NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050301].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200006 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Proizvodnja voća može biti profitabilna nadopuna turističkoj djelatnosti</p>
<p>Milijardu eura za nove vinograde, voćnjake i maslinike / Maslina danas proizvodimo tek jednu četvrtinu u odnosu na prije stotinjak godina / Kreditom se prvi put može kupiti oprema za navodnjavanje, kao i sustav za zaštitu od tuče, kaže Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva, poljoprivredne zadruge i obrtnici mogu zatražiti povoljan kredit za podizanje novih nasada voćnjaka, vinograda i maslinika te za obnovu postojećih, rekao je za Vjesnik u ponedjeljak Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu.</p>
<p>Dodao je da je za podizanje ukupno 33.500 hektara novih nasada voćnjaka, vinograda i maslinika prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju osigurano milijardu eura. Naime, ulaskom u EU dobit ćemo kvote za proizvodnju vina, ulja, a uvest će se i kvote i za proizvodnju mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda. Sudeći prema Katalinićevim riječima, cilj Programa kreditiranja podizanja trajnih nasada je oživljavanje proizvodnje te usklađivanje s europskim pravilima.</p>
<p>Zabrinjava niska razina proizvodnje voća, vina i maslina. Primjerice, danas proizvodimo jednu četvrtinu maslinova ulja u odnosu na prije stotinjak godina i ono se mora uvoziti, pojašnjava Katalinić. Ništa bolja situacija nije ni kad je riječ o voću i vinovoj lozi. Vinograda imamo 58.000 hektara, a lani je prvi put uvoz vina bio veći od izvoza. Nadalje, od voća za domaće potrebe imamo dovoljno jedino mandarina, iako bismo mogli proizvoditi i sve drugo voće.</p>
<p> Katalinić napominje da domaći proizvođači voća moraju odgovoriti i na zahtjeve velikih trgovačkih lanaca, koji traže veliku količinu robe ujednačene kvalitete, kao i dostavu tijekom cijele godine. Takvu proizvodnju moguće je osigurati samo putem kooperacije, odnosno udruživanjem više proizvođača u jednoj regiji. Primjerice, u Austriji proizvođači voća na 20.000 hektara u Tirolu diktiraju proizvodnju jabuka u cijeloj Europi. Kreditom za podizanje dugogodišnjih nasada, kaže on, prvi put je moguće kupiti, osim poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata, opremu za navodnjavanje, sustav za zaštitu od tuče, sustav za zaštitu od mraza i dr.</p>
<p>Visina kredita za fizičke osobe je od 80.000 do 1,5 milijuna kuna, a za pravne osobe od 100.000 do 3,5 milijuna kuna. S tim da kredit za područja otoka, poluotoka Pelješca, niza općina u Dubrovačkom primorju, gradova Dubrovnika i Šibenika, zbog malih obradivih površina, može biti i manji od 80.000 kuna. Kamatna stopa za krajnjeg korisnika kredita je četiri posto, rok za korištenje kredita je do 24 mjeseca, a do iznosa od 200.000 kuna nije potrebno imati troškovnik ukupne investicije.</p>
<p>U Savjetodavnoj službi napominju da podizanje trajnih nasada može biti dobra nadopuna turističkoj djelatnosti, jer se njihovo podizanje ne poklapa s glavnom turističkom sezonom. Uz to, podizanje trajnih nasada moglo bi biti profitabilna dopunska djelatnost, jer su u Programu podizanja novih nasada osigurane i tehnološko-ekonomske smjernice za one koji prvi put ulaze u takvu proizvodnju. </p>
<p>»Uskoro ćemo riješiti i pitanje kreditiranja za podizanje rasadničkog materijala, koji se pokazao kao 'usko grlo' u podizanju novih trajnih nasada«, zaključuje Katalinić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Papa počeo i govoriti</p>
<p>Liječnici još uvijek mole Svetog Oca da malo govori, a probleme s govorom imat će i sljedećih dana, to je uobičajeno i očekivano, kaže liječnica koja je dio tima koji se brine o Papinom zdravlju / Ne bude li problema, kanilu će liječnici odstraniti, ali i ako ostane, s njom se može posve normalno živjeti, raditi i govoriti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Papa se osjeća dobro, nema nikakvih problema s disanjem, čak uspijeva polako i govoriti«, rekla nam je u ponedjeljak dr. Simona Šandrić-Gotovac, koja je član tima koji liječi Svetog Oca u rimskoj klinici Gemelli.</p>
<p>• Kako je Papa proveo četvrtu noć u bolnici?</p>
<p>- I četvrtu noć otkako je u našoj bolnici, nakon zahvata na grlu, Papa se dobro osjeća, nema većih problema. Sa srcem je sve u redu. Liječnici još uvijek mole Svetog Oca da malo govori, a probleme s govorom Sveti će Otac imati i sljedećih dana. To je uobičajeno i očekivano.</p>
<p>• Može li se već sada govoriti o daljem tijeku oporavka?</p>
<p>- Prvo treba znati da Papa ima izrazito pozitivan duh i kad je riječ o tako teškim situacijama, kao što je bolest. Uvijek je vedar i optimističan, a tako je bilo i ovaj put. Znate i sami da se šalio, a šali se i sada s liječnicima. Nastavlja svoj život i oporavak vrlo dobro.</p>
<p>l Može li se prognozirati kad će izaći iz bolnice?</p>
<p>- Teško je bilo što predviđati kod ljudi u godinama, iako i godine ponekad ništa ne znače. I ljudi u devedesetim mogu kvalitetno živjeti. Pogledajte našeg Tadijanovića, odlično izgleda i nema većih problema. No, kod Pape je teško nešto dugoročno predvidjeti.</p>
<p>• Liječnici su se bojali kako će Papa podnijeti anesteziju kod traheotomije.</p>
<p>- Anestezija je trajala vrlo kratko, nekoliko minuta, kao uostalom i zahvat. Riječ je o jednostavnom medicinskom zahvatu. Cijela priprema, anestezija, zahvat i buđenje prošli su za manje od trideset minuta. Nije, dakle, bila riječ o »dubokoj« anesteziji.</p>
<p>• Vi ste Svetog Oca pregledali i početkom veljače kad je također bio hospitaliziran zbog gripe.</p>
<p>- Da, tada smo izvršili detaljne preglede na srcu i žilama i utvrdili smo da nema posebnih problema ili komplikacija.</p>
<p>• Hoće li cjevčica biti odstranjena ako se stanje Svetog Oca stabilizira?</p>
<p>- Treba znati da Papa boluje i od Parkinsonove bolesti i da lijekovi koje uzima djeluju i na mišiće. Ne bude li problema, kanilu će liječnici odstraniti, ali i ako ostane, neće predstavljati poseban problem za Svetog Oca. I s kanilom se može posve normalno živjeti, raditi i govoriti.</p>
<p>• Papa je već deseti puta u vašoj bolnici. Kakav je pacijent?</p>
<p>- Papa je smješten u sobu na desetom katu, koja je uvijek spremna za njega. Imali ste priliku prije nekoliko godina vidjeti tu sobu i znate da je vrlo skromno uređena. Krevet na kojem leži Papa je isti kao i u svim drugim sobama. Nabavili smo ga u istoj seriji. Tako je i s ostalim namještajem, ormarićem pokraj kreveta i ormarom za stvari. Sve je to jednostavno i skromno.</p>
<p>• Ima li Papa neke posebne zahtjeve?</p>
<p>- Vrlo je skroman, bez ikakvih posebnih zahtjeva. Papa želi biti pacijent kao i svaki drugi i to uvijek naglašava. Veliki je primjer svima ostalima koji dolaze u našu bolnicu.</p>
<p>• Za Papu se brine veliki liječnički tim, sastavljen od vrhunskih specijalista. Tko koordinira timom?</p>
<p>- Riječ je o profesoru Rolandu Proiettiju, ali svi članovi konzilija vrhunski su talijanski liječnici. Među njima je i Papin osobni liječnik.</p>
<p>• Koliko je zanimanje među medijima u vašoj bolnici?</p>
<p>- To se teško može opisati. Jutros kad sam dolazila na posao čula sam sve moguće jezike, mnoge i ne prepoznajem. Tu su stotine novinara iz cijeloga svijeta, brojne televizijske ekipe. Svi oni nestrpljivo čekaju vijesti kako je Svetom Ocu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Cijeli kršćanski narod i svijet još Vas trebaju«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izaslanstvo hrvatskih biskupa koji borave u Rimu u povodu preuzimanja crkve Sv. Jeronima, u nedjelju je pohodilo rimsku kliniku Gemelli gdje se nakon traheotomije oporavlja papa Ivan Pavao II. i tom prigodom mu uputilo pismo. </p>
<p>»Bolno smo bili iznenađeni viješću Vašeg ponovnog odlaska u bolnicu Gemelli. Kao i za vrijeme Vašeg prethodnog boravka u bolnici, naša je prva reakcija bila uputiti Gospodinu molitvu, na koju smo odmah pozvali i sve naše vjernike, kako bi On udostojao ozdraviti svoga vikara na zemlji i vratiti ga na upravljanje svoje Crkve«, ističu biskupi u svom pismu.</p>
<p> »Sveti Oče, cijeli kršćanski narod i svijet trebaju Vas još, jer ste Vi u svim ovim godinama Vašega pontifikata znali voditi sigurnom i čvrstom rukom kormilo Crkve usred oluja koje su označile svršetak prošlog stoljeća i početak novoga«, poručili su Papi biskupi poželjevši mu brzo ozdravljenje i povratak svakodnevnom vođenju Crkve. </p>
<p>Pismo su potpisali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, tajnik Kongregacije za kler nadbiskup Ternyak Csaba, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, riječki nadbiskup Ivan Devčić, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić te generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Fakulteti za iduću godinu pripremili više od tisuću studijskih programa</p>
<p>Dopusnicu će dobiti samo dovoljno kvalitetni programi, usklađeni s potrebama tržišta, a u postupku njihove evaluacije tijekom travnja i svibnja vodit će se računa o mogućnostima fakulteta da svojom opremom i kadrovima kvalitetno provode programe, kaže ministar Dragan Primorac / Studij učitelja predškolske djece, studij hrvatskog latiniteta ili povijest-geografija, samo su neki od novih programa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izda li ministar znanosti Dragan Primorac svima dopusnice za rad, od iduće akademske godine na sveučilištima u Hrvatskoj moglo bi se naći 1067 studijskih programa. Toliko su, naime, zahtjeva za odobrenjem podnijela sveučilišta, veleučilišta te visoke škole, što gotovo dvostruko premašuje broj programa koji se trenutačno studiraju u Hrvatskoj – njih 588.</p>
<p>Ipak, nema šanse da svi novi programi, izrađeni zbog potrebe reforme visokog školstva, dobiju ministrovu dopusnicu za rad. Prema njegovim riječima, dopusnicu će dobiti samo dovoljno kvalitetni programi, usklađeni s potrebama tržišta, a u postupku njihove evaluacije tijekom travnja i svibnja vodit će se računa o mogućnostima fakulteta da svojom opremom i kadrovima kvalitetno provode svoje programe.</p>
<p>Najviše prijedloga novih programa stigao je sa sveučilišta. Primjerice, Sveučilište u Zagrebu osmislilo je 468 programa, Sveučilište u Splitu 160, Sveučilište u Rijeci 126, te Sveučilište u Osijeku 110 programa. Zadarsko sveučilište podnijelo je zahtjeve za 78 novih programa, dok je najmlađe, dubrovačko, dalo prijedloge za 27 programa. Veleučilišta su predala 39 zahtjeva: najviše je predalo karlovačko, a samostalne visoke škole – 24 zahtjeva. Petnaest privatnih visokih škola predložilo je 33 nova programa, najviše ekonomskog smjera.</p>
<p>»Ne čudim se tolikom broju zahtjeva za novim programima, jer oni pokazuju kreativnost sveučilišta. Mnogi od njih ipak neće biti dovoljno aktualni«, kaže privremena ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek. Jedan od prvih zadataka Agencije, koja je tek počela s radom, bit će upravo odobravanje novih studijskih programa. Iako u Ministarstvu znanosti još ne žele izlaziti s nazivima novih programa, a neki ih fakulteti drže i u tajnosti, doznajemo da je dio fakulteta proširio sadašnje smjerove pa su, primjerice, od dva »stara« napravili tri ili četiri »nova«. Učiteljska akademija ponudit će modificirani trogodišnji studij učitelja predškolske djece.</p>
<p>Nove generacije studenata Zagrebačkog sveučilišta očekuju i posve novi studiji, kao što je studij hrvatskog latiniteta (latinski jezik s neolatinskom književnošću), koji nude Hrvatski studiji. Dobiju li dopusnicu, svoj će program proširiti sa sadašnjih osam na deset, jer će ponuditi i informacijski menadžment. Nove je programe predložio i Filozofski fakultet u Zagrebu, uvodeći veću specijalizaciju, pa bi se uz povijest mogla naći i povijest-geografija.</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Antonije Dulčić kaže da su fakulteti u prvoj fazi predlaganja novih programa morali navesti samo naziv studija i kompetencije koje se nakon njega stječu, kao i uvodni dio u kojem obrazlažu uvođenje pojedinog programa te potrebe tržišta za njime.</p>
<p>»Naknadno će morati ponuditi sadržaje svakog pojedinog programa, koje će razmatrati recenzenti«, kaže Dulčić. Budući da je riječ o velikom broju programa, recenzenata će biti više od tisuću, i to većinom stranih. Međutim, u postupak provjere uvjeta rada fakulteta za novi program bit će uključeni domaći recenzenti. Dulčić ističe da konačni broj novih programa nije određen. »On nije niti važan. Važno je da apetiti fakulteta ne budu veći od njihovih mogućnosti«, dodaje.</p>
<p>Konačna odluka o novim programima znat će se u lipnju, kada će ministar izdavati dopusnice za akademsku godinu 2005./2006.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Oni koji misle da su hrvatski i srpski jedan jezik još se nisu probudili iz sna</p>
<p>U Hrvatskoj živi još uvijek pristojan broj onih koji samostalnu Hrvatsku nisu željeli i koji je ne vole. Moram reći da za njihova stajališta ponekad imam puno razumijevanje, jer im nije lako, kao što povijesnim gubitnicima nikad nije lako/ Neka Predrag Matvejević kao romanist kaže koliko je romanskih jezika romanistika priznavala na početku dvadesetog stoljeća, a koliko ih priznaje danas </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednjih dana vrlo su žive rasprave o hrvatskome jeziku. Među ostalim, tim je raspravama ponovno »oživljeno« i pitanje hrvatskoga jezika u odnosu prema srpskom. Tog se dotaknuo i književnik Predrag Matvejević, koji je, gostujući na Hrvatskoj televiziji u emisiji »Nedjeljom u dva«, rekao da su hrvatski i srpski jedan jezik. Hrvatsku javnost je ta izjava uzbunila iako su već od prije poznata slična Matvejevića stajališta. Pitali smo prof. dr. Marka Samardžiju, profesora na Katedri za standardni hrvatski jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta, što misli o Matvejevićevim izjavama i kakav je uopće stav inozemnih slavista o odnosu hrvatskoga i srpskoga jezika. </p>
<p>• Govoreći o tome da mu je Krleža povjerio zadaću da na jednom Književnom petku pročita njegovu izjavu o tome da su hrvatski i srpski jedan jezik, Predrag Matvejević je rekao da se slaže s tim Krležinim mišljenjem. Kako to komentirate?</p>
<p>– Prvo treba reći da stajališta o nepostojanju posebnoga hrvatskog jezika izravno izrastaju iz političkih nazora svojih autora pa njihovo kritiziranje i pobijanje nije moguće samo stručnom, tj. lingvističkom argumentacijom. Nije Predrag Matvejević ni prvi ni zadnji koji tako misli. To samo znači da se još uvijek nije probudio iz svog sna. Kod nekog buđenje traje nešto duže, kod nekog nešto kraće, a kod nekih će buđenje iz srpskohrvatskog sna očito još potrajati. Kao što je poznato, Predrag Matvejević je po temeljnom stručnom usmjerenju romanist, a tek sekundarno i slavist, pa neka kao romanist kaže koliko je romanskih jezika romanistika priznavala na početku dvadesetog stoljeća, a koliko ih priznaje danas. Dopuštam da se on druži i s nekim drugim sekundarnim slavistima čija mišljenja po mome sudu nisu jedina mjerodavna. </p>
<p>• Predrag Matvejević je također rekao da ni jedan »viđeniji« slavist neće reći da se radi o dva odvojena jezika. Koliko u tome ima istine?</p>
<p>– Ne znam što su ugledniji i viđeniji slavisti i koje kriterije gospodin Matvejević primjenjuje kada ih određuje takvima. Meni se, na primjer, čini, bar što se tiče jezikoslovne slavistike, da su ugledni slavisti oni koji se okupljaju na međunarodnim slavističkim kongresima, a takva su od devedesete godine bila tri: 1993. u Bratislavi, 1998. u Krakowu i 2003. u Ljubljani. Ne sjećam se da sam imao prilike od kolega i kolegica koji su tamo govorili o jeziku čuti takvo stajalište. Dapače, mogu podsjetiti da su 1998. na Kongresu u Krakowu lingvisti iz Srbije donijeli svoje Slovo o srpskom jeziku, koje je bilo prevedeno na nekoliko jezika, a time su izazvali suprotan učinak od onog koji su očekivali. Ne sjećam se da se itko solidarizirao s njihovim unitarističkim pogledima na jezik. Također, mislim da se uglednim slavistima mogu nazvati oni koji su članovi Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike u kojima predstavnik Hrvatske nije od devedesete, nego od znatno ranije. I to je dokaz što ljudi koji su članovi te važne komisije Međunarodnog slavističkog komiteta misle o tom pitanju. </p>
<p>• Koliko su nam ljudi poput Matvejevića svojim djelovanjem naštetili i pridonijeli tome da se i dalje govori o jednom jeziku?</p>
<p>- Takvi su istupi i takva mišljenja korisni, jer jasno iznošenje takvih mišljenja ne donosi istina ništa nova, ali pomaže razbistravanju odnosa i stajališta ne samo u vezi s hrvatskim jezikom. S druge strane, nema nikakve dvojbe da su štetni, ali ponajprije za one koji tako misle, a u manjoj mjeri su štetni za kroatistiku, a najmanje su štetni za Republiku Hrvatsku i njezin ugled u svijetu. Samo se nadam da ta mišljenja ostaju na razini jezika i da se ne protežu na druga područja jer bi ondje mogla biti štetnija. </p>
<p>• Kako objašnjavate to što se toliko vremena nakon osamostaljenja Hrvatske ponovno aktualizira priča o jednom jeziku?</p>
<p>– U Republici Hrvatskoj živi još uvijek pristojan broj onih koji samostalnu Hrvatsku nisu željeli i koji je ne vole. Moram reći da za njihova stajališta ponekad imam puno razumijevanje, jer im nije lako, kao što povijesnim gubitnicima nikad nije lako.</p>
<p>• Kako bi se trebala voditi jezična, nazovimo ju, »vanjska politika«?</p>
<p>– Vanjska jezična politika bi bila samo usputni rezultat sustavne unutarnje jezične politike. A unutarnja jezična politika će stalno vrludati, kao što se vidi između ostalog i po najnovijim nesporazumima i dvojbama, sve dotle dok ne budemo imali središnje, stručno, nacionalno tijelo za artikuliranje jezične politike. Takva dogovorna, jasna, institucionalna jezična politika bi sasvim sigurno bila dobar dokaz naše ozbiljnosti i zrelosti, a s druge strane imala bi sasvim sigurno i pozitivna utjecaja i izvan granica hrvatskoga jezičnoga područja. </p>
<p>• Kako ocjenjujete Izjavu o položaju jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti?</p>
<p>– Svojim sadržajem Izjava naravno nije senzacionalna, ali nema nikakve dvojbe da takve izjave pripomažu učvršćenju svijesti o meritumu problema. </p>
<p>Manjina slavista zagovara cjelinu srpskohrvatskog jezika</p>
<p>• Je li u inozemnim slavističkim krugovima uopće prisutna ideja o hrvatskome i srpskome kao jednome jeziku?</p>
<p>- Teško je to precizno reći s obzirom na razgranatost slavistike u svijetu. Ne znamo veličinu uzorka pa onda ne možemo pouzdano izračunati ni postotak onih koji misle kao Predrag Matvejević i njegovi istomišljenici. Eventualno možemo improvizirati i impresionistički doći do nekog postotka. Činjenica je da su među onim jezikoslovnim slavistima koji se bave baš kroatističkim ili južnoslavističkim temama manjina oni koji još danas zagovaraju cjelinu srpskohrvatskog jezika. To je moje iskustvo temeljeno na brojnim kontaktima s inozemnim kolegicama i kolegama i njihovim radovima i ako netko misli drugačije, neka mi navede primjere. Na temelju jednog ili dvojice francuskih ili talijanskih slavista ne može se donositi zaključak o tome kako nema uglednih slavista koji bi prihvaćali evidentnu činjanicu da su hrvatski i srpski dva jezika.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Sukob na stranačkoj desnici</p>
<p>Ne možemo se oteti dojmu da su konzervativne tendencije u društvu sve jače, ali su daleko od salonskih rasprava o medicini i jeziku. Vidimo ih u rastućem euroskepticizmu, nezadovoljstvu braniteljskih udruga, negodovanju u HDZ-ovu »izvornom članstvu« te u porastu popularnosti Hrvatske stranke prava i drugih posve desnih političara. Najava skretanja udesno točnije će se očitati iz nedavnih izjava i poteza glasonoša desne scene nego iz lamentiranja postoji li u Hrvatskoj lijevi i desni pravopis</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>dubravko.grakalic@vjesnik.hr</p>
<p>Kolekcija hrvatskih političkih fenomena upotpunjena je proteklih dana još jednim. Riječ je o borbi protiv radikalne desnice, koju su povele, ni manje ni više, stranke desnice i desnog centra. Izazvani aferama i skandaloznim ponašanjem javnih osoba na rubu politike - na primjer, članovi Bioetičkog povjerenstva ili pojedini jezikoslovci - desni su politički lideri počeli odguravati od sebe nasljeđe koje njihova opcija nosi na leđima.</p>
<p>Andrija Hebrang, HDZ-ov magnet za desno biračko tijelo, tako je odlučno odbacio zamisli liječnika koji smatraju da je glavna medicinska knjiga Biblija, dok je Demokratski centar, stranka-članica vladajuće koalicije, zatražio da Vlada uopće ne raspravlja o radikalnim konzervativnim rješenjima određenih društvenih problema. Pritom su posebno naglasili zabranu rada nedjeljom, raspravu o zabrani pobačaja i medicinskog potpomaganja začeća te uvođenje novog pravopisa hrvatskog jezika. Zahtjevi DC-a - koji u Vladi drži značajno ministarstvo pravosuđa - zapravo su još jedan signal ultrakonzervativnim krugovima da neće naići na podršku u vrhu vlasti, koju su možda očekivali.</p>
<p>Jasno je kako nositelji političke vlasti ne žele da ih se svrstava uz krajnju desnicu te da tim istupima brane svoj položaj, ali i politički svjetonazor. Sanaderova vlada, vrh HDZ-a i koalicijske stranke DC i HSLS daleko su od uvođenja rigidnih konzervativnih pravila u društveni život zemlje, te su protiv zadiranja u prava pojedinaca na pitanjima začeća i pobačaja. </p>
<p>Međutim, upravo pod njihovim skutima, u sklopu pojedinih ministarstava, raspravlja se o mogućnostima da se neudanim ženama spriječi mogućnost umjetne oplodnje, odnosno daju se preporuke »Hrvatskom školskom pravopisu« za upotrebu u prosvjeti, što izaziva revolt u javnosti. </p>
<p>Javnost ta pitanja prepoznaje kao točku rascjepa između liberalne i konzervativne politike, pa čak i kao najavu radikalne desne revolucije, koja bi trebala promijeniti društvenu klimu u zemlji. Doista, emitiranje izjava pojedinih liječnika, poput dr. Damira Bukovića, na javnoj televiziji podsjetilo je na rane devedesete godine, kada je u sličnim ulogama nastupao don Anto Baković ili kada se u rasprave o jeziku uključivala cjelokupna hadezeovska akademska desnica - od dr. Nedjeljka Mihanovića do dr. Hrvoja Šošića. No, velika je razlika što je tada bila riječ o uglednim i utjecajnim članovima vladajuće stranke, dok je danas riječ o osobama marginalnog političkog utjecaja. Njihova je današnja zadaća testiranje javnosti i opravdavanje vlastitih aktivnosti koje čine na državni trošak.</p>
<p>Ipak, ne možemo se oteti dojmu da su konzervativne tendencije u društvu sve jače, ali daleko od salonskih rasprava o medicini i jeziku. Vidimo ih u rastućem euroskepticizmu, nezadovoljstvu braniteljskih udruga, negodovanju u »izvornom članstvu« HDZ-a te porastu popularnosti Hrvatske stranke prava i nekih posve desnih političara. Najava skretanja udesno točnije će se očitati iz recentnih izjava i poteza glasonoša desne scene, nego iz lamentiranja postoji li u Hrvatskoj lijevi i desni pravopis.</p>
<p>Nekoliko je činjenica koje pokazuju da se desna strana političke scene probudila te da je počela vući poteze slične onima koje smo vidjeli 2000. nakon što je Račanova koalicija dospjela na vlast. </p>
<p>U političkom životu i medijima sve je prisutnije nezadovoljstvo suradnjom Vlade s Haaškim sudom u slučaju generala Ante Gotovine. Braniteljske udruge sve žešće i bez odmaka napadaju Sanaderovu vladu zbog intenzivirane potrage za odbjeglim generalom, te najavljuju javno iskazivanje nezadovoljstva dođe li do njegova izručenja. Da je stvar ozbiljna, potvrđuju recentne izjave predsjednika Mesića, koji smatra da neće biti desne pobune. </p>
<p>U vladajućem HDZ-u događaju se zanimljivi ekscesi. Đuro Perica, »barakaš« i jedan od osnivača stranke, počeo je u medijima kritizirati stranački vrh optužujući ga za popustljivu i lošu politiku prema Europskoj uniji. Perica jednostavno smatra da HDZ treba (p)ostati posve konzervativna stranka čiji je primarni interes zaštita hrvatskih nacionalnih interesa, u što se ne uklapa brz ulazak u Europsku uniju. U tome ga, kaže, podržava devedeset posto članova stranke, što zvuči malo vjerojatno. Ali da iskusni Perica nije istupio samo u svoje ime, i da ga podržava barem udruga izvornih članova »Dr. Franjo Tuđman«, to je također izvjesno. Podrži li ga još i, recimo, Branimir Glavaš ili netko sličan, moći ćemo opet govoriti o frakcijama u HDZ-u, dokinutim izbacivanjem dr. Pašalića iz stranke 2002. godine.</p>
<p>Da je suradnja s Haagom činjenica koja Hrvatsku gura dalje od EU-a - prema mišljenju njezinih građana - pokazuje posljednje istraživanje jednog dnevnog lista prema kojem bi samo 47,3 posto građana željelo ulazak u Uniju. Prije samo mjesec dana bilo ih je pet posto više, 52,1 posto. Što je pritisak zbog Gotovine veći i mogućnost njegova izručenja bliža, to sve manji dio javnosti želi da hrvatski glavni grad postane Bruxelles. </p>
