NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050502].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 146541 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.05.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vrijeme za gospodarski bljesak</p>
<p>Osobno sam najmanje zaslužio zvižduk, jer meni ništa nije palo s neba. Dolazim iz radničke obitelji i sve sam postigao svojim radom, komentirao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec, vidno pogođen zvižducima kojima je dočekan na maksimirskoj pozornici. Dodao je i da je iznenađen žestinom teških riječi sindikalnih predstavnika, te da to nije dobro za socijalni dijalog</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec izviždan je u nedjelju na maksimirskoj pozornici prilikom obilježavanju Međunarodnog praznika rada dok je okupljenim građanima govorio o pozitivnim gospodarskim kretanjima, početku pregovora s EU-om i temeljnom cilju Vlade da se poveća gospodarski rast i standard građana. </p>
<p>Od siline zvižduka malo tko je i čuo što Polančec govori, a vidno pogođen reakcijom građana Polančec je izjavio novinarima da razumije ogorčenje ljudi koji teško žive. »Osobno sam najmanje zaslužio zvižduk, jer meni ništa nije palo s neba. Dolazim iz radničke obitelji i sve sam postigao svojim radom,« rekao je Polančec. »Iznenađen sam žestinom teških riječi sindikalnih predstavnika, a to nije dobro za socijalni dijalog,« kazao ja Polančec, naglasivši da se samo strpljivim dijalogom može izgraditi Hrvatska znanja, a ne jeftine radne snage. </p>
<p>Tradicionalna sindikalna povorka i ove je godine uz zaglušujuće bubnjeve Zlih bubnjara krenula s Trga bana Jelačića do parka Maksimir, gdje je šest sindikalnih središnjica organiziralo zajedničku proslavu. S govornice su podsjetili Vladu na obećanja iz jamstvene kartice i zatražili brže reforme. </p>
<p>»Umjesto obećane zemlje imamo zemlju u kojoj se obećanja olako daju i gaze i u kojoj je radniku namijenjena uloga teglećeg konja. Vrijeme je da se u Hrvatskoj provede gospodarski bljesak i oluja«, poručio je vlasti predsjednik NHS-a Krešimir Sever.</p>
<p>Čelnica SSSH-a Vesna Dejanović poručila je političarima da se konačno stave u službu rada i radnika, a čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak upozorio je političare da bez radnika nema napretka te im poručio da rad i radnike stave ispred politike.</p>
<p>»Nismo zadovoljni Vladinom politikom jer nije omogućila gospodarski rast. Poručujem Vladi da posluša socijalnu grmljavinu s ulica, a političarima da je radnicima dosta jalovih prepucavanja«, rekao je predsjednik UNI-CRO Stjepan Kolarić.</p>
<p>Okupljenim građanima obratio se i Hrvoje Cvitanović, pročelnik kabineta predsjednika Stjepana Mesića, odsutnog zbog proslave u Okučanima. U Okučane, a ne na radničku feštu otišao je i čelnik URSH-a Boris Kunst, navodno ogorčen prelaskom Sindikata policije u SSSH. </p>
<p>Među desecima tisuća Zagrepčana koji su se zabavljali uz 16.000 porcija graha i zabavni program, prošetali su i političari - ministar Branko Vukelić, Zdravko Tomac, Miroslav Tuđman, Domagoj Domazet i drugi. Deseci tisuća ljudi došli su u nedjelju u park Maksimir kako bi proslavili 1. svibnja, Međunarodni praznik rada. Ove ga je godine zajedno obilježilo svih šest sindikalnih središnjica pod motom »Politiku i političare u službu rada i radnika«.</p>
<p>Na već tradicionalni besplatni grah s kobasicama, koji se počeo dijeliti u 11 sati, mnoštvo je ljudi čekalo u redu koji je bio dug od podnožja Vidikovca do gotovo samog ulaza u Maksimir. »Dajte svakom po duplu porciju«, »Bez naguravanja«, bili su samo neki od povika ljudi koji su čekali u redu. Ove se godine dijelilo 16.000 porcija besplatnoga graha, a na štandu Ožujskog besplatno se moglo dobiti i pivo. Redovi za pivo bili su dugi pedesetak metara. </p>
<p>»Za nas umirovljenike najbolje bi bilo kada bi nam ovako bilo svaki dan«, rekao je jedan umirovljenik nakon što je pojeo svoju porciju. </p>
<p>Od tisuću ljudi, koliko ih je čekalo u redu za grah, oko 70 posto ih je bilo starije životne dobi. »A što ću drugo, penzija mi je užasno mala i ovakve prilike moram iskoristiti. Osim toga, znam ovdje sresti i prijatelje koje dugo nisam vidjela pa popričamo o prošlim vremenima«, rekla je umirovljenica Marija.</p>
<p>»Kada gledam ove ljude, osjećam jad i bijedu. Nekoć se ovdje veselilo, a grah je ljudima došao tek toliko, da nešto pojedu ako su gladni. Danas to izgleda kao prava socijalna pomoć. Pa pogledajte te ljude, dave se u grahu kao da danima nisu ništa jeli, a gotovo svi su stariji i onemoćali«, rekla je 30-godišnja Jelena, koja je krenula u Zoološki vrt sa sinom Matijom.</p>
<p>No, da nije sve tako crno, pokazao nam je već pradjed Ivan Vucić, koji u Maksimir na Praznik rada dolazi još od 1961. godine. »Svake godine dolazim u Maksimir u šibenskoj narodnoj nošnji i sviram gajde. Nema većega gušta od sviranja pred ovolikim svijetom«, kaže Ivan Vucić.</p>
<p>Oko 11.30 sati do Velike pozornice došla je prvosvibanjska povorka, koja je u 10 sati krenula s Trga bana Jelačića. Na čelu povorke bili su predsjednici sindikalnih središnjica, koje su od Trga bana Jelačića do parka Maksimir pratili Zli bubnjari.</p>
<p>U zabavnom programu nastupili su: Zagrebački mališani, Flajer, Six sving orkestar, Kraljevi ulice, Vladimir Kočiš Zec, Davorin Bogović, Boris Babarović, Elemental, Shorty, Stampedo, Mile i Hladno pivo, Zabranjeno pušenje i Plesni klub Bravo. </p>
<p>Bandić: Ja sam gazda u Zagrebu</p>
<p>Prvosvibanjsku sindikalnu feštu i ove su godine iskoristile neke političke stranke za predizbornu promidžbu. Na ulazu u Maksimir građani su obasipani sindikalnim karanfilicima i lecima SDP-a, NHS-a i Tatjane Holjevac. SDP-ovci i HSS-ovci još su se na Trgu bana Jelačića sa svojim zastavama ušlepali u sindikalnu povorku. »Budući da je sindikalni dogovor da ni u povorci ni u parku ne bude stranačkih obilježja rekao sam Milanu Bandiću da se odvoje bar 20 metara od kolone. On to nije učinio, već mi je odbrusio : »Ja sam gazda u gradu«, rekao je novinarima Niko Gunjina i dodao da nije htio zvati policiju, iako je kao sindikalni redar to mogao.</p>
<p>»Ja sam sedam godina za redom u sindikalnoj povorci. Nije to ništa novo. Tako će uvijek i biti, dok sam na čelu Zagreba i kada više ne budem« izjavio je novinarima Milan Bandić. »Ako već nisu u stanju okupiti ljude, sramota je da se šveracaju u našu povorku i koriste proslavu za dijeljenje letaka« smatra Krešimir Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković / Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Grah se jelo širom Hrvatske</p>
<p>Splićani su Praznik rada slavili na Marjanu u organizaciji splitsko-dalmatinskog SSSH-a. Voditelj Regionalnog ureda SSSH-a Špiro Barčota rekao je da je pripremljeno tri tisuće porcija. »Grah ćemo dopremati na Marjan dok ga god ljudi budu tražili. Što ostane, pojest će u ponedjeljak Brodosplitovi radnici, u čijoj je kuhinji i skuhan«, kazao je Barčot. Cijeli je dan prijevoz na Marjan gradskim autobusima bio besplatan. Prvosvibanjski uranak SSSH je stajao oko 70.000 kuna, prikupljenih donacijama. </p>
<p>»Vlada je prije petnaest dana dala suglasnost Gradu Rijeci za organizaciju Europskog prvenstva u plivanju, ali istodobno nije dala i suglasnost za izdavanje obveznica kojima bi se financirala izgradnja kapitalnih objekata u Rijeci«, rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na prvomajskoj svečanosti u Ronjgima nedaleko od Rijeke, gdje se okupilo oko šest tisuća građana. Osječani su tradicionalno slavili na lijevoj obali Drave, u organizaciji SSSH-a i Gradskog poglavarstva. Građanima, uglavnom umirovljenicima, podijeljeno je 2000 porcija graha s kobasicom. Regionalni povjerenik SSSH-a za Slavoniju i Baranju Ante Krajina je podsjetio da je sindikalna košarica u istočnoj Hrvatskoj najskromnija, a Osječko-baranjska županija treća po broju nezaposlenih. S obzirom da je predizborna kampanja u punom jeku, svoje su štandove na mjestu proslave Praznika rada postavile gotovo sve stranke i predstavnici nezavisnih lista.</p>
<p>Podružnica SSSH-a za Zadarsku županiju nije u nedjelju organizirala nikakav poseban program. Predstavnici zadarskoga sindikata obilježili su 1. svibnja polaganjem vijenaca na Gradskom groblju u spomen na poginule u Domovinskom ratu. Koalicija za lokalne izbore SDP-HSS-HNS-LS priredila je druženje na otvorenom uz pečene srdele i fritule. Stanovnici Šibenika i Županije, jedne od vodećih po broju nezaposlenih, slavili su na dvije lokacije, na gradskom kupalištu Jadrija s gradonačelnicom Nedom Klarić, te u NP-u Krka sa županom Dujom Stančićom. Na Jadriji umjesto uobičajenog graha poslužen je nimalo radnički ručak, rižoto s plodovima mora i dagnje na buzaru. Svi oni koji su krenuli put Krke mogli su to učiniti besplatno, jer je organiziran prijevoz iz Šibenika. Poslužen je grah s kobasicom. Bjelovarčanima je zabavu, besplatan grah, kolače i pivo osigurala gradska uprava. Sinjani su Praznik obilježili u organizaciji SSSH-a i gradskog SDP-a s više od 500 porcija graha. [S. B., I. D., D. H. Lj. I. B.,N. M., A. R., M. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Radnici Sljemena i dalje na Markovu trgu</p>
<p>Dvjestotinjak radnika Sljemena d.d. je i Praznik rada provelo prosvjedujući na Markovu trgu, na kojem su već četvrti dan. Pregovori u petak nisu doveli do većeg pomaka i, kako kaže regionalni povjerenik sindikata PPDIV-a Ivica Rogić, prosvjedovat će dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje za radnike. </p>
<p>»Ponudili su nam 6400 kuna za radnike i 8000 kuna otpremnine za invalide rada po godini rada. To je zadovoljavajuće, ali za to ne postoje nikakva Finagrina jamstva«, kaže Rogić.</p>
<p>Radnici su organizirani tako da se upisuju u knjigu dežurstva, pa dok jedni dežuraju drugi odlaze kući. Doznali smo da ih je Jadranka Kosor posjetila u nedjelju ujutro i podržala ih, kao i Željka Antunović, ali, kako kaže dežurni »redar«, to je sve dio predizborne kampanje.</p>
<p>»Vjerujemo da netko iz državnog vrha stoji iza Finagre«, kaže jedan od »redara«. »Što nam je drugo preostalo. Da smo sada u svojim domovima, ionako ne bismo imali novca. Ovako smo zajedno i borimo se za bolje sutra«, rekao je Rogić. [P. K./ M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Novi prijepori u HND-u zbog haaških optužnica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog optužnica što su prošlog tjedna zbog nepoštivanja Haaškog suda podignute protiv novinara Ivice Marijačića, Domagoja Margetića i Stjepana Šešelja nastavljaju se prijepori u Hrvatskom novinarskom društvu. Nakon što je potpredsjednik HND-a Zdenko Duka ocijenio optužnice »sasvim primjerenima«, burno su reagirali pojedini članovi HND-a, nazvavši tu izjavu »izdajom novinara i novinarstva« te zatraživši ostavku vodstva HND-a. </p>
<p>Reagirali su i neki članovi Izvršnog odbora HND-a, među kojima i Ivan Zvonimir Čičak koji je trenutačno na bolničkom liječenju, kao i predsjednik HND-a Dragutin Lučić. Čičak nam je potvrdio da je Duka iznio osobno stajalište te da je obmanuo javnost kad je Vjesniku rekao da vodstvo HND-a ne osporava njegovu izjavu. Dokaz da je Duka solirao je i nešto »mekše« priopćenje što ga je Izvršni odbor HND-a poslao u nedjelju, a u kojem se »primjerenost« kažnjavanja novinara ne spominje.</p>
<p> Ipak, i u priopćenju se, kao i u prvotnoj Dukinoj izjavi, naglašava da HND neće profesionalno zaštititi optužene novinare jer ne odobrava objavljivanja iskaza i identiteta tajnih svjedoka. To je izazvalo novu reakciju članova Vijeća časti HND-a Diane Rexhepi i Toma Držića te člana HND-a Davora Ivankovića, koji priopćenje ocjenjuju »novim pokušajem politizacije vodstva HND-a«. Rexhepi tvrdi da se u priopćenju tendenciozno na prvome mjestu spominje bivši šef SIS-a Markica Rebić, protiv kojeg je također podignuta optužnica zbog otkrivanja identiteta tajnog svjedoka. </p>
<p>Time Izvršni odbor želi poručiti javnosti da mi, koji smo osudili skandaloznu Dukinu izjavu, štitimo bivšeg šefa SIS-a, a ne novinare. To je čista laž i podmetanje, tvrdi Rexhepi. »U priopćenju se uopće ne navodi da je riječ o optužnicama protiv novinara Marijačića, Margetića i Šešelja. To je pokušaj Duke i njegovih istomišljenika da svoj sramotni čin nezaštite novinara i novinarskih sloboda 'opravdaju' trpanjem u istu vreću i onih koji nisu novinari«, kaže Rexhepi. </p>
<p>Rexhepi, Držić i Ivanković uputili su u nedjelju, uime inicijativnog odbora za slobodu medija i depolitizaciju HND-a, otvoreno pismo vodstvu HND-a i hrvatskoj javnosti. U pismu, odaslanom u povodu Dana slobode medija, naglašava se da je Dukina izjava o primjerenosti haaških optužnica protiv trojice hrvatskih novinara u potpunoj suprotnosti s temeljnim načelima cehovskog udruženja. »To je sramni čin vodstva HND-a bez presedana u novinarstvu uopće. U vrijeme kad našim kolegama prijete drakonske zatvorske i novčane kazne bilo je logično očekivati da će im HND pružiti profesionalnu i kolegijalnu potporu. Činom ne pružanja potpore, HND je izgubio legitimitet biti udrugom obrane novinarske profesije, svrstao se u političku elitističku skupinu i time novinarsku profesiju podredio svojim ideološkim opredjeljenjima«, kaže se u pismu. Poziva se vodstvo udruge da povuče svoju izjavu i da stane u zaštitu svih novinara i slobode medija. »U protivnom, zahtijevat ćemo bezuvjetan odstup vodstva HND-a«, poručuje inicijativni odbor za depolitizaciju HND-a. </p>
<p>Saznajemo da je počelo i potpisivanje peticije kojom se traži odstup vodstva HND-a. U prva je dva dana peticiju, čiji su inicijatori Rexhepi, Ivanković i Držić, potpisalo pedesetak novinara. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Istraga nad braćom Katavić?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dva dana otkako je policija podnijela kaznene prijave protiv četiri osobe zbog osnovane sumnje da su 2001. godine sudjelovale u falsificiranju putovnice za haaškog optuženika Antu Gotovinu, u nedjelju se gotovo ništa novo službeno nije moglo doznati o daljnjem razvoju slučaja.</p>
<p>No, Vjesnik neslužbeno doznaje da je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu u subotu podnijelo zagrebačkom županijskom sudu zahtjev za provođenje istražnih radnji protiv četiri osumnjičenika s čijim se imenima u javnosti još uvijek spekulira. Naime, Vjesniku je iz krugova bliskih istrazi potvrđeno da su za krivotvorenje prijavljena braća Franjo i Miroslav Katavić iz Zagreba, koji su u petak poslije podne i prepraćeni dežurnom istražnom sucu, te im je određeno zadržavanje od 48 sati. Pretragom njihovih stanova u Dugavama policija je pronašla veće količine automatskih pušaka, pištolja, streljiva različitoga kalibra te detonatora za eksplozive, kao i materijale za krivotvorenje isprava.</p>
<p> Vjesnikov je izvor također potvrdio informaciju da je četvrta prijavljena osoba ugledni zagrebački odvjetnik Marijan Pedišić. Kaznena ga prijava tereti da je preko jednog bivšeg djelatnika policije 2001. godine stupio u kontakt s braćom Katavić kako bi oni krivotvorili putovnicu za Gotovinu. </p>
<p>Pedišić je u nedjelju za Vjesnik demantirao da je bio priveden u policiju, no na pitanje je li s njim obavljen kakav informativni razgovor, nije imao komentara. </p>
<p>»Još nisam dobio od suda nikakav poziv, pa za sada ne mogu ništa više reći niti znam je li je zaista riječ o meni«, rekao nam je odvjetnik.</p>
<p>Vjesnikov nam je izvor pak demantirao informaciju objavljenu u nekim medijima da je četvrta prijavljena osoba jedan od bivših načelnika u PU zagrebačkoj. »To je pogrešna informacija. Prijavljena osoba jest bivši policajac, no ta je osoba s radom u policiji prestala prije 2001. godine«, rekao je naš sugovornik.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvati u BiH opet ostaju kratkih rukava</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Paddy Ashdown napokon je dobio priliku glumiti Richarda Holbrookea, a lideri vladajućih nacionalnih stranaka u BiH kopirati Slobodana Miloševića, Aliju Izetbegovića i Franju Tuđmana. Tako je jedan sarajevski list prokomentirao prošlotjedne pregovore u hotelu »Pahuljica« na Vlašiću gdje su lokalni politički lideri dogovarali budući ustroj policije u BiH. </p>
<p>Reforma policije doista je vrlo važno pitanje za BiH. Riječ je o možda ključnom uvjetu za početak pregovora s EU-om o stabilizaciji i pridruživanju. Jednako tako, društvena zbilja i porast kriminala nameću potrebu objedinjavanja sada po etničkim i entitetskim crtama rascjepkanih policijskih snaga u zemlji. Ashdown je rekao da dogovor o prenošenju policijskih ovlasti na razinu središnjih institucija države BiH ima možda i povijesni potencijal.</p>
<p>No, istinu govoreći, tijekom pregovora na Vlašiću zapravo je postignuto vrlo malo. I ranije su se svi slagali o potrebi stvaranja jedinstvene policije i uspostavi demokratskog nadzora nad njom. No, ključ je sporenja model kako do toga doći. Srbi jednostavno ne žele odustati od postojanja MUP-a Republike Srpske kao i od toga da zemljovidi budućih policijskih područja budu praktično podudarni s postojećim entitetskim -čitaj etničkim - granicama.</p>
<p>Takvo rješenje »povijesni« bi sporazum zapravo svelo na razinu kozmetičke promjene, slično kao što se već dogodilo s pompozno proklamiranim rješenjima od prije tri godine koja su trebala zajamčiti ravnopravnost i konstitutivnost sva tri naroda na cijelom teritoriju države BiH. Dakle, o najtežem pitanju, zemljovidima, praktično se nije ni pregovaralo. O tome će biti riječi nakon 9. svibnja za kada je zakazan nastavak pregovora.</p>
<p>Ono što budi zebnju, dva su moguća scenarija. Prvi, po kojemu bi bilo postignuto »kompromisno« rješenje koje bi zacementiralo status quo. Na to posebno glasno upozoravaju oporbene stranke iz Federacije BiH. Drugi je scenarij jednako realan - a po njemu bi »dogovor« bio postignut na račun najmalobrojnijeg naroda, Hrvata - kako se već u daytonskoj BiH, i inače zasnovanoj na sterilnom kompromiserstvu, vrlo često događalo. </p>
