NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040630].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187889 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pogledajte 'Večernji list' od prošlog ljeta</p>
<p>U svibnju prošle godine na seminaru u Opatiji novinarka mi je ponudila »deal« da joj osiguram ulazak u Sabor na listi SDP-a, a ona bi zauzvrat pomogla da pridobijemo umirovljenike. Nisam pristao na to/ Nakon toga su u četiri broja izašli tekstovi s najavom na prvoj stranici, zbog kojih sam zvao urednike kako bih upozorio na to da su tekstovi nekorektni, kaže Vidović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U svibnju prošle godine na seminaru u Opatiji novinarka mi je ponudila deal: da joj osiguram ulazak u Sabor na listi SDP-a, a ona bi zauzvrat pomogla da pridobijemo umirovljenike. Nisam pristao na to, a analiza njezinih tekstova nakon toga i činjenica da je nakon izbora imenovana u izvršnu vlast pokazuje da je ona svoju prijetnju provela. Priča o dugu prema umirovljenicima plasirana je u novinama, na primjer, u osmom ili devetom mjesecu, kao da SDP-ova vlast na tome ništa nije učinila. Očito je da je to bilo u dogovoru s nekim od predstavnika umirovljenika«, rekao je u utorak Vjesniku bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, pojašnjavajući svoju izjavu po kojoj ga je »ucjenjivala jedna novinarka uglednog i tiražnog dnevnog lista koji umirovljenici rado čitaju«. </p>
<p>Vidović je to izjavio na Forumu seniora SDP-a, kada su ga umirovljenici u Forumu upitali zašto nije bolje prezentirao poteze svoga ministarstva.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik nije htio spomenuti ime novinarke, no uputio nas je da za provjeru njegovih tvrdnji uzmemo »Večernji list od sedmog i osmog mjeseca prošle godine«. Samo tada su u četiri broja izašli tekstovi s najavom na prvoj stranici, zbog kojih je zvao urednike (glavna urednica tada je bila na godišnjem odmoru, kaže Vidović) kako bi upozorio na to da su tekstovi nekorektni. Na Vjesnikov upit, Vidović se nije mogao sjetiti o kojim je temama bila riječ.</p>
<p>»Na pisanje novinarke požalio sam se i glavnoj urednici Večernjeg lista. Nisam išao dalje i možda je to moja pogreška, ali nisam zlopamtilo. No, politički sam skrupulozan čovjek, pa valjda i zato nisam drukčije reagirao«, kaže Vidović. Dodaje da s drugim novinarima nije bio u takvoj situaciji, iako je bilo onih koji su pisali o dugu. No, ti su tekstovi bili korektni, dok se u Večernjem dao iščitati stav po kojem, unatoč tome što su mirovine za njegova mandata porasle za 36 posto, »kao da ništa nije bilo«.</p>
<p>»S druge strane, današnja vlast umirovljenicima - pa ni nekim drugim kategorijama građana - nije dala ni lipe, nego im prodaje jeftinu demagogiju i stvara dojam da će netko nešto dobiti. No, neke bi promjene mogle biti suprotne interesu umirovljenika. Upozoravao sam, na primjer, na to da odredba o usklađivanju mirovina s plaćama može biti dobra samo dok plaće rastu. No, posljednja dva mjeseca one su padale«, kaže bivši ministar rada.</p>
<p>Politički oštre izjave prema predsjedniku Sindikata umirovljenika - kojemu imputira udbašku prošlost, što je retorika koja neodoljivo podsjeća na vrijeme bivše HDZ-ove vlasti - Vidović tumači time da je iskoristio položaj kako bi osigurao bolju mirovinu za umirovljenike koji su je zaradili u bivšoj savezno izvršnoj vlasti.</p>
<p>»Za njih su doprinosi uplaćivani u drugome fondu i na to nisam mogao pristati, a ova vlast jest i time su mu 'začepili usta'. Mislim da on više nema moralni kredibilitet i da bi morao odstupiti s mjesta predsjednika umirovljeničkoga sindikata«, kaže Vidović. </p>
<p>Na primjedbu da dobar dio razloga za SDP-ov pad s vlasti vjerojatno leži u lošoj promidžbi, što se posebno odnosi i na njegovo ministarstvo, odnosno na činjenicu da se u četiri godine njegova mandata konferencije za novinare mogu nabrojati na prste, Vidović kaže da je to vjerojatno pogreška bivše vlasti. »Ja osobno, pa i cijela vlada, više smo se bavili poslom, a manje politikom«. Mediji, dodao je, formiraju javno mnijenje, pa je problem i u tome što nije imao vremena ni snage drukčije odgovarati na nekorektne napise. </p>
<p>Širanović: Vidović govori o sebi</p>
<p>»Izjave Davorka Vidovića govore o njemu samom. Nemam drugih komentara«, rekla je Vjesniku Vesna Širanović, bivša novinarka Večernjeg lista i sadašnja pomoćnica ministrice Jadranke Kosor za međugeneracijsku solidarnost.</p>
<p>Cigler: Pratila sam tekstove, nijedan nije bio sporan</p>
<p>»Razgovarala sam s gospodinom Vidovićem dok je bio ministar jednim drugim povodom i tada je osjetio potrebo reći mi da ga naša novinarka ucjenjuje. Nisam to nikome rekla, čak ni kolegici o kojoj je riječ, no nakon toga sam osobno posebno pratila tekstove te kolegice i nikad nisam primijetila nikakvu naznaku potvrde tih riječi«, rekla je Vjesniku glavna urednica Večernjeg lista Ružica Cigler.</p>
<p>»Što je bilo prije toga, tijekom razdoblja u kojem za to nisam znala, ne mogu reći, no nakon tog upozorenja nijedan tekst nije bio sporan«, kaže Cigler. Dodaje da joj je žao što je Vidović to spomenuo sada, nekoliko mjeseci nakon odlaska s vlasti, kao da pokušava ustvrditi kako je Večernji list kriv zbog smjene vlasti.</p>
<p>»Osim toga, doista se ne sjećam da je Večernjem upućen ijedan demanti ili ispravak iz ministarstva rada ili bilo koje druge strane na tekstove Vesne Širanović u kojem bi bilo navedeno što u tekstu nije točno. Upitno je, dakle, zašto se takva izjava pojavila sada«, kaže Cigler. </p>
<p>Lučić: Neka Vidović izađe s dokazima ili neka šuti</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić osudio je u utorak istup bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, koji je u ponedjeljak izjavio da ga je »ucjenjivala jedna novinarka uglednog i tiražnog dnevnog lista koji rado čitaju umirovljenici«.</p>
<p>U izjavi Vjesniku Lučić navodi da bi pojedini bivši i sadašnji dužnosnici kada nekog optužuju morali javno izaći s argumentima i dokazima ako ih imaju, a ne da se nakon nekoliko mjeseci javljaju u medijima. »Neka iznesu argumente i daju dokumente, ili neka o tome šute«, rekao je Lučić dodajući da osuđuje »dosadašnju praksu paušalnog i neargumentiranog optuživanja novinara« koju uglavnom prakticiraju političari. (Z.H.)</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jedan od posljednjih važnih protagonista komunističkog razdoblja</p>
<p>Šuvar je bio kontroverzna osoba hrvatske politike. Tu je kontroverznost sam sažeo u intervjuu »Hrvati su me uvijek smatrali srpskim slugom, a Srbi hrvatskim nacionalistom« / Međutim, i najveći protivnici (a njih je više imao na ljevici nego u drugim dijelovima političkog spektra) poštovali su ga zato što svoje stavove nikad nije mijenjao u skladu s trenutačnom političkom modom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stipe Šuvar (Zagvozd 1936. - Zagreb 2004.) bio je jedan od rijetkih političara koji je uvijek uspijevao polarizirati i javnost i svoje političke protivnike. Bio je jedan od najvažnijih i najmoćnijih hrvatskih i jugoslavenskih političara od 1972. do 1990. godine.</p>
<p>Rođen je 1936. u Zagvozdu nedaleko od Imotskoga. Osnovnu školu završio je Zagvozdu, a gimnaziju u Imotskom. Prije mature primljen je u Savez komunista. Školovanje je nastavio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na kojem je bio jedan od najboljih studenata u generaciji. Nakon završetka fakulteta, zaposlio se u Agrarnom institutu, a upisao je i studij filozofije.</p>
<p>Od 1958. do 1960. bio je glavni urednik Studentskog lista, a od 1963. do 1972. urednik u Našim temama, tada uz Praxis najutjecajniji časopis za društvene teme. Polemizirao je s liderima Hrvatskog proljeća i nakon sloma proljećara u Karađorđevu kooptiran je u CK SKH godine 1972. godine, zajedno s Ivicom Račanom. Dvije godine poslije, u jesen 1974., postao je republički sekretar za prosvjetu i kulturu i na tom položaju ostaje osam godina.</p>
<p>Iza Šuvara je nakon tih osam godina ostalo mnogo. Rasprave o tome koliko je toga bilo dobro i koliko je za to zaslužan Šuvar, baš kao i rasprave o lošem, traju i danas. Iza njega su ostali Muzej crkvene umjetnosti u Zadru, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a ni najveći protivnici ne poriču da je najzaslužniji za početak gradnje nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Iza njega je ostala i famozna Bijela knjiga (o ideološkim skretanjima intelektualaca i kvazintelektualaca u SFRJ) i reforma srednjoškolskog obrazovanja. Od 1982., kada je prestao biti republički ministar prosvjete i kulture, gotovo niti jedan intervju sa Šuvarom nije mogao proći bez pitanja o reformi školstva, javno ocijenjenoj kao njegovim najvećim promašajem.</p>
<p>Sredinom osamdesetih u vrhovima SKH planiralo se Šuvara ukloniti iz političkog života, ali on je u sukobu s Mikom Špiljkom pobijedio. Ubrzo nakon toga seli se u Beograd na savezne dužnosti u partijskoj administraciji i 1989. postaje predsjednik SKJ. U to se vrijeme sukobio sa Slobodanom Miloševićem, doživio to da mu Torcida i Bad Blue Boysi kliču, ali i pretrpio žestoke kritike zato što se s Miloševićem nije otvoreno i dovoljno žestoko sukobio.</p>
<p>Godine 1990. odlazi na svoju posljednju političku dužnost – postaje članom predsjedništva SFRJ, a u ljeto iste godine odlukom Sabora na tom ga je položaju zamijenio Stipe Mesić. Vraća se u Zagreb na Odsjek za sociologiju, gdje je bio redovni profesor. U jesen 1997. osnovao je Socijalističku radničku partiju i bio njezin predsjednik do travnja ove godine, kada se praktički povukao u političku mirovinu. Iako na marginama političkog života, zanimanje javnosti za sebe i za svoju djelatnost uvijek je uspijevao zadržati.</p>
<p>Šuvar je bio kontroverzna osoba hrvatske politike. Tu je kontroverznost sam sažeo u intervjuu »Hrvati su me uvijek smatrali srpskim slugom, a Srbi hrvatskim nacionalistom«. Jednima je Šuvar bio inspirator Bijele knjige i neuspješan reformator školstva, a drugima graditelj kapitalnih objekata hrvatske kulture. Jedni su ga smatrali reformatorom, drugi tvrdim dogmatikom i glavnim ideološkim arbitrom. Za jedne je bio među prvima koji se pokušao suprotstaviti Miloševiću, za druge je bio mekan upravo prema Miloševiću. Međutim, i najveći protivnici (a njih je više imao na ljevici nego u drugim dijelovima političkog spektra) poštovali su ga zato što 1990. nije promijenio kaput i što svoje stavove nikad nije mijenjao u skladu s trenutačnom političkom modom.</p>
<p>Vjerovao je da je i danas moguće biti komunist u smislu težnje za ispunjenjem ideala Francuske revolucije. U smislu pripadnosti »jednoj partiji kao spasilačkoj avangardi čovječanstva, komunisti su ad acta«, izjavio je u jednom intervjuu. Vjerovao je u socijalizam (bitno redefiniran u odnosu prema onom koji je prakticiran od 1945. do 1990.) te da, u vremenu globalizacije i neoliberalizma, vrijeme socijalizma tek predstoji. Iznenadnom smrću Stipe Šuvara umro je jedan od posljednjih doista važnih protagonista komunističkog razdoblja.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Okončana ratničko-državnička saga</p>
<p>Nekadašnji premijer i predsjednik »Republike Srpske Krajine« u siječnju ove godine potvrdno se izjasnio o vlastitoj krivnji po jednoj točki optužnice - onoj koja ga tereti za progone kao zločin protiv čovječnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je navodno u rujnu 2001. doznao da se spominje kao supočinitelj u optužnici za Hrvatsku podignutoj protiv Slobodana Miloševića, već u listopadu te godine Milan Babić je stupio u kontakt s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Sretna okolnost da je pratio zbivanja i iz medija doznao što je zapravo radio u prethodnom desetljeću (!), omogućila mu je da se dobrovoljno preda već 26. studenog 2003. i ubrzo, u siječnju ove godine, potvrdno izjasni o vlastitoj krivnji po jednoj točki optužnice - onoj koja ga tereti za progone kao zločin protiv čovječnosti.</p>
<p>Od priznanja do sklapanja sporazuma o priznavanju krivnje s Tužiteljstvom u ožujku prošla su dva mjeseca, do presude još tri, i Babićeva saga okončana je 29. lipnja. Haaški sud osudio ga je na 13 godina zatvora. </p>
<p>U međuvremenu je učinio i učinit će još nekoliko dobrih djela, tako što će svjedočiti protiv nekih drugih sudionika zločinačkog pothvata čiji je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva s područja približno jedne trećine Hrvatske.</p>
<p>»Braćo Hrvati, oprostite braći Srbima«, zavapio je svojedobno Babić u sudnici u Haagu i tako emocionalno otišao korak dalje od Biljane Plavšić koja je za svoje grijehe i priznanje dobila 11 godina zatvora.</p>
<p>Najbolji zubar među krajiškim političarima rođen je 1956. u Kukaru u općini Sinj. Bio je član Saveza komunista Hrvatske, ali je bolje prosperirao u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u kojoj je od osnutka u veljači 1990. prvo bio na visokom položaju u općinskom odboru u Kninu, a nakon smrti osnivača stranke Jovana Raškovića 1992. bio je njezin predsjednik sve do 1995. godine. Osim stranačkih, obavljao je i mnoštvo državničkih dužnosti: od 1990. do travnja 1994. bio je predsjednik Skupštine općine Knin, od srpnja 1990. predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća (SNV), a u travnju 1991. izabran je za predsjednika izvršnog vijeća takozvane »Srpske autonomne oblasti Krajina«.</p>
<p>U haaškoj optužnici navodi se da je 29. svibnja 1991. postao predsjednik vlade samoproglašene SAO Krajine. Budući da se 19. prosinca 1991. tzv. SAO krajina proglasila »Republikom Srpskom Krajinom« (RSK), Babić je dospio na položaj predsjednika i zapovjednika oružanih snaga i tu dužnost obnašao je do 15. veljače 1992.</p>
<p>Nakon unutarsrpskih previranja i borbe za naklonost Slobodana Miloševića, Babić gubi nešto utjecaja. Vraća se na scenu u travnju 1994. postavši ministar vanjskih poslova u »vladi RSK«. Već u srpnju 1995. izabran je za predsjednika te vlade, ali na toj dužnosti ostaje samo do početka kolovoza 1995., kada uoči »Oluje« bježi u Beograd s cijelim čelništvom RSK.</p>
<p>U drugoj polovici devedesetih živio je u svojevrsnoj krajiškoj izbjegličkoj koloniji u beogradskom predgrađu Batajnici i uzgajao piliće.</p>
<p>Svjedočenjem je dao do znanja da će svoju kožu braniti prebacivanjem krivnje na Slobodana Miloševića, što je i učinio, kao i na vječitog suparnika u borbi za »voždovu« naklonost, prvog krajiškog policajca i također krajinskog predsjednika Milana Martića. Babić je Miloševića optužio za izazivanje rata u Hrvatskoj, potvrđujući navode Tužiteljstva da je on organizirao, naoružavao i kontrolirao srpske snage u Hrvatskoj. U odnosu na ubojstva za koja je optužen Babić je priznao kako je znao da tijekom prisilnog uklanjanja nesrpskih civila dolazi do njihove smrti, te da su takva lišavanja života bila vjerojatan rezultat kampanje progona. Međutim, tvrdio je da nije imao saznanja o konkretnim ubojstvima koja se spominju u optužnici.</p>
<p>Nakon svjedočenja, Haaški sud je Milanu Babiću omogućio da s obitelji promijeni mjesto boravka. Nagađalo se da se sklonio u Norvešku ili u Kanadu, gdje mu je navodno obitelj i ostala. Voditelj beogradskog krajiškog dokumentacijskog centra »Veritas« Savo Štrbac tvrdi da Babićevo priznanje, kao i priznanje Biljane Plavšić, »neće pridonijeti pomirenju naroda jer se time ne utvrđuje prava istina o zločinima«. U Beogradu se, inače, pri spomenu Babićeva imena obvezno čuje i opaska da je riječ o »političaru koji je odbio plan Z-4 kojim se moglo spasiti Srbe u Hrvatskoj«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Saga o trgu i Široki breg</p>
<p>Zagrebačke zastupnike trenutačno ne zanima previše zašto se pod Sljemenom još ne ruše bespravno sagrađene viletine, kao što je to najavila ministrica Matulović Dropulić, ali imaju vremena baviti se politikantskim natezanjima o preimenovanju ulica ili trgova. Bilo bi fer i prema Tuđmanu da se dogovore, a ne da i postavljanje ploče s njegovim imenom i, eventualno, spomenika koriste za predizborna prepucavanja i navlačenje birača za zagrebačke izbore sljedeće godine</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Odbor za imenovanje ulica i trgova u Zagrebu, rastrzan raznostranačkim interesima, ipak je uspio usuglasiti stavove i predložiti Gradskoj skupštini da se sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Franje Tuđmana, dok bi se Titu dao sadašnji Rooseveltov trg. Radi orijentacije u prostoru, treba reći da je sadašnji Titov trg zapravo onaj Kazališni kod HNK-a, dok je njegov eventualni budući onaj ispred Muzeja Mimara. Važno je još napomenuti da taj prijedlog vjerojatno neće proći na sjednici Gradske skupštine koja će se održati na dan pada Bastilje ili 14. srpnja, zato jer je odnos stranaka takav da bi se mogao kao prijedlog za Trg Franje Tuđmana u igru vratiti i prostor kod Rudolfovih vojarni blizu Zapadnog kolodvora.</p>
<p>Situacija s imenovanjem jednog zagrebačkog trga prema prvom hrvatskom predsjedniku i dalje je, očito, vrlo složena. Uopće nije sporno da Franjo Tuđman zaslužuje značajan gradski trg, samo je pitanje tko bi mu kakav trg udijelio. Zagrebačka skupština ima 51 zastupnika, a većinu od 28 mjesta drže SDP i HNS. SDP-ova je ideja da se Trg Francuske republike (tako se, naime, službeno zove prostor kod Rudolfovih vojarni) preimenuje u Trg Franje Tuđmana, ali prema najnovijim tumačenjima toga stava SDP se ne želi slijepo držati te lokacije. HNS još nije, kao što kaže Stipe Tojčić, zauzeo stav o imenovanju trga Franje Tuđmana, »iako se to pitanje povlači već četiri godine«. </p>
<p>Tu su zatim HIP, HB, HSP i nezavisni Zdravko Tomac. Dakle, HSP je predlagao da se Tuđmanu da Kazališni, odnosno Titov trg jer je »reprezentativniji od Rooseveltova trga«. HIP je zagovarao Rooseveltov trg jer je, kao što je to sad pojasnio Miroslav Tuđman, »filozofija pomirbe pokojnog predsjednika išla za tim da Trg maršala Tita ostane na svom mjestu«.</p>
<p>Na sjednici Odbora za imenovanje ulica i trgova za Rooseveltov trg su glasali samo Tomac (nezavisni) i Ivanković (HIP), za Rudolfove vojarne Šikić (SDP) i Fulir (HNS). Kako ne bi sve propalo, na kraju su se Tomac i Ivanković pridružili Bradiću (HSP) u prijedlogu da Tuđman dobije Kazališni trg. Šikić i Fulir su bili protiv. Ta je odluka iznenadila predsjednika HIP-a Miroslava Tuđmana jer su član HIP-a Ivanković i nezavisni Tomac glasali za prijedlog kojeg on ne podržava.</p>
<p>Iznimno je mnogo truda uloženo u protekle četiri godine kako bi se napokon kompromisom došlo do prijedloga koji nema dobre izglede da na kraju bude usvojen. Naime, HSP, HIP, HB i dosad suzdržani HDZ mogu uz pet nezavisnih zastupnika skupiti 22 glasa, a za natpolovičnu većinu treba ih 26. Prijedlog može proći jedino ako ga podrži još netko iz SDP-a, možda Bandić s nekim suistomišljenicima.</p>
<p>Povijest (pre)imenovanja ulica i trgova u Zagrebu je duga i bogata primjerima. Sadašnji Trg maršala Tita zvao se, recimo, prije Kazališni i Sveučilišni. Nekad su na tom prostoru održavani prvi sajmovi u Zagrebu, i to stočni, jer su na današnjem Mažurancu i Marulićevu trgu bile oranice. Kasnije se sajmovi sele na prostor današnjeg Studentskog centra i Tehničkog muzeja sve dok Holjevac nije Velesajam prebacio preko Save.</p>
<p>Današnji Rooseveltov trg prije se zvao Trg Woodrowa Wilsona. U vrijeme ubojstva Johna Kennedyja ozbiljno se razmišljalo da se preimenuje u Kennedyjev trg, ali Kennedy je u međuvremenu završio na trgu kod Ekonomskog fakulteta. Ispred Muzeja Mimare (gdje je ranije bila gimnazija) redali su se američki predsjednici, a sada postoje izgledi da tamo umjesto J.F.K-a (Kennedyja) završi J.B.T. (Tito) ako uistinu F.T. (Tuđman) dobije Titov (Kazališni, Sveučilišni) trg.</p>
<p>Zasad je izvjesno da postoji jak otpor ideji SDP-a (od koje je on spreman odustati) da se prostor Rudolfovih vojarni nazove po prvome hrvatskom predsjedniku. Nekadašnji SDP-ov, a danas nezavisni zastupnik Zdravko Tomac kaže da bi se uvrijedilo Franju Tuđmana ako bi se »njegovim imenom nazvao sadašnji park ili parkiralište kraj Trga Francuske Republike«. Damo li Tuđmanu livadu ne diskreditiramo samo njega, nego i stvaranje hrvatske države - tvrdi Tomac.</p>
<p>HIP-ov zastupnik Nenad Ivanković kaže da je ipak bolje rješenje nazvati sadašnji Titov trg Tuđmanovim, nego mu dati livadu kod Rudolfovih vojarni. Zanimljiva je argumentacija HSP-ovca Miroslava Rožića koji tvrdi kako povijesna logika nalaže da Tito dobije Rooseveltov trg »jer su njih dvojica ionako ista ekipa s Jalte koja je stvarala Jugoslaviju«.</p>
<p>Nevjerojatna se količina energije, povijesnih argumenata i vremena troši na nešto što se uz malo dobre volje moglo odavno riješiti dogovorom. Zagrebačke zastupnike trenutačno previše ne zanima zašto se još pod Sljemenom ne ruše bespravno sagrađene viletine, kao što je to najavila ministrica Matulović Dropulić, ali imaju vremena baviti se politikantskim natezanjima o preimenovanju ulica ili trgova. Bilo bi fer i prema Tuđmanu da se dogovore, a ne da i postavljanje ploče s njegovim imenom i eventualno spomenika koriste za predizborna prepucavanja i navlačenje birača za zagrebačke izbore sljedeće godine. Saga o trgu iz interesa.</p>
<p>Osobno me više zanima hoće li u podsljemenskoj zoni u Markuševcu brzo izniklo naselje vila, koje je lokalni puk zbog vlasnika već prozvao Široki brijeg, biti naprasno legalizirano (ili možda već je, nikad se ne zna) ili će se i tamo ono što nema dozvole ili prelazi odobrene gabarite ipak rušiti. Iskreno sumnjam. Možda Odbor za imenovanja ulica i trgova samo predloži da se naselje, u skladu sa zagrebačkom kajkavštinom, službeno prozove Široki breg.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Negroponte, guverner iz sjene</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Paul Bremer, američki civilni upravitelj Iraka, mora da je odahnuo kada je (dva dana prije roka) s nekoliko službenika njegova ureda brzo odletio iz zemlje kojom u proteklih 14 mjeseci ipak nije dobro vladao. Bremer je dosta puta dokazao da baš i ne poznaje iračke prilike, što je čudno za nekadašnjeg visoko rangiranog čovjeka CIA-e. Pokazalo se da je bio tek puki izvršitelj onoga što su zamislili u Pentagonu (Donald Rumsfeld) i Bijeloj kući (Bushev savjetnički tim) bez mnogo kreativnosti i osobnog doprinosa kojeg je trebao imati s obzirom na to da je u svemu sudjelovao iz neposredne blizine.</p>
<p>Umjesto njega, Amerikanac broj 1 u Iraku postaje John Negroponte, novi američki veleposlanik u Bagdadu, prvi nakon 1990., kada je SAD prekinuo diplomatske odnose s tom zemljom zbog Saddamove invazije Kuvajta. Iako Washington stalno naglašava da prijelazna iračka vlada ima punu suverenost, u praksi će upravo Negroponte imati neformalne ovlasti »guvernera« Iraka u sjeni (irački ministri, čak premijer i predsjednik države, često će ga viđati i obvezatno konzultirati i po nekoliko puta dnevno). Negroponte je stup američke konzervativno orijentirane diplomacije. U mnogo stvari je vrlo dobro potkovan što će mu olakšati obavljanje posla. Konce u Iraku vući će iz golemog kompleksa američkog veleposlanstva u Bagdadu koje zapošljava tri tisuće ljudi. Odatle će upravljati čitavom vojskom obavještajaca, sigurnosnih stručnjaka, logističkih službenika i analitičara.</p>
