NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050601].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140153 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Izvješće je negativno, no možemo ga ublažiti</p>
<p>Hrvatska diplomacija nada se u omekšavanje stavova glavne haaške tužiteljice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Visoki izvori hrvatske vlade potvrdili su Vjesniku da su upoznati s negativnim sadržajem izvješća glavne tužiteljice Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, no tvrde da su se u međuvremenu dogodili pozitivni pomaci koji bi mogli ublažiti ta stajališta. Kako smo već objavili, Del Ponte je u svojem izvješću, koje je pripremljeno za New York, ustvrdila da u vezi s lociranjem Gotovine nije napravljen značajan pomak te da se zbog toga suradnja Hrvatske s Haagom ne može smatrati potpunom. Iako se ne zna točno o kojim je omacima riječ, koji bi bili dovoljni za ublažavanje mišljenja Del Ponte, nije teško za pretpostaviti da se hrvatska diplomacija nada u omekšavanje stavova glavne tužiteljice zbog dva elementa. Prvi je njezin dolazak u četvrtak na razgovore u Zagreb. Hrvatska strana se nada da će na tom sastanku haaškom timu predočiti dokaze o svemu što je dosad napravljeno temeljem Akcijskoga plana. Ti dokazi, zajedno s osobnim angažmanom premijera Ive Sanadera, trebali bi, smatra se u Banskim dvorima i na Zrinjevcu, promijeniti intonaciju, a po mogućnosti i zaključak o suradnji Hrvatske.</p>
<p>No, i tu bi moglo biti problema. Za provedbu Akcijskog plana, ustvrdila je u izvješću Del Ponte, potrebno je više vremena, tri do četiri mjeseca. Ako takva ocjena ostane, teško je zamisliti, tvrde diplomati, da bi Hrvatska na summitu EU-a 13. lipnja mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora. Hrvatske su vlasti nakon donošenja Akcijskog plana počele užurbano raditi na ostvarenju svih šest točaka da bi dokazali kako ne drže fige u džepu kada je riječ o »slučaju Gotovina«. Početak ozbiljnog posla na realizaciji tog plana dobro je prihvaćen u diplomatskim krugovima, no sudeći prema izvješću Del Ponte, dosadašnji posao ima dvije mane: izostali su konkretni rezultati, a za njegovu provedbu potrebno je mnogo više vremena. Akcijski plan sastoji se od aktivnosti državnih tijela na području javnog mnijenja i iskazivanja važnosti pravne države, osiguravanja vjerodostojnosti i efikasnosti obavještajnih službi, radikalne rekonstrukcije tih službi, koordinacije u razbijanju logističke mreže Ante Gotovine, pojačane borba protiv organiziranog kriminala, koordinacije sa stranim obavještajnim službama i Haagom, te pripreme domaćeg sudstva za preuzimanje haaških slučajeva.</p>
<p>Drugi element tiče se činjenice da Hrvatska nakon posjeta Del Ponte ima nekoliko dana do 13. lipnja, kada tužiteljica podnosi izvješće Vijeću sigurnosti. U međuvremenu su teoretski moguće promjene u ocjeni, pod uvjetom da se dogodi pomak u »slučaju Gotovina«. </p>
<p>»Riječ je o najvažnijem raskrižju dosad. Situacija se može opisati kao sad ili nikad. Hrvatska je spremna za pregovore i onaj tko preuzme odgovornost da je sada zaustavi mora biti svjestan posljedica«, izjavio je izvor blizak Vladi navodeći strah da će još jedna odgoda proizvesti jačanje populizma i zaustavljanje reformi. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pozicija Hrvatske još neizvjesnija</p>
<p>Unija će nakon francuskog referenduma nastaviti funkcionirati po dosad sklopljenim ugovorima, što bi za Hrvatsku mogao biti problem jer se ona ne spominje u Sporazumu iz Nice koji predstavlja kostur funkcionirana Unije od 25 članica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bez obzira na uvjeravanja domaćih i stranih političara da ishod francuskog referenduma neće utjecati na izglede Hrvatske da se priključi Europskoj uniji, domaći i strani analitičari s kojima smo razgovarali tvrde suprotno.</p>
<p>»Rezultat francuskog referenduma neće ugroziti šanse Hrvatske da se priključi EU, jer će ona na kraju vjerojatno ući u Uniju. Međutim, kako je jedan od razloga zbog kojeg su Francuzi rekli 'ne' Ustavu EU-a strah od ulaska Turske, očito je da se entuzijazam za daljnja proširenja Unije hladi. Štoviše, negativan ishod referenduma najvjerojatnije će skrenuti pozornost s projekta proširenja. Rezultat ovih trendova za Hrvatsku bi mogao značiti određenu odgodu pristupa Uniji«, upozorava za Vjesnik Matthew Shinkman, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita, koji pokriva našu zemlju. </p>
<p>Dodaje da je pozicija Bugarske i Rumunjske u tom pogledu povoljnija od one s kojom se sada suočava Hrvatska. Te su dvije zemlje, naime, već potpisale pristupne ugovore koji se sada nalaze u procesu ratifikacije, pa će i učinci francuskog referendumskog »ne« euro-ustavu u njihovu slučaju biti mali. Kako su, podsjetimo, već upozorili neovisni analitičari, najgore što bi se Sofiji i Bukureštu moglo dogoditi vjerojatno je odgoda ulaska u Uniju za godinu dana, što im ionako visi nad glavom. </p>
<p>Slično na stvari gleda i bivši euroministar Neven Mimica, koji se sada nalazi na čelu saborskog Odbora za europske integracije. Naime, u izjavi za Vjesnik Mimica upozorava da se Hrvatska sada suočava sa složenijom situacijom nego prije samo nekoliko dana.</p>
<p>»Naša pozicija prema EU sada je mnogo neizvjesnija nego prije, bez obzira na status kandidata i pregovarački okvir. Realno je očekivati da će se članice Unije sada okrenuti unutarnjim problemima, dok će nastavak proširenja pasti u drugi plan. Naša je situacija utoliko složenija što još nemamo datum početka pregovora«, poručuje Mimica.</p>
<p>Dodaje da će Unija nakon francuskog odbijanja Ustava nastaviti funkcionirati po dosad sklopljenim ugovorima »od Rima do Nice«. Za Hrvatsku bi, međutim, i to moglo predstavljati problem, s obzirom na to da se ona ne spominje u Sporazumu iz Nice, koja predstavlja kostur funkcioniranja Unije 25 članica. To znači da će, kada na dnevni red dođe ulazak naše zemlje taj sporazum trebati mijenjati, što, prema još važećoj proceduri u EU, podrazumijeva konsenzus među članicama. Pitanje je, međutim, koliko će se Unija uopće moći opterećivati time nakon što su Francuzi odbacili Ustav, pojašnjava naš sugovornik, dodavši da se to ne odnosi na Bugarsku i Rumunjsku, čija je pozicija definirana Sporazumom.</p>
<p>»Već i zbog toga naš će ulazak biti otežan. Međutim, nakon francuskog referenduma mnogo manje toga ovisi o nama. Stoga jedino što možemo napraviti jest da riješimo 'slučaj Gotovina' i osiguramo početak pregovora, te da nastavimo s reformama. Ipak, moramo biti svjesni da je neizvjesnost sada veća nego prije«, zaključuje Mimica. Upozorava i na to da možemo očekivati daljnji rast euroskepticizma. Štoviše, zaključuje da su hrvatski euroskeptici nakon francuskog »ne« Ustavu dobili dodatni argument. </p>
<p>I Shinkman poručuje Zagrebu da se, neovisno o Francuskoj, okrene rješavanju jedinog preostalog pitanja u odnosima s Haagom kako bi osigurao početak pregovora. »Rješavanje 'slučaja Gotovina' za hrvatske bi političare u ovom trenutku trebalo biti mnogo važnije nego da se opterećuju problemima koji su izvan njihova nadzora«, zaključuje naš londonski sugovornik. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najavila samoubojstvo, liječnik nije reagirao</p>
<p>B. H. se ubila 29. svibnja, samo dva dana nakon što je na hitnom prijemu na Rebru liječniku nekoliko puta ponovila da razmišlja o smrti. Liječnik je, međutim, odlučio da nema potrebe za hospitalizacijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pedesetogodišnja Zagrepčanka B. H. 29. je svibnja počinila samoubojstvo skočivši s prozora stana u kojem je živjela s majkom, i to, kako tvrdi Vjesnikov izvor, pred njezinim očima. Nakon kćerina samoubojstva, majka je hospitalizirana na Odjelu psihijatrije Kliničkog bolničkog centra »Zagreb« u stanju teškog rastrojstva. Njezina kćer B. H. također se liječila na istom odjelu, a bolovala je od shizofrenije te u posljednje vrijeme, prema tvrdnjama njezinih poznanika, bila izrazito depresivna. Posljednji je put s Odjela otpuštena 20. svibnja, a već tjedan dana kasnije, u vidno pogoršanom stanju i u pratnji rodbine vratila se na hitni psihijatrijski prijem iste bolnice. </p>
<p>Prema tvrdnjama osobe bliske pacijentici, B. H. je mladom liječniku koji ju je primio i pregledao u više navrata kazala da razmišlja o smrti, da njezin život više nema nikakva smisla i da se osjeća posve beznadnom. Mlađi liječnik, ne želeći odluku o smještanju B. H. na Odjel ili njezinu puštanju kući donijeti sam, a procjenjujući da je suicidalna, konzultirao je, kako tvrdi naš izvor, starijega i iskusnijega kolegu I. F. Stariji psihijatar, međutim, odlučuje da nema potrebe za hospitalizacijom, pa B. H. odlazi kući. </p>
<p>Ako je vjerovati tvrdnjama osobe bliske pokojnici, pacijentica je sama prepoznala simptome suicidalnosti, te ih liječnicima na Rebru jasno iznijela, no oni ih, čini se, nisu shvatili dovoljno ozbiljno.</p>
<p>Suicidalnost je, inače, prva indikacija za hospitalizaciju pacijenta, posebice onog oboljelog od shizofrenije. Naime, čak 15 posto oboljelih od te bolesti u nekom trenutku počini samoubojstvo, što je 25 puta viši postotak od postotaka suicida među ukupnom populacijom.</p>
<p>Obitelj pokojne sada razmišlja o tužbi protiv Rebra i nadležnih liječnika, tvrdi Vjesnikov izvor.</p>
<p>Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a »Zagreb« odlučno odbacuje sve optužbe i tvrdi da pokojnica ni u kojem trenutku nije izrazila suicidalne misli te da novinari sustavno blate liječnike. </p>
<p>»Temeljito sam ispitao cijeli slučaj, pregledao izvješće i razgovarao s kolegama koji su primili pacijenticu i odgovorno tvrdim da pacijentica ni u jednom trenutku nije iskazala želju za samoubojstvom. To je besramna laž, a da se tako dogodilo, ja bih sigurno bio prvi koji bih kolegi koji bi je u takvom stanju otpustio 'oderao kožu'«, kaže za Vjesnik Hotujac, dodajući da i u nalazu pregleda piše kako je pacijentica negirala bilo kakve suicidalne nakane.</p>
<p>Međutim, u nalazu koji ima obitelj pokojne, čini se, stvari se čine ipak drukčijim. Naime, nalazi se, u praksi, pišu u tri kopije, od čega dvije ostaju u bolnici, a treću uzima pacijent ili njegovi bližnji. Prema našim informacijama, nalaz koji je u posjedu obitelji ne spominje pacijentičino negiranje suicidalnosti, nego tvrdi posve obrnuto...</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SAD - Hrvatska otkazano</p>
<p>Udruga Astada iz Michigana, koja je trebala uvesti čarter letove, za njihovo je ukidanje optužila Croatia Airlines</p>
<p>Izravni čarter letovi između Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, koji su trebali početi za dva dana i trajati do početka rujna, otkazani su. Kako je u utorak objavila Astada, poslovna udruga iz Michigana, a prenijela Hina, »program je otkazan zbog slabog interesa«. Odnosno, agencije čiji su vlasnici Hrvati, na koje je Astada računala u projektu, nisu bukirale niti jednu kartu na čarteru. </p>
<p>Prema riječima Milivoja Pavletića, predsjednika Astade, razlog je tome bojkot hrvatskih turističkih agencija iz New Yorka. Na njih je, kako kaže, Croatia Airlines vršio pritisak tvrdeći da će prekinuti prodaju vlastitih karata na letovima u Hrvatsku ako te agencije u ponudu uvrste i avionske karte konkurencije. Tu su izjavu čelnici Croatia Airlinesa oštro demantirali, uz naznaku da je projekt čarter letova propao zbog skupih karata.</p>
<p>Croatia America, zastupnik Croatia Airlinesa u SAD-u, odbacila je optužbe tvrdeći da je razlog odustajanja visoka cijena karata za čarter letove.</p>
<p>Da je to stvarni razlog otkazivanja, potvrdili su i čelnici CA u Zagrebu, točnije Ksenija Žlof iz Službe za odnose s javnošću te tvrtke. Ona je za Vjesnik rekla kako ne postoji mogućnost da je Croatia Airlines na bilo koji način utjecao na odluku Astade.</p>
<p>»Kada bismo to i htjeli, ne bismo mogli utjecati na neku kompaniju u odluci hoće li letjeti ili ne. Čini se kako su glavni razlog otkazivanja letova bile cijene karata, koje su bile skuplje od naših«, rekla je Kesnija Žlof.</p>
<p>Boris Miketić, vlasnik Croatia Travela, agencije koja je bila odgovorna za punjenje zrakoplova u New Yorku, u razgovoru za Hinu rekao je kako je istupio iz projekta, a kao razlog naveo je pritisak Croatia Airlinesa. No, Davor Gjivoje, šef Croatia Americe, zanijekao je da je Croatia Airlines vršila pritisak.</p>
<p>»Nismo učinili ništa da uništimo čarter«, rekao je Gjivoje.</p>
<p>On i još neki poznavatelji prilika u Hrvatskoj navode kako je program u početku bio osuđen na propast jer je počet prekasno. Utjecalo je to i na cijenu karte, koja je čarter učinila skupljim od konkurencije za 200 do 300 dolara, među ostalim zbog slijetanja u Reykjavik na Islandu zbog uzimanja goriva. </p>
<p>»Pavletić je morao ukinuti preskup projekt«, rekao nam je naš izvor, koji je htio ostati anoniman.</p>
<p>Croatia Airlines osigurava vezu s SAD-om u suradnji s partnerima poput Lufthanse i Air Francea, koji dovoze putnike do europskih zračnih luka, odakle ih Croatia Airlines dovozi u Hrvatsku.</p>
<p>Pavletić je u utorak izjavio za Hinu kako ne odustaje definitivno od čartera za Hrvatsku i da će ponovno pokrenuti sljedeće godine, ali usmjeravajući se na američke agencije i neke hrvatske poput onih iz Chicaga, koje su dobro radile.</p>
<p>Izravni letovi od New Yorka i Chicaga do Zagreba i Splita trebali su u redu letenja biti od 3. lipnja do 5. rujna u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Trans Meridian Airlines Letovi. Cijena povratne karte iz New Yorka trebala je biti 999 dolara, bez poreza, i nešto viša iz udaljenijeg Chicaga.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ukida se plaćanje školarine u javnim školama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Javne srednje škole uz plaćanje godišnje školarine od osam tisuća do 10.700 kuna trenutačno pohađa 239 učenika, od kojih je 39 stranaca. Najviše je takvih učenika u Zagrebu, njih 178, slijedi Karlovačka županija sa 24 i Zagrebačka sa 20. U Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Osječko-baranjskoj županiji zanemariv je broj učenika koji plaćaju školarinu. U Istri je riječ o samo jednom učeniku, a u ostalim županijama ih nema.</p>
<p>Ministar Dragan Primorac odlučio je da u novoj školskoj godini nijedan učenik s hrvatskim državljanstvom ne bi trebao plaćati punu cijenu redovnog obrazovanja. </p>
<p>»Smatramo da za to neće biti potrebe jer srednje škole imaju više slobodnih mjesta nego što se upisuje učenika«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Zasad je samo jedna zagrebačka škola iskazala zanimanje za upis učenika po osobnim potrebama, ali Grad Zagreb to nije odobrio. </p>
<p>Prijašnjih je godina, objašnjava pomoćnica ministra za srednje školstvo Vilmica Kapac, Ministarstvo odobravalo upis učenika uz plaćanje u javnim školama. No, otkako je utvrđeno da je riječ o vrlo malom broju učenika, smatralo se da to treba ukinuti. Vilmica Kapac ističe da je odlukom o upisu učenika u srednje škole, koju je nedavno donio ministar Dragan Primorac, osiguran dovoljan broj mjesta za sve učenike u Hrvatskoj, pa se u odluci i ne spominje mogućnost upisa po osobnim potrebama. Takva će se mogućnost ostaviti samo strancima, kažu u Ministarstvu. Škole će se morati pridržati te odluke jer je svaka dužna za upis učenika zatražiti suglasnost Ministarstva znanosti.</p>
<p>Budući da su neke škole na jesen planirale prihod od školarine, jer su lani tako prikupile oko 200.000 kuna, sličnu su praksu željele nastaviti. Ministarstvo je prvotno propisalo da se učenike koji upišu školu uz plaćanje ne smije miješati s ostalim učenicima nego za njih treba formirati poseban razred. Škole tako automatski nisu uspjele računati na takve učenike jer ih nema dovoljno za cijeli razred. Ravnatelj škole koja je svake godine upisivala određen broj učenika uz plaćanje kaže da se praksa plaćanja školarine u javnim školama ukida »potiho i poluprirodnim« putem. [M. Lilek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Domovinski rat protiv zaborava</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>Tradicionalna braniteljska karavana, održana pod Vjesnikovim medijskim pokroviteljstvom, u ponedjeljak je na zagrebačkom Mirogoju završila svoj petodnevni obilazak Hrvatske, države koja je nekoć - ako se možda zaboravilo - vodila rat za goli život. Bio je to »Survivor« u najrealističnijem mogućem obličju. Zapalivši simboličnih 1000 svijeća i poklonivši se ispred stotinjak spomenika, spomen-ploča i križeva postavljenih u čast tisuća ubijenih i nestalih branitelja, sudionici karavane skrušeno su, ispod glasa, ponovili naziv svoje karavane: »Da se ne zaboravi«.</p>
<p>Da se ne zaboravi!? A što se to uopće zaboravlja, pitaju neki posprdno. Tim je kritičarima, kažu sami, već dosta toga »domoljubnog prenemaganja«, »patetičnog obilaženja grobova«, »besmislenog vraćanja u prošlost«... No, zato će objeručke prihvatiti razgovor o nekim drugim grobovima ... Ti su im skokovi u prošlost odjednom prihvatljivi, a obilaženje grobova nekim je čudom izgubilo aureolu »patetičnog lijevanja suza«. Pa dovraga, zar je tako teško biti – uravnotežen?</p>
<p>Priznajmo, ova bi karavana bila dobrodošla i da je stanje u medijima, u državi i oko nje drukčije (čitaj: normalnije). No, potrebu za nazivom »Da se ne zaboravi« rađa upravo ta tendencija da se sve poništi, izjednači, relativizira, umanji, zaboravi.</p>
