NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199317 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Crkva strahuje od uvođenja seksualnog odgoja na mala vrata u škole</p>
<p>Brak škole i Crkve nikada nije dobro završavao, kaže Zlatko Šešelj / Oštra reakcija Foruma mladih SDP-a: Žele li biskupi da se petnaestogodišnjaci brinu o natalitetu? / Škole zadovoljne programom edukacije o AIDS-u: dosad nisu primile ni jednu pritužbu roditelja ili učenika / Nikoga se ne prisiljava na program, kažu u školama</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Slično kao i ona kojom su se protivili uvođenju tečajeva joge za nastavnike, i nova je poruka Hrvatske biskupske konferencije (HBK) izazvala reakcije. Činjenica je da se u školama (godinama, ne od jučer) provode programi prevencije od AIDS-a, što Katolička crkva osuđuje, smatrajući, prema poruci objavljenoj u srijedu, da je riječ o »prisili koja se vrši nad učenicima i nastavnicima vjernicima, da mimo svoje savjesti sudjeluju u izvođenju programa koji se izričito protivi načelima kršćanskoga morala«.</p>
<p>Ovih bi dana u školama trebala početi i druga faza Program edukacije o zaštiti od HIV/AIDS-a za adolescente – MEMOAIDS. Prva je faza počela još 1997. u suradnji s UNICEF-om, UNAIDS-om i drugim organizacijama. Program je dio Nacionalnog programa suzbijanja te bolesti. </p>
<p>Edukaciju, uz suglasnost škole, provode mladi educirani volonteri koji na primjeren način objašnjavaju učenicima teme vezane uz spolnost, s naglaskom na prevenciju od AIDS-a. Škole koje su dosad prošle edukaciju program su ocijenile vrhunskim i vrlo korisnim. Zašto se onda biskupi bune?</p>
<p>»Bojim se da je u našem društvu došlo do naopake identifikacije države i Crkve«, smatra ravnatelj Privatne klasične gimnazije Zlatko Šešelj. Crkva je, podsjeća, Ustavom odvojena od države. »Ne poričem njeno pravo da svojim porukama apelira na svijest onih koji ju priznaju. No o tome koji će se programi provoditi u školama ne odlučuje Crkva. Uostalom, brak škole i Crkve nikad nije dobro završavao«, naglašava Šešelj. Pokušajima Crkve da intervenira u programe koje provode škole moralo bi se, smatra, pozabaviti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – ono mora biti svjesno svoje autonomije i područja djelovanja.</p>
<p>Ministarstvo znanosti u srijedu nije interveniralo na reakciju biskupa. »Program prevencije AIDS-a u školama donijelo je Ministarstvo zdravstva u prošlom sazivu Vlade pa se ta odluka direktno ne tiče Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ipak, svoje ću mišljenje o tome dati kada se detaljnije upoznam s problematikom«, izjavio je ministar Dragan Primorac. Na upit smatra li primjerenim da se biskupi upleću u programe koji se provode u školama, rekao je da reakciju biskupa treba gledati dvojako. »Biskupi smatraju da je s njihovog aspekta to u redu, a s druge strane svoje mišljenje imaju tijela koja upravljaju školama. Budući da je drugo ministarstvo, a ne Ministarstvo znanosti, donijelo odluku o tom programu, zasad bih ostao suzdržan«, rekao je ministar.</p>
<p>Na biskupsku poruku oštro je reagirao Forum mladih SDP-a: »Crkva se opet uzdiže iznad znanosti i činjenica te nas podučava da prezervativ nije dostatna zaštita od AIDS-a i smatra ga krivcem za pad nataliteta«.</p>
<p>»Što Crkva uopće želi i promovira? Da mladi ljudi u dobi od 15 do 18 godina, srednjoškolci, podižu natalitet i osnivaju obitelji? Da ne koriste kondome i riskiraju najgoru bolest koja je neizlječiva kao i mnogo drugih spolno prenosivih bolesti? Ili su gospoda možda i tu iznad znanosti pa će nam reći da je AIDS – izlječiv«, pita predsjednik Foruma mladih SDP-a Arsen Bauk.</p>
<p>U školama potvrđuju da zbog provođenja programa vezanog uz edukaciju koja obuhvaća daleko šire sadržaje spolnosti i spolnih bolesti, a ne samo AIDS-a, nisu imali pritužbe ni roditelja niti učenika. Ravnatelji srednjih škola ističu da postoji potreba da se mlade u školi educira o onome što ih čeka u svijetu, no to se ne čini ni kroz »uvježbavanje tehnika korištenja prezervativa«, niti prisilom. »Učenike uvjeravamo da su važni logaritmi, zbog čega bi nas jednoga dana mogli optužiti jer smo im lagali. Stvarni životni sadržaji, među kojima je i odnos prema drugome spolu, prolaze samo formalno, zbog činjenice da ne postoji ni razrađena programska baza, niti dovoljno educirani nastavnici« kaže ravnateljica Ugostiteljsko-turističke škole u Zagrebu, Marija Rašan Križanac. Iako ne vide problem u programu prevencije AIDS-a u školama, ravnatelji škola zapažaju da Crkva u tom programu vidi pokušaj uvođenja seksualnog odgoja na mala vrata u škole, kao što je u tečajevima joge za nastavnike vidjela pokušaj uvođenja »druge vjere«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najkasnije do ljeta Ljubljana i Zagreb trebali bi postići novi dogovor o granici </p>
<p>Drnovšeku, Ropu, Rupelu i drugim tamošnjim političarima preporučuje se da što prije postignu dogovor o granici. U protivnom, bude li se čekalo do jeseni, predizborna atmosfera u Sloveniji ponovno će onemogućiti bilo kakve ozbiljne pregovore«</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Ako je vjerovati sadržaju povjerljivog dokumenta obavještajnih analitičara Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, službena Ljubljana ubuduće neće priječiti Hrvatsku u ostvarivanju njenih legitimnih interesa i neće izlaziti s maksimalističkim zahtjevima prema našoj zemlji, koji su se često temeljili i na teritorijalnim pretenzijama.</p>
<p>U tom dokumentu, koji je za potrebe Rupelova ministarstva izradio Centar za istraživanje koji vodi dr. Andrej Rahten – a čiji su dijelovi objavljeni u jednom hrvatskom tjedniku – slovenskim se političarima preporučuje da podrže »individualni pristup Hrvatske Europskoj uniji, jer je to u slovenskom nacionalnom interesu«.</p>
<p>Kao razlog zašto bi u tom pogledu službena Ljubljana trebala promijeniti donedavni, pomalo rogobatni stav, slovenski analitičari upozoravaju da bi Slovenija, ako zaoštri odnose s Hrvatskom, u tom slučaju izgubila potporu EU-a i NATO-a.</p>
<p>»Ne možemo pobijediti u sporovima sa Zagrebom«, konstatira se u tom dokumentu te se Drnovšeku, Ropu, Rupelu i drugim tamošnjim političarima preporučuje da »najkasnije do ljeta Ljubljana i Zagreb trebaju postići novi dogovor o granici. U protivnom, bude li se čekalo do jeseni, predizborna atmosfera u Sloveniji ponovno će onemogućiti bilo kakve ozbiljne pregovore«.</p>
<p>To je prva ozbiljna slovenska institucija koja ne podržava dosad često ponavljano stajalište iz Ljubljane da je parafirani dogovor Račan – Drnovšek za tamošnju vlast polazna pozicija za pregovore s Hrvatskom.</p>
<p>Istini za volju, ni skupina uglednih slovenskih pravnih stručnjaka, poput Simonitija i Sotlara, također nikada javno nije dala potporu Drnovšeku i Rupelu, odnosno njihovim tvrdnjama da Slovenija ima teritorijalni kontakt s otvorenim morem, epikontinentalni pojas ili pravo na proglašenje gospodarskog pojasa. </p>
<p>Pomicanje granice Sloveniju bi »oslobodilo troškova«</p>
<p>Oni tim izjavama nisu dali potporu, dijelom i stoga jer su u svojim radovima, vodeći se načelima međunarodnog prava, tvrdili potpuno suprotno, ali nisu u javnosti istupali ni s drukčijim prijedlozima.</p>
<p>Centar za istraživanje stoga je prva slovenska institucija koja je vlastitim političarima preporučila potpuno drukčiji odnos prema Hrvatskoj pri rješavanju otvorenih pitanja. Pritom valja napomenuti da se Centar pri uobličavanju preporuka ponajprije vodio slovenskim interesima. Iz njegova istraživanja proizlazi da slovenski interes nije zadržavanje schengenske granice na Sutli jer bi se njenim pomicanjem na jug Sloveniju »oslobodilo troškova oko njezina nadzora«. Također su kazali da »krajnje samoljublje« ili politika koja bi se vodila s »pozicije moći« šteti Sloveniji. Stoga i predlažu svojim političarima da pristanu na kompromis da bi se riješilo pitanje granice s Hrvatskom, te da Hrvatsku bezuvjetno podrže u nastojanjima za pristup EU i NATO-u. S obzirom na ponašanje pojedinih slovenskih političara u posljednje vrijeme, posebice tamošnjeg ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, stječe se dojam kao da su već počeli primjenjivati rezultate iz spomenutog istraživanja. Tako je Rupel bio neuobičajeno susretljiv pri razgovoru sa Žužulom u Zagrebu, a prije nekoliko dana je dao otvorenu potporu Hrvatskoj na međunarodnoj sceni. Primijećen je i susret Janeza Janše, slovenskog oporbenog prvaka, s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom u Zagrebu.</p>
<p>Dakle, kod slovenskih dužnosnika je posljednjih mjeseci postao očit raskorak s donedavnom politikom. Po svoj prilici, ta nova politika još nije dospjela u dio tamošnjih medija pa se u njima i ovih dana mogu pročitati neke apsurdne teze, poput one da je akademik Davorin Rudolf »hrvatski stručnjak za međunarodno pravo s upitnim referencama i ekstremist koji se može mjeriti s Jelinčičem«. No, može se pretpostaviti da su to ipak zadnji trzaji jedne politike koja je Hrvatsku željeli vidjeti kao »crnu rupu zapadnog Balkana«, a koja bi bila štetna i za Sloveniju. Dakako da ne treba misliti kako će se jednim istraživanjem, kojim se zbog slovenskih interesa traži promjena donedavne politike te države prema Hrvatskoj, otvorena pitanja riješiti preko noći. Kompromis o njima neće biti jednostavan, ali ako se bude temeljio na načelima međunarodnog prava, onda neki takav eventualni sporazum ne bi trebao biti povodom za nove nesporazume nego za daljnje razvijanje dobrosusjedskih odnosa. </p>
<p>U tom kontekst, prvi ispit te eventualne nove slovenske politike bit će vidljiv već pri definiranju slovenskog stava o proširenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu, odnosno, hrvatskoj zaštićenoj ribolovno-ekološkoj zoni koja treba stupiti na snagu 3. listopada ove godine.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ništa ne zataškavati u povijesti preduvjet je za civiliziranu budućnost</p>
<p>Dobro je da se takva medijska pozornost pridaje Danu sjećanja na holokaust / Hrvatsko društvo mora pokazati da je spremno suočiti se i s drugim neugodnim činjenicama iz svoje povijesti, a ne samo s genocidom nad Židovima / Povijest treba prezentirati sa svim Jasenovcima i Bleiburzima i križnim putovima koji su se dogodili / Nastavni plan i program duboko je utemeljen na starom, socijalističkom modelu, samo su ideološki predznaci promijenjeni - socijalističko je zamijenjeno nacionalnim</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Prof. dr. Ivo Goldstein s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta sudjelovao je na seminaru »Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti i učenje povijesti 20. stoljeća«. Profesor Goldstein javnosti je poznat i po svojoj knjizi »Holokaust u Zagrebu«, ali i kao dugogodišnji zagovarač promjene nastavnog plana i programa iz povijesti.</p>
<p>• Kako tumačite veliko medijsko zanimanje za obilježavanje Dana sjećanja na holokaust?</p>
<p>– Mislim da svaka situacija ima dobrih i loših strana. Dobro je da se takva medijska pozornost pridaje tom danu. Mislim da činjenice koje se iznose, ipak suočavaju javnost s prošlošću i ljudima to dolazi do svijesti. Čini mi se da u tome, barem kod nekih, ima previše prigodničarstva i zadovoljavanja forme, što zbog unutrašnjih, što zbog vanjskopolitičkih potreba, u čemu je ovaj trenutak osobito važan jer je pitanje priključenja Europi stvar trenutka.</p>
<p>Hrvatsko društvo mora pokazati da je spremno suočiti se i s drugim neugodnim činjenicama iz svoje povijesti, a ne samo s genocidom nad Židovima. Naime, u NDH nisu stradavali samo Židovi, nego je genocid počinjen i nad Srbima i Romima. Žrtve ustaša bili su i mnogi Hrvati. Netko bi rekao da je riječ o paradoksu, no to je nesporna činjenica – jasenovački logorski kompleks najveće je kolektivno stratište Hrvata u povijesti. U njemu je smrt našlo oko 12 tisuća etničkih Hrvata. Meni kao članu židovske zajednice malo je nezgodno da se samo naglašava holokaust, a da se ne govori o drugim isto tako važnim činjenicama iz tog razdoblja.</p>
<p>• Godinama ste iznimno kritični prema nastavnom planu i programu iz povijesti i prema mnogim udžbenicima. Što bi u planu i programu trebalo promijeniti i očekujete li da će novi ministar to učiniti?</p>
<p>– Radi se o tome da povijest treba prezentirati na doličan način, sa svim dobrim i lošim stranama, sa svim Jasenovcima i Bleiburzima i križnim putovima koji su se dogodili. Mi imamo obvezu prisjećati se zločina, komemorirati ih. Kao povjesničari imamo dužnost druge poticati da ih se sjećaju i ništa ne zataškavati. To su preduvjeti za civiliziranu sadašnjost i budućnost. Ministar Primorac pokazuje mnogo više ambicija da pokrene stvari s mrtve točke i ja vjerujem da će to učiniti. I predsjednik Mesić je rekao da »narod koji se nema snage suočiti s prošlošću, ne stječe ni pravo na budućnost«.</p>
<p>• Što učiniti s nastavnim planom i programom?</p>
<p>– On se svakako mora mijenjati. To sam govorio kad je vlast preuzela trećesiječanjska vlada i sada to ponavljam. On nije sastavljen ranih devedesetih. Nastavni plan i program je duboko utemeljen na starom, socijalističkom modelu, samo su ideološki predznaci promijenjeni – socijalističko je zamijenjeno nacionalnim. Nama treba nastavni plan i program bez nametanja ideologiziranih ideja, treba ga osloboditi pretjerane faktografije i vojno-političkih događaja. Djeca trebaju učiti o tome kako su se ljudi odijevali, što su jeli, kako su stanovali, kakve su spomenike gradili, od kojih su bolesti bolovali...</p>
<p>»Shvaćanje« vremena temelj je shvaćanja i društveno-političkih procesa. Na temelju takva nastavnog plana i programa mogu su raditi udžbenici. Doduše, neki udžbenici danas uistinu više nisu loši. Došlo je do velikih promjena u odnosu na prije tri ili pogotovo sedam godina, ali da bi oni bili uistinu ono što želimo, prijeko je potreban novi nastavni plan i program.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zabluda o štednji </p>
<p>Dosad su europarlamentarci primali plaće prema nacionalnim prosjecima, što je u Bruxellesu i Strasbourgu stvaralo dosta nejednakosti. Talijani su uvijek prolazili najbolje s oko 11 tisuća eura po parlamentarnoj glavi, Portugalci najgore jer su za isti posao dobivali upola manje novca, a s proširenjem Unije može se lako dogoditi da - ostane li sve po starome - Litvanac dobije samo 350 eura mjesečno</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Put do pakla je, kažu, popločen dobrim namjerama, ali i cesta do gluposti. Tko želi definiciju političke promidžbe u ime štednje – a kojom se troši više negoli prije, iako pojam štednje preživljava – dovoljno je prihvatiti se teme plaća europarlamentaraca. Dosad su europarlamentarci primali plaće prema nacionalnim prosjecima što je u jednakosti polukruga parlamentarnih zdanja u Bruxellesu i Strasbourgu stvaralo dosta nejednakosti. Talijani su uvijek prolazili najbolje s nekih 11 tisuća plus eura po parlamentarnoj glavi (uz korekcije zbog godina i staža), Portugalci najgore jer su za isti posao dobivali upola manje novca od Talijana, a s proširenjem Unije može se lako dogoditi da bi, ostane li sve po starome, Litvanac dobio samo 350 eura mjesečno. </p>
<p>Parlamentarci su u pravilu uvijek vrlo lako, brzo, pa i uspješno, solili pamet drugima, uključujući nogiranje Europske komisije, propuštajući srediti stanje u vlastitu računovodstvu. Parlamentarne kombinacije na temu kako iz određene situacije izvući maksimum uvijek su bile vrlo zahvalno tlo za sve moguće skandale, ono što se radilo bilo je perfektno zakonito, ali još savršenije nemoralno.</p>
<p>Sklapanju financijskih konstrukcija u ime moralno opravdanog izjednačavanja primanja parlamentaraca potpomagala su uvijek moralom neopravdana pravila prema kojima je, recimo, svaki zastupnik imao pravo nadoknade troškova zrakoplova po cijeni karte za biznis-klasu, čak i ako je koristio običnu, ekonomsku, pa i ako je nije koristio. Priča nije bez vraga jer je takvo upotrebljavanje rupe u propisima pripomagalo parlamentarcima krpati razlike između Portugalca i Talijana. </p>
<p>Nadoknade od nekoliko desetaka tisuća eura godišnje izjednačile su plaćeni parlamentarni rad, ali i stvorile sliku parlamentaraca vječno gladnih nezarađenog novca. Tema se s kraćim prekidima reciklira uredno posljednjih četvrt stoljeća i sve je postalo toliko predvidljivo da više i nije smiješno nego patetično: neki parlamentarci govore o »moralnoj korupciji« i istodobno nastavljaju primati prihode na način na koji im to sustav omogućuje.</p>
<p>Budući da je kredibilitet parlamenta, pogotovo parlamenta koji želi i hoće te zahtijeva biti moćniji i utjecajniji od ovoga sadašnjega, došao u pitanje stalnim sukobima između parlamentarne prakse i onoga što se zove moralom i principima, parlamentarci su se nakon velikog rata dogovorili izjednačiti plaće i da izjednačavanje razmijene za odustajanje od povlastica. Prihvaćena je opcija po kojoj je plaća parlamentarca, bio on iz Slovenije, s Malte, iz Njemačke, Portugala ili Švedske, jednaka i iznosi oko devet tisuća eura. </p>
<p>Parlamentarci će plaćati poreze u matičnim zemljama, a sustav potpomaganja u ime popunjavanja praznina i izglačavanja nacionalnih razlika bit će uklonjen jer sada, kada su svi jednaki pred platnom vrećicom, nema razloga muljati kako bi se kreirala umjetna jednakost. Parlamentarcima će biti ograničena mogućnost preoblikovanja troškova u smislu viših nadoknada, troškovi će biti fiksni, poznati i napisani crno na bijelome, što je zapravo velik, gotovo revolucionaran korak u smjeru domaćinskog ponašanja i obzira prema novcu poreznih obveznika.</p>
<p>Prijedlog je zapeo na stepenici gdje u principu nije trebao, na instituciji Ministarskog vijeća. Njemačka, Švedska i Austrija blokirale su dogovor, a predsjedavajućoj je Irskoj na kraju balade preostalo samo ustvrditi da je, eto, pitanje i dalje otvoreno i da će takvim ostati najmanje do izbora za eurozastupnike 25 država na ljeto ove godine. </p>
<p>Odluka je voljom nekoliko država blokirana na glupome mjestu i iz još budalastijih razloga. Ministar vanjskih poslova Njemačke priznao je novinarima da, eto, Njemačka neće ništa uštedjeti zadržavanjem starog načina plaćanja i doplataka, no sada se Nijemcima očito ne može prodati priča da će parlamentarci u vremenima štednje dobiti povišicu, iako će na kraju godišnje dobivati stotinjak umjesto 120 tisuća eura. </p>
<p>Prosječan birač gleda samo iznose a ne i njihovu pozadinu – političari to uvažavaju čak i kada griješe. Povišice neće biti pozdravljene u narodu, pa će stoga na snazi ostati mjere po kojima će ti isti porezni obveznici svoje izabrane zastupnike plaćati više da bi, eto, imali dojam kako ih plaćaju manje. Pobjednik nad zdravim razumom u ovoj je priči najobičnije populističko mudrijanje kojim je malo besplatne reklame za navodno domaćinsko ponašanje plaćeno zadržavanjem i visokih troškova i jednoga sustava koji je omogućio ozakonjeno namještanje računa. </p>
<p>Litvanac će do daljnjega imati niska primanja jer je to nacionalni propis, te će svojih 350 eura nadograđivati prikazivanjem nepostojećih troškova ili njihovim napuhavanjem kako bi dostigao jednakost plaćanja u jednakosti rada i radnih obveza s kolegama. Parlament će i dalje ismijavati, možda čak i vlade koje su mu stopirale reformu plaćanja zastupnika kako bi pred publikom na domaćem terenu zavrijedile komplimente koje ni u kom slučaju ne zaslužuju. A ovo je, naravna stvar, tek početak i tek vrh ledenog brijega priče o odnosima i interesima pojedinih država članica u zajednici Unije.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Majstor i šegrt zločina</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Braćo Hrvati, oprostite braći Srbima«, zavapio je kninski zubar Milan Babić u sudnici u Haagu, priznavši krivicu za zločine koje su pobunjeni Srbi učinili u Hrvatskoj. Očito je da je s Babićem postignut izvjestan deal, poput onog s Biljanom Plavšić, ali bez obzira na to – i na davno pokopanu retoriku »o braći« – ovo Babićevo »kriv sam« mnogo znači.</p>
<p>Milan Babić je jedan iz plejade onih koje je Beograd instrumentalizirao i namijenio mu, prema točno smišljenom scenariju, ulogu trojanskog konja u Hrvatskoj. Babićevi pajdaši, sve opskurni likovi iz okolice Knina, maltretirali su Hrvate mjesecima, postavljali balvane, onemogućili normalan život i napravili uvertiru za krvavi rat u Hrvatskoj. Pod krinkom »ugroženog srpstva« otjerali su Hrvate, činili zločine i izigravali operetne vlastodršce krvavih prstiju. Prodefilirali su tu razni likovi, skladištari, vozači kamiona, stručnjaci za općenarodnu obranu, podijelili si »ministarske« fotelje i uz pomoć JNA i Miloševićeve logistike srušili dobar dio Hrvatske.</p>
<p>Sada, napokon, i iz usta jednog od kolovođa srpske pobune u Hrvatskoj čujemo riječi pokajanja i priznanja zločina, dok iz tribunala stiže formulacija da je Babić kriv za istrebljenja i ubojstva Hrvata, zatočenja i protjerivanje civila.</p>
<p>Nakon Babićeva priznanja više ništa, pa ni u Haagu, ne može biti onako kako je dosad bilo. Zauvijek otpada svaki pokušaj da se »Oluja« prikaže kao operacija etničkog čišćenja, jer je Babić priznao da je protjerao Hrvate, razorio im imovinu, uništavao groblja, crkve. Pa zar su se nakon toga Hrvati morali pomiriti s time ili je bilo nužno »Olujom« vratiti hrvatski teritorij? Nikakva etničkog čišćenja nije bilo, a to što su Srbi, mnogi i zbog nečiste savjesti, a neki organizirano iz Beograda, otišli iz Hrvatske, uistinu nije krivica hrvatske strane.</p>
<p>Najbolje u Babićevu priznanju jest poziv da se srpski narod suoči s istinom i rastereti kolektivne sramote. Za to nisu potrebne obostrane isprike, a posebice ne one od strane koja je bila žrtva agresije. Za to je potrebno poštenje i hrabrost, odricanje od vjekovnih težnji za dominacijom, tuđim teritorijima, snovima o nebeskom narodu. A to je jednako potrebno i Srbima u Hrvatskoj i Srbima u Srbiji. Tek tada će tamne knjige iz mistične Srpske akademije trajno otići u neslavnu povijest, a budućnost neće donijeti novog majstora i šegrta – Miloševića i Babića.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Besane noći saborske</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Poučena Aktualnim prijepodnevom što su ga zastupnici HDZ-a u utorak kolektivno iskoristili za, nogometnim rječnikom govoreći, »nabacivanje lopte« premijeru Sanaderu i njegovim ministrima, oporba je u srijedu uzvratila udarac i žestoko, nizom argumenata, kritizirala predloženo smanjivanje stope PDV-a.</p>
<p>No, tijek, forma i sadržaj prvog »aktualca« novog saziva Hrvatskog sabora, i ono što mu je prethodilo, nameće pitanje održivosti dosadašnje prakse kad je riječ o pripremi Aktualnog prijepodneva. Preciznije govoreći, prijavljivanja zastupnika za postavljanje pitanja.</p>
<p>Važeće poslovničko pravilo da se postavljanje zastupničkih pitanja uvjetuje vremenom i redoslijedom prijave dosad je rezultiralo noćnim bdijenjima parlamentaraca. Koji su u Sabor dolazili u gluho doba noći i crvenih očiju čekali da dođu na red i premijeru, pred tv-kamerama, postave pitanje.</p>
<p>Klub HDZ-a je u ponedjeljak navečer vješto, taktički, iskoristio tu odredbu. Nakon višesatnog sastančenja i dogovaranja afirmativnih pitanja kolektivno su se, odmah nakon ponoći, prijavili na listu i na taj način uglavnom onemogućili opoziciju da škakljivim pitanjima »rešeta« Vladin kabinet.</p>
<p>Čak četrdeset pitanja, najviše vladajućih zastupnika, koliko je u utorak postavljeno Sanaderu i njegovim ministrima, srušio je dosadašnje rekorde »aktualaca«. </p>
<p>No, i vladajući i oporba svjesni su da dosadašnju praksu i odredbe Poslovnika koje govore o prijavljivanju za Aktualno prijepodne treba izmijeniti. Najavio je to, uostalom, i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, svjestan da bi sadašnja praksa prijavljivanja za donedavno najatraktivniji dio saborskih zasjedanja Aktualno prijepodne mogla pretvoriti u beskonačno nabacivanje lopte neispavanih zastupnika.</p>
<p>Zato bi i noćni ili kolektivni dolazak zastupnika na Markov trg, kako bi stali u red za postavljanje pitanja premijeru i njegovim ministrima, vrlo skoro mogli postati prošlost. No za to će predsjednici svih parlamentarnih stranaka morati postići konsenzus.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Automobil je kultni predmet većini hrvatskih građana</p>
