NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040429].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213225 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikat ne odustaje od borbe, poslodavci pozdravljaju odluku</p>
<p>Ustavni sud odluku o ukidanju zabrane rada prodavaonica nedjeljom donio je s osam glasova za i pet protiv / U sindikatu upozoravaju da prosječni nedjeljni račun po jednom potrošaču u europskim zemljama iznosi 25 eura, a u Hrvatskoj – 15 kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – »Odluka Ustavnog suda o ukidanju zabrane rada prodavaonica nedjeljom je iznenađujuća, ali sindikat ne odustaje od svoje borbe za prava radnika na neradnu nedjelju« rekla je u srijedu Vjesniku Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske. Pritom je dodala da u Sindikatu trgovine nisu očekivali da će Ustavni sud ukinuti cijeli Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Ustavni sud odluku o ukidanju zabrane rada prodavaonica nedjeljom donio je s osam glasova za i pet protiv.</p>
<p>Prema njezinim riječima, u zahtjevu sedam trgovačkih lanaca za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini možda je jedino mogla biti odredba o prodajnom prostoru od 200 četvornih metara, što bi moglo diskriminirati ostale poduzetnike. Prema toj odredbi, od 1. siječnja radile su samo prodavaonice do 200 četvornih metara prodajnog prostora, odnosno dežurne prodavaonice na 5000 stanovnika.</p>
<p>Primjerice, u Velikoj Britaniji, kaže Knežević, ograničenje je do 280 četvornih metara, pa se nitko ne žali na ograničenje poduzetničkih sloboda , odnosno nitko ne traži ocjenu ustavnosti zakona. »Za ostale članke za koje je sedam trgovačkih lanaca navodilo da su osnov za ocjenu ustavnosti, mi nismo našli elemenata«, ustvrdila je.</p>
<p>U sindikatu neće odustati od borbe za zaštitu radničkih prava u trgovini. »Neka se to pitanje stavi na ekonomsku osnovu – tko može nedjeljom raditi, tko može uredno platiti radnike i osigurati im dan tjednog odmora, neka i radi«, istaknula je Knežević i napomenula da će sljedećeg mjeseca biti deset godina kako se sindikati bore za ograničenje rada nedjeljom.</p>
<p>Najavila je da će 1. svibnja Sindikat trgovine Hrvatske sa sindikatima trgovine šest susjednih zemalja: Slovenije, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i Njemačke, istaknuti plakat »Ograničimo rad nedjeljom«. Ti su sindikati usvojili apel protiv rada nedjeljom koji je upućen EU, sa zahtjevom da se odredi nedjelja kao dan tjednog odmora, tijekom kojega bi radilo samo ono što je prijeko potrebno.</p>
<p>»Apel je upućen i Svetoj Stolici«, rekla je Knežević i pritom podsjetila da je i Ivan Pavao II. pri izradi prijedloga Ustava EU upozorio da u njemu treba stajati odredba o nedjelji kao slobodnom danu. U sindikatu upozoravaju da prosječni nedjeljni račun po jednom potrošaču u europskim zemljama iznosi 25 eura, a u Hrvatskoj – 15 kuna.</p>
<p>»Osim toga, radni tjedan u sektoru trgovine u Hrvatskoj u prosjeku iznosi između 58 i 94 sata. To znači da si Vlada može dopustiti neotvaranje 12.000 novih radnih mjesta u hrvatskoj trgovini«, upozorila je Ana Knežević.</p>
<p>Predsjednik novoosnovane Konfederacije hrvatske industrije i trgovine Ivan Paradžik smatra da je odluka Ustavnog suda pozitivna za hrvatsko gospodarstvo. Dodao je da takva odluka potvrđuje da je zakon donesen brzopleto i nesmotreno te govori o pogubnosti takva donošenja zakona. Uz to, istaknuo je, vrijeme je da se u Hrvatskoj počne raditi na osnovu zakona, koji kvalitetno reguliraju gospodarske i radne odnose.</p>
<p>Stipan Bilić, direktor Udruge trgovine pri HUP-u, kaže da je odluka Ustavnog suda o ukidanju izmjena i dopuna Zakona o trgovini, kojima je bio zabranjen ili bitno ograničen rad trgovina nedjeljom, očekivana zbog njihove nelogičnosti.</p>
<p>Bilić dodaje da su izmjene i dopune Zakona o trgovini iz listopada prošle godine dovele u neravnopravan tržišni položaj trgovce čiji su prodajni prostori veći od 200 četvornih metara. »Uz određeni dogovor s lokalnim vlastima, vlasnici prodavaonica prodajne površine do 200 kvadrata bili su neopravdano u povlaštenom tržišnom položaju«, ustvrdio je Bilić. Pritom je napomenuo da je Udruga trgovine predlagala da bi, ako se već ide na zabranu rada nedjeljom, ona trebala vrijediti za sve trgovce, a da se odredi osam do 10 radnih nedjelja na godinu u kojima bi svi trgovci, prema svojoj odluci i izboru i uz prethodnu prijavu, mogli raditi. </p>
<p>Primjerice, slična regulativa postoji u Italiji, gdje prodavaonice mogu raditi 12 nedjelja u godini. Također, podsjetio je i na zahtjev Udruge trgovine da se radno vrijeme prodavaonica utvrdi jedinstveno za cijelu državu, uz uvažavanje interesa turističkih regija, a ne da to radno vrijeme određuju lokalne vlasti. U Udruzi trgovine očekuju da će ih Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ubuduće konzultirati pri određivanju radnog vremena prodavaonica.</p>
<p>U Getrou kažu da je Ustavni sud ocijenio da su neustavni propisi kojima je bitno ograničen rad prodavaonica nedjeljom, jer se njima zadiralo u ustavom zajamčenu jednakopravnost na tržištu, jednakost pred zakonom i vladavinu prava. Više od samoga rada nedjeljom, kao izdvojenog slučaja, Getro se zalaže za ravnopravnost i za isti tretman svih trgovačkih lanaca na domaćem tržištu. Primjerice, Metro je mogao raditi svake nedjelje jer je bio registriran kao veleprodaja.</p>
<p>Kako je odluka važeća od dana objave u Narodnim novinama, o tome će ovisiti i ponovni početak rada prodavaonica nedjeljom. »Pratit ćemo daljnji razvoj situacije i ponovno započeti s nedjeljnim radom prvu nedjelju kada nam to bude omogućeno«, zaključuju u Konzumu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trgovački lanci počet će s nedjeljnim radom čim im to bude omogućeno</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Trgovački lanci Getro i Billa pozdravljaju odluku Ustavnog suda o ukidanju zabrane rada trgovina nedjeljom.</p>
<p>Budući da je odluka važeća od dana objave u Narodnim novinama, o tome će ovisiti i ponovni početak rada trgovina nedjeljom, kazali su u Getrou i dodali da će pratiti daljnji razvoj situacije te ponovo započeti s nedjeljnim radom prvu nedjelju kada im to bude omogućeno.</p>
<p>Također su istaknuli da se, više od samog rada nedjeljom kao izdvojenog slučaja, zalažu za ravnopravnost i isti tretman svih trgovačkih subjekata na tržištu.</p>
<p>Direktor trgovačkog lanca Billa Damir Horvat kazao je da je zadovoljan odlukom Ustavnog suda, te napomenuo kako žali što se na nju čekalo tako dugo. Istaknuo je da je odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom dovela do pada prometa te smanjenja broja zaposlenih. U odnosu na prosinac prošle godine, Billa je smanjila broj zaposlenih za pedesetak djelatnika, no, rekao je, nije riječ o otpuštanjima, nego se nisu produžili ugovori o radu djelatnicima koji su radili na određeno vrijeme, odnosno kao zamjena. Promet je, pak, zbog zabrane rada nedjeljom smanjen za pet do šest posto.</p>
<p>U Hipermarketima Coop nisu željeli komentirati odluku Ustavnog suda, dok su u trgovačkom lancu Konzum iz sastava koncerna Agrokor kazali da će u potpunosti provesti sve promjene zakona vezane uz rad nedjeljom. Podsjetili su da je Konzum nekoliko puta iznio svoj stav o radu nedjeljom pri čemu se vodio svjetskim standardima i razumijevanjem položaja djelatnika u trgovini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Glavaš: One koji žele raditi nedjeljom treba više platiti </p>
<p>S njim se slaže SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović, koja ističe da treba izmijeniti Zakon o državnom inspektoratu koji ne omogućava brzo i efikasno kažnjavanje onih koji ne plaćaju radnike/ Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, drži da problem rada nedjeljom treba riješiti slobodnim tržištem, a ne državnom intervencijom/ Izražavam osobno žaljenje što je ovakva odluka donesena, no kao legalist neću si dopustiti komentiranje odluka Ustavnog suda, suzdržan je bio predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Odluka Ustavnog suda kojom se ukidaju izmjene i dopune Zakona o trgovini, odnosno ponovo se dopušta trgovinama rad nedjeljom, podijelila je saborske zastupnike. Međutim, većina stranaka smatra da je odluka Ustavnog suda ispravna. </p>
<p>HDZ-ov zastupnik Branimir Glavaš drži da onima koji žele raditi nedjeljom to treba omogućiti, ali jednako tako i oni koji žele nedjeljom blagovati, na to trebaju imati pravo. »No, one koji rade nedjeljom treba platiti više nego u obične radne dane«, smatra Glavaš kojem odluka Ustavnog suda nije iznenađujuća. </p>
<p>S njim se slaže SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović, koja ističe da treba izmijeniti Zakon o državnom inspektoratu, koji je donesen prije 2000. godine, a koji ne omogućava brzo i efikasno kažnjavanje onih koji ne plaćaju radnike. »I ne samo nedjeljom, nego i ostalim danima«, kazala je Antičević Marinović i dodala da ona i osobno dijeli mišljenje sudaca Ustavnog suda koji su glasali za ukidanje spornih odredbi Zakona o trgovini. </p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, drži da problem rada nedjeljom treba riješiti slobodnim tržištem, a ne državnom intervencijom. »Država mora strogo kontrolirati plaćaju li se radnicima koji rade nedjeljom svi dodaci na plaće«, kazala je Pusić i dodala da će samo tržište pokazati mogu li poslodavci koji uredno plaćaju sve naknade na plaće radnika koji rade nedjeljom, to izdržati. </p>
<p>»Izražavam osobno žaljenje što je ovakva odluka donesena, no kao legalist neću si dopustiti komentiranje odluka Ustavnog suda. HSS će odluku poštovati«, suzdržan je bio predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. HSS je, inače, svojedobno podržao peticiju Caritasa da se zabrani rad nedjeljom, kojoj se kasnije pridružio i sindikat trgovaca.</p>
<p>Pero Kovačević iz HSP-a nije zadovoljan odlukom Ustavnog suda. HSP će se, istaknuo je, zalagati da se dobra inicijativa Katoličke crkve realizira, odnosno da se trgovine nedjeljom zatvore u cilju zaštite prava radnika. »U Hrvatskoj je ionako ugrožena obitelj, Bog i domovina«, zaključuje HSP-ovac Kovačević.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Prvašići prije abecede nauče potpaliti peć na drva</p>
<p>Škola u Preseki jedna je od pet područnih škola Prve osnovne škole Vrbovec i, unatoč činjenici da je riječ o jednoj od najneuglednijih škola u Hrvatskoj, broj upisanih učenika godinama ne pada / U planu je njezino zatvaranje, a početak gradnje nove škole u Preseki krenut će, nadaju se mještani, već ove godine / Škole vrbovečkog kraja obišli su ovoga tjedna predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Ruševinu opasnu za život, zgradu sagrađenu 1909. i nikad pošteno obnovljenu, u ovoj školskoj godini polazi 168 učenika. Unatoč činjenici da je riječ o jednoj od najneuglednijih škola u Hrvatskoj, u kojoj je prva vještina koju prvašići usavrše kako potpaliti peć na drva da bi bilo toplo u razredu, broj upisanih učenika godinama ne pada.</p>
<p>Škola u Preseki jedna je od pet područnih škola Prve osnovne škole Vrbovec, od koje je udaljena 12 kilometara. Od Zagreba je na samo 52 kilometra. Dok su područne škole Banovo, Dijaneš, Gornji Tkalec i Rakovec u daleko boljem stanju (imaju grijanje na plin) i primat će đake još dugo bez veće obnove zgrada, od Vrbovca najudaljenija škola Preseka u sadašnjem izdanju će funkcionirati još kratko. U planu je njezino zatvaranje, a početak gradnje nove škole u Preseki krenut će, nadaju se mještani, već ove godine.</p>
<p>Iako su navikli sjediti u razredu uz staru peć i kutiju s drvima tik do školske ploče, na pitanje bi li željeli ostati u staroj ili ići u novu školu, učenici viču – novu. </p>
<p>»Kad djeca nakon škole odu kućama, u mjestu je pusto. Rijetko koje dijete je odavde, većina su putnici. Nitko nas ne posjećuje, ekipa s televizije ili iz novina dosad nikad nije bila u ovoj školi«, kaže učiteljica razredne nastave Olga Rom, koja se u vrbovečki kraj doselila prije deset godina iz Dervente. Učenici su, kaže, sjajni i jako dobri. Kad pitamo tko prolazi s pet, ruku diže tek nekoliko njih, za četvorku isto. Trojki je dosta. Začudo, najviše vole matematiku. </p>
<p>»Kad za ovaj posao i ne bih primala plaću, radila bih svaki dan«, šapće nam Olga Rom da je ne čuju djeca.</p>
<p>Prastara je škola, nekadašnji zadružni dom, nedavno izgubila status izdvojene škole. Kako se u njezinoj blizini nalazi još jedna nova škola, više nema pravo na povlastice. Njezina jedina povlastica danas je blizina pošte i vrtnog centra. Oni se, naime, nalaze u prizemlju, tik uz nešto što bi trebalo biti školska sportska dvorana. Škola je na katu.</p>
<p> I dok radnici istovaruju teret iz kamiona u vrtni centar, stari se školski prozori tresu. U hodniku je dugačak drveni ormarić za dječje cipele. Oni u razredu nose papuče. Škola ima jedno računalo, a onu dvoranu u prizemlju bolje da i nema.</p>
<p>Ravnatelj Prve osnovne škole Vrbovec Bojan Lugarić, pod koju spada i Preseka, kao najveći problem škola navodi velik broj putnika. Od oko tisuću učenika te godine upisanih u Prvu osnovnu školu i pet podružnih, osamdeset posto svakodnevno se služi uslugom Čazmatransovih linija. </p>
<p>Ravnatelj kaže da im prijevoznik izlazi ususret i čak pomiče linije i satnicu, no gotovo svaki dan u jednu od područnih škola učenici stižu sat pa i dva ranije. »Dok ne dođu učitelji, igramo se škole«, objašnjavaju nam.</p>
<p>Prva osnovna škola u Vrbovcu ima 17 računala na 603 učenika i 58 nastavnika. Proglasili smo godinu informatizacije, pa je i Preseka dobila jedno računalo, kaže ravnatelj Lugarić, dodajući da im nedostaje stručnih suradnika i jezičara. Škola je, naime, poznata po pobuni na početku ove školske godine. Djeca nisu išla na nastavu tjedan dana, jer je 97 posto roditelja željelo da se uvede engleski jezik od prvog razreda. </p>
<p>Bivši saborski zastupnik Jadranko Mijalić koji je u protekle četiri godine više puta upozoravao na školu opasnu za učenike u Preseki kaže da, osim najruševnije škole, vrbovečki kraj ima i onu koja bi mogla konkurirati za najljepšu. Uz to, ona je i najskuplja škola u Hrvatskoj. Druga osnovna škola Vrbovec, kada je građena prije desetak godina, imala je najskuplji četvorni metar. Prekrasno zdanje u srcu Vrbovca prava je suprotnost školi u Preseki. Ravnateljica Druge osnovne Jasenka Jonjić s ponosom vodi goste u razgledavanje škole. Škola ima sve što nema ona u Preseki. Nevjerojatno veliku sportsku dvoranu s 800 mjesta na tribinama, logopedski kabinet, mnoštvo blistavih sanitarnih čvorova, sunčane učionice i hodnike pune zelenog raslinja.</p>
<p>Druga osnovna škola ima 800 učenika i isti problem kao Preseka – brojne putnike. »Zbog toga je teško organizirati slobodne aktivnosti za učenike«, kaže ravnateljica. S područnim školama – Lonjica, Negovec, Poljana, Poljanski Lug – opet isti problem. Građene su tridesetih (najstarija 1933., najmlađa početkom šezdesetih), a kroz nekoliko godina bit će zrele za obnovu. Po izgledu su još daleko od Preseke, priznaje ravnateljica, žaleći se na goleme troškove koje školi nabija velika sportska dvorana.</p>
<p>Škole vrbovečkog kraja obišli su ovoga tjedna predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – pomoćnica ministra Vilmica Kapac i državni tajnik Želimir Janjić. Ravnatelje su pitali za probleme i sastavljali popis traženja. Njihov popis na kraju cjelodnevnog druženja nije bio dugačak, tek nekoliko potrebnih odobrenja za stručne suradnike. Primjerice, Srednja škola Vrbovec sa 655 učenika u gimnazijskim i strukovnim programima, unatoč dugogodišnjim molbama Ministarstvu, još nema radno mjesto knjižničara.</p>
<p>Prema riječima lokalnog novinara Dragana Vickovića, to je bio prvi posjet državnih dužnosnika Vrbovcu od promjene vlasti. Janjić kaže da je praksa obilaska škola po Hrvatskoj u Ministarstvu znanosti započela prije nekoliko mjeseci. Prije Vrbovca posjetili su Bjelovar, Novu Gradišku, Požegu, Varaždin, Slavonski Brod, Dubrovnik... Problem broj jedan većini tih škola je investicijsko održavanje zgrada, pogotovo u područnim školama. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Slijedi rat oko »radne nedjelje«</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Ustavni je sud odlučio: zakonska zabrana rada nedjeljom različitih profila prodavaonica</p>
<p> – od najvećih do obiteljskih dućana – nije prema slovu Ustava. Kad se zna tko je i kako lobirao da se ta zabrana uvede u Zakon o trgovini (stranke, Crkva, sindikati) i kad se zna da je od prvog trenutka bilo sumnji u zakonitost te zabrane, nakon srijede u Ustavnom sudu pravi rat za »svetu i neradnu nedjelju« tek slijedi.</p>
<p>Naime, zagovarači prijeporne odluke neće se tek tako predati. Ustavnom su sudu u najavi odluke već poručivali da mora voditi računa »čije su oni sudište«, »mogu li i smiju li stati na stranu krupnih poslodavaca«, zazivano je nacionalno i građansko, katoličko i svako drugo privatno raspoloženje sudaca ne bi li dan Gospodnji bio pošteđen otvorenih prodavaonica.</p>
<p>Takav je pristup sudački sastav na Markovu trgu već ocijenio kao neviđen pritisak na Sud, a zbog samo jedne jedine odluke. U tome su sudjelovali i pobornici i protivnici zabrane nedjeljnoga rada – u ime, tako se govorilo, prava radnika (zločesti ih poslodavci izrabljuju), prava vjernika (gazde ih udaljuju od mise i oltara), nacionalnih prava (nema razlike između stranih i domaćih trgovačkih lanaca), građanskih prava (prodavači su izvrgnuti nepoštednom iskorištavanju).</p>
<p> I nitko, ali baš nitko, prije inzistiranja na zabrani nedjeljnoga rada, ni jednom riječju nije spomenuo ni jedan jedini nacionalni zakon. Recimo, onaj o radu, odnosno o propisima koji reguliraju prava iz rada, prava na zapošljavanje, prava na plaću, prava na dan odmora u radnom tjednu. A, navodno, mrski poslodavci velikih lanaca i malih trgovačkih karika svoje su radnike tretirali kao roblje prema svim tim zakonskim stavkama. Pa, dovraga, čemu zakoni ako se u nekim strankama, nekim crkvama i nekim sindikatima »zna« za ta zakonska kršenja? Kakvu su to milost sudova baš oni uživali? Ne zna se.</p>
<p>Što je sad učinio Ustavni sud? Ukinuo je odredbu koja se primjenjivala samo prema nekima u lancu trgovačke ponude; naznačio da se prava radnika u prodavaonicama moraju štititi zakonima a ne zabranama; privremeno dokinuo pravo stranačkih, crkvenih i sindikalnih lobija da »uređuju« odnose u društvu u skladu sa svojim partikularnim interesima.</p>
<p>A interesi nisu samo sloboda tržišta i na tržištu, nego i banalno pravo na svjež kruh i nedjeljom, a ne »prezle« od petka.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska je susjedu putokaz</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Približavanjem Europskoj uniji i NATO-u Hrvatska neće pobjeći iz regije, nego će u Europi zastupati svoje susjede, rekao je u srijedu u Strasbourgu pred Vijećem Europe premijer Ivo Sanader ustvrdivši da Hrvatska ima dva prioriteta: članstvo u euroatlantskim integracijama i poboljšanje odnosa sa susjedima. Prošle je, pak, subote Miomir Žužul na HDZ-ovu saboru u Rijeci ustvrdio da je 20. travnja, ishođenjem pozitivnog avisa Europske komisije, »Hrvatska izišla iz onoga čemu nikad nije pripadala« te da »više nikad nećemo biti taoci regije«. Jesu li te dvije izjave u nesuglasju? Samo naoko.</p>
<p>Naime, Hrvatska bi kao službeni kandidat za Europsku uniju svojim istočnim susjedima mogla biti primjer koristi koja se može izvući ako se odreknu ideologija i prakse koje moderna demokratska Europa ne prihvaća. U Srbiji su na nedavnim izborima nakon ubojstva prozapadnog premijera Zorana Đinđića pobijedile stranke koje otvoreno koketiraju baš s takvom politikom. Stoga je i jedan diplomat iz utjecajne zapadnoeuropske zemlje u neslužbenom razgovoru za Vjesnik nakon tih izbora potvrdio procjene nekih hrvatskih političara da bi baš takav ishod srbijanskih izbora mogao znatno pomoći Hrvatskoj u ishođenju službene kandidature za Europsku uniju. </p>
<p>Dakle, izvlačenje Hrvatske iz kluba neprihvatljivih - nakon što ispuni brojne uvjete, uključujući i punu suradnju s Haaškim sudom - trebalo bi biti putokaz našim istočnim susjedima koji će ih odvesti do izlaza iz »balkanskog blata« siromaštva i nedemokratskog društva. A Europa to želi, jer je još uvijek opasno eksplozivno »balkansko bure baruta« velika prijetnja njezinu prosperitetu. </p>
<p>Ta uloga, dakako, pretpostavlja i aktivnu ulogu Hrvatske u regiji, od ozbiljnog dijaloga sa Slovenijom zbog neriješenih pitanja do poticanja demokratizacije života u Bosni i Hercegovini. No, Hrvatska svojim susjedima ne može u potpunosti okrenuti leđa i zbog interesa koji nemaju izravnu vezu s članstvom u Uniji. </p>
<p>Samo je stabilno i mirno susjedstvo okruženje koje omogućava gospodarski prosperitet, jer Hrvatska ne može definitivno sići s liste rizičnih zemalja za ulaganja ako je okružena zemljama koje mogu planuti svaki čas. Na kraju, ali ne i najmanje važno, činjenica je da brojni hrvatski proizvodi u zemljama istočno od naše granice još iz vremena bivše zajedničke države imaju ugled koji na Zapadu tek trebaju ishoditi, što nije ni lako niti je jeftino.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Psihološka prljava bomba</p>
<p>Radiološki terorizam više straši ljude i stvara velike ekonomske teškoće nego što ubija, pa je riječ o snažnom psihološkom oružju. Protuterorističko nasilje mora biti, pak, precizan instrument. Više skalpel nego toljaga</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Vijest da su jordanske tajne službe u zadnji trenutak uspjele spriječiti vjerojatno najspektakularniji atentat Al Qaide zadnjih godina kod manje upućenih izaziva dodatni strah, a kod onih koji poznaju tu problematiku i sumnjičavost: nije li to samo vješta američka manipulacija u jordanskoj režiji. Činjenice ipak govore drukčije. </p>
<p>Uhićeni teroristi u Amanu ispričali su ono što su htjeli, ali su zato iza sebe ostavili impresivni dokazni materijal: 20 tona eksploziva uredno spakiranog u dva velika kamiona (jedan bi se zaletio u sjedište glavne jordanske obavještajne službe, a drugi u zgradu američkog veleposlanstva) i veliku količinu otrovnih kemikalija koje bi se nakon eksplozija, prema tvrdnji jordanske policije, raširile gradom i »ubile 80.000 ljudi«. U teoriji, to je točno, no u praksi vjerojatno bi stradalo (ugušilo se) mnogo manje osoba, ovisno o pravcu vjetra, mogućoj kiši, brzini širenja otrovnog oblaka... </p>
<p>Sumnjičavi promatrači već sada tvrde da su Jordanci sve obavili previše čisto, gotovo savršeno, pa se ta mogućnost apokaliptičkog atentata svodi više na školsku vježbu i simulaciju nego na stvarni događaj. E, tu je ipak potreban oprez! Prvo, zato što je riječ o Al Qaidi koja svaki put iznenadi svijet nekim novim terorističkim sredstvom. Drugo, zato što Al Qaida već jako dugo radi na stvaranju »prljave bombe«. U Amanu su trebala biti aktivirana dva mega-tovara eksploziva i kemikalija. Još u Afganistanu Al Qaida je eksperimentirala s bojnim otrovima iz kućne radinosti iskušavajući ih na psima i stoci.</p>
<p>No, u pričuvi Al Qaida priprema još jednu neočekivanu bombu. Njezini planovi sastavljanja »prljave radijacijske bombe« postoje. U Afganistanu su pronađeni dokumenti koji su detaljno opisivali kako se može sastaviti »prljava bomba« s niskoradioaktivnim tvarima i malo eksploziva. To zapravo nije nuklearna bomba »siromašnih«, jer je sastavljaju pravi stručnjaci i školovani pirotehničari. Nije to ni klasična atomska bomba, jer nema rušilački učinak.</p>
<p> Sve se svodi na naknadno radioaktivno zračenje. Al Qaidina »prljava bomba« samo je po tome slična svojoj većoj »sestri« (prvoj A-bombi). Gama-zračenje oštećuje DNK i dovodi do radijacijske bolesti (povraćanje, slabost, anemija, karcinom).</p>
<p>Troškovi konstrukcije su neznatni - ne prelaze iznos od 10.000 američkih dolara. Ključno je pitanje koliko su SAD i zapadne zemlje spremne za terorističku bombu takva tipa. Al Qaida, ako posjeduje radioaktivne tvari iz ruskih izvora, barata stroncijem i cezijem (raspršuje se po tlu i zraku poput pudera). Za takva sredstva zanimao se i drugi čovjek Al Qaide Alman Zawahiri (čak je i osobno putovao u Rusiju koristeći lažnu sudansku putovnicu i tamo kontaktirao s istomišljenicima među čečenskim pobunjenicima).</p>
<p>»Prljava bomba« s ruskim radioaktivnim materijalom spominje se u Al Qaidinim spisima u slučaju napada na London. Na primjer, Al Qaidino vozilo koje bi se s »prljavom bombom« zaustavilo na Trafalgar Squareu prouzročilo bi sljedeći učinak: od eksplozije bi poginuli samoubilački teroristi i ne više od 10 ljudi u neposrednoj blizini. Radioaktivni dim koji bi se stvorio za pola sata i pri brzini vjetra od 10 metara u sekundi raširio bi se 10 kilometara iznad Londona. Zračenje bi promijenilo ljudski DNK, ali ne svuda jednako: što je veća udaljenost od nulte točke, veća je opasnost od obolijevanja od raka (na 500 metara od nulte točke umro bi svaki 50. čovjek, a jedan do dva kilometra dalje svaki sedmi čovjek). »Prljava bomba« sa cezijevim kloridom zapravo je tempirana kancerogena bomba koja ubija sporo i podmuklo. Među gusto naseljenom populacijom njezine pune posljedice osjetile bi se tek za 10 godina, a tada »hajde dokaži je li to od terorističkog čina ili drugih kancerogenih uzročnika«.</p>
<p>Al Qaida je zainteresirana i za krađu medicinskog radioaktivnog materijala. Na primjer brahi-igle koje sadrže cezij za liječenje raka. Do sada je samo SAD-u nestalo 19 takvih igala, najviše 1998. godine. One nikad nisu pronađene. U Rusiji, Gruziji i drugim bivšim republikama SSSR-a cezij leži posvuda, odbačen ili spremljen u neodgovarajućim posudama i kutijama.</p>
<p>Kada bi, primjerice, u Gorki parku u Moskvi bio pronađen radioaktivni paket ili posude s radioaktivnim tvarima, radnici koji bi sudjelovali u evakuaciji (s obzirom na iskustva iz Černobila 1986. godine) smjeli bi uklanjati pronađeni cezij ili stroncij manje od 40 sekundi. Za smještanje relativno male količine radioaktivnog materijala u hermetički zatvoreni spremnik trebalo bi barem 25 osposobljenih tehničara, dakako ne golorukih i tanko odjevenih.</p>
<p>Radioaktivne tvari američkog podrijetla imaju obično tisuću puta manje stroncija ili cezijeva klorida nego kada je riječ o ruskim radioaktivnim otpacima. Stoga bi napad »prljavom bombom« na podzemnu željeznicu u Washingtonu imao manji efekt - od raka bi se razbolio tek svaki četiritisućiti putnik. No, u američkim uvjetima nastala bi neizmjerna panika. Američke stručne službe morale bi doslovce oprati čitavu podzemnu željeznicu. </p>