<p>Riječi »da se ne zaboravi« stoga treba prkosno ponavljati poput najtvrdoglavije papige. Sve dok neki dnevnici tri bijedna retka o karavani ne prestanu bacati na gradsku stranicu, između obavijesti o besplatnom upisu u knjižnice i izložbe o naseljavanju dabrova. Sve dok neki ne prestanu izjednačavati prvoga predsjednika i Miloševića. Sve dok se ne sruši nakaradna haaška optužnica o zločinačkoj »Oluji«. Da se ne zaboravi. Da se ne zaboravi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kohlova željezna djevojčica</p>
<p>JULIJANA ŠTRBIĆ</p>
<p>Angela Merkel, predsjednica CDU-a, koja je u ponedjeljak imenovana protukandidatkinjom kancelaru Gerhardu Schröderu na rujanskim prijevremenim izborima, osoba je koja prkosi svim stereotipima njemačke politike: kao žena, kao istočna Njemica i kao protestantkinja na čelu konzervativne stranke, kojom su desetljećima dominirali muškarci, pritom katolici i redom obiteljski nastrojeni ljudi sa zapada zemlje. Politička karijera fizičarke i kćeri evangeličkog svećenika bez presedana je u Njemačkoj - u samo 15 godina uspjela je, od potpunog anonimusa na političkoj sceni, dogurati do prve žene kojoj je pošlo za rukom da se izbori za kancelarsku kandidaturu. Angela Merkel, po svemu sudeći, neće stati na tome: ako iskoristi prednost koju ankete daju njezinu CDU-u, ona će nakon izbora postati ne samo prva njemačka kancelarka, nego i (s navršenom 51 godinom) uopće najmlađa osoba na čelu njemačke vlade.</p>
<p>Strelovit uspon Angele Merkel u gotovo je jednakoj mjeri rezultat sretnog stjecaja okolnosti kao i njezine političke umješnosti. U politiku je, naime, ušla na velika vrata krajem 1990., kada ju je tadašnji kancelar Helmut Kohl imenovao ministricom za obitelj. »Kohlovoj djevojčici«, kako su je otad posprdno nazivali mediji, nedostajalo je iskustva u stranačkoj politici i najmanje deset godina »staža« u stranačkoj mladeškoj organizaciji u kojoj se stječu korisna poznanstva i kuju budući savezi. No, ono što je ispočetka radilo protiv nje, uskoro se preokrenulo u njezinu korist: kada je 2000. skandal s protuzakonitim financiranjem stranke jednostavno »pomeo« stranačke veličine, upravo je ona, kao novo lice CDU-a, uspješno distancirala stranku od Kohla i njegovih mutnih poslova koji su demokršćane doveli na rekordno niske grane. U sljedećih pet godina pokazala je da brzo uči i da su se prevarili oni koji su u njoj vidjeli samo »prijelazno rješenje«. </p>
<p>Gotovo jednako toliko su je iritirali i oni koji su je uspoređivali s Margaret Thatcher, »željeznom lady« britanskih konzervativaca. Merkel je isticala da uzora nema, radila predano na konsolidaciji stranke i istodobno suptilnim manevrima jačala svoju poziciju, nadoknađujući nedostatak osobne karizme dosljednošću i racionalnim argumentiranjem. Svaka nova pobjeda na regionalnim izborima (a u pet godina bilo je ih ukupno deset, uključujući i nedavni trijumf CDU-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji) značila je novi korak prema kancelarskoj kandidaturi.</p>
<p>No, najveći izazov Angeli Merkel tek predstoji - pobijediti Schrödera u kampanji koju on svesrdno nastoji personalizirati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kasno je sad zvoniti</p>
<p>Nije problem u tome treba li Hrvatska uopće ući u Europsku uniju ili čuvati svoj sir i vrhnje, nego u tome što je presporo i bez dovoljno volje krenula na taj put. Umjesto da, u najmanju ruku, bude zajedno s Bugarskom ili Rumunjskom koje imaju bezecirana mjesta u Bruxellesu, sada je upala u situaciju da zvoni na vrata, a oni unutra se svađaju, pa samo šalju dežurnu Carlu del Ponte da otvori</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Francusko odlučno »ne« prvom europskom ustavu, koji je sama inicirala i uobličila, potaknulo je brojna pitanja o budućnosti Europske unije. Francuze će slijediti Nizozemci i najesen Danci, pa će se uskoro pokazati da ono što su ambiciozno zamislili političari, glasači koji su ih izabrali na nacionalnim izborima neće potvrditi na referendumima o europskom ustavu. Hrvatska sa strepnjom čeka datum početka pregovora o pristupanju Europskoj uniji, ali dotična je toliko deprimirana vlastitim problemima da sad nema ni vremena ni volje pogledati tko joj zvoni na vratima. Može samo poslati Carlu del Ponte kao portira da pogleda kroz »špijunku« tko je i kaže gostu da dalje čeka.</p>
<p>Francuska je zajedno s Njemačkom, Nizozemskom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom 1951. osnovala Europsku zajednicu za ugljen i čelik iz koje se kasnije razvila Europska unija. Francuzi Jean Monnet i osobito Robert Schuman udarili su teoretske temelje Europskoj zajednici. Bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing bio je na čelu 105 europskih predstavnika nazvanih Konvencija, koji su počeli raditi na formuliranju prvog europskog ustava. Na summitu u Rimu u studenome 2004. godine 25 članica EU-a taj je ustav potpisalo. Europska unija bila je francuska ideja. Europski je ustav bio francuska ideja. A onda su francuski glasači na referendumu odbacili logičan završetak onoga što su njihovi političari od 1951. do danas predlagali, oblikovali i s ostalim europskim političarima usvojili.</p>
<p>Mnogi analitičari sad s razlogom tvrde da su Francuzi zapravo glasovali protiv politike desnog centra predsjednika Chiraca. Na referendum je izašlo više od 70 posto Francuza, a protiv europskog ustava glasovalo je njih 55 posto. To su postoci o kojima Hrvatska može samo sanjati. Ti postoci pokazuju da se u starim europskim demokracijama ljudi vraćaju na birališta kad ih uistinu nešto zanima i kad imaju osjećaj da nešto mogu promijeniti. U Hrvatskoj su bezličnost ideja, potrošenost političara, prevelika sličnost stranaka koje je vode i osjećaj nemoći da se išta može promijeniti, natjerali oko 60 posto glasača da ostanu doma na lokalnim izborima.</p>
<p>Francuska je zamislila i ostvarila EU, a sad su Francuzi šutnuli nogom europski ustav koji su predložili Francuzi. To će isto tom ustavu učiniti Nizozemci koji su zajedno s Francuzima 1951. udarili temelje današnjoj Europskoj uniji. Europska je unija posljednjim velikim proširenjem 1. svibnja 2004. godine preko noći nabujala na 25 članica. Od nekadašnje čvrste jezgre za ugljen i čelik postala je preglomazna organizacija s moćnom birokracijom u Bruxellesu. Stare se članice boje da će im nove isisati novac i odvući industriju u svoja područja jeftine radne snage. Njima će zauzvrat poslati jeftine radnike da preotmu posao domaćima. Nove se članice boje da su stigle prekasno da bi se još dovoljno omastile na fondovima koje pune stare članice. Na referendumima o europskom ustavu do izražaja dolaze partikularni nacionalni interesi, a zaboravljaju se globalni koji bi svima trebali biti od koristi.</p>
<p>Predstavnici EU-a kao i vodeći političari najvažnijih zemalja članica zbunjeni su, ali nastoje ostaviti dojam da ništa nije izgubljeno. Samo je, je li, malo izgubljen korak i sad ga se u europskoj kadrili nastoji opet uhvatiti. Blair i Britanci sad imaju razloga i vremena odgoditi vlastito izjašnjavanje o europskom ustavu. Nijemci su bili mudriji pa nisu ni riskirali referendum, nego su ustav provukli elegantno kroz parlament zastupničkim glasovanjem. Kada će se nastaviti referendumi ili parlamentarno glasovanje o ustavu, postaje neizvjesno. Solana, Barroso i ostali na vrhu EU-ove administracije sad moraju kao kapetani broda davati umirujuće izjave, a zapravo više ne znaju kamo brod plovi. Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenberger, kao i njegovi pretpostavljeni u Bruxellesu, mora reći da postupak prihvaćanja europskog ustava u zemljama članicama nema nikakve veze s procesom proširenja Unije. I tu je on apsolutno u pravu. Tehnički. Ali, hoćete li vi usred oštre svađe u kući otvoriti vrata kad vam netko zvoni ili ćete se, a) pritajiti, b) reći mu da dođe sutra, jer vama sad sigurno ne treba još netko treći kad ste si već i sami više nego dovoljni. </p>
<p>Takva je trenutačno situacija, nažalost, i s Hrvatskom na pragu Europske unije. Da je vlast ove države u drugoj polovici devedesetih bila imalo pragmatična (ili barem dovoljno pametna), ne bi se ponašala onako autistično i bahato. Što, nudite nam Vijeće Europe, a bivša Jugoslavija je već bila blizu Europske unije? Javite se s boljim prijedlogom. Pokojni hrvatski predsjednik Tuđman pri kraju je karijere premalo slušao savjete, a previše vlastiti instinkt pa je Hrvatska čamila izolirana, a mogla je na vrijeme pojuriti za Slovenijom i ostaviti Bugarsku i Rumunjsku za sobom. Danas te dvije zemlje imaju dogovorene glasačke kvote unutar EU-a, a Hrvatska lebdi između njih dvije i Turske. Jak europski lobi zagovara ideju da pričeka Srbiju i Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju ne bi li sve zajedno regionalno ušle u EU. Nije problem u tome treba li Hrvatska uopće ući u Europsku uniju ili čuvati svoj sir i vrhnje nego u tome što je presporo i bez dovoljno volje krenula na taj put. Umjesto da u najmanju ruku bude zajedno s Bugarskom ili Rumunjskom koje imaju bezecirana mjesta u Bruxellesu, sada je upala u situaciju da zvoni na vrata, a oni unutra se svađaju, pa samo šalju dežurnu Carlu del Ponte da otvori. Zašto nismo zvonili na vrijeme? Francuzi su svojim propalim referendumom Hrvatskoj čvrsto zabravili vrata. Kasno je sad na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> hvatati Gotovinu. Je li on uopće još potreban i nužan da ih preokrene kad nisu sigurni hoće li se i kad će se EU još širiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Razorno je bilo Bušićevo pero </p>
<p>Gojko Borić ne shvaća da se jedni rode da puze a drugi da lete, pa i uz rizik da se jedanput strmoglave</p>
<p>MARKO BUŠIĆ</p>
<p>U svom nedavno objavljenom podlistku o hrvatskoj političkoj emigraciji Gojko Borić više puta s visoka i s nevjerojatnom lakoćom dijeli lekcije na sve strane. U jednom od nastavaka on bez ikakva obrazloženja, kao iz pištolja, kaže: »Bruno Bušić je svojim iracionalnim akcijama više štetio nego koristio hrvatskoj stvari u emigraciji« (Vjesnik, Podlistak, 1. ožujka 2005.)</p>
<p>Bruno Bušić nije mogao ništa naštetiti »hrvatskoj stvari« u emigraciji jer je samo postojanje »hrvatske stvari« za zapadne čimbenike bilo najveće zlo. On je već zarana došao do zaključka da nema argumenta koji bi zapadne vlade mogao uvjeriti da Hrvati imaju pravo na samostalnu neovisnu državu pa je prema tome i uskladio svoje političko djelovanje.</p>
<p>»Svojim iracionalnim akcijama« on nikada nije štetio ideji samostalne neovisne države Hrvatske, nego ju je svagda unapređivao, a Borić i drugi suradnici Nove Hrvatske svojim racionalnim djelovanjem ništa nisu pridonijeli promidžbi i afirmaciji te ideje. Dapače, smatrajući da Sjedinjene Američke Države i zapadnoeuropske velesile neće dopustiti razbijanje Jugoslavije, zagovarali su ideju demokratizacije jugoslavenskog režima i time podupirali njegovu opstojnost.</p>
<p>Hrvatima je, međutim, bilo dosta svake Jugoslavije, i kraljevske i demokratske, i komunističke i diktatorske; svoje izbavljenje tražili su u ideji o svojoj samostalnoj i neovisnoj državi. Biser su Borićeva razmišljanja ove riječi: »No Hrvati vole mučenike i gubitnike, pa je tako nastao 'kult Brune Bušića' još u emigraciji«.</p>
<p>Veličanje i slavljenje nesebične mučeničke žrtve nije nikakva hrvatska posebnost, nego je to sveopća pojava. Tako je to bilo od Sokrata i Isusa, do Frana Krste Frankopana, Petra Zrinskog, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, Brune Bušića i tolikog broja samozatajnih hrvatskih branitelja.</p>
<p>Česi vole i veličaju svojega Jana Husa, Talijani svojega Giordana Bruna... Svi narodi na svijetu poštovali su mučeničke žrtve kao sol zemlje i kao moralne uzore bez premca. Treba imati izvjesnu dozu zluradosti i moralne izopačenosti pa nesebičnu mučeničku žrtvu izjednačavati s gubitništvom. </p>
<p>Uistinu je gubitnik Gojko Borić koji je izgubio poštovanje prema velikanima svoga roda i cijeli se svoj vijek spotiče – sad ovako, sad onako. Na kraju, Borić nam otkriva da je industrijalac Ivo Rojnica iz Buenos Airesa davao Bruni Bušiću stipendiju u trajanju do dvije godine, s tim da napiše kritičku knjigu o jugoslavenskom samoupravljanju, koje je u zapadnoeuropskim zemljama bilo veoma popularno. Bušić je tu ponudu odbio jer se nije htio baviti besmislenim poslom.</p>
<p>Osim toga, bio je svjestan da ni stotine o tome kritički napisanih knjiga ne bi mogle razuvjeriti zapadnoeuropsku pastvu u njihovoj jugoslavenskoj samoupravnoj iluziji. Borić se do danas čudi tomu Bušićevu odbijanju stipendije. To ne iznenađuje ako se spomene da je svojedobno Boriću bila odobrena stipendija u Madridu – samo hrana i krov nad glavom – te da je on odmah, nakon što je to doznao, napustio Graz i pojurio u Madrid.</p>
<p>Strane obavještajne službe odavno su uočile razorno promidžbeno djelovanje Bušićeva pera za opstojnost Jugoslavije i njegovu veliku popularnost, i u domovini i u dijaspori, pa su ga diskretno pokušale potkupiti dvogodišnjom stipendijom i time mu neko vrijeme vezati ruke.</p>
<p>No Bušić je imao svoj put i svoje poslanje i nije bio voljan ni dan-dva krstiti jariće a kamoli godinu-dvije. Gojko Borić ne shvaća da se jedni rode da puze, a drugi da lete, pa i uz rizik da se jedanput strmoglave.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stanje ili određenje</p>
<p>Homoseksualna praksa jedan je od načina odricanja od roditeljstva i prave roditeljske ljubavi</p>
<p>MARIJO ŽIVKOVIĆ</p>
<p>Obitelj</p>
<p> – žena i muškarac sjedinjeni u slobodno odabranoj, nježnoj, trajnoj, ozbiljnoj i zreloj međusobnoj ljubavi i sličnoj takvoj ljubavi prema svojoj djeci – najvažnije je područje života svakog čovjeka. Barem tri četvrtine svega lijepoga i ružnoga što čovjek doživi od svog začeća do smrti, doživljava od članova svoje roditeljske ili vlastite obitelji i možda još koje osobe koja je kao član obitelji.</p>
<p>Roditeljstvo je najveće stvaralaštvo dostupno čovjeku. Svi ljudi, bez obzira na svjetonazor, slažu se da je čovjek, i to svaki čovjek, vrjedniji od najveće tvornice ili najveće banke ili najvrednijeg umjetničkog djela. Muškarac i žena od posebnih djelića svojih tjelesa započinju novog čovjeka. Svojom ljubavlju i radom omogućuju djetetu, koje je na početku veliko kao vršak olovke, da odraste u samostalnog, dobrog, poštenog, pametnog i radosnog čovjeka.</p>
<p>Djelotvorna roditeljska ljubav</p>
<p>Žena je žensko po tome što može biti majka. Muškarac je muško po tome što može biti otac. Uspjeh u roditeljstvu znači uspjeh u ženskosti odnosno muškosti. Pravi i uspješni muškarac je onaj koji u sebi razvija pravu, ozbiljnu i zrelu očinsku ljubav. Prava i uspješna žena je ona koja u sebi uspješno razvija pravu, ozbiljnu, nježnu i djelotvornu majčinsku ljubav.</p>
<p>Za velik dio ljudi prava očinska i majčinska ljubav izražava se u zajedničkoj roditeljskoj ljubavi prema djeci i odgovarajućoj bezuvjetnoj, trajnoj, neraskidivoj, slobodno odabranoj međusobnoj ljubavi, punoj poštovanja prema sebi i drugome. Takvu ljubav zovemo bračnom ili obiteljskom ljubavi. A ostvarivanje takve ljubavi zovemo brak ili obitelj. Svi ljudi, bez obzira na vjerske, svjetonazorske ili bilo kakve druge razlike, slažu se da opisana obitelj jest obitelj. Nema i nikada neće biti konsenzusa da je poligamija, poliandrija, sukcesivna poligamija i poliandrija, privremeni zajednički život muškarca i žene ili koji drugi sličan oblik zajedništva, uključujući i zajednicu dvoje tzv. homoseksualaca, pravi brak ili obitelj.</p>
<p>Dio tzv. homoseksualaca traži da se njihove međusobne veze reguliraju Zakonom o obitelji. Zanimljivo je, međutim, da sva prava koja oni žele ostvarivati preko toga zakona, mogu već sada, i bez njega, ostvarivati međusobnim građanskim ugovorima. Postavlja se pitanje zašto oni traže da se njihova veza zove brak i da se regulira obiteljskim zakonom.</p>
<p>Uspješno i lijepo roditeljstvo</p>
<p>Neki misle da je uzrok takvim zahtjevima u tome što dominirajuće osobe u udrugama tzv. homoseksualaca nisu zapravo zadovoljne svojim načinom života, pa žele sve druge, pa tako i sebe, uvjeriti da je njihov način života u redu, a doživljavaju da nije u redu.</p>
<p>Sklonost čovjek možda se ne može uvijek kontrolirati, ali praksu može. Čovjek je autor svog ponašanja. On odlučuje kako će se ponašati i koje će svoje sklonosti prenositi u ponašanje, a koje neće. Homoseksualna praksa je jedan od načina na koji se muškarac i žena odriču roditeljstva i prave roditeljske ljubavi, pa se tako odriču i od uspješne muškosti ili ženskosti.</p>
<p>U interesu je svakog čovjeka, pa tako i onih koji doživljavaju homoseksualne sklonosti, da ostvaruju, svojim vlastitim zalaganjem, uspješno i lijepo roditeljstvo. Takvo ostvarivanje je moguće svakome tko ga stvarno i trajno želi i tko se služi pravim načinima da ga ostvaruje. Katolička crkva pruža svima, i katolicima i nekatolicima, prava sredstva i načine da ostvaruju uspješan i lijep osobni i obiteljski život.</p>
<p>Autor je voditelj Obiteljskoga centra u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od te poštene Europe ni jedne jedine riječi osude</p>
