NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165303 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska treba što prije riješiti granične sporove sa Slovenijom</p>
<p>Iako su izgledi da Hrvatska uhvati vlak u kojem su već Bugarska i Rumunjska, a koji bi u Bruxelles trebao stići 2007. , mali, analitičari »The Economist Intelligence Unita« smatraju da će Hrvatska pristupiti Uniji »malo nakon toga«/ Vladu Ive Sanadera ocjenjuju kao »potencijalno nestabilnu«, što je, tvrde, došlo do izražaja pri izglasavanju (ne)povjerenja ministru Žužulu i tijekom prihvaćanja državnog proračuna za sljedeću godinu/ Postoje znatni izgledi za raspisivanje prijevremenih izbora iduće godine, kažu strani analitičari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rješenje graničnih sporova između Hrvatske i Slovenije vrlo je važno za nastavak približavanja Zagreba Europskoj uniji (EU), upozorava se u najnovijem izvješću londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU) o našoj zemlji. </p>
<p>»Nakon formiranja vlade desnog centra u Sloveniji, hrvatska će vlada možda uvidjeti prigodu za rješavanje graničnih problema između dviju zemalja. </p>
<p>Slovenija je već pokazala namjeru da potporu ulasku Hrvatske u Uniju iskoristi kao polugu u bilateralnim pregovorima, što će proizvesti dodatni pritisak na hrvatsku vladu da poradi na pronalaženju rješenja. U svakom slučaju, Vlada će morati naći način prevladavanja velikog otpora javnosti postizanju bilo kakvog kompromisa«, ističe se u izvješću EIU-a, skupine stručnjaka okupljenih oko tjednika The Economist, za prosinac. </p>
<p>Dodaje se kako pregovori o ulasku Hrvatske u EU, koji bi trebali početi 17. ožujka sljedeće godine, ne bi trebali biti ni preteški, ni predugi. Iako su izgledi da Hrvatska uhvati vlak u kojem su već Bugarska i Rumunjska, a koji bi u Bruxelles trebao stići 2007. godine, mali, analitičari EIU-a smatraju da će Hrvatska pristupiti Uniji »malo nakon toga«. Upozoravaju, međutim, na još neriješeno pitanje izručenja generala Ante Gotovine Haaškom sudu, što bi moglo ugroziti EU-ambicije službenoga Zagreba. </p>
<p>Inače, vladu Ive Sanadera u EIU-u ocjenjuju kao »potencijalno nestabilnu«, što je, kako tvrde, došlo do izražaja i prilikom nedavna izglasavanja (ne)povjerenja ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu u Saboru, kao i tijekom prihvaćanja državnog proračuna za sljedeću godinu. Ističu i kako bi stabilnost Sanaderova kabineta u pitanje mogla doći i zbog velike fiskalne prilagodbe dogovorene s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Stoga postoje znatni izgledi za raspisivanje prijevremenih izbora iduće godine, prognoziraju u EIU-u. Dodaju i kako vladajućem HDZ-u u prilog ne ide ni osjetan gubitak popularnosti ove godine. </p>
<p>U Londonu više ne vjeruju ni da će Hrvatska 2004. godinu zaključiti s deficitom opće države u skladu s onim koji je dogovoren sa MMF-om. Naime, njihove su ranije prognoze govorile da će manjak u državnoj blagajni ove godine težiti 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 0,1 postotni bod više od onoga na koji računaju u Ministarstvu financija. Pozivajući se, međutim, na podatke o punjenju državnog proračuna u prvih osam mjeseci, u EIU-u sada napominju kako bi manjak opće države u ovoj godini mogao doseći 4,8 posto BDP-a. </p>
<p>Ističu i kako planirana dinamika sniženja fiskalnog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2007. godine, zapisana u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP), počiva na klimavim nogama. Njihova je procjena da će Hrvatska 2005. zaključiti s fiskalnim deficitom od 4,1 posto BDP-a, a 2006. s manjkom u državnoj blagajni teškim 3,7 posto BDP-a. U oba je slučaja riječ o većem proračunskom manjku od planiranoga. U EIU-u ističu i kako je mala vjerojatnost da će u sljedećoj godini državi poći za rukom privatizirati portfelj Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>Kada je riječ o nastavku gradnje prometne infrastrukture, u EIU-u napominju da će predstojeće otvaranje pretpristupnih fondova EU-a Hrvatskoj olabaviti pritisak na javne financije. Ipak, upozoravaju na usporavanje dinamike gradnje autocesta u Hrvatskoj i procjenjuju da autocesta od Splita do Dubrovnika neće biti dovršena do 2008. godine. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ponuda Tele2 za trećeg operatera bila je bitno bolja od ostalih</p>
<p>Meč Telekom je, umjesto originala bankovnog jamstva, u predviđenom roku dostavio skenirano pismo namjere/ Dan prije sjednice Vijeća na kojoj je objavljena odluka o izboru najbolje ponude, 21. prosinca, izvan natječajnog roka dostavili su bankovno jamstvo jedne druge banke iz druge države</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – O konačnoj odluci Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije da se koncesija za trećeg mobilnog operatera dodijeli tvrtki Tele2, a zbog čega su Meč Telekom i Croatia Mobile već zatražili upravni nadzor nad Vijećem Agencije, razgovarali smo s Gašperom Gaćinom, predsjednikom Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije.</p>
<p> • Je li bilo pritisaka na Vijeće Agencije na natječaju za trećega mobilnog operatera?</p>
<p>- Nije. Bilo je lobiranja i različitih aktivnosti koje nisu utjecale na konačnu odluku Vijeća. Prije donošenja odluke, a s obzirom da je u dijelu medija stvorena fama o pritiscima u vezi s izborom najbolje ponude, tražio sam da se članovi Vijeća pojedinačno izjasne mogu li slobodno odlučivati. Glasovanjem smo i formalno ustanovili, uz jedan suzdržani glas, da smo spremni donositi pravovaljane odluke u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama. </p>
<p>• Zašto nisu razmatrane ponude Meč Telekoma i Croatia Mobilea, iako je prilikom otvaranja ponuda rečeno da će sve tri biti razmatrane? </p>
<p>- Izbor najboljeg ponuđača obavljen je na temelju važećih zakona, pravilnika, natječajne dokumentacije i pravila struke. Prvo je ocjenjivana kompletnost ponuda i sposobnost ponuđača. Ponuđači koji nisu zadovoljili navedenu provjeru nisu ušli u daljnji postupak ocjene ponuda. No, radi profesionalnog pristupa, obavljena je analiza svih ponuda kod stručnih službi Vijeća Agencije. Mogu istaknuti da je i u toj analizi ponuda tvrtka Tele2 bila bitno bolja od ostalih.</p>
<p> • Je li Vijeće obavijestilo Meč Telekom o tome da nema valjanu bankovnu garanciju na natječaju?</p>
<p>- Ne, jer bi uvažavanje dokumenata dostavljenih nakon 3. prosinca, kad su pristigle ponude javno otvorene, vodilo izravno u neregularnost natječaja. No, pri rješavanju nejasnoća iz dokumentacije metodom pitanja i odgovora nedvosmisleno je odgovoreno svim ponuđačima i na pitanje u vezi s bankovnim jamstvima. Bankovno jamstvo, prema natječajnoj dokumentaciji, trebalo je biti takvo da se banka obvezuje isplatiti 172 milijuna kuna po prvom pozivu. Izuzetno je važno da bankovno jamstvo bude u izvorniku (original), a ne kopija ili slično.</p>
<p> Tvrtka Meč Telekom je umjesto navedenog u predviđenom roku dostavila skenirano pismo namjere. Dan prije sjednice Vijeća na kojoj je objavljena odluka o izboru najbolje ponude, 21. prosinca, izvan natječajnog roka dostavili su bankovno jamstvo jedne druge banke iz druge države. </p>
<p> • Zašto o neispunjavanju uvjeta natječaja nije obaviješten Croatia Mobile?</p>
<p>- Tvrtka Croatia Mobile je umjesto bankovnog jamstva dostavila pismo namjere kao faks poruku. Riječ je o nekakvom dokumentu s datumom s kraja rujna.</p>
<p> • Gdje je Tele2 najviše poboljšao svoju ponudu u odnosu na prvi natječaj?</p>
<p>- Uzeta je koncesija i za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS), čime je stečen znatan broj bodova (maksimalno 100), povećana su investicijska ulaganja u odnosu na prvu ponudu, ubrzali su dinamiku gradnje mreže tako da nema bojazni da će na početku komercijalnog rada raditi kao virtualni operater. I na kraju, pojačali su suradnju s domaćim tvrtkama. </p>
<p> • Hoće li biti raspisan novi natječaj za neiskorištene koncesije što se tiče radiofrekventnog spektra DCS 1800?</p>
<p>- Dinamika uporabe neiskorištenog dijela spektra ovisi o budućim tržišnim uvjetima mobilne telefonije. Bude li iskazana potreba, nezavisni regulator neće stvarati prepreke za ulazak novih operatera na tržište mobilne telefonije.</p>
<p> • Što je Vijeće uradilo otkako je osnovano?</p>
<p>- Tri je mjeseca od osnutka Agencije i možemo biti zadovoljni učinjenim. Natječaj za treću mobilnu mrežu bio je u tijeku kad smo preuzeli odgovornost, a neposredno prije otvaranja ponuda. Ocijenili smo da jedina pristigla ponuda ne zadovoljava minimalne kriterije pa smo je odbili. Odmah smo raspisali novi natječaj s neznatno izmijenjenom dokumentacijom. Od istog ponuđača dobili smo znatno bolju ponudu i odlučili o dodjeli kombinirane koncesije za GSM/DCS-1800 i UMTS.</p>
<p>Uz to, izdali smo dvije dozvole za pružanje usluga u nepokretnoj mreži na nacionalnoj razini. Po zahtjevu postojećih koncesionara, T-mobile i VIPneta, dali smo koncesije za treću generaciju mobilnih mreža. Nakon mobilnog duopola, od 1999. do 2004. sazrelo je vrijeme i volja za punu liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta.</p>
<p>• Bojite li se upravnog nadzora nad Vijećem Agencije?</p>
<p> - To je jedni pravni lijek, jer je naša odluka prvoga i drugoga stupnja. Naime, žalba zbog odluka nezavisnog regulativnog tijela nije dopuštena. Upravni nadzor mogu pokrenuti nezadovoljni sudionici na natječaju za trećega mobilnog operatera ili ministar. Moram reći da je Ministarstvo odobrilo Vijeću natječajnu dokumentaciju za trećega mobilnog operatera. Ako nema neregularnosti na natječaju, natječaj neće biti poništen.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Zakoni bez kazne</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Zakoni koji reguliraju izbor predsjednika Republike i financiranje kampanje imaju, kao i mnogi drugi zakoni u Hrvatskoj, specifičan domaći zakonodavni problem. Propisuju što se mora ili što se ne smije činiti, ali ne propisuju kaznu ako se propisano prekrši.</p>
<p>Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike propisuje da kandidati moraju predati financijska izvješća. No, nema kaznene odredbe, pa je predaja izvješća svedena na dobru volju kandidata. Osam je kandidata predalo financijska izvješća Državnom izbornom povjerenstvu u roku, dvoje je zakasnilo, izvješće Slavena Letice je blagdane provelo na pošti, a izvješća Ante Kovačevića i Tomislava Petraka nisu stigla. Nedorečenost zakona vidi se na Letičinu slučaju. On je izvješće poslao u roku, ali ono je u DIP stiglo nakon isteka roka. Letica, dakle, Zakon nije prekršio. Od tog slučaja mnogo je zanimljiviji onaj Ante Kovačevića koji izvješće nije predao iz »tehničkih razloga«. Iza tih se razloga kriju stalna putovanja pa Kovačević, eto, nije stigao sastaviti izvješće. Izgleda da taj kandidat nema stožera koji bi to sastavio za njega pa ironizira Zakon. Usput je Kovačević dao još jedno predizborno obećanje: svoju će obvezu ispuniti u sljedećih nekoliko dana.</p>
<p>Drugi zakonodavni besmisao je odredba o izbornoj šutnji koja traje do ponoći izbornoga dana. Nitko, dakle, do ponoći ne bi smio objavljivati neslužbene izborne rezultate. Ni u ovom slučaju nije zaprijećena kazna, a kako to funkcionira pokazao je prije pet godina u drugom krugu predsjedničkih izbora Dražen Budiša. Tada je, oko 21.30, prekršio Zakon i čestitao Stjepanu Mesiću. </p>
<p>I u jednom i u drugom slučaju oni koji se ne pridržavaju zakona mogu biti prozvani zbog kršenja zakona, njihovo kršenje može se evidentirati i to je sve. Propis o izbornoj šutnji do ponoći trebalo bi promijeniti. Možda bi izbornu šutnju trebalo i ukinuti. Obveza predavanja financijskog izvješća mora se dopuniti, kao i cijeli Zakon o financiranju izborne promidžbe. Dok se to ne promijeni jedni (pojedini kandidati) će se moći zbog smislene, a nepotpune odredbe sa zakonom sprdati, a drugi (birači) se zbog besmislene odredbe o šutnji živcirati iščekujući rezultate.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Predsjednik bez dostojanstva</p>
<p>Što ostaje ako sve bude prema dostupnim istraživanjima i predviđanjima? Naravno, Stjepan Mesić, koji je za posao predsjednika jednako slabo kvalificiran kao i drugi kandidati, ali u njemu ima stanovitog iskustva</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>dubravko.grakalic@vjesnik.hr</p>
<p>Ništa još nije gotovo, iako je dio političke javnosti uvjeren da su predsjednički izbori već završili. Pobjednik je proglašen, pa se neki mediji već licemjerno pitaju – trebaju li nam izbori i izborni troškovi kad se na Pantovčaku stanar neće promijeniti? Takva atmosfera, dakako, nije poticajna za većinu sudionika u predsjedničkoj utrci, koji stalno kukaju da im mediji ne daju prostora i šansi, iako je pitanje zaslužuju li ih oni stvarno. Doima se da su naciju, te najnakladnije medije, mnogo više intrigirali izbori za prvaka Big Brother ludnice nego za uglednu adresu na Pantovčaku, čemu se, s obzirom na zanimljivost kandidata, ne treba čuditi.</p>
<p>Posljednja istraživanja izbornog rejtinga predsjedničkih kandidata potvrđuju prednost aktualnog predsjednika Stjepana Mesića, koji je pred osvajanjem drugog mandata. Ipak, istraživanje RTL Televizije pokazalo je da krajem prošlog tjedna Mesić dobiva 46 posto glasova, što pretpostavlja drugi izborni krug. Jadranka Kosor dobiva, prema istom istraživanju, samo 13 posto glasova, slijedi je nezavisni hrvatski Amerikanac Boris Mikšić s gotovo šest posto. Mogućnost drugog izbornog kruga zapravo je iznenađenje, jer je u dosadašnjim istraživanjima Mesić stajao znatno bolje. Dođe li do njega, politička »mobilizacija« na obje strane predsjedničke bojišnice bit će totalna, a pucat će se iz svih oružja.</p>
<p>Sedam Mesićevih stranaka, koje podržavaju njegovu kandidaturu, suprotstavit će se HDZ-u, pokušavajući dokazati da će pobijediti i na travanjskim lokalnim izborima. HDZ i savezničke stranke bit će pred ozbiljnim ispitom. Zapravo, pitanje je odgovara li drugi krug ikome, ako je razlika u glasovima među kandidatima tako velika. Otvaranje političkih sukoba u dodatnoj kampanji otežat će kasniju, dosta izvjesnu, kohabitaciju predsjednika s ljevice i aktualne Vlade umjerenog desnog centra, odnosno Mesića i Sanadera.</p>
<p>Vratimo se prvom izbornom krugu predsjedničke utrke gdje je najzanimljiviji dio, zapravo, borba za treće mjesto. Prva dva kandidata nitko ne dovodi u pitanje, ali natjecanje za treće mjesto, koje zapravo jamči ostanak u političkom životu i bijeg od biljega kandidata-ridikula što će ostati na kandidatima iz »kluba dva posto«, sve je zanimljivije. Nakon što je u pretkampanji »treći čovjek« bio nezavisni kandidat s pravaškom zastavom dr. Slaven Letica, sada je to, po nekim istraživanjima, Boris Mikšić. Blizu im je i Đurđa Adlešić, kandidatkinja HSLS-a.</p>
<p>Dr. Letica trenutačno je pao nekoliko postotaka, osvaja oko tri posto glasova, Đurđa Adlešić je tu negdje, a Mikšić je na šest posto. To pokazuje da dosta glasača, 12 do 15 posto, želi liberalnijeg predsjednika/predsjednicu, nezavisnije političke pozicije te da im Mesić i Jadranka Kosor nikako ne odgovaraju. Kad bi te glasove dobio jedan kandidat snažnije političke osobnosti od navedenih, naša politička scena izgledala bi posve drukčije. On bi značio alternativu i Mesiću sa »sedmorkom« predvođenom Račanovim SDP-om, i HDZ-ovoj tradicionalistici Jadranki Kosor. Čini se da je prostor za takvog kandidata otvoren, ali da to nisu - dokazuje rascjepkanost glasova - ni Mikšić, ni Letica, ni Đurđa Adlešić.</p>
<p>Gubitnici bitke za treće mjesto snosit će možda najteže izborne posljedice. Đurđa Adlešić teško će povratiti stranački ugled osvoji li samo dva posto glasova, a i glasači joj na lokalnim izborima neće biti osobito skloni. Slaven Letica moći će mirno sjediti u Saboru, no za HSP je on poslije ovih izbora politički potrošen. Ili će naći nove političke saveznike, ili odustati. Mikšiću je najlakše, uvijek se može vratiti doma, u Minnesotu. Najavio je, doduše, ostanak u hrvatskom političkom životu. Možda su lokalni izbori pravi izazov za njega, kad već nije uspio na parlamentarnim, a teško će i na predsjedničkim. Kandidatura za gradsku skupštinu, poduprijeta s nekoliko milijuna dolara, mogla bi dati rezultate. Ako ni tu ne uspije, još su tu izbori za vijeća gradskih četvrti na rodnoj Trešnjevci.</p>
<p>Ali, što ostaje, ako sve bude prema dostupnim istraživanjima i predviđanjima? Naravno, Mesić, koji je za posao predsjednika jednako slabo kvalificiran kao i drugi kandidati, ali u njemu ima stanovitog iskustva.</p>
<p>Mesić je pokazao, u prošlih pet godina mandata, brojne slabosti, i napravio niz pogrešaka koje bi ga, u drugim okolnostima, zacijelo koštale gubitka izbornih glasova. To što mu ih sad, prema istraživanjima, glasači olako opraštaju, govori dosta o drugim kandidatima koji nemaju čak ni takvu, elementarnu političku vjerodostojnost.</p>
<p>Najkrupnije Mesićeve pogreške vezane su uz promašene gospodarske projekte, rad tajnih službi, te činjenicu da se povezao s nizom kontroverznih osoba s javne scene. Podsjetimo se da je Mesić »sponzorirao« ulazak ruskog Mečelja u sisačku željezaru te projekt Družbu Adriju, što su najsporniji gospodarski »angažmani« trenutačnog predsjednika. Posljedica Mečeljeva dolaska vidljiva je u tome što radnici Željezare danas praktički gladuju, a Družba Adria mogla bi izazvati ekološku katastrofu na Jadranu.</p>
<p>Nadzor nad tajnim službama, koje je Mesić provodio preko svog šefa kabineta Željka Bagića i prvog čovjeka POA-e Franje Tureka, pokazuje da mu u ljeto 2004. nije smetao nadzor nad novinarima. Štoviše, na prezentaciji koja je održana kako bi se dokazalo da šestero novinara treba pratiti nije rekao ništa da ih zaštiti. No, kad je njegov izborni stožer u »Nacionalu« plasirao slučaj Helene Puljiz, Mesić je spremno, očinski zaštitio mladu novinarku i ušao u predizborni sukob s premijerom.</p>
<p>S Hrvojem Petračem, kojeg traži policija zbog organizacije otmice djeteta, Mesić se našao na proslavi rođendana jednog novinskog izdavača. Stipu Gabrića Jamba, osumnjičenog za razna kaznena djela, ugostio je na službenom predsjedničkom brodu. Popis gostiju Ureda predsjednika, djelomice objavljen u javnosti, također sadrži zanimljiva imena.</p>
<p>Ipak, to nije samo dokaz da predsjednik voli »loše društvo«, nego i da će surađivati sa svakim tko mu može pomoći da zadrži svoju društvenu moć i ugled. Možda je previše zahtijevati da predsjednik razgovara s intelektualcima - Tuđmanovo druženje s dvorskim piscima i umjetnicima bilo je lakrdijaško - no ovo ga udaljava od pozicije bilo kakvog moralnog autoriteta.</p>
<p>Još ga više od toga udaljavaju seksistički ispadi prema Jadranki Kosor, kojima posljednjih dana zabavlja primitivnu stranu biračkog tijela, ili sprdnje s homoseksualcima dostojne JNA-humora. Predsjednik koji to želi ostati trebao bi biti dostojanstven, ako već ne može biti društveni moralni autoritet.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Samo da ih opet ne iznenadi Uskrs</p>
<p>Pripreme sljedeće sezone počinju istoga dana kad prethodna završava. Tako, na primjer, radi naša ne samo sredozemna konkurencija. Mi? Eto, nada da će doći do zaokreta nestala je krajem godine kad se za pokušaj pravodobnog početka priprema za sezonu 2005. ne može, na žalost, reći da je uspio. Sva je prilika da se nastavlja kobna praksa »ima vremena«</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>U glavnom gradu turističke države Hrvatske turistička 2004. godina i sezona završena je vrlo efektno priredbom »Advent u srcu Zagreba«. Deseci tisuća gledatelja svih naraštaja četiri adventska tjedna pratilo je dobro skrojen program, viđene su i skupine stranih turista, okolni ugostitelji dobro su prošli, ukratko - organizatori i domaćini priredbe dobro su obavili posao. Uostalom, to im je i dužnost, što se posebno odnosi na glavnog organizatora, gradsku turističku zajednicu i njezine odgovorne suradnike u tome projektu.</p>
<p>Nešto malo ranije ova turistička godina i sezona završene su neuspjelim okupljanjem i sastankom državnog Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i praćenje priprema turističke sezone 2005. (u Novom Vinodolskom) i to nakon što je, s razlogom, pozdravljena zamisao i odluka našega ministra mora, turizma, prometa i razvitka da sazove taj iznimno važan sastanak, što dosad nije bio običaj. Posljedice takve površnosti jako su dobro poznate, jer su se propusti kašnjenja u pripremama vrlo brzo (uskrsni praznici!) počeli nizati...</p>