<p>Prema »sociologiji mode«, modni noviteti ili trendovi u načinu života šire se od elitnih slojeva na neelitne slojeve slično kao što se širi voda, odnosno kapanjem ... Tehnički to se naziva »trickle down effect« – u prijevodu: efekt kapanja. Tko su bili ti neelitni slojevi koji su prihvatili automobil kao paradigmu modernog života premda nisu pripadali nomenklaturi odnosno političkoj eliti toga vremena? To su u prvom redu bili stručnjaci u različitim branšama javnog sektora od javnih poduzeća do različitih javnih službi / Ne znamo tko su ti ljudi koji jedva krpaju kraj s krajem u podmirivanju elementarnih ljudskih potreba, a u isto vrijeme ulažu novac u kupnju lutrijskih listića ili skupljaju markice na kupljenu robu po dućanima. Oni jesu siromasi ali su u isto vrijeme potrošači pa i ulagači u jednu ekonomski važnu djelatnost kao što su različite kladionice i druge institucije igara na sreću</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Bez obzira na to kako možemo objasniti sadašnju maniju ili pomamu hrvatskih građana za nabavom automobila bilo za gotovinu ili za bankovni kredit ili pak kao dobitak na igrama na sreću, jedno je nesporno: automobil je kultni predmet većini hrvatskih građana.</p>
<p>Bilo bi sasvim točno, premda nedovoljno, proglasiti ga statusnim simbolom, jer u modernom društvu svaki predmet i svaka povlastica može biti statusni simbol. Čak i poseban nužnik u nekom državnom nadleštvu rezerviran samo za šefa, odnosno ključ od tog nužnika može biti statusni simbol.</p>
<p>Želim reći da je automobil našem građaninu nešto više od statusnog simbola: to je simbol »revolucije rastućih očekivanja« u pogledu standarda i načina života prema standardima u zapadnim demokratskim zemljama (revolution of rising expectations). O tome je – koliko je meni poznato – pisao hrvatski ekonomist Mijo Mirković (u nas poznatiji kao pjesnik Mate Balota).</p>
<p>Međutim, ma što mislili o toj revoluciji, ona je započela odmah po svršetku Drugoga svjetskog rata i traje još i danas.</p>
<p>Kako sam prepoznao tu revoluciju post festum?</p>
<p>Prepoznao sam je za vrijeme školovanja na Visokoj političkoj školi »Đuro Đaković« gdje sam proveo tri godine: dvije kao student i jednu kao asistent od 1948. do 1950. godine.</p>
<p>Naime, bio sam iznenađen da moji kolege najviše privatno pričaju o automobilu pokazujući pritom nevjerojatno detaljno poznavanje te naprave kao i upravljanje tom napravom, o čemu ja nisam imao pojma.</p>
<p>Pa tko su bili ti moji školski kolege? Danas se može reći da su to bili većinom pripadnici republičkih nomenklatura i pripadnici novih političkih elita koje su se tada formirale. Ako imamo na umu da je formiranje političke elite teklo prema uzoru na staljinistički model koji se sastojao od državno partijskog centra, transmisija i na kraju »narodnih masa« ili »radnih masa« odnosno »radnih ljudi«, onda su transmisije koje prenose zahtjeve upravljačkog centra bile vitalno važne za funkcioniranje tog modela. </p>
<p>Valja naglasiti da je automanija bila najčvršće usidrena u institucijama koje se mogu definirati kao transmisije zahtjeva i ideologije državno-partijskog centra na mase, odnosno masovne organizacije. Takve transmisije bile su glavno žarište te »revolucije«.</p>
<p>O tome, nažalost, nema nikakvih empirijskih dokaza odnosno studija, a i sam teoretičar revolucije rastućih očekivanja Mijo Mirković nije znao gdje je središte te revolucije, odnosno nije o tome napisao ni retka.</p>
<p>Tek sam retroaktivnom analizom utemeljenom na osobnom iskustvu i zapažanju došao do takvog zaključka. Naravno, takva zapažanja ne mogu biti zamjena za prave empirijske studije.</p>
<p>Međutim, ta spoznaja da je »revolucija« krenula iz glavnog sloja partijske nomenklature, može nam objasniti dinamiku širenja te revolucije. Prema »sociologiji mode«, modni noviteti ili trendovi u načinu života šire se od elitnih slojeva na neelitne slojeve slično kao što se širi voda, odnosno kapanjem. Tehnički to se naziva trickle down effect – u prijevodu: efekt kapanja.</p>
<p>Tko su bili ti neelitni slojevi koji su prihvatili automobil, kao paradigmu modernog života, premda nisu pripadali nomenklaturi, odnosno političkoj eliti toga vremena? To su u prvom redu bili stručnjaci u različitim branšama javnog sektora od javnih poduzeća do različitih javnih službi. </p>
<p>Danas nakon više od pola stoljeća, automobil je postao općim simbolom visokoga životnog standarda, pa čak i bogatstva.</p>
<p>To se može zaključiti iz činjenice da se prije nekoliko godina automobil, odnosno broj automobila i njihova distribucija u cjelokupnom stanovništvu uzimao kao dovoljno mjerilo raspodjele bogatstva. </p>
<p>U međuvremenu broj automobila naglo se povećavao. Tako se u medijima navodi procjena da je ukupan uvoz automobila potkraj 2003. godine dosegnuo 70 tisuća ne računajući tu automobile što će ih dobiti »sretni igrači na sreću«, čiji broj nije poznat.</p>
<p>Ukratko, imamo apsurdnu situaciju da na jednoj strani raste broj siromaha, odnosno pojedinaca i obitelji koji ne ostvaruju ni međunarodne standardne dnevne potrošnje pa se zbog toga klasificiraju kao siromašni. U novije vrijeme stručnjaci Svjetske banke izračunali su da je na temelju međunarodnih kriterija deset posto hrvatskih građana siromašno.</p>
<p>A u isto vrijeme raste broj onih koji, sudjelujući u igrama na sreću, pokušavaju osvojiti automobil ili pak neki popriličan dobitak u novcu.</p>
<p>Ne znamo tko su ti ljudi koji jedva krpaju kraj s krajem u podmirivanju elementarnih ljudskih potreba, a u isto vrijeme ulažu novac u kupnju lutrijskih listića ili skupljaju markice na kupljenu robu po dućanima. Oni jesu siromasi ali su u isto vrijeme potrošači pa i ulagači u jednu ekonomski važnu djelatnost kao što su različite kladionice i druge institucije igara na sreću. Tu se pojavljuje još jedna antinomija. Unatoč ideologiji da je u nas sasvim legitimno ako ljudi s većim kapitalom ili uštedom dobivaju veći odrezak ukupnog društvenog proizvoda, s druge strane takvi dohotci za većinu ljudi nisu legitimni, jer je većina i danas kao i prije pedeset godina egalitarno orijentirana, što bi značilo da svi trebaju dobiti jednaku krišku društvenog proizvoda.</p>
<p>Kako riješiti takvu antinomiju? Upravo na taj način da najvažniji činitelj u raspodjeli bude slučaj, jer slučaj je uvijek objektivan. To nas podsjeća na naše tradicionalno društvo u kojem je bogaćenje uvijek bilo neopravdano. U takvom društvu pojedinac se nije mogao bogatiti ni većim radom, ni uštedom niti pak povećanjem obradivog zemljišta nego jedino ako bi pronašao negdje skriveno blago.</p>
<p>Poznato je da su u takvim društvima priče o skrivenom blagu bile vrlo raširene i nisu se ograničavale samo na potopljene brodove u kojima je moglo biti i zlata. Sada, međutim, funkciju skrivenog blaga preuzele su igre na sreću, gdje pojedinac povećava svoje bogatstvo na temelju slučaja, a funkciju skrivenog blaga igra, na primjer, »zajamčeni jackpot«.</p>
<p>Kakav će se oblik društva i društvenog života iz toga iznjedriti, danas nije moguće predvidjeti. Hoće li iz toga doista nastati demokratsko društvo prema uzoru na današnje švicarsko ili norveško, to je sasvim neizvjesno. </p>
<p>Hoće li se u razvoju takvog društva Hrvatska naći u poziciji da ozbiljno razmatra ili čak dobije poziv za pristup Europskoj uniji, to zaista spada u zonu znanstvene fantastike. O tome još nema nikakve ozbiljne rasprave čak ni na toj razini.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Šarinić, Milošević i odgovornost za napad na Dubrovnik</p>
<p>Da zna i shvaća kad hoće, Šarinić je pokazao i tijekom svog svjedočenja pred Haaškim tribunalom. Zato je teško i pomisliti da bi on iz neznanja ili neshvaćanja biti odnosa iz tih teških vremena mogao danas oslobađati Miloševića krivnje za napade i razaranje Dubrovnika. Mnogo se logičnijom čini pretpostavka da on za to ima neke posebne razloge. Nije li riječ o nekim posebnim aranžmanima o tom dijelu Hrvatske, znanim, dakako, i Šariniću i Miloševiću, a zbog kojih Šarinić sada pred Miloševićem tako govori? / Hrvatskoj je javnosti već poznato da je postojala jedna takva pogodba što se odnosila na davanje izlaza na more bosanskim Srbima na tom najjužnijem dijelu naše obale, o čemu je i Šarinić pisao i svjedočio. Jesu li u vezi s tim krajem postojali i neki drugi dogovori o kojima naša javnost još ne zna ili samo ponešto naslućuje? </p>
<p>PETAR KRISTE</p>
<p>Prema izvješćima objavljenim u hrvatskom dnevnom tisku, Hrvoje Šarinić je, drugog dana svjedočenja protiv Slobodana Miloševića pred Haaškim sudom, »optuženom dao za pravo samo kod tvrdnje da on nema ništa s napadom na Dubrovnik«. Prema tim izvješćima, Šarinić je rekao: »Ne vjerujem da ste vi to osobno organizirali, ali ste za napad znali«, dodajući da misli kako je iza napada stajao general Blagoje Adžić, tadašnji načelnik Generalštaba JNA.</p>
<p>Te ocjene, gotovo identično prenesene u Slobodnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu, po sebi su proturječne, djeluju zbunjujuće i nameću više ozbiljnih pitanja.</p>
<p>Odgovori na ta pitanja vjerojatno mogu biti višeznačni. Meni se pak najintrigantnijim učinilo pitanje o čemu je tu zapravo riječ, pa mi se u vezi s tim javila dvojba: Ili Hrvoje Šarinić ne razumije bit srpske agresije na Hrvatsku, nisu mu posve jasni ciljevi, svrha te agresije i svi njeni mehanizmi, ili ima neke posebne razloge da ekskulpira Slobodana Miloševića za napade na Dubrovnik.</p>
<p>Svakom boljem poznavatelju uvjeta u Jugoslaviji prije agresije na Hrvatsku i za vrijeme njena trajanja i našega obrambenog rata, naime, među koje bi svakako trebalo ubrojiti i Hrvoja Šarinića, neke temeljne činjenice morale bi biti jasne i bez velikih nepoznanica. </p>
<p>Nadasve tako bi to trebalo biti danas, punih dvanaest godina poslije eskalacije agresije i njena slamanja u drugoj polovici 1991. Njih najkraće možemo sažeti u nekoliko točaka.</p>
<p>Prvo, agresija na Hrvatsku izraz je i nastavak, oružanim sredstvima, velikosrpske politike, koja, utemeljena u »Načertaniju« Ilije Garašanina i osuvremenjena u Memorandumu SANU-a, kulminira u drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća.</p>
<p>Drugo, temeljni je cilj te politike, pa prema tome i agresije na Hrvatsku, stvaranje velike Srbije, ponajprije pomicanjem njenih granica prema zapadu, otprilike do crte Virovitica – Karlovac – Karlobag.</p>
<p>Treće, sredstva za ostvarivanje toga cilja predstavljaju: JNA koja se tijekom 1991. stavlja potpuno u službu te velikosrpske politike, TO Srbije i Crne Gore kao i razne paravojne postrojbe iz tih republika koje prate i pomažu JNA u njenim operacijama protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske, te uvezena srpska pobuna u Hrvatskoj.</p>
<p>Četvrto, glavni provoditelj velikosrpske politike, pokretač i organizator agresije na Hrvatsku, stvarni je vrhovni komandant JNA, osobito nakon rata u Sloveniji, Slobodan Milošević, koji ujedno usmjerava, organizira i koordinira i sve druge spomenute čimbenike agresivnog pohoda na Hrvatsku.</p>
<p>Peto, napad na Dubrovnik nerazdvojan je dio opće agresivne ofenzive na Hrvatsku sa spomenutim ciljem pomicanja granice Srbije daleko na zapad od Dubrovnika, izvodi ga JNA potpomognuta crnogorskim i srpskim teritorijalcima iz BiH.</p>
<p>Ako su nam te (i mnoštvo drugih činjenica) poznate, kako se onda može optuženom dati za pravo kad tvrdi da on nema ništa s napadom na Dubrovnik i ne vjerovati da je Milošević naredio (organizirao) napad na taj grad, pa onda za to optužiti samo šefa Generalštaba JNA.</p>
<p>Misli li Hrvoje Šarinić uistinu da je napad na Dubrovnik, i, dakako, na čitavo to područje južne Hrvatske, bio samo jedna sporedna i od općeg plana napada i agresije na Hrvatsku, od općeg plana njena komadanja, izolirana vojna operacija? </p>
<p>Misli li da su to mogli biti samo hirovi pojedinih vojnih zapovjednika pa makar imali visok položaj načelnika Generalštaba, da su oni tako važne i osjetljive operacije poduzimali na svoju ruku? Ili, kad je riječ o vrhovnoj komandi, Generalštabu i osobno o najvišim oficirima JNA – Kadijeviću, Hadžiću i drugima, da na njih Milošević nije imao neposredni utjecaj, da im nije bio stvarni bespogovorni zapovjednik?</p>
<p>U pretpostavke sadržane u netom postavljenim pitanjima, gotovo je nemoguće povjerovati. Ipak ću sada, da bih otklonio i najmanju sumnju o stvarnom karakteru operacije zauzimanja Dubrovnika i dubrovačkog kraja i odnosa Milošević – JNA, navesti dva citata iz knjiga dvaju važnih srpskih aktera nedavnih događanja.</p>
<p>O karakteru i svrsi napada na Dubrovnik neposredno svjedoči Veljko Kadijević, tadašnji savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ, koji na 135. stranici svoje knjige »Moje viđenje raspada« (Politika, Beograd, 1993.), iznoseći elemente plana operativno-strategijske operacije napada na Hrvatsku, uz ostalo piše: »pravce napada glavnih snaga JNA što neposrednije vezivati za oslobađanje srpskih krajeva u Hrvatskoj i garnizona JNA u dubini hrvatskoga teritorija. U tom cilju ispresijecati Hrvatsku na pravcima Gradiška – Virovitica; Bihać – Karlovac – Zagreb; Knin – Zadar; Mostar – Split.« </p>
<p>Kadijević nastavlja: »Najjačom grupacijom oklopno-mehaniziranih snaga osloboditi istočnu Slavoniju, zatim brzo nastaviti djelovanje na zapad, spojiti se sa snagama u zapadnoj Slavoniji i produžiti prema Zagrebu i Varaždinu, odnosno prema granici Slovenije. Istodobno jakim snagama iz područja Herceg Novi – Trebinje blokirati Dubrovnik s kopna i izbiti u dolinu Neretve i tako djelovati zajedno sa snagama koje nastupaju na pravcu Mostar – Split.«</p>
<p>Drugi je svjedok Borislav Jović, tada srpski član Predsjedništva SFRJ, koji je obavljao i dužnost potpredsjednika i predsjednika tog tijela. On svjedoči kako je upravo Slobodan Milošević, predsjednik Srbije, stvarni upravljač i neprijeporni zapovjednik JNA. O tome nepobitno govore mnogi njegovi zapisi iz knjige-dnevnika »Posljednji dani SFRJ«. </p>
<p>Na 349. strani te knjige (drugo izdanje Beograd – Kragujevac, 1996.) Jović, pod datumom 5. srpnja 1991., dakle, u tijeku rata protiv Slovenije, zapisuje: »Slobodan i ja zakazali smo s Veljkom Kadijevićem razgovor koji smatramo odlučujućim… Od Veljka odlučno tražimo sljedeće: </p>
<p>Prvo, Slovencima odgovoriti žestoko svim sredstvima uključujući i avijaciju, apsolutno im više ne dopustiti da šikaniraju JNA. Potom se povući iz Slovenije. O tome ćemo donijeti pravodobnu odluku.«</p>
<p>»Drugo, glavne snage JNA koncentrirati na liniji: Karlovac – Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinkovci – Sava na istoku i Neretva na Jugu. Na taj način pokriti sva područja gdje žive Srbi do potpunog raspleta, odnosno do konačnog slobodnog opredjeljenja naroda na referendumu.</p>
<p>Treće, potpuno eliminirati Hrvate i Slovence iz vojske. </p>
<p>Ako odmah ne krene s akcijom u Sloveniji, mi gubimo u Srbiji, a onda se i vojska raspada. Bili smo kategorični. Veljko bez ikakve rasprave prihvaća.«</p>
<p>Dakle, ako to i nismo uspjeli prije, onda smo nakon tih svjedočenja napokon morali shvatiti da je napad na Dubrovnik nerazdvojni dio sveobuhvatne napadne operacije na Hrvatsku, a isto tako i da vojskom ne upravljaju, odnosno da odluke o krupnim strateškim potezima nisu donosili samostalno komande i komandanti JNA. U svemu tome ključnu je ulogu imao Slobodan Milošević.</p>
<p>Teško bi bilo pretpostaviti da sve to nije poznato i Hrvoju Šariniću, da mu nisu jasni svi ti odnosi. A da sve to zna i shvaća kad hoće, Šarinić je pokazao i tijekom ovog svog svjedočenja pred Haaškim tribunalom. Zato je teško i pomisliti da bi on iz neznanja ili neshvaćanja biti odnosa iz tih teških vremena mogao danas oslobađati Miloševića krivnje za napade i razaranje Dubrovnika.</p>
<p>Mnogo se logičnijom čini pretpostavka da on za to ima neke posebne razloge. Nije li riječ o nekim posebnim aranžmanima o tom dijelu Hrvatske, znanim, dakako, i Šariniću i Miloševiću, a zbog kojih Šarinić sada pred Miloševićem tako govori? </p>
<p>Hrvatskoj je javnosti već poznato da je postojala jedna takva pogodba što se odnosila na davanje izlaza na more bosanskim Srbima na tom najjužnijem dijelu naše obale, o čemu je i Šarinić pisao i svjedočio.</p>
<p>Jesu li u vezi s tim krajem postojali i neki drugi dogovori o kojima naša javnost još ne zna ili samo ponešto naslućuje? </p>
<p>Autor je magistar ekonomije, od 1990. do 1992. godine bio je ministar u Vladi Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Mostaru su i danas, poslije svega, jedni žrtve i branitelji BiH, a drugi ustaše i grobari države</p>
<p>Srpski topovi uništili su četrnaest od sedamnaest džamija, a hrvatski kasnije dvije. Mostar je doživio sudbinu Vukovara ne od HVO-a nego od JNA. A za razumijevanje zamršene sudbine Mostara valjalo bi znati da je Skupština općine Mostar, njen Krizni štab 29. travnja 1992. »zaštitu i obranu grada Mostara« povjerio HVO-u – Općinski stožer Mostar, i pripadnicima MUP-a Centar Mostar. U toj odluci se kaže da »HVO čine pripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda«, a »Muslimani mogu formirati vlastite oružane formacije koje se stavljaju pod jedinstveno zapovjedništvo HVO-a« / Nesporna je činjenica da je u tužnom i nekom drugom potrebnom sukobu između HVO-a i Armije BiH u današnjoj FBiH došlo do kataklizme morala i humanizma na svim stranama... Za sukoba između HVO-a i Armije BiH srušen je Stari most, u kojem je još prije rata bio postavljen eksploziv. Trenutak eksplozije sniman je s najmanje tri mjesta. »Toliki broj snimatelja, u trenutku eksplozije, na tako opasnom mjestu u vrijeme sukoba, nikako ne može biti slučajan. Zbog toga se rađa sumnja da je sve to unaprijed pripremljeno«, doslovno piše don Goluža</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Mostar je opet uzavrela politička scena i tema. Nije samo riječ o njegovom političkom ustroju, ni strahu od nekakvog »pohrvaćivanja« većinskoga hrvatskog grada i latentnom sukobu između Bošnjaka-Muslimana i Hrvata. </p>
<p>Danas Mostar potiče i sjećanja i mnoge druge činjenice, posebno na povijesne istine i neistine. O tomu nije dobro šutjeti, jer se podmetanja podmuklo vraćaju u obliku prekrajanja povijesti, procvata plemenske historiografije, pojava novih mitova i stalna straha od drugoga.</p>
<p>U muslimanskim medijima i danas je česta sintagma o »ustašama u HVO-u«, o barbarima Hrvatima, o HVO-u kao agresoru i Armiji BiH kao branitelju države BiH. Prije dvije godine Saudijska Arabija u svom propagandnom materijalu, objavljenom u Dnevnom avazu, širila je laž kako u Bugojnu nikada nije bilo Hrvata u iole značajnom broju. Ovih se dana u Travniku objavljuje turistički vodič da je HVO bio okupirao grad, a oslobodila ga Armija BiH.</p>
<p>A travnički Hrvati doživjeli su pokolje, progone, pljačke i paleže. Čak je 19 tisuća Hrvata prognano iz travničke općine.</p>
<p>Najavljeni spektakl otvaranja novog Starog mosta u Mostaru mnogima je prigoda da o HVO-u govore i pišu kao separatističkoj i paravojnoj sili BiH Hrvata. Oni se u tomu ponekad pozivaju i na dr. Vesnu Pusić, koja je čak u Hrvatskom saboru izjavila da je HVO paravojska. Ta je njezina izjava tada izazvala buru reagiranja, a ostavila je mrlju na njezinu političkom, intelektualnom i znanstvenom imidžu, i to najviše zbog toga što se nikada nije za nju ispričala.</p>
<p>A da je HVO bio legitimna i legalna vojna sila hrvatskog naroda u BiH danas nije potrebno nikome posebno dokazivati. Dovoljno je samo podsjetiti da je još 15. lipnja 1992. dr. Haris Silajdžić, tada ministar vanjskih poslova RBiH, u posebnom pismu predsjedajućem Vijeća sigurnosti UN-a napisao da je HVO sastavni dio oružanih snaga RBiH i dodao: »Ovi hrabri borci bore se za slobodu i neovisnost BiH kao dio obrambenih snaga naše zemlje«. </p>
<p>Dayton je pak nedvosmisleno kazao da su HVO i Armija BiH sastavnice Vojske Federacije BiH.</p>
<p>Mostar je pak najčešći prostor sotonizacije HVO-a. I tako se stvorio mit o HVO-u kao jedinom i najvećem rušitelju grada Mostara i njegovih simbola. Takvu sliku HVO-a podupiru i neki hrvatski novinari, koji se u tomu drže ustaljenih šablona. </p>
<p>Duško Čizmić Marović piše da se »svečano otvara Stari most što ga je srušio HVO koji je od (istočnog) Mostara napravio slično što i JNA od Vukovara«. Ni manje ni više za njega je HVO u Mostaru kao JNA u Vukovaru. </p>
<p>A istina je da je i Vukovar i Mostar najviše porušila baš JNA.</p>
<p>Damir Petranović u istim novinama piše da i u zimske dane pokoji turist prošeće istočnom stranom Mostara »razgledavajući usput i ruševine koje je za sobom ostavio HVO, uključujući i danas gotovo dovršen Stari most«.</p>
<p>A najnovija, ona ratna povijest Mostara daleko je složenija, kao i istina o svemu što se u njemu događalo, a čiji se žalosni tragovi i danas vide i osjećaju. Nesporna je činjenica da je u tužnom i nekom drugom potrebnom sukobu između HVO-a i Armije BiH u današnjoj FBiH došlo do kataklizme morala i humanizma na svim stranama. Mostar su rušili i HVO i Armija BiH, što je neupitna činjenica, a prva, najviše i najtemeljitije, što je opet neupitna činjenica, JNA i srpsko-crnogorske postrojbe.</p>
<p>Da se o tome ne bismo puno sporili pozvat ćemo u pomoć Haaški tribunal i optužnicu protiv generala JNA Momčila Perišića. Njemu se u optužnici »stavlja na teret izvršenje kaznenih djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturnih i historijskih spomenika«. </p>
<p>Optužnica navodi da je general Perišić 19. travnja 1992. putem Radio Mostara zaprijetio gradu da će ga sravniti sa zemljom i naredio topničku paljbu koja je djelovala svakog dana do 15. lipnja 1992. godine. Optužnica ovako kvantificira Perišićeva zlodjela:</p>
<p>»Od 19. travnja 1992. do 1. lipnja 1992. godine poginulo je 38 i ranjeno 284 civilnih osoba, potpuno ili djelomično uništeno je mnogo stambenih i gospodarskih zgrada sa štetom velikih razmjera, a optuženi je naredio da se miniraju i sruše Carinski most, Titov most, Vojni most, most Hasan Brkić, Lučki most, te željeznički mostovi u Bačevićima i Raštanima, dok su u tim granatiranjima potpuno uništene robne kuće 'Hit', 'Razvitak', te hoteli 'Bristol', 'Neretva' i 'Ruža', čijim vlasnicima je nanijeta šteta velikih razmjera...</p>
<p>Pogođeno i znatno oštećeno rodilište, kirurgija i bolnica na Bijelom Brijegu kao zdravstveni i sanitetski objekt, gimnazija kao školski objekt, dom kulture kao kulturna ustanova, katedrala i Biskupski ordinarijat kao međunarodni spomenik kulturne baštine, franjevačka crkva Sv. Petra i Pavla, samostan časnih sestara u Bijelom Polju kao vjerski objekti, Karadžoz-begova džamija, Kujundžiluk i Stari most u Mostaru kao kulturno-povijesni spomenici, te mnogi drugi vitalni i civilni objekti u gradu Mostaru.«</p>
<p>Dodajmo tomu i još nekoliko podataka. Tada je do temelja srušen današnji mostarski div Aluminij d.d. Srpski topovi uništili su četrnaest od sedamnaest džamija, a hrvatski kasnije dvije. Mostar je doživio sudbinu Vukovara ne od HVO-a nego od JNA.</p>
<p>A za razumijevanje zamršene sudbine Mostara valjalo bi znati da je Skupština općine Mostar, njen Krizni štab 29. travnja 1992. »zaštitu i obranu grada Mostara« povjerio HVO-u – Općinski stožer Mostar, i pripadnicima MUP-a Centar Mostar. U toj odluci se kaže da »HVO čine pripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda«, a »Muslimani mogu formirati vlastite oružane formacije koje se stavljaju pod jedinstveno zapovjedništvo HVO-a«. Isti dan je imenovan HVO Stožer Mostar na čijem je čelu, kao zapovjednik, bio Petar Zelenika, a načelnik Rade Bošnjak.</p>
<p>Navedena odluka navodi da se »općina Mostar nalazi u stanju djelomične okupacije« srpskih snaga i JNA. I pod zapovjedništvom HVO-a 20. lipnja 1992. godine oslobođen je Mostar od srpsko-crnogorske okupacije. Tu povijesnu činjenicu danas mnogi ne zaboravljaju nego namjerno prešućuju, jer ne ide u prilog sotonizaciji HVO-a.</p>
<p>Mnogo je političkih i politikantskih riječi izgovoreno i ispisano u HVO-u kao rušitelju Staroga mosta u Mostaru. Bilo je u tome i stvarnog govora mržnje, a u što su se upletali i muslimanski intelektualci. Alija Kebo tako je napisala da su sve mostove srušili »oni koji nikad ne bijahu Bošnjaci«, a to su Srbi i Hrvati.</p>
<p>Safet Oručević pak reče da su »Stari most srušili zli ljudi u ime hrvatskog naroda«. Alija Isaković je zapisao »Rvati su srušili Stari most«, pa ih naziva i divljacima s mnogo prostačkih riječi. </p>
<p>Alija Behram je izjavio da su agresorske ustaške postrojbe HVO-a i HV-a rušeći most izrazili »vrhunac fašizma i zločinačke moći«. »Bobanovi divljaci« srušili su Stari most, kazao je Izudin Šahović i naziva ih »zločinci bez presedana u svjetskoj historiji«.</p>
<p>Za srpanj ove godine dogovoren je spektakl otvaranja novog Starog mosta. Već su najavljeni Kofi Annan, Bill Clinton, George Bush i mnogi drugi. </p>
<p>A povjesničar, profesor na teologiji don Božo Goluža pita se, člankom u Motrištima, časopisu Matice hrvatske (listopad 2003.) »Tko je uistinu srušio Stari most«. Iz njegova teksta slijedi odgovor da to nisu učinili Hrvati. Evo sažetka njegova istraživanja.</p>
