NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050903].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145661 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska štit EU-a od kriminala i terorizma</p>
<p>Treba samo vidjeti na televizijama zemalja EU-a kako njihove policije postupaju s izgredni-cima i huliganima, a ne kao kod nas, kada ih praktički moraš moliti da ne rade probleme</p>
<p>S ministrom unutarnjih poslova Ivicom Kirinom razgovarali smo neposredno nakon posljednjih uspjeha policije koja je u samo dva dana uz pomoć obavještajnih službi i stranih kolega uhvatila, odnosno locirala dvojicu najtraženijh (uz generala Gotovinu) hrvatskih bjegunaca, Hrvoja Petrača i Icu Matekovića. Razgovor se poklopio i s ministrovim najavama prijedloga novog zakona o policiji, kojim bi se policijskim službenicima dale veće ovlasti.</p>
<p>• Osoba osumnjičena za teška kaznena djela javno je zaprijetila premijeru. Što poduzimate glede toga?</p>
<p>- Pratimo svakodnevno kretanje kriminala, a pogotovo u ovakvim osjetljivim situacijama kada su prijetnje javno izrečene. U konkretnom slučaju poduzimamo sve potrebne radnje, a i inače ćemo učiniti sve da se u Hrvatskoj već jednom prestane prijetiti, kako građanima, novinarima i javnim djelatnicima tako i predstavnicima državne vlasti. Tako ćemo stati na kraj svima onima koji ne namjeravaju poštivati ustavnopravni poredak. I inače mi je, kao ministru, najvažniji zadatak vratiti povjerenje građana u rad policije, a na tom planu smo već učinili vidljive pomake. U zadnjih mjesec i pol javnost je mogla vidjeti velike aktivnosti koje smo odradili, od osiguranja rizičnih sportskih susreta do uhićenja koja su dugo vrijeme bila kamen spoticanja na putu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. </p>
<p>• Najavili ste inicijativu za promjenu Zakona o policiji?</p>
<p>- Nastupat ćemo čvršće, a inicirali smo donošenje novog zakona o policiji u kojem tražimo veće ovlasti policijskih službenika. Na taj se način prilagođavamo i zemljama Europske unije kojoj težimo. Treba samo vidjeti na njihovim televizijama kako njihove policije postupaju s izgrednicima i huliganima, a ne kao kod nas, kada ih praktički moraš moliti da ne rade probleme. Neprestano se iste osobe evidentiraju kao izgrednici, a to se odnosi i na organizirani i gospodarski kriminal. Mi nismo tu da saniramo nego da djelujemo preventivno i čvrsto. </p>
<p>Policijski posao je jedan od najopasnijih, što pokazuje i slučaj pogibije našeg policajca Dejana Kapetanovića. Ja kao ministar, ali i cijela Vlada, dužni smo provesti sve da bismo Hrvatsku učinili sigurnom, a jedan od važnih preduvjeta za to je i vraćanje dostojanstva policajcu. To nije moguće dok su policajci takoreći u rangu željezničara ili poštara</p>
<p>• Jeste li zadovoljni radom policije u turističkoj sezoni?</p>
<p>- Stranci se osjećaju sigurnima te vole doći u našu zemlju i zbog tog osjećaja sigurnosti. Još uvijek smo jedna od rijetkih zemalja u kojima se ljudi navečer mogu mirno prošetati gradom i gdje se živi puno mirnije nego u velikim europskim gradovima koji su postali opasni za svoje stanovnike. Ponosan sam na građane Hrvatske i zbog još jedne važne stvari, a to je samozaštita. Naši ljudi, a i ja bih to, ustreba li, učinio, priskaču u pomoć kad vide da je netko napadnut. To policiji olakšava posao i smanjuje troškove. </p>
<p>• Kolika je uloga MUP-a u procesu približavanja EU?</p>
<p>- MUP je jedan od najvažnijih segmenata u Vladinu radu jer o njemu ovisi sigurnost građana, ali i sigurnost stranih ulaganja u našu zemlju. Ulagači neće doći u zemlju ako nemaju sigurnost da će zaštititi svoju imovinu, odnosno sigurnost za život sebe i svojih bližnjih. Dobro surađujemo s policijama svih zemalja u regiji, rješavajući zajedno probleme kao što su rute krijumčarenja drogom, oružjem, ljudima... Naša policija obavljanjem svojih dužnosti dokazuje i Europi da smo uređena država koja je sastavni dio Europe. Osim toga, nalazimo se na takvoj geopolitičkoj poziciji da predstavljamo štit ovog djela Europe od kriminala i terorizma. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni kadrovskim stanjem i tehničkom opremljenošću policije?</p>
<p>- Materijalna sredstva su nam ograničena u usporedbi sa zapadnim zemljama, a moja je zadaća da se izborim za ona osnovna sredstva i da uložim u ljude kako bi mogli odgovoriti novim zadaćama. Pojavili su se i novi oblici kriminala kao što je kompjuterski, i mi to moramo pratiti. Na kolegiju u četvrtak donio sam odluku da će se krenuti u visoko obrazovanje svih policijskih djelatnika. Želim imati visokoškolovanu i najobrazovaniju policiju u regiji, a to ne možemo učiniti dovođenjem obrazovanih ljudi sa strane, nego to moramo provesti unutar svojih redova. Počet ćemo s temeljnim policijskim obrazovanjem, a zatim će se određeni profili kadrova morati dodatno obrazovati. </p>
<p>• Znači, ići ćete i na određeni unutarnji preustroj?</p>
<p>- Osim što ćemo svojim djelatnicima dati određena prava, tražit ćemo od njih i odgovornost. Tražim od njih da svoj posao obavljaju maksimalno korektno uvažavajući svakoga građanina, ali i svakoga svojega kolegu. Ne može se dogoditi da službenik Uprave prođe pokraj policajca na cesti, a da ga ne pozdravi. Neću tolerirati, na primjer, da dvojica načelnika susjednih policijskih uprava ne znaju jedan drugom brojeve mobitela. Kao što se to radi na Zapadu, i mi ćemo po potrebi formirati ekipe koje će se slati na područja izvan njihove uobičajene nadležnosti, kao što smo nedavno učinili u Osijeku. Kad se policija bude počela smatrati jednom velikom obitelji, vjerujte, pokazat će se i znatno bolji rezultati, bez potrebe zapošljavanja dodatnih policijskih službenika. Također sam naredio bolju suradnju policijskih načelnika s predstavnicima lokalnih vlasti.</p>
<p>• Što pokazuju ovogodišnje statistike?</p>
<p>- Vidi se da je od početka godine smanjen broj kaznenih djela, a onaj dio u kojem se pokazuje povećanje jest veća policijska učinkovitosti. Veća učinkovitost osobito je izražena u području gospodarskoga kriminala. Naš je cilj sve oblike kriminala smanjiti na najmanju moguću mjeru i stvoriti ozračje u kojem su svi građani pred zakonom jednaki. S tim u vezi MUP i policija nemaju pravo na oprost ni vremena za čekanje. Zato i ja od početka svog mandata radim od sedam ujutro pa do iza ponoći, a nisam se postavio kao »funkcija«, nego sam »sišao« među ljude, jer je puno problema koji su se nagomilali. Moram naglasiti da je policija ponovo uspostavila svoj zapovjedni lanac. Ravnateljstvo policije je »broj jedan«, a sve ostale službe su podređene da pomognu Ravnateljstvu. Ta je promjena donijela veliko osvježenje u radu policije. Plaće u policiji nisu velike, ali sam svojim dečkima rekao: Idemo radit', a kada pokažemo rezultate, tražit ćemo i veće plaće. Svojim dobrim radom napunit ćemo i državnu blagajnu, odnosno novac koji uzimaju kriminalci usmjeriti na pravo mjesto.</p>
<p>• Što čini MUP u sklopu Akcijskog plana, odnosno u potrazi za generalom Antom Gotovinom?</p>
<p>- MUP je postupio po svim točkama Akcijskog plana, a vidite i sami po zadnjim uhićenjima da mi to provodimo u djelo. Iz razumljivih razloga, zbog osjetljivosti slučaja i načina provođenja istrage, ne možemo javno govoriti o detaljima. Mogu samo obećati da će javnost, kada se to završi, biti pravodobno obaviještena i tada će se vidjeti da je policija sve vrijeme bila u stanju pripravnosti i obavljala svoj posao.</p>
<p>Policija treba polagati račune građanima</p>
<p>• Jeste li zadovoljni suradnjom s medijima?</p>
<p>- Novinari moraju imati informacije, a kako će ih plasirati, to je njihova stvar. Mi smo službenici koji dobivaju plaću iz poreznih izdataka građana i tim građanima moramo polagati račune za svoj rad. Novinari više neće morati za izjavu »loviti« policijske načelnike nego će biti obrnuto. Od medija tražim samo potporu u nastojanjima da se policiji daju veće ovlasti i više novca jer će tako imidž i sigurnost naše zemlje biti bolji.</p>
<p>Mladen BokulićDragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radije troše na mobitele nego na knjige</p>
<p>Ulaganje u obrazovanje na samom je dnu ljestvice financijskih potreba kućanstava. Na njega se lani trošilo skromnih 510 kuna</p>
<p>Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja Državnog zavoda za statistiku, lani je potrošilo 68.525 kuna (2932 kune više nego 2003. godine, a 3789 kuna više nego 2002.).</p>
<p>Na hranu i bezalkoholna pića, stanovanje i energente te prijevoz kućanstva troše čak 56 posto prihoda. I dalje se najviše troši na hranu i bezalkoholna pića - 31,5 posto prihoda. Međutim, udio tih troškova ipak se polako smanjuje i lani je iznosio 1,1 postotni poen manje nego godinu ranije. Stanovanje i energenti lani su također nešto manje opterećivali kućne budžete i na to je potrošeno stotinjak kuna manje (nešto manje od 9000 kuna). Troškovi prijevoza pak porasli su u dvije godine sa 7167 kuna u 2002. godini na 8122 kune lani. Riječ je o povećanju za čak 13 posto u samo dvije godine, a što se može objasniti povećanom cijenom naftnih derivata. Najveće povećanje, izraženo u postocima, u razdoblju od 2002. do 2004. godine odnosi se na komunikacije - 17 posto (s 3115 na 3666 kuna). Toliko povećanje troškova za komunikacije jasan je pokazatelj važnosti, ali i raširenosti mobitela. </p>
<p>Zanimljivo je da je drugo najveće povećanje troškova od 2002. do 2004. godine, izraženo u postocima, za obrazovanje, tek jedan posto manje nego za komunikacije. Međutim, pogledaju li se apsolutne brojke, očito je da je ulaganje u obrazovanje na samom dnu ljestvice financijskih potreba kućanstava. Na njega se lani trošilo skromnih 510 kuna, pa je jasno da, s obzirom na nisku osnovicu, doista nije teško ostvariti dvoznamenkasta povećanja izdataka. </p>
<p>Usporede li se samo prošla i pretprošla godina, rekordno povećanje troškova odnosi se na hotele i restorane - čak 28 posto (s 1813 na 2337 kuna) i iz tog podatka dalo bi se iščitati da je prosječni standard u Hrvatskoj znatno porastao. Međutim, usporede li se izdaci za odjeću i obuću 2002. i 2004. godine, može se zaključiti da je prosječni životni standard smanjen. Kućanstva su, naime, trošak za odjeću i obuću u tom razdoblju smanjila za više od 200 kuna godišnje. </p>
<p>Hrvati su, čini se, zdravi jer na zdravstvo kućanstvo troši 1642 kune godišnje, što je 2,4 posto ukupnih troškova. Iz istraživanja je razvidan trend kreditnog zaduživanja. Za dvije godine prosječna je zaduženost povećana za znatnih 1190 kuna i lani je ona iznosila 4089 kuna, koliko je otprilike bila i prosječna mjesečna plaća. I dok kreditna zaduženost u posljednje dvije godine stalno raste, krivulja štednje je bitno drukčija. Najviše se štedjelo 2002. godine (2311 kuna), pretprošle godine zbio se itekako osjetan pad štednje (samo 1578 kuna) da bi lani štednja bila naglo povećana i blizu je razine iz 2002. godine (2238 kuna).</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škole će raditi u jednoj smjeni</p>
<p>Novi zakon o udžbenicima, koji je u završnoj fazi izrade, omogućit će da se jednim udžbenikom koristi nekoliko generacija učenika. Vodit ćemo računa o socijalnoj komponenti, ali i odgojnoj - jer će se udžbenici čuvati </p>
<p>O promjenama koje očekuju učenike u novoj školskoj godini razgovarali smo s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta dr. Draganom Primorcem. U 49 osnovnih škola s nešto više od 20 tisuća učenika od 5. rujna uvodi se Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) koji treba pomoći da se đaci rasterete suvišnog gradiva, te stječu primjenjiva znanja i vještine. A to je početak nove, modernije škole. </p>
<p>• Zašto se promjene uvode u samo 49 škola?</p>
<p>- Iskustva koja ćemo steći u tim školama pomoći će nam u konačnom oblikovanju HNOS-a koji se od sljedeće školske godine uvodi u sve osnovne škole. Škole su se same prijavile na javni natječaj, ali smo uzeli u obzir da među njima budu i one gradske i seoske, zatim škole na području posebne državne skrbi, otočne i planinske škole, one koje imaju velik i mali broj učenika, bilo da rade u tri ili u samo jednoj smjeni. </p>
<p>• Jesu li nastavnici spremni na promjene? Od njih se očekuje da radikalno promijene odnos prema nastavi. </p>
<p>- Promjene su nužne. Nastavnici će ih lakše prihvatiti ako ih sustavno pripremamo i educiramo i budu li aktivno uključeni u proces. Stoga je stručno usavršavanje učitelja nužno da bi HNOS doista zaživio u praksi. Ministarstvo zajedno sa Zavodom za školstvo sustavno provodi stručno usavršavanje učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika. Dosad je u početnom usavršavanju sudjelovalo gotovo 1700 stručnih djelatnika iz odabranih osnovnih škola. No, njihova edukacija tu ne prestaje i planiramo cijeli niz tematskih stručnih seminara. </p>
<p>Ja bih tu povukao paralelu između usavršavanja učitelja i HNOS-a; naime, HNOS je po svojoj prirodi otvoren i dinamičan dokument podložan stalnim promjenama i poboljšanjima pa je stoga nužno sustavno usavršavanje onih koji ga provode - a to su naši učitelji. </p>
<p>• Mogu li prosvjetari uskoro očekivati i povišice plaća?</p>
<p>- To je pitanje odluke na najvišoj razini, dakle na razini Vlade i svih strateških partnera koji su uključeni u takve razgovore i pregovore. Kao ministar, neprestano se zalažem da se podigne standard prosvjetarima jer oni to uistinu i zaslužuju. U tijeku su pregovori pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnog sektora o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora i Vlada je najavila da će se u sljedećoj godini masa za plaće povećati tri posto.</p>
<p>• I ove su godine pojedini gradovi osigurali za učenike besplatne udžbenike. Podržavate li njihove poteze i kada će se napokon smanjiti broj paralelnih udžbenika?</p>
<p>- Svakako podržavamo sve lokalne zajednice koje omogućavaju lakšu nabavu udžbenika. Moram istaknuti da je novi zakon o udžbenicima u završnoj fazi izrade, a omogućit će korištenje jednog udžbenika tijekom nekoliko generacija učenika. Tim ćemo zakonom voditi računa o socijalnoj komponenti, ali i odgojnoj - jer će se udžbenici čuvati. </p>
<p>• Novi zakon o volonterstvu predviđa i da se srednjoškolce za volonterski rad nagradi bodovima i drugim pogodnostima za upis na fakultet. Ne otvara li takvo što ponovo vrata korupciji?</p>
<p>- Volonterski rad je svakako dobra osobina mladih ljudi i treba je nagraditi, ali pritom su potrebni jasni kriteriji. Prije donošenja bilo koje važne odluke sagledavamo iskustva drugih država koje vrednuju takav rad mladih. Dobro je da i mi pokažemo tim mladim ljudima da cijenimo njihov društveno koristan rad. No, treba odrediti vrlo jasne kriterije za upis jer u suprotnom postoji opasnost zloporabe. Ipak, pitanje upisa u velikom dijelu riješit će državna matura. </p>
<p>• Ovoljetne upise na fakultete obilježila su negodovanja zbog povećanog broja novih studenata na račun beneficija koje su ostvarile neke kategorije branitelja i ratnih dragovoljaca. Kako bi, po Vama, izgledala pravedna strategija upisa na visoka učilišta?</p>
<p>- Pravedna strategija podrazumijeva znanje i sposobnost studenta kao osnovni kriterij upisa. Međutim, kako su neke kategorije stanovništva, među kojima su branitelji i djeca poginulih branitelja, bile prikraćene u svom učenju i razvoju, pravedno bi bilo omogućiti im određenu kompenzaciju. Ali, naravno ona mora imati određene granice. Stoga razgovaramo o mogućem preciziranju postojećih zakonskih odredaba. To su iznimno osjetljiva pitanja zbog čega ćemo im pristupiti krajnje pažljivo te se konzultirati i sa studentima, braniteljskim udrugama, sveučilištima i ostalim pripadnicima akademske zajednice.</p>
<p>• Kako ste riješili ovogodišnje slučajeve mita i korupcije pri upisu na fakultete?</p>
<p>- Naše ministarstvo kontinuirano radi prije svega na otklanjanju prostora za mito i korupciju na fakultetu. Kao preduvjet da se sankcioniraju takve nečasne radnje uveli smo kaznene odredbe u zakonu. Drugo, na svaku konkretnu dojavu mita ili indicija, reagiramo odmah. Šaljemo povjerenstvo koje obavlja nadzor i utvrđuje je li napravljeno sve da se eliminira mogućnost manipulacije i zloporabe, kao što je to bio slučaj na Ekonomskom fakultetu. </p>
<p>No, u tom procesu sprečavanja mita potrebna nam je dobra suradnja s nadležnim državnim službama i moram istaknuti da je ona odlična. Ovim putem apeliram na visoku svijest i nastavnika i studenata te ih pozivam da nam se jave ako imaju informaciju o slučaju mita ili korupcije, jer se svi moramo uključiti kako bismo tom zlu stali na put.</p>
<p>• Očekujete li sa strahom početak nove akademske godine s obzirom na prvu godinu Bolonjskog procesa? Slovenski ministar školstva priznao je, naime, da od straha noćima nije spavao…</p>
<p>- Ne, ne bojim se. Dapače, veselim se tom početku iako nas čeka mnogo izazova. Napravili smo tek prvi korak u tom procesu. Slijede daljnji, a to su podizanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja, informatizacija i smanjenje broja studenata u odnosu na broj nastavnika. Proračunom Ministarstva osiguran je novac za otvaranje 400 novih radnih mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Tu je još 1,7 milijardi kuna kreditnih sredstava za kapitalne investicije svih sveučilišta. Nadalje, izvrsno surađujemo s Rektorskim zborom i cijelom akademskom zajednicom.</p>
<p> U provedbi Bolonjskog procesa imamo podršku Vlade - rebalansom smo dobili dodatnih gotovo 250 milijuna kuna. Stoga sam uvjeren da ćemo uspjeti.</p>
<p>• Otočne škole upisuju sve manje djece. Svojedobno se pričalo o zatvaranju škola s malim brojem učenika. Kakav je Vaš plan s takvim školama?</p>
<p>- Našim prekrasnim otocima treba vratiti život. To je neupitno. U tom smislu izrađen je i Vladin program za razvoj otoka u kojem i naše ministarstvo aktivno sudjeluje. Kriteriji za rad otočnih škola kad je u pitanju broj djece, sniženi su; da bi jedna škola na otoku nastavila raditi, dovoljan je minimalan broj učenika, svega njih dvoje, troje, ili samo jedan učenik, što je slučaj na Premudi.</p>
<p>• Čime biste motivirali povratak mladih, primjerice, na Drvenik?</p>