<p>Kad je već spomenut Uskrs, koji i teorijski i praktično znači početak turističke (pred)sezone, onda se posebno pamti onaj 2002. godine kad su (o tome se dosta govorili i pisalo) i turistički djelatnici i hotelijeri govorili (prepričano) da ih je iznenadio ovogodišnji – rani (ili preuranjeni) Uskrs! Naime, taj najveći kršćanski blagdan bio je 31. ožujka i, eto, »zatekao« je naše turističke domaćine, pa je sve zajedno zvučalo pomalo tragikomično, jer se valjda već stoljećima znalo i zna kad »pada« svaki Uskrs.</p>
<p>Uglavnom, sve je to nalikovalo na prozirnu ispriku onih iz redova »lako ćemo« ili »ima vremena«, a stjecajem okolnosti posebno je zanimljivo (i važno) što će sada načiniti: naime ovogodišnji Uskrs je već 27. ožujka, dakle vrlo rano u odnosu na dosadašnje. Srećom, već je to koji put spomenuto (ili tek spomenuto) u nekim prigodama, ali kako nas je praksa naučila da u ovome slučaju doslovno treba »puhati na hladno«, nije ni malo svejedno kako će se ponašati svi redom koji su odgovorni i plaćeni za pripremanje sezona ili hoće li opet npr. hotelijeri jadikovati kako ih je »iznenadio« (pre)rani Uskrs.</p>
<p>Još traju božićni blagdani i zašto već sada o praznicima za Uskrs 2005. koji, zapravo, počinju već 24. ožujka? Ovogodišnji primjer Turističke zajednice grada Zagreba i njezinih suradnika i istomišljenika je prava lekcija (bez uvrede!) našim rivijernim turističkim središtima. </p>
<p>Za prošli Uskrs, na primjer, redakcijski kolega Davor Verković proveo je telefonsku anketu od, takoreći, Umaga do Cavtata i dobio obeshrabrujuće odgovore o raznim (i traženim) uskrsnim programima. U redu, oni tradicionalni vjerski uvijek su tu, različiti su i privlačni na svoj način, na njih se uvijek može računati, ali programi osim njih su i dalje na našoj poslovičnoj razini – rijetki i šturi.</p>
<p>Pišemo li (pre)uranjeno na ovu temu? Što bi se reklo, kako se uzme, ali iskustva su uglavnom takva da parola ili geslo »ima vremena« i dalje uglavnom vlada našom rivijerom. Eto, spomenut je neuspjeli skup u Novom Vinodolskom iako je na vrijeme sazvan. Ali to nije sve! Što, naime, ako nije »upalio« zato jer naši turistički i ini pregaoci jednostavno nemaju navika da se nešto na vrijeme uradi? Ako je tako, a čini se da određenim dijelom jest, onda valjda jedino preostaje na vrijeme se nekako ispričati gostima za »objektivne razloge« koji su onemogućili sastavljanje i organizaciju izvanpansionskih programa i sadržaja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Samo da ih opet ne iznenadi Uskrs</p>
<p>Pripreme sljedeće sezone počinju istoga dana kad prethodna završava. Tako, na primjer, radi naša ne samo sredozemna konkurencija. Mi? Eto, nada da će doći do zaokreta nestala je krajem godine kad se za pokušaj pravodobnog početka priprema za sezonu 2005. ne može, na žalost, reći da je uspio. Sva je prilika da se nastavlja kobna praksa »ima vremena«</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>U glavnom gradu turističke države Hrvatske turistička 2004. godina i sezona završena je vrlo efektno priredbom »Advent u srcu Zagreba«. Deseci tisuća gledatelja svih naraštaja četiri adventska tjedna pratilo je dobro skrojen program, viđene su i skupine stranih turista, okolni ugostitelji dobro su prošli, ukratko - organizatori i domaćini priredbe dobro su obavili posao. Uostalom, to im je i dužnost, što se posebno odnosi na glavnog organizatora, gradsku turističku zajednicu i njezine odgovorne suradnike u tome projektu.</p>
<p>Nešto malo ranije ova turistička godina i sezona završene su neuspjelim okupljanjem i sastankom državnog Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i praćenje priprema turističke sezone 2005. (u Novom Vinodolskom) i to nakon što je, s razlogom, pozdravljena zamisao i odluka našega ministra mora, turizma, prometa i razvitka da sazove taj iznimno važan sastanak, što dosad nije bio običaj. Posljedice takve površnosti jako su dobro poznate, jer su se propusti kašnjenja u pripremama vrlo brzo (uskrsni praznici!) počeli nizati...</p>
<p>Kad je već spomenut Uskrs, koji i teorijski i praktično znači početak turističke (pred)sezone, onda se posebno pamti onaj 2002. godine kad su (o tome se dosta govorili i pisalo) i turistički djelatnici i hotelijeri govorili (prepričano) da ih je iznenadio ovogodišnji – rani (ili preuranjeni) Uskrs! Naime, taj najveći kršćanski blagdan bio je 31. ožujka i, eto, »zatekao« je naše turističke domaćine, pa je sve zajedno zvučalo pomalo tragikomično, jer se valjda već stoljećima znalo i zna kad »pada« svaki Uskrs.</p>
<p>Uglavnom, sve je to nalikovalo na prozirnu ispriku onih iz redova »lako ćemo« ili »ima vremena«, a stjecajem okolnosti posebno je zanimljivo (i važno) što će sada načiniti: naime ovogodišnji Uskrs je već 27. ožujka, dakle vrlo rano u odnosu na dosadašnje. Srećom, već je to koji put spomenuto (ili tek spomenuto) u nekim prigodama, ali kako nas je praksa naučila da u ovome slučaju doslovno treba »puhati na hladno«, nije ni malo svejedno kako će se ponašati svi redom koji su odgovorni i plaćeni za pripremanje sezona ili hoće li opet npr. hotelijeri jadikovati kako ih je »iznenadio« (pre)rani Uskrs.</p>
<p>Još traju božićni blagdani i zašto već sada o praznicima za Uskrs 2005. koji, zapravo, počinju već 24. ožujka? Ovogodišnji primjer Turističke zajednice grada Zagreba i njezinih suradnika i istomišljenika je prava lekcija (bez uvrede!) našim rivijernim turističkim središtima. </p>
<p>Za prošli Uskrs, na primjer, redakcijski kolega Davor Verković proveo je telefonsku anketu od, takoreći, Umaga do Cavtata i dobio obeshrabrujuće odgovore o raznim (i traženim) uskrsnim programima. U redu, oni tradicionalni vjerski uvijek su tu, različiti su i privlačni na svoj način, na njih se uvijek može računati, ali programi osim njih su i dalje na našoj poslovičnoj razini – rijetki i šturi.</p>
<p>Pišemo li (pre)uranjeno na ovu temu? Što bi se reklo, kako se uzme, ali iskustva su uglavnom takva da parola ili geslo »ima vremena« i dalje uglavnom vlada našom rivijerom. Eto, spomenut je neuspjeli skup u Novom Vinodolskom iako je na vrijeme sazvan. Ali to nije sve! Što, naime, ako nije »upalio« zato jer naši turistički i ini pregaoci jednostavno nemaju navika da se nešto na vrijeme uradi? Ako je tako, a čini se da određenim dijelom jest, onda valjda jedino preostaje na vrijeme se nekako ispričati gostima za »objektivne razloge« koji su onemogućili sastavljanje i organizaciju izvanpansionskih programa i sadržaja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Poslovna preporuka koju Hrvatska ne smije iznevjeriti</p>
<p>Ulaskom u EU Hrvatska na gospodarsko-političkom polju prestaje biti (samo) mala zemlja s gotovo perifernom privredom. Postaje organskim dijelom jednog od najvećih i najvažnijih entiteta koji ostvaruje bruto proizvod poput najveće gospodarske sile, SAD-a, devet do deset milijardi dolara s tim da je EU i najjači faktor svjetske razmjene, sudjelujući u njoj s više od 40 posto i kao takav najveći je svjetski izvoznik</p>
<p>RIKARD ŠTAJNER</p>
<p>Hrvatska je ovih dana učinila još jedan važan korak na putu prema Europskoj uniji. Ona sada mora određenije spoznati svoje buduće odnose, mogućnosti i prednosti, ali i probleme i teškoće u novoj sredini. Pritom treba imati na umu važnija iskustva zemalja u Uniji i iskustva onih zemalja koje su se postupno priključivale Uniji (to se, dakako, još ne tiče deset zemalja koje su se nedavno uključile).</p>
<p>Pristupanjem EU Hrvatska postaje dio velike gospodarsko-političke cjeline. To je to važnije što nam je zemlja relativno mala i manje razvijena. Danas samo iznimno bogate i razvijene zemlje, poput Švicarske i Norveške, prosperiraju samostalno na svjetskom tržištu, iako su i one intenzivno, s mnogo niti povezane sa EU-om. </p>
<p>Za male i nedovoljno razvijene, ali i za gotovo sve druge zemlje, postaje nemogućim izolirani opstanak u svjetskom okruženju. Otud težnja zemalja da povezuju svoje ekonomije i tako, kao dio velikih entiteta olakšaju svoje racionalnije djelovanje i konkurentni prodor na sve teža suvremena tržišta. Na svjetskoj sceni djeluje odnosno nastaje veći broj integracija. U Aziji, osobito prošireni i prekomponirani ASEAN i dr., u Južnoj Americi raniji Andski pakt, Mercosur i dr. U Europi, uz EU integracija jednog broja razvijenih zemalja (EFTA) kao i zemalja srednje Europe, s tim da su se te integracije rastalile uključivanjem većine članica u EU.</p>
<p>Svijet ne ostaje na tome. Sjedinjene su Države kao odgovor na velik i važan EU zajedno s Kanadom i Meksikom stvorile integraciju (NAFTA) s vidnom težnjom da se poslije velik dio Amerike nađe u tim okvirima; u jugoistočnoj Aziji gradi se organizacija za suradnju (APEC), a radi se i na velikoj transatlantskoj integraciji NAFTA – EU. Suvremene zemlje povezivanjem nastoje među sobom osigurati slobodno tržište i intenzivniju razmjenu i tako ojačane djelovati na međunarodnim tržištima. </p>
<p>U takvoj situaciji za zemlju poput Hrvatske bio bi prevelik rizik i hendikep ostati izvan suvremenih integracijskih procesa.</p>
<p>Poznate su i mnoge teškoće i problemi priključivanja i djelovanja u EU – ali što je alternativa? Hrvatska se u sastavu bivše države već prije približavala tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća zemlja se iz ekonomskih razloga i interesa i institucionalno povezivala sa Zapadnom Europom radi uključivanja (ne i članstva) u europsku zajednicu i uživala izvjesne carinske, financijske i druge olakšice. </p>
<p>Ulaskom u EU Hrvatska na gospodarsko-političkom polju prestaje biti (samo) mala zemlja s gotovo perifernom privredom. Postaje organskim dijelom jednog od najvećih i najvažnijih entiteta koji ostvaruje bruto produkt poput najveće gospodarske sile SAD-a, devet do deset milijardi dolara s tim da je EU i najjači faktor svjetske razmjene, sudjelujući u njoj s više od 40 posto i kao takav najveći je svjetski izvoznik. Roba iz Hrvatske postaje proizvodom i EU-a pa će se za nju znati da je morala biti proizvedena prema europskim standardima. To će pomoći našemu gospodarstvu ali mu nameće i odgovarajuće obveze.</p>
<p>Djelujući u sklopu velike cjeline, Hrvatska u određenom smislu stječe tržišni ugled EU-a, zemlje koja mora poštivati opća pravila poslovanja, solidnosti i kvalitete isporuka, prihvaćanja rokova i odgovornosti za vlastitu robu. Bit će jasno da Hrvatska kao dio EU-a mora biti prvorazredni i pouzdani partner. </p>
<p>Sve će to biti poslovna preporuka koju Hrvatska ne smije iznevjeriti. To je, dakako, potpuno drukčija pozicija hrvatskoga gospodarstva na svjetskom tržištu. Uz to idu i one neposredne materijalne intervencije EU-a u korist zemalja koje se pripremaju i koje joj pristupe. </p>
<p>Zemlje koje su prije pristupile EU praktički bez iznimke ubrzano se razvijaju. Nekoliko primjera: Austrija je prije pristupanja imala kumulativnu stopu rasta 11, a u istom broju godina poslije učlanjenja 39 posto. Finska je prije pristupanja imala čak negativnu stopu, da bi u početnim godinama članstva postigla kumulativni rast od 21 posto. Španjolska i Portugal su poslije učlanjenja u Uniju znatno ubrzale rast i razvitak. Irska je prije ostvarila kumulativni rast 53 posto a poslije pristupanja u EU u istom razdoblju 115. Manje, ali pozitivne razlike bilježe i Velika Britanija, Grčka i dr. </p>
<p>Zemlje se po učlanjenju brže razvijaju u odnosu prema Unijinu prosjeku. Prema podacima Eurostat Yearbooka 1995. i 2003., te OECD Productivity Database iz 2004. vidi se da se, na primjer, Velika Britanija u početku sporije razvijala u odnosu prema cjelini EU-a, ali 1991. – 2000., ostvarivala 92 posto dok je Unijin kumulativni rast u istom razdoblju iznosio 36 posto. Španjolska je prije ulaska u EU ostvarivala 92 prema 36, ali kasnije 88 posto u vrijeme kad je EU kumulativno imala 51 posto. Manje su ali također pozitivne razlike kod Švedske, Grčke i dr.</p>
<p>Po svom priključenju zemlje smanjuju razlike svoga domaćeg bruto proizvoda u odnosu prema Unijinu prosjeku. Od 1991. do 2001. Portugal je napredovao sa 65 na 73 posto, Austrija je svoju poziciju poboljšala sa 108 na 113, Finska sa 96 na 105 posto. Najviše je postigla Irska, koja je prije pristupanja bila na 77 u odnosu prema prosjeku EU-a, da bi poslije toga došla na 118 posto. </p>
<p>Pod kojim se utjecajima po priključenju Uniji njeni članovi brže i kvalitetnije razvijaju? Uz ono što je već rečeno, golema gospodarsko-politička integracija poput EU-a ima veliku potisnu snagu, osobito u prvom razdoblju. U takvoj cjelini i sredini opstoje i djeluju snage koje vuku naprijed i tako utječu, ne samo demonstracijskim efektom, na cijelu integraciju i njene članice. Unutar velike integracije djeluju bezbrojne, često i nevidljive niti i silnice solidarnosti pri čemu je riječ i o ekonomskom interesu cjelokupnog članstva, svih zemalja EU, da se brže i kvalitetnije kreće. Zemlje znaju da su zajednički jače, da se taj veliki konvoj kreće intenzitetom cjeline, a ne samo snagom i uspjehom pojedinačnih zemalja. </p>
<p>Usporedno s tim zajedništvom i suradnjom, u sklopu EU-a odvijaju se i oštri tržišni odnosi s normalnim rivalstvima pa i sukobima. Napokon, u mjeri u kojoj se svijet kreće globalizacijski, Hrvatska će putem Unije intenzivnije i povoljnije ulaziti i u taj proces koji bi kao samostalna jedinka mnogo teže i uz veće žrtve svladavala.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor i bivši veleposlanik.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Najnovija velika bruka u hrvatskoj medicini</p>
<p>Kako može već osmu godinu biti na položaju predsjednika Hrvatskoga liječničkoga zbora netko tko tako malo zna o svojim prethodnicima, pogotovo o onima koji mu moraju poslužiti kao uzor? Kako se usudio pisati povijesnu knjigu o Hrvatskom liječničkom zboru kad o toj temi ne zna osnovne pojmove?</p>
<p>ŽELJKO POLJAK</p>
<p>Tek se nedavno stišala bura oko monumentalno zamišljene knjige »Vodeći hrvatski liječnici«, kojom je točno polovina hrvatskih liječnika svrstana među vodeće, a druga ignorirana i to prema kriteriju koji je sve samo ne objektivan (»Najveća bruka u povijesti hrvatske medicine«, Vjesnik, Stajališta, 12. listopada), eto nove bruke s potpisom istoga autora, a taj je sam predsjednik Hrvatskoga liječničkoga zbora (HLZ-a).</p>
<p>U povodu 130. obljetnice osnutka HLZ-a tiskana je luksuzno opremljena spomenica pod naslovom »Hrvatski liječnički zbor. Predsjednici od 1874. do 2004.« (Zagreb, 2004.), kojoj se ne bi moglo prigovoriti da i opet nije počinjeno nekoliko teških promašaja.</p>
<p>Najgori od njih svakako je taj što je u poglavlju o predsjedniku Augustu Forenbacheru, koji je svojom osobom označio veliko razdoblje hrvatske medicine, objavljena – gotovo nevjerojatno! – biografija sasvim druge osobe (Aurela Forenbachera), koja nema ama baš nikakve veze s Hrvatskim liječničkim zborom.</p>
<p>August Forenbacher bio je predsjednik HLZ-a od 1946. do 1958., u razdoblju vrlo teškom za intelektualce (sjetimo se samo parole »Živjeli radnici, seljaci i poštena inteligencija!«). August se pokazao kao jedan od najsposobnijih predsjednika u proteklih 130 godina i nije bez razloga izabran doživotnim počasnim predsjednikom, uz to i predsjednikom Saveza liječničkih društava Jugoslavije (1950. – 1953.). Navedimo iz »Hrvatskoga leksikona« samo redak: »... idejno i organizacijski konsolidira društvo.«</p>
<p>Vjerujemo da August nije zamijenjen s Aurelom namjerno nego iz neznanja, no tada se postavljaju vrlo neugodna pitanja. Kako može već osmu godinu biti na položaju predsjednika Hrvatskoga liječničkoga zbora netko tko tako malo zna o svojim prethodnicima, pogotovo o onima koji mu moraju poslužiti kao uzor?</p>
<p>Kako se usudio pisati povijesnu knjigu o Hrvatskom liječničkom zboru kad o toj temi ne zna osnovne pojmove? Kako se moglo dogoditi da se HLZ upušta u tiskanje tako skupe knjige koja mu služi na sramotu umjesto na čast i čijih bi 1500 primjeraka trebalo završiti u otpadu da se što prije zaboravi ta kulturna sramota?</p>
<p>To se moglo dogoditi samo zbog toga što se ne poštuje Statut Hrvatskoga liječničkoga zbora jer, umjesto Glavnog odbora, u HLZ-u vlada predsjednik. Glavnom odboru, koji prema Statutu treba voditi HLZ-ovu politiku, servira se na sjednicama dnevni red s obiljem marginalnih tema, dok sve važne odluke donosi predsjednik osobno, služeći se vještom retorikom.</p>
<p>Tako se dogodilo da su obje knjige – već spomenuti biografski leksikon »Vodeći hrvatski liječnici« i knjiga o kojoj je ovdje riječ, posvećene 130. obljetnici HLZ-a – tiskane bez recenzije i kontrole članstva, jer tko bi se usudio postaviti takvo pitanje autoritativnom predsjedniku?</p>
<p>Da se razumijemo, diktatura sama po sebi ne mora biti loša (usporedimo prosvijećeni apsolutizam s »demokratskim« linčem), no svakako je loša ako se ignorira i mimoilazi neprocjenjiva intelektualna snaga kakvu predstavlja sedam tisuća visokoobrazovanih članova i ako se članstvo dijeli na »podobne« (čitaj poslušne) i one druge koji misle svojom glavom.</p>
<p>Svatko tko radi može pogriješiti, ali zato postoji institucija recenzije, a nikome nije lakše naći vrhunske recenzente nego autoru, samo kad ne bi bagatelizirao Hrvatsko društvo za povijest medicine, koje je sastavni dio HLZ-a. Možda mu se ne bi dogodila takva bruka da je barem prelistao komplet od 126 godišta »Liječničkog vjesnika«, koji drži lijepo u kožu uvezan u svojoj predsjedničkoj sobi i u kojem ima obilje priloga o radu Augusta Forenbachera.</p>
<p>Može se reći, ne bez ironije, da je dobro što u impresumu knjige piše: »Zabranjeno reproduciranje bilo kojeg dijela knjige«, jer se tako bruka neće širiti dalje. No treba zamjeriti Ministarstvu kulture i Uredu za zdravstvo Grada Zagreba što su lakovjerno, vjerujući autoru koji se poslužio HLZ-ovim ugledom, sufinancirali bez recenzije to divot-izdanje.</p>
<p>Kao član HLZ-a smatram da bi sadašnji predsjednik nakon niza teških promašaja trebao dati ostavku umjesto što na skorašnjoj izbornoj skupštini i na kraju svog predsjedničkog mandata priprema pompozan oproštaj. Svirka i »domjenak« mogu poslužiti kultu ličnosti, ali ne mogu popraviti ljage nanesene Hrvatskom liječničkom zboru.</p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, začasni član Hrvatskoga liječničkoga zbora, publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto nikad nije snimljen film »Atentat na Radića«</p>
<p>I dok druge nacije mogu znatiželjnima ponuditi niz filmova o svojim velikanima, nama je jednostavnije da se hvalimo svojom poviješću, svojim velikanima, tisućugodišnjom kulturom i da to potkrjepljujemo dokumentima, izložbama i knjigama i uvijek druge krivimo za našu nemarnost</p>
<p>KRUNO HEIDLER</p>
<p>Nakon dugih priprema proslavili smo i stotu obljetnicu osnutka Hrvatske seljačke stranke. Središnja ličnost proslave bio je, dakako, Stjepan Radić. Mediji nisu pokazali bog zna kakvo zanimanje za taj povijesni događaj osim reportažnih prikaza proslave.</p>
<p>Proslava stogodišnjice HSS-a aktualizirala je ponovo pokušaj snimanja igranoga filma o Stjepanu Radiću i razumljivo uz to i o atentatu na njega i njegove suborce u ondašnjoj skupštini u Beogradu.</p>
<p>Prije mnogo godina, konkretno 1971., ekipa okupljena u producentskoj kući FAS – Filmski autorski studio u Zagrebu pokrenula je projekt dugometražnoga igranoga filma pod nazivom »Atentat na Stjepana Radića«. Scenarij za taj film napisao je novinar i publicist Zorislav Ugljen, stručni suradnik je bio pokojni prof. Zvonimir Kulundžić, a režiju je preuzeo, danas pokojni, Branko Bauer. On je želio da naslovnu ulogu u filmu igra gospodin dr. Stjepan Radić, Stjepanov unuk.</p>
<p>Ekipa je te godine na beogradskom festivalu dokumentarnoga filma podijelila novinarima mapu s materijalima o filmu. Zanimanje je, dakako, bio vrlo veliko jer je to bilo burno vrijeme hrvatskoga proljeća.</p>
<p>Producent filma FAS u to vrijeme bio je poznat po nepoćudnim filmovima zbog kojih su producent i autori bili na informativnim razgovorima u Zagrebu i Beogradu. Bili su to filmovi o studentskom štrajku, prvi film Kršćanske sadašnjosti »Beatifikacija blaženog Nikole Tavelića«, nekoliko dokumentarnih filmova Ive Škrabala i filmovi o gastarbajterskom životu.</p>