<p>Stari most je napunjen eksplozivom prije rata. To je učinila JNA. Prigodom povlačenja iz Mostara pred snagama HVO-a u lipnju 1992. četiri mosta dignuta su u zrak. </p>
<p>Srpski vojnik Dragan Piljević 14. lipnja 1992. krenuo je aktivirati eksploziv u Starom mostu, ali je pogođen snajperom u automobilu. Stari most je tako ostao neoštećen, ali napunjen eksplozivom. Istog mjeseca srpsko topništvo granatira Stari most. Poslije toga naredbom generala Slobodana Praljka most je zaštićen daskama pri čemu su stradala dva pripadnika HVO-a. U listopadu most je oštetila druga srpska granata.</p>
<p>Za sukoba između HVO-a i Armije BiH srušen je Stari most, u kojem je još prije rata bio postavljen eksploziv. Trenutak eksplozije sniman je s najmanje tri mjesta.</p>
<p> »Toliki broj snimatelja, u trenutku eksplozije, na tako opasnom mjestu u vrijeme sukoba, nikako ne može biti slučajan. Zbog toga se rađa sumnja da je sve to unaprijed pripremljeno«, doslovno piše don Goluža.</p>
<p>Videosnimke potvrđuju sumnju da Stari most nije srušen granatama, nego golemom količinom postavljenog topništva. Kako je sve to pripremljeno i učinjeno baš dok je tuklo topništvo HVO-a 9. studenoga 1993. godine? Na sva ta pitanja nema jasnog odgovora, ali se za rušenja Starog mosta bez zadrške optužuje HVO.</p>
<p>Goluža napominje da ne tvrdi da »među vojnicima HVO-a nije bilo onih koji su željeli srušiti most da bi se cijeloga života u svom primitivizmu hvalili kako su to učinili. Toga primitivizma ima u svakom društvu«.</p>
<p>I danas se obmanjuje javnost da su vojnici HVO-a srušili i pravoslavnu crkvu u Mostaru. Dr. Goluža veli: »Pouzdano se zna da su nju minirala trojica muslimana obučena u odore HOS-a. Oni su u automobilu marke 'renault 4' prešli preko Starog mosta i srušili tu crkvu. Nakon prvoga noćnog miniranja crkva nije potpuno srušena, pa je sljedeće noći uslijedilo dodatno miniranje. Kasnije su svi postali pripadnici Armije BiH. Jesu li promjenom odore sa sobom ponijeli i svoje zločine?«.</p>
<p>Tako za rušenje pravoslavne crkve pojedini muslimani i muslimanski mediji optužuju Hrvate, a ne svoje sunarodnjake.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Građani zadovoljni radom Zimske službe</p>
<p>U srijedu do 15 sati 32 nesreće - trostruko manje nego u utorak, tramvajski promet odvijao se bez zastoja, sklizavica i snijeg još samo po parkiralištima i manjim ulicama </p>
<p>Iako je snijeg u Zagrebu nastavio padati i u srijedu, većih poteškoća u prometu nije bilo, zahvaljujući efikasnosti Zimske službe. Za razliku od utorka, kad se od 6 do 15 sati dogodilo čak 95 prometnih nesreća, u srijedu su u tom razdoblju bile samo 32, rekao nam je Viktor Forjan iz Policijske uprave Zagrebačke. Iako je broj nesreća u srijedu bio trostruko manji, ističe da se vozači još uvijek nedovoljno pridržavaju policijskih upozorenja da smanje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i smanje razmak. </p>
<p>Ni u Klinici za traumatologiju nije bilo teže ozlijeđenih. Prema riječima dežurnog liječnika Petra Šegvića, samo je desetak osoba došlo zbog lakših ozljeda, zadobivenih pri padu na poledici.</p>
<p>Da je Zimska služba doista dobro obavila svoj posao tvrde i dvije djevojke, Antonija Bobić s Malešnice i Marinela Zubak iz Vukomerca. Iako su njihovi kvartovi, kažu, »u zabiti«, ulice su čiste a ralice se mogu vidjeti često. </p>
<p>Ana Breko, studentica molekularne biologije koja svaki dan iz Dubrave putuje u centar grada, nema što zamjeriti tramvajskom prometu koji, kaže, funkcionira besprijekorno. To nam je potvrdio i Husein Hećimović, glavni prometnik u ZET-u.</p>
<p>Promatrajući, pak, Trg bana Jelačića nitko ne bi rekao da je u Zagrebu padao snijeg, no zato se okolina Hotela Opera bijeli poput Sljemena. Na pločnicima je pak količina snijega obrnuto proporcionalna blizini ulaza u zgrade ili poslovni prostor. Snijega ima podalje od ulaza, kao i na parkiralištima, na kojima, uz to, postoje i dvije vrste automobila – očišćeni i neočišćeni.</p>
<p>»Ovo je prva godina od kad pamtim, a da je Zimska služba briljirala«, pun je pohvala i Mladen Ljubobratović, instruktor vožnje, koji svoje đake uči voziti po samom centru, te na Savici i u Krugama. Njegov kolega Božo Balen tvrdi kako je osobno vidio da su vozila Službe izašla na ceste neposredno nakon što je snijeg počeo padati. No, poligon za autoškole u Strojarskoj ulici, tuže se, nije ni taknut, iako svi instruktori iz Zagreba plaćaju za njegovo održavanje mjesečno po 50 kuna. Problem je i »sklizanje« u manjim ulicama. Instruktori, kažu, ipak ne mogu ispitivaču na vozačkom ispitu sugerirati da se ovdje vozi, a tamo ne. </p>
<p>Što se tiče vremenskih prilika, još u četvrtak i petak očekuje nas suho, djelomice sunčano i hladno vrijeme. Jutarnje temperature spustit će se i do minus osam stupnjeva Celzija, dok će se dnevne kretati oko dva stupnja. Meteorolozi predviđaju da će u noći s četvrtka na petak ponovno pasti jači snijeg. Subota i nedjelja bit će također djelomično sunčane, ali će zatopliti, nakon čega se, naravno, očekuje kiša.</p>
<p>Marina Majić i Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kajzerica postaje kineska četvrt</p>
<p>Kinezi malo govore, tihi su i ne prave probleme, samo se jako intenzivno raspituju za smještaj i prostor za novu trgovinu, kažu stanovnici Bencekovićeve i pokrajnjih ulica </p>
<p>Na Kajzerici, u Bencekovićevoj ulici, u kolovozu prošle godine bila je jedna kineska trgovina. Danas, krajem siječnja, tu je deset trgovina, a u narednih mjesec dana otvorit će se njih još nekoliko. Uz to, Kinezi redovito obilaze sve kuće u ulici i starosjediocima nude pozamašne svote novca kako bi im se u prizemlju ustupio poslovni prostor. To smo sve saznali ovog tjedna, kada smo i obišli te trgovine.</p>
<p>Kinezi prodaju Champion, Adidas, Fila, no za stotinjak kuna. Tu su i donje rublje, tenisice, igračke, plastične šlape, umjetno cvijeće i jako puno kiča. Da nisu na različitim adresama, te trgovine ne bi se ni po čemu razlikovale.</p>
<p>No, zanimljivi su Kinezi. Kavu i Coca Colu u jednoj trgovini griju na radijatoru, a na prodajnom pultu uz rječnike hrvatskoj jezika i naš pravopis, stoje i obiteljske slike iz daleke Kine. S kupcima, kojih ima dosta, u pravilu komuniciraju naši ljudi, dok se Kinezi zabavljaju ili surfanjem kineskim Internet-stranicama, igranjem igrica na kompjutoru, gledanjem svojih filmova, jako glasnih. A jedna prodavačica doslovno nas je ignorirala dok je razgovarala mobitelom. </p>
<p>Sva roba ima deklaraciju koja je ili iz istočne Europe ili iz Kine, a u jednoj trgovini zatekli smo i Janjevce koji su se bezuspješno cjenkali s jednom Kineskinjom.</p>
<p>»Zhiyan«, »Jian sheng«, »Hongbing« i »Guangfu« neka su od imena tih trgovina. Kažu naši ljudi, koji rade kod njih, da s Kinezima razgovaraju na hrvatskom jeziku, no da je komunikacija – gotovo nikakva. Nada Gusić iz trgovine mješovitom robom u toj ulici, rekla nam je da s Kinezima nema nikakav kontakt, osim što kod nje kupuju. </p>
<p>Susjedi koji se nisu htjeli predstaviti, a vode malu tržnicu u ulici, rekli su da im Kinezi nude velik novac za najam čitave kuće, no oni to ne žele. »Nema susjeda kojeg nisu pitali hoće li im iznajmiti kuću«. Dječaka koji tu već dvije godine prodaje novine, svako malo zapitkuju zna li da netko u ulici ima poslovne prostore. »Baš su jučer došla neka nova trojica i pitali me za smještaj«, rekao je, objasnivši kako ih sve uglavnom poznaje po viđenju, no u zadnje vrijeme sve je više novih. Prolaznik Branko Pavlović rekao je samo: »Iz Kine su došli u sirotinjsku zemlju i prodaju nam svoje krpe«. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Detaljni planovi prema Bandićevoj zamisli </p>
<p>Nakon poduže rasprave i jednosatnog prekida sjednice koja je još jednom ukazala na sve slabosti zagrebačke koalicijske vlasti, Gradsko poglavarstvo prihvatilo je u srijedu Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, dorađen SDP-ovim amandmanima. </p>
<p>Drugim riječima, za područje Zagreba bit će umjesto predloženih 145 izrađena 93 detaljna plana uređenja grada, što se podudara sa željama zamjenika gradonačelnice Milana Bandića da se obuhvati planova prošire a njihov broj smanji. Planove koje je prije nekoliko dana predložio Zavod za planiranje razvoja Grada, Bandić je, naime, proglasio »zamjenom za lokacijsku dozvolu kojom se pogoduje investitorima«. </p>
<p>Ponovno SDP-ovo preglasavanje koalicijskog partnera nije, naravno, HNS-ove članove Poglavarstva ostavilo ravnodušnima. I dok je pročelnica Zavoda, Ana Mrak Taritaš, zatražila odgodu očitovanja o amandmanima Davora Jelavića, pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo, ističući kako u kratkom vremenu nije moguće ocijeniti njihovu valjanost, dogradonačelnik Stipe Tojčić ponavljao je da o usvajanju dorađenoga Programa ne želi raspravljati bez prethodnog mišljenja struke.</p>
<p>»Neki su amandmani prihvatljivi a neki doista nisu. Prema Jelavićevu prijedlogu, u istoj bi se zoni, primjerice, našli RŠC Jarun i područje novog razvoja, odnosno dvije potpuno različite cjeline s različitom dinamikom građenja. Osim što je suprotno zakonu, to nema nikakve veze sa strukom ali ima s politikom«, rekao je HNS-ov član Poglavarstva Srećko Ferenčak. </p>
<p>Odgovarajući na navode »narodnjaka«, Jelavić je naglasio kako nije riječ o »nekakvom mehaničkom spajanju planova«. »Moj prijedlog je u potpunosti sukladan zakonu i struci a izrađen je kako bi se ubrzalo i olakšalo donošenje detaljnih planova«, istaknuo je pročelnik. </p>
<p>U raspravu se u neko doba energično uključio i do tada vrlo suzdržani zamjenik gradonačelnice Milan Bandić. On je naglasio kako se od dolaska Ane Mrak Taritaš u Zavodu »osjeća novi vjetar i volja da se stvari postave na pripadajuće mjesto«, ali da se »isto tako od nje očekuje da poštuje odluke Poglavarstva«. Dijeleći »packe«, obratio se i Jelaviću, rekavši kako je za svoj rad odgovoran pred zakonom. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Križari darovali »Klaićevoj« 37.600 kuna</p>
<p>»Mediji moraju češće stimulirati ovakve akcije kako bi se one i dalje širile, jer želje i potrebe su često nesrazmjerne. No, ovakvo stanje ne može se prepustiti isključivo humanitarnim akcijama«, upozorio je u srijedu Ivan Fattorini, ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, kad je Onkološkom odjelu uručena donacija u vrijednosti od 37.600 kuna. Tim novcem kupit će se aspiratori, protokomjer za kisik, držači katetera, police za monitor, te ležaji za pregled pacijenata. </p>
<p>Donaciju je u ime Hrvatskih križara predao Hrvoje Magdić, a u ime Odjela primio ju je Zoran Mitrović, predsjednik »Krijesnice«, Udruge roditelja djece oboljele od solidnih tumora. Prošle godine na odjelu je primljen 41 pacijent, što je broj dvostruko veći u odnosu na godinu prije. Nevolja je što roditelji iz provincije dolaze s preduvjerenjem kako njihovo dijete neće preživjeti, tako da je najprije potrebno upoznati ih temeljito s bolešću i mogućnostima liječenja, rekao je Zoran Mitrović.</p>
<p> Dr. Fattorini rekao je pak kako se izložbom fotografija djece s Onkologije, što ih je snimio Stephan Lupino, željelo potaknuti javnost na razmišljanje o djeci s malignim bolestima, u čemu se i uspjelo. Izložba će se skoro moći vidjeti i u Parizu.</p>
<p>Novinari su na kraju obišli odjel na kojem danas leži 14 djece, dok na red za liječenje čeka njih još 16. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Traži se smjena direktora Beloševića </p>
<p>»Godišnji gubitak koji ostvaruje Zagrebfilm veći je od iznosa koji se utroši na bruto plaće zaposlenika. Uvjereni smo da Grad neće unedogled plaćati takve račune, a kako ne želimo da Zagrebfilm ode u stečaj, zatražili smo od Skupštine trgovačkih društava grada Zagrebe da smijeni direktora Damira Beloševića i predsjednika Nadzornog odbora Borisa Blažekovića«, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damir Gašparović. </p>
<p>Takav zahtjev Gašparović je argumentirao nizom poslovnih propusta i nepravilnosti, te raznim pritiscima i oblicima ponižavanja zaposlenika. Ukazao je kako je neiskusni direktor Belošević postavljen na to mjesto bez natječaja pa makar i namještenoga, za što mora odgovarati i Nadzorni odbor. Bivši direktor Dragan Švaco koji je prethodio HNS-ovu kadru Damiru Demonji i Damiru Beloševiću, istaknuo je kako je program zbrinjavanja viška zaposlenika, koji je porezne obveznike stajao 500.000 kuna, ustvari imao za cilj udaljiti nepodobne a ujedno i stručne zaposlenike. </p>
<p>»Zagrebfilm je zadržao samo dvije osobe s visokom stručnom spremom, više nema voditelja prodaje, umjetničkog i tehničkog savjetnika. S druge strane, sklapaju se čudni ugovori s velikim honorarima za članove HNS-a, nepoznate struci«, upozorio je Švaco. Ponovio je kako HNS nikada nije platio snimanje predizbornog spota te da će zbog zloporabe položaja i stjecanja materijalne koristi direktor Belošević najvjerojatnije završiti na sudu. </p>
<p>Kao poslovni propust Švaco je naveo da direktor uopće nije odgovorio na ponudu da se neki crtani filmovi Zagrebfilma stave na CD i prilažu u talijanskim revijama, što bi pogodovalo afirmaciji tvrtke i autora.</p>
<p> Tahir Mujičić, umjetnički savjetnik za kojeg je direktor potpisao otkaz dok je ovaj bio na bolovanju, tvrdi kako Damir Belošević učestalo vrijeđa zaposlenike po vjerskoj, nacionalnoj i spolnoj osnovi. Najavio je kako će s problemom Zagrebfilma upoznati međunarodnu javnost i Unesco jer »treba spriječiti Beloševićevu devastaciju hrvatske baštine, koja se može pohvaliti s 50 godina rada«. </p>
<p>Animator crtanih filmova »Čarobnjakov šešir«, »Šegrt Hlapić« i »Mali leteći medvjedići«, Stiv Šinik, pak, odbija raditi na novom projektu »Mali Nino« dok se u Zagrebfilmu ne postavi stručna uprava.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Feel« Robbieja Williamsa najslušanija pjesma u Europi</p>
<p>LONDON, 28. siječnja</p>
<p> – Hit »Feel« Robbieja Williamsa najviše puta je puštana pjesma na europskim radijskim postajama tijekom prošle godine, a uz nju su još dvije Robbiejeve pjesme »Come Undone« i »Something Beautiful«, ušle među 20 najslušanijih pjesama. Robbie je čak 34 tjedna proveo na britanskoj glazbenoj ljestvici tijekom 2003. godine. </p>
<p>Robbiejev hit slijedi englesko-irska pjevačica Dido sa svojim hitom »White Flag«, dok su se na treće mjesto plasirali Craig David i Sting sa pjesmom »Rise And Fall«. </p>
<p>Zanimljivo da su tri prva mjesta pripala britanskim glazbenicima koji su uspjeli pobijediti američke glazbene zvijezde poput hvaljenih Black Eyed Peasa, Christine Aguilere ili Justina Timberlake. </p>
<p>No, drugačije je bilo na ostatku liste gdje su se među 200 najslušanijih pjesama između ostalih ugurali također Britanci Coldplay, Simply Red, Sugababes, Phil Collins i Seal. </p>
<p>Pjesme europskih izvođača na ovoj su listi 200 najviše puštanih pjesama zauzele svega 24 posto liste, od čega je najveći dio otpao na britanski otok. </p>
<p>Među 20 najslušanijih pjesama sa starog su se kontinenta uspjele ugurati tek djevojke iz dueta T.a.T.u. o s pjesmom »All the Things She Said« na broju 13, te »Move Your Feet« od danske skupine Junior Senior na 20. mjestu. </p>
<p>U usporedbi s prethodnim godinama primjetan je pad popularnosti europskih skladbi koje su 1999. na listi stotinu najslušanijih pjesama zauzimale čak 39 posto mjesta.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Peter Gabriel proglašen vitezom umjetnosti i književnosti</p>
<p>CANNES, 28. siječnja</p>
<p> – Francuski ministar za kulturu i komunikacije Jean-Jacques Aillagon predao je ovih dana u Cannesu državno odličje viteza umjetnosti i književnosti britanskom pjevaču Peteru Gabrielu, prigodom održavanja 38. MIDEM-a, Međunarodnog sajma ploča i glazbenog nakladništva koji se održava od 25. do 29. siječnja.</p>
<p>Ministar je istaknuo »osjetljivost za suvremene potrebe« bivšeg pjevača skupine Genesis. Podsjetio je na njegovu karijeru »glazbenika, pjesnika, pisca, redatelja i producenta«, kao i utemeljitelja europske baze za legalno presnimavanje glazbe OD2.</p>
<p>Ministar Aillagon istaknuo je i rad pjevača, koji je u Cannes doputovao sa suprugom i najmlađim sinom, kao utemeljitelja putujućeg festivala WOMAD, World of Music, Arts and Dance, i glazbenika koji je podignuo »mostove između sjevera i juga, vizionara koji je u digitalnoj tehnici prepoznao priliku za bolju komunikaciju«.</p>
<p>Na istoj je svečanosti francuski ministar kulture dodijelio odličja još nekim osobama iz glazbene industrije, kao što su japanska nakladnica Misa Watanabe, promaknuta u časnicu umjetnosti i književnosti, a u rang viteza istog reda promaknuti su mađarski pijanist Zoltan Kocsis, francuski skladatelj Eric Tanguy, glavni direktor EMI Music Europe za Francusku Emmanuel de Buretel i predsjednik državnog sindikata za fonografsko nakladništvo (SNEP) Gilles Bressand, koji je uz to i glavni direktor neovisne francuske diskografske kuće XIII Bis Records.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Haddonu nagrada Whitbread za knjigu godine </p>
<p>LONDON, 28. siječnja</p>
<p> – Književnik Mark Haddon osvojio je u utorak nagradu za knjigu godine Whitbread Book of The Year, vrijednu 25.000 funti, za roman »The Curious Incident Of The Dog In The Night-Time«, javlja BBC u srijedu.</p>
<p>Priča o 15-godišnjaku s Aspergerovim sindromom, oblikom autizma, imala je najveću podršku u povijesti dodjeljivanja ove nagrade. Žiri je objavio da roman »koristi bolest da bi bacio svjetlo na život«. </p>
<p> »Slavim već 10 mjeseci, otkad je knjiga objavljena«, rekao je autor o svojoj pobjedi. »To je ogroman uspjeh, koji nitko od nas nije očekivao, a najmanje ja. Čini mi se da cijelo vrijeme slavim«, rekao je autor. »Naravno, sad sam sasvim zaokupljen tim publicitetom. Trebam malo proslaviti, dati par intervjua i onda otići na neko tajno mjesto kako bih mogao pisati sljedeću knjigu«. </p>
<p> Haddonov roman pobijedio je djelo DBC Pierrea »Vernon God Little«, koji je odnio prošlogodišnju nagradu Man Booker. Haddon je ušao u izbor za nagradu Whitbread Book of the Year nakon što je osvojio Whitbreadovu nagradu za najbolji roman. Misteriozna priča o umorstvu u koje je uključen autistični tinejdžer govori o njegovim avanturama dok istražuje zašto je susjedov pas ubijen vrtnim vilama. </p>
<p> Knjiga je bila božićni bestseler i već je osvojila niz nagrada za roman. Žiri Whitbreada napisao je da »ima vrlo malo ljudi koji ne bi mogli uživati u ovako krasnom romanu«. Haddonov krimić dobio je prošli tjedan drugu nagradu u istom mjesecu, kao najbolja knjiga na osmom godišnjem natjecanju South Bank Show. </p>
<p> DBC Pierre je ušao u izbor za knjigu godine Whitbreada nakon osvajanja nagrade Whitbread za najbolji prvi roman. Njegova crna komedija o masakru u teksaškoj srednjoj školi osvojila je u listopadu nagradu Booker, britansku najveću književnu nagradu. </p>
<p> Za 25.000 funti vrijednu nagradu Whitbread natjecali su se i DJ Taylor, Don Paterson i David Almond. Taylor je već osvojio nagradu u kategoriji najbolje biografije za »Orwell: The Life«, dok je Paterson dobio nagradu za pjesništvo za »Landing Light«.</p>
<p> Almondova knjiga »The Fire-Eaters«, priča o odrastanju dječaka u primorskom gradiću kraj Newcastlea u vrijeme kubanske krize, dobila je nagradu za najbolju dječju knjigu. Objavljena je u dva izdanja, dječjem i odraslom, a odraslo je prodano u tri puta više primjeraka nego dječje. </p>
<p> Rekordnih 468 autora prijavilo je svoja djela za natječaj Whitbreada, od čega su 111 bile dječje knjige. </p>
<p> Prošlogodišnji pobjednik za knjigu godine bila je biografija engleskog povjesničara Samuela Pepysa, autorice Claire Tomalin. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sarah Ferguson postaje glumica</p>
<p>LONDON, 28. siječnja</p>
<p> – Nakon što se Sarah Ferguson, vojvotkinja od Yorka, nedavno našla u ulozi prezenterice Zlatnog globusa na svečanoj dodjeli tih prestižnih nagrada, svjetski su mediji donijeli vijest kako se vojvotkinja odlučila posvetiti glumačkoj karijeri. </p>
<p>Navodno je Sarah cijelu večer provela u društvu brojnih zvijezda na prigodnom partyju nakon dodjele Zlatnih globusa te im je otkrila da ima glumačkih ambicija.</p>
<p>»Željela bih se baviti glumom. Mislim kako je to dobra ideja, a sasvim sigurno imam dovoljno iskustva u dramama jer je i moj život bio prava drama«, našalila se 44-godišnja vojvotkinja koja je već postigla značajan uspjeh kao spisateljica dječjih knjiga. </p>
<p>»Razmišljam o televizijskoj glumi jer nastup u filmu ipak zvuči malo ambiciozno«. navodno je rekla Sarah koja je već skupila značajno televizijsko iskustvo. Naime, Sarah se pojavila u show kod Larryja Kinga, a između ostalog je gostovala i u jednoj epizodi hit serije »Prijatelji«.</p>
<p>»Ostaje pitanje može li se ona u potpunosti posvetiti filmskoj karijeri, no sasvim je sigurno da takvo što može bez ikakvih problema raditi povremeno«, izjavio je šef Fox-a, navodno oduševljen idejom o Sarah Ferguson u glumačkim vodama. </p>
<p>»Sasvim sigurno ne nedostaje ljudi koji bi joj nudili različite uloge, a to bi privuklo dosta pažnje«, uvjeren je iskusni šef te televizijske kuće.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»The Butterfly Effect« najgledaniji u američkim kinima proteklog vikenda</p>
<p>LOS ANGELES, 28. siječnja</p>
<p> – »The Butterfly Effect« već je nakon prvog vikenda prikazivanja izbio na prvo mjesto sjevernoameričke ljestvice najgledanijih filmova, potisnuvši tako na drugo mjesto komediju »Along Came Polly«, prema konačnim brojkama koje je u utorak objavila specijalizirana tvrtka Exhibitor Relations.</p>
<p> »Win a Date with Tad Hamilton«, o djevojci iz provincije koja želi upoznati hollywoodsku zvijezdu, našao se na trećem mjestu sa 7,3 milijuna dolara, ispred fantastične priče »Big Fish« redatelja Tima Burtona, s Ewanom McGregorom u glavnoj ulozi sa ovotjednom zaradom od 7,1 milijuna dolara.</p>
<p> Posljednji dio trilogije »Gospodar prstenova: Povratak kralja« još uvijek je na dobrom petom mjestu s obzirom na šesti tjedan prikazivanja, s prihodom od 6,8 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>I Opportunity ima problema na Marsu</p>
<p>LOS ANGELES, 28. siječnja </p>
<p> - Uz ozbiljne poremećaje s kojima se u radu od prošle srijede susreće prvi NASA-in robot na Marsu Spirit, kontrolori misije u Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) u utorak su rekli kako se i njegov tek pristigli robot blizanac Opportunity suočio s gubitkom pogonske energije.Voditelj misije Jim Erickson novinarima je rekao kako se čini da je do gubitka energije došlo zbog toga što se jedan od robotovih grijača stalno uključuje i radi i noću, a da sa Zemlje ne primi nikakvu naredbu.</p>
<p>Iako inžinjeri ne vjeruju da će neispravni termostat dovesti do pregrijavanja vozila, zasad se ne može reći kakve će biti dugoročne posljedice neispravnosti i hoće li se ona moći otkloniti, rekao je Erickson.</p>
<p>»Potrebno mi je još malo informacija o tome što vidimo s vozila prije nego što o bilo čemu možemo donijeti sud«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kad slika izgubi ulogu riječi</p>
<p>Teologija je tijekom povijesti utjecala ne samo na »sliku Krista« nego i na druge sakralne teme / Slika je u početku imala ulogu riječi, a onda ju je izgubila / Do prijepora o ulozi »slike« u Crkvi došlo je zbog idolopoklonstva / Suvremena »slika Krista« često izaziva sablazan, ali ni povijest nije bila imuna od toga</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Kako je teologija utjecala na »sliku Krista«, ali i na druge sakralne slike tijekom kršćanske povijesti, te kako se mijenjao prikaz Krista u likovnim uprizorenjima od vremena katakomba do 20. stoljeća, govorilo se u srijedu nastavku kompleksne teme »Crkva i likovna umjetnost« drugoga dana Teološko-pastoralnoga tjedna što ga tematski svake godine priređuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ta je tema tim značajnija što u suvremenim likovnim ostvarajima takovih slika umjetnici možda ne nalaze uporište u teologiji, odnosno ne mogu je otčitati tako da bi svoju kreativnost usuglasili s potrebama Crkve.</p>
