na Baliju, u kojima je prije tri godine poginulo više od 200 ljudi, uglavnom stranih turista. No dok su ti napadi bili izvedeni kombinacijom samoubilačkih akcija i podmetnutih automobila bombi, ovaj put su napad izveli isključivo bombaši samoubojice, pretpostavlja indonezijska policija. Indonežanski general-major Ansyaad Mbai izjavio je da su na poprištu zadnjih eksplozija, u turističkim mjestima Jimbaran i Kuta na Baliju, pronađeni ostaci tijela bombaša samoubojica. »Ja sam ih vidio. Od njih su ostale samo glave i stopala«, izjavio je on novinskoj agenciji AP. General također smatra da je napade izvela militantna skupina Jemaah Islamiah. On je izjavio da se radilo o trojici napadača. Dvojica od njih pošli su u subotu navečer u dva restorana na otvorenom, u ljetovalištu Jimbaran na Baliju, a treći je otišao u restoran u mjestu Kuta. Sva trojica nosili su na sebi eksplozivne prsluke, koje su detonirali. Indonežanske vlasti vjeruju da su napade organizirali Rušilac Azahari bin Husin i još jedan malezijski bjegunac Noordin Mohamed Top. Još od terorističkih incidenata na Baliju 2002., obojica se nalaze na popisu najtraženijih ljudi u Indoneziji. </p>
<p>Do najnovijih incidenata došlo je samo dva tjedna uoči treće godišnjice prvog terorističkog udara na Baliju u listopadu 2002. Vlasti u Jakarti upozoravaju da ekstremisti planiraju nove napade na strance i turiste u Indoneziji. Simultani višestruki udari izvedeni protiv nedužnih građana zaštitni su znak Al Qaide i grupa koje su s njom povezane. Neimenovani obavještajni izvor izjavio je za britanski list Sunday Times da su u prošlosti brzo nakon napada u Indoneziji slijedili i bombaški incidenti na Filipinima koje bi izvodila tamošnja militantna skupina Abu Sayyaf. »Nove bombe mogle bi biti katalizator za nove napade«, upozorio je spomenuti izvor. U najbrojnijoj muslimanskoj naciji na svijetu, Indoneziji, Bali, koji je nastanjen uglavnom hindusima, nekoć je bio smatran sigurnim otokom. No po drugi put u zadnje tri godine postao je metom islamskih ekstremista, koji žele udariti po zapadnim turistima. Ironijom sudbine, mnogi od njih otišli su na Bali smatrajući ga sigurnijim od Tajlanda i Šri Lanke koje je krajem 2004. pogodio tsunami.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Noć u kojoj je Turcima zastao dah</p>
<p>Početak pregovora Europske unije i Turske povijesna je prilika za obje strane</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U šarolikom ozračju prepunom uzbuđenja, emocija, strahova i nada, Turci su nedjelju jednostavno »prestali disati« očekujući sa zebnjom rezultate ministarske večere u Bruxellesu. </p>
<p>Takvu atmosferu, prepunu političkog naboja, oslikavaju svojim naslovima i vodeći turski listovi. Utjecajni istanbulski list Hürriyet na prvoj stranici objavio je naslov »Kritična večera s turskim jelovnikom«, dok visokonakladni Sabah ima kratak, krupan naslov »Posljednja večera«. Milliyet bruxellsku atmosferu dočarava naslovom »Najkritičniji sati« i komentarom »Posljednji Sezerov apel«.</p>
<p>Iako je službenoj Ankari otvaranje pregovora o priključenju moćnoj europskoj zajednici naroda obećano još prošle godine, približavanjem 3. listopada, turskoga dana »D«, u cijelu priču se iznenada umiješala Austrija. Zemlja koja se u XVI. stoljeću uspješno obranila od najezde Osmanlija, oštro se usprotivila ulasku Turske na Zapad. Umjesto punopravnog članstva, Austrijanci su ponudili Ankari »privilegirano partnerstvo«. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je vrlo ljutito reagirao na austrijski prijedlog. On je svom kolegi u Beču Wolfgangu Schüsselu jasno stavio do znanja da Ankara neće prihvatiti ništa manje od punopravnog članstva u EU. Poručio je da »privilegirano partnerstvo« nije opcija koja odgovara turskim ambicijama. Izgleda da je Erdogan ipak uspio »omekšati« Schüssela. »Naš telefonski razgovor je protekao u vrlo pozitivnom i ugodnom ozračju«, rekao je Erdogan.</p>
<p>Pregovori Europske unije s Turskom bit će povijesna prilika za obje strane. Prevladavajuća ocjena je da bi njihov neuspjeh mogao imati teško sagledive posljedice po buduće odnose Zapada s muslimanskim svijetom. Turska bi u slučaju prijema u EU, bez obzira koliko bi put do toga trajao, omogućila kohabitaciju islama i kršćanskog Zapada. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Etički skandali« potresaju Bushevu administraciju </p>
<p>Novinari na platnoj listi Washingtona zbog prikrivene podrške novom zakonu u školstvu</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Seriji etičkih skandala koji posljednjih dana tresu Bushevu administraciju u njenoj republikanskoj bazi, počevši od optužnice protiv kongresnika Toma DeLaya, do istrage burzovnih spekulacija senatora Billa Frista, dodana je još jedna: Administracija predsjednika Busha prekršila je zakon ilegalnom prikrivenom propagandom, stavljajući na platnu listu novinare koji su pokušali pomoći da njena skupa inicijativa u području školstva lakše prođe sud javnosti. To su navodi kongresnog izvješća koje je proteklih mjeseci istraživalo američke edukacijske fondove.</p>
<p>Istragu su pod Capitol Hillom inicirali već znani Bushevi politički neprijatelji, demokratski senatori Edward Kennedy i Frank Lautenberg. Oni su početkom godine krenuli od otkrića da su predstavnici administracije u Washingtonu, navodno, iz posebnog fonda Odjela za naobrazbu platili tisuće dolara znanom kolumnistu i televizijskom komentatoru Armstrongu Williamsu kako bi im on pomogao u promociji, po svemu sudeći, sad već propale inicijative Zakona o nezapostavljanju niti jednog djeteta prema kojem niti jedno dijete u Americi, bez obzira na svoj rasni ili materijalni status, ne bi zaostajalo u obrazovanju. Zbog svega toga, Busheva je administracija je u defenzivi. Predsjednik će se morati braniti od optužbi da je podržavao, ili izravno sudjelovao u namještanju nekompetentnih državnih službenika na visoke položaje u vladinim agencijama. </p>
<p>Najnovije kontroverze vežu se i uz ime Ellen Sauerbrey, bivše šefice Bushevog republikanskog izbornog stožera u saveznoj državi Marryland. Njoj je predsjednik, očito kao nagradu za lojalnost, namijenio mjesto direktorice važnog odjela State Departmenta zaduženog za izbjeglice i ratne migracije. Bar jedna znana međunarodna agencija koja se bavi migracijama i izbjeglicama, stacionirana u Washingtonu, uputila je diskretno protivljenje Bushevom kabinetu zbog najave ovog imenovanja. </p>
<p>Ova agencija kojoj bi šezdesetosmogodišnja Sauerbrey trebala biti na čelu e svojevremeno je bila angažirana i na zapadnom Balkanu; posebno efikasno poslije egzodusa kosovskih Albanaca, nakon NATO-ove intervencije na Kosovu 1999. godine. Očito je da su te istrage i kontroverze intenzivirane, kako su to analitičari još proljetos i najavljivali, u okviru vruće političke jeseni za Busha. To je zapravo početak demokratske kampanje za kongresne i lokalne izbore sljedeće godine. </p>
