NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050303].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 184880 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>HSLS na rubu političke provalije </p>
<p>HSLS je jedina stranka koja istodobno na nacionalnoj razini koalira s HDZ-om, ali u svoj klub zastupnika u Saboru učlanjuje Zlatka Kramarića, potpredsjednika LS-a, koji je u opoziciji / Formalno u vlasti, ali lavirajući prema opozicijskim strankama, HSLS je izgubio i ono što ga je desetljeće i pol držalo na političkoj pozornici - vjerodostojnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neobična tročlana koalicija HSLS-a, HIP-a i HSD-a, uspostavljena za izlazak na lokalne izbore u Zagrebu, ne prestaje izazivati pozornost javnosti, ali i drugih političkih stranaka. Ta je liberalno-desno-lijeva koalicija, sastavljena od ideološki suprotstavljenih stranaka, dosad najneobičniji politički potez uoči svibanjskih lokalnih izbora. U strankama koje surađuju s HSLS-om - prije svega HDZ-u - neugodno su iznenađeni suradnjom zagrebačkog HSLS-a s Miroslavom Tuđmanom i Zdravkom Tomcem. Razočaranje ne kriju ni u Liberalnoj stranci koja također u nekim gradovima i županijama izlazi na izbore u koaliciji s HSLS-om.</p>
<p>U HDZ-ovim kuloarima se doznaje da se njima nimalo ne sviđa suradnja koalicijskih partnera na nacionalnoj razini s tim marginalnim strankama, posebno s Tuđmanovim HIP-om. Koaliranje s ekstremnom desnicom nešto je što HDZ, kažu u toj stranci, nema namjeru tolerirati. Vrh HSLS-a bit će upozoren na neodrživost takve politike, bez obzira što je poznato kako u toj stranci lokalni ogranci imaju veliku slobodu odlučivanja.</p>
<p>Ali, ta neobična zagrebačka koalicija nije uzdrmala samo odnose HDZ-a i HSLS-a, nego je dovela u pitanje budućnost socijalnih liberala na hrvatskoj političkoj sceni. Tročlana koalicija sklopljena u Zagrebu, prema posljednjim istraživanjima, neće osobito utjecati na izborni rezultat, jer je svaka od tih stranaka ispod dva posto glasova, pa bi svi zajedno mogli propasti, ne prešavši prag potreban za koalicijske liste. No, ona je ipak bitna kao pokazatelj stanja u kojem se nekad snažni HSLS danas nalazi. Današnji je HSLS - predvođen Ivanom Čehokom i Đurđom Adlešić - rascjepkana stranka raznorodnih interesa, politika i ideologija, koju na okupu labavo drži još samo činjenica da bi svaka frakcija zasebno doživjela političku propast. Zbog toga danas u HSLS-u postoji podvojenost koju smo rijetko viđali u drugim strankama.</p>
<p>HSLS je jedina stranka koja istodobno, na nacionalnoj razini koalira s HDZ-om, ali u svoj klub zastupnika u Saboru učlanjuje Zlatka Kramarića, potpredsjednika LS-a, koji je u opoziciji. To čine zbog najave mogućeg stranačkog ujedinjenja, koje će na dnevni red u HSLS-u i LS-u doći nakon svibanjskih izbora, kada vide učinak njihovih koalicijskih lista na birače. Hoće li biračima uspjeti objasniti svoju političku poziciju istodobne suradnje s Tuđmanovim »preporoditeljima«, Tomčevim nacionalnim socijaldemokratima i Kramarićem, i u tome ostati uvjerljivi, teško je prognozirati.</p>
<p>Nejasne su poruke o koalicijskim partnerima odašiljali i na proteklim predsjedničkim izborima. Na njima je HSLS pokazao samostalnost, neuspješno kandidiravši Đurđu Adlešić, što mu koalicijski partneri nisu zamjerili. No, u drugom krugu dio je HSLS-a podržao Jadranku Kosor - ogranci iz Zadarske županije koje vodi potpredsjednik stranke Stanko Zrilić, dok je središnjica stranke ostala neutralna.</p>
<p>Posljednje izjave potpredsjednika HSLS-a Stanka Zrilića, uostalom, pokazuju posvemašnju neslogu u stranačkom vrhu o najvažnijim političkim pitanjima. Dok predsjednik HSLS-a Čehok i dio stranačkog vrha zastupaju politiku pune suradnje s Haaškim sudom, te se ne određuju negativno prema uhićenju Ante Gotovine, potpredsjednik Zrilić, prije nekoliko dana u Zadru, izjavljuje da je hajka na generala »bolesna i gnjusna«.</p>
<p>»Haaški sud je politički sud i nedopustivo je da Carla del Ponte ucjenjuje Hrvatsku po svijetu i drži političke govore«, rekao je Zrilić. Ta je njegova izjava još jedan pokazatelj da je HSLS zapravo stranka bez jasne politike prema najvažnijim pitanjima u ovom trenutku. Formalno u vlasti, ali lavirajući prema opozicijskim strankama, HSLS je izgubio i ono što ga je desetljeće i pol držalo na političkoj pozornici - vjerodostojnost. Njegovi su najvažniji čelnici, stranački predsjednici Dražen Budiša i Vlado Gotovac, u javnosti imali imidž vjerodostojnih političara, koji su se zauzimali za jasnu politiku. To su činili bez obzira na cijenu. Budiša je dva puta raskolio stranku zbog vlastitih načela, pa su tako nastali LS i Libra. Gotovac se zbog političkih načela razišao s Budišom te ostajao pri svojoj politici i kad je slabo prolazio na izborima.</p>
<p>Danas, čini se, u HSLS-u svatko čini što želi. Zaboravljeno je političko naslijeđe i kolika je cijena plaćena za poštovanje načela. Lokalni stranački lideri pokušavaju preživjeti na bilo koji način, baš kao i njihovi kolege na stranačkom vrhu. Sporazum koji je Darinko Kosor sklopio s Tuđmanom i Tomcem stoga je samo jedan od posljednjih čavala zabijenih u lijes nekad slavnog HSLS-a. Današnji HSLS kreće prema provaliji, unatoč dobrim namjerama nekolicine liberala koji žele preživjeti na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sud ne priznaje »slučajne« dokaze</p>
<p>Državno odvjetništvo nije zadovoljno time što u Zakonu o Uskoku nema predlaganih rješenja o uključivanju dvojice policajaca u tužiteljske timove, čija bi zadaća bila koordinacija rada policije i tužitelja / Zakonom reguliranu vezu Ureda s Poreznom upravom, carinom, financijskom policijom, deviznim inspektoratom i uredom za sprječavanje pranja novca u Državnom odvjetništvu ocjenjuju dobrom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno odvjetništvo zadovoljno je novim Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok) jer je, nakon nekoliko pokušaja, ipak u paragrafe upisana točna nadležnost toga odjela u čijoj je nadležnosti progon za najteža kaznena djela.</p>
<p>Uskok može postupati protiv počinitelja točno 30 kaznenih djela opisanih u Kaznenom zakonu, od zloporabe stečajeva, nelojalne konkurencije, davanja i primanja mita u gospodarskom poslovanju, do trgovine zlatom i izbjegavanja carinskog nadzora. U katalogu nadležnosti Uskoka su i trgovina ljudima, pranje novca, zloporaba opojnih droga, otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, te udruživanje u zločinačke organizacije.</p>
<p>Međutim, Državno odvjetništvo nije zadovoljno time što u Zakonu o Uskoku nema predlaganih rješenja o uključivanju dvojice policajaca u tužiteljske timove, čija bi zadaća bila koordinacija rada policije i tužitelja.</p>
<p>»Pogrešno smo shvaćeni kad smo tražili te ljude za koordinaciju s policijom. To se činilo kao da tražimo da potpuno uzmemo pod svoje kompletan rad policije«, objašnjava Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika.</p>
<p>»Bio nam je cilj da dobru suradnju s policijom pojačamo dvojicom ljudi koji bi i policiji prenosili namjere Državnog odvjetništva u konkretnim predmetima i time pomogli da se policajci specijaliziraju za rad na predmetima koje Uskok obrađuje«, kaže Novoselec.</p>
<p>Drugi razlog za nezadovoljstvo novim propisom objasnio je Vjesniku Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik: »Tražili smo da zakon jasno kaže koliki je domet dokaza prikupljenih od tzv. podmetnutog suradnika koji ozvučen snima razgovore s osobama na koje se sumnja da su počinile ili pripremaju počinjenje kaznenih djela iz Uskokove nadležnosti. Velik nam je problem u praksi praksa sudova da dokaze prikupljene na taj način ne priznaju na sudu, posebno ako se u istrazi za, recimo, šverc cigaretama dozna da je osumnjičena osoba počinila i ubojstvo. Vrhovni sud je već nekoliko puta odbacio takve dokaze tvrdeći da je valjan samo onaj koji je skupljen u prilog djela iz nadležnosti Uskoka, a ne i za druga kaznena djela na koja se istragom slučajno naiđe«. Za efikasnost Uskoka dobrim se rješenjem smatra i Zakonom regulirana veza s Poreznom upravom, carinom, financijskom policijom, deviznim inspektoratom i uredom za sprječavanje pranja novca. </p>
<p>Time je državnoodvjetnička ruka produljena za stručnost tih dijelova Ministarstva financija, a i njima je dano sredstvo reagiranja na nezakonite pojave na koje mogu te službe naići. Uskok može sam procijeniti ima li u dojavljenim pojavama elemenata kaznenog djela koje opravdava njihov rad po službenoj dužnosti.</p>
<p>U Zakonu o Uskoku nije prošao ni prijedlog da se dijelom mijenja i Zakon o sudovima, čime bi se omogućilo osnivanje posebnih odjela u kaznenim dijelovima redovnih sudova čiji bi se suci specijalizirali za Uskokove predmete. Naime, pokazalo se da zbog razlike u plaćama (u korist tužitelja koji rade kao u Uskoku) mnogi suci, s nižim plaćama od državnih odvjetnika teško prihvaćaju te spise i, primijećeno je, rješavaju ih u skladu s tom frustracijom. No, taj prijedlog nije prošao i ostavljen je za neke buduće zakonske reforme.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Manje od trećine Hrvata vjeruje u koristi od EU-a, većina želi euro</p>
<p>Da bi ulazak Hrvatske u EU bilo loše rješenje za zemlju smatra 24 posto građana, a čak 41 posto ih tvrdi da to ne bi bilo ni dobro, niti loše / Od gubitka nacionalnog identiteta strahuje 48 posto ispitanika u nas / Čak 77 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da članstvo u Uniji nosi više teškoća poljoprivrednicima / Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj strahuje od sve manje upotrebe svog jezika u ujedinjenoj Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Manje od trećine Hrvata vjeruje da će im članstvo u Europskoj uniji donijeti dobrobiti, pokazuju rezultati Eurobarometrova istraživanja, koje je Izaslanstvo Europske komisije u Zagrebu objavilo u srijedu. Naime, na pitanje bi li članstvo u EU za vašu zemlju bilo dobro, samo je 30 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo potvrdno. Njih 24 posto smatra da bi ulazak Hrvatske u EU bilo loše rješenje za zemlju, a čak 41 posto ih tvrdi da to ne bi bilo »ni dobro, ni loše«. </p>
<p>Ovaj je rezultat oprečan ishodu istraživanja u Uniji, u kojoj čak 56 posto ispitanika tvrdi da je članstvo u EU koristilo njihovoj matičnoj zemlji, a samo 13 posto njih kaže kako joj to nije koristilo, dok 20 posto tvrdi da to nije ni koristilo, niti štetilo njihovoj matičnoj domovini. </p>
<p>Istraživanje Eurobarometra, 62. po redu, provedeno je u listopadu i studenom prošle godine u 25 članica EU-a i kandidatima, te na sjevernom dijelu Cipra. Njime je bilo obuhvaćeno oko 30.000 ispitanika starijih od 15 godina, od čega tisuću u Hrvatskoj.</p>
<p>Galopirajući euroskepticizam u Hrvatskoj vidljiv je i kada je u pitanju bojazan od gubitka nacionalnog identiteta, od čega strahuje 48 posto ispitanika u nas. Ipak, ohrabruje podatak da od gubitka nacionalnog identiteta istodobno ne strahuje 46 posto ispitanih Hrvata. U Dvadesetpetorici toga se plaši 42 posto ispitanika, dok njih 54 posto tvrdi da ne strahuje od gubitka nacionalnog identiteta. K tome, više od polovice ispitanika u Hrvatskoj strahuje od sve manje upotrebe svog jezika u ujedinjenoj Europi. S druge strane, u EU od toga strahuje 40 posto ispitanika, dok ih 56 posto tvrdi da se ne plaši gubitka svoga jezika.</p>
<p>Razlike između ispitanika u Hrvatskoj i onih u EU vidljive su i kada je riječ o identitetu Unije. Naime, dok u EU polovica ispitanika pozitivno gleda na identitet te integracije, a samo njih 15 posto negativno, u Hrvatskoj se pozitivno o identitetu EU-a izjašnjava samo 36 posto ispitanika, a negativno 22 posto. Pritom slobodu putovanja, studiranja i rada bilo gdje u Uniji kao najvažniju odrednicu te integracije ističu i ispitanici u EU (53 posto) i oni u Hrvatskoj (44 posto). </p>
<p>Zanimljivo je da se podjednak broj ispitanika, 52 posto, i u Hrvatskoj i u Uniji boji gospodarske krize. Još veći postotak ispitanika, 71 posto u Hrvatskoj i 74 posto u EU, strahuje od prijenosa radnih mjesta u druge članice integracije, u kojima je cijena rada manja. Čak 77 posto ispitanika u Hrvatskoj i njih 65 posto u EU vjeruje da članstvo njihove zemlje u Uniji nosi više teškoća poljoprivrednicima. Više od tri petine Hrvata (62 posto) strahuje da će im ulazak u EU donijeti kraj kune kao nacionalne valute. Unatoč tome, većina hrvatskih ispitanika, njih 63 posto, zalaže se za Europsku monetarnu uniju (EMU), s eurom kao jedinstvenom valutom, dok se tome protivi 29 posto. Isti postotak podupire euro i u EU.</p>
<p>Kontradikcija u odgovorima hrvatskih ispitanika vidljiva je i kada je riječ o drugim segmentima integracije unutar Unije. Naime, dok većina naših ispitanika ne vjeruje da će im ulazak zemlje u Uniju donijeti dobro, velika većina njih istodobno se zalaže za zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku unutar te integracije, kao i zajedničku useljeničku i politiku azila. Velika većina Hrvata zagovara i zajedničke vojne snage Unije za brzo djelovanje, zatim zajedničkog ministra vanjskih poslova i zajedničkog predstavnika EU-a u Vijeću sigurnosti UN-a. Štoviše, potpora integraciji u tim je segmentima u Hrvatskoj čak i veća nego u EU. Veći postotak ispitanika u nas od onih u EU podržava i zajednički europski Ustav, kao i nastavak širenja EU-a. </p>
<p>Autori istraživanja iz svega toga zaključuju da su stavovi o Uniji među hrvatskim građanima još nepostojani, te da na njih u znatnoj mjeri utječu dnevni događaji. Jedan od glavnih uzroka rasta euroskepticizma u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana autori vide u »tabloidnom« dnevnom tisku, za koji smatraju da »većinom ne zastupa određeni stav prema EU, nego nastoji pronaći što jače naslove, pa se često pretvara u oglasne ploče za euroskeptike«. </p>
<p>Najveće povjerenje u Crkvu i vojsku</p>
<p>U Hrvatskoj se više od polovice ispitanika smatra najprije državljanima Hrvatske, pa tek onda Europljanima, dok više od trećine ispitanika u sebi vidi samo hrvatske državljane, pokazuje istraživanje Eurobarometra. Istraživanje pokazuje i da hrvatske građane najviše zabrinjava nezaposlenost, za kojom slijede opći gospodarski uvjeti, kriminal i inflacija. Među hrvatskim je strahovima razmjerno malo zastupljen terorizam, kao i strah od imigranata.</p>
<p>Gledano po institucijama, najviše povjerenja u hrvatskom društvu uživaju dobrotvorne udruge, kojima vjeruje 73 posto ispitanika. Nakon njih, povjerenje društva najveće je u vojsku (62 posto) i vjerske ustanove (60 posto). Najmanje povjerenja Hrvati imaju u političke stranke (samo sedam posto), a slabo je zastupljeno i pravosuđe, Vlada, Sabor, velike tvrtke i sindikati.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ne zub za zub, nego glava za zub</p>
<p>Amerikanci sada pušu i na hladno. Bolna lekcija iz 2001. naučila ih je da pažljivije i preciznije koriste svoje obavještajno-dojavne resurse. Podaci koje su prikupile američke sigurnosno-obavještajne agencije upozoravaju da Al Qaida ipak nije odustala od otimanja putničkih aviona</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>fran.visnar@vjesnik.hr</p>
<p>Koliko su realne najave da Al Qaida namjerava ponovo udariti po ciljevima na američkom tlu? Teško je vjerovati da bi rigorozne sigurnosne mjere diljem SAD-a te višeslojno pokrivanje američkog zračnog prostora dopustile propust, nemar i iznenađenje poput onog prije četiri godine. </p>
<p> Stoga je onako spektakularan napad kao 11. rujna 2001. jednak pojavi krda bizona na štulama negdje u New Yorku, Washingtonu ili Chicagu. Bilo koji putnički zrakoplov koji bi se iznenada »oteo kontroli« američki lovci odmah ruše. Barijere u zračnim lukama su takve da teroristi mogu eventualno doći samo pred ulaz putničkih terminala i raznijeti se, kao što čine u Iraku, Libanonu ili na palestinskim samoupravnim područjima.</p>
<p>Amerikanci vjeruju da je strateško iznenađenje istim sredstvima i metodama kao 11. rujna svedeno na minimum i procjenjuju da Al Qaida u Sjevernoj Americi više nema onolik broj »kvalitetnih« terorista spremnih za »nemoguće operacije« poput onih u Washingtonu i New Yorku. Al Qaida trenutačno svu svoju moć i domišljatost demonstrira u Iraku. Dosta je vjerojatno da se i atentat na bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja može pripisati toj terorističkoj mreži. U njegov automobil i pratnju zaletio se »kamiondžija«, vozač-samoubojica s barem 350 kilograma eksploziva. Način planiranja, izbor sredstva (tip kamiona koji se često viđa na ulicama Bejruta) i obavještajni podaci o Haririjevu kretanju ukazuju na Al Qaidine prste.</p>
<p>Al Qaida je imala motiv za ubojstvo Rafika Haririja. On je kao sunitski musliman otvoreno surađivao s libanonskim kršćanima koje Osama bin Laden smatra američkom ekspoziturom. Istodobno, Hariri je u zemlji, ali i u Saudijskoj Arabiji, sagradio svoj neovisni financijski imperij te odbio bilo kakvo izravno ili neizravno materijalno pomaganje Al Qaidi. Sirijske tajne službe koje operiraju u Libanonu ubijaju pak drukčije. Njihov specijalitet su klasični automobili-bombe (bez samoubojica) koji se aktiviraju daljinski, zatim otrov, na primjer u pjeni za brijanje ili nekoj kremi za njegu kože, metak u potiljak iz oružja s prigušivačem, insceniranje ulične pljačke i sl.</p>
<p>Iako Amerikanci uporno tvrde da je Sirija glavno zapovjedno središte pobune u Iraku i opskrbljivač tamošnjeg terorističkog lanca oružjem, činjenice govore da gotovo sve svoje akcije iračke pobunjeničke skupine i Al Qaidin pouzdanik Abu Musab al Arqawi temelje na »unutarnjim zalihama«. Iz neshvatljivih razloga američka vojska je dopustila da iza sloma Saddamova režima iz brojnih skladišta nestanu vojni i industrijski eksplozivi. Istodobno, Amerikanci nisu na vrijeme pronašli goleme količine avionskih bombi (ruske i francuske proizvodnje) koje je 20 godina marljivo skladištilo iračko ratno zrakoplovstvo. U proteklih godinu dana upravo su te avio-bombe (od 250 i 500 kilograma) glavno sredstvo velikih atentata u Iraku, a osobito u Bagdadu i široj okolici. Al Qaida ih uspješno prepravlja, postavlja na kamione i druga vozila te aktivira pritiskom na gumb. Među njezinim operativcima u Iraku i Libanonu trenutačno je vrlo popularna pjesma skupine Chemical Brothers »Pritisni gumb« (»Push the Button«) s obzirom na to da tim riječima samoubilački komandosi u 99 posto slučajeva odlaze u smrt.</p>
<p>Amerikanci sada pušu i na hladno. Bolna lekcija iz 2001. naučila ih je da pažljivije i preciznije koriste svoje obavještajno-dojavne resurse. Podaci koje su prikupile američke sigurnosno-obavještajne agencije (za razliku od prije 11. rujna, danas usko surađuju) upozoravaju da Al Qaida ipak nije odustala od otimanja putničkih aviona. Stoga i dalje novači pilote (i civilne i vojne) te ih podvrgava posebnom režimu obuke. </p>
<p> Prvo pravilo je što manje pričati o strateškom zadatku da bi pripreme ostale do kraja nedostupna tajna. Drugo pravilo je savršena fizička kondicija. Kandidati za samoubilačke misije u kojima se putnički zrakoplov pretvara u vođeni projektil moraju paziti na ishranu i svakodnevno fizički vježbati (da budu brzi i pokretljivi). Moraju imati jake ruke i noge (vježbaju i tehnike udaranja glavom) da bi što prije svladali posadu aviona kojim se namjeravaju poslužiti.</p>
<p> U odjeću ušivaju pomoćno hladno oružje koje nije načinjeno od metala (bambusove štapiće s oštrim vrhom, duguljaste igle od slonovače), a pogodno je za onesposobljavanje posada i njihove sigurnosne pratnje. </p>
<p>U takvoj Al Qaidinoj školi svatko mora biti spreman »neprijatelju« probosti oči ili vrat ili nekim drugim zahvatom izazvati paralizirajuću bol, te prodrijeti u pilotsku kabinu.</p>
<p>Uspostavom kontrole nad suvremenim putničkim zrakoplovom praktički nenaoružani teroristi dobivaju iznimno opasno oružje: avion s najmanje 20.000 litara kerozina koji razvija <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 850 kilometara na sat. U fazi pikiranja to je zapravo projektil koji u sekundi prevaljuje 240 metara, ima između 60 do 120 tona ukupne težine, u trenutku udara u cilj ima ekvivalent razaranja ravan bojnoj glavi od 500 kilograma TNT-a. </p>
<p> Ubuduće, sigurnosne mjere unutar SAD-a samo će se pooštriti, a preventivna zaštita američkog tla proširiti praktično na cijeli svijet, pri čemu neće biti zaobiđena ni Hrvatska. Tendencija da će zbog kompliciranih sigurnosnih propisa i novih identifikacijskih procedura prekooceanski avioprijevoz postati još dulji i skuplji nimalo ne ohrabruje, iako suvremena američka protuteroristička doktrina glasi: »Ne zub za zub, nego glava za zub«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska vjerodostojnost</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Hrvatski državni vrh</p>
<p> - Stjepan Mesić, Ivo Sanader i Vladimir Šeks - uputili su pismo Sudu u Haagu u kojem na 150 stranica detaljno opisuju sve što su hrvatske vlasti učinile da lociraju Antu Gotovinu. Ono najvažnije što je Europa od Hrvatske tražila, vjerodostojnost, time je potvrđena., jer su tri najodgovornija političara u državi detaljno opisala sve što su nadležna tijela poduzela i indicije koje ukazuju gdje bi se general mogao nalaziti.</p>
<p> Ako je suditi po informacijama koje dolaze od državnog vrha Gotovina u Hrvatskoj nije, pa naša država samo treba pokazati da je spremna na punu suradnju, koja znači - sklopiti mozaik koji bi pomogao da se general locira. »Ili Gotovina u Haagu, ili od pregovora ništa«, pogrešna je teza koju najčešće plasiraju oni koji Hrvatskoj ne žele dobro i kojima je cilj da pregovori ne započnu 17. ožujka.</p>
<p>I sam hrvatski predsjednik je jasno u Bruxellesu rekao da Gotovina nije mogao biti uhićen, jer nije u Hrvatskoj. Haag, pa i Bruxelles će imati razumijevanja za to, samo ako se iz pisma trojice hrvatskih dužnosnika vidi da su poduzete sve mjere koje je međunarodna zajednica tražila. Hrvatska pokazuje vjerodostojnost i nema govora da je riječ o igri s figom u džepu. U tome se slažu i sadašnji premijer i vođa oporbe i predsjednik države i predsjednik parlamenta, ljudi različitih političkih opcija, jedinstveni u tvrdnji da Hrvatska poštuje sve zahtjeve Bruxellesa. </p>
<p>Bilo bi idealno da se u sljedeća dva tjedna riješi i slučaj Gotovina, ali ako i do toga ne dođe, nema zapravo razloga da pregovori budu odgođeni. Potraga za Gotovinom bit će ionako nastavljena, a Hrvatska će imati obvezu daljnje suradnje s Haagom. Za očekivati je da će te argumente poštivati i Carla del Ponte. I druge države koje nešto znaju o Gotovini trebaju pomoći Hrvatskoj, jer se jedino punom suradnjom svih europskih država Ante Gotovina može naći u Haagu.</p>
<p>Ako Haag ima dokaza da je Gotovina u Hrvatskoj ili da ga netko u Hrvatskoj štiti bilo bi pravedno da se to jasno i kaže. Međutim, ako Gotovina nije u Hrvatskoj, a sve ukazuje da nije, onda krivicu ne treba svaljivati na Hrvatsku. Pismo hrvatskih dužnosnika Haagu dolazi u pravom trenutku i treba vjerovati da će ono otvoriti hrvatski put za Bruxelles.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Barbarska navada</p>