<p>- Ministarstvo uvodi LMS (Learning Management System) i ulaže iznimne napore kako bi povezalo sve škole na otocima. Takvim sustavom omogućit će se takozvano učenje na daljinu koje u svom sastavu ima i pametnu ploču. Za to je potreban brži pristup internetu i tu nam podršku pruža CARNET koji takvo izvođenje nastave već provodi na sveučilištima. Stoga smo dosadašnja iskustva primijenili i na rješavanje problema učenja na otocima. Takav sustav već je zaživio na Drveniku, a naš je plan obuhvatiti njime i ostale otoke. </p>
<p>• Uvjeti školovanja romske djece u međimurskim školama i dalje su neprimjereni, a nastava otežana. Biste li svoje dijete upisali u takvu školu?</p>
<p>- Brojna djeca pripadnici romske nacionalne manjine u cijeloj Hrvatskoj redovito pogađaju osnovnu školu i nemaju nikakvih prepreka da se uključe u obrazovni sustav. Svi se oni školuju prema Akcijskom planu za desetljeće u sklopu Nacionalnog programa za Rome Republike Hrvatske. Kao i sva druga djeca, i romska polaze škole pod istim uvjetima, ali nažalost dio njih nema iste preduvjete poput većine ostale djece.</p>
<p> Znamo da većina njih ima teže uvjete za učenje. No, veći je problem njihovo nedovoljno poznavanje hrvatskoga jezika pa je Ministarstvo poduzelo određene mjere i sufinancira program njihova predškolskog odgoja gdje je glavna zadaća njihova socijalizacija i učenje jezika kako bi se mogli nesmetano uključiti u cijelu vertikalu obrazovanja.</p>
<p> Imamo i niz poticajnih mjera; romskoj djeci koja završe osnovnu školu dodjeljujemo stipendiju za daljnje školovanje. Onima koji su iz bilo kojeg razloga prekinuli osnovno školovanje, plaćamo troškove upisa i nastavak školovanja na otvorenim učilištima za odrasle.</p>
<p> Naravno da ne bih imao ništa protiv da moje dijete pohađa školu u jednom takvom razrednom odjelu, jer sva djeca trebaju biti odgajana u duhu međusobnog uvažavanja. </p>
<p>• Kako ocjenjujete rad privatnih škola? Čini se da ste se njima dosad najmanje bavili.</p>
<p>- U svakom slučaju, Ministarstvo podržava otvaranje privatnih škola i škola s alternativnim nastavnim programima. One pridonose podizanju konkurencije, da tako kažem, na tržištu obrazovanja. Neupitno je da će - ako nude visoke standarde obrazovanja - podići kvalitetu znanja. I svakako da je meni kao ministru važno da imamo što više kvalitetnih škola.</p>
<p> Pozitivno je što privatne škole nude alternativne metode rada s djecom i cjelodnevnu nastavu - u kojima učenik može razviti svoje potencijale bolje nego kad se radi u turnusima, a kvalitetan mentor može ga usmjeriti i voditi tijekom školovanja. I naš je cilj uvesti jednosmjenski rad u što više škola. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Jeftini na račun zaposlenika</p>
<p>Njemački je sindikat utvrdio da se za voditelje uvijek biraju mlađi ljudi, željni posla i dokazivanja, koje se lakše može instruirati za nehumano postupanje prema radnicima</p>
<p>Njemački sindikat Ver.di nedavno je objavio tzv. crnu knjigu »Jeftini na štetu zaposlenika«, u kojoj se opisuju neljudski uvjeti rada zaposlenika u lancu diskonta Lidl. Knjigu je, uz pomoć Sindikata trgovine, u Hrvatskoj objavio nakladnik Tim press d.o.o, a autori Andreas Hamann i Gudrun Giese u rujnu će posjetiti našu zemlju te biti dostupni i hrvatskim novinarima. </p>
<p>Njemački lanac Lidl, koji posluje u 14 europskih zemalja, uskoro će otvoriti diskonte u svim hrvatskim gradovima koji imaju više od 5000 stanovnika (nagađa se da će biti oko 100 prodajnih mjesta). Kako piše na njihovim internetskim stranicama, počeci Lidla sežu u tridesete godine prošlog stoljeća, kada je u Baden Württembergu osnovano poduzeće Lidl & Schwarz - veleprodaja prehrambenih artikala. Kasnije su se aktivnosti podijelile na područje diskontnih trgovina prehrambenim proizvodima pod imenom Lidl, kao i na područje samoposlužnih robnih kuća, kao što su Kaufland i Handelshof.</p>
<p>Kako navode autori knjige, Lidl i Kaufland posluju u sklopu grupe poduzeća Schwarz, čije je sjedište u Neckarslumu. S ostvarenom dobiti od 33,6 milijardi dolara ta je grupa 2003. godine izbila na 14. mjesto svih svjetskih trgovaca.</p>
<p>U poduzećima grupe Schwarz zaposlena je 151.000 ljudi. Procjene dobiti i broja zaposlenih temelje se na istraživanju trgovačkih stručnjaka, jer ekstremno šutljive vođe koncerna do početka prosinca 2004. nikada nisu objavili interne gospodarske podatke. Nakon silnog pritiska javnosti i radi objavljivanja crne knjige, Klaus Gehrig, menadžer Lidla i Kauflanda, tada je rekao da im je prošlogodišnji promet bio 36 milijardi eura. Samo u Njemačkoj imaju 2500 filijala u kojima je 33.000 zaposlenih.</p>
<p>Danas je Lidl među 10 najvećih njemačkih maloprodajnih lanaca prehrambenim artiklima. U crnoj knjizi Ver.di iznosi kako je prihod samo u prošloj godini, prema priznanju Uprave koja inače uporno izbjegava bilo kakav kontakt s medijima, iznosio 36 milijardi eura.</p>
<p>U Hrvatskoj trenutačno traže veći broj radnika, pri čemu navode da nikada ne zanemaruju filozofiju niskih troškova i visokog učinka. Uz iskustvo na istim ili sličnim poslovima, samostalnost i visoku motiviranost, traže i izražene analitičke i komunikacijske vještine, te visok stupanj izdržljivosti i zalaganja. Navode također da stalno zapošljavaju nove radnike, a vodećim ljudima (regionalnim voditeljima prodaje), obećavaju visoka primanja i automobil te školovanje za Lidlov sustav rada. Prednost imaju oni koji su pri kraju s fakultetom ili su ga tek završili.</p>
<p>Oni koji nisu pročitali crnu knjigu, teško će prepoznati što se krije iza ovih oglasa. Njemački je sindikat, naime, utvrdio da se za voditelje uvijek biraju mlađi ljudi, željni posla i dokazivanja, koje se lakše može instruirati za nehumano postupanje prema radnicima. »Kada radim jutarnju smjenu, moram doći u šest sati. Do osam moram raspakirati voće, povrće, kruh i druge artikle te ih staviti na police. Od osam do 14 sjedim na blagajni, uglavnom bez ikakve stanke. U minuti moram provući 40 proizvoda preko skenera na blagajni. Tko četiri mjeseca nakon dobivanja posla ne ostvaruje taj cilj, leti s posla. Popodnevna smjena počinje u 14 sati, a završava oko 21.30 sati. Nakon 20 sati moramo spremati, slagati svježu robu i čistiti. Prodavačica može zaraditi najviše 12,5 eura bruto po satu«, ispričala je jedna prodavačica autorima knjige. Prekovremeni rad, navodi se dalje, nije plaćen, a voditelji filijale ili prodavači koji inzistiraju na plaćanju ili pravu na sindikalno organiziranje, vrlo brzo gube posao. Žrtve nasilnih otkaza brzo postanu i radnici koji bi prema internim pravilima trebali prijeći u viši platni razred. Njima se podmetne nikad dokaziva krađa, a onda ih se ne pušta iz ureda dok ne potpišu vlastiti otkaz. Sve se inače snima kamerama, a česte su i kontrole automobila radnika kada odlaze kućama.</p>
<p>Radnike se, tvrde autori knjige, stalno kontrolira tzv. kontrolnim kupnjama (pokušavaju se podmetnuti razni predmeti), kako bi se dokazala nepažnja blagajnica. Vrhunac kontrole i zadiranja u privatnost, ravan nacističkim metodama - dogodio se u jednom diskontu u Češkoj. Tamo su radnice, tvrdi Ver.di, tijekom mjesečnice bile prisiljene nositi traku na čelu, a sve samo zato da bi bez pitanja mogle otići na zahod. Uprava je nakon prozivke u medijima tvrdila da to nije istina.</p>
<p>Za vrijeme bolesti ne smije se koristiti bolovanje, nego slobodni dani. Osobna poznanstva s kupcima su nepoželjna, a loše se gleda i na prijateljstva među radnicima. »Moraš odmah dati do znanja da si šef i da u svakom trenutku možeš otpustiti ljude«, prisjetio se uputa svojih pretpostavljenih jedan od voditelja filijale, koji nije uspio položiti test »čvrstoće« prema radnicima.</p>
<p>U knjizi se navodi i bezbroj drugih šokantnih primjera postupanja s radnicima, koji se provode na tako suptilan način da su teško dokazivi i na inače vrlo učinkovitim njemačkim radnim sudovima. Istodobno, osnivač Lidla i Kauflanda Dieter Schwarz glumi dobročinitelja. Kroz osam zaklada sufinancira različite »socijalne« projekte, kao što su restauracije crkava i slično. Ver.di tvrdi da kroz više od 600 društava Lidl prikriva prave strukture moći. »Jedino se na taj način mogla izbjeći obveza objavljivanja godišnjih obračuna kao i pravo radnika na suodlučivanje«, navodi se u knjizi.</p>
<p>Zaposlenica u hrvatskoj podružnici Lidla, koju smo dobili na jedan jedini broj telefona objavljen na internetskim stranicama, nije htjela komentirati navode iz crne knjige ni bilo što reći o drugim uvjetima rada. »Mi ne kontaktiramo s medijima, ne mogu vam ništa reći«, jedino je što smo čuli od te radnice koja nam se nije željela predstaviti. </p>
<p>Zastrašivanje je dio kadrovske politike</p>
<p>Raditi do 320 sati mjesečno meni je bilo sasvim normalno, dio je priče jednog 44-godišnjaka koji je radio u restoranu Kauflanda. Prekovremeni sati nisu mu bili plaćeni, no ipak je dobivao višu plaću nego što je bila određena kolektivnim ugovorom - 2450 eura bruto. Verd.di navodi kako je to za Kaufland inače »kraljevska plaća«.</p>
<p>»Pogreška« tog radnika bila je u tome što je inzistirao na preuzimanju jednog malo većeg restorana. Ubrzo su započele klasične metode pritisaka: odjednom njegov rad više nije bio dobar, optuživali su ga da je manipulirao mjesečnom inventurom, da ne ostvaruje zadane ciljeve, da ima problema s radnicima. </p>
<p>Kasnije je shvatio da su mu našli zamjenu koja je spremna raditi za 600 eura manju plaću.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kada će iznimke postati pravilo</p>
<p>U situacijama kada zbog manjka svećenika jedna osoba mora služiti mise i u nekoliko župa sve je izraženija potreba za ozbiljnim razmatranjem mogućnosti ređenja oženjenih muškaraca</p>
<p>Pitanje ređenja oženjenih muškaraca za rimokatoličke svećenike u crkvenoj, ali i široj javnosti uvijek je aktualno. Ovih dana o tome se intenzivnije raspravlja u svjetlu nedavnoga ređenja vlč. Patricka Ballanda, 54-godišnjega oženjenoga Švicarca i oca četvero djece, koji je prije obraćenja na katoličanstvo bio evangelički pastor, te 66-godišnjega oženjenoga oca dvoje djece, vlč. Evansa Davida Gliwitzkoga, bivšeg anglikanskog pastora iz Zimbabvea, kojega je za katoličkog svećenika zaredio mjesni biskup na španjolskim Tenerifama. U Velikoj Britaniji, pak, cijele biskupije Anglikanske crkve najavljuju prelazak na katoličanstvo ako vrh te denominacije uvede biskupsko ređenje žena. Tako bi se broj oženjenih svećenika, mahom bivših evangeličkih pastora, u Katoličkoj crkvi znatno povećao sa sadašnjih 300-tinjak. </p>
<p>O potrebi dopuštanja svećeničkoga ređenja oženjenim muškarcima svako malo oglase se i ugledni biskupi diljem svijeta. Posljednji je oštro podigao glas nizozemski biskup iz Brede mons. Martinus Muskens, koji je među ostalim rekao kako postoji mnogo oženjenih muškaraca koji su obrazovani, odani Crkvi i autoritet su ostalim vjernicima, pa bi ih trebalo zarediti za svećenike. On smatra da bi se o tom pitanju trebalo raspravljati na razini cijele Crkve. </p>
<p>Dok, naime, zemlje tradicionalnijega crkvenog života, među kojima je i naša, još uvijek imaju dostatan broj duhovnih zvanja, u sekulariziranoj zapadnoj Europi manjak svećenika bolno se osjeća u crkvenoj svakodnevici. Tako je, primjerice, u Nizozemskoj, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Belgiji Crkva morala posegnuti za aktivnim pastoralnim angažmanom vjernika laika, koji su se u toj ulozi, zasad, odlično snašli. Odziv su prihvatili ljudi duboke vjere i iskrene odanosti Bogu i Crkvi, te su primjerenom teološkom naobrazbom i duhovnom formacijom stekli sposobnosti za kvalitetno obavljanje pastoralnih dužnosti.</p>
<p>U pastoralnoj praksi dragocjenima su se pokazala i njihova iskustva stečena kroz izazove svakodnevnice, što se kod pojedinih klerika očitovalo kao nedostatak u radu s vjernicima. Tako su kroz kategoriju pastoralnih suradnika, koja u Hrvatskoj još ne postoji, laici postali upraviteljima župa, propovjednicima, dušobrižnicima, djeliteljima svete pričesti, dakle, obnašateljima svih dužnosti za koje nije potreban sakrament svećeničkog reda. Budući da Crkva, osobito nakon II. Vatikanskog sabora, potiče na đakonsko ređenje oženjenih muškaraca, ta je praksa donekle pokrila prazninu. Ipak, u situacijama kada zbog manjka svećenika jedna osoba mora služiti mise i u nekoliko župa jasno je da se u tim zemljama javlja sve izraženija potreba za ozbiljnim razmatranjem mogućnosti ređenja oženjenih muškaraca. </p>
<p>Ta praksa u Crkvi ne bi bila nikakva novost i teoloških zapreka nema. Štoviše, gotovo svi Kristovi apostoli bili su oženjeni. Pod utjecajem monaške duhovnosti u Crkvi je vremenom prevladala duhovnost celibata, no tek od Tridentskoga koncila, koji je završio 1563. godine, za prezbitere se rede isključivo neoženjeni muškarci, uz prethodno teološko obrazovanje i dugogodišnju duhovnu formaciju. Ta tradicija također ima svoje prednosti i razloge duhovne i evanđeoske naravi. U praksi se, naime, pokazalo da je doista teško potpuno se predati Bogu i zahtjevnu svećeničkom pozivu i istodobno se skrbiti za obitelj. To nipošto ne znači da su svećenici više ili manje pozvani radikalno slijediti evanđelje od obiteljskih ljudi. Crkva smatra da je svećeništvo, baš kao i očinstvo i majčinstvo, ozbiljan i zahtjevan poziv kroz koji čovjek služi Bogu, te drži mudrim opredijeliti se za jedan od tih dvaju poziva. </p>
<p>Utjecajni isusovački svećenik o. Luka Rađa u jednom svom traktatu o celibatu svojim kolegama to jednostavno poručuje riječima: »Uostalom, kao da je oženjenima lakše nego nama«. Neki tvrde da je celibat u siromašnim sredinama bio »loš filtar« jer su u sjemeništima i samostanima prevladale osobe koje su na celibat pristale bježeći od bijede, a ne iz žara za evanđeljem, dok su mnogi s istinskim svećeničkim pozivom u takvoj sredini izgurani i otpali. No, praksa je pokazala i da ređenje oženjenih osoba nije bitno utjecalo na kvalitetu pastorala i crkveni ugled općenito u onim crkvama u kojima redovito djeluju oženjeni svećenici i pastori, u odnosu na Katoličku crkvu. Štoviše, mnogi oženjeni svećenici pokazali su se prilično nazadnima, rigidnima i krutima. </p>
<p>Ipak, primjeri obraćenih evangeličkih pastora, koji su u praksi pokazali da uz obitelj mogu kvalitetno obnašati svećeničku službu, i tradicija oženjenih svećenika u katoličkim crkvama istočnoga obreda jasno upozoravaju na to da mogućnost izbora Crkva nikada nije u cijelosti odbacila. Ozbiljni ljudi u Crkvi nazočnost oženjenih svećenika zasad tumače kao iznimku koja potvrđuje pravilo, no ističu kako Crkva u svojoj povijesti uvijek nastoji prepoznavati znakove vremena, te nije isključeno da u našem ili nekom budućem vremenu ponovno ozbiljno na sveopćem planu razmotri mogućnost ređenja oženjenih muškaraca, ako se to zaista pokaže potrebnim. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Dolari za reforme</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>Odobri li Odbor izvršnih direktora Svjetske banke Hrvatskoj do sredine ovog mjeseca, kako se najavljuje, prvi PAL-zajam, reformski će proces u nas dobiti najsnažniji poticaj još od vremena kada nam je priznat status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ovdje, naime, nije riječ samo o 150 milijuna eura vrijednom zajmu, koji dobivamo po vrlo povoljnim uvjetima i s kojim će provedba strukturnih reformi nesumnjivo biti lakša, nego i o priznanju još jedne međunarodne financijske institucije da se Hrvatska nalazi na dobrom putu, koji bi njezino gospodarstvo, među ostalim, trebao pripremiti za izazove članstva u EU. </p>
<p>Kao i stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, i PAL-program predstavlja konkretnu reformsku agendu, popis koraka koje Vlada u sljedećem razdoblju namjerava poduzeti kako bi Hrvatsku preobrazila u uspješnu ekonomiju zapadnoga tipa. Isto kao i kod stand-by aranžmana, i PAL se oslanja na potporu jedne jake međunarodne institucije čiji se stavovi u međunarodnim financijskim i političkim krugovima itekako uvažavaju. Upravo se zato i može reći da će PAL-program značiti »atest« Svjetske banke proizvodu zvanom Hrvatska, koji će se uskoro naći u ponudi na jedinstvenom europskom tržištu. O važnosti PAL-a za kreditni rejting, kojem prijeti dodatno ljuljanje ako dođe do nove odgode pregovora s Unijom, ne treba posebno ni govoriti. </p>
<p>Odobravanju prvog PAL-zajma Hrvatskoj prethodilo je niz Vladinih reformskih poteza, koje je Svjetska banka postavila kao uvjet davanja prolazne ocjene programu. Riječ je o pripremama za privatizaciju deset velikih poduzeća u državnom vlasništvu, zatim o srednjoročnom planu smanjivanja subvencija, reformi zemljišnih knjiga i depolitizaciji javnih službi. Poseban dio priče čine pak uvjeti vezani uz HŽ koji uključuju izdvajanje neosnovnih djelatnosti iz njegova sastava, te donošenje i početak primjene plana restrukturiranja, u što ulazi i rješavanje viška od oko 560 zaposlenih. Upravo su na ispunjavanju tih početnih koraka u središnjici Svjetske banke testirali volju i odlučnost hrvatske vlasti da prione reformskom poslu. Ona je, tvrde u Banci, taj ispit i položila. </p>
<p>Premda je ovdje riječ o za mnoge bolnim potezima, jasno je da se njihova provedba više ne može odgađati unedogled. To je ujedno i jedna od glavnih poruka novog programa sa Svjetskom bankom. Jer, mijenjati se ne moramo ni radi EU-a ni radi međunarodnih institucija, nego radi sebe samih.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tko je najzaslužniji za rušenje socijalizma</p>
<p>Proslava u Gdanjsku bila je, među ostalim, i posmrtni marš za Solidarnost. Ona je ostvarila svoj cilj propašću socijalizma i uspostavom pluralističkog društva. Za Solidarnost kakva je osnovana u Gdanjsku prije četvrt stoljeća u takvom društvu više doista nema razloga</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Ono što uobičajeno nazivamo međunarodnom zajednicom (a što stane u jedan srednje velik hotel, u što su se mogli uvjeriti Zagrepčani i Zagrepčanke za vrijeme Zagrebačkog summita u jesen 2000. godine) okuplja se ove godine svakih nekoliko tjedana ne bi li obilježilo kakvu okruglu obljetnicu. U tjednu za nama obilježena je još jedna važna obljetnica - 25 godina osnivanja sindikata Solidarnost, što je iskorišteno ne samo za prisjećanje na herojske dane nekih Poljaka otprije četvrt stoljeća nego i za rasprave o važnosti Solidarnosti za propast socijalizma. </p>