<p>Hrvati bi tako izgubili ovlasti nad policijom koje im nudi postojeći model županijskog ustroja u Federaciji, a na njihov bi račun bili zadovoljeni apetiti Bošnjaka i Srba. A sve je to velik problem, jer je model reforme policije zapravo probni balon za cjelovite ustavne promjene, gdje se također strahuje da bi Hrvati mogli ostati kratkih rukava.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odmah objaviti crnu listu poslodavaca </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Hrvatske sindikalne središnjice pokrenule su uoči 1. svibnja jednogodišnju kampanju za suzbijanje sive ekonomije. Sindikalisti tvrde da u Hrvatskoj oko 400.000 radnika radi »na crno«. Pod time ne podrazumijevaju samo neprijavljene radnike, nego i druge zaposlene koji su u većoj mjeri zakinuti za svoja prava - neplaćanje prekovremenog rada, neisplatu plaća i božićnica, isplatu dijela plaće »na ruke«... </p>
<p>Prema sindikalnim procjenama, država je zbog takvoga poslovanja oštećena za oko osam milijardi kuna. </p>
<p>Sindikalisti stoga pozivaju sve građane da prijave poslodavce koji krše radnička prava. Najavljuju da će na osnovi tih prijava te poslodavce prijaviti Državnom inspektoratu i nakon toga objaviti crnu listu najgorih poslodavaca, onih koji krše radnička prava. No, zašto na objavu te liste uopće treba čekati tako dugo? Sindikati bi trebali odmah objaviti popis svih tvrtki koje krše radnička prava - koje ne isplaćuju plaće, neprijavljuju radnike ili radnike prijavljuju na minimalac, a ostatak im isplaćuju »na ruke« u gotovini ili bonovima, pri čemu oni postaju kreditno nesposobni. </p>
<p>Neobjavljivanjem njihovih imena, odnosno naziva tvrtki, od kojih su neke i u državnom vlasništvu, sindikati se ponašaju kao i državna tijela. Državni inspektorat, poreznici i resorna ministarstva uglavnom toleriraju većinu tih pojava. Država se neodlučno obračunava sa sivom ekonomijom, čiji udjel u hrvatskom gospodarstvu iznosi 30 ili čak i više posto i koja je najzastupljenija u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu, trgovini, transportu, poljoprivredi, autoškolama, zaštitarskoj djelatnosti, glazbenoj industriji i medijima. </p>
<p>No, u zemlji u kojoj je službeno nezaposleno gotovo 330.000 ljudi, u kojoj prosječna isplaćena neto plaća pokriva samo dvije trećine minimalnih životnih troškova prosječne obitelji, ne čudi toleriranje raznih nepravilnosti i bahatosti poslodavaca.</p>
<p>Siva ekonomija, naime, ublažava socijalno nezadovoljstvo. Rad bez prijave ili za minimalac, a ostatak »na ruke« dijelu hrvatskih građana osigurava preživljavanje, a vlasti privid socijalnog mira. U suprotnome bi zagrebački Markov trg bio premalen da primi sve radnike koji od Vlade traže isplatu plaća. </p>
<p>Nakon Mungosa i radnika Sljemena, koji u smjenama spavaju ispred Vlade, tko je sljedeći?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Uništeno naslijeđe</p>
<p>U Dubrovniku upravo otvoren hotel Hilton Imperial Dubrovnik, kojim je smaknut povijesni Grand Hotel Imperial, svojom »zvjezdanom prašinom« slabo prikriva stvarne efekte devastacije u povijesnom predgrađu Grada svjetske baštine. Tko je ovdje stvarno profitirao? Dubrovnik, kako se htjelo prikazati, ili Hilton, koji se lako dokopao top-turistički svjetske destinacije? </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Kad je pred nešto više od sto godina na dubrovačkim Pilama otvoren jedan od prvih hotela u Hrvatskoj, a donedavno i najstariji dubrovački - Grand Hotel Imperial, nestao je tada javni park pred ulazom u Grad. Ali time iz njegova predvorja nije izgnana i zelena zona. Uz reprezentativni hotel, naime, uređen je i jednako raskošan vrt. Zbilo se to na samom kraju 19. stoljeća. Na istom mjestu upravo otvoren novi hotel Hilton Imperial Dubrovnik, gradnja kojega je počela gotovo o stogodišnjici prethodnika mu Grand Hotela Imperiala, uništio je u potpunosti ostatke negdašnjega hotelskog vrta u kojem je još bila sačuvana memorija na glasovitu tradiciju dubrovačkih vrtova, utemeljenu u razdoblju renesanse, dakle humanizma. </p>
<p>Taj su humanizam mnogi odavna zaboravili. U Dubrovniku ga se prisjećaju tek kad žele istaknuti kulturu dubrovačkog ladanja, odnosno ljetnikovaca okruženih vrtovima. Ti su ljetnikovci, doduše, odavno zapušteni, mnogi gotovo uništeni, te pokazuju odnos prema baštini, iz kojega se logično generirala i podrška izgradnji novog Hilton Imperiala, koji su mnogi lažno nazivali adaptacijom ratom stradalog Imperiala u inačici Grand. Pet zvjezdica novog hotela trebalo bi opet dokazati da je on ne samo »Grand«, već ponajviše »Hilton«, iako se tu Hilton pojavljuje,bar zasad, tek kao jednotrećinski dioničar.</p>
<p>Zaslijepljenošću Hiltonovim zvjezdicama tvrdilo se da je za Dubrovnik važno da takav hotelski »star-lanac« uđe u Grad. Težnja je bila prikazati da će time profitirati Dubrovnik. Bila je to obmana budući da je stvarno profitirao Hilton jer se (ne)sluteći (?) našao na prostoru top svjetske turističke destinacije, u Gradu koji je na Unescovu popisu svjetske baštine, a u koji je ušao s relativno malo uloga, s obzirom na dobit koju tu očekuje. Sâm Grad izgubio je ponešto na identitetu, što možda još ne uočava opčaran sjajem onih pet zvjezdica do kojih je investitor, unatoč višemjesečnom prekidu radova zbog neusklađenosti lokacijske i građevinske dozvole (zapravo devastacija koje se uzalud pokušalo zaustaviti), došao dosta lako, na što među ostalim svakako upućuje i konfekcijska oprema interijera.</p>
<p> Adaptirati staro zdanje često je puno skuplje nego graditi novo. Stoga je ovdje, da se prođe što jeftinije, primijenjen recept rušenja staroga i građenja posve novog zdanja. Lažna adaptacija prikrivana je iza kulisno tek djelomice sačuvanih pročelja secesijske dubrovačke ljepotice. Umjesto da se maksimalno sačuva jedan od prvih hrvatskih, a svakako najstariji gradski hotel, s kojim je u Dubrovniku i počeo turizam, uklonjen je ne samo on, već i nađeni arheološki ostaci srednjovjekovnoga franjevačkog samostana. Ciglu je zamijenio beton, vrtove garaža, mjeru predimenzioniranost. Sve u slavu »zvjezdane prašine« u kojoj je velik dio i one rušilačke.</p>
<p> Veliki Imperial, srušen i nanovo sagrađen, usput je dograđen i u visinu i u dubinu, gdje se prislonio uz stara kamena zdanja nadvivši tako bahatim kapitalom povijesnu matricu predgrađa u kojem se još u ostacima iščitava pravilan raster renesansnih vrtova. Dograđen je i mali Imperial (betonom na kamen). Sagrađena je i predimenzionirana nova depandansa na mjestu stare, vanjština koje kopirajući neke elemente velikog Imperiala lažno sugerira povijesnu memoriju. »Neosecesijska« krovna ograda depandanse skriva tek pogledu s Pila svu krovnu mašineriju klima i drugih instalacija na koje puca pogled iz petozvjezdanih soba Imperijala, s istočnog pročelja kojega su »poskidani« negdašnji natkriveni balkoni. Ta postrojenja začinjavaju »luksuzni« pogled na Grad svjetske baštine. </p>
<p>Pogled, pak, iz povišeg Konala, odnosno Boškovićeva parka, posve je odrezan novom »betonjarom« koja zakriva vizuru na more i Lovrijenac, baš kao što je u Gradu s pozicija Muzičke škole dogradnjom Hotela Pucić nestao pogled na kupolu Crkve sv. Vlaha. Novi hotelijeri prepotentnim kapitalom, za kojim se u nas još slijepo žudi, mijenjaju povijesnu četvrtu dimenziju Dubrovnika, Grada iz kojeg će s minimalnim ulaganjem isisati maksimum profita.</p>
<p> Lažna slika Imperiala nudi se od početka izgradnje (zvane adaptacijom). Izgled kompleksa na »perspektivi« velikog panoa gradilišta, kojim je javnost trebala biti upoznata za svih godina gradnje o njegovu konačnom izgledu, nimalo ne odgovara stvarnosti... Kad se dva nova objekta, koji iluzioniraju sliku neke povijesnosti, nedopustivo spoje kvazisuvremenom prostornom intervencijom, tad arhitektonska papazjanija pred utvrđenim Gradom postaje do krajnosti nepodnošljiva. Usuprot sjaju lažnih zvjezdica koje »garantiraju« dobit!</p>
<p> Lažno je bilo i svečano prvomajsko otvaranje Hilton Imperiala Dubrovnik jer ono pravo glamurozno zbit će se tek u srpnju pred otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. Dotad se još neće vidjeti efekti površno obavljena posla, kao što je sustav odvodnje oborinskih voda, koji završava na ravnom krovu kongresne dvorane ukopane iza instalaciono slikovite depandanse. Zvjezdice će i dalje lažno svijetliti nad uništenim naslijeđem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>A što će biti s Hrvatima u BiH</p>
<p>Ovim reagiranjem nastojim izbjeći dva moralna propusta u razdoblju opasnosti i stradanja: šutnju kad treba progovoriti i neznanje kad je obveza svih da znaju</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju počet će ubrzo jer su naš premijer i cijela politika sve dobro obavili. Hrvati trebaju obogatiti Europu i biti uspješni Europljani. No sada treba upozoriti na značenje tih promjena za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se na križopuću gdje se traže odluke o kojima će ovisiti opstanak Hrvata i kao nositelja državnosti i kao naroda u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Od početka rata u BiH ljudska su se prava u politici međunarodne zajednice većinom koristila pogrešno, nedovoljno ili nikako. Godine 1992., na međunarodni zahtjev, JNA je s naoružanjem prešla iz Slovenije i Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Tako je nastala vojska Republike Srpske u razdoblju zabrane naoružavanja. </p>
<p>Toj je vojsci dopušteno razaranje Sarajeva, zlostavljanje zarobljenika i civila, silovanja, etničko čišćenje i genocid u Srebrenici.</p>
<p>Međunarodni kazneni sud nije agresiju proglasio ratnim zločinom. Dayton je legalizirao agresijom osvojena područja i provedeno etničko čišćenje. Država BiH je organizirana kao protektorat, s apsolutnom vlašću visokog predstavnika.</p>
<p>Tijekom rata, organizacije za ljudska prava bilježile su kršenje ljudskih prava, »uklanjanje kukolja iz žita«, kao da dobra nema ili da ono nije važno. Tako je dana potpora tvrdnjama nekih stranih autora da na Balkanu od davnine vlada mržnja, nema dobra među ljudima te da se o njihovim ljudskim pravima ne treba previše brinuti. Propušteno je veliko iskustvo »pravednika« iz holokausta. Djelovalo se suprotno Kristovu učenju o brizi za »žito« (dobro).</p>
<p>U projekt proširenja Europske unije Bosna i Hercegovina nije uključena. To je trebalo učiniti kao znak poštovanja prema stradanju ljudi te zemlje, prema kršćanskim temeljima, poštivanju ljudskih prava i čovječnosti u povezivanju Europe. Deset godina nakon osnutka Međunarodnog suda i primirja u Daytonu, Mladić i Karadžić i dalje su u bijegu, humanitarna iskustva nisu prenesena u svijet, a država Bosna i Hercegovina i dalje je protektorat neuspješne Europe.</p>
<p>Današnja Europa razlikuje se od one s početka devedesetih; Sovjetski Savez više ne postoji; smanjena je opasnost od nuklearnog rata; provedena je intervencija na Kosovu; Europska je unija proširena i dalje se širi... Sve to omogućava i navodi Europu da više pozornosti posveti rješavanju odnosa na jugoistoku Europe. Što će učiniti u Bosni i Hercegovini i koje su moguće posljedice za Hrvate?</p>
<p>Od Europe treba očekivati pragmatizam i zadovoljenje vlastitih interesa. Moramo razmotriti različite scenarije budućnosti. Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju uvjete da sami provedu takvu analizu. U skladu sa čl. 10 Ustava, Hrvatska im u tome treba pomoći. Kao poticaj i upozorenje navodim više mogućih scenarija.</p>
<p>Prvi je poštivanje postojećih granica i postupno uključivanje u Europsku uniju. Hrvatska brzo postaje članica Unije. Budućnost Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Kosova i Makedonije je nepredvidiva.</p>
<p>Drugi je promjena sadašnjih granica. Kosovo se izdvaja iz SCG, a istodobno se povezuju Srbija i Crna Gora s Republikom Srpskom u jednu državu. Bošnjacima se nudi puna suverenost u današnjoj Federaciji BiH. Hrvati prestaju biti konstitutivan narod, a većina i napušta BiH. (U Europi je prisutan stav da su Hrvati dobili dovoljno sa samostalnošću Hrvatske.)</p>
<p>Treći je kantonizacija, odnosno održavanje cjelovitosti BiH i poštivanje svih triju konstitutivnih naroda. Četvrti je uključivanje cijele regije u Europsku uniju. Nakon Rumunjske, Bugarske i Hrvatske, pokrenuti uključivanje svih ostalih država jugoistočne Europe. Tada granice više ne razdvajaju i prestaju biti razlog podjela i sukoba.</p>
<p>Ovim reagiranjem nastojim izbjeći dva moralna propusta u razdoblju opasnosti i stradanja: šutnju kad treba progovoriti i neznanje kad je obveza svih da znaju. Neka se povede rasprava o budućnosti BiH; zauzmimo se za prava i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini!</p>
<p>Autor je predsjednik Glavnog odbora DC-a.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Naš narod izumire</p>
<p>Naša vlast nije ni očinska ni majčinska nego sebična i anacionalna, unatoč busanju u hrvatska prsa</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Svaki dan, prema statističkim podatcima, Hrvatska gubi više od četrdeset stanovnika, a kad se ima u vidu koliko mladih odlazi u inozemstvo, onda je to golema brojka zbog koje bi se morali zabrinuti stanovnici ove zemlje, a napose njene vlasti. Međutim to nije slučaj, nego se to doživljava kao neugodnu vijest koju se želi brzo zaboraviti. Guranje glave u pijesak ipak ne pomaže ni noju u bijegu pred neprijateljem, pa ni Hrvatima pred izumiranjem.</p>
<p>Poznato je da svako živo biće najviše energije troši na prokreaciju ili razmnožavanje. U svemu je živomu utkan instinktivni nagon za opstankom jedinke i vrste. Ni čovjek nije bez toga nagona kojim upravlja razum te je stoga samo njemu Bog mogao reći da rađanjem nastani zemlju i podvrgne je svojoj vlasti. Zato je čovjek sličan Bogu, kako kaže Biblija, ne samo po svom duhu nego i po očinstvu i majčinstvu kojim sudjeluje u stvaranju novog svijeta.</p>
<p>Čovjek se rađa u ljubavi obiteljske zajednice i kad odraste, osniva u ljubavi svoju obitelj u kojoj se rađa novi svijet. Čovjek nije zamišljen kao osamljenik, nego je obitelj njegov put u život. Čovjekova seksualnost nije vođena u prvom redu nagonski, nego je uvjetovana vodstvom duhovne ljubavi dviju osoba u kojoj odrastaju djeca. Međutim, za brak i rađanje je nužna i odgovornost roditelja koja se iskazuje u dovoljnoj brizi za podizanje i odgoj djece. Cijelo školovanje je spremanje za odgovorno očinstvo i majčinstvo. Pri tome je ljudima nužna pomoć okoline za odgovorno roditeljstvo. Čovjek mora znati od čega će živjeti obitelj. U tomu je nužna pomoć društva i države. Latinska riječ za domovinu patria dolazi od riječi otac, a ženski naziv domovine kaže da je ona i majka. Da bi mladi ljudi ostvarili odgovorno očinstvo i majčinstvo, nužna je pomoć i velikog oca i majke-države, koja se mora brinuti da mladi ostvare svoje roditeljstvo od kojeg živi i država, jer su njihova djeca njena budućnost.</p>
<p>Bog je tako utkao svoje roditeljstvo u svakog čovjeka i u njegove zajednice, a ponajviše u državu, koja se stoga mora truditi da mladi ostvare očinstvo i majčinstvo. Kod nas mnoštvo ljudi ostaje bez braka ili imaju premalo djece, jer nisu imali radnih uvjeta.</p>
<p>Kao što sva živa bića najviše energije troše da se produži život, tako bi to moralo biti i kod ljudi. Narodi koji se nisu brinuli za djecu, nestali su. Kod nas se iskazuje sve više briga da se mlade podučava u spolnoj tehnici za slobodnu i neodgovornu ljubav, pobačaju, a ne za brak. Političari bježe od odgovornosti što su zakazali, jer mladima nisu stvorili dovoljne materijalne uvjete da ulaze u brak ili da rađaju djece makar koliko je zajednici potrebno da opstane.</p>
<p>Poglavari grada zovu se gradskim ocima, što iskazuje očinsku narav vlasti. Da hrvatski narod danas demografski kopni i brzo nestaje, pokazuje da naša vlast nije ni očinska ni majčinska nego sebična, anacionalna i neodgovorna, unatoč busanju u hrvatska prsa. Što Hrvati nestaju upravo kad su izvojevali svoju državu, sramotna je iskaznica svih naših vlada od njenog nastanka. Demokracija nam je ipak donijela slobodu da im bez straha možemo reći da bi se trebali stidjeti što zbog njih umire naš narod!</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neistine i uvrede: nisam spis »spremila u ladicu« </p>
<p>U Vjesniku je 26. travnja objavljen članak Branke Valentić »Žganec zataškavao zlostavljanje djece« u kojem se spominje i moje ime, iznoseći neistinite i proizvoljne tvrdnje te uvrede. »Hrabri telefon« je 20. lipnja 2002. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavio nepotpisanu obavijest o sumnji da se fizički i psihički zlostavlja djecu u Domu za nezbrinutu djecu »Alojzije Stepinac« u Brezovici. Po službenoj sam je dužnosti već 21. lipnja 2002. dopisom dostavila MUPRH-u – Ravnateljstvu policije i zatražila da nas izvijeste je li PU zagrebačka započela s prikupljanjem potrebnih obavijesti. Nakon provedene kriminalističke obrade, PU zagrebačka je predmet izravno dostavila na nadležni postupak Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Niti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a niti Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu nisu imali novinarski tonski zapis razgovora s gđom Jelenom Brajšom kao što se tvrdi u članku. Budući da spis nisam »spremila u ladicu«, reagiram zbog osobne povrijeđenosti i napada na ugled mene kao zamjenice glavnog državnog odvjetnika, ali i ugled institucije u kojoj dugo radim i koja je svih tih godina učinila puno upravo na zaštititi dječjih prava. Tim člankom javnost je dovedena u zabludu, a to nije prvi put da se u Vjesniku na takav neistinit način piše o meni i Državnom odvjetništvu.</p>
<p>BOŽICA CVJETKOzamjenica glavnog državnog odvjetnika</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tko je ikada utvrdio krivnju tolikih ubijenih </p>
<p>Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata zgroženi su govorom mrženje kojem se priklonio predsjednik Stjepan Mesić, govoreći da »ne možemo reći da su svi stradali na Bleiburgu i u fojbama nevini, jer je riječ o osveti, s obzirom da su neki stradali počinili nedopušten zločin«. Tom je izjavom uvrijedio sve nevino stradale i to upravo u danima sjećanja na njihovu žrtvu. Zar niste upravo Vi, gospodine Mesiću, paradirali s načelom da je svatko nevin dok mu se sudski ne dokaže krivnja. Zar to vrijedi samo za neke? Tko je ikad utvrdio krivnju onih koji su završili u jazovkama i fojbama? Koji su to sudovi sudili onima koji su nenaoružani danima košeni mitraljeskim rafalima? A kao što rekoste, nesuđeni su uvijek nevini! Onaj tko je – bez suda – bacio u jamu nemoćnog, pa čak i najvećeg zločinca – također je zločinac. Branitelji i invalidi odbacuju bilo kakvo rangiranje zločina, stratišta i žrtava te najoštrije osuđuju ideologijsko, selektivno i politikantsko opravdanje bilo kojeg zločina. Napokon je vrijeme da ostavimo povjesničarima propale povijesne projekte – mi branitelji i invalidi Domovinskog rata u ogromnoj većini nismo pripadali nijednom od tih projekata. Da smo se u obrani domovine vodili zloćudnim podjelama koje nam uporno namećete, domovinu nikad ne bismo obranili. </p>
