NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050701].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139114 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Umjesto voda satnija</p>
<p>U prijedlogu se pretpostavlja da će nakon izbora u Afganistanu, NATO i Hrvatskoj uputiti zahtjev za dodatnim snagama sigurnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska se priprema na drastično proširenje svog angažmana u mirovnoj operaciji NATO-a u Afganistanu. O prijedlogu nove odluke prema kojoj bi se, umjesto sadašnjih 50 vojnika, u NATO-operaciju International Security Assistance Force (Isaf) ubuduće išlo do 150 pripadnika Oružanih snaga, u četvrtak su raspravljali zastupnici Hrvatskog sabora. Naime, osim iznimnih situacija kao što su vojne vježbe koje se održavaju prema međunarodnim ugovorima koje je Hrvatska potpisala, a Sabor ratificirao (slučaj nedavne vježbe s Nacionalnom gardom Minnesote u SAD-u), naši vojnici u pravilu ne smiju prelaziti državne granice bez dozvole parlamenta.</p>
<p>Tek ako u petak dobije zeleno svjetlo parlamenta, shodno zakonu koji regulira to područje, na temelju prethodne odluke parlamenta, pripadnike Oružanih snaga u mirovne misije upućuje predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik.</p>
<p>U objašnjenju razloga za donošenje nove odluke napominje se kako naš dosadašnji angažman u mirovnim misijama ipak nije dovoljan za ostvarenje strateških ciljeva, kao što je članstvo u NATO-u, Europskoj uniji i Vijeću sigurnosti UN-a. Usporedbe radi, ističe se kako Slovenija, kao članica NATO-a i EU-a, sudjeluje s 270 pripadnika Oružanih snaga u mirovnim misijama, baš kao i zemlje koje nisu članice NATO-a, a daju velik doprinos svjetskoj sigurnosti. Tako, primjerice, Finska u misijama danas ima 768, Irska 261, Švedska 471, Švicarska 215, Gruzija 183, dok Maroko samo u misiji na Kosovu ima 447 vojnika.</p>
<p>U odluci se, osim toga, pretpostavlja da će idući izbori u Afganistanu povećati potrebu za snagama sigurnosti te da će NATO uputiti zahtjev svojim članicama i partnerima za dodatnim snagama.</p>
<p>»To znači da će NATO uputiti zahtjev i Hrvatskoj«, navodi se u prijedlogu odluke te dodaje da za NATO vođene mirovne misije naša zemlja u ovom trenutku može angažirati snage veličine satnije.</p>
<p>Osim voda Vojne policije, koji sudjeluje u misiji Isafa, Hrvatska trenutačno ima obučene četiri pješačke satnije i vod za specijalna djelovanja, a do kraja 2005. bit će to i dva inženjerijska voda te transportni helikopter s posadom. Napominje se i to da sudjelovanje veličine satnije u tako zahtjevnoj misiji kao što je ona u Afganistanu još više profilira našu zemlju kao pouzdanog partnera, bitno jača kredibilitet Hrvatske kod članica NATO-a, te potvrđuje njezinu opredijeljenost ciljevima antiterorističke koalicije. </p>
<p>Inače, u sastavu međunarodnih snaga Isafa trenutačno se nalaze pripadnici vojski 36 zemalja svijeta među kojima je i 50 hrvatskih vojnih policajaca našega petoga kontingenta. Riječ je zapravo o koaliciji vojnih snaga, a ne klasičnoj UN-ovoj mirovnoj operaciji, iako je misija odobrena UN-ovom rezolucijom Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Djelovanje snaga Isafa isprva je bilo ograničeno na Kabul i njegovu okolicu, no od listopada 2003. prošireno je na šire područje Afganistana. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Smećem uništen krški teren</p>
<p>Speleobotaničkim istraživanjem otkriveno je da u ponoru Medjame živi 27 vrsta biljaka, od čega je devet vrsta paprati</p>
<p>Odbačene karoserije automobila, stari štednjaci, bačve, razbijeno staklo, vreće pune kućnog smeća, šuta, plastične kante, klaonički otpaci, čak i uginuli odojci, čiji se smrad širi unaokolo, sastavni su dio Medjama u Samoborskom gorju, smještenih kod sela Dubrava Samoborska, samo tri kilometra sjeverozapadno od središta Samobora. </p>
<p>Krški teren Medjame niz je pukotinskih jama i špilja nastalih u naslagama dolomita djelovanjem vode i razornih sila iz Zemljine unutrašnjosti, to jest potresa. Sve to taj prostor čini jedinstvenim geomorfološkim fenomenom u Hrvatskoj. Danas je urušavanje važan proces oblikovanja Medjama, a posebnost su otvori dugački gotovo kao i kanali-pukotine. Na krškom platou Medjame ističe se pet jama i špilja koje su speleolozima bile dostupne i stoga detaljnije istražene. Četiri se već petnaestak godina koriste za odlaganje smeća, dok je jedna toga uglavnom pošteđena jer je dalje od puta. </p>
<p>Među jamama i špiljama najdulja je Duga jama čiji je otvor dug 95 metara, a najdublja je Velika jaruga čiji je kanal istražen do dubine od 26 metara. U najvećem dijelu kanali jama su zatrpani urušenim kamenjem i otpadom, pa je bilo nemoguće izmjeriti točne dimenzije. Zbog gradnje šumskog puta Duga jama djelomično je, osim smećem, zatrpana i šljunkom do razine ulaza, pa put sada prolazi preko dijela njezina otvora.</p>
<p>Zbog svega navedenoga štete su brojne, upozoravaju stručnjaci. Uništavaju se podzemna staništa, zagađuju podzemne vode i potencijalno ugrožava zdravlje ljudi i životinja. Što je sve uništeno od flore i faune vjerojatno se nikad neće doznati.</p>
<p>»Medjame su tako, umjesto turističke atrakcije i učionice o krškom reljefu, postale potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i životinja bliže i šire okolice Samobora, jer se onečišćenje podzemnim putem prenosi do podzemnih voda koje napajaju izvor potoka Podzvira, zatim do potoka Ludvić i Gradna koji teče kroz Samobor«, napominje geograf Nenad Buzjak, predsjednik Speleološkog kluba Samobor koji je s Hrvatskim planinarskim društvom Zagreb-Matica pokrenuo kampanju »Očuvajmo krški fenomen Medjama«.</p>
<p>»Kako više nisu mogli izdržati smrad, mještani Dubrave Samoborske i Rešetara organizirali su 2000. akciju čišćenja jama. Odvezeno je 11 kamiona krupnog otpada. A prijavili su i mesara koji je tamo bacao klaonički otpad«, priča Buzjak dodajući da je nedavno na ulazu u selo Dubrava Samoborska postavljen i kontejner, no jame su i dalje omiljena odlagališta otpada. »Pa čovjek je pred nama u jame izvrnuo punu traktorsku prikolicu otpada. I nikom ništa. Kad bi nekom stalo da se ovo područje zaštiti vrlo bi se lako moglo utvrditi tko baca otpad«, napominje Buzjak.</p>
<p>»Javnost je upoznata s problemom Medjama, a na odgovornima je da poduzmu odgovarajuće mjere za sanaciju«, napominje Buzjak.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nakon autoceste, veliki projekti u turizmu i energetici</p>
<p>Posebno su istaknuti projekti plinofikacije zemlje, ali je naglašeno da još treba naći način financiranja koji ne bi smio voditi u daljnji rast inozemnog duga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gospodarski razvoj Hrvatske i u budućnosti će trebati poticati velikim strateškim projektima, ocijenio je u četvrtak potpredsjednik Vlade Damir Polančec na predstavljanju nove analize Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u Uredu predsjednika Republike. Prema njegovim riječima, osim u izgradnju autocesta, velike strateške projekte u budućnosti možemo očekivati u turizmu i energetici, pri čemu je posebno istaknuo projekt plinofikacije zemlje. Naglasio je, međutim, da još treba iznaći način njihova financiranja, koji ne bi smio voditi u daljnji rast inozemnog duga i manjak u državnoj blagajni. </p>
<p>Polančec je najavio i skoro usvajanje zakona o javno-privatnom partnerstvu, radničkom dioničarstvu (ESOP) i otkupu poduzeća od strane menadžmenta (management buy out).</p>
<p>Ti su zakonski prijedlozi u pripremi i na jesen će se o njima izjasniti Sabor, istaknuo je potpredsjednik Vlade. Dodao je da Vlada namjerava ubrzati privatizaciju i restrukturiranje tvrtki, posebice u crnoj metalurgiji i brodogradnji te u HŽ-u. Sastavni dio ovog paketa mjera je i jačanje borbe protiv »sive ekonomije«, kao i provedba reformi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, te smanjenje subvencija, kazao je Polančec, dodavši kako bi uskoro trebala biti gotova strategija restrukturiranja brodogradnje. Hrvatska bi do kraja godine trebala dobiti i razvojnu strategiju, za koju Polančec očekuje da bude jasan razvojni putokaz zemlje s preciznim rokovima, koja će nadživjeti sadašnju Vladu. </p>
<p>»Hrvatska treba osmisliti nov model razvoja, koji će pokrenuti gospodarstvo. Zato nam treba strategija razvoja, koja će dobiti potporu i Vlade i Sabora, a koja bi trebala odgovoriti na pitanje kako smanjiti nezaposlenost i povećati zaposlenost u proizvodnim djelatnostima, te povećati konkurentnost i socijalnu koheziju«, poručio je predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Prognoze WIIW-a govore da će Hrvatska u ovoj i sljedećoj godini imati jednu od najnižih stopa gospodarskog rasta među tranzicijskim zemljama, tri posto. Budući da je razina plaća u Hrvatskoj, nakon Slovenije, najviša među bivšim socijalističkim zemljama, Hrvatskoj prijeti dodatna erozija konkurentnosti, ocijenila je analitičarka WIIW-a Hermine Vidovic. Dodala je i da su izdvajanja za zdravstvo i socijalu te vojsku i policiju u nas vrlo velika, a u dogledno vrijeme ne treba računati na smanjenje visoke nezaposlenosti. </p>
<p>»Jedna mogućnost je da se nastavi provoditi sadašnja ekonomska politika, s nadom kako će se problemi sami od sebe riješiti. Druga mogućnost je povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, što podrazumijeva promjenu politike dohotka i politike tečaja«, zaključio je analitičar WIIW-a Vladimir Gligorov. </p>
<p>Replicirao mu je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, ustvrdivši kako je točno da su plaće u Hrvatskoj više nego u drugim tranzicijskim zemljama, no zapitavši se kakva je njihova stvarna kupovna moć.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Brezovica: Kaptol čeka rezultat istrage</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kaptol zasad neće provoditi nikakvu crkvenu istragu slučaja u Brezovici nego će čekati rezultate istrage koju provodi Državno odvjetništvo. Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić trenutačno obilazi pastvu u Kanadi te smo komentar najavljene kaznene prijave protiv ravnateljice zagrebačkog Caritasa Jelene Brajše i zahtjeva Državnog odvjetništva da se provede istraga protiv triju časnih sestara iz reda Kćeri Božje ljubavi, zatražili od nadbiskupova glasnogovornika Zvonimira Ancića. </p>
<p>»Kardinal je u svojoj propovijedi za Dan državnosti vrlo jasno rekao kako želimo da, istraga koju su pokrenuli nadležna i odgovorna tijela što prije utvrdi istinu i donese presudu. Dakle, prvo želimo vidjeti rezultate istrage«, rekao je Ancić, iz čega je razvidno da Kaptol neće pokretati crkveno-pravne mehanizme prije nego završi istražni postupak Državnog odvjetništva.</p>
<p>Kancelar Zagrebačke nadbiskupije mr. Stjepan Večković ističe da Crkva nije država i da se crkveni postupak u ovakvim slučajevima razlikuje od civilnog. »Samo biskup može pokrenuti crkveni postupak ako nađe elemente za pokretanje istrage«, rekao nam je Večković neizravno potvrdivši da se u »slučaju Brezovica« ne provodi crkvena istraga u strogom smislu. </p>
<p>Nadbiskup Bozanić javno je, naime, dao do znanja da očekuje rezultate civilnog postupka, a s obzirom na to da protiv Jelene Brajše i triju časnih sestara još nije podignuta optužnica nego samo postoji osnovana sumnja, Crkva zasad prepušta civilnim tijelima da se bave ovim slučajem. Osim toga, unutar crkveno-pravnog ustrojstva neposredno nadležni ordinarij časnim sestrama nije zagrebački nadbiskup nego provincijalka Hrvatske provincije reda Kćeri Božje ljubavi sestra Snježana Stjepandić, koja ovih dana nije bila dostupna medijima. </p>
<p>Iako u ovoj vrlo neugodnoj situaciji za zagrebačku nadbiskupiju i mjesnu Crkvu svi čekaju da se slučaj što prije rasvijetli, nitko zapravo ne želi javno iznositi stavove dok cijeli slučaj ne bude zaključen. Nakon toga će, vjerujemo, i Crkva pokrenuti svoje mehanizme koji su obično vrlo spori, ali su posljedice njihova djelovanja najčešće trajne.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Udruge za odbacivanje Studije o Družbi Adriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dan nakon što je Komisija za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria poslala na drugu doradu Studiju o utjecaju na okoliš tog projekta, oglasile su se nevladine organizacije i pojedini stručnjaci.</p>
<p>»Došlo je do nerazumljivog popuštanja Komisije prema Janafu čija je Studija već drugi put pala na ispitu. Sada mu se daje i treća šansa, iako gotovo uopće nije uvažio primjedbe i zahtjeve Komisije«, rekao je Vjesniku Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner. </p>
<p>U toj udruzi smatraju da se Janaf na sjednici u utorak arogantno i bahato odnosio prema članovima stručne Komisije, pa se pitaju kako će se ponijeti prema primjedbama građana ako Studija dođe na javnu raspravu.</p>
<p>»Daljnji nastavak postupka procjene Studije nerazumno je rasipanje novca. Cijena cijelog postupka već se približila milijun eura«, tvrdi Piršić dodajući da od svojih izvora iz Janafa doznaje da se u toj tvrtki već potaknulo pitanje daljnjeg nastavka cijelog postupka. Zanimljivo je, ističu u Eko Kvarneru, što je Janaf u utorak priznao da su napravljena postrojenja u Omišlju, Melnicama, na Dobri i u Sisku nužna za reverzibilni pravac transporta nafte. »Znači da su ušli u investiciju prije pozitivne ocijene Studije«, objašnjava Piršić.</p>
<p>Odbor za zaštitu Jadrana nakon druge sjednice Komisije traži istupanje Vlade iz projekta Družba Adria. Ni nakon druge dorade, objašnjavaju, Studija nije dala procjene šteta za turizam, scenarije havarija tankera, usporedne analize koristi i šteta projekta Družba Adria te mjere sanacije zagađenja pitkih voda.</p>
<p>»Činjenica da Studija drugi put nije prihvaćena još je jedan uspjeh civilnog društva i znanstvenika koji već tri godine upozoravaju na štetnost ovog projekta«, rekla nam je Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije, članice Odbora za zaštitu Jadrana. U Odboru su zapanjeni načinom na koji se izbjeglo glasovanje o odbacivanju Studije i kooperativnošću predsjednika Komisije s Janafom.</p>
<p>Najgorljiviji zagovarač odbacivanja Studije na prvoj sjednici Komisije bio je dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i član Komisije. »Sjednica je bila sastanak gluhih i slijepih, pa izrađivači su odbacili većinu primjedbi i zahtjeva Komisije«, rekao nam je Plavšić dodajući da je i dalje za odbacivanje Studije što je napisao u svom dopisu Komisiji jer drugoj sjednici nije prisustvovao zbog posla oko spornog Zakona o kemikalijama. Plavšić je ponovo istaknuo da se ne mogu raditi procjene posljedica i rizika ako se ne zna sastav nafte. A sastav nafte izrađivači Studije obznanili su tek u utorak. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Što bi Bandić darovao Bloombergu</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Završnicu televizijske emisije »Piramida« u srijedu je vjerojatno gledalo više od milijun ljudi. Osim verbalnog nadmudrivanja Mirne Berend, Milana Bandića i Ljube Ćesića Rojsa, gledatelji su mogli vidjeti i međusobno darivanje spomenutih natjecatelja. Rojs je tako svojim suparnicima na kraju dao po jednu bocu vina »Gotovina«, na što je Bandić uzvratio darovavši Rojsu cijeli karton istog vina!</p>
<p>Budući da je Rojs tijekom cijele emisije govorio isključivo o svojoj famoznoj inženjerijskoj pukovniji, Franji Tuđmanu i Anti Gotovini, sasvim je logično da je Bandiću i Mirni Berend darovao upravo nešto iz tog repertoara. Osim toga, Rojs je ipak - Rojs. Sasvim je drukčija situacija s Bandićem, inače zagrebačkim gradonačelnikom i jednim od najutjecajnijih ljudi proeuropske Socijaldemokratske partije. </p>
<p>On je vjerojatno htio biti originalan i duhovit, no nije mu uspjelo ni jedno ni drugo. Originalan nije bio zato jer je imao isti dar kao Rojs, a duhovit je bio baš kao i novinarka koja je svojedobno predsjedniku Stjepanu Mesiću za pobjedu u prvom izbornom krugu darovala paštetu. Može, naravno, svatko od nas intimno misliti o Anti Gotovini što mu je god drago, no formalno-pravno, on je haaški bjegunac i ta činjenica ima svoju težinu. Zato je, primjerice, svojedobno britanski veleposlanik prilikom posjeta zadarskom poglavarstvu panično napustio prostoriju u kojoj je visjela Gotovinina slika, a zbog idolopoklonstva prema Gotovini i jednom drugom Anti politički je eutanaziran čelnik zadarskoga HDZ-a Davor Aras.</p>
<p>Bandića, dakako, nitko ne može ni opomenuti, a kamoli smijeniti. Možemo se tek nadati da prilikom eventualnog posjeta pariškog mu kolege Delanoea ili newyorškog Bloomberga neće izabrati neki još »bolji i originalniji« dar. Primjerice, domaću šljivovicu »Del Ponte«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Britanski recepti za krizu EU-a</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
<p>Nezahvalni zadaci očekuju Veliku Britaniju kad u petak preuzme vodstvo nad Europskom unijom, koja je u dubokom previranju. Idućih šest mjeseci Britanci će se bakćati s proračunskom krizom unutar Unije te s usporednom krizom glede njezina novog ustava, koji je nedavno posrnuo na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.</p>
<p>Na dnevnom redu bit će i duboke dileme o tome kojim se tempom Unija treba dalje širiti te kojim putem udariti da bi se bolje nosila s izazovima globalizacije. Tony Blair već ima u pripravi neke recepte. </p>