<p>Radiološki terorizam više straši ljude i stvara velike ekonomske teškoće nego što ubija, pa je riječ o snažnom psihološkom oružju. Protuterorističko nasilje mora biti, pak, precizan instrument. Više skalpel nego toljaga. Jer, politika protuodmazde koju danas provode Izrael i Sjedinjene Države dovodi nas do prilično jednostavne računice: oko za oko dok cijeli svijet ne oslijepi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Recept za smjenu Hipokrata</p>
<p>Nameće se pomisao da se ravnatelje moglo bezbolnije smijeniti jednostavnom odlukom: nova vlast, novi ljudi/ Kamo sreće da to rješava i bit problema. Novi će ravnatelji, naime, morati provesti, neki kažu teško provedivu politiku svog ministra</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang najnovijim smjenama i pokretanjima postupaka za smjene dokazuje discipliniranu dosljednost u provođenju svoje zdravstvene politike. </p>
<p>Prihvaćanje gubitaka KBC-a »Rijeka« kao opravdanih bilo je, čini se, samo epizoda o čijoj pozadini ima nagađanja. Unatoč gubicima, ravnatelj Herman Haller i dalje je na čelu riječkog, drugog po veličini bolničkog sustava u zemlji. </p>
<p>Ovih dana Upravno vijeće KB-a »Split« likvidiralo je Dinka Mirića, a ono u zagrebačkoj Dubravi pokrenulo je »postupak«. Iz iskustva dosadašnjih smjena - Joška Paladina iz KBC-a »Zagreb« i Mirana Martinca iz KB-a »Merkur« - to je tek nepotrebno gubljenje vremena za liječnike, članove upravnih i stručnih vijeća koji umjesto da liječe ljude, slušaju reprizirana obrazloženja smjene.</p>
<p>U Dubravi su, čim je ministar pozvao ravnatelja na sastanak, znali da to nije radi razgovora uz kavicu, nego je najava onog što je neminovno, pa da je na čelu bolnice i sam Hipokrat. </p>
<p>Ono što liječnike-ravnatelje, što smijenjene što one u očekivanju smjene, najviše boli jest dobivanje imidža ravnatelja koji su morali otići zbog gubitka iako su se, ako je suditi po njihovim obranama, naradili da bi održali svoje bolnice u funkciji. </p>
<p>Pritom su se morali i snalaziti ne bi li začepili rupe kroz koje je prokišnjavalo u operacijske sale i bolesničke sobe... </p>
<p>I dok Paladino, vrsni neurokirurg, brine za sudbinu rekonstrukcije iz bolnice realsocijalističkog tipa u reprezentativnu zdravstvenu ustanovu, koju je pokrenuo, Martinac je zadovoljan što iza sebe ostavlja uhodani transplantacijski program te što nije smijenjen zbog nedopuštenih investicija, nego zbog toga što je njegova bolnica liječila više nego je sa zdravstvenim vlastima dogovoreno da će financirati. </p>
<p>Isti sindrom problem je i drugih klinika: medicinski je neetično pokazivati pacijentima vrata zato što je potrošen novac koji je država dodijelila bolnici za liječenje bolesnika...</p>
<p>Gubitaški imidž poražavajuć je i za sve ostale djelatnike pa stoga bez zadrške iskazuju potporu svojim ravnateljima, jer ne mogu prihvatiti da su suludo trošili više nego što su imali, ponašali se neekonomično, neodgovorno i djetinjasto. Treba li ih pritom utješiti da nema državne bolnice u svijetu koja ne posluje na rubu incidenta? </p>
<p>Za smjene sadašnja zdravstvena vlast, na čelu s ministrom Andrijom Hebrangom, ima besprijekorno legalan argument. </p>
<p>Prethodni ministar Andro Vlahušić poradio je na tome da se u Zakon o zdravstvenoj djelatnosti unese članak koji dopušta smjenu ravnatelja zbog neopravdanih gubitaka. Drugim riječima, i on je imao problem s »rastrošnim« ravnateljima, pa je tome htio stati na kraj. I tu je kvaka, u tumačenju gubitaka koji su ravnateljima opravdani, a šefovima upravnih vijeća i ministru - nisu. </p>
<p>Tako je predsjednik Upravnog vijeća KB-a »Dubrava« Mladen Biruš, nakon što je odslušao ravnateljeva razumna obrazloženja, rekao da mu je žao, ali da je gubitak uknjižen. </p>
<p>Pritom nije uvažio ni promjenu u knjigovodstvenom sustavu koji je od gotovo svih bolnica napravio gubitaše, jer se u gubitak ubraja i ono što će tek biti naplaćeno.</p>
<p>Smijenjeni ravnatelji poslije bitke redom govore da su upravna vijeća odigrala farse, da život ide dalje, da će se baviti svojom medicinskom strukom po kojoj su priznati i u kojoj imaju još mnogo toga napraviti. </p>
<p>Nameće se pomisao da se ravnatelje moglo bezbolnije smijeniti jednostavnom odlukom: nova vlast, novi ljudi.</p>
<p>Kamo sreće da to rješava i bit problema. </p>
<p>Novi će ravnatelji, naime, morati provesti, neki kažu teško provedivu politiku svog ministra.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Računi za pogrešne investicije stižu na naplatu </p>
<p>Svima koji su pridonijeli pozitivnom »avisu« treba čestitati, ali nema mjesta nikakvoj euforiji. Mi smo imali takvu euforiju na početku devedesetih godina, osobito 1991. godine. Pa kakva je bila korist od te euforije? Zapravo, kasnimo najmanje deset godina za drugim tranzicijskim zemljama. Stoga ni danas ne bi trebalo očekivati nikakvu korist od euforije nego naprotiv štetu / Sada nakon pozitivnoga »avisa« čeka nas dugo putovanje u Uniju. To putovanje neće ići glatko. Na svakom putovanju, ma kako bilo dobro zamišljeno, moguća su iznenađenja i neželjeni obrati. Što je putovanje dulje, to je veća vjerojatnoća da će se neke nepredvidljive i nepoželjne stvari ipak dogoditi</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>Prije dolaska pozitivnog avisa bilo je razloga za razmišljanje o tome što ako avis bude negativan ili odgođen za neka druga vremena. No ima li razloga za razmišljanje o alternativnim politikama poslije avisa? </p>
<p>Svakako, svima koji su pridonijeli pozitivnom avisu treba čestitati, ali nema mjesta nikakvoj euforiji. Mi smo imali takvu euforiju na početku devedesetih godina, osobito 1991. godine. Pa kakva je bila korist od te euforije? Zapravo, mi kasnimo najmanje deset godina za drugim tranzicijskim zemljama. Stoga ni danas ne bi trebalo očekivati nikakvu korist od euforije nego naprotiv štetu, jer bi nas euforija lako navela na onu tipično balkansku devizu: Nema problema, lako ćemo. </p>
<p>Sada nakon pozitivnoga avisa čeka nas dugo putovanje u Europsku uniju. To putovanje neće ići glatko. Na svakom putovanju, ma kako bilo dobro zamišljeno, moguća su iznenađenja i neželjeni obrati. Što je putovanje dulje, to je veća vjerojatnoća da će se neke nepredvidljive i nepoželjne stvari ipak dogoditi. </p>
<p>Čovjekov svijet nije deterministički nego probabilistički, odnosno svijet vjerojatnoća. Stoga je uvijek potrebno da u planiranju budućih akcija imamo neku rezervnu varijantu, a to je zapravo alternativa.</p>
<p>Jednu takvu alternativu sugerirao je prije objave pozitivnog avisa Milan Rakovac u napisu »Prednosti Hrvatske kao 'Četvrtog svijeta'«.</p>
<p>Upotreba te sintagme može dovesti do zabune. Naime, u suvremenoj publicistici »Četvrti svijet« se definira u opreci prema Trećem svijetu.</p>
<p>Treći svijet bio je definiran kao zemlje u razvoju. Međutim, Četvrti svijet danas se definira kao humanitarni problem, a razvoj je zamijenila humanitarna pomoć. </p>
<p>Ne ulazeći tu pobliže u to što se dogodilo s mnogim zemljama u razvoju (osobito na afričkom kontinentu), rezultati su porazni: kronična glad stanovništva, manjak nekih temeljnih usluga, osobito zdravstvenih i visok postotak seropozitivnih osoba na HIV kao i mnogo oboljelih od aidsa. Taj se termin, također, rabi za sirotinjska naselja na rubovima velikih gradova koja su skrpljena od kartona i limenih ploča (nazivaju se negdje: bido-nvilles, a drugdje favele ili bariadas). U takvim naseljima praktično ne djeluje državna vlast nego različite mafije, a glavni je izvozni proizvod dječja prostitucija u razvijene zemlje. </p>
<p>Takvih džepova siromaštva ima čak i u nekim gradovima Prvoga svijeta.</p>
<p>Dakako, Milan Rakovac je drukčije definirao Četvrti svijet. To je zapravo mediteranski svijet kakav u sadašnjem vremenu postoji samo na istočnoj obali Jadrana, uključujući i naše otoke. Taj svijet je jedinstven i neponovljiv. On pruža takve ugođaje koje ljudi iz bogatih zemalja mogu sebi priuštiti, odnosno platiti. No dajmo riječ gospodinu Rakovcu. </p>
<p>Taj »Četvrti svijet« treba pogledati što traži Prvi svijet: On traži prirodu, šetnje i vožnje biciklom, a traži smještaj u lijepim kućama, on traži najbolje koncerte, muzeje, znamenitosti... Nadam se da smo već sazreli, i da ćemo se znati organizirati i osigurati vlastiti razvitak.</p>
<p>Taj argument ipak ima jednu bitno slabu točku, a to je depopulacija autohtonog hrvatskog stanovništva na istočnoj obali i na otocima.</p>
<p> To su poznate demografske činjenice o velikom iseljavanju stanovništva i demografskom starenju. </p>
<p>Ti su procesi počeli još na početku dvadesetog stoljeća i nastavili se sve do danas, tako da reprodukcija stanovništva nije više moguća, a smanjile su se i mogućnosti da se unutarnjim migracijama stanovništvo na obali i otocima revitalizira. </p>
<p>U osnovi problema leži uporna kontinentalna orijentacija svih dosadašnjih upravljača tim područjem od 1918. – pa do danas. Istina, negdje polovinom prošlog stoljeća pojavljuje se, barem na papiru, i jadranska orijentacija, ali ona nikad nije išla dalje od ritualne retorike. </p>
<p>Dovoljno je pogledati prometnu politiku i lokaciju velikih industrijskih poduzeća pa da se u to uvjerimo.</p>
<p>No to se odnosi čak i na gradnju lučke infrastrukture, koju je sagradila još austrijska uprava prije 1918. godine. Za vrijeme bivše SFRJ nije sagrađena ravničarska pruga iz unutrašnjosti prema Rijeci, ali je umjesto nje probijena kroz brda i gudure pruga Beograd – Bar, koja zbog velikih operativnih troškova ne može nikad biti rentabilna. </p>
<p>Ušteda u pomorskom prijevozu zbog blizine Bara Otrantskim vratima nije zapravo nikakva spomena vrijedna prednost.</p>
<p>Cestovno povezivanje sjevera i juga još je neriješeni problem, premda su u posljednje vrijeme u tome učinjeni bitni pomaci. Pretvaranje Kaštelanskog zaljeva pa čak i Bakarskog zaljeva u industrijsku zonu vrhunac je antijadranske ekonomske orijentacije.</p>
<p>Spomenimo još i gradnju luka Ploče i pruge Sarajevo – Ploče. Luka Ploče je jedna od rijetkih europskih luka koja je sagrađena na debelim slojevima mulja (u tu kategoriju spada francuska luka Brest) pa čitava operativna obala i lučka postrojenja počivaju na pilonima koji kroz debele slojeve mulja idu do čvrstog dna. </p>
<p>A što se tiče pruge Sarajevo – Ploče, u nju su utrošena golema sredstva, jer je trebalo izravnavati čitava brda. </p>
<p>Tadašnji komunistički prvoborac Vicko Krstulović predlagao je gradnju pruge Livno – Split kao jeftinije i isplativije. Ali je zbog toga doživio tihu političku smrt još za života.</p>
<p>A Luka Ploče i danas je kamen spoticanja između Hrvatske i BiH. Ti računi pogrešno usmjerenih investicija stižu danas na naplatu u smislu stvaranja demografskog vakuuma na područjima od kojih bi se inače razumnim korištenjem prirodnih i ljudskih resursa moglo dobro živjeti čak i izvan Europske unije. </p>
<p>U sadašnjem trenutku nije jasno kako bi se mogla ispraviti ta demografska devastacija istočne obale i otoka i koliko bi za to vremena trebalo.</p>
<p>S obzirom na to ta Rakovčeva ideja ne čini mi se realnom alternativom.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pravi pobjednik posljednjih balkanskih ratova svjetska je politika i oni koji iza te politike stoje</p>
<p>U pravilnom pristupu čitav problem treba okrenuti naopačke i osvijetliti s druge strane. Ako se jednoj državi, njenim političarima, generalima i dužnosnicima nakon rata sudi zbog ratnoga zločina onda oni ni po kojoj logici ne bi mogli biti pobjednici, iako su dobili velike bitke. Tada je stvarni pobjednik netko drugi. Onaj koji sudi / Da je Hrvatska, zajedno s drugim zapadno balkanskim državama, pod čizmom svjetske politike iz više je razloga važan zaključak. Najprije, ako je tako onda nije realno očekivati da će sudski procesi krenuti u povoljnom smjeru. Pa je stoga i tvrdnja da je Hrvatska pred Haaškim sudom samo jedna strana u postupku koji može završiti i ovako i onako, vrlo tanka. Prije će biti to što iskusni i neovisni odvjetnici već sada vide – većinu teza tužiteljstva bit će vrlo teško, ako ne i nemoguće, opovrgnuti / Pobjednik balkanskih ratova je svjetska politika i oni koji iza te politike stoje. Kada bi bilo drukčije Haaga nikad ne bi bilo jer nema toga iz država bivše Jugoslavije koji ne bi ukinuo taj sud istoga časa. Kada bi to mogao. Ako je već tako i ne može biti drukčije, ima samo jedan način da Hrvatska iz svega ispliva čista – mora pogledati sama sebi u oči, duboko udahnuti, te najprije shvatiti i prihvatiti što se s njom, a još više oko nje, stvarno zbiva</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK </p>
<p>Hrvatska potpuno surađuje s Haagom! Takva se ocjena ovih dana može čuti sa svih strana. Od ujedinjene Europe koja je s netom pristiglim avisom napokon Zagrebu malo odškrinula svoja vrata. Do Velike Britanije koja je o toj temi do jučer govorila nešto drukčije nego sada. </p>
<p>Iz svih tih pohvala i ushićenja može se zaključiti samo jedno: HDZ-ova vlada je prekinula dosadašnju praksu zavlačenja, otvorila je novu stranicu i sada bez nekih velikih pogovora ispunjava sve zahtjeve Haaga. </p>
<p>To je prava politika i jedini način za brzo preskakanje prepreka na putu prema NATO i Europskoj uniji. Tako barem govore oni koji o tome odlučuju. S druge strane, oni koji o tim pitanjima ništa ne odlučuju mogu se samo čuditi tako nagloj promjeni i žučljivo zapitkivati; Kamo to vodi i o čemu je tu riječ? </p>
<p>Srećom, osim pitanja već postoje i mnogi odgovori. </p>
<p>Jedni tvrde da se preko Haaga Hrvatska suočava s tamnim stranama svoje nedavne prošlosti. Drugi su razglasili da su ugroženi temelji države. Treći se samo brinu da na Domovinski rat ne padne bilo kakva sjenka. Četvrti se neprekidno vraćaju zavjerama prema kojima su sve zle sile ovoga svijeta kuju urotu protiv Zagreba. </p>
<p>Neki idu tako daleko da u haaškoj tužiteljici i njezinu psihološkom profilu vide izvor svih zala. </p>
<p>Dok se brojni komentari priklanjaju tvrdnji da su najnovije optužnice politička osmrtnica hrvatskom ratnom vodstvu. Uključujući i predsjednika Tuđman koji je, prema Haagu, osim stvaranja nove hrvatske Republike i otpora ideji »velike Srbije« imao na umu i neke druge manje legitimne ciljeve. </p>
<p>U tome vrtlogu raznih mišljenja iz oštrine fokusa izgubljeno je važno pitanje: Kako razdvojiti sudsku haašku formu od njena pravoga političkoga sadržaja? </p>
<p>To je istodobno i jednostavan i složeni upit. Jednostavan zato, jer kada se o tome počne misliti i nije previše teško shvatiti što se zapravo s Hrvatskom i oko nje zbiva. Mnogo je teže i složenije to prihvatiti. A daleko je najteže na temelju toga, što je shvaćeno i prihvaćeno, početi praktično djelovati. </p>
<p>Što se tiče spoznaje nema ničega normalnijeg nego da zbog toga uvijek ima nekih lutanja. Nešto zbog samozavaravanja, nešto zbog ideologije, nešto zbog predrasuda. Tako je uvijek bilo s ljudskom prirodom i tako će ostati. To potvrđuje i jedan upečatljiv primjer iz hrvatske prakse zaključivanja.</p>
<p>Gotovo da nema političara ili medija koji dosad nije izjavio ili objavio da se pobjednicima poslije nijednoga rata, nigdje u svijetu, nije nikada za nešto ozbiljno sudilo. Pa makar su oni činili teške zločine protiv čovječnosti. Tu istinu nitko ne može osporiti jer o tome postoje bezbrojni dokazi u povijesti. I o tim dokazima se na veliko govorilo i pisalo u Hrvatskoj. </p>
<p>Ono o čemu nitko nije govorio i pisao povezano je s pravilnim postavljanjem takva zaključivanja. U pravilnom pristupu čitav problem treba okrenuti naopačke i osvijetliti s druge strane. Ako se jednoj državi, njenim političarima, generalima i dužnosnicima nakon rata sudi zbog ratnoga zločina onda oni ni po kojoj logici ne bi mogli biti pobjednici, iako su dobili velike bitke. Tada je stvarni pobjednik neko drugi. Onaj koji sudi.</p>
<p>Kada se dođe do takva zaključka sve što je dosad bilo nelogično preko noći postaje logičnim. </p>
<p>Postaju logična i neizbježna suđenja u Haagu. Postaje logičnim da će takvih suđenja biti još u Hrvatskoj i diljem regije. Ako je potrebno da se tim putem postignu politički ciljevi logično je i da se za zločinački pothvat optužuje vrh države i svi ostali. Sve je logično, jer povijest ipak pišu pobjednici u svome interesu i točno tako kako to njima treba. I nikako drukčije.</p>
<p>Koliko god se taj zaključak o pobjednicima čini neupitnim mora izazvati i nevjericu i šok. Štoviše, ako se o toj istini počinje dublje razmišljati ona postaje sve većom i težom, i sve više i više pritišće. A težina te istine je golema – sve države zapadnoga Balkana, uključujući i Hrvatsku, dobile su neke svoje bitke, ali su izgubile rat protiv svjetske politike. Zato i zbog ničega drugoga postoji Haag. </p>
<p>Da je Hrvatska, zajedno s drugim zapadno balkanskim državama, pod čizmom svjetske politike iz više je razloga važan zaključak. Najprije, ako je tako onda nije realno očekivati da će sudski procesi krenuti u povoljnom smjeru. Pa je stoga i tvrdnja da je Hrvatska pred Haaškim sudom samo jedna strana u postupku koji može završiti i ovako i onako, vrlo tanka. Prije će biti to što iskusni i neovisni odvjetnici već sada vide – većinu teza tužiteljstva bit će vrlo teško, ako ne i nemoguće, opovrgnuti. </p>
<p>Suprotno bi mogli očekivati samo oni koji vjeruju da je pravda neka čista nedodirljiva ideja. Ili da je iznad politike. Takvih u Hrvatskoj ne bi trebalo biti. Barem su tu mnogi na svojoj koži iskusili da su politika i pravo ista stvar s dvama različitim licima. Tako je to barem na domaćoj sceni. Zašto bi onda trebalo biti drukčije u međunarodnoj areni?! </p>
<p>Sljedeći zaključak nije ništa manje važan. Svjetska politika prema svojoj mjeri i kako to njoj treba kroji sudbinu regije. </p>
<p>Uostalom, to nije ništa novo. Riječ je samo malom kamenčiću zaključivanja koji je nedostajao da mozaik bude potpun. Sadržaj toga zaključka je odavno ugovoren i većim dijelom ispunjen. </p>
<p>Od potpisa u Daytonu, preko prihvaćanja suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i dopuštanja odlaska optuženika u Haag, pa do dogovaranja svega što tek slijedi u godinama koje dolaze. </p>
<p>Još se samo treba početi pripremati za najgore. Za čas kada će biti završena Haaška suđenja i kad će tmurne strane zapadnoga Balkana, zajedno s blistavima, vjerojatno morati biti zapisane u knjizi službene povijesti. </p>
<p>U toj čitavoj tragičnoj priči ostaje samo još jedna prividno velika nepoznanica. Koja je to svjetska politika koja gazi Hrvatsku?</p>
<p>Svjetska politika sigurno nisu Ujedinjeni narodi i njegove institucije koje formalno upravljaju Haagom. Da je po toj organizaciji sve bi ostalo u kancelarijskim ladicama i nikada se ne bi našlo dovoljno dolara za financiranje nepregledne haaške birokracije. </p>
<p>I ptice na granama znaju da administracija s East Rivera ne može pokrenuti a kamoli riješiti ijedan ozbiljniji problem ako iza toga ne stoji Amerika. Ako je tako onda samo treba ponoviti što i tako svi dobro razumiju i bez velikih objašnjavanja; Svjetska politika su najprije Sjedinjene Američke Države. </p>
<p>Svjetska politika je i Velika Britanija. Zatim tu su najbogatije države svijeta okupljene u neformalnoj grupi sedmorice. Svi oni zajedno, uz ostalo, bave se i zapadnim Balkanom. Tko misli da nije tako i da to moćno društvo samo gleda što se zbiva i da ništa ne poduzima ljutito se vara. Treba samo povezati što se iz Zagreba može činiti nepovezanima. Od sjeverne Amerike, preko Europe do Azije. </p>
<p>Tek tada se mogu u pravom svjetlu razumjeti na prvi pogled čudni potezi. Primjerice, zašto je nedavno konferencija o gospodarstvu zapadnoga Balkana organizirana na drugom kraju svijeta, u Japanu!? Gotovo u isto vrijeme dolaze pritisci iz Londona, a da bi nekoliko dana kasnije pristizale same pohvale. Za one koji to do sada nisu znali to se zove koordinirana politika mrkve i batine. Malo s batinom po prstima, od Londona ili Haaga, malo mrkve, iz Tokija i Bruxellesa!</p>
<p>Kada se sve to zna nije teško uočiti neraskidivu vezu između suda u Haagu i šire politike. Zatim ne bi trebalo biti ni problema s pobjednikom. Pravi pobjednik zadnjih balkanskih ratova je svjetska politika i oni koji iza te politike stoje. Kada bi bilo drukčije, Haaga nikad ne bi bilo jer nema toga iz država bivše Jugoslavije koji ne bi ukinuo taj sud istoga časa. Kada bi to mogao. </p>
<p>Ako je već tako i ne može biti drukčije, ima samo jedan način da Hrvatska iz svega ispliva čista – mora pogledati sama sebi u oči, duboko udahnuti, te najprije shvatiti i prihvatiti što se s njom, a još više oko nje, stvarno zbiva. Bez tih znanja bit će teško, ako ne i nemoguće, izmigoljiti ispod tvrde čizme svjetske politike. </p>
<p>Autori su strateško-poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mortigjijina rehabilitacija: Poštuje li Horvat hrvatske zakone, pravosuđe i njegove pravomoćne presude</p>
<p>Lako je biti bockalo ili gačac kad je u pitanju novinar, ali nije kad je u pitanju Županijski sud, s kojim je, zapravo, Ivo Horvat i polemizirao, tvrdeći da se »ne može rehabilitirati novinstvo koje je služilo totalitarističkoj politici i praksi ustaškog režima«, navodeći uz tu tvrdnju – što je Mortigjija kao glavni i odgovorni urednik nekih listova iz doba NDH morao znati, barem za to čuti, ili je čak odobrio objavljivanje npr. »rasnih zakona« / Sve što je Horvat napisao, zapravo, treskavica je (drhtanje) pri spomenu ustaštva i ljudi koji su »služili totalitarističkoj politici«, a u treskavicama najčešće ne radi svijest, nego vatrenost, opančivanje, devetanje, udesivanje ili bojdžijstvo, uglavnom nesvjesnost</p>
<p>JOSIP GRBELJA</p>
<p>Eto, to ti je sudbina novinara. Prvi doznaš senzaciju, objaviš je najpoštenije, najobjektivnije, a ono te dočeka šimširova grana s devete gore (vrlo dalek rod) i to upiše u najstrašniji grijeh, u grozomornost, u jatište (ustaštvo) koje je učinilo velika ljudska zla, u današnju začudnost, iznenadnost.</p>
<p>Upravo to učinio mi je kolega novinar Ivo Horvat, osvrćući se na moj tekst »Senzacionalna presuda: Rehabilitiran jedan od četrdeset strijeljanih novinara iz doba NDH« (Vjesnik, Stajališta, 13. travnja 2004.), objavivši svoj tekst »Ne može se rehabilitirati novinstvo koje je služilo totalitarističkoj politici i praksi ustaškog režima« (Vjesnik, Stajališta, 22. travnja 2004.).</p>
<p>Budući da se Ivo Horvat već na početku teksta skrio među neprolazne grebene kakvi postoje samo u zemlji šimširovoj, izjavivši: »Ne ulazim u analizu odluke i obrazloženja Županijskog suda, ni onoga iz 1947., jer to nigdje nije objavljeno u cijelosti, nego samo djelomice u članku Josipa Grbelja u Stajalištima u Vjesniku od 13. travnja...« (nakon čega je citirao moj naslov), svalio je krivnju za sudsku rehabilitaciju Tiasa Mortigjije na novinara kolegu Grbelju. Zato mu i uzvraćam.</p>
<p>Lako je biti bockalo ili gačac kad je u pitanju novinar, ali nije kad je u pitanju Županijski sud, s kojim je, zapravo, Ivo Horvat i polemizirao, tvrdeći da se »ne može rehabilitirati novinstvo koje je služilo totalitarističkoj politici i praksi ustaškog režima«, navodeći uz tu tvrdnju – što je Mortigjija kao glavni i odgovorni urednik nekih listova iz doba NDH morao znati, barem za to čuti, ili je čak odobrio objavljivanje, na primjer, »rasnih zakona«.</p>
<p>Sve što je Horvat napisao, zapravo, treskavica je (drhtanje) pri spomenu ustaštva i ljudi koji su »služili totalitarističkoj politici«, a u treskavicama najčešće ne radi svijest, nego vatrenost, opančivanje, devetanje, udesivanje ili bojdžijstvo, uglavnom nesvjesnost.</p>
<p>Najkonkretnije: to što je Županijski sud u Zagrebu sada rehabilitirao Tiasa Mortigjiju, koji je 1947. strijeljan, ni u kojem slučaju, osim u Horvatovu, ne znači rehabilitaciju »novinstva koje je služilo totalitarističkoj politici i praksi ustaškog režima«, a još manje ustaštva, jer Tias Mortigjija nije istoznačan s tim novinstvom ili ustaštvom.</p>
<p>Da je Ivo Horvat, osim toga, barem jednom provirio u više od tisuću i sto arhivskih kutija punih dokumenata Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, pohranjenih u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu (na Marulićevu trgu), a k tome i u one Državne komisije Demokratske Federativne Jugoslavije, (što je najmanje deset godina rada), uvjerio bi se kako su na strijeljanje u poraću (dakle, u miru) odvođene skupine od 15, 35, 75 i više Zagrepčana i kako su poratni novinari – slavili ta strijeljanja, bilo da je riječ o političarima, sucima, akademicima, novinarima ili obrtnicima i zemljoradnicima (kulacima), odnosno o ljudima iz Crkve.</p>
<p>A nitko ih zbog toga slavljenja (više nego totalitarističkog) nije pozvao ni na krivičnu ni na disciplinsku odgovornost, kamoli da ih je strijeljalo, čak ni onda kad se Savezno javno tužilaštvo (1946.) ispričalo svim nevinim žrtvama, a novinari nastavili – po starom!</p>
<p>Još uvjerljivije: zašto se Ivo Horvat, pročitavši moj tekst, nije osvrnuo na moju konstataciju da su vlasti u poraću strijeljale trideset sedam novinara (trojicu su ubile ustaše pred kraj rata), što je više nego ubijenih novinara zajedno u Njemačkoj, Italiji, Japanu i njihovim satelitima, dakle, u totalnoj »totalitarističkoj politici«, a k tome ni na onih 47 novinara kojima je bilo oduzeto pravo svakoga ljudskog rada (ne samo novinarskoga), zatim na onih sto koji više nisu smjeli javno istupati (pisati i govoriti), te na onih 129 novinara koji su emigrirali?</p>
<p>Nije se osvrnuo zato što su također bili progonjeni u »totalitarističkoj politici«, a mnogi su bili samo korektori, lektori, pisci tekstova o sportu, književnosti, kazalištu, zemljoradnji ili obrtu, ljudi koji su i u ratu (»totalitarističkoj politici«) trebali prehraniti obitelj.</p>
<p>Čak je i partizanski obavještajac K-15, koji je djelovao u vrhu NDH, a uvukao se u sve novinske i radijske redakcije, u svojim izvještajima GOC-u i POC-u (Horvat zna te kratice) navodio kojim novinarima treba pomoći, na koje se može računati, a koji su zastranili, pa ipak je od poratnih vlasti dopuštenje da mogu raditi dobilo samo dvadeset sedam novinara od cijeloga NDH naraštaja, i to nakon što su većinu od tih dvadeset sedam pridobili za rad u Udbi.</p>
<p>Zanimaju li Horvata činjenice ili ideologija, novinar-pojedinac ili »totalitaristička politika«?</p>
<p>Zna li uopće da s pravnoga stajališta njegove tvrdnje ne samo da nisu utemeljene nego proturječe sudskoj presudi (ne Grbeljinoj tvrdnji, koji je tu presudu objavio, jer na to ima pravo)?</p>