<p>Kada »meke« mjere više ne daju rezultate, potrebne su oštre, izjavila je Carla del Ponte na sastanku OESS-a u Beču. Kako za koga? Je li itko u »antifašističkoj« Europi poduzeo ikakve oštre mjere da bi osudio fašistički skup na Ravnoj gori ili onu »divlju« hajdučijsku tribinu studenata o Srebrenici na Beogradskom sveučilištu uz veličanje zločinaca, »kasapina« Ratka Mladića i genocidnog ideologa Radovana Karadžića… I još uz cinično izrugivanje nevinim žrtvama, a njih je osam tisuća pobijenih! Od te poštene Europe ni jedne jedine riječi osude. Hoće li se stoga OESS, Haag i njihovi bogati nalogodavci odreći svojih ratnih saveznika iz Drugoga svjetskoga rata četnika, koji su toliko zla nanijeli hrvatskom narodu? Zasigurno neće, ni govora.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆSAMOBOR</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Namješteni »manevri« da ne dođu neželjeni</p>
<p>U Vjesniku je 21. svibnja 2005. raspisano javno nadmetanje za stručni nadzor nad građenjem javne rasvjete u naselju POS – Špansko s rokom dostave ponuda 30. svibnja 2005. Za tvrtku EBIA iz Varaždina materijali su podignuti 24. svibnja – drugi mogući radni dan od objave. Ostao je samo jedan radni dan (25. svibnja) za pripremu ponude. Tada se tek moglo vidjeti kakvi su »manevri« namješteni da ne dođu neželjeni. Prigovaram takvom očitom izigravanju institucije i tražim poništenje raspisa. Formalni je rok sedam dana a stvarno je bilo tri radna dana. U petak 27. svibnja spajalo se Tijelovo s vikendom i nisu radili ni u Uredu za izgradnju grada (što ima administracija spajati neradne dane?). U dokumentaciji nije navedena vrijednost ugovorenih radova. To je namjerno, jer se ne može dati niti ponuda u postotku na vrijednost niti apsolutni iznos. Ta je brojka očito poznata samo onima za koje se to namješta. Traži se popis od investitora ovjerenih takvih poslova u protekle tri godine, što je glavni »isključni filter«, jer neće proći stručni inženjeri s dobrom praksom i dugogodišnjim iskustvom na složenim poslovima struke (kao da postoje ovlašteni inženjeri – članovi HKAIG za rasvjetne stupove!). Eto, riječ je zapravo o namještanju poslova gdje se »diže« provizija i od nadzora i od izvođača.</p>
<p>IVAN BARANAŠIĆ, DIPL. ING.direktor tvrtke EBIA, d.o.o.VARAŽDIN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Molitve Zagrepčana Majci Božjoj za zdravlje, pomoć i utjehu</p>
<p>Rijeke vjernika slijevale su se u utorak na Dan grada Zagreba prema Kamenitim vratima, pokloniti se Majci Božjoj od Kamenitih vrata, zaštitnici Zagreba. Majka Božja od Kamenitih vrata štuje se od 1731. godine, kada je 31. svibnja izbio veliki požar u Zagrebu, a u njemu je gotovo netaknuta ostala slika Marije i Isusa</p>
<p>Neka ovo bude naše hodočašće s Marijom u bolju budućnost Zagreba i cijele Hrvatske«, poručio je nadbiskup Nikola Eterović, predvodeći u utorak navečer svečanu misu u zagrebačkoj katedrali, nakon koje je u tradicionalnoj procesiji, lik Majke Božje vraćen u svetište na Kamenitim vratima. Uz ovogodišnju proslavu tog katoličkog blagdana, proslavljen je šesti put zaredom i Dan Grada, koji je predstavljao </p>
<p>dogradonačelnik Milan Bandić. Nekoliko tisuća vjernika koji su ispunili Katedralu i trg ispred nje posvjedočili su svoju pobožnost i vjernost Djevici Mariji. Iznimno brojni crkveni dostojanstvenici, biskupi iz svih dijelova Hrvatske, na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem i generalnim tajnikom Biskupske sinode u Rimu, msgr. Eterovićem – posvjedočili su pak duhovni značaj i pažnju s kojom Crkva štuje Gospu od Kamenitih vrata. U propovijedi je Eterović naglasio Marijinu </p>
<p>ulogu, kako u povijesti Spasenja, tako i u životu zagrebačkih i hrvatskih vjernika, koji njezin lik na Kamenitim vratima štuju već 274 godine. </p>
<p>Eterović je ukazao na dozu beznađa među stanovnicima Zagreba i Hrvatske, ali je naglasio da je beznađe protivno kršćanstvu, te pozvao vjernike da se s radosnom vjerom suočavaju s realnim problemima čovjeka i društva. »Da naši preci nisu bili kršćanski strpljivi u nevoljama, ne bi izdržali tolike nedaće i nama predali nadu života i vjere. Dosta je sjetiti se progonstava 20. stoljeća prouzročenih radikalnim liberalizmom, divljim kapitalizmom, bezbožnim fašizmom, nacizmom i komunizmom. Okrajci njihovih protuvjerskih djelovanja i danas se osjećaju«, rekao je Eterović. Misa je protekla u ozračju molitve za Grad Zagreb, hrvatski narod i pomoć u suvremenim teškoćama. Nakon jednoipolsatne mise prema Kamenitim vratima je krenula veličanstvena procesija sastavljena od prvopričesnika, krizmanika, folklornih društava, redovnika, klerika i vjernika, koji su sa zapaljenim svijećama, pjevajući marijanske pjesme, prošli središnjim gradskim trgom pa preko Radićeve, Demetrove, Basaričekove ulice i Markova trga dopratili Gospinu sliku do svetišta. Procesiji su se putem pridružili brojni građani, a na Markovu trgu popratilo ju je i 20-ak »dežurnih« radnika Sljemena koji tamo danonoćno prosvjeduju. Nakon vraćanja slike i zajedničke molitve, proslava je završena, a vjernici su se još dugo razilazili uz pjesmu i osobnu molitvu. Svečanost je u cijelosti protekla dostojanstveno, a valja istaknuti i kvalitetno obavljen posao policije, te mladih animatora proslave. </p>
<p>Miris voska širio se oko Kamenitih vrata još od ranog jutra, a zapaljene svijeće svjedočile su o pobožnosti Zagrepčana.</p>
<p>Rijeke vjernika prolazile su svetištem tijekom cijeloga dana i svaki od vjernika zastao je i u tišini molitve obratio se za pomoć ili utjehu. »Molila sam danas za zdravlje brata koji je teško bolestan. Uvijek dolazim kad mi je teško i ovdje nalazim utjehu«, rekla je kroz suze Ankica Dujmović. </p>
<p>A suze su se nazirale u očima mnogih koji su se taj dan došli obratiti Majci Božjoj. Bila je tamo i Marija Ohnjec, koja je ovoga puta došla zahvaliti za sve dosad uslišane molitve: »Nebrojeno puta molila sam na ovom oltaru i uvijek bila uslišana. Nevjerojatna je snaga molitve«. </p>
<p>Kažu da Majka Božja Kamenitih vrata posebno uslišava molitve studenata i učenika, a na dan Majke Božje Kamenitih vrata svoju je svijeću zapalila i Gordana Kraljević, studentica ekonomije: »Ponekad imam osjećaj da ispit prođem zahvaljujući molitvama Bogorodici. Zato joj se uvijek obraćam.« </p>
<p>Zapaljene svijeće i tišina, kojom se poštuje svetost mjesta, izazivaju osjećaje poštovanja, nade i vjere i kod onih koji nisu aktivni vjernici, a mramorne ploče zahvalnice svjedoci su pobožnosti Zagrepčana. Na nekim pločama su ispisane i godine kada su postavljene, a vjerojatno najstarija ploča je ona iz 1919. godine s jednostavnim natpisom: »Marijo, hvala ti«. </p>
<p>Majka Božja štuje se od 1731. godine, kada je ostala neoštećena u požaru.</p>
<p>Katarina HrnjkašDavor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dodijeljene Nagrade Grada Zagreba</p>
<p>Čestitam nagrađenima koji su svojim radom i postignućima i ove godine potvrdili velik potencijal našeg grada, rekla je gradonačelnica Vlasta Pavić u utorak na svečanosti dodjele Nagrada Grada Zagreba u palači Dverce. Ovogodišnjim dobitnicima čestitali su i zagrebački dogradonačelnici Milan Bandić i Stipe Tojčić. </p>
<p>Najveći pljesak među dobitnicima upućen je Josipu Tabaku, književniku i prevoditelju, koji je uredio, lektorirao i za tisak priredio više od 200 knjiga. Umjesto violončelistice Monike Leskovar nagradu je primio njezin brat Darko. Uz priznanje, svi dobitnici, osim tvrtki Hoto grupa i Ericsson Nikola Tesla, dobili su i novčanu nagradu od 40.000 kuna. Nagrade se dodjeljuju zaslužnim građanima za doprinos u razvoju medicine, znanosti, obrazovanja, umjetnosti, kulture i gospodarstva. </p>
<p>Čestitajući Dan grada Zagreba koji se obilježava na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba, gradonačelnica Pavić izrazila je zahvalnost svim Zagrepčanima koji su svoje živote i zdravlje dali u borbi za domovinu. Gradonačelnica je istaknula kako je Zagreb u proteklom četverogodišnjem razdoblju opravdao epitet grada kulture, te je član mnogih uglednih međunarodnih udruga i asocijacija. »Njegovanjem prijateljskih veza s brojnim europskim gradovima, Zagrebu su otvorene dodatne mogućnosti razvoja kulture i gospodarstva«, rekla je Vlasta Pavić. </p>
<p>Hrvoje DorešićRužica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Više od polovice vozača nije stalo pješacima na zebri</p>
<p>U utorak, između 10 i 14 sati, na trideset pješačkih prijelaza širom Zagreba održana je akcija Dan ljubaznosti u prometu.</p>
<p>Akcijom, koju je deveti put zaredom u povodu Dana grada Zagreba organizirala zagrebačka policija u suradnji s Turističkom zajednicom Zagreba, željelo se potaknuti na tolerantnije odnose u prometu, odnosno potaknuti vozače da poštuju prednost pješaka na pješačkim prijelazima. Krajnji cilj akcije bio je da se ljudi osjećaju sigurnije te da ljubaznije ponašanje bude dijelom svakodnevice.</p>
<p>Među više od 15 tisuća evidentiranih automobila, njih svega 48 posto propustilo je pješake na zebri, što je četiri posto više nego prošle godine.</p>
<p>Osamdesetak pripadnika Prometne jedinice mladeži i učenika Škole za cestovni promet nadziralo je poštivanje prednosti pješaka na pješačkim prijelazima. Oni su na posebnim obrascima bilježili registarske oznake savjesnih vozača, na osnovi kojih će se izvući deset vozača kojima će Turistička zajednica i AMK Siget 14. lipnja uručiti nagrade.</p>
<p>»Pa, iskreno, i nije bilo baš bajno. Oko polovice ih je stalo, a pola ih je samo projurilo. Neki nisu stali čak ni kada su ljudi zakoračili na zebru«, rekli su srednjoškolci Dragutin i Mirko kod pješačkog prijelaza ispred katedrale. Na pješačkom prijelazu na ulazu u Palmotićevu promet su nadgledale učenice Ana i Maja. »Neki su stali samo zato što su morali jer su pješaci već bili na pola zebre. Ali mora se priznati da je ipak bilo i onih koji su stvarno stali«, rekle su djevojke. </p>
<p>Matija i Danijel, također srednjoškolci, smješteni na križanju Tesline i Gajeve, potvrdili su da je i tamo veći broj vozača koji nisu poštovali prednost pješaka. Kažu da je do 13 sati stalo tek 40 posto vozača. Na križanju Mesničke i Ilice bili su smješteni učenici Branko i Mario. Oni su rekli da je bilo situacija da je pješak stajao barem minutu, ako ne i više, prije nego što je prešao zebru. »Pješak je stajao ispred zebre, a vozače to uopće nije diralo i samo su prolazili. Nismo mogli vjerovati svojim očima«, rekao je Branko.</p>
<p>Ako ništa drugo, barem su građani pohvalili akciju. »Šteta što se akcija ne održava češće. Ovako se puno sigurnije osjećam pri prelasku preko ceste«, rekla je gospođa Jasmina nakon prelaska zebre kod Katedrale. Dragutin, umirovljenik iz Maksimira, također hvali akciju, ali je kaže u Maksimirskoj primijetio barem pet-šest automobila koji nisu htjeli stati i propustiti pješake.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Dosta je!</p>
<p>Diljem svijeta u utorak je obilježen Svjetski dan nepušenja. Obilježili su ga i Španjolci. U sklopu kampanje koja potiče pušače na prestanak pušenja, svi koji su se u Madridu odrekli cigareta i bacili ih u staklene posude, zauzvrat su dobili lizaljke. Nije mnogo, ali je zdravije. A usta su i dalje zaposlena.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otkriveno »duboko grlo« Watergatea </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Umirovljeni visoki dužnosnik FBI-ja Mark Felt sam je priznao da je bio »duboko grlo«, odnosno glavni izvor novinarima koji su otkrili aferu Watergate koja je dovela do ostavke američkog predsjednika Richarda Nixona 1974. godine, objavio je u utorak časopis Vanity Fair. </p>
<p>Felt (91), nekadašnji drugi čovjek američkog FBI-ja, priznanjem je riješio jednu od najvećih političkih i novinarskih misterija u povijesti, prenosi Reuters.</p>
<p> O identitetu tzv. dubokog grla, koji je odavao tajne informacije novinarima Washington Posta Bobu Woodwardu i Carlu Bernsteinu, dugo se spekuliralo, a sam Felt bio je u tom smislu spomenut nekoliko puta.</p>
<p> Woodward i Bernstein, koji nikada nisu objavili identitet svojeg izvora, u utorak su odbili potvrditi navode iz Vanity Faira, objavila je dpa.</p>
<p> Woodward je za njemačku novinsku agenciju rekao da je trideset godina šutio o »dubokom grlu« i istaknuo da se to neće promijeniti.</p>
<p> Kako navodi Reuters, Felt, koji danas živi u Santa Rosi, u Kaliforniji, istinu o svojoj ulozi u Watergateu najprije je otkrio obitelji, a kasnije je pristao surađivati u stvaranju članka.</p>
<p> Vanity Fair prenosi da su članovi obitelji uvjerili Felta da je njegov čin bio ispravan i stoga vrijedan objave te da bi s tim trebao izaći u javnost.</p>
<p> Afera Watergate izbila je u prvoj polovici 1973. godine kada je otkriveno da su pristaše republikanaca pred izbore 1972. radi špijunaže noću provaljivale u glavno sjedište Demokratske stranke. Najbliži Nixonovi suradnici bezuspješno su pokušavali prikriti aferu, a kasnije su i ometali sudsku istragu. To je dovelo do pokretanja postupka za opoziv Nixona s predsjedničkog položaja pa je on u kolovozu 1974. podnio ostavku.</p>
<p> Zbog činjenica da su novinari otkrili sam skandal, kao i pokušaj da se skandal prikrije, te da je cijela priča uspjela srušiti američkog predsjednika, ova se afera smatra najslavnijim uspjehom istraživačkog novinarstva u povijesti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Miss Kanade izabrana za Miss Universe 2005.</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> – Miss Kanade Natalie Glebova, 23-godišnja brineta plavih očiju, proglašena je u utorak u Bangkoku Miss Universe. Ta manekenka rođena u Rusiji koja je u Toronto emigrirala prije tek 11 godina, krunu Miss Universe naslijedila je od Australke Jennifer Hawkins po završetku priredbe čiji je tv-prijenos emitiran u više od 170 zemalja. </p>
<p>»Izgleda mi da se sve događa prebrzo i da je nestvarno«, rekla je novinarima nova Miss Universe mašući zastavom svoje nove zemlje. Odjevena u dugu bijelu večernju haljinu, s krunom je na glavi zagrlila svoje roditelje te se zahvalila novoj domovini na tome što je njoj i njezinoj obitelji pružila šansu za novi život. »Prije 11 godina došli smo bez ičega. Sad već imamo mnogo«, kazala je. Žiri ju je odabrao između 81 misice iz cijeloga svijeta, među kojima je bila i Hrvatica Jelena Glišić.</p>
<p>Ove su godine »u modi« očito Latinoamerikanke. Što drugo zaključiti kad je drugo mjesto zauzela Miss Portorika, ispred Miss Dominikanske Republike, Miss Meksika i Miss Venezuele. </p>
<p>Zanimljivo, usred ove svečanosti ljepote organizatori su priredili minutu šutnje u sjećanje na 230.000 poginulih u lanjskom tsunamiju. Šutnja i spomen na mrtve bili su, međutim, u snažnome kontrastu sa zbivanjima na pozornici.</p>
<p>No, nije to bio i jedini izvor kritika vezanih uz ovogodišnje natjecanje. Fotografije kandidatkinja u oskudnim bikinijima koje poziraju ispred znamenitog budističkoga hrama Wat Arun u Bangkoku, izazvale su zgražanje vjerskih tradicionalista diljem Tajlanda.</p>
<p>I odluka indonezijske studentice prava Artike Sari Devi (25) da na pozornicu izađe u kupaćem kostimu izazvala je gnjev u njezinoj domovini, premda je djevojka odabrala jednodjelni, a ne dvodjelni kostim. Međutim, i to je bilo dostatno da neki ovo natjecanje što ga organiziraju Donald Trump i američka tv-kuća NBC, proglase pornografijom. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Mala sirena« spremna za prvu operaciju </p>
<p>LIMA</p>
<p> – Peruanska »mala sirena« - djevojčica rođena sa spojenim nogama - u srijedu će ujutro napokon biti operirana, objavili su njezini liječnici u Limi. Malena Milagros Cerron, koja je svoj prvi rođendan proslavila tek prije mjesec dana, 27. travnja, rođena je s iznimno rijetkim fizičkim poremećajem poznatijim pod imenom »sindrom sirene«.</p>
<p>U srijedu ujutro, kako su objasnili liječnici, na rasporedu je tek prva od ukupno tri operacije kojima bi njezine noge, spojene od bokova pa sve do peta, trebale biti razdvojene. Kirurzi će se pritom fokusirati na njezine gležnjeve i donju trećinu potkoljenice. Operacija u kojoj će sudjelovati 10 kirurga, trebala bi trajati najmanje četiri sata, a bit će izvedena u javnoj bolnici Solidarity u Limi. U svijetu danas živi svega troje takve djece, kazao je u izjavi za javnost dr. Luis Rubio.</p>
<p>U posljednja tri mjeseca liječnici su joj u noge ugradili silikonske vreće ispunjene fiziološkom otopinom. Na taj će se način, naime, njezina koža raširiti pa bi je trebalo biti dovoljno da pokrije obje noge jednom kad ih operacijama razdvoje.</p>
<p>Malena Milagros - čije ime na španjolskome znači »čudo« - povrh svega ima deformiran i lijevi bubreg, drugi joj je vrlo malen, a grde probleme ima i s drugim organima. Dr. Rubio objašnjava da će Milagros biti potrebno još najmanje 15 godina korektivnih operacija. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hong Kong ima najhladnije urede na svijetu</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Iako je suptropski grad, Hong Kong ima najhladnije urede na svijetu, u kojima temperatura katkad pada i do 17 stupnjeva Celzija, pokazalo je novo istraživanje. Dok se ljetna temperatura u gradu kreće oko 30 stupnjeva, prosječna uredska temperatura kreće se između 21 i 23 stupnja. Uredi su hladniji od radnih mjesta u Australiji, Americi ili zemljama u razvoju, navodi se u istraživanju. U udruzi »Prijatelji zemlje« kažu da kultura niskih uredskih temperatura radnike prisiljava da ljeti vrijeme u uredima provode obučeni u zimsku odjeću. »Nešto nije u redu. Naša ljeta postaju zime«, dodaju.</p>
