NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040731].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 156932 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Blaškićev odlazak u Haag bio je izvršenje određene političke odluke</p>
<p>Znajući da u inkriminiranim događajima nije sudjelovao, bitno nam je bilo da njegovu haašku žrtvu pretvorimo u njegovu objektivnu odgovornost kao zapovjednika / Jedino je država, i politička opcija koja je u tom trenutku vladala Hrvatskom, mogla dopustiti da se iz državnih arhiva izdvoje dokumenti s posebnom oznakom tajnosti / Nikakva umješnost odvjetnika i nikakva naklonost Suda ne bi dovele do gotovo oslobađajuće osude da inkriminirane 1993. godine Blaškić u Bosni nije bio častan i dobar čovjek i pošten zapovjednik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak se u Zagreb vratio iz Haaga Anto Nobilo, odvjetnik Tihomira Blaškića. Umoran od svega, ali i zadovoljan, pozdravljao je okupljene građane u aerodromskom lobiju koji su mu čestitali na uspješno dovršenom haaškom procesu. Nobilo je odmah pristao na razgovor za Vjesnik. </p>
<p>• Koji je ključni događaj obrane generala Blaškića u ovih osam godina?</p>
<p>– Nema sumnje da je to pronalazak novih dokaza i svjedoka koji se dogodio nakon promjene vlasti u Hrvatskoj 2000. godine. Zahvaljujući dostupnosti dokumentacije u Hrvatskom državnom arhivu uspjeli smo rekonstruirati zbivanja u Ahmićima, naći odgovore za to što je netko, kada i zašto napravio u tom bosanskom selu. S ove vremenske distance čini mi se da smo tada obavili tužiteljski posao. </p>
<p>Tužitelji su, naime, bili dužni doći do dokumenata koji taj zločin opisuju. Imam dojam da su to mogli obaviti pritiskom na prijašnje hrvatske vlasti, ali im je, vjerojatno, bilo jednostavnije koristiti samo dostupne dokumente. </p>
<p>A to je bio splet dokaza zbog kojih je general Tihomir Blaškić osuđen na 45 godina zatvora u prvom stupnju. </p>
<p>• Niste li se tijekom istraživanja nove dokumentacije bojali da će Vam netko prigovoriti kako skupljate dokaze da biste odgovornost sa svojeg klijenta prebacili na nekog drugog?</p>
<p>– Ne! Ni jednog nam trenutka to nije bio cilj. Priznat ćete da je kazna od 45 godina zatvora bila vrlo ozbiljna osuda moga klijenta. Znajući da u inkriminiranim događajima nije sudjelovao, i nije mogao sudjelovati, bitno nam je bilo da njegovu haašku žrtvu pretvorimo u njegovu objektivnu odgovornost kao zapovjednika operacija u srednjoj Bosni. </p>
<p>Zločin u Ahmićima, u kojem je ubijeno 116 civila, izazivao je i u nas branitelja osjećaj otpora prema onim osobama za koje smo iz dokumentacije vidjeli da su sudjelovale u tomu kaznenom djelu. Moram vam priznati da za njih nisam imao, niti ih danas imam, ikakvih skrupula. </p>
<p>• Koliko je politika sudjelovala u cijelom Blaškićevu slučaju?</p>
<p>– Od početka izravno. Blaškić je političkom odlukom poslan u Haag, a politička odluka je bila da se njemu i njegovim braniteljima dokumentacija i svjedoci ne učine dostupnima. Njegov odlazak u Haag bio je izvršenje točno određene političke odluke koja je imala za cilj Haagu ponuditi osobu koja će osobno preuzeti odgovornost za sve ono što se u dijelu bosanskih ratnih prilika tada događalo. </p>
<p>• Ali, ako sam Vas dobro razumio, politika je 2000. godine donijela odluku da se svi dotad skrivani dokazi i svjedoci ipak učine dostupnima braniteljima haaškog optuženika Blaškića?</p>
<p>– Da, to je točno. Politika je otvorila arhive, i to je logično. Jer jedino je država, dakle, onda i politička opcija koja je u tom trenutku vladala Hrvatskom, mogla dopustiti da se iz državnih arhiva izdvoje dokumenti pohranjeni kao tajni, kao obavještajni, kao vojni i politički dokumenti s posebnom oznakom tajnosti. Moram vam reći da sam u to vrijeme u Državnom arhivu listao dokumentaciju zajedno s istražiteljima Carle del Ponte. Oni su tražili svoje dokaze, a ja sam bio u potrazi za dokumentacijom koja će, sad se vidi, potvrditi nevinost mojeg branjenika. </p>
<p>• Što znači presuda od 29. srpnja?</p>
<p>– Ta presuda znači zrelost haaškoga tribunala i vrijedan pravni uradak s kojim će se i ubuduće susretati svi oni koje bude zanimalo međunarodno kazneno pravo. Istodobno je presuda u prvom stupnju koju je potpisao sudac Jorda i kojom je Blaškić osuđen na 45 godina zatvora – loš je pravni posao. Ali će i kao takav ući u anale međunarodnog kaznenog prava.</p>
<p>l Koliko je dosuđenih 45 godina zatvora smetalo u žalbenom postupku?</p>
<p>– U psihološkom smislu svakako. Mnogi su bili demoralizirani i smatrali da je sve gotovo. Mnogi su oko mene tvrdili da žalba može uspjeti samo utoliko ukoliko se kazna smanji za desetak godina. A sad ću biti privatan: upravo ta situacija silno me je motivirala da nađem dokaze Blaškićeve nevinosti čak i pod cijenu nasilna ulaska u državne arhive. </p>
<p>l Imam dojam da Vam je u međuvremenu Blaškić prestao biti samo klijentom?</p>
<p>– To je točno. Znam da sam time počinio profesionalnu pogrešku i spustio se na emotivnu razinu svojeg branjenika. Ali morate mi vjerovati, on sam, njegova obitelj i dokumenti koje smo našli pokazivali su da je riječ o nevinoj osobi. </p>
<p>l Zašto, u tim okolnostima, Blaškić ipak do ponedjeljka ostaje u Scheveningenu?</p>
<p>– Ne znam, Sud nije bio dužan ni Blaškiću niti nama odvjetnicima priopćiti razloge zbog kojih on, umjesto u petak, tek u ponedjeljak može okusiti slobodu.</p>
<p>l Može li se, nakon svega, govoriti o nekakvoj Blaškićevoj pobjedi u Haagu?</p>
<p>– Sama činjenica da Tihomir Blaškić kao slobodan građanin dolazi u Hrvatsku u ponedjeljak bila bi dovoljna za oznaku te pobjede. Međutim pravni razlozi su daleko složeniji. Blaškić je čitavo vrijeme svog zapovijedanja ratnom zonom u Bosni bio uronjen u pravno-obavještajno-političko-policijske poslove, i mi smo o tim okolnostima tijekom svih ovih osam godina itekako morali voditi računa. Te okolnosti su bile njegova sudbina. Međutim, nikakva umješnost odvjetnika i nikakva naklonost Suda ne bi dovele do gotovo oslobađajuće osude da inkriminirane 1993. godine Blaškić u Bosni nije bio častan i dobar čovjek i pošten zapovjednik. </p>
<p>Nad cijelim slučajem bila je britanska sjena </p>
<p>• Treća politička opcija bio je sam Haaški sud, zar ne?</p>
<p>– Tribunal je od svojeg osnivanja pokušavao biti sudištem, ali i UN-ovim tijelom, zaduženim za pravnu pacifikaciju Balkana. U Tribunalovu je radu bitna uloga njegovih najvećih financijera, SAD-a i Francuske. Kolik je, na tragu te financijske moći, i danas politički pritisak na Tribunal, svjedoči i nedavna izjava Richarda Prospera koji je bez zadrške diskreditirao Tribunal, tvrdeći koliku ulogu američka administracija ima u svemu tome. U Blaškićevu su slučaju posebnu ulogu odigrali Britanci. Nemojmo zaboraviti da je slučaj Ahmića »otkrio« časnik Bob Stewart. On je u oklopnom vozilu »warrior« bio u Ahmićima između dviju zaraćenih strana. </p>
<p>Dakle, upola bliže od samog Blaškića. Za razliku od Blaškića, koji je tada ratovao na tom prostoru, Stewart je rat samo promatrao. A kad je Britanac vidio što se u Ahmićima dogodilo, šest je dana čekao televizijsku ekipu da bi svijetu mogao prodati priču o jednom od najstrašnijih zločina bosanskog rata. Spominjem Britance zato što mnogi od njih u postupku protiv Blaškića nisu govorili istinu. Mnogi i jesu. Martin Bell, novinar BBC-ja, dao je, kao svjedok optužbe, sjajan iskaz pred sudom, iako je bio svjedokom optužbe. Čak je i to pokazalo da je tijekom cijelog postupka u tom predmetu britanska sjena bila nad cijelim slučajem.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kako su zataškavani dokazi koji su mogli pomoći Blaškiću</p>
<p>Za dokaze u prilog Blaškićevoj obrani znali su Đurđa Šušak, Miroslav Tuđman, Markica Rebić, Stipan Udiljak, Marinko Ivanović / Zašto su SZUP i SIS pomagali skrivanje Ivice Rajića, u Haagu optuženom za zločin u Stupnom Dolu, a 1995. osumnjičenom da je dao ubiti dvojicu agenata koji su istraživali zločin u Ahmićima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader najavljuje da će Vlada, bude li indicija, naložiti istragu o prikrivanju dokumenata tajnih službi koji su tek 2000. godine, za Račanove vlade, postali dostupni obrani generala Tihomira Blaškića. Bivši premijer Ivica Račan želio bi da netko odgovara za to prikrivanje, iako ne želi govoriti o imenima odgovornih. Samo ih označava kao »one koji su stvarno odgovorni za zločin u Ahmićima, kao i ljudi koji su rukovodili tajnim službama i oni kojima su tajne službe odgovarale«. </p>
<p>Bude li političke i pravosudne volje neće biti teško istražiti odgovornost za prikrivanje dokaza koji su Blaškiću išli u korist. </p>
<p>Kao krunski dokument koji je pomogao u Blaškićevoj obrani dosad se spominjalo izvješće HIS-a iz 1994. koje je Đurđa Šušak, tadašnja zamjenica ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, poslala dr. Franji Tuđmanu. To se izvješće oslanja na ono ravnatelja hecerg-bosanskog SIS-a Ive Lučića čiji su agenti imenovali Paška Ljubičića, zapovjednika 4. bojne vojne policije HVO-a, i njegova zamjenika Vladu Ćosića, potom Antu Sliškovića, šefa SIS-a za srednju Bosnu, i njegova zamjenika Tomu Vlajića, te Darija Kordića, Ignaca Koštromana i Antu Furundžiju odgovornima za pokolj u Ahmićima. </p>
<p>Taj dokument nije bio dostupan Blaškićevoj obrani sve do proljeća 2000.. Blašškićeva obrana krivila je Markicu Rebića, bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana za nacionalnu sigurnost i šefa SIS-a, da je onemogućavao pristup dokumentima. Dvojica Rebićevih ljudi Stipan Udiljak i Marin Ivanović bili su zaduženi za komunikaciju s obranom, i oni su izravno optuživani za ometanje pri prikupljanju dokumentacije.</p>
<p> Ivanović je danas odvjetnik u timu branitelja odbjeglog generala Ante Gotovine, kojim koordinira američki odvjetnik Luka Mišetić. Mišetić je, inače u Haagu zastupao Antu Furundžiju, zapovjednika specijalne jedinice Jockeri, kojeg je ICTY osudio, jer nije spriječio silovanje koje je počinio njegov podređeni Miroslav Bralo Cicko. Kuriozitet je da se upravo Furundžija spominje u krunskom dokumentu HIS-a kao zapovjednik jedinice Jockeri koja je imala znatan udio u zločinu u Ahmićima, iako ga za tu odgovornost – koja je veća od nesprečavanja silovanja – nitko dosad nije optužio.</p>
<p>Osim Miroslava Tuđmana i Đurđe Šušak koji su znali za HIS-ov dokument, svojedobno se prozivalo i Miroslava Šeparovića, Tuđmanova nasljednika na mjestu ravnatelja HIS-a, da nije omogućio pristup arhivu te službe. Šeparović se branio da nije znao da takav dokument postoji. Poticaj pretraživanju arhiva dao je tek Ozren Žunec za svog kratkog mandata ravnatelja HIS-a početkom 2000. godine. </p>
<p>Tada je dokument otkriven i rekonstruirane mnoge okolnosti obavještajne urote oko Blaškića. Otkriveno je i da se Paško Ljubičić, Vlado Ćosić, Ante Slišković i Tomo Vlajić skrivaju u okolici Zadra. Znalo se da je država toj četvorici dala lažan identitet. Slišković i Vlajić su uhićeni. Hrvatska država je otvorila istragu o ahmićkom pokolju, ali su Slišković i Vlajić, nedugo zatim pušteni zbog nedostatka dokaza. Oslobođene su i osobe iz lokalne policije i SZUP-a koje se teretilo da su im pomagale u skrivanju. </p>
<p> Međutim, i za tadašnje vlasti zataškavani su dokazi, pa je tako ostalo neotkriveno da je »ahmićka četvorka« dobila lažan identitet u Zagrebu, u PU zagrebačkoj i centru SZUP-a, a ne u Zadru. </p>
<p>Paško Ljubičić kasnije se sam predao SFOR-u u BiH, a Vlado Ćosić tek je nedavno uhićen u Zadru i poslan u Haag, a to otkriće pripisuje se naporima posebnog policijskog tima pod vodstvom bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića. Ostojiću se u zasluge može pribrojiti i otkrivanje i uhićenje Ivice Rajića koji se od 1996. do 2003. pod promijenjenim identitetom i uz zaštitu SZUP-a i SIS-a (danas POA i VSA) skrivao u Splitu. </p>
<p>Ivicu Rajića ICTY tereti za pokolj bošnjačkih civila u Stupnom Dolu, a 1995. pokušalo ga se u Mostaru procesuirati kao odgovornog za ubojstvo dvojice agenata SIS-a čije su spoznaje iskorištene za HIS-ovo krunsko izvješće o Ahmićima. </p>
<p>Bivši ravnatelj POA-e Franjo Turek nije proveo detaljnu istragu o »ahmićkoj četvorki« u Zadru, a Ostojić se požalio da s njim nije surađivao na Rajićevu uhićenju, jer se bojao da akcija ne propadne. </p>
<p>Što su napravili Ante Damjanović, savjetnik ministra obrane Joze Radoša za sigurnost, Mladen Ružman, pomoćnik ministra obrane za sigurnost, Davor Bišćan, načelnik SIS-a i njegov kasniji nasljednik Gordan Čačić, da MORH prekine zaštitu Ivice Rajića, također, je pitanje. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obrtnici na udaljenim otocima imaju isti porezni tretman kao oni u Ilici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tko ovih dana ljetuje na kojem od hrvatskih otoka i pritom mu zatreba kakva obrtnička usluga, najbolje će, na vlastitoj koži, osjetiti manjak majstora brojnih struka i s kakvim se teškoćama u svakodnevnom životu susreću otočani. Jer na svih 49 naseljenih otoka registrirano je samo 6756 obrtnika. Ali tek kad se od tog broja odbije 2466 ugostitelja, 1219 trgovaca i 810 obrtnika, profesionalnih ribara i onih koji se bave marikulturom, dobiva se prava slika.</p>
<p>Zbog toga u nekim naseljima postaje ozbiljno čak i naizgled smiješno pitanje: Tko šiša otočane? Jer, barem prema službenim statističkim podacima iz Obrtnog registra (stanje 5. srpnja 2004.) čak i te, na kopnu suficitarne struke, manjkaju na brojnim su otocima! Na Susku, Unijama, Kaprijama, ali i brojnim drugim otocima, prema Obrtničkom registru, nema nijednog brijača ili frizerke. </p>
<p>Na Lastovu jedna frizerka, a na 20 otoka nijedna </p>
<p>Kako upozorava i Hrvatska obrtnička komora (HOK), posebno su porazni podaci o zastupljenosti proizvodnih zanimanja, posebice na manjim ili otocima udaljenijim od kopna. Primjerice, na cijelom Lastovu je ukupno 43 obrtnika, od čega se 22 bave ribarenjem, 12 ugostiteljstvom, trojica trgovinom, a dvojica prijevozom dok se samo tri obrtnika bave uslužnim zanimanjima, a barem prema statistici, o izgledu svih otočana, brine jedna frizerka. Ne brine toliko što na Ugljanu ima također vrlo malo registriranih uslužnih i proizvodnih obrta (ukupno 12 i to u mjestu Sali), ali brine kad na više od 20 otoka nema ni jednog obrta. A ako je i kakav uopće registriran, riječ je o ugostitelju ili malom trgovcu. Zbog toga je pravo pitanje: Kad završi šezdesetak dana turistička sezone, čime se bave i od čega žive otočani preostalih deset mjeseci? </p>
<p> »Zbog turizma je logično da se najviše registriranih obrtnika na otocima bavi ugostiteljstvom ili trgovinom. Ali gotovo je tragično što su tako malo zastupljeni proizvodni obrti. HOK je više puta predlagao posebne poticaje za razvoj takvih i uslužnih djelatnosti te podsjećao na primjere iz susjednih zemalja. Jedino što se, poslije duže bitke s poreznicima koliko-toliko ostvarilo, bilo je uvođenje paušalnog oporezivanja nekih obrta. Nezadovoljni smo, ne samo sadašnjim načinom određivanja visine tog paušala nego i što se neke, čudom preostale obrtničke djelatnosti na otocima uopće oporezuju«, kaže Petar Sindičić, tajnik HOK-a. Dodaje da mnogi obrtnici koji djeluju na udaljenim otocima u praksi imaju isti porezni tretman kao da posluju usred zagrebačke Ilice! </p>
<p>Prema njegovim riječima, za jesen najavljena porezna reforma dobra je prigoda da se i Ministarstvo financija aktivno uključi u provođenje Vladinih zamisli o oživljavanju gospodarske aktivnosti na većini hrvatskih otoka. Depopulacijski trend, posebice na udaljenijim otocima, može se usporiti, ako ne i zaustaviti, ako se otočanima otvori mogućnost samozapošljavanja. Premalo obrtnika nije samo posljedica iseljavanja nego i rezultat loše porezne politike. </p>
<p>Proizvodnom zanatstvu i subvencije </p>
<p>Primjerice, u Austriji, manji proizvodni obrti i ugostitelji koji posluju na gorjima udaljenim od prometnica i većih naselja do godišnjeg čistog prihoda određene visine, oslobođeni su plaćanja poreza i jedino plaćaju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. </p>
<p>»Austrijanci su procijenili da bi bez tih olakšica, unatoč razvijenom zimskom turizmu, gorska naselja posve opustjela, a njihovi stanovnici još bi u većem broju nagrnuli u gradove, posebice i u Beč i tamo tavorili na trošak ureda za zapošljavanje. Sličnost sa stanjem na našim otocima je očita. Veseli nas što Vlada planira njihovo skoro opremanje vodovodima i komunalnom infrastrukturom, ali kome će to služiti kad se zbog nezaposlenosti i loših uvjeta za (samo)zapošljavanje isele i preostali mlađi, radno sposobni otočani? Umjesto, oporezivanja, HOK će predložiti da se za obavljanje nekih obrta iz tzv. proizvodnog zanatstva na otocima uvedu čak i subvencije! A one bi trebale biti posebno privlačne za obrtnike koji bi dodatno zaposlili i svoje sumještane ili učenike koji će ih jednog dana zamijeniti«, predlaže Sindičić. </p>
<p>Iz HOK-a poručuju političarima da se na ljetovanju češće zapitaju kako se na otocima živi kad nema turista. Ohrabruje ih što su i predstavnici obrtnika pozvani da sudjeluju u izradi novih poreznih propisa, a upozoravaju da Hrvatska mora razraditi i strategiju gospodarskog razvoja tih područja, s provođenjem načela kakva sada vrijede za područja posebne državne skrbi. Jer, problemi, su, iako tu nije bilo ratnih pustošenja, gotovo jednaki.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Strasbourg porazio OESS</p>
<p>Općina Zadar pokrenula je postupak za otkaz stanarskog prava, jer stan Kristina Blečić nije koristila dulje od šest mjeseci/ Strasbourg nije prihvatio tezu OESS-a da su stanarsko pravo i vlasništvo jednake pravne kategorije/ Da je prošla tužba Kristine Blečić svi bi bivši korisnici stanarskog prava kojima je ono otkazano stekli pravo na povrat stana, naknadu i pravo na otkup</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spor Kristine Blečić i Republike Hrvatske nastao je zbog osporavanja prava državi da otkaže stanarsko pravo tužiteljice zbog nekorištenja toga prava.</p>
<p>Tužiteljica Kristina Blečić pozvala se na 8. članak Konvencije o ljudskim pravima (pravo na obiteljski život i kao sastavni dio toga prava pravo na dom. Ona je u tužbi navela i povredu prava na mirno uživanje prava vlasništva iz 1. članka Protokola I iste konvencije.</p>
<p>I tu je bio spor.</p>
<p>Državna strana je na Europskom sudu za ljudska prava pobijala tezu da su stanarsko pravo i pravo vlasništva na stan jedno te isto. Tužiteljici Blečić pomagale su dvije OESS misije, bosanska i hrvatska, nastojeći dokazati da je to jedno te isto.</p>
<p>Europski sud je presudio – da nije. Zašto?</p>
<p>Zato što stanarsko pravo je pravo korištenja stana. Ako se stan u razdoblju od šest i više mjeseci ne koristi, smatra se da je korisnik odustao od svojega prava. To je procijenila i Općina Zadar (u kojem se sve to događa) i 12. veljače 1992. godine pokrenula postupak za otkaz stanarskog prava, jer stan Kristina Blečić nije koristila dulje od šest mjeseci.</p>
<p>U trenutku kad ta odluka Općine stupa na snagu tužiteljica Blečić je u Zadru. Ona tuži državu pred općinskim sudom, dva puta Županijski sud vraća predmet na ponovno suđenje u prvom stupnju. Na kraju Vrhovni sud presuđuje i Kristina Blečić, aktivni sudionik svih tih postupaka – gubi spor.</p>
<p> Zbog toga se i pokreće postupak u Strasbourgu. Proces je dovršen 29. srpnja 2004. godine ocjenom da nema povrede ni 8. članka konvencije, ni 1. članka Protoka uz Konvenciju.</p>