<p>Bijela kuća će se narednih dana morati suočiti i s u medijima najavljivanim gnjevom učiteljskih sindikata, kojima se mnogo obećavalo, a malo toga je ispunjeno. Prave žrtve su ipak polaznici osnovnih i srednji škola u. Oni su preko Busheve inicijative trebali konačno poboljšati svoje znanje u matematici i čitanju. A slabi rezultati u ovim područjima, u američkim javnim školama postaju već kronični problem, pa i simbol socijalne neosjetljivosti ove administracije, kao što su i nedostupno zdravstveno osiguranje i neadekvatna socijalna skrb za više od 40 milijuna Amerikanaca. Demokrati će to nezadovoljstvo sigurno pokušati pretvoriti u politički kapital.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Karen Williams druga žena u Vrhovnom sudu SAD-a?</p>
<p>Američka sutkinja Karen Williams mogla bi biti druga žena izabrana u američki Vrhovni sud. Ona bi, prema informacijama u Washingtonu, u toj utjecajnoj pravosudnoj instituciji mogla naslijediti Sandru Day O'Connor koja odlazi u mirovinu. Da će za Vrhovni sud nominirati ženu ili pripadnika manjina, američki predsjednik George Bush je dao naslutiti nedavno, rekavši da »različitost predstavlja jednu od kvaliteta zemlje«. Poznavatelji prilika u SAD-u procjenjuju da je prva dama SAD-a osobito utječe na Busha da sutkinju Day O'Connor naslijedi žena. </p>
<p>Karen Williams, sutkinja prizivnog suda u Južnoj Karolini od 1992. godine, ima dugogodišnje iskustvo u odvjetništvu.</p>
<p>Javnosti je postala poznata 2004. godine za vrijeme žalbenoga postupka u slučaju Zachariasa Moussaouija, optuženoga za terorističke radnje. Sudsko je vijeće tada u presudi naglasilo da je pravo na pravično suđenje uvijek ispred nakane vlade da zadire u prava pojedinca, pa bio on i optuženik. Savezna je vlada, naime, u tom postupku branila svoje pravo da u ime nacionalne sigurnosti ne otkriva imena svojih svjedoka. Williams se tada, međutim, nije suglasila s presudom. U izdvojenom je mišljenju napisala da nacionalna sigurnost nadilazi neke uobičajene uzuse sudskoga procesa. U slučaju Moussaouija, smatrala je Williams, princip pravičnoga suđenja spriječio bi »vladu da ispunjava svoje zadaću u vojnim, ratnim i vanjskim pitanjima«. </p>
<p>Williams, inače poznata po konzervativnim gledištima, nije osobiti protivnik pobačaja. Na popisu kandidatkinja za Vrhovni sud ljetos su bile i sutkinje Priscilla Owens i Janet Rogers Brown. Tada je, naime, Day O'Connor najavila da odlazi u mirovinu. </p>
<p>U međuvremenu je umro i predsjednik Vrhovnoga suda William Rehnquist. Senat je minulog tjedna potvrdio relativno mlađeg suca Johna Robertsa za Rehnquistova nasljednika. Kandidatkinje Owens i Rogers Brown su u međuvremenu imenovane na dužnost u Savezni prizivni sud.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kineskim roditeljima dopušteno i drugo dijete! </p>
<p> U nekim izvješćima navodi se da je na 10 milijuna stanovnika bilo do 120.000 pobačaja i sterilizacija</p>
<p>Godišnjice nove Kine (1. listopada) nekad su se obilježavale prvom eksplozijom atomske bombe, slanjem sve snažnijih raketa u orbitu, osvajanjem svemira i ostalim velikim »radnim pobjedama«. Uoči sadašnjeg obilježavanja dana, kad je 1949. Mao Zedong u Pekingu proglasio NR Kinu, napredak se pokazuje s nekoliko naoko nebitnijih ali za Kineze i odnose u svijetu veoma važnih novosti. Priznalo se npr. djelovanje muslimanskih separatista u pokrajini Xinjiang, što se dosad tajilo. Sada se kaže da su »teroristi, povezani s međunarodnim skupinama poput Al Qaide«, u proteklom desetljeću izveli 260 napada, ubili 160 i ranili 440 ljudi. U jednom od tih napada, u ožujku 2003., u susjednom Kirgistanu, bilo je više od 20 mrtvih. Odlučeno je da se više neće tajiti ni broj žrtava prirodnih katastrofa, nesreća i epidemija. Na velike vojne vježbe, s nekih 16.000 vojnika, u pokrajini Unutarnja Mongolija, prvi put su pozvani strani promatrači SAD-a, Rusije, NATO-a i još dvadesetak zemalja. </p>
<p>Za svijet možda najzanimljivije: mijenja se politika priraštaja. Mao Zedong je prije pedeset godina poticao rađanje kako bi jačao državu. No, kad je prije tri desetljeća Kina prešla milijardu stanovnika i svake se godine rađalo oko 15 milijuna djece, počeo se osjećati paničan strah od eksplozivnog priraštaja i potrebe da se milijunima mladih osigura školovanje i zaposlenje. Stoga se posljednjih 25 godina strogo provodila politika jednog djeteta u obitelji, drugo se dopuštalo samo iznimno, a treće kažnjavalo smanjivanjem plaća roditeljima. </p>
<p>Lokalni dužnosnici prisiljavali su parove da se poslije prvog djeteta steriliziraju ili da majka pobaci drugo dijete, ponekad i u visokoj trudnoći. Zbog tradicionalne želje da jedino dopušteno dijete bude sin, učestali su pobačaji pa i ubojstva ženske djece, što je izazvalo ozbiljnu neravnotežu. Prema službenim podacima, na 100 djevojčica rađalo se 119 dječaka. Sve više muškaraca ostajalo je bez žena, tako da će ovih godina biti više od 23 milijuna »suhih grana«, kako nazivaju mlade samce. A takvi su najnestabilniji dio društva, prijetnja sigurnosti zemlje. Povećao se i broj otmica, preprodaje djevojaka i ostalog kriminala. Od 2002., ublažava se politika jednog djeteta u obitelji, a sad su se pojavila izvješća da se smjenjuje, pa i kažnjava one koji su prisiljavali žene na pobačaje ili parove da se steriliziraju. Samo u okrugu Yinan, u pokrajini Shandong, od ožujka je bilo najmanje 7000 sterilizacija ili prisilnih pobačaja. U nekim izvješćima navodi se da je na 10 milijuna stanovnika bilo do 120.000 pobačaja i sterilizacija. </p>
<p>Strah od priraštaja stanovništva smanjen je i - iseljavanjem. Kinezi nekad nisu smjeli slobodno putovati po svijetu. U 1980-ima bio je to jedan od najčešćih propagandnih prigovora zapadnjaka, najglasnije iz SAD-a. Sve dok glavni arhitekt kineskih promjena Deng Xiaoping nije ljutito poručio Amerikancima: »Koliko Kineza želite - deset, dvadeset milijuna? Možemo vam ih već sutra poslati«. </p>
<p>Prigovori su prestali, a iseljavanje, ilegalno i legalno, sve je vidljivije. Kinezi odlaze ne samo susjedne nego u sve zemlje svijeta. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Apartmanizaciji zabranjen ulaz</p>
<p>U Tunjaricama s pogledom na Novigradsko more gradit će se hotel visoke kategorije s kongresnom dvoranom, bazenom i igralištima</p>
<p>Uz dva obiteljska hotela, Pavlinku (Branka Klanca), povratnika iz Njemačke i novootvorenu Luciju (Roka Brale), slikovito Posedarje, nadomak dvaju Masleničkih mostova, koje se ozbiljno priprema za turističko-gospodarski uzlet, trebalo bi uskoro promijeniti izgled. Naime, na predjelu Tunjarice, podno Zelene glavice, s Novigradskim morem kao na dlanu, gradit će se novi hotel s kongresnim središtem koji bi bio otvoren cijele godine. Osim što bi gradnja zaposlila lokalno stanovništvo, posao bi dobili i mladi kvalificirani radnici hotelsko-ugostiteljske struke i drugih uslužnih djelatnosti. </p>
<p>Hotel bi trebala graditi renomirana hrvatska tvrtka Ingra s iskustvom na domaćem i inozemnom tržištu, koja je na nedavnom natječaju, među pet domaćih i inozemnih ponuđača, ponudila najbolji program i uvjete. Tako su, naime, otpale sve želje potencijalnih ulagača koji su od općine Posedarje kanili kupiti zemljište, graditi i unovčiti apartmane. </p>
