NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050302].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187562 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Udar na Sanadera i Europu</p>
<p>Među potpisnicima je i Petar Selem koji je, začuđen što se na popisu našlo i njegovo ime, sutradan poslao demanti, u kojem tvrdi da u vrijeme spomenutog skupa, kao i Inicijalnog sastanka 28. veljače, nije bio u Zagrebu / »Ne prihvaćam da se moje ime uključuje bez moje nazočnosti ili izričitog pristanka«, kaže Selem / U malim narodima intelektualci su vrlo važni, ali samo onda ako svoju intelektualnu poziciju opravdavaju konkretnim radom, kaže Branimir Donat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Samo sedamnaest dana prije početka pregovora s Europskom unijom o primanju Hrvatske u tu poželjnu europsku obitelj i u trenutku kada je Hrvatska pod povećalom, pedesetak hrvatskih intelektualaca uznemirilo je javnost. Izjava o stanju hrvatske kulture i nacije u glumačkoj interpretaciji Tomislava Martića, zapravo je proglas u kojem se oštro kritiziraju hrvatska vlast, kultura, mediji, koji Hrvatsku »vode u pogrešnom smjeru«, »ne brane interese pobjedničke, dostojanstvene, nego poražene Hrvatske«, kako je objasnio u dugom monologu predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. </p>
<p>Među potpisnicima inicijativnoga kruga, čiji je sastanak urodio spomenutom Izjavom, jesu akademik Ivan Aralica, akademik Slaven Barišić, biskup mons. dr. Mile Bogović, akademik Dubravko Jelčić, književnici Hrvoje Hitrec, Josip Pavičić, Božidar Petrač, akademski slikari Josip Botteri Dini i Antun Mateš, akademski kipar Kuzma Kovačić, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i mnogi drugi. </p>
<p>Među potpisnicima je i Petar Selem koji je, začuđen što se na popisu našlo i njegovo ime, sutradan poslao demanti, u kojem tvrdi da u vrijeme spomenutog skupa, kao i Inicijalnog sastanka 28. veljače, nije bio u Zagrebu. </p>
<p>»Ne prihvaćam da se moje ime uključuje bez moje nazočnosti ili izričitog pristanka«, kaže Selem. Premda dijeli neke od zabrinutosti koje su nadahnule Izjavu, dodaje da je »put u Europu za koji se zalaže hrvatska državna politika, uza svu povremenu posutost trnjem, jedini koji nas može konačno i nepovratno izvući iz onog duhovnog prostora koji je naš pisac nazvao 'balkanskom krčmom'«.</p>
<p>Izjava je intonirana kao odlučni prekid »druge hrvatske šutnje«, uz spomen na 1989. godinu, kada je dr. Franjo Tuđman sa skupinom hrvatskih intelektualaca na tribini Društva hrvatskih književnika, prekinuo hrvatsku šutnju.</p>
<p>Na pitanje je li i danas zaista riječ o šutnji, Branimir Donat odgovara niječno. »Hrvatskog slovkanja mi je pun kufer. Onaj koji tvrdi da postoji hrvatska šutnja neka ode bar jedanput svaki tjedan na Markov trg, sjedne u auto i ode u radne kolektive koji su ugroženi i vidjet će da tamo ljudi vrlo ogorčeno i na glas govore važne stvari za Hrvatsku. U malim narodima intelektualci su vrlo važni, ali samo onda ako svoju intelektualnu poziciju opravdavaju konkretnim radom«, objašnjava Donat. Od ljudi koji su tamo bili nazočni, kazao je, jedan dio takvog posla časno je, iako možda ne i najuspješnije, obavio Dubravko Jelčić. »Drugi pričaju, a time se hrvatska šutnja ne može promijeniti, već se ona može mijenjati samo djelima«, kaže Donat i dodaje da »ovi koji glasno govore, o nečemu šute: oni ne pitaju tko je želio Haag, tko je bio spreman potpisati sporazum Z-4, oni više ne pitaju tko je omogućio privatizaciju od koje se nešto pretvorilo u ništa«. Premda se nikome ne priklanja, Donat ovo smatra napadom na Sanadera, a taj bi napad, drži, i to kamenom u glavu, trebao doživjeti čitav niz ljudi koji ga kritiziraju.</p>
<p>U Izjavi su prozvani svi »predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta«. U točkama Izjave istaknuta je zabrinutost zbog narušavanja hrvatskoga jezičnog standarda, krivotvorenja povijesti, relativiziranja događaja i osoba bitnih za opstanak hrvatskoga naroda, zbog komercijalizacije Hrvatske televizije, neobjektivnosti kulturnih emisija, promjena u školskom sustavu koje se ne daju na jasan uvid javnosti. Postavljen je zahtjev da državne institucije daju jasnu viziju i strategiju razvitka hrvatske kulture i ravnomjernu teritorijalnu raspodjelu proračunskog novca. U Izjavi se ukazuje i na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, na jaz između domovinske i iseljene hrvatske, a posebno je kritizirano promišljanje hrvatske budućnosti isključivo u okviru Europske unije, koja u ovom trenutku ne daje jamstva za očuvanje hrvatskoga identiteta.</p>
<p>Na to bi se moglo nadovezati mišljenje potpredsjenika Matice hrvatske Stjepana Sučića, koji kaže da proglas hrvatskih intelektualaca doživljava kao odgovor na nezadovoljavajuće i teško stanje našega naroda i države. »Ne samo oni, nego su svi pozvani da o Hrvatskoj misle i govore odgovorno i kompetentno i da se neprekidno brinu za našu kulturu, za naš identitet, za naše institucije, a iznad svega za naš pravi put u Europu. Hrvatski put u Europu započeo je stvaranjem višestranačja, oblikovanjem demokratskih institucija, obranom domovine, brigom za raseljene, prognane, unesrećene, obnovom porušenih spomenika, stvaranjem kulturnog života i gospodarstva, u skladu s našim tradicijama i potrebama hrvatskih građana koji se ne smiju podcijeniti«.</p>
<p>Sada smo suočeni, kaže Sučić, sa stanjem da se o hrvatskoj kulturi, koja je naše najveće dobro, ne govori ni u političkim programima, ni u javnim medijima, ni u institucijama, na onaj način i u onoj mjeri koju ona treba i zaslužuje. Nada se da će mediji otkriti i onu drugu Hrvatsku, koja se ne zabavlja, ne kupuje, ne trči na skijanje, nego radi u školama, skrbi o moru i otocima i o gradovima koji su iznimna snaga i veličina Hrvatske i koji se, na žalost, iz našega glavnog grada slabo vide.</p>
<p>Europska unija nije Europa romanike, gotike, renesanse, baroka, to je dioničko društvo s malim i velikim dioničarima, u kojem veliki, s kolonijalnim apetitima, jedu male, kazao je u ponedjeljak navečer Zidić. Dodao je kako on, premda je nazvan euroskeptikom, nije protiv Europe, nego protiv brza ulaska u nju pod ucjenama. »Svi smo mi Gotovina, jer smo svi jednako ucijenjeni«- kazao je. Nitko nema iluziju da je haaški sud, u kojem sjede kumovi Owena i Carringtona, pravedan sud i stoga valja braniti građanski princip nemirenja sa ultimatumom«, istaknuo je Zidić. Haški sud traži da se uhiti general Ante Gotovina koji je postupao prema Ustavu, a taj uvjet za ulazak u Europu samo pokazuje da je Hrvatska nesamostalna, izložena diktatu, ucjenama i optužnicama, nadopunio je također književnik Hrvoje Hitrec.</p>
<p>Pokušaj pomirljivih stavova iskazali su glavni urednik Vijenca Ivica Matičević i tajnik razreda za književnost HAZU Nikola Batušić, koji se nada da kolege, koji su dali izjavu, govore u svoje ime, a ne u ime institucija kojih su članovi ili kojima su na čelu. Sasvim bi se sigurno, kaže Batušić, u Hrvatskoj našlo skupina i drugačijih mišljenja. Hrvatska se borila za demokraciju, ali to je pravna država kojia mora poštovati međunarodne zakone. </p>
<p>Matičević zaključuje da svatko ima pravo na svoje mišljenje i svoje viđenje hrvatske zbilje te da tu ne vidi ništa sporno.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tomčić sasuo žestoke kritike, Picula podržao Vladu</p>
<p>Oporba se davno dogovorila o svojim kandidatima za članove Nacionalnog odbora i dostavila njihova imena, ali se izjašnjavanje o tome vješto zaobilazilo, kaže Zlatko Tomčić / Ni jedna oporbena stranka nije službeno dostavila ni jedno ime kandidata za članstvo u Nacionalnom odboru i pregovaračke timove, tvrdi pak Vladimir Šeks / Kašnjenje u formiranju pregovaračkih timova nije fatalno ni u slučaju da pregovori počnu 17. ožujka, smatra Tonino Picula</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »HSS ne ruši konsenzus postignut o približavanju Europskoj uniji i ne ucjenjuje HDZ svojim ljudima za pregovarački tim. Ali, neka vladajući ne očekuju od nas da dijelimo odgovornost za njihove neuspjehe«, naglasio je u utorak čelnik HSS-a Zlatko Tomčić, žestoko kritizirajući HDZ zbog nepoštivanja zaključaka o donošenju strategije za pregovore, formiranju Nacionalnog odbora za praćenje i nadzor pregovora i izbor članova pregovaračkih timova.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u Saboru Tomčić je rekao da je krajem prošle godine postignuto suglasje parlamentarnih stranaka i Vlade, ali je sve stalo onog trena kad su se zbog »slučaja Gotovina« pogoršali odnosi Hrvatske i EU-a. »Sad se plasiranjem u medije neistina o HSS-u, ali i SDP-u, pokušava odgovornost za odgodu pregovora natovariti na naša leđa«, tvrdi šef HSS-a.</p>
<p>Tomčić je rekao i da se oporba »davno dogovorila« o svojim kandidatima za članove Nacionalnog odbora i dostavila njihova imena, ali da se izjašnjavanje o tome »vješto zaobilazilo«.</p>
<p>»Vladimir Šeks je kao prva violina Sabora morao inicirati provođenje dogovora o strategiji za pregovore i formiranju Nacionalnog odbora«, tvrdi Tomčić. Ponovio je da HSS ima pedesetak imena vrsnih stručnjaka »koje smo spremni ponuditi Vladi, ali ne u ovakvu spekulantsku ozračju«.</p>
<p>Tomčić nije optimist glede početka pregovora 17. ožujka. »Ne vidim razloga za bilo kakav optimizam, i to zato jer od Vlade još nismo čuli traži li EU izričito da Gotovina bude u Haagu, a nismo čuli ni što je Vlada sve učinila glede njegova uhićenja«, naglasio je. Na pitanje o mogućoj radikalizaciji u društvu ako se pregovori odgode, rekao je da je radikalizacija već prisutna, što se vidi po skupovima Hvidre i drugih braniteljskih udruga za koje je, kaže, HDZ mislio da su pod njegovom kontrolom, a one sad izjavljuju da ne podržavaju Sanaderovu vladu. »Sve je to loše za Hrvatsku, ali HDZ sad ubire plodove onoga što je posijao prije nekoliko godina kad je organizirao one prosvjede protiv bivše vlade«, zaključio je Tomčić.</p>
<p>Tomčiću je na konferenciji za novinare odmah odgovorio predsjednik Sabora Vladimir Šeks, rekavši da ni jedna oporbena stranka nije službeno dostavila ni jedno ime kandidata za članstvo u Nacionalnom odboru i pregovaračke timove. </p>
<p>»Nije moja obveza sazvati sastanak na kojem bi stranke trebale ponuditi svoje kandidate jer su stranke preuzele obvezu da imena kandidata dostave Odboru za imenovanja, ali danas to nitko, pa ni HSS, nije učinio«, rekao je Šeks podsjetivši da se oporba međusobno trebala dogovoriti o šest oporbenih članova Nacionalnog odbora i o predsjedniku, koji također mora biti iz redova oporbe. Imena kandidata za Nacionalni odbor su dosad dostavili samo sindikati, poslodavci, sveučilišna zajednica te Ured predsjednika.</p>
<p>Na pitanje zašto vladajući još nisu odabrali svoje kandidate za Odbor, odgovorio je: »Da smo to ranije učinili, opet bismo morali čekati oporbu«. Očito je da smo svi zabavljeni i iščekivanjem raspleta o početku pregovora 17. ožujka, smatra Šeks.</p>
<p>U SDP-u kašnjenje s formiranjem pregovaračkih timova i Nacionalnog odbora ne smatraju tako važnim kao Tomčić. Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula smatra da je do kašnjenja došlo jer se Vlada fokusirala na »spašavanje 17. ožujka kao datuma početka pregovora«. On naglašava da se kašnjenje nipošto ne može pripisati opstrukciji oporbe jer je »Vlada ovlašteni predlagatelj članova pregovaračkih timova«. Iako smatra da bi bilo bolje da su ti timovi već formirani, Picula kašnjenje s njihovim formiranjem ne smatra fatalnim ni u slučaju da pregovori počnu 17. ožujka jer, kaže, oni kreću s tzv. screeningom, tj. u Zagreb dolazi ekipa iz EU-a koja pročešljava hrvatsko zakonodavstvo i norme o kojima se pregovara, što može potrajati mjesecima.</p>
<p>Što se tiče početka pregovora 17. ožujka, Picula kaže da je »lakše biti pesimist nego optimist«.</p>
<p> »Kako vrijeme prolazi, a ništa se ne događa, optimizam postaje deficitarna roba. Kako vrijeme prolazi sve je teže vjerovati da će se problem generala Gotovine riješiti lako i preko noći, pa glavno pitanje postaje sposobnost Vlade da europskim partnerima uspješno dokumentira svoje poteze na rješavanju tog problema«, objašnjava Picula. O prijedlogu da pravaš Tonči Tadić postane član pregovaračkog tima Picula se ne želi izjašnjavati jer smatra da je to problem Tadićeva HSP-a, a ne SDP-a.</p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Đapić: Tadić ne ide u tim</p>
<p>HSP neće dati niti jednog svog člana ili nestranačku osobu u pregovarački tim s EU-om jer je njegovo imenovanje u domeni Vlade. Ako bi potpredsjednik stranke Tonči Tadić ušao u tim, on bi za nas bio izgubljen kao saborski zastupnik, i to bi de facto značilo koaliciju s HDZ-om, što bi nam bio težak udarac pred lokalne izbore, rekao nam je predsjednik HSP-a Anto Đapić. Dodao je da je stranka bila iznenađena kad se pojavila informacija da bi Tadić mogao biti u pregovaračkom timu, iako su u Vladi javno rekli da ga žele. Đapić smatra da to nije fer jer je dogovor bio da stranke ne daju svoje kandidate i da zastupnici ne budu među pregovaračima.</p>
<p>»Predsjedništvo HSP-a odlučilo je da nikoga ne predlažemo u pregovaračke timove, čime zadržavamo oporbenu poziciju prema vladi i tim timovima, a dogovorili smo se da će stranke sudjelovati u Nacionalnom odboru za praćenje pregovora koji bi imao kontrolnu ulogu i utvrđivao polazna stajališta u pregovorima«, kazao je Đapić. Dodao je da će razgovarati s Tadićem kako bi se utvrdilo je li se on sam nudio Vladi za pregovarača. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tadić: Odlučuje stranački vrh</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Saborski zastupnik HSP-a Tonči Tadić komentirao je u utorak u Splitu medijska nagađanja o tome da HSP neće odobriti njegovo imenovanje u tim za pregovore s Europskom unijom, istaknuvši da će poštivati odluku stranačkog vrha, koji je jedini mjerodavan za odlučivanje o takvim pitanjima. Na novinarski upit jesu li točne informacije, objavljene u jednom dnevnom listu, prema kojima čelništvo HSP-a neće odobriti njegovo imenovanje u pregovarački tim s Europskom unijom unatoč tome što se njegovo ime našlo na popisu potencijalnih pregovarača, Tadić je rekao kako to ne želi komentirati, »budući da će odluku o ulasku HSP-a ili bilo kojeg njegovog člana donijeti predsjednik stranke Ante Đapić, odnosno mjerodavna stranačka tijela«. Saborski zastupnik HSP-a nije želio komentirati ni tvrdnju kako je bez znanja stranke i na vlastitu inicijativu s premijerom Ivom Sanaderom dogovorio svoj ulazak u pregovarački tim, te da se njegovo ime našlo na popisu zahvaljujući upravo »zakulisnim igricama koje je vodio mimo stranačkog vrha«. </p>
<p>»Ja sam stegovni član HSP-a i što god stranka odluči tako će biti. Ne dolazi u obzir da, mimo stranke budem u pregovaračkom timu«, zaključio je Tonči Tadić. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Poligon na Mrežnici</p>
<p>Teško pitanje na koje bi mjerodavne institucije, vlast i oporba, saborski zastupnici i svi oni koji su ih izabrali, trebali ubrzo odgovoriti, glasi: je li ovoj državi isplativije za sitni novac i malo tapšanja po ramenu i zadovoljnoga klimanja glavom u Bruxellesu iznajmljivati slunjski poligon kao bogomdano strelište za strane vojnike koji velike operacije mogu vježbati samo na kompjutoru ili u Iraku, ili čuvati taj prostor na koji dolaze stotine tisuća stranih turista, a ispod njega leži najveće hrvatsko blago, voda. Koja se može unovčiti višestruko skuplje. I obnovljiva je </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>zoran.vodopija@vjesnik.hr</p>
<p>Vojni poligon »Eugen Kvaternik« zauzima oko 24.000 hektara u Karlovačkoj županiji. Središnji dio proteže se od Slunja i obuhvaća dijelove Tounja, Plaškog, Jospidola, Saborskog i Rakovice. Kroz poligon protječe rijeka Suvača dok Mrežnica izvire u središtu poligona. U rubnim dijelovima teku Korana i Slunjčica. Dakle, dvije od četiri karlovačke rijeke (Korana i Mrežnica) teku ili izviru u poligonu. Uz rub vojnog vježbališta su Plitvička jezera koja je prošle godine posjetilo 749.209 turista, što je drugi rekordan posjet u povijesti, jer ih je samo 1985. bilo više (765.000). Čak 90 posto tih turista su stranci. U krugu od pet kilometara od poligona živi 11.000 ljudi u tom, inače, rijetko naseljenom kraju.</p>
<p>Slunjski poligon površinski je, koliko znam, najveće vježbalište u Europi. Bogu i Europi iza leđa mogao bi postati omiljeno vježbalište europskih snaga, osobito kad Hrvatska bude primljena u NATO. Amerikanci su već u nekoliko navrata, zajedno s hrvatskim vojnicima, iskušali mogućnosti tog poligona. Tu nije u igri samo oružje kratkih cijevi. Tu na svoje dolaze duge cijevi i veliki kalibri. Tenkovi i haubice imaju veliku slobodu kretanja i pucanja. Mete su dovoljno daleko da se mogu u pravoj mjeri iskušati sposobnosti onih koji pucaju i nišane. Zrakom slobodno lete zrakomlati (helikopteri), a nebo paraju lovački zrakoplovi. Gađaju se mete na zemlji. Hrvatska, doduše, nema previše ni jednih ni drugih u voznom stanju, ali mnogo je stranih posada koje bi tu mogle trenirati.</p>
<p>Ministarstvo obrane je od skupine stručnjaka naručilo studiju o mogućem zagađivanju na poligonu. Studija je benigna i benevolentna. Osobito u svom skraćenom izdanju koje je MORH podastro javnosti i o kojem se raspravljalo u Karlovačkoj županiji. Iz studije se može osjetiti otprilike isto onoliko brige zbog mogućeg zagađivanja okoliša koliko se osjeća i iz puno poznatije studije koju je naručio Janaf o mogućem zagađivanju oko naftovoda i na terminalu u Omišlju ako krene nafta iz Ukrajine. </p>
<p>Zeleni su se domogli integralne verzije MORH-ove studije i upozorili su na njezine propuste. Kao što je to već otkrio Nedjeljni Vjesnik od 27. veljače, MORH-ova je studija uljepšana istina o nedopuštenoj koncentraciji teških metala. Ukratko, slunjski poligon je potencijalna ekobomba. U sažetku studije piše da koncentracije teških metala ne prelaze zakonom dopuštene razine. U integralnoj verziji, koja nije prikazana lokalnom pučanstvu, stoji da se koncentracija bakra u tlu kreće od 14 do čak 304 miligrama u kilogramu (maksimalno dopušteno 60), koncentracija arsena na ciljevima je 46 miligrama (dopušteno 20), kadmija 4,3 miligrama (dopušteno 1), krom i nikal dvostruko prelaze dopuštenu količinu, a skoro isto toliko i olovo. U integralnoj verziji studije piše »kako postoji mogućnost da su promakli i uzorci s mnogo višim sadržajem teških metala«. </p>
<p>U studiji se čak spominje mogućnost da bi ti teški metali mogli dospjeti u podzemne vode ali »zbog razrjeđenja ne postoji mogućnost onečišćenja«!? U studiji se uopće ne spominje opasnost detonacija oružja za stvaranje poznate sedre na Plitvičkim jezerima. Da opasnost postoji, dokazuju i slučajevi pucanja mekane sedre u Mrežnici, kao i pucanje bunara i zidova kuća lokalnog stanovništva. </p>
<p>U nedavnom objavljenom ljetopisu Karlovačke županije navodi se da je Karlovac prvi od hrvatskih gradova po broju malignih oboljenja, i to uglavnom među mladima. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo te županije Boško Milanković kaže kako je voda važnija za život nego vojne vježbe. A sliv Mrežnice pripada hrvatskim strateškim rezervama vode prve razine. Poligon se nalazi na krškom terenu s vrtačama kroz koji svako zagađenje lako dospijeva u podzemne vode. Glavni smjerovi podzemnih voda su prema Mrežnici.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju dr. Franjo Plavšić napominje kako su arsenovi spojevi kancerogeni, kako je kadmij opasan za bubrege, aluminij smanjuje količinu kalcija u kostima u kojima se nakuplja i olovo.</p>
<p>Stanovništvo Karlovačke županije, animirano zelenima i stručnjacima, priprema se u četvrtak, 3. ožujka, uputiti primjedbe na MORH-ovu studiju o poligonu predsjedniku i premijeru Hrvatske, saborskim zastupnicima, MORH-u kao naručitelju, Ministarstvu zaštite okoliša koje ju je propustilo, Urbanističkom institutu kao nositelju studije... Brzina je bitna jer građani žele upozoriti saborske zastupnike na svoje stavove prije saborske rasprave o Memorandumu o suradnji s američkom vojskom zakazane za 15. ožujka. Oni su protiv suradnje s američkom vojskom, barem na poligonu.</p>
<p>Karlovačka županija prema prostornom planu predviđa da poligon ostane područje posebne namjene dok izvor i kanjon Mrežnice, koji su unutar poligona, kani proglasiti parkom prirode, što je gotovo ravno statusu nacionalnog parka!? Kako to dvoje ide skupa, meni nije jasno. </p>
<p>Hrvatska je zemlja bez dugoročnih geostrateških i gospodarskih planova, ali su već i laici mogli zaključiti kako su dvije od možda tri ili četiri najvažnije strateške grane na kojima ona može temeljiti svoju budućnost upravo turizam i najbogatije europske rezerve pitke vode. Teško pitanje na koje bi mjerodavne institucije, vlast i oporba, saborski zastupnici i svi oni koji su ih izabrali, trebali ubrzo odgovoriti, glasi: je li ovoj državi isplativije za sitan novac i malo tapšanja po ramenu i zadovoljnoga klimanja glavom u Bruxellesu iznajmljivati vojno vježbalište »Eugen Kvaternik« kao bogomdano strelište za strane vojnike koji velike operacije mogu vježbati samo na kompjutoru ili u Iraku, ili čuvati taj prostor na koji dolaze stotine tisuća stranih turista, a ispod njega leži najveće hrvatsko blago, voda. Koja se može unovčiti višestruko skuplje. I obnovljiva je.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zidićeva šutnja</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Bilo je pitanje dana kada će se netko od predstavnika društvene elite, potpomognut političkim prilikama u zemlji, pokušati prometnuti na upražnjeno mjesto vođe hrvatskih euroskeptika. Najbrži je, čini se, bio Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, koji je zajedno s Hrvojem Hitrecom i nekoliko podjednako uglednih suboraca održao u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, na tribini na kojoj se govorilo o »sudbini kulture i nacije«. Tom je prigodom usvojena »Izjava o stanju kulture i nacije«, u kojoj se naglašava da hrvatska budućnost ne mora isključivo biti u Europskoj uniji, jer će tamo identitet nacije biti ugrožen.</p>
<p>Dakle, pedesetak se potpisnika te izjave, sa Zidićem na čelu, predstavilo kao intelektualno vodstvo hrvatskih euroskeptika. Njihov broj raste, sada ih je, prema medijskim istraživanjima - više od pedeset posto. Konzervativci - od Matice hrvatske do HSP-a – pokušat će na toj činjenici izvući maksimalnu dobit.</p>
<p>Tribina je održana na godišnjicu prvog javnog nastupa HDZ-a i dr. Franje Tuđmana, koja je 1989. razbila »hrvatsku šutnju«. Danas Zidić i Hitrec govore o »drugoj hrvatskoj šutnji« kako bi se prikazali nastavljačima nacionalne politike dr. Tuđmana. Ambicija je jasna i otkrile su je teške riječi na račun političkog vrha zemlje koji pregovara s »neprijateljima Hrvatske« što žele »robovsku« ulogu naše zemlje u EU. Ukratko - ulazak u EU treba odgoditi, jer se jedino tako hrvatski identitet može zaštititi.</p>
