NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050803].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123435 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.08.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Velika odgovornost i na roditeljima </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva već je upozoravalo Inspekciju rada da je, kad je riječ o radu maloljetnika, poljoprivreda svojevrsna »siva zona« i da bi nadzor trebalo proširiti, kaže Vera Babić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Činjenica je da Inspektorat bilježi mali broj prekršaja vezanih uz iskorištavanje dječje radne snage, no kad je riječ o radu maloljetnika nadzor se dosad uglavnom vrtio oko industrije, gdje su takvi propusti poslodavca doista rijetki. Ministarstvo gospodarstva već je upozoravalo Inspekciju rada da je, kad je riječ o radu maloljetnika, poljoprivreda svojevrsna 'siva zona' i da bi nadzor trebalo proširiti. Na današnjoj koordinaciji u Vladi dogovoreno je da ćemo u tom segmentu organizirati i provesti sustavniji nadzor«, kaže Vera Babić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, komentirajući slučaj utapanja troje djece iz Orehovice, od sedam, devet i deset godina, koji su prije kupanja u obližnjoj šljunčari na jednom imanju satima za nadnicu vadili krumpir.</p>
<p>Dodaje da će vjerojatno biti teško osigurati kvalitetniji nadzor u tom segmentu, s obzirom na to da nije upitno samo to rade li djeca po vlastitoj volji, odnosno je li vlasnik imanja za to pribavio dozvolu roditelja (što je prema Zakonu o radu obvezan učiniti za djecu mlađu od 15 godina), nego i to je li posao primjeren njihovoj dobi, sposobnostima i mogućnostima.</p>
<p>»U nekim situacijama teško je utvrditi je li tako. Vjerujem, primjerice, da se događa da djeca i u vlastitom domaćinstvu ponekad rade poslove koji im možda nisu primjereni, a to bi pogotovo mogao biti problem s PIK-ovima«, kaže Vera Babić te dodaje kako to znači da je, osim na Inspekciji rada, u takvim slučajevima velika odgovornost i na centrima za socijalnu skrb i svima onima koji mogu upozoriti na povredu dječjih prava.</p>
<p>Kad je riječ o malim Orehovčanima, Babić upozorava da treba provjeriti je li vlasnik imanja imao privolu roditelja za rad djece, iako dodaje da se u nekim slučajevima može pretpostaviti i to da su roditelji dogovorili posao za sebe, a onda - poslali djecu. Iako se u konkretnom slučaju detalji tek utvrđuju, pa nije moguće donijeti konačnu ocjenu, državna tajnica upozorava da u slučaju kršenja dječjih prava, odnosno iskorištavanje djece kao radne snage, treba postaviti i pitanje odgovornosti i kaznene odgovornosti roditelja. Dodaje kako bi roditelji i sami trebali razmišljati o svojoj odgovornosti i o mogućim posljedicama, pri čemu je »zasigurno najteža kazna ono što se dogodilo u Orehovici - ostati bez djeteta«.</p>
<p>»O tome hoće li protiv roditelja u ovom slučaju biti podnesena kaznena prijava ne mogu spekulirati, no ako vlasnik imanja nije imao dozvolu roditelja za rad djece, ima elemenata da slučaj preuzme Državno odvjetništvo«, kaže Vera Babić.</p>
<p>Budući da se Inspekcija rada dosad nije ozbiljnije bavila nadzorom poljoprivrednih imanja, prosječan broj poslodavaca koji su prekršili Zakon najčešće je vrlo malo. Na godišnjoj razini, tako, bilježi se u prosjeku od pet do deset slučajeva kršenja dječjih prava (najčešće je riječ o djeci koja su starija od 15 godina), što ni izdaleka ne upućuje na to da je problem ozbiljan. Prema podacima do 2004., među poslovima na kojima su protuzakonito radila djeca (što se ne odnosi samo na rad bez dozvole roditelja, nego i na rad bez ugovora o radu ili odgovarajuće naknade) je rad u pekari, ali i na izvlačenju drva iz šume. </p>
<p>Poseban problem u takvim slučajevima predstavlja činjenica da je riječ o poslovima koji nadilaze mogućnosti djece, pogotovo ako je riječ o noćnom radu, ali i to da se često ne poštuju ni osnovna pravila o zaštiti na radu, pa je sigurnost djece dodatno ugrožena. Tako je, primjerice, Inspekcija rada u razdoblju od ožujka 2002. do travnja 2003. otkrila 117 povreda Zakona o zaštiti na radu, u odnosu na 99 maloljetnika, u djelatnostima ugostiteljstva, trgovine, industrije i graditeljstva, gdje su radili kao konobari, prodavači, pekari i pomoćni građevinski radnici.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vlč. Zlatko Sudac je zdrav i nije u bolnici</p>
<p>»Uvjeravam vas da je Zlatko dobro i da se odmara. U Hrvatskoj nije, u bolnici nije, već je kod prijatelja na odmoru«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mnoge je vjernike još u svibnju šokirala vijest da je vjerojatno najpoznatiji hrvatski svećenik, vlč. Zlatko Sudac, prebačen u specijalnu privatnu bolnicu u Lignju. Neukusna nagađanja o teškoj bolesti učas su se rasplinula kad je otkriveno da vlč. Sudac boluje od jedne tako nevjerojatne bolesti kakva je – čir. Doduše, čir je bio pred pucanjem, pa je stanje ipak zahtijevalo bolničko liječenje, no Sudac ga je »odradio« i više nego zadovoljavajuće.</p>
<p>Ovoga su tjedna, pak, neki domaći mediji pokrenuli još goru lavinu ustvrdivši da je Zlatko Sudac »vrlo teško bolestan« te da boluje od, ni više ni manje, »misteriozne bolesti«. Štoviše, zbog nje je, kako je rečeno, hitno i hospitaliziran u jednoj bolnici u Italiji.</p>
<p>No, panici i nevjerici među vjernicima koji poštuju toga »Kristom označenog čovjeka« – nema mjesta. Kako nam je u utorak otkrio jedan od njegovih najbližih prijatelja, velečasni Sudac dobrog je zdravlja i nema ni govora da se nalazi u bolnici na liječenju. »Kao što znate, Zlatko je zbog čira bio hospitaliziran u Lignju, no to je uspješno riješeno. Po izlasku iz bolnice prijatelji i rodbina predložili su mu da se nekoliko mjeseci odmori, daleko od očiju javnosti, kako bi prikupio energiju potrebnu za duhovne vježbe koje je vodio s vjernicima u Betaniji«, objasnio nam je njegov vjerni prijatelj.</p>
<p>Nažalost, ni u Ćunskome ni u Vrbniku vlč. Sudac, čini se, baš i nije imao previše mira, pa su ga stoga prije nekoliko dana prijatelji odveli izvan Hrvatske, kako bi se »fundamentalno odmorio i posvetio samome sebi«. Nagađanja o tome da je Sudac smješten u samostan u Padovi naš sugovornik nije htio komentirati nego nas je uputio na Krčku biskupiju, no tamo nismo uspjeli dobiti nikoga spremnog na službeni komentar.</p>
<p>Sudčev prijatelj nije mogao suspregnuti svoje čuđenje tvrdnjama da Sudac boluje od tajanstvene bolesti. Riječ je, kazao nam je, o »čistoj izmišljotini i nečijoj zlonamjernoj konstrukciji koja nema veze sa istinom«.</p>
<p>»Uvjeravam vas da je Zlatko dobro i da se odmara. U Hrvatskoj nije, u bolnici nije, već je kod prijatelja na kraćem odmoru«, zaključio je naš sugovornik.</p>
<p>Njegove je riječi Vjesniku u utorak potvrdila i znana hrvatska liječnica dr. Nela Sršen, koja već niz godina radi u Sveučilišnoj bolnici u Padovi. »Velečasni Zlatko Sudac odličnog je zdravlja. Nije mu ništa i nije u bolnici jer za to nema nikakvih razloga«, kratko nam je odgovorila dr. Sršen, ujedno i počasna hrvatska konzulica u Italiji.</p>
<p>Premda već neko vrijeme nije u izravnom kontaktu s vlč. Sudcem, Milan Holjevac, vlasnik bolnice u Lignju u kojoj je Sudac proljetos boravio, otkrio nam je da je u neslužbenom razgovoru s ljudima iz Krčke biskupije doznao da se Zlatko Sudac nalazi u Italiji na duhovnoj obnovi i na odmoru. Njegove su riječi, dakle, posve na tragu onoga što nam je kazao i Sudčev bliski prijatelj. Premda također šokiran medijskom bukom o misterioznoj bolesti, Milan Holjevac duhovito je na kraju zaključio da, po toj logici, »svi mi prije odlaska na godišnje odmore bolujemo od misteriozne bolesti koja se zove umor«. »I čir i umor klasična su bolest odnosno simptom kod ljudi koji intenzivno žive, a velečasni Sudac pritom nije nikakva iznimka«, zaključio je Holjevac.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najveća smotra ratnog zrakoplovstva</p>
<p>U utorak prijepodne glavna kninska ulica dr. Franje Tuđmana bila je vježbalište na kojem se održavala generalna proba vojnog mimohoda</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Knin se već danima priprema za veliku svečanost koja će se u povodu obilježavanja desete obljetnice »Oluje« održati u Kninu.</p>
<p> U utorak prijepodne glavna kninska ulica dr. Franje Tuđmana bila je vježbalište na kojem se održavala generalna proba vojnog mimohoda u kojem je sudjelovalo 16 ešalona Hrvatske vojske, odnosno sve vojne postrojbe koje su sudjelovale u oslobađanju Knina. U mimohodu su sudjelovale i mornaričke postrojbe, zatim postrojbe policije, spacijalnih policijskih i vojnih snaga, zrakoplovstva, a na čelu mimohoda bio je orkestar Hrvatske ratne mornarice.</p>
<p>Mimohod je završio postrojavanjem na stadionu NK Dinara u središtu grada. Pristup stadionu je zabranjen, a uz njega su montirani deseci velikih vojnih šatora. Neposredno pred održavanje središnje vojne svečanosti cijeli stadion Dinare bit će prekriven travnatom podlogom koja je dar zagrebačkog poduzeća »Zrinjevac«.</p>
<p>Nakon generalne probe pripadnika svih rodova vojske, održana je i generalna letačka proba u kojoj su Drniš i Knin prelijetali »migovi«, helikopteri, »pilatusi«, kanaderi, transportni avioni... </p>
<p>Inače, u svečanosti proslave u petak sudjelovat će većina letjelica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Bit će to, ujedno, najveća smotra ratnog zrakoplovstva u novijoj hrvatskoj povijesti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zbrinjavanje otpada od 2006. na teret proizvođača i uvoznika</p>
<p>Naknada će se isplaćivati bez obzira gdje je proizvod u Hrvatskoj kupljen, dok za ambalažu pića kupljenih u inozemstvu naknade neće biti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. siječnja 2006. godine za svaku vraćenu nepovratnu ambalažu za piće trgovine će isplaćivati 50 lipa, a od 1. listopada ove godine proizvođači i uvoznici počinju plaćati naknade za zbrinjavanje ambalažnog otpada.</p>
<p>To su najzanimljivije novosti iz novoga Pravilnika o ambalažnom otpadu koji je ovih dana, uz suglasnost Ministarstva gospodarstva, donijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Naknada od 50 lipa dobivat će se za svaku staklenu, pet, aluminijsku, željeznu ili limenu ambalažu vode, soka, mlijeka, piva i drugih pića veću od dva decilitra, osim za povratnu ambalažu čiju višekratnu uporabu proizvođač osigurava sustavom kaucije, primjerice pivske boce. Za dobivanje naknade neće trebati predočiti račun. Pritom nije važno ni gdje je proizvod u Hrvatskoj kupljen. Za ambalažu pića kupljenih u inozemstvu naknada se neće dobivati.</p>
<p>Sve trgovine s prodajnim prostorom većim od 200 četvornih metara morat će prikupljati ambalažu od pića i isplaćivati povratnu naknadu. </p>
<p>Cijeli posao oko gospodarenja ambalažnim otpadom preuzet će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond će organizirati redovan odvoz u trgovinama prikupljene ambalaže do prerađivača te trgovinama nadoknaditi isplaćene povratne naknade. Uz to će Fond trgovcima isplaćivati 15 lipa po komadu prikupljene ambalaže pića.</p>
<p>»Odlučili smo se za njemački i norveški model zbrinjavanja ambalažnog otpada jer postojeći način prikupljanja po kontejnerima nije bio učinkovit«, objašnjava ministrica. Prema njenim riječima, žele prekinuti praksu da proizvođači i uvoznici šalju na tržište proizvode u nepovratnoj ambalaži, računajući da će zbrinjavanje otpada obaviti netko drugi, a da oni za to neće platiti ništa. </p>
<p>Zato je pravilnikom predviđeno da Fond za zaštitu okoliša na poseban račun skuplja naknade od proizvođača ili uvoznika za svu nepovratnu ambalažu.</p>
<p>Proizvođač ili uvoznik koji ambalažu stavlja u promet plaćat će za evidentirane količine ambalaže naknadu za zbrinjavanje prema vrsti materijala, od 150 kuna po toni ako je riječ o drvu ili tekstilu, do 750 kuna za neke polimerne materijale. Naknada zbrinjavanja po boci iznosi 11 lipa po jedinici prodajne ambalaže za sva pića i napitke. Uvodi se i poticajna naknada za pića i napitke od 30 lipa za pet i staklenu ambalažu od 0,25 litara do jedne kune za takvu ambalažu zapremine veće od 1,5 litara te ambalažu od aluminijsko-željeznog lima. Ali, tu naknadu neće plaćati proizvođač koji je u prethodnoj godini koristio propisanu količinu povratne ambalaže. Proizvođači pića već su najavili da će uvođenje naknada povisiti njihove troškove i dovesti do velikih poskupljenja (25 do 50 posto) pića i još nekih proizvoda. Međutim, državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski tvrdi da je riječ o neutemeljenim tvrdnjama. Po njegovim riječima, opravdana su poskupljenja do maksimalno 15 posto, ali kad se od toga odbije povratna naknada, poskupljenja mogu iznositi od dva do pet posto.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vrućina najvišeg stupnja rizika za starije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Starije osobe ne smiju se izlagati suncu od 10 do 17 sati, a to ponajprije vrijedi za srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti. To je prvo u nizu od devet upozorenja najvišeg stupnja rizika Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Povod su visoke temperature, iznad 30 stupnjeva Celzija, koje kod starijih mogu izazvati kobna stanja. Sljedeća je preporuka na listi obvezatno pokrivanje glave prigodom izlaska - šeširom ili maramom. Dnevno treba uzimati do dvije litre tekućine, bilo kao osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juha ili čajeva, te izbjegavati pržena, slatka i jako začinjena jela. Treba jesti mnogo sezonskog voća i povrća. </p>
<p> Osim pridržavanja liječničkih uputa nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka. Glavobolje i mučnine znak su uzbune. Članovi obitelji i susjedi moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci češće kontaktirati sa starijima. Nužne su psihičke i tjelesne aktivnosti, ali isključivo u jutarnjim i večernjim satima. Ako je osobi otežano kretanje, potrebno je redovito provjetravanje prostorija.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Izrabljivače djece kazniti</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Riječ konvencija strašno gordo zvuči, ali kao i mnoge druge nema moći. Recimo, ona UN-ova o pravima djeteta što su je potpisale 192 države jamči ljudska prava svakom djetetu, od preživljavanja do razvoja, zaštite od eksploatacije (!) i zlostavljanja. U svijetu, procjenjuje se, na ulici trenutačno živi više od 100 milijuna djece. Troje mališana koje se u nedjelju utopilo u šljunčari u Ivancu nije valjda živjelo na ulici.</p>
<p>Radilo je u krumpirištu. Za sladoled. Što su 192 vlade propustile učiniti da zaštite najbespomoćniji dio stanovništva? Jedini odgovor koji ne želimo čuti jest, da, prva se krše, ali mnogo toga odlazi u zastaru.</p>
<p>Državna pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko svojedobno je, govoreći o problemu prosjačenja, rekla da se on niti sustavno prati niti rješava. Ima podatke o tome što se radi na suzbijanju problema, ali brojke kao brojke pokazuju samo koliko je prekršajnih ili kaznenih prijava podneseno, ali ne i što je riješeno.</p>
<p>Bi li socijalni radnici i policija trebali reagirati i sami, a ne tek kada im netko nešto dojavi? Žive li oni na drugom planetu? Izrabljivanje? Nadničarenje? Prosjačenje? Svejedno. Oko krumpirišta na kojem rade djeca očito ne živi nitko. Osim vlasnika. Jer nitko ništa ne vidi. Mjerodavni ne znaju o nadničarenju u Međimurju, a u centru za socijalni rad kažu da dječji rad nije 'tako' uobičajen. Sve će, naravno, ispitati.</p>
