NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040331].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196647 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Suđenjem u Karlovcu izbjegnuta suodgovornost hrvatske vlasti za Abdićeve zločine</p>
<p>Fikret Abdić je prvi hrvatski državljanin kojeg je hrvatsko pravosuđe osudilo za ratne zločine / Tuđman naredio Valentiću da istražnog suca u slučaju Fikretova brata Muhameda Abdića poduči provođenju državne politike</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Rasprava Vrhovnog suda u povodu žalbe Fikreta Abdića Babe na presudu Županijskog suda u Karlovcu, kojom je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad civilnim stanovništvom u njegovoj fantomskoj »autonomnoj pokrajini zapadna Bosna«, podsjetila je na činjenicu da je riječ o prvoj presudi za ratni zločin počinjen devedesetih godina koju je hrvatsko pravosuđe izreklo hrvatskom državljaninu. Presuda na koju se Abdić žali izrečena je 2002., da bi godinu kasnije riječki sud izrekao osuđujući presudu za ratni zločin protiv, u Hrvatskoj daleko razvikanijih, Tihomira Oreškovića i Mirka Norca. </p>
<p>Abdiću se u Hrvatskoj sudilo na temelju optužnice koju je protiv njega još 1995. podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću. No, sve do 2001. hrvatsko je pravosuđe odbijalo izručiti ili pokrenuti proces protiv Abdića, jer je imao hrvatsko državljanstvo. Ta je formalna izlika trebala spriječiti mogućnost da, preko procesa Abdiću, u javnost procure potvrde o snažnoj podršci koju je on dobivao iz hrvatskog državnog vrha za svoj propali ratno-politički projekt.</p>
<p>Prijepis sjednice VONS-a od 19. rujna 1993. u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, koji je već objavljivan u našim medijima, otkriva kako je sve vrh hrvatske države pomagao Abdiću, zašto, te kako je on dobio hrvatsko državljanstvo. Na sjednici kojom je predsjedao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman – a nazočili su joj premijer Nikica Valentić, ministar obrane Gojko Šušak, ministar policije Ivan Jarnjak, glavni MORH-ov logističar Ivan Čermak, glavni Vladin pregovarač s pobunjenim Srbima Slavko Degoricija, predstojnik Ureda predsjednika Hrvoje Šarinić i tada visoki Vladin dužnosnik Vladimir Šeks – odlučeno je da hrvatska država mora omogućiti opskrbu Abdićeve vojske u Cazinskoj krajini, bez obzira na to što Abdić trguje s pobunjenim hrvatskim Srbima, što njegovi ljudi u Hrvatskoj švercaju oružjem...</p>
<p>Sjednica se održala samo dva mjeseca nakon što je Fikret Abdić proglasio autonomiju zapadne Bosne. Tuđman je u uvodu obrazložio da je pomoć Abdiću nužna kako bi se spriječila mogućnost da se tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović dogovori sa Srbima o tom području uz Hrvatsku. </p>
<p>Hrvoje Šarinić je prenio predsjedniku Tuđmanu da je hrvatska policija zatvorila Fikretova brata Muhameda pod sumnjom da je sudjelovao u švercu. Tuđman se izravno upleo u rad pravosuđa, zatraživši od premijera Nikice Valentića da se istražnog suca u slučaju Muhameda Abdića uvjeri da provodi državnu politiku.</p>
<p>Ministar policije Ivan Jarnjak otvoreno je ustvrdio da se Abdićevi ljudi u Hrvatskoj bave švercom oružja i da to nekako treba regulirati. Ministar obrane Gojko Šušak sve je već dogovorio s Fikretom Abdićem i kazao Jarnjaku da će mu Abdić dostaviti popis ljudi koji u Hrvatskoj rade za njega i da se te ljude neće dirati.</p>
<p>Dakako, te činjenice nisu razmatrane na karlovačkom procesu, na čiji se ishod Abdić žalio. Jer da jesu, hrvatsko bi se pravosuđe našlo pred preteškim zaključkom da je hrvatska vlast, barem moralno, suodgovorna za otvaranje Abdićevih logora u kojima je smrtno stradalo četvero, a mučenjem ozlijeđeno stotinjak ljudi.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odluka o Abdićevoj žalbi - naknadno </p>
<p>Vrhovni je sud u utorak odlučivao o žalbi nekadašnjeg čelnika samoproglašene »autonomne pokrajine zapadne Bosne« Fikreta Abdića, kojeg je Županijski sud u Karlovcu 2002. godine osudio na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima. Peteročlano vijeće Vrhovnog suda, kojim je predsjedao Milan Gudelj, odluku o žalbi donijet će naknadno.</p>
<p>Abdić traži da Vrhovni sud ukine presudu i vrati predmet na ponovno suđenje u Karlovac ili da donese oslobađajuću presudu. Državno odvjetništvo traži da se Abdićeva žalba odbije kao neosnovana.</p>
<p>Optužnica je teretila Abdića da je, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, proglasio »autonomnu pokrajinu zapadna Bosna« i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane zapadne Bosne, od 1993. do 1995. godine, naredio, planirao i organizirao otvaranje logora na području Velike Kladuše. Optužnicu je 1996. godine podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom hrvatskog Vrhovnog suda postupak je, na temelju sporazuma Hrvatske i BiH, 2001. godine preuzelo hrvatsko pravosuđe.</p>
<p>Abdić tvrdi da je postupak protiv njega montiran i traži da se sasluša još 482 svjedoka. Državno odvjetništvo navodi kako je dokazano da je Abdić bio apsolutni gospodar civilne i vojne vlasti u »AP zapadna Bosna«, te da je svoje političke protivnike i ratne zarobljenike iz 5. korpusa Armije BiH slao u logore, gdje su fizički i psihički zlostavljani. Abdić je znao što se u logorima događa, kaže tužiteljstvo.</p>
<p>U postupku na karlovačkom Županijskom sudu Abdić nije pokazao kajanje. U presudi, Županijski sud naveo je kako se pokazalo da gospodari rata imaju nesagledivu moć, pa su stoga odgovorniji od neposrednih počinitelja zločina.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Otvore li se optužnice u Zagrebu, odgovornost se dijeli s BiH ili pada na hrvatsku stranu </p>
<p>»Vjesnik« je u Sarajevu iz službenih izvora doznao da su optužnice protiv Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića i Valentina Ćorića već treći tjedan u Sarajevu / Svi su optuženici pod udar haaške tužiteljice došli zbog sumnji u počinjene zločine na teritoriju BiH / Ostvari li se nagađanje da će se u srijedu u Zagrebu otvoriti optužnice protiv šestorice Hrvata s optužnica u BiH, službeni će Zagreb i formalno ući u postupak u tim predmetima</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Jadranko Prlić, bivši ministar vanjskih poslova BiH i jedna od istaknutijih figura bivše »Herceg-Bosne«, viđen je u utorak u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu. Ministarstvo je priopćilo i da je ministrica Vesna Škare Ožbolt toga dana primila delegaciju upravo formiranih Vrhovnog i Suda za ratne zločine BiH, kojima je domaćin predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić.</p>
<p>Sve je to dalo naslutiti da nije riječ o protokolarnom susretu. Vjesnik je iz službenih izvora u Sarajevu doznao da su optužnice protiv Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića i Valentina Ćorića već treći tjedan u Sarajevu. Pritisak iz Haaga i nevoljkost službenih tijela BiH da se s tim optužnicama uhvate u koštac dovele su Zagreb u priliku da se njima bavi. Na temelju kojih pravnih pretpostavki?</p>
<p>Prva jest da su svi optuženi Hrvati, a s obzirom na dvojno državljanstvo i građani – Hrvatske. Druga, većina optuženika boravi na području Republike Hrvatske. Treću je ispisalo samo tužiteljstvo Carle del Ponte. Naime, svi optuženici su na »hrvatskoj strani« sudjelovali u međunarodnom sukobu u BiH, što se pojačava tvrdnjom u Haagu da je Hrvatska bila agresorom u vojnom, davala potporu u političko-stranačkom i financijskom smislu.</p>
<p>No, »guranje« optužnica na hrvatsku stranu ima i druga značenja. Što znači nevoljkost bosanskih pravosudnih i državnih tijela da postupe po optužnicama i uhidbenom nalogu koji ih prati? U utorak se u Zagrebu o optužnicama itekako razgovaralo. </p>
<p>Je li pritisak iz Sarajeva usmjeren na prebacivanje loptice hrvatskom pravosuđu zbog njegova iskustva? Hrvatska svojih haaških problema ima dovoljno, Gotovinu da i ne spominjemo. Poseban je problem politički sadržaj optužnice koji Hrvatsku opisuje kao agresora za vrijeme sukoba u BiH. A to će biti itekakvom temom u Hrvatskoj. </p>
<p>S pravne strane, priča o šest bosanskih optužnica (šesti je optuženik zasad pod strogim embargom i Haaga) vrlo je jednostavna. Svi optuženici su pod udar haaške tužiteljice došli zbog sumnji u počinjene zločine na teritoriju BiH. Prlić je bio predsjednik vlade »Herceg-Bosne«, a Praljak načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Milivoj Petković je nakon sukoba u BiH postao glavnim inspektorom u HV-u.</p>
<p> Nekadašnji ministar obrane Hrvatskog vijeća »Herceg-Bosne« Bruno Stojić i ministar policije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Valentin Ćorić djelovali su također na teritoriju BiH. </p>
<p>Sve njih optužnice terete za djela počinjena isključivo na teritoriju BiH. Znači, kad bi im sudili sudovi po mjesnoj nadležnosti, bili bi to oni u BiH. Da im se sudi po stvarnoj nadležnosti, a u Bosni, sudili bi im također tamošnji sudovi. Na kraju i uhidbeni nalog je povod da to rade sudovi i BiH.</p>
<p>Međutim, dvojno državljanstvo i prebivališta u Hrvatskoj unose pomutnju, ali i olakšavaju postupanje pravosuđu BiH. To bi moglo Hrvatskoj donijeti dodatne glavobolje s Haaški sudom.</p>
<p>Umjesto da se Hrvatska bavi bosanskim optužnicama, pravno bi bilo logično da se uhidbeni nalog ostvari s hrvatskom pravnom pomoći, odnosno da hrvatska policija pronađe i uhiti optuženike i onda ih prebaci, ne u Haag, nego u Sarajevo. Bilo bi logično da se u Sarajevu provede sudski postupak u povodu uhidbenog naloga, te nakon njega, u skladu s tamošnjim i haaškim propisima, optuženici transferiraju u Scheveningen. U takvoj pravnoj konstrukciji nadležnosti hrvatske države i hrvatskih pravosudnih tijela – nema. Ostvari li se nagađanje da će se u srijedu u Zagrebu otvoriti optužnice protiv šestorice Hrvata s optužnica u BiH, službeni će Zagreb i formalno ući u postupak u tim predmetima. A to znači da će se odgovornost podijeliti između dviju država (u najboljem slučaju) ili sasvim strovaliti na hrvatska leđa (u pesimističnoj varijanti).</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Suze i šampanjac</p>
<p>Hrvatskoj je trebalo trinaest godina da shvati kako je propustila nekoliko integracijskih valova tvrdeći da je najnaprednija od svih, da bi se sada, prije mjesec dana, vlasti u Hrvatskoj istinski dogovorile o pravim reformskim rezovima zbog kojih je prijetila negativna ocjena NATO-a. Premijer Sanader od summita u Istanbulu očekuje jasno određenje da je Hrvatska sljedeća na redu NATO-ova proširenja. A od Europske unije odluku o kandidatskom statusu. Ako reforma uzme maha, a ocjena o »slučaju Gotovina« bude pozitivna, tako će uistinu i biti</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U utorak je NATO u Washingtonu učinio povijesni korak</p>
<p> – u svoje članstvo primio je dosad rekordnih sedam zemalja i došao do granica svojeg nekadašnjeg hladnoratovskog neprijatelja. Današnjoj Putinovoj Rusiji ta činjenica nije nimalo ugodna, no, u osnovi, osim malo gunđanja, kada je to potrebno zbog unutarnjeg mira, problema nema.</p>
<p>Otkako je srušen Berlinski zid, ta vojna, pa onda političko-vojna organizacija, nalazi se u stalnim reformama, dobrim dijelom zbog toga što je početkom devedesetih odlučila da se će prvi put u svojoj povijesti širiti na europski istok i jugoistok, na mjesta gdje demokracija ne stanuje.</p>
<p>U proteklih deset godina NATO je stalno radio nešto prvi put – prvi put se odlučio širiti, zatim je prvi put vojno intervenirao izvan svojih granica (napad na bosanske Srbe), zbog NATO-a su vojnici jedne njegove članice prvi puta izašli iz svoje zemlje (Njemačka), zatim je prvi put postavio političke uvjete novim potencijalnim članicama naglašavajući doktrinu »demokratske sigurnosti« da bi, opet prvi put, upravo sada provodio mirovnu operaciju daleko od njezina teritorija (Afganistan) s planovima da je proširi i na Irak.</p>
<p>NATO je prihvatio globalizacijski izazov i već gotovo petnaest godina u stalnim je mijenama. Izazovi sasvim sigurno nisu laki. </p>
<p>Mnogo energije će se i dalje trošiti na usklađivanje tek pridošlih: u isto vrijeme treba se baviti ozbiljnim pitanjima obrane od međunarodnog terorizma, ali i zaliječiti transatlantske nesuglasice zbog iračkog rata. Oni koji vode NATO u sve te projekte ulaze s optimizmom, ali i velikom dozom ozbiljnosti. No, kako je to doživjela tranzicijska Europa?</p>
<p>Razina oduševljenja političkih elita ponekad čak prelazi granicu dobrog ukusa. U Bugarskoj je tako predloženo da se na ovogodišnja vina i šampanjce nalijepe jubilarne naljepnice s NATO-ovim znakom. Sva sreća pa je to s NATO-ovom indignacijom odbijeno. Pretjeranim se mogu činiti i suze na licima ministara vanjskih poslova i premijera triju baltičkih republika na summitu NATO-a u Pragu kada su im uručene pozivnice. </p>
<p>No, činjenica je da su te zemlje toga trenutka došle pred sama vrata organizacije čije članstvo znači, među ostalim, i prestižan položaj u međunarodnim odnosima – zemlja dobiva pečat demokratske i prosperitetne države, države koja poštuje vladavinu prava, a perspektivna je i u gospodarskom napretku. Takvoj zemlji strane investicije dolaze lako jer je sigurna za ulaganja. U političkom smislu nakon desetljeća izolacije, njezini predstavnici sjedaju za zajednički stol i zajedno s ostalima suodlučuju o sudbini svijeta.</p>
<p>NATO je, uostalom, pomogao Europskoj uniji. Nadodajući uz vojne, političke i ekonomske kriterije budućim članicama, tjerao ih je na obavljanje teškoga posla što bi ga inače teško, onako same od sebe, napravile. U pokušaju bijega od komunizma, tranzicijske zemlje nisu mogle pobjeći od sebe samih. Morale su se suočiti.</p>
<p>Svi pozitivni aspekti NATO-a, osjećaj sigurnosti, bijeg od bivše države, tvrdnje o tisućljetnoj pripadnosti Europi i Zapadu nagnali su sve hrvatske vlade dosad, bez izuzetka, da kao vanjskopolitičke prioritete stavljaju ulazak u europske i transatlantske integracije. No, sve te hrvatske vlade su, bez iznimaka, odgovorne i za to što se s tim procesima tako bolno kasnilo. </p>
<p>Hrvatska je praktički do jučer zbog vlastitih problema, zbog nevoljkosti političke elite da prihvati zajednička pravila demokratskog svijeta, raspravljala o tome treba li ljude vratiti svojim kućama i vratiti njihovu privatnu imovinu, treba li surađivati s međunarodnim institucijama i nakaradno se tvrdilo da oni koji se brane ne mogu počiniti zločin. </p>
<p>Hrvatskoj je trebalo trinaest godina da shvati kako je propustila nekoliko integracijskih valova tvrdeći da je najnaprednija od svih, da bi se sada, prije mjesec, vlasti u Hrvatskoj istinski dogovorile o pravim reformskim rezovima zbog kojih je prijetila negativna ocjena NATO-a. </p>
<p>Premijer Sanader od summita u Istanbulu očekuje jasno određenje da je Hrvatska sljedeća na redu NATO-ova proširenja. A od Europske unije odluku o kandidatskom statusu. Ako reforma uzme maha, a ocjena o »slučaju Gotovina« bude pozitivna, tako će uistinu i biti. </p>
<p>Dok je nekima, kao Hrvatskoj, u vezi s Haaškim sudom potrebno vjerodostojnosti, drugima je potrebna sreća. Ona dugoročna ili kratkoročna. Kako je to izjavio američki veleposlanik pri NATO-u Nicholas Burns: »Karadžiću je sreća potrebna svaki dan, a nama samo jedanput«. To vrijedi za sve haaške bjegunce.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Novi NATO za nova vremena</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Prasak NATO-a na istok okrunjen je prijamom sedam novih članica, redom iz Istočne Europe, od kojih su tri bile u sastavu bivšeg Sovjetskog Saveza. U vatrometu riječi kojima je popraćeno to proširenje, od »povijesnog datuma« do »što više država, to veća sigurnost«, NATO se sada širi i od Baltika do Crnog mora te nakon balkanske odiseje i afganistanskog izazova ponovo postaje suverenim i neprijepornim vojnim savezom. Kada su lideri sedam novih članica, u društvu američkog predsjednika Georgea Busha, izašli na travnjak ispred Bijele kuće da bi zajednički najvećem neprijatelju – globalnom terorizmu i sve moćnijim teroristima – poručili »neće uspjeti«, mi u Hrvatskoj mogli smo biti malo ponosni (jer smo u društvu Albanije i Makedonije očito prvi na listi za novi prijam), ali više od toga tužni. Nismo bili u društvu Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Litve, Estonije i Latvije koje su sada primljene. I dalje su nam ostala samo odškrinuta vrata, bez jasnog datuma kada ćemo kroz njih i proći.</p>
<p>Za ulazak u NATO ne treba molba, nego poziv za prijam. Od 1949. postoje striktna pravila kako se dolazi do poziva, a jedno od njih je da se svaka država-članica složi s prijamom pozvane. Prije toga treba ispuniti i brojne preduvjete u transformaciji vojnih snaga, ali i zadovoljiti političke uvjete. Tako su, ako nam je za utjehu, korak dalje od nas Ukrajina i Moldavija.</p>
<p>NATO se kritično približio Rusiji, koja je nekad združena i sa sadašnjim baltičkim članicama predvodila Varšavski pakt, koji je otišao u zaborav nakon kraha hladnoratovske politike. Ne treba se, međutim, zavaravati. Sadašnja Rusija s nervozom promatra sve brže napredovanje NATO-a do njezinih granica. Azijski prostor sada će za zapadne saveznike biti mnogo lakše kontroliran, pogotovo što baš iz tog dijela svijeta dolaze česte terorističke prijetnje. Dok se dosad uvijek znao konkretan neprijatelj, prvi put u svojoj povijesti NATO se susreće s prijetnjom »nevidljivog neprijatelja«, sve moćnijih terorističkih organizacija koje imaju ubojita oružja i moć kao da predstavljaju jake države i gotovo svemoćne državne aparate. </p>
<p>U vremenima kada Balkan ponovo kuha – Kosovo je korak do podjele, a BiH na staklenim nogama – daljnje NATO-ovo širenje postaje sve urgentnije. To je i doslovno posljednja šansa za Hrvatsku da bi nadoknadila gradivo koje je trebala već davno svladati da postane članica NATO-a.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Smirena lopta </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>Ipak se stalo na loptu, barem kada je riječ o promjenama Zakona o HRT-u. Naime, na sastanku potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, šefa Misije OESS-a u Hrvatskoj Petera Semnebyja i šefa Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacquesa Wunenburgera, zaključeno je da su izmjena Zakona o HRT-u nužne, ali se ne smije ugroziti stabilnost kuće i zato se to neće raditi u ovom trenutku. </p>
<p>Nakon velike medijske buke izazvane već imenovanjem tročlanog Povjerenstva za izradu prednacrta nove verzije Zakona o HRT-u (Vesna Alaburić, Jadran Antolović, Ivan Zvonimir Čičak) i najave da će se te izmjene hitno provesti odlučilo se da je stabilnost ipak važnije od hitnih izmjena, pa i mogućih poboljšanja zakona. To, pak, najvjerojatnije znači da će članovi Vijeća HRT-a izabrani prošle jeseni odraditi svoj mandat do kraja (neki dvije, a neki četiri godine). To, nadalje, znači da će se nastaviti izbor jedanaestog člana Vijeća. To znači i da će Mirko Galić odraditi svoj mandat do kraja te da se mogu nastaviti daljnji izbori ravnatelja. Naravno, sve navedeno dijelom ovisi i o odluci Ustavnog suda, a Zakon o HRT-u mogao bi »pasti« na tom sudu jer, moguće, nije usvojen kvalificiranom većinom u Saboru.</p>
<p>To sve, pak, znači da, ako ništa drugo, jedan zakonodavni stampedo - prošlogodišnji - neće zamijeniti ovogodišnji. Naime, posljedica prošlogodišnjeg zakonodavnog stampeda, barem u slučaju seta tzv. medijskih zakona, jest nužna potreba dorade tih zakona. Na to su političari i vlast bili upozoravani, ali fascinacija brojem usvojenih zakona koji su domaće zakonodavstvo trebali uskladiti s europskim standardima bila je jača od upozorenja da će se zbog brzine i nemara ti zakoni morati dorađivati. Odgovoriti stampedom na stampedo moglo bi, umjesto rješenja, stvoriti nove probleme.</p>
<p>Problema u medijskom zakonodavstvu, i bez novog mogućeg stampeda, ima dovoljno. Nije riječ samo o Zakonu o HRT-u. Zakon o medijima ukinut je odlukom Ustavnog suda iz formalnih razloga (nije usvojen zadovoljavajućom većinom), a ta odluka stupa na snagu 30. travnja i trenutačno postoji sasvim izgledna opasnost da se nađemo u pravnoj praznini. Zakon o javnom priopćavanju više ne vrijedi, a Zakon o medijima više neće vrijediti. Iz Sabora nema najava da će se taj problem riješiti. Zakon o elektroničkim medijima, uvojen prošloga srpnja, također treba dodatno usklađivati s europskim standardima, a i dalje je prisutno pitanje klevete u Kaznenom zakonu. Dakle, posla oko medijskog zakonodavstva i za ovaj saziv Sabora bit će sasvim dovoljno, a odluka o tome da će se žuriti polako je dobra.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nezavisni znanstvenik ideal je kojem treba težiti</p>
<p>Iako se gospodin Jošt nigdje i nikada nije javno predstavljao kao nezavisan znanstvenik, svojim javnim istupima i stavovima djelovao je na način nezavisnog znanstvenika. Tu časnu i prepoznatljivo moralnu ulogu nije mu, međutim, donijela formalno »zajamčena« imaginarna sveučilišna sloboda i iskrenost nastupa koliko ogorčeno protivljenje pravovjernih znanstvenika</p>
<p>Svaki bojovnik znanosti koji ulovi sebe da je, makar i u mislima, poželio nekoga tužiti sudu samo zbog toga što je znanstvenički mislio drukčije trebao bi znati da je već tom mišlju zakoračio u prostore isključivog totalitarizma. Polemika je polemika, a sud je sud</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Biti nezavisan</p>
<p> – nedosanjan je intelektualni ideal o kojem nedostojni duhovne slobode misle da ga nije moguće ostvariti. Oni tvrđeg stava i odnosa prema svijetu znaju da je profesionalna nezavisnost nespojiva s institucionalnom moći i da se svatko tko vjeruje da mu institucija (politička ili gospodarska) može dati intelektualnu slobodu, prije ili kasnije, nasuče na plićacima javnog nepovjerenja s kojih nema povratka u duboke vode kreativna nemira i iskrenosti.</p>
<p>U Hrvatskoj se pojam intelektualne nezavisnosti tradicionalno vezivao isključivo uz umjetnički poziv. </p>
<p>Biti nezavisan umjetnik znači biti slobodan umjetnik. Vremena bez tržišta i političke slobode shvaćala su to kao društveno otpadništvo (na sjeveru su govorili o štetočinama, društvenim parazitima) ljudi kojima su se gadila drugarska vijeća, kolektivizam i sindikalne zabave. Kasnije, u prostorima slobodnog tržišta nezavisni umjetnici kao i ekonomisti, deklarirali su nezavisnost kao slobodu iznošenja stavova prema društvenim institucijama.</p>
<p>Pojam nezavisnog znanstvenika nije nepoznat ali se susreće rjeđe. Postoji neskriveno vjerovanje da je biti nezavisan znanstvenik danas nemoguća misija. Pogotovo biti vrhunski nezavisan znanstvenik. Gotovo da riječ o svojevrsnom oksimoronu. </p>
<p>U svijetu monetarizma znanstvena postignuća važu se količinom uloženog novca i ostvarene dobiti. Nobelova nagrada znači uloženih milijun dolara, patent donosi tantijeme, nagrada akademije je izvagana dobit zbog »nemjerljiva« prinosa nagrađenog u nemućenju uparloženih voda. Sve je izvagano. Mir i nemir imaju svoju cijenu. Zaslužuju čast i novčano pokriće. </p>
<p>Odnedavno se i Hrvatskoj može tu i tamo čuti kako postoje i nezavisni znanstvenici. Isticanje te nezavisnosti nije, međutim, pobudilo osobita zanimanja. Barem ne onoliko koliko je pobudilo javno znanstveničko deklariranje apsolutne političke zavisnosti. </p>
<p>Savez znanosti i politike ogleda se najčešće u znanstvenika koji, zadobivši političke dužnosti vlasti ustraju na svojoj znanstveničkoj vrijednosti čak i onda kada nikom živom nisu poznata njihova znanstvenička postignuća. Osim, dakako, onih standardnih činovničkih postignuća koja se u obliku znanstveničkih titula naslažu tijekom dugih godina vrijedna služenja znanstveničkoj hijerarhiji po fakultetima ili državnim institutima.</p>
<p>U vremenu eksplozijskog širenja znanja čini se neumjesnim tvrditi kako je neki političar iz znanstveničkih voda, nakon desetljeća političarenja još znanstvenik svjetskog glasa. </p>
<p>Isticanje znanstvenih titula postaje tako samo postavljanje ograda i štitova između dotičnih i javnosti kojoj suvremeni sljedbenici znanstvenopolitokracije poručuju kako su oni i stručno potkovani. Riječ je o socijalnoj mimikriji koja širenjem i odašiljanjem lakih koloratura univerzalnosti postiže optimalan parazitizam u funkciji lagodne egzistencije. U današnjem hrvatskom okruženju moguće je govoriti o dvije vrste nezavisnih znanstvenika. Prva je ona koja tvrdi i javno se predstavlja kao nezavisna, ali se ta nezavisnost ni po čemu ne uočava pa stoga nikoga i ne zanima. Jer je provizorij blizak laži i dvoličnosti. </p>