<p>Sudionici skupa u DHK, dakako, vide sebe na mjestu zaštitnika hrvatskih nacionalnih interesa. To nije neočekivano. Ambicije Igora Zidića daleko su poznate. Predsjedničko mjesto u Matici trebalo je poslužiti kao odskočna daska za kandidaturu za Pantovčak, no u tome ga nije podržala niti jedna stranka. Vrh HDZ-a rezolutno ga je odbio. Nije li sadašnji euroskepticizam rezultat i te spoznaje? Jedna nedavna televizijska emisija pokazala je Zidića kao nespremnog hrvatskog branitelja. Tamo je, iznimno žestoko, Žarko Puhovski omalovažavao hrvatsko proljeće iz 1971. Zidić je sjedio pokraj njega i šutio. Bez obzira što još iz 1971. Puhovskog pamtimo kao svjedoka optužbe hrvatskih nacionalista, a Zidića kao nacionalista samog. Očito, Zidić je u nedjelju prekinuo vlastitu hrvatsku šutnju. Baš kao i ostali oratori, odnosno potpisnici Izjave o stanju kulture i nacije: nitko ih ni dosad nije sprječavao da govore. Međutim, broj euroskeptika je u porastu, konzervativcima raste rejting, pa eto prilike da se opet oglase nacionalni demagozi, vječno zabrinuti za svoj društveni položaj.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bijeg od odgovornosti</p>
<p>MARIJA PULIĆ</p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti kojim će manevrima premijer Ivo Sanader u srijedu pokušati spasiti svoj veliki projekt nacionalnog i nadstranačkog konsenzusa o pristupu EU koji je ovih dana popucao po šavovima. Neki su, naime, oporbeni čelnici očito posumnjali u političku isplativost ostanka u zajedničkom projektu sa Sanaderom pa se preventivno ograđuju od njega, za slučaj odgode pregovora.</p>
<p>Ivica Račan i Zlatko Tomčić odjednom su odlučili da im ne pada na pamet predlagati svoje kandidate za pregovarače. Jer, kaže Račan, SDP se protivi da u pregovarački tim uđu stranački ljudi, dok je Tomčić ljut što još nije definirana strategija pregovora niti je osnovan Nacionalni odbor za praćenje pregovora. Osim toga, SDP neće podržati ni Vladin prijedlog da u pregovarački tim uđu »stranački ljudi« - Martina Dalić i pravaš Tonči Tadić, protiv čijeg se pak imenovanja pobunila i njegova vlastita stranka, ne želeći preuzimati odgovornost za tijek pregovora.</p>
<p>Zavrzlama na tipično hrvatski način koja više nikoga ne iznenađuje. Pa ipak, teško je ne primijetiti nelogičnosti u objašnjenjima oporbenih čelnika. Od SDP-a se, naime, niti ne očekuje da kandidira »svoje« ljude, nego stručnjake, o čemu je i sam Račan više puta govorio. Tomčićeva ljutnja zbog nepostojanja strategije pregovora jest opravdana, ali to nema veze s pregovaračima, koji bi se, krajnji je rok, trebali počet pripremati za pregovore. </p>
<p>Oporbenjaci, očito, ne žele biti dio fijaska ako pregovori propadnu. No, za razliku od Račana, Tomčića i Đapića koji se mogu povući, iako su im usta bila puna »zajedničkog podmetanja leđa«, Sanader ovu priču mora izgurati do kraja - s oporbom ili bez nje. Iako je oporba projekt konsenzusa, dok su stvari dobro išle, objeručke prihvatila ne bi li i njoj pripao dio zasluga za uvođenje Hrvatske u Europu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Stari protudemokratski potezi u novom mandatu </p>
<p>Sanaderova vlada i predsjednik Mesić imaju ozbiljne probleme u shvaćanju uloge pravne države, jer bi inače odavno zatražili od mjerodavnih tijela da razotkriju i procesuiraju odgovorne koji su zatajili generalu Gotovini da ga žele saslušati haaški istražitelji, umjesto da Gotovinu pozivaju na predaju apelirajući na njegovu savjest i domoljublje</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Ovih dana predsjednik Mesić zahtijeva bezuvjetno uhićenje generala Gotovine i traži oduzimanje njegove mirovine njegovoj obitelji što bi, ako se ostvari, predstavljalo pravi ostracizam i povredu ljudskih prava obitelji Gotovina. Istodobno, Predsjednik sastavlja svoj novi kabinet za drugi mandat, u koji su imenovani i neki od najkompromitiranijih protagonista komunističke represije iz samog vrha bivšega jugoslavenskog totalitarnog režima.</p>
<p>Imenovanjem Budimira Lončara takozvanim konzultantom predsjednika Mesića bačena je rukavica i uvreda nebrojenim žrtvama jugoslavenske tajne policije Udbe, kao i njihovim obiteljima. </p>
<p>Budimir Lončar, visoki dužnosnik KOS-a jugoslavenske armije i savezne Udbe, zbog svoje visoke funkcije u represivnom komunističkom aparatu Titove Jugoslavije, nema nikakvo političko i građansko pravo u demokratskom sustavu obnašati bilo kakve državne poslove ili dužnosti. Osim toga, sam je sudjelovao u otmici jednog hrvatskog emigranta i bivšeg ustaše u Rimu, koji je nakon otmice utamničen i ubijen u Beogradu 1950. godine.</p>
<p>Tjednik Globus objavio je prije deset godina svjedočenje Ivice Krilića koji je izjavio: »...Mogu reći da je jedan od trojice oznaša koji su oteli Jileka bio Budimir Lončar, poslije ministar vanjskih poslova bivše Jugoslavije. Nakon te otmice, Lončar je promaknut u šefa Ozne u Zadru.«</p>
<p>I u svojem je prvom mandatu predsjednik Mesić imenovao niz ozloglašenih suradnika i dužnosnika jugoslavenske Udbe na najviše položaje u obavještajnoj i protuobavještajnoj agenciji Republike Hrvatske (što je i presudan razlog za kaos u obavještajnim službama), a čak je za svojeg savjetnika za vanjsku politiku dugo godina imao čovjeka koji je uglednom hrvatskom disidentu dr. Marijanu Batiniću izbio jedno oko premlativši ga na Filozofskom fakultetu u Zadru 1966. godine, pa je dr. Batinić emigrirao iz Hrvatske i ondašnje Jugoslavije i sve do smrti živio u SR Njemačkoj.</p>
<p>Predsjednik Mesić takvim svojim kadroviranjem duboko potkopava demokratski sustav i sigurnost Republike Hrvatske te nas sve kompromitira kod zapadnih demokratskih država, čije službe savršeno dobro znaju i prate što radi i hrvatski predsjednik i Vlada u ime demokracije i poštivanja ljudskih i građanskih prava i sloboda.</p>
<p>U Uredu predsjednika Mesića sada su ponovno imenovani i potvrđeni vrlo proskribirani kadrovi, od kojih su neki bili vodeći propagandisti i cenzori titoističke diktature u elektroničkim i pisanim medijima, a jedan od njih izravno dolazi iz obitelji čija je glava vodila niz zločinačkih akcija jugoslavenske Udbe u Osijeku, Zagrebu i inozemstvu, od kojih su neke kulminirale otmicama i političkim ubojstvima hrvatskih političara i disidenata sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.</p>
<p>Predsjednik Mesić apsolutno nije dobio drugi mandat niti odriješene ruke za takve protudemokratske poteze, a bio on svjestan toga ili ne, on sam time daje vrlo snažan alibi generalu Gotovini da se nikada više ne pojavi u Republici Hrvatskoj, niti pred Haaškim sudom, jer proizlazi da ga žele uhititi i predati u zatvor oni isti zbog kojih je prije trideset godina iz političkih razloga emigrirao iz Hrvatske i Jugoslavije na Zapad.</p>
<p>Sanaderova vlada i predsjednik Mesić imaju ozbiljne probleme u shvaćanju uloge pravne države, jer bi inače odavno zatražili od mjerodavnih tijela da razotkriju i procesuiraju odgovorne koji su zatajili generalu Gotovini da ga žele saslušati haaški istražitelji, umjesto da Gotovinu pozivaju na predaju apelirajući na njegovu savjest i domoljublje.</p>
<p>Sada kada je voda došla do grla, donosi se na prečac odluka o zamrzavanju imovine generala Gotovine, koja je više sračunata na diplomatsko-propagandni efekt nego na ozbiljan učinak, umjesto da se razdoblje od 2000. naovamo pametno iskoristilo da se procesuiraju stvarno odgovorni i krivci, što se skrivaju iza leđa generala Gotovine, koji je vrlo vjerojatno žrtva zablude Haaškog tužiteljstva, u koju je ono dovedeno uz pomoć stvarnih krivaca unutar Republike Hrvatske.</p>
<p>General Gotovina danas je suočen s vojnom, političkom i pravnom degradacijom i prijetnjom dugogodišnjim zatvorom, a da mu je vrlo vjerojatno, kao u aferi francuskog časnika Alfreda Dreyfusa prije sto jedanaest godina, sve namješteno i podmetnuto, da bi pravi krivci ostali nedirnuti u debelu hladu svojih vila, dobivenih kao nagrade za svoja kriminalna nedjela.</p>
<p>Hoće li general Gotovina svoju nedužnost dokazivati braneći se pred Haaškim sudom ili će svoju rehabilitaciju dočekati skrivajući se u ilegali, pokazat će se uskoro.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Velikosrpstvo je ponajprije religiozni problem</p>
<p>Nisu Carla del Ponte i general Gotovina glavni razlog naših teškoća s Europom, nego snažna i podmukla velikosrpska osvajačka diplomacija koja se nije pomirila s »administrativnim« granicama prema Hrvatskoj</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Vijest da srpski diplomati obijaju pragove europskih vlada sa zamolbom da se Hrvatsku ne primi u Europsku uniju iznenađujuća je samo naivnima i njima sličnim političarima, koji su povjerovali da je srpska potpora našem ulasku u Europu bila iskrena. Hrvatska je zapravo bila srpski plijen, dugo planiran, koji im je zakratko izmaknuo, ali ne i zauvijek.</p>
<p>Teško se oprostiti od nečega što donosi korist. Oružani rat s Hrvatima je prestao, iako ne zauvijek, ali rat se nastavlja drugim sredstvima, posebice diplomacijom koju srpska politika stoljećima njeguje. Hrvati i Srbi dobro se jezično razumiju, ali su po kulturi dva svijeta. Kad je riječ o kulturnoj razlici između nas i njih, treba reći da svaka kultura počiva na kultu vrijednosti.</p>
<p>Što je vrijedno za većinu Hrvata, a što za većinu Srba? Kako su vrijednosti usko povezane s religijom, koja njeguje kult Boga i vrijednosti koje iz tog kulta proizlaze, onda je jasno da religija ima odlučujući utjecaj u kulturnom oblikovanju naroda. Kad je riječ o različitim kulturama, onda se govori o različitim vrijednostima religije koja prožima jedan narod.</p>
<p>Srpsku nacionalnu crkvu oblikovalo je tursko doba, u kojem je ona bila politički vođa naroda, jer su Turci priznavali samo predstavnike neislamskih vjera. Želja da se riješe osmanske vlasti i oblikuju svoju državu u kojoj će »nebeski narod« živjeti samostalno, prožela je svijest crkve i naroda. Budući da je država najveća vrijednost, onda je jasno da su drugi uvijek čimbenik koji remeti jedinstvo države i crkve.</p>
<p>Stoga je razumljivo da su počinjeni mnogi genocidi nad onima koji su bili drukčiji. Tako je bilo stoljećima i u Rusiji. Nacionalna crkva i njena država, po mogućnosti što veća, najveća je vrijednost srpske kulture. Sve što tome služi, vrijedno je. Prema toj svijesti, sve što je jednom bilo u sastavu njihove države, ostaje uvijek njen dio.</p>
<p>Stoga će Hrvatska teško išta dobiti od svoga što je i dalje pod srpskom vlašću. Slovenci to ne daju iz kompleksa što bi time bili još manji, a Srbi jer to pripada državi koja bi trebala biti mnogo veća.</p>
<p>Imperijalna svijest nastaje u zatvorenim narodima koji žele biti veći, ali ne podnose suživot s drugima. Budući da nacionalne crkve redovito ne žele izaći na »tržište« jer nisu svjetske, osjećajući se slabijima, pa je prirodno da žele osvajati, zatvarati se i druge protjerati. Velikodržavlje je dio svijesti te kulture.</p>
<p>Srpska politika i nas i ostale narode u bivšoj državi naziva secesionistima. Istina je, međutim, da srpska politika progonima u objema Jugoslavijama nije dovoljno očistila zamišljeno velikosrpsko područje pa je u strahu od kulturne i vjerske prevlasti drugih odlučila razbiti tu zajednicu te ograditi od Europe ratom i genocidom svoj zamišljeni prostor. Srbija zapravo ne želi uopće u Europu, ili tek samo ako bi bila primorana zbog gospodarskih nedaća. Njoj je Europa jednako daleko kao i Rusiji.</p>
<p>Velikosrpska politika smatrala je trenutak zalaza komunizma prigodom za ostvarenje pune dominacije u bivšoj državi. Stvoriti moćnu srpsku državu koja bi se oslanjala na Rusiju, ideal je srpske politike. Zbog prevelikog europejstva stradao je i premijer Đinđić.</p>
<p>Normalno je da će njena politika i moćna diplomacija, za koju uvijek ima novca, učiniti sve da tamo ne dospije nijedna od onih zemalja bivše države, čije dijelove srpska politika smatra svojima. Sloveniju je Milošević gurao iz Jugoslavije pa im nije stran njen pristup u Europsku uniju.</p>
<p>No velikosrpska politika nije se odrekla crte Virovitica – Karlovac – Karlobag. Zar nije njen ministar Vuk Drašković obnovitelj kulta četničkog vojvode Draže Mihailovića? A on i njegova »bratija« nisu se borili za Šumadiju. Kao što se jedna države ne može odreći tek tako svoga teritorija, tako se ni velikosrpska ideologija ne odriče zamišljenih srpskih granica. To je tako snažno u glavama njihovi političara i crkvenih vođa kao što je snažna vjera u određene vjerske postavke.</p>
<p>Velikosrpstvo nije samo politički nego ponajprije religiozni problem u srpskoj politici i vjeri. Ta politička svijest ne smatra ratove na Balkanu završenima. Ona sada čini sve da spriječi »secesiju« Hrvatske u Europu, da se ubrza povratak Srba a oteža dolazak prognanika u očišćenu Republiku Srpsku, uz pomoć europskih organizacija svojih starih saveznika kod nas.</p>
<p>Politika koja nema to na umu slijepa je i naivna. Nisu Carla del Ponte i general Gotovina glavni razlog naših teškoća s Europom, nego snažna i podmukla velikosrpska osvajačka diplomacija, koja se nije pomirila s »administrativnim« granicama prema Hrvatskoj.</p>
<p>Predsjednik Srbije Tadić nediplomatski je izrazio radost u Zagrebu na svečanosti inauguracije predsjednika Mesića, što Hrvatska ne će sada ući u Europu nego »zajedno s nama«. Samo nije rekao da je to logično jer pripadamo njima.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Čeka se samo građevinska dozvola </p>
<p>Hale će se graditi za potrebe poduzeća AD plastik iz Solina, koje će u njima za proizvođača automobila Renault proizvoditi plastične dijelove, branike, unutrašnje obloge za vrata ... Za proizvodnju autodijelova trebalo bi otvoriti 120 novih radnih mjesta a godišnji izvoz bit će vrijedan 40 milijuna eura </p>
<p>Grad Zagreb postaje jamac Robnim terminalima za podizanje kredita od 25 milijuna kuna radi izgradnje dviju proizvodnih hala u Jankomiru. Tako je u ponedjeljak odlučila Gradska skupština. Ukupna površina zemljišta na kojima će se hale graditi iznosi oko 10 tisuća četvornih metara. </p>
<p>Hale će se graditi za potrebe poduzeća AD plastik iz Solina, koje će u njima za proizvođača automobila Renault proizvoditi plastične dijelove, branike, unutrašnje obloge za vrata ...</p>
<p>To je u razgovoru za Vjesnik potvrdila i Nevenka Bašek iz službe za odnose s javnošću Renaultova proizvodnog pogona u Novom Mestu. </p>
<p>»AD plastik do sada je uglavnom radio plastične branike i unutrašnje obloge na vratima za model 'clio'. Naš pogon proširuje proizvodnju pa vjerojatno zato i AD plastik počinje s proizvodnjom i u novim prostorima«, rekla je Nevenka Bašek i dodala: »Dijelovi za 'clio' radit će se još dvije godine. Nakon toga izlazi novi model, za koji će AD plastik, uz te dijelove, raditi i neke druge, ali zbog poslovne tajne ne možemo reći o kojima se dijelovima konkretno radi«.</p>
<p>Predsjednik uprave AD plastika Josip Boban u utorak je bio nedostupan zbog službenog puta. Poručeno nam je samo da će za sve informacije biti dostupan u četvrtak.</p>
<p>U proizvodnji dijelova, prema riječima Ladislava Prežigala, pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo, trebalo bi se otvoriti 120 novih radnih mjesta. »Uz to, godišnja vrijednost izvoza tih dijelova bit će 40 milijuna eura«, rekao je. </p>
<p>Slobodan Ljubičić, direktor Trgovačkog društva Robni terminali, izjavio je za Vjesnik da bi gradnja hala trebala započeti već idući tjedan, čim vrijeme bude povoljno za građevinske radove. »Do početka kolovoza trebala bi biti gotova prva faza u kojoj bi se izgradilo pet tisuća četvornih metara zatvorenog prostora, a u nastavku radova bit će izgrađene još dvije tisuće kvadrata za istog naručitelja«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Gradnja ovih dviju hala koštat će 20 milijuna kuna, a preostalih pet milijuna kuna kredita Robni terminali iskoristiti će za gradnju hale od 10 tisuća četvornih metara na Žitnjaku. Ta hala koristit će se kao skladište.</p>
<p>Zemljište u Jankomiru, na kojem će se hale graditi, u vlasništvu je Robnih terminala. Lokacijska dozvola već je dobivena, sad se samo čeka građevinska. </p>
<p>Tvrtka AD plastik plaćat će najam hala četiri eura po četvornom metru. »Po toj računici, Robni terminali imati će od hala prihod između 2,5 i 2,7 milijuna kuna godišnje, što bi značilo da ćemo novac uložen u gradnju vratiti za osam do deset godina«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Nakon isteka najma koji će trajati deset godina, hale će ostati u vlasništvu Robnih terminala. »Postoji mogućnost novog ugovora o najmu s AD plastikom, ali ako se to i ne ostvari, nama su ionako potrebni novi skladišni prostori«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Robni terminali kredit su dobili od Privredne banke, a otplaćivat će ga u 20 mjesečnih rata, počevši od ožujka 2006.godine.</p>
<p>Građani koje je Vjesnik pitao što misle o novim halama, više su nego zadovoljni s njihovom izgradnjom. »Sve je dobro ako se radi. Čim su u pitanju nova radna mjesta ne može biti loše. Možda nam se i sin tamo zaposli«, rekli su supružnici Roko i Matija Vuletić iz Španskog. Drugi pak smatraju da je osim novih radnih mjesta važna i činjenica da će se nešto napokon proizvoditi i izvoziti, a ne samo uvoziti. »Smatram da bi napokon i gospodarstvo time moglo dobiti pristojnu financijsku 'injekciju'«, rekao je Petar M., umirovljenik iz Prečkog. </p>
<p>Ružica Jakešević Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hoće li spor oko livade u Velikoj Gorici završiti na sudu u Strasbourgu</p>
<p>U ponedjeljak u kasnim popodnevnim satima trebala se nastaviti burna rasprava izvanredne sjednice Gradskog vijeća Velike Gorice o prodaji livade nasuprot Doma zdravlja. Umjesto toga, predsjednica Vijeća Tajana Amšel Zelenika (iz DC-a, koalicijskog partnera vladajućega HDZ-a) zaključila je raspravu, nakon što je Odbor za statutarna i pravna pitanja dao mišljenje kako je Gradsko poglavarstvo ovlašteno za prodaju nekretnina, pa i te livade. S tim su se mišljenjem složili svi članovi Vijeća, ali je opozicija bila protiv zaključivanja sjednice, upozoravajući da to ne znači da Gradsko vijeće ne može raspravljati o prodaji sporne livade. </p>
<p>Opozicijske stranke – SDP, HSS, HSP i Nezavisna lista Nevena Karasa – organizirale su odmah ad hoc konferenciju za novinare na kojoj su istaknule da je »nasilje nad demokracijom i radom Gradskog vijeća u Velikoj Gorici dosegnulo kulminaciju«. A zbog uskraćivanja rasprave opozicijski vijećnici predložit će razrješenje predsjednice Gradskog vijeća.</p>
<p> Predsjednica gradskog SDP-a Vesna Fabijančić-Križanić kaže da je zgrožena što se o pitanjima bitnima za grad ne može raspravljati te da »takvu zabranu ne bi donio ni tesar«.</p>
<p>Izvanredna sjednica Gradskog vijeća, posvećena livadi, započela je već u četvrtak, a toga je dana prekinuta jer su vijećnici HDZ-a i njihovi koalicijski partneri napustili vijećnicu pa nije bilo kvoruma.</p>
<p>Grad Velika Gorica proljetos je prodao livadu, oduzetu eksproprijacijom 1975. g., na javnoj dražbi, usprkos tome što je 14 prvotnih vlasnika tražilo da im se ona vrati. Livada je prodana Red internationalu za 31,05 milijuna kuna. Krajem prošle godine Ured državne uprave Zagrebačke županije donio je nepravomoćno rješenje kojim je poništio rješenje o eksproprijaciji i prema kojemu se livada vraća u posjed 14 vlasnika, jer korisnik eksproprijacije nije na njoj izgradio stambene objekte. Mjesec dana poslije to isto tijelo državne uprave promijenilo je svoju odluku i odbilo zahtjev za poništenje eksproprijacije. </p>
<p>Trgovački lanac Billa, za koji je Red international kupio livadu, sredinom siječnja podnio je zahtjev da se raskine kupoprodajni ugovor s Gradom. Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ante Šimunović rekao nam je, međutim, da ugovor nije raskinut, da je u tijeku dobivanje lokacijske dozvole te da vjeruje kako će ubrzo početi gradnja. </p>
<p>Pri prodaji, u ugovoru, Grad se obvezao kupcu zemljišta da će mu, ako se ne riješi spor s vlasnicima, vratiti uplaćeni novac, pet posto poreza na nekretnine te zatezne kamate.</p>
<p>Zlatko Bukovac, odvjetnik prvotnih 14 vlasnika, tvrdi da se u konkretnom slučaju radi o pravu vlasništva koje je i ustavno pravo, odnosno da postoji mogućnost ustavne tužbe. »Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, pravo vlasništva spada u osnovna ljudska prava, a to znači da se nakon iscrpljenja svih domaćih pravnih sredstava može pokrenuti i postupak kod Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu«, rekao je.</p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Samoposlužni aparati za nabijanje kila</p>
<p>Od 2003. sanitarna inspekcija više ne nadzire samoposlužne aparate / Do generalnog servisa aparat boljeg proizvođača može napraviti i 300 tisuća kava / U Hrvatskoj 11 posto školske djece u dobi od sedam do 14 godina ima prekomjernu težinu pa je pitanje je li dobro da su automati s grickalicama i slatkišima i u školama </p>
<p>Automati za napitke i hranu postali su dio svakodnevnice u bolnicama, na kolodvorima, na radnim mjestima i u školama. Budući da u Hrvatskoj 11 posto školske djece u dobi od sedam do 14 godina ima prekomjernu težinu, Vjesnik se raspitao koliko su takvi automati higijenski, ali i zdravstveno prihvatljivi.</p>
<p> »Radnici pune aparate uvoznim sirovinama koje su prošle sve potrebne kontrole. Automati se čiste iznutra, ali i izvana«, kaže direktor tvrtke Bundomat Anton Palić. Redovno se čiste i spremnici u kojima su sastojci u prahu, a svaka tri mjeseca zamjenjuju se i nose na dezinfekciju. »Ljudi na održavanju moraju položiti higijenski tečaj i posjedovati sanitarnu knjižicu«, tvrdi komercijalni direktor tvrtke SPAZ Ivica Debić </p>
<p>Pomoću filtra koji se mijenja svaka dva mjeseca, voda se pročišćava od nečistoća i kamenca, a time se produljuje i vijek trajanja automata.</p>
<p>»Do generalnog servisa aparat boljeg proizvođača može napraviti i 300 tisuća kava«, uvjerava nas Tomislav Ščavničak, serviser u tvrtki APT servis.</p>
<p>Sanitarna inspekcija je prijašnjih godina, kontrolom čistoće automata – uzimanjem briseva s njihovih površina – i laboratorijskim analizama, utvrdila da je mikrobiološka čistoća automata dobra. </p>
<p>No, od 2003. Sanitarna inspekcija ne nadzire samoposlužne aparate. »Od stupanja na snagu Zakona o hrani ne ispituje se mikrobiološka čistoća, budući da su izvan snage odredbe Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe, koje se odnose na namirnice i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom«, tvrde u Sanitarnoj inspekciji.</p>
<p>U osnovnim i srednjim školama postavljaju se i automati koji sadrže razne grickalice i slatkiše – čips, štapiće, čokoladne tortice. U OŠ Vrbani imaju takav automat, za čije je postavljanje bila potrebna suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje i šport. »Najam prostora od 700 kuna mjesečno propisao je Gradski ured za obrazovanje. »Roditelji i djeca zadovoljni su postavljanjem aparata, a na raspolaganju im je i školska kuhinja«, kaže ravnatelj škole Božo Margetić.</p>
<p>Ravnateljica Osnovne škole Jordanovac, Vera Borovec, pojasnila je da je odluka o uvođenju takvih automata u školu donesena na prijedlog roditelja. »Iako je bilo i pritužbi nekih roditelja, odlučeno je da je bolja varijanta da djeca za vrijeme odmora ne napuštaju školski prostor«, pojasnila je ravnateljica.</p>
<p> No, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri moguće kontrolirati djecu pri konzumiranju takve hrane. Previše hrane iz automata za samoposluživanje može izazvati pretilost i druge zdravstvene probleme. </p>