<p>Priznat će, dakako, da su sudske presude neporočne, odnosno da se pristojni građani ne upuštaju u njihovo kritiziranje. Ako, dakle, sudska presuda tvrdi da Tias Mortigjija svojim radom i svojim tekstovima nije učinio nikakvo kazneno djelo da (nitko zbog njega nije ranjen, ubijen, opljačkan, silovan, odveden u logor itd.), onda bi bio red i da novinar Ivo Horvat to primi k znanju i da ne harangira na smiješan, neodgovoran i zlonamjeran način.</p>
<p>Zar Ivo Horvat kao lojalan građanin nije svjestan svekolike tragedije hrvatskog naroda u posljednjem stoljeću, te sada javnosti nudi svoju istinu, dokazujući javnosti, zapravo, da ne poštuje Republiku Hrvatsku, njene zakone i njeno pravosuđe? U kojoj pravnoj državi bi mu to još bilo dopušteno?</p>
<p>On zloupotrebljava slobodu i dokazuje da njegova riječ nije ustuknula ni kod pravomoćne presude.</p>
<p>Ne treba ga, smatram, optužiti, jer je svojim tekstom najviše optužio samog sebe, svrstavši se među one kojima su puna usta demokracije – dok god mogu harangirati prema ljudskim pravima i slobodama drugih sugrađana. Dao je javnosti dragocjen dokaz da ne zna što je pravno – građanska lojalnost!</p>
<p>Podmeće meni svoje izmišljotine ili konstrukcije, kao da ja tvrdim da je Mortigjija 1947. osuđen »na pravdi Boga, nevin«, a ja sam o tome iznio samo što je rečeno u pravomoćnoj sudskoj presudi i zatim upotrijebio izraz »To znači...« </p>
<p>Predbacuje mi: »No ono što Grbelja objavljuje i kako to komentira pobuđuje brojna pitanja, pogotovo kod starijih generacija koje su proživjele ustaški teror«, ali Horvat ne kaže što je komentar ni što sam komentirao (iako je novinar i zna što je komentar).</p>
<p>Na kraju »čudno« mu je što »Grbelja kao publicist ne zna povijesne događaje promatrati u njihovoj slojevitosti i ocjenjivati ih u povijesnom i političkom kontekstu doba kad su se dogodili«, pa što o tom dobu piše u »opsežnoj monografiji« Ive Goldsteina »Holokaust u Zagrebu«.</p>
<p>U vezi s posljednjim: i od Horvata i od Goldsteina (zajedno) proučio sam više arhivskih dokumenata; osobno sam doživio i najtežu ratnu tragediju (ostao bez devetero najbližih i bez rodnog ognjišta); napisao sam o »tom dobu« više od obojice. Zbog svega toga, molim da mi ne podmeće besmislice ili svoja grizodušja, da mi golubanski ne guče, ali ni da me ne deveta poput kakva isprhnula novinarčića. </p>
<p>Moja i njegova misao su s vrlo udaljenih – šimširovih grana, svaka tamo iza devet brda. Volio bih kad bi i on to spoznao: da postoji pluralistička aktualna stvarnost.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić razmišlja o ostavci</p>
<p>Nakon što ju je u utorak na sjednici Gradske skupštine grubo verbalno napao njezin zamjenik Milan Bandić, zbog čega je napustila sjednicu u suzama, gradonačelnica je bila potresena još i u srijedu / Ako podnese ostavku a Skupština ne izabere novoga gradonačelnika u roku, na čelo grada mogao bi doći Vladin (HDZ-ov) povjerenik / Račan organizira pomirbeni sastanak</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić ozbiljno razmišlja o ostavci, nakon što ju je u utorak na sjednici Gradske skupštine verbalno izvrijeđao njezin zamjenik i stranački šef Milan Bandić. Iako razmišljanja o ostavci nije izričito potvrdila, Vlasta Pavić nam je u srijedu kazala, da je Bandićeva reakcija na njezin odgovor skupštinskom zastupniku u vezi s »aferom Zagrepčanka« prelila čašu njezina strpljenja.</p>
<p>»Već više od dvije godine od pojedinaca iz SDP-a doživljavam slične reakcije. Pristala sam biti osobom koju se pred zagrebačkom javnošću želi prikazati kao nestručnu i nedoraslu funkciji koju obavlja. No odlučila sam da sad više neću šutjeti o onome što sam dvije godine stavljala pod tepih«, kazala je gradonačelnica. Tu je odluku, kako kaže, već nekoliko puta donosila pa odgađala, jer je željela, dodaje, smiriti situaciju u gradu.</p>
<p>Međutim, sada želi progovoriti jer smatra da Grad ne zaslužuje ovakvu vlast. »Zagrepčani trebaju znati tko je tko u Gradu«, kaže Vlasta Pavić dodavši da »ne može dopustiti da ovim gradom upravlja pojedinac, nego to treba biti timski rad, kao i u svim europskim gradovima«.</p>
<p>Gradonačelnica je najavila da će uskoro održati dva važna razgovora, nakon kojih će, ovisno njihovim rezultatima, odlučiti između jedne od dviju solucija koje u srijedu nije željela iznijeti. Pretpostavljamo da će se gradonačelnica uskoro naći s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom te da će od njega zatražiti da »smiri Bandića«, kako bi koalicijska vlast dočekala redovne izbore u svibnju 2005. godine.</p>
<p>Ako Vlasta Pavić ipak odluči dati ostavku, u roku od 30 dana Gradska skupština trebala bi odabrati novog gradonačelnika iz redova SDP-a. Važno je naglasiti da Milan Bandić ne bi mogao doći na to mjesto jer je već dvaput aktivirao svoj status skupštinskog zastupnika.</p>
<p>Moglo bi se dogoditi i to, da zastupnici iz nekog razloga ne odaberu novog gradonačelnika. Tada bi Vlada imenovala povjerenika za grad, koji u roku od dva mjeseca mora raspisati prijevremene lokalne izbore. Kako bi Vlada vjerojatno postavila povjerenika iz svojih redova, izgledno je da bi vlast u Zagrebu nekoliko mjeseci obnašao HDZ.</p>
<p>Sama je Vlasta Pavić u srijedu na pitanje, planira li se kandidirati, odgovorila da to ovisi o tome kada će biti izbori, čime je dala do znanja da je njezina ostavka izgledna. Također je izjavila da Bandić može otići ako ona ostane, ali da ne može ostati ako ona ode. Dodatno govori i njezina izjava da joj »gospodin Bandić nije dao fakultet, pa joj ne mora dati ni posao, koji će potražiti sama«. S Bandićem, dok joj se ne ispriča, ne želi razgovarati.</p>
<p>Bandić je u srijedu ponovio ono što je kazao i u utorak, neposredno nakon svađe, a to je da »svađe s gradonačelnicom nije bilo pa se on i nema za što ispričavati«. »Odgovorni ljudi u SDP-u međusobno ne komuniciraju putem medija, pa tako ni s koalicijskim partnerom. Ne želim raditi besplatnu reklamu onima koji su već počeli s predizbornom kampanjom«, kazao je Bandić.</p>
<p>Iz vrha SDP-a u srijedu smo doznali, da Ivica Račan uskoro planira sazvati još jedan u nizu pomirbenih sastanaka između Vlaste Pavić i Milana Bandića.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Odgovornost za Zagrepčanku preuzeo Bulum </p>
<p>»Sav materijal za kupoprodaju zemljišta Zagrepčanke u Heinzelovoj 66 pripremio sam ja. Ja sam to tehnički vodio i predložio da se u posao uđe, unatoč tome što je nekretnina bila opterećena. Pravni savjetnici i mjerodavna državna tijela uvjerili su me da nema nikakvih zapreka da se Grad Zagreb upiše kao gruntovni vlasnik«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare Vidoje Bulum, tajnik Gradskog poglavarstva. </p>
<p>Bulum je tako na sebe preuzeo odgovornost za spornu kupovinu, zbog koje je Hrvatski blok nedavno zatražio smjenu zamjenika gradonačelnice Milana Bandića jer je kao gradonačelnik kupio to zemljište 2001., unatoč hipotekama, za 15 milijuna eura.</p>
<p>Odvjetnik Almir Dervišbegović koji u ovom slučaju zastupa Grad, odgovornim za nastalu situaciju smatra Općinski sud koji u gruntovnicu nije upisao otvaranja stečajnog postupka u Zagrepčanki te je tako omogućio nelegalno upisivanje vinkovačke tvrtke Krma kao vlasnika nekretnine. U ime Grada Dervišbegović je podnio žalbu na sudsko rješenje kojim se sporno zemljište daje Krmi.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Program skraćen zbog nogometa, posjetiteljima osam tisuća obroka graha</p>
<p>Ako ne bude kiše, u Maksimiru bi moglo biti i stotinjak tisuća ljudi / Izdana odobrenja za proslavu u Parku Maksimir, organizator ionako nadoknađuje štetu </p>
<p>Savez samostalnih sindikata Hrvatske i ove godine organizira tradicionalnu proslavu Praznika rada, 1. svibnja u parku Maksimir. Glavna proslava u Maksimiru počinje u subotu u 11 sati, a praznik će obilježiti i povorka sindikalista koji će se u 10 sati okupiti na Trgu bana Josipa Jelačića, odakle će pola sata kasnije krenuti prema Maksimiru. </p>
<p>Na Trgu će svirati i limena glazba, okupljene će zabavljati i Zagrebačke mažoretkinje, a sličan će program biti organiziran i na Kvaternikovu trgu. </p>
<p>Od izvođača koji će nastupiti na glavnoj maksimirskoj pozornici spominju se Željko Krušlin, Zdravko Škender, Jacques Houdek, Playboyeva »zečica« Nives Celzijus, Ivana Kindel i još neki drugi. Vrhunac glazbenog doživljaja trebao bi pružiti koncert Bareta i plaćenika koji će početi u 15 sati. Trajanje koncerta ograničeno je na sat i pol jer je završetak cijele »veselice« predviđen za 16.30 sati, zbog »vječnog« nogometnog derbija Dinamo - Hajduk, koji se održava na obližnjem maksimirskom stadionu s početkom u 20.15 sati. </p>
<p>Uz program SSSH-a na glavnoj pozornici, na maloj će pozornici svoj dio programa imati Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i Nezavisni Hrvatski sindikat (NHS).</p>
<p>Predstavnik organizatora, zagrebački povjerenik SSSH Damir Gašparović, predviđa kako bi proslava mogla privući čak stotinjak tisuća Zagrepčana, uz uvjet da vrijeme bude sunčano. Agrokor je osigurao 8000 porcija graha, besplatnog za posjetitelje. Podjela graha počinje u 11.30 ispred Vidikovca, kako bi se izbjeglo pretjerano gaženje trave i blato, ako bude padala kiša. </p>
<p>Gašparović nije znao točno reći koliko će koštati proslava, no poznato je da je među najvećim stavkama grah koji je, procjenjuje se, s pratećim porcijama i žličicama »težak« i do 100.000 kuna. Dio proslave financirat će i Grad Zagreb. </p>
<p>Neobično je, međutim kako informacije o tako velikom događaju nisu bile službeno objavljene ni u srijedu. U ZET-u također nisu znali hoće li tramvaji voziti Trgom i trasom povorke ili ne. </p>
<p>Možda su razlog takve šutnje organizatora reakcije kakve je izazvala prošlogodišnja proslava. Tada su se mogle čuti ocjene nekih građana kako park Maksimir nije baš najprikladnije mjesto za proslavu ovoga praznika. Nakon proslave obišli su ga čak i inspektori bivšeg Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, napravljena je i procjena štete, te se predlagalo da se proslava preseli na Jarun.</p>
<p>Vladimir Ivanković, ravnatelj Javne ustanove Maksimir koja upravlja parkom, kaže kako proslava ima suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. »To su nadležne institucije i njihove odluke moramo poštovati«, izjavio je Ivanković, dodajući kako je organizator ionako preuzeo obavezu da će nadoknaditi svu štetu, nastalu za vrijeme priredbe. </p>
<p>Napomenuo je kako se uostalom štete u Maksimiru događaju svaki dan, te da su predbacivanja protiv te proslave u parku Maksimir – bespotrebna. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ceste se ne »popravljaju« znakovima</p>
<p>Iako u Zagrebačkim cestama tvrde kako redovito održavaju prometnice, vozači to baš i ne osjećaju. Negdje su rupe na prometnicama toliko duboke da prijete ne samo oštećivanjem vozila, već čak i životu nekoga motorista, primjerice, pa i vozača automobila, jer treba sve više pažnje posvećivati izbjegavanju oštećenja na kolniku, a sve manje prometu.</p>
<p>Jama pored šahta posred jednosmjernog Kožiničevog puta u Vrapču donedavno je predstavljala vrebajuću zamku za motoriste. Na sreću Zagrebačke ceste su je konačno pokrpale, a prije toga na rupu nije, srećom, naletio ni jedan motorist jer bismo o posljedicama tada čitali u crnim kronikama. </p>
<p>Radošićev put na Borčecu u takvu je stanju da po njemu mogu samo terenska vozila. Vlasnici standardnih automobila onuda će morati pješice. U Škorpikovoj ulici ovih su dana konačno sanirana ulegnuća na ne tako davno asfaltiranim prekopima, što dovoljno govori o kvaliteti izvedenih radova. </p>
<p>Nadzorni inženjeri i projektanti Vodoopskrbe i odvodnje primjerice upozoravaju kako takvi loše popravljeni prekopi ne štete samo vozilima, već prijete i instalacijama. </p>
<p>Stanje kolnika žalosno je i u najvećem dijelu centra grada. Uz oštećenu Radničku cestu, Kukuljevićevu i mnoge druge, situaciju vrlo dobro dočaravaju samo djelomično popravljeni i prometno izuzetno značajni (i »drndavi«) Prilaz baruna Filipovića te katastrofalni zeleni val čija se sanacija doduše planira. U nezavidnom su stanju i Selska, Nova cesta, Drvinje... </p>
<p>Zagrebačkim cestama konačan je (i neosporiv) argument kako mogu popravljati samo onoliko koliko im dozvoljava budžet, koji im određuje Grad Zagreb. Ističu, nadalje kako ono što naprave, provjerava građevinska inspekcija Grada. Kada je, pak, riječ o neasfaltiranim prekopima, objašnjavaju kako ih ne mogu sanirati prije nego što izvođač odjavi radove i obavi primopredaju gradilišta.</p>
<p>Neki od vlasnika koji su svoja vozila oštetili na nekoj udarnoj rupi, izbočini ili drugom oštećenju prometnice, podižu protiv Zagrebačkih cesta privatne tužbe. To se, međutim, kako nas uvjeravaju u Zagrebačkim cestama, događa vrlo rijetko, a osim toga takvi sporovi rješavaju se i izvansudskim nagodbama uz pomoć procjenitelja štete iz osiguravajućeg društva, budući da su i ceste osigurane. </p>
<p>Velik dio vozača koji su podnijeli tužbu na kraju još plati i kaznu, jer svoju vožnju »nije prilagodio uvjetima«, odnosno ograničenjima. No postavljanje znakova upozorenja i ograničenja, čime se samo izbjegava odgovornost onih koji su zaduženi za održavanje prometnica, teško se može nazvati pravim rješavanjem problema. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Samoboru pronađeno 35 bačava s opasnim otpadom </p>
<p>U Samoboru, u krugu bivšeg TOP-a, Kerestinečka 57a, radnici su, uklanjajući i režući metalne konstrukcije napuštena objekta poduzeća, slučajno, zbog iskrenja, zapalili dvije od 35 pronađenih limenih bačava zapremnine po 200 litara. Iz bačava je istekla lako zapaljiva, gusta, crna tekućina, onečistivši tlo nedaleko od potoka i jezera, ali voda nije onečišćena, doznaje se iz Državnog centra za obavješćivanje i Hrvatskih voda. </p>
<p> Radnici su vatru brzo ugasili te pozvali policiju. Iz triju bačava još se prije izlio dio tekućine te su pronađeni njezini crni skoreni ostaci koji su onečistili 15 četvornih metara tla oko bačava, navodi Državni centar za obavješćivanje. </p>
<p> Kako se stotinu metara od mjesta istjecanja tekućine iz bačava nalazi potok, a 200 metara dalje je jezero u kojem se uzgajaju ribe, policija je o izgredu obavijestila i Inspekciju zaštite okoliša, Državnu vodopravnu inspekciju i Hrvatske vode.</p>
<p> Nakon očevida inspektor zaštite okoliša izdao je nalog tvrtki Stanić d. o. o., sadašnjem vlasniku dijela bivšeg TOP-a, da putem Zavoda za javno zdravstvo utvrdi o kakvoj je tekućini riječ i da odveze taj opasni otpad na za to predviđeno odlagalište. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Koncert povodom Dana HKD Napredak</p>
<p>U Crkvi sv. Nikole Tavelića održat će se u četvrtak, 19 travnja u 19 sati, svečani koncert u povodu Dana Hrvatskog kulturnog društva Napredak. </p>
<p>Na orguljama će svirati Mario Perestegi dok će uvodnu riječ održati dr. Neven Šimac. </p>
<p>T.G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Buka uz Divlje jagode u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Buka u polupraznoj Maloj dvorani Doma sportova je najprecizniji opis koncerta Divljih jagoda, održanog u utorak navečer. Naime, razglas na koji je ta skupina jako ponosna bio je namješten tako da njegove kvalitete baš i nisu mogle doći do izražaja, a veći dio koncerta zbog takvog je razglasa najvjerojatnije bio itekako štetan po sluh ionako malobrojnih okupljenih obožavatelja. </p>
<p>No, općenito je ovaj koncert pratila loša sreća od samih početaka pa su tako primjerice za koncert napravljeni različiti plakati te je na jednima kao vrijeme održavanja koncerta pisalo 20 sati, a na drugima pak 21 sat. K tome, niti sami redari na ulazu u dvoranu nisu bili zadovoljni jer nisu znali koji je ulaz službeni za press i goste, a koji su ulazi bili za gledatelje s kartom, pa se trebalo šetati od ulaza do ulaza ne bi li konačno pogodili pravi i ušli bez problema. Moguće da su takvi organizacijski propusti dobrim djelom odgovorni za slabu posjećenost koncerta jer se u Maloj dvorani okupilo najviše 1500 posjetitelja, iako je vjerojatnije da današnja publika nema prevelikog interesa za skupinom koja je svoje najsvjetlije trenutke doživjela prije dva desetljeća. </p>
<p>Divlje jagode su tijekom koncerta izvele svoje dobro poznate hitove sa starih albuma, ali dio repertoara je otpao na posljednji album »Od neba do neba«. Uz svoje pjesme Divlje su jagode izvodile i brojne strane rock standarde što je malobrojna publika sasvim dobro prihvatila. U jednom je trenutku frontman Zele Lipovača upitao publiku ima li kakvih glazbenih želja, no na sreću nije se krenulo u ostvarivanje istih jer bi onda cijeli koncert nalikovao brojnim radijskim emisijama punim želja i pozdrava. </p>
<p>O glazbenoj strani koncerta doista je teško donijeti nekakav sud upravo zbog spomenutog razglasa koji je onemogućio normalan doživljaj koncerta, a u takvoj je situaciji loše prošao i njihov pjevač Pero Galić čiji se snažan vokal gubio u buci što su je stvarali instrumenti. Jedini trenutci lišeni nesnošljive buke bili su oni za vrijeme izvođenje njihovih sentiša poput »Jedina moja« ili »Krivo je more«, a sve ostalo se uglavnom svodilo na bučnu ružionu koju je bilo teško podnijeti. Na samom kraju koncerta na pozornici se Divljim jagodama pridružila i stara ekipa predvođena Tonijem Jankovićem te su nakon tolikih godina Divlje jagode odsvirale nešto i u originalnoj postavi koja ih je proslavila. </p>
<p>Među posjetiteljima u dvorani bile su i neke njihove kolege poput Mladena Burnaća, članova Letećeg odreda i Corta, Meri i Anite iz Merita's, Pište i drugih. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nakon Isusa, Jim Caviezel u ulozi golfera Bobbyja Jonesa</p>
<p>LOS ANGELES, 28. travnja</p>
<p> – Glumac Jim Caviezel, kojeg domaća filmska publika upravo gleda u kinima u filmu »Pasija« koja je već oborila sve hrvatske kino rekorde, u petak će se na američkoj televiziji pojaviti u filmu temeljenom na životu poznato golfera Bobbyja Jonesa. </p>
<p>»Nakon što su me dosad u karijeri ubili nekoliko puta, te pribili na križ, igranje golfa je bila sasvim lijepa promjena«, rekao je Caviezel novinarima povodom skorašnje premijere. </p>
<p>Bobby Jones je smatran jednim od najboljih igrača golfa u povijesti, a jedini je u povijesti koji je osvojio toliko željeni golferski »grand slam« sačinjen od osvajanja četiri najveća golferska turnira 30-tih godina prošlog stoljeća kada je Jones bio aktivan igrač. </p>
<p>Film »Bobby Jones: Stroke of Genius« fokusira se na privatan život ovog slavnog golfera, te na njegove intimne probleme i bolest koja je prijetila uništiti njegovu karijeru ali unatoč kojoj je postao jedno od najvećih imena u povijesti tog sporta. Iako je golf sport koji se može igrati i u poznim životnim godinama Jones se njime prestao baviti u dobi od 28 godina zbog obećanja danog ženi te odluke da joj pomogne oko obiteljskih zadaća. Jones je inače bio diplomirani inžinjer i pravnik koji se aktivno bavio pravom, a govorio je šest stranih jezika. </p>
<p>»Uz to što mu je Bog dao veliki talent on je bio vrlo pristojan i dobar čovjek. Nisam bio zainteresiran za golf već za priču«, otkriva Caviezel što ga je privuklo ulozi. </p>
<p>I samog Caviezela novinari opisuju kao vrlo pristojnog i skromnog čovjeka koji ni po čemu ne pripada hollywoodskoj zvjezdanoj hijerarhiji. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mladi šansonijeri u Splitu</p>
<p>SPLIT, 28. travnja</p>
<p> – U organizaciji Udruge prijatelja šansone i u okviru Dana francuske kulture na pozornici splitskog HNK 3. svibnja održat će se 11. Večer francuske šanosone koja ove godine okuplja 18 mladih šansonijera iz Hrvatske i šest europskih zemalja. Na konferenciji za novinare održanoj u splitskom kazalištu, predsjednica organizacijskog odbora te međunarodne glazbene manifestacije Nansi Ivanišević istaknula je kako će prije natjecateljskog dijela programa u kazališta biti otvorena izložba fotografija arhitekta Anđelka Kružićevića »Pariz na Seini«, a nakon dodjele nagrada najboljim izvođačima na kazališnoj će pozornici gostovat poznati francuski sastav »Piccolo«, vrsni izvođači šansone u a capella pjevanju. </p>
<p>Okupljanje mladih šansonijera u Splitu dobar je za razvoj kulturnog turizma, rečeno je, a zahvaljujući medijskom partneru, francuskoj televizijskoj mreži »TV 5«, koja ima milijunsko gledateljstvo, svijet će tjedan dana gledati spot o kulturnim i povijesnim ljepotama Splita autora Ivice Bošnjaka. Istaknuto je kako održavanje Večeri francuske šansone u Splitu može poslužiti i kao podsjetnik na nedostatak koncertne dvorane u drugom po veličini gradu u Hrvatskoj. </p>
<p>»Ova manifestacija je svojevrsna preteča popularne emisije Story Super Nova, a razlika je u tome što mi s našim natjecateljima stalno radimo, pratimo ih i podučavamo«, kazala je Ivanišević. Pokrovitelj Večeri francuske šansone je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Klokanici Lulu australsko priznanje za hrabrost</p>
<p>CANBERRA, 28. travnja</p>
<p> – Klokanica Lulu dobit će australsko nacionalno priznanje za hrabrost jer je svom stradalom vlasniku vjerojatno spasila život.</p>
<p> Farmer Leonard Richards provjeravao je štetu nastalu na svom imanju nakon žestoke oluje kad se jedna teška grana odlomila s drveta i pala mu na glavu.</p>
<p> U priči koja prilično podsjeća na svojedobno jako popularnu australsku dječju televizijsku seriju Skippy u kojoj je klokan spašavao izgubljene i unesrećene u australskoj zabiti, Lulu je počela lajati sve dok Leonardova supruga nije izašla i provjerila o čemu se radi. </p>
<p> Svoga je supruga pronašla kako bez svijesti leži ispod drveta oko 200 metara udaljenom od kuće. Lulu je bila pokraj njega. On je prevezen u bolnicu i zbrinut, a klokanica će od Kraljevskog društva za prevenciju okrutnosti nad životinjama (RSPCA) dobiti posebno priznanje za spašavanje njegova života.</p>
<p> Lulu se time na najbolji način odlužila Richardsu koju ju je kao bebu izvukao iz majčina tobolca, koju je prethodno usmrtio automobil, i othranio je na bočicu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Klimatske promjene opasnije od terorizma</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – U budućnosti će globalne klimatske promjene svijetu, pa tako i Hrvatskoj, nanijeti više štete od toliko razvikanog terorizma, smatra dio stručnjaka koji se bavi klimatskim promjenama i mogućim katastrofama izazvanima takvim promjenama.</p>
<p>Prema sadašnjim klimatskim scenarijima što su ih izradili stručnjaci, na području Hrvatske u slijedećih se stotinjak godina može očekivati porast godišnjih i sezonskih vrijednosti temperatura zraka i količine oborina. Tako do 2030. možemo očekivati porast srednje temperature između 0,8 i 1,1, a do kraja stoljeća između 4,2 i 5,6 Celzijevih stupnjeva, upozorava dr. Dragutin Gereš u ogledu »Voda i katastrofe«, objavljenom u časopisu Hrvatska vodoprivreda. </p>
<p>Autor upozorava na 2002. godinu kada su klimatske promjene izazvale katastrofalne poplave u Europi i Aziji. Je li čovjek isključivi krivac za ovu sumornu sliku svijeta? Znanstvenici u tom pogledu nisu posve složni! Međutim, ističe dr. Gereš, nepobitna je činjenica da je osam najtoplijih godina u Hrvatskoj zabilježeno upravo u proteklom desetljeću, a što se oborina tiče, u prvih deset dana kolovoza 2002. godine na području su Zagreba zabilježene najveće količine od 1861. godine, otkada se takva mjerenja i obavljaju. Autor ne zaboravlja spomenuti poplave, suše, tuču...</p>
<p>I dok velika i moćna svjetska carstva strepe od terorističkih napada, te rasipaju neizmjeran novac na uništenje ovog recentnog zla, hrvatski znanstvenici sve više upozoravaju na klimatske promjene kojih bi posljedice mogle biti opasnije od globalnog terorizma. Je li strah u jednih i drugih - pretjeran? Na ovo pitanje odgovor leži negdje u ne tako dalekoj budućnosti... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dvije čaše vina dnevno smanjuju opasnost od raka jajnika</p>
<p>SYDNEY, 28. travnja</p>
<p> – Kod žena koje dnevno konzumiraju dvije čaše vina smanjena je mogućnost obolijevanja od raka jajnika, izvijestili su u srijedu australski znanstvenici.</p>
<p> Istraživanje su na 1.500 pacijentica proveli znanstvenici instituta za medicinska istraživanja u Queenslandu, a njegovi su rezultati pokazali da dnevno konzumiranje određene količine alkohola (najučinkovitije je vino) smanjuje mogućnost obolijevanja od raka jajnika.</p>
<p> Znanstvenica Penny Webb izjavila je kako je istraživanje pokazalo da žene koje konzumiraju umjerenu količinu, prema njezinim riječima dvije čaše, po mogućnosti crnog vina dnevno, rjeđe obolijevaju od raka jajnika od žena koje uopće ne konzumiraju alkohol.</p>
<p> Rezultati istraživanja objavljeni su u travanjskom broju lista Cancer epidemiology Biomarkers and Prevention, a mogu se objasniti utjecajem alkohola na ženske hormone. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Otkriven i treći ulaz vojnog amfiteatra na Burnumu</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Arheolozi su na Burnumu u Ivoševcima kod Kistanja jučer i danas iskopali treći, sjeverni ulaz vojnog amfiteatra iz 1. stoljeća, otkrivenog potkraj prošle godine.</p>
<p>Otkriveni je sjeverni ulaz vjerojatno još veći od južnog, koji je dug 17 i širok oko pet metara. </p>
<p>Istraživanja na tom lokalitetu gotovo svaki dan otkrivaju nove pojedinosti tog amfiteatra u sastavu vojnog logora, za koji je pronalaskom kamene ploče s imenom cara Vespazijana utvrđeno da potječe iz 1. stoljeća, što ga svrstava u najstarije u Hrvatskoj. </p>
<p>Novim istraživanjima definirana je i sama arena, tj. borilište u amfiteatru promjera 36 metara. Otkriven je i zid čvrste gradnje, visok 1,40 metara, koji je borilište dijelio od tribina, što bitno mijenja dosadašnji pogled, kazao je Joško Zaninović, kustos drniškoga Gradskog muzeja i voditelj arheoloških radova s akademikom dr. Nenadom Cambijem i Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Zadru.</p>
<p> Također je pronađen odvodni kanal za oborinske vode s arene, jer je šest metara niža od okolnog prostora.</p>
<p>Amfiteatar je širok 130 puta 177 i dubok oko osam metara, imao je dva glavna i dva sporedna ulaza, te je mogao primiti oko 8000 ljudi. </p>
<p>Procjenjuje se da će istraživanja potrajati nekoliko godina. Unatoč svakodnevnim istraživačkim radovima prvi turisti već posjećuju to nalazište za koje se nakon otkrića amfiteatra čulo i izvan hrvatskih granica. </p>