<p>O čemu je riječ dao je britanski premijer naslutiti u govoru koji je prije tjedan dana održao u Bruxellesu. Iz proračunske i ustavne krize EU-a može se izvući samo primanjem novih članica i liberalizacijom svoga gospodarstva, kazao je on.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, to je i jedini mogući odgovor globalizaciji. No drugi utjecajni europski vođe, poput Jacquesa Chiraca i Gerharda Schrödera, zagovaraju manje liberalizirano gospodarstvo s jakim naglaskom na zaštiti prava radnih ljudi. Blair, međutim, drži da je 20 milijuna nezaposlenih diljem EU-a slaba reklama za taj model. Također smatra da EU mora više ulagati u istraživanja i razvoj, a manje u ekstravagantne subvencije poljoprivrednicima koje gutaju čak 40 posto europskog proračuna.</p>
<p>Tonyju Blairu ide na ruku što su njegovi glavni kritičari na zalazu - Chiracov rok trajanja vjerojatno je do 2007. godine, a Schröder bi mogao otpasti već na njemačkim izborima u rujnu. Nasuprot tome, Blair je u svibnju izborio novi mandat u Britaniji i, unatoč smanjenoj parlamentarnoj većini, osjeća se jakim. Njegovi laburisti izabrani su treći put za redom. Taj nezapamćeni rekord bio je moguć zahvaljujući dozi realizma koji je Blair uspio usaditi svojoj stranci. Sada će on i Uniju pokušati uvjeriti u to da je tržište alfa i omega, da se Europa mora nositi sa svjetskom konkurencijom - što neće moći bude li štitila i u pamuk zavijala svoje radnike i poljoprivrednike. Nadalje, Britanija zagovara i politiku otvorenih vrata prema novim članicama te rast Unije u širinu. I jedno i drugo ide na ruku Hrvatskoj, jednom kada uspije riješiti problem s Gotovinom.</p>
<p>Za ispunjenje šire Blairove misije neće biti dovoljno idućih šest mjeseci, a na svome putu nailazit će na otpore i prepreke. Međutim, britanski premijer krijepi se na izazovima - od Kosova, preko Afganistana, pa do Iraka. Tekuća kriza Europske unije za njega je prilika za katarzu, ali i šansa da za Veliku Britaniju pokuša izboriti ulogu europske predvodnice.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ohrabrujuća rezolucija</p>
<p>Jasna rezolucija američkog Kongresa u kojoj se Miloševićeva i Karadžićeva politika u BiH napokon naziva pravim imenom - genocidom, dolazi u važnom trenutku jer se na sve načine pokušava minimizirati zločin u Srebrenici predlaganjem uopćenih deklaracija u kojima se osuđuju »svi zločini« ili pak prijedlozima izjava kroz koje se pokušava podijeliti odgovornost između svih strana</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Rezolucija Predstavničkog doma američkog Kongresa o Srebrenici kojom se zahtijeva da se srpski zločin nad stanovnicima u to vrijeme zaštićene enklave UN-a 1995. okvalificira kao genocid, veliki je udarac pokušajima izjednačavanja krivice između svih strana u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Posebice stoga što Kongres u svom dokumentu takvu kvalifikaciju velikosrpske politike ne ograničava samo na zločin koji se dogodio u Srebrenici, nego je proširuje na cijelo područje države. »Politika agresije i etničkog čišćenja, koje su provodile srpske snage u BiH, od 1992. do 1995., odgovaraju definiciji zločina genocida, kako stoji u točki 2. međunarodne Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida«, stoji u rezoluciji u kojoj Kongres ističe i »punu privrženost neovisnosti i teritorijalnom integritetu BiH«. </p>
<p> Takva jasna rezolucija u kojoj se Miloševićeva i Karadžićeva politika u BiH napokon i naziva pravim imenom - genocidom - dolazi u vrlo važnom trenutku s obzirom na to da se proteklih dana na sve načine pokušava minimizirati zločin u Srebrenici predlaganjem uopćenih deklaracija u kojima se osuđuju »svi zločini« ili pak prijedlozima izjava kroz koje se pokušava podijeliti odgovornost između svih strana. U tom su gradiću u istočnoj Bosni, inače, snage bosanskih Srba pod vodstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića te uz potporu Vojske Jugoslavije i tamošnjih službi sigurnosti nakon završetka ratnih sukoba danima sustavno likvidirali zarobljene vojnike i civile usmrtivši na doista opskuran način više od sedam tisuća Bošnjaka.</p>
<p>Srebrenica, međutim, nije bila iznimka u srpskoj politici. Na isti način, protjerivanjem, zatvaranjem u konclogore i masovnim smaknućima nesrpskog stanovništva, uvijek nakon završetka ratnih operacija, Beograd je provodio svoj imperijalni plan i u drugim dijelovima BiH, te prije u Hrvatskoj i, na kraju, na Kosovu. </p>
<p> Međutim, još tijekom provedbe toga zločinačkog programa, a pogotovo krajem devedesetih, zamjetno je bilo jačanje snaga koje su nastojale amnestirati takvu politiku stavljajući znak jednakosti između svih strana. Počelo se s tezama o tome da su Tuđman i Milošević isti, potom se i uloga Hrvatske u BiH izjednačavala s onom koju je imala Srbija. Na kraju su se takvi pokušaji nastojali pravno ozakoniti kroz pojedine haaške optužnice. </p>
<p>Posljedica je stvaranje raširenog mišljenja u jednom dijelu međunarodne javnosti da su na »Balkanu« zapravo svi isti. I danas je popularna teza da su sve strane u sukobu činile zločine te među njima, navodno, nema bitne razlike.</p>
<p>Ipak ima, kaže američka rezolucija i vraća nas bliže istini. Iako sa zakašnjenjem od deset godina, ona progovara o tom vremenu nazivajući pravim imenom velikosrpsku politiku koja je i u BiH i u Hrvatskoj i na Kosovu djelovala na isti način: sustavno i planirano uništenje nesrpskog stanovništva s područja planiranih za veliku Srbiju. Osim toga, američka rezolucija ima i dio u kojem se daje puna potpora »neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti« BiH, što je više nego jednoznačna poruka onima koji na zločinu stvoren entitet te države, Republiku Srpsku, vide kao priliku za trgovanje teritorijem i mijenjanje postojećih granica BiH. U tom je smislu najdalje proteklih dana otišao ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković koji je sudbinu tog entiteta i države BiH povezao sa sudbinom Kosova. »Kosovska neovisnost značila bi i automatsku neovisnost RS-a po istim principima. U kontaktima sa svjetskim čelnicima inzistiram na principu istih standarda i stalno ističem da bi rješenje kosovskog problema u okviru Srbije stabiliziralo i BiH«, rekao je Drašković. Tom svojom izjavom samo je ponovio teze bivšeg međunarodnog mirovnog posrednika lorda Davida Owena izrečene prije nekoliko godina.</p>
<p> Owen je tada kazao da bi, u slučaju da Kosovo dobije nezavisnost, Srbiji taj gubitak trebalo »teritorijalno kompenzirati« na račun BiH, dakle kroz priključenje Republike Srpske. Owen, dakako, u svojim pogledima nije usamljen. Njega se drži i glasnogovornikom određenih utjecajnih političkih krugova ili čak nekih zemalja. Najnovija američka rezolucija ne ide im u prilog, međutim, koliko je SAD ozbiljno odlučio baviti se problemom BiH vidjet će se već potkraj godine kada bi trebao biti gotov projekt ustavnog preuređenja BiH. Bude li krajnji rezultat toga projekta cementiranje postojeće podjele te države na dva entiteta od kojih bi onaj drugi, Federacija BiH, izgubila i postojeće županije, umjesto jedne države, BiH, na njezinu prostoru ubuduće bismo imali dvije unitarne paradržave. Jednu većinsku, srpsku, i drugu bošnjačku. Hrvati kao najmalobrojniji narod bili bi od konstitutivnog naroda sa sadašnjim »papirnatim« pravom na jednakopravnost s druga dva naroda, pretvoreni u nacionalnu manjinu. No, ne bi samo Hrvati u tom slučaju bili gubitnici. BiH bi na taj način (p)ostala stalan izvor destabilizacije s velikom vjerojatnošću obnove sukoba.</p>
<p>Nasuprot tome, preuredi li se BiH u decentraliziranu državu s određenim brojem regija, županija ili na neki drugi način koji bi jamčio u ustavu već zapisanu jednakopravnost sva tri naroda, moglo bi se početi govoriti o stvaranju temelja za održivu BiH od koje Drašković ili neki njegov nasljednik ne bi mogao, po potrebi, prijetiti otkidanjem polovicom teritorija i od koje se ne bi strahovalo da će njene državne institucije pomagati međunarodni terorizam. U vezi s time rezolucija Predstavničkog doma ohrabruje, međutim još je neizvjesno kakav će biti odjek njezinih načelnih stajališta i u samom preustroju BiH. Mnogo će toga ovisiti i o spremnosti SAD-a da uvjeri neke europske saveznike da moralno nije prihvatljivo, a politički ni dugoročno korisno, svoje strateške ciljeve vezivati uz projekte ostvarene, kako to stoji u rezoluciji Kongresa - genocidom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ima li Hrvatska ime za svoju cestu</p>
<p>Cesta je velika stvar, ali nije pomogla ni HDZ-u ni SDP-u da ostanu na vlasti. Unatoč građevinskim i brojnim ostalim lobijima</p>
<p>MILAN PULJIZ</p>
<p>Autocesta Zagreb</p>
<p> – Split u nedjelju je puštena u promet. Radosti i veselju nema kraja. O toj se cesti govorilo i pisalo desetljećima. Naravno, ponajviše se sanjalo. U dugom razdoblju o njoj se nije smjelo javno govoriti, moglo se zbog toga i s onu stranu brave. Sada je sve java. Ali pisat će se i govoriti još godinama, desetljećima, primjerice: je li najbolja i najljepša u Europi, hoće li se isplatiti, je li se Hrvatska preopteretila zajmovima i zapustila mnoge važnije stvari, koliko je bilo velikih i malih pogrješaka, je li štogod iz velike vreće otišlo u privatne džepove?</p>
<p>U tome nešto kao da je zaboravljeno. Naime, kako je ime cesti, čija je to cesta? Kada se probije seoski put, vrlo često dobije ime po čovjeku koji se za taj put najviše zauzimao. Da ne spominjemo Napoleona čije ime nose naši putovi sagrađeni u njegovo doba. Zato se očekivalo da će netko izboriti pravo da njegovo ime ponese naša cestica ljepotica.</p>
<p> Uostalom, građevinski su lobiji pomogli mnogim političarima i strankama diljem svijeta da se domognu vlasti i počasti, ili da ostanu na vlasti, naravno uz obostranu korist. Ima li Hrvatska takvo ime, ime za svoju cestu? Istina, u početku je cesta nosila ime kralja Tomislava, koji je prvi bio objedinio primorsku i panonsku Hrvatsku, što se za divno čudo jednostavno zaboravilo. Slobodna Dalmacija referendumom je došla do lijepoga imena Dalmatina, ali to ime nije stiglo dalje od Knina.</p>
<p> Koliko je poznato, zamisao o cesti od Zagreba do Splita prvi je objelodanio Imoćanin, geograf, beogradski student i hrvatski akademik Josip Roglić. Skupa sa zagrebačkom televizijskom ekipom prošao je trasom buduće ceste. Tvrdio je da bi na toj trasi i za najljućih zima snijeg i led bili prava rijetkost. Dojmljivo je bilo kada je akademik u poznim godinama sjeo na velebitski kamen s kojega je pucao pogled na more, te brišući znoj s čela gotovo prošaptao – Bože, moj Bože, kakve ljepote! Cesta iz poznatih razloga nije išla Roglićevim smjerom, ali je Roglićeva zamisao ostala kao prva i kao poticajna činjenica.</p>
<p>Masovni pokret hrvatskoga proljeća stavio je zagrebačkosplitsku cestu u središte svojega programa. Gotovo da nije silazila s usana Savki, Tripalu, Haramiji, Pirkeru i tisućama ostalih. Zanimljivo je da se gotovo potpuno zaboravilo na ondašnjega splitskoga gradonačelnika Jakšu Miličića, jednoga od najgorljivijih pristaša ceste. Beogradu, naravno, sve to skupa nije bilo po volji, pa je cijela zamisao proglašena nacionalističkom. Hrvatsko proljeće ubrzo je ugušeno. Mnogi su završili u kaznionici, još više ih na ulici.</p>
<p>Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman naložio je da se nastavi gradnja autoceste dok je još plamtio Domovinski rat. Uskoro je sve usporeno, a Predsjednik umro. Pa HDZ hametice gubi izbore. Predsjednikom Republike postaje Stjepan Mesić, a predsjednikom vlade Ivica Račan. Ministar Radimir Čačić, poput čudesnoga buldožera, laća se posla. Ljudi s oduševljenjem i pomalo nevjericom prate mala čuda kroz Liku.</p>
<p> Dolaze izbori i sudbina se ponavlja: HDZ je počeo gradnju pa izgubio izbore, Račanov SDP učinio je lavovski dio i izbore izgubio. Lovorike je pobrao preporođeni Sanaderov HDZ koji je doveo cestu do Splita. Barem do sada nije pokazao neskromnost. Dapače. Ta činjenica ima vrlo dobru stranu. Glavni ispit politika i političari polažu pred narodom, ako nije zadovoljan, ne će glasovati, kaznit će neuspješnu vlast. Cesta je velika stvar, ali nije pomogla ni HDZ-u ni SDP-u da ostanu na vlasti. Unatoč građevinskim i brojnim ostalim lobijima.</p>
<p>Hajdemo još malo o imenima. Da je predsjednik Tuđman doživio ovo veselje, ne znam što bi bilo. Čini se da bi mu se mnogi zavjetovali da će cesti dati njegovo ime čim više ne bude njega bilo. Da je Čačić bio premijer umjesto Račana, sigurno bi se bila podigla prašina. Barem neslužbeno cesta bi se zvala Čačićevim imenom. </p>
<p>Usput, što je Račan htio ljutitom izjavom – ne ću na proslavu! – pa se predomislio i pohitao za slavljeničkom karavanom, sustigao ih na Skradinskom mostu i čak održao smušen govor. Možda se bio poplašio Savke – u dugim tamnim sedamdesetprvaškim noćima Savku i njezine, skupa s njihovim snovima, smijenili su i zamijenili upravo Račan i njegovi, te tri i pol desetljeća gušili i pomisao o nastavku gradnje autoceste prema Splitu. Možda, ponavljam, premda je Račan bitno promijenio odoru.</p>
<p>A sadašnji predsjednik Mesić? Zapravo, u tom zamišljenom natjecanju, Mesić ima znatnu prednost. On je bio hrvatski proljećar, zbog čega je odležao punu godinu u Gradiški. Imao je sreću i sve ovo doživio. Čak što više, postao je predsjednikom Republike. Tako će se ipak bilježiti da je Zagreb stigao u Split lijepom cestom u doba dok je predsjednik Republike bio Stjepan Mesić.</p>
<p>Ako ćemo do kraja o imenu, Mesić bi jamačno najradije darovao cestu hrvatskim proljećarima. Oni su, pak, nekako sve manje u modi. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ratu je prethodilo ratno huškaštvo</p>
<p>Ne zna Vladimir Keković da i u Lijepoj našoj postoji moćna skupina onih kojima nije po volji samostalna Hrvatska</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U Podgorici je objavljena knjiga »Grke godine«, i to u drugom izdanju, što svjedoči o zanimanju za to djelo. Pisac je Vladimir Keković, načelnik Službe državne sigurnosti od 1982. do 1989., čovjek s dobrim pregledom događaja i vjerodostojan svjedok.</p>
<p>Za nas je najzanimljiviji dio knjige u kojem je opisan ratni pohod na Konavle i Dubrovnik. Piše da je dio naroda bio zaveden bučnom propagandom vojnog i političkog rukovodstva. Bio je to vrhunac višegodišnje protuhrvatske medijske kampanje, prerasle u ratno huškaštvo, a poduzete kako bi se opravdao i proveo program stvaranja velike Srbije.</p>
<p>Mediji su pozivali na obranu bratstva i jedinstva i cjelovitosti SFRJ te je obznanjena vijest da je na Crnu Goru krenulo trideset tisuća ustaša koji žele osvojiti Boku kotorsku. U kaotičnom političkom razdoblju dio je ljudi nasjeo lažima i pohitao u obranu svoje republike i Jugoslavije.</p>
<p>Drugi dio dragovoljaca krenuo je u rat radi pljačke bogatih hrvatskih krajeva. Svi ti ratnici bili su u najvećem broju iz redova crnogorskih Srba, onih za koje Keković kaže: »Mnogi Crnogorci udobnije se osjećaju u tuđoj nego u svojoj kući, što je jedinstven slučaj u svijetu.«</p>
<p>Ne zna Keković da i u Lijepoj našoj postoji moćna skupina onih kojima nije po volji samostalna Hrvatska. Njihova je moć nerazmjerna njihovu broju, a proizlazi iz položaja u medijima gdje su dobro raspoređeni.</p>
<p>O medijima u nas nedavno se raspravljalo u Zagrebu na skupu »Odgovornost i utjecaj medija nakon petnaest godina tranzicije u jugoistočnoj Europi«. Voditeljica OESS-ova ureda u Hrvatskoj Antonella Cesarino izrazila je zabrinutost zbog kažnjiva djela objede koje prijeti novinarima, ali ne i zbog stanja u medijima.</p>
<p>O tom je stanju predsjednik Stjepan Mesić izjavio: »Imamo medijsku scenu u kojoj su pojmovi odgovornosti i etike nepoznati.« U nas je medijski brod nagnut ulijevo i dobrodošla je promjena političkog usmjerenja Večernjeg lista, o čemu su odlučili austrijski vlasnici. To bi moglo uspostaviti kakvu-takvu ravnotežu na hrvatskom medijskom prostoru.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jazovke, Neretve, sve »krvavi hrvatski danci«</p>
<p>Vrativši se nedavno s Jazovke, jednoga od tisuću stratišta i zgarišta vječno plamtećih vatri velikoga bleiburškog pakla, na televiziji me dočeka film »Bitka na Neretvi«. Još jedan pakao, iz kojega, nametnutom ideologijom fanatizirani hrvatski čovjek, podobro opečen, izlazi kao pobjednik nad istinskim narodnim neprijateljima – srpskim četnicima i talijanskim fašistima, da bi mjesec-dva poslije, u paklu Sutjeske, ti »pobjednici« ostavili svoje kosti. Sve sami »krvavi hrvatski danci«. »Kada se sjekira krivo nasadi, ona krivo i siječe«, govori narodna poslovica, pa s tim u svezi stalno imajmo na umu to krivo nasađivanje: ćirilični potpis Ante Trumbića 1917. na Krfsku deklaraciju, nošenje na tanjuru hrvatskog suvereniteta u Beograd i dr. »Kompanjonstvo je zlo«, reći će vam svaki poslovni čovjek, a »pametni se uče na pogreškama«, dodao bih još jednu narodnu poslovicu.</p>
<p>ŽARKO MARIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dići ruku i glas protiv vidovdanske Hrvatske</p>