<p>U Hrvatskoj 11 posto školske djece u dobi od sedam do 14 godina ima prekomjernu težinu, dok je, primjerice u južnoj Europi preteško čak 30 posto školske djece. Udruga za prevenciju prekomjerne težine upozorava da 80 posto onih koji su pretili u mladosti, imaju isti problem kad odrastu.</p>
<p>Sonja Njunjić iz Udruge pripisuje to prekomjernom uživanju u nezdravom jelu, smanjenju tjelesne aktivnosti i premalom znanju javnosti o štetnim posljedicama loše prehrane.</p>
<p>Tomislav Grdić Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gripa i viroze ispraznile vrtiće i škole</p>
<p>Gripa, viroze i prehlade stigle su u Zagreb i počele prazniti školske klupe i vrtiće. Gotovo da nema razreda u zagrebačkim osnovnim školama u kojemu, zbog bolesti, ne izostaje barem nekoliko učenika. Bilo je razreda u kojima je više od polovice učenika bilo bolesno. Gripe i viroza ima i u vrtićima i u osnovnim školama.</p>
<p>»Prije dva tjedna moja su djeca dobila visoku temperaturu i malaksala su«, rekla je Marijana Mlinarić, majka šestogodišnje Jelene, koja ide u Vrtić Trešnja, i osmogodišnjeg Petra, učenika drugog razreda Osnovne škole Kralj Tomislav. »Najgore je bilo prvih nekoliko dana, dok se temperatura nije spustila. Petar je imao teži oblik gripe od svoje mlađe sestre, jer mu je grlo bilo jako upaljeno te je imao bolove u mišićima«, požalila se gospođa Mlinarić. Nakon toga djeca su mirovala kod kuće još desetak dana uz puno čaja, meda i vitamina, i uz antibiotike koje je propisao liječnik«, rekla je majka Marijana. Dodala je da su djeca sad bolje, te se nada kako će ovaj tjedan moći krenuti u vrtić i školu. </p>
<p>»Broj djece u vrtiću u protekla je dva tjedna manji za gotovo trećinu od uobičajenoga«, rekla je Slavica Grgac, ravnateljica Dječjeg vrtića Trešnjevka, koji na svoje dvije lokacije u Zagrebu ima 470 djece. Razlog izostanka nisu samo gripa i viroza već i vodene kozice kod djece koja ih još nisu preboljela. »U vrtiću se uvijek pazi na preventivu, a pogotovo za vrijeme opasnosti od gripe«, rekla je Ljiljana Smontara, zdravstvena voditeljica Dječjeg vrtića Trešnjevka. »Velika pažnja posvećena je uravnoteženoj prehrani, s puno voća i povrća te vitaminskih napitaka«, kaže Ljiljana Smontara. Dodaje da se prostorije vrtića redovito čiste, dezinficiraju i provjetravaju prije dolaska djece. </p>
<p> Zdravstveno osvještavanje djece bitna je zadaća koju provodi osoblje vrtića. »Od malena učimo djecu da stavljaju ruku na usta kad kišu i da se nos briše maramicom«, rekla je zdravstvena voditeljica. U vrtiću se provodi i zdravstvena edukacija roditelja, putem radionica i »roditeljskih kutića«. Uz to, svim su roditeljima podijeljene upute kako se zaštititi od gripe i koji su postupci i metode za snižavanje temperature.</p>
<p>Djeca nižih razreda osnovnih škola u najvećoj su opasnosti od gripe. »U svakom razredu nedostaje po desetak učenika, a razboljela su se i tri profesora«, rekla je Višnja Marinković, ravnateljica Osnovne škole Kralj Tomislav. Slično je u većini osnovnih škola u Zagrebu. U OŠ Matko Laginja osim djece oboljelo je i šest nastavnika. »Neki od njih i nemaju gripu, ali je imaju njihova mala djeca koju moraju paziti«, rekla je Ankica Zanze, knjižničarka škole, i dodala da profesori ulažu veliki trud kako bi se nastava održavala redovno, unatoč izostancima.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nedostatak škola, vrtića i kanalizacije</p>
<p>Sesvete pokrivaju 25 posto ukupne površine Grada/ »Na područje Sesveta doselilo se u kratkom vremenu više od 20 tisuća stanovnika i taj trend ne prestaje. Priljevom stanovnika naročito su pogođene škole i vrtići«, kaže predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Stjepan Stublić </p>
<p>Gradska četvrt Sesvete smještena je na istočnom dijelu i najveća je četvrt u gradu, sa oko 80 tisuća stanovnika i 45 naselja. Proteže se od Novog Brestja do Sesvetskog Kraljevca u smjeru zapad- istok, a na jugu je omeđena Slavonskom avenijom. </p>
<p>Glavni problem Gradske četvrti Sesvete jest preopterećena infrastruktura. Broj stanovnika naglo se povećao zadnjih petnaest godina, a i dalje raste. »Na područje Sesveta doselilo se više od 20 tisuća stanovnika i taj trend ne prestaje. Priljevom stanovnika naročito su pogođene škole i vrtići«, kaže predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Stjepan Stublić </p>
<p>U Sesvetskim Selima planira se izgradnja škole u koju će ići djeca koja trenutno idu u osnovnu školu u Sesvetama, kojoj su kapaciteti već odavno puni. U planu je i sanacija i proširenje Osnovne škole Vugrovec, čime će se povećati postojeći kapaciteti što je prijeko potrebno zbog velikog broja djece na tom području.</p>
<p>Također, već su odvojena sredstva i napravljeno je idejno rješenje za izgradnju novog dječjeg vrtića Sesvete-Selčina. Novi vrtić biti će izgrađen na istom mjestu na kojemu je stari vrtić koji će biti srušen, jer je u lošem stanju, posebice krov koji prokišnjava.</p>
<p>Trenutno se djeca, zbog nedostatka mjesta u vrtiću, prevoze autobusima u Zagreb. No, ni novi vrtić neće biti dovoljan za svu djecu pa je izgradnja još novih vrtića jedino rješenje. </p>
<p> Planom malih komunalnih akcija u 2004., za vodoopskrbu, sanaciju cesta, izgradnju nogostupa i pješačkih staza, uređenje javne rasvjete i igrališta utrošeno je ukupno 15,3 milijuna kuna.</p>
<p>U Sesvetskoj Selnici završena je prva etapa izgradnje kolektora i kanalizacije, planira se izgradnja ceste i nogostupa, plinske mreže te kanalizacijskog kolektora Dumovec-Sesvetska Selnica. U Sesvetskim Selima uređuje se Glavna ulica i nogostup. Uređena je i zgrada Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cerje.</p>
<p>»Cijelom području Gradske četvrti Sesvete trenutno nedostaje 190 kilometara kanalizacije i 160 kilometara vodovoda. U raspravi je trenutno i Plan uređenja Gospodarske zone Sjever, koja se proteže od ulice Ljudevita Posavskog pa do Jelkovca«, objašnjava nam Stjepan Stublić</p>
<p>U 2005. godini za male komunalne akcije Grad je za područje Sesveta osigurao oko 19 milijuna kuna.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stanari mole roditelje da razgovaraju sa »svojim dečkima« </p>
<p>Roditelje se moli da pokušaju spriječiti buduće incidente, ako se radi o njihovoj djeci/ Navodi se i da jedan od maloljetnika »nosi naočale i svijetlu zimsku odjeću«, dok druga dvojica »nose tamnu odjeću s bijelom crtom i jako su bezobrazni« </p>
<p>»Stanari mole roditelje da razgovaraju sa svojim dečkima, da ne rade nered u Ratarskoj ulici, Rudeškim putevima i Jablanskoj ulici. Mi ih poznamo i uhvatit ćemo ih kad, tad«, dio je obavijesti anonimnog autora, napisane rukom, koja od ponedjeljka navečer kruži po zagrebačkom naselju Rudeš. </p>
<p>Radi se o »upozorenju roditeljima maloljetnika od 9 do 13 godina«, za koje se tvrdi da »ulaze u tuđe haustore, razbijaju staklene boce i još hrpu toga«. Na »obavijesti« piše i da je o tome obaviještena policija, nadležni u školi i predstavnici stanara. Navodi se i da jedan od maloljetnika »nosi naočale i svijetlu zimsku odjeću«, dok druga dvojica »nose tamnu odjeću s bijelom crtom i jako su bezobrazni«. Roditelje se moli da pokušaju spriječiti buduće incidente, ako se radi o njihovoj djeci. Obavijest je zalijepljena po ulazima u zgrade i na vidljivim mjestima u četvrti.</p>
<p>Sandra Stanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Usher i Ciara zabavljači godine </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Svečana dodjela 19. Soul Train Music Awards održana je u ponedjeljak navečer u studijima Paramounta. Svečanost su snimale kamere, a snimka dodjele priznanja koja se dodjeljuju tamnoputim r'n'b, hip-hop, soul, funky i gospel glazbenicima bit će emitirana 12. ožujka. </p>
<p>Najveći broj nominacija, čak pet, imao je Usher, dok su mu najozbiljniji konkurenti bile pjevačice Beyonce i Ciara, svaka sa po četiri nominacije. No, kako je riječ o događaju koji će tek za desetak dana biti emitiran na televiziji organizatori su se pobrinuli da ne »procure« vijesti o svim dobitnicima nagrada. </p>
<p>No, poznati su dobitnici svih posebnih priznanja, pa je glumcu, redatelju, producentu i reperu Iceu Cubeu uručeno priznanje »Quincy Jones« za cjelokupno dostignuće na području zabave. Usher je dobio nagradu »Sammy Davis Jr.« kao zabavljač godine, dok je istu nagradu kod žena osvojila Ciara. </p>
<p>Svečanost su vodili glazbenik Brian McKnight, pobjednica Američkog idola Fantasia Barrino, glazbenik i glumac Nick Cannon, te Nicole Rithcie, kći Lionela Rithcieja i protagonistica reality showa »Simple Life«.</p>
<p>O tim nagradama odlučuje glasačko tijelo sastavljeno od profesionalaca iz svijeta glazbe, glazbenih producenata, kritičara... </p>
<p>Pored spomenutih imena nominirani su i Alicia Keys, Prince, LL Cool J, OutKast i drugi izvođači, dok su se među gostima i prezenterima našla brojna poznata imena koja nisu vezana isključivo uz glazbu. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Heather Mills traži zabranu uvoza krzna iz Kine</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Supruga bivšeg člana skupine The Beatles Heather Mills McCartney zatražila je u utorak od Europskog parlamenta da zabrani uvoz krzna pasa i mačaka iz Kine. Šokirana Heather, jedva susprežući suze, u rukama je držala kaput napravljen od 42 alzaška psa. </p>
<p>»Za tu nehumanu trgovinu saznala sam prije četiri mjeseca i bila sam stvarno zgrožena. Još je gore da mnogo ljudi u modnoj industriji to zna i kupuju to krzno jer je jeftinije od nerca i krzna lisica«, rekla je Heather. Aktivisti za zaštitu životinjskih prava procjenjuju da se zbog krzna u Aziji godišnje ubije više od dva milijuna pasa i mačaka, a zatim se to krzno pod lažnim deklaracijama na europskom tržištu prodaje kao umjetno. Pet zemalja Europske unije već je zabranilo uvoz takvog krzna, ali bez jedinstvene odluke svih 25 zemalja članica uvoz ne može biti zaustavljen. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Promocija Hrvatske na Eurosportu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošlogodišnje izdanje pustolovne utrke Terra Incognita 2004 svoju će 15-minutnu premijeru doživjeti u petak u programu Eurosporta, jednom od najgledanijih sportskih programa. Nakon premijernog prikazivanja u emisiji »Escape«, u petak navečer, slijedit će i nekoliko repriznih termina tijekom idućih dva tjedna. Ovo je drugi put da Eurosport, čiji se program prati u čak 74 zemlje, prikazuje pustolovnu utrku u Hrvatskoj, nakon što je to pošlo za rukom pustolovnoj utrci Bjelolasica 2001. Iako službeno još nije potvrđeno organizatori domaćih pustolovnih utrka očekuju da će Eurosport emitirati i drugo izdanje urbane pustolovne utrke Zagreb Urban Challenge 2004. Dok se u prvom slučaju radilo o višednevnoj utrci prirodnim ljepotama Hrvatske, Urban Challenge se odvijao na ulicama hrvatske metropole. </p>
<p>Međutim, kako niti jedan od spomenutih projekata nije naišao na razumijevanje domaće turističke zajednice direktor utrka Šimun Cimerman već je najavio promjene, pa bi se idući Urban Challenge trebao odvijati na ulicama Sarajeva »gdje je projekt naišao na vrlo plodno i kooperativno tlo«.</p>
<p>Terra Incognita 2005. bit će jedna od pet kvalifikacijskih utrka za svjetsko prvenstvo na Novom Zelandu. </p>
<p>Pored svega toga Terra Incognita se kandidirala za domaćina europskog prvenstva za 2006. godinu te svjetskog prvenstva za 2007. godinu, a hoće li biti domaćin tim projektima znat će se početkom rujna. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bastardzi završavaju turneju i pripremaju novi album</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skupina The Bastardz nastupit će u subotu, 5. ožujka, u pulskom klubu Uljanik. Koncertom će promovirati svoj prošlogodišnji album »The Bastardz Go Jazzy«. Riječ je o albumu nagrađenom Porinom za najbolji urbani album 2004. godine, a Jex i Helena najavili su kako će pored materijala s tog albuma izvoditi i svoje starije poznate funky hitove. Grupa će početkom travnja nastupiti u Rijeci, Splitu, Zadru i Šibeniku, a nakon toga će se povući u studio kako bi započeli raditi na novom studijskom albumu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Reperici Lil Kim prijeti zatvorska kazna do 30 godina</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Poznata reperica Lil Kim, optužena za davanje lažnog iskaza u istrazi pucnjave iz 2001. godine kada se dogodio okršaj između njezine tadašnje grupe Junior M.A.F.I.A. i drugog reperskog klana Capone-N-Noriega pri čemu je jedan muškarac ranjen, suočena je s kaznom od deset do trideset godina zatvora. Reperica i dalje negira sve optužbe, a u nekim svojim izjavama čak je optužila i Vladu SAD-a rekavši da je njezin slučaj samo jedan u nizu vladinih kontinuiranih javnih žigosanja hip hopera. No njezin odvjetnik Mel Sachs ne dijeli mišljenje slavne reperice i smatra da je takva izjava ishitrena. »Ovdje se ne sudi rap i hip-hop glazbi već glazbenici Lil Kim. Na sudu ćemo na osnovu činjenica dokazati da je nevina«, rekao je Sachs. Pjevačica je jedna od četvero ljudi, uključujući i njezina menadžera, koji su imenovani u optužnici. Menadžer Damion Butler i tjelohranitelj Suif Jackson već su u zatvoru. Jackson je, naime, priznao da je tijekom obračuna pucao bar dvadeset puta. Pjevačica koja je poznata po seksualno eksplicitnim stihovima i oskudnoj odjeći, osim za davanje lažnog iskaza optužena je i za urotu te za ometanje istrage, a početak je suđenja zakazan za ovaj tjedan.(aj)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Michael Jackson hladnokrvan nakon iznošenja optužbi </p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Michael Jackson ostao je miran i tih nakon govora tužitelja Thomasa Sneddona koji ga je opisao kao grabežljivog pedofila spremnog za seksualno iskorištavanje 13-godišnjeg dječaka oboljelog od raka. Pjevač je ostao hladnokrvan i gotovo nepomičan na optuženičkoj klupi tijekom tri sata iznošenja šokantnih optužbi na njegov račun. Odmah iza njega, u prvom redu sjedala rezerviranih za javnost na sudu u Santa Mariji, sjedila je njegova majka Katherine i brat Jermaine. Nitko od ostalih pripadnika Jacksonova klana nije bio prisutan, no više desetaka obožavatelja zauzelo je mjesta u dnu dvorane. Nadležni sudac Rodney Melville pročitao je deset točaka optužnice koje ga terete. Tužitelj je govorio tri sata, prekinut tek povremenim primjedbama glavnog odvjetnika obrane Thomasa Mesereaua. Nakon Thomasa Sneddona, govorio je Mesereau gorljivo osuđujući »lažne« optužbe. Jacksonov odvjetnik krenuo je u napad na obitelj podnositelja tužbe, optuživši je za profesionalno iznuđivanje. Što se tiče Jacksona, odslušao je svojeg odvjetnika na isti način na koji je pratio iskaz tužitelja, sjedeći nepomično, očiju uperenih u govornika i ne okrećući se prema publici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Krenuo na put oko svijeta za 80 sati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Američki avanturist Steve Fossett (60), koji je prije tri godine svijet obišao balonom, u noći se s ponedjeljka na utorak, u 1.45 sati po našem vremenu, nakon odgoda napokon upustio u novu zračnu avanturu. Ovoga mu je puta cilj obletjeti svijet jednomotornim zrakoplovom bez slijetanja i uzimanja goriva – za 80 sati.</p>
<p>Uzlijetanje s kansaskog aerodroma u gradu Salina, unatoč zlogukim procjenama o iznimnoj opasnosti, proteklo je bez teškoća pred oko 200 očevidaca. Među njima je bio i vlasnik »Virgin Atlantic Airways« Richard Branson, ujedno i financijer Fossettova puta oko svijeta.</p>
<p>Fossett se duboko nada da će se za manje od tri dana opet naći na toj istoj pisti. Međutim, prije toga trebat će preletjeti 37.010 kilometara leteći na maksimalnoj visini od 15.850 metara te maksimalnom brzinom 460 km na sat. Uspije li, postat će prva osoba koja je svijet obletjela samostalno, ali neće srušiti i svjetski rekord. Naime, u Federation Aeronautique Internationale iz Pariza tvrde da su to isto 1986., ali zajedno, učinili Jeana Yeager i Dick Rutan. Fosset može jedino oboriti svjetski brzinski rekord jer je dvojcu za 42.420 km trebalo devet dana. </p>
<p>Da bi to ostvario, Fossett više od svega žudi za gorivom jer se po njega ne smije spuštati. Zato je na gorivo pri uzlijetanju otpadalo 83 posto ukupne težine zrakoplova! Nakon Kanade i Atlantika, nadletjet će London, Pariz i Rim te se preko Sredozemlja i Bliskog istoka uputiti uzduž juga Azije pa preko Japana natrag – u Salinu. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>U potrazi za izvornom kreativnosti</p>
<p>Osamdeset radova Jeana Dubuffeta prepliće se s 350 djela 50 najvećih zastupnika tzv. »ružne umjetnosti« / Dubuffet je znao kako privući publiku za sebe i za umjetnike art bruta – time je barem nekima omogućio da vide svijet drugim očima</p>
<p>Izložba »U deliriju umjetnosti« postavljena u düsseldorfskom Kunst Palastu prikazuje na vrlo opširan način utjecaj kreativnih procesa art bruta na jednoga od najpoznatijih francuskih slikara 20. stoljeća Jeana Dubuffeta (1901. – 1985.).</p>
<p>Osamdeset radova toga umjetnika, platna, crteži, skulpture i filmovi, isprepliće se s 350 djela slika, arhitektonskih modela, skulptura i kolaža od 50 najvećih zastupnika tzv. »ružne umjetnosti«. </p>
<p>U potrazi za »praiskonskom, stvarnom, nepatvorenom kreativnošću«, Jean Dubuffet okreće leđa tadašnjoj francuskoj umjetničkoj sceni i susreće se s umjetnošću autodidakta, samoukih stvaralaca koji žive izvan granica civilizacije.</p>
<p> Fasciniran osobnim estetskim i sadržajnim kriterijima društvenih autsajdera poput zatvorenika, pustinjaka i prije svega dugogodišnjih zatočenika psihijatrijskih odjela, Dubuffet pronalazi nadahnuće i gradi svoj novi umjetnički jezik. Njegova nova figurativna i apstraktna platna karakteriziraju jednostavne forme, hrabre igre s bojama kojima gradi namjernu nespretnost, ali i svježinu.</p>
<p> Zajedno s prijateljem, nadrealistom Andreom Bretonom Dubuffet 1948. godine osniva Collection de l'art brut, čija je svrha skupljanje radova, izdavanje monografija te postavljanje izložbi neškolovanih, često psihički bolesnih stvaralaca. Oni time postavljaju novu estetsku kategoriju koja je, kako se na izložbi jasno vidi, za modernu umjetnost važna sve do danas. </p>
<p>Jer, prolazeći Kunst Palastom, i čak i ne baš vrsnim poznavateljima moderne povijesti umjetnosti, često se nameće osjećaj već viđenoga. Osim toga, jedan od najšokantnijih primjera poznatog pravila da ništa nije novo i da je sve već jednom negdje viđeno, svakako je rad Adolfa Wölflija, kolaž na kojem taj od shizofrenije oboljeli umjetnik, 30 godina prije Warhola, uz vlastoručno izrađen crtež, lijepi i reklame poznate američke campell tomato soup. </p>
<p>Jedan od najimpresivnijih radova nastalih s druge strane utvrđenih umjetničkih kanona svakako su i slikarski radovi švicarske guvernante Aloise (1886. – 1963.). Zbog psihičkog sloma nakon kratke ljubavne priče s pruskim carem Wilhelmom II., Aloisu obitelj zatvara u psihijatrijsku bolnicu gdje ostaje do kraja života. Tehnikom drvenih boja i pastela na papiru ona ovdje stvara slikovne priče osobne kozmologije ljubavi u kojima se pojavljuju stvarni povijesni likovi od Kleopatre pa sve do Wilhelma II. </p>
<p>Po bogatstvu stvaralačke ostavštine sličan je i Amerikanac Henry Derger (1892. – 1973.), jedan od čistača čikaške bolnice, u čijem je stanu nakon smrti pronađena saga od više od 15 tisuća stranica. Fantastičnom dvorcu Francuza Ferdinanda Chevala (1915. – 2001.) muzej Kunst Palast posvećuje jednu cijelu izložbenu prostoriju.</p>
<p> U sredini se nalazi maketa dvorca iz južne Francuske koji je siromašni poštar gradio svoj cjelokupni životni vijek – rezultat je pomalo shizofrena građevina na kojoj se mogu prepoznati i naći gotovo svi stilovi sakralne gradnje iz cijeloga svijeta i svih povijesno umjetničkih razdoblja. </p>
<p>U Dubuffetovoj Collection de l'art brut svakako se ističe i ime makedonskog pustinjaka Vojislava Jakića, čiji eksperimentalni, uglavnom apstraktni radovi također odolijevaju svakoj umjetničkoj definiciji. </p>
<p> Djela Jeana Dubuffeta pružajući promatraču priliku da iz raznih perspektiva istraži vezu i analogiju samoukih umjetnika i njihova najstrastvenijeg skupljača.</p>
<p> Jer Dubuffet sa svojim svjesno dječjim, »poremećenim« načinom rada nije samo bio česta meta kritike i brojnih skandala, on je prije svega znao kako privući međunarodnu publiku – kako za sebe tako i za umjetnike art bruta. Time je barem nekima omogućio da vide svijet drugim očima, što su u svakom slučaju uspjeli i kustosi njemačkoga muzeja.</p>
<p>Željka Telišman</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Raste ugled arheologije </p>
<p>Nagrada za životno djelo »Don Frane Bulić« dodijeljena je Ružici Drechsler-Bižić, a godišnja nagrada za 2004. »Josip Brunšmid« Vesni Girardi-Jurkić / Za počasnoga je člana društva imenovana Darja Pirkmajer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko arheološko društvo predalo je u prostorijama zagrebačkoga Arheološkoga muzeja u utorak nagradu za životno djelo »Don Frane Bulić« Ružici Drechsler-Bižić, a godišnju nagradu za 2004. »Josip Brunšmid« Vesni Girardi-Jurkić. Za počasnoga je člana Društva imenovana Darja Pirkmajer, dugogodišnja ravnateljica Pokrajinskoga muzeja u Celju. Nagrade je predao predsjednik HAD-a Ivan Šarić.</p>
<p>Dobitnica nagrade za životno djelo Ružica Drechsler-Bižić pripada sjajnoj generaciji hrvatskih arheologa istraživača, istaknula je Dubravka Balen-Letunić.</p>
<p> Ta je arheologinja bila dugi niz godina voditeljica japodske zbirke u Arheološkome muzeju u Zagrebu, a od kraja sedamdesetih do odlaska u mirovinu 1986. i pretpovijesnog odjela, istaknula je među ostalim Balen-Letunić.</p>
<p> Drechler-Bižić svoj je istraživački i znanstveni rad od samih početaka svoje karijere zasnovala na proučavanju kultura starijega i mlađega željeznog doba. Naročito je zaslužna za davanje pregleda japodske materijalne i duhovne baštine.</p>
<p>U povodu primanja nagrade za »zasluge u afirmiranju Međunarodnoga centra za arheologiju u Puli te za deset uspješnih godina održavanja skupova koji su utjecali na povećanje ugleda hrvatske arheologije u svijetu«, kako je naglasio Božidar Čečuk, ugledna arheologinja i nekadašnja ministrica kulture Girardi-Jurkić kazala je nekoliko riječi o trenutnom stanju u hrvatskoj arheologiji te o problemima arheologa. </p>
<p>Vječni je problem arheologa, rekla je, destrukcija spomeničke baštine iz neznanja, raznih nesporazuma ili zbog lokalne politike te građevinarskih i financijskih lobija, koji su često odgovorni za njezino masovno uništenje. </p>
<p>»Zakoni koji su doneseni mrtvo su slovo zbog lokalne samouprave koja ih ne respektira«, oštro je zaključila Girardi Jurkić. U vezi sa zadaćom arheologa da očuvaju baštinu spomenula je također i kultorocid tijekom agresije na Hrvatsku, zbog kojega je došlo do pokušaja zatiranja identiteta na ovim prostorima.</p>
<p>Među brojnim uzvanicima na svečanoj dodjeli nagrada bili su i ministar kulture Božo Biškupić i njegova pomoćnica Branka Šulc.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Virtuozne izvedbe</p>