<p>Da je štovanje svetih slika ili ikona u crkvi postojalo u istočnoj i zapadnoj Crkvi od samih početaka, što potvrđuju pronađene i sačuvane freske u sinagogi u Dura Europosu, na Eufratu, u katakombama Palestine, Male Azije, Cipra i Rima, upozorio je dr. Tomislav Zdenko Tenšek, pojašnjavajući teologiju slika, koja je tijekom povijesti prošla kroz različite mijene. Početni simbolički prikazi Krista, koji nastaju pod utjecajem antičkoga svijeta (riba, pastir, janje, mladić sa svitkom) postupno će biti zamijenjeni scenskim prizorima iz Staroga i Novoga zavjeta i tako će slika preuzeti ulogu riječi vodeći promatrača prema spoznaji »nadosjetilne otajstvene stvarnosti«. No, u trenutku kada štovanje slika poprima razmjere idolopoklonstva, dolazi do ikonoklastičkoga spora (726. – 843.) koji je poprimio razmjere pravoga vjerskoga sukoba s teološkim i kristološkim implikacijama. Nicejski sabor 787., međutim, teološki je i kristološki ozakonio štovanje svetih slika u Crkvi te odredio mjesto i kriterije likovne umjetnosti u Crkvi.</p>
<p>Prijepori što su se temeljili na nemogućnosti prikazivanja »neizrecivoga«, nikad vidljivoga Boga, poljuljani su utjelovljenjem Krista u čovječji lik. Prema tome slika Krista bila je moguća, iako njegov lik u evanđeljima i poslanicama nigdje nije opisan. Kako dočarati taj lik, ipak je u konačnici prepušteno imaginaciji umjetnika koji su morali riješiti kako Isusovu teološku sliku pretočiti u njegovu fizičku sliku. O tim promjenama prikaza Krista kroz povijest govorio je prof. dr. Adalbert Rebić. Iako Crkva nije propisivala izgled Krista, ona je na prikaze utjecala teologijom koja se mijenjala, pa nakon simboličkih prikaza slijede oni koji Krista pokazuju kao čudotvorca, pobjednika ili patnika, primjerice. Teologija je dakako utjecala i na druge kristološke prikaze i teme. Veliku prekretnicu označit će još i Tridentski koncil (1545. – 1563.) koji je Dekretom odredio stroga pravila pri slikanju svetih slika što moraju biti »u skladu s konvencionalnim ćudorednim ponašanjem« i ne smiju prikazivati nešto što bi vjernike sablažnjavalo (poput Michelangelova »Posljednjeg suda« na svodu Sikstinske kapele).</p>
<p> Religiozne teme, a posebice prikaz Krista, u interpretaciji suvremenih umjetnikao (Picasso, Ansor, Nolde, Bacon i drugi), međutim, upravo izazivaju sablazan, zbog nerazumijevanja govora suvremenosti koji je običnomu pučanstvu nerazumljiv. No, i kad je manje radikalan, izaziva otpore, te takva djela ne dobivaju svoje mjesto u crkvi, a kada se smionim potezima pojedinaca u Crkvi (slična je smionost bila potrebna i za Sikstinu) njima omogući nazočnost u crkvi, ona na žalost često budu silovito izgnana od vjerske zajednice koja ih ne može shvatiti i prihvatiti.</p>
<p>U Hrvatskoj taj je problem danas izrazit zbog određenoga vakuuma koji je nastao nakon 1945., kada je umjetnost religiozne tematike bila gotovo proskribirana. Stoga je akademik Tonko Maroević, u poslijepodnevnom dijelu prethodnoga dana simpozija, upozorio i na nesnalaženje likovne kritike koja treba procijeniti takova djela. Kao primjer je naveo Dulčićevu fresku u splitskoj crkvi Gospe od zdravlja, prema kojoj je početno postojao otpor ne samo vjerske zajednice, nego i kritike, a potom je bila procijenjena kao remek-djelo naše sakralne umjetnosti.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Arheološki park »od Vučedola do Iloka«</p>
<p>Istraživanje građe, dokumentiranje spoznaja i razmjena projekata bit će ključni zadaci muzejske prakse / Među prioritetima su muzeji u Jasenovcu i Vukovaru / Uredit će se arheološki park »Od Vučedola do Iloka« za koji se zanima Unesco / Šest muzeja dobilo matični status</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Istraživanje građe, dokumentiranje spoznaja i razmjena projekata bit će prioriteti muzejske prakse ove godine – zaključci su izneseni na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Ministarstvu kulture. To državno tijelo utvrdilo je osnovne zadatke i programe rada muzeja i galerija u Hrvatskoj radi financiranja programa u 2004. godini i iznijelo ih medijima. Radit će se na decentralizaciji, kadrovskoj politici, informatizaciji te predstavljanju u inozemstvu. Naglašena je dakako važnost otkupa te restauracije i konzervacije umjetnina. Utvrđeno je da danas samo jedan posto muzeja u Hrvatskoj organizira razmjenu izložaba. Obznanjeno je da je prijavljeno 909 programa za financiranje od strane Ministarstva kulture za 2004.</p>
<p>Konferencija se održala u povodu prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog muzejskog vijeća, Vijeća sustava muzeja RH, Vijeća za matičnu djelatnost muzeja i ravnatelja svih državnih muzeja s ministrom kulture mr. Božom Biškupićem.</p>
<p>Ministar je govorio o osnivanju novih muzeja i podizanju zgrada uz tri glasovite: MSU u Zagrebu, Muzeja krapinskog pračovjeka u Krapini i Muzeja Narone u Vidu kraj Metkovića. Istaknuo je da su muzeji u Jasenovcu i Vukovaru također među prioritetima, a radi se i na zbrinjavanju zbirke Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u prostor Gradeca. Najavio je i program arheoloških parkova »Od Vučedola do Iloka«, za koje veliko zanimanje pokazuje Unesco, čime će se kultura povezati s turizmom i gospodarstvom.</p>
<p>Mr. Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture zadužena za muzejsku djelatnost, govorila je o osnivanju 30 novih muzeja u gradovima i općinama te naročito onih na otocima u svrhu oživljavanja kulture na njima. Predstavila je i novi projekt uspostave arheoloških cjelina od Iloka do Narone koje bi djelovale kao muzeji. Rekla je da protekla sjednica označava početak sustavnog djelovanja muzejskih udruga s namjerom uzajamne razmjene projekata i njihova plasiranja na međunarodnoj sceni, čime će hrvatski muzeji zadovoljiti europska mjerila.</p>
<p>Višnja Zgaga, ravnateljica Muzejsko-dokumentacijskoga centra u Zagrebu, objavila je da Hrvatska ima 1052 muzejske zbirke i 786 zaposlenih stručnjaka u muzejima. Izdvojila je uspostavu matičnih muzeja u korist decentralizacije muzejske prakse u Hrvatskoj. Naime, šest muzeja bit će nadležno nad istovjetnima u zemlji, tako da će razmjenjivati spoznaje o građi i međusobno tješnje surađivati. Status matičnog muzeja dobili su: Tehnički, Arheološki, Etnografski, Prirodoslovni i Povijesni muzeji u Zagrebu te MUO. U tim muzejima bit će zaposleno 12 stručnjaka – šest muzejskih savjetnika te još toliko njihovih vježbenika, ali i novih kustosa, menadžera, informatičara i pedagoga.</p>
<p>Vinko Ivić, predsjednik Hrvatskog muzejskog vijeća, predložio je da izložbe iz većih gradova obiđu manje te da se ubuduće vodi više računa o reciprocitetu financiranja međunarodnih projekata, kako se ne bi događalo da Hrvatska novčano podupire domaće izložbe koje gostuju u inozemstvu i strane koje dolaze kod nas.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Generacijska drama s političkim okidačem</p>
<p>ZAGREB, 28.siječnja</p>
<p> – Nova drama suvremenog hrvatskog dramatičara Ivana Vidića, koju mnogi smatraju i njegovim najboljim dramskih ostvarenjem, »Veliki bijeli zec«, bit će praizvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih 3. veljače, u režiji Ivice Kunčevića, najavljeno je na novinarskoj konferenciji u srijedu. Ravnatelj ZKM-a Slobodan Šnajder naveo je dva razloga repertoarnog odabira tog komada. Prvi je tematski, jer » on govori o nesreći tuđmanizma i o ljudima koji su prepoznali na krivi način ono što se ocrtavalo kao nada na horizontu«, a drugi je u formalnoj inovativnosti teksta, objasnio je Šnajder.</p>
<p> Dramaturg Vjeran Zuppa naglasio je kako se u tekstu pojavljuju pojmovne i tehnološke novine – transkurzivna dramaturgija i dramaturgija čuda, a dramu je opisao kao generacijsku s političkim okidačem. Redatelj Ivica Kunčević pohvalio je Vidića kao »nesumnjivo uzbudljivog pisca«. Pisac Ivan Vidić objasnio je sa je drama motivirana vremenom vojnog mimohoda 1995. i pet godina nakon toga. »To je moj mali obol slavnom datumu i događajima čije su konzekvence i u pozitivnom i u negativnom smislu obilježile ove naše posljednje godine. Kroz taj čudesan datum, tu metaforu, ovo je moj mali dodatak velikoj nacionalnoj proslavi koja traje skoro 15 godina i sad sve više i više završava u grču«.</p>
<p>Za dramaturgiju čuda bila je zaslužna Kruna Tarle i njena grupa »Fasade« koja je o procesu rada na predstavi rekla: »Uzela sam slobodu da onu sporost i ono drugo vrijeme koje rabim u svojim predstavama upotrijebim i ovdje, te da na taj način probijem pukotine i pokušam ostvariti nemogući teatar koji se od mene tražio«.</p>
<p>Glumica Biserka Ipša je naglasila kako se u drami iskazuje duboka ljudska tragedija, jer govori »o trpljenju dviju žena: majke i kćeri«. Glumac Sreten Mokrović je izjavio da »Vidićev tekst doživljavam kao nešto što je za nas glumce jako bitno, a to je prepoznavanje duboke ljudske patnje i života samog. Svi smo mi pomalo autori tog teksta, taj nas materijal osolobađa te na taj način lakše zaboravljamo sebe i svoje frustracije«.</p>
<p>Glavna uloga Jele povjerena je Katarini Bistrović-Darvaš. Njezin partner je mladi student četvrte godine glume Amar Bukvić, kojemu je ovo prva velika uloga. U predstavi će nastupiti i Dora Polić, Mislav Čavajda, Urša Raukar, Davor Borčić, Krešimir Mikić, Pjer Meničanin, Suzana Nikolić, Edvin Liverić, Maro Martinović, Ksenija Ugrina, Rajko Bundalo i Anamaria Pavljašević.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nepoznato o radiću</p>
<p>U velikom korpusu djela o Stjepanu Radiću knjiga Bosiljke Janjatović osvjetljava manje poznate detalje njegova života, povezane s dugogodišnjim represijama i onemogućavanjem političkog rada </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – O djelu Stjepana Radića napisane su brojne knjige i znanstveni radovi, a najnoviji prinos toj temi, knjiga »Stjepan Radić – progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo (1889. – 1928.)« Bosiljke Janjatović osvjetljava manje poznate detalje njegova života, povezane s dugogodišnjim represijama i onemogućavanjem političkog rada. </p>
<p>Temi o kojoj se često misli da je dobro proučena i dokumentirana Bosiljka Janjatović pristupa s velikom pažnjom, govori objektivno i bez prelaženja u tabloidske oblike, dajući tako dragocjen uzorak za proučavanje teme, istaknuo je akademik Petar Strčić, predstavljajući knjigu u srijedu u Matici hrvatskoj. </p>
<p>Gledajući unazad, obje države u kojima je Radić živio i djelovao, Austro Ugarska i jugoslavenska monarhija, uhićenjima i zatvaranjima onemogućavale su mu javno djelovanje, te ga je na kraju nasilno prekinuo atentat u Narodnoj skupštini 1928., istaknuo je povjesničar Hrvoje Matković.</p>
<p> Sva Radićeva stradavanja Bosiljka Janjatović dokumentirala je temeljito i objektivno na temelju arhivskih podataka, a tekstovi pokazuju dobru metodologiju proučavanja teme, smatra Matković. </p>
<p>Sama autorica ukazala je na važnost proučavanja naličja politike i detalja na koje se često ne obraća pažnja, a koji mogu imati bitno značenje za objektivno shvaćanje ostalih događaja. Knjigu je izdao »Dom i svijet« iz Zagreba.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čovjek raskošna duha </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Svoje su sjećanje na pokojnoga akademika Ivu Frangeša, preminuloga 29. prosinca prošle godine u Zagrebu, s članovima njegove obitelji te brojnim prijateljima, suradnicima i poštovateljima, u srijedu u Društvu hrvatskih književnika podijelili akademik Miroslav Šicel i prof. dr. Vinko Brešić.</p>
<p> Oni su se, uz uvodnu riječ voditelja Tribine DHK Seada Begovića, u svojim dirljivim izlaganjima – »u predstavljanju posljednje njegove knjige, čije se korice zauvijek zaklapaju: bogate, sjajne, nadasve ljudske i znanstvene knjige njegova života« – osvrnuli na životni i znanstveni put toga istaknutoga povjesničara književnosti, sveučilišnoga profesora, esejista, kritičara, prevoditelja i urednika – čovjeka koji je oplemenio hrvatski književni prostor.</p>
<p>Ivo Frangeš (r.1920.) bio je asistent pri Katedri za talijansku književnost, potom docent, a radio je i kao lektor hrvatskoga jezika u Firenci, gdje ga je zatekla smrt Antuna Barca, pa je 1956. preuzeo ispražnjeno mjesto šefa Katedre novije hrvatske književnosti na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Predavao je i na brojnim europskim sveučilištima, a među inim bio je i predsjednikom DHK u politički najdelikatnijim trenutcima. Profesor Frangeš bio je i jedan od osnivača i urednika »Umjetnosti riječi« i »Foruma«, osnivač i prvi urednik »Croatice« te pokretač i urednik brojnih izdanja hrvatskih pisaca i nakladničkih projekata. Bio je također suosnivač tzv. zagrebačke stilističke škole, autor je zapaženih studija i eseja o Mažuraniću, Šenoi, Kovačiću, Matošu, Krleži, Andriću, a njegovo je kapitalno djelo »Povijest hrvatske književnosti«. Za svoj je rad bio nagrađivan, između ostaloga i Herderovom nagradom za znanost o književnosti te Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.</p>
<p>Brešić je u ovoj prigodi podsjetio na Stamaćeve riječi da se u prepoznatljivome frangešovskom stilu spajaju točnost motrenja i elegancija pisanja, te dodao da je Frangeš kao čovjek bio otmjen i pomalo uzvišen, ali nikada indiferentan i nikada nepristupačan, bogate kulture i raskošna duha.</p>
<p>Miroslav Šicel, koji je punih 35 godina surađivao s Ivom Frangešom na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, oprostio se od dragoga profesora stihovima Dobriše Cesarića »Moj prijatelju, mene više nema...«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Horovitz i Paljetak u Teatru Bursa </p>
<p>DUBROVNIK, 28. siječnja</p>
<p> – Kazalište Marina Držića priprema dva nova naslova za svoju malu scenu Teatar Bursa. Redatelj Ante Vlahinić u Dubrovniku ovih dana priprema diplomsku predstavu, psihološki triler Israela Horovitza »Moja stara gospođa«. Dramu je preveo Andrija Seifried, scenograf je Marin Gozze, a uloge tumače Mirko Šatalić i Jasna Ančić te Marija Kohn. Do kraja veljače premijerno bi trebala biti prikazana i predstava »Viola« Luke Paljetka u režiji Davora Mojaša. Paljetak je, nadahnut Begovićevom novelom »Kvartet«, napisao dramu. Scenograf i kostimograf je Marin Gozze, autorica glazbe Paola Dražić Zekić, a u predstavi nastupaju Izmira Brautović, Mirej Stanić i Glorija Šoletić. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Renata Pokupić na svjetskim podijima </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Na audicijama kod dirigenta u Londonu (John Elliot Gardiner, Paul McCreesh) i Parizu (Emmanuelle Haim) mlada hrvatska mezzosopranistica Renata Pokupić izabrana je izmedu nekoliko desetaka pjevača za solistički nastup u Misi u h-molu J. S. Bacha te za solističke uloge u operama Monteverdija, Händela i Purcella Misa u h-molu J. S. Bacha bit će izvedena u Royal Albert Hallu u Londonu 15. kolovoza za vrijeme festivala klasične glazbe koje organizira BBC. Renata Pokupić nastupit će na Händelovu festivalu 11. svibnja u Londonu u glavnoj ženskoj ulozi Dejanire u Händelovoj glazbenoj drami »Hercules«. Nakon nastupa na BBC Proms u kolovozu, Renatu Pokupić očekuje turneja i nastupi na festivalima u Njemačkoj te nastupi u Parizu i Lyonu, a zatim turneja s maestrom Gardinerom na Dalekom istoku. U međuvremenu u travnju će pjevati glavnu žensku ulogu u jednočinki Williama Waltona »Medvjed« u Ljubljanskoj operi. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Pobijedili Švicarce misleći na Ruse</p>
<p>Usprkos osam osvojenih bodova, Hrvatskoj još nije zajamčen polufinale EP-a. Našima za polufinale treba pobjeda ili neodlučeno u četvrtak protiv Rusije (20 sati), što im donosi prvo mjesto u skupini. Hrvatska može proći dalje i s porazom, kao drugoplasirana, ali najviše s dva pogotka razlike. U slučaju uvjerljivijeg poraza, Hrvatska će igrati za peto mjesto u Europi. A sve to zbog razigrane Danske...</p>
<p>CELJE (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 28. siječnja</p>
<p> – Hrvatski rukometaši i dalje ne ispuštaju vodeće mjesto u skupini I Europskog prvenstva. U svojoj petoj utakmici na europskoj smotri naši su igrači izborili i četvrtu pobjedu, protiv Švicarske 30-27 (15-13). No, to još uvijek ne jamči da će Hrvatska igrati u polufinalu Europskog prvenstva, iako to izgleda tako. Cijelu je situaciju u skupini I zakomplicirala Danska svojim pobjedama u drugom krugu protiv Rusije i Švedske u srijedu (34-28) i koja je sa samo dva prenesena boda na pragu polufinala.</p>
<p>Tako Hrvatskoj za polufinale treba pobjeda ili neodlučeno u četvrtak protiv Rusije (20 sati), što joj donosi prvo mjesto u skupini. Hrvatska može proći i s porazom, kao drugoplasirana, ali najviše s dva pogotka razlike. U slučaju uvjerljivijeg poraza, Hrvatska će igrati za peto mjesto u Europi. U ovom trenutku Hrvatska ima osam bodova, Danska i Rusija imaju po šest, Španjolska i Švedska po dva, a Švicarska je bez bodova. Hrvatska je tako u poziciji da odlučuje sama o sebi, treba nastaviti svoju uspješnu seriju na ovom prvenstvu.</p>
<p>Naši su rukometaši odigrali dva sasvim različita poluvremena. U prvom se dijelu nije znalo tko što igra, na desnoj su se strani izmjenjivali Goluža i Špoljarić, jer je izbornik Lino Červar ipak odlučio na zagrijavanju ostaviti Petra Metličića na tribinama. Naš ljevoruki napadač ima problema s listom, a kako će utakmica u četvrtak protiv Rusije biti zahtjevnija, stručni stožer je odlučio odmoriti Metličića i dati mu barem jedan dan da se odmori. Umjesto njega je u posljednji tren tako u postavi završio Vukas, ali ga Červar nije koristio do sredine drugog poluvremena. Preokret u hrvatskoj reprezentaciji bio je u 16. minuti. Hrvatska je tad gubila 7-10, a pred mrežu je umjesto Valtera Matoševića stao Mario Kelentrić. Nije mu trebalo mnogo da probrani, a potom su i njegovi suigrači počeli polako kapitalizirati njegove obrane.</p>
<p>– Pa što im je, kao da su pospani! Sad smo ih malo razbudili, grmio je u poluvremenu Zoran Gobac, koordinator muškog rukometa.</p>
<p>Tako je, malo po malo, Hrvatska došla i do deset pogodaka prednosti (28-18 u 49. i 29-19 u 52. minuti). Pobjednik je bio odlučen, a Hrvati su se vratili u doziranje. Istina, ne ide im na čast što im je momčad tako skromnih mogućnosti poput Švicaraca napravila 7-0 i superuvjerljivu pobjedu pretvorila u »običnu« pobjedu.</p>
<p>Pohvale Kelentriću, koji je kasnije proglašen najboljim hrvatskim igračem protiv Švicarske, pohvale Renatu Suliću zbog pet pogodaka i četiri izborena sedmerca, komplimenti Ivanu Baliću zbog šest pogodaka, mnoštvo asistencija i pogodak za »play of the day« – iza leđa preko glave u 18. minuti. Lijepo je vidjeti da je i Nikša Kaleb ponovo siguran s krila, kao i Mirza Džomba. Jedini koji nije imao svoj dan bio je Blaženko Lacković. Iz sedam pokušaja postigao je samo jedan pogodak, i to iz sedmerca. Drugi je sedmerac promašio, kao i još pet šuteva, tri u stativu, a dva u Ebingerovu nogu. Bolje protiv Švicarske nego protiv Rusije.</p>
<p>• Dvorana Pod Golovcem</p>
<p>HRVATSKA – ŠVICARSKA 30-27 (15-13)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić (13), Matošević (3), Kaleb 4, Sulić 5, Balić 6, Vukas, Lacković 1 (1), Zrnić, Vori 2, Dominiković 2, Džomba 5 (2), Valčić 3, Goluža 2 (1), Špoljarić</p>
<p>ŠVICARSKA: Ebinger (10+1), Stauber (3+1), Brogli 4, Kurth 3, Liniger, Schaerer, Ursic 3, Stettler, Bruengger 2, Fellmann, Kostadinovich 7 (4), Furer 1, Lima 5, Gautschi 2</p>
<p>SUCI: C. i P. Kekes (obojica iz Mađarske). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 5 (3), Švicarska 4 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 8 minuta (Kaleb, Dominiković, Vori, Vukas), Švicarska 4 minute (Lima, Ursic)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario KELENTRIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Cibona pomela Partizan</p>
<p>Cibosi su upisali šestu pobjedu u nizu, a u Euroligi potvrdili ulazak u drugi krug </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Košarkaši Cibone u velikom su zaletu, u posljednjoj u seriji od šest pobjeda »stradao« je beogradski Partizan koji je u Zagreb stigao u, za njih, nezgodno vrijeme, baš kad je Anzulovićeva momčad na vrhuncu forme. U 11. kolu Eurolige cibosi su u najboljoj utakmici sezone uvjerljivo nadvisili Partizan rezultatom 92-69 (44-36) i potvrdili ulazak u drugi krug natjecanja. </p>
<p>Od početka su cibosi bili u pozitivnom ritmu, Penn je kontrolirao napade, Rimac je bio precizan, Vranković je zaustavio Housea i pogodio tri trice, Poljak je bio čvrst u reketu... Protiv tako raspoloženog domaćina u Draženovom domu pale bi i mnogo jače momčadi nego što je to bio Partizan u srijedu. </p>
<p>Gosti su prve poene iz igre postigli tek u 7. minuti. U drugoj četvrtini Anzulovićeva je momčad možda predugo igrala zonsku obranu. Partizan je preko Krstića držao podnošljivih -10. U nastavku se Cibona mučila s zonom gostiju, a onda je »procurilo« potkraj 3. četvrtine. Serijom 9-0 Zagrepčani su poveli 66-45 i u posljednjih deset minuta mogli su neopterećeni začiniti pobjedu atraktivnim potezima. Anzulović je na kraju dao priliku Omerhodžiću i Ugrinoskom, a gledatelji su na nogama dočekali kraj utakmice i ovacijama ispratili cibose u svlačionicu.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović« </p>
<p>CIBONA VIP – PARTIZAN MOBTEL 92-69 (27-16, 17-20, 22-9, 26-24)</p>
<p>CIBONA VIP: PENN 14 (2-7), Kus, RIMAC 18 (7-10), Krasić 7 (3-9), Žižić 12 (5-7), GOLEMAC 11 (4-9), Sesar, Mance 8, POLJAK 5 (1-2), Omerhodžić 2, VRANKOVIĆ 15 (2-2), Ugrinoski (0-2).</p>
<p>PARTIZAN MOBTEL: Tripković, HOUSE 16 (3-8), Šilobad, KECMAN 8 (3-4), Ostojić 14 (6-11), Kovač 2 (2-2), Materić, ČAKIĆ 2, KRSTIĆ 17 (3-4), Avdalović 4 (1-2), BROWN 6 (1-1), Sjekloća. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 32-64 (50%), Partizan 23-62 (37%).</p>
<p>TRICE: Cibona 9-24 (38%), Partizan 4-19 (21%).</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 40 (31+9), Partizan 42 (26+16)</p>
<p>SUCI: Ramos i Martin (oba Španjolska), Cazzaro (Italija). GLEDATELJA: 5.500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip VRANKOVIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatski vaterpolisti osigurali prvo mjesto</p>
<p>RIO DE JANEIRO/ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Hrvatski su vaterpolisti ubilježili i četvrtu pobjedu u »A« skupini dodatnih kvalifikacija za odlazak na Olimpijske igre u Atenu. Stopostotni učinak izabranika Zorana Roje nastavljen je protiv Poljske, Hrvati su uvjerljivo nadigrali suparnike sa 8-2 (4-0, 2-0, 1-2, 1-0). Nedorasli vaterpolisti Poljske nastojali su primiti što manje pogodaka, a kako Hrvati nisu imali razloga juriti rezultat Poljaci su na kraju ostvarili, za njih, prihvatljiv poraz. </p>
<p>Budući da kolo uoči završetka natjecanja po skupinama Hrvatska napravila tri boda prednosti u odnosu na Rumunje i Nijemce, koji imaju po pet bodova, pobjedom protiv Poljske i službeno je potvrđeno prvo mjesto u skupini. U našoj momčadi najefikasniji je bio Elvis Fatović (trostruki strijelac), koji je uz centra Milu Smodlaku (dva pogotka) bio i naš najbolji igrač, dok je vratar Fran Vićan i protiv Poljske zabilježio četiri obrane. Posljednju utakmicu u skupini Hrvatska će odigrati u četvrtak protiv Portorika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ima li kraja Kostelićevim nesrećama</p>
<p>Sve je očiglednije kako je njihov životni stil borba protiv svega - suparnika na stazi, štoperice, ali najviše nesreće, koju poput najmoćnijeg magneta privlače na sebe. Kombinirano se Janica i Ivica približavaju dvadesetoj operaciji, a zajedno su im ozljede odnijele nekoliko sezona Svjetskoga kupa </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja </p>
<p> – Je li obitelj Kostelić potpisala »ugovor s vragom«? Je li toliko visoka cijena svake Janičine zlatne medalje ili svake Ivičine pobjede? Naime, pola su desetljeća tragedija i nesreće najprisniji prijatelj najuspješnijoj sportskoj obitelji u Hrvatskoj svih vremena. Antine riječi o problemima (»ne mogu kao Austrijanci svaki dan mijenjati drugog igrača, kad ih imam samo dvoje«) dobivaju sve veću dimenziju. Njegova »savršena djela« osuđena su na konstantno prevaljivanje istog puta, njihovi sportski životi počinju i završavaju riječima »per aspera ad astra«, vječnim kretanjem od trnja do zvijezda. </p>
<p>Ljubav obitelji Kostelić prema skijanju je golema, gotovo da se može objasniti opsesijom, jer će u godini 300-tinjak dana provoditi na ledenjacima, skijalištima ili samo okruženi planinama i snijegom. Skijanje je njihov način života, no sve je očiglednije kako je njihov životni stil borba protiv svega - suparnika na stazi, štoperice, ali najviše nesreće, koju poput najmoćnijeg magneta privlače na sebe. Kombinirano se Janica i Ivica približavaju dvadesetoj operaciji, zajedno su im ozljede odnijele nekoliko sezona Svjetskoga kupa. Kao da netko vječno dežura nad njima i podmetne im nogu kad sve izgleda idealno i savršeno. </p>