<p>»Takvi nas poslovi nisu zanimali. Mislimo dugoročnije na razvoj našega kraja i nismo skloni rasprodajama. Utemiljit ćemo poduzeće Posedarska rivijera koje će budućnost turističkoga razvoja imati u svojim rukama. Drago nam je što je Ingra prepoznala naše namjere i što će u zajedničkom projektu naći svoju računicu i što će ostvarenjem projekta kvalitetno i obostrano korisno promijeniti sliku na ulazu u Posedarje«, kaže Ive Juričević, načelnik općine koja se davno pročula po proizvodnji pršuta i koja gradnjom autoceste, novog-starog Masleničkog mosta i drugih prometnica, postaje sve zanimljivija za razvojne programe. </p>
<p>Naime, na tom području Posedarje ima četrdesetak hektara zemljišta, koje će i pri gradnji hotela zaštiti kao svoju imovinu, otvoriti mogućnosti zapošljavanja i primati goste tijekom cijele godine. Posedarci i Ingra pred potpisivanjem su ugovora, a vjeruje se da bi se kompletan projekt trebao ostvariti do kraja 2009. godine. Ukupno bi ulaganje iznosilo 92 milijuna eura, što bi u nadolazećem vremenu bila i jedna od najvažnijih investicija u hrvatskom turizmu. </p>
<p>Posedarci su naišli na razumijevanje u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, a zahvalni su i hrvatskoj vladi što je otvoren novi-stari Maslenički most, žila kucavica Obrovca, Maslenice, Starigrada i drugih mjesta s ličke strane Velebita. </p>
<p>Gradnjom novog hotela s kongresnom dvoranom, bazenom i teniskim igralištima, Posedarje će biti, kako se to slikovito već govori, ulazna vrata dalmatinskog turizma. Na broj gostiju i razvoj utjecat će i blizina nacionalnih parkova Plitvičkih jezera, Paklenice i Krke. </p>
<p>O vrijednostima zadarskog zaleđa, kao područja za kvalitetnu proizvodnju ekološke hrane i razvoj selskog turizma, govorio je na netom završenom Zagrebačkom velesajmu i Ivo Grgić, župan Zadarske županije, čiji su voćari, povrćari, vinogradari i maslinari, a s njima i stočari, pokazali svoje mogućnosti i tržišne vrijednosti. Župan Grgić je obećao da će se čuvati svaki pedalj zemlje i mora preko Ravnih kotara do Bukovice, kako bi se zaštitila područja na kojima se uzgaja zdrava hrana.</p>
<p>Već su uređeni deseci kilometara cesta i vodovoda, pa stanovništvo neće iseljavati i tražiti posao u Rijeci, Zagrebu i inozemstvu. U blizini Posedarja je i zračna luka u Zemuniku, što će uz brze prometnice i blizinu Zagreba (dva i pol sata vožnje), utjecati na povećanje gostiju, pa se očekuju novi pomaci u zajedničkom programu Ingre i Poglavarstva Općine Posedarje. </p>
<p>Milan Sigetić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Viroza nije bauk</p>
<p>Roditelji često pogrešno postupaju, jer djecu čim im se malo povisi temperatura vode liječniku</p>
<p>Visoka temperatura, kašalj i povraćanje neki su od simptoma adenoviroza koje ovih dana pune liječničke ambulante. Iako se svake godine javljaju početkom jeseni, stanje na terenu potvrđuje više oboljelih nego lani. Prema riječima dr. Diane Puževski, pedijatrice Doma zdravlja Zagreb Zapad, ovih dana u prosjeku dnevno prime i šezdesetak pacijenata. </p>
<p>Prošli je vikend samo prijepodnevna smjena primila osamdesetoro mališana od 18 mjeseci do tri godine. Djeca koja im dolaze u ambulantu imaju otečene limfne čvorove što nije čudno, ističe dr. Puževski, jer virus zahvaća limfatična tkiva. Njih, naime, ima i u crijevima pa se uz spomenute simptome javljaju i probavne smetnje, ponajprije mučnine. To što je više oboljele djece jasličke dobi, pedijatrica objašnjava time što je kod njih nedovoljno razvijen imunološki sustav pa su podložniji virusima. Napominje kako roditelji često pogrešno postupaju, jer djecu čim im se malo povisi temperatura vode liječniku. To ne treba činiti nego valja počekati, ako je riječ o vrućici, da se razvije određena klinička slika bolesti. </p>
<p>Ako su takvi simptomi dulji od 48 sati dijete svakako treba dovesti liječniku, kaže ona, dodajući da je čekanje isključeno ako je riječ o povraćanju ili pak temperaturi koja rektalno prelazi 38,5 stupnjeva Celzijusovih. Osim djece, doznajemo, adenoviroze su ovih dana zabilježene i u ostale populacije, ali s blažim simptomima. Kad dijete dobije visoku temperaturu, rekla nam je dr. Puževski, mora se paziti da ne dođe do dehidracije, odnosno konvulzija. Odraslima bolest prolazi s blažim simptomima, a uglavnom se tuže na grebanje u grlu, glavobolju, uz povišenu temperaturu i gubitak apetita. Adenoviruse, kaže naša sugovornica, treba shvatiti ozbiljno, jer ako dođe do komplikacija bolesti, mogu osim upale uha, pluća, donjih dišnih putova izazvati i serozni meningitis.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Dvojica mladića ubijena, treći kritično</p>
<p>Ubijeni su Valentin Odoljević (15) i Ante Piličić (23) , dok je ozljede opasne po život zadobio Valentinov brat Miroslav Odoljević (18)</p>
<p>POŽEGA</p>
<p> – Stravični krvavi obračun, koji je rezultirao dvostrukim ubojstvom i pokušajem ubojstva, zbio se u noći na nedjelju, oko 3,15 sati u mjestu Kaptol, nedaleko od Požege, ispred disco kluba »Bor«. </p>
<p>Izmasakrirani s nekoliko uboda nožem, ubijeni su petnaestogodišnji Valentin Odoljević iz sela Podgorje, te dvadesettrogodišnji konobar iz »Bora« Ante Piličić iz Kaptola, dok je teške ozljede opasne po život zadobio Valentinov brat Miroslav Odoljević (18), koji je još uvijek u kritičnom stanju. Prema prvim informacijama, do ovog krvoprolića je navodno došlo nakon što je Valentina Odoljevića ispred »Bora« nožem napala jedna mlađa muška osoba. Vidjevši što se događa, u pomoć su mu priskočili konobar Ante Piličić i brat Miroslav Odoljević, koji su potom također napadnuti i izbodeni nožem. </p>
<p>Zgroženi zločinom Kaptolčani prepričavaju da je mladi napadač došao u društvu s grupom poznanika te da su se svi nakon masakra odvezli automobilom u pravcu Velike. Mnogi tvrde da napadača, kao ni i mladiće koji su bili s njim, nikada prije nisu vidjeli u Kaptolu, te da nije riječ o »domaćim dečkima«. </p>
<p>Očevid je na mjestu krvavog obračuna obavio istražni sudac požeškog Županijskog suda, Branimir Miljević. Djelatnici požeško-slavonske PU u nedjelju su popodne uhitili dvojicu mladića za koje se sumnja da su sudjelovali u dvostrukom ubojstvu te pokušaju ubojstva. Kako doznajemo mladići su uhićeni u Orahovici, policija nije otkrila njihov identitet, a radi se o državljanima BiH koji u okolici Orahovice izvode šumske radove. </p>
<p> Navodno su braća Odoljević prije oko mjesec i pol dana došli u fizički sukob za blagdan Male gospe u Kutjevu sa nekima iz osumnjičene skupine, koji su očito sada došli »naplatiti neraščišćene račune«.</p>
<p>Maja Saler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nasilnik smješten na psihijatriju</p>
<p>Optužba za pokušaj ubojstva djeteta – odbačena je jer djetetova majka nije željela svjedočiti protiv supruga</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Mikeleu Pongracu pravomoćnom je presudom čakovečkog Općinskog suda određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu zbog zlostavljanja u obitelji s posljedicom teške tjelesne ozljede i nasilničkog ponašanja u obitelji. On je početkom godine teško pretukao svog tada jednomjesečnog sina, a prvotne optužbe za pokušaj ubojstva djeteta nakon istrage pale su u vodu. U istrazi je, naime, provedeno vještačenje djetetovih ozljeda, kojim se nije mogla utvrditi njihova starost, a pokazalo se i da djetetove ozljede nisu bile opasne po život. Cijeli je spis stoga sa Županijskog prebačen na Općinsko državno odvjetništvo, koje nije moglo ni podići optužnicu za teško ozljeđivanje, jer djetetova majka u istrazi nije željela svjedočiti protiv supruga. Pongraca se teretilo da je svoju suprugu Martinu psihički i fizički zlostavljao tijekom cijele prošle i početkom ove godine. Vrijeđao ju je, nazivao pogrdnim imenima i tukao, čak i udarao željeznom šipkom. Istukao ju je i 9. veljače, kad je pretukao i jednomjesečnog sina, kojeg je rukom udarao po glavi i nanio mu trostruki prijelom lubanje. </p>