<p>Hrvatski barokni ansambl u ponedjeljak je u Hrvatskom glazbenom zavodu oduševio svoju publiku odličnim koncertom. Pod ravnanjem Wernera Ehrhardta, vrsnog poznavatelja barokne glazbe, koji je za izvedbe karakterističnog i jedinstvenog stila sa svojim svjetski uglednim komornim orkestrom Concerto Köln dobio brojna priznanja, naš je barokni ansambl pokazao svoje velike mogućnosti, zaigranu kreativnost, znatiželju i entuzijazam. Osvajala je tako šarmantna, zavodljiva i maštovita izvedba jednako tako intrigantne glazbe Johanna Bernharda Bacha, nekoć vrlo uglednog, a danas uglavnom zaboravljenog bratića velikoga Bacha. Tu se u solističkoj ulozi, dotjeranom i virtuoznom izvedbom, još jedanput potvrdila violinistica Laura Vadjon, koncertni majstor ansambla. U svim se skladbama komorni orkestar sjajno nadopunjavao sa solističkim instrumentima dajući izvedbama poseban energetski naboj i svježinu, a oni su proizlazili iz čvrstih orkestralnih temelja – odličnog bassa continua koji su krajnje pouzdano, neobično inventivno i s istančanim senzibilitetom izvodili Krešimir Lazar na violončelu, Helena Babić na kontrabasu i Pavao Mašić za čembalom. </p>
<p> U Kantati J. S. Bacha kao novi muški vokalni potencijal, kojih za tako stilski uobličenu izvedbu nedostaje, pokazao se bas Berislav Jerković. Iako pomalo izgubljen u zakučastim stilskim zahtjevima partiture, zbog čega je njegova dionica ostala donekle nedorečena, taj je mladi pjevač pokazao da bi ustrajnim radom mogao pronaći svoje mjesto i u baroknim interpretacijama. No Jerkovićeva je nedaća bila i u tome što je pjevao sa sopranisticom Ivanom Kladarin, koju te večeri nije bilo lako nadmašiti. Njezina ujednačena, pažljivo izrađena i izražajna izvedba, podjednako i u recitativima i arijama, jednostavno rečeno, bila je odlična.</p>
<p> Ulomci iz neodoljivo privlačne Telemannove Musique de table, glazbe koja je nekoć pratila gozbe na dvorovima velikaša, bili su prava poslastica za barokne sladokusce. Solisti na poprečnim baroknim flautama Renata Penezić i Dani Bošnjak pokazali su virtuoznost, odličnu intonativnu ujednačenost, upečatljivi interpretacijski temperament i sjajnu komunikaciju s ansamblom. Kada se sve zbroji, bio je to jedan od boljih koncerata domaćih glazbenika u posljednje vrijeme.</p>
<p>Marija Benić Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poetsko putovanje središtem Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu obilježavanja manifestacije »Proljeće pjesnika« (Printemps des poetes), Francuski institut i Ured za jezičnu suradnju Francuskog veleposlanstva priređuju »Poetsko putovanje središtem Zagreba« od 4. do 13. ožujka 2005. U brojnim kulturnim institucijama bit će izložene pjesme francuskih i hrvatskih pjesnika u dvojezičnoj inačici, a točan plan može se dobiti u Medijateci Francuskog instituta, Preradovićeva 5. Organizira se i nagradna igra vezana uz izložene pjesme. Ispunjeni upitnik može se predati u Medijateku najkasnije do 14. ožujka, a dodjela nagrada održat će se u subotu 19. ožujka u 12,30 sati također u Medijateci. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Slike Damira Medvešeka </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Izložba akademskog slikara Damira Medvešeka u Starome gradu u Varaždinu zatvara se ovih dana nakon što je bila otvorena tri mjeseca. Izložbu čini 30 slika iz nekoliko umjetnikovih ciklusa, rađenih u tehnikama ulja i akrilika na platnu i dasci. Damir Medvešek radi kao glavni slikar u slikarnici zagrebačkog HNK, a od 2003. godine je i stručni suradanik na ALU. Autorica koncepcije izložbe Ljerka Šimunić naglašava kako slikarstvo Damira Medvešeka korespondira s djelima starih majstora europske umjetnosti, osobito iz razdoblja renesanse, simbolizma i secesije te s ikonografijom staroegipatske civilizacije. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Priča o mjuziklu« u HNK </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječko Hrvatsko narodno kazalište predstavit će 3. ožujka svoj novi glazbeni projekt »Priča o mjuziklu«, igrani koncert za dva glasovira, sopran i mjuzikle, u režiji Vlade Štefančića, najavljeno je na konferenciji za novinare u HNK. Redatelj i scenarist projekta Štefančić ocijenio je kako je riječ o dramaturško-glazbenoj priči, koja će uz uvođenje klasičnog glasovira i elektroničkih klavijatura, nastojati u novoj koncertno-igranoj formi opisati nastanak, povijest i razvoj mjuzikla. »Željeli smo podsjetiti na nastanak mjuzikla u svijetu, Hrvatskoj i njegovu mjestu u Osijeku te ujedno tom priredbom upozoriti na ulogu Osijeka i osječkog HNK u hrvatskom glazbeno-kazališnom stvaralaštvu«, rekao je Štefančić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Dvoboj Hrvatske i Austrije glavna provjera uoči kvalifikacija </p>
<p>Zanimljivo je, pak, da se i Krankl i Kranjčar javno pitaju koja je svrha ove utakmice ako se za srijedu navečer, kad se utakmica igra, najavljuje temperatura do -15 Celzijevih stupnjeva. Poseban je problem za igru i sigurnost igrača travnjak odnosno zamrznuta ploha koja je glasoviti bečki Ernst Happel stadion u Prateru ovih dana gotovo izvrgnula ruglu </p>
<p>BEČ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Oba se izbornika uoči prijateljske nogometne utakmice u srijedu u Beču između Austrije i Hrvatske u svojim temeljnim izjavama gotovo podudaraju. I Hans Krankl i Zlatko Kranjčar tvrde da im utakmica u Prateru figurira kao glavna provjera uoči važnih kvalifikacijskih susreta krajem ožujka. </p>
<p>Zanimljivo je, pak, da se i Krankl i Kranjčar javno pitaju koja je svrha ove utakmice ako se za srijedu navečer, kad se utakmica igra (20.30 sati), najavljuje temperatura do -15 Celzijevih stupnjeva. Poseban je problem za igru i sigurnost igrača travnjak odnosno zamrznuta ploha koja je glasoviti bečki Ernst Happel stadion u Prateru ovih dana gotovo izvrgnula ruglu. Cijela se nogometna Austrija pita zašto prilikom velike, skupe rekonstrukcije tog stadiona prije šest-sedam godina ispod travnjaka nije ugrađeno grijanje, koje primjerice imaju stadioni u Grazu, Linzu i Salzburgu. </p>
<p>– Da sam znao da bečki stadion nema grijanje, ne bih pristao na dolazak u Beč, grmio je predsjednik HNS-a Vlatko Marković, jer igrači nakon dolaska u Beč nisu mogli trenirati. </p>
<p>Pritom dijeli mišljenje o upitnoj svrsi igranja u takvim uvjetima, pa se razmišljalo i o odgodi utakmice, budući da nema vremena za seobu u neki drugi grad. Tko zna, možda bi preseljenja ili odgode utakmice i bilo da se domaćini nisu razmahali zanimljivim detaljom koji je pobio sve kombinacije. Podsjetili su organizatori da su ulaznice za kvalifikacijsku utakmicu s Welsom 26. ožujka vezane uz utakmicu s Hrvatskom, i to po sustavu dva za jedan. Tako je prošlog tjedna prodano više od 12.000 ulaznica. </p>
<p>Uz to, netko se sjetio da ako postoji stroj za stvaranje umjetnog snijega valjda postoji i neka stvar koja bi, osim grijanja travnjaka, led mogla otopiti, a travnjak omekšati. Tako su do izbornika Krankla i Kranjčara stigla uvjeravanja da će led biti omekšan kiselinom na bazi umjetnog gnojiva, što pak neće ugodno mirisati. No, barem će pomoći sigurnosti igrača i obogaćenju sadržaja i smisla igre. U tom je kontekstu i izbornik Kranjčar najavio utakmicu: </p>
<p>– Cilj je dobra igra i pozitivan rezultat, a unatoč činjenici da nam nedostaju Butina, Robert Kovač, Srna, Babić, Klasnić i Pršo, imamo uglednu momčad. Očekujem i da se nametne netko od igrača koji je dosad manje igrao. Ipak, zabrinut sam, jer će teren sputavati igrače da se predaju igri. Glavno je da se nitko ne ozlijedi. </p>
<p>Austrija u svojevrsnoj euforiji. Plasman njihova kluba među 16 momčadi u Kupu Uefe, nakon senzacionalne pobjede u Bilbau, izborena su dva mjesta u kvalifikacijama za Ligu prvaka, pa se i na to gleda kao na dobar znak u preporodu austrijskog nogometa. Stoga se i od Kranklove vrste, iako bez četiri »legionara« (Schopp, Iberberger, Hass, Stranzl) očekuje dobar rezultat, a umjetnički se dojam sasvim predaje u ruke zimskim čarolijama stadiona u Prateru. </p>
<p>Hrvatska bi trebala nastupiti u sljedećem sastavu: Didulica - Tudor; Tokić, Šimunić - Bošnjak, N. Kovač, Ivan Leko, Šerić - Kranjčar, Bjelanović, Olić (Eduardo), a za Austriju će vjerojatno igrati: Payer - Dospel, Ehmann, Hiden, Pogatetz - Mair, Aufhauser, Kuhbauer, Ivanschitz - Vastić, Kollmann. Sudi Bossen iz Nizozemske. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Možda ipak odgoda</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Odlazak naših nogometnih reprezentativaca na obavezni trening 24 sata prije utakmice s Austrijom, ponovno je zakomplicirao situaciju oko pitanja: da li igrati ili ne? Na licu mjesta se naime ispostavilo da je travnjak stadiona u Prateru zaista tvrd poput betona, i da nosi veliki rizik ako se igra. Zbog toga nakon polusatnog treninga koji je više bio nalik na oprezno trčkaranje nego bilo što drugo, dobili smo i mišljenje izbornika Kranjčara. Dakako prepuno upozorenja ako se ipak zaigra, jer objektivno gledano nastup bi mogao donijeti ne male probleme igračima. Svjestan toga, Kranjčar je rekao:</p>
<p>– Vidite i sami da je teren preopasan da se na njemu igra. Opasnost od ozljeda je evidentna, i odigravanje utakmice samo nam može donijeti problema. </p>
<p>Kranjčar je ipak za svaki slučaj kontaktirao i vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza, koje se taman u vrijeme treninga nalazilo na službenoj večeri s austrijskim kolegama. Tim povodom glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić priopćio je ono što se i nagađalo; utakmica se ne može samo tako odgoditi zato što i izbornik i igrači misle da je teren opasan za igru. Drugim riječima, za to postoji mjerodavna osoba, a to je sudac koji će u prijepodnevnim satima u srijedu na licu mjesta najprije se osvjedočiti u stanje terena, a konačnu odluku će donijeti sat prije početka utakmice.</p>
<p>Ipak, budući da austrijski izbornik Hans Krankl želi da se utakmica igra, a za sigurno je da je i odigravanje vezano uz niz ostalih detalja, kao što su televizijski prijenos, reklame i slično, teško da bi do odgode moglo doći. To tim prije jer domaćini su najavili neposredno uoči utakmice nastojati posebnim kemijskim sredstvima omekšati travnjak. Kako će sve završiti, valja ipak sačekati srijedu navečer.</p>
<p>S druge pak strane, pitali smo primjerice Darija Šimića je li ikada igrao u sličnim okolnostima?</p>
<p>– Jesam, zar se ne sjećate? Bilo je to krajem 1999. godine kad smo igrali u Maksimiru s grčkim Olympiakosom. Sjećam se kao danas da je bilo minus 15, da je teren bio podjednako zaleđen kao i ovaj, ali da pritom nikome nije palo na pamet utakmicu odgoditi.</p>
<p>Na zajedničkoj večeri predstavnika nogometnih saveza, dogovoreno je da u srijedu, u 10.30 sati na teren izađu predsjednici saveza, suci, izbornici i kapetani obje momčadi i odluče postoje li uvjeti za odigravanje dvoboja. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Maksimirski samotnjaci </p>
<p>Čak je 12 Dinamovih igrača ovog tjedna uključeno u program raznih nacionalnih selekcija. Na trenutke se čini da je znatno veća gužva i na treninzima hrvatske Davis kup reprezentacije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi nas treninzi ovih dana podsjećaju na nedavne »samotnjačke seanse« maksimirskih kažnjenika podno južne tribine. Tada su, primjerice, suspendirani Niko Kranjčar, Danijel Hrman i Dalibor Poldrugač trenirali odvojeno od momčadi, pod paskom trenera Vinka Šake. No, posebno su zanimljivi bili kadrovi nakon što je, uslijed odlaska Kranjčara u Hajduk i Poldrugačeva raskida ugovora, Hrman ostao sam... </p>
<p> – Treneru, što da radim, kakav je program danas, mobitelom je upitao Hrman.</p>
<p> Šakin je odgovor zorno ocrtao apsurd cijele situacije:</p>
<p> – Ti dođi, malo trči, a ja ću gledati. </p>
<p> Tako je i bilo: Hrman trči, a Šaka uzdignute desne obrve pomno nadzire sa strane. </p>
<p> Ovih dana Dinamovi treninzi nisu puno drukčiji, iako zasad nitko ne trenira sam. U ponedjeljak su ondje, primjerice, vježbala - osmorica. Dan kasnije ih je bilo tek nešto više. Hm, na trenutke se čini da je znatno veća gužva i na treninzima hrvatske Davis kup reprezentacije! A upravo je reprezentacija - ona nogometna, dakako - razlog Dinamovih krnjih treninga. Čak je 12 maksimirskih igrača ovog tjedna uključeno u program raznih nacionalnih selekcija. Osim toga, Zahora je jedan dan proveo u bolnici zbog viroze, Karić zbog ozljede ne smije udarati loptu desnom nogom, već samo lijevom, Modrić još uvijek, također zbog ozljede, ne vježba punom snagom...</p>
<p> – Ne znam ima li smisla ponovno potezati to pitanje i ponavljati. Ali, i sami ste vidjeli trening, vidjeli ste u kakvom smo sastavu radili, požalio se Lončarević. </p>
<p>– Sve do petka praktički neću imati momčad na okupu. Osim toga, reprezentativci su autobusom putovali na utakmicu u Austriju, autobusom se i vraćaju, doći će umorni u petak ujutro, a već je u subotu na rasporedu prvenstvena utakmica. Ne znam kako ćemo to izgurati. </p>
<p> Sve se to, dakako, događa u trenucima kad Dinamov trener maksimirsku momčadi nastoji izgnjuriti iz gliba Lige za ostanak. U vrijeme kad Dinamo više ne može biti siguran ni u pobjedu protiv Međimurja, u vrijeme u kojem grčevito nastoji dograbiti mjesto u prvih šest i tako sačuvati barem malo ugleda, Lončarević na treninzima jedva može sastaviti jednu - malonogometnu momčad. Doduše, okupljanje reprezentativaca obično najmanje problema zadaje momčadima iz srednjeg ili donjeg dijela ljestvice, i to iz jednostavnog razloga - takve momčadi nemaju reprezentativce! No, iz prve su Dinamove momčadi, što u seniorskoj, a što u mladoj i juniorskoj selekciji, u ovome trenutku regrutirana čak dvanaestorica igrača. </p>
<p> – U tri ćemo tjedna imati sedam utakmica, a izostanak tolikog broja igrača u ovim je teškim vremenskim uvjetima jako velik hendikep. To ni u kojem slučaju ne može biti normalno, pogotovo za ove vremenske uvjete. Daj Bože da reprezentacija to iskoristi. Uostalom, svima nam je reprezentacija prva i najbitnija i tu nema dvojbe. Ali, ne znam je li to baš bilo potrebno, dometnuo je Lončarević.</p>
<p> Sličnim se problemima »zabavljao« i u vrijeme priprema kad je, također uslijed reprezentativne akcije, ostao bez osmorice igrača. No, maksimirskog je trenera tada posebno zasmetalo stanje u kakvom su se ti igrači vratili u klub. </p>
<p> – Samo su Sedloski i Cesar te Čale, koji nije igrao, u pravom stanju. Vjerojatno su put, neprospavana noć i utakmice ostavile traga. Reprezentacija je dvosjekli mač. Drago mi je što igraju, ali uvijek očekujem posljedice izbivanja iz momčadi, igre i puta, govorio je tada Lončarević. </p>
<p> Sličan bi rasplet mogao uslijediti i sada. U svakom slučaju, krivicu za eventualni Dinamov krah u subotu protiv posljednjeplasiranog Međimurja u Čakovcu možda i ne bismo trebali potpuno svaliti na trenerova leđa. Iako će mnogi zasigurno reći - ako Dinamo nije u stanju pobijediti Međimurje, pa makar i umoran ili bez ozbiljnog treninga, neka se klub odmah ugasi! </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sliškovićev istup urodio plodom </p>
<p>Istup Blaža Sliškovića dobro je prodrmao igrače »opijene« samozadovoljstvom nakon solidnih utakmica iz pripremnog razdoblja, začinjene euforijom medijskog eksponiranja pri dovođenju Nike Kranjčara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukovce je šokiralo jutarnje čitanje novina u utorak, prva im je kava neočekivano postala gorka. Istup njihova trenera Blaža Sliškovića ostavio ih je bez teksta, njegov ih je komentar bez zadrške o igri i remiju u Gradskom vrtu protiv Osijeka iznenadio i naveo na razmišljanje. Tako je jutarnji trening prošao u grobnoj tišini, nitko nije ni zucnuo. Dok su trčali marjanskom šumom, svi su još jednom vrtjeli film utakmice. Jedan od prozvanih Tonči Žilić nekoliko je puta čitao tekstove u novinama te potom rekao:</p>
<p>– Svjestan sam da sam igrao slabo. Mnogo sam očekivao, dugo se psihički pripremao za susret s Osijekom, ali nije ispalo dobro. Nismo ni kao momčad odigrali kako smo očekivali. Možda nas je zavarala utakmice s Vasasom, a očekujem da ćemo protiv Varteksa odigrati mnogo bolje. Moramo... Mi igrači smo posljednja dva dana međusobno mnogo razgovarali, tražili uzroke slabijeg izdanja i jalovosti. Nema nam druge nego protiv Varteksa pokazati drugo, goropadnije lice. </p>
<p>Tako Slišković nije ni imao potrebu održati lekciju igračima u svlačionici, pokazalo se da je njegov smišljeni nastup pun pogodak. Samim time slabosti iz Osijeka nisu zaboravljene, ali je Sliškovićev istup dobro prodrmao igrače »opijene« samozadovoljstvom nakon solidnih utakmica iz pripremnog razdoblja, začinjene euforijom medijskog eksponiranja pri dovođenju Nike Kranjčara. Uvidjeli su da put do cilja, obrane naslova prvaka, neće biti nimalo lagan ni ugodan. A uvjerili su se da su postali kapitalna lovina, na koju će svi suparnici jurišati s posebnim guštom. </p>
<p>Zasad Slišković ističe da neće biti prelijevanja igrača iz druge u prvu jakosnu skupinu i ponavlja da ga jedna slabija utakmica neće pokolebati. Odbacio je sve kalkulacije da bi se prvoj momčadi mogli približiti, na primjer, lijevi stoper Vlatko Đolonga, lucidni napadač Almir Turković ili vezni igrač razornog udarca Frane Ćaćić. </p>
<p>Ovakva će situacija ostati barem do Varteksa, no vjerojatno će, bude li Hajduk još jednom razočarao, Slišković »odmrznuti« barem dvojicu igrača iz druge momčadi. Potenciravši, pak, slab odnos i pripremu igrača prema zadacima Slišković je upozorio igrače da neće tolerirati nekoncentriranost te da uočene probleme najbolje mogu riješiti sami u svojim glavama. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladi žele revanš za Vinkovce</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mlada će hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine u srijedu u 17 sati u Širokom Brijegu odigrati prijateljski sraz protiv vršnjaka iz Bosne i Hercegovine. Ova se selekcija »vatrenih« pod zapovjedništvom Slavena Bilića i njegova suradnika Aljoše Asanovića zasad pokazala mnogo uspješnijom u utakmicama za bodove nego u prijateljskima. U kvalifikacijama za Europsko prvenstvo pobijedila je u sve tri utakmice i vodeća je u skupini, ali je zato sve tri prijateljske utakmice (dvije protiv Izraela i jedna protiv BiH) izgubila, i to ne postigavši ni pogodak. </p>
<p>Treba podsjetiti da je ne tako davno BiH reprezentacija u Vinkovcima »ispeglala« Hrvatsku sa 0-4 i taj poraz još uvijek zvoni mladim »vatrenima« u ušima. Stoga se očekuje da će Bilićevi izabranici uzvratiti susjedima za taj poraz, ali i da će svojom dobrom igrom najaviti prava izdanja u kvalifikacijama u kojima ovog proljeća igraju protiv Islanda i Malte. </p>
<p>– U dva-tri dana koliko se družimo dosta smo razgovarali s igračima, objasnili im što od njih očekujemo u nadolazećem razdoblju. Što se ove utakmice tiče želja nam je prekinuti niz poraza u prijateljskim utakmicama. Nedostaje nam nekoliko igrača (Grgurović, Modrić, Vrućina, Pelaić i Mujanović), ali ovo je dobra prilika ostalima da se nametnu za buduće utakmice, naglasio je izbornik Slaven Bilić. </p>
<p>Hrvatska će nastupiti u sljedećem sastavu: Vranjić, Vučko, Mišić, Bodrušić, Vukman, Marčić, Tomić, Čale, Benko, Tadić i Primorac, a za BiH će zaigrati: Baotić, Dajić, Čutuk, Studenović, Halilović, Vršajević, Maksimović, Ibričić, Pehlić, Jelić, Smajić. </p>
<p>U oba sastava ima niz igrača koji su se već predstavili u seniorskoj konkurenciji. U suparničkoj reprezentaciji nastupa i zagrebaš Ibričić te Čutuk, hajdukovac na posudbi u Žepču. Najveći će problem predstavljati hladnoća, jer se temperatura spustila desetak stupnjeva ispod nule te postoji opasnost zaleđenog terena. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Iskupljenje u Istanbulu </p>
<p>Dvoboj Cibone i Ülkera još više dobiva na težini ako se zna da ove sezone dvije momčadi iz skupine idu dalje, u četvrtfinale Eurolige, tako da nakon debakla na startu još niti jedna momčad nije otpisana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvoboj drugoga kola Eurolige nudi košarkašima Cibone i Ülkera mogućnost za iskupljenje nakon debakla u prvim utakmicama. Anzulovićeva je momčad na gostovanju u Sieni upisala poraz sa 28 poena razlike, a Turci su prošli još gore kod Maccabija, Vujčić i društvo pobijedili su istanbulsku momčad sa 90-59. Zato će oba sastava u srijedu (19.40 sati) imati priliku uhvatiti priključak s odbjeglim Maccabijem i Montepaschijem. Dvoboj još više dobiva na težini ako se zna da ove sezone dvije momčadi iz skupine idu dalje, u četvrtfinale Eurolige, tako da nakon debakla na startu još niti jedna momčad nije otpisana. </p>
<p>– Gledao sam utakmicu protiv Maccabija. Ülker se držao 34 minute u paklenom ozračju, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović, koji je u skupini D mnogo više hvalio Ülker nego Montepaschi. </p>
<p>– Izuzetno mi se sviđa ta momčad, dobro su pokriveni na svim pozicijama. Otpustili su Diona Glovera, doveli Dušana Vukčevića koji je ove sezone igrao za Olympiacos. kazao je Anzulović. </p>
<p>U Sieni je Marton Bader zbog bolesti propustio utakmicu, Poljak i Žuža igrali su s povišenom temperaturom. Cibosi se polako oporavljaju od gripe. U utorak su se na treningu pojavili svi osim Jurice Žuže, no i on je krenuo u Istanbul. </p>
<p>– Mnogo će nam toga ovisiti o igri visokih igrača, svjestan je Anzulović. </p>
<p>U reketu ih čekaju turski i litavski reprezentativci Gönlüm i Žukauskas. Vanjski red čine razigravač Tünceri, Vukčević i najbolji strijelac momčadi Erdogan (16.6 poena u prosjeku), na krilnim je mjestima litavski par Štombergas i Prasikevičius. </p>
<p>Na utakmici u Istanbulu vidjet će se je li Cibona prošla krizu u kojoj je prije sedam dana u glavnoj ulozi bio Gerald Fitch. Trener mu je sve oprostio, uz novčanu kaznu. </p>
<p>– Moramo popraviti dojam iz 1. kola u Sieni. Moral nam se smije pasti, Anzulovićeve su riječi uoči puta u Istanbul, a u sličnom je tonu bila i izjava kapetana momčadi Josipa Vrankovića. </p>
<p>– Ülker je naša šansa da ispravimo dojam. Pritom pobjeda nije nužna, ali moramo pokazati da znamo igrati dobru košarku i moramo se boriti se do kraja. Ako budemo igrali kao u prvom dijelu Eurolige, imamo izgleda za uspjeh protiv Ülkera, kazao je Vranković. </p>
<p>Od dvoboja Cibone i Ülker, najviše će ostati zapamćena dva prošlosezonska dvoboja, poništena i ponovljena utakmica u Zagrebu. Dva je puta pobijedila Anzulovićeva momčad, ali je u Istanbulu slavio Ülker, nakon što je dostigao zaostatak od 16 poena. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Štene velika prijetnja Agassiju i Roddicku </p>
<p>Posljednji rezultati Ljubičića i Ančića vidljivo su zabrinuli Amerikance. »Super Mario je u posljednje vrijeme počeo opravdavati svoj nadimak, što je svakako loša vijest za američku reprezentaciju«, upozorava američki novinar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Iako ima samo 20 godina, već je 23. tenisač svijeta i kao takav predstavlja veliku prijetnju Roddicku i Agassiju«, napisao je novinar LA Timesa u najavi za predstojeći dvoboj prvoga kola Svjetske skupine Davisova kupa. Jednako tako američki novinar upozorava kako je Super Mario u posljednje vrijeme počeo opravdavati svoj nadimak, što je svakako loša vijest za američku reprezentaciju. </p>