<p>Ekipa filma »Atentat na Stjepan Radića« morala je odustati od svog nauma. Počela su suđenja i svaka je prigoda za realizaciju projekta propala.</p>
<p>Nakon osamostaljenja Hrvatske, ta je ekipa, uvjerena da je došlo vrijeme za takav film, ponovno pokrenula projekt. Potražila je podršku u HSS-u tadašnjega predsjednika stranke pokojnoga Drage Stipca. On je projekt s oduševljenjem prihvatio i angažirao se u osiguranju inicijalnih sredstava za realizaciju projekta. Njegovom smrću projekt je opet stao.</p>
<p>Prije nekoliko godina, Branko Bauer je bio živ, ponovno je pokrenut projekt i 2002. godine ekipa je našla producenta i uputila pismo HSS-u, priložila scenarij i zamolila za podršku te mišljenje o predloženom projektu. Na žalost, ekipa do danas nije primila nikakav odgovor. A bili smo naivni i vjerovali da će premijera biti upravo za stotu godišnjicu osnivanja HSS-a.</p>
<p>Zašto je to tako možda objašnjava to da hrvatska kinematografija, osim o Nikoli Tesli, nije snimila nijedan film ni o jednom od hrvatskih velikana, bilo knezova, kraljeva, umjetnika, znanstvenika, političara i drugih.</p>
<p>I dok druge nacije mogu znatiželjnima ponuditi niz filmova o svojim velikanima, nama je jednostavnije da se hvalimo svojom poviješću, svojim velikanima, tisućugodišnjom kulturom i da to potkrjepljujemo dokumentima, izložbama i knjigama i uvijek druge krivimo za našu nemarnost.</p>
<p>I tako su od proslave stote godišnjice HSS-a ostale uspomene na referate, popise uzvanika i domjenke te vjerojatno poneka knjiga. Malo i premalo da Europa u koju idemo dozna više o nama i našoj neosporno i za Europu važnoj i zanimljivoj povijesti.</p>
<p>Autor je producent filma »Atentat na Stjepana Radića«, sada u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Protiv roditelja djece prosjaka bit će podnesene kaznene prijave</p>
<p>Neodjevenu, na hladnoći, roditelji ostavljaju svoju djecu da prose po gradskim ulicama i trgovima, kako bi tako zaradila novac za obitelj / Djeca privedena 23. prosinca, smještena su u Caritasovu domu u Vugrovcu ili kod drugih članova njihove obitelji / Policija kriminalistički obrađuje roditelje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vjesnik je u ponedjeljak istraživao pozadinu priče o djeci prosjacima, što je zatražio Ured dječje pravobraniteljice, kako bi se zaštitila prava te djece. Ured pravobraniteljice za djecu uputio je, naime, 16. prosinca upravnim tijelima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zahtjev da se zajedničkim snagama djeca prosjaci maknu s ulica.</p>
<p>Policija je u četvrtak, 23. prosinca privela devetero djece i njihove roditelje. Djeca su smještena u Caritasovu domu u Vugrovcu ili kod drugih članova njihovih obitelji, a protiv roditelja pokrenuta je kriminalistička obrada koja je još u tijeku.</p>
<p>Roditelji, naime, ostavljaju svoju djecu neodjevenu, na hladnoći, da prose po gradskim ulicama i trgovima ne bi li tako donosila novac za obitelj. Uglavnom su to romska djeca.</p>
<p>Kako bi se stalo na kraj iskorištavanju djece, kojoj su neodgovornim postupcima njihovih roditelja uskraćena prava na zdrav i normalan život, pokrenuta je akcija sprečavanja dječjeg prosjačenja. </p>
<p>»Akcija nije vremenski ograničena, a ovo blagdansko vrijeme iskoristili smo samo kao dodatan motiv da trajno iskorijenimo iskorištavanje djece koja pod trajno negativnim uvjetima skrbe za svoje obitelji prosjačeći. Cilj nam je zaštititi tu djecu«, rekla je dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević Vrsaljko. </p>
<p>U roku od 15 dana nadležna ministarstva moraju objaviti rezultate akcije. Marija Pavić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb grada Zagreba, kaže: »Treba skrenuti pozornost na djecu koja prosjače bez pratnje roditelja. Njima treba zaštita centara socijalne skrbi. Za vrijeme radnog vremena reagiraju oni centri na čijem je području dijete zatečeno kako prosjači dok u ostalo vrijeme akcije poduzima centar koji je dežuran. Reagiramo na sve dojave o kršenju prava djeteta«, rekla je Marija Pavić.</p>
<p>»Protiv roditelja djece prosjaka bit će podnesena prekršajna prijava zbog prosjačenja ili kaznena prijava zbog korištenja malodobne djece za popunjavanje kućnog budžeta«, rekla je glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Gordana Vulama, te dodala da je kriminalistička obrada još u tijeku.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Iduće godine nova žičara za Sljeme?</p>
<p>Vodeće svjetske slalomašice i posjetitelji siječanjske utrke Svjetskog kupa na Sljemenu, do odredišta će se voziti autobusom, a ne žičarom. Iako je Branko Mikinac, pomoćnik direktora ZET-a za promet, rekao da će autobus voziti zato da se za vrijeme utrke na Sljemenu ne bi skupljali i ljudi koji nisu nabavili karte, upitno je koliko je i sama žičara sigurna.</p>
<p>»Stanje žičare je besprijekorno. Održavamo je dnevno, a postoje i mjesečni i godišnji remonti svih bitnih sklopova«, rekao je Damir Škrinjar, pomoćnik direktora ZET-a za tramvajsku tehniku. Žičara godišnje preveze između 150 i 180 tisuća ljudi. U svakom smjeru u jednom satu može se prevesti 450 osoba jer svaka od 90 kabina ima mjesta za četiri osobe. »Današnja je žičara u funkciji već 40 godina i dosad je prevezeno više od osam milijuna putnika. Naravno da izgleda već staromodno i da više ne zadovoljava potrebe građana. Upravo zbog toga u dogovoru s Gradom pripremamo projekt prema kojemu bi Zagreb uskoro trebao dobiti novu žičaru«, nastavlja Škrinjar.</p>
<p>Žičara trenutno može podnijeti brzinu od tri metra u sekundi. Vožnja traje 23 minute. Kada udari vjetra dosegnu kritičnu točku od deset metara u sekundi, žičara više nije sigurna pa mora stati.</p>
<p> »Nova žičara imati će dvostruko više mjesta u kabinama, bit će dvostruko brža pa će joj kapacitet biti četiri puta veći od sadašnjega. Moći će voziti i uz jači vjetar. Trenutno se sređuje projektna dokumentacija i nadamo se da ćemo sljedeće godine početi ostvarivati ovaj dugo očekivani cilj«, zaključuje Škrinjar.</p>
<p>Trasa nove žičare bila bi duža od sadašnje, jer bi se početna stanica trebala spustiti do Dolja, a završna stanica bila bi kod vrha Medvednice. I dok s Doljem ne bi trebalo biti problema oko dozvole, za Medvednicu se čeka razrada GUP-a, jer je riječ o parku prirode. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hoće li Strossmayerov spomenik biti obnovljen do 8. travnja </p>
<p>Stota godišnjice smrti osnivača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - 8. travnja 2005. / Do sada je obnovljen brončani dio spomenika (skulptura), preostaje sanacija kamenog postolja i okoliša spomenika / Ni nakon dva natječaja izvođač nije izabran </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, na istoimenom trgu, trebao bi biti obnovljen i uređen do 100. godišnjice smrti osnivača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 8. travnja 2005. Do sada je obnovljen brončani dio spomenika (skulptura), a preostaje sanacija kamenog postolja i okoliša spomenika. No, nije sigurno da će sanacija tih dijelova spomenika biti izvedena u predviđenom roku.</p>
<p>Još, naime, nije izabran izvođač radova, pa ispunjavanje rokova rekonstrukcije postaje upitno«, smatra šef Odsjeka za javne gradske površine u Gradskom uredu za izgradnju grada, Mijo Marošević.</p>
<p>Marošević kaže da su za te radove do sada raspisana dva natječaja, no propali su jer je na oba stigla samo jedna ponuda, a zakon nalaže da moraju biti dvije.</p>
<p>»Nakon neuspjeha drugog natječaja predloženo je njegovo poništenje i pripremljen je zahtjev Upravi za nabavu Vlade RH da odobri izravno ugovaranje posla, jer su za to ostvarene zakonske pretpostavke. Također, Gradskom poglavarstvu upućen je zahtjev za imenovanje povjerenstva za izravno ugovaranje. Međutim, cijeli je postupak zaustavljen zbog zahtjeva pročelnika Nenada Crnića da se javni natječaj još jednom ponovi«, veli Marošević i naglašava: »Ponavljanje natječaja ne jamči da će se izvođač izabrati. Radi se o složenim radovima, za koje izvođač mora imati licencu Ministarstva kulture, a poduzeća s tom licencom je malo«. </p>
<p>Zamjenik pročelnika Gradskog ureda za izgradnju grada, Gordan Hanžek, objašnjava da pročelnik Nenad Crnić nije podnio zahtjev da se ponovi javni natječaj, već zahtjev da se odredi kojim će se načinom brže izabrati izvođač.</p>
<p>»Pročelnik Crnić naredio je da se, zbog kompliciranih zakonskih uvjeta, procijeni kojim će se načinom brže izabrati izvođač, kako bi rekonstrukcija postolja i okoliša počela što prije i završila do predviđenog datuma. Nije imenovano ni povjerenstvo za izravno ugovaranje, jer se za to mora čekati sjednica Gradskog poglavarstva. Konačna odluka o načinu izbora izvođača donijet će se na sljedećoj sjednici Poglavarstva«, rekao je Hanžek.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Phoenix upisao 11. uzastopnu pobjedu </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Košarkaši Phoenix Sunsa, koji imaju najbolji omjer u NBA ligi (24-3), nastavili su svoj pohod ubilježivši 11. pobjedu zaredom. Na svom su terenu svladali Toronto Raptorse sa 106-94. Za Sunse je Amare Stoudemire ubacio 33 poena, Quentin Richardson dodao je 18, kao i Shaun Marion, a razigravač Steve Nash je, uz 18 koševa, imao i 13 asistencija te je srušio 18 godina stari rekord legendarnog Magica Johnsona. Nashu je to deseta utakmica u nizu u kojoj je njegova momčad slavila, a on je pritom imao dvoznamenkasti učinak u dodavanjima. Jalen Rose predvodio je Toronto sa 19 poena. </p>
<p> l Rezultati: New York – Charlotte 91-82 (Šundov nije igrao), Milwaukee – Chicago 99-92 (Kukoč ozlijeđen), San Antonio – Boston 107-90, Phoenix – Toronto 106-94, Minnesota – Washington 109-74, Houston – LA Clippers 96-79, Cleveland – New Orleans 100-91, Denver – Dallas 88-102, Sacramento – Golden State 94-98. (Hina)</p>
<p>Scoonie Penn u Scavoliniju </p>
<p>ZAGREB – Bivši košarkaš Cibone Scoonie Penn, nakon kratke epizode u grčkom Makedonikosu, potpisao je ugovor s talijanskim Scavolinijem do kraja sezone. Penn je nakon odlaska iz Cibone stigao u Makedonikos sa Slavenom Rimcem, no dobio je otkaz nakon samo pet kola. Mjesto za Penna u Pesaru otvorilo se odlaskom Aleksandra Đorđevića iz Scavolinija. I. P. A. </p>
<p>JANICA KOSTELIĆ: »Napokon je napeto u Svjetskom kupu«</p>
<p>Posljednje utrke Svjetskoga kupa u 2004.</p>
<p>Novi troboj Janice, Tanje i Anje </p>
<p>SEMMERING – Odmor i bezbrižni blagdanski dani nisu baš mogući za one koji su dio skijaške karavane. Nakon jednoličnih sezona ženskog skijanja, gdje su pojedinci ljubomorno uzimali svu slavu, ove je sezone taj dio Svjetskoga kupa izuzetno zanimljiv. Tri su djevojke uzdigle kvalitetu na višu razinu i u međusobnom su nadmetanju povećale popularnost. Anja Pärson, Tanja Poutiainen i Janica Kostelić apsolutno kontroliraju događaje u tehničkim disciplinama i od šest utrka ove sezone samo se jednom pored jakoga švedsko-finsko-hrvatskog lobija do prvog mjesta progurala Slovenka Tina Maze, na veleslalomu u St. Moritzu. </p>
<p>Novi troboj dogodit će se ovog tjedna u austrijskom Semmeringu - u utorak na veleslalomu i u srijedu u noćnom slalomu. Zasad najbolje kotira Finkinja Poutiainen zbog tri pobjede, a bodovi samo iz slaloma i veleslaloma drže je uz bok ostale dvije skijašice koje koriste i brze discipline za punjenje bodovnoga konta. </p>
<p>– Napokon je napeto u Svjetskom kupu i svaka je nova utrka zbog našeg troboja vrhunski događaj. Jedva čekam Semmering, poručila je Janica.</p>
<p>Stipe Karadžole </p>
<p>Kovačević u Solaris, Zajmović u Medveščak</p>
<p>ZAGREB – Rotacija vaterpolskih trenera krenula je smjenom Nevena Kovačevića s klupe Mladosti. Prošlog se tjedan Upravni odbor mladostaša zahvalio Kovačeviću na suradnji, koji nije gubio vrijeme već je preko vikenda našao novi klub. Naime, Kovačević je od ponedjeljka novi trener Solarisa. Ozren Bonačić se po treći put vratio na Savu, a njegovo je mjesto u Medveščaku preuzeo Mirsad Zajmović. Bivši trener Mladosti Dragan Matutinović trenutačno radi u Jedi kao izbornik Saudijske Arabije. No, nakon kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo preuzet će izborničku dužnost reprezentacije Slovačke. I. Mi. / R. P.</p>
<p>Navratilova igra u Gold Coastu </p>
<p>SYDNEY – Iako već ima 48 godina, jedna od najboljih tenisačica u povijesti Martina Navratilova još ne namjerava objesiti reket o klin. Na WTA turniru u australskom Gold Coastu (od 2. do 8. siječnja) nastupit će u paru s Francuskinjom Nathalie Dechy. Navratilova je slavila na tom turniru 2003. godine, kad je igrala u paru s Ruskinjom Svetlanom Kuznjecovom. Navratilova je u 20 godina profesionalne karijere, do 1994., osvojila 341 turnir, od čega 167 u pojedinačnoj konkurenciji. Na Grand Slam turnirima slavila je 56 puta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Radijacija iz mobitela oštećuje DNK u stanicama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Radijacija iz mobitela oštećuje DNK u ljudskim stanicama, pokazali su rezultati višegodišnje studije provedene u znanstvenim laboratorijima sedam europskih zemalja.</p>
<p> Istraživači nisu pružili konačan dokaz da uobičajena razina zračenja iz mobitela šteti ljudima koji ih koriste, no naglasili su potrebu širih istraživanja kako bi se ispitalo postojanje te veze, a do tada pozivaju na oprez korisnike mobitela, piše magazin Nature. »Pronašli smo mehanizam koji može izazvati kronične bolesti«, zaključio je voditelj projekta Franz Adlkofer iz Veruma, istraživačkog isntituta iz Muenchena. Utvrđenoje da zračenje uzrokuje pucanje pojedinih lanaca DNK u ljudskim stanicama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Meet the Fockers« najgledaniji film, a 2004. rekordna kinogodina</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Nastavak sjajne komedije »Dozvola za brak«, u kojem su briljirali Ben Stiller i Robert de Niro, zasjela je na prvo mjesto američkog box officea u božićnom vikendu, zaradivši 44,7 milijuna dolara. Ekipi originala u nastavku su se pridružili Dustin Hoffman i Barbra Streisand, a nastavak pod nazivom »Meet the Fockers« uspio je tijekom Božića zaraditi 19,1 milijun dolara, što je najveća zarada nekog filma u povijesti mjerenja box officea na Božić. </p>
<p>Prema predviđanjima, godina 2004. mogla bi biti rekordna prema kinozaradi prikazanih filmova. Na drugom je mjestu komedija »Fat Albert« sa zarađenih 12,7 milijuna dolara tijekom božićnog vikenda. Film je dobio očajne kritike, no kako je riječ o ekranizaciji nekad gledane animirane serije Billa Cosbyja, publika je hrlila u kino, barem tijekom prvog vikenda njegova prikazivanja.</p>
<p>Treće je mjesto osvojio neprepoznatljivi Jim Carrey s filmom »Lemony Snicket's A Series of Unfortunate Events« sa 12,5 milijuna, dok su se na četvrto i peto mjesto posložile najveće hollywoodske zvijezde: Leonardo DiCaprio s filmom »Aviator« na četvrtom, a Clooney, Pitt i Damon na petom mjestu s »Oceanovih dvanaest«.</p>
<p>Međutim, producenti baš i nisu najzadovoljniji jer su njihovi filmovi podbacili u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Naime, ovog je vikenda 12 najgledanijih naslova zaradilo 121 milijun dolara, a u istom razdoblju prošle godine filmski su hitovi svojim producentima priskrbili 165 milijuna dolara. No prošle je godine kinoljestvicom dominirao »Povratak kralja«, što i objašnjava lošije ovogodišnje rezultate.</p>
<p>Unatoč podbačaju na kraju godine, ova bi godina prema predviđanjima mogla biti rekordna te bi trebala dostići 2002., kada je ukupna zarada iznosila 9,4 milijarde dolara, što je najbolji rezultat američkog box officea svih vremena. Naime, ove je godine bilo dosta velikih hitova poput »Spidermana 2«, no bilo je i iznenađujućih uspjeha poput »Pasije« i »Fahrenheita 9/11« ili remakea japanskog horora »The Grudge«.</p>
<p>Taj je film snimljen za deset milijuna dolara bez ijedne prave zvijezde, a zaradio je 110 milijuna. Istina, i cijena ulaznica se povećala u usporedbi sa 2002., što može djelomično objasniti odlične kinorezultate u ovoj godini.</p>
<p>Na prvom mjestu po zaradama među studijima nalazi se Sony, slijedi ga Warner, dok je Disneyjev studio na trećem mjestu. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Održan tradicionalni koncert »Božić u Ciboni«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tradicionalni koncert »Božić u Ciboni« u organizaciji Košarkaškoga kluba Cibone, Glasa Koncila i Hrvatske radio-televizije održan je u nedjelju u punoj dvorani Košarkaškoga centra Dražena Petrovića.</p>
<p>Prvi »Božić u Ciboni« održan je 1989. na inicijativu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića. Nakon šesnaest godina, »Božić u Ciboni« postao je svečana tradicija Zagrepčana i televizijskoga gledateljstva u domovini i svijetu. Organizatori su ponudili obilje narodnih božićnih pjesama, a učenici iz Rijeke i Samobora kazivali su svoja literarna razmišljanja o Božiću.</p>
<p>Voditelj programa bio je dramski umjetnik Vid Balog, Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnali su Alan Bjelinski i Nikica Kalođera, a Tamburaškim zborom HRT-a Siniša Leopold. »Božić u Ciboni« režirao je Krešimir Dolenčić, a scenografiju je osmislila Latica Ivanišević. Poznati pjevači, glumci, članovi zborova i orkestri okupili su se oko velikih jaslica, dara koji je za tu prigodu stigao iz Tirola.</p>
<p>Kardinal Josip Bozanić zahvalio je svim sudionicima i organizatorima tog velikog događaja. »Ovaj Božić bio je iznimno miran, zbog čega se moramo radovati, a isto tako radujemo se i dobru kojeg ima puno u nama i oko nas. To dobro moramo otkrivati, uočavati i promicati«, rekao je kardinal. Pritom je podsjetio da se taj dan slavi i kao blagdan Svete Obitelji te je svim hrvatskim obiteljima poželio mir, uspjeh i napredak u novoj 2005. godini.</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je da se slavljenje Božića u Ciboni povezuje i s donacijom Grada Zagreba zagrebačkoj prvostolnici. Zagrebačkom nadbiskupu uručila je odluku Grada Zagreba o donaciji od milijun kuna za obnovu katedrale. Također je rekla da Grad ove godine daje i poseban prilog za obnovu katedrale u iznosu od šest milijuna kuna.</p>
<p>Zahvalivši na daru, nadbiskup je rekao da je zagrebačka katedrala, koja je i Stepinčeva katedrala, »simbol grada i dio hrvatskog identiteta, u koji ulazi i katolicizam kao nezaobilazna sastavnica toga identiteta«. Dodao je da je dugogodišnja obnova katedrale izazov za Grad Zagreb i kroz njezinu obnovu vidi se promicanje zagrebačkog i hrvatskog identiteta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Scissor Sisters održali najbolji koncert </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Na kraju godine stručnjaci iz različitih područja rekapituliraju zbivanja u kalendarskoj godini, pa su nakon proglašenja najtraženije osobe na Internetu (Britney), najeksponiranije osobe na televiziji (opet Britney), najuspješnijih turneja (prema jednima Madonna, a prema drugima Prince) ili albuma (Usher), na red došli i najbolji koncerti u 2004. godini.</p>
<p>Prema slušateljima Virgin Radija najbolji koncert u 2004. održali su neobični newyorški glazbenici Scissor Sisters, kojih začudo nema niti na jednom popisu najboljih albuma godine.</p>
<p>»Ove godine svjedočili smo ulasku mnogobrojnih talenata u mainstream, a Scissor Sistersi su među najoriginalnijima koji su isplivali na površinu i nije ni čudo da britanska javnost ovako reagira na njih«, rekao je radijski DJ Pete Mitchel komentirajući rezultate.</p>
<p>Titula najboljih pripala im je za nastup na V Festivalu, dok su iza njih ostali kultni Red Hot Chili Peppersi s nastupom u londonskom Hyde Parku te Keane, koji je također nastupio na V Festivalu.</p>
<p>Dalje su se među deset najboljih koncerata ugurali Maroon 5, Snow Patrol, Embrace, Oxfam's Make Trade Fair, veterani The Who, najuspješnije ovogodišnje nade Franz Ferdinand te na desetom mjestu legendarni David Bowie.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dvije bakice uhićene nakon pokušaja pljačke </p>
<p>JERUSALEM</p>