<p>»Prijatelji zemlje« izračunali su da bi hongkonški poslovnjaci mogli uštedjeti više od 40 milijuna dolara samo ako bi klima uređaje »držali« na 25 stupnjeva Celzija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Potres u Japanu </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Potres snage 5,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio je u utorak jugozapadnu japansku pokrajinu Miyazaki, izvijestila je japanska meteorološka agencija. Još nema informacija o stradalima ili štetama prouzrokovanima potresom, a također nema ni naznaka da je došlo do tsunamija. Epicentar potresa bio je oko 30 km ispod površine mora.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Probudila se usred vlastita pogreba</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Jedna se kineska baka vratila iz mrtvih: probudila se usred pogreba kad su se ljudi dodirom ruke opraštali od nje. Obitelj je Zhong Jiaxiang pronašla mrtvu 23. svibnja ujutro te, bez konzultacija s liječnikom, odlučila odmah organizirati pogreb. Ženu su lijepo odjenuli i polegli u otvoreni lijes, a na pogreb je došlo više od 200 ljudi. Sutradan ujutro ljudi su je primali za ruku da se oproste od nje, a ona je najednom otvorila oči. Liječnici su objasnili da se samo činila mrtva jer je pala u privremenu komu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kiosk kao jedini izbor</p>
<p>Primjer Vujićeve Enciklopedije najbolji je pokazatelj onoga što se dogodilo u posljednju godinu dana na hrvatskom knjiškom tržištu</p>
<p>Veliko leksikografsko djelo, jedno od onih rijetkih koje s pravom možemo nazvati »kapitalnim nacionalnim projektom«, od utorka, 31. svibnja, prodaje se na kioscima: riječ je o Općoj i nacionalnoj enciklopediji glavnoga urednika dr. Antuna Vujića, koju kao izdavači potpisuju izdavačka kuća Pro leksis i Večernji list. Nažalost, ta višesveščana Enciklopedija najvjerojatnije ne bi bila isplativa da je objavljena uobičajenim putem i da se prodaje u knjižarama pa će se sljedećih 20 mjeseci – tempom od jednog sveska mjesečno – prodavati na kioscima. </p>
<p>Iako je Antun Vujić trenutno u slavljeničkom raspoloženju, pitali smo ga je li mu ipak žao što se takvo djelo neće prodavati u primjerenijem kontekstu - u knjižarama. Vujić kaže da su mu osjećaji podvojeni: s jedne strane je i sam bio kritičan prema novinskom izdavaštvu, a s druge strane je ono postalo stvarnost koju više nitko ne može ignorirati. Zahvaljujući upravo toj »kritiziranoj stvarnosti«, Opću i nacionalnu enciklopediju će moći kupiti i oni koji ju u drugačijem aranžmanu vjerojatno nikada ne bi kupili. Jer, kompletna Enciklopedija će stajati otprilike koliko bi stajala tri sveska da je objavljena uobičajenim putem. </p>
<p>Zapravo je Vujić bio na neki način prisiljen potražiti pomoć novinskih izdavača jer ne bi mogao pokriti troškove izrade Enciklopedije, a ni prodaja u knjižarama ne bi bila isplativa, što i sam potvrđuje riječima: »Kada smo kalkulirali koliko bismo primjeraka mogli prodati u normalnom izdavačkom aranžmanu, ispalo je da bi se jako teško moglo prodati više od 3.000 primjeraka, a ta je brojka tek granica isplativosti«. </p>
<p>Koliko god možemo biti zadovoljni što će se Enciklopedija naći u, gnomski rečeno, svakome domu, ipak ne možemo zanemariti da je primjer Vujićeve Enciklopedije najbolji pokazatelj onoga što se dogodilo u posljednju godinu i par mjeseci na hrvatskome knjiškom tržištu. Jer, sve što se do sada pojavljivalo na kioscima, jesu su starija izdanja, a ovo je prvi put da se premijerno na kioscima pojavljuje tako važno i skroz novo djelo.</p>
<p> A do toga je došlo jer nije bilo drugoga izbora, jer je tržište zasićeno knjigama, jer je procijenjeno da ljudi ne bi izdvojili novce čak ni za takva izdanja koja su nekoć ležala na policama gotovo svake građanske obitelji. Čak je i prošli Vujićev projekt, Hrvatski leksikon, rasprodan malo nakon što je objavljen, a bilo je to 1997. godine, kada su svi naricali nad izdavaštvom u Hrvatskoj.</p>
<p> Izgleda da si, kao što kaže Antun Vujić, više ne možemo priuštiti taj luksuz da puritanski knjigu smatramo svetinjom kojoj nije mjesto na kioscima. I na stranim su se tržištima enciklopedije pojavile na kioscima, primjerice njemačka enciklopedija Brockhaus, ali Vujić ne zna ni za jedan svjetski primjer nove enciklopedije koja je izravno išla na kioske. </p>
<p>Vujić podsjeća da 1999. godine, kada se počelo raditi na Enciklopediji, Hrvatska nije imala noviju opću enciklopediju (zadnji svezak Opće enciklopedije izašao je još 1982. godine) pa se sa suradnicima odlučio prihvatiti toga posla. Onda je Vujić postao ministar, što je dijelom usporilo rad na Enciklopediji, a i financijska situacija je ponešto otegla posao.</p>
<p> U međuvremenu je i Leksikografski zavod Miroslav Krleža počeo objavljivati svoju Hrvatsku opću enciklopediju, ali Vujić ne smatra da su ta dva izdanja konkurentska. Zavodska Enciklopedija je klasična enciklopedija, opširnijih članaka, a Vujićeva se smješta, kako je sam ilustrirao, negdje između Hrvatske opće enciklopedije i Hrvatskoga enciklopedijskoga rječnika Novoga libera.</p>
<p> Da odnosi između Leksikografskoga zavoda i Vujićeva Pro leksisa nisu poremećeni, a kamoli nategnuti, potvrđuje i to što je Opća i nacionalna enciklopedija rađena uz leksikografsku potporu Leksikografskoga zavoda, a i na predstavljanju Vujićeve enciklopedije je govorio Vlaho Bogišić, ravnatelj Leksikografskoga zavoda. </p>
<p>Treba reći da su Opću i nacionalnu enciklopediju sufinancirali i Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, a Vujić kaže da osjeća obavezu prema tim novcima, iako nije riječ o velikoj svoti. Stoga će ministarstvima ponuditi primjerke za knjižnice po cijeni tiska Enciklopedije. Dosadašnji Vujićev leksikografski rad dobra je preporuka i za Opću i nacionalnu enciklopediju, a to što je ona istodobno i praznik za hrvatsku kulturu (kao što je praznik svako takvo veliko djelo) i dan žalosti hrvatske kulture (jer ne bi mogao preživjeti da ga se ne prodaje jeftino i na kioscima), sada već možemo prihvatiti s manje strasti. Zbog toga što smo se priviknuli da se sve mijenja i da je ovo samo početak. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U utrci devet knjiga </p>
<p>Prosudbena komisija Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić«, koja se ove godine dodjeljuje jubilarni, 40. put, na svome je drugome sastanku održanom ovih dana napravila uži izbor knjiga koje se natječu za to ugledno priznanje. </p>
<p>Nakon nekoliko krugova glasovanja Prosudbene komisije, u kojoj su Krešimir Nemec, predsjednik, Vinko Brešić, Julijana Matanović, Helena Sablić Tomić i Vjesnikova urednica kulturne rubrike Branka Džebić, u uži je krug ušlo sljedećih devet naslova: »Pristajanje« Slobodana Novaka (Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.), »Žamor« Danijela Dragojevića (Meandar, Zagreb, 2004.), »Maslina u čistopisu: izabrane pjesme« Zvonimira Mrkonjića (Altagama, Zagreb, 2004.), »Skroviti vrt: dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke« Luka Paljetka (Profil international, Zagreb, 2004.), »Tekst, tijelo, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti« Andree Zlatar (Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.), »Kolarovi« Hrvoja Hitreca (Školska knjiga, Zagreb, 2004.), »Vražja utroba« Ive Brešana (SysPrint, Zagreb, 2004.), »Aritmija« Delimira Rešickog (Meandar, Zagreb, 2004.) te knjiga Zorana Lazića »Ljeto u gradu: roman od deset koraka« (AGM, Zagreb, 2004.).</p>
<p>Među tih devet naslova Prosudbena će komisija na svome sljedećem sastanku izabrati dobitnika ovogodišnje Vjesnikove književne nagrade, koja među pet Vjesnikovih nagrada za umjetnost ima najdulju tradiciju. Nagrada će laureatu biti predana na zajedničkoj svečanosti 16. lipnja u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, na Dan Vjesnika, kada će biti dodijeljene i nagrade za kazališnu, likovnu, glazbenu i filmsku umjetnost. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zagreb ostao bez još jednoga kina</p>
<p>Iako se kina gase sve češće, potražnja za filmovima ne opada. Štoviše, čini se da nikada i nije bila veća</p>
<p>Besplatnim projekcijama filmova »Ellin čarobni svijet« i »Kill Bill 2« u ponedjeljak, zagrebački kino »A1 Galerija« na Iblerovu trgu zatvorio je svoja vrata i nakon četiri godine održavanja filmskih predstava prestao s radom. Uprava kina opovrgava kako su se na odluku o zatvaranju odlučili zbog slabog interesa gledatelja, no unatoč besplatnim projekcijama posljednjega dana publika nije »navalila«.</p>
<p> »Poslovanje kina bilo je uzorno i ne gasimo ga zato što je posjećenost bila mala ili nedovoljna. Opstali bismo da smo htjeli, a zadnji dan smo odradili kao da je prvi, što tome govori u prilog. Naime, vrijeme za produženje ugovora je došlo, a najmodavac je pronašao drugog najmoprimca i u prostoru kina planiraju se drugi sadržaji, odnosno fitness centar«, rekao je voditelj kina Antonio Božić, objašnjavajući odluku tvrtke »Padora« u vlasništvu Vlade Gojuna, jednog od direktora »UCD-a«.</p>
<p> No, za poslovanje toga hrvatskoga distributera gašenje »A1 Galerije« nema nikakvih posljedica niti ima ikakva utjecaja, jer je riječ o poslu u koji je Gojun ušao neovisno o »UCD-u«. Osim stalne borbe s piratima, ni ostali hrvatski distributeri uglavnom nemaju problema s poslovanjem, jer iako se kina gase sve češće, potražnja za filmovima ne opada. Štoviše, čini se da nikada nije bila veća. No, pojava novih tehnologija koje su kvalitetu prikazivanja filmova u vlastitom domu uzdigle na visoku razinu, najvećim je dijelom utjecala upravo na gašenje mnogih kina.</p>
<p>Bez obzira na sve veće izazove, kina neće propasti već će se samo smanjiti njihova brojnost. To se ne događa samo u Zagrebu, već u svim europskim, pa i svjetskim metropolama.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Antologijska djela tri generacije </p>
<p>Izložba »Umjetnost Hlebinske škole« nastalaje na temelju kritičkog odabira čime se podastire antologija, a ne povijest te po mnogome jedinstvene pojave u modernoj umjetnosti koja je pokazala da vrhunska umjetnost može nastati i u blatnjavim dvorištima anonimnih sela, u dubokoj provinciji, daleko od visoke kulture i sustavnog obrazovanja jer pravog umjetnika čini isključivo talent</p>
<p>Izložba »Umjetnost Hlebinske škole« što je otvorena u utorak navečer u Galeriji Klovićevi dvori već drugu godinu zaredom nastavlja suradnju Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i spomenute galerije. Nakon izvrsno posjećene prošlogodišnje izložbe crteža hrvatske naive, ovogodišnja suradnja dviju muzejskih ustanova pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika posvećena je najboljim djelima Hlebinske škole. Presjek najboljih čini stotinjak slika dvanaestorice istaknutih autora triju generacija Hlebinske škole: Ivana Generalića, Franje Mraza, Mirka Viriusa, Dragana Gažija, Ivana Večenaja, Mije Kovačića, Martina Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića Croate, Franje Vujčeca, Nade Švegović Budaj i Dragice Lončarić te nekoliko djela rodonačelnika škole Krste Hegedušića i Ede Kovačevića.</p>
<p>U kratkoj genezi Hlebinske škole autor postava i popratnog kataloga-monografije Vladimir Crnković istaknuo je glavne odrednice Hlebinske škole - uski prostor Podravine na kojemu je nastala početkom tridesetih godina, srodnu tematiku slika i poetike, prepoznatljivu figuraciju lišenu akademskog realizma, narativnost i naglašen ugođaj te jedinstvenu i u umjetnosti dvadesetog stoljeća nenadmašenu tehniku slikanja na staklu. </p>
<p>Izložba »Umjetnost Hlebinske škole« nastala je na temelju kritičkog odabira čime se podastire antologija, a ne povijest te po mnogome jedinstvene pojave u modernoj umjetnosti koja je pokazala da vrhunska umjetnost može nastati i anonimnim selima daleko od visoke kulture i sustavnog obrazovanja. Crnkovićev izbor zato se zaustavio na dvanaest imena najeminentnijih predstavnika triju generacija Hlebinske škole kroz čiji se rad mogu pratiti mijene kroz koje je škola prošla u sedamdesetogodišnjoj povijesti.</p>
<p>Platna za ovu izložbu posuđena su iz niza galerijskih ustanova i privatnih zbirki u Hrvatskoj i svijetu. Dio njih sada je izložen prvi put nakon gotovo četiri desetljeća, a neke čak i prvi put u Hrvatskoj. </p>
<p>Izložbu »Umjetnost Hlebinske škole« otvorio je Michael Milkovich, direktor emeritus Museum of Fine Arts u St. Petersburgu na Floridi, a razgledati se može do 28. kolovoza. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Počinju 29. dani satire</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Festival »Dani satire«, 29. po redu, satiričkog kazališta »Kerempuh« održat će se od 3. do 23. lipnja, najavio je u utorak na konferenciji za novinare Duško Ljuština. Izbornica Željka Udovičić predstavila je službenu konkurenciju, u kojoj sudjeluje 19 predstava, 15 domaćih i četiri inozemne. Dane će ove godine obilježiti prisutnost suvremenih dramskih pisaca, domaćih i stranih. Najbrojniji su upravo domaći pisci, među kojima su između ostalih Nina Mitrović, Miro Gavran, Mate Matišić, Fadil Hadžić, Filip Nola te Ante Tomić i Ivica Ivanišević kao tandem. Festival će otvoriti znanstvenofantastična opera »Othella« suvremenog slovenskog pisca Rokgre (pseudonim za Roka Vilčnika) u režiji Vita Taufera i izvedbi SMG-a, a program se nastavlja predstavom autorice Yasmine Reze »Život X 3. Od klasika Udovićić je najavila Čehovljeva »Galeba« u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i Gogoljeva »Revizora« u izvedbi sarajevskoga Narodnog pozorišta. »Dani satire« ove godine posvećeni su slavnim ruskim humoristima Iljifu i Petrovu. [S.T.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Keserov svijet za pitanja i snove</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Crtački opus Zlatka Kesera raste uz slikarski, iskazujući moć crte koja komunicira s najosjetljivijim i najtajnovitijim vidovima osjećajnosti. Odbaciti viđeno i naučeno da bi se doprlo do najdubljih slojeva i do dna stvaralačkog bića, posložiti naslućeno i doživljeno, tvarnošću crteža dohvatiti suštinu, oslonac pronaći u intuitivnom i u vlastitoj imaginaciji, a pritom zadržati apsolutnu morfološku slobodu – na tim je postavkama Keser stvorio poetiku više nevidljivoga nego vidljivoga, kao svaka velika umjetnička osobnost.« </p>
<p> To su riječi likovne kritičarke Branke Arh. Javnosti će biti predstavljeno 95 crteža na papiru raznih formata, nastalih tuš perom, olovkom u boji, kist temperom i kolažom. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Motiv nam je osveta za poraz prije dvije godine </p>
<p>Hrvatski reprezentativci Tomislav Butina i Jerko Leko optimistični su uoči utakmice za SP protiv Bugarske </p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE</p>
<p> – Tomislav Butina iz Bruggea i Jerko Leko iz kijevskog Dinama na raspolaganju su bili u utorak. Obojica svježeg izgleda i izvrsnog raspoloženja ubrzo su uspostavili odličnu komunikaciju s novinarima. Posebno ohrabruje njihov optimizam, no ipak sveden u realne okvire. </p>
<p>»Zna se koliko nam je ta utakmica protiv Bugarske u Sofiji važna. Ali, važna je i Bugarima, čak i više. Oni su favoriti i ne smiju ostvariti drugi rezultat osim pobjede. Praktički love posljednji vlak. No, mi imamo kvalitetu zaskočiti ih i osvojiti bod ili tri, što bi nam ubrzalo odlazak u Njemačku«, kazao je Butina. </p>
<p>»Nama ta utakmica također može biti odlučujuća. Porazom bismo zakomplicirali stvar, a svaki bi nas drugi rezultat svrstao u glavne favorite za odlazak na svjetsku smotru. Došli bismo do izvrsnog mjesta, a motiva imamo napretek. Najveći nam je motiv osveta za neugodni poraz sa 0-2 u Sofiji prije dvije godine. Uz to, ako ne izgubimo u Sofiji Bugare kao ozbiljne konkurente konačno bismo maknuli iz ovih kvalifikacija«, kaže Jerko Leko. Vratar Butina morat će posebno motriti na brojne bugarske napadače, koje sprema izbornik Hristo Stoičkov. </p>
<p>»Bugarski su napadači opasni, dokazuju to svakog vikenda u europskim klubovima. Zapravo, u Bugarskoj svi igraju napadački nogomet, skloni su improvizaciji i teško je predvidjeti od kuda prijeti opasnost. No, ako im je napad najbolji dio momčadi, naša je momčad najbolja u obrani«, rekao je Butina, koji dodaje da poznaje sve bugarske napadače i da je bespredmetno govoriti o tome otkud prijeti najveća opasnost. </p>
<p>Jerko Leko u posljednje vrijeme nije standardni reprezentativac. No, kako se čuje, Kranjčar ga priprema za početnu postavu u Sofiji. </p>
<p>»Izbornik mi ništa nije rekao. No, ako uđem i u nastavku, neću biti nesretan. Ponovit ću izjavu svog prijatelja Tomasa, koji kaže: 'Ako treba, idem i na klupu'.« Najvažnije je da mi svi odemo u Njemačku«, priča Leko. </p>
<p>Butina, pak, komentira svoj položaj u klubu: </p>
<p>»U Bruggeu mi je dobro, želio bih ostati još neko vrijeme. Osvojili smo prvenstvo, a u kupu smo prije nekoliko dana poraženi protiv Beershota. Nismo zaslužili dvostruku krunu, priprema za finale kupa nije bila dobra i osvetilo nam se. Ipak nam je prvenstvo bilo glavno.« </p>
<p>Jerko Leko je prije četiri dana osvojio ukrajinski kup u dvoboju protiv Srnina i Pletikosina Šahtara. </p>
<p>»U prvenstvu su ostala još dva kola. Šahtar ima četiri boda prednosti. Ako izgubi u Odessi protiv Černomerca, imamo ga šansu u posljednjem kolu pobijediti u Donjecku i postati prvaci.« </p>
<p>Na kraju je novinare, zbog neuobičajenog termina ove reprezentativne utakmice, nakon sezone, zanimalo tko bi mogao biti u prednosti. </p>
<p>»Inače, nema razlike između naše i bugarske situacije. I jedni i drugi smo završili s natjecanjima i malo se ohladili. Svima to jednako smeta«, govori Butina. </p>