<p>Nitko u ovoj priči, kako to uvijek biva, nije nedužan. Osim djece. Zakon je jasan: rad djece mlađe od 15 godina zabranjen je, a i kad se zapošljavaju poslodavac mora imati dopuštenje roditelja i inspektora rada. Utopljena su djeca imala sedam, devet i deset godina.</p>
<p>Romi iz naselja u Krušancu kažu da roditelji znaju kamo im djeca idu. Baka utopljenog dječaka je noć prije čula da će joj unuk ići vaditi krumpir, ali nije vjerovala da će to raditi u nedjelju.</p>
<p> Orehovički općinski vijećnik priznaje da to nije prvi slučaj da su djeca radila za 'tog' čovjeka. I ne samo za njega. Zna da je iskorištavanje djece nezakonito, nemoralno i nedopustivo. Predložit će načelniku općine da zamoli (!) poljoprivrednike da djecu više ne iskorištavaju za rad.</p>
<p> Dosad je sve bilo u redu, ništa se nije dogodilo.</p>
<p>Ako se i ovaj put nikome ništa ne dogodi (kaznena je prijava, istina, podnesena) i dalje ćemo pisati o stranim multinacionalnim tvrtkama koje tjeraju djecu da rade noću. Možemo li na ostalo žmiriti. Nemoguće da nikoga nije stid?!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vrijeme je za drugu cijev</p>
<p>VEDRAN FLAJNIK</p>
<p>Ako je netko dosad i sumnjao u potrebu otvaranja druge cijevi tunela Sveti Rok, odnosno one na Maloj Kapeli, nakon proteklog mu vikenda takvo što više neće pasti na pamet. Istina, promet iz unutrašnjosti prema moru niti jednom tijekom subote i nedjelje nije stvarno kolabirao, no to nam uistinu i nije trebalo da se uvjerimo da su hrvatske autoceste prepune.Tek je jutro u ponedjeljak najbolje pokazalo pravo stanje stvari: kolona pred Svetim Rokom povremeno je bila duga čak 15 kilometara. Iz toga je lako iščitati neke stvari: prvo, ljudi s mora i na more više ne putuju isključivo danima vikenda i, drugo, hrvatske autoceste moraju biti spremne prihvatiti više od 100.000, pa čak i 200.000 vozila dnevno. Naime, u samo tri dana proteklog vikenda tuda je protutnjalo više od pola milijuna automobila, a sudeći prema posljednjim trendovima lako bi ih moglo biti još i više.</p>
<p>Otvaranje paralelnih cijevi na taj način postaje imperativ, tim više što će, i nakon što se riješi taj problem, hrvatski cestari morati riješiti i dobro poznato pitanje naplatnih kućica u Lučkom. Promjenom načina naplate, gradnjom dodatnih prolaza ili nekom drugom kombinacijom, sasvim je svejedno, sada više nema nikakvih razloga za odgađanja. Jer, kada se te tri ključne stvari riješe, gužvi u Hrvatskoj više neće biti, zar ne?</p>
<p>Nažalost, ne. Gužvi će biti i tada, jer svaka autocesta, pa tako i ova naša, može podnijeti određeni broj vozila, a kada se on premaši na scenu stupa strpljenje. Sedamstotinjak kilometara duge kolone, kakve su nedavno iskusili Francuzi, u drugim dobro posjećenim europskim zemljama realnost su već neko vrijeme. U takvim situacijama se, ruku na srce, ne može učiniti mnogo toga. </p>
<p>Hrvatska, međutim, još nije u takvoj situaciji: mi, srećom, nešto ipak možemo učiniti. Vrijeme je za drugu cijev.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Provokacija bez odjeka </p>
<p>Manevri srbijanskog predsjednika Borisa Tadića nakon Srebrenice i uoči desete obljetnice »Oluje« nemaju isključivo svrhu hvatanja jačeg položaja na srbijanskoj političkoj sceni. Tadić nasilnim izjednačavanjem pokolja u Srebrenici s oslobodilačkom akcijom »Oluja« nastoji zakočiti Hrvatsku i nametnuti stari model »konvoja« za odnose zemalja u regiji prema EU</p>
<p>ZORAN VODOPIJA </p>
<p>Ljetno zatišje za hrvatsku diplomaciju trajat će kratko, ako će ga uopće i biti. Lobiranje za dobivanje odluke Europske unije o početku pregovora s Hrvatskom nastavlja se u kolovozu neformalnim susretima premijera Sanadera s premijerima ili predsjednicima tranzicijskih zemalja koji će ljetovati u Hrvatskoj. Realno bi bilo očekivati u rujnu odluku o datumu ako dotad Njemačka, Francuska i Velika Britanija usuglase stavove o proširenju EU-a i ako u Bruxellesu procijene da Hrvatska aktivno provodi Akcijski plan o suradnji s Haagom.</p>
<p>Jesen 2005. je prijelomno razdoblje za definiranje odnosa unutar regije jugoistočne Europe (ili zapadnog Balkana), što je prihvaćena terminologija za područje bivše Jugoslavije bez Slovenije, ali s Albanijom. Srbijanski predsjednik Boris Tadić nakon Srebrenice i uoči desete obljetnice »Oluje«, uz hvatanje jačeg položaja na srbijanskoj političkoj sceni, nasilnim izjednačavanjem pokolja u Srebrenici s oslobodilačkom akcijom »Oluja« nastoji zakočiti Hrvatsku i nametnuti stari model »konvoja« za odnose zemalja u regiji prema EU.</p>
<p>Europska unija je profilirajući vlastitu politiku širenja proteklih godina napustila model »konvoja« koji je podrazumijevao da se sve zemlje u regiji približavaju EU brzinom one države koja je najmanje spremna. Usvojen je model »regate« koji je omogućavao da se najspremnije zemlje odvoje i brže pristupe EU. Takav je pristup otvarao (i još otvara) mogućnost Hrvatskoj da sama izbori ritam približavanja Europskoj uniji.</p>
<p>Ostale zemlje regije apsolutno su nespremne ne samo za europske standarde nego i za bilo kakvu utemeljenu prognozu o početku približavanja Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina je međunarodni protektorat koji vjerojatno očekuje revizija Daytonskog sporazuma što ga je, kao kompromisno prijelazno rješenje, omogućila upravo operacija »Oluja«. Makedonija je opterećena odnosima sa svim susjedima i problemom Kosova. Albanija bi, paradoksalno, bila najspremnija od svih kad ne bi bila vezana pitanjem Kosova i albanske manjine u Makedoniji. Srbija i Crna Gora mora pristati na dogovor o Kosovu, ali je još više opterećena totalnim i masovnim sljepilom za realno procjenjivanje vlastite uloge u regiji u proteklih 15 godina. </p>
<p>Tadićevi istupi, kao i prijašnje izjave Koštunice i Draškovića u dvojakoj su funkciji: s jedne strane svaki od njih hvata poziciju čim bliže Šešeljevom čovjeku Nikoliću, kojem naginje velik dio srbijanskih birača. S druge strane Tadić, izazivajući Hrvatsku da oštro reagira, nastoji ugroziti njezino mjesto i politiku regionalnog stabilizatora. Hrvatska ne može postati ono što je zagovarao prvi predsjednik Franjo Tuđman - regionalni vođa. Ali, ona se dosadašnjom politikom uspjela izboriti za položaj regionalnog čimbenika mira koji stišava tenzije u još nestabilnom području.Na Tadićevu provokaciju jednako su odgovorili i predsjednik Mesić i premijer Sanader i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor: smjestili su izjednačavanje Srebrenice i »Oluje« u kontekst srbijanske političke scene i tako izbjegli ono što je srbijanski predsjednik htio - da to pokrene hrvatsko-srpsko prepucavanje i prometne se u međudržavni dijalog. Tadićeve izjave zaslužuju najoštriju osudu, ali ne i bilateralne rasprave. I u ovakvoj situaciji Hrvatska može pokazati da djeluje kao regionalni čimbenik mira.</p>
<p>Svojom politikom prema Srbiji i Crnoj Gori hrvatske vlasti i poslovni krugovi sve više dokazuju praktičnu primjenu politike razumnog razvijanja dobrosusjedskih odnosa. Postupno, jer rane su još svježe, s hrvatske se strane stvaraju temelji za dugoročno smirivanje i poboljšanje odnosa, pri čemu se, ne bez razloga, spominje poslijeratno stvaranje tolerancije između Francuske i Njemačke. Hrvatska u tom regionalnom poslu još nema pravog partnera jer je Srbija u nekom drugom filmu. Dok hrvatski Agrokor preuzima srbijanski Frikom, a Lura Somboled, stječući tako monopol u unosnoj proizvodnji sladoleda u Srbiji, srbijanske vlasti u hrvatskim novinama oglašavaju prodaju hrvatskog otoka Jakljana iako su, jer tu ima još mnogo neraščišćenoga, to prvo trebale rješavati preko nadležnih hrvatskih ministarstava.</p>
<p>Regionalna suradnja je jedan od ključnih uvjeta koji se postavljaju Hrvatskoj uoči početka pristupnih pregovora s EU-om. Odnosi sa susjedima su test-područje gdje se na malom uzorku pokazuje koliko je neka država spremna funkcionirati kad postane članicom unije država koja će sutra obuhvaćati već 27 ili 28 zemalja. Hrvatska se tu ponaša upravo onako kako se to od nje očekuje i kako to njoj samoj koristi. U odnosima sa SCG-om ne guraju se u prvi plan pitanja koja traže duge pregovore ili arbitražu, primjerice određivanje granične crte na Dunavu ili imovine u drugoj državi.</p>
<p>Odabirom pitanja pregovora i ritma približavanja hrvatska vlada i premijer Sanader u odnosima sa SCG-om istodobno kvalificiraju Hrvatsku za pregovore s Europskom unijom. Suprotna strana Draškovićevim pročetničkim istupima, nostalgijom za neprežaljenom granicom Virovitica - Karlovac - Karlobag i Tadićevim izjednačavanjem Srebrenice i »Oluje«, čini upravo suprotno. Osobito je važno da su Mesićev i Sanaderov odgovor Tadiću pokazali da se i vanjska politika može voditi s više smisla za koordinaciju. Tadićevi istupi ostali su tako provokacija bez odjeka, ali s jasnim odgovorom. </p>
<p>Namjera da se Hrvatska u približavanju EU zauzda do 2020., kad bi SCG (ili ono što će od te države tada, s obzirom na Kosovo i Crnu Goru postojati) ostala je tako »pasja bombica« koja izaziva oprez, ali ne zaslužuje jaki odgovor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Usputna proizvodnja iznimnosti</p>
<p>Samo je u Hrvatskoj moguće da učenik postigne zapažen uspjeh na svjetskoj smotri, a da njegov nastavnik ne bude promaknut čak ni u status mentora ili savjetnika</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ </p>
<p>Najnoviji uspjesi hrvatskih srednjoškolaca na svjetskim natjecanjima iz matematike i kemije najbolji su dokaz kvalitete rada u našim školama. Naši učenici i njihovi nastavnici još su jednom pokazali kako i u neusporedivo lošijim uvjetima postižu bolje rezultate od svojih kolega iz najrazvijenijih zemalja svijeta. Kao i toliko puta do sada, poslije uspjeha uslijedila su brojna primanja sudionika svjetskih smotri, prigodničarski hvalospjevi...</p>
<p>Ministar je primanje slavodobitnika iskoristio za ponavljanje svoje već prije izrečene zamisli o potrebi sustavnog praćenja darovitih učenika. Nadajmo se da ta ministrova zamisao neće ostati tek prazno slovo na papiru i da će se, makar i s nepotrebnim kašnjenjem, napokon nešto konkretno s tim u vezi učiniti.</p>
<p>Uspjesi naših srednjoškolaca još bi jednom trebali potaknuti sve odgovorne na ozbiljnija promišljanja našeg odnosa prema onim učenicima i njihovim nastavnicima koji su pripravni čak i godinama naporno raditi više od drugih i tako ostvariti iznimna postignuća na smotrama i natjecanjima. Kako bi se od jednog učenika stvorilo državnog prvaka iz, na primjer, matematike ili kemije, potrebne su stotine i stotine sati zajedničkog rada učenika i nastavnika.</p>
<p>A kako mi nagrađujemo one koji su pripravni stotine, možda i tisuće sati raditi više od drugih? Čine li prosvjetne vlasti dovoljno da bi se dodatno poticalo one učenike i one nastavnike koji su pripavni na najrazličitija odricanja kako bi bili uspješniji od svojih vršnjaka i kolega?</p>
<p>Rad s nadarenim učenicima i natprosječni rezultati u tom radu ne spominju se u našima zakonima o školstvu ni u pravilnicima o normi. Taj rad nije našao svoje mjesto čak ni u kolektivnim ugovorima. Za te aktivnosti ne postoji uvećanje plaće. I dok se svaki ravnatelj ponosi uspjehom svojih učenika i nastavnika, ti isti ravnatelji nemaju mogućnosti takve učenike i nastavnike adekvatno novčano nagraditi. Za pohvalu su pionirski pothvati u pojedinim školama gdje su školski odbori donijeli vlastite pravilnike prema kojima učenicima i njihovim nastavnicima za osobita postignuća pripada određena financijska nagrada.</p>
<p>Nažalost, mi živimo i u zemlji u kojoj ne postoji izravna veza između državnih i svjetskih postignuća i najviših prosvjetnih priznanja. Moguće je tako da neki nastavnik desetljećima postiže sa svojim učenicima iznimne rezultate, a da se njega zaobilazi u svim selekcijama nagrađivanih nastavnika. Samo je u Hrvatskoj moguće da učenik postigne zapažen uspjeh na svjetskoj smotri, a da njegov nastavnik ne bude promaknut čak ni u status mentora ili savjetnika.</p>
<p>Nastavnici učenike pripremaju za natjecanja uglavnom na satovima dodatne nastave koji se školama nerijetko teško dodjeljuju u potrebitom obujmu zbog limitiranosti broja sati dodatne nastave u pojedinoj srednjoj školi. Ti se sati nastavnicima plaćaju istovjetno redovitim satima. Dvadesetak kuna vrijedi sat nastavnika koji priprema budućeg osvajača medalje na matematičkoj olimpijadi.</p>
<p>Ne čudi stoga računica jednog profesora koji se potrudio izračunati koliko je on kao mentor zaradio pripremajući svoga učenika za županijsku, pa državnu i na posljetku svjetsku učeničku natjecateljsku smotru. Iznos koji je dotični profesor dobio za sate dodatnog rada s darovitim učenikom jedva da premašuje tisuću kuna.</p>
<p>Dokle god u ovoj zemlji iznimna učenička postignuća budu rezultat učeničke darovitosti i marljivosti, s jedne strane, i profesorskog entuzijazma, s druge strane, nikome se od nas ne piše dobro. Napokon bi prosvjetne vlasti trebale shvatiti da iza natprosječnog rezultata učenika stoji jednako natprosječan rad nastavnika. Proizvodnja natprosječnosti treba postati cilj odgojno-obrazovnog sustava a ne, kao što je to sada, njegova usputna pojava.</p>
<p>Upravo nas je protežiranje prosječnosti, na svim razinama, dovelo u bezizglednu situaciju iz koje nas mogu izvući jedino natprosječna postignuća darovitih pojedinaca. Bilo bi dobro kada bi najnovija postignuća naših srednjoškolaca potaknula odgovorne na drugačiji tretman iznimnosti u hrvatskim školama. </p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prizvuk juga</p>
<p>Predlažem naziv Dalmatica a za druge dvije hrvatske magistrale – Croatica i Slavonica</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA </p>
<p>Raspravlja se o nazivu autoceste Zagreb</p>
<p> – Split jer postoji želja javnosti da ta cesta dobije ime. Ta tradicija seže još u antiku, kad su Rimljani kao prvi veliki graditelj cestovne mreže dali imena svojim glavnim prometnicama. Tako su još danas općepoznate Via Appia od Rima prema jugu, te Via Flaminia od Rima prema sjeveru. Imena su dobile prema konzulima ili carevima koji su ih gradili.</p>
<p>I današnja Italija preuzela je tu tradiciju. Tako su dvije glavne autoceste Serenissima (prema nazivu Mletačke Republike) od Venecije do Milana i Autostrada del Sole (Autocesta sunca) duž talijanske čizme prema jugu. Inače je malo takvih slučajeva. U Francuskoj postoji Autoroute du Midi (Autocesta juga) od Pariza do Azurne obale. Naši susjedi Slovenci svojedobno su predlagali za svoje dvije glavne prometnice nazive Slovenica i Ilirica, prema povijesnim nazivima svoje zemlje.</p>
<p>Da se vratimo našoj autocesti. Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća predložen je naziv Autocesta kralja Tomislava, što svakako ima povijesno opravdanje. Ipak, sa stajališta turističke afirmacije, taj naziv strancu ne kaže ništa. Novi prijedlog Dalmatina ima čaroban prizvuk jer strancu asocira Mediteran i jug.</p>