<p>Javni djelatnici širokog spektra djelovanja poput Miroslava Ćire Blaževića sve žešće nastupaju u medijima s tezama kako EU nije tako važan da bismo zbog njega poštovali sve zakonske propise koje smo donijeli, a osobito onaj o suradnji s Haagom. Time se stvara važna promidžba protiv Vladine politike eurointegracija koja, kako vidimo po rastućem broju euroskeptika, ima uspjeha.</p>
<p>Uspjeh u podizanju političkog rejtinga, ali i međustranačkom dogovaranju, ima i HSP. Od rubne desne stranke, koju HDZ još 2003. nije htio prihvatiti u Vladu, đapićevci su trenutačno najbolja politička udavača. Prema posljednjim su istraživanjima, s 8,3 posto glasova, četvrta hrvatska stranka iza SDP-a, HDZ-a i HNS-a te daleko ispred HSS-a i HSLS-a. Uoči lokalnih izbora u HSP-u nemaju problema u koalicijskim dogovorima i s lijevim i s desnim strankama. Njihovi bi saborski glasovi, zaškripa li podrška manjina ili HSU-a Sanaderovoj vladi, također mogli zatrebati, no tada će i oni ući u vlast. Porast utjecaja HSP-a očit je znak desnih gibanja hrvatske političke pozornice.</p>
<p>Ipak, uspjeh konzervativne, desničarske ofenzive ovisan je o odlukama koje se ne donose u njihovim redovima. Započne li Hrvatska pregovore s EU-om, s Gotovinom ili bez njega, poticatelji euroskepticizma izgubili su bitku. Odgode li se pregovori, vladajućoj strukturi trebat će mnogo više od izjava i priopćenja, kakvo smo pročitali iz DC-a, da ostane na svome putu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rehnovo toplo-hladno</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Ako je suditi prema posljednjoj izjavi Ollija Rehna, povjerenika EU za proširenje, čini se da određeni krugovi i u Bruxellesu postupno počinju shvaćati da su u vezi s Hrvatskom previše zategnuli konopac pa se sada i sami boje da ne pukne.</p>
<p>Rehn je, naime, za berlinski »Tageszeitung« od ponedjeljka pomalo neočekivano izjavio kako se zauzima da pregovori s Hrvatskom počnu 17. ožujka. Tako bi se, kaže, poslao »pozitivan signal« i – kako nas je sve skupa označio – ostalim balkanskim zemljama.</p>
<p>Doduše, iznoseći svoje pozitivno mišljenje, Rehn se i ogradio, izjavivši da će EU konačnu odluku o tome donijeti na temelju izvješća glavne tužiteljice Haaškog suda, koje se očekuje sljedećih dana. A tužiteljica Carla del Ponte proteklih je dana rekla da je jako zadovoljna pritiskom što ga EU čini prema Hrvatskoj u vezi sa slučajem generala Gotovine, ali je zamjerila međunarodnoj zajednici na popustljivu odnosu prema Beogradu. Kritizirala je i NATO da u proteklih deset godina njegove ispostave u BiH (najprije SFOR, a sada EUFOR) ništa nisu učinile da se privedu Karadžić i Mladić priprijetivši im iznošenjem određene dokumentacije. Međutim, to njezino očitovanje više je zanimljivo kao dokaz da za Hrvatsku, kad je riječ o suradnji s Haagom, očito vrijede neki drugi, puno oštriji, kriteriji nego za Beograd ili NATO.</p>
<p>Moguće je da su te spoznaje, kao i neslavan kraj obavještajnih intriga u vezi sa slučajem generala Gotovine, razlog promjene stajališta Ollija Rehna, koji je prije samo mjesec dana ponavljao one poznate (britanske) teze da pregovori ne bi mogli početi kada bi se u tom trenutku o njima odlučivalo. Sada govori bitno drukčije, te nije jasno je li si uzeo slobodu iznijeti svoj stav ili je u međuvremenu došlo do određena sazrijevanja i unutar Europske unije.</p>
<p> U vezi s tim zanimljiva je i nedavna izjava Richarda Prospera, američkog diplomata zaduženog za Haag, koji je dopustio mogućnost da se slučaj Gotovina rješava i nakon početka pregovora Hrvatske s EU. Kako god bilo, uravnoteženiji odnos Bruxellesa prema Hrvatskoj uvjet je i za povratak povjerenja Hrvata prema EU, koje je sada na najnižoj točki od kada se ono mjeri.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Izmišljeni »raskol« Hvidre </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>S dva-tri, najblaže rečeno, nepromišljena govora političkih marginalaca, uz uzavrele emocije i medijsku znatiželju, potkraj prošlog tjedna buknula je priča o navodnom raskolu hrvatskih branitelja zbog stava o generalu Gotovini. Govorilo se o »podjelama« unutar Hvidre, najveće stradalničke udruge, no na tu su priču mogli nasjesti samo – naivci. Udruga koja postoji već 13 godina, davno je rekla svoje mišljenje i o Domovinskom ratu i o generalima koji su zapovijedali ključnim oslobodilačkim operacijama. </p>
<p>Na domaćem planu, Hvidra je proteklih godina nerijetko lutala, sukobljavala se s ministrima, ostajala bez novca iz proračuna, no potpuno jasan stav o Domovinskom ratu bila je njihova najveća konstanta. Sumnju da se nešto promijenilo, »zakuhao« je, nažalost, nes(p)retni braniteljski skup, održan prošloga tjedna u Zadru. U zaključcima je pisalo jedno, no činjenica da je na skupu za govornicu izlazio tko je htio i govorio što je htio, na prvi je pogled upozoravala na iznenadan gubitak jedinstva branitelja.</p>
<p>Ulje na vatru dolila je i izjava Hvidrina predsjednika i HDZ-ova zastupnika u Saboru, Josipa Đakića. Mediji su njegove riječi, kažu u Hvidri, krivo prenijeli i iskonstruirali priču o nekakvom razdoru. Afera nikome nije koristila, osim možda onima koji su je iskonstruirali kako bi zaradili pokoji politički bod uoči lokalnih izbora. S druge strane, štetila je državnom vrhu koji dokazuje vjerodostojnost i brani punu istinu o Domovinskom ratu, ali i braniteljima koji su – po tko zna koji put – nepravedno prikazani kao razjedinjeni.</p>
<p>Uzalud je podsjećati da stav o generalu Anti Gotovini i o Domovinskom ratu nikoga u Hrvatskoj ne ostavlja ravnodušnim. Uzalud je isticati po tko zna koji put da se potezi haaškog tužiteljstva nerijetko čine kao jasan pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora.</p>
<p>Na očigledne nepravde, uostalom, nikome nije lako ostati »hladne glave«. Nekima izvan Hrvatske stoga treba biti jasno da se i građani koji su neokrznuti preživjeli agresiju teško nose s tim, a kamoli branitelji koji su, braneći zemlju, za slobodu domovine darovali svoje zdravlje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Povratak u olovne godine zbog ljevičarske sljepoće</p>
<p>Zar mislite da je Crkva ljudska tvorevina koja će se u fundamentalnim stvarima prilagođavati prohtjevima vremena, ignorirajući u kamenu uklesane zapovijedi sa Sinaja? Bilo bi dobro, cijenjeni profesore Makoviću, da objasnite ovom narodu na što Vas to Katolička crkva obvezuje?</p>
<p>IVO PANCIROV </p>
<p>Čitajući razgovor s novoizabranim predsjednikom hrvatskoga PEN-a, gospodinom Zvonkom Makovićem, i njegovu polemiku s Katoličkom crkvom, doista sam doživio misaoni povratak u olovne pedesete i šezdesete godine prošloga stoljeća.</p>
<p>Prema tom cijenjenom sveučilišnom profesoru, književniku i povjesničaru umjetnosti, Katolička crkva u Hrvatskoj ima zabrinjavajuće velike ingerencije. To je ne samo štetno, ističe on, jer nas takav odnos baca u neki oblik fundamentalizma što nas marginalizira od europskih standarda..., nego je i jasan znak pomanjkanja elementarne građanske slobode... Smatra da Crkva mora biti individualni izbor svakog građanina, a ne nešto obvezujuće...</p>
<p>Glede retorike kojom Crkva raspravlja o tako važnim i vitalnim pitanjima kao što su umjetna oplodnja, pobačaj ili seksualno ponašanje, sveučilišni profesor hrvatsku javnost upozorava da se crkvena retorika izravno kosi s ljudskim pravima, Crkvu čini nekompatibilnom vremenu i općem civilizacijskom stupnju, a njene pripadnike može ozbiljno hendikepirati, marginalizirati...</p>
<p>Ponašanje Katoličke crkve u posljednjih petnaest godina nalikuje vrlo često na gramzivost, pohlepu za materijalnim dobrima i na pomanjkanje osjećaja za opće dobro; politika cijelo vrijeme podilazi Crkvi, a u toj prozirnoj i krajnje vulgarnoj trgovini obje strane porez naplaćuju i od građana...</p>
<p>Daleko bi me odvelo razmišljanje o svakoj od grozomornih objeda sveučilišnog profesora na račun Katoličke crkve. Za to nemam ni vremena ni živaca, a niti prostora. Stoga ću ukratko pokušati odgovoriti cijenjenom profesoru, književniku i jednom od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti, ja, običan mali čovjek, roditelj, domoljub i vjernik.</p>
<p>Ne znam, ugledni profesore, jeste li mene vjernika svojim tvrdnjama više uvrijedili ili ražalostili. Uvrede upućene meni groznim optužbama na moju Crkvu unaprijed Vam opraštam kao sin te cijelu povijest napadane i sada opet od Vas oklevetane crkve. Ali veoma sam tužan i žalostan zbog takva pisanja jednog književnika, uz to i sveučilišnog profesora.</p>
<p>Vama očigledno uopće nije jasan pojam Katoličke crkve. Jer nju ne čine papa, kardinali, biskupi i svećenici. Katoličku crkvu čine papa, kardinalski zbor... pa sve do posljednjega krštenika na planetu. Dakle, gospodine, i ja sam ta Crkva koju ste tako vulgarno oklevetali, a moja je obitelj crkva u malom.</p>
<p>O kakvim to ingerencijama govorite, o kakvom fundamentalizmu? Zar mislite da je Crkva ljudska tvorevina koja će se u fundamentalnim stvarima prilagođavati prohtjevima vremena, ignorirajući u kamenu uklesane zapovijedi sa Sinaja? Bilo bi dobro da objasnite ovom narodu na što Vas to Katolička crkva obvezuje?</p>
<p>Kad je riječ o pobačaju i umjetnoj oplodnji, svoj liberalistički stav pokušavate nametnuti drugima. Ako nije po Vašem, onda se to kosi s ljudskim pravima, nije ukorak s vremenom i očito je na nižem civilizacijskom stupnju.</p>
<p>Gospodine profesore, pobačaj je zločin prema začetom nerođenom čovjeku, u kojem sudjeluje »humana« medicina i majka ubojica. Majka, koja bi kao tigrica morala čuvati začeta čovjeka u svojoj utrobi. Kad to Crkva ne bi navješćivala i tvrdila, negirala bi samu sebe i svog utemeljitelja Isusa Krista.</p>
<p>Jadno je što u svojoj ljevičarskoj liberalnoj sljepoći, uvaženi profesore, govorite o gramzivosti Crkve i pohlepi za materijalnim dobrima. Nikada neću tvrditi da su svi članovi Crkve, kojoj dušom i tijelom pripadam, neporočni, bez ljage i bez mane: ni svi kardinali, ni biskupi, a ni svećenici, pa tako ni vjernici.</p>
<p>Vaša paušalna ocjena o vrlo čestoj gramzivosti i pohlepi za materijalnim dobrima i pomanjkanju osjećaja za opće dobro Crkve više govori o Vama i Vašoj zaslijepljenosti prijezirom prema Katoličkoj crkvi nego o bilo kojem članu moje crkve. Vi i Vama slični najradije bi Crkvu strpali u geto ili u katakombe, pa makar toj crkvi pripadalo gotovo devedeset posto hrvatskog naroda.</p>
<p>Kao vjernik ja ću ipak zavapiti: Oprosti mu Gospodine jer ne zna što čini (piše), premda sam siguran da i te kako dobro zna što govori, što čini i što piše.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nema zrele osobe bez sposobnosti suzdržavanja</p>
<p>Ma kakvi ideali, kakvo oduševljavanje za ovo ili ono kad dijete u pubertetu ili adolescent može u svakom trenutku posegnuti za nečim što ga odmah toliko zaokupi da školska knjiga nikako ne može biti konkurencija! Dakako da ne mislim da u školama nije potreban nikakav spolni odgoj. Potreban je, ali doista treba stručno, ozbiljno i odgovorno razmisliti tko, koliko i kako treba u školama govoriti o spolnom odgoju</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ</p>
<p>Dobro je da o ovakvu ili onakvu programu spolnog odgoja, pa i o tome tko, koliko i kako treba u školama govoriti o spolnom odgoju, svatko kaže svoje mišljenje, ali nadam se da u svemu glavnu riječ moraju imati stručnjaci, koji su prije svega filozofi, etičari ili moralisti, ali svakako i teolozi kao filozofi, etičari ili moralisti.</p>
<p>No i bez velike se filozofije može reći da treba dati prednost onima koji zastupaju cjelovit spolni odgoj. Ja, doduše, ne znam koliko je program TeenStar program cjelovita spolnog odgoja, ali bi barem trebalo priznati da su mu zagovaratelji dali dobro ime. U cjelovitu spolnom odgoju trebalo bi svakako govoriti i o svrsi spolnosti i o mogućim korisnim učincima spolne apstinencije i prije braka i u braku, jer nema zrele osobe bez sposobnosti suzdržavanja.</p>
<p>Treba ispitati sve razloge zašto se danas kasnije ulazi u brak, zašto brak mnogi uopće ne sklapaju te zašto se sklopljeni brakovi u tolikoj mjeri razvode. Nije li možda najveći razlog svemu tome upravo necjelovit spolni odgoj koji stavlja naglasak na pogrešne stvari?</p>
<p>Zašto Vjesnikova novinarka u svom tekstu u Vjesniku 28. siječnja govori da, nasuprot nastavniku biologije, »vjeroučitelj nagovara na apstinenciju i govori da kondom nije sigurna zaštita od spolnih bolesti«? Pa od koga je ona čula da je sigurna zaštita? Upravo u ovo vrijeme prošle godine mogla je u Vjesniku pročitati ono što je u raspravi o sigurnosti zaštite prezervativom napisao liječnik Slobodan Lang (19. i 20. veljače): »Sustavna i ispravna upotreba prezervativa smanjuje prijenos zaraze za 90 posto«.</p>
<p>Dakle, sustavna i ispravna upotreba, ali zar tih deset posto nesigurnosti ne nameće ozbiljnu raspravu o tome je li bolje nuditi metodu MemoAids, TeenStar ili neku drugu, odnosno može li se uopće govoriti o tome da je preporučivanje kondoma nešto dobro ili da je to samo manje zlo ako je već netko odlučio stupiti u intimni odnos. A ako su zlo i aids i kondom, onda bi slijedilo da bi radije trebalo preporučivati metodu TeenStar (bez kondoma) negoli metodu MemoAids (s kondomom), jer se tako izbjegavaju oba zla.</p>
<p>Novinarka spominje i to da je seksualnost danas, kao i prije dvadeset pet godina, mistificirana u dijelovima do granice crvenjenja trideset glava u razredu, uključujući i nastavnika.</p>
<p> Znamo da ništa što je pretjerano ne valja, ali zar je možda idealno da i desetogodišnjaci izgube sposobnost crvenjenja? Učenicima volim isticati kako je filozofu Diogenu jednom pristupio neki dječak tužeći se kako se on često zacrveni, no Diogen ga je ohrabrio: »Ne boj se, dječače, to je boja vrline!</p>
<p>Istina je da mnogi današnji učenici (imam iskustva sa srednjoškolcima nižih razreda) neće tako lako pocrvenjeti kad je riječ o spolnosti, no nisam siguran da im je to prednost u usporedbi s prijašnjim naraštajima. Meni se čini da su oni zbog prebogate izvanškolske seksualne ponude mnogo toga prerano doznali pa, iako se ne crvene, često se svemu i svačemu smijuckaju i toliko ih toga odvraća od onoga čime bi se u školi morali baviti.</p>
<p>Iako najčešće nisam prezadovoljan njihovim učenjem (ne samo ja!), a pogotovo njihovim zanimanjem za bilo što školsko – da ne govorim o očekivanoj sposobnosti mladenačkog oduševljavanja – često znam reći da se zapravo i divim svakom današnjem mladom čovjeku koji išta ozbiljno uči i radi. Naime, ne znam kako bih se sam bio ponio u njihovim godinama da sam imao samo dio izvanškolske ponude koju oni imaju – od mobitela do videa ili Interneta.</p>
<p>Ma kakvi ideali, kakvo oduševljavanje za ovo ili ono kad dijete u pubertetu ili adolescent može u svakom trenutku posegnuti za nečim što ga odmah toliko zaokupi da školska knjiga nikako ne može biti konkurencija! I kako onda ne čestitati svakomu tko se od sve te ponude može suzdržati, tj. apstinirati.</p>
<p>Je li tko ozbiljno proučio koliko ta ponuda utječe na sve ono što se u današnjim školama može susresti?</p>
<p>Dakako da ne mislim da u školama nije potreban nikakav spolni odgoj. Potreban je, ali doista treba stručno, ozbiljno i odgovorno razmisliti tko, koliko i kako treba u školama govoriti o spolnom odgoju.</p>
<p> Dobro je o tome čuti mišljenja i roditelja i nastavnika i učenika, ali stručnjaci će se pritom držati one latinske: Argumenta non sunt numeranda, sed ponderanda – Dokaze ne treba brojiti nego vagati.</p>
<p>Autor je srednjoškolski profesor iz Siska.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Na Jankomiru će se proizvoditi dijelovi za »renault«</p>
<p>U halama na Jankomiru proizvodit će se auto-dijelovi za »renault« a godišnja vrijednost izvoza bit će 40 milijuna eura / Time bi se otvorilo 120 novih radnih mjesta / Gradski zastupnici HNS-a glasovali su protiv zaključka da se poduzmu mjere radi zaštite interesa Grada Zagreba u vezi s prodajom zemljišta u Sopotu, namijenjenog centru za dnevnu skrb invalidnih osoba, jer se time »prejudicira krivnja Srećka Ferenčaka«</p>
<p>Gradska skupština prihvatila je prijedlog da se Robnim terminalima Zagreb izda jamstvo za kredit kod Privredne banke u visini od 25 milijuna eura, radi izgradnje dviju proizvodnih hala u Jankomiru. Ladislav Prežigalo, član Poglavarstva i pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, objasnio je da će se u tim halama proizvoditi auto-dijelovi za »renault« a godišnja vrijednost izvoza bit će 40 milijuna eura. »Time bi se trebalo otvoriti 120 novih radnih mjesta, a kredit će se otplaćivati u 20 mjesečnih rata, počevši od ožujka 2006.«, izjavio je Prežigalo. </p>
<p>Zastupnici Gradske skupštine, nakon poimeničnog glasovanja, zaključili su da se Gradskom poglavarstvu stavi u zadatak da poduzme mjere radi zaštite interesa Grada Zagreba u vezi sa zemljištem u Sopotu, dodijeljenim Hrvatskom nanbudo institutu. Gradski zastupnici iz HNS-a glasovali su protiv zaključka i predložili da se tekst zaključka izmijeni, jer da ovakav »prejudicira krivnju Srećka Ferenčaka«.</p>
<p> Burna rasprava rasplamsala se oko preprodaje toga zemljišta Konzumu d.d. Miroslav Rožić (HSP) izjavio je kako prijevara nije nastala u trenutku povoljne prodaje zemljišta Nanbudo institutu za gradnju centra za dnevnu skrb invalidnih osoba, nego onda »kada je zemlja prodana po deseterostrukoj cijeni, u svibnju 2002. godine«. Oporbeni zastupnici bili su nezadovoljni objašnjenjem koje je Stipe Tojčić dao u ime Poglavarstva, prema kojemu je cijeli slučaj predan Državnom odvjetništvu, jer se, kako je rekao Mislav Žagar (HN), »ne radi samo o kaznenoj nego i o političkoj i moralnoj odgovornosti«. »Ferenčak je svojom ostavkom na mjesto člana Poglavarstva potvrdio da se osjeća sukrivcem za nastalu štetu. Međutim, funkcija člana Gradskog poglavarstva nevažna je u odnosu na funkcije koje Ferenčak i dalje obavlja«. </p>
<p>Tomislav Jelić (HB) rekao je kako je Državno odvjetništvo 28. prosinca 2004. godine poslalo gradonačelnici pitanje što je Grad poduzeo da zaštiti svoje interese, te da Gradsko poglavarstvo »o svemu šuti zato što su svi međusobno ucjenjivi«.</p>
<p>Hrvoje Dorešić Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Cijene skijaških staza ostaju astronomske, umjesto klubova platit će ih Grad</p>
<p>Grad će, ako bude potrebno, izdvojiti dodatna sredstva Zagrebačkom skijaškom savezu za unajmljivanje skijaških staza, rekao je u ponedjeljak pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ivica Lazanja / Dogovor je postignut nakon što je prošlog ponedjeljka »Vjesnik« prenio tvrdnje Zagrebačkog skijaškog saveza i skijaša o previsokim cijenama zakupa skijaških staza</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ivica Lazanja rekao je u ponedjeljak novinarima da će se Zagrebački skijaški savez i Trgovačko društvo Sljeme - Medvednica dogovoriti o kokorištenju staza i žičara na Sljemenu. </p>
<p>Dogovor je postignut nakon što je prošlog ponedjeljka Vjesnik prenio tvrdnje Zagrebačkog skijaškog saveza i skijaša o previsokim cijenama zakupa skijaških staza. Skijaši su rekli da je zakup za njih preskup te da radije treniraju po nekoliko puta nižim cijenama u Austriji nego na Sljemenu. A predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darko Repač rekao je da su cijene apsurdne te da se boji kako skijaški klubovi financijski neće izdržati skijanje cijele sezone.</p>
<p>Lazanja je rekao kako je dogovoreno da će cijene zakupa skijaških staza na Sljemenu ostati iste kao dosad, a da će Grad, ako bude potrebno, dodijeliti Zagrebačkom skijaškom savezu dodatni novac za potrebe iznajmljivanja skijaških staza. </p>
<p>»Sredstva od 700 tisuća kuna za ovu sezonu možda neće bit dovoljna, već je potrošeno 70 posto toga iznosa, a sve zbog visokih cijena zakupa skijaških staza na Sljemenu«, rekao je Repač novinarima. </p>
<p>Lazanja je rekao da je prioritet Grada da stvori uvjete za razvoj mladih sportaša, profesionalnih sportaša i građana.</p>
<p>Zamjenica direktora Trgovačkog društva Sljeme-Medvednice Mirjana Velnić ponovila je da je cjenik zakupa skijaških staza »izrađen na temelju broja prodanih karata u sezoni 2002/2003. i to za svaki dan u tjednu pojedinačno«.</p>
<p>Repač je naglasio da u susjednim zemljama skijaši koji treniraju u klubovima, kupovinom skijaške karte dobivaju i ograđenu stazu za trening. »Mi želimo znati što se događa na Sljemenu i imati pravu kontrolu nad tim«, rekao je. </p>
<p>Tajnik Zagrebačkog skijaškog saveza Salko Sefić rekao je kako je prošle godine potpisan ugovor između Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Parka prirode Medvednica i Zagrebačkog sportskog saveza o korištenju sportskih objekata za potrebe skijaša, ali ove godine taj ugovor nije se uspjelo potpisati. Sefić se osvrnuo na izjave direktora organizacijskog odbora utrke Trofej Vjeverica, Renoa Fleissa, koji je rekao da će se svi dani, kada je skijalište zatvoreno zbog utrke, vratiti građanima u travnju. »Kad dođe na Sljeme, Fleiss misli da je njegovo. Što će on to građanima vratiti, pa on je Samoborac«. </p>
<p>Upozorio je da na Sljemenu postoji još jedan problem: privatne komercijalne škole »Žuti mačak« i »Sport 4 you«.</p>
<p>»Samo Zagrebački skijaški savez ima dozvolu za vođenje djece«, rekao je Repač te dodao da su te škole postavile svoju žičaru na livadi kod Tomislava doma, jer taj prostor ne pripada Sljemenu-Medvednici, već Parku prirode Medvednica. Lazanja je rekao da će Grad Zagreb dati novac za djecu, ali ne za pojedince, pritom misleći na privatne skijaške škole. </p>
<p>Osim Zagrebačkog skijaškog saveza, koji od Grada dobiva 700 tisuća kuna, od Grada dobivaju novac i Savez učeničkih sportskih klubova i Savez sportske rekreacije – zajedno oko 300 tisuća kuna.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Maksimirski vrtić »Mali princ« u čeka novu zgradu </p>
<p>Zatvaranje dotrajalog vrtića u Šrapčevoj ulici u rujnu prošle godine, donijelo je Dječjem vrtiću »Mali princ« niz problema.Većina djece iz Šrapčeve prebačena je u centralni objekt na Lašćini, gdje su djeca, zbog nedostatka prostora, smještena u sportskoj dvorani i adaptiranom hodniku. </p>
<p> »Mali princ« do rujna je, sa 600 djece u 24 grupe, radio na četiri lokacije. No, s obzirom na dotrajalost, objekt u Šrapčevoj zatvoren je, čime je vrtić ostao bez mjesta za 75 djece u tri odgojne skupine. Stoga »Mali princ« nije upisivao djecu u novu pedagošku 2004./2005. godinu. »Neophodno je na maksimirskom području izgraditi novi vrtić koji bi mogao primiti 10 do 15 grupa«, kaže Marica Tuškan, ravnateljica vrtića.U svakoj bi grupi trebalo biti najviše 10 do 12 djece. U »Malom princu« na Lašćini to, nažalost, nije slučaj jer je u nekim starijim grupama i do 37 djece.</p>
<p> »Uz nedostatak prostora najveće probleme zadaje nam prokišnjavanje, vlaga koja se nakuplja u zidovima, učestali popravci u zgradi, nedostatak sportske dvorane te premalo dvorište za dječju igru«, kaže ravnateljica Tuškan. </p>
<p> »Na ovom području gradi se puno objekata, a u zadnjih 20 godina nije izgrađen nijedan vrtić«,kaže Blanka Kurner, članica Upravnog vijeća vrtića i članica Vijeća Gradske četvrti Maksimir.</p>
<p>Izgradnju novog objekta nakon niza molbi od 2000. Grad je obećao za ovu godinu.</p>
<p>»S obzirom na dotrajalost objekta u Šrapčevoj i predviđenu izgradnju novih stambenih jedinica u blizini Dječjeg vrtića »Mali princ«, predloženo je da se na istoj lokaciji izgradi zamjenski objekt, ali većega kapaciteta«, kaže Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport. Međutim, Gradski ured za izgradnju grada utvrdio je da nije moguća izgradnja novog vrtića u Šrapčevoj, stoga je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša predložio novu lokaciju, južno od bolničkog kompleksa, između Zajčeve i ulice Srebrnjak. »S obzirom na to da su ponuđenu lokaciju prihvatili i vrtić i naš Ured, u izradi je tehnička dokumentacija za izgradnju novog vrtića, koji bi primio 12 odgojnih grupa«, rekao je Lazanja. </p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nogometni klub Nur na korak do vlastitog terena</p>
<p>Na sjednici gradskog Poglavarstva sredinom siječnja odlučeno je da se Islamskom centru u Zagrebu dade u zakup neizgrađeno građevinsko zemljište za uređenje nogometnog igrališta u Gavellinoj ulici u blizini džamije. Ta odluka Grada Zagreba najviše je oraspoložila brojne članove Nogometnog kluba Nur, koji djeluje u sklopu Islamskog centra. Nogometni klub Nur, još od 2000. godine, kada je osnovan, utakmice igra na iznajmljenim igralištima a treninge održava na savskom nasipu. »Dobivanje u zakup neizgrađenog zemljišta prva je stepenica prema uređenju igrališta. Zemljište je trenutno puno rupa, gustog šiblja i korova pa će za početak radova biti potrebno prikupiti novac. Oslonit ćemo se na dobrovoljne priloge a tražit ćemo pomoć i od gradskih struktura«, rekao je Srebreniković. </p>