<p>Njegov osnovni zadatak je da štiti američke interese u iračkoj naftnoj industriji, koja nosi 97 posto državnih prihoda i da bdije nad sigurnošću američkih državljana koji rade u Iraku kao civilni stručnjaci, savjetnici i instruktori. Negroponte će biti i politički glasnogovornik američke vojske u Iraku, koja će u toj zemlji ostati i dulje nego što se to predviđa zbog razbuktale pobune i sve gušće terorističke mreže Al Qaide. S pobunjeničko-terorističke strane upravo se prestrojavaju snage i očekuje novi val ilegalno ubačenih dobrovoljaca.</p>
<p>Prema tome, kada bi Amerikanci odmah digli sidro i vojno se evakuirali iz Iraka, građanski rat poput onog u Libanonu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio bi neizbježan. Stoga je cijela priča o iračkom suverenitetu nalik ženi koja i nakon dva braka (i to sa Saddamom Husseinom i Paulom Bremerom) vjeruje da je još djevica.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Do manje prometnih nesreća uz pomoć Boga ili Vlade </p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Bilježeći iz vikenda u vikend rekordne brojke mrtvih i osakaćenih na našim cestama, polako počinjemo prihvaćati mišljenje da je riječ o elementarnoj nepogodi kojoj se Hrvati bez Božje pomoći ne mogu suprotstaviti. Nakon svake teže prometne nesreće provode se analize koje ukazuju na uzroke. Uglavnom se spominje »ljudski faktor«, odnosno prebrza vožnja, pijanstvo, nepoštivanje prometnih propisa... Stanje prometnica gotovo nikad se ne nalazi na popisu uzroka, osim rijetkih slučajeva, kao što je nedavni u kojem je nabrzinu postavljen poklopac šahta skoro izazvao tragediju.</p>
<p>Na »ljudski faktor« u Hrvatskoj se, još teže nego na »tehnički«, može utjecati »ovozemaljskim« sredstvima. Naime, Zakon koji još vrijedi (a novi se najavljuje nekoliko godina) ne omogućuje efikasno sankcioniranje prekršitelja prometnih propisa. Policiji je jedna ruka vezana zakonskim ograničenjima, a druga proračunskom besparicom, što rezultira zapanjujućom činjenicom da je, uz ostalo, na najmanju mjeru »skresana« količina benzina koju patrole prometne policije imaju na raspolaganju. Taj je podatak, usput rečeno, očito poznat i cestovnim razbojnicima koji haraju autocestama, pljačkajući uglavnom strane putnike. Nacionalni program sigurnosti u prometu koji se također (ne)provodi već godinama, nije donio nikakve rezultate, a neke ideje potekle iz vrha MUP-a 2000., kao što je primjerice ukidanje vikend-akcija kontrole vozača, urodile su povećanjem broja nesreća, zbog čega inicijator ukidanja nije ni ukoren, već mu je povjereno još nekoliko »revolucionarnih« projekata.</p>
<p>Na kraju, uistinu se moramo suočiti s dvojbom: zatražiti Božju pomoć u sprječavanju stradanja na cestama ili svim sredstvima građanskog društva natjerati Vladu da obavi svoj posao te da donošenjem zakona i potporom nadležnim službama omogući sigurnost građana u prometu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nemojmo bacati prašinu u oči ni sebi ni javnosti</p>
<p>Znanstvenici istraživači u nas rade s mnogo manje novaca od svjetskih. Dakle, djela su naših znanstvenika »jeftinija«. Na žalost, ima dostatno pokazatelja da to tako doista i jest. Na primjer, djela naših znanstvenika objavljena u svjetskim časopisima citiraju se rjeđe od prosjeka citiranja časopisa u komu su objavljena. Hoće li ijedan hrvatski znanstvenik zaslužiti koju međunarodnu znanstvenu nagradu zato što je nešto napravio s malo novca?</p>
<p>VLATKO SILOBRČIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 28. lipnja (str. 12.) četvorica su naših uglednih znanstvenika napisala pismo u komu ponovno iznose svoje viđenje pitanja Mediteranskoga instituta u Splitu. Svoje sam gledište o tome već napisao (Vjesnik, 15. lipnja, str. 12.) pa ne vidim razloga da se ponavljam. </p>
<p>Ovo pismo pišem samo zbog jednoga brojčanog podatka koji su iznijeli cijenjeni kolege: da su hrvatski znanstvenici od 1992. – 2004. objavili 14.016 djela u publikacijama, koja se citiraju u najprestižnijom svjetskoj bazi znanstvenih podataka. Kolege tu brojku uzimaju kao pokazatelj kakvoće hrvatske znanosti. Treba odmah reći da se ta brojka, osobito u posljednje vrijeme, često spominje. O tome što mislim o stanju hrvatske znanosti napisao sam u proteklim desetljećima niz tekstova. Svi se oni svode na ono što sam sažeto iznio u svome pismu Vjesniku (pismo od 15. lipnja 2004.). Najkraće rečeno: sustav znanosti, prema egzaktnim pokazateljima, u Hrvatskoj ne funkcionira kako bi trebao.</p>
<p>Godišnje 0,13 djela po znanstveniku istraživaču</p>
<p>Ali vratimo se spomenutoj brojci – 14.016 djela u dvanaest godina. Što to zapravo znači? To je 1168 djela na godinu. </p>
<p>E sad nastaje prvi problem: koliko je to djela po znanstveniku istraživaču, registriranome u registru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. </p>
<p>Zaboravimo na čas to da terminologija »znanstvenici i istraživači« »ne drži vodu«; nema primjera takve nomenklature u svijetu. Svijet poznaje nomenklaturu »znanstvenici« i »inženjeri«.</p>
<p>No pustimo i to, premda je i to pokazatelj nesređenosti znanstvenoga sustava u nas, da bismo došli do srži spomenute brojke. Kad je o Hrvatskoj riječ, najčešće se spominju brojke od približno devet tisuća registriranih znanstvenika i istraživača iz svih znanstvenih područja. Podijelimo sada njihovu godišnju produkciju (1168) s njihovim ukupnim brojem. Dobivamo 0,13 djela po znanstveniku istraživaču. Ako kažemo da brojka od 9000 nije točna pa uzmemo 7000 (otprilike toliko ima doktora znanosti u Hrvatskoj), dijeljenjem dobivamo 0,17 djela na godinu po znanstveniku istraživaču.</p>
<p>Treba li s time biti zadovoljan, kako se čini da spomenuta četvorica uglednih kolega jesu. Mislim da ne treba. Razlog? Svjetski je prosjek objavljivanja oko 0,5 djela na godinu. Dakle, naši su znanstvenici istraživači nekoliko puta manje produktivni od svjetskoga prosjeka.</p>
<p>Znam odgovor jer sam ga bezbroj puta čuo: znanstvenici istraživači u nas rade s mnogo manje novaca od svjetskih. Dakle, djela su naših znanstvenika »jeftinija«. Na žalost, ima dostatno pokazatelja da to tako doista i jest. Na primjer, djela naših znanstvenika objavljena u svjetskim časopisima citiraju se rjeđe od prosjeka citiranja časopisa u kojem su objavljena.</p>
<p>Nadalje, imam nekoliko pitanja. Mjeri li se kvaliteta znanstvenih dostignuća prema uloženu novcu ili prema originalnosti dostignuća? Je li dobro da hrvatski znanstvenici već desetljećima rade »za male pare«? Je li ta »jeftinoća« pokazatelj dobroga stanja znanosti u Republici Hrvatskoj? Jesu li cijenjeni kolege sigurni da se oskudan novac izdvojen za znanost u Hrvatskoj doista racionalno troši? </p>
<p>Hoće li ijedan hrvatski znanstvenik zaslužiti koju međunarodnu znanstvenu nagradu zato što je nešto napravio s malo novca? I tako redom.</p>
<p>Da ne zamaram čitatelje s previše stručnih pojedinosti. Takva i slična pitanja idu u red onih o kojima bi se u Hrvatskoj trebalo ozbiljno i argumentirano raspravljati. Na žalost, takve rasprave nikako da se dogode. Ono što ovdje želim zaključiti jest: nemojmo se dičiti podatcima koji nisu za diku. Nemojmo bacati prašinu u oči ni sebi ni našoj javnosti. Pogubno je u znanosti (i ne samo u njoj) polaziti od pogrešnih pokazatelja.</p>
<p>Autor je redoviti sveučilišni profesor, akademik.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>I u kulturnoj je različitosti izvor rasta i razvoja</p>
<p>Moramo razlikovati ekstremizam od bogatstva različitosti kultura, korisno od nekorisnog, bolesno od zdravog, racionalno od iracionalnog. Jedno je opravdana zabrinutost i obveza za nacionalnu sigurnost, a drugo mitološka zabrinutost za zaštitu čistoće krvi i socijalna okoliša</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Dok predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader nakon službene kandidature za prijem Hrvatske u Europsku uniju poziva strane ulagače da kapital ulažu u Hrvatsku – a na Jelačićevu trgu podigao je EU-ovu zastavu na jarbol – ima i onih koji se Bogu mole a vragu svijeće pale.</p>
<p> Oni bi prema antisemitskim i nacionalističkim kriterijima rado napravili reda u tom ulaganju.</p>
<p>Takva je i skandalozna izjava HDZ-ova vijećnika u Općinskom vijeću Župe Dubrovačke, Ive Zeca, koji je u povodu prodaje hotela »Srebreno« izjavio – kako priopćavaju mediji, a među njima i Vjesnik od 23. lipnja 2004. – da »imovinu ne treba prodavati ni Srbima niti Židovima, te da su Židovi dugoročno još gori od Srba«. Povod takvoj izjavi bila je jedna od ponuda za kupnju većinskog paketa dionica hotela »Srebreno« u Župi Dubrovačkoj. </p>
<p>Riječ je o ponudi britanske tvrtke Lewis Trust Group Limited iza koje stoji izraelski kapital. Vlasnik te tvrtke je David Lewis koji diljem svijeta ima 25 hotela. Na konferenciji za novinare, sazvanoj kako bi izrazio svoje ogorčenje navedenom izjavom, Lewis je rekao da u pedeset godina turističkog rada u cijelom svijetu i u njegovoj domovini Velikoj Britaniji nikad nije čuo sličan komentar kao ovaj uz kupnju hotela »Srebreno«. Pritom je dodao da će odustati od ulaganja ako je to i stav ljudi sa širega dubrovačkoga područja.</p>
<p>Tako u nas neki shvaćaju demokraciju, slobodu i ravnopravnost stranih ulaganja. Oni koji su izravno čuli tu izjavu, nisu našli za potrebno da je komentiraju, a dobro je poznato da je šutnja često znak odobravanja. Sve naknadne izjave kojima se želi neuvjerljivo opravdati antisemitski i nacionalistički ispad doimaju se licemjernima i promašenima.</p>
<p>Takvim diskursom i ponašanjem ugrožavaju se ne samo univerzalne vrijednosti nego i kozmopolitske. To nije samo skretanje s puta u EU nego i prizivanje sablasti mračne prošlosti.</p>
<p>Čistoća krvi i nedodirljivosti tla bila je i ostaje važnim elementom u ideologijskim izvorima izopačene moći, trijumfa rase i negativnih predrasuda uopće. Rasizam kao politika i ideologija društvene hijerarhizacije, nasljednosti, obitelji, braka i vlasništva u najužoj je vezi s navedenom selekcijom stranih ulaganja. Mit o čistoći krvi uvijek se, u prošlosti, distancirao od »nečistih« i »indiferentnih« naroda i rasa, ocrnjivao ih, diskriminirao i na kraju, često, završavao njihovim pokoljima i istrebljenjima.</p>
<p>A Židovi i Srbi nisu od jučer u Hrvatskoj. Ističem da je isključena svaka pomisao na povlađivanje bilo čijim zločincima i zločinima. Globalizacije i migracije bilo je puno prije našeg vremena. Prema pisanom dokumentu Židovske općine u Splitu, »Nova Tora u Splitskoj sinagogi« iz 2000., piše:</p>
<p>»Rimska provincija Dalmacija i njeni trgovački centri bili su privlačno odredište mnogima, pa tako i židovskim trgovcima. Na desetak arheoloških nalazišta na istočnoj jadranskoj obali pronađeni su tragovi prisustva Židova u periodu između 3. i 5. stoljeća n.e.</p>
<p>(...) Prvi pisani dokument o Židovima u Splitu potječe iz 1397. godine. U njemu se spominje sinagoga, locirana u jugoističnom dijelu grada. (...). Kad u Split početkom 16. stoljeća stiže novi val Židova izgnanih iz Španjolske i Portugala, osniva se nova sinagoga na današnjem mjestu.«</p>
<p>Usto, nije svako strano ulaganje i čin okupacije stranim kapitalom. Naprotiv, ponuda tvrtke Lewis Trust Group Limited za kupnju 66 posto dionica hotela »Srebreno«, prema Vjesniku od 23. lipnja, sadrži 23,7 milijuna kuna za dionice i 270 milijuna kuna ulaganja u tri godine. Tvrtka se obvezala zadržati svih 44 zaposlenika i isplatiti zaostale plaće za protekle četiri godine.</p>
<p>Netko će dodati – živi bili pa vidjeli. Slažem se. Na stručnim tijelima je da objektivno prosude je li ponuda prihvatljiva.</p>
<p>Moramo razlikovati ekstremizam od bogatstva različitosti kultura, korisno od nekorisnog, bolesno od zdravog, racionalno od iracionalnog. Jedno je opravdana zabrinutost i obveza za nacionalnu sigurnost, a drugo mitološka zabrinutost za zaštitu čistoće krvi i socijalna okoliša. Prvospomenuta je utkana i u Ustav Republike Hrvatske, u Strategiju razvitka Republike Hrvatske, a potonja je plod kompromisa sa zlom i besmislom koja se može javiti i javlja se ne samo u Hrvatskoj, nego u svakoj zemlji i narodu.</p>
<p>Antisemitizam i nacionalizam duhovni su otrovi koji zlokobno onečišćuju socijalnu okolinu. Stoga ne smijemo biti slijepi kad ih vidimo i gluhi kad ih čujemo, zato što je to duhovno smeće našeg čovjeka i što on nije mislio tako kako je govorio.</p>
<p>Antisemitizam i uopće svijet nacionalističke isključivosti i filozofije palanke nije svijet hrvatske budućnosti. Imperativ vremena u kojem živimo izgradnja je globalnog, transkulturnog i interkulturnog komuniciranja, ne očekujući da će ti procesi biti bez konflikata i bez kompromisa. Upravo u kulturnoj različitosti treba tražiti i prepoznavati strategijske izvore rasta i razvoja.</p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ispod sjajne glazure europejstva pletu se mreže nacionalnih interesa</p>
<p>Europu ne treba gledati kao na novu »političku ispravnost«, kakvih smo u prošlosti imali i previše. Prije je riječ o klubu u kojem svaka nacija svoje interese promiče na manje-više civiliziran način. Kao npr. Slovenci, koji svoju eurozvjezdicu otvoreno koriste za pogranična cjenkanja s Hrvatskom</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Kako vrijeme prolazi eurooptimizam u Hrvatskoj sve više postaje znakom »političke ispravnosti«. Do krajnosti pragmatična vlada, većina oporbe i medija galopom jašu prema Bruxellessu, ne gledajući mnogo unazad.</p>
<p>No jedan nedavni događaj upućuje na oprez.</p>
<p>Češka je vlada, naime, zatražila da EU izradi »jedinstvenu strategiju za zapadni Balkan« kao opasnu zonu kronične nestabilnosti. Unatoč naknadnom ublažavanju tog stava nije moguće izbjeći dojam da je se Bohemci i u eurookružju rukovode svojim starim geopolitičkim interesima. </p>
<p>Naime, njihovi »zapadnobalkanski« afiniteti sežu još do devetnaestoga stoljeća kada se tamošnja politika, u strahu od njemačkog imperijalizma, nadala oslonu na kakvo-takvo zajedništvo južnih Slavena. Ilustracija tog gledanja je list Prorok, glasilo dugo vremena vladajuće Staročeške stranke. </p>
<p>Izražavajući 1880. žaljenje zbog sukoba oko stvaranja Srpske stranke u tadašnjoj Dalmaciji Prorok je, među ostalim, znakovito istakao da se ne želi miješati u »domaće jugoslavenske poslove« Hrvata i Srba. </p>
<p>Slijedeći takva motrišta, upravo je češka politika bila jedan od važnih čimbenika ulaska Hrvatske u balkansko-jugoslavensku zajednicu 1918.</p>
<p>Slično je bilo i s drugom europrinovom, Poljskom.</p>
<p>Jedan od osnivača moderne Poljske, seljački političar Roman Dmowsky svoju je, iza Prvoga svjetskog rata obnovljenu domovinu, planirao protegnuti u čitavom opsegu nekadašnje imperijalne Kraljevine Poljske. </p>
<p>U tom smislu s visoka je gledao na Češku i ostale susjede, bojeći se jedino obnavljanja snage poražene Njemačke te komunističke Rusije. </p>
<p>Zbog toga, unatoč tradiciji slavenske solidarnosti koja je njegovana u sklopu Monarhije Habsburgovaca, Dmovsky je bez imalo sentimentalnosti gledao na malu Hrvatsku. Razmatrajući, naime, tzv. Jadransko pitanje, u komu Poljska nije imala izravnog interesa, priklonio se Talijanima. </p>
<p>U tom smislu ne bi trebalo čuditi ako Poljska sutra, u suvremenom Jadranskom ribolovno-ekološkom pitanju, ponovno pokaže razumijevanje za talijanske poglede.</p>
<p>Naravno, analogije takve vrste imaju ograničen domet jer povijest nije moguće doslovno preslikati u sadašnjost. Ipak, sasvim je jasno da je u nedavnoj prošlosti Njemačka najviše podupirala hrvatski rastanak s balkanskom federacijom, koju su Francuzi i Britanci nastojali očuvati. A upravo su te dvije zemlje Česi i Poljaci smatrali svojim prijateljima i zaštitnicima.</p>
<p>Sve to jasno pokazuje da se ispod sjajne glazure europejstva pletu, i još će se dugo plesti, mreže tradicionalnih nacionalnih interesa. Zato Europu ne treba gledati kao na novu »političku ispravnost«, kakvih smo u prošlosti imali i previše. Prije je riječ o klubu u kojem svaka nacija svoje interese promiče na manje-više civiliziran način.</p>
<p>Kao npr. Slovenci, koji svoju eurozvjezdicu otvoreno koriste za pogranična cjenkanja s Hrvatskom.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita, zaposlen u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto je Dom zdravlja Zagrebačke županije osam mjeseci bez ravnatelja</p>
<p>Prvi natječaj poništen zbog odustajanja HSS-ova kandidata, drugi zbog proceduralne pogreške</p>
<p>Premda je jedinstveni Dom zdravlja Županije zagrebačke osnovan još početkom listopada prošle godine, taj dom još uvijek nema ravnatelja. Poslove ravnatelja zasada obavlja vršiteljica dužnosti, diplomirana pravnica Štefica Major, koja je ranije bila ravnateljica Doma zdravlja u Vrbovcu. </p>
<p>Kako je Vjesniku kazao izvor iz županijske oporbe (HDZ i DC), čini se da se ljudi unutar koalicije na vlasti u Zagrebačkoj županiji (HSS, SDP i HNS), nikako ne mogu usuglasiti oko budućega ravnatelja. Prema istom izvoru, ravnatelja bi trebao dati HSS, koji je u Županiji i zadužen za resor zdravstva, no navodno ni sami se HSS-ovci ne mogu usuglasiti tko bi to trebao biti. Nadalje, u oporbi smatraju da sadašnji ustroj Doma zdravlja ne može zadovoljiti sve potrebe županijskog zdravstva, pa će u jesen predložiti izmjenu Zakona o zdravstvu. Misle, naime, da bi trebala postojati tri doma zdravlja (jedan za istočni, drugi za zapadni dio Županije i treći za Veliku Goricu), te da bi uprava Doma, umjesto u sadašnjem unajmljenom prostoru, trebala biti u jednom od domova zdravlja. Uglavnom, u oporbi drže da je nedopustivo da se toliko mjeseci odugovlači s izborom ravnatelja, tim više što se na svaki od dva dosad poništena natječaja javilo po desetak kandidata. Iako je potvrdio da je prvi natječaj poništen zato što je HSS-ov kandidat odustao od ravnateljstva, predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Mirko Žužić (HNS), ustvrdio je da politička pripadnost nije jedini kriterij za izbor. »Tražimo, prije svega, stručnog kandidata«, kazao je Žužić i dodao da je drugi natječaj koji je bio raspisan 6. lipnja, poništen zbog »pomalo glupe statutarne odredbe kojom se propisuje da natječaj mora isti dan biti objavljen i u županijskom i u javnim glasilima«. Tvrdi da se zbog toga napravila proceduralna pogreška, da će na sljedećoj sjednici Vijeća predložiti izmjenu statuta, te da će novi natječaj biti raspisan 2. ili 3. srpnja. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hitnu pomoć ne treba zvati s mobitela</p>
<p>Osim priče o izboru ravnatelja, uz županijski Dom zdravlja ovih je dana vezana i priča kako se hitna pomoć, ako se zove s mobitela, ne može dobiti u mjestu gdje je zaista potrebna. Ako se, naime, u Županiji zagrebačkoj mobitelom zove broj 94, dobiva se županijski Dom zdravlja, koji onda prespaja ili upućuje građane na broj fiksnoga telefona najbliže hitne pomoći. U situacijama, kada nečiji život ovisi o minutama, građanima to, naravno, predstavlja veliki problem. Kako je Vjesniku rekla ljubazna službenica u velikogoričkom Domu zdravlja, problem je u mobilnoj telefoniji, jer se za broj hitne pomoći (94), mora nazvati i 01 a onda se automatski dobiva centralni Dom zdravlja. Kad se hitna pomoć, međutim, zove s fiksnoga telefona, problema nema i dobiva se najbliža hitna pomoć. </p>
<p>Nakon više dojava nezadovoljnih građana, Uprava toga doma zdravlja pokušat će problem riješiti s mobilnim operaterima. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dotrajali vrtići opasni za djecu i odgajatelje </p>
<p>Na području Maksimira posljednjih dvadesetak godina nije sagrađen ni jedan novi vrtić. Trenutno u tome dijelu grada djeluju četiri vrtića sa svojim podružnicama, no grupe su uglavnom prepunjene.</p>
<p>Ravnateljica Marica Tuškan iz Dječjeg vrtića Mali princ, rekla nam je da se u Maksimiru gradi sve više novih objekata i zgrada, što znači i više stanara, te da će uskoro zasigurno tu trebati još vrtića. </p>
<p>Zato bi, u dogovoru sa Zavodom za izgradnju grada i Gradskim uredom za obrazovanje i šport, jedna od četiri podružnice »Malog princa«, ona u Šrapčevoj, trebala sljedeće godine biti potpuno obnovljena. </p>
<p>»U Šrapčevoj smo radili u trošnoj zgradi koja je već postala opasna za djecu i odgajatelje, što je kulminiralo time da je nedavno pao luster koji, srećom, nije nikoga ozlijedio. Stoga vrtić na toj lokaciji od 1. srpnja više neće raditi, a sljedeće godine trebalo bi početi njegovo preuređenje«, rekla je ravnateljica Tuškan. Trenutno se prikuplja potrebna dokumentacija. Uređenjem podružnice u Šrapčevoj, vrtić će umjesto dosadašnja tri, moći primiti šest dječjih odjeljenja. Ravnateljica misli da bi bilo idealno kad bi bilo mjesta za deset odjeljenja. </p>
<p>Za djecu je za vrijeme preuređenja osiguran privremeni smještaj u središnjici vrtića, u Lašćinskoj. Tamo su dvije dvorane već adaptirane u dnevni boravak, a preuredit će se i dio hodnika. </p>
<p>»Sretna sam što nismo morali organizirati prijevoz djece u neke udaljenije vrtiće, jer bi to predstavljalo veliko opterećenje u svakodnevnom radu vrtića a to je i najnehumaniji oblik predškolskog odgoja«, naglasila je ravnateljica. </p>
<p>Djeca su ovih dana posjetila svoje novo boravište, a o njima će i na novoj lokaciji brinuti iste tete, jer unatoč rekonstrukciji objekta, nitko neće dobiti otkaz. Kažu, međutim, kako ni objektu u Lašćinskoj ne bi škodila temeljita rekonstrukcija, jer je zdanje staro 67 godina. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrebu nedostaje pet vrtića</p>
<p>Zagrebu nedostaje pet vrtića ukupnog kapaciteta tisuću mjesta, izjavila je načelnica za predškolski odgoj Ministarstva znanosti i obrazovanja Marija Ivanković, dodavši kako je nadogradnja postojećih objekata samo krpanje rupa i gašenje požara. Oko sedam tisuća mališana krenut će najesen u 84 zagrebačka vrtića, a Marija Ivanković procjenjuje da za tisuću njih neće biti mjesta. U posljednjih 15 godina izgrađena su samo dva vrtića u gradu. Poseban je problem i to što se oko 700 djece svakodnevno prevozi u drugi vrtić. H</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Gužve u Savskoj sve do 20. srpnja, mijenja se plinovod</p>
<p>Na Savskoj cesti u utorak su bile prometne gužve zbog izmjene dotrajalog plinovoda. Automobilski je promet zbog toga djelomično preusmjeren na tramvajsku prugu. Druga etapa izmjene plinskih cijevi u Savskoj, od kućnog broja 116 do 162 (južno od križanja s Ljubljanskom odnosno Slavonskom avenijom) počela je u ponedjeljak 28. lipnja, a trajat će sve do 20. srpnja. Do tada će potrošači na tom dijelu biti bez plina.</p>
<p> U Gradskoj plinari informirali su nas kako će se u sklopu rekonstrukcije plinovoda napraviti 28 priključaka za 76 potrošača. Stanari su obaviješteni o radovima i pozvani su da na dijelu Savske, na kojemu se radi, ne ostavljaju svoja vozila. Investitor radova je Grad Zagreb, izvođač Gradska plinara, dok je za stručni nadzor zadužena tvrtka Projekting-Vik. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od 1. srpnja Zagreb će u Beču imati svoj stol </p>
<p>Klub Zagrepčana proslavio je u utorak konferencijom za novinare, bečkim šniclama i vinom iz okolice Beča otvaranje »zagrebačkog stola« u Beču, najavljeno za 1. srpnja.</p>
<p>»Zagrebački stol nalazit će se u samom centru Beča, u restoranu 'Pantherbräu', na Judenplatzu 10, a bit će namijenjen Zagrepčanima, Bečanima i turistima u svrhu promidžbe Zagreba«, rekao je predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen.</p>