<p>Način funkcioniranja Solidarnosti prvih godina postojanja bio je sličan načinu funkcioniranja komunističkih partija prvih godina postojanja. Takorekuć već trenutkom osnivanja postignut je velik uspjeh i masovnost članstva, a zatim su se našli pod udarom vlasti i prešli u ilegalu. I kao što su komunisti u ilegali i u zatvorima stvarali planove kako da dođu na vlast, tako su čelnici Solidarnosti u ilegali i u zatvorima stvarali planove kako da sruše vlast. </p>
<p>Povod za radničke štrajkove i formiranje Solidarnosti (koja zapravo i nije funkcionirala kao sindikat nego kao pokret) bila je odluka poljske vlade da povisi cijene mesa. Tako je to bilo u socijalizmu: uspio je poslati čovjeka u svemir, iskopati rekordne količine ugljena, izgraditi goleme hidroelektrane, ali nije uspio proizvesti dovoljne količine mesa i žita. </p>
<p>Središnja proslava u Gdanjsku bila je prilika i da se analizira rad Solidarnosti, a analizirati rad toga sindikata zapravo znači donekle analizirati socijalizam. Danas, 15 godina nakon rušenja Berlinskog zida i propasti socijalizma u Europi, vrag socijalizma više ne izgleda tako mračno kao što je izgledao u jesen 1990. godine. Bjelodano je da u socijalističkim društvima ljudska prava nisu bila poštovana u skladu s međunarodnim propisima. Bjelodano je da politička prava i pravo na slobodno udruživanje nisu postojali. Bjelodano je da su mnogi stradali zato što su bili politički protivnici socijalizma. Socijalizam je nastojao funkcionirati kao monolitno društvo, a pluralizam je preživljavao u ilegali ili povremeno na stranicama kakvog časopisa. </p>
<p>Za tim značajkama socijalizma uglavnom nitko ne žali. No, malo svjetla u tamu razdoblja od 1945. do 1990. godine daje sjetno žalovanje za socijalnom sigurnošću, društvenim stanovima, a ponetko se prisjeti i da je socijalizam uvelike zaslužan za masovno opismenjivanje stanovništva. Da vrag nije potpuno taman, potvrđuju i rasprave o ulozi Wojciecha Jaruzelskog. Čovjek koji je bio utjelovljenje tame socijalizma za Poljake zbog uvođenja izvanrednog stanja i političkih progona (pa i ubojstava), za neke je Poljake postao čovjek koji je upravo uvođenjem izvanrednog stanja prije 24 godine spriječio sovjetsku vojnu intervenciju i uvođenje reda na moskovski način već viđen u Mađarskoj 1956. godine (u oštrijoj) i Čehoslovačkoj 1968. godine (u blažoj varijanti). </p>
<p>Socijalizam je bio velik i važan protivnik kojega nije bilo jednostavno srušiti. Da nije bilo tako, ove godine ne bismo svjedočili utrci u zaslugama na temu »tko je srušio socijalizam« ili »tko je najzaslužniji za propast socijalizma«. Utrka je počela prije šest mjeseci u Torinu gdje je organiziran skup kojim se obilježila 20. obljetnica perestrojke i glasnosti. Tada se zaključilo da su najzaslužniji za rušenje socijalizma perestrojka, glasnosti i Mihail Gorbačov koji ih je pokrenuo. Mjesec dana kasnije u Vatikanu je umro papa Ivan Pavao II. U nekrolozima mu je u neprolazne zasluge počesto upisivana odlučujuća zasluga u rušenju socijalizma. Procjene važnosti sindikata Solidarnost u propasti socijalizma otišle su korak dalje. Ne samo da je upravo osnivanje Solidarnosti pokrenulo događaje koji su rezultirali rušenjem Berlinskog zida, nego je zahvaljujući tome stvorena i ujedinjena Europa. Osim što Europa nije ujedinjena (a onaj ujedinjeni dio u posljednje vrijeme funkcionira prilično razjedinjeno), proces ujedinjavanja doista nije pokrenut u gdanjskom Brodogradilištu »Lenjin« u kolovozu 1980. godine, kako smatra latvijski premijer Aigars Kalvitis. Kad se među najzaslužnije pribroje pokojni američki predsjednik Ronald Reagan i bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, popis najzaslužnijih postaje toliko dug i impozantan da naprosto tjera čovjeka da iskreno čestita socijalizmu. Okupiti takvu moćnu gomilicu protiv sebe mnogo govori i o sposobnosti i važnosti onoga što ih je okupilo. </p>
<p>Proslava u Gdanjsku bila je, među ostalim, i posmrtni marš za Solidarnost. Osnivač i vođa Solidarnosti Lech Walesa najavio je svoj rastanak sa sindikatom kojega je osnovao. Današnja je Solidarnost drugačija i njega sve manje treba sindikat kojeg vode profesionalci, smatra Walesa. Druga važna osoba Solidarnosti Anna Walentynowicz, čije je ekspresno otpuštanje prije četvrt stoljeća bila velika greška Gierekova režima, još je ogorčenija. Odbila je sudjelovati u službenim proslavama i smatra da je Solidarnost izdana, a to su učinili ljudi koji vode današnju Poljsku. Međutim, upravo činjenica da Solidarnost kakva je bila osamdesetih godina, pa i neposredno nakon osvajanja vlasti (pri čemu se pokazalo da je jednostavnije biti efikasan u opoziciji nego li na vlasti) više nije potrebna, dakle da nije potreban masovni pokret, najveći je uspjeh Solidarnosti. Ona je ostvarila svoj cilj propašću socijalizma i uspostavom pluralističkog društva. Za postojanje Solidarnosti kakva je osnovana u Brodogradilištu »Lenjin« prije četvrt stoljeća u takvom društvu, srećom, više doista nema razloga da postoji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>»Reforma« je jedan od onih izraza s kojim treba oprezno</p>
<p>Nije poznato kako će se i koliko dugo provoditi reforma visokog školstva, što ona studentima i profesorima u cjelini pozitivnoga donosi i koliko će se financijskih sredstava poreznih obveznika izdvojiti </p>
<p>DENIS KRNIĆ</p>
<p>Ono što se naziva »reforma visokog školstva prema Bolonjskoj deklaraciji« trebalo bi razmatrati samo za sebe, neovisno o značenju riječi. Pogubno je pretpostaviti da samo zato što se zove reforma, nužno ima i pozitivno značenje.</p>
<p> Bolonjski proces započeo je u gotovo svim evropskim državama, pa tako i u Hrvatskoj uz brojne nejasnoće, nedoumice i amaterski pristup reformama od strane resornog ministarstva. </p>
<p>Ministar Primorac najavljuje da već od akademske godine 2005./2006. kreću studiji i programi prilagođeni postavkama Bolonjske deklaracije. Isto tako, prema riječima državnog tajnika za znanost i visoko obrazovanje, visoka su učilišta prijavila 1.060 programa prilagođenih evropskim standardima. No, nije istaknuo da su recezenti imali samo dva mjeseca (!) da procijene usklađenost svakog od 1.060 programa s programima evropskih sveučilišta. Uz navedeno, isti su morali pružiti i odgovor da li na našim fakultetima uopće postoje uvjeti da se predloženo i provede u djelo.</p>
<p> Ministar poručuje da će po reformama, nakon tri godine studiranja, završeni prvostupnik biti spreman za tržište rada u Hrvatskoj. Doista zadivljuje ministrova sposobnost da može predvidjeti reakciju tržišta i njegovo prihvaćanje budućih diplomanata, a znajući da je hrvatsko tržište rada ionako slabo, gotovo nikako, povezano sa trendovima u visokom školstvu.</p>
<p> U dobrom dijelu Evrope fakultetske se diplome stječu nakon pet godina studiranja, upravo zbog zahtjeva od strane tržišta rada. Npr. društveni studiji (pravo i slični) u Nizozemskoj, Italiji i Norveškoj traju pet godina, jer samo petogodišnji studij omogućuje zapošljavanje u odvjetništvu, sudstvu, tužilaštvu i državnim službama. Istovjetna je situacija i s nekim tehničkim studijima.</p>
<p> Šira javnost malo je upoznata sa bitnim, a manje istaknutim elementima od strane resornog ministarstva, iz reforme po bolonjskom režimu: cilj reforme nije jednoznačnost evropskog obrazovnog prostora već sličnost, ne postoji strogo određeni i obvezujući rok za prilagodbu, već samo željeni, deklarirani rok do 2010. godine. Nekoliko evropskih zemalja još uvijek nemaju kompatibilnost visokog školstva s bolonjskom deklaracijom, od važnijih valja istaknuti Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i susjednu Sloveniju. Navedene su zemlje usporile procese prilagodbe zbog brojnih dilema oko provedbe i financiranja. </p>
<p>Kako će naši prenakrcani fakulteti smanjiti broj studenata po profesoru? Evropski prosjek je 15-20 studenata na jednog profesora. Kako će i kada zaživjeti mobilnost studenata po kojoj će jedan ispit položiti u Splitu, drugi u Berlinu a treći u Parizu? Hoće li se i kako ukidati pojedini studiji i predmeti? Što će biti sa izvanrednim studiranjem, tj. studentima koji istodobno rade i studiraju?</p>
<p> Jednostavno, nije poznato kako će se i koliko dugo provoditi reforma visokog školstva, što ona studentima i profesorima u cjelini pozitivnoga donosi (čitaj-olakšava) i koliko će se financijskih sredstava poreznih obveznika izdvojiti? </p>
<p> Ovo su samo neka od stotina pitanja na koje nam resorno ministarstvo ni blizu nije pružilo odgovore. Što nas navodi na zaključak da samo mjesec dana uoči početka studiranja po novom modelu, zapravo-ne znamo ništa.</p>
<p>Autor je pravnik iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatski jezik i jezično tržište </p>
<p>Na problem stvaranja novih riječi i naziva u hrvatskome jeziku treba gledati marketinški </p>
<p>MIROSLAV KRŽAK </p>
<p>Nešto prije ukinuća latinskog kao službenog jezika u Trojedinoj Kraljevini policijski činovnik, ispitujući jednog putnika Engleza, koji je se tko zna zbog čega obreo u Zagrebu, izdiktirao je u zapisnik: »Germanice bene loquitur« (Dobro govori njemački). Englez je, naime, znao da u austrijskoj carevini može proći samo s latinskim i njemačkim jezikom. No, bilo je dovoljno da nestane društveni sustav koji se također razvio poslije propasti Rimskog Carstva, pa da latinski nestane iz službene uporabe.</p>
<p>No, latinski je morao nestati, jer nije bio univerzalni jezik naroda, već samo vladajućih slojeva i obrazovanih ljudi, što je činilo manje od pet posto europskoga stanovništva. A novi vladajući sloj trebao je baš onih nepismenih 95 posto stanovništva kao svoje potrošače. I danas se čini da imamo engleski kao univerzalni svjetski jezik. Engleski izrazi se u nacionalne jezike prenose iz razloga što je engleski prihvatila znanost i tehnologija, diplomacija, proizvodnja, trgovina i pomorstvo pa čak i mnoge struke kao što je medicina u kojoj latinski kao jezik terminologije bolesti i medicinske tehnologije također postaje mrtav jezik (na primjer CT »Computer Tomography«). No, postoje bar još dva razloga za neprevođenje engleskih izraza, a to su zatvaranje struke u vlastite okvire zbog ostvarivanja monopola na tržištu i image govornika i autora koji se u okviru hrvatskoga služe engleskim izrazima.</p>
<p>Naravno da protesti jezikoslovaca ovdje ne pomažu, a ne pomažu ni očekivanja da će jezikoslovci stvoriti hrvatske izreze. Za uspješno stvaranje novih izraza u jeziku osim znanja jezika potreban je i osjećaj za potrebe izvornih govornika, kao što umjetnici moraju imati osjećaj za potrebe publike ili čitateljstva.</p>
<p>Stoga na problem stvaranja novih riječi i naziva u hrvatskome jeziku treba gledati marketinški: tko će i koliko profitirati uvođenjem tih riječi. U jednoj zemlji Latinske Amerike gradska je uprava zaključila da joj se isplati ulagati u razvoj terminologije na španjolskome jeziku, jer će tako na poslovima, koji traže poznavanje suvremene tehnologije, moći zaposliti jeftiniju radnu snagu koja ne zna engleski, ali se zna koristiti dokumentacijom prevedenom na španjolski jezik upravo pomoću tih novih termina.</p>
<p>Prema tome, izlaz je u ponudi novih riječi koje će najširim narodnim slojevima omogućiti da lakše razumiju i usvoje nove pojmove na hrvatskome jeziku. A mjerilo dobrote neke ponude bit će prihvaćanje riječi bez političkih, birokratskih, obrazovnih i kvazistručnih pritisaka kao što su na primjer minorne promjene pravopisa, suprotne osnovnim marketinškim načelima (strjelica, vrjemena), koje onda rezultiraju majornim troškovima tiskanja novih pravopisa na račun poreznih obveznika. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor</p>
<p> u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uvjeti za upis na studij trebaju za sve biti isti</p>
<p>U Vjesniku je 25. kolovoza novinar Tomislav Tadić objavio razgovor s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. Ministrica Kosor između ostalog govorila je o pripremi zakona, prema kojem bi se volontiranjem mogli ostvariti bodovi i druge pogodnosti potrebne za upis na fakultet. Bez obzira na javno razmišljanje ministrice, odluku bi ipak trebalo donijeti odgovarajuće mjerodavno visoko učilište, a ne Sabor. Osim toga, Ustavom RH utvrđena je autonomija sveučilišta koja se ne bi smjela narušavati. Kad je riječ o kriterijima za upise na pojedine studije, tada kompetentnost sveučilišta odnosno njegovih sastavnica ne bi smjela biti upitna. Razredbeni postupak treba omogućiti visokim učilištima da upišu studente od kojih se može očekivati uspješno završavanje studija. Uvjeti za upis svih učenika trebaju biti isti. Natječu se na osnovi znanja i vještina stečenih tokom prethodnog obrazovanja, pa zato i mnogi fakulteti vrednuju primjerice rezultate postignute na olimpijadama znanja. Ministarstvo, koje vodi ministrica Kosor, bilo je pokretač donošenja zakona o upisu djece branitelja. O jednoj od posljedica do koje je dovelo provođenje tog zakona, koju nisu sagledali niti predlagatelji niti donositelji, informirani smo od dekana Filozofskog fakulteta: »Filozofski se fakultet pripremio za provođenje nastave prema bolonjskim kriterijima, no upis studenata prema braniteljskim kriterijima srušio je sve njegove procjene.« Nastavu je nemoguće organizirati. Sve je to posljedica 30-postotnog povećanja broja studenata do kojeg je doveo zakon donesen bez sagledavanja posljedica do kojih će dovesti. </p>
<p>IVICA ŠTERNumirovljeni sveučilišni profesorZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Profesionalci ili tajkuni?</p>
<p>Poduzeće DIOKI</p>
<p> – nastalo je spajanjem poduzeća OKI iz Zagreba i DINE iz Omišlja – a na račun prognaničkih dionica, pripalo na upravljanje tzv. »pifovima«, u kojima je prednjačio DOM fond koji je osnovao posljednih dana često spominjani vojac: Darko Ostoja i grof Eltz. Budući da su i moji roditelji kao prognanici imali povjerenje u grofa Eltza, jer su iz Vukovarsko-srijemske županije, ovlastili su DOM fond da upravlja njihovim prognaničkim dionicama. Budući da sam i ja radio u tom poduzeću 20 godina, pomno sam pratio što se događa. Njih dvojica bili su u Nadzornom odboru poduzeća DIOKI, a Ostoja čak i predsjednik u momentu kada je njegov temeljni kapital iznosio nešto više od dvije milijarde kuna (prema podatcima iz povijesnog izvatka iz sudskog registra). Isto tako, direktor kojeg su oni doveli, osim redovne plaće od trideset tisuća kuna, enormno je stimuliran milijunskim iznosom za navodne uspjehe u radu, iako je poduzeće stagniralo i stalno otpuštalo radnike. Isto tako, uprava poduzeća nije unapređivala postojeću proizvodnju niti je uvodila novu. Na kraju je poduzeće DIOKI završilo tako da su ga »pifovi« prošle godine prodali po dvadeset puta nižoj cijeni od one koju su zatekli u momentu kad su u njemu preuzeli upravljanje. Koliki su novac iz njega izvukli u proteklom razdoblju na račun tzv. upravljanja preko posebnog društva koje upravlja s investicijskim fondovima pod imenom EPIC – INVEST – ne znam, ali sam provjerom utvrdio da je vrijednost prognaničkih dionica na osnovi kojih se DOM fond uspostavio, sada oko 30 posto manja u odnosu na vrijednost koju im je država darivala na račun ratnog stradalništva. Koliko je bogatstvo u svemu tome stekao grof Eltz, također se točno ne zna, ali ako je približno u vrijednosti njegova partnera – prema podatcima iz tiska radi se o milijardi kuna – onda je višestruko veće od one vrijednosti koje su njegovim predcima komunisti konfiscirali. </p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA, MR. SC.ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Za mobitel mjesečno trošio 10 tisuća kuna!</p>
<p>Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran tvrdi da je Ivan Petak trošio novac na službeni automobil, mobitel, reprezentaciju u ugostiteljskim objektima, na darove i odobravanje putnih naloga osobama koje za to nemaju zakonskog prava</p>
<p>Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran izjavio je u petak da je zbog neracionalnog gospodarenja predsjednika Obrtničke komore Zagreba, Ivana Petka, i njegova otuđenja sredstava Obrtnička komora Zagreb ostala bez 1.45 milijuna kuna. </p>
<p>Šafran je pojasnio da su neracionalno utrošena sredstva jednaka komorskom doprinosu, koji plaća čak 10 tisuća zagrebačkih obrtnika tijekom jedne godine. </p>
<p>Hrvatska je obrtnička komora optužila Ivana Petka da je od 1. travnja 2003. do 30. lipnja o. g. samo u privatne svrhe potrošio 359 tisuća kuna komorskog doprinosa, te smatra da bi on taj novac morao vratiti. Prema Šafranovim riječima Petak je trošio sredstva na službeni automobil, mobitel, sredstva reprezentacije u ugostiteljskim objektima te na darove i odobravanje putnih naloga osobama koje za to nemaju zakonskog prava.</p>
<p>U komori također drže da se Petak, osim što je sredstva koristio u privatne svrhe, gospodarski neracionalno ponašao pri kupovini novog automobila. Naime, Petak je zamijenio svoj službeni automobil Audi A6 star svega tri godine za novi luksuzno opremljeni Audi A6. Za taj automobil Petak je dao svoj »stari« automobil i doplatio čak 450 tisuća kuna.</p>
<p>Za korištenja službenog automobila 24 sata na dan Petak nije imao ni odluku nadležnog tijela Obrtničke komore Zagreb. Prema Šafranovim riječima Petak je neracionalno trošio sredstva za putovanja u zemlji i inozemstvu te za razne prezentacije. </p>
<p>Šafran je naglasio da je Obrtnička komora neprofitabilna organizacija, koja se financira isključivo od obrtničkih doprinosa, a ta se sredstva moraju trošiti na obrtničke aktivnosti, a ne na luksuz. </p>
<p>U HOK-u kažu da je Petak, koristeći službeni mobitel, mjesečno znao potrošiti i više od 10 tisuća kuna računa, i to uglavnom za razgovore s jednom osobom u SAD-u. </p>
<p>Petak je veliku količinu novca trošio i na čašćenja i kupovinu skupih poklona, za koje se ne može kazati da su kupljeni za poslovne partnere jer su neprimjereni za tu svrhu. Šafran je rekao da je Petak novcem komore kupovao razne skupe parfeme, donje rublje, čarape i cipele. </p>