<p> - Dvije izraelske bake, jedna 78-godišnjakinja i druga 60-godišnjakinja, su uhićene nakon svađe s trgovcem mješovitom robom i njegovom postarijom mamom nakon loše izvedenog pokušaja pljačke, objavile su jedne tamošnje novine. Dvije bakice uočene su tv-kamerama dok su kružile po području Lod blizu Tel Aviva, prije nego što su se potukle s prodavačem te pokušale otuđiti viski i votku iz trgovine »Right on time« (U pravo vrijeme), pišu novine. S obzirom na njihove godine, dvije su žene izbjegle boravak u zatvoru, ali će zato biti u kućnom pritvoru sve do početka suđenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Mijenjam ženu« na hrvatski način</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je bizarna njemačka emisija »Mijenjam ženu« postigla iznenađujuće dobru gledanost na programu domaćeg RTL–a, ta je televizija odlučila snimiti domaće epizode koje će se od 6. siječnja prikazivati svakog četvrtka. RTL Televizija je odlučila u vlastitoj produkciji proizvesti 45-minutnu emisiju, čiji je cilj na humorističan način otkriti gledateljima život i navike hrvatskih obitelji.</p>
<p>Iako su mnogi skeptično gledali na tu RTL-ovu odluku ne očekujući da bi takva zamisao kod nas mogla zaživjeti, predstavnici te televizije ističu da je na njihovu popisu zainteresiranih više stotina žena, spremnih u svakom trenutku napustiti svoju obitelj i na deset dana otići u neku drugu, nepoznatu obitelj, bez ikakva znanja o njihovu načinu života i okolnostima u kojima žive. U prvoj epizodi svoje će uloge i obitelji zamijeniti samohrana majka Heda Gospodnetić, dirigentica iz mnogobrojne i otkvačene umjetničke obitelji, i Marica Bučar iz tradicionalne tročlane obitelji iz malog mjesta nedaleko od Jastrebarskog. Ondje će se Heda okušati u hranjenju svinja i orezivanju voćaka, dok će vrijedna kućanica iz Jastrebarskog morati dovesti u red brojnu obitelj umjetnika i boema.</p>
<p>Budući da je posljednja emisija »Mijenjam ženu«, prikazana 21. prosinca, privukla 61,30 posto gledatelja, odnosno prema istraživanju na populaciji u dobi od 18 do 49 godina ostvarila je gledanost od 27 posto, na RTL–u su uvjereni da bi domaća emisija mogla postići jednaku ili čak veću gledanost.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Besmislice koje život znače</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što ću sad svake večeri… Bilo je to pitanje koje nije došlo iz usta nekog tinejdžera nego ozbiljnog glumca. On (iako uopće nije anoniman, ovaj je put to htio ostati) sjedio je za stolom na partyju dobrodošlice za finaliste prve hrvatske reality sapunice Big Brother u proizvodnji RTL-a u zagrebačkom klubu Piranha u noći s nedjelje na ponedjeljak, i sasvim ozbiljno dvojio o svojem svakovečernjem »poslu« od 20 do 21 sat…</p>
<p>A »on« nije bio samo on: s njime se moglo poistovjetiti mnogo ljudi koju su, htjeli-ne htjeli, više ili manje upali u nevidljivu mrežu voajerstva i automatski svake večeri svoje vrijeme podešavali prema Velikome Bratu.</p>
<p>Hrvatska je pak dobila i drugog milijunaša u nekoj od igara, s time da ovaj – Saša Tkalčević – ima dužu kosu i mnogo manje znanja nego milijunašica iz istoimenog kviza (pitao se čak sasvim ozbiljno i tko je – Račan!?), ali je zato u sto dana pokazao narodu svoju pravu sliku.</p>
<p>I premda je na početku među djecom uglavnom bogatih roditelja, nadobudnim studentima ili samim mladim poduzetnicima koji imaju svoje kafiće i koktel-barove djelovao kao da je pao s Marsa: istetoviranih ruku, jednostavnog ponašanja – iako je u kući napravio najviše štete porazbijavši sasvim slučajno pola inventara – otac dvoje djece koji je vjerojatno veće dijete od svoje, Saša je sa suprugom Natašom i dvojicom sinova u »vanjskom svijetu« hrabro koračao do svog prvog milijuna. A njemu su se, kako se po Bjelovaru priča, ne samo iz lokalpatriotizma, nadali mnogi – svi kojima je čovjek dužan u tome su vidjeli šansu da napokon naplate svoj dug.</p>
<p>Hrvatska je odabrala milijunaša, svog junaka, čovjeka koji je u životu radio i kao grobar i kao konobar. Čistio je ceste, naplaćivao odnosno, kako doznajemo, ne naplaćivao parkiranje po Bjelovaru... i pokušavao je mnogo toga kako bi preživio. U velikobratovskoj kući svlačio se okrećući golu stražnjicu kamerama, hodao na štulama, gradio sklonište za kobilu Suzy, krao čarape da bi napravio loptu krparu, plesao balet, pjevao karaoke vjerojatno najgore ali najsimpatičnije od svih, skakao pa padao u ormarić za cipele, popravljao dimnjak i gasio požar, cijepao drva, hodao po zaleđenom jacuzziju…</p>
<p>Grlio je svakoga prije spavanja govoreći zbunjenim ukućanima da ih voli, a istodobno triput zaredom nominirao druge jer su bili »precmizdravi«. Time je još jedanput pokazao da nas na drugima najviše smeta ono što i sami vjerojatno imamo…</p>
<p>O svojoj je supruzi i sinovima uglavnom šutio: nije ih, kao Ozren svoju djevojku Viktoriju, stavljao u prvi plan, iako je bilo jasno da su mu dječje ljubavi poput Alenove prema Marini vjerojatno mačji kašalj prema onoj koju osjeća prema sinovima i supruzi. Tu i tamo dao si je oduška, osobito na svoj rođendan kad je dovedena Playboyeva zečica Mirela, no već je drugo jutro sjedio sa slikom svoje obitelji u kutu kreveta i pokrio se plahtom preko glave duboko uzdahnuvši…</p>
<p>I dok ostali svoje egzistencije uglavnom mogu zahvaliti ugostiteljskim objektima, Sašina su konstanta i ljubav bili i ostali – motori. U rodnom je gradu stvorio cijelu malu skupinu koju je nazvao White City Bikers. Prijatelji su mu gotovo svakog petka – posebno ovog zadnjeg kad je bio prvi put nominiran u paru s Antonijom – davali najglasniju potporu, došavši iz Bjelovara u zagrebačku Dubravu po ledenoj cesti, kada su mnogi iz zagrebačkih kvartova, upravo zbog te poledice, odlučili ne otići na koncert Zdravka Čolića.</p>
<p>A Saša je šutio, plakao i gurao do stotog dana. Kad je čuo da je ostao jedini u kući – u trenutku kad je simpatična, prirodna i napokon prava voditeljica između dvojice »laika«, Darija Knez, rekla (na radost svih antisnobovski orijentiranih pojedinaca ovog nam društva) Samoborcu Zdravku Lamotu da može izaći iz kuće jer je osvojio samo deset posto glasova – zabacio je glavu (oprane kose) prema natrag i rekao: »Pa ne mogu vjerovati…«</p>
<p>E, Saša, vjeruj, vjeruj! Tek će sljedećih dana, možda i tjedana, kad prođe prvotni šok izlaska iz kuće i situacije iz koje neki natjecatelji (u Australiji, primjerice) nose PTSP zbog psihološkog »ostanka« u izolaciji, Saša Tkalčević postati svjestan što mu se zapravo dogodilo. Nama ostaje da s radošću pomislimo kako je RTL-ov udarni termin napokon slobodan ili da se, poput glumca s početka priče, iskreno zapitamo što će nam sad toliko okupirati pozornost od 20 do 21 sata, kad više nema besmislica iz dubravskog studija.</p>
<p>Da, besmislica… ali te besmislice život znače. I baš je u tome tajna reality showa s kojim se napokon, eto, i mi upoznasmo…</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Posveta anonimnom radniku </p>
<p>Hrvatski kustoski tim priredit će međunarodnu izložbu o kolektivnim praksama koja će se otvoriti 1. svibnja 2005. u Kasselu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kustoski tim »Što, kako i za koga / WHW«, koji čine Ana Dević, Ivet Čurlina, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, pozvan je da sljedeće godine osmisli opsežnu međunarodnu izložbu naslovljenu »Kolektivna kreativnost«, a posvećenu anonimnomu radniku, u jednoj od najuglednijih svjetskih izložbenih institucija – Kunsthalleu Fridericianumu u Kasselu, organizatoru prestižne izložbe Documenta. Uz izložbu »50 godina Documente« ta je izložba glavni projekt Kunsthallea Fridericianum sljedeće godine, a u potpunosti je finaciraju njemački partneri izložbe.</p>
<p>Riječ je o jedinstvenom primjeru poziva hrvatskim kustosima mimo bilateralne suradnje na državnom ili institucionalnom nivou. Uz to, spomenuta je izložba izuzetno važna za predstavljanje hrvatske kulturne proizvodnje.</p>
<p> Polazeći od pojma umjetničke grupe viđene kao socijalni fenomen, izložba »Kolektivna kreativnost« bavi se različitim hibridnim, formalnim i neformalnim oblicima grupnoga djelovanje čiji protagonisti dijele zajednički program, način života, politički stav ili metodologiju djelovanja. Izložba »Kolektivna kreativnost« spaja različite povijesne i suvremene perspektive, istražujući polazišta, dosege, strategije i društvene mogućnosti kolektivnog djelovanja.</p>
<p>U središtu zanimanja nije samo grupa kao forma, već različiti emancipatorski aspekti kolektivnog rada, bez obzira na to je li riječ o formalnoj grupi, pokretu, zajednici, sceni, komuni, umjetničkim parovima te pojedincima, koji često i sami prisvajaju grupni identitet ili pokreću proces kolektivnog rada. </p>
<p>Jedan od ključnih fokusa izložbe je i kolektivno djelovanje viđeno kao užitak i radost zajedničkog djelovanja suprotstavljeno logici sustava koji želi zadržati nadzor nad ne samo uvjetima produkcije, već i oblicima zadovoljstva. Namjera je izložbe preispitati ulogu kolektivnog stvaranja u suvremenoj umjetnosti s osobitim naglaskom na tradiciji grupnog djelovanja u Istočnoj Europi i Latinskoj Americi, gdje je kolektivnost posljedica posebnih, često represivnih društvenih okolnosti. Istodobno, izložba će preispitati homogenost europskog modernizma i sudjelovanja tzv. marginalnih sredina u njemu. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šimi Periću nagrada za životno djelo </p>
<p>Perićev rad je od prvoga nastupa 1954. do danas obilježen izrazitom smjelošću eksperimenta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šime Perić, Boris Demur i Alem Korkut dobitnici su ovogodišnjih nagrada Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, a nagrade su im svečano dodijeljene u ponedjeljak u prostorima Stare gradske vijećnice. Slikar i kipar Šime Perić dobio je nagradu za životno djelo za značajan prinos hrvatskomu likovnom stvaralaštvu. Kako stoji u obrazloženju nagrade, koje je ovom prigodom sastavila Mladenka Šolman, Perićev rad je od prvoga nastupa na izložbi Majstorske radionice Krste Hegedušića 1954. godine do danas obilježen izrazitom motivacijom i smjelošću eksperimenta kojima pomiče granice djela.</p>
<p> U enformelnim akcijama, obnoviteljskom razdoblju pedesetih i šezdesetih godina te u dinamičkim apstrakcijama snažne sublimacijske moći sedamdesetih i osamdesetih Perić njeguje svojstven izraz i sugestivno određuje prostor vlastita usredištenja. Apstraktnim, kontrapunktnim odnosima prozračnih slojeva stvorio je najspiritualniju dionicu suvremenoga likovnog slikarstva. U kiparstvo Perić ulazi kao zreli umjetnik iskazujući ideju ili energiju oblikom životnoga poleta ili simboličkom gravitacijom. Uz stvaralački opus valja istaknuti i Perićev pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti. </p>
<p>Nagrada HDLU-a za najbolju izložbu u 2004. godini dodijeljena je Borisu Demuru za izložbu u Modernoj galeriji. Boris Demur, ističe Zdenko Rus, umjetnosti prilazi činom potpune izloženosti, svjedočenjem o prirodi umjetnosti i svojoj vlastitoj prirodi. Već od 1973. godine Demurovo slikarstvo je ekspresionističko, informelističko, svedeno na primarne postupke i konkretne zahvate. Upotrebljavajući tehnike i postupke kolažiranja, dekolažiranja, asamblaže i frotaže, Demur ostvaruje djela kao odraz stvarnosti koju osjeća u sebi. Početkom osamdesetih Demur dolazi do motiva spirale i slikanja rukama koje zadržava sve do danas.</p>
<p> Od 2000. godine nagrada HDLU-a dodjeljuje se i mladom umjetniku. Ovogodišnji dobitnik je kipar Alem Korkut. Za Korkutove prve radove, po tumačenju Borivoja Popovčaka, karakteristično je propitivanje odnosa suprotstavljenih materija anorganskoga i organskoga podrijetla te njihovih struktura unutar primarnih kiparskih oblika. Posljednjih godina Korkut je zaokupljen postojanjem kiparskih oblika. </p>
<p>Šime Perić, zahvaljujući na nagradi u ime sve trojice nagrađenih, izjavio je da imjetnici rade u osami, ali očekuju pravorijek kolega i javnosti. </p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tarantinovska crna satira</p>
<p>Ova bizarna varijacija božićnog filma u tradiciji »Paklenog šunda« sadrži sve elemente tarantinovske estetike, pomiješane s crnim humorom i gubitničkim junacima braće Coen </p>
<p>Kad je film »Bad Santa« uvršten u program ovogodišnjeg festivala u Cannesu, usred sunčane Azurne obale, mnogi su se kritičari upoznati sa šećerastom američkom tradicijom božićnog filma upitali što se to dogodilo festivalskim selektorima. No, premda se ne radi iznimnom umjetničkom filmu, »Zločesti Djed Mraz« redatelja Terryja Zwigoffa (»Svijet duhova«) je jedan od najoriginalnijih filmova o temi bradatog djedice s darovima ikad snimljenih. </p>
<p>Ova bizarna varijacija božićnog filma u tradiciji »Paklenog šunda« sadrži sve elemente tarantinovske estetike, pomiješane s crnim humorom i gubitničkim junacima braće Coen. </p>
<p>Izbor Billyja Boba Thorntona za glavnu ulogu već se u startu pokazao pravim izborom, jer je taj glumac donio ulozi karakteristike brojnih antijunaka iz svoje glumačke karijere. Njegov Djed Mraz je okorjela pijanica i lopov koji se, u suradnji sa svojim pomoćnikom niskog rasta (Tony Cox), specijalizirao za pljačku robnih kuća za vrijeme božićnih blagdana, a kuću naivnog debeljuškastog dječaka koji živi s bakom iskoristit će kao bazu za svoj novi pothvat. Dječak i baka predstavnici su apsolutne dobrote, nestvarni ljudi iz starih filmova koji će nepozvanog gosta nuditi sendvičima, dati mu krevet, pa i novac za popravak sanjki.</p>
<p>U hrvatskim kinima rijetko se viđa oznaka »ne preporučuje se mlađima od 16 godina«, jer ne postoje propisi koji bi to uređivali ni komisije koje bi davale takve procjene, kao što je British Board of Classification u Velikoj Britaniji. Tako se kao tzv. tinejdžerski filmovi kod nas pojavljuju naslovi potpuno neprimjereni mlađem uzrastu, poput primjerice »Mrak, mrak filma«.</p>
<p> Film »Zločesti Djed Mraz« ipak je dobio takvu oznaku, jer je distributer ispravno procijenio da bi u blagdansko vrijeme mogao privući krivu vrstu publike. Doista, u filmu ima poprilično mnogo vrijeđanja, nasilja i seksa i nema sumnje da se radi o komediji namijenjenoj isključivo za odrasle gledatelje. </p>
<p>Ova je komedija u brojnim svojim dijelovima vulgarna, no očišćena od prizemnih elemenata jednostavno ne bi funkcionirala. Ipak, nije riječ o lošem humoru u stilu braće Farelly ili tinejdžerskih horor parodija, gdje je odvratnost sama sebi svrhom, već o duhovitoj i zabavnoj crnoj satiri u tradiciji američkoga nezavisnog filma.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Blog zapljusnuo internet</p>
<p>Blog je internetska stranica s osobnim dnevničkim zapisima / Nova riječ u modi je i »chav« – označava mlađu osobu koja oko vrata nosi jeftin nakit i na glavi bejzbolsku kapu, a dane provodi u trgovačkim središtima / Proteklih sto godina obilježile riječi blues, avangarda, DNA , fast food, seksi, hip-hop i druge </p>
<p>Bliži se kraj godine pa nas sasvim očekivano zasipaju ankete kojima se razmatra sve ono što je obilježilo proteklu godinu. Tako je i američki izdavač rječnika Merriam-Webster objavio da je u 2004. godini pojam čije se značenje najčešće tražilo bio »blog«. Kako u hrvatske rječnike stranih riječi blog još nije ušao, objašnjenje smo potražili upravo u rječniku koji na Internetu objavljuje Merriam-Webster. </p>
<p>Ondje piše da je blog internetska stranica s osobnim, dnevničkim zapisima, koje čitatelji komentiraju, a često sadrže i različite linkove. Blogovi su vrlo popularni i na hrvatskim internetskim stranicama i blogera/blogaša (oni koji imaju svoj blog) ima mnogo, a razlog tomu jest to što je blog vrlo jednostavno otvoriti.</p>
<p> Nađe se tu svašta, od zapisa o studentskom životu (blog »Studentski đir«), preko bloga namijenjenog knjigoljupcima (blog »Knjiški moljac«) do bloga na kojem lektor dijeli jezične savjete (»Jezični savjetnik«). Jedan je od posjećenijih blogova bio onaj »Diplomat u USA« Vibora Kalogjere, zbog kojega je taj mladi diplomat i smijenjen s mjesta trećega tajnika u hrvatskom Veleposlanstvu u SAD-u. </p>
<p>Drugačije vijesti o riječi koja je obilježila ovu godinu dolaze iz Velike Britanije. Naime, Susie Dent je u knjizi »Larpers and Shroomers: The Language Report« popisala riječi koje su obilježile svaku od proteklih sto godina. Autorica knjige je mišljenja da je u 2004. godini najčešće spominjana riječ, u medijima i u svakodnevnom razgovoru, bila »chav«. Tom se imenicom opisuje mlađa osoba koja oko vrata nosi jeftin nakit (najčešće lažno zlato), na glavi bejzbolsku kapu, a dane provodi u trgovačkim centrima. </p>
<p>Što se tiče upotrebe te riječi, za razliku od bloga, hrvatski građani baš i nisu u trendu. Poznavajući našu spremnost da se što prije prihvate i što češće upotrebljavaju sve strane riječi koje su u modi, za očekivanje je i poplava »chava«. U skladu s tom spremnošću, Hrvatska je ove godine bila zatrpana otkrivanjem metroseksualaca. Susie Dent smatra da će metroseksualce uskoro zasjeniti retroseksualci, a to bi bili oni koji što manje vremena troše na vlastiti izgled. </p>
<p>Na popisu riječi koje su obilježile proteklih sto godina našle su se i blues (1912.), avangarda (1925.), DNA (1944.), fast food (1951.), seksi (1956.), hip-hop (1982.), Google (1999.)... </p>
<p>British Council je, pak, proveo jedno drugačije istraživanje. Na temelju glasova 40.000 ispitanika iz raznih zemalja tražila se najljepša riječ na engleskome jeziku. Pobjedu je odnijela riječ mother (majka), a u deset najljepših engleskih riječi uvrštene su passion (strast), smile (osmijeh), love (ljubav), eternity (vječnost), fantastic (čudesan), destiny (sudbina), freedom (sloboda, neovisnost), liberty (sloboda, neovisnost) i tranquillity (mirnoća).</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Uhvaćen Munchov kradljivac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Norveška je policija uhvatila jednoga od osumnjičenih za krađu platna poznatog norveškog slikara Edvarda Muncha, koje su iz istoimenog muzeja u Oslu u kolovozu ove godine, usred bijela dana ukrali nepoznati kradljivci. »Krik«, jedno od ukradenih platna, procjenjuje se na 19 milijuna dolara, a niti jedna od dvije Munchove slike do sada nisu pronađene. Od kad je krađa izvedena, znatno su pojačane mjere osiguranja Munchova muzeja u Oslu, koje je pretrpjelo žestoku kritiku javnosti zbog potpune neučinkovitosti. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Forum u Barceloni s gubitkom</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Svjetski forum kultura u Barceloni, održan od 9. svibnja do 26. rujna 2004., završen je s gubitkom od 400.000 eura, izjavio je ovih dana Joan Clos, predsjednik upravnog vijeća i gradonačelnik Barcelone. Forum je sadržavao koncerte, izložbe, okrugle stolove, seminare i međunarodne susrete s više od 1500 govornika i 65.000 sudionika kongresa iz čitavog svijeta okupljenih kako bi raspravljali o kulturi i trajnom razvoju. Posjećenost nije bila na visini očekivanja organizatora. Forum je ugostio samo tri milijuna posjetitelja, a organizatori su očekivali pet. Forum je u visini 208,6 milijuna eura financirala država, autonomna vlada Katalonije i gradska uprava Barcelone, dok su privatna sponzorstva sudjelovala sa 70,5 milijuna eura. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Premijera »Mala sirene«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Zagrebačkom kazalištu lutaka u petak 30. prosinca bit će praizvedena predstava »Mala sirena« u režiji Zorana Mužića koju je po motivima priče danskoga pisca Hansa Christiana Andersena napisala Željka Turčinović. Bit bajke je priča o odrastanju, koje se događa u procjepu dvaju međusobno nesnošljivih svjetova – kopnenoga i podmorskoga – koje može pomiriti samo dobrota i ljubav. Scenograf predstave je Darko Bakliža, lutke je osmislila Gordana Krebelj, a glazbu napisao Arsen Dedić. Malu sirenu tumači Maja Nekić i Đuro Roić, sirenu Rozu Biserka Fatur i Branko Smiljanić, sirenu Blanku Maja Petrin i Siniša Miletić, sirenu Negru Andrea Baković i Predrag Petrović, kraljevića Siniša Miletić, a hobitnicu Edita Lipovšek. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčarov razlaz s Dinamom</p>