<p>OESS, kao »umješač«, i iz Hrvatske i iz BiH, tvrdio je da je tužiteljica opravdano napustila svoj dom u Zadru u strahu od napada na grad i ratnih operacija vođenih u neposrednoj blizini Zadra.</p>
<p>Sud je u Starsbourgu pak ustvrdio da to nije opravdani razlog za faktično napuštanje stana, te da je otkaz stanarskog prava legitiman odgovor protiv zloporabe toga prava. Jer, strah od rata i ratnih posljedica nije pogodio samo Kristinu Blečić nego sve Zadrane. Nadalje, Strasbourg nije prihvatio tezu OESS-a da su stanarsko pravo i vlasništvo jednake pravne kategorije.</p>
<p>Zanimljiv dio takve presude svodi se na nekoliko stvari. Prva, europski sud je prihvatio pravo države na procjenu u slučajevima kad je potrebno odvagnuti između interesa različitih društvenih grupa. U ovom slučaju grupe koja napušta stan u korištenju i grupa koje taj stan nakon napuštanja preuzimaju, bez obzira na ratnu opasnost koja prvima opravdava odlazak. </p>
<p>Druga, država je do tog zaključka u procjeni došla nakon pomnoga sudskog postupka u kojem je i tužiteljica aktivno sudjelovala.</p>
<p>Tu drugu dimenziju objašnjava dodatno Domagoj Maričić, iz Ureda za odnose sa sudom u Starsbourgu: »Da su domaći sudovi jednom rečenicom objasnili oduzimanje stanarskog prava tužiteljici, da su svojim odlukama prikrili eventualno nasilje prema njoj ili čak izbacivanje iz stana, odluka bi bila sasvim drukčija. </p>
<p>Međutim, hrvatski su sudovi vrlo temeljito proučili cijeli slučaj i vrlo opširno u obrazloženju presuda dokidali pravo da se stanarsko pravo i vlasništvo nad stanom izjednače prema pravnim učincima obaju prava«.</p>
<p>Posljednju dimenziju posebno su zagovarale obje OESS-ove misije, hrvatska i bosanska. Razlog je razumljiv. Norveško vijeće za izbjeglice napravilo je analizu u kojoj se spominje 586 takvih slučajeva u Hrvatskoj. Da je prošla tužba Kristine Blečić svi bi bivši korisnici stanarskog prava kojima je ono otkazano stekli pravo na povrat stana, naknadu i pravo na otkup.</p>
<p>Sud je odlučio drukčije, zahvaljujući logici presuda hrvatskih sudova i njihovoj pravnoj utemeljenosti. I zahvaljujući činjenici da je u Stasbourgu poražena nepravna tvrdnja OESS-a (sasvim pragmatična i sračunata na ciljeve tih misija u Hrvatskoj i BiH) da su stanarsko pravo i vlasništvo nad stanom ista pravna kategorija. Zašto je to tvrdio OESS? Zato što im se činilo, bez obzira na nacionalno zakonodavstvo, da je povrat tih stanova u kojima je otkazano stanarsko pravo najjednostavniji način da obave dio svoje funkcije. Stasbourg je rekao – ne može to tako.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Istina treba ime i prezime</p>
<p>I dok se Hrvati raduju što se Blaškić vraća kući, naši susjedi u Bosni i Hercegovini različito doživljavaju Blaškićevo oslobađanje (jer prvih osam se valjda ne računa). Bošnjaci od razočaranja do ogorčenosti. Za neke je to gubitak nade da će pravda ikad biti zadovoljena, za druge skandalozna odluka, za treće prigoda da za Kordića zatraže triput veću kaznu, kad je već nevini Blaškić toliko dobio. Srbi zasad nisu reagirali, samo su prenijeli činjenice što se tog velikog četvrtka događalo u Haagu. Sve svjetske novine i agencije navode ono što u Hrvatskoj znamo, ali ne do kraja</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Koliko je pravda spora (ili brza) najbolje je na svojoj koži osjetio Tihomir Blaškić. Otvarajući Pandorinu kutiju zločina u Bosni i Hercegovini Sud u Haagu i sam je prošao pravni labirint o kojem će se u pravničkim redovima tek pričati. A mi Hrvati ćemo se nakon toga morati pogledati u zrcalo i progovoriti o istini i pravdi, velikom i malom hrvatstvu, dokumentima i špiclima, politici i idealima.</p>
<p>Blaškić je očito odguslao tuđu kaznu, a za ono za što je na kraju osuđen najvjerojatnije ni ne bi odletio u Haag. Pa Dražen Erdemović je dobio pet godina nakon priznanja da je ubio sedamdesetak osoba pokraj Srebrenice, koju više, koju manje. </p>
<p>I dok se Hrvati raduju što se Blaškić vraća kući, naši susjedi u Bosni Hercegovini različito doživljavaju Blaškićevo oslobađanje (jer prvih osam se valjda ne računa). Bošnjaci od razočaranja do ogorčenosti. Za neke je to gubitak nade da će pravda ikad biti zadovoljena, za druge skandalozna odluka, za treće prigoda da za Kordića zatraže triput veću kaznu, kad je već nevini Blaškić toliko dobio. Srbi zasad nisu reagirali, samo su prenijeli činjenice što se tog velikog četvrtka događalo u Haagu.</p>
<p>Sve svjetske novine i agencije navode ono što u Hrvatskoj znamo, ali ne do kraja. A to je da su Tuđman i njegovi imali dokumente koji pokazuju pravu istinu, a da je Blaškić zapravo bio žrtveno janje na kojem se sve slomilo. Dokumenti su ostali u ladicama najtajnijih od tajnih službi, a na put u Haag je ispraćena sitna riba.</p>
<p>France press izvještava da je Tuđmanov režim skrivao dokumente da bi zataškao veze Zagreba i zločina koji su počinjeni u srednjoj Bosni. To sad očito svi znaju, ali nitko do kraja. </p>
<p>A »slučaj Blaškić«, više nego bilo koji drugi, prigoda je da se do kraja, beskompromisno progovori o povijesti i dođe do istine. I to u Hrvatskoj, koliko god joj u ovom trenutku više trebalo gledanje unaprijed, a ne vraćanje u prošlost. </p>
<p>Istina o hrvatskoj borbi za slobodu bit će potpuna kada će se do kraja smoći snage i progovoriti i o pogreškama koje su na tom putu počinjene. A bilo ih je, najbolniji su upravo zločini počinjeni u Bosni. Bez obzira na to što se i tamo vodila borba na život i smrt koja je Hrvatima bila nametnuta.</p>
<p>Onog trenutka kada Hrvatska – javno i istinito – progovori i o 'mangupima' iz svojih redova koji su skrivali dokumente, podmetali dokaze, igrali se opasne igre diskreditiranja drugih i prikrivanja vlastitih pogrešaka i svijet će drugom dioptrijom gledati na hrvatsku stvar. Istina u ovom trenutku ne treba samo Blaškiću i krugu oko njega, nego i Hrvatima u Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. Tek tada ćemo moći – i morati – na sva zvona udarati kada nas sa strane ponovo upozore da smo svi bili isto krivi za krvavi rat koji se vodio.</p>
<p>Ako je suditi prema prvim reakcijama svijeta, smanjenje Blaškićeve kazne nije prvorazredan medijski događaj. Svijet previše ne zanima što se događa iza zidina Scheveningena. Sve do završnice suđenja Miloševiću sitne ribe više nikoga neće previše impresionirati.</p>
<p>U »slučaju Blaškić« Haag je lopticu prebacio Zagrebu. Kada ga u ponedjeljak pompozno dočekaju oni koji su uvijek tvrdili da nije bio kriv za Ahmiće, svi ćemo se morati zapitati – zašto se toliko dugo šutjelo. I dok Stjepan Mesić upozorava da je ovaj slučaj pokazao kako Sud u Haagu nije politički, »slučaj Blaškić« nas debelo upozorava da je sve bilo u rukama politike. I istina i sudbina jednog čovjeka.</p>
<p>Mnogo je cinizma i u prvim domaćim reakcijama na presudu. Oni koji su očito Blaškiću prvo na leđa stavili 45 godina (kako li se taj čovjek osjećao do četvrtka teško je i zamisliti), sada dijele lekcije i govore o dokumentima, istini, pravdi. Što je mnogo, mnogo je.</p>
<p>Istina će ovaj put trebati imati i ime i prezime. Pa radilo se i o vrhunskim hrvatskim obavještajcima. Pa čak i ako je na prašinom pokrivenim fasciklima ono famozno »državna tajna«. To svijet više možda i ne traži od Hrvatske, jer će očito suci u Haagu i sami do toga doći, ali Hrvati, pogotovo oni koji su branili Hrvatsku, moraju doznati punu istinu.</p>
<p>Za nas obične ljude priče o špijunima, skrivanju dokumenata, našima i vašima, politici koja je jača i od suda, jako su daleke i strane. Ili možda i nisu. New York Times, ako već ne i naši mediji, mnogo je konkretniji. S imenima i prezimenima. Bilo bi, dakako, profesionalno nekorektno samo prepisati što oni pišu. Postoji Internet pa to mnogi mogu pročitati.</p>
<p>A poruka je jasna. I o povijesti treba govoriti s imenima i prezimenima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Politizacija slobode</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Radosnu vijest da će, unatoč osuđujućoj pravomoćnoj presudi na devet godina zatvora, hrvatski general Tihomir Blaškić u ponedjeljak iskoračiti na slobodu nakon osam godina i četiri mjeseca provedena u haaškom pritvoru, dio naših medija i političkih krugova već pokušava protumačiti kao svoju osobnu zaslugu, posljedicu ispravnosti vlastite stranačke politike ili dokaz nepolitiziranosti Haaškog suda.</p>
<p>Pritom se čuju različite političke ocjene. Od onih da je Blaškić bio »Tuđmanov žrtveni jarac« (Vesna Pusić), preko stajališta da je takvom presudom zapravo samo ispravljena nepravda (Tomčić), dok je treći uzimaju kao dokaz da se Haaški sud postupno iz političke pretvara u pravosudnu instituciju (Radoš). Račan najveću važnost daje dokumentima koje je u vezi s Ahmićima pronašao nakon 2000. i traži odgovornost za one koji su ih, kako tvrdi, skrivali, dok Sanaderu presuda služi kao primjer da se na Haaškom sudu može dokazati »prava i puna istina o Domovinskom ratu«.</p>
<p>Po običaju, gotovo nitko, jer im to politički ne odgovara, ne želi sagledati Blaškićev slučaj u cjelini. Najbliži biti stvari, čini se, bio je Zoran Kupreškić, Blaškićev nekadašnji sustanar u haaškom pritvoru koji je kazao da takvom presudom Haaški tribunal spašava svoj obraz. Podsjetimo, oslobađajući Kupreškiće američka sutkinja Patricia Wald okrivila je kolege u Sudu za sporost i propuste u radu. Posljedica toga bile su i očite pogreške u »slučaju Blaškić«, zbog čega je u pravomoćnoj presudi ukinuto čak 16 od 19 inkriminacija koje su ga teretile.</p>
<p>Promijenjena je u ovom slučaju i kvalifikacija zapovjedne odgovornosti (umjesto objektivne priznaje se samo izravna) o čemu sada govore i neki hrvatski pravni stručnjaci iako su do jučer, valjda zbog mogućih apanaža u međunarodnim sudištima, podržavali drastičniju varijantu. Ahmići su redefinirani i kao vojni cilj, a Hrvatska izrijekom više nije agresor na BiH i okupator Lašvanske doline nego samo »nije bila saveznica BiH, nego u sukobu s njom«.</p>
<p>No, sve su to stvari za kasniju analizu. Za početak, pustimo Blaškića, koji je ponajprije žrtva Haaškog tužiteljstva i prvostupanjskog sudskog vijeća, da uživa u stečenoj slobodi s obitelji i prijateljima. Na sudu je, pak, da dokaže krivnju stvarno odgovornima za zločin u Ahmićima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Strasbourg kao katalizator</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Europski sud za ljudska prava u četvrtak je ustvrdio da u predmetu Blečić protiv Hrvatske nije došlo do povrede prava 78-godišnje Kristine Blečić, nekadašnje nositeljice stanarskog prava u Zadru, koja je uoči samog rata napustila grad.</p>
<p>Takvom odlukom strasbourški sud najavio je najvjerojatnije posljednju fazu u rješavanju pitanja stanarskoga prava u Hrvatskoj, pitanja koje je opterećivalo odnose Hrvatske i međunarodnih organizacija, posebice OESS-a. Sud za ljudska prava je, naime, ocijenio da »eskalacija oružanog sukoba ne opravdava napuštanje grada, jer je ta situacija jednako pogodila sve građane«.</p>
<p>Ta će odluka biti dobra prigoda da se to pitanje efikasno riješi nakon što je godinama izazivalo političke i diplomatske napetosti. OESS i nekoliko hrvatskih vlada godina se nisu razumjeli upravo na pitanju stanarskih prava. O brojci onih koji su polagali pravo na stanove međunarodni predstavnici i hrvatske vlasti nisu se mogli dogovoriti, a obje su strane optuživale onu drugu za pretjerivanje. </p>
<p>Do pomaka je došlo kada je bivši ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić najavio da će biti osiguran smještaj za izbjeglice povratnike što su živjeli u stanovima za koje je postojalo stanarsko pravo na područjima koja nisu od posebne državne skrbi, uključujući i velike hrvatske gradove.</p>
<p>Sasvim je izvjesno da to pitanje tek treba riješiti konkretnim potezima. Riječ je prije svega o praktičnom poslu nalaženja smještaja za sve koji se žele vratiti, a najveći dio njih je bio nositelj stanarskog prava. Posebno je visoka razina suglasnosti kad je riječ o stanarskom prava postojala između EU-a i SAD-a, pa se cijelo vrijeme razgovaralo o različitim načinima rješenja, među kojima je bio i dugoročni najam. Na tom tragu je i definitivno zatvaranje pitanja povratka izbjeglica, poglavlja koje je stalno isticano kao politički uvjet za EU-integracije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Diskrecija u biznisu slabo ide hrvatskim političarima </p>
<p>Na natječaju na kojem su austrijske tvrtke dobile goleme poslove za željeznice u Turskoj bio je i »Končar«. Iznimno prihvatljiv, pouzdan, jeftin u ponudi. Zalud, jer ga nije pratila diskretna, čak nikakva politika iz domovine. Da jest, hrvatske bi banke, prekonoć, smogle kreditna jamstva od (smiješnih) 50 milijuna eura. Nisu ni trznule, navodno, samo zato što više nisu hrvatske </p>
<p>nego ispostave stranih banaka. Pogrešno!</p>
<p>RATKO MANDIĆ</p>
<p>Politika je velika predstava, nalik na reality show priredbama televizije. Jedino je u biznisu najbolje da – statira. Što ne znači da ne povlači konce, ali, zaboga, diskretno!</p>
<p>Diskrecija je nešto što, čini se, slabo ide hrvatskim političarima kada je biznis u pitanju. Mislim, diskrecija prave, nevidljive i nečujne vrste, tipa austrijske u nedavnom velikom poslu u Turskoj. Na međunarodnoj su licitaciji, naime, svi izgledi bili u korist austrijskih tvrtki, samo ako na vrijeme budu osigurana kreditna jamstva... </p>
<p>Prekonoć je, doslovno, stvoreno pola milijarde eura – veliki novac svuda u razvijenom svijetu – i austrijske su tvrtke, dakako, dobile poslove teške desetak milijardi eura.</p>
<p>Riječ je o rekonstrukciji željezničke mreže u zemlji u kojoj vlakovi mogu brže nego što pruge izdržavaju, pa se redaju katastrofalne nesreće, kao nedavna u kojoj je izletio iz tračnica putnički vlak, a poginulo 37 ljudi. Lokomotivu je remontirao zagrebački »Končar«, što s nesrećom nema veze. Ima s nečim drugim. S biznisom bez diskretne, ali opipljive podrške politike i u Turskoj.</p>
<p>Na natječaju na kojem su austrijske tvrtke dobile goleme poslove za željeznice u Turskoj bio je i »Končar«. Iznimno prihvatljiv, pouzdan, jeftin u ponudi. Zalud, jer ga nije pratila diskretna, čak nikakva politika iz domovine. Da jest, hrvatske bi banke, prekonoć, smogle kreditna jamstva od (smiješnih) 50 milijuna eura. Nisu ni trznule, navodno, samo zato što više nisu hrvatske nego puke ispostave stranih banaka. Pogrešno!</p>
<p>Sve banke u Hrvatskoj su – hrvatske. Kao što su sve banke u Austriji – austrijske. A nemaju sve austrijski domicil, niti je danas to uopće važno. Važni su poslovi, uz neizbježni diskretni šarm politike. Uostalom, središnjice istih tih banaka, koje su kupile hrvatske banke, zdušno su dale tzv. sindicirani zajam za posao u Turskoj, zajedno s onim austrijskim bankama koje imaju središnjice u Švicarskoj, Njemačkoj, SAD, Japanu...</p>
<p>A u nas, inače, agilni i, očito, za Europu čvrsto opredijeljeni premijer mora, povremeno, slušati staru hrvatsku kuknjavu (izvoznika) kako ih domaće banke »ne prate« jer su... Dok mu ti isti bankari uzvraćaju prastarom ispričnicom kako još nisu pročitali valjani izvozni program domaćih opremaša i izvođača investicijskih radova, pa ih, dakle, i ne mogu financirati...</p>
<p>U tom začaranom krugu gubi – Hrvatska. I gubit će dok se god – je li moguće prekonoć – nešto ne promijeni. Pa prednost dobiju poslovi koji će uravnoteživati, čistom deviznom zaradom u inozemstvu, vječni domaći jaz između uvoza i izvoza, olakšavati sve bilance, uključujući i proračunski deficit o kojem se ritualno talambasa svake godine kada se (ne)potrebno i (bez)plodno pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom. A on bi, kao i Svjetska banka, samo rezao – potrošnju po glavi Hrvata.</p>
<p>Logično. Čuvari svjetskog kapitala, specijalizirani za održavanje u životu beznadnih kroničnih dužnika među svjetskom sirotinjom, uopće ne mare kako se živi (i vodi politika) u tim tamo negdje zemljama i zemljicama... </p>
<p>MMF i World Bank zanimaju samo sposobnost dužnika da vraćaju – kamate i kamate na kamate. Glavnica je, ionako, vječna.</p>
<p>Smatram da je, stoga, bilo i ostalo posve kontraproduktivno malo balkansko, šićaršijsko, pripetavanje pozicije i opozicije zbog, napuhane, afere Bechtel. Čini se da politici i političarima u Hrvatskoj ne ide u glavu – diskrecija kao temelj političkog šarma kojemu se ne može odoljeti.</p>
<p>Mislim, najprije, pod utjecajem Tomčića i đapićevaca, Račan zakuha nejestiv »grenadirmarš« sa šeprtljavom i nedomišljenom papazjanijom u Saboru o »gospodarskoj zoni« na Jadranu. To naslijedi Sanaderova vlada, pa doleti na jedan dan u Zagreb Joschka Fischer iz Berlina, vicekancelar i šef diplomacije Savezne Republike, da u ime Njemačke i cijele EU kaže kako sve to ide u ropotarnicu zbog otvaranja kandidatskih vrata u Bruxellesu (diletantskoj) Lijepoj našoj.</p>
<p>To, jasno, upali, mi dobijemo što smo htjeli, ali, dakako, ne i pravo da ostalim zemljama s interesima i granicama na Jadranu (Sloveniji i Italiji) sami solimo ribu i ostale morske delicije.</p>
<p>Soljenje – samo zajednički.</p>
<p>Onda Sanader sam sebi zasoli (šef kuhinje u tome mu je, doduše, šef diplomacije, Žužul) s Bechtelom, i to na plus 35 u zagrebačkom hladu. Doleti na jedan dan šef francuske diplomacije Barnier da, u ime Pariza i Bruxellesa, ponovi Hrvatima, očito tvrdih glava, nedavnu lekciju koju je već očitovao Joschka Fischer. Pa Sanader – a što će drugo – stane pred TV kamerama na loptu i proglasi time out do daljnjega. Dok u Bruxellesu ne presude...</p>
<p>Sve to – nepotrebna je predstava. I loš »grenadirmarš«, ma tko šefovao u provincijskoj kuhinji. Hrvatskoj treba Amerika. Dakle, treba joj i američka poslovna prisutnost, uz profit, ovdje i sada. Hrvatskoj treba Europska unija. Treba joj, ovdje i sada, što više investicija, zajedničkih i samostalnih, iz članica EU-a u novu proizvodnju i infrastrukturu.</p>
<p>Zaključak: hrvatskoj politici treba – diskretnog šarma. Neodoljivog za domaće/strane banke i poduzeća, ma odakle dolazili. A dolazit će i »gazde« iz stare Europe. Normalno. Oni određuju pravila, any way. Novopridošlice i aspiranti - štrebaju. I ponavljaju kolokvije, na našu štetu i žalost.</p>
<p>Autor je nezavisni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tuđmanu trg s kojeg puca pogled na cijeli Zagreb</p>
<p>Provesti vezu između Strossmayerova šetališta i trga stubištem i otvorom u zidu. Time bi se postigao prilaz trgu i s južne strane. S lijeve strane predviđena trga, gledano prema Uspinjači, poželjno bi bilo predvidjeti trijem povezan s prostorom ugostiteljskog karaktera tipa bifea ili kafe-bara</p>
<p>LJUBICA SPONZA - PERKOVIĆ </p>
<p>Vjerujem da je nama Zagrepčanima, i onima diljem domovine pa i dalje od nje, već »preko glave« došlo medijsko prepucavanje o trima povijesnim ličnostima, u konkretnom slučaju o Tuđmanu, Titu i Rooseveltu. </p>
<p>I to sve zbog toga kome će pripasti cijeli ili komadić dvaju naših, po ljepoti, poznatih vrtnih parkova, odnosno trgova, zvanih Titovim i Rooseveltovim imenom. Nažalost, to prepucavanje dosiže pomalo granice kulturne sramote. </p>
<p>Što zapravo znači cvjetnjak pred Mimarom za našu povijest uz klupe na kojima se tu i tamo odmaraju mame sa svojom dječicom, što je sasvim u redu, ali i dečki, koji nadmećući se svojim športskim rekvizitima isprobavaju čvrstoću kamena reprezentativnog stubišta pred Mimarom. </p>
<p>Što se tiče rješenja za trg i spomenik dr. Tuđmanu, preuzimanje dijela Trga Francuske Republike, smatram da ne bi smjelo doći u obzir, jer spomeniku Franji Tuđmanu nije mjesto pred stražnjim fasadama, iza kojih su pomoćne prostorije i sanitarni čvorovi, odnosno zahodi Rudolfovih kasarni. </p>