<p>Ja bih predložio naziv Dalmatica (od Bosiljeva do Ploča i Dubrovnika), pa bi i druge dvije hrvatske magistrale nazvao Croatica (od sjeverne granice do Rijeke) te Slavonica (od Zagreba do istočne granice). To podsjeća i na stoljetni naziv naše zemlje »Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije«. To što su to latinizirani nazivi, ne treba uopće smetati; napokon, latinski jezik je legacija zapadne civilizacije, a i hrvatski jezik je prepun latinskih riječi. Uostalom, što bi trebalo usvojiti, treba reći struka, jezikoslovci i geografi.</p>
<p>Autor je profesor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ne odgovara istini,samo unosi razdor</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) ogorčena je izjavama Žarka Puhovskog, predsjednika HHO-a, da se središnja proslava »Oluje« u Kninu organizira kao da »nikog osim Hrvata tu nema, a Srbi su pobijeđeni i više ne postoje«. To ne odgovara istini, a unosi i razdor među hrvatske branitelje i građane Knina i drugih sredina. Nitko ne brani Srbima da se 5. kolovoza uključe u proslavu, pa i delegacijom koja bi baš toga dana na Kninskoj tvrđavi odala počast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima te potom u čast i slavu ljudi koji su branili i obranili hrvatsku državu od velikosrpskih terorista položila vijenac podno Spomen-križa na kninskome groblju. Predstavnike Srba ne treba posebno zvati jer to je i njihova svečanost, svih koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom.</p>
<p>Mladen PavkovićUBIUDRP,Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pogreška s Wagnerom</p>
<p>Mediji su nas obavijestili da je bavarski premijer Edmund Stoiber kao svog gosta na svečano otvorenje ovogodišnjeg Festivala Richarda Wagnera u Bayreuthu poveo našeg premijera Ivu Sanadera. Tu bi se moglo staviti točku da 25. srpnja u onom kasnom Dnevniku Hrvatske televizije nije ponovljena naoko sitna, no gotovo uhodana pogreška s Wagnerovim imenom. Wagner je, kao što zna sav kulturni svijet, bio Nijemac. Ako njegovo ime zbog nečega ne želimo izgovarati u nas uobičajenim njemačkim oblikom (RiHard), mogli bismo ga jednostavno zvati Rikard, a ne nekako što nije ni njemački ni engleski, kako je to u rečenom Dnevniku učinila gđa Dijana Čuljak Šelebaj.</p>
<p>Andrija TomašekZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Zar je Bandić baš sve ovoga ljeta odlučio prekopati«</p>
<p>Strojevi tutnje na Mostu mladosti, Branimirovoj, Palmotićevoj, Gundulićevoj i Vukovarskoj </p>
<p>Gnjev građana koji su se u utorak ujutro zatekli u nepreglednoj automobilskoj koloni na Mostu mladosti može se sažeti u rečenici Mare Stojaković: »Ovo je grozno! Cijelo vrijeme slušam radio, no ništa nisam čula o radovima na mostu. Već pola sata stojim u koloni automobila.«</p>
<p> Kolona je iz grada zapadnim dijelom mosta prema Novom Zagrebu miljela puževom brzinom. Nisu prolazila ni kola Hitne pomoći s rotirajućim svjetlima. U vrelini zagrebačkog jutra jedan se vozač glasno pitao: »Koji mi je bio vrag da ostanem u Zagrebu. Zar je Bandić baš sve ovoga ljeta odlučio prekopati i asfaltirati .«</p>
<p>I doista, potpuno je u pravu. Na zagrebačkim se ulicama radi punom parom. To najbolje znaju građani koji nisu otišli na more, već se svakodnevno guše od prašine u centru grada. Pet ključnih gradilišta u ovom trenutku su Most mladosti, Branimirova, Palmotićeva, Gundulićeva i Vukovarska ulica.</p>
<p> I dok su se građani već navikli na radove u Branimirovoj i u centru, mnogi su ostali iznenađeni velikom gužvom na Mostu mladosti, koja je nastala zbog zamjene prijelaznih naprava. Tako se u utorak zapadnim dijelom mosta vozilo doslovno u prvoj brzini. Tri prometna traka na mostu spojila su se u jedan, pa se kolona protegla gotovo do petlje. I dok su se vozači nervozno prestrojavali uz glasne trube i puno ružnih riječi, Most slobode, nekoliko stotina metara zapadno, bio je prazan. »Dolazim iz Varaždina i nisam čuo da se izvode radovi na mostu. Vidim da je drugi most prazan, no što da radim kad sam ovdje zapeo«, kaže Zoran Jakopović. Neki građani ipak su pokazali razumijevanje prema radovima koji se odvijaju preko ljeta. »Ljeto je jedino prihvatljivo doba za takve radove. Nekad se ljutimo zbog gužvi, no ovo je puno prihvatljivije raditi kad je grad prazan«, rekao je Zoran Savić, autoprijevoznik koji je također zapeo u koloni. </p>
<p>Nešto sjevernije od Mosta mladosti, radovi u Branimirovoj ulaze u završnu fazu. Radi se punom parom, od jutra do mraka, a bageri i kamioni podižu oblake prašine. Posebno je teško radnicima, koji su posljednjih dana radili na strašnim vrućinama. »Odozdola nas pripeče, odostraga nas pripeče, e pa kak' se ne bumo skuhali«, govori Zlatko Legin, zaposlenik ZET-a, i objašnjava kako ih uz sunce dodatno grije varenje tračnica. Njegov kolega Josip Matijaščić dodaje da je spas u vodi, koja u ovim trenucima ipak bolje paše od rakije. Obojica su potpuno mokri od znoja i izgledaju kao da su izišli iz bazena. Melinda Andrijić, koordinatorica radova, izrazito je zadovoljna stanjem na gradilištu. »Završili smo obnovu vodovoda, izgradili novi plinovod i svi su radovi na kanalizaciji završeni«, kaže Andrijić. Veći je dio tramvajske pruge već obnovljen, a postavljena je i nova tramvajska kontaktna mreža i rasvjetni stupovi. »U srijedu kreće postavljanje prvog sloja asfalta na južnom kolniku stare Branimirove«, rekla je Andrijić i dodala da će svi rokovi za završetak radova biti ispunjeni.</p>
<p>Nakon Branimirove, Vjesnikovi su reporteri nastavili obilazak gradilišta u Zagrebu. Nakon velikih prometnih gužvi i zamjene plinovoda i vodovoda u Palmotićevoj ulici, radovi su pred samim krajem. Počelo je asfaltiranje nogostupa, a kako kaže šef gradilišta, u srijedu će cijela Palmotićeva, od Boškovićeve do stare Vlaške, biti asfaltirana. Bude li sve teklo prema planu, vozači bi u četvrtak trebali voziti obnovljenom Palmotićevom. Radovi u Gundulićevoj počeli su nešto kasnije, tako da je cijela ulica raskopana i za promet zatvorena. Stanari Gundulićeve i svi oni koji onuda pješače guše se u prašini, koja je neprestano u zraku. Zbog radova na vodovodu zatvoren je jedan prometni trak u Hebrangovoj ulici, pa je i na zelenom valu nastao prometni čep. Mirko Dujmović, šef gradilišta zadužen za vodovod, kaže da su morali zatvoriti taj trak zbog kopanja rupe, no odmah potom postavljena je željezna ploča preko rupe, kako bi se olakšao promet preko križanja. Na petom ključnom gradilištu, u Vukovarskoj ulici zapadno od Savske, radovi na zamjeni plinovoda teku normalno. Iako je jedan trak zatvoren za promet, ne stvaraju se nikakve gužve. Šef gradilišta rekao nam je da su naišli na raznovrsne stare instalacije, no unatoč tomu, radovi će biti završeni u roku.</p>
<p>Relja DušekŽarko Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Što ćemo jesti kad isključe i struju?!</p>
<p>Zbog prašine moramo zatvoriti prozore, pa se onda »kuhamo« u stanu, kaže 14-godišnji Matija Galetić iz Gundulićeve</p>
<p>Raditi se mora. Tako najčešće govore oni što stanuju u Palmotićevoj i Gundulićevoj, koji su već danima »pod opsadom« građevinskih strojeva. Snalaze se i bez plina i bez vode, a silne im poteškoće pričinja i prašina. Ipak, znaju da se moraju strpjeti još neko vrijeme, dok se radovi ne završe. </p>
<p>»Zadovoljni smo dečkima koji rade. Naprosto se vidi da ne zabušavaju. Prozore stalno držimo zatvorenima, pa nam je užasno vruće. Struju nam još nisu iskopčali, pa možemo kuhati. Međutim, isključe li i struju, ne znam što ću jesti. Valjda ćemo u restorane!, kaže Štefica Ilinić iz Gundulićeve i nastavlja: »Šalim se, znate da su penzije male i da za to nemam novaca!« Gospođa Ilinić nema ništa protiv da se cijevi zamijene jer su doista stare, sigurno oko 30-40 godina. Jedino što joj smeta jest to što se svake godine nešto radi u Gundulićevoj, umjesto da se sve odjednom promijeni i asfaltira. </p>
<p>Radovi, čini se, najviše smetaju mlađima. Četrnaestogodišnji Matija Galetić pun je primjedaba. »Zbog prašine moramo zatvoriti prozore, pa se onda 'kuhamo' u stanu. Prašine je posvuda, a najgore je kad uđe u oči. Najviše mi smeta što počinju raditi već oko sedam sati, dok ja još spavam. Moji roditelji imaju problema s parkiranjem, pa do automobila moramo pješačiti sve do Klaićeve bolnice«, kaže Matija.</p>
<p>Uz malobrojne kafiće, u Gundulićevoj je otvoren tek poneki butik s odjećom. Prodavačica u jednome od njih kaže kako vrata mora držati otvorenima jer u butiku nemaju klime. »Kad otvorim vrata, uđe silna prašina i pobijeli mi robu. Čak i kad ih zatvorim, prašina se nekako uvuče unutra«, kaže prodavačica. Smatra da je sada, kad su ljudi na godišnjem, dobro vrijeme za radove. Prodaja, kaže, nikad nije bila lošija, što zbog godišnjih odmora, što zbog radova.</p>
<p>Župnik Evangeličke crkvene općine iz Gundulićeve Moran Rajković kaže da su pošteđeni buke za vrijeme bogoslužja jer se ono održava samo nedjeljom. »Zbog radova su aktivnosti u crkvi malo zamrle, a prašinu, koje ima posvuda, čistit ćemo kada radovi završe«, kaže župnik. </p>
<p>U Palmotićevoj su ulici radovi pri kraju, pa je tamošnjim stanarima već puno lakše.</p>
<p>»Sad je već malo manje prašine. No kako živim u podrumskom stanu, sve mi je ulazilo unutra, a i stubište je zamazano«, kaže 78-godišnja Janja Halagić iz Palmotićeve. </p>
<p>Najveći joj je problem prijeći preko ceste do prijateljica jer je ulica još uvijek puna kamenja i krhotina, preko kojih se lako može spotaknuti. Rekla je da će pričekati još nekoliko dana i onda će početi čistiti i stan i stubište.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Radnici Sljemena primili plaće</p>
<p>Kako je za Vjesnik izjavila Mila Hodak, sindikalna povjerenica Sljemena, Grad Zagreb u utorak je uplatio plaće za lipanj i srpanj na račune oko 360 radnika Sljemena d.d. To je svota od 2,4 milijuna kuna. Dodala je da će otkazni rokovi krenuti vjerojatno sredinom kolovoza, kad i isplate otpremnina, koje bi trebale biti isplaćene do kraja rujna. [T.Gr.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Žute stranice svima</p>
<p>Zagrepčani su ovih dana na vjetrobranskim staklima svojih automobila mogli naći, umjesto dosadnih letaka, cijelu knjigu oglasa. »Žute stranice«, besplatan telefonski imenik na taj će način uskoro dospjeti u svako zagrebačko kućanstvo. Tako se barem nadaju u tvrtki MTI, koja je izdala imenik.</p>
<p> I sada građani ne samo što uzimaju ono što nađu ispod brisača svojih automobila već uzimaju i sa susjednih. »Mi stavimo knjige na automobile, a na povratku ih više nema, tako da ih opet moramo stavljati. Ljudi uzimaju imenike i izravno iz kamiona, interes je za njih uistinu velik«, kaže nam Nada Grubišić, direktorica MTI, koja je ured ovih dana zamijenila dostavnim kamionom. »U firmi nas je trideset dvoje i svi smo na terenu. Kružimo gradom i nećemo stati dok svaki građanin ne dobije svoj primjerak«, kaže Grubišić puneći imenicima automobil.</p>
<p>U imenik su uneseni svi obrti, ugostiteljski lokali, tvrtke i klubovi s područja Zagrebačke županije. Složeni su po abecednom redu, ali i po vrsti usluga, tako da je imenik dosta pregledan. Tiskan je u 120.000 primjeraka, a samo ih je u središtu grada podijeljeno 20.000.</p>
<p>»Svake godine, u posljednje tri, izdajemo novi ovakav imenik, a sve smo tiskali u Vjesnikovoj tiskari», objašnjava Grubišić.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Radno vrijeme prodavaonica 5. kolovoza </p>
<p>Na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, prodavaonice Konzuma, Superkonzuma i Keruma radit će od 8 do 13 sati. Prodavaonice Žitnjaka, Dione i Prehrane radit će od 8 do 13 sati, i to samo one koje inače rade nedjeljom, a Unionove prodavaonice, koje također rade nedjeljom, 5. kolovoza radit će od 7 do 13 sati.</p>
<p>Trgovački centar Mercator radit će od 9 do 15, Kaufland od 7 do 20, Billa od 8 do 13, Getro od 6 do 14 sati, a Ipercoop neće raditi. [M. Pa/ K.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>»Samo budale ne vjeruju u čuda«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Većina stanovnika Dioklecijanova grada slaže se kako je apsolutni top događaj srijede nogometni susret između Hajduka i Debrecena. Ima li Hajduk šanse popraviti dojam i poraz od 0-3 pretvoriti u trijumf , pitanje je koje trese Splićane, a groznica nogometne večeri još je veća jer će pobjednik spomenutog dvoboja igrati s jednim od najvećih europskih klubova svih vremena, Manchester Unitedom. Prvi optimistični odgovor stigao je od poznate glumice i autorice brojnih hit romana o žensko muškim i europskim pitanjima Arijane Čuline.</p>
<p> »Ponovila bih Ćirinu izjavu u kojoj kaže kako samo budale ne vjeruju u čuda. Toj rečenici mogu dodati da ćemo uskoro i vidjeti tko će ispasti budala. Iako svi skupa vjerujemo u čuda, smatram da je razlika u golovima zaista velika te da će trebati puno truda i muke za prevladavanje te prepreke«, ističe Arijana napominjući kako je hrvatski narod poznat po čudima. Splitska glumica inače nije veliki zaljubljenik u nogomet, ali kada je u pitanju Hajduk njezino srce kuca poput velikog torcidaškog. »U 21 sat ću se 'montirati' ispred televizora, jer kad svi luduju, moram i ja. Žao mi je što hajdukovci nisu bili bolje spremni za prvi susret s Debrecenom, ali tko zna, možda se čudo zaista dogodi«, zaključila je Čulina. </p>
<p>Splitskog novinara i pisca Antu Tomića nogomet uopće ne zanima, pa tako ni aktualni susret na Poljudu. Utakmice nikada ne gleda, a od toga stava nije odustano ni kad je Niko Kranjčar obukao dres bijelih.</p>
<p>»Zapravo i gledam nogomet, ali u krajnjem očaju, a to se događa kad su na drugim televizijskim kanalima panoramske snimke hrvatskih centara. Ne znam hoće li Hajduk pobijediti i baš me briga za to«, kazao je uvijek nepredvidljivi Tomić. Kraljica aerobika i bivša košarkašica Nataša Bebić tvrdi kako je nogometni susret Hajduk – Debrecen pravo ludilo od događaja i fešte. »Vjerujem u Hajduk, jer kao sportašica znam da je u našem poslu sve moguće i da nada nikada ne umire. Konačni ishod se ne zna dok ne dođe kraj. Tako je to u sportu. Prema tome, zašto Hajduk ne bi učinio čudo, kao što je to mnogim klubovima uspjelo?«, pita se Nataša.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Punkeri goli na TV, emisija ukinuta</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Dvojica južnokorejskih punkera skinuli su se do gola tijekom nastupa uživo na tamošnjoj televiziji, nakon čega je uprava žurno ukinula cijelu glazbenu emisiju. TV-postaja MBC ispričala se gledateljima nakon što su dvojica od petorice članova popularne punk grupe RUX tijekom nastupa izveli potpuni striptiz. Članovi grupe poslije su se branili da nisu znali da emisija ide uživo, dodavši da im je rečeno da nastupe kao i inače u klubovima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Struja u Belgiji uništavala aparate</p>
<p>ANTWERPEN</p>
<p> – Belgijska »Elektra« morat će isplatiti odštetu stotinama obitelji nakon što je električna energija uništila desetke uređaja u stanovima. »Dim je odjednom počeo izlaziti iz telefona, faks aparata, video-rekordera«, kazao je jedan od oštećenih u incidentu. Tvrtka je, naime, zabunom u gradiću Turnhoutu povećala broj volta na 380 umjesto uobičajenih 220, rekao je glasnogovornik tvrtke. Tvrtka će, dodao je, svim oštećenima platiti odštetu za uništene perilice suđa, aparate za prodaju pića, video-rekordere i hi-fi opremu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Rumunjskoj 56 mrtvih od vrućine </p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> – U valu vrućine koji je od prošloga tjedna pogodio Rumunjsku, umrlo je 56 ljudi, priopćilo je rumunjsko ministarstvo zdravstva. Zbog temperatura koje su se popele do 36 stupnjeva Celzija, gotovo je tisuću ljudi primljeno u bolnice. »Oni koji su umrli patili su od kroničnih bolesti, srčanih ili neuroloških problema«, kaže se u priopćenju. U hitnim službama zahtjevi za dolascima liječnika čak su 50 posto veći nego u istom razdoblju lani. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Čudo profesora Baltazara</p>