<p>»Kranjčar nas ne zanima! Od ovog trenutka više nije član prve momčadi Dinama. Sam je odlučio otići, mi tu odluku prihvaćamo i za nas je to završena priča«, kaže Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić. »Odnosi su toliko zatrovani da nema smisla sve to dalje trpjeti«, tvrdi sportski direktor Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Niko Kranjčar više nije član Dinamove momčadi! Ovo je konačan rasplet »hladnoga rata« kakav već gotovo dvije godine oplahuje maksimirske dvore. Saga je okončana u ponedjeljak kad su klupski čelnici javno obznanili da više ne računaju na Kranjčara i da se njegovo ime od tog dana nalazi na transfer-listi. Nekoliko je dana ranije odbio najavljenu reviziju ugovora koja bi mu, kao i svim ostalim Dinamovim igračima, trebala smanjiti primanja 20 posto.</p>
<p> Dopredsjednik Zdravko Mamić tvrdi da je mladi kapetan sam odlučio otići. No, Kranjčarova je verzija ponešto drukčija i on uporno ponavlja da namjerava ostati. Ugovor ga s klubom veže do 2007. godine i Dinamo će, bez obzira na to bio Kranjčar u momčadi ili ne, morati ispuniti sve svoje obaveze. </p>
<p> – To ćemo morati učiniti. No, više neće trenirati s prvom momčadi, jer nas on ne zanima! Od ovog trenutka više nije član prve momčadi Dinama. Sam je odlučio otići, mi tu odluku prihvaćamo i za nas je to završena priča. Sad je samo pitanje pod kojim će uvjetima otići. Za njega dosad nismo dobili službenu ponudu. Zapravo, dobili smo samo usmenu. Zanimaju se jedan talijanski klub i jedan klub s istoka. Obje bi varijante zadovoljile Dinamo, naglasio je Mamić.</p>
<p> Kuloari spominju da bi dojučerašnji maksimirski kapetan mogao prijeći u moskovski CSKA. Kako god bilo, njegov će novi klub morati Dinamu iskrcati milijun i 500 tisuća eura odštete.</p>
<p> – Ostajemo kod toga da Kranjčar postaje slobodan igrač onog trenutka kad neki klub na Dinamov račun isplati 1.500.000 eura. Što se tiče njegova eventualnog ostanka ili promjene uvjeta, tu više nema razgovora. Ovo je konačan i nepromjenjiv stav. Pa, mi smo svojedobno iz ugovora, koji je potpisao s Velimirom Zajecom, izbacili klauzulu prema kojoj Kranjčar pri odlasku u inozemstvo mora klubu vratiti sav uloženi novac. Dakle, sami smo sebi iz džepa izbili 500.000 eura u Kranjčarovu korist. A, što je to on dao Dinamu? Treneri su njegovu igru procijenili mizernom, više od dvije godine preko medija razara klub, bio je u konfliktu sa sva četiri trenera koji su ove sezone vodili momčad. Omalovažavao je klub i upravu, ismijavao Otta Barića, Iliju Lončarevića, klupske uvjete... A godišnje je zarađivao oko 150.000 eura.</p>
<p> Mamić, dakle, tvrdi da je Kranjčar odlučio sam otići. A, što kaže trener i sportski direktor Ilija Lončarević?</p>
<p> – S Kranjčarom sam razgovarao u četvrtak i nakon toga sam predsjedniku i dopredsjedniku predložio da ga stavimo na transfer-listu. To je najbolje rješenje za sve. Hoćemo li još razgovarati? Nema smisla. Pa, razišli smo se u četvrtak kad sam ga molio da pred novinarima kaže da nam nakon Božića slijedi novi razgovor. Prošao je dvadesetak koraka i onda vam rekao ono što je rekao. I s time smo mi završili.</p>
<p> Kranjčar je tada otvoreno novinarima napomenuo da o ideji smanjivanja ugovora igračima misli sve najgore i da bi dio krivice za slabu polusezonu trebale preuzeti i druge klupske strukture.</p>
<p> – Odnosi su toliko zatrovani da nema smisla se sve to dalje trpjeti. Ne govorim tu o sebi niti o tome tko je manje ili više kriv, dodao je Lončarević.</p>
<p> Kranjčarev otpis ujedno otvara vrata mladom Luki Modriću, igraču koji je ove polusezone figurirao kao svojevrsni hit hrvatskoga nogometa. Modrić će se, baš kao i Hrvoje Čale, vratiti s posudbe u zaprešićkom Interu, dok će u suprotnom smjeru krenuti rezervni vratar Marko Šarlija. Zasad je vrlo vjerojatno da će klub napustiti Zoran Zekić i Jasmin Agić, dok je Damir Milinović već dogovorio sporazumni raskid ugovora. Maksimirsku će epizodu zgotoviti i Vedran Ješe.</p>
<p> – Ješe je jedan od rijetkih ili čak jedini koji me nije uvjerio u visoku koncentraciju i profesionalnost kakva treba ovoj momčadi. Predložio sam mu razlaz, naglasio je Lončarević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Treba li Mamiću još veći brod </p>
<p>Snalažljivost zlata vrijedi i valja priznati da se Cibonin direktor Božo Miličević odlično snašao kad je neposluh inače i te kako dobro plaćenih igrača zbog neodlaska na pripreme zbog neisplaćenih plaća proglasio oznakom karaktera. I to ne bilo kakvog karaktera nego pravog muškog, onakvog kakav dolikuje nekadašnjem Ciboninom nazivu »vukova s Tuškanca«. </p>
<p>I dok lukavi Božo može mirno trljati ruke, jer je gurajući probni balon kroz neisplaćene obaveze preokrenuo u afirmaciju snažnih igračkih duša na ponos Cibone, na drugom se kraju grada, u Maksimiru, događa baš suprotno. Dakako, služimo li se spomenutim Miličevićevim poučkom da se evidentni neposluh preobrati u vrlinu. </p>
<p>S tog se naslova za Dinamove igrače može mirne duše reći da su karakterne nule! Što drugo nakon što su neviđenom lakoćom, izuzevši Niku Kranjčara, pristali da im se dobrano srežu ugovori, umjesto da, poput cibosa, otvoreno istupe, pa neka se vidi dokle se može ići i zašto se to radi. Radi li se to doista zbog štednje, kao što se u Dinamu priča, ili nečega još slikovitijeg, što se dogodilo prije nešto više od godine dana, kada su dinamovcima također drastično smanjeni ugovori? </p>
<p>To samo po sebi ne bode toliko u oči. No, za zaboravljive samo da podsjetimo kako je tada već idući dan nakon smanjenja plaća osvanula bombastična vijest da je Dinamovu tad još izvršnom dopredsjedniku Zdravku Mamiću njegova 1,2 milijuna eura skupa jahta preskromna i kako je upravo nakon zdušnoga kresanja ugovora krenuo u Monte Carlo kupiti novu. Dakako, dvostruko skuplju, ljepšu i funkcionalniju. </p>
<p>Ako se u Dinamu i ovoga puta nešto slično ponovi, onda je akcija kresanja razumljiva, jer nema smisla da dopredsjednik pati. Ako se pak radi samo o tomu da se vidi tko je u klubu pravi i jedini gazda (iako je Dinamo, kao i Cibona, još daleko od službene privatizacije), onda ovim igračima i nema druge nego da kažu - »veži konja kako gazda kaže«. Naime, bio karakter ili ne, na kraju je uvijek onako kako kaže onaj tko drži ključeve blagajne. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibosi na treningu, Fitch potpisao </p>
<p>Cibona je s 22-godišnjim Geraldom Fitchem, sjajnim šuterom koji je igrao za sveučilište Kentucky, potpisala dvomjesečni ugovor. Treninzima se vratio i Rodney Elliott </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon »štrajka upozorenja« u Ciboni, kad su igrači zbog nakupljenih dugova odbili otputovati na pripreme u Poreč, stvari se ipak normaliziraju u »tornju«. Da nije bilo neposluha igrača, Anzulović bi u sjajnom raspoloženju čekao Silvestrovo, jer je konačno pronašao igrača kakvog je tražio gotovo pola godine. </p>
<p>Naime, Cibona je potpisala dvomjesečni ugovor s Amerikancem Geraldom Fitchem, koji je završio košarkaški vrlo cijenjeno sveučilište Kentucky. Fitch je prošle sezone bio najbolji strijelac za Wildcatse (16.2 poena), a ovog je ljeta bio milimetar od potpisa za NBA momčad Washington Wizards. Fitch bi trebao u Zagreb doći u utorak i odmah nakon obavljenoga liječničkog pregleda, ako sve bude u redu, uskočiti u dres »vukova«. </p>
<p>– Radi se o odličnom šuteru koji igra na poziciji dvojke i jedinice. Bio je odličan na sveučilištu, vidjet ćemo kako će se prilagoditi u Europi, kratko je kazao Anzulović. </p>
<p>Prava gužva u svlačionici mogla bi nastati kada se u momčad vrati i drugi tamnoputi Amerikanac Rodney Elliott, jer tada će dva cibosa biti na tribinama. Elliott je počeo trenirati nakon gotovo tri mjeseca stanke i operacije gležnja. Liječnici će procijeniti kada će krilni igrač Cibone moći raditi pod maksimalnim opterećenjem. </p>
<p>Cibosi su se u ponedjeljak, kad je rastavljena pozornica i smotani kablovi nakon Božićnoga koncerta, vratili u dvoranu Dražena Petrovića. </p>
<p>– Neodlazak u Poreč nas je dosta poremetio, tamo bi puno kompletnije odradili planirane treninge. Pokušat ćemo što bolje iskoristiti vrijeme u Zagrebu, odraditi nekoliko treninga i na otvorenom. Ovakve stresne situacije sigurno nisu dobre, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović. </p>
<p>U klubu u ponedjeljak još nije bilo nikakvih konkretnih dogovora oko isplate dugova, tek obećanje da će sve biti riješeno u što kraćem roku. No, to je priča koju su cibosi predugo slušali ove sezone. Sada barem čelnici kluba znaju da »proizvodne snage« misle ozbiljno i ne žele dozvoliti da ih netko zavlači, barem ne predugo. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Phoenix upisao 11. uzastopnu pobjedu </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Košarkaši Phoenix Sunsa, koji imaju najbolji omjer u NBA ligi (24-3), nastavili su svoj pohod ubilježivši 11. pobjedu zaredom. Na svom su terenu svladali Toronto Raptorse sa 106-94. Za Sunse je Amare Stoudemire ubacio 33 poena, Quentin Richardson dodao je 18, kao i Shaun Marion, a razigravač Steve Nash je, uz 18 koševa, imao i 13 asistencija te je srušio 18 godina stari rekord legendarnog Magica Johnsona. Nashu je to deseta utakmica u nizu u kojoj je njegova momčad slavila, a on je pritom imao dvoznamenkasti učinak u dodavanjima. Jalen Rose predvodio je Toronto sa 19 poena. </p>
<p> • Rezultati: New York – Charlotte 91-82 (Šundov nije igrao), Milwaukee – Chicago 99-92 (Kukoč ozlijeđen), San Antonio – Boston 107-90, Phoenix – Toronto 106-94, Minnesota – Washington 109-74, Houston – LA Clippers 96-79, Cleveland – New Orleans 100-91, Denver – Dallas 88-102, Sacramento – Golden State 94-98. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Scoonie Penn u Scavoliniju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši košarkaš Cibone Scoonie Penn, nakon kratke epizode u grčkom Makedonikosu, potpisao je ugovor s talijanskim Scavolinijem do kraja sezone. Penn je nakon odlaska iz Cibone stigao u Makedonikos sa Slavenom Rimcem, no dobio je otkaz nakon samo pet kola. Mjesto za Penna u Pesaru otvorilo se odlaskom Aleksandra Đorđevića iz Scavolinija. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi troboj Janice, Tanje i Anje </p>
<p>SEMMERING</p>
<p> – Odmor i bezbrižni blagdanski dani nisu baš mogući za one koji su dio skijaške karavane. Nakon jednoličnih sezona ženskog skijanja, gdje su pojedinci ljubomorno uzimali svu slavu, ove je sezone taj dio Svjetskoga kupa izuzetno zanimljiv. Tri su djevojke uzdigle kvalitetu na višu razinu i u međusobnom su nadmetanju povećale popularnost. Anja Pärson, Tanja Poutiainen i Janica Kostelić apsolutno kontroliraju događaje u tehničkim disciplinama i od šest utrka ove sezone samo se jednom pored jakoga švedsko-finsko-hrvatskog lobija do prvog mjesta progurala Slovenka Tina Maze, na veleslalomu u St. Moritzu. </p>
<p>Novi troboj dogodit će se ovog tjedna u austrijskom Semmeringu - u utorak na veleslalomu i u srijedu u noćnom slalomu. Zasad najbolje kotira Finkinja Poutiainen zbog tri pobjede, a bodovi samo iz slaloma i veleslaloma drže je uz bok ostale dvije skijašice koje koriste i brze discipline za punjenje bodovnoga konta. </p>
<p>– Napokon je napeto u Svjetskom kupu i svaka je nova utrka zbog našeg troboja vrhunski događaj. Jedva čekam Semmering, poručila je Janica.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kovačević u Solaris, Zajmović u Medveščak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rotacija vaterpolskih trenera krenula je smjenom Nevena Kovačevića s klupe Mladosti. Prošlog se tjedan Upravni odbor mladostaša zahvalio Kovačeviću na suradnji, koji nije gubio vrijeme već je preko vikenda našao novi klub. Naime, Kovačević je od ponedjeljka novi trener Solarisa. Ozren Bonačić se po treći put vratio na Savu, a njegovo je mjesto u Medveščaku preuzeo Mirsad Zajmović. Bivši trener Mladosti Dragan Matutinović trenutačno radi u Jedi kao izbornik Saudijske Arabije. No, nakon kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo preuzet će izborničku dužnost reprezentacije Slovačke. </p>
<p>I. Mi. / R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Navratilova igra u Gold Coastu </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Iako već ima 48 godina, jedna od najboljih tenisačica u povijesti Martina Navratilova još ne namjerava objesiti reket o klin. Na WTA turniru u australskom Gold Coastu (od 2. do 8. siječnja) nastupit će u paru s Francuskinjom Nathalie Dechy. Navratilova je slavila na tom turniru 2003. godine, kad je igrala u paru s Ruskinjom Svetlanom Kuznjecovom. Navratilova je u 20 godina profesionalne karijere, do 1994., osvojila 341 turnir, od čega 167 u pojedinačnoj konkurenciji. Na Grand Slam turnirima slavila je 56 puta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Potres snage milijun A-bombi usmrtio najmanje 23.000 ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan poslije katastrofalnog potresa koji je u nedjelju ujutro pogodio južnu Aziju te izazvao još razorniji i smrtonosniji plimni val, točan broj žrtava i dalje je nepoznat, ali drastično raste. Broj mrtvih, usporedo s otkrivanjem novih tijela u svim pogođenim državama u Bengalskom zaljevu, raste doslovce iz minute u minutu, a prema posljednjim podacima život je izgubilo najmanje 23.000 ljudi. Istodobno, više ih je od milijun ostalo bez krova nad glavom.</p>
<p>Premda su prva izvješća u nedjelju pokazivala da je tsunami – visine i do 10 metara – najrazornije djelovao u Indoneziji, novi podaci govore da je najviše žrtava na Šri Lanki, otoku ispred Indije koji je od epicentra potresa nadomak otoka Sumatre, udaljen gotovo – 1000 kilometara! Gusto naseljena jugoistočna obala Šri Lanke posve je opustošena, a brojna su sela zbrisana s lica zemlje. Potvrđena je pogibija najmanje 11.000 osoba, među kojima i 200 stranih turista.</p>
<p>Broj poginulih drastično je narastao i u Indiji gdje su plimni valovi poharali čitav njezin jug – prema posljednjim je podacima poginulo više od 6600 osoba. U Indoneziji koja je epicentru potresa mnogo bliže od Šri Lanke i Indije, mrtvih je više od 5000 ljudi, na Tajlandu oko 1000, a deseci su poginuli i u Maleziji, na Maldivima te u Bangladešu. Još je nepoznat točan broj nestalih, no strahuje se da ih je možda i desetak tisuća.</p>
<p>S obzirom na prirodu ove katastrofe – golemi plimni val progutao je i sa sobom ponio tisuće tijela – valja računati da će broj poginulih i dalje rasti, a strahuje se da bi mogao i premašiti broj od 30.000 koliko ih je, usporedbe radi, lani poginulo u iranskom Bamu. Podsjetimo, i taj je grad razoren – 26. prosinca. Štoviše, neki šapćući spominju i 40.000 mrtvih. </p>
<p>Indonezijske vlasti strahuju, primjerice, da bi se broj mrtvih sa sadašnjih oko 5000, mogao čak udvostručiti. Na Tajlandu očekuju više od 1000 mrtvih, od čega su 20 do 30 posto strani turisti – mnogi od njih poginuli su sunčajući se na plažama ili se kupajući u moru, dok se domaće stanovništvo utopilo u svojim kućama, a ribari su nastradali u trošnim brodicama. Među poginulima ima mnogo djece i staraca, pa su prizori uistinu zastrašujući i potresni, tim više što su tijela mnogih unakažena, a lica bolno zgrčena. Bolnice, mrtvačnice, plaže i ulice krcate su mrtvima, a u brojnim su gradovima već obavljeni i masovni pogrebi.</p>
<p>Stručnjaci američke Službe za geološki nadzor revidirali su u ponedjeljak prvotna izvješća po kojima je potres bio snage 8,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Najnovije analize pokazuju, naime, da je bio još snažniji – 9,0 stupnjeva, no to ne mijenja na stvari da je posrijedi najjači potres na svijetu u posljednjih 40 godina te četvrti najjači od 1900. godine. </p>
<p>Satima nakon glavnog udara slijedio je niz manjih potresa, a među njih šezdesetak najsnažniji je iznosio 5,7 stupnjeva – u ponedjeljak ujutro. Pomicanje geoloških ploča na dubini od 10 km u podmorju sjeverozapadno od indonezijskog otoka Sumatre, iznenada je uzrokovalo masovno pomicanje milijardi tona mora. Indonezijska sela najbliža epicentru, golemi je vodeni val sravnio sa zemljom svega nekoliko minuta nakon potresa, nakon čega su se plimni valovi otpočeli širiti u pravilnim krugovima, istodobno povećavajući snagu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p>S obzirom da su stručnjaci izračunali da se tsunami kretao brzinom od 500 do 700 kilometara na sat, nije teško ustanoviti koliko mu je trebalo da »poklopi« obalne države uzduž Indijskog oceana. Na udaru se, oko sat kasnije, najprije našao južni Tajland, a nakon dva i pol sata putovanja tsunami je nasrnuo na Šri Lanku, Indiju, Maleziju, Maldive, Myanmar i Bangladeš. Proputovavši čak 6000 kilometara, plimni je val, doduše oslabljen, u poslijepodnevnim satima nedjelje stigao i do obala istočne Afrike. Iz Somalije su stigla izvješća o najmanje 38 poginulih osoba. </p>
<p>UN upozoravaju da bi u roku od nekoliko dana mogle izbiti epidemije pa su humanitarne agencije širom svijeta odmah reagirale i na ugrožena područja poslale svoje djelatnike, opremu i novac. »Ovo bi mogla biti najgora prirodna katastrofa u novijoj povijesti svijeta jer je pogodila mnogo gusto naseljenih područja«, upozoravaju u UN-u dodajući da bi dugotrajni učinci mogli biti razorni – gotovo kao i sam tsunami.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nema poginulih Hrvata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko znamo, nijedan hrvatski državljanin zasad nije niti poginuo niti jeozlijeđen, kazala je Vjesniku Maja Plančić Lelas, savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu u Indiji, ali dopušta mogućnost da se to promijeni jer se ne zna koliko je Hrvata bilo u pogođenim državama. »Osim nekoliko naših obitelji koje žive u Šri Lanki i Indiji i za koje znamo da su žive i zdrave, gotovo je nemoguće reći koliko je ovdje naših turista. Poslovni ljudi u pravilu nam se nikad ne jave«, zaključila je.Vinko Ljubičić iz MVP-a dodao je da u tim krajevima imaju tridesetak prijavljenih hrvatskih državljana. »Dio njih obiteljima se javio još jučer, a jedan je Hrvat iz Indije to učinio danas«, kratak je bio Ljubičić. Dvadesetak hrvatskih turista koji su putem zagrebačke agencije »Jumbo« u subotu otputovali na Tajland neće se vraćati u Hrvatsku. Turisti će iz Bangkoka odletjeti do neke od obalnih turističkih destinacija koja nije uništena. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Juščenko slavi, Ukrajinu čekaju reforme</p>
<p>ZAGREB/KIJEV</p>
<p> - Viktor Juščenko slavi, pobjeda je uvjerljiva, Ukrajina kreće na put demokracije. »Četrnaest smo godina neovisni, sada smo i slobodni«, poručio je u ponedjeljak Viktor Juščenko, novi ukrajinski predsjednik s kijevskog Trga nezavisnosti na kojem su se danima okupljali Ukrajinci tražeći poštene izbore.</p>
<p>U ponovljenom drugom krugu izbora, na koje je izašlo 77,2 posto Ukrajinaca, Juščenko je dobio 52,3 posto glasova, a Viktor Janukovič 43,9 posto. Janukovičev štab uputio je 100 pritužbi na izbore tvrdeći da je sadašnji premijer prevaren za tri milijuna glasova. Izbore je promatralo čak 12.000 međunarodnih promatrača i većina tvrdi da ni manje greške ne bi mogle donijeti Janukoviču pobjedu.</p>
<p>Juščenko je proglasio pobjedu neposredno poslije ponoći, u ponedjeljak, rekavši da je to pobjeda ukrajinskog naroda i da u zemlji počinje nova politička era. »To je početak novog doba, začetak nove veličanstvene demokracije«, euforično je novi predsjednik poručio Ukrajincima, uz komentar da se narod pobunio protiv najciničnijeg režima u istočnoj Europi.</p>
<p>Viktor Juščenko obećao je gospodarske reforme i borbu protiv korupcije. Analitičari procjenjuju da pravi izazovi Juščenka tek čekaju, ali da je prvi zadatak ujediniti zemlju i izbjeći daljnja raslojavanja. Nakon oštrih izjava usmjerenih protiv Moskve, očekuje se da će Juščenko ipak nastaviti dijalog s Kremljem.</p>
<p>»Narančasta revolucija« postigla je cilj i Ukrajina slavi pobjedu demokracije i prava. Bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma dao je pomirljive izjave tvrdeći kako je najvažnije da je zadovoljena želja naroda. I svi strani mediji naglašavaju da je to tek početak novog puta za Ukrajinu.</p>
<p>Novi predsjednik na velikome mitingu održanom u ponedjeljak poslije podne na kojem se zahvalio ukrajinskom narodu na potpori i pozvao sve za pomoć da se obećanja ispune. Najvažniji je zadatak, smatra Juščenko, formiranje vlade kojoj će svi u Ukrajini vjerovati.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izrael se priprema za palestinske izbore </p>