<p>Prema riječima voditelja seniorskog pogona Nogometnog kluba Nur, Kemala Bukvića, u klubu redovito trenira 31 nogometaš koji na trening dolaze nakon posla ili fakultetskih obaveza. </p>
<p>»Iako smo seniorski jesenski viceprvaci Treće zagrebačke lige, naš klub nema podmlatka. Zbog problema s igralištem ne možemo u rad kluba uključiti i mlađe«, požalio se Bukvić. Cilj nurovaca jest da u bliskoj budućnosti pokrenu rad nogometne škole za mlađe dobne uzraste u kojoj bi po islamskim pedagoškim principima i pravilima HNS-a i UEFE, svakodnevno treniralo više stotina djece.</p>
<p>Od važnijih susreta Nogometnog kluba Nur zanimljiv je susret s odabranom selekcijom Irana prije nekoliko godina, koju je tada vodio »trener svih trenera« Ćiro Blažević. Utakmica je odigrana na igralištu NK Trnja, koje su nurovci donedavna koristili kao domaći teren.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad rješava problem samačkog hotela Končar</p>
<p>Zgrada »Sahare« opasna po život njezinih stanovnika / Sveučilišna bolnica Blato i dalje ostaje prioritet gradske politike / Uskoro bi nesavjesni investitori mogli plaćati kazne za nedovršene objekte</p>
<p>Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, u ponedjeljak, zamjenik gradonačelnice Milan Bandić preuzeo je na sebe zadatak da organizira sastanaka na kojemu bi se riješio problem samačkog hotela Končar. Predloženo je i da u daljnjem radu Vijeće uvrsti na svoj dnevni red raspravu o nedovršenim objektima u Gradu, ali i o školskim dvoranama koje se iznajmljuju za različite aktivnosti starijih, umjesto da služe mladima. </p>
<p>»Samački hotel Končar u Voltinom, popularno zvan Sahara, ruši se sam od sebe, a instalacije su toliko dotrajale da svaki tren prijeti opasnost po život stanara. Ljude treba hitno iseliti i naći im zamjenski smještaj«, rekao je sindikalist Mario Iveković. Privatizacijom je hotel Končar postao vlasništvo Helios osiguranja, a njegovi stanari izgubili su stanarsko pravo a da toga nisu bili ni svjesni, tvrdi Iveković. </p>
<p>Mahom su svi stanari socijalni slučajevi te je Iveković predložio da Grad preuzme inicijativu za zbrinjavanje tih ljudi. Bandić je preuzeo zadatak da sazove sastanak sa svim stranama vezanim uz taj slučaj, ne bi li se našlo rješenje. Tako bi se za zajedničkim stolom trebali okupiti predstavnici Končara, Helios osiguranja, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te predstavnici Grada. Bandić je stanarima kratko poručio: »Strpite se još malo! Nadam se da će se sastanku svi odazvati i da ćemo naći rješenje«.</p>
<p>Sindikalist Zdravko Barušić upozorio je u nastavku na nikad dovršene objekte, koji zjape prazni i predstavljaju mrtvi kapital. Kao primjer istaknuo je zgradu Cimosa na Vrbanima, na samom ulazu u Zagreb, ali i Sveučilišnu bolnicu Blato u Novom Zagrebu. Milan Bandić podsjetio je da su još prošle godine za bolnicu oformljena dva povjerenstva: povjerenstvo na gradskoj razini (Milan Bandić, Slavko Kojić i Zvonimir Šostar) trebalo je utvrditi koliko su daleko stigli građevinski radovi a povjerenstvo na državnoj razini (Andrija Hebrang, Ivan Šuker i Marina Matulović-Dropulić) trebalo je definirati sadržaje koji bi bili u bolnici. Bandić je istaknuo da je gradsko povjerenstvo izvršilo svoju obvezu krajem prošle godine, ali da je odstupanjem ministra Hebranga zaustavljen rad na državnoj razini. »Ipak, problem bolnice i dalje ostaje prioritet Grada, ali i države«, rekao je Bandić. </p>
<p> Na sjednici je predloženo da se za slične slučajeve nedovršenih objekata ubuduće odredi rok do kada ih se mora završiti, a potom novčano kazni investitora koji »kasni«. Spomenula se čak i mogućnost da Grad preuzme vlasništvo objekta koji se ne završava. Rasprava o tome nastavit će se u daljnjem radu Vijeća.</p>
<p>Školske dvorane mahom se iznajmljuju za aktivnosti odraslih, jer nema novca za plaćanje voditelja sportskih aktivnosti za školarce. Tom problemu može se doskočiti izdvajanjem novca iz Gradskog proračuna za aktivnosti mladih, istaknuo je sindikalac Barušić. O tome će se također raspravljati na jednoj od narednih sjednica Vijeća. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najveći su problemi bespravna gradnja i maloljetnički kriminal</p>
<p>Gradska četvrt Trešnjevka-sjever omeđena je Savskom, željezničkom prugom, Ljubljanskom i Zagrebačkom, a ima oko 68 tisuća stanovnika.</p>
<p>Najveći problemi u toj gradskoj četvrti su bespravna gradnja, loše ceste, nedostatak parkirališta, nedostatak mjesta u vrtićima i njihova trošnost, te kriminal, rekao je u razgovoru za Vjesnik predsjednik Vijeća Trešnjevke-sjever, Hrvoje Ozmec.</p>
<p>Prvi cilj Vijeća te gradske četvrti bio je, kaže Ozmec, da svako kućanstvo dobije vodu i kanalizaciju, što je u 90 posto slučajeva i uspjelo. Plin je također uglavnom uveden. Sljedeći prioritet Vijeća bio je asfaltiranje i održavanje cesta. »U suradnji s Gradom, obnovljene su glavne prometnice – Ozaljska, Nehajska i Selska, a Drvinje se obnavlja«, kaže Ozmec i najavljuje da će vodovod te asfaltiranje Lazinske do Rudeša, s kanalizacijom i komunalnim priključcima, biti završeni do kraja godine. </p>
<p>Prema GUP-u, ističe, Krapinska bi se trebala do 2012., preko Selske, produžiti do Malešnice, a Baštijanova bi trebala biti rekonstruirana i kao brza cesta produžena do potoka Kustošaka.</p>
<p>Većina od oko 220 manjih cesta, asfaltirana je preko malih komunalnih akcija, uz njih su uređeni nogostupi i pješačke staze te postavljeni svi komunalni priključci. »Veće akcije ostvarujemo u suradnji s Gradom, njegovim Uredom za izgradnju i gradskim poduzećima. Ta je suradnja u početku, prije tri godine, bila slabija, no sada je puno bolja i zadovoljni smo«, dodao je.</p>
<p>Veliki problem Trešnjevke, kaže predsjednik Vijeća, jest kriminal, pogotovo maloljetnički, zbog čega je oko svih škola i vrtića u četvrti postavljena rasvjeta i uređena igrališta. Ozmec ističe i dobru suradnju s trešnjevačkom policijom. </p>
<p>U vrtićima pak, nema dovoljno mjesta, a neki, kao što je vrtić na Voltinom koji je montažni objekt, izgrađen nakon zagrebačke poplave, vrlo su trošni. »Na mjestu toga vrtića trebao bi se graditi novi, a Grad je do kraja sljedeće godine obećao izraditi projektnu dokumentaciju«, kaže Ozmec.</p>
<p>Vijeće radi i na sređivanju prometnog stanja oko škola, kaže Ozmec i kao primjer navodi produženje parkirališta Osnovne škole Voltino. Ulaže se i u prostore mjesne samouprave, koje bi, smatra Ozmec, Grad trebao prepustiti Vijeću da njima upravlja. »Nije sporno da je to imovina Grada, ali Vijeće četvrti trebalo bi biti ono koje će te prostore davati na korištenje zainteresiranima. Prostori su sada uglavnom prazni i propadaju, a troši se velik novac da bi ih se dovelo u red. Trebalo bi ih oživiti i osmisliti besplatne programe za građane koji bi se u njima okupljali«, zaključio je Hrvoje Ozmec.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Glamur u stilu zlatnog Hollywooda</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Pored toga što je Oscar najpoželjnija filmska nagrada mnogi se, osim voditelja 77. dodjele Chrisa Rocka, slažu kako je riječ o jednom od najglamuroznijih i medijima najzanimljivijih događaja. Stoga ne čudi da se zvijezde s posebnom pozornošću pripremaju za šetnju crvenim tepihom odjeveni u kreacije najpoznatijih modnih kreatora i nerijetko okićeni nevjerojatno skupim nakitom. </p>
<p>Stručnjaci se slažu kako se i ove godine radilo o najglamuroznijem svjetskom »catwalku« s razlikom da je ovogodišnja dodjela u odnosu na prethodne više bila u stilu zlatnog doba Hollywooda. Neki su to objasnili utjecajem »Avijatičara«, filma s najviše nominacija, čija se radnja odigrava upravo u tom razdoblju. </p>
<p>Tako se pjevačica Beyonce Knowles, koja je izvela za Oscara nominiranu pjesmu iz »Fantoma u operi«, crvenim tepihom prošetala u crnoj baršunastoj Versaceovoj kreaciji te s velikom dijamantnom ogrlicom i naušnicama. Za glazbeni se nastup presvukla u drugu kreaciju koju su modni stilisti opisali riječima »u stilu sirene«.</p>
<p>Australska glumica Cate Blanchett po svog je Oscara za najbolju žensku sporednu ulogu došla u blijedo žutoj Valentinovoj toaleti, a u torbi je imala rukavice koje je svojevremeno nosila Katharine Hepburn. Blanchettova je upravo za lik Hepburnove nagrađena Oscarom. </p>
<p>»Njezine rukavice sam nosila za sreću«, rekla je uoči dodjele i pokazalo se da je trik s rukavicama upalio. Nakon dodjele priznala je da se bolje osjeća u hlačama nego u haljini. </p>
<p>Regina King, ženska zvijezda filma »Ray«, obula je sandale dizajnera Stuarta Weitzmana, a one su pak bile ukrašene dijamantima koji su nekad bili u vlasništvu legendarne Marilyn Monroe. </p>
<p>Hilary Swank je nagrađena Oscarom za ulogu »muškobanjaste« boksačice, no na dodjeli je izgledala prilično ženstveno odjevena u dugu haljinu Guya Larochea, pa su je kritičari oduševljeno častili epitetima »seksi i sofisticirano«.</p>
<p>Natalie Portman se pojavila u pomalo antičkoj kreaciji koja je u sjećanje više prizivala neuspjelog »Aleksandra«, a manje »Avijatičara« kao u slučaju većine drugih zvijezda. No, opći je dojam kako ove godine niti jedna velika zvijezda nije počinila veliku modnu pogrešku, te su manje više svi izgledali besprijekorno. </p>
<p>Zajednička je ocjena većine komentatora da je najatraktivnija zvijezda bila Charlize Theron koja je izgledala kao da je spremna za kraljevsko vjenčanje. </p>
<p>A po dobrom starom običaju nakon završetka višesatne ceremonije slavni su gosti nastavili tulumariti na brojnim prigodnim tulumima poput već tradicionalnog Governor's Balla, te vrlo posjećenog Vanity Fair Oscar Partyja. Gotovo svaki studio priredio je svoj party, a jedan se pak događao paralelno s dodjelom nagrada u New Yorku i također je okupio brojne zvijezde. </p>
<p>Ti su tulumi sjajna prilika za pokazivanje i onim zvijezdama koje nisu uspjele osvojiti nominaciju ili je potvrditi. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sanader zbog korizme propustio party</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Spektakularnom izvedbom Verdijeve opere »Lusia Miller« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Ive Lipanovića, splitsko Hrvatsko narodno kazalište u nedjelju navečer pridružilo se proslavi 1700. obljetnice Splita i utemeljenja Dioklecijanove palače. </p>
<p>Iz prepunog kazališnog gledališta predstavu je pratio hrvatski politički vrh na čelu s premijerom Ivom Sanaderom. Uz njega su bili ministar kulture Božo Biškupić, potpredsjednik Sabora Luka Bebić, bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul te posebna gošća Lydije Polfer, zastupnica u Europskom parlamentu, bivša ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Luksemburga. Nakon uspješne izvedbe u predvorju kazališta priređen je koktel party a za bogatu trpezu pobrinuo se splitski hotel Park. Rapsodiji okusa i mirisa, međutim, odoljeli su političari koji su nakon uručenih čestitki solistima napustili kazalište. </p>
<p>Na upit zašto se ne pridruži gostima za trpezom, premijer Sanader u šali je kazao kako ne može jer je korizmi. Unatoč žurbi, kazao nam je kako je oduševljen »Lusiom Miller«. </p>
<p>»Riječ je o operi koja je u Hrvatskoj prvi put izvedena i koja se u svijetu rijetko izvodi. Zato treba čestitati splitskom HNK na ovom umjetničkom pothvatu. Najviše me se dojmila fantastična Svetla Vassileva, a jednako dobri bili su i članovi zbora i orkestra, te solisti i redatelj Selem«, kazao je Sanader.</p>
<p>Akademik Nedjeljko Fabrio kazao je kako je projekt jedna veličanstvena predstava i nenadmašni splitski belcanto. </p>
<p>»Redateljska, scenografska i kostimografska čistoća je fascinantna. Orkestar je izvrstan, a o zboru da ne govorim. Ovakvu predstavu može postaviti kazalište koje ima najmanje pet svjetskih glasova, a Split je to uspio«, istaknuo je Fabrio. </p>
<p>Na naš upit koliko je izvjesno da će postati intendant zagrebačkog HNK-a, Fabrio je uz smiješak odgovorio kako se trebamo strpjeti još dva tjedna i sve će biti jasno.</p>
<p>Intendant splitskog HNK-a Milan Štrljić, vidno uzbuđen i oduševljen događajima na pozornici kazao je kako su svi članovi ansambla odradili vrhunski posao. </p>
<p>»Ovo je Europa«, komentirao je Štrljić. </p>
<p>Redatelj Petar Selem imao je razloga za zdravicu i gutljaj šampanjca jer je Splitu i Hrvatskoj priredio izniman glazbeni događaj. </p>
<p>»Ekipa je od prvoga trenutka 'živjela' ovu predstavu, svi su dali ono najbolje od sebe. Raduje me reakcija publike jer premijerna publika uvijek je pomalo suzdržana. Međutim, kada se radi s pravom ekipom i s umjetničkim nabojem, publika to mora osjetiti«, kazao je Selem naglašavajući kako je kod projekata kao što je »Lusia Miller« rizik uvijek velik. »U ovom slučaju on se potpuno isplatio«, zaključio je Selem.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Darko Rundek krajem ožujka u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Darko Rundek i njegov Cargo Orkestar gostovat će 31. ožujka u Maloj dvorani Doma sportova, a koncert kojim će se promovirati album »Zagrebačka magla« najveći je Rundekov zagrebački nastup još od raspada kultnih Haustora. »Zagrebačka magla« je posljednji Rundekov studijski materijal snimljen u suradnji s bandom Rundek Cargo Orkestar tijekom njihove »Plave turneje« održane u prosincu 2003. godine, koja se sastojala od sedam tematskih večeri. Osim Darka Rundeka i njegove međunarodne ekipe glazbenika, gosti Cargo Orkestra na turneji i live albumu su Jasna Bilušić, Žan Jakopač, Dino Šaran, Žarko Hajdarhodžić, Mladen Rutić, Vito Gospodnetić, Damir Prica - Capri, Mance i drugi. Nakon koncerta u klubu Tvornica bit će priređen after party. Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji po cijeni od 80 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ben Affleck u ulozi Georgea Reevesa </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Nakon posljednjih filmskih promašaja »Gigli«, »Paycheck«, »Jersey Girl« i »Surviving Christmas«, glumac Ben Affleck prihvatio je ulogu koja će mu donijeti manji honorar, a za koju je uvjeren da će mu vratiti poprilično ugroženi glumački kredibilitet. Kako bi zadobio povjerenje kritičara koji su mu zbog posljednjih filmova sve manje skloni, Affleck će za honorar od 2,6 milijuna dolara glumiti Georgea Reevesa, glumca koji je prvi tumačio lik Supermana pedesetih godina prošlog stoljeća, a kojeg je naslijedio Christopher Reeves. Drama »Truth, Justice and the American Way«, zasnovana je na stvarnim događajima oko tajanstvene smrti tog nesretnog tumača uloge Supermana. Uz Afflecka u filmu još nastupa i oskarovac Adrian Brody u ulozi inspektora koji istražuje sumnjive okolnosti Reevesove smrti. U ulozi Reevesove deset godina starije ljubavnice Toni Mannix, zbog koje je možda i ubijen, pojavit će se Diane Lane. Snimanje filma počinje na ljeto. Scenarij potpisuje Paul Bernbaum, a režiju Allen Coulter, koji je režirao i nekoliko epizoda popularnih serijala kao što su »Sopranosi«, »Dva metra pod zemljom« i »Seks i grad«. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zabranjeno pušenje radi na dva albuma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Grupa Zabranjeno pušenje nastupit će 5. ožujka u klubu Bogaloo, a to će biti njihov posljednji nastup uoči ulaska u studio. Taj će koncert biti njihov 213. nastup u sklopu turneje vezane uz njihov posljednji studijski album »Bog vozi mercedes«. Nakon toga ekipa iz Zabranjenog pušenja ulazi u studio kako bi radila na novom albumu. Radni naslov albuma je »Hodi da ti čiko nešto da!«, a najavljeno je kako će se raditi o dvostrukom albumu na kojemu će se naći 20 skladbi u produkciji Denykena. Pored rada na novom albumu Zabranjeno pušenje radi i na glazbi za film »Krovni talas« koji se trenutačno snima u Sarajevu pod redateljskom palicom Jasmina Durakovića.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Simpsoni« proglašeni najboljim animiranim filmom</p>
<p>LONDON</p>
<p> – »Simpsoni« su proglašeni najboljim animiranim filmom u konkurenciji sto crtića. Crtana obitelj predvođena Homerom Simpsonom potukla je mnoge veterane crtanog filma, među kojima su i nezaboravni Tom i Jerry koji su na drugom mjestu. Tim priznanjem luckasta obitelj Simpson potvrdila je svoju 16-godišnju popularnost. Treće mjesto zauzela je animirana serija »South Park«, omiljena kod starije publike jer pokriva teme kao što su seks, homoseksualnost i brak. Na četvrtom mjestu je »Toy Story«, a slijedi »Family Guy«. Zanimljivo je da se među prvih deset najboljih crtanih filmova nalaze uglavnom noviji uratci snimljeni modernom kompjuterskom tehnologijom dok su neki kultni Disneyjevi crtići na nezavidnim pozicijama. Tako je Oscarom nagrađeni »Shrek« na šestom mjestu, »The Lion King « na sedmom, »Spirited Away« na osmom, »The Incedribles« na devetom mjestu, a Zekoslav Mrkva na desetom mjestu. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljubav u zatvoru vodili kroz rupu u zidu</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Muškarac i žena koji su u turskom zatvoru iskopali rupu između ćelija kako bi vodili ljubav, što je urodilo i rođenjem djeteta, dobili su četiri mjeseca kazne zbog – oštećenja državnog vlasništva. Osuđeni ubojica Seylan Corduk (40) i Kadriye Fikret Oget (27), koja odslužuje kaznu zbog postavljanja bombe u trgovini, uspjeli su u zidu iskopati rupu promjera desetak centimetara. Oboje su najprije dobili godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 128 eura. No, sud je smanjio kaznu na četiri mjeseca i 40 eura jer je šteta »prouzročena iz nemara«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Utopili se u oceanu usred krštenja</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> – Petero Južnoafrikanaca utopilo se tijekom obreda krštenja nakon što su ih veliki valovi odvukli u more, objavila je policija u ponedjeljak. Nesreća se zbila u nedjelju u ponoć u obalnom gradu Durbanu, tijekom obreda Nove korintske crkve koja kombinira kršćanstvo s tradicionalnim afričkim kultovima. Nakon završetka krštenja, jedan se vjernik vratio u ocean »obuzet duhom svetim«. Kada je četvero prijatelja krenulo za njim, u morske su ih dubine povukli golemi valovi. Čelnik crkve kazao je da se krštenja u oceanu obavljaju od 1983. godine i da je to prvi nesretan slučaj te vrste. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Eastwood pobijedio Scorseseja </p>
<p>Trijumf Clinta Eastwooda s filmom »Djevojka od milijun dolara« / Bez obzira na poštovanje prema radu velikog Martina Scorseseja, treba priznati da njegova redateljska karijera nije na kreativnom vrhuncu i da »Avijatičar« unatoč svim vrlinama nije film koji zaslužuje Oscara za najbolju režiju niti za najbolji film</p>
<p>Nakon vesterna »Nepomirljivi« iz 1993., glumački i redateljski veteran Clint Eastwood još je jedanput dobio Oscara za najbolju režiju – ovaj put za dramu o mladoj boksačici »Djevojka od milijun dolara« (»Million Dollar Baby«), koja je dobila i nagradu za najbolji film.</p>
<p> Glavna glumica u Eastwoodovu filmu, sugestivna Hillary Swank, koja je Oscara već dobila za fascinantno uvjerljivu ulogu u lezbijskoj drami »Dečki ne plaču«, dobila je nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu, a dostojanstveno autoritativni Morgan Freeman je nakon tri nominacije za svoje minimalističke glumačke interpretacije dobio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu za svoj portret bivšega boksačkog šampiona u Eastwoodovu filmu.</p>
<p> Nagradu za najbolji film preuzeo je zajedno s koproducentima Clintom Eastwoodom i Tomom Rosenbergom i producent Albert S. Ruddy, čovjek kojemu je davno prije predan Oscar za najbolji film kao producentu legendarnog »Kuma«. </p>
<p>Redatelj koji je popularnost stekao ulogama ciničnih i bezobzirnih junaka u vesternima Sergia Leonea i serijalom o svojeglavom policijacu Prljavom Harryju, nakon ovih je Oscara učvrstio status jednoga od najuglednijih američkih filmaša, dodavši još jedan biser u redateljskoj karijeri, koja se razvijala od tjeskobnog trilera »Sviraj mi Misty« iz 1971., preko vesterna »Blijedoliki jahač«, meditativne kriminalističke drame »Savršeni svijet«, nostagične melodrame »Mostovi okruga Madison« i postmodernističke priče o dekadenciji američkoga juga »Ponoć u vrtu dobra i zla« do tjeskobno dojmljive »Mistične rijeke«. Eastwood se unatoč poodmakloj dobi ne zaustavlja – već radi na novom projektu, ratnom filmu o bitki za Iwo Jimu »Zastave naših očeva« (»Flags of Our Fathers«) u kojem planira angažirati mlade, nepoznate glumce u dobi devetnaestogodišnjih vojnika koji su se tamo borili. </p>
<p>No, više od Eastwoodove pobjede zanimljiva je sudbina Martina Scorseseja, koji je nakon što je peti put nominiran za Oscara za režiju, opet ostao kratkih rukava. Njegov film »Avijatičar« (»The Aviator«) dobio je najviše Oscara – pet (za kameru, montažu, scenografiju i kostime te Cate Blanchett za sporednu žensku ulogu), ali sam je Scorsese ostao bez dugo očekivanog priznanja za svoj redateljski rad.</p>
<p> Scorsese se tako pridružio Alfredu Hitchcocku i Robertu Altmanu, koji su također imali pet oscarovskih nominacija za režiju bez ijedne osvojene, dok ih je Stanley Kubrick imao četiri, a Charlie Chaplin nikad nije bio ni nominiran – što mnogo više govori o Akadamijinim krivim procjenama nego o spomenutim redateljima koji su obilježili povijest američke i svjetske kinematografije. </p>
<p>Martin Scorsese, porijeklom iz sicilijanske obitelji, odrastao u talijanskoj četvrti New Yorku, u kojem i danas živi (a taj je velegrad njegova vječna filmska opsesija), nikad nije postao dio hollywoodskog establishmenta (unatoč velikom redateljskom ugledu, komercijalnom uspjehu i međunarodnim nagradama – za »Taksista« je dobio Zlatnu palmu, za »Idiotsku noć« nagradu za najbolju režiju u Cannesu, a za »Dobre momke« Srebrenog lava za režiju), a mnogi u Americi smatraju upravo to jednim od važnih razloga zbog kojih mu članovi Akademije nikad nisu dodijelili Oscara, čak ni kada je to nedvojbeno zaslužio. </p>
<p>No, bez obzira na poštovanje prema radu toga velikog američkog redatelja, treba iskreno priznati da njegov redateljski rad nije na kreativnom vrhuncu i da »Avijatičar«, unatoč svim svojim vrlinama, nije film koji zaslužuje Oscara za najbolju režiju niti za najbolji film. </p>
<p>Ako treba ispraviti Akademijine pogreške iz prošlosti, daleko je bolje rješenje dodijeliti mu počasnog Oscara (kao što je to učinjeno u slučaju Alfreda Hitchcocka, koji je od Akademije dobio nagradu za životno djelo »Irvin Thalberg«, kao i Clint Eastwood 1995.) nego mu dodjeljivati Oscara za film koji to ne zavrjeđuje, pa stoga Akademijinu odluku valja prihvatiti s razumijevanjem, a od Scorseseja očekivati da opet napravi smion i riskantan film, bez suvišnih i opterećujućih oscarovskih računica. </p>
<p>Sve nagrade Oscar: </p>
<p>Najbolji film: »Million Dollar Baby« </p>
<p>Najbolja režija: Clint Eastwood, »Million Dollar Baby« </p>
<p>Najbolja glavna muška uloga: Jamie Foxx, »Ray« </p>
<p>Najbolja glavna ženska uloga: Hillary Swank, »Million Dollar Baby« </p>
<p>Najbolja sporedna muška uloga: Morgan Freeman, »Million Dollar Baby« </p>
<p>Najbolja sporedna ženska uloga: Cate Blanchett, »The Aviator« </p>
<p>Najbolji originalni scenarij: Charlie Kaufman, »Eternal Sunshine of the Spotless Mind«</p>
<p>Najbolji adaptirani scenarij: Alexander Payne & Jim Taylor, »Stranputica« (Sideways)</p>
<p>Najbolji strani film: »Mar Adentro« </p>
<p>Najbolji animirani film: »The Incredibles« </p>
<p>Najbolja scenografija: »The Aviator« </p>
<p>Najbolja kamera: »The Aviator« </p>
<p>Najbolja kostimografija: »The Aviator« </p>
<p>Najbolja montaža: »The Aviator« </p>
<p>Originalna glazba: »Finding Neverland« </p>
<p>Pjesma iz filma: »Al Otro Lado Del Río« iz »The Motorcycle Diaries« </p>
<p>Najbolji dokumentarni film: »Born Into Brothels«</p>
<p>Najbolja šminka: »Lemony Snicket's A Series Of Unfortunate Events« </p>
<p>Vizualni efekti: »Spider-Man 2« </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nepoznati Meštrovićev opus </p>
<p>Osim središnje izložbe s radovima tridesetak autora, triennale donosi i prikaz dijela medaljerskoga opusa Ivana Meštrovića nastalog u Americi te manju retrospektivu vukovarskoga kipara i medaljera Brane Crlenjaka </p>
<p>Osmi po redu memorijal Ive Kerdića osmišljen kao triennale hrvatskoga medaljerstva i male plastike, otvoren 24. veljače u vukovarskome Gradskom muzeju, trodijelna je izložba s namjerom predstavljanja tradicionalnih, ali i suvremenih dometa u izradi medalja.</p>
<p>Osim skupne izložbe, čiji izbor potpisuje kustosica Gliptoteke HAZU iz Zagreba Vesna Mažuran Subotić, triennale donosi i prikaz dijela medaljerskoga opusa Ivana Meštrovića nastaloga u Americi te manju retrospektivu vukovarskoga kipara i medaljera Brane Crlenjaka. </p>
