NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051001].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130595 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kuna treba ostati stabilna</p>
<p>Ne mogu se složiti s time da se neracionalnost u poslovanju jedne nacionalne kompanije u pretežnom vlasništvu države - bio to HEP, Ina ili Plinacro - uz želju za stjecanjem ekstraprofita pretoči u povećanje cijena</p>
<p>Prema ocjeni mnogih, ne samo u Hrvatskoj, naše se gospodarstvo pokrenulo, a brojčani pokazatelji govore o pozitivnim kretanjima na nizu područja. O svemu što se tu čini i planira razgovarali smo s čelnim čovjekom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem.</p>
<p>• Statistički podaci upućuju na pozitivne trendove u gospodarstvu, a stigla je i pohvala State Departmenta. </p>
<p>- O pomacima u gospodarskim kretanjima i makroekonomskim pokazateljima jasno govori statistika, a važno je da pozitivne ocjene stižu i izvana. I Vijeće za konkurentnost ocijenilo je da je vidljiv pomak kada su posrijedi konkurentnost i poslovno okruženje Hrvatske. Napori Vlade od početka su bili usmjereni na jačanje pozitivne poslovne klime i sigurnosti, na reforme, na obračun s birokracijom. Rezultati se ne mogu sakriti i pobiti. Smanjili smo birokratske prepreke, napokon imamo brži rast izvoza od uvoza, raste industrijska proizvodnja, a bilježimo i trend pada nezaposlenosti. </p>
<p>• Pitanje svih pitanja jest kako smanjiti vojsku nezaposlenih.</p>
<p>- Poduzimamo niz mjera da bismo stvorili uvjete i izliječili najveću hrvatsku boljku - veliku nezaposlenost. Najprije potičući malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo. Poticaji koje smo donijeli, uz povoljne kredite, već su urodili znatnim trendom rasta broja zaposlenih u tim djelatnostima. Potkraj prošle godine dali smo poticaje za proizvodnju i nove tehnologije, a u prvoj polovici ove imali smo broj novih obrta na razini cijelog prošlogodišnjeg rasta! </p>
<p>• Zašto toliko oslanjanje na to područje?</p>
<p>- Zato što je svjetska praksa pokazala da se kroz malo i srednje poduzetništvo najbrže dolazi do efekata novog zapošljavanja. Zato tu dajemo toliku potporu. Treba, međutim, spomenuti i mjere kojima smo potaknuli neke industrijske grane što su godinama zanemarivane.</p>
<p>• Koje konkretno?</p>
<p>- Tekstilnu industriju, na primjer. Prethodna Vlada tvrdila je da ona nema šanse u Hrvatskoj. S tim se nismo složili. Rekli smo da 30-ak tisuća ljudi u toj industriji ima izgleda opstati. Sa socijalnim smo partnerima prvi put išli sustavno rješavati taj problem. Napravili smo strategiju razvoja i subvencionirali tekstilce. Ove godine sa 20 milijuna kuna, a tako će biti i iduće dvije godine. To je novac koji bespovratno dajemo tvrtkama, ne da bismo sanirali gubitke nego uložili u nove tehnologije, istraživanje tržišta, razvoj. Tekstil u nas može opstali, ne na poslovima dorade, ne na jeftinoj radnoj snazi, nego na kvalitetnom proizvodu koji ima marku.</p>
<p>• Na koga konkretno mislite?</p>
<p>- Puno je primjera uspješnih tekstilnih tvrtki koje izvoze 90 posto svojih proizvoda u EU. Dugoročno, kvalitetan proizvod dobit će utakmicu s jeftinim i nekvalitetnim proizvodom iz Kine.</p>
<p>• Ali crni prognozeri kažu da je to unaprijed izgubljena utakmica?</p>
<p>- Apsolutno se ne slažem s time! Situacija u Europi pokazuje da udar jeftine robe s Istoka pomalo slabi, a da kvalitetna roba ima svoje kupce.</p>
<p>• Neki smatraju da bi, kada smo već kod izvoza, bilo jako zgodno da kuna devalvira?</p>
<p>- Tečaj kune treba biti i ostati stabilan. </p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Bilo kakav pad vrijednosti kune značio bi veliko opterećenje svim građanima Hrvatske, ali i gospodarstvu u cjelini. Primjeri uspješnih gospodarstvenika pokazuju da smo u pravu i da se može izvoziti i uz ovakav tečaj kune. Nije, dakle, problem samo tečaj. </p>
<p>• Nego?</p>
<p>- Mora se raditi na proizvodnosti rada! Mora se ići na novu tehnologiju, nove strojeve. Moramo povećati produktivnost, imati kvalitetu, brand. </p>
<p>• Ne bi li tome pomogle i kvalitetnije, greenfield investicije? </p>
<p>- Može se reći da Hrvatskoj svih ovih godina nedostaju greenfield investicije.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Prije svega zbog pogrešno vođene politike u proteklom razdoblju. Kada govorimo o deset milijardi dolara koje su u prošlih deset godina uložene u Hrvatsku, onda je to velik iznos i tu smo u vrhu tranzicijskih zemalja. No, kad pogledamo strukturu tih ulaganja, uočavamo da se to odnosilo na privatizaciju, primjerice, Inu, Telekom i druge velike kompanije, te bankarski sustav. No, nije bilo ulaganja u proizvodnju koja donosi nove tehnologije i koja je orijentirana na izvoz. </p>
<p>• A što je promijenila ova Vlada?</p>
<p>- Jasno smo se očitovali o tome kakve investicije želimo i kakvo ćemo ih poticati. Izmjene Zakona o poticajima za ulaganje idu u pravcu poticanja proizvodnje, greenfield investicija koje su proizvodnog karaktera i nose novu proizvodnju orijentiranu na izvoz. Takve investicije znače i nova radna mjesta. </p>
<p>• U koja područja?</p>
<p>- U drvnu i metalo-prerađivačku industriju, turizam, poljoprivredu. </p>
<p>• Je li točna ocjena da gospodarstvo preživljava samo zahvaljujući tome što prodajemo ono što je najvrjednije, poput Ine?</p>
<p>- Nije točna. Opredijelili smo se za privatizaciju. I prošla i sadašnja Vlada čvrsto su se opredijelile za privatizaciju Ine, HEP-a... Imamo i zakone o tome. Svakome je danas jasno da samo privatno vlasništvo daje najbolji efekt na tržištu, da stvara najveću dobit i najveću dodanu vrijednost. Naše velike kompanije pokazuju da su sposobne nositi se s konkurencijom diljem svijeta, a imamo i tvrtke koje investiraju u susjedne zemlje. </p>
<p>• Hitro.hr naveliko se širi Hrvatskom, a u početku su mnogi sumnjali u uspjeh?</p>
<p>- Bilo je skeptika koji nisu vjerovali da Vlada može ući u taj okršaj s birokracijom, sa šumom zakona i propisa. Birokracija i korupcija najveće su prepreke i velikim stranim ulaganjima, ali i razvoju gospodarstva i poduzetništva u Hrvatskoj. Zato smo kroz hitro.hr osigurali kvalitetan servis građanima i poduzetnicima. Od toga nećemo odustati jer bez kresanja birokracije nećemo smanjiti korupciju.</p>
<p>• Kažu da ste Vi posljednji štit narodu pred velikim apetitima onih koji odlučuju o cijenama energenata?</p>
<p>- Moglo bi se i tako reći. Nikada se ne mogu složiti s time da se neracionalnost u poslovanju jedne nacionalne kompanije u pretežnom vlasništvu države - bio to HEP, Ina ili Plinacro - uz želju za stjecanjem ekstraprofita pretoči u povećanje cijena.</p>
<p>• Znači, toga ima?</p>
<p>- Pa ima. Nemoguće je da u tako velikim sustavima nema unutarnjih rezervi i mogućnosti racionalna poslovanja! Konačno, i jedna i druga uprava provode te postupke i učinci su već vidljivi. </p>
<p>Kada je riječ o Ini, protivio sam se i protivim se tome da zbog sadašnje situacije i intenzivna skakanja cijena naftnih derivata, a ne i nafte koja je sirovina za automobilske benzine i dizele, Ina ubire ekstraprofit. </p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Jer sve to pada na teret građana. Kompanije koje su u vlasništvu države imaju ulogu ne samo biti profitabilne nego biti i socijalno i društveno odgovorne. Konačno, provode našu strategiju kada je riječ o energentima. Moramo biti svjesni toga da je potražnja za svim oblicima energije u svijetu u stalnom porastu, da jeftine energije više nema, pa je ni mi ne možemo imati. U slučaju plinare i HEP-a Vlada je odobrila samo polovično poskupljenje koje je pokriće samo onih realnih troškova koji su rasli od 2002., kada je zadnji put porasla cijena struje. </p>
<p>• A Ina i cijene benzina?</p>
<p>- Tu sam također apsolutno protiv podizanja cijena, a da pritom nema realna rasta troškova proizvodnje!</p>
<p>• Stopirali ste i višu cijenu plina?</p>
<p>- Jesam. Energetika je općenito i te kako ključno pitanje u Hrvatskoj. A plin je posebno pitanje. Na žalost, ne proizvodimo dovoljno plina i moramo ga uvoziti. Njegova je cijena u svijetu viša nego u Hrvatskoj, ali i tu sam protiv poskupljenja. U usporedbi sa susjednim zemljama negdje smo u sredini, nismo prejeftini. O plinu ovise brojne tvrtke kao što je petrokemija, HEP, ali prije svega građani koji se griju na plin. Stoga bi njegovo poskupljenje bio snažan udar na standard građana, ali i na razvojnu koncepciju gospodarstva. </p>
<p>• Šuška se i o divljanju cijena struje početkom 2006. godine?</p>
<p>- Struja je nedavno poskupjela pet posto za građane, a šest posto za gospodarstvo. Idućih nekoliko godina ne očekujem njezino poskupljenje.</p>
<p>• Što će biti s cijenama naftnih derivata?</p>
<p>- Vlada je predložila Upravi Ine i strateškom partneru da se malo stane i pričeka kako bi se vidjelo što će biti s divljanjem cijena na svjetskom tržištu. Oni su s time složili. To divljanje nije posljedica skuplje nafte nego raznih događaja i velike potražnje u svijetu. Neki govore da će već dogodine cijene padati. Rade se analize. Vlada nije odbila mogućnost sudjelovanja u smanjenju cijena i putem plivajuće trošarine. Ako cijene budu rasle. Tražimo i od Ine da razmotri svoju maržu i sve elemente koji sudjeluju u formiranju cijena. Vlada je ove godine umanjila rast cijena naftnih derivata - kod nas su rasle oko 34, a na mediteranskom tržištu oko 50 posto.</p>
<p>• Privatizacija ide dalje?</p>
<p>- Ide. Važno je ubrzano privatizirati državni portfelj, bilo u malim, bilo u velikim tvrtkama. Želimo strateške partnere koji će ući u kompanije u vlasništvu države, sanirati eventualne gubitke i spajanja te znatno povećati proizvodnju. Primjer takve privatizacije tvornica je kombajna u Županji. Pred nama su i velike privatizacije, TLM, željezare. Budućnost tih kompanija i industrija upitna je bez privatizacije i strateškog partnera. Investitori se traže, a uskoro će uslijediti i natječaji. Za TLM postoji interes, a vjerujemo i da ćemo bolne točke poput sisačke, a donekle i splitske željezare razriješiti uspješnom privatizacijom.</p>
<p>Brodogradilišta sanirati pa privatizirati</p>
<p>• Hoće li brodogradnja u Hrvatskoj preživjeti bez obzira na brojne probleme?</p>
<p>- Brodogradnja doista ima velikih teškoća, ali njezin je potencijal u hrvatskom gospodarstvu izuzetno velik i snažan. Brodogradnja je u Hrvatskoj tradicija. Kvalitetom su naši brodograditelji u samome svjetskom vrhu, među pet-šest najboljih. Uz brodogradnju je vezano mnogo ljudi, malih i srednjih poduzetnika, koji pružaju kooperantske usluge brodogradilištima. Naša brodogradilišta nemaju samo deset tisuća zaposlenih. Kada dodate kooperante, riječ je o više od 30 tisuća ljudi. Neupitno je da želimo zadržati brodogradnju...</p>
<p>• Ali...</p>
<p>- Ne možemo je zadržati u sadašnjem obliku, s gubicima. Nitko se ne smije skrivati iza važnosti brodogradnje i već u startu ugovarati brodove s gubitkom. Tu je velika uloga i odgovornost menadžmenta.</p>
<p>• Nego?</p>
<p>- Brodogradnju želimo dovesti u poziciju da može poslovati barem s pozitivnom nulom. Dakle, bez državnih subvencija i potpore. Zbog svega toga potrebno je ući u dubok proces saniranja gubitaka i restrukturiranja naših brodogradilišta. Nijedna hrvatska vlada nije dosad uspjela u tom poslu, ali - čini mi se - ni ozbiljno zagrizla u nj. Nije to jednostavno, ali sada je posljednji trenutak za našu brodogradnju.</p>
<p>• Hoće li doći do spajanja brodogradilišta?</p>
<p>- Neće. Prijedlog Vladi išao je s konceptom da je svako brodogradilište zasebno. Bez ikakvih spajanja i bez likvidacije. Što će postupak privatizacije donijeti i hoće li biti spajanja, neka odluče privatizacija i budući vlasnici.</p>
<p>Darko Đuretek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ljubičić želi dogovor sa socijalnim partnerima </p>
<p>Ne može se teret financijske stabilizacija zdravstva zadržati samo na bolesnicima</p>
<p>Ne iznenađuje reagiranje poslodavaca na mogućnost da bi radnicima trebali plaćati naknadu za bolovanje i dulje od 42 dana, rekao je Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi na Vjesnikovu zamolbu da temeljitije objasni reformsku mjeru po kojoj se dio financijskog tereta u zdravstvu prebacuje na poslodavce. </p>
<p>Ljubičić se čudi sumnjama da takav model postoji drugdje u Europi jer, navodi on, nove članice EU-a - Češka, Slovačka, Rumunjska i Bugarska - nedavno su uvele opisanu mjeru i to produživši plaćanje naknada za bolovanje na račun poslodavaca, ne na šest mjeseci, nego na godinu. Ministar odbacuje mogućnost da bi to poskupjelo cijenu rada. </p>
<p>Ljubičić također namjerava o ovoj mjeri razgovarati sa socijalnim partnerima pa takav sastanak najavljuje već za ponedjeljak. Radi se o velikoj svoti novca kojoj je mjesto u zdravstvenoj skrbi odnosno o mjeri koja bi trebala pomoći da se zaposlenici brže s bolovanja vraćaju na rad. U tome mi je potrebna pomoć i poslodavaca, a spreman sam i na dogovor, kaže ministar.</p>
<p>Konačna namjera je, kao mogućeg dijela paketa cijele reforme, smanjenje zdravstvenog doprinosa koji je sada oko 13 posto. </p>
<p>Bolovanje dulje od 42 dana na račun poslodavaca ima za svrhu, kako tumači Ljubičić, da se teret financijske stabilizacija zdravstva ne zadrži samo na bolesnicima kojima je uvedena administrativna pristojba.</p>
<p>Ostale elemente reforme ministar će, kako najavljuje, izložiti tek kad bude gotova košarica usluga osnovnog zdravstvenog osiguranja. Dvije moguće varijante još uvijek su predmet razmatranja domaćih i stranih stručnjaka. Ljubičićeva želja je, kako kaže, da se sačuva socijalni karakter zdravstva, a to je u sadašnjoj situaciji teško. Jedna od tri varijante je kanadski model u kojem se bolesti kategoriziraju prema nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije po kojoj teško bolesni i osobe s invaliditetom ne plaćaju zdravstvene usluge ili je to plaćanje samo simbolično. </p>
<p>Ljubičić je zasad siguran da u obzir ne dolazi varijanta amerikanizacije zdravstva, već se ostaje na modelu »svi bolesni solidarno pomažu teže bolesnima«. </p>
<p>Sve o čemu je govorio u javnosti a tiče se reforme zdravstva bilo je, najmanje, naznačeno na Povjerenstvu za reformu zdravstva, dodaje Ljubičić, otklanjajući time sumnje da je iznosio »neutemeljene ideje«. Naglašava da se u pripremi reforme koriste iskustva država koje su prošle sličnu zdravstvenu »tranziciju«. Jer neke mjere, kao što je bilo uvođenje dopunskog osiguranja u sklopu osnovnog i to u trenutku kad su ga neke druge države napustile, dovelo je naš zdravstveni sustav do katastrofe, ističe Ljubičić. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Prijetili su mi smrću«</p>
<p>Doznajemo da je zbog prijetnji priveden Šime Oštarić, predsjednik NO-a udruge »Hrabri telefon«, kojem se sudi zbog pokušaja ubojstva iz 1998.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ostavku smo podnijeli zbog prijetnji smrću nama i našoj djeci koju smo, zbog njezina sadržaja i zbog činjenice da dolazi od određene osobe, shvatili veoma ozbiljno. Jedna od osoba koja sada sjedi i čeka privođenje istražnom sucu jest i predsjednik Nadzornog odbora udruge Hrabri telefon«, kazala je Ljubica Matijević Vrsaljko, pravobraniteljica za djecu, objašnjavajući u petak novinarima razloge svoje neopozive ostavke, koju je, osim nje, u četvrtak podnijelo i dvoje njezinih zamjenika - Gordana Bračić Ružić i Gregori Graovac.</p>
<p>»'Slučaj Brezovica' samo je jedan u nizu slučajeva i samo je neposredan razlog naših ostavki koje smo podnijeli, jer nas odluka Državnoodvjetničkog vijeća da ne suspendiraju Božicu Cvjetko uopće nije iznenadila«, kazala je Matijević-Vrsaljko.</p>
<p>»Ne želim biti lutka na koncu, dijeliti djeci bombone i piti sokiće, te sudjelovati na okruglim stolovima u zemlji u kojoj ne postoje dječja prava«, rekla je vidno uznemirena pravobraniteljica. </p>
<p>»Šaljem poruku onima koji nam prijete i onima koji su sudjelovali na bilo koji način u počinjenju i planiranju ovoga kaznenog djela, da mislim ozbiljno i da ću sve što znam ispričati pred sucem«, rekla je Vrsaljko, ne želeći iznijeti detalje razloga prijetnji koje, kako je naznačila, imaju veze s jednim predmetom iz rada Ureda.</p>
