NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041229].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196302 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Institut zastare je civilizacijsko načelo </p>
<p>Ukidanje zastare bilo bi svojevrsno uvođenje revolucionarnih metoda, kažu pravni stručnjaci / Razmišlja se, međutim, o produljenju zastarnih rokova, ali u kontekstu cijelog Kaznenog zakona, a ne samo za pretvorbeni kriminal </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U pravnim krugovima nisu skloni prijedlozima da se za pretvorbeni kriminal ukinu zastare, jer je taj institut civilizacijsko načelo i njegovo ukidanje bilo bi svojevrsno uvođenje revolucionarnih metoda.</p>
<p> U sklopu izmjena Kaznenog zakona (KZ) koje priprema radna skupina Ministarstva pravosuđa, mijenjat će se i odredbe koje se tiču gospodarskoga kriminaliteta. Mijenjale bi se ili dopunjavale odredbe KZ-a o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom, o zloupotrebi ovlasti u gospodarskom kriminalitetu. No, nije predviđeno ukidanje zastarnih rokova za kriminalne radnje u pretvorbi i privatizaciji. Razmišlja se, međutim, o produljenju zastarnih rokova, ali u kontekstu cijeloga KZ-a, a ne samo za pretvorbeni kriminal.</p>
<p>Neki članovi radne skupine navode da bi ukidanje zastarnih rokova za pretvorbeni kriminal izazvalo niz dvojbi i pravnih rasprava o prirodi zastarnih rokova. Primjerice, zastarni rokovi postoje i za ubojstva, pa bi teško bilo opravdati da zastara postoji i za takva najteža kaznena djela, a ukida se za pretvorbeni kriminal. Neupitna je, kažu, jedino zastara za ratne zločine. No, također, iz međunarodne zajednice navodno Hrvatskoj stižu prigovori zbog preblagoga kažnjavanja koruptivnih kaznenih djela, odnosno za primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju. Hrvatska bi u tom dijelu trebala pooštriti kazne, a možda i ukinuti zastare, napominju u krugovima bliskim Ministarstvu pravosuđa. </p>
<p>No, stručnjaci s kojima smo razgovarali suglasni su da zastarne rokove za pretvorbeni kriminal ne bi trebalo ukidati. Očito je, kažu, da je izvlačenje te teme sada isključivo u funkciji predizborne promidžbe, jer je izvjesno da takve radikalne izmjene ne mogu proći u Saboru. Inače, predviđeno je da će se izmjene i dopune KZ-a donijeti u prvom kvartalu iduće godine.</p>
<p>O pretvorbi i privatizaciji sada se govori isključivo u funkciji predizborne promidžbe, tvrde stručnjaci</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Želimo li pravnu državu, zaboravimo pretvorbu i privatizaciju </p>
<p>Revizijskim nalazima, koji govore o više o 90 posto pretvorbenih i privatizacijskih poslova kao o nezakonitima, moglo bi se bez ikakve zakonodavne reforme krenuti u utvrđivanje tko je to i u kolikoj mjeri zaskočio zakon i stekao ništavnim poslovima golemu imovinu / Ako je zastara nastupila, jedino ništavnost pravnih poslova omogućava da se stvari vrate na početak, a imovina stečena takvim poslom vrati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Svojevremeno sam se protivio donošenju zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Iz dva razloga. Prvi, što se donošenjem zakona nepovratno gubilo godinu, dvije rokova za primjenu zakona. Drugi, tvrdim i danas da je u trenutku pretvorbe i privatizacije sustavu bilo na raspolaganju dovoljno normi da se poslovi pretvorbe i privatizacije zaštite od nezakonitosti«, tvrdi profesor Jakša Barbić, znanstvenik koji je dao golem doprinos modernom ustroju gospodarskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Zašto se te norme nisu koristile, upitali smo profesora Barbića povodom prijedloga Predsjednika Republike da se za dvije godine produže rokovi za reviziju pretvorbe i privatizacije, a zbog zahtjeva Državnog odvjetništva da se Sabor očituje o statusu društvenog vlasništva u vrijeme pokretanja i pretvorbe i privatizacije.</p>
<p>– To ne znam, ali znam da su uz zakone o pretvorbi i privatizaciji na snazi bili i Kazneni i Zakon o obveznim odnosima. Nisam stručnjak za kazneno pravo, ali znam da u zakonu postoje odredbe koje sankcioniraju prijevaru, zloporabu službene dužnosti te još neke norme koje su se mogle primijeniti odmah čim je uočeno da procesi pretvorbe, pa onda i privatizacije ne idu zakonskim tijekom. Znam također da u 103. članku Zakona o obveznim odnosima piše da se poslovi sklopljeni protivno prisilnom propisu ili moralu društva smatraju ništavnima.</p>
<p> • Kaznene odredbe su »progutali« rokovi zastare. Što je s obveznim odnosima?</p>
<p>– Pravnici znaju, ništavni poslovi ne mogu zastarjeti jer - nisu ni nastali. Zato sam i rekao da se zakon o reviziji nije trebao ni donositi. Trebalo je postupiti po postojećem zakonu, a on je nalagao da svaka tvrtka ima svojeg revizora i svaki je na nalog državnog tijela koje je provodilo pretvorbu i privatizaciju u nekom roku trebao dostaviti podatke o tvrtki i načinu na koji je provedena pretvorba, odnosno privatizacija. Za dva, tri mjeseca mogli su na stolu u Fondu za privatizaciju biti svi podaci.</p>
<p> • Izgleda da je bilo lakše naknadno tvrditi da je pretvorbom i privatizacijom hrvatsko gospodarstvo opljačkano.</p>
<p>– Čini se da je bilo baš tako. Spomenuti revizijski, a obvezujući izvještaji, pokazali bi tko je sredstvima tvrtke kupovao njene dionice, tko je na poduzeće i njegovu imovinu stavio hipoteku, a dobivenim kreditom kupovao dionice za sebe. U oba slučaja radi se o ništavnim poslovima, dakle tu nema zastare i postojećim revizijskim nalazima, koji govore o više o 90 posto pretvorbenih i privatizacijskih poslova kao o nezakonitima, moglo bi se bez ikakve zakonodavne reforme krenuti u utvrđivanje tko je to i u kolikoj mjeri zaskočio zakon i stekao ništavnim poslovima golemu imovinu.</p>
<p> • Znači, riječ je bila o pljački uz političku volju da se te stvari uopće ne otvaraju?</p>
<p>– Vama je to lakše reći. Kao pravnik, upozoravam na činjenicu da i danas, bez promjena zakona pravosuđe može utvrditi barem dio nezakonitosti počinjenih u pretvorbi i privatizaciji. Naravno, učinak isteka rokova osjetit će se i u ovom slučaju. A rokovi su, ma kako to izgledalo demagoški, temelj vladavine prava. Posebno u kaznenom, a onda i u građanskom pravu.</p>
<p>Bitno je da se krene od slučaja do slučaja, bez generalizacije. Bitno je da u svakom slučaju u kojem je imovina i vlasništvo nad nekom tvrtkom stečena ništavnim pravnim poslom stvari budu vraćene na početak.</p>
<p>Bitno je, na kraju, da se ne vodi u tom povodu nikakva kampanja. Samo tako svi uključeni u taj posao mogu raditi bez pritiska i sa striktnim slijedom zakonskih rješenja.</p>
<p> • Mislite li da bi takvom taktikom došle na red i one tvrtke koje su kupljene, na primjer, za jednu kunu?</p>
<p>– Naravno, jer tad bi trebalo pitati i Fond za privatizaciju jesu li procijenjene vrijednosti nekih poduzeća podmirene uplatom ugovorenih iznosa. Otvorilo bi se i pitanje tih procjena i načina na koji su one obavljene. No, upozoravam, ponovo bi u tom poslu ključni bili rokovi zastare. Ako je zastara nastupila, jedino ništavnost pravnih poslova omogućava da se stvari vrate na početak, a imovina stečena takvim poslom vrati.</p>
<p> • Vi se ni danas ne zalažete za zakonsku intervenciju u tu oblast, kao pokušaj da se dio opljačkanoga pretvorbom i privatizacijom, oduzme od nezakonitih vlasnika?</p>
<p>– Vrijeme izgubljeno u proteklih deset godina nikakvim se zakonima ne može vratiti, želimo li za vlastitu državu reći da je riječ o državi vladavine prava. I u površnoj prilici novinskog razgovora, ponavljam, na svaki pojedini slučaj valja primijeniti postojeće propise i već bi se ostvarila korist. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sindikati za rješenje problema koje Mesić pokušava pomesti pod tepih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata (HUS) ne slaže se s prijedlogom predsjednika Stjepana Mesića da se rok za reviziju privatizacije produlji do siječnja 2007., rekao je u razgovoru za Vjesnik Mario Iveković, voditelj ureda HUS-a u Zagrebu. Komentirao je sadržaj pisma kojega je predsjednik Mesić u ponedjeljak uputio premijeru Sanaderu. Iveković ističe da je riječ o demagoškom pokušaju da se odgodi rješavanje problema nagomilanih kriminaliziranom pretvorbom i privatizacijom.</p>
<p> »Mesić traži prolongiranje i kao krajnji cilj navodi još jednu raspravu u Saboru. Bilo bi dobro ako bi me netko podsjetio kad je saborska rasprava nešto riješila«, ironičan je Iveković.</p>
<p>Naime, dok Mesić traži još vremena da bi se »osigurao uspješan završetak revizije«, HUS smatra da bi u saborsku proceduru hitno trebalo uvrstiti nacrt zakona o ovjeri vlasništva u trgovačkim društvima. O zakonu je u ponedjeljak, u prostorijama HUS-a, održan okrugli stol i, kako sada stvari stoje, podržavaju ga svi predsjednički kandidati osim Stjepana Mesića i Jadranke Kosor, koji se o prijedlogu HUS-a nisu ni očitovali.</p>
<p>»Mesić i mi slažemo se s ocjenom revizije pretvorbe i privatizacije, ali je velika razlika u razmišljanjima što treba poduzeti. Mi tražimo rješenje problema, a on još dvije godine vremena, pa nakon toga, vrlo vjerojatno, mogli bismo sve pretvorbene i privatizacijske pljačke mirno pomesti pod tepih«, zaključio je Iveković.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U jednom danu sekvenca bilo kojeg gena</p>
<p>Prvi put u Hrvatskoj, u Zavodu za molekularnu biologiju našega najvećega znanstvenog instituta, počelo se sa sekvencioniranjem DNK molekule, odnosno njenom »fragmentacijom«, zahvaljujući nedavno nabavljenom genetskom analizatoru. Tako se može napraviti karta genoma bilo koje biljke, životinje i čovjeka, a takav instrument odigrao je ključnu ulogu u revolucionarnom međunarodnom projektu »Karte ljudskog genoma«, prije tri godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošli je tjedan u Institutu Ruđer Bošković, u nazočnosti ministra Dragana Primorca u Zavodu za molekularnu biologiju, pušten u rad nedavno nabavljeni genetski analizator, uređaj ABI PRISM® 3100-Avant Genetic Analyzer, prvi takav instrument u Hrvatskoj koji može odrediti primarnu strukturu, odnosno očitati molekulu DNK i analizirati njene dijelove. Taj potpuno automatiziran instrument može u jednom danu analizirati više od stotinu uzoraka. Podsjetimo da je upravo takav instrument odigrao ključnu ulogu u revolucionarnom međunarodnom projektu »Karte ljudskog genoma«, prije tri godine.</p>
<p>»DNK-servis« trebao bi početi s radom u veljači 2005., nakon što članovi Laboratorija za molekularnu genetiku prođu odgovarajući tečaj. Do tada će biti poznate i cijene te načini plaćanja usluga servisa, koji bi znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj trebao pružati uslugu određivanja primarne strukture molekule DNK. Taj instrument može imati mnogostruku primjenu, no na Ruđeru su se zasad zadržali na biološkim istraživanjima.</p>
<p>Prije nekoliko godina Zavod za molekularnu biologiju ponudio je svoj projekt Ministarstvu znanosti, u kojem se željelo istražiti »genotipizaciju zaštićenih, endemskih vrsta biljaka i životinja u Hrvatskoj«. Pokrenut je projekt u koji su uključeni zoolozi, prirodnjaci, biolozi, botaničari iz Osijeka, Dubrovnika i ostalih većih institucija u Hrvatskoj, uključujući i Prirodoslovni muzej u Zagrebu, kako bi skupili uzorke naših endemskih vrsta, rijetkih kukaca, riba, biljaka, i potom u Ruđerovu servisu napravili genetičke analize na osnovi kojih bi se onda moglo zaključiti koliko su zapravo te vrste endemske, kolika im je varijabilnost i stupanj ugroženosti. To je jedan od ključnih projekata koji bi se trebao raditi u Hrvatskoj.</p>
<p>Predstojnica Zavoda, prof. dr. Đurđica Ugarković ne krije zadovoljstvo tim uspjehom. </p>
<p>»Vrlo smo zahvalni ministru Draganu Primorcu što smo napokon uspjeli realizirati naše dugogodišnje želje. Ta se metodologija istraživanja može koristiti svuda iako je instrument zasad vrlo skup. Medicina budućnosti oslanjat će se potpuno na takve instrumente«, ističe prof. Ugarković.</p>
<p>Drugi veliki uspjeh znanstvenika iz Ruđera Standard je za fragmentaciju DNK, proizvod nazvan 142 pb ljestvica DNK, pogodan za sve one koji rutinski koriste tu metodu. Taj su standard izradile prof. Ugarković i kolegica Vera Gamulin iz istog zavoda, i primijenile ga na određivanju genetskog fragmenata jednog kukca. Riječ je o »proizvodu« koji može koristiti svaki laboratorij za analizu DNK i na osnovi njega odrediti dužinu genetskog fragmenta. </p>
<p>»Počeli smo s proizvodnjom na većoj skali tako da ga možemo distribuirati i ponuditi drugim laboratorijima koji rade s molekulom DNK i kojima je to važno jer takvi se standardi prodaju u komercijalne svrhe i skupi su. Ovo je specifično naš 'proizvod' (standard) koji je mnogo jeftiniji od tih drugih. Ta se metoda koristi u dijagnostičkim laboratorijima, u policiji u forenzici, u bolnicama. Metoda je široko rasprostranjena i primjenjiva, približno je iste kvalitete a jeftinija od stranih«, ističe prof. Ugarković.</p>
<p>Genetski analizatori odnosno DNK sekvenatori, insturmenti su znanosti odnosno medicine budućnosti, misle znanstvenici. Na osnovi primarnog slijeda jednoga ljudskog gena, tom će se tehnologijom moći procjenjivati kolika je vjerojatnost da će doći do mutacija gena, odrediti sekvence cijelog genoma i pojedinačnih gena i vidjeti gdje su greške i tako dobijete »osobnu gensku kartu«, što će na neki način postati svojevrsna »osobna identifikacija«, koja će liječnicima poslužiti da vide vjerojatnost pojavljivanja određenih bolesti kod svakog pojedinca.</p>
<p>Metoda koju koriste znanstvenici na IRB-u, jedinstvena je u Hrvatskoj. Iako jedan takav instrument postoji odnedavno i u Osijeku, IRB-ovi znanstvenici imaju najdužu tradiciju u istraživanjima analize DNK u Hrvatskoj i najbolji su u tome. Na sekvencioniranju DNK rade već 17 godina i prošli su sve poznate faze istraživanja., sve do ovog instrumenta. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bekićeva analiza</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U jednom je dnevnom listu objavljen sadržaj internog dokumenta Ministarstva vanjskih poslova u kojem diplomat Darko Bekić optužuje novinare da su »protagonisti orkestrirane antinatoovske kampanje«, tj. odgovorni što je stav javnosti prema ulasku Hrvatske u NATO negativan. </p>
<p>Dokument je problematičan iz nekoliko razloga. Prvo, problematičan je zbog same činjenice da je dospio u javnost. Riječ je o dokumentu s oznakom povjerljivo, namijenjenom za internu uporabu. Drugo, onoga trenutka kada je objavljen u novinama postao je dodatno neugodan za samo Ministarstvo. Analiza sadrži za kolege novinare neugodne i uvredljive kvalifikacije, a profesija je svrstana u »nazovinacionalnu inteligenciju koja neprekidno kljuka i impregnira još manje opće i politički obrazovano javno mnijenje«. Takve kvalifikacije, pa i one osobnije, novinari će veleposlaniku Bekiću teško oprostiti.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova očigledno još nije uspjelo riješiti problem curenja dokumenata i tako zaustaviti hrvatsku praksu da se do diplomatskih bilješki dolazi vrlo jednostavno. U uređenim zemljama europske zajednice kojoj se želimo što prije priključiti takav se potez smatra ozbiljnim prekršajem zbog kojeg se u državnoj upravi gubi posao, a ako je riječ o važnim državnim tajnama, može se završiti i u zatvoru.</p>
<p>Iako se nije teško složiti s tezom veleposlanika Bekića da se o NATO-u često piše bez potrebnih činjenica, pa čak i politički tendenciozno, najveći dio odgovornosti za negativan image NATO-a u javnosti ipak snose političari. Integracijski procesi su u osnovi složeni, pa ih javnosti valja stalno i pošteno objašnjavati, da bi se građani ove zemlje na kraju mogli referendumom, kako je to i predviđeno, izjasniti žele li integracijske procese ili ne. U velikom zamahu EU-agende, hrvatski su političari NATO »zaboravili«. Budući da im ta tema kod birača trenutno može samo štetiti, o NATO-u se - tom službenom vanjskopolitičkom prioritetu svih hrvatskih vlada - u posljednje vrijeme ne govori. </p>
<p>Mediji su vlastima i partner i korektiv pa drugog lijeka, osim stalne komunikacije, nema čak i da se radi o »kvazinacionalnoj inteligenciji«...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dvostruki moral</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Šteta je učinjena, ali žrtve ne trpe trajne posljedice, a i sam počinitelj star je čovjek i slaba zdravlja pa mu je sud izrekao uvjetnu kaznu. Tako pojednostavljeno glasi obrazloženje presude šestinskome župniku okrivljenom za pedofiliju. Tu bi se, s pravnoga gledišta, četverogodišnja trakavica o bludnom župniku mogla završiti, međutim priča je zanimljiva kao paradigma sustava dvostrukog morala u kojem živimo.</p>
<p>Kada su početkom devedesetih samo rijetki upozoravali na nemoralnost i nezakonitost privatizacijske pljačke (za koju se čak koristio teološki pojam – pretvorba), moćnici su ih diskreditirali nazivajući ih jugokomunistima, četnicima ili jednostavno Srbima.</p>
<p>Istu sliku vidjeli smo u travnju 2000. kada je župnik priveden zbog sumnje da je na vjeronauku napastovao nekoliko desetaka djevojčica. Prva reakcija župnikova stada bila je histeričan napad na »komunističke vlasti« koje »žele ukinuti vjeronauk«. Župljani su također izražavali sumnju u čistoću krvnih zrnaca zlostavljane djece, te u toj činjenici i tražili motive »napada« na svog pastira. Stado (uglavnom starice) čak je i prosvjedovalo ispred zagrebačkog Općinskog suda, a priključilo im se i nekoliko notornih desničarskih marginalaca. Crkva se nije žurila s uključivanjem u objektivnu analizu cijelog slučaja. Prva reakcija iz samog vrha Kaptola bila je bezrezervna potpora okrivljenom svećeniku, a tek godinu dana nakon početka kaznenog progona župniku je »sugerirano« da »zamrzne svoje pastoralne obveze« (što on nije poslušao). U to je vrijeme jedan zagrebački biskup čak novinarima izjavio da se crkveni sud nije bavio spomenutim slučajem jer protiv - na civilnom sudu - procesuiranog svećenika »na crkvenom sudu nitko nije podnio tužbu«.</p>
<p>Na kraju svega sud je donio presudu koja je, moramo to reći, uza sav rizik izlaganja gnjevu sudaca, politički kompromis prema načelu vuk sit, ovce na broju. Dakle, nakon svega, poštovao se zakon, ovčice (djeca) su na broju (»uredno pohađaju školu i gotovo u potpunosti uredno funkcioniraju«), stado odnosno šestinski vjernici mogu biti sretni jer im pastir neće u zatvor, a i sama Crkva može biti zadovoljna što je završen jedan, za nju neugodan slučaj. Još samo da se riješe Zlikavaca.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Politička diverzija u Kumrovcu</p>
<p>Kome zapravo treba i odgovara situacija »igrale se ustaše nasred zemlje Hrvatske«? Glavnim političkim opcijama, onoj srednje desnoj na vlasti i onoj srednje lijevoj u oporbi, sigurno ne. Kao ulje na uzburkanu vodu sad bi konačno legao jedan uspjeh hrvatske policije. Od 1992. do danas nisu otkrili ni jednog postavljača bombi, a bilo ih je koliko hoćeš. Pravosuđe je neovisno, ali policija je državna</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>zoran.vodopija@vjesnik.hr</p>
<p>Nije prošlo mnogo vremena otkako je srbijansko-crnogorski parlament u pravima izjednačio četnike i partizane, a iz Hrvatske su nepoznati neki, ne htijući zaostati za tako originalnim idejama, odaslali sličnu poruku. U Kumrovcu su digli u zrak spomenik Josipu Brozu Titu, u međunarodnoj percepciji danas vjerojatno najpoznatijem vođi antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, uz bok generalu De Gaulleu. S tim da se De Gaulle borio iz Britanije, a Tito iz balkanskih gudura Jugoslavije.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković je kao dokazani političko-literarni promotor četničkih ideja bez ikakvih problema glasanjem u parlamentu četnicima osigurao, uz izjednačavanje s partizanima, i Ravnogorsku spomenicu 1941. Samo je deset posto zastupnika u skupštini u Beogradu glasalo protiv te skandalozne odluke. Srbija i Crna Gora je pokazala da je potpuno nespremna za europske standarde i pitanje je kad će i hoće li se uopće domoći članstva u Europskoj uniji. </p>
<p>Hrvatskoj je, naprotiv, unatoč sve većem broju euroskeptika, jako stalo da uđe u EU. Prijašnja Račanova vlada i današnja Sanaderova vlada uistinu su činile i čine sve da to ostvare. Ali, ima i Hrvatska svoje četnike, točnije ustaše, koji su odlučili pokazati kako, eto, ni ova zemlja nije još zrela za ulazak u Europu. Naime, prema već više od pola stoljeća važećim povijesnim i političkim međunarodnim standardima, između ustaša i četnika, saveznika u Drugom svjetskom ratu poražene nacističke Njemačke i fašističke Italije, nema razlike. Oni su bili dio fašističke koalicije.</p>
<p>U Beogradu igraju se delije nasred zemlje Srbije i to je, na žalost, kao što pokazuje glasanje u tamošnjoj skupštini, odraz većinskog stava srpskog naroda. U Zadru ostarjeli ustaše u povorci stupaju gradom, a postavljanje i skidanje mamutske fotografije generala Gotovine preseljeno je iz domovinskog u ustaško okruženje. Većinski stav u Hrvatskoj, na sreću, nipošto nije proustaški, ali u svijet je rušenjem Titova spomenika odaslana poruka istovjetna beogradskoj pročetničkoj. Ono što, opet na sreću, nije isto u oba slučaja, kontekst je oba događaja. U Beogradu je demokratskom i legitimnom odlukom SCG pokazao da čuči na Ravnoj Gori u ropotarnici Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj je riječ o unutarpolitičkom obračunu gdje se demokratski izabrana vlada ugrožava nedemokratskim metodama.</p>
<p>Sanaderova je vlada uklonila spomenike Budaku i Francetiću, preimenovala Budakove ulice u hrvatskim gradovima, a netko je, sudeći po svemu uz prešutnu suglasnost vlasti i Gotovinine obitelji, uklonio Gotovinin poster sa zadarskih zidina. Takvi postupci Sanadera i liberalnije struje u vlasti i HDZ-u očito nisu odgovarali ekstremnoj desnici i desnoj struji u tom istom HDZ-u. Jedinstvena u Zagrebu, Vlada je imala problema na terenu. Jedinstven u središnjici na Trgu žrtava fašizma, HDZ je imao problema na terenu. Najnoviji istup ministra Kalmete u već dosadnoj zadarskoj sapunici o tome hoće li i gdje će slika generala Gotovine visjeti u gradskoj vijećnici, samo je najsvježiji primjer takvih iskakanja iz mainstreama u vlasti koji sigurno otežavaju položaj premijera Sanadera.</p>
<p>Stvarajući današnji HDZ Ivo Sanader je bio prisiljen osloniti se na razne struje u stranci. Neki u HDZ-u, a još više oni izvan njega, nisu zadovoljni hrvatskom suradnjom s europskom administracijom u Bruxellesu, sudom u Haagu i američkom administracijom u Washingtonu. Oni misle da Hrvatska prebrzo srlja u Europu, ako uopće i žele da tamo uđe. Takvima odgovaraju ili ih sami stvaraju, incidentne situacije s Budacima, Francetićima, Gotovinom i Titom.</p>
<p>Ni tjedan dana prije predsjedničkih izbora, kad se u predizbornoj kampanji već naveliko udara ispod pojasa, Hrvatska je dovedena u situaciju da se opet mora baviti svojim davnim podjelama koje neki stalno podgrijavaju. Kome zapravo treba i odgovara situacija »igrale se ustaše nasred zemlje Hrvatske«? Glavnim političkim opcijama, onoj srednje desnoj na vlasti i onoj srednje lijevoj u oporbi, sigurno ne. Kao ulje na uzburkanu vodu sad bi konačno legao jedan uspjeh hrvatske policije. Od 1992. do danas nisu otkrili ni jednog postavljača bombi, a bilo ih je koliko hoćeš. Pravosuđe je neovisno, ali policija je državna. </p>
<p>Državnu upravu treba ohrabriti. Ona se ne bi trebala bojati protesta međunarodne zajednice ako pritisne vlastitu policiju da konačno bude efikasna. Naprotiv. Miniranje Tita u Kumrovcu otvoreni je izazov Sanaderovoj vladi. Njezin domaći i inozemni rejting procjenjivat će se prema njezinoj (re)akciji. Vladina osuda miniranja i Biškupićevo stručno objašnjenje da će se prema gipsanom kalupu u Klanjcu izliti novi brončani kip dobar su početak. Ne treba zaboraviti ni ekonomski moment. Kumrovečki kraj živi od povijesnog turizma oko Titove kuće. Bombaški napad je stoga politička diverzija, gospodarska destabilizacija i ugrožavanje javne sigurnosti. To bi za policiju trebali biti sasvim dovoljni elementi da procijeni da je riječ o terorističkom činu, a ne obijesnom ispadu nekog ustaškog nostalgičara.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kraj ledenih odnosa SAD-a i Francuske</p>