<p>Prema riječima kustosice Mažuran Subotić, ove godine na skupnoj izložbi na kojoj je zastupljeno više od tridesetak istaknutih umjetnika, među kojima su Josip Diminić, Stjepan Gračan, Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić, Dora Kovačević, Ivan Kožarić i Dalibor Parać, radovi male plastike i medaljerstva prvi put čine jednu cjelinu, za razliku od prijašnjih godina kada su ta dva naoko različita medija bila izdvojena u dvije skupine. Kako navodi kustosica, u morfološkome smislu da su dva medija vrlo slična, te je došlo na neki način do njihova stapanja.</p>
<p>Kako ističu u vukovarskome muzeju, posebno je važan prilog američkoga Hrvata Michaela Milkovicha, koji je muzejima u Zagrebu, Splitu i Vukovaru darovao svoju zbirku Meštrovićevih medalja. Dio darovanih medalja, koje je Meštrović napravio tijekom svoga američkoga boravka, točnije one iz zbirke vukovarskoga muzeja, na trijenalnoj izložbi čine posebnu skupinu. Meštrović, navodi dr. Ivan Mirnik u popratnome katalogu, nije se smatrao medaljerom, no ono malo medalja što je stvorio, a koje su prepoznatljive po njegovu karakterističnome stilu, zaslužuju posebnu pozornost.</p>
<p>Iako su Meštrovićeve medalje i medaljoni, modeli za novac i značke nastale između 1911. i 1933. godine, već izlagani, one medalje koje je glasoviti umjetnik izradio u Americi, kaže Mirnik, ostale su zbog političkih razloga u našoj domovini gotovo nepoznate. Treći dio izložbe pak donosi dvadesetak medalja vukovarskoga umjetnika Branka Crlenjaka.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Denacionalizacija Hrvata u Bačkoj</p>
<p>Na nedavnu vijest da će od sljedeće školske godine učenici prvih razreda u Subotici učiti tzv. bunjevački jezik, u subotičkom tjedniku »Hrvatska riječ« reagirali su mnogi koje je ta najava uzbunila. Svi su se u svojim reagiranjima složili da se, naravno, radi o dijalektu, a ne o jeziku, i to hrvatskom dijalektu koji je među Hrvatima najrašireniji – štokavsko-ikavskom. Dakle, dijalekt bačkih Hrvata govori se i u Dalmaciji, Hercegovini, Lici, Slavoniji, a vojvođanska državna uprava proglasila ga je jezikom i još ga k tome uvodi u škole pod nazivom »bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture«. </p>
<p>Neki su u toj odluci prepoznali nastavak miloševićevske politike i pokušaja da se podijele Hrvati kako bi se lakše provela njihova asimilacija. Tako dr. Slaven Bačić, urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, piše da se s novom srbijanskom Vladom reafirmira prijašnja politika odno0sa prema Bunjevcima Hrvatima. To znači da se ne rješava problem informiranja na hrvatskome jeziku putem elektronskih medija, da se otvoreno podupire tzv. bunjevačka opcija te da se ne poštuju međunarodne obveze o čuvanju i njegovanju nacionalne, etničke i jezične posebnosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori, čime se neposredno ugrožava opstanak hrvatske zajednice na području sjeverne Bačke.</p>
<p>Dr. Slaven Bačić vjeruje da neće izostati reakcija najviših političkih predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj. Na žalost, ta je reakcija zasada izostala, barem što se tiče hrvatskih političkih predstavnika. </p>
<p>Dijalektologinja dr. Sanja Vulić smatra da je odluka o uvođenju »bunjevačkog jezika« u škole vrlo opasna za djecu i njihovu svijest jer se kroz mala vrata pokušavaju ljudi denacionalizirati. »Kao tobože dati privilegiju, a u biti podmetnuti kukavičje jaje da se izgubi hrvatska svijest«, piše dr. Vulić. </p>
<p> Dakle, vlasti su naizgled velikodušne prema manjini – dopuštaju Bunjevcima da govore u školama onako kako su naučili kod kuće, ali im zapravo poručuju: vi niste Hrvati, vi ste Bunjevci. Tom bi se »bunjevačkom nacijom« i »bunjevačkim jezikom« htjelo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> razriješiti hrvatsko pitanje u Vojvodini. Tako se »bunjevački jezik«, pod tim nazivom, ubraja među »vojvođanske poddijalekte«. Hrvati na sjeveru Bačke su se nadali da se poslije petolistopadskih promjena vlasti više neće ponavljati takvi pokušaji nasilne jezične asimilacije. Ta se asimilacija zapravo mogla očekivati jer se radi o sredini u kojoj se ne potiče manjinski jezik u javnoj komunikaciji. Da je situacija drugačija, da se provodi jezična politika kroz školstvo, medije i sve druge mjerodavne institucije, jezična asimilacija ne bi bila moguća ili bi barem bila »ometana«. </p>
<p>Petar Vuković, zagrebački doktorant, rodom je iz Tavankuta i dobro poznaje situaciju u Bačkoj. On tvrdi da je notorna činjenica da među Bunjevcima koji se zauzimaju za »bunjevački jezik« nema obrazovanih lingvista koji bi bili sposobni napisati osnovne jezične priručnike potrebne jednomu standardnom jeziku.</p>
<p>Zbog toga je nužno da se za pomoć obrate srpskim lingvistima, što je, piše Vuković, politički indikativan izbor. Jer, srpska lingvistika ne pokazuje spremnost da prihvati hrvatski književni jezik (već ga i dalje naziva »varijantom srpskog«, a još je gore s bosanskim) pa kako je onda moguće da tako spremno prihvaća »bunjevački jezik«.</p>
<p> Kao jedan od razloga Petar Vuković navodi to što »bunjevački jezik« zapravo ima najmanje izglede da bude prihvaćen među vlastitim govornicima. Jer, oni koji bi mogli prihvatiti bunjevački dijalekt kao jezik jesu, s jedne strane, oni koji su neobrazovani i društveno marginalizirani i zapravo nemaju potrebe za književnim jezikom, dok su, s druge strane, oni koji su jezično ionako integrirani u društvo te zapravo prihvaćaju srpski književni jezik kao »svoj«. Dakle, kome uopće treba »bunjevački jezik«? </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Milijun kuna manje za Splitsko ljeto</p>
<p>Na ovogodišnjem Splitskom ljetu bit će izvedene predstave »Noć iguane« u režiji Janusza Kica i »Kralj Ubu« redatelja Zlatka Boureka</p>
<p>SPLIT </p>
<p> – Međunarodni kazališni festival – 51. splitsko ljeto koje će se održati od 14. srpnja do 14. kolovoza, imat će 40 kazališnih programa, od kojih su dvije dramske, dvije glazbene i jedna baletna premijera. »Uz niz kazališnih i koncertnih gostovanja, troškovi Splitskog ljeta iznosit će 5,150.000 kuna, što je milijun kuna manje od prošlogodišnjega, jubilarnog 50. festivala, a splitsko Hrvatsko narodno kazalište će vlastitim marketingom namaknuti četvrtinu prihoda«, rečeno je u ponedjeljak na sjednici Festivalskog vijeća Splitskog ljeta, kojim je predsjedao pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan.</p>
<p> U dramskom dijelu programa najavljene su premijere predstava »Noć iguane« Tennesseeja Williamsa u režiji Janusza Kica i »Kralj Ubu« Alfreda Jarryja u režiji Zlatka Boureka. Operni program na repertoaru će imati premijeru »Večeri hrvatskih autora« koja je posvećena 50. obljetnici smrti Antuna Dobronića, a bit će izveden i dramski oratorij Julija Bajamontija »Prijenos sv. Dujma«. Riječ je o programu koji je predložen kao repertoar kojim će se obilježiti 1700. obljetnica grada Splita. Baletni ansambl splitskog HNK predstavit će se premijernom izvedbom »Daissa« Jean Marca Zewera u koreografiji Staše Zurovca. Članovi Festivalskog vijeća istaknuli su kako je broj opernih izvedaba na Peristilu znatno smanjen kako bi se izbjeglo oštećenje spomeničke baštine koja je upisana na Unescovu listu. Tako ovoga ljeta neće biti izvedena Verdijeva opera »Aida«, zaštitni znak Splitskoga ljeta, ali je HNK Split počeo prikupljati ponude za suvremenu opremu, lakorasklopivo gledalište i rasvjetu radi zaštite Peristila, kako bi se na idućim splitskim ljetnim kazališnim igrama ponovo postavile velike opere na toj jedinstvenoj antičkoj pozornici.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Razmjena filmskih tjedana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatska i Albanija oduvijek su imale dobru gospodarsku, političku i kulturnu suradnju, a svima nam je u interesu da se ona nastavi, produbi i pojača«, izjavio je ministar Božo Biškupić, na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, u povodu trodnevnoga posjeta albanskog ministra kulture, mladeži i sporta Blendija Klosija Hrvatskoj. Ministar Biškupić iznio je planove o razmjeni i natjecanju mladih umjetnika dviju zemalja. U planu je izložba suvremenoga hrvatskog crteža u Albaniji i Tjedan hrvatskoga filma u Tirani te Tjedan albanskog filma u Zagrebu. Osvrnuvši se na »Godinu kulturne baštine u Tirani«, Biškupić je posebno istaknuo projekt zaštite albanskih kulturnih spomenika koji bi potpomogli zagrebački stručnjaci, s osobitim naglaskom na spomeničku rentu. Albanski ministar Klosi naglasio je potrebu dobre suradnje Hrvatske i Albanije kao dviju zemalja koje dijele sudbinu reforme i čekanja ulaska u Europsku uniju, a posebno optimistično osvrnuo se na turističku razmjenu i buduće zajedničke programe mladih albanskih i hrvatskih umjetnika. </p>
<p>G. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U čast Truffautu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Talijanskome kulturnom institutu u Zagrebu od 2. do 11. ožujka prikazat će se četiri filma Francoisa Truffauta »Jules i Jim«, »Četiristo udaraca«, »Žena sa strane« i »Živo nedjeljom« u čast jednom od najistaknutijih filmskih redatelja druge polovice 20. stoljeća. Truffaut se kao redatelj proslavio svojim prvijencem »Četristo udaraca« nakon kojega je uslijedila blistava karijera s više od dvadeset cjelovečernjih filmova, okrunjena nagradama i međunarodnim priznanjima, među kojima i Oscarom za »Američka noć«. Uz Truffautove filmove na programu su još četiri filma talijanskih redatelja Bertoluccija, Archibugija, Garronea i Morettija. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Nježna gimnastika«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Plesna predstava »Nježna gimnastika« u produkciji »llinkta! plesnog projekta« bit će premijerno izvedena u Teatru 1. ožujka u 20 sati. Nakon istraživanja i igranja plesnih performansa, akcija ili plesnih instalacija na mjestima poput aerodroma, kafea, gradskih trgova i knjižnice, »llinkt!« prvi put izvodi plesnu predstavu na klasičnoj teatarskoj pozornici. Autorica je Katja Šimunić, a izvođačice i ko-autorice Sandra Banić, Asja Jovanović, Maja Marjančić i Zrinka Užbinec, koja je ujedno osmislila i kostime. Scenografiju potpisuje Nikola Šimunić, a zvučno okružje oblikovao je Davor Rocco. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nastup Kvarteta Balanescu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kvartet Balanescu održat će koncert u utorak, 1. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u 20 sati. U sklopu svoga glazbenog i multimedijskog projekta »Maria Tanase« Kvartret Balanescu izvest će tradicionalnu glazbu rumunjske Edit Piaf, folk dive Marije Tanase. Posebnim jezikom zvuka i slike Alexandar Balanescu i Klaus Obermaier, čije su video projekcije na velikom platnu uz glazbu sastavni dio koncerta, žele postići duboko, esencijalno, apstraktno razumijevanje osobnosti Marije Tanase i njezine umjetničke baštine. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Liga za ostanak ipak bez Dinama</p>
<p>Je li realno očekivati Dinamov pad u Ligu za ostanak? Bez obzira na skromni bodovni utržak i »žablju perspektivu« kakvom promatra konkurenciju, ipak mislimo da - nije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi se nogometaši sve češće povode za drevnim biblijskim motivom: »Ako te netko udari po jednom obrazu, okreni mu i drugi.« Doista, maksimirski su dječaci već naviknuli na snažne rezultatske pljuske, naviknuli su da im obrazi vrlo često bride od silnih udaraca, no malo je tko mogao očekivati da će osvanuti baš s tolikim modricama! Vidljivo je da »plavi« postaju sve »modriji«. Dinamo je, nakon maksimirskog poraza protiv gradskog suparnika Zagreba, ostao zaglavljen na sedmom mjestu Prve HNL i u posljednja će se tri kola, koliko ih je preostalo do doigravanja, panično boriti za plasman u - Ligu za prvaka. </p>
<p>Pompozne najave klupskih čelnika o najmanje deset godina superiorne vladavine u hrvatskom nogometu i Dinamovom statusu stalnog i »punopravnog« člana europske Lige prvaka u praksi su se pretočile u - najlošiju sezonu u klupskoj povijesti! Kako god bilo, Dinamov je posrtaj unio dašak zanimljivosti našoj, nerijetko jednoličnoj i ne baš zanimljivoj ligi. Velik se dio javnosti sada zabavlja kalkulacijama hoće li se maksimirski klub u ta tri kola dočepati gornjeg dijela ljestvice i spasiti ono malo preostalog ugleda ili će u borbu za ostanak u ligi. </p>
<p> Doista, je li realno očekivati Dinamov pad u Ligu za ostanak? Bez obzira na skromni bodovni utržak i »žablju perspektivu« kakvom promatra konkurenciju, ipak mislimo da - nije. Pred Dinamom je do početka doigravanja relativno lagani raspored. Prvo gostuje kod posljednjeplasiranog Međimurja, potom na svom terenu dočekuje Kamen Ingrad, dok u posljednjem kolu mora na noge Slavenu Belupu u Koprivnicu. Doduše, taj je isti Slaven Belupo u jesenskom dijelu pobijedio Dinamo usred Maksimira sa 2-1, no Zagrepčani na koprivničkom terenu ipak imaju dojmljiv omjer. U devet su nastupa četiri puta pobijedili, a samo jednom izgubili, i to prije punih pet godina. No, ne treba zaboraviti niti to da Zagreb, sve do ove subote, nije uspio pobijediti u Maksimiru otkako je Prve HNL! Nadalje, Dinamo je u dvoboju protiv Zagreba, koliko god to smiješnim zvučalo, vrlo dobro igrao i gotovo svih 90 minuta rešetao suparnička vrata.</p>
<p> U krajnjem slučaju, malo je onih koji će povjerovati da će Dinamova logistika nezainteresirano promatrati kako momčad tone u tamu Lige za ostanak. </p>
<p> Glavni mu je protukandidat za mjesto u prvih šest u ovom trenutku Osijek, koji bježi dva boda. Osječani upravo u sljedećem kolu gostuju kod Zagreba i već bi u toj utakmici mogli pokleknuti. U tom će se slučaju, dakako, zagrebaši promovirati u možda prvoga kandidata za posljednje mjesto u prvih šest... Naposljetku, Zagrebova je forma u usponu, a Osječani su posljednji put u Kranjčevićevoj pobijedili prije sedam godina, 26. travnja 1998! </p>
<p> Momčad Osijeka potom na svom terenu dočekuje neuvjerljivo Međimurje, no pritom valja podsjetiti da su Osječani u prvom dijelu sezone jedva izbjegli poraz u Čakovcu. Bilo je 2-2, a oba su pogotka postigli iz - jedanaesterca. U posljednjem kolu gostuju u Velikoj kod Kamen Ingrada, gdje su u zadnje dvije godine redovito gubili.</p>
<p>• DINAMO </p>
<p>20. kolo, Čakovec: Međimurje – Dinamo (prvi dio sezone: 4-1 za Dinamo);</p>
<p>21. kolo, Zagreb: Dinamo – Kamen Ingrad (prvi dio sezone: 0-0); dosadašnji rezultati u Zagrebu:</p>
<p>'00-'01: (kup: 3-2); '01-'02: 4-0; '02-'03: 1-1, 1-0; '03-'04: 1-1;</p>
<p>22. kolo, Koprivnica: Slaven Belupo – Dinamo (prvi dio sezone: 2-1 za Slaven Belupo u Maksimiru); dosadašnji rezultati u Koprivnici:</p>
<p>'96-'97: (kup: 3-6); '97-'98: 1-1; '98-'99: 0-1; '99-'00: 0-5, 2-0; '00-'01: 1-1, 1-1; '01-'02: 0-0; '02-'03: 1-3; '03-'04: 0-1;</p>
<p>• OSIJEK</p>
<p>20. kolo, Zagreb: Zagreb – Osijek (prvi dio sezone: 1-1); dosadašnji rezultati u Zagrebu:</p>
<p>'92: 2-0; '92-'93: 2-0; '93-'94: 1-1; '94-'95: 2-0; '95-'96: 0-2, 0-2; '96-'97: 1-2; '97-'98: 1-0, 0-1; '98-'99: 1-1; '99-'00: 2-1, 2-2; '00-'01: 3-3, 2-1; '01-'02: 3-1; '02-'03: 1-1; '03-'04: 0-0;</p>
<p>21. kolo, Osijek: Osijek – Međimurje (prvi dio sezone: 2-2);</p>
<p>22. kolo, Velika: Kamen Ingrad – Osijek (prvi dio sezone: 2-0 za Osijek); dosadašnji rezultati u Velikoj:</p>
<p>'01-'02: 2-4; '02-'03: 1-0; '03-'04: 2-0.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ančićev najbolji plasman karijere</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Finale Scottsadela odvelo je hrvatskog tenisača Marija Ančića do najboljeg plasmana u karijeri na obje ATP ljestvice, dok je finalom Dubaija Ivan Ljubičić napredovao samo na ljestvici utrke za prvaka, na kojoj je sada četvrti. </p>
<p>• ATP ulazna ljestvica: 1. (1) Roger Federer (Švi) 6175, 2. (2) Lleyton Hewitt (Aus) 3990, 3. (3) Andy Roddick (SAD) 3855, 4. (4) Marat Safin (Rus) 3360, 5. (5) Guillermo Coria (Arg) 2410... 14. (14) IVAN LJUBIČIĆ 1575... 23. (29) MARIO ANČIĆ 1236... 61. (62) IVO KARLOVIĆ 615... 167. (165) ROKO KARANUŠIĆ 268... 197. (202) SAŠA TUKSAR 215... </p>
<p>• ATP ljestvica utrke za prvaka: 1. (2) Roger Federer (Švi) 250, 2. (1) Marat Safin (Rus) 201, 3. (3) Lleyton Hewitt (Aus) 183, 4. (5) IVAN LJUBIČIĆ 162, 5. (4) Andy Roddick (SAD) 147 ...11. (16) MARIO ANČIĆ 82... 115. (102) IVO KARLOVIĆ 8... 135. (127) ROKO KARANUŠIĆ 5. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pokopan Mladen Delić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoja u ponedjeljak su se rodbina, prijatelji, novinari, sportaši i sportski djelatnici oprostili od legendarnog televizijskog komentatora Mladena Delića, koji je umro 22. veljače u 87. godini. Prije toga su se od Delića kolege oprostili u Domu HTV-a. Izražavajući sućut kćerki Dunji i bratu Sveboru, Božo Sušec je naglasio da su HTV, a prije Televizija Zagreb, bili drugi dom Mladenu Deliću, koji je bio jedan od pionira sportskog programa. </p>
<p>– Mladen Delić u ovoj je kući djelovao od 1965. do umirovljenja 1984., a pamtit ćemo ga kao čovjeka koji je volio život, sport i novinarstvo, kazao je Sušec.</p>
<p>Milka Babović, koja je dvije trećine života provela surađujući s Mladenom Delićem, naglasila je da je Mladen imao veliku sreću jer je radio ono što je volio. Po njezinim riječima, Mladena Delića svi su voljeli i cijenili jer je bio neposredan i iskren. Boris Mutić je rekao da je od Mladena Delića naučio sve o poslu i životu te naglasio da se njega i njegov osebujan stil nije moglo kopirati.</p>
<p>Na Krematoriju je govorio ravnatelj HRT, Mirko Galić rekavši da je Delić obilježio televiziju, ali da je i ona obilježila njega. U ime rodnog Sinja i Viteškog alkarskog društva od Delića se oprostio Ivo Delonga, podsjetivši da je Delić rođen 15. siječnja 1919. u Sinju, a vježbao je u Sokolu, igrao nogomet u sinjskom Junaku, košarku u zagrebačkoj Slaviji te trenirao atletiku u HAŠK-u. </p>
<p>Mladen Delić dobitnik je mnogih nagrada, poput Trofeja Saveza za fizičku kulturu Hrvatske 1955., nagrade za životno djelo »Milan Milanović« Saveza za fizičku kulturu Hrvatske 1980. i nagrade za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije 1981. Dobitnik je i nagrade za životno djelo 1994. i Trofeja Hrvatskog zbora sportskih novinara 1999. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kranjčarova šarena bečka družina </p>
<p>U stožeru reprezentacije ostali su pomalo osupnuti načinom na koji je otpao dolazak Stjepana Tomasa: »Znalo se petnaestak dana za njegov poziv, da bi njegov klub Galatasaray tek u petak poslao obavijest da mu ne dozvoljava odlazak u Beč zbog klupskih obaveza«, tumači Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je u Beč iz Zagreba u ponedjeljak krenula vrlo šarolika družina, nogometni izbornik Zlatko Kranjčar ni ne pokušava kukati. Umjesto toga samo podsjeća da se još prije petnaestak dana, kad je određivao putnike za prijateljski ogled u srijedu s Austrijom u Beču, znalo da zbog toga što nije riječ o Fifinu terminu neće moći okupiti idealnu momčad. Dapače, bit će sretan ako od »standardnog« sastava u vatru može istodobno pogurnuti pet-šest igrača. </p>
<p>Već su otprije s razlogom odsutni Pršo, Butina, Robert Kovač, Babić i Klasnić, a nedaće su se nastavile na okupljanju u nedjelju u Zagrebu. Tada je, naime, utvrđeno da se Dario Srna nije uzalud tužio na ozljedu gležnja. Svima je poznato da rijetko kada traži ispriku, pa je stajalište stručnog stožera da je bolje da se potpuno oporavi. </p>
<p>S Nikom Kovačem, koji se odmah nakon dolaska u Zagreb predao u ruke dr. Bahtijareviću, liječniku reprezentacije, znatno je povoljnija situacija već zbog činjenice što ga boli samo ruka. </p>
<p>– Pri jednom sam se padu oslonio na ruku, na koju je pala cijela težina tijela. Jako je zaboljelo, boli me i dalje, a zglob je natečen. Srećom, snimka je pokazala da ništa nije puklo, kazao je Kovač, koji se time ponovno gurnuo u sastav za srijedu, iako je Kranjčar već počeo kombinirati s Vranješom na njegovu mjestu. U reprezentativnom stožeru, a posebno glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, ostali osupnuti načinom na koji je otpao dolazak Stjepana Tomasa: </p>
<p>– Znalo se petnaestak dana za njegov poziv, da bi njegov klub Galatasaray tek u petak poslao obavijest da mu ne dozvoljava odlazak u Beč zbog klupskih obaveza. No, koga nema, bez njega se mora, tumači Kranjčar. Samim time bečka utakmica nema ono željeno obilježje naše glavne provjere uoči kvalifikacijskih susreta za mjesec dana s Islandom i Maltom.</p>
<p> To je također prilika za bolju provjeru nekih drugih igrača, primjerice Šerića, koji u ovoj utakmici ima prednost pred Pranjićem. </p>
<p>Napomenuo je još Kranjčar kako će Bjelanović zasigurno imati veću minutažu nego nedavno u Izraelu, pogotovo nakon nedjeljnog pogotka za svoj Lecce. Dapače, neposredno uoči polaska za Beč čak ga je Kranjčar promovirao u početni sastav, ispred Eduarda i uz Olića, ponovno željnog reprezentativnih pogodaka i igre. Zadovoljan je Kranjčar povratkom Darija Šimića u kockaste redove, ali mu u ovoj utakmici nema namjeru dati prednost pred Tokićem.</p>
<p> Također, vrijednom smatra činjenicu što čak osam igrača iz Hrvatske lige krasi njegov popis, a među njima prvi puta i Srebrenko Posavec. </p>
<p>– Žao mi je što nismo kompletni, ali su raspoloživi igrači dovoljni za dostojnu prezentaciju i razložni optimizam, izjavio je Kranjčar, koji za utakmicu protiv Austrije računa na sljedeće igrače: Didulicu, Vasilja, Pletikosu, Šimića, Tudora, Tokića, Šimunića, Vejića, Bošnjaka, Pranjića, Šerića, Vranješa, N. Kovača, I. Leku, Šafarića, Kranjčara, Posavca, Eduarda, Olića i Bjelanovića. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nemamo tri Dalmatinca u sastavu, a govorimo o dišpetu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blaž Slišković, trener Hajduka, još vrti film remija protiv Osijeka. Što su mu jasniji razlozi slabosti u igri, to je ljući. Svoje je nezadovoljstvo istresao u poduljem razgovoru, koji je izgledao kao njegov sastanak s igračima, u kojem su posredsnici novinari. </p>
<p>– Nisam trener koji traži opravdanja, ali bilo je previše propusta i problema u igri da ne bih upozoravao. Imali smo sreće, pogotovo s rezultatima drugih utakmica, što ne znači da moramo spustiti glavu u pijesak i misliti da smo dobro prošli. Razgovarat ću s igračima, ali je problem što su petorica trenutačno s reprezentacijom i sastat ćemo se tek u četvrtak. Morao bih tako održati tri sastanka. Shvaćam igrače i moram ih pustiti da nastupaju za reprezentaciju, uostalom i ja sam izbornik, iako sad govorim kao klupski trener, kazao je Slišković.</p>
<p>• Što je bio problem u igri protiv Osijeka? </p>
<p>– Pristup utakmici. Nije dovoljno da igrači u svlačionici stave ruke zajedno i zaviču: hu, hu, hu! Nemamo tri Dalmatinca u sastavu, a govorimo o dišpetu. Nema tu ni krvi ni mesa. Treba pokazati odlučnost na terenu. Dragičević se boji da ga lopta ne udari u glavu. Pa i ja sam dobivao batina kao igrač i nikad se nisam povlačio. Obrana nam je spora, to je činjenica, i kad stojimo »visoko« u problemima smo s protivničkim kontrama. Uveo sam Hrmana umjesto da centrira, a on se zabije u korner. Izgubili smo raspored, a ja sam izgubio glas vičući, iako znam da me oni na drugoj strani ne čuju. Susret u Gradskom vrtu pokazao je da nam jako nedostaje Neretljak.</p>
<p>• Niste imali prevlast na travnjaku, iako ste skoro cijelo poluvrijeme imali igrača više. </p>
<p>– Bili smo krivo postavljeni. Umjesto da se raširimo pa da poput Barcelone tražimo prolaz kroz sredinu, naši igrači izgube raspored i ne naprave niti jednu akciju. Alarmantan je pristup igri i čini se da igrači ne razmišljaju o onome o čemu razgovaramo na sastanku pet minuta prije utakmice. </p>
<p>• Hoće li onda biti promjena u sastavu, hoće li tko iz druge skupine igrača uskočiti u prvu? </p>
<p>– Ne, zbog jedne utakmice nećemo mijenjati ideje niti bi nas ova slabija igra trebala poremetiti. Stvar je u glavama igrača, moraju shvatiti da će nas do kraja sezone čekati ovakvi protivnici. Nije me briga hoće li Osijek izgubiti protiv Zagreba u idućem kolu i s pet pogodaka razlike, već razmišljam kako će Hajduk igrati protiv Varteksa. Uža je obrana, osim Vejića, bila nesigurna. Žilić dozvoli da lopta udari u pod, da je Jukić primi i zapuca. Ne ljuti me kad igrač pogriješi, ako se ponaša »po zanatu«.</p>
<p>• Jeste li prigovorili vrataru za pogotke? </p>
<p>– Nisam. Pa, neće nas Kale uvijek spašavati, gdje bi nas to dovelo... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Brat Dinko bit će bolji od mene </p>