<p>Kako neslužbeno doznaje Vjesnik, u petak su privedene dvije osobe pod sumnjom da su počinile kazneno djelo prijetnje najvišem državnom dužnosniku. Kako doznajemo, riječ je o Šimi Oštariću, predsjedniku Nadzornog odbora Hrabrog telefona, kojem se sudi zbog pokušaja ubojstva zagrebačkog ugostitelja Alberta Papa 1998. godine i koji je, prema policijskom izvješću, na prijetnje smrću poticao Rajka Bočnara.</p>
<p>Prijetnje su stizale telefonom s anonimnog broja i SMS-porukama. </p>
<p>Budući da je Oštarić istaknuta osoba udruge »Hrabri telefon«, novinari su pravobraniteljicu upitali u kakvim je ona odnosima s Gordanom Buljan Flander, predsjednicom te udruge. Odgovorila je da posljednjih mjeseci imaju nekih nesporazuma, a na pitanje dovodi li nju u vezu s prijetnjama, odgovorila je da ne zna. </p>
<p>Gregori Graovac, zamjenik pravobraniteljice, kazao je da je Izvješće ureda koje su nedavno uputili Saboru, uostalom, kronologija jada, bijede i očaja.</p>
<p>Ljubica Matijević-Vrsaljko izjavila je da nije htjela prihvatiti policijsku zaštitu iako joj je ona ponuđena. Podršku Uredu pravobranitelja za djecu uputili su u petak brojni državni dužnosnici i nevladine udruge.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pandemija mutiranog virusa ptičje gripe mogla bi usmrtiti 150 milijuna ljudi</p>
<p>Pandemiju bi mogla izazvati mutacija virusa koji trenutačno uzrokuje ptičju gripu u Aziji. Od te gripe umrlo je dosad šezdesetak ljudi, a uginuli su milijuni peradi i ptica, no mutacija bi taj virus mogla učiniti mnogo zaraznijim za ljude</p>
<p>Svakog je trena moguće izbijanje nove pandemije gripe u kojoj bi moglo umrijeti i do 150 milijuna ljudi, upozorio je vodeći stručnjak UN-a za javno zdravstvo dr. David Nabarro. On je rekao da bi pandemiju mogla izazvati mutacija virusa koji trenutačno uzrokuje ptičju gripu u Aziji. Od ptičje gripe umrlo je dosad šezdesetak ljudi te uginuli milijuni peradi i ptica. No mutacija bi taj virus mogla učiniti mnogo zaraznijim za ljude.</p>
<p>U pandemiji gripe 1918. umrlo je više od 40 milijuna ljudi, a u kasnijim pandemijama, 1957.i 1968., smrtnost je bila manja. U najnovijoj, koja prijeti, moglo bi biti između pet i 150 milijuna smrtnih slučajeva, ocjenjuje dr. Nabarro. »O tome što idućih mjeseci poduzmemo glede sprječavanja i pripreme, ovisi o tome hoće li iduća pandemija ići prema 150 ili prema pet milijuna«, rekao je u Washingtonu na sastanku Svjetske banke, na kojem su bili i predstavnici zemalja koje ugrožava ta bolest. Taj skup bio je tek priprema za veliku konferenciju o borbi protiv ptičje gripe, koju Svjetska zdravstvena organizacija saziva u studenome u Ženevi.</p>
<p>Dr. Nabarro jedan je od visokih dužnosnika WHO-a, ali ga je glavni tajnik UN-a Kofi Annan nedavno imenovao koordinatorom za ptičju i ljudsku gripu. Njegovo imenovanje najbolja je indikacija koliko UN ozbiljno shvaća prijetnju pandemije koju bi mogao izazvati mutirani virus ptičje gripe.Glavna je opasnost ako se ta dva oblika gripe spoje, tj. zamijene gene. Do toga može doći ako je neka osoba istodobno zaražena s oba virusa. Što bi češće dolazilo do takve dvostruke zaraze, to je veća šansa za stvaranje novoga virusa koji bi za ljude bio mnogo zarazniji od postojećeg virusa ptičje gripe. Pravog cjepiva nema, iako se izrađuje prototip cjepiva protiv jednog od sojeva ptičje gripe koji najviše prelazi na ljude.</p>
<p>No, ta bolest prijeti i u svom nemutiranom obliku. Ljetos je u Sibiru otkrivena smrtonosna vrsta ptičje gripe, tzv. H5N1, koji se u međuvremenu proširio do Urala i Kazahstana. Stručnjaci opominju da bi ga ove jeseni u Europu mogle prenijeti ptice selice – npr. patke i guske. Ruske vlasti upozorile su da bi ptice mogle donijeti virus u Ukrajinu, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku, Italiju, Španjolsku i sjevernu Afriku – ali odande dosad nema sličnih dojava.</p>
<p>Iz opreza, Nizozemska je peradarima još krajem kolovoza naredila da sve kokoši koje uzgajaju na otvorenom moraju preseliti u zatvorene hale kako ne bi došle u dodir s pticama selicama. Slične mjere donijela je i Njemačka, a Italija je najavila strožu kontrolu uvoza peradi, te naredila ubrzanu izradu cjepiva. U Britaniji su zaključili da opasnost nije velika, ali i tamo, kao i u drugim zemljama EU-a, pomno motre zdravlje peradi te gomilaju zalihe cjepiva za slučaj da izbije epidemije. U Hrvatskoj je od lani zabranjen uvoz peradi i ptica iz zemalja gdje je potvrđeno postojanje ptičje gripe.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Školski jelovnici nisu se mijenjali 20 godina</p>
<p>Prekomjernu tjelesnu težinu u Hrvatskoj ima 11 posto osnovaca </p>
<p>Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), zbog loše prehrane prekomjernu tjelesnu težinu u Hrvatskoj ima 11 posto školske djece od sedam do 15 godina. Pretilo je u prosjeku 5,2 posto djece - u gradovima 15 posto, na selima 1,5 posto a u mješovitim sredinama oko sedam posto, dok 11 posto učenika ima nižu tjelesnu težinu od očekivane pa pripadaju skupini blago pothranjenih, odnosno mršavih. Svega jedan posto školske djece je pothranjeno. </p>
<p>Statistika pokazuje da je pravilno uhranjeno 70 posto školske djece, međutim, podatak koji posebno zabrinjava liječnike jest da gotovo polovica djece školske dobi - njih 44 posto - nikada ne doručkuje. Općenito, djeca uzimaju neredovito obroke i prečesto jedu nezdravu hranu poput pizze, hot doga, slanih i masnih grickalica i sličnog. Čak svaki drugi učenik ne jede salatu, a njih 30 posto nezadovoljno je svojom težinom. </p>
<p>Iako škole imaju zakonsku obvezu osigurati učenicima prehranu za vrijeme boravka u školi, svi učenici tu mogućnost ne koriste. U školskim kuhinjama užinu uzima 59 posto učenika, a 41 posto ih samo kupuje nešto za pojesti. Najčešće kupuju sendviče od mesnih narezaka u bijelom pecivu ili kruhu, hot dog, pizzu ili krafne u obližnjoj trgovini ili kiosku. Roditelji plaćaju dio mjesečne cijene školskog obroka - za užinu oko 80 kuna mjesečno, a za tri obroka (zajutrak, užina i ručak) oko 280 kuna. Posljednjih godina trend je postavljanja automata u škole, a učenici iz njih kupuju uglavnom grickalice, slatkiše i zaslađene gazirane napitke. Iako većina ispitane djece (91 posto) ruča ili u školi ili kod kuće, zabrinjava podatak da devet posto djece ne objeduje.</p>
<p>»Djeca kao najčešće razlog navode da majka nije stigla pripremiti objed ili im se nije dalo podgrijavati pripremljenu hranu, ali i da ne vole jesti kad su sami«, navodi mr. sc. Katica Antonić Degač iz HZJZ-a.</p>
<p>Zabrinjavajući podaci Zavoda pokazuju da za popodnevnu užinu najveći broj djece uzima sendviče, slastice i, nešto manje, voće. Uglavnom svi (98 posto učenika) večeraju, s time da njih 47 posto za večeru jede kruh s nekom vrstom mesnog nareska ili namaza. </p>
<p>Ravnatelji desetak osnovnih škola s kojima smo razgovarali, uglavnom ni sami nisu zadovoljni ponudom školskih jelovnika ali niti izgledom školskih kuhinja. Dio ih priznaje da se jelovnici nisu mijenjali više od 20 godina. Jednako kao i nekad, školarcima se za užinu poslužuje buhtla s pekmezom, puding od čokolade, kakao, a užina 'novijeg doba' svedena je na hot dog, pizzu, kruh i kinderladu, bijelu žemlju s posebnom salamom ili čajnom paštetom. Ćevapi ili burek se jednom tjedno učenicima poslužuju za ručak u velikom broju osnovnih škola, a ravnatelji kažu da djeca taj obrok naprosto obožavaju. Za ručak im se poslužuje varivo od mahuna s junetinom, tijesto s mljevenim mesom, juneći gulaš, krumpir varivo s junetinom, ćufta u umaku od rajčice... </p>
<p>Na primjeru jelovnika zagrebačke Osnovne škole Bartola Kašića - koja je od nedavno počela objavljivati mjesečni jelovnik na Internetu kako bi roditelji bili informirani o tome što djeca jedu u školi - vidi se da je u 25 dana djeci za ručak samo jednom poslužena riba. I to - panirani oslić. Voće je također iznimka na školskom meniju, a najčešće se poslužuje banana. </p>
<p>»Nemamo svoju školsku kuhinju, nego koristimo dostavu iz druge škole. Jelovnik nam je godinama jednak. Nisam stručnjak, ali vjerujem da bi jelovnik trebalo obogatiti«, priznaje ravnatelj OŠ Bartola Kašića Alen Matušek. </p>
<p>»Prehrana u školama pod ingerencijom je osnivača, a Ministarstvo znanosti plaća kuharice ako u školi ima 70 ručkova, odnosno 270 mliječnih obroka mjesečno«, objašnjava savjetnica za odnose s javnošću Ministarstva znanosti Anđelka Toto Ormuž. </p>
<p>»Država mora donijeti strategiju za unapređenje zdravlja djece. To je potrebno napraviti u suradnji ministarstvima zdravstva, poljoprivrede i prosvjete. Prehrambena industrija svoje proizvode naprosto mora podrediti zdravstvenim preporukama«, kaže Antoniette Kaić-Rak, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije za Hrvatsku, zabrinuta za trend Hrvatske koja u prehrani sve više slijedi Europu, ali kroz negativne primjere. Hrvatska je na šestome mjestu po pretilosti stanovništva u Europi. </p>
<p>U Europi 10 do 30 posto djece od sedam do 11 godina, kao i sedam do 25 posto adolesecenata od 14 do 17 godina ima prekomjernu težinu. </p>
<p>Upravo je prekomjerna tjelesna težina, upozorava Kaić-Rak, jedan od najvećih zdravstvenih problema Europe. Međutim, debljina ne znači da je država bogata, dapače. Kaić-Rak naglašava da su vodeći zdravstveni problemi Hrvata - visok tlak, kolesterol, tjelesna neaktivnost, alkoholizam - vezani upravo uz nezdravu prehranu, ali i socijalni status. Primjerice, voće i povrće češće uzimaju visokoobrazovane osobe. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Iz Hrvatske se osvaja i regija</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Vijest da Carlsberg namjerava broj tvornica u Europi doslovce prepoloviti, sa 29 na 15, sa zebnjom je dočekana i u njegovoj hrvatskoj pivovari. Poznato je, naime, da je ta danska pivovara, po prihodima peta u svijetu, odlučila racionalizirati proizvodnju i radikalno smanjiti troškove. Činjenica je, pak, da je Carlsberg Croatia tek treći po udjelu na hrvatskom tržištu, s oko 12 posto, i malim izgledima da se u dogledno vrijeme popne barem za stubu više te da zbog velikih ulaganja u proteklim godinama baš i nije bilo previše profita. Doda li se tome da su svi hrvatski pivari kronično nezadovoljni navodno previsokim trošarinama, nije nerealna bila ni pretpostavka da bi se i koprivnička tvornica mogla naći na »listi za odstrel«.</p>
<p>To se, međutim, nije dogodilo. Carlsberg ostaje u Hrvatskoj, a njegova uprava poručuje da je riječ o pivovari »s najvećim potencijalom za širenje u regiji« jugoistočne Europe, ali i za područje susjedne Mađarske, kao i tvornica »u koju će matična kompanija uložiti najviše novca«. Suprotno, primjerice, najavi multinacionalca BAT-a da namjerava obustaviti proizvodnju cigareta u Zadru, Danci vjeruju da u Hrvatskoj mogu ostvariti svoje poslovne interese. Pokazao je to prije godinu-dvije i drugi danski gigant Hartmann, koji je nakon eskaliranja nasilja u Izraelu demontirao dio tamošnjih proizvodnih postrojenja i preselio ih baš u Hrvatsku. I nije pogriješio, jer otud još uspješnije osvaja i regionalno tržište.</p>
<p>Neupitno je da približavanje Hrvatske Europskoj uniji pobuđuje i sve veći interes za investiranje u Hrvatskoj. Vidi se to i po tome što vrijednost dionica na burzama naglo raste kad se čini da je blizu dogovor o početku pregovora, a veće rezultate daju i poduzetničke zone u nizu hrvatskih gradova. </p>
<p>Posebice je u tome dobar primjer grada Varaždina, gdje se zona stalno širi, i to zahvaljujući kvalitetnim greenfield investicijama, tako da je blizu istini i najava da će taj grad prvi imati priliku osjetiti i nedostatak radne snage. </p>
<p>Uz potporu Vlade i njezinih poduzetničkih servisa, neprestano niču i zone uz novosagrađenu autocestu na jugu, gdje oživljavanje gospodarstva ima posebno značenje.</p>
<p>Naposljetku, najnoviji indeksi konkurentnosti rasta i poslovne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma, prema kojima je Hrvatska pri sredini ljestvice, napredujući u odnosu na prethodnu godinu, opet dokazuju da je Svjetska banka ozbiljno pogriješila prilikom izrade svoje kontroverzne tablice o uvjetima poslovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Povijest na naplati, pamuk na sudu</p>
<p>Dok bi priznavanje genocida nad Armencima jednog dana mogao biti posljednji korak Turske na putu u EU, povlačenje optužnice protiv Orhana Pamuka, koji nije želio šutjeti o tome, mogao bi biti posljednji korak prije početka eventualnih pristupnih pregovora Turske i Unije</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Povijest, čini se, ipak uvijek naplaćuje svoje račune. Istina, koji put sa zakašnjenjem od gotovo cijelog stoljeća, a i tada bi oni kojima je račun ispostavljen, ako je ikako moguće, izbjegli plaćanje.</p>
<p>Europski parlament u srijedu je usvojio neobvezujuću rezoluciji prema kojoj bi Turska morala priznati genocid počinjen nad Armencima krajem Prvog svjetskog rata prije nego što će se priključiti (ako će se uopće ikad moći priključiti) Europskoj uniji. Tako bi priznanje da je Turska počinila genocid nad Armencima prije više od 80 godina mogao jednog dana biti posljednji uvjet prije priključenja Turske Europskoj uniji. Dakle, Europski parlament je odlučio da će o budućnosti Turske u Uniji odlučivati, među ostalim, i turski stav o događaju koji se zbio više od tri desetljeća prije nego što je Europa, osnivanjem Zajednice za ugljen i čelik, počela integracije.</p>
<p>Europski je parlament u svojem zahtjevu bio blag. Traži da Turska prizna počinjenje genocida, ne i da se ispriča. Uostalom, baš nitko ne vjeruje da bi isprika bila iskrena. Tursko-armenski odnosi u ovoj godini obilježavanja završetka velikog masakra zvanog Drugi svjetski rat neočekivano se svako malo nađu na stranicama svjetskog tiska. </p>
<p>Prije nekoliko mjeseci pokušalo se organizirati prvi tursko-armenski znanstveni skup na kojem bi se raspravljalo upravo o spomenutom genocidu. No ni znanstvene se strane zasad ne mogu složiti o tome je li riječ o genocidu ili prekomjernoj upotrebi sile prilikom gušenja armenske pobune. </p>
<p>Usuglase li jednog dana stavove o tome, čeka ih nešto veoma mukotrpno što bez većih poteškoća može izazvati nove sukobe. Potraga za odgovorom na pitanje »koliko je Armenaca pobijeno« bit će vjerojatno mjesto obostranog licitiranja i, ovisno o tome iz koje se nacionalne pozicije govori, minimaliziranja ili maksimaliziranja broja žrtava. I u našem se tisku posljednjih mjeseci piše o 1,5 milijuna armenskih žrtava. Armenci često spominju dva milijuna žrtava. Pogleda li se u prvi svezak Opće enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i zbroje li se objavljene brojke, doći će se do 600 tisuća žrtava. Prije nešto više od dvije godine razgovarao sam s njemačkim sveučilišnim profesorom povijesti, podrijetlom Armencem, koji je na spomen o možda i milijun žrtava savjetovao da s brojkama žrtava iz tog razdoblja treba biti veoma oprezan i izbjeći svako licitiranje, a sedmeroznamenkaste brojke koje se uobičajeno spominju u javnosti možda su pretjerane.</p>
<p>U cijeloj je priči o genocidu s početka stoljeća mnogo zanimljivija činjenica da Europski parlament traži od jedne moguće članice Europske unije (pri čemu se još ne zna je li ona uopće željena) da barem na minimalnoj razini uredi svoje povijesne odnose s državom koja ne samo da nije članica Unije, nego zasad nije ni moguća članica. </p>
<p>U osnovi, riječ je o uobičajenoj politici Europske unije: nova članica treba u Uniju donijeti što je moguće manje problema sa susjedima. Od Turske se, u ovom slučaju, traži samo priznanje činjenice da je genocid počinjen dok se pitanje brojke (dakle, utvrđivanje nešto preciznije činjenice) zasad zanemaruje, a pitanje je i je li moguće danas utvrditi približno točnu brojku žrtava. I dok bi priznavanje počinjenoga genocida jednog dana u ne tako lako doglednoj budućnosti mogao biti posljednji korak Turske na putu u Europsku uniju, povlačenje optužnice protiv Orhana Pamuka mogao bi biti posljednji korak prije početka eventualnih pristupnih pregovora Turske i Unije. Neobvezujuća rezolucija Europskog parlamenta može se tumačiti i kao odvjetničko-braniteljski pokušaj spašavanja glasovitoga turskoga književnika od optužnice. </p>