<p>Kao krupan izraelski ustupak spominje se i davanje mogućnosti predsjedničkim kandidatima da vode izbornu kampanju u istočnom dijelu Jeruzalema</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oko 560 najistaknutijih Palestinaca pozvali su na okončanje nasilja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze kako bi se predsjednički izbori zakazani za 9. studenoga uspješno održali. Taj šaroliki skup na kojem su se okupili visoki dužnosnici PLO-a, ministri, pravnici, sveučilišni profesori, književnici i drugi intelektualci složio se da je uspostava mira jedini istinski poticaj demokratskim reformama na palestinskom tlu. </p>
<p>»Potvrđujemo legitimno pravo na otpor okupaciji, ali i pozivamo na obnovu narodnog karaktera naše intifade i minimiziranje akcija koje su dovele do smanjenja međunarodne potpore našoj stvari«, kaže se u poruci palestinskih intelektualaca.</p>
<p> U tom proglasu koji se u ponedjeljak pojavio u obliku plaćenog oglasa u palestinskim dnevnicima, ističe se da bi svaki drugi iskorak štetio vjerodostojnosti palestinske povijesne borbe. </p>
<p>Vodeći Palestinci nisu se međutim izravno opredijelili za novog predsjedničkog kandidata. Oni su, umjesto toga, pozvali nasljednika Yassera Arafata da ne pravi kompromise oko ključnih palestinskih zahtjeva za uspostavom neovisne palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze s istočnim, arapskim dijelom Jeruzalema kao glavnim gradom. Istodobno, zatraženo je rješenje za palestinske izbjeglice. </p>
<p>Zamjetno je da se u poruci palestinske intelektualne elite prvi put izravno ne spominje pravo na povratak oko 3,5 milijuna Palestinaca na svoja ranija ognjišta unutar izraelske države. To bi mogao biti znak prvog ozbiljnijeg palestinskog ustupka koji bi mogao voditi razrješenju dugogodišnjeg izraelsko-palestinskog sukoba. </p>
<p>Svi raniji slični pregovori, uključujući i onaj u američkom Wye River 2000. godine kad su u nazočnosti bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona pregovarali izraelski premijer Ehud Barak i Yasser Arafat, »minirani« su upravo na problemu palestinskih izbjeglica. Izraelska strana je jasno stavila do znanja da nikad neće načiniti takav ustupak koji bi, kako se vjeruje, značio kraj židovske države. Umjesto toga, Palestincima koji su napustili svoje domove mogla bi se, rečeno je, ponuditi materijalno obeštećenje.</p>
<p>U međuvremenu, vlada izraelskog premijera Ariela Sharona usvojila je niz mjera kako bi se olakšala provedba palestinskih predsjedničkih izbora. Vlada je poručila cijelom svijetu da će učiniti sve kako bi izbori prošli bez teškoća kako bi bili što slobodniji, učinkovitiji i pošteniji. U tom sklopu, dopustit će i otvaranje biračkih mjesta u istočnom dijelu Jeruzalema. Taj sveti grad triju monotestičkih religija nalazi se od okončanja izraelsko-arapskog rata 1967. pod izraelskom kontrolom.</p>
<p>Sharonov kabinet je također odobrio da se pred izbore ublaže mjere vojne sigurnosti. To će omogućiti privremeno povlačenje izraelske vojske s okupiranih palestinskih područja. Kao krupan izraelski ustupak spominje se i davanje mogućnosti predsjedničkim kandidatima da vode izbornu kampanju u istočnom dijelu Jeruzalema. </p>
<p>To je prvi iskoristio najozbiljniji palestinski predsjednički kandidat, šef PLO-a Mahmoud Abbas, poznatiji po konspirativnom nadimku Abu Mazen. On je na samom startu svoje predsjedničke kampanje pozvao Izrael da povuče okupacijske postrojbe iz istočnog Jeruzalema i svih zaposjednutih dijelova Zapadne obale.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Oporba nazvala izbore u Uzbekistanu prijevarom</p>
<p>TAŠKENT</p>
<p> - Uzbekistanski dužnosnici izjavili su u ponedjeljak da su parlamentarni izbori održani tijekom vikenda bili slobodni i pošteni, ali su oporbene stranke izbore nazvale prijevarom i priopćile da je strpljenje te osiromašene zemlje pri kraju. »Izbori su bili otvoreni i pošteni, u skladu sa zakonom«, rekao je novinarima glasnogovornik središnjeg izbornog povjerenstva Šerzod Kudrathodžajev. »Nismo primili nikakve pritužbe glede kršenja izborne procedure«, dodao je. On je rekao da je odaziv na izborima održanim u nedjelju bio 85 posto od 14,35 milijuna birača. Birali su se zastupnici Donjeg doma novog dvodomnog zakonodavnog tijela. To su prvi izbori otkad je Uzbekistan 2002. godine uveo dvodomni parlament, što je predsjednik Islam Karimov nazvao ključnim korakom za uspostavu demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici. Uzbekistan je američki saveznik u »ratu protiv terorizma«. Međutim, Zapad je oštro kritizirao tu pretežito muslimansku zemlju sa 26 milijuna stanovnika rekavši da su tamošnji izbori samo »privid demokracije« u okolnostima kad tisuće protivnika režima leže u zatvorima, a građanima se krše osnovna ljudska prava. U izborima su sudjelovale samo stranke odane autokratskom predsjedniku Islamu Karimovu, koji je rekao da neće tolerirati »revolucije« poput onih u Ukrajini i Gruziji.Sudjelovanje na izborima bilo je zabranjeno je četirima oporbenim strankama, jer je Karimov smatrao kako nema smisla da »slabašna oporba« imalo utječe na društvo. »Mi gledamo na ove izbore kao na zločin protiv naroda Uzbekistana«, rekao je Otanazar Aripov iz Demokratske stranke. Jedna od čelnica najveće oporbene stranke Birlik, Vasilia Inojatova, rekla je za Reuters da su izbori bili »samo fikcija upriličena za vanjski svijet«. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju koja je imala svoje promatrače na izborima u Uzbekistanu u ponedjeljak će objaviti svoja zapažanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kina prijeti Tajvanu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Ocjenjujući odnose s Tajvanom teškima, komunističko vodstvo u Pekingu zaprijetilo je u ponedjeljak da će vojnom silom slomiti svaki pokušaj Tajvana prema ostvarivanju neovisnosti. U prvom nacionalnom obrambenom dokumentu, objavljenom otkako je novi predsjednik i šef partije Hu Jintao preuzeo vojni vrh u rujnu, ističe se da je sveta dužnost kineskih oružanih snaga da spriječe tajvanske snage da podjele zemlju. U Bijeloj knjizi navodi se nadalje da će kineski narod i oružane snage odlučno slomiti svaki nesmotreni pokušaj Tajvana prema neovisnosti. U dokumentu se upozorava da tajvanski čelnici i dalje čekaju povoljan trenutak da proglase neovisnost Tajvana putem tzv. ustavne reforme. Takve aktivnosti najveća su prijetnja kineskoj suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti kao i miru i stabilnosti na obje strane Tajvanskog tjesnaca i u regiji, navodi se u dokumentu.</p>
<p>Bivši tajvanski predsjednik Lee Teng-hui doputovao je u ponedjeljak u Japan u tjedni posjet na koji je pristao Tokio usprkos upozorenju vlasti u Pekingu koje su zaprijetile Japanu protumjerama. Lee, njegova supruga Tsen Wen-hui i druge njemu bliskeosobe sletjeli su u Nagoyu gdje trebaju provesti dvije noći prije nego odu u turistički posjet Kyotu gdje je 81-godišnji Lee nekad bio student. Stotinjak tajvanskih i japanskih pristaša, mašući japanskim i tajvanskim zastavama, dočekali su ga po dolasku. Peking smatra Lee Teng-huija sivom eminencijom pokreta koji se zalaže za nezavisnost Tajvana i zahtijevao je od Tokija da mu ne izda vizu pod prijetnjom »negativnih reperkusija na kinesko-japanske odnose«. Ništa ne priječi bivšeg tajvanskog predsjednika (1988.-2000.) da boravi privatno u Japanu, ako se nema namjeru baviti političkim aktivnostima, smatraju u Tokiju. (dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Ljudi s novim vidicima i energijama</p>
<p>Izbori su opet pred nama kao kolektivni ispit naše individualne svijesti o odnosu svake jedinke prema društvenoj zajednici kojoj pripadamo i u kojoj želimo živjeti u organiziranom društvu. Izborima, na neki način, obavljamo izbor naše budućnosti, pa tu nije riječ samo o ozbiljnom činu već i odgovornom poslu.</p>
<p> Problem nije u tome želimo li u bolju budućnost, već u izboru puta kako doći do bolje budućnosti. A u bolju nas budućnost mogu voditi samo pravilno odabrani pojedinci koji imaju jasnu viziju budućnosti, koji znaju da otkrivaju najbolje i najbrže putove do bolje budućnosti. Zato je izlazak na izbore obaveza i odgovornost građana prema domovini i državi.</p>
<p>Promjene u životu svakoga od nas brze su i ogromne a međugeneracijske čak nevjerojatne: moj otac je bio fasciniran lokomotivom, ja automobilom a moja djeca kompjutorom. Sve to traži prilagođavanje u generacijskim opsezima, jer, na primjer, Rechnenschiber inženjer ne može više postati »kompjutor« inženjer jer za jedno i drugo treba uložiti životni vijek.</p>
<p> To je tako i u drugim strukama, pa i u politici: ne može se jedan »miting« političar nositi s manager političarem. U politici, također, na čelo dolaze pojedinci koji daju društvu ono što mogu i znaju a za njima dolaze novi ljudi s novim vidicima i energijama. Samo tako se može naprijed. Sjetimo se razlike između politike »stoke sitnog zuba« i Sanadera – očito je riječ o novim vidicima i energijama. Stranke da, ali stare ekipe – ne! Što je Sanader prilično shvatio.</p>
<p>Predsjednički izbori u nas mogu, također, biti prekretnica da od »miting« političara pređemo na manager političare, koji mogu Hrvatsku uključiti u svjetska gibanja koja proizvode zaposlenost, blagostanje i budućnost. Za to nam trebaju prosvijećeni birači, a ako ih nema i dalje ćemo biti žrtva onih političara koji će bolje jahati na našoj neprosvijećenosti.</p>
<p>IVAN PAJ, dipl. ing.konzultant za transfere tehnologija u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Radije ćemo dnevno raditi sat duže, nego se odreći slobodne nedjelje</p>
<p>Kao kršćanske žene i majke kojima je na srcu kršćanska obitelj i kršćanski odgoj djece dižemo svoj glas u obranu neradne i slobodne nedjelje. Zbog toga dajemo svaku podršku našim biskupima, posebno gospodinu kardinalu Josipu Bozaniću.</p>
<p>Zbog zaposlenosti i rada, zbog školskih obveza naše djece, nedjelja nam dođe kao jedini dan da se okupimo i živimo kao obitelj. Tko ima srca to oduzeti roditeljima i našoj djeci? Nama kršćanskim ženama i majkama nikakav slobodni dan u tjednu ne može nadomjestiti nedjelju. Nedjelja za nas nije samo neradni dan nego i dan Gospodnji koji posvećujemo Bogu, svojoj obitelji, svom vjerničkom životu i duhovnom životu naših obitelj. </p>
<p>Zamjenom nedjelje drugim neradnim danom ne rješava se nikakav problem. Obitelj toga dana neće biti na okupu, a djeca će nedjeljom biti sama ili na ulici. Ako vjera spada u prava čovjeka, a spada, i ako se protiv naše volje nameće rad nedjeljom, onda se nama čini nepravda. Radije ćemo dnevno raditi jedan sat duže, nego se odreći slobodne nedjelje.</p>
<p>Svima onima koji su poput one četiri dame iz manipulirane »Latinice« od 14. prosinca poručujemo da smo i mi Crkva i da su biskupi i Sv. Otac papa predvodnici sveopće Crkve i glasnogovornici sveopće ili mjesne crkve tj. svih katolika u društvu u kojima oni žive, a ne neke samozvane predstavnice ženskih udruga (kojih?). Ni biskupi, ni Vatikan, ni mi vjernici ne smijemo šutjeti ako se krši naravni i Božji zakon, ako se krše ljudska prava i čini socijalna nepravda. Isto tako ne možemo i ne smijemo šutjeti kada se donose ili se namjeravaju donositi zakoni koji se tim pravima protive.</p>
<p>Na šutnju nas se može samo prisiliti, a onda to više nije demokracija već diktatura. Ako se neki zakon donosi protiv želje i volje većine i to velike većine, onda to nije demokracija već diktatura ili još gore – diktatura pod maskom demokracije. Ako se preko medija manipulira odabirom sugovornika u raspravi o ozbiljnim pitanjima ili se manipulira glasovima slušatelja, onda ta ustanova nije demokratska, što se lijepo vidjelo na primjeru »Latinice« od 14. prosinca 2004. </p>
<p>ZDENKA KLARIĆ FRANIČEVIĆDIJANA BROMZOVIĆpredsjednica i dopredsjednica UdrugeZajednica kršćanskih žena i majki, Stari Grad, Hvar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na tuđoj zemlji i bez dozvole radili na gradnji svojih »nacionalnih kuća«</p>
<p>Gospodin Dragan Petrović iz Beča pokazao se kao pravi mađioničar: iz mojega pisma (Vjesnik, 13. prosinca 2004.) uspio je izvući nepostojeći govor mržnje, te ga, visoko izdignutog, pokazati začuđenim čitateljima (Vjesnik, 14. prosinca 2004.). Ipak, riječ je tu samo o njegovoj praznoj futroli.</p>
<p>Tu sam ukazao na bolna pitanja koja su nam u naslijeđe ostavili naši okupatori, te u euroskeptičnom stilu upozorio na opasnost od globalizacijskoga okupatora, na njegovu dobro opremljenu petu kolonu, metode djelovanja itd.</p>
<p>Drugi sam dio pisma pisao metaforički ali je povijesno i politički obrazovanima sasvim razumljiv, pa tako i g. Petroviću, koji me optužuje za izvrtanje povijesnih činjenica, a ja sam ih samo iznosio na vidjelo. Srbi su u Hrvatsku došli ne prije sto nego nekoliko stotina godina, ali »na opancima nisu donijeli zemlju«, kako je svojedobno točno zamijetio g. Stipe Mesić. </p>
<p>Poster bradatoga Draže Mihailovića u Hrvatskoj personificra i Garašanine i Pašiće i Karađorđeviće i Rankoviće, i SANU-ovce i Šešeljevce – sve te koji su na tuđoj zemlji i bez dozvole radili na gradnji svojih »nacionalnih kuća«. Jednoj je od njih, zadnjoj, i pjesma spjevana: »Oj, malena, narasla u devojku mojih snova... Noge su ti pokraj Knina, glava ti je Slavonija, pokraj tebe sestra Srpska, a majka vam Šumadija.« Stigla ju je ruka pravne države isto kao i Rojsovu na padinama Zagrebačke gore.</p>
<p>A o kućama za stanovanje hrvatskih građana srpske nacionalnosti najbolje je progovorila (Vjesnik, Pisma, 9. prosinca 2004.) gospođa Danica Vukmirović, govoreći o završenoj priči, pojedinačnim interesima i propalom projektu »viših« srpskih interesa.</p>
<p>ŽARKO MARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Serija članaka bračnoga para Vrček događaj godine u hrvatskoj znanosti </p>
<p>Povremeno me predstavnici sredstava javnog priopćavanja pitaju što je za mene znanstveni događaj godine. Ove godine nisam dvojio.</p>
<p>Zahvaljujući jednom od najmoćnijih hrvatskih novinskih urednika, gospodinu Ivanu Mikleniću, proglašavam najvećim događajem u hrvatskoj znanosti seriju članaka koje je objavio tijekom 2004. u Glasu Koncila bračni par Vrček. Iz tih tekstova, koje potpisuju kao Kršćanska inicijativa Pro scientia, naučio sam više o plastici i inom nego u mojih pola stoljeća profesionalnog bavljenja plastikom.</p>
<p> Osobito sam impresioniran dokazima koji su na razini onih jednoga instituta. Tamošnji su znanstvenici, naime, svojedobno na miševima ustanovili postojanje vjerojatnosti da ljudsko biće oboli ako pije vino iz plastenki od PVC-a. Uz uvjet da popije 33 tisuće litara.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Pronađeno osam tijela bez tragova nasilne smrti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom nedjelje na širem su zagrebačkom području pronađena četiri tijela, dok su u ponedjeljak ujutro pronađena još dva. U slavonskom su Brodu pak pronađena dva tijela. U svim slučajevima zasad je isključena mogućnost nasilne smrti.</p>
<p>Djelatnik Importanne centra pronašao je u nedjelju oko 6.30 sati tijelo Vladimira Mikulića (21). Policija je isključila mogućnost predoziranja drogom jer nije pronađen narkomanski pribor.</p>
<p>Sedam sati kasnije, 51-godišnjak je u kući u izgradnji nepoznatog vlasnika u Četvrtom petruševačkom odvojku pronašao tijelo beskućnika koji je u kući često boravio. </p>
<p>U isto vrijeme na polju u Lovačkoj ulici u Ivanić Gradu dječak je pronašao tijelo Ivana Jajčana (52). Dječak je o pronalasku obavijestio djeda, koji je, pak, obavijestio policiju. Policajci su u obiteljskoj kući u kojoj je preminuli živio, na podu kuhinje pronašli i tijelo njegove majke Slavice Jajčan (74) koje je bilo prekriveno dekama. Očevidom je utvrđeno da su majka i sin u kući živjeli sami, s tim da je sin bolovao od tuberkuloze i svakodnevno je pio alkohol, dok je majka bila slabo pokretna.</p>
<p>U ponedjeljak ujutro u ulici Orešje 4 u Gajnicama 68-godišnji vlasnik kuće je pronašao tijelo podstanara D.B. (39). Iz sobe se osjetio intenzivan miris plina iz plinske boce, pa se sumnja da je podstanar otrovan. </p>
<p>Negdje u isto vrijeme još uvijek neidentificirani muškarac srednjih godina ušao je u ribarnicu u Tržnom centru Savica te se odmah po ulasku srušio na pod i preminuo.</p>
<p>Nakon dojave stanara zgrade broj 14 u slavonskobrodskom naselju Andrije Hebranga da se iz jednog stana na trećem katu širi neugodan smrad, a da se iz stana već danima nitko ne odaziva, djelatnici brodsko-posavske Policijske uprave u nedjelju su oko 13 sati izašli na mjesto događaja te nasilno ušli u stan u kojem ih je dočekao stravičan prizor. </p>
<p>U dnevnoj sobi i kupaonici pronađena su dva tijela – muškarca i žene bez odjeće u već raspadajućem stanju. </p>
<p>Riječ je o vlasniku stana, Iliji Mirkoviću (62), dok žena još nije identificirana, ali se pretpostavlja da je riječ o sedamdesetsedmogodišnjoj starici, za koju se zna samo da se zove Jelena, koja je s njim povremeno živjela. </p>
<p>Mirkovićeva susjeda, Slavica Holod, ispričala nam je da je posumnjala da nešto nije u redu jer se u zgradi danima osjetio nesnosan smrad za koji nije uspjela utvrditi odakle dolazi. Ali, kada je u nedjelju u zgradi zatekla Mirkovićevu kćer Gordanu Jozić kako bezuspješno doziva oca lupajući mu na vrata, savjetovala joj je da pozove policiju. </p>
<p>Nakon nasilnog ulaska policije i očevida kojeg je obavio istražni sudac Županijskog suda Mirko Svirčević, tijela su zbog utvrđivanja uzroka smrti prevezeni na Odjel patologije slavonskobrodske bolnice. </p>
<p>»Nisam ga dobro poznavala, ali mislim da je bio pomalo čudan. Staricu koja je živjela s njim često je znao izbaciti iz stana, a onda ju satima ne bi pustio unutra unatoč njezinom dozivanju i lupanju na vrata«, ispričala je susjeda Ivana Pešut, objasnivši da je Mirkovićeva kćer Gordana u nedjelju s obitelji stigla iz Austrije za blagdane te je došla posjetiti oca koji, nakon smrti svoje supruge, nije baš previše kontaktirao sa svoje sedmero djece. </p>
<p>Obavljenom obdukcijom nije utvrđen uzrok smrti dvoje staraca iako se sa sigurnošću može tvrditi da nema tragova fizičkog ozljeđivanja, odnosno nasilne smrti. Zbog uznapredovalih truležnih promjena može se pretpostaviti da su umrli prije dvadesetak dana. Kako bi se pokušalo otkriti što je prouzročilo smrt, odnosno je li se možda radilo o trovanju plinom ili drugim otrovima, njihova tkiva poslana su na toksikološke pretrage u zagrebački Zavod za sudsku medicinu. </p>
<p>Vanja Majetić, Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čučeku za bludne radnje tri godine uvjetno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu šestinski svećenik Ivan Čuček u ponedjeljak je zbog kaznenih djela bludnih radnji osuđen uvjetno na zatvorsku kaznu od jedne godine i šest mjeseci uz rok kušnje od tri godine, odnosno Čuček u tom vremenu ne smije počiniti novo kazneno djelo.</p>
<p>Protiv šestinskog župnika još su 2000. godine roditelji učenika petog i šestog razreda šestinske osnovne škole podnijeli prijavu jer su im djevojčice, a osobito dvije u dobi od 10 i 11 godina, ispričale da im je Čuček nasilno zavlačio ruku pod odjeću. </p>
<p>U sudskom postupku iskaze su dali učitelji, ravnateljica škole i roditelji, a Općinski sud osudio ga je za 16 kaznenih djela bludnih radnji na tri godine zatvora. </p>
<p>No, branitelji optuženog župnika uložili su žalbu na presudu tvrdeći da su svjedočili subjektivni roditelji, dok su jedini krunski svjedoci djeca, a ona nisu saslušana. </p>
<p>Županijski sud ustvrdio je da je od počinjenja djela prošlo dosta vremena te da je župnik Čuček shvatio nedopuštenost svojih radnji, a s obzirom da mu je narušeno zdravlje i više nije u kontaktu s djecom te da je već odslužio šest mjeseci zatvora, sud nije vidio potrebu primijeniti potpuno kažnjavanje, nego samo prijetnju kaznom uz trogodišnji rok kušnje.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bombom protiv odluke o zabrani ribolova</p>
<p>VRANSKO JEZERO</p>
<p> – Zadarska Policijska uprava u ponedjeljak je oko 5 sati dobila dojavu o oštećenju vrata i dijela unutrašnjosti ribarske kućice u Parku prirode Vransko jezero. </p>
<p>Očevidom je utvrđeno da su nepoznati počinitelji postavili i aktivirali eksploziv. U eksploziji su oštećena ulazna vrata i dio inventara. Policija nije mogla sa sigurnošću utvrditi kada je došlo do eksplozije, ali se pretpostavlja da je to bilo proteklih blagdanskih dana. </p>