<p>Pongracova supruga premlaćivanje djeteta prijavila je zabočkoj policiji tek 11. veljače, jer je nakon događaja sa sinčićem pobjegla roditeljima u Veliko Trgovišće. Pongrac se inače nije sjećao da je sina pretukao. Priznao je da je toga dana pio razna alkoholna pića i miješao ih s tabletama za smirenje, no ničega se nakon toga, nije sjećao. Stoga je posumnjao da su ozljede nastale kad je njegova supruga dijete vozila k svojima u Zagorje, jer u automobilu nije bilo sjedalice. I vještaci su utvrdili da djetetove ozljede nisu nastale udarcima, nego udaranjem glave u neku prepreku. Provedeno je neuropsihijatrijsko vještačenje samog Pongraca, koje je pokazalo da je u trenutku počinjenja djela bio neubrojiv, pa mu je slijedom toga i određen smještaj u ustanovu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>20 mjeseci za otmicu poslovnog partnera</p>
<p>Optuženi je tvrdio da su otmicu izveli njegovi čuvari bez njegovog znanja i odobrenja</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Krešimir Miholić nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda osuđen na godinu dana i 10 mjeseci zatvora zbog otmice. Miholića se teretilo da je 22. svibnja 1992. godine u Varaždin pozvao svoje poslovne partnere Borisa Veblea i Andreja Juneza Alkhatiba, kako bi od njih silom utjerao oko 40 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara, koliko je iznosio poslovni dug njihovih poduzeća. Pozvao ih je i na ručak na Varaždinbreg, a istovremeno je angažirao nepoznate osobe, odjevene u maskirne odore, koje su, kad su Veble i Aklhatib izašli iz gostionice »Češljaš«, naredile njima i njihovim prijateljima Milanu Taliču, Gregoru Oblaku i Suzani Predojević da krenu s njima »jer su oni policajci«. </p>
<p>Nepoznate osobe zatim su ih odvezli u Zagreb u jedan stan u Lenjingradskoj ulici, a potom ih 23. svibnja odvezli u jednu vikendicu u blizini Velike Gorice. Tom su prilikom čuvari u maskirnim odorama, kao i sam optuženi, prijetili da će ih držati zatvorenima, pa i ubiti, ako na Miholićev račun ne doznače novac koji su mu, navodno, bili dužni. Naredili su im i da telefonom nazovu svoje obitelji koje su trebale organizirati sakupljanje novca i isplatu duga. Dva dana kasnije oštećeni su uspjeli nagovoriti svoje čuvare da ih oslobode, plativši im za to četiri tisuće slovenskih tolara.</p>
<p>Miholić je u svojoj obrani potvrdio da se s oštećenicima susreo u Varaždinu i Varaždinbregu. Dio njih bili su njegovi poslovni partneri, dok su se ostali slučajno našli u tom društvu. Rekao je i da nema nikakve veze s njihovom otmicom, jer je poslije ručka na Varaždinbregu ostao u gostionici plaćati račun, a dvojica njegovih tjelesnih čuvara sami su, bez njegovog znanja, otmicu proveli u djelo, i on nije bio uključen u daljnji tijek događaja. Jerko Vukas u ono je vrijeme bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova i on je, prema Miholićevim riječima, odredio dvojicu tjelohranitelja koji su Miholića svuda pratili. Vukasovo svjedočenje bilo je zatvoreno za javnost.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stanodavku zatukao drvenim kolcem po glavi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slučaj ubojstva 83-godišnje Ane Penčić, koja je u subotu popodne pronađena mrtva u svojoj kući na Kraljevcu, za što su, prema prvoj verziji događaja, osumnjičeni nepoznati provalnici, mogao bi samo dan nakon događaja biti brzo razriješen. Djelatnici kriminalističke policije su, radeći na tom slučaju tijekom noći na nedjelju, došli do indicija koje ukazuju da počinitelji nisu provalnici koji su došli »izvana«, već da je staricu ubio jedan od muškaraca kojemu je ona iznajmljivala stan. Podsjetimo, Penčić je dva stana u prizemlju svoje obiteljske kuće već neko vrijeme iznajmljivala jednom 25-godišnjaku te jednome 19-godišnjaku, a upravo je 25-godišnjak u subotu oko 18 sati nazvao policiju te im javio da ga je u blizini kuće fizički napao jedan muškarac. Policija je, nakon dolaska, u kući pronašla mrtvo tijelo žene te su uočili okolnost koja je upućivala da bi ubojica mogao biti netko tko je dobro poznavao kuću. Naime, ulazna vrata stana u kojemu je živjela žena bila su otključana, ali je tijelo bilo zaključano u jednoj od prostorija stana. Iz vidljivih ozljeda dalo se zaključiti da je Penčić ubijena udarcima tupog predmeta po glavi. No, nakon što su na obavijesni razgovor priveli podstanare, ispostavilo se da verzija priče 25-godišnjaka ima puno »rupa«. Npr, nije sa sigurnošću znao reći koliko ga je osoba napalo ispred kuće, te je stalno mijenjao iskaz. Policija je zbog toga u nedjelju rano ujutro pribavila nalog istražnog suca za pretragu prostorija koje je koristio 25-godišnjak, tražeći predmet kojim je Penčić ubijena, te su, kako neslužbeno doznajemo pronašli drveni kolac za koji se pretpostavlja da je njima žena ubijena. Nismo uspjeli doći do informacije o motivima koji bi nagnali 25-godišnjaka da ubije stanodavku, no, motivi će ubrzo biti vidljivi iz same kvalifikacije djela. Naime, osoba koja ju je ubila vjerojatno će biti optužena za »obično« ubojstvo, što bi značilo da je između osumnjičenika i oštećene neposredno prije ubojstva došlo do nekakvog sukoba, a ne da je riječ o ubojstvu iz koristoljublja. </p>
<p>Marin DeškovićVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nađen heroin i krivotvoreni euri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog zloporabe opojnih droga policijski su službenici Odjela kriminaliteta droga proveli obradu nad Željkom L. (42) i Aleksandrom B. (52), i zaplijenili 190,9 grama heroina. </p>
<p>Naime, u srijedu su u večernjim satima u centru grada zagrebački policajci uhitili Željka L. i kod njega pronašli 0,5 grama heroina. Obradom je utvrđeno i da je Željko neposredno prije uhićenja drogu kupio od Aleksandra B. kojeg su potom u srijedu navečer policajci uhitili u zagrebačkom naselju Vrbik. Idućeg je dana pretražen stan u kojem je neprijavljeno boravio Aleksandar B., i tada je pronađeno 190,4 grama heroina, 37 grama smjese paracetamola, koju je miješao s heroinom kako bi dobio veću količinu droge za prodaju, digitalna vaga s tragovima heroina te 6450 kuna, 100 američkih dolara i 50 eura, iznosi za koje se opravdano sumnja da su pribavljeni prodajom droge. Također je pretragom pronađena i novčanica od 100 eura, a za koju se sumnja da je krivotvorena. </p>