<p>Nevenka Fuchs iz Turističke zajednice Zagreba najavila je i iznenađenja – stolnjake, suvenire, licitarska srca, a »izradit ćemo i tanjur od bakra i srebra koji će na 'zagrebačkom stolu' stajati stalno, uz naš promidžbeni materijal«. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Hoće li svjetski jet-setteri i ove godine na hrvatsku obalu?</p>
<p>Ako situacija ne bude bitno drukčija u odnosu na prošla ljeta, za očekivati je da će Stradunom prošetati Carolina od Monaka sa svojom obitelji ili belgijska kraljevska obitelj. Također ne bi iznenadio povratak Rogera Moorea, Johna Malkovicha ili Stevena Spielberga, kao ni jahta Berniea i Slavice Ecclestone »parkirana« uz trogirsku rivu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Čini se kako bogati i slavni pripadnici svjetskog jet-seta, nakon krstarenja i odmaranja u brojnim egzotičnim krajevima, sve više otkrivaju »stari kontinent« kao najprivlačnije turističko odredište ovog ljeta. </p>
<p>Mnoga slavna imena – od rock glazbenika do pripadnika kraljevskih obitelji – ovo su ljeto za svoju destinaciju odabrala Europu koja u paketu nudi pješčane plaže, kozmopolitske gradove, fascinantnu arhitekturu i miješanje različitih kulturnih utjecaja. </p>
<p>Tako su Brad Pitt i Jennifer Aniston, jedan od najslavnijih hollywoodskih parova, za mjesto svog odmora odabrali »vječni grad« Rim. Naime, tamo se snima nastavak uspješnog hita »Ocean's Eleven«, u kojem Pitt igra jednu od glavnih uloga, pa su njih dvoje odlučili spojiti ugodno s korisnim. Talijanski fotografi snimili su ih kako u stankama snimanja filma obilaze rimske uličice i trgovine. Budući da u istom filmu glumi i Pittov prijatelj George Clooney, koji ima kuću na jezeru Como, bračni par Pitt se nakon razgledavanja Rima priključio Clooneyju i njegovoj djevojci Lisi Snowdon, kako bi se dodatno odmorili u idiličnoj atmosferi koja vlada na tom jezeru. </p>
<p>Poznata trend-setterica Naomi Campbell za mjesto svog odmora odabrala je St. Tropez, gdje je nedavno proslavila i rođendan. Naomi očito godišnji odmor ne voli provoditi na zabitim mjestima nego tamo gdje vladaju gužve i gdje uvijek iznova može biti u središtu zbivanja. </p>
<p>Najbogatiji Rus, ujedno i najbogatiji stanovnik britanskog otoka, Roman Abramovič svoje je slobodne dane odvojio za Portugal, što je posve normalno jer je Abramovič djelić svog bogatstva uložio u nogomet. Vlasnik kluba Chelsea u lisabonsku je luku stigao s dvije jahte i praćen brojnim tjelohraniteljima. </p>
<p>Glazbena legenda Rod Stewart sa svojom djevojkom, modelom Penny Lancaster, odmor je potražio u skrovitim uvalama na Sardiniji, dok novopečena majka Claudia Schiffer sa sinom Casperom uživa na Mallorci. </p>
<p>Zvijezda upravo završene hit serije »Seks i grad« Sarah Jessica Parker sa suprugom Matthewom Broderickom, također glumcem, svoje je slobodne dane odlučila provesti kupajući se i sunčajući na Capriju. </p>
<p>Kako je tijekom prošlog ljeta djelić svjetskog jet-seta zalutao i na našu obalu, valja pričekati kraj nogometnog prvenstva i prave vrućine te vidjeti tko će od bogatih i slavnih posjetiti Hrvatsku. </p>
<p>Ako situacija ne bude bitno drukčija u odnosu na prošla ljeta, za očekivati je da će Stradunom prošetati Carolina od Monaka sa svojom obitelji ili belgijska kraljevska obitelj. Također ne bi iznenadio povratak Rogera Moorea, Johna Malkovicha ili Stevena Spielberga, kao ni jahta Berniea i Slavice Ecclestone »parkirana« uz trogirsku rivu. Brijuni su također postali primamljivi za svjetske bogataše nakon što je prošle godine svojom jahtom nakratko na Male Brijune doplovila Liza Minelli, a moglo bi se dogoditi da njezin primjer ove godine slijedi još koja zvijezda.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Severina šesti najtraženiji pojam na Googleu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Severina Vučković je zbog spornog 11-minutnog filma, koji je Hrvatsku podigao na noge, postala šesti najtraženiji pojam na internetskom pretraživaču Googleu, javlja Index.hr, internetski portal koji je cijelu priču plasirao u javnost. Riječ je o popisu najtraženijih pojmova na Googleu do 21. lipnja ove godine, a ispred naše Severine nalaze se pojmovi »Venus transit«, »Ronald Reagan«, »David Beckham«, »Ray Charles« i »Patti Davis«. Kako navodi portal, broj upita »Severina Vuckovic« na Googleu je sada već u laganom padu, »što je i za očekivati jer, ruku na srce, tko je želio doći do Sevinog filma, već je to i učinio«. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Shrek prošetao Londonom</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Veliko zeleno čudovište u ponedjeljak je navečer prošetalo britanskom metropolom, a razlog tome bila je premijera drugog nastavka velikog filmskog hita »Shrek«. Najveći je pljesak publike, te večeri na londonskom Leicester Squareu, dobio Antonio Banderas, jedina zvijezda iz »Shreka« koja se pojavila na britanskoj premijeri. Banderas, kojeg je pratila supruga Melanie Griffith, dao je glas Mačku u čizmama koji se u filmu o zelenom čudovištu pojavljuje tek u drugom dijelu. Banderas je te večeri izjavio kako mu je veoma drago što se ponovno vratio u grad u kojemu su se on i Melanie prije osam godina zakleli na vjernost.</p>
<p>»Kada sam ovdje osjećam se kao da sam kod kuće«, kazao je Banderas. »Uostalom, ovdje sam se oženio i živio godinu dana«.</p>
<p>Neki od najpopularnijih britanskih roditelja doveli su svoju djecu na zabavu sa Shrekom. Među mnoštvom, novinari britanskog magazina Hello! primijetili su glazbenika Liama Gallaghera i bivšu pjevačicu All Saintsa Nicole Appleton, koji su stigli sa svojim sinom Geneom. Bili su tu i John Cleese, Rupert Everett i Julie Andrews. »Shrek 2« je već zaradio više od 200 milijuna dolara na američkom box officeu, a za očekivati je da će dobro proći i u britanskim kinima, kao i u ostalim gradovima Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zeta-Jones novu ulogu usporedila sa svojim životom</p>
<p>LAS VEGAS</p>
<p> – Velška glumica Catherine Zeta-Jones ponovno je u centru pažnje zahvaljujući glavnoj ženskoj ulozi u novom filmu Stevena Spielberga »The Terminal«. Riječ je o filmu temeljenom na istinitoj priči o ilegalnom useljeniku (Tom Hanks), koji zbog pravnih zavrzlama »zapinje« na njujorškom aerodromu. Upravo zbog toga novinari su zamolili Catherine da se prisjeti svog dolaska u Ameriku. »Jednostavno su me gurnuli u stranu. Ljudi su se stalno pitali zašto sam ja uopće tamo, a nisu shvaćali da smo svi imigranti u ovoj zemlji«, prisjetila se Zeta-Jones. Catherine je po dolasku u Hollywood primijetio Spielberg i ponudio joj glavnu ulogu u filmu »Zorro«. »Amerika je bila divna prema meni. Nije sve bilo savršeno, ali je bilo puno bolje nego bilo gdje drugdje na svijetu. Udala sam se za Amerikanca. Moja djeca su Amerikanci, a ja ću uvijek mahati američkom zastavom«, priča zadovoljna zvijezda. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svećenik dobio odštetu zbog ušljivog smještaja u prenoćištu </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Budistički svećenik u utorak je dobio odštetu zbog svraba koji su uzrokovale uši u njegovoj sobi u jednom prenoćištu u Japanu, ali je sud odbacio njegove tvrdnje da zbog toga nije mogao obavljati vjerski obred.</p>
<p>Okružni sud u Kobeu u zapadnom Japanu odredio je prenoćištu kaznu od 100 tisuća jena (oko 5500 kuna) koju mora isplatiti svećeniku zbog svraba uzrokovanog ugrizima ušiju, rekao je dužnosnik suda.</p>
<p>No odbačena je njegova tvrdnja kako zbog češanja više od 100 mjesta uboda nije mogao predvoditi pogrebe i bdijenja više od mjesec dana.</p>
<p>Vlasnik prenoćišta obećao je kako će ubuduće nastojati održavati sobe čistima, ali je navodno rekao i to da je zbog činjenice kako je prenoćište u planinama »teško u potpunosti ukloniti kukce«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izraelka rodila dijete u dobi od 64 godine </p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Jedna Izraelka rodila je dijete u dobi od 64 godine i tako postala najstarija rodilja u povijesti Izraela, objavio je u utorak dnevnik Yediot Aharanot.</p>
<p>Rodila je u subotu u bolnici Sheba kod Tel Aviva, a porod je izveden carskim rezom u 30. tjednu trudnoće. Djetetovo zdravstveno stanje »dobro je i stabilno«, objavljeno je iz bolnice.</p>
<p>Žena je zatrudnjela nakon liječničkog tretmana protiv neplodnosti, ali nije željela davati nikakve izjave. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Užitak mi je bio prenositi cinizam Roberta Schustera</p>
<p>Nekoć je veliki teatar išao s velikim redateljima. A društvo ih je na vrijeme prepoznavalo i davalo im priliku da se razvijaju. Osim toga, teatar je tada bio svima važan, i onima koji su ga stvarali, i publici, i društvu uopće. Tada je kazalište stvaralo zvijezde, a o repertoaru se odlučivalo s puno promišljanja i upućenosti na ono što se događalo na europskim i svjetskim pozornicama. Danas je sve drugačije. Staro je prošlo, a novo nije došlo, kaže Ivica Vidović </p>
<p>Gledatelji ga pamte po ulogama Kaspara u »Kasparu Hauseru«, Tristana Tzare u »Travestijama«, Jacquesa u »Jacquesu Fatalistu... «, Studenta u »Gospodaru sjena«... iz zlatnog doba Teatra ITD. Bio je i Dundo Maroje, Hljestakov, Hitler, Buhica, Paulino i još mnoštvo likova koji su obilježili suvremeni hrvatski teatar.</p>
<p>Ivica Vidović jedan je od rijetkih glumaca koji je interpretirajući i glavne i epizodne uloge uspijevao udahnuti im onu životnost koja ih je činila protagonistima stvarnosti o kojoj su svjedočili. Prestižna »Vjesnikova« nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« dodijeljena mu je za ulogu Roberta Schustera u predstavi »Trg heroja« Dramskog kazališta »Gavella«.</p>
<p> • Što Vas je privuklo kazalištu?</p>
<p>– Sasvim sam se slučajno počeo baviti kazalištem, još u ranom djetinjstvu. Shvatio sam tada da me kazalište veseli, i to ne samo pozornica, nego i sve oko nje – prijatelji, druženja... U svakom slučaju bilo mi je zabavnije igrati se u kazalištu, nego se baviti školom. U tim se godinama teško možeš opredijeliti za nešto definitivno, nešto što bi bio poziv za cijeli život. Tko, uostalom, zna što što jednom određuje životni put – vrijeme, sredina, roditelji, prijatelji, sve zajedno...? I bismo li u zrelim godinama odabrali isti poziv kada bismo tada mogli birati? A onda vas malo pomalo struja ponese svojim tijekom, pa pokušate na Akademiji, pa vas prime, pa kao mlad glumac odigrate neke uloge... onda se selite od kazališta do kazališta, od redatelja do redatelja i onda jednog dalekog dana dobijete Dujšinovu nagradu kojoj se uopće niste nadali.</p>
<p>• Započeli ste glumačku karijeru na pozornici zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, potom ste prešli u Dramsko kazalište »Gavella«, pa u Teatar ITD, zatim se vratili u »Gavellu«... Iz kojih ste se razloga selili iz teatra u teatar? </p>
<p>– Zaboravili ste splitsko Hrvatsko narodno kazalište s kojim sam surađivao desetak godina, u vrijeme kada je Ivica Restović bio ravnatelj toga teatra. Bio je to period velikog uzleta. Tamo sam odigrao nekoliko meni značajnih uloga s režiserima kao što su Vanča Kljajović, Božidar Violić, Marin Carić, Georgij Paro i Vladimir Milčin.</p>
<p>Mene su od kazališta do kazališta vukli repertoar i uloge koje su mi nudili. U ondašnjem ITD-u s ondašnjim Vjeranom Zuppom odigrao sam možda najzanimljiviji repertoar u cijeloj dosadašnjoj karijeri. Svi se sjećamo sjajnih predstava Georgija Para, Božidara Violića, Vladimira Gerića, Joška Juvančića, Koste Spajića, Mire Međimorca i Tomislava Durbešića.</p>
<p> • Vrijeme kada ste započinjali karijeru u Zagrebu bilo je vrijeme velikog teatra. Kako je kazalište tada izgledalo i koliko se to vrijeme razlikuje od ovog današnjeg?</p>
<p>– Veliki teatar ide s velikim redateljima. A društvo ih je na vrijeme prepoznalo i dalo im priliku da se razvijaju. Osim toga, teatar je tada bio svima važan, i onima koji su ga stvarali, i publici, i društvu uopće. Tada je kazalište stvaralo zvijezde, a o repertoaru se odlučivalo s puno promišljanja i upućenosti na ono što se događalo na europskim i svjetskim pozornicama.</p>
<p>Danas je sve drugačije. Odnosno, dugo je već sve drugačije. Mislim da je ovo najgore vrijeme. Staro je prošlo, a novo nije došlo. Svima nam je jasno da se moramo u kazalištu organizirati po modelima Zapadne Europe, a opet nitko nema snage to započeti. I onda nam prođu godine s ljudima koji neće ostaviti nikakav bitan trag u kazalištu, a imali su veliki utjecaj i moć.</p>
<p>• Tijekom godina koje ste proveli u teatru, koje su Vas uloge privlačile? Može li se reći da imate neki svoj, osobni repertoar? </p>
<p>– Publika me poistovjećuje s ulogama gubitnika, malih ljudi i njihovih sudbina, često »redikula«. Uživao sam igrajući ih, pripremao ih s lakoćom, ali mi je sve to pomalo dosadilo. Bilo je naravno i drugačijih uloga, ali znatno manje. Svakom glumcu je izazov ući u drugačiji repertoar, ali što ćete, redatelji vas brzo smjeste u neki fah, i onda vam karijera ide smjerom koji vas baš posebno i ne veseli. Ne pada mi na pamet niti jedan hrvatski redatelj koji bi meni dao ulogu Schustera u »Trgu heroja«. A, eto, dogodio se lijep teatar i svi su primijetili »moj osobni glumački iskorak« koji je bio uspješan. Što mislite koje bi se sve glumačke energije probudile kada bi bilo više propuha u našem teatru?</p>
<p>• Osnovali ste i vodite Teatar Rugantino. Što Vas je navelo na tu kazališnu pustolovinu?</p>
<p>– Počelo je bezazleno, htio sam samo napraviti predstavu »Ay, Carmela«. Nisam razmišljao ni o kakvu teatru. To je prekrasan tekst, uloge su bile odlične za Gordanu i mene, scenografski predstava nije bila zahtjevna, a imali smo nešto novaca, jer sam upravo snimio film »Kad mrtvi zapjevaju«, pa nam se činilo da to možemo izgurati. A onda su počeli pravi problemi – što da radimo s predstavom, gdje ćemo je igrati, kako gostovati, tko je prodaje, kome se prodaje, kako ćemo je prevoziti, jer je najam kombija skup, što ćemo s tehnikom kada nemamo ništa...</p>
<p>Međutim, želja da predstava živi bila je dovoljno jaka i mi smo tek tada krenuli u avanturu koja se zove Teatar Rugantino. Učili smo se marketingu u hodu, a prve su zarade otišle u kupnju kombija. a onda, kada ste već nešto naučili i uložili žao vam je da to prestane. Došli su Šoljanovi »Starci«, pa Božanićev tekst »U sjebi Green Hilla«, Glowacky s »Antigonom u New Yorku«, Matišić s »Hrvatskim emigrantima«, »Uho, grlo, nož« Vedrane Rudan i više od 500 izvedaba, nekoliko nagrada, mnogi festivali...</p>
<p>No, žalosno je da se kod nas ništa ne može ozbiljno planirati, što se tako sustavno ubija želja da nešto napravite izvan institucije, a da pri tom ne morate nužno biti dio bilo čije interesne grupe. Ali Teatar Rugantino uz Božju pomoć ide dalje.</p>
<p>• Kako ocjenjujete recentni trenutak hrvatskog teatra? </p>
<p>– Kratko rečeno – loše. Tu i tamo dogodi se neka predstava, neka uloga, ali je cijeli sustav krivo postavljen. Ne daje se prostor mladim redateljima kako bi se mogli razvijati, imamo malo redatelja izvana, kazališta su zatvorena u svoje utvrde, glumci malo rade izvan svojih kazališta, pa cijeli život provedu igrajući s istim partnerima. Plaće su loše, a to znači da se glumci ne mogu potpuno posvetiti kazalištu, jer jure za novcem na drugoj strani.</p>
<p>Umjetnost je sloboda, bijeg od života. Ako teatru ne date slobodno disati, uškopili ste ga. Što mislim o današnjem teatru, najbolje govori to što nemam želju gledati kazališne predstave. A onda se čudimo što se dogodilo s publikom, onom građanskom hrvatskom publikom.</p>
<p>• Nagrađeni ste za ulogu u predstavi rađenoj po tekstu kontroverznog austrijskog dramatičara Thomasa Bernhardta. Kako ste prihvatili tekst pri prvom čitanju?</p>
<p>– Čim je »Trg heroja« shvaćen kao uvreda i napad na Austriju i čim su političari tražili zabranu premijere, sigurno je da je takav komad intrigantan. Ako Alois Mock i Kurt Waldheim žele spriječiti izvedbu, a Heider traži da se režiser potjera iz Beča, užitak je bio izgovarati te verbalne uvrede koje izgovara Robert Schuster. Ti slapovi cinizma i uvrede u ovom trenutku su mi bili Bogom dani da ih izgovaram na sceni. </p>
<p>• Kako ste dočekali vijest o »Vjesnikovoj« nagradi »Dubravko Dujšin«?</p>
<p>– Nisam imao pojma da me je itko predložio. Vijest je došla kao grom iz vedra neba. S obzirom da o meni u »Gavelli« godinama nitko nije ozbiljno razmišljao, digao sam ruke od svega. Naravno da mi je drago što je nagrada došla za ulogu koju sam volio i pripremao je dugo i strpljivo. Ali ne bi od toga posla ništa bilo da nije bilo redatelja Davida Samouraya. I ovom prilikom mu zahvaljujem na suradnji.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Potvrđena Lušetićeva smjena </p>
<p>Tedi Lušetić na konferenciji za novinare rekao da je »doznao iz novina« o svojoj smjeni s mjesta v. d. direktora Javne ustanove Pula film festivala / Festival će otvoriti film Dalibora Matanića »Sto minuta slave« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tedi Lušetić, umjetnički ravnatelj Pulskoga filmskog festivala, u utorak je smijenjen s funkcije v. d. direktora Javne ustanove Pula film festivala odlukom Upravnog vijeća zbog »brojnih financijskih propusta«, kako je novinare izvijestio Eros Čakić, pročelnik pulskoga gradskog Odjela za kulturu i predsjednik Upravnog vijeća festivala.</p>
<p> Lušetić je prema Čakićevim riječima oštetio tu javnu ustanovu za više od milijun kuna jer nije na vrijeme podnio zahtjev za povratom poreza za kupnju pozornice, stolaca i ostale opreme postavljene prošle godine u Arenu. Uz to ostalo je i neriješenih dugovanja prema radnicima, prevoditeljima i zaštitarima. Novi će se direktor imenovati na sljedećoj sjednici Gradskog poglavarstva Pule.</p>
<p>Nekoliko sati prije na konferenciji za novinare održanoj u Društvu hrvatskih filmskih radnika Lušetić nije želio komentirati neslužbenu vijest da je smijenjen. Iako u sjeni informacije o smjeni za koju je, kaže »doznao iz novina«, Lušetić je mirno održao drugu predfestivalsku konferenciju, na kojoj je predstavljen program i koncept 51. pulskoga filmskog festivala.</p>
<p>»Hrvatski film izlazi iz krize, ako je ikad u njoj i bio, a nadam se da će se prošlogodišnja situacija s četiri filma koja su otputovala na A festivale ponoviti«, rekao je Lušetić najavivši kako će festival otvoriti film Dalibora Matanića »Sto minuta slave«. U Areni će se svakodnevno u prvom terminu od 21,30 sati prikazivati hrvatski filmovi, ukupno devet. Drugi je termin namijenjen stranim filmovima, a bit će prikazani »Loš odgoj« Pedra Almodovara, »Fahreinheit 9/11« Michaela Moora, »Odgojitelji« Hansa Weingartena, »Whisky« Juana-Puebla Rebella i Pabla Stolla, »Žeđ« Tawfika Abua Waela, »U tvojim rukama« Anette K. Olesen, »Izgubljeni zagrljaj« Daniela Burmana i »Crvena svjetla« Cédrica Kahna. Hrvatski će filmovi biti prikazani s engleskim, a strani filmovi s hrvatskim titlom.</p>
<p>U ciklusu »Predstavljamo vam« bit će prikazano sedam slovenskih filmova, a kako je rekao Lušetić »budući da je Hrvatska pred donošenjem zakona o filmu, bit će zanimljivo čuti iskustva predstavnika slovenske kinematografije i čelnih ljudi u kulturu«. U dokumentarnom programu, koji je predstavila njegova selektorica Tanja Miličić, prikazat će se osam stranih i tri domaća filma. Retrospektiva filmova Tomislava Pintera, ovogodišnjeg dobitnika Vjesnikove nagrade »Krešo Golik«, i ciklus dokumentaraca i slovenskog filma prikazivat će se u Zajednici Talijana.</p>
<p> Na konferenciji je o partnerskom odnosu Pulskog festivala i HT-a govorio Marijan Jurlina, direktor korporativne komunikacije HT-a.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Poetičnost kamenih totema</p>
<p>U interaktivnom odnosu kamena i ljudske ruke (misli) Dražen Trogrlić ostvaruje oblikovnu igru kao odraz duhovnih promišljanja </p>
<p>Osobitu energiju i simbiozu s prirodom čovjek može ostvariti kreativnim činom ostavljanja zapisa o mislima i osjećajima u prirodnim okvirima i fenomenima. Iako poruka ispisana u pijesku što je more ubrzo ispere ili zborno pjevanje s pticama tijekom šumskog izleta njihovim autorima priskrbljuju stanje potpunog oslobađanja i michelangelovskog dodira sa Stvoriteljem, misao izmodelirana u kamenu zahtijeva poseban odnos s tim materijalom, koji zauzvrat nudi trajan ispis u vječnosti.</p>
<p> Upravo takav interaktivan odnos kamena i ljudske ruke (misli) pokazuju kamene skulpture varaždinskoga umjetnika Dražena Trogrlića (1958.) što su, u likovnom postavu Mladenke Šolman i Dražena Trogrlića, izložene u Galeriji I. i Parku skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.</p>
<p> Reljefi što svojom dimenzijom, položajem i vizualnim dojmom podsjećaju na srednjovjekovnu Bašćansku ploču (jer je u njih utkan vizualni simbolički vokabular) nastali su tijekom 90-ih godina i u tim kamenim pločama umjetnik ostvaruje oblikovnu igru kao odraz duhovnih promišljanja. Tako narativnost i kauzalnost mikrokozmičkih »događaja« poprimaju svoj univerzalni oblik u kamenu (Razgovor s precima, Mali noćni razgovori, Dvoje sigurni), a traženje zajedničkoga nazivnika urezanih formi dovodi do repeticije kružnoga ili ovalnoga kao slojevita civilizacijskoga simbola.</p>
<p> Ciklus reljefa nastalih krajem 90-ih i tijekom prethodne četiri godine odnosi se na umjetnikov doživljaj grada, o čemu svjedoče naslovi djela: »Usamljeni grad«, »Sjeverni dio grada«, »Sretan dio grada«, »Svaku ti večer pričam grade« i »Zabranjeni grad«. Strogo rezane, jednostavne, glatke i čiste plohe slobodnih skulptura »posjeduju identifikacijski status; markacijske su točke prostora, opipljiva istina umjetnikova doživljaja svijeta«, zapisala je u katalogu izložbe Mladenka Šolman.</p>
<p> Treći segment kiparskog duktusa Dražena Trogrlića su vertikalne skulpture čija je oblikovna geneza u totemskom izrazu štovanja (Vrtlarov duh, Veliki mudrac, Usamljeni grad), a izražavaju iskonsku duhovnu dimenziju, suvremeni likovni izričaj te posvetu prirodi i čovjeku. »Elementarni, arhajski kompleks kao i plastički obrasci suvremenosti našli su se ujedinjeni u sinteznoj jednostavnosti prostornih platformi iznenađujućih imaginarnih uvida i kozmičkoga uporišta«, zaključuje autorica postava Mladenka Šolman.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sajam koji ruši barijeru između čitatelja i pisaca</p>
<p>Bogati programi Zagrebačkoga sajma knjiga, koji će potrajati do subote, nude više od 10.000 naslova uz prigodni popust te stotinjak predstavljanja knjiga i autora / Osim u Megastoreu, sajamska će se događanja odvijati i u Književnome klubu Booksa te u Klubu Gjuro II</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je kulturna i književna scena dobila još jedan sajam knjiga – Zagrebački sajam knjiga, koji je uz ulomke iz knjige Patricka Süskinda »Gubitak literarnog sjećanja«, u interpretaciji Danijela Ljuboje, te uz zvuke »Sick Swing Orchestra« svečano otvoren u utorak u knjižari Profil Megastore u Bogovićevoj ulici. Petodnevna će književna fešta, koja se odvija pod geslom »Zagreb na moru knjiga«, posjetiteljima predstaviti više od 10.000 naslova čak 130 hrvatskih nakladnika te stotinjak predstavljanja knjiga i autora, a ono što taj sajam razlikuje od još jednoga zagrebačkoga knjižnoga sajma – Interlibera, koji je uglavnom poslovnoga karaktera, njegova je autorska profilacija.</p>