<p>Naime, u vrijeme blagdana u Parku nema nadzornika. Protiv nepoznatih počinitelja policija je podnijela kaznenu prijavu zbog uništenja i oštećenja tuđe stvari. Inače, dojavu policiji uputio je ravnatelj PP Vransko jezero Gojko Pintur, koji je u ponedjeljak ujutro bio u redovitom obilasku područja parka.</p>
<p>»Taj vandalski čin očito je djelo nekoga tko dobro zna da za vrijeme blagdana nema nadzornika. Ne bih želio nikoga izravno optužiti, ali pretpostavljam da je to napravio netko od onih koji se već godinama bune na odluku o zabrani ribolova na području ornitološkog rezevata, jer ovo nije prvi slučaj iživljavanja u Parku prirode«, bio je kategoričan Gojko Pintur.</p>
<p>Podsjetio je ujedno da je najveća šteta ranije učinjena podmetanjem požara i uništavanjem staništa nekih ptica koje su zbog toga zauvijek napustile to područje.</p>
<p> Inače, ribarska kuća tradicionalno je okupljalište sportskih ribolovaca i udičara sa šireg zadarskog područja, a Pintur apsolutno isključuje svaku sumnju da je krivac za podmetanje eksploziva mogao biti bilo tko od njih. </p>
<p>M.V.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pješakinja podlegla ozljedama od nesreće</p>
<p>ĐURMANEC</p>
<p> – U ponedjeljak oko 6.50 sati na državnoj cesti broj 1 osobni je automobil naletio na pješakinju Katicu O. (74) iz Ravninskog, koja je zadobila teške tjelesne ozljede, kojima je podlegla oko 8.30 sati u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Uzrok te tragedije je neprilagođena brzina kretanja automobila uvjetima na cesti, mokar i sklizak kolnik od kiše te magla, pa se vozač nije mogao na vrijeme zaustaviti kako bi propustio pješakinju.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginula suvozačica</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u nedjelju oko 17.35 sati u Kaštel Lukšiću na križanju Državne ceste br. 8 s Ulicom Majurine, poginula je Danijela Škrabić (17), suputnica u osobnom automobilu »nissan«. Nesreća se dogodila kada je Tomislav B. (19), upravljajući automobilom registracijskih oznaka ST 468-KI, zbog neprilagođene brzine tijekom pretjecanja na mokrom i skliskom kolniku izgubio nadzor nad vozilom, te sletio s ceste, a potom i udario u betonsku ogradu obiteljske kuće, gdje se prevrnuo. Od zadobivenih ozljeda glave, suvozačica je na mjestu preminula, dok su Tomislav B. i njegova druga suputnica A.P.(17) lakše ozlijeđeni.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Godina nestvarnih prinosa od 50 do 100 posto</p>
<p>Ukupni redovni promet 1,338 milijardi kuna ili 90,13 posto više nego 2003. / Trgovalo se sa 175 različitih dionica, no promet njih 113 ostao je ispod milijun kuna / Vrijednost indeksa VIN od početka godine povećana za 131,85 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Godina 2004. jedna je od najuspješnijih trgovinskih godina na Varaždinskoj burzi u kojoj je zaključno sa 23. prosincem ostvareno 1,338 milijardi kuna redovnog prometa, što je 90,13 posto više nego u prošloj godini. (Jedino 2002. godine ostvaren je veći promet u iznosu od 1,363 milijarde kuna). Indeks VIN od početka godine bilježi skok vrijednosti od 131,85 posto.</p>
<p>Ova je godina, ističu s Burze, najhrabrijim ulagačima donijela gotovo nestvarne prinose koji su dosezali od 50 do 100 posto. Uz obveznice, prava i komercijalne zapise, trgovalo se sa 175 različitih dionica, no godišnji promet čak 113 dionica nije dosegao ni milijun kuna.</p>
<p>Tijekom 2004. najviše se trgovalo dionicama Dom holdinga (271,01 milijun kuna prometa), Ericsson Tesle (258,02 milijuna kuna), te SN holdinga (109,97 milijuna kuna).</p>
<p>Niz dionica je od početka godine zabilježio skok cijene veći od 100 posto, no rekorderi su Viadukt (566,66 posto), Chromos Agro (547,64 posto), Jadroplov (500 posto), varaždinski Centropromet, (464,07 posto), te Liburnia Riviera Holding (383,83 posto).</p>
<p>Osim građevinskih i brodarskih tvrtki, značajno su rasle cijene turističkih dionica. Uz već spomenutu Liburniju, veliki skok cijene bilježi Anita (256,22 posto), Imperial (105,97 posto), Jadranka iz Malog Lošinja (98,97 posto), Hoteli Cavtat (87,50 posto), Riviera Holding (84,17 posto), te Rabac (63,15 posto).</p>
<p>Ove godine na Varaždinsku burzu uvrštene su i državne obveznice (no glavnina prometa dužničkim vrijednosnicama i dalje se odvija u Zagrebu), te prve municipalne obveznice (Koprivnica) i prvi komercijalni zapisi (SEM 1986 d.d. iz Splita).</p>
<p>»Intenziviranjem procesa privatizacije na značaju su dobile javne dražbe za dionice iz državnog portfelja. Tako je ove godine na dražbama prodano 229 udjela u tvrtkama za ukupno 90,76 milijuna«, kažu na Varaždinskoj burzi.</p>
<p>No, i u 2004. izostala je privatizacija najvećih domaćih tvrtki poput Ine, a tržište kapitala je mimoišlo i uvrštenje HT-a. No, država je s druge strane, dodaju, transparentno vodila postupak zaduživanja izdavanjem obveznica koje su uglavnom bile namijenjene refinanciranju duga, ali i dodatnom zaduživanju po dosad najpovoljnijim uvjetima.</p>
<p>»U 2005. godini za očekivati je da će se na tržište kapitala usmjeriti proces privatizacije najvećih državnih tvrtki, očekujemo dodatne, pozitivne učinke ukidanja poreza na dividende i sve češće iskazivanje uspješnog poslovanja tvrtki, te kroz to i nagrađivanje njihovih dioničara. Očekujemo nastavak transparentnog reguliranja zaduženja države na tržištu kapitala kroz izdavanje obveznica, a vjerujemo i u nova izdanja municipalnih obveznica gradova i županija, te korporativnih obveznica. Prema trendu jačanja hrvatskog tržišta kapitala očekujemo da će iduća godina biti još uspješnija od 2004.«, prognoziraju s Varaždinske burze.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osječka Slavonija MK postigla dogovor o imovini u Srbiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osječka Slavonija modna konfekcija jedna je od tvrtki koje su uspjele postići dogovor o povratu, odnosno naknadi imovine u Srbiji i Crnoj Gori - ove jeseni, nakon gotovo tri godine pregovora, potpisan je temeljni ugovor kojim se uređuje otplata potraživanja Slavonije MK, ali i njenih obveza prema radnicima u Srbiji. U skladu sa sporazumom, Slavija, poduzeće sa sjedištem u vojvođanskom gradu Baču koje je proizašlo iz tamošnjeg pogona i trgovina osječkog konfekcijskog poduzeća, nedavno je prodala pet trgovina i skladište Slavonije MK. Tim novcem su isplaćene otpremnine zaposlenima, dok je ostatak isplaćen Slavoniji MK. </p>
<p>Slavoniji je nedavno isplaćeno i 50.000 eura kao prvi dio predviđene naknade za dio pogona i opreme Slavije. U posljednjih desetak godina proizvodni kapacitet Slavije i maloprodajna mreža su prošireni, a broj zaposlenih porastao je s 250 na 500 ljudi, u usporedbi s oko 340 trenutačno zaposlenih u Slavoniji MK. Kako je kazao direktor Slavonije Ivan Klanac, osim ostatka naknade za dio pogona Slavije, preostaje dogovor oko načina isplate naknade za robu u vrijednosti od 3,5 milijuna DEM koja je 1991. ostala s druge strane granice. </p>
<p>I Slavonija MK i Slavija su u većinskom državnom vlasništvu. Ukupni državni udjel u Slavoniji MK iznosi 72,42 posto - HFP je sa 59,05 posto najveći dioničar, a slijede Ministarstvo financija sa 8,02 i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 5,35 posto. Slavonija MK je u devet mjeseci zabilježila neto gubitak od 5,4 milijuna kuna, u usporedbi sa 8,1 milijun kuna u istom razdoblju lani. Poduzeće nije opterećeno kreditima, no državi, najvećem vjerovniku, duguje oko osam milijuna kuna. Slavonija MK je 1997. izašla iz stečaja s dugom od 25 milijuna kuna, od čega još duguje 800.000 kuna duga gradu Osijeku. </p>
<p>Kako je istaknuo Klanac, Slavonija MK je jedno od poduzeća predviđenih za konsolidaciju i sljedeće godine od Vlade očekuje odgovor na plan konsolidacije. Upozorio je kako je najveći problem Slavonije nedostatak obrtnih sredstava zbog čega ne može obnoviti vlastitu proizvodnju, već preživljava od doradnih poslova za naručitelje iz inozemstva. Vlastita proizvodnja, pod markom Tref, čini tek 10 do 15 posto proizvodnje poduzeća.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novo izdanje obveznica Belišća vrijedno osam milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire odobrila je Belišću prospekt o izdanju obveznica javnom ponudom u ukupnom iznosu od osam milijuna eura. Upis obveznica trajat će od 10. do 13. siječnja 2005., a datum izdanja obveznica je 14. siječnja. Agent izdanja je Privredna banka, drugi najveći dioničar Belišća, nakon IFC-a. Inače, Belišće je još 2002. godine izdalo prve korporativne obveznice u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 17 milijuna eura, a datum iskupa tog izdanja je 17. siječnja 2005. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Počinje rad Vardar Croatia osiguranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vodeći makedonski osiguratelj Vardar osiguranje najavio je da će s prvim danom siječnja u Hrvatskoj početi aktivno djelovati novo osiguravajuće društvo, Vardar Croatia osiguranje, specijalizirano za životna osiguranja. Novo osiguravajuće društvo dobilo je dozvolu za rad od makedonskog ministarstva financija, a moralo se osnovati s obzirom da lokalni propisi ne omogućuju da se jedno društvo istodobno bavi i životnim i neživotnim osiguranjima. Temeljni kapital ovog društva, zasad jedinog osiguratelja života u Makedoniji, iznosi milijun eura, a vlasnički udjel Croatia osiguranja iznosi 70 posto. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ina ovaj tjedan neće mijenjati cijene benzina i dizela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon nekoliko uzastopnih pojeftinjenja, Ina ovaj tjedan neće mijenjati maloprodajne cijene naftnih derivata, izvijestili su u ponedjeljak iz Ine. Tako će Ina i ovaj tjedan motorni benzin s olovom super 98 prodavati po cijeni od 7,21 kunu po litri, bezolovni eurosuper 95 po 6,72 kune po litri, bezolovni super 95 po 6,62 kune, a bezolovni super plus 98 po 6,86 kuna po litri. Neće se mijenjati ni cijene dizelskih goriva, pa će se eurodizel i dalje prodavati po 6,27 kuna po litri, dizel 6,11 kuna, plavi dizel (namijenjen ribarima i poljoprivrednicima) po 3,51 kunu, a ekstra lako loživo ulje po 3,65 kuna. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Akciju »Kupujmo hrvatsko« podržava 88 posto građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za akciju Hrvatske gospodarske komore »Kupujmo hrvatsko« čulo je 97 posto građana, a njih 88 posto podržava akciju, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK Centar za istraživanje tržišta. Rezultati tog istraživanja pokazuju da akcija kod većine ispitanika nije utjecala na povećanu kupovinu hrvatskih proizvoda, no oko 30 posto ispitanika hrvatske proizvode ipak kupuje više nego prije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tsunami za osiguravatelje jeftiniji nego četiri američka uragana</p>
<p>Pale dionice osiguravatelja i turističkih kompanija / Tečaj eura dosegnuo rekordna 1,3555 USD</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog razornog potresa i tsunamija u južnoj Aziji u ponedjeljak su pale dionice osiguravatelja i turističkih kompanija, ali su vodeći europski indeksi ipak neznatno porasli. Londonska je burza bila zatvorena, a promet na ostalim burzama bio je niži od uobičajenog. Tako je u Parizu promet iznosio tek četiri posto tromjesečnog dnevnog prosjeka. Dax i CAC 40 su porasli 0,2 posto, na 4260, odnosno 3831 bod, dok je DJ Stoxx 50 dobio 0,15 posto, dosegavši 2781 bod. Iako je još prerano za točnije procjene, Swiss Re, drugi po veličini svjetski reosiguravatelj, drži kako će ukupni zahtjevi za naknadu šteta izazvanih tsunamijem biti manji od naknada za četiri ovogodišnja uragana u SAD-u i Karibima (Charley, Frances, Jeanne i Ivan), koji će prema posljednjim procjenama osiguravatelje stajati ukupno 27 milijardi dolara. Inače, 2004. je jedna od lošijih godina za svjetsku osiguravateljnu industriju: do sada su ukupni zahtjevi za naknadu štete od prirodnih katastrofa dosegli 42 milijarde dolara, a uračunaju li se tu i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem iznos se penje na 105 milijardi dolara.</p>
<p>Swiss Re je pao dva posto, dok je Münchener Rück, najveći svjetski reosiguravatelj, pao 1,4 posto. Allianz je pao 0,2 posto, dok su Axa i Aegon neznatno porasli. Među turističkim divovima, njemački TUI je pao 0,9 posto. Tečaj eura u ponedjeljak je dosegao novi rekord od 1,3555 dolara, iako je do poslijepodneva nešto oslabio spustivši se na 1,3539 dolara. Inače, euro će po svemu sudeći u četvrtom tromjesečju zabilježiti najizraženiji kvartalni pad prema euru u posljednje dvije godine. Prema tečajnom indeksu Feda, koji mjeri kretanje dolara prema vodećim svjetskim valutama ponderirano prema vrijednosti trgovinske razmjene, dolar je ove godine pao 5,2 posto, u usporedbi s padom od 15,8, odnosno 9,3 posto u prethodne dvije godine. Uzastopni trogodišnji pad nije zabilježen od doba Ronalda Reagana. Cijena sirove nafte je i u ponedjeljak nastavila s padom nakon što su u petak objavljeni podaci o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u. Nymex Light je tako u New Yorku ujutro pao čak 1,49 dolara, na 42,69 dolara za barel.</p>
<p>U New Yorku je u prvim minutama trgovanja DJIA porastao 0,2 posto, na 10.852, a Nasdaq Composite 0,4 posto, na 2169,7 bodova.</p>
<p> Tokyjski Nikkei 225 je pao neznatnih 0,03 posto, na 11.362,4. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>U eksploziji raznesen Titov spomenik u Kumrovcu</p>
<p>Skulptura je srušena s postolja, a otkinuta joj je glava i rame/ Tito je bio borac protiv fašizma i vjerojatno su to napravili njegovi neprijatelji, kaže kumrovečki načelnik Srećko Blažičko/ Rušenje spomenika najoštrije su osudili predsjednik Mesić, predsjednik Sabora Vladimir Šeks, predsjednici SDP-a Ivica Račan, IDS-a Ivan Jakovčić i SAB-a Ivan Fumić</p>
<p>KUMROVEC</p>
<p> - Rodno selo Josipa Broza Tita u ponedjeljak je, 20 minuta nakon ponoći, ostalo bez svog zaštitnog znaka postavljenog pred Titovu rodnu kuću još 1948. godine. Brončana skulptura, rad kipara Antuna Augustinčića, koja prikazuje Tita u maršalskoj partizanskoj uniformi kakvu je nosio tijekom II. svjetskog rata, srušena je eksplozivnom napravom s postolja i otkinuti su joj glava i rame.</p>
<p>Od siline eksplozije popucala su stakla na okolnim zgradama, među ostalim na Titovoj rodnoj kući, gostionici »Kod starog« preko puta i upravnoj zgradi Etno-sela »Kumrovec«. </p>
<p>Okolno područje zatvoreno je ubrzo nakon eksplozije, krapinsko-zagorska policijska uprava u suradnji s varaždinskom i zagrebačkom policijom te slovenskim MUP-om blokirala je sve izlaze iz Kumrovca na devet punktova, a većina vozila iz smjera Kumrovca bila je zaustavljana. </p>
<p>Policija je obavila razgovor s noćnim čuvarom u Etno-selu koji nije bio dostupan novinarima. Iz Zagreba su došli i vještaci da obave očevid, koji je otežala kiša koja je padala cijeli dan.</p>
<p>Svi Kumrovčani jednoglasno su osudili vandalski čin rušenja spomenika svom najpoznatijem sinu. Najoštriji u osudi bio je načelnik Općine Kumrovec Srećko Blažičko, koji rušenje spomenika naziva fašističkim činom. »Tito je bio borac protiv fašizma i vjerojatno su to napravili njegovi neprijatelji. Riječ je o bolesnoj osobi i vjerujem da će ga snaći odgovarajuća kazna«, rekao je Blažičko. </p>
<p>Općinski vijećnik Branko Greblički Ventek istaknuo je da se treba pitati koji su uzroci rušenja spomenika. »Najžalosnije je da političari i povjesničari svađaju hrvatski narod i pitamo se koji je spomenik sljedeći. Možda će netko dignuti u zrak i spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku«, dodao je. </p>
<p>Rušenje spomenika najoštrije su osudili predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, predsjednik SDP-a Ivica Račan, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić i predsjednik SAB-a Ivan Fumić. Od lokalnih političara prvi se oglasio čelnik HDZ-a u Krapinsko-zagorskoj županiji i saborski zastupnik Vladimir Pleško, koji je istaknuo povijesne zasluge Josipa Broza Tita. </p>
<p>»Smatramo da je on povijesna ličnost koja je pridonijela razvoju naše županije, Hrvatske i Hrvata. Ovaj čin je neprimjeren današnjem vremenu i ne može se tolerirati. Riječ je o zlodjelu prema Zagorju i hrvatskoj povijesti«, kazao je Vladimir Pleško na konferenciji za novinare održanoj uz znanje stranačke središnjice. </p>
<p>Pleško nije želio prejudicirati tko je počinitelj i što je povod rušenju, no spomenuo je da je čelnik HSP-a Anto Đapić ljetos »dao inicijativu za rušenje spomenika«. »Ja sam tada izjavio da treba razlučiti Tita kao antifašista koji je Ustavom iz 1974. omogućio Hrvatskoj da postane samostalna, od Tita koji je znao ili nije znao za zlodjela počinjena nakon II. svjetskog rata«, dodao je Pleško. </p>
<p>Uz brojne novinare i snimatelje kojima je bio dopušten pristup samo do živice udaljene 30 metara od Titove rodne kuće, u Kumrovec su došli čelnici Krapinsko-zagorske županije te Titovi poklonici i čelnici partizanskih udruga.</p>
<p>Niti Titovim poklonicima i čelnicima partizanskih udruga nije bio omogućen pristup do mjesta na kojem se tradicionalno okupljaju na godišnjice smrti i rođenja svog negdašnjeg vođe, nego su samo u nevjerici gledali obezglavljenu skulpturu kako leži na zemlji.</p>
<p>Predsjednik Saveza društava »Josip Broz Tito« Tomislav Badovinac rekao je da su spomenik srušili »plaćenici i fašisti«, dok je potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Vinko Šunjara optužio »poražene snage koje nemaju drugih argumenata osim sile« te dodao da mu nije jasno kako su se te snage toliko ohrabrile.</p>
<p>Među Kumrovčanima koji su vijest najteže primili svakako je šezdesetdevetogodišnji Dragutin Vulama. On je svojedobno izrađivao male replike Augustinčićeva spomenika, osobno je poznavao Tita, a njegov otac Alojz bio je školski kolega »malog Jože«. Vulama i danas prepričava zgodu kad su njegov otac i budući predsjednik Jugoslavije kao djeca u Sutlinu rukavcu ulovili mrtvog šarana, oprali ga u octu te ga prodali župniku u Tuhelju koji je povjerovao da je riječ o netom ulovljenoj ribi.</p>
<p>»Nemojte napisati da sam izrađivao replike Titova spomenika jer će možda netko i mene dignuti u zrak. Ne znam kaj bi rekel. Teško je vjerovati da u 21. stoljeću u ljudima postoji takva mržnja, posebno jer smo 1945. doživjeli oslobođenje od onoga protiv čega je bila cijela Europa. Ja sam vezan uz ovaj spomenik zbog Augustinčića, jer to je bilo jedno od njegovih najboljih umjetničkih djela. Figura je bila povijesna i umjetnička a ne politička, to je naša povijest i ne znam zašto je se sramimo. Narod bez povijesti nije nacija, a ovo ne koristi ni Hrvatskoj ni onima koji su to napravili«, rekao je Vulama.</p>
<p>Kao i mnogi Kumrovčani, i on je vijest čuo ujutro i ostao šokiran. Titov daljnji rođak Božidar Broz, rođen 1942. upravo u njegovoj rodnoj kući, smatra da eksploziv pod Titov spomenik sigurno nisu postavile osobe iz Zagorja. »Žalosno je da se događa ovakva ljaga i sramota za Hrvatsku i hrvatski narod, pogotovo nakon što su nam se sve stranke koliko-toliko pomirile i dogovorile da se ide u Europu«, kaže Broz.</p>
<p>Augustinčićev spomenik Josipu Brozu Titu nepoznate su osobe pokušale srušiti i u srpnju 2001., kada je uz njegovo postolje nađena vreća s eksplozivom koji su policajci na vrijeme deaktivirali. Hoće li šteta uskoro biti sanirana zasad nije poznato, a ne zna se niti hoće li se otkinuti dijelovi Titove skulpture moći ponovno pričvrstiti. Ne bude li to moguće, vjerojatno će se napraviti novi brončani odljev spomenika prema dvama gipsanim odljevima koji se čuvaju u Augustinčićevoj galeriji u Klanjcu.</p>
<p>Kopije kumrovečkog spomenika nalaze se i u nekoliko mjesta bivše Jugoslavije, a jedna od njih je i u klanječkom parku. Ne zna se niti ima li šteta u Titovoj rodnoj kući koja je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.</p>
<p>Marijan Lipovac, Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zvonimir Šostar: Krpanov »neposluh« kriv za dvije trećine duga</p>