<p>IVAN PANDŽApredsjednik ZU HVIDR-a Grada Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>I nakon deset godina žive u strahu od zvončića </p>
<p>Obitelj Koprivnjak i njihovi susjedi na Žitnjaku bili su više puta u opasnosti jer su i kasnije pronalazili zvončiće oko kuća</p>
<p>Sjećanje Marije Koprivnjak na zlokobnu srijedu: »Bilo je oko 11.45 i čuli smo detonacije. Moje kćeri potrčale su iz sobe prema izlaznim vratima. Zastale smo u hodniku. Čulo se razbijanje stakla. Mlađa kćer Valentina i ja pogođene smo gelerima...«.</p>
<p>Drugi dan raketiranja Zagreba na udaru je bio i istočni dio grada. Granata je u ulici Struge II zasula sa 280 zvončića tri kuće, među njima i kuću Marije Koprivnjak. Geleri su razbili prozore, kuglicom iz zvončića Marija je pogođena u desnu natkoljenicu i lijevu potkoljenicu, a devetogodišnja Valentina imala je sreće jer geler je prošao tik pored lijevog bubrega, ne oštetivši vitalne organe. </p>
<p>»Bilo je strašno. Hitna pomoć došla je za desetak minuta i odvezla nas u bolnicu. Misleći da je na kraju sve dobro završilo jer smo ostale žive, nisam ni slutila da noćna mora tek počinje«, priča Marija Koprivnjak. </p>
<p>Za Valentinu su počeli dani strahova. Još u bolnici tražila je da se njezin krevet premjesti iz sobe u hodnik, jer se bojala da kroz prozor opet ne bude pogođena zalutalim gelerima. Povukla se u sebe i padala u depresije. U školi je popustila i profesori su je stavljali u posebne radne grupe u kojima su inače slabiji učenici i oni s problematičnim ponašanjem. »Drugi su išli u tu grupu jer su bili hiperaktivni, a ja sam išla zato jer sam bila povučena u sebe«, govori. </p>
<p> I najmanji zvuci, kao što je otkucavanje sata u podne, u njoj su izazivali paniku. Sakrivanje pod stol i nervoza dok su se televiziji prikazivale snimke rata, postali su njihova svakodnevnica. Tri godine trajala je borba sa strahovima i razgovori s psihijatrima da bi se konačno oporavila. </p>
<p>Valentina je sad 19-godišnjakinja i završila je školu za pedikere. »Mislim da sam sad jača od svih ostalih u obitelji. Nezaposlena sam već godinu dana, a svi kod zapošljavanja traže radno iskustvo koje nemam. No, ipak se nadam da ću uspjeti naći posao. Imam vjeru u bolji život«.</p>
<p>I dok se ona othrvala traumama, njena majka Marija još uvijek posjećuje psihologa jer su napori da se Valentina oporavi kao i sve dodatne nedaće uzeli svoj danak. »Svi prozori na kući bili su razbijani, krov uništen i fasada oštećena. Obećali su pomoć u obnovi kuće, no do danas ništa nismo dobili«, kaže Marija Koprivnjak. Ona je preko tvrtke u kojoj radi bila osigurana, a tek nedavno dobila je odštetu od osiguranja od 350 eura. Valentina je također bila osigurana, no osam godina povlačenja po sudovima odnijelo je više novca nego što je dobila. </p>
<p>Starija Valentinina sestra Jasna i danas ima strahove, stečene za vrijeme rata: »Nakon što sam godinu dana gledala sestru kako se sve više zatvara u sebe, i ja sam počela razvijati strahove. Kao i majka, i ja posjećujem psihologa i pokušavam se osloboditi straha koji se javlja čim čujem pucnjavu, jer naježim se i na petardu. Ne volim gledati nasilje i biti sama«, kaže Jasna Koprivnjak.</p>
<p>A opasnost od ranjavanja još uvijek postoji. U deset godina obitelj Koprivnjak i njihovi susjedi bili su više puta u opasnosti jer su i dalje pronalazili zvončiće oko kuća, iako su pirotehničari odmah po incidentu obavili svoj posao. Suprug Marije Koprivnjak jednom je prilikom obrađivao zemlju iza kuće i zvončić je eksplodirao ispod freze, dok je susjed našao zvončić u svom vrtu prije samo tri godine. U ulici se strahuje da će još dugo pronalaziti zvončiće i da bi, ne dao Bog, netko mogao stradati.</p>
<p>Danas obitelj Koprivnjak teško živi. Suprug radi po cijele dane no plaća mu je samo dvije tisuće kuna. Marija i dalje radi u tvrtki Labud, a kad joj se odbiju krediti, od plaće ostaje samo 1800 kuna. Starija kći radi kao konobarica, a jedina naknada koju obitelj dobiva zbog ranjavanja iznosi 114 kuna, no kad se odbije PDV, to iznosi 99 kuna. Žive u trošnoj kući koju još nisu popravili te se još vide rupe od gelera zabijenih u kuću. </p>
<p>»Jedva preživljavamo, a najviše nas boli to što nas se nitko nije sjetio kod sanacije kuće, iako su obećali. A rane će ostati zauvijek«, prepričava Valentina držeći u ruci zvončić koji je našla ispred kuće.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Orkani su sijali smrt</p>
<p>U dva raketna napada poginulo je šestero ljudi a teže je i lakše ranjeno 176 Zagrepčana</p>
<p>Ujutro na današnji dan prije deset godina Zagreb su potresle snažne eksplozije, a mnoge Zagrepčane šokirao je zvuk sirene za opću opasnost. Toga 2. svibnja i dan poslije grad je proživljavao najteže trenutke u svojoj tisuću godina dugoj povijesti. Iz okupiranog sela Trepča u Pokuplju, 40 kilometara južno od Zagreba, srpski pobunjenici ispalili su na Zagreb i okolicu više raketa iz višecijevnog bacača Orkan. Rakete su pale u samu gradsku jezgru. Pogođeno je križanje Vlaške i Draškovićeve, križanje Petrinjske i Mrazovićeve i Strossmayerov trg. Ciljevi napada bili su gimnazija u Križanićevoj, dječja bolnica u Klaićevoj, Dom umirovljenika Centar te Hrvatsko narodno kazalište. Zlokobni »zvončići« koji se nalaze u raketi raspršili su se širim gradskim središtem. Pogođeno je i zagrebačko naselje Struge te selo Čehi.</p>
<p>U dva raketna napada poginulo je šestero ljudi: Damir Dračić, Ana Mutevelić, Stjepan Krehn, Radmila Stanojšić, Ivanka Kovač i Ivan Markulin, a teže i lakše ranjeno je 176 Zagrepčana. Jedna od raketa pogodila je dvorište gimnazije u Križanićevoj, u trenutku kad su učenici bili na odmoru, a pogođena je i zgrada Sokola iza Hrvatskog narodnog kazališta i to u trenutku kad su u njoj članovi baleta održavali probu. Šesnaest članova baleta ranjeno je a na zidovima te zgrade još su se dugo nakon napada vidjeli tragovi krvi. Zahvaljujući brzim reakcijama Hitne pomoći, vatrogasca, policije i pirotehničara mnogim je građanima spašen život i spriječene su veće žrtve. Tadašnji gradonačelnik Branko Mikša izrazio je zadovoljstvo »hrabrim držanjem i solidarnošću koju su Zagrepčani iskazali«. Naredbodavac Milan Martić napad je pred kamerama i priznao, što mu je, između ostalog, priskrbilo haašku optužnicu za ratni zločin.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kanalizacija, tvornice, Sljemenska cesta </p>
<p>U tri godine, kad je gradom upravljao financijski stručnjak Nikola Badovinac (1885.-1887.), popločavaju se ceste i širi vodovodna mreža. Uređuje se kupalište na Savi, otvaraju nove ulice poput Boškovićeve i Voćarske. Godine 1886. grad daruje zemljište za izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Godinu dana kasnije prvih tridesetak građana dobiva telefon. Nakon neuspjeha na izborima za Hrvatski sabor 1887. godine, Badovinac je suspendiran, a na njegovo je mjesto imenovan vladin savjetnik Ignjat Sieber (1887.-1890.). </p>
<p>Nakon Siebera koji nije ostavio značajnijeg traga, u vodstvu grada izmjenjuju se dva velika gradonačelnika: dr. Milan Amruš (1890.-1892. i 1904.-1910.) i Adolf Mošinsky (1892.-1904.). S obzirom na kratak prvi Amrušev mandat, najprije ćemo reći nešto o Zagrebu Adolfa Mošinskog. Pravnik po struci, upravljao je gradom u poznato vrijeme bana Khuena Hedervaryja, često opisivano kao vrlo teško i nepovoljno za Hrvatsku. </p>
<p>Jedna od najvećih njegovih zasluga zasigurno je izgradnja kanalizacije (1892.-1895.). Bio je to ne samo važan doprinos zaštiti zdravlja, već i preduvjet za daljnje širenje grada. Otvaraju se nove ulice i trgovi (Ilički i Trg Franje Josipa - danas Tomislavov trg). Godine 1892. otvoren je Državni kolodvor u čijoj je blizini krajem stoljeća izgrađen Umjetnički paviljon, prva montažna građevina u gradu. Godine 1895. izgrađeno je Hrvatsko narodno kazalište, osam novih osnovnih škola, a zaslugom Izidora Kršnjavoga, i velika srednjoškolska zgrada na današnjem Rooseveltovu trgu. Imala je veliko sportsko dvorište i, jedna od rijetkih u Europi, posebno opremljenu gombaonu, kako su onda nazivali sportske dvorane.</p>
<p> Istovremeno rasla je i gospodarska snaga grada. Industrijalci Gustav Pongratz i Dragutin Petar Turković u to su vrijeme osnovali Zagrebačku dioničku pivovaru i tvornicu slada u Ilici. Hinko Franck i sinovi Tvornicu cikorije i kavinih surogata, a Stjepan Kugli Prvu hrvatsku tvornicu papirnatih vrećica.</p>
<p> U Zagrebu se u to vrijeme proizvodio konjak koji kvalitetom nije nimalo zaostajao za svjetski poznatim francuskim uzorima. Nabavljeni su francuski aparati, a kao destilatori namješteni su Francuzi.</p>
<p> Mošinsky je zaslužan i za izgradnju Sljemenske ceste. Hrvatsko planinarsko društvo postavilo mu je 1896. godine u znak zahvalnosti ploču, do koje je obilježen planinarski put. Ondje je gradska općina podigla nadstrešnicu i restoran, prethodnicu planinarskog doma koji je, kao i obližnji izvor, nazvan Adolfovim imenom. Napušten i razrušen, 17. siječnja 1993. godine taj je dom izgorio.</p>
<p>Miroslav ŠašićAutor je profesor povijesti</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Planinarku na Sljemenu spasili gorski spasioci</p>
<p>U subotu navečer uspješno je okončana još jedna akcija gorskih spasioca na Medvednici. Šezdesetsedmogodišnja planinarka slomila je lijevi gležanj i pozvala pomoć. Htjela je, naime, skratiti put od Planinarskog doma Runolist do podnožja Medvednice pa je s planinarske staze skrenula uz korito potoka Bliznec. </p>
<p>No, put je postajao sve teže prohodan, strm i sklizak od vode. Nakon dva sata hoda i slomljenog gležnja planinarka je oko 18 sati odustala, sjela uz potok i mobitelom nazvala policiju. Policija je obavijestila Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), a gorskim spasiocima trebalo je od Runolista do unesrećene manje od sat vremena. Zbog neprohodnosti puta na leđima su je donijeli do najbliže šumske staze odakle su je automobilom prevezli do Blizneca, gdje ju je u 21.30 preuzela Hitna pomoć i odvela u Traumatološku bolnicu.</p>
<p> »Dobro je da je gospođa bila prisebna i da je mogla pozvati pomoć. No, jako je nezgodno što nikome nije javila da ide na Medvednicu«, komentirao je slučaj Ivan Host, dopročelnik HGSS-a. [G. Pe.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Košarkaško igralište postalo parkiralište</p>
<p>U dvorištu Šubićeve 12 i okolnih zgrada automobili su istisnuli djecu, a policija ne može ništa</p>
<p>Dječje igralište u Šubićevoj 12 koristi se već godinu dana kao besplatno parkiralište. Roditelji i stanari okolnih zgrada ogorčeni su zbog neučinkovitosti gradskih vlasti. Djeca rekreativno koriste jedino nogometno igralište, jer su košarkaško i igralište za stolno tenis zauzeti automobilima. Budući da se u blizini nalazi i Dječji vrtić Vedri dani, stanari nisu mogli zatvoriti kolni ulaz, što je predloženo kao jedno od rješenja. </p>
<p>»Automobili se tu parkiraju svakodnevno, a vozači se još i ljute ako se igramo loptom u blizini njihova vozila«, rekao je dvanaestogodišnji Marko. Stanuje u blizini igrališta, a svako popodne dođe s prijateljima na nogomet. »Preko zime se automobili parkiraju i na nogometnom igralištu«, kazao je Marko. A po njegovu mišljenju, najviše je onih vozača koji rade u blizini pa tu besplatno parkiraju svoje vozilo. Dio igrališta koji je ograđen plavom ogradom, pripada Dječjem vrtiću Vedri dani. Prema riječima ravnateljice vrtića, Nede Rajčevac, dio igrališta na kojem su tobogani i ljuljačke, u vlasništvu je vrtića koji za to ima sve potrebne dokumente. »Zovemo policiju kada je nešto vezano za naš prostor. Ne znam u čijem je vlasništvu ostatak igrališta. Komunalni inspektor preporučio je da prostor ogradimo, kao što smo i učinili. Nažalost, ne možemo dozvoliti zatvaranje kolnog ulaza ili postavljenje rampe, što su tražili stanari, jer roditelji, kao i dostava hrane, moraju imati otvoren pristup vrtiću«, objasnila je ravnateljica Rajčevac. Stanari su nerijetko zvali pauk kako bi pokupio automobile, no bez uspjeha. Kako doznajemo od Mate Kraljevića, direktora Zagrebparkinga, kolni ulaz tu je visok do 3,5 metara, a da bi pauk prošao, kolni ulaz mora biti visok najmanje četiri metra. </p>
<p>Da je igralište postalo parkiralište poznato je i policijskoj upravi, no dežurni policajac kaže da taj prostor nije u njihovoj nadležnosti.</p>
<p> »Nažalost u parkiću, kako ga mi zovemo, ne možemo napraviti ništa, jer na igralištu nema nikakvog znaka, a i ne zna se čiji je to prostor pa se ne može napisati prijava. Možemo djelovati jedino na prostoru vrtića«, rekao je u petak dežurni policajac.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Višeosjetilni park na Jarunu</p>
<p>Ovih dana Jarun će dobiti prvi višeosjetilni park u Hrvatskoj. Park je namijenjen prvenstveno slijepim i slabovidnim osobama a radnici Zrinjevca uređuju ga na Velikom jezeru. U parku će biti posađene biljke i cvijeće jakih mirisa koji će stimulirati osjetilo njuha. Uz stazu parka sve oznake bit će na Brailleovu pismu. Cigle kojima će se popločiti staza, bit će žarkih boja da bi se što jače podraživao vid slabovidnih osoba. U parku će se organizirati edukativne radionice za slijepu i slabovidnu djecu. Moći će ih posjećivati i ostali građani koji se žele bolje upoznati s problemima slijepih ljudi. Park će danonoćno čuvati zaštitari. [T.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Za slonove!</p>
<p>U izboru ljepote u ZOO-u kod Bangkoka, Miss »Jumbo Queen 2005« postala je mlada Tarnrarin Chansawang (18). Izbor je održan u prostoru za slonove, jer žiri bira djevojku koja »svojim vrlinama, gracioznošću i veličinom najviše izražava osobine slona«. Pobjednica će imati čast biti domaćicom banketa kojim se promovira nužnost bolje zaštite slonova u Tajlandu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sjeverna Koreja ispalila raketu prema Japanu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjeverna Koreja je po svoj prilici u nedjelju ispalila raketu kratkog dometa u Japansko more, prenijeli su japanski mediji, dok kruže glasine o vrlo skorim sjevernokorejskim nuklearnim pokusima.</p>
<p> Japanska vlada nije potvrdila informaciju, prenio je AFP. Premijer Junichiro Koizumi i njegov ministar vanjskih poslova Nobutaka Machimura napustili su Japan na nekoliko dana.</p>
<p> Kako navodi državna televizija NHK, raketa je ispaljena s istočne obale Sjeverne Koreje i nakon stotinjak kilometara je pala u more. To nije prvi put da Sjeverna Koreja ispaljuje rakete kratkog dometa u Japansko more, što se tumači kao upozorenje. Posljednji put su dvije rakete ispaljene u prigodi inauguracije južnokorejskog predsjednika Roha Moo-Hyuna, piše AFP.</p>
<p> Japan zajedno s Amerikancima od 1999. radi na uspostavi proturaketnog štita kako bi se zaštitio od sjevernokorejske prijetnje. Sjeverna Koreja posjeduje 600 raketa tipa Scud dometa od 300 do 500 kilometara, kao i sto raketa srednjeg dometa Rodong-1, dometa 1.300 kilometara, kako navodi Seul.</p>
<p> Nedjeljno ispaljivanje rakete kratkog dometa dolazi u trenutku kada su se pregovori ušestero (Kina, SAD, Japan, Rusija i dvije Koreje) o rješavanju sjevernokorejske nuklearne krize našli u slijepoj ulici i obustavljeni su već godinu dana.</p>
<p> Službeni predstavnik Bijele kuće Andrew Card potvrdio je u razgovoru za američku tv-mrežu CNN da je Sjeverna Koreja u nedjelju ispalila raketu kratkog dometa u Japansko more, dodajući da je pala u more. </p>
<p> Japansko ministarstvo obrane o tome je prethodno obavijestilo SAD, izvijestile su u nedjelju japanske novinske agencije. »Za nas to nije iznenađenje«, kazao je Card. »Sjevernokorejci su i prije ispitivali svoje rakete«. Pokus je više no ikad ujedinio Japance, Južnokorejce, Ruse i Kineze kako bi »pokazali Sjevernoj Koreji da su njezini postupci neprikladni«, dodao je Card. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dijabetes izliječili presađivanjem</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Japanski su istraživači prvi put uspjeli izliječiti dijabetes – transplantacijom stanica gušterače živoga donora! Izvješće o tome revolucionarnom pothvatu objavljeno je u novom broju znanog međunarodnog medicinskog časopisa Lancet. </p>
<p>Presađivanje stanica koje luče inzulin, a pripadaju umrlim donorima, u SAD-u je sve češći postupak kojim liječnici dijabetičarima olakšavaju život, jer im dugo potom injekcije inzulina više ne trebaju. Uspješna transplantacija u pravilu zahtijeva stanice gušterače od najmanje dvoje umrlih donora. </p>
<p>Dr. Shinichi Matsumoto i njegovi suradnici iz Sveučilišne bolnice u Kyotu pretpostavili su, međutim, da bi stanice gušterače živih donora mogle biti sposobnije za preživljavanje u novome tkivu te da bi polučile veći učinak od presađenih stanica iz gušterača mrtvih donora. Osim toga, u tom bi slučaju bio potreban i manji broj stanica. Svoju su teoriju Japanci testirali sredinom ovoga siječnja. Jednoj su 56-godišnjakinji odstranili polovicu gušterače te iz nje »požnjeli« nužne stanice i presadili ih u 27-godišnju kćer.</p>
<p>Mladoj dijabetičarki koja je zadnjih 12 godina non-stop dobivala injekcije inzulina, stanje se tako brzo popravilo da su je liječnici nakon 22 dana »oslobodili« novih inzulinskih injekcija. Unatoč potrebi intenzivna praćenja njenog stanja, poremećaj je danas više nego pripitomljen. Po riječima dr. Matsumotoa, čak i da joj injekcije inzulina opet zatrebaju, razinu šećera u njezinoj će krvi biti mnogo lakše nadzirati. Ta bi tehnika, vjeruje se, mogla učiniti čuda ne samo u Japanu - gdje su donacije organa nakon smrti, zbog kulturoloških i vjerskih razlika, vrlo rijetke - već i u SAD-u i Europi gdje se bilježi znatan manjak gušterača umrlih donora. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Moto tvrdi da je na Jadranu izbjegao atentat</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Oporbeni političar iz Ekvatorijalne Gvineje Severo Moto vratio se u subotu, nakon kraćeg boravka u Hrvatskoj, u Španjolsku, gdje je na novinskoj konferenciji ispričao nevjerojatnu priču – umalo je, kaže, izbjegao smaknuće na brodu negdje na Jadranu. Dvojica hrvatskih otmičara, ustvrdio je, poštedjeli su mu život »jer kao vjernici nisu željeli ubiti katolika«.</p>