<p>Vjerujem, da savjesnijim razmišljanjem svih nas ima još dostojnijih mjesta u Zagrebu za trg i spomenik dr. Franji Tuđmanu. Stoga, evo jednog prijedloga, prema mom mišljenju, dostojnog za realizaciju Tuđmanova trga i spomenika. </p>
<p>Riječ je, naime, o parku Grič, privlačnom za prolaznike, šetača i slučajnog namjernika. </p>
<p>Ne ulazeći u prošlost parka nakon Drugog svjetskog rata, pa do petnaestak posljednjih godina, kao ni u projekte zgrada koje su se predviđale izvesti na tom prostoru, uvjerena sam da će ovaj prostor ostati i dalje otvoren prozor s pogledom na grad. Arheološka istraživanja koja se danas na njemu vrše ne umanjuju vrijednost tog parkovnog trga nego ga dapače obogaćuju, jer prikazom eventualno kakvog vrijednog nalaza, kao na primjer temelja, zida ili nešto slično, stapa se prošlost sa sadašnjošću, pa makar to bilo i od stoljeća sedmog. </p>
<p>Kratki opis zamisli: Provesti vezu između Strossmayerova šetališta i trga stubištem i otvorom u zidu, danas neupotrebljivim. Time bi se postigao prilaz trgu i s južne strane.</p>
<p> S lijeve strane predviđena trga, gledano prema Uspinjači, poželjno bi bilo predvidjeti trijem povezan s prostorom ugostiteljskog karaktera tipa bifea ili kafe-bara.</p>
<p>Dio prizemlja susjedne zgrade s desne strane trga preurediti za kulturne sadržaje, izravno vezane za trg. Nešto podalje od zgrade prema sredini trga predviđa se postament sa skulpturom dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>Ostvarenjem te zamisli, predviđeni bi se trg nalazio blizu Trgu sv. Marka s Banskim dvorima i zgradom Sabora, te bi zajednički predstavljao prvu kariku povijesnog lanca u središnjoj osi Zagreba na potezu sjever-jug. </p>
<p>Autorica je diplomirani inženjer arhitekture, sudska vještakinja za arhitekturu i građevinarstvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto volim Zagreb</p>
<p>Zagreb je moj život, a Dubrovnik iluzija djetinjstva</p>
<p>Marija Tonković, savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt</p>
<p>Pisanje ovog teksta zateklo me pred sam odlazak doma. I nakon trideset i pet godina života u Zagrebu, tako, naime, nazivam svaki svoj odlazak u Dubrovnik. </p>
<p>Iz perspektive sada već dugotrajnog suživota moram priznati da moja ljubav prema Zagrebu nije ni u kojem slučaju bila na prvi pogled. Na prvoj godini studija zatekla me iznimno hladna, snježna zima, pa sam se u sebi prisjećala prvih stihova Preradovićevog Putnika. Međutim, te iste godine svečano je otvoreno obnovljeno Hrvatsko narodno kazalište, potom je otvorena i Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, što su ostale dvije čvrste točke mojih pohoda do danas. Naravno bio je tu i Dinamo uživo, klub za koji se u mojoj obitelji usrdno navijalo, što nije baš uobičajeno za jug Hrvatske, ali ima svoje stanovito značenje. </p>
<p>Tijekom studija dolazila sam učiti u Muzej za umjetnost i obrt, u čiju sam Bolleovu knjižnicu ulazila sa strahopoštovanjem kao u svetište. Tamo sam sretala gospođe Zdenku Munk, Anku Simić Bulat i Vandu Pavelić Weinert kojih se i danas prisjećam s poštovanjem i divljenjem. Onda se nisam usuđivala ni sanjati da ću upravo ja imati tu rijetku sreću da budem jedna od njihovih nasljednica. </p>
<p>I tako već preko četvrt stoljeća radim u tom najvećem muzeju u Hrvatskoj. Kroz Zbirku starije fotografije, koja je užim predmetom mojih interesa, polako sam se upoznavala i s poviješću grada koji me je prihvatio. Imam rijedak privilegij da i sjedeći u svojoj radnoj sobi mogu kroz fundus šetati Zagrebom i to u rasponu od više od stotinu pedeset godina. Tako svakodnevno ponovno proživim nešto iz prošlosti. Prošetam s Khuenom u Tjelovskoj procesiji, odem na instalaciju bana Raucha, ili se divim balonu Turul i to sve kroz ulice čije nazivlje danas rijetkima što govori: Kukovićeva, Marovska, Marije Valerije i sl. </p>
<p>Da sam zavoljela Zagreb shvatila sam jednog davnog popodneva izašavši iz Muzeja. Razveselilo me što sam primijetila da su na travnjaku ispred HNK tulipani zamijenili maćuhice. Na svom uobičajenom putu kući u Voćarsku ulicu moram proći kroz najstariji dio grada Vicus latinorum ili Staru Vlašku, proći pored Sv. Petra, čiji mi se stari izgled s fotografija moram priznati više sviđa od ovog današnjeg.</p>
<p>Da volim Zagreb shvatila sam kada sam uočila da na mojem svakodnevnom Kvatriću raste pet jablana i jedan kesten. Iskreno se nadam da Kvatrić neće postati žrtvom neke suvremene adaptacije. Pa iako mi se sav život odvija više manje po ovoj ustaljenoj putanji s oduševljenjem sam prihvatila i Jarun, gdje veoma rado odlazim i štoviše kupam se u njemu na užas nekih rođenih Zagrepčana. </p>
<p>Ipak moram priznati da mi je Zagreb najdraži jer je to rodni grad moga muža i naše tri kćeri, Ane, Marije i Lucije, a sada su tu već i unuci, Marta i Đuro. Večeras letim doma, u Dubrovnik, pa ipak znam da ću na kraju ljeta jedva čekati povratak u svoje ustaljene i užurbane tokove, jer ljeto je iluzija djetinjstva i mladosti, a u Zagrebu je moj cijeli život. Parafrazirajući Marina Držića, s prisjećanjem na Bukovčev zastor u HNK-a: iz Zagreba Dubrovnik ću gledat.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vodu i plin imaju samo predsjednik Gradskog vijeća i njegov susjed</p>
<p>Više mještana iz Ivanićkog Graberja, točnije iz Derešana i Graberskog Brda, naselja koja su sastavni dio Ivanić Grada, požalili su se Vjesniku da već godinama čekaju na vodu, kanalizaciju i plin u svojim naseljima, što ne vrijedi i za njihova susjeda, inače predsjednika Gradskog vijeća Ivanić Grada, Krunoslava Španića (HSS), »koji si je vodu i plin doveo u kuću«.</p>
<p>»U ovim naseljima ima mnogo mladih obitelji s djecom, a dovoz vode cisternom preko ljeta, a ponekad i zimi, moraju svaki drugi tjedan plaćati po 140 kuna. To je ne samo udar na kućni budžet, već i ozbiljan problem za starije i nemoćne osobe, a da o uvjetima za život djece i ne pričamo«, kažu mještani.</p>
<p>Dodaju da je Španić, kojeg navodno podržava i sam vrh HSS-a, doveo vodu i plin u kuću preko tuđeg zemljišta, zbog čega je navodno bila i policija. </p>
<p>Ogorčeni su jer su uvjerenja da jedna pravila vrijede za gradske dužnosnike, a druga za »obične male ljude«. Optužuju Španića da se zbog priključenja na magistralni vodovod ponaša kao lokalni šerif. Jer, kažu, to ostali ne mogu napraviti dok se cjevovod ne provede kroz naselja. Španić kaže da to nije točno, odnosno da se na vodovod i plin mogu priključiti svi oni koji za to imaju novca. Tako su, uostalom, napravili on i njegov susjed, sve o svom trošku. Kao predsjednik Gradskog vijeća i susjed tih ljudi, kaže da razumije njihovo nezadovoljstvo jer se predugo čeka na vodu. </p>
<p>Grad je, kaže, pri kraju s pribavljanjem svih mogućih dokumenata za izgradnju vodovoda i plina, a radovi će se izvoditi etapno, tijekom 2005. i 2006. godine. Ove će se godine u tim naseljima asfaltirati dvije ulice i uvesti rasvjeta oko škole, a pripremljena je i dokumentacija za izradu nogostupa do naselja Šumeće.</p>
<p>»Ivanić Grad ima 19 mjesnih odbora koji, isto kao i spomenuta naselja, imaju niz potreba. Godišnje bi nam za sve potrebno trebalo između 8 i 9 milijuna kuna. No iz prihoda koji prikupimo od komunalne i drugih naknada, zbog odvajanja od općina Križ i Kloštar, tim općinama moramo isplatiti oko 3,2 milijuna kuna. Da ne moramo zbog sukcesije isplaćivati tu obvezu, razvoj bi bio puno brži«, kazao je Španić. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bazeni na Sveticama već dvije godine zatvoreni</p>
<p>»Bazeni ne rade već dvije godine. Sve je zapušteno i zaraslo u korov. Kada su bazeni bili u funkciji na kupanje su dolazili mladi iz cijelog istočnog dijela grada. A i mi stari rado bi se kupali, jer Jarun nam je daleko. Sada unatoč dva bazena na Sveticama nema ništa od kupanja«, ispričao nam je Marko Samardžić kojeg smo na Sveticama zatekli u šetnji sa suprugom. </p>
<p>Sve koji se odluče posjetiti bazene na Sveticama dočekat će lokot na vratima i šikara koja prijeći pogled na derutne bazene. U objektu u kojem su nekada bile svlačionice nalaze se stare stolice, gajbe i smeće. Jedino »parking« koji se nalazi u blizini još tu i tamo posluži svojoj svrsi. </p>
<p>Voditelj tehničke službe Ustanove za upravljanje sportskim objektima SRC Maksimirska naselja, Vlatko Berić, rekao nam je da oni nemaju novaca za održavanje hladnog pogona bazena, a za sve ostalo je zadužen Gradski ured za izgradnju grada. Iz Grada smo dobili odgovor da se u programu radova na gradnji sportskih kapitalnih objekata za ovu godinu predviđa dovršetak tehničke dokumentacije te pripremni radovi za gradnju bazenskog kompleksa Svetice.</p>
<p>Pa dok se situacija ne popravi građani će morati pronaći alternativne načine zabave, a ako netko ipak zaluta na bazene neka grafit ispisan uz njih, »Dragi gosti, čuvajte kosti!«, shvati doslovno. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Do Južne Amerike kroz snijeg, pustinju i džunglu </p>
<p>Naši istaknuti košarkaši otvorili su u petak na ŠRC Jarun trodnevni Climatic show, »Bez straha od majke prirode«, u kojem do nedjelje mogu sudjelovati i građani.</p>
<p>Na rukometno-košarkaškom igralištu uz Malo jezero postavljen je limeni tunel podijeljen na četiri dijela, to jest četiri ekstremne klimatske zone - arktik, vulkani, pustinja i džungla. Natjecatelji trebaju u što kraćem vremenu proći kroz sve četiri zone izvršavajući postavljene zadatke uz pomoć mobilnog suputnika M65. Oni koji ne žele sudjelovati u natjecanju mogu ga promatrati kroz staklene zidove tunela. Džungla s vodopadima i umjetnim životinjama najatraktivnija je zona. </p>
<p>Prolazeći pješice i brdskim biciklom kroz komore s arktičkom zimom, pustinjskim pijeskom, džunglom i preko vulkana natjecatelji podnose temperature od minus 15 do plus 40 stupnjeva Celzija.</p>
<p> Pobjednik Hrvatske znat će se u nedjelju. Među pobjednicima svih zemalja izabrat će se tri najbolja koja će za nagradu otputovati u Južnu Ameriku, u Peru. Nagrade za pobjednike dana na Jarunu su telefon i Bike-o-metar, a pobjednik države uz to dobiva i printer za fotografije. </p>
<p>Zagreb je osma po redu europska destinacija u okviru šestomjesečne turneje Siemensovog M65 Climatic tuora, koji će obići 22 europska grada. </p>
<p>A. Fo.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Samo 16 posto Zagrepčanki doji svoju djecu </p>
<p>Svjetski tjedan dojenja obilježava se u Zagrebu od 1. do 7. kolovoza, već 13. godinu za redom, a s ciljem promicanja važnosti dojenja. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Josip Grgurić upozorava na stagnaciju, pa i pad trenda isključivog dojenja kod hrvatskih majki, a razloge tome vidi u izostanku nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja te izostanku financijske pomoći. A nemamo ni zakona o zaštiti i promicanju dojenja. Osim toga, kaže Grgurić, majke od dojenja odvraća i »anarhija« koja u Hrvatskoj vlada oko reklamiranja nadomjestaka za majčino mlijeko, koja se mora regulirati.</p>
<p>Dijete bi se majčinim mlijekom trebalo hraniti najmanje do pola godine života. A u Zagrebu do šest mjeseci starosti djeteta doji samo 16,2 posto majki, a mjerama za poticanje dojenja iz prošle godine planirano je podići tu stopu na 60 posto.</p>
<p>Dojenje smanjuje rizik od smrti dojenčadi, infektivnih oboljenja i autoimunih bolesti te razvija vlastiti imunološki sustav, potiče emocionalni razvoj i veću inteligenciju, dok kod majki smanjuje rizik od raka dojke i jajnika, slabokrvnosti te ubrzava involuciju maternice.</p>
<p>Samo jedan do pet posto žena u Hrvatskoj ne može dojiti iz medicinskih razloga, a stanje u Hrvatskoj takvo je da preko 60 posto žena ne doji dulje od tri mjeseca.</p>
<p>Majke i one koje će to postati o dojenju se mogu educirati i na besplatni SOS telefon udruge Roda, 0800 22 77 22. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U subotu Dan plave zastave na jezeru Jarun</p>
<p>Rekreativno športski centar Jarun u subotu organizira Projektni dan Plave zastave. Tom prigodom građanima se nude mnogi sadržaji. Program počinje u 10 sati Prvenstvom Hrvatske u triatlonu koje će trajati do 14.15 sati i u tom vremenu bit će zabranjen promet automobilima na RŠC Jarun. U 10 sati na Otoku Univerzijade počinje izložba postera o biljnom i životinjskom svijetu Jaruna. Na istom mjestu u 14 sati spasioci iz Ronilačkog centra Ilić i osoblje Doma zdravlja Zagreb-Zapad održat će pokaznu vježbu spašavanja utopljenika i pružanja prve pomoći. Zabava za najmlađe počinje u 14 sati i trajat će do 16 sati na dječjem igralištu na Malom jezeru. Predviđena je Jarunionica, program za djecu predškolske i školske dobi, te njihove roditelje. Kao i svakog vikenda djelatnice TD Jarun djeci će dijeliti sladolede, bombone i balone, a organizatori pozivaju posjetitelje da dođu u što većem broju i to pješice, na biciklima i rolama jer će promet oko jezera biti zatvoren za automobile. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Vrhunski spektakl pod zvijezdama</p>
<p>Cjelovitost nastupa, kvaliteta glazbe, scenografija i drugi detalji Erosa dižu iznad prosjeka i svrstavaju ga u sam vrh svjetske glazbe, a koncert u Areni nešto je posebno što se može samo doživjeti</p>
<p>PULA</p>
<p> – Talijanska zvijezda Eros Ramazzotti oduševio je u četvrtak navečer publiku u Areni vrhunskim koncertom pod zvijezdama. U sklopu programa 5. Histria festivala Ramazzotti je u Areni promovirao svoj posljednji studijski uradak »9«, što je ujedno i naziv njegove svjetske turneje na koju je krenuo još lani u studenom. Koncert je posjetilo oko 12 tisuća obožavatelja, u većini ljepšeg spola.</p>
<p> Odnedavno ponovno slobodan, nakon razvoda s manekenkom Michelle Hunziker, Eros Ramazzotti ponovo plijeni pažnju žena svih dobnih skupina. </p>
<p>Žene su doslovce vrištale kad se na pozornici pojavio Eros, casual odjeven u kaki kompletić s majicom na kojoj je pisalo Pula i potpuno novog imidža, obrijane glave s kozjom bradicom. Talijanska zvijezda svjetskog glasa Puljanima i njihovim gostima priredila je nezaboravan glazbeno-scenski doživljaj. </p>
<p>Pozornica je bila dvostruko veća negoli je običaj u pulskoj Areni, a svjetlosni laser efekti i videowall dizali su atmosferu do usijanja. I ozvučenje je bilo vrhunsko, a cijena takvog koncerta prelazi milijun eura. </p>
<p>Eros je koncert otvorio pjesmom »L'ombra del gigante«, prekrasnom ljubavnom pjesmom, koja govori i o hrabrosti, a uslijedila je »Stella gemella«, »Terra promessa«, »Una storia importante« i sijaset velikih hitova Erosa Ramazzottija. Na novom albumu vidljivo je da se Ramazzotti promijenio. I on je samo čovjek, a posljednje dvije godine život ga nije mazio. Svi ti teški trenuci istkani su u stihovima albuma »9«. Primjerice, zbog nedavne rastave, Eros je napisao »Solo ieri« (Samo jučer) o izgubljenoj ljubavi, za kćer Auroru Sophie napisao je »Canzone per lei« (Pjesma za nju), a majci, koja je nestala prije dvije godine posvetio je pjesmu »Mamar?«. Ipak, vječni pozitivac Eros ostaje otvoren prema nadi i budućnosti kao i prema novim ljubavima. U pjesmi »Non ti prometto niente« govori o strahu od ponovnog zaljubljivanja, a u pjesmama »Un attimo di pace« (Trenutak mira) i »Picola pietra« (Mali kamen) odašilje antiratne poruke svijetu. </p>
<p>Eros Ramazzotti na pozornici djeluje vrlo iskreno, stoga ne čudi njegova dobra komunikacija s publikom, posebice sa ženama. Zna se i našaliti na vlastiti račun kako se malo udebljao, ali žene ga i dalje vole. </p>
<p>Čak je na pozornici zaplesao s desetak cura iz publike koje su pale u trans u njegovoj blizini. Vrstan glazbenik i njegov prateći bend svojim su pjesmama proputovali kroz mnoge glazbene vrste od cha, cha, cha, i drugih latino ritmova do jazza, funka, rocka i popa. Svi su ostali u čudu kad se s vrha pozornice spustio crveni bračni krevet, a Eros je na njemu zapjevao ljubavnu pjesmu. Bilo je mnoštvo takvih detalja, kao primjerice pokretna traka po kojoj je Eros hodao na mjestu, ili koncertni glasovir koji se pojavio niotkud i zvucima očarao prisutne. </p>
<p>Svi ovi detalji, cjelovitost nastupa, kvaliteta glazbe, scenografija i drugo Erosa dižu iznad prosjeka i svrstavaju ga u sam vrh svjetske glazbe, a koncert u Areni pod zvijezdama nešto je posebno što se može samo doživjeti. </p>
<p>Oriana Levi</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Novac od ulaznica za Metallicu i Lennyja bit će vraćen</p>
<p>Ime Marijana Crnarića povezano je s nekim koncertnim promotorima čije su tvrtke otišle u stečaj, a još se provlače i dugovi za koncert Rolling Stonesa održan prije šest godina u Zagrebu, pa je posve razumljivo da su vlasnici karata i mediji vrlo nestrpljivi i nepovjerljivi kad je riječ o povratu novca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako se u medijima spekulira o tome kako je postao upitan povrat novca onima koji imaju ulaznice za otkazane koncerte Metallice i Lennyja Kravitza, u koncertnoj agenciji Nota nas uvjeravaju da sve teče po planu te da se vlasnici karata ne moraju brinuti. </p>
<p>No, Nota je ionako odrađivala samo medijsko pokrivanje spomenutih koncerata, dok je pravi organizator tvrtka Impresario u vlasništvu Marijana Crnarića. Kako je Crnarićevo ime povezano s nekim koncertnim promotorima čije su tvrtke otišle u stečaj, a još uvijek se provlače i dugovi za koncert Rolling Stonesa održan prije šest godina u Zagrebu posve je razumljivo da su vlasnici karata i mediji vrlo nestrpljivi i nepovjerljivi kad je riječ o povratu novca. Nažalost, do gospodina Crnarića nije bilo moguće doći i dobiti njegov komentar jer je ovih dana jako zauzet pripremanjem cross over opere »Carmen«. </p>
<p>»Koliko je nama poznato, dug za Rolling Stonese nije dug Marijana Crnarića već agencije 'Kajda'«, kažu u Noti osvrćući se na stare dugove svog poslovnog partnera. »Što se tiče novca za Lennyja i Metallicu i tu sve ide po planu. Sav novac koji smo dobili od Impresarija već je vraćen. Kad dobijemo ostatak onda ćemo i njega vratiti, a to bi trebalo biti već idući tjedan. Sav novac za Lennyja u potpunosti je vraćen na pretprodajna mjesta, a Metallica je pokrivena do 60 posto«, kažu u Noti. </p>
<p>Što se tiče zatvaranja njihovih vrata »ne radi se o nikakvom bijegu«, već o poslovnim obvezama. </p>
<p>»U Noti nas radi samo troje i sad smo svi angažirani na turneji F.Scope Summer Tour 2004, tako da nikoga nema u Zagrebu«, objašnjavaju u Noti dodajući da se vraćaju već idući tjedan, pa čak i ranije ako dobiju ostatak novca za povrat. </p>
<p>Jedini problem s isplatom novca za još preostalih 40 posto dugova za Metallicu nastao je zbog »određenih financijsko pravnih nedoumica o troškovima s njihovim menadžmentom«. Naime, Impresario je uplatio novac Metallicinom menadžmentu te sad, nakon odgađanja, pokušava uračunati tehničke troškove dovoženja opreme, novac potrošen u reklamiranje koncerta itd. Taj bi spor trebao biti riješen tijekom kolovoza, kažu Crnarićevi suradnici.</p>
<p>»No, bez obzira na to nitko neće ostati zakinut jer se Impresario trudi iz svog džepa vratiti novac«, uvjeravaju nas njegovi partneri iz Note. </p>