<p>Čuvam sat kao oko u glavi. Privremeno je stavljen izvan funkcije, jer je pao 40 kilograma težak uteg, objašnjava župnik Andrija Kišiček</p>
<p>Tristo godina stari sat Crkve Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, jedini takav sačuvan u kontinentalnom dijelu Hrvatske, stavljen je ovoga proljeća izvan funkcije unatoč tomu što je svakih petnaest minuta otkucavao besprijekorno točno vrijeme. Njegovu je ulogu preuzela suvremena elektronika, a glomazni i teški željezni mehanizam, pun osovina, zupčanika i opruga, nalik na neki čudesni stroj profesora Baltazara, ostao je na vrhu zvonika.</p>
<p>Život ide dalje, mogli bismo lakonski pomisliti, obuzeti logikom potrošačkog društva. Međutim, uznemireni glas o događaju pustio je zvonar Crkve Stanko Žuljić. </p>
<p>»Lepoglavska crkva bila je zatvorena punih 37 godina. Bili smo presretni kad je početkom devedesetih napokon krenula njena obnova, koja i danas traje pod vodstvom Restauratorskog zavoda Hrvatske. Puno je toga učinjeno. No, kad je sat stao, suze su mi krenule. Zaplakala su i moja djeca. Jer, sat je bio duša crkve«, ispričao nam je, ne prikrivajući tugu, zvonar Žuljić. </p>
<p>Uspinjući se uskim drvenim stubama do zvonika, nismo mogli prikriti onu vrstu nelagode koja obuzme klaustrofobičnoga čovjeka kad se osjeti uhvaćen u zamku. »Ako se budete uspinjali polako, ništa opasno ne može vam se dogoditi. Bez ikakvih problema uspinju se moje četiri kćeri kad me obaveze spriječe u svakodnevnom navijanju sata«, kaže nam zvonar, pokazujući novu metalnu konstrukciju koja danas nosi zvona. </p>
<p>»Prijašnja nosiva konstrukcija za tri teška zvona bila je izvedena masivnim, ne piljenim, nego tesanim hrastovim gredama, spojenim tesarskim vezovima i drvenim klinovima, jer ondašnji bogečki pavlini vjerojatno ni za čavle nisu imali«, kazao nam je Drago Miletić, konzervator Restauratorskoga zavoda Hrvatske. </p>
<p>Taj je sat, podsjeća Miletić, slušao i prema njemu se ravnao Ivan Krištolovac, koji je 1711. po drugi put produljio staru gotičku crkvu novom, kako je Gjuro Szabo rekao, divot-knjižnicom, a crkvi prigradio vitko pročelje ukrašeno s devet kipova nadnaravne veličine.</p>
<p>Isti je sat, kazuje naš sugovornik, pozivao na rad Ivana Rangera kada je oslikavao 1742. zidove svetišta i pjevališta, zatim kada je slikao 20 slika s prizorima iz Kristova života za naslone sjedala u svetištu i na pjevalištu te neke samostanske prostore.</p>
<p> »Objavljivao je on kanonske sate generacijama pavlina, ali i točno vrijeme okolnom stanovništvu. Nakon što je car Josip II. ukinuo pavlinski red, sat je svojim otkucajima ispratio iz samostana posljednjeg pavlina, a dočekao je i prvoga kažnjenika, nakon što je monarhija u njemu 1854. uredila kaznionicu. Taj je sat nadalje bio jedini dodir osuđenika s vanjskim svijetom. I tako je puna tri stoljeća upravljao svakodnevicom naroda lepoglavskoga kraja«, navodi Miletić. </p>
<p>»Nikad ne bih dao zamijeniti sat. Čuvam ga kao oko u glavi. On je privremeno stavljen izvan funkcije, jer nam se nedavno dogodilo da je jedan 40 kilograma težak uteg pao. Zato smo mislili da taj sat treba urediti do kraja, zaštititi ga, popraviti i podići zaštitne ograde za slučaj da ponovno nešto padne«, objašnjava nam župnik Andrija Kišiček.</p>
<p> Sat je potpuno mehanički, svakodnevno ga treba navijati, redovito podmazivati i popravljati, a čovjek koji je to do sada radio povlači se zbog zdravstvenih razloga, a problem je naći osobu koja bi taj posao nastavila, objašnjava župnik. Do kada će sat stajati, župnik nije znao reći, jer sve ovisi o odluci Restauratorskog zavoda, iz kojega su mu savjetovali da do daljnjega zaustavi dok se ne odluči što dalje učiniti s njim. Velečasni Kišiček napominje da je sat znao i prije stajati zbog kvarova na mehanizmu.</p>
<p> »Nipošto ga ne bih mijenjao, osim ako se ne bi moglo naći drugo rješenje, ali onda bi sat trebalo konzervirati, a kazaljke priključiti na struju«, zaključuje župnik.</p>
<p>Starom satu dani, srećom, nisu odbrojeni. Za nadati se je da će se za njega naći najbolje rješenje, i to u čim kraćem roku, jer je zub vremena najrazorniji kada se ništa ne poduzima.</p>
<p>Jelena Mandić-MušćetMartina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stigli plesači Baleta Kirov</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskoj zračnoj luci Resnik u utorak je priređen doček članova Baleta Kirov Marijinskog teatra iz Sankt Peterburga, jednog od najslavnijih klasičnih baletnih ansambala u svijetu, koji će u četvrtak, u sklopu 51. splitskog ljeta, gostovati na pozornici HNK Split gdje će izvesti programom plesnih dueta i solo točaka. Pokrovitelj gostovanja slavnih plesača je ruski biznismen Dimitrij Željeznjak, suvlasnik tvrtke Portus Adria. Ansambl predvode Diana Višnjeva, Igor Kolb i drugi koji spadaju u sam vrh svjetskoga baleta. Program se temelji na ulomcima iz poznatih baleta, a ima i takvih koje hrvatska publika još nije vidjela. Ulaznice za taj spektakl rasprodane su već početkom srpnja, no ljubitelji koji nisu uspjeli doći do ulaznica moći će pratiti predstavu putem video ekrana na dva mjesta u gradu.</p>
<p> »Budući da Split slavi 1700. rođendan, htjeli smo učiniti nešto zaista veliko. Nastup Baleta Kirov sigurno je najveći ovoljetni kulturni događaj u Splitu, ali i Hrvatskoj« – kazao je Željeznjak napominjući da su pregovori s ansamblom trajali više od dva mjeseca. »Balet Kirov dolazi u najboljoj postavi i ne znam kada će Split ponovno imati priliku ugostiti tako velike i sjajne umjetnike« – zaključio je Milan Štrljić, intendant HNK. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slaviček dobitnik plakete </p>
<p>PODSTRANA</p>
<p> – Hrvatski pjesnik Milivoj Slaviček ovogodišnji je dobitnik plakete »Dobro jutro more«, koja će mu biti predana na svečanoj završnici istoimene pjesničke manifestacije na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Podstrani, potvrdili su u utorak organizatori. Trodnevna deveta pjesnička manifestacija »Dobro jutro more« počinje u srijedu u portu Sv. Martina u Podstrani pozdravom moru, u znak sjećanja na prvo spominjanje hrvatskog mora i na pobjedu hrvatskoga kneza Mislava 839. nad venecijanskom armadom. Književno-glazbeni recital posvećen Tinu Ujeviću u povodu 50. obljetnice pjesnikove smrti bit će održan 4. kolovoza na večer u Cindrovim dvorima. </p>
<p> Na dan Domovinske zahvalnosti održat će se stručni sastanak »Dobro jutro more«. Na večer će biti priređen nastup hrvatskih, bosanskohercegovačkih, irskih, slovenskih i talijanskih pjesnika. Pokretač te pjesničke manifestacije Milan Vuković izjavio je da će na otvaranju manifestacije pozvati hrvatski narod da se 5. kolovoza osjeća pobjednikom. Manifestacija »Dobro jutro more« po istoimenom naslovu pjesme Josipa Pupačića ustanovljena je u sjećanja na vojno-redarstvenu akciju Oluja. [Hina}</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Demonstracija izvođačkog umijeća</p>
<p>Prepuna Crkva sv. Katarine pružila je odgovarajući okvir završnom koncertu ovogodišnjega Zagrebačkog baroknog festivala, održanom 1. kolovoza. Program glazbe talijanskih i hrvatskih skladatelja 16., 17. i 18. stoljeća izvodili su u prvom dijelu koncerta članovi Hrvatskoga baroknog ansambla: violinistica Laura Vadjon (ujedno i umjetnička voditeljica), violinist Silvio Richter, sopranistica Ivana Kladarin, violončelist Krešimir Lazar i čembalist Krešimir Has.</p>
<p>Od Frottole in D Andreje Motovunjanina do Vivaldijeve trio-sonate »La Foli«, uz nekoliko prekrasnih primjera sakralne glazbe 17. stoljeća iz pera Ivana Lukačića, Gabriela Pulitija i Tomasa Cecchinija u kojima se instrumentalnom sastavu pridružila izvrsna Ivana Kladarin, članovi Hrvatskog baroknog ansambla održali su pravu malu demonstraciju svoga izvođačkog umijeća, stavljenog u službu ideje vodilje – autentične interpretacije renesansne i barokne glazbe. Kvalitetu njihova muziciranja u drugom dijelu nastavio je Komorni zbor »Ivan Filipović« s dirigentom Goranom Jerkovićem. Riječ je o zboru koji se za sedam godina postojanja afirmirao na domaćoj i međunarodnoj zborskoj sceni vrlo odnjegovanim muziciranjem.</p>
<p> U sklopu programa toga koncerta, zbor »Ivan Filipović« na prelijepim uzorcima kasnorenesansne i barokne motetske glazbe majstora, poput Julija Skjavetića, Claudija Monteverdija, Antonija Lottija i Carla Gesualda da Venose, mogao je pokazati svoje najbolje odlike: skladnu zvučnost, mekoću zaobljenih sopranskih visokih linija, dobro odmjerenu, stilski odgovarajuću skalu dinamičkih kontrasta i, nadasve, onu fleksibilnost agogike koja uvijek svjedoči postojanje dobro razvijenog muzikalnog osjećaja.</p>
<p> Publika je bila s razlogom oduševljena pa je zbor otpjevao za dodatak »Panis angelicus«, malo vokalno remekdjelo iz zbirke moteta »Sacrae cantiones« Ivana Lukačića.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Festival Media Mediterranea </p>
<p>PULA</p>
<p> – Media Mediterranea, festival umjetnosti i novih medija, 7. po redu, održat će se u Puli od 9. do 13. kolovoza. Jedan je od značajnijih događaja za mlade i kulturu mladih na prostoru Istarske županije. Svrha festivala je poticanje na području novomedijskih kultura te međunarodna afirmacija autora.</p>
<p>Tijekom svih dana festivala na programu je besplatan edukativni sadržaj radionica, uz predstavljanje mjesnih i gostujućih umjetnika i predavača. Obrazovni dio programa održat će se u bivšoj vojarni, multimedijalnom centru »K. Rojc«, gdje udruga Metamedija, koja organizira festival, već nekoliko godina uspješno vodi klub mladih te glazbeni studio. Ove godine na programu su radionice »Studijsko snimanje«, »DJ radionica«, »PC music production«, »Pure Data«, »Free software i web streaming«, »Radionica suvremenog plesa« i druge. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Debrecen je ipak provincijska momčad</p>
<p>»Neće se oni moći oduprijeti našem uraganu«, tvrdi Ćiro</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukov trener Ćiro Blažević odagnao je, čini se, sve dvojbe oko sastava koji će u srijedu navečer na Poljudu, pred vjerujemo dobrano ispunjenim tribinama, pokušati nadoknaditi zaostatak iz Debrecena iz prve utakmice 2. pretkola Lige prvaka. Umjesto Pralije, od prve će minute desnom boku zaigrati Bišćević, a Blatnjak, koji je u Mađarskoj ordinirao na desnom boku, vraća se u vrh napada.</p>
<p>»U prvih 15-ak minuta mora pasti gol, ili ćemo ga zabiti mi ili oni. Uvjeren sam, ipak, da ćemo se mi radovati prvom golu. Naša najveća prednost je činjenica da Debrecen na gostovanju ne igra dobro. U prošlom su prvenstvu samo dva puta pobijedili. Neće se oni moći oduprijeti našem uraganu i stoga ću narediti od prve minute juriš prema vratima mađarskog čuvara mreže. Slabost Debrecena je što su oni, bez uvrede, provincijska momčad, jer nemaju toliko međunarodno iskustvo kao Hajduk. Ova utakmica mi život znači«, poruka je Ćire Blaževića pred utakmicu koju je on nazvao povijesnom. </p>
<p>Dok je Ćiro razgovarao s novinarima stigla mu je i SMS poruka, poslali su je umirovljeni generali, a on nam ju je pročitao:</p>
<p>»Ćiro sretno sutra, neka to bude Hajdukova oluja.«</p>
<p>Prije nego što se Ćiro pojavio na »presici« s novinarima je bio napadač Tomislav Bušić od kojeg se očekuju zgodici protiv Debrecena.</p>
<p>»Bitno je da u prvih 20 minuta zabijemo gol, ali isto tako ne smijemo srljati da ne bismo primili pogodak. Očekujem od Blatnjaka da riješi ovu utakmicu, ali isto tako da prorade Kranjčar i Grgurović. Ne možemo odigrati lošije nego u Debrecenu, a pobjeda nad Zagrebom podigla nam je samopouzdanje pred ovaj za nas i te kako važan dvoboj«, bile su riječi Tomislava Bušića.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Srebrić tvrdi da će doći i Pršo i Ronaldinho</p>
<p>Usporedo s najavom izostanka Ronaldinha, stiže i najava najvjerojatnijeg Pršinog apstiniranja od spomenute utakmice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Brazilski sastav za prijateljski nogometni susret s Hrvatskom u Splitu 17. kolovoza koliko god obilovao najsjajnijim zvijezdama, ipak nije potpun bez svog prvog imena - Ronaldinha. Izostanak tog igrača je dakako i razlog za brojne upite koji su već krenuli prema kući hrvatskog nogometa, pa Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS tim povodom kaže: </p>
<p>»No, niste li u Perreirinom popisu zamijetili jednog Ronalda, koji prvotno nije bio u kombinacijama za Split? Pa onda, tu je i novo brazilsko čudo od igrača Robinho, za kojeg se još do jučer tvrdilo da zbog komplikacija pri transferu u Real Madrid sigurno neće biti u izboru za splitsku utakmicu. Nisu li spomenuti, i svi ostali, dovoljno jaka imena kao eventualna kompenzacija za Ronaldinhov izostanak.«</p>
<p>Kad smo spomenuli Srebriću da će Ronaldinhovim izostankom Billu Gatesu, jednom od najbogatijih ljudi svijeta propasti željena prigoda da se u Splitu upozna s čudesnim Brazilcem, i na to je Srebrić imao odgovor:</p>
<p>»Tko to može sa sigurnošću tvrditi da Ronaldinho ne dolazi u Split? Normalno da smo uložili prosvjed tražeći pojašnjenje, prilažući usput ugovor, i sad čekamo odgovor Brazilaca.« </p>
<p>Usporedo s najavom izostanka Ronaldinha, stiže i najava najvjerojatnijeg Pršinog apstiniranja od spomenute utakmice. Bila bi to samo posljedica već više puta odaslanih poruka iz Pršinog škotskog kluba kako će njegovo igranje za reprezentaciju nastojati svesti na najmanju moguću mjeru. Čak bi se to načelo, zbog Pršine navodne izraubanosti, trebalo odnositi i na kvalifikacijske utakmice hrvatske reprezentacije:</p>
<p>»I ta najava neće proći samo tako kako je najavljeno, pa i dalje možemo s razlogom očekivati Pršin nastup u Splitu, zaključuje Srebrić. Poručujući pritom kako će Kranjčar svoje izabranike za susret s Brazilom objaviti najvjerojatnije početkom idućeg tjedna.«</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>T–Com poklanja Zagrebu Bayern</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Legendarni minhenski Bayern poslije 42 godine 23. kolovoza ponovno stiže u Maksimir. I to sa svim svojim zvijezdama Khanom, Ballackom, Makaayem, Scholom...</p>
<p>Ovog puta, međutim, čuvenim Bavarcima suparnik nije, kao nekad, Dinamo, koji je uzgred tada u natjecanju Intertoto kupa bio sveukupno bolji od višestrukih europskih prvaka. Ne, sučelit će im se reprezentacija Prve hrvatske nogometne lige koju će izabrati Tomislav Ivić. Dovoljno da bi dvoboj trebao biti i spektakularan, ali i sasvim konkretno koristan. Pod motom»Vratiti roditelje s djecom na stadion«, odnosno »Volim nogomeT« poznata tvrtka T– Com, inače sponzor Bayerna, naravno da u prvom redu ima svoje promotivne interese. No, kad su oni vezani i humanitarnim nakanama, jer prihod od zaista povoljnih ulaznica (10, 20, 30 kuna) namijenjen je Unicefovoj akciji za promicanje i unapređivanje udomiteljstva djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, valjda je to dovoljno razloga da se tog dana dođe u Maksimir. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rad iza leđa televiziji, »nož u leđa« savezu</p>