<p>»Uvijek postoje različita mjerila, kada je neka skijašica treća, onda je to fenomenalno. U plivanju nakon drugog mjesta kažu - pa mogli ste i bolje. Poznato je da u svijetu skija deset nacija i jedna obitelj - Kostelići - koji ih sve zasjene. Plivanjem se bavi 200 zemalja, 100 milijuna ljudi. To se ipak ne može uspoređivati«, kazala je Mirna Jukić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su najbolji hrvatski plivači mahom propustili Hrvatsko prvenstvo u malim bazenima, koje se prošlog vikenda održalo na Mladosti, plivalište uz Savu nije bilo bez plivačkih zvijezda.</p>
<p> Doduše, samo na tribinama gdje su se smjestili Gordan Kožulj, još nedovoljno oporavljen od operacije sinusa, te jedna plivačica koju nažalost više ne možemo vidjeti na hrvatskim prvenstvima, jer pliva za - Austriju. Vukovarka Mirna Jukić često navraća iz Beča u Zagreb, a za vikend je na Mladost došla pogledati nastup svojih bivših kolega. </p>
<p>– Tata i brat su na natjecanju u Salzburgu. Mama je ostala u Zagrebu, a meni je kod kuće u Beču bilo dosadno </p>
<p>Mirna Jukić je ovih dana tek počela s treninzima nakon posljednjeg nastupa na Europskom prvenstvu u Beču u malim bazenima. </p>
<p>– Imala sam tri tjedna pauze oko Nove godine, sad ponovno treniram. Sljedećeg vikenda me očekuje austrijsko državno prvenstvo, a onda se spremam sa Svjetsko prvenstvo u Montrealu. </p>
<p>U Beču je Mirna Jukić bila pod velikim pritiskom, osvojila je dva srebra, na 100 i 200 prsno, no očekivanja domaćina time nisu do kraja ispunjena. </p>
<p>– Naravno da su svi od mene očekivali zlato, dvaput sam bila europska prvakinja u velikom bazenu, pa u malom bazenu. Svi očekuju samo pobjede, a nije im jasno da i drugi treniraju. Svatko ima svoje zlatne, ali i crne minute. Drugo mjesto u Europi za mene nije mala stvar, kazala je Mirna Jukić, koja se u Austriji mora nositi sa stalnim pritiskom medija. </p>
<p>– U bazenu mi je najbolje, uvijek dobro radim i pripremam se, no uoči velikih natjecanja austrijski mediji pišu nekritički o nama. Onda počinjem razmišljati da nikoga ne smijem razočarati, da će se možda javnost naljutiti, da će nas mediji ocrniti. Nakon EP-a u Beču bilo je svakakvih komentara. Markus Rogan i Mirna nose sav teret austrijskog plivanja. </p>
<p>– Austrijanci su vrlo ponosni na nas, mnogo od nas očekuju, jer smo plivanje doveli visoko. Sad trebamo pomoći mladoj generaciji. </p>
<p>U 2002. godini Mirni je uspjelo nešto gotovo nemoguće - izabrana je za najbolju austrijsku sportašicu, u zemlji koja najviše štuje vojsku svojih skijaša i skijašica. </p>
<p>– Uvijek postoje različita mjerila, kada je neka skijašica treća, onda je to fenomenalno. U plivanju nakon drugog mjesta kažu - pa mogli ste i bolje. Poznato je da u svijetu skija deset nacija i jedna obitelj - Kostelići - koji ih sve zasjene. Plivanjem se bavi 200 zemalja, 100 milijuna ljudi. To se ipak ne može uspoređivati. </p>
<p>Aktualnu europsku prvakinju na 200 prsno u srpnju očekuju svjetski izazovi, no Mirna se ne želi opterećivati uoči Montreala. </p>
<p>– Ništa ne očekujem. Želim se zabaviti plivajući, voljeti ono što radim, pa što bude, kaže Mirna Jukić koja je na kraju ponosom starije sestre najavila: </p>
<p>– Moj brat Dinko sjajno pliva za svojih 16 godina. Sigurno će me nadmašiti! </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Finala kao upozorenje Amerikancima </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Hrvatski »topnici« Ivan Ljubičić i Mario Ančić nisu mogli naći bolje vrijeme za povijesnu nedjelju u hrvatskom tenisu. Uoči dvoboja 1. kola Svjetske skupine Davisova kupa protiv Amerikanca Ljubičić i Ančić dostigli su najbolju formu u karijeri. Veličanstveno ozračje u reprezentaciji osigurali su već samim plasmanom u finale na dva različita kontinenta. Kako bi tek bilo da se netko u Carsonu, pozornici dvoboja Davis kup, pojavio s pobjedničkim pokalom... </p>
<p>Sigurno da je lakšu zadaću imao Super Mario. Australac Wayne Arthurs je ljevak sa sjajnim servisom. Prevedeno, neugodan suparnik. No, ipak su iza njega 33 godine i 127 odigranih turnira, na kojima je jednom stigao do finala. Scotsdalle je ponudio vjerojatno posljednju priliku za naslov u pojedinačnoj konkurenciji i Arthurs je objeručke zgrabio.</p>
<p>- Znao sam da ću imati velikih problema s njegovim servisom. Naročito, jer dugo nisam igrao protiv ljevaka. No, iznenadio me njegov retern, sjajno je vraćao moje servise, očekivao sam mnogo više laganih poena, komentirao je Ančić. </p>
<p>Očito je to bio tjedan, nakon Agassija, najstarijeg tenisača na Touru. Nitko osim Taylora Denta u prvom kolu nije uspio oduzeti servis Arthursu, a nije to uspjelo ni Ančiću. </p>
<p>- Budući da je imao veliki postotak prvih servisa, mogao je riskirati na drugi servis. Zato je i taj drugi servis bio iznimno brz, nisam ništa mogao. Probao sam različito servirati, mislio sam kako će ga to izbaciti iz ritma, no prvi me servis baš nije slušao, priznao je Ančić. </p>
<p>Ukupno gledajući, Ančić je na četiri turnira ove godine stigao najmanje do polufinala, što mu je donijelo plasman karijere. Pritisak finala utjecao je na Ančića u nedjelju, no vrijeme radi za njega, tek je u 20. godini i još uvijek skuplja iskustvo.</p>
<p>- Naravno, bilo bi sjajno da sam pobijedio. No, u nedjelju sam se morao prilagoditi suparniku, što prije nije bilo jedno od mojih oružja. Osim toga, odigrao sam sjajna tri meča prije finala. Sada samo trebam nastaviti s radom i čekati novu priliku u finalu. Ovoga je puta Arthurs bio bolji, zaključio je Ančić. </p>
<p>S druge strane, u Dubaiju je Ljubičić, kao i prije tjedan dana u Rotterdamu, ponovno namučio Federera. No, ponovno je ostalo samo na tome. Na kraju je slavio švicarski genijalac, 16. pobjeda u 16. uzastopnom finalu. Ljubičić, pak, ostaje na jednom naslovu iz Lyona 2001. godine, no odlazi iz Dubaija uzdignute glave, jer je pokušao sve. </p>
<p>- Što reći nakon ovakvog finala... Trenutačno sam prazan, ali i sretan zbog ovakvog turnira. Izgleda da imam svoju crnu mačku - Federera. No, nemam za čime žaliti, ako gubim samo od Federera, onda je to sjajno. Da mi je netko na početku sezone ponudio tri finala protiv Federera, odmah bih potpisao. On je opet u presudnom trenutku odigrao odlično i to je prevagnulo, komentirao je Ljubičić i dodao: </p>
<p>- I za vrijeme meča i prilikom proglašenja pobjednika publika je navijala za mene. Osjećao sam se kao da igram Davis kup u Hrvatskoj. Svaka im čast! </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivana najavila dobru godinu </p>
<p>Ivana Brkljačić je posljednjih godina sezonu počinjala hicima oko 63 metra. Na lanjskom je Zimskom bacačkom prvenstvu Hrvatske pobijedila sa 63.70 metara, dakle oko tri i pol metra kraće nego ove godine. Najbolji joj je rezultat sezone bio 69.38 metara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proteklog je vikenda u Splitu održano Zimsko bacačko prvenstvo Hrvatske, a iz sivila prosječnih rezultata iskočilo je jedno ime. Ivana Brkljačić bacila je kladivo 67.31 metar, što je za ovaj dio sezone vrlo dobro ostvarenje. Štoviše, Ivana je splitskim hicem izbila na peto mjesto najboljih ovogodišnjih rezultata u svijetu. Činjenica je, doduše, da mnoge kladivašice ove godine još nisu ni izlazile na bacalište, ali Ivanin trenutni ranking unatoč tome zvuči vrlo ohrabrujuće. </p>
<p> Članica Dinama je za gotovo pet metara premašila i normu za Europski zimski bacački kup, koji će se 12. i 13. ožujka održati u turskom Mersinu. </p>
<p>Ivanin je splitski rezultat zanimljiv i zato što naša najbolja kladivašica nikad nije bolje otvorila sezonu. Naravno da to ne mora ništa značiti, no svakako daje nadu da će Ivana ove godine napokon biti na visokoj razini i da će se približiti svjetskom vrhu. Za usporedbu, posljednjih je godina sezonu počinjala hicima oko 63 metra. Na lanjskom je Zimskom bacačkom prvenstvu Hrvatske pobijedila sa 63.70 metara, dakle oko tri i pol metra kraće nego ove godine. Najbolji joj je rezultat sezone bio 69.38 metara, čime je postavila i novi hrvatski rekord. Protekla je godina označila i kraj silazne putanje, na kojoj su Ivanini rezultati bili još od Olimpijskih igara u Sydneyju 2000. Naša najbolja kladivašica ipak nije bila zadovoljna, jer joj je cilj bio hitac preko 70 metara, no barem je prekinula višegodišnji zastoj u napretku. Sada nastavlja u istom ritmu, trenira ozbiljno, a rezultat toga je očito bio i splitski hitac. Iako ponovno nije bila potpuno sretna, jer smatra da može bacati mnogo bolje, ne bi trebala biti previše nezadovoljna. Jer, ukoliko joj se po glavi ne počnu ponovno motati razne »mušice« koje su je gnjavile posljednjih godina i ukoliko se ne počne ponovno baviti sporednim stvarima, mogla bi joj ovo biti najbolja godina u karijeri. U tom joj slučaju ni hitac preko 70 metara više neće biti nedostižan. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rukometašice u Riesi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je ženska rukometna reprezentacija će u četvrtak otputovati na turnir u njemačkoj Riesi, na kojoj će još nastupiti Njemačka, Norveška i Španjolska. Izbornik Zdenko Kordi u ponedjeljak je okupio sljedeće igračice: Knezović, Jelčić, Križanac, Golubić, Pensa, Pušić, Zebić, Šarić, Popović, Čop, Arslanagić, Krušelj, Kožnjak, I. Hrgović, Horvat i Stojković. Na prvotnom su popisu bile vanjske igračice Tatari i Franić, no budući da su otkazale zbog bolesti, pozvane su vratarica Križanac i kružna napadačica Čop. Posljednja je na popis upala Stojković umjesto ozlijeđene Janeš. </p>
<p>Ženska je rukometna vrsta opet problematična. Nedavno se s pozicije koordinatora povukao Damir Polančec (zbog imenovanja na mjesto potpredsjednika Vlade RH), nakon toga je Goran Mrđen odustao od mjesta trenera reprezentativki, jer ima obveza u Podravki, a tri suparnika u Riesi nisu nimalo neozbiljna. Teško će turnir u Riesi donijeti nešto dobroga našim rukometašicama, ali je upozorenje da treba posložiti i taj dio. Rukometaši su se posložili i isplatilo se. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Anzulović: Cibona nije sigurna ni u domaćoj ligi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kompromis kompromisa, jedine su riječi koje nam padaju na pamet nakon što se Gerald Fitch prošao tek s novčanom kaznom nakon incidenta u Sieni. Cibonin je košarkaš odbio ući u igru u dvoboju protiv Montepaschija prošle srijede u Euroligi. Težak prijestup nije ga stajao angažmana u Ciboni, Amerikanac će konkurirati za momčad koja u srijedu gostuje kod Ülkera u 2. kolu Topa 16 Eurolige. </p>
<p>Trener Dražen Anzulović kaže da nije bio u situaciji presjeći sve odnose s Fitchem. </p>
<p>– Zbog nemogućnost dovođenja drugog stranca u drugom krugu Eurolige, dovoljna je financijska kazna, pojasnio je Anzulović. </p>
<p>U »tornju« su, unatoč svemu, odlučili zadržati ćudljivog Amerikanaca. Ne vjerujemo da će kazna djelovati pedagoški, pa će na svakoj sljedećoj utakmici, a i treningu, cibosi strepiti od novih Fitchevih »bisera«. Čak ni u slučaju ponavljanja prekršaja Anzulović nije na čistu što će napraviti. </p>
<p>– Vidjet ćemo, riječi su Cibonina trenera. Nismo doznali visinu Fitchove kazne, u »tornju« je to poslovna tajna. Da se neki drugi igrač našao u Fitchevoj ulozi i odbio igrati, uvjereni smo da bi već nakon nekoliko sati bio zauvijek udaljen iz momčadi, a s klubom komunicirao preko suda. </p>
<p>– Da je netko drugi u pitanju, reagirao bih ovisno o situaciji, ponovno je Anzulović ostavio prostora za kalkulacije. Lani je zbog »verbalnog delikta« nakon finala Goodyear lige iz momčadi udaljio Slavena Rimca. S njim je Anzulović »obrisao pod«. No za Fitcha vrijede neki drugi kriteriji. </p>
<p>– Ne bih uspoređivao slučaj Rimca i Golemca s ovim današnjim. Pred Cibonom tek slijede pravi ispiti, igračke kvalitete Fitcha nasušno su potrebne Anzuloviću, čija bi momčad još jednim odlaskom izgubila previše i ozbiljno ugrozila izglede u Goodyear ligi, i koliko god to nevjerojatno zvučalo, pogotovo iz Anzulovićevih usta, čak i u domaćem prvenstvu. </p>
<p>– U ovom je trenutku čak i to upitno. </p>
<p>Dakle, Cibona više niti kod kuće nema zicer, bez obzira na to što se u Splitu Dino Rađa drži samo predsjedničke fotelje. </p>
<p>– Sve će ovisiti o kvaliteti naše igre. Dosad smo odigrali 40 utakmica, a samo jednu, posljednju u Sieni, sramotno, zaključio je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Medveščak poveo u finalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hokejaši Medveščaka došli su do prve pobjede u finalu doigravanja prvenstva Hrvatske. Pobijedili su Mladost rezultatom 5-1 ( 2-1, 2-0, 1-0). Mladi igrači Mladosti, još umorni od iznenađujućeg polufinalnog trijumfa protiv Zagreba, samo su u prvoj trećini ozbiljnije zaprijetili favoriziranom suparniku, no i to su postigli zahvaljujući nepromišljenosti u redovima medvjeda. Naime, ponajbolji igrač našeg prvaka Veljko Žibret u 12. minuti nepotrebno se fizički obračunao s suparničkim igračem i zaradio isključenje do kraja dvoboja. U tom periodu Mladost je uspjela pritisnuti Medveščak i to je bilo sve što su učinili. Omjer udaraca na gol, 45-18, u korist Medveščaka najbolje oslikava dvoboj. Kod medvjeda su se istaknuli kapetan Gojanović i Švigir, koji su upisali po zgoditak i asistenciju, dok je kod gostiju najbolji pojedinac bio vratar Škrapec. Drugi finalni dvoboj igra se u srijedu na klizalištu na Zagrebačkom Velesajmu (18.45 sati). </p>
<p>D. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>State Department: Hrvatska u 2004., općenito, poštivala ljudska prava </p>
<p>U godišnjem izvješću navodi se problem suđenja za ratne zločine za koja se kaže da su još etnički pristrana, kao i problem povrata imovine izbjeglica </p>
<p>WASHINGTON </p>
<p> – Hrvatska Vlada, općenito, poštivala je ljudska prava svojih građana u 2004., a problemi su zabilježeni na nekim područjima, posebice prema hrvatskim Srbima, iznosi američki State Department u ponedjeljak u godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu.</p>
<p> »Vlada je općenito poštivala ljudska prava svojih građana; ipak, bilo je problema na nekim područjima«, stoji u dijelu State Departmentova godišnjeg izvješća o ljudskim pravima u pojedinim zemljama svijeta u 2004. koji je posvećen Hrvatskoj.</p>
<p> U izvješću se navodi problem suđenja za ratne zločine za koja se kaže da su još etnički pristrana protiv hrvatskih Srba, kao i problem povrata imovine srpskih izbjeglica.</p>
<p> Unatoč ustavnoj zaštiti manjina i naporima Vlade Ive Sanadera te poboljšanoj situaciji za manjine u 2004., u praksi još postoji otvorena i ponekad snažna diskriminacija Srba i Roma, kaže izvješće. State Department navodi kako je hrvatska Vlada općenito surađivala s Haaškim sudom i u 2004. zamjetno poboljšala suradnju, ali da je problem ostalo uhićenje generala Ante Gotovine. </p>
<p> »Nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine doveo je u pitanje ozbiljnost Vladinih napora da ispuni svoje pravne i političke obveze prema ICTY-ju«, kaže izvješće.</p>
<p> Premda Ustav jamči neovisnost pravosuđa, hrvatsko pravosuđe je i u 2004. nastavilo patiti od stanovitog političkog utjecaja kao i zbog približno milijun nagomilanih slučajeva i problema financiranja i neobučenosti, ocjenjuje se u izvješću.</p>
<p> Navodi se i da su elektronski mediji u Hrvatskoj bili podložni političkom pritisku te da je bilo pokušaja utjecaja na izvješćivanje na nacionalnoj televiziji. </p>
<p> Na nekoliko područja, uključujući pravosuđe, zapošljavanje, stanovanje i slobodu kretanja bilo je diskriminacije Srba, kaže State Department.</p>
<p> U izvješću se navodi da međunarodni promatrači zapažaju određen napredak u objektivnosti u sudskim odlukama u suđenjima za ratne zločine, ali i dalje izražavaju zabrinutost da je pravosudni sustav nacionalno pristran. Premda se broj pojedinaca procesuiranih za ratne zločine u 2004. smanjio u odnosu na 2002. i 2003., »većina optuženih i dalje su etnički Srbi«, stoji u izvješću.</p>
<p> Izvješće navodi kako je zabilježena različita stopa osuda i oslobađanja, ovisno o etničkom identitetu optuženog: 67 posto svih Srba proglašeno je krivim, a samo 25 posto Hrvata. U prvih 10 mjeseci 2004. Srbi su predstavljali 23 od 27 uhićenih za ratne zločine, 3 od 3 optuženih, 85 od 105 osoba kojima se sudi, 9 od 12 oslobođenih i 18 od 20 proglašenih krivim. Procesi u odsustvu, unatoč naporima da se ta praksa smanji, odnosili su se skoro isključivo na Srbe, kaže izvješće.</p>
<p> Uhićenja hrvatskih Srba pod optužbama za ratne zločine su se nastavila, ali se tijekom godine njihov broj smanjio, kaže State Department, navodeći da je od 23 Srbina uhićena u prvih 10 mjeseci 2004., 21 oslobođen i da su vlasti u većini slučajeva povukle optužnice ili dale amnestiju.</p>
<p> U zatvoru je i dalje 25 hrvatskih Srba nakon što su proteklih godina osuđeni na netransparentnim, politiziranim suđenjima. Međunarodni promatrači i dalje su zabrinuti da strah od uhićenja Srba zbog ratnih zločina, često temeljenih na slabim dokazima, odvraća neke izbjeglice od povratka u Hrvatsku. Tako su od uhićenih 25 Srba za ratne zločine njih 20 bili povratnici, kaže izvješće.</p>
<p> Unatoč ukupnom povećanju tolerancije prema Srbima u Hrvatskoj, izvješćuje se o pogoršanju klime u Dalmaciji u 2004. Navode se zlostavljanja lokalnog srpskog stanovništva i pravoslavnog svećenstva u Kistanjama te uznemiravanje svećenstva u Šibeniku i Zadru. Zapaža se da izvori izvješćuju o slabom razumijevanju i zaštiti policije.</p>
<p> Navodi se i povremeno nasilje prema Srbima poput slučaja u Zemuniku Gornjem gdje je napadnut stariji Srbin u ožujku, napad nogometnih navijača na srpsku obitelj u Sotinu u lipnju te napad na Srbina u Vodicama u srpnju.</p>
<p> U izvješću se navodi da je bilo izoliranih izvješća o političkom utjecaju na sudove na lokalnoj razini. Spominje se da je u kolovozu hrvatski Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu suca Slavka Lozine u Splitu u slučaju ratnih zločina u zatvoru Lora i zatražio novo suđenje. I promijenjeno sudsko vijeće pokazuje pristranost u korist optuženih vojnika Hrvata presudivši protiv njihova pritvora unatoč tomu što su prije propuštali pojaviti se na sudu, stoji u izvješću.</p>
<p>Dalje se navodi kako je hrvatska Vlada u 2004. pojačala napore na povratku izbjeglica, posebice u obnovi i vraćanju ilegalno zauzetih domova. Tako je oko 80 posto pomoći u obnovi pruženo Srbima, a bitno je smanjen broj legalno i ilegalno zaposjednute imovine. Zapaža se, međutim, da Vlada nije provela svoj plan pomoći u povratku izbjeglih Srba osiguravajući državni smještaj onima koji su prije imali stanarska prava izvan ratom zahvaćenih područja.</p>
<p> Izvješće navodi i kako u slučajevima vezanim za povrat imovine zakoni implicitno pogoduju Hrvatima u odnosu na Srbe te navodi da još 1750 većinom Srba izbjeglica nije moglo doći do svoje imovine koju zauzimaju Hrvati. Prema procjenama Vlade, 54 kuće su i dalje ilegalno zaposjednute dok je većina legalno zaposjednuta dok Vlada ne osigura alternativni smještaj privremenom korisniku, kaže ono. uključujući jezik, nedostatak obrazovanja, državljanstva i osobnih dokumenata, visoku nezaposlenost i rasprostranjenu društvenu diskriminaciju.</p>
<p> Izvješće kaže kako su Vladini dužnosnici pokušavali utjecati na Hrvatsku televiziju i među ostalim navodi da su u svibnju ministar i jedan od potpredsjednika Vlade zahtijevali da urednik demantira objavljenu vijest te su zaprijetili uvođenjem poreza na dodanu vrijednost na televizijsku pretplatu. Također se navodi da je predsjednik Hrvatskog sabora u rujnu izrazio nezadovoljstvo informativnim programom na HT-u i objavio da zakon o HRT-u treba izmijeniti kako bi se mogle izvršiti personalne izmjene u informativnom programu HRT-a. Na sastanku s čelništvom HTV-a prijetilo se ukidanjem pretplate, ako se stanje s televizijskim vijestima ne promijeni, dodaje se u izvješću.</p>
<p> State Department također kaže da su lokalni elektronički mediji u Hrvatskoj podložni političkom pritisku jer je većina njih barem u djelomičnom vlasništvu lokalnih vlasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhvaćen Robert Matanić koji se zabarikadirao u hotelu u Negotinu</p>
<p>Protiv Matanića raspisana je tjeralica u SCG zbog šverca oružja, a navodno je osumnjičen i za ubojstva u Bugarskoj</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Negotinska policija uhitila je u ponedjeljak na večer hrvatskog državljanina Roberta Matanića (28), koji se tijekom dana naoružan zabarikadirao u sobi hotela »Ineks« u Negotinu, potvrđeno je ageniciji Beta u MUP-u Srbije.</p>
<p> Kako je neslužbeno rečeno agenciji Beta, Matanić je imao ručnu bombu, te je prijetio da će se ubiti ako ne bude predan predstavnicima Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori ili ako mu se ne omogući susret s veleposlanikom Republike Hrvatske u SCG.</p>
<p> Srbijanska policija je u ponedjeljak pokušala uhititi Matanića nakon dojave da je s putovnicom na svoje ime prešao državnu granicu SCG i Bugarske te da se zbog lošeg vremena zadržao u hotelu »Ineks« u Negotinu. Njegov suputnik Tomislav Marjanović tijekom poslijepodneva dobrovoljno se predao policiji.</p>
<p> Protiv Matanića, kako javlja Beta, raspisana je tjeralica u Srbiji i Crnoj Gori zbog šverca oružja, a neslužbeno se doznaje da je osumnjičen za više kaznenih djela u Bugarskoj, među kojima i za neka ubojstva.</p>
<p> Hotel »Ineks« u središtu Negotina bio je tijekom ranih večernjih sati pod blokadom jakih policijskih snaga, a bio je najavljen i dolazak Žandarmerije MUP-a Srbije. Prema izvješću dopisnika Televizije B92, Matanićevoj predaji prethodili su pregovori s predstavnicima Žandarmerije.</p>
<p> Nitko od predstavnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu tijekom ponedjeljka na večer nije bio dostupan, kako bi se i od njih dobila potvrda ove informacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Beogradska vlast mora se ograditi </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Igmanska inicijativa, asocijacija koja okuplja stotinjak nevladinih organizacija iz Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatražila je u ponedjeljak od vlasti u Beogradu da se ograde od subotnje »obnoviteljske skupštine u progonstvu« bivše »Republike Srpske Krajine«.</p>
<p>»S pravom očekujemo da se u povodu toga oglasi i službena vlast u Srbiji kako bi se odagnale sumnje da iza toga i oni stoje«, kazao je agenciji Beta supredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov ocjenjujući taj događaj »potezom koji ni u kojem slučaju neće pridonijeti poboljšanju položaja Srba u Hrvatskoj«.</p>
<p>»Mislim da je to pokušaj skupine ljudi, koji su u velikoj mjeri i krivi za tragediju koja se dogodila Srbima u Hrvatskoj, da se ponovo vrate na scenu i manipuliraju s ljudima koji se zbog njihove politike nalaze u izbjeglištvu«, kazao je Popov.</p>
<p>Odnosi između SCG i Hrvatske u uzlaznoj su liniji i na dobrom putu da riješe i probleme povratka izbjeglica i njihove imovine, a subotni događaj je »pokušaj da se stvari vrate unazad i da se zabije klin u proces normalizacije odnosa između dvije zemlje, ali i ukupne normalizacije odnosa u cijeloj regiji«, ocijenio je Popov.</p>
<p>Najviši državni dužnosnici Srbije i državne zajednice Srbije i Crne Gore još se nisu službeno odredili prema subotnjoj »obnoviteljskoj skupštini« 40-ak nekadašnjih zastupnika u »parlamentu Republike Srpske Krajine«, koja je održana u subotu u beogradskom Domu sindikata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Francuski parlament prihvatio reviziju Ustava</p>
<p>VERSAILLES</p>
<p> - Zastupnici oba doma francuskog parlamenta, okupljeni u ponedjeljak na zajedničkoj sjednici u Versaillesu, usvojili su prijedlog revizije francuskog ustava, te time omogućili referendum o ustavu EU-a. Senatori i zastupnici prihvatili su promjene ustava sa 730 glasova za, 66 protiv i 96 suzdržanih. Promjene je snažno podržao i francuski predsjednik Jacques Chirac. Ustavnim promjenama uklonjene su postojeće pravne prepreke za ratifikaciju europskog ustava putem referenduma. U dva nova ustavna članka uvodi se obveza raspisivanja referenduma u Francuskoj o daljnjem širenju EU-a na svaku novu članicu, ali tek nakon što u Uniju uđu Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Ti članci su dodani kako bi se ublažila bojazan protivnika ulaska Turske u EU, koji su zaprijetili da će glasovati protiv europskog Ustava u znak prosvjeda zbog turskog približavanja članstvu. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rasim Delić u Haagu </p>
<p>Deliću je priređen ispraćaj u sarajevskoj zračnoj luci na kojem je, uz članove obitelji, bilo između 200 i 300 pripadnika veteranske udruge Zelene beretke</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši zapovjednik Glavnoga stožera Armije RBiH Rasim Delić kojeg je optužio Međunarodni kazneni tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) otputovao je u ponedjeljak oko pola sedam ujutro iz Sarajeva u Haag. </p>