<p>Vidovdan, 28. lipnja, kršćanski je blagdan, u Hrvatskoj poznatiji kao ishodište srpskog političkog mita. A upravo na Vidovdan 2005. mediji su objavili da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dan prije hodočastio u Beograd na sastanak s predsjednikom SiCG Marovićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Paravcem. Potpisali su zajedničku izjavu »Trojni pogled na sadašnjost i budućnost«. Što ona nudi? Ono što smo davno vidjeli i dvaput krvavo platili, a svodi se na inozemnu dogmu: Hrvatska ne smije pobjeći iz regije! To je davno shvatio Mesić. Zato se posvetio preodgoju naroda prosvjetiteljskim »biserima«: vodili smo besmisleni rat za granice; Tuđman i Milošević jednako su krivi za rat; s Crnom Gorom nikad nismo ratovali; svi se svima trebamo ispričati... Također na Vidovdan 2005. – nakon otvorenja Ceste kralja Tomislava, kojoj je Račan oduzeo izvorno integrativno ime i pretvorio je u regionalnu Dalmatinu, objavljeno je da će Hrvatski sabor, najvjerojatnije konsenzusom, dodijeliti Stjepanu Mesiću najviše hrvatsko državno odličje – Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom. Što je previše, previše je. Ako ime kralja Tomislava, ujedinitelja Dalmatinske i Posavske Hrvatske, nije podobno da se njime obilježi integracija hrvatskoga prostora, kako to da je upravo ono izabrano za odlikovanje nastojanja na dezintegraciji Hrvatske? Ustavom su zabranjene balkanske integracije i zastupnici bi trebali dignuti ne samo ruku, nego i glas – protiv vidovdanske Hrvatske.</p>
<p>BENJAMIN TOLIĆpolitički tajnik Hrvatskoga bloka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Nećemo dopustiti privatizaciju Gradskih ljekarni</p>
<p>Spekulacije oko sanacije navodnih gubitaka Medike apsolutne su nebuloze</p>
<p>Suprotno tvrdnjama s Glavne skupštine Hrvatske ljekarničke komore, pročelnik za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, dr. Zvonimir Šostar izjasnio se protiv, a ne za integraciju Gradske ljekarne Zagreb i Ljekarne Prima Pharma, koja je u vlasništvu trgovačkog društva odnosno Veledrogerije Medika.</p>
<p>• Kako komentirate tvrdnju Hrvatske ljekarničke komore da se zalažete za integraciju koja ide u korist pojedincima i u interesu je stranog kapitala?</p>
<p>- Nema integracije niti privatizacije Gradske ljekarne, i to iz dvaju razloga: grad mora imati kontrolu nad redovitom opskrbom lijekovima svih svojih građana. Uz to, Ljekarna ostvaruje najveći profit. Ne znam odakle ideja o integraciji. Mi smo s Veledrogerijom Medikom razgovarali samo o strateškom savezu.</p>
<p>• Što bi to značilo?</p>
<p>- Takvom suradnjom povećali bismo dobit najmanje 30 posto. Sadašnja dobit Gradske ljekarne iznosi između 13 i 17 milijuna kuna godišnje.</p>
<p>• Na temelju čega bi se ostvarila ta dobit?</p>
<p>- Strateškim savezom ostvarila bi se dobit, jer bi se prodaja galenskih pripravaka gradskih ljekarni, koja se do sada odvijala jedino u tim ljekarnama, proširila i na područje koje pokriva Prima Pharma u vlasništvu Medike. Medika u Hrvatskoj ima 35 ljekarni.</p>
<p>• Neće li Grad na taj način sanirati i gubitke koje ostvaruje Medika?</p>
<p>- Spekulacije oko sanacije navodnih gubitaka Medike apsolutne su nebuloze. Po toj logici morali bismo sanirati gubitke bilo koje ustanove u Hrvatskoj.</p>
<p>• Koliko je ljekarni u vlasništvu Grada?</p>
<p>- Od oko 200 ljekarni, koliko ih je u Zagrebu, u gradskom vlasništvu su samo 33. Naš je zahtjev da one ostanu izvan sustava privatizacije, kako bismo mogli osigurati sigurnu i redovitu opskrbu svih građana lijekovima. Drugo, Gradska ljekarna ostvaruje relativno veliki profit i jedina uz sustav zavoda za javno zdravstvo može pokrivati eventualne gubitke koji se ostvare tokom godine, a koje smo po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti dužni pokriti. Treće, u gradskim ljekarnama radi oko 350 zaposlenika, mahom žena između 45 i 55 godina, koje bi u slučaju privatizacije ostale bez posla.</p>
<p>• Kako se planira iskoristiti dobit gradskih ljekarni?</p>
<p>- Dobit ide Gradskoj ljekarni i koristit će se za uređenje ljekarni koje su u lošem stanju. Uz to, moramo napraviti novi galenski laboratorij, sukladan europskim propisima.</p>
<p>• Što mislite o inicijativi Hrvatske ljekarničke komore da se Zakon o ljekarništvu izmijeni tako da omogući princip jedan ljekarnik-jedna ljekarna?</p>
<p>- Protivimo se tome jer to bi značilo privatizaciju na mala vrata.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Čiste igle i šprice za smanjenje zaraze</p>
<p>Besplatno i anonimno pružanje pomoći ovisnicima privuklo je dvjestotinajk korisnika programa</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 18.400 registriranih ovisnika o drogama u Hrvatskoj, njih 80 posto zarazilo se intravenozno (putem igala i šprica) hepatitisom B i C, a oko jedan posto njih zarazilo se istim putem HIV-om.</p>
<p>Da bi se smanjio broj zaraženih intravenoznim putem, Hrvatski crveni križ prvi je među nacionalnim organizacijama, još 1998. godine, počeo primjenjivati Program smanjivanja štete (Harm reduction program). Dvije godine poslije i Međunarodna federacija Crvenog križa usvojila je ovaj program, koji se svodi na anonimno i besplatno dijeljenje čistih igala, šprica i kondoma ovisnicima, ne bi li se spriječilo širenje zaraza.</p>
<p>Centar za takvu pomoć ovisnicima postoji u Zadru, te u Zagrebu, na Dubravkinu trgu 11 (u blizini Autobusnog kolodvora), kamo redovito dolazi dvjestotinjak korisnika. »Preduvjet je da donesu već korištene igle i šprice da bi dobili nove. Tako želimo smanjiti zarazu hepatitisom i HIV-om«, rekao je voditelj Programa smanjivanja štete, dr. Siniša Zovko. </p>
<p>No, dr. Zovko ističe da cilj programa nije samo zamjena »staro za novo«, nego prvi kontakt s ovisnicima i postepeno upoznavanje s njima, ne bi li im se i drukčije pomoglo: »Vođeni principima 'anonimno i besplatno', pridobivamo povjerenje nekih od njih. Oni onda prenose svoje iskustvo s nama drugim ovisnicima pa se broj korisnika širi«. </p>
<p>Uz dr. Zovka u centru radi i psihologinja Danijela Stiplošek, koja u razgovoru nastoji pružiti pomoć klijentima. »Problem u Hrvatskoj jest manjak stručnjaka koji bi se više posvetili ovisnicima. Sve se svodi na terapiju lijekovima, kako bi ih se maknulo od droge, a time i od kriminala. No, izostaje psihološka podrška, koja je možda najbitnija«, rekla je Danijela Stiplošek.</p>
<p>Upravo je prije godinu i pol dana Danijela Stiplošek stupila u kontakt s Ivanom, dotad dugogodišnjim ovisnikom o heroinu. Neobavezno ga je pozvala na kavu i kroz razgovor pridobila njegovo povjerenje. Danas on priča: »U Zagreb sam došao studirat geodeziju, a stanovao sam u studentskom domu. Sa 22 bio sam već u kriminalu, preprodavajući drogu, što je vodilo u svijet ovisnosti«. Dnevno je davao 1200 kuna za tri grama heroina. Krug prijatelja mu se suzio, ostali su samo oni koji su od njega kupovali drogu. </p>
<p>»Preprodavanje droge unosan je posao i njime se može dobro zaraditi, no to je vezano uz kriminal i probleme s policijom«, kaže. </p>
<p>Iako je proveo godinu dana u jednoj od komuna, tek susret s Danijelom potaknuo ga je na odvikavanje. »Dolazio sam po čiste šprice u Crveni križ, jer tu nitko nije pitao ni za ime niti za što drugo. Nisu se nametali, a Danijela je spontano počela razgovarati sa mnom. Danas smo prijatelji, a ja sam godinu i pol dana na terapiji heptanonima«, kaže Ivan.</p>
<p>No, još uvijek ima problema s policijom koja ga zaustavlja na cesti, pretresa i svaki čas provjerava stanuje li na prijavljenoj adresi.</p>
<p>»Policija redovito kuca na moja vrata, što izaziva sumnju kod susjeda. Kad nešto nestane iz ulaza, prvo se upire prst u mene jer znaju da sam bivši ovisnik«, kaže Ivan. </p>
<p>Klijentica Crvenog križa je i djevojka R., ovisnica o heptanonima koja želi ostati anonimna: »Najbolja terapija je kontrola psihičke ovisnosti. Detoksikacija, čišćenje organizma, lakši je dio udaljavanja od droge. Najteža je resocijalizacija. Stigma narkomana ostaje zauvijek. Jednom kad se zaposlimo, ubrzo nas sustigne glas da smo bivši ovisnici pa gubimo posao i trpimo neugodnosti«.</p>
<p>»A novi život je teško uspostaviti, jer adrenalin koji se budi dok tražiš drogu, dilaš i čekaš na novu dozu droge, mora se zamijeniti novim adrenalinom. Nova okupacija mora biti jača od ovisničke, što je strahovito teško za svakog ovisnika«, objašnjava R.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Interrail karte od 168 do 319 eura</p>
<p>Putovanje vlakom po Europi s tzv. interrail kartama sve je popularnije među mladima do 26 godina. Interrail karte su međunarodne karte za putovanje vlakom unutar jedne ili više zona po zemljama Europe i po Maroku te za neke pomorske relacije, i to za neograničen broj putovanja u određenom vremenu. </p>
<p>Ako se odlučite na ovakvu pustolovinu, kada planirate putovanje morate pažljivo odabrati gradove i mjesta po zonama, jer cijena i valjanost karte ovise o broju zona koje želite posjetiti. Karta za jednu zonu vrijedi 16 dana i košta 168 eura, dok karta za dvije zone vrijedi 22 dana a košta 231 euro. Postoji i tzv. globalna karta koja vrijedi jedan mjesec i za sva područja u Europi koja korisnik u mjesec dana stignete obići. Cijena joj je 319 eura. </p>
<p>Zone obuhvaćaju tri ili četiri zemlje određenog zemljopisnog područja. Primjerice, kartom za zonu B moći ćete putovati vlakom kroz Švedsku, Norvešku i Finsku, a ako kupite kartu za zonu H, možete posjetiti Srbiju i Crnu Goru, Bugarsku, Rumunjsku i Makedoniju. </p>
<p>U prošloj godini HŽ je prodao 215 karata za mlade do 26 godina, kojima je ovakva ponuda prvenstveno i namijenjena. Kako doznajemo u Hrvatskim željeznicama, najviše interrail karata prodano je u ljetnim mjesecima: u lipnju 48 i u srpnju 87 karata dok je u zimskim mjesecima prodano samo devet karata. Postoje i programi karata za djecu do 12 godina kao i oni za starije od 27 godina, koji su skuplji. Karte za djecu prošle godine nije kupio nitko, dok je onih za starije prodano 41. </p>
<p>Ljeti su omiljene destinacije mladih uglavnom tople mediteranske zemlje, ali ima i onih koji se upravo u vrućim ljetnim danima odluče ohladiti na sjeveru Europe. Ivana Radić, studentica iz Zagreba, planira ovo ljeto provesti u Španjolskoj i Portugalu, te razmišlja o kupnji interrail karte. »Mislim da su interrail karte dobro zamišljene, iako bi mogle biti jeftinije«, kaže Ivana.</p>
<p>Interrail karte vrijede samo u drugom razredu vlakova, a izdaju se na ime i prezime i nisu prenosive.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dobivaju igračke, namještaj, računala </p>
<p>Ljeto je, i djeca koja još pohađaju vrtiće, više su u dvorištima nego u sobama svojih grupa. Upravo zato bilo je lakše obići neke zagrebačke vrtiće da bismo utvrdili kako su opremljeni i je li to, što je u 2005. godini za održavanje vrtića planirano oko 40 milijuna, a za nabavu didaktike oko sedam milijuna kuna – dovoljno, ili ipak nije. </p>
<p>»Imamo jako dobre uvjete za boravak djece, ali i odraslih koji se brinu o njima. Sve što bismo trebali imati, imamo. Jedini je problem što se grad ne konzultira dovoljno sa nama. Dobivamo novac za igračke, no ne pitaju nas nikad ne bismo li trebali nešto drugo više od igračaka«, objašnjava Marija Ivušić, ravnateljica Dječjeg vrtića Grigora Viteza.</p>
<p>Za 2004. godinu Gradski ured za obrazovanje i šport izdvojio je oko deset milijuna kuna za nabavu namještaja i ostale opreme u vrtićima te oko 24 milijuna za tekuće i investicijsko održavanje objekata. Krajem 2004. godine gradskim su vrtićima prvi put doznačena namjenska sredstva za obnovu didaktike, u ukupnom iznosu od 1,749.888 kuna.</p>
<p>»Gradski ured za obrazovanje i šport osigurava svake godine znatna sredstva za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme, zamjenu dotrajalog namještaja, strojeva i uređaja za kuhinje, praonice rublja te automobile za prijevoz hrane od središnjih kuhinja do područnih objekata«, objasnio je pročelnik Ureda Ivica Lazanja te dodao kako se radi postupnog komunikacijskog povezivanja dječji vrtići opremaju i suvremenom informatičkom opremom.</p>
<p>»Po opremljenosti stojimo relativno dobro, ali s preuređenjem nešto kasnimo. Djeca postaju sve zahtjevnija, kao i plan i programa vrtića« naglasila je Mira Banić, ravnateljica Dječjeg vrtića Špansko. Tako, dok neki vrtići imaju problema s dodatnom opremom, drugima je potrebnija sanacija prostorija.</p>
<p>»Što se tiče didaktičke opreme i igračaka, opremljenost vrtića vrlo je dobra, sprave na igralištu i unutarnja oprema djelomično su dobri, no u nekim područnim objektima potrebna su veća ulaganja, kao što su promjena namještaja i sanacija« rekla je Slavica Grgac, ravnateljica Dječjeg vrtića Trešnjevka.</p>
<p>Dok većina gradskih vrtića čeka za to novac od Grada, neki su uzeli stvar u svoje ruke i troše za to vlastita sredstva do kojih dolaze tako da u večernjim satima iznajmljuju svoje prostorije plesnim i rekreativnim centrima. Tražili su za to dozvolu od grada, budući da su gradsko vlasništvo.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Građani razgledavali skrivene hodnike HNK</p>
<p>Likovi iz opere »Ero s onoga svijeta« u četvrtak su cijeli dan vodili građane kroz sve prostorije Hrvatskog narodnog kazališta. Taj dan, 30. lipnja bio je, naime, u HNK-u Dan otvorenog kazališta pa su radoznali Zagrepčani imali priliku razgledati prostorije, kostime i svečane zastore.</p>
<p> Garderobijerke, rekviziteri i biljetari za tu su priliku odjenuli narodne nošnje iz Gotovčeve opere, govorili razne povijesne podatke o kazalištu i pružili posjetiteljima pravu turističku turu. »Većinom dolaze ljudi koji i inače posjećuju predstave u HNK-u pa se često dogodi da znaju i više od nas«, govori voditelj Ivan Štambuk.</p>
<p>Uz starije građane, u četvrtak je u kazalištu bilo i obitelji s malom djecom, majki koje su vodile kćeri u kupovinu pa navratile u kazalište i prijateljica koje su umjesto na kavu odlučile otići na turu po kazalištu. »Bile smo mi i prošle godine jer nam je baš fora vidjeti kako izgleda taj prostor iza bine i sve te sobice koje su inače zatvorene«, veselo priča Ramona Boban-Vlahović, ližući sladoled. Kazalište, naime, nije klimatizirano pa su se posjetitelji hladili besplatnim Ledo sladoledom.</p>
<p>Građani su mogli razgledavati skrivene hodnike, »predsjedničke odaje«, postolarne i sve što su poželjeli. »Cilj nam je približiti ljudima rad kazališta. Prošle godine imali smo 3000 posjetitelja pa smo stvar odlučili ponoviti«, govori Bruno Prašnički iz propagande HNK.</p>
<p> HNK je za svoje vjerne posjetitelje priredio i izložbu djelatnika likovne radionice HNK-a, prikazivanje Čehovljeve predstave »Prosidba« i koncert stipendista Opere, a za uspomenu su svi mogli uzeti neki od libreta i knjižica opera izvođenih protekle sezone.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mlada dama zaustavila promet</p>
<p>Bijesni vozači i putnici iz tramvaja silom su željeli pomaknuti crni »hyundai«, koji je mlada vozačica u četvrtak oko 10.30 ležerno parkirala nasred Ilice, prije ulaza u javnu garažu, te tako paralizirala čitav promet na deset minuta.</p>
<p>Vozačica je automobil ostavila preblizu tramvajske pruge pa vozač »jedanaestice« nije mogao nastaviti voziti prema Črnomercu, a iza tramvaja stvorio se rep automobila. Vozači su na sve moguće načine pokušavali zaobići parkirani automobil ali su tako blokirali promet i iz suprotnog smjera. Vici vozača pridružili su se i putnici tramvaja, mahom umirovljenici, sipajući drvlje i kamenje na nesavjesnog vozača. Jedan umirovljenik čak je pokušao sam pomaknuti automobil no on je bio »pod ručnom«. </p>
<p>Na mjestu »zločina« ubrzo se pojavio prometni policajac, a onda je stigla i vozačica, mlada dama koja je »nešto obavljala u blizini« i neugodno se iznenadila vidjevši kakav je prometni kaos prouzročila. Policajac ju je ukorio, zapisao njene podatke, a vjerojatno će dobiti i kaznu za nepropisno parkiranje jer unatoč očaravajućem osmijehu nije uspjela šarmirati revnog čuvara reda. [T. M., B.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Humanitarna aukcija kostima iz »100 minuta Slave«</p>
<p>U Gradskoj kavani u četvrtak navečer održala se humanitarna aukcija kostima iz filma »100 minuta Slave« na kojoj je Udruženje ugostitelja Zagreb sakupilo 36 tisuća kuna za Centar za odgoj i obrazovanje »Slava Raškaj«.</p>
<p>Uz prizore filma o Slavi Raškaj, gluhoj slikarici, te glazbu i scenografiju koji su dočarali atmosferu s početka 20. stoljeća, deset glumica predstavilo je haljine koje su bile na licitaciji. Reviju je otvorila Sanja Vejnović, glavna glumica i producentica filma, čija je haljina iz posljednjje scene filma prodana za 5 tisuća kuna. Reviju su još nosile Jelena Veljača, Nada Gačešić, Zrinka Cvitešić i druge.</p>
<p>Posljednji predmet na aukciji bio je Swarovski tulipan koji je izlicitiran za 4 tisuće kuna.</p>
<p>Sav prihod iskoristiti će se za obnovu zgrade Centra, koja je stara više od 150 godina. Zanimljivo je da je Slava Raškaj pohađala školu upravo u zgradi Centra, koji danas nosi njeno ime. [K. Š]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Očekuje se normalno ljeto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tromjesečni izračuni Državnog hidrometeorološkog zavoda za srpanj, kolovoz i rujan, ne upućuju na znatnije odstupanje od uobičajenih vrijednosti, što znači da ljeto ne bi trebalo biti ni toplije ni hladnije od prosječnog. Manja odstupanja moguća su tek na Jadranu.</p>
<p>Po najnovijim prognozama za iduća tri mjeseca, nešto bi kišovitije moglo biti u Istri, i to na njezinoj zapadnoj obali, a manjih odstupanja može biti i u sjevernim krajevima unutrašnjosti, kaže Vlasta Tutiš, pomoćnica ravnatelja DHMZ-a za primijenjenu meteorologiju.</p>