<p>Naime, Pamuka je prije otprilike mjesec dana sud u Istanbulu optužio da je »uvrijedio sve što je tursko«, jer je u intervjuu jednim švicarskim novinama kazao da je »u Turskoj ubijeno milijun Armenaca i 30 tisuća Kurda. I nitko se, osim mene, o tome ne usudi govoriti«. Suđenje bi trebalo početi u prosincu, a Pamuku prijeti zatvorska kazna od šest mjeseci do tri godine. Podizanjem optužnice protiv Pamuka turske su vlasti možda i nehotice malo prije (mogućeg, ali ne i izvjesnog) početka pregovora skrenule pozornost europske javnosti na temu iz vlastite povijesti.</p>
<p>Pamuk, pak, nije ni prvi niti zadnji intelektualac koji nije omiljen u svojoj domovini i kojega se progoni zato što ne želi šutjeti o mračnim epizodama povijesti vlastite nacije. Međutim, što se vlasti neke nacije više ponašaju u skladu s izrekom »ako nam činjenice ne odgovaraju, tim gore po činjenice« (a u slučaju genocida tako se ponašaju sve turske vlasti već desetljećima), to je veća opasnost za onoga koji o tome odluči javno progovoriti. To je poteškoća sa svakom vlašću koja ima takav odnos prema činjenicama, umjesto da se drži ipak nešto mudrije izreke »činjenice su svete, interpretacija je slobodna«.</p>
<p>Pamuk ipak ima »sreće« da živi početkom 21. stoljeća. Nije teško zamisliti što bi mu se dogodilo da je takvu izjavu dao prije pedesetak godina. Ovako će, do daljnjega, za mnoge Turke biti nacionalni izdajica, što je gotovo redovito sudbina onih koji progovaraju o mračnim temama iz nacionalnih povijesti. Naime, doći do izvora znači plivati protiv struje. Od zatvora bi ga, osim međunarodnog pritiska, mogla spasiti i velika međunarodna reputacija. Naravno, pitanje je što će se zbiti (i što se sve dogodilo) s raznim Pamucima (ne samo turskima) koji nemaju takav moćan štit međunarodnog ugleda.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Koje pravo vrijedi za Jadran</p>
<p>Proglašenje gospodarskog pojasa za Hrvatsku nikada nije bilo pitanje nekoga nacionalizma, nego jasna razvojna potreba, temeljena na međunarodnom pravu</p>
<p>DAVOR VIDAS</p>
<p>U ponedjeljak 3. listopada navršavaju se dvije godine od odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Toj je odluci prethodio dvomjesečni period nezapamćenog diplomatskog i medijskog pritiska na Hrvatsku da odustane od tada objavljene namjere proglašenja svoga gospodarskog pojasa u Jadranu. O tome se nije dizala buka samo u medijima susjedne Slovenije i Italije, već i u časopisima kao što je The Economist, i drugi. Svoje su izjave davali ne samo birokrati iz Europske komisije, već i značajni politički činioci Unije…</p>
<p>Nitko nije mogao dovesti u pitanje pravo Hrvatske, kao države koja ima tri četvrtine duljine ukupne crte svih jadranskih obala, da tu proglasi svoj gospodarski pojas. To je pravo zajamčeno Konvencijom UN-a o pravu mora, i njime se do sada poslužilo oko 120 država na svim morima svijeta. Nije se mogla dovesti u pitanje niti opravdanost svrha koje je Hrvatska time željela postići: racionalno upravljanje i očuvanje ribljeg fonda te zaštita morskog okoliša.</p>
<p> Osim što te svrhe jurisdikcije na moru i sama EU proklamira, za Hrvatsku – čiji su glavni generator razvoja upravo more i obala – one su posebno važne. Stoga proglašenje gospodarskog pojasa za Hrvatsku nikada nije bilo pitanje nekoga naglo probuđenog nacionalnog ponosa, a još manje izraz nacionalizma, nego jasna razvojna potreba, temeljena na međunarodnom pravu.</p>
<p> No, Hrvatska je toga 3. listopada 2003. ipak bila odustala od proglašenja gospodarskog pojasa. Sabor je tada proglasio izvedenicu, nazvanu »zaštićeni ekološko-ribolovni pojas«, kraće poznat kao ZERP. Jer što ako bi nešto drugo ugrozilo kandidaturu i, pogotovo, otvaranje pregovora s EU? Bilo je to prije dvije godine.</p>
<p>Nedugo zatim, 2. lipnja 2004. Hrvatski sabor donosi novu odluku: ZERP se neće primjenjivati na države članice EU-a do sklapanja partnerskog sporazuma o ribarstvu s Unijom. Jer, što ako netko ne digne ruku kada će se glasovati o datumu pregovora Hrvatske s EU? Od tada je prošla skoro godina i pol. </p>
<p>U utorak 4. listopada slovenski će Državni zbor po hitnom postupku odlučivati o zakonu o epikontinentalnom pojasu i ekološkoj zoni Republike Slovenije. I to na dvogodišnjicu svoga žustrog protivljenja mogućnosti hrvatskoga proglašenja gospodarskog, ekološkog ili sličnog pojasa u Jadranskom moru. Tada je Slovenija isticala da Hrvatska postupa »jednostrano«, da »prejudicira« razgraničenje teritorijalnog mora, itd. Slovensko proglašenje tih pojasa i zona, osim što kao u zrcalu sobom nosi sve te iste epitete koje je još nedavno sama iznosila na tuđi račun, ima još jedan dodatni. I upravo taj je najvažniji. Radi se o izravnom zadiranju u suverena prava na moru i podmorju susjedne države, što je iz temelja protivno međunarodnom pravu! </p>
<p>U čitavoj toj, već pomalo otužnoj dvogodišnjoj jadranskoj sagi, i Slovenija i Hrvatska ponašaju se kao da pate od amnezije. Hrvatska kao da zaboravlja da ima pravo i dužnost brinuti se o moru i podmorju koje se nastavlja na njenih 6278 kilometara crte obale, uključujući i onu uokolo 1246 otoka, otočića i hridi. Hrvatska neće postati članicom EU-a odricanjem od tih svojih međunarodno zajamčenih prava. Tim više što je vladavina prava među temeljnim načelima Unije.</p>
<p>Slovenija, s druge strane, kao da zaboravlja da je konfiguracija njene 45 kilometara duge obale takva da ju ni uz najblagonaklonije tumačenje međunarodnog prava ni na koji način ne može voditi »izravno teritorijalno« do otvorenog mora. A stoga ni do vlastite ekološke zone ili epikontinentalnog pojasa. No isto tako Slovenija ne može steći pravo na te pojase ili zone zato što ona već jest članica Unije, a Hrvatska još nije. Jer dok god će se u Jadranskom moru prava stjecati, ili se od njih odricati, kriterijem članstva u EU, u tom moru neće vrijediti međunarodno pravo. Nego pravo jačega. A Europska je unija nastala upravo zato da u Europi takvo »pravo« više nikada ne bi vrijedilo.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Umijeće politike</p>
<p>Kao primjer može nam poslužiti Margaret Thatcher i njezini pogledi na politiku, koja je uvijek bila u interesu Britanije</p>
<p>MILJENKO JERNEIĆ </p>
<p>Sada je više nego jasno da se Hrvatska nalazi u dubokoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj krizi. O tome svjedoči i rangiranost Hrvatske kao zemlje visoke korumpiranosti u svijetu. Službena hrvatska politika te, na žalost, i sve parlamentarne političke stranke našle su se »pred zidom« zvanim Europska unija.</p>
<p> Trebamo političare koji će znati povući prave poteze i koji će se dostojno nositi s cjelokupnom hrvatskom državnom i svjetskom problematikom. Pa, što nam je onda činiti?</p>
<p>Kao primjer može nam poslužiti Margaret Thatcher i njezini pogledi na politiku, koja je uvijek bila u interesu Britanije. Kako je »čelična lady« promišljala i doživljavala Europsku uniju braneći i štiteći interese svoje zemlje i naroda kojem je vjerno služila, na najbolji mogući način govori njena knjiga »Državničko umijeće«. </p>
<p>»Mi Britanci trebali bismo iz temelja preispitati svoj odnos s ostatkom Europske unije, te pokrenuti nove pregovore o uvjetima članstva kako bismo zaštitili svoje nacionalne interese i suverenitet. Ne trebamo unaprijed odbaciti pojedini model udruživanja, sve dok on odgovara našim zadanim ciljevima. (...) Trgujemo globalno, pa moramo i razmišljati globalno; zašto bismo bili sputani u tijesnoj Europi?« </p>
<p> Margaret Thatcher je kroz jednu konzervativnu politiku uvijek i prije svega vodila računa o nacionalnim interesima svoje zemlje i nije robovala pomodnim političkim trendovima i kojekakvim utopističkim projektima, pa makar se radilo i o Europskoj uniji. Margaret Thatcher je na najbolji mogući način u svojoj političkoj karijeri pokazala svu političku darovitost i umješnost, te u svakoj situaciji pokazala kako jedan političar treba obavljati svoju političku dužnost. </p>
<p>Autor je publicist iz Zaboka.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Blagdani su svijest i ponos jednog naroda </p>
<p>Što su to blagdani i spomen dani? Jesu li to datumi koji određuju identitet jednoga naroda, njegovu bližu ili daljnju prošlost, njegovu kulturu, njegovu tradiciju, pripadnost određenom krugu ili vjeri i jesu li oni određeni, prihvaćeni i zakonski utemeljeni da bi tomu narodu održavali svijest, obvezu i želju za poštivanjem svih tih vrijednosti, bez kojih ni jedan narod ne bi bio prepoznatljiv i svojstven? Da, upravo su blagdani i spomen dani sve to, a prije svega svijest i ponos jednoga naroda.</p>
<p>I Hrvatska ima svoje blagdane i spomen dane, a ima i zakon koji to uređuje. No, u te dane, kada bi Hrvati i svi ostali hrvatski građani trebali i željeli slaviti i blagovati, jedan veliki dio građana radi i krši zakon, ne svojom voljom. A lijepo u Zakonu o blagdanima i spomen danima u jednom od njegovih članaka piše da su svi ti dani, redom pobrojeni, neradni dani, pa čak ako koji od nabrojenih datuma pada i u nedjelju, da ta nedjelja ne može biti radni dan, nego je to neradni dan. Znači, sve to u našem Zakonu lijepo piše, ali se u te dane u Hrvatskoj radi. A tko u tom prekršaju kolo vodi i tko prednjači? Pa isti oni koji su Zakon o radu nedjeljom rušili i srušili i nad kojim su suze lili, jer im je on, kao, rušio i uskraćivao njihovo ustavno pravo na rad. Trgovci. Malo gdje u svijetu ili gotovo nigdje u dane blagdana teško je pronaći da trgovine rade. Nepoštivati svoje blagdane i spomen dane znači, da smo narod koji ne poštuje svoju prošlost, a onaj koji se na takav način prema prošlosti odnosi, taj niti budućnosti nema. Postoje valjda mjere protiv onih koji zakone krše.</p>
<p> Uz državne institucije za kontrolu zakonskih propisa moraju biti i sindikati, čije članstvo trpi kršenje toga, ali i mnogih drugi, zakona. Sindikati nigdje u modernom svijetu nisu ukras demokracije, nego su institut vječite borbe za radnička prava, kojih nikada ne može biti previše. </p>
<p>Koliko smo daleko otišli u nepoštivanju Zakona o blagdanima i spomen danima, dokaz je da je u te iste dane vrlo rijetko vidjeti državna obilježja, zastave, na ustanovama i institucijama, a i na privatnim kućama i stambenim zgradama. I to je dokaz na kojoj je razini kolektivna i pojedinačna svijest ovoga naroda i građana ove države. </p>
<p>RADNIK BEZ BLAGDANAZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Naše gorivo više je nego »navodno« dobro </p>
<p>U Vjesniku od 28. rujna objavljen je članak pod naslovom »Na gorivu se uštedi više od 30 kuna mjesečno« gdje su korektno izneseni podatci o cijenama goriva, međutim komentar je prilično nerazumljiv običnom građaninu. Da bismo objasnili neke tvrdnje u istraživanju Vjesnikova novinara, upozoravamo na nekoliko činjenica. </p>
<p> OMV Hrvatska ne kupuje eurodisel, eurosuper 95 niti eurosuper 98 od INE. Kvaliteta goriva nije »navodno« dobra kod OMV-a, nego je vrlo egzaktno mjerljiva i dobra.</p>
<p>OMV Hrvatska derivate kupuje na mediteranskom tržištu i oni su poznate kvalitete po standardima Euro IV. Imamo osjećaj odgovornosti prema svojim kupcima i oni to znaju. Od 1. siječnja ove godine OMV-ov eurodisel, eurosuper 95 i eurosuper 98 plus koji se prodaju u Hrvatskoj sadrže manje od 50 mg/kg sumpora, što nadmašuje hrvatske standarde i zadovoljava većinu europskih. U Hrvatskoj se još uvijek tolerira 350 mg/kg sumpora u eurodiselu i 150 mg/kg u eurosuperu 95, a da ne govorimo o eurosuperu 98 plus, u kojem se vrijednosti sadržaja sumpora kreću i preko 150 mg/kg. Iako naša goriva imaju višu nabavnu cijenu na tržištu, mi ih prodajemo u Hrvatskoj izuzetno povoljno, a razliku pokrivamo iz vlastite marže.</p>
<p>MIRJANA PITAREVIĆOMV</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Požar u termolakirnici na Žitnjaku</p>
<p>U petak u 10.20 izbio je požar u termolakirnici tvrtke Sila d.o. na Radničkoj cesti 218. </p>
<p>Saznajemo da je požar buknuo zbog zapaljene otpadne boje u posebnoj komori za bojanje unutar pogona za proizvodnju hladnjaka. Josip Babić, zadužen za pogon za proizvodnju hladnjaka, rekao je da je u kutu komore počela gorjeti boja i da se dim počeo naglo širiti unutar prostorije pa je obaviještena Javna vatrogasna postaja grada Zagreba. Ni jedan od radnika nije bio u blizini zapaljenog prostora, premda je u pogonu za proizvodnju hladnjaka u prvoj, jutarnjoj smjeni, zaposleno 26-ero ljudi. </p>
<p>Hairo Midžić, tehnički direktor tvrtke Sila d.o., koja se bavi proizvodnjom strojeva, opreme, strojnih dijelova i čeličnih konstrukcija, rekao je da je ovo prvi put da je izbio požar u termolakirnici, ali da zbog brze intervencije vatrogasaca šteta nije velika, a nema ni ozlijeđenih.</p>
<p>Od Mladena Merčepa, zapovjednika smjene vatrogasne službe, saznali smo da je požar izbio u termolakirnici, točnije, u kanalu za odvođenje proizvoda iz lakirnice, u dijelu vodenog filtera. </p>
<p>»Uz vatrogasnu postaju Žitnjak, u gašenju nam se priključila i vatrogasna postaja Centar. Požar je suzbijen nakon 15 minuta. Nije se raširio izvan lakirnice, ali je otežavajuća okolnost bila velika količina dima«, rekao je Mladen Merčep. Nakon gašenja, vatrogasci su primijenili i hlađenje, kako se zbog topline požar ne bi proširio. Nakon toga uslijedilo je raščišćavanje i čišćenje ventilacijskog kanala. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zasad ostaju tarifne zone</p>
<p>Klub zastupnika HSP-a u petak je napustio sjednicu Gradske skupštine prije njenog kraja. Nezadovoljni pravaši učinili su to jer su gradski zastupnici većinom glasova odbili njihov prijedlog da područje Zagreba i okolice postane jedna tarifna zona javnog prijevoza.</p>
<p>Nakon burne i duge rasprave Gradska skupština prihvatila je poslovna izvješća direktora trgovačkih društava i zbirno Izvješće o financijskim rezultatima poslovanja tih društava za prošlu godinu. Raspravu su obilježila neslaganja i verbalni dueli oporbe i predsjednice Skupštine Tatjane Holjevac. Predsjednica je, naime, prekinula izlaganje Joška Morića (DC) i pitala zamjenika gradonačelnika Ivu Jelušića je li se Morić svojim govorom držao točke dnevnog reda. Jedini deceovac u Skupštini taj je čin nazvao presedanom jer se Tatjana Holjevac, prije nego što je donijela odluku, konzultirala s predstavnikom izvršne vlasti. Sjednica je tada nakratko prekinuta jer su klubovi zastupnika oporbe zatražili pauzu radi konzultiranja. Nakon što su se predsjedničine uši napunile kritikama oporbe, i sama je shvatila svoju grešku. Ispričala se, opravdavši se neiskustvom u vođenju složene procedure Skupštine.</p>
<p>Inače, zastupnici oporbe nisu bili zadovoljni Zbirnim izvješćem o financijskim rezultatima poslovanja trgovačkih društava. »Trgovačka društva - ZGOS, Čistoća i Zagrebačke ceste, na primjer – nisu ostvarila dobit kao što je prikazano u izvješću«, rekao je Stipe Tojčić (HNS). Obrazložio je to činjenicom da su gubitaška društva »pokrpana« novcem iz Proračuna kako bi se pokazala pozitivna bilanca. Dogradonačelnik Jelušić odgovorio mu je da zadatak trgovačkih društava nije dobit, već kvalitetne usluge građanima.</p>
<p>Objašnjavajući prijedlog o jednoj tarifnoj zoni u javnom prijevozu, Pero Kovačević (HSP) ustvrdio je da vladajuća koalicija nema sluha za probleme građana. »Ponudili smo rješenje za problem tarifnih zona, star deset godina. Prema njemu, svi bi građani, i oni na Jelačićevu trgu i oni u Kašini, plaćali jednaku cijenu javnog prijevoza«. Zamjenik gradonačelnika Jelušić rekao je da Poglavarstvo razmatra prijedlog da područje Zagreba postane jedna tarifna zona, ali da on još nije uobličen do kraja. »Učinit ćemo to za nekoliko mjeseci«, zaključio je. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vezan s njime pupčanom vrpcom</p>
<p>Dugo sam se libio pisati o svom voljenom gradu, i to da ne upadnem u klišej ili sentimentalnost pisanja o »zelenoj potkovi«. Zbog navike pomaganja drugima, ali uvijek na sučeljavajući način, odlučio sam pisati malo »reskije«. Kao Zagrepčanin od rođenja, srastao sam s gradom pa je već stoga lagano voljeti ga. </p>
<p>Već je moj djed Hinko bio vizionar Zagreba. U svojim »Zagrebačkim sanjama« opisao je svoj ljubljeni grad realistički pišući o dimu, buci kaldrme i potočkom smradu Vlaške ulice. To je bio Zagreb do Marovske (Masarykove), dok je Lašćina bila prigradski zaselak. Međutim, on je već tada sanjao tramvajem povezan Zagreb, grad s nizom kupališta, posvuda podignutom željeznicom, s modernom lukom na Savi, vilama i zvjezdarom na Sljemenu ispod kojeg ide tunel. Zagrebačke brežuljke on je vidio povezane vijaduktima.</p>