<p>Premda ne treba smetnuti s uma kako je skijanje vrlo riskantan sport, u kojem je »glava u torbi« svake sekunde utrke ili treninga, obitelj Kostelić na vlastitoj je koži osjetila dio njegove surovosti. No, nikad ih aktualna nesreća nije bacila na koljena. Strpljivo i uporno su se vraćali, još bolji, još jači i još brži. Iako su unatoč svim nesrećama i pehovima ostavljali dojam nepokolebljivih sportaša, ipak su samo ljudi od krvi i mesa, fascinantne mentalne snage i pobjedničkog duha, a nažalost i vječne nesreće, koja ih prati poput sjene. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Računica: Šokiran sam, ali okrećem novu stranicu života </p>
<p>Pregledi u münchenskoj klinici utvrdili su da Računica ima hipertrofičnu kardiomiopatiju, a također je ustanovljeno da postoje minimalni izgledi za iznenadnu smrt na terenu. Stoga su Hajdukovi liječnici, prema preporuci dr. Stefana Kaaba, odlučili da je najbolje ne riskirati </p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> – Dean Računica stojički je podnio oproštaj od aktivnog igranja. Prvi je »udarac« neočekivanog prekida karijere zbog srčane mane amortizirao te je na sastanak s novinarima došao optimistički raspoložen. Pregledi u münchenskoj klinici utvrdili su da Računica ima hipertrofičnu kardiomiopatiju, a također je ustanovljeno da postoje minimalni izgledi za iznenadnu smrt na terenu. Stoga su Hajdukovi liječnici, prema preporuci dr. Stefana Kaaba, odlučili da je najbolje ne riskirati. U srijedu ujutro, nakon povratku iz Münchena, Računica je rekao: </p>
<p>– Kako sam? Dobro. Da mi je 25 ili 26 godina, ne bih bio dobro, ali ovako nisam loše. Jučer sam vidio kako je Feher pao. Znao sam što mu se dogodilo, Jeličić me nazvao u ponedjeljak i sve mi u detalje ispričao, ali sam tek u utorak vidio što se stvarno dogodilo. Strašno. </p>
<p>O obavljenim je pregledima izvijestio dr. Željko Barbir, koji je pratio Hajdukova kreatora igre u München. </p>
<p>– Računica je obavio sve pretrage. Dio je napravio u Splitu, dio u Zagrebu, a magnetsku rezonancu u Njemačkoj. Također, u Njemačkoj je dao krv za genetsku analizu. Postoji sumnja za hipertrofičnu kardiomiopatiju, a svi se borimo protiv iznenadnih smrti sportaša. Hipertrofična kardiomiopatija uzrok je u više od 50 posto slučajeva iznenadne smrti. Nismo sa stopostotnom sigurnošću utvrdili postojanje te mane kod Računice, ali postoji sumnja. Naime, genetski kod u Računičinoj obitelji postoji, no kod njega nema ni povišenog tlaka ni boli u prsima, a ni nesvjestice. Izgledi za iznenadnu smrt su minimalni, no nitko ne želi preuzeti ni taj minimalni rizik. Također, Računica mora postupno prestati trenirati. Neće više aktivno igrati. </p>
<p>Računica je ušao u 35. godinu. Vrhunski je igrač i ostat će upamćen kao znalac plemenitoga kova. Posebno je upečatljiva u njegovoj karijeri bila prošla godina, u kojoj je bio među ponajboljim igračima HNL. Računica kaže: </p>
<p>– Nije mi lako, iako drukčije razmišljam u ovim godinama. Nisam imao nikakvih problema, niti osjećao ikakve tegobe. Mislim da sam odigrao najbolju sezonu i osjećao sam se odlično te sam vjerovao da ću potrajati još koju godinu. Stoga mi je ovo ipak šok. No, okrećem novu stranicu u životu, a uvjeren sam da će i Hajduk stati iza mene. Razgovarao sam sa Štimcem i to mi je obećano. </p>
<p>Hajdukovi su čelnici odlučili da će Računici isplatiti ugovor do kraja, koji mu traje još sezonu i pol, te da će ga »prigrliti« u klub. Računica će biti desna ruka Igoru Štimcu, šefu struke, i putovat će na sva putovanja s momčadi. </p>
<p>– Pri kraju sam više trenerske škole. Zanima me trenerski posao i nadam se da ću naći svoje mjesto u Hajduku. Već sam u tom kontekstu obavio razgovore, ali treba pričekati da se Hajduk vrati s priprema iz Antalyje. </p>
<p>Računici je savjetovano da nakon šest mjeseci ponovno obavi liječnički pregled, a potom kako odrede liječnici. No, nikakvih smetnji za normalan život nema. </p>
<p>Računica je karijeru počeo u NK Šibenik 1988. godine, a u Hajduk je stigao 1992. Osjetio je slast igranja u Ligi prvaka 1994. godine. Od siječnja 1995. do 1998. igrao je u Austriji za Casino Salzburg. Uslijedio je povratak u Split, pa 1999. u ljeto ponovni odlazak, ovog puta u Hapoel iz Tel Aviva. Odigrao je i šest mjeseci u Kini, a u ljeto 2002. vratio se u Hajduk. S Hajdukom je osvojio po dva kupa i prvenstva, a za hrvatsku je reprezentaciju odigrao dvije utakmice. </p>
<p>Treba istaknuti da su liječnički pregledi sportaša u Hrvatskoj obavezni svakih šest mjeseci, a nastupati se može samo s potpisom liječnika. To nije slučaj u svim europskim zemljama, na primjer u Njemačkoj, gdje sportaši sami odlučuju hoće li nastaviti igrati utvrde li liječnici ima li sportaš kakvih anomalija. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»U Libiji više nisam mogao izdržati« </p>
<p>»Nisam se mogao prilagoditi na libijski način života. Kod njih je sve nekako lagano, uspavano, stalno razmišljaju u stilu 'bit će', 'sve ćemo sutra'. Ma, morate otići onamo i to vidjeti, doživjeti. Zamislite, imamo utakmicu u 18 sati, a momčad se okupi tek oko 17.30, pa slijedi brzopleto presvlačenje u dresove«, kaže Ivan Bošnjak </p>
<p>POREČ, 28. siječnja</p>
<p> – Bošnjak u Dinamu? Ništa novo. Pa, Maksimirom su već prodefilirala trojica. Jedan od njih u svojoj vitrinici ima i naslov prvaka, i to iz one proslavljene generacije iz 1982. godine. Ovaj najnoviji, Ivan Bošnjak, sad je na tragu svog prezimenjaka i cilj mu je ponovno upisati ovo prezime u maksimirsku »dvoranu slavnih«. </p>
<p>Led je, dakle, probio Dragan Bošnjak, koji je sudjelovao u »plavom« pohodu 1982. Nekoliko je godina kasnije je iz ljubljanske Olimpije došao Sarajlija Branko Bošnjak, nedavno je, pak, u Dinamu igrao i Spomenko... Zanimljivo je da je svu trojicu u Dinamu trenirao Miroslav Blažević, dakako u različitim mandatima. Ivan neće biti pod Ćirinom paskom. No, upravo je Blažević jedan od glasnijih kritičara nove maksimirske akvizicije. Razloge je pronašao u činjenici da Bošnjak, nakon odlaska iz libijskog Al-Ittihada, punih godinu dana nije trenirao. </p>
<p>– Na to mogu odgovoriti protupitanjem, kaže Ivan Bošnjak. – Kako se onda u formu može vratiti igrač koji je godinu dana bio ozlijeđen!? To je isto. Štoviše, još sam u boljoj situaciji, jer sam tih godinu dana stalno trenirao. A ozlijeđeni ne treniraju! Dakle, jedino je na meni da pokažem mogu li uspjeti ili ne. </p>
<p>• Kako ćete, kao bivši Hajdukov nogometaš, »pregrmiti« gostovanje na Poljudu u Dinamovoj majici?</p>
<p>– Istrčat ću na Poljud u plavom dresu i - to je to. Istina je tek da sam očekivao Hajdukov poziv nakon odlaska iz Libije. Splićani se nisu javili, ali zato se javio Dinamo i drage sam volje došao u Maksimir. Nadam se da to i navijači razumiju. </p>
<p>• Hajdukov sportski direktor Igor Štimac, a i još neki, kažu da se takvim izjavama samo želite dodvoriti Torcidi. </p>
<p>– Na bih o tome. Svašta se priča, a ja ipak mislim da je najbolje da se s njima nađem ili da se barem telefonski čujemo i na taj način riješimo probleme. Ovako sve ide preko medija, pa onda polovica toga ispadne istinito, a polovica ne, pa se netko naljuti... Ma, ne bih o tome preko novina. </p>
<p>• Sada ste, nakon godinu dana stanke, prvi put i zaigrali u nekoj utakmici. Kako se uopće osjećate, imate li snage? </p>
<p>– Zasad je sve doista odlično. Osjećam se spremnim, imam snage i to su razlozi zbog kojih sam stvarno zadovoljan, pogotovo ako uzmem u obzir to što dugo nisam igrao. Izvan terena sam bio godinu dana. No, snaga mi se vraća, u posljednjoj sam utakmici igrao 80 minuta, i to po iznimno teškom terenu. Drago mi je da me niti brzina nije napustila. Dakle, zadovoljan sam, iako može biti i bolje. Uloga u momčadi posve mi odgovara. Doduše, i trener nam je rekao da će još malo »okretati« momčad, da će tražiti pravi sustav igre. Kako god bilo, prilagodit ću se. No, moram reći da me Dinamo doista iznenadio, nisam ni slutio da ima tako mnogo kvalitetnih igrača. Konkurencija je jaka... </p>
<p>• Zašto ste pobjegli iz Libije? </p>
<p>– Što se nogometa tiče, ondje je sve bilo u redu, imali smo dobre uvjete. Problem je, međutim, bio u tome što se nikako nisam mogao prilagoditi na tamošnji način života. Nisam mogao izdržati. Kod njih je sve nekako lagano, uspavano, stalno razmišljaju u stilu »bit će«, »sve ćemo sutra«. </p>
<p>• Mnogi u šali tvrde da je tako i u Dalmaciji, gdje ste već igrali...</p>
<p>– Ma, morate otići u Libiju i to vidjeti, doživjeti. To je nešto nevjerojatno! Zamislite, imamo utakmicu u 18 sati, a momčad se okupi tek oko 17.30 i onda slijedi brzopleto presvlačenje u dresove. Kad mi je, primjerice, nestalo svjetla u kupaonici, danima sam morao čekati da poprave kvar, iako sam ih svakodnevno po nekoliko puta molio da to srede. Stalno su odmahivali rukom i govorili: »Ma, suuuutra...« To je njihov odgovor na sve! I možete tako čekati po mjesec dana. </p>
<p>• Je li vaš transfer u Dinamo sada završen? Što je s certifikatom iz Libijskoga nogometnog saveza?</p>
<p>– Sad više nema nikakvih problema. Čak da Libijski savez i ne pošalje certifikat, Fifa me može registrirati. Osim toga, to više nije pitanje dobre volje Libijaca. Oni su to dužni učiniti. Bitno je da je moj bivši klub, Al-Ittihad, poslao sve potrebne papire. Toga sam se bojao, jer su me mogli stopirati do ljeta, pa su mogli krenuti sudski postupci, Fifina arbitraža ili što sve ne. Uglavnom, sigurno je da mi ne bi bilo ugodno. Ma, ne smijem niti pomisliti što bi bilo. Bio sam u strahu sve dok nisu javili da su poslali i posljednji dokument, zaključio je Ivan Bošnjak. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Knjiga o povijesti koja će ući u povijest</p>
<p>Knjiga u izdanju Školske knjige daje pregled rezultata, događaja i ljudi koji su obilježili prvih sto godina studentskog sporta u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Svečanim predstavljanjem monografije »100 godina športa na Sveučilištu u Zagrebu: HAŠK Mladost« završena je proslava velikog jubileja zagrebačkog i hrvatskog sporta. Kako je istaknuo predsjednik HAŠK-a Mladost Damir Karlović, izdavanje ove monografije bilo je prioritet cjelogodišnje proslave stote obljetnice organiziranog sporta na Sveučilištu u Zagrebu. </p>
<p>– Svjesni smo da monografija ima nedostataka i da smo vjerojatno propustili spomenuti neka važna imena i događaje, no zato već sada pozivam da nam se jave svi koji nam mogu pomoći da ispravimo greške u sljedećem izdanju, kazao je Karlović.</p>
<p>Knjiga u izdanju Školske knjige daje pregled rezultata, događaja i ljudi koji su obilježili prvih sto godina studentskog sporta u glavnom hrvatskom gradu. </p>
<p>– Ovo je knjiga o povijesti koja će postati povijesni dokument i biti putakaz budućim generacijama, kazao je recenzent monografije Mato Bartoluci, a o ovom značajnom izdanju govorili su još i Ante Žužul, predsjednik Uprave Školske knjige, Kruno Sabolić, glavni urednik monografije, Vjekoslav Jerolimov, prorektor za nastavu, studente i sport Sveučilišta u Zagrebu te recenzent Mario Jareb.</p>
<p>Promociju monografije uveličali su haškovci i mladostaši koji su obilježili ili obilježavaju sveučilišni sport, poput Zulejke Stefanini Tućan, Frana Tućana, Mire Mihovilovića, Eldijane Bentsen i Alekseja Puninskog.</p>
<p>V. Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Uhićen ključni član Karadžićevog osobnog osiguranja</p>
<p>Mediji u BiH špekuliraju da je Željko Janković Luna vodio uspješnu operaciju Karadžićevog osiguranja i izvlačenja, kad su pripadnici SFOR-a svojedobno izveli »desant« na području Ćelebića</p>
<p>SARAJEVO, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH uhitili u srijedu ujutro Željka Jankovića zvanog Luna, osobu za koju se smatra da je imao ili ima ključnu ulogu u osiguranju skrivanja najtraženijeg haškoga bjegunca Radovana Karadžića.</p>
<p>Glasnogovornik SFOR-a Dave Sullivan potvrdio je, kako su prenijeli mediji bosanskih Srba, da su pripadnici multinacionalnih snaga u BiH uhitili jednu osobu u okviru akcije traženja osoba osumnjičenih za pružanje podrške optuženima za ratne zločine. Sullivan nije potvrdio identitet uhićenika, no kazao je kako je akcija izvedena na osnovi informacija dobivenih u SFOR-ovoj operaciji na Palama od 10. do 13. siječnja</p>
<p>Po njegovim riječima, cilj akcije na području Bijeljine je traženje osoba koje pružaju podršku skrivanju optuženih ratnih zločinaca i dobivanje više informacija koje mogu dovesti do uhićenja ljudi koje je haški tribunal optužio za ratne zločine.</p>
<p>No, da je uhićen upravo Janković, potvrdila je njegova supruga Dragana koja je kazala da su u srijedu oko 10 sati trojica maskiranih vojnika SFOR-a ispred njegovog stana u Bijeljini, u Njegoševoj ulici, uhitili njezinog muža, dok je šestogodišnju kćer pratio u školu. Janković, prije rata pripadnik postrojbe ta posebne namjene tadašnjeg MUP-a Republike BiH, a kasnije zapovjednik u specijalnim postrojbama u RS, nakon uhićenja ubačen je u vozilo i odveden u nepoznatom pravcu, pretpostavlja se u neku od SFOR-ovih baza u okolini Tuzle. </p>
<p>Očito je da je Jankovićevo uhićenje uslijedilo na temelju informacija koje su SFOR-ovi istražitelji mogli dobiti od Dušana Bate Tešića, kojega su uhitili tijekom spomenute akcije na Palama. Tešić je zadržan na ispitivanju, i po šturim informacijama koje su procurile u javnost, suočen s mogućom optužbom za kriminalno djelo pomaganja osoba u skrivanju od pravde, ali s druge strane i primamljivom ponudom da će dobiti dio od petmilijunske nagrade ponuđene za davanje korisnih podatka koje bi dovele do uhićenja ratnih zločinaca, dao je dragocjene informacije o mreži skrivanja i podrške osobama u Republici srpskoj (RS) koje je optužio Haški tribunal.</p>
<p>Tešić je također bio pripadnik specijalnih policijskih postrojba MUP-a RS, a za njega i u srijedu uhićenog Željka Jankovića-Lunu tvrdilo se da su vodili najosjetljivije operacije osiguranja Radovana Karadžića. Tešića i Jankovića povezuje i to da su obojica bili osumnjičeni za sudjelovanje u ubojstvu bivšeg zamjenika načelnika policije u općini Srpsko Sarajevo Srđana Kneževića u kolovozu 1998. godine.</p>
<p>Zanimljivo je da su mediji u BiH špekulirali kako je upravo Željko Janković Luna vodio uspješnu operaciju Karadžićevog osiguranja i izvlačenja, kada su pripadnici SFOR-a svojedobno izveli desant na području Ćelebića, a na osnovi informacija da se bivši lider bosanskih Srba nalazio upravo na tom području.</p>
<p>Ako su ove informacije točne, onda bi Jankovićevo uhićenje doista moglo predstavljati potez na temelju kojeg bi SFOR napokon doista bio u stanju izvesti uspješnu akciju hvatanja bivšeg predsjednika Republike Srpske. Janković vjerojatno raspolaže informacijama o načinu skrivanja i mreži podrške haškim bjeguncima, a barem dosad se tvrdilo da su važan razlog svih neuspješnih pokušaja uhićenja, među ostalim, i loši obavještajni podaci kojima je raspolagao SFOR.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mostar jedinstveni grad uz podjelu vlasti</p>
<p>Ashdownovo rješenje je kompromisno, i donekle su uvažene primjedbe Hrvata na izborna pravila, ali i Bošnjaka koji su strahovali da bi ukidanje općina i primjena načela »jedan čovjek, jedan glas« njih pretvorilo u manjinu u gradu na Neretvi / Jedan narod u budućem Gradskom vijeću moći imati najviše 15 (od ukupno 35) vijećnika</p>
<p>SARAJEVO, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sukladno Ashdownovoj odluci, Mostar će ubuduće biti organiziran kao jedna općina, a teritoriji dosadašnjih šest etnički koncipiranih općina bit će zasebne izborne jedinice koje će u buduće gradsko vijeće birati po tri zastupnika. Na taj način će biti izabrano 18 vijećnika, a ostalih 17 će biti birano s tzv. gradske liste.</p>
<p>Očito, Ashdownovo rješenje je kompromisno, i donekle su uvažene primjedbe Hrvata na izborna pravila, ali i Bošnjaka koji su strahovali da bi ukidanje općina i primjena načela »jedan čovjek, jedan glas« njih pretvorilo u manjinu u gradu na Neretvi. Naime, odredbama novog Statuta jamči se zaštita vitalnih nacionalnih interesa uvođenjem takozvane maksimalne kvote, po kojoj će jedan narod u budućem Gradskom vijeću moći imati najviše 15 zastupnika. To je razlika u odnosu na prijedlog Povjerenstva za preustroj grada Mostara koji je nudio njemački diplomat Norbert Winterstein. </p>
<p>Da je riječ o kompromisu, potvrdio je i sam Ashdown na konferenciji za novinare u Mostaru na kojoj je obznanio svoju odluku: »Odlukom neće biti svi zadovoljni, ali svatko će moći u njoj pronaći nešto za sebe«, kazao je visoki predstavnik.</p>
<p>Ashdown je dodao kako je ključni cilj novoga Statuta Mostara ukidanje postojećih paralelizama u upravljanju gradom, ali i smanjenje administracije, budući da se broj izabranih vijećnika smanjuje sa 194 na 35, što će za građane biti velika ušteda. Također, bit će uklonjena mogućnost dominacije jednoga naroda nad drugim, jer je zajamčena podjela vlasti, a svaki narod, uključujući i Srbe, imat će najmanje četiri zastupnika u Gradskom vijeću.</p>
<p>Visoki predstavnik kazao je da je donio odluku nakon što se o ovom pitanju političke stranke nisu uspjele dogovoriti ni nakon godinu dana, te da će za njezinu provedbu smatrati odgovornima lokalne političare i vodstva stranaka u Mostaru, a ometanje provedbe smatrat će opstrukcijom Daytonskog mirovnog sporazuma. Provedbu odluke trebao bi nadzirati posebni Ashdownov izaslanik, viši zamjenik visokoga predstavnika Werner Wnendt te skupina za implementaciju novoga Statuta na čelu s Richardom Williamsom.</p>
<p>Zanimljivo je da će umjesto dosadašnjih šest općina biti uspostavljeni tročlani odbori koji će zadržati neka ovlaštenja, poput upravljanja prihodima od prodaje zemljišta u općinskom vlasništvu, a u Gradskom vijeću će se odluke o najvažnijim pitanjima donositi dvotrećinskom većinom. Postojeće općinske uprave spojit će se s gradskom u idućih šest tjedana, a novi Statut u potpunosti će biti implementiran nakon lokalnih izbora čije je održavanje planirano za listopad ove godine. Na tim izborima bit će izabrani vijećnici sukladno novom ustroju Mostara.</p>
<p>Ashdown je dodao da o provedbi ove odluke ovisi nastavak financijske pomoći međunarodnih institucija kakve su, primjerice, Svjetska banka, EU ili USAID. Odluku visokog predstavnika podržali su u srijedu veleposlanici zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. U posebnom priopćenju, veleposlanici su pozvali građane Mostara, političare, državne službenike i javne uposlenike da učine sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da se novi Statut grada blagovremeno i učinkovito implementira.</p>
<p>I vodeće međunarodne institucije u BiH (OESS, OHR, EUPM, Svjetska banka, Evropska komisija, UNHCR, UN i MMF) pozdravile su odluku, a u njihovom zajedničkom priopćenju je naglašeno kako su građani Mostara predugo čekali da se stavi točka na podjele i paralelne institucije. Naglašeno je da je novi Statut grada dobra osnova za ponovno ujedinjenje grada, čime će se spriječiti dominacija bilo kojeg naroda nad drugim, a istovremeno svim građanima pružiti veći izgledi za prosperitetnu budućnost. </p>
<p>»Mostar je već i suviše dugo simbol podjela i nefunkcionalnosti u BiH. Odluka visokog predstavnika da donese novi Statut grada predstavlja krajnji ishod desetomjesečnog rada domaćih tijela vlasti, uz pomoć predstavnika međunarodne zajednice, na izradi novog organizacionog plana grada, plana koji će ponovno ujediniti njegove građane i sa zakašnjenjem staviti točku na ratne podjele«, navedeno je u ovom priopćenju.</p>
<p>Za razliku od međunarodnih predstavnika, može se očekivati da će političke stranke u BiH, posebno vladajuće nacionalne stranke, poput SDA ili HDZ-a, imati brojne primjedbe na ovakvo rješenje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lord Hutton oslobodio Blaira krivice, oštre kritike BBC-u </p>
<p>U Huttonovom izvješću zaključuje se da premijer Tony Blair i njegova vlada nisu krivi ni za kakvo »nečasno ili podmuklo« ponašanje, koje je znanstvenika Kellyja moglo otjerati u smrt/ Istraga odbacuje optužbu koju je lani iznio BBC, da se britanska vlada koristila obavještajnim podacima za koje je znala da su netočni, kako bi napuhala opasnost od Iraka </p>
<p>LONDON, 28. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dr. David Kelly, britanski stručnjak za iračko naoružanje, koji je prošlog ljeta pronađen mrtav, poginuo je od vlastite ruke, zaključila je istraga o njegovoj smrti, čiji su nalazi objavljeni u srijedu. Istraga je također potpuno odbacila optužbu, koju je lani iznio BBC, da se britanska vlada koristila obavještajnim podacima za koje je znala da su netočni, kako bi napuhala opasnost od Iraka i opravdala rat protiv Saddama. Istraga je također potvrdila ranije sumnje, da se dr. Kelly ubio nakon što je u javnosti bio imenovan kao izvor za te sporne BBC-jeve navode.</p>
<p>Istraga je bila povjerena lordu Huttonu , umirovljenom britanskom vrhovnom sucu, koji je u srijedu osobno objavio njene glavne zaključke. Odmah potom objavljeno je i Huttonovo izvješće o »slučaju Kelly«, na više od 300 stranica. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair naredio je tu istragu još u srpnju prošle godine, nekoliko sati nakon što je dr. Kelly, savjetnik za biološko naoružanje u ministarstvu obrane, pronađen mrtav u šumi blizu svoje kuće u Oxfordshireu. »Uvjeren sam da je dr. Kelly oduzeo sebi život presjekavši zapešće na lijevoj ruci«, rekao je u srijedu lord Hutton. Dodao je da je smrt tog znanstvenika ubrzao »koktel« tableta koje je također uzeo.</p>
<p>Nitko drugi nije bio umiješan u smrt dr. Kellyja, na mjestu gdje je pronađen nije bilo tragova borbe, niti je bilo tragova nasilja na njegovome tijelu, zaključila je istraga. Istražujući okolnosti u kojima je umro taj vladin stručnjak za biološko naoružanje, lord Hutton saslušao je sedamdesetak svjedoka. Među njima su bili novinari, urednici i šefovi BBC-a, vladini ministri i drugi bliski suradnici britanskog premijera, te Blair osobno. Svjedočio je čak i sir Richard Dearlove, šef britanske obavještajne službe MI6. Kao da nije bilo nijedne važnije britanske nacionalne institucije koja se nije našla pod lupom. Huttonovo izvješće zaključuje da premijer Tony Blair i njegova vlada nisu krivi ni za kakvo »nečasno ili podmuklo« ponašanje, koje je znanstvenika Kellyja moglo otjerati u smrt.</p>
<p> S druge strane, novinar BBC-a Andrew Gilligan praktički je optužen da je lagao kada je u senzacionalnoj radio-vijesti 29. svibnja prošle godine javio da je vlada »uljepšala« dosje o iračkom naoružanju, sastavljen na temelju obavještajnih podataka. Lord Hutton je naveo kako se uvjerio da ta tvrdnja nije točna.</p>
<p>Utvrdio je, doduše, kako je vlada inzistirala da se koristi jači jezik u obavještajnom dosjeu o iračkom naoružanju, kojeg se spremala objaviti. No, zaključio je da su u taj dosje bili uključeni samo oni podaci koje su britanske tajne službe u to vrijeme smatrale točnima – među njima i sporni podatak da je Saddam u stanju lansirati kemijski ili biološki napad unutar 45 minuta. </p>
<p>Lord Hutton je oštro kritizirao urednike BBC, zato što su sporno Gilliganovo izvješće pustili u eter bez provjere. Istražitelj je također kritizirao nadzorni odbor BBC, zato što je istragu o aferi koja se zakuhala prepustio urednicima i osoblju BBC, umjesto da sam ispita o čemu se radi. </p>
<p>Britanska vlada lani se oštro sukobila s nacionalnom radio-televizijskom kućom oko spomenutog izvješća. Novinaru Gilliganu je glavni izvor podataka bio dr. Kelly, koji se kasnije žalio da BBC nije točno prenio njegove riječi. Premda je Kelly želio ostati anonimnim, britanska vlada je potom dopustila da ga se imenuje u javnosti. Lord Hutton je u svojoj istrazi odobrio tu spornu odluku, smatrajući da bi vlada u protivnom bila optužena da nešto zataškava.</p>
<p>No, istraga je bila kritična prema britanskom ministarstvu obrane, u kome je radio dr. Kelly. Lord Hutton je zaključio da to ministarstvu nije pružilo dovoljnu potporu svome namješteniku, nakon što je njegovo ime procurilo u javnost. Isto tako je ocijenjeno da ministarstvo obrane nije nesretnog zanstvenika na vrijeme upozorilo da su mu na tragu cjelokupni britanski mediji. Istraga smatra da je dr. Kelly sebi oduzueo život zbog »gubitka ugleda«, te zato što je bio »razotkriven u javnosti«. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair može odahnuti nakon objavljivanja Huttonovog izvješća. Samo dan ranije uspio je pregrmiti i pobunu vlastitih laburista u Donjem domu. Premda tamo inače uživa većinu od 161 zastupnika, Blair je u utorak jedva uspio progurati nacrt novog zakona o financiranju visokog školstva, s većinom od samo pet glasova. Ta brojka najbolje svjedoči da britanski premijer trenutačno ne uživa veliku podršku u vlastitoj stranci – što zbog iračkog rata, a što zbog svojih tržišno obojenih reformi u javom sektoru. No, Blair je uspješno preživio dva velika izazova, u najtežih 48 sati svoje premijerske karijere. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izraelski tenkovski napad na Pojas Gaze</p>