<p>Aleksandar B. je do sada u policiji evidentiran kao počinitelj imovinskih delikta, dok je Željko L. koji je zatečen sa 0,5 grama heroina do sada više puta evidentiran zbog kaznenih djela zloporabe opojnih droga, te imovinskih delikata. </p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade Aleksandar B. u četvrtak je uz kaznenu prijavu zbog preprodaje droge priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, dok je protiv Željka L. koji je zatečen s manjom količinom droge, policija podnijela kaznenu prijavu zbog posjedovanja droge.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tri godine za 11 razbojstava</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Jasmin Jaganjac (21) iz Rijeke poznat i kao fantom s biciklom, kako su ga nazvali riječki policajci, nepravomoćnom presudom riječkoga Općinskog suda osuđen za 11 kaznenih djela razbojstva na tri godine zatvora. S mjesta zločina Jaganjac je bježao biciklom ili skuterom pa je zbog toga dobio nadimak »fantom s biciklom«. Prvo razbojstvo je počinio 4. studenog prošle godine kada je opljačkao pekarnu »Noki« na Srdočima. Zatim je opljačkao još pet trgovina i kioska »Tiska«. Tim razbojstvima pribavio je tek desetak tisuća. Nadalje, 26. je studenoga prošle godine opljačkao poslovnicu Privredne banke Zagreb na Srdočima, ukravši 50.000 kuna. U prosincu je »počistio« Istarsku kreditnu banku Umag te Erste banku u Viškovu, ukravši ukupno 188.000 kuna. Potom je 5. veljače iz »Sonic banke« u Rijeci otuđio 18.000 kuna. Policija ga je uhvatila nakon pljačke poslovnice Erste banke u Rijeci. Uspio je pobjeći sa 150.000 kuna, ali je nakon nekoliko dana uhićen. U sve je pljačke išao maskiran i s lažnim pištoljem i naravno s biciklom.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatska ulaže u istraživanje više od novih članica EU</p>
<p>Hrvatska je za istraživanje i razvoj u 2002. izdvojila 1,12 posto svog BDP-a ili oko 300 milijuna dolara</p>
<p>Pojedine multinacionalne kompanije za istraživanje i razvoj izdvajaju više novca nego niz država u svijetu, uključujući i Hrvatsku. Potvrđuju to podaci UNCTAD-a, specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj, objavljeni u publikaciji World Investment Report za 2005.</p>
<p>Prema UNCTAD-ovim podacima, šest je multinacionalnih kompanija 2003. za istraživanje i razvoj potrošilo pet ili više milijardi dolara. Riječ je o Fordu (7,2 milijarde USD u 2002.), DaimlerChrysleru (5,9 milijardi USD), Siemensu (5,7 milijardi USD) i General Motorsu (5,4 milijardi USD), te Pfizeru i Toyoti. Samo su četiri zemlje u razvoju za istraživanje i razvoj iste godine potrošile pet ili više milijardi dolara - Kina, Tajvan, Južna Koreja i Brazil.</p>
<p>Prema podacima Eurostata, Hrvatska je za istraživanje i razvoj u 2002. izdvojila 1,12 posto svog BDP-a ili oko 300 milijuna USD, od čega se 45,7 posto odnosi na ulaganja poslovnog sektora. To je gotovo upola manje izdvajanje BDP-a za istraživanje i razvoj od onoga u EU. Naime, 25 zemalja koje danas čine EU za istraživanje i razvoj su 2002. potrošile više od 186 milijardi eura ili 1,93 posto BDP-a, pri čemu je 55,4 posto otpadalo na korporativni sektor.</p>
<p>Po kriteriju ulaganja u razvoj Hrvatska je slabo pozicionirana i u usporedbi sa Slovenijom, koja je u svibnju prošle godine pristupila EU, a 2003. je za istraživanje i razvoj potrošila 375 milijuna eura ili 1,53 posto svog BDP-a.</p>
<p>Slabu nam utjehu može predstavljati podatak prema kojem za istraživanje i razvoj izdvajamo više od većine novih članica EU, poput triju baltičkih zemalja, Poljske, Slovačke, Mađarske i Cipra. Štoviše, po tome nadmašujemo i neke stare članice Unije, kao što su Grčka i Portugal. U svim tim zemljama, naime, za istraživanje i razvoj godišnje se izdvaja manje od jedan posto BDP-a.</p>
<p>Još bolje stojimo kada se uspoređujemo s ostalim kandidatima za članstvo u EU. Među njima, za istraživanje i razvoj najmanje izdvaja Rumunjska, samo 0,4 posto BDP-a, a najviše Turska, 0,66 posto BDP-a, dok u Bugarskoj izdvajanja društva za te svrhe dosežu 0,5 posto BDP-a.</p>
<p>»Hrvatska nikako da se uklopi u ove svjetske trendove«, prokomentirao je na prošlotjednom predstavljanju UNCTAD-ove publikacije u Hrvatskoj narodnoj banci posebni savjetnik UNCTAD-a Branko Vukmir.</p>
<p>SAD je u 2003. za istraživanje i razvoj izdvojio čak 268,6 milijardi eura ili 2,76 posto svog BDP-a, Japan 131,7 milijardi eura ili 3,12 posto BDP-a, a Kina 16,5 milijardi eura ili 1,23 posto BDP-a. </p>
<p>Među članicama EU, pak, za istraživanje i razvoj najviše se izdvaja u Švedskoj, 4,27 posto BDP-a, i Finskoj, 3,51 posto BDP-a, te u Danskoj, 2,6 posto BDP-a, a najmanje na Cipru, samo 0,33 posto BDP-a.</p>
<p>Gledano u nominalnim iznosima, za istraživanje i razvoj u EU su 2003. najviše izdvajale četiri najveće članice. Njemačka je za te svrhe izdvojila 53,2 milijarde eura ili 2,5 svoga BDP-a. Slijedi Francuska (više od 34 milijarde eura ili 2,19 posto BDP-a), pa Velika Britanija (31,1 milijarda eura ili 1,87 posto BDP-a) i Italija (14,6 milijardi eura ili 1,16 posto BDP-a), pokazuju Eurostatovi podaci.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Do kredita za dva dana</p>
<p>Privredna banka Zagreb u prvih je devet mjeseci odobrila 111.786 nenamjenskih kredita ukupne vrijednosti 2,71 milijardu kuna</p>
<p>Veće poslovne banke u Hrvatskoj ove godine bilježe stalni porast broja odobrenih nenamjenskih kredita. Kod nekoliko najvećih poslovnih banaka ispitali smo koliko se građana odlučuje za takav oblik kreditiranja, koji često može pomoći u popunjavanju kućnog proračuna. Uz često relativno jednostavnu proceduru, takvi su krediti na manje iznose katkad dostupni i u roku od 48 sati.</p>
<p>Banke korisnicima svojih tekućih i deviznih računa, kao i korisnicima paketa usluga, nude povoljnije kamate na nenamjenske kredite. U ponudi imaju i kartičarske nenamjenske kredite (MasterCard, Visa, American Express), s višim kamatnim stopama od bančinih kredita.</p>
<p>Većina banaka nudi nenamjenske kredite u kunama, eurima, dolarima, kao i u švicarskim francima. Potonje karakterizira niža kamatna stopa. Naknade troškova za obradu kredita kreću se od 0,5 do 2,5 posto od iznosa kredita.</p>
<p>U Privrednoj banci Zagreb su od početka godine do kraja rujna odobrili 111.786 nenamjenskih kredita ukupne vrijednosti 2,71 milijardu kuna, dok ih je u istom lanjskom razdoblju bilo odobreno 78.250, ukupne vrijednosti 950 milijuna kuna. U toj banci građanima nude kredite do 15.000 eura, na maksimalni rok otplate do sedam godina uz promjenjivu kamatnu stopu od 8,58 do 8,98 posto, sa ili bez jamaca, no u tom je slučaju obvezan namjenski depozit ili udio u investicijskom fondu. PBZ nudi i »brze« gotovinske kredite do 40.000 kuna uz kamatu od 9,98 do 11,98 posto godišnje na rok do 36 mjeseci.</p>
<p>U Hypo Alpe-Adria banci su od siječnja do kolovoza odobrili 1060 kredita u ukupnom iznosu od 172,6 milijuna kuna, što je 104 posto više nego u istom razdoblju lani. Na iznos od 500 do 20.000 eura u kunskoj protuvrijednosti nude redovnu kamatu od 9,9 posto, a upis založnog prava na nekretninu potreban je kod kredita čija vrijednost premašuje 10.001 euro. Nenamjenski krediti u toj se banci odobravaju u roku do deset dana. Najavljuju skoru ponudu nenamjenskih kredita i u švicarskim francima. HVB Splitska banka već nudi gotovinske »hit« kredite u švicarskim francima uz kamatu od 6,88 posto, dok je u kamata za kredite u eurima 8,88 posto uz rok otplate do sedam godina, na maksimalni iznos do 20.000 eura. Kredit se odobrava u roku od 48 sati. U HVB Splitskoj banci očekuju porast potražnje za kreditima u idućem razdoblju.</p>