<p>Druga je vrsta onih koji se ne deklariraju kao nezavisni znanstvenici, ali svoju nezavisnost javnim djelovanjem svakodnevno potvrđuju. </p>
<p>Nedavni slučaj s profesorom Marijanom Joštom jasno to pokazuje. Iako se gospodin Jošt nigdje i nikada nije javno predstavljao kao nezavisan znanstvenik, svojim javnim istupima i stavovima djelovao je na način nezavisnog znanstvenika. Tu časnu i prepoznatljivo moralnu ulogu nije mu, međutim, donijela formalno »zajamčena« imaginarna sveučilišna sloboda i iskrenost nastupa koliko ogorčeno protivljenje pravovjernih znanstvenika. </p>
<p>Dva su slučaja pokazala kako je znanstvenička nezavisnost pust ideal i koliko je opasno sučeljavanje unutar znanstveničkih voda. Prije dvije godine gospodin Jošt izrazio je svoju nevjericu prema stavovima akademika Dragičevića da bi mu, nakon samo jedne polemičke iteracije, akademik zaprijetio sudom. Nedavno je glede javno iznesenih stavova gospodina Jošta o genocentrizmu istupila anonimna skupina znanstvenika ogrnuta arhaičnim plaštem društva s patinom objavivši plebsu da postoje čak dva zakonska članka prema kojima je moguće podnijeti tužbu protiv prirodoznanstvenog intelektualca s nezavisnom misli i nezavisnim stavom.</p>
<p>Promatraču sa strane nikako se ne čini da je gospodin Jošt svojim javnim djelovanjem ugrozio nečije znanstveničke pozicije. Ponajmanje da se zauzimao za ukidanje prava drugih da iznose svoje stavove. On nije promicao zakonsko sankcioniranje niti dizanje tužbi protiv onih koji misle drukčije. Pa ipak, zbog toga što je izrazio svoju nevjericu u mišljenje znanstveničkog mainstreama bilo mu je ad hoc zaprijećeno sudskim progonom. </p>
<p>Početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća knjiga »Golem: što bi ste trebali znati o znanosti« Collinsa i Pincha izazvala je burne reakcije među znanstvenicima. </p>
<p>Autori su u svojoj socijalnoj studiji znanosti usporedili suvremenu znanost s mitskim Golemom: magijskim artefaktom stvorenim za služenje koje postaje rušilačkim demonom ako se otrgne kontroli. Mnoge znanstvenike pogodilo je to što autori razmatranjem šest znamenitih znanstvenih teorija ili eksperimenata s imenima i prezimenima autora pokazuju da je znanost više stvar snage nego logike. </p>
<p>Da popularizatori znanosti griješe kada znanosti pripisuju atribute Boga umjesto Golema, što ona zapravo jest. Polemike su bile dugotrajne ali je knjiga dobila i dvije vrijedne nagrade. Nedavno, ponovljeno, izdanje analizira u poduljem pogovoru najvažnije prigovore zapažajući da je danas za mnoge znanstvenike »jedini način govora o znanosti onaj znanstvenički«.</p>
<p>To su, kažu autori, »ratnici znanosti« koji »razmišljaju o znanosti kao o fundamentalističkoj religiji: misterioznoj, raskrinkavajućoj, hijerarhijskoj, iscrpljujućoj, svemogućoj i nepogrešivoj«. Oni ne razumiju da je znanost kultura koja pripada svima i da ne postoje povlašteni pojedinci kao ni povlaštene institucije. </p>
<p>Svaki takav bojovnik znanosti koji ulovi sebe da je, makar i u mislima, poželio nekoga tužiti sudu samo zbog toga što je znanstvenički mislio drukčije trebao bi znati da je već tom mišlju zakoračio u prostore isključiva totalitarizma. Polemika je polemika, a sud je sud. Znanstvenik koji zaprijeti sudom znanstveniku strgao je sa sebe halju znanstvenika. </p>
<p>Danas se znanstvenička nezavisnost većinom sagledava kroz sposobnost da se novac za vlastiti rad osigurava nezavisno od institucije. Većina znanstvenika smatra da je takav model rada neodrživ, jer zahtijeva od znanstvenika menadžerske aktivnosti koje oduzimaju dragocjeno vrijeme i ubija kreativnost. </p>
<p>Taj argument bi se mogao i prihvatiti kad ne bi bilo pojedinaca koji su svoju egzistencijalnu znanstveničku nezavisnost doista provodili tijekom cijele uspješne karijere. No od te monetarne znanstvene nezavisnosti daleko važnija i za budućnost zdrave znanosti daleko presudnija je intelektualna nezavisnost koja najčešće znači posjedovanje kakvog-takvog društvenog i moralnog stava. Takvih znanstvenika je sve manje. </p>
<p>U vremenima korporacijskog intelektualnog potopa nezavisni znanstvenik je ideal kojem treba težiti, koji treba javno poticati i podržavati na svim mjestima i razinama u ime cilja koji nije ništa manje nego puko održanje svijeta. </p>
<p>Autor je konstruktor robota i predsjednik Hrvatskoga robotičkoga društva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska se ne pokreće devastacijom nacionalnih dobara </p>
<p>Hrvatskoj, osim efikasne zakonske odgovornosti, nedostaje i etička odgovornost koja se prepoznaje u osjećaju stida zbog vođenja nepravedne ili nehumane unutrašnje i vanjske politike. Neki se, bivši i sadašnji gospodari privatizacije ponašaju kao da su nevini. Njihovi se obrazi ne crvene pred hrvatskom javnosti, pa ih nose kao da nisu njihovi. Naprotiv, dobro iskušanim manirima svakovrsne hipokrizije pokušavaju ostaviti dojam zabrinutosti za nacionalnu sigurnost zemlje / Proces nasljedna prenošenja stečenih bogatstava i u Hrvatskoj, kao i u svijetu, onemogućava ekonomsko nadmetanje i oduzima mu demokratsko obilježje. Pritom moć novca postaje moć po rođenju, a nadasve ostaje u rukama vlasnika nad sredstvima za proizvodnju. Otuđenje i osiromašenje, apsolutno ili relativno, obespravljenih građana nije samo ekonomsko, nego i političko. Tako građani gube dio svojeg utjecaja na vlast</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Rastuća devastacija, ponajviše, otoka i jadranske obale u Hrvatskoj ne prestaje. Njeni su najčešći oblici bespravna gradnja i devastacija autohtonog krajolika.</p>
<p>U posljednje vrijeme unosnom je postala trgovina nekretninama, kao što su kuće, vikendice, poslovni prostori, plodno zemljište za gradnju takvih objekata, pa i jadranski otočići. </p>
<p>Hrvatska je postala »el dorado« za strance koji bi na svaki način kupili neki od vrijednih bisera ili komadić pojedinog bisera na njenoj atraktivnoj otočnoj i priobalnoj jadranskoj ogrlici. Stihijsko ulaganje kapitala i gradnja objekata devastiraju u svijetu prepoznatljiv autohtoni krajolik. Na to upozorava i viški apel udruge vinara i vinogradara javnosti i Vladi da se zaštiti poljoprivredno zemljište. </p>
<p>»(...) otokom Visom marširaju skupine Engleza, Francuza, Talijana koji mašu ponudama, projektima, elaboratima (...). Na sve moguće načine žele doći do svoga 'komadića' Visa...«, piše u apelu udruge koju su prenijeli neki hrvatski mediji. Pritom razlikujemo kreativno od destruktivnog ulaganja kapitala.</p>
<p>Podsjećamo da dvadeset posto bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj nadzire organizirani kriminal koji objeručke prihvaća anarhičnu, ali za njega pragmatičnu, privatizaciju. </p>
<p>Razvojem liberalnih društava, bogatstvo sve više ovisi o posjedovanju kapitala, a ne o radu. Fenomen akumulacije kapitala dovodi i do akumulacije moći. Proces nasljedna prenošenja stečenih bogatstava i u Hrvatskoj, kao i u svijetu, onemogućava ekonomsko nadmetanje i oduzima mu demokratsko obilježje. Pritom moć novca postaje moć po rođenju, a nadasve ostaje u rukama vlasnika nad sredstvima za proizvodnju. </p>
<p>Otuđenje i osiromašenje, apsolutno ili relativno, obespravljenih građana nije samo ekonomsko, nego i političko. Tako građani gube dio svojeg utjecaja na vlast. I sve se to prihvaća kao normalna pojava. A zapravo je riječ o socijaliziranim oblicima agresije i devastacije kao prikrivenim oblicima nacionalne nesigurnosti koju proizvodi organizirani kriminal. </p>
<p>U socijalističkoj Jugoslaviji imali smo dogovornu ekonomiju, a u kapitalističkoj Hrvatskoj dogovornu privatizaciju. Danas se u Hrvatskoj i previše (ne)formalno i opasno (d)ogovara. Mnoge stručnoravnateljske i ine visoke društvene dužnosti postale su političkim dužnostima; konkretnije dužnosti vladajuće stranke ili koalicije stranaka. </p>
<p>Racionalistički optimizam dogovorne ekonomije trebao je dogovorima i sporazumima uskladiti odnose među ekonomskim subjektima i urediti privređivanje kojim bi se otklonile mane tržišta i osigurao veći napredak jugoslavenskoga društva. Rezultati toga projekta bili su obeshrabrujući. </p>
<p>Dogovorna privatizacija pragmatičan je projekt HDZ-a kao tadašnje vladajuće stranke. Dvije stotine povlaštenih i »zaslužnih« obitelji – »kreme« hrvatske plutokracije trebalo je osigurati veći napredak hrvatskoga društva. Političkostranačka podobnost, nepotizam, ortaštvo, »provjereno« domoljublje i patriotizam bili su temeljni kriteriji za ulazak u klub »200 povlaštenih obitelji«. </p>
<p>Radikalni kritičari socijalističkog pakla i grlati domoljubi, privatizirajući zajedničke prirodne, društvene resurse i prava, postali su najvećim ratnim profiterima. Koalicijska vlast iz 2000. u ispravljanju tih pogrešaka HDZ-a nije opravdala povjerenje građana na izborima.</p>
<p>Posljedice dogovorne privatizacije opterećivat će i buduće naraštaje. One se danas ogledaju u začaranom krugu nezaposlenosti, u rastućem siromaštvu, bijedi, pothranjenosti, bolesti, apatiji građana. Zato i imamo rastući broj građana koji žive ispod praga siromaštva i rastući broj beskućnika. Prateće pojave (d)ogovorne privatizacije i organizirana kriminala su i trakavice sudskih procesa, ucjene, otmice, prijetnje smrću, ubojstva.</p>
<p>Hrvatskoj, osim efikasne zakonske odgovornosti, nedostaje i etička odgovornost koja se prepoznaje u osjećaju stida zbog vođenja nepravedne ili nehumane unutrašnje i vanjske politike. </p>
<p>Neki se, bivši i aktualni, gospodari privatizacije ponašaju kao da su nevini. Njihovi se obrazi ne crvene pred hrvatskom javnosti, pa ih nose kao da nisu njihovi. Naprotiv, dobro iskušanim manirima svakovrsne hipokrizije pokušavaju ostaviti dojam zabrinutosti za nacionalnu sigurnost zemlje. </p>
<p> Hrvatska se ne pokreće devastacijom nacionalnih dobara. Bez dosljedna funkcioniranja cjelovita sustava vlasti nema prevladavanja organiziranoga kriminala i privatizacije kao devastacije nacionalnih dobara. </p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Kranjčevićevoj novi stadion a možda i neboderi</p>
<p>Izgradnja poslovno-sportskog kompleksa financirala bi se osnivanjem društva s ograničenom odgovornošću, u kojem bi Grad imao 40 posto vlasničkog udjela, a ostali bi vlasnici bili investitori garaže, supermarketa itd. / Društvu bi bio potreban osnivački kapital od oko 100 milijuna eura</p>
<p>Ideja o izgradnji novog stadiona Nogometnog kluba Zagreb u Kranjčevićevoj postoji već dvadeset godina, a sukladno novom GUP-u, Zavod za planiranje razvoja Grada trebao bi do kraja ove godine raspisati javni urbanističko-arhitektonski natječaj a potom izraditi i detaljni plan uređenja toga prostora. Kao podloga programu natječaja trebalo bi poslužiti idejno rješenje uređenja tog prostora koje je, po narudžbi Ureda za upravljanje gradskom imovinom, prošle godine izradio arhitekt Ante Josip Kostelac.</p>
<p>Za taj prostor od oko 60.000 četvornih metara, između Kranjčevićeve, Brozove, Adžijine i Badalićeve ulice, Kostelac je ponudio dva rješenja, od kojih jedno, uz novi stadion, predviđa i četiri nebodera, po dva iza svakoga gola.</p>
<p>Cijelo područje, koje je prema GUP-u u mješovitoj zoni, zamišljeno je kao poslovno-sportski kompleks, koji bi trebao zamijeniti sadašnje derutno nogometno igralište NK Zagreba, devastirane i djelomično spaljena skladišta za rekvizite HNK-a, zgrade tvrtki Taxi-remont, Javor i Pivko i nekoliko manjih objekata. »Većina ovih objekata potpuno je oronula i predstavlja ruglo grada na samo pola kilometra zračne linije od HNK«, opisao je arhitekt Kostelac sadašnje stanje na tom području.</p>
<p>Svojim idejnim rješenjem on predlaže izgradnju novog stadiona po Fifinim standardima, kapaciteta od 15.000 do 20.000 gledatelja, koji bi se koristio i za druge sportske priredbe kao i za koncerte, a razradila bi se i varijanta s pokretnim krovom koji bi prekrio cijeli prostor. Zamisao uključuje i supermarket površine 23.000 četvornih metara, podzemne garaže za oko 2000 vozila, poslovno-stambeni prostor od 120.000 četvornih metara, mali gradski trg i pješačke zone. Prema Kostelcu, postoji i mogućnost povezivanja novog kompleksa i Cibonina tornja podzemnim prolazom s poslovnim prostorima, nalik na Importanne centar.</p>
<p> Arhitekt sugerira Gradu i način financiranja. On ne preporučuje izravno ulaganje Grada, jer to bi, kaže, zahtijevalo velika sredstva iz proračuna i dugoročno kreditno zaduženje. Zalaže se za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću, u kojem bi Grad imao 40 posto vlasničkog udjela, a ostali bi vlasnici bili investitori garaže, supermarketa itd.</p>
<p>Društvu bi bio potreban osnivački kapital od oko 100 milijuna eura, a cijeli bi proces – od izrade programa natječaja do završetka izgradnje – prema Kostelčevim procjenama, trajao pet godina.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Građani nastavljaju s prosvjedima protiv benzinske na Dolju</p>
<p>Iako je na posljednjoj sjednici Gradske skupštine pročelnica Zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Ana Mrak-Taritaš rekla da se u Dolju neće graditi benzinska crpka, stanovnici nastavljaju s potpisivanjem peticije protiv njezine izgradnje (do sada ju je potpisalo oko 1600 građana) kao i s javnim prosvjedima, sve dok se izgradnja benzinske crpke ne izbaci iz Programa za izradu detaljnog plana uređenja, koji je Poglavarstvo prihvatilo 12. veljače. </p>
<p>»Zanima nas tko stoji iza prijedloga da se u Dolju, na okretištu tramvaja broj 15, izgradi benzinska crpka, i na osnovi kojih je to stručnih podloga Zavod uvrstio njenu izgradnju u Program za izradu detaljnog plana uređenja«, rekao nam je Josip Hren iz inicijativne grupe građana. Zašto, pita, nije tako precizno definirano gdje će se urediti dječje igralište? </p>
<p>»To je tipičan primjer začetka kriminalnih radnji«, kaže, dodajući da je on za svoj magistarski rad pod nazivom Urbanizacija Podsljemena podijelio građanima 3500 anketnih listića u kojima ih pita što im u Podsljemenu nedostaje.</p>
<p> »U Gračanima je najviše stanovnika napisalo da im nedostaje pošta, a zatim sportsko-rekreacijski sadržaji. Nitko nije spomenuo benzinsku postaju, no tko pita građane«, rekao je Josip Hren.</p>
<p>Građani ističu da je benzinsku crpku neprimjereno graditi na samom ulazu u zaštićeno područje Parka prirode Medvednica i uz samo naselje. A u blizini već postoje dvije – na Mihaljevcu i u Markuševcu. </p>
<p>Sportsko-rekreacijske sadržaje građani su, prema starom GUP-u, trebali dobiti na velikoj livadi nasuprot okretištu petnaestice, no novim GUP-om to je područje prenamijenjeno u poslovnu zonu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kulturnjaci korak bliže izjednačavanju plaća s gradskom upravom</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić potpisala je u utorak s glavnom tajnicom Nezavisnog sindikata djelatnika u kulturi, Ljubicom Pilić i predsjednicom Nezavisnog sindikata bibliotečnih djelatnika, Đurđicom Puglenik Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba. Kako je rekla Pavić ovim se ugovorom od 1. siječnja 2004. godine za 150 kuna povećava osnovica za izračun mjesečne plaće, na bruto iznos od 2581 kunu. Zaostatke od siječnja kulturnjaci će dobiti zajedno s plaćom oko 10. travnja. Ugovorom je obuhvaćeno 1700 djelatnika, (od čega je 560 bibliotečnih djelatnika) iz 38 gradskih kulturnih institucija. Kako je pojasnila Pilić sada razlika sa zaposlenicima u gradskoj upravi iznosi 169 kuna ili 6,55 posto. Konačni cilj sindikalista jest upravo izjednačavanje s gradskom upravom. »Ova izmjena mali je, ali ne i beznačajni korak u povećanju materijalnog statusa kulturnih djelatnika. Još 1998. godine ta razlika iznosila je 40-ak posto ili 1000 kuna, a sada se ona ipak smanjuje«, rekla je Pilić. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Traktor u pješačkoj zoni </p>
<p>Muškarac koji se u ponedjeljak oko 9.15 sati dovezao traktorom iz Svetog Ivana Zeline na Trg bana Jelačića, na psihijatrijskom je liječenju »zbog teškog duševnog stanja i nemogućnosti komuniciranja«, doznajemo u Policijskoj upravi zagrebačkoj.</p>
<p>No, u policiji još uvijek istražuju iz koje je ulice duševno bolesni traktorist stigao na glavni gradski trg i vozio se njime dok ga nije zamijetio policajac u zajednici, Josip Pleša, zaustavio i priveo u postaju. A odmah potom, vozač je odveden u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, gdje se i prije liječio zbog psihičkih problema. </p>
<p>Na pitanje, kako je uopće moguće da se usred bijela dana na glavni gradski trg, kroz pješačku zonu probije traktor, u policiji odgovaraju da do trga vode ulice kojima je dozvoljeno prometovanje osobnim vozilima, pa tako i traktorom. No, traktorist je ipak stigao sve do spomenika banu Jelačiću i parkirao pred njim. Zato će mu uslijediti prekršajna prijava zbog – vožnje po pješačkoj zoni.</p>
<p>Iako su Zagrepčani već naviknuti na bahate vozače koji parkiraju svoja vozila na mjestima gdje je to izričito zabranjeno, događaj od ponedjeljka nemalo ih je iznenadio. No, ostalo je pitanje, kako je moguće da se usred Zagreba, čak pred banom, uz svu policiju, pojavi vozilo s bolesnikom za volanom. </p>
<p>No, najvažnije je da je sve dobro završilo, a nad tim pitanjem će se ionako zamisliti oni koji brinu o sigurnosti grada.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jadranka Kosor najavila kandidaturu za predsjednicu zagrebačkoga HDZ-a</p>
<p>Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva zagrebačkog HDZ-a, objavila je u utorak da će se na unutarstranačkim izborima gradskog HDZ-a kandidirati za predsjednicu Gradskog odbora te stranke. Gradski HDZ, prema anketama trenutno najjača stranka u gradu, već dvije godine nema predsjednika Odbora. Izborna skupština gradskog HDZ-a održat će se u subotu. </p>
<p>Prema riječima potpredsjednice Kosor, ona je trenutno jedini kandidat iz gradskog HDZ-a za predsjednika odbora, a podršku joj je pružilo svih 17 predsjednika područnih odbora u Zagrebu. Na upit, hoće li se na predstojećim lokalnim izborima, koji bi se trebali održati u 2005. godini, kandidirati za gradonačelnicu, Jadranka Kosor nije željela konkretno odgovoriti. </p>
<p>»Kandidiram li se i budem li izabrana da vodim gradski HDZ, vodit ću ga i u vrijeme lokalnih izbora«, rekla je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>No dodala je kako se oko kandidature za predsjednicu gradskog HDZ-a mora još »dodatno konzultirati s predsjednikom stranke i premijerom, Ivom Sanaderom«. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb i dalje odbija jedinstvenu tarifnu uniju u prometu</p>
<p> Županijski vijećnici na Skupštini Zagrebačke županije u utorak bili su jedinstveni samo oko odluke o zajedničkim lovištima, te imenovanju članova Povjerenstva koje bi trebalo donijeti zaključke o provedenoj tematskoj raspravi o zaštiti kulturnih dobara u Županiji. </p>
<p>Godišnji obračun prošlogodišnjeg proračuna te izvješće o radu Poglavarstva, prošlo je uz oštru kritiku oporbenih vijećnika HDZ-a i DC-a. </p>
<p> DC-ovac Zvonko Kunić upozorio na loše stanje sportske dvorane velikogoričkog Srednjoškolskog centra, na kojem krov stalno prokišnjava. Župan Stjepan Kožić istakao je da Županija čini sve za poboljšanje stanja u školama. Dodao je da je Krapinsko-zagorska županija prepoznala projekt jedinstvene tarifne unije u prometu, kojeg Zagrebačka županija ne može provesti zbog odbijanja grada Zagreba da razgovara o toj temi. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Svečana premijera »Pasije« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Svečana premijera dugo očekivanog filma »Pasija« Mela Gibsona održana je u dvjema dvoranama zagrebačkog CineStara u utorak navečer. Projekciji su bili nazočni predsjednik Sabora Vladimir Šeks, kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij Javier Francisco Lozano, potpredsjednici vlade Jadranka Kosor i Andrija Hebrang i ministri Ivan Šuker i Dragan Primorac. </p>
<p>Kao što je poznato nakon američke premijere, a već i za vrijeme snimanja film je izazvao niz žestokih reakcija, posebno židovskih krugova zbog navodnog antisemitizma tako da je postao jedan od najkontroverznijih ikad snimljenih filmova, zato je razumljivo da su ga s nestrpljenjem očekivali i u našim krajevima. </p>
<p>»Pasija« je prikaz posljednjih 12 sati života Isusa Krista, temeljen na Evanđeljima po Mateju, Marku, Luki i Ivanu. Producent, redatelj i koscenarist (uz Benedicta Fizgeralda), Mel Gibson počeo je rad na ovom filmu još prije 12 godina usred osobne duhovne krize radi koje je preispitivao vlastitu vjeru i meditirao o prirodi patnje, boli, oprosta i iskupljenja. Gibson sam priznaje: </p>
<p>– Ono što sam želio jest iskazati veličinu žrtve, kao i njezin užas. No, istovremeno sam želio snimiti film u kojem će biti i trenutaka prave lirike i ljepote kao i trajni osjećaj ljubavi, zbog toga što se zapravo radi o priči, o vjernosti, nadi i ljubavi. Vjerujem da je to najveća priča koju itko može ispričati.</p>
<p>Većina gledatelja u svijetu posebno katolika, koji su do sada u velikom broju vidjeli film, posebno u Americi i Poljskoj, izražavaju se sa strahopoštovanjem i hvalospjevima poistovjećujući stvarnu dramu Božjeg sina s ovim filmskim djelom. No, većina kritičara nije dobro ocijenila film kao umjetničko djelo, premda mu ne osporava impresivnu vizualizaciju, ali zamjera pretjerivanje s brutalnim scenama punim nasilja, krvi i mučenja. U glavnim ulogama pojavljuju se James Caviezel kao Isus Krist, Maia Morgenstern kao Marija, Monica Bellucci kao Marija Magdalena, Mattia Sbragia kao Kaifa i Hristo Naumov Shopov kao Poncije Pilat. Film kreće u redovitu distribuciju u hrvatskim kinima u četvrtak 1. travnja. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vlatko Stefanovski: »Sve je manje pravih frajera na glazbenoj sceni«</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Nesumnjivo jedan od najdarovitijih glazbenika s prostora bivše Jugoslavije, sjajni Vlatko Stefanovski, planira održati veliki zagrebački koncert 29. travnja u Domu sportova, a kao predgrupa će mu nastupiti hrvatski gitarist Nebojša Buhin, koji je nedavno izdao svoj prvi album. Postoje šanse da uz Buhina na koncertu bude još nekoliko gostiju, no mjesec dana uoči koncerta Stefanovski nije htio izlaziti s ničijim imenima. Koncert će ujedno poslužiti za promociju Vlatkova posljednjeg albuma »Kula od karti«, na kojem gostuju Gibonni, Kornelije Kovač i Manu Katche. </p>
<p>»Imam spisak želja gostiju ali još je prerano i ne znam što će mi se ostvariti, no već će i sam moj koncert biti odličan jer sviramo ubitačno«, rekao je Stefanovski dodajući da su »gosti samo šlag na torti«.</p>
<p>Glazbeni kritičar Darko Glavan najavio je ovaj koncert kao svojevrsni nastavak rada ovog glazbenika sa skupinom Leb i sol što je potvrdio i sam Stefanovski. </p>
<p>»Nezahvalno je kad nakon završetka jednog projekta na kojem ste trošili srce i novce budete stavljeni na sud javnosti, iako sam ja za to spreman. Nezahvalno je kad od vas traže da dodatno pojasnite ono što ste već rekli albumom jer to je kao kad slikara ili pisca pitaju što su htjeli reći slikom ili knjigom, a oni su to već rekli. Ne volim da me se trpa u ladice ali ovaj se album može nazvati nastavkom onog što sam radio s Leb i sol«, složio se s Glavanom Vlatko Stefanovski. </p>
<p>Ovaj sjajni gitarist također je priznao kako su ga za ovu kolekciju vokalnih skladbi inspirirali njegovi brojni suradnici među kojima je i Gibonni, te kako zna da albumom nije napravio revoluciju ali je »napravio ono što želi«.</p>
<p>»Čak me je i Manu Catche par mjeseci nakon rada na albumu nazvao da mi kaže kako mu se album jako svidio, a ne vjerujem da se radilo o najobičnijoj kurtoaziji«, priča Stefanovski koji je unatoč svom ugledu i ugledu njegovih gostiju ipak imao problema s pronalaskom izdavača za novi album. »Produkcija albuma je vrlo dugo trajala jer smo htjeli da materijal bude potpuno ispeglan, a iako smo jako zadovoljni svejedno sam jedva našao izdavača«, ogorčen je Stefanovski koji priznaje da je očekivao kako nakon svega on ima »svoje mjesto na ovim prostorima«. </p>