<p>Prema riječima Drage Glamuzine, selektora programa Prvoga zagrebačkog sajma knjiga, taj je festival zamišljen kao šestomjesečna smotra onoga što su objavili hrvatski nakladnici, čime bi se zapravo trebala popuniti praznina nastala nakon Interlibera i pulskoga San(j)ma knjiga, koji se odvijaju u studenome i prosincu. </p>
<p>Želja je organizatora Zagrebačkoga sajma knjiga srušiti barijeru između čitatelja i pisaca, pa će se publika, posebice u dva festivalska programa – »Kava s autorom« i »S autorom na ti« – moći družiti s književnicima Borisom Dežulovićem, Antom Tomićem, Damirom Karakašom te mladim piscima Tatjanom Gromačom, Lucijom Stamać, Tomicom Bajsićem i drugima.</p>
<p>Program »Knjiga ispod čekića« upoznat će nas s netom objavljenim naslovima, među kojima će zasigurno veliko zanimanje izazvati autobiografija Rade Šerbedžije »Do posljednjeg daha«, koja će u Megastoreu biti predstavljena u srijedu, te knjiga Arsena Dedića »Padova«, o kojoj ćemo više doznati dan poslije. </p>
<p>Večernji program »Banket s knjigom« namijenjen je pak za knjige objavljene u razdoblju između Interlibera i novoga sajma, a u njemu će svoje mjesto pronaći i najnovija zbirka priča Miljenka Jergovića »Inšallah Madona, inšallah«, u utorak, potom feralovska poezija Predraga Lucića »Haiku, haiku, jebem ti maiku«, u četvrtak, te sabrana djela i knjiga »Oni ne bi niti mrava zgazili« Slavenke Drakulić, u subotu. Na svoje će, dakako, doći i ljubitelji stručnih i publicističkih naslova.</p>
<p>Osim domaćih književnih zvijezda, adut su novoga sajma i strani pisci – Tibor Fischer, koji je u žiriju Bookerove nagrade, Aleksandar Hemon te skupina litavskih književnika, a svi će se oni predstaviti u sklopu programa »ZSK specijal«. Jedan je dio toga programa predviđen i za predstavljanje Mrkonjićeve knjige »Međaši – antologija hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća«.</p>
<p>Dio je raznolikih festivalskih događanja, koji će se odvijati u znaku teme »Novinari i pisci«, posvećen i predstavljanju nakladničkih kuća, koje posjetiteljima daruju 25-postotni popust na sva izdanja domaćih autora.</p>
<p>»Mi nakladnici došli smo na svoje, dočekavši da Zagreb napokon dobije i jedan proljetni sajam knjiga. Zagrebački sajam nije konkurencija pulskomu, već kompilacija dvaju tradicionalnih hrvatskih sajmova knjiga – Interlibera i pulskoga Sajma«, rekao je na otvorenju Zdenko Ljevak, predsjednik Udruženja hrvatskih nakladnika, otvarajući zagrebačku književnu smotru.</p>
<p>Osim u Megastoreu, sajamska će se događanja odvijati i u Književnome klubu Booksa te Klubu Gjuro II, gdje će prvog i posljednjeg dana festivala biti priređena noćna čitanja »Od sumraka do zore«.</p>
<p>Svečanomu otvorenju Zagrebačkog sajma knjiga bili su nazočni i pripadnici kulturnog i javnog života grada, među kojima je bio i bivši ministar kulture Antun Vujić, a čitav je program vodila Jasna Bilušić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Walküre« u Glastonburyju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Wagnerova opera »Walküre«, postavljena u nedjelju na muzičkom festivalu u engleskom gradu Glastonburyju, u izvedbi Engleske nacionalne opere, po mišljenju gledatelja proglašena je najfascinantnijom predstavom. To je prvi put da se »Walküre« izvodi na tom festivalu, na kojem su tisuće oduševljenih ljubitelja opere uživali u priredbi, za čije je potrebe izgrađena velika pozornica u obliku piramida. Opera je započela zvučnom kulisom teme iz Coppoline »Apokalipse sada«. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dani litavske književnosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U okviru Zagrebačkoga sajma knjiga i autora, a u suradnji Društva litavskih književnika, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga društva pisaca te nekoliko hrvatskih nakladnika, u Zagrebu će se od 1. do 4. srpnja održati Dani litavske književnosti, izvijestio je u utorak koordinator projekta Roman Simić. Manifestacija će predstaviti književnike Vytautasa Bubnysa, Jurgu Ivanauskaite, Danute Kalinauskaite i Birute Jonuškaite. Osim čitanja i predstavljanja knjiga publici, litavski će se književnici susresti s predstavnicima hrvatskih udruga pisaca i drugima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjetnici protiv Busha </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Skupina američkih umjetnika, vlasnika umjetničkih galerija i bogatih kolekcionara prikupila je više od 170 umjetničkih djela za dražbu, čiji će se prihod upotrijebiti da bi se, kako su najavili, na izborima u studenome porazio predsjednik Bush. Na dražbi koja se održala 29. lipnja, našla su se djela Andyja Warhola, Willema de Kooninga, Roya Lichtensteina, Richarda Diebenkorna, Jaspera Johnsa i Marka Rothkoa. Počasna predsjednica ovog događaja bila je Meryl Streep, a jedan od organizatora dražbe newyorški realistički slikar Chuck Close. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Finale nam je suđeno« </p>
<p>»Mislim da smo i dosad napravili mnogo. Vratili smo se iz mrtvih nakon očajne utakmice protiv Grčke. Dizali smo se iz utakmice u utakmicu i najbolja partija nam je uvijek posljednja utakmica. Odigramo li bolje nego protiv Engleza, Nizozemci nemaju nikakve šanse«, izjavio je Deco </p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Hoće li igrač koji je bio otkriće Lige prvaka biti i presudan čovjek za portugalski plasman u finale? Brazilac Deco, inače igrač Porta, koji je prošle godine uzeo portugalsko državljanstvo, vjeruje u to, čak hrabro izjavljuje da vjeruje da je portugalska sudbina upravo finale. Iako na početku europske smotre u zapećku razmišljanja izbornika Scolarija (opet Brazilac), </p>
<p>Deco je svojim ulaskom u momčad umjesto Ruija Coste pokazao zašto je jedan od najboljih veznih igrača današnjice. Upravo se od njega očekuje najviše u polufinalnoj utakmici Portugala protiv Nizozemske u srijedu u 20.45 sati na stadionu Alvalade u Lisabonu. </p>
<p>Sjećamo se izjave trenera Ivana Katalinića, koji je nedavno, nakon finala Lige prvaka u kojem je Porto nadvisio Monaco, rekao: »Deco je isti Asanović, samo malo brži.« Da je nama bio jedan takav u momčadi, samo je trebalo nekoliko lopti po utakmici proslijediti Prši... </p>
<p>No, ostavimo se našeg kukanja i razmišljanja što bi bilo da je bilo. Portugal je u groznici i, tipično za svaku zemlju domaćina koja dogura daleko, njegova je momčad pod velikim pritiskom. Zna to i nizozemski izbornik Dick Advocaat, koji upravo na tome temelji svoju strategiju: </p>
<p>– Moja momčad zna kako je igrati velik turnir pred svojim navijačima. Prije četiri godine naša je momčad na Europskom prvenstvu upravo pokleknula zbog pritiska vlastitih navijača. Domaći teren i nije neka prednost. </p>
<p>Deco, pak, tvrdi, da njemu i suigračima takav pritisak ne predstavlja problem. </p>
<p>– Mislim da smo i dosad napravili mnogo. Vratili smo se iz mrtvih nakon očajne utakmice protiv Grčke. Dizali smo se iz utakmice u utakmicu i najbolja partija nam je uvijek posljednja utakmica. Odigramo li bolje nego protiv Engleza, Nizozemci nemaju nikakve šanse. Naša je momčad iskusna, pa tvrdnje Nizozemaca da su iskusniji od nas nemaju osnova. Nadam se da ću u dva mjeseca biti u svom drugom europskom finalu. U prvom finalu s Portom već sam pobijedio. Navijači su nas ponijeli kada nam je bilo najteže. Nakon poraza protiv Grčke skandirali su nam »Dignite se!« </p>
<p>Zanimljivo je spomenuti činjenicu da je Deco igrač na kojem je napravljeno najviše prekršaja na prvenstvu. </p>
<p>– I mene čudi koliko se oštro igra prema meni. To valjda znači da nešto vrijedim. Ipak moram reći da većina prekršaja spada u one profesionalne, nije bilo izrazito grubih startova. Nadam se da će tako i ostati. </p>
<p>Čak je i statistika na strani Portugalaca. Od dosadašnjih osam utakmica Nizozemska je pobijedila samo jednom, još 1991. godine u Rotterdamu sa 1-0 u europskim kvalifikacijama. </p>
<p>U ostalim utakmicama Portugal je pobijedio četiri puta, a tri su utakmice završile bez pobjednika. U posljednjoj međusobnoj, prijateljskoj, utakmici u Eindhovenu prije godinu dana bilo je 1-1. </p>
<p>– Statistika nema nikakvog značenja. Nama je najbitnije postaviti igru kako nama odgovara, s mnogo dodavanja, a lopta mora ostati na zemlji. U takvoj se igri Englezi nisu snašli, a neće niti Nizozemci, dodao je Deco. </p>
<p>Lisabon već preplavljuju Nizozemci. Petnaestak tisuća navijača obojenih u narančasto već se raspodijelilo po ključnim točkama grada i nabavljaju ulaznice po mnogostruko višim cijenama od domaćina Portugalaca. Euforija je zahvatila nizozemske navijače koji su prvi put nakon dugo vremena osjetili slast pobjede nakon jedanaesteraca. </p>
<p>Ispali su Nizozemci na jedanaesterce u polufinalu SP-a 1998. godine u srazu s Brazilom, a dvije godine kasnije na svom terenu na europskoj smotri protiv Italije, promašivši čak pet jedanaesteraca. </p>
<p>– Zato nam je ova pobjeda protiv Švedske toliko vrijedna. Razbili smo strah koji nam se uvukao u kosti. Dakle, ne bojimo se kad dođe do jedanaesteraca. Imamo svjetskog vratara i svjetske izvođače. No, ako smo prava momčad, utakmicu bismo mogli riješiti i ranije, hrabri svoje nogometaše Dick Advocaat.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Postoji li scenariji koji će spasiti Dicka Advocaata</p>
<p>Zemlja cijepljena od obrambenog nogometa, nacija koja uz Brazil i Francusku ima uvjerljivo najjače pojedinačne kvalitete, reprezentacija koja ima desetak savršenih napadača, u Portugalu se boji igrati - napadački</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Navijački sudovi mnogih zemalja sudionika Europskog prvenstva već su »razapeli« svoje izbornike. Svoje neznalice, izdajnike i egocentrike. Santini je kriv što nije nadvladao francuske egotripove, Trapattoni je kriv što je star, Eriksson je kriv što je uspjeh temeljio na obrani, Saez je kriv što je svlačionicu podijelio na dva dijela, na zvijezde i vodonoše, Barić je kriv zbog svega navedenog... </p>
<p>No, jedan trener na grbači nosi možda i najveći strateški grijeh, makar ga iz spomenutog društva gubitnika izdvaja rezultat. Dick Advocaat, 57-godišnji nizozemski izbornik, »napoleonskog« izgleda i jednako usiljenog ponašanja, također je dobrodošla podloga na kojoj će tamošnji puk trenirati svoje kritičke nagone. Istina, oni su splasnuli nakon sretno izborenog polufinala. Možda će čak Advocaat biti ustoličen u izbornika svih izbornika kad za nekoliko dana oko vrata nabaci zlatnu europsku medalju, no neki »neprijatelji« neće biti nikad utišani. </p>
<p>Razdvajajući rezultat i umjetnički dojam, svi će vjerojatno preferirati prvi cilj, jer on se ipak jedini pamti. Međutim, danas je cijela Europa oduševljena jednim izbornikom (Brücknerom) i jednom reprezentacijom (Češkom), koja na vraški dobar način ujedinjuje rezultat i umjetnički dojam. Osim što imaju realne izglede postati europskim prvacima, u posljednjih su petnaestak dana kupili milijune nogometnih srca, jer će se bez obzira na konačan izgled »portugalskog ljeta« desetljećima kasnije znati za generaciju čeških umjetnika. </p>
<p>Advocaat u svojoj reprezentativnoj arhivi ima četvrtfinale sa Svjetskog prvenstva 1994. godine. No, aktualnija je sljepoća spram onoga što ima, aktualnije je što proturječi cijeloj naciji i ne koristi maksimalno sve pozitivne strane svoje reprezentacije. Zemlja cijepljena od obrambenog nogometa, nacija koja uz Brazil i Francusku ima uvjerljivo najjače pojedinačne kvalitete, reprezentacija koja ima desetak savršenih napadača, u Portugalu se boji igrati - napadački. Ruud van Nistelrooy tako često djeluje nasukano u gomili suparničkih obrambenih igrača i igra predvidljivo ovisi o nadahnuću Arjena Robbena ili Clarencea Seedorfa. I sve se to događa pored živih i zdravih na klupi Roya Makaaya ili Pierrea van Hooijdonka. </p>
<p>Prije svega sreća, a potom i Robbenove minijature, Van Nistelrooyev instinkt strijelca i vratar Van der Sar bili su »dobre vile« koje su Nizozemsku odvele do polufinala. Hoće li Advocaat progledati i početi koristiti i kvalitetu kojom je bogata njegova svlačionica ili će se i dalje uzdati u sreću? </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blažević nepoželjan zbog nogometnog neznanja</p>
<p>Poručio je to Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, koji spočitava Blaževiću što je novinar, a ne trener. Uzgred nam je napomenuo da je s Barićem razgovarao o svemu što su »pretresli« i dan ranije. Barić je čvrsto ostao pri odluci da ga više ne zanima produljenje suradnje s HNS-om, čak ni da članovi IO HNS-a kleče pred njim, te da se HNS okreće hitnom odabiru novog izbornika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bude li se Vlatka Markovića, predsjednika HNS-a, pitalo ima li Miroslav Blažević preduvjete ponovno biti izbornik, a bez sumnje će ga se idućih dana pitati, odgovor glasi - nema! Razlog nisu Blaževićeve godine, kao što se u posljednje vrijeme često naglašava, nego upitno nogometno znanje!? </p>
<p>Priča o upitnosti Blaževićevih nogometnih stručnosti za mjesto kojem je Otto Barić u utorak i definitivno rekao zbogom odvijala se na vrlo zanimljiv način, onako s nogu, u predvorju hrvatske Kuće nogometa, u trećem satu Markovićeva sastanka s Barićem. Jedan od novinara, kojeg je Barić prethodno izvrijeđao jer se navodno služio neistinama kad je iznosio nedavne igračke uvrede na račun izbornika, upitao je Markovića kako stoje Blaževićeve akcije glede izbornikova mjesta. U tom trenutku očigledno sklon crnom humoru, Marković je sa smiješkom uzvratio: </p>
<p> – Nije li Blažević novinar? </p>
<p>Prihvaćajući igru, uzvratili smo primjedbom da je u povijesti nogometa bilo primjera da i novinar postane vrlo uspješan izbornik. Markovićev je odgovor bio ekspresan: </p>
<p> – Da, znam za takve slučajeve, ali to su bili novinari koji su kužili nogomet. U tome je razlika. </p>
<p>Nakon što smo se spomenutom vicu svi nasmijali, a najviše Marković, okrenula se priča na dob kandidata kao mogući razlog da netko ne uđe u konačni izbor. S te je strane Marković već bio oprezniji i fleksibilniji, držeći se valjda one da pas ne laje zbog sela nego zbog sebe: </p>
<p> – Što se mene tiče, godine nikad nisu bile važan razlog za procjenu nečijih mogućnosti, kako kod trenera tako i kod igrača. Pogledajte samo kako se život protegnuo, pa danas čovjek sa 75 godina djeluje kao svojedobno 55-godišnjak. </p>
<p>Marković nam je uzgred napomenuo da je s Barićem razgovarao o svemu što su »pretresli« i dan ranije. To znači da je Barić čvrsto ostao pri odluci da ga više ne zanima produljenje suradnje s HNS-om, čak ni da članovi IO HNS-a kleče pred njim, te da se HNS okreće hitnom odabiru novog izbornika: </p>
<p>– U posljednjih 20 godina nisam naučen na to da lupaju po meni kao po praznoj vreći kako se kome sviđa. Ne treba mi to, zaključio je Barić, napuštajući Rusanovu povišenog tlaka, jer je sreo jednog od »novinarskih jadnika i gnjida koji si zbog nogometne nestručnosti dozvoljavaju da ih njihovi poslodavci iskorištavaju uprežući ih u zadatke najniže vrste«. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hestrie Cloete ponovno preko dva metra</p>
<p>Svjetska prvakinja u skoku u vis je sa 2.00 izjednačila rekord mitinga, dok je Blanka Vlašić sa 1.97 zauzela drugo mjesto Ivana Brkljačić ostala dalek od željenih 70 metara u bacanju kladiva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis Hestrie Cloete i treću godinu uzastopce upravo na Grand Prix mitingu u Zagrebu prvi puta u sezoni preskače dva metra i, naravno, pobjeđuje. Nakon toga je pokušavala postaviti novi rekord mitinga, no 202 cm ipak nije uspjela preskočiti. Na tim joj se visinama ove godine nije uspjela pridružiti Blanka Vlašić, koja je u prvom pokušaju preskakala 185, 190, 194 i 197 cm, ali dva metra nije uspjela preskočiti. Iako, u dva pokušaja je bila vrlo blizu…</p>
<p>Dvoboj Cloete – Vlašić svakako je bio dramatski vrhunac ovogodišnjeg Hanžekovićevog memorijala, no kada je riječ o rezultatima on se dogodio već na samom počeku mitinga. Obračun kladivašica bio je, naime, apsolutno na razini najvećih svjetskih natjecanja. Čak su četiri bacačice kladiva prebacile 70 metara (tri su bacile dalje od 71 metar!), a tako nešto, primjerice, nismo vidjeli ni na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Parizu. Najbolja je sa 71.90 bila europska prvakinja Olga Kuzenkova, ispred Kineskinje Zhang Wenxiu i aktualne olimpijske pobjednice Kamile Skolimowske. Daleko od najavljenog rezultata bila je, međutim, hrvatska rekorderka Ivana Brkljačić, čiji su ovogodišnji rezultati nagovještavali da bi na »Hanžeku« mogla prebaciti 70 metara. Sa 66.74 iz prve serije ostala je, ipak, daleko od tog dosega.</p>
<p>Na razini prethodno spomenutih dosega svakako je bila i utrka svjetske prvakinje na 400 metara prepone, Australke Jane Pitman. Sa 54.15 istrčala je treći rezultat sezone na svijetu, ostavši svega stotinku sekunde iza rekorda mitinga, koji drži bivša svjetska prvakinja o ovoj disciplini, Kubanka Daimi Pernia. Ovo je, inače, bio prvi ovogodišnji ozbiljan nastup Jane Pitman i najava velikog povratka svjetske prvakinje.</p>
<p>Kod atletičara su ove godine rezultatski odskakale dvije tehničke discipline. U skoku u dalj je sa 8.01 pobijedio Ukrajinac Valerij Vasiljev ispred Osbourne Moxeya s Bahama (8.00) i hrvatskog rekordera Siniše Ergotića. U bacanju kugle je, pak, sa vrlo dobrih 20.19 pobijedio Slovenac Miran Vodovnik, ispred Nedžada Mulabegovića (19.95) i ne toliko uvjerljivog svjetskog juniorskog prvaka Edisa Elkasevića (18.48).</p>
<p>Posebna je, pak, priča Memorijalna utrka »Boris Hanžeković« na 110 metara prepone u kojoj je očekivano pobijedio trenutačno najbrži preponaš svijeta Kinez Xiang Liu (13.26). No, ova je utrka djelomice upropaštena predugim držanjem atletičara na startnim blokovima (starter!), što je izravno utjecalo na čak tri pogrešna starta i diskvalifikaciju odličnog Brazilca Dos Santosa, te prošlogodišnjeg pobjednika Memorijalne utrke Duanea Rossa. Tako je ovogodišnja središnja utrka mitinga bila daleko iza onih koje smo gledali prethodnih sedam ili osam godina, iako obzirom na startnu listu to nije trebalo tako biti.</p>
<p>Hrvatski aspiranti na olimpijske norme su, inače, ostali daleko od željenih rezultata. Dejan Vojnović je sa 10.49 zauzeo sedmo mjesto na 100 metara (olimpijska B-norma je 10.28), u kojoj je sa 10.17 pobijedio Ganac Zakari, dok je Branko Zorko bio deseti (3:39.94) na 1500 metara.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Brkljačić: Jako sam razočarana</p>
<p>Blanka Vlašić nije uspjela ponoviti prošlogodišnji doseg, skok preko dva metra, no nije bila previše nezadovoljna.</p>
<p>– Subjektivno sam malo nezadovoljna jer sam bila blizu dva metra, no objektivno moram biti zadovoljna jer sve ostale visine sam preskočila iz prvog pokušaja. Trenutačno sam još u fazi rasta forme. Nisam na istoj razini kao prošle godine u ovo doba, no to je normalno jer vrhunac forme očekujem na Olimpijskim igrama.</p>
<p>Ivana Brkljačić dugo je najavljivala kako hitac preko 70 metara čuva za Hanžek. No, kad je došao trenutak istine, Ivana je bila daleko od željene razine.</p>
<p>– Mislila sam da mi se više ništa ružno u karijeri ne može dogoditi, no prevarila sam se. Jako sam razočarana. Nisam očekivala da mi se u Zagrebu može dogoditi ovakav podbačaj. Na prijašnjim natjecanjima sam se štedjela za Hanžek i onda mi se dogodi ovo. Sada će mi se sigurno poljuljati motivacija za Olimpijske igre, no nadam se da ću se oporaviti.</p>
<p>Siniša Ergotić osvojio je vrlo dobro treće mjesto, no nije uspio do kraja odraditi natjecanje.</p>
<p>– Ponovilo mi se istegnuće lista, ozljeda koju sam zaradio i na nedavnom Kupu Europe u Bugarskoj. Morao sam je brzo zakrpati zbog Hanžeka, no sada neću žuriti, želim potpuno ozdraviti. Inače, rezultat (7,98 m) je solidan, no da sam mogao izdržati do kraja, sigurno bih preskočio osam metara.</p>
<p>Svjetska prvakinja na 400 m prepone Jana Pittman u Zagrebu je istrčala treći rezultat sezone u svijetu, no nije bila potpuno zadovoljna.</p>
<p>– Trčala sam dobro samo prvih 300 metara, a onda sam pala. Nisam znala da sam bila samo stotinku do rekorda mitinga, sljedeće godine ću ga sigurno napasti.Duanne Ross bio je iznimno bijesan zbog diskvalifikacije na 110 metara prepone.</p>
<p>– Starter nas je predugo držao na startu, a onda je još netko u mojoj blizini pričao, što me je dodatno omelo.</p>
<p>V. Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nemilosrdna Davenport ipak prejaka za Šprem</p>
<p>No, Šprem će pamtiti Wimbledon po dosad najvećem uspjehu u karijeri. U All England klub je stigla bez ijedne Grand Slam pobjede, a onda je na londonskoj travi stigla do četvrtfinala, pritom »nokautiravši« dvostruku pobjednicu Venus Williams. Rezultat je to koji će je na novoj WTA ljestvici »lansirati« među 20 najboljih tenisačica svijeta</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Uzalud se Karolina Šprem nadala kako će organizator imati obzira i rasporediti četvrtfinale protiv Davenport u srijedu. Najbolja hrvatska tenisačica nije imala vremena ni se naspavati, a kamoli zaliječiti ozljedu desnog gležnja te je Amerikanka Lindsay Davenport uvjerljivo izborila polufinale nakon 6-2, 6-2 pobjede.</p>
<p>Iako ne treba zanemariti odlično izdanje wimbledonske pobjednice 1999. godine, ipak je s druge strane stajala poluozlijeđena Šprem, koja nije mogla s jednako agresivnošću parirati Davenport, budući da je bol u gležnju itekako ograničila njenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja. Stoga ne čudi 21 neforsirana pogreška 19-godišnje Varaždinke i tek 12 »winnera«. A koliko je kvalitetno Davenport igrala najbolje govori podatak o samo osam neforsiranih pogrešaka.</p>
<p>– Nisam ništa mogla protiv ovakve Davenport, predobro je igrala. Servirala je odlično, reternirala je odlično, kretala se odlično, servirala još bolje. Samo joj mogu iskreno čestitati. S ovakvim tenisom može do kraja, komentirala je Šprem.</p>
<p>Već je početak naslutio kako će peta nositeljica imati lak posao. »Break« u prvom gemu pokazao je Davenport koliko je Šprem ranjiva kada treba trčati s jedne na drugu stranu terena. Stoga se u nastavku 28-godišnja Amerikanka trudila što više rastezati Šprem, koja je sve teže vraćala loptu kako je meč odmicao. Nemilosrdno je Davenport nastavila s jednakom taktikom u drugom setu pa je meč bio gotov za 52 minute.</p>
<p>– Ne, moj gležanj nije utjecao na ovaj poraz. Sve je bilo u redu, nisam se osjećala umornom. Lindsay je sjajno igrala, imala sam osjećaj kako je teren premali za mene kad je stala s druge strane. Nisam imala prostora za igru, veličala je pobjedu svoje suparnice Šprem odbijajući ozljedu kao jedan od razloga lošije igre.</p>
<p>No, nakon svega Šprem će pamtiti Wimbledon po dosada najvećem uspjehu u karijeri. U All England klub je stigla bez ijedne Grand Slam pobjede, a onda je na londonskoj travi stigla do četvrtfinala, pritom »nokautiravši« dvostruku pobjednicu Venus Williams. Rezultat je to koji će je na novoj WTA ljestvici »lansirati« među 20 najboljih tenisačica svijeta.</p>
<p>Nakon poraza engleske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu sve oči su ponovo uprte u Tima Henmana. Ponovo će teret nacije biti na njegovim leđima. »Henmania« je počela kad je njihov ljubimac stigao do polufinala roland Garrosa, a posebno ih je »napalio« kad je u osmini finala pobijedio prošlogodišnjeg finalistu Australca Marka Philippoussisa. </p>