<p>U njegovoj pratnji otputovao je i federalni ministar unutarnjih poslova Mevludin Halilović. On bi u Haagu trebao obrazložiti jamstva za dopuštanje obrane sa slobode koja je za Delića ponudila Vlada Federacije BiH, nakon što se on odlučio dragovoljno predati.</p>
<p>Deliću je priređen ispraćaj u sarajevskoj zračnoj luci na kojem je, uz članove obitelji, bilo između 200 i 300 pripadnika veteranske udruge Zelene beretke koja je, inače, svim zainteresiranima osigurala organizirani prijevoz do aerodroma. Također, ispraćaju u zgradi zračne luke, prisustvovali su i državni dužnosnici, među ostalim predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, ministar za pitanja boraca Županije Sarajevo Hajriz Bećirović i predsjednik Povjerenstva za traganje za nestalim Amor Mašović. </p>
<p>Tu su još bili i generali Armije RBiH Vahid Karavelić i Sakib Mahmuljin te bivši ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Mehmed Žilić. Delića je došao ispratiti i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, sin utemeljitelja SDA i dugogodišnjeg bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića.</p>
<p>Umirovljeni general Rasim Delić koji je obnašao dužnost savjetnika za vojna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića rekao je pred okupljenima da je uvjeren kako će naposljetku pobijediti pravda. »Što se mene tiče, nisam trebao ni ići, ali eto, idem«, rekao je Delić nakon što mu je jedna od prisutnih građanki u zračnoj luci poželjela brzi povratak iz Haaga.</p>
<p>I u ranijim izjavama Delić je odbacio svoju odgovornost za zločine koji mu se stavljaju na teret, pa se može pretpostaviti da će se pred Tribunalom negativno odrediti prilikom izjašnjavanja o krivnji.</p>
<p>Podsjetimo, ICTY-jev sudac Carmel Agius je 16. veljače potvrdio optužnicu protiv Delića u kojoj se on tereti po individualnoj zapovjednoj odgovornosti za ubojstva, okrutno postupanje i silovanje, kršenje ratnog prava i običaja koje su nad zarobljenim Hrvatima i Srbima tijekom rata u BiH počinili mudžahedini iz sastava Armije BiH. Delić je kao zapovjednik Glavnog stožera Armije BiH znao ili imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni od njegovih podčinjenih, a propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da ih spriječi ili kazni počinitelje. </p>
<p>Jedan od najgorih zločina koji se Deliću stavljaju na teret je zločin nad oko 200 hrvatskih civila i zarobljenih vojnika HVO-a u Travniku 1993. godine.</p>
<p>Sporni ispraćaji optuženih</p>
<p>Zanimljivo je Rasimu Deliću organiziran ispraćaj, premda je u nekim ranijim sličnim prilikama, kada su u Haag ispraćani ili iz njega dočekivani pripadnici drugih naroda, u bošnjačkoj javnosti bilo mnogo kritika takve prakse, uz tvrdnje da optuženi ratni zločinci na zaslužuju pompu. Ilustracije radi, nakon dočeka Tihomira Blaškića u zagrebačkoj zračnoj luci tvrdilo se da je samo na ovim prostorima moguće priređivati takav doček, primjeren nekom sportašu koji je na međunarodnom natjecanju postigao veliki uspjeh.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Amerika ne vjeruje ni Putinu niti Iranu</p>
<p>Malo tko vjeruje Iranu da nema program za razvoj nuklearnog oružja i malo koga je umirila klauzula prema kojoj će Iran vraćati iskorišteno nuklearno gorivo Rusiji/ Senator McCain predlaže »oštre mjere« protiv Putina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rusko-iranski sporazum prema kojem će Rusija prodati Iranu 100 tona nuklearnog goriva za pokretanje nuklearne elektrane (koju im grade Rusi), izazvao je burna reagiranja u Europi i ponajviše u Sjedinjenim Državama. Očito nikoga nije umirila »sigurnosna klauzula« u tom »dealu« na kojoj su inzistirali Rusi, a prema kojoj će Iran potrošeno gorivo vraćati u Rusiju kako ga ne bi mogao koristiti za proizvodnju nuklearnog oružja.</p>
<p>Upravo u subotu, kad je potpisan rusko-iranski sporazum, Britanija, Francuska i Njemačka ponudile su Iranu program trgovinskih povlastica u zamjenu za odustajanje od onoga za što i Europa, a pogotovo SAD, sumnjaju da je ipak program gradnje nuklearnog oružja. Osim Rusije, čini se da nitko ne vjeruje Iranu koji tvrdi da će rusko nuklearno gorivo koristiti samo za nuklearnu elektranu. Nevjericu dramatično pojačava i priznanje samih Iranaca da su »pokušali« od pakistanskog nuklearnog stručnjaka Khana kupiti tehnologiju za proizvodnju nuklearnog oružja. </p>
<p>Za cijenu »između desetak i stotinu milijuna dolara« oni su navodno dobili »samo osnovna znanja, ne i kompletnu tehnologiju«, a navodno su kompletnu dokumentaciju (dobivenu od Khana, oca pakistanske nuklearne bombe) prošlog mjeseca predali IAEA-i (Međunarodna organizacija za atomsku energiju). No, ta je agencija potvrdila da je Iran u protekle dvije godine intenzivno radio na obogaćivanju urana. Također, u intervjuu Le Mondeu, visoki iranski dužnosnik u subotu priznaje da Iran sve što radi na nuklearnom programu skriva u podzemnim tunelima, plašeći se američkog preventivnog napada.</p>
<p>Washington se žestoko protivio isporukama ruskog urana Iranu, pa je i na sastanku Busha i Putina u Bratislavi u četvrtak ponovljeno kako »Iran ne smije imati nuklearno oružje«. No, samo dva dana nakon toga, Rusi potpisuju sporazum s Irancima o isporukama nuklearnog goriva.</p>
<p>Premda Bijela kuća još nije službeno reagirala na to, niz američkih kongresnika u svojim izjavama zatražio je da SAD poduzme »vrlo oštre mjere protiv Rusije«, budući da »rusko ponašanje remeti i ugrožava američko-ruske odnose«, kako to kaže republikanski senator John McCain. Demokratska kogresnica Jane Herman kaže za CNN kako je vrijeme da budemo oštriji prema Rusiji:»Izgradi li Iran nuklearno oružje, bit će to pogibelj za cijeli svijet, dakle i za Rusiju«. </p>
<p>Senator McCain predlaže čak da se Rusiju isključi sa skorašnjeg sastanka na vrhu najjačih industrijskih zemalja G-8 u Edinburghu u srpnju. Amerika mora, dodaje McCain, podržati napore Europljana (Britanija, Francuska, Njemačka) u nagovaranju Irana da odustane od svog nuklearnog programa odnosno od programa gradnje nuklearnog oružja, ali u tom slučaju Europa mora podržati američki zahtjev da UN nametne sankcije Iranu ukoliko on odbije surađivati.</p>
<p> Senator McCain koji je često kritizirao Putina zbog »nedemokratskog ponašanja« kaže sada kako se, odobravajući isporuku nuklearnog goriva Iranu, »Putin ponio kao razmaženo dijete« te da bi Zapad (Amerika i Europa) »za početak trebali poručiti Putinu kako nije dobrodošao na sljedećem sastanku G-8«.</p>
<p>Direktor IAEA Mohamed ElBaradei u ponedjeljak je naglasio kako Iran »mora biti aktivniji i pružiti sve informacije te biti otvoreniji prema inspektorima IAEA koji žele nadzirati što se događa s navodnim obogaćivanjem urana«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sjevernoirski katolici okreću se protiv IRA-e </p>
<p>Bezrazložno ubojstvo vozača u pubu i Belfastu izazvalo javne prosvjede katolika protiv organizacije koja bi navodno trebala štititi od nasilja</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prije mjesec dana, Robert McCartney, vozač viljuškara i honorarni čuvar u noćnom klubu, pio je s nekim prijateljem u jednom baru u Belfastu. U blizini se našlo i više pripadnika IRA-e, došlo je do rječkanja koje je preraslo u brutalnu tučnjavu. Nesretni katolik McCarntey bio je tako prebijen da je izdahnuo u bolnici, a IRA je kasnije svim sredstvima pokušala prikriti nedjelo svojih članova. Slučaj je tako duboko revoltirao sjevernoirske katolike, čije bi interese IRA nominalno trebala štititi, da su se mnogi počeli okretati protiv te podzemne organizacije. </p>
<p>U nedjelju je obitelj McCartney sazvala i održala protestni miting u Belfastu, noseći transparente s natpisima »Nećemo više laži«, i »Neka se stide« uperene protiv IRA-e. Spontano odobravanje i dugački aplauzi kojima su okupljeni pozdravili McCartneyeve bili su najbolji znak da IRA gubi uporište među katolicima. Već i sama činjenica da se u nekoj katoličkoj četvrti prosvjedovalo protiv te organizacije sasvim je bez presedana, tim više što je do demonstracija došlo u belfastskoj katoličkoj enklavi Short Strand. </p>
<p>Čak i sada u vrijeme primirja stanovnici Short Stranda smatraju u IRA-u zaštitnicom od okolnih protestanata i njihovih paravojnih grupa. No ovaj put su oni ne samo protestirali protiv IRA-e nego je ona prije toga, ponovo bez presedana, izbacila iz svojih redova trojicu članova koje drži najodgovornijima za smrt Roberta McCartneya. </p>
<p>Za obitelj poginulog to nije dovoljno. Prkoseći tradicionalnoj zavjeri šutnje, McCartneyevi traže da se sudski kazne ubojice i njihovi pomagači. Ironija je u tome da su i Robert McCartney i cijela njegova obitelj uvijek glasali za političko krilo IRA-e, stranku Sinn Fein. Jedna od njegovih sestara Paula McCartney na protestnom je mitingu govorila protiv ubojica svoga brata, ali ne i protiv IRA-e općenito. No ta lokalizirana kampanja, usredotočena na jedno umorstvo, imala je nečuveni odjek među katolicima Sjeverne Irske i Republike Irske. Među njima je, naime, mnogo onih kojima je u zadnje vrijeme ionako već dosta IRA-e. Premda je prestala napadati britanske snage reda i protestantske protivnike, ona je i dalje zadržala neke unosne sporedne interese, kao što su kriminal, krijumčarenje i pranje novca. Mnogi je sumnjiče i za nedavnu veliku pljačku bake u Belfastu, u kojoj je ukradeno rekordnih 26 milijuna funti. No smrt Roberta McCartneya, nedužnog 33-godišnjeg oca dvoje male djece mnoge je revoltirala čak i više od spomenute pljačke. </p>
<p>Za katolike je dovoljan šok bio što je IRA ubila nedužnog pripadnika svoje vlastite, katoličke zajednice. No, njeno kasnije prikrivanje tragova, zastrašivanje svjedoka i laganje, za mnoge je prelilo čašu. U trenutku ubilačkog napada na Roberta McCarnteya u pubu se nalazilo sedamdesetak ljudi, no do sada je samo jedan od njih imao petlje otići na policiju kao svjedok. Svi ostali tvrde da ništa nisu vidjeli. Kad bi se vjerovalo njihovim isprikama, ispalo bi da je cijeli pub u presudnom trenutku bio u nužniku. Nakon samog incidenta, neki važniji članovi IRA viđeni su na ulici, kako razgovaraju s nekim ključnim očevicima, pa bi se moglo govoriti o zastrašivanju svjedoka. </p>
<p>Otkako ne ratuje protiv predstavnika britanske vlasti i protestanata, IRA se još više usredotočila na kriminalne djelatnosti kojima je ranije financirala svoju borbu. Njeni su predstavnici zadnjih godina bili umiješani i u slučajeve pedofilije, silovanja i drugih oblika nasilja. </p>
<p>IRA rutinski kažnjava i prijestupnike u katoličkoj zajednici, uglavnom malodobne huligane prostreljivanjem koljena, a u zadnje vrijeme sve više i dlanova. Sve to revoltira javno mnijenje i šteti republikanskoj stranci Sinn Fein. Obitelj McCartney odbija optužbe da želi namjerno naškoditi toj stranci za koju inače redovno glasa. Sestra ubijenog Paula McCartneya tvrdi: »Robertovi ubojice su ti koji su naškodili Sinn Feinu, pa prišijmo krivcu onome kome ona pripada«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sirija se povlači iz Libanona </p>
<p>Sirija je pokazala još jedan znak »dobre volje« i izručila je aktualnim vlastima u Bagdadu Sabawi Ibrahima al Hassana, polubrata (po majci) bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sirija koja se nalazi pod sve snažnijim pritiskom SAD-a, Francuske, Izraela i UN-a, pored najave povlačenja oko 15.000 vojnika iz Libanona, pokazala je još jedan znak »dobre volje« ili političkog uzmaka.</p>
<p> Izručila je aktualnim vlastima u Bagdadu Sabawi Ibrahima al Hassana, polubrata (po majci) bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. Amerikanci su, znatno ranije, uhitili još dvojicu Saddamove polubraće, Barzana i Watbana.</p>
<p>Al Hassan koji je dobio sva moguća državna odličja, u posljednjem je mandatu obnašao dužnost Saddamovog osobnog savjetnika. Nalazio se na 36. mjestu američke tjeralice s 55 najtraženijih ličnosti bivšeg bagdadskog diktatorskog režima. Irački obavještajni časnik Ahmed Ismael obznanio je da su sirijske snage sigurnosti predale Al Hassana u nedjelju na graničnom prijelazu između dviju susjednih zemalja. </p>
<p>Prijelazna vlada iračkog premijera Iyada Allawija pozdravila je izručenje Saddamovog polubrata. Zamjetno je da je vijest o izručenju Al Hassana došla nakon susreta i razgovora pomoćnika američkog državnog tajnika Davida Satterfielda i sirijskog šefa diplomacije Mahmouda Hammouda u Damasku. Al Hassan koji je igrao veliku ulogu u invaziji na Kuvajt (2. kolovoza 1990.) tereti se za zlostavljanje političkih neistomišljenika i druge nehumane postupke.</p>
<p>Irački dužnosnici nisu obznanili mjesto uhićenja Saddamovog polubrata. Rekli su samo da je do toga došlo nakon 14. veljače, odnosno nakon bejrutskog ubojstva bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja. Prema nekim washingtonskim, telavivskim i drugim tvrdnjama, režim u Damasku se izravno tereti za taj zločinački čin. No, neka saznanja govore da se Al Hassan iz Sirije preko Jordana nastojao prebaciti u Libanon. To bi moglo upućivati na zaključak da je možda u krvavoj režiji njegovih pristaša izvršen politički atentat na Haririja. </p>
<p>Hoće li to dokazivanje sirijske nevinosti i kooperativnosti u smirivanju iračke pobune biti prihvaćeno od SAD-a, teško je pouzdano reći. Washington je u međuvremenu jasno stavio do znanja da ne kani uskoro ponovno poslati u Damask svog ranije opozvanog veleposlanika. </p>
<p>Taj politički pritisak postao je još snažniji nakon tvrdnji vlade izraelskog premijera Ariela Sharona da je sirijski režim Bashara al Assada izravno umiješan u bombaški samoubilački napad na jedan telavivski noćni klub u petak navečer. </p>
<p>Odgovornost za taj zločin preuzela je militantna skupina Islamski džihad čije je navodno sjedište u Siriji. Režim u Damasku je odlučno opovrgnuo ikakvu vezu s telavivskim samoubilačkim činom. Također je kao potpuno neutemeljena odbačena i tvrdnja o umiješanosti u ubojstvo Haririja (zajedno s njim poginulo je još 16 osoba). Međutim, tisuće Libanonaca koji već danima prosvjeduju protiv nazočnosti sirijskih postrojbi u njihovoj zemlji očito ne vjeruju u sirijsku nevinost.</p>
<p>Uhićenje Saddamovog polubrata Al Hassana u Siriji i njegovo izručenje Bagdadu, nisu prekinuli val nasilja u mnogim dijelovima Iraka. Najnovije vijesti govore o seriji novih bombaških samoubilačkih napada koji su samo u ponedjeljak odnijeli više od stotinu ljudskih života, i još toliko ranjenih. Među metama napada bio je i vladin ured južno od Bagdada, skupina ljudi koja je u gradu Hilla čekala na posao te policijska postaja u gradu Musayyib, također južno od glavnog grada te Baquba.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Chávez traži socijalizam 21. stoljeća </p>
<p>Premda sovjetski model nije baš primjer koji treba slijediti, venezuelanski predsjednik kaže kako ga je »osobno iskustvo na vlasti uvjerilo da je socijalizam pravi odgovor na probleme«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Venezuelanski predsjednik Hugo Chávez ovih dana ponovo javno kritizira kapitalizam kao sustav koji je nedjelotvoran u borbi protiv bijede i siromaštva, usput ga nazivajući i »monstrumom«. Poznat po svojoj osebujnoj »bolivarijanskoj revoluciji« kojom želi privući većinsko siromašno stanovništvo te naftom bogate zemlje, Chávez svoju potporu daje »pravednijem društveno-ekonomskom sustavu« i poziva svoje sljedbenike na izgradnju »socijalizma 21. stoljeća«. </p>
<p>Tim se riječima obratio slušateljstvu kontroverzni venezuelanski predsjednik, poznat po nadimku Uragan Hugo. »Nemoguće je riješiti dramu nejednakosti i siromaštva u sklopu kapitalističkog sistema«, rekao je Chávez koji je dosad izbjegavao etiketirati svoj politički program kao »socijalistički«. No, svojim je vjernim slušateljima sada objasnio kako ga je »osobno iskustvo na vlasti uvjerilo da je socijalizam pravi odgovor na probleme«.</p>
<p>Ali, kakav socijalizam, pita javno taj gorljivi nacionalist i odgovara kako onaj »socijalizam iz SSSR-a nije baš pravi primjer koji treba slijediti, pa moramo izmisliti socijalizam za 21. stoljeće«.</p>
<p>Chávez je iskoristio priliku i opet napao američkog predsjednika Georgea Busha te njegovu ministricu vanjskih poslova Condoleezza Rice koja ga je nedavno nazvala »destabilizirajućim faktorom u regiji«. </p>
<p> »SAD nam želi reći da je Chávez prijetnja, da je Chávez opasnost po regiju. A prijetnja američkom kolonijalizmu je svijest i jedinstvo naroda«, poručuje Washingtonu, uz tvrdnju: »Jedini destabilizirajući faktor u svijetu je Bush, on je globalna prijetnja«. No, premda je sklopio neku vrstu pragmatičnog savezništva s Rusijom i Kinom, a svojim velikim prijateljstvom s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom stalno izaziva Washington, Chávez uporno niječe da je komunist. Ipak, ostaje činjenica da njegova vlada pojačava intervenciju države u ekonomiji, što mnogi njegovi protivnici tumače kao prijetnju privatnom vlasništvu. Ne voli da ga zovu komunistom, no kao predsjednik odlučuje o svemu – od školstva i kupovine oružja do toga kolike će biti kamate na kredite koje siromašni uzimaju za gradnju stanova... </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ništa se od imovine ne može prodati bez odlučivanja naroda neposredno</p>
<p>S nevjericom slušamo i čitamo bombastične izjave ministara kako namjeravaju ubrzati privatizaciju. To je privatizacija koja je u narodu poznata pod nazivom »milenijska pljačka Hrvatske«, zbog toga što je provedena u – kako je poznato državnom revizijom – 90 posto slučajeva protuzakonito i u cijelosti protuustavno. </p>
<p>Odredba čl. 2 Ustava Republike Hrvatske glasi: Hrvatski sabor i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuju: o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj...« Od državne se, dakle, imovine ništa ne može prodati bez odlučivanja naroda neposredno. Narod se izjašnjava neposredno samo na referendumu, a do danas niti za jednu prodaju nije održano obvezno neposredno izjašnjavanje naroda. Narodnom vlasništvu, koje se trenutno naziva državnim, titular se nije promijenio, te je to i dalje hrvatski narod. </p>
<p>Hrvatski sabor i vlada nisu vlasnici državnog tj. narodnog vlasništva, već su privremeni upravitelji, bez prava raspolaganja tuđom imovinom. Svaka prodaja poduzeća, koncesija ili druge imovine ili prava, a bez izjašnjavanja pravog vlasnika tj. naroda na referendumu nelegalna je i protuustavna, jednostavnije rečeno – čisti kriminal. </p>
<p>Posljedica tog kriminala jest ogromna šteta za narod i državu, koja se vidi u gubitku radnih mjesta, korupciji, nezaposlenosti, devastaciji privrede, zdravstva, pravosuđa, pravnom neredu i nesigurnosti, krađi prirodnih resursa, itd. tj. općenito u pogoršanju života i stanja nacije na svakoj razini, što se na najgori mogući način očituje u negativnom natalitetu tj. izumiranju naroda. </p>
<p>Jedino poništenjem dosadašnje kriminalne privatizacije stvorila bi se zdrava baza i osnovni uvjeti za početak privrednog oporavka, ozdravljenja i stabilizacije privrede, što je pak preduvjet za ozdravljenje naroda i države. U ovom stanju jednostavno nismo spremni za normalno i ravnopravno priključenje Europskoj uniji. </p>
<p>BRANIMIR VURUŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dok naši tako sanjaju, neki drugi ih podržavaju i »dejstvuju« po svome</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić predstavio se u svom inauguracijskom govoru kao veliki sanjar. »Sanjam o bogatoj i poštenoj Hrvatskoj..., sanjam regiju u kojoj će biti otvorene granice, u kojoj se nitko neće osjećati diskriminiranim i privilegiranim...«, rekao je, osim ostaloga, Predsjednik u toj svečanoj prigodi.</p>
<p>Do jučer se ta regija nazivala jugoslavenskom zajednicom naroda i narodnosti, pa se i tada slično sanjalo i vjerovalo u ostvarenje socijalne i nacionalne slobode u njoj.</p>
<p>Dok naši tako sanjaju i naivno vjeruju, neki drugi ih podržavaju i »dejstvuju« po svome (dokaz je cijela prošlostoljetna povijest ovih prostora), pa tako i njegov novi prijatelj iz Beograda, Tadić, sa svojom ujedinjenom partizansko-četničkom antifašističkom frontom. I njegovi saveznički pokrovitelji, majstori i ljubitelji balkanskoga lonca, sanjaju ponovo ovu regiju bez granica i naveliko »dejstvuju«.</p>
<p>ŽARKO MARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Želi se usporiti, a možda i spriječiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju</p>
<p>Utvrđeni datum početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom sve je bliži, a smišljena kampanja o odgodi pristupanja Hrvatske pregovorima sve je zahuktalija. U igri je taktika odugovlačenja. Politički međunarodni igrokaz zamagljivanja doseže vrhunac, podzemne sile povlače poteze zbog zaustavljanja samostalnog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Glavna je zadaća postići odgodu, te prisiliti Hrvatsku na ulazak u Uniju sa zemljama regije (čitaj sa Srbijom).</p>
<p>Zar nije srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao nedavno u Zagrebu da Hrvatska ima veću šansu ulaska u Europsku uniju ako »uđemo zajedno« (misli sa Srbijom)? Kakve li velikodušnosti?! Nismo mi nikakva braća, a najmanje blizanci, da bismo se držali za ruke. Gotovo je, nadam se, zauvijek s bratstvom i jedinstvom.</p>
<p>No ništa Boris Tadić nije izrekao bez osnove. Kočnice su stegnute: do 17. ožujka hrvatski general Ante Gotovina mora biti izručen Haagu. U protivnome nema pristupa pregovorima. Nevjerojatno, odjednom se puna suradnja s Haaškim sudom pretvara u bezuvjetno izručenje generala Gotovine, ma gdje se on nalazio. Je li moguće da je Gotovina postao ključ aktiviranja zapadnoga Balkana, jer Carla del Ponte svjesna je nemogućnosti njegova pronalaženja – sve se svodi na ucjenu Hrvatske.</p>
<p>Podmeću se prepreke i Hrvatskoj napakošćuje. Želi se po svaku cijenu usporiti, a možda i spriječiti njezin ulazak u Europsku uniju. Sve me to podsjeća na ono postavljanje balvana u presudnom trenutku kad je Hrvatska odlučila izići iz jugoslavenske tamnice naroda. Ovo danas nije oružani sukob kao devedesetih. Ovo je psihološki rat, i vodi se drugim sredstvima, a njegovi kreatori vrlo su vješti u ispunjavanju postavljenih zadaća. Optužbe pljušte sa svih strana, uključujući i one da u prikrivanju generala Gotovine sudjeluju i strukture pri samome vrhu državne vlasti, pa i Katoličke crkve. </p>
<p>Može se Hrvatska napeti iz petnih žila, truditi i dokazivati suprotno, no sve bez uspjeha. Sile koje se protive njezinoj europskoj afirmaciji povlače nevidljive niti i polako joj stežu zamku oko vrata. Agitatori su podmuklog uvlačenja Hrvatske u zajednicu nekakvog zapadnog Balkana, zone slobodne trgovine i jeftine radne snage. </p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neki političari neprestano izmišljaju sukobe među braniteljima</p>
<p>Vidim da ni u Vjesniku novoga formata neće izostati rubrika gdje ćemo i mi čitatelji, kao do sada, imati prilike iznositi svoje stavove i mišljenja. Ona se razlikuje od sličnih rubrika u drugim medijima po tome što Vjesnik daje priliku gotovo svima da se jave.</p>
<p>Među onima koji se češće javljaju u ovoj rubrici zapazio sam i pisma g. Mladena Pavkovića. Njega ističem zato što se malo tko kao on i perom i svim srcem bori za hrvatske branitelje. Neprestano i neumorno ukazuje na nepravde. Bio sam nazočan i na više tribina u Zagrebu gdje je govorio o braniteljima i mogu reći da ga mnogi iskreno podržavaju. </p>
<p>Nedavno je napisao u ovoj rubrici kako nećemo doći do pravog broja branitelja sve dok se ponovno ne postroje ratne brigade sa svojim zapovjednicima. To je točno. Ali, to ne žele političari, koji su branitelje i »posvađali«, jer im ne odgovara njihova jačina. Ne odgovara im njihova riječ. Neki političari neprestano izmišljaju sukobe među braniteljima, a u tome im pomaže i dio medija. </p>
<p>Gospodin Pavković također se u ovoj rubrici založio da branitelji dobiju svoju radiopostaju i televizijski kanal. Ne znam kako je udrugama to promaklo, pa nisu i javno poduprli tu inicijativu. </p>
<p>DARKO BEDENIČIĆ, prof. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Priznao da je nožem ubio poznanicu jer ga je vrijeđala </p>
<p>Osumnjičeni je priznao da je Radmilu Knežević udario u glavu, a zatim ju izbo nožem, no da se svega ne sjeća jer je bio pod utjecajem alkohola </p>
<p>VINKOVCI/VUKOVAR</p>
<p> – Osumnjičeni za ubojstvo sedamdesetpetogodišnje Radmile Knežević iz Mirkovaca, njezin poznanik i sumještanin Ivica Lerner (50), u nedjelju je u večernjim satima istražnoj sutkinji vukovarskog Županijskog suda, Jadranki Kurbel, priznao počinjenje tog kaznenog djela. </p>
<p>Podsjetimo, Radmila Knežević je u petak u jutarnjim satima nađena mrtva u svojoj obiteljskoj kući u Kardeljevoj ulici, u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovci, a usmrćena je s nekoliko uboda nožem po tijelu. </p>