<p>Kaže se tko se jednom opeče i na hladno puše, pa je nakon Crnarićevih dugova koji se vuku već godinama i nekoliko tvrtki koje su u stečaju strah posve razumljiv.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sharon Osbourne željela ubiti Ozzyja</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Uplakana Sharon Osbourne priznala je u četvrtak da bi upucala svog supruga, rockera Ozzyja Osbournea, da je imala pištolj u njihovu engleskom domu kada ju je godine 1989. pokušao zadaviti. Sharon je otkrila tijekom svog talk showa da je bila žrtvom kućnog naselja. »Ozzy je pio i drogirao se, a to je rezultiralo nasiljem koje je provodio na meni. Umalo me zadavio, pa sam mu pozvala policiju«, pričala je uplakana Osbourne. »On je dar božji, no da sam imala pištolj, ubila bih ga«. Ozzy je tada uhićen pod optužbom da je prijetio supruzi da će je ubiti. Zabranjen mu je pristup kući i obitelji, a par koji se vjenčao 1982. godine i dvoje od njihovo troje djece danas su vlasnici velikog MTV-ova showa »The Osbournes«. »Hvala Bogu da nisam tada imala pištolj, upravo sam zbog toga danas toliko protiv oružja«, kaže Sharon koja tvrdi da se njezin suprug nakon spornog uhićenja u potpunosti promijenio.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Brosnan šalje Bonda u mirovinu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanska tajna služba izgubila je, barem na kratko vrijeme, svog najboljeg i najpopularnijeg agenta James Bonda. Naime, irski glumac Pierce Brosnan donio je odluku o napuštanju uloge koja ga je učinila planetarno poznatim glumcem. »To je to - rekao sam što sam imao reći kao Bond, sad je vrijeme da mu okrenem leđa«, rekao je 51-godišnji glumac novinaru magazina Entertainment Weekly. Iako je Brosnan najuspješniji Bond svih vremena čija su četiri filma postala i najgledanija među 20 naslova u Bond serijalu, vijesti o njegovu odlasku mogle su se čuti već neko vrijeme. Navodno je Brosnan pristao nastupiti u još jednom naslovu, ali se nije mogao dogovoriti s producentima oko nekih bitnih detalja te se ipak odlučio na vraćanje »dozvole za ubojstvo«. Producenti ne odustaju od lika koji im već četiri desetljeća donosi zaradu pa će produkcija 21. Bonda krenuti prije isteka ove godine, no još uvijek se ne zna tko će uskočiti u Brosnanov smoking. Spominju se imena Clive Owena, Hugha Jackmana, Jude Lawa i Christiana Balea, no tko god dobije ulogu neće imati lak posao kao Brosnanov nasljednik. S druge strane, producenti su rekli da neće lako dići ruke od Brosnana te da će pokušati nagovoriti da još jednom odglumi šarmantnog britanskog špijuna.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Japanska princeza boluje od poremećaja prilagodbe</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Agencija japanskog carskog dvora u petak je priopćila da princeza Masako, čije je zdravlje nedavno privuklo pozornost javnosti, boluje od poremećaja prilagodbe. Liječnici su princezi dijagnosticirali tjeskobu i depresiju koje je izazvao poremećaj u prilagodbi zbog stresa, kaže se u priopćenju carske agencije. Prema priopćenju, princeza Masako »suočena je sa stresom zbog svog posebnog statusa princeze, zbog problema povezanih s trudnoćom i pobačajem, te zbog puno posla i teškoća u povlačenju crte između javnoga i privatnog života. Zato je princezi teško obavljati službene dužnosti«. Osim što će se za princezu pokušati olakšati okolnosti prilagodbe i omogućiti joj psihoterapiju, Masako će primati i lijekove, objavila je carska agencija. To je prvi put da je konzervativna carska agencija objavila pojedinosti u princezinu stanju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Dizajneri ostali bez krova nad glavom </p>
<p>Grad Zagreb je, čini se, odustao od mogućnosti da studiju dizajna omogući nastavu u Frankopanskoj 12 zbog skupoće / Unatoč zalaganju voditelja Studija dizajna Stipe Brčića ni Grad ni Sveučilište nisu pokazali interes za Studij / Da je nešto drugo u pitanju, novac bi se našao bez problema, tvrde ogorčeno dizajneri</p>
<p>Priči s primjesama skandala koja već neko vrijeme prati Studij dizajna u Zagrebu još se ni približno ne nazire kraj. Grad Zagreb čini se da je rekao ne otkupu za sadašnji prostor za Studij. Sve je započelo u travnju prošle godine kada je odlučeno da se prostor u Frankopanskoj 12, u kojemu je Studij smješten već petnaest godina, vrati starim vlasnicima, kojima je svojedobno bio oduzet.</p>
<p> Grad Zagreb isprva je prihvatio ponudu vlasnice za kupnju 2000 četvornih metara za 17 milijuna kuna. Cijelu priču tada je pomutilo upozorenje Općinskoga državnog odvjetništva, kojemu se Grad prije konačne odluke obratio za mišljenje o kupovini, da bi Studij u slučaju boravka u gradskom prostoru mogao tražiti povrat sredstava uloženih u uređenje i opremanje prostora u 15 godina, koliko postoji na toj adresi. Unatoč pismenom jamstvu voditelja studija Stipe Brčića da ni u kojem slučaju neće tražiti povrat sredstava kupi li Grad zgradu i prepusti ju Studiju, ali odgovor iz gradonačelničina ureda ostao je u skladu s odlukom Općinskoga državnog odvjetništva i bez jasnog objašnjenja.</p>
<p>Nakon odustajanja od prvokupa Grad je lopticu prebacio na Sveučilište, i to na ime suradnje sa Sveučilištem na koje je u gradskom proračunu za 2004. predviđeno 10 milijuna kuna. Spomenuti novac Sveučilište je namijenilo za rješavanje problema Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskih studija, a što se tiče Studija dizajna na Sveučilištu su odgovorili da se tu radi isključivo o problemu održavanja nastave, a ne o prostoru.</p>
<p> Dakle, za Studij nije od presudne važnosti da ima vlastiti prostor, već bi on mogao funkcionirati i kao podstanar na drugim fakultetima. Za opstanak Studija dizajna zalagao se i ministar kulture Božo Biškupić, bez obzira na to što njegovo Ministarstvo nema nikakvih nadležnosti nad studijem, ali uzalud.</p>
<p> Status quo Studija dizajna trajao je, čini se, do pred nekoliko dana kada je ta tema skinuta s dnevnoga reda sjednice Gradskoga poglavarstva. Vlasnici prostora u srpnju su došli s novom ponudom: za 1000 četvornih metara oni traže 15 milijuna kuna, s klauzulom da se Studiju, kao trećoj strani, isplati 764.192 kune na ime troškova uređenja prostora za nastavu, što je za gradonačelnicu bilo previše. </p>
<p>Razumljivo je stoga i veliko ogorčenje ljudi vezanih uz dizajn i vizualnu komunikaciju. Naš poznati grafički dizajner i profesor dizajna Ivan Doroghy, poput ostalih kolega, razumije da vlasnici imaju pravo raspolagati vlastitim prostorom kako žele, ali je ogorčen na birokraciju što nije u stanju eminentnoj obrazovna ustanovi naći prostor.</p>
<p> »Da je nešto drugo bilo u pitanju, odmah bi se našlo načina da se riješi. Ako se može naći prostor za udruge navijača, neshvatljivo je da se ne može naći prostora za studij dizajna«, kaže Doroghy.</p>
<p>Ogorčenost postupcima Grada dijeli i dizajn managerica Tatjana Jallard. »Sramota je da Zagreb baca na ulicu jedini Studij dizajna u državi. Neprihvatljivo je da zemlja poput Hrvatske koja teži ulasku u Europsku uniju ne prepoznaje dizajn kao alat za strateško unapređenje gospodarstva kao što to čine razvijene zemlje već pola stoljeća. Ova država i ovaj grad ignoriraju jednu struku i sveučilišnu instituciju, umjesto da potiču edukaciju mladih ljudi«, kaže ona, podsjećajući da je i krovna udruga hrvatskih dizajnera, Hrvatsko dizajnersko društvo, već 20 godina u pregovorima s Gradom u potrazi za prostorom. </p>
<p>Predsjedniku Hrvatskoga dizajnerskog društva Borisu Ljubičiću nerazumljivo je da Grad ne uzima činjenicu dizajna kao nekakvu relevantnu tezu o kojoj bi se razgovaralo, nego se u dotičnom slučaju samo govori o kvadraturi i cijeni. Za najskoriju budućnost, a i sadašnjost Hrvatske dizajn je primaran, a gašenjem studija Hrvatskoj prijeti da ostane bez dizajnera, a samim time i bez struke koja nije samo kulturološka točka Hrvatske, već struke koja stvara i oblikuje nove proizvode, smatra Ljubičić. </p>
<p>Problem nedostatka prostora za Studij dizajna arhitekt i dizajner Željko Kovačić uspoređuje s prostorom za Muzičku akademiju, koji se, nakon dugog vremena, na kraju ipak pronašao. »Grad ima dovoljno prostora. Postoje, recimo, napuštene industrijske hale, sigurno ima mjesta, samo je pitanje razumijevanja i volje. Općenito, u Hrvatskoj svuda, a pogotovo u kulturi, toga nedostaje. Govori se da nema novaca, samo je pitanje kako se usmjerava. Postoje i drugi projekti, a u njima novac nije problem«, smatra Kovačić</p>
<p>Studij koji se može pohvaliti modernošću i kvalitetom, po svemu sudeći ostat će bez odgovarajućeg prostora, a nastava za šesnaestu upisanu generaciju studenata upitna je. Zemlja koja ima potencijale stvaranja vrhunskog vizualnog identiteta, da se ne govori o mogućnostima dizajna za gospodarstvo, olako se odriče te vrijednosti.</p>
<p>Martina Kalle i Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osjećajno udaljena »Aida«</p>
<p>Izvedba kultne predstave protekla bez ekspresije i glazbenog uzbuđenja / Dirigent dobrim dijelom utjecao na razinu predstave / Odlični Nikolova i Šarić</p>
<p>Verdijeva »Aida« dočekana je na carskom Peristilu 29. srpnja onako kako dolikuje predstavi koja je u proteklih pet desetljeća postala kultnim znakom Splitskog ljeta. Čak je i skučeni prostor kamenog dijela gledališta bio ispunjen znatiželjnicima. No cijela izvedba patila je od niske osjećajne temperature u kojoj je bio očit jaz između namjere i ostvarenja. </p>
<p>Sedam godina stara redateljska koncepcija Petra Selema kao da se udomaćila na Peristilu koji je nesretnom dograđenom konstrukcijom (scenograf Zlatko Kauzlarić Atač) prepolovio stoljetnu vizuru Protirona i umanjio tonske pa i vizualne pogodnosti kamene scene. S vremenom je Selemova režija dosta originalnom fantazijom i domišljatim vizualnim elementima još više naglasila intimu drame i nedaće rata. Uspješniji u uznositoj likovnoj fikciji nego li u raščlambi unutrašnjih dramskih odnosa, Selem se otkriva kao lirik u vidovićevskom sfumatu završne scene, uz uspješne inovacije u 6. slici koji će pojačati kontrapunkt deziluzije i uzaludnog bunta egipatske princeze.</p>
<p> Šarenim kostimima Danice Dedijer i Irene Sušac uobičajena konvencija ustuknula je pred kozerskom fantazijom, pa smo čistoću 7. slike doživjeli kao dobrodošao smiraj. Nova koreografija Ante Marinića, s nekoliko lijepih akcenata, potisnula je zasigurno nezamjenjivu koncepciju Ane Roje i Oskara Harmoša, a sve je to bilo obasjano sasvim reduciranim svjetlosnim slapovima iz reflektora Zorana Mihanovića.</p>
<p>Talijanski dirigent Angelo Cavallaro uspio je iz složene Verdijeve partiture otkloniti svaku strast, do minimuma sniziti autentični interpretativni polet i cijeloj izvedbi udahnuti biljeg puke školske urednosti koja ne haje za psihološkim razlozima i delikatnim balansom nadahnute belcanto kajdanke. </p>
<p>Mlako vodstvo i sumnjiva tempa bitno su utjecala na razinu izvedbe u kojoj se počesto snalazio tko je kako mogao. Zbor HNK (zborovođa Ana Šabašov) zabilježio je ove godine svoju najnižu izvedbenu razinu, a pomanjkanje sabranosti utjecalo je na soliste i na cijeli orkestar (napose metalne puhače).</p>
<p> Naslovnu ulogu prvi put u Splitu pjevala je Ruskinja s angažmanom u Italiji Olga Romanko. Njezin mladodramski sopran dosta je ugodne boje i plemenita tona, muzikalan i ujednačen, ali nedovoljno izražajan i snažan za otvorenu scenu. Romanko je pjevačica zanimljiva scenskog šarma, ali sve to ne može prikriti manjkavosti u donjoj tesituri i ekspresivnim pianima kojima obiluje uloga etiopske robinje.</p>
<p> Poznati islandski tenor Kristjan Johannsson dramski je tenor koji je zvučnošću, lijepim legatom i nosivim tonovima samo podsjetio na to kakav je to herojski glas nekad bio. Kostim Amneris ove godine ponovo je obukla Zlatomira Nikolova, pokazujući kako se istinski umjetnik nosi s jednim likom, koliko je njezin dramski mezzo sposoban zaroniti u vrtlog bitke koju je često sama morala voditi. U najboljim trenutcima 6. slike Nikolova je pokazivala tonsko bogatstvo i psihološko nijansiranje, nadasve visoku impostaciju, koja je još uvijek superiorna. </p>
<p>Ivica Čikeš bio je suzdržani i dotjerani Ramfis, Ivica Šarić ponovo sjajni i gotovo nenadmašni Egipatski kralj, raskošnih i sonornih basovskih tonova, a gost iz Italije Davide Damiani, premda ugodna lirskog baritona i lijepe belcanto fraze, ostaje daleko od vulkanske snage i ekspresije koju podrazumijeva lik Amonasra. Konačno, dok se Saša Jakelić iskazao kao svježi i pouzdani Glasnik, Antonela Malis Hodžić ulogu Svećenice treba temeljito obnoviti.</p>
<p>Glazbeno nekoherentna predstava slabo je dodirnula naša srca željna dobre glazbe.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Koncert na Lopudu </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U sklopu Ljetne umjetničke akademije Dubrovnik (LAUS) koja se odvija u sklopu programa EPTA-e u četvrtak na večer u Crkvi sv. Nikole na otoku Lopudu održan je koncert s djelima Ludviga von Beethovena i Petra Iljiča Čajkovskoga. </p>
<p>Publika je najprije čula Beethovenov Trostruki koncert za violinu, violončelo, klavir i orkestar u C-duru, op. 56 koji su izveli violinist Goran Končar, violončelist Vinko Rucner te Bruno Vlahek na klaviru uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. </p>
<p>Rokoko varijacije za violončelo i orkestar u A-duru I. Čajkovskoga izveo je solist David Grigorian, također uz pratnju Dubrovačkog orkestra, kojim je ravnao dirigent Ivo Dražinić. Inače u sklopu LAUS-a seminare najpoznatijih glazbenih pedagoga svijeta pohađa dvjestotinjak mladih nadarenih glazbenih umjetnika iz Europe, Japana, Koreje i Kanade. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Počinje »Zadar snova«</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U Zadru će se od 3. do 11. kolovoza održati međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti »Zadar snova«. Na otvorenju će se izvesti performans Zadarskog plesnog ansambla, »Morsures performance« u izvedbi Yanna Marussicha i filmska projekcija umjetničkog opusa Tomislava Gotovca (»Dead Man Walking« i »Glenn Miller«). U programu festivala bit će predstavljena izložba stripa »Komikaze«, a prikazat će se kazališna predstava »Medeja« u režiji Ivice Buljana. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Obnova Napretkove zgrade </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Mostaru je u sklopu projekta zaštite kulturnoga naslijeđa počela obnova u ratu potpuno uništene zgrade Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak«, objavio je mostarski web-portal Pincom.info. Kako je planirano, radovi bi trebali biti završeni do kraja godine, a novi će Napretkov dom imati knjižnicu, internetski klub, dvoranu za kulturne priredbe i studentske sobe. Projekt uz potporu Unesca financira Svjetska banka, a osim obnove Staroga mosta i okolnih objekata, u projekt je ušla i obnova objekata triju naroda u Mostaru, napominje Pincom i dodaje kako je osim Napretkova doma predviđena i obnova Vladikina dvora i Vakufskoga hana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Krivotvoritelj od Dürera do Dalija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Majstorska djela iz radionice krivotvoritelja – od Dürera do Dalija« naslov je izložbe otvorene nedavno u Ochsenhausenu, koja će trajati do 3. listopada, a posvećena je falsifikatoru Konradu Kujauu – poznatom kao autoru krivotvorenih Hitlerovih dnevnika, a vjerno je kopirao i brojne velike slikare. Slike koje je Kujau krivotvorio, a koje nisu označene kao falsifikati, nisu izložene. Nema svjetski poznatog djela koje nije prošlo kroz njegov kist, primjerice Rembrandt, Van Gogh, Gauguin, Renoir, Monet i Degas. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo ipak bez Bošnjaka</p>
<p>»Najteže je igrati protiv novih prvoligaša, i to odmah na početku. Njihov je motiv poseban. U sastavu im se većim dijelom nalaze igrači koji još traže afirmaciju u prvoligaškom nogometu, pa zato i jesu najmotiviraniji, a samim tim i najopasniji«, kaže Dinamov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jesu li nogometaši Pule doista bolji od Dinama? U subotu će se, naime, na Uljanikovom stadionu u Puli (18 sati) u drugome prvenstvenom kolu sučeliti momčad koja je nedavno otela bod Hajduku na Poljudu i momčad koja je taj isti Poljud nekoliko dana ranije napustila ošamućena porazom. Splićani su, podsjećamo, na startu nove sezone, u dvoboju za Superkup, svladali maksimirsku družinu sa 1-0, dok su desetak dana kasnije nogometaši Pule na istom travnjaku uspjeli zatresti Hajdukovu mrežu. Štoviše, osvojili su i veliki bod. Ove premise bi, dakako, mogle nametnuti nerealni zaključak da su Puljani - bolji od Dinama. No, poljudski je primjer suviše mali uzorak da bismo lansirali tako smjelu tvrdnju. No, iznenade li Puljani i u subotu...</p>
<p> – Vrlo se ozbiljno pripremamo za Pulu, ipak je riječ o novom prvoligašu koji je shodno tome i u svojevrsnoj euforiji, pogotovo nakon senzacionalnog rezultata u Splitu, naglasio je Dinamov trener Nikola Jurčević. – Koliko čujemo, stadion je rasprodan i čeka nas pravi nogometni ambijent, čeka nas publika željna dobrog nogometa. Moj prijatelj, pulski trener Igor Pamić sasvim sigurno će i nakon remija protiv Hajduka pokušati prirediti još jednu senzaciju. Najteže je igrati protiv novih prvoligaša, i to odmah na početku. Njihov je motiv poseban. U sastavu im se većim dijelom nalaze igrači koji još traže afirmaciju u prvoligaškom nogometu, pa zato i jesu najmotiviraniji, a samim tim i najopasniji. Ali, budemo li na pravoj razini, pobijedit ćemo.</p>
<p> Posljednji Dinamov »izlet« na pulski travnjak bio je i te kako uspješan. Na povratku sa zimskih priprema, 30. siječnja, maksimirski su nogometaši pobijedili Pulu sa 5-0. Svi su pogoci tada postignuti u drugom poluvremenu u kojem su Puljani većim dijelom igrali s igračem manje. Dinamo je četiri gola postigao kada je na terenu bio brojčano nadmoćniji. Dinamov napadač Ivan Bošnjak upravo je tada postigao svoje prve pogotke u plavome dresu. Zabio je Dinamov prvi i treći gol. Dva je pogotka tada zabio i Eduardo da Silva, a jednog Hrvoje Čale.</p>
<p> – Istina je da smo ih tada pobijedili, ali to nema nikakve veze. Ono je bila sasvim drukčija utakmica u drukčijim uvjetima. Trener Jurčević ovaj put neće moći računati na ozlijeđenog Bošnjaka, koji je na posljednjoj utakmici u Zadru, gdje je Dinamo pobijedio sa 4-3, dobio udarac u lijevi gležanj. Maksimirska bi momčad, dakle, trebala istrčati u sastavu: Turina – Lučić, Mijatović, Milinović, Pranjić – Tomić, Agić, Mujčin; Kranjčar – Ljubojević, Eduardo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ako prođe Irce Hajduk na Deportivo</p>
<p>»U ovom trenutku Deportivo me ne zanima. Znali smo da ćemo dobiti jakog protivnika, ali nam je u ovom trenutku jedino bitno proći Shelbourne, reakcija je trenera Splićana Ivana Katalinića« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Hajduku ne žele praviti ražanj bez zeca i izbjegavaju eksplicitne komentare na ždrijeb 3. kola kvalifikacije Lige prvaka. Naime, u slučaju da Splićani prođu irski Shelbourne, a podsjetit ćemo, u prvoj utakmici su »bijeli« pobijedili sa 3-2, za protivnika će imati jaku momčad Deportiva La Coruńa. Prva utakmica bi se 11. kolovoza igrala u Španjolskoj, a uzvrat 25. kolovoza u Splitu. Ivan Katalinić, trener Hajduka je rekao:</p>
<p>– U ovom trenutku Deportivo me ne zanima. Znali smo da ćemo dobiti jakog protivnika, ali nam je u ovom trenutku jedino bitno proći Shelbourne. Sportski direktor »bijelih« Igor Štimac je rekao nešto više:</p>
<p>– Dobili smo najtežeg mogućeg protivnika, Deportivo je lani igrao polufinale Lige prvaka i izvrsna je momčad. Za klubove poput Hajduka Liga prvaka je veliki financijski dobitak i za nas bi bio san proći Deportivo i ući u natjecanje po skupinama, kazao Štimac. </p>