<p>Posljednji rezultati Ljubičića i Ančića vidljivo su zabrinuli Amerikance. Više nitko u njihovu taboru ne razmišlja o laganoj pobjedi, već se mole da Roddick što bolje zaliječi istegnuti zglob te da Agassijev povratak u reprezentaciju nakon pet godina bude što uspješniji. Ranije su bili svjesni kako braća Bryan unatoč svim naslovima i nisu pre(veliki) favoriti protiv brončanog para s Olimpijskih igara u Ateni. Uostalom, uzrečica kako je u Davis kupu sve moguće svake godine dobiva novu potvrdu... </p>
<p>Ovisno o otme kako ih tko okrene, brojke mogu govoriti u prilog i Hrvata i Amerikanaca. Tako će se američki izbornik Patrick McEnroe pohvaliti s kombiniranim omjerom pobjeda i poraza Agassija i Roddicka 9-2 protiv Ljubičića i Ančića. Iako se samo pobjede pamte, treba reći kako je većina mečeva mogla lako završiti obrnutim ishodom. Ipak, mnogo je bitniji ovosezonski učinak hrvatskih i američkih »reketa«. Ljubičić i Ančić su zajedno upisali 33 pobjede (Ljubičić 20, najviše na Touru, Ančić 13), a Agassi i Roddick imaju 22 (Agassi 9, Roddick 13). Usporedbe radi, prošle su sezone hrvatskim »topnicima« trebala dva, odnosno tri mjeseca više za isti broj pobjeda. </p>
<p>Osim toga, McEnroe se još uvijek sjeća zagrebačke epizode iz 2003. godine, kada je Hrvatska slavila sa 4-1. Istina, Amerikanci su tada bili bez najjačih tenisača, a ovu reprezentaciju uspoređuju s košarkaškim Dream Teamom. </p>
<p>»Kao štene kojem će uskoro narasti velike šape, Mario Ančić grabi velikim koracima prema teniskom vrhu«, upozorio je američki novinar. Spominjući Ljubičića, u američkim su medijima mnogi istaknuli činjenicu da je hrvatski tenisač prilično namučio Federera u finalu Rotterdama i Dubaija, dok je Agassi uzeo samo četiri gema Čarobnjaku iz Basela. </p>
<p>Pritisak na američki teniski Dream Team je golem. Naime, reprezentacija koja je najviše puta osvojila popularnu »salataru«, čak 31, posljednji je puta slavila u Davis kupu 1995. godine. Sigurno je kako će Prpić to znati iskoristiti u korist hrvatske reprezentacije, kao i činjenicu da je u posljednjih 20 godina četiri puta pobijedio Amerikance. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladostaši najbrojniji u Madridu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsku će na Europskom dvoranskom prvenstvu, koje u petak počinje u Madridu, predstavljati šestoro atletičara, a najveći dio reprezentacije koja u srijedu putuje u španjolsku prijestolnicu čine članovi Mladosti. Zagrebački će klub u Madridu imati četvoro atletičara - Danijelu Grgić (400 m), Ljiljanu Ćulibrk (1500 m), Juricu Grabušića (60 m prepone) i Ivana Pucelja (skok u dalj). Trenerski dvojac Mladen Katalinić-Dejan Vojnović također dolazi sa Save, baš kao i vođa puta Vladimir Mikulec. Ostatak reprezentacije čine Varaždinac Josip Šoprek (200 m) i motkašica Dinama Ivona Jerković.O Dejanu Vojnoviću dosad smo pisali kao o sprinteru, no zagrebački je Splićanin nakon odlaska Miljenka Raka u nogomet preuzeo brigu o njegovim učenicima i u tome se vrlo dobro snalazi, o čemu svjedoče i ispunjene norme Grabušića i Pucelja. </p>
<p>– Ovi su rezultati ipak većim dijelom Rakova zasluga. Jurica je imao problema s ozljedom zadnje lože, tako da vjerojatno neće biti na očekivanoj razini, ali rezultat oko 7.80 sekundi bio bi zadovoljavajući. Ivan je u dobroj formi, ali u kvalifikacijama se skače samo tri puta i svašta se može dogoditi. Zadovoljnim bi me učinio skok od oko 7.80 metara, istaknuo je Vojnović. </p>
<p>Djevojke su imale velikih problema s treninzima zbog nepostojanja kružne staze u Zagrebu. Povremeno su odlazile u inozemstvo, ali su najviše trenirale na otvorenom. </p>
<p>– Danijela u dvorani na Prisavlju može obaviti najviše 10 posto treninga, Ljiljana ni toliko. Vani je temperatura ove zime bila i do -20 Celzijevih stupnjeva i zato su rezultati koje su djevojke ostvarile sjajni. No, dugoročno će u ovim uvjetima teško napredovati ako ne dobijemo kružnu dvoranu. U Madridu očekujem da obje prođu prvi krug, kazao je Mladen Katalinić. Inače, prema riječima predsjednika ZAS-a Bore Stipića, stvari oko gradnje dvorane ipak su pokrenute s mrtve točke. Gradnja bi započela dogodine na Jarunu, na mjestu koje je nekad bilo predviđeno za stadion NK Zagreb. Prve treninge i natjecanja u novoj dvorani atletičari bi trebali održati za tri do četiri godine.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Spremni smo uhititi Gotovinu</p>
<p>Ako je Gotovina u Hrvatskoj izručit ćemo ga, ali ako je u Paragvaju, onda to nismo u stanju učiniti, rekao je Mesić/ Glavni tajnik NATO-a izrazio je nadu da će Hrvatska dati svoj doprinos i u Iraku kroz obučavanje oružanih i policijskih snaga</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem da Hrvatska mora ispuniti uvjet potpune suradnje s Haaškim sudom ako želi započeti pregovore s Europskom unijom 17. ožujka. »Mi smo pripremili nacrt okvira za pregovore i ako se problem Gotovine riješi, pregovore ćemo i započeti. Europska komisija je stalno govorila da se ovaj uvjet mora ispuniti. Mi vjerujemo da je ulazak Hrvatske u EU važan za Hrvatsku, cijelu regiju ali i za Europsku uniju, no o početku pregovora odlučit će Vijeće, a odluka mora biti jedinstvena«, izjavio je Barroso. Mišljenje Europske unije temeljit će se na novom izvješću glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte koja bi ga trebala podnijeti, kako se navodi, početkom ovoga mjeseca.</p>
<p> »U otvorenom i iskrenom razgovoru kazao sam predsjedniku Mesiću da učini sve kako bi se ovaj problem riješio«, izjavio je Barroso. Predsjednik Europske komisije naglasio je kako je mišljenje Haaškoga suda u formiranju mišljenja Europske unije jako važno. </p>
<p> »Haaški sud radi plemenit i jako dobar posao i nema razloga za bilo kakvo podcjenjivanje rada suda. Vjerujem da predsjednik Mesić ima dobru volju no to ne znači da s njim sve strukture vlasti tu dobru volju dijele. Nama je važno da dobru volju ima cijela država a Europska unija neće donijeti odluku protivnu mišljenju Haaškoga suda«, naglasio je Barroso. </p>
<p>Mesić je izjavio kako se u pismu Haaškom sudu, te članicama EU, koje zajednički šalju predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora Haaškom sudu te članicama EU nalaze »predmeti značajni za otkrivanje boravišta Ante Gotovine«na čak 145 stranica.. Mesić je kazao kako će se u tom pismu uputiti na neke smjerove kretanja Gotovine, jer se smatra da on nije u Hrvatskoj. </p>
<p>Po pitanju suradnje s Haaškim sudom NATO ima isto stajalište kao i Europska unija a to je da Ante Gotovina mora biti uhićen i prebačen u Haag, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem vođenim nekoliko sati ranije.</p>
<p>Scheffer je s Mesićem razgovarao o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom ali i o nastavku potrebnih reformi kako bi Hrvatska što prije ispunila potrebne kriterije za ulazak u punopravno članstvo NATO. Predsjednik Mesić je nakon susreta sa Schefferom još jednom ponovio kako je Hrvatska spremna uhititi i isporučiti Haagu Antu Gotovinu ako se on nalazi u Hrvatskoj. </p>
<p>»Mi priznajemo da su u Hrvatskoj bile snage unutar administracije koje su štitile haaške bjegunce. Danas tih snaga nema. Ako dobijemo informacije da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj mi ćemo ga uhititi i poslati u Haag« izjavio je Mesić. On je ustvrdio kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO dio najvažnijeg strateškog cilja a tempo ulaska će uglavnom ovisiti o onima koji Hrvatsku procjenjuju. Mi smo za ubrzanje tog tempa, kazao je Mesić koji se obvezao za nastavak suradnje Hrvatske i NATO-a te sudjelovanje u NATO-ovim međunarodnim misijama. </p>
<p>Put u euroatlantske integracije je dugačak i krivudav a jako je važno ispuniti potrebne kriterije. Siguran sam da će Hrvatska učiniti sve kako bi provela sve potrebno u obrambenim reformama. Taj napredak, poput onoga da se dva posto proračuna odvoji na obrambena pitanja je potreban, izjavio je glavni tajnik NATO-a. On je najavio dolazak njihovih stručnjaka početkom sljedećeg tjedna u Hrvatsku koji će procijeniti razinu napretka Hrvatske u obrambenim reformama. Prema neslužbenim informacijama iz NATO-ovih izvora NATO je nezadovoljan reformama u Ministarstvu obrane koje su u zastoju dok je primijećen pomak u reformama kada je riječ o oružanim snagama. Scheffer je pohvalio Hrvatsku zbog njezina angažmana u Afganistanu.</p>
<p>Predsjednik Mesić je naglasio kako Hrvatska želi ispuniti sve uvjete uključujući potpunu suradnju s Haaškim sudom a od 626 zahtjeva preostalo je ispuniti samo jedan, naglasio je Mesić. Ako je Gotovina u Hrvatskoj on je bjegunac pred hrvatskim zakonom i bit će uhićen, a ako se ne nalazi u Hrvatskoj tražit ćemo suradnju drugih zemalja, rekao je Mesić. »Na primjer ako je Gotovina u Paragvaju, onda ga mi ne možemo uhititi« rekao je Mesić. Po Mesiću Hrvatska ima tri strateška cilja a to je europeizacija zemlje i ulazak u punopravno članstvo Europske unije i NATO-a. Mesić je potvrdio kako će zajedničko pismo premijera Sanadera, predsjednika Sabora Šeksa i njega biti poslano na sve relevantne adrese kako bi se objasnilo što je sve Hrvatska učinila u lociranju Ante Gotovine. Glavni tajnik NATO-a izrazio je nadu da će Hrvatska dati svoj doprinos i u Iraku kroz obučavanje oružanih i policijskih snaga na što se NATO obvezao. Scheffer je kazao kako je svjestan hrvatskog stajališta da ni jedna akcija neće biti odobrena bez UN-ova mandata no naglasio je za tu NATO-ovu operaciju postoji UN-ovo zeleno svjetlo. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bioterorizam iduća etapa terorizma </p>
<p>LYON</p>
<p> - Policajci i stručnjaci iz 155 zemalja počeli su u utorak u Lyonu dvodnevnu konferenciju o opasnostima bioterorizma u svijetu i načinima za unapređenje međunarodne suradnje u borbi protiv njega.</p>
<p> Izaslanike okupljene na inicijativu Interpola kojemu je to najveći skup u povijesti s više od 500 sudionika francuski ministar unutarnjih poslova Dominique de Villepin pozvao je u utorak u Kongresnoj palači da se »suprotstave bioterorističkoj prijetnji i u tome udvostruče napore«, poglavito uspostavom banke podataka. »Ne samo zato što ta prijetnja našim društvima može donijeti strahovite opasnosti, već i zato jer bi upravo ona mogla biti iduća etapa terorizma«, rekao je ministar.</p>
<p>Već je poznato da su pojedine terorističke skupine posegnule za kemijskim ili biološkim sredstvima, kazao je ministar i predložio uvođenje svojevrsne banke podataka u okviru mjera za jačanje sigurnosti laboratorija koji rade s bakterijama i potencijalno opasnim biološkim sredstvima. Zahvaljujući takvoj banci podataka, »svaka zemlja mogla bi znati kakve su zalihe cjepiva u susjednim zemljama i u slučaju uzbune mogla bi im se obratiti za pomoć«, rekao je. Također se zauzeo za uvođenje mjera reakcija na biološki napad.</p>
<p>Otvarajući konferenciju, glavni tajnik Interpola Amerikanac Ronald Noble ocijenio je da je »bioterorizam potencijalno najveća kriminalna prijetnja za sve zemlje, regije i narode svijeta«, ali su zastrašujuće zazvučale njegove riječi da »nema nijednog sektora kriminalistike u kojem policija ima tako malo prakse i obuke kao u sprječavanju bioterorističkih napada ili u odgovoru na njih«.</p>
<p>Stoga je dvojaki cilj konferencije koju uvelike financira privatna američka zaklada s jedne strane povezati policije cijelog svijeta, a s druge povezati policiju i medicinu, koje su naučile surađivati u sprječavanju bioterorizma u tek nekolicini najrazvijenijih zemalja.</p>
<p>Nakon Konferencije, predviđeno je nekoliko »radionica« za obuku policije, u Južnoafričkoj Republici 2005., u Čileu 2006., te iste godine u Kini. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ekipa francusko-njemačkog TV-kanala Arte tvrdi da Gotovina nije u Hrvatskoj</p>
<p>Francuska novinarka Kattalin Landaburu je nakon brojnih razgovora s ljudima rekla kako je njezino mišljenje da general Gotovina sigurno nije u Hrvatskoj te da nije dobro što Europa zbog jednog jedinog čovjeka cijelu zemlju »drži u škripcu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Francuski novinari tvrde da general Ante Gotovina nije u Hrvatskoj te da nije dobro što Europa zbog jednog jedinog čovjeka cijelu zemlju »drži u škripcu«.</p>
<p>Proteklog tjedna u Hrvatskoj je boravila ekipa francusko-njemačkoga televizijskoga kanala Arte i prikupljala materijale za nekoliko reportaža o Hrvatskoj od kojih je prva emitirana u ponedjeljak u vijestima s temom o slučaju generala Gotovine, prenosi Deutsche Welle. </p>
<p>Francusko-njemački televizijski program Arte angažirao je novinarku Kattalin Landaburu da sa snimateljem Thierryjem Chartierom posjeti Hrvatsku i u Zadru, Kninu i Zagrebu pokuša pronaći odgovore na pitanja koja zanimaju zapadnu javnost. Riječ je o pitanjima poput onoga što je Ante Gotovina hrvatskom narodu i nalazi li se u Hrvatskoj. Nakon što je u Zadru razgovarala s Gotovininim prijateljima, zatim predstavnicima gradskih vlasti i građanima Zadra, novinarka je razgovarala i s ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović i ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt. Na pitanja su odgovarali i Gotovinini odvjetnici te Milorad Pupovac i Žarko Puhovski. </p>
<p>Nakon povratka, novinarka je rekla kako situacija u Hrvatskoj nije jednoslojna ni onakva kakvom je vide u Bruxellesu. Francuska novinarka je nakon brojnih razgovora s ljudima rekla kako je njezino mišljenje da general Gotovina sigurno nije u Hrvatskoj te da nije dobro što Europa zbog jednog jedinog čovjeka cijelu zemlju »drži u škripcu«. </p>
<p>Ova francuska ekipa je prvi put boravila u Hrvatskoj. </p>
<p>»Kad sam došla u Hrvatsku, vidjela sam da je to europska zemlja i da su ljudi ljubazni. Premda su u nekim dijelovima još vidljivi tragovi rata, Hrvatska je država koja grabi naprijed prema europskim integracijama. Mišljenja sam da će 17. ožujka biti sretan datum za Hrvatsku te da će dobiti zeleno svjetlo za prijam u Europsku uniju«, naglasila je Landaburu, koja priprema još jedan prilog o tome kako žive Srbi povratnici u Hrvatskoj te što je s Hrvatima izbjeglicama iz BiH i Vojvodine.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Papi će trebati tjedni da se oporavi</p>
<p>RIM</p>
<p> - Trebat će vjerojatno tjedni da papa Ivan Pavao II. ponovo povrati funkcije normalnog disanja i govora, ocijenila je u utorak Paola Calcagno, otorinolaringologinja Zaklade Santa Lucia u dnevniku Corriere della Sera. </p>
<p>»Trebat će puno dana, vjerojatno tjedana, prije nego Sveti Otac povrati funkcije larinksa, koje se sastoje u disanju, govoru i gutanju«, ocjenjuje specijalistica. </p>
<p>Rezultat ovisi, smatra liječnica, o općim zdravstvenim uvjetima. »Činjenica da Papa boluje od Parkinsonove bolesti usporit će proces«, nastavlja ona. </p>
<p>Liječnici smatraju, objašnjava talijanski dnevnik, da bi zadržavanje cjevčice, postavljene traheotomijom, na neodređeno vrijeme ili zauvijek predstavljalo optimalno rješenje utoliko što bi Papu oslobodilo poteškoća u disanju ili opasnosti od gušenja, koje bi se mogle povećati s napredovanjem Parkinsonove bolesti.</p>
<p>Papa je, inače, u utorak razgovarao s njemačkim kardinalom Josephom Ratzingerom, i to na dva jezika. </p>
<p>»Posjetio sam Svetog Oca i on je razgovarao sa mnom na talijanskom i njemačkom jeziku«, rekao je pročelnik Kongregacije za nauk vjere, kardinal Ratzinger novinarima u bolnici Gemelli nakon polusatnog razgovora s Papom. »Papa je vrlo priseban i sposoban. Radit će na stvarima koje sam mu donio«, rekao je Razinger dodajući kako je zadovoljan što je vidio »Svetog Oca potpuno mentalno prisutnog, sposobnog kazati osnovne stvari svojim riječima«. (M.B./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska mnogo čini za ravnopravnost žena </p>
<p>WASHINGTON / NEW YORK </p>
<p> – Posljednjih godina postignut je velik napredak u borbi protiv diskriminacije žena u svijetu i Hrvatskoj, ali ima još dosta prostora za unaprjeđenje jednakosti žena, rekla je u utorak u Ujedinjenim narodima potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. </p>
<p>Na 49. zasjedanju UN-ova povjerenstva za položaj žena u New Yorku izaslanstva stotinjak vlada s 80 ministara te 6000 aktivista razmatraju napredak u ravnopravnosti žena nakon četvrte svjetske konferencije o ženama održane u Pekingu 1995. </p>
<p> »Uočavamo pozitivna zbivanja u borbi protiv diskriminacije žena, no postoji još puno pukotina i prostora za poboljšanje koji će biti razmotreni tijekom ovog zasjedanja«, rekla je Kosor sudionicima zasjedanja UN-ova Povjerenstva za položaj žena. U govoru je istaknula da se Republika Hrvatska pridružuje izjavi Europske unije. Ona je rekla kako je važno imati spolno osviješten pristup u svim nastojanjima i svakodnevnim aktivnostima kako bi se uklonile »stereotipne uloge za muškarce i žene i ubrzala de facto ravnopravnost između muškaraca i žena«. </p>
<p> U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je donijela niz značajnih zakona u tom području započinjući od ustavnih amandmana kojima je načelo jednakosti spolova priznato kao ustavna vrijednost, rekla je Jadranka Kosor. Hrvatski sabor imenovao je i prvog ombudsmana za ravnopravnost spolova i uspostavio Vladin ured za ravnopravnost spolova. Kosor je istaknula i stalno povećanje sudjelovanja žena u javnom i političkom životu pa su gotovo 21 posto saborskih zastupnika i 35 posto hrvatskih ministara žene. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pobuna u banjolučkom zatvoru </p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> - Oko 80 osuđenika Kazneno-popravnog zavoda »Banja Luka«, smještenog u naselju Tunjice, blokiralo je u ponedjeljak navečer ovu ustanovu, javljaju banjolučke Nezavisne novine od utorka.</p>
<p>Pobunjeni zatvorenici potvrdili su u telefonskom razgovoru tom listu kako su blokirali zatvor jer žele da se otkrije sve o navodnim kriminalnim radnjama i zlostavljanjima koja se, kako tvrde, događaju u KPZ-u, a iza kojih navodno stoji zatvorska uprava.</p>
<p>Kako doznaju Nezavisne novine, osuđenici su blokirali zatvor oko 19 sati zahtijevajući razgovor s ministrom pravde Republike Srpske Džerardom Selmanom, njegovim pomoćnikom za izvršenje kaznenih sankcija Mlađenom Mandićem, s ombudsmanom za ljudska prava BiH i Misijom europske policije (EUPM). </p>
<p>»Blokirali smo zatvor jer ovo više nije zatvor nego logor. Čuvari nas prebijaju. Uzimaju novac od osuđenika, a nitko ništa ne čini u vezi s tim. Ovdje ima više od 10 osuđenika kojima je uprava ovog zatvora, na čelu s direktorom Stojanom Davidovićem, uzela novac. Brojke se kreću i do 60.000 konvertibilnih maraka«, rekli su osuđenici novinarima. </p>
<p>Prema riječima zatvorenika, jedan od njih nalazi se u izolaciji s frakturom lubanje i polomljenim rebrima nakon što su ga čuvari pretukli. Također navode da neki osuđenici, zahvaljujući mitu, kaznu ne izdržavaju u zatvoru. (Hina)</p>
<p>Banja Luka</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bolest i smrt zbog radioaoaktivnog streljiva</p>
<p>Osnovano istražno povjerenstvo koje treba dati odgovor jesu li doista kancerogena oboljenja u dijelovima BiH posljedice NATO-ovog bombardiranja projektilima s osiromašenim uranom </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnkova dopisnika)</p>
<p> - Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je utemeljio istražno povjerenstvo koje bi trebalo ispitati dugoročne posljedice na zdravlje ljudi koje je navodno imalo NATO bombardiranje srpskih vojnih instalacija u BiH 1995. godina.</p>
<p> Naime, prilikom zračnih udara NATO-a korišteno je i streljivo s osiromašenim uranom, što je po nekim izvješćima izazvalo radioaktivno zagađenje terena i dramatične posljedice na zdravlje ljudi, ponajprije povećanje broja oboljelih od malignih bolesti.</p>
<p>Parlament BiH odlučio je formirati povjerenstvo nakon izvješća talijanskoga ministarstva zdravstva o »balkanskom sindromu«, odnosno misterioznih smrti talijanskih vojnika koji su boravili u području, ali i informacija lokalnih liječnika o neobičnom porastu broja oboljelih i umrlih od kancerogenih bolesti. </p>
<p>Jedno od tih izvješća je vlastito istraživanje liječnice iz Bratunca Slavice Jovanović, koja je medicinski skrbila o nekoliko stotina Srba iz Hadžića, koji su nakon pripajanja ovoga gradića Federaciji BiH preselili u Republiku Srpsku (RS). Upravo su Hadžići bili jedna od glavnih meta NATO-ovih zračnih udara. Na tamošnji remontni zavod ispaljen je dobar dio od oko 5.000 tzv. pametnih bomba, odnosno projektila s osiromašenim uranom koje je NATO koristio u akciji protiv Mladićevih snaga u BiH.</p>
<p>Jovanovićeva je u intervjuu za list Glas Srpske kazala da je u Bratuncu je još prije šest godina stupanj smrtnosti izbjeglica iz Hadžića bio dva puta veći od stupnja smrtnosti ostalih izbjeglica, a oko četiri puta veća od stupnja smrtnosti domaćeg stanovništva. Njezini podatci, kako kaže, odnose se na relativno veliki uzorak.</p>
<p>»Svakodnevni pokopi, a ponekad i više njih u jednom danu, navele su me na odluku da prikupljam podatke o broju umrlih, njihovoj spolnoj strukturi i područjima s kojih su došli u Bratunac. Ubrzo su se stvorile tri ciljne skupine: izbjeglice, domaće stanovništvo i ljudi koji su došli iz Hadžića…. Samo 1998. godine je od karcinoma umrlo 27 osoba od kojih osam domaćih, 13 izbjeglica iz Hadžića i šest s drugih područja«, rekla je Jovanovićeva. Pritom je dodala da je 1999. godine stupanj smrtnosti kod izbjeglica bila dva puta veća u odnosu na domaće stanovništvo, a kod ljudi iz Hadžića skoro tri puta.</p>
<p>Međutim, 2000. godine podaci su bili poražavajući: stupanj smrtnosti Hadžićana bio je skoro četiri puta veći u odnosu na smrtnost domaćeg stanovništva!</p>
<p>Isti list podsjeća da su i stručnjaci Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) istraživali lokacije u BiH ispitujući moguće radioaktivno zagađenje. Tvrdi se da će se u prijedlogu rezolucije o zapadnom Balkanu, koja će se u ožujku naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, naći i dio u kojem će biti izražena »duboka uznemirenost« podatkom da su UNEP-ovi stručnjaci otkrili osiromašeni uran u uzorcima vode i tla iz BiH, te zbog toga što je izostala dekontaminacija zagađenih predjela onako kako je to rečeno u preporuci UN-ovih stručnjaka.</p>
<p>Ipak, neka druga istraživanja koja su rađena ne govore o tako velikoj opasnosti - primjerice ono što ga je sačinio portugalski znanstveni tim. Također, londonski Institut za istraživanje rata i mira (IWPR) naveo je u svom izvješću da je malo vjerojatno da osiromašeni uran ima veze s posljedicama na zdravlje ljudi u BiH.</p>
<p>Kada je riječ o dekontaminaciji, valja podsjetiti da je nakon UNEP-ovog izvješća iz kruga Tehničko-remontnog zavoda u Hadžićima uklonjeno oko 800 tzv. penetratora, koji sadrže čestice osiromašenog urana. Tek će nakon prikupljanja i analize svih relevantnih podataka, uključujući medicinske statistike što će provesti istražno povjerenstvo, biti poznat odgovor jesu li doista tako dramatične posljedice NATO-ovog bombardiranja projektilima s osiromašenim uranom ili su na povećanje broja malignih bolesti utjecali drugi čimbenici.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U bošnjačkim dijelovima BiH obilježen Dan nezavisnosti </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Na području Federacije Bosne i Hercegovine i to uglavnom u dijelovima s bošnjačkom većinom, 1. ožujka obilježen je kao državni praznik - Dan nezavisnosti, dok je u ostatku BiH to bio uglavnom redoviti radni dan.</p>