<p>Pronašao ju je njezin brat kada je provalio u kuću nakon što mu se učinilo sumnjivim to što mu se danima ne javlja.</p>
<p>Odmah je počela opsežna istraga koja je nakon tri dana, odnosno u nedjelju poslije podne, policiju dovela do ubojice. </p>
<p>Osumnjičeni Lerner priznao je da je djelo počinio još u ponedjeljak oko 10 sati. Po njegovim riječima, često je odlazio kod Radmile jer joj je pomagao oko kućanskih poslova. </p>
<p>Tog prijepodneva, ispričao je osumnjičeni, oni su se posvađali jer ga je ona uporno vrijeđala. Tada ju je udario u glavu, a zatim ju izbo nožem, no da se ne sjeća svega, jer je bio pod utjecajem alkohola. </p>
<p>Lerneru je određeno zadržavanje u proitvoru u trajanju od 48 sati, što istječe u utorak navečer, do kada se treba donijeti rješenje o provođenju istrage i njegovom eventualnom daljnjem zadržavanju u pritvoru. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bračni par poginuo u sudaru s tegljačem </p>
<p>Mario Šuto preminuo je na mjestu nesreće, a njegova supruga Snježana s teškim je ozljedama prevezena u bolnicu, ali je i ona ubrzo preminula, a iza sebe su ostavili troje maloljetne djece</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Supružnici Snježana (37) i Mario (38) Šuto iz Ernestinova, roditelji troje malodobne djece, preminuli su u noći na ponedjeljak podlegavši ozljedama koje su zadobili u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko jedan sat iza ponoći na Biljskoj cesti. </p>
<p>Od zadobivenih ozljeda Mario Šuto preminuo je na mjestu nesreće dok je Snježana teškim i po život opasnim ozljedama podlegla nekoliko sati kasnije u osječkoj Kliničkoj bolnici. </p>
<p>Kako je izvijestila osječko-baranjska Policijska uprava, do nesreće je došlo dok su se supružnici neregistriranim osobnim automobilom marke »hyundai lantra«, registracijskih oznaka OS 275-CK iz Bilja kretali prema Osijeku. </p>
<p>Prelaskom preko željezničke pruge vozač je, najvjerojatnije zbog brzine neprilagođene uvjetima na kolniku koji je zbog poledice bio klizak, izgubio kontrolu nad upravljačem i prešao na suprotni prometni trak te se direktno sudario s tegljačem kojim je iz smjera Osijeka upravljao 30-godišnji državljanin BiH. </p>
<p>Od siline udara osobni se automobil polukružno okrenuo na kolniku i sletio na zelenu površinu gdje se i zaustavio. </p>
<p>S obzirom da su pri udaru i slijetanju Snježana i Mario Šuto, zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, ispali iz osobnog automobila, policija ne zna tko je od njih dvoje upravljao vozilom. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda uz asistenicju djelatnika Postaje prometne policije Osijek.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policajac prijavljen zbog zlostavljanja pri obavljanju službe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog zlostavljanja pri obavljanju službe prošlog petka je kazneno prijavljen S.D. (36) policajac črnomerečke Druge policijske postaje, a koji je početkom veljače, zaustavljenog pijanog i nasilnog F.S. (42) primio za glavu i njome lupao po njegovom automobilu.</p>
<p>Istraga je krenula kada je PU zagrebačka zaprimila dopis odvjetnika Veljka Miljevića u kojem se požalio na postupak policajaca prema njegovim klijentima F.S. (42) i Z.V. (63). U istrazi je utvrđeno je kako je autophodnja u kojoj su bila četvorica policajaca 4. veljače oko 21 sat zaustavili u Rešetarovoj ulici »VW passat« u kojem su bili F.S. i Z.V. </p>
<p>Kako je »passat« odgovarao opisu vozila koje je sudjelovalo u pokušaju ubojstva pola sata ranije u neposrednoj blizini, policajci su zaustavili automobil kako bi utvrdili identitet vozača i suvozača.</p>
<p>No, prilikom utvrđivanja, pijani F. S. je šakom udario policajca S.D., koji je potom primijenio sredstva prisile, pri čemu su mu pomogli i kolege. Pri tome je F.S. srušen na tlo, vezan, te je prestao pružati otpor. No, ubrzo je F.S. počeo vrijeđati S.D. kojem je »puknuo film«, primio ga za glavu i počeo njome lupati po zaustavljenom »passatu«, od čega je zadobio višestruke ozljede glave.</p>
<p>Nakon dovršene istrage policajac S.D. je kazneno prijavljen Općinskom državnom odvjetništvu, privremeno je udaljen iz službe zbog teške povrede službene dužnosti te se protiv njega vodi stegovni postupak. F.S. je također zaradio kaznenu prijavu zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. Osim toga, riješen je i sporni slučaj pokušaja ubojstva G.R. (30) gaženjem. Za to je (ne)djelo, naime, prijavljen M.H. (26), koji je, pregazivši čovjeka, s mjesta nesreće pobjegao sličnim »passatom«. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pet godina za pokušaj ubojstva</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Nino Kesar (21) iz Rijeke nepravomoćnom je presudom riječkoga Županijskog suda osuđen na pet godina zatvora zbog pokušaja ubojstva. </p>
<p>Nino je 14. studenog 2003. godine nakon verbalnoga sukoba s Renatom Krulčićem kod trgovine »Doksa« u Ulici braće Bačić posegnuo za »jačim argumentima«. Otišao je kući po oružje, a po povratku je Krulčića najprije više puta ubo nožem dužine 28 centimetara i na kraju mu zadao udarac sjekirom po glavi. Svom protivniku zadao je po život opasne ozljede. Ubojstvo su, međutim, spriječili ljudi koji su se zatekli na mjestu sukoba.</p>
<p> Obrazlažući presudu sutkinja Đurđa Jovanić kao otegotnu okolnost navela je upornost koju je Kesar pokazao u počinjenju kaznenoga djela. Olakotnim je ocijenjena njegova mladost, ranija nekažnjavanost te smanjena ubrojivost. Nini Keseru je odlukom Sudskoga vijeća produljen pritvor. </p>
<p>T. R.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uhićeni lažni policajci koji su opljačkali i istukli dječake </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novozagrebački su policajci razriješili razbojstvo od subote kad su dvojica pljačkaša istukli i opljačkali trojicu dječaka.</p>
<p>Na platou zgrade u Visinovoj ulici u Sigetu 27-godišnjak i 26-godišnjak su u subotu oko 20 sati zaustavili trojicu dječaka starosti između 17 i 15 godina, kojima su se predstavili kao policajci, ne pokazavši pritom nikakve službene značke, te su zatražili da im predaju sve što imaju u džepovima.</p>
<p>Dječaci su to u strahu i učinili, a jedan od pljačkaša ih je zatim išamarao i udario svakog koljenom u trbuh, dok je drugi s poda pokupio mobitele.</p>
<p>Dan kasnije pljačkaši su identificirani i uhićeni, te potom privedeni u postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vezali zaposlenike »Vindije« i odnijeli desetak tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica maskiranih i naoružanih razbojnika opljačkala su u ponedjeljak oko 13 sati »Vindijinu« trgovinu u Ulici Slavenskog 8 u Prečkom. Pljačkaši su, naime, upali u trgovinu kad su unutra bile dvije zaposlenice stare 29 i 23 godina te su im odmah po ulasku zaprijetili, vezali ih samoljepljivom trakom i zatim iz blagajne uzeli nekoliko desetaka tisuća kuna. Nakon što su dograbili veliki plijen, pljačkaši su izjurili iz trgovine i pobjegli u nepoznatom pravcu. Vezane, srećom neozlijeđene zaposlenike pronašli su kupci te o svemu obavijestili policiju koja je blokirala izlaze iz grada u potrazi za naoružanim razbojnicima. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Dokumentacija za Koridor 5C kroz BiH dostavljena na vrijeme </p>
<p>Mediji u BiH objavili su staru vijest. Nema kašnjenja i nastavljamo s poslom, kaže Petar Đukan, direktor IGH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) na vrijeme je do podneva u ponedjeljak predao plansko-studijsku dokumentaciju za gradnju autoceste na dijelu koridora 5C koji prolazi kroz BiH, pa se tako neće obistiniti najave bosanskog ministra transporta i komunikacija Branka Dokića da bi zbog kašnjenja mogla biti stopirana isplata za posao na kojem, uz zagrebački IGH, rade još i IPSA institut iz Sarajeva i tvrtka Carlo Lotti & Associati iz Rima, doznaje Vjesnik.</p>
<p>»Izvješće smo predali na vrijeme, ali došlo je do zabune, jer su bosanskohercegovački mediji objavili staru vijest, odnosno ministrovu izjavu od prije 12 dana«, rekao je Vjesniku Petar Đukan, direktor IGH.</p>
<p>Đukan u razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>Kako kaže, na sastanku održanom prije dva tjedna u Sarajevu ministar Dokić zaista je svim izvođačima poprilično žustro iznio sumnju da posao neće biti gotov na vrijeme i da je zbog toga spreman sankcionirati izvođače i uskratiti im uplate ako ne ispoštuju rokove.</p>
<p>»Na tom sastanku ministar je jasno dao do znanja da nije zadovoljan tempom i realizacijom izrade planske studije, pa nas je i malo izribao zbog sumnji da nećemo obaviti sve kako treba i na vrijeme. To se, međutim, nije dogodilo i izvješća su dostavljena s današnjim datumom, dakle u dogovorenom roku, pa nastavljamo s poslom«, objasnio je Đukan u ponedjeljak.</p>
<p>U pitanju je završetak prvog dijela izrade plansko-studijske dokumentacije za što je ugovor potpisan u listopadu prošle godine, a u potpunosti bi trebao biti ispunjen do kolovoza ove godine. Izrada dokumenta stajat će 16 milijuna eura (novac je osiguran iz Fonda naknada koje će GSM-operateri platiti za licence za pružanje usluga u mobilnoj telefoniji) a poslužit će za precizno analiziranje svakog dijela buduće autoceste na koridoru 5C kroz BiH prema dionicama: Svilaj-Doboj jug, Doboj jug-Sarajevo jug, Sarajevo jug-Mostar sjever, kao i pakete prometnih studija, odnosno studija ekonomske opravdanosti za dionice Sarajevo jug-Svilaj, Sarajevo jug-granica jug. </p>
<p>Tek nakon toga, na temelju dobivenih informacija uslijedit će odabir modela gradnje i financiranja autoceste.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U 2004. neto dobit Ericsson Tesle 221 milijun kuna</p>
<p>Uprava najavila isplatu veće dividende, te smanjenje temeljnog kapitala isplatom 100 kuna po dionici / Predsjednica Uprave Gordana Kovačević upozorila da će tvrtka teško ponoviti rezultate iz 2004.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kompanija Ericsson Nikola Tesla u 2004. je godini povećala prihode od prodaje za 11 posto, na 1,552 milijarde kuna, ukupni prihod dosegao je 1,749 milijardi kuna, dobit prije oporezivanja je u usporedbi s prethodnom godinom porasla oko 23 posto, na 250 milijuna kuna, dok je neto dobit premašila sva očekivanja dioničara i analitičara dosegnuvši 221,38 milijuna kuna što je gotovo 20 posto više nego u 2003. godini. Zarada po dionici povećana je 19 posto, sa 140,72 kune u prethodnoj na 168,48 kuna u 2004. godini.</p>
<p>Poslovne rezultate predstavila je u ponedjeljak nova predsjednica Uprave Gordana Kovačević. Ona je kazala i da je NO odobrio prijedlog Uprave za skupštinu dioničara u svibnju da se isplati veća dividenda nego prošle godine (kada je iznosila 17 kuna po dionici), te da se ponovno smanji temeljni kapital i razlika isplati dioničarima. Prema tom prijedlogu, temeljni kapital ETK bi se prepolovio (sa 266,33 na 133,16 milijuna kuna) smanjenjem nominalnog iznosa dionice s 200 na 100 kuna.</p>
<p>Kovačević je posebno istakla rast knjiženih narudžbi za čak 45 posto (na 1,605 milijardi kuna). Izvoz Ericsson Tesle lani je dosegao 944 milijuna kuna (60 posto ukupne prodaje) što predstavlja porast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se oko 100 milijuna dolara odnosi na izvoz u zemlje bivšeg SSSR-a (najviše u Rusiju i Bjelorusiju), što je, kako je rečeno, rekordan rezultat. Prodaja u Hrvatskoj, kao najvećem pojedinačnom ETK-ovom tržištu, dosegla je 381 milijun kuna, dok je prodaja na interno tržište korporacije Ericsson povećana osam posto, na 226 milijuna kuna (oko 15 posto ukupne prodaje). U porastu je i izvoz na tržište BiH i SCG gdje su knjižene narudžbe porasle za 42 posto (na 333 milijuna kuna), a neto prodaja 12 posto u odnosu na 2003., na 330 milijuna kuna.</p>
<p>Ciljevi kompanije za 2005. godinu, koja je zbog rastuće konkurencije (posebno kineske) nazvana godinom rizika, su među ostalim uspostava poslovnih partnerstava s novim i jačanje poslovnih odnosa s postojećim kupcima na domaćem i inozemnim tržištima, rast poslovanja u Hrvatskoj što uključuje i stjecanje reference u području e-zdravstva, te jačanje pozicije u regiji na području komunikacijskih usluga. Glavne investicije bit će stoga usmjerene na financiranje kupaca s ciljem povećanja obujma poslovanja. No, rezultati ostvareni u 2004. će se teško ponoviti, kazala je Kovačević. Stoga su planovi za ovu godinu na razini prošle, odnosno čak nešto ispod prošlogodišnje realizacije. Također je najavila da će Uprava uskoro predstaviti novi model korporacijskog upravljanja.</p>
<p>Krajem 2004. u Ericsson Tesli bilo je 1140 zaposlenih ili 110 ljudi više nego godinu prije, a ove godine zaposleno je još 27 ljudi. Odgovarajući na pitanje o sudbini trezorskih dionica ETK, Kovačević je kazala da je dio već podijeljen zaposlenicima (lani je dionice dobilo njih 130), te da će dionice ove godine dobiti još 31 zaposleni. Inače, lani je cijena dionice Ericsson Tesle porasla 236 posto, a ostvaren je ukupni promet od 313,8 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, kako se saznaje, prethodni predsjednik Uprave ETK Ĺke Enell ostaje u Hrvatskoj, gdje se planira baviti pružanjem konzultantskih usluga. On je još lani u kolovozu osnovao tvrtku za poslovno savjetovanje Enell i Partneri d.o.o.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Cijena nafte premašila 52 dolara za barel</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je cijena nafte rasla čitavog proteklog tjedna, prognoze nastavka hladnog vremena u Europi i SAD-u, gdje se najavljuju nove snježne oluje, i u ponedjeljak su izazvale rast cijena. Tako je sirova nafta Nymex Light u New Yorku ujutro dosegla 52,28 dolara za barel, iako je kasnije nešto pala, na 51,95 dolara, 46 centi više nego u petak. U Londonu je IPE Brent do poslijepodneva porastao 41 cent, na 50,02 dolara, iako je tijekom dana dosegao 50,34 dolara. Inače, cijene nafte su rekord dosegle krajem listopada prošle godine: Nymex Light 55,67 dolara, a Brent 51,9 dolara.</p>
<p>Poticaj snižavanju cijene nafte mogli bi osigurati najnoviji komentari predstavnika OPEC-a: katarski ministar za naftu Abdullah bin Hamad al-Attiyah kazao je kako članice OPEC-a na svom sljedećem sastanku vjerojatno neće smanjivati proizvodne kvote. Međutim, odbacio je mogućnost njihova povećanja, kazavši kako je smanjenje još uvijek vjerojatnije od povećanja proizvodnje. OPEC strahuje kako će u proljeće s padom potražnje uslijed toplijeg vremena doći do kraha cijena pa održavanjem razmjerno niske proizvodnje naftni kartel želi spriječiti povećanje naftnih zaliha kako bi osigurao potražnju dovoljno intenzivnu za održavanje cijena.</p>
<p>Inače, Katar je u nedjelju s ExxonMobilom i Royal Dutch/Shellom potpisao ugovore o eksploataciji prirodnog plina, vrijedne 12,8, odnosno šest milijardi dolara. Katar raspolaže zalihama prirodnog plina koje su među najvećima u svijetu. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U Zagrebačkoj banci niže kamate na kredite građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka banka će od 1. ožujka ove godine sniziti kamatne stope na stambene i kredite za motorna vozila, dok se potrošački krediti uvode u standardnu ponudu, objavili su iz Zagrebačke banke. </p>
<p>Na različite vrste stambenih kredita vezanih uz euro, kamata je snižena od 0,3 do 0,7 postotnih bodova, a niža kamata odnosi se i na nove i na već odobrene kredite. Kamata na stambene kredite neće više varirati ovisno o visini depozita, već će biti jedinstvenih 6,8 posto. Uvode se i stambeni krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima s kamatom od 5,5 posto. Krediti za motorna vozila s valutnom klauzulom u eurima imat će kamatu nižu za 0,99 do 1,2 postotna boda, pa će se u standardnoj ponudi ovi krediti nuditi s kamatom od 7,5 posto. U standardnu ponudu Zagrebačka banka uvodi i potrošačke kredite, neovisno o sporazumu s trgovcem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>T-HT podnio zahtjev za tarifom od jedne sekunde</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Hrvatski telekom podnio je Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije zahtjev za odobrenje novih tarifnih paketa s obračunskom jedinicom od jedne sekunde za razgovore u fiksnoj telefoniji. Naime, prema novom pravilniku o telekomunikacijskim uslugama, koji je na snazi od početka ove godine, T-HT je, kao operater sa znatnijom tržišnom snagom u fiksnoj telefoniji, bio dužan Agenciji najkasnije do 1. ožujka ove godine podnijeti zahtjev za davanje suglasnosti na dodatni tarifni sustav s obračunskom jedinicom u trajanju od jedne sekunde za razgovore u fiksnoj telefonskoj mreži. Iz Agencije napominju da će T-HT-u suglasnost na dodatni tarifni sustav s obračunskom jedinicom od jedne sekunde dati u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, ako su ispunjeni zakonski propisani uvjeti. Dosadašnje T-HT-ovo obračunsko razdoblje za naplatu razgovora u fiksnoj mreži je jedna minuta. U Ministarstvu ne očekuju da će T-HT, zbog novog načina obračuna telefonskog prometa, povisiti cijene razgovora. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rekordna dobit britanske banke HSBC ipak niža od prognoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski indeksi u ponedjeljak nisu ostvarili znatniji pomak. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,2 posto, na 4996,5, dok je frankfurtski Dax porastao 0,15 posto, na 4355,2 boda. Pariški CAC 40 je porastao jedan bod, na 4035,8, a indeks europskih blue chipova pao je dva boda, na 2905,6 bodova.</p>
<p>U naftnom sektoru, Royal Dutch/Shell je uz rast cijene nafte i potpisani ugovor s Katarom o eksploataciji prirodnog plina porastao 1,2 posto. BP i Total dobili su 0,6 odnosno 0,8 posto. Rast cijena bakra i zlata potaknuo je dionice rudarskih grupacija: AngloAmerican je dobio 1,2, a BHP Billiton 1,4 posto.</p>
<p>HSBC, najveća europska banka po tržišnoj kapitalizaciji, pala je 2,7 posto unatoč rekordnoj neto dobiti, koja je lani porasla 35 posto, na 11,84 milijarde dolara. Naime, ulagače nije zadovoljio rast neto dobiti u drugoj polovici godine od 18 posto, na 5,5 milijardi dolara, što je najniža stopa rasta koju je banka ostvarila u posljednje dvije i pol godine.</p>
<p>Izdavačka grupacija Pearson, vlasnik dnevnog lista Financial Times i izdavača Penguin, pala je 2,2 posto pošto rezultati nisu ispunili očekivanja. Godišnja neto dobit porasla je 60 posto, na 88 milijuna funti, uz pad prihoda (zbog slabog dolara i pada prodaje u Penguinu) od 3,2 posto, na 3,92 milijarde funti. Financial Times je lani zabilježio operativni gubitak od devet milijuna funti, nakon gubitka od 32 milijuna funti u 2003.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, DJIA i Nasdaq Composite pali su oko 0,3 posto, na 10.812, odnosno 2059 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u ponedjeljak porastao 0,71 posto, na 11.740,6 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader pozvao Gotovinu da domoljublje dokaže u Haagu</p>
<p>Premijer je uvjeren čak više od 50 posto da ćemo pregovore s EU-om početi 17. ožujka/ Zbog konvencije Vijeća Europe, koja kaže da treba voditi računa o obitelji i djeci, držim da nećemo trebati zamrzavati imovinu generala Gotovine, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Prema našim informacijama iz svih državnih institucija, policije, tajnih službi, general Gotovina nije u Hrvatskoj, i to moramo dokazati Europskoj uniji«, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Ivo Sanader gostujući u emisiji Hrvatskog radija »Kako Vlada vlada«. Potvrdio je da je i on, kao i predsjednik Stjepan Mesić prošli tjedan, telefonski razgovarao s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte. »Ponovila je da želi svakog optuženika na Sudu, što ja razumijem. No, uvjerio sam je da u Hrvatskoj nema dvostruke igre« kazao je premijer. </p>
<p>Sanader je istaknuo kako bi najbolje i za Hrvatsku i za generala bilo da se pojavi u Haagu jer samo pred sudom može pobiti optužnicu, a Hrvatska će mu u tome pružiti punu pravnu pomoć. </p>
<p>Ukazujući na primjere generala Čermaka, Markača, Praljka, Petkovića, koji su pred Haaškim sudom u rangu generala Gotovine, Sanader je poručio: »Da je general Gotovina otišao u Haag, danas bi se sa slobode pripremao za obranu. Pozivam ga i sada da svoje domoljublje dokaže pred haaškim tribunalom«.</p>
<p>Premijer je uvjeren čak više od 50 posto da ćemo pregovore s EU-om započeti 17. ožujka, a optimizam temelji na dokazima koje prikupljaju državne institucije kojima će pokazati što je sve Hrvatska poduzela da uđe u trag generalu Gotovini. </p>
<p>Do 10. ožujka Sanader očekuje novo Del Pontino izvješće predsjedavatelju Europske unije. Hrvatski premijer smatra da će se do tada rasvijetliti prijepori o tome što Europska unija, a što Hrvatska podrazumijevaju pod punom suradnjom s Haaškim sudom. </p>
<p>»Za hrvatske vlasti puna suradnja su dokazi o svemu poduzetom da se uhiti ili locira Gotovina, dok neke članice EU-a pod tim podrazumijevaju njegovo izručenje Haagu«, objasnio je premijer. </p>
<p>Sanader je kazao kako nije znao za kriminalni dosje generala Gotovine u Francuskoj, te da je time ostao iznenađen. Francuske vlasti od hrvatskih nisu tražile dodatna objašnjenja, pa je, smatra premijer, u nadležnosti francuskog pravosuđa sve ono za što se tamo tereti hrvatskoga generala.</p>
<p>Vezano uz zamrzavanje imovine generala Gotovine, Sanader je podsjetio da je Sabor prije mjesec dana usvojio Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama. Objasnio je da se taj zakon odnosi na sve kršitelje zakona, a ne samo na suradnju s Haagom. Potvrdio je da je Vlada osnovala Međuresorsku skupinu u kojoj su predstavnici sedam ministarstava koji će razmotriti kako zakon primijeniti i na generala Gotovinu.</p>
<p>»Postoji konvencija Vijeća Europe, koja kaže da treba voditi računa o obitelji i djeci, držim da nećemo trebati zamrzavati imovinu generala Gotovine«, kazao je premijer Sanader. Potvrdio je da Vlada do danas nema popis tvrtki koje su navodno pomagale u njegovu bijegu. No, dodao je da će pravna država u tom smislu funkcionirati i da »tu ne igra ulogu« 17. ožujka.</p>
<p>»U srijedu će se znati kompletan pregovarački tim«, najavio je Sanader i dodao da će se odmah potom u Saboru oformiti i nacionalni odbor za pregovore. Iako se to već očekivalo prošli tjedan, premijer je objasnio da su tada odsutni bili Vesna Pusić i Zlatko Tomčić, a da on to želi dogovarati s čelnicima svih parlamentarnih stranaka. </p>
<p>Spekulacije o tome da će bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić biti njegov savjetnik za Haag, Sanader je u ponedjeljak odbacio. »Pročitao sam to u novinama i ja o tome ne znam ništa«, odgovorio je na novinarski upit.</p>
<p>»Pokušaj pobune protiv Hrvatske«</p>
<p>Osnivanje vlade »SAO Krajine« u Beogradu Sanader je ponovo osudio i pozvao službeni Beograd da se od toga ogradi radi nastavka procesa normalizacije odnosa s Hrvatskom. </p>
<p>»To je jalov pokušaj nekolicine luzera da ožive velikosrpsku politiku u Hrvatskoj. Čujem kako se neki od njih hvale da imaju hrvatsko državljanstvo i razgovarao sam o tome s ministricom pravosuđa, jer je to pokušaj pobune protiv Hrvatske, a pravna država to mora sankcionirati«, najavio je hrvatski premijer.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pohvale za evidenciju pacijentica i zamrznutih zametaka u Klinici IVF</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan uoči najavljenog izvješća o stanju u zdravstvenim ustanovama gdje se obavlja pomognuta oplodnja, Vjesnik neslužbeno doznaje da su rezultati inspekcijskog nadzora u jednoj od njih - u privatnoj Poliklinici IVF - uredni. Štoviše, djelatnici su, kako kaže naš izvor, pohvaljeni za svoj rad i vođenje evidencije pacijentica i zamrznutih zametaka. Njima je sad u interesu da se izvješće o tome objelodani što prije kako bi se uklonila neugodna stigma o navodno nezakonitoj manipulaciji oplođenim jajašcima.</p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić je pod pritiskom novinarskih pitanja izvješće najavio već za utorak, 1. ožujka, čime bi se trebala završiti afera, izazvana sumnjama o nestalim zamecima iz Embriološkog laboratorija Klinike za ženske bolesti i porode Petrova.</p>
<p>Afera se pojavila u sklopu rasprave o prijedlogu zakona o pomognutoj oplodnji, koji je potkraj prošle godine, iako dugo očekivan i temeljito pripremljen, vraćen na doradu. S jedne se strane govori o usklađivanju s EU-ovim normativima, koji se pak usklađuju s normama Svjetske zdravstvene organizacije, a s druge o protivljenju Crkve nekim rješenjima za darivanje zametaka, navodno liberalnijima od onih u Europi.</p>