<p>»Ovakvo ponašanje predsjednika Obrtničke komore Zagreb nije u skladu s obrtničkom tradicijom ni moralnim običajima obrtničke komorske dužnosti«, rekao je Šafran dodajući da ovom trenutku većina zagrebačkih obrtnika ima tek jednog do dva zaposlenika i teškom mukom plaćaju društvene obveze, među kojima je i plaćanje komorskog doprinosa. Hoće li se zbog ovakvog rastrošnog ponašanja Ivan Petak razriješiti dužnosti predsjednika komore, mogla bi odlučiti Skupština zagrebačke komore na sjednici u utorak.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Petak opovrgava optužbe</p>
<p>Ivan Petak, predsjednik Obrtničke komore Zagreb (OKZ), reagirao je na optužbe Hrvatske obrtničke komore (HOK) te ih energično odbacuje »kao pravno i stvarno neutemeljene i neosnovane«. </p>
<p>U potpisanom dopisu navodi da je press-konferencija održana u vrijeme kada je bio na službenom putu u Grudovcu na svečanom otvorenju Međunarodnog sajma, i da je za to predsjednik HOK-a Stjepan Šafran znao. »Gospodin Šafran prekoračio je svoja statutarna ovlaštenja i zloupotrijebio svoj položaj, te nanio veliku sramotu cijelom obrtništvu iznoseći netočne i nepravovaljane stavove«, stoji u dopisu. Osim toga, tvrdi Petak, Skupština OKZ-a, kao njeno najviše tijelo, prihvatila je završni račun za 2004. godinu, te u poslovanju OKZ-a niti u jednoj reviziji nisu nađeni elementi kaznene ni prekršajne odgovornosti pa čak niti u izvješću komisije Hrvatske obrtničke komore. [B. Te.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Iskonska ljubav za rodni grad</p>
<p>Ima mnogo razloga zbog kojih volim Zagreb. Prva je i najvažnija ljubav prema rodnom gradu. Ta je ljubav praiskonska. Prva moja sjećanja vezana su uz Zrinjevac i Tomislavov trg, mjesta svakodnevnih igara i šetnje, posjeti djedu i baki u Trnje i vožnje skelom preko Save.</p>
<p> Zatim se postupno počinje oblikovati slika Zagreba kao obrazovnog i kulturnog središta, koje mladom čovjeku može pružiti sve u smislu izbora životnog poziva. Meni je to bila glazba, posebno opera. Prvu sam glazbenu poduku primio od gospođe i gosp. prof. Margite i Rudolfa Matza, sve do Muzičke akademije. Moja je generacija bila svjedok poslijeratne zlatne ere Zagrebačke opere, na čelu s direktorom Milanom Sachsom i pjevačkom elitom. Na premijere svojih opera u HNK dolazili su Igor Stravinski, Benjamin Britten.., dok se i sami nismo okušali nastupima pred publikom u stanu mojih roditelja u Gajevoj ulici br. 25 (Opera u sobi).</p>
<p>Svjedočili smo prelasku Zagreba preko Save, a da stari parkovi i Zagrebačka gora nisu izgubili nimalo od svoje idiličnosti. Ljubav prema Zagrebu odrazuje se i kroz podršku Dinamu, s kojim smo osvojili Kup velesajamskih gradova, jedini do sada europski trofej jednoga hrvatskog nogometnog kluba. Duša Zagreba vinula se u visine posljednjih petnaestak godina kada grad užurbano poprima karakter srednjoeuropske metropole.</p>
<p>I meni je Zagreb omogućio da se poslije 27 godina provedenih u Osijeku (gdje sam krajem svibnja ove godine u Hrvatskom narodnom kazalištu proslavio 70. rođendan i 45. obljetnicu umjetničkog i pedagoškog rada) vratim svojim kolegama, suradnicima i prijateljima. Naposlijetku, Zagreb volim i zbog ljudi koji su mu odani i svakodnevno rade na njegovu uljepšavanju. Uskoro će Zagreb dobiti i novu zgradu Muzičke akademije, što po općekulturnoj slici europske metropole i zaslužuje.</p>
<p>Antun Petrušić, dirigent i redatelj</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Studentske udruge ni ne znaju za novi natječaj </p>
<p>Proračun Studentskog zbora donijet će se za dva tjedna</p>
<p>Neki od prijavljenih na natječaj za studentske projekte za ovu godinu mogli bi ostati bez ijedne lipe jer krađom dokumentacije u Studentskom zboru u srpnju mnogi nisu bili obaviješteni o tome da ponovo trebaju dostaviti dokumentaciju kako bi ušli u natječaj što ga financira Studentski zbor.</p>
<p>»Nakon što je dokumentacija ukradena, nespretno su obaviještene udruge i fakulteti o toj krađi, i vjerujem da dio njih i ne zna da su ponovo morali poslati projektnu dokumentaciju ne bi li ušli u proračun Studentskog zbora za ovu godinu«, rekao je za Vjesnik Miroslav Antol, član Skupštine Studentskoga zbora.</p>
<p>Naime, Studentskom je zboru početkom srpnja otuđena sva dokumentacija iz posljednje dvije godine, a među ostalim i projekti što su ih priložile studentske udruge i fakulteti za natječaj kojim bi se odobrilo njihovo financiranje u predstojećoj akademskoj godini. Projekti su bili podneseni anonimno i označeni su šiframa, a šifre i imena podnositelja bile su spremljene u zapečaćene kuverte. No i one su otuđene. Tako se Studentski zbor našao u nezavidnoj situaciji da ne zna tko je podnio programe na natječaj, te se nije znalo ni koga točno treba obavijestiti o ponovnoj prijavi za natječaj.</p>
<p>Petar Cvahte, predsjednik studentske udruge BEST, rekao je da ni sam ne bi znao ništa o tome da nije sasvim slučajno »surfajući« po Internetu naišao na vijest o krađi: »Sreća je bila što smo projekt imali pohranjen na kompjutoru te smo ga isprintali i u zadnji tren odnijeli u Studentski zbor.«</p>
<p>Lucija Barjašić, zadužena za odnose s javnošću Studentskoga zbora, rekla je uz pitanja otuđenja dokumentacije i ponovnog natječaja da je Studentski zbor učinio sve kako bi ipak svi bili obaviješteni: »Obavijest o novim prijavama objavili smo na Internetu, a fakulteti i udruge obaviještene su i pismenim putem te e-mailom. Iako smo prijave zaprimali do 1. kolovoza, još uvijek nam se svi mogu javiti s projektima.« </p>
<p>Nastavila je da se i sam slučaj otuđenja dokumenata pozitivno rješava i da bi se uskoro moglo znati ime počinitelja.</p>
<p>Borna Novak, član predsjedništva odbora znanstveno-nastavnog područja Studentskoga zbora, izjavio je da neki od članova Studentskog zbora sumnjaju i na bivšeg predsjednika zbora, Petra Bezjaka: »Na porti Studentskog zbora evidentiran je njegov ulazak u danima kada je izvršena krađa. On nije imao nikakva posla u našim prostorijama jer je smijenjen sa svih dužnosti.« </p>
<p>No Petar Bezjak smatra uvredljivim bilo kakvo njegovo povezivanje s krađom te izjavljuje: »Ja sam taj ured osnovao i imam prava ulaziti u Studentski zbor jer tamo su još uvijek moji poslovi i bit će još dugo vremena. O eventualnim navodima da imam veze s krađom nemam nikakvih informacija niti imam ikakva razloga da bih to učinio.« </p>
<p>No iako je krađa dokumentacije otežala rad Studentskog zbora, za dva bi se tjedna trebao donijeti proračun za ovu godinu. Iz proračuna bi se izdvojilo i oko dva i pol milijuna kuna za financiranje studentskih projekata, no točan će se iznos znati za desetak dana, nakon sjednice Skupštine Hrvatskoga studentskog zbora.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Komarci ponovo napadaju</p>
<p>Kako je prestala kiša i skočila temperatura, ponovo su nasrnuli komarci u zapadnim dijelovima grada, posebno na Jarunu. </p>
<p>Iako je početkom kolovoza provedena akcija zamagljivanja komaraca, mora se poduzeti nova. »U četvrtak smo ponovo počeli sa hladnim zamagljivanjem komaraca na području Jaruna, a akciju suzbijanja ćemo završiti u subotu«, rekla je Željkica Topolovec, biologinja iz tvrtke Eko deratizacija.</p>
<p>Tvrtka je primila već nekoliko dojava iz Novog Zagreba te vrtića iz Prečkog o rijevima komaraca, tako da će se i ondje zamagljivati.</p>
<p>»Sve ovisi o vremenskim uvjetima, jer sa zamagljivanjem možemo početi tek kad nema kiše i kad je temperatura iznad 15 stupnjeva«, objasnila je Željkica Topolovec. [M. Pa]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Molili za 1000 mrtvih</p>
<p>Irački šijiti molili su u petak ispred bagdadske džamije Khadamiya za sve poginule u stampedu koji je u srijedu završio katastrofom – oko tisuću mrtvih, većinom žene i djeca. Ta će tragedija, međutim, možda u konačnici zbližiti zaraćene iračke šijite i sunite.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U mozak pacijenata ugradit ćemo zdrave stanice</p>
<p>U mozak pacijenta ugradit ćemo plastičnu kapsulu sa živim, genetski modificiranim stanicama koje proizvode veliku količinu živčanog trofičkog faktora, čija prisutnost produljuje život stanicama, kaže prof. Nenad Bogdanović</p>
<p>Nedavno objavljeno istraživanje američkih znanstvenika s Tehnološkog instituta u Massachusettsu, vezano uz Alzheimerovu demenciju, izazvalo je velik interes znanstvenika u svijetu. Oni su, naime, uspjeli proizvesti poseban marker u boji koji, kad se stavi u mozak, obilježava dio koji je zahvaćen Alzheimerovom bolešću. Tako bi se prvi put mogla točno dijagnosticirati ta demencija od koje u svijetu pate milijuni ljudi.</p>
<p>Hrvatski znanstvenik, liječnik, specijalist za Alzheimerovu demenciju i prošlogodišnji dobitnik »malog Nobela«, specijalne nagrade Instituta Karolinska, u Švedskoj, za pedagoško-znanstveni rad, prof. Nenad Bogdanović koji godinama uspješno radi u tom uglednom švedskom institutu, surađivao je na tom projektu. Specijalno za Nedjeljni Vjesnik, prof. Bogdanović prokomentirao je najnoviji uspjeh američkih znanstvenika.</p>
<p>»Osnova vezivanja tog markera u boji leži u histokemijskoj metodi koja se koristi u dijagnostici Alzheimera pri bojanju uzoraka mozga nakon smrti pacijenta. Glavna ideja vodilja je da se što ranije kod čovjeka uoče promjene s pozitron kamerom (PET), čime bi se potvrdila ili odbacila dijagnoza te pratila uspješnost liječenja«, pojašnjava Bogdanović.</p>
<p>Prije dvije godine, prof. Bogdanović je surađivao s grupom znanstvenika iz Pittsburgha, koja je i započela taj projekt, kao savjetnik farmaceutske tvrtke Amershen. Naime, ti su znanstvenici htjeli naći marker (ligand) koji se veže in vivo na specifičnu patologiju Alzheimera te su tako došli do proteina koji se zove PIB. U studijama na genetski promijenjenim miševima koji su imali Alzheimerove promjene dokazali su da se taj novi kemijski marker veže na nakupine beta-amyloida, što je jedna od glavnih patoloških oznaka Alzheimerove bolesti. I tako je 2003. godine publicirana prva studija gdje je bolnica Instituta Karolinska dala pacijente za taj eksperiment. No, transgenetski miševi, na kojima je rađen cijeli pokus, nikad nemaju Alzheimer kao u čovjeka, odnosno nikad ga potpuno ne razviju. </p>
<p>Rutinskim pregledima mozga, poput CT-a ili magnetske rezonancije, ne može se dijagnosticirati Alzheimerova demencija. Te metode snimanja mozga, objašnjava prof. Bogdanović, prikazuju degeneraciju mozga, ali ne mogu odgovoriti na pitanje je li ona nastala zbog specifičnih promjena Alzheimera ili neke druge neurodegenerativne bolesti. Kod Alzheimera prvo propadaju dijelovi mozga koji su odgovorni za asocijativno pamćenje, a širenje bolesti ima vrlo karakterističan, gotovo »konzervativan« put. Samo kombinacija kliničke slike, odnosno metoda vizualizacije, može povećati preciznost dijagnoze, misli Bogdanović. Još vlada zlatno pravilo da za preciznu dijagnozu Alzheimera treba potvrda histopatološkog nalaza. Markeri koje spominju američki znanstvenici u najnovijem istraživanju trebali bi srušiti to pravilo i pokazati da je dijagnostika Alzheimera moguća i tijekom života pacijenta. Tim su najnovijim otkrićem znanstvenici na dobrom putu, ali preostaje još mnogo kliničkih i eksperimentalnih pokusa prije nego se uđe u rutinsku upotrebu, misli prof. Bogdanović.</p>
<p>Nedavno su i talijanski znanstvenici sa Sveučilišta u Trstu objavili novu metodu liječenja Alzheimerove bolesti - inhalacijom određenog proteina, što je izazvalo velik interes. Naime, nosna sluznica je u direktnom kontaktu sa živčanim završecima njušnog živca i ima izvrsnu prokrvljenost, pojašnjava prof. Bogdanović. Aplikacija lijekova kroz nos je poznata odavno zbog direktnog ulaska lijeka u likvorske prostore te u krv. Taj je model u širokoj upotrebi. No, kad je riječ o istraživanjima takvog lijeka kod laboratorijskih miševa, valja biti oprezan jer životinje imaju drukčiji, puno razvijeniji njušni sustav nego čovjek, a eksperimentalni genetski miševi nemaju onu paletu degeneracije kao kod klasičnog Alzheimera. Prije tri tjedna znanstvenici s Harvarda pokazali su da je moguće smanjiti nakupinu »zločestog« proteina - beta-amyloida u mozgu, koristeći modificirano cjepivo protiv tog proteina. Nešto slično započeo je nedavno i znanstveni tim prof. Bogdanovića na Institutu Karolinska. </p>
<p>Naime, rade se klinički pokusi na pacijentima gdje im se daju antitijela, odnosno cjepivo protiv beta-amyloida, koje bi trebalo izazvati reakciju čišćenja mozga i poboljšati kognitivno stanje pacijenta. To je druga generacija cjepiva jer je prva, usprkos pozitivnim rezultatima, imala jake nuspojave.</p>
<p> Još jedan zanimljiv projekt započinje u prosincu na istom institutu. Nakon nekoliko godina priprema započinje se s iniciranjem odnosno implantiranjem tzv. trofičkih proteina u mozak. To su proteini koji pospješuju preživljavanje stanica mozga, pojašnjava prof. Bogdanović. Pacijentima će se ugrađivati kapsule sa stanicama, koje proizvode taj protein, u jezgre u mozgu odgovorne za njegovu opskrbu acetylcholinom. Svi današnji lijekovi protiv Alzheimera baziraju se na povećanju acetylcholina u mozgu, koji je odgovoran za normalnu komunikaciju između stanica mozga. Kod Alzheimera se događa vrlo rano propadanje tih stanica i upravo je ta supstanca jedna od prvih koja propada kod te bolesti. I zato lijekovi koji su danas u upotrebi zapravo nastoje smanjiti razgradnju tog proteina te usporiti pogoršanje stanja pacijenata. </p>
<p>Ideja je, govori prof. Bogdanović, ugraditi plastičnu kapsulu sa živim, genetski modificiranim stanicama koje proizvode veliku količinu živčanog trofičkog faktora, čija prisutnost produljuje život stanicama. S velikim nestrpljenjem čekamo početak, jer su pokusi na svinjama imali vrlo dobre rezultate, kaže prof. Nenad Bogdanović.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Za dolazak na Plitvice Winnetou tražio 10.000 eura i počasno građanstvo!</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> – Unatoč najavama, glumac Pierre Brice (76) poznat kao Winnetou iz romana Karla Maya u filmu »Blago srebrnog jezera«, u ponedjeljak, 5. rujna, ipak neće posjetiti Hrvatsku. Brice je, po već utvrđenom protokolu, toga dana prvo trebao obići Plitvice, a potom bi ga nakratko primio i premijer Sanader.</p>
<p>Junak filma snimanog na području Plitvica, Paklenice i Velebita šezdesetih godina, dolazak je navodno otkazao zbog zauzetosti. U Upravi NP »Plitvička jezera« otkrili su nam, međutim, prave razloge otkazivanja. Brice je za jednodnevni dolazak od organizatora posjeta – Nacionalnog parka i HTZ-a – tražio 10.000 eura! Uz to je navodno zahtijevao i zabranu pristupa hrvatskih novinara te dolazak samo njegove, tj. njemačke tv ekipe.</p>
<p>No, čak bi i to bilo u redu da Brice, osim toga, nije tražio da za svoj doprinos popularizaciji Plitvičkih jezera i hrvatskih prirodnih ljepota bude proglašen – počasnim građaninom Hrvatske! Glumac je pritom odbio osobno primiti priznanje Ličko-senjske županije koja ga je proglasila počasnim građaninom Županije, a zbog »doprinosa i zasluga u promicanju prirodnih i kulturnih ljepota Županije, osobito Plitvička jezera, Paklenice i Velebita, u zemlji i svijetu, a kroz filmski lik poznatog junaka Winnetoua«. Ostarjelom glumcu to je, čini se, »presitan ulov«.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Alfe« skaču s 10.000 metara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šestorica pripadnika antiterorističke jedinice »Alfe« iz Lučkog putuju u nedjelju u SAD kako bi izveli nesvakidašnji pothvat. Skočit će iz zrakoplova s visine od 10.000 metara uz upotrebu spremnika s kisikom, a padobran će otvoriti tek 800 metara od tla. Specijalci će dvije minute slobodno padati, a u zraku će postići <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od čak 460 km na sat. Da stvar bude gora, sve će se to događati – po noći!</p>
<p>Specijalci putuju u West Mississippi, u centar za obuku specijalnih jedinica »Rangera«, gdje će se pripremati još tjedan dana. »Pripremamo se mi godinu dana, a takav 'high-low' već smo napravili 2003., no danju. U Hrvatskoj je zakonska obveza da se boca s kisikom mora koristiti već na 4500 metara visine, ali mi idemo još malo više«, rekao je jedan od »alfi«, ne želeći nam otkriti ime, jer »to ne bi bilo u redu prema ostalim članovima postrojbe«. Specijalce je primio gradonačelnik Milan Bandić i obećao da će svakog od njih po povratku nagraditi s 10.000 kuna. [H. D]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Potres kod Visa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slab potres s epicentrom 16 km sjeverozapadno od grada Visa zabilježili su u 14,03 sati uređaji hrvatske Seizmološke službe. Magnituda potresa bila je 2,5 po Richteru, a intenzitet u epicentru III do IV stupnja Mercallijeve ljestvice. Potres nije uzrokovao štetu.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zdenku Runjiću u spomen </p>
<p>TROGIR</p>
<p> – Pjesmom »Ostavljam te samu«, u izvedbi za ovu priču neizbježnog Olivera Dragojevića, počele su u petak Prve Runjićeve večeri, svečanost koju su Ivana i Vedrana Runjić organizirale u spomen na neprežaljenu glazbenu legendu. Prve od dviju večeri na pozornici u kuli Kamerlengo Runjićeve je pjesme zapjevalo 16 glazbenika, a u ime Vlade publiku je pozdravio Jerko Rošin. Ovim večerima opus Zdenka Runjića dobio je svojevrstan hommage, a obitelj Runjić na Zdenkovo će djelo nastaviti podsjećati dobrotvornom akcijom kojom će kupiti 600 računala za osnovne škole. Naime, upravo je toliko pjesama Zdenko Runjić napisao [Petra Boić Petrač]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bjork stigla u Veneciju</p>
<p>VENECIJA</p>
<p> – Islandska pjevačica Bjork, a sve češće i glumica, ne prestaje dokazivati svoju originalnost. U petak je na festival u Veneciju zbog filma »Drawing Restraint 9« u kojem glumi, stigla u društvu sove. Doduše, ne žive, već u obliku torbe. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Jedinstven primjer u svjetskoj literaturi</p>