<p>GORDANA TINTOR</p>
<p>Američki protivnici smrtne kazne, posebno one nad malodobnicima, nazivaju ukidanje smaknuća nad mlađima od 18 godina »nacionalnom pobjedom«. Pobornici »primjerene kazne za savezne zločine« brane pak pravo obitelji žrtava na pravdu, insinuirajući ponekad da bi potpuno ukidanje najteže kazne na neki način čak i ohrabrilo ubojice i počinitelje teških zločina.</p>
<p>Sjedinjene su Države već godinama pod paljbom kritika zbog postojanja smrtne kazne u 38 saveznih država te zbog smaknuća malodobnika dopuštenih čak u 19 država. Na međunarodnim forumima i u svjetskim medijima Ameriku se često uspoređuje s onim zemljama »manjkave demokracije« kakve se osuđuju u izvješćima State Departmenta o kršenju ljudskih prava - s Kinom, Kongom, Iranom, Nigerijom i Saudijskom Arabijom. Dok se protivnici i zagovornici tog okrutnog načina kažnjavanja žestoko sukobljavaju javnim argumentima, organizacije za obranu ljudskih prava podsjećaju da u američkim zatvorima još oko 3700 ljudi čeka smaknuće.</p>
<p>Osobito je barbarsko smaknuće djece prijestupnika, upozoravaju mnogi. Najnovija odluka američkog Vrhovnog suda važna je ne samo za buduće počinitelje teških zločina nego i za 72 osuđenika koja u tzv. hodnicima smrti čekaju na smaknuća. Ne treba zaboraviti i da je SAD, uz Somaliju, jedina zemlja članica Ujedinjenih naroda koja nije ratificirala Konvenciju o pravima djece kojom se zabranjuju smaknuća. Americi ne služi na čast ni podatak da je od svih smaknuća malodobnika u proteklo desetljeće njih dvije trećine počinjeno upravo na njezinu teritoriju te da su većina pogubljenih prijestupnika ispod 18 godina - crnci.</p>
<p>Dok se protivnici smrtne kazne nadaju da je odluka Vrhovnoga suda »još jedan korak u potpunom iskorjenjivanju te okrutne prakse«, ostaje činjenica da čak 66 posto Amerikanaca podržava smrtnu kaznu. Kako tvrde ugledni branitelji ljudskih prava, Sjedinjene Države dozvolom za ubijanje djece-prijestupnika umanjuju vlastite tvrdnje da su »napredna snaga u obrani ljudskih prava«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>»Njemački sindrom« u gledanju Engleza na Hrvatsku</p>
<p>Engleska politika od nas traži da zaboravimo svoju povijest iz Drugog svjetskog rata, pa i iz Domovinskog rata, a oni nama broje svaki eritrocit i svaki pomak koji im je sumnjiv. Njima je hvatanje našega generala Gotovine važnije od neuhvaćena 22 agresorska srpska zločinca. Ostavljaju dojam da oni čine sve kako bismo mi »pričekali« Srbiju s kojom bismo trebali zajedno ući u Europsku uniju. Ako tako nije, imaju se priliku prvi put iskupiti za sve što su učinili Hrvatskoj</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Zašto službena politika Velike Britanije, bolje reći Engleske, Hrvatskoj općenito nije sklona? A Srbiji jest, bez obzira na grijehe.</p>
<p>Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske Monarhije, a Srbija nije. Srbija je bila u ratu s tom Austro-Ugarskom Monarhijom i našla se na pobjedničkoj strani Antante. Ali još prije toga, Srbija je bila jedina državica koja je poslušala Engleze i nije dopustila Njemačkoj da preko njezina teritorija gradi prugu Berlin – Bagdad. To je Engleskoj tada mnogo značilo – da može nesmetano djelovati na Srednjem istoku koji je bogat naftom.</p>
<p>Ne smije se smetnuti s uma da su kralj Petar i tadašnja jugoslavenska vlada našli utočište u Londonu (na vlastiti trošak). Englezi nisu ni približno jednakim očima prosuđivali nedićevsku kvislinšku ulogu u Srbiji i onu Pavelićevu u Hrvatskoj. Poznato je da su Nijemci strijeljali stotinu đaka u Kragujevcu za ubijenog svog vojnika. Židovi su brzom akcijom »riješeni« na Banjici, ali priča se samo o Hrvatskoj, u kojoj je možda doista bilo težih i sustavno vođenih tortura i zločina, ali zločin je zločin.</p>
<p>Zato je i Domovinski rat, koji smo prihvatili kao nužnu obranu, stalno bio pod antipatijom glavnih čimbenika međunarodne zajednice jer su Srbi kroz svoju staru i noviju diplomaciju, od koje su uvijek Hrvate držali podalje, krivotvorili istinu. Bolje reći, međunarodna je zajednica žmireći prihvaćala podatke kao »zdravo za gotovo«.</p>
<p>Kad su vidjeli da mi nismo »mačji kašalj« i da će rat potrajati, što bi moglo ugroziti i njihove interese, onda su učinili isto što i s Titom, koga su najprije napadali, zatim pomagali, a prestali pomagati četnicima Draže Mihailovića. Svejedno su nakon rata htjeli razvlastiti komuniste, ali to više nisu mogli.</p>
<p>Bleiburg je bio kruna svega. Engleskom savezničkom zapovjedništvu, nakon pregovora s puno obećanja, predalo se na tisuće hrvatskih i drugih vojnika na teritoriju Austrije. Nakon toga je englesko zapovjedništvo učinilo najveći presedan u svojoj vojničkoj tradiciji, protivan ne samo ženevskoj konvenciji nego i ljudskim pravima: predalo je zarobljene vojnike i civile koji su s njima pobjegli izravno partizanima – osvetnicima.</p>
<p>Na tisuće njih ubijeno je odmah, a ostali su krenuli na Križni put bez vode i hrane, tjerani poput stoke. Zna se da ih je malo preživjelih. Ni njemački vojnici nisu prolazili takve strahote. Bile su one rezervirane samo za Hrvate, koji su kao engleski zarobljenici bez milosti predani u ruke srpskih jedinica partizanske vojske željne osvete.</p>
<p>Jednostavno, engleska politika stalno drži Hrvatsku na oku, uostalom kao i Njemačku. Njemačku, koja joj je sada saveznica u ujedinjenoj Europi. Engleska se ne može osloboditi »njemačkog sindroma« i Hrvatske u njemu.</p>
<p>Kako misli graditi povjerenje u Europi? Od nas se traži da zaboravimo svoju povijest iz Drugog svjetskog rata, pa i iz Domovinskog rata, a oni nama broje svaki eritrocit i svaki pomak koji im je sumnjiv. Njima je hvatanje našega generala Gotovine važnije od neuhvaćena 22 agresorska srpska zločinca.</p>
<p>Ostavljaju dojam da čine sve kako bismo mi »pričekali« Srbiju s kojom bismo trebali zajedno ući u Europsku uniju. Ako tako nije, imaju se priliku prvi put iskupiti za sve što su učinili Hrvatskoj!</p>
<p>Antifašistička borba 1941. potekla je iz Hrvatske. Srbija se u nju uključila tek u drugoj polovici 1944. Glavnina partizanskih jedinica sastojala se od Hrvata i Srba iz Hrvatske te od Slovenaca u Sloveniji. I sad, zašto se nama u račun ubrajaju samo ustaške postrojbe kojih je bilo malo, a ne i puno veći dio antifašističkih boraca? Zato što je nekomu stalo da smo stalno pod nametnutom krivnjom. Kao da je nepoznata rabota četnika Draže Mihailovića ili Rupnikovih bjelogardijaca u Sloveniji, balista na Kosovu, itd.</p>
<p>Italija je bila kolijevka fašizma, kao i Njemačka nacizma, ali neki to sve sublimiraju prema Hrvatskoj. Bugarska i Rumunjska, dakako i Mađarska, imale su nacističke režime i nisu imale aktivnih antifašističkih jedinica kao mi – jedini u Europi, osim pokreta otpora u Francuskoj. U Italiji su se pojavili partizani tek nakon kapitulacije.</p>
<p> Najlakše je maloj i gospodarski slaboj državi prišiti grijehe velikih. Ali do kada? Mi smo, dakle, jedina ribica u mreži spletki nekih u Europi.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>To je srpsko-hrvatsko-slovenački a ne hrvatski jezik</p>
<p>Točna je tvrdnja g. Igora Rajkovića da je i u »doba Jugoslavije« jezik bio ustavna kategorija, samo s tom razlikom što to nije bio »hrvatski jezik«, niti jezik Hrvatica i Hrvata, pa niti jezik Hrvatskoga Naroda. Tisuće i tisuće Hrvatica i Hrvata potpisalo je »Izjavu hrvatskih intelektualaca o hrvatskom jeziku« kao hrvatski oporbeni i prosvjedni politički čin</p>
<p>HRVOJE ŠOŠIĆ</p>
<p>Gospodin Igor Rajković u Vjesnikovoj rubrici Pisma od 25. veljače pod naslovom »Velikosrpske manipulacije s nazivom i uporabom hrvatskog jezika« osporava moju tvrdnju da je tek u Republici Hrvatskoj s božićnim Ustavom od 22. prosinca 1990. »hrvatski jezik« postao ustavna kategorija. S izvođenjem da je i u »doba Jugoslavije« hrvatski jezik bio ustavna kategorija (pojačava svoju tvrdnju uskličnikom).</p>
<p>Tisuće i tisuće Hrvatica i Hrvata potpisalo je »Izjavu hrvatskih intelektualaca o hrvatskom jeziku« (redaktor i suautor prof. Tomislav Ladan, 28. prosinca 1988.). Samo u jednom danu na inicijativu dr. Ante Korljana i preuzvišenoga gospodina nadbiskupa, metropolita Ante Jurića, ispred splitskih crkava više od osam tisuća Hrvatica i Hrvata pridružilo se svojim potpisima toj izjavi kao hrvatskom oporbenom i prosvjednom političkom činu.</p>
<p>U toj se izjavi izrijekom upozorava »da je bio i Vidovdanski ustav«, kojim je bila nametnuta i odredba o »srpsko-hrvatsko-slovenačkom jeziku« (Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 142 A od 28. lipnja 1921., čl. 3. Ustava). Zato je točna tvrdnja gospodina Igora Rajkovića da je i u »doba Jugoslavije« jezik bio ustavna kategorija, samo s tom razlikom što to nije bio »hrvatski jezik«, niti jezik Hrvatica i Hrvata, pa niti jezik Hrvatskog Naroda (i blaženi hrvatski kardinal mučenik, dr. Alojzije Stepinac, pisao je Hrvatski Narod velikim početnim slovima), a onda niti jezik svih ostalih hrvatskih pučana, bez obzira na nacionalnost.</p>
<p>A što je to »hrvatski jezik« piše u »Izjavi« od 30. prosinca 1988.:</p>
<p>»Hrvatski je jezik temeljna sastavnica hrvatskoga naroda i postoji od kada postoji hrvatski narod« (točka 1. »Izjave«). U točki 14. piše da je »hrvatski jezik«, uz to što je »konstitutivni element hrvatskog nacionalnog bića i svakog Hrvata, ujedno i bitan , nedodirljiv dio suvereniteta i identiteta hrvatskoga naroda«.</p>
<p>U vezi sa stavom gospodina Rajkovića, još i prethodno upozorenje da niti sintagma »hrvatski standardni jezik« nije hrvatska državna ustavna kategorija.</p>
<p>Međutim, hrvatski jezik jest jezik cijenjene hrvatske književnice Rudan i uglednoga hrvatskoga književnika Ferića, laureata godišnje nagrade jednog hrvatskog dnevnog lista, samo što je to hrvatski prostački jezik, hrvatski jezik ulice, ili kako se kaže – hrvatski vulgarni jezik, ali ipak jest hrvatski jezik.</p>
<p>A hrvatski jezik nije, i u njega ne ulazi »šporet« ili »sport« (kako se usudio govoriti i bivši hrvatski ministar »športa« Račanove vlade i član stranke predsjednika Hrvatskog sabora). Inače (prigovara se u javnosti uzaludno), najprije predsjednik Hrvatskoga državnoga sabora pa Hrvatskoga sabora, ing. Zlatko Tomčić nam usput u Hrvatskomu saboru govori i pomalo i »lepo« srpski, kršeći tako hrvatski ustav.</p>
<p>U hrvatski jezik ne ulazi i nije njegov sastavni dio niti termin (stručna i znanstvena riječ) »kapital« – hrvatski glavnica. Kapital postoji u tom liku samo u srpskom jeziku (i njemački je das Kapital, a to je već drugi lik, kao i capital). U hrvatski jezik ne ulaze niti srpske riječi kao »ekonomija« (grčki ima drugi lik) – hrvatski je »gospodarstvo« i u službenom nazivu ministarstva (grčki ima drugi lik) / »ekonomist«, »ekonomski«.</p>
<p>Kao prethodno znanstveno, političko, ustavno, pravno i jezikoslovno pitanje, i pitanje temeljnoga hrvatskoga nacionalnoga interesa, postavlja se i pitanje protuustavnosti sintagme »hrvatski standardni jezik«, s mojom obvezom šireg dokazivanja u tisku. (Tekst »Izjave hrvatskih intelektualaca o hrvatskom jeziku«, s faksimilom intervencija Tomislava Ladana vidjeti u knjizi dr. Hrvoja Šošića: »Istine o dr. Franji Tuđmanu«, Zagreb, 2004., treći dio, str. 2446. – 2461.).</p>
<p>Autor je doktor gospodarskih znanosti, osnivač HDZ-a, bivši saborski zastupnik, leksikograf.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Cijela škola grije se na minus 20 s dvije sobne peći i kaminom </p>
<p>»Da bismo imali sobnu temperaturu i u hodniku, učionice su cijelo vrijeme otvorene«, kaže učitelj drugog razreda Drago Karlović / Neki učenici imali su u prvom polugodištu i po pedeset sati opravdanih izostanaka s nastave</p>
<p>Škola u Dragonošcu, na rubu općine Novi Zagreb, jedna je od područnih škola OŠ Brezovica. U njoj se obrazuju djeca tijekom prve četiri godine školovanja. </p>
<p>Međutim, ono što tim mališanima zadaje najviše nevolja nisu domaće zadaće, nego nepodnošljivo hladne učionice tijekom cijele zime, a pogotovo u posljednje vrijeme, kada se jutarnje temperature spuštaju i na minus 20 stupnjeva Celzija. Škola, naime, nema centralno grijanje, nego se sve školske prostorije griju s dvije sobne peći i jednim kaminom.</p>
<p> »Sobna peć grije 60 do 70 'kvadrata'. Da bismo imali sobnu temperaturu u hodniku, učionice su cijelo vrijeme otvorene«, kaže učitelj drugog razreda Drago Karlović i dodaje: »Pećima koje su nabavljene prije četiri godine vijek trajanja je pri kraju, s njih otpada šamot. Ali to nije jedini problem. Stolarija je stara četrdeset godina pa puše na sve strane«. </p>
<p>Boravak u takvim uvjetima loše utječe na zdravlje učenika, a o tome svjedoči broj izostanaka s nastave. Učitelj Karlović kaže kako su neki učenici imali u prvom polugodištu i po pedeset sati opravdanih izostanaka s nastave. Temperatura u razredima neujednačena je, tako da je djeci koja sjede do peći prevruće, a onima koji sjede do smrznutih prozora, nepodnošljivo je hladno. »U posljednje vrijeme sva djeca sjede na sredini razreda, mičemo ih i od prozora i od peći. Kad pišu testove, ipak ih moramo nakratko razdvojiti«, objašnjava učiteljica trećeg razreda Branka Smolković Cerovski. </p>
<p>Nastava za četiri razreda odvija se u dva turnusa u dvije učionice. Učionicu u prizemlju grije veliki, stari kamin, a ona na prvom katu grije se pomoću sobne peći. Još jedna peć nalazi se u zbornici, koja je također cijelo vrijeme otvorena kako bi se ugrijale kuhinja i blagovaonica. Loži se tijekom cijele noći, i vikendom. »Uz to što ložimo tijekom nastave, nakon što djeca popodne odu doma domarka naloži još jednom, pa onda opet između ponoći i jedan sat, te ujutro oko 4.30«, objašnjava Drago Karlović. Kaže kako se u posljednje četiri godine Gradskom uredu za obrazovanje i šport stalno šalju zahtjevi za rješavanje ovog problema, te da nikada nije rečeno »ne«, nego »bit će«. </p>
<p>»Imamo razumijevanja i strpljenja, a drugog izbora ni nemamo. Stručnjaci koje je poslao Grad ocijenili su da se grijanje može uvesti. Za sve je potrebno oko 150 tisuća kuna«, kaže Karlović, dodajući da se ovdje radi o nepoštivanju prava djeteta. </p>
<p>Tako Vid i Kristina iz trećeg razreda, koji sjede pored peći, jednako ispaštaju kao i Katarina, Petra, Ana i Mihaela, njihove kolegice koje sjede do prozora – sa šalom oko vrata.</p>
<p>»Ne sumnjam u namjere nadležnog gradskog ureda, ali 'i pas je krepao od lijepih riječi'«, zaključuje Drago Karlović.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ivica Lazanja rekao je kako su osnovne škole tek od 2002. godine u nadležnosti Grada, te da se od tada nisu mogli riješiti svi problemi koje imaju. Smatra kako bi najbolje bilo pričekati plinofikaciju ovog područja, ali da će najvjerojatnije biti uvedeno grijanje na loživo ulje. Točno vrijeme uvođenja, međutim, nije mogao odrediti. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Krajem godine počinje izgradnja bazena na Sveticama</p>
<p>Kompleks će u zatvorenom dijelu imati tri bazena – veliki olimpijski, školski bazen i bazen za malu djecu, rekao je Vjesniku pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja / Do 2007. godine Svetice bi, sa stadionom, atletskim stazama, rukometnim domom, teniskim terenima i bazenima postale najveći sportski kompleks u Zagrebu / Uz bazene na Sveticama, u programu izgradnje kapitalnih sportskih objekata za 2005. su i dovršetak Stadiona Maksimir, početak gradnje Doma rukometa na Sveticama...</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja rekao je u srijedu da će krajem godine početi izgradnja kompleksa bazena na Sveticama, vrijednog pedesetak milijuna kuna. Kompleks će u zatvorenom dijelu sadržavati tri bazena – veliki olimpijski, školski bazen i bazen za malu djecu. Uz zatvorene bazene, na Sveticama će se izgraditi i jedan otvoreni bazen. </p>
<p>Gradski ured za obrazovanje i sport predložio je Gradskom uredu za izgradnju grada prijedlog projektnog programa pa je raspisan arhitektonski natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje. Rok za prijave istječe za mjesec dana. »Kad se izabere idejno rješenje, prikupit će se izvedbena i projektna dokumentacija i izabrati izvođač radova«, rekao je Lazanja i dodao da početak radova očekuje krajem 2005. godine. </p>
<p>Izgradnja bazena na Sveticama jedan je od programa izgradnje kapitalnih sportskih objekata u Zagrebu za 2005. godinu, što ga je donijela Gradska skupština. Uz bazene na Sveticama, u programu izgradnje kapitalnih sportskih objekata za 2005. su i dovršetak Stadiona Maksimir, početak gradnje Doma rukometa na Sveticama, stolnoteniska dvorana na Kninskom trg u Vrbiku, streljačka dvorana Vrapčanski potok, polivalentne dvorane u Španskom i Novom Zagrebu, gimnastički centar na Savici te bazen i dvorana na Grani Klaki.</p>
<p> Do 2007. godine Svetice bi sa stadionom, atletskim stazama, rukometnim domom, teniskim terenima i bazenima postale najveći sportski kompleks u Zagrebu. uz to, s bazenima na Sveticama Zagreb će dobiti peto plivalište, i treći zatvoreni olimpijski bazen. </p>
<p>Pročelnik Lazanja rekao je da je Gradski ured za obrazovanje i šport predlagao je da se ljetni bazeni na Šalati zatvore tako da bi se preko ljeta mogli otkriti, a po zimi ili lošem vremenu zatvoriti. »Nažalost, našem prijedlogu usprotivili su se Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i Društvo arhitekata«. </p>
<p>Rukometni dom, čija bi gradnja također trebala početi ove godine, imao bi tri terena – dva s teleskopskim tribinama i odvojena stijenom, te jedan veliki s oko 4800 sjedećih mjesta.</p>
<p>Na Stadionu Maksimir nogometni teren podići će se za oko šest metara, te će se ispod njega izgraditi garaža, a promijenit će se, najvjerojatnije, i oblik atletske staze. </p>
<p>Lazanja je upozorio da pri svakom projektiranju izgradnje sportskih objekata Ured surađuje sa strukom, koja ukazuje na to kako točno moraju biti izrađeni sportski objekti, te da se ti savjeti, želje i potrebe poštuju. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Meso u zagrebačkim mesnicama poskupjelo do 15 posto</p>
<p>Cijena junećeg, goveđeg i telećeg mesa u zagrebačkim mesnicama povećala se u proteklih nekoliko dana za 10 do 15 posto. Kao glavni razlog poskupljenja mesari uglavnom navode nestašicu junetine na tržištu. </p>
<p>»Ljudi nisu tovili junad jer je otkupna cijena prošle godine bila niska. Uzgajivačima se tov jednostavno nije isplatio«, rekao je Dražen Strunjak, poslovođa Mesnica Mraz. Kao dodatne razloge poskupljenja mesari zagrebačkih mesnica spominju prošlogodišnju sušu koja je uzrokovala nedostatak hrane za tov junadi, te poskupljenje benzina.</p>
<p> »Meso je postalo preskupo. Dok cijene neprestano rastu, plaće i mirovine ostaju iste«, rekla je Nadica Sambol, čekajući u mesnici da dođe na red. </p>
<p>Najviše su poskupjeli teleći i juneći but. Cijena kilograma telećeg buta porasla je u nekoliko dana za desetak kuna i sad iznosi oko 80, a u nekim mesnicama i više od 90 kuna. Za juneći but Zagrepčani će morati izdvojiti od 50 do 60 kuna za kilogram. </p>
<p>Nekim građanima poskupljenje mesa nije poremetilo jelovnike. »Za najbolje meso nije mi žao platiti veću cijenu«, rekao je Mario Mesarek hvaleći svoju omiljenu mesnicu na tržnici Dolac. Iako u nekim mesnicama najavljuju još poskupljenja, djelatnik Mesnice Zubec rekao je da će se cijene mesa sigurno stabilizirati do svibnja, jer tada stoka izlazi iz tova pa ne bi trebalo biti nestašica. Dok cijene teletine i junetine rastu, cijene svinjetine i janjetine nisu se mijenjale.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na Srebrnjaku otvorena Jedinica intenzivnog liječenja </p>
<p>U četvrtak je otvorena novoizgrađena Jedinica intenzivnog liječenja Specijalne bolnice dišnog sustava djece i mladeži na Srebrnjaku. </p>
<p> Jedinica raspolaže sa šest do osam kreveta, a u sklopu nje su tri apartmana za majke koje žele ostati u bolnici sa svojim djetetom ili dolaze iz drugih mjesta u Hrvatskoj. Za majke dojilje smještaj u apartmanu besplatan je, dok za ostale majke stoji 200 kuna. </p>
<p>Sedmogodišnji Alen, koji ima nedostatak imunosti, primljen je na Jedinicu intenzivnog liječenja još u srijedu, kako bi dobio imunoglobulin, te je ostao na dvadesetčetverosatnom promatranju. U toj jedinici primat će se pacijenti do 19 godina, a ostat će u njoj u pravilu tri do pet dana. Nakon što im liječnik utvrdi dijagnozu i nakon sanacije akutnog stanja bolesti, bit će prebačeni na neki drugi odjel.</p>
<p> »Ta jedinica namijenjena je intenzivnom liječenju bolesnika s kroničnim ili naglim pogoršanjem osnovne dišne bolesti«, istaknuo je pedijatar, alergolog-imunolog primarijus Darko Richter. Naglasak je na intenzivnoj njezi te na eventualnom početku terapije. »Jedinicom intenzivne njege oslobodit će se kreveti intenzivne njege na kirurgiji u Klaićevoj i za kardiološke pacijente u bolnici Rebro«, istaknuo je dr. Richter.</p>
<p>Grad Zagreb izdvojio je za uređenje cijele bolnice oko četiri milijuna kuna.</p>
<p> Odjel Poliklinike još je u izgradnji, a prema riječima ravnatelja Specijalne bolnice dr. Bore Nogala, ostali radovi trebali bi biti gotovi početkom travnja.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jarun dobiva višeosjetilni park</p>
<p>Višeosjetilni park je prostor namijenjen slijepim i slabovidnim osobama / Sastoji se od šetnica i raznih sadržaja prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama</p>
<p>Na južnoj strani jarunskog Velikog jezera, na osam tisuća četvornih metara, nastupit će, čim to vremenski uvjeti budu dopuštali, završna faza gradnje višeosjetilnog parka za slabovidne osobe. Do sada je napravljena projektna dokumentacija, dovršeni su sustavi odvodnje, kanalizacije, opskrbe strujom i vodom, uklonjena su stara stabla. Park bi trebao do ljeta biti dovršen, a koristit će se u rehabilitacijske svrhe. </p>
<p>»Stogodišnje iskustvo u svijetu pokazalo je da osobe s invaliditetom pozitivno reagiraju na rad s biljkama, jer tako razvijaju svoja osjetila. Projekt višeosjetilnog parka predstavljen je prije dvije godine, a gradski oci odmah su prepoznali njegovu vrijednost i podržali ga«, rekla je Ivanka Mlinarić iz Zrinjevca, glavna projektantica višeosjetilnog parka Višeosjetilni park sastojat će se od šetnica i raznih sadržaja prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama i osobama s invaliditetom. Šetnice se sastoje od taktilnih staza bez ikakvih prepreka tako da slijepe osobe mogu njima hodati nesmetano, samostalno i sigurno. Na ulazu u park postavit će se i orijentacijska karta, po kojoj će se dodirom moći prepoznati staze, koje će biti »logično« postavljene, kaže Ivanka Mlinarić. Staze će se razdvajati isključivo desno i ravno, a staze koje vode prema odmorištima račvat će se bočno od staze kretanja. U suradnji s kreativnom radionicom Male kuće, kiparica Ivana Biočić Mančić izradit će skulpture koje će biti postavljene u parku, a bit će prilagođene da se dodirom mogu lako prepoznati. Uz staze i skulpture u vrtu će se nalaziti i taktilni stolovi s raznim igrama za djecu, te sadržajima za odrasle, vodoskok i specifične vrste bilja. »Zrinjevac će urediti park biljkama čiji posebni oblici, mirisi i boje stimuliraju korištenje svih pet ljudskih osjetila«, objašnjava nam voditeljica projekta. Staza će biti čuvana, osvijetljena i pod 24-satnim nadzorom. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kanalizaciju dobiva pet naselja</p>