<p>Ističe da nas očekuje normalno ljeto, a samo bi mjestimice moglo biti toplije ili sušnije, najvjerojatnije na Jadranu. No, nema naznaka izvanrednih situacija i velike suše, dodaje Duško Trninić, pomoćnik ravnatelja za hidrometeorološke prilike.</p>
<p>Blaži oblik suše moguć je samo krajem kolovoza i početkom rujna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Niko je najsnažniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvrtka Končar-INEM u četvrtak je predstavila novo prijenosno računalo trenutno najsnažnije na svijetu te ujedno prvo u Končarevom portfelju s muškim imenom - Niko. Osnovu prijenosnika čini procesor Intel Pentium takta 3,4 GHz s HT tehnologijom. Za pohranu podataka zadužena su dva čvrsta diska kapaciteta 60 GB, dok je za prikaz slike zaslužna grafička kartica nVidia GeForce 2 Go 6800 sa 256MB memorije i TFT zaslonom dijagonale 17,1 inča. Ovaj prijenosnik, ukratko, ima sve što može zatrebati naprednom korisniku, ali uz određene ustupke. Naime, prijenosnik nije malen, težak je čak 5,8 kg, a nije baš ni jeftin – 19.876 kuna bez PDV-a. »Nismo štedjeli na kvaliteti ni performansama komponenti. S ponosom možemo reći da je Končar Niko trenutno najsnažniji prijenosnik na svijetu«, rekao je Danijel Mileta, rukovoditelj Organizacijske jedinice Informatička oprema u tvrtki Končar-INEM. [C. Kramarić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nove pokretne radionice HAK-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako bi na najučinkovitiji način pomogao brojnim turistima na putu prema Jadranu, ali i svim drugim vozačima, HAK je nedavno nabavio desetak posve novih automobila i motocikala - pokretnih radionica. Prepoznatljiva žuta vozila odmah izlaze na ceste, a pretpostavlja se da će u predstojećim tjednima najviše posla imati na autocestama i drugim prometnicama koje povezuju unutrašnjost s Jadranom. Posebnu važnost stoga, rečeno je na predstavljanju u sjedištu HAK-a, imaju tri motocikla koji će važnu ulogu odigrati u slučaju intervencija na zakrčenim autocestama.</p>
<p>Za početak će se motocikli koji nose 45 kg opreme, sigurno naći kod Lučkog i tunela Sv. Rok, gdje se očekuju veće gužve. Zanimljivo, svi su automobili opremljeni i uređajima za brzo istakanje benzina iz automobila, jer je praksa pokazala da među »kvarovima« važno mjesto zauzima i krivo natočeno gorivo, kao posljedica nervoze i umora. [V. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Otvoren restoran »Zahod«</p>
<p>Restoran Martun, u gradu Kaohsiungu na jugu Tajvana, gostima već neko vrijeme obroke poslužuje u posudama koje su replike zahodskih školjki. No, promet nije opao, već raste, posebice vikendom kad se pred restoranom stvaraju redovi. Upravitelj Hung Ling-wen kaže da su inspiraciju dobili gledajući japansku ZF-seriju u kojoj je svemirski brod oblikovan kao zahodska školjka. Jasno, Martun na hrvatskome znači »zahod«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Baka pala na baku </p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Baka stara 78 godina ispala je kroz prozor stana na 4. katu u Šangaju i pala na drugu baku, staru 85 godina. Mlađa se previše nagnula i ispala kroz prozor, a tijekom pada se odbila o tendu i zatim pala na baku koja je šetala. Obje su samo lakše ozlijeđene.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tekućinom na poslu do koncentracije</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> – Mnogi tijekom radnog vremena konzumiraju premalo tekućine i zato im opada koncentracija, pokazuje istraživanje osiguravateljske kuće DAK. Liječnici savjetuju da se na poslu unese minimalno 1,5 litara tekućine, ne alkohola. Deset posto djelatnika tijekom cijelog dana popije čašu do dvije vode, a tek 30 posto njih popije litru.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kujica doji tigriće</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Dva amurska tigrića, koje je majka odbacila, spas su našla u zagrljaju kuje mješanke koja ih doji svojim mlijekom. Akciju pronalaženja zamjenske majke organizirao je ZOO u sibirskom Krasnojarsku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Fascinantni spektakl</p>
<p>Spielberg je prethodnika Byrona Haskina, koji je slavni Wellsov roman ekranizirao 1952. godine, nadmašio ne samo u specijalnim efektima nego i u karakterizaciji likova i glumi</p>
<p>Svi filmovi Stevena Spielberga iščekuju se s nestrpljenjem, ali malo koji poput ove suvremene ekranizacije romana »Rat svjetova« Herberta Georgea Wellsa iz 1890. To djelo, koje je u radiodramatizaciji Orsona Wellesa 1938. izazvalo sveopću paniku među američkim slušateljima, djelomično je uspješno ekranizirano u vrijeme hladnoratovske histerije 1952. godine u režiji Byrona Haskina (kada je iz Londona radnja prebačena u suvremenu Kaliforniju), no Spielberg je nadmašio prethodnika ne samo u specijalnim efektima nego u karakterizaciji likova i radu s glumcima. </p>
<p>Scenarij Spielbergova filma u temeljima se pridržava predloška: nakon najave pripovjedača neće trebati dugo čekati da počne izvanzemaljsko razaranje svijeta strojevima koji donekle vizualno podjećaju na Lucasove imperijalne samohotke iz »Povratka Jedija«. Spielberg postupno otkriva ono najintrigantnije: najprije vidimo razranja, potom gigantske samohotke, a tek pred kraj filma i izvanzemaljce, a sva događanja pratimo iz perspektive jedne obične obitelji – oca radnika koji za vrijeme vikenda preuzima djecu od bivše supruge.</p>
<p>Što se spektakularnosti tiče, Spielberg je nadmašio sebe. Nisu to razaranja američkih simbola kao u »Danu nezavisnosti« ili »Armagedonu«, za koje je netko u Americi ipak shvatio da su možda nadahnuli teroriste na napad 11 rujna. Sva rušenja zgrada, mostova ili prevrtanje brodova maestralno su režirana i nikad nemaju funkciju puke ilustracije, već su snažno prožeta s glavnom linijom radnje, a posebno jeziv jest zapaljeni jureći vlak. </p>
<p>Pouzdani Tom Cruise bio je pravi izbor za ulogu glavnog junaka, običnog čovjeka u nevolji, rastrgnutog između brige za svoju uplašenu kćerkicu i buntovnog sina koji želi u borbu protiv izvanzemaljaca golim rukama. </p>
<p>U borbi za opstanak mnogi ljudi se pretvaraju u beskrupulozne životinje. Spielbergova scena s automobilom na koji nahrupi bijesna rulja o tome vrlo dobro svjedoči. Tom ponašanju kontrastirani su tragovi humanosti, od ljudi koji brinu o tuđoj djevojčici, do protagonistova sina, koji spašava ljude od utapanja. </p>
<p>Spielberg nije izbjegao ni posvetu junaku svoga filma »E.T.«: kada bolesni izvanzemaljac posegne dugačkom troprstom rukom izvan svemirskog broda, asocijacija na najsimpatičnijeg filmskog izvanzemaljca je neizbježna. </p>
<p>Kraj se može učiniti dramaturški razočaravajućim, ali je nadasve logičan. U svakom slučaju uvjerljiviji je od ubacivanja računalnog virusa iz »Dana nezavisnosti« i njegovih pretenciozno-patriotskih ideja poput Emmerichova američkog predsjednika koji će osobno pilotirati izvanzemaljskom letjelicom u borbi protiv invazije!</p>
<p>Stari, proslavljeni Spielbergov suradnik, skladatelj John Williams, napisao je uznemirujuću i uzbudljivu partituru, posve primjerenu ovoj mješavini žanrova. </p>
<p>Treba spomenuti i dva prevoditeljska bisera: »birds« su prevedene kao »letjelice« umjesto »ptice«, a »resistance« je umjesto kao »pokret otpora« preveden kao »renesansa«! Doista je nevjerojatno da se u prijevodu trenutno najintrigantnijega hollywoodskog naslova događaju tako banalne pogreške. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Disneyland u susjedstvu</p>
<p>Kad naziv izložbe zvuči »Disneylandizacija obiteljskih kuća« prva su pomisao, u pravilu, nakaradne vile u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni. Ipak, kritička izložba autora Tonija Bešlića u galeriji »Modulor« bavi se obiteljskim kućama u Maksimiru i pokazuje da neukus i nepoštivanje lokalnih uzusa stanovanja definitivno nisu privilegija naglo bogatih i često novopečenih stanovnika elitnih četvrti.</p>
<p>Iako se uvijek govori o vrijednoj stambenoj arhitekturi, mahom onoj iz razdoblja moderne, niti obiteljske kuće na koje se ne obraća pažnja u kontekstu arhitektonskih vrijednosti u četvrtima, koje naseljava srednji građanski sloj. nisu pošteđene slikovito nazvane pojave - disneylandizacije.</p>
<p> Toni Bešlić za ilustraciju pojave odabrao je Maksimir jer tu živi cijeli život i promatra mijene, ali slične pojave mogu se vidjeti u bilo kojoj četvrti, bilo kojeg grada u Hrvatskoj. </p>
<p>Disneylandizacija stambenog prostora nije nikakav hrvatski specijalitet. Ona je globalna pojava koja je zahvaljujući povijesnim okolnostima svoj najvulgarniji oblik doživjela u tranzicijskim zemljama. Obiteljska kuća bila je neželjeno dijete socijalizma. U eri kolektivizma, zakona jednakih želudaca i naglog priljeva stanovništva u gradove najprimjerenije i ekonomski najprihvatljivije bilo je stanovati u bezličnim neboderima i masovnim stambenim zgradama.</p>
<p> Život u obiteljskoj kući oduvijek je bio financijski zahtjevan, troši dosta zemljišta, administrativni postupci su spori i skupi, struka baš i nije imala previše sluha za takav način stanovanja pa su se budući vlasnici obiteljskih kuća u drugoj polovici prošloga stoljeća uglavnom morali oslanjati na vlastite ideje o organizaciji prostora. Rezultat je najvidljiviji u naseljima nastalim nakon Drugog svjetskoga rata gdje prevladavaju čisti volumeni s postamentom obloženim kamenom. </p>
<p>U promjenama devedesetih godina te kuće postaju preskromne i preobične za novo vrijeme. U primjerima prikazanim na izložbi dvoslivni krovovi preuređuju se u pojednostavljene verzije mansardi, dograđuju se erkeri, kičaste balustrade na terasama i retro kovane ograde, trijemovi pokriveni šindrom, krovovi od šindre u nesuglasju s kućom ispod. </p>
<p>Toni Bešlić u katalogu pojavu objašnjava ovim riječima: »Proces disneylandizacije dio je svjetskih gibanja koja podrazumijevaju historizirajuće urbane surogate kvaziromantično insceniranih urbanih idila. Traži se idealizirana verzija maloga grada, maloga susjedstva kao zdrava svijeta prošlosti.« Dakle; radi se o globalizacijskom procesu koji nije imanentan europskim shvaćanjima urbanizma koji se temelje na arhitekturi grada, ali brisani prostor koji je nastao u srednjoj i istočnoj Europi promjenom sistema stvorio je plodno tlo za nekritično primanje utjecaja. </p>
<p>Dogradnje i adaptacije legitiman su proces kojim se kuće prilagođavaju novim čovjekovim potrebama i estetskim nazorima, no male kuće su najbolji poligon za ispitivanja zamisli i iskazivanje duha vremena, zaključak je Tonija Bešlića. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Iznimni umjetnički prinosi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči završetka sezone Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu otvorilo je vrata građanima: četvrtak je bio Dan otvorenog kazališta kada su dodijeljene tradicionalne nagrade u foyeru HNK umjetnicima koji su na pozornici toga kazališta ostvarili zapažene glumačke, operne i baletne nastupe. </p>
<p>Nagrada »Mila Dimitrijević« dodijeljena je Olgi Pakalović za ulogu Glorije u istoimenoj drami Ranka Marinkovića, u režiji Božidara Violića. »Najnovija, ponajmlađa Glorija, zahvaljujući vjeri u snagu i dar svoje mladosti stvorila je uvjerljivu, snažnu, emotivnu i nadahnutu Gloriju koja osvaja snagom i mladenačkim šarmom«, zaključak je ocjenjivačkog suda na čijem je čelu bio Vjenceslav Kapural. Za ulogu don Zane u istoj predstavi nagrađen je Mustafa Nadarević koji »svjestan snage Marinkovićeve rečenice, uronjen u nju i predan autorovu mehanizmu, toj bogatoj i zahtjevnoj podlozi pridaje nove i pronalazi goleme skrovite mogućnosti koje taj klasični lik novije hrvatske drame pruža svom interpretu«.</p>
<p>Operna umjetnica Martina Zadro dobitnica je nagrade »Marijana Radev« za ulogu Gilde u Verdijevu »Rigolettu« kojega je režirao Krešimir Dolenčić. »Mladom pjevaču ovakvo priznanje je potvrda ispravnog puta i stalnog uspona u razvoju umjetničkih stremljenja. Martina Zadro unijela je u Gildu i svoju osobnost dajući joj specifičnu nijansu po kojoj je ta izvedba jedinstvena.« </p>
<p>Nagradu »Vladimir Ruždjak« dobio je gostujući operni pjevač Ivica Čikeš za ulogu Zaccarije u operi »Nabucco« Giuseppea Verdija koju je režirao Petar Selem. »Pjevački raspon Ivice Čikeša ide od lirskih momenata do krajnje dramskih koje ta kompleksna, možda i najzahtjevnija uloga u čitavom verdijanskom repertoaru zahtijeva«, smatra ocjenjivački sud čiji je predsjednik bio Miroslav Salopek.</p>
<p>Iz baletnog ansambla HNK Petra Vargović ovjenčana je nagradom »Ana Roje«, a Svebor Sečak nagradom »Oskar Harmoš«. »Petra Vargović mlada je balerina kojoj vjerujemo da će ova nagrada biti poticaj za daljnji napredak u njezinu radu kao što je do sada pokazala, posebice u ulozi Klare u baletu 'Orašar'«, drži ocjenjivački na čijem je čelu bila Vesna Butorac Blaće. »Nagrada Sveboru Sečaku je mala zahvalnost za njegov dugogodišnji rad u baletu«, kako piše u objašnjenju nagrada. »Sečak je plesač koji godinama pokazuje zavidnu kvalitetu u prvim i naročito karakternim solima mnogih baleta. Iako je počeo relativno kasno za jednoga plesača, uspio je nadoknaditi i usavršiti sebe kao vrsnog plesača u repertoaru HNK.« Nagrade je predala v.d. intendantica Jasna Jakovljević. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ana Lederer intendantica HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada RH je na sjednici u četvrtak imenovala Anu Lederer na mjesto intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Tako je ta ugledna teatrologija postala prvom ženom na čelu vodeće nacionalne kazališne kuće. »Usprkos svim nezahvalnim okolnostima, sigurna sam kako se zagrebački HNK može izvući iz loše ne samo financijske, nego i umjetničke situacije. Uz sanaciju, očekuje me velik posao na još nekoliko razina: organizacija, kazališni zakon i najvažnije - uspostavljanje umjetničkih kriterija kakvi bi toj središnjoj kući trebali biti imanentni. Tek sada nakon imenovanja, počinjem formirati svoju ekipu: dakle, sve o čemu su kalkulirali mediji apsolutno je bilo neistinito«, izjavila je za Vjesnik Ana Lederer.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Pad forme ili samo loš dan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Glavni su mi ciljevi Mediteranske igre i Svjetsko prvenstvo u Helsinkiju. Tamo će biti još bolje i još dalje. Mora biti. Za ta ću natjecanja tempirati formu.« Pričala je to najbolja hrvatska kladivašica Ivana Brkljačić nekoliko dana nakon zlatne medalje na Europskom zimskom bacačkom kupu u Mersinu i sjajnog hica od 71 metra. </p>
<p>No, u tempiranju je forme očito došlo do pogreške - ne samo da Ivana na Mediteranskim igrama u Almeriji nije bila bolja i dalja, nego je njezino kladivo letjelo više od šest i pol metara kraće (64.29) nego u ožujku u Turskoj. Hrvatska je rekorderka u Andaluziju stigla kao izrazita favoritkinja za medalju, kvalitetom je ispred nje bila samo Talijanka Ester Balassini, koja je to i potvrdila osvajanjem zlata i hicem dugačkim 71.17 metara. No, Ivana je upravo u Almeriji ubilježila najlošiji ovogodišnji nastup i natjecanje okončala na vrlo skromnom sedmom mjestu. </p>
<p>Nakon Mersina, bacačica zagrebačkog Dinama imala je nekoliko vrlo dobrih rezultata. Istina, nije više imala hitaca preko 70 metara, no i sa 69.56 s Kupa Hrvatske u Varaždinu ili 68.25 s Kupa Europe u Gavleu u Almeriji bi uzela toliko željeno odličje. Zanimljivo je da Ivana na natjecanjima često ima mnogo neispravnih hitaca, no u srijedu to nije bio slučaj. Pogriješila je samo jednom, ali u ostalim pokušajima nije uspjela izvući kvalitetan hitac - suci su svaki put izmjerili oko 63 i 64 metra. Znači li to da je forma naše kladivašice u silaznoj putanji ili se radilo samo o lošem danu? </p>
<p>Nakon jednog natjecanja teško je donositi zaključke - možda se već u sljedećoj prilici, pred zagrebačkom publikom na »Hanžeku«, Ivana vrati na visoku razinu na kojoj je bila većinu godine. Podbačaj na Mediteranskim igrama ne treba shvaćati kao tragediju, jer je objektivno ipak riječ o drugorazrednom natjecanju. Mnogo je važnije ono što dolazi - Svjetsko prvenstvo u Helsinkiju, koje će biti najvažnije za konačnu godišnju ocjenu. </p>
<p>Raspoloženje su u našoj atletskoj ekspediciji u Almeriji u srijedu ipak popravile dvije bronce - Josipa Šopreka na 200 metara (21.02) i Jurice Grabušića na 110 m prepone (13.73). </p>
<p> Premda su obojica ove godine trčala brže te nisu dohvatili norme za Helsinki, ove bi ih medalje ipak mogle napuniti samopouzdanjem na putu prema ostvarenju svojih ovogodišnjih ciljeva. </p>
<p>• REZULTATI HRVATSKIH SPORTAŠA U ALMERIJI </p>
<p>ATLETIKA, muškarci, 200 m: 3. Josip Šoprek 21.02 sekundi; žene, bacanje kladiva: 7. Ivana Brkljačić 64.29 metara </p>
<p>BOĆANJE, muškarci, brzinsko izbijanje: 4. Ante Papak 35 pogodaka </p>
<p>STOLNI TENIS, muškarci, skupina 6, 1. kolo: Tošić - Tokić 2-4; 2. kolo: Tošić - Najema 4-0; skupina 4, 1. kolo: Zupčić - Legout 2-4; 2. kolo: Zupčić - Hacia 4-0; žene, skupina 1, 1. kolo: Boroš - Sohqian 4-0; 2. kolo: Boroš - Sent 4-0; skupina 6, 1. kolo: Vaida - Kodjabachian 4-0; 2. kolo: Vaida - Grundisch 4-2; drugi krug, muškarci: Tošić - Gionisa 4-0, Zupčić - Tokič 0-4; žene: Boroš - Khasanova 4-0, Vaida - Bas 4-0 </p>
<p>BOKS, muškarci, četvrtfinale, do 69 kg: Katalinić - Del Rio 17-4 prekid; do 81 kg: Šivolija - Yasser 24-12; do 91 kg: Đipalo - Aslanidisa 29-6 </p>