<p>Hrvatsko izdanje »Pojmovnika suvremene umjetnosti« Miška Šuvakovića: Opis kroz 892 natuknice teorije i umjetnosti 20. stoljeća </p>
<p>Pojmovnik suvremene umjetnosti« poznatoga beogradskog povjesničara umjetnosti i sveučilišnoga profesora Miška Šuvakovića, knjiga koja je jedinstven primjer u svjetskoj literaturi, doživjela je prvo hrvatsko izdanje, zahvaljujući suradnji dvaju nakladnika specijaliziranih za arhitekturu, umjetnost i dizajn: zagrebačkom izdavaču Horetzky i belgijskoj kući Vlees & Beton iz Ghenta. </p>
<p>Tvrdo uvezano izdanje na 856 stranica obuhvaća kompleksni pojmovnik (892 natuknice), popraćen uvodnim tekstovima domaćih i stranih stručnjaka: Sonje Briski Uzelac, Ješe Denegrija i Miška Šuvakovića. </p>
<p>Knjiga u obliku pojmovnika donosi iscrpne opise, objašnjenja i interpretaciju pojmova koji izražavaju i određuju teoriju i umjetnost 20. stoljeća, s ciljem njihove kontekstualizacije u okviru kulturnih zbivanja, kako bi se pokazali međusobno formativni odnosi i utjecaji likovne umjetnosti i ostalih medija kreativnog izraza, znanosti i ideologije. </p>
<p>Pojmovi su obrađeni kao zasebne tematske cjeline o pojavama u svijetu i kod nas, s težištem na umjetnosti i teoriji umjetnosti nakon 1950. godine, uključujući i referentne pojmove moderne umjetnosti iz prve polovine 20. stoljeća, ključne za razumijevanje kontinuiteta i rekonstrukciju razvojnog slijeda recentne povijesti umjetnosti.</p>
<p> Strukturirani su abecednim redom, kao zbirni registar koji je moguće indeksno povezivati po različitim kriterijima (kronologija, međusobni odnosi pojava i pokreta, disciplinarne i medijske srodnosti, teorijske korespondence) s pripadajućim uputnicama za bibliografske jedinice.</p>
<p>Knjiga objašnjava pojmove poput modernizma i postmoderne, alternativne i ambijentalne umjetnosti, akcionizma, body arta, psihodeličke umjetnosti, siromašne umjetnosti, transavangarde, ready madea, antimuzeja, estetičkog formalizma... </p>
<p>Autor »Pojmovnika suvremene umjetnosti« Miško Šuvaković rođen je 1954. godine u Beogradu. Uređivao je časopise Katalog 143, Mentalni prostor, Transkatalog, TkH i Razlika. Realizirao je više autorskih izložbi i objavio niz zapaženih knjiga, među kojima su izvorno izdanje »Pojmovnika moderne i postmoderne likovne umetnosti i teorije posle 1950.« (Beograd i Novi Sad, 1999.) te »Impossible Histories - Historical Avant-gardes, Neo-avant-gardes and Post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918-1991.« (Cambridge Mass, 2003.). </p>
<p>Hrvatsko izdanje ove vrijedne knjige, koja će posebno obradovati povjesničare umjetnosti i studente humanističkih znanosti, nastalo je u suradnji s belgijskim izdavačem Vlees & Beton koji djeluje pri Odjelu za arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Gentu. Kako saznajemo od urednice knjige Jasne Galjer, njihove publikacije imale su pionirsku ulogu u promoviranju moderne arhitekture i dizajna. U njihovim edicijama objavljene su studije o W. J. Neutelingsu, Aldu Rossiju i Le Corbusieru te monografska izdanja o suvremenim belgijskim arhitektima.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada PIF-a za »Ciroku«</p>
<p>Završio 38. festival lutaka: Nagrada »Milan Čečuk« pripala mađarskomu kazalištu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavna nagrada »Milan Čečuk« za najbolju predstavu na 38. međunarodnom festivalu kazališta lutaka PIF 2005. u petak je dodijeljena Kazalištu lutaka »Ciroka« iz mađarskoga grada Kecskemeta za predstavu »Kazalište sjena«. Po ocjeni međunarodnog stručnog suda, tom je kazalištu predana i nagrada za predstavu s najhumanijom porukom »Tibor Sekelj«. </p>
<p> Međunarodni stručni sud, koji je radio u sastavu Aliaksei Leliauski iz Bjelorusije, Silvan Omerzu iz Slovenije i Luko Paljetak iz Hrvatske, posebnu nagradu za najbolju predstavu za djecu dodijelio je mostarskom Lutkarskom kazalištu za predstavu »Karius i Baktus«.</p>
<p> Akos Matravolgyi i Erik Grosschmidt nagrađeni su za likovno oblikovanje predstave »Kazalište sjena«, dok je za glazbu u toj predstavi nagrađen Bela Agoston.</p>
<p> Za oblikovanje svjetla u predstavi »Panta Rhei II« kazališta »tMagisch Theatertje« iz nizozemskog grada Maastrichta dobio je Roel Puyk, dok je Charlotte Puyk Joolen dobila nagradu za animaciju u istoj predstavi.</p>
<p> Anders Olsson i Fatima Olsson nagrađeni su za animaciju u predstavi »Začarani vrapčić« Čarobnog kazališta Abellis iz švedskog grada Nacka, a Olivier Benoit za animaciju u predstavi »Škrtac« španjolskoga kazališta Tabola Rassa iz Barcelone.</p>
<p> Sedmeročlani dječji žiri najboljom predstavom PIF-a, koji se održavao od 26. kolovoza do 2. rujna, proglasio je predstavu »Vizualne poeme« Družine Jordi Bertran iz Barcelone. Nagrade je predala umjetnička voditeljica festivala i ravnateljica Međunarodnog centra za usluge u kulturi, koji je organizator PIF-a, Livija Kroflin. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Orkestar ne podržava Šuteja </p>
<p>Članovi Zagrebačke filharmonije u petak su se izjašnjavali o tome hoće li ubuduće surađivati sa šefom dirigentom Vjekoslavom Šutejem, odnosno, riječima ravnatelja Filharmonije Berislava Šipuša, orkestar je dao svoje neformalno mišljenje o nedavnom postupku maestra Šuteja.</p>
<p> Ravnatelj Šipuš nije nam htio reći koji je ishod izjašnjavanja, već ga je samo opisao kao »znakovit«. Ipak, kako neslužbeno saznajemo iz Filharmonije, maestro Šutej bi se mogao iznenaditi stavom orkestra, a iz toga je lako zaključiti da glazbenici ne opravdavaju njegovu odluku da malo prije nego što trebaju ići na turneju po Japanu odbije ići s njima. </p>
<p>Službeno glasovanje Filharmonije o povjerenju šefu dirigentu bit će nakon japanske turneje, te nakon što i Šutej objasni svoju odluku. Potom će se s rezultatima toga glasovanja upoznati vlasnik i osnivač Filharmonije Grad Zagreb. Na temelju toga će se na Skupštini grada Zagreba odlučivati o daljnjoj suradnji Filharmonije sa Šutejom, a dosadašnja praksa je pokazala da se mišljenje orkestra ozbiljno razmatra i da se konačna odluka najčešće poklapa sa željama glazbenika. Uostalom, i na to što je 2003. Šutej izabran za šefa dirigenta utjecalo je to što ga je orkestar podupirao. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izbor iz djela Ivana Gundulića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbor iz djela hrvatskoga književnika Ivana Gundulića objavila je nakladnička kuća Mozaik knjiga u biblioteci Biseri hrvatske književnosti. </p>
<p>Pod nazivom »Kralj od pjesnika« izbor je sastavila književna znanstvenica i antologičarka Dunja Fališevac, profesorica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, uvrstivši u njega Gundulićevu poemu »Suze sina razmetnoga«, pjesmu »Od veličanstva Božijeh«, pastoralnu dramu »Dubravka« te povijesni ep »Osman«. Budući da tom epu nedostaju dva pjevanja, autorica izbora odlučila se za dopunu Pijerka Sorkočevića, koju smatra bliskom duhu i karakteru Gundulićeva fabuliranja.</p>
<p> Izbor sadrži i isti ep prepričan ukratko radi lakšega razumijevanja te rječnik manje poznatih i arhaičnih riječi. Ivan Gundulić (1589. – 1638.) najvažniji je hrvatski barokni pjesnik, koji u hrvatskoj književnoj kulturi zauzima status klasičnog pjesnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčar protiv Murphyjeva zakona </p>
<p>Hrvatska je za ulazak na SP zadnji put poražena 10. rujna 1997. u Kopenhagenu od Danske. Otada je u 17 dvoboja uknjižila 12 pobjeda i pet remija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da nema teorije velikih brojeva, ali i legendarnoga Murphyjeva zakona, hrvatski bi nogometni reprezentativci sasvim bezbrižno očekivali važan subotnji kvalifikacijski susret u Reykjaviku s domaćim Islandom. No, budući da je temeljna karakteristika Kranjčarove momčadi objektivno sagledavanje stanja, ali i vjera u vlastite mogućnosti, osvjedočeno veće od Islanda, u svim je glavama hrvatskih nogometaša već odavno ugrađen čip, koji uza sav razložni optimizam upozorava na oprez na Islandu i odbacuje pomisao na onu »lako ćemo«. </p>
<p>Hrvatska nogometna reprezentacija u kvalifikacijskim utakmicama za nastup na svjetskim prvenstvima u Europi figurira kao jedna od uspješnijih, jer je posljednji put poražena 10. rujna 1997. u Kopenhagenu od Danske. Otada je u 17 dvoboja uknjiženo 12 pobjeda i pet remija, što u svakom slučaju ohrabruje.</p>
<p>Nakon još jednoga kraha hrvatskoga klupskog nogometa na međunarodnoj pozornici, još nam samo reprezentacija čuva obraz u najvažnijoj sporednoj stvar na svijetu. Stoga je bolje ni ne pomisliti što bi se sve zakotrljalo i kakva bi uznemirenost mogla zavladati da se baš u subotu dogodi »Murphyjev dan«. Zbog svega se toga lovimo za Kranjčarove riječi kako ni u jednom trenutku subotnje utakmice nema pomisli na teoriju velikih brojeva, koja kad-tad mora zaustaviti nisku uspjeha ili neuspjeha ove reprezentacije, a uz to i ignorira sve postavke Murphyjeva zakona. »Igrat ćemo svoju igru, kontinuirano napadačku, jer pošto-poto želimo pobjedu za koju imamo snage. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povratak Zidanea za spas Francuske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu će se Europa zavrtjeti u ritmu nogometne lopte, na rasporedu su 22 kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo, a natjecanje je došlo do stadija kada jedan pogodak može odrediti sudbinu svake reprezentacije. </p>
<p>Od nogometnih moćnika pod nogama najviše gori Francuzima. Uostalom, Zinedineu Zidaneu su se počeli javljati glasovi u noći koji ga pozivaju natrag u reprezentaciju, za povratak se odlučio i Lillian Thuram, jer su svjetski prvaci prije sedam godina izgubljeni u vrtlogu Irske, Švicarske i Izraela. Realno, dvostruko ili trostruko slabije reprezentacije Francuzima su inscenirali mučnu završnicu kvalifikacija i sada je pred Zidaneom i društvom vrijeme popravljanja štete. </p>
<p>Fotofiniš će odlučivati u sprintu Nizozemaca i Čeha, no i poraženi se može smatrati dobitnikom, budući da će bilo tko iz tog dueta biti gotovo sigurno među dva najbolja druga koja putuju izravno u Njemačku. No, teorija još vrijedi za trećeg u skupini Rumunjsku, koja ovog vikenda u Bukureštu nabrušena čeka Baroševu družinu. Napeto je i skupini 2, gdje je jedino jasno kako ćemo napokon dočekati pravdu - Ukrajinu na velikom natjecanju. No, kako će se rasplesti zamršeni čvor oko drugog mjesta koje hvataju Turska, Grčka i Danska? Možda nešto rasplete utakmica u Istanbulu, gdje dolaze Danci. </p>
<p>U neizvjesnosti žive Englezi, kojima se uporno na prvom mjestu skupine nameću Poljaci. Njima u goste, u Varšavu dolaze Austrijanci, no kako najaviti dolazak nogometaša Austrije? Pa, oni su prije nekoliko dana, od »najtragičnije« europske reprezentacije Škotske u prijateljskom ogledu primili dva pogotka. Buktat će od napetosti u Cardiffu, jer Velšanima u goste dolazi Engleska. Iako je bespredmetno govoriti gdje je usmjerena veća kvaliteta, to će biti utakmica gdje će pobijediti - hrabrije srce... </p>
<p>Nogometaši SCG-a u dobrom su položaju, jer vidljivo koriste hromost Španjolaca, koji su jedino vječno talentirana reprezentacija. Bitnu utakmicu u subotu igra Srbija i Crna Gora, dočekuje Litvu na svom terenu. Italija je uvjerljivi predvodnik društva u svojoj skupini, a subotnju će pozornost u toj skupini privući ogled Slovenaca i Norvežana, jer to je devedeset minuta koji bi mogli riješiti nepoznanicu drugog mjesta. </p>
<p>Hrvati će vjerojatno osluškivati što se događa u drugim utakmicama naše skupine. Najvažnije je što će kreirati Švedska i Bugarska. Navijat ćemo za miroljubivu podjelu bodova. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Viduka kapetan »klokana« </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Nekadašnji nogometaš zagrebačkoga Dinama Mark Viduka izabran je za kapetana australske nogometne reprezentacije uoči kvalifikacijskih dvoboja za plasman na SP 2006. protiv Solomonskih otoka. </p>
<p>»Ovo je veliko iznenađenje, ali i čast za mene, jer je u reprezentaciji i nekoliko starijih igrača od mene«, kazao je Viduka. </p>
<p>Prvi je dvoboj Australije i Solomonskih otoka u subotu u Sydneyju, a uzvrat je u Honiari u utorak. Australci su ipak veliki favoriti za prolaz, čime bi osigurali »majstoricu« u studenome s petoplasiranom reprezentacijom Južne Amerike. Pobjednik tog dvoboja ide na SP 2006. u Njemačkoj, a Australci se nadaju da će nakon 31 godine opet zaigrati na svjetskoj smotri. Za Australiju su proteklih godina bile kobne upravo majstorice, gubili su od Škotske (1990.), Argentine (1994.), Irana (1998.) i Urugvaja (2002.). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamova »fantomska« proslava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Trebamo li pripremiti tortu za 1000. postignuti pogodak«, tiho se i, zapravo, više u šali obratio Dinamov glasnogovornik Siniša Jagodić manjem broju okupljenih novinara. Dinamo je, naime, otvorio »natječaj« za strijelca 1000. pogotka »plavih« u hrvatskim prvenstvima. A maksimirskim je činovnicima posebno slatkasto to što bi jubilarni gol mogli obilježiti upravo u sljedećoj utakmici, a to znači 11. rujna u Maksimiru protiv Hajduka i pritom računaju da im do jubilarne brojke nedostaju još samo tri gola! </p>
<p>U cijeloj je priči, čini se, najmanje važno što ta računica nije posve točna! U činovničkim spisima u HNS-u, istina, stoji da je Dinamo, od osnutka HNL-a, postigao 997 pogodaka. No, u praksi je to malo drukčije...</p>
<p> Da bi 11. rujna doista dosegnuli četveroznamenkasti broj golova, »plavi« bi Hajduku morali utrpati - čak sedam, a ne tri pogotka! HNS-ovi su administrativci lakonski zbrojili sve Dinamove pogotke s konačnih ljestvica za svaku od 14 dosadašnjih sezona i tome pridodali učinak u ovih šest kola novoga prvenstva. Takva nam kalkulacija sugerira varljiv podatak da su Dinamovi suparnici kapitulirali 997 puta. A stvarna je brojka 993 (71 pogodak HAŠK-Građanskog, 532 Croatije i 390 Dinama)! </p>
<p> Kvaka su - pobjede za »zelenim stolom«. »Plavi« su dvaput pobijedili sa 3-0 administrativnom odlukom! Protiv Hrvatskog dragovoljca 6. travnja 1997. nogometaš »dragovoljca« Robert Lončar skrivio je prekid u Velikoj Gorici pri rezultatu 0-0. Četiri je godine kasnije, 8. rujna 2001., zbog napada huligana na maksimirskog nogometaša Miroslava Dujmovića, prekinut dvoboj Osijeka i Dinama, u kojem su »plavi« vodili sa 2-1. Obje su utakmice registrirane pobjedom Dinama sa 3-0 i tih je šest »fantomskih« pogodaka HNS uključio u kalkulaciju. Pribrojimo li ona dva gola Osijeku u prekinutom dvoboju, jasno je da razlika između HNS-ove i vjerodostojne računice iznosi četiri gola. Ustraju li u klubu na činovničkim, a ne nogometnim argumentima, možemo očekivati proslavu »fantomskog jubileja«.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kraj US Opena za Ančića i Lisjak</p>
<p>Mario Ančić je propustio prolaz u treće kolo, nakon što je na brzinu isparilo njegovo vodstvo 3-0 u ključnom trećem setu</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Petak je bio apsolutno loš dan za hrvatski tenis na US Openu. New York od tog dana više nije »sjedište« Marija Ančića i Ivane Lisjak. Jer, Ančić nije izdržao jaki pritisak Novaka Đokovića i poražen je 3-6, 7-5, 6-7 (4), 3-6, dok je Nicole Vaidisova bila bolja od Ivane Lisjak 6-1, 7-6 (2).</p>
<p>Novak Đoković, 18-godišnji tenisač iz Srbije i Crne Gore, velika je perspektiva svjetskog tenisa, no Ančić nije smio propustiti nekoliko šansi koje je imao tijekom njihovog meča drugog kola. Ključ cijelog susreta zbio se početkom trećeg seta kada je Ančić poveo 3-0 i imao 40-15 za 4-1 i vjerojatno ležernije privođenje tog seta kraju. No, tada je drugi put pomogao Đokoviću u povratku i time sebi otvorio izlazna vrata US Opena.</p>
<p>Da će to biti veliko Ančićevo iskušenje pokazao je sam start ogleda. Ančić je odmah napravio »break« za 1-0, ali Đoković je uzvratio sa četiri gema u nizu. No, Ančić je smogao snage za izjednačenje u setovima na 1-1 i potom propustio spomenutih 3-0. U »tie-breaku« je Đoković odmah uhvatio nenadoknadiv zalet (3-0) i sve kasnije je otišlo na njegovu stranu.</p>
<p>Treće kolo je, pak, zaključilo bajku Ivane Lisjak u New Yorku. Nakon pet pobjeda uslijedio je očekivani poraz od sjajne Čehinje Nicole Vaidisove. Međutim, u meču protiv, lako ostvarivo jednog dana prve igračice svijeta, Lisjak se odlično držala. Prvi set je prohujao kraj nje, dok se nije priviknula na brzu i ofenzivnu igru najtalentiranije svjetske tenisačice. No, u drugom je Lisjak povela 3-1, a potom ju je Vaidisova »proganjala« do »tie-breaka«. Logično, neiskustvo i strah tada su prevladali kod Lisjak i poraz je bio neminovan. Inače, petak je bio zaključni dan za mnoga ugledna imena na US Openu – ispali su Davidenko, Moya...</p>
<p>Hrvati? U pojedinačnoj konkurenciji još je ostao jedino Ivan Ljubičić. No, treće kolo će biti njegov meč »istine« na Grand Slam turnirima, s druge strane će stajati 18-godišnji Francuz Richard Gasquet.</p>
<p>• Rezultati</p>
<p>tenisači, 2. kolo: Đoković – ANČIĆ 6-3, 5-7, 7-6 (4), 6-3, Verdasco – Capdeville 6-4, 6-2, 7-5, Srichaphan – Davidenko 6-4, 7-5, 6-3, Sanguinetti – Moya 3-6, 6-1, 6-2, 6-4, Dent – Almagro 6-3, 6-2, 4-6, 7-5, Hewitt – Acasuso 7-6 (6), 7-6 (3), 6-2, Ferrer – Kučera 6-3, 6-0, 6-2;</p>
<p>tenisačice, 3. kolo: Vaidisova – LISJAK 6-1, 7-6 (2), Šarapova – Schruff 6-2, 6-4, Mirza – Bartoli 7-6 (4), 6-4, S. Williams – Schiavone 6-3, 6-4, Petrova – Granville 6-2, 7-5. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Italija, Rusija i SCG za medalje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Europsko prvenstvo za odbojkaše, koje započinje u subotu, specifično je zbog nekoliko novosti u samom sustavu natjecanja. Naime, od 2. do 11. rujna, 12 će se najboljih europskih momčadi natjecati u dvije skupine po šest reprezentacija u dvije različite zemlje. Odlukom CEV-a, prvenstvo se održava u glavnim gradovima Italije (Rim) te Srbije i Crne Gore (Beograd). </p>
<p>Samo dvije prvoplasirane reprezentacije iz skupina nastavljaju natjecanje, prolaze u polufinale, a ostale reprezentacije prvi puta neće razigravati za plasman. No, bit će vrlo važno i osvojiti treće mjesto u skupini, jer ono izravno vodi na sljedeće europsko prvenstvo. </p>