<p>Na 62,5 četvornih kilometara, koliko obuhvaća gradska četvrt Novi Zagreb Zapad, živi gotovo 49 tisuća stanovnika. </p>
<p>Među najvećim problemima koji tište stanovnike ovog područja jest problem odvodnje. Problem je tim veći, što je cijelo područje naplavno, pa zbog neizgrađenosti odvodne mreže u nekim naseljima postoji velika opasnost od zagađenja podzemnih voda.</p>
<p>Na opasnost upozorava predsjednik Vijeća gradske četvrti Josip Imprić koji kaže kako su u tijeku radovi koji će omogućiti uvođenje kanalizacije u dijelu Remetinca, Blatu, Lučkom, Hrvatskom Leskovcu i Ježdovcu. Riječ je o izgradnji magistralnog voda od Brezovičke ceste prema oteretnom kanalu Sava -Odra, ispod kojega se radi prvo mikrotuneliranje u Hrvatskoj. »Tu će biti i sabirna jama koja će poslužiti i kao precrpna stanica. Otpadne vode će padati na razinu od osam metara ispod razine tla, zatim će se crpiti na minus jedan metar, odakle će gravitacijom padati prema crpnoj stanici u Remetincu, gdje će se skupljati otpadne vode iz nove bolnice«, pojasnio je Josip Imprić. Drugo mikrotuneliranje bit će izvedeno na potezu ispod Jadranske avenije prema novoj bolnici. </p>
<p>»Novac za ove prve dvije faze, u iznosu od 62 milijuna kuna, osigurat će Hrvatske vode, Grad Zagreb, te Vodoopskrba i odvodnja«, rekao je Imprić.</p>
<p>U tri naselja ove gradske četvrti ne postoji vodovodna mreža. U Hrvatskom Leskovcu bi se, uz pomoć sredstava malih komunalnih akcija, vodovodna mreža trebala završiti do kraja 2005. U Ježdovcu se gradi magistralni vod a do kraja 2006. trebala bi se izgraditi mreža u naselju. »Problem je u naselju Dupci, jer bi magistralni vod i vodovoda i kanalizacije trebao ići ispod zaobilaznice. Trenutno se radi na idejnom projektu«, rekao je Imprić.</p>
<p>Preduvjet da bi se zaštitilo naplavno područje jest i plinofikacija , koja bi za građane značila opskrbu jeftinijim energentom. Josip Imprić navodi da skoro svako kućanstvo (a ima ih gotovo 17 tisuća) ima spremnike za grijanje loživim uljem. Da bi ilustrirao opasnost koja zbog toga postoji, kaže da jedna litra ulja za loženje može zagaditi milijun litara vode.</p>
<p>Ove godine planira se izgradnja podvožnjaka između Trnskog i Savskog gaja, a bit će završena i građevinska dokumentacija za pothodnik između Trokuta i Savskog gaja. </p>
<p>Na mjestima gdje se rade kanalizacijski i vodovodni sustavi, trebat će popraviti i ceste. Sad se asfaltiraju glavne prometnice u naselju Kajzerica.</p>
<p>Josip Imprić kaže kako u njegovoj četvrti nema problema s komunalijama te ističe posebno dobru suradnju s Čistoćom, Zrinjevcem, Zagrebačkim cestama i Vodovodom i odvodnjom. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Potpuni koncept visoke energije</p>
<p>Njihov glasan i jasan »zid zvuka« i danas je fascinantan, no za razliku od mnogih pokušaja reformiranja zaslužnika iz prošlosti skupina MC5 iza sebe ima repertoar koji nimalo ne stari. Iako danas, dakako, izgledaju 30 godina starije, glazba MC5 zvuči jednako dinamično, aktualno i - istinito </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proto-punk postava MC5 iz Detroita, jedna je od najutjecajnijih u povijesti rock-glazbe. Sa samo tri albuma snimljenih na prijelazu iz šezdesetih u sedamdesete godine prošlog stoljeća, udarili su temelje na kojima su kasnije posljedično nastali punk, grunge i mnogi drugi oblici bučnog »muskularnog« rocka. </p>
<p>Nakon raspada grupe prije trideset godina i samostalnih projekata od kojih su najuvjerljiviji bili oni gitarista Waynea Kramera (ritam sekcija surađivala je s Ronom Ashetonom iz Stooges), basist Michael Davis, Dennis Thompson na bubnjevima i Kramer na gitari, pod nazivom DTK/MC5 vratili su se na scenu koju su u međuvremenu osvojili White Stripes i drugi bendovi. Sve su te grupe bile sklone prenapregnutom zvuku i odavanju počasti pionirskim podvizima MC5. Dakako, preminuli pjevač Rob Tyner i pokojni gitarist Fred »Sonic« Smith - kasnije suprug Patti Smith, su nezamjenjivi, ali vrijedilo je pokušati. </p>
<p>Izvornu trojku nadopunili su gitarist Gilby Clark iz grupe Guns 'N Roses, pjevač Handsome Dick Manitoba, te tamnoputa pjevačica Lisa Kekaula iz R postave BellRays, s kojom je paklena rhythm and blues revija MC5 samo dobila na raznovrsnosti. U sklopu aktualne povratničke turneje u utorak navečer nastupili su u zagrebačkoj Tvornici. </p>
<p>Odličan koncert u sklopu kojeg je odsvirano 19 pjesama pokazao je da glavne karakteristike MC5 rukopisa nisu nimalo izblijedjele. Njihov glasan i jasan »zid zvuka« i danas je fascinantan. Za razliku od mnogih pokušaja reformiranja zaslužnika iz prošlosti, MC5 iza sebe imaju repertoar koji ne stari. Dapače, tek nakon njihova raspada prepoznat je kao ključan u pop-glazbi. </p>
<p>Predvođeni fenomenalnim Kramerom na gitari, suvremenici Stoogesa Iggyja Popa odsvirali su »ubojiti« koncert koji je iskričavošću i utrošenom energijom dosegnuo razinu njihovih davnih uprizorenja. Uostalom, njihov prvi i najbolji album »Kick Out The Jams« iz 1968. snimljen je na koncertu. Od najpoznatijih zaštitnih znakova poput himni »Kick Out The Jams«, »Sister Anne«, »High School«, »Looking At You« ili »Shakin' Street«, do melodramatskih pop-bisera, hard-soul revija na pozornici imala je i zabavljačke karakteristike gospel-rock svetkovine s glazbom i konferansom itekako mjerodavnih predavača.</p>
<p>Sam Kramer, gitarist i jedan od »ideologa« MC5, najefektnije je sažeo svjetonazor MC5: »Znoj, mišići i potpuni koncept visoke energije. To je način života i način sviranja«. </p>
<p>Izvrsna Lisa Kekaula dodala je koncertu camp-arhaizme ženskih soul postava šezdesetih, dok se novi pjevač solidno snašao na poslu prednjeg čovjeka i neke današnje scenske manirizme predstavnika hip hopa zapravo predstavio kao legitiman nastavak davne borbene scenske matrice MC5. </p>
<p>No, u središtu pažnje bili su basist Michael Davis, bubnjar Dennis Thompson, Kramer na gitari, te Izzy Stradlin, najbolji dio nekadašnjih Guns 'N Rosesa. Iako danas, dakako, izgledaju 30 godina starije, glazba zvuči jednako dinamično, aktualno i - istinito.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počele probe za prvo polufinale Dore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U studiju 10 Hrvatske televizije u srijedu su u popodnevnim satima počeli dolaziti glavni »krivci« Dore 2005. – pjevači koje ćemo u četvrtak i petak gledati u polufinalnim večerima, odnosno polovinu njih u subotnjem finalu, kada će napokon biti poznato tko će 19. svibnja nastupiti u izlučnoj večeri Eurosonga u Kijevu. </p>
<p>Nikad se dosad nije dogodilo da je javnost uoči same Dore upoznata s pjesmama koje će slušati na hrvatskom izboru za pjesmu Europe. Hrvatska televizija je, naime, ove godine napravila iznimku emitirajući serijal emisija »Kome zvoni Dora?«, koji smo od početka veljače svakodnevno gledali od 20 sati na Drugom programu. Dva su finalista Dore tako već ispala iz utrke – skupine E.T. i Songkillers. </p>
<p>U dvije polufinalne večeri nastupit će po devet izvođača – u četvrtak Žanamari, Ricardo, Emina Arapović, Ibrica Jusić, Danijela, Saša, Tin i Kedžo, Neno Belan i Fiumens, Andrea i Boris Novković feat. Lado, dok će se u petak u izravnom prijenosu u 20 sati ponovno predstaviti Vesna Pisarović, Goran Karan, Ivana Kindl, 4 Asa, Giuliano, Ivana Radovniković, Jacques, Magazin i Luka Nižetić s klapom Nostalgija. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Massimova tajna vještina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Postoji tajna vještina, biti jedno za drugo...«, zapjevao je Massimo Savić na kraju zagrebačkog koncerta brojnoj publici čime su još jedanput, nakon niza pjesama, potvrdili svoju vezu – publika gromoglasnim skandiranjem, a Massimo svojom najvećom vještinom – fenomenalnom izvedbom.</p>
<p>Massimo Savić je glazbenik kojega pamtimo iz osamdesetih, kada je kao frontman skupine Dorian Grey pronašao svoj kutak u glazbi i izvrsnim vokalnim izvedbama oduševljavao gdje god se pojavio. Otad, ruku na srce, Massimo sve do prošle godine nije bio u glazbenom vrhu. Da je tu napokon pronašao svoje zasluženo mjesto dokazao mu je pogled s pozornice kluba Aquarius u utorak navečer, kada je ispred sebe vidio »more« ljudi. »Organizatori koncerta morali su u jednom trenutku zatvoriti vrata kluba, pa se ispričavam svima koji su ostali vani«, rekao je u jednom trenutku vrsni glazbenik vjerojatno ni sam ne vjerujući što mu se događa, budući da tako uspješan koncert nije održao već godinama.</p>
<p>Premda je taj koncert bio svojevrsna promocija najnovijeg albuma »Vještina«, na kojemu Massimo na svoj način izvodi skladbe Bijelog dugmeta, Gibonnija, Arsena, Urbana i drugih, započeo ga je svojim starim hitom »Sjaj u tami«, a tijekom koncerta je, uz pjesme poput »Bacila je sve niz rijeku«, »Gracija« ili »Loše vino«, izveo i dobro znane »Ljubica«, »Moja benzina«, »Stranac u noći« ili najnoviju »Odjednom ti«. </p>
<p>»Meritasice su u Njemačkoj, moraju zaraditi novac kako bi im i novi album bio što bolji, pa ćemo 'Odjednom ti' izvesti bez njih. Moja je zamisao bila da imam što više gostiju, ali eto...«, riječi su zvijezde večeri koja je dugi popis gostiju na koncu svela tek na jednu pjesmu – »Ne plači« je Massimo zapjevao u duetu s Arsenom Dedićem, koji je briljirao na flauti, te njegovim sinom Matijom, koji je u ponoć proslavio rođendan. </p>
<p>Massimov koncert bio je prava vještina. Uz izvrsnu glazbenu pratnju – posebice gitarista Željka Romca – te odličnu produkciju Nenada Zubaka, Savić je publici darovao pravu glazbenu poslasticu. I zapravo je Boško Petrović na posljednjem Jazz Fairu bio više nego u pravu kazavši: »Molim Boga da će Massimo jednoga dana napokon i shvatiti da mu je mjesto među nama jazzerima«</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Velibor Mandić novi urednik Informativnog programa RTL-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velibor Mandić, novinar koji je iskustvo stjecao na Radiju 101, Obiteljskom radiju, OTV-u te u izdanjima EPH, novi je urednik Informativnog programa RTL Televizije, dok dosadašnji urednik Robert Tomljenović odlazi na mjesto generalnog direktora novoosnovane produkcijske kuće »Ring Multimedia«. »Robert Tomljenović, koji je na RTL Televiziji od njezina osnutka, učinio je velik posao na osnivanju i ekipiranju Informativnog programa. Žao nam je što odlazi, ali prihvaćamo njegove razloge za novim profesionalnim izazovima u karijeri. Želimo mu sreću na novom poslu, a vjerujemo da ćemo nastaviti dobro surađivati i s novom produkcijskom kompanijom u Hrvatskoj«, rekao je Christoph Mainusch, predsjednik Uprave RTL Televizije. Mainusch se osvrnuo i na novog urednika rekavši kako je »Velibor Mandić garancija kontinuiteta kvalitetne produkcije RTL-ovih vijesti te pravi izbor za nasljednika Roberta Tomljenovića«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kraljica Elizabeta upitala Erica Claptona: Vi već dugo svirate?</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanska kraljica Elizabeta II. (78) razmišlja o brojnim stvarima pa joj se možda i može oprostiti što ne poznaje baš svaku britansku rock-zvijezdu. No, mnogi su ipak bili neugodno iznenađeni što kraljica nikad nije čula čak ni za poznate glazbenike, gitariste Erica Claptona i Briana Maya.</p>
<p>»Vi već dugo svirate?«, upitala je britanska kraljica Erica Claptona u utorak navečer na prijemu na kojemu je bilo nazočno 500 poznatih osoba. »Već 45 godina«, odgovorio je pristojno Clapton.</p>
<p>Brian May - dugogodišnji gitarist i član slavne grupe Queen - nije prošao mnogo bolje. Rekao je kraljici da je upravo on svirao nacionalnu himnu na krovu Buckinghamske palače 2002. godine kad je Elizabeta II. slavila 50. godišnjicu svoje vladavine.</p>
<p>»Oh, to ste stvarno bili vi?«, uzvratila je kraljica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Aboridžinke plesom pozdravila princa Charlesa </p>
<p>ALICE SPRINGS</p>
<p> – Australske Aboridžinke tradicionalnim plesom pozdravile su princa Charlesa koji se nalazi u posjetu Australiji. </p>
<p>U posjet bivšoj britanskoj koloniji došao je bez svoje dugogodišnje pratilje Camille s kojom će se vjenčati 8. travnja. Iako je u mali gradić Alice Springs, smješten 2000 kilometara sjeverozapadno od Sydneya, došao na samo pet sati, uljudni domaćini Charlesu su plesom dobrodošlice poželjeli sretno putovanje Australijom.</p>
<p>Tijekom petodnevnog posjeta Australiji, prvom u posljednjih deset godina, Charles će posjetiti Melbourne, Sydney i glavni grad Canberru, a onda će otputovati na Fiji i Novi Zeland. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lanceu Armstrongu uručeno priznanje Courage Award</p>
<p>BEVERLY HILLS</p>
<p> - Na svečanosti održanoj u utorak navečer pod pokroviteljstvom Entertainment Industry Foundationa i Women's Cancer Research Funda, održana je gala humanitarna svečanost čija je zvijezda bio poznati biciklist Lance Armstrong. Njemu je, naime, na toj svečanosti uručeno priznanje za hrabrost Courage Award 2005 zbog njegove hrabre borbe sa zloćudnom bolesti i javnih medijskih istupa koji su »mnogo značili svima koji se bore protiv te bolesti«.</p>
<p>Armstrong je na svečanost stigao u pratnji svoje djevojke Sheryl Crow, a na pozornici su mu nagradu uručile glumice Rita Wilson i Cate Capshaw, inače supruge Toma Hanksa i Stevena Spielberga. </p>
<p>Pored njih dvije i njihovih slavnijih polovica svoje su poštovanje prema Armstrnogu, kao i podršku oboljelima od tumora došli izraziti manekenka Claudia Schiffer, glumačko bračni par David Arquette i Courtney Cox i drugi. </p>
<p>Tijekom svečanosti izneseni su i podaci o tome kako će svakoj osmoj ženi biti dijagnosticiran rak dojki, kako 60 posto žena s dijagnozom raka jajnika nema šanse preživjeti, te kako svake godine rak maternice bude dijagnosticiran kod približno 37.000 žena. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Goleme potencijale Interneta prva uočila pornografska industrija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pornografija koja se nekad odvijala po zabačenim uličicama i mračnim seks-dućanima asocirajući samo na pohotne starce, jedna je od najprofitabilnijih industrija, a danas, zahvaljujući Internetu, gotovo svatko može imati svoju web stranicu i postati pornozvijezda.</p>
<p>Pornografska industrija u svijetu ostvaruje, prema Forbesu, 30 milijardi funti, a 45 posto britanske populacije gleda porno-filmove s partnerom. Sveučilište Pennsylvania objavilo je rezultat ispitivanja seksualnih navika u 2004., po kojemu se 70 posto pornografskog prometa putem Interneta odvija u vrijeme radnog vremena. </p>
<p>Popularna mreža amaterskih porno-stranica postoji četiri godine i konzumentima nudi izbor između 80 žena. Direktor portala Adrian Smith ističe da je porno-industrija jedna od prvih koja je prigrlila Internet uočivši njegove goleme potencijale.</p>
<p>»Mnogi časopisi zbog nas gube bitku, Čemu se izlagati neugodnostima odlaska u trgovinu kad je sve moguće dobiti diskretnije i privatnije putem Interneta. Sve što vam danas treba da postanete pornozvijezda jesu kamera i internetski priključak. Ako ste k tomu i egzibicionist, tim bolje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Njemački znanstvenici otkrili nezamislivo golem klaster galaksija</p>
<p>POTSDAM</p>
<p> – Njemački znanstvenici kazali su u srijedu da bi se grozd galaksija koji su uočili na 9 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, mogao sastojati od stotina galaksija veličine našeg Mliječnog puta. Poznat kao XMMU J2235, taj je klaster najudaljeniji ikad pronađen objekt te veličine.</p>
<p>U društvu »Max Planck« kažu da su kozmolozi vrlo iznenađeni što su tako veliki objekti postojali u tako ranoj povijesti svemira, čija se starost procjenjuje na 13 do 14 milijardi godina. Stoga što je udaljen 85,100,000,000,000,000,000,000 kilometara, astronomi klaster vide takvim kakav je bio kad je svemir bio mlađi od 5 milijardi godina, ističe Chris Mullis sa Sveučilišta Michigan. XMMU je prvi put uočen sa satelitskog opservatorija MXX-Newton, kojeg je u orbitu poslala ESA, a zatim ga se promatralo teleskopima sa Zemlje.</p>
<p>Međunarodna mreža znanstvenika analizirala je potom prikupljene podatke. Rendgenske zrake s klastera galaksija bile su tako slabe da je XMM-Newton primao samo jedan foton, ili česticu, svjetlosti svake 2,5 minute. To je jednako svjetlosti koju bi ljudsko oko primilo od stovatne žarulje na Mjesecu, što znači da je grozd galaksija nemoguće vidjeti ljudskim okom.</p>
<p>XMMU nije najstariji objekt na nebu: prošloga je mjeseca japanski teleskop uočio skup galaksija iz doba kad je svemir imao samo milijardu godina. No Georg Lamer iz Instituta za astrofiziku u Potsdamu kaže da je XMMU nevjerojatno velik, 1000 puta veći od Mliječnog puta. Masa drugih galaksija koje se nalaze dalje još nije izračunata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Bukureštanski spomenar</p>
<p>Nastup je bio autorski hommage ostavštini »rumunjske Edith Piaf«, folk divi preminuloj 1963. / Meštar zvuka Alexandar Balanescu i Klaus Obermaier zadužen za vizualizaciju, radili su prema arhivskoj građi i maštovitim spajanjem zvuka i slike katapultirali skoro nestali izvornik u sadašnjost</p>
<p>U nastavku ciklusa »World Music« Croatia osiguranja, u oranizaciji Multikulture, u utorak na večer treći je put u Zagrebu gostovao Balanescu Quartet. Predvođen Alexandrom Balanescuom, nakon davnih nastupa u dvorani ZKM-a i »Lisinskome«, ovaj put stigli su pojačani radovima austrijskoga glazbenika i video umjetnika Klausa Obermaiera. Iako Balanescu Quartet za mjesec dana objavljuje novi studijski album, u »Lisinskom« su s Obermaierom bili združeni u multimedijalnom projektu »MARIA T«. Radi se o glazbi rumunjske pjevačke ikone Marie Tanase, pa je čitav nastup prikazan u »Lisinskome« zapravo bio autorski hommage ostavštini »rumunjske Edith Piaf«, folk divi preminuloj 1963. </p>
<p>Podjednako ambiciozan za uši i oči projekt »MARIA T« vrlo je emocionalno i maštovito poigravanje repertoarom pjevačice i glumice, pojave s aurom staromodnoga glamoura i patine koju možete pronaći samo u prošlim vremenima. Stoga se okus fine nostalgije i prolaznosti, zabilježene temom »ispijene čaše vina«, nametnuo kao glavni podtekst cijelog koncepta. </p>
<p>U dva dijela nastupa od po 50 minuta trajanja Balanescu Quartet nadogradio je davne teme Tanaseove, dok su video projekcije Obermaiera donijele sugestivne slike na platno iza pozornice. Zajednički su, kako je Alexandar Balanescu rekao na novinarskoj konferenciji održanoj po podne prije koncerta, pokušali rekreirati atmosferu u kojoj je radila i živjela Tanaseova. Balanescu Quartet već se susretao s folklornim motivima; od vlastitih albuma do suradnje Aleksandra s mađarskom postavom Muzykas, ali je susret s materijalima Tanaseove ipak njihov najcjelovitiji susret s folk predlošcima s »imenom i prezimenom«.</p>
<p> Izvedene su pjesme Alexandra Balanescua i Klausa Obermaiera, nove kompozicije nastale na predlošcima tema iz repertoara Marie Tanase. Zahtjevna sinkronizacija slike, snimljenih zvučnih dionica i svirke kvarteta, ponekad je djelovala »kraftwerkovski« precizno; ništa čudno budući su davno u ZKM-u nastupili s obradama tema Kraftwerka, a i na jedinom bisu u Lisinskom odsvirali su jednu temu njemačkih pionira kraut-rocka. </p>
<p>Tanaseova je zapravo iskorištena kao metafora prošlog vremena, konkretno prisutna u asocijacijama i sampleovima, ali i apstraktno »dohvatljiva« u dvorani putem projekcija i emocija koje su dale osnovni podtekst klimi projekta. Korišteni su arhivski kadrovi s nastupa Tanaseove, audio-snimke njenih pjesama i prizori iz rumunjske svakodnevice čime je nastao nostalgični, skoro »spomenarski« topao svijet zvuka i slike na pozornici. U svakom slučaju, intelekt korišten u konceptualnoj realizaciji nije bio nadređen emocijama »originala« kojem se odavala počast. Niti decentne projekcije – ponekad »distorzirane« slike nekadašnje Rumunjske, povremeno doslovne asocijacije na temu pjesme – nisu »pokrile« meditativno lirsku glazbu koja se uz sudjelovanje bubnjara znala prometnuti od spoja folka i klasike prema free-jazz dioicama. </p>
<p>Meštri zvuka Balanescu Quartet i Klaus Obermaier zajedničke su »impulse« za sva čula izvukli iz arhivske građe, glazbene i vizualne, i maštovitim spajanjem zvuka i slike katapultirali skoro nestali izvornik u sadašnjost. Balanescu i Obermaier implementirali su svoja viđenja iste teme u zajednički scenski projekt koji je – upotrijebimo klišeiziranu, ali istinitu izreku – na koncu dao više od zbroja sastavnih dijelova: začudnih predložaka Marie Tanase, preko majstorske svirke Balanescu Quarteta koji je podjednako imponirao preciznom svirkom i »prerađenim« emocijama izvornika, do vizualnih tretmana Obermaiera koji su pomogli stvorili sugestivnu »bukureštansku razglednicu« iz davnih vremena. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dapčev arhiv kao fotografski centar </p>
<p>Grad Zagreb privodi kraju otkup Dapčeva arhiva / Potrebno je zaposliti stručnjake koji će se brinuti o oko 180.000 negativa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uskoro će Grad Zagreb privesti kraju proces otkupa arhiva fotografa Toše Dapca, smještenoga na prvome katu zgrade u Ilici 17. To je potvrdio predstavnik Gradskoga ureda za kulturu Veljko Mihalić na okruglome stolu u Muzejskome dokumentacijskom centru u srijedu na kojem se govorilo o Dapčevoj fotografskoj ostavštini. Mihalić je istaknuo da je Grad spreman izdvojiti 1, 5 milijuna kuna za Dapčev arhiv, a isplata se očekuje tijekom ovoga mjeseca. </p>
<p>Ostaje neriješen problem imovinsko-pravnih odnosa u vezi s prostorom Dapčeva ateljea u Ilici, svojevrsnim sastajalištem kulturne elite Zagreba 50-ih i 60-ih godina, budući da Grad nije njegov jedini vlasnik. Stoga će se nastojati otkupiti preostali dio nekadašnjega fotografova radnoga prostora kako bi jednoga dana na tome mjestu bio osnovan Fotografski centar s Dapčevom zbirkom, rekao je među ostalim Mihalić.</p>
<p>Nakon konačnoga otkupa, kako je najavljeno tijekom okrugloga stola, Grad će Dapčev arhiv dati na raspolaganje Muzeju suvremene umjetnosti, koji će se nadalje skrbiti o toj značajnoj fotografskoj i muzejskoj građi. </p>
<p>Prema riječima ravnateljica MSU-a Snježane Pintarić, nakon što Muzej i službeno preuzme Dapčevu zbirku, muzejska će djelatnost u vezi s time biti vođena u dva smjera. Radit će se intenzivno na očuvanju zbirke i na njezinoj stručnoj obradi, no ako tijekom predstojećega vremena ne budu riješeni imovinsko-pravni odnosi u vezi sa samim prostorom, arhiv će biti pohranjen u novoj zgradi MSU-a koja je u izgradnji, rekla je Pintarić. </p>