<p> Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić ovim je povodom u utorak položio cvijeće na grob Alije Izetbegovića te na partizansko spomen-groblje u Sarajevu. On je pritom podsjetio kako se na današnji dan 1992. godine dvije trećine građana BiH na referendumu izjasnilo za neovisnost BiH od tadašnje SFRJ. Takva odluka bila je temelj da Europska unija 6. travnja 1992. godine prizna Republiku BiH kao neovisnu državu koja je 22. svibnja postala i članicom Ujedinjenih naroda. Na referendumu '92. godine za neovisnost BiH glasovala je velika većina Bošnjaka i Hrvata dok su ga Srbi uglavnom bojkotirali slijedeći politiku Radovana Karadžića. Vodstvo bosanskih Srba i danas odbija prihvatiti 1. ožujka kao državni praznik tvrdeći kako je referendum bio nezakonit. Aktualni šef države, srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, u povodu najave obilježavanja 1. ožujka dao je izjavu u kojoj se ogradio od takvog praznika. Tihić je u utorak ocijenio kako 1. ožujka, baš kao i 25. studenog, predstavljaju temeljne datume u državnosti BiH i da je to neosporna činjenica. »Svi oni koji danas osporavaju ovaj datum moraju biti svjesni da je 1. ožujka temelj Daytonskom sporazumu«, rekao je Tihić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sjeverna Koreja jedan od najrepresivnijih režima na svijetu </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Države su u ponedjeljak kritizirale kršenje ljudskih prava u zemljama poput Sudana i Sirije, ali i u Rusiji i Saudijskoj Arabiji te drugim zemljama Srednjeg istoka, pokazujući time i novu želju za promicanjem ljudskih prava u zemljama partnerima.</p>
<p>U godišnjem izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u 196 zemalja u svijetu u 2004. izdvojene su zemlje koje SAD stalno kritizira zbog kršenja ljudskih prava među kojima Iran, Kina, Sjeverna Koreja, Sirija, Sudan, Burma, Zimbabve i Kuba, ali ovaj put i Saudijska Arabija i Rusija. Izvješće navodi sustavno mučenje u Siriji, ozbiljna kršenja ljudskih prava u autoritarnoj Kini te ubijanje civila u sudanskoj pokrajini Darfur. Sjevernu Koreju izvješće navodi kao jedan od najrepresivnijih režima u svijetu.</p>
<p>Glede Rusije izvješće kritizira koncentraciju vlasti u Kremlju, ograničavanje slobode medija te politički pritisak na pravosuđe. State Department Saudijsku Arabiju kritizira zbog ograničenih prava žena, zlostavljanja i mučenja zatvorenika, nedostatka vjerskih sloboda te općenitog ograničavanja prava govora, okupljanja i udruživanja. Navodeći određen napredak poput općinskih izbora te konferencije o ženama kojoj je pokrovitelj bila vlada, State Department je ipak zaključio kako »kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji još daleko premašuju napredak«.</p>
<p>Nakon što je američki predsjednik George W. Bush promicanje ljudskih prava i demokracije u svijetu, posebice na Srednjem istoku označio kao jedan od najvažnijih ciljeva svog drugog mandata, izvješće State Departmenta pokazalo je otvoreniju kritiku njihovog kršenja i među saveznicima. U Jordanu, navodi se u izvješću, vlada poštuje ljudska prava na nekim područjima, ali ukupno gledajući tamo ima mnogo problema: policijsko zlostavljanje zatvorenika te nedostatak odgovornosti sigurnosnih snaga. </p>
<p>Srednji istok istaknut je kao područje na kojem su ljudi sve svjesniji manjka slobode. »Ako sloboda i demokracija funkcioniraju u muslimanskim zemljama poput Indonezije, Turske, Afganistana i Iraka, zašto to ne bi mogla biti norma u Iranu, Libiji, Siriji i Saudijskoj Arabiji?«, rekla je podtajnica za globalne poslove u State Departmentu Paula Dobriansky.</p>
<p>U izvješću se kritizira i Egipat zbog ozbiljnih problema s ljudskim pravima i navodi kako Egipćani nemaju prave mogućnosti promijeniti vladu. Izvješće je pisano prije nego je egipatski predsjednik Hosni Mubarak najavio da će ove godine dopustiti višestranačke predsjedničke izbore.</p>
<p>State Department je umjereno kritizirao i američkog saveznika Izrael zbog postupanja prema zatočenim Palestincima, napomenuvši da je Izrael malo učinio u suzbijanju diskriminacije svojih arapskih državljana. Kao pozitivni primjeri izdvojeni su napredak demokracije u Ukrajini te u Afganistanu i Iraku. State Department u izvješću nije izdvojio skandal u zatvoru Abu Ghraib u Iraku gdje su američki vojnici zlostavljali zatvorenike. Objašnjeno je da SAD to nije učinio jer bi izvješćivanje o sebi bilo pristrano te da su već mnoge organizacije za ljudska prava kritizirale SAD zbog tog slučaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Abbasu obećana pomoć pod uvjetom da obuzda teroriste </p>
<p>Glavna tema skupa koji je sazvao Tony Blair je pružanje pomoći palestinskim vlastima na području sigurnosti, gospodarskom i političkom planu / Izrael nije spreman razgovarati o nastavku zamrlog mirovnog procesa sve dok palestinske vlasti ne pokažu da su u stanju obuzdati teroriste, pa se londonski sastanak morao održati bez njega</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Novi palestinski predsjednik Mahmoud Abbas rekao je u utorak u Londonu da ide naprijed s reformama i da čini stopostotni napor u borbi protiv palestinskih militantnih struja. Nasljednik Yassera Arafata izjavio je to na jednodnevnom mirovnom sastanku o Srednjem istoku koji je sazvao britanski premijer Tony Blair. Glavna tema skupa je pružanje pomoći palestinskim vlastima na polju sigurnosti, gospodarskom i političkom planu. </p>
<p>Blair je također htio mobilizirati međunarodnu potporu Mahmoudu Abbasu. Novi vođa utjelovljuje nadu palestinskog naroda da će jednoga dana ipak dobiti svoju državu. Blair je također uvjeren da bi okončanje palestinsko-izrelskog sukoba oduzelo ideološku municiju islamskim teroristima koji svoje akcije često opravdavaju patnjama palestinskog naroda.</p>
<p>Smrt Yassera Arafata prije tri mjeseca i izbor Mahmouda Abbasa za njegovog nasljednika otvorili su potpuno nove mogućnosti za mir na Srednjem istoku, premda se i dalje radi o trnovitom procesu. Abbas je već počeo stavljati pod kontrolu dosta kaotične palestinske snage sigurnosti, a »pritegnuo« je i militante. Oni su međutim uzvratili udarac samoubilačkim napadom prošlog petka u Tel Avivu, u znak protivljenja Abbasovom miroljubivom pristupu. »Ponavljamo, ekstremisti pokušavaju sabotirati mirovne napore«, rekao je palestinski lider u Londonu. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair prvotno je htio sazvati međunarodnu mirovnu konferenciju o Srednjem Istoku. Izraelci su međutim odlučili sabotirati takav skup u Londonu, što su na kraju i učinili uz blagoslov Amerikanaca. Izrael, naime, nije spreman razgovarati o nastavku zamrlog mirovnog procesa sve dok palestinske vlasti ne pokažu da su u stanju obuzdati teroriste i općenito uvesti red na svom teritoriju. Stoga se londonsko okupljanje moralo održati bez Izraela; slično zarukama na kojima se nije pojavio budući mladoženja. Oko dolaska se nećkao i Abbas, ali je na kraju popustio. No, umjesto mirovne konferencije ili summita, skup je jednostavno proglašen sastankom, kako očekivanja ne bi bila previsoka. </p>
<p>Impresivan je, međutim, popis sudionika sastanka koji su doputovali u London. Riječ je o predstavnicima 23 zemlje, uključujući britanskog premijera Tonyja Blaira, novog palestinskog lidera Mahmouda Abbasa i američku državnu tajnicu Condoleezzu Rice. Nazočan je bio i glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji je od svih zemalja zatražio da politički i financijski podupru palestinske vlasti.</p>
<p>Osnovana je Radna grupa za sigurnost u kojoj će sudjelovati niz država. Grupom će predsjedavati nedavno imenovani američki koordinator za sigurnost general William Ward. Grupa bi trebala pomoći palestinskim vlastima u financiranju i obuci njihovih snaga sigurnosti. No i tim snagama predstoji reforma, a njihov bi broj, od sadašnjih 14 koje nisu funkcionirale, trebao biti sveden na samo tri koje bi bile radile kako valja. Druga važna tema bila je obnova na palestinskom teritoriju, pa su nazočni predstavnici Svjetske banke, Europske unije, Amerike i arapskih zemalja obećali izdašnu pomoć. </p>
<p>Zbivanja u Londonu zasjenili su donekle događaji u Libanonu čiji stanovnici podižu pravi ustanak, ako ne i revoluciju, protiv svojih sirijskih okupatora. Atmosferu je posebno narušio i zadnji samoubilački napad u Tel Avivu. Sirija je trenutačno pod žestokim međunarodnim pritiskom zbog Libanona. Američke je vlasti sumnjiče da je na neki način umiješana i u telavivski incident. Tom je pritisku u utorak ponešto pridodala i Condoleezza Rice u intervjuu za britansku Nezavisnu televiziju: »Kad Sirijci sa svog teritorija i svojim ponašanjem podupiru terorističke grupe koje izvode bombaške napade u Svetoj zemlji, oni osujećuju stremljenja palestinskog naroda«, rekla je američka državna tajnica. Tijekom konferencije, Rice je apelirala i na Izraelce da izbjegavaju akcije koje bi mogle škoditi krhkom mirovnom procesu. </p>
<p>Ponovno uspostavljanje mirovnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca još je, doduše, daleko, ali londonski skup znači barem mali pomak u tom smjeru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Prosinačka bajka hrvatske vlade</p>
<p>Dug Republike Hrvatske iznosio je u veljači 2005. godine 30 milijardi američkih dolara. Nezaposlenih je u tom mjesecu u nas bilo više od 325 tisuća. A u prosincu 2004. Hrvatsku su bili preplavili jumbo plakati: »Vrhunska turistička sezona, otkupljeno sve žito, izvoz raste, BDP u porastu...« Ista priča i na Hrvatskoj televiziji, udarni termini i iste priče.</p>
<p>Razlozi za takvo trošenje goleme količine novca građana Republike Hrvatske ostali su nepoznati isto kao i idejni tvorac te lijepe ideje, nažalost realizirane. U Hrvatskoj je i to moguće: potrošite lijepu svotu tuđih novaca a rezultate ne dajete nikome, dakle odgovornosti za javni rad nema. Isto tako ne postoji mjera učinkovitosti rada ljudi na vlasti. Umjesto da su odgovornost i javnost rada kod velikih projekata, kada se troše velike količine proračunskih kuna, velike, one izostaju, a što je najžalosnije – ne daju se nikakve analize realiziranih projekata.</p>
<p>Neka autor te ideje hrvatskoj javnosti pokaže koliko je novca iz proračuna utrošeno na tu prosinačku bajku i da nam pokaže pozitivne rezultate koje je ta kampanja donijela Republici Hrvatskoj. Moje je skromno mišljenje da je ta kampanja – bačen novac! Velika je vjerojatnost da je pri kraju 2004. ostalo novca u proračunu, kojega se moralo potrošiti i to je napravljeno na »najinventivniji način«, tisuće jumbo plakata s porukama o lijepoj sadašnjosti...</p>
<p>Vrlo vjerojatno ovo pismo neće nikoga ni potaknuti na razmišljanje o tome da je najvažnija stvar u javnim poslovima analiza i odgovornost za učinjeni posao. Naš gospodarski i politički sustav mora koristiti javnu analizu svojega učinka na temelju koje se jedino i može sustav voditi i razvijati. Sadašnjim načinom političkogospodarskoga vođenja zemlje nema razvitka Hrvatske.</p>
<p>Najavljuje se turistička sezona iz snova, Hrvatska je destinacija broj jedan u svijetu. Ima li hrvatska vlada već sada razrađen plan za povećanje izvanpansionske potrošnje? Rade li vrhunski ekonomski stručnjaci na tom planu i smije li hrvatska javnost to znati i uključiti se u različite programe ili je to sve u domeni državnih tajni?</p>
<p>Zašto Vlada ne uputi javni poziv svima koji imaju zamisli o tomu kako povećati izvanpansionsku potrošnju u 2005. – da se mogu javiti svi ekonomski stručnjaci i poduzetnici, čije ideje možda i urode plodom pa da smanjimo državni dug.</p>
<p>NENO DODOJA, dipl. ing. Dugopolje</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na grbači poreznih obveznika</p>
<p>Ostao mi je u sjećanju pogreb Aleksandra Rankovića, zloglasnoga šefa Udbe, 1983. u Beogradu. Tada se, na čuđenje zapadnih novinara i promatrača, okupilo na tisuće Srbijanaca i Beograđana i oni su nekulturno i nemilice gazili okolne grobove skandirajući fanatično »Leka heroj, Leka heroj...«</p>
<p> Zahvaljujući g. Dubravku Grakaliću saznajemo da i Hrvati imaju svoga »Leku heroja«, također staroga oznaša-udbaša Budimira Lončara (»Isluženi kadar ponovo na sceni«, Vjesnik, Panorama, 19. veljače). Iz toga odlično napisanoga članka saznajemo da je naš »drug Leka«, odnosno Budimir Lončar, »ostao« do kraja tvrdi zagovaratelj propale SFRJ. Budući da te njegove države više nema, pa čak ni tzv. krnje Jugoslavije, nameće se pitanje od koga Lončar prima mirovinu. </p>
<p>Je li i taj poricatelj hrvatskoga državnoga prava, poput brojnih »jugo-kadrova«, također na jaslama osiromašenih i opljačkanih hrvatskih građana? Mesićevo vraćanje svoga bivšega kolege Lončara ne samo na političku scenu već i na grbaču hrvatskih poreznih obveznika vrlo je nepromišljeno. Na osnovi svega što mu se pripisuje, nije li mu u Hrvatskoj prije mjesto na sudu nego na tako visokom položaju.</p>
<p>MIHOVIL UDOVIČIĆ Stuttgart, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kampanja koju smo svi plaćali, samo se neki toga ne mogu prisjetiti </p>
<p>»Gdje su sada nestali toliki branitelji?«, naslov je pisma g. Mladena Pavkovića u Vjesniku od 22. veljače 2005., a koje me je potaklo da se javim. Naime, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke iz Koprivnice pita se gdje je nestalo 130 tisuća hrvatskih branitelja, ako je još nedavno njihov broj prema jedinstvenom registru, koji izrađuje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, iznosio 570 tisuća, a sada samo – 440.000!</p>
<p> Moje pitanje, međutim, glasi: Gdje su onda nestali toliki hrvatski branitelji, kad je trebalo na izbornom listiću zaokružiti ime kandidatkinje za predsjednicu Republike, a koja se u odnosu na svoga protukandidata, kao i u funkciji svojega Ministarstva jedina žestoko brinula upravo za prava tih branitelja?</p>
<p>Prema najjednostavnijoj matematici, ako se i taj manji broj branitelja pomnoži samo s brojem dva (njihovi bračni partneri, čak bez njihove eventualno punoljetne djece) dobiva se 880 tisuća glasova na izbornim listićima. Predsjednička kandidatkinja g. Jadranka Kosor, međutim, dobila je ukupno (sa svim drugim glasovima) oko 700 tisuća glasova!?</p>
<p>Vjerojatno s mojom običnom matematikom množenja nešto ne štima ili su možda branitelji svoj glas dali protukandidatu (zašto ne, ako misle da je on za njih bolji), ali je moguće i to da su obi u velikom broj ignorirali predsjedničke izbore. Budući da je još uvijek jedina adresa na koju branitelji upućuju svoje molbe, kritike i primjedbe u traženju svojih prava Ministarstvo i njegova ministrica, onda je ignoriranje predsjedničkih izbora vrlo nelogičan čin.</p>
<p>U mojoj matematici zbrajanja i oduzimanja izgleda da još nešto ne štima: naime, zbunjuje me ukupan iznos potrošenih kuna u predizbornoj kampanji, u kojoj gospođa Kosor vodi za nekoliko milijuna potrošenih kuna ispred svojeg protukandidata. Izvori financiranja obje kampanje naizgled su bili transparentni: Jadranku Kosor financira samo njezina stranka – HDZ, Mesićevu kampanju financijski pomažu gotovo sve preostale stranke uz mnoge pojedinačne donacije.</p>
<p> Među tim donacijama vrlo je zanimljiv veliki iznos koji dolazi iz Hercegovine, ali ne od onih koji prema g. Mesiću ne bi smjeli imati pravo glasati na predsjedničkim izborima, nego od tajkuna Lijanovića, a čiji je »miris suhomesnatog novca« ipak neodoljiv! Taj podatak je na vrlo veliku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pokazan na televizioji (valjda zbog transparentnosti!?), a u šumi ostalih podataka o donacijama.</p>
<p> Prema mojoj matematici, tom iznosu bi se još trebalo pribrojiti i cijenu vremenskog trajanja kampanje u svim medijima, a u kojoj g. Mesić debelo vodi ispred svoje protukandidatkinje za barem godinu dana! Tu kampanju samo u korist g. Stjepana Mesića svi smo plaćali, samo se neki toga ne mogu prisjetiti! </p>
<p>Dr. ANA VIDOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nisam osoba koja se javlja u rubrici pisama čitatelja u Vjesniku </p>
<p>U Vjesniku, u rubrici Pisma, oglašava se g. Branko Šerić, kao tajnik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava iz Zagreba, koji pak komentira stanje u pravosuđu i sudske postupke koji su u tijeku kao i sudske odluke.</p>
<p>Budući da sam doživio da mnogi Vjesnikovi čitatelji i moji klijenti to povezuju s mojim odvjetničkim uredom, izjavljujem da ja, odvjetnik Branko Šerić nisam osoba koja se javlja u rubrici pisama čitatelja u Vjesniku i koja se potpisuje ulogom tajnika Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
<p>BRANKO ŠERIĆ odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska će zatražiti izručenje </p>
<p>Marijanovića se traži zbog 55 kaznenih djela a za Matanićem hrvatske vlasti ne tragaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će zatražiti izručenje Tomislava Marjanovića, koji je u ponedjeljak uhićen u Negotinu zajedno s Robertom Matanićem, koji se policiji predao nakon što je cijeli dan bio zabarikadiran u hotelskoj sobi naoružan bombama i pištoljem. Marjanovića hrvatsko pravosuđe traži zbog izbjegavanja zatvorske kazne od 1,1 godine. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun kazao nam je da je u utorak u suradnji s Ministarstvom pravosuđa pokrenut postupak za njegovo izručenje i dodao da je od 1995. do 2004. godine protiv Marjanovića podignuto čak 55 kaznenih prijava (krađe, krivotvorenje i slično). Za Matanićem hrvatske vlasti ne tragaju, a protiv njega je ranije podneseno šest kaznih prijava zbog kaznenih djela s elementima nasilja.</p>
<p>Matanić se u negotinskom hotelu »Ineks Krajina« odbijao predati prijeteći da će se ubiti ako mu se ne omogući razgovor s hrvatskim diplomatskim predstavnicima u SCG-u, a pozadina njegova zahtjeva, kako doznajemo, činjenica je da je povezan s hrvatskim obavještajnim službama. Matanić je drugi od trojice Hrvata osumnjičenih za sudjelovanje u najmanje jednom »mafijaškom ubojstvu« u Bugarskoj, koji je završio iza rešetaka. U Bugarskom zatvoru već se nalazi Ivan Može (28), dok je treći, Branko Vujanović (22) još na slobodi, od kada je u kolovozu prošle godine pobjegao bugarskoj policiji nakon uhićenja. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, Branko Vujanović krije se u Srbiji, u jednom selu u okolici Valjeva, kod rodbine po očevoj strani, a navodno srbijanska policije do utorka nije imala takvu informaciju. </p>
<p>Matanić i Vujanović javnosti su postali poznati u rujnu prošle godine kada je bugarska policija na svojoj web stranici objavila popis od 12 hrvatskih državljana osumnjičenih za sudjelovanje u mafijaškim obračunima u Bugarskoj. Ubrzo se utvrdilo da je zapravo riječ o popisu koji je hrvatski MUP poslao bugarskim kolegama upozoravajući ih na skupinu iz »obavještajnog podzemlja«, koja bi mogla biti povezana s tamošnjom mafijom. Prema neslužbenim informacijama, hrvatska policija sumnjiči članove skupine za organizirani šverc oružja i droge »balkanskom rutom«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pet godina zatvora za silovanje kćeri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na pet godina zatvora, zasad nepravomoćno, osuđen je četrdesetšestogodišnjak zbog seksualnog zlostavljanja vlastite kćeri, koja je u vrijeme inkriminiranog događaja, imala samo sedam godina, a zlostavljao ju je i bludnim radnjama, sve do 1998. godine. Svoj spolni nagon zadovoljavao bi u vrijeme kada je sam ostajao s kćeri u kući, te je »tijekom igre »škakljanja« dirao kćer po intimnim dijelovima tijela, tuširao je i brisao po intimnim dijelovima, stavljao je k sebi u krilo, prethodno joj raširio noge«.</p>
<p> Zlostavljanje je bilo u različitim seksualnim varijantama, pa je, među ostalim, kad bi ostajali sami u stanu, skinuo je do gola i dirao po grudima i ostalim intimnim dijelovima tijela. Tjerao ju je na povratni seksualni »odgovor« prema njemu, a kad je djevojčica imala 12 godina, silovao ju je. Zaprijetio joj je da o tome ne smije nikome ništa govoriti i »da je to njihova tajna«.</p>
<p>Kako se navodi u obrazloženju optužnice, optuženi i zasad nepravomoćno osuđeni, izjavio je pred sudom da se ne osjeća krivim. </p>
<p>»Sud je u potpunosti prihvatio iskaz zlostavljanje djevojčice, sada već punoljetne djevojke, jer je njezino iskazivanje bilo logično i uvjerljivo«. Otac ju je obljubio što je iskazala emocijama, mimikom lica, ruku i tijela.</p>
<p> Žrtva očeva seksualnog manijaštva zlostavljanje je počela trpiti od sedme godine života. </p>
<p>Na glavnoj je raspravi oštećena saslušavana preko linka. Naime, u istrazi je njezin iskaz bio šturiji, no, na glavnoj raspravi dano joj je dovoljno vremena da se prisjeti svih ključnih događaja. Jedna od svjedokinja bila je i psihologinja iz gimnazije koju je pohađala djevojka. Ona se, naime, u četvrtom razredu psihologinji samoinicijativno obratila za pomoć, a seksualno zlostavljanje počelo je još u prvom razredu osnovne škole, ustanovljno je u tijeku sudskog postupka.</p>
<p>Iz analize i mišljenja psihologa utvrđeno je da je djevojka pričala o traumatskim iskustvima, ali se teško otvarala, a »temeljem provedenih testova pokazala je emoconalnu nestabilnost i težu depresivnost«.</p>
<p>Sud je utvrdio da je optuženi u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio u ubrojivom stanju i da je postupao s namjerom, dok je vještakinja utvrdila da se radi o osobi s dominantnim znakovima narcističkog poremećaja, ali da je mogao shvatiti posljedice svog postupanja. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Student se bacio sa 9. kata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skokom kroz razbijeni prozor stana, na devetom katu stambene zgrade u Ruždjakovoj ulici broj 17, u utorak oko 6.50 sati samoubojstvo je počinio Ivan Tomić (19), student prve godine Elektrotehničkog fakulteta iz Imotskog.</p>
<p>Kako doznajemo, Tomić se dan prije razbolio od gripe te cijeli dan nije izlazio iz stana, a neposredno prije skoka razbio je staklo na ostakljenom balkonu stana u kojem je iznajmio sobu od 20-godišnjeg vlasnika stana, također studenta, te se bacio kroz otvor. Čuvši snažan udarac, vlasnik stana je pogledao prema podnožju zgrade i zamijetio tijelo »cimera«, pa je odmah pozvao policiju.</p>
<p>Motivi samoubojstva su za sada još uvijek nepoznati, a mrtvo tijelo je, pak, nakon obavljenog očevida prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poigravao se »kašikarom« misleći da je deaktivirana</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U eksploziji bombe u ponedjeljak oko 22.30 sati u središtu Splita, poginuo je 43-godišnji Splićanin Marko Svalina, dok su teške tjelesne ozljede zadobili Boro Ladan (32) iz Jajca, te Zorka Jurčić (46) i Lidija Grbeša (33), obje iz Splita, izvijestila je u utorak Policijska uprava splitsko-dalmatinska. Tragedija se dogodila u ponedjeljak kasno navečer u stanu na prvom katu zgrade u Medulićevoj ulici, a prouzročila ju je nesmotrena igra bombom, koja je eksplodirala u ruci Marka Svaline, usmrtivši ga na mjestu.</p>
<p>Misleći da je bomba deaktivirana, Svalina se stao njome poigravati, premještajući je iz jedne ruke u drugu, no ona je tada eksplodirala i nanijela mu smrtonosne ozljede, pa je liječnička ekipa Hitne medicinske pomoći, stigavši u Medulićevu ulicu, mogla samo ustanoviti da je Svalina preminuo na mjestu događaja.</p>