<p>U Skupini I (Rim) postoje dva izrazita favorita i gotovo sigurno se može reći da će Italija i Rusija u borbu za medalje. Domaćini su branitelji naslova i osvajači srebra s OI u Ateni. Rusi su pobjednici ovogodišnje Europske lige i, iako im nedostaje nekoliko bitnih igrača zbog nesuglasica u savezu, njihova je najveća prednost velik broj vrhunskih igrača, lakoćom bi sastavili nekoliko selekcija koje bi se borile za zlato. Poljska će pod vodstvom španjolskog trenera Raula Lozana pokušati pomrsiti račune već spomenutim Talijanima i Rusima. Portugal, Ukrajina i Hrvatska tražit će pobjede u međusobnim dvobojima. </p>
<p>Skupina II (Beograd) ima samo jednog izrazitog favorita, Srbiju i Crnu Goru. SCG je osvajač zlatne medalje na OI u Sydneyju te europski prvak iz 2001. godine i imat će golemu podršku 20.000 navijača u beogradskoj Areni. Ostalih pet reprezentacija želi se plasirati među tri, tj. izbjeći dodatne kvalifikacije za sljedeći EP. Dvije su momčadi nešto iskusnije od ostalih, Grčka i Češka nisu imale osjetniju smjenu generacija. Francuska se unatoč velikom broju debitanata nada i polufinalu, dok nizozemski izbornik Brokking zbog manjka iskustva svrstava svoju momčad u autsajdere. [Danijel Jelenek]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Monza ipak sretna za Ferrari?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Povijest će reći kako VN Italije »leži« talijanskoj momčadi. Uostalom, u posljednjih je pet godina Ferrari ondje slavio četiri puta, no ove će se godine u Monzi pisati neka druga priča. Jer, razlike između Monze u spomenutom vremenskom razdoblju i danas i više su nego primjetne. </p>
<p>Ferrari je lani u ovom trenutku već držao konstruktorsku krunu, Michael Schumacher je sedmi puta dokazao svijetu da je najbolji vozač formule 1, a publika je u deliriju pratila talijansku momčad s tribina. Danas se organizatori utrke bore s publikom. Ne zato što je broj sjedalica premalen da primi sve zainteresirane, već zbog toga što je Talijane usporeni galop »propetih konjića« odmaknuo od staze. </p>
<p>Ferrariji, koji su lani slavili na 15 od 18 utrka, ove su godine trijumfirali samo jednom, i to na Velikoj nagradi SAD-a, na kojoj su uz njih nastupile još samo dvije momčadi. U konstruktorskoj utrci trenutačno zauzimaju treće mjesto sa 44 boda manje od vodećeg Renaulta. A do kraja je ostalo još samo pet utrka. </p>
<p>U takvoj situaciji Ferrari nema prava stavljati se u prvi plan. On je ionako kroz cijelu sezonu rezerviran za Renault i McLaren-Mercedes. I upravo u konkurenciji »žuto-plavog« Alonsa i uzdanica »srebrnih strijela« Kimija Raikkonena i Juana Pabla Montoye treba tražiti glavne pretplatnike na šampanjac nakon utrke. Uostalom, na svim utrkama osim spomenutog Indianapolisa slavili su upravo ti bolidi... [Krešimir Đureš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Posljedice teže od 11. rujna </p>
<p>New Orleans tone u kaos i anarhiju: Mediji i političari upućuju kritike američkoj vlasti zbog neučinkovitog odgovora na katastrofu / Na ulicama New Orleansa plivaju leševi ljudi i životinja, širi se nesnosan smrad </p>
<p>I pored velikih riječi i obećanja političara u američkoj prijestolnici da će se situacija pet dana nakon udara uragana Katrina staviti pod kontrolu, New Orleans i dalje tone u kaos, beznađe i bezakonje. Izvjestitelji s lica mjesta tvrde, kako je u gradu u noći na petak vladao pravi rat. Do ranih jutarnjih sati, malobrojna policija razmjenjivala je oružanu vatru s više lokalnih bandi, koje su se prema navodima očevidaca opskrbile kalašnjikovima i drugim automatskim oružjem iz opljačkanih trgovina. </p>
<p>U petak ujutro u New Orleansu su se čule i eksplozije, a na rubovima Francuske četvrti izbili su požari. Izlivena voda iz nasipa koji je popustio još u ponedjeljak pod naletom Katrine, puna je nafte. Ono što preostale stanovnike ovoga grada, u kojem je do prošlog tjedna živjelo oko pola milijuna ljudi, čini očajnim je činjenica da na ulicama nema vidljive nazočnosti naoružane garde. Iako je Bijela kuća najavila da bi se ukupan broj gardista angažiranih u ovom području već do kraja vikenda mogao biti oko 30.000, njihovo raspoređivanje očigledno kasni. </p>
<p>Guvernerica Luissiane, Kathleen Blanco, u petak je prilično frustrirano izjavila, da je na ulicama tek 300 pripadnika Nacionalne grade i zatražila da Bush pošalje 40.000. Policijski sat je i dalje na snazi dan i noć, ali Marshalov zakon, još službeno nije uveden jer ga američki Kongres nije niti stavio na dnevni red. Na izvanrednoj sjednici, američki je Senat, u četvrtak kasno navečer, usvojio prvi paket financijske pomoći od 10,5 milijardi dolara za nastradala područja.</p>
<p>Prema posljednjim izvješćima, Pentagon se odlučio u regiju poslati dodatnih 4200 gardista uz 3000 redovnih vojnika. Vojni analitičari tvrde da je ovo najopsežnija akcija američke vojske na domaćem terenu, koja nije viđena niti za vrijeme katastrofalnog potresa u San Franciscu ili velikog požara u Chicagu. Zračni most s New Orleansom još međutim nije uspostavljen. Istovremeno, nastavlja se masovna evakuacija iz New Orleansa, za koju je upućeno 650 autobusa. Gradonačelnik ovoga grada rekao je da je to premalo vozila, te traži da se iz svih krajeva Amerike pošalju autobusi.</p>
<p> U međuvremenu, iako je najavljivano da bi Astrodom, sajamska dvorana u Houstonu mogla primiti oko 25.000 izbjeglica, već nakon prvih 11.000 postalo je jasno da je njen kapacitet popunjen. Više od 40 autobusa punih izbjeglica ostalo je čekati da ih se uputi na novo mjesto. San Antonio i Dallas, nekoliko stotina kilometara udaljeni gradovi u Teksasu, najavili su da će otvoriti svoja vrata izbjeglicama.</p>
<p>Komunikacija s New Orleansom je i dalje otežana, jer su porušene gotovo sve antene za mobilnu telefoniju. Na ulicama New Orleansa, koje i dalje podsjećaju na venecijanske kanale, plivaju leševi ljudi i životinja. Okolicom se širi nesnosan smrad. Malarija je sada, pored kolere i tuberkuloze na popisu bolesti koje bi mogle izbiti u očito zaraženom području što se prostire na oko 1500 četvornih kilometara. Uz sve to, postoji opasnost i od aligatora i zmija otrovnica. Kruže priče da su u poplavljene kanale ušli i morski psi koji se već hrane lešinama. Prisutna je i uvećana populacija glodara. </p>
<p>Iako je svih 28 timova savezne agencije za hitne intervencije u potpunosti angažirano, njen direktor Mike Brown, insistira da bi do kraja nedjelje situacija ipak trebala biti pod kontrolom. Inače, vodeći američki dnevnici, uključujući New York Times, kritizirali su predsjednika da je izgubio kompas za ovu humanitarnu tragediju te da je neučikovit odgovor vlasti na razvoj situacije u gradu.</p>
<p>Istodobno, ministar Domovinske sigurnosti, Michael Chertoff, izjavio je, da mjereno u individualnoj patnji, stradanju, kao i veličini razaranja, udar Katrine imao gore posljedice od terorističkih napada na Ameriku. Ipak, anarhija je ono što nitko nije očekivao. Letovi helikoptera koji su spašavali ljude zaostale na krovovima potopljenih kuća, obustavljeni su u petak jer je prethodnog dana na njih pucano iz automatskog oružja i snajpera. Prema posljednjim najavama, američka će vojska za New Orleans narednih dana dobiti slične ovlasti kao u Iraku. Ako se suoči s naoružanim bandama vrijedi pravilo - prvo pucaj pa pitaj. Tu je i uputa »pucaj da ubiješ«, što bi moglo dovesti do dodatnih žrtava koje se više nitko ne usudi brojiti. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nove prijetnje londonu </p>
<p>Protuteroristički izvori rekli su za BBC kako nove poruke nisu čvrsti dokaz da je Al Qaida izravno naredila napade na London </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bombaš Mohammad Sidique Khan, koji je 7. srpnja s još trojicom terorista poginuo u samoubilačkim atentatima na London, ostavio je za sobom videovrpcu u kojoj najavljuje nove napade. Tu snimku emitirala je arapska tv-postaja Al Jazeera, zajedno s novim priopćenjem zamjenika Osame bin Ladena, Aymana al Zawahirija. </p>
<p>Policija smatra da je 30-godišnji Khan kolovođa grupe bombaša-samoubojica, koja je 7. srpnja napala vlakove podzemne željeznice i gradski autobus u Londonu. Tom prilikom poginulo je više od 50 osoba. Na videosnimci koja se sada pojavila, britanski terorist poručuje zapadnim vladama: »Dok se mi ne budemo osjećali sigurnima, vi ćete biti naša meta. Dok ne prestanete bombardirati, plinom trovati, uhićivati i mučiti moj narod, mi nećemo prekidati ovu borbu. Mi smo u ratu, a ja sam vojnik«. </p>
<p>Khan, koji je pošao u smrt ostavivši za sobom trudnu suprugu i 16-mjesečnu kćerkicu, izgovara svoje riječi staloženo i mirno. Njegov engleski obojen je naglaskom pokrajine Yorkshire gdje je, kao dijete pakistanskih doseljenika, rođen i odrastao. </p>
<p>Vjeruje se da je samo nekoliko mjeseci prije terorističkog napada na London Mohammad Sidique Khan posjetio Pakistan. S njime je bio još jedan budući londonski bombaš-samoubojica Shehzad Tanweer. Obilazili su pakistanske vjerske škole, medrese, koje su rasadnik islamskog ekstremizma. Nije isključeno da je baš u Pakistanu Khan snimio svoju videovrpcu koja se tek sada pojavila.</p>
<p>U odvojenoj videoporuci koju je također emitirala Al Jazeera, pojavio se Ayman al Zawahri, jedan od čelnika terorističke mreže Al Qaide. On je također zaprijetio novim napadima, poput londonskog.</p>
<p> »Mnogo smo puta ponavljali i još jednom upozoravamo sve one koji su sudjelovali u agresiji na Irak, Afgansitan i Palestinu, da ćemo odgovoriti na isti način«, rekao je on. No, ni on niti Khan ne kažu u svojim porukama da je teroristički udar na London djelo Al Qaide. Njih dvojica čak se nigdje ne pojavljuju zajedno na videovrpci, pa je jasno da se radi o montaži. Televizija prenosi da je Khan iznio razloge svojih postupaka, optužujući Zapad za atentate u Londonu, u Madridu 2004. i 11. rujna 2001. u Americi jer biraju vlade koje čine zločine protiv čovječnosti«.</p>
<p>Zawahiri je pak »kazao da su atentati pljuska Blairovoj politici i da se tim napadima bitka prenijela na neprijateljsko područje«, komentira Al Jazeera. Drugi čovjek Al Qaide kritizira Europljane što su odbacili ponudu Bin Ladena za primirje.</p>
<p>Protuteroristički izvori rekli su za BBC kako nove poruke nisu čvrsti dokaz da je Al Qaida izravno naredila napade na London.</p>
<p> No, više je nego vjerojatno da ih je nadahnula. Nova videovrpca pokazuje da Bin Ladenova mreža jednako predano vodi propagandni, kao i teroristički rat protiv Zapada.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Doris protiv »angie« </p>
<p>Supruga njemačkog kancelara Doris Schröder-Köpf izravno se uključila u predizbornu utrku pokušavajući oštrim kritikama na račun oporbene kancelarske kandidatkinje Angele Merkel popraviti rejting socijaldemokrata koji uoči izbora 18. rujna zaostaju za demokršćanima između 12 i 16 posto. U intervjuu magazinu Die Zeit, objavljenom u četvrtak, Schröder-Köpf se osvrnula na vrijeme kada je Merkel bila ministrica za ženska pitanja i obitelj i ustvrdila da je tadašnja politika Angele Merkel djelomice odgovorna za negativne demografske trendove. Merkel nije učinila dovoljno za žene u svojoj stranici ni u društvu u cjelini, zaključila je Schröder-Köpf (42) koja je prije udaje za Gerharda Schrödera radila kao novinarka, a sada se uglavnom bavi odgojem dvoje djece - svoje kćeri iz prvog braka i djevojčice koju je kancelarski par usvojio. </p>
<p>Schröderova supruga, kojoj mediji pripisuju golem utjecaj na njegove političke odluke, potom je s političke prešla na osobnu razinu i ustvrdila da biografija Angele Merkel »ne utjelovljuje iskustva većine žena«. </p>
<p>»One nastoje pronaći ravnotežu između obitelji i karijere ili se odlučuju napustiti posao kako bi se posvetile odgoju djece«, naglasila je, ostavljajući čitateljima da sami zaključe da Merkel (51), koja nema djece, takve odluke nije trebala donositi. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Turska počinje pregovore</p>
<p>EU ipak upozorava Tursku da neće moći postati punopravnom članicom Unije ako ne prizna Cipar </p>
<p>NEWPORT (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Ministri vanjskih poslova EU na neformalnom su sastanku usuglasili Deklaraciju kojom se regulira početak pregovora Turske s EU. </p>
<p> Iako se radi o neformalnom sastanku pa su tako i svi dokumenti neobvezujuće prirode, šefovi diplomacija europske 25-orice postigli su kompromis po kojem bi trebale biti zadovoljene sve strane. </p>
<p>Prema dogovoru, činjenica da Turska ne želi priznati Cipar, to ipak neće biti prepreka početku pregovora 3. listopada. No, Ankara neće moći postati punopravnom članicom EU ako ne prizna Cipar. Iako je bilo brojnih nedoumica, u Newportu nije doveden u pitanje početak pregovora s Turskom. </p>
<p>Unatoč popuštanju Francuske očekuje se da će Bruxelles napraviti veliki pritisak na Ankaru kako bi prestala braniti ciparskim brodovima i zrakoplovima da prometuju i trguju, s obzirom da to o nije u skladu s dokumentom o carinskoj uniji koji je Turska potpisala. No, očekuje se da će čim pregovori počnu, Turska biti prisiljena poštovati europske dogovore. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Plinom se grije i štedi </p>
<p>Prirodni plin je treći energent na svjetskoj ljestvici potrošnje, a zbog svojih će ekoloških i ekonomskih prednosti, kao i zbog pouzdanosti opskrbe, sigurno postati još zanimljiviji </p>
<p>Sezona grijanja obično počinje već sredinom rujna i onima koji nemaju grijanje ili razmišljaju o njegovoj promjeni, pravo je vrijeme da nešto poduzmu.</p>
<p>Prirodni plin zauzima treće mjesto na ljestvici potrošnje energije u svijetu. Zbog svojih ekoloških i ekonomskih prednosti, rezervi, te pouzdanosti opskrbe smatra se da će prirodni plin u budućnosti sigurno zauzeti drugo ili čak prvo mjesto na ljestvici energenata.</p>
<p>Prirodni plin je izvorno bez boje, mirisa i okusa, nema otrovnih sastojaka, lakši je od zraka i izgara plavičastim plamenom. Prije distribucije miješa se s posebnim mirisom radi lakšeg otkrivanja u slučaju nekontrolirana izlaženja u zatvorenim prostorijama. Prirodni plin je zapaljiv i eksplozivan, ali samo kad se u određenom omjeru pomiješa sa zrakom.</p>
<p>Najčešći uzrok nesrećama je nepravilna uporaba plina i plinskih trošila. Sve se ipak može izbjeći i spriječiti, jer distributer prirodnog plina ima organiziranu službu osposobljenu za ispitivanje propusnosti plina, te dežurnu službu, službu za odnose s potrošačima i ekipe za intervencije.</p>
<p>Zabranjeno je popravljati ili postavljati plinske instalacije prema načelu »uradi sam«. Međutim, upoznavanje plinskih instalacija i trošila u kući pomoći će da se pravilno ocijeni stanje instalacija. Jedno od najvažnijih pravila jest da mjesta na instalaciji ili trošilu, koja su sumnjiva glede propusnosti plina, ne smiju provjeravati uporabom plamena. Ako se osjeti miris plina u prostoriji, ni u kom se slučaju ne smije uključiti električno svjetlo, paliti vatra, uključiti ili isključiti električni utikač, niti bilo koji električni uređaj. Nužno je otvoriti vrata i prozore i stvoriti propuh, zatvoriti dovod plina, te pozvati dežurnu službu distributera plina.</p>
<p>No prirodnog se plina ne treba bojati. Da bi plin bio »dobar pomoćnik« u kućanstvu, potrebno je znati rukovati uređajima na plin. Kao i pri rukovanju električnom energijom ili loživim uljem, rukovanje prirodnim plinom, te trošilima i instalacijama zahtijeva strogo pridržavanje pravila i mjera predostrožnosti. Na primjer, u mnogim razvijenim zemljama nesreće uzrokovane plinom zauzimaju jedno od posljednjih mjesta, zajedno s nesrećama koje izazovu udari groma. Znatno je manje incidenata s plinom od nesreća uzrokovanih električnom energijom koje se nikada nećemo odreći.</p>
<p>U razvijenim europskim zemljama 65 do 70 posto ljudi ima priključak na plinski sustav, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, gotovo ih je 100 posto, u Hrvatskoj ga, nažalost, ima samo 35 posto. Zato nije ni čudo da već godinama vlada iznimno velik interes za proširenje plinske mreže, koja zasad postoji samo u kontinentalnom dijelu, i u druge dijelove Hrvatske. </p>
<p>Osim toga, prirodni plin je najpopularniji i, prema riječima stručnjaka, ekološki najpogodniji energent koji mnogo manje uništava okoliš od nafte i njenih derivata, ugljena ili proizvodnje struje. Također, neusporedivo je komfornije za grijanje koristiti plin nego drva i ugljen ili loživo ulje.</p>
<p>Trećina Hrvata koji imaju povlasticu koristiti se plinom u svojim domovima, osim u udobnosti, uživa i u najjeftinijem načinu grijanja. Godišnji izdatak za prostor od sto četvornih metara je 4064 kune, koliko u prosjeku stoji 2112 prostornih metara plina, što je više nego dvostruko jeftinije od grijanja na struju ili loživo ulje. Jer, u prosjeku, kućanstvo s četiri člana obitelji koja živi u 100 četvornih metara i grije se isključivo na struju, za grijanje prostorija i pripremu tople vode u bojleru godišnje će morati izdvojiti 9655 kuna, što je potrošenih 18.567 kilovatsati. Slično će proći i kućanstva koja se koriste loživim uljem, iako je to nekoć bio jedan od najisplativijih oblika grijanja. Naime, porastom cijena nafte na svjetskom tržištu, loživo je ulje u prošlu godinu dana poskupjelo je 50 posto. Zbog toga će takvo kućanstvo godišnje za grijanje i pripremu tople vode morati platiti 9546 kuna, odnosno kupiti 2032 litara loživog ulja.</p>
<p>Što napraviti ako osjetite miris plina </p>
<p>1. Odmah ugasiti sve plamene! </p>
<p>2. Odmah otvoriti sve prozore i vrata! </p>
<p>3. Odmah zatvoriti zapor plinomjera ili glavni zapor u ormariću ili podrumu! </p>
<p>4. U prostorije u kojima se osjeća miris plina, ne ulaziti s otvorenim plamenom, svjetlom ili upaljenom cigaretom! </p>
<p>5. Ne paliti šibicu ili upaljač! </p>
<p>6. Ne uključivati električnu sklopku! </p>
<p>7. Ne izvlačiti električni utikač! </p>
<p>8. Ne uključivati električna zvonca ili pozivati liftove! </p>
<p>9. Ne pušiti! </p>
<p>10. Nakon zatvaranja glavnog zapora - provjeriti jesu li sve plinske armature zatvorene, a otvorene treba zatvoriti! </p>