<p>RUKOMET, žene, polufinale: Hrvatska - SCG 33-40 </p>
<p>TENIS, žene, 1. kolo: Mezak - Čorović 6-2, 7-5, Vrljić - Ozgen 6-3, 6-7(12), 7-6 (4) </p>
<p>BICIKLIZAM, muškarci, kronometar: 5. Martin Čotar 36:32.03 </p>
<p>VESLANJE: osigurali prolaz u finale: dvojac bez kormilara (braća Skelin), samac (Rajle-Brođanac), dvojac na pariće (Kušurin/Vekić)</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tenisačice ne žele dulje Grand Slamove </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Ponajbolje svjetske tenisačice brzo su dignule glas kad su čule kako će Grand Slam turniri ubuduće trajati dan više. Organizatori »četiri najveća«, naime, planiraju već sljedeće sezone započeti program u nedjelju, umjesto u ponedjeljak, kao što je dosad bio slučaj. Prema neslužbenim izvorima, dan više organizatore će koštati između pet i 10 milijuna američkih dolara. Ipak, tenisačice tvrde kako će mnogo više zaraditi, zbog čega zapravo i žele produljiti Grand Slamove, a ne zbog dobrobiti tenisačica, kako tvrde organizatori. </p>
<p>»Ne razumijem zašto razmatraju o jednodnevnom produljenju kad se u WTA silno trude smanjiti ozljede i stres skraćivanjem sezone«, komentirala je braniteljica naslova u All England klubu Marija Šarapova. </p>
<p>Ni prva tenisačica svijeta Lindsay Davenport nije ostala dužna: </p>
<p>»Organizatori imaju pregršt vremena da rasporede sve mečeve. Mislim kako je njihov prijedlog isključivo financijske prirode.« </p>
<p>Inače, Australian Open, Roland Garros i US Open traju 14 dana, dok Wimbledon s tradicionalno slobodnom prvom nedjeljom traje 13 dana. Čelni ljudi pariškoga Grand Slama rekli su kako će učiniti sve da već 2006. godine krenu s turnirom u nedjelju, jer smatraju da je termin odlična »lansirna rampa« te sjajna prilika za obitelji da uživaju u otvorenju. </p>
<p>»Nije pošteno da donose takve odluke bez konzultacije s igračima. Trebali bismo biti uključeni, jer ćemo mi to najviše osjetiti na svojoj koži«, ustvrdila je Francuskinja Amelie Mauresmo. </p>
<p>Razmišljanja Šarapove, Davenport i Mauresmo podržale su i Venus i Serena Williams, Justine Henin-Hardenne, Kim Clijsters te brojne druge tenisačice, kao i izvršni direktor Ženskoga teniskog udruženja (WTA) Larry Scott. </p>
<p>»Ako ovo prođe, bojim se da će se uskoro Grand Slamovi produljiti još jedan dan, pa će počinjati u subotu i protegnuti se kroz tri vikenda«, rekao je Scott. </p>
<p>Naravno, WTA se žestoko bori protiv takve ideje, budući da u pitanje dolazi održavanje turnira tjedan uoči Grand Slam turnira. Čeka se reakcija tenisača i Udruženja teniskih profesionalaca (ATP). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Fifa odobrila prelazak Australije u Aziju </p>
<p>Izvršni odbor Međunarodne nogometne federacije (FIFA) odobrio je Australiji prelazak iz Oceanije (OFC) u Azijsku nogometnu federaciju (AFC). Očekivalo se kako će odluku o svom zahtjevu Australci dobiti tek u rujnu, kada će se u Maroku održati FIFA-in kongres, međutim čelnici FIFA pomalo neočekivano ranije su upalili »zeleno« svjetlo.</p>
<p>»Nema razloga da Australiji ne potvrdimo prelazak u drugu federaciju. Obje federacije su podržale taj potez,« kazao je predsjednik FIFA-e Sepp Blatter. Australija je tako postala 46. članica AFC-a. (Hina) </p>
<p>jerujem kako će dolazak Australaca osnažiti azijski nogomet i gurnuti ga još više prema svjetskom vrhu,« kazao je predsjednik AFC-a, Mohamed bin Hammam.</p>
<p>Na ovaj korak Australci su se odlučili kako bi lakše došli do plasmana na SP koji čekaju još od 1974. »Soccerosi« se smatraju nogometnom velesilom u tom dijelu svijeta i oduvijek su dominirali kvalifikacijama Oceanije, ali su potom bili »žrtve« sustava jer su morali igrati »majstorice« sa južnoameričkim ili azijskim reprezentacijama. Tako će biti i u kvalifikacijama za SP 2006. godine - vizu za Njemačku vadit će protiv petoplasirane reprezentacije južnoameričkih kvalifikacija. No, već u novom ciklusu kvalifikacija bit će uključeni u jednu od azijskih skupina.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>UEFA uvodi kontrole na treningu </p>
<p>Europski nogometni savez (Uefa) ove sezone provodit će nenajavljene dopinške kontrole na treninzima i pripremama klubova koji sudjeluju u Ligi prvaka. </p>
<p>»Ovo je upozorenje svim klubovima koji možda pribjegavaju nedozvoljenim stimulansima. Kontrole ćemo obavljati nenajavljeno«, poručio je glavni tajnik Uefe Lars Chrisrer Olsson. Uefa će o detaljima ove akcije i novom pravilniku obavijestiti čelnike 32 kluba koji će se uvrstiti u prvi dio natjecanja Lige prvaka na kongresu u rujnu. Novi dopinški pravilnik omogućava urinske i krvne preglede, a posebna će se pozornost posvetiti EPO-u. Krovna nogometna organizacija Staroga kontinenta namjerava testirati više od 960 profesionalnih nogometaša. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U finalu brazilska ekstravagancija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Frankfurtska publika mogla je uživati u finalnoj pobjedi Brazila protiv Argentine sa 4-1 na Kupu konfederacija. No, osim vječnog suparništva te dvije nogometne nacije, 90 minuta na stadionu koji je prokišnjavao u slapovima moglo je otkriti vrlo malo... </p>
<p>I nogometni laici lako mogu uočiti kako je trenutačno brazilska generacija kilometrima ispred svih na svijetu, međutim ovo je natjecanje, isforsirano isključivo iz Fifinih »ralja«, uobličeno u smjesu ekstravagancije, neobaveznog nogometa i serviranog spektakla za gledatelje. Sve je ostalo uglavnom minorizirano. </p>
<p>Ronaldinho, Kaka, Adriano i ostalo društvo s Copacabane u takvom su neobaveznom nogometu svijet za sebe, pa niti Argentina nije imala odgovore na »nogometnu umjetnost« tijekom 90 minuta finala. Uz to, argentinski su izostanci (Crespo, Samuel, Mascherano, Veron, Ayala...) mnogo veći minusi nego brazilski (Ronaldo, Roberto Carlos, Cafu...), jer Argentina mnogo više oskudijeva pojedinačnom kvalitetom nego Brazil. </p>
<p>Poroznost u obrani bila je tako pečat na sve argentinske nade pa je kvalifikacijska pobjeda u Buenos Airesu (3-1) prije mjesec dana nivelirana ovim brazilskim uspjehom. Adriano se još jednom potvrdio kao »divlji napadač« kojeg će rijetki moći ukrotiti, Kaka je najracionalniji, a Ronaldinho najnepredvidljiviji vezni igrač na svijetu. Kompilacija nogometne zaigranosti, ali i kvalitete Brazilu je donijela uvjerljivu pobjedu protiv ograničene Argentine koja još uvijek traga za pravim vođom na terenu. </p>
<p>Naime, Riquelme je, zbog sporosti, igrač za prošlo desetljeće, Aimar se u međuvremenu izgubio apstinirajući u Valenciji, a novu »desetku« nisu izmislili. Također, napadač Figueroa vrlo je slaba karika pored jake brazilske obrane. Nedostajao je Crespo, a bolja je opcija »argentinski Rooney« Carlos Tevez. </p>
<p>Također, važna je stavka ove finalne utakmice suđenje. Naime, spektakl kao takav nije podnosio brzi crveni karton, a ozbiljna bi utakmica sa sobom vjerojatno donijela crveni karton Ronaldinhu u desetoj minuti. Naime, nesportski potez i udaranje Coloccinija bilo je za drastičniju kaznu od žutoga kartona, ali spektakl je ipak trebao ostati spektakl do kraja. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Bijeli« ponovno bolji u drugom poluvremenu </p>
<p>Hajduk remizirao protiv austrijske momčadi Red Bull Salzburg 1-1 </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U drugoj je utakmici na Hajdukovoj klupi Ćiro Blažević remizirao protiv snažne austrijske momčadi Red Bull Salzburg (do ove sezone Austrija Cazino) rezultatom 1-1. Ponovno je, kao i protiv Publikuma, splitska momčad bila bolja u drugom poluvremenu. No, sigurno je da je ovo solidno izdanje »bijelih« ohrabrujuće, jer je evidentan pomak nabolje u odnosu na susret u Celju. </p>
<p>Malo pomalo Blažević dobiva željene konture, ali je put do idealnog mozaika koji bi jamčio pobjedu protiv mađarskog Debrecena i prolaz u treće pretkolo kvalifikacija Lige prvaka još dug. Mali broj izmjena protiv Austrijanaca govori da se radi na standardizaciji momčadi. Blažević ne želi trošiti vrijeme eksperimentirajući s igračima, niti je voljan čekati bljeskove pojedinaca. Zahtijeva kontinuitet dobrih igara, veliku borbenost, ambicioznost svih prvotimaca te zatomljenje svakog oblika nesnošljivosti među prvotimcima. </p>
<p>U prvom je mjesecu druženja pomaknuo granice profesionalnosti i iz dana u dan podiže natjecateljski naboj. Ljuti ga opuštanje i kada ne ginu svi za pobjedu. Naime, u dvoboju protiv Red Bulla 12 je sekundi prije kraja utakmice zamijenio vratara Kalea, jer je odugovlačio s ispucavanjem lopte, zadovoljivši se remijem. Pozvao je rezervista Balića, kazavši mu: »Ulazi da blamiramo Kalea.« I Balić je uletio na travnjak poput metka. </p>
<p>Treba dodati da i Kale i Balić, tandem iskusnih vratara, teško podnose sjedenje na klupi, a da među njim ne vlada sportsko suparništvo. Stoga je Blažević, da pojača konkurenciju, doveo i Tonija Tapalovića, 25-godišnjeg vratara školovanoga u njemačkim ligaškim klubovima. Tonijev je brat Filip, kojeg je Otto Barić promovirao u hrvatskog reprezentativca. </p>
<p>Što se, pak, same utakmice protiv Red Bulla tiče, Blažević je rekao: </p>
<p>»Zadovoljan sam igrom u drugom poluvremenu. Vidi se da ide nabolje. U ovoj fazi mora biti oscilacija i bit će ih još, no brzo ćemo to dovesti u red. Grgurović je bio čudesan, solidno je igrao i Damjanović, a Makarin se nameće na desnom boku. Šteta zbog one Kaleove pogreške, jer smo trebali pobijediti.« </p>
<p>Iduću utakmicu nogometaši Hajduka igraju u petak protiv GAK-a u St. Veitu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bilos u petak u Zagrebu?</p>
<p>U Dinamu se još nadaju da bi Argentinac ovih dana trebao doći u Hrvatsku </p>
<p>Zdravko Mamić još uvijek sjedi na grani i</p>
<p> - čeka. No, Daniel Ruben »Godot« nikako da se pojavi. Kako vrijeme odmiče, argentinski nas nogometaš hrvatskih korijena, Daniel Ruben Bilos, sve više podsjeća na imaginarnoga Beckettova junaka, na »čovjeka koji nikad nije došao«. Barem to tako djeluje iz kuta maksimirskoga kluba. Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić i dalje je uvjeren da će Bilos predvoditi »plavu« momčad u novoj sezoni, a u Maksimiru čak najavljuju mogućnost da se Bilos u Zagrebu pojavi već u - petak! </p>
<p> U kolopletu različitih informacija o navodnom dolasku Bilosa, trenutačno su aktualne dvije posvemašnje krajnosti. Argentinski mediji barataju tezom da će Bilos od ovoga ljeta sigurno nastupati za Boca Juniors, proslavljeni južnoamerički klub kojem je ovo bila rezultatski lošija sezona čak i od - Dinamove. Bilos je, doduše, igrao na posudbi u susjednom Banfieldu, svojevrsnom hitu argentinskog prvenstva. Banfield je, kolo prije kraja, trećeplasirana momčad prvenstva, dok se Boca Juniors nalazi na 15. mjestu. Činjenica da je i sam Bilos, kako je ustvrdio u nekim medijima, iznenađen da netko u njegovo ime uopće pregovara s hrvatskim klubom, upućuje na zaključak da ga maksimirski čelnici - uzaludno očekuju. No, drugu krajnost u ovoj priči predstavlja njegov (navodni) menadžer. Čovjek koji se u pregovorima s Dinamom predstavlja kao Bilosov zastupnik, tvrdi da će njegov klijent u petak doputovati u Europu.</p>
<p> Avionom bi trebao sletjeti u Rim odakle bi se uputio prema Zagrebu i potom valjda finalizirao pregovore s »plavima«. Nejasno je još gdje je u toj priči Hajduk, kojem je Bilos, kako tvrdi sportski direktor Igor Štimac, također »ponuđen«. Nadalje, i hrvatski bi izbornik Zlatko Kranjčar, koji računa na Bilosovu skorašnju premijeru u našoj selekciji, zasigurno više volio »vatrenoga gaucha« vidjeti u dresu splitskoga kluba.</p>
<p> Čini nam se, doduše, da su nakon niza proturječnih informacija oko argentinskog Hrvata i u samome Dinamu već pomalo skeptični u njegov dolazak. Jedino još Mamić čvrsto vjeruje u pozitivan rasplet...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivo Šušak opet među Osječanima</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Ivo Šušak drugi je puta u dugogodišnjoj karijeri postao je trener nogometaša Osijeka. Važan »kotačić« stručnog stožera brončane reprezentacije Hrvatske iz 1998., koji je zadnje trenersko odredište imao u Gruziji, prihvatio je poziv novog čelništva Osijeka, priopćio je u četvrtak Branimir Glavaš, mandatar sastava nove uprave osječkog prvoligaša. Iako je imao primamljivu ponudu (i) iz Rusije, uvaženi stručnjak nije odolio pozivu iz grada na Dravi. Postignut je sporazum o dugoročnoj suradnji, a Šušak će preuzeti trenersku palicu u ponedjeljak, 4. srpnja. </p>
<p>Kao što je poznato, Šušak je bio trener "bijelo-plavih" u sezoni 1994./95., kad su Esekeri zauzeli treće mjesto u državnom prvenstvu i prvi put sudjelovali u Kupu UEFA. Prije jednog desetljeća, podsjećamo, Šušak je bio trener kad je predsjedničku dužnost obnašao tada osječko-baranjski župan Branimir Glavaš, a direktorsku Mile Dumančić. Javna je tajna, da će upravo Glavaš, na predstojećoj skupštini, 9. srpnja opet postati predsjednik, s tim što je prije dan-dva Dumančića već vratio u direktorsku fotelju, s tim što je sportski direktor postao još jedan nekadašnji kapetan "bijelo-plavih" Alen Petrović.</p>
<p>»Sve dok konkretno ne porazgovaramo s novim trenerom, nećemo ishitreno povlačiti nikakve poteze iz stručne domene«, kazao je sportski direktor Osijeka Alen Petrović, misleći pritom i na Šuškove prve suradnike, ali i na možebitno osvježavanje igračkog kadra. [A. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Pobunjenici osnivaju stranku</p>
<p>Novi politički pokret će zastupati sve sudionike oružanog otpora u zemlji, osim onih koji su napadali civile</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sunitski političar Ayham al Samari objavio je da irački pobunjenici namjeravaju osnovati političku stranku. Al Samari, bivši ministar elektroopskrbe u ranijoj prijelaznoj iračkoj vladi tvrdi da se radi o svojevrsnoj političkoj fronti koja će se zvati Nacionalno vijeće za jedinstvo i izgradnju Iraka. </p>
<p>Taj pokret će zastupati sve sudionike oružanog otpora u zemlji, osim onih koji su napadali civile. Inače, gotovo svi bombaški samoubilački napadi bili su u krvavoj izvedbi iračke ekspoziture Al Qaide koju predvodi ozloglašeni terorist Jordanac Abu Musab al Zarqawi čiju su glavu Amerikanci ucijenili na 25 milijuna dolara.</p>
<p>Al Samari je također potvrdio da se vode tajni pregovori američke administracije i predstavnika snaga iračkog otpora. Rekao je da su održana već dva takva susreta koji su navodno doživjeli potpuni neuspjeh. Pregovaračka koplja su se »slomila« na zahtjevu pobunjenika da američke snage napuste Irak. Al Samari je bio glavni pregovarački posrednik.</p>
<p>Al Samarijevi glavni napori su usredotočeni na to da se zaustave napadi pobunjenika koji su od uspostave prijelazne vlade Ibrahima al Jaafarija (28. travnja) do danas odnijeli 1370 ljudskih života, među kojima je najviše civila i pripadnika iračkih oružanih snaga. </p>
<p>No, jedan od vodećih šijitskih zakonodavaca Saad Jawad Qandil odbacuje Al Samarijeve pregovaračke napore. Qandil pobunjenike naziva teroristima i optužuje ih za napade na električne centrale, naftna postrojenja, crkve, džamije, policiju i pripadnike vojske. Nagađa se da i iračke snage otpora primaju s određenim otklonom Al Samarijevu posredničku misiju, strahujući da se nalazi u ulozi ubačenog »trojanskog konja«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vođa saudijske Al Qaide državljanin BiH </p>
<p>Ponovno će biti provjerena državljanstva nekoliko tisuća osoba koje su dobile državljanstvo BiH između 1992. i 1996. godine</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi lider međunarodne terorističke mreže Al Qaida u Saudijskoj Arabiji Younus Mohamed Al-Hiyari državljanin je Bosne i Hercegovine, a ratno iskustvo stekao je upravo u ovoj zemlji.</p>
<p>Ministarstvo civilnih poslova BiH potvrdilo je u četvrtak da 36-godišnji Al-Hiyari (36) ima državljanstvo BiH, ali ne posjeduje važeću bosanskohercegovačku putovnicu, niti novu, tzv. CIPS-ovu osobnu iskaznicu.</p>
<p>Al-Hiyari je 1996. godine dobio državljanstvo BiH temeljem pripadnosti Armiji tadašnje Republike BiH. Njegov budući status, jednako kao i status ostalih naturaliziranih osoba do stupanja na snagu Zakona o državljanstvu BiH 1998. godine, ovisit će od pravnog tumačenja Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice Paddy Ashdowna.</p>
<p>Banjalučke Nezavisne novine objavile su u četvrtak da je saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova izdalo novi popis s imenima 36 najtraženijih militanata koji su osumnjičeni za brojne napade, a među njima je najopasniji član nove generacije terorista upravo Younus Mohamed Al-Hiyari, za kojeg se procjenjuje da je novi lider Al Qaide Saudijske Arabije. Radi se o izuzetno obučenom militantu koji je ratno iskustvo stekao u BiH, objavio je list pozivajući se na obavještajne izvore.</p>
<p>Navodno je Al-Hiyari s putovnicom BiH i ušao u Saudijsku Arabiju. Oženjen je Bosankom sa kojom ima dijete. I žena i dijete su zajedno s njim, tvrdi izvor.</p>
<p>U samoj BiH i dalje se vode žučljive rasprave o pitanju naturaliziranih islamskih boraca, pa je tako najavljeno da će ponovno biti provjerena državljanstva nekoliko tisuća osoba. Svi strani borci, sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, morali su napustiti BiH, no neki su ostali zahvaljujući upravo naturalizaciji.</p>