<p>Uoči četvrtfinala nitko ne spominje Ančića, mediji se uglavnom bave pitanjem Henmanovog suparnika u polufinalu, odnosno finalu. Mario Ančić nema što izgubiti, četvrtfinale je njegov najveći doseg na Grand Slam turnirima, a središnji teren All England kluba je upoznao 2002. godine kada je pobijedio Federera. Prvi međusobni dvoboj Henmana i Ančića je drugi po redu nakon 13 sati po srednjeeuropskom vremenu.</p>
<p>– Henman voli ostati na osnovnoj liniji nakon servisa. To će biti moja prilika. Ne mislim trčati na mrežu pod svaku cijenu, najavio je Ančić.</p>
<p>• Rezultati, tenisačice, četvrtfinale: Davenport (5) – ŠPREM 6-2, 6-2, Šarapova (13) – Sugiyama (11) 5-7, 7-5, 6-1; osmina finala: S. Williams (1) – Golovin 6-2, 6-1, Capriati (7) – Petrova (10) 6-4, 6-4, Mauresmo – Farina-Elie 7-5, 6-3, Suarez (9) – Grande 4-6, 6-0, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Slovenci su uvertira za Atenu</p>
<p>»Slovenci su nam u ovom trenutku protivnik po mjeri, nisu prva svjetska vaterpolska liga, pa protiv njih možemo uvježbavati neke varijante i uigravati se, a ujedno biti u punom treningu«, kaže izbornik Zoran Roje </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatska vaterpolska reprezentacija u Splitu je nastavila pripreme za nastup na OI u Ateni. »Vodeni vatreni« treniraju na bazenu Jadrana u Zvončacu, a u idućih nekoliko dana igrat će trening utakmice sa Slovenijom. </p>
<p>– U ovom dijelu priprema najviše pažnje posvećujemo fizičkoj pripremi, a treninzi sa Slovenijom dobro nam dođu. Slovenci su nam u ovom trenutku protivnik po mjeri, nisu prva svjetska vaterpolska liga, pa protiv njih možemo uvježbavati neke varijante i uigravati se, a ujedno biti u punom treningu. Odigrat ćemo s njima osam utakmica, a krajem srpnja putujemo na jaki turnir u Grčku, referirao je izbornik Zoran Roje o tijeku priprema. </p>
<p>Naši najbolji vaterpolisti u petak imaju dan odmora, no organizirano će ga uz čelnike saveza provesti kupajući se na Hvaru. Još ima dovoljno vremena do početka OI, ali će početak natjecanja biti zahtjevan, bez prava na krivi zaveslaj, jer su naši vaterpolisti u skupini s Mađarima, SCG-om, SAD-om, Rusijom i Kazahstanom (tri prvoplasirane vrste idu dalje, prvi u polufinale, a drugi razigravaju). </p>
<p>– Drukčije ne može biti i ne trebamo se zamarati snagom naših suparnika. Zna se tko su Mađari i što predstavljaju u svjetskom vaterpolu. Oni i reprezentacija SCG-a blagi su favoriti. Moramo biti među prva tri, a tu su još jake reprezentacije Rusije i SAD-a. Zanimljivo je da je Ratko Rudić natjerao svoje reprezentativce da ovog semestra ne studiraju već ih je okupio još u listopadu i sigurno će biti i te kako opasni u Ateni. U skupni vjerojatno nećemo imati laku utakmicu, kazao je Roje. </p>
<p>Što se pak tiče odlaska u Atenu, čelnicima vaterpolskog saveza najveći je problem manjak akreditacija. Naime, zbog sigurnosnih je razloga broj akreditacija za popratno osoblje (treneri, čelnici) smanjen sa 0.56 na 0.32. Tako vaterpolisti imaju samo 18 akreditacija. Ujedno, Hrvatski vaterpolski savez platio je prvu ratu kazne za nerede u Kranju, 10.000 eura od 100.000, kako je dogovoreno na završnom turniru Eurolige u Budimpešti. No, u savezu predviđaju višegodišnju borbu s čelnicima LEN-a, jer se ne pristaje na kompenzacije, pa će se vjerojatno kazna plaćati na kapaljku u manjim iznosima poput ovog od 10.000 eura. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Haaški sud osudio Milana Babića na 13 godina zatvora </p>
<p>Vijeće smatra da kazna do 11 godina zatvora, koju je predložilo tužiteljstvo, ne ispunjava svrhu kažnjavanja i ne zadovoljava pravdu, kazao je Babiću sudac Orie</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Haaški sud osudio je u utorak bivšeg političkog čelnika pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Babića na 13 godina zatvora zbog progona Hrvata i drugih nesrba s područja »Krajine« 1991. i 1992. godine.</p>
<p>Milan Babić (48), nekadašnji premijer i predsjednik »Republike Srpske Krajine«, paradržavne tvorevine koju su Srbi 1991. proglasili na okupiranom hrvatskom teritoriju, 27. siječnja ove godine priznao je krivnju za progon na vjerskoj, rasnoj ili političkoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti. Tužiteljstvo je zauzvrat odustalo do ostale četiri točke optužnice i preporučilo kaznu do 11 godina zatvora. Predsjedavajući sudskog vijeća Alphonse Orie je u obrazloženju presude naveo da Babić kao regionalni politički čelnik nije bio glavni pokretač progona Hrvata, ali je »priznao da je svjesno i namjerno sudjelovao u kampanji progona, znao za zločine koji se navode u optužnici, angažirao JNA, naoružavao Srbe i držao huškačke govore koji su poticali na nasilje prema Hrvatima«.</p>
<p>Sudac je naglasio kako je Babić priznao da je formulirao, planirao, poticao i na druge načine pomagao politiku prisilnog i trajnog uklanjanja hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno trećine hrvatskog teritorija u sklopu udruženog zločinačkog pothvata.</p>
<p>»U kampanji progona na području 'Krajine' ubijeno je više stotina civila, tisuće njih je protjerano i deportirano, a više stotina zatočeno«, kazao je sudac ističući da je Babić priznao krivnju za »zločin krajnje teškog oblika i stoga treba očekivati razmjernu kaznu«. Među otegotnim okolnostima naveo je njegov položaj koji je koristio »da bi promovirao interese svog naroda na štetu Hrvata i drugih nesrba kršenjem međunarodnoga humanitarnog prava«. Kao olakotne okolnost istaknuo je njegovu »znatnu i opsežnu suradnju s tužiteljstvom uz velik rizik za sigurnost njegove obitelji i osobnu«, dobrovoljnu predaju, priznanje krivnje te kajanje.</p>
<p>»Vijeće smatra da kazna do 11 godina zatvora, koju je predložilo tužiteljstvo, ne ispunjava svrhu kažnjavanja i ne zadovoljava pravdu«, kazao je sudac Babiću.</p>
<p>Potom ga je pozvao da ustane i rekao da mu raspravno vijeće izriče kaznu od 13 godina zatvora u koju će mu biti uračunato 211 dana koje je proveo u pritvoru Suda, što je Babić primio mirno.</p>
<p>Babić je u jesen 2002. svjedočio protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodna Miloševića. Na jesen se očekuje da će biti krunski svjedok optužbe na suđenju svom glavnom suradniku iz Knina Milanu Martiću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Još jedan svjedok-pokajnik</p>
<p>Boži Latinoviću zvanom Bora Krajišnik prije nekoliko je dana dodijeljen status zaštićenog svjedoka-pokajnika/ Nemam apsolutno nikakve veze s tim događajem, osim što sam se tu večer zatekao na Ovčari, kazao je Lančužanin iznoseći svoju obranu</p>
<p>BEOGRAD (od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Iako se na početku nove rasprave pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu u utorak trebalo pojaviti 18 optuženika koje se tereti da su počinili kazneno djelo ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima, odnosno pokolj 200 Hrvata i drugih nesrba na vukovarskoj Ovčari 1991., na optuženičkoj se klupi nije našao Božo Latinović zvani Bora Krajišnik. </p>
<p>Kako je objasnio sudac Vesko Krstajić, njemu je prije nekoliko dana dodijeljen status zaštićenog svjedoka-pokajnika. Protiv njega je obustavljen kazneni progon, a on će, zauzvrat, svjedočiti protiv ostalih optuženika. </p>
<p>Riječ je već o drugom svjedoku-pokajniku u ovom sudskom postupku. Podsjetimo, u vrijeme podizanja optužnice protiv prve šestorice optuženih - Miroljuba Vujovića, Stanka Vujanovića, Jovice Perića, Predraga Madžarca, Milana Vojnovića i Ivana Atanasijevića, status zaštićenog svjedoka tada je dodijeljen Spasoju Petkoviću zvanom Štuka. Od početka ovoga suđenja u ožujku ove godine, svoju je obranu iznijelo šest spomenutih optuženika, dok je rasprava održana u utorak bila prva rasprava na kojoj se pojavilo 11 novooptuženih čije su se optužnice pripojile ovom sudskome postupku. </p>
<p>Riječ je o bivšim pripadnicima dobrovoljačke jedinice »Leva Supoderica« - Milanu Lančužaninu Kamenom, Marku Ljuboji, Predragu Milojeviću, Vuji Zlataru, Goranu Mugošu, Đorđu Šošiću, Miroslavu Đankoviću, Slobodanu Katiću zvanom Major Katić, Nadi Kalaba (jedina žena među optuženicima i nevjenčana supruga optuženog Stanka Vujanovića), Milanu Buliću zvanom Bulidža i Predragu Dragoviću. </p>
<p>U vrijeme dok su optuženike dovodili u sudnicu, njihova ih je rodbina, smještena u publici iza neprobojnog stakla, dočekala ushićeno podižući u zrak tri prsta. U istoj toj prostoriji sjedili su i pravni zastupnik hrvatske države, odvjetnik Čedo Prodanović te članovi Udruga »Hrvatske majke« i »Vukovarske majke« od kojih neki još uvijek nisu saznali sudbinu svojih najmilijih nestalih u Vukovaru 1991.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice, svoju su obranu iznijeli Milan Lančužanin i Marko Ljuboja koji su odlučno negirali navode iz optužnice. Obojicu se tereti da su, zajedno s još nekim suoptuženicima, iz hangara na Ovčari izvodili po sedam zarobljenika i strijeljali ih. </p>
<p>»Nemam apsolutno nikakve veze s tim događajem, osim što sam se tu večer zatekao na Ovčari«, kazao je Lančužanin, koji je u to vrijeme zapovijedao jedinicom »Leva Supoderica«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, on je 20. studenoga otišao na Ovčaru s Ljubojom, Milojevićem i Dragovićem. Ulaskom u hangar, gdje su bili smješteni zarobljenici, prepoznao je neke svoje sugrađane Vukovarce te ih je izdvojio »kako bi ih izvukao«. </p>
<p>»No, tada je u hangar ušao netko i viknuo da svi izađemo van. Ubrzo sam vidio da ljude iz hangara, među kojima su bili i oni koje sam izdvojio, tjeraju u nekakvu traktorsku prikolicu. Mislio sam da će ih vratiti u grad«, kazao je optuženi. </p>
<p>Dodao je da su on i trojica koji su došli s njim krenuli autom za traktorom, no kada su vidjeli da traktor skreće s puta, shvatili su »što se događa«. </p>
<p>»Odlučili smo otići s Ovčare. Sreo sam Vujovića kod hangara i on me pitao neću valjda sada otići. A ja sam ga poslao u k.. i rekao da mi nećemo u tome sudjelovati«, kazao je optuženi. </p>
<p>Slično je iskazao i Ljuboja koji je te večeri došao na Ovčaru kao pratnja zapovjednika Lančužanina dodavši da se poslije po Vukovaru pričalo da su oni kukavice jer su pobjegli sa Ovčare. </p>
<p>Branitelji optuženih vrlo su burno reagirali na činjenicu da su o dodjeli statusa zaštićenog svjedoka još jednoj osobi obaviješteni tek na početku rasprave. Oni smatraju da je povrijeđeno njihovo pravo na obranu jer nemaju uvid u dokument o tome što je iskazao svjedok pokajnik, a na temelju čega njihovi branjenici trebaju pripremati svoju obranu koju trebaju iznijeti ovaj tjedan. </p>
<p>Stoga su zatražili odgodu glavne rasprave i predložili da istražni sudac novog svjedoka-pokajnika sasluša izvanraspravno pred svim braniteljima kako bi se oni upoznali s njegovim iskazom. No, sudac Alimpić to je odbio ustvrdivši da se cijeli postupak provodi prema Zakonu o kaznenom postupku, na što su branitelji najavili da će se optuženici na sljedećim raspravama, zakazanim za srijedu i četvrtak, braniti šutnjom u znak prosvjeda. </p>
<p>Zastupnici obitelji oštećenih zaključili su, pak, kako je sudac Krstajić u pravu te da, ako optuženici govore istinu, neće biti potrebno unaprijed znati što im netko stavlja na teret.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska će pojačati svoje aktivnosti u međunarodnim misijama</p>
<p>U kratkom razgovoru koji nije trajao više od dvije minute američki predsjednik George W. Bush podržao je nastojanja Hrvatske, Albanije i Makedonije da što prije ispune standarde potrebne za članstvo u NATO-u, rekao je predsjednik Mesić </p>
<p>ISTANBUL (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević najavio je u Istanbulu na NATO-ovu sastanku na vrhu da će Hrvatska pojačavati svoje aktivnosti u međunarodnim misijama. Ministarstvo obrane će svoj prijedlog uputiti na razmatranje Ministarstvu vanjskih poslova da bi se procijenili vanjskopolitički prioriteti i onda s tim prijedlozima otišlo na potvrdu u Sabor. »Što Hrvatska bude bliže NATO-u, njezin će se doprinos morati pojačavati«, izjavio je Rončević. </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo na čelu s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem te ministrima obrane i vanjskih poslova, Rončevićem i Miomirom Žužulom, sudjelovalo je u radu NATO-ova sastanka. NATO je ohrabrio Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju da nastave s reformama, a ocjena o njihovu napredovanju, zaključio je NATO, donijet će se na sljedećem sastanku na vrhu, najvjerojatnije 2006. godine. </p>
<p>Drugog dana summita hrvatski predsjednik održao je govor na sastanku Partnerskog vijeća u kojem je naglasio da je Hrvatska prihvatila te da provodi vrijednosti NATO-a. Predsjednik Mesić založio se za nastavak euroatlantskih procesa u cijeloj regiji, zaštitu manjinskih i ljudskih prava te individualiziranje krivnje za ratne zločine. Mesić je u Istanbulu obećao da će Hrvatska nastaviti provoditi demokratska načela te da Hrvatska želi efikasan NATO i njegovu ulogu u Europi i svijetu. </p>
<p>Predsjednik je također naglasio da je Hrvatska do sada bila ona koja je primala pomoć, a sada je u poziciji, kada je riječ o jačanju mirovnih misija, i sama pružiti pomoć. </p>
<p>Trojica predsjednika zemalja Jadranske povelje održalo je zaseban sastanak, a nakratko ih je pozdravio i američki predsjednik George W. Bush. U kratkom razgovoru, koji nije trajao više od dvije minute, Bush je, kako je naglasio Mesić, podržao nastojanja Hrvatske, Albanije i Makedonije da što prije ispune standarde potrebne za članstvo u NATO-u. »Bush se pohvalno izrazio o našim nastojanjima«, rekao je Mesić.</p>
<p>Šefovi država i vlada NATO-a odlučili su u utorak da će NATO nastaviti s politikom otvorenih vrata. U dijelu završnog dokumenta posvećenom ovim trima zemljama NATO je pozdravio napredak te tri zemlje i njihov doprinos regionalnoj stabilnosti. »Želimo da Hrvatska , Albanija i Makedonija nastave s tim poslom, a NATO će im na tom putu pomagati. NATO će nastaviti procjenjivati svaku zemlju na individualnoj osnovi, i to na temelju MAP-a«. Šefovi NATO-a naložili su ministrima vanjskih poslova da nastave s procesom širenja i da stalno provjeravaju napredak ove tri zemlje. Na sljedećem summitu, stoji u završnom dokumentu, NATO će procijeniti njihov napredak. </p>
<p>NATO je upozorio da sve zemlje na Balkanu moraju surađivati s Haaškim sudom kako bi se pred lice pravde doveli haaški optuženici »posebice Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina«. Hrvatsko izaslanstvo izrazilo je zadovoljstvo zbog donesenih zaključaka te razgovora obavljenih na summitu. Šef hrvatske diplomacije Miomir Žužul ustvrdio je da je Hrvatska na summitu dobila upravo ono što je očekivala, što je dodatno jamstvo individualnog pristupa, a prepoznat je i napredak u reformama. </p>
<p>Predsjednik Mesić razgovarao je i s predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem s kojim je analizirao situaciju u toj zemlji te njezine odnose s Hrvatskom. Mesić je rekao da je to bio koristan razgovor, a ministar obrane Rončević zadovoljan je zbog najave SCG-a da će pokrenuti povlačenja vojske s granica.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Austrija će pomoći u informatizaciji hrvatskog pravosuđa </p>
<p>BEČ</p>
<p> - O promicanju suradnje u pravosuđu Hrvatske i Austrije razgovarale su u utorak u Beču ministrice pravosuđa dviju zemalja, Vesna Škare Ožbolt i Karin Miklautsch, te su se dogovorile o konkretnim projektima suradnje, posebice u informatizaciji hrvatskog pravosudnog sustava.</p>
<p>»Dogovorili smo se o konkretnoj suradnji, pomoći austrijskog ministarstva pravosuđa u prilagodbi, provedbi reforme, informatizaciji hrvatskog pravosudnog sustava na sređivanju stanja u zemljišnim knjigama, organizaciji sudačke mreže, edukaciji mladih sudaca i novih zemljišno-knjižnih referenata«, izjavila je nakon razgovora s austrijskom kolegicom Vesna Škare Ožbolt.</p>
<p>»Posjet je bio vrlo koristan. Sigurna sam da će naši izvrsni stručnjaci na temelju austrijskih iskustava moći pridonijeti provedbi reforme, informatizaciji hrvatskog pravosudnog sustava, te da će nešto i oni naučiti iz hrvatskog iskustva«, izjavila je austrijska ministrica pravosuđa Karin Miklautsch. </p>
<p>Dodala je da je u razgovoru s ministricom Škare Ožbolt imala osjećaj da su žene u radu usmjerene pronalaženju rješenja kako bi se dogovoreno moglo odmah provesti u praksi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Straw priznao da su u Iraku počinjene »neke pogreške«</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw priznao je u utorak da su koalicijske snage u Iraku počinile neke pogreške u razdoblju koje je prethodilo prijenosu vlasti na Iračane.</p>
<p>U razgovoru za radio BBC, Straw je priznao da su, gledajući iz današnje perspektive, neke odluke mogle biti drukčije.</p>
<p>»Naravno, tijekom tranzicije počinjene su neke pogreške i nema sumnje da je 'debasifikacija' otišla predaleko«, rekao je.</p>
<p>»S druge strane, koalicijske snage, a još više Iračani, morali su biti sigurni da ljudi koji će se pojaviti u odorama policajaca i pripadnika oružanih snaga neće biti saddamovci (pripadnici nekad vladajuće stranke Baas) u novim odorama«.</p>
<p>Straw smatra da će se nasilje u Iraku nastaviti još neko vrijeme. »Trebat će vremena prije nego Irak postane stabilan, za to ne mogu odrediti točan datum«, rekao je, ali je ipak izrazio uvjerenje da će nakon izbora, predviđenih za siječanj iduće godine, u Iraku nastupiti posve nova situacija. Iračani, naglasio je, također vjeruju da će uspjeti izgraditi demokratski Irak. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bitka za novu Europsku komisiju tek se zagrijava</p>
<p>Nijemci su potvrdili da će Günter Verheugen biti njihov adut za potpredsjednika Europske komisije / Jednako značajno mjesto povjerenika s utjecajem na gospodarstvo (Opći poslovi) trebalo bi pripasti Francuzu Jacquesu Barrosu</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Formalnim izglasavanjem Josea Manuela Duraoa Barrosa za novog »europskog premijera« posao na formiranju nove Europske komisije ni izdaleka nije završen. </p>
<p>Francuska i Njemačka će svoj pristanak da Portugalac preuzme mjesto prvog europskog operativca naplatiti dobivanjem najmoćnijih pozicija u novoj eurovladi, Nijemci su već potvrdili da će Günter Verheugen, nakon što je blistavo obavio posao proširenja, biti njihov adut za potpredsjednika Komisije, ulogu koju su bruxelleski dopisnici već okrstili »superpovjerenikom« za ekonomske poslove i koordinatorom djelovanja nekoliko najutjecajnijih dijelova Komisije. </p>
<p>Jednako značajan ostatak ekonomskog paketa trebao bi pripasti bi Francuzu, prema svemu sudeći novom povjereniku Jacquesu Barrosu, što i nije tako dobra vijest po zajedničko tržište ukoliko Francuzu uspije snažan utjecaj Marija Montija i njegovog dosljednog tumačenja zakona zamijeniti labavijim pristupom koji će odgovarati interesima Francuske. </p>
<p>Bitka za Europsku komisiju tek se zagrijava. Izbor Barrosa je naišao na opće odobravanje na svim stranama. Narodnjaci su, naravno, srdačno pozdravili uvažavanje traženja o izboru predsjednika Komisije čija stranačka pripadnost odgovara onoj najbrojnijih stranaka u Europskom parlamentu. Socijalisti su, uz komplimente Portugalcu, obećali žestoko »preispitivanje« Barrosa na zasjedanju Parlamenta kad će se kandidat za predsjednika Komisije suočiti s pitanjima više od 700 eurozastupnika. </p>
<p>Zanimljiva je reakcija Romana Prodija. On je opisao svog nasljednika kao osobu velikih mogućnosti. Barrosovo imenovanje uvažava konstruktivnu ulogu Portugala u integriranju Europe i potvrđuje da je Europska unija ponovno ujedinjena. »Odluka naglašava simboličnu vrijednost Portugala kao Unijine uspješnice«, veli Prodi. </p>
<p>Kritike upućene predsjedniku Komisije znadu biti surove i neosnovane. Romano Prodi, recimo, nikad nije vodio na listi popularnosti, spočitavali su mu sve što su mogli i nisu mogli, počevši od loše komunikacije čak i na materinjem jeziku. </p>
<p>Kritike su došle do stupnja na kojem se konačno oglasio Komisijin glavni glasnogovornik, Finac Reijo Kemppinen. On je jednostavno nabrojio što je Komisija učinila u minulih pet godina, osim uvođenja eura i proširenja EU kao dva glavna golema dosega rada EU i njezinog poslovodstva. Niti jedna značajna odluka povjerenika (Montijeva o Microsoftu, Lamyjeva o ukidanju subvencija poljoprivrednicima, Fischlerova reforma poljoprivrede, Bolkesteinov napredak u povezivanju zajedničkog tržišta, Pattenove vanjskopolitičke inicijative i pogotovo koncept zajedničke vanjske politike ...) nikad ne bi mogla biti ono što jest bez potpore predsjednika Komisije, a to je ipak »snažno vodstvo«, bez obzira na komunikacijske (ne)sposobnosti. </p>
<p>Možda malo poznati i neeksponirani Portugalac bude bolje sreće u ovom tvrdom i zahtjevom poslu u kojem mora svakodnevno nalaziti ravnotežu između interesa EU, slova Sporazuma i interesa pojedinih zemalja članica ili čak industrija. </p>
<p>Lideri EU su formalno dali zeleno svjetlo za još jednu značajnu poziciju, dijelom u nastajanju: Javier Solana, skupa s Pierrom de Boissieuom, prvim operativcem Ministarskog vijeća, ostaje na svojoj dosadašnjoj funkciji uz izglede da je uskoro pojača dvojnom ulogom u Ministarskom vijeću i u Europskoj komisiji.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>NATO će pomoći u Iraku, ali ne koliko želi Bush </p>
<p>Američki predsjednik se do samog kraja summita zadržao na najjačoj karti koju je imao za Istanbul - zbijanje redova zbog zajedničke borbe protiv međunarodnog terorizma</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush u Istanbul je došao kako bi nagovorio NATO-saveznike da se snažnije uključe u američko-britansku noćnu moru, Irak. No na skupu je ostao na pola puta. Savez, odnosno njegovih 26 zemalja-članica u vrlo kratkom vremenu su odlučile da se ne mogu oglušiti na poziv tek stvorene iračke vlade. Odluka o obučavanju iračkih sigurnosnih snaga i upućivanju tehničke pomoći donesena je jednoglasno i bez puno rasprave. Budući da je odlučeno i o jačanju zahtjevne i neizvjesne NATO-ove misije u Afganistanu, diplomati su u Istanbulu već ustvrdili kako je NATO ušao u najveću avanturu do sada. </p>
<p>No, iako je došao tražiti pomoć, Bush je još jednom pokazao sada već standardno ponašanje SAD-a na summitima Saveza: press-konferencije je održao sam ili zajedno s britanskim premijerom Tonyjem Blairom, no izvan zone gdje se održava summit i bez NATO-ove zastave u pozadini. Sličnim trikovima bavio se i Bill Clinton. </p>
<p>Tek nakon što je tadašnji šef NATO-a Javier Solana održao završno obraćanje novinarima na summitu 1997. u Madridu i zatvorio sastanak, Clinton je najavio vlastitu konferenciju za novinare. No, predsjednik Bush vlastiti je show pokušao iskoristiti za snažniju poruku. Bush je završnu konferenciju za novinare održao na otvorenom, ispred velike džamije. Iskoristivši scenografiju, pozvao je na pomirenje s muslimanskim svijetom u zajedničkoj borbi »protiv zla koji ne poznaje religije« - međunarodnog terorizma. </p>
<p>Dok se američki predsjednik Istanbulom šetao zaštićen posebno dizajniranom sigurnosnom zavjesom cijelom dužinom Bospora, NATO se u Istanbulu našao u poziciji između čekića i nakovnja; moralo se pronaći kompromisno rješenje oko Iraka. </p>