<p>U Raiffeisen banci su u prvih osam mjeseci ove godine odobrili više od 60 milijuna eura nenamjenskih kredita, što je 50 posto više nego lani. Građanima nude kredite od tisuću do 25.000 eura na rok do deset godina uz promjenjivu kamatnu stopu od 9,75 posto.</p>
<p>U Erste & Steiermärkische banci su do kraja kolovoza odobrili 35.000 gotovinskih kredita ukupne vrijednosti 1,75 milijardi kuna.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Splitska željezara gubi milijun kuna na dan</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zbog požara u tunelu Željezare Split, koji je planuo prije deset dana, prekinut je financijski oporavak tvornice koja je nakon višegodišnje poslovne agonije uspjela vratiti izgubljeno tržište i sklopiti nove ugovore s nekoliko izvođača radova na gradnji autoceste od Splita do Ploča.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Uprave Nenada Domljanovića, zbog prekida proizvodnje splitska željezara dnevno gubi oko milijun kuna, no ti će gubici biti znatno veći jer se procjenjuje da tvornički strojevi neće biti pokrenuti još najmanje desetak dana. Saniranje posljedica požara u tvorničkom tunelu, koji povezuje trafostanicu i čeličanu, potrajat će tjednima, što znači da bi splitska tvornica mogla imati gubitke od nekoliko desetaka milijuna kuna, pri čemu postoji i realna opasnost od gubitka tržišta i razvrgavanja tek sklopljenih poslova.</p>
<p>Kad je Vlada u lipnju odobrila Željezari 5,9 milijuna eura državnih jamstava za tehnološku obnovu valjaonice i nabavu obrtnih sredstava, splitska je tvornica, nakon četverogodišnjeg poslovnog sloma, ponovno pokrenula proizvodnju, dobivši još jednu prigodu da uz financijsku potporu države, koja je vlasnik 89,33 posto temeljnog kapitala, sanira milijunske gubitke, koji su se gomilali godinama. Uprava tvornice, uz potporu ministra gospodarstva Branka Vukelića, uspjela je sklopiti ugovore s domaćim građevinskim konzorcijem, zahvaljujući čemu se uključila u posao domaće cestogradnje, te je počela svoj proizvod, konkurentan i cijenom i kvalitetom, ugrađivati u tunele i vijadukte na autocesti.</p>
<p>Oko 500 splitskih metalaca unatoč prekidu proizvodnje svakodnevno dolazi na posao, radeći na održavanju tvorničkih pogona i pripremama za dovršenje valjaonice. Iako izravna šteta od požara nije velika, to se ne može reći i za štetu nastalu prekidom proizvodnje, čije bi posljedice, ne saniraju li se u roku deset dana, mogle prouzročiti gubitak tržišta i vraćanje splitske tvornice na korak do ruba stečaja. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rast cijena dionica visoke tehnologije</p>
<p>Micron Technology ostvario je tjedni rast od 9,5 posto, na 13,3 dolara</p>
<p>Na Newyorškoj je burzi indeks Dow Jones Industrials Average u trećem tromjesečju porastao 2,9 posto. Tehnološki Nasdaq Composite dobio je 4,6 posto, od čega čak trećinu prošloga tjedna. Za to su najzaslužniji tromjesečni rezultati (od lipnja do kolovoza) kompanije Micron Technology, čija je prodaja od 1,26 milijardi dolara nadmašila očekivanja (1,17 milijardi dolara), te je cijena dionice prošloga tjedna skočila 9,5 posto, na 13,3 dolara.</p>
<p>I rezultati Red Hata, najvećeg distributera operativnog sustava Linux, uvjerljivo su nadmašili procjene analitičara. Naime, tromjesečna je dobit iznosila 0,09 dolara po dionici (rast od 42 posto, na 16,7 milijuna dolara), pa je dionica na tjednoj razini porasla čak 30,6 posto.</p>
<p>No, kanadski Research In Motion, tvorac popularnog BlackBerry uređaja, u tjedan je dana zbog lošijih poslovnih rezultata izgubio na vrijednosti 14 posto. Apple je ostvario neznatan rast od 0,8 posto unatoč značajnoj korekciji koja je zahvatila dionice nakon priznanja određenih nedostataka na iPod nano uređajima.</p>
<p>Delphi, vodeći američki proizvođač auto-dijelova, prepustio je na svoje dionice na nemilost tržištu, a agresivna likvidacija snizila je u samo tjedan dana tržišnu kapitalizaciju kompanije za čak petinu. Prema dostupnim informacijama, a kako bi izbjegao stečaj, Delphi od General Motorsa (svog bivšeg vlasnika i najvećeg klijenta) traži paket pomoći vrijedan šest milijardi dolara, što je i dionice potonjeg srušilo za 1,5 posto.</p>
<p>Boeing je napokon riješio probleme sa sindikatom, te je dionica porasla 7,5 posto, na 68 dolara. Dionica Pepsija na dobitku je za četiri posto. [M. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Cijena nafte pala 3,2 posto</p>
<p>Komercijalne zalihe u SAD-u trenutačno su oko 11 posto više u odnosu na isto razdoblje lani</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte prošlog je tjedna dosegnula gotovo 67 dolara po barelu, da bi na tjednoj razini ostvarila pad od 3,2 posto. </p>
<p>Naime, uragan Rita nije ostvario najcrnje prognoze, a unatoč činjenici da je proizvodnja sirove nafte u Meksičkom zaljevu potpuno obustavljena (1,5 milijuna barela dnevno), najnovijim su padom komercijalne zalihe u SAD-u trenutačno oko 11 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, čemu treba pridodati i velike količine iz strateških rezervi, koje mogu biti upotrijebljene u slučaju nestašice. </p>
<p>Inače, od nadolaska uragana Katrina nepovratno je izgubljeno oko sedam posto ukupne godišnje proizvodnje nafte, a ta će se brojka zasigurno povećavati.</p>
<p>Puno veći problem je prerada, odnosno velik broj rafinerija koji je još uvijek izvan pogona. </p>
<p>Prema najnovijim procjenama državnih službi, desetak rafinerija na jugu SAD-a, što zbog šteta uzrokovanih uraganom, što zbog nedostatka električne energije, još je zatvoreno pa je američko tržište zakinuto za oko tri milijuna barela naftnih derivata dnevno.</p>
<p>Najveći europski prerađivač i najveći izvoznik benzina u SAD, francuski Total, već deseti dan ne uspijeva postići dogovor sa sindikatima, zbog čega je zatvorena i rafinerija u Normandiji, kapaciteta oko 325.000 barela dnevno. </p>
<p>Stoga ne čudi da se cijena benzina, nakon prošlotjednog rasta od 2,5 posto (bitno smanjen intenzivnom korekcijom na kraju tjedna), u odnosu na početak godine gotovo - udvostručila. [V. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Sve veće šanse za Hrvatsku</p>
<p>Hrvatska bi mogla početi pregovore već u ponedjeljak održa vanjem međuvladine konferencije ili za dva do tri tjedna</p>
<p>Ponedjeljak je dan odluke za Hrvatsku. Iz diplomatskih izvora u Luxembourgu i Bruxellesu Vjesnik doznaje da su šanse za početak pregovora Hrvatske i Europske unije velike te se očekuje da bi ministri vanjskih poslova EU-a ipak mogli donijeti odluku da pregovori počnu što prije.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte svoje je izvješće o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom poslala u subotu poslije podne svim zemljama članicama da bi se šefovi diplomacija EU-a mogli pripremiti i odlučiti. </p>
<p>Vjesnikovi izvjestitelji razgovarali su s visokim diplomatima zemalja članica Radne skupine, koji nisu željeli reći što u izvješću piše pod obrazloženjem »da je pitanje previše osjetljivo« te da prvo moraju biti informirani ministri vanjskih poslova.</p>