<p>»Smučilo mi se čitati tekstove polupismenih ljudi, lošu glazbu, loše aranžmane... Sve je manje pravih frajera u našem biznisu«, razočarano priča Stefanovski dodajući da u posljednje vrijeme radi na afirmaciji »balkanske« glazbe te da tek očekuje da ona bude verificirana u odnosu na primjerice kubansku glazbu. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tenisice za »velike« do 2000, a »male« do 400 kuna</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Renomirani svjetski proizvođač sportske odjeće i obuće Puma otvorio je u ponedjeljak u Zagrebu, u Masarykovoj ulici, prvi »Puma store« u Hrvatskoj. Kako i priliči svečanim otvorenjima, na poslijepodnevnom »tulumu« točio se šampanjac i Red Bull, a mnogi su uživali u jagodama i čokoladicama. Znatiželjni pogledi prolaznika zaustavljali su se u Masarykovoj kako bi provirili kroz izlog novog dućana. Poput svih »ekskluzivnijih« dućana, tako se i u ovom Puminom na policama našlo svega nekoliko vrsta trenirki, majica i slično, dok su tenisice najzastupljenije. Saša, Tin i Kedžo, prvi boy band u Hrvatskoj, također su uživali u razgledavanju polica, no pitanje je tko će se odlučiti za kupnju, primjerice, tenisica po cijeni od 2000 kuna. Ili dječjih, koje su zaista preslatke, ali po cijeni od 400 kuna! Među mnogobrojnim uzvanicima, poznata tv voditeljica Jelena Buljan ipak je odlučila isprobati par tenisica.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljena proljetna kolekcija Inwear</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Povodom otvorenja modne trgovine Inwear u Centru Kaptol, domaća kuća Iris pripremila je modnu reviju njihove kolekcije za sezonu proljeće/ljeto 2004. Revija je održana u prostorima Centra Kaptol, a manekenke modne agencije bivše manekenke Sandre Vranješ umjesto pistom prošetale su se među posjetiteljima Centra, kao i po pokretnim stepenicama. </p>
<p>Među manekenkama su se našle i poznate djevojke poput Dvine Meler, Tihane Zrnić i Antee Kodžoman, a djevojke su osim odjeće iz najnovije Inwearove kolekcije pred posjetiteljima prošetale u Palmers i Wolford čarapama, u kosi su imale modne detalje Evita Peroni, dok su za make up bili zaslužni proizvodi Lancaster. </p>
<p>Cijeli je program vodila poznata televizijska voditeljica Tanja Tušek, a nakon modne revije gosti su uz šampanjac proslavili dolazak još jednog poznatog branda namijenjenog svim modno osviještenim stanovnicima hrvatske metropole.</p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Radijski festival bogatiji no ikad</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Hrvatski radijski festival ove će godine, kako su izvijestili direktor festivala Juraj Hrvačić i glasnogovornica Dražena Slade, povećati broj pjesama unutar konkurencije sa 44 na 60, a novost je i ta što će na dva koncerta u svibnju nastupiti po dvanaest finalista koji će označiti i završne večeri ovogodišnjeg festivala od 3. do 5. lipnja u šibenskom Solarisu. Na natječaj je primljeno 338 novih skladbi, a odabrano je 60 pjesama koje će se u konačnici naći na tri nosača zvuka. Publika će na dva polufinalna koncerta 8. HRF-a u Požegi i Rijeci, čuti sve skladbe koje će sudjelovati na finalnom koncertu, a osobitost ovog festivala upravo i jest u sudjelovanju gledatelja u odabiru najbolje pjesme. Naime, prisutna publika snagom aplauza ispred otvorene scene izabrat će svoje favorite, a publika ispred festivalske pozornice u Solarisu odmjerit će snagu pljeska i izabrati izvođača - dobitnika Zlatnog sunca. U produkciju ovog glazbenog festivala do sada je uključeno preko milijun eura, mogućnost glasovanja ima više od dva i pol milijuna slušatelja radio postaja, a predviđa se da će više od devet milijuna gledatelja iz Hrvatske i okolnih zemalja pratiti završnicu Festivala ispred TV ekrana. U Solarisu će tijekom održavanja festivala biti okupljeno oko 2.000 sudionika, a koncerte ispred festivalske pozornice pratit će oko 20.000 gledatelja. Ovogodišnji će polufinalni koncerti, pak, u Požegi i Rijeci okupiti do 30.000 gledatelja. Ovogodišnji Radijski festival ne završava 5. lipnja u Solarisu, već će posebni dio biti posvećen mladim nadama koje dolaze, i to na posebnom koncertu krajem kolovoza u Topuskom. Pet najbolje plasiranih uz nagrade će dobiti i pravo prvenstva u izboru sudionika 9. HRF-a sljedeće godine, a ohrabruje činjenica da je četiri od pet prošlogodišnjih najboljih nada uspjelo proći stručni sud i plasirati se u završnicu ovogodišnjeg natjecanja.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavljenički party Aquariusovih zvijezda</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Slavljenički party izdavačke kuće Aquarius Records povodom mnogobrojnih Porina koje su osvojili njihovi puleni, okupio je u ponedjeljak navečer mnogobrojne nove i stare estradnjake koji su se zabavljali do kasnih sati. Smijeha sa Nininim duhovitim dosjetkama nije nedostajalo, kao niti dobre glazbe. Tako su ovogodišnji dobitnici Porina Nina i Massimo zajedno pjevali, a Šajeta je najavio novu Aquariusovu glazbenu nadu Davora Ercega. Erceg je iskoristio party predstavivši novi album koji je radio Coco Mosqito iz Jinxa. Istovremeno, Mile se na šanku trudio dozvati konobara, no ovaj ga, čini se, nije previše doživljavao.... </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Danskoj stotinu uhićenih zbog dječje pornografije</p>
<p>KOPENHAGEN, 30. ožujka </p>
<p> - Danska policija je pokrenula u utorak operaciju širom zemlje protiv osumnjičenih za posjedovanje dječje pornografije. Glasnogovornik policije Soren Kragh Pedersen izjavio je da je oko stotinu ljudi uhićeno. Policija je ušla u trag osumnjičenima preko podataka o financijskim transakcijama. Vlasti u SAD-u dale su neke od podataka o upotrebi danskih kreditnih kartica za kupovanje pornografskog materijala. Posjedovanje dječje pornografije u Danskoj se kažnjava s najviše godinom zatvora ili novčanom kaznom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>WHO: Gotovo 50 posto lijekova koristi se iracionalno</p>
<p>ŽENEVA, 30. ožujka</p>
<p> - Iracionalno korištenje gotovo polovice lijekova u svijetu može imati »teške posljedice«, a u nekim slučajevima može uzrokovati i smrt, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Nepoželjne reakcije na lijek jedan su od šest glavnih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Na svjetskoj razini, neopravdano uzimanje antibiotika koji se izdaju na liječnički recept, dosegnulo je gotovo 50 posto, dodaje UN-ova agencija. Pogrešno korištenje lijekova uglavnom izaziva otpornost na lijekove.</p>
<p> Trenutačno na svjetskom tržištu postoji dvadeset tisuća vrsta lijekova, dok je na WHO-ovu popisu glavnih lijekova za borbu protiv svih važnijih bolesti u javnom zdravstvu tek njih 316. Velik izbor sličnih proizvoda za istu bolest može dovesti do njihove iracionalne primjene sa svim posljedicama koje to može izazvati, ističe WHO.</p>
<p> Pod neracionalnom primjenom lijekova misli se: pretjerano liječenje lakših bolesti, nedovoljno liječenje teških bolesti, neopravdana uporaba antibiotika, pretjerana uporaba injekcija, samoinicijativno uzimanje lijekova i prijevremeni prekid uzimanja lijeka.</p>
<p> Prema istraživanjima, u Nepalu, više od 50 posto antibiotika u 1996. nije bilo nužno, a 40 posto troškova bilo je povezano s davanjem neodgovarajućeg lijeka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Povijest koja nas sustiže</p>
<p>Hrvatska praizvedba »Petoga evanđelja« 3. i 4. travnja u Zagrebačkom kazalištu mladih / Predstava u Hamburgu, gdje je premijerno izvedena, naišla je na iznimnu medijsku pažnju</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Ansambl Zagrebačkog kazališta mladih nedavno se vratio iz Hamburga gdje je premijerno izveo predstavu »Peto evanđelje« Slobodana Šnajdera, u režiji Branka Brezovca. Praizvedbu Šnajderove drame, koja je nastala po motivima dnevničke proze Ilije Jakovljevića »Konclogor na Savi«, njemačka je kritika pozitivno ocijenila. </p>
<p> Na konferenciji za novinare, u utorak, prikazana su dva priloga njemačkih televizija SAT3 i NDR posvećena predstavi i nadopunjena kratkim osvrtom na nacističke zločine u Hrvatskoj. Novinarima su također podijeljene kritike iz različitih njemačkih novina koje jednoglasno ističu snažni emotivni dojam koji je na njih ostavila zagrebačko kazalište, furioznu igru koja je potresla gledalište, ali i slikoviti bajkoviti pristup bolnoj i strašnoj temi o povijesti koja nas sustiže.</p>
<p>Ravnateljica kazališta Kampnagel, gdje se predstava izvela osam puta, Gordana Vnuk, istaknula je da je predstava u Hamburgu naišla na izuzetnu medijsku pažnju, a da je kod gledatelja uzrokovala određenu vrstu katarzičnog prijema. Redatelj Branko Brezovec objasnio je da se osnovno pitanje straha, što se provlači kroz dramu, u kazališnom mediju može prikazati jedino putem kazališne sanjarije, dok se prava realnost prepušta filmskoj umjetnosti. </p>
<p>Dramatičar i ravnatelj ZKM-a Slobodan Šnajder dodao je da mu je namjera bila napisati komad koji ne zauzima niti jednu stranu, jer je svako dramsko pismo transideologijsko. Glumac Vili Matula osvrnuo se i na suvremenu situaciju u hrvatskom društvu kazavši kako im je »Thompson svojom pjesmom dao šlagvort i razloge za ovu predstavu«, te da je Brezovec blagom ironijom pokazao na ono što se dešavalo u »željezno doba«. Međutim, to je i »fina ironija svima nama koji upadnemo u zamku klanjanja klanju«, kazao je Matula. Hrvatska praizvedba »Petog evanđelja« održat će se 3. i 4. travnja u Zagrebačkom kazalištu mladih.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U jesen još dvije dvorane u Broadwayu </p>
<p>Kina u Centru Kaptol dosad su zabilježila više od 1,446.000 posjetitelja, a prikazano je 500 filmova na više od 17.300 projekcija / Uz tri postojeće, kina najavljuju gradnju još dviju dvorana s 440 sjedala </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Kina Broadway smještena u Centru Kaptol u utorak su proslavila svoj četvrti rođendan priredivši cjelodnevne projekcije najgledanijih filmova od početka svoga rada 30. ožujka 2000. godine do danas.</p>
<p>Kako bi uveličali proslavu rođendana, kina Broadway ponudila su besplatno posjetiteljima piće, kokice i poklone, a od 10 sati krenule su projekcije najgledanijih filmova počevši s »Pokemonom« i njegovim nastavkom te »Harryjem Potterom« i, također nastavkom, kao uvertirom u treći dio filma o malom čarobnjaku koji se uskoro očekuje. Zaredali su filmovi »Scooby doo«, »Mistična rijeka«, »Ljubav nema pravila«, »Terminator 3«, »Posljednji samuraj«, »Dva tjedna za ljubav«, »Oluja svih oluja«, »Oceanovih 11«, »Dan obuke«, »Blade 2« i »Petar Pan«. Cijena ulaznica za ovu priliku iznosila je 15 kuna.</p>
<p>U tri dvorane sa 750 sjedala dnevno se u prosjeku prikaže od četiri do šest različita filmskih hitova u 10 do 16 projekcija, a dosad je Broadway posjetilo više od 1.446.000 ljudi. U istom je razdoblju prikazano 500 filmova na više od 17.300 projekcija, a održano je i 30-ak svečanih premijera. U Broadwayu su se pohvalili i količinom proizvodenih kokica, za koje kažu da bi napunile maksimirski stadion, te 300.000 litara osvježavajućih napitaka.</p>
<p>Kada su započela s radom, kina Broadway postavila su standarde u prikazivačkoj djelatnosti u Hrvatskoj. Uvela su prostrane i udobne stolice s držačima za čaše, povećala su razmak između redova, te na taj način omogućila bolje gledanje filmova, a amfiteatarskim gledalištem omogućila jednako dobru vidljivost filmova iz svih kutova dvorane. Projektorima se upravlja putem računala, a automatski se obavlja i izmjena objektiva i izoštravanje slike ovisno o formatu u kojem je sniman film, a sve dvorane su opremljene Dolby CP500 i DTS 6D digitalnim procesorima zvuka.</p>
<p>Broadway tijekom jeseni namjerava proširiti svoje kapacitete i uz postojeće tri otvoriti još dvije dvorane na istome mjestu, čime će dobiti još 440 sjedala, a namjerava proširiti i ponudu »Candy Bara«, te uvesti još dodatnih sadržaja.</p>
<p>Svoju ponudu kina su obogatila i Broadway multi cardom, karticom što se besplatno dobiva na blagajni i puni određenim brojem bodova pri svakoj novčanoj transakciji, koje se potom mogu zamijeniti za darove vezane uz filmske hitove od tematskih majica i raznih promotivnih predmeta do DVD-a i VHS-a ili ulaznica. Osim telefonom ulaznice se mogu rezervirati i na internetskoj stranici www.broadway-kina.com, gdje se mogu pronaći i sve novosti vezane uz filmski svijet.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U staklu zarobljeno svjetlo</p>
<p>Prvi put bit će predstavljen malo poznat umjetnikov opus crteža, studija i slika uz skulpture u staklu, bronci i keramici / Prema Šimatu Banovu, Goldoni je bio civilizacija, što se očituje u njegovu odnosu prema radu i suradnicima / Najavljena umjetnikova monografija do kraja godine</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Retrospektivna izložba slikara i kipara Raoula Goldonija (1919. – 1983.) otvara se u četvrtak s početkom u 19 sati u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Radi se o 200-njak djela nastalih od 1942. do 1983., tj. od završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Marina Tartaglije do kraja života. Prvi put bit će predstavljen malo poznat umjetnikov opus crteža, studija i slika uz skulpture u staklu, bronci i keramici. Djela potječu iz državnih institucija u Hrvatskoj i privatnih zbirki te ostavštine obitelji.</p>
<p>U povodu retrospektive u ustanovi je u utorak održana konferencija za novinare na kojoj je ravnatelj Radovan Vuković rekao da umjetnikov rad obiluje javnim skulpturama i rješenjima interijera, od kojih su neki zastupljeni na fotografiji, a također su izostala djela u inozemnim zbirkama, primjerice u New Yorku, Beču ili Luzernu. </p>
<p>Autori izložbe i teksta u pratećem katalogu su dr. Ive Šimat Banov i akademik Tonko Maroević, a likovnog postava Mladen Pejaković. Šimat Banov je naglasio da je Goldoni bio više od osobe, štoviše civilizacija, što se očituje u njegovu odnosu prema radu i suradnicima. Govorio je da je umjetnik opremio čak 75 javnih prostora od hotela preko kongresnih središta do unutrašnjosti brodova, a poznata su njegova djela u Dubrovniku, Rijeci, Brijunima i drugdje. Prema njegovu mišljenju, nemoguće je umjetnikov rad obuhvatiti u cijelosti na jednome mjestu, te je najavio monografiju u pripremi koja bi trebala biti objavljena do kraja godine.</p>
<p>Šimat Banov se posebno osvrnuo na Goldonijev rad u staklu po kojemu je najpoznatiji. U toj tehnici radio je oduzimajući materijal od forme, a ne dodavajući ga njoj. Po Šimatu Banovu, Goldoni će ostati zabilježen kao umjetnik koji je u staklu zarobljavao svjetlo, a sklonost oblikovanja svjetlom prenosio je i na svoje studente, od kojih su poznati Zvjezdana Fio i Goran Petercol. Goldoni je surađivao i sa staklarskim radionicama u Rogaškoj Slatini i Samoboru radeći industrijski dizajn za serijske proizvode.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prioriteti za muzeje i galerije</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – U Ministarstvu kulture je u ponedjeljak održan prvi u nizu sastanaka ministra kulture mr. Bože Biškupića i suradnika s ravnateljima muzeja i galerija Grada Zagreba i Zagrebačke županije te predsjednicima likovnih udruga Grada Zagreba. </p>
<p>Raspravljalo se o programima prijavljenim za financiranje u ovoj godini te o prioritetima u djelokrugu muzejsko-galerijske djelatnosti na razini Republike Hrvatske.</p>
<p>U travnju bit će održani i sastanci s ravnateljima ostalih muzeja i galerija u Hrvatskoj, čime se teži kvalitetnijem načinu provedbe planiranja i financiranja u muzejsko-galerijskoj djelatnosti, uzimajući pri tomu u obzir prijedloge Vijeća sustava muzeja i Vijeća za matičnu djelatnost kao i evaluaciju dosadašnjih prijedloga programa tih ustanova kulture te prijedloge Hrvatskog muzejskog vijeća, savjetodavnog tijela Ministarstva kulture.</p>
<p>Na prvom skupnom sastanku ministra kulture Biškupića, održanome početkom njegova mandata, 28. prosinca 2003., s ravnateljima svih državnih muzeja te članovima Hrvatskog muzejskog vijeća, Vijeća sustava muzeja RH i predsjednikom Hrvatskog muzejskog društva, s temom programa muzeja za 2004. godinu, predloženi su prioriteti u programu i njihovu financiranju na razini Ministarstva kulture.</p>
<p>Stoga su na sastanku u ponedjeljak izdvojeni sljedeći programi koje predlaže Ministarstvo kulture za ovu i sljedeće godine, a koje teži realizirati u uskoj suradnji s muzejima i galerijama, udrugama i ostalim stručnim tijelima pri muzejskoj zajednici: izraditi strategiju muzejsko-galerijske djelatnosti; provesti zaštitu i osiguranje muzeja i muzejskih fondova u okviru utvrđenih odredbi Zakona o muzejima; nastaviti rješavanje prostorni problema muzeja poput Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Ateljea Toše Dabca i drugih, te izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, uz dovršenje stalnih muzejskih postava osobito Moderne galerije u Zagrebu, Etnografskog muzeja i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. </p>
<p>Osobita pozornost bit će posvećena osnovnoj funkciji muzeja, inventiranju i dokumentiranju fondova, informatizaciji, reviziji muzejskih fondova i organizaciji inspekcijskih stručnih službi za praćenje provedbe tih primarnih zadaća muzeja i galerija, kao i programima preventivne zaštite muzejske građe.</p>
<p>Politika otkupa spomeničke građe za muzeje i primjena utvrđenih kriterija za otkup, jedna je od tema koju Hrvatsko muzejsko vijeće treba predložiti Ministarstvu kulture u ovoj godini. Naglašena je potreba za intenziviranjem suradnje i razmjene među muzejima, odnosno organizacije zajedničkih izložaba i ostalih projekata kao i međunarodnih izložaba.</p>
<p>Kadrovski i prostorni problemi muzeja i galerija kao i udruga, osobito neadekvatnih prostora za muzejske čuvaonice, naglašeni su prioriteti za rješavanje koje su istakli ravnatelji na rečenom sastanku.</p>
<p>Ministar kulture Biškupić najavio je i niz novih oblika međudržavne i međumuzejske suradnje u smislu razmjene izložaba, ali i otkupa djela suvremenih umjetnika za galerije suvremene umjetnosti u inozemstvu, za što se u Ministarstvu kulture uskoro planira zaseban sastanak. Ministar Biškupić je ovom prigodom najavio i sastanak koji planira održati s gradonačelnicom Grada Zagreba Vlastom Pavić o nizu otvorenih tema vezanih uz muzejsko-galerijsku djelatnost na razini Grada i Ministarstva. </p>
<p>M. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Skrbimo o hrvatskoj arhitekturi«</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – »Ministarstvo kulture skrbi o hrvatskoj arhitekturi, o čemu svjedoči i činjenica da smo ove godine imenovali izbornika za Venecijanski biennale i da smo osigurali novčanu potporu za nastup hrvatskih arhitekata na tom za arhitekturu značajnom događanju. Podrška izdavačkoj djelatnosti Udruženja arhitekata kao i drugi oblici suradnje, osobito na zaštiti i očuvanju graditeljske baštine svjedoci su uvažavanja i podrške struci«, stoji u priopćenju Ministarstva kulture u svezi s otvorenim pismom koje je Udruženje hrvatskih arhitekata uputilo ministru kulture mr. Boži Biškupiću.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je Ministarstvo kulture zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva supokrovitelj Prvog kongresa hrvatskih arhitekata koji se održava u Zadru od 14. do 16. listopada 2004. »Isto tako imenovani su i članovi Komisije za dodjelu Nagrade 'Vladimir Nazor' za područje arhitekture. Izlagačka djelatnost u zemlji i inozemstvu hrvatskih arhitekata, ali i gostovanja arhitekata svjetskog ugleda u Hrvatskoj (npr. izložbeni projekt švicarskog arhitekta Maria Botte), briga su ovoga Ministarstva.</p>
<p>Pri utvrđivanju Prijedloga zakona pomno je analiziran rad Vijeća za arhitekturu i urbanizam kao i pitanja o kojima je to Vijeće raspravljalo i odlučivalo. I ta analiza ukazuje na nedefiniranost djelokruga ovoga Vijeća zbog čega ono nije u mogućnosti ostvarivati zakonom propisanu funkciju.</p>
<p>Osim toga, Ministarstvo kulture nije matično ministarstvo za djelokrug urbanizma i arhitekture, već je to Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređanja i graditeljstva te stoga vidimo svrsishodnost toga vijeća u ministarstvu kojem je to osnovna djelatnost.</p>
<p>Da arhitekti i urbanisti nisu izostavljeni iz sudjelovanja u radu Vijeća Ministarstva kulture, svjedoči i činjenica da su uključeni u rad Hrvatskog vijeća za kulturna dobra ovoga Ministarstva. Ministarstvo kulture za razliku od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ne može utjecati na procese u području urbanizma i arhitekture osim kad je riječ o zaštićenoj graditeljskoj baštini i zaštićenim povijesnim cjelinama«, stoji u priopćenju Ministarstva kulture. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Red zvijezde talijanske solidarnosti« za devetero hrvatskih znanstvenika</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka </p>
<p> - Devetero istaknutih hrvatskih znanstvenika i kulturnih djelatnika primilo je danas visoka talijanska odličja - »Red zvijezde talijanske solidarnosti« koju im je na svečanosti u talijanskome veleposlanstvu uručio veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj Alessandro Grafini. </p>
<p> Riječ je o visokim odličjima koja dodjeljuje predsjednik Republike Italije onim pojedincima u svijetu koji svojim djelovanjem promiču talijansku kulturu i jezik te pridonose njihovoj aktivnoj prisutnosti u drugim kulturnim sredinama. Odličja se dodijeljena u povodu Tjedna talijanskoga jezika. </p>
<p> Jedno od tih odličja i po rangu najviše primio je istaknuti hrvatski lingvist i romanist Žarko Muljačić koji je odlikovan »Redom zvijezde talijanske solidarnosti« u rangu Grande Ufficiale (Visoki Časnik).</p>
<p> To visoko talijansko odličje u rangu Commendatore (Komendator) primili su lingvist i romanist Pavao Tekavčić, talijanist i komparatist Mate Zorić, talijanist, književnik i prevoditelj Mladen Machiedo, esejist, književni kritičar i kritičar povijesti umjetnosti akademik Tonko Maroević te arheolog i član Francuske akademije znanosti Emilio Marin.</p>
<p> »Redom zvijezde talijanske solidarnosti« u rangu Commendatore odlikovane su i profesorice Vera Glavinić i Nelida Milani Kruljac, pripadnice talijanske nacionalne manjine te hrvatske i talijanske državljanke, kao i lingvistkinja Ljerka Šimunović, redovita profesorica talijanske lingvistike na Sveučilištu u Zadru. </p>
<p> Veleposlanik Grafini istaknuo je da je današnja svečanost za njega doista rijetka prilika i čast da može uručiti odličja tako velikomu broju istaknutih hrvatskih znanstvenika i kulturnih djelatnika koje povezuje činjenica da su pridonijeli razvoju i širenju talijanskoga jezika i kulture.</p>
<p> Na taj su način, dodao je talijanski veleposlanik, osobno pridonijeli mogli bismo tako reći, cvjetanju talijanskoga jezika u hrvatskoj sredini i u svijetu, koja je posebice zamjetna u posljednje vrijeme.</p>
<p> U ime odlikovanih zahvalio je Žarko Muljačić, lingvist međunarodnoga ugleda i autor temeljnih knjiga o talijanskomu jeziku i dijalektima koje su prevedene i primjenjivane u cijelome svijetu. Podsjetivši da je pred tri desetljeća imao čast postati Commendatore "Reda zvijezde talijanske solidarnosti«, Žarko Muljačić istaknuo je da je veliki dio akademske i znanstvene pozornosti zapravo posvetio talijanistici. Po njegovim riječima taj trud iznjedrio je pak udžbenike talijanskoga jezika koji se ne koriste samo u sveučilišnoj nastavi u Hrvatskoj već i na stranim sveučilištima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Turci s novim sastavom, Hrvatska desetkovana </p>
<p>Već su otprije zbog ozljeda otkazali braća Kovač i vratar Didulica, nije mogao biti pozvan ni Niko Kranjčar, a na pripreme je ozlijeđen stigao Ivan Klasnić, koji je bio u izvrsnoj formi. Da sve bude gore, u utorak ujutro na ozljedu noge počeo se žaliti i Dado Pršo, kao i Igor Tudor, kojeg muči trbušni zid</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 30. ožujka</p>
<p> – Dan prije prijateljske nogometne utakmice Hrvatska – Turska (Maksimir, 19 sati) izbornik naše reprezentacije Otto Barić nije se usudio dati niti naznake sastava koji će suprotstaviti trećeplasiranoj svjetskoj reprezentaciji. Razlog Barićeve neodlučnosti ne leži u njegovu karakteru, već u brojnim teškoćama koje su zadesile našu najbolju vrstu u pripremama za ovu utakmicu. Već su otprije zbog ozljeda otkazali braća Kovač i vratar Didulica, nije mogao biti pozvan niti Niko Kranjčar, a na pripreme je ozlijeđen stigao Ivan Klasnić, koji je bio u izvrsnoj formi. Da sve bude gore, u utorak ujutro na ozljedu noge počeo se žaliti i Dado Pršo, kao i Igor Tudor, kojeg muči trbušni zid.</p>