<p> Namjera je da se osnuje arheološki park, prvi u Hrvatskoj, koji bi obuhvatio sve kulturno-povijesne spomenike uz rijeku Krku, kazao je Zaninović. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Superioran dio priče </p>
<p>Nakon što je osmeročlana postava poredana oko Kurta Wagnera s gitarom za stolcem izašla na pozornicu, potpuno ispunjena dvorana SC-a s oko 1000 izvrsno raspoloženih posjetilaca dobila je dva sata i dvadeset minuta nastupa kakva se ne viđa često </p>
<p>Nije nimalo čudno da su upravo Lambchop održali najbolji ovosezonski, a i šire gledano, koncert u Zagrebu. Iako je nezahvalno uspoređivati različite autorske prosedee i izvođačke tehnike, Lambchop su predvođeni Kurtom Wagnerom u dvorani Studentskog centra prikazali nezaboravnu predstavu. Aktualnost je bitan dio priče o dolasku Lambchop u Zagreb, jer radi se o postavi čiji su predzadnji albumi »Nixon« i »Is A Woman« proglašavani pločama godine na kritičarskim listama prestižnih glazbenih magazina, dok je zadnji dvostruki »Awcmon/Noyoucmon« podjednako uvjerljivo djelo.</p>
<p> Jednako važno, Lambchop smo u Zagrebu vidjeli nakon nedavnih gostovanja Willard Grant Conspiracy i Friends Of Dean Martinez u KSET-u, i nakon Calexico u Ljubljani prije nekoliko godina, čime je slika domaće publike o americani prilično upotpunjena. No, i u takvoj konkurenciji Lambchop su superioran dio priče o novoj američkoj rock sceni. </p>
<p>Radi se o onome rjeđem slučaju kada se brišu granice između posla profesionalnog pratitelja koncerata i poklonika. Previdjevši da su organizatori iz »SC Agencije« ostavili VIP mjesta za rock kritičare u prvom redu parketa, na koncert sam stigao dobrih sat i pol prije početka i smjestio se u šestom redu, ne želeći propustiti bliski kontakt s reprezentativnim predstavnicima američke rock scene. Čini se da su u utorak na večer slično razmišljali svi u dvorani.</p>
<p> Nakon što je osmeročlana postava poredana oko Wagnera s gitarom za stolcem izašla na pozornicu, potpuno ispunjena dvorana SC-a s oko 1000 raspoloženih posjetilaca dobila je dva sata i dvadeset minuta nastupa kakva se ne viđa često. Izvrsna komunikacija između publike i postave na sceni uspostavljena je vrlo rano, te je na kraju sve završilo kao susret starih prijatelja koji ako treba među sobom dijele i najosobnije tajne. A upravo su takve Wagnerove pjesme, intonacijom okvirno usporedljive s Nickom Caveom ili Tomom Waitsom, samo s potpuno jasnim pečatom jednoga od ključnih američkih autora novijega naraštaja.</p>
<p>Potpuno je jasno da Wagner nije virtuoz na solo gitari, ali je jednako tako sigurno da je briljantan autor i pjevač čiji je baršunasti duboki glas središte cijele priče o Lambchop. I pjesme, dakako, a čuli smo odličan izbor s tri besprijekorna zadnja albuma i par ranih radova. Wagner je na sceni izvođač pritajenih pokreta, zalijepljen na stolicu, ali bogatih gesta lica dok pjeva i duhovit u obraćanju publici.</p>
<p> Cijela postava – ovaj put bez duhačke sekcije – sklona je filigranskoj svirci bogatoj suptilnim detaljima bez prenaglašavanja, pa je gotovo cijeli službeni dio nastupa protekao u mirnom raspoloženju. Izuzev par trenutaka kada je proradila bučna opcija, Wagner se »odlijepio« s wah-wah solom na gitari, a glazba bila ubačena u četvrtu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao kontrast mirnoj dotadašnjoj vodi koja brda valja.</p>
<p> Osim Wagnera središnje mjesto na pozornici zauzima klavirist Tony Crow, službeni član postave od predzadnjeg albuma »Is A Woman« i Wagnerov partner u duhovitim kratkim konferansama između pjesama. Međuigra ritam sekcije, sveukupno trojice električnih gitarista, saksofonistice, velikoga koncertnog klavira i kompjuterskih sampleova člana zaduženog za tretiranje zvuka funkcionirala je besprijekorno. Dva duga dodatka poslužila su kao rock'n'roll svetkovina s razoružavajućom baladom na kraju svakoga.</p>
<p> Četiri pjesme u prvom bisu, nakon kojega je Wagner izašao iz dvorane prolazeći kroz publiku u parketu dvorane, i dvije u nenajavljenom drugom, jer publika jednostavno nije htjela izaći iz dvorane – bili su trijumf bučne rock izravnosti i katarza na tragu motorike ranih Velvet Underground. Lambchop su pokazali da su trijumfalno uvjerljivi kao lo-fi ugođen orkestar i nezaustavljiva rock jedinica, sve u društvu s publikom koja je to znala cijeniti.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Marul« pripao »Otoku Svetog Ciprijana« </p>
<p>Nagradu »Marul« za najbolju predstavu dobio »Otok Svetoga Ciprijana« u izvedbi splitskoga HNK / Nagrada publike »Milan Begović« pripala predstavi »Dvije« autorice Tene Štivičić u izvedbi Ateljea 212 iz Beograda </p>
<p>SPLIT, 28. travnja</p>
<p> – Nakon što je na pozornici splitskoga HNK u utorak na večer odigrana i posljednja od ukupno deset predstava u konkurencijskom programu 14. Marulićevih dana, festivala hrvatske drame i autorskog kazališta, članovi ocjenjivački suda u sastavu Ingrid Begović, Tajana Gašparović, Rade Perković, Sandro Damiani i Branko Ivanda izabrali su festivalske pobjednike kojima su dodijeljene nagrade »Marul« u deset kategorija.</p>
<p> »Marul« za najbolju predstavu u cjelini pripao je humornoj tragediji »Otok Svetoga Ciprijana« u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi dramskog ansambla splitskog HNK. U obrazloženju nagrade ocjenjivački sud je istaknuo kako je u toj drami autorski tim ostvario vrlo uspješnu poetsku viziju sudbina i dramskih odnosa zatvorenog mediteranskog otočkog svijeta. Predstava privlači nizom dobrih glumačkih ostvarenja te smirenim i nadahnutim postupkom čitavog autorskog tima.</p>
<p> Predstava splitskog ansambla okrunjena je i nagradom za najbolju dramaturšku obradu, a dobitnica je Lada Marinac Kralj, koja se koristila motivima iz literature Ranka Marinkovića. </p>
<p>Po mišljenju žirija nagradu »Marul« za najbolju režiju zaslužio je Damir Zlatar Frey za predstavu »Božanska glad« zagrebačkoga Teatra ITD, u kojoj je »čistoćom i originalnošću svoga autorskog nadahnuća ostvario predstavu savršene jednostavnosti i čistoće«.</p>
<p> Četvero glumaca okrunjeno je »Marulom« za najbolja glumačka ostvarenja, a dobitnici su Ksenija Prohaska za ulogu Filumene Marturano u istoimenoj predstavi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, Alen Liverić za ulogu Domenica Soriana u istoj predstavi, Pero Kvrgić koji je u predstavi »Otok Svetoga Ciprijana« tumačio ulogu Medarda te njegov kolega Ratko Glavina koji je u toj predstavi odigrao ulogu Frane Mandalina.</p>
<p> Ivan Vidić okrunjen je »Marulom« za najbolje izvedene dramske tekstove, za »Groznicu« u izvedbi članova ADU iz Zagreba i kazališta »Gavella« te »Octopussy« u izvedbi zagrebačkog HNK. </p>
<p>Prvi put u povijesti Marulićevih dana ustanovljena je i nagrada za nastup najuspješnijem ansamblu mladih autora. Laureati su redatelj Saša Anočić te glumci Darija Lorenci, Rakan Rushaidata i Bojan Navojec za predstavu »To samo Bog zna« u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i NUS Barutana iz Osijeka. Ocjenjivački sud dodijelio je i nagrade za scensku glazbu, kostimografiju, scenografiju te oblikovanje svjetla.</p>
<p>Posjetitelji Marulićevih dana nagradu publike »Milan Begović« dodijelili su predstavi »Dvije« autorice Tene Štivičić u režiji Snježane Banović i izvedbi beogradskog Ateljea 212.</p>
<p>Žiri čitatelja medijskog pokrovitelja Festivala Slobodne Dalmacije nagradu za najbolju glumačku kreaciju odlučio je dodijeliti nagradu Dariji Lorenci za ulogu Tereze u predstavi »Božanska glad« Teatra iz Zagreba.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Cjelovito o kazalištu i znanosti </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« već godinama želi stvoriti znanstvenu i kulturnu bazu podataka koja sadrži imena pisaca, umjetnika, znanstvenika, političara i javnih djelatnika s njihovim osnovnim podatcima, a predstavljanjem ovih triju publikacija tu želju je konačno ostvario – rekao je ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić, na predstavljanju novih izdanja te ustanove, održanome u srijedu u Leksikografskom zavodu.</p>
<p>Riječ je Bibliografiji kazališta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1826. – 1945. godine, Bibliografiji Hrvatske revije 1951. - 2000. i Biobibliographici.</p>
<p>Govoreći o kazalištu na hrvatskom i bosanskom književnom prostoru, glavni urednik tog izdanja Boris Senker je naglasio kako knjiga donosi popis članaka i rasprava o kazalištu od 19. do 20. stoljeća i fundus od 28. 000 bibliografskih podataka. </p>
<p>Bibliografiju Hrvatske revije predstavila je njezina glavna urednica Nataša Bašić-Kosić i istaknula da su podatci obrađeni na studiozniji način nego do sada u sličnim izdanjima. Bašić je naglasila kako će se ove knjige moći pretraživati na Internetu, čime će biti informatičko sadržajnije i potpunije.</p>
<p> O Zborniku hrvatske znanstvene povijesti govorio je njezin glavni urednik Trpimir Macan, podsjetivši da je to plod nastojanja da se multidisciplinarno prikaže znanstvena povijest i njezini glavni akteri, uz brojne biografije i znanstvene članke. </p>
<p>U sklopu tog leksikona predstavljen je projekt hrvatske jezične baštine, sociologije i religije, a voditelj tog zbornika Damir Boras je izjavio kako će se sljedeće godine osnovati poslijediplomski studij enciklopedike i znanstveni časopis »Leksikografika«. </p>
<p>Ines Rudić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjetnošću do psihoanalize </p>
<p>Slikar na koloristička polja postavlja motive bez prostorne određenosti pa se prizor doima bestežinskim / Tu su amorfni labirinti bez početka i kraja, igraće karte, spajalice ili kapi, ovisno o pojedinačnim predodžbama vezanim za predmet </p>
<p>Kada semantički proučavamo znakove, dobivamo odgovore na niz njihovih značenja. Ali što kada znakovi ne znače ništa, kada postoje samo da bi postojali? Tim znakovima bez značenja bavi se slikar Igor Rončević koji se predstavlja izložbom »Nešto u nečemu«, otvorenoj u utorak na večer u Galeriji »Josip Račić« u Zagrebu. Radi se o akrilicima na platnu većih i srednjih dimenzija u formi pravokutnika i trapeza, nastalim ove godine.</p>
<p> Umjetnik slikama polemizira o pitanju smisla i besmisla kada kromatske i akromatske osnove oslikava motivima čijim iščitavanjem zapadamo u nedoumicu. Jesu li ti figurativni i apstraktni oblici samo tu da bi materijalizirali površinu?</p>
<p> Rončević svoja vizualna razmišljanja postavlja na formate podijeljene na koloristička polja. Nizovi obojenih ploha nižu se vodoravno i okomito u jednoličnim izmjenama. Na ritmička polja postavlja motive bez prostorne određenosti pa se prizor doima bestežinskim.</p>
<p> Umjetnik se na podlozi izražava linijom, plohom i bojom pa na njima razlikujemo crteže i slike. Lelujavom linijom prati putanje svijesti neprekidnoga tijeka. To su narisani tragovi rubnih područja misli, poput nesvjesnih psihograma. Plod su autorove tjeskobe koja je, potisnuta u unutrašnjosti njegova bića, izbila van.</p>
<p> Virtuoznim potezima ruke Rončević radi preplete linija koje na geometrijskoj podlozi zadobivaju organske oblike. Naslovi upućuju da se radi o utrobi čovjeka u predjelu trbušne šupljine gdje su smještena crijeva.</p>
<p> Slikar predočava kolonoskopiju, medicinski pregled crijeva sondom, te ispisuje zavojite tijekove toga dugog organa. Tako ispisuje žiličaste preplete koji tvore neponovljive šare likovnih vrijednosti, otkrivajući nedokučivu tajnu utrobe. To su amorfni labirinti, tuneli i hodnici bez početka i kraja čiji se dijelovi nastavljaju jedan na drugoga u nekoj tekućini. </p>
<p> Plohom i bojom autor predočava špilove karata sa znakovima kruga i romba, plavo pikado pero, spajalice, kapi i drugo koje mogu i ne moraju biti ono o čemu razmišljamo kada ih ugledamo. Svaki od tih znakova bez uvriježena značenja poseban je za svakog od promatrača.</p>
<p> Znakovima bez značenja umjetnik potiče psihoanalizu jer svatko vidi ono što želi – iščitavanje ovisi o pojedinačnim predodžbama, vezanima uz predmet. Po umjetniku, predmet je ono što jest, ali i nije, zavisi kako ga sagledavamo.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Modernizam u novome svjetlu</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Analizom fenomena koji se često spominje u različitim tumačenjima bavi se nova knjiga prof. dr. Zorana Kravara »Antimodernizam«, koja je objavljena u Biblioteci Sintagma zagrebačke naklade AGM te predstavljena u srijedu u Hrvatskome društvu pisaca. </p>
<p>Kravarova knjiga, istaknuo je prof. dr. Viktor Žmegač, govori o ljudima i pojavama koji u nas nisu dovoljno poznati, pa su, primjerice, neki od njezinih protagonista i njemački filozofi Ludwig Klages te Friedrich Nietzsche.</p>
<p>Djelo donosi analize, nastavit će Žmegač, koje se tiču i naše današnje duhovne, pa i materijalne situacije, a knjiga je u neku ruku i ključ za razumijevanje nekih duhovnih pojava u Hrvatskoj i susjednim zemljama koje su se zbile na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kad čitate pisce poput Matoša, Kamova i mladoga Krleže, kaže Žmegač, onda posegnete za Kravarovom knjigom.</p>
<p>Autor, inače redoviti profesor na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, u knjizi opisuje i kritički analizira suprotstavljanje teorija i književnih praksi modernizma koje određuje kao antimodernizam. Pritom pojam antimodernizma prati od temelja u samim početcima moderne do naših dana, otkrivajući zajedništvo u filozofskim, ideološkim te književnim i umjetničkim djelima.</p>
<p>Djelo je po ocjeni prof. dr. Milivoja Solara, jednoga od urednika Biblioteke, pisano tako da ga može razumjeti prosječno obrazovan čitatelj, a bit će zanimljivo svima koje zanima gdje smo i kamo idemo.</p>
<p>Slojevitost Kravarove knjige Bruno Kragić, urednik u Leksikografskome zavodu »Miroslav Krleža«, nalazi u napetosti između autorove težnje u preciznome određenju pojma antimodernizma i njegovoj svijesti o iznimnoj teškoći toga posla, a drži je iznimno poticajnom.</p>
<p>U predstavljanju su sudjelovali i Zoran Kravar te glavni urednik AGM-a Kruno Lokotar.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Otkrića hrvatske glazbe za EBU </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Simfonijski orkestar HRT-a izvest će na dodatnom koncertu »Majstorskog ciklusa« u Velikoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u četvrtak, djela hrvatskih skladatelja posebno odabrana za sudjelovanje Redakcije ozbiljne glazbe Hrvatskog radija u Euroradijskom koncertnom ciklusu »Discoveries« Europske radijske unije – EBU. Projekt nosi naziv »Otkrića hrvatske glazbe«, a na rasporedu koncerta su tri simfonijska stavka Blagoja Berse – Dramatska uvertira op. 25a, »Idila« op. 25b i Capriccio-Scherzo op. 25c, potom Triptihon za violončelo i orkestar op. 40 Božidara Kunca sa solisticom Monikom Leskovar i »Freske« Frana Lhotke, njegovo posljednje orkestralno djelo. Izvedbom ravna stalni dirigent SO HRT Mladen Tarbuk. Hrvatski radio će koncert emitirati 3. svibnja, na Trećem programu od 20.05 sati, a prenosit će ga nacionalne radijske postaje 14 europskih zemalja. Ovaj odabir skladbi sam po sebi bit će otkriće za inozemne slušatelje, ali je otkriće i za domaće jer se radi o prvoj suvremenoj izvedbi Kuncova Triptihona za violončelo i orkestar i prvoj cjelovitoj izvedbi Lhotkinih »Freski«. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Četiri zlata hrvatskih zborova u Veroni</p>
<p>KARLOVAC, 28. travnja</p>
<p> – Karlovački pjevački zbor Carolostadien jedan je od četiriju zborova iz Hrvatske koji su osvojili zlatne medalje na Međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova u Veroni. Na istom natjecanju zlatne medalje osvojili su i zagrebački zbor Glazbene škole »Pavao Markovac« u kategoriji ženskih zborova, ženska klapa KUD-a »Filip Dević« iz Splita u kategoriji folklornih zborova te zagrebački zbor »Izvor« za pop i jazz glazbu. Carolostadien je izveo skladbe »Zahvalnicu« Franje Dugana i »V megli« Igora Kuljerića i drugo. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda za Barićeve mirnije dane</p>
<p>Ivan Klasnić je mrežu zatresao glavom sa samo metar, dva udaljenosti, iskoristivši tako Srnino ubacivanje iz kuta / Pravo je čudo što hrvatska reprezentacija nije uspjela uvjerljivije svladati Makedonce. Ivica Olić je čak triput propustio realizirati situacije »jedan na jedan« sa suparničkim vratarem</p>
<p>SKOPJE, 28. travnja</p>
<p> – Vrlo dobra igra hrvatske selekcije, a posebice Darija Srne, uspješna premijera vratara Joea Didulice i povratak Nenada Bjelice... Ovi su detalji obilježili nastup hrvatske nogometne reprezentacije u Skopju, odakle se Barićeva momčad vraća s pobjedom. Strijelac za konačnih 1-0 bio je Ivan Klasnić u 33. minuti.</p>
<p> Mrežu je zatresao glavom sa samo metar, dva udaljenosti, iskoristivši tako Srnino ubacivanje iz kuta. Loptu je u međuvremenu okrznuo makedonski branič Goce Sedloski i ona je potom dolebdjela upravo na Klasnićevu glavu. Prethodno je Niko Kovač pokušao iznenaditi Nikolovskog nakon Rapaićevog slobodnog udarca. Loptu je pokušao zahvatiti petom, no makedonski ju je vratar uspio nekako izbaciti izvan igrališta. Uslijedio je, eto, udarac iz kuta i - Klasnićev pogodak.</p>
<p> Darijo Srna je bio svojevrsni generator Barićeve momčadi. Praktički je već na startu inicirao nered u makedonskom kaznenom prostoru. Već u drugoj akciji utakmice prilično je poremetio obrambenu strukturu domaće selekcije. Ubacio je loptu s desne strane, vratar Nikolovski ju je uhvatio, a odmah potom i - ispustio. Ovakva je njegova nespretnost iznenadila i hrvatske napadače, koji nisu uspjeli dograbiti loptu. Nedugo nakon toga Srna je proigrao Rapaića ne desnoj strani, a ovaj lansirao vrlo upotrebljivu loptu pred vrata. Tudorov volej, međutim, nije pronašao cilj, lopta je poletjela prema - korner zastavici.</p>
<p> U tih, prvih pola sata igre Srna je bio najaktivniji igrač Barićeve momčadi. Ne samo što je vješto centrirao lopte pred suparnička vrata i što je efektnim asistencijama proigravao suigrače, već je i sam pokušavao izravnim udarcima zanjihati makedonsku mrežu. U 24. minuti je opalio pravu »bombu« sa 25 metara, no lopta je prohujala pored stative. Bila je to i svojevrsna najava pogotka. Klasnić je nepunih deset minuta kasnije ipak svladao Nikolovskog...</p>
<p> Makedonci su dvaput bili nadomak izjednačenju, no Butina, a niti Didulica nisu morali vaditi loptu iz mreže. Shaqiri je, samo dvije minute nakon pogotka, pokušao iznenaditi Butinu iz slobodnog udarca s desne strane i malo je nedostajalo da u tome i uspije. No, bivši je Dinamov vratar uspio nekako »izboksati« loptu. U smiraju prvoga poluvremena Tomas je spašavao Butininu mrežu praktički sa same gol-crte. Da je Čadikovski samo malo spretnije primio loptu (a nalazio se na samo tri metra od vrata, i to posve sam!), vjerojatno bismo vidjeli izjednačujući pogodak. Shaqirijev volej pored gola i udarac Sedloskog glavom, također pored vrata, zaključuju opus makedonskih prilika u drugom poluvremenu.</p>
<p> No, pravo je čudo što hrvatska reprezentacija nije uspjela uvjerljivije svladati Makedonce. Ivica Olić je čak triput propustio realizirati situacije »jedan na jedan« sa suparničkim vratarem, a u završnim je sekundama identičnu šansu upropastio i Babić.</p>
<p> l Gradski stadion </p>
<p>MAKEDONIJA – HRVATSKA 0-1 (0-1)</p>
<p>MAKEDONIJA: Nikolovski 6 – Stojanovski 6, Sedloski 6, I. Mitreski 6,5, Stavrevski 6 – Krstev 6, Šumulikoski 6,5, A. Mitreski 6 (od 70. Jančevski -), Shaqiri 6 – Pandev 6 (od 52. Toleski 6,5), Ćirić - (od 15. Čadikovski 6)</p>
<p>HRVATSKA: Butina 6,5 (od 46. Didulica 6) – Tokić 6,5; Živković 6, Tomas 6 (od 46. Šimić 6,5) – Srna 6,5, N. Kovač 6 (od 46. Leko 6), Tudor 6 (od 65. Bjelica 6), Šimunić 6, Rapaić 6 – Šokota 6,5 (od 79. Rosso -), Klasnić 6,5 (od 46. Olić 6)</p>
<p>SUDAC: Arzuman (Turska) 6,5; GLEDATELJA: 14.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Klasnić (32.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tokić, A. Mitreski, Šumulikoski, Didulica</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan KLASNIĆ</p>
<p>Izjave </p>
<p>DRAGAN KANATLAROVSKI, izbornik Makedonije: – Zaslužena pobjeda gostiju, koji su, međutim, u završnici imali i dosta sreće. Da bismo računali na pozitivni rezultat s tako jakim protivnikom, nismo smjeli toliko griješiti, i to je bio glavni razlog našeg poraza. </p>
<p>OTTO BARIĆ, izbornik Hrvatske: – Moram priznati da sam jako zadovoljan, ne samo činjenicom što smo zabilježili pobjedu koja nam je vrlo bitna za ukupno ozračje. Mislim da je utakmica bila pravi test i da je čak šest igrača odigralo natprosječno. Kad dođu Pršo i Robert Kovač naša će igra biti još snažnija. No, treba nam još puno vježbe i rada kako bi bilo sve u redu, a mislim da znam put i način kako to postići. </p>
<p>Izbornik je pohvalio Tudora kao dobrog kontrolora situacije u poziciji koju mu je namijenio. Važno mu je bilo što je Niko Kovač svojom naglašenom borbenošću želio jasno pokazati da se ne misli predati. </p>
<p>Za zakašnjeli ulazak Bjelice u igru, Barić pronalazi razlog u želji da se sačuva prednost i sačuva pobjeda, a osim toga i ozljede nekolicine igrača tijekom utakmice natjerale su ga na neka druga razmišljanja. No, kako sam kaže, Bjelica i te kako ostaje u fokusu njegovog interesa. Izbornik nije mogao, a da ne pohvali Didulicu. Z. A.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I švicarski streličari na SP</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Reprezentacija Švicarske prijavila se za SP u streličarstvu u disciplini poljsko gađanje (Plitvička Jezera od 5. do 11. srpnja 2004.). Još ranije dolazak su potvrdili Švedi, Englezi, Belgijanci, Nijemci te Austrijanci. Očekuje se dolazak oko 40 zemalja s oko 350 streličara.</p>
<p>Članica Međunarodnog streličarskog saveza gđa Trudy Medved (Austrija) boravila je na Plitvičkim Jezerima i bila zadovoljna s dosad obavljenim poslovima.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zadrani slavili i na Gripama</p>
<p>I nakon sedmog kola Zadrani su i dalje bez poraza nakon što su kao gosti svladali Split CO sa 70-60 / Važnu pobjedu ostvarili su košarkaši Šibenke koji su u Zagrebu svladali Hermes Analiticu sa 98-85</p>
<p>SPLIT/ ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Košarkaši Zadra grabe prema prvom mjestu uoči doigravanja prvenstva Hrvatske. Pobijedili su na Gripama Split CO rezultatom 70-60 (30-38) i to zahvaljujući izvanrednoj igri u obrani u drugom dijelu susreta. Ključni igrač momčadi Danijela Jusupa bio je Jakov Vladović koji je postigao 24 poena i bio superioran bekovima žutih. </p>
<p>Utakmica je odlučena početkom četvrte četvrtine kada su gosti iz Zadra pogodili tri trice zaredom pogodili tri trice, i to Marcelić, Bulić te Longin. Tako su došli u vodstvo od 59-51. Do kraja su svojim iskustvom lako sačuvali vodstvo. </p>
<p>U prvom dijelu splitski žuti bili su dosta bolji, pogotovo na samom otvaranju kada su poveli sa 17-5. Međutim, i ovaj susret pokazao je da trener Jurij Zdovc nema dobre zamjene za startnu petorku. Naime, domaća klupa postigla je samo četiri poena. Ovim porazom Splićani su se doveli u nezgodnu situaciju.</p>
<p> l Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO – ZADAR 60-70 (21-13, 17-17, 9-20, 13-20)</p>
<p>SPLIT CO: Oršulić 12, Kedžo 20, Rančić 9, Ukić 11, Pašalić 4, Vučica 3, Delić, Kastropil, Šporar, Petrović, Morić 1. </p>
<p>ZADAR: Stipčević, Vladović 24, Ivanov, Longin 15, Pestić, Bulić 8, Špralja, Marcelić 7, Petranović, Banić 6, Lalić, Meeks 10.</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin), Anzulović (Zagreb), Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1300 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jakov VLADOVIĆ </p>
<p>Hermes Analitica - Šibenka 85-98</p>
<p>Bodreni od stotinjak bučnih »funcuta« koji su se natiskali na tribinama Kemijske škole, košarkaši Šibenke upisali važnu pobjedu na putu prema Goodyear ligi protiv Hermes Analitice 98-85 (42-36) u 7. kolu Lige za prvaka. Šibenčani, su vodili od samog početka. Predvođeni Davidom Baileyem gosti su u 8. minuti poveli 26-11. </p>
<p>»Analitičari« su zonskom obranom uspjeli smanjiti na 36-40, no uz loš šut doživjeli su prvi poraz na domaćem terenu o ovoj sezoni. U nastavku je sve otišlo na stranu Šibenčana koji su imali čak šest dvoznamenkastih strijelaca. </p>
<p>l Dvorana KGTŠ-a </p>
<p>HERMES ANALITICA – ŠIBENKA 85-98 (16-28, 20-14, 21-30, 28-26)</p>
<p>HERMES ANALITICA: Novosel 12 (5-6), Pajić, Rimarčuk 7 (1-3), Pašalić 22 (6-11), Parezanović 15 (4-4), Sarić, Marinović 6 (2-2), Tišma 2 (2-2), Čibej 3, Jurjević 10 (2-2), Troha 8.</p>
<p>ŠIBENKA: Jurić 5, Bailey 21 (3-3), Papak, Toroman 11, Bura, Šarin, Vidačak 14 (4-6), Helbich 15 (4-5), Huljev 17 (1-2), Duvančić, Dixson 15 (3-7). </p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar), Šarac (Osijek), Peić (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 500 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: David BAILEY </p>
<p>Renco Posinković </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamovac vrijeđa i tuži, dinamovac sudi i kažnjava </p>
<p>Nakon svega što je izrekao Grgić, ali i nakon najnovijih događaja, činjenica je da je Hajduk u našim nogometnim institucijama u posve podređenom položaju u odnosu na najvećega suparnika / »Pozivam na mir i razum, ne treba dolijevati ulje na vatru. Volimo svoj klub i ne mrzimo nikoga. Dugo smo stvarali državu u krvi i sada ne treba zbog sportske utakmice stvarati antagonizam«, kazao je Grgić </p>
<p>SPLIT, 28. travnja</p>
<p> – Predsjednik Hajduka Branko Grgić reagirao je na izjave dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića, koji je svojim istupom začinio uvertiru subotnjeg derbija Hajduk – Dinamo u Maksimiru. Grgićev istup nije bio ratoboran niti ljutit, već gotovo rezigniran. Mamić je, naime, uspio pokvariti idilu u odnosima dva kluba, koje je Grgić godinama gradio s predsjednikom Dinama Mirkom Barišićem. Mamićeva teška artiljerija nadovezala se na šestomjesečnu kaznu Igoru Štimcu, prvom operativcu Hajduka, pa su se na Poljudu prepali da su uoči »utakmice svih utakmica« došli u sasvim podređenu ulogu. Stoga se predsjednik Grgić potrudio ponuditi viđenje hajdukovaca prije derbija: </p>