<p>Odmalena se sjećam gornjogradskih sanjkanja, igranja na Griču, šetnji po Štrosu, pjevanju zagrebačkih liječnika-pjevača u Sv. Katarini, vjenčanja u Sv. Marku, šličuhanja kraj moje škole, uzbuđenja u svakoj vožnji kratkom uspinjačom, kaptolskih polnoćki, plačnih odlazaka na Mirogoj ili pokazivanja toga zagrebačkog ponosa zadivljenim gostima koji su uvijek Zagreb prepoznavali kao srednjoeuropski grad.</p>
<p>Volio sam zelenilo Sljemena te šetnje savskim nasipom, razonodu, kupanje i športiranje na Jarunu. Nisam želio otići živjeti u civiliziraniju Europu gdje bih bio bogatiji. Čvrsto sam vezan za svoj jedini i najmiliji Zagreb pa ni svojoj djeci nisam dao da odu. Kao potomak Kotromanovićevih, sa sinom, šestogeneracijskim liječnikom u obitelji, vezan sam kao pupčanom vrpcom za svoj grad zauvijek. </p>
<p>Darko Breitenfeld, psihijatar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Utrka po zagrebačkim gradskim trgovima </p>
<p>Policijska uprava zagrebačka četvrtu godinu za redom, u nedjelju, 2. listopada, organizira atletsku utrku gradskim ulicama Četiri zagrebačka trga, pod motom »Zajedno do uspjeha«. Start i cilj utrke je na Zrinjevcu, a utrka počinje u 11 sati. Utrka je podijeljena na četiri dijela i otvorena je za sve građane i atletičare. Pokrovitelj utrke je Gradsko poglavarstvo, a generalni sponzor Allianz osiguranje Zagreb. Za prvih 400 natjecatelja u svakoj utrci namijenjene su prigodne spomen-medalje i majice te ekipni pehari. Zbog ove utrke u nedjelju će između 10 i 14 sati biti obustavljen tramvajski promet Zrinjevcem od Trga bana Jelačića do Glavnog kolodvora. Tramvajska linija broj 13 s Glavnog kolodvora skretat će u Mihanovićevu i Vodnikovom dalje u Savsku, dok će linija broj 6 od Trga bana Jelačića voziti Jurišićevom do Trga žrtava fašizma te dalje Ulicom kneza Mislava u Branimirovu i dalje prema Sopotu. [P.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Uhom povukao autobus</p>
<p>Ponosni vlasnik Guinnessova svjetskog rekorda, Kinez Li Jianhua, u petak je oborio svoj vlastiti rekord. Svojim je desnim uhom povukao autobus koji je u tom trenutku, potvrdili su pouzdani izvori, bio težak 4350 kilograma. Posljednji je put Li istim uhom povukao »samo« automobil.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vojska platila odštetu Djedu Mrazu</p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> – Dansko vojno zrakoplovstvo priznalo je da je prouzročilo smrt soba Rudolpha te je Djedu Mrazu platilo odštetu u visini od 33.000 kuna. Olovi Nikkanoff, profesionalni Djed Mraz, požalio se, naime, da mu je jedan od dvaju sobova uginuo od šoka kad su nad njim, u brišućem letu, proletjela dva lovca F-16. Kad je otkrio leš - bilo je to u veljači - Nikanoff je bio užasnut. Veterinari su potvrdili da je uzrok smrti bio srčani udar izazvan šokom. »Sretni smo što možemo platiti odštetu, osobito ako će zbog toga sad više djece u svijetu dobiti darove«, kazao je nezgrapno glasnogovornik danske vojske. Djed Mraz upravo nabavlja drugoga soba. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Legalizirali poligamiju</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Nizozemska je legalizirala poligamiju, iako se to ne zove ni poligamija niti brak, već »građanska zajednica«. U petak je registrirana prva tročlana »građanska zajednica« – Victor de Bruijn (46) u općini je oženio i Biancu (31) i Mirjam (35). »Volim ih obje pa ih obje i ženim«, objasnio je. Victor je već bio u braku s Biancom, no onda im se u život putem chata ušetala Mirjam. Osam tjedana kasnije Mirjam je napustila muža te doselila k njima, a po završetku razvoda uslijedilo je trojno »vjenčanje«. Pardon, građanska zajednica. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Splitska noć« hrvatski kandidat za Oscara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Povjerenstvo Hrvatskog društva filmskih djelatnika izabralo je film »Ta divna splitska noć« Arsena Antona Ostojića, za hrvatskog predstavnika za nagradu Oscar za 2005. u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku. Uz Ostojićev, u igri je bilo još pet filmova – »Družba Isusova« Silvija Petranovića, »Dva igrača s klupe« Dejana Šorka, »Oprosti za kung fu« Ognjena Sviličića, »Snivaj, zlato moje« Nevena Hitreca i »Sto minuta slave« Dalibora Matanića. U povjerenstvu je bilo 17 članova, na čelu s predsjednikom Petrom Kreljom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svađa frizerki oko Angele Merkel</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Dvije poznate njemačke frizerke prepiru se koja je zaslužna za promjenu izgleda Angele Merkel, vjerojatne buduće njemačke kancelarke. Ali Walz, koja je održavala kosu i dosadašnjeg kancelara Schrödera, u sukobu je s Martinom Acht. »Još mi je u veljači došla po savjet uoči posjeta predsjednika Busha, i otad je njezin izgled posve promijenjen«, tvrdi Acht. Ali Walz, jedna od najboljih frizerki tvrdi pak da je Merkel njezina klijentica te da joj u salon dolazi svaka četiri tjedna. [Hina]</p>
<p>Angela Merkel prije i poslije posjeta frizeru</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mercedes zbog brisača povlači 50.000 auta</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> – Zbog problema s brisačima proizvođač automobila Mercedes, povlači oko 50.000 vozila tipa A klase i vaneo. Brisači se, u najgorem slučaju, mogu odvojiti od poklopca motora, ističe tvrtka u priopćenju te dodaje da je »riječ o mjeri opreza koja potrošačima neće uzrokovati troškove«. U pitanju su automobili modela A klase, proizvedeni između travnja 2002. i travnja 2003., te automobil vaneo, koji su izašli iz montaže između travnja 2002. i ožujka 2003. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Udvostručen broj mladih katolika u Francuskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Francuski dnevnik Le Figaro objavio je da se broj mladih Francuza (12 do 18 godina) koji su pristupili Katoličkoj crkvi, od 1990. naovamo udvostručio. Tako je, prema službenim podacima, u 2002. kršteno 18.000 mladih, a većina ih je iz agnostičkih i sjevernoafričkih doseljeničkih sredina. Kao jedan od razloga porasta zanimanja za vjeru navodi se potreba mladih da u sekulariziranom društvu pripadaju nekoj zajednici ili duhovnome pokretu i traže odgovore na važna životna pitanja. [D. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Naiva koja oduševljava </p>
<p>Gostovanja: U Japanu otvorena izložba »Taizi Harada i kolege slikari iz Hrvatske«</p>
<p>Izložba »Taizi Harada and Fellow Painters from Croatia« (Taizi Harada i kolege slikari iz Hrvatske) otvorena je u srijedu 28. rujna u Muzeju Taizi Harada u Suwi u Japanu. To je već treći projekt koji ugledna novinska kuća Asahi Shimbun iz Tokija ostvaruje u suradnji s Hrvatskim muzejom naivne umjetnosti u protekla dva desetljeća. </p>
<p>Izložena su djela sljedećih naših umjetnika – Ivana Generalića, Emerika Feješa, Matije Skurjenija, Ivana Rabuzina, Ivana Večenaja, Mije Kovačića, Ivana Lackovića i Josipa Generalića. Dakle, predstavljeni su najvrsniji naši majstori, i to s najkarakterističnijim i ponajboljim djelima, čime se zorno predočuje neprijeporna umjetnička kvaliteta i neusporedivost hrvatske naive. </p>
<p> Kao što sâm naziv izložbe kazuje, najveći broj eksponata – ukupno 40 slika – ima Taizi Harada, ugledni japanski slikar i dizajner. Tematikom, stilistikom i poetikom on je blizak našoj naivi, jer se koristi stanovitim realističkim transpozicijama, uz brojne simplifikacije, redukcije i stilizacije, često je narativan, te predočuje motive tradicionalnoga i patrijarhalnoga života svoje domovine. </p>
<p>Harada je ne samo originalan umjetnik, nego i osvjedočen pobornik hrvatske naive te velik prijatelj naših slikara. Bijaše u Hrvatskoj u nekoliko prigoda, a njegovo iskreno i duboko prijateljstvo, ponajprije s Rabuzinom i Lackovićem, preraslo je u legendu. Spomenimo također da je 1987. u Japanu objavljena monografija »Rabuzin / Harada« autora Masayoshi Honme.</p>
<p> Izložbu prati bogat katalog, na 120 stranica, s reprodukcijama svih djela, a tekstualni dio, u kojem se raspravlja o pojavi i razvoju naive u Hrvatskoj, uz biografske podatke te kraće opise i naznake značenja svih 26 slika naših umjetnika, napisao je pisac ovih redaka.</p>
<p> Pojedini spomenuti naši autori uživaju u Japanu iznimnu karizmu; tako je Ivan Generalić već 1977. sudjelovao na prestižnoj izložbi »Peintres Naifs« u Muzeju nacionalne moderne umjetnosti u Tokiju. Što se Rabuzina tiče, njegov veliki svečani zastor od 1980. resi tokijsko kazalište Takarazuka, a 1983. tapiserija toga umjetnika postavljena je u predavaonici Muzeja moderne umjetnosti Saitama u Urawi.</p>
<p> K tomu, slike Ivana Generalića, Rabuzina i Lackovića nalaze se u Muzeju Setagaya, jednoj od ključnih kolekcija za modernu umjetnost u tome dijelu svijeta. Sve to svjedoči da je govor slika univerzalan, pa se ovim sadašnjim projektom još jedanput pokazuje kako međe i razdaljine među različitim ljudima, nacijama i kulturama nisu nepremostive, i kako ljudski duh, iskrenost i ljepote mogu spajati i otkrivati zajedničko i u naizgled nespojivom.</p>
<p> Nakon Suwe, izložba će putovati Japanom do kraja svibnja 2006. godine – od Tokija i Osake do Fukuoke. Osim iz kolekcije Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti, u ovu su prezentaciju uključene slike iz MSU-a u Zagrebu, Muzeja Skurjeni u Zaprešiću, Podravke iz Koprivnice te privatnih zbirki Rabuzina, nasljednika Ivana i Josipa Generalića te Skurjenija i Lackovića.</p>
<p>Vladimir Crnković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Juan Trigos u Zagrebu </p>
<p>Nakon uspješne japanske turneje, Zagrebačka filharmonija od 5. do 16. listopada boravit će u Meksiku gdje s Akademskim zborom »Ivan Goran Kovačić« ima koncertnu izvedbu opere u tri čina »Moje dvije glave misle lošije nego jedna« skladatelja Juana Trigosa mlađeg, dok se Filharmonija samostalno predstavlja s dirigentom Alanom Francisom, i repertoarom Paraća, Prokofjeva i Bartoka. </p>
<p>Turneja je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Gradskog poglavarstva Zagreba, a u organizaciji 33. međunarodnog festivala Cervantino.</p>
<p> Gostovanje obuhvaća koncertne izvedbe opere i koncerte u Ciudad de Mexicu i Guanajatu, te koncert u Leonu. Praizvedba Trigosove opere bit će u zagrebačkom »Lisinskom« već u ponedjeljak, 3. listopada, a u sklopu Dana meksičke glazbe. </p>
<p>»U Ciudad de Mexicu izvodimo scensku izvedbu, u operi Palacio de Bellas Artes i Teatro Juarez u Guanjuatu, a zbor 'Ivan Goran Kovačić' izvest će dva samostalna a cappella koncerta samo hrvatskih autora u gradovima Morellu i Uapanaro s dirigentom Lukom Vukšićom. </p>
<p>Nastavak je to odlične suradnje između Muzičkog bijenala Zagreb i festivala Cervantino iz Guanajuata«, ističe maestro Berislav Šipuš, ravnatelj Zagrebačke filharmonije. </p>
<p>Juan Trigos već je radio u Zagrebu kad je 2003. svojom operom »Obrazom uz obraz« otvorio Zagrebački muzički bijenale. Uz njegovo se djelo veže estetski žanr tzv. hemofikcije, koji je u svojim romanima osmislio Juan Trigos stariji, ujedno i libretist i izvršni producent predstave, dok je redatelj predstave Lorenzo Mijares. Trigos Stariji nalazi svoj jezik u »govoru tijela, krvi i njegovih nusprodukata«. </p>
<p>U njegovu jeziku ima prostaštva, ali i kritičkog stava latinoameričkih naroda spram kolonijalnih tekovina Europe.</p>
<p> O svojoj glazbi i mogućnostima opere danas, Trigos mlađi je izjavio za Vjesnik: »U mojoj glazbi, osim akademskog drila, ima i folklorne glazbe. </p>
<p>U Kanadi gdje živim, a primjećujem da je to trend i u SAD-u, opera se vraća na velika vrata.« </p>
<p>Vid Jeraj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ovacije Renati Pokupić</p>
<p>35. varaždinske barokne večeri: Nastup Varaždinskoga baroknog orkestra i Koncert uz svijeće </p>
<p>U četvrtak su u Varaždinu održana dva zanimljiva koncerta. Prvi je u Koncertnoj dvorani HNK priredio Varaždinski komorni orkestar pod umjetničkim vodstvom Catherine Mackintosh, a u nastavku večeri je u cvijećem i svijećama urešenom Starom gradu muzicirao trio u sastavu Cordelia Höffer, čembalo, Ljubiša Jovanović, flauta, i Götz Teutsch, viola da gamba.</p>
<p>Višegodišnja suradnja VKO s Catherine Mackintosh ove je godine iznjedrila izvrsni zajednički nastup čijoj su atraktivnosti pridonijeli birani solisti. Predvođen Catherine Mackintosh za prvim pultom orkestar je izveo tri samostalne točke, među ostalim posebno dojmljivu duhovitu Burlesknu suitu – uvertiru G. Ph. Telemanna. </p>
<p>Na programu je bio i Koncert za dvije violine i gudače u e-molu, koji su vrlo dobro izveli gošća Catherine Mackintosh i prva violina VKO Jože Haluza. Oboist Branko Mihanović briljantno je odsvirao Händelov Treći koncert u g-molu.. </p>
<p>Zvijezda večeri bila je, međutim, mezzosopranistica Renata Pokupić. Izvela je dvije točke: Kantatu br. 170 J. S. Bacha i virtuoznu dramatsku ariju »Dopo notte« iz opere »Ariodante« G. F. Händela. </p>
<p>Ta potonja izvedba na kraju koncerta bila je vrhunac večeri, tehnički besprijekorna i vrlo sugestivna, uz odličnu pratnju orkestra, te je izazvala dugotrajni pljesak i ovacije zadovoljne publike. </p>
<p>Lijepa je, korisna i poticajna suradnja vrsnih komornih glazbenika iz različitih sredina. Svojevrsnom izazovu nije odoljela vrsna austrijska pijanistica i komorna glazbenica Cordelia Höffer, koja je upravo u Varaždinu u ovoj prigodi prvi put pratila svoje kolege na čembalu. </p>
<p>Bio je to rumunjsku violončelist Götz Teutsch, dugogodišnji član Berlinske filharmonije i njezinih komornih ansambala, te vrsni beogradski flautist i profesor Ljubiša Jovanović. Teutsch je na violi da gambi majstorski predstavio neke od najstarijih djela za violončelo i čembalo Domenica Gabriellija (Ricercar I, V) i Giuseppea Marije Jacchinija (Sonate u a-molu i C-duru).</p>
<p> Teutsch i Höffer sudjelovali su i u izvedbama Pet sonata za flautu i continuo iz op. br. 1 G. F. Händela, u kojima se Ljubiša Jovanović pokazao majstorom svojega instrumenta, dodavši sam dirljivu Melodiju iz Glückove opere »Orfej i Euridika«. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Picasso u Sisku</p>
<p>Izložba 87 grafika i originalnih plakata slavnoga Pabla Picassa postavljena je do 13. studenoga u Gradskoj galeriji »Striegl« u Sisku. Ta vrijedna umjetnička djela u Sisak su stigla iz Muzeja umjetnosti njemačkoga grada Heidenheima, koji sa Siskom već 35 godina održava prijateljsko međugradsko partnertstvo.</p>
<p> U Sisku je izloženo 15 plakata, od kojih je većinu Picasso radio za svoje izložbe, te 73 grafike u odabiru njemačkih stručnjaka i voditelja sisačke Galerije Zorana Burojevića. Petnaest izloženih plakata dio je najveće zbirke Picassovih plakata na svijetu, koja se nalazi u Heidenheimu i obuhvaća 800 njegovih plakata, od kojih 80 originalnih.</p>
<p> »Trudili smo se da u Sisku pokažemo najvrjednije i najreprezentativnije primjerke Picassa iz naše kolekcije«, rekao je prigodom otvorenja izložbe ravnatelj Kunstmuseuma Heidenheim dr. Rene Hirner. U Sisku su predstavljeni radovi koji obuhvaćaju rad Pabla Picassa od 1927. do 1960. godine, među kojima i nekoliko njegovih vrjednijih djela poput grafika s motivima koride. </p>
<p>Iz postava koji će u Sisku biti izložen gotovo dva mjeseca vidljiv je cjelokupni umjetnički razvoj Picassa, dok se kroz plakate za vlastite izložbe vidi i tijek njegova uspjeha. Poseban dio izložbe posvećen je Picassovu promicanju ideje mira kroz simbol golubice mira, vrlo čestog motiva na njegovim grafikama, dok je na drugim grafikama vidljiva i njegova kritika Francova režima u Španjolskoj.</p>
<p> Izložba je već na svom početku izazvala nezapamćeno zanimanje u Sisku okupivši na otvorenju brojne ljubitelje umjetnosti iz cijele Hrvatske te goste iz Heidenheima. Projekt je poduprlo i Ministarstvo kulture pa je Gradska galerija dobila sigurnosne uređaje, te je i potpuno preuređena. Izložbu je otvorio akademski slikar Slavo Striegl. </p>
<p>Danijel Prerad</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Gudelj zvao egzorcista da istjera uroke s Poljuda</p>