<p>Sudeći prema zauzimanju konzervativnih ginekologa, koji su nedavno pod zaštitom Hrvatskog liječničkog katoličkog društva žestoko napali koncept pomognute oplodnje, novi zakon trebao bi poslužiti i za obračun među liječničkim lobijima. Osim što se razvila priča o »ukradenim« embrijima, nedugo poslije pojavila su se i teško optužujuća anonimna pisma protiv aktera pomognute oplodnje. Umjesto komentara, napadnuti podsjećaju da upravo istječe mandat sadašnjem ravnatelju Petrove bolnice i da je zapravo riječ o »osvajanju vlasti« u rodilištu.</p>
<p>Inspekcija je obvezala ustanove za pomognutu oplodnju da novinama ne daju izjave prije nego što izvješće razmotri ministar.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kajin: Onemogućiti osnivanje stranke branitelja s vojnim krilom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Velika Britanija i Amerika vrlo dobro znaju da general Ante Gotovina nije ni u Hrvatskoj niti u BiH, jer bi ga u protivnom EUFOR odavno uhitio. Svi koji se protive izručenju Gotovine najobičniji su avanturisti koji takvu politiku mogu voditi dok su u opoziciji, što je činio i Sanaderov HDZ, ali ne i u poziciji vlasti. Tada postaju svjesni da bi uskraćivanjem samo jedne tranše međunarodnih kredita Hrvatska preko noći bankrotirala, jer je vanjski dug 30 milijardi dolara«, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Rijeci potpredsjednik i saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin. </p>
<p>Govoreći o početku pregovora za ulazak Hrvatske u EU, izjavio je da je naša zemlja geografski dio Balkana, ali da ju promjene započete 2000., legitimiraju kao europsku državu, iako je i dalje evidentan porast euroskepticizma. Osvrćući se na prijedlog Mirka Čondića, nekadašnjeg predsjednika Središnjeg stožera hrvatskih branitelja, o osnivanju stranke branitelja koja bi imala i svoje »vojno krilo«, Kajin je rekao da takvo što nije dovoljno osuditi, te da tijela državne vlasti takvu namjeru trebaju onemogućiti, a registraciju zbog neustavnosti zabraniti. </p>
<p>Komentirajući HDZ-ov prijedlog o dopisnom glasovanju na parlamentarnim izborima, potpredsjednik IDS-a rekao je da bi takvo što vodilo potpunoj neregularnosti izbora. »Manjinama nije vraćena mogućnost tzv. političkoga glasa, a preko dijaspore HDZ će doći u poziciju da neće silaziti s vlasti«, kazao je Kajin. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ženska mreža Hrvatske najavila prosvjed za Dan žena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ženska mreža Hrvatske, koja okuplja 46 udruga, najavila je u ponedjeljak da će na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, organizirati prosvjed pred Hrvatskim saborom i Vladom u Zagrebu zbog mogućnosti da se ukinu neka stečena prava žena u Hrvatskoj. Predstavnice ženskih udruga prosvjedovat će na Trgu sv. Marka zbog mogućeg ukidanja reproduktivnog prava na medicinski potpomognutu oplodnju i prava na pobačaj, izjavila je za Hinu glavna koordinatorica ŽMH-a Bojana Genov. Prosvjedovat će, rekla je Genov, i protiv diskriminacije žena pri zapošljavanju, u plaći i napredovanju, zbog čega ih je, kako je istaknula, manje na pozicijama moći i odlučivanja. Izvijestila je također da je ŽMH poslao otvoreno pismo predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću i predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu, s pozivom da svojim političkim radom i inicijativama te poticanjem izvršne i zakonodavne vlasti pridonesu provedbi ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova. U pismu Ženska mreža predlaže također da se Međunarodni dan žena obilježi prigodno te da se dosljedno provode UN-ove konvencije i povelje o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i obvezatni dokumenti o tome u postupku uključivanja u Europsku uniju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Porezna uprava zaprimila 700.000 poreznih prijava</p>
<p>Očekuje se još 200.000 prijava a Iz Ministarstva financija poručili su da će se priznavat sve prijave poslane preporučenom poštom s datumom 28. veljače</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima Porezne uprave u ponedjeljak, zadnji dan za predaju poreznih prijava na dohodak, do popodnevnih sati zaprimljeno je oko 700.000 poreznih prijava, a očekuje se još oko 200.000 prijava.</p>
<p>Porezne su ispostave prijave poreza građana zadnji dan primale do 19 sati, a po potrebi će ih primati i dulje, napominje glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Bach i dodaje da su se prijave mogle poslati i preporučenom poštom do ponoći u ponedjeljak, odnosno priznavat će se sve prijave poslane s datumom 28. veljače.</p>
<p>Iz Porezne uprave dodaju da je ove godine dosta prijava zaprimljeno i putem Interneta.</p>
<p>U Zagrebu je, kako doznajemo, zaprimljeno oko 107.000 poreznih prijava.</p>
<p>Gledajući podatke za 2003. godine, kada je podneseno 857.000 poreznih prijava, ove godine u Poreznoj upravi očekuju nešto više prijava, oko 900.000.Podsjetimo, porezni će obveznici još ove godine moći iskoristiti porezne olakšice po starim propisima, a novi propisi, po kojima su olakšice ograničene na najviše 12.000 kuna za sve troškove, primjenjivat će se kod poreznih prijava za ovu godinu, koje će se podnositi 2006.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hvidra: Nema raskola i podjela</p>
<p>Periša poručuje kako Hvidra ne podržava nastojanja da se pronađe i uhiti generala Gotovinu te da se on pojavi pred sudom u Haagu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hvidri nema raskola ni podjela. Branitelji nikad nisu bila jedinstveniji nego danas, poručili su u ponedjeljak svi članovi Glavnog odbora Zajednice županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida (Hvidre). Nakon izvanredne sjednice, na zajedničkoj konferenciji za novinare opovrgnute su i odbačene medijske spekulacija o raskolu Hvidre.</p>
<p>Demantiran je i sadržaj izjave Hvidrina čelnika Josipa Đakića, koji je, prema pisanju jednog dnevnog lista, navodno kazao da Gotovina svoju nevinost treba dokazati na sudu u Haagu. </p>
<p>Đakić će u utorak zbog toga održati posebnu konferenciju za novinare te na njoj objasniti što je zapravo kazao.</p>
<p>»Ne podržavamo Vladu u nastojanjima da se pronađe i uhiti general Gotovina te da se on pojavi pred sudom u Haagu«, istaknuo je predsjednik GO Hvidre Josip Periša. Dodao je da u Hvidri nema podjela glede tog pitanja, te poručio kako su znali odgovoriti na izazove 1991. godine, pa će znati i na današnje. </p>
<p>Prema Perišinim riječima, GO je u potpunosti podržao zaključke zadarske konvencije »Istina o Domovinskom ratu«, ali se i ogradio od pojedinaca koji nemaju veze s Hvidrom. Demantirao je Vladina glasnogovornika Ratka Mačeka istaknuvši kako Glavni odbor u petak nije raspravljao niti je podržao Vladu u vezi s posljednjim događajima.</p>
<p>»Naš stav prema generalu Gotovine je jasan. On nije od jučer, ni otprije pet dana. Od osnivanja Haaškog suda i dolaska prvih optužnica, mi smo jasno rekli svoje mišljenje«, ustvrdio je Periša. </p>
<p>Stjepan Sučić, predsjednik Hvidre Vukovarsko-srijemske županije, rekao je da ga nitko iz lista koji je objavio njegovu navodnu izjavu po kojoj on jedini podržava Đakićev istup nije zvao niti ga je pitao za mišljenje o zadarskom skupu i spornoj izjavi. </p>
<p>»Krajnje neozbiljno i zlonamjerno interpretirano je da jedino mi podržavamo tu navodnu izjavu, a na tome je i stvoren dojam o razdoru«, objasnio je Sučić.</p>
<p>»U svakom trenutku moramo voditi računa o svakom našem članu, a jedan od naših članova je i general Ante Gotovina«, naglasio je Sučić. Prema njegovim riječima, bilo bi krajnje nekorektno kada bi se branitelji podijelili, a kamoli okrenuli leđa Gotovini, ne samo zato jer je član Hvidre, nego i zbog svega što je bio i činio u Domovinskom ratu.</p>
<p>U zaključcima zadarske konvencije, koje je podržala i Hvidra, od nadležnih državnih institucija traži se da do 10. ožujka utvrde je li i tko Haaškom sudu dostavljao falsificirane dokumente kojima su namjerno lažno optuženi zapovjednici HV-a te da se spriječe daljnja lažna svjedočenja i slanja falsificiranih dokumenta.</p>
<p>Osuđena revitalizacija krajine</p>
<p>U Hvidri su u ponedjeljak osudili revitalizaciju fantomske srpske krajine kroz osnivanje »vlade u izgnanstvu u Beogradu«.</p>
<p>Na novinarski upit kako komentira taj događaj, Josip Periša kazao je da je njima još »'95 sve kazano, kada su dobili što su tražili«. Stjepan Sučić iz vukovarsko-srijemske Hvidre naglasio je da se beogradski skup nipošto ne bi smio banalizirati u Hrvatskoj. »To je vrlo važna aktivnost. Ona je usmjerena protiv Hrvatske u trenutku približavanja naše zemlje Europskoj uniji«, upozorio je Sučić.</p>
<p>Optužnica protiv Gotovine temelji se na falsifikatima</p>
<p>Glavni odbor Hvidre pozvao je u ponedjeljak hrvatske vlasti da generalu Anti Gotovini omoguće razgovor s haaškim istražiteljima u Zagrebu. »Tražimo da se generalu Gotovini omogući davanje iskaza u Zagrebu, ali tek kada Haaški sud povuče drugu, izmijenjenu optužnicu, jer se i ona temelji na falsificiranim dokumentima i lažnim svjedočenjima«, objasnio je predsjednik GO-a Hvidre Josip Periša. Poručio je da Hvidra poziva na utvrđivanje pune istine o oslobodilačkim operacijama u Domovinskom ratu. »Smatramo da se generalu Gotovini treba omogućiti status osumnjičenika, a ne optuženika, treba mu se omogućiti davanje iskaza u Zagrebu, a ne da ide u Haag«, zaključio je Periša.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Proglas protiv »druge hrvatske šutnje« </p>
<p>Naročito je na skupu naglašeno protivljenje da se hrvatska budućnost promišlja isključivo u okviru Europske unije, jer ne daje jamstvo za očuvanje hrvatskoga identiteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Svi smo mi Ante Gotovina, jer smo svi jednako ucijenjeni, a protiv te ucjene trebamo se boriti«, kazao je s govorničkom gestom predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u ponedjeljak navečer na skupu u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, koji je jasno upozorio na današnju hrvatsku političku i kulturnu situaciju, posebno na »ropsko značenje« Hrvatske u Europskoj uniji. Ne ponašamo se kao slobodni ljudi, nego kao ucijenjeni objekti koji ulaze u svijet sa 30 milijardi dolara duga - pojasnio je još Zidić te u dugom monologu razložio našu situaciju, koja se ne rješava brzim ulaskom u Europsku uniju, nego, prvo, obranom vlastitih interesa, kako bi se istaknula ponosna, a ne poražena Hrvatska. »Ne možemo pregovarati o Hrvatskoj s ljudima koji su nosili uniforme protiv Hrvatske, a koji i danas nose mnoge neprijateljske verbalne uniforme«, još je jedna od protestnih rečenica kojom je Zidić, zajedno s Hrvojem Hitrecom, objasnio kako je Hrvatska zapravo na pogrešnom putu. </p>
<p>Tajne službe postaju javne, Hrvatska je prekrivena mrežom stranih obavještajaca, hrvatske su banke u tuđim rukama, vladajuća elita »naddržavom« stvara novu dogmu, nema više stranaka, nego samo interesnih skupina koje djeluju daleko od javnosti - neke su od negativnosti aktualne Hrvatske koju je Hrvoje Hitrec temperamentno opisao kao nesamostalnu, tek izloženu diktatima, optužnicama i ucjenama, kao što je uhićenje Ante Gotovine za pristup Europskoj uniji. </p>
<p>Nastupi Zidića i Hitreca zapravo su bili podrobnija objašnjenja protestnoga dokumenta »Izjava o stanju hrvatske kulture i nacije«, koji je na početku skupa pročitan u zaista prepunoj dvorani. Dokument je rezultat sastanka inicijativnoga kruga (koji je održan 15. veljače ove godine), a potpisuje ga 50-ak hrvatskih intelektualaca. </p>
<p>Inicijalni krug, koji poziva još istomišljenika, sastao se u spomen na dan 28. veljače 1989. godine, kada je dr. Franjo Tuđman, sa skupinom hrvatskih intelektualaca, na tribini Društva hrvatskih književnika, prekinuo hrvatsku šutnju i time označio početak demokratskih promjena u Hrvatskoj.</p>
<p>Taj proglas označuje prekid »druge hrvatske šutnje« u domovini u kojoj se napola osjećamo kao stranci, šutnje koja podsjeća, objasnio je Zidić, na šutnju u Jugoslaviji, kako se ne bi otežavali putovi vlasti i domovine,</p>
<p>»Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta«, stoji u prvoj točki dokumenta koji je čitao glumac Tomislav Martić. U idućim točkama apela, koji će se uputiti uskoro Saboru, Vladi i širokoj javnosti, izraženo je nezadovljstvo zbog nepoštivanja posebnosti hrvatskoga jezika, zbog krivotvorenja dalje i bliže povijesti, omalovažavanja mrtvih i živih klasika, relativiziranja događaja i osoba bitnih za opstanak hrvatskoga naroda. Izrečen je zahtjev da hrvatske državne institucije oblikuju jasnu viziju i strategiju razvoja hrvatske kulture i predstave ravnomjernu teritorijalnu raspodjelu proračunskog novca te zahtjev da se oslobode državnih dužnosti osobe koje rade protiv hrvatskih kulturnih i državnih interesa. Izraženo je nadalje i nezadovoljstvo medijima te je pročitano: »nedopustivi su oni dijelovi informativno-političkih i razgovornih programa čiji prilozi vrijeđaju osjećaje hrvatskih gledatelja«. Istaknuto je kako emisije posvećene kulturi ne smiju biti selektivne s obzirom na svjetonazor autora.</p>
<p>U dokumentu je također zatraženo da promjene u školskom sustavu u Hrvatskoj budu pregledne i dostupne javnosti, da hrvatska vlast odlučno pomogne hrvatskomu narodu u Bosni i Hercegovini, da se prevlada zastoj između domovinske i iseljene Hrvatske te da se nikako ne uskraćuje državljanstvo Hrvatima koji žive izvan matične zemlje.</p>
<p> Rušenje medijskih blokada koje stoje između hrvatskih intelektualaca i javnosti, potpisnici vide u pokretanju nekoga novog dnevnog lista koji će »lišen netolerancije i senzacionalizma, u svemu zastupati istinu, jer se na taj način najbolje brane hrvatski interesi«. </p>
<p> Naročito je na skupu naglašeno protivljenje da se hrvatska budućnost promišlja isključivo u okviru Europske unije, jer u ovom trenutku ona ne daje jamstvo za očuvanje hrvatskoga identiteta. Zidić je to pojasnio tezom da Europa u koju ulazimo nije romanička, gotička, renesansna, nego je to, na žalost, dioničko društvo s velikim i malim dioničarima, društvo u kojoj veliki, s kolonijalnim apetitima, diktiraju uvjete. Zidić je naglasio da on nikako nije protiv Europe, nego da je časnije ući u nju oprezno, možda poslije dvije godine, a ne žustro, pod ucjenama. Tu tezu još žešće je objasnio Hrvoje Hitrec, oslikavajući hrvatsku budućnost kao europsku Floridu, ljepšu od američke, s bogatim pridošlicama koji će biti svoji na svome. »Tako izlazimo iz povijesti, zahvaljujući vizionarima koji misle da će izvući Hrvatsku iz pustinje, odvući je u 'obećanu zemlju', zaneseni svojim likom u zrcalu«, kazao je Hitrec.</p>
<p>TKO STOJI IZA IZJAVE ...</p>
<p>Hrvatski intelektualci na temelju čijih je izlaganja, izrečenih na skupu 15. veljače 2005. godine, sastavljena Izjava o stanju hrvatske nacije i kulture: akademik Ivan Aralica, akademik Slaven Barišić, biskup mons. dr. Mile Bogović, književnik Hrvoje Hitrec, akademik Dubravko Jelčić, don Anđelko Kaćunko, književnik Pajo Kanižaj, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Anđelko Mijatović, kazališni redatelj Miro Međimorec, književnici Josip Pavičić i Božidar Petrač, akademik Josip Pečarić, pater Nikola Mate Roščić, književnik Đuro Vidmarović, dr. Petar Vučić, dr. Milan Vuković, Ante Beljo, Zdravka Bušić, odvjetnici Žarko Brkić, Mladen Čaržavec i Srećko Ilić, don Anto Jelić, dr. Eva i dr. Ljudevit Krmpotić, dr. Goran Marić, Štefica i Ante Miloš, književnik Igor Mrduljaš, Ivo Paradžik, Dubravka Vidak, književnik Stjepan Šešelj, a podupiru ih i dramski glumci Zlatko Vitez i Joško Ševo, književnici Marija Peakić-Mikuljan i Stjepan Čuić, prof. dr. Marijan Šunjić, novinar Mladen Pavković, akademski slikari Josip Botteri Dini i Antun Mateš, akademski kipar Kuzma Kovačić, dr. Josip Jurčević, prof. dr. Petar Selem, prof. Ljilja Vokić, novinar Zoran Vukman, književnik i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šeks: Tko ne uviđa da nešto nije realno, ne radi u korist Hrvatske </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »To je politička provokacija poraženih nostalgičara dezintegracije Hrvatske«, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u ponedjeljak u Osijeku komentirajući osnivanje »vlade Republike Srpske Krajine« u izbjeglištvu. </p>
<p>»To se događa u trenutku kada je u Hrvatskoj cjelokupna aktivnost usmjerena na uvjeravanje naših europskih partnera da ispunjavamo sve potrebne kriterije za početak pregovora s Europom«, primijetio je. Napominjući da takve provokacije nemaju izgleda za ikakvo ozbiljnije političko razmatranje, Šeks je dodao da nas sve to ipak treba podsjetiti da ideja velike Srbije nije mrtva. »Srpska službena politika od toga se ogradila«, ustvrdio je i dodao da je očekivao ipak malo žešću ogradu. </p>
<p>Na pitanje o raskolu među braniteljskim udrugama glede »slučaja Gotovina«, Šeks je rekao da je sve to zapravo povezano s nerazumijevanjem stvarne pozicije Hrvatske i zahtjeva svih političkih snaga za zajedničkim radom te djelovanjem svih tijela državne vlasti da Hrvatska bude spremna za početak pregovora s EU-om. »Oni koji ne uviđaju da nešto nije realno i nije korisno za Hrvatsku i koji određene nerealne partikularne interese stavljaju ispred općih, ne rade za budućnost Hrvatske, neovisno o svojim nakanama«, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Još ništa od blokade Gotovinine imovine</p>
<p>Prijedlog za blokadu imovine Vladi treba dostaviti Međuresorska skupina u kojoj su predstavnici sedam ministarstava / U ministarstvima pojma nemaju da je skupina osnovana, a kamoli koji su njezini članovi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda su materijali s popisom imovine i primanja generala Ante Gotovine iz Državnog odvjetništva već stigli u Vladu, u ponedjeljak se u Banskim dvorima još uvijek nije mogla dobiti informacija kada će biti donesena odluka o blokadi generalove imovine. Vlada sada čeka, kako nam je objasnio glasnogovornik Ratko Maček, formalni prijedlog za blokadu Gotovinine imovine, koji joj treba dostaviti Međuresorska skupina za praćenje provedbe međunarodnih restriktivnih mjera.</p>
<p>Premda su se posljednjih dana čak i u Vladi mogla čuti različita tumačenja zakona prema kojima Banski dvori nisu nadležni za odluku o zamrzavanje imovine jer je to »pravno, a ne političko pitanje«, zakon je jasan. Restriktivne mjere, odnosno u ovom slučaju zamrzavanje imovine generala Gotovine, po Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama donosi, naime, Vlada na prijedlog posebne Međuresorske skupine koja potom i prati provedbu mjera. Vlada je prošli tjedan, o čemu javnost nije obaviještena, osnovala sedmeročlanu međuresorsku skupinu koju čine predstavnici ministarstava vanjskih poslova, unutarnjih poslova, obrane, gospodarstva, financija, prometa i pravosuđa.</p>
<p>Vrlo je zanimljivo, međutim, da u ponedjeljak nismo nigdje mogli dobiti imena članova skupine, a kamoli odgovor na pitanje u kojoj je fazi izrada prijedloga za blokadu imovine generala Gotovine. Najviše čudi činjenica da o osnivanju ove skupine ništa ne znaju, barem prema onome što nam je rekao glasnogovornik Dobroslav Silobrčić, ni u Ministarstvu vanjskih poslova, koje je po Zakonu Vladi trebalo predložiti osnivanje Skupine te nadalje služiti kao baza, odnosno obavljati stručne i administrativne poslove za skupinu. Osim u MVP-u, o osnivanju Skupine ništa nisu znali ni u ostalim ministarstvima koja su trebala dati svoje predstavnike u nju.</p>
<p>Iz Vlade smo uspjeli dobiti jedino informaciju da su članovi Skupine operativci, državni službenici u rangu načelnika. Uz to, objašnjeno je i da se ova skupina neće baviti samo generalom Gotovinom, odnosno njegovom imovinom, nego i svim osobama koje su na bilo koji način po međunarodnim restriktivnim mjerama, odnosno predmet međunarodne istrage ili pravnoga gonjenja.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Đapić: Sukob HDZ-a i udruga koje su ga dovele na vlast </p>
<p>U povodu 110 obljetnice Starčevićeve smrti, u svim županijskim središtima treba postaviti spomen-obilježja</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Predsjednik HSP-a Anto Đapić, komentirajući u ponedjeljak subotnji skup splitske i zadarske Hvidre te izjavu nacionalnog predsjednika Josipa Đakića koji se ogradio od izjava sa skupa, rekao je kako je zapravo »riječ o sukobu HDZ-a s udrugama koje su mu pomogle da dođe na vlast«.</p>
<p> Đapić je u ponedjeljak za posjeta Slavonskom Brodu izjavio da ni udruge, posebno Hvidra, nisu imune od odgovornosti za odnos prema Domovinskom ratu, »jer jednu su politku vodile u doba dok je na vlasti bio Račan, a drugu otkad je na vlasti Sanader«.</p>
<p> HSP je odnos prema Haagu i Gotovini gradio svojim političkim stajalištem, a ne stajalištima udruga, ocijenio je Đapić izražavajući nadu kako bi posljednji događaj mogao biti povod da konačno braniteljske udruge budu samostalne, a ne pod kapom jedne stranke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Seljački savez ponovo pozvao Sanadera na razgovor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski seljački savez, kako je i bilo najavljeno, u ponedjeljak je ponovo zatražio od premijera Ive Sanadera da što skorije primi Upravni odbor te udruge. »Ako ti razgovori ne počnu do početka idućeg tjedna, 7. ožujka počet ćemo s nizom prosvjeda protiv politike hrvatske vlade u poljoprivredi«, najavljuje se u priopćenju Seljačkog saveza. Savez traži da se isplate poticaji u poljoprivredi u punom iznosu i vremenskim rokovima po važećim zakonima i pravilnicima, da se pokrenu razgovori proizvođača i otkupljivača mlijeka o cijeni po kojoj se mlijeko otkupljuje od seljaka, kao i o utvrđivanju minimalne otkupne cijene mlijeka. Hrvatski seljački savez također ponavlja svoje zahtjeve o provođenju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i prodaji zemlje seljacima, kao i o zaustavljanju porasta uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Skupina poduzetnika i intelektualaca želi preuzeti vlast</p>
<p>Iako ih mediji nazivaju »paralelnom splitskom vlašću«, skupina poznatih gospodarstvenika, čiji su glavni protagonisti iznjedreni iz HNS-a, prozivaju vladajuću koaliciju na čelu sa SDP-om i LS-ovim gradonačelnikom Miroslavom Buličićem, tvrdeći da je njihov četverogodišnji mandat obilježen poražavajućim učincima, ali i ignoriranjem poduzetnika, koji traže demonopolizaciju gradskih komunalnih poduzeća</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Skupina poznatih splitskih poduzetnika, sveučilnišnih profesora i ekonomista, nezadovoljna rezultatima koalicijske vlasti u Splitu, najavila je osnivanje nezavisne liste kojom se namjeravaju uključiti u izbornu utrku, potvrdio je u ponedjeljak Vjesniku vlasnik Dental centra Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za Dalmaciju.</p>
<p>Iako ih mediji nazivaju »paralelnom splitskom vlašću«, skupina poznatih gospodarstvenika, čiji su glavni protagonisti iznjedreni iz HNS-a, prozivaju vladajuću koaliciju na čelu sa SDP-om i LS-ovim gradonačelnikom Miroslavom Buličićem, tvrdeći da je njihov četverogodišnji mandat obilježen poražavajućim učincima, ali i ignoriranjem poduzetnika, koji traže demonopolizaciju gradskih komunalnih poduzeća. </p>
<p>Ne želeći govoriti o imenima koja će se naći na nezavisnoj listi, Marušić je rekao kako vjeruje da će se postići suglasnost o izlasku splitskih poduzetnika na lokalne izbore, jer je dosadašnji odnos gradske vlasti prema gospodarstvenicima najbolja potvrda da vladajuća struktura nema sluha za njihove prijedloge.</p>
<p>Među imenima, koja bi se mogla naći na izbornoj listi, spominju se vlasnik i direktor brodarske tvrtke SEM Juroslav Buljubašić te vlasnik Adriacinka Silvano Bralić. Obojica su do prije tri godine bili članovi HNS-a, s tim što je Bralić na zadnjim lokalnim izborima bio i kandidat narodnjaka za gradonačelnika Splita, a Buljubašić se može pohvaliti prisnim vezama s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Osim Buljubašića, Bralića i Marušića (kojeg je HUP kandidirao kao pregovarača za obrazovanje i usavršavanje u pregovorima s EU-om), na izbornoj listi mogao bi se naći i vlasnik trgovačkog lanca Željko Kerum te sveučilišni profesori s Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>Splitski se poduzetnici ne zamaraju time, što javnost, u ozračju gospodarske i socijalne neizvijesnosti, najčešće izjednačava poduzetništvo i kriminal te poručuju da su, za razliku od političara, kapital i ugled stekli zahvaljujući radu, a ne praznim obećanjima.</p>
<p>Splitski poduzetnici traže demonopolizaciju gradskih komunalnih poduzeća, smatrajući da se uvjeti za tržišnu utakmicu trebaju uspostaviti prije nego što Hrvatska uđe u EU, a zauzimaju se i za vraćanje većih ovlasti gradovima koji, po sadašnjem ustroju državne administracije, nemaju pravo upravljati, primjerice, lukama, plažama ili žnjanskim platoom, jer su najatraktivniji gradski resursi proglašeni državnim dobrom.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050301].
|