<p>– Derbi protiv Dinama u Maksimiru iznimno je važna utakmica, ali ne mislim da je odlučujući. Još su ostala tri kola nakon subote. Moram se osvrnuti na Mamićeve izjave, makar bih ih najradije preskočio i zanemario. Nije istina da nekoga mrzimo, niti se Mamić može poistovjetiti s Dinamom i Zagrebom. Zagreb je metropola svih Hrvata i to je i naš glavni grad, a mi volimo Hajduk i Split i u našoj borbi za naslov hrvatskog prvaka trudimo se izbjeći razne scenarije. Vrijeđaju nas izjave da smo tovari i Venecijanci. U Zagreb dolazimo pošteno i sportski odigrati utakmicu i nadamo se pobjedi. </p>
<p>Odluka Disciplinske komisije HNS-a o šestomjesečnoj zabrani obavljanja dužnosti u nogometu Igoru Štimcu nije iznenadila čelništvo splitskoga kluba niti ih je iznenadila brzina kojom su reagirali »disciplinci«. Grgić potkrepljuje Hajdukov stav: </p>
<p>– Štimac je kažnjen najvećom mogućom kaznom, iako je utvrđeno da nije udario suca Jedvaja. Bilo bi dobro da i se kod drugih slučajeva komisije Saveza okupljaju brzo i sankcioniraju izgrednike. Pa, Mamić je svašta govorio, poput toga da Djedović (šef sudaca, op. a.) i sudac Širić režiraju prvenstvo, optuživao, prekinuo utakmicu u drugoj državi između Hajduka i Dinama i nikome ništa. Kod slučaja Ivana Bošnjaka je pak sasvim drugačiji način rada. Komisija se sastaje i samo prolongira odluku. Mi smo prijavili da nam Bošnjak treba platiti dug (100 tisuća eura, op. a.) još u siječnju, a evo nas u svibnju, a odluke još nema. Odlučit će nakon 15. svibnja, kad završi prvenstvo. Takvi nas potezi iritiraju. Štimac je nama u Hajduku, njegovoj bazi, dao pismenu ostavku na dužnost u IO HNS-a, a analogno tome i nogometnoj vladi. </p>
<p>Previše se vike, pogotovo kako se bliži kraj prvenstva, diže na suce. Grgić se osvrnuo pak na početak prvenstva: </p>
<p>– Suđenje ne želim komentirati. Suci su ljudi od krvi i mesa, ali se događaju neke smiješne stvari. Poduzimamo sve za regularnost prvenstva. Zbog informacije da je Kovačić (sudac subotnjeg derbija, op. a.) viđen na večeri s Mamićem, tražit ćemo njegovo izuzeće. No, sumnjam da ćemo time što promijeniti. S druge strane, Mamić je kazao, još u rujnu, da će izuzeti Širića pa naš najbolji sudac ne samo što nije sudio Dinamo nego nije sudio ni Ligu za prvaka. U posljednjem je derbiju sudac Svilokos dobio dobru ocjenu. Utvrđeno je da je trebao dosuditi kazneni udarac za nas, ali nismo reagirali. Poslije su uslijedile ove teatralne utakmice, a pobjede izborene u posljednjoj sekundi dižu moral do neba. Naši momci čitaju novine i napisi su im najbolji motivator. </p>
<p>Hajdukovce smeta »dvostruka dioptrija« ljudi u Savezu, a predsjednik Grgić još je dodao: </p>
<p>– U Širokom Brijegu Mamić je prekinuo utakmicu, a nitko iz Saveza nije reagirao. Nismo ni to prijavili, jer smo očekivali da će se čelni ljudi hrvatskog nogometa javiti. Izgleda da ćemo morati izvaditi sve izjave iz novina i na osnovu njih dignuti tužbe komisijama HNS. Opet u komisijama sjede ljudi bliski Dinamu. Borili smo se da Vrbanović kao direktor Dinama ne bude predsjednik Udruženja ligaša, jer mu se funkcije podudaraju. Eto, Vrbanović, koji je dobar sportski djelatnik, najavio je da će tužiti Štimca na osnovi teksta u Nacionalu, ali to ne čini drugima na osnovi izjava u nekim drugim novinama. Ako su svi u Savezu iz jednog središta, moguće su razne insinuacije. Dobivanjem licence doći ćemo u Europu, a ovakvi nas Mamićevi stavovi i riječi vraćaju na Balkan. Uostalom, on je zazivao regionalnu ligu da bi sada govorio suprotno. Ne trebam ponavljati da je Hajduk bio protiv regionalne lige na način na koji ju je predlagao Mamić, jer nije u interesu hrvatskog nogometa. </p>
<p>I za kraj Branko Grgić je »smirio loptu«, svjestan da riječi mogu biti teško oružje: </p>
<p>– Pozivam na mir i razum, ne treba dolijevati ulje na vatru. Volimo svoj klub i ne mrzimo nikoga. Dugo smo stvarali državu u krvi i sada ne treba zbog sportske utakmice stvarati antagonizam. Treba smiriti tenzije. Meni je ovo najteža utakmica u dosadašnjoj predsjedničkoj karijeri, a razočaran sam odnosima i nekako prazan. Nadam se da će naši igrači odigrati pravu utakmicu i pobijediti. </p>
<p>Čini se da nikad kao uoči ovosubotnjeg derbi nije »prosuta« tolika negativna energija i trebat će mnogo umijeća, volje i truda da se ne izađe iz sportskih okvira. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska i dalje bez pogotka </p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – U drugoj službenoj utakmici novog saziva mlade hrvatske nogometne reprezentacije igrača do 21 godine, naša je izabrana vrsta doživjela prvi poraz. Odabranike Martina Novoselca u svim su elementima igre nadigrali Šveđani koji su pobijedili sa 2-0. Tako mladi Hrvati nisu uspjeli postići pogodak ni nakon 180 minuta igre, 31. ožujka odigrali su 0-0 protiv Turske. </p>
<p>Šveđani su vrlo dobro organizirali igru, ali su im za pogotke pomogli i – Hrvati. Prvo je u 50. minuti našeg vratara Vidakovića iznenadio Fribrock koji je sasvim neočekivano s 20-tak metara iskosa na lijevom boku odlično pogodio suprotni kut, a za drugi zgoditak zaslužan je nes(p)retni Bodrušić koji je 24 minute kasnije nakon centaršuta efektno loptu smjestio u vlastitu mrežu. Kad je riječ o igri Hrvata koji su bili bez šanse,može se reći da su mogli štošta naučiti od svojih suparnika s kojima će igrati u rujnu u kvalifikacijama. </p>
<p> • Stadion Radnika</p>
<p>HRVATSKA – ŠVEDSKA</p>
<p> 0-2 (0-0)</p>
<p>HRVATSKA: Vidaković 6 – Gal 5.5, Kopilaš 5.5, Bodrušić 5 (od 77. Oraščanin - ) – Ćosić 5.5 (od 61. Bilaver 5), Marić 6, Vukojević 5.5 (od 46. Janjetović 5), Benko 5.5 (od 75. Grgurović - ); Mujanović 6 (od 56. Modrić 5.5) – Cesarec 6.5 (od 67. Čale 5.5), Sharbini 5.5 (od 46. Vručina 5.5)</p>
<p>ŠVEDSKA: Kĺllkvist 5.5 (od 46. Persson 6.5) – Melander 6.5 (od 46. Haginge 6), Svensson 6.5, Olsson 6 (od 46. Jarlegren 6), Granqvist 6.5 – Lindgren 6.5, Dahl 6 (od 46. Larsson 6.5), Lai 6, Fribrock 7 (od 64. Laitinen 6) – Andersson 6.5 (od 64. Wendt 6), Runström 6 (od 46. Dahlberg 6)</p>
<p>SUDAC; Kandare (Slovenija) 6.5; GLEDATELJA 600</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Fribrock (50.), 0-2 Bodrušić (74., autogol)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lai</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Martin FRIBROCK.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hajduk traži izuzeće suca Draženka Kovačića </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Igor Štimac je u utorak u Postirama na Braču objavio da je usmeno dao ostavku na članstvo u Izvršnom odboru HNS-a. Već je o svojoj odluci izvijestio predsjednika Vlatka Markovća, a u srijedu ujutro ostavka bi i pismeno trebala biti poslana u Savez. </p>
<p>Povod ovakvom činu je šestomjesečna kazna zabrane obavljanja dužnosti u nogometu Disciplinske komisije HNS-a, a prekid šutnje kod Štimca je uvjetovan i istupom dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića. Štimac je Mamićeve izjave doživio kao govor mržnje, i smatra ga nogometnim profiterom. </p>
<p>– Ne pada mi na pamet više biti nazočan sjednicama IO HNS-a, to je uzaludan posao za mene, jer ne volim biti dijelom nekog tijela koji nije u stanju promijeniti ništa na bolje. Jedini spas za Hajduk, ali i interes hrvatskog nogometa, dogodit će se kad na čelo Saveza dođe kvalitetan čovjek koji neće biti vezan klupskim interesima. Pogledajte samo tko su ljudi koji vode Savez. Od Markovića preko Srebrića, Vrbanovića, Breznoga sve su sami dinamovci, a sada rade mjesto i za Laljka, istresao je svoje brige Štimac dodavši: </p>
<p>– Nije istina da se Dinamu pomoglo samo na Kantridi, zaboravilo se što je bilo u superkupu i u zadnjoj utakmici protiv Dinama. Da je dosuđen jedanaesterac nakon prekršaja nad Krpanom, što je nepobitno dokazano, danas o svim ovim stvarima ne bi ni pričali. Molim Boga da se igrači trgnu i da pobijede u Maksimiru, a onda oni 'gore' svi skupa mogu 'lajati na mjesec', kazao je Štimac i na kraju zahvalio svojim kolegama iz IO HNS-a koji iz osobnih razloga nisu govorili ono što su mislili.</p>
<p>I još jedna vijest iz Hajdukovog tabora pred subotnji derbi protiv Dinama u Maksimiru. Hajduk se sprema tražiti izuzeće suca Draženka Kovačića iz Križa jer su dobili dojavu da je viđen na večeri sa Zdravkom Mamićem. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Van Persie potpisao za Arsenal</p>
<p>HAAG, 28. travnja</p>
<p> – Napadač nizozemskog Feyenoorda Robin van Persie (20) potpisao je četverogodišnji ugovor s novim prvakom Engleske Arsenalom, objavio je tehnički direktor Feyenoorda Mark Wotte.</p>
<p>Arsenal će za dovođenje Van Persiea Feyenoordu platiti odštetu u visini 3.5 milijuna eura.</p>
<p>Osim Arsenala, za usluge mlade zvijezde bili su zainteresirani i njemački Werder, te PSV Eindhoven. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Repeša, Vujčić i Šundov u lovu na europski naslov </p>
<p>U prvom polufinalu u četvrtak igrat će talijanski klubovi Skipper i Montepaschi (18.15 sati), dok se u 20.40 sati sastaju domaćin Maccabi i moskovski CSKA </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Košarkaška sezona došla je do vrhunca, Nokia Arena u Tel Avivu u sljedeća će tri dana dati novoga klupskog europskog prvaka. U prvom polufinalu »final foura« Eurolige u četvrtak igrat će talijanski klubovi Skipper i Montepaschi (18.15 sati), dok se u 20.40 sati sastaju domaćin Maccabi i moskovski CSKA. </p>
<p>Iako hrvatskih klubova, točnije Cibone koja je jedina igrala u najelitnijem europskom natjecanju, nema u Tel Avivu, završni turnir Eurolige ipak neće proći bez naših predstavnika. Na klupi bolonjskog Skippera sjedit će Jasmin Repeša čija je momčad napravila možda i najveće iznenađenje ove sezone. Sa smanjenim proračunom i skromnijim ambicijama, Repeša je uspio Skipper dovesti među najboljih četiri. Tamo će ih čekati Montepaschi iz Siene, koji je drugu godinu zaredom na »final fouru«. </p>
<p>Splitski centri Nikola Vujčić i Bruno Šundov branit će u drugom polufinalu žute boje Maccabija, kojem neće biti lako protiv odlične momčadi CSKA s iskusnim trenerom Dudom Ivkovićem, kojem je ovo peti »final four« u 11 godina. Maccabi se do završnog turnira provukao u infarktom dvoboju protiv Žalgirisa, koji je tri sekunde prije kraja imao tri koša prednosti i dva slobodna bacanja. </p>
<p>Veliko priznanje dobio je i hrvatski košarkaši sudac Srđan Dožai, koji je izabran među osmoricu za završni turnir. </p>
<p> • Raspored polufinala (četvrtak): Montepaschi – Skipper (18.15), Maccabi – CSKA (20.40). Finale je na rasporedu u subotu u 20.40, utakmica za treće mjesto igra se u 18.15 sati. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Marko Tomas opet preko 30 koševa, cibosi prohujali Rijekom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U 7. kolu Ožujsko lige za prvaka zagrebački klubovi bili su uspješni na gostovanjima. Košarkaši Cibone prohujali su Rijekom pobijedivši momčad Triglav osiguranja 112-69 (63-40), što je dosad najuvjerljivijom pobjeda u domaćem prvenstvu (+43). Tako će cibosi barem na jedan dan biti vodeći na ljestvici, jer Zadar u srijedu gostuje na Gripama. U momčadi trenera Dražena Anzulovića svi su se upisali u strijelce, a najviše su se istaknuli Josip Sesar i Marko Popović s po 17 poena i tri ubačene trice. </p>
<p>Zagrebaši su uspješno prebrodili gostovanje kod Svjetlosti Broda, na kraju je Puljina momčad slavila sa 92-87 (50-43). U redovima »mrava« briljirao je Marko Tomas s 31 poenom i šest skokova. </p>
<p> • Dvorana Mladosti</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE – CIBONA VIP 69-112 (24-32, 16-31, 11-26, 18-23)</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: ŠTEMBERGER 14 85-79, DEVČIĆ 6 (2-2), VRBANC 12 (1-3), KAPOV 4 (2-2), ŠĆEPANOVIĆ 5 (3-3), Stegnjajić 12 (1-2), Buljubašić 9, Velčić 5, Salamun 2 (0-1), Shelby, Collins, Tončinić.</p>
<p>CIBONA VIP: KUS 5, KRASIĆ 6 (2-2), ŽIŽIĆ 14 (4-6), Golemac 8, Sesar 17 (6-9), Štimac 11 (1-2), Mance 7, Mamić 12 (3-3), POPOVIĆ 17 (4-4), Poljak 4, VRANKOVIĆ 11 (1-2). </p>
<p>SUCI: Herceg (Zagreb), Štrok (Varaždin) i Vovk (Sl. Brod). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ. </p>
<p> • Sportska dvorana Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD – ZAGREB 87-92 (21-21, 22-29, 21-23, 23-19)</p>
<p>SVJETLOST BROD: NORAC 14 (4-4), ĆOSIĆ 12 (4-6), TANKOSIĆ 12 (6-10), ŠTEFANAC 6 (3-4), ERCEGOVIĆ 16 (6-9), H. Kovačević, Marinić, Bratić (0-1), Delalić 21 (5-5), Mandić 6 (0-1), K. Kovačević.</p>
<p>ZAGREB: I. TOMAS 18 (6-6), KRUNIĆ 11 (6-6), M. TOMAS 31 (8-8), PIPLOVIĆ 14 (5-6), J. GARMA 5 (1-1), Simon, Šaronja, Kaurić, Pehar 4 (0-1), Jelavić 9, Nnaji, N. Garma. </p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Legović (Rijeka) i Tresoglavić (Osijek), GLEDATELJA: 400. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko TOMAS. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Davis odveo Hornetse do izjednačenja </p>
<p>DENVER, 28. travnja</p>
<p> – Minnesota Timberwolvesi nikad u svojoj 15-godišnjoj povijesti nisu bili bliže prolasku u drugi krug NBA doigravanja. U četvrtoj su utakmici prvoga kruga svladali Denver Nuggetse u gostima sa 84-82 te stigli do vodstva sa 3-1 u pobjedama, pa ih još samo jedan uspjeh dijeli do prolaska u konferencijsko polufinale. </p>
<p>Dvoboj u Denveru imao je vrlo neizvjesnu završnicu, a na kraju su više sreće imali gosti. Brazilac Nene zakucavanjem je 18 sekundi prije kraja smanjio na 82-84, da bi u sljedećem napadu Wolvesa Latrell Sprewell promašio oba slobodna bacanja i pružio domaćinima novu priliku. No, Andre Miller promašio je šut za dva poena, a niti Voshon Lenard nije uspio pogoditi tricu za pobjedu iz nemoguće situacije sa zvukom sirene. Kevin Garnett predvodio je goste sa 27 koševa i 14 skokova, Sam Cassell dodao je 15 poena, Trenton Hassell 14 uz odličan posao u obrani, a Latrell Sprewell ubacio je 13 koševa. Nuggetsima nije bila dovoljna niti fantastična šuterska večer Voshona Lenarda, koji je ubacio 28 poena uz šut za tricu 6-7 (promašio je samo očajnički pokušaj s istekom vremena), jer je senzacionalni novak Carmelo Anthony odigrao katastrofalno, upisavši samo dva pogotka uz šut 1-16. </p>
<p>Za razliku od Nuggetsa, New Orleans Hornetsi iskoristili su prednost domaćeg terena za izjednačenje omjera u seriji protiv Miami Heata na 2-2 pobjedom sa 96-85. U posljednjih 12 minuta briljirao je Baron Davis koji je bio motor preokreta kojim su Hornetsi zaostatak 68-71 pretvorili u uvjerljivu pobjedu. Davis je dvoboj okončao sa 23 koša i 10 asistencija, a odlične je suradnike imao u veteranu Staceyju Augmonu koji je ubacio 17 koševa, te novaku Davidu Westu, koji je osam od svojih 10 pogodaka ubacio u posljednjoj četvrtini. Lamar Odom sa 25 i Eddie Jones sa 16 koševa predvodili su Heat. </p>
<p> • Rezultati - Istočna konferencija: New Orleans – Miami 96-85 (omjer izjednačen na 2-2); Zapadna konferencija: Denver – Minnesota 82-84 (Minnesota vodi sa 3-1). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci u Iraku primjenjuju Sharonovu taktiku</p>
<p>Koalicijske snage žestoko napale položaje branitelja Falluje / Prizori razornih eksplozija osvjetljavali su gotovo cijeli grad, podsjećajući na prve dane američkih zračnih udara na Bagdad </p>
<p>ANKARA, 28. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki borbeni helikopteri, vojni zrakoplovi i teško topništvo zasipali su u utorak navečer položaje branitelje sunitske Falluje. Prizori razornih eksplozija praćenih oblacima dima osvjetljavali su gotovo cijeli grad, podsjećajući na prve dane američkih zračnih udara na Bagdad. Broj mrtvih i ranjenih se pouzdano ne zna, kao i razmjeri materijalne štete koja je, po neovisnim procjenama, velika. </p>
<p>Do napada na Falluju došlo je nekoliko sati nakon isteka labavog prekida vatre između koalicijskih snaga i branitelja grada. Prema tvrdnjama očevidaca, jedan američki helikopter ispaljivao je projektile na položaje gdje su se, kako se tvrdi, nalazila skladišta oružja.</p>
<p>Srijeda je u Falluji osvanula mirna. Razlog za to je dolazak skupine plemenskih vođa iz cijele zemlje. Oni će pokušati da ishode prekid sukoba između koalicijskih snaga i branitelja Falluje.</p>
<p> Amerikancima je iznimno stalo da grad, koji je postao simbolom iračkog otpora i nacionalne pobune protiv nazočnosti stranih trupa, na ovaj ili onaj način, dovedu pod svoju kontrolu prije 30. lipnja za kada je dogovoren prijenos suvereniteta na »odabrane« Iračane.</p>
<p>Američki zapovjednici na uzavrelom iračkom terenu primjenjuju taktiku izraelskog premijera Ariela Sharona »vruće-hladno« kako bi oslabili ne samo obrambene snage gerile, već i njihov borbeni moral. Američki general Mark Kimmitt je izjavio da su ubijena 64 pripadnika paravojnih snaga u okolici svetog šijitskog grada Najafa. Isti izvor je rekao da je povod za akciju američke vojske bio napad na jednu vojnu ophodnju. Tvrdi se da su sudionici te gerilske akcije bili pristaše radikalnog šijitskog imama Moqtada al Sadra. </p>
<p>Pentagon je, unatoč vrlo teškoj situaciji, posebno u pobunjeničkim uporištima Najafu i Falluji, zanijekao da sigurnosno stanje u Iraku izmiče kontroli. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld je u obraćanju novinarima u utorak priznao kako nije dovoljno jasno koliko je vojnika nužno da bi se okupirana arapska zemlja držala pod kontrolom. On je također branio pregovore o pronalaženju mirnog rješenja za opkoljenu Falluju i Najaf. »Treba pokušati pokrenuti dijalog«, rekao je Rumsfeld. </p>
<p>Nemirno je bilo i u Bagdadu. Vijesti govore da su gerilci ubili jednog američkog vojnika.</p>
<p> U Iraku je od početka invazije, započete 20. ožujka 2003., pa do danas poginulo 719 američkih vojnika. Samo u travnju smrtno je stradalo 115 Amerikanaca. Istodobno, ubijeno je više od 2000 Iračana. </p>
<p>Novoimenovani američki veleposlanik u Iraku John Negroponte izjavio je da će Iračani od 30. lipnja imati stvarnu i mnogo veću suverenost nego dosad. On je, na saslušanju u Odboru za vanjskopolitičke odnose američkog Senata rekao da će nova privremena vlada imati 25 ministarstava, voditi vanjsku politiku, upravljati iračkim prihodima, te imati sve nužne preduvjete pune državne suverenosti i vlasti. Negroponte je dodao kako će se njegova uloga usredotočiti na pomaganje, a ne zapovijedanje iračkoj vladi. To neće biti slučaj i s donošenjem vojnih odluka. Iračani će tu, rekao je, dobiti u najboljem slučaju savjetodavnu ulogu. </p>
<p>Mohsem Abdel-Hamid, sunitski predstavnik u civilnom Vijeću koje upravlja Irakom pod budnim nadzorom američkog administratora Paula Bremera, oštro se suprotstavio takvom doziranom davanju suvereniteta. Drži kako je zadržavanje bilo kojeg segmenta suvereniteta od SAD neprihvatljivo. Abdel-Hamid je zaprijetio da bi Iračani, ako dođe do ugrožavanja pune suverenosti, mogli krenuti »drugim putem«. Nije potrebno nagađati na što se taj »drugi put« odnosi i da je riječ o sveiračkoj pobuni. </p>
<p>Zanimljivo je da je predstavnik UN-a u Iraku Lakhdar Brahimi sugerirao okupacijskim snagama da se iračka prijelazna vlada ustanovi do kraja svibnja, odnosno mjesec dana prije ranije utvrđenog roka. Bivši alžirski šef diplomacije smatra da je to nužno učiniti unatoč opće zabrinutosti zbog pogoršane sigurnosne situacije u Falluji, Najafu i drugim dijelovima zemlje. Upozorava je kako izabrani članovi vlade moraju uživati povjerenje, poštovanje i ugled širom Iraka. </p>
<p>Dok se irački sukobi nastavljaju nesmanjenom žestinom, malo tko misli na svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina zbog kojeg je i pokrenut pohod na Bagdad. Napadom na Falluju, njegovo najvjernije uporište, obilježen je njegov 67. rođendan. Izaslanstvo Međunarodnog odbora Crvenog križa posjetilo je u srijedu svrgnutog diktatora. Kako se saznaje, njegovo zdravstveno i psihičko stanje su relativno dobro. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Njegovo veličanstvo biznis: Kina obećana zemlja</p>
<p>Stopa godišnjeg rasta u jednoj od četiri poslovne zone u Nanjingu je 40 posto, a prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti od 470 milijuna dolara / Za ulaganja u kineske poslovno-stambene zone zainteresirane i hrvatske tvrtke, ali Kinezi ne otkrivaju koje / Dobar šoping nije samo u Shanghaiju, već i u svim kineskim gradovima</p>
<p>NANJING, 28. travnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Kinesko otvaranje prema svijetu prati snažni ekonomski bum koji graniči s čudom. U Kini je izgrađeno 200 poslovno-stambenih zona u kojima se razvija visoka tehnologija, a najpoznatije svjetske kompanije već su duboko pustile korijene i ubrzanim tempom grade istraživačke centre i tvornice.</p>
<p>U Nanjingu su četiri takve zone, a u jednoj živi i radi 210.000 ljudi. Da bude jasnije, zona znači cijeli dio grada, u ovom slučaju područje na 35 četvornih kilometara, s kompletnom infrastrukturom. Samo u toj zoni je 14 fakulteta, škole, domovi zdravlja, pa i odjeljenje poznate pekinške bolnice koja se specijalizirala za liječenje očnih oboljenja. Nove, moderne zgrade za stanovanje, a među njima futuristički pogoni svjetskih tvrtki. Tu su Fiat, Ericsson, američki Ford, Motorola.</p>
<p>Jiang Shoujian objašnjava da su u toj zoni samo privatne tvornice i da je tu na djelu kineski privatni kapital. Nema dirigirane privrede, rukovoditelji zone sami odlaze u svijet i sklapaju poslove. Na pitanje moraju li biti članovi Partije ako obavljaju odgovorne dužnosti, Shoujian kaže: »Ne, nikako. Pa riječ je o privatnicima«.</p>
<p>Podaci o financijskim rezultatima koji se ostvaruju samo u toj zoni zaista su impresivni. Stopa godišnjeg rasta je 40 posto, a prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti od 470 milijuna dolara. Do sada je 16 velikih tvrtki uložilo svoj novac i radi se na 1500 raznih projekata. Vrijednost ulaganja stranog kapitala je 4,5 milijardi dolara. Za posjeta poslovnoj zoni mogli smo vidjeti tako nevjerojatni sklad koji pruža grad budućnosti, iako je - Kinezi kažu zbog sigurnosti - svaka zgrada bila ograđena zidom ili visokom ogradom. Da bi skratili dugačka putovanja do posla, radnici stanuju u neposrednoj blizini. Za radnog vremena nikog nije bilo na cesti, svi rade.</p>
<p>Velike zgrade svjetskih divova, poput Ericssona ili Siemensa nedavno su dovršene, njihovi stručnjaci dolaze u Kinu i zajednički rade s Kinezima. Riječ je o tako velikom tržištu da nitko ne može ostati ravnodušan. Pitamo gospodina Shoujiana vode li se pregovori i s hrvatskim tvrtkama da dođu u Kinu i ulože kapital: »Da, ali kako je riječ o pregovorima molim vas da me ne pitate koje su tvrtke u pitanju«.</p>
<p>Stopa rasta ulaganja u razvoj najmodernijih tehnologija je fantastičnih 45 posto. Tu se samo razgovara o projektima budućnosti, koristi se software najnovije generacije, a dvanaestogodišnje iskustvo ove zone ukazuje da su Kinezi dobro pogodili model kako privući strani kapital. Nezaposlenih u zoni naprosto nema.</p>
<p>Vodi se računa o racionaliziranju kadrova i uštedi, ali se ne štedi na pameti. Kinezi dobro znaju da za konkurentnost u svijetu treba ovladati modernim tehnologijama, i sve se više razmišlja u tom smjeru, a ne samo o proizvodnji roba široke potrošnje po čemu je Kina poznata u svijetu. Ova zona pokazuje već sada tako dobre rezultate da se planira i proširenje.</p>
<p>A kad je riječ o proizvodnji, vozeći se vlakom od Nanjinga do Shanghaija može se vidjeti kako velike građevinske dizalice rade neprekidno podižući nove pogone i u malim mjestima. Vizure kineskih gradova sve više su nalik američkima. Gradi se na svakom koraku, zapošljava lokalno stanovništvo, a Kinezi ističu da se sve više razmišlja i o ekologiji. Vlast je dala upute svim poduzetnicima da se brinu o prirodi, shvaćajući da tako brzi razvoj nosi i negativne strane.</p>
<p>A u Kini se proizvodi na svakom koraku. Mali pogoni se nadomještaju velikima, a roba široke potrošnje namijenjena šopingu i dalje je hit i donosi veliku zaradu. Proizvodna cijena je tako mala da Kinezima nitko ne može konkurirati, a savladali su tehniku proizvodnje do savršenstva.</p>
<p>Gdje je ta zemlja u kojoj pomodne sunčane naočale koštaju osam kuna, kvalitetne majice 30 kuna, a one slabije kvalitete pet do sedam kuna. U kojoj se još zemlji može spavati u hotelu za 10 dolara, a za 25 košta soba s mini barom i televizorom. U Kini, naravno. U obećanoj zemlji za šoping. Današnji turisti uveliko kupuju, bez obzira dolazili iz luksuza civilizacije ili umornih tranzicijskih zemalja.</p>
<p>Kina stidljivo poskupljuje i robu široke potrošnje, ali to ide vrlo sporo, jer kineski građani još uvijek ne zarađuju previše dobro. Svjetske cijene još će pričekati, a do tada će Kina biti Eldorado za sve koji žele trošiti. A dolar po dolar, i za skromne Kineze pristojna zarada.</p>
<p>Kada se pomisli na šoping u Kini, vjerojatno je prva asocijacija Shanghai, središte privredne moći, kineski Manhattan. No, danas se prodaje i kupuje i u drugim gradovima. Nanjing zasigurno nije poznat po šopingu, ali će svojim sjajem iznenaditi i uvjeriti strance da se Kina razvija u cjelini, a ne samo najveći gradovi. Nema velike razlike između središta Xiana ili Nanjinga i središta Pekinga, pa čak i Shanghaija. Iste vizure sjaja prošlosti i raskoši sadašnjosti. </p>
<p>A svaka od kineskih pokrajina za današnje šoping turiste krije i neku posebnost. U Nanjingu možete svaku ponuđenu cijenu iznad 100 juana smanjit iz prve baš za sto juana i platiti koliko ostane. Prodavači će pristati i još zaraditi. A kako se može zaraditi ako kožni novčanik prvorazredne izrade stoji 35 kuna, ili traperice kakve se kupuju u Rimu ili Madridu 45 kuna, nitko ne zna osim Kineza.</p>
<p>Kinezi vole trgovati, to im je u krvi, ali nisu nasilni i dosadni. Smatrat će uvredom ako pristanete na njihovu prvu cijenu. Engleski im ide kako-tako pa će radije prodavati uz pomoć digitrona. A cijene se smanjuju i u najboljim dućanima, samo se to tamo obavlja otmjenije - uz naklon. Na cesti sve ide brže i jednostavnije i proceduru kineskog trgovanja morate proći, iako vam je naprosto žao da smanjujete cijenu suvenira koja iznosi kunu. Pa, koliko uopće platiti. I kad dođete do pola kune, trgovac je i dalje sretan i zadovoljan. Napravio je posao i našao »bedastog« turista kojem je uvalio suvenir.</p>
<p>U dućanima su kompjutorske blagajne, glazba i interijer kao u svim svjetskim prodavaonicama. Troši se cijeli dan, a sve radi naravno i u nedjelju. Netko će kupiti original proizvoda koji traži, netko savršenu kopiju, a netko lošu krivotvorinu. Ovisi kakve ste sreće.</p>
<p>A, na kraju dana kada država »zbroji« što je učinjeno i kad se u državne kase ulije famozni PDV, kineski politički vrh može biti zadovoljan što je svijetu otvorio Kinu. Ništa ne donosi toliko novca kao trgovina, a proizvodnja bez trgovine također ništa ne znači. Kinezi su svoju šansu znalački iskoristili.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Gadafi želi da se u Iraku čuje glas EU </p>