<p>Moto, koji je zajedno sa sinom bivše britanske premijerke Margaret Thatcher optužen za pokušaj državnog udara u toj afričkoj državi, godinama živi u Madridu gdje je uspostavio i »vladu u egzilu«. No, opetovano je optuživao španjolske tajne službe da ga žele ubiti, objašnjavajući to željom Madrida za dobrim odnosima sa svojom bivšom kolonijom i interesima u eksploataciji nafte. Prošloga mjeseca, kad je otišao u Hrvatsku, njegova je obitelj policiji prijavila njegov nestanak.</p>
<p>Taj je »nestanak« Moto na konferenciji objasnio činjenicom da je u Hrvatsku otišao tražiti političku i financijsku potporu za svoje ciljeve jer se u Španjolskoj osjećao »slab i nezaštićen«. No, umjesto da dobije potporu, Moto je, kaže, u Hrvatskoj umalo poginuo. Dva su ga muškarca odvela na jahtu gdje su ga htjeli ubiti, no tu se bez očita razloga predomislili. »Ubojice su postali moji anđeli«, ustvrdio je. Razlog poštedi vidi u tome što Hrvati, i sami vjernici, nisu željeli ubiti katolika. Moto tražio da španjolske vlasti pokrenu istragu o navodnom incidentu za koji nije dao dokaze. (BBC/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Računalo koje se opslužuje glasom</p>
<p>PRAG</p>
<p> – Češki znanstvenici predstavit će u četvrtak javnosti računalo koje će se opsluživati samo pomoću glasa – mikrofona i slušalica. Rezultat je to najnovijeg razvitka glasovne komunikacije između čovjeka i računala. Sustavom će se moći služiti i slijepci, a služit će i drugim korisnicima, primjerice za olakšavanje pisanja ili čitanja teksta, piše u priopćenju Češke akademije znanosti. Računar je opremljen programima koji mogu raspoznati i zapisivati tekst izrečen glasom, a računalo ga je sposobno pročitati, tj. prevesti u oblik glasa.</p>
<p>Uspjehom obiju znanstvenih skupina smatra se i prototip diktafona na češkom jeziku. [V. Bojkić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prvi turski brod za krstarenja stiže i u Dubrovnik</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Ovih je dana na svoje prvo putovanje krenuo prvi turski brod za krstarenje »MSC Opera«. Direktor kompanije »MSC Cruises Turkey« Necla Tuncel kazao je novinarima da do listopada planiraju prevesti između 350.000 i 400.000 putnika. Na prvo krstarenje »MSC Opera« krenuo je iz istanbulske luke Karakoy. Kako doznajemo, krstarenja će obuhvatiti posjete hrvatskome Dubrovniku, Veneciji i Bariju u Italiji te grčkome Katakolonu.</p>
<p>Brod »MSC Opera« može primiti 2200 putnika, nudi četiri restorana, manje kazalište, kasino, niz kafića i trgovina, saunu i sportski centar, dječji klub i apartmane s balkonima. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Disney kani osvojiti Indiju</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Tvrtka Walt Disney kontaktirala je indijsku vladu kako bi našla teren gdje bi izgradila zabavni park blizu New Delhija. Predstavnik Agencije za razvoj Delhija dodao je da su njegove službe potvrdno odgovorile i već traže teren. Direktor korporacije i njegov nasljednik prošloga su tjedna otišli u Indiju i sastali se s indijskim premijerom i predsjednikom kao i predstavnicima indijskog gospodarstva. U Disneyu smatraju da Indija, s milijardu stanovnika i 200 milijuna pripadnika srednje klase, predstavlja velik potencijal za njihovu industriju zabave. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ni BBC više nije ono što je nekad bio...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Razgovor s Franjom Turekom što ga je britanski BBC objavio u subotu, 30. travnja, britanski je novinar Nick Thorpe vodio, kako i sam kaže, u Zagrebu. Na Turekov prijedlog dvojac se našao u ugodnom kafiću hotela Dubrovnik, u najstrožem središtu grada – na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Pa ipak, BBC-jevim urednicima nije smetalo da svoga novinara »presele« nešto južnije, u grad Dubrovnik. Uz autorovo ime ispred teksta piše, naime, »by Nick Thorpe, BBC News, Dubrovnik«. U redu, pogreška jest neprofesionalna, ali vjerojatno i nenamjerna, a ni šteta nije golema. </p>
<p>No, pitamo se što bi bilo da su se Turek i Thorpe, primjerice, našli u kafiću »Argentina«? Ili pak u »Brazilu«? I bi li možda BBC i Carla del Ponte, osim Tureka, u Južnoj Americi tad vidjeli i Gotovinu? Bit će ipak da situaciji najviše odgovaraju kafići poput onog koji se zove »Le monde«. Ili »Galaxy«. [A. K. B]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Plameni stup prozvan renesansom</p>
<p>Izložba »Renesansa u Francuskoj« što se otvara u četvrtak, 5. svibnja, predstavit će vitraje, mozaike, tapiserije, skulpture, slike, minijature, namještaj te iznimne predmete umjetničkoga obrta – ukupno 150 djela </p>
<p>Nakon izvanredno uspješne izložbe »Hrvatska renesansa« koja je prošle godine predstavljena u Ecouenu i Zagrebu, Galerija Klovićevi dvori nudi zagrebačkoj publici reprezentativan izbor djela iz kolekcije Nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu. Izložba »Renesansa u Francuskoj« što se otvara u četvrtak, 5. svibnja, predstavit će vitraje, mozaike, tapiserije, skulpture, slike, minijature, namještaj te iznimne predmete umjetničkoga obrta u keramici, staklu, metalu, drvu i vosku – ukupno 150 djela koja će publici omogućiti da stekne i proširi uvid u europsku renesansu, uoči prinose Francuske i usporede ih s hrvatskim dosezima. </p>
<p> Autori koncepcije te izložbe jesu Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori, dr. Miljenko Jurković, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i dr. Alain Erlande-Brandenburg, ravnatelj Nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu, a autor likovnoga postava je Miljenko Domijan, glavni konzervator Ministarstva kulture RH.</p>
<p> Od 1844. godine pa sve do izbijanja II. svjetskog rata u rimskim termama i palači Cluny u Parizu čuvale su se zbirke renesansnoga umjetničkog obrta i artefakata koje je francuska država otkupila od slavnoga kolekcionara Alexandrea Du Sommerarda te kolekcije koje je grad Pariz prepustio Muzeju.</p>
<p> Bila je riječ o otprilike 10 tisuća djela. Neka od njih iziskivala su prostrane izložbene dvorane, poput tri skulptorski oblikovana kamina, tri tonda Andrea della Robbie i posebice skupina tkanih zidnih tapeta, izrađenih u Bruxellesu početkom 16. stoljeća. Samo ta cjelina od 10 tapiserija s prizorima iz ciklusa Davida i Batšebe prostirala se na više od 77 m dužine i 4,5 m visine.</p>
<p> Osim tih velikih komada, budući Muzej posjedovao je razne cjeline, značajne po brojnosti i kvaliteti: talijansku majoliku, francusku keramiku, oslikan emajl, staklo, oslikane svadbene kovčege, tekstil. K tomu, njima se trebaju dodati ne manje iznimni predmeti poput namještaja, dvije skupine oslikanih kožnih tapeta, oružja ili vezova, a sve to traži svoj prostor za udomljavanje.</p>
<p> Odlučeno je da zbirke budu smještene u francuskom dvorcu Ecouenu, čiji je najpoznatiji vlasnik bio francuski velmoža i mecena iz 16. stoljeća Anne de Montmorency. Nakon djelomice završenih radova 1977. godine, prvi dio Nacionalnog muzeja renesanse svečano je otvorio ondašnji predsjednik Republike Francuske, Valléry-Giscard d'Estaing, a posljednja etapa radova okončana je 1985.</p>
<p> Zahvaljući spomenutim djelima, dvorac je pronašao nov život koji se i danas nastavlja u ritmu novih preuređenja, nužnih radi bolje prezentacije novih akvizicija.</p>
<p> Odluka da Nacionalni muzej renesanse bude smješten u dvorcu Ecouen i povijesno je utemeljena. Naime, na području umjetnosti, kao i na mnogim drugim područjima, Anne de Montmorency vjerno je slijedio politiku Françoisa I., najrenesansnijeg francuskoga vladara.</p>
<p> Kralj je u svome dvorcu Fontainebleauu nastojao stvoriti novu Atenu čiji mu je internacionalni utjecaj trebao osigurati slavu. Preuzevši estetske kriterije vladara, pridonio je širenju uspjeha novoga renesansnog stila, ali se ipak pokazao bližim Henriju II., nasljedniku Françoisa I., upošljavajući ne više talijanske nego francuske umjetnike za čiji je uspjeh bio uvelike zaslužan. </p>
<p> Izložba u Klovićevim dvorima predstavit će rezultate širenja i procvata humanističke umjetnosti u Francuskoj koja je dala izvrsna remek-djela, nastala iz sraza dvaju svjetova: onoga gotičkog i novoga svijeta, temeljenih na idealima antike. Spomenuti sraz najbolje je opisan riječima povjesničara Micheleta: »šok i iskra; iskra će postati plameni stup prozvan renesansom«.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kompletni muzičar velikog znanja</p>
<p>Orguljaš Martin Baker došao je u Zagreb s aurom glazbenog voditelja u svijetu glasovite Westminsterske katedrale. Uz ostale činjenice iz njegove biografije, primjerice, da se školovao na Chetham´s School of Music i Downing Collegeu Sveučilišta u Cambridgeu te da je aktivan i uspješan kao zborni dirigent, to je svakako upućivalo na svestranog glazbenika, a time izazvalo i interes ljubitelja, posebice orguljaške glazbe.</p>
<p>Recitalom izvedenim u subotu Crkvi sv. Marka (a u sklopu Festivala sv. Marka), Baker je zacijelo opravdao očekivanja svih onih poštovatelja glazbe za orgulje, koji su se te večeri okupili u dostatnom broju da ispune prostor Markove crkve.</p>
<p> Baker je recital počeo svečanim, ali ne i pretenciozno ozbiljnim Imperijalnim maršom Edwarda Elgara, a završio improvizacijom (zapravo, nizom varijacija o zadanoj temi) te unutar toga okvira odsvirao preludij i fugu u e-molu, BWV 548 J. S. Bacha, Andante u F-duru Samuela Wesleya, prvu sonatu u f-molu Felixa Mendelssohna-Bartholdyja, Cantabile iz šeste simfonije Charles-Marie Widora i Toccatu u g-molu Franje Dugana.</p>
<p> Kompletni muzičar evidentno velikog znanja, Martin Baker predstavio se i kao tehnički suveren orguljaš, brzih refleksa, lake ruke, logičan u razvijanju glazbene misli, jasan u koncepciji i kada je potrebno, neobično maštovit u registraciji te nadasve muzikalan u načinu agogičkog nijansiranja.</p>
<p> Riječju, interpret sa stilom i ukusom! Njegovo viđenje Bachova preludija i fuge (zanimljivo je da je Bacha, kao i završnu improvizaciju Baker, izvodio na sviraoniku u unutrašnjosti crkve, a ostale skladbe na koru) pravi je primjer takva glazbeno logičnog, čvrstog tumačenja, u ovom slučaju interpretacije Bacha bez osobita davanja važnosti faktoru boje tona (dakle promjene registara), što upućuje na razumijevanje same supstancijalne kvalitete Bachove glazbe u kojoj je upravo taj faktor najmanje važan.</p>
<p> No zato je u tumačenju polaganog stavka Widorove šeste simfonije Baker pokazao istančani smisao za delikatnu registraciju, u skladu s karakterom izvođenog djela. Prekrasna, u nas na žalost rijetko izvođena, Mendelssohnova sonata u f-molu i moćna Toccata u g-molu Franje Dugana dopunjuju taj popis izvanredno dojmljivih, živih interpretacija kojima je Martin Baker oduševio posjetitelje svoga zagrebačkog koncerta.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sjajan orkestar i virtuozni trubači </p>
<p>Ciklus Lisinski subotom ugostio je krajem prošloga tjedna još jedan izvrstan europski orkestar: prvi put u Zagrebu nastupio je Züriški komorni orkestar duge tradicije koja seže od 1940. godine. U zadnjih devet godina otkad je umjetničko vodstvo preuzeo Howard Griffiths iz Velike Britanije, orkestar je intenzivirao djelatnost. Solisti su su na ovome nastupu bili Gábor Boldoczki iz Mađarske i Vedran Kocelj iz Hrvatske.</p>
<p> Vrsni mladi trubači predstavili su se prvo u Koncertu za dvije trublje, gudače i continuo u C-duru Antonija Vivaldija. Muzicirajući briljantnom tehnikom i blistavim zvukom, radovali su se jednako međusobnom skladu i odličnom dijalogu s raspoloženim ansamblom.</p>
<p> S originalnom glazbom Vivaldija na svoj način poigrao se suvremeni njemački skladatelj Enjott Schneider. Njegovo djelo duhovita naslova »Vivaldissimo za dvije trublje, gudače i continuo« napisano u stilu filmske glazbe, pružilo je mladim trubačima, prvorazrednim virtuozima, još jednu priliku za uspješan zajednički nastup. </p>
<p> Sam Gábor Boldoczki koji je s nepunih 30 godina stekao svjetsku slavu briljantno je odsvirao još i Telemannovu Koncertantnu sonatu za trublju, gudače i continuo u D-duru.</p>
<p> Züriški komorni orkestar koji je pod majstorskim vodstvom maestra Howarda Griffithsa odlično pratio soliste, predstavio se i samostalno s 3. suitom Starih plesova i arija Ottorina Respighija, zatim skladbom osebujna zvuka iz godine 1969. »Ramification« (Račvanja) suvremenoga mađarskog skladatelja Györgyja Ligetija i Serenadom za gudače u E-duru op. 22 Antonina Dvoraka. Ansambl od 20-ak gudača njegovana tona i precizne tehnike zadivio je publiku jedinstvenom čistoćom zvuka, uzornim stilom i dinamičnošću izvedbe. Dugotrajan pljesak i ovacije na kraju toga uspješnog koncerta zanimljivoga programa različitih stilova izmamili su i dva lijepa dodatka iz pera Dimitrija Šostakoviča i Mozarta.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Počinje Festival malih scena</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Dramom »Prije sna«Lade Kaštelan u režiji Nenni Delmestre i izvedbi DK »Gavella« u ponedjeljak, 2. svibnja, u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku počinje 12. međunarodni festival malih scena. Riječki festival potrajat će do 10. svibnja, a po riječima izbornika, kazališnog kritičara Hrvoja Ivankovića, »izbor predstava propituje različite vrste tragičkoga iskustva te raznovrsne modele njihove scenske prezentacije«. S jedne strane, Festival nudi suvremenu reinterpretaciju i obradu klasičnih književnih djela i motiva, raspoređenih u najširem povijesno-civilizacijskom luku. U tu skupinu pripadaju: »Galeb» budimpeštanskoga kazališta »Krétakör« u režiji Árpáda Schillinga, jedna od najfascinantnijih obrada slavne Čehovljeve drame, zatim Marovićeva »Antigona, kraljica u Tebi« splitskog HNK u režiji Matka Raguža; Rainsov »Puši vjetriću« Letonskog narodnoga kazališta iz Rige, u režiji Galine Poliščuke; Sofoklo-Euripidova »Elektra« Gradskoga kazališta iz rumunjske Oradeje, u režiji Mihaia Maniutiua (iščitane u etno-antropološkom ključu) te Koltesov »Dan umorstva u povijesti o Hamletu« ljubljanskog Mini teatra i redatelja Ivice Buljana. S druge strane, u izboru su se našle predstave što se bave mogućnostima kojima se »tragični osjećaj života može iskazati u parametrima našega racionalističkoga cyber spacea«. To su predstave: »Čežnja i smrt Sylviae Plath«, nastala u kooprodukciji sarajevskog SARTRA-a i ljubljanskoga Kulturnoga društva B-51, a u režiji Jerneja Lorencija; Vojnovljeva »Velika bijela zavjera« beogradskoga Ateljea 212, u režiji Miloša Lolića; Bondov »Nigdje nikog nemam« podgoričkoga Crnogorskog narodnog pozorišta, u režiji Egona Savina, Kristofovine »Bilježnica« i »Dokaz« u izvedbi kazališta De Orderneming iz belgijskoga Hobokena te Dukovskovljeva »Druga strana« skopskoga Dramskoga teatra, u režiji Slobodana Unkovskog. Riječki domaćini predstavit će se i projektom »Ćelava pjevačica« po djelu Eugenea Ionescea, u režiji Larryja Zapije, premijerno izvedenom prošle godine. Stručni ocjenjivački sud čine: Milena Dravić, Milada Kalezić, Dino Mustafić, Žarko Radić i Željka Turčinović, a bit će dodijeljeno 13 nagrada. [H. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kult Zrinskih i Frankopana </p>
<p>OZALJ</p>
<p> – Kult Zrinskih i Frankopana među najvažnijim je fenomenima povijesnog i državotvornog pokreta Hrvatske koji je stvorio HSP, a poduprla su ga Braća hrvatskoga zmaja, rekao je u subotu na obilježavanju obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Starome gradu Ozlju Zvonimir Gerber, Zmaj karlovački od Šanca. Osim kulturnog programa, održana je i svečana akademija na kojoj je povjesničar Milan Kruhek, koji u Družbi ima titulu Zmaja dubovačkog, predavao o temi »Progoni, grobovi i memorije«. Tom je prigodom istaknuo da je naša domoljubna dužnost čuvati grobnice i sva mjesta povezana s povijesnim velikanima Hrvatske. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Izlet u Beograd </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Završni turnir Goodyear lige u Beogradu za hrvatske klubove Zadar i Cibonu trajao je samo jednu utakmicu, onu prvu u kojoj su upisali četvrtfinalne poraze. No, ovog puta nećemo pisati o još jednoj crnoj točci hrvatske košarke, jer bolje se u Beogradu nisu proveli niti ostali ne-srpski klubovi, ljubljanska Olimpija i sarajevska Bosna. </p>
<p>Već od polufinala postala je to zabava zatvorenog tipa na koju su pristup imali samo domaćini, klubovi iz SCG (Partizan, Zvezda, Hemofarm i Reflex). Pretpostavke koje smo imali uoči puta u Beograd, u potpunosti su se obistinile dolaskom na »final eight« – ostale momčadi pojavile su se u Beogradu samo kako bi uveličale praznik košarke nam u susjeda. Gosti pritom čak nisu stigli proslaviti Uskrs jer za to je trebalo na turniru ostati do nedjelje...</p>
<p>Nekadašnji veliki protivnici regionalnog natjecanja i u drugoj će sezoni masovnog sudjelovanja osvojiti prsten, lani je Reflex slavio u Zagrebu. Dok su Cibona i Olimpija uljuljkane u svoj euroligaški status, a ostali klubovi, pogotovo hrvatski, više ne mogu bez pozivnice ići nigdje, momčadi iz SCG imaju lijepu perspektivu: prvak ide u Euroligu, tri kluba u Uleb kup. </p>
<p>Zato ne čude razmišljanja čelnika Goodyear lige koji u nedostatku dugoročne vizije, svake godine iznova preispituju sustav natjecanja. Od jeseni će se u regionalnoj ligi ponovno natjecati 14 klubova, no unatoč tome intenzivno se razmišlja da se zadrži forma »final eighta«. Jer, lako bi se moglo dogoditi da završni turnir četvorice, na kojem bi ustvari trebalo paziti na nacionalnu zastupljenost, ponovno postane zabava »zatvorenog tipa«. A organizacija se recimo, dodijeli Sarajevu...</p>
<p>I Zadar je zainteresiran za organizaciju, ali tek za dvije godine kada će biti promovirana nova dvorana na Višnjiku. Možda će tada Zadrani, po prvi put u povijesti, navijati za Cibonu kada s druge strane budu stajali Partizan ili Zvezda. Svakakve se kombinacije mogu složiti, između ostalih i da sljedeće godine s Vojvodinom, na prvih pet mjesta bude pet klubova iz SCG.</p>