<p>Državljanstva davana tzv. mudžahedinima, među kojima je bilo i opasnih međunarodnih terorista i kriminalaca, već su izazvala brojne nevolje za BiH na domaćem i međunarodnom planu, uključujući izručenje Amerikancima tzv. alžirske skupine, te sumnje da su naturalizirani državljani BiH sudjelovali u pripremi terorističkih napada u New Yorku i Madridu.</p>
<p>Zanimljivo je da je ravnatelj CIA-e Porter Goss prošlog tjedna boravio u jednodnevnom posjetu Sarajevu, a prema nekim izvorima, došao je upravo kako bi s čelnicima obavještajnih službi u BiH razgovarao o problemu terorizma i potaknuo ih na odlučniju borbu protiv ove pošasti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Presuda Legiji ugrožava krhku Koštuničinu koaliciju</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Politička scena u Srbiji doživjet će neke promjene poslije presude za četverostruko ubojstvo dužnosnika Srpskog pokreta obnove i pokušaj ubojstva lidera stranke Vuka Draškovića, donijete u srijedu. Aktualni šef diplomacije SCG pobjesnio je zbog, po njegovom mišljenju, sramno blagih zatvorskih kazni za okrivljene. On je izjavio da su ljudi koji su odgovorni za dodjeljivanje kazni - 15 godina zapovjedniku Miloševićevog »eskadrona smrti« (Crvenih beretki) Miloradu Ulemeku Legiji i petorici pripadnika te formacije, deset godina bivšem šefu tajne policije Radetu Markoviću i tri godine bivšem šefu carine Mihalju Kertesu - od tog trenutka postali ne samo njegovi politički nego i osobni neprijatelji.Nije sasvim jasno na koga je Drašković mislio. </p>
<p>Šef diplomacije SCG sve vrijeme vuče traume zbog dva pokušaja atentata; u rujnu 1999. na Ibarskoj magistrali i u svibnju 2000. godine u Budvi. Neovisne istrage došle su do čvrstih dokaza da je iza oba pokušaja stajao Miloševićev režim, da su izvršioci iz tajne policije, a logistika vojna. </p>
<p>Draškovićeva supruga Danica, koja ima veliki utjecaj na njega, izgubila je brata i zeta na Ibarskoj magistrali. Sudski proces protiv ubojica bio je na neki način uvjet za ulazak SPO-a u manjinsku koalicijsku vladu premijera Vojislava Koštunice koju su podržali Miloševićevi socijalisti. No, u Srbiji više nije tajna da se Legija predao Koštunici, da su se s njim odmah po predaji sastali ministar policije Dragan Jočić, ravnatelj sigurnosno-informativne agencije Rade Bulatović i ministar pravosuđa Zoran Stojković. Sva trojica visokih dužnosnika ne poriču navode zbog kojih bi u normalnim zemljama padale vlade, već objašnjavaju kako su to učinili »u svojstvu ovlaštenih službenih osoba«. Drugim riječima, oni su ga priveli pravdi na temelju tjeralice. Legija je tada izjavio kako ima veliko povjerenje u Koštuničinu vladu. Kampanja koja je uslijedila u javnosti prikazivala je vođu »eskadrona smrti« i prvooptuženog za ubojstvo premijera Zorana Đinđića kao heroja. Njegova obrana pred Specijalnim sudom ne stoji najbolje, a pravni analitičari počeli su se zabavljati špekulacijama kolika će biti kazna izrečena ljudima kojima su »ruke krvave do ramena«, pošto pravni sistem ne poznaje zbrajanje kazni. Rade Marković je npr. osuđen na deset godina, a već pet godina je u zatvoru. Za dvije i pol godine mogao bi tražiti pomilovanje.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Radikali prijete Sharonu </p>
<p>Izraelska vojska zatvorila cijeli Pojas Gaze bojeći se nastavka sukoba i prosvjeda Židova koji su protiv povlačenja </p>
<p>BETLEHEM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Nekoliko dana pred palestinsko preuzimanje sigurnosnog nadzora u Betlehemu sve je mirno. Doći do Betlehema iz Jeruzalema nije težak posao, ali pod uvjetom da za vozača imate Palestinca.</p>
<p> Izraelci neće ni za koju cijenu voziti do Betlehema i najdalje što idu je prva kontrolna točka. Palestinac će vas bez problema odvesti do Betlehema, mirno čekati na pregled, koji uključuje kontrolu dokumenata, pregled vozila i niz pitanja. Na kontrolnim točkama nema posebnog uzbuđenja i za razliku od ostalih mjesta tu vas nitko ne pita kamo idete. Naime, zna se da put vodi prema palestinskim teritorijima. Slike Betlehema ničim ne ukazuju da se ovdje događa nešto posebno. Kao i u cijelom Izraelu raj jedinstva osjeća se samo u trgovinama suvenira, tu su svi ravnopravni i jedinstveni. Oko crkve gdje je Isus rođen stoje palestinski vojnici, koji je čuvaju i unutra. U crkvi nisu naoružani i - kako kažu - za svaki slučaj su tu...</p>
<p>Palestinci i dalje najviše pritužbi imaju oko zida, zamjerajući graditeljima da nisu poštivali ni najosnovnija pravila vlasništva i da su mnoge kuće ostale bez okućnice koje su zbog zida ostale »na drugoj strani«. Dok na izraelskoj strani na zidu nije ništa nacrtano, Palestinci su si dali oduška. »Warsaw 1943«, »Američki novci, izraelski apartheid«, samo su neki od napisa na zidu.</p>
<p>Palestinci se žale i na stalne kontrole, a sada, kada se protesti šire Gazom, nadzor je sve rigorozniji. Izraelci koji protestiraju zbog najavljenog povlačenja postavljaju barikade na ceste, sukoba i uhićenja je sve više. U četvrtak je izraelska vojska zatvorila cijeli Pojas Gaze tretirajući ga kao vojnu zonu, bojeći se nastavka protesta među samim Izraelcima. Nastavljene su i vojne akcije, Izraelci napadaju vojna skladišta Palestinaca, sve se više puca. Premijer Sharon je naredio da se obuzdaju izraelski ekstremisti, koji postavljaju barikade. Ultranacionalisti uzvraćaju prijetnjama smrću premijeru Sharonu. Vruće ljeto u vrućem Izraelu po mnogočemu bi moglo biti presudno za budućnost Srednjeg istoka. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Mobiteli na rasprodaji</p>
<p>Od kolovoza na hrvatskom će se području tri mobilna operatera boriti za svoj dio kolača. Obećava li to novo hrvatsko trojstvo i povoljnije pakete korisnicima ili će se, iako se to čini teškim, operateri uspjeti dogovoriti</p>
<p>T-mobile i VIPnet imaju više od 2,86 milijuna korisnika mobilne telefonije u Hrvatskoj, a kad i treći mobilni operater, švedski Tele2 sredinom kolovoza ove godine počne komercijalno raditi, završit će višegodišnji duopol postojećih mobilnih operatera.</p>
<p>Naime, dva se uvijek mogu dogovoriti, a tri teško. No čini se da su se VIPnet i Tele2 dogovorili, barem što se tiče nacionalnog roaminga, jer će Tele2 u sljedeće tri godine, osim u Zagrebu, koristiti VIPnetovu infrastrukturu za pružanje usluga korisnicima.</p>
<p>Ulaskom trećega mobilnog operatera, u zemljama zapadne Europe, ali i u Sloveniji, mobilno tržište je u dvije godine poraslo oko 30 posto, a u istočnoeuropskim zemljama oko 21 posto. To znači da bi Hrvatska u sljedeće dvije godine mogla doseći 75 posto korisnika mobitela, a sada ih je - 64,5 posto. </p>
<p>Kolika je još glad za mobitelima najbolje pokazuje akcija T-mobilea, koji je u samo četiri dana, zamijenio 12.000 starih mobitela za nove. Redovi su bili toliko dugi da je uvedena i posebna opskrba prodajnih mjesta.</p>
<p>VIPnet je ponudio novu VIPme ljetnu tarifu, u sklopu koje će VIPme korisnici moći razgovarati prvih 15 minuta po cijeni - jedne minute. Prvih 15 minuta razgovora stoji 2,5 kune. </p>
<p>S druge je strane domaće tržište ograničenih potencijala u prvom redu kad je riječ o financijskim mogućnostima korisnika mobilnih usluga, iako su one, prosječno, još jeftinije od fiksne telefonije.</p>
<p>Naime, prosječni mjesečni račun u fiksnoj telefoniji iznosi 200 kuna, a u mobilnoj 160 kuna. No lanjski prihod T-mobilea, koji drži 54 posto nacionalnog mobilnog tržišta, iznosio je 2,9 milijardi kuna, što je 18 posto više nego godinu prije.</p>
<p>VIPnetov je prihod lani narastao na 375,4 milijuna eura, a dobit je dosegnula 68 milijuna eura, što je 2,1 posto bolje nego pretprošle godine.</p>
<p>No zahvaljujući jakom duopolu, na hrvatskom je mobilnom tržištu došlo do visoke zasićenosti tržišta iako je još riječ o niskoj razini broja korisnika. Novi mobilni operateri s pravom računaju na to da imaju prigodu uzeti desetak, petnaestak posto domaćeg tržišta, a u prilog tome govori i to da je tržište mobilne telefonije u Sloveniji pokriveno oko 90 posto, u Češkoj blizu 100 posto, a SCG-u već sada ima 85 posto korisnika.</p>
<p>Tržište mobilne telefonije zemalja srednje i istočne Europe blizu je zasićenja, a Hrvatska je pri dnu po razvijenosti. Hrvatska je po broju korisnika samo nešto malo lošija od Poljske (59 posto) i Rumunjske (46 posto), a Bugarska (65 posto) i Latvija (67 posto) nešto su bolje.</p>
<p>Ukupan broj korisnika mobitela u toj je regiji dosegnuo 72,5 milijuna na kraju 2004. godine, što je 24,8 posto više u odnosu prema kraju prethodne godine.</p>
<p>Analitičari predviđaju da će do kraja 2009. godine, a to je i rok do kada se ne može raspisati natječaj za četvrtu koncesiju za UMTS u Hrvatskoj, korisnika mobitela u srednjoj i istočnoj Europi biti više od 94 posto.</p>
<p>Nema sumnje da je visoka zarada postojećih mobilnih operatera išla iz džepa korisnika, pa ne treba čuditi što domaći korisnici radije šalju jeftine SMS poruke nego što skupo mobilno razgovaraju.</p>
<p>Samo u prva tri mjeseca ove godine, na hrvatskom je mobilnom tržištu ostvaren 541 milijun minuta razgovora u mobilnim mrežama, što je porast od 12,5 posto u odnosu prema lani.</p>
<p>Čak 517 milijuna minuta utrošeno je u nacionalnom prometu - 12,9 posto više nego lani. U tom je razdoblju poslano i 578 milijuna SMS poruka, odnosno 5,5 posto više te dva milijuna MMS poruka, što je 100 posto više.</p>
<p>Četvrti mobilni operater pred vratima</p>
<p>Tvrtka AdriaCell, koja je u ime sirijskog mobilnog operatera Syratel Mobile Telecoma, jedina predala ponudu za četvrtog hrvatskog GSM operatera, u Hrvatskoj namjerava, ako 15. srpnja dobije tu koncesiju, u idućih 18 mjeseci investirati 85 milijuna eura, a do 2007. zaposliti više od 550 ljudi. S obzirom na to da su jedini dostavili ponudu za tu koncesiju, ne kriju optimizam kad je riječ o odluci Vijeća Agencije za telekomunikacije. Nadaju se i da će njihova investicija biti korektno tretirana, a u njoj osim Syratela sudjeluju njihovi partneri. Riječ je o investicijskim fondovima Translink iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Montec iz Libanona.</p>
<p>Osim u mobilnu telefoniju u Siriji (gdje su jedan od dva operatera sa 1,2 milijuna korisnika i 56 postotnim tržišnim udjelom) Syratel zajedno s navedenim fondovima ulaže i u turizam u svim trima spomenutim zemljama. Među svojim budućim partnerima u Hrvatskoj spominju Inu s kojom su već potpisali pismo namjere o suradnji za četvrtu mobilnu mrežu. U Hrvatskoj su im za četvrtu mrežu posebno zanimljive, Inine benzinske crpke i tornjevi tvrtke Odašiljači i veze s kojom već pregovaraju. Osim njih pregovaraju i s HEP-om, dok su s Ericssonom Nikola Tesla i Siemensom Hrvatska već potpisali pismo namjere za dobavljanje telekomunikacijske opreme. Direktor poslovanja i logistike Syratela i budući direktor zagrebačke tvrtke AdriaCell Robert Midani kaže da će, dobiju li koncesiju, korisnicima ponuditi visokokvalitetne usluge i jednostavne tarifne pakete. Dodao je i da će se potruditi u kratkom roku osvojiti 15 do 20 posto tržišnog udjela, pri čemu se, kaže, ne brinu zbog toga što Hrvatska već ima tri mobilna operatera.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ozračje otužno kao i sudbina</p>
<p>Država bi trebala izdvojiti oko 60 milijuna kuna za novi objekt. Sadašnje zdanje staro je 125 godina, o čemu svjedoče napukli zidovi, urušeni stropovi i trule cijevi </p>
<p>Iza najderutnije zgrade u krugu Psihijatrijske bolnice Vrapče, na Odjelu za forenzičku psihijatriju (tzv. petom odjelu), borave osobe na prisilnom liječenju duše. Tamo su zbog različitih kaznenih djela, od kojih je većina počinjena pod utjecajem halucinacija. Liječe se u ozračju koji je jednako otužan kao i njihove sudbine: trošna fasada, napukli zidovi, urušeni stropovi, trule cijevi iz kojih curi voda u donji kat. Oronula zgrada sama po sebi je kazna i za pacijente, ali i za osoblje, forenzičke psihijatre, socijalne radnike, medicinske sestre i tehničare. </p>
<p>»Vjesnikovi« reporteri proveli su dan s pacijentima »pete zgrade«.</p>
<p>A. A., primjerice, priča da se potukao u omiljenom bircu u svom kvartu s prijateljem te ga je tada, da ni sam ne zna kako, »piknul nožem«. Teško podnosi bolnicu, a u njoj, kako kaže, »i muha jedva preživi«. B. B. su iznenada dovezli prije nekoliko dana iz »druge« bolnice, ali unatoč smještaju - ne žali se. Kaže, prilagodio se i našao zanimaciju. </p>
<p>U sobama iza rešetaka čvršćim od zidova, kako je to primijetio medicinski tehničar Krešimir, leži šest, deset ili dvanaest pacijenata na prastarim krevetima. Europski je standard jedan do dva kreveta, kaže primarijus dr. Miroslav Goreta, šef Kliničkog odjela i Centra za forenzičku psihijatriju i to ne zbog luksuza, već zbog prirode bolesti koja je natjerala te ljude da drugima i sebi čine zlo. Neki od njih tu su desetljećima, jer se više nemaju kamo vratiti. Odslužujući obavezno liječenje izgubili su sve socijalne kontakte i otpuštanje s forenzike bilo bi - bacanje na ulicu.</p>
<p>Prema riječima tehničara Kreše, iznimno opasnih forenzičnih pacijenata je jako malo, jer se oni smještaju u forenzički centar u Popovači, koji je ujedno i najveći takav centar (predviđen za 200 bolesnika). Incidenata, dodaje Krešo, u pravilu nema. A ako se i dogode, razlozi su banalni, poput cigareta.</p>
<p>Osvrćući se na to da se katkada u medijima nepotrebno diže prašina čim odšeta neki pacijent, dr. Goreta ipak napominje da uvijek postoji rizik kad je riječ o psihijatrijskim bolesnicima, posebno onima koji su tu zbog kažnjivih djela, na promatranju ili liječenju. Naime, nema zida koji bi spriječio nedozvoljeni izlazak iz bolničkoga kruga kad jednom izađu na radnu terapiju, kad to po stručnoj procjeni dopusti njihovo psihičko stanje. Držanje pod ključem, misli, bilo bi neljudski, a svakako i kršenje ljudskih prava.</p>
<p>O novoj zgradi, kaže dr. Goreta, priča se već godinama. Vrapče ima projekt, dozvolu za gradnju, a država bi trebala izdvojiti oko 60 milijuna kuna. »Ovu zgradu dovoljno je vidjeti da zaključite da je novi objekt neophodan«, rekao je dr. Goreta. Sadašnja zgrada je iz 1879. godine i potpuno je neprikladna za svjetske standarde današnje forenzičke psihijatrije. Nema nužne zone sigurnosti, potrebnih sigurnosnih elemenata koji su, prema projektu, u novoj zgradi predviđeni na tri razine, od soba s najviše dva kreveta do kamera i neprobojnog stakla. No nova zgrada ne znači i više forenzičkih kreveta (sada ih je 70), jer bit problema je u provođenju suvremene europske koncepcije forenzičke psihijatrije.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Troje djece poginulo na autocesti</p>
<p>U 24 sata na hrvatskim cestama osmero mrtvih / U dvije nesreće poginulo je troje djece, među kojima i tromjesečna djevojčica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U manje od 12 sati, na autocesti iz smjera Zagreba prema Slavonskom Brodu, pet je osoba izgubilo živote. U dvije nesreće poginulo je troje djece, među kojima i djevojčica s tek navršenih tri mjeseca života.</p>
<p>Stravična nesreća, u kojoj su živote izgubili supružnici Ivan (38) i Ivanka (35) Andrijanić te njihovo dvoje malodobne djece, dogodila se u srijedu oko 20.20 sa na 55. km autoceste Lipovac - Zagreb kod Ježeva. Do nesreće je došlo kada je vozač »peugeota 307« Rudolf C., koji se kretao prema Lipovcu, izgubio nadzor nad vozilom i probio ogradu. Izletio je na suprotnu stranu kojom se »škoda favorit« novogradiških oznaka kretala prema Zagrebu i udario u prednji lijevi dio tog auta. Od siline udarca, »škoda«, u kojoj je bila četveročlana obitelj Andrijanić, odbačena je desetak metara na livadu gdje je i stala. »Peugeot 307« ostao je na autocesti. Teško ozlijeđeni vozač prebačen je u KB Dubrava, a brzina kojom se kretao nije točno utvrđena, no zasigurno je bila velika.</p>
<p>Nesreća u kojoj je poginula tromjesečna E. J., zbila se u četvrtak oko 6 sati kod mjesta Stara Subocka, kod Novske, na 124. km autoceste A3. Baka poginule djevojčice, čiji roditelji, neslužbeno saznajemo, nisu bili u automobilu, A. J., ozlijeđena je i prebačena u Zagreb. Do nesreće je došlo kad je M. R. (58), vozač »VW golf« požeških oznaka, pokušavajući se s trake za zaustavljanje uključiti u promet, naglo smanjio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zbog čega je teretni automobil makedonskih oznaka, kojim je upravljao makedonski državljanin A. M. (33), udario u njegov zadnji dio. »Golf« se od siline udarca odbio u lijevi trak, a potom udario u prednji desni dio »ford mondea« njemačkih oznaka, čiji je vozač M. D. (33), bosanski državljanin, u tom času pretjecao kamion. »Ford« je udario u središnju ogradu, a »golf« u kojem je bila djevojčica i »volvo« zaustavili su se na desnom traku.</p>
<p> Očevid je obavila istražna sutkinja Županijskog suda u Sisku u prisutnosti državnog odvjetnika, a tijelo poginulog djeteta prevezeno je u bolnicu Šalata u Zagrebu gdje će biti obavljena obdukcija. Ostala trojica vozača lakše su ozlijeđena, a protiv M. R., vozača »golfa«, i državljanina Makedonije A. M., bit će podnesene kaznene prijave.</p>
<p>U četvrtak oko 12 sati, kod Povila blizu Novog Vinodolskog na jadranskoj magistrali poginula je jedna još neidentificirana osoba. Prema dostupnim informacijama, poginuo je muškarac koji se nalazio u »fiat bravu« riječkih registracija.</p>