<p>11. Svjetlo se smije paliti tek kada se više ne osjeća miris plina! </p>
<p>12. Ne smije se pouzdati samo u vlastito osjetilo mirisa nego pozvati i druge osobe! </p>
<p>13. Nakon što su zatvorene sve plinske armature, treba odmah obavijestiti distributera plina. Distributeru plina treba prijaviti i pojavu slabijeg mirisa plina, za koju se ne može naći uzrok! </p>
<p>14. Ako miris plina dolazi iz prostora (zaključani stan) koji do daljnjega nisu pristupačni, tada treba odmah obavijestiti policiju i vatrogasce, koji imaju pravo ulaženja; istodobno obavijestiti i distributera plina! </p>
<p>15. Ako se pretpostavlja izlaženje plina u podrumu, tada podrum treba dobro prozračiti, obavijestiti ukućane i distributera plina! </p>
<p>16. Smetnje ili štetu na plinskoj instalaciji nitko ne smije otklanjati sam! Takve zahvate smiju obavljati samo stručne osobe, a to su ovlašteni stručnjaci distributera plina ili ovlaštenog plinoinstalatera! </p>
<p>17. Mjesto oštećenja treba učiniti pristupačnim!</p>
<p>Bojan TerglavTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kako smanjiti stres dok vozite</p>
<p>Suvremeni sredovječni zapadnjak u pravilu je osuđen na dugotrajan boravak u automobilu, zbog čega trpe njegovi međuljudski odnosi, zdravlje, a ponekad mu je ugrožen i život</p>
<p>Što se događa s ljudskim organizmom za vrijeme dugotrajne, frustrirajuće vožnje automobilom? Ako ste među milijunima onih koji svakodnevno voze automobil kroz sve gušći promet na cestama, možda se izlažete ozbiljnim, skrivenim prijetnjama zdravlju. Eksperti kažu da dnevne naporne i iscrpljujuće vožnje mogu poremetiti vaše međuljudske odnose, izazvati oboljenja ili čak život izložiti riziku. Prema nekim istraživanjima, vozači koji voze po najvećim gradovima izgube zaglavljeni u najgušćem prometu oko deset radnih dana tijekom godine! To je porast od 41 posto u odnosu na situaciju prije deset godina. </p>
<p>Bez sumnje, vožnja u tako gustom prometu je stresna. Bezobzirna, agresivna i rizična vožnja često je potaknuta frustracijama u prometu. Statistike govore da su najčešći sudionici u prometu osobe u dobi od 35 do 54 godine, a to je upravo vrijeme kad su ljudi najviše zaokupljeni, rastrzani poslom, djecom, obitelji i drugim obavezama. Sve ono čime je vozač u mislima okupiran vrlo lako može biti uzrok prometne nesreće. Doživljavajući svakim danom sve veći promet na cestama, vozači su izloženi sve većem stresu. Nije nikakvo čudo da se inače miran i ugodan čovjek pretvara u »pobješnjelog Maxa«, agresivnog vozača koji vozi brzo i pretječe, kad mora svaki dan voziti 20-30 (ili više) kilometra rastrgan između radnog mjesta, škole, vrtića ili još nečega drugog, i to sve po cestama zakrčenima tisućama automobila. Od toga do sudara je samo korak! Nije malo onih koji ne mogu izdržati tu svakodnevnu borbu i pronalaze zaposlenje koje je bliže mjestu stanovanja. </p>
<p>Istraživanje koje je vodio psiholog Jerry Deffenbacher sa Sveučilišta u Coloradu ukazuje da je takva odluka vozača pametna. U jednom eksperimentu taj je psiholog postavio ispitanike pred aparate koji su simulirali vožnju. Ti su aparati stvarali različite scenarije na imitiranim cestama, kao što su, primjerice, prometni čepovi, biti zaglavljen iza sporog automobila na uskoj cesti, itd. Ispitanici koji su najbrže postajali ljuti najčešće su doživljavali »sudare« na simulatorima. No rizik od prometne nesreće je samo početak. Ljudski organizam može doživjeti značajne promjene na cesti. Na fakultetu za psihologiju kalifornijskog Sveučilišta već desetljećima proučavaju vozače. U American Journal of Community Psychology, ali i u drugim odgovarajućim časopisima, objavili su da sudjelovanje u stresnom prometu može proizvesti iznenađujuće fizičke učinke. Našli su, na primjer, da što više puta vozač skreće u drugu ulicu, tim je veći rizik da će oboljeti od gripe ili prehlade! Oni povezuju taj nalaz s »pogubnim učincima stresa na imunološki sustav organizma«. Vozači koji nailaze na brojne prometne probleme češće obolijevaju i češće su na bolovanju nego oni koji imaju relativno mirnu rutu do radnog mjesta, koja ne pridonosi napetosti i nervozi. Istraživači su također otkrili da krvni tlak raste u proporciji s razdaljinom do radnog mjesta: duža vožnja - viši krvni tlak. Ta vrsta dnevnoga, ponavljanog stresa može izazvati kroničnu hipertenziju. Posebno kod onih koji su po prirodi nestrpljivi i pritisnuti rokovima. Frekvencija pulsa i disanja također raste u gustom i otežanom prometu. Kroz duže vrijeme, ti dodatni stresovi mogu prouzročiti znatne probleme za vozače koji imaju sužene arterije ili neko drugo srčano oboljenje. </p>
<p>Kako se u svemu tome snaći? Nemojte brinuti o stvarima koje su izvan vaše moći. Stresne situacije su stvar percepcije. Miran vozač ne osjeća gubitak kontrole za vrijeme prometnih zastoja, dok se drugi izbezumi pri pomisli da će zakasniti par minuta u dječji vrtić, gdje ga čeka dijete. Eksperti kažu da je ključ vožnje »hladne glave« zadržati osjećaj procjene što je, a što nije u vašoj moći i primijeniti mjere koje mogu smanjiti ili neutralizirati napetost. Na primjer, ako ste zaglavljeni u prometu, a sa sobom imate kasetu sa snimljenim tečajem stranih jezika, eto prilike da je slušate, pokrijte nečim sat u automobilu, jer gledanje kako prolaze minute može pridonijeti pojačanju stresa i slušajte glazbu koja opušta. Mozart je vjerojatno bolji od Metallice. To je znanstveno potvrđeno, primijenite tehnike relaksacije – duboko disanje, podizanje i spuštanje ramena itd. Na kraju zapamtite: pritiskanje gasa do daske neće vas odvesti nigdje mnogo brže. Osim, možda, u onu veliku garažu na nebu! </p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Šest mjeseci zatvora za prijetnje sutkinjama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog prijetnji sutkinjama na zagrebačkom Općinskom sudu u lipnju, Zlatko Švraka (50) osuđen je u petak na sesvetskom Općinskom sudu na šest mjeseci zatvora. Uz presudu ukinut mu je pritvor u kojem se nalazio posljednja tri mjeseca. Osuđeni Švraka u pritvoru je bio od lipnja, nakon što je prijetio sutkinjama Općinskog suda, na kojem se protiv njegova prijatelja R.Z. vodio kazneni postupak, Maji Štampar Stipić i predsjednici Kaznenog Odjela tog suda Sanji Mazalin. Švraka se tom prilikom sutkinjama obratio riječima »ne znate vi što sam ja u stanju napraviti, sjećate li se događaja na ovom sudu prije pet godina«, pritom vjerojatno misleći na krvavi događaj iz sudnice u rujnu 1999., kada su ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić, te Gordana Oraškić. Priznao je ipak u petak da je takvo ponašanje bilo »vođeno emocijama«, koje su kulminirale kada je čuo da je sutkinja Štampar njegovom prijatelju ponovno odredila pritvor. </p>
<p>Isprika sutkinjama, koje su svjedočile o nemilom događaju, vjerojatno je Švraki bila olakotna okolnost prilikom odluke raspravnog suca Đurineca. Švraka je, naime, umjesto deset mjeseci, na koliko je inzistirala Zamjenica državnog odvjetnika, dobio četiri manje. Ona je naime Švrakine riječi shvatila ne samo kao prijetnju sutkinjama, već i pokušaj utjecanja na rad suda, izražavanjem nezadovoljstva zbog odluke pravosudnog dužnosnika. </p>
<p>U svom svjedočenju, sutkinja Štampar Stipić i predsjednica Mazalin ostale su pri iskazu koji su u lipnju dale istražnom sucu. Dodale su i kako ovo nije prvi slučaj uvreda u njihovim karijerama, ali je zasigurno bio jedan od zastrašujućih. </p>
<p>Svjedočili su i Mario Hunjak, pravosudni policajac na Općinskom sudu te zapisničarka Ankica Zorić, koji su potvrdili Švrakino agresivno ponašanje toga dana. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>DNK (ipak) može biti podmetnut </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ponovljeno suđenje Nikici Jelaviću zbog ubojstva Zorana Dominija, slučajnog prolaznika ubijenoga 1999. godine protuokloponom raketom namijenjenoj Vjeki Slišku, te za pokušaj ubojstva Vjeke Sliška i Juraja Dodića pet godina prije toga, nastavljeno je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu, ispitivanjem svjedoka Kqire Nreca, te davanjem mišljenja vještaka za grafologiju, prometnog vještaka, vještaka za eksplozije te, najduže vještaka za biološke tragove. Svjedok Nrec ponovio je svoj iskaz iz prvoga suđenja u kojemu je ustvrdio da je u noći kada je ispaljena raketa na Cvjetnom trgu, oko 1,15 sreo Jelavića dok je šetao svoju pudlicu na Jabukovcu. Jelavić je bio u crnom mercedesu te su kratko porazgovarali, ispričao je svjedok. Nrec je također iskazivao i o partiji barbuta kojoj je nazočio početkom devedesetih i koja je prema iskazima nekih svjedoka bila povod ratu Vjeke Sliška i ljudi iz tzv. »frankfurtskog kruga«. Nrec je odbacio tvrdnje da je tada došlo do nekoga sukoba, ustvrdivši da je Sliško, premda je isprva gubio na kraju uspio vratiti sav novac te zaraditi još oko 30.000 DEM, nakon čega je odustao od daljnjega igranja.</p>
<p>Prometni vještak, čije je mišljenje važno zbog Jelavićeva alibija, odnosno mogućnosti prema kojoj je Jelavić mogao obići Jabukovac (gdje je sreo Nreca), te Jagićevu ulicu (gdje je na karticu natočio gorivo), te u vrijeme izvršenja stići i do Cvjetnog trga, izjavio je da je za to trebalo oko 5 i pol minuta. Najduže su trajala Jelavićeva pitanja vještaku za biloške tragove, temeljena na jedinome materijalnome dokazu protiv njega. Naime, na tablicama automobila iz kojega je ispaljena raketa, pronađen je Jelavićev DNK, što je obrana na prvom suđenju pokušala i uspjela osporiti, tvrdeći da je trag podmetnut.</p>
<p>Jelavića, koji je duže vrijeme agresivno ispitivao vještaka, na što mu je ovaj smireno odgovarao, najviše je zanimala procedura oko zaprimanja tragova, što je zbunilo vještaka jer se ne radi o njegovoj domeni. No, vještak je za razliku od mišljenja koje je zabilježeno u zapisniku sa prvoga suđenja, nakon više Jelavićevih pitanja, ustvrdio da je podmetanje sline na tablice moguće. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prijava zbog protuzakonitog izbacivanja Srba iz stanova</p>
<p>Riječ je o 36 slučajeva nasilnog izbacivanja ljudi iz stanova, za što su imali svu potrebnu dokumentaciju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Aktivisti Centra za mir, nenasilje i ljudska prava podnijeli su kaznenu prijavu protiv istražnog suca osječkog Županijskog suda, Petra Kljajića, koji je u vrijeme Domovinskog rata bio predsjednik Vojno-stambene komisije i predsjednik Okružnog suda. Oni ga sumnjiče da je odgovoran za protuzakonita, nasilna izbacivanja ljudi srpske nacionalnosti iz stanova u Osijeku tijekom 1992. i 1993. godine, u kojima je sudjelovala Vojno-stambena komisija. </p>
<p>Po riječima voditeljice osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Katarine Kruhonja, riječ je o 36 slučajeva nasilnog izbacivanja ljudi iz stanova, za što imaju svu potrebnu dokumentaciju. </p>
<p>Kljajić je, prema tvrdnjama aktivista Centra, navodno čak tada izjavio: »Sve dok ima Hrvata bez svog doma, ni jedan Srbin u Osijeku neće imati stan«, te da »nema pravne države dok traje rat«. </p>
<p>Kruhonja je izjavila medijima da su se izbacivanja Srba iz stanova odvijala po dobro razrađenoj metodi. Prvo bi desetak dana trajalo telefonsko zastrašivanje, potom bi dolazila skupina naoružanih ljudi u vojnim odorama, koji bi se predstavili kao pripadnici Vojno-stambene komisije i naređivali ukućanima da isele u roku 24 sata te da ništa od stvari ne nose. </p>
<p>Kaznenu prijavu protiv Kljajića aktivisti Centra prvo su podnijeli još prije dvije godine Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, ali ubrzo su dobili odgovor da je navedenih 36 slučaja zastarjelo te da se optužnica neće moći podići. </p>
<p>Stoga su zatražili izuzeće Županijskog državnog odvjetništva s obrazloženjem da je Petar Kljajić u vrijeme počinjenja kaznenog djela predsjedao tadašnjim Okružnim sudom, a u toj ustanovi, današnjem Županijskom sudu, radi i danas. </p>
<p>Ovaj je zahtjev prihvaćen i cijeli je slučaj sada konačno dodijeljen Županijskom državnom odvjetništvu u Čakovcu koje je već službeno zatražilo od osječko-baranjske Policijske uprave da započne istragu ovoga slučaja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dileru heroina određen 48-satni pritvor</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dvadesetrogodišnji Nermin Hodžić iz Rijeke priveden je u petak u Istražni centar riječkoga Županijskog suda zbog sumnje da je od travnja prošle godine na riječkom području u više navrata preprodavao heroin. Nadalje ga se sumnjiči da je omogućavao uživanje droge i davao stan na korištenje konzumentima. </p>
<p>Njegovo uhićenje uslijedilo je nakon što je policija razriješila jedan slučaj predoziranja. Naime, otkriveni tragovi doveli su policiju do Nermina Hodžića. Pred Duškom Tišmom, istražnim sucem Županijskoga suda u Rijeci, Hodžić je iznio svoju obranu i opovrgao sve navode iz kaznene prijave. </p>
<p>Nakon saslušanja istražni sudac odredio mu je 48-satno zadržavanje u pritvoru. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Traga se za provalnikom u »Boxer«</p>
<p>Provalu u kafić »Boxer« i kuću, vlasnika Z. F. (63) I A. F. (38), u Majevičkoj ulici na zagrebačkoj Trešnjevci, u četvrtak između 2 i 7 sati, počinio je zasad nepoznati počinitelj. Naime, razbojnik je provalio kroz ulazna vrata kuće, ušao u nezaključani prostor kafića te uzeo lap-top, fotoaparat, zlatni lančić, ručni sat i gotovinu. Šteta je nekoliko desetaka tisuća kuna. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Amerikanci zgroženi: Litra benzina 4,8 kuna </p>
<p>Iz europskih rafinerija za sada je naručeno oko 20 tankera benzina, ali taj teret do SAD-a može stići tek u listopadu</p>
<p>Cijena sirove nafte na američkom tržištu u petak je nešto pala, dijelom i stoga što su američke vlasti privremeno ublažile ekološka ograničenja za naftne terminale i transport nafte kako bi se što više ubrzala dostava rafinerijama. Nymex Light, najcitiraniji svjetski ugovor za naftu, tako je u petak ujutro pao 45 centi, na 69,02 dolara za barel.</p>
<p>I benzin je u New Yorku blago pao, nakon što je u prva četiri dana ovoga tjedna skočio 30 posto, na 2,41 dolar za galon - gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Na benzinskim pumpama je pak, u prosjeku dosegao 3,05 dolara za galon, ili oko 4,8 kuna po litri (u SAD-u je benzin bitno jeftiniji nego u Europi, prije svega jer nema trošarina), u usporedbi s 2,6 dolara prije Katrine.</p>
<p> U Atlanti je, pak, cijena benzina premašila i pet dolara za galon. Mediji istodobno prenose bijes potrošača naviklih na jeftini benzin, odustajanje od izleta, mijenjanje cijena na pumpama više puta dnevno... Zbog Katrine je zatvoren niz rafinerija s ukupnim kapacitetom od 1,77 milijuna barela dnevno, ili jedanaest posto ukupnog u SAD-u. Osim toga, zbog prekida u dostavi nafte usporena je prerada u najmanje deset rafinerija drugdje u SAD-u. Iz europskih rafinerija naručeno je do sada oko 20 tankera benzina, ali taj teret do SAD-a može stići tek u listopadu.</p>
<p>I dalje je zatvoren velik broj naftnih platformi - s ukupnom kapacitetom od 1,36 milijardi barela dnevno, ili 90 posto ukupne dnevne proizvodnje Meksičkog zaljeva. Od toga je oko 20 platformi otrgnuto i slobodno pluta. </p>
<p>Analitičari očekuju kako bi cijena sirove nafte sljedeći tjedan mogla nešto pasti zahvaljujući tome što je SAD otvorio državne strateške rezerve nafte i derivata, iz kojih naftne kompanije »posuđuju« sirovine. U tom razdoblju bit će poznati i točniji razmjeri šteta na naftnim postrojenjima, odnosno vrijeme potrebno za njihov popravak - što će dati nove smjernice za cijenu nafte.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ina traži najmanje 16 posto veće cijene plina od 1. listopada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina će od Vlade i Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) zatražiti da im od 1. listopada odobre veće dobavne cijene prirodnog plina, najvjerojatnije 16 do 20 posto, koje im plaćaju distributivna poduzeća, doznajemo iz Ine.</p>
<p>Ina je poskupljenje dobavnih cijena plina za 16 posto već zatražila sredinom godine, ali tada nije dobila suglasnost Vlade i Here. Dobije li tu suglasnost sada, plin bi kućanstvima mogao poskupjeti sedam do osam posto. Naime, dobavna cijena plina, prema riječima stručnjaka, u troškovima distributera sudjeluje s 40 do 50 posto.</p>
<p>Kao glavni razlog za takvo poskupljenje u Ini navode stalan rast cijena ruskog plina od 1. travnja 2004., kad su im posljednji put odobrene više cijene. Ina iz Rusije uvozi oko 40 posto potrebnih količina. Lani je ruski plin poskupio 20 posto jer svjetske cijene plina s manjim zakašnjenjem slijede svjetske cijene nafte koje već mjesecima postižu nove rekorde, kažu u Ini.</p>
<p>Osim toga, Ina je morala organizirati interventni uvoz 130 milijuna kubnih metara plina s europskog tržišta, koji je desetak posto skuplji od ruskog jer se ne kupuje preko dugoročnog ugovora. Uvoz iz Rusije ove će godine, naime, biti smanjen za navedenu količinu zbog rekonstrukcije plinovoda u Ukrajini i Slovačkoj, pa bi bez interventnog uvoza poteškoće u opskrbi plinom sljedeće zime bile još teže.</p>
<p>Prema informacijama iz dobro upućenih izvora, mali su izgledi da će Vlada Inin zahtjev prihvatiti u cijelosti. Vjerojatno će odobriti poskupljenje do pet posto ili ga još jednom odbiti kako bi se izbjegao preveliki udar na cijene i standard. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Schröder odbio iskoristiti naftne rezerve</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder isključio je u petak mogućnost deblokade njemačkih strateških rezervi nafte radi snižavanja visokih cijena nafte, koju je nagovijestila njegova izborna protivnica Angela Merkel. Pritisak na vladu pojačan je nakon što je zahtjeve oporbe za deblokadom dijela rezervi podupro i tabloid Bild, list s najvećom nakladom u Njemačkoj.</p>