<p>Izraelci su, među ostalim, ubili i pet pripadnika Islamskog džihada, što je navodno odobrila izraelska vlada / »Krvava poruka je primljena, a palestinski narod će znati kako na nju odgovoriti«, poručio je vođa frakcije Islamskog džihada Mohammed al Hindi</p>
<p>ANKARA, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski su vojnici u srijedu ujutro, u blizini naselja židovskih doseljenika Netzarim izvršili najkrvaviji tenkovski napad u Pojasu Gaze u posljednjih mjesec dana. Prema prvim izvještajima, među brojnim ubijenim Palestincima su i petorica pripadnika militantne skupine Islamski džihad. Ubojstvo »odabrane petorke«, koje je bez sudske presude odobrio izraelski vojni vrh, potvrdili su i palestinski izvori. </p>
<p>Prema izraelskim izvorima, vojna operacija je izvedena u blizini naselja židovskih doseljenika gdje se očekivao palestinski napad. Kaže se da su Palestinci koristili protutenkovske projektile i drugo naoružanje, nakon čega su izraelske snage uzvratile na napad. </p>
<p>Nešto ranije, izraelski vojnici su uz potporu tenkova izašli iz branjenog Netzarima i zaposjeli predgrađe Gaze Zeitoun. Bolnički izvori kažu da je jedan naoružani Palestinac ubijen, a petorica ranjena. Među ranjenima je i jedan radnik hitne pomoći koji se nalazio u vozilu. Izraelci su izjavili kako cilj napada nije bilo ambulantno vozilo. Rečeno je da je napad bio ograničenih razmjera, a da su akciji korišteni samo jedan tenk i jedan buldožer. </p>
<p>U novom okršaju koji je odmah iza toga uslijedio, ubijena su još sedmorica Palestinaca, a veći boj ih je ranjen. Petorica od njih su, navodno, ubijena kad su se oružjem pokušali probiti do izraelske patrole koja se nalazila na ulazu u naselje Netzarim. </p>
<p>Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da su vojnici pokrenuli napad koji je doveo do bezglavog bježanja militanata koji su vrlo često otvarali minobacačku vatru na židovsko naselje. Imena i prezimena ubijenih su objelodanjena. Bili su to mladići u prosjeku stari između devetnaest i dvadeset godina. </p>
<p>Glavni stožer Islamskog džihada priopćio je u srijedu da će se žestoko osvetiti za smrt svojih boraca. »Krvava poruka je primljena, a palestinski narod će znati kako na nju odgovoriti«, poručio je vođa frakcije Islamskog džihada Mohammed al Hindi. Inače, u Izraelu Al Hindija smatraju glavnim organizatorom samoubilačkih bombaških akcija.</p>
<p>Napad na Izrael, ovaj put sudski, uslijedio je u srijedu i iz same židovske države.</p>
<p>Deset skupina izraelskih pacifista zatražilo je od Međunarodnog suda pravde (IJC) da osudi izgradnju »sigurnosnog zida« koji vlada Ariela Sharona gradi duž Zapadne obale. Memorandum s tom osudom upućen je i na adresu izraelske vlade te palestinskih vlasti, sa zahtjevom da se i njihov glas čuje pred Međunarodnim sudom pravde.</p>
<p>Očekuje se da će se IJC o izraelskoj sigurnosnoj ogradi koju Palestinci zovu zidom aparthejda izjasniti 23. veljače. Odluku o upućivanju zida na sud donijelo je u prosincu Vijeće sigurnosti. Zatraženo je da se utvrde pravne i druge posljedice tog vrlo skupog građevinskog pothvata i svojevrsnog anakronizma u ovom stoljeću. </p>
<p>Izraelska vlada bi u srijedu mogla iznijeti svoje stajalište Međunarodnom sudu pravde. Prema nekim saznanjima, Sharonov kabinet bi mogao osporiti pravo ICJ-u da zaprimi predmet sigurnosnog zida. </p>
<p>Zamjetno je da je Sharonova osobna popularnost u stalnom padu. U anketi koju je provela tvrtka Teleseker, 56 posto ispitanika je reklo da ne odobrava sadašnju premijerovu politiku. Samo 32 posto Izraelaca je izjavilo da su zadovoljni Sharonovim odlukama. U odnosu na kolovoz 2003. popularnost izraelskog premijera opala je čak za 13 posto.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Fischerovi Zeleni protiv Schröderovih elitnih sveučilišta</p>
<p>BERLIN, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izbila je nova svađa u vladajućoj socijaldemokratsko-zelenoj koaliciji u Berlinu. Naime, Zeleni su u ponedjeljak još jednom odbili prijedlog savezne ministrice za znanost Edelgard Bulmahn (SPD) da se od 2006. godine iz proračuna izdvaja 250 milijuna eura za buduća elitna sveučilišta. </p>
<p>Prema prijedlogu Bulmahn, ovoga bi ljeta trebao biti raspisan natječaj na kojem bi se izabralo pet njemačkih sveučilišta koja će svake godine dobivati po 50 milijuna eura. Kriterij za dobivanje elitnog statusa su znanstvena razina sveučilišta, moderna uprava, potpora mladim znanstvenicima i suradnja s izvanznanstvenim institucijama. </p>
<p>Oporba također drži da se obrazovni sustav mijenja, ali predlaže novi način financiranja kroz naplaćivanja školarine i bolju mrežu stipendija za sva sveučilišta. Iz oporbenih se redova osporava vjerodostojnost crveno-zelene vlade da se brine za budućnost obrazovanja jer je u ovogodišnjem proračunu za školstvo planirano manje novca nego prošle godine. Studenti pak u Berlinu prosvjeduju protiv otpuštanja profesora i najave uvođenja školarina.</p>
<p>Za Njemačku je visoki stupanj obrazovanja osobito važan izvor bogatstva, budući da je Njemačka zemlja koja ne raspolaže dovoljnim količinama sirovina i uglavnom je upućena na izvoz. Jedino dobro obrazovani građani mogu doprinijeti tome da se njemačko gospodarstvo uspije probiti u međunarodnoj konkurenciji. </p>
<p>To je argumentacije s kojom njemački kancelar Gerhard Schröder (SPD) u javnosti tumačio svoju ideju o elitnim sveučilištima. Schröderov mlađi koalicijski partner, vicekancelar Joschka Fischer (Zeleni), slaže se u principu s tvrdnjom da je njemački obrazovni sustav loš u usporedbi s konkurentskim zemljama, ali je protiv elitnih sveučilišta po anglo-američkom uzoru.</p>
<p>U Njemačkoj su, zapravo, rezultati »Pisa studije« izazvali pravi šok jer su pokazali da mladi Nijemci u prosjeku imaju daleko niži stupanj obrazovanja od svojih vršnjaka u brojnim drugim zemljama. Nakon objavljivanja tih rezultata, u Njemačkoj se nižu kritike na račun raznih organizacija zaduženih za odgoj i obrazovanje, od vrtića do sveučilišta, i svi se slažu u tome da sustav obrazovanja treba radikalno mijenjati.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kad se neupućeni pretvaraju u apologete...</p>
<p>U Vjesniku od 28. siječnja 2004. objavljen je članak Vlade Rajića pod naslovom »Radoš nije mogao sakriti nijedan dokument o Ljubičiću«. Kad u rukopisu gospodina Rajića ne bih prepoznavao poznatu ruku, mogao bih kazati kako je Rajić posve neupućen u temu o kojoj piše. I ne pokušavši provjeriti čime Ljubičićeva obrana potkrjepljuje svoje tvrdnje, on u spomenutom tekstu apodiktički tvrdi da su moje tvrdnje netočne.</p>
<p> Ne pada mu na pamet upitati se je li Raspravno vijeće MKSJ obvezujući nalog Hrvatskoj izdalo zbog nekakvih posebnih simpatija prema momu klijentu ili se pritom oslanjalo na dokumente i dokaze. Radi toga bih ga rado obavijestio da se vlada Ivice Račana o zahtjevu i tvrdnjama Ljubičićeve obrane očitovala dva puta pismeno i jednom usmeno, na zatvorenoj sjednici. Kad joj je 7. studenoga 2003. izdan usmeni obvezujući nalog da preda zatražene dokumente, jer je dokazano da su se nalazili u njezinu posjedu, Račanova se vlada nije ni pokušala žaliti. Štoviše, u vrlo kratkom roku je pronašla i predala mi više od pet stotina dokumenata za koje je godinu dana tvrdila da ih nema. Rajić to ne zna, niti želi znati. On ne će ni pokušati iz toga izvući logičan zaključak. No, to nije zapreka da Ljubičićevoj obrani podmeće kako je sama u Hrvatskome državnom arhivu trebala tražiti sporne dokumente. Da mu srce bude na mjestu, priopćujem mu kako su članovi Ljubičićeva obrambenog tima – uključujući i mene kao branitelja – u stranim i hrvatskim arhivima, uključujući Hrvatski državni arhiv, proveli blizu dvije godine, pregledavši tijekom toga razdoblja nekoliko stotina tisuća dokumenata i fotokopiravši njih nekoliko desetaka tisuća. </p>
<p> Previše držeći do sebe, nemam iluzija da će ovi podatci pomoći da Vlado Rajić ubuduće bude upućeniji. Za to se hoće novinarske, a ne glasnogovorničke sklonosti.</p>
<p>TOMISLAV JONJIĆ odvjetnik, branitelj Paške Ljubičića pred MKSJ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tko će živjeti u Hrvatskoj kad narod izvrši svoj zadatak</p>
<p>U izvrsnom članku objavljenom u Vjesniku 24. siječnja, pod naslovom »Staklena kugla i svi problemi i jadi hrvatskog puka«, gospodin Branimir Molak osvrnuo se na konferenciju održanu 22. siječnja pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika gospodina Stjepana Mesića , »Hrvatska 2020 – Vizije i perspektiva za politiku, gospodarstvo i društvo«. U članku je gospodin Molak postavio pitanje: »Čemu služi narod«.</p>
<p>Zaista, čemu služi narod? Još smo do nedavno smatrali da treba dobro upoznati prošlost, ako želimo znati što nas čeka u budućnosti. Međutim, prošlost više nije u trendu i političari kažu da ju trebamo zaboraviti. Sada će nam političari reformirani i nereformirani o budućnosti gatati iz »kugle«, kako kaže gospodin Molak. Hoće li se Hrvati do 2020. raspršiti po EU i šire, a u Hrvatsku se doseliti neki drugi iz EU? Vjerojatno hoće.</p>
<p> Jer ako zaboravimo na trendove, pa se osvrnemo malo u prošlost, vidjet ćemo da se već više od četiri milijuna Hrvata raspršilo po svijetu, a do 2020. će nam naši političari omogućiti da se preseli još četiri milijuna Hrvata.</p>
<p> Ako budemo jako dobri, omogućit će nam i da u okviru NATO-a ginemo u tuđim ratovima. Tomu bi trebao služiti narod. A tko će živjeti u Hrvatskoj kad narod izvrši svoj zadatak? Gospođa Kosor je zabrinuta zbog niskog nataliteta, pa se posavjetovala sa stručnjacima za ta pitanja. Zajednički su zaključili da ako ne bude dovoljno novaca za ispunjenje svih obećanja danim mladim obiteljima, Hrvatska može uvoziti rodilje koje će nam besplatno rađati buduću radnu snagu.</p>
<p> Hrvatski iseljenici će se teško odlučiti na povratak, jer je privatizacija obavljena bez njihove nazočnosti. Ali zato se već prošla vlast pobrinula da Hrvatska dobije zakone po kojima azilanti imaju izvrsne uvjete za život u Hrvatskoj. Dakle, ako Hrvatska hoće biti u EU, Hrvati moraju zaboraviti na domoljublje (ili, kako neki kažu, nacionalizam) i moraju imati zakone koji će omogućiti »pozitivnu diskriminaciju« za manjine i azilante. Tako će nam Hrvatsku moći popuniti oni građani iz EU na kojima se sada primjenjuje »negativna diskriminacija«, jer Englezi, Francuzi i Nijemci imaju pravo na domoljublje i toga se neće odreći ni za kakvu uniju. Unija, to su oni. </p>
<p>Dakle, čemu služi narod? Mogli bismo reći, kako gdje. U Hrvatskoj, da bi se što prije odradila i platila misija hrvatskih političara u brisanju državnih granica. A u Izraelu, da bi se izgradio najduži zid na svijetu, kako bi se spriječio ulazak nepoželjnih u Izrael. </p>
<p>GORANKA ADAM Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prevareni smo od Gospodarsko informativnog centra</p>
<p>U nekoliko navrata javljao nam se na telefon neki čovjek da štampa telefonske imenike Republike Hrvatske te da od nas traže podatke za unos u imenik i nude imenik. Bio je dosadan, i na koncu sam mu rekao da nećemo ništa kupiti. Onda je rekao da će doći i uzeti samo podatke.</p>
<p>Došao je 3. prosinca 2003. Kako sam taj dan imao stranke, uputio sam suradnicu da mu dade podatke, ali ju je uspio nagovoriti da uzmemo i CD-rom od 980,00 kuna i memorandum od 780,00 kuna. Uzeo je sve primjerke ugovora sa sobom, da će ih poslati naknadno, uz fakturu, valjda mora staviti žig. Dana 22. siječnja 2004. došao je račun u iznosu od 11.785,20 kuna, što nas je zaprepastilo, jer mi nismo tražili oglas u boji po 7.900,00 kuna niti mu je itko dao ikakve podatke za oglas. Znači, naknadno je upisao 7.900,00 kuna i uz fakturu poslao kopiju originalnog ugovora, a sve nam je bilo jasno kada smo pročitali sitne stranice ugovora, s kojima nije upoznao našeg suradnika. U tom tekstu se vidi prijevara, primjerice da je ugovor na četiri godine. Zatim »ako ne platite u ugovorenom roku, iznos se povećava 100 posto«, što je gore nego od najgorih lihvarskih kamata, što je sve otimačina i lopovluk.</p>
<p>Takova rabota nam je već poznata od prije, jer smo isti slučaj imali još 1998. godine s jednom austrijskom firmom, također sve malim slovima u ugovoru, pa smo ga jedva otjerali iz firme. Vidimo da je Gospodarski-informativni centar d.o.o. preuzeo istu taktiku. Negdje im i uspije. Vratili smo račun i zabranili dolazak u našu firmu i da nas bilo kada više nazove.</p>
<p>Mi smo firma s puno dnevnih aktivnosti oko naše proizvodnje te smo smatrali da nam u firmu dolazi korektan poslovni partner.</p>
<p>Bilo bi dobro da ovaj primjer objavite kao upozorenje drugima. </p>
<p>Dipl. ing. IVAN MIKŠIĆ direktor Tvornica turbina Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zašto RAF ne vraća filmove i ne drži se propozicija </p>
<p>Festival amaterskog filma RAF, što se ove godine prvi put održava pod pokroviteljstvom Vjesnika, zanimljiva je amaterska filmska priredba.</p>
<p>Prošle godine primio sam poziv za sudjelovanje i poslao dva filma »Ljilja« i »Bačvar«, koji su prikazani u okviru festivalskog programa. I to je bilo u redu. Međutim, od tada molim RAF-ovce da mi te filmove vrate. Odgovorili su mi na jedan od mojih mailova da oni žele filmove zadržati za svoju arhivu. Kako to nije bilo predviđeno propozicijama, takav se postupak ne može provoditi. Predložio sam im da naprave kopije ili da mi vrate filmove pa ću ja napraviti kopije i poslati ih za njihov arhiv. No, odgovor nisam dobio. </p>
<p> Bilo bi dobro za ugled festivala i Vjesnik kao pokrovitelja da se RAF-ovci drže svojih propozicija i vraćaju filmove jer ima još festivala na kojima želim sudjelovati.</p>
<p>KRUNO HEIDLER Đurđevac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Neprimjereno i nepotrebno »spektakularno« uhićenje u Mostaru</p>
<p>Uhićenje Ante Jelavića, Miroslava Prce i Miroslava Rupčića, bivših HDZ-ovih čelnika u Mostaru, u najmanju je ruku neprimjereno i nepotrebno. Poznato je da je gospodin Ante Jelavić već bio na saslušanju na sudu u Sarajevu, da poštuje zakon i da nije u bijegu. Zašto je onda trebalo takvo »spektakularno« uhićenje bivših političara u noćnim satima sa specijalcima s kapuljačama na glavi, kad ih se moglo dobiti i s običnim sudskim pozivom, kao i dosad? Je li to znak nemoći i nesposobnosti da se uhvate bjegunci Karadžić i Mladić iskaljen nad civiliziranim i neproblematičnim Hrvatima? Je su li to ljudska prava i demokracija, koja nas čeka i u EU, kojoj tako žurimo i žudimo? Zanima me koje je korake poduzela hrvatska Vlada nakon takvog neprimjerenog divljačkog postupka Federalnog MUP-a i SFOR-a prema predstavnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini? </p>
<p>BOBO MARKIC Toronto, Kanada</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Škoriću potvrđena kazna od 10 godina zatvora</p>
<p>Vrhovni sud potvrdio je da su svi dokazi u ovom predmetu izvedeni zakonito / »Pošiljku« od 21.600 tableta ectasyja, 198,07 g kokaina i 1881,75 g amfetamina u Škorićevu je »fordu« pronašao Rex, službeni pas tragač zagorske policije</p>
<p>ZLATAR, 28. siječnja</p>
<p> – Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je hrvatsko - nizozemski državljanin Stevo Škorić (31) osuđen na 10 godina zatvora zbog prevoženja radi daljnje prodaje velike količine droge - najveće preklanjske zaplijene sintetskih droga.</p>
<p> Podsjetimo, Škorića je nepravomoćno osudilo vijeće suca Tomislava Ivande u zlatarskom Županijskom sudu u travnju prošle godine. Prema presudi, nedvojbeno je dokazano da je Škorić 18. studenog 2002. godine u »fordu mondeu«, preko graničnog prijelaza Macelj, u Hrvatsku vozio 21.600 tableta ecstasyja, 198,07 g kokaina i 1881,75 grama amfetamina. Drogu je u automobilu - u spremniku za gorivo i posebno izrađenom prostoru - pronašla zagorska policija, a još ju je na granici nanjušio službeni pas tragač - Rex. Vrhovni sud potvrdio je da su svi dokazi u ovom predmetu izvedeni zakonito. Naime, braniteljica Jasna Novak na glavnoj je raspravi tvrdila da ni jedan bitan dokaz nije pribavljen na zakonit način. Između ostalog, odvjetnica Novak je tada rekla da svjedoci pretrage nisu prethodno upozoreni što će raditi, a neki su i aktivno pretraživali Škorićevo vozilo. Jedino što je Škoriću priznato kao olakotna okolnost, bila je njegova dob i to što je otac malog djeteta.</p>
<p> Sud mu je oduzeo drogu, koja je navodno bila namijenjena beogradskom narko - tržištu, kao i automobil. Škorić je pravomoćnost presude dočekao u pritvoru. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za 200 grama heroina ukupno osam i pol godina</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod predsjedanjem Marijana Garca, izreklo je kazne za petero optuženih za držanje, preprodaju i uzdruživanje radi prodaje heroina.</p>
<p> Ukupna količina koja je oduzeta okrivljenicima iznosi oko 200 grama heroina. Prvooptuženi Šaban Osmani kažnjen je sa četiri godine zatvora i produljen mu je pritvor, a drugooptuženi Igor Šimek sa tri godine, produženjem pritvora i obveznim liječenjm protiv ovisnosti. Četvrtooptuženom Aktimu Karačiću izrečena je kazna od godinu i pol zatvora i ukinut mu je pritvor, a Hata Beganović oslobođena je kaznene odgovornosti.</p>
<p> Petooptuženi Ante Šipura, kome je ukinuta potjernica i pritvor dobio je uvjetnu kaznu od pet mjeseci s rokom kušnje na godinu dana i obvezno liječenje od ovisnosti. </p>
<p> Sudsko je vijeće ocijenilo da su prvo i drugooptuženi pokazali veću upornost i kriminalnu volju u počinjenju kaznenog djela i njihova aktivnost ocijenjena je kao udruživanje. Karačiću je odmjerena zatvorska kazna bez povezivanja s prvom dvojicom. </p>
<p> U završnoj riječi optužba je ostala kod tvrdnje da je riječ o udruživanju radi prodaje, a tvrdnje potkrijepila i materijalnim dokazima: nalazima prikrivenog istražitelja, kao i činjenicom da je tajni svjedok kontaktirao Šimeka i od njega kupio drogu označenim novcem. Kod drugooptuženoga Šimeka, pronađen je heroin koji je istovjetne kakvoće kao i onaj koji je posjedovao prvooptuženi Osmani, što je potvrdila vještakinja Ines Gmajnički. Kod njih je pronađen i podmetnutni novac, euri, koji su bili označeni. Glavna rasprava završena je u rekordno kratkom vremenu, od za nešto više od mjesec dana. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bivšu suprugu optužio da ga je pokušala otrovati</p>
<p>VELIKA GORICA, 28. siječnja</p>
<p> – U utorak je pred Vijećem Županijskog suda započela glavna rasprava o navodnom pokušaju ubojstva trovanjem, koje se dogodio 12. svibnja 2000. godine u Paukovcu.</p>
<p> Tog je dana, piše u optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Zlatica Derdić (42), iskoristila nepažnju sad već bivšeg supruga Zvonimira i u kavu mu usula insekticid protiv krumpirove zlatice. </p>
<p>Međutim, okolnosti na koje su ukazala njihova djeca, pa i sam oštećeni daju povoda sumnji da je moguće oštećeni sam sebi stavio otrov da bi time inkriminirao bivšu suprugu. Utvrđeno je, naime, da je oštećeni djeci te večeri i prije nego što je popio spornu kavu (oko 23 sata), tvrdio da ga supruga želi otrovati insekticidom. Kad je popio »otrovanu« kavu, otišao je kod susjede i nazvao hitnu pomoć i policiju. Njima je ispričao da je otrovan insekticdom, iako u tom trenutku nije mogao znati što je bilo u kavi, osim ako si to sam nije stavio. Nakon što je sve ispričao policiji, odvezen je na ispumpavanje želuca.</p>
<p>Njihov sin Tihomir rekao je da je 18 godina gledao kako otac tuče majku, te da nakon rastave uopće nema potrebe s njim komunicirati. Suđenje je odgođeno radi dopune nalaza vještaka toksikologa, koji bi trebao utvrditi kako spomenuti insekticid djeluje u kombinaciji s alkoholom. Oštećeni je, naime, osim kave, pio i alkohol. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>O smrti štićenika u Odgojnom domu šuti se još od 14. listopada</p>
<p>VARAŽDIN/ IVANEC, 28. siječnja</p>
<p> – U javnost su ovih dana doprle glasine o tome da je Odgojni dom Ivanec zatajio informaciju o nesretnoj smrti jednog od štićenika. Kako smo neslužbeno doznali, još 14. listopada prošle godine u Domu se dogodilo »prouzročenje smrti iz nehaja«, no policija, a ni istražni centar o tome nisu dali nikakve podatke. </p>
<p>U policiji doznajemo da je u Domu došlo do tučnjave, te je tom prilikom devetnaestogodišnji mladić šakom u glavu udario sedamnaestogodišnjeg mladića koji je nekoliko dana kasnije preminuo. Budući da je riječ o maloljetnicima, u policiji kažu da zbog toga nisu s tim išli u javnost. </p>
<p>Što se zapravo dogodilo, provjerili smo i kod ravnatelja Doma Darka Stanka, koji nam je potvrdio cijeli slučaj. Tog je poslije podneva, naime, rekao je Stanko, došlo do fizičkog obračuna između štićenika, a tom je prilikom jedan udario drugoga šakom u glavu.</p>
<p>»Od siline udarca došlo je do otoka mozga i nastupila je smrt. Nakon tog događaja obavijestio sam resorno Ministarstvo, Centar za socijalnu skrb i roditelje. Procijenio sam, u čemu me podržalo i Ministarstvo, da s tim ne bismo trebali ići u javnost, da ljude dodatno ne uznemiravamo, jer su ionako senzibilizirani na sve što se događa u Domu«, kazao je Stanko. </p>
<p>Ravnatelj ističe i da su željeli zašititi štićenike i njihove obitelji, počinitelj je nakon toga bio pritvoren, a protiv njega već je i dovršen kazneni postupak te mu je izrečena i sankcija koju izdržava u Turopolju.</p>
<p>»Doista nismo htjeli uznemiravati javnost, jer se radilo o spletu nesretnih okolnosti. To nas je sve uzdrmalo, no moram naglasiti da se nije radilo o klasičnom ubojstvu, planiranom ili namjeravanom, već o djelu koje je okvalificirano kao prouzročenje smrti iz nehaja«, istaknuo je Stanko. </p>
<p>Ivanečki Dom i lani se našao u središtu pozornosti, kad su neki štićenici bili izloženi seksualnom zlostavljanju. S tim u vezi, pedesetsedmogodišnji Z. J. optužen je za spolni odnos s djetetom, poticanje na podvođenje i pokušaj silovanja. Rasprava je, zbog zaštite maloljetnika, bila zatvorena za javnost, a Z.J. je nepravomoćno osuđen na godinu i sedam mjeseci zatvora. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Priveden i treći otmičar </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Isti dan kada su dvojica otmičara Jelene Gudeljević (27) dovedena istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda koji im je odredio dvodnevno zadržavanje, policajci Sektora kriminalističke policije PUZ-a uhitili su trećeg otmičara starog 23 godine.</p>
<p> Time su se obistinile policijske sumnje da su dvojica privedenih, Dragoljub Pečevski (32) i Marijan D. (19) imali pomagača u otmici djevojke čiji je otac, inače vlasnik tvrtke »Feroterm«, radi otkupnine otmičarima predao 22.000 eura. </p>
<p>Tijekom uhićenja trećeg otmičara policija je pronašla »fiat punto« kojeg su otmičari koristili tijekom otmice te 1.500 eura koji je otac oštećene predao počiniteljima, a koji je 23-godišnjak predao drugim osobama u ime duga.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu u srijedu oko 15,30 sati priveden je i treći otmičar. Policajci, pak, nastavljaju kriminalističku obradu u cilju rasvjetljavanja preostalih okolnosti u vezi otmice, kao i pronalaska Jeleninog BMW-a, koji je prema nekim saznanjima već prebačen u jednu od susjednih zemalja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Obdukcija pokazala da je majku ubio još u petak</p>
<p>Nevjerojatno je kako su otac i braća preživjeli s teškim ozljedama glave ležeći dva dana u komi bez ičije pomoći</p>
<p>POŽEGA/VETOVO, 28. siječnja</p>
<p> – Istražni sudac požeškog Županijskog suda Branimir Miljević odredio je jednomjesečno zadržavanje u pritvoru osamnaestogodišnjem Marijanu Zlatkoviću iz Vetova zbog sumnje da je ubio svoju majku, te pokušao ubiti svoga oca i dva brata. </p>
<p>U to će se vrijeme provesti istraga kako bi se točno utvrdile okolnosti ovog teškog obiteljskog zločina što bi trebalo rezultirati i podizanjem optužnice protiv mladog Vetovčanina. </p>
<p>Podsjetimo, ovaj je mladić osumnjičen da je udarcima šumarskim čekićem ubio svoju majku Ankicu Zlatković (43), te teško ozlijedio oca Ivana (43) i dvojicu braće – Marka (14) i Željka (22). </p>
<p>On se sam policiji prijavio u nedjelju oko 9 sati nakon čega je na mjesto događaja u Požešku ulicu u Vetovu poslana ophodnja koja je u obiteljskoj kući otkrila stravičan zločin. Da bi stvar bila još gora, utvrđeno je da je zločin počinjen još u petak u popodnevnim satima! </p>