<p>U »kristalnoj kugli« nema previše mjesta za naše klubove, pogotovo od sljedeće godine kad će Hrvatska imati tri predstavnika u regionalnoj ligi. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Wizardsi slavili nakon 17 godina </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Košarkaši Washingtona nakon 17 su godina ubilježili prvi pobjedu u doigravanju. U trećoj su utakmici 1. kola doigravanja na domaćem terenu svladali Chicago Bullse sa 117-99. Susret je odlučen pred kraj treće četvrtine, kad su domaćini napravili seriju 13-2. Prvi strijelac Washingtona bio je Gilbert Arenas sa 32 koša, a Antawn Jamison i Larry Hughes dodali su po 21 poen. Kod Chicaga šestorica su igrača imala dvoznamenkasti učinak, a predvodio ih je Tyson Chandler sa 15 koševa. Chicago vodi sa 2-1, a četvrta se utakmica igra u ponedjeljak u Washingtonu. </p>
<p>Najzanimljiviji je dvoboj 1. kola doigravanja onaj između Houston Rocketsa i Dallas Mavericksa. Houston je dobio prve dvije utakmice u gostima kod Dallasa i pretpostavljalo se da će u iduća dva susreta na svom terenu dovršiti posao. No, Dallas im je uzvratio istom mjerom. Mavericksi su drugi put slavili u gostima pa je rezultat izjednačen na 2-2. </p>
<p>Igrač odluke bio je branič Dallasa Jason Terry, koji je 27 sekundi prije kraja zabio tricu. Dallas je pobijedio sa 97-93, a Terry je upisao 32 koša, što mu je ovosezonski rekord. Michael Finley i Dirk Nowitzki dodali su po 18 koševa Najbolji je igrač Houstona bio Tracy McGrady sa 36 koševa, a Kinez Yao Ming postigao je 20 poena. Peta se utakmica igra u ponedjeljak u Dallasu. </p>
<p>Indiana Pacersi na domaćem su terenu izgubili od Bostona sa 79-110, a to im je najteži poraz u doigravanju. Boston je predvodio Paul Pierce sa 30 koševa, a Ricky Davis ubacio je 15 poena. Stephen Jackson je sa 24 koša bio najefikasniji kod Indiane. Obje momčadi imaju po dvije pobjede, a peta je utakmica u utorak u Bostonu. </p>
<p>Jedni od favorita za naslov San Antonio Spursi pokazali su da mogu pobjeđivati čak i kad njihov najbolji igrač Tim Duncan nije osobito raspoložen. U gostima su pobijedili Denver sa 86-78 i sada vode sa 2-1. Prvo je ime Spursa bio Argentinac Manu Ginobili, koji je postigao 32 poena i devet skokova. Robert Horry dodao je 13, Tim Duncan 11, a Tony Parker 10 koševa. Kod Denvera je Carmelo Anthony ubacio 19 poena, a Kenyon Martin 18. U ponedjeljak se u Denveru igra četvrta utakmica. </p>
<p>• Rezultati doigravanja </p>
<p>ISTOČNA KONFERENCIJA </p>
<p>Indiana – Boston 79-110 (rezultat 2-2), Washington – Chicago 117-99 (Chicago vodi 2-1) </p>
<p>ZAPADNA KONFERENCIJA </p>
<p>Houston – Dallas 93-97 (rezultat 2-2), Denver – San Antonio 78-86 (San Antonio vodi 2-1) </p>
<p>[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Capriati na zagrebačkom turniru sljedeće godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena Iva Majoli profesionalni Tour nije zamijenila veteranskim poput Gorana Ivaniševića. Iako tenis igra za sebe, iz gušta, nije otišla daleko od bijelog sporta, naprotiv. Teren je zamijenila uredom, umjesto reketa drži mobitel, u torbi više nisu majice, ručnici, već sponzorski ugovori, jamstva nastupa tenisačica, a suparnik više nije s druge strane mreže, već pregovaračkog stola. Jedina hrvatska vlasnica Grand Slam naslova, pobjednica Roland Garrosa 1997. godine, uhvatila se u koštac s novim izazovima, kao direktorica Zagreb Ladies Opena namjerava pomoći ne samo hrvatskom tenisu. S vremenom će se Goran i Iva vjerojatno naći na istim pozicijama, a Majoli će, kad sve bude spremno, preuzeti izborničku dužnost od Gorana Prpića. </p>
<p>• Kako se snalazite u novoj ulozi direktorice Zagreb Ladies Opena? </p>
<p>»Drugačije je od onoga što sam zamišljala, ali sam zadovoljna. Drago mi je što sam u tenisu, iako ne više na terenu, već na nekim drugim funkcijama. Mislim da se mogu naći u ovom poslu. Moje je trenutačno zaduženje i glavna preokupacija pronalazak sponzora. A to nije lagana zadaća, jer je turnir na početku, i nije turnir tenisača, već tenisačica, što je dodatna otežavajuća okolnost. Osim toga, teško je danas naći novac za bilo kakvu sportsku manifestaciju. Što se toga tiče, Osiguranje Zagreb nam je zaista izašlo u susret kad je bilo najpotrebnije. U svakom slučaju, posla ima, od organizacije terena, do najsitnijih, ali važnih detalja kao što su loptice, skupljači loptica, suci...« </p>
<p>• Mogu li se najave o pretvorbi Challengera u WTA turnir već u 2006. godini smatrati realnima? </p>
<p>»Nedavno sam se vratila iz Miamija, gdje sam pregovarala s igračicama, ali i čelnim ljudima Ženske teniske organizacije (WTA). Sad kad je sve gotovo mogu zadovoljno ustvrditi: Zagreb će sljedeće godine imati WTA turnir nagradnog fonda 150.000 američkih dolara. Ovogodišnji Challenger je samo odskočna daska, svojevrsna generalna proba. Povrh svega, uspjeli smo dobiti termin krajem travnja, odnosno početkom svibnja, što je odlično, budući da je to vrijeme dva-tri tjedna uoči Roland Garrosa.« </p>
<p>• Koliko svojim poznanstvima možete privući atraktivna imena na Zagreb Ladies Open? </p>
<p>»Mislim da mogu mnogo napraviti po tom pitanju. No, što se tiče ovogodišnjeg izdanja, prije svega se nadam što većem odazivu hrvatskih tenisačica. Naravno, očekuju se i dva-tri zvučnija imena, što je respektabilno za ovakav rang turnira na kojem ne mogu nastupiti tenisačice iz Top 20 kluba. No, već će sljedeće godine u Zagrebu biti istinskih zvijezda.« </p>
<p>• Otvaranje Challengera uveličat će nedavno umirovljena Španjolka Arantxa Sanchez Vicario. Možete li najaviti još koje zvučno ime za ovu ili sljedeću godinu? </p>
<p>»Otkako je prestala igrati, Arantxa radi ono što najviše voli - putuje. Tako će doći i u Zagreb, gdje će biti ekskluzivni gost na Dječjem danu. A sljedeće mi je godine, ako bude igrala i ako ne bude u Top 10, dolazak obećala moja velika prijateljica Jennifer Capriati. Radim zaista mnogo kako bih privukla još poznatih tenisačica. Želim pomoći razvoju ženskog tenisa, kod nas i šire.« </p>
<p>• Jeste li pratili dvoboj hrvatskih tenisačica u Tajlandu? Čujete li se s reprezentativkama? </p>
<p>»Nisam pratila onako kako bih htjela, budući da toga na televiziji uopće nije bilo. Ali, u kontaktu sam sa svim curama od Karoline, Jelene do Sande i Matee. Razgovori su više prijateljski, no ako osjetim da im treba neki savjet, ako im mogu pomoći time što ću im reći gdje sam ja promašila, drage ću volje to podijeliti s njima.« </p>
<p>• Prije nego što ste preuzeli funkciju direktorice turnira, aktualna je bila priča o preuzimanju izborničke dužnosti. Znači li ovaj potez da ste odustali od stolca Fed kup izbornice? </p>
<p>»Normalno da je to još uvijek moja želja. Trenutačno imam mnogo obveza oko turnira. Ali prije svega mislim da je red da se vidim s Goranom Prpićem i porazgovaram o njegovim i mojim planovima, pa da onda nađemo zajedničko rješenje.« </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo i dalje ruši rekorde</p>
<p>Dinamov su golgeterski post dvaput prekidali maksimirski vratari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tko kaže da je Dinamov napad sterilan? Pa, maksimirski napadači postižu gol na svakoj utakmici Lige za ostanak! Tako barem kaže statistika. I pritom je gotovo nevažno što u četiri od pet dvoboja uopće nisu zatresli mrežu... Varljivost statistike katkad je doista vrlo zanimljiva. »Kvaka« je, dakako, u prvom kolu u kojem je Dinamo pobijedio Međimurje sa 5-1. A kako je ukupno odigrano pet kola, »plavi« se mogu hvaliti da, statistički gledano, na svakom izlasku na teren postignu po gol! Sve nas to ujedno podsjeća na drevni, socijalni vic u kojem imućniji dio populacije jede meso, a ostali - zelje. Statistički gledano, narod jede - sarmu!</p>
<p> Kako god bilo, Dinamovi bi nogometaši upravo sljedeće subote mogli prekinuti golgeterski post. Tada gostuju upravo kod Međimurja, jedine momčadi s kojom još nekako mogu izaći na kraj. U tri su mu međusobna ogleda ove sezone utrpali ukupno 12 pogodaka.</p>
<p> Već smo gotovo svakog vikenda, nakon nove epizode maksimirskih kurioziteta, ustalili pisati o Dinamovoj knjizi rekorda. U povijesti je, primjerice, još nezabilježeno da je maksimirska momčad u sezoni uspjela spojiti samo dvije iste postave! No, od prošloga je ljeta Dinamo u 39 utakmica nastupio sa 38 različitih startnih postava!</p>
<p> Nadalje, u cijeloj svojoj povijesti, sve do ovoga proljeća, nije uspio nanizati tri uzastopne utakmice s konačnim rezultatom 0-0! U bivšoj je jugoslavenskoj ligi odigrao ukupno 132 utakmice bez pogodaka, ali baš nikad nije nanizao tri zaredom kao što mu je to uspjelo sada u - Ligi za ostanak.</p>
<p> No, sadašnji niz od četiri utakmice bez postignutoga gola nije unikatan. U bivšoj mu je Jugoslaviji to uspjelo triput, od čega dvaput u istoj sezoni (1973-74.). Najduži je negativni niz imao protiv Željezničara. Nije mu zabio gol u pet uzastopnih dvoboja od 1969. do 1973. A Željezničar je, primjerice, 1971. osvojio svoj jedini naslov prvaka bivše Jugoslavije.</p>
<p> Zanimljivo je da su Dinamov golgeterski post dvaput prekidali i - vratari! Tomislav Ivković je u sezoni 1980-81., nakon tri utakmice bez Dinamovog gola, pogodio mrežu iz 11-erca, baš kao i Dražen Ladić u premijernoj sezoni Prve HNL.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Robert Kovač i Bayern ugrabili naslov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Münchenski Bayern peti se puta u posljednjih sedam godina okrunio naslovom najboljega njemačkoga kluba. Prošlogodišnja je dominacija bremenskog Werdera okončana kad je Felix Magath zasjeo na klupu i godinu nakon što je Roy Makaay odlučio svoje pogotke postizati za ovaj münchenski klub. Podsjetimo, Makaay je prošle godine došao u Bayern, no tada se nije okitio naslovom prvaka, pa je u njegovoj privatnoj vitrini ostao tek trofej osvojen s Deportivom u španjolskoj nogometnoj ligi. </p>
<p>Laganih i uvjerljivih 4-0 protiv Kaiserslauterna postavili su Bayern tri kola prije kraja sezone na njemu u posljednje vrijeme rezervirano mjesto. Makaay je tri puta natjerao poklonike Bavaraca da mu skinu kapu, dok je jedan njihov smiješak »kupio« Michael Ballack. Hrvatski reprezentativac Robert Kovač nastupio je svih 90 minuta za pobjedničku momčad, koja je tom pobjedom proslavila 19. naslov najbolje njemačke nogometne momčadi. </p>
<p>Jedna je bitka za Bayern završila, ostala je još bojišnica zvana Njemački kup. Ondje će Magath imati priliku još se jednom okruniti. Tu će utakmicu Robert Kovač i društvo zaigrati 28. svibnja protiv Schalkea. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Štimac: Utrka za drugo mjesto postaje uzbudljiva </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je u Varaždinu pobijedio Varteks, čime se još malo približio obrani naslova hrvatskog prvaka, dok se Inter, pobijedivši Rijeku, promovirao u prvog pratitelja. Ne može se kazati da je već sada sve riješeno, jer pet bodova prednosti u odnosu na Zaprešićane i šest u odnosu na Riječane Splićani mogu vrlo brzo izgubiti. Naime, Hajduk u iduća dva kola gostuje, prvo kod Zagreba, a zatim kod Rijeke, a do kraja prvenstva očekuje ga još jedno teško gostovanje, i to kod zaprešićkog Intera. </p>
<p>Evidentno je da se i Inter i Rijeka još uvijek mogu nadati preokretu. Ambicije im ne bi smjele presušiti, jer Hajduk ovog proljeća ne djeluje nedodirljivo. Međutim, ovakav rasplet 27. kola donio je olakšanje hajdukovcima, pa je i trener Igor Štimac nakon pobjede u Varaždinu izjavio kroničarima Hajdukove svakodnevice kako sada utrka za drugo mjesto postaje uzbudljiva. Još je dodao: </p>
<p>»Umor je ostavio traga, ali sam prezadovoljan igrom u prvih 45 minuta. U drugom smo poluvremenu inicijativu prepustili Varteksu. Najbitnije je da smo odigrali kvalitetno, kao momčad, na rezultat. Dosad smo osvojili 50 bodova, ali ovi iz Varaždina imaju dvostruku vrijednost. Naime, od 27. studenoga Hajduk nije pobijedio na gostovanjima, a sad smo prekinuli taj niz, što me čini sretnim«. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lako predvidljiva završnica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ženski dio Mladosti i drugu se godinu zaredom pokazao uspješnijim dijelom pogona zagrebačkoga kluba. Za razliku od svojih muških kolega, koji su još jednom posrnuli u finalu, mladostašice su i treću uzastopnu godinu u završnici doigravanja bile bolje od Azene, ovog puta najlakše dosad. Prije dvije su godine slavile sa 3-1, lani su do naslova došle u pet utakmica, a ove je godine sve bilo gotovo u samo osam dana. S tri puta po 3-1 Zagrepčanke su se deveti put popele na hrvatski odbojkaški tron. </p>
<p>Velikogoričanke su i u trećoj utakmici imale snage i koncentracije samo u prva dva seta. Za više od toga jednostavno nemaju dovoljno kvalitete, Mladost je u svim segmentima igre u ovom trenutku znatno bolja. </p>
<p>»Sretan sam jer smo pokazali veliku borbenost u svim utakmicama i na kraju potvrdili da smo najkvalitetnija ekipa. U doigravanju smo igrali pod malim pritiskom jer su nas svi smatrali velikim favoritima. No, uspjeli smo se tome othrvati i pokazati da smo najbolji, baš kao što smo bili i tijekom čitave sezone. Moram ipak pohvaliti i Azenu, jer nam u finalu nijedan set nije bio lagan«, pričao je strateg mladostašica Ivica Jelić. </p>
<p>Azeni je u trećoj utakmici najviše problema stvarala raspoložena Katarina Barun. Istina, pucačica Zagrepčanki i u prva je dva ogleda priskrbila svojoj ekipi velik broj poena, no, kako i sama priznaje, uz priličan broj pogreški. </p>
<p>»Bila sam u maloj krizi u prve dvije utakmice, sada sam napokon zadovoljna svojom igrom. Slavili smo sa 3-0, kako smo se i nadali, ali nije nam bilo lako, jer smo u podsvijesti imali prošlu sezonu kada smo nakon 2-0 morali igrati petu utakmicu«, istaknula je Barun.</p>
<p>Zadovoljan je bio i predsjednik Mladosti i HOS-a Ante Baković. Nakon što je u srijedu zlatne medalje morao dijeliti Varaždincima, sada je najsjajnija odličja stavio oko vrata svojoj ekipi. </p>
<p>»Djevojke su pokazale da su odlična i karakterna ekipa. Sada idemo dalje, uz isti stručni stožer i uz mala igračka pojačanja«, bio je kratak Baković.</p>
<p>Dojam je da su se u Azeni zadovoljili ulaskom u finale i osiguravanjem Europe. Za naslov u ovom trenutku ipak nemaju dovoljno kvalitete. Želi li napokon ugroziti Mladost, uprava kluba će svakako morati dovesti pojačanja. U protivnome će i iduća sezona imati vrlo predvidljiv ishod. </p>
<p>• MLADOST – AZENA 3-1</p>
<p>(25-20, 19-25, 25-18, 25-22)</p>
<p>Dom odbojke Bojana Stranića</p>
<p>MLADOST: Zuanović 7, Delić 10, Zahora, D. Reščić 3, Pehar, Dugandžić 7, Popović 10, Barun 33, Medved, Cigić (L), A. Reščić.</p>
<p>TIFON AZENA: Se. Ušić 18, Orlić, Buđa 3, Janković 13, Glavaš (L), Komisarova 3, Baraković 4, Rendulić 7, Mudrovčić, Si. Ušić 0, Avlijaš 3, Bogović 0.</p>
<p>SUCI: Prodanović (Osijek) i Hranić (Zagreb). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Katarina BARUN</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Potop Zagreba u drugom poluvremenu</p>
<p>LEON (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Rukometaši španjolskog Ademar Leona mogu početi slaviti osvajanje Kupa pobjednika kupova već nakon prve finalne utakmice. U prvom su finalnom dvoboju Španjolci pobijedili Zagreb 37-25 (16-15) i teško je očekivati da će ispustiti prednost od 12 pogodaka u uzvratnom sudaru sljedeće nedjelje u Zagrebu.</p>
<p>Zagrebaši su počeli jako dobro, no trajalo je prekratko da bi ostvarili rezultat koji bi značio zanimljiv uzvrat. Osim prvih 20-ak minuta, Zagrebova momčad nije napravila ništa od onog što je njezin strateg Lino Červar rekao da bi trebala. Niti su igrali mirno i koncentrirano, niti su trčali kako je Červar najavljivao, a najdalje su bili od onog da pokušaju Ademaru nametnuti svoju igru. Ademar je bio taj koji je trčao, bio strpljiv i koncentriran i kad je preuzeo inicijativu pomeo je Zagreb s parketa.</p>
<p>Zagrebaši su počeli utakmicu odlično, bolje nego što su očekivali domaćini – veliki favoriti u finalu, nošeni sa šest tisuća bučnih, frenetičnih navijača, koji su napravili sjajnu atmosferu. Već su u petoj minuti imali tri pogotka više (5-2), a Leonova obrana 6-0 nije mogla zaustaviti Zagrebove napade. Uz to, trener Manolo Cadenas je u 14. minuti umjesto Martineza na vrata poslao Erevika, ali ni taj nije bio raspoložen, pa je do kraja poluvremena obranio dva udarca i sedmerac Goluži. Međutim, ključ je bila obrana. Leon je došao na svoje kad je postavio formaciju 5-1. Tu je krenulo loše za Zagreb, čija se prednost brzo topila. Španjolci su prvi put izjednačili u 19. minuti 10-10, nošeni odličnim Kristianom Kjellingom, koji je za zagrebaše bio nerješiva enigma. Tražili su Zagrebovi treneri Lino Červar i Silvio Ivandija dobitnu kombanaciju na vratima, počeo je Matošević, pa je u 11. minuti ušao Blažičko, obranio dva udarca i u 23. je na vrata opet stao Matošević, koji je sa tri obrane gurnuo Zagreb od minus tri (14-11 u 26. minuti) do izjednačenja (15-15 u 30. minuti). Da nije bilo sedmerca kojeg je napravio Goluža na Castresani, mogli su zagrebaši na odmor s neodlučenim. No, Kjelling je bio nezaustavljiv...</p>
<p>Svoju je nezaustavljivost Kjelling dokazivao i u nastavku, ali mu se pridružio tad i hrvatski reprezentativac Petar Metličić, te norveški vratar Ole Erevik koji se razbudio u drugom poluvremenu. Ademarova je vanjska linija igrala kao navijena, ako nije Kjelling, pogodio je Metličić, ako, pak, nije on, dodao je Krivošljikovu... Leon je odigrao da ga je bilo užitak gledati. Zagrebašima, pak, kao da se nešto dogodilo u svlačionici u poluvremenu, jer i ono što su imali od igre u prvom dijelu, u nastavku je sasvim nestalo. Zapucani ziceri i nerezonske pogreške donijeli su strah u Zagrebovu momčad, sve se manje igrača odlučivalo na šut, a ako i jesu, to je više ličilo na potez očajnika. Napad bez ideje, obrana bez snage i čvrstine, neraspoloženi vratari koji su se mijenjali cijelu utakmicu...</p>
<p>Istina, stara je sportska poslovica da dok se igra, šanse ima. Isto tako stoji i činjenica da je Zagreb stizao na svojem terenu prednosti Valladolida, Partizana i Vardara, ali ovaj put Zagreb ima prejakog i preambicioznog suparnika i preveliku razliku da bi napravio čudo. Doduše i to se događalo...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Lokomotiva prekinula dominaciju Podravke nakon 13 godina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometašice Lokomotive prekinule su dominaciju Podravke i u Hrvatskom kupu. Nakon prošlogodišnjeg osvajanja naslova prvaka, na netom završenom završnom turniru Hrvatskoga kupa, nakon 13 godina skinule su nedodirljive Koprivničanke s trona. </p>