<p>Nešto manje od dva mjeseca uoči Davis kupa još uvijek nije sigurno čije će kamere prenositi sliku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nakon polufinala Davis kupa bit će još tenisa«, poručuje direktor HRT-a predsjedniku Hrvatskog teniskog saveza Radimiru Čačiću, nezadovoljnom tretmanom tenisa na državnoj televiziji. »Pa ako neka druga televizija preuzme prijenos dvoboja Hrvatska - Rusija, neka preuzme i prijenose budućih challengera, futuresa i satelita«, uzvraćaju s HTV-a na najave o pregovorima s RTL-om i Novom.</p>
<p>Nešto manje od dva mjeseca uoči dolaska ruskih tenisača u Split još uvijek nije sigurno čije će kamere prenositi sliku u dom milijuna zainteresiranih gledatelja. Kao što su htjeli što više zaraditi od grada domaćina, tako HTS sada namjerava izboriti što povoljniji ugovor s HTV-om. Očito Čačić smatra kako će cijenu najučinkovitije podići izjavama kako su »svi u igri« te kako je zadovoljan razgovorom s predstavnikom Međunarodne teniske federacije (ITF), koja ima ekskluzivna prava na prijenos. Možda bi se na HTV-u trebali prepasti ITF predstavnika, budući da je čuo samo Čačićevu stranu priče...</p>
<p>»S prošlim predsjednicima HTS-a nikad nije bilo problema«, rekli su nam na Prisavlju. Vjerojatno bi oni u predvečerje povijesnog ogleda hrvatske teniske reprezentacije stavili sve karte na stol i shvatili kako, koliko god bilo važno, polufinale Davis kupa nije vrijedno ugrožavanja budućih prijenosa teniskih mečeva, koji nemaju oliku atraktivnost.</p>
<p> Jednako tako bi zaključili kako su RTL i Nova komercijalne televizije, koje preživljavaju isključivo od reklama, ne naplaćuju pretplatu kao HTV. Stoga bi s gnušanjem odbile zamolbe za prijenos Davis kup ili Fed kup dvoboja protiv Tajlanda, Brazila ili Obale Bjelokosti. Konačno bi im postalo jasno kako je rad HTV-u iza leđa ustvari - nož u vlastita leđa.</p>
<p> »Ponudit ćemo uvjete kakve smatramo prikladnim za dvoboj takve važnosti, pa ćemo vidjeti«, najavio je Jura Ozmec zamjenik urednika sportskog programa HTV-a.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Spreman sam podrediti se momčadi</p>
<p>Spahija će ubrzo odlučiti o kapetanu momčadi, za kojeg kandidiraju Vujčić i Giriček</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U vrijeme dok se pripreme hrvatske reprezentacije tek se zahuktavaju, košarkaši obavljaju početna testiranja na Kineziološkom fakultetu i svi su još u »rukavicama«, novinare najviše zanima koga će stručni stožer i/ili igrači odrediti za kapetana momčadi. </p>
<p>»Nikad nisam skrivao istinu, bit ćemo ekspeditivni i odlučiti vrlo brzo«, kazao je izbornik Neven Spahija koji će u srijedu povesti momčad na desetodnevne pripreme na Bjelolasicu. </p>
<p>Jedan od kandidata za kapetana momčadi je i Gordan Giriček koji je tu vrpcu nosio na EP u Švedskoj prije dvije godine. </p>
<p>»Odluka o kapetanu neće promijeniti ništa u odnosima. To je čast za svakog igrača, prihvatit ću svaku odluku.«</p>
<p>Giričeku će EP u SCG biti peti nastup na kontinentalnoj smotri. </p>
<p>»Za razliku od ranijih godina, ova momčad je generacijski bliska, stoga smo i homogeniji. Imamo dvije godine više iskustva, zreliji smo i pametniji ispraviti neke pogreške iz Švedske«, kazao je Giriček koji uoči natjecanja u stilu Muhameda Alija najavljuje - zlatnu medalju. </p>
<p>»Kada nešto radim, želim biti najbolji, ne idem u SCG biti deseti, nego prvi«, samouvjeren je Giriček koji na svojoj poziciji ne vidi boljeg igrača od - sebe. </p>
<p>»Na parketu nikome ne priznajem da je bolji od mene. Naravno, to je subjektivna procjena. Ni Stojakoviću kojeg doduše neće biti na Prvenstvu, niti Macijauskasu, niti primjerice Ginobiliju. Možda imam previše samopouzdanja.«</p>
<p>I mlađim suigračima Giriček nudi sličan savjet: »Treba svakog respektirati svakoga i ne bojati se nikoga. Kroz pripremne utakmice moramo razviti vjeru, a igrači će morati shvatiti, oni koji još to nisu, da imamo kvalitetu. Ja to znam.« </p>
<p>Izbornik Spahija morat će individualnu kvalitetu igrača, koja je zasigurno viša nego lanjskih godina, pretvoriti u igru i rezultat, a dobro je znati da je Giriček spreman, 45 dana prije početka EP-a, podrediti se reprezentaciji. </p>
<p>»Želim pomoći u napadu i obrani, raditi što god je potrebno kako bi momčad bolje igrala«, Giričekove su riječi.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Abdulah protiv »sedam veličanstvenih« </p>
<p>»Sedmorica Saudijaca«, braća preminulog kralja Fahda nisu baš naklonjeni reformama u zemlji</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Saudijski kralj Fahd sahranjen je u utorak po vehabijskom običaju u neobilježeni grobu čije je tragove već prekrio pustinjski pijesak, no iza njega us ostale mnoge neizvjesnosti. One su ponajprije izražene u bojazni hoće li se njegov nasljednik, dosadašnji krunski princ Abdulah moći uspješno nositi s mnogim unutarnjim (ne)prilikama i ništa manjim vanjskim izazovima.</p>
<p>Golema pustinjska kraljevina, jedina država u svijetu koja nosi ime po vladajućoj obitelji Saud (od 1932.), mora se vrlo brzo suočiti s velikom nezaposlenošću, nedostatkom vizije dugoročnog razvoja, porastom siromaštva, pravima obespravljenih žena, te sve zamjetnim unutarnjom potporom ozloglašenoj terorističkoj mreži Al Qaidi. </p>
<p>Na vanjskom planu, nužno je osigurati mir i stabilnost u regiji i zaustaviti divljanje cijena nafte (Saudijska Arabija ima četvrtinu svjetskih rezervi) kako se ne bi ugrozila svjetska ekonomija.</p>
<p>Pragmatičnom kralju Abdulahu neće biti nimalo lako. Taj duboki vjernik, koji je preuzeo i dužnost sluge, odnosno čuvara svetih islamskih mjesta u Meki i Medini morat će najvjerojatnije povući i neke radikalne poteze kako bi proveo reforme. Riječ je o odnosu prema »sedmorici Saudijaca«, braći preminulog kralja Fahda. Ta »sedmorica veličanstvenih«, kako ih neki nazivaju, dosta su konzervativni i ne baš naklonjeni političkim, socijalnim, gospodarskim i drugim reformama u zemlji. </p>
<p>Abdulah, koji je do trona je došao zahvaljujući osobnom izboru svog polubrata kralja Fahda, morat će itekako voditi računa o rasporedu i snazi prinčevske moći. Saudijska monarhija ima, prema nekim procjenama, više od 5000 prinčeva i princeza koji žive veoma lagodno. Njihovo uzdržavanje je vrlo skupo. </p>
<p>Novi saudijski suveren već je prvim potezima pokazao da će voditi računa o vrlo osjetljivoj i složenoj saudijskoj zbilji. Krunski princ Sultan zadržat će najvjerojatnije mjesto ministra obrane, a princ Nayaf ministarstva unutarnjih poslova. </p>
<p>Kralj Abdulah mora nastaviti sveobuhvatne reforme, ali ne prebrzo, da se ne bi našao na meti vjerskih konzervativaca, a ni presporo, da ne bi izazvao gnjev obespravljenih slojeva saudijskog društva. U tom sklopu, tradicionalno oslanjanje na SAD i Zapad, morat će se voditi vrlo mudro i odmjereno. Fahdovo političko nasljeđe, ali ne i njegova sklonost kocki i piću (što se prikrivalo), trebalo bi predstaviti novog kralja Abdullaha kao novi svjetionik pustinjske kraljevine koja je dosad podrhtavala na staklenim nogama. Mnogi obični Saudijci vjeruju da će im s novim kraljem biti bolje. Nadaju se da će se golemi prihodi od prodaje nafte početi pretakati i preko njihovih ruku.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nasukani u svemiru</p>
<p>Drama Discoveryja: NASA previdjela probleme i lansirala shuttle »na sreću«</p>
<p>Nešto je »trulo« u projektu Discovery, premda NASA zasad cijelu priču pokušava relativizirati i umanjiti pogibelj koja se nadvila nad shuttle; moguće je da je na pomolu drama. Možda se ona već i događa. </p>
<p>Discovery je siguran, kaže zamjenik direktora programa shuttle Wayne Hale, ali njegov povratak bit će odgođen za sedam dana. Razlog: sedmeročlana posada »pokušava popraviti kvar koji je uočen nakon lansiranja«, pukotine koje su se pojavile na shuttleu i komad koji se otkinuo s tanka za gorivo ali nije otpao. I jedno i drugo moglo bi izazvati katastrofu na povratku Discoveryja u Zemljinu atmosferu.</p>
<p>U srijedu će dva člana posade, Japanac Soichi Noguchi i Amerikanac Stephen Robinson ponovo izaći i »prošetati« oko shuttlea te pokušati popraviti oštećenja, nakon što su doznali da se njihov povratak odgađa za tjedan dana, odnosno dok ne riješe problem.</p>
<p>Nešto, međutim u svemu tome nije u redu. Prije svega, samo lansiranje shuttlea bilo je odgođeno za dva tjedna u srpnju, nakon što je uočena »greška« na rezervoaru s gorivom. Kad je 24. srpnja shuttle napokon ipak lansiran, vjerovalo se da je kvar otklonjen te da NASA sada zna u čemu je bio problem. Neposredno nakon lansiranja, NASA obznanjuje da je ovo do daljnjega posljednje lansiranje Discoveryja. Ništa ne će letjeti u svemir, rečeno je, dok stručnjaci NASA-e ne budu pouzdano znali što uzrokuje kvarove poput ovog. NASA je, dakle, lansirala ovaj shuttle priznajući da ne zna što uzrokuje kvarove na rezervoaru. Drugim riječima, Discovery je lansiran sa svjesnim rizikom, a uz to je NASA, kako se sada vidi, previdjela niz ozbiljnih problema na letjelici, te sada, prvi put u povijesti, mora jedan tako ozbiljan kvar popravljati - u svemiru. Najgore je u svemu tome što NASA ne može reći kako pouzdano zna razmjere kvara i oštećenja letjelice. Lansiranje 24. srpnja bilo je praćeno nizom čudnih događaja nakon kojih se čini da je sedmeročlana posada shuttlea sretna što je uopće i stigla do svemirske postaje (čijoj posadi je donijela hranu). Da se, naime, kvar na oplati rezervoara za gorivo i otkidanje jednog njenog komada dogodio za vrijeme lansiranja, umjesto kad je letjelica već daleko odmakla, posljedice bi bile katastrofalne. Uz to, nitko ne zna pouzdano što se to i zašto dogodilo. Neposredno lansiranja, oko Discoveryja su kružile ptice, a neke su od njih snimljene i kako slijeću na vrh rakete, da bi se jedna od njih sudarila s vrškom tanka za gorivo u trenutku lansiranja! Nitko ne zna je li taj sudar izazvao kakva oštećenja. Međutim, tu su još i opasne pukotine na rezervoaru s gorivom, nastale »vjerojatno zbog vibracija prilikom lansiranja« (!) kažu u NASA-i. Nekoliko »najgorih scenarija« sada su noćna mora za NASA-u. Jedan je da kvar i oštećenja budu proglašeni popravljenima, ali da se prilikom povratka pokaže da je procjena opet bila pogrešna te da shuttle eksplodira prije slijetanja. Drugi je da se oštećenja pokažu toliko velikima da povratak bude odgađan do daljnjega. Zalihe hrane, uključujući i one koje je shuttle u redovitom snabdijevanju donio dvočlanoj posadi svemirske postaje, bit će na izmaku već početkom rujna, pa bi redoviti let ruske letjelice, najavljen za 8. rujna, mogao bi stići prekasno. Rusi su upravo javili da spašavanje sedmeročlane posade shuttlea Discovery ruskim shuttleom neće biti moguće. Zapovjednica Discoveryja Eileen Collins i šestoro njenih članova posade mogu se, dakle, vratiti samo u svome shuttleu, ukoliko ga uspiju popraviti.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Neuspjela nagodba s Kim Yong Ilom</p>
<p>Rasprava o nacrtu završnog dokumenta vraća na početak šesterostrane razgovore o uvjetima pod kojima bi Sjeverna Koreja odustala od nuklearnog oružja</p>
<p>Rasprava o nacrtu završnog dokumenta vraća na početak razgovore o uvjetima pod kojima bi Sjeverna Koreja odustala od nuklearnog oružja. Tako bi se moglo ocijeniti četvrti krug razgovora koje u Pekingu od 26, srpnja vode SAD, Kina, Rusija, Japan, Južna i Sjeverna Koreja. </p>
<p>Za razliku od nekad uobičajenih propagandnih nadmetanja, nabusite, uvredljive i prijeteće retorike, svakodnevni zajednički sastanci »šestorke«, ali i (također svakodnevni i dosad neuobičajeni) izdvojeni sastanci Amerikanaca i Sjevernokorejaca, sada protječu u radnom ozračju. Kao posrednici, Kinezi su uspjeli suparnike navesti da ublaže retoriku, da smanje zahtjeve i pristanu na obnovu prije 13 mjeseci prekinutih razgovora. Washington je čak odustao od otvorenog neprijateljstva, prijetnji i očekivanja da će pritiscima izazvati promjenu režima. Umjesto toga, sad se pokušava nagoditi s Kim Jong Ilom.</p>
<p>U Pekingu se od subote raspravlja o nacrtu završnog dokumenta koji su izradili Kinezi. No, iako ponuđeni tekst svi uljudno proglašavaju dobrim temeljem za daljnje razgovore, primjedbe ukazuju na brojne razlike ne samo o detaljima nego čak i o definicijama pojmova. Npr. »denuklearizacija« Korejskog poluotoka, za koju se svi u načelu izjašnjavaju, ne znači svima isto. Sjevernjaci kažu da i SAD treba ukloniti svoje nuklearno oružje s juga poluotoka, pa i »nuklearni kišobran«, tj. sigurnosna jamstva Južnoj Koreji. Washington i Seoul tvrde da su nuklearno oružje uklonili 1991., ostale su »samo« rakete bez nuklearnih bojevih glava. (Koje se - opće je uvjerenje - mogu brzo vratiti). </p>
<p>Ozbiljno zapinje i s redoslijedom poteza. Uoči sadašnjih razgovora, Kinezi su uspjeli nagovoriti Washington i Seoul da obećaju izdašnu pomoć Sjevernoj Koreji kao odštetu za odustajanje od nuklearnog oružja. SAD je za početak najavio da će poslati 50.000 tona hrane, a Južna Koreja 500.000 tona hrane i dva milijuna kilovata električne energije godišnje, ali tek kada druga strana uništi postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja. </p>
<p>Natezanje o tome počinje nalikovati na raspravu što je bilo prije - kokoš ili jaje. Amerikanci traže da Sjeverna Koreja prvo »trajno, potpuno i provjerljivo« napusti svoj nuklearni program, pa bi se tek tada razmotrilo kakva će joj se sigurnosna jamstva i gospodarske nagrade dati. No, taj zahtjev, da prvo uništi svoje najuvjerljivije sredstvo odvraćanja i potom čeka milost, Pyongyang odbacuje. </p>
<p>Novost je da se pojavljuju i kompromisni prijedlozi. Ako se iskreno želi postići dogovor, Pyongyang bi za početak mogao zamrznuti, a potom i potpuno napustiti proizvodnju nuklearnog oružja. Druga strana bi isto tako mogla postupno ispunjavati preuzete obveze.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talijani ne žele Britaniji izručiti uhićenog terorista</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija i dalje ispituje trojicu bombaša, koje sumnjiči da su 21. srpnja u Londonu pokušali dignuti u zrak tri vagona podzemne željeznice i jedan autobus. Istodobno nastoji ishoditi izručenje četvrtog osumnjičenog koji je pobjegao u Italiju. No, tu se stvari počinju komplicirati. </p>
<p>Osman Hussain (27-godišnjak porijeklom iz Etiopije) uhvaćen je u Italiji ovih dana. Vlasti u Rimu su protiv njega podigle optužnicu za terorizam i posjedovanje lažnih putovnica, a to bi moglo usporiti njegovo izručenje u Britaniju. »Želimo ga nazad«, izjavio je londonski policijski izvor listu Guardian. Istraga o terorističkim napadima na London ozbiljno trpi jer talijanske vlasti još nisu dopustile britanskim detektivima da ispitaju uhićenog Hussaina.</p>
<p>Britanija se nada hitnom izručenju po novom, ubrzanom postupku unutar EU, no sudac Domenico Massimo Micelli proglasio je britanski zahtjev za izručenjem nepotpunimit dao Londonu rok do nedjelje da podastre »cjelovite dokaze«. </p>
<p>Britancima nije jasno što znači talijanska optužnica. Znači li to da će mu se najprije suditi u Italiji? U Londonu strahuju da bi to strahovito otežalo istragu koju upravo vode o terorističkim napadima. Detektivi Scotand Yarda žele čim prije razgovarati s Hussainom kako bi utvrdili znade li za druge islamske terorističke ćelije koje planiraju nove napade u Britaniji. </p>