<p>Muškarac i dvije žene, koje su se sa Svalinom nalazile u predsoblju stana, ozlijeđene su od krhotina bombe, a zbog prirode zadobivenih ozljeda teško je procijeniti kako će se razvijati njihovo zdravstveno stanje, koje je u utorak bilo na granici stabilnog.</p>
<p>Boro Ladan zadobio je više ustrijelnih rana lica, vrata, prsiju, a ozlijeđena su mu i oba oka, dok je Lidija Grbeša ranjena u prsa, desnu natkoljenicu i nadlatkticu. Oboje su smješteni na odjel Kirurškog šoka, te je nad njima obavljena drenaža, s obzirom na veliku količinu krvi koja im se nakupila u prsima.</p>
<p>Zorka Jurčić hospitalizirana je s ozljedama lica i prsiju, a liječnici su ocijenili da su ustrijelne rane na vratu vrlo teške, te da mogu prouzročiti teže komplikacije.</p>
<p>Od eksplozije bombe, tzv. kašikare, popucala su stakla u stanu, dok su tragovi krvi u susjednoj ulici ukazivali na to da je netko od ozlijeđenih, u stanju velikog šoka, pokušao potražiti spas bijegom s mjesta nesreće.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osuđeni za organiziranje i preprodaju 35 kg marihuane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom sisačkog Županijskog suda troje državljana BiH Edin Makić (23), Safet Sadiković (34) i Mirzet Džebić (25) osuđeni su za kupovanje i prodaju 35 kilograma marihuane na tri, odnosno jednu godinu zatvora.</p>
<p>Makića se teretilo da je u ožujku prošle godine na parkiralištu kod »Kauflanda«, a nakon što je od nepoznate osobe u BiH kupio 2 kg marihuane, drogu prodao prikrivenom policijskom istražitelju za 700 eura. Prema drugoj točki optužnice, Makić se udružio sa Sadikovićem i Džebićem kako bi u travnju 2004. godine u BiH kupio 35 kg marihuane te tu drogu u Sisku prodao prikrivenom istražitelju za 13.500 eura. </p>
<p>U svom iskazu Makić je rekao kako ga je poznanik zamolio da prenese neki paket iz Velike Kladuše u Sisak jer ima problema s putovnicom, što je on i učinio, tvrdeći kako nije znao što se u paketu nalazi. Makić je ispričao kako ga je i u travnju poznanik zamolio da prenese preko granice do Siska 40 šteka cigareta te da to nije sam mogao pa je za taj posao angažirao i Sadikovića i Džebića. »Od nepoznate osobe smo preuzeli dvije vreće te ih je Sadiković ujutro prevezao u Sisak gdje sam ga ja već čekao. Nazvao me neki čovjek kojem sam predao vreće, a on mi je dao 13.500 eura za Esada», ispričao je Makić. Drugooptuženi Sadiković je ispričao kako je vreće pristao prenijeti zbog novca kojeg je bio dužan Makiću, a vreće su predali nekom čovjeku u nekoj garaži. »Kada je otvorio vreće, vidio sam da unutra nisu cigarete, već paketići s travom. Izašli smo iz garaže i ubrzo smo uhićeni«, rekao je Sadiković. Njegovu priču potvrdio je i trećeoptuženi Džebić U optužnici se navodilo i da su se trojica optuženika udružili kako bi prenijeli i prodali veliku količinu droge koju su kupili od policijskog pouzdanika, a prodali je prikrivenom posredniku. Na ovakvu optužnicu prigovorio je branitelj prvooptuženog tvrdeći da se predmet i kazneni postupak temelji na poticanju prikrivenog policijskog istražitelja na kazneno djelo, no sud je taj prigovor odbio.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Turski državljanin švercao kemikalije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samoborski policajci dovršili su u ponedjeljak kriminalističku obradu nad 41-godišnjim državljaninom Turske koji je pokušao prošvercati gotovo devet tona kemijskih proizvoda ukupne vrijednosti 34.754 eura. Osumnjičeni je, naime, u nedjelju kamionom turskih registracijskih oznaka došao na ulaz u Republiku Hrvatsku, na malogranični prijelaz Bregana. Prilikom granične kontrole utvrđeno je da u tovarnom prostoru teretnog vozila prevozi 12 paleta kemijskih proizvoda bruto težine 8940 kg u vrijednosti 34.754 eura. Iako je bio dužan, on tu robu nije prijavio međunarodno-provoznim TIR karnetom, čime je pokušao preko granične crte prenijeti veću količinu robe izbjegavajući mjere carinskog nadzora. Turski je državljanin, uz kaznenu prijavu, u ponedjeljak doveden u dežurni Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na sajmu umjetnina nudio krivotvorena umjetnička djela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog prodaje krivotvorenih slika pokojnog slikara Vilima Svečnjaka policajci su prijavili B.M. (46). Obradom je utvrđeno da je B.M., otprije poznat policiji zbog krivotvorina, 15. siječnja došao na sajam umjetnina i antikviteta na Britanskom trgu gdje je kao izlagač ponudio 21 umjetničku sliku potpisanu krivotvorenim potpisima slikara Svečnjaka, što su, neslužbeno doznajemo, razotkrili kupci i posjetitelji sajma koji su ga i prijavili policiji. Nakon obrade policajci su B.M. Općinskom državnom odvjetništvu prijavili zbog kaznenog djela nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika te prijevare. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hypo Alpe-Adria-Bank uložit će u hrvatski turizam više od milijardu eura</p>
<p>Od ukupnih ulaganja HAAB-a u Hrvatskoj 15 posto otpada na turizam / HAAB s austrijskim Falkensteinerom radi na 25,5 milijuna eura vrijednom projektu izgradnje Hotela Carinzia u podnožju Nassfelda, koji će se otvoriti u kolovozu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sljedećih pet godina Hypo Alpe-Adria-Bank planira u turizam u Hrvatskoj uložiti više od milijardu eura, najavio je Günter Striedinger, član Uprave HAAB International AG zadužen za poslovanje u inozemstvu. Striedinger smatra da Hrvatska pruža enormne mogućnosti za ulaganja, te da od svih turističkih destinacija u Europi upravo Hrvatska obala zauzima »poziciju broj jedan«. </p>
<p>Inače, na turizam u ukupnom portfelju klagenfurtske HAAB grupe otpada oko osam posto, dok od ukupnih ulaganja HAAB-a u Hrvatskoj na turizam otpada petnaest posto. Banka je u Hrvatskoj posljednjih godina preko svojih društava kćeri kupila niz turističkih tvrtki i nekretnina, odnosno, kako neki tvrde, »kupila je gotovo sve što se moglo kupiti«.</p>
<p>Među akvizicijama je Mali maj kod Poreča sa 15.832 četvorna metra zemljišta i nedovršenom građevinom (nekad je to trebalo biti odmaralište srbijanske tvrtke Servo Mihalj), koja se ulaganjima većim od 300 milijuna kuna planira pretvoriti u sportsko-rekreacijsko-zdravstveni kompleks. Lani je kupljen i Hotel Split, u koji se HAAB obvezao u sljedeće tri godine uložiti 106,07 milijuna kuna u podizanje kategorije sa tri na četiri zvjezdice, jer je ocijenio da ima velike potencijale za razvoj konferencijskog i gradskog turizma, a na mjestu autokampa planirana je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra. Uz to, dok Goran Štrok banci ne otplati kredit za kupljene dubrovačke hotele Bellevue i Excelsior, banka je njihov fiducijarni vlasnik. Nadalje, banka je od Slavonske banke koja je u njezinom većinskom vlasništvu (a u tijeku je i javna ponuda za preuzimanje preostalih dionica) naslijedila zadarski Borik.</p>
<p>»U početku nismo znali što učiniti s Borikom, no kasnije smo našli odgovarajućeg partnera, austrijsku turističku grupaciju Falkensteiner. Dosad smo u Borik uložili više od 40 milijuna eura. To je bila dobra odluka, što su potvrdili i rezultati. Odmaralište dobro prihvaćaju turisti iz svih dijelova Europe, a ovih dana su nam iz Falkensteinera javili kako je sezona 2005. već sad dobro bukirana«, kazao je Striedinger.</p>
<p>Falkensteiner je HAAB-ov partner i u 25,5 milijuna eura vrijednom projektu izgradnje Hotela Carinzia s wellness centrom u podnožju najvećeg koruškog skijališta Nassfeld, koji se otvara u kolovozu ove godine. HAAB, koji u Hotelu Carinzia drži udjel od 75 posto, tim projektom, kako je pojašnjeno, ispunjava jednu od svojih funkcija banke u javnom vlasništvu. Po nalogu koruških vlasti (pokrajina Koruška vlasnik je 52 posto HAAB-a) banka ulaže u projekte koji bi trebali poslužiti kao pokretač turističke industrije u pokrajini koja, kako je istaknuto, zbog nedostatnih ulaganja u posljednja dva desetljeća bilježi pad. HAAB drži i 33 posto dionica u poduzeću koje upravlja nassfeldskim žičarama, u koje je do sada uložila oko 50 milijuna eura. </p>
<p>Gradnja hotela trebala bi osigurati smještajni kapacitet i dodatne sadržaje kako bi se osigurao puni kapacitet skijališta i preko tjedna, a ne samo vikendom, te porast posjeta izvan zimske sezone. Hotel Carinzia drugi je takav projekt, nakon Deluxe Hotel Schloss Veldena s pet zvjezdica na Wörtherseeu.</p>
<p>HAAB se u Hrvatskoj pojavio 1994. godine, počeo je s leasing poslovima, te do danas na ovom tržištu zauzeo udio od 38,33 posto (istodobno na austrijskom tržištu ima udio od samo 9,74 posto). Dvije godine kasnije otpočinje bankarsko poslovanje, te je do danas postao šesta po veličini banka u Hrvatskoj, a pribroji li se i tržišni udio Slavonske banke, zauzima peto mjesto (za usporedbu u Austriji je to deveta banka po veličini).</p>
<p>Na upit da komentira u Hrvatskoj prevladavajuće mišljenje kako strane banke ne podržavaju domaće gospodarstvo, te pad kreditiranja poduzeća i rast kredita stanovništvu, Striedinger kaže:</p>
<p>»Ne dijelim to mišljenje. U HAAB-u Hrvatska usmjerenost na korporativni sektor je posebno izražena - naime više od 70 posto portfelja otpada na kreditiranje poduzeća. Upravo zahvaljujući kreditiranju korporativnog sektora banka je ostvarila velik i brz rast. U početku, s malom mrežom poslovnica, nije bilo moguće servisirati kreditiranje građana. Sada se banka sve više usredotočuje i na kreditiranje građanstva, ali naša dugoročna strategija će uvijek biti 60 posto kreditiranje poduzeća i 40 posto građanstva. Dakle, HAAB daje jaku potporu i usredotočen je na kreditiranje poduzeća.</p>
<p>Što pak govore usporedbe Hrvatske i drugih tržišta gdje je aktivan HAAB?</p>
<p>»Hrvatsko tržište donosi najbolje rezultate - uz 22 posto uložene imovine proizvodi više od 33 posto bruto dobiti grupe. U Hrvatskoj imamo i najviše zaposlenih, ukupno 1644. No, i od Srbije mnogo očekujemo. Preciznije, očekujemo da će za pet godina Hrvatska biti naše prvo tržište, a Srbija drugo, dok će se ostala naša tržišta nadmetati za ostala mjesta.</p>
<p>Iako je u Srbiji u tijeku privatizacija državnih banaka, akvizicije nisu u planu.</p>
<p>»U Srbiji smo započeli s greenfield ulaganjem, što je lakše i jednostavnije od preuzimanja, a posebno u SCG. Naša iskustva govore da ste s greenfield ulaganjima uglavnom odmah uspješni, dok vam u slučaju preuzimanja, gdje unatoč tome što dobivate već postojeću mrežu, za isti rezultat treba oko tri godine. Iznimke su bile, primjerice, kupnja Slavonske i Kristalbanke u BiH.</p>
<p>Petra Bulić Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Američke kompanije napuštaju Siriju, Ina nastavlja raditi</p>
<p>U Ini drže da i u slučaju rata naftna i plinska polja ne bi bila metom napada / Problematično bi bilo američko uvođenje sankcija Siriji, jer bi u tom slučaju Ina morala tražiti druge dobavljače / Ina je u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Siriji, prema neslužbenim podacima, već uložila oko 150 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je sirijski predsjednik Bashar al-Assad u razgovoru za talijansku Repubblicu, objavljenom u ponedjeljak, izjavio da prema iračkom scenariju očekuje i napad SAD-a na Siriju, pitanje je što će, ako se to obistini, biti s Ininim velikim ulaganjima u toj zemlji.</p>
<p>Naime, Ina je u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Siriji, prema neslužbenim podacima, već uložila oko 150 milijuna dolara i otkrićem novih plinskih i naftnih polja, na kojima bi ove godine trebala početi proizvodnja, postigla jedan od najvećih dosadašnjih uspjeha u inozemstvu.</p>
<p>Nadamo se da će se sve ipak smiriti bez rata jer je Sirija najavila povlačenje svojih vojnika iz Libanona pa normalno radimo na tamošnjim poljima, kaže predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.</p>
<p>Međutim, zabrinutost potiče i činjenica da američka naftna kompanija Maraton želi prodati svoju koncesiju u Siriji.</p>
<p>Ako se stanje ipak zakomplicira poduzet ćemo sve potrebne mjere za zaštitu naših poslova i zaposlenika, najavljuje Dragičević.</p>
<p>To znači da će Ina u suradnji sa sirijskim partnerima osnovati krizni stožer koji će, uz ostalo, kao i u vrijeme američkog napada na Irak, pripremiti sve za evakuaciju zaposlenih iako drže da meta napada sigurno ne bi bila naftna i plinska polja.</p>
<p>Dobro su, tvrde, pripremljeni i za vjerojatniju, nedavno najavljenu opciju, a to je uvođenje američkih sankcija Siriji što bi im onemogućilo poslovanje s američkim kompanijama pa bi morali tražiti nove dobavljače.</p>
<p>No, pitanje je koliko bi takve sankcije trajale. Naime, i Libija je bila pod američkim sankcijama, a nedavno su njihove kompanije dobile čak 13 od 15 koncesija ponuđenih na natječaju.</p>
<p>»Radimo kao da se ništa neće dogoditi, ali se pripremamo i za eventualne probleme. U Siriju smo puno uložili i ne namjeravamo se povući iz tih poslova koji bi nam trebali donijeti dobru zaradu«, kaže Mirko Zelić, član Uprave Ine zadužen za istraživanje i proizvodnju nafte i plina.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ove bi godine trebala početi proizvodnja nafte iz polja Jihar i plina iz polja Palmyra, u travnju se osniva hrvatsko-sirijska tvrtka za proizvodnju, a pripremaju i ugovor o prodaji nafte i plina sirijskim partnerima.</p>
<p>Više problema mogli bi imati ako se i UN odluči za uvođenje sankcija Siriji jer bi ih morala provoditi i Hrvatska i hrvatske kompanije. U svakom slučaju najgore bi bilo da se ostvare očekivanja sirijskog predsjednika jer bi to Ini stvorilo velike štete te dodatno povećalo ionako visoke svjetske cijene nafte i plina.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Osiguranje života ostaje najunosniji oblik štednje</p>
<p>Uskoro zakonom zajamčena najniža kamata na premiju od 3,5 posto, a osiguratelji će kao i u Njemačkoj u konačnici osiguranicima dati više, ovisno o uspješnosti poslovanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bilo koji oblik životnog osiguranja u Hrvatskoj je, tvrde osiguratelji, dosad ugovorilo oko 250.000 građana ili 18,8 posto od 1.299.000 zaposlenih (stanje u prosincu 2004.), odnosno oko 5,3 posto od ukupnog stanovništva. Primjerice, u Njemačkoj takvu policu ima u prosjeku svaki građanin, odnosno na 85 milijuna stanovnika ugovoreno je čak 86 milijuna polica. Zajedničko je Hrvatskoj i Njemačkoj da lokalni osiguratelji privlače osiguranike izjavama kako je to trenutačno najisplativiji oblik dugoročne štednje. I dobrim su dijelom u pravu.</p>
<p>Razlog za ove usporedbe je vrlo jednostavan. Ono što se sada događa u Njemačkoj za nekoliko godina bit će praksa i u Hrvatskoj, posebice kada uđemo u Europsku uniju. Podsjećamo da se ova životna osiguranja temelje na dugoročnoj štednji s rokom od 10, 15, 20 pa i 30 godina.</p>
<p>I u Njemačkoj, koja je najrazvijenije europsko tržište životnih osiguranja, i u Hrvatskoj, gdje se tek šire, posljednjih godina ova štedna osiguranja postupno gube na (i dalje visokoj) isplativosti. U obje države osiguratelji se žale da na svoja ulaganja u (državne) vrijednosnice dobivaju sve manje kamate, pa zato i osiguranicima nude nižu stopu uz koju se ukamaćuju njihova premijska ulaganja. Uz to, osigurateljima sve više konkuriraju različiti investicijski fondovi... Pritom, što zbog pouke, a što zbog očekivanog novog Zakona o osiguranju, treba navesti neke ključne razlike u načinu postupanja prema osiguranicima.</p>
<p>U Njemačkoj, gdje se može govoriti o zasićenju ovog dijela osigurateljnog tržišta, ali i o bitno organiziranijoj zaštiti osiguranika (odnosno potrošača općenito), svaki od osiguratelja uoči nove poslovne godine potencijalnim osiguranicima jasno kaže s kakvom kamatnom stopom na svoja ulaganja mogu računati. Kako to izgleda u praksi vidi se i iz našeg izbora s tablice koju prenosimo iz prvog ovogodišnjeg broja biltena Osigurateljno gospodarstvo (Versicherungswirtschaft Heft 1. 2005.). Pritom treba spomenuti da su kamatne stope za ovu godinu uglavnom jednake lanjskima, ali i da je propisima određeno da najniža, zajamčena kamatna stopa smije iznositi 2,75 posto, dok je prijašnjih godina bilo riječi o tri ili o 3,25 posto, a u razdoblju od 1990. do 2000. i šest do 6,25 posto.</p>
<p>Izravna usporedba s Hrvatskom na ovom području zasad nije moguća. Naime, tek sada se očekuje da će i naša država odrediti najniže zajamčene kamate na osiguraničku štednju, a osiguratelji predviđaju da će biti 3,5 posto. Ima naznaka da će se i hrvatski osiguratelji uskoro morati javno izjasniti po kojoj će stopi uistinu ukamaćivati osiguraničke uplate. I u ovom slučaju te će stope biti znatno više od zajamčenih i bit će jedan od argumenata u tržišnom natjecanju. Ali ne treba očekivati da će to donijeti i transparentnost ponuda jer to se dosad nije dogodilo ni u osigurateljno najrazvijenijim zemljama, a propisi koji nalažu potpunu usporedivost u Europskoj uniji tek se pripremaju uz poduže i mukotrpno usuglašavanje stavova zakonodavaca i osiguratelja. </p>
<p>Anketiranjem nekoliko hrvatskih društava koja ugovaraju životna osiguranja doznali smo da se u Hrvatskoj trenutačno nude kamate u rasponu od 3,5 do pet posto. Nerijetko, najizdašniji su (kao i u Njemačkoj) manji osiguratelji, dok veliki »škrtošću« u osiguraničkim prinosima naplaćuju svoje poznato ime što se na tržištu (pogrešno) shvaća kao jamstvo za sigurnost ulaganja. Inače, u načelu, osiguravajuća društva u Hrvatskoj 90 posto dobiti ostvarene ulaganjem novca osiguranika (samo u životnim osiguranjima) izdvajaju u tzv. matematičku pričuvu životnih osiguranja, a deset posto odlazi na podmirenje troškova rada.</p>
<p>U Hrvatskoj djeluje 15 osiguratelja života (lani ih je bilo 17), a ubuduće će ih, ako iz inozemstva ne dođu novi, biti manje. Jer, očekuje se, u smislu odredbi sporazuma (u struci poznatog kao Basel 2) da će se i u Hrvatskoj, za poslovanje s tim osiguranjima tražiti osnivačka uplata puno većeg jamstvenog kapitala. Uz to se očekuje da će se, slijedom europske prakse, novim Zakonom o osiguranju ukinuti mogućnost da jedan osiguratelj istodobno bavi i životnim i neživotnim osiguranjima, već će za svaku od ove dvije glavne grupe osiguranja trebati osnovati zasebno osiguravajuće društvo.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Središnje banke u jugoistočnoj Europi još nisu spremne za EU</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Reformske zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, moraju još provesti »bitne prilagodbe« u svom zakonodavstvu o središnjim bankama kako bi se pripremile za mogući pristup Europskoj uniji, ustvrdili su autori studije Austrijske narodne banke o monetarnoj politici u jugoistočnoj Europi.</p>
<p> Prilagodbe su potrebne ponajprije na području nezavisnosti središnjih banaka, zabrani financiranja državnog proračuna i pokrivanju gubitaka središnjih banaka, tvrde stručnjaci Austrijske narodne banke. </p>
<p>Autori studije istražili su važeće zakone o središnjim bankama u zemljama kandidatima za pristup EU Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, te u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji. Njihov je zaključak da su ti zakoni uglavnom usklađeni sa sporazumom iz Maastrichta iako neki propisi još ne odgovaraju EU-ovoj pravnoj stečevini, poznatijoj pod nazivom acquis communautaire. </p>
<p>Tako je zabrana financiranja državnih proračuna zakonski regulirana u pet od sedam istraženih zemalja, ali je u Albaniji i Srbiji još uvijek pravno moguća. Sljedeća točka kritike odnosi se na zakonske odredbe o pokrivanju gubitaka, gdje je prilagodba potrebna u Hrvatskoj, Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji. </p>
<p>Nadalje, prilagodbe će biti potrebne i na području zabrane povlaštenog pristupa financijskim institucijama. U većini zemalja jugoistočne Europe treba prilagoditi i važeće propise o mogućim razlozima za otpuštanje menadžera središnjih banaka, glasi sažetak studije Austrijske središnje banke. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Neto dobit BAT-a porasla 74 posto, na 1,1 milijardu funti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi, uz blagi pad cijena sirove nafte i niz povoljnih financijskih izvješća, u utorak porasli. Londonski FTSE 100 i frankfurtski Dax su do poslijepodneva dobili 0,5 posto, dosegavši 4993,5, odnosno 4371,5 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,7 posto, na 40654,7, jednako kao indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2913,8 bodova. Cijena Nymex Light sirove nafte u New Yorku je ujutro pala 48 centi, na 51,27 dolara za barel, nakon što je dan ranije premašila 52 dolara. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao 49 centi, na 49,57 dolara.</p>
<p>Bank Austria, čija je dionica pala 0,7 posto, objavila je u utorak kako je 99,9-postotni udjel u bugarskoj Hebros banci u studenom platila nešto više od sto milijuna eura - dvostruko više od knjigovodstvene vrijednosti banke od 52,9 milijuna eura. Bank Austria, koja u Bugarskoj posjeduje i četvrtu po veličini Bank Biochim, Hebros banku je kupila od hongkonške iRegent grupe, bivšeg vlasnika Nove banke. BAT, druga po veličini svjetska duhanska grupacija, porastao je dva posto nakon što je izvijestio o 74 posto višoj neto dobiti od 1,1 milijardu funti. Dobit prije oporezivanja porasla je 20 posto, na 1,8 milijardi funti, a prodaja (isključujući trošarine) jedanaest posto, na 3,24 milijarde funti. Fiat, koji je dobio 2,3 posto, lani je smanjio neto gubitak sa 1,9 milijardi eura u 2003. na 1,5 milijardi eura. Problematična podružnica za osobne automobile Fiat Auto lani je zabilježila gubitak od 840 milijuna eura. U New Yorku je u prvih sat vremena trgovanja DJIA porastao 0,6 posto, na 10.827, a Nasdaq Composite 0,7 posto, na 2066 bodova. Nikkei 225 je porastao 0,3 posto, na 11.780,5 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Šeks: Dobri su izgledi za početak pregovora 17. ožujka</p>
<p>Na pitanje boji li se prosvjeda protiv sadašnje vlasti, poput onih iz 2001. organiziranih protiv Račanove vlade u kojima je sudjelovao i HDZ, predsjednik Sabora odgovorio je da prosvjedi, ako ih bude, sigurno neće ugroziti Vladu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Dobri su izgledi da 17. ožujka počnu pregovori o našem članstvu u Europskoj uniji. Hrvatska će dokumentirano pokušati uvjeriti Bruxelles i glavnu haašku tužiteljicu da je poduzela i poduzima sve što je u njezinoj moći u rješavanju 'slučaja Gotovina'. Predsjednik države i premijer te ja kao predsjednik Sabora uputit ćemo danas ili sutra svim čelnicima država članica EU-a dokument u kojem ćemo ponuditi argumente u prilog našoj tvrdnji da ispunjavamo sve svoje obveze, pa i one prema Sudu u Haagu«, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u utorak na konferenciji za novinare izražavajući nadu da će to uvjeriti »posebno neke članice EU-a« u našu potpunu suradnju s Haagom. Odgovarajući na pitanje bi li naše tajne službe, pronađu li ga u Hrvatskoj, uhitile generala Antu Gotovinu, Šeks je podsjetio na to da sve nadležne službe imaju jasan nalog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera - identificirati, otkriti i isporučiti generala Gotovinu, Haagu ako je u zemlji, ili ponuditi dokaze za to da se on ne krije u Hrvatskoj. </p>
<p>»Odgoda pregovora s obrazloženjem da oni ne mogu početi zato što general Gotovina nije u Haagu, isfrustrirala bi i obeshrabrila sve proeuropske snage u Hrvatskoj«, naglasio je predsjednik Sabora, dodajući da se ipak ne boji radikalizacije političke scene ako pregovori ne počnu 17. ožujka. </p>