<p>Chirac je posljednji put posjetio SAD 6. studenoga 2001., kad je došao šefu Bijele kuće izraziti mišljenja Europljana o ratu u Afganistanu. Sada je jasno, nakon službenog poziva iz Bijele kuće upućenog u Elizejsku palaču, da se Bush, u sklopu politike »ispružene ruke« Europljanima, želi napokon sastati i s francuskim kolegom - zato ga je i pozvao k sebi u posjet</p>
<p>MIHAILO NIČOTA</p>
<p>George Bush i Jacques Chirac sastat će se i razgovarati oči u oči, ipak i napokon, tijekom veljače 2005., i to u SAD-u. Naime, tu su vijest kao senzaciju prošlih dana objavili francuski mediji, neki sa zadovoljstvom, a neki s dozom ironije. Naime, riječ je o službenom pozivu koji je iz Bijele kuće u Washingtonu upućen u Elizejsku palaču u Parizu. Kako je službeno najavljeno, američki će predsjednik dočekati i ugostiti francuskoga predsjednika prije ili poslije (još se ne zna točno kad) svog posjeta Europi u veljači.</p>
<p>Nije nikakva tajna da su međusobni odnosi između Busha i Chiraca, kao i između SAD-a i Francuske, prilično hladni još od početka 2003. zbog njihova potpunoga neslaganja nakon najave »agresivne« američke politike prema Iraku te osobito nakon »savezničkog« napada na tu zemlju. Naime, Chirac je otvoreno osudio tu »agresiju« na Irak, kao i američki pritisak na neke države da uključe svoje vojnike u taj »sramotni rat« u kome oni svakodnevno ginu i stradaju. Tom su prigodom neki krugovi oko Chiraca čak Busha usporedili s Hitlerom i Staljinom!</p>
<p>Chirac i Bush, doduše, sreli su se i vidjeli u međuvremenu nekoliko puta. Na primjer, u lipnju ove godine prigodom obilježavanja 60. obljetnice američkoga iskrcavanja u Normandiji, u Francuskoj, a nakon toga i na summitima skupine G8 i NATO-a. No, ti njihovi susreti, kako su javljali mediji, bili su »vrlo hladni, gotovo ledeni«: nakon službenog rukovanja nisu razmijenili ni smiješak niti pokoju srdačnu riječ. A Chirac je posljednji put posjetio SAD 6. studenoga 2001., kad je došao šefu Bijele kuće izraziti mišljenja Europljana o ratu u Afganistanu.</p>
<p>Nakon najave posjeta Europi, zna se samo to da će Bush krenuti na tu turneju »što je prije moguće« nakon 20. siječnja 2005., kada će biti svečano ustoličenje njegova drugoga predsjedničkog mandata, osvojenoga pobjedom na izborima 2. studenoga ove godine. No Francuska, barem zasad, nije u programu te njegove europske turneje. Američki predsjednik taj će posjet početi u Bruxellesu 22. veljače, gdje će se sastati s čelnicima Europske unije (EU) i NATO-a. Mediji pritom nagađaju hoće li u taj program uključiti i susret sa Chiracom. </p>
<p>Nakon toga Bush će posjetiti Njemačku, gdje će se sastati s kancelarom Gerhardom Schröderom, što će biti prvi njegov posjet toj zemlji od svibnja 2002. Zatim će se uputiti u Bratislavu, gdje će, osim razgovora sa slovačkim čelnicima, imati i novi susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. A što je sa Chiracom? Sada je jasno, nakon službenog poziva iz Bijele kuće - kako pretpostavljaju neki analitičari - da se Bush, u sklopu politike »ispružene ruke« Europljanima, želi napokon sastati i s francuskim kolegom. Zato ga je i pozvao k sebi u posjet.</p>
<p>Francuski mediji podsjećaju da je njihov predsjednik posljednji put bio u Americi u rujnu 2003., ali samo u New Yorku, gdje je posjetio sjedište Ujedinjenih naroda (UN) i pritom se, doduše, kratko sastao i s Bushem, ali »vrlo hladno«, te nije bio pozvan u Washington. Naprotiv, britanski i talijanski premijer Tony Blair i Silvio Berlusconi prečesto (polu)službeno posjećuju Washington, a Schröder je posljednji put bio primljen u Bijeloj kući u veljači ove godine. Kako piše Le Monde, Chirac se jedini još drži na distanci.</p>
<p> Sada, prema pisanju toga uglednoga pariškog dnevnika, Bushev službeni poziv Chiracu da ga uskoro posjeti mogao bi imati povijesnu važnost, može označiti kraj »ledenih« odnosa između SAD i Francuske. Inače, dobro se zna da američki i francuski predsjednik jedini među najvišim čelnicima demokratskog Zapada imaju velike ustavne ovlasti. Naime, u SAD-u vlada čisti predsjednički, a u Francuskoj tzv. polupredsjednički sustav. A taj francuski polupredsjednički sustav poslužio je predsjedniku Franji Tuđmanu kao uzor kada je sastavljao Ustav Republike Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Projekt Družba Adria mogao bi biti ekološki koristan</p>
<p>Nakon što bi se ostvarilo tehnološko i informatičko povezivanje svih uključenih sustava, uz odgovarajuće dogovorene postupke koordinacije i upravljanja naftovodnim sustavima, bilo bi vrlo jednostavno ostvariti izlazak ruske nafte u svijet preko Jadrana, ali tako da se ta nafta ne transportira fizički morem, nego da se obavi preraspodjela količina nafte između različitih sudionika u cijelom poslu</p>
<p>ZDRAVKO OKLOPČIĆ</p>
<p>Na ovo javljanje odlučio sam se gledajući i slušajući proteste različitih organizacija i pojedinaca, a neposredni povod bio je prijedlog gospodina Šterna.</p>
<p>Treba li nam projekt Družba Adria? Odmah ću reći: Hrvatska se treba uključivati u međunarodne projekte općenito, pa tako i projekte transporta nafte. Međutim, ne treba nam pretvaranje luke Omišalj u izvoznu naftnu luku, štoviše, to nije ni potrebno! </p>
<p>Prvi put sreo sam se s idejom povezivanja naftovodnih sustava TAL (Transalpine Oil Pipeline) i JANAF još 2001. godine dok sam radio na jednom informatičkom projektu u poduzeću TAL. Tada je ta ideja bila povezana s rješavanjem određenih problema u odnosima poduzeća TAL i talijanskih institucija. Kada se pojavio projekt Družbe Adrije sjetio sam se te ideje ponovno, ponajprije zbog mogućnosti optimizacije cjelokupnog sustava i istodobnoga izbjegavanja ekoloških rizika. Često sam se pitao je li moguće da je sve tako jednostavno i da to nitko ne vidi ili ja ne vidim nešto važno. Zato me ideja gospodina Šterna jako obradovala. Ipak se kreće!</p>
<p>Iz drugih dijelova svijeta godišnje se uzduž cijeloga Jadranskoga mora, od Otrantskih vrata do Trsta i Omišlja, uvozi i transportira više od 40 milijuna tona nafte. Samo za potrebe Austrije i Njemačke na naftnom terminalu TAL u Trstu 395 tankera je godine 2003. iskrcalo 34,2 milijuna tona sirove nafte. Sada bi se prema projektu Družbe Adrije tim količinama koje se transportiraju Jadranom trebalo još dodati pet milijuna tona sirove nafte na godinu koje bi se transportirale u suprotnom smjeru. </p>
<p>Vidi se odmah da je količina nafte koja se uvozi osjetno veća od količine koja se izvozi i transportira istom rutom u suprotnom smjeru. Meni se, iako neupućenom u detalje projekta, ipak čini prilično neracionalnim da se istodobno nafta uvozi i izvozi kroz Jadran. Tehnički je moguće realizirati izvoz ruske nafte (što je krajnji cilj ruske strane) bez fizičkog transporta u smjeru Omišalj – Sredozemno more, i da se istodobno smanji količina nafte koja se uvozi u Jadran. Pri tome je svejedno gdje ruska nafta ulazi u sustav Janafa – kroz Mađarsku ili Rumunjsku. </p>
<p>Da bi se to realiziralo treba u cijeli projekt uključiti znatno širi krug sudionika – naftnu industriju na cijelom bivšem jugoslavenskom prostoru i kompaniju TAL, Transalpine Oil Pipeline. Naftovodima Janafa već su povezane rafinerije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te Srbiji i Crnoj Gori. Ostalo bi da se umjesto velike rekonstrukcije naftnoga terminala Omišalj (pretvaranja u izvozni naftni terminal) sagradi 60 – 70 kilometara naftovoda koji bi povezivao sustav Janafa s naftnim terminalom TAL-a u Trstu. Pored toga trebalo bi povezati i sustave nadzora i upravljanja svih tehnoloških sustava, što danas nije nikakav problem. </p>
<p>Nakon što bi se ostvarilo to tehnološko i informatičko povezivanje svih uključenih sustava, uz odgovarajuće dogovorene postupke koordinacije i upravljanja naftovodnim sustavima, bilo bi vrlo jednostavno ostvariti izlazak ruske nafte u svijet preko Jadrana, ali tako da se ta nafta ne transportira fizički morem, nego da se obavi preraspodjela količina nafte između različitih sudionika u cijelom poslu. </p>
<p>Tako bi, na primjer, bilo moguće da se ruska nafta, transportirana samo kopnenim putem, prerađuje u rafinerijama u Rijeci, Sisku, Pančevu, Schwechatu ili Ingolstadtu i da se odgovarajuće količine nafte iz drugih dijelova svijeta, koje su primarno bile namijenjene spomenutim rafinerijama, još daleko prije ulaska u Jadran preusmjere prema kupcima ruske nafte bilo gdje u svijetu.</p>
<p>Krajnji rezultat bio bi smanjenje ukupnog broja tona-kilometara transportirane nafte, a time i trasportnih troškova. Osim toga smanjio bi se i broj tankera koji sada puni nafte uplovljavaju u Jadran ili, uz zadržavanje sadašnjeg prometa tankera Jadranom, mogla bi se povećati količina nafte koja se isporučuje potrošačima u cijeloj regiji. Gospodin Štern je otišao i korak dalje i predložio i preradu ruske nafte u našim rafinerijama i daljnji transport derivata, što je za nas vrlo važno jer se dodatno zapošljavaju kapaciteti naših postrojenja za preradu nafte.</p>
<p>No ključni je element takva rješenja (dobra) politička volja, te sklapanje odgovarajućega (ili odgovarajućih) sporazuma svih potencijalnih sudionika. To rješenje donijelo bi istodobno ekonomsku korist i veću sigurnost opskrbe naftom svim sudionicima u poslu. Također bi, zbog smanjenja broja tankera u Jadranu, umjesto daljnjeg ugrožavanja došlo do poboljšavanja ekološke sigurnosti Jadrana. </p>
<p>Budući da je ta ideja tehnički jednostavno izvediva, ekonomski isplativa i ekološki korisna, podržavam sve koji se suprotstavljaju projektu Družba Adria u sadašnjem obliku i predlažem da se projekt transformira tako da se u njega uključe svi zainteresirani i da se izlaz ruske nafte u svijet riješi na način kako je to ovdje predloženo.</p>
<p>Autor je magistar znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prvu hrvatsku stranku stvorio u siječnju 1989. Tuđman</p>
<p>Neistina o prvoj stranci toliko se ponavlja da su joj nasjeli i neki pisci školskih udžbenika, pa bih ja sada morao napisati novu knjigu od dvanaest kilograma da bih dokazivao kako gospođa Adlešić ne govori istinu (svjesno?), a slijede je čak i pisci školskih udžbenika</p>
<p>HRVOJE ŠOŠIĆ</p>
<p>Kao kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske u predizbornoj kampanji, gospođa Đurđa Adlešić ponavlja svoje već poznate tvrdnje da je HSLS prva hrvatska oporbena politička stranka u posljednjim godinama komunizma u Hrvatskoj. Tako je i u televizijskoj emisiji »2 u 9« g. Romana Bolkovića 20. prosinca gospođa Adlešić o HSLS-u izjavila nonšalantno, umiljato: »Mi smo prva stranka.«</p>
<p>To je jedna od onih krupnih neistina zbog koje sam napisao dvanaest kilograma tešku knjigu pod naslovom »Istine o dr. Franji Tuđmanu... Hrvatska i hrvatska povijest«, knjigu-spomenik na 3824 stranice.</p>
<p>U knjizi su, uz ostalo, dokazi stari pet, deset i petnaest godina o tome da je prvu hrvatsku stranku stvorio na Plešivici 19. siječnja 1989. dr. Franjo Tuđman (tajnik ing. Drago Stipac, poslije predsjednik HSS-a), s dokazom da je program, koji je i napisao, dr. Franjo Tuđman iznio kao program HDZ-a (Hrvatskog demokratskog zbora) pred liderima opozicije: Draženom Budišom (kasnijim predsjednikom HSLS-a), dr. Markom Veselicom, ing. Dragom Stipcem i dr. Antom Matkovićem.</p>
<p>O dokumentu Udbe (SD) od 8. veljače 1989. raspravljalo se deset godina poslije (!) glede krivog navoda jugoslavenske tajne službe da je skupu bio nazočan i Stjepan Šešelj, dok je zapravo riječ o dr. Anti Matkoviću (još jedna brljotina jugoslavenske tajne službe). Svjedočenje je ostvareno na mjestu događaja, u kući Ante Ledića na Plešivici, a svjedočio je dok je još Božjom pomoći deset godina poslije dr. Anto Matković bio živ.</p>
<p>Neistina o prvoj stranci toliko se ponavlja da su joj nasjeli i neki pisci školskih udžbenika, pa bih ja sada morao napisati novu knjigu od dvanaest kilograma da bih dokazivao kako gospođa Adlešić ne govori istinu (svjesno?), a slijede je čak i pisci školskih udžbenika, de facto sada već krivotvoritelji hrvatske povijesti (ne vrijedi »svjesno« ili »nesvjesno« jer povjesničar uvijek mora utvrditi istinu – to mu je jedini posao).</p>
<p>Voditelj emisije »2 u 9« brzopleto je upleo u razgovor s kandidatkinjom Adlešić još nezavršeni slučaj novinarke Helene Puljiz i tajnih službi, slučaj koji se sada izdiže na vrhunski kriterij za obranu ljudskih prava, pa to čini i u svoje propagandne svrhe predsjednički kandidat Stipe Mesić. Tako im postaje zajedničko da im je odjedanput dovoljan jedan neraspravljeni slučaj, a ne diraju ih sve neistine koje se šire o prvom hrvatskom predsjedniku.</p>
<p>Gospođa Adlešić sada samosvjesno izjavljuje: »Uvijek ću biti na strani onih čija su prava kršena«, a ne misli da bi to trebalo vrijediti i kada je riječ o mrtvom hrvatskom predsjedniku, a i o novinarki Mirjani Hrgi, čiji sam slučaj prijavio svojom predstavkom »Otvorenim pismom« od 16. studenoga upozoravajući da se krše i Ustav i zakon i moja Ustavom zajamčena prava na odgovor.</p>
<p>Autor je doktor gospodarskih znanosti, utemeljitelj HDZ-a, bivši zastupnik u Saboru, leksikograf.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Triput plaćano zdravlje predstavljano kao besplatno</p>
<p>Zašto se i u Hrvatskoj, napokon, ne ozakone ubožnice i privatne klinike (ambulante), pa da onaj koji je cijeli radni vijek financirao nabavu suvremenih uređaja za domove zdravlja ili te klinike, koji je školovao liječnike (i specijaliste), čak financirao njihov prostor i proširivanje, zna – čeka li ga ubožnica ili luksuzna i uljudna privatna klinika, s kojim liječnikom će i pod kojim uvjetima imati posla</p>
<p>JOSIP GRBELJA </p>
<p>Teško se bilo odlučiti na pisanje o aktualnome zdravstvenom osiguranju i zdravlju građana dok god neki unutarnji glas nije počeo svrdlati po zdravom razumu, i moralo se pokoriti, reći: zbilja je prekipjelo, obmanama i varanju mora biti kraja!</p>
<p>Prvo, koji Demekas! Koji građani u Hrvatskoj ne plaćaju ništa? Tko to svijetom širi dezinformacije?</p>
<p>Odgovor je iz vlastite zdravstvene sudbine. Trideset devet i pol godina provedenih u novinarskoj profesiji, na prvoj crti, onoj na kojoj se, uz pokusne pilote i kirurge, najbrže umire, uvijek plaćajući i zdravstveno osiguranje, a da nikad, osim na mobilizaciji i nekakvim sistematskim pregledima, ne bijasmo kod liječnika. Je li to besplatno? </p>
<p>Onda su rekli da smo umirovljeni, i dali nam vinjak. Hvala im na 0,3! </p>
<p>U mirovini – sve najteže bolesti, Hitna pomoć, po 25 dana u svakoj zagrebačkoj bolnici, operacija (smrt ili život), vježbe, strogo pridržavanje svih liječničkih uputa: odvikavanje od pušenja, duplih kava i alkohola (jer to troje kao da ne ide jedno bez drugoga), zaboravljanje svinjskog mesa, slanih srdela, srnetine, žestokih začina, izlazaka po hladnijem vremenu, druženja u večernjim i noćnim satima, uz sve više posjećivanja parkova, pješačenja, kontrolnih pregleda, odlazaka znancima i prijateljima u pokope na Mirogoju ili Miroševcu.</p>
<p>I najvažnije: svaki dan tablete!</p>
<p>Jedino, međutim, tablete dobismo kad smo uplatili dodatno zdravstveno osiguranje, jer bez toga nitko onih 39,6 godina plaćanja ne priznaje, pa ne daju ni Lanitop, Tritace, Marivarin itd. </p>
<p> Želeći se više družiti s mladima nego s bolesnim (operiranim) kolegama, čak ne misliti o vlastitim (mirovinskim) bolestima, prihvatili smo ponudu da predajemo na Zagrebačkom sveučilištu (novinarstvo), i to je, uz obavezne šetnje, osvježilo, dinamiziralo dane, okrijepilo dušu i srce. Onda je, nakon četiri godine honorarnog rada, slijedio treći zdravstveni udar na džep, gotovo šokantan, jer su od mjesečnog honorara (oko 1730 kuna) počeli odbijati 37 posto (oko 700 kuna) i zauzvrat godišnje davati nešto više od tri mjeseca radnoga staža. </p>
<p>»A ma, ljudi«, rekosmo, »ne trebaju nam ta tri mjeseca radnog staža, vratite nam honorar. Sramota je da doktor znanosti, koji na predavanjima i ispitima ima po stotinjak studenata, prima 1030 kuna.«</p>
<p>»Jest, sramota je! Učinit ćemo što se može učiniti! Podnesite pismeni zahtjev…«</p>
<p>Prošao je cijeli mjesec, a nitko nije znao odgovoriti što je tko učinio: jedino da su »predmet« slali ovome i onome, od Poncija do Pilata. </p>
<p>Jednog dana svratismo u Mihanovićevu ulicu u Zagrebu, da se kod savjetnika za zdravstveno i mirovinsko osiguranje raspitamo što će nam ona tri mjeseca radnog staža.</p>
<p>Odgovoriše: »S tim rješenjem može se zatražiti prevrednovanje mirovine, i zajamčeno će nova biti mnogo manja od one po starom zakonu.« </p>
<p>Rekosmo to mjerodavnima, a oni kao da govorimo zidu. </p>
<p>Otiđosmo na predavanje i studentima koji su na kraju čuli: »Ovo je naš posljednji susret, dok se ne riješi jedno tehničko pitanje…«</p>
<p>Salijetali su da otkrijemo to »tehničko pitanje«, i evo ga otkrivamo tek nakon mnogih šetnja parkovima, druženja s prijateljima, rekreacije s unucima: triput plaćamo zdravstveno osiguranje, a dođe neki Demekas i tvrdi da tablete dobivamo besplatno. Ne pita zašto honorarni sveučilišni nastavnik mjesečno prima 1030 kuna, ispod svakoga dostojanstva i časti bilo kojega europskog čovjeka.</p>
<p>Ne pitaju još nešto, jer je i to, kažu, zakonito: zašto trostruki uplatitelj zdravstvenog osiguranja, koji živi u Zagrebu, a plaća osiguranje uplatnicom kojom novac ide u fond za podmirivanje troškova zdravstvenih i farmaceutskih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, pa i za troškove ugovornih liječnika u manjim jadranskim, slavonskim i ostalim mjestima, ne može, kad ljeti ili zimi dođe na Jadran, u Čabar ili u Babinu Gredu, dobiti od ugovornih liječnika, koje i on plaća, ni najjeftinije tablete, kamoli skupe lijekove. Odgovaraju: »Pišite vašem liječniku u Zagreb neka vam pošalje recept.«</p>
<p>Lijek, dakako, možete i kupiti, još jednom (četvrti put) platiti, a onda, ako račun priznaju, i vratiti vam novac – za tablete. </p>
<p>Zbilja humano! I besplatno! </p>
<p>I sada se zbiljski, jer je samo kap do prelijevanja medicinske čaše, treba upitati: tko su zakonodavci, oni koji prihvaćaju takve propise? Jesu li takvi ikad uplatili neku lipu ili kunu u državni (!) zdravstveni fond i uopće bili bolesni, čekajući po dva-tri mjeseca na red za pregled ili da im onaj koji plaćaju uskrati tablete? </p>
<p>Zašto se i u Hrvatskoj, napokon, ne ozakone ubožnice i privatne klinike (ambulante), pa da onaj koji je cijeli radni vijek financirao nabavu suvremenih uređaja za domove zdravlja ili te klinike, koji je školovao liječnike (i specijaliste), čak financirao njihov prostor i proširivanje, zna – čeka li ga ubožnica ili luksuzna i uljudna privatna klinika, s kojim liječnikom će i pod kojim uvjetima imati posla? </p>
<p>Ugovorni liječnici opće prakse u sadašnjem sustavu zdravstvene zaštite, osobito kad je riječ o receptima i listama čekanja kod specijalista, trpe i nezaslužene prigovore, čak psovke, jer im je zakon propisao – nehumano (liječničko) držanje prema »tuđim« pacijentima. </p>
<p>Na kome je da reagira i to ispravi? Na Demekasu? Humoristima…ili na pacijentima?!</p>
<p>Netko doista građane smatra nedoraslima, neumnima, a možda to čini i namjerno, da se čaša prelije.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Neki zbog ZET-a možda neće u školu i na posao </p>
<p>U prodavaonicama ZET-ovih karata imaju markice, ali čekaju odluku o cijenama</p>
<p>Stotinjak stanovnika Velike Gorice i njene okolice bezuspješno pokušava kupiti markice za javni prijevoz. Iako većina njih misli da je riječ samo o tehničkom problemu, neki su putnici upoznati s pregovorima između Velike Gorice i ZET-a od kojih ovisi prodaja siječanjskih markica. Tako Velikogoričanka Ana Mirin, koja svakodnevno koristi javni prijevoz, vjeruje da će se uskoro potpisati ugovor jer u protivnom će se, kaže, voziti na prosinačkoj markici. »Mislim da će karte poskupjeti i zbog toga su svi užasno bezobrazni. A ZET-u bi trebalo ukinuti monopolistički status«, revoltirano zaključuje. </p>
<p>Henrika Plazunović koja je namjeravala kupiti markicu za sina studenta, smatra da uskraćivanjem markica Grad i ZET rješavaju problem preko leđa putnika. »To nije u redu. Na kraju krajeva, mnogi ljudi putuju u Zagreb, a u iznimno teškoj situaciji su djeca koja putuju u školu«. Među tim učenicima je i Maja Miličević koja svaki dan iz Turopolja putuje u velikogoričku srednju školu. Kaže da je pohađanje škole sada postalo upitno, baš kao i posjeti djedu i baki i večernji izlasci. Najoštriji komentar dala je radnica Studentskog doma Stjepan Radić, Marija Podgajski, koja živi u mjestu 18 kilometara udaljenom od Velike Gorice. Ona u dnevnim putovanjima na posao i kući izgubi četiri sata. »U ZET-ovim prodavaonicama karata imaju markice, ali čekaju odluku o novim cijenama. Ako oni neće prodavati markice, od 1. siječnja neću ići raditi, jer dnevna karta za mene je preskupa«, rekla je. </p>
<p>Većina putnika ne zna kako će u sljedećoj godini odlaziti na posao, školu ili bolnicu budući da nema alternativnog prijevoza. Svi se slažu da bi poskupljenje autobusnih karata bilo još jedan udarac na životni standard.</p>
<p>Odluka o tome hoće li Velika Gorica pokriti povećane troškove ZET-a vjerojatno će biti poznata u petak, kada bi dvije strane trebale zaključiti ugovor. Ako ne bude dogovora, Velika Gorica i okolna mjesta morat će izabrati novog prijevoznika. </p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Krađe sprječavaju i video-nadzor i zaštitari </p>
<p>Dok kupci bezbrižno šeću trgovinama birajući proizvode za svoju košaru, vjerojatno ni ne primjećuju da ih prati budno oko »čuvara polica« / Kod manjih krađa sve najčešće završava vraćanjem proizvoda ili postupkom prema pravilu »kupac je uvijek u pravu« </p>
<p>Većina velikih prodajnih lanaca sprečava krađe na razne načine </p>
<p> – alarmom i video nadzorom, praznim kutijama skupljih proizvoda na policama, a neki se odlučuju i na unajmljivanje profesionalaca. Njihov je zadatak da uočavaju »sumnjive kupce« i da reagiraju pri pokušaju krađe.</p>
<p>Maloprodajni lanac Konzum ima cjelodnevni video nadzor ali zapošljava i vanjsku tvrtku koja se bavi profesionalnom zaštitom prodajnih objekata. Njegov sektor marketinga poručuje kako se sve preventivne mjere poduzimaju radi zaštite kupaca, zaposlenika i same prodavaonice, ali da je prioritet ugodna atmosfera kupnje. Na meti kradljivaca najčešće su skuplja alkoholna pića i kozmetički proizvodi, a prema riječima jedne od prodavačica u Konzumu na Knežiji, kradu se i čokolade i vegeta. Kada je riječ o dobi kradljivaca, čini se da nema iznimke jer, kako kažu zaposlenici, kradu i djeca i osobe u poodmakloj dobi.</p>
<p>A kakva je procedura kada se zatekne nekoga tko u torbi ima neplaćene proizvode? Predstavnik jedne od tvrtki koja se bavi zaštitarstvom, kaže kako se u tom slučaju postupa prema Zakonu o privatnoj zaštiti. U pravilu se osoba identificira, napravi se zapisnik, a osumnjičenik se može zadržati i do dolaska policije. To se osobito odnosi na krađu vrednijih proizvoda. »Pri krađi jeftinih proizvoda, zaštitari se klone bilo kakvih postupanja. Kradljivac plati otuđene proizvode, a kako bi se zaštitio ugled trgovine, najčešće se postupa prema pravilu 'kupac je uvijek u pravu'«, kaže predstavnik zaštitarske tvrtke. U Billi je, međutim, situacija nešto drugačija. Aleksandra Šobat iz marketinga Bille kaže: »U trgovinama se ne krade previše, a kad se krade, onda su to sitnice poput kreme ili labela – dakle onoga što stane u džep. U ovo vrijeme, kada ljudi nemaju mnogo novca, krade se više«. Prema njezinim riječima, u 99 posto slučajeva, osoba koja nešto otuđi, vraća to već nakon upozorenja prodavača. Upravo prodavači su ti koji paze da prilikom prolaska pokraj blagajne kupci ne »prokrijumčare« štogod, a profesionalnih zaštitara nema. Uz to, svi su proizvodi u originalnoj ambalaži, što znači da se prije svega računa na poštenje kupaca. </p>
<p>Da bi se priča upotpunila nezaobilazan je bio DM, koji ima trgovine u gotovo svakoj zagrebačkoj četvrti. Iz toga lanca poručeno je, međutim, kako ne žele davati informacije o tom pitanju.</p>
<p>Dvadesetdvogodišnja studentica Marta, koju smo zatekli u kupnji u jednoj od trgovina, kaže da je primijetila da se u mnogim većim prodavaonicama kupce nadzire. »Nelagodno mi je kada znam da me netko stalno prati. Pa nismo svi kradljivci«, rekla je Marta.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Fatima prosi od kad zna za sebe </p>
<p>Nakon što je policija 23. prosinca privela devetero djece prosjaka i njihovih roditelja, neka od djece smještena su u Caritasov dom u Vugrovcu. Djeca su u domu zadržana dva dana, a nakon toga vraćena su roditeljima.</p>