<p>Virovitica je u petak bila poprište infarktnoga polufinalnog dvoboja naših najboljih ekipa, koji je pripao lokosicama boljim izvođenjem sedmeraca. Sve su igračice Lokomotive bile precizne, dok je Dijana Golubić pogodila vratnicu. Tri minute prije kraja dvoboja Podravka je imala dva pogotka prednosti i činilo se da su pred prolaskom u finale. No, ekipa Nedjeljka Lalića pokazala je karakter. </p>
<p>»Imali smo veliku želju za pobjedom, nismo se predavali kad smo gubili. Iznenadili smo Podravku njihovim oružjem, iznimno smo kvalitetno odigrali 3-2-1 obranu na koju nisu imali odgovora«, rekao je trener lokosica. </p>
<p>Nakon teškoga polufinalnog dvoboja u kojem su se psihički i fizički ispraznile, već ih je u subotu čekao finale protiv domaćeg TVINA, koji je u polufinalnu lagano svladao Trešnjevku. Nakon prošlogodišnjeg poraza u finalu, domaće su igračice željele do prvog trofeja, imale su i šest pogodaka prednosti u utakmici, no opet su Zagrepčanke preokrenule situaciju na parketu i slavile sa 37-35. </p>
<p>»Iznenađen sam kvalitetom igre moje ekipe. Lokomotiva je ove sezone promijenila čak četiri trenera. Na kormilu sam tek mjesec i pol dana i nisam znao kako će reagirati moje igračice«, izjavio je Nedjeljko Lalić i dodao: </p>
<p>»Ne bih želio nikoga posebno istaknuti, kolektiv je dao rezultat. Podijelio sam minutažu svim igračicama, sve su odlično odigrale. Izbor Maide Arslanagić za najbolju igračicu turnira sve je rekao.« </p>
<p>Do kraja sezone ostala je samo završnica prvenstva, a trener Lokomotive oduševljen je trenutačnim stanjem u momčadi: </p>
<p>»Odradili smo pravi pripremni ciklus, mislio sam da ćemo za 10-ak dana biti pravi, no trenutačno smo u optimalnoj formi. Sad nas očekuje završnica prvenstva i moj će najteži zadatak biti zadržati ovu razinu forme. Podravka nije više favorit, imamo podjednake šanse za naslov.« [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Proširenje ojačalo Europsku uniju</p>
<p>Strah od bankrota, paralize sustava odlučivanja i poplave jeftine radne snage u EU, nije se ostvario</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prva godišnjica velikog proširenja Europske unije koja od 1. svibnja prošle godine obuhvatila deset novih članica, uglavnom siromašnih država istočne Europe pokazala je da su strahovi koji su pratili povijesno proširenje bili uglavnom neutemeljeni. </p>
<p>Od silnih bojazni da će Unija bankrotirati zbog prijema tolikog broja siromašnih članica, da će proces odlučivanja biti potpuno paraliziran i da će stare članice preplaviti jeftina radna snaga s Istoka u prvoj godini funkcioniranja Europske unije dvadesetpetorice nije ostalo gotovo ništa. </p>
<p>Sažimajući rezultate prve godine analitičari ističu da je u novim članicama je doduše došlo do rasta cijena, ali da su daleko većom stopom rasli izvoz i strana ulaganja, tako da je Poljska, najveća među »pridošlicama«, povećala izvoz hrane za 30 posto. </p>
<p>Gospodarski rast na istoku Europe iznosio je pet posto, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, s tim da su poduzetnije članice, poput baltičkih zemalja i Slovačke, bilježile i bolji rezultat. </p>
<p>Šest od deset novih članica već je poduzelo niz mjera za prihvaćanje zajedničke valute eura u sljedećih nekoliko godina, a one prednjače i u prihvaćanju i provedbi EU-zakona.</p>
<p> Strah od nekontroliranog priljeva imigranata koji će »preoteti« radna mjesta zapadnim Europljanima također se pokazao uglavnom neosnovanim.</p>
<p> Zbog zaštitnih mehanizama kojima se ograničava slobodno kretanje radne snage s Istoka, u većini starih članica Unije proširenje nije imalo većeg utjecaja na tržište rada. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Josea Manuela Barrosa ističe da je proširenje je ojačalo međunarodni položaj Unije, pridonijelo političkoj konsolidaciji i ekonomskoj stabilnosti, jačanju demokracije i ljudskih prava. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Britanski admiral strahuje od Međunarodnog kaznenog suda</p>
<p>Sir Michael Boyce objašnjava da je dobio pravna jamstva za odlazak trupa u irački rat</p>
<p>Prednost laburista uoči izbora iznosi samo tri posto </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U nedjelju je list Observer objavio razgovor s admiralom sir Michaelom Boyceom koji je zapovijedao britanskim vojnim stožerom u vrijeme iračkog rata. On je zaprijetio da će, ako bi Međunarodni kazneni sud zbog sudjelovanja u tom ratu krivično gonio njega i njegove vojnike, on za sobom »povući još neke ljude«. Na pitanje ima li na umu premijera Tonyja Blaira i državnog odvjetnika lorda Goldsmitha, admiral je odvratio: »Vraški ste u pravu«. </p>
<p>Sir Michael je rekao za BBC da je od britanskih vlasti »crno na bijelom« dobio pravna jamstva potrebna da svoje trupe pošalje u irački rat. No, ranije je Observeru tvrdio upravo suprotno te izrazio strah od Međunarodnog kaznenog suda. Birači su već zbunjeni i zasićeni, ali Sunday Times im u nedjelju nudi paralelnu senzaciju. List tvrdi da su George Bush i Tony Blair odlučili srušiti Saddama barem devet mjeseci prije nego što su krenuli u rat. Tek kad je odluka već donijeta, Blair je počeo razmišljati o pravnom opravdanju, navodi se dalje. </p>
<p>Iz objavljenog dokumenta, zapravo tajnog zapisnika jednog sastanka u Downing streetu održanog u srpnju 2002., vidi se da je Blair od početka podržavao »nasilnu promjenu režima« u Iraku. Njegov ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je na tom sastanku da su argumenti za rat »tanki« jer »Saddam ne prijeti susjedima, a kapacitet njegovog oružja masovnog uništenja manji je nego Libije, Sjeverne Koreje ili Irana«. Tadašnji šef britanske obavještajne službe MI6, sir Richard Dearlove koji se upravo vratio iz Amerike rekao je da je rat neminovan jer Bush želi maknuti Saddama, a »obavještajni podaci i činjenice usklađuju se s tom politikom«. </p>
<p>Iza provaljenog dokumenta stoje, čini se, nezadovoljni državni dužnosnici koji se žele osvetiti Blairu. </p>
<p> U jednom intervjuu, britanski premijer izrazio je zabrinutost zbog serije napada na njega zadnjih dana, rekavši da se »blato znade zalijepiti«. U posljednjim anketama Sunday Timesa i Observera se prednost laburista uoči izbora svela se na samo tri posto. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Berlusconi najavljuje odlazak iz politike</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je da bi mogao napustiti politiku ako bi se na desnom centru osnovala jedna stranka koja bi, po njegovu mišljenju, mogla pobijediti ljevicu na izborima, objavio je u nedjelju list Corriere della Sera. </p>
<p> »Vjerujem da, ako bi se došlo do jedinstvene stranke i perfektnog bipolarizma, ne bih imao ništa protiv da smatram svoje razdoblje zaključeno s velikim povijesnim uspjehom«, rekao je Berlusconi.</p>
<p> Tu odluku bi, kako kaže, mogao donijeti i zato što je politički »čelnik koji ne živi od politike i sada u određenoj dobi može razmišljati o izlasku iz politike, ali taj izlazak ne smije umanjiti mogućnost pobjede koalicije desnog centra«. </p>
<p>Jedinstvena stranka današnje koalicije desnog centra bi, drži Berlusconi, uz uvođenje čistog većinskog izbornog sustava (sada se dio zastupnika bira i proporcionalnim sustavom), mogla pobijediti i bez njegova vodstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Erdogan u prvom posjetu Izraelu</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan doputovao je u nedjelju u prvi posjet Izraelu na poziv izraelskog premijera Ariela Sharona, a sastat će se i s izraelskim predsjednikom Mosheom Katsavom. U ponedjeljak bi u Ramallahu trebao razgovarati i s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom te palestinskim kolegom Ahmedom Koreijem. </p>
<p>Turska koja ima dobre odnose i s Izraelom i s arapskim zemljama i nastoji zadržati otvorenima sve političke opcije izrazila je spremnost da aktivno posreduje u okončanju izraelsko-palestinskih sukoba. Erdoganova vlada je ponudila ulogu domaćina novom susretu Sharona i Abbasa. Palestinci su već načelno prihvatili taj prijedlog.</p>
<p>U Erdoganovoj pratnji se nalaze četvorica ministara, deset parlamentarnih zastupnika i više od 100 poslovnih ljudi. To upućuje na zaključak da će glavni razgovori biti usredotočeni na poslovne, naročito vojne odnose. Turska i Izrael će potpisati i prvi »povijesni sporazum« o suradnji na području civilnog istraživanja i razvoja. Na temelju tog dokumenta osigurala bi se isporuka ruskog prirodnog plina preko turskog teritorija. Postoji također i mogućnost da se Izraelu isporuče i velike količine turske vode za piće.</p>
<p>Očekuje se da će Erdogan i Sharon postići dogovor o osuvremenjivanju 30 borbenih lovaca »phantom«. U njih bi se ugradili izraelski ELBIT sistemi. Vrijednost tog posla je oko 500 milijuna dolara. Izraelski vojni stručnjaci su na temelju dva vojna sporazuma potpisana 1996. već modernizirali 54 turska aviona istog tipa. Turci uvjetuju dodjelu tog posla prijenosom tehnologije i obukom turskih stručnjaka. </p>
<p>Trgovinska razmjena Turske i Izraela iznosila je 2004. oko dvije milijarde dolara. Od toga je turski izvoz bio 1,2 milijarde dolara. Stoga je jasno da Erdogan shvaća važnost odnosa s Izraelom, iako se protivi okupaciji palestinskih teritorija. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prvosvibanjske povorke i prosvjedi </p>
<p>MOSKVA/BERLIN/PEKING - Radnici diljem svijeta obilježili su Međunarodni praznik rada 1. svibnja povorkama, prosvjedima, ali i sukobima. Deseci tisuća ruskih komunista među kojima je bio i njihov vođa Genadij Zjuganov u nedjelju su na tradicionalnim manifestacijama u povodu 1. svibnja demonstrirali protiv socijalne politike predsjednika Vladimira Putina. </p>
<p> Njemačka policija uhitila je 65 ljudi u nedjelju ujutro nakon sukoba s ljevičarskim demonstrantima, sudionicima proslava praznika rada u Berlinu. Tisuće radnika su i diljem Azije izašli na ulice u prvosvibanjskim povorkama. Okupljanja i povorke odvijali su se kao i svake godine u Indoneziji, Manili, Pakistanu i Australiji. Zanimljivo je da je Kina obilježila ovaj 1. svibnja rekordnim šopingom i turističkim putovanjima. [AFP/Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Poraz svih nas</p>
<p>Primjećujem gotovo opsjednutost time da hrvatski zakoni budu izrađeni u skladu s europskim standardima. Zato u nas raste kultura nepoštivanja zakona koje, uz Hrvate, krše i stranci, osobito iz tehnokratskoga ekonomskog miljea, koji će ovdje potkupiti koga god mogu, a kod kuće im to neće ni pasti na pamet, kaže dr. Tonči Matulić</p>
<p>U Hrvatskoj je opet pokrenuta javna rasprava o uvođenju doživotne zatvorske kazne. Dio generalno ogorčene javnosti u tome vidi tračak nade da krivci napokon dobiju što su zaslužili. Međutim, s druge se strane čuju upozorenja da se time u društvu ne bi ništa bitno promijenilo, a isto svjedoče iskustva iz inozemstva. Što se zatvorenika tiče, oni su zahvalan »ventil« za ispuhivanje društvene frustracije i bijesa pa govor o pravima kriminalaca i drugih »žigosanih« nerijetko izaziva javnu sablazan. Jedini glas koji se čuje u tome smjeru dolazi od katoličkih moralnih teologa, koji se odlučno suprotstavljaju uvođenju doživotne zatvorske kazne, osobito u aktualnim hrvatskim političkim i pravosudnim uvjetima. </p>
<p>Jedan od vodećih hrvatskih bioetičara, profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. Tonči Matulić doživotnu kaznu za teške prijestupe smatra dopustivom isključivo uz mogućnost pomilovanja ako se osoba pokaje. No najsretniji bi bio kad bi svi prekršitelji zakona mogli proći nekoliko godina programa kroz koji bi im se omogućila reintegracija u društvo. </p>
<p>Međutim, Matulić napominje da taj ideal, nažalost, nije ostvarilo ni jedno društvo, pa se kažnjavanje u praksi svodi na osvetu i svrhu samome sebi. »Nije rješenje kazniti nego spriječiti zlodjelo, a u tome je svaka vlast dosad ostavila dojam nesposobnosti, jer se ne rješava bit problema«, upozorava Matulić. </p>
<p>On, naime, bit problema vidi u neprovođenju zakona. Umjesto toga primjećuje težnju, gotovo opsjednutost time da hrvatski zakoni budu izrađeni savršeno i u skladu sa svim europskim standardima. »Zato u Hrvatskoj cvate kultura nepoštivanja zakona koje, uz Hrvate, u nas krše i strani državljani, osobito iz tehnokratskoga ekonomskog miljea, koji će primjerice ovdje potkupiti koga god mogu, a kod kuće im to neće ni pasti na pamet«, kaže Matulić. </p>
<p>U kažnjavanju, pak, naglašava pitanje moralnoga preodgoja umjesto pravnog, jer rješenje vidi tek kada osoba spozna da nešto nije samo zakonski nego i moralno nedopustivo, ali za to, smatra Matulić, valja uspostaviti kvalitetan pedagoški sustav u kaznionicama. Ulogu Crkve u svemu tome ocjenjuje nedostatnom, uz mišljenje da ona u Hrvatskoj ne daje prave odgovore na niz suvremenih izazova, a nedostatnim smatra i sustav zatvorskih dušobrižništava na način kako funkcioniraju u nas.</p>
<p>Sličan fenomen fokusiranja na kažnjavanje i osvetu nad kriminalcima, umjesto na prevenciju i preodgoj, odavno je zamijećen u svijetu. Dominirajuća suvremena anglosaksonska civilizacija dobrim se dijelom temelji i na poticanju, svojevrsnoj »proizvodnji« kriminalaca te naknadnom naslađivanju pri njihovu kažnjavanju. Prosječni Amerikanac, Britanac, a sve češće i Hrvat, rado će uz jutarnju kavu pročitati da je netko osuđen na doživotnu kaznu, a gunđat će ako je dobio »samo« 15 godina. Sve to uočili su engleski i velški biskupi koji su prije nekoliko tjedana britanskoj javnosti i vladi, u povodu skorašnjih izbora, uputili otvoreno pismo u kojem, među ostalim, zahtijevaju da se sustav kažnjavanja preusmjeri s osvete na preodgoj.</p>
<p>Istaknuti riječki moralni teolog prof. dr. Josip Grbac u diskusiji o doživotnoj kazni također prepoznaje utjecaj amerikanizacije te naglašava da je europska civilizacija ipak starija i uljudbenija i da će Amerikanci »trebati još dugo živjeti« da bi došli do naših standarda. On se oštro protivi doživotnoj zatvorskoj kazni te ju, zajedno sa smrtnom, smatra nespojivima s kršćanstvom. »Kazna bez mogućnosti pokajanja nema smisla. Ne mogu prihvatiti da danas, uz suvremenu psihologiju i pedagogiju, ne postoji drugo rješenje. Posezanje za tim sredstvima danas značilo bi priznavanje nemoći društva u prevenciji kriminala i preodgoju pojedinaca, odnosno poraz svih nas u nastojanju da u ljude usadimo osjećaj za dobro«, upozorava dr. Grbac. </p>
<p>Riječki svećenik upozorava i na kriminalno ozračje koje raste zbog nekažnjavanja ili selektivnoga kažnjavanja drugih prekršaja. U inicijativi za doživotnu kaznu Grbac prepoznaje i izbjegavanje odgovornosti pravosuđa, policije, odgojnih i drugih društvenih institucija te zaključuje da društvo problem neće riješiti drastičnim kažnjavanjem i strahom nego podizanjem razine društvene kreposti, što znači svijesti pojedinca za očuvanje i poštivanje općega dobra. U tome također vidi dužnost Crkve da igra znatniju ulogu i daje veći doprinos.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slomljene kosti na listi čekanja</p>
<p>Ustanove za njegu i fizikalnu terapiju u kući odbijaju pacijente, jer zdravstveni fond plaća samo planirani obujam usluga </p>
<p>Od desetak ustanova za njegu i fizikalnu terapiju u kući kojima se obratio »Vjesnikov« čitatelj ni jedna nije htjela prihvatiti njegova oca za svog klijenta. Otac je nakon nesreće u kojoj je zadobio brojne lomove i nakon što je završio bolničko liječenje i rehabilitaciju, upućen na kućnu njegu i rehabilitaciju. </p>
<p>Specijalist je odredio obujam vježbi i razgibavanja, njegov liječnik u primarnoj praksi uputio je zahtjev povjerenstvu u područnom uredu zdravstvenog fonda koje odobrava takvo liječenje, a sin se, jer otac je nemoćan, dao u potragu za ustanovom. Redom ga odbijaju ili nude višemjesečno čekanje nakon kojeg je dvojbeno ima li sve smisla, jer do tada će mišići biti potpuno ukočeni.</p>
<p>U nekim ustanovama odbijaju ga s obrazloženjem da im Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne plaća ni usluge učinjene još prije 300 dana; da im je HZZO naložio da ne primaju nove pacijente ako su potrošili ugovorenu kvotu usluga...</p>
<p>Glasnogovornica HZZO-a Nataša Blasić govori da nije bilo nikakvog naputka, a čitatelja upućuje da se obrati očevom liječniku u primarnoj ili područnom uredu fonda radi pronalaženja druge ustanove koja će se prihvatiti posla. Navodi da su zadnje isplate ustanovama bile 20. travnja, čime su plaćene usluge za prvi tjedan ove godine. Ugovoreno je inače plaćanje nakon 90 dana, dakle kasni se s plaćanjem oko mjesec dana, što za prilike u našem zdravstvu nije ništa neobično, ali jest problem ustanovama, koje bez odlaganja moraju platiti komunalije i plaće zaposlenima.</p>
<p>Mnogo je problema, kaže Mirjana Grubišić, predsjednica Hrvatske udruge fizikalnih terapeuta koja radi na osnivanju cehovske komore i prije toga, na donošenju zakona koji bi odredio mjesto, obaveze i prava te zdravstvene struke. HZZO, kako dodaje, ne može kontrolirati što se sve događa na terenu, ali potvrđuje da su ustanove dobile bezobrazan naputak prema kojem ne smiju imati liste čekanja ili im prijeti raskid ugovora. Logično je što ne žele javno govoriti o problemu naplate u HZZO-u, jer strahuju da bi zbog toga mogli imati teškoća pri ugovaranju posla za sljedeću godinu. Ali problem time nije riješen: pacijenti ne ostvaruju svoje pravo na fizikalnu terapiju, a kad je i dobiju, tko nadzire njenu uspješnost i svrsishodnost? Ne zna se koliko građana je zakinuto, ali slučaj opisan na početku nije izuzetak, kaže Grubišić. </p>
<p>Osim što nema podataka o odbijenim pacijentima ili onima koji ipak čekaju na nekakvoj tajnoj listi, nema ni podatke koliko točno terapeuta radi po ustanovama. </p>
<p>Do nje dopiru sumnje da dio njih radi na crno, jer potrebe za uslugama fizikalnih terapeuta su mnogo veće nego ih priznaje i plaća HZZO, a ustanove za njegu u kući ne mogu zaposliti nove za poslove koje neće platiti država. HZZO-ov normativ je jedan terapeut na 15.000 osiguranika, a logika govori da bi taj broj trebalo odrediti prema broju pacijenata i indikacijama za potrebne postupke. Za to Grubišić u HZZO-u nema sugovornika i smatra da oni zapravo ne znaju rješenje iako im ga stalno nudi.</p>