<p>Istodobno, u nesreći u Filipovcu kod Lipika, poginuo je motociklist Marko Franković (22) iz Lipika. On je vozeći »yamahu R1« pretjecao kolonu i udario u lijevi kraj BMW-a kojim je upravljao D. L. iz Pakraca. Od siline udara odbačen je na suprotnu stranu prometnice i zatim </p>
<p>udario u kamion parkiran na biciklističkoj stazi. </p>
<p>Poginuo nakon sudara s autobusom iz Beograda</p>
<p>Vozač »opel tigre« V. B. (50) poginuo je u četvrtak oko 15 sati u Matuljima kod Opatije, nakon izravnog sudara s autobusom beogradskih registracijskih oznaka koji je potom sletio s ceste u deset metara duboku provaliju, doznaje se u MUP-u. U nesreći je ozlijeđen vozač autobusa iz kojega su neozlijeđene putnike izvlačili vatrogasci. Sudar »opel tigre« pulskih registarskih oznaka i autobusa na redovnoj liniji Beograd-Pula dogodio se na cesti prema tunelu Učka kada je vozač automobila, iz još neutvrđenog razloga, prešao u suprotnu traku i tamo udario u prednji kotač autobusa. Više pojedinosti znat će se nakon obavljenog očevida.</p>
<p>Anita KrmekVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Leonu Suliću 7 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši direktor »Croatia busa«, Leon Sulić (58), nepravomoćno je, u četvrtak, na zagrebačkom Županijskom sudu, osuđen na sedam godina zatvora zbog malverzacija od 15,5 miljuna kuna. Vijeće, kojim je predsjedavao sudac Vladimir Pavleković, proglasilo je Sulića krivim po četiri od pet točaka optužnice. Leon Sulić nije bio prisutan objavi presude, pa je budući mu je određen i obvezni pritvor, sud naredio policiji njegovo dovođenje u Remetinec gdje bi trebao biti do pravomoćnosti presude. Drugookrivljeni Marko Pušić (51), bivši direktor trgovačkog društva »Drava« d.d., osuđen je na tri godine zatvora. Protiv trećeokrivljene u postupku, bivše voditeljice knjigovodstva »Croati busa«, Ružice Korenić (56) vijeće je odbilo optužbu, budući je tužiteljstvo ranije odustalo od njezinoga progona. </p>
<p> Sulić je osuđen zbog četiri međusobno povezana djela zloporabe položaja i ovlasti od kojih je prvo počinjeno 1998. godine, a posljednje dovršeno krajem 2001. godine. Naime prva točka presude Suliću stavlja na teret da je nagovorio Pušića da 1998. godine »proda« zgradu tvrtke »Drava« u Trnskome, Sulićevom »Croatia busu«, bez da mu je Sulić ikada za to platio. Zgrada je fiktivno ostala u vlasništvu »Drave« sve dok njezinoga pravoga vlasnika nije otkrila financijska policija 2000. godine. Sulić je nakon toga otkrića, tvrdi se u presudi, napravio dopunu ugovora, u kojemu je stavak o trenutnom plaćanju zgrade iz 1998. zamijenio stavkon u kojemu si je »ostavio vremena« do 2002. godine. Prema drugoj točki presude, Sulić je navednu zgradu te 8 autobusa »Croatia Busa«, stavio kao zalog za kratkoročni kredit od 1,6 miljuna DEM, koji je 1998. godine dobio od »Bjelovarske banke«, a zatim sa 750.000 DEM vratio svoj privatni dug »Čazmatransu«. Prema trećoj točki, Sulić je 16. studenoga 1999. godine novcem »Croatia busa« podmirio dugovanje Miroslava Kutle prema Anti Marijanu i Mladenu Kolobariću stekavši tako pravo na dionice vrijedne 2,2 miljuna kuna, koje su njih dvojica otkupili od malih dioničara, a a zatim 2000. i 2001. godine podigao u »Erste & Steirmaerkische banci« više kredita vrijednih 3,6 miljuna kuna, koje je zadržao za sebe. Navedena točka Suliće je također inkriminirala i malverzacije s trgovačkim društvima »MU-POL«, »Radnik innženjering« i »TIS COMMERC«, pribavivši si korist od 1,2 miljuna kuna u novcu i dionicama.</p>
<p>Četvrta točka presude ga tereti da je ,pak, 1999. godine zbog sukoba s djelatnicima Ivanom Franjićem i Josipom Zovkom platio navedenoj dvojici 240.000 kuna kako bi napustili tvrtku. Suliću i Pušiću je također izrečena i mjera zabrane obnašanja funkcija i sudjelovanja u radu trgovačkih društava od pet odnosno tri godine, no u presudi nije bilo spomena o oduzimanju nepripadajuće materijalne koristi stečene ovim djelima.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pronađene slike ukradene na Cetinju</p>
<p>Slike su rađene olovkom na papiru , a svaka vrijedi između 17 i 18 tisuća eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U suradnji s Beogradskim Interpolom policija je pronašla tri umjetničke slike autora Dimitrija Popovića, ukradene još u svibnju 1999. godine iz ljekarne u državnom vlasništvu »Monte Farm« u Cetinju u Crnoj Gori. Slike su pronađene u stanu 53-godišnjeg hrvatskog državljanina koji policiji tvrdi da je umjetnine kupio od čovjeka kojem zna samo nadimak, te protiv njega nije podignuta kaznena prijava zbog krađe. Nakon što su umjetnine nestale iz ljekarne policija je redovnim putem dobila priopćenje iz Beograda o nestanku umjetničkih slika (slikane su olovkom u boji na papiru) poznatog autora od kojih svaka vrijedi između 17 i 18 tisuća eura. Pokrenuta je istraga prilikom koje je kriminalistička policija došla do podatka da se slike nalaze na području Zagreba, te da ih u svome stanu drži 53-godišnjak.</p>
<p>Pretragom stana slike su pronađene, kao i odjeća za koju je muškarac imao račune, a to je policiji opravdao činjenicom da mu supruga ima butik. Slike su manje oštećene jer ih je lopov prilikom krađe vadio iz okvira.</p>
<p>Slijedi mu kaznena prijava za izbjegavanje carinskog nadzora. Inače, Interpol tvrdi da je krađa umjetnina četvrta na listi zločina, nakon prodaje droga, pranja novca i švercanja oružja. Zarada od umjetnosti mjeri se u milijunima dolara i eura, a kako ističu, pasioniranih kolekcionara se uvijek nađe. </p>
<p>Iz MUP-a navode da prema nekim statistikama, na tržištu ukradenih umjetnina 51 posto otpada na slike, a najviše je krađa iz privatnih kuća, stanova i privatnih zbirki, a iz muzeja i galerija 12 posto. Najviše krađa umjetničkih slika događa se zbog lošeg osiguranja.</p>
<p>Iz Klovićevih dvora prije dvije godine je nestalo šezdesetak umjetnina za koje se poslije doznalo da ih je ukrao vozač galerije, a iz ureda Vlade su konobari kroz prozor prebacili pet umjetničkih slika.</p>
<p>MUP već nekoliko godina redovito ažurira web-stranice o crnom tržištu umjetnina, a i dalje se traga za »Bogorodicom s djetetom« iz 16. stoljeća ukradenom iz splitskog Restauratorskog odjela prije desetak godina, ikona sv. Nikole iz zadarskog Restauratorskog zavoda, Murtićevo ulje na platnu s motivom Lumbarde itd.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zapljenjeno 58 kg marihuane</p>
<p>Ovo je najveća ovogodišnja zapljena, a droga je vrijedna pola milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupno 58 kilograma marihuane u vrijednosti oko pola milijuna kuna pronađeno je u stanu i automobilu koje su koristili osumnjičeni M. G. (21), P. V. (19) i P. T. (20), što je ujedino i najveća zapljena marihuane ove godine. Osumnjičeni su za zloporabu opojnih droga, te za udruživanje radi preprodaje marihuane na području Zagreba.</p>
<p>Policija je u utorak u automobilu »BMW 728 I«, vlasnika P. V., pronašla pet kilograma marihuane u bunkeru iza zadnjeg sjedišta, gdje je trojac navodno skrivao krijumčarenu drogu. P. V. se sumnjiči da je nabavljao marihuanu iz Bosne i Hercegovine i sam ju odvozio u Hrvatsku u improviziranom spremniku. Drogu je zatim skladištio u stanu, iznajmljenom na ime P. T., isključivo za skrivanje »robe«.</p>
<p> Pretragom tog stana pronađena je plastična vrećica s 20 grama marihuane, paketić sa 8 grama marihuane, te dva razrezana paketa sa ostacima marihuane.Policija je u tom stanu i drugim prostorijama koje su P. V. i P. T. iznajmili, pronašla ukupno gotovo 53 kilograma marihuane pakirane u pedeset paketa, oblijepljenih smeđom selotejp trakom, 8 grama hašiša, digitalnu vagu, te 58.400 kuna i 200 eura.</p>
<p> Osumnjičeni su od ranije poznati policiji za zloporabu droga te su uz kaznenu prijavu dovedeni dežurnom Istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. [Marina Kovačević}</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Putnik za Sydney umro prije polijetanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na letu 404 linije Zagreb - Beč u zrakoplovu Croatia Airlinesa u četvrtak ujutro preminuo je 63-godišnji putnik. Prema riječima Ksenije Žlof iz CA, riječ je o australskom Hrvatu koji je preko Beča putovao za Sydney, a pretpostavlja se da je preminuo od srčanog udara. </p>
<p>Kako saznajemo, putniku je pozlilo već oko 8.10 sati odnosno odmah nakon kretanja aviona sa stajanke prema pisti, voditelj kabine odmah je preko razglasa uputio poziv i utvrdio da u zrakoplovu postoji liječnik koji je nesretnom putniku pokušao pružiti pomoć. </p>
<p>Ekipa hitne pomoći samo je mogla utvrditi smrt, a sam zrakoplov je i zbog dolaska policije zadržan na pisti i ispražnjen, a putnici preseljeni u novi zrakoplov nastavili su putovanje prema Beču nakon sat i pol čekanja. Zbog ovog događaja zrakoplovi CA kasnili su i kasnije toga dana.</p>
<p> Prema riječima Krunoslava Borovca, načelnika Ureda načelnika zagrebačke policije tijelo preminulog prevezeno na obdukciju kojom bi se trebao utvrditi točan uzrok smrti.</p>
<p>Što se događa u sličnim uvjetima kada se zrakoplov već nalazi u zraku, pojasnila nam je Ksenija Žlof iz Croatia Airlinesa.</p>
<p>»Ukoliko se ovakav ili sličan slučaj ponovi tijekom leta kapetan je dužan potražiti dopuštenje za slijetanje u najbližoj zračnoj luci. Ukoliko se nezgoda dogodi odmah nakon polijetanja traži se prioritet za hitnim slijetanjem na istu zračnu luku, a ako putnik zatraži (ili treba) hitnu pomoć tijekom leta kapetan zrakoplova traži dopuštenje za slijetanje u najbližu zračnu luku«, pojasnila je. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Asenius: Hrvatska ekonomski spremna za EU</p>
<p>Hrvatskoj je prije početka pregovora s Unijom ostao samo jedan neriješeni politički problem, rekla je Maria Asenius </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Međuovisnost fiskalnog i platnobilančnog manjka i zaduženosti zemlje te značenje strukture javnog duga središnje su teme ovogodišnje XI. dubrovačke međunarodne ekonomske konferencije koja je u organizaciji Hrvatske narodne banke u četvrtak započela s dvodnevnim radom. Na tom skupu, što ga je otvorio zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, sudjeluje osamdesetak ekonomskih stručnjaka iz cijelog svijeta koji su raspravljali o procjenama uravnoteženog tečaja kune, kao i o pristupu tečajnim politikama u zemljama srednje i istočne Europe, a trebalo bi biti riječi i o izgledima za daljnje proširenje EU, kako ih trenutačno vide u Europskoj komisiji.</p>
<p>Na konferenciji će sudjelovati i ministar financija Ivan Šuker i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec, koji će s predstavnicima MMF-a Dimitrijem Demekasom i Athanasiosom Vamvakidisom razgovarati o usklađivanju posljednjih detalja oko provedbe stand-by aranžmana. Demekas u četvrtak nije želio govoriti o tome prije razgovora s hrvatskim ministrom financija, budući da Šuker još nije bio stigao. Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić kazala je da će ministar Šuker možda u petak moći reći nešto više o razgovorima s predstavnicima MMF-a.</p>
<p>Ona je istaknula da je ekonomska politika u proteklih desetak godina kontinuirano vođena na crti približavanja EU te da je jedan od značajnijih ciljeva hrvatske ekonomske politike fiskalno konsolidiranje te smanjenje deficita, a u cilju ispunjavanja pravila koja propisuje EU.</p>
<p> »Hrvatska je zemlja koja ima makroekonomsku stabilnost, u kojoj su generalno gledajući makroekonomski i ekonomski trendovi pozitivni, što i je naša daljnja temeljna odrednica«, rekla je Dalić.</p>
<p>Članica kabineta povjerenika Europske komisije za proširenje, zadužena za Hrvatsku, Maria Asenius naglasila je da je Hrvatska u ekonomskom smislu spremna za početak pregovora s Europskom unijom.</p>
<p>»Ostao je samo jedan neriješeni politički problem, no Hrvatsku svakako čeka puno posla oko usklađivanja regulative sa standardima EU. Za razliku od Rumunjske i Bugarske koje će polovicom 2007. ući u punopravno članstvo, Hrvatska još uvijek nije počela pregovore. I kada započnu trebat će vremena da Hrvatska uskladi sve što je potrebno, odnosno oko 45 različitih poglavlja u pregovorima i nekoliko tisuća pravila i zakonskih akata, da bi postala punopravnom članicom EU-a«, istaknula je među ostalim Maria Asenius.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>VIPnet ulazi u fiksnu telefoniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - VIPnet je predao Agenciji za telekomunikacije zahtjev za dozvolu za fiksnu telefoniju, rekla je predsjednica Uprave VIPneta Marie-Helene Magenschab. Dodala je da će ulaskom u fiksnu telefoniju svoje planove i aktivnosti usmjeriti prema poslovnim korisnicima kako bi tvrtkama, nakon šest godina mobilnog poslovanja, mogao ponuditi cjelovita telekomunikacijska rješenja.</p>
<p>Financijski direktor VIPneta Dino Dogan rekao je da su između 1. travnja 2004. i 31. ožujka 2005. 20 posto od svojih prihoda uložili u korisnike, a gotovo 10 posto u zaposlene. Na kapitalne investicije VIPnet je potrošio 700 milijuna kuna, uključujući UMTS licenciju od 132 milijuna kuna. </p>
<p>U prvom kvartalu ove godine prihodi VIPneta su povećani 11 posto u odnosu na isti kvartal lani, na 83,5 milijuna eura, a operativna dobit 19,4 posto, na 33,9 milijuna eura. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osiguravatelji u zdravstvu najavljuju pola milijarde kuna ulaganja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U idućih nekoliko godina hrvatski će osiguravatelji voditi žestoku borbu na području zdravstvenih osiguranja, navodi se u posebnom prilogu »Zdravstvena osiguranja« koji donosi srpanjski broj mjesečnika Banka. Prema podacima osiguravatelja, u zdravstvu su sada planirana ulaganja vrijedna oko pola milijarde kuna. </p>
<p>Liderske želje iskazuju Addenda osiguranje, donedavno jedino društvo specijalizirano za tu djelatnost, Osiguranje Zagreb, s trogodišnjim projektom vrijednim 150 milijuna kuna koji obuhvaća vlasništvo ili suvlasništvo nad poliklinikama, Croatia zdravstveno osiguranje u listopadu otvara polikliniku u Zagrebu u koju je uloženo 30 milijuna kuna, te Koncern Agram, odnosno Sunce osiguranje, koji se odlučio za izgradnju vlastitih poliklinika i u godinu dana namjerava investirati 300 milijuna kuna. Grawe osiguranje zasad se oslanja na mrežu ugovornih zdravstvenih ustanova, ali ne isključuju ni razvoj vlastite mreže. I Addenda se oslanja na ugovore sa zdravstvenim ustanovama i trenutačno ne planira vlastite poliklinike. Lani su hrvatski osiguravatelji u zdravstvenom osiguranju zaračunali bruto premiju od 127,38 milijuna kuna, što je u ukupnoj premiji skromnih 1,9 posto. Iznos je još beznačajniji usporedi li se sa 14-15 milijardi kuna koliko se za zdravstvo izdvaja iz proračuna. Iz podataka je jasno kako postoji veliki potencijal za razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja, tim više što je javni zdravstveni sustav pod velikim pritiskom koji sve više narušava njegovu djelotvornost. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Propalo potpisivanje ugovora Zastave i Fiata</p>
<p>Usprkos očekivanjima, ugovor o obnavljanju suradnje između talijanskog Fiata i srbijanske Zastave nije potpisan. Nakon dvodnevnih razgovora s predstavnicima Vlade Srbije i upravom Grupe Zastava-Vozila i Fabrike automobila, menadžeri Fiata vratili su se u Torino neobavljena posla. U Zastavi su kazali da je izaslanstvo Fiata došlo u Beograd s prijedlogom ugovora o suradnji, ali da on nije potpisan jer Vlada nije htjela da jamčiti da će Zastava do kraja godine podmiriti dug prema Fiatu težak oko 11 milijuna eura.</p>
<p>U srbijanskom Ministarstvu privrede međutim tvrde da pregovori s Fiatom »idu u pozitivnom smjeru« i da dogovor treba očekivati tijekom srpnja.</p>
<p>»Nije točno da Vlada neće jamčiti za vraćanje duga. No, tu slijedi cijeli niz poteza, među kojima je i privatizacija Zastavinih poduzeća. Stoga se mora utvrditi odgovornost svakoga u lancu, počevši od Vlade, preko vodstava Zastavinih tvrtki do lokalne samouprave«, kazali su u spomenutom ministarstvu.</p>
<p>I u kragujevačkoj gradskoj upravi kažu da se pregovori s Fiatom nastavljaju.</p>
<p>»Nije riječ o tome da država ne stoji iza obnavljanja suradnje Fiata i Zastave. Samo nije mogla preuzeti obvezu vraćanja duga Fiatu, jer predstoji rebalans republičkog proračuna«, kažu u gradskoj upravi.</p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora Grupe Zastava-Vozila Milorad Savićević ustvrdio je da nema govora o tome da su pregovori propali.</p>
<p>»Sada je glavni zadatak osigurati mehanizme za vraćanje ostatka duga. Fiatovo izaslanstvo je i došlo u Beograd da bi dalo do znanja da se dug mora vratiti. Ako Zastava do 1. listopada ne uspije osigurati barem polovicu novca za vraćanje duga, aktivirat će se dodatni mehanizmi, što znači da će država (i ne samo ona) morati reagirati. Sljedeći tjedan počet ćemo pregovore s inozemnim bankama koje su zainteresirane za uključivanje u ovaj posao, a kontaktirat ćemo i neke talijanske fondove«, kazao je Milorad Savićević. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cijena nafte pala ispod 57 dolara</p>
<p>Gospodarstvo SAD-a u prvom je tromjesečju poraslo godišnjom stopom od 3,8 posto unatoč visokoj cijeni nafte</p>