<p>»Njemačka ima rezerve za stvarne hitne slučajeve kada je ugrožena opskrba, a ne za puki rasti cijena. Deblokada 10,2 milijuna tona zaliha sirove nafte izdvojenih za hitne slučajeve ne bi bitno pridonijela snižavanju cijena s obzirom na to da dnevna proizvodnja nafte u svijetu iznosi 10,7 milijuna tona«, kazao je Schröderov glasnogovornik Bela Anda. Zakon obvezuje naftne kompanije u Njemačkoj da drže i dodatne rezerve od 13,4 milijuna tona sirove nafte i 11,8 milijuna tona proizvoda od nafte, podsjetio je Anda. [Hina/dpa]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Predsjednik Mesić otvorio sajam u Gudovcu</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić otvorio je u petak 13. Međunarodni stočarski, gospodarski i obrtnički sajam koji se do nedjelje, 4. rujna održava na izložbenom prostoru Gudovec. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković istaknuo je da sve veći broj izlagača iz zemlje i svijeta pokazuje regionalnu važnost sajma. Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 350 izlagača, 16 posto više nego lani, iz 17 županija te osam stranih zemalja. Novitet je »Kon-tur«, specijalizirana izložba kontinentalnog turizma. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Del Ponte piše novo, povoljnije izvješće</p>
<p>U novom izvješće glavna haaška tužiteljica uzet će u obzir uhićenje Hrvoja Petrača</p>
<p>NÜRNBERG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Inicijativa o početku pregovora Hrvatske i EU-a mogla bi biti pokrenuta u New Yorku, nakon odluke radne skupine za Hrvatsku koja će tamo sudjelovati na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Vjesnik iz diplomatskih izvora doznaje da glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte priprema novo izvješće, koje bi trebalo biti znatno povoljnije za Hrvatsku i u kojem će uzeti u obzir uhićenje Hrvoja Petrača. U Bruxellesu naglašavaju da bi Del Ponte mogla »omekšati« stavove, što bi Hrvatskoj otvorilo put za početak pregovora, nešto prije ili istodobno s Turskom. </p>
<p>Budući da se još uvijek ne zna ni francuski stav o pregovorima s Turskom, »paket« Hrvatske i Turske nije siguran, pa bi Hrvatska mogla prije doći na dnevni red.</p>
<p>Podrška osmorice europskih premijera Hrvatskoj te zahtjev da pregovori počnu u rujnu u Bruxellesu se tumači kao snažna podrška i sa zadovoljstvom se prihvaća činjenica što joj se priključila i Italija. Svi premijeri koji su podržali Hrvatsku su članovi Europske pučke stranke, ali među njima nema i nizozemskog Jana Petera Balkenendea, koji također pristupa pučanima. Do sada je on na sastancima Europske pučke stranke podržavao Hrvatsku, ali bi, po nalogu parlamenta, na summitima EU-a bio protiv. </p>
<p>Europski diplomati ponavljaju da pregovori mogu biti blokirani i ako samo jedna zemlja bude protiv, pa se to dovodi u vezu s činjenicom da Balkenende nije potpisao. Iz diplomatskih se izvora pak može čuti da je to možda samo strategija za kombinacije koje će se vidjeti u finišu.</p>
<p>»Sigurni smo samo da Britanija neće biti ta koja će blokirati početak pregovora«, rekao nam je jedan bruxelleski diplomat.</p>
<p>I promjene u Njemačkoj mogle bi se odraziti na Hrvatsku, jer je izgledno da će na tamošnjim skorim izborima pobijediti demokršćani, koji u petak održavaju konvenciju u Nürnbergu. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader, koji s izuzetnom upornošću uvjerava svoje europske partnere u provođenje Akcijskog plana, nazočit će konvenciji demokršćana i dati im podršku. Upitali smo premijera koliko bi promjene u Njemačkoj mogle utjecati i na snažniju podršku ove velike europske države unutar EU-a. </p>
<p>»HDZ i CSU-CDU su sestrinske stranke koje su zajedno u Europskoj pučkoj stranci. Želim pobjedu Angele Merkel, ali bilo koja njemačka i hrvatska vlada, bez obzira na političku boju ili pripadnost ovoj ili onoj političkoj orijentaciji, moraju surađivati«, odgovorio je premijer. »Osobno sam veliki prijatelj Angele Merkel i želim da postane kancelarka, ali hrvatska vlada, moja ili bilo koja druga, dobro će surađivati s bilo kojom njemačkom vladom«, tvrdi Sanader.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pregovore početi što prije</p>
<p>Članice EU-a ocjenjuju da su posljednji napori i spektakularno uhićenje bjegunca Hrvoja Petrača krupni koraci u cilju ispunjavanja svih obveza iz Akcijskog plana</p>
<p>NEWPORT (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Unatoč govoru glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Bernu i njezinim negativnim tonovima, ministri vanjskih poslova Europske unije drukčijeg su, mnogo boljeg raspoloženja kad je riječ o pregovorima s Hrvatskom. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je na sastanku da je s Carlom del Ponte telefonski razgovarao i od nje zatražio izvješće o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom. Prema Strawovim riječima, Carla del Ponte mu je obećala da će u izvješću biti svi pozitivni elementi u provedbi Akcijskog plana hrvatske vlade koji su se dogodili u posljednje vrijeme.</p>
<p>Tijekom sastanka iza zatvorenih vrata, britanski šef diplomacije je zamolio svoje kolege da se održi još jedan sastanak ministara vanjskih poslova, i to 26. rujna, ponajprije zbog Hrvatske. Diplomatski izvori potvrdili su kako među članicama EU-a raste raspoloženje da Hrvatska treba što prije početi pregovore s EU-om te kako su posljednji napori i spektakularno uhićenje bjegunca Hrvoja Petrača krupni koraci u cilju ispunjavanja svih obveza iz Akcijskog plana. </p>
<p>Ministri EU-a na dvodnevnom sastanku stoga nisu željeli službeno komentirati posljednje negativne izjave Carle del Ponte, tvrdeći kako tekst njezina govora u Bernu nisu vidjeli. Nakon što je Carla del Ponte u Bernu održala neuobičajeno politički obojen govor, šefovi diplomacija EU-a u Newportu su ustvrdili kako će o tome koja je zemlja u jugoistočnoj Europi spremna za pregovore odluku donijeti sami. </p>
<p>Drugi dan neformalnog sastanka nije bio dobar za Carlu del Ponte ni kad je riječ o Srbiji i Crnoj Gori. Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn izjavio je da će pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom početi u listopadu unatoč preporuci Carle del Ponte da to ne treba učiniti. Kad je riječ o Hrvatskoj, vjerojatni scenarij je sljedeći: EU će od Carle del Ponte tražiti detaljno izvješće, a sastanak radne skupine EU-a zadužene za procjenu mogao bi se održati u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a koja će se održati od 15. do 20. rujna. Ako prođe prijedlog britanskog ministra vanjskih poslova da se održi još jedan sastanak 26. rujna, tada bi se moglo znati hoće li Hrvatska početi pregovore s Europskom unijom. Ako se sastanak 26. rujna ne održi, o Hrvatskoj će se raspravljati, i vjerojatno donijeti odluka, 3. listopada na službenom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, na dan kada Turska službeno počinje pregovore.</p>
<p> Diplomatski izvori s kojima smo razgovarali kazali su nam da pomno prate razvoj posljednjih događaja i akcija koje su poduzete u sklopu Akcijskog plana te kako očekuju da će glavna haaška tužiteljica zabilježiti te sve pomake. Naravno, naglašavaju diplomati EU-a, »krajnju političku odluku donijet ćemo sami«. Diplomatski izvori još jednom su ponovili kako žele da pregovori s Hrvatskom počnu što prije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatska je jaka koliko su jaki Pakrac i Vukovar</p>
<p>Hrvatska nije jaka koliko je jak Zagreb nego onoliko koliko su jaka područja koja su bila porušena u ratu, kazao je premijer Sanader</p>
<p>PAKRAC</p>
<p> - »Došli smo u Pakrac kako bismo potvrdili naše obećanje da Hrvatska nije jaka koliko je jak grad Zagreb, nego da je jaka onoliko koliko su jaki Pakrac i Vukovar, koliko su jaka druga područja koja su bila porušena u ratu«, kazao je u petak predsjednik Vlade Ivo Sanader u Pakracu gdje je obišao »Hrvatski dom« za čiju su izgradnju, njegovim posredovanjem, pokrajine Tirol i Južni Tirol donirale 225.000 eura.</p>
<p>Premijer je Pakrac posjetio u pratnji Herwiga van Staa, predsjednika pokrajinske vlade Tirola iz Austrije, Luisa Durnwaldera, predsjednika pokrajinske vlade Južnog Tirola iz Italije te ministara Božidara Kalmete i Bože Biškupića.</p>
<p>Razgovarajući s gradonačelnikom Damirom Huškom, županom požeško-slavonskim Antom Bagarićem te saborskim zastupnicima Marijom Bajt i Damirom Špančićem, Sanader je u ime Vlade obećao da će svi gradski projekti imati punu podršku. Trenutačno su u Pakracu iz kredita Europske investicijske banke u izgradnji projekti vrijedni 27 milijuna kuna. Svoju potporu Pakracu iskazali su i Herwig van Staa i Luis Durnwalder. </p>
<p>Osim postojećih projekata u idućem razdoblju, grad pod Psunjom razmišlja o rješavanju poteškoća vezanih uz drvnu industriju, osiguranju dovoljnih količina pitke vode, ali i o izgradnji prometnica te brze ceste Pakrac-Lipik-Novska, za što su također dobili punu podršku predsjednika Vlade.</p>
<p>Za pomoć koju je pružio Hrvatskoj premijer Sanader predao je Van Staau odličje Red Danice s likom Blaža Lorkovića kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Stjepan Mesić. Za dosadašnju pak podršku Pakracu, pakrački gradonačelnik uručio mu je pečat Grada.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od Svjetske banke ove godine oko 300 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada očekuje da će Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 15. rujna Hrvatskoj odobriti dva nova zajma važna za provedbu reformi na putu ulaska u Europsku uniju«, istaknuo je u petak ministar financija Ivan Šuker nakon susreta s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom.</p>
<p>Riječ je o prvom PAL-zajmu od 150 milijuna eura te o zajmu za modernizaciju hrvatskog sustava obrazovanja teškom 66,3 milijuna eura. Šuker je ocijenio da je skoro odobravanje PAL-zajma Hrvatskoj priznanje za dosad provedene reforme te definiranje reformi koje će Vlada provesti idućih godina. Najavio je i da će sljedeće godine početi pregovori o drugom PAL-zajmu vrijednom između 120 i 150 milijuna eura. </p>
<p>Vrijednost projekata koje su Svjetska banka i Hrvatska potpisale ili će potpisati do kraja godine iznosi više od 300 milijuna eura. </p>
<p>Govoreći o budućim projektima Vlade i Svjetske banke, Šuker je izdvojio skori početak pregovora o zajmu za usklađivanje poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u iznosu od 25 milijuna eura, koji bi Hrvatskoj trebao omogućiti da iskoristi sredstva iz predpristupnog fonda SAPARD. Tu je i 40 milijuna eura vrijedan zajam za integralni sustav izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje i pročišćivača vode uz tok Save i Drave te devet milijuna eura teška darovnica Globalnog fonda za okoliš za projekt zajedničkog upravljanja eko-sustavom sliva Neretve i Trebišnjice. Svjetska bi nam banka, uz državno jamstvo, uskoro trebala odobriti 24 milijuna eura vrijedan zajam za realizaciju projekta zamjene magistralnih cjevovoda distribucije vrele vode u Zagrebu i Osijeku, čime bi se smanjila cijena grijanja za građane za 15 do 20 posto.</p>
<p>»Zajmovi i darovnice Svjetske banke imaju za cilj pomoći strukturne reforme u Hrvatskoj. To su i najjeftinija sredstva koja se mogu dobiti na financijskom tržištu«, zaključio je Šuker.</p>
<p>»Izuzetno cijenim napore koje je Vlada uložila u provedbu reformi, a koje će joj olakšati pristup EU«, poručio je Katsu nakon susreta s premijerom Ivom Sanaderom i Šukerom, a pred početak puta u Vukovar, Dubrovnik i Ploče. [A. Milovan.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sindikati TLM-a protiv blokade tvrtke</p>
<p>Šteta zbog dvodnevne blokade iznosi sedam milijuna eura, kaže predsjednik Uprave TLM-a Ivo Koštan</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – »Ako Vlada hitno ne poništi kupoprodajni ugovor između TLM-a i slovenskog Viator-Vektora, u ponedjeljak ćemo organizirati generalni štrajk svih privatnih prijevoznika«, rekao je u petak na konferenciji za novinare ispred blokiranog glavnog ulaza u TLM Ivo Knezović iz grupacije prijevoznika pri HGK-u. </p>
<p>Josip Grande je najavio osnivanje kriznih stožera na svim graničnim prijelazima tijekom ponedjeljka te je ujedno pozvao i carinike da im se pridruže u prosvjedu. »Ne možemo dopustiti da se na ovakav način rasprodaje hrvatska imovina«, rekao je Jakov Juginović, ističući kako je četvorni metar TLM-ove transportne jedinice Promal prodan za svega 59 kuna.</p>
<p>Sve četiri sindikalne podružnice u šibenskom TLM-u uputile su u petak pak otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem traže da se brzo oslobodi blokirani ulaz u TLM i omogući dovoz sirovina i otprema gotove robe. </p>
<p>Sindikat metalaca Hrvatske - podružnica u TLM-TVP-u priopćio je također da kamionska blokada dodatno otežava egzistenciju TLM-ovih randika kojima se na ovaj način onemogućava normalan rad. I glavni sindikat TLM-a protivi se kamionskoj blokadi tvrtke. Sindikat metalaca Hrvatske kao i svi zaposlenici Promala smatraju da je ugovor potpisan između TLM-a i Viator Vektora dobar, jer im jamči zaposlenost. Privatnim prijevoznicima spočitavaju da se bore za svoje uske interese. Navode kako je samo 1. rujna na put za Italiju trebalo krenuti 55 kamiona punih aluminijske robe, ali zbog blokade stoje u krugu TLM-a</p>
<p>»S velikom većinom radnika već su potpisani ugovori o zaposlenju. Spremni smo i na suradnju s lokalnim autoprijevoznicima s čime smo ih upoznali na sastanku u HGK-u«, ističe prijevoznicima Ivica Vidaković, u ime Viator Vektora Zagreb d.o.o. </p>
<p>Šteta zbog dvodnevne blokade TLM-a iznosi sedam milijuna eura, kaže Ivo Koštan, predsjednik Uprave TLM-a. U ova dva dana prema Italiji i drugim europskim destinacijama trebalo je krenuti 170 kamiona. Od premijera Ive Sanadera očekujemo hitnu pomoć, kaže Koštan. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Petrač osuđen na pet mjeseci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvoje Ptrač je u petak na grčkom sudu u Igoumenitsi nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci ili novčanu kaznu od 1500 eura zbog ilegalnog ulaska u Grčku uz pomoć krivotvorene hrvatske putovnice, javlja Mediaservis.</p>
<p>Prema istome izvoru, sudsko vijeće u Igoumenitsi Petrač je na raspravi salušan o lažnoj putovnici koju je koristio, a branio se tvrdnjom da je politički progonjen i da je za njim raspisana Interpolova tjeralica. Njegov odvjetnik najavio je žalbu na presudu, a Petrač još neko vrijeme ostaje u zavoru Janina. Sudska rasprava o zahtjevu Hrvatske za izručenjem Petrača, bit će odgođena za dva tjedna.</p>
<p> Zagrebački branitelj Hrvoja Petrača, odvjetnik Marijan Pedišić, u izjavi za Vjesnik opovrgnuo je novinske napise kako će s Petračevom suprugom Alicom u petak otputovati u strogo čuvani zatvor na Krfu, gdje je, kako saznajemo, tajkun osuđen za organiziranje otmice sina generala Vladimira Zagorca trebao biti prebačen nakon ispitivanja na sudu u Igoumenitsi.</p>
<p>»S branjenikom kontaktiram putem njegova grčkog odvjetnika Aleksisa Kougiasa. Čim se steknu svi tehnički uvjeti, odnosno kada uvidimo sljedeće poteze grčkog pravosuđa, otići ću u Grčku. Ostalih novosti u vezi s Petračem nemam«, kaže Pedišić. Glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić kazala nam je pak da je hrvatsko pravosuđe istu večer nakon Petračevog uhićenja, na trajektu »Superfast« u Igoumenitsi, uredno poslalo svu dokumentaciju vezanu uz Petračev slučaj te da čekaju odgovor grčkog pravosuđa.</p>
<p>Petrač je saslušan u četvrtak zbog ilegalnog ulaska u Grčku, korištenja krivotvorene putovnice te zbog zahtjeva Hrvatske za njegovim izručenjem. Dosad je utvrđeno da je Petrač 24. kolovoza ove godine krenuo iz turske luke Dalamane brodom za turski grad Bodrum, ali je zbog kvara stao na Rodosu gdje je pet dana boravio u hotel »Park«. </p>
<p>Marin DeškovićVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Slovenci ne odustaju od proglašenja ekološke zone </p>
<p>Slovenija je u petak odgovorila na hrvatsku notu vezanu na zakonski projekt o osnivanju slovenske zaštitne ekološke zone u Jadranu izražavajući čuđenje i protivljenje tvrdnjama iznesenim u hrvatskoj noti, priopćilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova. U razgovoru s otpremnicom poslova hrvatskog veleposlanstva Anom Pejković, slovenska je strana, među ostalim, »odlučno odbacila tvrdnje da zakon o zaštitnoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu neće imati pravne učinke«. »Ekološka zona je područje izvan teritorijalnog mora, pa zato njeno proglašenje nije u suprotnosti s odredbama Sporazuma o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) i ona ni u kojem slučaju nije posezanje za teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, rekao je državni tajnik u slovenskom MVP-u Božo Cerar. Slovenija isto tako neprestano naglašava da je vanjska granica zaštitne ekološke zone tek privremena i da će konačna vanjska granica sa susjednim državama biti određena međunarodnim sporazumima u skladu sa 74. članskom Konvencije UN-a o pomorskom međunarodnom pravu«, navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>Cerar je isto tako izrazio protivljenje tvrdnji da Slovenija nema teritorijalni izlaz na otvoreno more, navodeći da je Slovenija to pravo imala u okviru SFRJ, te da je prilikom osamostaljenja ustavnom poveljom preuzela »prava i obaveze koje se odnose na teritorijalno more i na izlaz na otvoreno more«.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju slovenskog MVP-a, Cerar je otpravnici poslova hrvatskog veleposlanstva rekao da je Slovenija cijelo vrijeme u prošlosti izražavala interes »da se kao jednakopravan partner uključi u dogovaranje glede svih pitanja koja se odnose na Jadransko more, čemu se hrvatska strana protivila«.</p>
<p>Na kraju, državni tajnik Božo Cerar izrazio je nadu da će se Hrvatska u budućnosti »uzdržati svih postupaka koja bi mogla štetiti dobrosusjedskim odnosima i naglasio da Slovenija i dalje ostaje spremna na sporazumno i dogovorno razmatranje i rješavanje svih pitanja u vezi Jadranskog mora. Isto tako, Slovenija je kao i ranije spremna na konstruktivan dijalog i jačanje dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom«, navodi se u priopćenju za javnost slovenskog ministarstva vanjskih poslova o sastanku u povodu predaje odgovora na hrvatsku prosvjednu notu od prošlog tjedna. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050903].
|