<p>»Meni je opasnije to što su Bugari veći individualci od šabloniziranih Šveđana. Zato ih se više bojim nego Šveđana u Zagrebu. Svi smo jednako umorni ili odmorni. Nitko nema određenu prednost. No, naša je prednost što nam utakmica ipak nije - biti ili ne biti«, zaključio je Leko. </p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar: defanziva ne dolazi u obzir</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE</p>
<p> – Izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Kranjčar plijeni osmijehom. Štoviše, raspoložen je i za šalu, sve kako bi razbio osjećaj treme i nervoze uoči bitne kvalifikacijske utakmice protiv Bugarske u Sofiji 4. lipnja. </p>
<p>»Hvala mom bivšem treneru što hvali mog sina Niku i opravdava njegovu ulogu u reprezentaciji«, rekao je na kraju druženja s novinarima Kranjčar, aludirajući na Otta Barića, koji nije vodio njegova sina s reprezentacijom na EP u Portugal prošlog ljeta. </p>
<p>»I dalje sam uvjeren da je za Niku tamo bilo mjesta«, završio je svoju šalu Kranjčar, koji očito ne može oprostiti Bariću za taj postupak. </p>
<p>»U Sofiju ne idemo po bod. Pokušat ćemo pobijediti. Poslije ćemo vidjeti hoćemo li biti zadovoljni bodom, ali naša je želja, tako se i motiviramo, da u Sofiji proslavimo pobjedu. Jer, svaku ćemo priliku za to iskoristiti. Na Bugarima je strašan pritisak. Ako žele do Njemačke, moraju do kraja kvalifikacija ostvariti svih pet pobjeda iz pet utakmica. A prvi im je suparnik jaka Hrvatska. Pa, što oni misle...« </p>
<p>Izbornika ne smeta ni činjenica da su igrači pomalo zamoreni, zbog čega im je s programa maknuo jutarnji trening u utorak. </p>
<p>»Mene veseli silno dobro raspoloženje igrača. Ove su pripreme ionako koncipirane više na taktičkoj razini nego na stjecanju kondicije. Što se steklo - steklo se. Igrače valja malo odmoriti i osvježiti te im pokazati gdje su bugarske mane i kako ih iskoristiti.« </p>
<p>Na pitanje tko će biti drugi vratar, jer je prvi poznat, a to je Butina, Kranjčar odgovara: </p>
<p>»Zbog incidenta Didulice, koji ga je sigurno malo psihološki dotaknuo, na klupi će zacijelo biti Pletikosa. No, konačnu ću odluku donijeti tek u petak, kao i odluku za cijeli sastav. No, sve će biti vjerodostojno mojim mislima, koje vi već razumijete.« </p>
<p>Kranjčar se osvrnuo i na utakmicu Hrvata i Bugara u Sofiji prije dvije godine, kad je naša momčad pod vodstvom Barića stjerana u mišju rupu. Na kraju je bilo 2-0 za Bugarsku. </p>
<p>»Mnogo se može naučiti iz te utakmice. Hrvatska je krenula defanzivnim stilom. No, kod mene to ne dolazi u obzir. To nije moja vizija nogometne strategije. Ja ću Bugare pokušati napasti«, zaključio je izbornik.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sezona bez odgovora i odgovornih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovu je svakodnevicu možda najbolje ocijenio maksimirski predsjednik Mirko Barišić: »Klubu nema teže kazne od ove!« Barišić je, doduše, pritom mislio na sam rezultatski rasplet sezone i Dinamovo iskliznuće u Ligu za ostanak, no njegov bi odgovor ujedno mogao obuhvatiti cjelokupno stanje u Dinamu. Mogao bi se, dakle, odnositi i na rasplet - izborne Skupštine kluba. Ima li, dakle, teže kazne od ovakve Skupštine? </p>
<p> Pitanje možda zvuči grubo, ali teško ga je zaobići. Ovo bi, inače vrhovno klupsko tijelo, trebalo figurirati kao svojevrsni korektiv u ponašanju i ponajprije u djelima same klupske Uprave. Ali, kakva je funkcija te Skupštine ako ona, nakon ovakve, uvjerljivo najlošije sezone u cjelokupnoj klupskoj povijesti, nakon prvorazredne rezultatske blamaže - nema što reći? Čak je i u takvoj situaciji trajala tek 20-ak minuta! A sumnjamo da je u tih, četvrt i nešto sata, moglo biti detaljnijih, serioznijih analiza, rasprava, polemika, ideja... ičega onog što bi očekivao svaki »plavi« druker željan odgovora na upit što se to događa s nekadašnjim zagrebačkim nogometnim divom.</p>
<p> Skupština je u ponedjeljak tek doživjela manje kadrovske promjene, iz nje su iščezli uglavnom oni članovi neskloni sadašnjoj vladajućoj garnituri, koji se, doduše, baš i ne žele suviše petljati u maksimirsku problematiku... Ne možemo ovdje, dakle, isključivo kriviti aktualnu maksimirsku vlast, jer ona i nije toliko kriva što nema opoziciju. Istina je da se nitko dosad nije javio sa zdravim konceptom i programom stvaranja velikog Dinama. Sam će Zdravko Mamić, dakle, ponovno preuzeti ulogu prvoga klupskog operativca. </p>
<p> »Ove smo sezone doživjeli veliki rezultatski neuspjeh, koji moramo zaboraviti. Ali, ne i zataškati. Moramo nešto naučiti iz prošlosti, a s obzirom na ovakav odziv na Skupštini, vjerujem da ćemo u tome i uspjeti«, procijedio je Barišić na konferenciji upriličenoj za onaj dio medija koji nije smio prisustvovati samoj sjednici.</p>
<p> I mi ćemo zapljeskati na brojnom odzivu. U ponedjeljak je u Maksimir na 20-ak minuta navratilo čak 66 od 80 članova Skupštine. No, što vrijedi takav odziv kad gotovo nitko nije imao što reći. Ili su svi unaprijed pedantno pripremili platformu i sve analize i polemike završili ranije na nekom drugom mjestu. Ili pak u Dinamu, kako bi netko zlurad mogao pomisliti - vlada jednoumlje.</p>
<p> Posebno nam je zazvonila Barišićeva rečenica: »Mamić je čovjek moga povjerenja. No, to je onda i moj dio odgovornosti«. A kakvu to odgovornost Dinamov vladajući dvojac snosi sada? Cjelokupnu su negativnu kritiku sručili na struku i igrače koji, doduše, i jesu glavni krivci za rezultatski krah. No, ovdje je riječ o - odgovornosti. Dakle, igrači i treneri su krivi, a klupski vrh odgovoran. Ali, taj klupski vrh - nije ni za što odgovarao!</p>
<p> Sve nas to pomalo podsjeća na već mnogo puta opjevani igrokaz Miroslava Blaževića nakon poraza protiv bukureštanske Steaue 1993.: »Ja sam najviše kriv za ovaj poraz. A kriv sam zato što sam u igru uveo onog Pakasina!« Barišić i Mamić su, kako možemo iščitati iz njihovih izjava, krivi što su uveli onog Jurčevića, onog Bagu, onog Gračana, onog Lončarevića, onog... Neozbiljno bi, međutim, bilo izbrisati liniju odgovornosti prema samome klupskom vrhu pa bi, shodno tome, netko mogao jednako grubim tonom zapitati tko je kriv što je doveo onog dopredsjednika, onog predsjednika, onu Skupštinu...</p>
<p>Što vrijedi odaziv 66 od 80 članova Skupštine kad gotovo nitko nije imao što reći</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Real daje milijun eura za Marka Tomasa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Milijun eura svota je koju Real Madrid navodno nudi za košarkaša Zagreba Marka Tomasa. Posao koji se u tajnosti dogovarao već neko vrijeme blizu je realizacije, mlađi bi Tomas, ukoliko se ne odluči na odlazak u NBA ligu, od jeseni trebao obući dres »kraljevskoga kluba«. </p>
<p>U Trnskom su, čini se, napravili pravi potez kada su ove zime odbili ponudu španjolske Tau Ceramice, koja je davala 650.000 za jednog od najboljih mladih europskih igrača. Čelnici kluba odlučili su se kockati i uspjeli, a u međuvremenu je Zagreb, s Markom Tomasom, osigurao plasman u Goodyear ligu i najveću odštetu koju je košarkaški klub iz Madrida isplatio za jednog igrača. Lani je Real za Felipea Reyesa platio 800.000 eura Estudiantesu. </p>
<p>Da hrvatski košarkaši ipak imaju cijenu, pokazuje već drugi ovogodišnji transfer u bogate španjolske klubove. U veljači je igrač Cibone Andrija Žižić za ukupno 2,5 milijuna eura potpisao dvoipolgodišnji ugovor s Barcelonom, a sada je za Tomasa, ne računajući njegov ugovor, dogovorena milijunska odšteta. O transferu, od izravnih sudionika, naravno nitko ništa ne zna. Marko Tomas je kazao: »Prvi put to čujem, nitko sa mnom nije kontaktirao.« </p>
<p>Trener madridskog Reala Božidar Maljković samo je kratko izjavio: »Ništa ne znam o tome, ali radi se definitivno o vrlo zanimljivom igraču.« [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Split platio hipoteku slabih igara u Goodyear ligi </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Majstore poraza, košarkaše Splita CO trener Danijel Jusup, koji je došao u drugom dijelu sezone, nije uspio dovesti do regionalne lige. Porazom u polufinalu prvenstvenog doigravanja od Zadra »žuti« su završili na četvrtom mjestu i ostali kratkih rukava. Sad je na redu uprava kluba, a prvi joj je potez već u utorak bio razgovor s Jusupom o nastavku suradnje. </p>
<p>»Sigurno neću ništa odlučiti još nekoliko dana. S ljudima iz kluba, igračima i ostalima sam imao odličnu suradnju. Iznio sam svoje viđenje stanja momčadi i uzroke ovakvim rezultatima. Split je na prekretnici i potreban je filigranski rad da bi se napravila pobjednička momčad. Zasad je neizvjesno, iako mi je želja nastaviti karijeru u inozemstvu, jer sam se zasitio odnosa u hrvatskoj košarci. Oštećeni smo na Baldekinu, kad smo izgubili od Šibenke, a potom je sve zaboravljeno. Nikome ništa«, kaže trener Jusup. </p>
<p>Splićani su u regionalnu ligu ušli zahvaljujući pozivnici, ali su redali poraze i kompromitirali dobrohotnost čelnika lige. Hrvatska je izgubila jedno mjesto za iduće izdanje Goodyear lige. Na neki način Jusup smatra da je i slab plasman u regionalnoj ligi utjecao na status Splita u domaćem prvenstvu: </p>
<p>»Moj je dojam da je Split platio hipoteku slabih igara u Goodyear ligi. Bili smo blizu ostvarenju cilja, iako su Zadar, Zagreb i Cibona kvalitetniji. Naime, činilo mi se kao da se Splitu otežava posao. Sada je, pak, čist i platio je dugove«, kaže Jusup, a o nedostacima »žutih« je dodao: </p>
<p>»Nedostajao je jedan igrač u reketu, kao što je lani bio Smith. Nisam pogriješio ni kada sam eliminirao Rančića, što potvrđuju rezultati. Dobili smo pozitivniju kemiju u momčadi. Vidio sam i četiri juniora, Hana, Siriščevića, Brečića i Bjegovića, i kad bi klub dobio jednoga kvalitetnog igrača to bi bilo odlično. No, čini mi se da oni nisu najbolji materijal. Za Split bi, pak, bila velika šteta odlazak Ukića. Pobjednik je, a puno se potrošio ove sezone. Prigovaraju mu zbog načina igre, da previše vodi loptu, no taj dio ovisi i o njegovim suigračima. Ode li, Split će s jedne strane izgubiti, ali bi u tom slučaju nešto zaradio i mogao na drugi način graditi momčad«, kazao je Jusup. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nadal stigao do Federera</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Želja teniskih obožavatelja se ispunila – Roger Federer I Rafael Nadal stigli su do međusobnog dvoboja u polufinalu Roland Garrosa. Lakoćom su ponajveći favoriti za naslov izborili, prema mnogima, finale prije finala. Čarobnjak iz Basela je odigrao dosad najbolji meč u Parizu i okončao tjedan iz snova za Victora Hanescua. David Ferrer je bio itekako ravnopravan suparnik Rafaelu Nadalu, sve dok nije propustio dvije set-lopte kod 5-4 vodstva u prvom setu. Kad je rijetko viđenim forhendima iz trka Nadal prokrčio put do prvog seta, Ferrer je nestao s terena. </p>
<p>Pritisak četvrtfinala na pariškoj zemlji bio je prevelik za tinejdžerke, pa su mjesto među četiri najbolje rezervirale iskusnije tenisačice - Justine Henin-Hardenne, Jelena Lihovčeva i Nadia Petrova. Teško će zaustaviti zahuktalu Mary Pierce, jedinu francusku nadu, koja je još prije početka Roland Garrosa »trubila« kako nije za otpis. Još jednoj demonstraciji njezine samouvjerenosti gledatelji su pljeskali za premoćnu 6-3, 6-3 pobjedu protiv Lindsay Davenport. Pet godina nakon što je osvojila pariški Grand Slam, »Teta Mary« s 30 godina na leđima ponovo »drma« Parizom.</p>
<p>Nadia Petrova je bez problema nadigrala neprepoznatljivu Anu Ivanović. No, Petrova će teško preko Henin-Hardenneu polufinalu. »Miss bekhend« je u utorak pokvarila potpuno rusko slavlje. Neočekivano je lagano »pala« druga nositeljica Marija Šarapova. Nakon što je u ponedjeljak spasila dvije meč-lopte protiv Kuznjecove, Belgijanka je od početka dominirala u četvrtfinalu. Agresivnost sibirske ljepotice uopće nije došla do izražaja. </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisačice: Lihovčeva (16) – Karatančeva 2-6, 6-4, 6-4, Petrova (7) – Ivanović 6-2, 6-2, Henin-Hardenne</p>
<p>(10) – Šarapova (2) 6-4,</p>
<p> 6-2, Pierce – Davenport (1) 6-3, 6-2;</p>
<p>tenisači: Federer (1) – Hanescu 6-2, 7-6 (3), 6-3, Nadal (4) – Ferrer 7-5, 6-2, 6-0. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Dominique de Villepin novi francuski premijer</p>
<p>Nicolas Sarkozy, šef najjače vladajuće stranke Saveza narodnog pokreta (UMP) možda će biti imenovan državnim ministrom ili ministrom unutarnjih poslova</p>
<p>Sad je posve jasno: glavni je krivac za ishod nedjeljnoga referenduma o europskom ustavu, što su ga Francuzi sa 55 posto glasova »ne« odbacili, ispao dosadašnji premijer Jean-Pierre Raffarin. On je, naime, u utorak ujutro podnio ostavku francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu koji je odmah za novog premijera imenovao dosadašnjeg ministra unutarnjih poslova i bivšeg ministra vanjskih poslova Dominiquea de Villepina, svojeg dugogodišnjega vjernog (i »poslušnog«, kako pišu mediji) suradnika. To je imenovanje, ipak, izazvalo stanovito iznenađenje u javnosti.</p>
<p>To znači da je Raffarin morao platiti visoku cijenu zbog odbacivanja europskog ustava. Pogotovo zato što u ovom slučaju, očito, nije dolazio u obzir prijevremeni odlazak Chiraca iz Elizejske palače, iako su ga neki krugovi smatrali glavnim krivcem za stanje zbog kojeg je većina Francuza odbacila europski ustav. No, činjenica je da Raffarin u tri godine svojeg premijerskog mandata ponajprije nije uspio smanjiti nezaposlenost koja je u Francuskoj dosegla rekordnih 11 posto. Zbog toga je u mnogim anketama bio proglašen »vrlo nepopularnim« političarom.</p>
<p>I ovom je prilikom, »drugi čovjek« u sadašnjoj vladi Nicolas Sarkozy, šef najjače vladajuće stranke Saveza narodnog pokreta (UMP) koji će možda biti imenovan državnim ministrom ili ministrom unutarnjih poslova. No, dobro se zna da je njegova životna ambicija da se kandidira za predsjednika Francuske 2007. Prema nekim pouzdanim izvorima, Sarkozy već sada Chiraca »drži u šaci«. Inače, novi premijer, 51-godišnji Dominique de Villepin postao je poznat u svijetu kad se javno i jasno u ime Francuske suprotstavio američkoj intervenciji u Iraku.</p>
<p>On je aristokrat podrijetlom i diplomat od karijere Sedam godina (od 1995. do 2002.) kao glavni tajnik Predsjedništva republike bio je najbliži suradnik predsjednika Chiraca. Nakon više godina koje je proveo u sjeni, Dominique de Villepin na velika se vrata vratio 2002., nakon Chiracova drugoga izbora za predsjednika, koji ga je tada imenovao ministrom vanjskih poslova. U ožujku 2003., usred iračke krize, on je pred UN-om vatreno branio stajalište francuske vlade i predsjednika Chiraca koji su se oštro suprotstavili američkoj »agresiji« u Iraku. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nizozemci izlaze na referendum o euroustavu </p>
<p>Samo dan prije referenduma o Europskom ustavu u Nizozemskoj, ispitivanja javnog mnijenja su pokazala kako bi nizozemski »nee« mogao biti još uvjerljivi od francuskog »non«.</p>
<p>Rezultati istraživanja pokazali da bi Nizozemci ustav mogli odbaciti sa čak 60 posto na prvom referendumu na nacionalnoj razini u povijesti Nizozemske.</p>
<p>Procjene i istraživanja različitih medija u Nizozemskoj pokazuju kako se postotak onih koji namjeravaju glasati protiv kreće između 58 i 60 posto, dok će 42 posto glasati za. </p>
<p>Francusko odbijanje europskoga ustava ojačalo je nizozemski tabor protivnika ustava. U posljednje vrijeme u nizozemskoj je primijećen porast pobornika ustava, no u Bruxellesu strahuju da bi rezultati u Francuskoj mogli obeshrabriti one koji bi na listiću zaokružili »da« da izađu na referendum. Iako su sada sve oči uperene u nizozemski referendum, on nije obvezujući. Zadnju riječ u prihvaćanju ili odbijanju europskoga ustava ima nizozemski parlament.</p>
<p>Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, pozvao je Nizozemce da glasaju za ustav, naročito zbog nadolazeće rasprave o EU proračunu. »S pozitivnim stavom o ustavu, naša je pozicija bitno jača«, rekao je Balkenende.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hillary Clinton: Primarni izbor demokrata</p>
<p>Prema jednom istraživanju, Hillary Clinton podržava šest od deset američkih žena te 45 posto birača muškaraca</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stalno odbijajući potvrditi hoće li se kandidirati za američku predsjednicu na izborima 2008., senatorica Hillary Rodham Clinton, bivša prva dama Amerike samo pojačava glad medija za spekulacijama te vrste. </p>
<p>Potpuno disciplinirano, kako i dolikuje vrhunskom političaru, uz to znalcu američkih prilika, gospođa Clinton sa smiješkom zaobilazi komentirati tu mogućnost. Ona jednostavno čeka svoje vrijeme, a tajming je u politici sve. Tu vrstu suzdržanosti ne moraju međutim poštivati novinari ili autori knjiga o Clintonovima. U najnovijoj pod naslovom »Survivor« koju je napisao poznati američki novinar John Harris bavi se brakom Hillary i Billa Clintona publici se želi učvrsti predodžba o »željeznom liku« Hillary Clinton i dokazati da je spremna za manje od četiri godine preuzeti »najvažniji muški posao u Americi«. </p>
<p>Hillary Clinton je »novi Richard Nixon u ženskom izdanju« aludiraju i američki blogeri najavljujući zaokret bivše prve dame iz prilično lijeve pozicije prema centru. </p>
<p>Mnogi čak tvrde da se Hillary okreće prema konzervativnoj struji i, sasvim izvjesno, desno od Howarda Deena koji važi za najvećeg ljevičara u Demokratskoj stranci. Prema jednom istraživanju Hillary Clinton podržava šest od deset američkih žena, te 45 posto birača muškaraca. I prema najnovijim medijskim anketama, Hillary Clinton je primarni izbor demokrata. </p>