<p>U taboru španjolske momčadi priželjkuju prolazak Iraca, a razlog je objasnio član uprave Jesus Reboll:</p>
<p>– Deportivo je u ovakvim dvobojima uvijek favorit i jasno je da očekujemo prolaz u Ligu prvaka. Odgovarao bi nam prolazak Shelbournea, jer nam njihov nogomet odgovara, dok bi Hajduk mogao biti vrlo teška prepreka.</p>
<p>Ostali parovi 3. pretkola Lige prvaka: GAK (AUT) – Liverpool (ENG), Juventus (ITA) – Djurgardens (Šve)/Kaunas (LIT), KF Tirana (ALB)/Ferencvaros (Mađ) – APOEL (Cip)/Sparta Prag (Češ), Rosenborg (NOR)/Sheriff Tiraspol (MOL) – Maccabi Haifa (IZR), Bayer Leverkusen (Njem) – Banik Ostrava (Češ), Neftchi Bakou (AZE)/CSKA Moskva (RUS) – Glasgow Rangers (Ško), Pyunik Erevan (ARM)/Šahtar Donjeck (UKR) – Club Brugge (BEL)/Lokomotiv Plovdiv (BUG), Dinamo Kiev (UKR) – Skonto Riga (LET)/Trabzonspor (TUR), Young Boys Berne (Švi)/Crvena Zvezda (SiCG) – PSV Eindhoven (Niz), Žilina (Slk)/Dinamo Bukurešt (Rum) – Manchester United (ENG), Basel (Švi) – Inter (ITA), Benfica (POR) – Anderlecht (BEL), PAOK (Grč) – HJK Helsinki (FIN)/Maccabi Tel-Aviv (IZR), Gorica (SLO)/FC Kopenhagen (DAN) – Monaco (FRA), WIT Georgia (Gru)/Wisla Krakow (POL) – Real Madrid (Špa)</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk nema pravo na kiks</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nogometaši Hajduka će protiv Zagreba (subota, 20.45 sati) zaigrati s »drugom« postavom. Da je završnica prvenstva sigurno bi takva odluka izazvala polemiku. </p>
<p>Hajduk, pak, procjenjuje da mu je uzvratni dvoboj 2. kola kvalifikacija Lige prvaka protiv Shelbournea važniji i pokušat će sačuvati »idealnih« jedanaest za srijedu i Dublin. </p>
<p>Međutim, čini se kao da su na Poljudu zaboravili da bi novi gubitak bodova na domaćem travnjaku urušio toliko potrebno samopouzdanje. </p>
<p>Ivan Katalinić, trener Hajduka, u petak je još dvojio oko početne jedanaestorice , odnosno koga će od mlađih i pričuva gurnuti u vatru. Tek je najavio mladog lijevog stopera Čutuka, što znači i da će odmarati Neretljaka iako je dolazak u Split glede mogućeg angažiranja reprezentativnog braniča najavio trener HSV Klaus Toppmöller. Blatnjak i Ćaćić, pak, ne mogu nastupiti zbog ozljeda, pa bi »bijeli« mogli započeti utakmicu u sastavu:</p>
<p>Balić (Kale) - Vejić, Rukavina, Čutuk, Šuto, Grgurović, Damjanović, Carević, Filekovič - Turković, Rački.</p>
<p> Što se, pak, tiče same utakmice Katalinić je i izjavio:</p>
<p> - Nemamo pravo na kiks, jedan smo već napravili u prvom kolu protiv Pule, te nam nema druge nego pobijediti Zagreb. I prije je Hajduk bio opterećen europskim utakmicama, a bodove treba osvajati. </p>
<p>Dat ću prigodu ovima koji se nisu naigrali pa neka pokažu što znaju. I još nešto, neću imati mira dok ne stavim u igru devetoricu igrača poniklih u Hajduku.</p>
<p>Katalinić ne pokazuje ni malo straha što se tiče rezultata protiv Zagreba, pa ni za prolaz protiv Shelbournea. Tako na zafrkanciju da bi mu neki neuspjeh mogao ugroziti poziciju, Hajdukov trener uzvraća bez razmišljanja:</p>
<p> - Tko će mene srušiti? Ma ne može me srušiti ni dizalica Veli Jože! Novine ne čitam niti me puno briga. Neprijatelja će uvijek biti, a dok god imaš neprijatelja znači da vrijediš.</p>
<p>Daljnji tijek razgovora s trenerom Hajduka, međutim, pokazao je da Katalinić dobro iščitava dnevni tisak, jer je prigovorio, kao kroz šalu na niz napisa, a posebno ga je zasmetalo što mu je u jedinom splitskom dnevnom listu nakon pobjede od 3-2 protiv Shelbournea palac spušten dolje:</p>
<p>- Pa gdje ovog ima, pobjediš, a oni ti pokažu palac dolje. </p>
<p>I za kraj Katalinić je ničim izazvan prognozirao rasplet borbe za ostanak u domaćem prvenstvu:</p>
<p> - Ispast će Međimurje, a za mjesto u kvalifikacijama borit će se Zadar, Slaven Belupo, Pula i Zagreb.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Optimizam ćemo graditi na pesimizmu</p>
<p>Drago mi je kad vidim da igrači razgovaraju i sudjeluju u konstruktivnoj analizi treninga, igre... Nakon subotnjeg treninga razgovarat ću s igračima i zahvaliti dvojici ili trojici. Sad ih je 20, a posljednji dio priprema u Zagrebu ću odraditi sa 17 ili 18 igrača, veli izbornik rukometaša Lino Červar</p>
<p>CRIKVENICA</p>
<p> – »Što ćemo sad plakati što nema Sulića, Ćavara, što je puno ozljeda i što nam je kratka klupa. Mislim da upravo na tom pesimizmu možemo graditi optimizam uoči Olimpijskih igara«, govorio je izbornik hrvatskih rukometaša Lino Červar na kraju trećeg dijela olimpijskih priprema, koje su održane u Crikvenici. Iako je iznimno pomno napravio plan priprema, izbornik je priznao da ga se nije mogao držati u cijelosti, jer su ozljede pokosile dosta igrača.</p>
<p>– Zadovoljan sam ovim dijelom, iako, kao i svaki trener, mislim da uvijek može bolje. Na Igrama ćemo pokazati entuzijazam, vedrinu i želio bih da se moji igrači onako dječački igraju, ali odgovorno. Ići ćemo utakmicu po utakmicu, a drugima ostavljamo da nas od početka vide s porazima ili medaljom. Moramo biti skromni i prednjačiti u kulturnom ponašanju i borbi. Nas je narod uvijek podržavao, tako je i sad i bit ćemo pobjednici ako damo sve od sebe, ne samo u Ateni, nego na svakom natjecanju. To je ključ, rekao je Červar.</p>
<p>No, Červar nije bježao od činjenice da je hrvatska momčad najtanja na mjestu kružnog i desnog vanjskog napadača.</p>
<p>– Moram pohvaliti igrače koji se toliko trude. Ali, radi se o kvaliteti. Drago mi je kad vidim da igrači razgovaraju i sudjeluju u konstruktivnoj analizi treninga, igre... Nakon subotnjeg treninga, razgovarat ću s igračima i zahvaliti dvojici ili trojici. Sad ih je 20, a posljednji dio priprema u Zagrebu ću odraditi sa 17 ili 18 igrača, veli izbornik.</p>
<p>Petar Metličić, jedan od naših najboljih igrača, posljednjih se dana odmarao zbog šavova ispod oka. Naime, na treningu se sudario s Nikšom Kalebom i zaradio četiri šava. </p>
<p>– Priznajem, bio sam na mnogim pripremama, ali ovo su mi bile najteže. Puno smo radili i išli svom snagom. Pravi krvavi treninzi, vidi se na meni, duhovito je aludirao na svoju ozljedu Metličić. – Imamo problema, ali to nije važno. Zasad nismo u nekoj igračkoj formi, ali ćemo dostići pravu formu na vrijeme. Pa, još do prije nekoliko dana smo radili na snazi. Nama su najbitnije prve dvije utakmice u Ateni, one protiv Islanda i Slovenije. One će pokazati koliko vrijedimo. Pokazat ćemo svima da u ovoj »svići« još ima ulja, pričao je ljevoruki napadač.</p>
<p>Metličić se osvrnuo i na sve češće priče o tome tko će nositi hrvatski stijeg na otvaranju Olimpijskih igara 13. kolovoza:</p>
<p>– Cijela momčad podržava ideju da stijeg nosi naš kapetan Slavko Goluža. To bi bilo veliko priznanje ne samo njemu, već i svima nama i rukometu. Ne podcjenjujem nikoga, imamo mnogo sjajnih sportaša, ali Slavko i rukomet zaslužuju tu čast. </p>
<p>Na tu temu pokoju riječ kazao je i predsjednik HRS-a Željko Kavran.</p>
<p>– Nećemo utjecati, zivkati i lobirati, željeli bismo samo da se poštuju kriteriji, kratak je bio Kavran, a Červar je dodao:</p>
<p>– Vjerujem da je prošlo vrijeme kad se sve rješavalo stajanjem ispred nečijih vrata i kucanjem na njih. Treba samo slušati narod, on se ne da prevariti.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Udarna postava u punom sjaju</p>
<p>Naši su reprezentativci počeli i svih 60 minuta odigrali agresivno i bespoštedno, pokazavši drukčije lice od onog dan ranije / Odličnim nastupima Ivana Balića i Petra Metličića u drugom se dijelu pridružio i Vlado Šola, koji je tada stao među vratnice </p>
<p>CRIKVENICA</p>
<p> – Pobjedom 27-21 (13-11) i jako dobrim nastupom protiv Norveške, naši su rukometaši završili treći dio olimpijskih priprema u Crikvenici. Nakon laganog jutarnjeg treninga u subotu, reprezentativci će se razići na trodnevni odmor, a posljednji će, zagrebački, dio priprema početi u utorak. </p>
<p>– Bilo je dobro, moji su igrači iskazali veliku volju. Neka su razdoblja igre bila i jako dobra. Dečki su srcem nadoknađivali probleme koje imamo i to je putokaz kakav pristup uvijek treba biti. Bilo je i atraktivnih poteza, koji su podigli publiku na noge. Najbolji pojedinac ove utakmice bila je naša momčad i njezina kompaktnost, govorio je vidno raspoložen nakon utakmice izbornik rukometaša Lino Červar. </p>
<p>Naši su reprezentativci počeli i svih 60 minuta odigrali agresivno i bespoštedno, pokazavši drukčije lice od onog dan ranije. Norvežani, pojačani još trojicom igrača, bili su i više nego dostojan suparnik našim motiviranim igračima. Naši su lomili norveški otpor do kraja prvog poluvremena, no kad ih je krenulo, više ih se nije dalo zaustaviti. Odličnim nastupima Ivana Balića i Petra Metličića u drugom se dijelu pridružio i Vlado Šola, koji je tada stao među vratnice. </p>
<p>Naši su rukometaši bili željni pobjede, pogotovo nakon poraza i loše igre u četvrtak. Posebice se to odnosi na igrače udarne postave, koji su svima željeli pokazati koliko su jaki. I vidjelo se koliko je snažna prva postava, ali isto tako se vidjelo da njihove zamjene ne mogu doseći tu razinu. No, toga je Červar svjestan i zna da u sljedećih desetak dana ima još posla. Prije odlaska na trodnevni odmor, Červar će u subotu zahvaliti dvojici ili trojici igrača, što još nije odlučio. Ostalih 17-18 će se nastaviti boriti za 15 olimpijskih dresova sljedećeg tjedna u Zagrebu. </p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>HRVATSKA – NORVEŠKA 27-21 (13-11)</p>
<p>HRVATSKA: Losert 1 (7), Šola (8+2), Kaleb 3, Balić 3, Lacković 4, Zrnić, Vori 3, Džomba 5 (4), Dominiković 1, Vuković, Goluža 2 (2), Šprem 2, Špoljarić, Metličić 3.</p>
<p>NORVEŠKA: Egge (9+1), Walstadt (3), Solberg 3 (2), Tvedten 1 (1), Myrhol, Loke 5, Ekelund, Stegavik, Lund 2 (1), Rykkje 2, Kjeling 2, Jensen 1, Riise 5, Skjaervold.</p>
<p>SUCI: Josić i Rudić (obojica iz Hrvatske). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 8 (6), Norveška 5 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 4 minute (Dominiković, Metličić), Norveška 4 minute (Solberg, Jensen)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vlado ŠOLA </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blanka Vlašić preko 1.97 metara do trećeg mjesta</p>
<p>Središnja figura londonskog mitinga ponovno je bila odlična ruska motkašica Jelena Isinbajeva. Njezin svjetski rekord iz Birminghama (4.89 m) bio je na životu samo pet dana. Novi najbolji svjetski rezultat je 4.90 metara, no teško je vjerovati da će i on dugo trajati. Vidljivo je da Ruskinja može skočiti još nekoliko centimetara više</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Najbolja hrvatska visašica Blanka Vlašić upisala je još jedan uspješan nastup ove godine. Na Super Grand Prix atletskom mitingu u Londonu naša je rekorderka preskočila 1.97 metara i podijelila treće mjesto s Amerikankom Amy Acuff. Sunčano vrijeme u Londonu donijelo je znatno bolje rezultate u skoku u vis nego što je to bilo prije nekoliko dana u kišnom Stockholmu. Pobjeda je ponovno pripala sjajnoj Hestrie Cloete koja je drugi put ove sezone preskočila 2.03 metra, što je i drugi rezultat godine na svjetskim ljestvicama. </p>
<p>Drugo mjesto osvojila je Ukrajinka Viktorija Stjopina koja je poput Vlašić i Acuff svladala 1.97 metara, ali uz pokušaj manje. Blanka je dobro otvorila londonski miting. Lakoćom je riješila 1.85, 1.90 i 1.94 metra. Na 1.97 metara dvaput je rušila letvicu, a potom nije uspjela svladati dva metra. Posljednju provjeru prije Olimpijskih igara mlada će Splićanka imati sljedeći petak na mitingu Zlatne lige u Zurichu.</p>
<p>Središnja figura londonskog mitinga ponovno je bila odlična ruska motkašica Jelena Isinbajeva. Njezin svjetski rekord iz Birminghama (4.89 m) bio je na životu samo pet dana. Novi najbolji svjetski rezultat je 4.90 metara, no teško je vjerovati da će i on dugo trajati. Vidljivo je da Ruskinja može skočiti još nekoliko centimetara više, no te će rezultate sačuvati za sljedeća natjecanja. Svjetski rekordi se, naime, bogato honoriraju, tako da se Isinbajevoj više isplati popravljati ih malo po malo.</p>
<p>Amerikanac Maurice Greene već tjednima bahato izjavljuje kako u Ateni nitko protiv njega neće imati izgleda. No, u Londonu se Greene još jednom mogao uvjeriti da nije nepobjediv. Jamajčanin Asafa Powell pobijedio je s drugim rezultatom sezone (9.91), Greene je na drugom mjestu bio šest stotinki sporiji. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kupovanjem glasova do domaćinstva Olimpijskih igara 2012.</p>
<p>Novinari BBC-a predstavili su se kao poslovni ljudi kojima je u interesu da London dobije domaćinstvo Igara 2012. Prišli su određenim ljudima koji su im obećali da im mogu osigurati potrebne glasove</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Iako su ovogodišnje Olimpijske igre u Ateni pred vratima, u središte pažnje naglo je iskočio skandal vezan uz Igre koje će se održati 2012. godine. Međunarodni olimpijski odbor pokrenuo je, naime, istragu o mogućoj kupovini glasova za izbor domaćina Igara 2012. </p>
<p>Cijeli skandal pokrenula je britanska televizijska postaja BBC koja je u svojoj emisiji »Panorama« poslala reportere na tajni zadatak. Novinari su se predstavili kao poslovni ljudi kojima je u interesu da London dobije domaćinstvo Igara 2012. Prišli su određenim ljudima koji su im obećali da im mogu osigurati potrebne glasove.</p>
<p>– Ti ljudi profesionalni su agenti koji su u prošlosti već zaradili stotine tisuća dolara pomažući gradovima kandidatima da kupe glasove. Oni imaju veze s utjecajnim ljudima unutar MOO-a i svi su redom potvrdili kako su već bili kontaktirani od predstavnika gradova kandidata za domaćinstvo Olimpijskih igara 2012., stoji u izvještaju BBC-a o spornoj emisiji koja će biti prikazana sljedeće srijede. Autori »Panorame« naveli su kako im je cilj bio saznati što je potrebno za dobivanje domaćinstva Igara i kako je odgovor vrlo jednostavan – novac!</p>
<p>Direktorica komunikacija MOO-a Giselle Davies kazala je kako je MOO obaviješten o navodnom neprikladnom ponašanju unutar olimpijskog pokreta i kako je cijeli slučaj predan etičkom povjerenstvu. O tome je poslano pismo i svim članovima MOO-a, svim gradovima koji su ostali u utrci za domaćinstvo Igara, organizatorima atenskih i svih predstojećih Igara, te službenim sponzorima.</p>
<p>»Etička komisija MOO-a je na raspolaganju svima koji mogu ponuditi važne informacije o ovom slučaju«, stoji u pismu.</p>
<p>Komisija je ustanovljena nakon skandala sa Salt Lake Cityjem 1998., kada je deset članova MOO-a dalo ostavku ili bilo isključeno iz krovne svjetske sportske udruge. Otkriveno je, podsjetimo, da su delegati koji su odlučivali o domaćinu Zimskih olimpijskih igara 2002. primali novce i darove iz ruku predstavnika Salt Lake Cityja koji je na kraju i dobio organizaciju Igara. Cijeli slučaj potaknuo je niz reformi kojima je zabranjeno primanje bilo kakvih darova, kao i posjet članova MOO-a gradovima kandidatima.</p>
<p>Legendarni atletičar Sebastian Coe, koji je na čelu odbora »London 2012« kazao je da ne zna ništa o pokušaju podmićivanja članova MOO-a.</p>
<p>– London se tijekom dosadašnjeg dijela kampanje ponašao etično i u skladu s pravilima. Potpuno podržavamo odluku MOO-a da cijeli ovaj slučaj istraži etička komisija, poručio je Coe.</p>
<p>Osim Londona, u igri za domaćinstvo Igara 2012. ostali su i New York, Pariz, Madrid i Moskva. Konačni pobjednik bit će poznat u srpnju sljedeće godine. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Povjerljivo izvješće američke vojske: Ustanak Iračana veći nego što se prikazuje</p>
<p>U tim se izvještajima navode incidenti, eksplozije i pogibije koji nisu stigli ni do jednoga medija / Jedan arapski komentator ironično primjećuje da bi Amerikanci možda trebali početi pregovarati sa Saddamom</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell doputovao je u petak u iznenadni i nenajavljeni posjet Bagdadu kako bi na licu mjesta potražio barem neke odgovore za prijeteće iračke izazove. On je najviši američki dužnosnik koji je posjetio Irak od 28. lipnja kad je ustanovljena privremena prijelazna vlada Iyada Allawija. </p>
<p>Neposredno po Powellovom dolasku, američki zrakoplovi i teško topništvo gađali su Falluju, najjaču sunitsku tvrđavu otpora. Poginulo je najmanje 13 Iračana, a Amerikanci nisu imali gubitaka.</p>
<p>Powell se neposredno po dolasku, u »zelenoj zoni« bivše Saddamove predsjedničke palače sastao s američkim veleposlanikom Johnom Negroponteom i dužnosnicima privremene iračke vlade. Njegov je posjet više u službi psihološke potpore američkim snagama na terenu, a ne postizanja nekih ozbiljnih pomaka u sređivanju tamošnjih neprilika. Na to upućuje i činjenica da se u četvrtak u Saudijskoj Arabiji, a ne Bagdadu, sastao i razgovarao sa privremenim iračkim premijerom Iyadom Allawijem.</p>
<p>Šef State Departmenta pokušat će na licu mjesta ispitati mogućnosti slanja mirovnih postrojbi islamskih zemalja u turbulentni Irak. Powell je tu ideju prihvatio u saudijskoj prijestolnici Riyadhu od svog saudijskog kolege princa Faisala. Među zemljama koje bi mogle poslati trupe spominje se najmnogoljudnija islamska država Indonezija te Pakistan i Marko. </p>
<p>U sklopu razrade te ideje u Kairu je održan i susret šefova diplomacija Alžira, Tunisa, Bahraina i Iraka. Irački ministar Hoshyar Zebari zatražio je od te tri zemlje da pošalju trupe koje bi štitile misiju UN-a u Bagdadu. Skupu je bio nazočan i glavni tajnik Arapske lige Amr Mussa. Nešto ranije, Mussa je izjavio kako arapske postrojbe ne bi trebale ići u Irak sve dok se tamo nalaze koalicijske snage na čelu sa Amerikancima. </p>
<p>Iračke snage otpora, koje se protive nazočnosti stranih trupa, brzo su reagirale, što potvrđuje da budno prate sva kretanja u zemlji i oko nje. Malo poznata militantna skupina zaprijetila je napadom na svaku arapsku zemlju u slučaju slanja stabilizacijskih snaga u Irak. Neki arapski diplomati uzimaju tu prijetnju vrlo ozbiljno, jer bi ona mogla potaknuti val nemira širom arapskog svijeta. </p>
<p>Powella i arapske zemlje ozbiljno brine odgađanje iračke nacionalne konferencije koja se u subotu trebala održati u Bagdadu. Do toga je došlo zbog odbijanja Turkmena i nekih drugih nacionalnih i vjerskih skupina da pošalju svoje izaslanike na taj skup. Na toj dosta šarolikoj konferenciji trebalo se okupiti oko 1000 delegata sa zadaćom da se izabere privremeno zastupničko tijelo od 100 članova. Njihov mandat bi trajao do kraja siječnja 2005., odnosno do izbora za novi irački parlament.</p>
<p>U javnost su procurila povjerljiva izvješća američke vojske iz Iraka poslana na adresu Pentagona 20., 22., i 23. srpnja. Ona potvrđuju da je opseg ustanka Iračana mnogo veći nego što se obično misli. U tim se izvještajima navode incidenti, eksplozije i pogibije koji nisu stigli ni do jednoga medija. Stječe se dojam da tragična iračka zbilja sve više izmiče kontroli. Jedan arapski komentator je čak sarkastično zamijetio da bi za Amerikance možda bilo najbolje da počnu pregovore sa Saddamom Husseinom. </p>
<p>U takvom ozračju, priprema suđenja bivšem diktatoru doima se više kao farsa, a ne kao neki ozbiljan događaj. »Suđenje Saddamu je pravna i politička maskerada«, tvrdi ugledni francuski odvjetnik André Chamy. Po njemu, Saddam ostaje zakoniti predsjednik Iraka. Chamy, koji se pridružio 23-članoj odvjetničkoj ekipi koja će braniti nasilno svrgnutog silnika, smatra da je suđenje potpuno nezakonito.</p>