<p>Francuska i Njemačka i dalje ne žele da se njihovi vojnici nađu na iračkom tlu, a s druge strane NATO-u je istanbulski summit bio posljednja prilika da dokaže kako ima razloga za njegovo postojanje te da je spreman nametnuti se kao moderna organizacija za 21. stoljeće. </p>
<p>»Istina je da se ovdje radilo o potvrdi vjerodostojnosti organizacije«, rekao je novinarima jedan NATO-ov diplomat. </p>
<p>Više od 3500 akreditiranih novinara (što je rekord svih dosadašnjih summita) nije dobilo odgovore na neka ključna pitanja, poput onoga kako će NATO sa samo 10.000 vojnika uspjeti u Afganistanu pomoći da se provedu slobodni izbori. Zadaća je više nego zahtjevna. U toj zemlji lokalnih vođa i dalje netragom nestaju oni koji se prijavljuju na biračke liste a u nedostupnom dijelu zemlje polja makova nesmetano rastu i nitko im se ne smije približiti pod cijenu života.</p>
<p>Bush je prije dolaska u Tursku izjavio kako su sva neslaganja između SAD-a i Europe prevladana. Nesuglasice su okončane jer međunarodna zajednica osim suradnje drugoga recepta nema i ne poznaje pa je sasvim izvjesno da će na kraju na ovaj ili onaj način svi završiti u Iraku. U međuvremenu će se Europljani i Amerikanci morati dogovoriti tko, što i kako radi. Bush je u slučaju Iraka i Afganistana odlučio ignorirati NATO, no sada mu je pomoć Saveza potrebna.</p>
<p> »NATO bi teoretski mogao obaviti posao oko sigurnosti, no mi ne možemo organizirati civilni život. Amerikanci bi opet željeli sve, da ostatak međunarodne zajednice odradi posao koji oni ne mogu ali da i dalje o svemu sami odlučuju«, rekao je jedan europski diplomat čija je zemlja aktivna u Iraku. </p>
<p>Bush se do samog kraja summita zadržao na najjačoj karti koju je imao za Istanbul - zbijanje redova zbog zajedničke borbe protiv međunarodnog terorizma. NATO ima važnu ulogu i smisao u 21. stoljeću. Treba samo otvoriti oči i suočiti se s novim prijetnjama, a to je terorizam, izjavio je Bush. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I nakon prijenosa vlasti u Iraku sve isto</p>
<p>U Bagdadu odjekivale eksplozije, u Kirkuku atentat na visokog policijskog dužnosnika, Al Jazeera prikazala slike smaknuća otetog američkog vojnika/ Iračani pitaju što znači suverenitet u uvjetima praznog želuca, teške socijalne situacije i opće nesigurnosti</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračanima je prvi dan u suverenoj državi osvanuo s istim brigama i problemima, nesmanjenim sukobima i nasiljem diljem zemlje. Naime, simbolični čin primopredaje vlasti s okupacijskih snaga na privremenu vladu premijera Iyada Allawija nije, sam po sebi, donio olakšanje masi običnih Iračana. Takvo mišljenje dijele i mnoge arapske zemlje koje su manje ili više uvjetno pozdravile transfer iračke vlasti. </p>
<p>»Što znači suverenitet u uvjetima praznog želuca, loše socijalne situacije i opće nesigurnosti«, rekao je jedan Iračanin novinaru turske tv postaje NTV u Bagdadu. Dodao je kako je kao i velika većina Iračana nezaposlen, te da je i dalje osuđen na svakodnevno preživljavanje i teško uzdržavanje svoje petočlane obitelji. Pritom je uvjeren da bi bez stranih trupa sve bilo bolje.</p>
<p>U međuvremenu, u raznim dijelovima Bagdada odjeknule su četiri eksplozije. Na sjeveru zemlje, u »naftnom« gradu Kirkuku, nepoznati napadači pokušali su atentat na visokog policijskog dužnosnika. On je, na sreću, prošao neozlijeđen, ali je ubijen njegov vozač. Ranjena su njegova dva osobna čuvara.</p>
<p>Irački pobunjenici ubili su američkog marinca Keitha Maupina (20). Rečeno je da je to učinjeno zbog američke politike u Iraku. Nesretni mladić bio je otet još 9. travnja. Katarska tv postaja Al Jazeera prenijela je video snimak ispaljivanja hitca u potiljak glave Maupina i njegovo padanje u ranije iskopanu jamu. </p>
<p>Viši dužnosnici američkog ministarstva obrane priopćili su kako u Iraku neće biti dramatičnih promjena nakon prijenosa vlasti na privremenu vladu. »Taj čin nije toliko važan, jer će misija koalicijskih snaga ostati praktički ista«, rekao je glasnogovornik američkih snaga u Bagdadu general Mark Kimmitt. Drži kako će tako ostati sve dok iračke vojne i policijske snage ne postanu potpuno osposobljene da same preuzmu odgovornost za održavanje vanjske i unutarnje sigurnosti u zemlji. </p>
<p>General Kimmitt je najavio povlačenje koalicijskih snaga na rubne dijelove iračkih gradova. Rekao je da će sada, već bivše okupacijske postrojbe, djelovati kao »vatrogasci«, a ne »policajci«. Dodao je kako će se u akcije ulaziti samo na izravni poziv Iračana. Kimmitt je obznanio da ne postoje američki planovi za uspostavu trajnih baza na iračkom tlu. Pritom nije objavio hoće li prijelazna iračka vlada imati pravo veta na buduće savezničke vojne misije. </p>
<p>Iznenadnim prijenosom vlasti, dva dana prije dogovorenoga roka, Amerikanci su osigurali transfer vlasti na »odabrane« Iračane. Bio je to i jasan signal golemog, često prikrivenoga straha pred iračkom gerilom, pobunjenicima i bombašima-samoubojicama. Dosadašnji napadi pokazali su da pobunjeničke snage djeluju vrlo koordinirano i da za njih praktički nema nedostižnih koalicijskih ciljeva.</p>
<p>Svjestan takvih opasnosti, premijer Allawi koji se, kao i većina njegovih ministara, školovao na Zapadu pozvao je Iračane na nacionalno jedinstvo. Uputio je i poziv arapskim zemljama na zajedništvo u pomoći Iraku. »Vjerujemo da smo sposobni kontrolirati sigurnosnu situaciju u zemlji«, rekao je irački premijer.</p>
<p>U tom smislu očekuju se pojačani napori na propagandno-informativnom radu u zemlji. Najteža zadaća bit će svakako da se dokaže da kako su gerilski napadi protiv želja i htijenja većine građana. Na toj platformi pokušat će se također dokazati da istinski interesi većine Iračana leže u podršci i jačanju privremene vlade te ostvarenju suvereniteta zemlje. </p>
<p>Važan korak prema takvoj potpori bit će prebacivanje bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina i još jedanaest njegovih najbližih suradnika iz američkog zatvora u ruke prijelazne vlade. Na taj način, žele se očito pridobiti simpatije većinskog šijitskog pučanstva. Za vrijeme Saddamove strahovlade šijiti su bili građani drugoga reda. Ipak, kako se saznaje, o osobnoj sigurnosti zarobljenika brinut će američki vojnici.</p>
<p>Prvi dan iračkog suvereniteta donio je u Irak prvoga značajnoga gosta. Riječ je o Johnu Negroponteu, prvom američkom veleposlaniku koji je stupio na dužnost neposredno nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa Bagdada i Washingtona. Ti odnosi bili su u prekidu gotovo 25 godina. Negroponte, dojučerašnji američki veleposlanik pri UN-u, bit će na čelu tima od oko 1700 diplomata. On je, neposredno po dolasku u iračku metropolu, izjavio kako će za razliku od bivšeg administratora Paula Bremera (koji je iznenada i tajnovito otputovao) obavljati isključivo diplomatske dužnosti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vajgl umjesto Rupela - odluka idućeg tjedna</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenski parlament će početkom idućeg tjedna glasovati o imenovanju novoga ministra vanjskih poslova. Vjeruje se da premijer Anton Rop neće imati teškoća s prijedlogom da Dimitrija Rupela na tom mjestu zamijeni sadašnji veleposlanik u Njemačkoj Ivo Vajgl, jer vladina trostranačka koalicija ima znatnu većinu zastupnika, prenose u utorak slovenski mediji. Kako piše mariborski dnevni list Večer, parlament će o imenovanju Vajgla glasovati u ponedjeljak ili utorak, ali kandidat za novoga ministra još će se ovoga tjedna predstaviti pred vanjskopolitičkim odborom.</p>
<p>Razlog ubrzane procedure parlamentarni su izbori koji se u Sloveniji održavaju za četiri mjeseca, a Rop bi dotad želio imati jasno i stabilno stanje u vladi i stranci nakon sukoba s Rupelom izazvanoga Rupelovim približavanjem strankama desnoga centra. Rop je predsjednik liberalnih demokrata (LDS-a), vodeće stranke u koalicijskoj vladi, a Rupel je formalno još njezin član iako ga je Rop pozvao da iz nje istupi ako se na izborima namjerava angažirati na strani oporbe desnoga centra koju vode Janez Janša i Andrej Bajuk.</p>
<p>Rupel, međutim, to odbija.</p>
<p>Prijedlog da se na mjesto novoga ministra vanjskih poslova imenuje Ivo Vajgl premijer Rop je argumentirao tvrdnjom da je riječ o jednom od najiskusnijih diplomata koji je sudjelovao u najvažnijim projektima vanjske politike u zadnjih nekoliko godina, »osobito pri uključivanju u Europsku uniju i NATO«.</p>
<p>Zanimljivo je da je Vajgl 1992. kao Rupelov glasnogovornik zastupao tezu o potrebi arbitraže u Piranskom zaljevu, navodeći da je to normalan instrument na raspolaganju državama u sporu koje se oko nekog pitanja ne mogu dogovoriti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Do imena Dalmatina nije se došlo slučajno niti se ono slučajno podržava</p>
<p>Hrvatska je televizija 16. lipnja imala na programu posebnu emisiju u povodu skorog otvaranja novih 177 kilometara autoceste Zagreb – Split. Tom događaju, koji je na opću radost, naročito će se radovati oni koji su o toj prometnici davno sanjali, a sedamdesetih godina prošloga stoljeća za nju i uplaćivali u uvjerenju da će već tih godina biti izgrađena.</p>
<p> Upravo njima, a vjerojatno i mnogima drugima, voditelj emisije sigurno je u priličnoj mjeri pokvario raspoloženje spominjanjem tobože općeprihvaćenoga imena za tu autocestu – Dalmatina.</p>
<p> Kao da se ništa nije govorilo o tom imenu koje je – ne znam po čijoj želji – prvi put spomenuo Radimir Čačić pri prošlogodišnjem otvaranju jedne dionice te ceste prema Zadru. </p>
<p>Znam da ima i onih kojima je glavno što će tom cestom brzo stizati do svog odredišta, ali ime ipak nije nevažno da bismo mogli biti indiferentni i ne vjerujem da se do imena Dalmatina došlo slučajno, niti da se ono slučajno podržava. Neću spominjati što se sve pisalo o tom imenu niti nabrajati mnoga druga predložena imena jer sam uvjeren da su ona dobro poznata onima koji ih sada zaboravljaju. </p>
<p>Inače, ako tko doista misli da može uvjerljivo opravdati ime Dalmatina, onda neka to učini, ali nikako se ne bi smjelo razočarati one koji prema tom ili bilo kojem drugom imenu te autoceste uopće nisu indiferentni. </p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Što su još Kata Šoljić i njezina obitelj trebali dati za slobodu Hrvatske </p>
<p>Prošao je još jedan Dan državnosti, a po ulicama i trgovima naših gradova gotovo da se nisu vidjele ni hrvatske zastave, a kamoli da je netko, osim u skromnim čestitkama najviših državnih dužnosnika, istaknuo zahvalnost ljudima koji su stvorili hrvatsku državu.</p>
<p>Na televiziji i radiju toga se dana uglavnom nisu čule domoljubne pjesme, a Hrvatska televizija nije čak emitirala nijedan dokumentarni film vezan uz stvaranje hrvatske države, iako ih ima još podosta neprikazanih u Dokumentarnom programu. Sve se opet činilo kao da nemamo junaka Domovinskog rata, a glavna vijest uoči Dana državnosti bila je potvrđena sramna presuda generalu Norcu te Oreškoviću.</p>
<p>Međutim, Hrvatska ima junaka, a dovoljno je naglasiti tek jednu ženu – Katu Šoljić, koja je u ovome ratu izgubila četiri sina! Zašto nema na ekranima žena-mučenica poput časne i ugledne gospođe Šoljić? Četiri sina ubijena su joj u Vukovaru, na prvim crtama obrane. Što je ona, odnosno njezina obitelj trebala još dati za slobodu Hrvatske? U Drugom svjetskom ratu ta je skromna žena izgubila još četiri brata. Sve za – Hrvatsku. Ima li kraja patnji žena poput te Hrvatice?</p>
<p>I mnoge druge majke u Domovinskome ratu izgubile su svoje sinove i kćeri. Često im ne kažemo ni najobičnije hvala, a kamoli što drugo. Zbog čega barem prigodom blagdana ne vidimo na malim ekranima ili na naslovnicama dnevnika i tjednika te majke koje su dale najviše što su mogle?</p>
<p>Kata Šoljić se i danas, unatoč velike tuge i boli, bori za Hrvatsku. Njezini sinovi nisu pali uzalud, ali zbog čega se neki trg u Zagrebu ili Vukovaru već sada ne nazove imenom nama uvijek drage Kate Šoljić? Valjda ne očekujemo da će ona za Hrvatsku dati još više od toga što je dala? Ili možda očekujemo? </p>
<p>Gospođa Šoljić je i teško bolesna, ali – ne da se. Tako hrabru ženu ima malo tko u svijetu. Zašto je jače ne prigrlimo danas kada je još s nama, zašto joj ne ukažemo sve moguće počasti dok je još živa? Za sve one koji su sudjelovali u ratu ona je simbol junaštva, ona je sunce hrvatskoga neba! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Novinarska nelagoda kada treba govoriti o hrvatskom antifašizmu</p>
<p>Slušao sam obje reportaže na Hrvatskom radiju u povodu minulih državnih praznika, onu 22. i onu 25. lipnja nakon Dnevnih novosti u 15 sati.</p>
<p>Kakva razlika među njima! Ponajprije profesionalna. Uz Dan državnosti čuli smo snimke s povijesnog zasjedanja Hrvatskoga sabora: govor Franje Tuđmana o razlozima za proglašenje samostalnosti Republike Hrvatske te riječi predsjednika Sabora Žarka Domljana, kojima proglašuje odluku Sabora.</p>
<p>A u reportaži o Danu antifašističke borbe nije objavljeno ništa značajno od snimki kojima Hrvatski radio sigurno raspolaže, na primjer, Tuđmanov govor u Sisku 22. lipnja 1993. kada govori o Prvom hrvatskom partizanskom odredu i njegovu zapovjedniku sisačkom radniku Vladi Janiću Capi. </p>
<p>To je bila prigoda da se objavi (citira) i koja odluka Zavnoha, na primjer, o priključenju Istre matici Hrvatskoj, govor Andrije Hebranga na Trećem zasjedanju Zavnoha, kada ističe neke elemente hrvatske državnosti, ili pak pismo koje je predsjednik Zavnoha Vladimir Nazor uputio dalmatinskim borcima koji su masovno ustali protiv talijanskoga okupatora hrvatske zemlje koju je Pavelić pokorno predao Mussoliniju.</p>
<p>Ništa od toga. Kao da među novinarima HRT-a još vlada nelagoda kada treba otvoreno govoriti o hrvatskom antifašizmu, čime se inače možemo ponositi pred cijelom Europom.</p>
<p>Kao da u hrvatskim medijima još nisu raščišćene mnoge nametnute dileme u vezi s valorizacijom pojedinih događaja iz novije hrvatske povijesti. O tome svjedoče i fotografije u boji Ante Pavelića i njegove ustaške družbe, objavljene u prošlom broju Globusa. </p>
<p>Komu je to upućeno? Koga bi se to trebalo veličati? Znadu li u tom uredništvu politički misliti kada su dopustili takvu notornu Sagrakovu podvalu.</p>
<p>Dok nam Europska unija otvara vrata za pristup u njeno članstvo, Globus uzvraća kićenim slikama nacifašističkog kvislinga u Hrvatskoj. Hoćemo li čuti razloge za taj sraman čin? </p>
<p>IVO HORVAT Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ustaška zastava, profiteri i provokatori </p>
<p>U ovoj se rubrici pismom pod naslovom »Crne zastave fašizma ne smiju se vijoriti nad nevinim žrtvama« javio 19. svibnja Mislav Miholek , a 22. svibnja pismom »Bleiburg: krvavi pir im je bio sudbina« – Damir Kalafatić. Iz tih pisama proizlazi da su »crne zastave« ustaške!?</p>
<p>To prvi put čujem a vidio nisam nikada. Poznato je da srpski četnici imaju crnu zastavu s mrtvačkom lubanjom i ispod nje ukriženim kostimima. Takove crne zastave vijorile su se na Petrovoj gori uoči njihove tzv. balvan revolucije.</p>
<p>Stjecajem okolnosti proveo sam radni vijek u SR Njemačkoj i vidio sam desetke ustaških demonstracija diljem te zemlje ali nikada i nigdje crnu zastavu. Nisam je vidio ni u brojnim knjigama, novinama i publikacijama o NDH i iz doba NDH. </p>
<p>Poznato je da je jugoslavenski režim hrvatsku trobojnicu s povijesnim kockastim grbom bez socijalističkih obilježja označavao kao ustašku zastavu i stoga redovito izricao kazne... </p>
<p>Mislim da je »crna ustaška zastava « nastala u novije doba i to iz dva razloga: iz neznanja i radi profita, a ne bih isključio ni provokatore. </p>
<p>MIHOVIL UDOVIČIĆ Stuttgart</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Počelo suđenje otmičarima kćeri vlasnika »Feroterma«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čitanjem optužnice, u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Dragoljubu Pečevskome (32), i Siniši Krupljaniću (24) optuženima da su u siječnju ove godine oteli dvadesetsedmogodišnju Jelenu Gudeljević, kći vlasnika poduzeća »Feroterm«, Šime Gudeljevića, a postupak se također vodi i protiv 19-godišnjeg M.D., kojemu se na teret stavlja pomaganju pri otmici. Pečevski je osim za omicu optužen i za razbojstvo, jer je prema tvrdnjama tužiteljstva, od oštećene silom oduzeo njezin BMW, te zlatni sat, novac i mobitel. Prema činjeničnom opisu kojega optužnica implicira, njih trojica su se prema prethodnom dogovoru, u namjeri da se okoriste, automobilom dovezli do Ilirske ulice, gdje je prvookrivljeni Pečevski šakom u glavu udario oštećenu Jelenu Gudeljević i ugurao je na stražnje sjedalo njezina BMW-a, a zatim su je odvezli u njegov stan, gdje ju je čuvao drugookrivljeni. Djevojka je oslobođena nakon što je njezin otac na dogovoreno mjesto donio otkupninu od 22.000 eura. Prvookrivljeni Pečevski je u utorak, očitujući se o optužnici izjavio da se smtra krivim za djela koja mu se stavljaju na teret, no u ovoj fazi glavne rasprave još uvijek nije želio iznositi svoju verziju događaja. Ostala dvojica su, pak, izjavila da se ne smatraju krivima. Nakon čitanja optužnice, i tužiteljstvo i obrana su iznijeli nekoliko dokaznih prijedloga koje je vijeće uglavnom prihvatilo. Nastavak suđenja zakazan je za 24. i 25. kolovoza.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nezadovoljstvo revnim radom policije građani često izražavaju pogrdama i nasiljem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još jednom su se obistinile riječi bivšeg ministra unutarnjih poslova Šime Lučina »da policija ponekad dobije više batina nego što ih udijeli«. Dokaz je i slučaj od prošle nedjelje kad je 24-godišnji pijani vozač »honde civic« nakon niza prometnih prekršaja i opasne vožnje na križanju Avenije Dubrovnik i Adamićeve ulice počeo vrijeđati i prijetiti policajcima koji su mu napisali prekršajnu prijavu. </p>
<p>Pola sata kasnije isti je mladić u prisutnosti 32-godišnje supruge prišao policajcima koji su kontrolirali promet u Ulici Bundek te je i njih počeo vrijeđati, da bi zatim u jednom trenutku i nasrnuo na njih. Policajci su ga »umirili« lisicama i odveli u policijsku postaju gdje je proveo noć, zaradivši još jednu prijavu.</p>
<p>Sindikat policije RH je zbog sličnih slučajeva već nebrojeno puta izrazio krajnje ogorčenje i zabrinutost drastičnim povećanjem nasilja nad policajcima. Unatoč tome što su u policijskom sindikatu već brojnim primjerima upozoravali na neprimjerenu zakonsku zaštitu policajaca, koja, tvrde u sindikatu, rezultira uvjetnim ili oslobađajućim presudama, napadi na policajce su se intenzivirali.</p>
<p>Pojačani intenzitet napada na službene osobe, smatra nadalje Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije, definitivni je dokaz kako »pravna država« ne funkcionira u temeljnom segmentu postojanja te da su policajci postali građani drugog reda.</p>
<p>Upravo stoga, Sindikat policije je u nekoliko navrata tražio izmjene postojećih zakona kako bi se zaštitili policajci, koji bi, upozoravaju u sindikatu, u strahu od gubitka vlastitog života mogli zanemariti dužnosti zaštite sigurnosti građana. Da su u Sindikatu policije poprilično zabrinuti za sigurnost policajaca, dokazuje i prijedlog da se za ubojstvo policajaca uvede smrtna kazna. Takav je zakon, naime, vrijedio u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, kada je minimalna kazna za ubojstvo policajca iznosila deset godina, a maksimalna – smrtnu kaznu.</p>
<p>Govoreći o teškim uvjetima rada policajaca, Jagić se osvrnuo na blage kazne koje dodatno ohrabruju potencijale napadače na policajce, te neizlazak istražnog suca na mjesto napada na splitskog policajca, spominjujući nedavni očiti propust splitskog istražnog suca, koji se nije »udostojio« ni izaći na mjesto posljednjeg pokušaja ubojstva policajca.</p>
<p>Policajce gaze, gađaju i ubijaju</p>
<p>Brojke koje ukazuju na napade na policajce su neumoljive, osobito posljednjih dvije godine kada smo bili svjedoci ubojstva i tri pokušaja ubojstva policajaca, dok se svakonoćni napadi pijanih gostiju kafića i redoviti sukobi na nogometnim utakmicama gotovo i ne uzimaju za ozbiljno.</p>
<p>Dovoljno se prisjetiti »sisačkog monstruma«, Srđana Mlađana, koji je u veži zgrade na Borongaju dočekao i mučki ubio policajca Milenka Vranjkovića Kinga, koji ga je došao privesti zbog bijega iz popravnog doma.</p>
<p>Dan kasnije nakon tragedije na zaprešičkoj tržnici osvanuo je grafit »Živio Srđan Mlađan«, kojim se »slavilo« nedjelo mladića iz Siska i očito pozivalo na nasilje nad policajcima.</p>
<p>Nije prošao niti tjedan dana od Vranjkovićevog ubojstva a djelatnik MORH-a Ivan Karas je nakon jurnjave zagrebačkim ulicama pokušao ubiti policajce Iliju Martića i Pavu Miljkovića koji su ga zaustavili i htjeli legitimirati.</p>
<p>Karas im se prije nego što je ispalio hice obratio pitanjem »Znate li što se dogodilo prije nekoliko dana?«, aludirajući pritom na Mlađana. Za ta dva pokušaja ubojstva Karas je na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na devet godina zatvora. Blaga kazna, smatraju u Sindikatu policije.</p>
<p>Nekoliko mjeseci prije toga, »mrtva pijana« Antonija Jonjić (34) je također počela jurnjavu zagrebačkim ulicama, a kada je konačno zaustavljena na parkiralištu u Dugavama, izvadila je pištolj i pucala u prometnog policajaca Zvonimira Kolakovića (25). Na sreću, policajac je prošao bez ozljeda.</p>
<p>Iako je napada na policajce uvijek bilo, uspoređujući statističke podatke koje je prikupio MUP i HHO doista dolazimo do alarmantnih brojki. Samo prošle godine zabilježeno je ukupno 125 napada na policajce, a do lipnja ove godine čak 84 napada.</p>
<p>U tim crnim brojkama ove godine prednjači Zagreb s 20 napada do lipnja ove godine, a slijedi ga osječko područje s 9 napada. Da policajce najviše poštuju Ličani, dokaz je da prošle godine u Ličko-senjskoj županiji nije zabilježen niti jedan napad na policajce, kao što je to bio i slučaj u prvih šest mjeseci ove godine. Povoljna je situacija i na karlovačkom području gdje je prošle godine zabilježen jedan napad, a u prvoj polovici ove godine niti jedan napad.</p>
<p>Najveći dio napada, prema policijskim podacima, događa se prilikom redovite kontrole prometa, a sredstvo napada je uglavnom tjelesna snaga. Srećom, napadnuti policajci u najvećem broju prođu samo s lakšim tjelesnim ozljedama, jer im u međuvremenu pristigne pomoć, a napadači završe na »hlađenju« u policijskoj postaji, uz kaznenu prijavu za napad na službeno osobu u obavljanju službene dužnosti.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tužiteljstvo: Novac iz »Tiska« posuđivali s namjerom da ga ne vrate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznošenjem završnih riječi zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Hrvoja Pezelja te zamjenice Općinskog državnog odvjetnika Nade Josipović u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje Miroslavu Kutli i 12-orici optuženih zbog malverzacija u »Tisku«.</p>
<p>Pezelj je svoje završne riječi tužiteljstva na 34 stranice započeo izlaganjem kako je »suština predmeta optužnica davanje novca iz 'Tiska' drugim pravnim osobama je u namjeri da novac ne bude vraćen, a potom bi, radi prikrivanja nevraćanja dugovanog novca, bile potpisivane i provođene izjave o prijeboju«.</p>