<p>Navodno neke ustanove ne prijavljuju sve svoje radnike jer nisu položili stručni ispit, a to ne mogu jer tada prelaze limit »potrebnih« terapeuta. </p>
<p>Bitno je u cijeloj priči ne uskratiti uslugu i davati je na visokoj razini (što može nadzirati samo komora), pri čemu ona nije ništa manje važna od medicine u bolnici, smatra Grubišić. Ne slaže se s praksom da medicinske sestre uz njegu pasivno i aktivno razgibavaju pacijente, jer ako je tko za to stručan, onda su to fizioterapeuti. U tom smislu pozdravlja razdvajanje funkcija njege i fizikalne terapije.</p>
<p>Rad fizikalnih terapeuta sada nitko ne nadzire, kaže i Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske sestrinske komore, i potvrđuje razdvajanje od »fizikalaca«, jer to nalažu i propisi. No hoće li dok se ne srede stvari s terapeutima bez osnovnog razgibavanja ostati, na primjer, oboljeli od multiple skleroze, šlagirani, invalidi...? </p>
<p>Šimunec smatra da je to problem nadležnog ministarstva. Dok sestre nisu imale svoju komoru ustanove za njegu u kući (osnovano ih je stotinjak), zapošljavale su i fizioterapeute, ali to više ne smiju. U tijeku je i kontrola ustanova za njegu, kojoj je cilj utvrditi pruža li se sestrinska usluga baš onima kojima je potrebna prema zakonskim kriterijima. Fizikalni terapeuti bit će na takvu »tretmanu« tek kad i oni dobiju svoj zakon i ceh neovisan o stanju računa HZZO-a. </p>
<p>Mogu li do tada čekati i pacijenti?</p>
<p>Devet mjeseci do terapije</p>
<p>Medicinska njega u kući počinje s patronažnom sestrom koja obilazi sve kronične bolesnike i prema indikacijama i stanju pacijenta predlaže vrstu terapije i postupke koji se u dogovoru s liječnikom predlažu povjerenstvu. Uspješnost se provjerava svakih 15 dana, nekom traje taman toliko (do oporavka), a nekima zauvijek. Povjerenstvo ne može odbiti zahtjev za njegu u kući, ali posjetom pacijentu može provjeriti indikacije, govori Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske sestrinske komore koja, međutim, potvrđuje da povjerenstva katkad odbijaju zahtjeve izabranih liječnika. Točno je i to da njegu dobiju oni kojima možda nije potrebna, da ima onih kojima je neopravdano odbijena, ali to se ne smije odlučivati administrativno, nego uvidom na terenu, smatra predsjednica Sestrinske komore. Za nadzor opravdanosti fizikalne terapije u kući sada je mjerodavno samo nadležno ministarstvo i HZZO, ali je iluzorno očekivati da to praktično radi svakodnevno, nego reagira od slučaja do slučaja, kad se pacijenti žale. Mirjana Grubišić, predsjednica Udruge fizikalnih terapeuta, kaže da je njezina majka u jednom dalmatinskom gradu na terapiju čekala devet mjeseci do trenutka kad je pitala lokalne zdravstvene vlasti u čemu je problem. Odgovorili su joj da je ranije trebala javiti da je riječ o njezinoj majci...</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Četiri osobe poginule, devet ozlijeđenih</p>
<p>Na autocesti A2 poginuo je vozač »astre«, ozlijeđene su tri osobe, kod Umaga su u nesreći dvije osobe poginule i izgorjele, a jedna je lakše ozlijeđena. U Zagrebu je poginuo mladić, a dvije su osobe ozlijeđene</p>
<p>KRAPINA, UMAG, ZAGREB</p>
<p> – Damir Petreković (30) iz Pustodola Začretskog poginuo je u nedjelju oko 3.30 sati u teškoj prometnoj nesreći na 40. kilometru autoceste A2, Zagreb - Macelj. </p>
<p>Vozeći se u krivome smjeru u crvenoj »opel astri«, Petreković se sudario se sa autobusom punim poljskih turista koji su bili na putu za Split. </p>
<p>Do nesreće, koja se dogodila na samome ulazu na autoput kod mjesta Dukovec, došlo je kad je poljski autobus pretjecao »audi«, i odjednom se pred njim pojavilo vozilo iz suprotnog smjera. Prema riječima Mariusza Kociubinskog (36), vozača autobusa poljskog poduzeća »Matuszek«, prvi autobus istog prijevoznika nesmetano je pretekao »audi«, dok se pred njim, kad je krenuo u pretjecanje, iznenada stvorilo zasljepljujuće svjetlo. U sudaru, autobus je svojom bočnom stranom zahvatio i »audi« koji je pretjecao. Autobus je od siline udara sletio s autoceste, srušio zaštitni ogradu te probio žičanu ogradu oko autoceste, zaustavivši se na okolnoj livadi. No, usprkos velikoj brzini i zahvaljujući, kako se čini, prisebnosti poljskog vozača, autobus na kat nije se prevrnuo i izbjegnuta je veća tragedija, a putnici su prošli neozlijeđeni. Petreković je na mjestu podlegao teškim ozljedama, vozačica »audija« A.F. (22) iz Kuzminca lakše je ozlijeđena, dok je njezin suvozač M.K. (26) iz Mihovljana zadobio teške ozljede opasne po život. U sudaru je ogrebotine »zaradio« i vozač Kociubinski, koji se nakon ukazane pomoći u zabočkoj Općoj bolnici vratio na mjesto nesreće. Osamdesetak poljskih turista, koji su krenuli na izlet iz okolice Katawica, u dva je zamjenska autobusa nastavilo put u svoje dalmatinsko odredište - Split. </p>
<p>Zbog nesreće je od 4.05 do 7.55 sati u nedjelju bila zatvorena zapadna kolnička traka autoceste, a promet se odvijao zaobilazno. </p>
<p>U nedjelju se na Županijskoj cesti Plovanija-Umag kod skretanja Šćavonija dogodila teška prometna nesreća kojom prilikom su u osobnom automobilu »BMW« talijanskih registracijskih oznaka poginule i do neprepoznatljivosti izgorjele dvije osobe. Nesreća se dogodila oko 2.45 sati kada je »BMW« iz još neutvrđenih razloga prešao na lijevu stranu kolnika i frontalno se sudario s »fiat puntom« riječkih registracijskih oznaka RI 697-KU. Nakon sudara »bmw« se zapalio, a »fiat punto« sletio u jarak dubok oko jednog metra. Vozač »fiata« iz Umaga zadobio je teške tjelesne ozljede koje na sreću nisu opasne po život. Obdukcijom koja je zakazana za ponedjeljak na patologiji pulske Opće bolnice utvrdit će se identitet poginulih osoba. Očevid je obavio istražni sudac Svetislav Vujić, a cesta je bila zatvorena do 7 sati ujutro, te se promet odvijao obilazno.</p>
<p>U subotu se pak oko 4 sata dogodila prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao Marin Krešić (19), Jasmin M. (20) je teže, a vozač taksija Boris P.(53) lakše ozlijeđen kad su se sudarili skuter i taksi na križanju Boškovićeve i Draškovićeve ulice. Do nesreće je došlo kada je skuter »peugeot« registracija ZG 1340 I, kojim su se vozila dvojica mladića, kretao se Draškovićevom ulicom, te došavši do križanja s Boškovićevom prošao kroz crveno svjetlo na semaforu. Tom je prilikom naletio na prednji desni bočni dio taksija »chrysler« koji je vozio 53-godišnji Boris P. Od snažnog udarca taksi je odbačen u nogostup i metalne stupiće, a na mjestu je poginuo 19-godišnji Marin Krešić, dok je njegov suputnik Jasmin M. teško ozlijeđen i bez svijesti prevezen u Kliniku za traumatologiju. Vozač taksija zadobio je lakše ozljede. Policija još uvijek nije utvrdila tko je vozio skuter, a pretpostavlja se kako nijedan od mladića nije nosio kacigu iako je jedna nađena na mjestu nesreće. [Z.G., M.Sm.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Skakavcem i razbijenom bocom pokušao ubiti prijatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetšestogodišnji muškarac više je puta, nakon svađe i fizičkog sukoba, pokušao ubosti »skakavcem« i razbijenom bocom svog 27-godišnjeg prijatelja u petak oko 22.30 sati u Hribarovu prilazu u novozagrebačkom naselju Dugave. Naime, dvojica muškaraca prvo su se na ulici iz nepoznatih razloga posvađali, a potom je 27-godišnjak više puta udario 36-godišnjaka te otišao u svoj stan. No, pola sata kasnije stariji muškarac je naoružan »skakavcem« došao ispred stana mlađeg te zatražio da ga pusti unutra što je ovaj odbio. Nakon nekoliko minuta ipak ga je pustio u stan, a 36-godišnjak ga je više puta pokušao ubosti nožem, ali se mlađi muškarac uspio rukama obraniti, pa je zadobio samo više reznih rana po rukama. Međutim, stariji muškarac je iz kuhinje uzeo bocu, razbio je i grlićem više puta pokušao ubosti 26-godišnjaka u vrat. Mladić se i drugi puta uspio obraniti pa je napadač pobjegao. </p>
<p>Ozlijeđeni 26-godišnjak je u sukobu zadobio više površinskih reznih rana na podlaktici i manje površinskih reznih rana po vratu ispod brade. Zagrebački policajci u subotu su uhitili 36-godišnjaka te ga, nakon dovršene kriminalističke obrade uz kaznenu prijavu, doveli Istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda zbog sumnje da je počinio pokušaj ubojstva. </p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvije godine zatvora za preprodaju heroina</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Josip Šimunac (26) iz Rijeke nepravomoćno je na riječkom Županijskom sudu osuđen na dvije godine zatvora, a Boris Smokrović (28) iz Rijeke na deset mjeseci zatvora zbog zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Šimunca se tretilo da je tijekom 2003. pa do travnja 2004. najmanje tri puta tjedno Smokroviću prodavao heroin. Sveukupno učinio je to oko 150 puta. Smokrović je bio optužen i za omogućavaje uživanja droge koja se konzumirala u njegovu stanu. </p>
<p>Predsjednica Sudskoga vijeća, sutkinja Đurđa Jovanić, obrazlažući presudu otegotnim je ocijenila činjenicu da su obojica i ranije bila osuđivana zbog sličnih kaznenih djela. </p>
<p>Na istom je sudu nepravomoćnom presudom za preprodaju droge osuđen Kristijan Poljak (26) iz Maloga Lošinja. Za tri preprodaje marihuane sutkinja Ika Šarić dosudila mu je dvije godine zatvora. Kako je u protekle dvije godine bio osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, u dva odvojena slučaja za istovjetna kaznena djela, kazna mu je objedinjena na pet godina zatvora.</p>
<p>Drugooptuženi Predrag Janković osuđen je na tri mjeseca zatvora uvjetno.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predozirao se drogom?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mrtvo tijelo 31-godišnjeg muškarca nađeno je u nedjelju u njegovom automobilu »passat« zagrebačkih registracija koji je bio parkiran na livadi u blizini Savske opatovine kod Prečkog. </p>
<p>Dojavu da se u automobilu nalazi mrtav muškarac policija je dobila od nepoznate osobe, a uzrok smrti policiji još nije poznat. Međutim, kako se neslužbeno doznaje, uz mrtvo tijelo je nađena igla, pa se pretpostavlja da se muškarac predozirao drogom. </p>
<p>Radi utvrđivanja točnog uzroka smrti, tijelo 31-godišnjaka je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. [M.Sm.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Fordom« oduzeo prednost motociklu </p>
<p>PIROVAC</p>
<p> – Po život opasne ozljede zadobile su tri osobe u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 14.30 sati na državnoj cesti između Šibenika i Zadra na predjelu Prosike kod Pirovca. Do nesreće je došlo kada Zagrepčanin M.R. (54) koji je upravljao osobnim automobilom pod utjecajem alkohola od 0,56 promila, prilikom skretanja nije propustio sva vozila koja su se kretala suprotnim smjerom. Na desni bočni dio njegova automobila naletio je motocikl kojim je upravljao 29-godišnji državljanin Slovenije M.Š. iz Domžala. Zbog teških ozljeda vozaču motocikla i putnici iz osobnog automobila M.R. također iz Zagreba hitno su prevezeni u šibensku Opću bolnicu gdje su zbog ozbiljnosti ozljeda i zadržani na liječenju. Slovenki D.C. (28) liječnička pomoć pružena je u Općoj bolnici Zadar gdje je također zbog ozljeda opasnih po život zadržana. Protiv vozača koji je zbog nepažnje izazvao nesreću bit će podnesena kaznena prijava. [A.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Nakon Croatia osiguranja sporna i Ina</p>
<p>Iz privatizacije Energopetrola izuzet je naftni terminal u Pločama kojim upravlja Energoinvest</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zašto Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, suprotno najavama, nije krajem tjedna donijela konačnu odluku o izboru najboljeg ponuđača za prodaju 67 posto dionica Energopetrola nego ju je odgodila za jednu od sljedećih sjednica? O tome se zasad može samo nagađati jer je iz Vlade Federacije BiH stiglo samo objašnjenje da Ministarstvo energije, rudarstva i industrije treba za sljedeću sjednicu pripremiti izvješće o dosad provedenim aktivnostima i o svim ponudama za Energopetrol. Taj materijal treba, tvrde u Vladi Federacije, poslužiti članovima Vlade da dobiju potpuni uvid u sve elemente ponuda i dovoljno vremena za njihovu procjenu. Takva odluka je mnoge iznenadila jer je već nakon otvaranja konačnih ponuda istaknuto da je zajednička ponuda Ine i Mola najpovoljnija. To je, nakon bodovanja, utvrdilo i povjerenstvo zaduženo za odabir najpovoljnije ponude za privatizaciju Energopetrola na čijem je čelu ministar energetike Federacije BiH Izet Žigić.</p>
<p>Svi zainteresirani ponudili su približno isti iznos za saniranje oko 30 milijuna eura Energopetrolova duga. Međutim, Ina i Mol su ponudili najveća buduća ulaganja. U razvoj Energopetrola spremni su u iduće tri godine uložiti 150 milijuna konvertibilnih maraka (76,7 milijuna eura). Tuzlanski Energoinženjering uložio bi tek 28 milijuna KM (14,3 milijuna eura), a OMV 33 milijuna KM (16,8 milijuna eura). </p>
<p>Zato dio stručnjaka smatra da bi uzrok odgode mogla biti i OMV-ova kampanja. Želeći poboljšati svoju poziciju OMV je putem bosanskohercegovačkih medija sugerirao da Ina i Mol namjeravaju »oteti« imovinu BiH i dovesti je u poziciju ovisnosti o Hrvatskoj kada je u pitanju opskrba naftnim derivatima. Zato su otvoreno upozoravali Vladu Federacije da ne bi trebala prodati jedan od najvažnijih sektora susjednoj državi, aludirajući na činjenicu da je Ina u većinskom državnom vlasništvu. </p>
<p>Istodobno su istaknuli da je njihova ponuda mnogo bolja te tvrdili da su namjerno ponudili manje novca za ulaganja i iskazali zanimanje za preuzimanje tek dijela Energopetrolovih benzinskih crpki (25 od 65), jer »žele da se ta tvrtka nastavi razvijati«. </p>
<p>Zato neki smatraju da Vlada neće lako prihvatiti odluku povjerenstva. Iako se odgoda službeno objašnjava »tehničkim razlozima«, čini se da Vlada Federacije nije htjela na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> donijeti odluku o prodaji Energopetrola.</p>
<p>To podsjeća na slučaj privatizacije Sarajevo osiguranja, odnosno sprječavanja prodaje 45,5 posto dionica Sarajevo osiguranja Croatia osiguranju. Teško je ipak očekivati da će Vlada Federacije BiH ignorirati preporuku vlastitog povjerenstva i dopustiti ponavljanje slične afere. Tim više što se očekuje da će Ina već ove godine biti većinski privatizirana, a Zsolt Hernady, predsjednik Uprave Mola, podsjetio je i da je austrijski OMV državna kompanija. Odluka Vlade Federacije BiH o prodaji Energopetrola trebala bi se znati do 20. svibnja do kada bi trebali biti gotovi dodatni pregovori Vlade Federacije i najboljeg ponuđača za Energopetrol.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>A. T. Kearney: Najviše napredovale Hrvatska i Šri Lanka</p>
<p>Hrvatska je, zahvaljujući ekonomskoj povezanosti i osobnim kontaktima građana, jedna od najglobaliziranijih zemalja svijeta - od 62 zemlje obuhvaćene Indeksom globalizacije, što ga sastavljaju konzultantska kuća A. T. Kearney i časopis Foreign Policy, zauzela 16. mjesto, iza Češke, koja je i najviše pozicionirana tranzicijska zemlja, i ispred Francuske. Hrvatska je pritom u odnosu na prošlogodišnji indeks napredovala za sedam mjesta što je, uz izuzetak Šri Lanke (koja je porasla za osam mjesta, na 43.), najveći pozitivni pomak. </p>
<p>Rusija i Argentina su znatno nazadovale - pale su za osam, odnosno 13 mjesta.</p>
<p>Indeks mjeri 12 varijabli, a ekonomsku komponentu, prema kojoj je Hrvatska na iznenađujuće visokom 7. mjestu, čine potkomponente vanjske trgovine i izravnih stranih ulaganja. Viša mjesta su po tom kriteriju zauzeli redom Singapur, Irska, Panama, Malezija, Nizozemska i Mađarska, dok je SAD ostao daleko iza Hrvatske na 60. mjestu.</p>
<p>Prema osobnim kontaktima Hrvatska drži također visoko šesto mjesto - ispred nas su Švicarska, Irska, Singapur, Češka i Austrija - ali se ono moglo očekivati s obzirom da ta kategorija obuhvaća turizam. [P. B. ]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>SAD: Cijena nafte pala deset posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rast zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u te naznake pada potrošnje, u petak su prvi puta u posljednjih dva mjeseca potaknuli pad cijene sirove nafte u New Yorku ispod psihološki važne razine od 50 dolara za barel - Nymex Light je prilikom zaključenja trgovanja, nakon tjednog pada od 10,2 posto, iznosio 49,72 dolara, iako je tijekom dana dosegao i 47,2 dolara. To je još uvijek oko 33 posto više od cijene u istom razdoblju prošle godine, ali i znatno niže od rekordnih 58,28 dolara, zabilježenih početkom travnja. IPE Brent sirova nafta u Londonu je prošlog tjedna pala 7,1 posto, na 50,6 dolara za barel, u usporedbi s rekordom s početka travnja od 57,65 dolara. Pad potrošnje nagovještava i sporiji gospodarski rast u SAD-u u prvom tromjesečju od 3,1 posto - što je najniža stopa u posljednje dvije godine - umjesto očekivanih 3,5 posto. Prema vladinom tjednom izvješću zalihe nafte u SAD-u dosegle su 324,4 milijuna barela što je najviša razina od svibnja 2002. i oko pet posto iznad petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. [V. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ekonomski institut: Ove godine BDP 3,6 posto veći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta prognoziraju da će rast BDP-a u Hrvatskoj u 2005. iznositi 3,6 posto, što je manje nego u 2004. kada je iznosio 3,8 posto. Prosječna stopa inflacije, prema procjeni Ekonomskog instituta, bit će 2,7 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gavrilović većinski vlasnik Merkura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mesna industrija Gavrilović postala je većinskim vlasnikom Merkur iz Raba, čime nastavlja širiti svoje maloprodajne kapacitete. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Jedinstvo na »Bljesku« </p>
<p>Vojnici i policajci, njih 16.000, prije 10 su godina u samo 36 sati oslobodili oko 800 četvornih kilometara dotad okupiranog područja </p>
<p>OKUČANI</p>