<p> – To ne mijenja situaciju, ali činjenica je da više ne možemo biti tako optimistični, ističe Otto Barić u razgovoru s novinarima koji su inzistirali barem na kosturu sastava za utakmicu u srijedu.</p>
<p>– Moram odraditi i posljednji trening, a sastav ću odrediti na dan utakmice. Drugo mi u ovoj situaciji ne preostaje, tvrdi Barić koji napominje kako nije bilo smisla zvati još igrača:</p>
<p>– Malo je vremena, praktički taj novopozvani ne bi stigao odraditi nijedan trening. Za nove igrače imamo još jednu priliku, utakmicu protiv Makedonije za mjesec dana. To će biti posljednja prilika za one koji je još nisu imali.</p>
<p>Naš izbornik priznaje koji je najveći problem njegove momčadi:</p>
<p>– Imamo minimalne probleme u obrani i napadu, ali nam je znatan problem u sredini terena. Nismo bili zadovoljni prikazanim na posljednjoj utakmici protiv Njemačke. Želim da ovog puta naša igra bude bolja. Uz trening u Brežicama, ovog sam puta imao mnogo sastanaka i razgovora s igračima. Naglasak u razgovorima bila je transformacija igre iz obrane u napad, gdje vezni red ima najveću ulogu.</p>
<p>O suparniku, turskoj reprezentaciji, koja je posve neočekivano izgubila plasman na europsku smotru remizirajući s Latvijom u posljednjem kolu kvalifikacija na svom terenu, Barić kaže:</p>
<p>– To je momčad koja napreduje još od 1996. godine kad je prvi puta nastupila na Europskom prvenstvu. Kruna te generacije bilo je osvajanje trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu u Aziji prije dvije godine. Ta se momčad polako mijenja, nastupila je smjena generacija. Iz »nove« Turske znam šest-sedam igrača, uostalom neke sam i trenirao dok sam radio u toj zemlji. Zacijelo se novi igrači žele pokazati u najboljem svjetlu, dokazati. Budući da ćemo i mi biti u istoj situaciji, vjerujem da će utakmica biti vrlo dobra, govori Barić.</p>
<p>Kako je novinarima hrvatska reprezentacija ipak veća briga od turske, tako se i Barić vratio na stanje u svojim redovima.</p>
<p> – Atmosfera je unatoč svim teškoćama jako dobra. Ovi novi igrači koji će igrati znaju da moraju biti bolji nego oni koji su igrali protiv Njemačke. Želimo pobjedu, nema smisla kukati nad svime što nam se događa. Igrati bez nekoliko igrača kao što su Robert i Niko Kovač, Ivan Klasnić ili Dado Pršo mora se osjetiti i u jačim reprezentacijama.</p>
<p>Dado Pršo koji je na ove pripreme stigao pomalo deprimiran zbog toga što nije ni minute nastupio za svoj Monaco u utakmici Lige prvaka protiv madridskog Reala, tvrdi da njegova ozljeda nije toliko nezgodna, ali da bi bilo nezgodno kad bi se na predstojećoj utakmici pogoršala. Stoga tvrdi:</p>
<p>– Ipak bih volio zaigrati, a silno bih želio pobjedu, jer se pobjedama potiče nama toliko nužno samopouzdanje. Nije dobro redati poraze, protiv Njemačke nismo zaslužili poraz koji nas je ipak sustigao.</p>
<p>Otto Barić smatra da će se Pršo na ovim kratkim pripremama ipak psihološki podignuti nakon razočaranja u Monacu.</p>
<p>– On je ovdje izvrsnog raspoloženja, kao i njegovi suigrači.</p>
<p>Na kraju, glavni nam je tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Srebrić, kao i uvijek, podastro nekoliko vrijednih informacija. Tako će na dvoboj Hrvata i Turaka stići nekoliko važnih i poznatih gostiju, od silne svite menadžera, promatrača i špijuna valja ponajprije izdvojiti Michela Platinija u ime Uefe, potom i njegova nekadašnjega kolege iz reprezentacije Alaina Giressea, sada izbornika Gruzije (od glasovitoga francuskoga veznog reda nedostajat će samo Tigana i Fernandez), a svoj su dolazak najavili i promatrači Eintrachta i Marseillea Josip Skoblar i Klaus Augenthaler. Znaju da će gledati pravu utakmicu, jer se susreću dvije trećeplasirane reprezentacije s dvaju posljednjih svjetskih prvenstava.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Srebrić može spokojno spavati</p>
<p>Srebrića smo oneraspoložili zamolbom za komentar nekih ishoda subotnjih utakmica. Prije toga se dogodila čudna podudarnost da su upravo parovi tih »čudnih« ishoda povučeni iz ponude sportskih kladionica. A, baš se takvi i slični detalji navode kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je »europska mafija« zakucala i na beogradske Terazije</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Nakon što je objavljeno da je Branko Bulatović, glavni tajnik Nogometnog saveza Srbije i Crne Gore, podlegao ozljedama zadobivenim u atentatu, Hrvatski je nogometni savez odmah poslao izraz sućuti. Uz zgražanje nad ubojstvom, u pozadini kojega se stalno spominju i »pipci« međunarodne nogometne mafije, spontano smo se zapitali i za sigurnost glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića. I da usput odmah zaključimo: takvu opasnost ne slutimo ni u naznakama, jer »tko će napasti nekoga tko svakog dočeka i isparti riječima 'čestitam, čestitam...'«</p>
<p> Sâmog smo Srebrića na startu upitali osjeća li nakon Bulatovićevog atentata i trunku zabrinutosti za samoga sebe, s obzirom na to da se i kod nas prijeti raznim javnim ličnostima iz područja odlučivanja i moći. On je, pak, uz široki osmijeh uzvratio:</p>
<p> – Uopće ne pomišljam na nešto takvo. Zapravo, ako bih od nekoga i zbog nečega osjećao prijetnju, bilo bi to od vas - novinara! Ponekad se zaista nepotrebno opterećujete nekim pitanjima, umjesto da nam je stalno svima pred očima ona čuvena: »nikad se nemoj zamoriti pomažući domovini«.</p>
<p> U pojašnjenje svojih riječi Srebrić nije ulazio, nastojeći sve okrenuti na šalu. Davajući nam time do znanja da se u nas »ni pod razno« ne može dogoditi nešto takvo što je zadesilo Bulatovića. Aludirajući valjda pritom i na najsvježije intonacije s nedavne redovite godišnje skupštine HNS-a...</p>
<p> Nikad kraću skupštinu (55 minuta) na kojoj su sve odluke usvojene jednoglasno, mjerodavni iz HNS-a ocijenili su kao otvorenu pobjedu tzv. »pozitivnih snaga u našem nogometu«. Između ostalog valjda i zato što do Kuće hrvatskog nogometa sve češće pristižu najave »odozgo« da će, zbog svekolikog značenja nogometa u promociji države Hrvatske, prezaduženim hrvatskim klubovima, koji su praktički pred bankrotom, biti oproštena sva nagomilana dugovanja. I da će samim time biti amnestirani svi oni pojedinci koji su svjesno ušli u svakojake dubioze, poslije kojih se onda o dotičnima govori kao uspješnim poduzetnicima kojima je za svaki slučaj ipak bolje - ne stati na rep.</p>
<p>A kad je to tako, kad i ona uobičanena aprioristička Sinovčićeva opozicija nije osjetila potrebu da na Skupštini HNS-a bilo što pridoda, ili se makar reda radi suprotstavi, onda Srebrić zaista slobodno može zakoračiti u bilo koji kutak Lijepe naše. Doduše, u ovom kratkom našem komuniciranju sa Srebrićem na temu atentata na Bulatovića, dodirnuli smo i jednu temu u svezi koje je Srebrić u prvi trenutak želio nešto primijetiti. No, kao vješt političar najprije se ugrizao za jezik i onda rekao:</p>
<p> – Ne. Radije ne bih rekao ni riječi, bolje da šutim!</p>
<p> Ono čime smo oneraspoložili Srebrića i udaljili od svakog komentara, pa i od nas, a što se uzgred navodi kao jedan od središnjih razloga zbog kojega je »europska mafija« zakucala i na predvorje Terazija, bili su neki ishodi subotnjih prvoligaških utakmica. Možda na spomenute ishode i ne bismo obraćali pozornost da se prije toga, kao slučajno, nije dogodila čudna podudarnost da upravo parovi tih »čudnih« ishoda nisu bili povučeni iz ponude skoro svih sportskih kladionica. Učinilo se to iz razloga što su kladitelji, u prvom redu oni krupni, bili navodno »dobro obaviješteni iz prve ruke«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Francuska u Rotterdamu bez veznog reda </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Upravo kao i Hrvatska nogometna reprezentacija, i naši suparnici u skupini na Europskom prvenstvu dva i pol mjeseca prije početka odigrat će zanimljive pripremne prijateljske utakmice. I Švicarska i Francuska i Engleska igrat će u gostima, i to protiv reprezentacija koje će također veći dio lipnja provesti u Portugalu. </p>
<p>Prvi će suparnik Hrvatske u Portugalu, Švicarska, gostovati kod drugoga najugodnijeg iznenađenja kvalifikacija Grčke. Dvoboj će se odigrati u Irakliju, a oba sastava trebaju pobjedu kojom bi podigla samopouzdanje uoči odlaska u Portugal. Igrač u najboljoj formi u švicarskoj reprezentaciji napadač je Rennesa Alexander Frei, koji je svojim pogocima omogućio Švicarskoj osvajanje prvog mjesta u skupini, a u posljednja je dva nastupa za svoj klub u francuskom prvenstvu postigao čak šest pogodaka.</p>
<p>Na rotterdamskom stadionu De Kuip u srijedu će se sastati dva možda i najveća kandidata za naslov prvaka Europe, Nizozemska i Francuska. Nas, naravno, mnogo više zanima branitelj naslova Francuska s kojom će hrvatski igrači odmjeriti snage u 2. kolu skupine B 17. lipnja u Leiriji. No, Jacques Santini će u Rotterdamu biti lišen gotovo čitavoga veznog reda Zinedinea Zidanea (Real Madrid), Patricka Vieire i Roberta Piresa (oba Arsenal). Iako su sva trojica još u nedjelju igrala za svoje klubove, samo dan kasnije prijavili su ozljede zbog kojih su otkazali nastup za reprezentaciju. I dok je bilo očigledno da Zidane ima problema s gležnjem, ozljede koljena Vieire i Ahilove tetive Piresa prilično su misteriozne. </p>
<p>No, s obzirom na to da su i dvojica engleskih reprezentativaca članova Arsenala Sol Campbell i Ashley Cole otpali s popisa za odlazak u Švedsku zbog »ozljeda«, moglo bi se zaključiti da je Arsenal u nedjelju igrao protiv »drvosječa« iz treće škotske lige, a ne Manchester Uniteda. Ali, svi oni koji su gledali derbi engleskog prvenstva mogu posvjedočiti da utakmica Arsenala i Manchester Uniteda nije niti izbliza obilovala grubostima. Prije će biti da su svi ti igrači sigurni putnici na Euro te ih ni Santini ni Eriksson više ne moraju provjeravati. U Švedsku zbog ozljede lista neće putovati niti David Beckham. Stoga će Eriksson u Göteborgu isprobati nekoliko novih igrača, prvi su put poziv zaslužili vratar Norwicha Robert Green, branič Aston Ville Jlloyd Samuel te napadač Tottenhama Jermain Defoe.</p>
<p>Od ostalih dvoboja valja spomenuti utakmicu Portugala i Italije u Leiriji. Tim će se susretom otvoriti novi stadion Magalhăes Pessoa, na kojem će naša reprezentacija odigrati prve dvije utakmice na Euru protiv Švicarske i Francuske.</p>
<p>• Raspored: Moldavija – Azerbajdžan (15 sati), Malta – Finska (16), Bugarska – Rusija (17), Estonija – Sjeverna Irska (17), Makedonija – Ukrajina (18), SiCG – Norveška (18), Slovenija – Latvija (18), Albanija – Island (20), Luksemburg – BiH (20), Grčka – Švicarska (20.15), Mađarska – Wales (20.15), Njemačka – Belgija (20.30), Irska – Češka (20.30), Slovačka – Austrija (20.30), Poljska – SAD (20.35), Nizozemska – Francuska (20.45), Švedska – Engleska (20.45), Škotska – Rumunjska (21), Portugal – Italija (21.45), Španjolska – Danska (21.45).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kerum traži 40 tisuća kuna za najam dvorane </p>
<p>»Ukoliko bi se uistinu dogodilo da ostanemo bez dvorane, Blanka sasvim sigurno više neće biti stanovnica Splita«, kaže Joško Vlašić </p>
<p>SPLIT, 30. ožujka</p>
<p> – Splitski poduzetnik Željko Kerum traži 40.000 kuna mjesečno za najam dvorane u kojoj trenira visašica Blanka Vlašić. </p>
<p>Podsjetit ćemo da su Diokomov prostor »skladište« koje je Kerum kupio od grada, entuzijasti iz ASK-a pretvorili u svrsishodnu dvoranu. Uložili su velik trud, a danas im prijeti izgon, jer oni novca nemaju. Olimpijske su igre pred vratima, a naš je adut Blanka na muci što i kako dalje. Ivan Veštić, predsjednik ASK-a, samo nam je kazao: </p>
<p>– Nije ništa dogovoreno između grada, Keruma i nas. I mi smo u ovoj dvorani u poluilegali. Stvarno ne znamo što će biti i kako će stvar ići dalje, no novac koji on traži nemamo. </p>
<p>Poznata je nedovoljna briga Grada Splita oko sportaša. Evo, danas se Riječani diče plivačem Dujom Draganjom, a kojeg je bilo lakše zadržati u Splitu nego izgubiti. Za nekoliko tisuća kuna otišao je u Primorje, a mi se nadamo da njegov izbor neće biti i Blankin, odnosno da će grad pronaći načina da Blanku oslobodi plaćanja tog u suštini besmislenog najma, budući da je u interijer osmislio i svoj novac uložio njezin otac i trener Joško, koji je Kerumov zahtjev prokomentirao sljedećim riječima:</p>
<p>– Ako se uistinu dogodi da ostanemo bez dvorane, Blanka sasvim sigurno više neće biti stanovnica Splita! </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lacković vraćen rukometu, postupak se nastavlja</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – »Presretan sam što je ovako ispalo. Ispričajte me, ali moram trčati na trening«, govorio je pogledavajući na sat Blaženko Lacković, nakon što je, u pratnji svojih odvjetnica Dijane Tomašegović i Ive Vucelić, u utorak poslijepodne dao iskaz pred stegovnim povjerenstvom Rukometnog kluba Zagreb, koji je tada donio svoju odluku.</p>
<p>– U interesu hrvatskog rukometa, naše reprezentacije i samog igrača, Blaženku Lackoviću smo ukinuli suspenziju treniranja i igranja. Izrečenu kaznu od mjesec dana neigranja Lacković će odraditi po završetku procesa, koji se nastavlja, objasnio je Jure Vrselja, predsjednik stegovnog povjerenstva RK Zagreb.</p>
<p>Izrečena se kazna odnosi na dio disciplinskog postupka o Lackovićevoj nedisciplini. No, o dvostruko potpisanom ugovoru će se raspravljati. To je ipak grijeh preko kojeg će uprava Zagreba teško prijeći. No, mnogo je već što Lacković može biti u normalnom trenažnom procesu ovih nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara. </p>
<p>– U ovom je trenutku najvažnije da Lacković može trenirati i igrati, pogotovo sad uoči Olimpijskih igara. Mi ćemo dalje raspravljati o ugovoru s Flensburgom, kojeg on sad negira. Žalosno je što je uopće do toga došlo, rekao je Vrselja.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Pokazalo se da je NCAA jače od svjetskog prvenstva«</p>
<p>»Ukupno gledano, američko je sveučilišno plivanje najjača plivačka liga na svijetu. Nakon duljeg vremena plivalo se u 25-metarskim bazenima, a ne u yardima, pa su se svi u to mogli uvjeriti« / »U bazenima od 25 yardi već sam i prošle godine plivao jednako vrijedne rezultate, no ljudi koji ne prate NCAA te rezultate ne razumiju«, objasnio je Draganja </p>
<p>ZAGREB/BERKELEY, 30. ožujka</p>
<p> – Dok su se u ponedjeljak svjetski plivački krugovi još uvijek bavili senzacionalnim rezultatima i rekordima s američkoga sveučilišnog prvenstva (NCAA) u New Yorku, Duje Draganja je u svojoj studentskoj sobi na Berkeleyu odrađivao studentske obveze. Novi europski rekorder na 100 metara slobodnim načinom u 25-metarskim bazenima (46.64) nije se pretjerano uzbuđivao zbog »detronizacije« najboljeg plivača svih vremena Aleksandra Popova. </p>
<p>– Mene taj rezultat uopće ne iznenađuje. Radi se samo o tome da već dugo nisam plivao u 25-metarskim bazenima. Na sveučilišnim se natjecanjima pliva u yardima, a te rezultate ljudi izvan Amerike, koji ne prate NCAA, baš najbolje ne razumiju. U bazenima od 25 yardi već sam i prošle godine plivao jednako vrijedne rezultate, objasnio je Draganja.</p>
<p>• Valjda nas je zato začudila i poplava svjetskih rekorda na NCAA prvenstvu u New Yorku?</p>
<p>– Ponovit ću ono što sam već više puta rekao, no očito me ljudi nisu ozbiljno shvaćali: NCAA prvenstvo je puno jače od svjetskog prvenstva! Ako gledate rezultate potrebne za ulazak u finale, ako gledate rezultate prve trojice, ako gledate rezultate pobjednika. Neke su discipline »rupa«, no ukupno gledano američko je sveučilišno plivanje najjača plivačka liga na svijetu. Nakon duljeg vremena plivalo se u 25-metarskim bazenima, a ne u yardima, pa su se svi u to mogli uvjeriti.</p>
<p>• Neovisno o yardima i metrima, neosporno je, međutim, da ste ostvarili značajan napredak u svim disciplinama. Je li tu bila presudna tehnika ili snaga? </p>
<p>– Tehnika mi je sve bolja, iako je bilo određenih padova. No, sada sam iskusniji, zreliji i jači, pa se sve kreće nabolje.</p>
<p>• Čučnjevi i utezi prošle su vam godine »uništili« koljeno. Jeste li zbog toga promijenili nešto u treningu?</p>
<p>– Promijenio sam zbog koljena i tehniku istezanja i tehniku zagrijavanja. Izbacio sam iz treninga čučnjeve i trčanje i više vremena provodio u vodi. </p>
<p>• Koliko je na osnovu ovih rezultata moguće prognozirati događanja na Olimpijskim igrama u Ateni? Naime, ovih vaših 46.64 na 100 slobodno vrijedi otprilike 48.00 u velikim bazenima. Brže od toga plivao je samo Van den Hoogenband...</p>
<p>– Što se mene tiče, budem li u formi u kakvoj sam bio u New Yorku, mogao bih biti jako dobar...</p>
<p>• Pa, niste li planirali drugu »špicu« forme za Olimpijske igre? </p>
<p>– Pripreme za Atenu započinju za dva tjedna i imat ću dosta natjecanja i provjera. Problem je te druge »špice«, međutim, u tome što me do kraja svibnja očekuju brojne obveze na fakultetu, pa će mi plivanje biti u drugom planu. Punom treningu vraćam se u lipnju i srpnju, kada dolazim u Hrvatsku zajedno s plivačkom skupinom svog trenera Mikea Bottoma.</p>
<p>• Slažete li se s Kožuljem koji kaže da će za finale u Ateni trebati plivati rezultate koji su na prošliim OI u Sydneyju jamčili medalju?</p>
<p>– U nekim će disciplinama možda uistinu biti tako. Što se tiče »kraula«, mislim da će četvrti ili peti rezultat s prošlih Igara voditi u finale. Znate, neki će plivači »promašiti« formu, neke će slomiti pritisak velikog natjecanja, pa neće baš svi plivati svoje najbolje rezultate...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bez Rimca i Sesara u Ateni</p>
<p>Od ranije su poznati problemi Rimca s Ahilovom tetivom, a kod Sesara se nakon odležanog bronhitisa pojavila bol u nozi, točnije upalio se živac, zbog kojeg Cibonina »desetka« ne može niti podići nogu </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Ozljede su i ovog puta odredile sastav cibosa uoči gostovanja u Euroligi. Na put u Atenu, gdje će košarkaši Cibone u srijedu igrati protiv Olympiakosa, nisu krenuli Slaven Rimac i Josip Sesar, pa trener Dražen Anzulović opet, kao i na gostovanju kod Tau Ceramice, na raspolaganju ima deset igrača. </p>
<p>Od ranije su poznati problemi Rimca s Ahilovom tetivom, a kod Sesara se nakon odležanog bronhitisa pojavila bol u nozi, točnije upalio se živac, zbog kojeg Cibonina »desetka« ne može niti podići nogu. </p>
<p>Oslabljenoj zagrebačkom momčadi tako je otežan put do prve pobjede u drugom krugu Eurolige. Ako ne uspiju u Ateni, Ciboni će za popravak dojma ostati dvoboj kod kuće protiv moćnog CSKA. U poplavi loših vijesti za trenera Anzulovića jedino je dobro što se u momčad uspješno, nakon tromjesečne stanke, vratio Matej Mamić, pouzdan krilni igrač Cibone. Već je protiv Zagreba u domaćem prvenstvu naznačio koliko je potreban momčadi. </p>
<p>– Nisam očekivao da ću moći tako dobro igrati. U fazi oporavka izvrsno sam radio i mogu reći da sam spremniji nego ikad, no nisam vjerovao da će se to odmah osjetiti na terenu, kazao je Mamić, kojeg smeta Ciboninih 0-4 u drugom krugu Eurolige. </p>
<p>– Prava je šteta da nismo zadržali pobjednički niz iz prvog dijela. Pokvarili smo odličan dojam, ali imali smo velikih problema s ozljedama. </p>
<p>Za momčadi Olympiakosa i Ciboni utakmica u Ateni neće imati rezultatsku težinu. </p>
<p>– Očekujem otvorenu utakmicu i nadam se prvoj pobjedi, zaključio je Mamić.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader Sanader: Svečanost proširenja NATO-a jasna potpora Hrvatskoj </p>
<p>Washingtonska je proslava »vrlo bitan, možda i prijeloman događaj« u približavanju Hrvatske NATO-u, rekao je hrvatski premijer / Hrvatska teži što bržem ulasku u NATO jer želi dijeliti zajedničke vrijednosti demokracije, slobode, vladavine zakona i ljudskih prava te tržišne ekonomije koje Savez predstavlja, istaknuo je Sanader </p>
<p>WASHINGTON, 30. ožujka</p>
<p> – Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je u ponedjeljak u Washingtonu da je sudjelovanje Hrvatske na svečanosti proširenja NATO-a u Bijeloj kući jasna potpora Hrvatskoj za približavanje Sjevernoatlantskom savezu.</p>
<p> Predsjednik vlade predstavljao je u ponedjeljak Hrvatsku na velikoj svečanosti u Washingtonu tijekom koje je sedam bivših zemalja istočnoeuropskog bloka formalno stupilo u NATO.</p>
<p> Poziv i sudjelovanje na svečanosti u svojstvu kandidata za članstvo u NATO-u smatramo »vrlo jasnom potporom Hrvatskoj kao i dvjema drugim zemljama koje su u Jadranskoj povelji – Albaniji i Makedoniji«, izjavio je premijer Sanader novinarima nakon svečanosti koju je u Bijeloj kući priredio američki predsjednik George W. Bush. </p>
<p> Washingtonska proslava »vrlo je bitan, možda i prijeloman događaj« u približavanju Hrvatske NATO-u, ocijenio je Sanader.</p>
<p> Bush je u svom govoru u Bijeloj kući, uz premijere sedam novih članica, posebno pozdravio i premijere Hrvatske, Albanije i Makedonije. Snage triju zemalja sudjeluju u Afganistanu ili Iraku pokazujući svoju odvažnost dok nastoje ući u NATO, naglasio je Bush. »Te tri zemlje, združene u Jadranskoj povelji, izgrađuju snažne demokracije koje mogu pridonijeti NATO-ovim naporima. Sjedinjene Države podupiru te napore«, rekao je Bush i poručio: »Vrata NATO-a ostat će otvorena sve dok cijela Europa ne bude ujedinjena u slobodi i miru«.</p>
<p> Sanader je na zajedničkoj konferenciji za novinare ustvrdio da Hrvatska i druge dvije zemlje članice Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, Albanija i Makedonija, teže što bržem ulasku u Savez. Hrvatska tome teži jer želi dijeliti zajedničke vrijednosti demokracije, slobode, vladavine zakona i ljudskih prava i tržišne ekonomije koje Savez predstavlja, istaknuo je.</p>
<p>Transatlantska suradnja Europe i SAD-a nema alternative, »Europi su potrebne Sjedinjene Države, Sjedinjene Države trebaju Europu«, a Hrvatska treba i SAD i Europu, želi biti članica i Europske unije i NATO-a, kazao je Sanader. </p>
<p> U prijašnjem obraćanju novinarima, premijer Sanader najavio je da će Hrvatska, koja nije zadovoljna samo politikom otvorenih vrata NATO-a, zatražiti od predsjednika Busha i drugih najviših američkih dužnosnika da se na sastanku na vrhu u Istanbulu u lipnju jasno kaže da je ona sljedeća koja će ući u Savez. Sličnu je formulaciju iznio i u nedjelju u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom.</p>
<p> Poslije susreta u Bijeloj kući Sanader je kazao novinarima kako se ipak nije razgovaralo o konkretnim potezima i datumima kad je riječ o Hrvatskoj, jer svečanost na kojoj je bilo riječi o suradnji svih s NATO-om nije bila odgovarajuća prigoda. U ovome trenutku teško je reći hoće li na sastanku na vrhu u Istanbulu biti riječi o datumima i pozivu Hrvatskoj za NATO, ali hrvatska diplomacija radi na tome, rekao je.</p>
<p> U razgovoru s američkim potpredsjednikom Dickom Cheneyom, državnim tajnikom Colinom Powellom, ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom i njegovim zamjenikom Paulom Wolfowitzem, kojima je svima prenio hrvatsku želju za članstvom, Sanader je stekao dojam da kod njih nailazi na već »otvorena vrata«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sharon pod pritiskom da podnese ostavku zbog korupcije</p>
<p>Državna tužiteljica Edna Arbel izjavila je kako ima dovoljno dokaza da pokrene krivični postupak protiv Sharona / »Ako se koalicijski partneri povuku iz vlade, odmah ću formirati novi kabinet«, izjavio je izraelski premijer</p>
<p>ANKARA, 30. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ariel Sharon nije superman koji može raditi i voditi dvije stvari istodobno - obavljati dužnost premijera i braniti se od optužbi za korupciju.« To je na sjednici Knesseta izjavio zastupnik lijevog krila Likuda Meretz Yossi Sarid, pozvavši pritom premijera da podnese ostavku. </p>
<p>Slične poruke čule su se čak i iz Sharonovog koalicijskog vladajućeg kabineta. Ministar za poslove nacionalne infrastrukture Yozef Paritzky jasno je dao do znanja da bi premijer, ako je optužen, morao odstupiti s kormila zemlje. Drži kako bi takva odluka bila u interesu ne samo zemlje, već i samog Sharona.</p>
<p>No, najoštrija poruka na premijerovu adresu došla je od uvodničara ljevičarskog lista Haaretz. »U carstvu slobode, kad je kocka bačena, Sharon ne zavređuje da ostane na sadašnjoj vladajućoj poziciji.« Uvodničar lista ističe da su u sadašnjoj situaciji čak i sumnje dovoljne da premijer odstupi sa dužnosti.</p>