<p>Socijalna radnica Ivanka Vranić koja radi u Dječjem domu u Vugrovcu, rekla je da ovo nije jedinstveni slučaj da se djeca s ceste vraćaju roditeljima koji ih najčešće ponovno sučeljavaju s ulicom.</p>
<p>»To su najčešće romska djeca koju policija usmjeruje na centre socijalne skrbi koji ih smještaju u domove. Nakon što roditelji plate kaznu, djeca im se vraćaju. Sve se vrti u krug, a pritom se uopće ne misli na dostojanstvo i pravo djeteta«, rekla je Ivanka Vranić.</p>
<p>U domu Caritasovom domu u Brezovici smještene su dvije romske djevojčice, čijim je roditeljima oduzeta roditeljska skrb. Roditelji su djevojčice silili da prose i na taj način privređuju za njih. Jednu od djevojčica roditelji su pokušali oteti iz doma i vratiti je na ulicu, ali je reagirala policija, pa je djevojčica nakon dva dana vraćena u dom. Djevojčica i danas ima posljedice i emocionalne poteškoće jer je prisiljavana da u gotovo nemogućim vremenskim uvjetima na raskrižju Heinzelove i Radničke ulice traži milostinju od vozača automobila. Policija ju je našla pothlađenu.</p>
<p>Nekima je, za razliku od ove djevojčice, to normalan, svakodnevni posao. Mala Cigančica u Cesarčevoj ulici već dvije godine usmjerava automobile na slobodno parking mjesto. Za to joj vozači daju novac. </p>
<p>Većina ove djece cijeli život ostaje na ulici pa ih često susrećemo na Kaptolu gdje ih roditelji iskrcavaju iz automobila i šalju ih u prošnju. Fatima, kojoj je samo 17 godina, majka je dvoje djece, a od djetinjstva prosi ispred Katredrale. Otac ju je ostavio kao malu, a majka se nije mnogo brinula za njeno odrastanje, bila je prepuštena sama sebi i, kako kaže, i sada zarađuje na jedini način koji zna, proseći.</p>
<p>Ravnateljica Zagrebačkog Caritasa Jelena Brajša, rekla je da u zagrebačkim domovima smješteno 26 romske djece od kojih je većina nađena kako prosi.</p>
<p>»Najmanje nekoliko mjeseci traje prilagođavanje te djece normalnoj okolini. U naše centre dolaze istraumatizirana i zapuštena. Centri su otvorenog tipa pa neki roditelji nasilno žele odvesti dijete. Postupak oduzimanja roditeljske skrbi nije razrađen i djeca se često vraćaju na ulicu. Sud mora biti stroži kako bi zaštitio prava ove djece, da ona ne budu prepuštana sama sebi i iskorištavana u svrhu tuđe zarade«, rekla je Jelena Brajša. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Trešnjevka« širi glazbeni amaterizam </p>
<p>»Centar za kulturu Trešnjevka nastoji konkurirati ostalim centrima prvenstveno svojim programima«, kaže ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka, Ljiljana Perišić. Programi se mogu podijeliti na dvije razine – lokalnu i gradsku. Ovoj drugoj razini pripada djelatnost Galerije Modulor, koja se svojim programima i izložbama obraća svim građanima, a ne samo stanovnicima Trešnjevke. Prepoznatljivost ovom centru daje i Zagrebački glazbeni podij koji je od 1994. godine matični centar za zagrebački glazbeni amaterizam. U sklopu ovog podija djeluje više od 100 ansambala u kojima se okuplja više od 3000 amatera. Od 1997. održava se Natjecanje pjevačkih zborova, a od 2003. i Festival klasičnog zborskog pjevanja. </p>
<p>Osim manifestacija, Podij organizira seminare i stručne radionice za dirigente i umjetničke voditelje ansambala. Trešnjevačka plesna scena, TREPS, omogućava stjecanja prvih scenskih iskustava putem susreta plesnih grupa djece i mladeži i dječjih plesnih predstava. Tehnika plesa usavršava se i teoretski, na raznim seminarima za voditelje plesnih grupa.</p>
<p>Lokalnoj razini pripadaju kreativne radionice, tečajevi engleskog jezika, likovni i eko programi, balet i ritmika te kazališne predstave. Centar za kulturu Trešnjevka ne zaboravlja ni djecu niti mlade s invaliditetom. Djecu oboljelu od cerebralne paralize okuplja besplatnim programima u likovnim radionicama. »Naš centar pokušavamo učiniti idejnim susretištem i učilištem. Bitno nam je da pojedinac ima mogućnost sudjelovanja, da bude puki konzument«, kaže ravnateljica. Unatoč brojnim idejama, problemi s financiranjem i nedostatkom prostora svakodnevno opterećuju djelatnike. Od devet djelatnika Centra Grad financira njih šest, a plaće ostala tri Centar osigurava sam svojim programima. Edukacijske programe (učenje engleskog, likovne radionice i sl.) djelomično financira Grad, a ostatak se ubire od roditelja. Aktivnosti su brojne, interes velik, a prostor malen.</p>
<p> Većina programa odvija se u tri male učionice, ali se povremeno koristi i velika kazališna dvorana koja je u vlasništvu Grada. Interes je Centra vratiti ovu dvoranu pod svoju nadležnost jer bi se tako riješili svi prostorni problemi. Posebnost ovog Centra je i briga za dodatnu edukaciju pa se djeci tijekom školskih praznika nude brojni programi. To su razne likovne, kiparske, strip, modne, mađioničarske, dramske pa čak i radionice mandala. Ovu školu financira Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u okviru programa prevencije neprihvatljivog ponašanja. </p>
<p>»Kulturni centri prve su stepenice na putu stjecanja kulturnih navika. Dajući im šansu, dajemo šansu boljitku naše kulture u globalu«, kaže ravnateljica Ljiljana Perišić.</p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanari Vrbika napokon dočekali novi semafor</p>
<p>Na raskrižju Ulice Lavoslava Ružičke i Ulice Fausta Vrančića, radnici Zagrebačkih cesta u utorak su završavali postavljanje novih semafora. »Ovo raskrižje postalo je poznato po gotovo 'filmskim' sudarima. Nema tjedna a da se ovdje ne dogodi prometna nesreća. Automobili tu lete po zraku, skližu se po krovu ...«, rekao je stanar Milivoj Ujević. Dodao je da je nevjerojatno da Grad tu postavlja semafore tek sada, nakon što je na ovom raskrižju stradalo mnogo djece iz obližnjeg vrtića Vrbik.</p>
<p> Uz nesreće, problem su i prometne gužve, osobito u popodnevnim satima. Zadnjih godina, naime, tu se sagradilo mnogo stambenih zgrada a nije se mislilo o mogućnostima prometovanja starim uskim ulicama. Tako se katkad čeka i dvadesetak minuta da bi se iz Vrbika izašlo na Slavonsku aveniju. Semafor će olakšati i taj problem.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Srčana« dobila novi odjel</p>
<p>U Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Srčana, u Draškovićevoj 13, u utorak je otvoren novouređeni odjel za dijagnostiku.</p>
<p>Kardiovaskularne bolesti su ubojica broj jedan, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji rekla je tom prilikom ravnateljica Poliklinike Mirjana Jembrek-Gostović. </p>
<p>»Kroz Polikliniku Srčana prođe godišnje više od 200 tisuća ljudi, a potrebe svakodnevno rastu. Novi odjel omogućit će pregled 15 posto više pacijenata, kao i kvalitetniju uslugu« naglasila je ravnateljica. Prostor za novi odjel, površine 300 četvornih metara, dodijelio je Grad Zagreb, a uređenje je financirano decentraliziranim sredstvima za zdravstvene ustanove. </p>
<p>Z. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kazna za prodavače koji su ostavili neprodane borove samo 100 kuna</p>
<p>U organizaciji Zrinjevca i gradskih inspekcijskih službi u ponedjeljak je započelo sakupljanje neprodanih božićnih drvca.</p>
<p>Novinari Vjesnika u utorak su na Trgu Francuske Republike zatekli radnike Zrinjevca koji su se požalili na nesavjesne prodavače. »Prije tjedan dana borovi su se prodavali kao da se radi o zlatu, a nakon Božića ostavili su ih kao smeće«, rekao nam je jedan od radnika Zrinjevca. </p>
<p>Direktor Zrinjevca Igor Toljan rekao nam je da je ove godine neprodanih drvaca puno manje nego prošle. »Problem nisu drvca jer će se ona preraditi u kompostanama na Jankomiru i Markuševcu, već mreže i najlonske vreće u koje su božićna drvca bila zamotana. Njih nije moguće reciklirati«, ističe Toljan.</p>
<p>Iz Komunalnog redarstva rekli su da grad Zagreb svake godine o svom trošku uklanja neprodane borove, a ako se i uhvati nekoga tko je ostavio drvca, može mu se naplatiti kazna od 100 kuna. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Vježbom do britkog uma i u poznim godinama</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Osobe koje i nakon 70. godine života održavaju dotadašnju tjelesnu aktivnost manje će patiti od slabljenja mentalnih funkcija, pokazuje novo istraživanje. </p>
<p> Prethodna istraživanja naglašavala su važnost održavanja tijela aktivnim u trećoj dobi čime se i mozak održavao u formi. </p>
<p> Novo istraživanje, međutim, sugerira da je razlika u tome što nije dovoljno biti aktivan tijekom života već tu aktivnost valja nastaviti i u starijoj dobi. </p>
<p> »Rezultati studije sugeriraju da poticanjem starijih osoba da ostanu tjelesno aktivne barem približno kao i ranije ili ako čak pojačaju svoju aktivnost (u trajanju ili intenzitetu) nego li ranije može biti važno za održavanje mozga u formi«, pišu znanstvenici na čelu s Dr. B.M van Gelderom s Nacionalnog instituta za Javno zdravlje i okoliš u Nizozemstkoj </p>
<p> Tjelesna aktivnost štiti mozak održavajući srce i krvne žile zdravima, što potiče dotok krvi u mozak i smanjuje opasnost od moždanog udara. Osim toga, neke studije ukazuju da bi vježbe mogle pomoći mozgu stimulirajući stvaranje novih stanica mozga. </p>
<p> Istraga je obuhvatila 295 muškaraca u dobi od 70 do 90 godina iz Italije, Finske i Nizozemske. Sudionici su pružili informacije o intenzitetu i trajanja vježbi među kojima su i aktivnosti kao što su hodanje, vožnja bicikla, vrtlarenje i slično te sportske aktivnosti. Anketari su pratili muškarce tijekom 10 godina, bilježeći tko je od njih pojačao ili oslabio količinu tjelesne aktivnosti. </p>
<p> Mentalne funkcije anketari su pak mjerili standardnim testovima za procjenu pamćenja, računanja, jezičnih sposobnosti i drugih aspekata oštroumnosti. </p>
<p> U muškaraca koji su količinu tjelesne aktivnosti smanjili za najmanje sat vremena svakoga dana, uočen je najveći pad mentalnih funkcija - gotovo tri puta više nego li u muškaraca koji su nastavili vježbati u jednakom vremenskom trajanju.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nina Badrić raspisala audiciju za plesače</p>
<p>»Znam da me čeka težak posao, no ja to doživljavam kao izazov, a želim ljudima predočiti jednu drukčiju Ninu. Najzanimljivije u cijeloj priči je to što se moj album zove 'Ljubav', a svoj prvi veliki koncert, igrom slučaja, održat ću na Valentinovo jer je to bio jedini slobodan termin. Čini se kao da mi je taj datum bio suđen«, kaže Nina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najveća ženska glazbena zvijezda u 2004. zasigurno je bila Nina Badrić, čiji je album »Ljubav« osvojio pet Porina te postigao odlične prodajne rezultate. Stoga ne treba čuditi da se pjevačica s posebnom pozornošću priprema za svoj veliki solistički koncert 14. veljače u Velikoj dvorani Doma sportova. Za taj je koncert ovih dana objavljen i poziv na audiciju za plesačice i plesače koji će je pratiti na koncertu.</p>
<p>»Na taj sam se potez odlučila upravo zato što je riječ o jednom potpuno drukčijem pristupu i što kod nas takav način rada nije uobičajen. S druge strane, vani se tako radi već godinama i poznati pjevači za svaku turneju organiziraju audicije na kojima traže plesače koji će ih pratiti«, objasnila je Nina zašto se odlučila na potez koji baš i nije uobičajen na domaćoj estradnoj sceni.</p>
<p>Napomenula je da je riječ o njenom »prvom velikom solističkom koncertu u Zagrebu«, pa je i zbog toga odlučila ponuditi posjetiteljima kompletan audio-vizualni spektakl.</p>
<p>»Angažirala sam Igora Barberića, jednog od naših najboljih mladih koreografa, koji je radio i mjuzikl 'Chicago'. On bi na otvorenoj audiciji trebao odabrati ljude, a audicija je doista namijenjena svima i može se prijaviti svatko tko misli da bi mogao uspješno odraditi takav nastup. Mi tražimo plesače sa snažnom scenskom pojavom i izražajnom individualnošću, koji moraju biti na raspolaganju za probe u siječnju i veljači«, kaže Nina otkrivajući da će se i sama ozbiljnije »plesački« pripremiti za taj koncert.</p>
<p>»Znam da me čeka težak posao, no ja to doživljavam kao izazov, a želim ljudima predočiti jednu drukčiju Ninu, tako da sam spremna na sve«, priznaje Nina čija je želja ponuditi posjetiteljima pravu »glazbenu priču«.</p>
<p>»Najzanimljivije u cijeloj priči je to što se moj album zove 'Ljubav', a svoj prvi veliki koncert, igrom slučaja, održat ću na Valentinovo jer je to bio jedini slobodan termin. Čini se kao da mi je taj datum bio suđen«, rekla je Nina Badrić, koja je u utorak krenula u New York, gdje će nastupiti na novogodišnjem koncertu za župljane hrvatske Crkve sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela na Manhattanu.</p>
<p>Prijave za audicije zainteresirani mogu slati na e-mail adresu ninatour05@hotmail.com, a audicija bi se trebala održati 3. siječnja.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gradonačelnica Đurđa Adlešić primila pobjednika Big Brothera</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> – Najpoznatijeg Bjelovarčanina, pobjednika Big Brothera Sašu Tkalčevića i njegovu obitelj, u utorak je u svom kabinetu primila gradonačelnica Đurđa Adlešić. U razgovoru s gradonačelnicom koju poznaje od prije Saša je bio jednako prirodan kao što se to moglo vidjeti svih sto dana provedenih u kući pod nadzorom Velikog brata.</p>
<p>Nakon prijema kod gradonačelnice, novopečeni milijunaš je krenuo na bjelovarski središnji trg na kojemu ga je dočekalo nekoliko tisuća Bjelovarčana svih uzrasta. Zanimljivo je da takvu pozornost dosad nije ostvarila niti jedna politička stranka ili skup održan u Bjelovaru. </p>
<p>Očigledno je da je moć medija u Bjelovaru učinila svoje, pa je tako Saša za imidž i prepoznatljivost Bjelovara učinio mnogo više nego brojni sportaši, pisci ili glumci potekli iz ovoga kraja.</p>
<p>»Nakon svega ovoga najradije bih, da nemam ugovor s RTL–om, otišao u divljinu, u ribolov sa ženom i djecom, u sićušnu vikendicu koju imamo na Dravi«, kazao je Saša okupljenim novinarima. »Novcem koji dobivam zahvaljujući pobjedi na showu vratit ću sve dugove i to će učiniti prekretnicu u mome životu, jer će mi omogućiti da mirnije živim. Dosad mi je stvarno bilo teško...« </p>
<p>Na pitanje čime će se baviti kada završi »ludnica« koja se oko njega stvorila, Saša je kazao kako želi raditi sve što je i dosad radio. »Još sam uvijek vaš obični Saša, prodavat ću parkirne karte ako mi vrate taj posao«, kazao je pobjednik Big Brothera.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Onesviještena Liza Minnelli prevezena u bolnicu</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Pjevačica i glumica Liza Minnelli prevezena je u bolnicu u ponedjeljak ujutro nakon što je pala s kreveta i zadobila jače ozljede, posebice na glavi, izvještava People Magazine.</p>
<p>»Spavala je i otkotrljala se iz kreveta. Natukla je glavu, a službu 911 o slučaju je obavijestio njezin tjelesni čuvar. Rekao je da Minnelli leži na podu, da ne krvari te da je on ne može podignuti s poda«, piše u službenom policijskom izvješću.</p>
<p>U izvješću se također navodi da je 58-godišnja Minnelli prevezena u newyoršku bolnicu. Glasnogovornica bolnice odbila je potvrditi sve napise o popularnoj glumici, a glasnogovornik Lize Minnelli novinarima nije dostupan.</p>
<p>Magazin People također je objavio da su im u hitnoj službi rekli da su oko četiri sata ujutro dovezli u bolnicu onesviještenu ženu čija je adresa potvrđena kao adresa Lize Minnelli.</p>
<p>Prošlog je mjeseca bivši tjelesni čuvar Lize Minnelli optužio poznatu pjevačicu i glumicu za napad i protiv nje podnio tužbu kojom traži više od sto milijuna dolara za pretrpljene boli. Minnelli je, s druge strane, podnijela tužbu protiv njega. No to nije jedina parnica, budući da je tužbu protiv Lize podnio i njezin bivši suprug David Gest, koji potražuje deset milijuna dolara tvrdeći da ga je Minnelli tukla u svojim fazama pijanstva, dok ona tvrdi da joj je Gest ukrao oko dva milijuna dolara. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Homer Simpson umire u novoj sezoni »Simpsona«</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Jedna od najdugovječnijih televizijskih crtanih serija »Simpsoni« već godinama privlači milijune gledatelja pred male ekrane, a također se već godinama najavljuje i snimanje prvog cjelovečernjeg kinouratka u kojemu će protagonisti biti članovi najotkačenije televizijske obitelji. No dok se to ne dogodi, ljubiteljima ostaje nova sezona popularne serije u kojoj će glava obitelji Homer Simpson završiti – u raju.</p>
<p>Ljubitelj piva i djelatnik u nuklearnoj elektrani Homer Simpson u novoj će sezoni biti ubijen i poslan u raj. No na radost vojske obožavatelja, Homer će se vratiti među žive kada shvati da mu previše nedostaju Marge, Bart, Lisa i Maggie.</p>
<p>»Homer završi u raju gdje se posvađa s Bogom i kaže mu kako bi se, budući je svemoguć, trebao vratiti u prošlost i promijeniti stvari koje su u svijetu loše. Superman bi to napravio, jedan je od argumenata kojima Homer uvjerava Boga«, objašnjava tvorac serije Matt Groening radnju te epizode.</p>
<p>Groening je uoči Božića dobio posebno priznanje za doprinos komediji na dodjeli British Comedy priznanja, a nagradu mu je uručio znanstvenik Stephen Hawking koji se pojavljuje kao junak jedne od epizoda. »Simpsoni« su na istoj dodjeli osvojili nagradu kao najbolji međunarodni humoristički show pobijedivši čak i kultni serijal »Seks i grad«. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kylie zabavljala ruske bogataše na Božić</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Dobro je poznato da domaće estradne zvijezde samo jednim nastupom u novogodišnjoj noći ili pak na nekom predizbornom skupu mogu zaraditi pristojnu novčanu svotu, za koju bi u normalnim uvjetima morali održati nekoliko koncerata. No svi oni vjerojatno su jako zavidni australskoj zvijezdi Kylie Minogue koja je za božićni nastup pred ruskim bogatašima dobila čak pola milijuna funti.</p>
<p>»Iako je Božić, bilo je to jednostavno previše novaca za jedan nastup da bi ga se odbilo. To više jer je koncert održan za kremu ruskog jet–setta«, prenijeli su britanski mediji izjavu neimenovanog izvora bliskog pjevačici.</p>
<p>Privatni koncert održan je pred 500 ruskih bogataša, uglavnom naftnih tajkuna, među kojima je bio i vlasnik nogometnog kluba Chelsea, Roman Abramovič.</p>
<p>Prošli je mjesec Kyliena sestra, također pjevačica, Dannii otkrila da su njih dvije već kupile avionske karte za Australiju kako bi provele Božić u krugu obitelji. No čini se kako je bilo pola milijuna razloga zbog kojih se Kylie ipak odlučila na Božić u krugu naftnih tajkuna umjesto u krugu obitelji. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ceci Ražnatović u novogodišnjoj noći 150.000 eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najveća srpska folk zvijezda nastupom u novogodišnjoj noći na svoj će račun dodati ni manje ni više nego 150.000 eura. To je dosad najveći honorar koji je neki izvođač iz istočne Europe zaradio jednim koncertom. Ceca će Novu godinu dočekati u Podgorici. Od hrvatskih izvođača, s druge strane, navodno nitko neće zaraditi više od 25 tisuća eura. Premda se pričalo da će, kao i prošle godine, Oliver Dragojević i Severina dobiti po 50 tisuća eura, svoju su cijenu, kažu dobro upućeni izvori, morali prepoloviti. Uz njih, s honorarom od 25 tisuća eura, mogu se pohvaliti Ivana Banfić, Boris Novković i skupina Colonia.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Banka i umjetnost kao partneri </p>
<p>Poticajan primjer suradnje Deutches Bank i Guggenheimove zaklade u Berlinu / Trenutno izložbeni prostor Deutches Guggenheima predstavlja radove američkoga pionira konceptualne umjetnosti Johna Baldessarija</p>
<p>Osmišljavanje nove hrvatske kulturne politike koja bi uklonila njezine najveće nedostatke poput inertnosti, nedostatka jasne strategije ili prevelikog oslanjanja na državni proračun jedan je od temeljnih zadataka s kojim se već nekoliko godina suočavaju hrvatski kulturni djelatnici. Primjeri povezivanja privatnoga sektora i kulture još uvijek se mogu nabrojiti na prste jedne ruke. </p>
<p>Mogući model povezivanja kulture, privatnih umjetničkih zaklada i korporacijskih tvrtki pruža berlinski izložbeno-galerijski prostor, Deutches Guggenheim. Riječ je o jedinstvenome projektu koji je nastao u suradnji tvrtke Deutsche Bank i neprofitne umjetničke zaklade Solomona R. Guggenheima.</p>
<p> Izložbeni prostor Deutches Guggenheima što ga je osmislio američki arhitekt Richard Gluckman nalazi se u prizemnome dijelu berlinskoga sjedišta Deutsches Bank, smještenome u povijesnom središtu Berlina, u ulici Unter den Linden.</p>
<p>Od kada je otvoren u jesen 1997., Deutches Guggenheim je na 510 četvornih metara predstavio svake godine četiri značajne izložbe međunarodno poznatih umjetnika, od kojih su neke posebno naručene za taj prostor.</p>
<p> Na taj se način Deutches Bank povezala s prepoznatljivim imenom mecene suvremene umjetnosti, Solomonom Guggenheimom, spojivši se s ostalim slavnim Guggenheimovim umjetničkim projektima poput Guggenheimovim muzejom u New Yorku, venecijanskom Zbirkom Peggy Guggenheim, Guggenheimovim muzejom u Bilbau te Guggenheimovim muzejom u Las Vegasu.</p>
<p> Uz to, Deutches Bank je započela s prikupljanjem vlastite zbirke suvremene umjetnosti pod geslom »umjetnost na radnome mjestu« potičući suvremenu umjetničku produkciju uz istodobno stvaranje prepoznatljivoga korporativnog identiteta.</p>
<p>Deutches Guggenheim ima prepoznatljiv program koji je fokusiran isključivo na priznata i međunarodno poznata imena suvremene umjetnosti. Tako je, od jeseni 1997. predstavio radove umjetnika poput Georga Baselitza, Brucea Naumana, Jeffa Koonsa, Rachell Whiteread, Billa Viole, Kazimira Maljeviča ili Gerharda Richtera.</p>
<p> Trenutno, izložbeni prostor Deutches Guggenheima predstavlja radove koji je upravni odbor spomenute institucije posebno naručio od američkoga pionira konceptualne umjetnosti, Johna Baldessarija, a što je ujedno i prva samostalna izložba toga umjetnika u Berlinu. </p>
<p>Vodeći računa o specifičnosti izložbenoga prostora Deutches Guggenheima, Baldessari je predstavio 13 novih umjetničkih radova koji problematiziraju granice između medija slikarstva, fotografije i filma. Riječ je o filmskim fragmentima pretvorenima u fotografije velikih dimenzija na koje umjetnik intervenira uglavnom plohama narančaste boje odnosno interpolacijom obojenih nepravilnih ploha ili linija u crno-bijeli filmsko-fotografski materijal. </p>
<p>Izložba u Deutches Guggenheim, osim kvalitetnih, ali neuzbudljivih Baldessarijevih radova, pruža velik izvor informacija o projektu koji se predstavlja; od različitih kataloga o Baldessariju i prošlim izložbama te institucije, preko umjetničkih suvenira u muzejskom dućanu do popratnih edukacijskih programa koji osvjetljavaju strategije i prakse u opusu umjetnika čiji se radovi trenutno izlažu.</p>
<p>Primjer združivanje Guggenheimove zaklade za suvremenu umjetnost i uspješne njemačke tvrtke mogao bi poslužiti kao model za stvaranje eventualnih veza između poznatih umjetničkih zaklada koje pokazuju interes za hrvatsku suvremenu umjetnost poput Zaklade Generali iz Beča ili Umjetničke zbirke Francesce Bornemisze-Tyssen i primjerice Zagrebačke banke, koja je na tragu prepoznavanja važnosti povezivanja kulture i gospodarstva.</p>
<p> No, imajmo na umu da je zbog stanja hrvatskoga gospodarstva za sada nemoguće govoriti o projektima poput povezivanja Deutches Bank i Guggenheimove zaklade. Uz to, rijetke su hrvatske tvrtke koje imaju jasnu korporacijsku viziju i koje shvaćaju važnost stvaranje prepoznatljivog imagea tvrtke vezanog uz kulturnu produkciju.</p>
<p> Spomenimo i to da u Hrvatskoj ne postoji sustavno obrazovanje odgovarajućih kadrova koji bi inteligentnim kulturnim managamentom stvorili partnerske odnose između privatnog sektora, gospodarstva i kulturnog pogona. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Feldmanovo poprsje u foajeu HNK </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U foajeu Hrvatskoga narodnoga kazališta u utorak je postavljeno poprsje hrvatskoga književnika Miroslava Feldmana. Poprsje je HNK-u prigodom stotinu i pete obljetnice Feldmanova rođenja darovala njegova kći Dunja Feldman-Meade. Autor poprsja je kipar Vanja Radauš. </p>
<p>»Kreativni dio dramske umjetnosti počesto se zanemaruje pa se dramski pisac mora zadovoljiti činjenicom da ga se izvodi. Bez žive dramske riječi nema svjedočanstva o vremenu u kojem je nastala«, naglasio je intendant HNK Mladen Tarbuk. Na daru je zahvalila i ravnateljica drame HNK Sanja Ivić. Kći Miroslava Feldmana, Dunja Feldman-Meade rekla je kako je poprsje njena oca sastavni dio hrvatske kulture, te mu je stoga i mjesto u Hrvatskome narodnom kazalištu. Svečanom otkrivanju poprsja nazočio je i doministar kulture Srećko Šestan.</p>