<p>Njenu moguću kandidaturu podržava više od 50 posto demokratskog biračkog tijela, u odnosu na prošlogodišnjeg predsjedničkog kandidata Johna Kerryja koga za novu nominaciju podržava nešto više od 30 posto istog biračkog tijela. </p>
<p>Ankete ipak upućuju, da dobije li demokratsku nominaciju, Hillary Clinton bi u političkom okršaju s popularnim republikanskim senatorom Johnom McCainom, (za koga se isto tako govori da će ponovno u utrku za predsjednika 2008.) izgubiti s više od pet posto razlike u glasovima. Da se prijavi na audiciju za »Američkog idola«, (American Idol 2005.), popularnu TV seriju u kojoj se kao i u drugim zemljama bira najbolji pjevač amater, Hillary bi zbog svog šarma pobijedila; tolika je njena popularnost u Americi. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Devet godina Hodorkovskom </p>
<p>Jedni u presudi vide »Putinovu osvetu«, drugi na nju gledaju kao »kaznu za nelegalno zgrtanje bogatstva«</p>
<p>Jedan od najkontroverznijih i »najprominentnijih« sudskih procesa u Rusiji u utorak je završen presudom koja se i očekivala. Tajkun i osnivač najveće ruske naftne kompanije Yukos Mihail Hodorkovski osuđen je na devet godina zatvora, koliko je dobio i njegov suradnik Platon Lebedev. Oni također moraju platiti i 613 milijuna dolara poreza, što je i bila jedna od temeljnih točaka optužnice.</p>
<p>Ovakva presuda bila je ne samo očekivana i najavljivana već, prema mišljenju mnogih promatrača, »ima neodoljiv okus nečega što je već davno prije suđenja odlučeno negdje drugdje«, naime u Kremlju. Oni koji to tvrde vjeruju da se tu radi o političkom suđenju čija je slabo prikrivena pozadina u Putinovom obračunu s »previše bogatim« i, dakle, previše moćnim i politički opasnim Hodorkovskim koji je, primjerice, na prošlim predsjedničkim izborima financirao Putinovu oporbu.</p>
<p>Hodorkovskom i Lebedevu u izrečenu kaznu uračunat će se i 19 mjeseci koliko su proveli u istražnom zatvoru, te će iz zatvora izaći 2012 godine. Samo čitanje presude trajalo je dva tjedna, pri čemu su ne samo obrazlagani zaključci suda (Hodorkovski je proglašen krivim po šest od sedam točaka optužnice), nego su također, što je vrlo kuriozno, opširno pobijane i vjerojatne teze i moguće točke iz očekivane žalbe odvjetnika obrane. </p>
<p>Hodorkovski (41) je bio optužen za varanje države i neplaćanje poreza. U međuvremenu, država je slomila moćnu naftnu kompaniju teretom od oko 27 milijardi dolara nametnutih poreza, a potom je - ponovno nacionalizirala Yukos, da bi sada osudila njenog osnivača i šefa, Hodorkovskog.</p>
<p>Mihail Hodorkovski je, u trenutku uhićenja (2003. godine) bio jedan od najbogatijih Rusa. Procjenjuje se da je danas »težak« oko 1,5 milijardu dolara. Desetak puta bogatiji tajkun Roman Abramovič na toj je listi »izvan konkurencije«, kao i još neki koji više ne žive u Rusiji, već na Zapadu. Za SAD i druge zapadne države, suđenje Hodorkovskom »emitiralo je alarmantne signale« stranim ulagačima stvarajući klimu nesigurnosti. Drugim riječima, time se sugerira da optužnica, dakle ni presuda Hodorkovskom, nisu pravno utemeljene i da je riječ o političkom obračunu.</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin kojega mnogi u Rusiji izravno dovode u vezu s ovim sudskim procesom i presudom prije nekoliko je dana (ne govoreći o suđenju Hodorkovskom) priznao na televiziji da »Rusija ima problema s pravosuđem i ljudskim pravima«, ali je obećao da će »popraviti to stanje«. Odvjetnici obrane imaju deset dana vremena za podnošenje žalbe na presudu, a podijeljeni komentari u Rusiji, gdje je ovo suđenje izazvalo i burne prosvjede, ne slažu se je li Hodorkovski »platio zbog iluzije da živi u normalnoj zemlji«, ili zato što »Putin i ruska država još nisu u stanju prihvatiti slobodu poslovanja«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Novi Peking, nova Olimpijada</p>
<p>Olimpijada u Pekingu bit će prilika da Kina pokaže svijetu sve što je učinjeno posljednjih petnaestak godina </p>
<p>PEKING (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - »Novi Peking, nova Olimpijada«, moto je pod kojim se intenzivno gradi glavni kineski grad, koji bi 2008. godine trebao biti domaćin najspektakularnijih i najbolje organiziranih Olimpijskih igara u povijesti. Olimpijada u Pekingu bit će prilika da Kina pokaže svijetu sve što je učinjeno posljednjih petnaestak godina i da današnja Kina ima malo ili gotovo ništa s Kinom kakva je u percepciji mnogih koji je nisu vidjeli.</p>
<p>Već do sada je uloženo 4,8 milijardi dolara u gradnju kapitalnih objekata u Pekingu za potrebe Olimpijade. Gradi se na šezdeset lokacija, a u sljedeće tri godine bit će uloženo još 20 milijardi dolara. Gradi se metro, veliki stadion, obnavljaju se stare kuće, a pekinški prioritet je izgradnja novih stambenih naselja po prihvatljivim cijenama za obitelji koje će tamo živjeti. Za zaštitu okoline i gradske komunikacije Peking je predvidio 12 milijardi dolara.</p>
<p>Gradi se i brza gradska željeznica, a metro će biti završen do kraja ove godine. U Pekingu građevinari rade u četiri smjene bez predaha. Gradske četvrti mijenjaju izgled doslovce preko noći. Ukupna dužina podzemne željeznice bit će s 55 kilometara povećana na 138 kilometara. Teku intenzivne pripreme za izgradnju olimpijskog stadiona, a gradske vlasti masovno preseljavaju ljude koji žive na lokaciji gdje će biti stadion. Tu Kinezi nisu previše sentimentalni, dobije se samo odluka o preseljenju i uvjeti za novi život. Ponekad novčana odšteta od 10.000 do 15.000 dolara ili zamjenski stan na periferiji grada ili u provinciji. Sve ide ekspresno, bez mnogo žalbi i natezanja.</p>
<p>U tijeku je i akcija pošumljavanja Pekinga, kako bi bio zaštićen od pješčanih oluja. Sve su to veliki i skupi projekti za koje su zainteresirane i svjetske korporacije, a na natječajima se traže najbolji ponuđači. Je li uvijek baš tako teško je reći, ali dobiti danas posao u Pekingu na izgradnji nekog od objekata za potrebe Olimpijade velika je stvar.</p>
<p>Peking u budućnosti želi postati međunarodni sportski centar, a direktor pekinške sportske uprave Sun Kanglin kaže da će se za tri godine Peking pokazati svijetu kao moderna svjetska metropola. Sada se samo 42 posto stanovnika Pekinga bavi sportom, a cilj je Kineza da ta brojka bude daleko viša. Želja im je da 60 posto stanovnika Pekinga ima uvjete za bavljenje sportom. Povezivanje sporta i zdravlja također je cilj, jer će sve gradske četvrti imati ubuduće stanice za ocjenu zdravlja građana.</p>
<p>Peking će sljedećih godina biti domaćin tridesetak velikih sportskih manifestacija, kao predigra za Olimpijadu. Sljedeće godine bit će održan Kup Azije u nogometu, zatim Svjetsko prvenstvo u badmintonu. Peking želi i svjetsko prvenstvo u taekwondou i atletici za juniore. Prihodi od sporta mogli bi biti izuzetno veliki. Ulaganja su također velika, ali Kinezi misle da će im se to isplatiti. </p>
<p>Jurica KörblerAndrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Život na kocki</p>
<p>Počnete li prepričavati kockarske dogodovštine, koristiti sve veće uloge da biste postigli željenu razinu uzbuđenja, kad igrom na sreću pokušate vratiti dugove i osjećate se nemirno ili razdražljivo ako se pokušavate kontrolirati u kockanju, postali ste - ovisnik</p>
<p>Moramo misliti pozitivno. Točno je to, jer čak i ako ste bez posla, s gomilom neplaćenih računa i bez prebijene kune u džepu, ipak postoji šansa ne samo da preživite do sutra, već i da se obogatite. Milijuni se doslovno nude svuda oko nas. Tarik Filipović već godinama pita »Tko želi biti milijunaš«, s radijskih valova vas pozivaju »Dođite i zaigrajte«, a teško da postoje i jedne novine koje nisu ili ne nude automobile, kuće, stanove, knjige, televizore... Uz igre i mogućnost brze zarade i dobitka i osnovni proizvod se lakše kupi. Čovjek naizgled lako odvoji pet, šest kuna ako zna da osim štiva novine nude i pokoji automobil, stan, apartman na moru. Ostruži, zagrebi, nalijepi, ispuni, pošalji... Sreća i vas čeka. O igrama na sreću vode se i žučne rasprave, pa i zakon definira da se »igrom na sreću« smatra ona igra u kojoj se sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima, pri čemu ishod ne ovisi o znanju i umješnosti već o slučaju.</p>
<p> Igre na sreću nisu izmišljotina našeg vremena. Antropolozi su iščeprkali da su Asteci, Maje i Inke imali vrlo zanimljive hazardne igre i rituale. I sjevernoamerički Indijanci jako su voljeli kockanje pa i dan-danas indijanski poglavice drže u svojim rukama nekoliko desetaka tisuća automata za kockanje. Kažu da je i Marko Aurelije obožavao igre na sreću, štoviše da nikuda nije išao bez osobnoga krupjea. I tako do danas na mali milijun načina igre na sreću traju, modificiraju se i opstaju. Danas više za šetnje Maksimirom doduše nećete sresti tamnopute prodavačice sreće, nema više miš bijeli sreću dijeli, ali na svakom koraku moći ćete provjeriti jeste li sretne ruke. Na ulazu u robnu kuću u središtu grada montirana su »Usta sudbine«, koja će vam za samo pet kuna dati u ruku papirić na kojem će pisati sve što će vam se dogoditi u budućnosti. U daljoj šetnji gradom nizaju se prodavaonice lutrija, lota, sportske kladionice, aparati za igru, i to ne u kockarnicama već i pred kinodvoranama, na kolodvorima, u hotelima... Vjerojatno ste i vi posljednjih godina u blizini stana ili kuće ostali bez male trgovine u kojoj možete kupiti kruh i mlijeko, ali bez kladionice sigurno niste. Iako su na meti pljačkaša i vlasnici se žale da im u zadnje vrijeme ide sve lošije, ne trebate strepiti. U igrama na sreću svih mogućih vrsta nema gubitka za vlasnike. Svi mi ostali, na ovaj ili onaj način uključeni u igru, možemo se samo nadati. </p>
<p>Ta slika ima i svoje gotovo licemjerno naličje. Sve (ili barem sve) što se kod nas potroši na lutrijama, bingu i loto igricama, sportskim prognozama... dijeli se, pa čak pola ide u dobrotvorne svrhe: pomažu se potrebiti, ulaže u sport, kulturu... Tako se igrači i kockari mogu, ako baš hoćete, promatrati i kao dobročinitelji. </p>
<p>Zanimljivo je da pošast kockanja Hrvatska lutrija, koja je marketinški tijesno povezana s javnom Hrvatskom televizijom, bira za pomagačice pri izvlačenjima Lota uvijek i ne slučajno izuzetno lijepe mlade djevojke, kojima je to savršena odskočna daska u karijeri. Aleksandra Mindoljević-Drakulić, Suzana Pardačer, Karmela Vukov-Colić... pridružila im se ovih dana kao pojačanje manekenka Lana Pavičić. </p>
<p>Bela, šnaps, ajnc, poker, briškula, tombola, domino, trike... Od malih nogu djecu navikavamo da zavole i prihvate igru, učimo ih da ispune slobodno vrijeme na taj način. A Pokemon karte od onih za preferans razlikuju se samo po sličicama na prednjoj strani. Kad igra prerasta u opsesiju i ovisnost, teško je razaznati. Stručnjaci s vremena na vrijeme upozoravaju da nema bezopasnoga klađenja i rekreativnoga kockanja i da treba ukinuti reklamiranje proizvoda koji uključuju igre na sreću, ali uglavnom ih nitko ne čuje. U Americi, u kojoj je i strast prema statistici opsesivna, izračunali su da više od 10 milijuna Amerikanaca ima naviku kockanja koja je izmakla kontroli, da se više od milijun adolescenata ubraja u patološke ovisnike te da se broj ovisnika tri puta brže povećava među mladima nego među odraslima. I kod nas su se nekada pri Centru za ovisnosti sestara milosrdnica liječili takvi ljudi. Neki su se, kažu, sami prijavljivali, jer je tako bilo lakše opravdati pred svojima to što su sve zakartali i prokockali. No danas, kažu nam u toj bolnici, nema takvih slučajeva. </p>
<p>Mr. sc. Aleksandra Mindoljević-Drakulić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu opisala nam je kako se postaje i živi kao kockar: »Patološki kockar postaje se neprimjetno. To je šuljajući poremećaj koji može početi već u adolescenciji. Kockanje je patološko kad je osoba toliko njime zaokupljena da prepričava kockarske dogodovštine, planira i smišlja iduće pothvate tražeći uzbuđenje, kad koristi sve veće uloge da bi postigla željenu razinu uzbuđenja, kad pribjegava kockanju radi vraćanja dugova i osjeća se nemirna ili razdražljiva ako se pokušava u kockanju kontrolirati. Kockari su uglavnom praznovjerni, svatko od njih ima svoju sretnu »amajliju«, konzervativni su u mijenjanju igara: ostaju ili pri pokeru, ili pri ruletu, ili pri različitim vrstama kladionica... i podcjenjuju uobičajene društvene igre, jer im one ne donose željeni prag uzbuđenja.</p>
<p>Mnogi imaju nizak tlak, sporiji puls, večernji su tipovi, tvrdoglavi i uporni, često šutljivi (posebice profesionalni igrači pokera), s lica im se ne može pročitati gubitak na kartama: pa s vremenom razvijaju bezosjećajnu hladnoću vješto glumeći bezbrižnost pri gubicima. Skloni su zdravstvenim tegobama vezanim uz stres (čir na želucu, migrena), lako mijenjaju raspoloženja i asocijalni su. Žene kockari su trećina ukupnoga broja kockara, sklonije su depresiji i kockanju kao načinu bijega i više su stigmatizirane u društvu od muškaraca kockara.</p>
<p>Kockari su često natjecateljski raspoloženi, energični i nemirni te im lako postane dosadno. Usredotočeni su samo na jedno - kocku, što ih često čini odsutnima za okolna zbivanja, ali dio njih ima natprosječno visoku mentalnu snagu. Često su žestoki pušači, razvijaju hedonističke crte i izvjesnu nonšalanciju u komunikaciji s ljudima, jer poznaju različite slojeve, od aristokracije i visokoga društva do radnika.«</p>
<p>Telefonom do dobitka</p>
<p>I u mnogim televizijskim emisijama možete okušati sreću. Telefonom se možete javiti, odgovarati na pitanja, ankete, dati svoj glas za ili protiv, a tako (ponekad) ulazite i u bubanj za neku od nagrada. Naravno, to će vas i koštati. Impulsi su različitih cijena. Od glasnogovornika Hrvatske televizije Janosa Römera saznali smo i cjenik, koji je, uključujući PDV: </p>
<p>Razlika u cijeni je zbog različitih žanrova emisija, pa je drukčija u zabavnim, informativnim ili obrazovnim emisija. Svake se godine takvi brojevi koriste i u najmanje 30-ak zemalja za telefonsko i SMS glasovanje za nacionalni i internacionalni izbor Pjesme Eurovizije i slične projekte. </p>
<p>Zanimljivi su i sljedeći detalji: brojevi koji počinju sa 061 xxxx služe za telefonska glasovanja kad se u kratkom razdoblju očekuje mnogo poziva, npr. u »Dori«, dok se brojevi tipa 060 xxx xxx koriste za govorne automate gdje prvi broj nakon 060 određuje cijenu poziva. Kad je naznačena cijena po minuti, to ne znači da će pozivatelju biti naplaćena cijena od najmanje jedne minute, jer je impulsni interval 15 sekundi, što znači da će za poziv koji traje do 15 sekundi biti naplaćena svega četvrtina objavljene cijene. Brojevi tipa 060 7xx xxx i 060 8xx xxx naplaćuju se po pozivu tj. naplaćuje se objavljena cijena bez obzira na trajanje veze.</p>
<p>Broj poziva po emisiji vrlo varira, ovisno o temi koju emisija obrađuje: to je osobito vidljivo u emisiji koja objavljuje broj poziva, »Nedjeljom u dva«, u kojoj je ukupni broj poziva po emisiji do sada varirao, ovisno o gostu, od 1500 do 90.000.</p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Besplatan prelazak novim operaterima </p>
<p>T-HT nije omogućio da korisnik koji prijeđe novim fiksnim operaterima, a takvih je u drugim zemljama bilo oko 20 posto, zadrži deset kuna besplatnih razgovora u sklopu naknade za održavanje telekomunikacijskog sustava ili telefonske pretplate</p>
<p>Novi fiksni telefonski operater Optima telekom jeftiniji je do 23 posto od T-HT-a, ali skuplji od H1 mreže, ako se fiksni telefon koristi cijeli dan, a ne samo od 7 do 19 sati. </p>
<p>Na visinu telefonskog računa najviše utječe trajanje poziva i zove li se češće fiksna ili mobilna mreža, te razgovara li se najviše danju ili noću. </p>
<p>Kada je riječ o lokalnim telefonskim pozivima do 30 sekundi, T-HT-ov korisnički paket Super 60 je od 7 do 19 sati 53 posto jeftiniji od H1 korisničkog paketa plavo, a po noći je 23 posto skuplji, tvrde u T-HT-u.</p>
<p>Ističu i da korisnički paket H1 plavo ima drukčiju tarifu za lokalne pozive, ali da ona ne uključuje popust na pozive nakon 19 sati. Dakle, lokalni pozivi su najpovoljniji u T-HT-ovoj tarifi Super 60, ako se razgovara po noći.</p>
<p>U T-HT-u ističu kako su očekivali da će H1 imati jeftinije cijene međunarodnih poziva i tvrde da se više isplati njihov korisnički paket Europa 25. Pozivi prema mobilnim mrežama jeftiniji su iz H1 mreže i do 110 posto u odnosu prema pozivima iz T-HT-ova paketa Super 60.</p>
<p>Optima svojim korisnicima nudi dva korisnička paketa, Optimin i Optimax. Optimin je namijenjen onima kojima su mjesečni troškovi telefonskih razgovora niži od 200 kuna, koliko iznosi prosječni telefonski račun u fiksnoj telefoniji. Riječ je o korisnicima koji većinu poziva obavljaju u nacionalnom prometu i žele smanjiti telefonski račun. Takvi će korisnici dobiti prvih 50 minuta razgovora u nacionalnoj nepokretnoj mreži prema posebnoj tarifi od jedne lipe po minuti. Uza to, Optima i T-HT nude 50 posto niže cijene razgovora noću, nedjeljom i blagdanom. </p>
<p>Optimax je namijenjen onima koji više telefoniraju, a ako ne iskoriste potpuno iznos od 200 kuna koji plaćaju unaprijed, ostatak se prenosi u sljedeći mjesec. Prvih 100 minuta razgovora u nacionalnoj mreži korisnik tog paketa plaćat će lipu po minuti.</p>
<p>Međunarodni telefonski pozivi putem Optima telekoma jeftiniji su između 20 i 23 posto od T-HT-ovih. T-HT pak nije omogućio da korisnik koji prijeđe novim fiksnim operaterima, a takvih je u drugim zemljama bilo oko 20 posto, zadrži deset kuna besplatnih razgovora u sklopu naknade za održavanje telekomunikacijskog sustava ili telefonske pretplate.</p>