<p>Bivši irački predsjednik koji je smršavio nekoliko kilograma nastavlja okopavati zatvorski vrt i pisati pjesme. Nedavni liječnički pregledi pokazali su da Saddam ima kroničnu infekciju prostate. Iako nalazi krvi ne pokazuju simptome raka, on odbija biopsiju koja je nužna za konačan sud o bolesti. Zanimljivo je da su neki svjetski listovi javili kako je Saddam pretrpio moždani udar i da je na samrti.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vodeće zemlje prijete blokadom usvajanja EU proračuna </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Najveći doprinositelji proračunu Europske unije (EU) raspravljali su o mogućnosti sprečavanja usvajanja novog proračuna, što bi moglo izazvati financijski kaos, u slučaju da ne bude značajnih smanjenja u predloženom 1000 milijardi eura vrijednom sedmogodišnjem proračunu toga bloka, piše The Financial Times.</p>
<p> Njemačka, Britanija i Nizozemska signalizirale su da su spremne na odgodu potpisivanja sporazuma oko novog proračuna za razdoblje od 2007-2013, osim ako druge zemlje ne pristanu na smanjenja. Uz njih, među šest se najvećih neto doprinositelja EU proračunu nalaze Austrija, Francuska i Švedska.</p>
<p>Neuspjeh u usvajanju proračuna paralizirao bi EU politiku regionalne pomoći kojom se usmjeravaju milijuni eura prema siromašnim regijama, uključujući nove zemlje članice iz istočne i središnje Europe. »Vrlo su ozbiljni. Ovaj krug proračunskih pregovora neće sličiti niti jednom dosadašnjem«, kazao je jedan diplomat blizak pregovorima. »U prošlosti, kad je postojao problem, Nijemci bi naprosto napisali ček i riješili ga. Oni to sada više ili nisu spremni ili nisu u stanju učiniti«. </p>
<p>Europska komisija na čelu s Romanom Prodijem predložila je program potrošnje u visini 1,14 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a tijekom sedam godina, a taj je pristup prihvatio i José Manuel Barroso, nadolazeći predsjednik Komisije. »Ne možemo imati veću Europu za manje novca, osobito ako želimo prema novim zemljama članicama iskazati sličnu razinu solidarnosti kakvu smo pokazali manje razvijenim regijama u prošlosti«, kazao je on u Europskom parlamentu ranije ovoga mjeseca.</p>
<p>Čini se da bi borba oko proračuna mogla potrajati: Europska unija je odredila krajnji rok za postizanje sporazuma do lipnja 2005, ali malo tko očekuje da će biti poštovan. (Hina)Bjelorusija zatvorila dopisništvo ruske televizije</p>
<p>ZAGREB - Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova zatvorilo je u četvrtak dopisništvo ruske javne televizije u Minsku i ukinulo akreditacije njenim novinarima za djelovanje u Bjelorusiji. </p>
<p>»Taj je postupak obrazložen time što ruska televizija navodno ne informira o događajima u Bjelorusiji korektno i činjenično«, izjavio je nakon primitka pismene zabrane šef redakcije Andrej Kočuro. Spor između ruske televizije i bjeloruskih vlasti kulminirao je 21. srpnja kad je ruska televizija objavila reportažu o protuvladinim demonstracijama u Minsku. Nakon toga je bjelorusko ministarstvo zamjerilo ruskoj televiziji da je reportaža bila tendenciozna te da je broj sudionika demonstracija višestruko povećala. </p>
<p>Ruska javna televizija, u izjavi glavnog direktora, izrazila je žaljenje zbog takve odluke bjeloruskih vlasti i odbacila kritiku o tendencioznosti u vezi s protuvladinim demonstracijama u Minsku. Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova odbio je, kako javlja agencija ČTK, bjelorusku odluku komentirati, ali je izjavio kako Moskva »vrlo žali« zbog takvog koraka Minska. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kina prijeti ratom usvoji li Tajvan novi ustav</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Jedan visoki kineski dužnosnik upozorio je da službeni Peking ne isključuje mogućnost rata ustraje li predsjednik Tajvana na planu da do 2008. usvoji novi ustav, objavio je u petak vladin list China Daily.</p>
<p>Wang Zaixi, zamjenik ministra zadužen za tajvansko pitanje, još je rekao i da kupnja modernoga oružja od Sjedinjenih Država »ne bi bila mudar potez« Tajvana, pišu te novine. Tajvanski predsjednik Chen Shui-bian najavio je novi tajvanski ustav do kraja svoga mandata 2008. godine. Tajvan se u građanskom ratu 1949. odvojio od Kine, ali službeni ga Peking još smatra dijelom vlastitog teritorija i odavno prijeti ratom u slučaju službenog proglašenja nezavisnosti.</p>
<p>Kineski dužnosnici mjesecima govore kako Chenovi ustavni planovi pokazuju da on želi nezavisnost za taj otok i zato ugrožava »mir i stabilost« s obiju strana Tajvanskoga tjesnaca. Chen tvrdi da ustavne promjene ne bi zadirale u pitanje suvereniteta. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>U Pakistanu uhićen visoki zapovjednik Al Qaide</p>
<p>LONDON/DUBAI</p>
<p> - Pakistan je uhitio visokog zapovjednika terorističke mreže Al Qaide za kojim je raspisana nagrada od 25 milijuna američkih dolara, objavio je u četvrtak na CNN-u pakistanski ministar unutarnjih poslova Makhdoom Faisal Hayat. </p>
<p>Osumnjičenik je uhićen u nedjelju u raciji u središnjem Pakistanu, rekao je ministar. Njegovo ime nije otkrio, no naglasio je da je riječ o jednom od najtraženijih svjetskih terorista. Uhićenje je potvrdio i pakistanski predsjednik Pervez Musharraf. »Pakistanski je predsjednik rekao da je uhićenik tanzanijski državljanin oženjen Uzbekistankom te da ga traže Sjedinjene Države«, objavila je arapska satelitska televizijska postaja Al Arabiya. Postaja nagađa da bi riječ mogla biti o Ahmedu Khalfanu Ghailaniju, tanzanijskom državljaninu koji se nalazi na FBI-jevom popisu najtraženijih terorista zbog upletenosti u napad na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Radnici Srbije traže plaće na ulici</p>
<p>Državni proračun je prazan i obećanja o ispunjavanju zahtjeva štrajkaša nemaju pokrića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Blokade puteva ovih su dana u Srbiji postale vrlo popularna metoda sindikalne borbe, a zbog raznovrsnih prepreka na magistralnim pravcima i višesatnih prosvjeda pred zgradom vlade u Beogradu gospodarstvo trpi značajne gubitke. </p>
<p>Dok se val štrajkova nezaustavljivo širi, vlada nastoji održati socijalni mir ispunjavanjem zahtjeva štrajkaša, što ekonomski stručnjaci ocjenjuju prilično lošim pristupom. Naime, državni proračun je ionako prazan i obećanja nemaju pokrića, a i socijalistički pristup »liječenju« posrnulih nekadašnjih giganata u neskladu je s tržišnom privredom kao strateškim ciljem države.</p>
<p>U posljednjih je mjesec dana štrajkalo oko dvije tisuće radnika. Rudarsko-topioničarski bazen Bor izgubio je u prosvjedima milijun eura, ali je vlada najavila pomoć od 30 milijuna eura za sanaciju borskih rudnika. Štrajkali su i proizvođači malina i potom prestali kad im je obećan kredit za otkup, u štrajku su bile tvornica lijekova »Jugoremedija« iz Zrenjanina, Elektrodistribucija Srbije, Termoelektrana Kostolac čiji su radnici upali u okupirali upravnu zgradu, najavljeni su štrajkovi i u tekstilnoj industriji. </p>
<p>»Vlada Srbije trenutačno plaća danak populističkoj politici, i morala bi se energičnije suprotstaviti blokadama cesta. Sve to daje vrlo loš signal ostalim zaposlenima da pomisle kako se štrajkovima i izlascima na cestu može doći do prava koja zapravo nisu zaslužena«, rekao je Mijat Lakićević iz Ekonomskog instituta i pozvao vladu da zauzme jasna i čvrsta stajališta. </p>
<p>Sindikalci se, po običaju, međusobno ne slažu u metodama borbe. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Milenko Smiljanić za radio B92 tvrdi da su štrajkovi mjere koje se primjenjuju kad su sva druga sredstva iscrpljena. »Kad me vlast ili bilo tko podsjeti na gubitke koje država trpi uslijed protesta, podsjetim da smo imali gubitke i oko šećerne afere od oko 100 milijuna eura, pa nikome ništa. Vlasnik šećerana je i dalje na luksuznoj jahti«, kaže Smiljanić. </p>
<p>S druge strane, predsjednik Ujedinjenih granskih sindikata »Nezavisnost« Branislav Čanak izjavljuje da je njegov sindikat za promjene i privatizaciju, za razliku od Samostalnog sindikata čiji je lider Milenko Smiljanić i koji navodno nije spreman za promjene u tranziciji i zbog toga organizira prosvjede. </p>
<p>Tjednik Vreme analizira može li se na osnovi reakcija vlasti na svakodnevne proteste govoriti o novoj krizi u vladajućoj koaliciji i koliko takva situacija može utjecati na dodatno slabljenje rejtinga stranaka u vladi Srbije. Ocjenjuje kako vlada jest slaba, ali nikako nije smjela dopustiti da se neke metode protesta ustale. »U Srbiji skoro svatko tko štrajka izgleda kao da ima pravo, a situacija je takva da su skoro svi ti štrajkovi nerazumni, pogotovo ako se imaju u vidu metode koje su ušle u modu«, piše list i dodaje da se vlada ne usuđuje ući u konflikt s nagomilanim nezadovoljstvom.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prekinuti pregovori o Mladićevoj predaji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregovori specijalnog izaslanstva Vlade Srbije sa izaslanicima generala Ratka Mladića o njegovoj predaji Haaškom sudu propali su, prenosi beogradski tabloid Kurir u petak iz navodno odlično obaviještenih krugova bliskih vrhu vlasti. Vladini izaslanici vratili su se prije dva dana u Srbiju s lošim vijestima i o tome izvijestili svoje pretpostavljene. »Pregovori o Mladićevoj dragovoljnoj predaji Haagu vratili su se na nultu točku, a bili smo veoma blizu konačnom dogovoru. Mi smo već razrađivali detalje i razmatrali uvjete predaje s Mladićevim izaslanicima, kad nam je priopćeno da ima izvjesnih teškoća oko daljnjih razgovora i da ih moramo prekinuti. Koje su to teškoće doista ne znamo, niti smo dobili odgovor na to pitanje«, rekao je za Kurir izvor blizak delegaciji pregovarača Vlade Srbije. Međutim, izvor ipak vjeruje da će se razgovori u skoro vrijeme nastaviti i čak je uvjeren da će se priča s bivšim zapovjednikom VRS završiti do kraja ljeta te da će se general na kraju predati. »Mladićeva strana u pregovorima s izaslanicima Vlade Srbije pokazala je razumijevanje za činjenicu da su se i general Mladić, ali i Vlada Srbije našli u pat poziciji i da nemaju izbora«, objasnio je neimenovani sugovornik. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Gruzijska vojska navodno pokušala ući u glavni grad Južne Osetije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gruzijski su vojnici u noći na četvrtak navodno gađali naseljene četvrti Chinvalija, glavnog grada Južne Osetije, i tom prilikom ranili najmanje dvoje stanovnika, javila je agencija ČTK. Po riječima južnoosetijskog vođe Eduarda Kokojeva gruzijske su postrojbe tom prilikom pokušale prodrijeti u sjeverna predgrađa glavnog grada Južne Osetije, ali su bile, kako je javila ruska agencija Interfax, zaustavljene od lokalne milicije. Kokojev je ocijenio operaciju gruzijske armije kao dobro »planiranu agresiju« vlade u Tbilisiju, kojom su prilikom gruzijske jedinice napale uz korištenje topova i bacača granata Chinvali s tri razne strane, a paljbom su bile obuhvaćene još dva južnoosetijska mjesta. Svjatoslav Nabzdorov, komandant ruske vojske, koja je sastavni dio mirovnih snaga u toj maloj, ali nemirnoj gruzijskoj oblasti demantirao je pokušaj upada gruzijskih jedinica u južnoosetijsku metropolu. Provincija Južna Osetija, u kojoj većina stanovnika govori ruskim jezikom, proglasila je 1990. godine neovisnost od Tbilisija, ali formalno je i dalje ostala sastavni dio Gruzije. Početkom 90-tih godina došlo je u toj oblasti do krvavih sukoba između Gruzijaca i Oseta. U 1992. godini sklopljeno je primirje koje nadgledaju mješovite rusko-južnoosetijsko-gruzijske mirovne snage. Do novih nemira u toj oblasti došlo je nakon što je gruzijski predsjednik proljetos objavio svoj plan o »mirnom ujedinjenju cijelog gruzijskog područja«. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Nikome ne bih poželio da ikada u životu proživi takvih pet i pol sati </p>
<p>Nestrpljivo sam čekao trenutak maloga zdravstvenog oporavka da bih napisao ovo pismo zahvale.</p>
<p> Nekoliko dana nakon operacije, kada su me posjetili roditelji na Kirurškom odjelu Opće bolnice u Varaždinu, iznenadila me i obradovala vijest da je održana zajednička sjednica Općinskog vijeća i Poglavarstva općine Cestica, gdje je osuđen nasilnički čin nada mnom te zatraženo provođenje istrage u Policijskoj upravi varaždinskoj. To mi je dalo dodatnu snagu i volju za životom. </p>
<p>Tim su činom pokazali svoju humanost i odlučnost da se zauzimaju za malog čovjeka, svojega sumještanina kojemu je učinjena nepravda. Toga trenutka osjetio sam se ponosnim što živim na području općine jer znam da imamo prave ljude u Vijeću i Poglavarstvu. Prema toj reakciji, znam i osjećam da će se zauzeti za svakoga kome to bude potrebno. </p>
<p>Nikome ne bih poželio da ikada u životu proživi takvih pet i pol sati kakve sam ja proživio u PU varaždinskoj. Još ne mogu vjerovati da se to meni dogodilo. Mislim da sam ružno sanjao ili da je to filmska scena iz nekog horora, međutim pogled na trbuh, na rez, vraća me u surovu zbilju. Ostao mi je ožiljak na tijelu koji će vjerojatno postati bezbolan, ali ožiljak na mojoj duši nikada neće biti zaliječen. </p>
<p>Nadam se da u policiji ima sposobnih i stručnih policajaca i da će raditi na tome da se izbace iz njihovih redova svi oni kojima tamo nije mjesto. Vjerujem u naše pravosuđe. </p>
<p>Bio sam krivo osumnjičen i bez ikakvih dokaza priveden. Pretučen sam nizašto. »Netko« je smjestio meni ali i policiji. Nadam se da će policija i sudstvo to napokon razriješiti i naći pravoga krivca. Nisam nizašto kriv! </p>
<p>Zahvaljujem se djelatnicima Kirurgije Opće bolnice Varaždin, Općini Cestica, medijima koji su iznijeli moj slučaj u javnost i svima onima koji su mi vjerovali i pružili mi potporu. </p>
<p>MILJENKO HIP Gornje Vratno</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvatske šume ne mogu utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> otvaranja poduzetničkih zona</p>
<p>U članku novinara Borisa Petrovića »Državna poduzeća bacaju državi klipove pod noge«, objavljenom u Vjesniku 26. srpnja 2004., Hrvatske šume d.o.o. neopravdano su prozvane kao kočitelj otvaranja poduzetničke zone u Šibensko-kninskoj županiji. Zato o tomu želimo točno informirati javnost. </p>
<p>Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama i šumskim zemljištem koji su u vlasništvu Republike Hrvatske. To znači da samo Republika Hrvatska može njima raspolagati a ne Hrvatske šume d.o.o., te je za bilo kakvu prenamjenu takvih površina potrebno provesti postupak izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja. Postupak pokreće zainteresirana pravna osoba a o izdvajanju odlučuje Središnji ured za upravljanje imovinom Republike Hrvatske. </p>
<p>Iz toga je vidljivo da Hrvatske šume d.o.o. nisu u mogućnosti utjecati bilo na ubrzavanje, bilo na usporavanje otvaranja poduzetničkih zona ne samo u Šibensko-kninskoj već i u bilo kojoj drugoj županiji.</p>
<p>TIHANA BELUŽIĆ glasnogovornica Hrvatskih šuma, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Blaškić je morao biti oslobođen, tada bi Hrvatska imala razloga za slavlje</p>
<p>Nakon što smo saznali da je hrvatskom generalu Tihomiru Blaškiću u Haagu smanjena kazna od 45 na »tek« devet godina robije, mnogi su s oduševljenjem prihvatili tu presudu, a još više činjenicu da će taj istaknuti hrvatski branitelj napokon biti na slobodi.</p>
<p>Možda još »razumijemo« sreću njegove obitelji, jer će se napokon djeci vratiti otac, a ženi suprug. Ali... Blaškić je na tom međunarodnom sudu ipak osuđen na iznimno tešku zatvorsku kaznu i to zbog – »zločina počinjenog okrutnim postupanjem prema zatočenicima, što je uključilo i njihovo upućivanje na kopanje rovova i korištenje kao živog štita«!</p>
<p>Nešto su mu vrhunski suci očito morali naći i opravdati njegovo dugogodišnje sjedenje u njihovu pritvoru. Uz to se postavlja pitanje, kakvi su to debelo plaćeni sudski eksperti iz cijeloga svijeta koji su donijeli presudu koju ni sami nisu mogli opravdati? Blaškić na tom sudu nije trebao dobiti ni dana zatvora, jer kazna od samog jednoga dana već bi bila dovoljna da se za njega kaže da je kriv, a samim time da je kriva i Republika Hrvatska i svi njezini istinski branitelji.</p>
<p>Kakvih devet godina! Pa, Biljana Plavšić, kojoj su dokazana zvjerstva u hrvatskom Domovinskome ratu, dobila je samo jedanaest godina zatvora, a ako se vratimo malo u povijest, nasljednik zločinca nad zločincima Hitlera, admiral Karl Dönitz, koji je kriv za smrt mnogih nevinih ljudi, svojedobno je osuđen na deset godina – dobio je dakle tek godinu više od generala Blaškića!</p>
<p>Da nije žalosna, bila bi smiješna optužba kako je general Blaškić počinio zločin okrutnim postupanjem prema zatočenicima, i tome slično. Mnogi su nakon te presude rekli kako se tek sada vidi kako je pobijedila pravda i kako je pravedan sud u Haagu, jer je Blaškić dobio »samo« devet godina! Sramotno i jadno!</p>
<p>Njegov branitelj na ovom je procesu »pokupio« pravo bogatstvo, a sada su svi iznimno ponosni što je ponovno za velike novce uspio za svoga klijenta osigurati »žig ratnog zločinca«, koji će ga pratiti do kraja života - devet godina teške tamnice! Što je bivšem komunističkom tužitelju, a sada odvjetniku devet godina?!</p>
<p>Blaškić je po pravdi Boga morao biti oslobođen. Tada bi Hrvatska imala razlog za slavlje, a ne danas kad ga moramo dočekati kao haaškog osuđenika. Ako je kriv Blaškić, krivi smo i mi Hrvati, branitelji neovisne i slobodne hrvatske države. Stoga, presuda i oslobođenje nije za slavlje, već prije za pitanje - zbog čega se odjednom taj sud počeo izvlačiti?</p>
<p>U cijeloj ovoj priči ipak je najbitnije da nam se general vraća kući! A devet godina i krivnju možemo mirne duše pokloniti nekome drugome. Da ti pamet stane!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Konzumova prodavaonica mjesecima bez besplatnih plastičnih vrećica </p>
<p>Prehrambeno se opskrbljujem u meni najbližoj prodavaonici vrlo reklamiranoga »Konzuma« na uglu Kuhačeve i Maksimirske ulice u Zagrebu.</p>
<p> Nekoliko mjeseci u tom dućanu »nema« malih vrećica (koje se ne naplaćuju), nego samo većih (koje se plaćaju jednu kunu po komadu). I zato sam odlučio o tome pisati.</p>
<p>Kao alternativa tim plastičnim vrećicama mogu se dobiti »Konzumove« papirnate vrećice, ali kada u njih stavite dva-tri proizvoda one se doslovno raspadnu. Zato kupci silom prilika (neprilika) nose svoje torbe ili vrećice.</p>
<p> Kada sam nazvao Upravu »Konzuma«, nakon nekoliko prespajanja, rečeno mi je da malih plastičnih besplatnih vrećica imaju u »neograničenim količinama« i da će taj problem odmah riješiti! No, priča se s besplatnim vrećicama dalje nastavlja po istom scenariju – imate vrećicu ako je platite! </p>
<p>Mislim da to nije dobra reklama za »Konzum«, jer ako se tako »pazi« na potrošnju besplatnih običnih vrećica na koje potrošači imaju pravo, kako se onda tek »pazi« kada je riječ o plaćama zaposlenika mnogo samoreklamiranoga »Konzuma«. </p>
<p>DALIBOR DUJMOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Roditelji klinički mrtvog mladića angažirali odvjetnicu Doris Košta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nova drama potresa Dalmaciju. Prometna nesreća u Primoštenu od 26. srpnja, u kojoj je nastradao dvadesetdvogodišnji Mijo Galešić, ima svoje repove u medicinskoj pravnoj zavrzlami.</p>
<p> Naime, dr. Ante Ujević, liječnik u splitskoj bolnici na Firulama u Jedinici intenzivnog liječenja, je nakon što je komisija, u kojoj su bili dr. Jadranka Buklijaš i dr. Bušić, proglasila moždanu smrt potpisao »potvrdnicu o smrti«. Prestankom moždane aktivnosti osoba se smatra socijalno mrtvom, a aparati i dalje mogu održavati vitalne organe u aktivnosti. Od trenutka kada prestane moždana cirkulacija nema povratka u život, a do nastanka biološke smrti osoba je idealna za transplataciju organa i baš oko toga nastaje spor između bolnice i obitelji zlosretnog mladića. </p>