<p>U dramskome opusu Miroslava Feldmana zastupljeni su različiti dramski smjerovi, od ekspresionizma preko psihološkoga simbolizma do realizma, zabilježio je Mladen Škiljan u tekstu premijernoga programa drame »Vožnja« iz 1970. godine, a taj je tekst umnožen prigodom otkrivanja poprsja. Svim je Feldmanovim dramskim tekstovima zajedničko obilježje njihov socijalni karakter, piše Škiljan dodajući da je Feldman otkrivao uzroke društvenih promjena i upozoravao na moguće posljedice.</p>
<p> Vezano uz tematiku koju proučava, </p>
<p>Feldmanov dramski opus je ozbiljan u svim svojim sastavnicama. </p>
<p>Temeljne odlike Feldmanova pisma su odsutnost scenskih trikova i efekata koji bi jamčili dopadljivost i zabavu gledatelja, jasnoća i sažetost izraza te duboka humanost i razumijevanje čovjeka i njegovih problema. </p>
<p>Sve Feldmanove drame, uz iznimku »Doći će dan«, koja je praizvedbu imala u Karlovcu, praizvedene su na pozornici zagrebačkoga HNK. </p>
<p>Glumica Iva Marjanović, koja je glumila u mnogim uprizorenjima Feldmanovih tekstova, na svečanosti je upriličila čitanje dijela iz drame »Vožnja«, posljednjega Feldmanova djela uprizorenoga na pozornici HNK u Zagrebu. </p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krleža ponovno na Gvozdu </p>
<p>Brončani kip Miroslava Krleže, rad kiparice Marije Ujević Galetović, bit će postavljen na šetalištu Dubravkin put</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošle su dvadeset i tri godine od smrti glasovita hrvatskog pisca Miroslava Krleže. Tom prigodom, na dan njegove smrti 29. prosinca, postavit će se Krležina brončana skulptura, rad kiparice Marije Ujević Galetović, na šetalištu Dubravkin put kod raskrižja s Tuškancem u podnožju vrta kuće na Krležinu Gvozdu 23, gdje je pisac živio od 1952. pa sve do smrti 1981. godine. Skulptura se postavlja na poticaj Muzeja grada Zagreba i uz potporu Gradskog ureda za kulturu. </p>
<p>Skulptura »Miroslav Krleža« lijevana je od patinirane bronce, visoka je 235 centimetara, a nastala je prije četiri godine za EXPO u Hannoveru. Skulptura ne prati faktografiju fizionomije pisca, već više govori o njegovoj osobnosti i autoričinu doživljaju njegova lika i djela. </p>
<p>Idejno rješenje za postav skulpture, u suradnji s autoricom, izradio je arhitekt Željko Kovačić. Inače bilo je najavljivano da će se Krležin kip postaviti u dvorištu kuće na Gvozdu, ali se kiparica Marija Ujević Galetović predomislila. Također je odustala od moguće ideje o postavljanju kipa na jedan od gradskih trgova.</p>
<p>»Teško sam našla zadovoljavajuću lokaciju, osim Lenucijeve potkove, koje ne bi trpjela bilo kakvo remećenje već zadanog okvira, isprva mi se ništa nije učinilo dovoljno povoljno za smještanje Krležine skulpture. Na kraju sam se odlučila za šetalište Dubravkin put. Iako mjesto nije u samom središtu grada, ono je ipak dobro jer je zaštićeno od najezde automobila, te je skulptura postavljena u samo očište prolaznika«, objasnila nam je Ujević Galetović razloge odabira toga mjesta.</p>
<p>Da je Dubravkin put logično rješenje, svjedoči i činjenica da je livada uz Dubravkin put je, zapravo, Krležino meditativno mjesto, gdje je stvarao svoja djela. Postavljanje kipa Miroslava Krleže nadovezuje se na otvaranje Krležianuma, memorijalnog kulturnog centra na Krležinu Gvozdu, prije točno tri godine. </p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dan dvorane »Lisinski«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proslava Dana dvorane »Vatroslav Lisinski«, koja se uobičajeno priređuje 29. prosinca, i ove godine nudi osobito bogat program prilagođen raznim ukusima i dobnim skupinama. Svečanost započinje, u prijepodnevnim satima, dodjelom nagrada »Ivo Vuljević« za 2004. godinu. Večernji program, pak, otvara klapa »Jelsa«, a nastavlja se »Operom galom« u Velikoj dvorani u okviru koje će nastupiti Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Pavla Dešpalja, uz soliste Elenu Mosuc i tenora Dona Bernardinija, nakon čega slijedi program »Obsessions« i muziciranje Gudačkoga kvarteta Rucner. U Maloj dvorani »Lisinski« kazalište Kerempuh predstavit će se uspješnicom »Magic Act Show«. U visokom prizemlju Dvorane nastupa Big Band HGZ-a te pjevačica Zdenka Kovačiček, a u predvorju goste će zabavljati Los Caballerosi. U ponoć u Velikoj dvorani bit će prikazana romantična komedija »Zaplešimo« redatelja Petera Chisholma. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Maazel dirigira novogodišnjim koncertom </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Slavni dirigent Lorin Maazel ravnat će Bečkom filharmonijom jedanaesti put na novogodišnjem koncertu u bečkom Musikvereinu u subotu, objavljeno je u ponedjeljak. Koncert – »bečka novogodišnja čestitka svijetu« koju će prenositi televizije iz više desetaka zemalja – uz opus obitelji Strauss uključivat će i djela Josepha Hellmesbergera Mlađeg i Franza von Suppea. Ovogodišnji koncert je dar Filharmonije njihovu dirigentu Maazelu, koji će u ožujku proslaviti 75. rođendan. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cork Europski grad kulture 2005.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spektakularnim vatrometom Cork u Irskoj, lučki grad od 123.000 stanovnika, drugi po veličini u toj zemlji, bit će 8. siječnja proglašen kao Europski grad kulture za 2005. godinu. Kad je Irska dobila mogućnost predložiti svoje gradove koji bi ponijeli tu titulu, prijavila su se četiri grada – Cork, Galway, Limerick i Waterford. Cork je izabran među ta četiri grada na temelju izvješća sedmočlane skupine koju je utemeljila Europska komisija, nakon Bruggesa i Salamance 2002., Graza 2003. te Genove i Lillea 2004. Kroz čitavu godinu u tom mjestu na jugozapadu Irske planirano je mnogo projekata – razni koncerti, kazališne predstave, jazz večeri, filmske projekcije, predstave suvremenog plesa i uličnog kazališta,te međunarodnog folklora. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Magloviti veleslalom za Marlies Schild</p>
<p>Janica Kostelić prije svake utrke ima jednu želju: uvijek biti jednaka ili bolja od startnog broja. Na veleslalomu u Semmeringu je startala peta i završila je – peta. Druga hrvatska predstavnica Nika Fleiss je završila na 44. mjestu, dok je pobjednica, na općenarodno veselje skupljenih Austrijanaca, Marlies Schild</p>
<p>SEMMERING (Od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Iako situacija u polovici četvrtog veleslaloma sezone nije bila obećavajuća za Janicu Kostelić, najbolja hrvatska skijašica nastavlja ispunjavati svoju misiju. Naime, prije svake utrke ima jednu želju – uvijek biti jednaka ili bolja od startnog broja. Na veleslalomu u Semmeringu je startala peta i završila je – peta. Druga hrvatska predstavnica Nika Fleiss je završila 44., dok je pobjednica, na općenarodno veselje skupljenih Austrijanaca, Marlies Schild.</p>
<p>Veleslalom u Semmeringu je bio na granicama regularnosti, budući da je magla poljubila stazu, a vidljivost se smanjila na tek koji metar. Uz difuzno svjetlo tijekom utrke, skijašice su imale velikih problema, neke su to uspjele riješiti, neke nisu. Uostalom, u drugoj vožnji su na stazi popadale redom Tina Maze, Renate Götschl i Anja Pärson.</p>
<p>Dobre vijesti su se očekivale nakon prve vožnje, budući da je tu stazu postavio Janičin otac Ante Kostelić. No, kao i ranije, ta kombinacija se nije pokazala dobitnom, jer je, po Janičinim riječima, »staza bila prezatvorena«. Nakon prve vožnje Janica je bila deveta sa priličnim zaostatkom za najbržom Poutiainen (+ 1.31). Odlično je utrku najavila Schild drugim mjestom, kao i Maze koja je bila peta, čime je dokazala dobru formu koja traje nekoliko tjedana.</p>
<p>Nika Fleiss je, pak, bila u teškoj situaciji s obzirom da je startala tek 61. Kvrgava staza jednostavno je morala uzeti danak i Samoborka je ostala udaljena jednu sekundu od druge vožnje.</p>
<p>Nastavak veleslaloma je bio iznimno zanimljiv. Čangrizaviji su svjedoci utrke govorili o neregularnim uvjetima zavijenima u gustoj magli koja je smanjila kvalitetu vožnje i uznemirila skijašice, te povećala mogućnost pogrešaka. No, Janica kao ni u prvoj, nije previše griješila niti u drugoj vožnji, no na njoj se vidjelo da skija »pod ručnom«, oprezno. Nakon ulaska u cilja Janica je zauzela drugo mjesto iza najbrže u tom trenutku Elisabeth Görgl. </p>
<p>I kada se očekivalo kako će svaka sljedeća spuštati hrvatsku skijašicu za jedno mjesto, uslijedili su šokovi na stazi. Pogreške su gurnule u zapećak karavane Rohregger i Riendu Contreras, dok su padovima završavale svoj ples u magli Maze, Götschl i Pärson, unatoč tome što su imale veliku prednost na prolaznim vremenima. Posebno je mogla žaliti za propuštenim Anja Pärson, čija sjajna vožnja nije bila okrunjena postoljem.</p>
<p>No, sjajnu izvedbu imala je i domaća skijašica Marlies Schild koja je odnijela prvu veleslalomsku pobjedu u karijeri, a kako je Janica i najavila, Poutiainen je »morala kiksati u takvim uvjetima«, pa je na kraju zauzela drugo mjesto.</p>
<p>Srijeda donosi noćni slalom (prva vožnja u 15.30 i druga u 18.30 sati), te novi obračun najboljih skijašica ove sezone u Svjetskom kupu. </p>
<p> • Rezultati, veleslaloma: 1. Marlies Schild (Aut) 2:15.97, 2. Tanja Poutiainen (Fin) +0.11, 3. Elisabeth Görgl (Aut) +1.56, 4. Sarah Schlepper (SAD) +1.71, 5. JANICA KOSTELIĆ (Hrv) + 2.08… prva vožnja: 1. Poutiainen (Fin) 1:10.67, 2. Schild (Aut) +0.14, 3. Pärson (Sve) +0.45, 4. Götschl (Aut) +0.51, 5. Maze (Slo) +0.68… 9. KOSTELIĆ (Hrv) +1.31… 44. FLEISS (Hrv) +3.75…</p>
<p> • Redoslijed u veleslalomu: 1. Poutiainen 305 bodova, 2. Pärson 260, 3. Maria-Jose Rienda-Contreras (Špa) 160, 4. Schild 150, 5. KOSTELIĆ 137, 6. Maze 128, 7. Martina Ertl (Njem) 120, 8. Görgl 106, 9. Michaela Dorfmeister (Aut) 105, 9. Karen Putzer (Ita) 105, 9. Anna Ottosson (Šve) 105... Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Poutiainen 566 bodova, 2. Pärson 493, 3. KOSTELIĆ 443, 4. Dorfmeister 357, 5. Hilde Gerg (Njem) 336, 6. Lindsey C. Kildow (SAD) 305, 7. Renate Götschl (Aut) 288, 8. Maze 240, 9. Schild 237, 10. Ertl 208... </p>
<p>Stipe Karaždole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li kapetanov odlazak doista donijeti mir u Maksimir</p>
<p>Nije niti dojučerašnji Dinamov kapetan baš »milo dijete« niti njegovi postupci djeluju nevino i dražesno poput pandina lica. No, sigurno je da taj mladić, s jedva navršenih 20 godina, ne može biti tako snažan destruktivni element kakvim ga prikazuju klupski čelnici. Uostalom, ne bi li upravo klupska uprava trebala biti gromobran svojim igračima, trenerima, suradnicima...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Možemo shvatiti Mamićevu ljutnju prema Niki Kranjčaru, možemo shvatiti i ogorčenost maksimirskog dopredsjednika Kranjčarevim odbijanjem revizije ugovora, možemo shvatiti čak i Mamićeve nepodnošljive i neprobavljive verbalne ispade zbog kakvih bi u nekom civiliziranijem društvu odavno primio »vritnjak« s bilo kakve ozbiljnije funkcije... Ali, doista se moramo zagrcnuti i dlanovima u nevjerici prekriti oči kad Mamić zagrmi i počne nekoga kritizirati zbog medijskih istupa! </p>
<p>Istoga dana kad su Dinamov sportski direktor Ilija Lončarević i dopredsjednik Mamić obznanili da mladoga maksimirskoga kapetana smještaju na transfer-listu, Mamić je pred novinarima među ostalim provukao: »Više od dvije godine Niko Kranjčar preko medija razara klub, bio je u konfliktu s trenerima, omalovažavao je klub i upravu, ismijavao Otta Barića, Iliju Lončarevića, klupske uvjete...« </p>
<p> Medijsko »razaranje«, konflikti, omalovažavanje, ismijavanje... Nisu li upravo sve ovo prepoznatljive karakteristike baš Zdravka Mamića!? Štoviše, obični bi se promatrač maksimirskih zbivanja mogao zapitati je li Dinamov dopredsjednik govorio o Niki Kranjčaru ili o sebi samome. I Mamić je bio u konfliktima s trenerima, i Mamić je omalovažavao svoje suradnike u klupskoj vladi, amnestiravši jedino predsjednika Mirka Barišića, i Mamić je ismijavao Otta Barića, i to u trenucima kad je ovaj kao izbornik odveo hrvatsku reprezentaciju na Europsko prvenstvo... A kakav je Kranjčarov »verbalni« grijeh, kad li je to ovaj mladi nogometaš tako snažno mitraljirao u medijima da bi pokušao »razoriti klub«? Najžešće što je Kranjčar mlađi izustio jest: »Mamićeve izjave govore ponajprije o njemu samome.« </p>
<p>Dakako, nije niti dojučerašnji Dinamov kapetan baš »milo dijete« niti njegovi postupci djeluju nevino i dražesno poput pandina lica. No, sigurno je da taj mladić, s jedva navršenih 20 godina, ne može biti tako snažan destruktivni element kakvim ga prikazuju klupski čelnici. Uostalom, ne bi li upravo klupska uprava trebala biti gromobran svojim igračima, trenerima, suradnicima... dakle upravo onima koje je Mamić neprestano verbalno gnječio? Već smo spominjali da nas Dinamov dopredsjednik katkad podsjeća na pomahnitalu elisu koja se otkvačila od kakve letjelice i sad, svojom teško zaustavljivom vrtnjom, siječe sve pred sobom. No, kad se zaustavi i napokon primiri na kakvoj ledini, ostat će sama hrđati na kiši... </p>
<p> Nadalje, sve je snažniji dojam da u Maksimiru ovih dana, zapravo, svjedočimo izravnoj borbi menadžerskoga miljea u kojem, dakako, niti sam Mamić, kao vlasnik menadžerske agencije, ne može baš biti vjerodostojan »pregovarač«. Neovisno o tome koliko mu namjere bile iskrene ili ne, koliko volio klub ili ne, tema menadžerske agencije bit će čvrst argument svim njegovim oponentima. </p>
<p> Međutim, uopće se ne bismo iznenadili kad bi Mamić, kao mnogo puta dosad, ponovno glumio kanader, kad bi omekšao retoriku i pokušao ugasiti rasplamsalu buktinju loših odnosa i sve žešćih polemika u Maksimiru i oko njega. No, čini se da je taj požar već dosegao takve razmjere da ga više ne bi uspio ugasiti niti plimni val s Indijskog oceana. </p>
<p>Istina je da su Kranjčarove predstave u Dinamu nerijetko slabe, istina je da ponekad ostavlja dojam ignorantskog odnosa prema igri, prema klubu, suigračima i klupskome vodstvu, primjetno je da kod njega baš i nije razvijen voljni moment i da će, u opusu svojih dnevnih obaveza, rado potražiti kakvu prečicu. No, taj je Kranjčar tek nogometaš u razvoju, još nedovoljno izgrađena osoba, mladić u osjetljivim, buntovnim godinama, pa katkad i pretjera u svome mladenačkom »buntu bez razloga«.</p>
<p> Trener i sportski direktor Lončarević naglasio je da je klub, Nikinim postavljanjem na transfer-listu, odlučio napokon skinuti ovaj slučaj s dnevnoga reda kako bi svatko od njih mogao krenuti svojim putem. No, veliko je pitanje hoće li kapetanov odlazak doista značiti mir u Maksimiru i hoće li donijeti psihološku bonacu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Za Ligu 6 još barem šest bodova</p>
<p>Najvažnije će biti osvojiti bodove protiv Kamena Ingrada u nastavku prvenstva, a zatim pokušati na gostovanju iznenaditi Zadar i Pulu 1856 </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Nogometaši Slavena Belupa odavno su na toliko željenom odmoru. U treningu su, naime, bili od lipnja, kada su se uključili u Intertoto. Trener Branko Karačić dozvolio im je igrati mali nogomet, ali na vlastitu odgovornost. Osobito je upozorio starije igrače i one sklone ozljedama što znači prelazak s mekog travnjaka na tvrdu dvoransku podlogu. Ukoliko se netko ozlijedi i ne bude spreman zdrav ući u pripreme 10. siječnja, bit će drastično kažnjen.</p>
<p>Fluktuacija igrača u Slavenu Belupu bila je ove sezone velika. Zbog Intertoto kupa, kada je trebalo naći zamjene za ozlijeđene igrače, registrirano je bilo čak 36 igrača, što je za jedan prvoligaški pogon previše. Ne samo u novčanom smislu, već i zbog izbora igrača, ipak je to više od tri kompletna sastava. Kada je došao za trener Branko Karačić odmah je sveo je igrački kadar na 25 do 29 igrača (ima dosta ozlijeđenih) i s njim je odlično proveo Slaven Belupo do trenutačnog 6. mjesta. I opet ima ozlijeđenih i pitanje je kako i kada će se nakon duge pauze ti igrači vratiti u konkurenciju.</p>
<p>– Mi ćemo i dalje raditi na selekciji igračkog kadra i postupno ćemo doći na onu razinu kada ćemo imati maksimalno 25 igrača. Mislim da je to sasvim dovoljno da možemo nastupati u 1. ligi, kaže sportski direktor Milan Šarlija.</p>
<p>Slaven zabrinjava što će za Ligu 6 trebati minimalno još šest, a možda i sedam bodova. Bez njih se ne ulazi. A prošle godine bi sa 28 bodova bili u tih željenih šest najboljeplasiranih. Najvažnije će biti osvojiti bodove protiv Kamen Ingrada u nastavku prvenstva, a zatim pokušati na gostovanju iznenaditi Zadar i Pulu 1856. Ne bi nikako željeli da se o ulasku u Ligu 6 odlučuju s Dinamom u zadnjem kolu, a pogotovo ne da to bude pitanje ili Dinamo ili Slaven. U ovogodišnjem prvenstvu situacije je takva da nitko ne može proglasiti neuspjehom ako se u borbi i konkurenciji s vrhunskim klubovima osvoji i 7. mjesto. </p>
<p>– Mogu otvoreno reći da sam zadovoljan radom stručnog stožera i trenerom Brankom Karačićem. Isto tako mogu izraziti zadovoljstvo s ponašanjem i odnosom naših igrača prema svojim obvezama. S ponosom sam gledao našu protiv Zagreba, pa u Maksimiru protiv Dinama, u Osijeku, gdje smo mi na terenu djelovali kao moćna ekipa i više se ne postavlja pitanje kod gostovanja hoće li biti dva, tri ili ne znam koliko pogodaka razlike za domaćina, kaže Šarlija.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Stanje redovito - novaca još nema </p>
<p>Nastavak sezone prije svega nudi promjene. Koliko je to dobro u situaciji kad momčadi dobro ide, vidjet će se na proljeće. Za početak, među »vukove« se mora uklopiti novopridošli Amerikanac Gerald Fitch. Upitno je kada će to moći Rodney Elliott </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Ciboni se stvari vraćaju na normalni kolosijek. Dakle, igrači treniraju, a na njihove račune nisu sjeli još nikakav novac. Rekli bismo, redovito stanje u »tornju«, ali ipak s jednom razlikom. Naime, čelnici kluba intenzivirali su rješavanje gorućeg pitanja momčadi. </p>
<p>– Napravili smo pritisak prema Euroligi koja nam još nije uplatila prvu od četiri ovosezonske rate. Rok je bio do prije Božića, ali ništa nije uplaćeno, kazao je sportski direktor Cibone Mihovil Nakić. </p>
<p>Iz ureda Eurolige kažu kako klubu iz Savske pripada oko 300.000 eura, koji se, po njihovoj verziji, dijele u deset rata. Priljev iz Barcelone tako ne može biti razlog kašnjenja Ciboninih isplata. U momčadi hrvatskog prvaka dugovi igračima su lajtmotiv proteklog desetljeća, kada je Euroliga bila pod Fibinom ingerencijom i kada nije uopće bila izdašna prema klubovima. I tada su igrači imali dobre ugovore, i tada su se natezali oko isplata. Čudan je trag novca u »tornju«. Klub je svih ovih godina uspio, barem izdaleka, održati imidž »stabilnog euroligaša«, no posljednji potez igrača ogolio je politiku kluba koji na kraju sezone ostaje dužan gotovo svima. </p>
<p>»I nama duguju«, rečenica je za kojom će prvo posegnuti direktor kluba Bože Miličević. </p>
<p>Da Cibona nije u statusu čudne socijalističko-kapitalističke tvorevine, već privatizirana, kao što su klubovi sa Zapada, njezine bi dionice doživjele strmoglavi pad u posljednjih nekoliko dana. Rezultati momčadi trenutačno su najbolja stvar u »tornju«, koji daleko nadmašuju vrijednost igračkoga kadra. Trener Dražen Anzulović uvijek je osjetljiv na novinske napise i ozbiljno je zamjerio kad smo na početku sezone napisali da je ovo najslabija momčad Cibone u posljednjih 15 godina. Ni igračima se nije svidio takav opis, koji ipak ostaje neupitan. Samo što je »najslabija momčad« tijekom sezone počela igrati dobro, a pred Božić je u Euroligi igrala - izvrsno. </p>
<p>Nastavak sezone prije svega nudi - promjene. Koliko je to dobro u situaciji kada momčadi dobro ide, vidjet će se na proljeće. Za početak, među »vukove« se mora uklopiti novopridošli Amerikanac Gerald Fitch. Upitno je kad će to moći Rodney Elliott, koji je ovog ljeta stigao u Cibonu. Situacija s njegovim operiranim gležnjem i dalje nije dobra. Čini se da je Branimir Longin je ozbiljnije ozlijedio prepone. Trener će morati gasiti nezadovoljstvo nekih igrača, no čini se da Zula zasad sve drži pod kontrolom. Prema njegovim riječima, nikakvog sukoba s Josipom Sesarom nije bilo, obje su strane na vrijeme povukle »ručnu«. Uostalom, Anzulović se prošlog ljeta lako odrekao »partibrejkera« Rimca i Golemca. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Klupski rekord Miamija </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – I dok je na Zapadu Phoenix upisao 11 uzastopnih pobjeda, u Istočnoj je konferenciji NBA lige Miami stigao do 12. pobjede u nizu i time postavio klupski rekord. Dosad najviše pobjeda, jedanaest, postigli su u sezoni 1996./1997., kad su igrali konferencijsko finale. Miami je na svom terenu svladao Atlantu rezultatom 116-102, a briljirali su Shaquille O'Neal i Dwyane Wade. Shaq je ubacio 31 koš, a Wade je dodao 27 poena i devet asistencija. Aktualni prvaci Detroit Pistonsi pokvarili su debi Vincea Cartera za New Jersey Netse, koji su produžetku poraženi sa 90-100. Najbolji igrač susreta bio je branič Detroita Richard Hamilton.</p>
<p> • Rezultati: Washington – Charlotte 106-87, Orlando – New York 111-119 (Kasun - 5 minuta, 2 skoka / Šundov nije igrao), Indiana – New Orleans 100-82, Miami – Atlanta 116-102, Detroit – New Jersey 100-90 (produžetak/Planinić ozlijeđen), Utah – Seattle 88-98 (Giriček - 4 minute, 2 koša), Memphis – LA Clippers 96-76, Portland – Philadelphia 104-111, Golden State – Denver 104-101. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Čitatelji izabrali Ivana Balića i Sanju Jovanović </p>
<p>Slobodna Dalmacija ujedno je birala najbolje sportaše u Dalmaciji na temelju odluke stručnog žirija, a u tom su izboru najbolji bili plivač Duje Draganja, visašica Blanka Vlašić, zatim veslači Siniša i Nikša Skelin te košarkašice Šibenika Jolly JBS </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitske dnevne novine Slobodna Dalmacija svečano su u foajeu splitskog HNK nagradile najbolje sportaše Dalmacije u 2004. godini. Po izboru čitatelja, »Sportsko ime Dalmacije« u muškoj su konkurenciji zaslužili rukometaš Ivano Balić, osvajač zlatne olimpijske medalje, a u ženskoj dubrovačka plivačica Sanja Jovanović. U momčadskoj konkurenciji najbolji su bili veslači Siniša i Nikša Skelin, a u ekipnoj Streličarsko društvo Dalmacijacement. </p>
<p>Slobodna Dalmacija ujedno je birala najbolje sportaše u Dalmaciji na temelju odluke stručnog žirija, a u tom su izboru najbolji bili plivač Duje Draganja, visašica Blanka Vlašić, zatim veslači Siniša i Nikša Skelin te košarkašice Šibenika Jolly JBS. Za sportsko je dostignuće nagradu dobio Goran Ivanišević, koji se oprostio od profesionalnog bavljenja tenisom, a za najperspektivniju sportašicu u Dalmaciji izabrana je gimnastičarka Tina Erceg. Posebnu je nagradu Slobodne Dalmacije dobio Dubrovčanin Mihovil Španja za osvojene tri brončane medalje na Paraolimpijskim igrama u Ateni, a za pothvat godine nagradu Morski čovik dobio je Veljko Rogošić, koji je u 63. godini preplivao kanal La Manche. </p>
<p>Inače, stručni je žiri radio u sljedećem sastavu: Cipci (predsjednik), Jurišić, Garber, Bibić, Grabovac, Alfirević, Mikuličin, Žura, Mladošić (svi Slobodna Dalmacija), Pezzi (HRT Split), Reić (Sportske novosti), Vukašin (Jutarnji list), Maršić (Večernji list), Posinković (Vjesnik) i Bilić (Novi list). </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na OI gluhih 32 hrvatska olimpijca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska olimpijska reprezentacija gluhih otputovala je u Melbourne, gdje će do 17. siječnja 2005. sudjelovati na 20. Olimpijskim igrama gluhih (Deaflympics). Igre gluhih, nakon Olimpijskim i Paraolimpijskih igara, u Ateni su treće veliko multisportsko natjecanje pod okriljem Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), na kojima će nastupiti više od 3500 sportaša iz 94 svjetske zemlje. U Melbourne je otputovala 32-člana reprezentacija gluhih, koja će nastupiti u tri sporta - rukometu, streljaštvu i hrvanju grčko-rimskim stilom. Rukometaši brane zlatno odličje s prošlih Igara 2001. u Rimu, a od 1993. rukometna reprezentacija gluhih ima po jedno zlato, srebro i broncu s OI gluhih te naslov europskih prvaka iz 2001. iz rumunjske Oradee. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Scandia se prevrnula na regati Sydney-Hobart </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Australska skupocjena jedrilica Skandia se prevrnula, a posada je bila prisiljena napustiti brod tijekom velike oluje na jedriličarskoj utrci Sydney-Hobart. Zloglasni prolaz Bass između australskog kopna i otoka Tasmanije ponovno je bio koban za sudionike utrke, jer se u tom prolazu 1998. utopilo šest jedriličara. Tridesetmetarska Skandia sudarila se s velikom ribom, najvjerojatnije bucnjom, a kao posljedica tog sudara oštećena je kobilica, pa je brod pri jakom vjetru i valovima do osam metara postao neupravljiv. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Više od 55.000 poginulih, tisuće nestalih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Razmjeri katastrofe nastale nakon što su u nedjelju razorni tsunamiji, izazvani najjačim potresom u zadnjih 40 godina, poharali niz azijskih država u Bengalskom zaljevu, sve su veći. Popis mrtvih širi se iz minute u minutu tako da i zadnji podatak o najmanje 55.000 poginulih, vjerojatno nije ni točan ni konačan jer se deseci tisuća ljudi i dalje smatraju nestalima.</p>