<p>U nedjelju su se u Luxembourgu sastali britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw i austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik nastojeći doći do sporazuma o Turskoj. Kalkulira se da bi Austrija mogla popustiti glede Turske dođe li i do sporazuma za početak pregovora s Hrvatskom. Tursko izaslanstvo odbilo je doći u Luxembourg sve dok ne dobije punu potvrdu da će pregovori početi kako je bilo i predviđeno. Zrakoplov s Turcima čeka spreman u Ankari i poletjet će onog trenutka kada članovi turskog izaslanstva dobiju informaciju da će pregovori početi.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova naći će se na izvanrednom sastanku u nedjelju navečer i na radnoj večeri nastojati doći do platforme koja omogućava početak pregovora s Turskom. Iako u Luxembourgu i Bruxellesu ima više onih koji su izraziti optimisti i tvrde da će ovaj put pregovori s Hrvatskom sigurno početi, nezahvalno je davati prognoze. Naime, ostaje procedura koja uključuje sastanak Radne skupine na kojem će se razgovarati o izvješću Del Ponte, te će se saslušati hrvatskog premijera Ivu Sanadera, i nakon toga u ponedjeljak sastanak Vijeća ministara.</p>
<p>Ono što se uspjelo doznati jest da su sve zemlje EU-a voljne što prije početi pregovore s Hrvatskom. Prema jednoj od varijanti Hrvatska bi počela pregovore već u ponedjeljak formalnim održavanjem međuvladine konferencije kojom se službeno počinju pregovori. U drugoj varijanti pregovori bi počeli za »dva do tri tjedna«.</p>
<p>U Luxembourgu su sve intenzivnije pripreme za početak pregovora s Turskom, ali i Hrvatskom. Smatra se da je riječ o jednoj od najneizvjesnijih i najnapetijih situacija unutar EU-a.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Olli Rehn protiv novih uvjeta Hrvatskoj</p>
<p>Neke zemlje inzistirale su da se, ako pregovori s Hrvatskom počnu odmah, u Pregovarački okvir ugradi dodatno osiguranje i naglasi da će, ako suradnja s Haagom prestane ili bude nezadovoljavajuća, pregovori biti prekinuti. </p>
<p>Protiv takve formulacije pobunio se povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn kazavši kako Pregovarački okvir ne treba mijenjati jer se u njemu već nalazi »haaško upozorenje« i suspenzivna klauzula prema kojoj se pregovori mogu prekinuti bilo kad procijeni li EU da Hrvatska ne surađuje.</p>
<p>Hrvatskoj strani, kako doznajemo, promjena Pregovaračkog okvira također ne odgovara, jer se strahuje da bi u tom slučaju u pitanje mogli doći i neki njegovi drugi elementi. Stoga su diplomati EU-a u subotu predlagali da se Pregovarački okvir za Hrvatsku ne dira, nego da se donese zasebna deklaracija u kojoj će se posebno naglasiti kako prekid suradnje s Haagom donosi i prekid pregovora s EU-om.</p>
<p>Inzistiranje Ollija Rehna logično je, jer se time dodatno komplicira procedura - u tom bi slučaju promjenu pregovaračkih okvira trebalo bi vratiti na Odbor stalnih predstavnika (COREPER), koji bi onda morali opet donijeti zajedničku odluku koju trebaju potvrditi ministri. </p>
<p>EU je odlučio da će u budućim proširenjima biti puno stroži u postavljanju kriterija, ali i u kontroli njihove provedbe. Stoga je u Pregovarački okvir i stavljena suspenzivna klauzula koja omogućava Bruxellesu da prekine pregovore u bilo kojem trenutku. To je često naglašavao i premijer Sanader, kazavši kako početak pregovora ionako ne znači prekid suradnje s Haagom i obustavljanje provođenja Akcijskog plana, nego obrnuto - intenziviranje svih aktivnosti koje vode Hrvatsku u EU.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Očekujem ispravno vrednovanje Hrvatske</p>
<p>Očekujem da će radna skupina Europske unije u ponedjeljak u Luxembourgu ispravno vrednovati postignuća Hrvatske u provedbi Akcijskog plana«, istaknuo je predsjednik Vlade Ivo Sanader u Osijeku, te je najavio kako će voditi državno izaslanstvo na sastanku u Luxembourg, gdje će iznijeti sve argumente po kojima smatra da Hrvatska zaslužuje početak pregovora s EU-om. </p>
<p>Premijer je kazao da je sastanak s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte za njega bio očekivan, ali i vrlo važan za njezinu konačnu ocjenu.</p>
<p>»Hrvatskoj je mjesto u Uniji, jer imamo potencijala da postanemo jedna od vodećih zemalja ovog dijela Europe«, naglasio je Sanader dodavši kako ne želi prognozirati ili prejudicirati odluke EU-a, ali kako svakako želi odbaciti povezivanje Hrvatske i Turske. </p>
<p>»Svaka zemlja ima svoj put, kriterije i uvjete koje treba ispuniti«, kazao je Sanader zaključivši kako smatra da je krajnje neprimjereno da se spekulira trguje li se u Europi s jednima ili s drugima. [M. Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Godina intenzivnog lobiranja</p>
<p>Rezultat svih napora hrvatske vlade jest činjenica da u hrvatsku vjerodostojnost više nitko u Europi ne sumnja, da je percepcija Hrvatske pozitivna i da svi smatraju kako je riječ o demokratskoj državi koja uvažava europske standarde</p>
<p>LUXEMBOURG</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u posljednjih se dvanaest mjeseci susreo se sa svim najvažnijim liderima Europske unije, imao je niz bilateralnih sastanaka, dogovora, telefonskih razgovora s premijerima i predsjednicima, sve u želji da objasni hrvatske stavove o priključenju Uniji. Rezultat svih tih napora jest da u hrvatsku vjerodostojnost više nitko u Europi ne sumnja, da je percepcija Hrvatske pozitivna i da svi smatraju kako je riječ o demokratskoj državi koja uvažava europske standarde.</p>
<p>Mnogi od susreta premijera Sanadera i europskih lidera bili su zaista dramatični, jer je pod silnim pritiskom trebalo uvjeriti europske partnere što Hrvatska čini da ispuni kriterije koje je EU pred nju postavio. Europski su lideri ustvrdili da osim neriješenog slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine, više nema nikakvih zapreka za početak pregovora s Hrvatskom, ali iz Haaga nikako nije stizala potvrda o »punoj hrvatskoj suradnji«.</p>
<p>U jesen prošle godine Sanader je bio u Solunu na skupu koji su organizirale Europske pučke stranke i vjerske zajednice na kojem je dogovoren susret hrvatskog i srbijanskog premijera u Beogradu. Sanader je u Solunu izjavio kako treba gledati u budućnost i da prošlost ne smije opterećivati odnose među zemljama jugoistoka.</p>
<p> Razgovore Sanadera i Vojislava Koštunice u Solunu pozdravili su svi europski politički krugovi.</p>
<p>Sanader je u Rimu, zajedno s europskim dužnosnicima, u listopadu 2004. potpisao tekst europskog ustava, čime je Europa dala jasni signal da očekuje i Hrvatsku u svojoj velikoj obitelji. Premijer je bio izrazito zadovoljan što je na tekstu ustava i potpis hrvatske strane, rekavši kako je to dokaz da Europa računa na Hrvatsku.</p>
<p>Za premijera Sanadera prošla je jesen bila vrlo naporna, jer je sudjelovao na nizu sastanaka u Bruxellesu. Na summitu Europske unije poslije ljeta Sanader se sastao s nizom europskih dužnosnika, a na jesenskom sastanku na vrhu donesena je odluka o početku pregovora u proljeće. Tada je naglašeno da će biti presudno mišljenje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p>Hrvatski je premijer otputovao u Beograd gdje se susreo s Vojislavom Koštunicom. Tražio je da se riješi sudbina nestalih Hrvata u Domovinskom ratu, a ujedno izrazio želju da Hrvatska i Srbija u budućnosti surađuju. Od srbijanske strane Hrvatska je dobila kompliment da je učinila mnogo više na približavanju Europi i da je to model koji treba primijeniti i Srbija.</p>