<p>T-HT obračunsku jedinicu od jedne sekunde nudi tek nakon isteka prve minute razgovora, a novi operateri od početka razgovora. Dakle, nema skrivenih troškova. Uspostava poziva kod Optima telekoma stoji šest lipa, a kod H1 - sedam lipa. </p>
<p>Cijena uključivanja novih korisnika u Optimu stoji 76 kuna po korisniku. Prelazak za prve korisnike je besplatan, zadržava se i postojeći telefonski broj, a prespajanje se obavlja bez prekida u radu telefonske linije. T-HT u roku pet dana mora prebaciti korisnika, na njegov zahtjev, drugom fiksnom operateru. Mjesečna naknada za održavanje sustava (pretplata) ostajat će T-HT-u dok novi operateri ne sagrade vlastitu pristupnu mrežu.</p>
<p>Operateri, naime, prema izmijenjenom zakonu o telekomunikacijama, nisu više obvezni naplaćivati telefonsku pretplatu i telefonski priključak koja sada iznosi 500 kuna. </p>
<p>Sam prelazak T-HT-ovih pretplatnika, kojih je sada više od 1,4 milijuna privatnih i oko 250.000 poslovnih, novim operaterima je besplatan. Prvi je način putem predodabira operatera, a drugi je konačan, ali se, prema zakonu, korisnik ne može šest mjeseci vratiti starom operateru ili otići drugome. </p>
<p>Nakon početka rada novih operatera T-HT očekuje rast broja korisnika, a ne preraspodjelu postojećih (42 posto stanovništva) korisnika fiksne telefonije. T-HT neće snižavati cijene, ali postoji mogućnost uvođenja, osim pet postojećih, još korisničkih paketa.</p>
<p>Manje potrošenih minuta u fiksnoj telefoniji, više u mobilnoj</p>
<p>Potrošači su u prvom tromjesečju ove godine manje koristili fiksne telefone nego u istom razdoblju lani, ali su više telefonirali s mobilnih telefona.</p>
<p>Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u fiksnoj telefoniji (T-HT-a) potrošeno 5,7 posto manje minuta, dok je u mobilnim mrežama (T-mobile i VIPnet) potrošeno 12,5 posto više minuta. U prva tri mjeseca ove godine u fiksnoj je telefonskoj mreži u Hrvatskoj ostvareno 2,6 milijardi minuta razgovora, a u dvjema mobilnim mrežama 541 milijun minuta.</p>
<p>Većina ovogodišnjih minuta u mobilnim mrežama, 517 milijuna, potrošena je u unutrašnjem prometu, što je porast od 12,9 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. U međunarodnom je prometu ostvareno povećanje potrošenih minuta u mobilnim mrežama od 4,3 posto (24 milijuna minuta).</p>
<p>DSZ prvi put objavljuje usporedne podatke o SMS i MMS porukama u hrvatskim mobilnim mrežama, kojih je ukupno od siječnja do kraja ožujka ove godine poslano 580 milijuna ili 5,6 posto više nego u istom razdoblju 2004. godine. Od toga je većina ili 578 milijuna bilo SMS poruka, što je porast od 5,5 posto, dok je slanjem dvaju milijuna MMS poruka zabilježen stopostotni porast u odnosu prema prvom lanjskom tromjesečju.</p>
<p>Potkraj prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno oko 2,8 milijuna korisnika mobilne telefonije, od kojih je oko 1,53 milijuna imao T-mobile, a oko 1,3 milijuna VIPnet.</p>
<p>U za sada jedinoj fiksnoj telefonskoj mreži T-HT-a, prema podacima Državnog zavoda, vidljivo je da su u prva tri ovogodišnja mjeseca korisnici manje telefonirali i u unutrašnjem i u međunarodnom prometu.</p>
<p>U unutrašnjem su prometu tako potrošili 5,7 posto ili 2,5 milijuna minuta manje, dok su telefoniranjem iz fiksne mreže u inozemstvo potrošili 52 milijuna minuta ili 3,7 posto manje nego u lanjskom prvom tromjesečju.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Rekonstrukcija zbog Jelavićeva alibija</p>
<p>Rekonstrukcijom bi se trebalo utvrditi jeli Jelavić mogao stići iz Jagićeve na Jabukovac, a zatim i do Cvjetnoga trga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rekonstrukcija navodnog kretanja Nikice Jelavića, u satima koji su prethodili ispaljivanju protuoklopnog projektila, koji je 1999. godine na Cvjetnom trgu ubio slučajnog prolaznika Zorana Dominija, obaviti će se u noći na srijedu oko 1 sata poslije ponoći.</p>
<p> Djelomičnu rekonstrukciju zatražio je u svome rješenju Vrhovni sud, kada je razmatrao prvostupanjsku oslobađajuću presudu Jelaviću po toj točki optužnice.</p>
<p> Podsjetimo Jelavić je na suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji bio nepravomoćno oslobođen za pokušaj ubojstva Vjeke Sliška i Ivice Bertića 1999. godine te Dominijevo ubojstvo istom prilikom.</p>
<p> Prema optužnici, Jelavić je s nepoznatim osobama ispalio projektil iz bacača »Ambrust« na Sliškov blindirani »Jeep« u kojemu se osim Sliška nalazio i Bertić. Raketa je na svome putu pogodila vlasnika obližnje videoteke, usmrtivši ga, a zatim se odbila od Sliškova vozila, ne ozlijedivši Sliška i Bertića.</p>
<p>Automobil iz kojega je raketa ispljaljena pronađen je kasnije te večeri zapaljen u dvorištu u Klaićevoj ulici.</p>
<p> Na tablici izgorijeloga automobila pronađen je Jelavićev DNK trag, zbog čega je on optužen za to djelo.</p>
<p> Dva su dokaza, prema ukinutoj prvostupanjskoj presudi, pružila Jelaviću alibi u vrijeme događaja. Jedan je slip s Jelavićeve kreditne kartice kojim je kratko vrijeme prije događaja plaćeno gorivo na benzinskoj crpki u Jagićevoj ulici, te iskaz svjedoka Kqire Nreca, koji je, prema vlastitim riječima, desetak minuta kasnije susreo Jelavića na Jabukovcu dok je šetao svoju pudlicu.</p>
<p> Rekonstrukcijom bi se, dakle, trebalo utvrditi da li je Jelavić u zadanom vremenu automobilom mogao stići iz Jagićeve na Jabukovac, a zatim i do Cvjetnoga trga. Tu rutu će Jelavić u srijedu odvoziti u prisutnosti prometnoga vještaka.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pomirili se Žužul i »Večernjak« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudski spor koji su supružnici Miomir i Tatjana Žužul radi klevete vodili protiv tadašnje glavne urednice Večernjeg lista Ružice Cigler, u utorak je, u odsutnosti Žužulovih, na zagrebačkom Općinskom sudu završio mirenjem, a svaka stranka platit će svoj dio troškova sudskog zastupanja. Odvjetnik Žužulovih izostanak Tatjane Žužul opravdao je bolešću, dok je Miomir Žužul bio službeno spriječen. Bivša urednica Večernjeg lista izjavila je da se ne osjeća krivom zbog naslovnice u »Večernjaku« od 4. studenoga 2004. godine, radi kojeg ju se i tereti za klevetu, jer namjera teksta nije bila nikoga uvrijediti. Ukoliko se to ipak dogodilo, te se tužitelji smatraju povrijeđenima zbog navoda Ružica Cigler izrazila je svoje žaljenje.</p>
<p>Protiv Ružice Cigler supružnici Žužul podnijeli su naime, privatnu tužbu 8. veljače 2004. godine, upravo zbog spornog teksta pod naslovom »Karin: Uplatio sam novac na račun tvrtke Tatjane Žužul«, koji je objavljen 4. studenog 2004. godine u Večernjem listu. Isti tekst najavljen je tada i na naslovnoj stranici tog lista, pod naslovom »Karin uplatio Tatjani Žužul 143.000 kuna«.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo udarivši »peglicom« u drvo</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - U nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 20,15 sati u Vukovaru poginuo je Zlatan Matković (43) iz Vukovara. Očevidom je policija utvrdila da je Matković svojim »fiatom 126 P« zbog prevelike brzine izgubio kontrolu nad vozilom, skrenuo sa ceste i udario u stablo platane. Od siline udarca i zadobivenih ozljeda Matković je na mjestu preminuo. [G.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Opirao se uhićenju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilikom uručenja Rješenja o izdržavanju zatvorske kazne 24-godišnjem I. P. u ponedjeljak oko 14.15 sati na Trgu Stjepana Konzula na Peščenici, došlo je do fizičkog sukoba između osumnjičenog i dvojice policajaca u kojem su svi sudionici zadobili lakše tjelesne ozljede. Policajci su došli na kućnu adresu I. P. gdje živi s majkom da mu uruče rješenje. Kada je njegova majka otvorila vrata osumnjičeni se sakrio iza njih, a kada su primjetili da se skriva, I. P. pokušao udariti jednog policajca. Ubrzo je savladan i doveden u postaju na kriminalističku obradu. Inače, osumnjičeni je policiji poznat po više od 10 kaznenih djela imovinskog karaktera, zloporabi droga, krađi i sprečavanju službenih osoba u obavljanju dužnosti. [M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uhićeni s pet vreća cigareta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je pronašla u automobilu »mercedes C 200«, pet velikih vreća za smeće s 250 šteka raznih cigareta te bez uporabe prisile privela 24-godišnju P. L., 45-godišnjeg M. M. i 30-godišnjeg D. H., u ponedjeljak oko 22.30 sati u ulici Hrvatskog sokola na Vrbanima u Zagrebu. Nakon što je automobil zaustavljen uočene su dvije vreće plastične vreće za smeće, a pregledom prtljažnika još tri. Alkotestom je utvrđeno da M. M. ima 2.38 promila u krvi. Svi su uhićeni i privedeni u postaju. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Mali proizvođači mlijeka ostaju bez otkupljivača i poticaja</p>
<p>U Hrvatskoj proizvođači mlijeka najčešće imaju samo dvije do tri krave</p>
<p>Struktura proizvođača mlijeka u 2004. godini se značajno promijenila. Broj malih proizvođača mlijeka (manje od 6000 litara) pao je, a zamjetan je i pad broja proizvođača koji proizvode od 6000 do 10.000 litara mlijeka godišnje.</p>
<p>Ukupan je broj proizvođača mlijeka koji isporučuju mlijeko bio manji za 13,6 posto, a otkupljeno je 1,46 posto više mlijeka što su pozitivni trendovi u domaćoj proizvodnji mlijeka prije ulaska Hrvatske u EU, odnosno uvođenja kvota za proizvodnju mlijeka.</p>
<p>Lani je ukupno otkupljeno 532. 841,845 litara mlijeka. Prva polovica godine bila je nešto lošija u proizvodnji mlijeka u odnosu na 2003. godinu dok su za prva tri ovogodišnja mjeseca proizvodnja i otkup mlijeka povećani za 10 posto. U travnju je to povećanje bilo 16 posto, a u svibnju blizu 20 posto. Broj proizvođača mlijeka koji proizvode više od 20.000 litara godišnje je u porastu što ukazuje na veliko restrukturiranje u segmentu proizvodnje mlijeka. </p>
<p>No, još uvijek gotovo 30.000 kooperanata proizvodi do 6000 litara mlijeka godišnje. U slučaju da oni nestanu sa tržišta, ako im država ukine poticaje, imali bi još veću nestašicu mlijeka iz domaće proizvodnje iz koja se sada podmiruje gotovo 80 posto potreba za mlijekom. Dakle, stalno se uvozi oko 20 posto mlijeka. </p>
<p>Mljekarska industrija u uvozu sudjeluje sa 35 vrijednosti uvoza, a ostali uvoznici (prerađivačka industrija) sa pet posto. U prva tri mjeseca ove godine nema većih promjena u strukturi uvoza te se i dalje više uvoze gotovi mliječni proizvodi nego mlijeko u prahu. </p>
<p>Dio domaćih proizvođača mlijeka, u prvom redu onih malih, koji najčešće imaju i lošu kvalitetu mlijeka, nema kome predati svoj proizvod.</p>
<p>Po kvaliteti mlijeka, u prvom redu zbog loših higijenskih standarda, znatno zaostajemo za razvijenim zemljama. Lani je samo 34 posto predanog mlijeka udovoljavalo EU standardima, a ove godine je to 50 posto predanog mlijeka. Osim toga, pad broja proizvođača mlijeka vidljiv je i iz broja analiziranih proizvođača po mjesecima. Tako je u siječnju 2004. godine bilo 41.514 proizvođača mlijeka, a u prosincu iste godine 38.721 proizvođača, što je pad za sedam posto u jednoj godini. Mlijeko stalno predaje tijekom cijele godine 27.500 proizvođača, a povremeno gotovo 50.000 proizvođača.</p>
<p>Nepovoljna struktura proizvodnje mlijeka, jer proizvođači najčešće imaju samo dvije do tri krave, održava se na neracionalan i skup otkup i nabavu mlijeka. U Hrvatskoj samo 300 proizvođača mlijeka ima više od 15 krava, dok u zemljama Europske unije poljoprivrednici u prosjeku imaju više od od 20 krava. </p>
<p>Većih proizvođača sa 11 i više krava ima 1,436 poljoprivrednih gospodarstva i oni su konkurentni u domaćim tržišnim uvjetima. Naime, za povećanje broja krava na gospodarstvima nužno je okrupnjavanje zemljišta, jer je po jednoj kravi nužno imati jedan hektar zemlje. </p>
<p>U starim članicama Europske unije, EU-15, troškovi nabave mlijeka iznose prosječno sedam posto od nabavne cijene. Pored navedenog u Hrvatskoj je godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda znatno niža u odnosu na srednje i razvijene zemlje i iznosi 170 litara mlijeka i mliječnih prerađevina po stanovniku. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Riječke obveznice još na čekanju</p>
<p>Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u utorak je upozorio da je prošao mjesec dana od isteka roka u kojem je Vlada trebala odobriti jamstvo za izdavanje municipalnih obveznica Grada Rijeke. Tim bi se obveznicama financirala izgradnja značajnih građevinskih i komunalnih projekata u Rijeci.</p>
<p> Obersnel je izrazio nezadovoljstvo nemogućnošću dobivanja informacija iz Vlade o jamstvu. </p>
<p>»S ministrom financija Ivanom Šukerom teško je razgovarati - ili je u Kini, ili u Washingtonu, a vrlo malo u Ministarstvu financija«, tvrdi Obersnel.</p>
<p>Kako se Vlada ni nakon jednomjesečnog isteka roka nije službeno očitovala o davanju jamstva Gradu Rijeci za izdavanju municipalnih obveznica namijenjenih gradnji kapitalnih objekata, Obersnel je odlučio ovih dana pismo uputiti premijeru Ivi Sanaderu. Kaže kako će ga podsjetiti na obećanja koja je dao za prošlogodišnjeg zasjedanja Vlade u Rijeci i na obvezu da mu odgovori. </p>
<p>Izdavanjem municipalnih obveznica u iznosu od 300 milijuna kuna Rijeka bi kroz trogodišnje razdoblje financirala gradnju novog bazena na Kantridi, sportske dvorane na Zametu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, te niz prometnica nužnih za funkcioniranje grada. Za ovu godinu zatraženo je jamstvo za 80 milijuna kuna obveznica, a kroz tri iduće godine planirano je izdavanje ukupno 300 milijuna obveznica. </p>
<p>«Bit problema nije hoće li se zaduživanje odobriti ili ne, već što ni Rijeka, ni ostale jedinice lokalne samouprave ne mogu ništa planirati. Očito je kako Vlada mora imati jasnu strategiju po kojim kriterijima će odobravati zaduživanja«, kazao je Obersnel. </p>
<p>Inače, potkraj travnja Ministarstvo financija priopćilo je da, sukladno Zakonu o izvršenju proračuna za 2005. godinu, Vlada može izdati suglasnost za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvješću o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. godine iskazala prihode poslovanja veće od iznosa rashoda poslovanja. Navedenim Zakonom Vlada se ovlašćuje za izdavanje suglasnosti za zaduživanja najviše do dva posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne uprave i samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima u prošloj godini. To zakonsko ograničenje od dva posto u 2004. godini iznosilo je oko 275 milijuna kuna, a u ovoj godini 297 milijuna kuna. </p>
<p>Ukupni zahtjev za zaduženjem Grada Rijeke prelazi ukupno ograničenje za zaduženje u 2005. godini, navedeno je u izjavi Ministarstva financija. </p>
<p>Kako su zahtjevi za zaduženjima u prošloj i ovoj godini znatno veći od zakonski dozvoljene granice, prednost pri razmatranju imaju oni koji su prošle godine zakinuti. U 2004. godini Rijeka je dobila suglasnost za zaduženje od 60,84 milijuna kuna, pa će se o zahtjevu za novo zaduženje iz navedenih razloga, najvjerojatnije razmatrati u idućoj godini. Konačnu odluku o tome, istaknuto je, ipak donosi Vlada. Obersnel ne želi vjerovati da Rijeka za municipalne obveznice neće dobiti zeleno svjetlo Vlade i poručuje kako će se, neovisno o Vladinoj odluci, svi kapitalni projekti ipak nastaviti graditi. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HITRO.HR i u Splitu</p>
<p>Drugi ured servisa Vlade za ubrzanu komunikaciju s poduzetnicima i građanima HITRO HR. otvoren je u utorak u Splitu, u Regionalnom centru Financijske agencije, gdje je i promovirana nova usluga tog servisa - otvaranje obrta, odnosno dobivanje obrtnice.</p>
<p>Prvi servis HITRO.HR otvoren je sredinom svibnja u Zagrebu, a prva usluga koja se mogla obaviti je osnivanje društva s ograničenom odgovornosti. </p>
<p>Otvarajući ured u Splitu, predsjednik Uprave Fine Zoran Maksić rekao je da je prvi ured HITRO HR. servisa u Zagrebu premašio očekivanja, istaknuvši kako su prve tvrtke, posredstvom tog servisa, registrirane za manje od dva tjedna. </p>
<p>Maksić je kazao da će se, zahvaljujući dobroj suradnji sa servisom, vrijeme potrebno za otvaranje tvrtke ograničiti na manje od deset dana, a u pojedinim slučajevima obrt će se moći otvoriti za samo pet dana. Od splitske poslovnice HITRO HR. Maksić očekuje dodatno smanjenje vremena i troškova potrebnih za otvaranje tvrtke, kako se više ne bi dogodilo da procedura za dobivanje obrtnice traje mjesecima.</p>
<p> Kao jednu od najvažnijih prednosti splitskog ureda ističe činjenicu da poduzetnici iz Splita, Splitsko-dalmatinske županije, ali i šire, da bi dobili razvrstavanje Državnog zavoda za statistiku više neće morati putovati u Zagreb ili dokumente slati poštom, što je do sada znalo potrajati i nekoliko mjeseci. </p>
<p>Za srpanj je najavljeno i otvaranje ureda u Rijeci i Osijeku, a planira se i uvođenje »e- Regosa«, nove usluge koju Financijska agencija razvija u suradnji s tom institucijom, koja će omogućiti poduzetnicima da svu potrebnu dokumentaciju s Regosom usklade putem HITRO HR. servisa. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Moguć nastavak trgovine dionicama Sunčanog Hvara</p>