<p>Osman Hussain je stigao u Italiju kao izbjeglica iz Etiopije, kad mu je bilo desetak godina. Prije četiri godine otišao je u Britaniju gdje se lažno predstavio kao izbjeglica iz Somalije, da bi dobio azil i socijalnu potporu. Zanimljivo je da i Yasin Hassan Omar, Muktar Said Ibrahim te Ramzi Mohammed, preostala trojica preživjelih londonskih bombaša također potječu iz Istočne Afrike te da su slično vrijeme stigli u Britaniju kao lažni azilanti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bomba ispred britanskih ureda </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Bomba slabije jakosti eksplodirala je u utorak ujutro u Teheranu ispred ureda dviju britanskih kompanija (British Airways i British Petroleum), a u toj eksploziji nije bilo žrtava, priopćilo je britansko veleposlanstvo u Iranu. Bomba postavljena u kantu za smeće kod lifta prouzročila je tek manju materijalnu štetu. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Mostarski letači</p>
<p>O prvim skokovima sa Starog mosta u Mostaru govore još zapisi iz 1664. godine i do danas se građani toga grada diče opasnim hobijem za koji je, kažu, najvažnija koncentracija, strah je dopušten samo do ograde, a u zraku se ne smije razmišljati ni o čemu osim o samom doskoku </p>
<p>Ljetno je sunce dobrano zapeklo u nedjeljno poslijepodne, pa je pogled na zelenu Neretvu ispod novog Starog mosta u Mostaru osvježavao. Oko 15.000 ljudi popunilo je sve strme obale, krovove susjednih kamenih kuća i terasaste plažice, kako bi promatralo jedinstven spektakl - natjecanje u skokovima u vodu. Iako je zdravstvena komisija uoči natjecanja ocijenila neretvansku vodu kao vrlo nečistu, mnogo se kupača rashlađivalo u njoj. Četiri brane na gornjem toku Neretve i kanalizacija koja se slijeva u rijeku, nisu ih omele. </p>
<p>Priredba je počela prolaskom sedamdesetak skakača mostom, nastavila se fatihom - minutom šutnje za 23 skakača koji su izgubili život braneći Stari most, te bacanjem ljubičastih ljiljana u zelenu vodu. Potom su počeli dugački zamorni govori puni superlativa. Ženski glas viknuo je u mikrofon: »Otvoreni su 439. skokovi sa mosta!«. Među okupljenima se začulo komešanje: »Ma kojih 439 godina, skače se pedesetak! Što govore gluposti!« </p>
<p>No skakalo se tu od davnine, ali ne organizirano. Najstariji povijesni zapis, osmanlijskog putopisca Evije Čelebije iz 1664. godine, kaže da su momci već tada skakali i na noge i na glavu. Nesumnjivo, hrabri skokovi s mosta urezali su se u identitet Mostara i postali dokaz junaštva i smisao života mnogim mještanima. A postali su i jednom od glavnih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine. Mnogi nezaposleni momci cijelu mladost provode na mostu i čekaju turiste koji im plate pedesetak maraka da skoče u dubinu. Bude im dosta za ćevape i kavu, i tako danima - od skoka do skoka. »Život je most«, kaže Anes, jedan od skakača, koji već 20 godina, više-manje spava kod mosta.</p>
<p>I ovogodišnje se natjecanje održalo pod imenom Ikara, mitskog letača, koji je, da pobjegne iz ropstva u slobodu, poletio i poručio svim budućim letačima »Ako ne mogu letjeti gore, mogu dolje!«. Tako svi momci koji prvi put polete u dubinu Neretve, sa 23 metara visokog mosta, taj čin nazivaju oslobođenjem. </p>
<p>Benaid Kalajdžić, ovogodišnji pobjednik u kategoriji skokova na noge, iskusan skakač koji se natječe već 26 godina, učitelj je brojnim mlađim skakačima. »Oslobodio sam Denija Ajanića samo dan prije natjecanja!«, kaže za petnaestogodišnjaka koji je prvi put nastupio na natjecanju i osvojio drugo mjesto među 40 skakača, odmah iza svoga učitelja. Benaid nam je otkrio neke tajne opasne vještine, koje je šapnuo Deniju pri »oslobađanju«, odnosno »prelasku u veliku raju«. </p>
<p>»Najvažnija je koncentracija. Strah je dopušten samo do ograde, kad se prekorači preko, ne smije se osjećati strah. Ne smije se gledati u vodu, treba se ukočiti u zraku i paziti da se ne izgubi ravnoteža. U zraku se ne smije razmišljati ni o čemu osim o samom doskoku. Ako se ne uskoči pravilno, može se dobrano polomit! Čovjek pri doskoku juri brže od 80 kilometara na sat«.</p>
<p>Deni je dobro naučio lekciju i odlično skočio. »Htio sam samo biti najmlađi skakač, nisam se nadao pobjedničkom postolju, ali eto...«, pohvalio se Deni, koji je te noći i sljedećeg jutra bio glavna zvijezda i iznenađenje u gradu. On dolazi iz skakačke obitelji, djed i otac su skakali, a potonji je i poginuo braneći most. Kako maloljetnicima treba pristanak roditelja da bi se mogli natjecati, Deni ističe: »Najviše sam zahvalan majci. Bilo joj je teško i tresla se cijelo vrijeme, ali me ponosno izgrlila nakon svega!«</p>
<p>Mnogo je teže i opasnije skakati na glavu, a u tome je trenutačno najbolji Mostarac Haris Džemat. Šesti je put osvojio titulu prvaka. »Nikad nisam skakao na noge«, hvali se. »Kad sam prvi puta skočio, sa 19 godina, bilo je to na glavu!« Ipak ističe da je to jako opasan sport, pa nije u životu skočio više od 30 puta. »Mogu se slomit vratni kralješci, a prsa uvijek pretrpe velik udarac. Ako pak ruke ne postaviš pravilno, pa udariš glavom, otpisan si.« Na pitanje zašto baš on, nije odgovorio, ali se umiješao neki prolaznik: »Njegova je 'lasta' najkarakternija. Nema bolje, to svi znaju, s tim se čovjek rodi!« </p>
<p>Nakon što su pokupili nagrade i zabavili se u kultnom mostarskom »Oscaru« do ranih jutarnjih sati, drugo jutro su se već okupili u prostorijama kluba »Mostari« koje su na samom mostu. Prepričavali su i komentirali jučerašnje skokove. No, nakon toga, marljivo su uzeli hidrant i krenuli u pranje mosta! »Članovi kluba nisu samo oni koji skaču s mosta nego i oni koji taj most neizmjerno vole. Peremo ga i čistimo, stružemo zalijepljene žvakaće gume, pazimo i čuvamo.« kaže Niško, sekretar kluba koji spava u prostorijama na samom mostu. »Više mu se nikakvo zlo ne smije dogodit!«</p>
<p>Davor Rostuhar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubimcima ulaz zabranjen</p>
<p>U Hrvatskoj većina iznajmljivača soba i apartmana, kao i većina hotela, smatra kućne ljubimce nepoželjnima, a zabranjen im je i ulazak na trajekte, izletničke brodice, u lokale i pristup na gradske plaže</p>
<p>Za ljetnih mjeseci, svake godine, samo u Zagrebu, treba zbrinuti oko 100 000 pasa, koje neodgovorni vlasnici ostave na cesti zbog odlaska na godišnji odmor. Unatoč kampanji »Ne ostavljaj me« koju su Prijatelji životinja organizirali početkom srpnja kako bi vlasnike potaknuli da ove godine svoje kućne ljubimce povedu sa sobom na ljetovanje, mnogi i dalje nisu spremni na to zbog problema koji ih očekuju na turističkom odredištu. </p>
<p>Iz ankete provedene na internetskoj stranici www.monitor.hr, vidljivo je da je samo 20 posto anketiranih odlučilo povesti svoje ljubimce sa sobom, a čak se 35 posto ispitanika izjasnilo da će ih se, za vrijeme godišnjeg odmora, riješiti. </p>
<p>Kakva turistička ponuda očekuje goste s kućnim ljubimcima, jesu li oni poželjni i jesu li takvi gosti uopće dobrodošli? Samo poneki primjer, poput grada Krka koji je u uvali Redagara nedavno otvorio uređenu plažu za kupače sa psima, govori o napretku u tom pogledu.</p>
<p>Najčešći upiti stranih gostiju vezani su uz smještaj u kojem je dopušteno držanje kućnih ljubimaca. No u većini hotela i apartmana, ako je i nude, ne oglašavaju posebnu uslugu smještaja ljubimaca. Jer koliko god to jedne goste privlači, neke i odbija, ponajprije zbog higijenskih razloga i moguće buke.</p>
<p>U Hrvatskoj većina iznajmljivača soba i apartmana kućne ljubimce smatra nepoželjnima, pa gosti, posebno stranci, naviknuti na gostoprimstvo prema svojim ljubimcima, ostaju iznenađeni i susreću se s problemom njihova smještaja. U većini hotela ljubimcima nije dopušten boravak, a gdje jest, u pravilu se prihvaćaju samo male životinje i manje pasmine pasa, ali i to je potrebno prethodno najaviti. U smještajnim objektima gdje su ljubimci dobrodošli, njihov se boravak naplaćuje od pet do 10 eura na dan, ovisno o lokaciji i luksuznosti hotela ili apartmana. Na cijenu također utječu i datumi odmora. Ako su kućni ljubimci »na odmoru« u »špici« sezone, za njihov smještaj je potrebno platiti gotovo dvostruko. No za tu cijenu, neovisno o broju zvjezdica kojima se diči smještaj, ljubimci osim noćenja, najčešće nemaju uračunate nikakve pogodnosti, te su potpuno prepušteni brizi vlasnika. </p>
<p>Kućnim ljubimcima zabranjen je i ulazak na trajekte i ostala prijevozna sredstva, na svjetionike, izletničke brodice, u lokale, te pristup na gradske plaže. </p>
<p>Da je teško izići na kraj s hrvatskim mentalitetom, svjedoči i primjer koji donosi »Novi list«. Slovački je par tri dana čekao trajekt kojim je prevezen njihov pekinezer, jer na katamaran nije smio ući. Pravila koja su mladom slovačkom paru upropastila godišnji odmor, nikako ne idu na ruku hrvatskom turizmu, a natpisi poput »Molimo da sa sobom ne vodite kućne ljubimce«, moderne goste mogu jedino odbiti.</p>
<p>Kristina Jug</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Prognani iz svog sela, pa deložirani iz kuće</p>
<p>Ivekovići su uvjereni da su iz kuće, koju im je dodijelio Grad Benkovac, deložirani jer je kuća bila namijenjena bratu bivšeg saborskog zastupnika Drage Krpine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obitelj Milana Ivekovića, kako su za Vjesnik sami ispričali, ni nakon deset mjeseci otkad su nasilno deložirani iz kuće na adresi Sv. Nikole Tavelića u Benkovcu, unatoč zahtjevima i dopisima poslanima na razne adrese nema riješeno stambeno pitanje, a niti odgovora na upit zbog čega su 21. rujna prošle godine deložirani iz kuće koju im je dodijelio Grad Benkovac. Tako Ivekovići, kako su nam sami ispričali žive na ulici, bez primanja, posla i zdravstvenog osiguranja, bez nade u bolje sutra. No, prema riječima Milana Ivekovića, njihova agonija i problemi traju puno dulje od proteklih deset mjeseci.</p>
<p>Milan Iveković nam je potom ispričao priču. Kao povratnici iz Njemačke nakon šesnaestogodišnjeg rada, Milan Iveković se s obitelji vraća u rodno mjesto Tuheljsko Razdrto. No, ubrzo za njih počinju strahote zbog kojih će nakon samo nekoliko godina u strahu za vlastiti život, biti primorani napustiti to mjesto. Naime, kako nam je ispričao Milan Iveković, mještani nisu bili zadovoljni što se doselio, jer mu je otac bio partizan. Ubrzo su mu isključili vodu, struju, čak mu i prijetili nožem kad je htio koristiti vodu, a, naveo je, nerijetko su pucali prema njemu, i to, dodaje je, u namjeri da ga likvidiraju ili isele iz mjesta. Što su na kraju i uspjeli, tj. primorali ih da napuste Tuheljsko Razdrto.</p>
<p>Ivekovići su potom stigli u Benkovac temeljem rješenja predsjednika Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine Grada Benkovca, kojim su u Benkovcu dobili na korištenje kuću Ratka Vrcelja. Kuću, koja je bila totalno devastirana, Ivekovići su sami obnovili, no, unatoč zahtjevima da im se priključi struja i voda, to nikad nije učinjeno. Ubrzo su, unatoč obnovi kuće, dobili zamjensku kuću Mirka Dubroje za što su dobili i uvjerenje Odsjeka za stambeno gospodarstvo. Također potpuno devastiranu kuću, koja je ipak imala priključak na vodu i struju, Ivekovići su obnovili, te su registrirali obrt »Benkovčanka«. Kuću koja je tada koštala oko 40.000 njemačkih maraka, namjeravali su preko Agencije za promet nekretnina i kupiti. No, papiri su, kako su nam objasnili zastali na sudu i nikad im nije stigao nikakav odgovor. Ubrzo su im ponovno bez obrazloženja isključili struju i telefon, kako bi ih, smatraju Ivekovići onemogućili da normalno žive i posluju. Nadalje, priča ogorčeni Iveković, začepili su im i kanalizaciju, također bez ikakva rješenja. Pozadina svega toga, smatraju Ivekovići bila je namjera da ih se iseli kako bi se kuća koju su uredili i obnovili, mogla dodijeliti nekom drugom. Naime, kako nam je Milan Iveković ispričao kuća se »čuvala« brata bivšeg saborskog zastupnika Drage Krpine. Ubrzo je i stigla i tužba Mirka Dubroje kojom je tražio da se Ivekovići isele. Namjera je vlasti bila pak da se Ivekoviće iseli iz kuće, dok su Dubroji namjeravali dati kuću Ratka Vrcelja u kojoj su Ivekovići živjeli kad su se doselili u Benkovački kraj.</p>
<p>Naravno, Ivekovići nisu htjeli iseliti iz dodijeljene im kuće, a kako nikad nisu dobili niti jedan poziv za ročište u postupku kojim ih se tuži za iseljene, smatrali su da sud radi »mimo njih«. Nadalje, Iveković nam priča da Županijski sud izdaje nalog kojim će se obaviti pretraga stana u kući koju su Ivekovići koristili, no, njima taj nalog nitko nije pokazao. Naprotiv, u jutro 21. rujna prošle godine, Ivekovići ispred kuće pokraj svoje vide policiju, vatrogasce, prvu pomoć, predstavnike OESCE-a, te su pomislili da će pretražiti tu kuću. No, u jednom su trenutku policajci krenuli prema njihovoj kući i naredili da otvore vrata te dobrovoljno izađu van. Kako Ivekovići nisu htjeli izaći, već su se zbili u jednu sobu, policija je, naveo je Milan, provalila kroz prozore, njima svezala ruke na leđa i izvukli ih iz kuće. Nakon toga su ih odvezli u policiju, a Milana i istražnom sucu, koji ga je pustio da se vrati u Benkovac. No, Ivekovićima je policija pred kućom branila ulazak, te nisu smjeli ni osobne stvari uzeti. »Naravno«, napomenuo je Iveković »nikakvog obrazloženja ili rješenja za takvo postupanje nismo dobili«. Mo, naknadno su uspjeli pribaviti zahtjev za deložacijom obirtelji Iveković, ali u kojem se navodi adresa Žrtava Domovinskog rata, na kojoj nikad nisu niti živjeli. </p>
<p>Za njih tada počinje noćna mora, jer bez stvari i novca, kako nam je ispričala Ivekovićeva supruga Vladka, bili su prisiljeni spavati u autu, u parku, ili na autobusnom kolodvoru, Spavali su po raznim šupama i u tuđim garažama. Čak su zatražili da im policija dozvoli da barem kombi uzmu kako bi u njemu mogli spavati, no, i to im je bilo zabranjeno.</p>
<p>Iveković navodi da su se obratili i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvu branitelja i pučkom pravobranitelju sa zahtjevom za stambeno zbrinjavanje. No, nikada nisu dobili nikakva odgovora.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Čak 250 posto više poginulih motociklista</p>
<p>U srpnju je poginuo 21 a u istom mjesecu lani 6 motociklista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pogibijom motociklista koji je stradao u utorak ujutro kod Sinja nastavljen je crni niz stradanja motociklista na hrvatskim cestama. Od početka godine poginula su već 63, a cijele prošle godine smrtno je stradalo ukupno 80 motociklista. Cijele prošle godine u motociklističkim je nesrećama teško ozlijeđen 791 motociklist, a od početka ove godine njih 343. </p>