<p>Također, ravnateljica MSU-a istaknula je potrebu zapošljavanja novoga kadra koji će sustavno obrađivati zbirku uz potrebnu preventivnu zaštitu. </p>
<p>Kad je pak riječ o samim izložbenim aktivnostima u prostoru Dapčeva arhiva, s njima će se morati pričekati dok se ne riješi problem s Centrom za industrijsko oblikovanje, koji je smješten u jednome dijelu ateljea.</p>
<p>U vezi s tim problemom Veljko Mihalić slaže se da je potrebno iseliti Centar za industrijsko oblikovanje, no smatra da je urgentnije otkupiti jednu trećinu prostora, čiji je vlasnik jedna velika privatna tvrtka.</p>
<p>Petar Dabac, nećak glasovitoga fotografa, već nekoliko godina ukazuje na potrebu otkupa sporne trećine, koja je u procesu denacionalizacije vraćena vlasnicima, koji su je nakon povrata odmah dali na prodaju. Radi se o 60-ak kvadrata od ukupnih oko 180. Preostale dvije trećina prostora u gradskome su posjedu. Prilikom predstavljanja arhivske građe Toše Dapca u MDC-u Petar Dabac rekao je da još uvijek živi i radi u prostoru bez potpisanih bilo kakvih papira, te da sam ne može snositi troškove financiranja njegova održavanja. Još je jednom naglasio kako se radi o najvećoj privatnoj fotografskoj zbirci čuvanoj na jednome mjestu u svijetu.</p>
<p>Kustosica MSU-a i voditeljica fotografske zbirke Marija Gattin istaknula je da će i nakon što Muzej uđe u posjed Dapčeva arhiva, biti potrebno njegovo daljnje »debelo financiranje« budući da se radi o velikoj zbirci od čak 180 tisuća negativa koje je potrebo obraditi. </p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cannes za muzeje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Najbolji u baštini/The Best in Heritage« iznimno je kvalitetan izvozni kulturni proizvod, naglasio je Tomislav Šola, idejni začetnik projekta, čije se multimedijsko, interaktivno izdanje predstavilo u srijedu u Muzeju Mimara. Spomenuto je izdanje produbljena studija te pregled najuspješnijih muzejskih i baštinskih projekata u međunarodnim razmjerima.</p>
<p>Zamisao je potekla od nevladine organizacije, Europske udruge za kulturnu baštinu, koja potiče vrijednosti baštine na čelu s profesorom dr. Tomislavom Šolom i skupine mladih entuzijasta.</p>
<p> Prva smotra »Najbolji u baštini« održala se 2001. u Dubrovniku i prvi put predstavila međunarodni izbor nagrađenih projekata iz područje muzeologije i muzejske struke, uz predavanja stručnjaka, umjetnika i muzejskih profesionalaca. Od tada svake godine smotra okuplja stručnjake i pruža im uvid u trendove i nove tendencije iz svijeta baštine.</p>
<p> Kako se ističe u obavijesti za medije, riječ je o skupu najuspješnijih muzealaca i muzeologa, svojevrsnom Cannesu za muzeje, kako je koncepciju komentirao pokojni Kenneth Hudson, veliki muzeolog i publicist, kojemu je multimedijski DVD posvećen.</p>
<p>Uz pomoć Ervina Šilića i Zorana Krnete, djelatnika tvrtke »Novena«, smotra »Najbolje u baštini« iz 2004 predstavljena je na interaktivnome, multimedijskome DVD-u. DVD omogućava pregled muzeja i baštinskih projekata koji su po svijetu dobili nacionalne i međunarodne nagrade. Korisnik DVD-a u mogućnosti je slušati predavanja što su ih stručnjaci održali na smotri u Dubrovniku i istodobno pratiti vizualni materijal kojim su se koristili predavači. Tako je DVD »The Best in Heritage«, osim što je kulturni »patent«, i izvrstan materijal za učenje za sve koji se obrazuju u muzeološkoj struci ili pak za one koji stvaraju nove muzeje i muzejske projekte za 21. stoljeće.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kutni status kultnog Karuze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za Senka Karuzu veže se mnoštvo asocijacija: on je ribar s Visa, izvrstan domaćin onima koje more »nanese« u idiličnu višku uvalu Mala Travna, gdje Karuza ima kuću ponad mora, odličan kuhar u čijim se jelima ljeti gušta, a zimi raspravlja... Zapravo najmanje se o Senku Karuzi priča kao o piscu, što je prava šteta jer iza sebe ima jednu odličnu zbirku kratkih priča, neobična naslova »Busbuskalai« (Busbuskalai bi bio Karuzin kućni duh). »Busbuskalai« je objavljen 1997. godine, u vrijeme kada je u hrvatskoj književnosti dominirala tzv. stvarnosna, ratna proza, a Karuzina je stvarnost u muško-ženskim sukobljavanjima i nerazumijevanjima, u mimoilaženjima htijenja i mogućnosti... Možda je i zbog toga ta zbirka stekla, kako je duhovito rekao njein urednik Miroslav Mićanović, kutni umjesto kultni status. </p>
<p>Dugo mu je »Busbuskalai« bila jedina knjiga, a u srijedu je u Knjižnici »Bogdan Ogrizović« predstavio svoju novu knjigu »Ima li života prije smrti«. I ta zbirka donosi kratke i kratke kratke priče, a objavila ju je, kao i Karuzinu prvu knjigu, Naklada MD. Nakon neprospavane noći, koju je većim dijelom proveo u Klubu Gjuro 2, također predstavljajući svoju knjigu, Senko Karuza je bio kratak. Pročitao je pokoju svoju priču te je rekao: »Najlakše se razgolititi na nudističkoj plaži, ali ih na Visu baš i nema pa onda čovjek piše«.Ako je tako, bolje da ih nema i da Karuza piše, makar sporo i mučeći se, kao što mu je urednik rekao. </p>
<p>B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Mačkoglumište« Irene Podvorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Do 16. ožujka u Galeriji »Vladimir Bužančić« može se pogledati »Mačkoglumište« – nesvakidašnja ambijentalna instalacija posvećena svijetu mačaka koju potpisuje Irena Podvorac. Instalacija se sastoji od 25 drvenih skulptura i tri čelične. Zanimljivo je da su toj samoborskoj kiparici mlađega naraštaja rečeni zaigrani kućni ljubimci stalan izvor nadahnuća. Zato nije pretjerano reći da je umjetnost – u ovom slučaju – igra, a umjetnici začudni igrači koji se igraju na velikoj umjetničkoj pozornici nikad ne gubeći dječju razdraganost i znatiželju. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski multikulturalni časopis</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Multikulturalni centar na Jarunu, poznat već po svom stalnom zalaganju za promicanje međuvjerske i međunacionalne tolerancije, ponovno je, u tom duhu, istupio novim projektom izdavanja časopisa pod naslovom »Hrvatski multikulturalni časopis«, koji je kao pionirski pothvat predstavljen u srijedu, u prostoru Centra. Osvrnuvši se na glavne teme i namjene novoga časopisa, njegov urednik Nikola Žuvela naglasio je da će se časopis baviti multikulturalnim temama u filozofskom aspektu, s naglaskom na objektivnosti, a ne na demagogiji. Predsjednica Centra Elvedina Cahun predstavila je Ahmeda Bakra, zamjenika šefa misije egipatskog veleposlanstva, koji je posebno pozdravio izdavanje časopisa i sve aktivnosti usmjerene sprječavanju ksenofobije i rasizma. Bogat multikulturalni sadržaj časopisa će, kako ističe Cahun, kad god bude prilike, predstaviti strane države, o kojima će govoriti njihovi predstavnici. </p>
<p>G. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar isposlovao odgodu utakmice </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković naglasio je kako odgoda ni milimetar nije pomutila inače sjajne odnose nogometnih saveza Austrije i Hrvatske. Dapače, Marković tvrdi da ima obećanje austrijskoga kolege da će dati svoj glas za Hrvatsku kad će se krajem 2006. odlučivati o domaćinu Europskoga nogometnog prvenstva 2012. godine </p>
<p>BEČ (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Ono što se kao jedino logično rješenje nudilo već pri prvom upoznavanju hrvatskih nogometnih reprezentativaca sa zaleđenim travnjakom bečkog stadiona Ernst Happel, na kraju se doista i dogodilo. I to na inzistiranje hrvatske strane, konkretno izbornika Zlatka Kranjčara. Drugim riječima, prijateljski ogled nogometnih reprezentacija Austrije i Hrvatske, predviđen za srijedu 2. ožujka, zasad je otpao i odgođen je za neka druga, manje hladna vremena, najvjerojatnije 8. lipnja, četiri dana nakon odlučujuće kvalifikacijske utakmice u Sofiji protiv Bugarske. </p>
<p>Konačna odluka o neigranju utakmice postignuta je u srijedu prijepodne, i to nakon vrlo žestokog »mačevanja« na ledenoj plohi zvanoj travnjak. S jedne je strane austrijski izbornik Hans Krankl žustro zagovarao odigravanje utakmice, govoreći da mu je ona potrebna kao glavna provjera uoči skoroga kvalifikacijskog susreta s Walesom. Normalno da nije želio ići »u kost« Friedrichu Stickleru, predsjedniku austrijskoga nogometnog saveza. A to je izgleda ipak glavni razlog. Usput je austrijska strana mahala i određenim, ne baš malim gubicima izazvanim odgodom, a žustro je odbacivala bilo kakvu krivnju time što nije na vrijeme prepoznala okolnosti u kojima se utakmica trebala odigrati, makar je odgodila ako se već nije stiglo utakmicu premjestiti u Graz, Linz ili Innsbruck, gradove koji imaju grijane terene: </p>
<p> – Spomenuti gradovi nisu baš bili zainteresirani za tu utakmicu, a, osim toga, vjerovali smo u zatopljenje. Lani je, primjerice, baš na taj datum bilo 25 Celzijevih stupnjeva, grmio je predsjednik austrijskoga nogometnog saveza, dodavši pritom kako je na spomenutu situaciju odmah reagirao grad Beč i obećao 300.000 eura za grijanje travnjaka. </p>
<p>Izbornik Kranjčar je, međutim, na prijepodnevnom obaveznom mitingu zainteresiranih strana, uključujući sudački trojac iz Nizozemske te delegate, ponovio sve ono što i nakon večernjeg treninga u utorak. Pitao se tko će ponijeti etičku i moralnu odgovornost ako se igračima nešto dogodi. Pritom je podsjetio kako je odgovornost tim veća, jer se na hrvatskoj strani nalazi deset skupih »legionara«, a austrijska je vrsta »slučajno« trebala zaigrati bez ijednog?! </p>
<p> Zanimljiva je u svemu tome bila uloga nizozemske sudačke trojke na čelu s Ruudom Bossenom. Oni su izašli na travnjak i procijenili da za njihovu ulogu djelitelja pravde teren i nije toliko nepogodan za trčanje i kretanje. Samim su time na izvjestan način dali suglasnost za odigravanje utakmice, govoreći da nemaju ništa protiv ako se utakmica i ne odigra. Kranjčar je pokazao neviđenu upornost temeljenu i na mišljenjima igrača koje vodi. Sve je to djelovalo dovoljno sugestivno da se i suci lakoćom predaju i proglase slučaj bezizlaznim. </p>
<p> U tim trenucima više nitko nije spominjao »spasonosnu« tekućinu na bazi umjetnoga gnojiva, čime se baratalo dan ranije, a kojom bi se teren poprskao prije utakmice i omekšao travnjak. Očigledno da je svima bilo jasno da od utakmice u takvim okolnostima, kad posebno stradaju aduktori i kad se posljedice moguće ozljede vuku mjesecima, nema nikakve koristi. </p>
<p>Unatoč izvjesnoj neugodnosti izazvanoj neigranjem utakmice, Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, naglasio je kako to ni milimetar nije pomutilo inače sjajne odnose nogometnih saveza Austrije i Hrvatske. Dapače, tvrdi da ima obećanje austrijskoga kolege da će dati svoj glas za Hrvatsku kad će se krajem 2006. odlučivati o domaćinu Europskoga nogometnog prvenstva 2012. godine. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nestanak struje prekinuo utakmicu Bosna i Hercegovina - Hrvatska</p>
<p>ŠIROKI BRIJEG</p>
<p> – Pad napona doveo je do nestanka električne energije i gašenja reflektora na stadionu Pecara, te su mladi reprezentativci Bosne i Hercegovine i Hrvatske prekinuli svoju utakmicu u 45. minuti. Do gašenja reflektora došlo je zapravo zbog velike hladnoće jer se u Širokome enormno troši električna energija. Sklopka je jednostavno iskočila te je stadion ostao u mraku. Što se prvih 45 minuta igre tiče, može se kazati da su mladi reprezentativci BiH i Hrvatske igrali solidno, s tim da je sredinom poluvremena došlo do oštrijih startova. Hrvati su propustili dvije prigode - jednu Primorac već u drugoj minuti, a Ante Tomić je dobro zapucao slobodni udarac s nekih 18 metara, no nedovoljno precizno.</p>
<p>l Stadion Pecara</p>
<p>BOSNA I HERCEGOVINA – HRVATSKA: 0-0 (prekinuto u 45. minuti zbog nestanka električne energije)</p>
<p>BiH: Baotić, Smajić, Bogićević, Studenović, Barišić, Dajić, Maksimović, Husić, Lukačević, Ibričić, Jelić</p>
<p>HRVATSKA: Vranjić, Vukman, Vučko, Mišić, Bodrušić, Benko, Marčić, Tomić, Čale, Primorac, Tadić</p>
<p>SUDAC: Panić (BiH) GLEDATELJA: 1000</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Svaka će utakmica do kraja prvenstva za nas biti mali rat </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvoje Vejić, kapetan Hajduka, nema sreće i nikako da zaigra za hrvatsku reprezentaciju. Tri je puta pozivan, bio je u krugu kandidata za dva susreta s Rumunjskom, jednom za Jozićeva mandata, a drugi put za Barićeva, te ovu s Austrijom, ali zasad u svojoj biografiji nema nastup za »vatrene«. </p>
<p>– Žao mi je što mi nastupi izmiču, ali ne preostaje mi ništa drugo nego da se nadam da će biti još prilika. No, dobro je da ovu utakmicu u Beču nismo igrali. Teren je bio poput betona, s time da su blatnjavi dijelovi postali oštri kao noževi. Da se igralo, sigurno bi bilo ozlijeđenih, kaže Vejić. </p>
<p>Prošla je tri dana proveo daleko od svog Poljuda pa je kritike Blaža Sliškovića na igru hajdukovaca u remiju protiv Osijeka pročitao u novinama, ali nije osjetio koliko su trenerove riječi prodrmale svlačionicu. Ne zna ni da je Slišković u utorak prije treninga sve ponovio na sastanku s igračima. </p>
<p>– Nije moje da o tome govorim, pogotovo ne kad sam daleko od Poljuda. Činjenica je da smo loše odigrali, nedovoljno agresivno. No, ovo nam je bila prva utakmica, bili smo opterećeni rezultatom, moguće je da su neki zbog straha od pogreške podlegli i nisu odigrali kao što se očekivalo. U Osijeku je ipak bio premijerni nastup i najvažnije je da smo izvukli dobar rezultat. Ne bi trebalo dizati previše panike, slijedi Varteks već u subotu, dodaje Vejić. </p>
<p>Varteks će na Poljudu pokušati ispraviti slab proljetni start. Bod ili više protiv Hajduka u gostima za Varaždince bi bio pravi apaurin nakon poraza od Intera. Hajduk je, pak, prepadnut zbog slabije igre i prodrman Sliškovićevim istupom. Stoga Splićani s priličnom dozom nemira čekaju subotnji prvenstveni ogled. </p>
<p>– Uvjeren sam da ćemo bolje odigrati i da će biti mnogo publike. Ne treba više ni raspravljati o susretu s Osijekom, svi se moramo koncentrirati na Varteks. Pobijedimo li u subotu i odigramo li onako kako možemo, sve će se ovo što se govorilo zaboraviti. Svjesni smo da su svi posebno »napaljeni« na nas te da će do kraja prvenstva svaka utakmica za nas biti mali rat. Stoga i naš pristup mora biti agresivniji, zaključio je Vejić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Davis kup je naš ako prođemo Amerikance</p>
<p>»Nismo mogli tražiti jačeg suparnika u prvom kolu. Ljubičić i Ančić mogu igrati na svakoj podlozi. Obojica vole igrati protiv Roddicka. Ljubičić mu je čak prilično zagorčao život na putu do US Open naslova. Zato mislim da nas očekuju vrlo zanimljivi mečevi«, najavio je Ivanišević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjećanja će nam još mnogo puta otići u 2003. godinu, kada se Goran Ivanišević popeo na sudački stolac, uzeo mikrofon u ruke i »zapalio« Dom Sportova. »Gazi, gazi Amere«, grmjelo je nakon preokreta Ljubičića i Ivaniševića protiv Blakea i Fisha. </p>
<p>Prije dvije su godine Amerikanci iz Zagreba otišli u kvalifikacije za Svjetsku skupinu, a Ivanišević je prvi put rekao ono što poručuje i danas iz Home Despot centra u Carson Cityju: »Možemo osvojiti Davis kup!« </p>
<p>– Suparnik nije lagan, ali ako pobijedimo SAD, možemo osvojiti i Davis kup, jer imamo dobar ždrijeb nakon njih, ustvrdio je Ivanišević u ulozi pomoćnika hrvatskog izbornika Nikole Pilića i dodao: </p>
<p>– Rekao sam igračima da možemo do kraja, ali prvo moramo pobijediti Amerikance. Nismo mogli tražiti jačeg suparnika u prvom kolu. </p>
<p>Nakon sjajnog početka sezone Ljubičića i Ančića, nakon detaljne studije njihova servisa i igre općenito, Amerikanci su se odlučili promijenili podlogu, pa je tako hrvatske tenisače u predgrađu Los Angelesa dočekala Plexi Pave podloga, na kojoj će poeni biti dulji. </p>
<p>– Ljubičić i Ančić mogu igrati na svakoj podlozi. Obojica vole igrati protiv Roddicka. Ljubičić mu je čak prilično zagorčao život na putu do US Open naslova. I zato mislim da nas očekuju vrlo zanimljivi mečevi, najavio je Ivanišević. </p>
<p>Nakon profesionalne teniske karijere, Ivanišević se pridružio veteranskom Delta Tour of Champions, gdje s druge strane mreže također stoje velikani kao što su Jim Courier, John McEnroe i Thomas Muster. Naravno, američke je novinare zanimalo hoće li pomoći svojoj momčadi u Los Angelesu bude li trebalo... </p>
<p>– Ovdje sam u ulozi pomoćnog trenera. Oprostio sam se od tenisa u Wimbledonu, ponovio je Ivanišević. </p>
<p>Prilikom svakog se okupljanja reprezentativaca opet aktualizira priča o Ivaniševiću kao izborniku. Ako ne sljedeće godine, onda će 33-godišnji Splićanin 2007. sigurno naslijediti Pilića. </p>
<p>– Radujem se izborničkoj dužnosti. Imamo sjajnu momčad i tenisače, pred kojima je svjetla budućnost, komentirao je Ivanišević. </p>
<p>Sigurno kako je reprezentacija s Ivaniševićem pored terena dodatno dobila na vrijednosti. Podrška wimbledonskog pobjednika mnogo znači Ljubičiću, koji u novčaniku još drži njegovu sliku, te Ančiću, koji u svom sugrađaninu vidi idola. </p>
<p>– Zabavno je biti ovdje s dečkima, trenirati s njima, sređivati lopte... No, oni svu nervozu izbacuju dok igraju, što ja ne mogu. Nije mi lako dok sjedim, prvi dan sedam sati, a drugi četiri. Mnogo je lakše igrati, priznao je na kraju Ivanišević. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibona pala u posljednjim minutama</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Cibona se i s drugog gostovanja vratila s porazom, bolji su u srijedu bili košarkaši istanbulskog Ülkera sa 84-77 u 2. kolu II kruga Eurolige. Za razliku od sramotne igre protiv Montepaschija, za cibose može biti utješno što su se u samo tjedan dana uspjeli podići s dna i biti kompetitivni do posljednjih minuta utakmice protiv Turaka. Pogotovo nakon što su ponovno odigrali loš, »montepaschijevski« početak, u kojem je Ülker u prvoj četvrtini imao 16 poena prednosti (26-10).. </p>
<p>Cibosi su se pribrali kada je iz igre izašao Fitch, a ušao Štimac koji je u drugoj četvrtini ubacio 13 poena (3 trice). Gosti su poveli 52-47 u 25. minuti. Senzacija koja bi Ciboni otvorila mogućnost za plasman među osam najboljih momčadi ipak se nije dogodila, no »vukovi« su bili vrlo blizu. Još u 34. minuti Anzulovićeva momčad imala je vodstvo 70-68, no u ključnim minutama Cibonini strijelci bili su »nijemi« dok su s druge strane trice pogodili Štombergas (25 poena, 5 trica) i Tunçeri (17 poena, 4 trice, 5 asistencija). Začas su domaći napravili seriju 10-0, Fitch je pogodio tricu nade za 73-78, no Erdogan i Tunçeri uzvratili su dalekometnim šutevima za pobjedu Ülkera. </p>
<p>• Dvorana Abdi Ipekçi</p>
<p>ÜLKER – CIBONA VIP 84-77 (26-18, 17-24, 14-27, 27-18).</p>
<p>ÜLKER: TUNÇERI 17 (1-2), ERDOGAN 9 (1-1), ŠTOMBERGAS 25 (2-2), GÖNLÜM 5 (1-1), ŽUKAUSKAS 14 (2-2), Vukčević 4, Praskevičius 10, Solak, Ilyasova, Açik, Topaloglu, Savas. </p>
<p>CIBONA: POPOVIĆ 19 (2-3), FITCH 18 (2-2), VRANKOVIĆ 2 (2-2), OMERHODŽIĆ, BADER 15 (4-6), Longin 5, Štimac 13, Poljak 2, Krstić 3, Rozić, Morović, Žuža. </p>
<p>SUCI: De Keyser (Bel), Garcia (Špa), Tola (Ita). GLEDATELJA: 3500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Šaulius ŠTOMBERGAS. </p>
<p>• Rezultati, skupina E: CSKA – Scavolini 88-68; skupina F: Tau Ceramica – Žalgiris 100-69, Climamio – Panathinaikos 77-73. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Medvjedi« na korak do naslova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hokejaši Mladosti ni u drugoj utakmici finala prvenstva Hrvatske nisu uspjeli iznenaditi Medveščak, izgubili su rezultatom 2-6 (1-1, 0-4, 1-1). Mladostaši su odlično parirali u prvom periodu igre, poveli su u trećoj minuti iz kontranapada golom Smerdelja. Igrači Medveščaka tada su zaigrali odlučnije i golovima Mlađenovića, Švigira i Gojanovića riješili pitanje pobjednika već u drugoj trećini.</p>
<p>Krešimir Švigir, strijelac dva vrlo efektna pogotka, nakon dvoboja kratko je rekao:</p>
<p>– Odigrali smo kvalitetnije. Mladost nema snage ozbiljnije nam zaprijetiti i očekujem da u trećem dvoboju, u petak, riješimo pitanje prvaka. </p>
<p>• Klizalište na Velesajmu </p>
<p>MLADOST – MEDVEŠČAK 2-6 (1-1, 0-4, 1-1)</p>
<p>MLADOST: Škrapec, Filipec, Jačmenjak, Novosel, Šević, Čunko, Kljaić, Tadić, Delić, Jankovac, Novak, Smerdelj, Bujević, Šprljan, Ivšac, Mitrović, Mondekar, Burić, Trstenjak, Milić</p>
<p>MEDVEŠČAK: Ulčar, Ljubić, Brumerčik, Belić, Mlađenović, Gojanović, Chovanec, Sertić, Kužnar, Švigir, Kopajtić, Teuber, Novosel, Kire, Spajić</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Smerdelj (3., Novak), 1-1 Mlađenović (14., Gojanović, Chovanec), 1-2 Gojanović (21.), 1-3, Mlađenović (36., Brumerčik), 1-4 Mlađenović (38., Chovanec), 1-5 Švigir (40., Kopajtić, Brumerčik), 1-6 Švigir (49., Teuber, Kopajtić), 2-6 Šević (58., Čunko)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Mladost 6 minuta, Medveščak 16 minuta.</p>
<p>SUCI: Hrelja, Krčelić i Žibret. GLEDATELJA: 300</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utakmica sezone za košarkašice Croatie</p>
<p>Pobjedom nad Faiencom Croatia bi ostvarila najveći uspjeh u povijesti kluba, plasman na završni turnir Fiba kupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkašice Croatije u četvrtak očekuje utakmica sezone. Trijumfom nad talijanskom Faiencom ostvarile bi najveći uspjeh u povijesti kluba, plasman na završni turnir Fiba kupa. Naše su košarkašice slavile u prvom dvoboju minimalnom pobjedom sa 72-71. Trener Croatije, Viktor Kovač, požalio se na ozljede u svojoj ekipi: </p>
<p>– Situacija nije nimalo dobra. Uz već postojeće probleme, pogodio nas je i virus gripe pa čak četiri igračice imaju povišenu temperaturu. Kapetanica Dea Klein-Šumanovac ozlijedila je kuk nakon nezgodnog pada na posljednjoj utakmici protiv Montmontaže, a Azra Hadžimustafić ima problema s petom. </p>
<p>Zbog tih problema nisu normalno održavali treninge i pripremali se, ali se Kovač nada nastupu svih igračica. </p>
<p>– Očekujem da sve igračice nastupe. Ovaj je dvoboj takve važnosti da se u tih 40 minuta zaboravi na ozljede.</p>
<p>Na pitanje o suparnicama i izgledima svoje ekipe dodao je: </p>
<p>– Protivnik je iznimno kvalitetna ekipa. Nanijeli smo im prvi poraz na njihovu parketu ove sezone. U prvoj utakmici nitko nije stekao znatniju prednost, ne očekujem da naš poen prednosti iz prvog dvoboja bude odlučujući. Neke stvari iz prve utakmice ćemo korigirati. Sada znamo više o suparniku, pokušati ćemo realizirati neke taktičke zamisli i iznenaditi ih. Sve je otvoreno, šanse su doslovno 50-50 i nadam se da će i faktor sreće biti na našoj strani. </p>
<p>Utakmica Croatije i Faience igra se u četvrtak u 18.30 sati u dvorani na Peščenici. </p>
<p>Drugi naš predstavnik, Šibenik Jolly JBS pokušat će nadoknaditi zaostatak od devet koševa na gostovanju u talijanskom Napulju. </p>