<p>Situacija je najteža na sjeveru indonezijskog otoka Sumatre, gdje je, kazao je France Presseu dužnosnik ministarstva za socijalnu skrb, poginulo najmanje 27.174 osoba! Posrijedi je dramatičan porast broja poginulih jer su još do utorka ujutro vlasti u procjenama spominjale 5000 do 10.000 mrtvih. Najnoviji razvoj događaja nadilazi i najcrnju maštu. Od toga je 9000 ljudi stradalo na području Bande Aceha, a 10.000 u Meulabohu. Nažalost, strahuje se da bi broj mrtvih u Indoneziji mogao još rasti, rekao je indonezijski potpredsjednik Yusuf Kall.</p>
<p>Stotine mrtvih tijela i dalje leže na ulicama Bande Aceha, pokrajinske prijestolnice, a smrad truleži širi se Sumatrom gdje postupno nestaju zalihe pitke vode, hrane i goriva, javlja Reuters. Indonezijski predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono kazao je da je u gradu Mulabohu ostalo »samo 20-25 posto zgrada« te da mrtvi leže na ulicama. Po riječima gradonačelnika, čak je 75 posto grada, na zapadu Sumatre - 150 km od epicentra potresa – odnijela voda. Vojnici i volonteri skupljaju tijela za masovna pokapanja nastojeći spriječiti pojavu bolesti.</p>
<p>Gotovo 1000 kilometara dalje, na Šri Lanki, život je izgubilo najmanje 18.706 ljudi, objavile su tamošnje vlasti, od čega najviše djece i staraca, ali i 73 stranca. Čak je milijun ljudi ostalo bez domova, a problem zadaju i protupješačke mine zaostale nakon dugoga rata, koje su nakon plimnog udara isplutale na površinu gdje vrebaju na nove žrtve.</p>
<p>U Indiji je poginulo više od 11.000 ljudi. Stanje je najgore na istočnoj obali, u državi Tamil Nadu, gdje je poginulo oko 3200 ljudi. Na Tajlandu je život izgubilo najmanje 1500 osoba, među kojima čak više od 700 stranaca, dok je 1200 osoba nestalo.</p>
<p>Dva dana nakon katastrofe, stotine stranih turista i dalje se vode pod nestalima. »Mnogo je mrtvih stranaca jer se ovo zbilo u doba glavne sezone i Božića«, rekao je tajlandski premijer. Dosad su potvrđene nacionalnosti samo 115 mrtvih stranaca. Među njima su 22 Francuza, 13 Norvežana, 12 Britanaca, 11 Talijana, 10 Šveđana, devet Japanaca i 11 Amerikanaca. Poginuli su i turisti iz Austrije, Australije, Belgije, Kanade, Danske, Njemačke, Novog Zelanda, Singapura, JAR-a i Tajvana. </p>
<p>A. K. B., Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Od ukupnog broja poginulih, možda su čak polovica djeca!</p>
<p>Djeca su, po svoj prilici, najveće žrtve nedjeljnog potopa izazvanog katastrofalnim potresom. U svim je azijskim državama priča posve ista – tisuće je mališana nestalo i utopilo se u divovskim plimnim valovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Držeći beživotno djetetovo tijelo Indijac Venkatesh u mračnoj je i prepunoj mrtvačnici zavapio: »Moj sine, moj kralju«. Tisućama kilometara dalje, u Indoneziji, farmer Yusya Yusman lutao je plažama bezuspješno tražeći dvoje svoje djece što ih je progutao plimni val. »Moj je život gotov«. Slične misli u svim državama uzduž Bengalskog zaljeva prolazi kroz glave tisuća majki i očeva, pa tako i hrvatsko-nizozemske obitelji Mencer Slot koja je na Tajvanu izgubila trogodišnju kćer Vivian.</p>
<p>Djeca su, po svoj prilici, najveće žrtve nedjeljnog potopa izazvanog katastrofalnim potresom. U svim je azijskim državama priča u dlaku ista – tisuće je mališana nestalo i utopilo se u divovskim plimnim valovima.</p>
<p>U UNICEF-u procjenjuju da su od ukupnog broja poginulih – koji, uzgred, i dalje raste iz sata u sat – čak trećina djeca. Prema još pesimističnijoj prognozi, koju je, primjerice, u utorak u New Yorku javnosti prenio UNICEF-ov glasnogovornik Alfred Ironside, djeca bi mogla činiti čak i polovicu od ukupnog broja mrtvih! Tvrdi da lokalne zajednice trpe dvostruki gubitak – mrtvu djecu te siročad koja je zbog svoje ranjivosti i uslijed manjka hrane i vode, najizloženija mogućim zaraznim bolestima.</p>
<p>Djeca u Aziji čine najmanje polovicu ukupnog stanovništva, a mnoga od njih rade rame uz rame sa svojim roditeljima za bijedne nadnice. Prema svemu sudeći, na broj poginule djece svakako su utjecali dan i vrijeme kada su smrtonosni plimni valovi poharali obale azijskih država – nedjelja ujutro. Naime, mnoga su se djeca, što uostalom dokazuje i niz potresnih fotografija snimljenih nakon udara, u to doba igrala i kupala na plažama, uživajući u lijepom danu.</p>
<p>Štoviše, i turisti i djeca iskazali su veliku znatiželju kada se pročulo da su valovi na pučini neuobičajeno veliki. Nitko, očito, nije ni slutio što se zbiva, tim više što nijedna država svoje stanovništvo i svoje goste nije upozorila na tsunami. Na Šri Lanki se, tvrde preživjeli očevici, tisuće razigrane djece i odraslih okupilo promatrajući »spektakl« na moru. More je počelo donositi mnoštvo ribe. A onda je, u obliku valova visine od 5 do 9 metara, donijelo i smrt.</p>
<p>Za razliku od odraslih koji se kremiraju, djeca se prema hinduskim običajima pokapaju na tradicionalan način. Zbog straha od zaraze, tisuće je mališana koje su roditelji u tamošnjem košmaru ipak uspjeli identificirati, već pokopano. U blatnoj, rastrganoj odjeći u kojoj su nađena djeca su bačena u improvizirane grobnice, a onda su svoje odradili buldožeri. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Oživljavanje ideje o stvaranju »bosanske nacije«</p>
<p>Osim kao Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili »ostali«, prema prijedlogu iz rezolucije Mladih liberala, građani BiH mogli bi se izjašnjavati i kao Bosanci, čime bi ova izmišljena »nacija« dobila i službenu ustavnu potvrdu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mladež Liberalne stranke Bosne i Hercegovine lansirala je na skupu kojim je obilježena desetogodišnji postojanja ove organizacije ideju da se u Ustav BiH uvrsti još jedna mogućnost nacionalnog izjašnjavanja za građane ove zemlje. Osim kao Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili »ostali«, prema prijedlogu iz rezolucije Mladih liberala, građani BiH mogli bi se izjašnjavati i kao Bosanci, čime bi ova »nacija« dobila i službenu ustavnu potvrdu.</p>
<p>Prijedlog su odmah podržale dvije bošnjačke stranke. Vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA), čija se dopredsjednica Seada Palavrić pozitivno očitovala o ideji, ali i Bosanska stranka, kontroverznog Mirnesa Ajanovića, jedna od najjačih tzv. malih stranaka u BiH.</p>
<p>Ipak, hrvatski i srpski političari nisu s jednakim oduševljenjem dočekali ideju o »četvrtoj naciji« u BiH. »Nema nikakvog govora da bi ideja uvođenja bosanske nacije našla uporište u bilo kojem dijelu Republike Srpske, odnosno među pripadnicima srpskog naroda u BiH. Ta ideja nije nova i još se prije više od 100 godina pokušalo uvesti ovu izmišljenu naciju. Niti jedan Srbin, a mislim ni Hrvat, o takvoj ideji uopće ne želi razgovarati a kamoli ju provoditi, zato ju s gnušanjem odbacujem, kazao je za lokalni tisak, predsjedajući Doma naroda Parlamenta BiH Goran Milojević.</p>
<p>Slično tvrdi i HDZ-ov zastupnik u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović: »Prošlo je 19. stoljeće kad se ta nacija pokušavala uvesti. Za takvu ideju nemoguće je dobiti podršku u parlamentu i ne vjerujem čak da to netko može službeno i predložiti. Ljudi koji to predlažu izgubljeni su u vremenu i prostoru i ne znaju gdje žive i čemu pripadaju, kazao je.</p>
<p>I njegov kolega Ilija Filipović tvrdi da je riječ o zastarjeloj i neostvarivoj ideji. »Inicijativa bošnjačkih intelektualaca za uvođenje jedne nacije s tri vjere ponovno je aktualizirana uz obrazloženje o stvaranja tzv. bosanskog identiteta. To je stara bošnjačka ideja kojom se izbjegava službeni naziv BiH, a koja se pokušava nametnuti kroz naziv države u kojemu je samo Bosna, a isključuje se postojanje Hercegovine. Na taj se način želi nametnuti da su svi ljudi koji žive u BiH ujedno i Bosanci, dakle na taj način se želi ugroziti identitet konstitutivnih naroda, i zato smatram da to nikad neće proći, tvrdi Filipović.</p>
<p>Svi dakle aludiraju na ranije pokušaje nametanja »bosanske (bošnjačke) nacije« i neuspjeh što su ga takvi pokušaji pretrpjeli. Riječ je zapravo o ideji nekadašnjeg austrougarskog upravitelja BiH Benjamina Kallaya. Sredinom 1882. godine taj je mađarski povjesničar i diplomat imenovan ministrom za BiH i uživao je ogromno povjerenje Bečkoga dvora. Imao je ogromne ovlasti, koje je među ostalim pokušao iskoristiti nametanjem nacionalne odrednice Bošnjak za pripadnike sva tri naroda u BiH, odnosno za promoviranje bosanske nacije. </p>
<p>Kallay je i inače smatrao da ograničavanje utjecaja Zagreba i Beograda na zbivanja u BiH i stvaranje zasebnog identiteta, može ovoj zemlji donijeti dobro, no u tom je pokušaju doživio neuspjeh. Čak bi se moglo reći da je pogoršao međunacionalne odnose. S jedne strane Hrvatima i Srbima se nije sviđala ideja da nositelj nove administrativne nacije bude muslimansko plemstvo, a ometanje rada hrvatskih i srpskih udruga izazvalo je kontraučinak. Važan razlog neuspjeha je i činjenica da je Kallay, slično kao Khuen Hedervary u Hrvatskoj, zapravo sve radio u interesu vanjskih sila.</p>
<p>Uglavnom, Kallayeve ideje reinkarnirane su u posljednjih 15-tak godina, često i od međunarodnih predstavnika koji su smatrali da je rješenje problema u BiH eliminiranje nacionalnih identiteta. Ilustracije radi, zanimljivu izjavu u ovom kontekstu nedavno je dao predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn koji je za posjeta BiH kazao kako mu je drago što »Svjetska banka može pomoći domaćim vlastima da izgrade jednu naciju s tri kulture koja će ostvariti bolju budućnost«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bošnjački jezik izborni predmet u osnovnim školama u Srbiji </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Srbijansko Ministarstvo prosvjete i sporta donijelo je u ponedjeljak odluku kojom bošnjački jezik s elementima nacionalne kulture postaje izborni predmet u prva dva razreda osnovnih škola u Srbiji u sredinama u kojima žive Bošnjaci. Odluka je donesena na prijedlog Savjeta za nacionalne manjine Srbije, nakon dogovora ministra prosvjete Slobodana Vuksanovića s predstavnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća da bošnjački jezik postane izborni predmet u osnovnim školama u sredinama u kojima žive Bošnjaci. Članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije predsjednici su savjeta nacionalnih manjina, ministri i predstavnici ministarstava za državnu upravu i lokalnu samoupravu, kulturu, prosvjetu i sport, pravosuđe, vjere, te unutarnje poslove, a predsjednik Savjeta je srbijanski premijer Vojislav Koštunica. »Ova je odluka vrlo značajna, jer su Bošnjaci posljednja od 38 manjina u zemlji koja je ostvarila to pravo«, izjavio je predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević u ponedjeljak beogradskom Radiju B92. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Predaja četvorice generala Haagu ili sunovrat Srbije </p>
<p>Studija o izvedivosti, ulazak u Partnerstvo za mir i početak pregovora o pridruživanju s EU - sve to ovisi o suradnji s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom Srbije i Crne Gore i aktualni ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić izjavio je da vlasti nastoje ohrabriti četiri generala vojske i policije da se predaju Sudu do 27. siječnja 2005. </p>
<p>U razgovoru za nekoliko beogradskih medija podsjetio je da će 27. i 28. siječnja u Beogradu biti održan završni razgovor o procesu pridruživanja Srbije i Crne Gore Europskoj uniji. »Taj sastanak iznimno je važan, možda i najznačajniji do sada, jer treba dati opću ocjenu o tome postoje li uvjeti da SCG dobije pozitivnu ocjenu Studije o izvedivosti«, rekao je.</p>
<p>»Studiju očekujemo krajem ožujka ili početkom travnja, a naš glavni, da ne kažem baš jedini uvjet za dobivanje pozitivne ocjene Studije o izvedivosti jest ispunjavanje obveza prema Haaškom sudu«, priznao je Ljajić. Dodao je da država mora učiniti odlučujući korak u suradnji sa Sudom u Haagu da bi 2005. doista bila godina europskih integracija. »Sljedeće godine nas očekuju tri važna vanjskopolitička cilja, a to su pozitivna Studija o izvedivosti u ožujku ili travnju, ulazak u Partnerstvo za mir do kraja godine i početak pregovora o pridruživanju s Europskom unijom. Nijedan od tih ciljeva nije nerealan, svi su više nego izvjesni ako dobijemo ocjenu da SCG surađuje s Haaškim sudom«. </p>
<p>Upitan, kako to da policija ne može pronaći niti jednog od 15 haaških bjegunaca za koje se pretpostavlja da se kriju u Srbiji, rekao je da »policija provjerava sve adrese do kojih dođe«, ali da je bilo slučajeva da se na tim adresama pronađe čovjek traženog imena i prezimena, no postane jasno da nije u pitanju haaški optuženik. Također ima slučajeva da na toj adresi živi netko vrlo sličan osobi s tjeralice. Ljajić tvrdi da Karadžić i Mladić sigurno nisu u Srbiji, a da inače politička volja za njihovo izručenje postoji.</p>
<p>Ministrovo poticanje dragovoljne predaje četvorice generala (bivši načelnik Generalštaba Vojske SCG Nebojša Pavković i zapovjednik Prištinskog korpusa u vrijeme intervencije NATO-a protiv SRJ Vladimir Lazarević, te generali policije Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević koji su optuženi prošle godine za ratne zločine na Kosovu 1998. i 1999. godine) ujedno je i stav predsjednika Srbije Borisa Tadića i ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića. Njihova je teza da bi to bilo najbolje i za njih i za državu, a Ljajić je dodao da je za to potrebna i »odgovornost i hrabrost onih koji tvrde da su najveći patrioti u zemlji«. </p>
<p>Najjači oslonac optuženicima u taktiziranju oko predaje daje premijer Vojislav Koštunica koji zastupa potrebu »dvosmjerne suradnje«, pod kojom se u slučaju četvorice generala, pretpostavlja se, krije zahtjev da im se sudi pred domaćim sudom. Dužnosnici Koštuničinog DSS-a protive se, ne predaji, nego njezinom »oročavanju« i navode da trenutačno od spomenute četvorice samo jedan smatra da je važniji od države i naroda, koji »za sebe misli da je Napoleon«, a novinari su ocijenili da se radi o Nebojši Pavkoviću. </p>
<p>Velike probleme oko izručenja prijete da će stvarati radikali. Zamjenik predsjednika SRS-a Tomislav Nikolić ocijenio je da će, ako Vlada Srbije odluči do kraja siječnja primijeniti silu, uhititi i izručiti nekog od četiri generala Haaškom sudu, doći do nestabilnosti u državi jer je to, kako je kazao, »granica strpljenja SRS-a«. »Previše je patriota u Srbiji koji bi mogli to otrpjeti, i kad se na to nadovežu veoma loša socijalna situacija, korupcija i kriminal, onda je jasno da je vlada Vojislava Koštunice na klimavim nogama«, rekao je Nikolić. Koštunica je njemu, dodao je, čvrsto obećao da izručenja neće biti, i Nikolić je gotovo siguran da će on to poštovati. Nikakve hajke po Srbiji, uhićenja i nasilno slanje za Haag ne dolaze u obzir«, zaključuje Nikolić i prijeti da će u suprotnom morati srušiti vladu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Eksplozivna priopćenja« iračkih pobunjenika </p>
<p>Glavna meta bombaških napada bile su policijske postaje i kontrolne točke na prilazima gradovima u sunitskom »trokutu smrti« / Američkim snagama na uzavrelom iračkom terenu posebnu teškoću i izazov predstavlja činjenica da su se mnogi irački pobunjenici infiltrirali u redove njihovih i iračkih snaga sigurnosti</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački pobunjenici su u nekoliko dobro isplaniranih i koordiniranih akcija u utorak, u raznim dijelovima zemlje ubili tridesetak iračkih policajaca i civila. Glavna meta napada bile su policijske postaje i kontrolne točke na prilazima gradovima u sunitskom »trokutu smrti«.</p>
<p>Time se nastoje odgoditi opći izbori u zemlji zakazani za 30. siječnja. Na tome naročito inzistiraju suniti koji se pribojavaju šijitske dominacije u iračkom političkom životu. Nekoliko najvećih sunitskih političkih stranaka već je priopćilo da u uvjetima sadašnjeg kaosa u zemlji neće sudjelovati u izbornoj utrci. Najteži napad zabilježen je u okolici Tikrita, rodnoga mjesta bivšeg iračkog diktatora Saddama Husseina. Izvješća s lica mjesta govore o 18 ubijenih i 3 ranjena. Tvrdi se da su gotovo svi ubijeni i ranjeni nedavno obučeni irački policajci. Vladin dužnosnik u Tikritu Arkan Mohammed rekao je da se među ubijenima nalazi i pet policijskih časnika. </p>
<p>U Bagdadu je bombaš samoubojica automobilom krcatim eksplozivom pokušao atentat na jednog od zapovjednika Iračke nacionalne garde, generala Mudhera al Mulaa. No, general koji se nalazio u oklopnom vozilu u blizini svoje kuće ostao je neozlijeđen. Napadač je poginuo, a devet gardista i slučajnih prolaznika je ranjeno. </p>
<p>General Mula, inače šijit, imao je taj visoki čin i u vrijeme Saddamovog režima. Amerikanci su ga neposredno nakon invazije na Irak postavili na ključno mjesto u Iračkoj nacionalnoj gardi. Takvo povjerenje objašnjava se činjenicom da je general Al Mula dugo vremena bio dobro skriveni »američki čovjek«.</p>
<p>U Samari je bombaš samoubojica automobilom bombom pokušao napad na američki vojni konvoj. Desetak ljudi je ranjeno, među njima je i troje djece. To što nije bilo poginulih među Amerikancima treba zahvaliti činjenici da su vojnici sami čeličnim pločama dodatno ojačali svoja oklopna vozila. Irački gerilci bili su aktivni i u okolici Baqube, grada sjeverozapadno od Bagdada. Oni su otvorili vatru iz automobila u pokretu, ubivši jednog policijskog časnika. </p>
<p>Oštrica napada iračkih pobunjenika i bombaša samoubojica ponovo okreće prema domaćim snagama sigurnosti. Ustanici, ogorčeni na sve one koji pristupaju snagama sigurnosti pod kontrolom iračke prijelazne vlade, ubili su u ovoj godini blizu tisuću pripadnika nacionalne garde. Prema nekim izvješćima okršaji pobunjenika na jednoj i američkih i iračkih snaga na drugoj strani sve vise nalikuju na igru mačke i miša. </p>
<p>Pobunjeničke i gerilske snage koje se oglašavaju »eksplozivnim priopćenjima« praktički su neuhvatljive za njihove progonitelje. Razlog za to treba tražiti u širokoj i dobro razgranatoj potpori iračkog naroda. To je, uostalom, prilikom svog odlaska iz Bagdada priznao i bivši američki upravitelj Iraka Paul Bremer, doslovce kazavši kako »u Iraku nitko ne voli Amerikance«.</p>
<p>Američkim snagama na uzavrelom iračkom terenu posebnu teškoću i izazov predstavlja činjenica da su se mnogi irački pobunjenici infiltrirali u redove njihovih i iračkih snaga sigurnosti. Američki pukovnik Dan Wilson kaže da je takve iračke »trojanske konje« vrlo teško identificirati i spriječiti.</p>
<p>To je 21. prosinca već dovelo do najvećeg »danka u krvi« zabilježenog u jednom danu. Naime, tada se u američku vojnu bazu Marez u Mosulu nezamijećen »ušetao« nepoznati napadač sa gomilom eksploziva. Razorna eksplozija u vojničkoj menzi dovela je do pogibije 22 osobe, među kojima je 14 američkih vojnika. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Juščenko će najprije u Moskvu</p>
<p>»Ako mislimo na interese Ukrajine, moramo jednom zauvijek shvatiti da je Rusija naš partner«, izjavio je Viktor Juščenko / Istodobno Juščenko je osudio rusko miješanje u predizbornu kampanju</p>
<p>KIJEV/MOSKVA/BRUXELLES</p>
<p> - Prozapadni reformator Viktor Juščenko i službeno je proglašen pobjednikom ukrajinskih predsjedničkih izbora što su se održali prošle nedjelje. </p>
<p>Prema izjavama članova izbornog povjerenstva Juščenko je pobijedio s 51,99 posto glasova, a njegov protukandidat, premijer Viktor Janukovič osvojio je 44,19 posto glasova. Službeni preliminarni rezultati prikupljeni su elektronski i još ih mora potvrditi Središnja izborna komisija. Viktor Juščenko potvrdio je u intervjuu jednom ruskom listu da će njegov prvi posjet inozemstvu biti posjet Moskvi, ali je istodobno osudio rusko upletanje u predizbornu kampanju za ukrajinske predsjedničke izbore. On je podsjetio da je Rusija tijekom predizborne kampanje »podržavala jednog kandidata« i naglasio da je »Moskva bila oblijepljena plakatima (njegovog protukandidata Viktora) Janukoviča«. Ipak, dodao je Juščenko, »ako mislimo na interese Ukrajine, moramo jednom zauvijek shvatiti da je Rusija naš partner«.</p>
<p>Nedjeljni ukrajinski predsjednički izbori »značajno su se približili standardima OESS-a te ostalim europskim standardima«, ocijenili su u ponedjeljak promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Ukrajinski je narod »učinio velik korak naprijed prema slobodnim i poštenim izborima«, rekao je u ponedjeljak šef promatračke misije OESS-a Bruce George </p>
<p>Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso pozdravio je u ponedjeljak pobjedu Viktora Juščenka na ukrajinskim predsjedničkim izborima kao »dobar dan za Ukrajinu«, te ujedno pozvao na nesmetan nastavak demokratskog procesa. »Slobodni i pošteni izbori otvaraju put prema snažnijoj suradnji s Ukrajinom, čime će u potpunosti doći na vidjelo akcijski plan predviđen okvirom politike susjedstva EU-a«, pojasnio je Barroso.</p>
<p>Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana je nakon pobjede Viktora Juščenka pozdravio »osjećaj odgovornosti« ukrajinskih čelnika i pozvao ih da »zajednički nastave raditi«. On je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom birača i malim brojem incidenata, čestitavši ukrajinskom narodu koji je bio »svjestan važnosti ovih izbora za budućnost zemlje«.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell pozdravio je u ponedjeljak drugi krug predsjedničkih izbora u Ukrajini nazvavši ih »povijesnim trenutkom za demokraciju u Ukrajini« i pozvao tamošnje da stanovnike da se suzdrže od bilo kakva nasilja. »Čestitamo Ukrajincima na hrabrosti koju su pokazali zauzimajući se za svoja demokratska prava«, rekao je Powell na konferenciji za novinare. »Pozivamo ih sada da ostave podjele iza sebe i suzdrže se od nasilja, separatizma i provokacija«, dodao je. Navodeći ocjene međunarodnih promatrača, Powell je rekao da su izbori u nedjelju izgledali mnogo pošteniji nego prethodni koje je ukrajinski Vrhovni sud poništio zbog masovnih prijevara.</p>
<p> Powell je odbacio strahovanja da će izbori ostaviti posljedice po odnose SAD-a i Rusije. »Ne očekujem da ovo bude mrlja u američko-ruskim odnosima«, rekao je Powell i dodao da su Sjedinjene Države u Ukrajini podržavale »demokratski proces, a ne nekog određenog kandidata«.</p>
<p>Proruski kandidat na ukrajinskim predsjedničkim izborima, premijer Viktor Janukovič, u ponedjeljak je izjavio da »nikada neće priznati« poraz na izborima održanima u nedjelju i najavio da će od Vrhovnog suda zatražiti poništenje rezultata glasovanja jer su, kako je kazao, izbori obilježeni prijevarom i nepravilnostima. »Nikada neću priznati poraz jer je u zemlji došlo do kršenja ustava i povreda ljudskih prava. Zahtijevam od Vrhovnog suda da preispita glasovanje i poništi izborni rezultat«, kazao je Janukovič na konferenciji za novinare. Poručio je da će se za svoju stvar boriti »isključivo legalnim načinima« te da svoje pristaše neće pozvati na ulicu kako je to »naračastom revolucijom« učinio Viktor Juščenko. Dodao je, međutim, da »ne isključuje mogućnost« da se njegovi pristaše spontano okupe na prosvjedima. (vj)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Jedinstveni u prekrajanju povijesti</p>