<p>Majka Julija nije pristala na donaciju organa, premda je na tu temu razgovarala s dr. Ujevićem. </p>
<p>»Pristala sam na transplataciju jer su mi rekli da samo tako mogu vidjeti svoga sina. Mogla sam ga gledati samo kroz staklo. Oko podneva 26. srpnja dr. Ujević je spomenuo donaciju organa, spomenuo je i da mu još funkcionira četvrtina mozga, te da će se napraviti angiografija (pregled ima li li cirkulacije krvi u mozgu op.a.). Ja mu nisam ništa odgovorila. Ujević me kasnije pozvao u kancelariju na razgovor o doniranju organa. Željela sam vidjeti sina i dotaknuti ga te sam pristala. Odveo me u drugu kancelariju da potpišem pristanak, a ja sam bacila potom olovku i nisam potpisala«, govorila je u petak ujutro Julija Galešić.</p>
<p>Obitelj Galešić je željala dobiti nalaze od bolnice kako bi zatražila mišljenje drugih liječnika zbog čega su angažirali i odvjetnicu Doris Koštu, koja je izjavila.</p>
<p> »Došlo je do nesporazuma. Željeli smo dobiti nalaze kako bismo mogli potražiti drugo liječničko mišljenje, a bolnica nas je uputila da zatražimo sudski nalog, a kako je danas petak ne možemo ga dobiti do ponedjeljka. Mislimo i da treba učiniti sve što je moguće da se spasi život ako postoji i najmanja mogućnost«. </p>
<p>Uglavnom, Mijo Galešić je na aparatima. I dok mu je mozak nepovratno umro, dotle ostali organi u besvjesnom stanju vegetiraju. </p>
<p>Odgovor na pitanje kako je moguće da je PU šibensko-kninska u srijedu objavila priopćenje u kojem se navodilo da je Mijo Galešić podlegao ozljedama iz prometne nesreće, glasnogovornica te PU Rosanda Truta je izjavila da su tu informaciju dobili od PU splitsko-dalmatinske, koja ju je pak dobila od liječnika KBC-a Firule. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Policija će vozače uz alkohol testirati i na droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak je na Policijskoj akademiji, nakon završetka seminara policijskih službenika, održana prezentacija testiranja na drogu sudionika u prometa. Osposobljeno je 20 policajaca, a zasad će se početi s testiranjima u pet županija; zagrebačkoj, splitsko-dalmatinskoj, osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj i zadarskoj. </p>
<p>Uređaji se koriste samo za predtestiranje i to uzimanjem uzorka sline. Nakon šest mjeseci probnog testiranja, odabrani su uređaji »Cozart rapiscan«, za koje u MUP-u kažu da su se pokazali pouzdanima, odnosno da su njihovi preliminarni rezultati potvrđeni kasnijom analizom uzoraka krvi ili urina. Načelnik Uprave policije MUP-a Marko Rašić izjavio je nakon prezentacije da je u 2003. godini u suradnji s kriminalističkom policijom testirano 600 sumnjivih osoba, od kojih je kod 200 utvrđena prisutnost droge. U sklopu pilot programa od početka ove godine uspješnost procjene policajaca bila je mnogo veća, odnosno od ukupnog broja testiranih kod 70 posto njih utvrđena je prisutnost droge u organizmu.</p>
<p>Novim Zakonom o sigurnosti prometa koji stupa na snagu 20. kolovoza vozači koje policija otkrije drogirane platit će kaznu od 3000 kuna, dobiti 5 kaznenih bodova i ostat će na šest mjeseci bez vozačke dozvole. Ako vozač u takvom stanju još izazove i prometnu nesreću platit će 6000 kuna, zaraditi 7 kaznenih bodova, a vozačka dozvola će mu biti, također, oduzeta na šest mjeseci. Drogirane vozače policija će slati i na izvanredni liječnički pregled.</p>
<p>U noći na subotu počet će prva akcija testiranja vozača, koja će se provoditi na pet lokacija u Zagrebu. Kako je rekao načelnik MUP-ova odjela za droge, Darko Dundović akcije će biti usmjerene prema »ciljanim skupinama«, kao što su posjetitelji »techno partyja« i diskoteka za koje se sumnja da su okupljališta konzumenata narkotika.</p>
<p>Zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić izjavio je da je testiranje na droge sudionika u prometu obveza koja je zapisana i u Nacionalnom programu suzbijanja zlouporabe droge, a konkretni su potezi, kaže Bukvić povučeni tek angažmanom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. </p>
<p>D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Priveden mladić koji je opljačkao kuću liječnika Mije Bergovca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policija je pronašla i kriminalistički obradila dvadesetpetogodišnjeg razbojnika koji je, s još jednim, zasad nepoznatim muškarcem, 19. srpnja provalio u kuću Mije Bergovca, nekadašnjeg liječnika umirovljenog generala Janka Bobetka.</p>
<p>Obradom je utvrđeno da su oni, oko 10 sati ujutro, pokušali alatom obiti prozor, no, kako im to nije pošlo za rukom, uspjeli su napraviti samo veću buku koja je probudila dvadsetosmogodišnjeg sina Mije Bergovca. Kada je sin sišao provjeriti što se događa, razbojnici su ga zaskočili, te mu uz prijetnju oružja, naredili da ih pusti u kuću. Potom su njega i 16-godišnju sestru zavezali i zaključali u kupaonicu na katu, pretražili stan te krali novac, mobitel, laptop i videokameru.</p>
<p>U danima nakon toga policija je angažirala tridesetak policajaca koji su upornim traganjem pronašli i uhitili dvadesetpetogodišnjeg lopova..</p>
<p>Mladić je, utvrđeno je, imao impresivnu listu s više od 120 kaznenih prijava za slična (ne)djela uz, posjedovanja droge.</p>
<p> Priveden je u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu gdje mu je određeno 48-satno zadržavanje. Njegov suučesnik još nije pronađen.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade pretraženo je nekoliko stanova kod ljudi za koje se pretpostavljalo da su kupovali ukradenu robu od spomenutog kradljivca. </p>
<p>Tom prilikom pronađena je veća količina zlatnog nakita. </p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prijetio smrću bivšoj ljubavnici, pa se automobilom zaletio u njezin auto</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Četrdesettrogodišnji umirovljeni policajac Živko L. iz Valpova priveden je u Istražni centar osječkog Županijskog suda nakon što ju tvrđeno da je bivšoj ljubavnici u više navrata prijetio, te ju pokušao teško ozlijediti. Nasilnom Živku L. određen je pritvor od 30 dana, a u to će se vrijeme provesti istraga. </p>
<p>Naime, kako doznajemo, sve je započelo još prije dvije godine kada je Živkova ljubavnica, inače sestrična njegove supruge, odlučila prekinuti vezu s njim te se vratiti svome suprugu. </p>
<p>Kako se nije mogao pomiriti s time, Živko ju je počeo svakodnevno maltretirati telefonskim pozivima, slati joj »sms« poruke, pa čak ju i pratiti te joj prijetiti i smrću. Sve to nije mu bilo dovoljno, pa je u srijedu u ranim jutarnjima satima, u alkoholiziranom stanju (izmjereno mu je 1,86 promila alkohola u organizmu), sjeo u svoj automobil i odvezao se u blizinu kuće svoje bivše ljubavnice gdje se parkirao i čekao ju da izađe iz kuće. </p>
<p>Negdje oko 5,15 sati, ona je izašla iz kuće te se našla s još nekoliko kolegica, koje svakoga jutra vozi na posao, s obzirom da sve rade u Belom Manastiru. </p>
<p>Pomahnitali Živko krenuo je automobilom prema njezinom te im je pokušao prepriječiti put, no kako u tome nije uspio kroz prozor joj je doviknuo da će je ubiti, a potom krenuo za njima. </p>
<p>Sljedećih petnaest minuta jurio je za njima, obilazio ih, pa usporavao kako bi one njega obišle. Dolaskom na otvorenu cestu između Novog Bezdana i Petlovca, on ih je obišao, udaljio se oko 300 metara, okrenuo se i krenuo punom brzinom natrag, ravno na njezin automobil. </p>
<p>Pokušavši izbjeći sudar, ona je počela skretati u desno, prema rubu kolnika, no Živko je svojim automobilom udario u bočni dio njezina vozila nakon čega je ona sletjela u odvodni kanal.</p>
<p>Vozačica, kao i njezine suputnice, srećom su prošle tak sa lakšim tjelesnim ozljedama, dok je pomahnitali ljubavnik završio u pritvoru.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pretječući »xsarom« usmrtio motociklista, sebe teško ozlijedio</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U prometnoj nesreći, koja se dogodila u četvrtak oko 21 sat na državnoj cesti D-8 u Krilu Jesenice smrtno je stradao vozač motocikla, čiji identitet još nije utvrđen, izvijestila je u petak policijska uprava splitsko-dalmatinska. Nesreća se dogodila kada je Marko M. (60) iz Splita, upravljajući osobnim vozilom »citroen xsara« splitskih registarskih oznaka iz smjera Splita prema Omišu pretjecao vozilo ispred sebe, nakon čega se sudario s motociklom »piaggio« splitskih registarskih oznaka, koji je dolazio iz suprotnog smjera. Od siline udara automobil se zabio u metalnu zaštitnu ogradu, a motocikl je izletio izvan kolnika i pao u dubinu od oko pet metara. Od posljedica ozljeda, od kojih su najteže bile one na glavi, motociklist je preminuo neposredno nakon prometnog udesa. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Preminuo od srčanog udara nakon svađe s bratom blizancem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog toga što je hranio ptičice u svom dvorištu, 66-godišnjaka je napao njegov brat blizanac, a pridružila mu se i njegova supruga. Naime, njima je zasmetalo što brat hrani ptice pa su se nakon svađe i fizički obračunali, prilikom čega je 63-godišnja žena metlom napala svog šogora. U jednom trenutku ona se spotaknula o dvorišnu vazu i pala na pod, pri čemu je zadobila teži potres mozga. U bratskoj tučnjavi, napadač je teže ozlijeđen tako da je sa suprugom prevezen u KBC Merkur. Nakon kratkog zadržavanja u bolnici, suprug je krenuo kući, no, u Fažanskoj ulici mu je pozlilo. Prevezen je u bolnicu Dubrava gdje je, oko 23 sata, preminuo od posljedica srčanog udara. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Poduzećima znatno smanjene ekološke naknade</p>
<p>Ovih će dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poslati prve račune za plaćanje eko-naknada za ispuštanje štetnih plinova i stvaranje otpada, najavljuje Vinko Mladineo, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovih dana će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na adrese brojnih tvrtki poslati prve račune za plaćanje eko-naknada za ispuštanje štetnih plinova i stvaranje otpada. Naime, i u Hrvatskoj je, po uzoru na europsku praksu, na temelju nedavno usvojene Vladine uredbe počelo plaćanje naknada za onečišćavanje i korištenje okoliša kako bi se po načelu »zagađivač plaća« prikupio novac za bolju zaštitu okoliša i prilagođavanje puno strožim europskim ekološkim standardima.</p>
<p>Međutim, iznosi na uplatnicama bit će manji od prvotno planiranih, jer je Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uvažio primjedbe gospodarstvenika i znatno smanjio prvotno planirane eko-naknade, kazao nam je v.d. direktora Fonda Vinko Mladineo.</p>
<p>Uredbom o emisijama u okoliš sumporovog dioksida i dušikovog dioksida propisane su jedinične naknade na emisije ta dva plina. One će ove i sljedeće godine za jednu tonu iznositi 192 kune, a od 1. siječnja 2006. godine 310 kuna. Te naknade su umanjene zbog zahtjeva gospodarstvenika od 20 do 25 posto u odnosu na ranije planirane, objašnjava Mladineo. </p>
<p>Prema njegovim riječima, na prijedlog gospodarstvenika uvedeni su i dodatni korektivni poticajni koeficijenti kojima se naknada može još smanjiti. Tako će, primjerice, tvrtke koje kontinuirano tijekom godine mjere emisije i ispune uvjete iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisija imati manji koeficijent od onih koje to ne rade ili im emisije budu veće od dopuštenih krajnjih graničnih vrijednosti, pa će plaćati i manju naknadu. </p>
<p>Uredba o odlaganju otpada uvodi plaćanje naknade za pravne i fizičke osobe koje opterećuju okoliš sa neopasnim industrijskim otpadom te opasnim otpadom, ali ne obuhvaća odlaganje komunalnog otpada.</p>
<p>Naknada za jednu tonu odloženog neopasnog industrijskog otpada je 12 kuna i neće se povećavati od 1. siječnja 2006. za razliku od naknade za opasni otpad. Naknada za tonu proizvedenog, a neobrađenog ili neizvezenog opasnog otpada u 2004. i 2005. bit će 50 kuna, dok će od početka 2006. porasti na 100 kuna. I ta uredba propisuje korektivne poticajne koeficijente koji ovise, posebno kod opasnog otpada, o sadržaju opasnih tvari u otpadu. </p>
<p>Mladineo smatra da su strahovanja gospodarstvenika da će uvođenje naknada negativno utjecati na njihovo poslovanje i konkurentnost nepotrebna. </p>
<p>»Ove godine ćemo od naknada za sumporov i dušikov dioksid prikupiti samo oko osam milijuna kuna. Kad se to podijeli na brojne tvrtke koje moraju plaćati naknadu postaje jasno da njihova visina nijednom poduzeću neće ugroziti poslovanje«, rekao je Mladineo. Primjena naknade za ugljični dioksid, od koje su gospodarstvenici najviše strahovali, odgođena je najranije do jeseni. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Polugodišnji deficit robne razmjene 25,9 milijardi kuna </p>
<p>U lipnju robni izvoz pao 8,2 posto, dok je uvoz porastao 3,4 posto / Vanjskotrgovinski deficit u lipnju porastao za 5,6 milijardi kuna / Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj lipanjskih turističkih noćenja smanjen za 8,1 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u lipnju zabilježila 6,1 milijun turističkih noćenja, što je 8,1 posto manje nego u lipnju prošle godine, istaknula je u petak Vanja Mastelić iz Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih šest mjeseci ove godine u turističkom sektoru ostvareno je 11,3 milijuna noćenja. To je 0,4 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dodala je Mastelić. </p>
<p>U DZS-u napominju kako su lipanjski pokazatelji pod jakim utjecajem sezonskih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Prosječna neto plaća za svibanj iznosila je 4169 kuna, dok je bruto plaća dosegla 5994 kune. </p>
<p>Službena statistika pokazuje da je u lipnju nastavljen trend smanjenja nezaposlenosti, pa je u potrazi za poslom prošlog mjeseca bilo nešto više od 295.000 ljudi, ili 17,4 posto radno aktivnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u prvom polugodištu iznosila je 18,6 posto, što je za 1,5 postotnih bodova manje nego u istom lanjskom razdoblju. Od ožujka je primjetan trend rasta zaposlenosti, pa je u lipnju registrirano nešto više od 1,4 milijuna zaposlenih. Iako promjene ovih pokazatelja nisu velike, one upućuju na pozitivne trendove na tržištu rada u Hrvatskoj u posljednje dvije i pol godine, objašnjavaju u DZS-u.</p>
<p>Podaci DZS-a o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju da je izvoz u lipnju pao za 8,2 posto u odnosu na svibanj, dok je uvoz ostvario rast od 3,4 posto. Ukupna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u lipnju je iznosila oko 3,7 milijardi kuna, dok je vrijednost uvezene robe dosegla gotovo 9,3 milijarde kuna. </p>
<p>U prvom polugodištu ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti većoj od 22,8 milijardi kuna, što je 12 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Rast je, međutim, zabilježen i na uvoznoj strani, budući da je u prvih šest mjeseci u Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti većoj od 48,7 milijardi kuna, ili za 7,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 46,9 posto, tvrde u DZS-u.</p>
<p>Godišnja stopa inflacije u lipnju je iznosila 2,5 posto. Radi se o nešto bržem rastu cijena na malo nego u svibnju, kada je inflacija iznosila 2,4 posto na godišnjoj razini. Inače, radi se o inflaciji na razine one u Europskoj uniji, poručuju u DZS-u. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Agencija: SN i Dnevnik nisu općeinformativni dnevnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Specijalizirani sportski dnevni list Sportske novosti te specijalizirani poslovno-financijski list Dnevnik, s obzirom na programske sadržaje koje objavljuju, nisu mogli biti uključeni u izračun tržišnog udjela njihovog izdavača Europapress holdinga na tržištu općeinformativnih dnevnika u postupku ocjene dopuštenosti koncentracije EPH i Slobodne Dalmacije, priopćila je u petak Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi »otklonila sve nesporazume vezane uz mogućnost objavljivanja preciznih podataka o tržišnim udjelima i načinu utvrđivanja strukture mjerodavnog tržišta vezanim uz ocjenu koncentracije EPH i Slobodne Dalmacije«.</p>
<p>Vijeće je prilikom ocjene koncentracije EPH i Slobodne Dalmacije zaključilo kako je koncentracija na tržištu općeinformativnih dnevnika dopuštena, odnosno da je manja od 40 posto, bez navođenja točnih tržišnih udjela dnevnih listova tih dviju izdavačkih kuća. U priopćenju Agencije to se pojašnjava činjenicom da podaci o stvarno prodanim primjercima predstavljaju poslovnu tajnu pojedinog izdavača, osim ako on sam ne objavi te podatke. Tržišni udjeli EPH i SD izračunati su temeljem podataka o broju prodanih primjeraka koje su dostavili svi nakladnici općeinformativnih dnevnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BAT prodao talijanskog distributera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Britanska duhanska grupacija British American Tobacco prodala je talijansku podružnicu za distribuciju cigareta Etinera za 590 milijuna eura, strahujući od troškova restrukturiranja ako BAT-ov konkurent Philip Morris odluči raskinuti ugovor s Etinerom. Španjolski distributer Compania de Distribucion Integral Logista kupila je 96 posto Etinere, dok je preostalih četiri posto BAT prodao Axiter Investmentsu, podružnici najveće talijanske udruge trgovaca Confcommercio. Etineru je BAT kupio lani u okviru preuzimanja državnog duhanskog poduzeća Ente Tabacchi Italiani za 2,3 milijarde eura. Nakon preuzimanja Philip Morris je raskinuo ugovor o proizvodnji. (P.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rezultati Deutsche Banka slabiji od prognoza </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon trodnevnog rasta europski su indeksi u petak neznatno pali, uz pad dionica financijskog sektora nakon razočaravajućih rezultata Deutsche Banka. Londonski FTSE 100 je pao 0,2 posto na 4408,3, dok su frankfurtski Dax i pariški CAC 40 pali 0,1 posto na 3885,9 odnosno 3639,4 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 pao je 0,2 posto. Tokyjski Nikkei 225 je skočio 1,88 posto. </p>
<p>Dionica Deutsche Banka pala je 3,1 posto nakon što je ta najveća njemačka banka izvijestila o 15-postotnom rastu neto dobiti na 656 milijuna eura u drugom tromjesečju - bitno manje nego što su analitičari očekivali. Pesimizam koji je izazvala Deutsche Bank odrazio se i na francusku banku Societe Generale koja je pala 0,4 posto.</p>
<p>Rezultati Arcelora, najvećeg svjetskog proizvođača čelika, bitno su nadmašili očekivanja i dionice tvrtke su porasle 1,4 posto. Arcelor je u prvom polugodištu ostvario neto dobit od 865 milijuna eura, 141 posto višu nego lani, zahvaljujući rastu cijena i učinku udruživanja (francuskog Usinora, luksemburškog Arbeda i španjolske Aceralie) kojim je prije dvije godine grupa nastala. </p>
<p>Njemački maloprodajni lanac Metro je porastao 1,9 posto. Neto dobit Metroa porasla je 8,7 posto, na 131,6 milijuna eura. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Mečelj traži od Vlade jamstva za izvozne kvote u EU</p>
<p>Ne ispune li Rusi ugovor u kojem se uvjetuje ostanak 1700 radnika i modernizacija poduzeća, prijeti im naplata bankovnog jamstva od 3,6 milijuna eura/ Mjesečni gubici Željezare 1,2 milijuna eura /Brodarac i Jurčić prozivaju se međusobno zbog stanja u Željezari </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ruska tvrtka Mečelj, koja je lani kupila Željezaru Sisak, proteklih dana »hodočasti« u Banske dvore tražeći pomoć za spas ponovno posrnule metalurške tvrtke. </p>