<p>• Fiba kup, četvrtfinale: Croatia – Faience (72-71), Szviep – Ramat Hasharon (62-86), Fenerbahçe – Nadežda (63-74), Phard Napoli – Šibenik (71-62). </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Medveščak u polufinalu, trener PIPO IPC-a podnio ostavku</p>
<p>Na završnom turniru Kupa Hrvatske igrat će rukometaši Zagreba, Medveščaka, Gorice i Osijek-Elektromodul</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na završnom turniru Kupa Hrvatske, koji će se odigrati prvog vikenda u travnju, igrat će Zagreb, Medveščak-Infosistem, Gorica i Osijek-Elektromodul. Polufinalni parovi će se odrediti 9. ožujka, a dan kasnije i domaćin završnog turnira četvorice. U najzanimljivijoj utakmici četvrtfinala Medveščak-Infosistem je pobijedio Perutninu PIPO IPC 27-26 (14-10), a poraz čakovečke momčadi je odmah donio i ostavku trenera Željka Golika. </p>
<p>– Trener Golik je podnio ostavku, koju sam sklon prihvatiti, jer su očito pukle veze između igrača i trenera. Ovako nismo igrali otkad smo u Prvoj ligi, igrao je samo Somić, ostali nisu dali ni 30 posto svojih mogućnosti. Zbilja smo razočarani, rekao je nakon utakmice Željko Kavran, predsjednik PIPO IPC-a.</p>
<p>Bila je to čudna utakmica u kojoj je od dvije momčadi koje su loše igrale Medveščak igrao malo manje lošije, svijetle točke su bila oba vratara, Bilušić i Somić. Zagrepčani su na poluvremenu imali četiri pogotka prednosti, no sedam minuta kasnije su imali pogodak manje (16-17). Polovicom drugog dijela Medveščak je vratio prednost (20-19), opet imao četiri pogotka više (24-20), no dvije minute prije kraja opet je bilo izjednačeno (24-24). Na kraju su Zagrepčani slavili plasman u polufinale Kupa, a Čakovčani mogu plakati što nisu iskoristili brojne prilike.</p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>MEDVEŠČAK-INFOSISTEM – PERUTNINA PIPO IPC 27-26 (14-10)</p>
<p>MEDVEŠČAK: P. Lelić (0), Bilušić (20+1), Prole, Ivanković 6, Mulabdić 1, Pavelić, BEšlić 4, Knežević 7 (2), Brčić 1, Pašalić 3, Kopljar, Buntić 5, Musa, Maravić</p>
<p>PIPO IPC: V. Somić (17+1), Lončarić, Ravinskis 5, Kavran, Maraković 3 (1), Varga 7, Borković 2 (1), Lesjak, Zadravec, Belko 2, Hoblaj, Turk 1, Malner 2 (2), Barišić 4 (2)</p>
<p>SUCI: Giljević (Ploče) i Komazin (Metković). GLEDATELJA: 200</p>
<p>SEDMERCI: Medveščak 3 (2), PIPO IPC 11 (6)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Medveščak 18 minuta (Pašalić 2+2+2, Buntić 2+2, Knežević, Brčić, Mulabdić, Kopljar), PIPO IPC 8 minuta (Ravinskis, Zadravec, Varga, Maraković). CRVENI KARTON: Kopljar (54 - grubost), Pašalić (60 - treće isključenje)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matija BILUŠIĆ</p>
<p>• Rezultati četvrtfinala: Gorica – Đakovo 26-25, Dubrava – Osijek-Elektromodul 26-27.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Boroš pala na peto mjesto, Primorac 28. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na novoj ITTF ljestvici najbolja je hrvatska stolnotenisačica Tamara Boroš skliznula za jedno mjesto i trenutačno je peta igračica svijeta. Tamara je ponovno zamijenila mjesto s Kineskinjom Guo Yue, koju je prije mjesec dana preskočila. Našu je stolnotenisačicu tako skupo koštao slabiji nastup u Kataru, u kojem je Guo Yue igrala u polufinalu. Od hrvatskih je igračica u prvih sto još samo Cornelia Vaida na 74. mjestu. </p>
<p>Zoran Primorac dijeli 28. mjesto s Poljakom Lucjanom Blaszczykom, što je minimalni pomak u odnosu na veljaču, kad je bio 29. Zoki je jedini Hrvat među najboljih sto, a naš je drugi »reket« još uvijek Jiang Weizhong, na 106. mjestu.</p>
<p>• ITTF ljestvica, stolnotenisači: 1. Wang Liqin (Kin) 2504, 2. Ma Lin (Kin) 2420, 3. Wang Hao 2333 (Kin), 4. Boll (Njem) 2325, 5. Ryu Seung Min (Kor) 2296, 6. Samsonov (Bje) 2255, 7. Chuan Chih-Yuan (Tph) 2200, 8. Chen Qi (Kin) 2192, 9. Schlager (Aut) 2175, 10. Kreanga (Grč) 2110... 28. PRIMORAC 1875... 106. JIANG WEIZHONG 1400... 128. TOŠIĆ 1324;</p>
<p>stolnotenisačice: 1. Zhang Yining (Kin) 2596, 2. Wang Nan (Kin) 2364, 3. Niu Jianfeng (Kin) 2347, 4. Guo Yue (Kin) 2206, 5. BOROŠ 2195, 6. Li Jia Wei (Sin) 2164, 7. Guo Yan (Kin) 2122, 8. Kim Kyung Ah (Kor) 2111, 9. Tie Yana (HGK) 2109, 10. Liu Jia (Aut) 2029... 74. VAIDA 1520... 112. BAKULA 1387... 121. PAOVIĆ 1346. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Skupština tzv. RSK eksces šačice marginalaca</p>
<p>Ministar vanjskih poslova SCG je ustvrdio da su skupštinu samoproglašene RSK organizirali centri koji ne shvaćaju da se prošlost ne može i neće ponoviti </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Osnivanje »vlade Republike Srpske Krajine u egzilu politički je vrlo štetno po državne interese Srbije«, izjavio je u srijedu srbijanski predsjednik Boris Tadić.</p>
<p> »Srbija ne treba destabilizirati države u svom okruženju koje su međunarodno priznate od Ujedinjenih naroda, jer bi opet bila okarakterizirana kao destabilizirajući čimbenik«, izjavio je srbijanski predsjednik Tadić agenciji Tanjug, a prenijela Radio-televizija Srbije u središnjem Dnevniku u srijedu navečer.</p>
<p> Predsjednik Srbije ocijenio je da je riječ o događaju »vrlo štetnom« po legitimne državne interese Srbije »tamo gdje su oni ugroženi - na Kosovu i Metohiji«.</p>
<p> »To je opasno i po zaštitu interesa Srba u Hrvatskoj koji žive u ne baš lakim okolnostima i za čiji se životni standard moramo boriti«, kazao je Tadić, dodajući da »kao predsjednik Srbije to čini svakoga dana u kontaktima sa svojim hrvatskim kolegama«.</p>
<p> Osnivanje »vlade Republike Srpske Krajine u progonstvu« u subotu u Beogradu, osudio je u srijedu, prije srbijanskog predsjednika, ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković.</p>
<p>On je za beogradski radio B92 ustvrdio da je »obnoviteljsku skupštinu« tzv. Republike Srpske Krajine organizirala »šačica marginalaca«, koja svojim ispadima i ekscesima nastoji spriječiti da SCG potkraj ožujka dobije pozitivnu Studiju o izvedivosti.</p>
<p>Gostujući na Radiju B-92 Drašković je ustvrdio da su skupštinu samoproglašene RSK organizirali centri koji ne shvaćaju da se prošlost ne može i neće ponoviti. </p>
<p> Novoizabrani predsjednik samoproglašene »vlade u progonstvu« Milorad Buha u srijedu je Vjesniku izjavio da neće održati sjednicu »vlade« te najavio javno predstavljanje svojega »kabineta« u subotu u Beogradu.</p>
<p> Republički ministar za dijasporu Vojislav Vukčević za Građanski list iz Novog Sada je najavio da će vlada Srbije »najvjerojatnije u četvrtak zauzeti neko stajalište, neko mišljenje«.</p>
<p>Vukčević, nekadašnji profesor Pravnog fakulteta u Osijeku i kao i Buha Belomanastirac po rođenju, smatra da je »obnoviteljska skupština« i formiranje »vlade RSK« u Srbiji vrlo štetno za Srbe koji žive u Hrvatskoj. »Mislim da se tu ništa ne događa slučajno, ali ne mogu procijeniti tko stoji iza toga«, rekao je Vukčević.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SAD ukinuo smrtnu kaznu za malodobnike</p>
<p>Smaknuća su nerazmjerna kazna za malodobnike, koje društvo smatra manje kažnjivim nego odrasle kriminalce, i krše osmi amandman američkog ustava koji zabranjuje okrutno i neobično kažnjavanje, rekao je Sud u svojoj presudi</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki Vrhovni sud ukinuo je u utorak smrtnu kaznu za malodobnike okončavši tako praksu koja je Sjedinjenim Državama donijela međunarodnu osudu. Podijeljeni Vrhovni sud je s 5:4 proglasio neustavnom smrtnu kaznu za one koji su imali manje od 18 godina kad su počinili zločin.</p>
<p>Smaknuća su nerazmjerna kazna za malodobnike, koje društvo smatra manje kažnjivim nego odrasle kriminalce, i krše osmi amandman američkog ustava koji zabranjuje okrutno i neobično kažnjavanje, rekao je Sud u svojoj presudi. Odlukom su odbačene smrtne kazne za 72 osobe u SAD-u koje su počinile zločine kao malodobnici, i zabranjuje da ih 19 američkih saveznih država u kojima su sada zakonite ubuduće izriču malodobnicima. </p>
<p>Sudac Anthony Kennedy je pišući presudu u ime većine sudaca Vrhovnog suda priznao važnost međunarodnog protivljenja smrtnim kaznama malodobnicima koje, kako je rekao, »počiva uvelike na uviđanju da nestabilnost i emocionalna neuravnoteženost mladih ljudi često može biti čimbenik u zločinu«.</p>
<p>Prije ove odluke Sjedinjene Države su bile jedna od samo šest država u svijetu u kojima je smrtna kazna za malodobnike bila zakonita. Od šest smrtnih kazni izvršenih nad malodobnicima u svijetu od 2002., u Sjedinjenim Državama je izvršeno četiri. Druge zemlje u kojima je još uvijek na snazi smrtna kazna za malodobnike su Kina, DR Kongo, Iran, Nigerija i Saudijska Arabija.</p>
<p>Presudu su s oduševljenjem pozdravili protivnici smrtne kazne u Sjedinjenim Državama i izvan njih. »Smaknuće djece prestupnika je barbarsko«, rekla je Lois Whitman iz američke organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch. »Nakon ove odluke Vrhovnog suda, Sjedinjene Države mogu držati glavu uspravno kao pravedno društvo glede ovog pitanja«.</p>
<p>Vrhovni sud donio je ovu presudu s dalekosežnim posljedicama u slučaju Christophera Simmonsa iz Missouria koji je u dobi od 17 godina osuđen na smrt za ubojstvo svoje susjede Shirley Cook koju je kidnapirao, vezao i bacio s mosta 1993.</p>
<p>U odvojenom mišljenju, sudac Antonin Scalia koji se zajedno s još tri suca usprotivio presudi napisao je kako bi o primjerenosti smrtne kazne trebale odlučivati pojedine američke savezne države, a ne »subjektivna stajališta pet članova ovoga suda i inozemci jednakoga mišljenja«.</p>
<p>Ovom presudom američki Vrhovni sud nastavlja sa sužavanjem dosega smrtne kazne koju je ponovno uveo 1976. Smrtna kazna za one koji su imali 15 godina i manje kada su počinili zločin proglašena je nezakonitom 1988. Nakon tri godine, Vrhovni sud je zabranio i smaknuća mentalno retardiranih osoba.</p>
<p>Bivši američki predsjednik Jimmy Carter je rekao kako ova presuda »priznaje krajnju nedosljednost u zabranjivanju onima ispod 18 godina da glasuju, služe u vojsci ili kupuju cigarete istodobno im dopuštajući da budu osuđeni na najvišu kaznu«. Organizacija za ljudska prava Amnesty International iz Londona pozdravila je odluku nazvavši je jednim od konačnih putokaza na putu ka globalnom ukidanju smrtne kazne za djecu počinitelje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Carla del Ponte o Hrvatskoj u petak</p>
<p>To mišljenje bit će ključno za odluku Europske unije o tome hoće li Hrvatska započeti pregovore 17. ožujka ili će pregovori biti odgođeni</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – (Od Vjesnikova izvjestitelja) – Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte ovoga će tjedna, u petak, izreći svoje mišljenje o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom, kazali su Vjesniku diplomatski izvori. Njezino mišljenje bit će ključno za odluku Europske unije o tome hoće li Hrvatska započeti pregovore 17. ožujka ili će pregovori biti odgođeni.</p>
<p> Izvori bliski Europskoj uniji nakon Mesićeva odlaska iz Bruxellesa nisu željeli predviđati što će odlučiti šefovi država i vlada EU-a, a nisu ni mogli potvrditi da su upoznati sa sadržajem pisma upućenog Haaškom sudu i Europskoj uniji. Mesić je tijekom boravka u Bruxellesu ustvrdio kako se u tom pismu nalaze podaci o Gotovininu kretanju i možebitnim skrovištima odbjeglog generala.</p>
<p>»Izvjesno je da će rasprava o Hrvatskoj biti izuzetno teška«, kazali s izvori bliski Vijeću. Glavna haaška tužiteljica, kako nam je rečeno, neće sastavljati posebno izvješće već će o svojem mišljenju izvijestiti u petak luksemburško predsjedništvo, preciznije luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna. </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je s visokim predstavnikom EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom. Ovaj mu je ponovio čvrsto stajalište Europske unije da popuštanja o haaškom pitanja nema.</p>
<p> »Mi nismo Sud. EU će se u potpunosti osloniti na mišljenje Haaškoga suda. Nadam se da Hrvatska ima rješenje jer njezina vlada zna veoma dobro kakva je pozicija Europske unije. Imali smo prijateljske i otvorene razgovore«, izjavio je Solana u kratkoj izjavi nakon sastanka. Predsjednik Mesić je kazao kako Hrvatska zna što treba učiniti, a da će joj biti lakše ako i drugi učine ono što trebaju. </p>
<p>Nakon što Carla del Ponte kaže svoje mišljenje u petak, uslijedit će priprema za sastanak Vijeća Ministara koji se održava 16. ožujka, dan prije uvjetovanog datum za početak pregovora s Hrvatskom. »Sasvim je izvjesno da će rasprava o Hrvatskoj biti teška. Opća je ocjena da su potezi koje je Hrvatska učinila napravljeni prekasno nakon što je bila upozorena da će se pregovori odgoditi ako ne bude rezultata u tom jedinom preostalom slučaju«, kazali su Vjesniku diplomatski izvori bliski Uredu visokog predstavnika.</p>
<p>Belgijski premijer Guy Verhofstadt izjavio je nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u srijedu da su za početak pregovora s Europskom unijom u ožujku potrebni konkretni rezultati u rješavanju slučaja Gotovina.</p>
<p>»Imali smo intenzivne razgovore i koristan sastanak. Belgija želi da pregovori počnu kao što je predviđeno, u ožujku. No, inzistirao sam u razgovoru s hrvatskim predsjednikom da se pojačaju svi napori u rješavanju slučaja Gotovina kako bismo imali rezultate«, rekao je Verhofstadt. </p>
<p>Naglasio je da je suradnja s Haaškim sudom jako važno, veliko pitanje. »Jasno je da je potrebno uložiti više napora kako bismo imali rezultate. To je potrebno da bi se unutar Europske unije stvorila dobra klima. Mislim da su ovi razgovori bili korisni«, izjavio je belgijski premijer. </p>
<p>Hrvatski predsjednik je rekao da je pismo u kojem su dokazi o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom poslano na sve adrese, Haaškome sudu, zemljama članicama EU-a i Europskoj komisiji.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>BiH: Mogući pregovori o granici kod Kostajnice i Neuma</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uskoro će prihvatiti Izvješće o detaljnom opisu granice BiH i Republike Hrvatske, skupa s Ugovorom o granici i topografskim kartama. Spomenuta tri dokumenta čine paket koji je potreban uvjet za ratifikaciju identificirane granične crte s RH u bosanskohercegovačkom parlamentu Kako tvrde sarajevske Jutarnje novine, tijekom ožujka bi trebao biti održan sastanak državnih povjerenstava za granice, koja će još jednom razmotriti spomenuti detaljan opis i usvojiti taj dokument, a nakon ratifikacije cjelokupnog paketa dokumenata vezanih za granicu dviju država uslijedit će obilježavanje granična crte na terenu. Stručnjaci iz BiH i Hrvatske već su detaljno pregledali graničnu crtu i otklonili sve nejasnoće, tako da se ne očekuju problemi pri dovršetku posla.</p>
<p>Član bosanskohercegovačkog povjerenstva za granice Mugdim Čukle kazao je za Jutarnje novine da je povjerenstvo imalo mandat obaviti korekcije granice od 100 do 200 metara na mjestima gdje granična crta ide preko nekog objekta. »Nije bilo spornih pitanja, a povjerenstvo je samo trebalo identificirati granicu kako je ona međunarodno priznata«, pojasnio je Čukle.</p>
<p>Posebno je zanimljivo da je Čukle izjavio da bi se moglo raspravljati o eventualnoj izmjeni granične crte između Republike Hrvatske i BiH na području Kostajnice i Neuma, ali da je preduvjet za bilo kakve dalje dogovore prethodno parlamentarno ratificiranje spomenutog paketa graničnih sporazuma.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Čović i braća Lijanovići optuženi kao članovi »kriminalne skupine«, a sudac Tadić za primanje mita</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Posebni odjel Tužiteljstva BiH za organizirani i gospodarski kriminal i korupciju podnio je u srijedu optužnicu protiv hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predsjednika Ustavnoga suda BiH Mate Tadića, te protiv još pet osoba uključenih u navodnu »zločinačku organizaciju« povezanu s milijunskim carinskim prijevarama u korist Mesne industrije »Lijanovići« iz Širokoga Brijega. Među osumnjičenima su i četvorica braće Ivanković-Lijanović - Jozo, Mladen, Jerko i Slavo, te pravni stručnjak Zdravko Lučić.</p>
<p>Optužnicu koja sadrži ukupno 14 točaka treba potvrditi Državni sud BiH.</p>
<p>U priopćenju Ureda Registra za ratne zločine i organizirani kriminal Tužiteljstva BiH navodi se da je optužnica rezultat istrage o poslovanju kompleksa firmi Ivanković-Lijanović, koje se od 1999. godine do danas bave uvozom mesnih proizvoda u BiH.</p>
<p>Četvorica osumnjičene braće Ivanković-Lijanović vlasnici su i direktori kompleksa tih firmi, a terete se za krivotvorenje dokumenata, zloporabu položaja u gospodarstvu i utaju poreza u svezi s prijavama carine. Oni se također terete za organiziranje ili sudjelovanje u organiziranoj kriminalnoj skupini zajedno s osumnjičenim Čovićem i Lučićem.</p>
<p>Člana Predsjedništva Dragana Čovića tereti se za zloporabu položaja ili ovlastikao bivšega ministra financija Federacije BiH, što je vezano za odluke koje su utjecale na plaćanje posebnih taksi na uvoz prehrambenih proizvoda od strane kompleksa tvrtki Ivanković-Lijanović.</p>
<p>Nadalje, Čović se tereti da je s osumnjičenima Ivanković-Lijanovićima i Zdravkom Lučićem sudjelovao u izvršenju kaznenog djela davanja mita, a u svezi s darovima i drugim oblicima koristi koje su date osumnjičenom Mati Tadiću u vrijeme kada je obavljao dužnost predsjednika Ustavnoga suda BiH 2003. godine. Tadić se tereti za zloporabu položaja ili ovlasti i primanje dara i drugih oblika koristi kako bi izvršio nepropisan utjecaj u okviru Ustavnog suda.</p>
<p>Ured visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdowna reagirao je na vijest o dostavljanju optužnice na potvrdu. »Od osoba koje su na izvršnim dužnostima, s bitnim utjecajem na povjerenje građana i ugled BiH u inozemstvu očekuje se da odstupe ako su osumnjičeni za kaznena djela«, navedeno je u priopćenju Ashdownova ureda.</p>
<p>Bude li optužnica i potvrđena, što je vrlo vjerojatno, Dragan Čović će morati podnijeti ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH, a ako to odbije učiniti, gotovo je posve siguno da će ga Ashdown smijeniti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Carla del Ponte ponovo prijeti Srbiji zbog Ratka Mladića</p>
<p>Glavna tužiteljica Haaškog suda prijeteći upozorava Srbiju da suradnja s Haagom ne znači samo dragovoljne predaju nego i uhićenja i da je Mladić u Srbiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte izjavila je da su se vlasti u Beogradu složile s njenim tvrdnjama da se Ratko Mladić nalazi u Srbiji i ponovila da se Radovan Karadžić nalazi u BiH. U intervjuu austrijskoj državnoj televiziji ÖRF, u kojemu se vrlo oštro postavila prema Beogradu, objasnila je da je mnogo teže uhititi dvojicu najtraženijih haaških optuženika danas nego prije deset godina kad su bili optuženi.</p>
<p>»To što Mladić i Karadžić ni deset godina poslije završetka rata u Bosni i Hercegovini nisu uhvaćeni, objektivno je skandal. Skandal je da već deset godina postoje te optužnice, prošlo je deset godina od masakra u Srebrenici i deset godina od Daytonsko-pariškog sporazuma«, rekla je Del Ponte i upozorila: »Zbog toga što do sada nisu uhićeni oni koji su izravno odgovorni za zločine počinjene u Srebrenici, Mladić i Karadžić, ne bismo se smjeli usuditi pojaviti na obilježavanju desetogodišnjice Srebrenice u srpnju ove godine«. </p>
<p>Puna suradnja Srbije s Haagom i dalje je pojam s različitim sadržajem za dvije suprotstavljene strane, Haaško tužiteljstvo i službeni Beograd. Za Carlu del Ponte, suradnja znači uhićenje svih 13 optuženih koji se nalaze u Srbiji te pristup svjedocima i dokumentaciji, a ne dragovoljnu predaju.</p>
<p> »Osobno vjerujem da Mladić može biti uhićen i prebačen u Haag za samo nekoliko sati«, rekla je Del Ponte i objasnila da je i sama dosad prosljeđivala informacije, ali nije bilo nikakvih rezultata, pa je to prestala činiti. »Vjerujem da je ova 2005. godina veoma važna, jer ako do kraja ove godine Karadžić i Mladić ne budu u Haagu, objavit ću informacije koje imam o razlozima zašto nisu uhićeni, a to će sigurno zanimati javnost. No, do tada neću više ništa reći«, zaprijetila je tužiteljica.</p>
<p>Prve reakcije pokazuju da se većina u srbijanskoj vlasti nije uzbudila zbog ovog prijetećeg tona. Premijer Vojislav Koštunica tvrdi da se u Srbiji vrše »stalne i vjerodostojne« provjere nalazi li se na njezinom tlu haaški optuženik Ratko Mladić i da do sada nije utvrđeno da se nalazi u zemlji. »Mi smo do sada za ove provjere dali konkretne dokaze i one će se nastaviti«, rekao je Koštunica za dnevnik Blic ne skrivajući zadovoljstvo ostvarenom atmosferom suradnje s Haagom zbog koje će do kraja mjeseca biti još izručenja.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Egipćani će prvi put u povijesti birati predsjednika</p>
<p>Mubarakov »demokratski iskorak« posljedica je snažnih unutarnjih i vanjskih pritisaka, a ne dragovoljnog odricanja od monopola vlasti </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na egipatskim predsjedničkim izborima u rujnu pojavit će se prvi put više od jednog kandidata. Odluku o tom demokratskom iskoraku koji mora proći prethodnu referendumsku provjeru osobno je priopćio egipatski šef države Hosni Mubarak (77). Pritom je izrazio nadu da će vjetrovi egipatskih promjena, rijetki u arapskom svijetu, zahvatiti i druge »bratske zemlje«. </p>
<p>Mubarak je u televizijskom obraćanju naciji naglasio da je naložio parlamentu i Nacionalnom vijeću da se nadopuni članak 76 ustava kako bi se osiguralo sudjelovanje više kandidata na izborima za predsjednika države. On je nakon atentata na egipatskog predsjednika Anwara al Sadata čak tri puta bio pobjednik na izborima na kojima se pojavljivao kao jedini i neprikosnoveni kandidat. </p>
<p>Na taj način, bez ikakvog legalnog političkog rivalstva Mubarak je obnavljao predsjedničke mandate 1987., 1993. i 1999. Ovi će izbori pokazati može li Mubarak ponovno postati predsjednik i kad je suočen s »konkurencijom«. U svakom slučaju, valja zamijetiti da je Mubarakov »demokratski iskorak« posljedica snažnih unutarnjih i vanjskih pritisaka, a ne dragovoljnog odricanja od monopola vlasti. </p>
<p>Aktualni egipatski predsjednik koji sa suprugom Suzanne (dijelom velškog podrijetla) ima dva sina Ala i Gamala otišao je i korak dalje. Mubarak koji je i čelnik Nacionalne demokratske stranke odbacio je špekulacije o tome da bi se jedan od njegovih sinova mogao naći u ulozi »obiteljskog predsjedničkog nasljednika«.</p>
<p>Oporbeni čelnici i mnogi egipatski intelektualci koji već dugo zahtijevaju demokratizaciju političkog života u zemlji pozdravili su Mubarakov televizijski istup. Čak je i islamistička organizacija Muslimanska braća najavila da razmatra mogućnost isticanja svog predsjedničkog kandidata. Visoki dužnosnik oporbene stranke »Al Wafd« Mohammed Ulwan, smatra da se radi o povijesnom koraku. »Prvi put od vremena faraona Egipćani će biti u mogućnosti da sami izaberu svog šefa države«, rekao je.</p>