<p>Nakon što je počinio ovaj monstruozni čin, čiji je motiv još uvijek nepoznat, mladić je otišao od kuće u Požegu na »provod«, dok je mrtvu majku te teško ozlijeđenog oca i braću ostavio u kući. Doista je nevjerojatno kako su otac i braća preživjeli do nedjelje sa teškim ozljedama glave ležeći dva dana u komi bez ikakve pomoći. </p>
<p>Sve to potvrdila je i obdukcija obavljena na tijelu ubijene majke kojom je utvrđeno da je smrt nastupila u petak u popodnevnima satima. </p>
<p>Zbog teških ozljeda glave napadačev otac Ivan i mlađi brat Marko prevezeni su u Opću bolnicu u Slavonskom Brodu, dok je stariji brat Željko u ovoj obiteljskoj tragediji zadobio također teške tjelesne ozljede, no njegovo je stanje nešto povoljnije i nalazi se u Općoj županijskoj bolnici u Požegi. </p>
<p>Kako doznajemo, Željko polako dolazi svijesti, no još se gubi i nije moguće komunicirati s njim, dok je stanje Ivana i Marka još uvijek izuzetno teško i obojica se nalaze u dubokoj komi. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Zabranu istrage o švercu vozila potpisao Tuđman?«</p>
<p>»Ne znam tko je potpisao taj dokument, no, mogu pretpostaviti da je to bio ovlašteni ravnatelj«, rekao je Ostojić</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Na suđenju uredniku »Latinice« Denisu Latinu i novinarki te emisije Ljubici Letinić povodom tužbe Miroslava Tuđmana za klevetu i uvredu, u srijedu je na Općinskom sudu svjedočio i bivši ravnatelj hrvatske policije Ranko Ostojić.</p>
<p>Tuđman je tužbu podnio jer je u »Latinici« od 18. ožujka 2002. godine pod nazivom »Mafija« objavljen prilog »Opasne veze« u kojem se, navodi se u tužbi, »privatnog tužitelja, čelnika krovne obavještajne službe RH (HIS), tijekom domovinskog rata prikazuje kao pokriće za kriminalnu djelatnost i pribavljanje koristi, te kao djela mafije«.</p>
<p>Ostojić je, nakon što ga je bivši ministar unutarnjih poslova oslobodio obveze čuvanja službene tajne izjavio da je znao da je kriminalistička policija podnijela prijavu protiv Željka Peše, Tihomira Marasa, Josipa Knezića i Davora Žanka, zbog ilegalnog uvoza i izbjegavanja carinskog nadzora prilikom uvoza automobila za Žankovo poduzeće »M power«, no, napomenuo je kako se u toj prijavi ne navodi i Tuđmanovo ime.</p>
<p> Znao je i za dokument iz HIS-a o obustavi kriminalističke obrade zbog toga, pod obrazloženjem da se radi o stvarima od državnog interesa. »Ne znam tko je potpisao taj dokument, no, mogu pretpostaviti da je to bio ovlašteni ravnatelj«, rekao je Ostojić.</p>
<p>Svjedok Željko Rogošić, koji je o švercu automobila u RH i »M power« pisao za »Nacional«, a o svemu kontaktirao i s okrivljenom Letinić, rekao je kako Tuđman u svemu tome »nije izravno«, »sigurno je imao barem neka saznanja«.</p>
<p>Nadalje je istaknuo kako je Peša, koji je u to vrijeme bio Tuđmanov zamjenik, uputio Ministarstvu financija dopis da vozila za »M power«, budu oslobođena carine, te dopis tadašnjem načelniku PU splitsko-dalmatinske u kojem se tražilo da vozila budu tehnički pregledana i registrirana. </p>
<p>Tuđman je, naveo je Rogošić, u »Globusu akciju pokušao obraniti »super tajnom« i suradnjom s CIA-om u opremanju »jeepova« špijunskom opremom, no, Rogošić je istaknuo kako je vidio »jeepove«, ali bez ikakve opreme. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Jabuke iz Poljske, Srbije i Makedonije u Hrvatskoj se prodaju kao domaće</p>
<p>Uvezene jabuke deklarirane kao hrvatski proizvod prodaju se u trgovačkom lancu Getro te na veletržnicama diljem Hrvatske, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić / Iz Bosne i Hercegovine jabuke uvozi zadruga Plodovi ravnice iz Pitomače, čiji upravitelj Mario Čajkulić pojašnjava da je zbog uštede dio uvezenih jabuka zapakiran u neiskorištenu ambalažu s oznakom hrvatskog proizvoda</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Jabuke uvezene iz Bosne i Hercegovine prodaju se na hrvatskom tržištu kao domaći, odnosno hrvatski proizvod, a njihova kvaliteta puno je lošija od one domaćih jabuka, naglasili su u srijedu u Hrvatskoj voćarskoj zajednici.</p>
<p>Nadalje upozoravaju kako strane jabuke koje se na domaćem tržištu prodaju kao hrvatske svojom lošijom kvalitetom i nižom cijenom utječu na konkurentnost domaćih voćara.</p>
<p>Na tržištu su se, ističu u voćarskoj zajednici, pojavile jabuke proizvedene, primjerice, u Poljskoj, Makedoniji te u Srbiji i Crnoj Gori, a u Hrvatsku se uvoze preko Bosne i Hercegovine. Njihova cijena je oko tri kune po kilogramu, a kvaliteta im je puno lošija od hrvatskih idared jabuka, rekli su u voćarskoj zajednici.</p>
<p>U interesu hrvatskog voćarstva je zaustaviti uvoz takvih jabuka iz BiH, rekao je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić, te dodao kako hrvatski voćari mogu zadovoljiti više od 50 posto potražnje za voćem u Hrvatskoj. </p>
<p>Uvezene jabuke, ističe Banjavčić, pod sloganom »Kupujmo domaće« prodaju se u trgovačkom lancu Getro te na veletržnicama diljem Hrvatske, čime se uvezene jabuke podvaljuju kupcima kao hrvatske.</p>
<p>Jabuke iz BiH uvozi poljoprivredna zadruga Plodovi ravnice iz Pitomače, a upravitelj Zadruge Mario Čajkulić rekao nam je kako je Zadruga uvezla iz BiH 12 kamiona, odnosno 235 tona jabuka iz voćnjaka iz Gradiške. </p>
<p>Ambalaža na kojoj je jasno vidljiv slogan »Kupujmo hrvatsko« ostala je neiskorištena od prošle godine, te je zbog uštede poslužila za uvezene jabuke, dodaje Čajkulić, te napominje kako su od 12 uvezenih kamiona jabuka samo dva s hrvatskom ambalažom. </p>
<p>Čajkulić također kaže kako je jabuke uvezao po cijeni od 32 centa po kilogramu ne računajući PDV, a u Hrvatskoj ih prodaje velikim trgovačkim lancima poput Getroa i Kauflanda.</p>
<p>Pokrenut ćemo kaznenu prijavu zbog prijevare kupaca, najavio je Tihomir Perajić, član predsjedništva Hrvatske voćarske zajednice, te dodao kako je o cijelom slučaju obaviješten Državni inspektorat. </p>
<p>Perajić drži kako bi se sukladno ugovoru o slobodnoj trgovini s BiH trebale uvoziti jabuke iz BiH, a ne jabuke iz drugih zemalja koje su uvezene u BiH. Time se, dodaje Perajić, izbjeglo plaćanje carine, a kupcima se podvaljuju jabuke sasvim drukčijeg porijekla nego što stoji na deklaraciji.</p>
<p>Zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Ivo Krpina rekao je kako se u Hrvatskoj mjesečno potroši oko 10.000 tona jabuka, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje se prosječno po osobi konzumira od 170 do 275 kilograma voća.</p>
<p>Hrvatski voćari naglasili su kako je za razvoj voćarstva potrebno podignuti 42.000 hektara novih nasada voćnjaka, a situaciju u domaćem voćarstvu ocijenili su vrlo lošom, s obzirom na stalne probleme koji ih muče, poput problema sa skladištenjem, uvozom i tržištem.</p>
<p>Za sljedeći tjedan voćarska zajednica najavila je i sastanak s ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petrom Čobankovićem.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poljoprivredni zadružni savez traži izmjene zakona o zadrugama</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Hrvatski poljoprivredni zadružni savez je prema novom ustroju državne uprave organizacijski vezan s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, rekao je u srijedu Željko Mataga, predsjednik Saveza.</p>
<p>Dodao je da se zadrugari ne mogu pohvaliti suradnjom s bivšim Ministarstvom obrta, srednjeg i malog poduzetništva. Također je najavio pokretanje inicijative za izmjene i dopune Zakona o zadrugama iz 2002. godine, koji je korak nazad u odnosu na zakon iz 1995.</p>
<p>Iz Poljoprivrednog zadružnog saveza upozoravaju na štetu koja će za zadruge nastupiti ove godine primjenom odredbi o zadružnoj reviziji, na koju su zadruge obvezne svake treće godine. Novi namet, kažu, za 400 poljoprivrednih zadruga u Hrvatskoj iznosi čak 12 milijuna kuna.</p>
<p>Međutim, moglo se čuti da bez certifikata zadružne revizije, koja bi s organizacijom na državnoj razini mogla biti osjetno jeftinija, a koji je uobičajen u zemljama EU, trgovački lanci na domaćem tržištu, uz loš zadružni imidž, ne žele poslovati.</p>
<p>Zadrugari su upozorili da veći uvoz jeftine hrane potiskuje domaću poljoprivrednu proizvodnju, te da bez povoljnih kredita ne mogu uspješno proizvoditi hranu za previše otvoreno domaće tržište.</p>
<p>Dragan Kovačević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, rekao je da treba raščistiti zakonsku regulativu oko poljoprivrednih zadruga. Dodao je da će to biti mukotrpno jer zadruge imaju naslijeđenu političku etiketu.</p>
<p>Prema Kovačevićevim riječima, unutarnjim ustrojem Ministarstva, u vidu posebne uprave ili službe, nastojat će se podržati oblik zadružnog organiziranja kad je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Primjerice, kažu u Savezu, od 30 do 90 posto prometa svih poljoprivrednih roba u EU je organizirano preko zadruga. Poljoprivredni proizvođači ne mogu se istovremeno baviti intenzivnom proizvodnjom hrane, kao i njezinom preradom, marketingom...</p>
<p> Poljoprivredni zadružni savez predlaže i da državni poticaji idu preko zadruga.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Potpisan kolektivni ugovor za Inu</p>
<p>Riječ je o prvom kolektivnom ugovoru u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu / Kolektivnim ugovorom predviđeno povećanje ukupnih primanja zaposlenih za desetak posto</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Čelnici Uprave i sindikata koji djeluju u Ini d.d. potpisali su u srijedu kolektivni ugovor za 2004. godinu. Istaknuto je da je riječ o prvom kolektivnom ugovoru u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p>Po riječima sindikalaca, ukupna primanja po zaposlenom povećat će se za desetak posto. Povećanje obuhvaća rast plaća, regresa za godišnji odmor, božićnice i drugih naknada zaposlenima.</p>
<p>Utvrđena je nova cijena sata rada od najmanje 10,5 kuna, što je pet posto više od dosadašnje te dodatak osnovici plaće u visini od najmanje 4,53 kune po satu, što je pet posto više od dosadašnjeg. Materijalna prava zaposlenih će biti takva da na njih neće trebati plaćati porez po Pravilniku o porezu na dohodak, a otpremnina u slučaju otkaza će iznositi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenika za svaku navršenu godinu rada u Ini. Dodatak na plaću za korištenje godišnjih odmora (regres) bit će 1600 kuna neto, a božićnica 1200 kuna neto.</p>
<p>U slučaju privremenog prestanka potrebe za radom radnika do 30 kalendarskih dana naknada će iznositi 90 posto prosječne plaće u protekla tri mjeseca, a za razdoblje duže od 90 dana 80 posto prosječne plaće u protekla tri mjeseca.</p>
<p>U ime Uprave Ine ugovor je potpisao njen predsjednik Tomislav Dragičević, a zaposlene su zastupali Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva (SING), Maja Rilović, predsjednica Sindikata zaposlenika Ine i društava Ine (INAŠ) te Boris Majetić iz Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN).</p>
<p>Svi potpisnici izrazili su zadovoljstvo sklopljenim ugovorom koji vrijedi za Inu d.d. Pri kraju su pregovori o posebnim kolektivnim ugovorima za svako pojedino društvo u sastavu Ina grupe, kazala je Maja Rilović.</p>
<p>Dragičević je istaknuo da je Ina između 10. i 12. mjesta po prosjeku plaća među državnim tvrtkama. Na novinarski upit odgovoreno je da je prosječna neto plaća u Ini oko 4800 kuna, što je oko 20 posto iznad državnog prosjeka. Prema njegovim riječima, ugovor će im omogućiti mirniji rad u 2004., a zaposlenima će donijeti poboljšanje standarda.</p>
<p>Mikuš je kazao da su pregovori završili u roku od dva mjeseca, dok su nekad trajali i 12 mjeseci. Sindikati su, dodao je, dobili i mogućnost kontrole rada na određeno vrijeme, brige o zdravlju zaposlenih, a u ugovor su ugrađene i odredbe o štrajku solidarnosti i druge novosti. Majetić je istaknuo da su sindikati uspjeli izboriti veće otpremnine u slučaju otkaza od onih predviđenih u sve restriktivnijem zakonu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prijave protiv Raiffeisen obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fonda zbog proceduralnih pogreški</p>
<p>Iz Raiffeisen banke tvde da pri imenovanju Uprave obveznoga društva, kao i povećanju kapitala te promjeni naziva dobrovoljnog društva nisu počinjene nikakve, pa ni proceduralne grešaka</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Prijedlog da se pokrene prekršajni postupak protiv Raiffeisen obveznog mirovinskog društva i odgovornih osoba Savjet Hagene prihvatio je jer se »smatra da je u spomenutom fondu došlo do proceduralnih pogrešaka u postupku imenovanja predsjednika Uprave«. Podsjetimo, Hagenine sumnje su bile vezane uz upis novog predsjednika Uprave u registar Trgovačkog suda, s datumom 8. siječnja, prije nego što je Hagena za to dala odobrenje, što je uvjet da bi se takav postupak mogao provesti.</p>
<p>Prekršajna prijava protiv Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog društva i odgovornih osoba prihvaćena je, čini se, iz sličnih razloga, odnosno zbog proceduralne greške u promjeni imena tvrtke u sudskome registru sa datumom 7. siječnja. Iz Hagene podsjećaju da se promjena imena tvrtke i temeljnog kapitala može provesti samo uz izmjenu Izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, na koju, po Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Hagena mora dati suglasnost.</p>
<p>U Hageni kažu kako je riječ o pokretanju prekršajne prijave po službenoj dužnosti, nakon čega nadležni sud donosi odluku. Dodaje se, također, kako je imovina osiguranika potpuno sigurna, jer Hagena svakodnevno kontrolira vrijednost imovine fondova. </p>
<p>S druge strane, imovina Društva koje upravlja fondom i mirovinskog fonda vodi se potpuno odvojeno, što znači da problemi u poslovanju koje ima Društvo ne mogu utjecati na vrijednost imovine osiguranika, poručuju iz Hagene.</p>
<p>Iz Odjela za odnose s javnošću Raiffeisen banke, koja je vlasnik obaju društava za upravljanje mirovinskim fondovima, u srijedu su priopćili kako »od strane Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) na adresu niti jedne članice Raiffeisen grupe nisu došli nikakvi dokumenti ni primjedbe na kojima bi se temeljile navodne prekršajne prijave o kojima je Hagena obavijestila medije«.</p>
<p>»Ne ulazeći u razloge ovakvog postupka Hagene koji su otvorili prostor raznim štetnim spekulacijama, tvrdimo da su svojim poslovanjem Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondom u svemu postupala u skladu sa Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i pozitivnim propisima«, kažu u Raiffeisen banci, te dodaju kako pri imenovanju Uprave obveznoga društva, kao i povećanju kapitala te promjeni naziva dobrovoljnog društva, »nisu počinjene nikakve, pa ni proceduralne pogreške«.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ericsson Tesla ugovorio izvozne poslove vrijedne 15,5 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je veći broj novih ugovora sa svojim poslovnim partnerima na izvoznim tržištima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te u Rusiji, Kazahstanu i Kirgistanu.</p>
<p> Poslovi su vrijedni 15,5 milijuna eura, objavili su iz te kompanije. Riječ je o ugovorima o isporuci opreme i rješenjima za nove sustave fiksne i mobilne telefonije te poslovne sustave, kao i ugovorima za proširenje kapaciteta postojećih telekomunikacijskih sustava.</p>
<p>Sa sarajevskim operaterom BH Telecomom potpisana su dva ugovora, ukupne vrijednosti 7,5 milijuna eura. Ovim poslovima osigurat će se proširenje kapaciteta fiksne i mobilne GSM mreže BH Telecoma, a ugovor bi trebao biti realiziran u prvome polugodištu 2004. godine.</p>
<p>Istodobno je s operaterom Telekomom Srpske potpisan ugovor o proširenju fiksne mreže vrijedan 1,6 milijuna eura.</p>
<p>Sa crnogorskim operaterom mobilne telefonije Monet ugovorena je isporuka GPRS, 2,5 generacije mobilnih sustava, vrijedna 1,4 milijuna eura.</p>
<p>Na tržištu Ruske Federacije najveći posao sklopljen je s operaterom MGTS (Moskovska gradska telefonska mreža). Riječ je o proširenju deset AXE centrala, vrijednom blizu 2,6 milijuna dolara. S kompanijom Satel ugovorena je isporuka dviju novih AXE centrala. osao je vrijedan više od jedan milijun dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dionice Ryanaira pale 20 posto, Heineken dobio 1,5 posto </p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 28. siječnja</p>
<p> - Europske su dionice u srijedu bilježile dobitke, ponajviše pod utjecajem rasta raspoloženja ulagača nakon najave širenja Aegonovog poslovanja u Španjolskoj, no rast na tržištima bio je ograničen gubicima u drugim sektorima.</p>
<p>Tako je do podneva londonski FTSE indeks ojačao 0,29 posto, na 4459 bodova. Frankfurtski DAX istodobno je ojačao oko 0,35 posto, dosegnuvši 4148 bodova.</p>
<p>Irska diskontna zrakoplovna kompanija Ryanair, nakon objave podataka o poslovanju u trećem tromjesečju i najave da će njezini podaci za cijelu godinu najvjerojatnije biti pogođeni dodatnim padom prosječnog broja letova, zabilježila je pad vrijednosti dionica za 20 posto. Dionica njenog britanskog suparnika easyJeta oslabila je 4,8 posto.</p>
<p>Na strani gubitnika našla se i dionica najvećeg svjetskog operatera mobilne telefonije Vodafonea, oslabivši 1,5 posto.</p>
<p>Dionice nizozemskog osiguravatelja Aegona ojačale su 1,1 posto nakon objave da će uložiti 400 milijuna eura u uspostavu zajedničkog ulaganja i proširenje svog poslovanja u Španjolskoj, svom temeljnom tržištu. Ojačale su i dionice britanske zrakoplovne tvrtke British AirwaysA, i to 0,2 posto, nakon objave planiranog smanjenja troškova zapošljavanja za 300 milijuna funti u razdoblju od 2004. do 2006.</p>
<p>Heineken, treći na svijetu proizvođač piva, zabilježio je 1,5-postotni rast vrijednosti svojih dionica, nakon što je njegovo azijsko zajedničko ulaganje kupilo 57 milijuna eura vrijedan udio u regionalnoj pivovari u Kini, najvećem tržištu piva po obujmu na svijetu.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 oslabio je 0,69 posto, na 10.852 boda. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Nesuglasice zaboraviti i okrenuti se zadaćama koje su pred Hrvatskom </p>
<p>Predsjednik i premijer razgovarali o nedavnoj izjavi potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga da »predsjednik obezvrjeđuje svoju funkciju« / Mesić i Sanader suglasni da se izrade jasni kriteriji za predsjedničku mirovinu/ Što se tiče slučaja Čačija, Mesić je rekao: »Ako se utvrdi stanje koje bi upućivalo da se mirovina ukine, slučaj se vraća u prvobitno stanje. Čačija bi se vratio u vojsku, ali vidjet ćemo jer jedni tvrde da postupka ima, a drugi da nema« </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – »Nastavljamo dobro surađivati i zadovoljni smo što postoji takva dobra suradnja između Ureda Predsjednika i Vlade, ali i među nama dvojicom osobno, a naši su stavovi usuglašeni«, konstatirali su zajedno predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader nakon sastanka u srijedu u Banskim dvorima. </p>
<p>Predsjednik i premijer razgovarali su o nekoliko aktualnih pitanja, a Mesić je izjavio da će zajednički sastanci ubuduće biti praksa. Prema potrebi, u njih će biti uključivan i predsjednik Hrvatskoga sabora. </p>
<p>Jedna od tema o kojima se raspravljalo je pismo što ga je Mesić uputio Sanaderu kao reakciju na nedavne izjave potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga da »predsjednik obezvrjeđuje svoju funkciju«.</p>
<p> Sanader je ustvrdio da je Hebrang povukao svoju izjavu ističući da nesuglasice o tome treba zaboraviti i okrenuti se zadaćama koje su pred Hrvatskom.</p>
<p> Na upit jesu li točne špekulacije kako je Mesić sa zakašnjenjem od nekoliko dana reagirao na Hebrangovu izjavu zbog navodnih priča kako bi Vlada mogla u proračunu smanjiti sredstva za Predsjednički ured, Predsjednik je to opovrgnuo navodeći kako je riječ o »običnim špekulacijama«. Podsjetio je da Ured Predsjednika troši malo proračunskog novca, a premijer je potvrdio da nikada ni u Vladi, a ni u nekim ministarstvima nisu razmišljali o financijskoj restrikciji prema Predsjedničkom uredu.</p>
<p>Mesić je pak dodao kako njega osobno slučaj Hebrang »više javno ne zanima, ali je imao dužnost obavijestiti predsjednika Vlade o tome što misli o Hebrangovim izjavama«, dodajući da je nakon ovog sastanka »taj slučaj za njega zaključen«.</p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li predsjednik Mesić iskoristiti svoje ovlasti i ukinuti predsjedničku mirovinu pomoćniku ministra unutarnjih poslova Stipi Čačiji, čije je razrješenje na idućoj sjednici Vlade već najavio Sanader. I predsjednik države i premijer suglasili su se da će se uskoro utvrditi jasni kriteriji za odlazak u predsjedničku mirovinu, jer žele transparentno definirati to pitanje. Stoga će ministar obrane Berislav Rončević uskoro utvrditi prijedlog o utvrđivanju kriterija za predsjedničku mirovinu i uputiti ga Vladi.</p>
<p> Što se tiče slučaja Čačija, Mesić je naglasio da će »sve ovisiti o proceduri, jer nema demokracije bez procedure«, ali u ovom trenutku još ne zna krajnji ishod tog slučaja. »Ako se utvrdi stanje koje bi upućivalo da se mirovina ukine slučaj se vraća u prvobitno stanje, Čačija bi se vratio u vojsku, ali vidjet ćemo jer jedni tvrde da postupka ima, a drugi da nema«, objasnio je Mesić. </p>
<p>Predsjednik i premijer usuglasili su i da sve komponente državne vlasti u nekoliko idućih mjeseci učine sve što je potrebno kako bi Hrvatska u lipnju dobila status kandidata za ulazak u Europsku uniju. Stoga će i Ured Predsjednika i Vlada ubuduće još koordiniranije i snažnije djelovati na tome. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nastavni plan i program povijesti uopće ne spominje europske integracije</p>
<p>Učenike se slabo priprema za život, a bez poznavanja povijesti 20. stoljeća ne mogu se čitati ni dnevne novine/ Za to osim nastavnog plana i programa, veliku odgovornost snosi i hrvatska historiografija, kaže dr. Tvrtko Jakovina </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – »Najbesramnije u nastavnom planu i programu za povijest što, unatoč propagiranim ciljevima, nema ni jedne crtice posvećene europskim integracijama«, kazao je dr. Tvrtko Jakovina drugog dana međunarodnog seminara posvećenog učenju povijesti 20. stoljeća. O europskim integracijama može se čitati u udžbenicima povijesti, ali to je rezultat inicijative autora. Napomenuo je da »slabo pripremamo učenika za život u današnjem svijetu«, a bez poznavanja povijesti 20. stoljeća, posebno druge polovice, ne mogu se razumjeti ni dnevne novine. »Bez poznavanja toga stvorit ćemo funkcionalno nepismene«, smatra Jakovina. »Bez poznavanja povijesti 20. stoljeća nemoguće je objasniti zašto se Hrvatska prvi put našla s 'krive' strane granice, odnosno zašto je izvan europskih integracija«, rekao je. Za takvo stanje veliku odgovornost ima i hrvatska historiografija, jer je »ona mala, a piše kao da je dvije trećine manja nego što jest«. </p>
<p>Kritizirajući nastavni plan i program za povijest 20. stoljeća, Jakovina je kazao da se jako naglašava povijest HSS-a, a nigdje se ne kaže da je bio u svim kraljevskim kabinetima u kojima je bio i Draža Mihailović. Podsjetio je i da postoji nastavna jedinica o Katoličkoj crkvi kao promicateljici mira u svijetu, a zapitao se što je s onima koji nisu katolici, što je s drugim vjerama i nevladinim ustanovama koje se također zalažu za mir u svijetu, a što se ne spominje. »Kada bi se povijest 20. stoljeća ozbiljno radila, onda bi se uključila ženska povijest, a ne bi se govorilo samo o sjedim i brkatim muškarcima«. Stanje je u Hrvatskoj prilično zabrinjavajuće i pod hitno treba nešto mijenjati, smatra Jakovina. </p>
<p>Prof. dr. Robert Stradling sa Sveučilišta u Edinburghu predstavio je priručnik »Nastave europske povijesti 20. stoljeća« koji je nastao u sklopu projekta »Učenje i podučavanje povijesti Europe 20. stoljeća« Vijeća Europe, a dosad je preveden na 12 jezika. Govoreći o raznim mogućim pristupima nastavi povijesti Stradling je rekao da će nova generacija nastavnika koristiti, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, primarne povijesne izvore u nastavi. Napomenuo je da s poviješću 20. stoljeća postoji poteškoća u izboru tema i događaja kojih je bilo mnogo, pa je pitanje što odabrati, a što ne. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zagreb ima velikih problema sa smještajem studenata</p>
<p>Uskoro će početi selekcija među studentima - najbolje će se slati na studij u prestižna svjetska sveučilišta, najavio je ministar znanosti </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer predložila je u srijedu da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Sveučilištu nadoknadi tri milijuna kuna, koja su odlukom Općinskoga suda skinuta s računa Sveučilišta zbog dugova Studentskoga centra (SC) u sanaciji.</p>