<p>Cijena sirove nafte u New Yorku je u četvrtak ujutro pala ispod 57 dolara za barel, zahvaljujući prije svega neočekivano visokom tjednom porastu zaliha u SAD-u, a prema procjenama analitičara cijena će nastaviti padati i u petak. Nymex Light, najcitiraniji terminski ugovor za naftu je, naime, u četvrtak pao 49 centi, na 56,77 dolara za barel, što je 6,9 posto manje od rekordnih 60,95 dolara zabilježenih u ponedjeljak. </p>
<p>»Trenutačno nema razloga za cijenu od 60 dolara. U ponedjeljak je nafta dosegla 60 dolara zbog iranskih izbora, ali će biti potrebno nešto više od toga da ponovno dosegne tu cijenu«, kazao je za Financial Times Nauman Barakat iz Refca, brokerske tvrtke za devizna i robna tržišta. U Londonu je IPE Brent do poslijepodneva pao 44 centa, na 55,71 dolar.</p>
<p>Burzovni indeksi su porasli, uz negativan utjecaj pada indeksa optimizma potrošača u Francuskoj te stopu nezaposlenosti u Njemačkoj koja je tek neznatno pala, sa 11,8 posto u svibnju na 11,7 posto. S druge strane, posljednje procjene američkog ministarstva trgovine pokazuju kako je u prvom tromjesečju gospodarstvo SAD-a raslo godišnjom stopom od 3,8 posto (prema ranijim podacima rast je iznosio 3,5 posto), unatoč visokoj cijeni nafte.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,5 posto, na 5134,5, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 dobio tek 0,1 posto, dosegavši 3054,2 boda. Frankfurtski Dax i pariški CAC 40 porasli su 0,4 posto, na 4603,4 odnosno 4249 bodova. Među gubitnicima je bila švicarsko-švedska grupacija ABB, čija je dionica pala 7,5 posto nakon najave lošijih rezultata.</p>
<p>Bank of America, druga po veličini banka u SAD-u, najavila je kako će za 35 milijardi dolara preuzeti MBNA, najvećeg američkog izdavača kreditnih kartica izvan bankarskog sektora. Dionica BoA je pala 1,8, a MBNA porasla 5,4 posto.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA i Nasdaq Composite porasli su oko 0,2 posto, na 10.401 odnosno 2073 boda. Tokyjski Nikkei 225 porastao je neznatnih 0,06 posto, na 11.548 bodova.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Kuna za pšenicu</p>
<p>Država nudi 90 lipa po kilogramu pšenice, ali i isplatu punog iznosa poticaja od 1650 kuna po hektaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovogodišnja žetva pšenice mogla bi proći bez prosvjeda seljaka odnosno blokade prometnica, jer računica pokazuje da bi seljaci mogli dobiti jednu kunu za kilogram pšenice standardne kvalitete.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je Vjesniku da bi, prema modelu otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, seljaci za pšenicu standarde kvalitete, uz prosječan prinos od 4,5 tone po hektaru, mogli dobiti kunu po kilogramu pšenice.</p>
<p>Dodao je da država nudi 90 lipa po kilogramu pšenice, ali i isplatu punog iznosa poticaja od 1650 kuna po hektaru koji je lani bio smanjen na 1250 kuna. Vraćanje 400 kuna trebalo bi biti dovoljno da seljaci »zaborave« na prosvjede.</p>
<p>U cijeni od 90 lipa država će prerađivačima pšenice subvencionirati šest lipa, koji će na taj način dobiti konkurentnu domaću pšenicu. Dakle, pšenicu po 84 lipe za kilogram, koliko otprilike iznosi i cijena uvozne pšenice. Osim toga, Vlada će u uredbi o tržnim redovima za žitarice ugraditi zaštitnu cijenu pšenice ovogodišnjeg roda od 75 lipa po kilogramu, koja će biti zajamčena za otkup neotkupljene pšenice u vremenu od 1. rujna do 30. rujna. </p>
<p>U Ministarstvu procjenjuju da je lani zasijano između 20 i 25 posto manje površina pod pšenicom, što je dobro jer je na taj način stvorena mogućnost povećanja iznosa poticaja od 1250 kuna po hektaru. </p>
<p>Prošle je godine zasijano oko 120.000 hektara pod pšenicom, a uz prosječan prinos trebalo bi je biti dovoljno za podmirenje domaćih potreba. Domaće potrebe za pšenicom iznose između 460.000 i 500.000 tona godišnje, odnosno 36.000 tona pšenice mjesečno. Na zalihama je ostalo manje od 200.000 tona lanjske pšenice, a ove je godine uvezeno oko 40.000 tona te najvažnije krušarice.</p>
<p>Prošle je godine otkupljeno 700.000 tona pšenice, od čega su trgovci otkupili oko 268.000 tona pšenice, a država oko 300.000 tona pšenice. Ove se godine očekuje otkup između 500.000 i 550.000 tona pšenice.</p>
<p>Još prije tri godine urod pšenice bio je veći od milijun tona, ali je država samo gubila na njezinu izvozu. Prodajna cijena pšenice na svjetskom tržištu bila je gotovo upola manja nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Država će stati iza zajamčene cijene pšenice, koja je lani bila 70 lipa, kako se ne bi dogodilo da trgovci otkupe sve tržišne viškove pšenice i tako diktiraju cijene brašna i kruha.</p>
<p>Interesna udruga Žitozajednica ponudila je proizvođačima pšenice 85 lipa po kilogramu pšenice, ali će seljaci teško pristati na manju otkupnu cijenu od kune po kilogramu pšenice. Cjenkanja između države i seljaka moglo bi biti i ove godine. Prosvjedi su lani izostali, ali je sada situacija nešto teža, jer su povećani troškovi sijanja pšenice od cijene plavoga dizela i sjemena do umjetnog gnojiva.</p>
<p>Zemlje u našem okruženju imaju vrlo velike zalihe stare i jeftine pšenice. Riječ je o dvadesetak milijuna tona, pa je nerealno tražiti veću otkupnu cijenu, napominju u Ministarstvu. Rezultat toga je da su mlinari i pekari u Dalmaciji sasvim odustali od pšenice iz Slavonije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Namjeravamo spriječiti prekomjeran uvoz govedine</p>
<p>Ministar Šuker demantirao da Vlada stopira povrat poreza. Vlada za tri mjeseca produžila rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje izvan područja posebne državne skrbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog problema koji nastaju prekomjernim uvozom govedine u Hrvatsku, Vlada je u četvrtak odlučila pokrenuti pregovore s EU-om o uvođenju zaštitnih carina kojima bi se spriječio uvoz po dampinškim cijenama. U Hrvatsku je, naime, izvijestio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, u proteklih šest mjeseci uvezeno 3000 tona govedine, a do kraja godine bit će uvezeno 6000 tona, što je 10 posto od ukupne potrošnje. To bi moglo dovesti do viškova i nemogućnosti domaćih proizvođača da plasiraju svoje proizvode, upozorio je Čobanković. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader istaknuo je kako Vlada želi učiniti sve da se spriječi prekomjeran uvoz, te će iskoristiti mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.</p>
<p>Osvrnuo se i na polemike glede kvota za uvoz šećera rekavši da se o tome tek razgovara, kako će Vlada voditi računa da nitko od ljudi koji rade u šećernoj industriji ne ostane na cesti te da se izmjena kvota može zaključiti samo uz obostranu suglasnost.</p>
<p>Informirajući Vladu o početku pripreme Pred-pristupnog ekonomskog programa, ministar financija Ivan Šuker izvijestio je i da je naplata proračunskih prihoda do kraja lipnja bila za 7,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, a u samom lipnju naplaćeno je čak 16 posto više nego u lipnju prošle godine. Demantirao je napise da Vlada stopira povrat poreza i naveo kako je do 24. lipnja obrađeno 64 posto poreznih prijava i vraćeno 742 milijuna preplaćenog poreza, dok je lani u isto vrijeme bilo vraćeno 706 milijuna kuna.</p>
<p>Ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor izvijestila je pak Vladu da je za provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prošle godine iz proračuna utrošeno 3,89 milijarda kuna. Zapošljavanjem 2500 branitelja, njihova nezaposlenost je smanjena za sedam posto. Posebno se, navela je Kosor, brinulo o traženju zatočenih i nestalih, od kojih je nestalih još 1150. U Izvješću se navodi i da je lani umrlo 220 ratnih vojnih invalida, a 12 ih se ubilo.</p>
<p>Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je za tri mjeseca produžila rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika, nositelja stanarskog prava koji žive izvan područja od posebne državne skrbi. Od početka 2004. godine do kraja svibnja podneseno je oko 2420 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, i to 1040 za najam, a 1380 za kupnju stana. Većina podnositelja zahtjeva (1073) boravi u Hrvatskoj, njih 863 u SCG-u, 366 u BiH i 118 u drugim zemljama.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otvorena autocesta Rupa - Rijeka </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Hrvatska je danas tema različitih razgovora u europskoj politici, a posebice u kontekstu evidentnog napretka u izgradnji suvremenih autocesta. U tehnici gradnje ne zaostajemo niti za jednom europskom zemljom«, kazao je premijer Ivo Sanader, koji je u četvrtak svečano pustio u promet dionicu autoceste A-7 Rupa - Rijeka, od Rupe do Jurdana.</p>
<p> U cestu od Rijeke do slovenske granice dužine 16,3 kilometara Hrvatske autoceste uložile su 670 milijuna kuna. Premijer je naglasio kako su sve prethodne vlade činile sve da u prometnoj infrastrukturi Hrvatska uhvati korak s Europom. Velikim uspjehom smatra činjenicu da je gradnja 16,3 km ceste završena čak šest mjeseci prije roka.</p>
<p> Kako je riječ o prometnici od iznimnog gospodarskog značenja, ne samo za Rijeku već cijelu zemlju, premijer je izrazio nadu da će i susjedi Slovenci što prije shvatiti potrebu nastavka gradnje autoceste s njihove strane granice i povezivanje s europskim prometnim koridorima.</p>
<p> O tome su Sanader i njegov slovenski kolega Janez Janša nedavno razgovarali na Brijunima, ali to još, nažalost, nije među prioritetima susjedne nam zemlje. Krajnji cilj je, dodao je premijer, četverotračna cesta Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, za što tek treba osigurati financijska sredstva.</p>
<p>»Da nismo imali rata, odavno bismo se već vozili tom dionicom«, kazao je Sanader.</p>
<p>»Nakon puštanja u promet Masleničkog mosta, mosta preko Save kod Jasenovca i autoceste Zagreb - Split, ovo je zadnji veliki cestovni infrastrukturni objekt i dio budućeg jadransko- jonskog pravca koji će prolaziti kroz sedam zemalja«, kazao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Dodao je da će dionica Orehovica - Draga - Sv. Kuzam biti gotova u ljeto 2006. Četverotračna cesta Sv. Kuzam - Križišće bit će gotova do 2008. godine, a početak radova na 9,5 km dugoj cesti od Diračja do Orehovice očekuje se potkraj ove godine. To znači da će riječka obilaznica u punom profilu biti sagrađena do 2008. godine. Cijena cestarine za prvu kategoriju vozila od Rupe do Rijeke naplaćivat će se pet kuna, za drugu sedam, treću deset, a za četvrtu kategoriju vozila 20 kuna.</p>
<p> Svečanosti su bili nazočni i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Uprave HAC-a Mario Crnjak, primorsko- goranski župan Zlatko Komadina, ministri Kolinda Grabar-Kitarović i Božo Biškupić. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za invalide ima novca samo pred izbore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prijedlog Vesne Pusić (HNS) da Sabor donese odluku kojom će obvezati Vladu da još ove godine oslobodi teške civilne invalide plaćanja PDV-a na kupnju automobila i tako ih izjednači s ratnim vojnim invalidima, podržali su svi oporbeni klubovi te HDZ-ov partner HSU. Vlada i HDZ podupiru izjednačavanje prava invalida, ali tvrde da za predložene olakšice nema novca u ovogodišnjem proračunu. </p>
<p>Pusić je podsjetila na to da su civilni invalidi 2003. bili oslobođeni plaćanja PDV-a, tvrdeći da Vlada, ako želi, sigurno može za to osigurati 16 milijuna kuna. Ivan Vučić (HDZ) prigovorio je današnjoj oporbi da je to pravo omogućila invalidima uoči parlamentarnih izbora, koristeći ih u političke svrhe. »Vjerujem da bi svi bili najsretniji da invalida uopće nemamo ili barem da teškim civilnim invalidima država može kupiti automobil svake sedme godine, kao i stopostotnim invalidima Domovinskog rata«, kazao je Vučić, izazvavši žestoku reakciju Vesne Pusić, koja ga je optužila za diskriminaciju. »Šokirana sam izjavom da biste bili sretni da invalida nema. Invalidnost je oblik ljudske egzistencije. Što je idući korak nakon takve diskriminacije invalida? Zahvaljivanje Bogu što nemam žensko dijete, ili što mi susjed nije Srbin, Kinez, Rom, crnac«, upitala je Pusić.</p>
<p>Nenad Stazić (SDP) nazvao je Vladino odbijanje ciničnim. »Vlada se ružnom grimasom nacerila u lice svim invalidima tvrdeći da za njih nema novca u proračunu«, rekao je, tvrdeći da novca ima, ali da Vlada jednostavno ne želi pomoći invalidima. Pozvao je HDZ-ovce da »raskinu lance stranačke stege, jer vas vodi u bešćutnost«, poručujući da oni koji glasuju protiv prijedloga »nemaju savjesti«. Na to mu je HDZ-ov Frano Matušić uzvratio tvrdnjom da je vrhunski cinizam to što oporba danas traži oni što nije htjela ili mogla riješiti dok je bila na vlasti. »Doista mi vas je žao što toliko mrzite HDZ«, poručio je Staziću. </p>
<p>Ivka BačićDada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Branitelji neće dobiti dividendu HT-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branitelji neće dobiti sedam posto dividende HT-a, vrijedne oko 140 milijuna kuna, kazao je SDP-ov zastupnik Ivica Pančić na konferenciji za novinare u četvrtak u Saboru. Tu je odluku Vlade iščitao iz odgovora na svoje zastupničko pitanje. »Vlada objašnjava da branitelji imaju pravo na dividendu tek nakon formiranja Fonda, što znači da mogu zaboraviti svoj novac«, rekao je Pančić.</p>
<p> Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je, prema Pančiću, neslavno počeo raditi, pa očekuje da se braniteljske udruge izjasne podržavaju li odluku Vlade. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor odgovorila mu je da je »tek nakon što se dionice HT-a prenesu na novog vlasnika, tj. na Fond hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, moguća isplata dividende za sedam posto dionica HT-a, koja će se isplatiti na račun Fonda tijekom ovog mjeseca za poslovnu 2004. To neće biti prihod iz proračuna«. </p>
<p>Pančić je napomenuo da je Vlada popunila proračun povlačenjem dividende HT-a, od čega su u njega ušle dvije milijarde kuna, a dvije milijarde su dobili njemački partneri. [D. Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pecek: Pravaši prevarili HSS, a HDZ birače </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravaš Zvonimir Šimić izabran je u srijedu za virovitičko-podravskog župana zahvaljujući tome što se HSP u posljednji trenutak priklonio HDZ-u, a ne HSS-u, s kojim je odmah nakon lokalnih izbora pregovarao o potpori njihovu dosadašnjem županu Ivanu Begoviću. U HSS-u ne kriju ogorčenje takvim zaokretom, tim prije što je potpisan i sporazum kojim se županijski HSP »obećao« listi HSS-SDP-HNS. Nositelj te liste i član Predsjedništva HSS-a Željko Pecek ocjenjuje da nisu samo pravaši prevarili njegovu listu, nego je prije svega HDZ prevario svoje birače, dajući mjesto župana HSP-u. »HDZ je, kao i naša lista, osvojio 17 mandata, pa je i jednima i drugima presudna bila HSP-ova potpora. Sjedenjem na dvije stolice, pravaši su se pokazali dobrim trgovcima. Razumijem ih - samo bi lud odbio ponudu sjesti u fotelju župana sa samo pet vijećnika. A koliko je to pošteno, procijenite sami«, rekao nam je Pecek u četvrtak, tvrdeći i da su pravaši »nesumnjivo ucijenili HDZ«. Ogorčenje HSS-a toliko je da su i sami spremni na veliki politički zaokret. Nadajući se da će utemeljiteljska skupština u toj županiji biti poništena, razmišljaju čak i o tome da na novoj sjednici podrže HDZ-ova kandidata za župana, »riješi« li se on prethodno pravaša. Na te optužbe iz HSP-a samo odmahuju rukom. Novi župan Šimić priznaje da su pravaši pregovarali i s HSS-ovom listom, pa i potpisali neku vrstu sporazuma. »Ali, nismo ga mogli i prihvatiti, jer smo vidjeli da se HDZ-ov, a ne HSS-ov program razvoja Županije poklapa s našim«, tvrdi. Dodaje da je njihova županija po standardu na predzadnjem mjestu u Hrvatskoj, iako je njezina industrija među najvećim izvoznicima. »To treba mijenjati, kao i štošta drugoga u Podravini, kojom je dosad vladao HSS s partnerima. Županija je dosad služila HSS-u, SDP-u i HNS-u samo za uhljebljenje njihovih ljudi. Toga više neće biti«, kaže, uvjeravajući nas da bi pravaši poduprli HDZ i da im nije ponudio mjesto župana. »Nismo nikoga ucjenjivali. Da smo podržali HSS, gospodinu Peceku sigurno bismo bili divni«, zaključuje Šimić. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatskim željeznicama isporučeni vagoni</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Specijalna vozila Đuro Đaković posljednjeg dana lipnja isporučila su još 21 vagon Hrvatskim željeznicama. Voditelj tračničkog programa u Specijalnim vozilima Matija Požar istaknuo je da je postignuta produktivnost proizvodnje od 1,2 vagona na dan, što omogućuje isporuku od 20 do 23 nova vagona mjesečno.</p>
<p>»Od ugovora o modernizaciji 320 novih vagona dosad smo isporučili 212 vagona, pa ćemo do kraja godine, kako je i planirano, isporučiti ostalih 109 vagona«, rekao je Požar. </p>
<p>Financiranje je ključni problem u nastavku modernizacije Hrvatskih željeznica i ugovora o gradnji 300 vagona. U tijeku su pregovori s francuskim i poljskim partnerima o proizvodnji teretnih vagona. Za vagone Specijalnih vozila zainteresirane su i albanske i švicarske željeznice. Najavljena modernizacija vagona voznog parka Bosne i Hercegovine također bi mogla rezultirati poslovnom suradnjom. Naime, za financiranje tog projekta zainteresirani su Portugalci, koji će i proizvoditi dijelove teretnih vagona, a Gredelj i Đaković nude montažu planiranih 360 vagona za željeznice BiH. [A. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050701].
|