<p>Na sastanku koji su u četvrtak održali predstavnici Vlade i ruskog vlasnika, čelnici Mečelja tražili su od Vlade jamstva za izvozne kvote za željezne cijevi koje proizvode. </p>
<p>Ako ne dobiju ta jamstva, Rusi prijete da će otpuštati radnike. Zatražili su i izmjenu kupoprodajnog ugovora, posebno klauzule koja se odnosi na imovinu i broj radnika.</p>
<p> Kako Vjesnik saznaje, Željezara Mečelj u Sisku trenutačno posluje s mjesečnim gubitkom od 1,2 milijuna eura. Mjesečna proizvodnja cijevi koja bi trebala iznositi 10.000 tona po zaposlenom, jedva prelazi 4000 tona. </p>
<p>Kad je Mečelj potpisivao ugovor o kupnji Željezare Sisak u stečaju, uvjet je bio očuvanje radnih mjesta za svih 1700 zaposlenih na pet godina, te ulaganje u modernizaciju pogona. U ugovoru se navodi i da Mečelj ne može raspolagati imovinom Željezare pet godina, odnosno da nema nikakva prava na nju. </p>
<p>No, ako Mečelj prekrši odredbe i odustane od rada u Željezari, Vlada će aktivirati njegovo bankovno jamstvo od 3,6 milijuna eura radi naplate, što Mečelju ne odgovara.</p>
<p>Rusi se sada protive ulaganju u postrojenja jer kažu da im se ne isplati ulagati u strojeve ako Europska unija propiše Hrvatskoj niske kvote za izvoz željeznih cijevi. </p>
<p> U Mečelju se bune i zbog broja radnika te ističu da je previše »starih« radnika čija je dob viša od 50 godina, pa je automatski i niska iskoristivost radne snage. Smatraju i da je previše zaposlenih u administraciji, a nema dovoljno radnika za rad u tri smjene. </p>
<p>»Sve su to znali kad su kupovali sisačku Željezaru«, komentirao je Vjesniku u petak bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je najzaslužniji za ugovor i klauzulu o bankovnom jamstvu.</p>
<p> Reagirajući na ruski zahtjev za izmjenu ugovora, Jurčić kaže kako bi, ako ova vlada na to pristane, to bilo vrlo štetno za Hrvatsku. </p>
<p>»Bivša ih je vlada htjela otjerati iz Siska, a sa sadašnjom, koja im je dala status specijalnih potrošača, našli su zajednički jezik«, rekao je Vjesniku sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac. Prema njegovim riječima, Rusi su spremni ove i iduće godine uložiti 150 milijuna eura u modernizaciju pogona, no napominje da im je potrebno jamstvo Vlade za izvozne kvote. </p>
<p>»Mečelj je u Rumunjskoj uložio u modernizaciju, a na kraju je Unija odredila izvozne kvote upola niže od Mečeljeve proizvodnje«, pojašnjava Brodarac. </p>
<p>Župan smatra da su moguća samo dva rješenja za Željezaru - nastavak rada bez gubitaka, ali s manje ljudi, ili ulaganje koje je za Mečelj neizvjesno. No za loše stanje u sisačkoj tvrtki Brodarac okrivljuje upravo bivšeg ministra gospodarstva Jurčića. </p>
<p>»Ja sam tražio zaštitu hrvatske imovine i hrvatskog radnika, a koga Brodarac štiti«, pitao je pak Jurčić.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pokrenuta istraga protiv Milana Brezaka i Ivana Radoševića</p>
<p>Istražna sutkinja smatra da je stvoren »umjetni« dug Zagrepčanke prema Krmi od 13 milijuna kuna, na temelju kojeg je vinkovačka tvrtka dobila pravo uknjiženja na zemljište Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu pokrenuo je istragu protiv Ivana Radoševića i Milana Brezaka zbog sumnje da su Radošević, kao predsjednik Nadzornog odbora Zagrepčanke i suvlasnik vinkovačke tvrtke Krma, te Brezak kao predsjednik Uprave Zagrepčanke zajedno i prema prethodnom dogovoru neovlašteno pribavili imovinsku korist poduzeću Krma. </p>
<p>Naime, istražna sutkinja smatra da je stvoren »umjetni« dug Zagrepčanke prema Krmi od 13 milijuna kuna na temelju kojeg je vinkovačka tvrtka dobila pravo uknjiženja na zemljište zagrebačkog poduzeća u Heinzelovoj ulici. </p>
<p>U istražnom rješenju se navodi da je Brezak ispitan, te da je porekao počinjenje kaznenog djela. Radošević nije ispitan, a 19. ožujka je upućena zamolnica za njegovo ispitivanje u Njemačkoj gdje živi. Uz to, protiv Brezaka i Radoševića podignute su dvije optužnice na Općinskom sudu. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Najave kazni ubrzale isporuku udžbenika</p>
<p>Budućnost obveznog obrazovanja su subvencionirani udžbenici, u čijoj će cijeni roditelji sudjelovati manjim postotkom. Pitanje je samo kad će to omogućiti državni proračun, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najavljene kazne nakladnicima do 50 tisuća kuna za svako kašnjenje u distribuciji, ubrzale su, čini se, isporuku školskih udžbenika knjižarskoj mreži. Dok su knjižare u srijedu bile poluprazne, već su u petak imale većinu izdanja velikih nakladničkih kuća Školske knjige i Znanja. Tijekom subote knjižare očekuju ostatak isporuke, a nakladnici tvrde da će svi naslovi biti u prodaji na vrijeme - u ponedjeljak. Tada, naime, istječe zakonski rok prema kojem školski udžbenici moraju biti u prodaji mjesec dana prije početka školske godine. </p>
<p>Predsjednik Uprave Znanja Branko Jazbec ističe da su svi udžbenici u njihovoj nakladi otisnuti na vrijeme, što su potvrdili dopisom i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. </p>
<p>»Udžbenici su raspoloživi na skladištu i isporuke su u tijeku«, poručuje Jazbec. Udžbenici Znanja u prodaji su na osam maloprodajnih lokacija u Zagrebu. Knjižarama nedostaju neka izdanja Profila, Meridijana, Elementa i drugih manjih nakladnika, ali im je potvrđeno da će ih dobiti do ponedjeljka.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti nezadovoljni su, međutim, porastom cijena udžbenika, a za sljedeću godinu najavljuju ograničavanje rasta cijena. Nedopustivo je, smatraju, da je cijena nekih starih izdanja deset puta viša od proizvodne. Zato će iduće godine od nakladnika zatražiti da im predoče i proizvodnu cijenu. </p>
<p>U Ministarstvu kažu da su cijene udžbenika, koje određuje tržište, a Ministarstvo na njih nema utjecaja, previsoke. </p>
<p>»Budućnost našeg obveznog obrazovanja sigurno su subvencionirani udžbenici, u čijoj će cijeni roditelji sudjelovati manjim postotkom. Pitanje je samo godina u kojoj će se to dogoditi, odnosno kada će to omogućiti državni proračun«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. </p>
<p>Prema Janjićevim riječima, već u rujnu planiraju izmjenu Zakona o udžbenicima kako bi se smanjio broj paralelnih izdanja. Zakonom je propisano da se iz upotrebe povlače udžbenici koji su u školama zastupljeni manje od deset posto, što se pokazalo nedovoljnim. Janjić smatra da bi taj postotak trebalo mijenjati na 20 posto.</p>
<p>»Postotak treba povećati i zbog pojave kloniranih udžbenika, odnosno starih izdanja koja se ponovo nude uz vrlo male izmjene. To nije pošteno, smatram to etički pitanjem autora i nakladnika«, kaže Janjić. Očekuje da će izmjene Zakona biti završene u studenome, a isključivih rješenja kojima bi bili nezadovoljni nakladnici neće biti, jer će cijeli posao raditi u suradnji s njihovim predstavnicima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Blaškić je žrtvovan radi zaštite drugih</p>
<p>Još prije 2000. godine osnovana je komisija koja je trebala pružiti pomoć onima koji su otišli u Haag. »Treba utvrditi tko je sprečavao tu pomoć«, rekao je predsjednik Mesić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »General Tihomir Blaškić nije imao šansu da se u njegovom slučaju brani istina. Očito je bio žrtvovan da bi se sakrila druga linija zapovijedanja«, rekao je u petak predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>»Jedan je čovjek žrtvovan radi zaštite nekih drugih«, istaknuo je Mesić komentirajući taj slučaj. Podsjetio je da je još prije 2000. godine utemeljena komisija koja je trebala pružiti pomoć onima koji su otišli u Haag. »Ti su ljudi trebali pomoći da se objavi istina i da treba utvrditi odgovornost tko je tu pomoć sprečavao«, rekao je Predsjednik. Prema njegovu mišljenju, istraga o odgovornosti za prikrivanje dokumentacije bitne za »slučaj Blaškić« treba prepustiti policiji i Državnom odvjetništvu. </p>
<p>Na Vjesnikov upit zašto je generala Blaškića umirovio točno dan prije nego što mu je izrečena presuda, odgovorio je: »Zato jer sam dan prije dobio takav prijedlog«. U »tom paketu«, kako se izrazio, umirovljen je i general Milivoj Petković, koji je za to ostvario sve uvjete, kazao je Predsjednik. </p>
<p>Branitelj generala Tihomira Blaškića je ocijenio kako je izrečena presuda važna za sve slučajeve u kojima se sudi u Haagu, pa i na suđenje generalu Anti Gotovini s čime se složio i predsjednik Stjepan Mesić. »Presuda je dala novu dimenziju suđenjima i jasno je da se mora dovesti veza između konkretnog izvršenja sa zapovjednom odgovornošću«, ocijenio je. Inače, hrvatski se predsjednik odazvao pozivu direktora hotela »The Regent Esplanade Zagreb« Töbjorna Bodina da razgleda preuređeno zdanje. »Pratio sam tijek renoviranja hotela i moram reći da sam iznenađen. Djeluje daleko bolje no što sam zamišljao«, zaključio je Mesić, dodajući da je Zagrebu potrebno više takvih hotela, ali da će grad već i sada moći pružiti uslugu na razini najvećih hotelskih lanaca u svijetu. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vratiti život na otoke </p>
<p>Projekt koji je već započeo na nekim otocima, realizirat će se do kraja 2007. </p>
<p>DUGI OTOK</p>
<p> - Vlada je prije dvadesetak dana prihvatila projekt poboljšanja kvalitete života na otocima. Odlučili smo ga predstaviti upravo ovdje na svjetioniku koji, kao i drugi takvi, godinama daje svjetlost pomorcima i ribarima, a nadam se da će ovaj projekt biti svjetlo za naše otoke i otočane, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u petak u Velom Ratu na Dugom otoku predstavljajući »Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima«. </p>
<p>Vrijednost tog projekta iznosi 386 milijuna i 728 tisuća kuna od čega su polovica sredstva iz državnog proračuna, a druga polovica od zajma CEB-a (Razvojne banke Vijeća Europe). Riječ je o povoljnim uvjetima kredita i subvenciji kamata od 0,5 posto. </p>
<p>Svrha je projekta ublažiti negativne demografske trendove smanjenjem regionalnih dispariteta, poboljšati životne uvjete na otocima te prevladati probleme na otocima - depopulaciju kao posljedicu loše prometne povezanosti, neriješene komunalne, prometne i društvene infrastrukture. </p>
<p>Program će se realizirati do kraja 2007. godine, a na nekim je otocima već započeo. Cilj mu je poboljšati ukupnu kvalitetu života na otocima i stvoriti preduvjete za održivi razvitak kako na malim, slabo naseljenim i udaljenim otocima, tako i na onim većim. Predviđen je razvoj četiriju komponenti - komunalne infrastrukture, socijalne skrbi, poboljšanja zdravstvene zaštite te obrazovnog procesa na malim otocima. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Ne zaboravite prošlost, ali se okrenite budućnosti«</p>
<p>Obiteljima poginulih obratili su se izaslanik ministra Mlinarića Zdravko Janjić, zapovjednik zapovjedništva Specijalne policije, i zamjenik načelnika PU osječko-baranjske Darinko Mikulić / Srpski su vojnici na najokrutniji način 1. kolovoza 1991. ubili 20 policajaca, 15 vojnika i četvoricu pripadnika Civilne zaštite</p>
<p>DALJ</p>
<p> - U povodu obljetnice pogibije 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četvorice pripadnika Civilne zaštite, koji su 1. kolovoza 1991. mučki ubijeni dok su branili Dalj, mnoga izaslanstva u petak su kod spomen-obilježja pred novom zgradom policije u tom mjestu položili vijence i zapalili svijeće.</p>
<p>U Dalj su došli predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te Policijske uprave osječko-baranjske i Općine Erdut </p>
<p>Prvog dana kolovoza 1991. godine pripadnici srpskih paravojnih postrojbi napali su Dalj. Vidjevši da neće moći obraniti selo, hrvatski su se branitelji povukli u policijsku postaju odakle su pokušali što dulje onemogućavati neprijateljske snage da prođu kroz selo.</p>
<p>Namjera im je bila što dulje braniti se iz zgrade policijske postaje kako bi se preostali stanovnici Dalja, dok je vojska napadala postaju, mogli evakuirati na sigurno. Nakon što su tenkovskim granatama zgradu policije gotovo sravnili sa zemljom, srpski su vojnici na najokrutniji način poubijali 20 policajaca, 15 vojnika i četvoricu pripadnika Civilne zaštite.</p>
<p>»Gubitak najdražih nitko i ništa ne može nadoknaditi, no budite ponosni na svoje hrvatske vitezove koji su poginuli u toj strašnoj borbi jer su njihova imena upisana u temeljima domovine«, istaknuo je Zdravko Janjić, zapovjednik zapovjedništva Specijalne policije MUP-a, koji se obratio obiteljima poginulih branitelja kao izaslanik ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića. </p>
<p>»Ne zaboravite prošlost, ali se okrenite budućnosti«, poručio je zamjenik načelnika PU osječko-baranjske Darinko Mikulić. </p>
<p>Sveta misa za poginule daljske branitelje, koju će predvoditi biskup đakovački i srijemski Marin Srakić, služit će se u nedjelju, 1. kolovoza, u Aljmašu gdje će se toga dana obilježiti i tristota obljetnica svetišta Gospe od Utočišta.</p>
<p>Vekić vrijeđao Vjesnikovu novinarku</p>
<p>»Kakva si ti to Hrvatica kad se ne moliš?«, samo je dio grubih riječi kojima se Vjesnikovoj novinarki, nakon molitve koju je pred zgradom daljske policije predvodio vojni kapelan Ante Mihaljević, obratio prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić. Inače, Vekić je obilježavanju obljetnice nazočio izvan protokola. Vrlo neugodnim i povišenim tonom, uz niz pogrdnih riječi i revoltiran time što se nije prekrižila i molila »Oče naš«, novinarku je upitao i »što radi ovdje gdje je poginulo 39 hrvatskih branitelja kad se ne zna moliti«! Kad su drugi novinari pitali Vekića zašto od toga pravi problem, izjavio je: »Onaj tko se ne moli, nije Hrvat«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dužnosnici koji ne predaju imovinske kartice neće dobiti plaću </p>
<p>Imovinske kartice mora do 20. kolovoza predati oko 1200 državnih i lokalnih dužnosnika, rekao je Antun Kapraljević, predsjednik Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa / Povjerenstvo još čeka da se Vlada očituje o »slučaju Bechtel«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državni dužnosnici koji do 20. kolovoza ne predaju nove imovinske kartice Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa neće u rujnu moći dobiti plaću, upozorio je u petak predsjednik tog saborskog tijela Antun Kapraljević na konferenciji za novinare.</p>
<p>Imovinske kartice mora predati oko 1200 državnih i lokalnih dužnosnika, a obrazac mogu dobiti u Povjerenstvu ili ga skinuti s Interneta. Nakon što Povjerenstvo dobije obrazac i utvrdi da je ispravno popunjen, dužnosnik će dobiti potvrdu s kojom će u računovodstvu dokazati da smije dobiti plaću te potvrdu o podacima koji su na temelju obrasca uneseni u kompjuter, pa u roku od 15 dana može zatražiti da se isprave eventualne pogreške.</p>
<p> Svaki dužnosnik obavezan je Povjerenstvu prijaviti i svaku znatniju promjenu imovinskog stanja tijekom mandata, a obrazac ispunjava i na dan isteka mandata. </p>
<p> Najviše imovinskih kartica - 547 - u Povjerenstvo mora stići iz gradova i općina gdje ih moraju ispuniti gradonačelnici, načelnici općina te predsjednici općinskih i gradskih vijeća. Dužnosnici u Uredu predsjednika Republike moraju ispuniti 33 kartice, u Saboru 154, a u Vladi 186 kartica. Imovinske kartice mora ispuniti i 61 dužnosnik u državnim agencijama, direkcijama, zavodima i fondovima, 21 dužnosnik pravnih tijela, 16 dužnosnika u HNB-u, Državnom uredu za reviziju i Državnom inspektoratu, 23 rektora i prorektora sveučilišta, 17 dužnosnika u Hrvatskoj vojsci te 63 dužnosnika u županijama i Gradu Zagrebu. </p>
<p>Kapraljević je, na upit novinara, izjavio kako još očekuje da se Vlada očituje Povjerenstvu o »slučaju Bechtel«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kosor: Romi više neće živjeti u katastrofalnim životnim uvjetima</p>
<p>DONJA DUBRAVA</p>
<p> – Boraveći u prvom službenom posjetu Međimurskoj županiji, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je u petak romsko naselje nedaleko od Donje Dubrave, koje će zbog krajnje loših životnih uvjeta biti preseljeno na novu lokaciju. Za preseljenje 17 obitelji, koje u tom naselju žive bez vode i struje, općina Donja Dubrava osigurala je zemljište, građevinski materijal darovat će humanitarne udruge, a gradnju infrastrukture financirat će japansko veleposlanstvo u RH.</p>
<p>Posjet potpredsjednice Vlade i članova državnog Povjerenestva za Rome organiziran je u sklopu provođenja Nacionalnog programa za Rome, kojih je u Međimurskoj županiji oko 8000. »Lokalne vlasti mnogo truda ulažu u obrazovanje Roma, što je jedan od temelja njihove socijalizacije i integracije u društvo. Kao predsjednica državnog Povjerenstva za Rome još za ovu godinu obećavam ostvarenje projekta preseljenja naselja iz vodoplavnog područja s desne obale Drave na novu lokaciju«, rekla je Kosor.</p>
<p>»Vjerujem da Romi više neće živjeti u katastrofalnim životnim uvjetima, a međimurski primjer ocjenjujem uzornim i Vlada će ga pokušati primijeniti i u ostalim romskim naseljima«, naglasila je Kosor. Načelnik općine Donja Dubrava Marijan Varga istaknuo je da su se Romi uključili u društveno koristan rad u toj općini te da će pomoći u gradnji čvrstih objekata u novom naselju. Nakon obilaska romskog naselja, Kosor i članovi Povjerenstva za Rome sudjelovali su na radnom sastanku predstavnika Međimurske županije, romskih udruga i Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Država će sufinancirati sanaciju 26 odlagališta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od početka lipnja do 21. srpnja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopio je sa 26 općina, gradova i županija ugovore o sufinanciranju sanacije odlagališta komunalnog otpada. Fond će za sanciju nepovratno izdvojiti 239,3 milijuna kuna, priopćilo je u petak Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U pola godine djelovanja, Fond je osigurao novac za sufinanciranje sanacije 33 odlagališta komunalnog otpada, od njih 126 u Hrvatskoj.</p>
<p>Gradovi Poreč, Rijeka, Pula, Dubrovnik, Knin, općine Dekanovec i Župa Dubrovačka neke su od lokalnih jedinica s kojima je sklopljen ugovor o sanaciji odlagališta. Na osnovi tih ugovora, jedinicama kojima su odobrena sredstva uplaćeni su prvi obroci financijske pomoći, a daljnji će se uplaćivati idućih godina dinamikom utvrđenom svakim pojedinačnim ugovorom, navodi Ministarstvo. Fond je osigurao sredstva za sufinanciranje još sedam odlagališta na području Splita, Šibenika, Malog Lošinja, Cresa, Novog Vinodolskog i Jastrebarskog u iznosu 95 milijuna kuna. Hoće li se i s tim gradovima sklopiti ugovori, ovisi o tome hoće li do konca godine pribaviti lokacijske dozvole za sanaciju odlagališta.</p>
<p>Ti gradovi, kod prijave na natječaj Fonda, nisu dostavili cjelovitu dokumentaciju, nedostajala je lokalcijska dovola. Sa svim jedinicama kojima je dodijeljena financijska pomoć ugovoren je način praćenja namjenskog trošenja novca i realizacije tehničko-građevinskih radova, čemu će Fond dati posebnu pozornost i o tome izvještavati Ministarstvo i javnost. </p>
<p>Za jedinice koje nemaju dovoljno sredstva za izradu dokumentacije, priprema se novi natječaj u rujnu na osnovi kojeg će se odobriti novac za izradu projektne dokumentacije, studije utjecaja na okoliš i izradu projekata potrebnih za izdavanje lokacijske dozvole, najavilo je Ministarstvo. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040731].
|