<p>BRUXELLES, 28. travnja </p>
<p> - Libijski vođa Moamar el Gadafi u govoru koji je u srijedu održao u belgijskom parlamentu u Bruxellesu, pozvao je Europsku uniju da učini sve kako bi se »začuo njezin glas« u Iraku i da ne dopusti da je »marginaliziraju« u srednjoistočnom sukobu između Izraelaca i Palestinaca.</p>
<p> »Htio bih da se začuje glas Europe o sadašnjoj tragediji koju proživljava Irak«, izjavio je Gadafi.</p>
<p> »Europa bi trebala drugima postavljati pitanja kako bi saznala razloge okupacije«, dodao je, smjerajući na vojnu koaliciju koju u Iraku vode Sjedinjene Države.</p>
<p>Vraćajući se na izraelsko-palestinski sukob, libijski je čelnik poželio da »Europa izravno sudjeluje u rješavanju sukoba na Srednjem istoku i da ne bude sa strane«. Moamar el Gadafi je u srijedu završio dvodnevni službeni posjet Bruxellesu koji je njegovo prvo putovanje izvan afričkog kontinenta i Srednjeg istoka u zadnjih petnaest godina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zeleni iz Srbije tuže slovensko vodstvo za ratni zločin 1991.</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Dva ekološka pokreta i dvije stranke zelenih iz Srbije tuže slovensko vodstvo iz 1991. godine zbog »kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava«, odnosno »strijeljanja« nenaoružanih pripadnika JNA. </p>
<p>Državni tužitelji u Srbiji i Sloveniji dobili su kaznene prijave protiv Milana Kučana, Janeza Drnovšeka i Janeza Janše u kojima ih se optužuje da su zapovjedili strijeljanje pripadnika bivše JNA koji su služili vojni rok u Sloveniji 1991. godine. Prijave su podnesene i protiv više nepoznatih osoba optuženih da su počinili brutalno ubojstvo 30 ročnika i 11 profesionalnih vojnika i civilnih pripadnika JNA. Kako prenosi beogradski radio B 92, tužitelji tvrde da popis nije potpun jer neprovjereni podaci govore da je u Sloveniji 1991. godine ubijeno 68 pripadnika JNA. </p>
<p>U prijavi se ističe sumnja da je Slovenija svoju samostalnost ostvarila »čineći zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava kao što su ubojstva nenaoružanih pripadnika tada regularne vojske i tada još postojeće i pravno priznate države«. Od tužitelja u obje države zatraženo je da pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu i drugim institucijama pokrenu postupak radi kažnjavanja osoba odgovornih za ove zločine. Kaznene prijave potpisali su predsjednik Saveza ekoloških organizacija SCG-a Ostoja Dražić, direktor Ekološkog pokreta Novog Sada Nikola Aleksić, potpredsjednik Vojvođanske zelene stranke Mirko Hraničak i potpredsjednik Koalicije zelenih Milan Runić. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ujedinjeni Mostar bez gradskih institucija i proračuna</p>
<p>Bolna je istina da u procesu ujedinjenja Mostara osim formalnog prestanka postojanja dosadašnjih općina, ništa drugo nije krenulo s mrtve točke/ I Paddy Ashdown priznaje: Ujedinjenje Mostara je jako težak proces i predstoje problemi koje ne treba podcijeniti i koje će tek trebati riješiti </p>
<p>SARAJEVO, 28. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon neuspjelih višemjesečnih pregovora lokalnih političara, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown potkraj je siječnja nametnuo novi Statut grada Mostara, kojim su ukinute po tri većinski hrvatske, odnosno bošnjačke, gradske općine i dane znatno šire ovlasti zajedničkoj administraciji.</p>
<p>Ashdownovim rješenjem pomalo su bili nezadovoljni svi. Bošnjaci koji strahuju da ukidanje općina zapravo znači kako će biti pretvoreni u manjinu u gradu gdje oko 60 posto pučanstva čine Hrvati. Hrvati su opet nezadovoljni izbornim pravilima po kojima jedan hrvatski glas vrijedi znatno manje u odnosu na glasove ostalih građana.</p>
<p>No, odluka je tu i valja ju provoditi. 15. ožujka i formalno su ukinute općine, a Mostar bi administraciju u potpunosti sukladnu Ashdownoj odluci trebao dobiti nakon lokalnih izbora u listopadu. U vrijeme donošenja Odluke za Mostar, pompozno se govorilo o tome kako je ovaj grad - inače simbol etničkih podjela - napokon ponovno jedinstven.</p>
<p>No, bolna je istina da se proces ujedinjenja zasad odvija samo »na papiru« te da praktično, osim formalnog prestanka postojanja dosadašnjih općina, ništa drugo nije krenulo s mrtve točke: od stvaranja gradskih institucija bez nacionalnog predznaka, do usvajanja jedinstvenog proračuna. </p>
<p>Priznao je to i sam Paddy Ashdown koji je boraveći u ponedjeljak u Mostaru kazao da građani još nisu osjetili bolji život nakon njegove odluke koja još uvijek postoji samo na papiru. Ipak, dodao je i nešto što zvuči paradoksalno: da po njegovom mišljenju proces ujedinjenja ide čak i bolje nego što je u početku očekivao. »Odluka o ujedinjenju Mostara predstavlja nešto što je funkcioniralo samo u uredima i na političkim sastancima, ali nije utjecala na građane. Ujedinjenje Mostara je jako težak proces i predstoje problemi koje ne treba podcijeniti i koje će tek trebati riješiti«, rekao je Ashdown. </p>
<p>Iako Werner Wnendt, posebni Ashdownov povjerenik za provedbu Odluke o Mostaru, često iskazuje optimizam i tvrdi da se sve odvije prema planu, premda donekle usporeno, ujedinjenje mostarske vatrogasne službe, što je i bio povod da visoki predstavnik u ponedjeljak posjeti grad na Neretvi, zapravo je i prvo spajanje neke od odvojenih gradskih službi koje odvojeno djeluju na istočnoj, odnosno zapadnoj strani grada. </p>
<p>Pomalo je ironično da se u Mostaru prvo ujedinjuju vatrogasci, i mnoge je ovo podsjetilo na scene iz sjajnog filma Pjera Žalice »Gori vatra« u kojem je autor upravo na primjeru ujedinjenja vatrogasaca u jednom zabitnom bosanskom gradiću, pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice, prikazao svu besmislenost aktualnih bosansko-hercegovačkih podjela. U Žalicinom filmu, stranac koji je došao Bosance učiti demokraciji i suživotu, srpskim i bošnjačkim vatrogascima pokazuje rendgensku snimku pluća njihovih kolega i pita ih: »Možete li na osnovu ovog snimka utvrditi koje je nacije koji vatrogasac ili svi dišu istim plućima?«.</p>
<p>Jedva da je Ashdownova uloga u Mostaru bitno drukčija od ovog karikiranog filmskog prikaza. Nažalost, podjele u BiH dovedene su do apsurda. Ne samo u Mostaru.</p>
<p>Govoreći na ceremoniji ujedinjenja vatrogasaca, Ashdown je kazao da je zahvaljujući vodstvu, profesionalizmu i predanosti vatrogasaca grad Mostar dobio jedinstvenu vatrogasnu službu, te da broj 123, koji treba nazvati u slučaju požara, znači da je cijeli grad i svaki građanin u Mostaru sigurniji. »Vatrogasci Mostara su danas pokazali kakva budućnost ovoga grada može biti«, rekao je visoki predstavnik.</p>
<p>Uskoro bi u Mostaru trebale biti ujedinjene još neke službe, poput Civilne zaštite. Proces nekako ide, ali za sada sporo. Čini se da glavni problem u Mostaru nisu odluke i papiri, već podjele koje postoje u glavama ljudi. Etnička granica u gradu na Neretvi povučena je upravo na tom mjestu, i teško će je biti izbrisati.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Branko Crvenkovski favorit drugog kruga predsjedničkih izbora u Makedoniji</p>
<p>SKOPJE, 28. travnja</p>
<p> - U Makedoniji se u srijedu održao drugi krug izbora za novog predsjednika države, koji će naslijediti tragično preminuloga Borisa Trajkovskog.</p>
<p> Kandidati za novog predsjednika koji su ušli u drugi krug su aktualni premijer i čelnik Socijaldemokratskog saveza Branko Crvenkovski i predstavnik VMRO-DPMNE kardiolog i parlamentarac Saško Kedev. </p>
<p>Na biračkom popisu se nalazi gotovo milijun i 700.000 građana, od kojih, prema potvrdi ministarstva pravde, više od 200.000 ne boravi u Makedoniji, što može pridonijeti neuspjehu izbora. </p>
<p>Budući da je u prvom krugu glasovalo samo 55 posto birača, postoji bojazan da izbori ne uspiju, osim ako građane u proteklih petnaest dana nisu motivirali brojni pozivi na glasovanje koje su, osim predsjedničkih kandidata, uputili mediji i brojne organizacije. Ako izbori uspiju, prema svim predviđanjima trebao bi pobijediti premijer Branko Crvenkovski koji je u prvom krugu osvojio osam posto više glasova od protukandidata. Sada će za njega prema uputama Demokratske unije za integraciju glasovati i Albanci.</p>
<p> Prema pisanju nekih makedonskih listova, moguće je i iznenađenje kao na prošlim predsjedničkim izborima kad je pobijedio drugoplasirani Boris Trajkovski. </p>
<p>No, bez obzira tko pobijedio, građani su u prvom krugu pokazali da su nezadovoljni stanjem u zemlji zbog velike nezaposlenosti koja se svakodnevno povećava i dostiže oko 40 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Crkva se zauzima za radnike, a želi joj se pripisati »primitivni populizam« </p>
<p>U uvodnom dijelu članka pod naslovom »Neuvjerljiva briga Crkve za radnike koji bi radili nedjeljom« (Vjesnik, 1. travnja 2004.) spočitava se Katoličkoj crkvi što tako dosljedno, kao u slučaju ove peticije nije postupala i u vremenima devedesetih godina.</p>
<p>Takvi navodi zvuče neuvjerljivo, jer je poznato da se kroz pisanje katoličkog tiska, prigodne poruke nadbiskupa i biskupa, intervjue u drugim medijima i kroz misne propovijedi upozoravalo na nered, koji vlada u provođenju primitivnog modela privatizacije, socijalne politike i drugim segmentima društva.</p>
<p>U dijelu teksta pod međunaslovom »Primitivni pupulizam« objašnjava se da si nerad nedjeljom mogu priuštiti razvijene zemlje Zapada, ali ne i radnici u Hrvatskoj!?</p>
<p>Citiram tu nevjerojatnu demagogiju i cinizam autora:</p>
<p>»U tim zemljama vlada zaposlenost i socijalnopravni položaj radnika reguliran je na vrlo visokoj razini, koju hrvatski radnici odnosno građani samo mogu željeti. Hrvatski radnici i građani ako žele napredak u smjeru građanskog društva zapadnoeuropskog modela moraju više raditi i odreći se nekih komocija, a među njima je i rad velikih trgovačkih lanaca nedjeljom«.</p>
<p>Ovakav stav podržava stanje kakvo vlada u nekim trgovačkim lancima u kojima se radi tri smjene i to tako, da radnici nikad unaprijed ne znaju u kojoj će smjeni raditi. Obvezni su na tzv. pripravnost kod kuće tj. kad ih poslodavac zatreba, moraju se pojaviti na poslu inače gube radno mjesto.</p>
<p>Ovakvo stanje slikovito rečeno nije daleko od »modela« iz vremena 1946. godine, a to su »dobrovoljne radne akcije«, dakle rad po pozivu i bez naknade. </p>
<p>Autor nudi novu »ideju« o poboljšanju vanjskotrgovinske bilance Hrvatske: »Upravo činjenica da su trgovački lanci otvoreni nedjeljom u Hrvatskoj privući će građane iz susjednih zemalja na izlet i kupnju u Hrvatsku i tako povećati prihode svih sudionika, a ponajviše poboljšati tužno stanje vanjskotrgovinske platne bilance Republike Hrvatske«.</p>
<p>Pitam se da li je autor pisao svoj tekst prigodom »prvog aprila« (članak je objavljen 1. travnja 2004.); da li ga je pisao po nečijoj narudžbi ili je u pitanju neznanje. Naime, može se zamisliti, kako strani državljani jedva čekaju, da nedjeljom svrate u »shopping« u državu, gdje je pretežno sve skuplje, a roba baš i nije uvijek u europskim standardima kvalitete.</p>
<p>Ujedno je gospodin Zeljko zaboravio ili ne zna, da sve više prevladava trend kupovanja preko Interneta, pa je upitno koliko će još dugo biti profitabilno kupovanje u velikim trgovačkim lancima. Valjda se zato i žuri velikim trgovačkim lancima da radom nedjeljom što prije vrate kapital.</p>
<p>Na kraju začuđujuće je da autor članka razmišlja i predlaže rješenja iz prve polovice devetnaestog stoljeća, odnosno iz doba ranog kapitalizma. Vjerojatno njegova znanja i saznanja još ne dopiru do dvadesetprvog stoljeća.</p>
<p>VELIMIR ROGINAdipl. ing. građ., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zanimljivi su uzroci i geneza bespravne gradnje, najlakše je poslati bagere</p>
<p>Kao mnogi drugi tako sam i ja još za vrijeme bivše Jugoslavije u Istri kupio parcelu (poljoprivredno zemljište). Bilo je prvo ponuđeno državi, a pošto nije bila zainteresirana, kupio sam tu parcelu. Razlog: tada je važio zakon koji je dozvoljavao kampiranje na vlastitoj parceli.</p>
<p>Postavio sam si »Adrija prikolicu« i neko sam vrijeme u miru kampirao, iskrčivši žbunje i koseći travu. Tada su promijenili zakon, tako da vlasnici parcela mogu preko dana biti u svojim prikolicama, ali u njima ne smiju noćivati. Dakle, ako ste u prikolici u regularnom kampu, onda u njoj smijete spavati, ali ako ste u prikolici na vlastitoj parceli, spavanje vam je zabranjeno!</p>
<p> Zbog toga su vlasnici parcela bili primorani graditi čvrste objekte, dakako, bez građevinske i bilo koje dozvole.</p>
<p>Dozvola se nije mogla dobiti jer za to područje nije donesen prostorni plan i što sve ide uz to.</p>
<p>Sada je ponovno krenula kampanja rušenja bespravno izgrađenih objekata, što je samo dijelom u redu. Država je primila novac od poreza na promet nekretnina, iako je znala da se budući vlasnik, koji </p>
<p>živi i radi u Zagrebu, neće u Istri na 500 četvornih metara zemlje baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Državi dakle i nije do toga da zaštiti vlastite građane.</p>
<p>Nisu ni svi u jednakom položaju kada se ruše nelegalni objekti, prva je na redu sirotinja, a bome, nisu niti svi objekti jednaki. Dobro se zna tko može graditi apartmane i stjecati laku zaradu. Zna se, osim toga, da je od 2000 takvih privatnih parcela u Istri, najmanje 1200 u vlasništvu, danas, stranih državljana.</p>
<p>Naglašavam, nisam za nezakonito ponašanje, ali sam protiv državne bestijalnosti.</p>
<p>JOSIP PAVIŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Buena Vista Social Club« i Ferrer pretvorili su Zagreb u glazbenu metropolu</p>
<p>U vezi s nedavnim glazbenim spektaklom pod naslovom »Buena Vista Social Club« i legendarnog Ibrahima Ferrera održanog u Domu sportova u Zagrebu 18. travnja 2004. g. želim iskazati svoje oduševljenje i zahvalnost organizatorima i menadžerima ovog koncerta, SC agencija i Multikultura, te svim ostalim službama na vrhunskom događaju sezone u Zagrebu. </p>
<p>Mnogi su došli dva sata prije koncerta zbog odabira bolje pozicije sjedenja u dvorani. Sjedala nisu bila numerirana, ali sve to nije omelo 5000 gledatelja i više onih koji su željeli doći uživo, ali su ih ne baš jeftine ulaznice sputale. Jedna karta koštala je 200-240 kuna. Svim poklonicima i ljubiteljima kubanske glazbe u Zagrebu kapa dolje. Ibrahimu Ferreru i svim članovima orkestra »Buene Vista Social Cluba« veliko hvala i dođite nam opet što prije i češće.</p>
<p>Vidjela se ta želja u stavu publike. Zanosno, umirujuće, napeto slušanje zahtijeva pjesma »Dos Gardenias«, koja publiku podiže na noge, od mlađašno-srednje do starijih generacija. Vrhunac koncerta, za mene je bila, pjesma »Candela«, koja kao da je Zagrepčane zajedno s ansamblom preselila u središte Havane. Svemu je ton davao fenomenalni 77-godišnji Ferrer. Ferrer zanesen, uživljen toplinom i žarom emocija što ih nose melodije stvorene u pasažima i uličnim lokalima oronulih zgrada Havane te bojama i paletama zvuka i ljubavi prema Kubi, što ih dočaraše pijanist, bubnjari, trubač, tromblonist i drugi, sve do predivne, kao što je oslovi Ferrer, sexi dame ljepuškaste Diane Valdez, vokalistice-pratitelja, kći poznatog pjevača Valdeza, koja nas je oduševila temperamentom i na mahove plesom afro-kubanske salse.</p>
<p>Sve je to pridonijelo da se publika na nogama približila pozornici. U dodiru ruku i pozdravom na oproštaju orkestra »Buena Viste« i Zagrepčana osjetila se želja - svirajte nam još, to je malo za Zagreb, hoćemo još! Bio je to krasan muzički časak, ali i isječak ljudskih sudbina i života Kube, što je zamišljamo i dočaravamo u želji da odemo tamo ili putujemo poput Columba 1492., koji pristade brodom na Caribe i koji je otkrio Cubu. </p>
<p>Magija koncerta »Bueno Viste« i Ferrera ostat će u srcima zapamćen dugo. Sve je bilo orkestarski i pjevački i gledateljski usklađeno - rasplesano i ljudski toplo! Godine nisu važne - amor, amor, amor - više-više ljubavi! Volite se ljudi - poručuje Ferrer, zavidnih godina pjevanja poput naših Ive Robića, Đimija Stanića i dr. Na uzvik iz publike »Viva Cuba« - Ferrer dobro čuje i otpozdravlja, Zagrebu više puta kaže: »Fala, fala«. Kao da je htio i sam zdušno plesati i pjevati dugo, dugo u noć, bilo gdje, samo da pjeva i raduje se životu. Zato neizmjerno hvala Ferreru, Muniru, Galbanu, Diani (možda novoj Omari Portoundo) i ljudima iz glazbene branše Zagreba, televiziji (što je snimala koncert) i štampi koji ovakve užitke i ostvarenja čine od Zagreba svjetskom muzičkom metropolom – ne samo Europe!</p>
<p>DŽEMŠID TUNJIĆSesvete</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Kutle: »Optužnica je loše napisan politički pamflet«</p>
<p>Kutle je istaknuo da je uvijek radio u skladu sa svojim nacionalnim i stručnim uvjerenjima, pohvalivši se da je bio jedan od osnivača HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – »Za mene je ova optužnica loše napisan politički pamflet koji nema veze sa stvarnim činjeničnim stanjem, pravnom logikom i ekonomskom znanošću«, izjavio je Miroslav Kutle u srijedu, kada je na zagrebačkom Općinskom sudu počeo iznositi svoju obranu u postupku za malverzacije u poduzeću »Tisak«. Kutle je istaknuo da je uvijek radio u skladu sa svojim nacionalnim i stručnim uvjerenjima. On se pohvalio i kako je 1989. bio jedan od osnivača HDZ-a, te da je za doprinos u stvaranju države i u Domovinskom ratu odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, Redom Danice hrvatske i Redom Ante Starčevića. </p>
<p>Maratonsko suđenje najpoznatijem hrvatskom »tajkunu« i dvanaestorici, optuženima da su oštetili »Tisak« za 47 milijuna kuna započelo je u listopadu 2000. godine. Nakon godinu dana suđenje je prekinuto nakon što je uvažen zahtjev obrane da se izuzme sutkinja Ksenija Gržin. Postupak je iz početka povela sutkinja Koraljka Bumči, a rasprave su često odgađane zbog bolesti nekoliko optuženika. Uz Kutlu na optuženičkoj se klupi nalaze Zdenko Francetić, Božidar Marić, Petar Anić, Krunoslav Marčinko, Ivan Majić, Mladen Strukan, Ivan Granić, Tomislav Mesarić, Milena Šenator, Dražen Mandić i Stanko Koncul.</p>
<p>Kutle je u svojoj obrani naveo kako se privatnim obrtom počeo baviti još 1982. godine kada je otvorio kafić. Nakon što je diplomirao pravo, zaposlio se u Zavodu za mirovinsko osiguranje gdje je bio revizor. 1989. godine, Kutle se kaže, odlučio na bavljenje poduzetništvom i tada je napustio Zavod. Nakon 1991, »laganim tempom se uključio u privatizaciju«. »Globus grupa«, osnovana je 1996. godine i njen godišnji prihod iznosio je oko 4,5 milijardi kuna. U poslovanju se Kutle, kaže rukovodio moralom i nacionalnim interesom, pa je tvrdi u poduzećima »Globus grupe« bilo zaposleno oko 4,5 tisuća radnika (od ukupno 10.500 zaposlenih) koji su praktično bili višak. Kutle je u srijedu opširno analizirao 1. od 11 točaka optužnice, u kojoj je kaže našao brojne faktografske pogreške, kao što je naprijemjer navod da je »Globus grupa« koja je rješenjem trgovačkog suda osnovana 21. veljače 1996. godine, još u studenom 1995. godine osnivala jednu drugu koorporaciju.</p>
<p>Suđenje se natsavlja u četvrtak, kada će Kutle govoriti i kreditiranju unutra »Globus grupe« i suradnji s »Gluminom« i »Dubrovačkom bankom«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tri godine za smrt osmogodišnje djevojčice</p>
<p>Jurici Torlaku iz Splita izrečena je i zabrana upravljanja motornim vozilom na rok od tri godine</p>
<p>SPLIT, 28. travnja</p>
<p> – Na Općinskom sudu u Splitu u srijedu je 22-godišnji Jurica Torlak iz Splita proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće u kojoj je 22. siječnja ove godine ispred Osnovne škole Spinut u Splitu poginula osmogodišnja Ivona Lalić, učenica te škole.</p>
<p> Torlak je osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu, a do pravomoćnosti presude pušten je iz pritvora. Izrečena mu je i zabrana upravljanja motornim vozilom na rok od tri godine.</p>
<p>Torlak je proglašen krivim prema optužnici kojom ga se teretilo da je vozeći motocikl u pješačkoj zoni, s umišljajem kršio prometna pravila i time izazvao smrt osmogodišnje djevojčice. Tužiteljstvo je odustalo od točke optužnice kojom ga se teretilo za nepružanje pomoći unesrećenoj djevojčici za što je bio optužen i njegov suvozač Vedran Biuk.</p>
<p>Nesreća se dogodila ispred škole Spinut u pješačkoj zoni gdje je Torlak, vozeći motocikl yamaha crosser, od 650 KS, brzinom od 52 kilometra na sat, oborio nesretnu Ivonu. Djevojčica je odbačena na cestu, a s motocikla su ispali Torlak i Biuk koji su se potom digli i napustili mjesto događaja. Torlak je pred sudom nijekao da nije pokušao djevojčici pružiti pomoć, iako su svjedoci, uključujući i oca pokojne djevojčice, tvrdili suprotno, odnosno, da su odmah otišli. Priznao je da je kriv za nesreću i njezine posljedice.</p>
<p>Hitna pomoć stigla je u roku od pet minuta. Djevojčici je pružena prva pomoć, no, unatoč golemim naporima liječnika, podlegla je teškim ozljedama. Zadobila je tešku ozljedu mozga, a od siline udara presječena joj je leđna moždina te je smrt nastupila gotovo trenutno. Prema nalazu sudskog vještaka, s obzirom na narav ozljede, nije bilo objektivne mogućnosti za pružanje pomoći.</p>
<p>Kao olakotne okolnosti optuženom je, uz mladost, priznato to što do sada nije kažnjavan, što je priznao djelo i izrazio kajanje.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Brata ubio u neubrojivu stanju, upućen na liječenje </p>
<p>Ambroza Santinija Županijski sud u Zadru proglasio je neubrojivim i na njega će se primijeniti odredbe zakona za osobe s duševnim smetnjama</p>
<p>ZADAR, 28. travnja</p>
<p> – Ambroz Santini (27) iz Turnja koji je 29. prosinca 2003. godine iz lovačke puške ubio svoga 23-godišnjeg brata Stipu Santinija (23), u srijedu je na Županijskom sudu u Zadru proglašen neubrojivim, a prema Zakonu o zaštiti osoba s psihičkim smetnjama, Santini je do daljnjeg upućen u psihijatrijsku ustanovu.</p>
<p>Obiteljska tragedija dogodila se u mjestu Turanj. Tada je Ambroz Santini u kuhinji obiteljske kuće s leđa prišao bratu koji je s majkom i djevojkom gledao televiziju te mu s udaljenosti od oko pola metra u glavu ispalio dva hica, zbog čega je nesretni mladić na mjestu preminuo. Psihijatrijski vještak utvrdio je da je Ambroz Santini u trenutku ubojstva bio neubrojiv. »Ambroz Santini je kazneno djelo počinio u stanju dubljeg psihotičnog poremećaja shizofrenog tipa«.</p>
<p>Naime, Santini nije mogao shvatiti značenje svojeg postupaka niti je mogao vladati svojom voljom, objasnio je vještak. Inače, nakon ubojstva, Ambroz Santini je otišao u obližnji kafić i predao se policiji, a u istrazi se branio šutnjom. Optuženi nije nazočio glavnoj raspravi, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, a od pritvora se nalazi u bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Počelo suđenje okrivljenima za krijumčarenje 301 kg kokaina</p>
<p>PULA, 28. travnja</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Puli u srijedu je pod predsjedanjem suca Damira Krpana počelo suđenje četvorici okrivljenika za krijumčarenje 301,426 kilograma kokaina, zaplijenjenih u rujnu prošle godine.</p>
<p> Na optuženičkoj klupi su 60-godišnji Zagrepčani Duško Čubrilović i 45-godišnji Angel Andonov, 30-godišnji Duško Kotlar iz Slavonskog Broda i 61-godišnji slovenski državljanin Ernest Vergles iz Kopra.</p>
<p> Četvorica su uhićena 14. rujna prošle godine u lučici rovinjskog autokampa »Veštara« kad su s jedrilice »Adelante« prekrcavali pakete kokaina namijenjena hrvatskom i europskom tržištu.</p>
<p> Obrazlažući optužnicu, županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić kazao je kako su sva četvorica optužena za zlouporabu droga i krivotvorenje isprava. Na sučev upit osjećaju li se krivima sva četvorica su odgovorila niječno, a Andonov je dodao da se osjeća krivim samo za krivotvorenje isprava. </p>
<p>U srijedu je prikazana videosnimka koju je policija snimila inkriminirane noći nakon uplovljenja jedrilice na kojoj se vidi kako se okrivljenici kreću i sporazumijevaju svjetlosnim znacima dok prekrcavaju drogu.</p>
<p> Branitelj prvooptuženog Čubrilovića ocijenio je da je ta videovrpca tehnički potpuno promašena i nevjerodostojna te je zatražio da se izuzme iz sudskog spisa kao dokaz. Njegov zahtjev poduprli su i drugi branitelji, čemu se usprotivio Nuić, držeći kako se na snimci vide »subjekti iz ovoga krijumčarskog lanca, koji su komunicirali pod šifrom veza M1, M2 i M3«. Po Nuićevim riječima ni policije drugih država u takvim okolnostima ne raspolažu kvalitetnim snimkama jer policija snima u danim uvjetima bez odgovarajućih tehničkih mogućnosti. Sudsko vijeće povuklo se na vijećanje i odbilo zahtjev branitelja da se videovrpca izuzme iz sudskog spisa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Meštrićima 10.000 kuna kazne zbog bespravne gradnje</p>
<p>Doznali smo, međutim, da je protiv supružnika Meštrić podnesena i kaznena prijava, jer su, unatoč zabrani, nastavili dogradnju objekta</p>
<p>NOVI MAROF, 28. travnja</p>
<p> – Nepravomoćnim rješenjem novomarofskog Prekršajnog suda, Ružica i Zlatka Meštrić, vlasnici novomarofskog trgovačkog poduzeća »Trgonom« kažnjeni su svaki s po pet tisuća kuna zbog bespravne gradnje. </p>
<p> Protiv njih je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, odnosno njegova Uprava za inspekcijske poslove u Varaždinu, podnijela prekršajnu prijavu zbog kršenja zakona o gradnji. U prijavi se navodilo da su Meštrići kao investitori počeli dogradnju poslovne građevine u Šenoinoj ulici u Novom Marofu bez građevinske dozvole. Podnošenju prijave prethodilo je rješenje spomenute uprave kojim se investitorima nalaže uklanjanje bespravno izvedene dogradnje, no budući da Meštrići nisu postupili po rješenju, donesen je zaključak o dozvoli izvršenja, a protiv njih je podnijeta prekršajna prijava. </p>
<p> Meštrići se nisu smatrali krivima, iako su potvrdili da su, kao investitori, počeli dogradnju objekta bez potrebnih dokumenata. Rekli su da su imali izvadak iz zemljišnih knjiga u kojem su upisani kao vlasnici objekta te da su podnijeli zahtjev za dobivanjem građevinske dozvole sa svim potrebnim dokumentima i suglasnostima. </p>