<p>Naravno, mnogo je i onih koji sumnjičavo gledaju na Mubarakova demokratska obećanja. Tvrdi se da se radi o običnom »bacanju pijeska u oči« kako bi se makar privremeno primirila egipatska javnost željna demokracije i slobode. »To što je predsjednik predložio samo je lupanje o zid«, kaže urednik jednih egipatskih novina Abdel Halim Qandil. On tvrdi da predloženi demokratski potez nije dovoljan. Qandil smatra da Mubaraku ne bi trebalo dopustiti da se ponovno kandidira za predsjednika.</p>
<p>Po njemu, sastanak skupine G8 i šefova diplomacija arapskih zemlja koji su se trebali održati u Kairu otkazani su zbog vrlo osjetljivog pitanja egipatskih demokratskih reformi. Qandil zaključuje da će malo koji od predsjedničkih kandidata moći opstati u utrci s Mubarakom. </p>
<p>Washington je pozdravio najavu demokratskih reformi u najvećoj arapskoj zemlji. State Department je to opisao kao korak prema većem otvaranju političkog sustava. »Kao prijatelji egipatske vlade i naroda pozivamo Egipat da proširi temelje političkog sudjelovanja«, rekao je glasnogovornik Steven Pike. On je, iako bez sudjelovanja žena, pozdravio i prvo održavanje lokalnih izbora u konzervativnoj Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Demokratski primjer Egipta bio bi od velikog značaja za cjelokupni arapski svijet. On bi mogao dati novi zamah demokratskim gibanjima i promjenama širom srednjoistočne regije. Ulični zahtjevi za demokratskim promjenama već su, nakon atentata na bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja, zapalili Libanon. </p>
<p>Srednjoistočni demokratski »plamen slobode« koji je najavio američki predsjednik George W. Bush, izaziva radost arapskih masa, ali i zabrinutost njihovih mahom apsolutističkih vladara koji se boje da bi se mogli opeći na tom plamenu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ubijen sudac u procesu protiv Saddama Husseina </p>
<p>Ubojstvo suca Mahmudsea dogodilo se samo dan nakon što je sud iznio prve optužbe/ U još dvjema eksplozijama u Bagdadu ubijeno 13, a potom sedam ljudi</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Skupina naoružanih muškaraca u utorak je u Bagdadu ubila suca koji radi za specijalni irački sud uspostavljan radi pokretanja sudskih procesa protiv Saddama Husseina i njegovih glavnih suradnika. U eksplozijama dvaju automobila bombi u srijedu je u glavnome iračkom gradu poginulo 13 osoba, a ozlijeđeno ih je više desetaka, izvijestili su službeni izvori.</p>
<p> Sudac Barawitz Mahmud i njegov sin, odvjetnik, ubijeni su u utorak u trenutku kada su napuštali svoj dom u sjevernom Bagdadu. Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je kako još nije poznato je li ubojstvo povezano s njegovim angažmanom na specijalnom sudu koji bi trebao pokrenuti sudske procese protiv Saddama Husseina i njegovih suradnika.</p>
<p> To je prvo ubojstvo člana specijalnog suda, koji čini oko 50 sudaca i odvjetnika. Ubojstvo se dogodilo samo dan nakon što je sud iznio prve optužbe, objavivši da ima dovoljno dokaza za otvaranje sudskih procesa protiv petorice bivših članova stranke Baas. Među njima su Saddamov polubrat Barzan Ibrahim al Hasan al Tikriti i bivši zamjenik premijera Taha Yasin Ramadan. Početak suđenja očekuje se za oko sedam tjedana, a suđenje Saddamu očekuje se iduće godine. U posljednjem napadu usmjerenom protiv iračkih vojnika, u dvjema eksplozijama automobila bombi u Bagdadu ih je poginulo 13, a više desetaka je ozlijeđeno. Prva eksplozija dogodila se ispred baze iračke vojske. Ondje je poginulo šest vojnika, a 38 ih je ozlijeđeno, izvijestila je policija. Ranije je javljeno da su stradali Iračani koji su čekali pred središtem za novačenje. Cilj drugog napada automobilom bombom bio je konvoj s iračkim vojnicima, pri čemu je poginulo sedam vojnika, a dvojica su ranjena. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Fizički zlostavljali i ponižavali zatočene azilanate </p>
<p>Čim je izbio skandal suspendirano petnaest namještenika u azilantskom centru Oakingtonu nedaleko od Cambridgea</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Reporteri BBC-ja prikupili su dokaze o rasizmu i nasilju prema azilantima pritvorenim u jednom od azilantskih centara, gdje čekaju na deportaciju iz Britanije. Riječ je o prihvatnom centru Oakington nedaleko od Cambridgea. Za račun britanskih vlasti, tim centrom upravlja privatna tvrtka Global Solutions Limited (GSL). Čim je izbio skandal, GSL je suspendirao petnaest svojih namještenika u Oakingtonu. </p>
<p>U dokumentarnoj tv-emisiji iz BBC-jeve serije »Prava priča« iznose se primjeri fizičkog nasilja i ponižavanja zatočenih azilanata. Jedan od čuvara u Oakingtonu, Jason Martin, snimljen je tako dok rasističkim uvredama zasipa nekog zatočenika koji ne želi ustati iz kreveta. »Misliš da ne moraš poslušati zato što ti to naređuje neki bijelac? Bojim se da si u krivom«, kaže on. »Moj djed je pucao na tvog djeda i ukrao mu njegovu j....u zemlju na idućih 200 godina«, dodaje taj čuvar i nakon toga izbacuje azilanta iz kreveta. </p>
<p>BBC je uspio kradom snimiti i neke čuvare dok se hvale da su zlostavljali zatvorenike i dok tvrde da su imali spolne odnose s nekim zatočenim osobama. Simon Boazman, suradnik BBC koji se uspio privremeno zaposliti u Oakingtonu, tvrdi da je većina namještenika tog centra tretirala zatočenike s uvažavanjem, ali da je postojala i »značajna manjina« rasista. </p>
<p>Drugi suradnik BBC-ja, Andy Pagnacco, uspio se na ugovor zaposliti u GSL-ovom centru u londonskoj zračnoj luci Heathrow. Zadatak mu je bio da prevozi azilante. Potajno je uspio snimiti svoje kolege dok mu dijele savjete kako da postupi ako azilanti postanu nasilni. Rečeno mu je da izbjegava kamere zatvorene televizije. »Udari ih ako nigdje ne vidiš kameru«, glasio je savjet. </p>
<p>Jedan nigerijski azilant nedavno je tužio GSL, tvrdeći da su ga stražari te tvrtke fizički napali dok su ga pokušavali ukrcati u avion radi prisilne deportacije. Nigerijac navodi da je bio tako teško ozlijeđen, da su ga stražari morali vratiti u pritvor. </p>
<p>GSL tvrdi da neće tolerirati rasizam. Tvrtka je već pokrenula unutarnju istragu – posebice o slučajevima koje je sada otkrio BBC.</p>
<p>Britansko ministarstvo unutarnjih poslova zatražilo je od nacionalne RTV kuće da mu podastre prikupljene dokaze o rasizmu i nasilju u azilantskim centrima. </p>
<p>Zatvorska inspekcija lani je posjetila centar u Oakingtonu i kasnije pohvalila vrlo dobre odnose između zatočenika i čuvara. Utvrđeni su i neki problemi, ali je 90 posto pritvorenih azilanata u povjerljivoj anketi izjavilo je da ih čuvari tretiraju s uvažavanjem. No, manjina čuvara kompromitirala je svojim postupcima cijeli centar. </p>
<p>Britanski ministar za useljavanje Des Browne izjavio je: »Uhićenje i deportacija bitan su dio djelotvorne kontrole useljavanja. No, od vitalne je važnosti da se to provodi humano i dostojanstveno. »Ministarstvo unutarnjih poslova najavljuje službenu istragu. Oprobeni liberalni demokrati tvrde međutim da bi se ona trebala baviti i stanjem u drugim azilantskim centrima, a ne samo u Oakingtonu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Novinari krivi za svađu Austrijanaca i Slovenaca</p>
<p>U središtu spora su dva problema - pravo na dvojezične topografske ploče i pitanje je li Slovenija pravna sljednica bivše SFRJ</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekim slovenskim novinarima nisu u interesu dobri odnosi Austrije i Slovenije, nego izmišljaju probleme kako bi pomutili »izvrsne« dobrosusjedske veze, sažetak je izjave kojom je u ponedjeljak austrijski kancelar Wolfgang Schüssel pokušao primiriti strasti i izgladiti diplomatski spor između Ljubljane i Beča. </p>
<p>No, njegov će pokušaj vjerojatno samo doliti ulje na vatru najnovije razmirice među susjedima. U središtu spora su dva problema - pravo na dvojezične topografske ploče i pitanje je li Slovenija pravna sljednica bivše SFRJ.</p>
<p>Schüssel je naime, u svome očitovanju zauzeo gledište koji službena Ljubljana ne želi čuti: da se u pitanjima zaštite slovenske manjine Ljubljana ne može pozivati na sporazum zaključen s bivšom Jugoslavijom. S obzirom da se ta tvrdnja kosi sa službenim stajalištem slovenske diplomacije, Schüsselovo prebacivanje krivnje na novinare, po svemu sudeći, neće pridonijeti rješavanju svađe. </p>
<p>Spor je prije tri tjedna izazvao intervju predsjednika parlamenta Andreasa Khola slovenskom Delu u kojem je, među ostalim, rekao da da su za slovensku manjinu u Koruškoj vrtići i škole važniji od dvojezičnih topografskih natpisa.</p>
<p>Khol, inače član vladajuće Narodne stranke (ÖVP) ponovio je pritom i svoj ranije izrečeni stav da se Slovenija ne može pozivati na međudržavni ugovor zaključen s bivšom Jugoslavijom kojim se reguliraju prava hrvatske i slovenske manjine u Austriji jer Slovenija nije pravna sljednica bivše SFRJ. </p>
<p>Intervju je izazvao žestoke reakcije ne samo manjiskih političara nego i službene Ljubljane. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova Austriji je uručilo »oštar prosvjed« i podsjetilo da se u pitanjima slovenske manjine uvijek moraju uzeti u obzir odrebe međudržavnog sporazuma. Slovenski diplomati upozorili su da je pri osamostaljenju zemlje dogovoreno da ugovori koje je Jugoslavija sklapala s Austrijom, a koji se odnose na Sloveniju ostaju na snazi. Stoga je službena Ljubljana »neprimjerenima« ocijenila tvrdnje da državni sporazum nije temelj za rješavanje pitanja manjina. Čelnici slovenske manjine u Austriji tome su dodali da je Khol svojim izjavama nanio veliku štetu raspravi o dvojezičnim napisima. </p>
<p>Dvojezične ploče već su desetljećima problem slovenske manjine u Austriji. Članak 7 međudržavnog sporazuma predviđa doduše postavljenje dvojezičnih topografskih ploča u na područjima gdje žive Slovenci (što je praktički cijela pokrajina Koruška). No, zakon o manjinama iz 1976. takve natpise predviđa za samo jednu šestinu tog područja, a čak ni tu ploče nisu svugdje postavljene. Problem je u tome da zakonski ni privatne osobe ni organizacije nemaju mogućnost zatražiti postavljanje dvojezičnih natpisa.</p>
<p> Dodatna poteškoća je u lokalnoj vlasti: Slobodarska stranka (FPÖ) i osobito njezin prvi čovjek Jörg Haider koji je godinama na vlasti u Koruškoj nepopustljivo stoje pri stajalištu da se za njihove vlasti u Koruškoj neće postavljati novi dvojezični natpisi. </p>
<p>Pitanje dvojezičnih topografskih ploča ipak je našlo put do Ustavnog suda i to zalaganjem odvjetnika i dužnosnika slovenske manjinske stranke Rudija Vouka. Njega je u rujnu 1994. u koruškom St. Kanzianu (slovenski Škocjanu) policija zaustavila zbog prekoračenja ograničenja brzine u naseljenom mjestu. Vouk je odbio platiti kaznu ustvrdiviši da tabla s imenom mjesta, koja podrazumijeva i ograničenje brzine, »nepropisno« postavljena jer nije dvojezična. </p>
<p>Njegova je žalba nakon sedam godina povlačenja pred nižim instacama došla pred Ustavni sud. Presudom iz 2001. najviši sud u zemlji je Vouku dao za pravo i presudio da je ploča trebala biti i na slovenskom s obzirom da se mjesto nalazi na području gdje ima više od deset posto Slovenaca. To Vouka nije spasilo od plaćanja kazne (jer je mogao pretpostaviti da ulazi u naseljeno mjesto). </p>
<p>Presuda Ustavnog suda još nije provedena, što je dijelom i dovelo do najnovijeg spora između Beča i Ljubljane. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Televizije sve više zahvaća virus samoreklamiranja, osobito HTV </p>
<p>Hrvatska televizija i ostali mali ekrani naše svakidašnjice zasipaju nas plaćenim reklamama, no sve češće zasipaju nas nesnosnom promidžbom samih sebe. Pogotovo taj virus »reklamomanije« sve više zahvaća našu prvu, »državnu«, HTV kuću, koja uostalom »posluje s profitom« od samih pretplatnika.</p>
<p> Štoviše, HTV nudi vrlo dobre nagrade, sve do automobila, onima koji pogode tko je vodio »Doru«, a da ne spominjemo sada i to neprestano »Kome zvoni Dora« i slično reklamiranje »onoga što možete vidjeti samo na HTV-u«. Tako je bilo i uoči dodjele »Oscara«... Pa ako već stalno upozorava na emitiranje nove epizode svoje »Duge mračne noći«, što je Hrvatskoj televiziji trebao taj »Oscar«? </p>
<p>Iz svega toga reklamiranja stvara se kult samoreklame – kao da nije najvažnija sama emisija koju ćemo vidjeti, a tolike su silne najave i u drugim dnevnim medijima. Pa to je prava manija samoreklamiranja, koja je preplavila naše male ekrane. Zamislite, možete dobiti automobil ako pogodite je li neku »Doru« vodio Mirko Fodor ili netko drugi?!</p>
<p>Pa, onda, prema onoj »digla žaba nogu da i nju potkuju«, počeli su se reklamirati i voditelji nekih dobrih i ozbiljnih emisija kao što su »Dnevnik«, »Otvoreno« i druge. Njihovi se voditelji očito poistovjećuju sa samim emisijama i s Hrvatskom televizijom pa se, na primjer, Hloverka Srzić snima u najavi svojih emisija sa svih strana, a u samoj emisiji upravo ta, inače sposobna voditeljica, toliko priča da ostali gosti ne mogu doći do riječi.</p>
<p>Pita, odgovara, komentira, prosuđuje i presuđuje sama, a pravi su joj biseri, kao ona brzopleta informacija u »Otvorenom« o »zdravoj hrani«, kada obavještava milijunsko gledateljstvo da nju zanima sastav hrenovki jer upravo ona kupuje tu hranu za svog sina. </p>
<p>Od takvoga poistovjećivanja sebe i svog života s ulogom voditelja nije imun ni voditelj »Milijunaša«, kao da je Hrvatska televizija zbog njih a ne oni zbog njezinih emisija. </p>
<p>B. IVOŠEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zašto Ministarstvo pravosuđa zataškava grube sudačke pogreške </p>
<p>U kolovozu 2004. uputio sam Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske pritužbu protiv jednog suca općinskoga suda zbog kršenja zakona, besmislenog otezanja parnice, samovolje i nedonošenja presude, premda su uvjeti tijekom parnice za nju postojali.</p>
<p> Moja pritužba došla je u ruke pomoćnice ministrice Barice Novosel, koja ju je uputila »predsjedniku suda«, tj. sucu na kojega se moja pritužba odnosila, s tim da ispita navode »predstavke« i izvijesti o utvrđenom i poduzetom Ministarstvo kao i podnositelja predstavke izravno.</p>
<p>Sudac na to, osim nekih nevažnih datuma i nevažnih činjenica (dijelom i poluistinitih), o svojim kršenjima zakona i neradu nije ništa rekao. Pomoćnica ministrice se s takovim odgovorom zadovoljila, ali ja nisam, na što sam ju posebnim pismom obavijestio. Pomoćnica ministrice nije smatrala potrebnim odgovoriti mi, kako je to inače u demokratskim zemljama vlast obvezna.</p>
<p>Sudac, inače uz obilnu pomoć punomoćnika tužiteljice, jednog nadripisara, što je protivno propisu čl. 89a Zakona o parničnom postupku, nastavlja i dalje već treću godinu taj besmisleni posao zahvaljujući velikodušnosti Ministarstva pravosuđa. </p>
<p>BRANKO HRVOJ diplomirani pravnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nismo mi taoci generala Gotovine, mi smo taoci vlastite nesposobnosti</p>
<p>Daytonski sporazum dao je Srbima Republiku Srpsku usred Bosne i Hercegovine, koja je, eno, i danas zdrava i živa, a Hrvati oslobađali svoj teritorij u »Bljesku« i »Oluji« i danas ih pola Europe, »kulturne i pravedne Europe«, progoni jer svog generala iz tih operacija nisu predali na tanjuru međunarodnom sudu.</p>
<p>Zločincima koji su klali na Ovčari sudi se u Beogradu, a tamo Carla del Ponte ne lupa šakom o stol, nego se odnekuda provlače ideje kako bismo zajedno s ostalim zemljama jugoistoka trebali u Europu. Tako nam i treba, jesmo li tražili ratne odštete ili se pokojni nam predsjednik mislio nagoditi s crnim vragom!?</p>
<p>Pokrali nas Slovenci na kopnu, na moru i usred Zagreba opljačkali banku, ugurali se u Europu i odande mašu li mašu. Prijete kamiondžijama, neće nas podržati u priključivanju EU, neće pokrpati nekoliko rupa na cesti prema Hrvatskoj... Neće ni u svojoj državi priznati 13 tisuća ljudi, kao da se radi o duhovima.</p>
<p>Nismo mi taoci generala Gotovine, mi smo taoci vlastite nesposobnosti! Zašto se 1995., kada se završio rat, nitko nije pobunio zbog donošenja zakona temeljem kojih su dalje pljačkali Hrvatsku tobožnji biznismeni i menadžeri. I nitko im danas ne može suditi. Zašto? Ugostiteljima iz dijaspore plaćao se dug ministarskim foteljama iz kojih su vukli katastrofalne poteze. Tko je tražio da ih se smijeni?</p>
<p> Mi danas te najcjenjenije i najbogatije pozivamo na bal u HNK dok umirovljenici ruju po kontejnerima. Kako ono rekoše: znat ćemo da smo dosegli državu blagostanja kada svaki umirovljenik u Hrvatskoj bude imao svoj kontejner! </p>
<p>Eno, u Beogradu formiraju vladu Republike Srpske Krajine u izbjeglištvu. U hrvatskom filozofijskom časopisu objaviše misli srpskoga veleuma koji vrijeđa Hrvatsku. Trebalo je objaviti, neka se zna, neka čuju oni koji idu tamo pjevati, neka znaju s kim počinju kulturnu razmjenu.</p>
<p>A što mi zaista činimo? Svađamo se o novom pravopisu, a oni u Saboru, oni na Markovu trgu, oni na Pantovčaku, oni u diplomatskim predstavništvima, koga i što čekaju da se pokrenu u smjeru gorućih problema? Nema strategije, nema zajedničke politike. Stranke se natežu kao babe na tržnici i od toga se prave vijesti, a žuti tisak cvate. Svi laju protiv svih, a nitko ne odgovara. Sudovi ništa ne poduzimaju, ili ne mogu?</p>
<p>Nemamo se što gurati u Europu dok ne zaštitimo granice, vlastitu poljoprivredu, svoju obalu, dok ne naplatimo dugove od dragih nam susjeda, dok u politiku ne uđu pametni ljudi, neopterećeni računima iz 1918. godine, 1945. te 1971. i 1991. Rekoše davno sociolozi – tek će takva, neopterećena četvrta, generacija političara moći činiti pomake koji nešto znače.</p>
<p>IRENA MILOŠEVIĆ Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gotovina je svoje rodoljublje dokazao </p>
<p>Prvi čovjek hrvatske politike premijer Ivo Sanader u posljednjih nekoliko mjeseci izgovara rečenicu koja ne stoji baš dobro s logikom i izraz je, valjda, panike koja premijera obuzima kad god je riječ o haaškoj tužiteljici Carli del Ponte. To je, dakako, svi je znamo, ona rečenica kojom generala Gotovinu gospodin Sanader poziva da svoje rodoljublje dokaže pred Haaškim tribunalom.</p>
<p>Jer, svaki Hrvat koji iole drži do svoje hrvatske domovine, a dr. Ivo Sanader možda još ponajbolje, zna da je general Ante Gotovina najuvjerljivije dokazao svoje rodoljublje samim svojim svojedobnim dolaskom u Hrvatsku da bi pomogao otjerati okupatora, stavljajući tako sve svoje na kocku, osobito vlastito zdravlje i – život! </p>
<p>MIRKO PRPIĆ BUS Senj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Razbojnici nakon pljačke uljudno pozdravili klijente banke</p>
<p>Na sličan je način početkom siječnja ove godine opljačkana poslovnica Privredne banke u novozagrebačkom naselju Središće, a kako smo čuli policija sumnja da je riječ o istim počiniteljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu oko 12.20 sati opljačkana je poslovnica »Zagrebačke banke« u ulici Zinke Kunc u zagrebačkom naselju Savica. Naoružani razbojnicu odnijeli su veću količinu novca, a neslužbeno se saznaje da bi se moglo raditi o iznosu od »više stotina tisuća kuna«.</p>
<p>»Ovo je pljačka, svi dolje!«, uzviknuo je jedan od dvojice maskiranih razbojnika nakon što su u srijedu oko 12.20 sati upali u poslovnicu banke u kojoj je tada, uz nekoliko službenica, bilo i dvadesetak klijenata. Po riječima jednog očevica s kojim smo uspjeli razgovarati, jedan je razbojnik ostao kod vrata, a drugi je uz prijetnju pištoljem natjerao blagajnicu da ga odvede do sefa. Pljačkaši su na glavama imali navučene potkape s prorezima za oči i sunčane naočale. </p>
<p>Razbojnik koji je stajao na vratima umirivao je prisutne govoreći im da će sve biti uredu, samo ako ne budu radili gluposti, a u jednom je trenutku, kako nam kaže očevidac, uzviknuo drugom razbojniku »Vrijeme! Idemo!«, na što mu je ovaj odgovorio »Čekaj minutu«, očito ne želeći ostaviti dio bogatog plijena.</p>
<p>Nakon obavljenog »posla«, razbojnici su zaprijetili da nitko ne pođe za njima, te uljudno pozdravili s »doviđenja«. </p>
<p>Dvojicu je, kako smo čuli, s druge strane zgrade čekao »vozač« u sivom golfu britanskih nacionalnih oznaka C972CCD, s kojim su pobjegli. Automobil je oko 13 sati pronađen na parkiralištu ispred jedne zgrade u obližnjem naselju Borovje, a pretpostavlja se da su se lopovi odvezli drugim automobilom. </p>
<p>Kako smo doznali u poslovnici banke u vrijeme pljačke nije bilo zaštitara. Banka je opremljena kamerama, odnosno video vezom s centralom zaštitara, kojima je za dolazak do banke ipak trebalo više vremena nego što je trebalo pljačkašima da umaknu.Tijekom pljačke nitko nije ozlijeđen. </p>
<p>Na sličan je način početkom siječnja ove godine opljačkana poslovnica »Privredne banke« u novozagrebačkoj četvrti Središće, a kako smo čuli policija sumnja da je riječ o istim počiniteljima.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za vrijeme skijanja poslovnom čovjeku ukradeno više od milijun kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nešto više od milijun kuna ukradeno je prošle nedjelje predvečer iz obiteljske kuće 71-godišnjaka u Karlovačkoj cesti 25 u Remetincu, priopćila je zagrebačka policija.</p>
<p>Intervenciju zbog krađe zatražio je 71-godišnjak koji je u nedjelju oko 19.30 sati nazvao policiju i naveo da je njegovu sinu Božidaru Golubiću (45) nestao novac kojeg je dobio na čuvanje prošlog tjedna i koji se nalazio spremljen u spavaćoj sobi na prvome katu. Vlasnik kuće i njegova supruga su, naime, to predvečer bili vani i pri povratku zamijetili su da su im ulazna vrata na kući otvorena. Odmah su pohitali prema spavaćoj sobi ne bi li provjerili je li novac na svom mjestu, no novca više nije bilo.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da se radi o novcu u raznim kunskim i euro apoenima koji potječu iz poslovanja, dok se, pak, 45-godišnjak nalazi na skijanju s poslovnim partnerima. U kući je obavljen očevid, a s vratiju i spavaće sobe uzeti su otisci mogućeg počinitelja. Tko bi sve mogao znati kako je i gdje Golubić držao novac, pokazat će intenzivna istraga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Grafolog ustvrdio da bivši direktor nije potpisao nalog za isplatu novca </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Svjedočenjem Zvonimira Matuše i vještaka za financije i knjigovodstvo Rodoljuba Prpića, na Županijskom je sudu u utorak nastavljeno suđenje bivšoj upravi donjostubičkog »Komusa«. Nekadašnji šef Komusove službe za odvoz smeća Matuša svjedočio je o turbulentnim zbivanjima u poduzeću u kolovozu 2001.</p>
<p>»Tog dana kada je direktor Grljač smijenjen, fizički me napao šef distribucije plina Ivan Posavec. Grljač mu je zbog toga odmah dao otkaz, no isto popodne Grljača je smijenila Skupština poduzeća, a na direktorsko je mjesto postavljen Ivan Posavec«, izjavio je Matuša, koji za Posavca nije imao lijepih riječi. Matuša je kazao da je blagajnica direktoru Grljaču običavala popodne ostavljati kuvertu s novcem na stolu za putovanja sutradan. </p>