<p> Koliko je stanje ozbiljno pokazuje podatak da je broj poginulih motociklista u srpnju porastao za čak 250 posto u odnosu na isti mjesec lani. Naime ovog srpnja poginuo je 21, a lani njih šest. Po policijskim podacima većina žrtava je mlađe dobi. Naime višegodišnje statistike pokazuju da je prosječna dob žrtve motociklističke prometne nesreće oko 40 godina. Statistike su još gore ako se vozila na dva kotača klasificiraju (kako to policija čini) u dvije skupine, odnosno na motocikliste i mopediste. Motociklisti stradavaju češće i teže, što se objašnjava činjenicom da voze brže i opasnije strojeve. Prosječna dob poginulog motociklista lani je bila 24 i pol godine, dok se ove godine popela na 27 godina. U kategoriji mopeda (manjih i slabijih motora) prosječna dob žrtvesporasla je s lanjskih 44 godina na 51 godinu. Kao glavne uzroke pogibije motociklista, policija navodi preveliku brzinu i nekorištenje zaštitne kacige, a lani je kod čak 14 smrtno stradalih otkriven alkohol u krvi. Od 80 mrtvih lani, njih 31 nije imao zaštitnu kacigu, a u policiji tvrde da bi neki od njih sigurno preživijeli da su nosili kacigu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zabrinjavajući rezultati policijskih kontrola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policijska akcija nadzora vozača mopeda i motociklista po zagrebačkim kvartovima, provedena u razdoblju od 26. do 31. srpnja, završila je poražavajućim rezultatima. U tih pet dana zabilježena su čak 174 slučaja nenošenja zaštitne kacige u motorista, 79 slučajeva vožnje bez vozačke dozvole, 85 neregistriranih ili isteklih prometnih dozvola te jedan slučaj vožnje pod mjerom zabrane upravljanja. To su samo značajniji prekršaji.</p>
<p>Kao i u posljednjih nekoliko dana na hrvatskim prometnicama, i u ponedjeljak se dogodila nesreća u kojoj je sudjelovao motociklist. U ovom slučaju rijč je o maloljetnoj vozačici. Nesreća se dogodila u Sesvetama u ponedjeljak oko 22.30 sati. Tada je, naime, 17-godišnja S. H., bez zaštitne kacige na glavi i bez položenog vozačkog ispita, upravljala motociklom »gilera runner 200«, zagrebačkih registracijskih oznaka kolnikom Glavne ulice, od juga u pravcu sjevera. Kod kućnog broja 14 nije smanjila <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> te je u lijevom blagom zavoju izgubila nadzor nad upravljačem i sletjela izvan kolnika, na mekan teren. Potom je prednjim dijelom motocikla naletjela na betonski stup ograde i pala u dvorište, dok se motocikl nastavio kretati do kolnika Glavne ulice gdje se i zaustavio. </p>
<p>Iako nije u životnoj opasanosti, djevojka je zadobila teške tjelesne ozljede te je prevezena u KB Dubrava. [Marina Kovačević]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Oštetio »Tivu« za 100.000 kuna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Zvonimira Kuštera, direktora varaždinske tiskare Tiva. Optužnica ga tereti da je 21. lipnja 1996. godine, kao direktor tiskare, iskoristio svoj položaj kako bi sebi pribavio znatnu imovinsku korist. </p>
<p> Tako je, navodno, na ime jedne rate otplate 1340 dionica Tive 100.000 kuna dao Zdravku Golubu, od kojeg ih je kupio za sebe. Novac je bio Tivin, a to je proveo tako da je u ime Tive s Golubom potpisao i sklopio ugovor o kratkoročnoj pozajmici. Znao je da je taj ugovor fiktivan, što je i potvrdio odmah 4. srpnja 1996. godine, kad je kao fizička osoba sklopio novi ugovor o njihovim međusobnim odnosima. U ugovoru je ustvrdio da je kredit Tive od 100.000 kuna Golubu bespovratan, da bi zatim 31. prosinca 2000. godine naredio računovodstvu otpisivanje kredita, čime je ostale dioničare i Tivu oštetio za 100.000 kuna, a sebi pribavio imovinsku korist.</p>
<p> Kušter se u istrazi branio šutnjom, dok je Zdravko Golub ispričao da je s Kušterom dogovorio kupnju dionica tadašnje NIŠRO Varaždin te mu je u tu svrhu dao 250.000 njemačkih maraka. Sastavili su jedan dokument, a bilo je dogovoreno da Kušter za Goluba kupi 25 posto dionica i još 25 posto za sebe. Golub je čak slao zaposlenike, odnosno male dioničare Kušteru, jer su se dogovorili da će Kušter kupovati dionice od radnika. Kasnije je ustanovio da radnici više ne odlaze k njemu, a Kušter mu je rekao da je sada sam vlasnik 52 posto dionica i da ga više ne treba. Rekao mu je da može ostati vlasnikom 25 posto ili će ga isplatiti. Budući da nije imao nikakvih dokumenata da je on dioničar niti su mu ti dokumenti bili ispostavljeni, Golub je odlučio povući novac. Sklopili su nekoliko ugovora kojima su razriješili njegovo dioničarstvo i to tako da Golub za 10 posto dionica Tive dobije poslovni prostor u Coningovoj zgradi. Ostalih 15 posto prodao je Kušteru. </p>
<p> Tiva mu je na ime jedne rate otplate dionica dala 100.000 kuna. To je zapravo bio bespovratni zajam i predstavljao je 15 posto dionica koje je konačno trebao isplatiti Kušter. U ugovoru od 4. srpnja 1996., rekao je Golub, vidljivo je da je zajam bespovratan i da će ga Kušter vratiti, ako ga Tiva traži. Nije znao kako je Kušter proveo realizaciju.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Utopila se mađarska turistkinja </p>
<p>UMAG</p>
<p> – Na plaži kod auto kampa Pineta u ponedjeljak oko 8 sati utopila se mađarska turistkinja Laszlone Sardi (47), iz mjesta Marzali. Ona je tog dana otišla na kupanje oko 8 sati, a u 8.30 su je kupači uočili kako pluta bez znakova života. Bezuspješno su je pokušavali reanimirati, a mrtvozornik je utvrdio da na tijelu nema tragova nasilja te je kao uzrok smrti naveo utapljanje. [D.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Nadmetanje za male banke</p>
<p>Interes stranih banaka sve se više usmjerava na tržišta istočnija od hrvatskog, poput srbijanskog i ukrajinskog</p>
<p>Mađarska OTP banka za najviše mjesec dana, kako je mađarskim medijima izjavio predsjednik Uprave Szandor Czany, očekuje pozitivan odgovor za kupnju srbijanske Niške banke i jedne ukrajinske banke. Uz to OTP, kako doznajemo, privodi kraju i pregovore o kupnji Kreditne banke Zagreb, a objava preuzimanja mogla bi uslijediti na jesen, odnosno svakako nakon što potkraj kolovoza skupština dioničara Nove banke potvrdi najavljenu promjenu imena u OTP banka Hrvatska.</p>
<p>Ni preuzimanje Niške banke niti kupnja Kreditne banke Zagreb OTP-u neće biti dostatna za dostizanje željenog tržišnog udjela od po deset posto na srpskom, odnosno hrvatskom bankovnom tržištu. Za kupnju Niške banke, inače, uz OTP zainteresiran je i Erste Bank koji je sredinom srpnja kupio 83 posto dionica Novosadske banke za 73,17 milijuna eura. Kako tržišni udio Novosadske banke iznosi svega dva posto, ne čudi što se i Erste želi kupnjom Niške banke približiti svome ciljanom tržišnom udjelu od deset posto na srbijanskom tržištu do 2010. godine. Zanimljivo je da i Erste, kao i OTP, na listi prioritetnih tržišta ističe ukrajinsko, gdje želi kupiti Oschadbank.</p>
<p>Pregovori između OTP-a i vlasnika Agrokora Ivice Todorića o prodaji Kreditne banke traju nešto dulje, jer OTP nakon što je, po mišljenju nekih analitičara, preplatio Novu banku, ne želi to isto učiniti i prilikom kupnje Kreditne banke, čiji tržišni udjel iznosi svega 0,35 posto. OTP bi kupnjom Kreditne banke, 18. banke po veličini u Hrvatskoj, povećao svoj udio na hrvatskom tržištu s 3,44 na gotovo 3,8 posto. Pregovori o prodaji Kreditne banke traju toliko i stoga što ima i drugih interesenata, osobito iz kruga većih banaka već prisutnih na hrvatskom tržištu, što banci podiže cijenu.</p>
<p>Inače, u Hrvatskoj trenutačno posluju 34 banke. Nakon što je Zagrebačka ove godine pripojila Dresdner banku Croatia i nakon što je Podravska banka preuzela većinski udio u Požeškoj banci, kao potencijalne akvizicije uglavnom se spominje nekoliko manjih banaka. Naime, poznavatelji tržišta u tom kontekstu već dulje vrijeme uz Kreditnu banku spominju Jadransku, Karlovačku i Slatinsku banku. Nakon što Banka Sonic nije uspjela preuzeti Požešku banku, neki je također ubrajaju među prilike za preuzimanja, kao i Centar banku, Gospodarsko-kreditnu ili Partner banku, no izglednije je da će se Sonic zajedno s Podravskom, Vaba bankom (kupila Primus banku u likvidaciji) i većim bankama na tržištu u dogledno vrijeme pojaviti kao preuzimatelj (Slatinska?).</p>
<p>Tržišni udjeli svih spomenutih banaka manji su, inače, od jedan posto - kreću se između 0,2 i 0,7 posto.</p>
<p>Kako će spajanje UniCredita i HVB-a najvjerojatnije rezultirati ponovnom prodajom Splitske banke (iako UniCredito više može zaraditi prodajom Zagrebačke banke), ne treba isključiti dolazak ni novih inozemnih banaka na hrvatsko tržište početkom 2006. U tom kontekstu bilo je najava o dolasku belgijskih banaka (Fortis, KBC), a ne treba posve isključiti niti francuske banke koje se katkad vrlo čudnovato ponašaju pri odabiru pojedinih tržišta. Za kupnju Splitske banke, naravno, zainteresirane su sve vodeće bankarske grupe već prisutne na hrvatskom tržištu (Intesa kao vlasnik Privredne banke, Erste, Raiffeisen, OTP...), kojima je to jedna od posljednjih prilika za naglo povećanje tržišnog udjela. Tim više što je država, čini se, zasad odustala od prodaje Hrvatske poštanske banke, te preferira njezino spajanje s Croatia bankom. Može li se Poštanska banka pojaviti kao kupac Splitske banke? Moguće, no to ponajmanje ovisi o sadašnjoj upravi HPB-a. O tome odlučuje vlasnik, odnosno država.</p>
<p>Čini se, dakle, da se interes stranih banaka sve više usmjerava na tržišta istočnija od hrvatskog, poput srbijanskog i ukrajinskog. To ne treba previše čuditi jer i posljednja analiza bankarskog tržišta srednje i istočne Europe pokazuje, primjerice, da najveći kreditni potencijal imaju tržišta Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Ukrajine i Rusije. Naime, prosječni Ukrajinac duguje 53 eura, stanovnik SCG-a 111 eura, Rusije 120 eura, a Rumunjske 135 eura. S druge strane, u regiji su kreditno najzaduženiji Hrvati (prosječno 1979 eura). U posljednjih nekoliko godina najveći rast štednje u regiji bilježe također bankovni sustavi u SCG-u, Ukrajini, Rusiji i Rumunjskoj.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Za tramvaj zainteresirani Beograd, Varšava, Sofija...</p>
<p>U novi tramvaj ugrađeno je 65 posto hrvatskih dijelova, a uvozna su sjedala, na čemu je inzistirao ZET, i stakla, jer Lipik glas nije bio zainteresiran za njihovu proizvodnju</p>
<p>Sredinom kolovoza na zagrebačkim ulicama pojavit će se drugi od ukupno 70 niskopodnih tramvaja koje će do 2007. za ZET proizvesti konzorcij Crotram, koji čine TŽV Gredelj, Đuro Đaković i Končar. Direktor proizvodnje TŽV-a Gredelj Antun Fabek rekao nam je da je tramvaj ušao u serijsku proizvodnju te da je konzorcij spreman, osim za ZET, proizvoditi i za druge naručitelje.</p>
<p>»Konzorciju nije cilj konkurirati svjetskim tramvajskim divovima poput Siemensa i Bombardiera, već osvojiti domaće i regionalno tržište. Za naš proizvod zainteresirani su gospodarstvenici iz Beograda, Sofije, Varšave, Melbournea i Osijeka«, kazao je Fabek.</p>
<p>Ističe da je cilj konzorcija u proizvodnju uključiti što više domaćih poduzeća. Hrvatski proizvođači sudjeluju s 65 posto u proizvodnji novog tramvaja. Na svakom sljedećem tramvaju taj će se postotak povećavati, a cilj je da tramvaj postane stopostotni hrvatski proizvod. Od stranih dijelova u tramvaj su ugrađeni veći dio okretnog postolja (u kojem je pak Končarev vučni motor), vrata, klimatizacijski uređaji, rasvjeta, sjedalice i stakla. Računalni sustavi, elektronički energetski pretvarači za transport i vučni motori proizvedeni su u Končaru, a Gredelj je projektirao i proizvodi kolne ormare i sanduke modula.</p>
<p>U izradu tramvaja trenutačno nije uključeno više domaćih proizvođača jer nisu bili spremni u kratkom roku osposobiti pogone za proizvodnju dijelova za novi tramvaj.</p>
<p>Sjedala se uvoze jer je ZET inzistirao na uvoznim stolcima koji su ugrađeni u preteču niskopodnog tramvaja, tipa 2100, te u nove autobuse.</p>
<p>Stakla se uvoze jer Lipik glas nije na vrijeme reagirao na upit koji je dobio od konzorcija.</p>
<p>»Budući da je u Lipiku bilo promjena u vlasničkoj strukturi vjerojatno su smatrali da im projekt niskopodnih tramvaja ne bi donio dobit, iako Gredelj godišnje za opremanje vagona, vlakova i lokomotiva troši do pet milijuna stakala«, kaže Fabek. Dodaje da će se, nakon što se proizvede deset tramvaja, Lipiku ponovno biti poslan poziv za suradnju.</p>
<p>U Gredelju ističu da u mjesec dana, koliko tramvaj vozi zagrebačkim ulicama, nije bilo niti jednog kvara, a bilo je tek manjih poteškoća s vozačima tramvaja, koji nisu naviknuti na novi način upravljanja vozilom te otvaranja i zatvaranja vrata.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rast uvoza i izvoza po istoj stopi</p>
<p>Izraženi u kunama, izvoz i uvoz su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci povećani za 7,8 posto</p>
<p>Hrvatska je u prvoj polovici ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 24,67 milijardi kuna ili 4,27 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila 52,6 milijardi kuna ili više od 9,1 milijarde dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 46,9 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit bio gotovo 28 milijardi kuna, odnosno više od 4,83 milijarde dolara. Izraženi u kunama, izvoz i uvoz su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećani za 7,8 posto, dok su izraženi u dolarima i izvoz i uvoz porasli za 14,4 posto.</p>
<p>Na kretanje izvoza od važnijih izvoznih djelatnosti posebice je utjecala proizvodnja ostalih prometnih sredstava, odnosno brodogradnja, čiji je izvoz u prvoj polovici ove godine, ostvaren u vrijednosti od 505,8 milijuna dolara, bio za 16,2 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.</p>
<p>U strukturi uvoza najveći se dio, 88,5 posto ili 8,05 milijardi dolara, odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 15 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (gotovo 3,1 milijarda dolara) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 12,4 posto.</p>
<p>Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvoj polovici ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosi više od 2,74 milijarde dolara hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza - šest milijardi dolara. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 11,5 posto, a uvoz iz njih za šest posto.</p>
<p>Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 960,8 milijuna dolara (rast od 13,6 posto), a iz koje je uvoz iznosio 1,4 milijarde dolara (1,4 posto više). Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju je Hrvatska izvezla roba za 547,9 milijuna dolara (rast za 13,5 posto), te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 464, 3 milijuna dolara (rast za 9,1 posto). </p>
<p>Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 8,3 posto, na više od 1,36 milijardi dolara, dok je iz BiH uvezeno roba za 220,76 milijuna dolara ili 34,1 posto više nego lani. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U dobrovoljnim mirovinskim fondovima manje od jedan posto Hrvata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nešto više od tri godine od početka rada, imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) dosegnula je 9,5 milijardi kuna, a prema slobodnoj procjeni rasta iz posebnog priloga mjesečnika Banka »Mirovinski fondovi«, proizlazi da će za 15 do 20 godina imovina pod njihovim upravljanjem iznositi više od 50 milijardi kuna - više od polovice ovogodišnjeg proračuna ili četvrtinu sadašnjeg hrvatskog BDP-a. Za razliku od OMF-ova, tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) tek je u začetku, a šest otvorenih DMF-ova, sa 41.500 članova, raspolaže imovinom od 126,3 milijuna kuna.</p>
<p>I dok obveznim mirovinskim fondovima najveći problem u poslovanju predstavlja plitko tržište kapitala, odnosno nedovoljna raspršenost ulaganja zbog ograničene ponude kvalitetnih i zakonski dostupnih vrijednosnih papira, razvoj trećeg mirovinskog stupa, navode u Banci, usporava slaba kupovna moć građana.</p>