<p>Zgradu u Šenoinoj ulici novomarofski čelnici žele iskoristiti kao rješenje prostornih problema raznih udruga, no to nije bilo moguće, zbog raznih imovinskih problema. Naime, SDP, koji je bio vlasnik zgrade, zgradu je prodao Meštrićima, ali je u međuvremenu pravomoćnom postala presuda novomarofskog Općinskog suda kojom je utvrđeno da je Republika Hrvatska vlasnica zemljišta i te zgrade bivšeg Općinskog komiteta u Novom Marofu te je Socijaldemokratska partija Hrvatske dužna RH izdati tabularnu ispravu sposobnu za zemljišno - knjižni prijenos vlasništva i nadoknaditi joj parnični trošak od 9.475 kuna. </p>
<p> Država je, naime, novomarofskom sudu podnijela tužbu kojom je tražila brisanje uknjižbe prava vlasništva u korist Općinskog komiteta SKH, pravnog prethodnika SDP-a te upis prava vlasništva u korist države. Tijekom postupka postavljen je i alternativni tužbeni zahtjev kojim je zatraženo da se utvrdi da je država vlasnik spomenute nekretnine te da joj je slijedom toga SDP dužna izdati tabularnu ispravu podobnu za prijenos vlasništva, koju će, u protivnom, zamijeniti ova presuda. </p>
<p> U odgovoru na tužbu, SDP je tvrdila da je vlasništvo na toj nekretnini stekla sukladno zakonskim propisima, važećima u to vrijeme. Sud je 1999. godine donio presudu kojom je odbio oba tužbena zahtjeva države, koju je potvrdio i Županijski sud u Varaždinu, smatrajući da država nikad nije bila nositelj knjižnog prava te da sporna nekretnina na dan stupanja na snagu tog zakona nije bila društveno vlasništvo, već je od 1990. godine upisana kao privatno vlasništvo SDP-a. </p>
<p> Državno se odvjetništvo žalilo na presudu, a Vrhovni je sud predmet vratio na ponovno suđenje kako bi se utvrdile činjenice koje su dovele do uknjižbe prava vlasništva na Općinski komitet. Općinski je sud tijekom dokaznog postupka utvrdio da je upis prava vlasništva izvršen ne samo pogrešno, nego nema uporišta ni u jednoj priloženoj ispravi te ni u jednom tada važećem zakonskom propisu. </p>
<p> Sud je također utvrdio i da je Općinski komitet spornu nekretninu na trajno korištenje dobio 1976. godine i ona je već tada bila društveno vlasništvo, pa Komitet nikako nije prijašnji vlasnik nekretnine u času »podruštvljavanja« građevinskog zemljišta. Osim toga, prema zakonu, političke organizacije ne mogu nepokretnu imovinu otuđiti iz društvenog vlasništva. Taj je zakon stupio na snagu 12. svibnja 1990. pa je uknjižba prava vlasništva na zgradom učinjena 23. svibnja 1990. godine protivna zakonu. Temeljem takovog upisa, smatrao je sud, sporna nekretnina nije mogla izaći iz pravnog režima društvenog vlasništva. </p>
<p> Slijedom presude, odvjetništvo je podnijelo zahtjev da se zgrada gruntovno upiše kao vlasništvo RH, pa stoga čudi podatak da su Meštrići, kako tvrde, imali izvadak iz zemljišnih knjiga prema kojem su oni vlasnici sporne nekretnine. Je li rješenje o upisu zgrade u vlasništvo države donijeto na Općinskom sudu nismo uspjeli doznati, a iz Ministarstva zaštite okoliša kazali su nam da je protiv supružnika Meštrić podnesena i kaznena prijava, jer su, unatoč zabrani, nastavili dogradnju objekta.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Fima: Kupnja Hercegovačke banke obećava solidnu zaradu</p>
<p>Weissbarth: Fima želi proširiti poslovanje na investicijsko bankarstvo, a nedavno smo dobili i dopuštenje za kupnju Brodsko-posavske banke u Hrvatskoj / Ledo sudjeluje u konzorciju jer želi doći do sredstava Agrokorovih tvrtki blokiranih u Hercegovačkoj banci</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - »Smatramo da je kupnja aktive Hercegovačke banke, te potom, ako pobijedimo na natječaju, revitalizacija banke, odnosno osnivanje nove, dobar posao na kojem se može solidno zaraditi«, kazala je u srijedu Ljiljana Weissbarth iz varaždinske investicijsko-konzultantske tvrtke Fima. Fima holding na čelu je konzorcija hrvatskih tvrtki koje su dan ranije predale ponudu za kupnju Hercegovačke banke iz Mostara. Uz Fimu članovi konzorcija su Ledo, Franck, HUP Zagreb, Atlantic grupa, Školska knjiga, Zvečevo i zagrebačka tvrtka Granolio d.o.o. u vlasništvu Hrvoja Filipovića.</p>
<p>To je, prema njezinim riječima glavni motiv zbog kojeg je Fima krenula u ovaj projekt. Kako je kazala Weissbarth, Fima od 1997. godine radi na tržištu BiH, u Sarajevu ima i brokersku kuću Fima International koja je član tamošnje burze i jedan od lidera na tržištu kapitala u BiH i općenito dobro poznaje prilike u BiH.</p>
<p>»Od svih tvrtki uključenih u konzorcij najduže radimo na tom projektu, točnije od listopada, kad je objavljen natječaj. Preuzimanje Hercegovačke banke uklapa se u naše planove širenja poslovanja Fime na investicijsko bankarstvo, a nedavno smo dobili i dopuštenje za kupnju Brodsko-posavske banke u Hrvatskoj. Otvaranje prispjelih ponuda očekuje se krajem ovoga tjedna u Sarajevu, gdje je i ured privremene upraviteljice banke Tony Robinson«, kazala je Weissbarth.</p>
<p>Za razliku od Fime, Agrokorov Ledo uključio se u konzorcij jer su pojedine Agrokorove tvrtke iz BiH poslovale preko te banke i ondje imaju blokirana određena sredstva, ali kažu nije riječ prevelikim iznosima.</p>
<p>»Naš udio u ponudi konzorcija je zaista mali, jer bankarstvo nije naš osnovni biznis«, pojašnjavaju iz Agrokora, koji u Hrvatskoj ima Kreditnu banku, koju također namjerava prodati.</p>
<p>Međunarodni natječaj za prodaju aktive Hercegovačke banke objavljen je 17. listopada 2003. godine, a istaknuta je cijena od 114 milijuna konvertibilnih maraka (KM) (odnosno tada oko 68 milijuna dolara). Spomenuta aktiva obuhvaća kreditni portfelj banke, nekretnine, namještaj i slično, te 86-postotni udjel u Hercegovina osiguranju (trećoj po veličini osiguravajućoj tvrtki u BiH prema premijskom prihodu u 2002. godini koji je iznosio 23,6 milijuna KM), koje drži 85,71 posto u mostarskom društvu za upravljanje investicijskim fondovima Herbos-Investu koje upravlja Herbos fondom, te 66, odnosno 67 posto u stanicama za tehnički pregled Autocentar Široki Brijeg i Agroman iz Tomislavgrada. Hercegovina osiguranje vlasnik je i 36 posto dionica GSM operatera Eronet (Robinson je članica NO Eroneta), no ovom prilikom ne prodaje se udjel u jednoj od najuspješnijih tvrtki u BiH. Privremena upraviteljica Robinson preferira prodaju ponuđene aktive u cjelini, no otvorena je i mogućnost pojedinačne prodaje. Nakon što je lani oglašena prodaja, Robinsonova je izjavila da se razgovaralo sa stotinjak banaka u Europi koje se, prema njezinim riječima, ohrabrivalo da investiraju u oživljavanje Hercegovačke banke.</p>
<p>»Ako ne nađemo investitora, banka će ići u likvidaciju«, kazala je tada Robinson. No, čini se da ne manjka interesa investitora, jer su ga još lani iskazivale inozemne banke koje posluju u BiH, te se još tada spominjalo desetak mogućih ponuda.</p>
<p>Hercegovačka banka dobila je 19. prosinca 1997. od Agencije za bankarstvo federacije BiH dozvolu za rad. Među osnivačima banke bili su Hercegovačko-franjevačka provincija, tvrtke Eurobem, Soko Vit, Neretva promet iz Čapljine, Gratex, a najveći dioničar bio je Monitor M Ljube Ćesića Rojsa. Značajan dio osnivačkog kapitala osnivačima je proslijeđen iz Hrvatske. Banka je brzo rasla, a već početkom 2001. imala je 30 poslovnica širom BiH, te više od 2000 aktivnih računa pravnih osoba, te više od 90.000 računa građana. No, 2001., s objašnjenjem da su u banci otkrivene sumnjive bankarske prakse, te da su ispitivanja ukazala na razne slučajeve korupcije, pranja novca, zloporabe, kreditiranje povezanih osoba..., Ured Visokog predstavnika donio je 5. travnja te godine Odluku o imenovanju privremenog upravitelja Hercegovačke banke, a SFOR je uz pomoć tenkova upao u banku. U privremenoj upravi zamrznuti su imovina i depozitni računi HB da bi se, rečeno je, spriječilo daljnje osipanje sredstava deponenata, a rad banke sveo se na naplaćivanje kredita. Za vrijeme privremene uprave prodano je ili likvidirano više supsidijarnih društava, zatvorene su neprofitabilne poslovnice, poboljšana je naplata kredita i isplaćen dio štediša. Broj zaposlenih u HB smanjen je sa 276 na 120, a broj poslovnica na 17. Prema dostupnim informacijama, na računima banke još se nalazi 96,69 milijuna KM depozita pravnih osoba te 8,19 milijuna KM štednje građana.</p>
<p>BiH mediji procijenili su da će najveći problem budućeg vlasnika banke biti osvajanje povjerenja klijenata koji su nakon blokade Hercegovačke svoje poslove morali povjeriti drugim bankama.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Njemački gospodarstvenici žele ulagati u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Gospodarstvenici njemačke savezne pokrajine Hessen zainteresirani su za suradnju s hrvatskim gospodarstvenicima, ne samo kroz izvoz roba i usluga, već i na području zaštite okoliša, odnosno zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, lokalne infrastrukture, građevinarstva, energetike i turizma.</p>
<p>Istaknuo je to Alois Rhiel ministar gospodarstva, prometa i prostornog uređenja njemačke savezne pokrajine Hessen, prigodom posjeta Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje se njemačko izaslanstvo, u kojem je bilo 13 hessenskih tvrtki, susrelo i s predsjednikom HGK Nadanom Vidoševićem.</p>
<p>Rhiel je naglasio kako bi njemačke tvrtke mogla neke dijelove proizvodnje prenijeti u Hrvatsku, gdje troškovi proizvodnje još nisu previsoki, čime bi se postiglo smanjenje nezaposlenosti, te bi se povećao hrvatski izvoz u Njemačku.</p>
<p>Njemački gospodarstvenici, rekao je Rhiel, prilikom posjeta Dubrovniku primijetili su neiskorištene kapacitete, ponajprije starije hotele u koje treba ulagati kako bi se popravila kvaliteta usluga. Procijenili smo, ističe Rhiel, da su pravni i drugi uvjeti za gospodarsko djelovanje u Hrvatskoj stabilni.</p>
<p>Osobito su uočljivi znatni pomaci u ulaganjima u infrastrukturu, posebice u ceste, ističe, te dodaje kako budućnost vidi u osnivanju zajedničkih tvrtki na području zaštite okoliša i energetike, čime bi se poboljšali izgledi za izvoz.</p>
<p>Rhiel također napominje kako hessenske tvrtke na Hrvatsku ne smiju gledati samo kao na tržište za svoje proizvode, već kao moguće područje za investicije.</p>
<p>Vidošević je naglasio kako očekuje veće otvaranje njemačkih poduzeća za kooperaciju s hrvatskim tvrtkama. Pritom je istaknuo da Hrvatska ima nisku inflaciju i visoku stopu rasta, no problemi su, dodao je, nedostatak investicija, nezaposlenost, te negativna platna bilanca i visoki vanjski dug od 24 milijarde dolara.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Udruga Hrvatske slobodne zone traži veće carinske i porezne olakšice</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Za poticanje ulaganja i poboljšanje uvjeta u kojima djeluju slobodne zone nužno je donošenje novog, stimulativnijeg zakona o slobodnim zonama s većim carinskim i poreznim olakšicama, smatra Uprava udruge Hrvatske slobodne zone. Dok se taj zakon ne donese, potrebno je hitno izraditi novi carinski naputak koji će poslovanje u tim zonama pojednostaviti i lišiti nepotrebnog administriranja, ističu u udruzi koja okuplja većinu društava za upravljanje zonama, kao i značajnije korisnike. Trenutno je aktivno 14 zona, čije poslovanje regulira nekoliko zakona, uredbi i naputaka. Udruga nudi svoju pomoć u stvaranju novog, jedinstvenog zakona koji će objediniti normativne okvire i pojednostaviti poslovanje u zonama. U Upravi udruge ocjenjuju da je institut slobodne zone, kao kvalitetan i dokazan instrument poticanja ulaganja i postizanja makroekonomskih efekata, gotovo zanemaren u mjerama i nastojanjima Vlade da poboljša nepovoljnu gospodarsku sliku Hrvatske. Pritom dodaju i da su se slobodne zone pokazale uspješnima u privlačenju inozemnih ulaganja u zemljama koje uskoro ulaze u EU (Mađarska, Češka, Slovačka i druge), kao i u Irskoj. Većina slobodnih zona ima prostorne, infrastrukturne i druge mogućnosti za prihvat novih proizvodnih investicija, a upravo je to, kako navode iz udruge, način za jačanje gospodarstva, što je jedan od glavnih ciljeva Hrvatske u približavanju EU. Poboljšavanjem zakonske regulative uz relativno male proračunske izdatke te bi zone, drže u udruzi, mogle privući značajna, prije svega strana ulaganja te pridonijeti povećanju zaposlenosti i izvoza. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Na dražbi Zagrebačke burze niti jedna ponuda za Belje</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Za dionički paket 66,83 posto dionica poljoprivredno-prehrambene tvrtke Belje iz Darde, iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), u srijedu na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi nije bilo niti jedne ponude, saznaje se sa Burze. </p>
<p>Budući nije bilo zainteresiranih, dionice će, prema pozivu HFP-a objavljenom na njihovim Internet stranicama, biti izložene na dražbi svaki radni dan do 5. svibnja.</p>
<p>Vlada je sredinom ovoga mjeseca zadužila HFP da raspiše javni poziv za prodaju 66,83 posto dionica Belja, najprije po nominalnoj vrijednosti, ako to ne uspije uz diskont od 5 posto, a ako ni to ne uspije pod posebnim uvjetima. U državnom portfelju je 3.686.016 dionica Belja, ukupne nominalne vrijednosti 368,6 milijuna kuna.</p>
<p> Prodaja po posebnim uvjetima znači da bi se išlo na prodaju po cijeni od jedne kune te uz obvezu ponuditelja da preuzme obveze Belja i ponudi plan podmirenja obveza prema državnim vjerovnicima, da zadrži sadašnji broj zaposlenih u roku od godinu dana, da ponudi program ulaganja te poslovni plan za idućih pet godina, kao i obvezu da u roku godine dana neće prodati ni opteretiti dionice i nekretnine Belja bez prethodne suglasnosti države. Interes za kupnju Belja pod posebnim uvjetima već je izrazio koncern Agrokor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prodaja Klasja i Poljoprometa</p>
<p>VIROVITICA, 28. travnja</p>
<p> - Trgovački sud u Bjelovaru objavio je prodaju virovitičkog Poljoprometa i slatinskog Klasja, dvaju velikih poljoprivrednih poduzeća u stečaju, koja su pozornost javnosti izazvala time što je iz njihovih silosa nestalo nekoliko tisuća tona seljačke pšenice, vrijedne milijune kuna. Prodaja nekretnina Klasja već je bila oglašena, a prvi put je oglašena i prodaja pokretnina, po ukupnoj cijeni od 14 milijuna kuna, što je 30 posto manje od cijene na prvom natječaju. Virovitički Poljopromet prodaje se sa svim nekretninama,za 14,3 milijuna kuna. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dionica Unilevera pala 6,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu pali, potaknuti i razočaravajućim financijskim izvješćima Unilevera i Siemensa. Do poslijepodneva su londonski FTSE 100 i frankfurtski Dax pali 0,6 posto, na 4548,1, odnosno 4109,3 boda. Pariški CAC 40 je pao 0,7 posto, na 3755,7, a milanski MIB 30 je sa 28.578 bodova bio 0,22 posto niži nego dan ranije. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,77 posto, na 2774 boda.</p>
<p>Siemens je pao 2,9 posto, a Unilever 6,7 posto. Unilever, nizozemsko-britanska grupacija za potrošačke proizvode, ulagače je, unatoč rastu dobiti, razočarao rastom prodaje 400 najpoznatijih brandova od samo 1,3 posto. Očekivanja je nadmašila nizozemska banka ABN Amro, čija se dobit povećala za trećinu, ali je i njena dionica pala 1,7 posto.</p>
<p>Saint-Gobain, najveći svjetski proizvođač stakla, također je objavio tromjesečne rezultate i unatoč najavi 5-postotne stope rasta prihoda pao 2 posto. Ulagače nije zadovoljilo ni izvješće Renaulta, čija je dobit u prvom tromjesečju skočila 10 posto, pa je dionica francuske grupacije pala 0,5 posto. DaimlerChrysler je pao 0,8, a Volkswagen 1,6 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru Philips je pao 2 posto, Ericsson 2,3, a Nokia 1 posto. Među najvećim gubitnicima je bio i telekom TeliaSonera, čije su dionice pale gotovo 5 posto. Deutsche Telekom je porastao 1,3 posto, dok je Vodafone pao 1,2 posto. Među naftnim kompanijama, BP je porastao 1,4 posto, dok su Royal Dutch i Total neznatno pali.</p>
<p>Na početku trgovanja u New Yorku Nasdaq Composite je izgubio 0,9 posto, spustivši se na 2013,75 bodova, dok su Dow Jones Industrial Average i S 500 pali 0,6 posto, na 10.412,71, odnosno na 1131,12 bodova.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,34 posto, na 12.004,29 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Ustavni sud ukinuo zabranu rada trgovina nedjeljom</p>
<p>Trgovine bi nedjeljom opet trebale početi raditi 9. svibnja / Vice Vukojević je rekao da se radom nedjeljom uvodi moderno ropstvo, a Agata Račan da se time »krši i ugovor Hrvatske sa Svetom Stolicom« / Sud je utvrdio da se odredbom kojom se rad nedjeljom dopušta ovisno o veličini prodajnog prostora, trgovci stavljaju u neravnopravan položaj </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Ustavni sud je u srijedu ukinuo zabranu rada trgovina nedjeljom. Trgovine bi nedjeljom opet trebale početi raditi 9. svibnja, jer odluka počinje vrijediti na dan objave u Narodnim novinama, što vjerojatno neće biti do ove nedjelje.</p>
<p>S osam glasova za i pet protiv, Ustavni sud ukinuo je izmjene i dopune Zakona i trgovini prema kojima trgovine s više od 200 četvornih metara uopće nisu mogle raditi nedjeljom, a ostali dućani s pretežito prehrambenim proizvodima mogli su raditi u određenim intervalima. Protiv rada trgovina nedjeljom glasali su: Agata Račan, Milan Vuković, Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević, koji je rekao da se radom nedjeljom uvodi moderno ropstvo. Agata Račan objasnila je da se time »krši i ugovor Hrvatske sa Svetom Stolicom«. Smatra da je Sud trebao ocijeniti samo ustavnost zabrane rada nedjeljom za trgovine veće od 200 četvornih metara, a ne ukidati cijeli Zakon. Željko Potočnjak podržao je ukidanje zabrane napominjući da je u odluci Suda trebalo navesti i da je rad nedjeljom uređen u našem pravnom poretku i je li utvrđeno pravo radnika na tjedni odmor.</p>
<p>Ustavni sud zaključio je da treba ukinuti zabranu rada trgovina nedjeljom, jer su time prekršene ustavne odredbe o jednakosti poduzetnika te načela pravne izvjesnosti i legitimnih očekivanja stranaka, kao sastavnica vladavine prava. Sud je utvrdio da se odredbom kojom se rad nedjeljom dopušta ovisno o veličini prodajnog prostora, trgovci stavljaju u neravnopravan položaj.</p>
<p>Sud, naglasila je sutkinja izvjestiteljica Emilija Rajić, ne odriče pravo zakonodavcu da uredi pitanje rada nedjeljom, no za zabranu rada nije postojao opravdan i razuman razlog. Zakon nije bio u skladu s ustavnopravnim standardima, a bolja zaštita radničkih prava i obitelji može se postići i na drugi način, rečeno je u Sudu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Puljević ne želi da i Filipović potpiše kolektivni ugovor</p>
<p>Primorac: Postajemo partneri i borimo se za istu stvar s različitih pozicija - boljitak nastavnika/ Puljević: Kolektivni pregovori vode se za sve zaposlenike u srednjem školstvu, a ne samo za članove sindikata/ Filipović: Vjerujem da će Vlada nastaviti dosadašnju praksu potpisivanja kolektivnog ugovora</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Zadovoljan početkom pregovora za novi kolektivni ugovor za srednje školstvo, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u srijedu je na konferenciji za novinare rekao da je u odnosima sindikata i Ministarstva zapuhao novi vjetar: »Postajemo partneri i borimo se za istu stvar s različitih pozicija - boljitak nastavnika«.</p>
<p>Predsjednik pregovaračkog odbora sindikata Andrija Puljević (Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske) istaknuo je da se kolektivni pregovori vode za sve zaposlenike u srednjem školstvu, a ne samo za članove sindikata. </p>
<p>Osim što bi za razliku od starog, sadržao normu rada i uključio plaće, novi bi kolektivni ugovor bio sličan dosadašnjem. Nezavisni sindikat predložio je Vladi dugoročnu politiku rasta plaća, a Puljević tvrdi da taj porast ne bi značio potres u proračunu. Založivši se za »dignitet hrvatskog nastavnika«, Primorac je istaknuo da će prijedlog povećanja plaća proučiti stručnjaci u Ministarstvu, no podsjetio je na opće financijsko stanje u državi. </p>
<p>Kolektivno pregovaranje trebalo bi završiti sa školskom godinom, odnosno, kako očekuje Puljević, od 4. do 10. lipnja.</p>
<p>Unatoč zadovoljstvu ministra i predsjednika pregovaračkog odbora sindikata, početkom kolektivnog pregovaranja nezadovoljan je predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović, predstavnik drugog sindikata u srednjem školstvu uključenog u pregovore. »Pregovori već na početku nisu uspjeli zbog problema u protokolu«, napomenuo je u srijedu Filipović objasnivši da je Puljević tražio da kolektivni ugovor potpiše samo on, a ne i Filipović. Filipoviću je to neprihvatljivo, pa tvrdi da kolektivni ugovor u ime članstva »Preporoda« ne može potpisati nitko, nego njegov predsjednik. Budući da je već na početku kolektivnog pregovaranja došlo do sukoba zbog marginalnog problema, Filipović je izrazio žaljenje.</p>
<p>»Nisam sretan zbog ove situacije i vjerujem da će Vlada nastaviti dosadašnju praksu potpisivanja kolektivnog ugovora«, rekao je i podsjetio da su i sadašnji kolektivni ugovor za srednje školstvo potpisali predstavnici sindikata kao i ostale kolektivne i granske ugovore. »To je naše pravo dobiveno nakon prebrojavanja sindikalnog članstva. 'Preporod' ima 1800 članova, a neki to očito doživljavaju kao osobni poraz«, zaključio je.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Banjolučke »Nezavisne novine« prenijele Sanaderove izjave iz Strasbourga </p>
<p>BANJA LUKA, 28. travnja</p>
<p> - Banjolučke Nezavisne novine prenose u srijedu na udarnome mjestu i zapaženom prostoru informaciju da je hrvatski premijer Ivo Sanader potvrdio dan ranije u Strasbourgu kako će hrvatska vlada isplatiti odštetu preživjelim članovima srpske obitelji Zec iz Zagreba, koji žive u Banjoj Luci, čiji su roditelji i sestra Aleksandra ubijeni u prosincu 1991. godine. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u Strasbourgu, gdje je održao govor pred zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Sanader je rekao da Vlada razmatra načine rješavanja ovog problema. </p>
<p>Preživjeli članovi obitelji Zec zatražili su izvansudsku nagodbu s državom. </p>
<p>List također na zapaženom prostoru prenosi i izjavu premijera Sanader da je Hrvatska u potpunosti okrenuta priključenju Europskoj uniji i NATO-u, ali i jačanju dobrosusjedskih odnosa u regiji. Posebice se ističu Sanaderove riječi o tome da je hrvatska vlada spremna na punu suradnju s Haaškim sudom, što je važan dio poštivanja međunarodnih obveza, kao i da je haaško tužiteljstvo dalo pozitivnu ocjenu suradnji Hrvatske s tim sudom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rad na crno najčešći uzrok nesigurnosti na tržištu rada</p>
<p>Toraasen: rezultati projekta koristit će Hrvatskoj na početku pregovora za ulazak u EU / Babić: Sama uspostava formalnih pretpostavki, odnosno dobrih zakona, nije dovoljna za odgovarajuću razinu odgovornosti socijalnih partnera u radnom procesu</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – U povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u srijedu je predstavljen projekt »Promocija kvalitetnog radnog mjesta« u čijoj bi provedbi trebali sudjelovati svi socijalni partneri. Na prezentaciju su pozvani predstavnici poslodavaca i sindikata, a u ime donatora projekta - norveške vlade - prisustvovao joj je i norveški veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraasen. On je istaknuo da će rezultati projekta Hrvatskoj koristiti na početku pregovora za ulazak u EU. On je čestitao Hrvatskoj na pozitivnom avisu, koji ga »nije iznenadio, jer je ovdje dovoljno dugo i zna karakteristike ove zemlje«.</p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Vera Babić rekla je da je Ministarstvo taj projekat ocijenilo važnim, jer se procijenilo da sama uspostava formalnih pretpostavki, odnosno dobrih zakona, nije dovoljna za odgovarajuću razinu odgovornosti socijalnih partnera u radnom procesu. Projekt će trajati dvije godine, a u sklopu njega predviđeno je objedinjavanje sudionika iz poslovnih krugova, Vlade i civilnog društva od kojih se očekuje da zajednički osmisle, nadgledaju i primijene politiku, strategije i postupke koje osiguravaju društveno odgovorni i kvalitetno radno mjesto, rekla je Nataša Matijašević, voditeljica projekta, koji se ostvaruje u sklopu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Ona je istaknula da će suradnju Vlade, poslodavaca i civilnog društva koordinirati dvoje stalno zaposlenih, a za njegovo je financiranje predviđeno 790.000 dolara.</p>
<p>Očekuje se da će sudionici projekta izraditi povelju o standardima kvalitetnog radnog mjesta, koju će predstaviti jedno ili više vodećih udruženja poduzetnika, te uvođenje procesa certifikacije poslodavaca i stručnjaka za kvalitetno radno mjesto. Sindikati pozdravljaju namjeru da se počne razgovarati o kvaliteti radnih mjesta, rekla je Ana Knežević, predsjednica Sindikata zaposlenih u trgovini, naglasivši da će šest sindikalnih središnjica u povodom 1. svibnja u javnost izaći s letkom upravo o toj temi. U sklopu razgovora o kvaliteti radnih mjesta ne bi trebalo izostaviti suzbijanje rada na crno, što je jedan od najčešćih uzroka nesigurnosti na tržištu rada, rečeno je.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zagreb nije bio krivac za riječke probleme</p>
<p>RIJEKA, 28. travnja</p>
<p> – Bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić, koji je na čelu Rijeke bio cijelo desetljeće, budućnost toga grada vidi u tercijarnim djelatnostima, manjim industrijskim pogonima, prometu roba i putnika, prodaji intelektualnih usluga..., ali ne više u velikim industrijskim poduzećima kakvih je u Rijeci bilo mnogo, ali su, osim nekih, skoro sva propala u prošlih 10 godina. Što se tiče propasti, recimo, brodara Croatia Linea i brodogradilišta »Viktor Lenac«, Linić naglašava da za to postoje krivci s imenom i prezimenom, neovisno o stranačkoj pripadnosti.</p>
<p>»Rijeci za gospodarski pad nije kriv Zagreb, kao što riječkoj Luci za gubitak tereta nije kriv Kopar, već je krivnja u načinu vođenja pojedinih tvrtki«, kaže Linić i podsjeća na to da riječka Luka najprije nije htjela zajam Svjetske banke za modernizaciju, a prije nje ga je, recimo, uzela Luka Ploče.</p>