<p>Potom je Ivo Sanader krajem 2004. bio u Beču gdje je sudjelovao na konferenciji o Austriji i Hrvatskoj i razgovarao s kancelarom Wolfgangom Schüsselom te dobio punu austrijsku potporu za ulazak u EU.</p>
<p>U Sofiji je na početku 2005. premijer Sanader bio sudionik konferencije na kojoj se govorilo o Romima, a Hrvatska je apostrofirana kao zemlja u kojoj se maksimalno poštuju ljudska i manjinska prava.</p>
<p>Predsjednika hrvatske vlade je krajem veljače primio papa Ivan Pavao II., i to je bio posljednji prijam ovog velikog Pape, nakon čega je otišao u bolnicu i kasnije umro. Papa je tada dao punu potporu Hrvatskoj, rekavši da je naša zemlja dio Europe, što su potvrdili i ostali vatikanski velikodostojnici zauzevši se za skori početak pregovora</p>
<p>Potom je uslijedio hladan tuš: Del Pontino izvješće i odluka da se pregovori s Hrvatskom odgodi. Haaška tužiteljica je zamjerila Zagrebu kako nije učinio dovoljno da locira i uhiti Gotovinu, dok je službeni Zagreb tvrdio da nije u Hrvatskoj pa ga ne može ni uhititi. </p>
<p>Hrvatska vlada je u travnju 2005. donijela Akcijski plan, tajan za javnost, čije je provođenje trebalo intenzivirati potragu za Gotovinom i ustanoviti tko su mu pomagači.</p>
<p>Akcijski plan počeo je davati vidljive rezultate tijekom ljeta. Sanader se susreo u Bayreuthu s njemačkim političarima, a u Salzburgu s austrijskim političarima, koji su ponovili punu potporu Hrvatskoj, zatraživši da pregovori počnu istodobno s Turskom, 3. listopada.</p>
<p>Za vrijeme boravka premijera Sanadera u Gdanjsku, gdje se obilježavala 25. obljetnica Solidarnosti, došla je vijest o uhićenju Hrvoja Petrača, a premijer je kazao da je i to dokaz provođenja Akcijskog plana i odlučnosti Hrvatske da se obračuna s organiziranim kriminalom.</p>
<p>Tužiteljica Carla del Ponte je u Bernu kritizirala Hrvatsku da ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom i da ne treba početi pregovore s EU-om, a ministri vanjskih poslova u Newportu odbili su komentirati njezine ocjene. Nakon nekoliko dana je Del Ponte reterirala, ali ubrzo i optužila Katoličku crkvu da skriva Gotovinu u nekom od franjevačkih samostana u Hrvatskoj.</p>
<p>U Strasbourgu za vrijeme zasjedanja Europskog parlamenta premijer Ivo Sanader dobio je snažnu potporu svih političkih frakcija za početak pregovora.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Napeto oko Turske</p>
<p>Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel ipak se javno pobunio naglasivši kako je u slučaju Hrvatske i Turske riječ o dvostrukim standardima</p>
<p>LUXEMBOURG</p>
<p> - I nekoliko sati pred donošenje povijesne odluke Europske unije o početku pregovora s Turskom bilo je mnogo neizvjesnosti, ponajviše zbog austrijske najave da će blokirati pregovore s Turskom ako ne počnu i s Hrvatskom. Mnogo više znat će se nakon sastanka Plassnik-Straw.</p>
<p>Potvrdu za takvu tezu nismo mogli dobiti. Dok neki tvrde kako se Austrija u diplomatskim kontaktima uspješno »služi Hrvatskom« da bi se došlo do zajedničkog stava o istodobnom početku pregovora i s Turskom i s Hrvatskom, drugi smatraju kako se Austrija uopće ne služi tom strategijom.</p>
<p>Svi mediji, uključujući i one najutjecajnije, raspisali su se o toj temi, što, kako su nam rekli diplomati, pomaže britanskom predsjedništvu. Predsjedavajućoj Velikoj Britaniji stalo je, naime, da Austrija u svojem stajalištu o Turskoj ostane potpuno usamljena ne bi li na kraju popustila.</p>
<p>To, međutim, ne znači kako Velikoj Britaniji nije stalo da počnu pregovori s Hrvatskom. Naprotiv, ali Britanci ne žele da se miješaju ta dva slučaja jer su posve različita. Osim toga, Britancima je najvažnije da počnu pregovori s Turskom, jer se to smatra najvažnijim političkim i sigurnosnim iskorakom EU-a s dalekosežnim posljedicama na globalnoj razini.</p>
<p>Britancima je stalo i da za vrijeme njihova predsjedanja počnu i pregovori s Hrvatskom, jer se zauzimaju za proširenje Unije, a time bi dobili i političke bodove. Takav scenarij uklopio bi se u vanjsko-političku strategiju službenog Londona po kojoj je područje demokracije i stabilnosti moguće širiti jedino širenjem integracijskog procesa kojim se zemlje kandidatkinje »prisiljava« na usvajanje i provedbu zajedničkih demokratskih kriterija.</p>
<p>Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel ipak se javno pobunio naglasivši kako je u slučaju Hrvatske i Turske riječ o dvostrukim standardima. »Ne mogu se početi pregovori s Turskom, a ne i s Hrvatskom i ostaviti je da sama izgladnjuje«, rekao je Schüssel.</p>
<p>Odluka o početku pregovora s Turskom sigurno je jedna od najvažnijih odluka u povijesti EU-a i trebalo je dugo da se uopće dođe do konsenzusa i dogovora kako ih početi. Nitko nema iluzija da će pregovori biti brzi i jednostavni. Neki predviđaju da će trajati sedam-osam pa čak i 10 godina. S druge strane, pregovori s Hrvatskom bit će mnogo kraći, najvjerojatnije dvije do dvije i pol godine.</p>
<p>Dodatni problem jest i činjenica da je EU u dubokoj krizi. Mnoge zemlje članice - točnije, većina njihovih građana - izrazile su veliku sumnju prema ulasku Turske. Dođe li do pregovora s tom zemljom, EU-čelnici morat će svojim građanima objašnjavati zašto je takva odluka dobra za njih. Poseban posao glede toga čeka austrijskoga kancelara Schüssela, jer prema posljednjem istraživanju Eurostata čak 80 posto Austrijanaca protivi se turskom ulasku, a 70 posto hrvatskom. Najveći postotak pozitivnog mišljenja o ulasku Hrvatske zabilježen je u sjevernim zemljama, primjerice u Švedskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šarčević: za loše stanje u HSS-u kriv vrh</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – Za loše stanje odnosno krizu u HSS-u, Pavo Šarčević, vršitelj dužnosti predsjednikaoOsječko-baranjske županijske organizacije, optužio je čelništvo stranke koje se, kako je rekao, odvojilo od članstva. Govoreći na izbornoj skupštini đakovačke organizacije HSS-a rekao je da je tome pridonijela i izdaja, odnosno prelazak nekih članova HSS-a u druge stranke. »HSS se nikada nije prodao, nego pojedinci«, ustvrdio je Šarčević, pojasnivši da se u hrvatskoj politici zna »tko je kupac, a tko se prodaje« te da Državno odvjetništvo, koje ispituje slučajeve kupovine vijećnika i mandata, zna gdje treba tražiti uzroke tim pojavama. </p>
<p>Komentirajući temu sve popularnijeg regionalizma u Slavoniji i Baranji, Šarčević je podsjetio da se HSS još prije šest godina zalagao za to tražeći decentralizaciju. </p>
<p> Na izbornoj skupštini đakovačkog HSS-a za predsjednika je ponovo izabran Krunoslav Filipović, dopredsjednici su Florijan Eberhardt, Kruno Marušić i Zdenko Brataljenović, a izabrani su i delegati za izbornu skupštinu Županijske organizacije, koja će se održati u studenome. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051003].
|