<p>»Takve mogućnosti nije predvidio privremeni proračun, no nakon što s problemom upoznam članove Vlade, vidjet ću što se može učiniti. Problem treba riješiti hitno, jer činjenica je da Sveučilište mora funkcionirati a to ne može bez novca«, izjavio je ministar znanosti Dragan Primorac, nakon sastanka s rektoricom i sanacijskim upraviteljem SC-a Vlatkom Jurišićem. </p>
<p>Ministar se slaže s rektoricom da su stradali oni koji su najmanje krivi. Naime, odlukom Općinskoga suda Sveučilištu je oduzet sav novac s računa - oko 800.000 kuna, dok je još veći gubitak nanesen Hrvatskim studijima kojima je 2,2 milijuna kuna skinuto s podračuna Sveučilišta. Rektorica je uvjerena da je Općinski sud donio pogrešnu odluku, zbog čega je Sveučilište predalo zahtjev sudu da postupak vrati u početno stanje. </p>
<p>Na odluku o tome hoće li Ministarstvo podmiriti taj novac najviše će utjecati stručno mišljenje pravnika i izvještaj o sanaciji koji će dobiti do konca veljače. </p>
<p>Sa svojim viđenjem problematike Studentskoga zbora - krovnog tijela svih studenata - ministra je upoznao predsjednik Zbora Petar Bezjak. Uvjeren da je »ispolitiziranim i nasilnim provođenjem falsificiranih činjenica, SZ stekao u javnosti sliku netransparentne institucije koja radi u korist nekolicine studenata«, Bezjak se požalio na nepravdu koju je bivše ministarstvo znanosti i tehnologije nanijelo studentskim predstavnicima. Ministar je naglasio da su studenti pokretač društva, a ako im se događaju apsurdi, potrebno ih je riješiti bez odgađanja. Zatražio je od SZ-a da mu pošalje svoje zahtjeve, među kojima će se naći i onaj za vraćanjem dječjeg doplatka za studente te potrebom gradnje novog studentskog doma u Zagrebu. </p>
<p>Rektorica je potvrdila da Zagreb ima velikih problema sa smještajem studenata, posebice sada, navela je, kada se želimo uključiti u europski prostor visokoga obrazovanja i intenzivirati razmjenu studenata. Strane studente i profesore, rekla je, nemamo gdje smjestiti, a sveučilište nema novca da im plaća skupi smještaj. </p>
<p>Ministar je izvijestio da će uskoro početi selekcija među studentima - najbolje će se slati na studij u prestižna svjetska sveučilišta. Tijekom prvog zajedničkog posjeta SC-u, ministar i rektorica ručali su u menzi sa studentima. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zastrašivanje: »uvjeravanje« u autu, upadi u stanove...</p>
<p>Prokušanim metodama zastrašivanja i neizravnim prijetnjama ubojstvom, o čemu Sinjani nerado pričaju, pritisak se stvarao kako na Sanju Jadrijević tako i na novinare »Slobodne Dalmacije« Sašu Jadrijevića Tomasa i »Jutarnjeg lista« Vitu Perića</p>
<p>SINJ, 28. siječnja</p>
<p> – Iscrpljeni ratom i poraćem, golemom nezaposlenošću, stečajevima, Sinjani posljednje atome energije sve češće troše u političkim aferama, odnedavno i onoj u vezi s pomoćnikom ministra unutarnjih poslova Stipom Čačijom. Nakon Čačijina imenovanja pomoćnikom ministra, Sanja Jadrijević je odlučila javnosti otkriti to da Čačija već 18 godina svom sinu ne plaća alimentaciju.</p>
<p>Unatoč jakim pritiscima Čačijinih prijatelja da se njezino svjedočenje ne objavi, ono je izašlo, šokirajući cijeli cetinski kraj.</p>
<p>Prokušanim metodama zastrašivanja i neizravnim prijetnjama ubojstvom, o čemu Sinjani nerado pričaju, pritisak se stvarao kako na Sanju Jadrijević tako i na novinare Slobodne Dalmacije Sašu Jadrijevića Tomasa i Jutarnjeg lista Vitu Perića. Osim telefonom, Jadrijeviću su Čačijini prijatelji dolazili prijetiti i kući.</p>
<p> Najviše se zauzeo da se potresna priča Sanje Jadrijević ne objavljuje, doznajemo, ratni zapovjednik sinjske policije, danas umirovljenik Ivica Romac, zvani Gagi, vlasnik kafića Vox u Sinju. Upravo je Romac u automobil na ulici uvlačio novinara Jutarnjeg lista, »obrađujući« ga nekoliko sati tijekom vožnje po gradu. Isto je Čačijin prijatelj činio i Sanji Jadrijević. O svemu je obaviještena policija, ali kaznene prijave još nisu podnesene. </p>
<p>»Kako novinar može raditi kad Čačija njegov broj mobitela podijeli svojim prijateljima, koji ga tada danonoćno nazivaju. Jedan od njih mi je dolazio kući. Satima je sjedio i zahtijevao da se članak ne objavi. Bili smo uljudni. Moja majka mu je skuhala čaj. Jednostavno nije htio otići. Dok je sjedio, stalno je mobitelom razgovarao s Čačijom. Trenutak njegove nepažnje iskoristio sam kako bih iz kupaonice nazvao urednike u Splitu. Ni u jednom trenutku nije bilo upitno da će članak izaći. Redakcija i kolege su me svo vrijeme svesrdno podupirali«, kazao nam je novinar Slobodne Dalmacije Jadrijević Tomas.</p>
<p> Da članak ne izađe, telefonski je pokušao intervenirati i zagrebački liječnik Stipislav Jadrijević, svesrdno kršeći Hipokratovu zakletvu, a odvjetnica Doris Košta triput je od uredništva splitskog dnevnog lista tražila da ne objavljuje »žute tekstove«. Sanja Jadrijević u srijedu nije željela razgovarati s novinarima. Cijela obitelj pripremala se za pokop njezina oca, koji je u utorak preminuo u splitskoj bolnici. Ona je samo poručila da stoji iza svega do sada rečenog. Unatoč pričama o tome da njezinu skromnu kuću u Glavicama osigurava policija, policajce nismo zatekli.</p>
<p>Sinjani, poslovično neraspoloženi za razgovor s novinarima, u srijedu su bili škrti u svojim komentarima i ustrajali na svojoj anonimnosti. I dok mnogi podržavaju svoju sugrađanku, što je otkrila mračnu stranu osobe koja visoku plaću prima na teret poreznih obveznika, ima i onih koji misle suprotno. </p>
<p>»Što je čekala 18 godina? Ljudi se sad samo rugaju s njom«, kaže prodavačica iz jednog sinjskog kioska. Po njezinim riječima, nakon izbijanja te afere, potražnja za dnevnim novinama višestruko je porasla.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Probijena druga cijev tunela Plasina</p>
<p>LIČKO LEŠĆE, 28. siječnja</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u srijedu je u Ličkom Lešću bio na prigodnoj svečanosti probijanja i druge tunelske cijevi tunela »Plasina« ukupne dužine obiju cijevi 4600 metara, čije je radove izvela češka »Subterra« i zagrebačka »Hidroelektra Niskogradnja«. Vrijednost ukupnih radova na izgradnji tunela Platina iznosi 245 milijuna 126.000 kuna i to je treći po dužini tunel od ukupno 12 koliko ih ima na autocesti Zagreb-Split. </p>
<p>»Poslovi na izgradnji autoceste od Zagreba do Splita bit će gotovi do 30. lipnja ove godine, osim tunela Kapela i dionice od Pirovca do Vrpolja u dužini 33 km, uključivši i most preko Krke koji je planiran za 2005. godinu«, kazao je ministar Kalmeta, te dodao: »U Ljubljani smo na Kvadrilaterali razgovarali o koridorima i dobili potporu i za koridor koji nije priznat kao europski - Jadransko jonski pravac i nadamo se potpori ministara da se i taj pravac proglasi jednim od paneuropskih koridora«. Kalmeta je dodao da će se paralelno s izgradnjom autocesta intenzivirati i početi graditi prilazne državne ceste od pojedinih čvorišta na autocestama do gradova i općina, što je sada u malom zaostatku. Ove godine donijet će se, prema riječima ministra Kalmete, sljedeći četverogodišnji plan izgradnje autocesta, a nakon 2005. godine treba u Hrvatskoj, procjenjuje se, izgraditi još oko 450 km autocesta i 61 km poluautocesta.</p>
<p>»Moramo još završiti izgradnju koridora 5C od mađarske granice do granice sa BiH preko ili pored Osijeka, te izgraditi autocestu od Splita do Dubrovnika, izgraditi koridor od Žute Lokve do Rijeke koji će sutra biti dio koridora Jadransko-jonske autoceste«, kazao je Kalmeta. </p>
<p>Dionica od Žute Lokve do Ličkog Lešća u promet se treba pustiti u lipnju 2004. godine i najzahtjevnija je dionica na cijelom potezu do Splita. </p>
<p>Na svečanosti probijanja tunela Plasina bili su direktor Hrvatskih autocesta Stanko Kovač, veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj Peter Burianek, župan ličko-senjski Milan Jurković, gradonačelnici i načelnici ličkih općina, predstavnici Županije, te predstavnici Hrvatskih autocesta i izvođača radova. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sabor: Oporba sumnja da će se smanjenjem PDV-a poboljšati standard građana </p>
<p>Smanjenje stope PDV-a s 22 na 20 posto, od 1. siječnja 2005. godine, uvjereni smo u Vladi, izravno će utjecati na poboljšanje standarda građana, rekao je premijer Ivo Sanader predstavljajući izmjene Zakona o PDV-u, pozvavši i trgovce da smanje cijene / Oporba tvrdi da će smanjenje PDV-a samo smanjiti državne prihode </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Smanjenje stope PDV-a s 22 na 20 posto, od 1. siječnja 2005. godine, uvjereni smo u Vladi, izravno će utjecati na poboljšanje standarda građana, rekao je premijer Ivo Sanader u srijedu predstavljajući u Saboru zakonski prijedlog o smanjenju stope tog poreza. Istodobno je pozvao trgovce da snize cijene, svjestan, kazao je, da se smanjenjem PDV-a cijene ne moraju sniziti. </p>
<p>»Neka to bude zajednička akcija. Neka i trgovci smanje svoje marže za dva posto pa neka tih četiri posto pomogne rastu standarda hrvatskih građana«, rekao je Sanader pozivajući trgovce na solidarnost. </p>
<p>U Vladi su svjesni rizika smanjenja stope PDV-a, jer je riječ o tri milijarde proračunskih kuna manje, no premijer je objasnio da će se niži proračunski prihod nadomjestiti povećanim nadzorom iskorištavanja prirodnih dobara, poput voda, šuma, kamenoloma, boljim nadzorom poslovanja javnih poduzeća, te smanjenjem sive ekonomije. Također, najavio je da će se u četvrtak sastati s predstavnicima bivše vlade kako bi se utvrdilo zašto je u određenim stavkama probijen proračun, primjerice u cestogradnji za 1,6 milijardi kuna.</p>
<p>Sanader je zastupnicima objasnio da se smanjenje stope PDV-a odgađa do početka 2005. kako bi bilo dovoljno vremena da se za taj potez pripremi državna administracija, odbacivši optužbe oporbe da je iznevjereno predizborno obećanje građanima.</p>
<p> »Građanima smo dali jamstvo da će PDV biti smanjen, ovo je početak ispunjenja tog jamstva«, naglasio je Sanader najavljujući i jaču financijsku disciplinu u javnom sektoru. </p>
<p>No, navedeni argumenti nisu bili dovoljni da bi se oporba uvjerila kako je linearno smanjenje PDV-a pravo rješenje za podizanje standarda hrvatskih građana i gospodarski oporavak, u što je uvjerena vladajuća većina. Oporba tvrdi da će smanjanje PDV-a samo smanjiti državne prihode, da će dovesti čak i do pada standarda. Posebno će socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva biti još teže nego dosad. </p>
<p>Milan Jelovac, Marijan Lipovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Predsjednik i premijer ocijenili pozitivnim ispriku Milana Babića</p>
<p>Mesić: Rekao sam Babiću da će ga srpski četnici nasanjkati te kad rat završi u Hrvatskoj, neće imati ni ordinaciju, a kamoli državu</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader ocijenio je u srijedu dobrim to što je vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Babić priznao sve što mu se stavlja na teret i što je zatražio oprost od hrvatskog naroda. »Sad imamo dokaz više protiv onih koji bi reinterpretirali noviju povijest«, naglasio je Sanader. </p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić dodao je da je jedino pozitivno to što se Babić prvi ispričao za zločine koje je napravio Hrvatima u »Krajini«.</p>
<p> Mesić se prisjetio da je Babića susreo samo jednom, i to u Beogradu, nakon što je prosvjedovao što se Babić s izaslanstvom iz Knina sastaje u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem i Borisavom Jovićem, a ne s njim kao s predstavnikom Hrvatske. »Na sastanku s Babićem rekao sam mu da na prostoru Hrvatske neće biti druge države osim Hrvatske, da sve što radi, radi u korist svoje štete i ako želi dobro Srbima u Hrvatskoj, neka dođe u Zagreb gdje se svi problemi mogu riješiti i raspraviti«, ispričao je predsjednik Mesić.</p>
<p> Rekao je i da je Babića upozorio da će ga »srpski četnici nasanjkati te kad rat završi u Hrvatskoj, neće imati ni ordinaciju, a kamoli državu«. No, Babić mu je tada kazao kako će »poduzeti sve da bi imao državu i imat će je«. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Stav građana prema EU i dalje pozitivan, za priključenje 72,4 posto </p>
<p>Prema istraživanju, građani se žale na nedovoljnu obaviještenost o Europskoj uniji / Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će se zbog toga pojačati komunikacijska strategija za što će biti potrebna i pomoć medija / Potpora ulasku u NATO osjetno niža nego ulasku u EU </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Osmo istraživanje o stavovima hrvatskih građana prema Europskoj uniji pokazalo je nastavak velikog povjerenja prema ulasku Hrvatske u tu integraciju. Opći stav građana prema Europskoj uniji i dalje je pozitivan i to sa 75 posto, dok 72,4 posto građana želi Hrvatsku u članstvu Europske unije. Razina podrške ulasku Hrvatske u NATO osjetno je niža - 53,4 posto, dok je 28 posto građana protiv. </p>
<p>Protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju izjasnilo se 20,4 posto građana. </p>
<p>Prezentacija rezultata osmoga istraživanja tradicionalno je održana u Ministarstvu europskih integracija. </p>
<p>Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović naglasila je vjerodostojnost tog istraživanja koje je obavljeno na uzorku od 1000 građana. Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da se građani žale na nedovoljnu informiranost o Europskoj uniji jer njih čak 40 posto tvrdi kako dovoljno pravih informacija o EU nema. Ministrica je najavila da će se zbog toga pojačati komunikacijska strategija za što će biti potrebna i pomoć medija. </p>
<p>Hrvatski građani u pozitivne posljedice ulaska u EU ubrajaju zajedničko tržište i otvorene granice, suradnju i napredak na području znanosti i obrazovanja, a čak 71,5 posto građana vjeruje da će članstvo pridonijeti jačanju gospodarstva. </p>
<p>Gledajući po regijama, najveći euroentuzijasti su Slavonci, a najveći otpor ulasku Hrvatske bilježi se u sjevernoj Hrvatskoj - 23,8 posto. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ustavni sud ukinuo Zakon o medijima</p>
<p>Zakon ipak ostaje na snazi do 30. travnja / Sud je prihvatio prijedlog novinara Denisa Kuljiša da se Zakon ukine jer nije prihvaćen s potrebnom većinom od 76 glasova u bivšem sazivu Sabora / Odbačena tužba bivšeg glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog protiv saborske odluke o njegovu razrješenju / Obiteljski zakon nije organski </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Ustavni sud ukinuo je u srijedu Zakon o medijima, ali ipak taj zakon ostaje na snazi do 30. travnja ove godine. Sud je prihvatio prijedlog novinara Denisa Kuljiša da se Zakon ukine jer nije donesen prema proceduri po kojoj se prihvaćaju organski zakoni, odnosno s potrebnom većinom od 76 glasova u bivšem sazivu Sabora. </p>
<p> Ustavni je sud zaključio da je Zakon o medijima organski zakon jer su njime razrađena temeljna Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode. Stoga je za njegovo prihvaćanje potrebna većina glasova svih saborskih zastupnika. Sud je obrazložio i da je odgodio ukidanje tog zakona jer bi njegovim trenutačnim ukidanjem nastala nedopustiva pravna praznina. To bi bilo neprihvatljivo jer se tim zakonom uređuju temeljne pretpostavke slobode medija, prava novinara i dostupnost informacija, zaključio je Sud. </p>
<p>Ustavni sud odbacio je tužbu bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog kojom je tražio poništenje odluke Sabora o njegovu razrješenju s dužnosti 2002. godine. Sud je obrazložio da je odbacio tužbu jer Ortynski nije iscrpio redovan pravni put za ostvarenje svojih prava. Prema tumačenju Ustavnog suda, Ortynski se treba prvo obratiti sudu za upravne sporove.</p>
<p>Sudac Milan Vuković glasovao je protiv navodeći da je Ortynski utemeljeno tražio zaštitu prava na Ustavnom sudu jer je Upravni sud odlučio da saborska odluka nije akt protiv kojeg se može voditi upravni spor. </p>
<p> Sutkinja Jasna Omejec rekla je, pak, da Ortynski protiv odluke o svom razrješenju nije trebao povesti upravni spor, nego uložiti zahtjev za zaštitu sloboda i prava čovjeka. </p>
<p>Odbijen je prijedlog Petra M. Radelja da se ukine Obiteljski zakon koji je, po njegovim tvrdnjama, neustavan jer nije donesen u potrebnoj proceduri za organski zakon. Sud je odlučio da Obiteljski zakon nije organski zakon jer uređuje socijalna prava, koja se u užem smislu ne mogu uvrstiti u temeljna ljudska prava i slobode. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ricardo Lagos prvi latinoamerički predsjednik u posjetu Hrvatskoj</p>
<p>Čileanski predsjednik bio je jedan od vodećih disidenata u vrijeme Pinochetove diktature / Tijekom boravka u Hrvatskoj razgovarat će s Mesićem i Sanaderom te održati govor u Saboru, a u Škripu na Braču otkrit će spomen-ploču Hrvatima koji su se iselili u Čile </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja </p>
<p> - Ricardo Lagos Escobar prvi je čileanski, ali i prvi latinoamerički predsjednik koji službeno posjećuje Hrvatsku. </p>
<p>Premda zemljopisno vrlo udaljene zemlje, Čile i Hrvatska imaju vrlo dobre odnose, a prije nekoliko godina razgovaralo se o tomu da bi »Hrvatska mogla biti neka vrsta vrata Čilea za zemlje Srednje Europe, te da bi Čile mogao odigrati važnu ulogu za Hrvatsku u Latinskoj Americi«.</p>
<p>Predsjednik Lagos (65) u vrijeme diktature generala Augusta Pinocheta bio je jedan od vodećih disidenata, a pamti se da je još tijekom strahovlade oštro osudio Pinocheta zbog »godina mučenja, ubojstava i kršenja ljudskih prava«. U svojoj zemlji, ali i u Latinskoj Americi, Lagos uživa ugled kao državnik sklon pregovorima i mirnom rješenju problema koji povremeno iskrsnu između susjeda. </p>
<p> Diplomirao je pravo u Čileu, a na sveučilištu Duke u SAD-u doktorirao je ekonomiju. Predavao je na sveučilištima, a od 1978. do 1984. radio kao ekonomski stručnjak za Latinsku Ameriku i Karibe u UN-u. Vratio se u Čile i sredinom osamdesetih predvodio koaliciju stranaka koje su se protivile Pinochetovu režimu. Bio je uhićen 1987. i tri tjedna zadržan u pritvoru bez optužbe. Dotad istaknuti član Socijalističke stranke, Lagos je 1987. osnovao Stranku za demokraciju (PPD) koja je sada dio vladajućeg saveza Concertación. Za predsjednika je izabran 2000., a mandat mu traje šest godina.</p>
<p>Predsjednik Lagos razgovarat će u Zagrebu sa svojim domaćinom, hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, te s premijerom Ivom Sanaderom, a obratit će se i saborskim zastupnicima. </p>
<p> Lagos u četvrtak putuje na Brač kako bi u Škripu otkrio spomen-ploču Hrvatima koji su se iselili u Čile. Oko 150.000 Čileanaca hrvatskog je podrijetla, što je jedan posto ukupnog stanovništva te južnoameričke zemlje. Među njima ima vrlo uspješnih poslovnih ljudi, političara, pisaca i umjetnika, a njihove veze s Hrvatskom otvaraju mogućnosti za još bolju suradnju dviju zemalja. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ostojić: Otkaz na mjesto ravnatelja policije uručen mi je na krajnje neciviliziran način</p>
<p>Bivši ravnatelj policije tvrdi da mu je otkaz uručen nezakonito, navodeći kako je imenovan na mjesto ravnatelja prema Zakonu o policiji pa je trebao biti i razriješen prema tom zakonu / Ranko Ostojić kaže da nije stavljen na raspolaganje i da su mu prekršena sva prava koja ima po Zakonu o policiji / Konzultirat će se s odvjetnicima i, ako postoji osnova za tužbu, tužit će MUP zbog nezakonitog otkaza </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – »Iako sam više od tri godine bio na najodgovornijem položaju u policiji, na krajnje neciviliziran i nekulturan način dobio sam otkaz na dužnost ravnatelja i izbačen sam na ulicu bez ikakva objašnjenja«, izjavio je u srijedu za Vjesnik bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić, kojeg je na tom mjestu u ponedjeljak zamijenio Ivica Franić.</p>
<p>Ogorčeni Ostojić tvrdi da mu je otkaz uručen nezakonito, navodeći kako je na dužnost ravnatelja imenovan prema Zakonu o policiji pa je trebao biti i razriješen prema tom zakonu. </p>
<p>Svoje tvrdnje o nezakonitom otkazu potkrijepio je riječima da se 29. prosinca prošle godine susreo s novim ministrom unutarnjih poslova Marijanom Mlinarićem, no tijekom tog kratkotrajnog sastanka nije mu uopće bio objašnjen način na koji je Bsmijenjen »potpuno nepismeno sročenim otkazom«.</p>
<p>Ostojić tvrdi i da nije stavljen na raspolaganje te da su mu prekršena sva prava koja ima prema Zakonu o policiji. Stoga će se konzultirati s odvjetnicima i, ako postoji osnova za tužbu, tužit će MUP zbog nezakonitog otkaza. </p>
<p>Naime, bivšem ravnatelju policije, prema Zakonu o policiji, trebalo je ponuditi drugo radno mjesto, s obzirom da ima visoku stručnu spremu, zvanje glavnog policijskog savjetnika te iskustvo na rukovodećim mjestima u policiji.</p>
<p>Iz Ministarstva unutarnjih poslova izostao je komentar o navodnoj Ostojićevoj nezakonitoj smjeni. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Antunović: Treba stimulirati rađanje drugoga djeteta</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na svojoj je prvoj sjednici u srijedu dao podršku izmjenama triju zakona kojima bi se majkama blizanaca i troje i više djece vratila mogućnost korištenja trogodišnjeg dopusta. Nakon isteka tog roka poslodavac bi majku koja je koristila pravo na dopust bio obavezan vratiti na posao, a u protivnom predviđene su kazne. </p>
<p>S obzirom da je riječ o pravu koje žene mogu, ali ne moraju koristiti, prijedlog su podržali i zastupnici SDP-a koji su u raspravi istaknuli potrebu donošenja cjelovitog paketa mjera kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi. </p>
<p>»Vrlo je opasno igrati se socijalnim pravima onako kako to paše određenoj politici ili ideologiji. Ova mjera može biti opasna jer udaljava žene od tržišta rada i povećava broj nezaposlenih žena kojih je 59 posto u ukupnom broju nezaposlenih«, rekao je Davorko Vidović (SDP), koji je kao ministar rada i socijalne skrbi 2000. ukinuo pravo na trogodišnji dopust. Dodao je da takvo rješenje ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji te da ondje postoje razni roditeljski doplatci, poput onih za samohrane roditelje i roditelje invalidne djece. </p>
<p>Željka Antunović (SDP) spomenula je da žene u Hrvatskoj rađaju prosječno 1,32 djece, istaknuvši da bi trebalo stoga stimulirati rađanje drugoga, a ne trećeg djeteta. </p>
<p>I Ljubica Lalić (HSS) kritizirala je prijedlog nazvavši ga »parcijalnom i najmanje učinkovitom mjerom« i zatražila da se Saboru predloži cjelokupna strategija populacijske politike s mjerama kojima će se ona provoditi. </p>
<p>Silvano Hrelja (HSU) upozorio je na problem žena zaposlenih na određeno vrijeme kojima nitko ne garantira da će se nakon isteka trogodišnjeg dopusta moći vratiti na radno mjesto.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vlast mora spriječiti demografski rasap hrvatskog naroda</p>
<p>KRK/ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> – Predsjednik HBK-ova Vijeća za obitelj, krčki biskup Valter Župan, u poruci u prigodi Dana života, 1. veljače, upozorava da je »kucnuo posljednji čas da se u Hrvatskoj poduzmu dobro organizirane, konkretne mjere da se spriječi demografski rasap naroda«.</p>
<p>»Očekujemo da vlasti učine odvažne korake koji će pomoći brojnim obiteljima, poglavito majkama. Vjerujemo da naši političari shvaćaju da je iluzoran bilo koji materijalni napredak, ako nema onih koji će ga uživati«, ističe biskup Župan u poruci. Po biskupovim riječima, politika treba znati gledati u obitelji ono, što ona uistinu jest - temeljna stanica hrvatskog društva. »Od političara se s pravom očekuje da imaju viđenje za budućnost Hrvatske. Ono se može ostvariti samo s obitelji, ulažući u djecu koja su naše sutra«, napominje se u poruci i upozorava da društvo i gospodarska situacija ne pogoduju obitelji i rađanju života te da su obitelji s više djece uglavnom »predmet čuđenja, pa čak i ironije, umjesto odobravanja i pomoći«.</p>
<p>»Neke od tih obitelji žive u siromaštvu, što nerijetko prelazi i u bijedu. Nemalen broj obitelji osjeća se neprihvaćenim od društva, nezbrinutima od države, neshvaćenima od najbližih i često napuštenima od svojih vjerničkih zajednica«, ističe biskup. Pritom se zapitao: »Što tek reći o ljudima iz javnog i političkog života koji izjavljuju da ih demografska slika Hrvatske ne zanima«. Ako Hrvatskoj otkucava biološki sat, ne smijemo čekati i trebamo djelovati u mnogim životnim područjima, ujedinjeni u zadaći da u obitelji gajimo velikodušnost i duh zajedništva, jer to nisu slabosti onih koji u životu gube, nego su vrline onih koji pobjeđuju, ističe biskup Župan u poruci s nadnevkom 28. prosinca, na blagdan Svete Obitelji. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040129].
|