<p>Naime, pojašnjavaju, ključna postavka mirovinske reforme jest da se kod pojedinca razvije svijest kako o svojoj mirovini mora brinuti sam, umjesto da se, kao prijašnje generacije, oslanja na državu i generacijsku solidarnost. Usprkos tome, za dobrovoljnu se mirovinsku štednju, bilo u otvorenim bilo u zatvorenim fondovima, odlučilo manje od jedan posto stanovnika Hrvatske, odnosno njih ukupno oko 44.000.</p>
<p>Ipak, menadžeri fondova suglasni su da je prerano za donošenje ocjene o uspješnosti ili neuspješnosti tržišta dobrovoljne mirovinske štednje, ali su zadovoljni razvojem i optimistično gledaju na budućnost, navode u Banci.</p>
<p>A u budućnosti bi za razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, uz liberalizaciju ulaganja, presudne bile i porezne olakšice i poticaji, posebice porezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove za svoje zaposlenike. Time bi se, ističe se, zbog male kupovne moći ulazak u treći mirovinski stup omogućio širem krugu ljudi, a time i smanjili socijalni pritisci u budućnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Londonu prvi diskontni hotel</p>
<p>EasyHotel ima 34 dvokrevetne sobe u tri veličine: malu, vrlo malu i sićušnu, a cijena noćenja je 29 eura</p>
<p>Nova podružnica diskontne zrakoplovne kompanije easyGroup, easyHotel, otvorila je svoj prvi diskontni hotel u Londonu s cijenama soba od 20 funti (29 eura) za noć. </p>
<p>Ta skupina, koja upravlja i zrakoplovnom kompanijom easyJet, napravila je prvi korak u diskontnom sektoru smještajnih kapaciteta otvaranjem hotela u Kensingtonu, luksuznom dijelu zapadnog Londona. </p>
<p>»Zasigurno je to najmanja hotelska soba u Europi. No, hotel Marriott odmah iza ugla naplatio bi vam 80 funti za noć«, izjavio je osnivač kompanije i ciparski milijarder Stelios Haji-Ioannou.</p>
<p>EasyHotel ima 34 dvokrevetne sobe u tri veličine: malu, vrlo malu i sićušnu, odnosno površine 7,2, 6,3 i 5,4 četvorna metra. </p>
<p>Svaka soba ima i kupaonicu, a dostupan je i televizor po dnevnoj cijeni od pet funti. </p>
<p>Prvi svjetski easyHotel nema bara ni restoranskih kapaciteta a osoblje je svedeno na minimum. </p>
<p>Kao i kod zrakoplovne kompanije, rezervacije hotela šalju se putem Interneta, a po načelu »što raniji buking, to povoljnija cijena«.</p>
<p>EasyHotel, odnosno easyGroup, u rujnu ove godine namjerava otvoriti još jedan diskontni hotel u švicarskom Baselu. Veličina soba kao i cijene trebale bi biti slične.</p>
<p>Haji-Ioannou utemeljio je svoje carstvo prije deset godina stvaranjem diskontne zrakoplovne kompanije easyJet, a otada je brand proširio na više od 15 sektora, uključujući internetske kafiće, kina i isporuke pizza.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Britanija će podržati Hrvatsku</p>
<p>Mnogo više zemalja podupire Hrvatsku nego što se to naizgled čini, a premijer Sanader očekuje da će prva u potpori Hrvatske biti Velika Britanija</p>
<p>SALZBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Ako bismo najesen počeli pregovore, možemo ih završiti do 2007. i mogli bismo sudjelovati na europskim izborima u lipnju 2009. već kao zemlja članica Europske unije«, rekao je dr. Ivo Sanader u utorak u Salzburgu, gdje je sudjelovao kao poseban gost Europskog instituta Herbert-Batliner i održao zapaženo predavanje o Hrvatskoj i Europi.</p>
<p>Skup je otvorio specijalni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Busek, a austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik je kazala da Hrvatska mora postati most između Europske unije i jugoistoka Europe.</p>
<p>Upitan ima li kakvih novosti u provođenju Akcijskog plana, premijer je rekao da se provodi dnevno i da »bez obzira na to što je ljeto«. </p>
<p>»Radi se u svim segmentima koje Akcijski plan obuhvaća, a o pojedinostima nisam ni dosad govorio niti mogu«, istaknuo je Sanader. Premijer je kazao da su hrvatske vlasti u stalnom kontaktu s Britancima koji predsjedaju Unijom. »Velika Britanija ima i veliku odgovornost, jer je svjesna da su ovo prijelomni trenuci za Uniju. EU je nakon dva negativna referenduma u određenoj krizi i sada je velika šansa Velike Britanije da Europi da poticaj za razmišljanje o budućnosti«.</p>
<p>Upitan hoće li se možda i Velika Britanija pridružiti »kvartetu« koji zdušno podržava Hrvatsku i zalaže se za što skoriji početak pregovora sa Zagrebom, Ivo Sanader je rekao: »Mnogo više zemalja od kvarteta podupire Hrvatsku, nego što bi se reklo. Mislim da će prva biti u poticaju i potpori Hrvatske Velika Britanija«.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader govorio je na skupu u Salzburgu o nastojanjima Hrvatske da pregovori počnu što prije i naglasio da postoji opći konsenzus političkih stranaka o europskom putu. Istaknuo je i ulogu Ivice Račana, koji je počeo pregovore s Unijom i iskazao punu spremnost da pregovori budu odrađeni što kvalitetnije i brže. </p>
<p>»Bilo je iznimno važno biti u Salzburgu, već i zbog činjenice što je na skupu instituta Herbert-Batliner bila i austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik, a Austrija će od 1. siječnja predsjedati Europskom unijom. Dobra je prigoda da smo nekoliko mjeseci prije austrijskog predsjedanja tu i da možemo razmijeniti poglede, prije svega o početku pregovora. Austrija i dalje stoji na punoj crti potpore Hrvatskoj«, kazao je Sanader, uz nadu da će i »Europska unija priznati da hrvatska vlada čini sve i da će to učiniti svi relevantni čimbenici kako bismo počeli pregovore«.</p>
<p>Premijer Sanader u srijedu će sudjelovati na susretu premijera jugoistočne Europe gdje će se raspravljati o stabilnosti regije.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Turističke sezone trajat će osam mjeseci! </p>
<p>Dalmacija je proradila punom parom. Može se reći da je postala hit i po svjetskim mjerilima, iako zarada, zbog lošijih hotela i manjka sadržaja, neće pratiti stope rasta dolazaka i noćenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema riječima Veljka Ostojića, predsjednika Turističke zajednice Istarske županije, sezona u Istri sada traje četiri do pet mjeseci, a cilj je produljiti je na sedam do osam mjeseci. </p>
<p>Prvi korak do tog cilja je napravljen - suvremene autoceste postavile su temelje za bitno dulje sezone od sadašnjih. Ove godine je, naime, prvi put nakon 15 godina izbjegnuta sezonska rupa, a prema najavama je neće biti ni sljedećeg ljeta. S obzirom na to da su naša turistička odredišta sada lako dostupna, otvara se prostor i za vikend turizam. </p>
<p>»Sezona u Istri sada traje četiri do pet mjeseci, a cilj nam je produljiti je na sedam do osam mjeseci«, kaže Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije i bivši dugogodišnji turistički doministar.</p>
<p>Prvi korak do tog cilja je napravljen - suvremene autoceste postavile su temelje za bitno dulje sezone od sadašnjih. Ove godine je prvi put nakon 15 godina izbjegnuta sezonska rupa, a prema najavama je neće biti ni sljedećeg ljeta.</p>
<p>Dalmacija je proradila punom parom. Može se reći da je postala hit i po svjetskim mjerilima, iako zarada, zbog lošijih hotela i manjka sadržaja, neće pratiti stope rasta dolazaka i noćenja.</p>
<p>Otvorio se, dakle, prostor za vikend turizam, jer su naša odredišta sada lako dostupna i za kraće ture. Međutim, da bismo dostigli željenih sedam ili osam mjeseci »pogona« morat će se dugo i mukotrpno raditi na poboljšanju proizvoda i modificiranju logistike koja prati turistički proces. »Nema duljih sezona bez dovođenja niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija.</p>
<p>Ne znam tko već godinama koči njihov dolazak u Hrvatsku, ali njihovo bi pojavljivanje na našem nebu sigurno pridonijelo produljenju sezona. Nije logično da cijeli hrvatski turizam ovisi o nekoliko aviona Croatije Airlinesa« tvrdi Ostojić. </p>
<p>Istrani, na primjer, aktivno rade na duljim sezonama. Ove godine, kako bi pojačali izvansezonu, inozemnim tržištima nude pakete na osnovi biciklističkih tura. Prosječna popunjenost istarskih hotela je 160 do 180 dana. I iznajmljivači mogu postati važan faktor duljih sezona, ali samo ako promijene aktualnu poslovnu politiku. </p>
<p>Prije svega, ističe Ostojić, privatni iznajmljivači moraju se bolje organizirati, modernizirati kanale prodaje (umjesto tabli »zimmer frei« masovno preći na Internet) te dalje raditi na kvaliteti.</p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Ivan Pukšar naglašava da je danas privatni smještaj u atraktivnijim turističkim odredištima godišnje popunjen 40 do 45 dana, a cilj je prosječna popunjenost, na razini cijele države, od 70 dana.</p>
<p>Kampovima, koji su u prosjeku popunjeni 65 dana, također se nudi zlatna formula duljih sezona. »Trenutačno se 80 posto posla obavi u srpnju i kolovozu. Problem nam je kako kampove napuniti u lipnju i rujnu, u svibnju i listopadu je ionako prehladno«, kaže Jerko Sladoljev, tajnik Kamping udruge Hrvatske (KUH). </p>
<p>Tri su presudne stavke za dulje kamping sezone - lijepo vrijeme, kvalitetni sadržaji i dobro pogođene cijene.</p>
<p>»Pojedini dalmatinski kampovi izvrsno su radili u predsezoni jer su nudili 30 posto niže cijene od uobičajenih. Akcija je dala odličan rezultat. S obzirom na to da će od sljedeće godine turistički PDV biti 10 posto, moja je preporuka da vlasnici kampova snize cijene usluga za 10 posto. Međutim, kako sada stoje stvari biti će dobro ako ponovo ne poskupe. Sniženja bih preporučio i hotelijerima«, predlaže Sladoljev.</p>
<p>Prvi čovjek Hrvatske udruge hotelijera Franco Palma kaže da hotelijeri zasad ne razmišljaju o klasičnom produljenju sezona, nego nastoje imati što bolju popunjenost u razdoblju dok su otvoreni. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Građanski neposluh na Markovu trgu i u Radićevoj</p>
<p>Ako Zakon ostane na snazi, javni prosvjed održat će se na prvi dan zasjedanja Sabora 15. rujna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, tridesetak članova Građanske inicijative »Matija Gubec« u utorak u podne u Radićevoj ulici, javnim prosvjedom i građanskim neposluhom, izrazili su svoje neslaganje i otpor novim odredbama Zakona. </p>
<p>Prosvjednike odjevene u žute majice sa znakom zabrane na putu prema Markovu trgu zaustavili su u Radićevoj ulici ispod Kamenitih vrata djelatnici interventne policije. Unatoč kratkom naguravanju s policijom, u kojem nitko nije ozlijeđen, prosvjed je protekao u miru, a turistima, ali i građanima koji nisu sudionici prosvjeda, omogućen je nesmetan prolaz kroz zaštitni kordon policije.</p>
<p>Istodobno, desetak članova prosvjedovalo je na Markovu trgu formirajući »špalir« s razmakom od deset metara. Kako tvrdi Irena Slunjski, koordinatorica akcije na Markovu trgu, unatoč upozorenjima policije da će ih privesti pozivajući se na nove odredbe Zakona, uručili su Vladi, Saboru i Ustavnom sudu pismenu izjavu u kojoj od tih institucija zahtijevaju poduzimanje dodatnih koraka za propitivanje opravdanosti i ustavnosti ovog Zakona te da osiguraju donošenje Zakona o javnom okupljanju koji neće, kako piše u izjavi, kršiti građanske slobode i ljudska prava.</p>
<p>Naime, novim odredbama uvedena je zabrana javnih okupljanja na Markovu trgu, u krugu od sto metara od zgrada gdje zasjedaju predsjednici države, Sabora i Vlade te Ustavni sud. </p>
<p>Kako u ime Građanske inicijative »Matija Gubec« tvrdi Marina Škrabalo, volonterka Centra za mirovne studije, »pristajanje na političku distancu od 100 metara na Markovu trgu daje zeleno svjetlo svim daljnjim restriktivnim odredbama u svrhu zaštite komfora onih na vlasti, bez obzira na prava i potrebe građana«. Najavila je, ako Zakon ostane na snazi, javni prosvjed na prvi dan zasjedanja Sabora 15. rujna, te pozvala sve zastupnike i zastupnice koji se protive tom zakonu da do sljedeće sjednice pripreme zakonski prijedlog za ukidanje novih odredbi Zakona.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Županima zahtjev da provjere sva kupališta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor zatražila je u utorak hitno pokretanje istrage o slučajevima izrabljivanja maloljetnika i ispitivanje navoda o njihovom iskorištavanju za nadničarenje. Nakon strašne tragedije i utapanja troje djece na šljunčari u Ivancu, u ime hrvatske vlade pozvala je sve župane da provjere jesu li kupališta u njihovim sredinama primjereno obilježena, a na opasnim mjestima znakovi zabrane kupanja.</p>
<p>Kosor je potvrdila u utorak da je u ime Vladine koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava uputila službeni zahtjev Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, MUP-u, te Državnom inspektoratu.</p>
<p>»Zatražila sam da se žurno ispitaju slučajevi vezani ne samo uz navode o iskorištavanju maloljetnika nego i male djece«, izjavila je potpredsjednica nakon obilaska branitelja oboljelih od PTSP-a u Kliničkoj bolnici Dubrava. Nadležne institucije pozvala je da što prije izvijeste Vladu i Vladinu koordinaciju te najavila da će na temelju činjenica prikupljenih u istrazi o izrabljivanju djece i njihovom nadničarenju odmah biti pokrenuti odgovarajući koraci. U pismu županima, uz kontrolu kupališta i informiranje roditelja, zatražila je provođenje brzih i učinkovitih sankcija za prekršitelje koji se ne pridržavaju zabrana kupanja na nepredviđenim mjestima. Kosor se složila kako je tragedija kod Ivanca otkrila da u Hrvatskoj očito postoje slučajevi izrabljivanja djece, ali i da sve veći broj utapanja djece traži dodatnu edukaciju roditelja. [M. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kosor: Registar branitelja bit će gotov do rujna </p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u utorak je najavila da će dugoočekivani Registar hrvatskih branitelja biti gotov do početka idućeg mjeseca, odbacivši nagađanja da će biti gotov do 5. kolovoza.</p>
<p>Uoči 10. obljetnice vojno-redarstvene akcije »Oluja«, Kosor je s najbližim suradnicima posjetila oboljele branitelje koji se od PTSP-a liječe u Kliničkoj bolnici Dubrava te im u ime Vlade zahvalila na doprinosu u oslobođenju Hrvatske.</p>
<p>»Niste zaboravljeni. Činit ćemo sve da se što prije vratite iz rata u duši i da nitko nikad ne zaboravi vaš doprinos«, poručila je braniteljima.</p>
<p>Novinare je najviše zanimalo kad će biti gotov registar svih koji su branili Hrvatsku u ratu.</p>
<p>Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ovaj tjedan je intenziviralo taj posao, Povjerenstvo koje ga dovršava, prema riječima potpredsjednice Vlade, naišlo je na niz poteškoća.</p>
<p>O čemu se konkretno radi, ministrica nije željela govoriti. Spomenula je tek primjer da se neka imena istodobno pojavljuju na popisima MUP-a i MORH-a te da se zato registar dodatno pročešljava. O drugim poteškoćama s kojima su se susreli u izradi Registra više će govoriti na zajedničkoj prezentaciji s ministrima obrane i unutarnjih poslova, ali tek kad registar bude potpuno gotov. Na novinarsko pitanje zna li se barem hoće li konačna brojka biti blizu 450.000 koju su neki mediji već spominjali, ministrica je odgovorila da je riječ o nagađanjima. »Na povjerenstvu je da ujedini podatke MORH-a i MUP-a«, objasnila je ministrica, podsjećajući da je izrada registara dočekala sadašnji saziv Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 10 godina nakon »Oluje«. [M. F.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050803].
|