<p>Osim toga, Pezelj je naglasio da je tijek novca koji je u korist drugih pravnih osoba upućen iz »Tiska« neosporno i objektivno utvrđen, što je vidljivo iz dokumentacije, dva knjigovodstvena nalaza te iz dijela obrane kojeg su, naveo je tužitelj, priznali drugooptuženi Zdenko Francetić, trećeoptuženi Božidar Marić, četvrtooptuženi Petar Anić, sedmooptuženi Juraj Hrvačić i devetooptuženi Ivan Granić. </p>
<p>Zamjenica Općinskog državnog odvjetnika Neda Josipović u završnoj se riječi osvrnula i na važnost ovog predmeta, imajući u vidu da je Republika Hrvatska početkom 90-ih godina doživjela prijelaz s planske na tržišnu privredu, što je bio proces od iznimnog značenja za gospodarski sustav u cjelini, kao i za stabilnost i prosperitet same države. Stoga tužiteljica smatra da davanje kredita i kompenzacije nisu normalan način poslovanja u bilo kojim društvenim ili političkim okolnostima, osvrćući se pritom na Kutlini obranu, u kojoj je naveo da su »davanje i kompenzacija normalan način rada koji nigdje nije zabranjen«.</p>
<p>Podsjetimo, poduzeće »Tisak« koje je prije finacijskih malverzacija pozitivno poslovalo, oštećeno je sredinom devedesetih godina za 44 milijuna kuna. U srijedu se očekuju završne riječi branitelja optuženih.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oteli i pretukli mladića utjerujući trideset puta uvećani dug</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – Policija je dovršila kriminalističku obradu nad dvojicom tridesetogodišnjaka koji su osumnjičeni da su 20. lipnja, oko 14 sati, u Velikoj Gorici pretukli dvadesetjednogodišnjeg mladića zbog duga od 100 kuna, te mu uvećali dug na 3000 kuna i zaprijetili smrću njemu i obitelji ako sve to prijavi policiji. Dvojac je »mercedesom« njemačkih registracija presro nesretnog mladića zbog povrata duga od sto kuna. Mladić se dao u bijeg, te je jedan od iznuđivača potrčao za njim, dok je drugi u potjeru krenuo vozilom. Mladić se uspio skloniti u polje pšenice, no, ubrzo su ga pronašli, strpali u »mercedes« i odveli u šumu Turopoljski lug. Nakon jednosatnog batinanja mladića prilikom čega mu je zakrvavljeno lice, zaprijetili su mu da će ga opet premlatiti i na kraju ubiti njega i njedovu obitelj, ako u roku od sedam dana ne vrati uvećani dug. Nasilnici su se nakon toga udaljili »mercedesom« u kojem je ostao mobitel koji je ispao otetom mladiću. Osumnjčeni su prepraćeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mladić izvukao ozlijeđenog vozača iz »audija« koji je izgorio </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Teška prometna nesreća dogodila se u ponedjeljak, oko 17 sati, na državnoj cesti 505, Bregana - Grdanjci u kojem je vozač »audija 4« teško ozlijeđen, dok je vozilo u potpunosti izgorjelo. Tridesetogodišnji vozač je u lijevom zavoju zbog prevelike brzine izgubio kontrolu nad vozilom, sletio na šljunčani teren, udario u nanos koji ga je preko ceste odbacio na drugu stranu. Neposredno nakon prevrtanja naišao je dvadesetpetogodišnji mladić koji je vozača izvukao iz automobila. »Audi« se ubrzo zapalio i u potpunosti izgorio. Unesrećenom je ekipa Hitna pomoć pružila prvu pomoć na mjestu događaja nakon čega ga je prevezla u bolnicu Sestara milosrdnica u Zagrebu. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dvije godine i pet mjeseci pohotnom očuhu, tri godine ljubitelju pornografije</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Pedetogodišnji Karlovčanin B.J. osuđen je nepravomoćno na dvije godine i pet mjeseci zatvora zbog spolnog odnosa, zlouporabe položaja i zlouporabe opojnih droga. Presudu je izreklo vijeće za mladež Općinskog suda u Karlovcu, kojim je predsjedavao sudac Ante Ujević. Istom je presudom A.M. (44), isto iz Karlovca, osuđen na tri godine zbog iskorištavanja djece i maloljetnih osoba za pornografiju. U obrazloženju presude kaže se da je B.J. proglašen krivim jer je u tri navrata kao očuh maloljetnu D.Ć. (18) prisilio na spolne odnose. Prvi puta u šumi kraj Draganića a potom dva puta u stanu u Karlovcu, dok bi suprugu u to vrijeme izbacio iz stana. Osim toga on je u svom stanu u više navrata malodobnim osobama davao da puše marihuanu. Marihuanu je, osim toga, u Selcu nudio i malodobnoj A.U. Drugookrivljeni A.M., također je, u više navrata u svojoj garaži u Karlovcu malodobnim osobama davao da konzumiraju heroin, da bi ih potom na krevetu u garaži snimio video kamerom za vrijeme spolnog odnosa. Okrivljen B.J., braneći se pred sudom, porekao je oba djela, dok se A.M. branio šutnjom. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Devizni inspektorat upozorava na skrivene isplate dobiti u inozemstvo</p>
<p>»Naišla sam na podatak da su u posljednjih pet godina stranci u Hrvatskoj ostvarili 1,7 milijardi dolara dobiti nakon oporezivanja, od čega je u inozemstvo povučeno 667 milijuna dolara / No, novac se odlijeva i prije plaćanja poreza, plaćanjem usluga konzultantima i menadžerima, ali i na druge načine«, rekla je pomoćnica ministra financija Slavica Pezer Blečić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nešto više od godinu dana nakon što je na snagu stupio novi Zakon o deviznom poslovanju, krenulo se u promjene devizne regulative. Odnosno, kako se čulo u utorak na skupu o aktualnostima u bankarskom deviznom pravu koji je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO), riječ je o »finom podešavanju« odredbi, s obzirom da tekst zakona i propisa teško može predvidjeti sve moguće okolnosti i scenarije na koje se nailazi u praksi. No, napomenuto je, »banke ipak relativno dobro vode poslove s inozemstvom«. U Hrvatskoj narodnoj banci u tijeku je izrada nove upute o provedbi Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnoga prometa s inozemstvom, koja bi se trebala početi primjenjivati 1. siječnja 2005. godine.</p>
<p>Načelnica Odjela za prekršaje u Deviznom inspektoratu Jadranka Brlić podsjetila je da su banke dužne HNB-u dostavljati podatke i izvješća o platnom prometu s inozemstvom i stanju na računima u inozemstvu jer su središnjoj banci ovi podaci potrebni radi sastavljanja platne bilance, provođenja devizne kontrole i sastavljanja izvješća o stupnju stabilnosti monetarne politike. Iako bi podaci i izvješća koja banke dostavljaju trebali biti točni, u praksi često nije tako, pa HNB, kako se čulo, ima »točan zbroj netočnih podataka« o platnom prometu s inozemstvom. Često se događa da se unosi neispravna šifra osnove naplate, a kako u pravilu mali broj referenata i kontrolora mora dnevno obraditi veliki broj naloga, greške dijelom nastaju zbog nastojanja banaka da što ažurnije usluže komitente. No, HNB će nastaviti inzistirati na točnosti šifri, a u prijedlogu nove upute banke se obvezuju da od korisnika naplate (pravnu osobu ili poduzetnika pojedinca) traže da im u pisanoj formi dostavi podatak o ispravnoj šifri osnove naplate. Inače, za ispravnost šifre odgovoran je korisnik naplate, ali kod naplata čija protuvrijednost podliježe prijavi Uredu za sprečavanje pranja novca (više od 200.000 kuna), banka je suodgovorna za ispravnost šifre.</p>
<p>Predloženo je i više promjena vezanih za vođenje nadzorne knjige za banke o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom, koje one često ne vode, pa su u »trajnom djelu prekršaja«. Naime, kako je kazala pomoćnica ministra financija Slavica Pezer Blečić, među prijedlozima Deviznog inspektorata je i taj da banke vode nadzorne knjige za plaćanje dividendi nerezidentima (pravnim i fizičkim osobama), te plaćanje nerezidentima naknada za uporabu ili za pravo na uporabu intelektualnog vlasništva, a sve to zato da ne dođe do skrivenih isplata dobiti.</p>
<p>»Naišla sam na podatak da su u posljednjih pet godina stranci u Hrvatskoj ostvarili 1,7 milijardi dolara dobiti nakon oporezivanja, od čega je u inozemstvo povučeno 667 milijuna dolara. No, novac se odlijeva i prije plaćanja poreza, plaćanjem usluga konzultantima i menadžerima, ali i na druge načine«, kazala je pomoćnica ministra financija.</p>
<p>Jadranka Brlić upozorila je na česte slučajeve da matična društva iz inozemstva naplaćuju ovisnom društvu u Hrvatskoj kontrolu poslovanja koju su kod njih proveli iako to ne bi smjeli zaračunavati, niti društvo u Hrvatskoj to treba plaćati. »Ima slučajeva da čak naplaćuju što su njihovi ljudi u inozemstvu samo čitali izvješća o poslovanju ovisnog društva. Devizni inspektorat često nailazi na fakturiranje nepostojećih troškova. Poseban je problem naplata usluga u korist fiktivnih tvrtki. Kako, naime, off shore tvrtka nekome može naplatiti pružanje usluga ako nema nijednog zaposlenog. Brojni su i primjeri naplaćivanja savjetodavnih usluga između povezanih društava. Naišli smo na slučaj da je strani osnivač hrvatskoj tvrtki naplatio 1,4 milijuna dolara za usluge šest stručnjaka koji su navodno došli u Hrvatsku pružati usluge. Ispostavilo se da je dolazio samo jedan, a ionako je morao doći jer je bio direktor tog društva«, kazala je načelnica Brlić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Realizacija 350 milijuna eura ulaganja u vjetroelektrane čeka zakonske propise</p>
<p>Izdvajanje samo 0,0041 kune po kilovatsatu struje, što bi njenu cijenu povećalo za 0,77 posto, bilo bi dovoljno za prikupljanje poticajnih sredstava koja bi omogućila da Hrvatska do 2010. proizvodi oko 4,5 posto struje iz obnovljivih izvora, ne računajući velike hidroelektrane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 350 milijuna eura vrijedna očekivana ulaganja u projekte izgradnje vjetroelektrana ne mogu se realizirati zbog nedostatka podzakonskih propisa koji reguliraju korištenje obnovljivih izvora energije i novčanih poticaja uobičajenih u europskim zemljama, zbog čega je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koje još nemaju nijednu vjetroelektranu, upozorila je u utorak Marija Šćulac Domac, voditeljica Grupacije obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na okruglom stolu »Proizvodnja vjetroelektrana u Hrvatskoj«.</p>
<p>Konkretno, riječ je o propisima koji određuju minimalni udio obnovljivih izvora energije u opskrbi električnom energijom te reguliraju ugovore o otkupu struje iz takvih izvora i njenu cijenu. Zbog nepostojanja tih nužnih dokumenata još od veljače 2002. blokirana je provedba brojnih projekata vezanih uz vjetroelektrane, kazala je Šćulac Domac.</p>
<p>Prema njenim riječima, treba osigurati i financijske instrumente potpore kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Uredbu o državnim potporama, za što su posebno zainteresirane brojne tvrtke koje bi u proizvodnji dijelova za vjetroelektrane osigurale novo veliko tržište. Izračun pokazuje da bi izdvajanje samo 0,0041 kune po kilovatsatu struje bilo dovoljno za prikupljanje poticajnih sredstava koja bi omogućila da Hrvatska do 2010. proizvodi 900 gigavatsati struje (oko 4,5 posto) iz obnovljivih izvora (bez velikih hidroelektrana). Uvođenje takvog izdvajanja povećalo bi cijenu električne energije samo 0,77 posto, što znači da bi prosječni račun za struju bio veći za oko jednu kunu, rekla je Šćulac Domac podsjećajući na jednu anketu koja je pokazala da bi većina ljudi plaćala nešto skuplju struju zbog zaštite okoliša.</p>
<p>S druge strane bi, nastavila je, nastale brojne koristi: od diverzifikacije proizvodnje i povećanja sigurnosti opskrbe potrošača do smanjenja uvoza struje i utjecaja elektroenergetskog sustava na okoliš. Međutim, ta bi ulaganja značila i nove velike poslove za domaće gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Takvi projekti su posebno interesantni zato što Hrvatska ima dosta veliki potencijal energije vjetra, istaknuto je na okruglom stolu. Kako je struja iz vjetroelektrana skuplja nego iz klasičnih elektrana, zemlje EU subvencijama pokrivaju razliku između njihove proizvodne i zajamčene otkupne cijene, kazao je Ranko Goić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Očekuje se da će 2010. te subvencije u EU iznositi oko 7,4 milijardi eura. Zato je, napomenuo je, važno kolika će biti zajamčena otkupna cijena iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj te koliko će ona biti iznad tržišne cijene struje iz klasičnih elektrana.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sporazum o suradnji HUP-a i Bugarske udruge industrijalaca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Bugarska udruga industrijalaca (BIA) potpisale su u utorak Sporazum o suradnji i zajedničkim aktivnostima, s osnovnim ciljem međusobnog pomaganja u prilagodbi hrvatskog i bugarskog gospodarstva pravilima Europske unije. Sporazum poseban naglasak stavlja na suradnju vezano uz aplikacije za europske novčane fondove, kao i na razmjenu tržišnih informacija između hrvatskih i bugarskih gospodarstvenika. Sporazum predviđa i suradnju granskih udruga HUP-a i BIA-e, te uspostavu zajedničkog vijeća koje će nadgledati njegovu primjenu. Uz upoznavanje bugarskih iskustava u »povlačenju« sredstava iz razvojnih fondova EU, dopredsjednik HUP-a Alan Žepec je istaknuo kako će ovaj sporazum pomoći članicama HUP-a i BIA-e u njihovu nastupu na bugarskom odnosno hrvatskom tržištu. U Bugarskoj se vodeći ljudi u industriji svaka dva tjedna sastaju s bugarskim ministrima, rekao je Žepec, te dodao da je HUP uspio dogovoriti sastanke jednom mjesečno s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem, radi boljeg upoznavanja ministarstva sa situacijom na terenu. S predstavnicima BIA-e razgovaralo se i o konkretnim programima bugarske pomoći razvoju hrvatskog seoskog turizma, kazao je Žepec. Predsjednik BIA-e Bojidar Danev također je istaknuo važnost razmjene iskustava, osobito na području korištenja fondova EU, dodavši da je Bugarska imala problema s učinkovitošću trošenja sredstava iz fondova. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>VIPnet bi iduće godine mogao ući u fiksnu telefoniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - VIPnet bi u fiksnu telefoniju mogao ući iduće godine, kada će se za koncesiju plaćati samo administrativna pristojba, najavio je u utorak predsjednik Uprave VIPneta Josef Vinatzer prigodom obilježavanja pete godišnjice rada tvrtke. Dodao je da drugog ponuđača usluga fiksne telefonije u Hrvatskoj nema zbog neriješenog pitanja međusobnog povezivanja operatera (interkonekcije). Izvršni financijski direktor VIPneta Dino Dogan napomenuo je da tvrtka u svih pet godina bilježi trend rasta financijskih rezultata. Tako je i na kraju ožujka imao 1,2 milijuna korisnika, 11 posto više nego u istom mjesecu lani. Značajan rast ove godine VIPnet ostvario je kod podatkovnih usluga, posebno SMS-a, a svaki VIPnet korisnik prosječno mjesečno pošalje 73 SMS-a. Za iduće razdoblje u VIPnetu ne očekuju značajne poraste u poslovanju, jer je hrvatsko telekomunikacijsko tržište blizu točke zasićenja.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tankerskoj plovidbi 5,1 milijun dolara državne potpore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i zadarska Tankerska plovidba potpisali su u utorak ugovor o potpori za gradnju tankera za tu zadarsku tvrtku. Vrijednost tankera, koji će graditi u Brodosplitu, je 51 milijun dolara, a iz državnog se proračuna, u okviru programa gradnje brodova za hrvatske brodare u domaćim brodogradilištima, pokriva deset posto cijene - 5,1 milijun dolara. Inače, ovogodišnjim je proračunom predviđeno ukupno 54 milijuna kuna poticaja u okviru tog programa. Državni tajnik za more Branko Bačić, koji je u ime Ministarstva potpisao ugovor, kazao je da se ugovorom Tankerska plovidba obvezala da će zaštiti hrvatske interese, odnosno da će u gradnju uključiti hrvatske proizvođače brodske opreme, upisati novogradnju u hrvatski upisnik brodova i zaposliti hrvatske pomorce na svojim brodovima.Bačić je najavio i da će Ministarstvo u srijedu, 30. lipnja, Vladi uputiti prijedlog pomorskog zakonika kojim će Hrvatska biti označena kao zemlja pomorske orijentacije. Tim se zakonom preuzimaju svi pozitivni propisi EU kojima se štiti specifična pozicija brodarstva i pomorstva te se izjednačavaju uvjeti gospodarenja i poslovanja hrvatskih brodara s uvjetima koje imaju svjetski brodari, kazao je Bačić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Inspektori nisu izdali dozvolu za lički dio autoceste</p>
<p>Vlada: Inzistiramo da se prije otvaranja svih dionica autoceste moraju zadovoljiti sigurnosni standardi, jer je golema brojka od 315 poginulih na hrvatskim cestama u ovoj godini prevelika opomena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umjesto predviđenih 177 kilometara novih dionica autoceste Zagreb-Split, u srijedu će u promet biti pušteno 108 kilometara, a preostalih 69 kilometara, od tunela Mala Kapela do Gospića, otvorit će se za desetak dana, objavljeno je u utorak u Vladi. Prema riječima glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka, zbog vremenskih neprilika nisu poštovani rokovi za dovršenje dionice od 69 kilometara te za nju nije mogla biti izdana uporabna dozvola. »Vlada inzistira da se prije otvaranja svih dionica autoceste moraju zadovoljiti sigurnosni standardi, jer je golema brojka od 315 poginulih na hrvatskim cestama u ovoj godini prevelika opomena. Inspekcijskim nadzorom u ponedjeljak je utvrđeno da dionica kroz Liku ne zadovoljava potrebne preduvjete, a prema procjenama stručnih službi potrebno je desetak dana da se u potpunosti otklone sve nepravilnosti i dovrše radovi«, kazao je Maček. Glavni inženjer na spornoj dionici autoceste Stanislav Šute tvrdi da rokovi nisu nikad bili upitni te da jedino može biti upitan puni profil dionice autoceste od mosta Gacka do Ličkog Lešća (osam kilometara). U srijedu će tako u promet biti puštene dionice od Gospića do Gornje Ploče, od čvora Zadar 2 do Pirovca te od Vrpolja do Dugopolja. Te dionice zadovoljavaju sve sigurnosne preduvjete i imaju uporabnu dozvolu ili je ona u postupku izdavanja.</p>
<p>Nove dionice otvorit će premijer Ivo Sanader u nazočnosti predsjednika Republike Stjepana Mesića, a glavna svečanost počet će u 17 sati u Vrpolju. Uzvanici će se nakon toga provesti autocestom do tunela Dubrava gdje će biti posvećena kapelica, a u 18 sati bit će održana svečanost u Dugopolju. </p>
<p>Za desetak dana trebao bi biti otvoren i vijadukt Jezerane, no promet će njime u početku ići samo u dvije trake, a ne u četiri. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pupovac: Tadićeva pobjeda poruka i desnici u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »SDSS izražava zadovoljstvo pobjedom Borisa Tadića na predsjedničkim izborima u Srbiji, tim više što smo mu dali direktnu podršku pozvavši Srbe iz Hrvatske koji imaju srpsko državljanstvo da izađu na izbore, što je Tadiću išlo u korist. Vjerujem da će demokratske strukture u Srbiji naći mogućnost da naprave iskorak iz mraka u kojem je do sada bila, prema EU I NATO-u«, rekao je u utorak predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović na konferenciji za novinare u povodu izbora Borisa Tadića za predsjednika Srbije. Potpredsjednik stranke Milorad Pupovac kazao je da je riječ o osobi koja u susjedima ne vidi neprijatelje a među Srbima izdajice i koji građane ne dijeli na Srbe i nesrbe. »Oni koji i dalje sanjaju o velikoj Srbiji a govore o europskoj orijentaciji ne bi uspjeli donijeti mir Srbiji i susjedima«, rekao je Pupovac, istaknuvši da je Tadićeva pobjeda poruka i desnici u Hrvatskoj koja je nezadovoljna Vladinom politikom prema Haagu i manjinama. Pupovac se osvrnuo i na problem povratka Srba i obnove njihovih kuća, rekavši da je SDSS nezadovoljan radom Ureda za prognanike koji vodi Gordana Turić i Agencije za promet nekretninama, s obzirom da »zbog raznih oblika« još 50 kuća nije vraćeno Srbima, za što je rok istekao u srijedu. </p>
<p>»U obnovi je situacija bolja i trenutačno se obnavlja 9000 kuća te smo izuzetno zadovoljni radom i rezultatima Ureda za obnovu«, dodao je Pupovac. Najavio je da će SDSS u saborsku proceduru poslati izmjene Zakona o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata kako bi se naknada dobivala i za slučajeve u kojima je bila nanesena samo šteta, bez gubitaka života. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zaustaviti prodor GM kukuruza </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Tražimo da se u Zakonu o zaštiti prirode ponište sve odredbe koje se odnose na ograničenu uporabu genetički modificiranih organizama i na njihovo puštanje u okoliš«, dio je zaključaka s okruglog stola »GMO i biotički suverenitet« održanom u sklopu Trećih lošinjskih dana bioetike u Malom Lošinju. Sudionici okruglog stola usvojili su Lošinjsku deklaraciju o biotičkom suverenitetu namijenjenu domaćoj i svjetskoj javnosti kao nova inicijativa o jednoj od životno najvažnijih tema današnjice.</p>
<p>»Postojeći Zakon o zaštiti prirode, nakon idiličnog razdoblja zabrane dogovorene u Saboru, načelno dopušta uvođenje GMO-a u Hrvatsku«, upozorio je filozof Ante Čović, sudionik Lošinjskih dana, na konferenciji za novinare u utorak u povodu usvajanja Deklaracije. Agronom Marijan Jošt, koji je proljetos upozorio javnost na ulazak »oplemenjenog« kukuruznog sjemena na naše usjeve smatra da je zadnji čas da se zaustavi prodor modificiranih kukuruznih gena tako da se preoru usjevi koji samo što nisu počeli cvjetati, kao što su učinili Kanađani kad se pokazalo da im je GMO-om zagađena uljana repica. Sijanje američkog sjemena primjer je kako se ne poštuju već donesene odluke. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HSS: U 21 uzorku pronađeno je više od jedan posto GMO-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HHS ima informacije da je u Laboratoriju za detekciju GMO-a pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo analizirano oko 900 uzoraka na GMO u koje je ubrojeno i 37 uzoraka sjemena dobivenog od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, navodi se u priopćenju te stranke koje je potpisala Marijana Petir, potpredsjednica Stručnog vijeća HSS-a za ekologiju i GMO. U 43 analizirana uzorka detektiran je GMO, ističu, a u njih 21 pronađeno je više od jedan posto GMO-a. Seljaci prosvjeduju protiv stalnog prikrivanja podataka te nezainteresiranosti Vlade da se ozbiljno pristupi rješavanju te problematike. </p>
<p>Kako ističu, Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade, i drugi članovi Vlade ne odgovaraju na upite i legitimne zahtjeve HSS-a vezane uz GMO. HSS stoga poziva da se objavi u kojim je proizvodima i u kojim uzorcima sjemena pronađen GMO, koje su mjere poduzete da se takvi proizvodi i sjeme unište, te tko će odgovarati za nepoštivanje zakona. Nakon izbijanja afere s GMO-om u »Mini poliju« čakovečke Perutnine Ptuj-Pipo, Ministarstvo zdravstva ne želi objaviti ime proizvođača proizvoda u kojem je pronađeno više od jedan posto GMO-a. </p>
<p>Što se tiče nedavno otkrivenog GMO-a u sjemenu za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, bez suglasnosti proizvođača GM-sjemena, njegovo ime također nije objavljeno domaćoj javnosti, kaže se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lučić: »Vjesnik« i »Slobodnu« privatizirati što brže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privatizacija Vjesnika i Slobodne Dalmacije, oživotvorenje Zakona o dostupnosti informacija, samoregulativa u novinskoj profesiji, neke su od tema raspravljanih na prvom stručnom skupu o nacionalnom programu zaštite i promicanja ljudskih prava, koji će biti izrađen do jeseni. Skup su organizirali Vladin ured za ljudska prava i Centar za ljudska prava.</p>