<p>Obruč se počeo stezati oko Sharona nakon sve glasnijih sumnji da je još 1999. primio mito od oko 700.000 dolara. Taj novac je, kako se tvrdi, Sharonu dao južnoafrički poslovni čovjek David Appel kako bi navodno promovirao turistički projekt na jednom grčkom otoku. Navodno je mito Sharonu, koji je u to vrijeme bio šef diplomacije, dostavio njegov sin Gilad. </p>
<p>Odlazeća izraelska državna tužiteljica Edna Arbel izjavila je kako ima dovoljno dokaza da pokrene krivični postupak protiv Sharona. Ona je glavnom tužitelju Menanchemu Mazuzu predložila da se pokrene detaljna istraga glede cjelokupne korupcionaške afere u koju je premijer upleten zajedno sa sinovima. Grimase koje su znatiželjni fotoreporteri zabilježili na Sharonovom licu pokazale su da su ga se optužbe za korupciju itekako dojmile.</p>
<p>U međuvremenu, Vrhovni sud je naložio Sharonovom sinu Giladu da dostavi sve važne dokumente koji su bitni za istragu, a koje je on prikrivao da bi zaštitio oca. Sada je sva pažnja usredotočena na glavnog tužitelja Mazuza. Ako se odluči pokrenuti postupak protiv Sharona, premijer će se naći pred izborom: odstupiti sa dužnosti, ostati na položaju ili se sam suspendirati dok traje suđenje. Izraelski zakon ne predviđa obvezu povlačenja s premijerskog položaja u slučaju da se protiv premijera podigne optužba. </p>
<p>Jedan od Sharonovih bliskih saveznika, zamjenik premijera Ehud Olmert pokušao je relativizirati špekulacije o mogućoj ostavci svog šefa. »Sharon će nastaviti obavljati premijersku dužnost na koju je izabran dva puta«, rekao je. Dodao je kako je premijer osobno zaslužan što je u Knessetu udvostručen broj zastupnika desničarskog bloka Likud.</p>
<p>Sharon osobno ne pokazuje znakove mogućeg odstupanja s premijerske dužnosti. »Ako se koalicijski partneri povuku iz vlade, odmah ću formirati novi kabinet«, poručio je. On dao do znanja da će normalno nastaviti obavljati dužnost premijera, uključujući i posjet Washingtonu koji je zakazan za 14. travnja. Očekuje se da će Sharon tom prilikom svom domaćinu Georgeu W. Bushu iznijeti plan jednostranog uklanjanja židovskih naselja iz Pojasa Gaze i nekih dijelova Zapadne obale. Sharon svoja stajališta mogao iznijeti i na konvenciji desničarskog bloka Likud koja je započela zasjedanje u utorak.</p>
<p>Međutim, zamjetno je da Palestinci ne vjeruju da su Sharonove nakane o povlačenju ozbiljne. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erakat izražava bojazan da bi Sharon mogao skrenuti pozornost javnosti sa korupcionaškog skandala pojačanim vojnim operacijama na okupiranim teritorijima. Vjeruje se da je takvo Sharonovo zamazivanje očiju javnosti dovelo i do odbijanja izdavanja ulaznih boravišnih viza za 130 katoličkih svećenika koji obavljaju svoje vjerske dužnosti u Svetoj zemlji. Taj neočekivani postupak, prvi od utemeljenja židovske države 1948. do danas, mogao bi dodatno zaoštriti odnose Tel Aviva i Vatikana. </p>
<p>Problemi sa katoličkim svećenicima su započeli još prije dvije godine kad je čelnik Stranke Shas Eli Yishai - bio ministar unutarnjih poslova Izraela. Po njemu, nazočnost katoličkog svećenstva doprinosi slabljenju pozicija židovske države. </p>
<p>Nekoliko svećenika su proteklih mjeseci zaustavili pripadnici izraelske emigrantske policije zbog navodnog pokušaja ilegalnog ulaska u Izrael. Kako prenosi izraelski list Haaretz, dvije opatice su bile privremeno uhićene. Sve to bi, kako se vjeruje, moglo baciti novo loše svjetlo na sadašnje i buduće srednjoistočne postupke vlade izraelskog premijera Ariela Sharona.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kerry neko vrijeme bez rukovanja</p>
<p>WASHINGTON, 30. ožujka</p>
<p> - Demokratski kandidat za američke predsjedničke izbore John Kerry, koji će se u srijedu podvrgnuti operaciji desnog ramena, morat će izbjegavati rukovanje dva do tri tjedna poslije zahvata, objavio je u ponedjeljak njegov kirurg. </p>
<p>»U početku ćemo tražiti od njega da izbjegava rukovanje dva do tri tjedna, a poslije će to moći ponovo činiti iako bi mu jači stisak mogao izazvati bolove«, ocijenio je dr. Bertram Zrins iz Massachusetts General Hospital u Bostonu. </p>
<p>Kerry (60), koji je u siječnju iščašio rame pri padu, često je ove godine patio od prehlada, a lani je operirao prostatu ubrzo nakon što je najavio da se kani kandidirati za predsjedničke izbore. </p>
<p>Inače vitak i visok, Kerry koji je rado igrao hokej, surfao, vozio bicikl i snowboard, ove je godine imao čestih problema s glasnicama i drugih tegoba koje su ga priječile da vježba onoliko koliko je želio. </p>
<p>Amerikanci vole da njihov predsjednik izgleda snažno i zdravo. Aktualni, George W. Bush bio je gorljivi jogger sve dok nije prestao trčati zbog problema s koljenom. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Čermak i Markač pred Haaškim sudom u četvrtak</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ministričin pomoćnik Jakša Muljačić, branitelji Ivana Čermaka Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, te Mladena Markača Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić putuju u srijedu poslijepodne za Haag. Oni će se zajedno s dvojicom optuženika pred Tribunalom pojaviti u četvrtak u 14.30 sati. </p>
<p>Postupak se otvara tzv. saslušanjem u povodu prijedloga branitelja optuženih da ih se pusti na slobodu do početka suđenja. Procijeni li Sud da su jamstva Vlade, dana u trenutku predaje optuženih i potvrđena dokumentima koje sobom nosi ministrica pravosuđa, dovoljna te da stvaraju povjerenje da će se u skladu s njima Čermak i Markač pojaviti pred Sudom kad god to Tribunal zatraži, mogao bi se dogoditi još jedan presedan. Naime, sudsko vijeće moglo bi već u četvrtak donijeti odluku kojom se zahtjev branitelja prihvaća i dvojica optuženih generala mogla bi se prvom mogućom linijom vratiti u Zagreb.</p>
<p>Da se ne radi o optimizmu bez pokrića, valja podsjetiti na nedavnu izjavu ministrice Škare Ožbolt Vjesniku u kojoj je naznačila da bi raspored njenih poslova u Haagu, s obzirom na prije postignute dogovore, mogao završiti upravo tako kako je napisan i njen itinerar posjeta Tribunalu u četvrtak. Očekuje se da će se Vesna Škare Ožbolt susresti i s Carlom del Ponte s kojom bi razgovarala o svibanjskom izvješću što će ga glavna haaška tužiteljica podnijeti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Fitelars: Europski diplomati bezuspješno pozivali JNA da prekine opsadu Dubrovnika </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. ožujka </p>
<p> – Europski su diplomati u jesen 1991. bezuspješno pozivali vrh tadašnje JNA da prekine bombardiranje i opsadu Dubrovnika, rekao je u utorak bivši nizozemski veleposlanik u Beogradu Johanes Fitelars na suđenju generalu JNA Pavlu Strugaru pred Haaškim sudom. Fitelars je ispričao kako je u ime predsjedništva tadašnje Europske zajednice potkraj listopada 1991. najvišim oficirima JNA više puta prenio zabrinutost zbog neopravdanog bombardiranja Dubrovnika.</p>
<p>»Ministar obrane SFRJ Veljko Kadijević i njegov zamjenik Stane Brovet govorili su mi da ne trebam toliko brinuti o Dubrovniku jer je to za JNA završena operacija«, izjavio je svjedok. »Tvrdili su mi da JNA ne bombardira Dubrovnik nego da samo odgovara na provokacije hrvatskih neregularnih snaga«, dodao je. Kad su europski veleposlanici 29. listopada 1991. posjetili Dubrovnik, slično objašnjenje dao im je i admiral Miodrag Jokić, tada zapovjednik 9. vojnopomorskog sektora Boka, kazao je Fitelars.</p>
<p>»Tijekom posjeta Dubrovniku, vidjeli smo tri oštećene zgrade u Starom gradu. Šteta nije bila velika no pogoci su bili dobar pokazatelj preciznosti kojom je JNA gađala zaštićene objekte«, opisao je svjedok. Izvan zidina Starog grada oštećenja su bila znatno veća, a veleposlanici su, istaknuo je Fitelars, vidjeli i nekoliko »potpuno uništenih hotela«.</p>
<p>Svjedok je kazao da je u Tivtu tada rekao Jokiću i Strugaru kako je neprihvatljivo držati stanovnike Dubrovnika u takvoj opasnosti i uskraćivati im struju i vodu. Naglasio je da Dubrovnik nema vojno značenje i da malobrojni branitelji nisu prijetnja snagama JNA, te apelirao da JNA povuče teško topništvo s uzvisina oko grada.</p>
<p>Jokić i Strugar su mu odgovorili da je Dubrovnik ojačan topničkim položajima, da u njemu ima na tisuće hrvatskih vojnika i da neće povlačiti svoje topništvo dok se grad ne razoruža.</p>
<p>»Kad ste bili u Dubrovniku jeste li vidjeli tisuće hrvatskih vojnika?«, pitala je tužiteljica Susan Sommers. »Ne«, odgovorio je svjedok.</p>
<p>Nizozemski veleposlanik svjedočio je i o rigoroznim mjerama koje je JNA poduzela 13. prosinca 1991. kako bi sve postrojbe na području koje je kontrolirala stavila pod strogu kontrolu. Te su mjere donesene u nastojanju da se spriječi daljnje bombardiranje Staroga grada, te pljačke i paljevine u dubrovačkom zaleđu, naveo je svjedok. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>ICTY: Deronjiću deset godina za etničko čišćenje Bošnjaka, sudac se usprotivio blagoj presudi </p>
<p>Sudac Wolfgang Schomburg izrekao je do sada najoštriju kritiku na račun politike nagodbi haaškog tužiteljstva s optuženicima u kojoj se priznanje krivnje i suradnja nagrađuje kaznama nesrazmjernim počinjenim zločinima </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Haaški sud osudio je u utorak na 10 godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjića koji je priznao da je u svibnju 1992. zapovjedio napad na selo Glogova, u općini Bratunac u BiH, u kojem su ubijena 64 Bošnjaka.</p>
<p>Presudu je izrekao predsjednik raspravnog vijeća, njemački sudac Wolfgang Schomburg, koji je naglasio da je odluka donesena uz njegovo izdvojeno mišljenje.</p>
<p>Obrazlažući svoje protivljenje blagoj presudi za Deronjića, Schomburg je izrekao do sada najoštriju kritiku na račun nagodbi tužiteljstva s optuženicima, u kojoj se priznanje krivnje i suradnja nagrađuje kaznama nesrazmjernim počinjenim zločinima. »Žalim što kao član vijeća ne mogu podržati ovu kaznu jer ona nije srazmjerna zločinu za koji se izriče niti je u okviru mandata i duha Haaškog suda«, rekao je Schomburg i dodao da je optuženi zaslužio kaznu od najmanje 20 godina zatvora.</p>
<p>Deronjić (50) je kao predsjednik kriznog stožera u Bratuncu u travnju i svibnju 1992. organizirao i nadzirao etničko čišćenje općine od Bošnjaka, pri čemu je do 200 osoba ubijeno, a više od 8000 protjerano je iz svojih domova. Optužnica ga tereti samo za progon na vjerskoj, političkoj ili rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, s činjeničnom osnovom reduciranom samo na napad na selo Glogovu 9. svibnja 1992. »U optužnici su proizvoljno interpretirane činjenice iz šireg zločinačkog pothvata, a ona je ograničena samo na jedan dan i na selo Glogovu«, rekao je sudac. »No i za taj gnusni zločin Deronjić će de facto biti lišen slobode samo šest godina i osam mjeseci«, rekao je podsjetivši na praksu Suda da se osuđenici oslobađaju nakon što odsluže dvije trećine kazne. Tužiteljstvo je za Deronjića tražilo 10 godina zatvora, a obrana do šest godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novi popis stanovništva BiH podupiru jedino Srbi </p>
<p>Bošnjačke udruge protive se provedbi popisa stanovništva sve dok postoji Republika Srpska jer smatraju da bi se time legalizirali rezultati etničkog čišćenja i de facto okončao proces povratka izbjeglih i raseljenih </p>
<p>SARAJEVO, 30. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić kazao je da bi Europska komisija mogla do 2006. godine zatražiti da u BiH bude proveden popis stanovništva, te da bi to mogao biti jedan od uvjeta na putu ove zemlje prema europskim integracijama.</p>
<p>U Bosni i Hercegovini popis pučanstva nije proveden još od 1991. godine, a razlog tome je nepostojanje političke volje, kako kod domaćih, tako i kod međunarodnih čimbenika. Nadalje, nedostaju odgovarajući zakoni, a ni troškovi neće biti baš mali.</p>
<p>Rat u BiH od 1992. do 1995. godine imao je kao posljedicu ogromne migracije stanovništva, a iako se u proteklih osam godina po završetku u zemlju vratilo gotovo milijun izbjeglih i raseljenih - posve je jasno da je trenutna demografska slika Bosne i Hercegovine bitno različita od prijeratne.</p>
<p>Na popisu do sada nisu mnogo inzistirali niti međunarodni predstavnici u BiH - pretpostavlja se zbog toga što bi njegovi rezultati mogli narušiti »idiličnu sliku« o uspjehu međunarodne misije u ovoj zemlji, posebno kada je riječ o procesu povratka, definiranim Aneksom 7 daytonskog mirovnog sporazuma. U SDA za protivljenje popisu imaju drugačije motive - trenutno neprihvatljivu demografsku sliku, nastalu umjetno, kao posljedica agresije. </p>
<p>Neke udruge, recimo Bosanski kongres, koji okuplja Bošnjake u Americi, tvrde da popis ne bi trebao biti proveden sve dok postoji Republika Srpska, te da ne bi trebao biti proglašen kraj provedbe procesa povratka, koji je u uskoj vezi s popisom. </p>
<p>»Ne smijemo im priznati genocid kao svršen čin. Što duže ometamo konačni završetak, tj. legalizaciju njihovog projekta to je veća nada da će se nešto promijeniti u pozitivnom pravcu za Bošnjake«, tvrde u Bosanskom kongresu.</p>
<p>Kad je riječ o domaćim političarima, entuzijazam glede provedbe popisa iskazivali su jedino u Republici Srpskoj (RS). No, mnogi misle da je stvarni razlog zalaganja srpskih političara za popis stanovništva, činjenica da bi time na neki bila »podvučena crta« pod rat u BiH, odnosno da bi se legaliziralo etničko čišćenje i novo-uspostavljena struktura stanovništva. </p>
<p>Osim toga, dok god nije proveden popis, vlast u BiH na različitim razinama dijeli se na osnovu rezultata popisa iz 1991. godine, a to političarima u RS također ne odgovara, jer prije 13 godina na teritoriju koji sad pripada ovom entitetu jedva da je i postojala većina srpskoga pučanstva. Sada je sve to, naravno, bitno drukčije…</p>
<p>Samo u posljednjih nekoliko mjeseci iz RS su dolazili različiti pritisci da popis bude proveden. Tako se u zahtjevu Srpskog narodnog saveza (SNS) od entitetskih vlasti traži da što prije pokrenu aktivnosti za organiziranje popisa stanovništva - da bi se na ovaj način lokalna vlast nakon izbora konstituirala sukladno činjeničnom stanju na terenu, a ne prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Identičan je stav i u vladajućem SDS-u, no za provedbu popisa ipak je potrebna politička odluka koju neće donijeti samo srpske stranke. </p>
<p>Da bi se na »znanstveno utemeljen« način odbacile optužbe o tome kako će popis zapravo legalizirati etničko čišćenje angažiran je i vodeći stručnjak za demografiju u RS, profesor Stevo Pašalić. Prema njegovom tumačenju službeni podaci o izbjeglicama i raseljenima pokazuju kako se tijekom rata odvijao proces »nacionalne teritorijalne homogenizacije« na cijelom području zemlje, te je to ilustrirao podatkom kako u Federaciji BiH sada živi svega četiri posto Srba, a da ih je prije rata na tom teritoriju bilo oko 17 posto. Pašalić kaže da se recipročan proces odvijao u RS. </p>
<p>»Svako inzistiranje da se etnička slika u BiH vrati na razinu iz 1991. godine graniči s teorijom«, izjavio je ovaj profesor za lokalne medije. </p>
<p>Prema nekim kalkulacijama, u odnosu na 4.377.033 stanovnika, koliko ih je u BiH popisano 1991. godine, sada je stanovnika manje za između 400 - 700 tisuća. No, nitko ne raspolaže preciznim podacima, pa će popis kada bude proveden dati odgovor na to pitanje.</p>
<p>Hrvati - najveće demografske žrtve rata</p>
<p>Posebno zabrinjava činjenica da bi popis mogao pokazati kako su Hrvati najveće demografske žrtve rata u BiH. Još 1991. godine bilo ih je 760.522, s tim da se barem još nekoliko desetina tisuća etničkih Hrvata tada izjašnjavalo Jugoslavenima. Sada Hrvata u BiH ima oko 400.000, dakle pola od prijeratnog broja. Tako barem govore neke procjene koje dolaze iz krugova Katoličke crkve. Neki drugi podaci govore o čak 570 tisuća, no oni se doimaju pretjeranima.</p>
<p>U svakom slučaju, popis stanovništva BiH će se kad-tad morati provesti, jer bez toga je nemoguće govoriti o njezinom priključenju Europi i bilo kakvim razvojnim planovima. Hoće li popis doista biti proveden 2006. godine, ostaje za vidjeti. No, sasvim je jasno da će se mnogi nakon popisa morati suočiti (i) s bolnim istinama o onome što je rat i na ovom području donio Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vojvođanska skupština osudila nacionalističke ispade</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Skupština Vojvodine jednoglasno je u utorak osudila najnovije šovinističke ispade u pokrajini i zatražila od MUP-a Srbije da »energičnom akcijom« pronađe počinitelje tih incidenata, javio je beogradski radio B92. </p>
<p>»Događanja u Vojvodini ukazuju da se širi val nacionalizma i vandalizma u našoj pokrajini. Skupština Vojvodine najoštrije osuđuje ove bezumne događaje i zahtijeva od MUP-a Srbije provođenje energičnih mjera i izvođenje počinitelja pred lice pravde«, navodi se u izjavi koju je u ime pokrajinskog parlamenta pročitao potpredsjednik Sandor Egereszi. </p>
<p>Proteklog vikenda na groblju u Subotici, na kojem se sahranjuju uglavnom Hrvati i Bunjevci, oštećeno je stotinjak nadgrobnih spomenika. Nepoznati su počinitelji u Bačkoj Palanci polomili stakla na Slovačkom domu i Slovačkoj evangelističkoj crkvi. U mjestu Đurđevo, u općini Žabalj, nepoznati su počinitelji ispisali uvredljive grafite na Rusinskom domu »Taras Ševčenko«, poskidali nekoliko višejezičnih naziva ulica i naseljenog mjesta, i oštetili nekoliko kuća u kojima žive Rusini.</p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za krađu novorođenčadi - sedam godina zatvora</p>
<p>Udruga Bake sa Svibanjskoga trga tražila je 15 godina zatvorske kazne za pripadnike vojnog režima koji su sudjelovali u mučenju i ubojstvu trudnica te udomljavanju njihove djece rođene u pritvoru</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Premda je od pada vojne diktature u Argentini prošla 21 godina, posljedice »prljavoga rata« koji je vojska vodila protiv svojih protivnika još su prisutne. Stoga nije čudno da su presude dvojici pripadnika tadašnjih policijskih snaga, izrečene u ponedjeljak, ponovno oživjele bolna sjećanja obitelji žrtava tih olovnih vremena. </p>
<p>Na sedam godina zatvora osuđeni su bivši policijski komesar Miguel Etchecolatz i policijski liječnik Jorge Bergés optuženi za krađu novorođenčadi. Sudilo se za konkretan slučaj: otmicu, nezakonito prisvajanje i promjenu identiteta Carmen Castro Sanz, rođene 1977. u tajnom centru za političke zatvorenike u vrijeme vojne diktature (1976. - 1983.)</p>
<p>Etchecolatz je bio zadužen za taj centar u koji su dovođeni, mučeni i ubijani civili što su se usprotivili vojnom puču i vlasti vojne hunte. On je već prije bio osuđen na 23 godina zatvora zbog sudjelovanja u otmicama civila i torturi, no oslobođen je po zakonu o amnestiji iz devedesetih godina.</p>
<p>Liječnik Bergés osuđen je zbog toga što je potpisivao falsificirane rodne listove novorođenčadi kako bi ih naizgled zakonito usvojili pripadnici vojske, često mučitelji i ubojice žena čiju su djecu uzeli u svoju obitelj. Djevojčica Carmen rodila se potkraj 1977., u vrijeme nezakonita pritvora njezinih roditelja Urugvajaca koji se još vode kao nestali. Njezina majka Aída Sanz bila je trudna, pa se nakon dugih godina raspitivanja i istrage utvrdilo da je Bergés dao djevojčicu na usvajanje jednom bračnom paru u Buenos Airesu. </p>
<p>Premda je udruga Bake sa Svibanjskoga trga, najzaslužnija za pronalaženje djece ukradene iz centara za mučenje argentinske vojske, tražila 15 godina zatvora za počinitelje ovog zločina, ohrabruje već i činjenica da je okončan prvi javni sudski postupak te vrste u Argentini. </p>
<p>Procjenjuje se da je oko 500 djece rođeno u zatvorima te nezakonito udomljeno poput male Carmen. </p>
<p>Dosad su obitelji ubijenih trudnica uspjele otkriti identitet samo 77 takve djece, od kojih su neka odbijala upoznati svoje prave rođake jer su sretno živjela s usvojiteljima. </p>
<p>Tako je poznat slučaj brata i sestre rođenih u zatvoru kojima su prije nekoliko godina Bake sa Svibanjskoga trga ušle u trag. No tada već dvadesetogodišnjaci doživjeli su to otkriće kao tragediju, odbili su upoznati majčinu obitelj i iselili su se u Paragvaj. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Britanci uhitili bombašku terorističku skupinu</p>
<p>Riječ je o osam britanskih građana porijeklom iz Pakistana uz koje se veže i pronalazak oko pola tone amonijevog nitrata koji teroristi koriste za izradu bombi</p>
<p>LONDON, 30. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U seriji racija u Londonu i drugim dijelovima južne Engleske, policija je u utorak uhitila osam britanskih građana stranog porijekla osumnjičenih za terorizam. U jednom skladištu u zapadnom Londonu pronađena je i zaplijenjena velika količina amonijevog nitrata, umjetnog gnojiva koje teroristi u svijetu koriste za izradu eksploziva za bombe. </p>
<p>Racije, u kojima je sudjelovalo 700 policajaca, izvedene su u utorak rano ujutro na 24 različite adrese. Uhićeni muškarci stari su između 17 i 32 godine, a riječ je o britanskim muslimanima koji potječu iz Pakistana. Uhićeni su pod sumnjom da su umiješani u pripremanje i poticanje terorističkih djela. </p>
<p>Trojica osumnjičenih uhićena su u Uxbridgeu i Ilfordu, dijelovima Londona. Ostali su lišeni slobode u obližnjim gradovima Crawley, Slough i Horely. Šef terorističkog ogranka Scotland Yarda Peter Clarke potvrdio je da je nalog za njihovo uhićenje izdan u skladu sa Zakonom o terorizmu.</p>
<p>U zapadnom dijelu Londona pronađeno je više od pola tone natrijevog nitrata, što je, prema procjena BBC-a, »golema količina«. Upravo natrijev nitrat korišten je u terorističkom napadu na Baliju 2002. te za Al Qaidin napad na američko veleposlanstvo u Nairobiju 1998. Da je od pola tone pronađenog eksploziva načinjena bomba koja bi bila upotrijebljena negdje u središtu Londona, zacijelo bi poginulo mnogo ljudi. </p>
<p>Peter Clarke, koji djeluje i kao nacionalni koordinator protuterorističkih operacija, pokušao je umiriti britanske muslimane, rekavši da zna kako su većina njih građani koji »poštuju zakon i potpuno odbijaju sve oblike nasilja«. Otklonio je mogućnost da su uhićenici na neki način povezani s nedavnim terorističkim napadom na Madrid, ili pak s IRA-om, koja je u prošlosti često napadala London. On je naglasio da su akcije izvedene u utorak dio stalnih protuterorističkih operacija na Otoku. Kazao je da »prijetnja od terorizma ostaje vrlo opipljiva«, te da britanska javnost i dalje mora biti na velikom oprezu. </p>
<p>Nekoliko adresa na kojima je u utorak izvršen policijski pretres nalazi se na po dvadesetak kilometara udaljenosti od londonske zračne luke Heathrow, za koju se već neko vrijeme vjeruje da bi mogla postati meta terorističkog napada. Crawley i Horley, u kojima su također izvršena uhićenja, nalaze se na manje od osam kilometara od drugog londonskog aerodroma Gatwicka. </p>
<p>Susjedi u ulici Juniper close u Crawleyu tvrde da je jedan od članova pakistanske obitelji koja stanuje na adresi na kojoj je u izvršena racija, radi na Gatwicku za kompaniju koja proizvodi hranu što se servira na avionima. </p>
<p>Još od terorističkog udara na Ameriku 2001., Britanija je na pojačanom oprezu. Prije Božića ponovno je uvedeno drugo po rangu stanje uzbune koje je i sada na snazi. Za Božić su otkazani neki letovi na liniji London-Washington zbog straha od terorističkog napada. Osim toga, stalno je prisutna bojazan da bi teroristi samoubojice mogli pokušati izvesti napad na istaknute ciljeve u Londonu, po uzoru na udare na New York i Washington. </p>
<p>Britanski borbeni zrakoplovi stalno dežuraju za slučaj da dođe do terorističke otmice nekog putničkog zrakoplova. Također postoji veliki strah od kemijskog napada na londonskoj podzemnoj željeznici, ili od sličnog napada pomoću radiološke bombe. </p>
<p>Nakon nedavne serije terorističkih eksplozija u Madridu, šef londonske policije sir John Stevens izjavio je da je napad na London »neizbježan«. Ministar unutarnjih poslova David Blunkett kasnije je ukorio Stevensa zbog takvog fatalizma, no činjenica je da London stalno živi u znaku opasnosti. </p>
<p>Operacije od utorka su samo najnovije u nizu sličnih racija koje redovno provodi britanska protuteroristička policija. U dosadašnjim akcijama, većina uhićenih kasnije je puštena na slobodu, no u nekoliko slučajeva podignute su optužnice i čeka se suđenje. U jednoj od ranijih racija, izvedenoj početkom 2003., policija je pronašla tragove smrtonosnog otrova ricina u jednom stanu na sjeveru Londona, pretvorenom u priručnu tvornicu otrova. </p>