<p>»Upozorio sam Grljača da nije u redu što se novac ostavlja u nezaključanom uredu, na što je on odgovorio da iz njegova ureda nikad nije nestala ni jedna vlas. A sad mi se čini da je ipak nešto nestalo«, istaknuo je Matuša. Naime, spornih je 54.893 kuna je »nestalo«, za što isplatnicu, kako je ustvrdio grafolog, nije potpisao Grljač - i to upravo na dan kada je smijenjen - 23. kolovoza 2001., a što mu se, među ostalim, stavlja na teret u optužnici. O tom dijelu optužbe svjedočio je i vještak za financije Prpić, koji je naglasio da, pokaže li s vjerodostojnom dokumentacija koja je sudu od zadnjeg suđenja dostavljena iz Komusa, i kojom se opravdavaju putni troškovi Grljaču, a koji mu izgleda nisu isplaćeni, inkrimirani iznos iz optužnice bit će umanjen za više 54 tisuće kuna. Nekada vrlo uspješnog zagorskog tvorničara i političara Grljača, koji je obnašao i dužnost oroslavskog načelnika, županijskog vijećnika i potpredsjednika ZDS - a, tereti se, naime, da se krivotvoreći putne naloge okoristio za oko 268 tisuća kuna, a Josip Hren za 34.000 kuna. Pikeca i Čuligovu optužuju da su potpisivali sporne putne naloge. Suđenje se nastavlja 25. travnja kad će se saslušati i stečajna upraviteljica Komusa.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poriče da je pogodovao sinu pri sklapanju ugovora o osiguranju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon čitanja optužnice Hrvoju Zoriću (57), bivšem ravnatelju Otvorenog kaznenog zavoda Lipovica, kraj Popovače, koju zastupa zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, Ivka Andrić, Zoriću je počelo suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu. Izjašnjavajući se na navode optužnice, pred sudskim vijećem, kojem predsjedava sudac Marin Mrčela, optuženi se izjasnio: »ovo što mi se stavlja na teret poričem«.</p>
<p>Naime, Zorića se tereti da je tijekom 1999. godine, kao ravnatelj spomenutog KZ-a, pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, kao ovlaštenih osoba, zaključivao poslovne ugovore za osiguranje oko 200 zaposlenika. Prema navodim optužnice, ugovore je sklopio sa »Sunce osiguranjem d.d.«, posredstvom svojeg sina Jurice Zorića, koji je zaposlen u tom osiguranju na poslovima suradnika na ugovorima. Ono što je sporno bilo oko čega su se sukobljavali optužba i obrana, dvojice Zorićevih branitelja, Miroslava Šeparovića i Davora Budina, te tužiteljice, je u činjenici koju zastupa tužiteljica da »predmet obilježja djela nije šteta nego pogodovanje pri sklapanju ugovora«, dok obrana tvrdi da cilj nije bilo pogododovanje, nego »sklapanje pravno povoljnog ugovora«.</p>
<p>Da podsjetimo, Uskok tereti H. Zorića da je povjerivši poslove osiguranja poduzeću »Sunce osiguranje d.d.«, u kojem je zaposlen njegov sin Jurica, te je time pogodovao svom sinu i omogućio mu zaradu. H. Zorić je, naime, prihvatio ponudu »Sunce osiguranja«, te dostavio popis od 200 djelatnika da bi se napravile police osiguranja života u trajanju od 20 godina uz premiju osiguranja od 555 DEM po zaposleniku, »angažirajući tako više od 2.200.000 DEM«. Iz tog posla Jurica Zorić »neposredno je ostvario proviziju od 45.511 kuna, a preko djevojke Josipe Grgić ostvario isplatu od 36.882 kune«. Nakon toga, pri iznošenju dokaznih prijedlodloga, optužba i obrana djelomično su se sukobljavali. Ključno je bilo pitanje, koje zastupa optužba, je li H. Zorić zlouporabio položaj u »obavljanju dužnosti državne vlasti«, ili je, kako zastupa optužba »koristio pravno povoljniji ugovor« za osiguranje svojih djelatnika.</p>
<p>I optužba i obrana pozvali su za sljedeću raspravu, koja će se održati početkom travnja, svjedoke, te dodali materijalne dokaze. Optužba je pozvala Jasminku Klajn, tadašnju šeficu računovodstva, i djevojku J. Zorića, Josipu Grgić, koja zna o sklapanju ugovora, kao i Zlatu Ribarić, Vesnu Šokec, te Nadu Lorencin, na istu okolnost.</p>
<p> Obrana je uglavnom bila suglasna s tim prijedlozima, uz dodatak da se sasluša Josip Zorić, koji je u istrazi otklonio blagodat svjedočenja kao sin, što je predložio odvjetnik Budin. Drugi Branitelj, odvjetnik Šeparović dodao je dokaznim prijedlozima da se od Ministarstva pravosuđa zatraži je li ugovor još na snazi, uz naglasak da cilj ovog poslovanja nije bilo pogodovanje J. Zoriću (radi zarade, op. a.) nego sklapanje pravno valjanog ugovora.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vještačenjem će se utvrditi jesu li optuženi sposobni pratiti suđenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Zagrebu održana je rasprava u suđenju Domagoju Č. (25), Miranu S. (28) i Inokentiju S. (29), koje se tereti za neovlašteno kupovanje i posjedovanje droge radi daljnje prodaje.</p>
<p>Na prvoj raspravi pred vijećem Županijskog suda, kojim je predsjedao sudac Vladimir Pavleković, optuženi su izjavili da se ne osjećaju krivima.</p>
<p> No, isto su se tako izjasnili da su se liječili od droge u više navrata, recidivirali nekoliko puta, te im je određeno psihijatrijsko vještačenje, ne bi li se ustanovila njihova ubrojivost i jesu li sposobni pratiti suđenje.</p>
<p>Prema navodima optužnice prvooptuženi i trećeoptuženi su od 1998. do 19. veljače 2002. godine, radi prodaje heroina na narko-tržištu, na neutvrđeni način nabavljali veće količine droge. Drogu bi prepakiravali u manje paketiće i tako je preprodavali drugooptuženom.</p>
<p> Ustanovljeno je, prema navodima iz optužnice, da je tako trećeoptuženi »gotovo svakodnevno tijekom 1998. godine, pa i kasnije, u WC-u ili na hodniku HRT-a, drugooptuženome prodavao po gram heroina uz cijenu od 100 kuna do 100 DEM«. U optužnici se dalje navodi da je prvooptuženi od sredine 2001. godine u naselju Prečko, odnosno u Aninoj ulici, drogu prodavao drugooptuženom u pakiranjima od po 5 grama heroina, po cijeni od 75 kuna do 80 DEM za jedan gram.</p>
<p> Tijekom lipnja 2002. godine prodao je nešto manje od pola grama heroina za 200 kuna, a drugi put 5 grama za 1500 kuna. Tu je drogu drugooptuženi prepakirao u manje paketiće za daljnju prodaju, u dva navrata u svibnju 2000. godine po jedan »piz« izvjesnom Mariju P. Prilikom legitimiranja kod drugooptuženog je 19. lipnja u Gruškoj 22, nađeno 6 celofanskih paketića heroina. </p>
<p> Sutradan je pretragom stana, kojeg koristi drugooptuženi, u ulici Emila Kutijara, pronađeno i oduzeto 3 papirnata paketića sa žigom liječnika, s ukupno 4.62 grama metadona i 8 originalno pakiranih tableta heptanona. Prema količini i načinu pakiranja i ta je droga bila namijenjena preprodaji.</p>
<p>Suđenje će se nastaviti nakon što bude provedeno vještačenje. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Žagar bolestan, Mamić na pogrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog nedolaska optuženog Mislava Žagara, u srijedu je na Općinskom sudu odgođena rasprava u sudskom postupku koji je protiv predsjednika Hrvatskih narodnjaka pokrenuo Miljenko Mesić, bivši pročelnik Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.. </p>
<p> Privatnu tužbu protiv Žagara, koji je svoj izostanak opravdao bolešću, Mesić je podnio jer mu je, kako tvrdi, njegov bivši stranački kolega u ljeto 2003. godine nakon incidenta u uredu gradonačelnice zabranio ulazak u zgradu Gradskog poglavarstva, iako je službeno još uvijek bio pročelnik.</p>
<p> Na Općinskom sudu odgođena je još jedna rasprava u sudskom postupku protiv Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića, a u kojem je oštećeni bivši pročelnik gradskog Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo Mamića tereti za događaje u Gradskom poglavarstvu iz svibnja 2003. godine kada se, nakon žestoke svađe, potukao s Mesićem i to nakon što mu je Zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša dao negativno mišljenje o izgradnji dva nebodera u Trnju. Dinamov dopredsjednik se, pak, na sudu nije pojavio zbog smrtnog slučaja u obitelji. </p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Prihodi Plive porasli, dobit pala 12 posto na 129,3 milijuna dolara</p>
<p>Ukupni prihod Plive porastao 4,9 posto, na 1,13 milijardi dolara / Predložena isplata dividende od 12 kuna po po dionici, što je četiri kune manje nego za 2003. godinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva je u prošloj godini, koju su, kako je rečeno, obilježili povećani pritisci na snižavanje cijena na svim generičkim tržištima, ostvarila rast ukupnih prihoda od 4,9 posto, na 1,13 milijardi US dolara (od čega 85 posto na međunarodnom tržištu), te rast prodaje od sedam posto, na ukupno 918 milijuna USD. Međutim, operativna dobit je u odnosu na prethodnu godinu pala za čak 25,5 posto, na 166,3 milijuna USD, dok neto dobit bilježi pad od 12 posto, na 129,3 milijuna USD. Dobit po dionici iznosila je 44,68 kuna, što je 21,3 posto manje, dok je dobit po GDR-u pala 11,8 posto, na 1,49 USD. Uprava i Nadzorni odbor Plive predložili su glavnoj skupštini isplatu dividende od 12 kuna po dionici (za 2003. iznosila je 16 kuna).</p>
<p>»Razlozi pada operativne dobiti su troškovi povezani s proprietary poslovanjem (što se odnosi na pad prodaje Urecholina i troškove promocije i prodaje Sancture) u iznosu od 70 milijuna USD, zatim pad dolara koji je umanjio dobit za 15 milijuna USD, troškovi usklađivanja zaliha u iznosu od osam milijuna USD, te iznenađujući pad rojaliteta od azitromicina (za čak 13 milijuna USD) u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, kada je prodaja azitromicina bila 15 posto manja nego u istom razdoblju 2003. Zbog ova četiri razloga operativna dobit je smanjena za čak 100 milijuna USD«, objasnio je direktor kontrolinga Pliva grupe Zoran Stanković.</p>
<p>Lani je Pliva najveći porast prodaje zabilježila u Zapadnoj Europi (25 posto) gdje je ostvareno 159 milijuna USD. Prodaja u Velikoj Britaniji porasla je za 80 posto, a u Njemačkoj 17 posto, a u Španjolskoj 12 posto. Srednja i Istočna Europa zabilježila je prodaju od 365 milijuna USD (rast od sedam posto). Tržišta Hrvatske i Rusije zabilježila su rast od osam posto (s tim da je u Hrvatskoj rast ostvaren isključivo zahvaljujući padu dolara), dok je prodaja u Poljskoj, gdje je Pliva izašla s vlastitom generičkom konkurencijom Sumamedu, povećana devet posto.</p>
<p>U Hrvatskoj su na rezultate utjecale restrikcije u prepisivanju antibiotika, te snižavanje cijena lijekova, kao i racionalizacija portfelja (izbacivanje proizvoda koji donose manju dobit) zbog približavanja isteka rojaliteta (u studenom). Također, kako se moglo čuti, rok plaćanja veledrogerijama od strane HZZO produžio se na 260 dana. Inače, u 2005. Pliva očekuje rast hrvatskog tržišta od dva posto. Prodaja u SAD pala je za 6,1 posto, na 209,7 milijuna USD, a prodaja Urecholina smanjena je za 39 milijuna USD. Sanctura je nakon pet mjeseci kod urologa u SAD-u zauzela osam posto ukupnog tržišta, no kod propisivanja lijekova udio iznosi tri posto, a kod novih recepata dva posto.</p>
<p>Plivini proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj nedovoljno su iskorišteni i stoga će se nakon zatvaranja jednog od inozemnih pogona ta proizvodnja preseliti u Zagreb, podsjetio je Stanković. Uprava Plive vjeruje da će generičko poslovanje biti glavni pokretač rasta koji bi, zahvaljujući novim proizvodima na ključnim tržištima, trebao premašiti deset posto. Zbog, rečeno je, »dinamičnog okruženja u proprietary poslovanje«, te restrukturiranja, Pliva zasad neće iskazati očekivanja financijskih rezultata za 2005. godinu, a od ove godine odvojeno će iskazivati rezultate za generičko i proprietary poslovanje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rekordni premijski prihod i dobit Allianz osiguranja Zagreb</p>
<p>Ukupna premija porasla je za 22 posto, na 553,8 milijuna kuna / Tržišni udio Allianza porastao je lani na 8,3 posto, a u segmentu životnih osiguranja Allianz drži 12 posto tržišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U 2004. godini Allianz osiguranje Zagreb ostvarilo je, mjereno apsolutnim iznosom, rekordan porast ukupno zaračunate premije, a prema navodima Uprave, Allianz je već petu uzastopnu godinu osiguratelj s najvećim premijskim rastom u životnim osiguranjima.</p>
<p>U prošloj godini ukupna premija porasla je za 100 milijuna kuna, odnosno za 22 posto i dosegla 553,8 milijuna kuna. Allianz procjenjuje da je s 8,3 posto tržišnog udjela zauzeo treće mjesto u konkurenciji 25 osiguravajućih društava koja su lani djelovala u Hrvatskoj.</p>
<p>»Zabilježili smo porast premije i dobiti u svim grupama osiguranja i tome zahvaljujemo što je i ukupna dobit od 18,4 milijuna kuna dosad najveća od početka rada Allianza Zagreb«, rekao je Boris Galić, predsjednik Uprave.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Allianz je već petu godinu za redom društvo s najvećim nominalnim rastom u životnim osiguranjima, povećavši svoj tržišni udjel na 12 posto. U 2004. godini ukupne premijske uplate za životna osiguranja u Allianzu iznosile su 186,9 milijuna kuna, naplaćena premija povećana je za 27 posto, a zaključeno je 15.000 novih ugovora.</p>
<p> Galić je najavio da će osiguranicima života na ime dodatne osigurane svote, tj. dobiti pripisati 10,8 posto milijuna kuna. Inače, prosječna godišnja premija koju uplaćuju osiguranici u Allianzovu štednom životnom osiguranju (za slučaj doživljenja i za slučaj smrti) iznosi 500 eura, što je manje nego prošlih godina i objašnjava se podacima da životna osiguranja sada ugovara najširi krug stanovništva pa tako i građani s nižim primanjima. Prosječno trajanje ugovora stalno se povećava i sada iznosi 22 godine, a prosječna pristupna dob osiguranika je 35 godina.</p>
<p>U neživotnim osiguranjima premija je dosegla 366,9 milijuna kuna što je u usporedbi s ranijom godinom porast od 20 posto, odnosno dvostruko više od rasta ovog dijela hrvatskog tržišta osiguranja</p>
<p>. Posebno dobri rezultati ostvareni su u osiguranju pomorskih, zračnih i transportnih rizika, gdje je ostvaren rast od 73 posto iako je ovaj dio tržišta na nacionalnoj razini doživio premijski pad.</p>
<p>U prošloj godini Allianz je za štete isplatio više od 200 milijuna kuna što je, u usporedbi s ranijom godinom, rast od 25 posto, a bržim isplatama i nagodbama za trećinu je smanjio broj sudski rješavanih šteta u automobilskoj odgovornosti.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Darko Marinac novi predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost je Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke, priopćeno je u srijedu iz Vijeća. Marinac je izabran na sjednici Vijeća održanoj u utorak, a riječ je o redovnoj rotaciji na čelu NVK. Marinac je zamijenio dosadašnjeg predsjednika Željka Čovića, predsjednika Uprave Plive, koji je obavljao dužnost predsjednika NVK od osnutka Vijeća u veljači 2002.godine. Mandat predsjednika NVK traje tri godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Oglasnik ove godine pokreće dva nova izdanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Oglasnik obilježila je 16. godišnjicu poslovanja, te najavila dvije nove tiskovine. Za otprilike dva mjeseca Oglasnik će početi s izdavanjem specijaliziranog autooglasnika, koji će izlaziti svakih 14 dana. Oglasnik planira ove godine pokrenuti i specijalizirani oglasnik za nekretnine, koji bi izlazio jednom mjesečno. Planira se i širenje u sve hrvatske regije te na susjedna tržišta. Inače, u srpnju 2004. godine nizozemska tvrtka Trader Classified Media postala je 70-postotni vlasnik Oglasnika, koji je lani ostvario prihod veći od 53 milijuna kuna. Tvrtka izdaje Plavi oglasnik, koji izlazi tri puta tjedno u nakladi od oko 35.000 primjeraka po broju. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Konzum zauzima gotovo 20 posto hrvatskog tržišta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trgovački lanac Konzum vodeći je trgovački lanac na hrvatskom tržištu koji je u prošloj godini imao udio od oko 20 posto za 60-ak praćenih kategorija proizvoda svakodnevne potrošnje, a slijedi Getro s udjelom od 7,6 posto, pokazuju najnoviji podaci GfK Centra. </p>
<p>Udio deset vodećih trgovačkih lanaca na hrvatskom tržištu prije pet godina iznosio je oko 17 posto, a danas je to više od polovice, točnije 51 posto hrvatskog tržišta.</p>
<p>Iz GfK ističu da se upravo navršava pet godina rada panela trgovine, kontinuiranog istraživanja u kojem se podaci prikupljaju na temelju dnevnika kojeg ispunjavaju kućanstva u uzorku. Dnevnik sadrži popis 50-ak kategorija proizvoda s područja prehrane i drugih koji su predmet svakodnevne potrošnje u kućanstvu.</p>
<p>U tih pet godina prva dva mjesta po udjelu na hrvatskom tržištu drže dva hrvatska trgovačka lanca, Konzum i Getro.</p>
<p>Konzum je povećao udio na hrvatskom tržištu sa 6,6 posto 2000. na 19,5 posto prošle godine. Na drugom je mjestu Getro koji je prošle godine za pedesetak praćenih kategorija proizvoda svakodnevne potrošnje imao udio od 7,6 posto, dok je prije pet godina imao 4,5 posto.</p>
<p>Na trećem je mjestu lani bio trgovački lanac Billa, s udjelom na hrvatskom tržištu od pet posto. Četvrti je križevački KTC s udjelom od 4,8 posto. Peto je mjesto zauzeo Kaufland koji ima udjel od 4,8 posto.</p>
<p>Šesti je, s udjelom od 2,1 posto, slovenski Mercator. Na sedmom i osmom mjestu su požeški Presoflex s udjelom od dva posto, te splitski Kerum s 1,9 posto udjela.</p>
<p>S udjelima od 1,7, odnosno 1,6 posto deveti i deseti su Metro i IperCoop. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dobit Interbrewa skočila 42 posto zahvaljujući brazilskom preuzimanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz cijenu sirove nafte, koja je u New Yorku i dalje ostala iznad 51 dolar za barel, europski su indeksi u srijedu pali. Negativan utjecaj imali su i posljednji podaci o gospodarskom rastu u eurozoni, koji je u četvrtom tromjesečju stagnirao na 0,2 posto, pošto je slabiji izvoz umanjio učinak rasta potrošnje građana. MMF je, osim toga, prema navodima Financial Timesa, spustio procjenu gospodarskog rasta eurozone ove godine sa 2,2 posto, koliko je prognozirao u prosincu, na 1,6 posto.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,6 posto, na 4969, a pariški CAC 40 0,5 posto, na 4034,7 bodova. Frankfurtski Dax i DJ Stoxx 50 izgubili su 0,4 posto, spustivši se na 4368, odnosno 2906 bodova.</p>
<p>Sirova nafta Nymex Light je u New Yorku ujutro pala 14 centi, na 51,54 dolara za barel, dok je u Londonu IPE Brent do poslijepodneva pao tri centa, na 50,08 dolara.</p>
<p>Pad dionica u bankarskom sektoru potaknuli su razočaravajući rezultati britanskog HBOS-a, čije su dionice pale 1,5 posto unatoč rastu dobiti - tržišni udjel banke je, naime, pao, dok su gubici od nenaplativih potraživanja porasli.</p>
<p>Interbrew - ili InBev, kako se taj belgijski proizvođač piva preimenovao nakon što je lani za 11,3 milijarde dolara kupio brazilski AmBev - prošle je godine upravo zahvaljujući toj akviziciji ostvario 42,4 posto višu neto dobit od 719 milijuna eura. U drugom polugodištu (uključujući i četiri mjeseca rezultata AmBeva) dobit je skočila 54 posto, na 514 milijuna eura. Prihodi grupacije lani su porasli 22 posto, na 8,57 milijardi eura. Preuzimanjem AmBeva Interbrew je postao drugi po veličini svjetski proizvođač piva (veće prihode ima samo američki Anheuser-Busch), a svoju je ponudu proširio, primjerice, omiljenim brazilskim pivom Brahma. Međutim, dionica InBeva pala je 4,6 posto zbog slabijih prognoza uprave za ovu godinu.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je pao 0,4 posto, na 10.786, a Nasdaq Composite 0,6 posto, na 2059 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,28 posto, na 11.813,7.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Račan će kontrolirati pregovore s EU-om</p>
<p>Dogovor o pregovaračkom timu nakon sjednice nacionalnog odbora / Tonči Tadić ne može biti u pregovaračkom timu jer je saborski zastupnik, ističe premijer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sabor će u iduću srijedu, na početku zasjedanja, donijeti odluku o formiranju nacionalnog odbora za praćenje i kontrolu pregovora s EU-om na čijem će čelu biti predsjednik SDP-a Ivica Račan, a potpredsjednik HDZ-ovac i potpredsjednik Sabora Luka Bebić - dogovoreno je na sastanku koji je premijer Ivo Sanader održao s oporbenim čelnicima u srijedu. Nacionalni odbor sastat će se dan nakon formiranja, i razmotriti Opća stajališta RH, na kojima se trenutno radi u Vladi, a s kojima će se Hrvatska predstaviti na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 17. ožujka. Dobije li dokument »zeleno svjetlo« odbora, Vlada će ga usvojiti i s njim ići u Bruxelles. Što se tiče pregovaračkog tima, premijer je najavio da će se o njemu razgovarati nakon prve sjednice odbora, ali da se »manje-više sve zna«. U svakom slučaju, Sanader demantira »spekulacije« da će HSP-ovac Tonči Tadić biti jedan od pregovarača, jer, premda Tadića cijeni, saborski zastupnici ne mogu biti u pregovaračkom timu.</p>
<p>Oporbene čelnike premijer je i na tom sastanku izvijestio o situaciji u vezi s početkom pregovora, za koju je rekao da »nije laka«. Sanader je i dalje, kako je rekao, realist s pozitivnim predznakom, ali ističe da se »ne smijemo zavaravati, jer slučaj Gotovina moramo riješiti i ako pregovori počnu«. Navodi da postoje zemlje koje žele da otvaranje pregovora ovisi isključivo o tome je li Gotovina u Haagu ili nije, ali ističe da je veća grupa zemalja koje prihvaćaju drugu interpretaciju, a to je da puna suradnja s Haagom znači da Hrvatska poduzima sve da bi taj slučaj riješila. Naveo je da je posljednjih dana kontaktirao sa sedam-osam europskih premijera koje je pokušao uvjeriti da Hrvatska čini sve da riješi taj slučaj te da će i Glavnom tužiteljstvu biti upućeno opširno izvješće o tome što se sve poduzelo u zadnjih mjesec dana ne bi li se našlo Gotovinu. Potvrdio je i da će europskim čelnicima biti poslano pismo koje će potpisati premijer, predsjednik Mesić i predsjednik Sabora Šeks, a u kojem će iznijeti ocjene u pogledu pozitivnog ili negativnog scenarija, kao i sažetak izvješća koje ide haaškom tužiteljstvu.</p>
<p>Sanader: Ne počnu li pregovori, ojačat će radikalizam</p>
<p>Premijer je ocijenio da će, ostvari li se negativni scenarij pa pregovori s EU-om ne počnu 17. ožujka, u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama, ojačati radikalizam i antieuropske snage. </p>
<p>»No, siguran sam da Hrvatska mora ići ovim putem, putem reformskih zahvata te da nema alternative putu kojim ide ova Vlada«, rekao je Sanader uvjeren, kako kaže, da će EU imati na umu da odluka o početku pregovora ima povijesno značenje za Hrvatsku, ali i jugoistočnu Europu.</p>
<p>Sanader ističe da ne treba postojati »plan B« u odnosu na EU, nego je treba uvjeriti da je ovo »povijesni trenutak i da je Europa otvorila vrata onima koji to zaslužuju«. </p>
<p>Sastav nacionalnog odbora</p>