<p>Trgovanje dionicama Sunčanog Hvara na burzama, koje je Komisija za vrijednosne papire na zahtjev HFP-a suspendirala još 1. travnja (kako bi se onemogućilo špekulativno dizanje cijena dionica), moglo bi se ponovo nastaviti nakon 17. lipnja. Naime, kako je u utorak priopćenjem za javnost izvijestila Komisija, nakon što je Vlada na sjednici 20. svibnja donijela Odluku o odobrenju Predugovora i sporazuma dioničara između HFP-a i Orco Property Group S.A. Luxemburg kojim se osniva javno privatno partnerstvo u društvu Sunčani Hvar, prihvaćanje, odnosno potpisivanje sporazuma dioničara između HFP-a i Orca očekuje se na glavnoj skupštini dioničara koja će se održati 17. lipnja. U utorak, 31. svibnja Orco grupa je izvijestila Komisiju da će, uz uvjet da skupština dioničara donese odluku o povećanju temeljnog kapitala, on ili njegovo društvo kćer potpisati sporazum dioničara sa HFP-om te upisati i uplatiti novoizdane dionice Sunčanog Hvara. Komisija ocjenjuje da bi se nakon toga trebali steći uvjeti za trgovanje dionicama Sunčanog Hvara na obje domaće burze. Orco grupa se za osnivanje JPP-a u Sunčanom Hvaru obvezala u idućih pet godina ukupno uložiti 600 milijuna kuna, od čega su 300 milijuna kuna vlastita sredstva, a ostalo krediti na teret društva. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Normalizira se isporuka goriva iz riječke rafinerije</p>
<p>Nakon eksplozije autocisterne u Ininoj riječkoj rafineriji otprema goriva se postupno normalizira. Zahvaljujući prilagodbi tzv. aromatskog punilišta već je počela otprema eurosupera i eurodizela, a od srijede se nastavlja i otprema bezolovnog benzina super plus 98. Iz Ine najavljuju da će do kraja tjedna uspostaviti opskrbu kupaca svim vrstama proizvoda iz riječke rafinerije. [Ž. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Koalicija SDSS-a i HDZ-a neće propasti</p>
<p>Ali biti opozicija kao što izgleda da bismo mogli biti u Kninu zato što je netko odlučio da se vrati starim, poraženim snagama protiv kojih je HDZ Ive Sanadera izborio brojne bitke i u kojima mu SDSS nije bio nelojalan partner i prije proklamirane koalicije, ne možemo otrpjeti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »SDSS neće dopustiti da se u Kninu, kao što se to dogodilo 1991., u pitanje dovede politička kultura u Hrvatskoj«, čvrstog je stava potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, koji u intervjuu našem listu naglašava da je manjinska politika isto što i demokratizacija. »No moguća koalicija HDZ-a i HB-a u Kninu ipak ne znači krah koalicije HDZ-a i SDSS-a na državnoj razini«, objašnjava Pupovac.</p>
<p>• Kakva je sudbina koalicije na državnoj razini s obzirom na Knin?</p>
<p>- Sudbina koalicije na državnoj razini je, s obzirom na okolnosti, dobra. Ali državna se razina provjerava na lokalnoj. Moguće je zamisliti da u nekim sredinama i budemo opozicija i da to ne proizvede nikakve posljedice za našu suradnju s Vladom. Ali biti opozicija u Kninu zato što je netko odlučio da se vrati starim, poraženim snagama protiv kojih je HDZ Ive Sanadera izborio brojne bitke i u kojima mu SDSS nije bio nelojalan partner, ne možemo otrpjeti. Jer to je pitanje idemo li naprijed ili se vraćamo na staro.</p>
<p>• Što ako se u Kninu ostvari koalicija HDZ-a i HB-a i ako SDSS neće participirati u vlasti?</p>
<p>- Ako se to dogodi, vijećnici SDSS-a nemaju interesa za konstituirajuću sjednicu takve skupštine. Dok postoje ljudi koji nisu politički oponenti, nego govore jezikom mržnje, nepodnošljivosti i nekulture, nema drugog načina nego kazati - to ne ide. Knin je 1991. postao grad u kojem se vladalo protiv Hrvata i Hrvatske, 1995. grad u kojem se vladalo za Hrvatsku, a onda nakon toga protiv Srba. Onda je došlo razdoblje kada se to pokušalo promijeniti i kada se stvarala drukčija Hrvatska i drukčiji Knin. Nakon ovih izbora, trebalo je shvatiti kako je došlo vrijeme da se vlada za Knin. Srbi u Hrvatskoj su, shvatili da je politika za moć, koja je bila od 1945. naovamo za njih opaka, kao i politika od 1991. do 1995. za isključivi nacionalizam. Ako predstavnici HDZ-a i kninskih Hrvata nisu uvidjeli da je takva politika opasna i za njih, onda ih mi na to moramo upozoriti. </p>
<p>• Mislite li da će vaša poruka naići na pozitivan odjek u Kninu i HDZ-u?</p>
<p>- Naše je da upozorimo. Ako s doseljenim Hrvatima u Vojniću, Gvozdu ili Vrginmostu možemo stvarati koaliciju i u Vojniću čak ići u pravcu da predstavnik HDZ-a bude načelnik, stvarno ne razumijem što se događa u Kninu. Zar je Knin zaista zadnji kutak Hrvatske u kojem netko treba biti bastion politike koja je poražena? U drugim dijelovima Hrvatske nema te vrste bastiona. Hoćemo li dopustiti da se Knin pretvori u bastion iz kojeg će se širiti stara politika ili ćemo to spriječiti? </p>
<p>• Očekujete li razgovor s premijerom?</p>
<p>- Već smo se sastali i sastanak je bio dobar. Vjerojatno ćemo se sastati ponovo. Sadašnja konstelacija političkih odnosa nema samo podršku u HDZ-u i partnerima, nego i u dobrom dijelu opozicije. Neće valjda ovo što ima široku podršku doživjeti krah zbog toga što će netko u Kninu vraćati stvari na staro stanje. Naša čvrsta pozicija je da nema povratka na staro, i to ne zato jer se ne bismo znali ponašati, nego zato što bi to doista Hrvatskoj donijelo nešto što joj najmanje treba. U Hrvatskoj su međunacionalni odnosi na političkoj razini postavljeni tako da mogu ići samo naprijed. I nitko ih ne propituje drukčije, ni ovdje ni u Europi. Ako bi se u Kninu dogodila najavljena koalicija, svi bi međunacionalne odnose počeli propitivati drukčije.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Žuvanić prijavljen Uskoku</p>
<p>Odvjetnik Krešimir Krsnik podnio je kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra zbog izgubljene dobiti tvrtke Divan, kojoj je bivša vlada još 2003. oduzela dozvolu za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj, a koju joj je nedavno vratio Upravni sud</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odvjetnik Krešimir Krsnik podnio je kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića zbog izgubljene dobiti tvrtke Divan, kojoj je bivša vlada još 2003. oduzela dozvolu za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj, a koju joj je nedavno vratio Upravni sud.</p>
<p>Krsnik je za Vjesnik rekao da je kao privatna osoba učinio ono što je morala pravna država, a to znači reći političarima dosta, jer su zbog njihovih »igara« hrvatski građani oštećeni za najmanje milijardu eura, kaže Krsnik.</p>
<p>»Riječ je o zločinačkoj organizaciji, a sa svim dokazima koji se nalaze u kaznenoj prijavi upoznat je i Uskok«, napominje Krsnik.</p>
<p>Žuvanić u utorak nije htio komentirati podizanje kaznene prijave. U nedavnom razgovoru za Vjesnik rekao je da je monopol u fiksnoj telefoniji vjerojatno mogao biti ukinut i prije 1. siječnja 2005. No, pitanje je je li onda Deutsche Telekom, bez produljenja monopola, kupio 2001. i po kojoj cijeni još 16 posto dionica HT-a, kaže Žuvanić.</p>
<p>Što se tiče vraćanja dozvole tvrtki Divan, a koja je oduzeta za vrijeme kada je on obnašao funkciju ministra pomorstva, prometa i veza, rekao je da je »često govorio o tome«.</p>
<p>No, kao da nitko ne želi saslušati činjenice, a one pokazuju da su u Upravnom nadzoru nad radom bivšega Vijeća za telekomunikacije, koje je dodijelilo dozvolu, počinjene povrede materijalnog zakona, kaže Žuvanić.</p>
<p>Podsjetio je i da tvrtka Divan, koju je nakon vraćanja dozvole Ante Krznarić, vlasnik, nedavno prodao Ingri, nikad nije zatražila dozvolu. Bivši predsjednik Vijeća je sam na svoju ruku izdao dozvolu.</p>
<p>Osim toga, kaže, u trenutku dobivanja dozvole Divan nije bio registriran za obavljanje telekomunikacijskih usluga. Dakle, nije ispunjavao osnovnu pretpostavku za dobivanje takve dozvole.</p>
<p>Žuvanić ističe da nikad nije vodio »kampanju« protiv Divana, nego da je potpisao navedeno rješenje kao ministar u uvjerenju da je ono ispravno i utemeljeno na zakonu. Sve te činjenice navode se u rješenju o ukidanju dozvole, što je potvrdio i Upravni sud. Ne želim ulaziti u presudu Upravnog suda, kaže on.</p>
<p>Što se tiče navodnog sukoba interesa, rekao je da je postao zaposlenik Optima telekoma (OT) 11 mjeseci nakon što je prestao biti ministar. »Nisam više na nikakvom položaju zbog kojeg bi sebi ili svojima bližnjima mogao omogućiti stjecanje nekakve dobiti ili pogodnosti«. Dakle, nemam sukoba interesa, kaže on.</p>
<p>»Osim toga, nisam napravio ništa što bi bilo u sukobu sa zakonom. OT nije zatražio ili dobio dozvolu za fiksnu mrežu, koju je platio osam milijuna kuna, kada sam ja bio ministar, nego lani da bi na vrijeme ušao u fiksnu telefoniju«, zaključio je Žuvanić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tko s kim - znat će se do kraja tjedna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do kraja tjedna trebali bi se znati sastavi lokalnih koalicija, jer su s povratkom premijera Ive Sanadera iz Kine pregovori ušli u završnu fazu. U SDP-u i HSS-u u utorak ujutro nitko nije želio govoriti o konkretnim rješenjima, jer je ocijenjeno da ishod velikog broja pregovora ovisi o dogovoru Sanadera s predsjednikom HSP-a Antom Đapićem. </p>
<p>No, već uoči pregovora predsjednik SDP-a Ivica Račan ustvrdio je da suradnje s HSP-om ili HDZ-om, neće biti.No, još su neizvjesni ishodi pregovora i u sredinama u kojima o ishodu odlučuju HSU ili nezavisne liste. U Splitu SDP neće izbjegavati prijevremene izbore ako lista Željka Jerkova i dalje bude inzistirala na tome da neće ući u vlast ni s desnim ni s lijevim blokom, bez obzira tko je na vlasti. U Osječko-baranjskoj županiji manjinsko poglavarstvo župana Zvonka Eraka (SDP) podržat će sve stranke osim Glavaševe liste i HSP-a, a u gradu Osijeku sličnu je koaliciju protiv Glavaša i Đapića ugovorio Zlatko Kramarić. No, te je pregovore zakomplicirao zahtjev SDP-ova partnera HSS-a da se zauzvrat u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ne ruši partnerstvo HSP-a i HSS-a, koje bi omogućilo da HSS-ovac Damir Bajs i dalje bude župan. Prema neslužbenim informacijama, SDP tu kombinaciju neće rušiti, ali u Bajsovo poglavarstvo neće ulaziti. Problema u pregovorima između HSS-a i HSP-a ima i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje HSS inzistira da Vlasta Hubicki ostane županica, ali to mjesto želi i Sonja Borovčak koja je predvodila listu SDP/HNS/LS. Ako se SDP i HSS ne uspiju dogovoriti, HSU (kao ključan) mogao bi prijeći u tabor HDZ-a. HSU će odlučiti i o vlasti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Marina Lovrić je ustvrdila da ima većinu, što znači da se uspjela dogovoriti s HSU-om i SDSS-om.</p>
<p>Pregovori s HSU-om odlučuju i u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. No, u Zagrebačkoj se, prema tvrdnjama Branimira Paseckog, dogodio obrat koji ide na ruku HDZ-u kao drugoj listi po snazi. HDZ-u je, tvrdi, »prišla Verica Pavković s liste SDP-a i HSS-a zato jer je nezadovoljna kako se SDP ponio prema njezinu suprugu«, koji vodi jaskanski SDP, a u prošlom mandatu bio je zastupnik. Pasecki tvrdi i da će se HDZ-u pridružiti i po jedan HSS-ovac i HNS-ovac što uz dogovor s HSU-om toj stranci omogućava formiranje vlasti s tri glasa viška. Pavković se u utorak poslijepodne trebala sastati sa županijskim vodstvom SDP-a, ali se nije pojavila.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mediji ponovo dobili prijeteće pismo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepunih mjesec dana nakon što su u redakcije nekih medija došla pisma prijetećeg sadržaja u kojima se najavljuju teroristički napadi u Hrvatskoj, u utorak se to ponovno dogodilo. Međutim, u ovim »novim« pismima , koja su dobile redakcije HTV-a, RTL–a, te dnevnih novina Večernji list, Jutarnji list i 24 sata, nepoznati pošiljatelj također tvrdi da je njegova organizacija podmetnula tri eksplozivne naprave koje su nedavno eksplodirale na području Vukovarsko-srijemske županije. Također, za razliku od prijašnjih pisama, u kojima se tvrdilo da ne postoji neki posebni povod za napade, već je cilj organizacije terorizam sam po sebi, u pismima pristiglima u utorak se tvrdi da su cilj organizacije, koja sada ima i ime – »Racija politike, jačanje nacionalnih interesa u RH«, napadi koji će biti usmjereni na državnu imovinu i političare na koje se planiraju atentati. »A u slučaju da general Ante Gotovina bude izručen sudu, Hrvatska će se tada morati suočiti s najvećim terorsitičkim napadima«, stoji između ostaloga u pismu. Pošiljatelj pisma također tvrdi da je on također poslao i ona prva pisma, no da je bila namjera njima »testirati« rad sigurnosnih službi. Pismo završava rečenicom: »Želimo reći da smo u kontaktu s ETA-om i da se u Hrvatskoj nalazi nekoliko njihovih ljudi«. </p>
<p>Iz policije se doznaje da su pisma poslana na vještačenje te da se još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi da je riječ o istim pošiljateljima kao i kod prvih pisama.</p>
<p>Policija do sada još uvijek nije otkrila počinitelje triju bombaških napada u Podunavlju. [M. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Posjet Moldaviji uspješan</p>
<p>KIŠINJEV (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Moldavija također želi priključenje euroatlantskim integracijama i zanimaju ih naša iskustva o tome. Rado ćemo im pomoći kao što su i drugi pomagali nama«, rekao je na kraju dvodnevnog službenog posjeta Moldaviji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Predsjednik je posjet ocijenio uspješnim. Zaključio je da su u njegovim razgovorima s političkim vrhom Moldavije dotaknute sve teme koje zanimaju i jednu i drugu stranu.</p>
<p>U utorak se sastao s predsjednikom parlamenta Marianom Lupuom s kojim je još jednom potvrdio dobre bilateralne odnose. U središtu njihovih razgovora bila je hrvatska pomoć Moldaviji na putu prema Europskoj uniji. Složili su se u ocjeni da bi trebalo poboljšati suradnju parlamenata dviju zemalja, parlamentarnih odbora za europsku integraciju, te pojačati gospodarsku suradnju.</p>
<p>Predsjednik Mesić je obišao zgradu parlamenta u kojoj sjedi 101 zastupnik izabran u ožujku ove godine, a u travnju je izabran i aktualni predsjednik Vladimir Voronjin. I predsjedniku i parlamentu mandat traje četiri godine. Većinu zastupnika (51) ima Komunistička partija Moldavije na čelu s predsjednikom Voronjinom, nekad proruska, a danas okrenuta EU i SAD-u. Oporbu s 35 zastupnika u parlamentu predstavlja Demokratski blok Moldavije i Kršćansko-demokratska narodna stranka s 11 zastupnika. Dvodnevni službeni posjet Moldaviji predsjednik Mesić završio je obilaskom znamenitih 120 kilometara dugačkih vinskih podruma u Cricovi. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>I HSU po načelu supsidijarnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nismo donosili nikakve konkretne odluke vezano uz postizborno koaliranje naših ogranaka na terenu, jer ostajemo kod zaključka da se središnjica stranke time ne treba baviti. To i dalje ostaje na predsjednicima lokalnih ogranaka, koji, ovisno o razini za koju se donosi odluka, trebaju sazvati općinsku ili županijski odbor i zajednički donijeti odluku o eventualnoj koaliciji. Prema informacijama kojima raspolažem, naši aktivisti u nekim su područjima osnovali i posebna povjerenstva koja će odlučivati o tome«, rekao je Vjesniku predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan na pitanje je li razriješena dilema o tome na čijoj će strani završiti vijećnici HSU u nekim gradovima, nakon sastanka Središnjeg odbora stranke koji je održan u utorak. </p>
<p>»U ovom trenutku HSU može odlučiti o vlasti u Osijeku i Sisku (u sličnoj je poziciji i HSP), ali iz Zagreba neće biti nikakvih preporuka o tome kako i s kim koalirati, jer sve ovisi o stanju na terenu. Među ostalim, i o dosadašnjoj suradnji«, kaže Jordan te dodaje da HSU neće ulaziti ni u neke neprirodne trgovine isključivo radi vlasti. Ističe da je stranačkim ograncima ipak preporučeno da - gdje god je moguće - pokušaju ući u vlast. »Praksa je pokazala da se problemi umirovljenika lakše rješavaju tamo gdje su predstavnici umirovljenika u vlasti«, ističe Jordan, što se posebno pokazalo na državnoj razini. Tako su, primjerice, trojica zastupnika HSU-a do sada na dnevni red saborske sjednice uspjela nametnuti nekoliko važnih tema, a istodobno sudjeluju i u pregovorima vezano uz povrat duga umirovljenicima. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vladimiru Šeksu počasni doktorat </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog iznimnog doprinosa razvoju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu i akademiku Milanu Meštrovu dodjeljeni su u utorak u osječkom HNK-u počasni doktorati znanosti. </p>
<p>Laureati su promovirani na svečanoj sjednici Senata održanoj u povodu proslave 30. obljetnice Osječkog sveučilišta kojoj su uz čelnike akademske zajednice sudjelovali i ministri Dragan Primorac, Berislav Rončević i Petar Čobanković, osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić te đakovački i srijemski biskup Marin Srakić.</p>
<p>U objašnjenju dodjele počasnog doktorata znanosti predsjedniku Sabora stoji da je Šeks u proteklom desetljeću dao golemu potporu projektima Sveučilišta te obnovi fakultetskih zgrada i osiguranju prostora za razvoj i poboljšanje uvjeta rada osječkih znanstvenika. Time je dao iznomno vrijedan doprinos razvoju sveučilišnih djelatnosti te napretku Sveučilišta i njegovu modernom ustroju. </p>
<p>Istaknuvši da je »iznimno uzbuđen dodijeljenim priznanjem«, Šeks je naglasio da će ovo »povjerenje nastojati opravdati na dobrobit Osijeka, Slavonije i jedinstvene i nedjeljive Hrvatske te dati doprinos razvitku Osječkog sveučilišta«. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050601].
|