<p>Naši istočni susjedi izjednačili su u svojoj zemlji prava partizana i četnika, što je podržala i lijeva i desna tamošnja parlamentarnih opcija, pa su tako jedinstveni u prekrajanju povijest. Prikazivanje zločinačkog četničkog pokreta, zasnovanog na genocidnosti, kao saveznika Antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, pokušaj je također amnestiranja četnika za njihove najnovije zločine u agresiji na Hrvatsku.</p>
<p> Vjerojatno se pod antifašizmom smatra »okretanje kokarde«, kada su četničke jedinice, preko noći, s dalekosežnim ciljem, 1944. postale dijelovima partizanskih jedinica, ili kada se to dogodilo sa zarobljenim četničkim pojedincima. A te su jedinice imale glavnu riječ u »oslobađanju« Hrvatske 1945., kao i u »preuzimanju« zarobljenika na Bleiburgu.</p>
<p>Sve je to, dakako, dobro smišljena lukava igra: da bi se zaključilo kako se ideologija današnjih četnika iz 1990-ih, zasnovana na tradiciji »demokracije«, ne može optužiti za genocidnost. A ako tu teoriju prihvate zapadne institucije čuvara, graditelja i vrednovatelja demokracije i njene mjerljivosti u neovisnim državama svijeta, pa je nametnu javnosti, onda će hrvatska tužba i tužba BiH protiv srpskog teritorijalnog osvajača i agresora pred međunarodnim sudovima biti nevjerodostojne, jer »demokratski« pokret ne može biti genocidan.</p>
<p>Zabrinjava izostanak brze i jasne, službene reakcije hrvatskih vladajućih institucija, jer pitanje četnika, u ovom kontekstu, nipošto nije samo unutarnjopolitičko pitanje SiCG. Dobro je poznat četnički »antifašizam« u Hrvatskoj sredine i kraja dvadesetoga stoljeća, a da bi hrvatska službena politika smjela prešutjeti tu najnoviju »istočnu« provokaciju.</p>
<p> Posebno je karakterističan izostanak bilo kakve reakcije raznih »neovisnih« organizacija, pratitelja stupnja razvitka demokracije i ljudskih prava, ali i pripadnika srpske manjine i njihovih političkih zastupnika u Hrvatskoj. Treba li to povezati s izostankom primjene lustracijskog postupka u hrvatskoj politici, te kome takovo stanje pogoduje, ostavljam čitateljima na prosudbu.</p>
<p>DAMIR TUČKAR, dipl. ing.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>To je naše vlasništvo koje smo zauvijek stekli, zajamčeno Ustavom</p>
<p>U posljednje vrijeme novine u Hrvatskoj gotovo redovito odbijaju objavljivati pisma oštećenih i diskriminiranih nositelja stanarskoga prava u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, ali zato često daju velik prostor bezbrojnim člancima i pismima nominalnih »vlasnika« tih naših stanova, među koje spada i tekst Stjepana Kovačevića u Vjesniku od 22. prosinca 2004., u Stajalištima, pod naslovom »Prisilni otkup privatnih stanova kao nova nacionalizacija«.</p>
<p>Ne bi to bila nova nacionalizacija, jer ti su stanovi već oduzeti u SFRJ od izvornih vlasnika zakonskom dodjelom trajnog i zauvijek nasljedivog stanarskog prava, koje u sebi uključuje glavna vlasnička prava. To je naše vlasništvo koje smo (bez naše krivnje) zauvijek stekli, koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske od 1990. godine, i koje se ne smije oduzeti ni povrijediti, nego se izvornim vlasnicima treba dati pravedna naknada u skladu s Rezolucijom 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Uostalom, već je ostvarena prisilna prodaja jednog dijela privatnih stanova člankom 48. Zakona o najmu stanova (1996.) a to je odobrio i Ustavni sud Republike Hrvatske radi socijalne pravde. Tim Zakonom o najmu naše je vlasništvo protuustavno od nas oduzeto, pa nam se zato mora vratiti, kao što je određeno i međunarodnim ugovorom o pitanjima sukcesije (Aneks G), koji je Sabor potvrdio u ožujku 2004. godine, ali se to skriva od javnosti. Taj je ugovor objavljen u Narodnim novinama, ali to je prešućeno u ostalim medijima.</p>
<p>Gospodin Stjepan Kovačević misli da smo »stekli 90 posto vlasništva na stanu... suprotno volji vlasnika«. Ponavljam po ne znam koji put da sam ja to stekao voljom izvorne vlasnice stana, i to mogu svakome dokazati, a u odluci Europskog suda za ljudska prava je neistinito napisano da sam u svom zahtjevu naveo nešto drugo. Protivno mišljenju g. Stjepana Kovačevića, Sabor neće »omalovažiti odluke vrhovnih sudskih tijela« donošenjem novih, ispravnih zakonskih odredbi, kojima će se ukinuti kršenje naših ljudskih prava, nepravda i diskriminacija.</p>
<p>Dr. med. BRANKO SORIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Troškove neka plate državni službenici </p>
<p>Napis u Vjesniku »Tisuću branitelja mora platiti 15 milijuna kuna teške sudske pristojbe« ukazuje na barem dva ključna apsurda našeg pravosuđa. Prvi je apsurd da se sudstvo uporno deklarira tj. skriva iza prazne parole o tobožnjoj svojoj neovisnosti, a samo iz tog primjera jasno je da na odluke sudstva utječe kako tko može, tj. onaj interes koji ima jači politički ili financijski utjecaj. U konkretnom slučaju dobro se zna da mnogi od branitelja u tom sporu nemaju novca niti za socijalni minimum dnevnog preživljavanja, a kamo li za 15.000 kuna sudskih troškova.</p>
<p>Drugi se apsurd sastoji u tome da su svi sudski troškovi zapravo nepostojeći, jer – troškovi rada sudova planirani su i osigurani iz državnog proračuna, na teret svih poreznih obaveznika, tj. plaćeni su neovisno o tome koliko predmeta obrade, pa su tako svi sudski službenici unaprijed plaćeni da rade svoj posao. Sudstvo uz to ima odriješene ruke da naplaćuje sudska potraživanja po završetku procesa, jer je posve izvjesno da su branitelji u pravu, pa će sve sudske procese i tako morati snositi tuženik, a kako je izvjesno da država gubi te sporove, vlastodršci su odlučili do krajnjih granica ometati i onemogućavati pravedno i brzo rješenje spora. Jer po zakonu statistike, brojni neće moći udovoljiti nepravednom zahtjevu za pristojbe, pa će time gubiti već praktično dobivene sporove na svoju štetu i štetu pravednosti, a u korist vlastodržaca (potraživanja iznose 250.000 kuna po osobi). </p>
<p>Izgubljeni sudski sporovi opet će se isplaćivati na teret svih poreznih obveznika, što je čista nepravda, jer porezni obveznici nisu kršili zakon pa zašto bi onda snosili trošak? Prema elementarnim načelima pravednosti, taj trošak trebaju osobno platiti oni državni službenici koji su namjerno kršili zakone ove zemlje, te su zbog toga i prouzročili spor i potraživanja. Oni također time dokazuju svoju nepodobnost za obavljanje javnih poslova. </p>
<p>VJEKOSLAV SVIBENZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Točno u ponoć svijeće za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Centar za zaštitu ljudskih prava, zatočenih, nasilno odvedenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila organizirat će jedinstveni Doček nove 2005. godine kod Zida boli u Selskoj ulici u Zagrebu. Tamo će predstavnici tih udruga, zajedno sa stradalnicima hrvatskog Domovinskog rata, ali i drugima, mirno i dostojanstveno, točno u ponoć zapaliti svijeće za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.</p>
<p> Na taj način udruge, među ostalim, žele podsjetiti i na više od tisuću dvjesto nestalih hrvatskih branitelja i civila, ali i na sve žrtve srpskočetničke agresije, koje se nikada ne smiju zaboraviti. Osim toga, želimo skrenuti pozornost javnosti kako te i takve svečanosti kao što su dočeci novih godina za one koji su u vrijeme agresije, odnosno srpskog terorizma izgubili nekog od svojih najmilijih više nisu iste kao prije, tako da ti ljudi, kada se drugi vesele i slave, misle na one kojih više nema, a koji su ipak najzaslužniji za stvaranje hrvatske države.</p>
<p>Zid boli podignut je 1993. godine, a sastavljen je od 13.600 opeka na kojima je napisano isto toliko imena stradalih u Domovinskom ratu. Organizatori Dočeka posebno pozivaju sve kandidate za predsjednika Republike da im se pridruže i također zapale svijeću. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik Udruge branitelja Podravke, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Poginuo zaletjevši se autom u kamion</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na državnoj cesti Varaždin-Zagreb u mjestu Varaždinbreg u utorak se oko 11 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao četrdesetdvogodišnji Zoran Mandić iz Varaždina. </p>
<p>Kako smo doznali, Mandić je vozio u pravcu Zagreba i u jednom je trenutku, iz još neutvrđenih razloga, prešao na drugu stranu ceste te se izravno sudario s nadolazećim kamionom našičkih registarskih oznaka. Mandić je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće, a njegovo su tijelo iz automobila izvukli vatrogasci. </p>
<p>Očevid su obavili varaždinski policajci, dežurni istražni sudac i zamjenica županijskog državnog odvjetništva. </p>
<p>Tijelo poginulog vozača prebačeno je na Odjel patologije radi obdukcije.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Automobilom nasrnuo na policajca </p>
<p>Na području Dubrave lociran automobil koji se dovodi u vezu s napadom, dok je u sesvetsku policiju privedena osoba koju se sumnjiči za pokušaj ubojstva policajca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Šimunčevečkoj cesti u Sesvetama, u utorak sat vremena iza ponoći, još uvijek nepoznati muškarac pokušao je ubiti policajca iz Sesvetske policijske postaje Sinišu Ž. koji ga je zajedno s kolegom zamijetio u Šenoinoj ulici u Vugrovcu pri provali u trgovinu mješovite robe.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, lopov je nakon provale sjeo u »renault megane« ili »renault 19« crvene boje i njemačkih registracija i počeo bježati Slatinskom ulicom prema Šimunčevečkoj cesti. Uskoro su Siniša Ž. i njegov 26-godišnji kolega zaprimili dojavu o provali te su potom uočili spomenuti automobil i zaustavili ga.</p>
<p>Potom je Siniša Ž. izašao iz vozila i krenuo prema osumnjičenom kako bi utvrdio njegov identitet, ali je provalnik počeo voziti unatrag, pa je drugi policajac službenim vozilom krenuo za njim i uspio mu zapriječiti put. Međutim, kako se u tom trenutku Siniša Ž. nalazio na sredini kolnika, osumnjičeni je nastavio vožnju u njegovom smjeru u namjeri da vozilom naleti na njega, istovremeno se oglušivši na zapovijed da se zaustavi. Policajac je odskočio izvan kolnika, pri čemu ga je vozilo okrznulo desnom bočnom stranom u predjelu natkoljenice.</p>
<p>Kako bi zaustavio vozača, izvadio je službeni pištolj, ispalio hitac u zadnji desni kotač vozila, ali je osumnjičeni ipak uspio pobjeći u smjeru Sesveta pa su alarmirane i ostale policijske ophodnje. Kako također doznajemo u policiji, u utorak je oko podneva u Dubravi lociran automobil za koji se pretpostavlja da je vozilo kojim je osumnjičeni htio ubiti policajca, a u IX policijsku postaju je tijekom utorka privedena i osoba za koju se sumnjiči da je nasrnula vozilom na službenu osobu. </p>
<p>Prije nešto više od godinu dana dvojica 21-godišnjaka su u bijegu nakon provale u restoran u Kašini pokušali ubiti policajca koji je osiguravao mjesto provale.</p>
<p>Podsjetimo, 9. rujna prošle godine oko 3 sata ujutro na Mažuranićevu cestu u Kašini poslana je policijska ophodnja radi dojave o provali. Tamo je jedan od policajaca svjetlosnim znakom pokušao zaustaviti nadolazeći automobil radi kontrole vozila i vozača, no vozač »opel ascone« se nije zaustavio, već je u namjeri da policajca pogazi, nastavio vožnju.</p>
<p>Policajac se uspio izmaknuti, ali ga je automobil ipak zahvatio po nozi i srušio na kolnik, dok se vozač bez zaustavljanja udaljio u smjeru Sesveta, a ozlijeđenom policajcu pomoć je pružena u KB Dubrava.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su dvojica 21-godišnjaka došli do restorana »Kašinski vrt« i zatim provalili, ukravši novac, slušalicu telefona, cigarete i kavu. U trenutku kada su htjeli pobjeći primijetili su ophodnju i zatim pobjegli kroz prozor nužnika restorana.</p>
<p>Jedan od policajaca pokušao je zaustaviti »opel«, no vozač je povećao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i ugašenim svjetlima jurnuo na policajca u namjeri da ga ubije.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Četrnaestogodišnjak se ugušio u kupaonici</p>
<p>Uzrok smrti znat će se nakon obdukcije i vještačenja, a otac tvrdi da su i dimnjak i plinski bojler pregledani i servisirani</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Četrnaestogodišnji Zoran Husnjak pronađen je mrtav u ponedjeljak navečer u kupaonici obiteljske kuće u Klenovniku.</p>
<p> Pretpostavlja se da se dječak ugušio plinom, a točan uzrok smrti znat će se nakon obdukcije, odnosno nakon obavljenih vještačenja u Centru za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu. </p>
<p>Po riječima oca Vlade, on i obitelj u to su vrijeme gledali televizijski program, a Zoran se otišao okupati. Majka ga je u nekoliko navrata pozivala da izađe iz kupaonice, no budući da se nije odazivao, otišli su pogledati što se s njim događa. Kako nisu mogli otvoriti vrata, poslali su mlađeg sina da uđe u kupaonicu s vanjske strane kuće kroz prozor. </p>
<p>Nakon što je mlađi sin ušao u kupaonicu i iznutra otključao roditeljima vrata, primijetili su sinovljevo tijelo kako leži pokraj kade. Istog su trena pozvali hitnu pomoć i pokušali ga oživjeti, međutim, već je bilo prekasno. </p>
<p>Otac je rekao i da je iz slavine curila hladna voda, no pretpostavlja da je plin ipak negdje izlazio i ugušio dječaka. </p>
<p>Obitelj Husnjak inače ima centralo grijanje na drva, dok plinski bojler koriste za kupanje. </p>
<p>Dimnjak su, tvrdi otac, čistili ove godine, dok je bojler servisiran prije dvije godine. Prije nekoliko tjedana primijetio je da se na bojleru gasi žižak, pa je pozvao radnike komunalnog poduzeća koje djeluje na tom području da dođu pogledati je li možda u pitanju kakav kvar. Radnici su mu, kaže, pokazali kako da dalje rukuje s bojlerom i sve je bilo u redu do kobnog dana.</p>
<p>Varaždinski su policajci zapečatili kupaonicu, a očevid su, osim njih, obavili i protupožarni inspektor te vještaci iz Zagreba. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Policijske propuste porezni obveznici platit će 30 tisuća eura</p>
<p>Policija ne može ući u trag rijetkom i skupocjenom oružju koje se čuvalo u policijskom skladištu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan bi nezakonit postupak policije mogao hrvatske porezne obveznike stajati 30 tisuća eura. Naime Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, naloženo je da se pokuša nagoditi s Milivojem Šolevićem (71), kojemu je zagrebačka policija u lipnju 1991. godine oduzela ukupno sedam komada skupocjenog oružja. Šolević se u međuvremenu žalio i 1993. godine rješenje o oduzimanju oružja je ukinuto, međutim do današnjeg dana vlasnik nije uspio doći do svog oružja, niti mu je isplaćena naknada. </p>
<p>Milivoj Šolević, kojeg zastupa zagrebački odvjetnik Luka Šušak u međuvremenu je napustio Hrvatsku (živi u SCG), a njegovim se slučajem bavio i Odjel za unutarnju kontrolu MUP-a, te Uprava za inspekcijske poslove iz koje mu je poslana i molba za razumijevanje zbog duljine postupka. Na popisu oduzetog naoružanja nalaze se : dva lovačka karabina »Mauser«, lovački karabin »Steyr- Mannlicher«, lovačka puška »Hugo Reichel« - puška je do pred kraj II svjetskog rata pripadala njemačkom generalu, a vlasnik ju je kupio od jednog partizanskog generala, dvije lovačke sačmarice »Krieghoff« i malokalibarski pištolj »Beretta«. Riječ je o vrlo rijetkom i skupom oružju, čiju vrijednost vlasnik procjenjuje na oko 30 tisuća eura.</p>
<p>Da se s oduzetim oružjem u vrijeme rata i kasnije manipuliralo nije ništa novo, a to potvrđuje i istraga koja se vodi na zagrebačkom Županijskom sudu. Kako smo pisali petorica bivših službenika MUP-a terete se, da su između ostalog krivotvorili zapisnike s uništavanja oružja u Željezari Sisak, tako da je određen broj »cijevi« umjesto u pećima za taljenje završio u njihovim rukama. U spomenutom slučaju okrivljen je i bivši načelnik Odjela za oružje u MUP-u, koji je ujedno bio i predsjednik komisije koja je pratila uništavanje oružja u Sisku.</p>
<p>Istoj grupa imala je i pristup MUP-ovom skladištu u Nehajskoj ulici, odakle su po informacijama odvjetnika Šuška, sporno oružje 1995. godine »podigli ljudi iz MUP-a«. Iako bi se obzirom na činjenicu da je riječ o rijetkom i skupom oružju, ono bi se moglo vrlo lako pronaći preko MUP-ove središnje baze podataka. Obzirom na kalibar i karakteristike oduzetih pušaka i pištolja sigurno je jedno, to oružje nije korišteno za obranu Hrvatske. To je naime, objašnjenje u puno slučajeva poslužilo policijskim čelnicima koji su se na lak način željeli domoći skupocjenog oružja, koje su onda zadržavali za sebe, prodavali ili poklanjali utjecajnim političarima.</p>
<p>Inače iz kruga lovaca koji se su poznavali Šolevića saznaje se da je skupocjena sačmarica »Krieghoff« viđena na lovištu kod Lekenika u rukama jednog lovca iz Siska. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ilegalno prebacivali strance</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samoborski policajci dovršili su kriminalističku obradu nad četvoricom hrvatskih državljana starih 24, 40, 21 i 23 godine zbog sumnje da su protuzakonito prebacivali osobe preko državne granice. Tijekom obrade utvrđeno je kako su se 24-godišnjak, 40-godišnjak i 21-godišnjak u nedjelju sastali u Novom Zagrebu i našli se s 23-godišnjakom koji je u automobilu prevozio tri državljana SCG i dva državljana Albanije. Jedna nepoznata osoba je 24-godišnjaku dala predujam od 200 eura kako bi strane državljane ilegalno prebacili do Ljubljane, a za sveukupan posao im je obećao dati 1000 eura. Potom su se trojica osumnjičenih, kao prethodnica u jednom automobilu, te strani državljani i 23-godišnjak u drugom vozilu uputili prema granici sa Slovenijom. U ponedjeljak desetak minuta iza ponoći stigli su u mjesto Grdanjci u blizinu državne granice, gdje ih je zatekla granična policija PP Samobor. Osumnjičeni su nakon dovršene kriminalističke obrade dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Cijene sve više, a plaće niže</p>
<p>Minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj u Hrvatskoj u prosincu su porasli 2,68 posto / Život je (i) u prosincu najskuplji u Istri, Primorju, Gorskom kotaru i Lici / Najniži životni troškovi su u pet županija Slavonije i Baranje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog rasta cijena voća i povrća, te povećanih izdataka za grijanje, minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj u Hrvatskoj u prosincu su porasli 2,68 posto, objavio je u utorak Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).</p>
<p>Prema riječima v.d. regionalne povjerenice SSSH-a Đurđice Kahline, minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj u Hrvatskoj u prosincu su 5472,20 kuna.</p>
<p>Budući da je, prema podacima Financijske agencije (Fina), prosječna plaća na razini države bila 3952 kune, njome se u prosincu može pokriti samo 72,2 posto životnih troškova prosječne obitelji.</p>
<p> U slučaju da je riječ o podstanarskoj obitelji, njeni se minimalni životni troškovi u prosincu penju na 6956,88 kuna, što znači da prosječna neto plaća pokriva jedva 56,8 posto osnovnih troškova života, upozoravaju u SSSH-u. </p>
<p>Gledano po regijama, život je u Hrvatskoj (i) u prosincu najskuplji u Istri, Primorju, Gorskom kotaru i Lici, u kojoj su minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj u prosincu 5746,34 kune, dok u slučaju podstanarske obitelji dosežu 7565,56 kuna</p>
<p> . S druge strane, najniži životni troškovi su u pet županija Slavonije i Baranje, u kojima, pokazuju kalkulacije SSSH-a, prosječna obitelj u prosincu za život potroši 5274,41 kunu, a podstanarska obitelj 6654,90 kuna. </p>
<p> Inače, dvije najveće stavke u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva su prehrana i stanovanje, na koje odlazi gotovo dvije trećine izdataka.</p>
<p> Kod podstanarskih obitelji najveći udio ima stanovanje, na koje otpada gotovo polovica životnih troškova, nakon čega slijedi prehrana, s udjelom u životnim troškovima iznad četvrtine. </p>
<p>»Troškovi života rastu, a plaće, kako pokazuje službena statistika, bilježe pad«, zaključila je Đurđica Kahlina. U slučaju Zagreba, pak, minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj u gradu i županiji u prosincu su 5569,35 kuna, što je za 4,02 posto više nego u studenom. Budući da je prosječna neto plaća u Zagrebu u rujnu bila 4516 kuna, njome je prosječna obitelj u prosincu mogla pokriti 81 posto svojih osnovnih životnih troškova.</p>
<p> Socijalna je slika znatno teža u zagrebačkom prstenu, budući da je prosječna neto plaća u Zagrebačkoj županiji u rujnu bila 3551 kunu, čime četveročlana obitelj nije mogla pokriti ni 64 posto osnovnih životnih troškova u prosincu, istakla je Đurđica Kahlina.</p>
<p>Kad je riječ o četveročlanoj obitelji koja je podstanar na području Zagreba i Zagrebačke županije, minimalni životni troškovi u prosincu penju se na 7363,58 kuna, što je za 5,16 posto više nego mjesec ranije.</p>
<p> To znači da je prosječna rujanska neto plaća u prosincu mogla pokriti tek 61 posto osnovnih životnih troškova četveročlane podstanarske obitelji u Zagrebu i samo 48,2 posto troškova iste takve obitelji na području županije, kazala je Kahlina. </p>
<p>Ako obitelj, k tome, posjeduje i automobil, minimalne životne troškove u Zagrebu i Hrvatskoj u prosincu treba uvećati za 802,69 kuna.</p>
<p> Toliki su, naime, izdaci za prijevoz i održavanje automobila. Minimalni mjesečni izdaci za automobil ovog su mjeseca zabilježili smanjenje u odnosu na studeni, razlog čemu je nedavno smanjenje cijena goriva, zaključuju u SSSH-u.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mol: Usprkos bankrotu Yukosa nećemo ostati bez nafte</p>
<p>Mol lani potpisao desetogodišnji sporazum po kojem će im Yukos godišnje isporučivati 7,2 milijuna tona nafte i tako pokrivati oko 60 posto Molovih potreba i između 55 i 60 posto kapaciteta Molovih i Slovnaftovih rafinerija / Ina od Mola nabavlja 1,2 milijuna tona nafte, čime godišnje uštedi oko 15 milijuna dolara jer Mol ima nižu cijenu na temelju velikih količina koje kupuje u Rusiji, i to prije svega od Yukosa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijete li Ini problemi u opskrbi naftom nakon propasti ruskog naftnog diva Yukosa i prodaje njegove glavne proizvodne podružnice Yuganskneftegaz, koja u proizvodnji kompanije sudjeluje sa 60 posto, ruskoj državnoj tvrtki Rosneft, pitaju se ovih dana brojni stručnjaci.</p>
<p>Nakon što je Mol postao strateški partner Ine dogovoreno je da preko njih ide nabavka 1,2 milijuna tona nafte godišnje koje Ina uvozi iz Rusije. Kao glavni argument navedena je godišnja ušteda od oko 15 milijuna dolara zato jer Mol ima nižu cijenu na temelju velikih količina koje kupuje u Rusiji, i to prije svega od Yukosa.</p>
<p>Mađarska kompanija je lani s Yukosom potpisala desetogodišnji sporazum po kojem će im ruska tvrtka godišnje isporučivati 7,2 milijuna tona nafte i tako pokrivati oko 60 posto Molovih potreba i između 55 i 60 posto kapaciteta Molovih i Slovnaftovih rafinerija.</p>
<p>Osim toga, Mol je s Yukosom osnovao zajedničku tvrtku koja u Sibiru proizvodi velike količine nafte na polju Zapadno-Malobalyk, iz čega proizlazi da njihove nabavke nafte znatno ovise o Yukosovom poslovanju. Zato ne iznenađuje što svjetski trgovci naftom strahuju da bi prekid Yukosovog izvoza nafte prodrmao svjetska tržišta, jer je na tu kompaniju otpadala petina ukupne ruske proizvodnje nafte.</p>
<p>Hrvatski stručnjaci strahuju da bi eventualno moglo doći do problema u dogovorenim isporukama ruske nafte Ini ili njenom poskupljenju zbog hitnog traženja alternativnih dobavljača nafte. Njihovo strahovanje povećala je i izjava izvršnog direktora Mola Gyorgyja Mosonyja koji je nedavno izjavio da se radi o »vrlo uznemirujućoj i neizvjesnoj situaciji«.</p>
<p>Međutim, u Molu tvrde da »usprkos činjenici da je Yukos bankrotirao, ne očekuju nikakve teškoće u nabavci nafte«. Ističu da sirovu naftu mogu kupovati i od drugih izvora na tržištu, a podsjećaju i da su vlasnici 50 posto velikog sibirskog naftnog polja Zapadno-Malobalyk.</p>
<p>Vjerujemo da Yukosov bankrot neće značajno utjecati na poslovne operacije Mola i Slovnafta, poručuju iz mađarske naftne kompanije. Također napominju da Mol i Slovnaft imaju »dovoljne resurse i pristup alternativnim dobavljačima kako bi preživjeli moguću krizu u slučaju da im Yukos neće moći dostaviti sirovu naftu«. Međutim, nisu pojasnili koliko bi tako nabavljena nafta bila skuplja te kako bi se takvi problemi odrazili na Inu.</p>