<p>Ovaj put britanska policija izbjegava komentare. Prema zakonu o terorizmu, ona osumnjičene može držati dva tjedna bez podizanja optužnice.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Annanova inicijativa za nastavak pregovora o Cipru</p>
<p>NEW YORK, 30. ožujka</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan očekuje službenu odluku Grka i Turaka o tome žele li nastaviti pregovore o Cipru nakon što je u ponedjeljak izložio prerađeni mirovni plan koji su pozdravili turski, a kritizirali grčki mediji.</p>
<p>Grčki i turski premijeri Kostas Karamanlis i Tayjip Erdogan, sad središnje figure pregovora, u ponedjeljak navečer održali su prvi sastanak oko prijedloga sporazuma koji bi mogao dovesti do ponovnog ujedinjenja otoka prije njegova ulaska u EU 1. svibnja.</p>
<p>»Postoje sporni dijelovi i problem, ali zasad nisu ulazili u to«, rekao je jedan diplomatski izvor koji je sudjelovao na sastanku.</p>
<p>Prema revidiranom Annanovom planu ciparski Grci dobili bi više teritorija, sukladno ranijim prijedlozima, ali bi se zauzvrat u kuće koje su imali na sjevernom Cipru do 1974. smjelo vratiti mnogo manje ciparskih Grka nego što ih je pobjeglo.</p>
<p>Turski su mediji pozdravili izmijenjeni plan, tvrdeći kako je njime obuhvaćena većina spornih pitanja za ciparske Turke kao što su vlasništvo, sigurnost i politička jednakost.</p>
<p>»Annan je pružio nadu«, ističe visokotiražni dnevnik Milliyet. »Raspoloženje turske strane je pozitivno«.</p>
<p>Dnevnik lijevog centra Radikal piše kako su ciparski Grci razočarani izmjenama, za koje smatraju da ciparskim Turcima daju sve što su tražili.</p>
<p>Grčki dnevnik Elefterotipija smatra novi prijedlog velikim gubitkom za ciparske Grke. »10 darova za Turke - razočaranje među ciparskim Grcima dok Turska slavi«, ističe taj list.</p>
<p>Glasnogovornik vlade ciparskih Grka Kipros Krisostomides rekao je kako prve procjene njegove strane govore da novom planu trebaju dorade. »S nekim smo stvarima zadovoljni, a s nekima nismo«, rekao je, ali i dodao kako »svi moraju ostati hladnih i trijeznih glava«.</p>
<p>Pregovarači su cijelu noć dogovarali svoje odgovore na plan, jer je Annan zahtijevao službeno očitovanje u utorak i okončanje pregovora u srijedu.</p>
<p>Glavni tajnik UN-a ima mandat popuniti sve praznine koje bi mogle ostati zbog neusuglašenih stajališta dviju strana. Cipar je podijeljen od 1974., kad je Turska izvršila invaziju na sjeverni dio otoka, nakon državnog udara ciparskih Grka koje je podržala Atena. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Filmu »Pasija« pokušavaju na sve načine podmetnuti atribut nekvalitete</p>
<p>Netrpeljivost većine hrvatskih medija prema kršćanskoj poruci i nemognućnost da se zaobiđe, zanemari ili prešuti film »Pasija« Mela Gibsona urodit će i nečim dobrim! Pokušavajući na sve načine podmetnuti atribut nekvalitete filmu koji još nije pravo ni odgledan ni proživljen, naši su se kritičari naglo osjetili velikim čuvarima morala koji nastoje zaštititi hrvatsku javnost od silno nasilnog filma koji tek dolazi u naša kina.</p>
<p> Spominje se i američki predikat dan tom filmu. Čovjek ne može da se ne sjeti silnih što kino, što televizijskih prikazivanja tisuća, vjerojatno i desetaka tisuća filmova u kojima se prolijevaju tone ketchupa koje potrkrepljuju – u tim uradcima – stvarno besmisleno nasilje. Koliko je oda ispisano tzv. poetici nasilja, Tarantinu i ostalim filmskim užasima, koliko je filmova odgledano bez riječi i ikakvih upozorenja, na koliko smo filmskih špica vidjeli preporuke različitih američkih odbora koji film nisu preporučivali određenoj populaciji. Tada je to za naše medije bio glas provincijske, zaostale, desničarske Amerike, a mi smo bili slobodni, suvremeni, moderni, liberalni.</p>
<p> Nadam se da će poštovana gospoda filmski kritičari svoj naglo probuđeni osjećaj za nježnost zadržati i kad »Pasija« prođe, a u kina navale ostale holivudske uspješnice u kojima snagatori starije generacije - Stalone, Willis te njihovi nešto mlađi epigoni, Diesel i slični, krenu u svoje pohode iza kojih ostaje za razliku od »Pasije« samo trag besmislene sile. Dakle, ako ova hajka na »Pasiju« urodi dugo izbjegavanom brigom za filmski repertoar te poštivanjem američke predikatizacije filmova, moći ćemo reći da se još jednom ostvarila biblijska riječ o Bogu koji »lukavca izigrava«.</p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ Pag</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zabrana rada nedjeljom i netolerantno ponašanje Katoličke crkve</p>
<p>Ono što na današnjem stupnju demokracije ne smijemo tolerirati je bilo kakav oblik agresije ili prisile, osobito u dijelu kojim se neopravdano ograničavaju prava i slobode građana, premda svakodnevica upravo obiluje takvim primjerima.</p>
<p>Tako agresivan stav Crkve, o zabrani rada nedjeljom pokazuje na više načina netolerantno ponašanje, što se osobito Crkvi ne može pustiti, jer upravo ona mora biti promotor tolerancije i razumijevanja. </p>
<p>Prvo, nametanje nedjelje, kao neradnog dana usko je vezano uz katoličku vjeru, koja ni po čemu ne smije tim svojim vjerskim stavom terorizirati i nametati ga ostalim građanima drugih vjera, kao i onima građanima, koji nisu vjernici. Statistički gledano više od 30 posto građana nisu katolici, pa prema tome zakon o zabrani rada nedjeljom, prema svim demokratskim načelima i logici stvari, ne može se na njih odnositi. Oni pak, koji rade nedjeljom imaju zakonom zajamčenu kompenzaciju, odnosno pravo na drugi slobodan dan u tjednu, a pri tome su po zakonu za taj rad više plaćeni. </p>
<p>Drugo, niti samim katolicima se ne smije braniti rad nedjeljom, jer je to protivno načelu iskrenih vjernika: naime Bog, koji je predmet vjere, koji je uzor i cilj svakog iskrenog vjernika, radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini od početka svijeta, kroz eone i vječnost, te se pritom brine o bilijardama bića istovremeno. Tim svojim primjerom najjasnije pokazuje koliko je važan rad. Taj kontinuirani rad čini Boga najslobodnijim, najsretnijim i najispunjenijim biće u postojanju uopće, pa iz toga i proizlazi primjerice javnosti prešućivana definicija slobode: Sloboda je kada se sa voljom i ljubavlju obavlja svaki posao, koji se i inače mora obaviti.</p>
<p>Kroz ideju nedjelje se pokušalo duhovno nerazvijenim materijalno orijentiranim ljudima ukazati, da osim rada, treba dio vremena odvojiti i za duhovni napredak, što je samo nedjeljom nedostatno, jer pravi napredni vjernik svaki dan treba kontinuirano ulagati napor u svoj duhovni napredak, pa među ostalim i upravo kroz svoj rad, tako mu za to ne treba poseban dan. Uostalom Isus je rekao: »Nedjelja je tu zbog ljudi, a nisu ljudi tu zbog nedjelje«, time je u srcima duhovno uznapredovanih vjernika spriječio nedoumice glede rada nedjeljom.</p>
<p>Kako samo dvadesetak postotaka inače zaposlenih stvarno i želi raditi, ostali rade samo zato što moraju, suludo je braniti rad onima, koji zaista žele ostvariti svoje ustavno pravo na rad, tj. raditi, osobito u našoj teškoj i sve dubljoj krizi gospodarstva zbog masovne nezaposlenosti.</p>
<p>JOSIP UDOVIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lijepo je čuti riječi Nenada Čanka i poziv na povratak, brinu nas ružne vijesti</p>
<p>Prošle su se subote sastali protjerani Hrvati iz Slankamena u Domu hrvatske vojske u Stančićevoj ulici u Zagrebu. </p>
<p> Sastanak protjeranih iz Slankamena održava se svake godine, ljudi se nađu da bi se prisjetili nikad zaboravljenih rodna ognjišta, plodne ravnicu i salaša, s kojih su sustavno protjerivani od Šolevićeve »jogurt revolucije« i Gazimestana, pa do stvarnih bombaških prijetnji četničkog vojvode Šešelja. Za to nesumnjivo etničko čišćenje nisu čuli ni riječi osude »pravedne« međunarodne zajednice, ili protesta boraca za ljudska prava. Iz Vojvodine, pretežno iz Bačke i Srijema, protjerano je više od 50.000 poštenih i vrijednih ljudi. Sudbina im namijenila izgon samo zato jer su Hrvati! Sudbina je to jednaka onoj, 200.000 Hrvata bosanske Posavine. Sličnu sudbinu u današnjem svijetu s Hrvatima dijele još samo Kurdi. </p>
<p>Ovih dana lijepo je bilo čuti riječi Nenada Čanka o mogućnostima i pozivu za povratak svih onih koji su protjerani isključivo zbog šovinističke netrpeljivosti.</p>
<p>Vrlo ružno je bilo čuti u subotu šturu tv-obavijest, s druge strane, o ponovnoj devastaciji tridesetak grobova na istom katoličkom groblju u Subotici, gdje je taj barbarski čin bio učinjen već i prije nešto više od mjesec dana kada je srušen i spomenik Matiji Gupcu.</p>
<p>Kada je nedavno zapaljena jedna kuća srpskog povratnika u zadarskom zaleđu u Biljanima Donjim, a nakon toga jedan stariji povratnik pretučen u svojoj kući, izazvalo je to osudu javnosti, medija, svih organizacija za zaštitu ljudskih prava i žurnu i žestoku reakciju predstavnika srpske manjine, čak uz prijetnju istupanja iz sporazuma s vladajućom strankom. I neka je tako, treba svim onima koji nisu okrvavili ruke u Domovinskom ratu omogućiti slobodan povratak, sigurnost i naknadu štete, što je Vlada i obećala i što će i ispuniti do kraja ove godine. Svjedočanstvo tome je i dosadašnji povratak cca. 70 tisuća Srba, a rješenje tog problema jedan je od osnovnih preduvjeta pristupa Hrvatske EU.</p>
<p>Kakve garancije, međutim, međunarodna zajednica pruža prognanim Hrvatima, iz Srijema i Bačke, ako se, poslušavši poziv Nenada Čanka, počnu vraćati svojim salašima, kad im i danas oskvrnjuju groblja. Do danas se, koliko znamo, nijedan Srijemac nije vratio, a skrnjavljenje groblja valjda je opomena: Ne vraćajte se! Nismo, nažalost, ni onda kad je Hrvatska gorjela, a ni danas kad se grobovi u Subotici obeščašćuju, čuli da je te barbarske postupke osudio netko od predstavnika političkih stranaka srpske manjine. Izgleda da su povrat i naknada uništene i oduzete imovine privilegija samo nekih, a Hrvatima za utjehu ostaje tek čišćenje od mina koje su drugi posijali.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Predsjednik Mesić nije bio tako glasan u vrijeme prošle vlasti, kada je ona smjenjivala</p>
<p>Lijepo je čitati, slušati i gledati kada predsjednik države kaže: »Nisam zadovoljan rješenjima</p>
<p> – vi ste čistili nas, mi ćemo čistiti vas«.</p>
<p>Zanima me je li isti gospodin tako govorio kada su isto radili gospodin Račan i gospođa Pusić. </p>
<p>Mi govorimo da želimo čim prije ući u Europsku uniju, dakle, u Europu. Je li bilo europski kada je gospodin Picula, uz znanje gospodina Račana iz diplomacije izbacio gotovo sve stručno obrazovane i inteligentne veleposlanike i ostale diplomatske predstavnike, jer im nisu odgovarali stranački ili ideološki: Europa takvo što ne čini. </p>
<p>I moj sin Tomislav bio je ponižen i uklonjen s položaja ministra savjetnika, iako bi po svojem znanju i sposobnostima morao zadržati mjesto i položaj koji je imao prije dolaska na vlast koalicijske vlade gospodina Račana.</p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Za ubojstvo svećenika i tri razbojstva ukupno 28 godina </p>
<p>Sudac Bešenski je, obrazlažući presudu, kazao da je optuženi Mato Boroz, prilikom počinjenja kaznenog djela, pokazao izuzetnu bezobzirnost i brutalnost, hladnokrvno ubivši svećenika Vjekoslava Mičudu / Sudski je vještak potvrdio da je optuženi u vrijeme počinjenja djela bio potpuno ubrojiv</p>
<p>VUKOVAR, 30. ožujka</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom vukovarskog Županijskog suda, Vinkovčanin Mato Boroz (41) proglašen je krivim za počinjeno kazneno djelo teškog ubojstva iz koristoljublja i tri razbojništva pa mu je, odlukom sudskoga vijeća, kojim predsjeda sudac Nikola Bešenski, određena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 28 godina.</p>
<p>Optužnica ga je, podsjetimo, teretila da je 24. ožujka prošle godine u večernjim satima, nakon redovitih biblijskih susreta, kriomice ostao u župnom stanu župe Bezgrešna Srca Marijina u Vinkovcima. Nakon što su se građani razišli, a svećenici otišli u svoje sobe, on je pozvonio te je, uz prijetnju pištoljem, uzbunjene svećenike Ivana Horvata, Duju Mijića i Vjekoslava Mičudu, prisilio da mu daju novac. Svećenici su mu predali ukupno 815 kuna i 50 eura, mobitele i bankovnu karticu. </p>
<p>U namjeri da prikrije kaznena djela, glavu svećenika Vjekoslava Mičude prekrio je plahtom te mu je pucao u glavu iz neposredne blizine. Svećenik je odmah umro, nakon čega su napadača zaskočili svećenici Dujo Mijić i Igor Horvat te ga poslije dulje borbe uspjeli savladati. </p>
<p>Kako je objasnio sudac Bešenski, vijeće je optuženome za kazneno djelo ubojstva odredilo kaznu zatvora u trajanju 20 godina, dok je za tri razbojništva, nad svakim od svećenika, dobio 12 godina, pa je sve pretvoreno u jedinstvenu kaznu zatvora od 28 godina. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu tijekom dokaznoga postupka, Boroz je kazao kako se uopće ne sjeća dana kada se dogodilo ubojstvo. </p>
<p>»Znam samo da sam tada imao dosta slobodnog vremena koje sam provodio pred tv-om. Na programu su se stalno vrtjele slike ratnih operacija u Iraku od kojih su mi dolazile misli da moram krenuti u akciju«, objasnio je Boroz. </p>
<p>Po njegovim riječima, i prije kobnog dana imao je »rupe« u pamćenju. Sve to, smatra on, posljedica je proživljenih ratnih događanja za njegova boravka u Legiji stranaca te sudjelovanja u Domovinskom ratu, u kojem je bio od prvih dana. </p>
<p>»Sjećam se samo da sam na dan kada se dogodilo ubojstvo bio u vinkovačkom kafiću 'Rio' i to je sve. Sljedeće čega se sjećam od toga dana je da sam se odjednom našao u bolnici gdje mi je doktor šivao glavu i usput psovao jer mu je pukla igla«, istaknuo je Boroz, pojasnivši da je pištolj kojim je počinjeno ubojstvo nosio često sa sobom, jer ga je imao namjeru prodati.</p>
<p>I prije donošenja presude, optuženi se obratio sudskom vijeću, istaknuvši da nikada ne bi učinio nešto tako grozno da je bio svjestan onoga što čini. Sa svećenicima, a posebice, kako je naveo, s franjevcima, kojima je pripadao i ubijeni Vjekoslav Mičuda, uvijek je bio dobar te je »gajio poštovanje prema istini«. </p>
<p>Iako je optuženikov branitelj odvjetnik Silvije Degen zatražio oslobađajuću presudu za svoga branjenika, ustvrdivši da u sudskom postupku nisu predočeni dokazi da je optuženi bio uračunljiv u vrijeme kad je počinjeno kažnjivo djelo, sudsko se vijeće ipak priklonilo tri puta nadopunjenom psihijatrijskom vještačenju dr. Berislava Pašalića, koji je ocijenio da je Boroz u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio potpuno ubrojiv. On je, obrazlažući svoj nalaz, kazao da optuženi boluje od tri poremećaja – asocijalnog poremećaja osobnosti, PTSP-a te duševnog poremećaja uzrokovanog konzumiranjem alkohola, no da to ne znači da nije bio svjestan svojih postupaka. </p>
<p>Sudac Bešenski je, obrazlažući presudu, kazao da je optuženi, prilikom počinjenja kaznenog djela pokazao izuzetnu bezobzirnost i brutalnost, hladnokrvno ubivši svećenika, iako su sva trojica svećenika pokazala interes za 'suradnju' te su mu predali novac i kartice bez ikakvoga otpora.</p>
<p> Upravo to dokazuje kako je ubojstvo svećenika počinio kako bi prikrio kazneno djelo razbojništva, odnosno da su se preostala dvojica svećenika spasila jer su, vidjevši da ima namjeru sve ih poubijati, zajedno skočili na njega i razoružali ga.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zbog godina ne može ga se osuditi na dugotrajni zatvor</p>
<p>Damir Talan je na kraju, ponovivši da nije kriv, izrazio sućut obitelji Gordane Fic</p>
<p>ČAKOVEC, 30. ožujka</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u utorak završeno suđenje dvadesetogodišnjem Damiru Talanu, optuženom za teško ubojstvo iz koristoljublja.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je 20. siječnja prošle godine između 16, 30 i 16,40 sati u Prelogu, s pet hitaca iz automatske puške usmrtio Gordanu Fic, djelatnicu mjenjačnice »Lotus«, koja je bila u petom mjesecu trudnoće. Nakon toga je nasilno otvorio zaključana vrata koja vode u prostoriju iza pulta te iz ladice ukrao domaći i strani novac, odnijevši ukupno 257.945 kuna. </p>
<p>Zastupnica optužbe u završnim je riječima u cijelosti ostala kod podignute optužnice, ustvrdivši da je dokazano da je Talan počinio djelo za koje ga se tereti. Očevidaca samog događaja nije bilo, no materijalni tragovi nađeni na mjestu događaja, rezultati vještačenja, oružje i novac koji su pronađeni kod Talan ukazuju na njega kao počinitelja. Talanovu obranu tužiteljica je nazvala »nelogičnom i iskonstruiranom«, a obrana se i »malo previše« zasniva na slučajnostima koje se podudaraju s materijalnim tragovima. Rekla je i da je Talan tvrdio da je ilegalce prevozio tri mjeseca za stanovitog Tomaža Majera te tako zaradio 15.000 eura, što, smatra tužiteljica, nije točno, jer je Talan za taj novac morao prevesti najmanje 600 osoba. Indikativno je, smatra tužiteljica, da je za obavljeni posao dobio novac upravo u valutama koje su prilikom ubojstva nestale iz mjenjačnice. Kazala je i da je Talan djelo počinio vrlo brzo, promišljeno, bez emocija i straha, a ni sad ne pokazuje paniku ni strah od kazne i djeluje kao emocionalno hladna osoba. Budući da je Talan mlađi punoljetnik, sudilo mu se po Zakonu o sudovima za mladež, pa mu se ne može izreći kazna dugotrajnog zatvora, ali je tužiteljica zatražila najstrožu kaznu koja mu se prema tom zakonu može izreći. </p>
<p>Njegov je branitelj, pak, ustvrdio da Talan nije mogao počiniti djelo, jer u to vrijeme, kako kažu svjedoci, uopće nije bio u mjenjačnici. Pušku je kupio u travnju, dakle tri mjeseca nakon događaja, što mogu potvrditi i svjedoci, a nakon kontakta s Majerom, kod kojeg je i kupio pušku, upustio se u prijevoz stranaca i tako zaradio novac. Talan je prosječan mladić koji nema »mrlje u prošlosti«, nastojao je funkcionirati u zajednici te, »kao i tisuće drugih«, živjeti što bolje. To ga je dovelo do toga da se upusti u prijevoz stranaca, za to je dobivao novac, no osim toga, rekao je branitelj, nije počinio ništa drugo. Puška u vrijeme ubojstva nije bila Talanovo vlasništvo, a novac koji je nađen kod njega nije nesporno identificiran kao novac iz mjenjačnice. </p>
<p>Ostaje pitanje, kazao je branitelj, u kojoj je mjeri optuženi žrtva nekoga tko uspješno izbjegava odgovornost za ono za što je Talan optužen. Zatražio je i oslobađajuću presudu, a Talan je na kraju, ponovivši da nije kriv, izrazio sućut obitelji Gordane Fic, dodavši »da zna kako je to ostati bez voljene osobe, jer je i on ostao bez oca«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vještaci uvjereni da se smrt pacijenta mogla spriječiti</p>
<p>Medicinski vještaci su ustvrdili da liječenje nije bilo adekvatno, te da je »sasvim svejedno« koje je krvarenje dovelo do iskrvarenja / Praćenjem pacijentove kliničke slike liječnik je mogao spriječiti kobni ishod</p>
<p>VARAŽDIN, 30. ožujka</p>
<p> – Na varaždinskom je Općinskom sudu u utorak nastavljena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv varaždinskog liječnika Vjekoslava Hlebara optuženog za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi.</p>
<p> On je 29. prosinca 1998. godine kao dežurni kirurg u varaždinskoj Općoj bolnici zaprimio pacijenta Vladimira Kolarića koji je, kako je liječniku rečeno, u tučnjavi zadobio ozljede nožem. Liječnik je primarnim pregledom utvrdio da je pacijent zadobio dvije rane na prsnom košu te, iako je na sačinjenoj rendgenskoj snimci pacijenta bilo vidljiva prisutnost krvi u prsištu, propustio poduzeti nužne medicinske zahvate i pretrage kako bi sa sigurnošću utvrdio kakve je ozljede pacijent zadobio. Optuženi je bio svjestan da bez pretraga i zahvata te u slučaju pogrešne dijagnoze pacijent može umrijeti, no olako je držao da takve radnje nije potrebno poduzimati i da pacijent nije teže ozlijeđen. </p>
<p>Optuženi liječnik tako je, stoji u optužnici, propustio učiniti duboku eksploraciju ubodne rane radi utvrđivanja dubine uboda i unutrašnjih ozljeda te smjestiti pacijenta na intenzivnu njegu i stalno ga nadzirati uz mjerenje krvnog tlaka i pusa. Upravo zbog učinjenih propusta nije bilo moguće dijagnosticirati da je pacijent zadobio ubodnu ranu lijeve strane grudnog koša, čiji je ubodni kanal prošao kroz ošit i ušao u trbušnu šupljinu. U šupljini je došlo do krvarenja, a zbog propusta da se krvarenje na vrijeme ustanovi i zaustavi, pacijent je iskrvario i umro 30. prosinca oko 4, 50 sati. </p>
<p>Medicinski vještaci na raspravi su ustvrdili da pacijentovo liječenje nije bilo adekvatno, te da je »sasvim svejedno« koje je krvarenje dovelo do iskrvarenja. Nisu mogli točno reći iz koje je žile došlo do iskrvarenja, jer je od vremena ranjavanja do vremena smrti prošlo 12 sati, no zbog toga pretpostavljaju da je riječ o manjoj žili. Smatraju i da je pacijenta bilo nužno smjestiti na intenzivnu njegu i pratiti njegovo stanje. U dokumentaciji nema podataka o praćenju bolesnika, pa se ne može reći kad je njegovo stanje počelo ukazivati na unutarnje krvarenja. Svaka ubodna ili ustrijelna rana grudnog koša, rekli su vještaci, zahtijeva operativni zahvat, a praćenjem njegove kliničke slike mogao se spriječiti krajnji ishod. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pripiti starac nožem u vrat ubo dvorkinju</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – U mjestu Sovinjak kod Buzeta u ponedjeljak oko 18 sati, izbila je svađa između talijanskog državljanina Luciana C. (76) i Meri Š. (44), nakon čega je ju je starac nožem ubo u vrat.</p>
<p>Kako je utvrdila buzetska policija, Meri Š. je kod Luciana povremeno radila te je između njih dvoje izbila svađa, koju je potencirao pripiti Luciano. Nakon što je Meri napustila Lucianovu kuću i krenula prema Sovinjskom polju, on je krenuo za njom i ubo je kuhinjskim nožem. Ozlijeđenoj Meri liječnička je pomoć pružena u buzetskom Domu zdravlja nakon čega je puštena kući, dok je starac priveden i podvrgnut kriminalističkoj obradi. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Policija ga nije smjela legitimirati ni otvarati torbu? </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Glavna rasprava protiv Milana Spajića kojega Županijsko odvjetništvo optužuje da je u njegovom automobilu pronađeno šest kilograma marihuane namijenjeno preprodaji još jednom je odgođena do odluke Vrhovnog suda RH. </p>
<p> Obrana je, naime, zahtijevala da se iz spisa izdvoje svi zapisnici policije koji se odnose na način pronalaska droge, koju su djelatnici Odjela kriminaliteta droga PUZ-a otkrili u crvenoj »opel corsi« u ožujku 2000. godine nedaleko od zagrebačke Remize.</p>
<p>Nakon svjedočenja dvojice zagrebačkih policajaca i njihovog suočenja s okrivljenikom branitelj je objasnio razloge izdvajanja zapisnika koji su rezultat policijske akcije. On je istaknuo da su rezultati pregleda i kasnije pretrage dobiveni na nezakonit način. Okrivljeni nije pristao sam otvoriti sporni automobil već su ga otvorili policajci, dalje se tvrdi da su neovlašteno i protiv propisa o pretrazi sami otvorili spornu torbu s upakiranom marihuanom. </p>
<p>Odvjetnik okrivljenoga tvrdi kako je i neposredni povod da je njegov branjenik legitimiran bio sumnjiv i neodrživ. Policajci su kao povod da se Spajić pregleda uzeli kao temelj činjenicu da osumnjičeni vozi automobil strane registracije, što bi mogao biti prekršaj a ne kazneno djelo koje su progoni po službenoj dužnosti. Ovom zahtjevu protivila je zamjenica Županijske državne odvjetnice. No kako će se obrana žaliti na odluku prvostupanjskog vijeća treba pričekati odluku izvanraspravnog vijeća Vrhovnog suda RH. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Leona Sulića premjestit će u zatvorsku bolnicu</p>
<p>Na prijedlog optužbe predsjednik vijeća odredio je ovu mjeru zbog osiguranja prisutnosti prvookrivljenoga na raspravama / Na zakazano suđenje u ponedjeljak Leon Sulić ponovno se nije pojavio jer je tog jutra primljen na Neurološki odjel Kliničke bolnice Sestara milosrdnica</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Glavna rasprava Leonu Suliću, Marku Pušiću i Ružici Korenić, optuženima za zloporabu položaja i ovlasti u kojemu nepripadajuća imovinska dobit iznosi, prema optužbi, oko 20 milijuna kuna, ponovno je odgođena.</p>