<p>Ovih dana uopće na spavam, gledam videozapise, analiziram igrače, utakmice, protivnike, kaže Gudelj</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk mora pobijediti Varteks u subotnjem derbiju 10. kola želi li igrati u Ligi za prvaka. Tako u svojoj premijeri Ivan Gudelj na klupi splitskoga kluba na Poljudu nema izbora - mora osvojiti tri boda. Sudbina se i poigrala s njime. Nesretno je prekinuo karijeru zbog hepatitisa B, a posljednju je utakmicu odigrao baš u rujnu prije 19 godina, i to protiv Crvene zvezde. Dugo je čekao svoj povratak u Hajdukov dom, a susret s Varteksom bit će sve samo ne put post ružama. Svjestan je teškoća u koje je zapao »bijeli brod« i prijetnje da će ponoviti prošlosezonsku Dinamovu priču igranja u Ligi za ostanak ili drugoj jakosnoj skupini hrvatskoga nogometa. </p>
<p>»Moramo pobijediti. Svi igrači moraju 'iskrvariti' na travnjaku, pružiti 120 posto svojih mogućnosti. Nadam se da će nas sreća pomaziti i da će nam napadači proraditi. Varteks je dobra momčad, skoro idealno izbalansirana, a uvjeren sam da će se protiv nas nadigravati. Ovih dana uopće na spavam, gledam videozapise, analiziram igrače, utakmice, protivnike. Zadovoljan sam kako momčad trenira, a posebno me veseli osjećaj zajedništva u svlačionici«, kazao je Gudelj, koji je najavio da će dovesti svećenika da posveti Poljud i prvotimce Hajduka. </p>
<p>»Vjera je bitna i čovjeku daje snagu. Dovest ću svećenika, neka nam istjera negativnu energiju i uroke s Poljuda. To sam uradio i kad sam bio trener Primorca iz Stobreča. Jedan je Bog i treba vjerovati, jer snaga vjere pokreće ljude«, dodaje Gudelj, koji je zatvorio treninge svoje momčadi i uveo karantenu, suprotno od svog prethodnika Ćire Blaževića. </p>
<p>»Igrači moraju imati mir i koncentarciju na treningu. Odmarat će se u sobama na stadionu. Na Poljudu imamo idealne uvjete za život i rad. Samo da pobijedimo Varteks pa će biti lakše«, zaključio je Gudelj. </p>
<p>Hajdukov je trener skloniji iskusnijim igračima u ovom gotovo dramatičnom razdoblju grčevite borbe za ulazak u gornji dom HNL-a. Stoga će susret s Varteksom vjerojatno započeti sljedeći igrači: Pletikosa - Vučko, Granić, Kralevski - Miladin, Marčić, Pralija (Grgurović), Đolonga; Kranjčar - Dragičević, Blatnjak. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamu teže nego protiv Zagreba i Intera</p>
<p>Suspendirani Dumitru Mitu od utorka je ponovno u krugu prve momčadi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zanemarimo li tri uzastopne utakmice u kojima su ukupno postigli »samo« tri pogotka, Dinamovi su nogometaši suparničke mreže »rešetali« ovakvim redom: pet golova Rijeci, šest Interu, četiri Zagrebu, pet Kamenu Ingradu... Ove je subote na redu Međimurje. No, smjestite li čakovečku momčad u kategoriju lakog plijena, maksimirski će trener Josip Kuže žestoko ustati u obranu digniteta međimurskih nogometaša. </p>
<p> »Ovo će biti neizvjesnija utakmica od onih protiv Zagreba, Intera ili Cibalije. Međimurje je četvrto na ljestvici, momčad im se zahuktala, sigurna je i snažna. Gledao sam neke njihove utakmice, igraju napadački i mogu reći da su doista opasni. Pod napadačkom igrom podrazumijevam završnicu akcija u kojima sudjeluje mnogo igrača. Dakle, nije mi toliko bitno je li netko, po samome profilu, napadač , vezni ili branič. Probojni su po bokovima, gdje se vrlo uspješno uključuju i vezni igrači, u suparnički 16-erac ulazi po nekoliko igrača... Ipak, pretpostavljam da će se protiv Dinama malo povući i biti oprezniji. Dakle, pripremamo se za jako ozbiljnog suparnika. Organizirat ćemo se čvrsto u obrani, ali «, naglasio je Kuže.</p>
<p> Naposljetku, Međimurje je prošle sezone u Ligi za ostanak pobijedilo Dinamo na svom terenu sa 2-1. Ovom prilikom Kuže neće moći računati na kartoniranog Hrvoja Čalu, na čije će mjesto uskočiti Eddy Bosnar.</p>
<p> »Igrat ćemo napadačkom formacijom, ali ovog puta preferiram <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i pokretljivost u odnosu na igru u 16 metara koju donosi Ljubojević. Zato će u prvih 11 biti Etto.«</p>
<p> Uskoro se vraća i suspendirani Dumitru Mitu, koji je »odriješio grijehe« nakupljene noćnim izlascima.</p>
<p> »Mitu je pokazao veliku želju vratiti se u momčad i poštivat će pravila. Ovo mu je dosad već bila dovoljna odgojna mjera. Od utorka je opet u krugu prve momčadi«, potvrdio je Kuže.</p>
<p> U Čakovcu će od prve minute istrčati: Turina – Buljat, Drpić, Ćorluka, Bosnar – Modrić, Mamić, Chago – Etto, Bošnjak, Eduardo. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Što manje naših navijača na gostovanju, to bolje! </p>
<p>Sumnje idu toliko daleko da neki tvrde kako Mađari zbog naših navijača namjerno ne žele igrati na stadionu većega kapaciteta </p>
<p>Kako se u posljednje vrijeme više piše o navijačima nego o samim sportašima tako će i sljedeća priča biti posvećena onima koji sa zastavama, šalovima i kapama, a poneki s noževima, bokserima i letvama prate nastupe hrvatskih sportaša širom svijeta. Naime, posljednja će se kvalifikacijska utakmica hrvatske nogometne reprezentacija odigrati 12. listopada u Budimpešti. Dakako, u Budimpeštu bi krenulo i staro i mlado, posebno ako će naša nogometna vrsta u srazu sa Švedskom četiri dana ranije izvući dobar rezultat. </p>
<p>Nema nikakve sumnje da bi u slučaju pobjede Hrvata protiv Švedske u Budimpeštu krenulo najmanje deset tisuća hrvatskih navijača, zacijelo i više. No, koliko god svi prijetili da će u Budimpeštu, to neće biti izvedivo. Naime, Mađarski nogometni savez odlučio je utakmicu protiv Hrvatske smjestiti na stadion Ujpest Dosze, koji prima samo - 14.300 gledatelja. Glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Srebrić već je istaknuo kako je s Mađarima dogovoreno da Hrvati dobiju 1500 ulaznica. </p>
<p>Dakle, od »seobe naroda« prema mađarskoj prijestolnici neće biti ništa. Mnogi sada sumnjičavo vrte glavom, čudeći se zašto su se Mađari odlučili odigrati utakmicu na tom malom stadionu, zanemarivši pritom činjenicu da obližnji NEP stadion ima 50.000 sjedećih mjesta. Sumnje idu toliko daleko da neki tvrde kako Mađari zbog naših navijača namjerno ne žele igrati na stadionu većega kapaciteta. Sve da je i istina, to je isključivo mađarsko pravo. Uostalom, zato i postoje domaćinstva da bi se stekla prednost poznatog terena i osujetila eventualna prednost gostiju koja bi ovoga puta bila izražena u bučnoj i masovnoj podršci s tribina. Mađari imaju pravo izabrati mjesto odigravanja, a mi se nemamo pravo buniti. </p>
<p>No, možda je i bolje da što manje hrvatskih navijača krene na stadion Ujpest Dosze. U situaciji kad hrvatski »drukeri« malo-malo pa priprave nered u inozemstvu, posebno bi sada, nakon malteške epizode, bilo najbolje da gostovanje u Budimpešti prođe bez repova. Tako će sa što manje naših navijača i mogućnost izazvanog ili nametnutog incidenta biti manja. </p>
<p>Uz to, kako Mađarska i Hrvatska žele zajednički organizirati EP 2012. godine posve je razumljivo da bi i jedna razbijena čaša dobila neželjen medijski tretman. Zorislav Srebrić je istaknuo da hrvatski i mađarski savez pripremaju zajedničko iznenađenje za mađarske i hrvatske navijače. Nešto poput posebnoga prijateljskoga druženja, a sve u cilju pokazivanja jedinstva u namjeri dobivanja europske smotre. Želja je lijepa i plemenita, no iznova valja upozoriti kako tek organizirane i brojno odgovarajuće snage sigurnosti mogu spriječiti eskalaciju nasilja na tribinama. Eskalaciju koja može biti izazvana i krivim pogledom. </p>
<p>Naravno da bi igranje na NEP stadionu uz 10.000 Hrvata bio veći rizik. No, na gostovanjima je znalo biti i više hrvatskih navijača, a bez ijednog incidenta. Kad se samo sjetimo naših petnaestak tisuća navijača na Luz stadionu za vrijeme utakmice EP-a protiv Engleske, postanemo tužni što smo došli do ovakve situacije. Naši su navijači tada u neslužbenim razgovorima domaćina i Uefe proglašeni najboljima. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Malteški kažnjenici« ne mogu na Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačku!? </p>
<p>Saznali smo za stvarnu pozadinu nastojanja one trojice hrvatskih navijača koji su uhićeni na nedavnoj nogometnoj utakmice hrvatske reprezentacije na Malti, a koji su željeli dokazati da nemaju ništa s navijačkim divljanjem. Tako su produljili boravak u La Valletti za 15 dana, umjesto da su, kao stotinjak ostalih, bili krivi ili ne, širokogrudno prihvatili uvjetnu šestomjesečnu kaznu odnosno dvije godine zabrane dolaska na Maltu kako bi odmah bili pušteni kući. Zanimajući se za stvarnu pozadinu njihovih nastojanja došli smo do zanimljivih indikacija i saznanja. Osim što su pod bilo koju cijenu željeli dokazati kako pravda odmjeravana sustavom svojevrsnog prijekog suda ne znači i pravičnost, u jednom su se dijelu svojih nastojanja vodili i sasvim praktičnim razlozima. </p>
<p>Naime, onih stotinjak uvjetnih osuđenika, od kojih većina pouzdano nema veze s neredima na Malti, lako mogu doživjeti neugodnosti na granici već pri prvom navijačkom izletu za 14 dana u Mađarsku. No, ono bi glavno, mnogo vrjednije, moglo doći na naplatu iduće godine, budući da Nijemci, organizatori Svjetskog prvenstva 2006. godine, najavljuju dosad nezabilježene rigorozne sigurnosne mjere. A zna se što je temeljna pretpostavka takvih mjera - puhanje na hladno, kad i takva kazna, kao primjerice ona malteška uvjetna, nekomu može predstavljati putokaz prema potencijalnom nasilništvu. Samim bi se time takva kazna mogla pokazati i ozbiljnom prijetnjom za bezbrižan put preko granice, o čemu je, kako čujemo, dotična trojka ponajprije vodila računa. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>I dalje su nam krivi samo suci</p>
<p>Nitko ne govori kako je igrala Spahijiha momčad, što je bilo dobro, je li uopće išta bilo loše</p>
<p>Pet dana nakon završetka Europskog prvenstva, u hrvatskoj košarci odzvanjaju samo riječi</p>
<p> - sudačka krađa. Već i vrapci na grani znaju nabrojati imena Lamonica, Dovidavičus, Drabikovski, trojicu u sivom koji su tako bešćutno zaustavili našu reprezentaciju na pohodu prema polufinalu. Ma, kakvom polufinalu, zlatu, prvom europskom zlatu za Hrvatsku. </p>
<p>Nitko zapravo ne govori kako je Spahijiha momčad igrala, što je bilo dobro, je li uopće išta bilo loše. Ostalih je šest utakmica u potpunoj sjeni četvrtfinala protiv Španjolaca. Izostaju čak i analize tog dvoboja, sve počinje i završava sučevim zviždukom. Taj je poraz dotukao je sve, u neprospavanoj noći teško je bilo sjetiti se zbog čega su naši košarkaši zapravo došli u SCG. </p>
<p>Osnovni cilj je bio, ne zaboravimo, plasman na Svjetsko prvenstvo. Dečki su se potrošili protiv Španjolaca pa je utakmica protiv Slovenije, najvažnija na cijelom EP-u, unaprijed izgubljena. Ništa se nije naučilo na pogrešci napravljenoj prije samo četiri godine u Turskoj, kad su naši košarkaši doživjeli šokantan poraz u četvrtfinalu nakon kojeg nije bilo povratka. Jednoglasno se govorilo samo o suđenju i Fibinoj uroti. </p>
<p>Izbornik Neven Spahija je, razumljivo, nakon svega dao ostavku, koju je upakirao u riječi »ne želim voditi momčad u Fibinu natjecanju« i dodao kako je potpuno prazan i iscrpljen. U samo se pet dana neopoziva ostavka pretvorila u mandat dan na raspolaganje. »Treba pričekati i dobro razmisliti«, novi su tonovi u izjavama izbornika i čelnika HKS-a koji su sve što su znali, mogli i imali, stavili na »šest crveno«, ali njihov broj nije izvučen. </p>
<p>Takvim se rečenicama samo kupuje vrijeme i ostavlja prostor za neviđene manipulacije u mjesecima kad košarka u Hrvata ponovno kreće u fazu hibernacije. Nitko ne zadire u prave uzorke i pravo stanje, krivi su samo Lamonica, Drabikovski i Dovidavičus. Neven Spahija dvaput je vodio reprezentaciju na EP-u i dva puta nije uspio. Iz opravdanih razloga, više sile, loše taktike ili nečega desetog. Nije uspio. Da Phil Jackson dva puta s hrvatskom reprezentacijom ne ode na SP, vjerojatno bi ga čekalo »otpusno pismo«. Nakon Švedske nitko nije dirnuo u izbornika, bilo je glupo potrošili mladog stručnjaka u zemlji u kojoj se dobri treneri mogu izbrojiti na prste jedne ruke. Govorilo se tada o stvaranju nove momčadi, spominjao se Vujčićev nos, čekao se EP 2005. godine. Sada je opet isto, govori se samo o nadarenoj generaciji koju su bezočno pokrali suci i nitko ne želi uzeti ogledalo u ruke. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Podravka pred ozbiljnim ispitom </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Ženski se rukomet nalazi pred ozbiljnim ispitom. Naime, Podravka Vegeta u nedjelju u 18 sati igra prvu utakmicu 2. pretkola Lige prvakinja protiv podgoričke Budućnosti Monet. Trener Josip Šojat je optimist: </p>
<p>»S Budućnosti smo se dva puta sreli na turnirima. Naš je međusobni omjer 1-1, ali na turnirima je drugačiji naboj. Imaju iskusne igračice koje igraju tvrd rukomet, a smatraju da nas mogu pobijediti i u Koprivnici. Nadam se da neće, a s obzirom na to da smo proširili igrački kadar zanima me samo ulazak u Ligu prvakinja.« </p>
<p>Otkad se ulaznice za međunarodne utakmice naplaćuju 20 kuna, u Koprivnici kao da je teško napuniti dvoranu, no Šojat se nada da ih publika neće iznevjeriti u najvažnijem trenutku sezone. »Prošle smo godine u Europi igrali prepoznatljivo. Mislim da možemo i ove, a to znači s kvalitetnom obranom, brzim prijenosom lopti, polukontrama i kontrama te sa što manje pogrešaka. Profesionalizam traži maksimalnu koncentraciju, a to donosi adekvatan rezultat. Za nas je to što veća razlika u prvoj utakmici«, rekao je Šojat, a Svitlana Pasičnik je dodala: </p>
<p>»Utakmica je vrlo važna, a za većinu igračica to će biti prvi dvoboj na takvoj razini. Smatram da mnogo igračica ima dovoljno iskustva i kvalitete, što bi trebala biti naša prevaga nad Budućnosti, koja je ipak mlađa ekipa od nas. Plasman u glavni turnir ne bi trebao biti problem.« [I. Č. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Pritisci ostaju i nakon početka pregovora </p>
<p>Prevladava mišljenje da će EU početi pregovore, a onda tek »pritisnuti« Ankaru da prizna Cipar i da poduzme neophodne reforme </p>
<p>Kao što se i očekivalo odluka o Turskoj bit će donijeta u posljednji trenutak. Nakon »zelenog svjetla« u Europskom parlamentu u Strasbourgu, sastali su se veleposlanici EU, ali nisu postigli dogovor oko pregovaračkog okvira za Tursku i odluka je prepuštena Vijeću ministara, koji će se sastati na izvanrednoj sjednici u nedjelju u Luxembourgu.</p>
<p>Kao što je nezahvalno bilo što prognozirati kad je riječ o Europskoj uniji, jer su njene odluke sve neizvjesnije i iznenađujuće, ipak diplomati u Bruxellesu izražavaju nadu da će u nedjelju biti sve dogovoreno i da će pregovori početi kako se i očekivalo u ponedjeljak, 3. listopada. I prije konačne odluke prevladava mišljenje da je Europa Turskoj zažmirila na jedno oko te da je bitno samo početi pregovore, a onda tek »pritisnuti« Ankaru da prizna Cipar i da poduzme niz neophodnih reformi.</p>
<p>Iako Turska i Hrvatska nemaju ništa zajedničko kad je u pitanju početak pregovora s EU-om, njihovi se putevi ipak neki način prepliću. Krug zemalja koji zdušno podržavaju pregovore s Hrvatskom, s Austrijom na čelu, već sada javno upozoravaju da ne bi bilo korektno početi pregovore s Ankarom, a zaobići Zagreb. Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel osudio je dvostruka mjerila EU prema Turskoj i Hrvatskoj, a takve ocjene se sve više čuju i od drugih europskih lidera. U svjetskim medijima, i u petak su se pojavile spekulacije da će Austrija blokirati pregovore s Turskom ako ne dobije čvrsta jamstva da će pregovori početi i sa Zagrebom.</p>
<p>Austrija je predlagala i druge oblike suradnje s Turskom koji ne uključuju punopravno članstvo, ali to je Ankara odbacila. »Nas zanima samo i isključivo punopravno članstvo u EU«, poruka je iz Ankare.</p>
<p>Odluka o početku pregovora s Turskom bit će bez sumnje politički kuriozitet, jer istovremeno dok dužnosnici EU-a najavljuju stroge kriterije za sve zemlje uoči početka pregovora, Ankara ih započinje odlučna da i dalje ne priznaje Cipar, punopravnog člana EU-a! Istovremeno samo prošle je godine zabilježeno 1200 slučajeva grubih kršenja ljudskih prava, a i kada je riječ o povijesti, Ankara nije spremna priznati mnoge »grijehove«, poput progona Armenaca.</p>