<p>Kad je 1990. došao za predsjednika Izvršnog vijeća Grada Rijeke, Linić je u svom programu naveo da bi Rijeka trebala smanjiti broj stanovnika, svjestan da joj predstoji gospodarska i politička reforma. »Ljudi iz komiteta su me zbog te rečenice 'htjeli ubiti', jer su 'sanjali' da bi Rijeka trebala imati 300.000 stanovnika«, prisjeća se Linić. Međutim, napominje, uslijedile su tragične promjene i iz Rijeke su otišli mnogi trbuhom za kruhom kao što su u nju i došli. On podsjeća i na to da je taj grad 10 godina bio kažnjavan od bivše HDZ-ove vlasti, a da je sad premijer Ivo Sanader svjestan da represijom u Rijeci neće ništa postići. »HDZ je sad u tom gradu promijenio retoriku, ali i dalje vodi istu kadrovsku politiku kao i ranije. O tome svjedoči smjenjivanje načelnika PU Josipa Lulića, 'slučaj Crnković' u Zavodu za zapošljavanje, a mislim da HDZ s KBC-om Rijeka još nije završio«, kazao je Linić.</p>
<p>On tvrdi da u prošle četiri godine Rijeka nije bila privilegirani grad, jer »što se dalo Rijeci, dalo se i drugim gradovima«. On drži da je ulaganje u infrastrukturu (ceste, željeznica...) osnova razvitka gospodarstva, pa izražava bojazan da bi za razvoj riječkog prometnog pravca, posebice riječke Luke, moglo biti problematično »zamrzavanje« od strane MMF-a restrukturiranja Hrvatskih željeznica. </p>
<p>Po njegovu sudu, Hrvatska mora držati brodogradnju zbog izvoza, jer ostvariti godišnji priljev od 600 milijuna dolara nije baš jednostavno u zemlji čije je gospodarstvo vrlo slabo konkurentno na svjetskom tržištu. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Potpisuju se memorandumi o razumijevanju</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) potpisat će ovog tjedna 10 memoranduma o razumijevanju, kojima se određuje suradnja jedinica lokalne samouprave i USAID-ova Projekta reforme lokalne samouprave (PRLS), priopćeno je u srijedu iz te agencije. Potpisivanje s gradovima počelo je u utorak Karlovcem, nastavljeno je u srijedu Slavonskim Brodom i završava u petak Hrvatskom Kostajnicom, a memorandumi s općinama Dvor, Jasenovac, Hrvatska Dubica, Sunja, Topusko, Donji Kukuruzari i Majur potpisat će se u četvrtak.</p>
<p>Projekt pruža tehničku pomoć lokalnim samoupravama radi jačanja sposobnosti lokalne samouprave za što djelotvornije rješavanje pitanja od važnosti za žitelje i prilagodbu novim zahtjevima u procesu priključenja Hrvatske EU, navodi se u priopćenju. U prošle tri godine, USAID je surađivao s gradovima Bjelovarom, Crikvenicom, Osijekom, Rijekom i Varaždinom i u njima proveo pet postupaka vođenja javne uprave, odnosno upravljanja financijama, imovinom i lokalnim gospodarskim razvitkom te informacijski menadžment i sudjelovanje građana. Četverogodišnjim projektom, vrijednim 19 milijuna dolara, nastoji se u većini od 565 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj uvesti moderan način vođenja javne uprave i potaknuti zakonodavnu reformu, koja će ojačati lokalnu samoupravu, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Žužul: Hrvatska odbacuje sve oblike ekstremizma, radikalizma i netolerancije</p>
<p>Govoreći na Međunarodnoj konferenciji o antisemitizmu u Berlinu, hrvatski ministar vanjskih poslova naglasio je kako Hrvatska čini sve da spriječi netoleranciju, da izgradi demokratske vrijednosti, te poboljša vjeru u međukulturni dijalog</p>
<p>BERLIN, 28. travnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u Berlinu je na Međunarodnoj konferenciji o antisemitizmu ustvrdio da je temelj moderne hrvatske države u osudi svakog oblika antisemitizma, radikalizma, ekstremizma, nacionalne i vjerske mržnje. »U hrvatskoj povijesti imali smo previše tragedija i patnji. Vidjeli smo tamnu sliku i prošli kroz teška vremena. Upravo zbog toga osuđujemo sve forme ekstremizma, diskriminacije i netolerancije, bez obzira na to otkud dolaze«, rekao je. Žužul je govorio pred sudionicima skupa odmah nakon američkog državnog tajnika Colina Powella. </p>
<p>Žužul je kazao kako Hrvatska čini sve da spriječi netoleranciju, da izgradi demokratske vrijednosti, te poboljša vjeru u međukulturni dijalog, bilo da je riječ o zakonodavstvu ili kroz inicijative civilnoga društva. Ponovio je da se hrvatska država jasno odredila prema događajima u Drugom svjetskom ratu. Žužul je napomenuo da je hrvatski premijer Ivo Sanader nedavno, kao jasnu demonstraciju takve politike, posjetio Jasenovac, koncentracijski logor gdje su počinjeni mnogi zločini. Također je ponovio Snaderove riječi da nijedna ideologija ili politički cilj ne opravdavaju nasilje, teror i masovna ubojstva. Napomenuo je da je istu poruku uputio i u Yad Vashemu gdje je odao poštovanje žrtvama holokausta. </p>
<p>»Za nas je jako važno da smo mogli sudjelovati na ovoj konferenciji. Bila je to prilika da naglasimo kako temelj moderne hrvatske države počiva na vrijednostima demokratske Europe i EU te u osudi svake vrste antisemitizma«, rekao je Žužul.</p>
<p> Žužul se susreo s irskim, španjolskim i danskim ministrom vanjskih poslova te kanadskim šefom diplomacije. Španjolac Miguel Angel Moratinos, Irac Brian Cowen čestitali su Hrvatskoj na pozitivnom avisu, a Cowen je potvrdio Žužulu da će se Hrvatska naći na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća sredinom lipnja. »Španjolska podržava hrvatsko približavanje EU i«, izjavio Žužul nakon razgovora sa španjolskim ministrom. </p>
<p>U razgovoru s kanadskim inoministrom Billom Grahamom bilo je riječi o kanadskoj potpori hrvatskim ambicijama u NATO-u.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kajin: Vladin prijedlog zapravo je prepisani tekst bivše vlasti</p>
<p>Pero Kovačević je iskazao zabrinutost činjenicom da se uvode nove restrikcije, odnosno ukidaju demokratske stečevine da novinari ne moraju otkrivati izvore svojih informacija / Luka Roić smatra da ograničenje koncentracije na 40 posto nije zapreka za razvoj medija te ističe da bi optimalno bilo tridesetak posto</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> – Hrvatski je sabor u srijedu počeo dugoočekivanu raspravu o Vladinu prijedlogu zakona o medijima, a po odluci Ustavnog suda rok za donošenje tog zakona je 30. travnja. Zakon o medijima koji je donijela bivša vlada Ustavni sud je lani stavio izvan snage, jer nije prihvaćen kvalificiranom, nego običnom zastupničkom većinom.</p>
<p>Najviše zanimanja i polemike zastupnika izazvala je Vladina namjera da promijeni odredbe o nedopuštenoj koncentraciji na tržištu medija. Stari zakon je kupovanje novih udjela u tiskanim medijima onemogućavao samo nakladniku koji je već ostvario koncentraciju 40 posto od ukupnog broja prodanih dnevnika ili tjednika, dok se prema novom prijedlogu sankcionira već i sama namjera nedopuštene koncentracije.</p>
<p>Kupnja novih udjela u medijima onemogućuje se nakladniku koji bi tom kupnjom prešao udio od 40 posto. Podršku novom zakonu dali su svi klubovi zastupnika, najavljujući brojne amandmane. Damir Kajin (Klub IDS-a) ustvrdio je da je Vladin prijedlog zapravo prepisani tekst bivše vlasti, iako ima i dobrih novih rješenja. Naveo je primjer moguće prodaje Slobodne Dalmacije EPH-u, rekavši da vlasnik treba odlučiti o tome hoće li se Slobodna ugasiti ili će ju spasiti, dopuštajući preveliku koncentraciju. On je zatražio od predlagatelja informaciju o tome je li točno da u zemljama EU-a ne postoji odredba o koncentraciji vlasništva, koja se odnosi na pisane medije.</p>
<p>Kajin je ocijenio da je prijedlog restriktivniji od zakona iz 1996. godine budući da će sud moći naložiti novinaru otkrivanje izvora informacije. Smatra također da HTV nije trebao prodati treći kanal, jer se tako, ističe, prodaje i dio naše suverenosti. U ime Kluba HSP-a, Pero Kovačević je iskazao zabrinutost činjenicom da se, rekao je, uvode nove restrikcije, odnosno ukidaju demokratske stečevine da novinari ne moraju otkrivati izvore svojih informacija. Žalosno je, upozorio je, da upravo mediji krše prava novinara kad su u pitanju ugovori o radu ili o djelu, prijavljivanje novinara na minimalac i slično. Predložio je da se uvedu iznimke, koje će omogućiti koncentraciju veću od dopuštene, ako je javni interes veći od moguće štete.</p>
<p>Đurđa Adlešić je u ime Kluba HSLS-a i DC-a posebno pohvalila dio koji govori o transparentnosti vlasništva. Smatra da je neodgovarajuće riješeno pitanje kazni, koje su previsoke budući da je u pitanju prekršaj. Državni tajnik je odgovorio da je predviđen samo maksimalan iznos od milijun kuna zato, što imamo medije različite ekonomske moći. Ne može se, naglasio je, neki mali, lokalni medij kazniti velikom novčanom kaznom, jer bi ga to uništilo. U ime Kluba HSS-a, Luka Roić smatra da ograničenje koncentracije na 40 posto nije zapreka za razvoj medija te ističe da bi optimalno, zapravo, bilo tridesetak posto. To bi omogućilo, pojasnio je, da imamo troje-četvero utjecajnih dnevnih novina. Roić je kritizirao izbacivanje iz novog zakona odredbe o programskoj osnovi medija, ističući da bi to svakako trebalo zadržati.</p>
<p>Vesna Pusić (Klub HNS-PGS) rekla je da je u prijedlogu mnogo bolje uređeno pitanje ograničenja koncentracije vlasništva, nego što je to bilo prije kad se moglo tumačiti ekstenzivno. Kao jednu od najvećih opasnosti, ona je navela koncentraciju vlasništva nad novinama i distribucijskom mrežom, koja može odbiti distribuirati konkurentska izdanja. Pusić je apostrofirala slučaj Slobodne Dalmacije, istakavši da je država kao vlasnik odgovorna i da bi morala intervenirati. »Ne smije se dogoditi da Slobodna propadne dok se donose zakoni, koji će ju spasiti, odnosno da bude po onoj da je operacija uspjela, a pacijent umro.«</p>
<p>Antun Vujić je u ime Kluba SDP-a upozorio na to da u Hrvatskoj ima više dnevnih novina, nego u Švedskoj. Prema tom prijedlogu, rekao je, ne može se uopće upustiti u kupnju novina, ako se prelazi koncentracija od 40 posto, a to je nemoguća pozicija i restriktivnije je, nego bilo gdje drugdje. »Izravna posljedica toga već je potencijalno odustajanje od rješenja jednog problema«, naglasio je Vujić, aludirajući na prodaju Slobodne Dalmacije EPH-u. U ime Kluba Libre, Jozo Radoš je upozorio da je većina hrvatskih medija u stranom vlasništvu. </p>
<p>Govoreći o dopuštenoj koncentraciji od 40 posto, pitao je zašto je uzeta najviša granica kad u većini europskih zemalja koncentracija ne prelazi 33 posto. Libra će dati i amandman, najavio je, kojim se to regulira. Radoš je ustvrdio da zastupnicima nitko nije predočio podatke o današnjoj koncentraciji medija u Hrvatskoj. Ako podataka nema zato što ih je nemoguće izračunati, veliko je pitanje kako će se uopće primjenjivati ta odredba, drži Radoš.</p>
<p>Govoreći u pojedinačnoj raspravi, Slaven Letica je istaknuo problem medijskog kolonijalizma, kojem je izložena istočna i srednja Europa, gdje su strani vlasnici upali najprije u tiskane, pa u elektroničke medije. Budući da je srodnost jezika posebnost hrvatskog medijskog tržišta, Letica smatra da bi bilo dobro da Hrvatska zadrži postojeću odredbu o maksimalnoj koncentraciji prije privatizacije od 40 posto. »To je u hrvataskom nacionalnom interesu, inače će se u skoroj budućnosti dogoditi da, recimo, Slobodna Dalmacija izlazi na ćirilici i da je vlasnik iz Beograda.</p>
<p>Ivana Knežević, Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ravnateljica HTV-a Marija Nemčić, HR Ivanka Lučev, GP Josip Guberina </p>
<p>Raspisan natječaj za direktore programa i glavne urednike informativnog programa Radija i Televizije </p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Nova ravnateljica Hrvatske televizije je Marija Nemčić, Hrvatskog radija Ivanka Lučev, a Glazbene proizvodnje Josip Guberina, odlučili su tajnim glasovanjem članovi Programskog vijeća HRT-a, na sjednici u srijedu. Troje ravnatelja predložio je glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, koji je prošloga tjedna razgovarao sa svih 11 kandidata za te položaje. Vijeće je nakon izbora raspisalo natječaj za direktore programa i glavne urednike informativnog programa Radija i Televizije. </p>
<p>Izbor Marije Nemčić za ravnateljicu HTV-a zasjenile su optužbe člana Vijeća Ante Žužula, koji je neposredno prije glasovanja kazao da je vijećnik Danko Bljajić s nekim vijećnicima na tajnoj sjednici radio kadrovske križaljke. »Riječ je o velikim interesima koje neki imaju na televiziji, a krajnji je cilj nekih vijećnika ostvariti feud na Prisavlju«, istaknuo je Žužul, koji je nakon toga napustio sjednicu. Rekao je i da su pojedini vijećnici mijenjali svoje listiće s godinama mandata, što »baca tamnu mrlju na moralnost vijeća«. Žužul je također pozvao ravnateljstvo da obavijesti Sabor da oduzme mandat ljudima koji »Vijeću oduzimaju dostojanstvo«. </p>
<p>Prozvani Bljajić je kazao da je zamjena listića »notorna laž«. Dodao je da Žužul od početka želi diskreditirati Vijeće i blokirati njegov rad. </p>
<p>Marija Nemčić je bila glavna urednica HTV-a u dva navrata, a trenutačno je šefica Međunarodnih poslova HRT-a. Galić je kazao da je to osoba koja može podići kvalitetu HTV-a u svjetlu dolazeće konkurencije, ali i smanjiti cijenu proizvodnje HTV-a. Budući da se za mjesto ravnatelja kandidirao i sadašnji privremeni ravnatelj Vanja Sutlić, Galić je rekao da će on ostati dio ekipe, ali na drugim poslovima. </p>
<p>Ivanka Lučev je i do sada obavljala funkciju ravnateljice Radija, na kojemu radi više od 20 godina. Josip Guberina je na čelu Glazbene proizvodnje od njezina odvajanja prije 14 mjeseci. </p>
<p>Vijeće nije podržalo programsku orijentaciju HTV-a za ovu godinu, a od direktorice programa Jasne Burić očekuje odgovor na primjedbe u pisanom obliku. Primjedbe se odnose većinom na loš zabavni program i marginaliziranu kulturu. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Semneby: Hrvatska mora učiniti više u povratku srpskih izbjeglica</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja </p>
<p> - Hrvatska mora učiniti više na povratku srpskih izbjeglica i vraćanja njihovih prava ako želi ostati na europskom putu, iako su ocjene iz Bruxellesa vrlo dobre, izjavio je u srijedu voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby. »Igra nije gotova, nego je tek počela. Sljedeći korak je odluka Europskog vijeća, a do kraja puta bit će nekoliko kontrolnih točaka«, izjavio je Semneby za Reuters.</p>
<p> Kao glavne točke koje Hrvatska treba još ispuniti na putu prema punopravnom članstvu EU, Reuters navodi povratak srpskih izbjeglica i osiguranje boljih uvjeta za one koji su se već vratili te prava manjina i reformu ravosuđa. »Sve te stvari treba riješiti, jer se neće riješiti same. Ne bi trebalo podcijeniti ni opasnost od samozadovoljstva (nakon mišljenja Komisije). Svima mora biti jasno da su nužni stalni i puni napori«, rekao je Semneby.</p>
<p> Voditelj misije OESS-a uputio je pohvale novoj hrvatskoj vladi za mnoge stvari, među ostalim i za otvaranje dijaloga sa srpskom manjinom, ali je rekao kako je to za većinu srpskih izbjeglica došlo prekasno.</p>
<p> »Nažalost, prošlo je previše vremena i sad je razvidno da će većina izbjeglica ostati tamo gdje su sad. No nužno je osigurati razumne uvjete za sve one koji se žele vratiti«, rekao je, napomenuvši kako je, prema pokazateljima, riječ o 15 do 35 posto ukupnog broja izbjeglica.</p>
<p> Reuters navodi da je Semneby hrvatsku vladu pozvao da Srbima koji nisu uspjeli otkupiti stanove po povlaštenim cijenama omogući sudjelovanje u Programu poticajne stanogradnje, i da se Vlada obvezala da će više od tri tisuće kuća u kojima su danas bosanski Hrvati vratiti njihovim prijeratnim srpskim vlasnicima.</p>
<p> »Uzimajući sve to u obzir, razmjerno sam optimističan u pogledu toga da ćemo ići prema naprijed«, rekao je Semneby. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Bilo mi je drago kad sam čuo što se dogodilo na Ovčari«</p>
<p>Ove je riječi izgovorio svjedok Darko Fot, rođeni Vukovarac i Hrvat po ocu/ Dušan Jakšić, zapovjednik takozvane Treritorijalne obrane u Vukovaru, koji je nakon »oslobođenja« grada smijenjen, rekao je da su četama zapovijedali optuženi Vujović i Vujanović, a trećom Fot </p>
<p>BEOGRAD, 28. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Moram vam reći da mi je bilo drago kada sam čuo što se dogodilo na Ovčari. Previše je boli bilo naneseno, pa nije sve moglo tako lako proći. Meni su u obrani Vukovara poginuli i brat i otac«, riječi su svjedoka Darka Fota, rođenog Vukovarca, Hrvata po ocu koji danas živi u Novom Sadu. Fotov otac i brat poginuli su, inače, boreći se na srpskoj strani.</p>
<p>Fot je jedan od prvih šest svjedoka koji su u srijedu saslušani u nastavku glavne rasprave koja se pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu vodi protiv Miroljuba Vujovića, Stanka Vujanovića, Jovicu Perića, Predraga Madžarca, Milana Vojnovića i Ivana Atanasijevića koji se do 1992. godine zvao Ivica Husnik. Njih se tereti da su kao pripadnici takozvane Teritorijalne obrane Vukovara »Petrova Gora«, nakon okupacije toga grada 1991. godine, ubili više od 200 Hrvata i drugih nesrba na poljoprivrednom dobru Ovčara.</p>
<p>Iako su, na prvim raspravama održanim početkom ožujka, svi optuženici porekli svoje sudjelovanje u pokolju na Ovčari, kao i to da je postojala Teritorijalna obrana, Fot sudskom je vijeću ispričao potpuno drukčiju priču. »Komandant TO-a bio je Duško Jakšić i ona je bila podijeljena na nekoliko četa, a čete na vodove. Za Vujovića i Vujanovića znam da su zapovijedali također ili drugim četama ili barem vodovima«, ustvrdio je Fot. </p>
<p> Saslušan je i svjedok Dušan Jakšić, zapovjednik TO-a Vukovar, koji je kazao: »U proljeće 1991. godine mnogi su Srbi u Vukovaru ubijeni. Vidjevši da će biti zla, mi stanovnici ulica u blizini Ulice Petrova Gora, osnovali smo skupinu od oko 170 ljudi koji su branili svoje domove. Ubrzo smo postali odred TO-a 'Petrova Gora' i ja sam bio zapovjednik. Bili smo podčinjeni gardijskoj brigadi, te smo se ravnali po zapovijedima Mile Mrkšića«. Dodao je da su ubrzo formirali još tri čete, te se, govoreći tko je tim četama zapovijedao, okrenuo prema Vujoviću i Vujanoviću i na njihovo zaprepaštenje rekao: »Dvije čete bile su vaše, je l', a trećom je zapovijedao Fot«.</p>
<p>Na funkciji zapovjednika TO-a »Petrova Gora« bio je sve do »oslobođenja« Vukovara, 18. studenoga 1991., kada je na njegovo mjesto, odlukom Veselina Šljivančanina, postavljen optuženi Vujović kao proslavljeni borac, dok je Vujanović imenovan njegovim zamjenikom. </p>
<p>Svjedok Borislav Bogunović, rođeni Negoslavčanin koji danas živi u Šidu, u lipnju je 1991. postavljen na mjesto ministra unutarnjih poslova »SAO Krajine« pri vladi kojom je tada predsjedao Goran Hadžić. I on je potvrdio da je u Vukovaru postojao TO kojim je zapovijedao Dušan Jakšić, a da ga je nakon »oslobođenja« zamijenio Vujović. </p>
<p>Svi svjedoci složili su se u jednom: da su za »slučaj Ovčara« čuli tek nekoliko mjeseci kasnije iz priča koje su počele kružiti gradom. Nitko od njih ne zna tko je sudjelovao u pokolju zarobljenika na tom poljoprivrednom dobru. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Još upitna rasprava o haaškim optužnicama</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Unatoč najavama, u petak vjerojatno neće biti održana saborska rasprava o neprihvatljivim kvalifikacijama u haaškim optužnicama. Naime, zastupnički se klubovi još nisu dogovorili o zaključcima koji bi trebali biti temelj za raspravu. </p>
<p>Potvrdio je to i Miroslav Rožić, HSP-ov član radne skupine zadužene za izradu zaključaka u kojoj su još Luka Bebić iz HDZ-a i Zlatko Tomčić iz HSS-a. Trenutačna situacija je takva da HDZ nije izradio svoj prijedlog zaključaka, no prihvaća prijedlog HSS-a, dok HSP-u ti zaključci nisu dovoljno konkretni. </p>
<p>Rožić naglašava da će se rasprava održati, jer će HSP na njoj inzistirati.</p>
<p> HSP se u svojim zaključcima zalaže da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u roku od 15 do 60 dana pošalje Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti pravnih akata na temelju kojih je nastala »SAO Krajina«. Ti se akti navode u optužnicama, a HSP tvrdi da bi Vlada morala pred Vijećem sigurnosti UN-a pokrenuti postupak kojem bi se odredilo je li Hrvatska imala pravo braniti se ili je to bio zločinački pothvat. Također, smatraju da je potrebno osnovati stručnu ekipu za sastavljanje »Bijele knjige«, dokumentirane obrane pravednosti Domovinskog rata, kao i memorijalno-dokumentacijski centar za izučavanje Domovinskog rata. HSS se, pak, zalaže za suradnju s Haaškim sudom te za potrebu osporavanja dijelova optužnica gdje se iznose neutemeljeni vrijednosni sudovi o optuženima i predsjedniku Franji Tuđmanu da su bili udruženi u zločinački pothvat etničkog čišćenja. Uz to, HSS zagovara i diplomatske akcije pred Vijećem sigurnosti UN-a i drugim institucijama međunarodne zajednice koje bi spriječile daljnje neprihvatljive kvalifikacije Domovinskog rata. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Ulazak Slovenije u EU dodatni poticaj Hrvatskoj</p>
<p>Nadam da će na ovom graničnom prijelazu režim prometa ostati isti kao i dosad te da postroženja u tranzitu i gužvi neće biti jer prometnih traka ima dovoljno, rekao je Drnovšek/ Edward Fourej, voditelj izaslanstva EK u Ljubljani upozorio je na veliku odgovornost s obzirom da Slovenija od 1. svibnja postaje vanjska granica EU</p>
<p>JELŠANE 28. travnja</p>
<p> - »Nisu mi poznati tehnički detalji, ali se nadam da će na ovom međunarodnom graničnom prijelazu režim prometa ostati isti kao i dosad te da postroženja u tranzitu i gužvi neće biti jer prometnih traka ima dovoljno. </p>
<p>Bitno je naglasiti da se Hrvatska i Slovenija i dalje zalažu za provedbu ratificiranog sporazuma o pograničnoj suradnji (SOPS) i da dalje rade na jačanju komunikacije«, rekao je u srijedu slovenski predsjednik Janez Drnovšek na otvaranju novouređenoga međunarodnoga graničnog prijelaza Jelšani-Rupe na čije je proširenje u proteklih pola godine utrošeno 3,7 milijardi tolara. Drnovšek je nakon obilaska dodao kako će Slovenija lobirati da se Hrvatska što prije pridruži Europskoj uniji.</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić još je jednom čestitao svom kolegi i Sloveniji na ulasku u EU i dodao kako se nada da će se za koju godinu tako uređeni granični prijelaz preseliti nekoliko stotina kilometara istočnije aludiravši na ulazak Hrvatske u Uniju. »Ulazak Slovenije u Europsku uniju bit će dodatni poticaj Hrvatskoj da čim prije omogući početak pregovora za ulazak u Uniju. Pritom Hrvatska mora riješiti neka svoja pitanja i zapravo slijediti primjer Slovenije«, rekao je dobro raspoloženi Mesić ponovivši svom kolegi kako se nada da u skorije vrijeme ovaj tip granice »neće biti na ovome mjestu«. </p>
<p>Edward Fourej, voditelj izaslanstva Europske komisije u Ljubljani, pohvalio je Sloveniju i poželio joj mnogo sreće, ali i upozorio na veliku odgovornost s obzirom da Slovenija od 1. svibnja postaje vanjska granica EU-a.</p>
<p>»Teško će biti čuvati 670 kilometra granice od krijumčara i imigranata, a trebat će znati spriječiti ulazak svim vozilima i teretima koji nisu u skladu sa standardima Europske unije«, istaknuo je Fourej. Pohvalio je i Hrvatsku na svemu što je dosad učinila. Rekao je da nazočnost predsjednika Mesića podcrtava vrlo dobru suradnju i dobre odnose Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Granični prijelaz Jelšani jedan je od tri cestovna međunarodna granična prijelaza s Hrvatskom. Na ovom se mjestu od subote, 1. svibnja, uspostavlja schengenski režim prometa te carinski, veterinarski, fitosanitarni i zdravstveni nadzor.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>IHF: U Hrvatskoj problem medijske i vjerske slobode, izbjeglice, pravosuđe i povrat imovine</p>
<p>ZAGREB, 28. travnja</p>
<p> - Medijske i vjerske slobode, problemi funkcioniranja pravosuđa te izbjeglica i povrata imovine glavna su pitanja na koja ukazuje Međunarodna helsinška federacija (IHF) iz Beča u svom izvješću za 2003. godinu o stanju ljudskih prava u Europi, srednjoj Aziji i Sjevernoj Americi.</p>
<p>U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, najveći problemi povezani su sa slobodom izražavanja i medija, (ne)funkcioniranjem pravnog sustava, vjerskim slobodama, porastom diskriminacije, netrpeljivosti i nasilja prema strancima, povratak izbjeglica i raseljenih osoba te vraćanje njihove imovine i obnova.</p>
<p>Također se navodi da su sve učestalije povrede radnih prava, da radnici ne dobivaju plaće ili ih dobivaju s velikim zakašnjenjem te da se nekoliko stotina bivših radnika Željezare Sisak i Name obratilo IHF-u za pomoć.</p>
<p>»Iako su novi medijski zakoni otvorili prostor za više slobode i pluralizma, u Kaznenom zakonu ostala je kriminalizacija klevete«, kritizira IHF i nastavlja da su »tiskani mediji uglavnom u privatnom vlasništvu osim Slobodne Dalmacije i Vjesnika, koji su državni i čekaju na privatizaciju«. »Pritisak vlasnika medija na novinare da pišu senzacionalistički vrlo je izražen«, ističe se u izvješću i dodaje da se »također povećava broj predmeta u kojima novinari pokušavaju zaštiti svoja profesionalna i materijalna prava«.</p>
<p>IHF piše da je hrvatski pravosudni sustav »vrlo problematičan, neefikasan i spor«. »U nekim slučajevima su kašnjenja tako velika da su potkopala vladavinu zakona, ima oko 1,4 milijuna zaostalih predmeta, nedostaju kvalificirani djelatnici i prikladni obrazovni sustav«, navodi IHF i dodaje »da se reforma pravosuđa morala provesti istodobno s reformom policije i ostalih državnih službi odgovornih za provedbu zakona te da svaka prava reforma zahtijeva i promjene u mentalitetu«.</p>
<p>Ustvrdivši da postoji zamjetan razvoj vjerskih sloboda, IHF ističe da je Rimokatolička crkva još u povlaštenom položaju: »Crkva se čak pokušavala postaviti kao društveni arbitar i neposredno promovira određene političke poglede većinom s nacionalističkom konzervativnom orijentacijom«.</p>
<p>IHF također navodi da je u Hrvatskoj dosta izražena netrpeljivost prema strancima i ljudima druge vjere te da su nositelji rasne netrpeljivosti uglavnom skupine skinheadsa. Dodaje se da su često žrtve rasne netrpeljivosti i nasilja Romi te je broj napada na njih puno veći nego što je zapisano u policijskim evidencijama.</p>
<p>IHF optužuje medije da su »krivi za širenje rasne netrpeljivosti i promociju nasilja da bi se dobilo na čitanosti pojedinih listova«.</p>
<p>Povrat otuđenog vlasništva izbjeglicama i raseljenim osobama provode se vrlo sporo, kaže se u izvješću. Dodaje se da se »u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o zaštiti okoliša«. Neke tvornice koje nemaju određene filtere, kao što su bivši Koromačno u Istri, Cios u Zagrebu i Dalmacijacement u blizini Splita, ispustile su emisiju otrovnih tvari u zrak, a na pritužbe organizacija kompetentnim tijelima »znakoviti koraci nisu poduzeti«, zaključuje se u izvješću. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040429].
|