<p> Odvjetnik prvooptuženoga izjavio je da je u ponedjeljak, na dan nastavka glavne rasprave, njegov branjenik primljen na Neurološki odjel Kliničke bolnice Sestara milosrdnica.</p>
<p> Na ovaj izostanak i odgodu suđenja za zloporabe u »Croatia busu«, tko zna koji po redu, reagirala je državna odvjetnica mišljenjem da nekima okrivljenicima odlazak u bolnicu služi kao pribježište i način da se izbjegava obveza dolaska pred sud. Ona je vijeću predložila krajnju mjeru da okrivljenik bude na raspravama - da mu se odredi pritvor, a ako je bolestan neka pod liječničkom paskom bude u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj u Zagrebu. Nakon vijećanja raspravno vijeće prihvatilo je takav prijedlog temeljenjem člana 102. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, o naredilo prvooptuženome pritvor. Sudnicom je u tom trenutku odjekuno pljesak otpuštenih radnika »Croatia busa«, koji prate suđenje. Sudac ih je strogo ukorio, napominjući da sud nije kazalište.</p>
<p>Leonu Suliću prije desetak dana odgođeno je suđenje nakon što je medicinsko-sudski vještak pregledao liječničku dokumentaciju i odredio da će mu se stanje tijekom tog vremena stabilizirati. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rumunjskog džepara policija uhitila pri izlasku iz tramvaja</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Policajci Prve policijske postaje su u suradnji s policajcima iz Odjela općeg kriminaliteta u ponedjeljak dovršili kriminalističku obradu nad 31-godišnjim rumunjskim državljaninom kojeg se sumnjiči da je 53-godišnjaku ukrao novčanik. Rumunj je, naime, na tramvajskom stajalištu u Savskoj ulici ušao u tramvaj broj 17 i u gužvi prišao oštećenom te mu neprimjetno iz zadnjeg desnog džepa hlača ukrao novčanik s dokumentima i novcem. Pri izlasku iz tramvaja na stajalištu na Roosveltovu trgu džepara su uhitili policajci i priveli u policijsku postaju na kriminalističku obradu.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osuđeni svjedok dat će iskaz o navodima Jasne Babić</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Suđenje novinarki Jasni Babić za klevetanje pulskog županijskog državnog odvjetnika Vlatka Nuića odgođeno je u utorak na Općinskom sudu zbog izostanka svjedoka.</p>
<p> Na raspravi se nije pojavio ni Nuić, kojeg je ispričao njegov odvjetnik, napomenuvši da je Nuić imao smrtni slučaj u obitelji. </p>
<p>Nuić je privatnu tužbu podnio zbog teksta objavljenog u »Nacionalu« br. 270 od 16. siječnja 2001. godine pod naslovom »Protiv županijskog tužitelja Vlatka Nuića pokrenut je kazneni postupak prije dvije godine; Državni odvjetnik Slavko Zadnik zataškao je optužnicu protiv njega umjesto da ga suspendira«. </p>
<p>Nuić smatra kako je u tom tekstu napisanom na zlonamjeran i uvredljiv način iznesen niz neistina u namjeri da se diskreditira njegov osobni i profesionalni ugled. Smatra kako je povod teksta to što je neposredno prije objave Nuić zastupao optužbu protiv nekadašnjeg ministra turizma Ivana Heraka, a kojeg je zastupao odvjetnik Čedo Prodanović, i koji je Nuiću zaprijetio da više neće biti državni odvjetnik. Stoga je, smatra Nuić, tekst i objavljen kako bi ga se prikazalo kao osobu na granici kriminala. </p>
<p>U tekstu koji je predmet tužbe, Babić je navela da je Vlatko Nuić još prije dvije godine optužen za sustavno maltretiranje i ucjenu odvjetnika Tihomira Pančića. Naime, Pančić je svojedobno zastupao Bogdana T. (zbog čijeg je izostanka kao svjedoka i odgođena rasprava u utorak) koji je bio osuđen za krađe po pulskim plažama, i za kojeg je Pančić tražio da se uvjetna osuda preinači u sudsku opomenu. No, navodi se u tekstu, Nuić je Bogdana T. natjerao da se odrekne već urudžbirane žalbe, na što je Pančić uzvratio kaznenom prijavom protiv njega za vršenje pritiska. Nuić je, navodi se dalje pak natjerao prijatelja da optuži Pančića za zloporabu povjerenja, te mu poslao kriminalističku policiju, čime je suspendiran od daljnjeg bavljenja odvjetništvom. No, kaznena je prijava protiv Pančića odbačena i suspenzija ukinuta nakon godinu dana, a Pančić je podnio optužni akt protiv Nuića da je zloporabio državnoodvjetničke ovlasti nad kriminalističkom policijom. Pančićevi su navodi u optužnom aktu bili toliko utemeljeni da je, navodi se u tekstu, sud u Rijeci akt 1999. godine i prihvatio. No, u raspravu se nikad nije krenulo. Nuić je samo svojedobno izjavio, a Babićka navela u tekstu, kako je svoj postupak s Bogdanom T. objasnio da ako već nije osuđen na zatvorsku kaznu, nema smisla da se žali, te da mu je uštedio novac. Taj bi svjedok, kojem zbog izostanka prijeti policijsko privođenje, trebao o tome i svjedočiti. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Adris grupa: Ukupni prihod 2,8 milijardi, neto dobit 829 milijuna kuna</p>
<p>Unatoč padu prihoda Tvornice duhana Zagreb, ukupni prihodi porasli 11 posto, a dobit gotovo 19 posto / Glavninu prihoda i dobiti ostvarila poslovna jedinica duhan, ali turizam zbog boljeg upravljanja troškovima bilježi skok dobiti od gotovo 47 posto </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Rovinjska Adris grupa u utorak je objavila da je u 2003. godini ostvaren ukupni prihod u iznosu od 2,801 milijardu kuna, što je 11,1 posto više nego u prethodnoj godini, dok prošlogodišnja neto dobit Grupe iznosi 829,28 milijuna kuna, što je porast od 18,83 posto u usporedbi sa 2002. godinom. </p>
<p>Poslovni rezultati su iznad planiranih, a kako ističu iz Adrisa, uočljiv je rast ključnih pokazatelja poslovanja, od ukupnih i poslovnih prihoda, do dobiti prije amortizacije, kamata i poreza (EBITDA), dobiti prije kamata i poreza (EBIT), dobiti prije oporezivanja i neto dobiti.</p>
<p>Poslovni prihod Adris grupe lani povećan je 12,76 posto i dosegao je 2,868 milijardi kuna, od čega je oko tri petine ostvareno na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Inače prihod s domaćeg tržišta prošle godine je zabilježio rast od 19,8 posto (na 1,597 milijardi kuna), dok je izvoz zabilježio rast od 3,8 posto (na 1,088 milijardi kuna). Dobit prije poreza na godišnjoj razini bilježi skok od 18,42 posto (na 1,018 milijardi kuna). Na ime poreza na dobit državi ide 188,84 milijuna kuna, što je 16,61 posto više nego u prethodnoj godini.</p>
<p>Glavninu prihoda (ukupno 2,206 milijardi kuna) ostvarila je strateška poslovna jedinica (SPJ) duhan, koja unatoč tome što je Tvornica duhana Zagreb lani zabilježila manji prihod nego u 2002., u cjelini bilježi rast ukupnog prihoda za 13,86 posto. </p>
<p>U ukupnoj neto dobiti Grupe SPJ duhan participira sa 752,15 milijuna kuna (porast od 16,5 posto). Lani je, inače, prodano 15,53 milijardi cigareta, što je porast od 3,44 posto, od čega 8,09 milijardi ili 52,08 posto na domaćem tržištu. Prodaja na domaćem tržištu porasla je 4,91 posto, a na inozemnim tržištima 1,89 posto.</p>
<p>Ukupni prihod strateške poslovne jedinice turizam (u koju spadaju tvrtke Anita Vrsar i Jadranturist Rovinj, kojima pak upravlja Adria resorts d.o.o.) porastao je 1,47 posto, na 506,09 milijuna kuna, a prošlogodišnja neto dobit ovog dijela Grupe iznosi 76,64 milijuna kuna (porast od 46,91 posto). </p>
<p>Rast prihoda zabilježen je unatoč padu broja noćenja od oko tri posto (na 2,88 milijuna), jer je to kompenzirano rastom cijena. Također, kako se navodi, broj raspoloživih kapaciteta povećan je za 2,06 posto, na 34.464 kreveta. Kad je riječ o rastu dobiti, on je ostvaren zahvaljujući djelotvornom upravljanju troškovima.</p>
<p>Zaposlenih 750 manje, dioničara 276 više</p>
<p>Rezimirajući osnovne karakteristike poslovanja u prošloj godini, iz kompanije napominju da ga je obilježila visoka likvidnost, niska zaduženost i visoka profitabilnost. Zarada po dionici porasla je 18,7 posto i iznosi 4952 kune, s tim da je izračun obavljen na osnovi broja dionica prije njihova dijeljenja u siječnju ove godine. </p>
<p>Kako se može vidjeti iz godišnjeg izvješća, financijska imovina Adrisa je više nego udvostručena i krajem prošle godine iznosila je 1,664 milijarde kuna.</p>
<p> Također, u 2003. je obavljena revalorizacija dugotrajne imovine u duhanskom segmentu poslovanja što je, kako se navodi, imalo pozitivan učinak na dobit prije oporezivanja u iznosu od 70,7 milijuna kuna. </p>
<p>Lani je dovršen proces organizacijskog preustroja Grupe (među ostalim tvrtke Viržinija, Rovita i Duhan produkt spojene su u društvo Hrvatski duhani), poslovanje je podijeljeno na spomenute dvije strateške poslovne jedinice (duhan i turizam), a kako se napominje, obavljene su pripreme neophodne za daljnji rast i razvoj turističkog poslovanja Adris grupe. </p>
<p>Značajan događaj bilo je i uvrštenje povlaštenih dionica tada još TDR-a, a kasnije Adris grupe u JDD kotaciju Zagrebačke burze, nakon čega se značajno povećao broj dioničara. Primjerice, samo od kraja rujna prošle godine pa do kraja prosinca, broj dioničara Adris grupe porastao je sa 880 na 1156. Najveći dioničari i dalje su četiri člana Uprave Adris grupe koji ukupno imaju udjel od 26,67 posto (najviše predsjednik Uprave Ante Vlahović, 12,74 posto), te tri člana Nadzornog odbora koji imaju daljnjih 7,27 posto. Također, kako se može primijetiti usporedbom devetomjesečnog i godišnjeg izvješća, broj zaposlenih u Adris grupi u ta je tri mjeseca smanjen za gotovo 750 ljudi, na 2877 zaposlenih.</p>
<p>U godišnjem izvješću Adris grupe nema ni riječi o planovima za ovu godinu, ni riječi o pregovorima o prodaji duhanskog dijela Grupe BAT-u ili Phillip Morisu, kao ni o planovima vezanim za akvizicije u turizmu ili kojem drugom sektoru.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prva nekretnina Ljubljanske banke prodana na dražbi za 3,9 milijuna kuna </p>
<p>OSIJEK, 30. ožujka</p>
<p> - Na javnoj dražbi na Općinskom sudu u Osijeku u utorak je prodana prva nekretnina Ljubljanske banke u Hrvatskoj, od čijeg novca bi se trebalo namiriti dvadesetak štediša, odnosno vjerovnika koji gotovo petnaest godina čekaju na isplatu svojih štednih uloga. </p>
<p>Zgrada u Strossmayerovoj ulici br. 14 ukupne površine 650 četvornih metara prodana je dosadašnjem korisniku tog prostora, koji se jedini pojavio kao potencijalni kupac. Naime, Ljekarne Tripolska već desetak godina koriste taj prostor. Zgrada je prodana za 3,9 milijuna kuna, što predstavlja tri četvrtine procijenjene vrijednosti nekretnine.</p>
<p>Sada je preostala prodaja dijela zgrade na osječkom Trgu Ante Starčevića površine 190 četvornih metara, gdje se svojedobno nalazio prostor Gradske banke. Procijenjena vrijednost tog prostora je 2,8 milijuna kuna, no kako nije bilo zainteresiranih kreće se u drugu dražbu kada će najvjerojatnije početna cijena biti niža, a nekretnina ne smije biti prodana za manje od polovice procijenjene vrijednosti.</p>
<p>Prema riječima odvjetnika Milivoja Žugića presuda je iznimno bitna jer se sada očekuje prodaja nekretnina Ljubljanske banke i u drugim hrvatskim gradovima.</p>
<p>Inače, gotovo 140.000 hrvatskih štediša od Ljubljanske banke ukupno potražuje gotovo 170 milijuna eura glavnice, a zajedno s kamatama i sudskim troškovima te za štednju koja prenesena državi ukupno gotovo milijardu eura. </p>
<p>Istodobno vrijednost svih nekretnina Ljubljanske banke na području Hrvatske ni približno ne dostiže iznos taj iznos. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HTmobile, VIPnet, Ericsson Tesla i Siemens osnovali Udrugu pokretnih komunikacija Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske (UPKH), koju su s ciljem zastupanja svojih interesa te boljeg informiranja javnosti o pokretnim komunikacijama osnovali hrvatski operateri mobilne telefonije HTmobile i VIPnet, te proizvođači telekomunikacijske opreme Ericsson Nikola Tesla i Siemens, predstavljena je u utorak.</p>
<p>Predsjednica UPKH Sarita Bukovčan Kvaternik rekla je da inicijativa za osnivanje takve udruge, osnovane potkraj prošle godine, postoji više od dvije godine. UPKH je osnovana po uzoru na slične udruge u EU, s kojima razvija suradnju u pružanju informacija o pokretnim komunikacijama.</p>
<p>Udruga se financira se iz članarine (tromjesečna članarina iznosi 100.000 kuna) i donacija, a otvorena je za sve pravne osobe, pa tako i za budućeg trećeg mobilnog operatera u Hrvatskoj, čiji mogući dolazak na domaće tržište njezine četiri članice podržavaju.</p>
<p>Udruga pokretnih komunikacija zalagat će se za promociju pokretnih komunikacija kao gospodarske grane koja brine o zaštiti okoliša i zdravlju građana i čiji je razvoj važan i za povećanje ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Operateri su napomenuli da će kroz Udrugu više surađivati na primjeni i upoznavanju javnosti s novim tehnologijama (GPRS, EDGE i UMTS) i njihovom primjenom u pokretnim komunikacijama.</p>
<p>Predstavljanju Udruge su nazočili predsjednik Uprave VIPneta Jozef Vinatzer, član Uprave i glavni direktor marketinga HTmobilea Georg Mündl, predsjednik Uprave Siemensa Uwe Gregorius, te savjetnik predsjednika Uprave Ericsson Tesle Milivoj Pejković. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HUS traži novo državno jamstvo za kredit splitskoj Željezari </p>
<p>SPLIT, 30. ožujka</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata (HUS) prosvjeduje »protiv ignorantskog odnosa Vlade prema posrnulim gospodarskim sustavima u Dalmaciji«, pri čemu posebno navodi slučaj Željezare Split koja, unatoč obećanju ministra gospodarstva Branka Vukelića, još nije dobila kredit za nabavu obrtnih sredstava, izjavio je u utorak potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević.</p>
<p>Stoga je HUS zatražio od Vlade da što prije odobri novo državno jamstvo za kredit u iznosu od oko 80 milijuna kuna, ograniči izvoz otpadnog željeza, suzbije nelojalnu konkurenciju pri uvozu betonskog čelika, te dodijeli Željezari status specijalnog potrošača kod HEP-a, kako bi se izbjegao stečaj tvornice.</p>
<p>Pozivajući se na obećanje ministra Vukelića, koji je poručio da će Vlada učiniti sve kako bi Željezara plasirala svoj proizvod za autocestu Zagreb - Split, Matijašević je rekao da je krajnji trenutak da to poduzeće počne ugrađivati svoj proizvod u gradnju infrastrukture, čiji je investitor upravo država.</p>
<p> Matijašević ističe kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima dvije željezare, ali koje nemaju čeličane, tehnološki prilagođene proizvodnji čelika koji bi se ugrađivao u brodove.</p>
<p> »Hrvatska ima pet velikih državnih brodogradilišta koja uvoze čelik, čija je cijena na svjetskom tržištu oborila sve rekorde«, kazao je Matijašević.</p>
<p>Iako je Uprava Željezare najavila kako će do kraja ožujka stabilizirati poslovanje tvornice, vratiti povjerenje banaka i dobavljača, te otvoriti prostor za plasman svojih proizvoda, to se nije dogodilo, pa 420 radnika strahuje da bi tvrtka mogla završiti u stečaju. </p>
<p>Vjerovnici Željezare još nisu odlučili hoće li pristati na to da se financijske obveze tvrtke prolongiraju na rok od 13 godina, uz dvije godine počeka, kako je predložila Uprava. Željezara Split, koja je u godinu dana promijenila tri uprave, opterećena je dugom od 350 milijuna kuna koji se iz dana u dan povećava, a trenutačno posluje sa samo 30 posto kapaciteta.</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Eksploziv otkriven u Londonu potaknuo pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Europski su indeksi utorak pali, potaknuti među ostalim i viješću da je prilikom protuterorističke akcije u Londonu pronađen eksploziv i uhićeno nekoliko osoba. Međutim, dok je londonski FTSE 100 do poslijepodneva pao tek 0,12 posto, na 4401,3, frankfurtski Dax je izgubio 0,7 posto spustivši se na 3854 boda. Pariški CAC 40 je pao 0,65 posto, na 3610,4, a milanski MIB 30 0,3 posto na 27.297 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je izgubio 0,35 posto spustivši se na 2668,7 bodova.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average je pao 0,2 posto, na 10.311, a tehnološki Nasdaq Composite 0,5 posto, na 1982 boda. Tokyjski Nikkei 225 u utorak je izgubio 0,21 posto spustivši se na 11.693,68 bodova.</p>
<p>Osiguravatelj Swiss Life je pao više od deset posto, unatoč tome što je objavio godišnje rezultate bolje od očekivanih, nakon što je prilikom objave rezultata najavio kako putem emisije dionica i obveznica planira prikupiti 1,15 milijardi franaka.</p>
<p> Osim toga, Swiss Life je upozorio kako neće isplaćivati dividendu pošto nije uspio provesti planiranu prodaju svoje podružnice Banca del Gottardo. Švicarski osiguravatelj je o prodaji te manje banke pregovarao s UniCreditom Italianom. </p>
<p>Međutim, svi su vodeći europski osiguravatelji u utorak pali: Allianz i Aegon tako su izgubili 2,1, a Axa 1,8 posto. Reosiguravatelj Swiss Re je pao 2,1, a Münchener Rück 1,3 posto. Drugdje u financijskom sektoru, HVB i Commerzbank pale su 2,4, odnosno 2,2 posto. Dionica norveškog telekoma Telenor pala je pet posto pošto je vlada putem burze prodala čak devet posto dionica u transakciji vrijednoj oko 1,2 milijarde dolara. Deutsche Telekom je pao 2,1, a Vodafone 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hoće li Mesić potpisati smjene u diplomaciji</p>
<p>Čini se da će predsjednik Mesić potvrditi Nevena Juricu kao veleposlanika u Washingtonu / Tonči Staničić je lani opozvan iz Bugarske navodno zbog diplomatskih gafova, a sada ga Zrinjevac predlaže za mjesto veleposlanika u Beogradu / Konzul Slobodan Beroš u New Yorku i konzulica Vesna Terzić u Milanu imenovani su nakon izbora u studenom. Za njihovu smjenu ne može se primijeniti nijedan od ključnih kriterija, pa bi Mesić mogao uskratiti potpis njihovim nasljednicima </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Do Pantovčaka ni u utorak prijepodne nisu stigli prijedlozi za imenovanje novih hrvatskih diplomata u Washingtonu, New Yorku, Milanu, Beogradu i Ateni. Stoga u Uredu Predsjednika do daljnjega, dok i službeno o tome ne budu obaviješteni, ne žele komentirati medijska nagađanja o novim imenima.</p>
<p>Prijedlozi da Neven Jurica bude novi veleposlanik u Washingtonu, novi konzul u New Yorku Petar Ljubičić a u Milanu Andro Knego, te Tonči Staničić i Neven Madey veleposlanici u Beogradu, odnosno Ateni, trenutačno se razmatraju u Ministarstu vanjskih poslova. Prema porukama koje su već prije slane s Pantovčaka, a ovih dana ih je ponovio i sam predsjednik Stjepan Mesić, on se protivi svim smjenama koje mirišu na političku podobnost i nisu utvrđene procedurom i zakonskim odredbama. Stoga se već nagađa da Mesić neće prihvatiti smjene onih koji su na nove dužnosti imenovani nedavno, prije tri mjeseca, dakle, za mandata ove vlasti.</p>
<p>A nakon 23. studenoga 2003. imenovan je Slobodan Beroš na mjesto konzula u New Yorku, te konzulica Vesna Terzić u Milanu. Njihovim nasljednicima, Ljubičiću i Knegi, Mesić bi po toj logici mogao uskratiti potpis što zasad ne potvrđuje nijedna strana. </p>
<p>Za smjenu dvoje konzula ne može se primijeniti nijedan od pet ključnih kriterija kao razlog – ne istječe im mandat jer su tek postavljeni, nisu za mirovinu, nema nezadovoljstva njihovim radom niti su sami zatražili razrješenje. Dapače, radom konzulice u Milanu relevantne su adrese navodno izrazito zadovoljne jer je već dokazala da zna naći mjeru između politike i gospodarske diplomacije.</p>
<p>U svakom slučaju, pregovaranje Pantovčaka i Zrinjevca o novim imenima bit će zanimljiva tema sljedećih dana. Tim više što su trenutačno otvorene dvije očite nedoumice koje će u pregovorima trebati razriješiti. S jedne strane, Mesić je protiv smjena za koje ne postoje proceduralni razlozi, a s druge i sam javno priznaje da su ga iz Ministarstva vanjskih poslova o tome trebali prije konzultirati te da je »na kraju procedure teško stvari mijenjati«.</p>
<p> Predsjednik je javno također potvrdio, u emisiji Hrvatskoga radija, da se neće protiviti imenovanju Nevena Jurice veleposlanikom u SAD-u. Iako se protiv Jurice spominju brojne kontroverze vezane uz njegovu prijašnju diplomatsku karijeru, šef države ograđuje se od svega vjerujući samo, kako ističe, čvrstim dokazima, a ne novinskim napisima kao »dokazu«.</p>
<p>Kontroverzi ima, čini se, i u vezi s veleposlanicom u Ateni Tatjanom Kralj Draganić koje su mediji izvukli još za mandata Račanove vlade. </p>
<p>Na teret joj se, među ostalim, stavlja »nestručnost i rastrošnost«, a navodno je imenovana na to mjesto po prijateljskoj liniji s tadašnjim šefom diplomacije Toninom Piculom. Sada se traži i njezina smjena iako joj mandat ne istječe.</p>
<p>Hoće li Mesić potpisati taj zahtjev? Zanimljivije je tim više što je prošle godine opozvao iz Bugarske veleposlanika Staničića zbog, navodno, diplomatskih gafova koje su »otkrili« mediji, jednako kao što sada upozoravaju na »Juričine gafove« i »nestručnost i rastrošnost« Tatjane Kralj. </p>
<p>Juricu će Mesić potvrditi veleposlanikom u Washingtonu, Staničića je zbog »optužbi« o gafovima opozvao, a sada bi mu, čini se, trebao potpisati odlazak u veleposlanstvo u Beograd. </p>
<p>A o veleposlanici u Ateni dosad se izjašnjavao slično kao i za Juricu – optužbe po medijima nisu dokaz za bilo čiju smjenu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Knjiga o zločinima u Cetinskoj krajini 1944. godine</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Knjiga »Istina o zločinima u selima Cetinske krajine 1944.« Josipa Božina Akrap-Majskog predstavljena je u utorak. Riječ je o knjizi svjedoka masakra što su ga pripadnici njemačke folksdojčerske SS-divizije »Prinz Eugen«, u suradnji s ustašama, počinili nad stanovnicima sedam sela istočnog dijela Cetinske krajine 28. i 29. ožujka 1944. godine, ubivši 1800 ljudi. Urednik i nakladnik knjige dr. Stipe Šuvar kazao je da se o tim zločinima Nijemaca i ustaša malo pisalo i u vrijeme socijalizma, a nakon 1990. »traje priča da su stanovnike pobili partizani ili četnici«. Kazao je da očekuje napade i na autora i na nakladnika. Autor Akrap-Majski, koji je u vrijeme kad je počinjen zločin imao 11 godina, rekao je da je »sramota hrvatskih povjesničara da se nitko nije usudio pisati o tome«. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kalmeta: Održati rok za dionicu Sveti Rok-Dugopolje</p>
<p>Koncesionar, njemačka tvrtka, zatvara financijsku konstrukciju za gradnju autoceste Zagreb-Macelj; vrlo brzo bi trebala biti povučena prva sredstva i početi gradnja dionice/ Gradnja autoceste Šibensko-kninskom županijom odmaknula pa sjeverna varijanta više ne dolazi u obzir, rekao je ministar Božidar Kalmeta</p>
<p>SKRADIN/ ŠIBENIK, 30. ožujka</p>
<p> – Svečanom činu spajanja luka mosta preko rijeke Krke, sastavnom dijelu autoceste Zagreb-Split, u utorak je nazočio i Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka te Stanko Kovač, direktor Hrvatskih autocesta kao i brojni izvođači radova. </p>
<p>Graditelji mosta - Konstruktor i Đuro Đaković - zaslužuju svaku pohvalu za posao koji su odradili mjesec dana prije roka, rekao je ministar Kalmeta, koji se na gradilištu velebnog lučnog armirano-betonskog mosta dugog 391 metar i širokog 22,5 metara sastao s izvođačima radova na autocesti, od Svetog Roka do Dugopolja. Ministar ih je upozorio na nužnost pridržavanja rokova i postizanja kvalitete za što je Vlada osigurala sve preduvjete, tj. potpisala ugovore i osigurala novac. </p>
<p>Inače, ministar je komentirao i spornu gradnju dionice autoceste Zagreb-Macelj te istaknuo kako je riječ o koncesijskom ugovora odnosno da koncesionar, njemačka tvrtka, zatvara i financijsku konstrukciju. Radi se o sredstvima za koja nije potrebno državno jamstvo. </p>
<p>»Po mojim informacijama, njemački razgovori s bankama su pri kraju i vrlo brza bi trebala biti povučena prva sredstva i početi gradnja dionice«, rekao je Kalmeta.</p>
<p>Ministar je, na novinarski upit, potvrdio da je dobio peticiju, koju je potpisalo 16 stručnjaka iz Šibenika, u vezi s odabirom južne trase autoceste kroz šibensko-kninsku županiju. Peticijom se, naime, traži odustajanje od radova na južnoj trasi i odabir povoljnije, sjeverne varijante.</p>
<p>»Upoznat sam s problemom, međutim taj je posao toliko daleko odmaknuo da se ništa više ne dade mijenjati«, poručio je Božidar Kalmeta.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Raspad HSP-HDZ koalicije u Ličko-senjskoj županiji</p>
<p>GOSPIĆ, 30. ožujka</p>
<p> – Župan ličko-senjski Milan Jurković najavio je u utorak na sjednici Županijske skupštine da bi se u travnju u Gospiću trebala održati sjednica Vlade.</p>
<p>Predsjednik Skupštine Milan Grbac izvijestio je da je županijski HSP-a raskinuo ugovor o koaliciji s HDZ-om na razini Županije, a prihvaćena je ostavka vijećnika HSP-a Karla Starčevića iz Pazarišta na funkciju člana Županijskog poglavarstva. On ostaje vijećnik.</p>