<p>Vjerojatno i zbog problema u kojima se našao Yukos, Molov novi direktor za strategiju Michel-Marc Delacommune ove je jeseni najavio kako će se kompanija usredotočiti na kupnju naftnih izvora u Rusiji.</p>
<p>U Ini vjeruju kako će i u slučaju propasti Yukosa naftu prodavati onaj tko naslijedi njihove ugovore i naftna polja. Ali u slučaju bilo kakvih problema uvijek imamo i druga rješenja za nabavku nafte jer nije problem mjesečno nabaviti sedamdesetak tisuća tona nafte za sisačku rafineriju, kažu u Ini.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Cijene Jadroplova i Atlantske plovidbe ove godine rasle za više od 2000 posto</p>
<p>Promet dionicama porastao gotovo 69 posto, na 2,52 milijarde kuna / Pliva među gubitnicima godine s padom cijene većim od 30 posto / Hit godine dionica Adris grupe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trgovanjem s ukupno 153 vrijednosna papira na Zagrebačkoj burzi u 2004. godini je zaključno sa 23. prosinca ostvaren ukupni promet od 22,983 milijarde kuna ili 85,8 posto više nego u 2003. godini, s tim da se ukupno 19,781 milijardu kuna odnosi na prijavljeni i institucionalni promet, a ostalo je redovni promet dionicama, obveznicama i pravima.</p>
<p>Vrijednost ovogodišnjeg trgovanja dionicama dosegla je 2,524 milijarde kuna, što je 68,9 posto više nego lani. Vrijednost CROBEX-a ove je godine skočila za 32,3 posto, dok CROBIS bilježi 2,2 posto veću vrijednost. Najveći rast cijene ove su godine zabilježile dionice Jadroplova i Atlantske plovidbe - naime, cijena prve povećana je 2420 posto (ili 24 puta, sa 10 na 252 kune), a druge 2164 posto (sa 21,2 na 480 kuna). Slijede Tankerska plovidba s rastom cijene od 854 posto (sa 220 na 2100 kuna), Viadukt (640 posto, sa 27 na 200 kuna) i Institut građevinarstva Hrvatske (561 posto ili sa 210 na 1390 kuna), kojim se od navedenih dionica i najviše trgovalo. Najveći pad cijene (zbog isplate dioničara) bilježi Velebit (82 posto), te Lura (40 posto). No, među najvećim gubitnicima su i Pliva (s padom cijene od 30,6 posto), te Janaf (21,1 posto).</p>
<p>Kako ističu s Burze, najveći hit godine i najtrgovanija dionica je Adris grupa (kojom je ostvareno 24,1 posto ukupnog ovogodišnjeg prometa dionicama), slijede uobičajeno likvidna Pliva (23 posto) i Podravka (10,3 posto). Potkraj godine, veliki rast prometa zabilježila je i Medika (tri posto ukupnoga prometa dionicama), koja je od vrlo nelikvidne dionice dospjela na četvrto mjesto rang liste dionica s najvećim prometom.</p>
<p>S Burze napominju da će u 2005. godini nastaviti raditi na potpunoj integraciji u svjetske financijske tokove i primjenu svih uobičajenih europskih i svjetskih financijskih standarda i burzovnih normi, po kojima su, tvrde »postali prepoznatljivi i regionalnom okruženju«. Nastojat će uvesti i neke nove moderne financijske instrumente i usluge prijeko potrebne za daljnji razvoj hrvatskog tržišta.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>IPK Osijek iskazao 132,5 milijuna kuna gubitka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - IPK Osijek u devet mjeseci ove godine poslovao je s neto gubitkom od 132,5 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 46,4 milijuna kuna. Ukupni su prihodi u devet mjeseci iznosili 261,02 milijuna kuna i smanjeni su za 67,3 posto prema istom razdoblju lani, dok su ukupni rashodi smanjeni za 53,6 posto, na 396,4 milijuna kuna. U rezultate nisu uključeni rezultati IPK MIA grupe, IPK TSH, Zavoda za ekonomiku, Kandita, IPK Croatia i IPK Ratarstvo-stočarstva grupe, IPK Robne kuće i Erdutskih vinograda. Njihov gubitak je iznosio 93,9 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dionice Mola i OTP-a od početka godine skočile više od 100 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz novi rekord tečaja eura, od 1,3641 dolar, te niski promet na europskim burzama, indeksi su i u utorak ostali većinom nepromijenjeni. Tako je frankfurtski Dax do poslijepodneva porastao 0,2 posto, na 4245, dok je pariški CAC 40 pao 0,2 posto, na 3810,6 bodova. DJ Stoxx 50 pao je jedan bod, na 2774. U Londonu se zbog praznika nije trgovalo.</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte je u New Yorku ujutro porasla 22 centa, na 41,54 dolara za barel. </p>
<p>Dionice naftnih kompanija su, pak, zbog znatnog pada cijena sirove nafte u ponedjeljak, pale: Royal Dutch, Total i ENI izgubili su 0,4 do 0,8 posto.</p>
<p>Dionica Yukosa pala je više od 20 posto nakon što je objavljeno kako je donedavno najveća ruska naftna kompanija propustila rok za otplatu milijardu dolara kredita, nakon čega je rejting agencija S spustila Yukosov rejting na najniži D.</p>
<p>Predstavnici OMV-a, čija je dionica pala 0,2 posto, u utorak su istaknuli kako je kupnjom 51 posto rumunjskog Petroma ta austrijska tvrtka postala najveća naftna kompanija u jugoistočnoj Europi te je udvostručivši tržišnu kapitalizaciju ispunila cilj planiran za 2008.</p>
<p>Inače, OMV je, kao i cijeli niz kompanija koje intenzivno šire poslovanje u tranzicijskim zemljama, ove godine među najvećim dobitnicima na europskim burzama: prema cijeni dionice u utorak, OMV je skočio 88,8 posto.</p>
<p>OMV se uz takav rast nalazi na trećem mjestu među dionicama obuhvaćenim indeksom FTSE Eurofirst 300. Na prvom mjestu je irska farmaceutska tvrtka Elan, koja je skočila više od 250 posto, a među prvih deset se, uz OMV, nalaze još tri tvrtke sa sličnom strategijom širenja poslovanja. Bank Austria je s porastom od 63 posto između 1. siječnja i 28. prosinca na sedmom mjestu, Erste Bank (koja je porasla 58,8 posto) na devetom, a belgijska grupacija KBC na desetom mjestu. Osim toga, na drugom je mjestu s porastom od oko 90 posto i tvrtka Almanij, najveći dioničar KBC-a, koja će se uskoro spojiti s tom bankarskom grupacijom.</p>
<p>Širenje u regiji pomoglo je i najvećoj mađarskoj banci OTP (koja kupuje hrvatsku Novu banku), čija je dionica od početka godine skočila 104,5 posto, te Molu, koji je dobio 100,1 posto. Telekom Austria dobio je također impresivnih 42,2 posto.</p>
<p>Među deset najvećih dobitnika s FTSE Eurofirst 300 je i Ericsson, koji je zahvaljujući restrukturiranju poslovanja skočio 66 posto. Telekom Tele2 je, pak, na trećem mjestu među gubitnicima s padom od oko 32 posto.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku u utorak DJIA je porastao 0,3 posto, na 10.810, slično kao i Nasdaq Composite, koji je dosegao 2159,5 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,54 posto, na 11.424,1 bod.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>»Gledao sam kako mi vodena sila odnosi kćer«</p>
<p>Odjednom su došli golemi valovi, njih četiri ili pet. Bio je to pravi pakao, opisuje u poruci obitelji i prijateljima Steven Slot, otac djevojčice Vivian, koji je na svoje oči vidio tsunami kako se obrušava na brodić i kako mu žena i djeca padaju u more/ Tijelo trogodišnje Vivian pronađeno je u utorak kod mjesta Krabi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trogodišnja Vivian Mencer Slot, unuka rektorice Zagrebačkog sveučilišta Helene Jasne Mencer, koju je plimni val u nedjelju ujutro progutao na Tajvanu, nađena je mrtva u utorak predvečer kod mjesta Krabi, doznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora. Na taj su se način obistinili najgori strahovi obitelji koja dva dana nije znala za sudbinu svoje djevojčice.</p>
<p>Cijela obitelj Mencer Slot - otac Steven je Nizozemac, a majka Helena je Hrvatica, rektoričina kći - božićne je i novogodišnje blagdane odlučila provesti na Tajlandu sa svojom djecom - dvojicom sinova i malenom Vivian. To nedjeljno jutro, kako je u elektroničkoj poruci otac Steven u ponedjeljak objasnio rodbini i prijateljima, svi su zajedno otišli na izlet brodom na obližnje otočiće nekoliko kilometara ispred obale. Steven i njihov mlađi sin Matija krenuli su roniti, dok je majka Helena ostala na brodiću s malom Vivian i starijim sinom Bastiaanom.</p>
<p>»Odjednom su došli golemi valovi, njih četiri ili pet. Bio je to pravi pakao«, opisuje u poruci Steven Slot. Vodena je sila njega i sina, kako kaže, iz mora odbacila na stjenovitu obalu, no on je pritom na svoje oči vidio tsunami kako se obrušava na brodić i kako mu žena i djeca padaju u more. »Brod je rastrgan u komadiće, Helena je nekako preživjela, ali Vivian je nestala«, opisao je Steven nezamisliv kaos u kojemu je, pokazalo se u utorak, zauvijek izgubio kćer.</p>
<p>»Tražio sam svoju djevojčicu ispod površine, ali ništa se nije moglo učiniti. Dok sam bio u moru, nisam odmah mogao vidjeti Matiju koji je prije udara vala bio tik do mene«, piše Steven i nastavlja: »Kada sam napokon došao sebi, u blizini sam opazio neku curicu, pa sam je uhvatio i ponio sa sobom. Gotovo me utopila, ali sam uspio pronaći komad drveta za koji se uhvatila. Molio sam se: ako već ne mogu naći vlastito dijete, dopusti mi, Bože, da barem spasim nju. U moru sam naišao i na jednu Brazilku, pa sam ih obje, iako je more još bjesnilo, nekako dovukao do komada uništenog broda«.</p>
<p>Sve ih je zajedno malo kasnije pokupio brod koji se vratio s pučine te ih odveo na obalu. Putem su, kaže Steven, naišli na više plutajućih tijela. »A onda sam, oko 30 minuta nakon što nas je pogodio plimni val, vidio da golemi val udara i obalu gdje nam se nalazio hotel.</p>
<p> Iznenadilo me da ljudi na obali uopće nisu bili upozoreni na opasnost, kako sam kasnije doznao«, nastavlja Steven u nevjerici.</p>
<p>Prebacivši se na drugi brod, prisilio je, kaže, njegova vlasnika da ih vrati na »našu plažu užasa«. »Isprva nisam nikoga vidio, no tad sam ugledao Helenu koja mi je rekla da su dječaci živi«, piše Steven.</p>
<p>U doba kad je pisao tu poruku, sudbina njihove kćeri bila je nepoznata, premda izvjesna, dok su Helena i sinovi završili u bolnici u Krabi - ozlijeđeni, ali izvan životne opasnosti. »Svi smo utučeni i šokirani, ali ne smijemo plakati, jer se najprije mi moramo oporaviti... Napravio sam 250 kopija Vivianine fotografije, mnogi su ljudi u bolnici nosili njezinu sliku na svojim majicama. Dečki su s hrpom njezinih slika obilazili bolnicu i od ljubaznih dobrovoljaca tražili bilo kakvu informaciju...«. I stigla je. U utorak. Najgora moguća. Pronađeno je beživotno tijelo malene Vivian.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kuntić zabrinut zbog medijskog napada na Hrvate u SCG-u</p>
<p>OSIJEK/SUBOTICA</p>
<p> - Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić uputio je u utorak priopćenje za javnost u kojem izražava »zabrinutost zbog napada na građane hrvatske nacionalnosti u SCG-u kojima se stavlja na teret to što su Hrvati i katolici«. </p>
<p>Beogradski dnevni list Internacional objavio je 20. prosinca tekst u kojem se, među ostalim, prozivaju Hrvati koji se nalaze na visokim funkcijama u SCG-u, te se dodaje: »Daleko od toga da bi trebalo sumnjati u sve Hrvate koji žive i rade u Srbiji bez obzira na to je li riječ o običnom čovjeku ili visokom rimokatoličkom svećeniku. Vrijedno je spomena da u najvišim državnim strukturama Srbije rade Hrvati rimokatolici, a naravno, ima ih i na nižim položajima. Bez želje za ikakvim etiketiranjem, ali se nameće pitanje: koliko Srba radi u hrvatskim državnim institucijama ovog ranga?«.</p>
<p>»Nedopustivo je da se u jednoj državi diskvalificiraju ljudi, i to zbog nacionalne pripadnosti«, istaknuo je Kuntić, te ustvrdio kako ih posebno zbrinjava činjenica da sporni tekst nije izazvao veću reakciju javnosti, jer se nisu oglasili državna tijela u Srbiji. Zbog toga je u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini od srbijanskih pravosudnih tijela zatražio da se oglase te da najviši državni dužnosnici počnu štititi građane od ovakvih napisa koji »nanose veliku štetu ugledu države i izazivaju strah kod građana«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Osloboditelji životinja« dužni su policiji prijaviti svoje akcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »'Osloboditelji životinja' dužni su policiji prijaviti svaki javni skup«, rekla je Vjesniku glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama, odgovarajući na pitanje što će policija poduzeti u vezi »prijetnji« ove udruge da će upadati u lovišta za vrijeme lova i tako ometati lovce. Vulama je dodala da će policija, kao i kod svakog drugog javnog okupljanja, osiguravati sudionike, a ovisno o procjeni, skup se može i zabraniti i eventualni prekršitelji zabrane prekršajno kazniti.</p>
<p>Riječ je, navodno, o novoosnovanoj udruzi čiji su predstavnici ovih dana u medijima najavili da će štititi životinje tako da »nitko od lovaca više neće biti siguran« te da »uskoro nijedna osoba odjevena u krzno neće moći sigurno šetati ulicama«.</p>
<p>Vulama je rekla kako u zagrebačkoj policiji ne smatraju da bi izjavu dopredsjednika Hrvatskog lovačkog saveza Vladimira Cvetka, koji je militantnim ljubiteljima životinja poručio da su »lovci naoružana formacija i da to ne zaborave ako se odluče upadati u lovišta za vrijeme lova«, ne bi trebalo tretirati kao prijetnju. Policija, naime, smatra »da je riječ o razumnom upozorenju osobama koje upadaju u područje u kojem se koristi vatreno oružje«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Suzana mi je izletjelo i žao mi je, ali se nemam za što ispričavati</p>
<p>Oni koji pričaju razne priče, morat će ih ponoviti na sudu/ Mislio sam ih pustiti njihovoj sudbini, ali oni imaju novca, a zlostavljanoj djeci i djeci u Nazorovoj novac treba, komentirao je Stjepan Mesić »podmetanja« u kampanji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Želim se sučeliti s Jadrankom Kosor. Nemam joj se razloga ispričavati za svoje izjave jer je ona sama u medijima govorila da je ponosna što ju zovu Majka Tereza i Suzana. Ovo Suzana mi je izletjelo u neformalnom razgovoru i žao mi je, ali nju se kolokvijalno tako zove, i ako je to za nju afirmativno, ne znam za što bih se ja trebao ispričati«, rekao je u utorak predsjednički kandidat i aktualni predsjednik Republike Stjepan Mesić na kavi s građanima u Samoboru. </p>
<p>Istaknuo je da bi pobjeda HDZ-ove kandidatkinje na predsjedničkim izborima bila opasna za razvoj demokracije u Hrvatskoj, jer bi tada jedna stranka nadzirala sve najvažnije državne institucije.</p>
<p>Svojim kritičarima koji tvrde da ne zna tko je bombardirao Dubrovnik, Mesić je poručio da se za Hrvatsku borio od Stare Gradiške, preko Beograda, sve do Dubrovnika.</p>
<p>»Uopće nije sporno tko je bombardirao Dubrovnik. To zna i moj unuk od osam godina. Pa ja sam konvojem Libertas ušao u opkoljeni Dubrovnik sa sedamdeset stranih novinara, koji su potom izvijestili cijeli svijet o tome što se događa«, rekao je.</p>
<p>Mesić se osvrnuo i na kampanju za koju je, kaže, mislio da će biti afirmativna, ali su se pojedini kandidati služili prljavštinama i podmetanjima.</p>
<p>»Oni koji pričaju razne priče, morat će ih ponoviti na sudu. Mislio sam ih pustiti njihovoj sudbini, ali oni imaju novaca, a zlostavljanoj djeci i djeci u Nazorovoj novac treba«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Predsjednik Mesić u utorak je posjetio i Specijalnu bolnicu za dječje kronične bolesti u dvorcu grofova Oršić iz 18. stoljeća u Gornjoj Bistri. Bolnici koja prihvaća neizlječivo bolesnu i uglavnom nepokretnu djecu, u protekle je tri godine novcem Zagrebačke županije i donacijama obnovljen krov i veći dio pročelja te provedena izolacija od vlage.</p>
<p>»Zahvaljujem svom osoblju bolnice koje se predanim i humanim radom trudi ovoj djeci omogućiti život dostojan čovjeka«, rekao je Mesić.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kosor: Vrijeme je da građani glasuju za kandidate koji pomažu ljudima</p>
<p>Predsjednik Zajednice povratnika i prognanika Josip Kompanović za susreta s kandidatkinjom HDZ-a pozvao je sve prognanike, povratnike i useljenike da joj dadu svoj glas </p>
<p>NOVSKA/ GLINA</p>
<p> – »Obećavam da ću kao hrvatska predsjednica braniti i štititi hrvatske nacionalne interese, da ću se boriti za dostojanstvo svakog hrvatskog branitelja, svakog hrvatskog čovjeka, te da ću biti dobra, pravedna, poštena, čestita predsjednica koja se, međutim, nikome neće klanjati u obrani hrvatskih nacionalnih i državnih interesa«, naglasila je Jadranka Kosor, HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu države, u utorak na predizbornom skupu u Novskoj pred više stotine građana i simpatizera.</p>
<p> Kosor je novinarima potvrdila da će, bude li izabrana, njezin prvi korak biti zahtjev hrvatskoj Vladi da raskine štetni sporazum Družbe Adrije te da vjeruje kako će Vlada na njezin zahtjev pozitivno reagirati.</p>
<p>Kandidatkinja HDZ-a osudila je rušenje Titova spomenika u Kumrovcu te Vjesniku izjavila: »Rušenje bilo čijih spomenika osuđujem, jer se zauzimam za kulturu građenja, a nikako rušenja. Dakle, osuđujem i tražim brzu i učinkovitu istragu«.</p>
<p>Prije odlaska iz Novske Jadranka Kosor je u spomen na poginule hrvatske branitelje položila vijenac i zapalila svijeću pred središnjim spomen-obilježjem podignutim u gradskome parku.</p>
<p>Nakon obilaska Ivanić Grada, Novske, Kutine i Popovače, oduševljena dočekom mnogobrojnih Glinjana, njihovih kulturno-umjetničkih društava i u Europi poznatih mažoretkinja - glinskih Banica, Jadranka Kosor je U Hrvatskom domu u Glini potom Jadranka Kosor je naglasila da je veseli velika potpora hrvatskih građana, od Vukovara do Dubrovnika. »To je za mene i moj izborni stožer najvjerodostojniji pokazatelj. Prema našim anketama moj postotak stalno raste pa sam sigurna da idemo u drugi krug predsjedničkih izbora«, ustvrdila je. Mladež HDZ-a pjevala je: »Neka, neka, nek se zna, srušili smo Račana. Srušit ćemo i Mesića, bit će naša predsjednica! Jadranka, Jadranka...«. </p>
<p>Na konferenciji za novinare koju je potom održala s predsjednikom Zajednice povratnika Hrvatske Josipom Kompanovićem i predsjednikom Zajednice udruga naseljenika Hrvatske (ZUNH) Tomom Aračićem, Jadranka Kosor je obećala kako će se kao hrvatska predsjednica zauzeti za ravnomjeran razvoj svih hrvatskih krajeva. »U potpori ovih zajednica vidim zahvalu za sve ono što sam do sada učinila. Vrijeme je da građani glasuju za kandidate koji su pomogli konkretnim ljudima, ljudima s imenima i prezimenima. Zalagat ću se za što brže donošenje novog zakona o područjima posebnog državnog interesa u čijoj su izradi sudjelovali i predstavnici ovih zajednica, kao što su i branitelji sudjelovali u izradi novog zakona o njihovim pravima«, rekla je Kosor. </p>
<p> »Zajednica povratnika snažno podupire predsjedničku kandidatkinju Jadranku Kosor. Ne treba smetnuti s uma da je među nama i velik broj hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata kojima je gospođa Kosor iskreno i zdušno pomagala još dok je bila novinarka. Pozivam sve prognanike, povratnike i useljenike da svoj glas daju Jadranki Kosor. Moj prijedlog zaista nema veze s politikom ni sa strankom. S njom uspješno surađujemo već godinama, a ona uvažava naše mišljenje i prijedloge kod donošenja značajnih zakona. Ukazala nam je povjerenje da sami uredimo odnose bitne za razvoj poglavito područja koja su bila pogođena ratom. Naša je moralna obveza da joj to vratimo našim povjerenjem«, izjavio je Kompanović. Tomo Aračić potvrdio je da i ZUNH ima dobre i konstruktivne odnose s potpredsjednicom Vlade. Istaknuo je da su naseljenici iz BiH zahvalni Hrvatskoj za sve dobro što im je dala pa sada žele postati njezini aktivni građani. »Želimo se umjesto žrtve i problema ponuditi kao rješenje. Mi možemo i hoćemo dati aktivan doprinos razvoju gospodarstva, kulture i stabilizaciji odnosa na područjima na kojima živimo«, istaknuo je Aračić te kandidatkinji zaželio uspjeh u radu i predsjedničkoj kampanji. </p>
<p>Predizborni obilazak dijela Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije Jadranka Kosor nastavila je druženjem s građanima i posjetom Domu umirovljenika u Petrinji. </p>
<p>Mirjana Gerić/ Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Adlešić: Dati glas favoritima znači glasovati protiv promjena</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Dok se ne riješe pitanja granica neće biti gospodarskoga razvoja, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak u Osijeku kojoj su nazočili predsjednička kandidatkinja i potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić i predsjednik stranke Ivan Čehok. Adlešić je naglasila da je Hrvatskoj potreban ozbiljan gospodarski program i oporavak jer će se samo tako promijeniti nabolje socijalna slika u državi. </p>
<p>Po ocjeni HSLS-ove kandidatkinje, dvoje glavnih kandidata za predsjednika Republike, Jadranka Kosor i Stjepan Mesić, nemaju programe, nego se uglavnom međusobno optužuju, reagiraju na brojne napise u medijima i troše mnogo novca. </p>
<p>»Predsjednik države treba se aktivno uključiti u rješavanje pitanja granica i lobiranje za EU«, upozorila je Adlešić, zaključivši kako se nije trebalo dogoditi da se predsjednici Vlade i države danima po medijima prepucavaju o nekim pitanjima, primjerice, o obavještajnim službama, što se moglo, smatra ona, riješiti u roku sat vremena. Kako je rekla, pritom se propuštalo vrijeme lobiranja za EU. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, kandidatkinja HSLS-a je ustvrdila da će građani, ako izaberu između kandidata koji su sada favoriti, zapravo izabrati stanje kakvo je i danas. To je, dodala je, »Hrvatska u kojoj neće biti promjena, u kojoj će rasti vojska nezaposlenih, jer te kandidate ne zanima gospodarstvo«. </p>
<p>Na pitanje da komentira rušenje spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu, Adlešić je rekla da je to neprimjeren čin koji u HSLS-u osuđuju. Čehok je primijetio da se u javnosti ovi izbori nastoje prikazati nevažnima, »no ne postoje ni izgubljeni niti dobiveni izbori, a posebice ne nevažni«. </p>
<p>Đurđa Adlešić je u Osijeku posjetila prostorije Crvenog križa te Centra za odgoj mladeži. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Letica: U vojarni na Svetoj Geri otvorit ću planinarski dom</p>
<p>SVETA GERA</p>
<p> – Obilaskom Svete Gere sa suradnicima nezavisni predsjednički kandidat s potporom HSP-a Slaven Letica u utorak je obilježio završetak prve faze radova na cesti od žumberačkog sela Sošica do najvišeg planinskog vrha sjeverozapadne Hrvatske. </p>
<p>Za 15 milijuna kuna, potrebnih za gradnju ceste koja će nositi ime kardinala Franje Kuharića, Letica se izborio amandmanom na proračun za 2004., a asfaltiranje ceste trebalo bi početi na proljeće. Letica je došao i do ulaza u vojarnu u kojoj je smještena slovenska vojska, kratko popričao s dvojicom, stražara i podijelio im džepne kalendare sa svojom slikom. </p>
<p>Na Svetoj Geri Leticu i suradnike dočekao je grkokatolički župnik Mile Vranešić nakon čega su se svi pomolili u kapelici sv. Ilije. </p>
<p>»Ovaj teritorij okupirala je Slovenija, a neizravno i EU. Kao što sam se obvezao da ću sagraditi cestu, sada se obvezujem da ću ovaj problem riješiti diplomatski. Iduće godine 20. srpnja na Sv. Iliju doći ćemo ovdje cestom koja će preporoditi Žumberak, a budem li izabran za predsjednika u vojarni će tada biti planinarski dom«, rekao je Letica. </p>
<p>Dodao je da mu je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul kazao da je Bruxelles upozoren na taj problem te da je i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan izjavio da je Sveta Gera hrvatska. Letica je spomenuo da su slovenski policajci prije nekoliko dana priveli graditelja ceste kojem novac, predviđen proračunom, još nije isplaćen.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zagrebačka policija Borisu Mikšiću oduzela automobil </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog navodnog incidenta u utorak ujutro zagrebačka policija oduzela je automobil neovisnog predsjedničkog kandidata Borisa Mikšića kojim je upravljao jedan od njegovih tjelohranitelja. Nakon što je ovu vijest potvrdio Mikšićev izborni stožer i sam predsjednički kandidat oglasio se priopćenjem za javnost. Mikšić oštro prosvjeduje zbog, kako kaže, postupka djelatnika Prve policijske postaje u Zagrebu koji su zbog još nerazjašnjenog incidenta u kojem je navodno sudjelovao njegov zaštitar zadržali Mikšićevo vozilo marke »volvo«, s konzularnim tablicama. Takav postupak bez obzira na razloge Mikšić smatra kršenjem njegovih prava kao predsjedničkog kandidata. Ako je za incident odgovoran zaštitar, podsjeća Mikšić, nije jasno zašto je policija zadržala automobil. Zbog takvog postupka Mikšić je najavio da će uputiti prigovor Državnom izbornom povjerenstvu. Mikšić je otkazao i za utorak navečer najavljeni skup u Karlovcu jer su mu, kako tvrdi, u zaplijenjenom službenom automobilu dokumenti potrebni za kampanju, doznaje se u njegovom izbornom stožeru.</p>