<p>S druge strane, Velika Britanija inzistira da pregovori s Turskom počnu kako je najavljeno, i ovih se dana vodi snažno lobiranje unutar zemalja Europske unije da se u nedjelju postigne sporazum. Nitko ne gaji iluzije da će pregovori s Turskom biti brzi, pa je realno očekivati da će se o članstvu Turske u EU raspravljati tek za sedam-osam godina, ako ne i kasnije.</p>
<p>Turska će bez sumnje morati u skoroj budućnosti priznati Cipar jer u protivnom neće imati nikakve šanse ne samo za članstvo nego i nastavak pregovora. Događaji oko Turske, ali i Hrvatske, dobivaju dramatiku koja se rijetko vidjela i doživjela i unutar Europske unije, i to upravo u politički najnapetijim i najneizvjesnijim danima u povijesti EU-a.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Neočekivana pobjeda Abbasa</p>
<p>Palestinci prebrojavaju glasove za lokalne organe vlasti koji su u četvrtak održani u 82 grada i sela na Zapadnoj obali. Prema prvim rezultatima, palestinski pokret Fatah predsjednika Mahmouda Abbasa osvojio je većinu u 61 od ukupno 104 općinskih vijeća, militantna skupina Hamas u 28 vijeća, a neovisni u 15.</p>
<p>Očekuje se da se konačni rezultati izbora neće mnogo razlikovati od onih koji su priopćeni u petak. Pobjeda Fataha, koja je prilično izvjesna, mogla bi biti prvi indikator porasta osobne popularnosti palestinskog predsjednika Abbasa, poznatijeg po konspirativnom nadimku Abu Mazen. Za to se osobno pobrinuo i američki predsjednik George W. Bush koji je uoči lokalnih izbora uputio Abbasu poziv da posjeti Washington.</p>
<p>Time se praktički nastavlja javna i zakulisna bitka za vlast i palestinsko vodstvo između Fataha i Hamasa. Nova istinska provjera njihove popularnosti na cjelokupnim palestinskim područjima bit će 25. siječnja, za kada su zakazani parlamentarni izbori. Izraelski premijer Ariel Sharon se oštro protivi izlasku Hamasa na političku scenu. No, Abbas je uvjeren da će to pomoći postupnoj transformaciji Hamasa iz militantne organizacije u političku skupinu. </p>
<p>Nastojeći dokazati tko je gazda u palestinskoj kući Abbas je najavio odlučne mjere u cilju sprječavanja javnog nezakonitog nošenja oružja u kaotičnom Pojasu Gaze. Šef palestinske policije Ala Husni rekao je da je povlačenjem židovskih doseljenika i vojske iz turbulentne Gaze praktički prestala potreba javnih parada i nošenja oružja na ulicama. </p>
<p>Trojica uhićenih palestinskih militanata i nekoliko pripadnika snaga sigurnosti koji su nosili oružje izvan dužnosti, prvi su osjetili posljedice takvog vrlo nužnog iskoraka. Glasnogovornik Hamasa Mushir al Maski potvrdio je da će ta organizacija poštivati zabranu nošenja oružja na ulicama, ali da ga neće predati. </p>
<p>Pod snažnim pritiskom Bijele kuće, izraelski premijer Sharon je ponovio potporu mirovnom planu, poznatom kao »Putokaz mira«. Rekao je da taj plan nema alternative, iako nije objasnio zašto Izrael, unatoč sporazumu s Palestincima, nastavlja izgradnju 10.000 stambenih i drugih objekata u istočnom, arapskom dijelu Jeruzalema. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>75 ključnih dana za Irak</p>
<p>Broj uvježbanih iračkih snaga sigurnosti nije veći od jednog bataljuna</p>
<p>Sljedećih 75 dana bit će ključni u Iraku, izjavio je glavni zapovjednik američkih snaga u ovoj zemlji, general George Casey. Svjedočeći u pred senatskim odborom s drugim najodgovornijim američkim generalom na vrelom iračkom pijesku Johnom Abizaidom, rekao je kako je to i vrijeme u kojem će se pokazati hoće li se američki vojnici, već početkom sljedeće godine moći početi vraćati kući. Mnogo toga se sada, rekao Casey, veže uz uspjeh iračkog ustavnog referenduma.</p>
<p>Dvojica vodećih američkih generala nisu uspjeli uvjeriti američke senatore da postoji napredak u Iraku, onako kako pokušava predstaviti administracija. Vodeći republikanac u senatskom Odboru za oružana pitanja, John McCain pitao je generala Abizaida koliki je broj već uvježbanih pripadnika iračkih snaga. Abizaid je bez razmišljanja odgovorio da je broj tih snaga na razini od samo jednog bataljuna. Senator je ostao zatečen: »Takvo nešto ste nam rekli i prošli put. Znači li to da se u međuvremenu broj uvježbanih iračkih snaga nije uopće povećao«, upitao je rezignirano McCain?</p>
<p>Donald Rumsfeld pokušao senatore, uvjeriti da se Iračane vjerojatno nikad neće moći uvježbati do razine profesionalnosti američkih snaga. Pokušao je, očito, »ispraviti« priznanje američkog generala da trening iračkih snaga ne ide onako kako se planiralo. </p>
<p>Američki generali su ipak izrazili nadu da će se na terenu ostvariti i vojni napredak nakon što se u Iraku dovrši početna faza političkog procesa, ako suniti ne budu bojkotirali, ili čak sabotirali ustavni preobražaj Iraka. General Myers, koji se nakon 40 godina oprašta od aktivne vojne službe izjavio je: »Mi nikad nismo rekli da ovaj rat u Iraku ide lako ili vrlo dobro. To nitko nije rekao (...). Ovaj rat je kao niti jedan drugi rat u kome su se Amerikanci u svojoj povijesti borili, jer iza pobunjenika ne stoji država, već teroristička ideologija.«</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Miller puštena iz zatvora </p>
<p>Novinarka »The New York Timesa« je nakon tri mjeseca provedena u zatvoru pristala svjedočiti na sudu </p>
<p>Judith Miller, novinarka The New York Timesa u četvrtak je puštena iz zatvora u Virginiji gdje je provela gotovo tri mjeseca. Oslobođena je nakon što su ona i njeni odvjetnici postigli sporazum s državnim tužiteljem prema kojem Miller pristaje svjedočiti pred sudom i odati ime svoga izvora. Novinarka je završila u zatvoru zbog odbijanja da oda ime izvora iz Bijele kuće koji joj je bio rekao ime tajne agentice CIA-e. Objavljivanje imena Valery Plame nije samo dokrajčilo špijunsku karijeru tajne agentice već je također bilo i dio priče u kojoj se pokazalo da je CIA, zahvaljujući istraživanjima svojih agenata, svojedobno demantirala tvrdnje Bijele kuće da Irak kupuje uran od jedne afričke države. Stavljena pred izbor da kaže odakle je u Bijeloj kući procurila informacija o identitetu agentice, ili da ode u zatvor na godinu dana, Judith Miller je početkom srpnja izabrala - zatvor, braneći novinarsku etiku i tajnost izvora. U međuvremenu se nagađalo tko je i zašto iz Bijele kuće bio informator u tom delikatnom slučaju, a sad je i to već poznato.</p>
<p>Judith Miller je, dosljedna sama sebi i profesiji, odbijala odati izvor sve do trenutka - ovih dana - kad joj je taj izvor dopustio da pred sudom kaže njegovo ime, dakle do trenutka kad više nije bila obvezna čuvati tajnost. Njene novine, The New York Times, koje su je podržale u čuvanju profesionalne tajne sada su, zahvaljujući njenom dogovoru s izvorom, objavile da je riječ o Lewisu Libbiju, šefu štaba potpredsjednika Dicka Cheneya; i Judith Miller sada će to i formalno potvrditi pred sudom.</p>
<p>Kao Libbijev motiv vjerojatno će se pokazati - revanšizam. Naime, odajući ime tajne agentice i uništavajući time njenu karijeru u CIA-i, Bijela kuća se vjerojatno htjela osvetiti agentici koja je svojim istragama srušila ionako klimavu tezu o Saddamovoj kupovini urana u Africi. Tu je tezu, zapravo, u članku u NYT-u bio opovrgnuo Joseph C. Wilson, bivši američki veleposlanik u Australiji. Judith Miller je, u telefonskom razgovoru s Libbijem 2003. spomenula i Wilsonovo ime, na što joj je Libby bio rekao da ga ne poznaje osobno, ali da je iz krugova CIA-e čuo da je njegova supruga agentica CIA-e te da mu je ona aranžirala putovanje u Afriku nakon kojega je Wilson objavio članak u NYT-u. Nije bilo teško otkriti da je Wilsonova supruga zaposlena u CIA-i pod svojim djevojačkim prezimenom, Valery Plame.</p>
<p> Judith Miller je tako sačuvala svoju i čast profesije, pristajući da oda ime izvora te informacije tek pošto je sam Libby to odobrio, ali priča o nezgodnoj informaciji koja je izašla iz Bijele kuće mogla bi se nastaviti.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jagma za mjestom Toma Delaya</p>
<p>Unatoč tome što je suočen s optužnicom zbog financijskih malverzacija, vođa republikanske većine u donjem domu američkoga Kongresa Tom DeLay imat će i dalje važnu lidersku ulogu u stranci. Izjavio je to predsjednik donjega doma Kongresa Dennis Hastert odbacivši time, barem nakratko, spekulacije o tome tko će preuzeti mjesto jednoga od vodećih republikanaca. </p>
<p>Da je jagma za tom pozicijom već počela svjedoči i to da je zastupnik Roy Blunt već ušao u veliki DeLayov ured na Capitol Hillu. DeLayu je do daljnjega namijenjen mali ured u zgradi preko puta Kongresa. </p>
<p>Nema sumnje da će se Blunt, inače iznimno ambiciozan bivši učitelj, nastojati zadržati na tom mjestu. Neimenovani republikanski zastupnik u Kongresu upozorava da će borba za tom pozicijom oslabiti stranku i samoga predsjednika George Busha. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Dan ugroženih životinja</p>
<p>Među najugroženijim životinjama su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi</p>
<p>Industrijalizacija, brzi napredak, ali i čovjekova oholost, ponekad i neosviještenost, narušavaju ravnotežu ne samo biljnog nego i životinjskog svijeta. Zbog toga se popis ugroženih životinjskih vrsta iz godine u godinu povećava, a njihovi ljubitelji upozoravaju na alarmantno stanje na tom području. Podaci brojnih svjetskih ustanova govore da svaki dan nestane stotinu životinjskih vrsta. Iako se brojne svjetske udruge tim problemima bave tijekom cijele godine, jedan dan u godini ipak se najglasnije progovara o važnosti ugroženih vrsta i potrebi za njihovo očuvanje. Naime, 4. listopada Međunarodni je dan zaštite životinja i odlična prigoda da se skrene pozornost građana na taj problem. Iako je hranidbeni lanac u životinjskom svijetu nemilosrdan te slabiji ne opstaju, ipak je najveći i najnemilosrdniji životinjski neprijatelj čovjek. On ih lovi, iskorištava, uništava njihova staništa te dovodi strane vrste koje ugrožavaju postojeće. </p>
<p>Stoga ako čovjek nastavi ugrožavati morske kornjače, gorile, pande, slonove, kitove i tigrove, oni će nestati. Riječ je najugroženijim svjetskim životinjskim vrstama. Naime, već 1950. godine izumrle su čak tri vrste tigrova - s Balija, kaspijski tigar i onaj s Jave. </p>
<p>U Hrvatskoj, pak, živi 24.087 životinjskih vrsta, a zakonom ih je zaštićeno 574. Zaštićeni su medvjedi, risovi, vukovi, bjeloglavi supovi, dvije vrste domaćih dupina te sve vrste kitova i dupina koje se zateknu u Jadranu. Dupini su ujedno i posljednji morski sisavci koji žive na Jadranu. U kvarnerskom akvatoriju ima ih samo 120 i prijeti im izumiranje. Također su zaštićeni svi domaći gmazovi, osim poskoka i riđovke, a od vodozemaca zaštićene su sve vrste osim triju vrsta zelene žabe. </p>
<p>Koliko su važne te životinje pokazuje i visoke novčane kazne propisane zakonom. Tako se ugrožavanje života tih zaštićenih životinja novčano kažnjava od 170 do 25 tisuća eura. Najgorim prekršiteljima prijeti i kazna zatvora do pet godina. Međunarodni dan životinja obilježit će se i u Hrvatskoj. Tako će aktivisti udruge Prijatelji životinja na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u 12 sati održati performans tijekom kojeg će ležati u crvenim kombinezonima i lancima te će im usta biti zalijepljena trakom i bit će prikriveni slikama zatočenih životinja. Time žele skrenuti pozornost na ropstvo i smrt sto milijardi životinja godišnje. To je njihov način osvještavanja javnosti o svakodnevnoj okrutnosti nad životinjama te ukazivanja na potrebu njihove zaštite.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljepota uvenula cvijeća</p>
<p>Akademski slikar, dizajner i vlasnik cvjećarnice Saša Šekoranja završava pripreme za televizijsku emisiju kojom će ponovno pomaknuti granice kulture uzgajanja i darivanja cvijeća</p>
<p>Crvena ruža za ljubav, žuta za Teksas, karanfili na prvosvibanjskoj radničkoj povorci, kamelije uz Gretu Garbo. Cvijećem se, znamo li mu značenje, može mnogo reći. Saša Šekoranja, akademski slikar, dizajner i vlasnik cvjećarnice, točnije galerije cvijeća u središtu Zagreba, njime izražava svjetonazor. Trenutačni je postav u znaku bijeloga: bijelo obojeno bijelim cvijećem. »Malo ljudi shvaća današnji izgled cvjećarnice. Mnogi pitaju ličimo li ju i kad ćemo otvoriti, ili je li ovo mjenjačnica i što se tu događa«, objašnjava zabavljen reakcijama. Cijeli je dan proveo na Hrvatskoj televiziji koja će uskoro početi prikazivati njegovu emisiju čije ime još nije određeno. »Radni naslovi koje smo imali, poput 'Dizajn cvijeća' ili 'Atelier', su mi se činili pretenciozni, a 'Život sa cvijećem' je najmanje takav, a pod njega sve potpada, ali još nisam odlučio. Emisijom bih želio pokazati da se ubrane ljubičice mogu staviti u vodu drukčije nego što su gledatelji navikli: u čašu, pa stoje negdje po strani. Da jedna ruža u vazi može biti lijepa, a pregršt ružan, ako nije dobro složen. Najveći mi je uspjeh što sam dokazao da se može drukčije. Kad sam počinjao, slagao se iris s ružičastim gerberom, ciklamom... i to je bilo to. Sad svi dodaju bršljan. U početku su mi na vratima ostavljali poruke kako je grozno što stavljam bršljan u bukete i da hortenzija nije cvijet«, govori kroz zarazan smijeh. U svakoj će emisiji imati gosta. Prema njegovim riječima, ne previše poznate, nego ljude koji su mu na neki način inspiracija, koji imaju stila. Već su snimljene one s Anom Ugarković, dizajnericom i sjajnom kuharicom, »koja izvrsno radi svoj posao« i orguljašicom Ljerkom Očić, »vlasnicom jako lijepa vrta«. Pozvao je i prijatelje koji se bave antikvitetima, a zapravo su vrtlari. Na pitanje tko bi mu bio prvi gost, da može izabrati doslovce bilo koga, nije razmišljao ni trenutka. »Matisse, slikar koji je imao takav senzibilitet za boje, da vjerojatno nikada neću shvatiti kako je uspijevao staviti jednu boju da bi potencirao drugu. To je genijalno«, objašnjava oduševljeno. </p>
<p> S istim žarom iznosi i druga razmišljanja. Svojedobno je, kazavši za novine da čitanje smatra gubitkom vremena, izazvao podijeljene reakcije. Je li izjava primjerenija nadobudnim pretendenticama na titulu miss nego mladom likovnom umjetniku bila svjesna provokacija, kao i, primjerice, stavljanje mrtva štakora u izlog cvjećarnice? »Ne, pogrešno su me shvatili. Htio sam reći da mi, kad čitam, misli odlutaju i nikada ništa ne pročitam do kraja. Glupo mi je reći da mnogo čitam, praviti se kvaziintelektualcem, kad ne čitam, osim nekoliko rijetkih stvari koje me zanimaju. Moda čitanja da bi se imalo o čemu razgovarati me ne zanima. Nemam tu potrebu. Čitanje gluposti jest gubitak vremena. Štakora sam davno stavio u izlog, jer mi je to tada bilo lijepo. Kao što mi je lijep bio crni dućan, a danas mi je najljepši bijeli. Sve dok se to mijenja, meni je dobro. Kad počne stagnacija, onda je kraj svega. Bila je to neka vrsta koncepta: test vide li ljudi štakora, ili barokni zastor i aranžman uza nj. Danas je estetika samo ono što je jako lijepo. Lijepo je svježe cvijeće. Meni je lijepo i kad vene, kada je mrtvo. Svo je ubrano cvijeće, uostalom, mrtvo. Volim ga stavljati u staklene vaze, da pokažem rez, zapravo ljudski način nerazmišljanja. Ljudima je lijepo mrtvo cvijeće, ali kad je smrt na drugoj razini onda je se plaše i odbija ih to.« </p>
<p> O današnjoj umjetnosti govori bez imalo ushita, razočarano. Zato: u kojoj je mjeri cvijeće materijal za izražavanje likovnih ideja, a u kojoj visoko estetizirana roba? »Postoje dva načina uporabe cvijeća: dekorativni, kakvo cvijeće samo jest i drugi, kad želim negirati dekorativnost i postaje mi medij. Bez obzira hoću li ga prekriti voskom, bojama, ili ga obraditi na neki drugi način. Kao nekakav art, umjetnost, što ne volim ni kao riječ. Ne volim pripadati umjetnicima. Htio bih se ograditi od umjetnosti, jer u suvremenim galerijama uglavnom vidim samo dosjetke i dizajn. Ništa drugo. U Parizu, primjerice, izađeš iz galerije i ono što si tamo vidio, ugledaš u izlogu dućana. Proces stvaranja je isključen. To ga isključuje. Umjetnici daju nekakav nacrt i kažu: napravi mi stol ili stolac. Moja je cvjećarnica nastala slučajno, kao što sam i druge stvari radio slučajno. Izrasla je iz mojeg zanimanja za vrt. Uvijek sam volio kopati i volio bih završiti u nekom vrtu kao seljak. To je najljepše što mi se može dogoditi: imati odnos sa zemljom, jer danas mi se događaju jako lijepe stvari, ali nemam vremena uživati u njima.« </p>