<p>»Sigurno bi u tom slučaju daleko više glave dizali oni koji danas postavljaju nemoguće uvjete, poput onih da se generalu Gotovini treba omogućiti status osumnjičenika, a što bi podrazumijevalo i povlačenje optužnice koju je Haaški sud već potvrdio. Na to Hrvatska uopće ne može utjecati«, kazao je napominjući da s takvim radikalnim zahtjevima »izlaze pojedinci, ali oni neće uspjeti radikalizirati hrvatsko društvo«. </p>
<p>Na pitanje boji li se prosvjeda protiv sadašnje vlasti, poput onih iz 2001. organiziranih protiv Račanove vlade u kojima je sudjelovao i HDZ, Šeks je odgovorio da prosvjedi, ako ih bude, sigurno neće ugroziti Vladu. Jedan je novinar upitao Šeksa i je li mu danas žao što je prije nekoliko godina govorio na prosvjedima protiv bivše vlasti. »To je vaša sklonost pjesmama poput one 'oj drugovi je li vam žao'. Pustimo to sada. Okrenimo se budućnosti«, uzvratio je. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Šeks: Prošla saborska sjednica jedna od najplodnijih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u utorak je na konferenciji za novinare odgovorio na prozivanje šefa HSS-a Zlatka Tomčića da »zaobilazi« zaključke klubova HSS-a, SDP-a i HNS-a povodom izvješća državne revizije o pretvorbi i privatizaciji. Rekao je da ništa ne zaobilazi, nego da je, upravo po zahtjevu triju klubova, zatražio od HNB-a, Fonda za privatizaciju i Ministarstva pravosuđa mišljenje o provedivosti onoga što traži oporba. »Dvojba je o tome može li se nekim revolucionarnim zakonima koje predlaže oporba kazneno goniti one koji su se ogriješili za vrijeme privatizacije ili je u okviru postojećeg pravnog sustava moguće oduzeti imovinu onima koji su je stekli nezakonito«, naglasio je Šeks, dodajući da iz odgovora pristiglih od nadležnih institucija proizlazi da se i post festum veći dio nepravilnosti može ispraviti, odnosno sankcionirati. Šeks je za 9. ožujka najavio novu, 13. sjednicu Sabora. Po njegovim riječima, prošla sjednica, na kojoj je raspravljen 61 akt te doneseno 15 zakona, bila je, gledajući brojke, jedna od najplodnijih saborskih sjednica od hrvatske neovisnosti. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tomčić: Sabor olako donosi odluke, ali ih ne provodi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić oštro je u utorak kritizirao predsjednika Sabora Vladimira Šeksa zato što nije organizirao široke konzultacije povodom izvješća državne revizije o pretvorbi i privatizaciji, »toj moralnoj, materijalnoj i političkoj katastrofi Hrvatske«. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u Saboru, Tomčić je rekao da svjedočimo sve većoj neozbiljnosti hrvatske političke scene i sve većem nepovjerenju građana u politiku, čemu pridonosi i »nova praksa u radu Sabora, koji lako donosi odluke, ali ih ne provodi«, Ilustrirao je to nedavnom raspravom o reviziji pretvorbe i privatizacije te prihvaćenim zaključcima, nakon čega se, međutim, ništa nije poduzelo, premda su klubovi SDP-a, HSS-a i HNS-a ponudili moguća rješenja koja idu za obeštećenjem i oduzimanjem nezakonito stečene imovine, a isto traže i od Vlade. </p>
<p>»Sanaderova je vlada na to reagirala ignorantski, čime je u neugodnu situaciju dovela Sabor«, kazao je šef HSS-a, pozivajući Šeksa da ispuni obećanje te organizira konzultacije svih saborskih klubova, Vlade, Fonda za privatizaciju, stručnjaka i Crkve. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zbog hladnoće ponovo problemi s plinom</p>
<p>Zbog velike hladnoće u utorak je zaprijetilo urušavanje plinskog sustava a smanjene su i isporuke ruskog plina za devet posto / iz Ine apeliraju na sve potrošače da smanje potrošnju plina i tako pomognu normalnom radu plinskog sustava.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Velike hladnoće ponovo su stvorile i velike probleme u opskrbi plinom, pa je u utorak čak zaprijetilo urušavanje plinskog sustava, doznajemo u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>Prema njihovim podacima, u ponedjeljak ujutro potrošnja je bila 568.000 prostornih metara na sat, a dobava samo 442.000 kubika na sat unatoč tome što su još u nedjelju znatno smanjili isporuku Hrvatskoj elektroprivredi. </p>
<p>Naime, zbog velikih hladnoća u većem dijelu Europe isporuke ruskog plina su ponovo smanjene za devet posto, a iz već dobrim dijelom ispražnjenog Ininog podzemnog skladištima u Okolima stizalo je samo 165.000 kubika na sat. Više od toga se ne može crpiti, jer je u skladištu još samo 158 milijuna kubika, a slovenskom Geoplinu moraju isporučivati ugovorenih 40.000 kubika na sat, objašnjavaju u Ina-Naftaplinu. </p>
<p>Zbog toga se tlak u plinskom sustavu ubrzano smanjivao, pa su ponovo morali pribjeći interventnim mjerama da bi spriječili još veće probleme. Dodatno su smanjili isporuke HEP-u na samo 16.000 kubika na sat te ih reducirali Belišću i Diokiju. To nije bilo dovoljno, pa su od Ministarstva gospodarstva zatražili suglasnost da za ukupno oko 50.000 kubika na sat smanje isporuke lokalnim distributerima kako treći put ove zime kutinska Petrokemija zbog redukcija plina ne bi morala zaustavljati proizvodnju. </p>
<p>Naime, u četvrtak je najavljeno zatopljenje, pa je Ina htjela izbjeći zaustavljanje Petrokemije na jedan dan, što će kutinskoj tvornici stvoriti štetu od 500.000 eura. A predloženo smanjivanje isporuke distributerima stvorilo bi probleme samo na rubnim dijelovima njihovih mreža ako ne bi dovoljno brzo smanjili isporuke industriji, procijenili su u Ini. </p>
<p>Međutim, Ministarstvo je odbacilo prijedlog redukcije distributerima jer kućanstva imaju prioritet, pa je Ina, po odluci Ministarstva, u ponedjeljak od Petrokemije zatražila da ponovo zaustave proizvodnju u kojoj plin koriste kao sirovinu u proizvodnji umjetnih gnojiva. </p>
<p>Osim toga, iz Ine apeliraju na sve potrošače da smanje potrošnju plina i tako pomognu normalnom radu plinskog sustava.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Đakić: Nikada se nisam odrekao Gotovine</p>
<p>Ako su i ostali generali Hrvatske vojske dobili priliku i najprije u Zagrebu razgovarali s haaškim istražiteljima u statusu osumnjičenika, isto pravo treba omogućiti i generalu Gotovini, rekao je predsjednik Hvidre </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »General Ante Gotovina imao je podređen status u odnosu na ostale generale Hrvatske vojske. Ako su oni dobili priliku i najprije u Zagrebu razgovarali s haaškim istražiteljima u statusu osumnjičenika, isto pravo treba omogućiti i generalu Gotovini. To je i moj stav, i stav cijele udruge u kojoj o tome, pa i o drugim pitanjima, nema nikakvog razdora«, ustvrdio je u utorak predsjednik Hvidre Josip Đakić.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, Đakić je najprije demantirao tekst u Jutarnjem listu u kojem je prije nekoliko dana objavljeno kako šef Hvidre, koji je ujedno i HDZ-ov zastupnik u Saboru, smatra da »general Gotovina svoju nevinost treba obraniti pred Haaškim sudom«. </p>
<p>»Nikad se kao čovjek, ratni vojni invalid i časnik Hrvatske vojske te predsjednik Hvidre nisam odrekao generala Gotovine. Naša je dužnost i obveza, a to stoji i u Statutu i Kodeksu Hvidre, da uvijek budemo skupa, i u miru«, rekao je predsjednik najveće hrvatske udruge koja okuplja ratne invalide, a čiji je i Gotovina član.</p>
<p>Đakić je objasnio da je u telefonskom razgovoru s novinarkom Jutarnjeg samo komentirao zadarsku konvenciju i zaključke sa skupa s obzirom da je Hvidra bila jedan od organizatora. Do nesporazuma je došlo jer je doista iznio svoje mišljenje kazavši da Gotovina svoju nevinost - baš kako i istinu da Hrvatsku nije branila nikakva zločinačka organizacija, nego je Domovinski rat bio osloboditeljski i obrambeni rat - može obraniti pred Haaškim sudom. Pritom, kaže Đakić, nije mislio da Gotovina treba u Haag, nego da svoj iskaz može dati haaškim istražiteljima u Zagrebu, te se braniti sa slobode. </p>
<p>»Izjavio sam kako smatram da general Gotovina treba stati pred haaške istražitelje u svojstvu osumnjičenika. Rekao sam da iskazom u Zagrebu treba i može opovrgnuti tu groznu optužnicu u kojoj se optužuje za osnivanje nekakve zločinačku organizacije«, objasnio je Hvidrin šef. </p>
<p>Na novinarski upit podržava li Udruga Vladinu politiku prema Haaškom sudu, ipak je izbjegao izravan odgovor, te ponovio već izneseni stav Hvidre za sve generale HV-a pa i za generala Gotovinu.</p>
<p>Na sličan način, Đakić nije ušao ni u javnu polemiku s premijerom Ivom Sanaderom, premda su novinari u više navrata pitanjima to pokušali inicirati. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dečak i Merčep: Poštujemo svaku Gotovininu odluku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kao što smo poštovali odluke generala Markača, Čermaka, Petkovića i Praljka da se predaju i na sudu dokažu svoju nevinost, tako poštujemo i odluku generala Gotovine hoće li se ili neće odazvati Haaškom sudu na temelju optužnice koja je, po nama, protupravna«, ističe se u priopćenju koje su u utorak javnosti uputili predsjednici Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Đuro Dečak i Tomislav Merčep, a u kojem se očituju o slučaju generala Ante Gotovine.</p>
<p>Dečak i Merčep s rezignacijom odbacuju pokušaje nekih medija da Gotovinu, »istinskog junaka Domovinskog rata«, prikažu javnosti kao osobu iz kriminalnog miljea i ističu kako nikakve objede ne mogu umanjiti njegovu ulogu u Domovinskom ratu ni u njihovim očima.</p>
<p>Od Vlade su zatražili da inicira izmjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom jer »branitelje nitko nije pitao podržavaju li donošenje takvog zakona«. Osim toga, sadržaji optužnica protiv hrvatskih generala, u kojima se hrvatski državni vrh optužuje za organiziranje »zločinačke organizacije« s ciljem protjerivanja Srba iz Hrvatske krajnje su tendenciozni i neprihvatljivi, ističe se u priopćenju.</p>
<p>Dečak i Merčep na kraju pozivaju Vladu da odlučnije stane u zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i Domovinskog rata u cjelini, te dodaju kako nije važan datum početka pregovora, nego pozicija koju će Hrvatska u EU imati. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dragovoljci pozivaju Vladu da odlučnije zaštiti Domovinski rat </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR) i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (UDVDR) pozvale su u utorak Vladu da inicira izmjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom i da odlučnije stane u zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i Domovinskog rata u cjelini. </p>
<p> Odbacili su tvrdnju da je 17. ožujka test za sposobnost ili nesposobnost Vlade. »Za nas hrvatske branitelje nije presudan datum početka pregovora, ni godina u kojoj će Hrvatska steći punopravno članstvo u Europskoj uniji, već njezina pozicija na gospodarskom, kulturnom i drugom planu«, naveli su dragovoljci u priopćenju.</p>
<p> Očitujući se o slučaju generala Gotovine pri čemu su dosad bili suočeni, kako navode, s polovičnom prezentacijom svojih stajališta u medijima, dragovoljci su sadržaje haaških optužnica protiv hrvatskih generala ocijenili »tendencioznim i neprihvatljivim«. </p>
<p> Napomenuli su i da će, kako su poštovali odluke generala Markača, Čermaka, Petkovića, Praljka i drugih da se dragovoljno predaju i na sudu dokažu svoju nevinost, jednako tako poštovati i odluku generala Gotovine hoće li se ili neće odazvati Haškom sudu, na temelju optužnice koja je, kako ocjenjuju, protupravna.</p>
<p> »Nikakve objede na račun generala Gotovine ne mogu umanjiti njegovu ulogu, niti u našim očima, niti u Domovinskom obrambenom ratu«, poručuju dragovoljci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Neozbiljna i neodgovorna provokacija </p>
<p>VOJNIĆ/UDBINA</p>
<p> - »Vijest iz Beograda o osnivanju 'krajinske vlade u izbjeglištvu' tragična je, neozbiljna i neodgovorna, posebice prema nama Srbima koji želimo živjeti ovdje, koji smo ostali ili se vratili na prostore svoje matične države«, kazao je Vjesniku Branko Eremić, načelnik općine Vojnić, koji smo posjetili u utorak.</p>
<p>Nakon vijesti da je u Beogradu održana »obnoviteljska sjednica« skupštine »Republike Srpske Krajine«, na kojoj je sastavljena »vlada u progonstvu« za čijeg je predsjednika izabran Milorad Buha iz Belog Manastira te šest ministara bez ovlasti, među kojima je i predsjednik nekadašnje skupštine »RSK« Rajko Ležajić, Eremić komentira »da Ležajići i njemu slični ne trebaju i ne mogu govoriti u njihovo ime«.</p>
<p>»Nama toga ne treba. Mi Srbi u Vojniću, Udbini i Vrhovinama možemo ostvariti svoja prava kroz legalne institucije države. Što znači, kroz hrvatski parlament kroz lokalnu samoupravu«, kaže Eremić, inače član SDP-a, i procjenjuje kako je riječ o sračunatoj provokaciji u trenutku kad se Hrvatska približava Europskoj uniji. Nada se također da će se srbijanska vlada žešće ograditi od ove štetne provokacije. Eremićev kolega iz Udbine Stanko Momčilović kaže da takve inicijative vraćaju i Hrvate, a posebice Srbe, unatrag.</p>
<p>»Oni bi nas vratili u kameno doba«, ustvrdio je Momčilović i dodao: »Mislim da ti ljudi nisu svjesni posljedica takve aktivnosti. Već su radili takve i slične gluposti 1991. godine, osiromašili nas... Osuđujem i pomisao na vraćanje u devedesete godine, kada su nas ti i takvi zavadili, zaratili i razdvajali«.</p>
<p>Donačelnik općine Vrhovine i predsjednik SDSS-a Ličko-senjske županije, tridesetogodišnji Milorad Delić rekao nam je da će se o beogradskom slučaju SDSS oglasiti na Konvenciji stranke 5. ožujka na Plitvicama.</p>
<p>»Meni je kao Srbinu iz Like i Vrhovina drago da na tom skupu u Beogradu, koji samo može otežati naš položaj u Hrvatskoj, nikog nije bilo iz Ličko-senjske županije. Ležajići i njemu slični žele nas vratiti natrag. Moja je matična država Hrvatska pred vratima EU-a, i tu vidim sebe i svoju obitelj«, kaže Delić.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Inspekcija Ministarstva zdravstva u Osijeku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što je prošloga tjedna Blaženka Fingernagel iz Vuke u Vjesniku javno progovorila i izrazila mišljenje da su liječnici osječke Hitne pomoći i psihijatrijske ambulante osječke Kliničke bolnice odgovorni za smrt njezina sina Krunoslava Fingernagela (33), u utorak je u Osijek stigla inspekcija Ministarstva zdravstva kako bi ispitala cijeli slučaj. </p>
<p>To nam je potvrdio i ravnatelj osječke Hitne pomoći, dr. Zlatko Pinjuh: »Bili su u utorak u prijepodnevnim satima i obavili svoj posao, te preuzeli cijeli slučaj. Sad je na njima da provedu internu istragu i utvrde eventualnu odgovornost«.</p>
<p>Podsjetimo, Blaženka Fingernagel tvrdi kako je njezin sin u četvrtak 3. veljače sedam puta od liječnika tražio pomoć, no da nitko na to nije reagirao. Prema službenom ispisu poziva upućenih sa telefonskog broja obitelji Fingernagel, vidi se da je u četvrtak 3. veljače, oko 15 sati, tri puta pozivana Hitna pomoć, a četiri puta psihijatrijska ambulanta osječke Kliničke bolnice. </p>
<p>Budući da je Blaženka, koja je živjela sa sinom Krunoslavom Fingernagelom, tih dana bila u Švicarskoj kod rodbine, njegovo tijelo pronašao je brat Saša, koji živi nekoliko kuća dalje, tek u subotu 5. veljače kada ga je došao posjetiti. </p>
<p>Krunoslav je sjedio u dvorištu na malom trijemu s kojega se ulazi u kuću, dok su vrata kuće bila širom otvorena. </p>
<p>Neutješna majka pokojnog Krunoslava, umirovljenog hrvatskog vojnika u činu narednika, koji je obolio od teškog oblika PTSP-a, uvjerena je da je njezin sin umro čekajući Hitnu pomoć jer se toga dana i susjedima žalio na strašne glavobolje. Stoga je cijeli slučaj prijavila policiji čiji su djelatnici uputili posebno izvješće Županijskom državnom odvjetništvu koje provodi predistražne radnje kako bi se utvrdilo ima li elemenata kaznenog djela, odnosno postoji li doista nečija odgovornost.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ambicije nakladnika i prostor postoje, tržište možda</p>
<p>Broj prodanih primjeraka novina u Hrvatskoj i svijetu pada/ Glavni vanjski uzroci pada: besplatne novine i Internet/ Malović: U Hrvatskoj je velika nevolja bila uniformiranost novina/ Unutar Europske unije broj prodanih primjeraka dnevnih novina posljednjih se godina smanjio za milijun </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska medijska, posebno novinska scena, posljednjih je tjedana iznimno dinamična. Od srijede 2. ožujka na kioscima novi je dnevni list 24 sata, uskoro će, od 14. ožujka, redizajnirani Vjesnik izlaziti na novom formatu, očekuje se skori završetak privatizacije Slobodne Dalmacije, koncepcijske i organizacijske promjene zbivaju se i u Jutarnjem listu, poslovni Dnevnik mijenja vlasnika, a spominje se i pokretanje novih tjednih izdanja.</p>
<p>Poslovna su očekivanja nakladnika, naravno, velika. Činjenica je da u Hrvatskoj doista postoji prostor za nove novine, drukčije profilirane od postojećih, ili pak za jasnije profiliranje postojećih. Istodobno je u Hrvatskoj (ali i svijetu) broj prodanih primjeraka novina u padu. U Hrvatskoj su novine razmjerno skupe (tko kupuje jedne dnevne novine svaki dan, na njih troši u prosjeku 180 kuna na mjesec).</p>
<p>Nitko nema precizne podatke o broju prodanih primjeraka dnevnih novina, a procjenjuje se da se on kreće između 350.000 i 400.000 na dan. Dakle, dnevno kupljene novine čita nešto više od milijun ljudi, što znači da postoji velik tržišni potencijal.</p>
<p>Prof. dr. Stjepan Malović s Fakulteta političkih znanosti smatra da je velika nevolja prošlih godina bila uniformiranost dnevnih novina. Najveću štetu učinila je tabloidizacija i gubljenje identiteta pojedinih novina, a nisu se pratili svjetski trendovi pa je besplatni magazin, kakav je News, tek nedavno pokrenut.</p>
<p>Nekoliko je vanjskih uzroka globalnog pada naklada novina koje se prodaju. Prije svega, u svijetu se zbila, kako piše glavni urednik Le Monde diplomatiquea Ignacio Ramonet, »razorna ofenziva besplatnih novina«. Na primjer, u Francuskoj se u najvećem broju primjeraka od svih novina, oko dva milijuna, distribuira 20 Minutes, a Métro je treći s 1,6 milijuna. Vanjski uzrok pada je i sveprisutni i sverašireni Internet.</p>
<p>Ramonet navodi da 79 posto svjetskih novina ima svoja internetska izdanja. Rezultat toga je da mnogi, posebno mlađi, novine čitaju ali ih ne kupuju. Mladi se sve više okreću Internetu i internetskim izdanjima novina (koja je teško unovčiti), a stari pak nemaju novca za kupnju novina.</p>
<p>Hrvatska posebnost posljednjih godina, koja je donekle utjecala na pad naklade, jesu i novine u kafićima. Za cijenu jedne kave čitatelj može pročitati nekoliko dnevnih novina.</p>
<p>U svijetu vlada i trend smanjivanja formata. Britanski Times i Independent prošle su godine smanjili format. 24 sata bit će na vrlo malom, za Hrvatsku dosad neuobičajenom formatu. Tom se trendu zasad odupire ljubljansko Delo, koje je unatoč veliku formatu najtiražniji dnevni list u Sloveniji. U Njemačkoj je čak i dnevni trač-list Bild na velikom formatu. No pitanje je koliko će dugo takav ostati zbog zahtjeva tržišta, odnosno čitatelja koji novine žele listati u javnom gradskom prijevozu.</p>
<p>Ramonet navodi da je u posljednjih pet godina u Njemačkoj prodaja novina pala 7,7 posto, u Danskoj 9,5 posto, a u Austriji čak 9,9 posto. Unutar Europske unije broj prodanih primjeraka dnevnih novina posljednjih se godina smanjio za milijun na dan.</p>
<p>Kriza se osjeća i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je od 2000. do 2004. ukinuto više od 2000 radnih mjesta u pisanom novinarstvu, što je smanjenje za četiri posto. Čak i Japanci, tradicionalno najmarljiviji kupci dnevnih novina (uz Skandinavce), kupuju manje - 2,2 posto u posljednjih pet godina.</p>
<p>U Hrvatskoj, dakle, postoje velike ambicije nakladnika, postoji i medijski prostor, jedino je pitanje postoji li i tržište za nove novine (dnevne, tjedne...). Ne radi se samo o kupovnoj moći stanovništva, nego je pitanje može li tržište oglasa zadovoljiti sve veće potrebe nakladnika za oglasima. Jasno, pitanje je i ima li dovoljno dobrih novinara i urednika, a u odgovoru na to pitanje krije se velik dio odgovora na pitanje o unutarnjim uzrocima krize medija. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Na Markovu trgu vježbanje razminiranja </p>
<p>Dopredsjednik Sindikata pirotehničara Niko Režić zatražio je ostavku direktora Željka Piščaneca i cijele uprave Mungosa/ Traže da im Vlada osigura posao, jer Mungos radi s manje od 30 posto kapaciteta/ S Pravilnikom donesenim za ministra Šime Lučina, umjesto razminiranja, samo se pretražuje teren pa pirotehničari postaju višak, ističu sindikalisti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako pirotehničari AKD-a Mungos uskoro ne prime plaću za siječanj, Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja sljedeći će tjedan prosvjedovati na Markovom trgu. Ako, pak, plaće ne budu isplaćene do 15. ožujka, a Vlada pirotehničarima ne osigura posao, sindikati pirotehničara organizirat će višednevni štrajk i prekinuti razminiranje u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p> »Donijet ćemo opremu i kampirati na Markovom trgu, a možda i organizirati vježbu sa školskim minama«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare dopredsjednik Sindikata Niko Režić. Upozorivši da je stanje u AKD-u Mungos kao i u cijelom projektu razminiranja alarmantno te da ga pirotehničari sve teže podnose, Režić je zatražio ostavku direktora Željka Piščaneca i cijele uprave te pirotehničke tvrtke u državnom vlasništvu.</p>
<p> »Tražimo da nam Vlada osigura posao, jer Mungos radi s manje od 30 posto kapaciteta«, kazao je Režić.</p>
<p>Uzrok nedaća domaćih pirotehničara, prema njihovim je sindikalnim predstavnicima promjena pravilnika o razminiranju, koji je prije dvije godine potpisao tadašnji ministar Šime Lučin. </p>
<p>Od tada se, tvrde, umjesto razminiranja, samo pretražuje teren, što je lani bilo čak 85 posto pregledanih površina, pa pirotehničari postaju višak. Interesantno je, upozoravaju, da na tih 85 posto nije pronađena nijedna mina. Sindikalci traže od Vlade da se izjasni hoće li za razminiranje osigurati potreban novac te hoće li se minski sumnjive površine pregledati ili razminirati. </p>
<p>»Ako je prioritet Vlade ovo prvo, onda se Mungos može zatvoriti«, ustvrdio je Režić, dodavši da ne traže pomoć od Vlade već posao. U Mungosu radi 180, a u cijeloj Hrvatskoj 552 pirotehničara, koji će postati suvišni ne promijeni li se sadašnji način razminiranja. </p>
<p> Za razminiranje u Hrvatskoj godišnje nedostaje polovica predviđenog novca pa, nastavi li se tako, Hrvatska neće biti razminirana do 2010. godine, kako predviđa plan, nego tek do 2030., upozorio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Tako ćemo biti prva država u Europskoj uniji koja će sa sobom u miraz donijeti i svoje mine uz ceste, kazao je Mučnjak ustvrdivši da razminiranje očito nije prioritet za državu. Na pretraživanju terena, upozorava, zarađuje se šest puta više nego na razminiranju, što ukazuje na zajednički interes poslodavaca i države. Poslodavaca kako bi zaradili, a države da bi mogla prikazati što više navodno razminiranih površina. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050302].
|