<p> Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun u izjavi za Hinu opovrgnuo je tvrdnju Mikšićevog izbornog stožera da vozilo ima konzularne tablice. »Automobil je američkih oznaka i nema diplomatske tablice, u vlasništvu je Borisa Mikšića i trenutačno je parkiran ispred Prve policijske postaje, gdje će policija na temelju sudskog naloga pregledati vozilo u potrazi za pištoljem«, kazao je Mehun. Objasnio je da je riječ o pištolju kojim je vozač Mikšićevog »volva« u utorak ujutro navodno u prometu prijetio jednom građaninu. Po Mehunovim riječima, taj je građanin slučaj prijavio policiji, a poslijepodne je pred policijskom postajom prepoznao automobil, ali ne i vozača koji mu je, kako tvrdi, prvo pokazao pištolj, a potom ga repetirao i usmjerio prema njemu. Mehun tvrdi da policija nije zaplijenila automobil niti privela vozača. »Vozač se sam pojavio na obavijesnom razgovoru i prepoznavanju«, kazao je Mehun.</p>
<p> U izbornom stožeru tvrde da je Mikšićev osobni zaštitar u vrijeme kada je navodno prijetio pištoljem, oko 6.45 sati u Adžijinoj ulici, bio s Mikšićevom suprugom na tenisu, te da ga čovjek koji ga je prijavio policiji nije naknadno uspio prepoznati. (Hina) </p>
<p>Mile Franičević/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Glas ekološki svjesnom kandidatu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Podržavate li izlazak Hrvatske iz Sporazuma o integraciji naftovoda Družbe Adrije; podržavate li hitno uklanjanje protuzakonito unesene alohtone divljači (divlja svinja, čagalj, medvjed, jelen lopatar) s naših otoka svim raspoloživim metodama i podržavate li zabranu sijanja genetski modificiranih organizama na našim poljima tri su pitanja koja je čelnik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić uz potporu članstva 27. prosinca uputio svim predsjedničkim kandidatima. </p>
<p>Odgovori će, rekao je na konferenciji za novinare utorak u Rijeci, javnosti biti predstavljeni već u četvrtak. Ekolozi smatraju da će upravo odgovori na ova pitanja pomoći biračima u izboru između velikog broja kandidata. Pitanja su izabrana zbog aktualnih problema koje te aktivnosti i projekti donose ugrožavanjem bioraznolikosti kao zajedničkom posljedicom a upravo se ona danas smatra jednom od najvećih vrednota neke zemlje. </p>
<p>Eko Kvarner time nastavlja tradiciju detekcije stavova političkih elita o ekološki bitnim pitanjima. </p>
<p>Govoreći o eventualnoj realizaciji Sporazuma Družbe Adrije Piršić je sa zadovoljstvom konstatirao da je takvo što danas malo vjerojatno. Kazao je kako se uočava da su, uz predsjednika Republike Stjepana Mesića, SDP i IDS jedine preostale političke snage koje podržavaju realizaciju tog sporazuma. Ekolozi smatraju ciničnim da saborski zastupnik SDP-a Ivica Račan drugima dijeli savjete u vezi s projektom Družbe Adrije. </p>
<p>Poručili su da SDP ne može vjerodostojno govoriti o potrebi da »struka« odluči o eventualnoj realizaciji Sporazuma, jer je upravo vlada Ivice Račana potpisala sporazum, a da prethodno nije izrađena zakonom obvezna studija utjecaja na okoliš. »Svjedoci smo apsurda, da potpisnik Sporazuma u ime bivše vlade - tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić - danas negira korisnost tog sporazuma za Hrvatsku zalažući se za referendum, te opravdava njegovo potpisivanje uvjetovanošću vanjskim čimbenicima«, naglasio je Piršić. </p>
<p>U Eko Kvarneru posebno su razočarani istupima saborskog zastupnika IDS-a Damira Kajina, jer je on bio prvi političar kome su se ekolozi na početku kampanje u zimu 2003. obratili. Osim načelnog podržavanja zahtjeva za referendumom Kajin ponovno afirmira nedokazanu tezu da će luke Kopar i Trst preuzeti projekt ako Hrvatska odustane od njegove realizacije, iako je poznato da je to nemoguće zbog nedovoljne dubine mora u tim lukama, rečeno je. Piršić upozorava kako je posebice zastrašujuća tvrdnja da će Hrvatska morati dopustiti prolaz novog transportnog pravca nafte preko svog teritorija prema Trstu, što pokazuje da Kajin nije spreman štititi hrvatske nacionalne interese, a to je nedvojbeno nezagađen okoliš. RIJEKA – Predsjednik Eko Centra »Caput Insulae« iz Belog na Cresu Goran Sušić rekao je, u utorak na konferenciji za novinare Udruge Eko Kvarner, da pred ulazak u Europsku uniju nije dobro uništavati biološku raznolikost Hrvatske, jer je to komparativna prednost za turizam. Dodao je da su razne međunarodne udruge spremne pomoći pri iseljavanju unesene alohtone divljači, ali da volje za to nedostaje na županijskoj razini.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Korisnici se više neće žaliti operaterima, nego svome vijeću </p>
<p>Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka pozvalo je predstavnike korisnika i davatelja usluga, ostale institucije, tvrtke i pojedince da do 31. siječnja 2005. dostave svoje prijedloge za izradu pravilnika o sastavu i radu vijeća / Telekomunikacijsko tržište treba biti u funkciji djelotvornog razvoja, čiji je ključan dio osiguranje visoke razine zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, kojemu će kao nezavisnom i savjetodavnom državnom tijelu osnovni zadatak biti rješavanje pritužbi korisnika telekomunikacijskih usluga i posredovanje u sporovima između korisnika i davatelja telekomunikacijskih usluga, trebalo bi početi djelovati iduće godine.</p>
<p>Osnivanje toga vijeća, odnosno izrada i donošenje pravilnika o njegovu sastavu i radu u mjerodavnosti je Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Ministarstvo je u utorak javno pozvalo sve zainteresirane predstavnike korisnika i davatelja usluga, ostale institucije, tvrtke i pojedince da do 31. siječnja 2005. dostave svoje prijedloge toga pravilnika.</p>
<p>Tim pozivom, izvijestilo je Ministarstvo, želi se dobiti što bolja rješenja kako bi budući pravilnik ustanovio što učinkovitiji, transparentniji i jednostavniji sustav zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Dodaje se da bi taj pravilnik, osim osnivanja i načina rada tog vijeća, trebao urediti i način (model) imenovanja te broj njegovih članova. Ministarstvo predlaže da ih bude devet od kojih bi trećina bili predstavnici udruga potrošača, a ostali iz redova korisnika i davatelja telekomunikacijskih usluga, mjerodavnih tijela državne uprave te uglednih stručnjaka iz područja telekomunikacija.</p>
<p>Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, napominje Ministarstvo, iznimno je važan institut za daljnju liberalizaciju hrvatskog telekomunikacijskog tržišta. Njegovo je osnivanje bilo predviđeno i zakonom iz 1999. godine, ali to se nije dogodilo prošlih pet godina zbog nedostatka političke volje, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Budući da je razvoj telekomunikacija od velikog značenja za hrvatski gospodarski i društveni razvoj, Ministarstvo je odlučno urediti telekomunikacijsko tržište da bude u funkciji djelotvornog razvoja, čiji je ključan dio osiguranje visoke razine zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>MVP: Očekujemo da nam se javi još 20 hrvatskih građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Od četrdesetak prijavljenih hrvatskih državljana koji su se zatekli u području pogođenom potresom, do sada ih se javilo 20«, kazao je Vjesniku Vinko Ljubičić, načelnik u odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova. O ostalih 20, nastavlja Ljubičić, nemaju informacija, a znaju tek da je riječ o tri obitelji i desetak pojedinaca. »Većinom je riječ o turistima koji su otputovali u vlastitim aranžmanima«, kaže Ljubičić. Dodaje da neki od njih uopće ne žive u Hrvatskoj, nego u Italiji, Njemačkoj i SAD-u. »Mislimo da te osobe nisu u opasnosti, no teško je izvoditi zaključke dok ne dobijemo sve informacije i dok se situacija ne raščisti do kraja«, kaže Ljubičić. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nafta iz Janafova naftovoda izlila se u rijeku Pakru</p>
<p>Glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić rekao je za Vjesnik da je naftom zagađeno oko 800 metara rijeke Pakre i kilometar kanala kraj Pakre</p>
<p>PILJENICE/LIPOVLJANI</p>
<p> - Između 275. i 276. kilometra autoceste Zagreb-Bajakovo, odnosno između Piljenica i Lipovljana tridesetak metara od autoputa, u noći na utorak prsnula je cijev Janafova naftovoda, te je u kanal koji prolazi između autoputa i bivšeg ribnjaka Lipovljani, a nakon toga u Pakru, iscurila nafta. Ekološki incident primijećen je tek u utorak u 8.45 sati, a nakon 10 sati radnici AEKS-a iz Ivanić Grada počeli su u rijeci Pakri postavljati apsorbirajuće brane koje bi trebale spriječiti otjecanje nafte kroz Pakru do Trebeža, a potom u Savu.</p>
<p>Glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić rekao je za Vjesnik da je naftom zagađeno oko 800 metara rijeke Pakre i kilometar kanala kraj Pakre. »Daljnje širenje zagađenja stručnjaci specijalizirane tvrtke AEKS nastoje spriječiti postavljanjem posebnih brana, ali im posao otežava kiša i visok vodostaj«, kaže Makvić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, zasad je teško reći koliko se nafte izlilo u zemljište i vodotoke, ali je sretna okolnost da u blizini nema vodocrpilišta i privatnih bunara.</p>
<p>Kako doznajemo, zasad je spriječen incident većih razmjera. Mjesto prsnuća, osim intenzivnog mirisa nafte, teško je zapaziti golim okom, jer je taj dio trase naftovoda zarastao u granje, a lokaciju na kojoj je došlo do incidenta osigurava policija.</p>
<p>»Prije osam sati krenuo sam u obilazak mosta na Pakri da bih provjerio kako napreduje njegova obnova. Kad sam stigao na most, zapuhnuo me snažan miris nafte, a potom sam u Pakri ugledao velike masne naftne mrlje koje su istjecale iz kanala u rijeku. Odmah sam o svemu obavijestio Vodoprivredu, a kasnije je utvrđeno da je kilometar iznad mosta došlo do prsnuća naftovoda«, kazao je za Vjesnik Miroslav Pavić, komunalni inspektor općine Lipovljani. </p>
<p>Da je samo dan prije bilo sve u redu i da je najvjerojatnije do prsnuća došlo tijekom noći, Vjesniku je potvrdio lovočuvar Josip Tomičić. »Još u ponedjeljak navečer bio sam s ribičima na Pakri, i to baš na ovim dionicama gdje se postavljaju brane. Sve je bilo čisto i u redu. Nikakav miris nafte nije se osjećao«, rekao je Tomičić. </p>
<p>Kako nam je rečeno, o stvarnim razmjerima ovog ekološkog incidenta znat će se nakon što se otkloni kvar i utvrdi koliko je nafte isteklo u okolno zemljište i Pakru.</p>
<p>Iako se nafta izlila na dionici Janafa koji nije predviđen za transport ruske nafte u sklopu projekta Družbe Adrije, ova će nesreća vjerojatno biti dodatni argument za izlazak Hrvatske iz tog, po mnogima opasnog projekta.</p>
<p>Željko Bukša, Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Janaf zbog Družbe Adrije napuklu dionicu namjeravao pregledati tek dogodine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do istjecanja zasad nepoznatih količina nafte iz naftovoda na dionici Sisak-Slavonski Brod došlo je zbog propuštanja stijenke cijevi, priopćio je u utorak Jadranski naftovod. »Uzrok propuštanja će nakon otkopavanja tog dijela naftovoda utvrditi naši stručnjaci, dok će vodopravna inspekcija utvrditi koliko je nafte isteklo«, kazao nam je u utorak glasnogovornik Janafa Jakov Despot.</p>
<p>Daljnje izlijevanje nafte zaustavljeno je zatvaranjem sigurnosnih ventila i prekidom transporta nafte te pražnjenjem oštećenog dijela naftovoda.</p>
<p>U Janafu kažu da je odmah pokrenut postupak sanacije, te se provodi »sukladno zakonskim propisima u slučaju iznenadnog događaja kao i odredbama internog operativnog plana interventnih mjera u slučaju iznenadnog zagađenja, koji su odobrila nadležna državna tijela«.</p>
<p>Inače, Janaf je lani dio svojih 25 godina starih naftovoda pregledao posebnim modernim uređajem »inteligentnim pigom«, koji može utvrditi sva oštećenja na cjevovodu. Međutim, u sklopu priprema za provedbu projekta Družbe Adrije pregledane su samo dionice naftovoda Omišalj-Sisak i Sisak-Virje te podmorska dionica Omišalj-Urinj i nisu otkrivena oštećenja. »Na isti se način sljedeće godine trebalo pregledati i dionicu naftovoda na kojoj se izlila nafta, za što je već objavljen javni natječaj«, kaže Despot. Ta je dionica, prema njegovim riječima, ranije kontrolirana na druge načine. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Puknuo i Inin naftovod kod Ivanića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak je na Ininu naftnom polju »Ivanić« puknuo i naftovod koji povezuje dvije skupljačke stanice na tom polju, doznaje Vjesnik iz Ine.</p>
<p>Prema njihovim podacima, isteklo je oko dva prostorna metra »kapljevine« u kojoj je bilo 80 posto vode i samo 20 posto nafte, pa je zagađena neznatna površina neobrađenog zemljišta. U Ini tvrde da je zbog male količine istekle nafte zagađenost okoliša minimalna, te ne postoji nikakva opasnost od prodora nafte u vodotoke. </p>
<p>Naftovod je odmah zatvoren i započeta sanacija oštećenog mjesta, pa je proizvodnja na tom polju nastavljena isti dan. Usporedo je počela i sanacija zemljišta koja će biti završena za dva dana.</p>
<p>Nakon što je operater Ina-Naftaplina tijekom redovitog obilaska bušotina otkrio puknuće naftovoda, odmah su obaviješteni rukovoditelji Ina-Naftaplina, inspekcija zaštite okoliša, Centar za obavješćivanje, MUP i rudarski inspektor. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sanader spreman odustati od Žužula i Grabar Kitarović na čelu hrvatskih pregovarača s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bude li oporba imala prigovora na to da na čelu hrvatskih pregovarača s Europskom unijom budu ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, Vlada je spremna preispitati tu svoju odluku te s ostalim političkim strankama postići dogovor o glavnom pregovaraču i šefu našeg izaslanstva u pregovorima.</p>
<p>Dogovoreno je to, među ostalim, na četverosatnom sastanku koji je u utorak u Banskim dvorima premijer Ivo Sanader održao s predstavnicima parlamentarnih stranaka o hrvatskoj pregovaračkoj strategiji i ekipi za EU. Hoće li Vlada morati odustati od Žužula i Kolinde Grabar Kitarović i kakvo će stajalište oporba imati o tome, znat će se iduću srijedu, za kada je zakazan novi sastanak. </p>
<p>Glavni bi pregovarač, svi se slažu, morao biti profesionalac čija pozicija neće ovisiti o izborima, dok za šefa izaslanstva ipak ne moraju vrijediti ta pravila.</p>
<p>Premijer Sanader i predstavnici parlamentarnih stranaka suglasni su da je pitanje pristupa EU nacionalni projekt u kojem moraju sudjelovati sve stranke i u kojem se stranački interesi i političke utakmice trebaju ostaviti po strani. Zato je dogovoreno i da će se na idućem sastanku u srijedu pokušati postići dogovor o tome tko će predvoditi 12 naših skupina u pregovaračkim poglavljima u EU. </p>
<p>Isto tako, nastojat će se postići dogovor o tekstu Rezolucije o pristupu EU, pa će na idućem sastanku biti razmijenjeni tekstovi rezolucija na kojima još rade HDZ i HNS, dok su SDP i HSS svoju već uputili u Sabor. Na izradi zajedničke rezolucije radit će posebna radna skupina u kojoj će biti po jedan predstavnik parlamentarnih stranaka. </p>
<p>Rezolucija će također definirati i odnos Sabora i Vlade u pristupnim pregovorima. </p>
<p>Sanader i čelnici stranaka u utorak su dogovorili da će u Saboru biti formiran Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora s EU-om u kojem će jednak broj članova imati saborska većina i oporba i u kojem će sjediti i predsjednici saborskih odbora za vanjsku politiku, europske integracije i međuparlamentarnu suradnju.</p>
<p> U Odboru će također biti i po jedan predstavnik sindikata, poslodavaca i akademske zajednice. </p>
<p>Na prijedlog samog premijera, Odborom će predsjedati predstavnik oporbe. Što se tiče samih pregovaračkih ekipa, dogovoreno je da stranke do početka iduće saborske sjednice mogu predlagati članove ekipe, a na samoj sjednici sastav ekipa bi napokon trebao biti usuglašen. </p>
<p>Na sastanku je također dogovoreno da će Vlada po potrebi, a najmanje dva puta godišnje, izvještavati Sabor o pregovaračkom procesu s Unijom. </p>
<p>Premijer Sander je nakon sastanka ponovio da se političke utakmice ne smiju voditi kada je u pitanju približavanje EU. Rekao je i da će se na idućim sastancima više razgovarati o tome na koji način u pregovorima treba prići nekim težim poglavljima, te istaknuo kako Hrvatska mora biti spremna da će u pregovorima tražiti najviše, ali će pregovori na kraju ipak rezultirati kompromisom. </p>
<p>Šef SDP-a Ivica Račan složio se da se u pristupu EU ne smije strančariti, te je rekao kako je zadaća svih stranaka što kvalitetnije se organizirati kako bi Hrvatska u EU ušla što prije, a pritom platila što manju cijenu.</p>
<p>Uz suglasnost glede pristupa EU, na sastanku je postignut i dogovor da se u tjednu prije početka saborske sjednice održi poseban sastanak svih stranaka na kojem bi se pokušalo naći rješenje za neodrživo stanje koje već dva mjeseca opterećuje rad Sabora.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Oslobođen Ivan Roso, inženjer otet u Nigeriji</p>
<p>ZAGREB/SPLIT</p>
<p> - Hrvat Ivan Roso, inženjer zaposlen za tvrtku Seabulk koja u Nigeriji radi za naftnu kompaniju Royal-Dutch Shell, otet prošle subote, u utorak je oslobođen, objavilo je Ministarstvo vanjskih polova. Rosu su oteli pripadnici militantne skupine Induwina kod grada Ekeremora u državi Bayelsa, zajedno s 15 nigerijskih radnika s broda kompanije Seabulk. Nigerijski radnici oslobođeni su odmah.</p>
<p>Ivica Tomić, hrvatski veleposlanik u Kairu odakle se pokriva i Nigerija, dobio je potvrdu o Rosinu oslobađanju u telefonskom razgovoru s izvršnim direktorom Seabulka Mirom Golobom. Roso je stigao u zgradu pokrajinske vlade u gradu Yenegou i planirano je da utorak navečer bude prebačen do centrale Seabulka u Port Harcourtu.</p>
<p>Da je Ivan Roso živ i zdrav, potvrdio je u utorak poslijepodne za Vjesnik njegov brat Ante Roso iz Splita dok još nije znao za sretan epilog. O bratovoj otmici uprava Seabulka telefonski ga je informirala tek u ponedjeljak. »S bratovom tvrtkom kontaktiramo svakih nekoliko sati. Njegovi suradnici ga svaki dan posjećuju u zatvoru u kojem je smješten i kažu da je dobro. Nitko ga nije zlostavljao. Kompanija je voljna udovoljiti svim zahtjevima otmičara, pa čak i platiti traženi iznos od 150.000 dolara da bi bio oslobođen. Traju pregovori i nadam se da će brzo doći kući«, kazao je Ante Roso kojeg je otmica vidno šokirala. </p>
<p>U trenutku otmice pomorski inženjer Ivan Roso (35) obnašao je dužnost časnika palube. »Već godinama radi slične poslove po zapadnoj Africi, ali do sada nije bilo nikakvih problema«, kaže Ante. U Nigeriju je otišao 13. studenoga ove godine, a kući se, prema ugovoru koji je potpisao sa Seabulk Offshoreom, trebao vratiti za mjesec i pol. </p>
<p>Irena Dragičević/Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>MVP: Krive interpretacije i tendenciozni zaključci</p>
<p>U priopćenju iz MVP-a stoji da »Ministarstvo u tom kontekstu naglašava odgovornost medija za točnu, potpuno i nepolitiziranu informaciju«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova u utorak je priopćenjem reagiralo na članak u Jutarnjem listu od 28. prosinca pod naslovom »Novinari krivi za negativan stav prema ulasku Hrvatske u NATO«, objasnivši da je jedna od zadaća Ministarstva »redovito analizirati odnos javnosti prema ključnim strategijskim pravcima djelovanja hrvatske diplomacije, uključujući i stavove koji se u javnosti iznose i promiču glede pristupanja Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu«.</p>
<p>»U slučaju koji navodi Jutarnji list, pozivajući se neovlašteno na dokument s oznakom 'povjerljivo', riječ je o tekstu koji sa stajališta Vladine politike unaprjeđenja odnosa s NATO-om i jačanja strategijskih pozicija Hrvatske i kroz Američko-jadransku povelju i Memorandum o razumijevanju između Vlade i EUCOM-a uočava pojedine medijske točke krivih interpretacija ili tendencioznih zaključaka«, stoji u priopćenju Ministarstva.</p>
<p>U priopćenju MVP-a stoji da »Ministarstvo u tom kontekstu naglašava odgovornost medija za točnu, potpuno i nepolitiziranu informaciju«, izrazivši istodobno »žaljenje ako bi se zbog nekih kvalifikacija kojima navedena analiza izlazi iz standardnih stručnih okvira, pojedini navedeni novinari mogli osjetiti povrijeđenima«.</p>
<p>Povod za analizu s oznakom »povjerljivo«, koju je napisao djelatnik Odjela i veleposlanik Darko Bekić, a odobrio šef tog odjela Mario Horvatić, piše Jutarnji list, bili su kritički tekstovi koje su o brijunskom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje te o memorandumu o američkom korištenju hrvatskih vojnih i civilnih objekata u studenom napisali novinari i komentatori Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije i Vjesnika. Među ostalim, piše Jutarnji list, analitičari MVP-a su u svojoj analizi također vrednovali i etiketirali autore, sve do toga da se procjenjivala i njihova inteligencija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Španjolski stručnjaci za supove dolaze u Hrvatsku</p>
<p>Stručnjaci žele obići mjesto uginuća supova, te obavijestiti hrvatsku javnost o važnosti opstanka supova u našoj zemlji za cjelokupnu europsku populaciju i upozoriti na važnost pokretanja antitrovačke kampanje, kaže Goran Sušić, voditelj Eko centra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Španjolski stručnjaci za supove najavili su Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture i Eko centru Caput Insulae Beli na Cresu svoj skori dolazak na otoke Rab i Cres. »Stručnjaci žele obići mjesto uginuća 16 supova, te obavijestiti hrvatsku javnost o važnosti opstanka supova u našoj zemlji za cjelokupnu europsku populaciju i upozoriti na važnost pokretanja antitrovačke kampanje«, kaže Goran Sušić, voditelj Eko centra. </p>
<p>Prvi sastanak predstavnika Eko centra i Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, na kojem će se razgovarati o ponovnom uspostavljanju povjerenstva za sprječavanje ilegalnoga korištenja otrova u prirodi, ukinutog 2002. godine, održat će se 3. siječnja.</p>
<p>»No, ni povjerenstvo neće imati velik uspjeh ako se ne ukloni uzrok zbog kojeg ljudi postavljaju otrovne mamce, a uzrok je unesena divljač - divlje svinje, čagljevi, medvjedi, jeleni lopatari - koja poljoprivrednicima i ovčarima radi štetu«, kaže Sušić.</p>
<p>Nekoliko dana prije pronalaska prvih 10 mrtvih supova, na Rabu su pronađena još dva otrovana supa, jedan na balkonu kuće, a drugi nakon što se zaletio u stambenu zgradu. Oba su u oporavilištu u Eko centru. </p>
<p>»Sup koji je udario u zgradu dobro se oporavlja, jede i agresivan je. Prilikom puštanja u prirodu, planiramo mu staviti radioodašiljač da bismo pratili njegovo kretanje i pružili mu pomoć ako povratak ne bude uspješan. Naime, ako mu je oštećen centar za ravnotežu, u prirodi neće preživjeti«, objašnjava Sušić.</p>
<p>Sup pronađen na balkonu jedne kuće težio je samo četiri kilograma, a odrasli supovi teže oko 8,5 kilograma. »Sup je već u prvih sedam dana dobio dva kilograma na težini, što nam daje nadu da će preživjeti, pa ćemo i njega za neko vrijeme pokušati vratiti u prirodu«, kaže Sušić.</p>
<p>U Eko centru nalaze se dva supa čiji povratak u prirodu nije uspio. Jedan je napucan sačmom iznad Moščenićke Drage prije osam godina. »Zaostale kugle sačme u tijelu obavilo je vezivno tkivo pa nam je veterinar savjetovao da ga ne operiramo jer bi mogao uginuti od anestezije i operacije«, kaže Sušić. Olovo od sačme zasad ne prodire u tijelo, no ovojnica oko kugle sačme može puknuti, pa će olovo početi prodirati. »Supa bi stoga trebalo operirati, no takve operacije se kod nas ne rade. Upravo je veliki mortalitet bjeloglavih štekavaca, zaštitnog znaka Amerike, uvjetovan dugotrajnim zadržavanjem olova u organizmu«, pripovijeda Sušić. I obdukcija dva supa, od 17 nedavno uginulih, pokazala je da su dva u tijelu imala olovne kugle.</p>
<p>Već tri godine u centru je i sup otrovan karbamidom. Otrov ga je učinio potpuno nesposobnim za život u prirodi. Taj otrov djeluje na živčan sustav. Ako je riječ o većoj količini otrova, sup ugiba u mukama grčeći se. Ako je količina nešto manja, ima simptome slične padavici, a kod još manje doze također su prisutni simptomi padavice, supovi postaju mirni i neosjetljivi na prisutnost ljudi.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041229].
|