<p>Pokaže li emisija Saše Šekoranje makar mali dio strasti koju autor pokazuje govoreći o zemlji i cvijeću, neki će sretni gledatelji nakon nje zasigurno otkriti ljepotu možda zapuštenih vrtova iza kuće. </p>
<p>Darko Lesinger</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Lažiranim karticama do zarade</p>
<p>Strane su banke oštetili za najmanje 424.396 kuna</p>
<p>ZAGREB -Nakon višemjesečne istrage dovršena je obrada nad dvanaestoricom za koje se sumnjiči da su se udružili radi pribavljanja, krivotvorenja i zloporabe bankomat kartica raznih inozemnih banaka i izrađivanja tzv. »bijelih plastika« s magnetskom trakom čime su strane banke oštetili za najmanje 424.396 kuna. </p>
<p>Osumnjičeni 30-godišnji Alen Belančić tijekom prošle i ove godine angažirao je 32-godišnjeg Gorana S. i 42-godišnjeg Josipa B. da pribave krivotvorene kartice, a potom je organizirao grupu prodavača i vlasnika trgovina koja mu je omogućila kupnju robe u raznim trgovinama tehničkom i tekstilnom robom. </p>
<p>Policija tereti Alena B. da je prošle godine nabavio tzv. »skimmer«, uređaj za presnimavanje i pohranu magnetnih zapisa, i izrađivao krivotvorene bankovne kartice, kojima su robu plaćali na više prodajnih mjesta s kjima je bio u dogovoru. Oni su, prema prethodnom dogovoru s njim, prilikom naplate kupljene robe, bez znanja pravih korisnika provlačili kartice, osim kroz ovlašteni POS uređaj, i kroz skimer kojim bi presnimavali i pohranili magnetne zapise. Nakon toga su »skimer« vraćali Alenu B. koji ga je zatim predao nepoznatoj osobi u Srbiji i Crnoj Gori. On je te podatke aplicirao na veću količinu bankovnih kartica raznih banaka kao i «bijelih plastika» s magnetskom trakom. Tako je 22. studenoga prošle godine, na graničnom prijelazu Bajakovo u autobusu redovne linije Subotica-Zagreb, policija kod vozača pronašla osam krivotvorenih kartica raznih banaka i 6 »bijelih plastika«. Kartice su bile skrivene u maski iznad volana, uz omotnice i telefonske brojeve. Po dolasku u Zagreb, na Autobusnom je kolodvoru vozača dočekao Josip B. Obojica su uhićeni i odvedeni na kriminalističku obradu.</p>
<p>Nedugo nakon toga, krajem godine, provedena je i obrada nad Goranom S. i Ognjenom L. (31) tijekom koje je od Ognjena L. (državljanin SCG) oduzeto 5 «bijelih plastika». Njega je navodno za transakcije krivotvorenim karticama, između ostalih osoba, uputio Goran S.. Njih su dvojica zatečeni u trgovini u vlasništvu Maria D. (30), s kojim je Goran S. početkom srpnja prošle godine, po uputama Alena B., dogovorio transakcije krivotvorenim karticama. Za obavljanje sumnjive transakcije s jednom «bijelom plastikom» u spomenutoj trgovini Ognjen L. i Goran S. su 27. studenoga 2004. godine, uz kaznenu prijavu, prepraćeni Istražnom odjelu Županijskog suda u Zagrebu. Naknadno je utvrđeno da je Goran S. zajedno s više osoba u razdoblju od srpnja do studenoga u trgovini Maria D. obavio više transakcija s 12 krivotvorenih platnih kartica, sa nasnimljenim podaci stvarnih korisnika. U toj su trgovini oštetili banke za ukupno162.521 kunu. </p>
<p>Pretraženo je i više stanova i drugih prostorija. Kod Alena B. i Josipa B. pronađena veća količina krivotvorenih kartica, odnosno »bijelih plastika« na čijim su magnetskim zapisima aplicirani podaci ovlašteno izdanih kartica, zatim znatna količina streljiva, pištolj nepoznate marke kalibra 9 milimetara, 248 komada CD-a, 62 komada DVD-a, i dokumenti na razna imena. Zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu protiv Josipa B., a obrada zbog zloporabe autorskog djela je još u tijeku. Od Alena B. i Josipa B. oduzeto je ukupno 24 krivotvorene bankovne kartice, od kojih je šest legalno izdanih, ali su izmijenjeni sadržaji magnetskih zapisa s podacima, a 18 »bijelih kartica«, od kojih je za 12 krivotvorenih kartica utvrđeno da su Alen B. i Josip B. s više osoba, u nekoliko mjeseci ove godine proveli veći broj uspješnih i neuspješnih transakcija na sedam prodajnih mjesta u Zagrebu. To su činili u dogovoru s odgovornim osobama ili zaposlenicima Kristijanom I. (32), Mariom D. (30), Romanom B. (32), Robertom J. (30), Karlom J-M. (25), Draženom H. (39), Jelom J. (55) i Martinom K. (34). </p>
<p>Od pronađenih krivotvorenih platnih kartica kod Alena B. i Josipa B. utvrđeno je da je sa 12 kartica provedeno više transakcija čime su oštetili razne strane banke za ukupno 261.875 kuna. U istim tim trgovinama policija je došla do saznanja da su transakcije obavljene i putem drugih krivotvorenih kartica koje još nisu pronađene. Njima su oštetili banke, u samo jednoj trgovini, za 162.521 kune, dok se druge trgovine provjeravaju, izvijestila je policija.</p>
<p>»Peglali« su kartice osoba koje inače troše veće iznose novca, pa pravim vlasnicima nije ništa bilo sumnjivo.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dvojica mrtva zbog pretjecanja</p>
<p>U posljednjih osam dana, na slatinskom području poginulo čak 6 osoba a tridesetak je ozlijeđeno</p>
<p>SLATINA</p>
<p> - U vrijeme najveće prometne gužve, u petak ujutro oko 6 sati, na državnoj cesti D34 na izlazu iz Slatine u pravcu Donjeg Miholjca, u sudaru dva osobna automobila poginuli su vozač »forda« Stjepan Medved (55) i njegov suvozač Slavko Funko (53 ) iz Slatine. Prema policijskim podacima nesreća se dogodila u trenutku kada je Stjepan Medved svojim automobilom pretjecao kamion, a iz suprotnog pravca svojom stranom kolnika naišao je automobil »fiat punto« za čijim je upravljačem bio Nenad Dronjak (22) iz Vaške koji je, zajedno sa suputnikom Ivom Horvatom (28) iz Sopja, zadobio teške ozljede. Stanovnici Nazorove ulice i vozači iz ostalih vozila na cesti odmah su stradalima priskočili u pomoć, ali se dvojici više nije moglo pomoći. Vozača »fiata punta« iz smrskanog lima izvukli su slatinski vatrogasci. </p>
<p>Putnici u »fordu«, majka Mateja Funko (43) i sin Mihael (16) zadobili su lakše ozljede. Zbog očevida promet na tom dijelu državne ceste bio je u prekidu oko 2 sata. </p>
<p> Na susretu s novinarima u PU Virovitičko-podravskoj upozoreno je da je u prometnim nesrećama, u posljednjih osam dana, na slatinskom području poginulo čak 6 osoba, a tridesetak putnika u autobusima i automobilima teško je i lakše ozlijeđeno. Uzroci nesreća leže u nepoštivanju propisa, većoj brzini od dozvoljene i nedovoljnom oprezu svih sudionika u prometu, pa će policija pojačati mjere nadzora. [M.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nađeno tijelo utopljenog Osječanina</p>
<p>OSIJEK/VUKOVAR</p>
<p> - Deset dana nakon što je upao u Dravu i nestao, tijelo Osječanina Ivana P. (39) pronađeno je u četvrtak oko 8,30 sati u blizini Opatovačke ade, u rukavcu rijeke Dunav. </p>
<p>Naime, u ponedjeljak 19. rujna oko 22 sata Ivan P. se zajedno sa svojim prijateljem Zdenkom S. (46) iz Osijeka vozio čamcem rijekom Dravom. Na dvanaestom riječnom kilometru Drave, nasuprot osječkog Tranzita, Ivan P. je čamcem udario u lijevu obalu Drave, a zbog snažnog udarca izgubio je ravnotežu i pao u vodu. </p>
<p>Njegov prijatelj odmah je o svemu obavijestio policiju te je i sam pošao u potragu za Ivanom, ali bez uspjeha. </p>
<p>U potragu su se uključili i djelatnici policije koji su plovilom Lučke kapetanije pretraživali rijeku, no tijelo Ivana P. nije pronađeno sve do ovoga četvrtka. Tijelo utopljenika je plutalo Dravom koja se kod Aljmaša ulijeva u Dunav, pa je tako deset dana kasnije pronađeno u dunavskom rukavcu u Opatovcu, mjestu između Vukovara i Iloka. </p>
<p>Tijelo je identificirano jer je utopljenik u džepu imao osobnu iskaznicu, a dežurni mrtvozornik utvrdio je da na tijelu nema vidljivih tragova nasilja. Prema nalogu istražnog suca vukovarskog Županijskog suda, tijelo je prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Vukovar gdje će obaviti obdukcija. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Krivo optužen za silovanje</p>
<p>Renato Kušen u javnosti je postao poznat kada je početkom 2003. godine zagrebačka policija »slavodobitno« objavila kako je uhvaćen silovatelj 12- godišnje djevojčice, koja je silovana mjesec dana ranije u novozagrebačkom naselju Lanište. Šefovi zagrebačke policije objavili su da je Kušen, kojeg su već »poznavali«, priznao zločin, no dva dana kasnije uslijedio je šok. Naime DNK- a analiza potvrdila je kako Kušen nije silovatelj, što je potvrđeno nešto kasnije kada je uhvaćen pravi počinitelj.</p>
<p>Tri mjeseca kasnije u kući u Dugom Selu pronađena je mrtva starica, a policija je utvrdila da je riječ o nasilnoj smrti. Nedugo nakon toga, uhićen je Kušen i optužen za to djelo.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zaboravili platiti 106.000 jaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu nedavno je pokrenuta istraga protiv Hatmera Hasanefendića (27) i Hatke Hasanefendić (57) zbog postojanja osnovane su sumnje da su tvrtku »Agrokoka« prije pet godina prevarili za protuvrijednost 106.000 kokošjih jaja, koje naime, nisu platili premda su im isporučena. Prema istražnom zahtjevu dvoje osumnjičenika, a riječ je o majci i sinu, su kao odgovorne osobe trgovačkog društva »Jaje trgovina« d.o.o. u razdoblju od 29. prosinca 1999. godine pa do 27. ožujka 2000. godine od »Agrokoke« naručili spomenutu količinu jaja, koje su, znajući da ih neće platiti, i preuzeli. Narudžba je obavljena zahvaljujući povjerenju, tvrdi se u istražnom zahtjevu, koje je tvrtka »Jaje trgovina« imala sa »Agrokokom« budući su već ranije uspješno poslovali, te je na osnovi povjerenja komercijalna referntica »Agrokoke« tu trgovinu i odobrila. Budući da dug nije bio podmiren, »Agrokoka« je protiv dvije osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu. Istrage je u tijeku. [M.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Proizvodnja Podravkinih Juha od listopada u Takovu</p>
<p>Swisslion Takovo lani je ostvario prihod od 350 milijuna eura, stotinjak milijuna manje od Podravke</p>
<p>Koprivnička Podravka i srbijanski prehrambeni koncern Swisslion Takovo potpisali su u petak nešto više od tri milijuna kuna vrijedan ugovor kojim započinju suradnju na tržištu Srbije i Crne Gore. Naime, ugovorom je definirano da će Swisslion Takovo već u listopadu prema Podravkinoj recepturi i pod njezinom markom početi proizvoditi najprodavaniju Podravkinu juhu, goveđu.</p>
<p>Ugovor je potpisan na rok od jedne godine uz opciju produljenja ako obje strane budu bile zadovoljne suradnjom, a njegovim potpisivanjem Swisslion Takovo postaje jedan od najznačajnijih Podravkinih partnera na tržištu SCG u domeni proizvodnje u suradnji.</p>
<p>»Razgovori o suradnji vodili su se već neko vrijeme, a nakon ovog ugovora na putu smo da dogovorimo i suradnju na tržištu mesa. Tržište Srbije za Podravku je prevažno da ne bismo razvijali sve oblike suradnje koje možemo«, kazao je prigodom potpisivanja ugovora predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac. </p>
<p>»Počinjemo sa skromnim iznosima, no uvjeren sam da će obujam naše suradnje rasti geometrijskom progresijom. Osim tehnološke suradnje s Podravkom, mogući su i zajednički nastupi na domaćim i inozemnim tržištima, a danas smo pokrenuli i inicijativu za kapitalno povezivanje. Moramo voditi računa o tome da ne postanemo europska kolonija u kojoj će se instalirati zastarjela tehnologija«, istaknuo je jedini vlasnik koncerna Rodoljub Drašković.</p>
<p>Inače, Swisslion Takovo koji ima oko 8500 zaposlenih lani je ostvario ukupni prihod od 350 milijuna eura (što je stotinjak milijuna manje od Podravke), a njegova prošlogodišnja dobit iznosila je 45 milijuna eura, što je pak značajno više od Podravkine. Ukupno oko 40 posto proizvodnje se izvozi. Drašković je u petak predstavio i jedan od, kako je kazao, novih srpsko-hrvatskih brandova, žitnu votku Titanik. Naime, votka je proizvedena u Takovu, a boca u hrvatskoj tvrtki Vetropack Straža. »Želja mi je da s hrvatskim gospodarstvom ostvarimo barem stotinu zajedničkih brandova«, kazao je Drašković.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pliva 2006. otvara istraživački centar u Goi u Indiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Pliva će krajem proljeća 2006. u Goi u Indiji otvoriti bioekvivalencijski centar za male kliničke studije kojima se dokazuje da su generički lijekovi identični originalnim. Investicija, koja uključuje kupnju zemljišta, zgrade i opremu vrijedna je oko dva milijuna USD, a vratit će se već nakon dvije i pol godine«, najavio je u petak predsjednik Uprave Plive Željko Čović.</p>
<p> Čović je pojasnio da je Pliva dosad skupo plaćala takve studije (jedna stoji i po nekoliko stotina tisuća USD) koje su za njih radili centri u Kanadi i drugdje, a ovako, kada ih budu radili sami, ne samo da će se povećati sigurnost podataka, već će se ostvariti i višestruke uštede. Uz to, dodao je, u svijetu dnevno raste potreba za takvim uslugama i Pliva unaprijed želi »bukirati« kapacitete. Istodobno, u Hrvatskoj se ne bi moglo zadovoljiti ni pet posto potreba Plive za takvim studijama (godišnje ih treba 50-ak), s obzirom na nedostatak farmaceuta, ali i dobrovoljaca. Potreba za uslugama ovakvog centra vidljiva je i iz procjena da će svjetsko generičko tržište koje danas vrijedi oko 43 milijarde USD (i na kojem Pliva ima udio od 1,7 posto) do 2010. narasti na 100 milijuna USD. Golemi očekivani rast ujedno je razlog što se investitori sve više okreću generičkim kompanijama, te obrazloženje niza akvizicija i brzih konsolidacija generičkih tvrtki.</p>
<p>Čović je istaknuo da zaposleni u Plivinom istraživačkom centru u Zagrebu nemaju razloga za zabrinutost. Kad je pak riječ o pogonima u Zagrebu oni su strategijom Plive planirani za razvoj i proizvodnju lijekova za američko tržišter, pogoni u Krakowu fokusirani su na tržište EU, a oni u Brnu orijentirani su na proizvodnju citostatika, a pogon u Dresdenu će se prodati. Čović je najavio da će se nakon prodaje proprietary poslovanja (zadržat će još tri manja proizvoda), krajem godine završiti konsolidacije Plive, financijska pozicija bit će znatno osnažena jer će se, uz ostalo, zahvaljujući prodaji lijeka VoSpire, prihodu od rojaliteta na azitromicin za treće i pola četvrtog tromjesečja, te prihodu od proizvodnje aktivne supstance za azitromicin o čemu je s Pfizerom potpisan novi ugovor, zaduženost kompanije svesti sa sadašnjih 400 na oko 100 milijuna USD. Otvorit će se nove mogućnosti zaduživanja ako se ukaže dobra prilika za kakvu akviziciju. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rijeka traži širenje kreditnog aranžmana </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Od 155 milijuna dolara kreditnih sredstava ugovorenih 2003. u sklopu Rijeka Gateway Projecta, 100 će se potrošiti na modernizaciju luke, a 55 za izgradnju cestovne infrastrukture. Za potpuni dovršetak tog projekta nužna je i izgradnja ceste D-403, odnosno poveznice riječke obilaznice i novog zapadnog terminala luke. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je taj projekt kao jedan od najznačajnijih projekata u Rijeci u posljednjih 30-40 godina. Također je poručio da hrvatska Vlada treba pronaći mogućnost širenja kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom za dodatnih 90 do 100 milijuna dolara, ili sredstva osigurati kroz druge financijske institucije.</p>
<p>»Ako hrvatska Vlada da zeleno svjetlo, Svjetska banka mogla bi se uključiti u financiranje gradnje ceste D-403«, kazao je voditelj Misije Svjetske banke Michael Audige, izrazivši prilikom posjeta Rijeci zadovoljstvo što se promet kontejnera u riječkoj luci sa 5000 1999. povećao na 100.000. [Lj. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Valjaonica cijevi Sisak sklopila novi ugovor za Katar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Valjaonica cijevi Sisak sklopila je novi ugovor o izvozu 2500 tona bešavnih cijevi u Katar, a pri završetku su pregovori o izvozu 35.000 tona casing cijevi u mjesečnim količinama od po 3000 tona, čime se popunjava više od 50 posto sadašnjih proizvodnih kapaciteta, izvijestio je predsjednik Uprave Damir Begović.</p>
<p>Time su, ocjenjuje, stvorene pretpostavke da se VCS iz gubitaša razmjerno brzo transformira u aktivnog izvoznika. Kako je čak 90 posto proizvodnje namijenjeno izvozu, Begović procjenjuje da bi ukupan godišnji izvoz za 18 do 20 mjeseci, ako se nastavi pozitivni trend povratka na svjetsko tržište, mogao doseći razinu od 101 do 104 milijuna eura.</p>