<p>Oporbu će u odboru zastupati redom predsjednici stranaka, pa će uz Ivicu Račana pregovore nadgledati Zlatko Tomčić (HSS), Anto Đapić (HSP), Ivan Jakovčić (IDS) i najvjerojatnije Vesna Pusić (HNS), premda se odgovor te stranke još čeka. Sa strane oporbe u odboru će biti i SDP-ovac Ljubo Jurčić, dok će vladajuću većinu predstavljati HDZ-ovci Luka Bebić (potpredsjednik odbora), Nevenka Majdenić, Marijo Zubović i Emil Tomljenović te HSLS-ovac Ivan Čehok i Vladimir Jordan (HSU). Da bi Jordan i Jakovčić, koji nisu saborski zastupnici, mogli biti članovi odbora, Sabor će u srijedu izmijeniti odluku o formiranju nacionalnog odbora u kojoj se navodi da su članovi isključivo zastupnici.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Slunjski poligon je i bez Amerikanaca opasan za ljude i okoliš</p>
<p>Radna grupa građana traži da se odustane od suradnje s američkom vojskom, jer je i sadašnje stanje na poligonu zabrinjavajuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Karlovačka zelena mreža uputit će u četvrtak primjedbe na usvojenu Studiju ciljanog sadržaja za Vojno vježbalište Eugena Kvaternika u Slunju saborskim zastupnicima, Ministarstvu obrane, kao naručitelju Studije, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Urbanističkom institutu Hrvatske, nositelju izrade Studije, te predsjedniku države i premijeru.</p>
<p> Primjedbe će uručiti uoči saborske rasprave o Memorandumu o suglasnosti između Vlade i Europskog zapovjedništva američke vojske u vezi korištenja hrvatskoga zračnog prostora, poligona i pomorskih luka i objekata za obuku američkih oružanih snaga.</p>
<p> Stanovnici Karlovačke županije nisu imali pravo na javnu raspravu, jer je Studija proglašena vojnom tajnom. No, sredinom siječnja predstavljen im je sažetak Studije, nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo rješenje po kojem je provođenje vojnih vježbi na Vojnom vježbalištu u Slunju prihvatljivo za okoliš, uz predložene mjere zaštite i program praćenja stanja okoliša. »Primjedbe su tek početak naših aktivnosti, jer se podaci iz sažetka Studije ne poklapaju s integralnom verzijom Studije, do čijeg smo dijela uspjeli doći«, rekla nam je Danica Benkek, koordinatorica radne grupe koja je izradila primjedbe i predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Karlovac. </p>
<p>Stanovnici općina Tounj, Josipdol, Plaški, Rakovica i Saborsko, kroz koje se proteže gotovo 24.000 hektara poligona, žale se da im od detonacija pucaju bunari, kuće i crkve, da se krave teško i prijevremeno tele, da ovcama ispadaju zubi, krave nemaju jednog roga, a koze oka te da je mnogo oboljelih od karcinoma. Broj umrlih od raka na 100.000 stanovnika u 2003. bio je u Hrvatskoj najveći upravo u Karlovačkoj županiji (366,7 umrlih). To su posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p>Poligon je i na strateškim rezervama pitke vode, unutar njega izvire Mrežnica, a poligon graniči s Nacionalnim parkom Plitvička jezera.</p>
<p>Radna grupa građana traži da se preispita cijela Studija te da se odustane od suradnje s američkom vojskom, jer je i sadašnje stanje na poligonu zabrinjavajuće. </p>
<p>Koncentracija teških metala u tlu puno veća od dopuštene</p>
<p>Prema integralnoj verziji Studije, o čemu se pisalo u Nedjeljnom Vjesniku, koncentracija bakra u tlu poligona je u jednom uzorku čak 304 miligrama po kilogramu, a maksimalno dopuštena je 60 miligrama. Koncentracija kadmija je četiri puta viša, a olova, kroma i nikla dvostruko viša od dopuštene. Gornja granica za koncentraciju arsena je 20 miligrama po kilogramu, a pronađeno je 46. »Moguće je da su nam promakli i uzorci s mnogo višim sadržajem teških metala«, piše u integralnoj verziji. U sažetku Studije navodi se, pak, da koncentracije teških metala u tlu ne prelaze zakonom dopuštene koncentracije. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ispod Gornjeg grada nema luksuznog tajnog skloništa</p>
<p>»Ovo sklonište nije predviđeno za predsjednika i dužnosnike, već je prostor za sklanjanje u kojem oko 100 ljudi može boraviti 15 do 20 dana«, rekao je pomoćnik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Stjepan Huzjak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Reagirajući na novinski napis o tajnom skloništu, pomno uređenom za državni vrh koje se pod zemljom proteže ispod zagrebačkoga Gornjeg grada, između Tkalčićeve ulice i Dubravkina puta, odgovorni iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje, novinarima su u srijedu otvorili vrata skloništa.</p>
<p>Sam ulaz, koji se nalazi iza zgrade Državnog centra za motrenje i obavješćivanje u Tkalčićevoj 67, prilično je zapušten i obrastao raslinjem. Odmah iza željeznih vrata, s desne strane, nalazi se agregat koji, prema riječima pomoćnika ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje i zapovjednika Civilne zaštite, Stjepana Huzjaka može samostalno isporučivati električnu energiju nekoliko dana. Nakon oko 80 metara dugog betonskog hodnika, kojim se protežu cijevi za zrak, a s čijih se zidova ljušti boja, ulazi se u samo sklonište. Široko je oko pet, visoko oko tri i dugo oko 120 metara i u kojem stanje nije ništa bolje, nalazi se oko 20 zapuštenih i neuređenih prostorija – tri spavaonice s tridesetak željeznih kreveta, mala kuhinja bez namještaja, blagavaonica, kemijski WC, ambulanta s jednim trošnim krevetom, tuševi za dekontaminaciju i ostale. </p>
<p>U središtu nalazi se velika prostorija sa zastarjelom komunikacijskom opremom koja je do 1990., kaže Stjepan Huzjak, bila rezervna lokacija Gradskog centra za obavještavanje. Na kraju skloništa nalazi se izlaz na Dubravkin put.</p>
<p>»Ovo sklonište nije predviđeno za predsjednika i dužnosnike, već je prostor za sklanjanje u kojem oko 100 ljudi može boraviti 15 do 20 dana«, rekao je Stjepan Huzjak, a to je potvrdila i glasnogovornica Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Tatjana Čumpek.</p>
<p>»Sklonište je, u ovom obliku, izgrađeno sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, a 1991. u njemu je oko mjesec dana bio smješten Glavni stožer Hrvatske vojske«, rekla je Tatjana Čumpek.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Imovinske kartice 1147 dužnosnika uskoro na Internetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa održalo je u srijedu prvu radnu sjednicu na kojoj je odlučeno da će se 67 već zaprimljenih podnesaka rješavati po kronološkom redu zaprimanja, s time da će prvenstvo imati podnesci koji su dokumentirani i potpisani a tek na kraju će se rješavati anonimni podnesci kojih među već zaprimljenima ima desetak posto. </p>
<p>»Jedina iznimka bit će predmeti vezani uz članove Povjerenstva koji imaju prioritet, kako bi Povjerenstvo moglo neopterećeno odlučivati o drugima«, rekao je predsjednik Povjerenstva Josip Leko na konferenciji za novinare nakon zatvorene sjednice. Tako će se već sljedećeg četvrtka raspravljati o podnesku u kojem se spominje i članica Povjerenstva Marija Bajt (HDZ), koja je tražila da se o tom podnesku raspravlja već na prvoj sjednici ali je pristala na odgodu kako bi kolege imali vremena upoznati se s predmetom. Na sljedećoj sjednici će, očekuje Leko, biti riješeno i prvih 11 podnesaka koji ne zahtijevaju daljnju obradu ili dodatna ispitivanja. Od preostala 54 podneska, 15 su zahtjevi za mišljenjem o tome smatra li se neka situacija sukobom interesa a 34 podneska zahtijevaju dodatnu obradu. </p>
<p>Iako zakon propisuje zatvorene sjednice Povjerenstva, odlučeno je da će one biti zatvorene samo u fazi dok se ispituju okolnosti, utvrđuju činjenice i traže očitovanja, a otvorit će se kada Povjerenstvo bude donosilo odluke. </p>
<p>Za oko mjesec dana, odlučeno je, na Internetu će se objaviti imovinske kartice 1147 dužnosnika koji su ih bili dužni predati, a do sada su zainteresiranima bile dostupne samo ako su osobno došli u Povjerenstvo. Na objavu će se čekati mjesec dana, jer se radi o unosu podataka za koji je ovlašteno samo šest saborskih službenika koji te poslove obavljaju i za Povjerenstvo. Na Internetu se neće objaviti adrese prijavljenih nekretnina, registarski brojevi automobila i brodova, telefonski brojevi i imena djece dužnosnika. Priopćeno je također da će članovi Povjerenstva koji nisu saborski zastupnici - Zorislav Antun Petrović, Deša Mlikotin Tomić i Zlata Đurđević - za rad u Povjerenstvu dobivati oko 3200 kuna naknade. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Maček: Znati ćemo zaštititi svoje nacionalne interese</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Euroskeptično pismo direktora Ekonomskog instituta u Londonu Johna Blundella, koji izražava zabrinutost zbog »velike žurbe« u vezi ulaska Hrvatske u Europsku uniju te premijeru Sanaderu sugerira deset pitanja koja treba postaviti »prije predavanja svoje zemlje«, u Banskim dvorima nije izazvalo jači interes.</p>
<p> Glasnogovornik Vlade Ratko Maček kratko ga je komentirao rekavši da je Hrvatska u 15 godina svog postojanja dokazala da je spremna i sposobna brinuti se o svom gospodarstvu i zaštiti svoje suverenosti i nacionalnih interesa.</p>
<p>»Vlada odgovorno i učinkovito brine o funkcioniranju demokracije, promiče i razvija ideju slobodnog tržišta te sustava pravne države. Strateški interes Hrvatske je ulazak u EU, što znači sigurnost i gospodarski prosperitet, koji će izravno utjecati na povećanje standarda svih građana«, rekao je Maček. Dodao je da će Vlada u cijelom procesu pregovora s EU-om voditi računa o zaštiti nacionalnoga gospodarstva i poljoprivrede kako bi se cijeli sustav što bolje pripremio za nastup na velikom europskom tržištu. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Splićanin preminuo najvjerojatnije od posljedica meningokokne sepse </p>
<p>Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dr. Mladen Smoljanović poručuje da, unatoč tome što se bolest prenosi kapljičnim putem, dakle preko dišnih organa, nema razloga za paniku</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Voditelj odjela za zarazne bolesti Kliničke bolnice Split dr. Nikola Bradarić izvijestio je novinare o smrti 41-godišnjeg Splićanina Ante Burića, koji je preminuo u srijedu ujutro, najvjerojatnije od posljedica meningokokne sepse.</p>
<p>Ante Burić primljen je u splitsku bolnicu u utorak navečer s visokom temperaturom i u stanju opće malaksalosti, nakon čega je s Internog odjela, gdje su mu napravljene pretrage, hospitaliziran na Odjelu zaraznih bolesti te je dobio odgovarajuću terapiju. »Na žalost, unatoč svim poduzetim mjerama, bolest je enormnom brzinom uznapredovala«, kazao je dr. Bradarić, potvrdivši da je pacijent preminuo u srijedu oko osam sati. Točan uzrok smrti znat će se za nekoliko dana, iako se prema kliničkoj slici može ustvrditi da je riječ o sepsi s više organskih zatajenja, pa je za očekivati da je uzročnik bolesti jedna od bakterija koje imaju kapsulu, odnosno, najvjerojatnije meningokok, rekao je dr. Bradarić.</p>
<p>Preminuli Ante Burić radio je kao zaštitar u splitskoj građevinskoj tvrtki Lavčević te je bio u kontaktu s velikim brojem osoba, što je kod njegovih kolega izazvalo pravu paniku. No, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dr. Mladen Smoljanović poručuje da, unatoč tome što se bolest prenosi kapljičnim putem, dakle preko dišnih organa, nema razloga za paniku.</p>
<p>Prije petnaest dana od meningokokne sepse preminula je osamnaestomjesečna djevojčica iz Sinja, ali liječnici te dvije smrti ne dovode u vezu. Sličan je oblik bolesti u posljednjih 15-ak dana zabilježen kod još dviju osoba, ali one se oporavljaju bez težih posljedica.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ispitani novinari vjeruju da će saborski istražitelji utvrditi istinu</p>
<p>Zasebna ispitivanja Ivice Đikića iz »Feral Tribunea«, Maria Kavaina i Ivanke Tome iz »Jutarnjeg lista« te Željka Peratovića iz »Vjesnika« potrajala su tri sata/ Neki će se novinari zadovoljiti isprikom, drugi će podnijeti tužbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Peteročlani tim saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi ispitao je u srijedu četvero novinara koji su se žalili da ih je Protuobavještajna agencija tijekom 2003. i početkom 2004., u vrijeme dok joj je na čelu bio Franjo Turek, nadzirala pod sumnjom da su produžena ruka britanskih špijuna u Hrvatskoj. Zasebna ispitivanja Ivice Đikića iz Feral Tribunea, Maria Kavaina i Ivanke Tome iz Jutarnjeg lista te Željka Peratovića iz Vjesnika potrajala su tri sata, nakon čega su kolegama novinarima izjavili da su saborski istražitelji bili vrlo korektni te da su stekli dojam da doista žele utvrditi istinu. Treba spomenuti da je prošloga tjedna ispitan Gordan Malić iz Globusa, koji je također potpisnik zajedničke predstavke petero hrvatskih novinara. </p>
<p>Ivica Đikić kaže kako je siguran da će saborski istražitelji utvrditi ne samo je li POA prekršila zakon, nego i jesu li novinari, osumnjičeni da su radili protiv Hrvatske, oklevetani, čime im je povrijeđena čast. »Ako se utvrdi da sam oklevetan, neću zbog toga nikoga tužiti, nego ću se zadovoljiti javnom isprikom državnih tijela«, kazao je Đikić, dodavši da su ga ispitivali i o stanovištu prema objavljivanju dokumenata s oznakom državna tajna te je li ih i zašto objavljivao. Tijekom ispitivanja, rekao je novinarima, porekao je da je objavljivao dokumente koje mu je dao kolega Malić, navodno tražeći od njega da ih objavi u Feralu jer ih on ne može plasirati u Globusu. I Mario Kavain je uvjeren da će se u »slučaju Turek« ići do kraja, »što u mom slučaju znači kako će se utvrditi da me je Turek iz čiste osvete stavio na popis tobožnjih urotnika protiv Hrvatske«. </p>
<p>Kaže da nije pisao o tome krije li se general Ante Gotovina u Hrvatskoj, ali da je kritički pisao o radu POA-e i o tome da ona nije u stanju uhititi Gotovinu. »Samo zato sam dospio na Turekov popis«, naglasio je Kavain. Istražiteljima je rekao i da nikad nije tuđe tekstove objavljivao pod svojim imenom te da nitko od njega to nije tražio. Za razliku od Đikića, on je najavio tužbu protiv ljudi iz POA-e. Ivanka Toma je, pak, izjavila da je zajedničku predstavku nadopunila, jer »iz nekih javnih istupa saborskih istražitelja proizlazi da su naš slučaj iskoristili za rješavanje nekih političkih problema, poput odnosa prema bivšoj vladi i odnosa s Haagom. Samo me zanima je li se POA i zašto mnome bavila«, naglasila je Toma, rekavši da još ne zna hoće li podići tužbu protiv onih koji su je stavili na popis urotnika protiv Hrvatske. </p>
<p>Željko Peratović će, najavio je nakon jednosatna ispitivanja, podići tužbu, čak i ako od nadležnih dobije zadovoljštinu u obliku jasne izjave da ga je Turek oklevetao. »Rekao sam istražiteljima da su mi stizale prijetnje iz krugova bliskih Tureku i Gotovini te Željku Bagiću i Hrvoju Petraču nakon mojih tekstova o generalu Gotovini. Informacije s vrlo ozbiljnim indicijama da se Gotovina krije u Hrvatskoj dobivao sam od pojedinaca iz policije i Hrvatske vojske, a nikad nisam kontaktirao sa strancima«, izjavio je Peratović.</p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ostojić: Najvažnije mi je da se takva praksa ne ponovi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dva i pol sata trajalo je u srijedu poslijepodne ispitivanje bivšeg ravnatelja Policije Ranka Ostojića pred saborskim istražiteljima. »Uvjeren sam da sam iznio dovoljno činjenica koje pobijaju monstruozne optužbe koje je o meni iznio Franjo Turek«, rekao je Ostojić koji je u Turekovoj prezentaciji optužen da je povezan s britanskim tajnim službama te da je namjerno plasirao informacije da je general Gotovina u Hrvatskoj.</p>
<p>U kraćoj izjavi novinarima nakon ispitivanja Ostojić je naglasio da se do sada nije u javnosti želio braniti iznoseći podatke koji se smatraju državnom tajnom, ali ih je u srijedu iznio pred radnom skupinom budući da je oslobođen čuvanja tajne. </p>
<p>Za razliku od nekih novinara koji su najavili i tužbe, Ostojić kaže da se POA-u ne može tužiti, a o tužbi protiv države tek treba razmisliti. Na pitanje novinara očekuje li javnu ispriku, Ostojić je odgovorio da očekuje da se utvrdi puna istina i da će to biti dovoljno. »Najvažnije mi je da se takva praksa ne ponovi. Jer, ako se Turek usudio to raditi sa mnom, možete zamisliti što može raditi običnim građanima«, rekao je Ostojić. Opovrgnuo je i informacije da mu je nuđeno mjesto posebnog savjetnika premijera Ive Sanadera za haaška pitanja ustvrdivši da je on i dalje na ulici i da ne očekuje da se nešto u tom pravcu dogodi. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pet Srba iz Lepoglave u Mitrovicu</p>
<p>LEPOGLAVA</p>
<p> – Skupina od pet osuđenika srpske nacionalnosti koji su kazne izdržavali u lepoglavskoj kaznionici, temeljem sporazuma o transferu između Hrvatske i SCG, prebačena je u srijedu u zatvor u Srijemskoj Mitrovici. Tamo će, po riječima Dragoljuba Lončarevića, načelnika Uprave za izvršenje sankcija srpskog Ministarstva pravosuđa, imati »uobičajeni tretman«, a prvih mjesec dana provest će u prijamnom odjelu zatvora. Četvorica zatvorenika u Lepoglavi služili su višegodišnje kazne zbog ratnih zločina, dok je peti osuđen zbog drugih kaznenih djela. Na prebacivanje u srpske zatvore čeka još 36 zatvorenika, koji su svoje zahtjeve za to predali još prije dvije godine. Neslužbeno doznajemo da se na prvi transfer tako dugo čekalo jer je Vrhovni sud SCG trebao potvrditi presude koje su osuđenici dobili u Hrvatskoj. Zbog odugovlačenja s transferom, zatvorenici su u nekoliko navrata odbijali jesti zatvorsku hranu, a lani ih je posjetio i ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić, koji im je obećao što skorije prebacivanje u srpske zatvore. </p>
<p>Mihaela Zgoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ministarstvo bez komentara o nalazima »in vitro« oplodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i izjava zdravstvenih djelatnika, zbog mogućih nepravilnosti i nezakonitosti koje se mogu okvalificirati i kao kazneno djelo, predmet je proslijeđen Državnom odvjetništvu«, stoji u priopćenju koje je Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, u srijedu uputio medijima. Ljubičić navodi da je zdravstveno-inspekcijski nadzor rada triju ustanova proveden »s obzirom na velik interes javnosti u vezi moguće nepravilnosti i nezakonitosti tijekom postupaka medicinski pomognute oplodnje, odnosno postupanja sa zamrznutim zamecima«. </p>
<p>Inspekcija je bila u Zavodu za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, Odsjeku za humanu reprodukciju, menopauzu i neplodnost Klinike za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Sveti Duh te privatnim poliklinikama u kojima se obavljaju postupci medicinski pomognute oplodnje.</p>
<p>»U cilju vođenja mogućih predistražnih radnji Ministarstvo ne može komentirati utvrđene nepravilnosti«, zaključuje se u priopćenju. Dan ranije ministar je Vjesniku izjavio »da nije nađeno ništa novo u odnosu na 2003.« kad je s istim povodom inspekcija obilazila i istraživala u navedenim ustanovama. </p>
<p>Odvjetništvo, koje je prvo izvješće primilo još za mandata bivše vlasti, još nije odlučilo o odbacivanju ili pokretanju kaznenog postupka u tom slučaju u kojem je središnja osoba poznati ginekolog Asim Kurjak i njegovi suradnici. Postupkom bi se trebalo dokazati ili odbaciti i sumnje da su neki embriji transferirani drugim ženama, koje su tako rodile djecu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hitna pomoć nije odgovorna za braniteljevu smrt </p>
<p>Krunoslav Fingernagel je dan prije nego što je umro kazao bratu da će popiti tablete, rekao je dr. Pinjuh / Čeka se nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Odgovorno tvrdim da Krunoslav Fingernagel nije umro čekajući Hitnu pomoć«, istaknuo je jučer ravnatelj osječke Hitne pomoći dr. Zlatko Pinjuh na konferenciji za novinare. Demantirao je tako izjavu Blaženke Fingernagel iz Vuke, koja je u subotnjem Vjesniku izrazila sumnju da su liječnici osječke Hitne pomoći i psihijatrijske ambulante osječke Kliničke bolnice odgovorni za smrt njezina sina Krunoslava. </p>
<p>Ustvrdivši da je Fingernagel 3. veljače oko 15 sati tri puta doista zvao Hitnu pomoć, Pinjuh je zaključio da su dispečeri razgovarajući s njim ispravno procijenili da mu život nije ugrožen. Dodao je da u prilog tomu ide i činjenica što ni Psihijatrijska klinika, koju je Fingernagel toga dana zvao četiri puta, također nije procijenila da je riječ o ozbiljnoj ugrozi života, jer bi inače zvali Hitnu pomoć da intervenira. </p>
<p>Dr. Pinjuh tvrdi i da se iz tonskog zapisa poziva Hitne pomoći 3. veljače može uočiti da Fingernagel u vrijeme poziva nije bio sam. No, na upit novinara može li im dati da preslušaju te pozive, dr. Pinjuh je kazao da je snimke uzela inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koja je zbog toga slučaja u utorak boravila u Osijeku, a njeno se izvješće tek očekuje. Tvrdnje da Hitna pomoć nije odgovorna za smrt umirovljenog branitelja oboljelog od teškog oblika PTSP-a dr. Pinjuh je obrazložio i tonskim zapisom od 5. veljače. Tada je Krunoslavov brat, Saša Fingernagel, nazvao Hitnu pomoć i rekao da je pronašao brata koji ne daje znakove života, te da je 4. veljače, odnosno dan nakon što je Krunoslav zvao Hitnu pomoć, razgovarao s bratom.</p>
<p>»Našao sam ga kako leži ispred kuće, plave su mu usne. Vjerujem da se nagutao tableta«, kazao je Saša Fingernagel dispečerici. Ona ga je upitala kako zna da je Krunoslav popio više tableta, na što joj je odgovorio: »Pa, jučer (4. veljače, op.a.) mi je rekao da će to napraviti«. </p>
<p>Hitna pomoć i mrtvozornik došli su u Vuku i utvrdili smrt Krunoslava Fingernagela. Pozvana je i policija, ali s obzirom na to da nije zatražena obdukcija, točan uzrok i vrijeme smrti nisu utvrđeni. </p>
<p>Da bi se otklonile i najmanje sumnje u vezi sa smrti Krunoslava Fingernagela, dr. Pinjuh pozvao je policiju i Županijsko državno odvjetništvo da poduzmu sve potrebno i utvrde uzrok, okolnosti i vrijeme smrti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vlada umirovljenicima nudi povoljniju varijantu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na sjednici Povjerenstva za izradu zakona o fondu za odštetu umirovljenicima, koja je održana u srijedu, predstavnici Vlade ponudili su povrat većeg dijela duga u kraćem roku, sukladno zahtjevima umirovljenika. To pretpostavlja mogućnost da se u roku od sedam godina u fond prenesu dionice vrijedne do 15 milijardi kuna. No, Vladin uvjet u tom slučaju je zadržavanje većih ovlasti u upravljačkoj strukturi fonda, doznajemo neslužbeno.</p>
<p>U Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) kažu da će se o toj ponudi očitovati do kraja tjedna, pa se sredinom idućeg tjedna može očekivati i konačan dogovor s Vladom. Umirovljenici će, doznajemo, među ostalim tražiti i točno definiranje dionica koje trebaju biti prenijete u fond te potpisivanje dokumenta o tome, da bi se unaprijed znalo kojom dinamikom i koje udjele država treba prenijeti na umirovljenike. Taj je zahtjev, među ostalim, postavljen da bi se osiguralo poštivanje dogovorene dinamike punjenja fonda dionicama te da bi se spriječila njihova prodaja, odnosno prebacivanje u neki drugi fond, u međuvremenu, kažu u HSU-u. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050303].
|