<p>Božica Žumberac iz Senja više nije članica HSP-a i u Skupštini nastavlja rad kao neovisna vijećnica. Prihvaćena je i ostavka Dušana Miljuša (SNS) na vijećničku funkciju. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uvode se sistematski pregledi za starije od 45 godina, otvorene liste čekanja, stožer za krizna stanja...</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Deset novih usluga »za naše bolesnike« u utorak je na konferenciji za novinare predstavio ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang. Od »darova za naše bolesnike tijekom prvih sto dana Vlade« neki su, istaknuo je, već u primjeni, primjerice besplatni »Bijeli telefon« 0800-200 063 na koji osiguranici 24 sata mogu dojavljivati primjedbe, pohvale i pritužbe na usluge u zdravstvu. </p>
<p>Taj i neki drugi »proizvodi« već se neko vrijeme uhodavaju, a pojavljuju se u pravo vrijeme kako bi se u javnosti popravio negativan dojam izazvan političkim smjenama ravnatelja u bolnicama.</p>
<p>Uvodi se stožer za krizna stanja, koji je ukinut 2000., danonoćna telefonska veza među bolnicama. Stožer je u Ministarstvu zbog trenutačnog obavješćivanja u slučaju epidemije, nuspojava na lijekove, nesreća, elementarnih nepogoda, potreba za hitnim liječenjem... Osnivaju se i županijski stožeri, a uvodi i dvostruka sigurnosna mreža. </p>
<p>Da takav stožer nije ukinut, istaknuo je ministar Hebrang, tragedija dijaliziranih u aferi »Baxter« ne bi bila tako velika.</p>
<p>Ministarstvo je radi veće sigurnosti bolesnika za ovu godinu osiguralo 20 milijuna kuna za obnovu bolničkih medicinskih uređaja. Analizom je utvrđeno da zbog starosti veće od osam godina treba promijeniti 116 anestezioloških aparata, 57 rendgena, 98 monitora na intenzivnim njegama, 31 kirurški stol i laboratorijsku opremu, 90 ultrazvuka... Sva ta oprema obnavljat će se iduće dvije godine.</p>
<p>Za podizanje higijenskog standarda koji, rekao je Hebrang, znatno zaostaje za terapeutskim, izdvojeno je ove godine 10 milijuna kuna čime će se obnoviti trećina sanitarnih čvorova, a ostalo tijekom iduće godine.</p>
<p> Za unapređenje tranplantacijske medicine dva će liječnika biti u dvadesetčetverosatnoj pripravnosti za slučaj hitne organizacije uzimanja i presađivanja organa. U toj organizaciji sudjeluju Hrvatska vojska, civilni prijevoznici i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji osigurava novac kako bi se te usluge odmah plaćale. Zbog skučenog prostora u Kliničkoj bolnici »Merkur« u Zagrebu gdje se provodi transplantacijski program, odlučeno je o dogradnji 1200 novih »kvadrata« ove i iduće godine (u tijeku je pribavljanje građevinske dozvole) iznad sadašnje poliklinike, za što je osigurano 12 milijuna kuna. </p>
<p>Promjene doživljava i Ministarstvo u kojem se svi predmeti stranaka moraju riješiti u roku od 30 dana. Od 1. travnja na porti Ministarstva bit će knjiga žalbi, a o primjedbama će se raspravljati na Kolegiju. Sanitarna i zdravstvena inspekcija na dojave moraju reagirati isti dan.</p>
<p>U primarnoj zdravstvenoj zaštiti uvode se od 1. svibnja sistematski pregledi za sve osiguranike starije od 45 godina koji to mogu, ali i ne moraju iskoristiti. Ministarstvo je za te preglede osiguralo u ovoj godini 19 milijuna kuna. </p>
<p>Za početak, cilja se na otkrivanje najučestalijih bolesti kao što su kardiovaskularne, maligne i upalne, te šećerna bolest. Program preventivnih pregleda, odnosno laboratorijskih pretraga, povećat će se ovisno o raspoloživom novcu.</p>
<p>Osmi je novitet akcija »Naša ljubaznost početak je svakog liječenja«, te knjiga žalbi na svakom odjelu po bolnicama i u uredima HZZO-a, o čemu će ravnatelji izvješćivati Ministarstvo svaki mjesec. Ministar je najavio da će zdravstveno osoblje biti educirano o tome.</p>
<p> Uvode se i otvorene liste čekanja na prijam u bolnicu. One moraju biti dostupne na uvid pacijentima koji čekaju na zahvate i pretrage. Bolesnici koji to žele, umjesto imena, bit će uvedeni na listu pod šifrom. Žalbe na redoslijed na listi podnose se ravnatelju bolnice ili Ministarstvu zdravstva. Otvorene liste bit će i u području socijalne skrbi za one koji čekaju smještaj u domove umirovljenika.</p>
<p>Najzad, nastavlja se, ove godine s 10 milijuna kuna, razvoj otočne medicine započete 1998., a projekt bi trebao biti završen 2008. godine.</p>
<p>Neće biti skupih intelektualnih usluga</p>
<p>Ministar Hebrang najavio je sklapanje ugovora sa Svjetskom bankom za projekt racionalizacije zdravstvenog sustava i financiranja bolnica unutar limita što će zdravstvo stajati oko 100.000 dolara. Zajamčio je da u tom projektu neće biti intelektualnih usluga kao u projektu reforme gdje je na njih potrošeno 7,5 milijuna dolara. U ovaj ugovor s Bankom uključena je i materijalna gradnja, primjerice KBC-a »Rijeka«, koji bi trebao preseliti pod jedan krov. </p>
<p>»Tko radi, taj i griješi«</p>
<p>O kritikama koje mu je uputio predsjednik Stjepan Mesić u vezi s političkim smjenama ravnatelja bolnica, ministar Hebrang je rekao da »Predsjednik na to ima pravo«, ali je priznao da onaj tko radi može i pogriješiti te da se na pogreškama može i učiti. </p>
<p>Na pitanje kako disciplinirati ravnatelje da ne troše iznad limita, Hebrang je rekao da taj problem postoji u cijelom svijetu, ali da nema drugog načina financiranja bolnica osim pružanja zdravstvenih usluga u zadanim financijskim okvirima. To znači, dodao je, da se daju sve hitne usluge i liječe akutni bolesnici, dok se kronični, odnosno »hladni«, odgađaju prema mogućnostima. Ravnateljstvo, istaknuo je, koje se ne može držati limita mora otići, jer se ne može iz godine u godinu sanirati sustav na račun drugih resora. Podsjetio je da je 3,5 milijardi duga bolnica pretvoren u javni dug, a da se ove godine mora sanirati više od 500 milijuna dospjelih obveza. Hebrang se, kako je rekao, uspio izboriti ove godine za 800 milijuna budžetskih kuna više nego lani, ali da će se potrošnja limita nadzirati mjesečno. Tamo gdje bude problema, zajednički će se tražiti rješenje, a dodao je da sustav bez limita ne može egzistirati. Francuski pokušaj, dodao je, završio je bankrotom zdravstva u tri godine.</p>
<p>Zalihe na koje Hebrang računa u racionalizaciji zdravstvenog sustava su kod veledrogerija i proizvođača lijekova s kojima će se ugovori o opskrbi sklapati na javim natječajima, što će već na početku smanjiti troškove za 10 do 15 posto! </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Bačić najavio stezanje remena u zdravstvu ove godine </p>
<p>Ove godine za bolnice je predviđeno šest milijardi kuna, a nedostaje otprilike milijardu i pol / Predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Stjepan Bačić najavio je da će neke bolnice ipak dobiti više limite da bi se ispravila nepravedna zakidanja tijekom prošle vlade </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Zdravstvo ove godine mora stegnuti remen, najavio je na konferenciji za novinare u utorak govoreći o poslovanju u prošloj godini Stjepan Bačić, predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ukupni je dug oko četiri milijarde kuna. </p>
<p>I dok se u dogovoru s Ministarstvom pronalaze načini za pokriće prošlih »grijeha«, pitanje je što s dugovanjem od prva tri mjeseca ove godine nastalih zbog »kratkog proračuna« prošle vlade pa zbog toga nedostaje u sustavu oko 600 milijuna kuna? Bačić je rekao da će se »ubrzano povući« dodatna sredstva iz Ministarstva financija pa će bolnice, uz redovna sredstva iz limita, dobiti i dodatne »financijske injekcije« koje će morati rasporediti za otplatu dugova tijekom cijele godine.</p>
<p> S veledrogerijama je također postignut dogovor o dugovima nastalim do srpnja prošle godine, a ide se za ostvarenjem plana o plaćanju dobavljača lijekova i potrošnog materijala u roku od 180 dana. </p>
<p>Ovogodišnji proračun za bolnice je oko šest milijardi kuna, a nedostaje milijardu i pol. Neke će bolnice dobiti veće proračune kako bi se ispravile »nepravedna zakidanja« za vrijeme prošle vlade, rekao je Bačić. Oko 108 milijuna kuna više dobit će bolnice na područjima od posebne državne skrbi.</p>
<p> Bolnicama se neće isplatiti oko 340 milijuna kuna koje su fakturirale HZZO-u za više napravljenog rada lani, ali će se u planiranju budućeg limita, odnosno pri ugovaranja za iduće razdoblje, uzeti u obzir korektivni faktori prema prosjeku učinjenih zdravstvenih usluga.</p>
<p> Ostaje, međutim, nelogičnost sustava financiranja po kojoj će neisplatom biti kažnjene bolnice koje su radile više (iznad limita), a nagrađene one koje su ostale u financijski zadanim okvirima. </p>
<p> Bačić vjeruje da stezanje remena ne znači odbijanje provedbe zdravstvenih usluga u bolnicama, ali će se strogo voditi računa o financijskim ograničenjima. Morat će racionalizirati primanja pri čemu hitni slučajevi imaju prednost. To znači moguće produljenje lista čekanja koje, kaže Bačić, moraju biti javne i nadzirane. Jednako će se nadzirati i potrošnja u zdravstvenim ustanovama.</p>
<p>Na sjednici Upravnog vijeća osnovano je novo Povjerenstvo za lijekove na čelu s prof. dr. Velimirom Božikovim, državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva. Bačić je dodao da će Povjerenstvo postupati po novom, rigoroznijem kodeksu koji će onemogućiti sukob interesa pri odlučivanju o listi lijekova. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Umjesto osam, obvezno u školu deset godina</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Iako se proteklih godina vodila šira rasprava o tome treba li i Hrvatska, po uzoru na Sloveniju u čija se reformska iskustva pouzdaje, uvesti devetogodišnje osnovno obrazovanje, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta zasad nemaju takvih planova.</p>
<p>Slovenija je, naime, s reformom školstva počela prije 14 godina, a Hrvatska bi, kako je najavio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, s postupnim promjenama sustava trebala početi ovaj tjedan. Prema idejama koje razmatraju u Ministarstvu, osnovna škola trebala bi i dalje trajati osam godina, s time da postoji mogućnost promjene sadašnjeg modela »četiri plus četiri« u model »šest plus dva«. To znači da bi razredna nastava trajala šest godina (umjesto dosadašnje četiri), a predmetna bi se uvela u sedmom i osmom razredu. </p>
<p>Srednja škola i dalje bi trajala četiri, odnosno tri godine, s time da postoji jaka tendencija produljenju obvezne škole. Obvezna škola u Hrvatskoj, za razliku od većine europskih zemalja, traje osam godina (drugdje većinom devet ili 10). Kako doznajemo, u planu je njezin produžetak na 10 godina, tako da u obvezno školovanje uđu i prva dva razreda srednje škole. S takvim se modelom, pokazale su dosadašnje rasprave, stručnjaci slažu, a i akademici su u više navrata napominjali važnost produljenja obveznog obrazovanja zbog niske obrazovne strukture stanovništva. </p>
<p>Za model osam godina osnovne škole i produljenje obveznog obrazovanja zalagao se za mandata bivše vlade akademik Vladimir Paar, koji je upozoravao da ostankom na osmogodišnjoj osnovnoj školi (po modelu »četiri plus četiri«) Hrvatska zadržava tradiciju austrijsko-mađarskog sustava obrazovanja. </p>
<p>»Nikakva promjena neće se izvesti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez konzultacije sa strukom ni bez testiranja javnosti«, uvjeravaju u Ministarstvu znanosti u kojem osnivaju šire stručno povjerenstvo za reformu. Polovicu članova povjerenstva činit će učitelji i profesori.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Rasprava o optužnicama zasad nije na dnevnom redu Sabora</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Peta sjednica Hrvatskog sabora nastavit će se u srijedu raspravom o Vladinom i SDP-ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju zloporaba opojnih droga. </p>
<p> Na dnevnom redu preostalo je još deset točaka, a među kojima je i Vladin Prijedlog zakona o kulturnim vijećima koji je izazvao mnoge reakcije u kulturnom krugovima. </p>
<p> Od oporbenih zakonskih prijedloga, za raspravu su još ostali HSS-ov zakon o zaštiti i spašavanju te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže uvođenje nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina bez stalnih primanja. </p>
<p>HSP je predložio Deklaraciju o slobodnom izražavanju mišljenja, stavova i uvjerenja u Hrvatskom saboru te izmjene Zakona o obrani, a SDP dopune Zakona o područjima županija, gradova i općina kojima bi se u Istri osnovala općina Tar.</p>
<p> Na dnevnom redu su i izvješće o radu Državnog ureda za reviziju u 2003., te izvješće tog ureda o reviziji pretvorbe i privatizacije obavljenoj od svibnja do studenog 2002, kao i izvješće o mirovinskim tržištima. </p>
<p>Iako su HSS i HSP još prije dva tjedna tražili da Sabor raspravi o političkim konotacijama haaških optužnica protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, ta točka još uvijek, dan uoči nastavka saborskog zasjedanja, nije uvrštena u dnevni red.</p>
<p> Prema procjenama oporbe, o uvrštenju HSS-ova prijedloga na dnevni red morat će se glasovati sukladno Poslovniku, no to ne znači da će se rasprava i održati.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Biščević: Za kontrolu izvršne vlasti nadležan saborski odbor, a ne pojedinačne stranke </p>
<p>MVP ne može odgovoriti na zahtjev HSP-a da upozna funkcije i organizaciju službe vanjskih poslova, a otvoren je za dijalog o vanjskopolitičkim pitanjima, ističe državni tajnik MVP-a u pismu predsjedniku Kluba HSP-a Miroslavu Rožiću </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka </p>
<p> – Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević poslao je u utorak pismo Miroslavu Rožiću, predsjedniku Kluba zastupnika Hrvatske stranke prava (HSP), u povodu nedavne komunikacije te stranke s MVP-om i medijskih reakcija koje su uslijedile. </p>
<p> Kako je priopćio MVP, državni tajnik Biščević u pismu je, među ostalim, poručio saborskim zastupnicima HSP-a kako radi javnosti želi objasniti da MVP nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev naveden u njihovu pismu da žele upoznati funkcije i organizaciju službe vanjskih poslova. »Dakle, Vaš se zahtjev nije odnosio na eventualan razgovor o pojedinim vanjskopolitičkim pitanjima i temama. Uz to, dopustite da, također radi javnosti, odbijem prihvatiti posve neprihvatljiv ton pisma i podizanje medijske afere nakon odgovora Ministarstva vanjskih poslova«, navodi Biščević u pismu Rožiću.</p>
<p> »U cijelom 'slučaju' koji ste iskonstruirali nije, dakle, uopće riječ o 'čudačkom argumentu', nego o neprijepornoj činjenici da je za kontrolu izvršne vlasti u području vanjske politike nadležan Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, a ne pojedinačne stranke i zastupnički klubovi«, o čemu se očitovala i Vlada«, piše u pismu državnog tajnika Biščevića.</p>
<p> Na kraju pisma državni tajnik MVP-a kaže da je Ministarstvo otvoreno za razgovor s političkim strankama i javnosti o vanjskoj politici: »U svjetlu navedenog, inzistiranje na tom pitanju i način njegova uvođenja na hrvatsku medijsku scenu ostavlja dvojbe o stvarnim namjerama. </p>
<p>Ponavljam da je MVP otvoren za dijalog o vanjskopolitičkim pitanjima s predstavnicima političkih stranaka ili klubova zastupnika u Hrvatskom saboru.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Broj pritužbi Klariću porastao 53,3 posto</p>
<p>Glavni je razlog povećanja činjenica da je, zahvaljujući donacijama Misije OESS-a u Hrvatskoj i Kraljevine Norveške, uspio posjetiti županije i izravno kontaktirati s građanima / Najviše žalbi zbog povrede prava iz mirovinsko-invalidskog, zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi / Bivši nositelji stanarskog prava koji su Hrvatsku napustili bez valjanog razloga, odnoseći svu pokretnu imovinu, ne bi imali pravo na materijalnu satisfakciju</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Ured pučkog pravobranitelja Ante Klarića primio je lani 2389 pritužbi, što je čak 53,3 posto više u odnosu na 2002. godinu (1558 pritužbi), odnosno 44,8 posto više u odnosu na višegodišnji prosjek (1650 pritužbi). Glavni je razlog povećanja činjenica da je, zahvaljujući donacijama Misije OESS-a u Hrvatskoj i Kraljevine Norveške, uspio posjetiti županije i izravno kontaktirati s građanima. </p>
<p>Prigodom obilazaka županija pučkog je pravobranitelja pomoć tražilo 774 osoba, što je rezultiralo 641 pritužbom. Od 2389 zaprimljenih pritužbi, 1952 predmeta pripada u nadležnost pučkog pravobranitelja. Lani je pučki pravobranitelj radio i na 679 pritužbi iz ranijih godina, pa je ukupan broj predmeta 3068. </p>
<p>Pritužbe su upućene iz 402 mjesta iz Hrvatske i 80 mjesta iz inozemstva. Najviše ih je stiglo iz Zagreba (288). Međutim, ima li se na umu odnos broja pritužaba i broja stanovnika, rekorder je Knin sa 148 pritužbi. Slijede Korenica (67), Donji Lapac (64, a dvije godine ranije ni jedna), Split i Osijek (60), Karlovac (58), Zadar (57), Rijeka (45) i Gračac (41). Iz inozemstva je upućeno 277 pritužbi, a gotovo svaka druga pristigla je iz Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Pučki je pravobranitelj zahvaljujući boljoj suradnji s upravnim tijelima lani uspio biti efikasniji. Od 1952 predmeta dovršio ih je 1648 ili 84,3 posto (godinu ranije 82,9 posto). Statistika za riješenih 1648 pritužbi kazuje da je neopravdanih pritužbi bilo 375, a preuranjenih 489. Upravo u preuranjenim pritužbama zabilježen je velik porast – sa 12,9 na 29,7 posto, »što s jedne strane može pokazati povjerenje građana u pučkog pravobranitelja, ali i nepovjerenje u pravni sustav, odnosno strah da predmet upravno tijelo neće riješiti na vrijeme ili na zakonit način«. Lani je pučkom pravobranitelju upućeno 437 pritužbi za koje nije nadležan, a najviše (286) ih je bilo na spor ili nepravilan rad sudova.</p>
<p>Građani su se najviše žalili zbog povrede prava iz mirovinsko-invalidskog, zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi (573 slučaja, od čega čak 386 na rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Imovinska i stambena prava su na drugom mjestu, 567 pritužbi. Najviše pritužbi odnosi se na vlasnička prava (294). »Posljedice Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom do danas su prisutne, naročito na područjima posebne državne skrbi. Pravo vlasnika imovine koja se mora vratiti u posjed, utvrđeno upravnim aktom... za veći broj vlasnika sada znači samo ostvarivanje naknade za vrijeme dok nije u mogućnosti ostvarivati posjed odnosno koristiti vlastitu kuću«, piše u izvješću. </p>
<p>Pučki pravobranitelj navodi i slučajeve na području Gračaca, gdje se imovina prilikom napuštanja i iseljenja (radi vraćanju vlasniku) uništava.</p>
<p> Policija je u tim slučajevima brzo reagirala, ali su sudske kazne »gotovo simbolične«. Klarić upozorava i na neodgovarajući smještaj doseljeničkih obitelji iz Drvara, koje su smještene u drvene nastambe od tridesetak četvornih metara. </p>
<p>Zbog povrede stambenih prava primljeno je 190 pritužbi, među kojima je više pritužitelja iz SiCG, bivših nositelja stanarskog prava, najčešće na tzv. vojnim stanovima JNA, koji su danas u vlasništvu države i kojima upravlja MORH. Pritužitelji uglavnom nisu navodili kada su i pod kojim okolnostima napustili Hrvatsku. </p>
<p>»Prema stajalištu pučkog pravobranitelja, bivši nositelji stanarskog prava koji su Hrvatsku napustili bez valjanog razloga (npr. da bi se pridružili neprijateljskim snagama ili da ne bi sudjelovali u obrani), dakle oni koji su Hrvatsku napustili svojevoljno, odselivši se i odnoseći svu svoju pokretnu imovinu, ne bi imali pravo na bilo kakav oblik materijalne satisfakcije, čak i kad bi bio donesen odgovarajući propis. To zato što su svi zakoni koji su za vrijeme bivše države uređivali stambene odnose, propisivali sankciju gubitka stanarskog prava zbog neopravdanog nekorištenja stana najmanje šest mjeseci, a izrijekom su zabranjivali i trgovinu stanarskim pravima«, piše u izvješću.</p>
<p>Veliki porast zabilježen je u pritužbama hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Godine 2002. bilo ih je 134, a lani čak 371. Najviše građana se žali na teškoće u ostvarivanju prava na obnovu, na novčanu potporu za opremanje obnovljenog objekta ili na loše izvedenu obnovu – 279. Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji podnijeli su 58 pritužbi, a prognanici 34. </p>
<p>»Važno je napomenuti da se ni u 2003. nije osnovano pritužila ni jedna osoba koja je tijekom ratnih godina izbjegla iz Hrvatske, tj. koja kao izbjeglica boravi u nekoj od susjednih država, da ima poteškoća u ostvarivanju prava na povratak«, stoji u Klarićevu izvješću. </p>
<p>Međutim, ako se izostanak te vrste pritužbi poveže s relativno velikim brojem pritužbi na poteškoće u ostvarivanju prava na obnovu, od kojih su mnoge podnijeli građani koji su izbjegli iz Hrvatske, »vidi se da u narednom razdoblju mjerodavna tijela vlasti moraju uložiti pojačane napore te iskazati volju da na zakonit, moralan i svaki drugi način riješe još uvijek brojne problem povratnika«. </p>
<p>Lani je primljena 101 pritužba iz područja urbanizma, graditeljstva i zaštite okoliša, a na rad policije i osobnu sigurnost pritužilo se samo 13 osoba i to uglavnom neopravdano.</p>
<p>U proračun za 2005. dodati 155.000 kuna</p>
<p>Pučki pravobranitelj ponovno se požalio i na skroman proračun. </p>
<p>Predložio je da se u proračunu za 2005. osigura dodatnih 155.000 kuna za nastavak rada na terenu, da se do kraja 2005. osigura odgovarajući prostor za rad, te da se do kraja 2006. izmijeni i dopuni Zakon o pučkom pravobranitelju ne bi li se osigurao redoviti rad izvan Zagreba ili da se osnuju četiri područna ureda u Vukovaru, Kninu, Slavonskom Brodu i Gospiću. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Najviše spornih vojnih obveznika u Njemačkoj i BiH</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> – Odbor Hrvatskog sabora za useljeništvo u utorak je s tematske sjednice zatražio od Vlade i ministarstava da predlože uredbu kojom bi se regulirao status hrvatskih vojnih obveznika koji žive u inozemstvu. Povod raspravi u kojoj su sudjelovali i predstavnici MUP-a i Ministarstva vanjskih poslova bili su slučajevi da se mladim hrvatskima državljanima, zbog neregulirane vojne obveze, u našim diplomatskim predstavništvima oduzimaju putovnice, pa sve više njih traži otpust iz hrvatskog državljanstva. Predsjednica Odbora Zdenka Babić-Petričević zauzela se za rješenje koje bi im omogućilo da ispune obvezu prema Hrvatskoj, bez da se ugroze njihova radna mjesta, što se zna dogoditi kod odlaska na odsluženje vojne obveze.</p>
<p>Ona je prenijela i pritužbe obveznika o lošoj informiranosti, odnosno da ih od upisa u vojnu evidenciju do isteka zakonskog roka za služenje vojske nitko ne kontaktira. Na sjednici je bilo prijedloga da se u slučajevima odbijanja služenja vojnog roka i trajno oduzmu putovnice, s čim se većina sudionika nije složila. Nije podržan ni prijedlog MUP-a da se izjednači status vojnih obveznika u Hrvatskoj i izvan nje. Po zakonu, vojni obveznici u inozemstvu u dobi od 18 do 26 godina imaju pravo birati kada žele služiti vojni rok, a stariji od 26 godina obvezni su odazvati se pozivu u vojsku kad ga dobiju. Najviše spornih obveznika ima u Njemačkoj i BiH (u Mostaru). </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kajin: Ne smiju se prodati sanirane banke ni mediji</p>
<p>RIJEKA, 30. ožujka</p>
<p> – »Nakon što je HDZ dobio i medijski vjetar u leđa, raspoloženje javnosti naglo se počinje mijenjati. Ne zbog kooperativnosti Vlade s Haagom, već zbog nemogućnosti da se gospodarsko-socijalna slika zemlje promijeni preko noći«, rekao je u utorak potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajina na konferenciji za novinare u Rijeci, gdje je komentirao stotinu dana rada aktualne vlade. Kazao je da je Vlada u prvih 100 dana kroz proračun gotovo u cijelosti uspjela zadovoljiti braniteljske udruge i Hrvatskli savez umirovljenika. Ako se uskoro zaključi sporazum s MMF-om, nova obračunska formula usklađivanja mirovina s rastom plaća pokazat će se štetnom.</p>
<p>Ili će strani kapital u Hrvatsku ili će Hrvatska za njim. Ali, ne prodaju se sanirane banke ni mediji. Najmanje se prodaje televizija, koja će građanima uskratiti i prijenos saborskih sjednica, čime će se vlast samo zacementirati«, rekao je Kajin.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040331].
|