<p>Nova tržišna strategija usmjerena na izvaneuropska tržišta, te posebice suradnja s poslovnim partnerom pri distribuciji cijevi, omogućila je VCS-u da se u samo tri mjeseca oživljavanja proizvodnje uspješno vrati na svjetsko tržište, naglašava je Begović.</p>
<p> [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Akcijski plan ide dalje </p>
<p>Sanader: Nastup kod radne skupine neće biti Carla del Ponte protiv Hrvatske ili Hrvatska protiv Carle del Ponte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte koja je u petak punih sat vremena razgovarala u vili Weiss s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i njihovim suradnicima, nije željela ništa reći o tome kakvo će izvješće dostaviti za dva dana Vijeću ministara Europske unije.</p>
<p>»Kao što znate, trebam dostaviti svoje mišljenje o suradnji Hrvatske s Haagom za Vijeće ministara Europske unije koje se sastaje u ponedjeljak u Luxembourgu. Dakle, moja ocjena je upućena njima, a imam još dva dana za sastavljanje tog mišljenja. Stoga me nemojte ništa pitati kakvo će izvješće biti jer će moja ocjena biti za Vijeće ministara i oni će biti ti koji će to prvi doznati«, rekla je Carla del Ponte neposredno nakon razgovora s Mesićem i Sanaderom.</p>
<p>Haaška tužiteljica uz veliko je osiguranje došla u vilu Weiss u 13.55 sati gdje su je dočekali predsjednik Mesić i Sanader, te ministri Kolinda Grabar-Kitarović, Vesna Škare-Ožbolt i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. U dolasku nije željela davati nikakve izjave i samo je žurnim korakom otišla u sobu za sastanke. Sat vremena nakon razgovara s hrvatskim dužnosnicima Carla del Ponte se obratila velikom broju hrvatskih i stranih novinara: »Ne možete zamisliti koliko sam zapravo razočarana jer smo tijekom ovog razdoblja razvili vrlo usku suradnju. Pitanje koje nam se uvijek postavlja jest činjenica da se general Gotovina još nalazi na slobodi. Kao što znate, tijekom proteklih mjeseci i tjedana uspjeli smo potvrditi pozitivan razvoj događaja. O tome smo i danas razgovarali«, kazala je Carla del Ponte koja se na kraju kratkog obraćanja novinarima zahvalila Predsjedniku i premijeru što su pronašli vremena za razgovor. »Na tome sam im duboko zahvalna«, rekla je Carla del Ponte. </p>
<p>Nakon haaške tužiteljice novinarima se obratio predsjednik Vlade Ivo Sanader: »Ovaj sastanak je jedan od onih kojima dokazujemo suradnju Hrvatske s Haagom i Carlom del Ponte. Ovom prigodom želim jasno reći da Hrvatska stoji pri svojim obvezama i prema domaćem zakonodavstvu, ali i prema svojim međunarodnim obvezama pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom«, kazao je Sanader.</p>
<p>Premijer je rekao da će biti »izmjerena« suradnja i procijenjena provedba Akcijskoga plana i s hrvatske strane i od Carle del Ponte. »Ne smatramo da će nastup kod radne skupine biti Carla del Ponte protiv Hrvatske ili Hrvatska protiv Carle del Ponte, nego zajedničko rješenje zadnjeg slučaja«.</p>
<p>Sanader je dodao da je Hrvatska tražila od međunarodne zajednice formiranje međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine. »Zajedno s predsjednikom Mesićem predsjedam Vijećem za nacionalnu sigurnost i želim reći, bez obzira kakva odluka radne skupine bila, počeli pregovori ili ne, da naša obveza ostaje i da će moja vlada i nas dvojica nastaviti suradnju s Haagom i dalje«.</p>
<p>Premijer Sanader je na kraju rekao: »Kao predsjednik Vlade, nadam se da će radna skupina ispravno vrednovati sve što se postiglo Akcijskim planom«.</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić kazao je da je Hrvatska bila žrtva brutalne agresije u kojoj su se događali razni zločini za koje treba odgovarati bez obzira tko ih je počinio. Mesić je rekao da se Hrvatska zbog toga i zalagala za formiranje Haaškog suda kako bi se krivnja individualizirala. </p>
<p>»Danas smo malo analizirali našu suradnju. S naše strane, a kad govorim s naše mislim na premijera, na mene i na sve naše suradnike koji su bili na razgovoru, a utvrdili smo da u potpunosti surađujemo s Haagom«.</p>
<p>Prema informacijama koje nam daju naše službe, organi gonjenja i pravosuđe, nismo utvrdili boravak generala Gotovine u Hrvatskoj. Poduzet ćemo sve da stane pred Haaški sud i odgovori na pitanja. I, kako je premijer rekao, nastavljamo našu suradnju. Vlada i ja smo odgovorni za funkcioniranje institucija ove države i obvezni smo provoditi međunarodne obveze«, kazao je Mesić.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica nakon Zagreba se vraća u Haag, gdje će sljedećih dva dana pisati izvješće koje će biti dostavljeno Vijeću ministara EU-a koje se u ponedjeljak sastaje u Luxembourgu. Dileme kako će biti intonirano izvješće ostaju i dalje, ali hrvatska strana je nastojala uvjeriti haašku tužiteljicu da je s hrvatske strane učinjeno zaista sve u provođenju Akcijskog plana i da Hrvatska ostvaruje punu suradnju sa Sudom.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najnovije informacije za Del Ponte</p>
<p>Iz Haaga dosad nisu došle pritužbe o opstrukciji bilo koje službe ili pojedinca u Hrvatskoj u vezi s provođenjem Akcijskog plana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Carla del Ponte neće otputovati u Luxembourg, kako je bilo najavljeno, nego će poslati pismeno izvješće. Iz izvora bliskih haaškoj tužiteljici Vjesnik doznaje da će ga ona napisati nakon razgovora s hrvatskim dužnosnicima, tako reći u posljednji trenutak.</p>
<p>I nakon Zagreba teško će biti prognozirati što će Del Ponte napisati u izvješću, jer je i dosad često bio slučaj da bi u Zagrebu rekla jedno, a kasnije bi izvješće izgledalo sasvim drukčije. Ipak, za očekivati je da će haaška tužiteljica ovaj put prihvatiti argumente Zagreba, koji ukazuju da je Hrvatska učinila sve u provođenju Akcijskog plana.</p>
<p>O detaljima iz Akcijskog plana premijer Ivo Sanader nije mogao ovih dana upoznati javnost, jer je riječ o tajnom planu. Najavio je da će Del Ponte upoznati sa svim najnovijim detaljima o provođenju Akcijskog plana, pa čak i o nekim koji dosad nisu došli do Del Ponte. U pet mjeseci sve nadležne službe u Hrvatskoj uložile su velike napore u provođenju plana, a radilo se non-stop, i za vrijeme ljetnih mjeseci.</p>
<p>Iz haaškog tužiteljstva nisu došle pritužbe o opstrukciji bilo koje službe ili pojedinca u Hrvatskoj u vezi s provođenjem Akcijskog plana, a i sama Del Ponte je nedavno izjavila da su učinjeni bitni pomaci. Tada je zatražila da hrvatska strana pošalje istražitelje u Grčku, gdje je uhićen Hrvoje Petrač, što je odmah i učinjeno.</p>
<p>U međuvremenu je haaška tužiteljica u novinama izjavila kako ima informacije da se Gotovina krije u nekom franjevačkom samostanu, što je izazvalo burne reakcije u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Vjesnik doznaje da su visoki crkveni dostojanstvenici prosvjedovali i kod Tonyja Blaira, demantirajući tvrdnje Del Ponte.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader u nekoliko je navrata ponovio hrvatsko opredjeljenje da će se s provođenjem Akcijskog plana nastaviti, bez obzira na ishod buduće odluke o početku ili odgodi pregovora EU-a i Hrvatske. </p>
<p>Hrvatska se opredijelila za poštivanje svih europskih standarda, pogotovo kad je riječ o ljudskim pravima. Isto tako, premijer je najavio da će biti nastavljena borba protiv organiziranog kriminala.</p>
<p>I uoči dolaska Del Ponte premijer Sanader je kazao da ne postoji niti jedna informacija bilo koje obavještajne službe da se Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Takvu informaciju nema ni jedna strana obavještajna služba, a ni od franjevaca nema nikakvih podataka o navodnom skivanju generala. Sanader je i dosad apelirao na sve zemlje da surađuju s Hrvatskom i dostave svaku informaciju koju imaju o Gotovini.</p>
<p>Prije Zagreba, haaška tužiteljica posjetila je Beograd i Podgoricu, gdje je razgovarala o izručenju Ratka Mladića, ali i Radovana Karadžića. Navodno je izručenje Mladića dogovoreno i tu više nema dileme, pa će se zapovjednik Vojske Jugoslavije, kojeg se sumnjiči da je počinio brojne ratne zločine, vrlo skoro pojaviti u Haagu.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Čelnici splitskog HSS-a podnijeli ostavke</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Čelnici splitskoga HSS-a, predvođeni predsjednikom ogranka Željko Sikiricom, podnijeli su u petak neopozive ostavke na dužnosti i članstvo u stranci zbog »samovoljnog i nasilnog postupka stranačke središnjice koja je blokirala izbornu skupštinu splitskoga HSS-a i nametnula svog kandidata za novog predsjednika stranačkog ogranka«.</p>
<p>Potpredsjednik splitskoga HSS-a Damir Babić potvrdio je Vjesniku da su čelnici i članovi Gradskog odbora istupili iz stranke jer više nisu mogli podnositi samovolju predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića i poltrona Luke Roića, koji su pozivom iz Zagreba blokirali izbornu skupštinu kako bi postavili Silvija Ćurlina na čelo splitskoga HSS-a. »Splitski HSS postao je žrtveno janje Tomčićeve nasilničke politike koja se svela na kult obožavanja 'velikog vođe«, rekao je Babić. HSS-ovci koji su istupili iz stranke, a imaju vijećničke mandate u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini odsad će nastupati kao nezavisni kandidati, a vijećničke mandate vratiti će kada stranačka središnjica podmiri dva milijuna kuna troškova predizborne kampanje. Iz redova »odmetnutih« HSS-ovaca doznajemo da Tomčić, uoči unutarstranačkih izbora, pokušava odstraniti ili marginalizirati kadrove za koje smatra da bi mu mogli nanijeti štetu. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Plin i grijanje neće poskupjeti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić u petak je na sastanku s čelnicima sindikalnih središnjica najavio da Vlada neće dopustiti povećanje cijene plina, koja će ostati stabilna cijelu zimu. Ministar poručuje da nema povećanja ni cijena centralnoga grijanja, a iz toplinarstva stižu zahtjevi i za 20 posto skuplje grijanje.</p>
<p>Vlada će, dogovoreno je u razgovoru sa sindikalistima, zaustaviti rast cijena plavog dizela, a moguće je da se cijena i snizi već ove godine. Vukelić je najavio uvođenje evidencijskih kartica za plavi dizel, uz koje bi ga ribari i zemljoradnici kupovali povoljnije. Vlada također priprema mehanizam za uvođenje plivajućih trošarina kako bi se amortizirao rast cijena nafte.</p>
<p>Na sastanku je dogovoreno da će se za desetak dana, kada bude gotova studija Ekonomskog fakulteta o utjecaju cijene energenata na standard građana, pripremiti socijalne mjere za najsiromašnije kako bi se ublažio udar cijena energenata na standard. Išlo bi se na subvencioniranje grijanja za siromašne, ali bi se pritom preispitao sadašnji model socijalnih pomoći. [LJ. Marković]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mateša: Zadržat ćemo Draganju u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, najavio je u petak u Hrvatskom saboru da će se HOO i dalje truditi zadržati našeg vrhunskog plivača Duju Draganju u Hrvatskoj, jer je to, kazao je, »naša moralna obveza«. Apelirao je također na splitsko poglavarstvo da financira dvoranu u kojoj trenira naša vodeća atletičarka Blanka Vlašić.</p>
<p>Podnoseći Saboru programsko i financijsko izvješće o radu HOO-a za 2004., kazao je da je prošla godina bila najuspješnija godina hrvatskog sporta, jer su naši sportaši osvojili 193 odličja, od toga 47 zlatnih i pet olimpijskih. </p>
<p> No, upozorio je da je Hrvatska na posljednjemu mjestu među tranzicijskim zemljama po izdvajanjima za sport te da je novca svake godine sve manje.</p>
<p>»Ipak, svi su programi financijski pokriveni, zahvaljujući i rastu vlastitih prihoda HOO-a od 12 posto«, rekao je Mateša, najavljujući jačanje programa skrbi o mladim sportašima. Sabor je raspravio i godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za telekomunikacije, a predsjednik Vijeća Agencije Gašper Gačina napomenuo da je potencijal telekomunikacijskog tržišta lani bio 12,9 milijuna kuna, od čega na usluge mobilnim mrežama otpada 47 posto, na nepokretne mreže 42 posto, a na Internet 3,2 posto. Dodao je da je lani u proračun uplaćeno 450 milijuna kuna od koncesija i dozvola. </p>
<p>Bez veće rasprave prošao je izvještaj o radu Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti za 2004., čiji je predsjednik Mićo Klepo upozorio da je uvođenje tržišta u energetski sektor bilo spriječeno nedonošenjem potrebnih podzakonskih akata.Sabor je prihvatio sva tri izvješća, no nije prihvaćen prijedlog HSP-a da se odbije zahtjev Europske komisije za uvođenje izvoznih kvota za naš šećer. Vlada je prijedlog pravaša odbila, rekao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, ali je obećao da će Hrvatska voditi računa o maksimalnoj zaštiti hrvatskih interesa. </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povećana zaštićena najamnina s 1,53 na 2,36 kuna</p>
<p>Vrlo brzo treba naći odgovarajuće zakonsko rješenje kojim će se riješiti pitanje vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca, jer je sadašnje stanje neodrživo, poručuju iz Banskih dvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zaštićeni najmoprimci platit će još samo jednu najamninu u sadašnjem iznosu od 1,53 kune po metru četvornom, dok će od 1. studenoga najamnine iznositi 2,36 kune po »kvadratu«. Vlada je, naime, u četvrtak uredbom povisila cijenu zaštićene najamnine jer je aktualna cijena preniska i nedovoljna za pokrivanje troškova najnužnijih popravaka na zgradama u kojima se nalaze stanovi sa zaštićenim najmoprimcima. </p>
<p>Ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić objasnila je da je Vlada dobila mnogo zahtjeva od jedinica lokalne samouprave i privatnih vlasnika zgrada za povećanje najamnine, ne bi li se koliko-toliko sanirali veliki problemi u održavanju tih zgrada koje su uglavnom dosta stare. Iz Banskih dvora poručuju da vrlo brzo treba naći odgovarajuće zakonsko rješenje kojim će se riješiti pitanje vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca jer je sadašnje stanje neodrživo. Premijer Sanader istaknuo je pak da će se voditi računa o zaštiti vlasništva koje je neupitno, ali i o zaštićenim najmoprimcima kojima treba omogućiti da pod povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje.</p>
<p>Dosta rasprava u kulturnoj javnosti, a posebno među glumcima, zasigurno će izazvati Vladin prijedlog zakona o kazalištima koji bi se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine. Po tom prijedlogu će glumci, tj. kazališni umjetnici, da bi zasnovali radni odnos u kazalištima, morati proći javni natječaj i audiciju.</p>
<p>Ugovor o radu bez natječaja i audicije moći će zaključiti jedino nacionalni prvaci, a tko su oni odredit će ministar kulture na temelju prijedloga stručnog povjerenstva koje će se osnovati pri Ministarstvu kulture. Zakon predviđa i mogućnost iznimnog angažiranja umjetnika i drugih vanjskih suradnika, kao što je bio slučaj sa Severinom u riječkom HNK-u, a s kojima će se zaključivati posebni ugovori o autorskom djelu ili ugovori o djelu i na koje se ne odnosi odredba o audicijama. Iako se intendanti kazališta po prijedlogu biraju na četiri godine, mogu biti razriješeni svake godine, ne bude li upravno vijeće kazališta zadovoljno izvješćem o ostvarenju protekle sezone. Aktualni intendanti svoj će posao nastaviti obavljati još mjesec i pol nakon što zakon stupi na snagu, a u tom roku kazališta trebaju provesti postupak izbora i imenovanja novog intendanta i ravnatelja.</p>
<p>Zakonom o socijalnoj skrbi Vlada predlaže ukidanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji nikad nije ni zaživio, te osnivanje obiteljskih centara zbog čega će u idućoj godini biti potrebno još 16 milijuna proračunskih kuna. Propisuje se, među ostalim, i mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka za provođenje nadzora nad domovima socijalne skrbi. Na jasniji način se propisuje da odrasla osoba smještaj u domu socijalne skrbi može podmiriti iz svoje imovine, uz pravo povrata neutrošenih sredstava u slučaju raskida ugovora ili smrti korisnika. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051001].
|