<p> - Deseta godišnjica vojno-redarstvene operacije »Bljesak« i oslobođenja zapadne Slavonije svečano je proslavljena u nedjelju u Okučanima u nazočnosti cijelog državnog i vojnog vrha, ministara, zastupnika, predstavnika diplomatskog zbora i nekoliko tisuća stanovnika tog dijela Hrvatske.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić kazao je da je »Bljesak« sjajno i profesionalno izvedena vojna operacija s minimumom žrtava te primjer uspješne vojne operacije koja je dobila najviše ocjene vojnih stručnjaka i doprinijela kraju rata u Hrvatskoj i BiH. »Bljesak je najavio konačnu pobjedu nad agresorom u 'Oluji', čime je donesen mir Hrvatskoj i nagoviješten mir u cijeloj Europi« rekao je Mesić. Podsjetivši da je nakon »Bljeska« nekoliko tisuća građana srpske nacionalnosti ostalo živjeti na oslobođenim područjima ili se vratilo svojim kućama, ustvrdio je da se time Hrvatska legitimirala kao demokratska država usmjerena prema EU i NATO-u. </p>
<p>»Hrvatska najodlučnije odbacuje sve oblike ekstremizma i nesnošljivosti i želi dijeliti europske vrijednosti. Radi čistoće Domovinskog rata, moramo individualizirati krivnju da bi se buduće generacije mogle ponositi prošlim generacijama. Treba nastaviti reformu pravosuđa, učvršćenje vladavine prava i usmjeriti napore prema gospodarskom razvitku Hrvatske. Hrvatska danas ima podršku međunarodne zajednice i uvjeren sam da će na putu europske integracije ukloniti sve prepreke koje je usporavaju« rekao je.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks istaknuo je da proslava 10. godišnjice »Bljeska« svjedoči o jedinstvu svih sastavnica hrvatske politike i demonstrira zajedništvo u temeljnim nacionalnim pitanjima. »'Bljesak' je značio i političku pobjedu jer je pokazao da je Hrvatska vlastitim snagama spremna zaštititi svoj integritet i obračunati se s terorizmom«, dodao je Šeks. </p>
<p>Nakon što je predsjednik Vlade Ivo Sanader spomenuo prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, čuo se gromoglasni pljesak. »Hrvatska je 'Bljeskom' pokazala da zna brinuti o sebi, a svijet priznaje takve koji ne mole za pomoć. Pokazala je i da želi živjeti u miru«, kazao je premijer Sanader. </p>
<p>Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general Marijan Mareković podsjetio je da je 16.000 pripadnika Oružanih snaga i MUP-a »Bljeskom« u 36 sati oslobodilo oko 800 četvornih kilometara prostora i da je akcija značila otpor civilizirane države protiv terorizma. </p>
<p>Predsjednici države, Sabora i Vlade položili su i vijence ispred središnjega križa u Okučanima, te nazočili misi u crkvi Sv. Vida. Nakon njihovih govora na stadionu, na kojem je i održana središnja svečanost, održane su pokazne vježbe Oružanih snaga i MUP-a, a nazočne su oduševili naleti zrakoplova i helikoptera koji su u zraku izvodili akrobacije te skokovi padobranaca.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Okučani između državne skrbi i rana koje još bole</p>
<p>Općinari pucaju od optimizma, žitelji su nezadovoljni zbog nezaposlenosti, malih plaća i mizernih mirovina, a dobro posluju samo kafići </p>
<p>OKUČANI</p>
<p> - Deset godina od početka akcije »Bljesak« Okučani su ponovo pod opsadom Hrvatske vojske, ovaj put njezine mehanizacije koja popravlja ceste, i pripadnika Hrvatskoga gardijskog zdruga koji je od petka u gradskom parku neumorno uvježbavao počasnu smotru za nedjeljni dolazak visokog izaslanstva iz Zagreba koje će se pokloniti žrtvama 60 vojnika i policajaca poginulih tijekom akcije. </p>
<p>Nebo iznad Okučana stalno nadlijeću »migovi«, »pilatusi« i vojni helikopteri, kao i za vrijeme dvodnevne pobjedničke akcije oslobađanja 27 kilometara autoceste između Novske i Nove Gradiške, koju su okupirali srpski teroristi. No, ovaj put ratno zrakoplovstvo para nebo da bi uveličalo nedjeljnu obljetnicu oslobodilačke akcije.</p>
<p>Cijeli grad sa svojih gotovo 5000 stanovnika živio je za nedjelju i obljetnicu »Bljeska« koji je ostavio neizbrisivi trag na stanovništvu, pa stoga ne čudi da, osim nekoliko kafića s istim imenom, postoje i trgovina, radijska postaja i frizerski salon »Bljesak«. </p>
<p>Iako je akcija promijenila sudbine mnogih, a na pojedinim mjestima još su uvijek vidljivi tragovi rata, sve je više obnovljenih kuća, na ulicama se pak, umjesto staraca, najviše mogu vidjeti djeca i mladi. Da su Okučani živnuli, govori i podatak kako je godišnje triput više novorođenih nego umrlih. </p>
<p>Posljedice rata ipak su najvidljivije u nacionalnoj strukturi. Dok je, naime, 1991. godine u Okučanima živjelo 92 posto Srba i osam posto Hrvata, danas je Srba 21 posto, a većinu čine Hrvati koji su prije rata živjeli u BiH, Vojvodini i na Kosovu.</p>
<p>»Ljudi žive znatno bolje nego 1995., obnova je pri kraju, radi se na izgradnji komunalne infrastrukture. Imamo mlin, poljoprivrednu ljekarnu, stočnu farmu i kamenolom, koji je u pogonu tri smjene i radi punom parom. U planu nam je izgradnja mini-industrijske zone u kojoj bi se smjestili mali poduzetnici, silosi i sve što je potrebno za poljoprivrednu proizvodnju koja bi trebala donijeti koristi Okučanima i okolnim mjestima. Stoga se planiramo povezati s još dvije-tri općine i početi zajednički projekt. Imamo jedan od najljepših trgova, modernu školu, a premijer Ivo Sanader uskoro otvara u školi informatičku radionicu s euro-info centrom. Vlada nam je maksimalno pomagala, a da smo i prije imali takvu potporu, bili bismo još bolji i veći«, optimističan je načelnik općine Mato Bilonjić. </p>
<p>Dodaje da su Okučani uzor među općinama od posebne državne skrbi te da su svi stanovnici položili ispit s odličnom ocjenom, iako je u početku, kao i mnogi, prema uspjehu bio sumnjičav. </p>
<p>Njegovo mišljenje ne dijeli župnik crkve Svetog Vida Anto Ivanović, inače pripadnik franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je i prije rata vodila okučansku župu.</p>
<p>»Dobar dio obitelji žive kao podstanari, u tuđemu, dakle na kredit. Velika nezaposlenost, male plaće zaposlenih te još manje mirovine koje dobivaju iz područja odakle dolaze i dokidanje socijalnog dodatka od početka ove godine, ovdašnje su ljude doveli u vrlo tešku situaciju. Ako je ovo područje od posebne državne skrbi, mogu reći da ovi ljudi ni u čemu konkretnom to ne osjećaju«, kazao je Ivanović, apelirajući na pozornost odgovornih da obećano i ispune. </p>
<p>Župniku se u kritikama pridružio i Anto, doseljeni Hrvat iz Jajca, koji se žali da općinari uljepšavaju situaciju koja nije nimalo ružičasta.</p>
<p>»Tko se snašao, njemu je dobro, no takvih je malo. Da je nas iz Jajca barem pet stotina više, sve bi bilo puno bolje. Ovako, životarimo čekajući nekakav posao i vrijeme kratimo u kafićima koji, čini mi se, jedini dobro posluju«, ispričao je sugovornik, prateći uvježbavanje smotre s terase kafića.</p>
<p>Odmah do moderne crkve Svetog Vida sa staklenim tornjem, izgrađene na mjestu stare koju su Srbi srušili do temelja, nalazi se netaknuta crkva Svetog Dimitrija. Nakon liturgije u povodu pravoslavnog Velikog petka, koja je održana za osam »vikend-vjernika«, zatičemo novogradiškog paroha Đorđa Đurića. Njega brine suživot, za koji načelnik Bilonjić tvrdi da je na zavidnoj razini.</p>
<p>»Bogoslužje se služi samo triput na godinu, a vjernika gotovi da i nema. Nažalost, još nismo ostvarili dobru suradnju s kršćanskom braćom katolicima iako sam nekoliko puta inzistirao na razgovorima sa župnikom iz franjevačke provincije. Odgovor još nije došao iako sam tražio i pomoć biskupa. Ovako mi samo preostaje da pred šačicom vjernika, uglavnom staraca, držim bogoslužje i čekam na početak dijaloga«, požalio se paroh Đurić, predstavljajući nam svog šesnaestogodišnjeg pomoćnika koji se školuje za budućeg paroha. Na mladima je budućnost, zaključuje Đurić, bez obzira na vjeru i nacionalnost.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Patrijarh Pavle: Kršćani trebaju praštati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravoslavni vjernici diljem Hrvatske u nedjelju su proslavili blagdan Uskrsa po julijanskom kalendaru. U crkvi Sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, svetu liturgiju za vjernike Srpske pravoslavne crkve predvodio je metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović, a uskrsnu poruku patrijarha SPC-a Pavla vjernicima je pročitao protojerej Milenko Popović.</p>
<p>Patrijarh Pavle u svojoj je uskrsnoj poruci rekao da kršćani radi uskrsloga Krista trebaju praštati i miriti se, kao i moliti Boga za oprost ako su se i sami nekad ponašali kao neljudi. Pritom je patrijarh Pavle podsjetio na jasenovačke žrtve rekavši: »Mi smo u Crkvi primili duboku istinu o vječnom životu, koju su znali svi kršćanski pravednici. Tu istinu znali su i živjeli i sveti mučenici jasenovački, kojima se molimo i kojih se posebno sjećamo ove godine«. On je pozvao je vjernike, a pogotovo mlade, da utemelje svoj život u Kristu i Kristovoj crkvi, umjesto da svoju slobodu žrtvuju ubilačkim autoritetima poput droge i alkohola te razuzdanog života »kojim se ugrožava zdrava priprema za svetinju braka«. Poručio je mladima da se »smire pred svetinjom i ozbiljnošću života«, istaknuvši da život nije zabava, nego stalna borba sa svime što vjernika odvaja od Boga, »stalna borba za slobodu od grijeha, a ne za slobodu za grijeh koja se danas naziva emancipacijom ili nekakvim tobožnjim napretkom«. </p>
<p>Upozorivši da je kršćanski život borba za dobro, a protiv zla i izopačenosti koje čovjek vidi u sebi, drugima i zajednici kojoj pripada, patrijarh Pavle je primijetio da je nedostatak radosti koja ima smisla upravo ono što muči suvremenog čovjeka. Objasnivši nedostatak radosti time što se smrt danas doživljava kao konačni kraj, patrijarh Pavle je ustvrdio da je ljudski život velika tragedija ako je smrt uistinu konačni događaj poslije kojega nema ničega. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jezerinac: Budi hrabar i u miru, ne diži ruku na sebe</p>
<p>Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac predvodio je u okučanskoj crkvi Svetog Vida misu za sve poginule u Domovinskom ratu kazavši da oni moraju biti izvor nadahnuća kako Bog, narod i domovina nikad ne bi došli u pitanje. »Današnja civilizacija je u krizi, jer želi graditi svijet bez Boga. To smo doživjeli i u ratu u Hrvatskoj i u BiH. Politička Europa nije marila za čovjeka koji je bio u nevolji, za razliku od kršćanske Europe. </p>
<p>Hrvatski se narod, predvođen svojim vrhovnim zapovjednikom Franjom Tuđmanom i suradnicima, oglušio na lažne demokrate i mirotvorce i preuzeo stvar u svoje ruke«, rekao je Jezerinac u propovijedi. S tim u vezi posebno je naglasio kako »civilizacija koja ne priznaje Boga, ne priznaje ni čovjeka«. </p>
<p>Podsjetio je da su »moćnici svijeta« Hrvatskoj prijetili sankcijama, jer se usudila osloboditi se, istodobno ne dižući glas radi zaštite bombardiranih gradova. »Spominjući se 'Bljeska', hrvatskim braniteljima možemo poručiti: velik si pred Bogom, Domovinom i svijetom. Podnio si svoju kalvariju i iskupio svoj narod. Ti, koji nosiš ožiljke rata, budi ponosan jer ih ne nosiš radi osvajanja tuđih već obrane svojih prostora. Budi hrabar i u miru, ne diži ruku na sebe, to bi bio tvoj i naš poraz«, poručio je Jezerinac čiju su propovijed vjernici popratili pljeskom.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sanader: Nude nam recikliranje nesposobne koalicije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Račan, Tomčić i Čačić nude nam recikliranje gubitničke i nesposobne koalicije koja je najviše vremena trošila na međusobna prepucavanja i podjelu fotelja, što nismo zaboravili«, izjavio je premijer Ivo Sanader u subotu na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća Mladeži HDZ-a u Zagrebu. Sanader je najavio ponovnu pobjedu HDZ-a na idućim parlamentarnim izborima, a oporbu je prozvao što od HDZ-a traži ono što sama nije provela dok je bila na vlasti. Obraćajući se mladim članovima stranke, koji su ga dočekali ovacijama, pozvao ih je na veći angažman u politici te razvijanje tolerancije i dijaloga. »Budućnost HDZ-a je osigurana jer ste vi tu. Budite ponosni što ste članovi HDZ-a«, poručio je predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader u subotu na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća Mladeži HDZ-a. Osvrnuo se i na isključenje Branimira Glavaša iz stranke rekavši da je to bila teška odluka, ali da će HDZ i ubuduće brzo i odlučno reagirati u sličnim situacijama. »U Osječko-baranjskoj županiji osvojit ćemo više glasova nego što bismo dobili da to nismo učinili«, kazao je Sanader. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prvi rezultat Vladina akcijskog plana</p>
<p>Pritvaranje osumnjičenika za krivotvorenje putovnice Ante Gotovine prvi je rezultat Vladina akcijskog plana i sigurno je korak naprijed u rješavanju 'slučaja Gotovina'«, rekao je u subotu novinarima premijer Ivo Sanader. Na pitanje mogu li se očekivati smjene u policijskim upravama, kazao je da ne može govoriti o pojedinostima. Sanader nije želio komentirati haaške optužnice protiv trojice novinara i bivšeg ravnatelja SIS-a Markice Rebića. »Treba pričekati pravorijek sudskog vijeća, a inače sam generalno protiv bilo kakvog progona novinara«, dodao je. Za oporbene prijetnje izazivanjem prijevremenih izbora izjavio je da ga uveseljavaju i da im je uzrok nedostatak argumenata u kampanji za lokalne izbore. Sanader je najavio intenzivnu dvotjednu kampanju u Zagrebu i pobjedu u Osijeku, dodavši da mnogi Osječani predlažu središnjici HDZ-a da izborni slogan bude »Lakše se diše«, čime se aludira na isključenje iz stranke Branimira Glavaša. Sanader je odbacio tvrdnje da HDZ-ovi barakaši pripremaju puč u stranci. »To su pokušali i malo jači od barakaša. Mi smo velika stranka u kojoj ima različitih razmišljanja o kojima raspravljamo na stranačkim sastancima. </p>
<p>U stranci je apsolutno sigurna potpora Vladinu programu«, zaključio je Sanader. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tadić traži pravedno rješenje za Brankovića </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srbijanski predsjednik Boris Tadić uputio je u nedjelju pismo bugarskom predsjedniku Georgiju Parvanovu u kojem ga poziva da »svojim autoritetom utječe na pravedno rješenje« slučaja pukovnika Vojske SCG-a Čedomira Brankovića, uhićenog u utorak u Sofiji na osnovu međunarodne tjeralice koju je Interpol raspisao na zahtjev Hrvatske.</p>
<p>»Srbija i Crna Gora ni na koji način ne bježi od utvrđivanja odgovornosti njezinih građana za eventualne ratne zločine, zbog čega ne postoji razlog da Bugarska ulazi u ovaj pravni slučaj i time negativno utječe na naše odnose koji nikad nisu bili bolji«, piše u Tadićevu pismu bugarskom predsjedniku.</p>
<p>Tadić u pismu Parvanovu kaže da Branković ima »nesumnjivi kazneno-pravni imunitet po osnovi Konvencije o specijalnim misijama iz 1969. godine, koju su ratificirale i Bugarska i SCG«, te naglašava da prioritet nad imunitetom predviđenim tom konvencijom mogu imati samo optužnice Haaškog suda. Branković, koji je uhićen u utorak, u međuvremenu je pušten na slobodu na temelju diplomatskog imuniteta, te je prebačen u Veleposlanstvo SCG-a u Sofiji »dok se ne završe diplomatske aktivnosti u vezi s njegovim slučajem«. </p>
<p>Županijski sud u Sisku protiv Brankovića je pokrenuo istragu zbog sumnje da je 1991. godine sudjelovao u ratnim zločinima na području Novske. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Lovac poginuo u minskom polju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mladi Sinjanin Teo Krajina (23) poginuo je u subotu poslijepodne u eksploziji protupješačke mine na području Dinare, a dvojica muškaraca, koji su s njim bila u lovu na miniranom predjelu Bogovića kuće, zadobila su teške tjelesne ozljede, no njihovo je stanje stabilno, što je potvrđeno i u splitskoj kliničkoj bolnici, gdje su unesrećeni lovci hospitalizirani.</p>
<p>Trojica lovaca upala su u subotu poslijepodne u minsko polje na teško pristupačnom predjelu Crne Njive - Krajinove staje na planini Dinari kod zaseoka Bogovića kuće koji je tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom srpske vojske, te do danas nije razminiran.</p>
<p>Oko 14.30 sati policiju je mobitelom nazvao jedan od ranjenih lovaca, izvijestivši ih o tragediji koja se dogodila na Dinari, nakon čega je pokrenuta akcija spašavanja unesrećenih lovaca, u kojoj su sudjelovali pirotehničari, policija, Gorska služba spašavanja, medicinsko osoblje, te tri landrovera i helikopter. </p>
<p>Iako su dvojica ranjenih lovaca, prestrašeni i malaksali od gubitka krvi, uspjeli samostalno izaći iz minskog polja, akcija spašavanja trajala je gotovo tri sata, jer su tek oko 17.15 sati pirotehničari MUP-a i pripadnici GSS-a izvukli beživotno tijelo Tea Krajine. Mladi je lovac već bio mrtav kada je izvučen iz minskog polja. Njegovo je tijelo prevezeno na Odjel za patologiju splitske bolnice, dok se zdravstveno stanje njegovih kolega - N.K.(35), koji je ranjen u prsa, te S.L. (27), koji je zadobio vanjski prijelom desne noge i ozljede po tijelu - stabiliziralo nakon medicinske obrade, te više nisu u životnoj opasnosti.</p>
<p>Prema riječima potpredsjednika Sindikata pirotehničara Nike Režića, u Hrvatskoj je još oko 1800 kilometara minski sumnjivog prostora, a crne statistike govore da godišnje u minskim poljima strada čak 15 osoba. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sjećanje na Perešina</p>
<p>U Ivanić-Gradu u nedjelju je održan Memorijal Rudolfa Perešina 2005., a svečanost je počela točno u podne, u nazočnosti Perešinove obitelji i predstavnika vlasti, preletom zrakoplova i spuštanjem padobranaca Državne reprezentacije Hrvatskoga zrakoplovnog saveza koji su donijeli državnu, županijsku i gradsku zastavu. Rudolf Perešin, legendarni hrvatski pilot, čuven po preletu MIG-om 21 JNA iz Bihaća u Klagenfurt u odlučujućim danima Domovinskog rata, poginuo je u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak prije 10 godina u oslobađanju zaposjednutih dijelova Republike Hrvatske. Na svečanosti u Ivanić-Gradu otkriveno je spomen-poprsje Rudolfa Perešina, rad akademskog kipara Mladena Mikulina. Predsjednik Udruge »Susreti za Rudija Perešina« Vlado Korbar podsjetio je kako je Perešin preletom iz Bihaća u Klagenfurt »otvorio oči svjetskoj javnosti za ono što se zbiva s hrvatskim narodom u Jugoslaviji« kad je pred novinarima i kamerama svjetskih TV postaja izjavio: »Ja sam Hrvat. Ne mogu i ne želim pucati po svom narodu.« (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050502].
|