<p>Tajnica Sindikata novinara Hrvatske Marinka Boljkovac upozorila je na izrazitu ugroženost radnih prava novinara. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić rekao je da smo na europskoj razini u medijskom zakonodavstvu, ali da je problematična provedba tih zakona. Zamjerio je Vladi na promjeni upravljačke strukture u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku, te predložio što bržu privatizaciju tih novina. </p>
<p>Božo Novak je ispred Vijeća za medije HHO-a primijetio da se Zakon o dostupnosti informacija ne provodi na razini građani - lokalna uprava. »Vlada će požuriti s privatizacijom Slobodne Dalmacije, a Uprava Vjesnika smijenjena je zbog 114 milijuna kuna duga u posljednje tri i pol godine«, kazao je glasnogovornik Vlade Ratko Maček.</p>
<p>Odgovarajući na primjedbe o netransparentnosti izbora Vijeća HRT-a, tajnik ministarstva kulture Jadran Antolović rekao je da je izbor bio demokratičan i u skladu sa svim pozitivnim propisima. Saborska zastupnica Katarina Fuček založila se za jačanje novinarske samoregulative, odnosno uvođenja pučkog pravobranitelja za medije. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Reformu pravosuđa trebaju provoditi sposobni, a ne podobni« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Želimo li do ulaska u EU provesti reformu pravosuđa, potrebna nam je politička volja koja je izostala proteklih 15 godina. Umjesto podobnih, trebaju nam kompetentni stratezi i izvršitelji reforme pravosuđa. Dosad je hrvatsko pravosuđe bilo poligon neuspjelih eksperimenata uglavnom zbog nedostatka političke volje, a ne zbog nekompetentnosti reformatora«, istaknuo je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS), u utorak na godišnjoj konferenciji te udruge pod nazivom »Hrvatsko sudstvo na putu u Europu«, održanoj u suradnji s Ministarstvom pravosuđa. </p>
<p>Na konferenciju je došlo dvjestotinjak sudačkih izaslanika te gosti iz političkog života, pravosuđa, sindikata, veleposlanstava, gospodarstva, među kojima i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić te gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić. Gredelj je podsjetio da je pravosuđe i dalje karakteriziraju milijunski neriješeni predmeti, loši zakoni, neujednačena sudska praksa, loš status sudaca, izostanak edukacije. Napomenuo je da o neuspjehu dosadašnjih reformi govori i to da je 1990. godine bilo 650.000 neriješenih sudskih predmeta, a krajem 2003. više od 1,5 milijuna. Gredelj je stoga poručio reformatorima da ne nastavljaju dosadašnje reforme, iako je bilo i dobrih poteza.</p>
<p>Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanica premijera Ive Sanadera, istaknula je da treba »zasukati rukave« i odlučnije rješavati probleme u pravosuđu. Građane treba motivirati za alternativno rješavanje sporova, a posebno je važno sređivanje stanja u zemljišnim knjigama i katastru, te naposljetku, ojačanje povjerenja u institucije, rekla je ministrica.</p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić je istaknula kako treba razbiti iluzije da će se stanje poboljšati isključivo donošenjem novih zakona, a suci moraju prednjačiti u provođenju novih mjera.</p>
<p>Dr. Petar Klarić, predsjednik Ustavnog suda, rekao da je da u pravosuđu nije sve crno. Da sudovi malo griješe, govori i činjenica da je Ustavni sud u prvih pet mjeseci usvojio samo dva posto ustavnih tužbi podnesenih protiv sudskih odluka, rekao je Klarić.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić nije došao na skup, a okupljene je pozdravio sudac Vrhovnog suda Marijan Ramušćak.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada i HSU usuglasili prijedlog zakona o povratu duga</p>
<p>Kosor: Dogovoreno je da se paralelno s ovim Zakonom raspravi i Zakon o Umirovljeničkom fondu putem kojeg će se dug vraćati. Prednacrt tog zakona bit će gotov 9. srpnja, nakon čega će biti poslan na široku javnu raspravu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstavnici Vlade i HSU-a nakon četverosatnog sastanka usuglasili su u utorak prijedlog zakona o povratu duga umirovljenicima o kojem će Vlada raspravljati idući tjedan, nakon čega će prijedlog biti upućen u saborsku proceduru. Kako je na konferenciji za novinare kazala potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, dogovoreno je da se paralelno s ovim Zakonom raspravi i Zakon o Umirovljeničkom fondu putem kojeg će se dug vraćati.</p>
<p> Prednacrt tog zakona bit će gotov 9. srpnja, nakon čega će biti poslan na široku javnu raspravu svima zainteresiranima, pa bi se rasprava o oba zakona trebala održati u jesen. Zakon o povratu duga predviđa da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za svaku živuću osobu koja je bila u mirovini 1998. kad je Ustavni sud donio odluku o povratu duga utvrdi koliki joj je dug potrebno vratiti.</p>
<p> Pojedinosti Zakona još nisu poznate no neslužbeno se doznaje da je rok za izradu obračuna godinu dana. Nakon što dug za svakog umirovljenika bude utvrđen, on bi postao nasljedan. </p>
<p>Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom rekavši da su njime ispunjene odredbe sporazuma između HDZ-a i HSU-a sklopljenog krajem 2003. Inače, rok za usvajanje Zakona o povratu duga na Vladi bio je 30. lipnja, no rokovi su bili pomaknuti s obzirom da je dogovoreno da se dug vraća putem posebnog fonda, o kojem u sporazumu HDZ-a i HSU-a nije bilo riječi.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader i Mesić za povećanje sigurnosti na cestama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader je u odgovoru na pismo predsjednika države Stjepana Mesića, koji je u utorak upozorio na potrebu povećanja sigurnosti na cestama, podsjetio na konkretne mjere koje je Vlada pokrenula za smanjenje prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, istaknuvši kako Mesićevo pismo, poslano nakon tih mjera, shvaća kao potporu tim Vladinim aktivnostima. </p>
<p> »Vaše pismo koje ste mi uputili i koje ukazuje na tragične podatke o broju smrtno stradalih potvrda je da ste i Vi uz Vladu zabrinuti nad tim pokazateljima«, navodi se u odgovoru predsjednika Vlade Ive Sanadera na pismo predsjednika Republike Stjepana Mesića i dodaje: »Budući da je Vlada već pokrenula niz konkretnih mjera za smanjenje prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, od kojih i Vi samo neke spominjete u Vašem pismu, u njihovom provođenju očekujem i Vašu osobnu potporu«.</p>
<p> »Dao sam konkretne zadaće nadležnim ministarstvima i institucijama da pooštre nadzor prometa, kao i preporuke za što oštrije kažnjavanje svih prekršitelja prometnih propisa. Te će konkretne mjere vrlo skoro biti ugrađene u novi, izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, te Zakon o prekršajima«, navodi se između ostaloga u Sanaderovu odgovoru Mesiću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sabor u petak o haaškim optužnicama</p>
<p>Predsjednik Sabora rekao je da je vrijeme za raspravu o pravnim aspektima tih optužnica dobro pogođeno, da zbog te rasprave neće biti nikakve štete ni za Vladu, ali ni za generale Čermaka i Markača koji u Haagu čekaju odluku o obrani sa slobode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski će sabor u petak raspravljati o pravnim aspektima haaških optužnica, najavio je to u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Sabora Vladimir Šeks navodeći kako će se tada nastojati doći do konsenzusnih zaključaka. </p>
<p>Šeks je ujedno najavio da će Sabor ovaj tjedan završiti 7. sjednicu, a nova, 8. sjednica trajat će od 7. do 15. srpnja. </p>
<p>Govoreći o raspravi o haaškim optužnicama, predsjednik Sabora istaknuo je da je vrijeme za raspravu o pravnim aspektima tih optužnica dobro pogođeno, da zbog te rasprave neće biti nikakve štete ni za Vladu, ali ni generale Ivana Čermaka i Mladena Markača koji u Haagu čekaju odluku o obrani sa slobode. Šeks se ne boji da će ta rasprava utjecati na politički rejting HDZ-a ili da će eventualno podsjećanje sadašnje oporbe na stavove koje je HDZ zastupao u oporbi štetiti njegovoj stranci. </p>
<p>»Vladina politika prema Haagu je mudra, dobra, državna politika koja je spriječila da Hrvatska postane talac nesuradnje s Haagom«, ocijenio je Šeks. </p>
<p>O haaškoj temi Sabor će početi raspravu nakon što u petak obavi glasovanje, a uvodno će o njoj govoriti premijer Ivo Sanader. Do 15. srpnja, odnosno ustavnog roka za redovno zasjedanje, pred Saborom će se, među ostalim, naći rebalans državnog proračuna te izmjene Zakona o posebnim porezima na automobile i duhanske proizvode. U Saboru očekuju i zakonski prijedlog o izvršenju odluke Ustavnog suda o obeštećenju umirovljenika, no rasprave o njemu, kaže Šeks, neće biti do jeseni. </p>
<p>»Najesen bi se pred Saborom trebali naći SDP-ov, ali i Vladin prijedlog zakona koji bi na cjelovitiji način uredio izbor predsjednika Republike«, rekao je Šeks. Ocijenio je da bi trebalo barem udvostručiti broj trenutačno potrebnih 10.000 potpisa kojima građani podupiru nečiju kandidaturu, a drži da treba udvostručiti i postotak dobivenih glasova na temelju kojih kandidat, nakon izbora, ostvaruje pravo na naknadu izbornih troškova iz proračuna. Šeks je odlučno odbacio HSP-ove optužbe da zbog lobiranja za Družbu Adriju ne uvrštava u dnevni red njihov prijedlog da Hrvatska istupi iz projekta Družba Adria. »Nisam ni u kakvoj funkciji lobija«, naglasio je Šeks poručujući kolegama iz HSP-a da prijedlozi koji dolaze u Sabor moraju, primjerice, imati obrazloženje. Na novinarsku opasku da je teško povjerovati u pravaške propuste kad imaju ekspertnu skupinu, Šeks je uzvratio: »Očito su se eksperti prenormirali«.</p>
<p>Šeks: Sve je platio domaćin Portugal</p>
<p>Šeks je odlučno odbacio tvrdnje dijela medija da je nedavni posjet saborskog izaslanstva Portugalu bio turistički te da je unaprijed planiran s ciljem da si Šeks i nekolicina zastupnika osiguraju boravak na Europskom nogometnom prvenstvu. Demantirao je i tvrdnje da je izaslanstvo putovalo na teret hrvatskih poreznih obveznika ističući da su sve troškove, pa i karte za utakmicu, platili domaćini. Jedini trošak, dodao je, bio je prijevoz. »Kad putuje predsjednik Sabora ili saborsko izaslanstvo, svi troškovi idu na trošak zemlje domaćina, tako je bilo u Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Belgiji«, istaknuo je Šeks. Služeći se podebljom dokumentacijom, predsjednik Sabora naveo je da je još 16. veljače dobio poziv predsjednika portugalskog parlamenta da službeno posjeti Portugal. Poziv je, kaže, prihvatio 26. travnja i predložio da se realizira 1. i 2. lipnja, no zbog obveza, portugalski mu je kolega predložio da posjet bude 17. i 18. lipnja, što se i dogodilo. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>GSV podržao Vladine mjere za poticanje poduzetništva</p>
<p>Nisu podržane izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, pa Mediteranski institut Miroslava Radmana neće biti uklopljen u hrvatski pravni sustav</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gospodarsko-socijalno vijeće u utorak je podržalo Vladine mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Vlada je sindikate i poslodavce izvijestila o aranžmanu s MMF-om, uz čvrsta uvjeravanja da MMF ne traži smanjivanje radnih i socijalnih prava. </p>
<p>»Nema nikakvih diktata ni uvjeta MMF-a«, izjavila je potpredsjednica Vlade i predsjednica GSV-a Jadranka Kosor. Najavila je da će Vlada uskoro poduzeti mjere za uvođenje reda u javna poduzeća, a socijalni partneri informirani su i o aspektima porezne reforme. </p>
<p>Poslodavci su izrazili nezadovoljstvo nedovoljno provedenom demonopolizacijom poduzeća s više od 50 posto državnog vlasništva, te su, uz privatizaciju i razbijanje monopola Jadrolinije, što traži MMF, zatražili i privatizaciju Hrvatskih pošta, rekao je čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić. </p>
<p>Iako su sindikati podržali mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, kako je rekao čelnik URSH-a Boris Kunst, traže da Vlada hitno donese cjelovitu strategiju gospodarskog razvoja države. Poslodavci upozoravaju da se kroz mjere mora voditi računa o regionalnom razvoju, zalažu se i za sufinanciranje poduzetničkog obrazovanja te jasniju proceduru u dodjeli subvencija poduzetnicima. </p>
<p>Gospodarsko-socijalno vijeće nije podržalo izmjene i dopune Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, jer osim tehničkih izmjena, nije učinjen korak prema integriranju sveučilišta, što je ostavljeno za novi zakon. »Hrvatska će uz Srbiju i BiH biti jedina država gdje su fakulteti pravne osobe, a sveučilište nije integrirano«, rekao je čelnik Sindikata znanosti Vilim Ribić. Izmjena zakona bila je prilika da se Mediteranski institut za istraživanje života uklopi u hrvatski pravni sustav, ali kako to nije učinjeno, Radmanov institut morat će pričekati izradu novog zakona. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HCR priznao da prostor nije bio obilježen, odgovornih nema</p>
<p>Nažalost, Slavonski Brod nije još bio podvrgnut cjelovitom općem izvidu Hrvatskog centra za razminiranje, a kad bude, bit će i cjelovito obilježen, kazao je ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth</p>
<p>Samo tri kilometra od Slavonskog Broda, kod ušća potoka Glogovice u rijeku Savu, u nedjelju je zbog zaostale mine život izgubio Ivan Andričić (33), dok je njegova zaručnica Mirjana Filipović ostala bez noge. Mladi se par, u pratnji Mirjanina oca, uputio na ribolov, a prolazeći stazom, Ivan je rukom želio ukloniti travu i granje, te je aktivirao minu. Na tome mjestu, kako tvrde mještani i ribiči koji svakodnevno prolaze tim putem, nema oznaka da je to područje minski zagađeno. </p>
<p>Da prostor nije bio obilježen, potvrdio nam je i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Oto Jungwirth.</p>
<p>»Prostor na kojem je mladić poginuo, a djevojka ostala bez noge, bio je obilježen oznakama da je minski sumnjiv sa zapadne strane, no sa sjeverne, od kuda su oni došli, nije bilo nikakvih znakova i obilježja minski sumnjivog prostora«, kazao je Jungwirth. Prema njegovim riječima, taj je prostor bio obilježen prethodnih godina, no zašto znakova na sjevernoj strani sada više nema, Jungwirth nije znao reći. Uz to, HCR trenutačno radi na novom općem izvidu koji bi trebao biti dovršen do rujna i trebao bi sadržavati točne podatke o prostoru koji je minski sumnjiv. »Nažalost, Slavonski Brod nije još bio podvrgnut cjelovitom općem izvidu, a kad bude, bit će i cjelovito obilježen«, kazao je ravnatelj HCR-a. </p>
<p>Izrazivši žaljenje zbog pogibije mladića, Jungwirth je dodao da je cijeli slučaj još tragičniji, jer je za razminiranje tog prostora površine 80.000 četvornih metara, na kojem je mladić poginuo, 26. svibnja raspisan javni natječaj u okviru projekta razminiranja. »Razminiranje bi trebalo početi u kolovozu, a financira ga Europska komisija«, dodaje. </p>
<p>Na pitanje hoće li netko iz HCR-a odgovarati zbog propusta zbog kojeg je jedna osoba izgubila život, a druga ostala invalid, Jungwirth odgovara da je istraga u tijeku. »Po završetku istrage i očevida, dakle kad se završi kompletna analiza, vidjet ćemo što će biti«, zaključio je. </p>
<p>Začuđuje, međutim, da su samo stotinjak metara od prostora na kojem je stradao mladić, u siječnju, prilikom razminiranja, život izgubila i dva pirotehničara. Dakle, unatoč tome što su pripadnici Centra za razminiranje bili na tom prostoru još u siječnju, ostaje pitanje zašto prostor, ako je netko maknuo table s oznakama upozorenja od minske opasnosti, nije ponovno obilježen. </p>
<p>Inače, jedna od najvažnijih funkcija i zadataka HCR-a je obilježavanje i obnavljanje znakova minski sumnjivog prostora. </p>
<p>Od 1991. godine 1700 poginulih od mina</p>
<p>Od početka Domovinskog rata do danas od mina je poginulo oko 1700 civila i pirotehničara. Najviše je ljudi stradalo 1995. godine, a od 1996. godine do danas smrtno je stradalo gotovo 50 pirotehničara, dok ih je oko 80 prošlo s lakšim i težim tjelesnim ozljedama. Od 2000. godine do danas od neeksplodiranih ubojitih sredstava poginulo je oko 70 civila, a najviše je civila stradalo 2001. godine - 32. Tijekom 2002. godine od mina su stradala 22 civila i četiri pirotehničara, dok je u 2003. godini bilo ukupno 12 žrtava, od kojih su tri pirotehničara. U Hrvatskom centru za razminiranje drže da je minski sumnjivog prostora još oko 1350 četvornih kilometara, odnosno 14 županija, no ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth smatra da je od toga zapravo minirano samo stotinjak četvornih kilometara. Razlog tome je što HCR posjeduje 8500 zapisnika o 274.000 mina koje pokrivaju površinu od 85 četvornih kilometara. U razminiranje je do sada uloženo više od milijardu kuna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zaustavljen dolazak trećeg GSM-operatera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vijeće za telekomunikacije zbog nepostignutoga konsenzusa ne može na kraju svog mandata raspisati natječaj za dodjelu koncesije trećem mobilnom operateru u Hrvatskoj«, rekao je u utorak Željko Debanić, predsjednik Vijeća za telekomunikacije.</p>
<p>Dodao je da su četiri od sedam članova Vijeća usporila daljnju liberalizaciju hrvatskog mobilnog tržišta, odnosno srušila natječaj za dodjelu koncesije u pokretnim komunikacijama prije nego što bude osnovana Agencija za telekomunikacije. </p>
<p>Prema Debanićevim riječima, Vijeće za telekomunikacije je 2. lipnja dostavilo natječajnu dokumentaciju Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, usklađenu s novim pravilnicima i Zakonom o telekomunikacijama. Vijeće je, kaže, objavilo još sredinom prošle godine preliminarni poziv za sudjelovanje u natječaju za dodjelu koncesija u pokretnim komunikacijama (za GSM, odnosno DCS 1800 i UMTS koncesije). No, i uz iskazani interes više operatera iz zemlje i inozemstva, čini se da od natječaja neće biti ništa prije nego što Hrvatski sabor prihvati imenovanje pet članova Agencije za telekomunikacije. </p>
<p>Pojasnio je da je Vijeće na svojoj sjednici prije 15 mjeseci zaključilo da se u Hrvatskoj raspiše natječaj za tri koncesije DCS 1800 (GSM mreža ili druga generacija mobilne telefonije) te za četiri UMTS koncesije (treća generacija mobilne telefonije).</p>
<p>Isto tako, Vijeće je zaključilo da sudionici natječaja koji se odluče za kupnju kombinirane DCS 1800 i UMTS koncesije imaju određenu prednost pred onima koji se odluče samo za pojedinačnu koncesiju.</p>
<p>Dvije kombinirane koncesije zapravo su »rezervirane« za postojeća dva hrvatska operatera/koncesionara mobilne telefonije (HTmobile i VIPnet) jer su oba zainteresirana za to. Oba operatera, naime, trenutačno koriste frekvenciju druge mobilne mreže GSM 900 koja ima manji opseg nego DCS 1800. </p>
<p>No, ostaje otvoreno pitanje zašto se država olako odrekla više od 500 milijuna kuna na ime koncesija za nove mobilne operatera, dok bi potrošači dobili između 15 i 18 posto jeftinije usluge mobilne telefonije. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od 1997. azil zatražilo 350 osoba, ni jedan zahtjev nije pozitivno riješen</p>
<p>U sljedećih godinu dana uredit će se prihvatilište za tražitelje azila u Slatini kod Oroslavlja/ Postoji još jedna lokacija za privremeni smještaj, udaljena oko 80 kilometara od Zagreba, rekao je pomoćnik ministra Žarko Katić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Odnos prema tražiteljima azila bit će svojevrsni test naše zemlje prema međunarodnoj zajednici«, rekao je u Furio Radin u utorak na sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, održanoj u povodu stupanja na snagu Zakona o azilu usvojenog još u ljeto prošle godine. </p>
<p>Radin je istaknuo i kako bi činjenica da je od 1945. do danas mnogo hrvatskih građana tražilo i dobilo azil u drugim državama, trebala i nas potaknuti da pomognemo ljudima koji ne mogu u svojim državama ostvariti svoja prava da nađu drugo mjesto za život.</p>
<p> Zakonom koji se počinje primjenjivati 1. srpnja definira se dobivanje statusa tražitelja azila i azilanta, prava i obveze takvih osoba, način uređenja prihvatilišta za tražitelje azila te uvjete pod kojima netko može dobiti azil. Odluku o davanju azila donosit će u prvom stupnju MUP, a nakon žalbi na eventualne odbijajuće odluke, pravomoćne će odluke donositi Povjerenstvo od devet članova koje imenuje Vlada na prijedlog MUP-a. Inače, takvo povjerenstvo nije još oformljeno iako Zakon stupa na snagu za dva dana. </p>
<p>Od 1997. do danas u Hrvatskoj je azil zatražilo 350 osoba, a ni jedan zahtjev nije pozitivno riješen. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić rekao je da će se novcem koji je donirala međunarodna zajednica (800.000 kuna) u sljedećih godinu dana urediti prihvatilište za tražitelje azila u Slatini kod Oroslavlja. Katić je komentirao i otpor lokalnog stanovništva otvaranju Prihvatilišta. </p>
<p>Prigovori su počeli tek dva mjeseca nakon prve informacije o namjerama da se bivši vojni objekt pretvori u prihvatilište, kaže Katić. »Što je vrijeme odmicalo, prigovori su postajali sve teže shvatljivi, od straha od terorizma pa do bojazni od širenja zarazne bolesti«, rekao je. Pomoćnik ministra podsjetio je kako potencijalni azilanti u prihvatilištu, u koje se smještaju nakon utvrđivanja identiteta i liječničkog pregleda, ostaju obično dva do tri mjeseca, a nakon toga odlaze ili u zemlju iz koje su došli (ako su odbijeni) ili se sele u privatni smještaj.</p>
<p>Privremeno prihvatilište tražitelja azila trenutačno se nalazi u Šašnoj Gredi kod Siska i tamo je smješteno pedesetak osoba, što je i optimalni kapacitet. MUP ima i rješenje za eventualnu prenapučenost ovog privremenog prihvatilišta. Postoji još jedna lokacija za privremeni smještaj, »udaljena oko 80 kilometara od Zagreba«, rekao je Katić, ne želeći otkriti točno mjesto kako ne bi došlo do nepotrebnog uzbunjivanja lokalne javnosti.</p>
<p>Član Odbora Ivan Zvonimir Čičak istaknuo je kako je podatak da kod nas još nitko nije dobio azil »loš signal« te istaknuo kako je odnos prema azilantima test društva u odnosu na demokraciju i ljudska prava.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tanković: MUP diskriminira bošnjačku manjinu</p>
<p>Saborski zastupnik nacionalnih manjina Šemso Tanković iskoristio je sjednicu Odbora kako bi optužio MUP za diskriminaciju bošnjačke manjine. Prisutnima je pokazao rodni list svog sina u kojem, kaže, nije moglo biti upisano da je po narodnosti Bošnjak. Tanković je prozvao MUP i za sudbinu 150 Bošnjaka koji žive u selu Maljevac u Hrvatskoj, u blizini granice s BiH kod Velike Kladuše (koji su za vrijeme rata živjeli u »Srpskoj Krajini«). Njima MUP, tvrdi on, onemogućava dobivanje domovnice. »Rješavanje tog problema bio je uvjet moje potpore premijeru Sanaderu i on je obećao rješavanje problema. Međutim, način na koji se ponaša MUP deprimirajući je i ponižavajući«, rekao je Tanković i napustio sjednicu, tako da nije saslušao odgovor pomoćnika ministra Žarka Katića. »Veći dio onoga što je Tanković rekao je neistina i izvrtanje činjenica«, rekao je Katić te istaknuo da se Bošnjaci tretiraju kao i svi drugi građani. »Ispričavam se ako je nekom osobno nanesena nepravda, ali ne postoji stav u MUP-u da se nekom stalno nastanjenom ne da status«, dodao je Katić. Također je rekao da je prije desetak dana izaslanstvo MUP-a posjetilo mjesto Maljevac gdje su dali upute o postupku dobivanja dokumenta, ali da te osobe, kao i svi drugi građani, moraju sami podnijeti zahtjeve.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040630].
|