<p>Novo upravno vijeće priprema mjere za stabilizaciju bolnice među kojima su rasprava s HZZO-om o povećanju limita i pregovori s vjerovnicima / Kaznena prijava protiv Krpana podnesena je nakon konzultacije s Državnim odvjetništvom zbog potpisivanja mjenica vjerovnicima, koje opasno opterećuju bolničku imovinu i za što nije dobio suglasnost Skupštine Grada, pa se ne može tvrditi da je to unutarnja stvar bolnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uoči Božića, iz ureda ravnatelja OB Sveti Duh upućen je, u povodu »grubih napada na upravu«, zahtjev zagrebačkoj Gradskoj skupštini da otvori raspravu na kojoj će se objektivno analizirati poslovanje bolnice od 2000. do 2004. godine, za vrijeme mandata doc. dr. Dalibora Krpana. Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, kaže da je ta rasprava održana (na sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku), pa za novu rasprava o istoj temi nema potrebe.</p>
<p>Kaznena prijava protiv Krpana podnesena je nakon konzultacije s Državnim odvjetništvom zbog potpisivanja mjenica vjerovnicima, koje opasno opterećuju bolničku imovinu i za što nije dobio suglasnost Skupštine Grada, pa se ne može tvrditi da je to unutarnja stvar bolnice. Novo upravno vijeće će pokrenuti postupak za smjenu ravnatelja i aktivirati mjere za stabilizaciju bolnice: pregovarat će s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) o povećanju limita te s vjerovnicima o isplati dugova.</p>
<p>Iz dopisa o zahtjevu za raspravu, upućenog novinskim redakcijama, jasno je da Krpana podržavaju stručno vijeće i zdravstveni sindikati, ali Šostar upozorava da je smjena potaknuta nakon rasprave o dostavljenim izvješćima. Nije riječ ni o kakvom obračunu, već je interes Grada da bolnica funkcionira sa što manje problema. Poglavarstvo je dužno nadzirati njezino poslovanje i sprječavati nepravilnosti kao što je velik dug. Šostar odbija Krpanove tvrdnje s konferencije za novinare prošlog četvrtka da nije dao jamstva za zajam za obnovu opreme. Grad je dao jamstva za 37,5 milijuna kuna, a za ostatak do 50 milijuna suglasnost je trebalo dati Ministarstvo zdravstva.</p>
<p>Podsjeća da je ministar zdravstva Andrija Hebrang obustavio sve investicije (dok se ne preispitaju), pa i na Svetom Duhu. Šostar upozorava i na »neprirodno« velik broj specijalizanata na plaći u Svetom Duhu, što opterećuje proračun, pa je u toj »maloj gradskoj bolnici« 23 posto svih hrvatskih specijalizanata. Pitanje je koliko to »starih« doktora mora u mirovinu? Urađene zdravstvene usluge u iznosu od 19 milijuna kuna mjesečno i fakturirane HZZO-u, smatraju Šostar i gradski skupštinari, nisu isto što i prihod bolnice kako tumači ravnatelj.</p>
<p>Dugovi su nastali i 2000. i 20001. godine, a bivša vlast sanirala je 36,5 milijuna kuna. Unatoč tome, sad je više od 87 milijuna kuna dospjelog duga. Šostar dodaje da bolnicom treba upravljati kao tvrtkom te usporiti potrošnju medicinskog materijala, zapošljavanje... Sad je 1350 ljudi na plaći, mnogo više nego prije i unatoč privatizaciji hemodijalize. Šostar je uvjeren da bi dugovi Svetog Duha bili dvije trećine manji da je Krpan poštovao gradske preporuke.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>SSSH »krade« članove HUS-u</p>
<p>Prosvjedom SSSH »zaradio« nekoliko stotina članova. To i ne bi bilo problem da isti ti članovi nisu već bili učlanjeni u Hrvatsku udrugu sindikata pod vodstvom Zdenka Mučnjaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je prije nekoliko tjedana Savez samostalnih sindikata (SSSH) na čelu s tajnikom Željkom Klausom na Markovom trgu održao prosvjed pirotehničara u kojem su sudjelovali i vlasnici privatnih tvrtki, SSSH je »ubrao« nekoliko stotina novih članova. To i ne bi bilo problem da isti ti članovi nisu već bili učlanjeni u Hrvatsku udrugu sindikata pod vodstvom Zdenka Mučnjaka. SSSH se sve ove godine nije miješao u probleme pirotehničara.</p>
<p>Mučnjak, koji je i predvidio taj slijed događaja, optužio je Klausa za »sindikalno žutilo«, ali kao problem navodi »pakt« SSSH-a i poslodavaca. »Drago mi je da Klaus ima članstvo«, kazao je Mučnjak u ponedjeljak Vjesniku. Potvrdio je informaciju o prijelazu članova HUS-a u SSSH, ali kaže da nije riječ o velikom broju ljudi te da su se u SSSH učlanili pirotehničari koji rade u privatnim tvrtkama, kojima poslodavci ranije nisu dopuštali učlanjenje u sindikat. </p>
<p>»Drago mi je da je netko našao zajednički jezik s poslodavcima, iako ne znam na kojoj je temi Klaus to uspio«, istaknuo je čelnik HUS-a te dodao da mu je žao radnika. »Ne pristajemo na te igre, a žalosno je da će članstvo posljedice toga osjetiti na svojoj koži«, tvrdi Mučnjak. No, čini se da nisu svi SSSH-ovci zadovoljni postupanjem svog tajnika. Naime, u redakciju smo dobili pismo iz povjerenstva podružnice SSSH AKD Mungosa, tvrtke za razminiranje u državnom vlasništvu, u kojem se Klausova politika, a odnosi se na prosvjed s poslodavcima, naziva neodgovornom te se najavljuje istupanje cijele podružnice iz tog sindikata.</p>
<p>»I sad najveći sindikat staje u zaštitu i podržava poslodavce koji rade u zoni sive ekonomije na uštrb sirotinje, a to je presedan u sindikalnoj politici...«, piše u priopćenju. No, Klaus je Vjesniku u ponedjeljak opovrgao postojanje te podružnice. »SSSH uopće nema evidentiranu tu podružnicu niti znamo tko stoji iza nje«, kazao je.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Račan: Napad na Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik SDP-a Ivica Račan osudio je »vandalski čin rušenja spomenika Josipu Brozu Titu«. Račan smatra da je rušenje »očito politički motivirano, jer se pred finalnom fazom pregovora o ulasku Hrvatske u EU srušilo bistu antifašističkog Tita«.</p>
<p>»Objektivno, to je napad na Hrvatsku, napad iz mraka čiji je cilj zaustaviti približavanje Hrvatske Europi. Počinitelji tim činom žele upozoriti da su još uvijek tu, a to je i poruka onima koji su ih do jučer štitili ili zatvarali oči pred njihovim djelima«, rekao je Račan.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Fumić: Ovo je udar na Mesića, Sanadera i demokraciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Rušenje spomenika maršala Tita, antifašističkog borca, svjetskog državnika i mirotvorca, očajnički je čin hrvatskih nacifašista da zadaju udarac antifašizmu, ali oni nas nisu pobijedili ni u Drugom svjetskom ratu, neće ni danas«, rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SAB) Ivan Fumić. »Snage koje su minirale i Spomenik narodnog heroja na Mirogoju, ubile Milana Levara i ostavljale bombe ispred Gradske skupštine, srušile su i Titov spomenik. Da ima više odlučnosti u politici i reda u policiji, počinitelji bi bili nađeni u roku od 24 sata«, smatra Fumić te dodaje kako je riječ o pokušaju da se zada što je moguće jači udarac demokraciji, predsjedniku Mesiću, ali i premijeru Sanaderu, koji je pokazao veliku odlučnost u raščišćavanju s desnim ekstremizmom i koji za svaku pohvalu odlučno vodi Hrvatsku u Europu</p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Politička poruka Sanaderovoj vladi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U razotkrivanju počinitelja postavljanja eksplozivnih naprava MUP se dosad nije pokazao uspješnim, pa je zbog toga teško očekivati skore rezultate istrage o tome tko je podmetnuo eksploziv pod spomenik Josipu Brozu Titu u Kumrovcu.</p>
<p> Do danas su nepoznati i postavljači eksplozivnih naprava u Srpskoj pravoslavnoj općini u Zagrebu i u neposrednom susjedstvu zgrade američkog veleposlanstva još iz 1992. godine. Policija nije ustanovila niti tko je postavio bombu u dvorište gospićkog svjedoka ratnih zločina Milana Levara 2000., na parkiralište zagrebačkoga gradskog poglavarstva, te na grobnicu i spomenik antifašistima na Mirogoju 2001.</p>
<p>Policija se najčešće pravdala da je u sličnim slučajevima teško otkriti počinitelja, jer eksplozija uništi eventualne otiske prstiju.</p>
<p>Osim što počinitelji nisu otkriveni, a nijedna teroristička skupina javno nije priznala da stoji iza tih nedjela, u javnosti takvi događaji često bivaju okarakterizirani kao politički terorizam. </p>
<p>Tako su i miniranje antifašističkog spomenika na Mirogoju tadašnji premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić nazvali terorističkim činom. Predsjednik Mesić je još dodao kako počinitelji dolaze iz redova onih koji su »minirali Srpsku pravoslavu općinu i zgradu do američkog veleposlanstva 1992.«.</p>
<p>Miniranje spomenika Josipu Brozu Titu dogodilo se nakon nekoliko intervencija vlade Ive Sanadera kojima su ljetos uklonjene spomen-ploča ustaškom doglavniku Mili Budaku u Svetom Roku i zapovjedniku zloglasne »Crne legije« Juri Francetiću u Slunju. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske čiste stranke prava iz Komiže Vinko Kalinić nazvao je uklanjanje spomen-obilježja Budaku i Francetiću »terorističkim činom Vlade«. </p>
<p>Kalinić je u ime građanske inicijative »Dosta je ideološke tiranije« - koju su činili Hrvatska čista stranka prava, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski obrambeni red, Hrvatski pravaški pokret, Ujedinjeni Hrvati svijeta - uputio početkom rujna ove godine zahtjev Vladi za preimenovanjem Trga maršala Tita u Zagrebu i da se ukloni Titov spomenik u Kumrovcu. Tim je povodom Kalinić Tita nazvao »tiraninom, okrutnim komunističkim diktatorom i počiniteljem višestruko dokazanih ratnih zločina«.</p>
<p>Ni od Kalinića, niti od Luke Podruga, predsjednika HČSP-a, u ponedjeljak nismo uspjeli dobiti komentar o rušenju Titova spomenika u Kumrovcu.</p>
<p>Neki promatrači događaj u Kumrovcu povezuju i s nedavnim uklanjanjem velikog panoa s likom odbjeglog generala Ante Gotovine u Zadru, komentirajući ga kao političku poruku Vladi Ive Sanadera. Stoga ne čudi da je upravo Vlada promptno reagirala na rušenje spomenika u Kumrovcu, osudivši ga. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Produljiti rok za reviziju privatizacije do siječnja 2007.</p>
<p>U pretvorbi i privatizaciji, od 1990. do 2000. godine, utvrđene su brojne nezakonitosti i nepravilnosti, došlo je do zastare, a za neke nepravilnosti nisu bile propisane kazne, kaže Predsjednik u pismu premijeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je u ponedjeljak pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem predlaže produljenje roka za reviziju pretvorbe i privatizacije do 1. siječnja 2007. godine.</p>
<p>»U skladu sa svojim ustavnim ovlastima, predlažem da Vlada na zadnjoj sjednici u ovoj godini donese uredbu sa zakonskom snagom te istodobno predloži Hrvatskom saboru donošenje zakona, po hitnom postupku, kojim bi se rok za reviziju pretvorbe i privatizacije produljio s 1. siječnja 2005. godine na novi rok, do 1. siječnja 2007. godine«, stoji u Mesićevu pismu Sanaderu.</p>
<p>Šef države podsjeća da krajem 2004. godine istječe rok za provođenje revizije privatizacije utvrđen važećim Zakonom o reviziji pretvorbe i privatizacije. Smatra da bi se prolongiranjem tog roka osigurao uspješan završetak revizije privatizacije u Hrvatskoj.</p>
<p>»Očekujem da će do kraja 2007. godine biti završena reforma hrvatskog sudstva i Porezne uprave Ministarstva financija te prilagodba našeg zakonodavstva standardima Europske unije. Nakon tog roka, ovakav bi mehanizam osiguravanja primjene vladavine prava (revizija pretvorbe i privatizacije) trebao postati suvišnim, jer će djelovati regularni mehanizmi pravne države«, obrazlaže Mesić u pismu.</p>
<p>Predsjednik ujedno dodaje da je zbog neučinkovitosti hrvatskog pravnog sustava revizija napravljena neuspješno. Prema izvješću Državnog ureda za reviziju iz prošle godine, navodi Predsjednik, u pretvorbi i privatizaciji, koje su bile provedene u razdoblju od 1990. do 2000. godine, utvrđene su brojne nezakonitosti i nepravilnosti, došlo je do zastare, a za neke nepravilnosti nisu bile propisane kazne. </p>
<p>Mesić ističe da je i Katolička crkva hrvatski model privatizacije nazvala je »grijehom struktura«. Najpogubnijim pak smatra to što je zbog netransparentne privatizacije hrvatskih poduzeća izgubljeno čak 329.426 radnih mjesta. </p>
<p>»Neuspjela pretvorba, uz nametnuti rat, jedan je od ključnih uzroka naše zakašnjele tranzicije i razvojne krize. Naime, Hrvatska će tek ove godine dosegnuti razinu BDP-a koji je imala na početku procesa tranzicije 1990. godine. Sve su to razlozi zašto bi hrvatska zakonodavna i izvršna vlast trebale ovoj temi posvetiti veću pažnju«, stoji u Mesićevu pismu.</p>
<p>Predsjednik upozorava da čelništvo Sabora o tome još nije raspravljalo iako je primilo izvješće Državne revizije o pretvorbi i privatizaciji, a još nije zatraženo ni očitovanje Vlade, pa je, kaže, očito rasprava o ovom važnom problemu odgođena za iduću godinu. Mesić smatra da je potrebno utvrditi nove modele »socijalno osjetljive privatizacije« i zalaže se da se, uz primarni model privatizacije, posebnim zakonom o zaposleničkom dioničarstvu sustavno uredi mogućnost sudjelovanja zaposlenika u odlučivanju i vlasništvu na osnovi široke primjene ESOP-a, a po uzoru na Europsku uniju. Time bi se, smatra Predsjednik, stimulirali različiti oblici sudjelovanja zaposlenika u dobiti. zalaže se da se nastave aktivnosti stvaranja povoljne poduzetničke klime u Hrvatskoj, a sve je to, kaže, dio strategije strukturnih reformi hrvatskoga gospodarstva, koje se trebaju osmisliti, ali i provesti u idućoj godini. </p>
<p>Predsjednik Mesić na kraju objašnjava da upravo sada pokreće ovu inicijativu »isključivo zbog izostanka pravodobnih aktivnosti mjerodavnih institucija«. Njegovu inicijativu, poručuje, treba sagledati »u sklopu zajedničkog zalaganja za ostvarivanje većeg stupnja socijalne pravde i društvene solidarnosti te primjenu vladavine prava u borbi za opće dobro i dobro svih građana Hrvatske«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatski inženjer Ivan Roso otet u Nigeriji</p>
<p>Otmičari pripadaju militantnoj skupini »Mladež Iduwina« i traže da Shell potpiše ugovor o ulaganju u korist lokalne zajednice u zamjenu za Rosovo oslobađanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvat Ivan Roso, inženjer zaposlen za tvrtku Seabulk koja u Nigeriji radi za naftnu kompaniju Royal/Dutch Shell, otet je u subotu s broda usidrenog u nigerijskoj luci. Kako je u ponedjeljak javio Reuters, Rosu su oteli nigerijski militanti u državi Bayelsa, u blizini mjesta Ekeremor.</p>
<p>»Vlasti pregovaraju o njegovu puštanju i prema onome što zasad znamo, zatočenik je dobro zbrinut«, izjavio je lokalni glasnogovornik Shella Harriman Oyofo i dodao da su otmičari zajedno s Rosom oteli i 15 nigerijskih radnika koji su u subotu pušteni na slobodu.</p>
<p>Dužnosnik države Bayelsa Oronto Douglas rekao je da otmičari pripadaju militantnoj skupini koja se naziva »Mladež Iduwina« i da je lokalna vlast zatražila oslobađanje Ivana Rose. Dodao je da je za Rosinu otmicu djelomično kriv i Shell jer naftna kompanija nije ispoštovala memorandum o razumijevanju kojim je obećano investiranje zajedno s eksploatacijom obližnjih naftnih polja. </p>
<p>»Mladež Iduwina« pripada dominantnoj etničkoj skupini koja naseljava osiromašene dijelove zemlje u delti rijeke Niger. Otmice, ucjene i pobune česte su na ovom području jer lokalni vođe tvrde da ih se sprječava u razvoju unatoč naftnom bogatstvu koje se vadi iz zemlje u vlasništvu tamošnjih plemena. Prema pisanju nigerijskog tiska, otmičari traže da Shell potpiše ugovor o ulaganju u korist lokalne zajednice, u zamjenu za Rosovo oslobađanje. Oyofo je kazao da Shell »neće ništa potpisivati s kriminalcima«. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova diplomatskim kanalima nastoji saznati što se dogodilo s hrvatskim državljaninom. </p>
<p>Angažiralo se hrvatsko veleposlanstvo u Egiptu koje pokriva i Nigeriju i koje nije službeno obaviješteno o ovoj otmici. Kako je za Vjesnik izjavio hrvatski veleposlanik u Kairu Ivica Tomić, čim je saznao za slučaj, kontaktirao je nigerijskog veleposlanika u Kairu i dogovorio susret s njim u utorak ujutro.Poslana je i službena nota vlastima u Nigeriji. Kontaktiralo se i s predstavništvom Ine u Egiptu, a preko Ine i s predstavništvom Shella da bi se i na taj način provjerile informacije o Rosinoj otmici. Nakon što se provjere sve informacije, Hrvatska će u Nigeriju poslati diplomatskog ili konzularnog djelatnika. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić, Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mikola izručen Hrvatskoj</p>
<p>Protiv Mikole se u Hrvatskoj vode tri postupka: za ubojstva civila u Pakračkoj poljani, za otmicu Ivice Vasilja 1995. godine te za jednu iznudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u BiH izdržao zatvorsku kaznu od dvije godine i tri mjeseca, na koju je osuđen zbog pokušaja iznude, Igor Mikola, jedan od okrivljenika u procesu za ubojstva civila u Pakračkoj poljani, u ponedjeljak je u prijepodnevnim satima izručen Hrvatskoj. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa je sredinom prošle godine zatražilo Mikolino izručenje, no s obzirom da je on u međuvremenu pravomoćno osuđen u BiH, tamošnje pravosuđe je odlučilo udovoljiti tom zahtjevu tek kad Mikola u cijelosti odsluži kaznu. </p>
<p>Protiv Mikole se u Hrvatskoj trenutačno vode tri postupka. Osim najpoznatijeg za Pakračku poljanu, na Županijskom sudu u Zagrebu sudi mu se i zbog otmice Ivice Vasilja 1995. godine za koju je najprije bio optužen zajedno s Damirom Džebom, ubijenim 1999., a sada se postupak vodi samo protiv njega. Na zagrebačkom općinskom sudu također se protiv njega vodi postupak zbog iznude. </p>
<p>»Djelatnici PU zagrebačke su na graničnom prijelazu Stara Gradiška u ponedjeljak oko 13.20 sati preuzeli Mikolu, te je prepraćen u istražni zatvor u Remetincu«, potvrdio je za Vjesnik glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun tvrdeći da nije upoznat s mjerama osiguranja koje su pratile izručenje. </p>
<p>Protiv Mikole je, u slučaju otmice određen i jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od bijega, premda je u vrijeme donošenje te odluke služio kaznu u Zenici, ali je njegova braniteljica Višnja Drenčki Lasan već uložila i žalbu na tu odluku, pa je za očekivati da će Vrhovni sud ubrzo ponovo odlučivati o Mikoli. </p>
<p>»Žalba je već uložena, a s obzirom da je on sad zaprimljen u Remetinec, cijeli će spis najvjerojatnije sutra biti poslan na Vrhovni sud na odluku«, tvrdi odvjetnica.</p>
<p>Mikolinim izručenjem završena je i pravosudna trakavica koja je počela njegovim uhićenjem u Hercegovini 28. rujna 2002. godine, te je pokazala i sumnju u komunikaciju s pravosuđem BiH. Naime, nakon što je travnički kantonalni sud 31. srpnja 2003. potvrdio kaznu Mikoli, njegova braniteljica je tražila, preko Ministarstva pravosuđa, da se Mikoli omogući odsluženje kazne u Hrvatskoj, no na slanje tog zahtjeva se iz nekog razloga čekalo punih šest mjeseci. Kada je pak poslan u BiH, tamošnje ministarstvo se o njemu uopće nije očitovalo. U međuvremenu je u slučaju Pakračke poljane donesena odluka da se Mikoli sudi u odsutnosti, jer je sud zaključio da je taj zahtjev za transferom odbijen. </p>
<p>U slučaju otmice, Vrhovni je sud odbacio odluku izvanraspravnog vijeća prvostupanjskog suda da se sudi u odsutnosti tvrdeći da još nisu iscrpljene sve mogućnosti da se Mikola pojavi na suđenju. No, još zanimljivije, Vrhovni sud je potvrdio odluku vijeća o pritvoru zbog opasnosti od bijega, što valjda predstavlja jedinu takvu odluku donesenu o okrivljeniku koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne.</p>
<p>Ročište u slučaju Pakračke poljane zakazano je za siječanj, no Mikolino ime bi se navodno lako moglo pojaviti i na jednoj od haaških optužnica jer su ga u vrijeme njegova služenja kazne u BiH već saslušavali haaški istražitelji.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić u Puli: Ako treba, ja sam za referendum o projektu Družbe Adrije</p>
<p>PULA</p>
<p> – Predsjednički kandidat i aktualni predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je u ponedjeljak Pulu, gdje se sastao sa županom Ivanom Jakovčićem u sjedištu Istarske županije, a zatim i s građanima »na kavi« na Trgu Portaratu.</p>
<p>Mesić je pohvalio Istarsku županiju za povećanje izvoza i smanjenje nezaposlenosti. Istaknuo je ponovno da treba promijeniti smjer privrede iz uvozne u proizvodno-izvoznu, a apsurdnim i problematičnim ocijenio je to što se državni proračun puni na uvozu. Apelirao je pritom da županije, gradovi i općine same donose programe i potiču proizvodnju kako bi iskoristili novac iz pretpristupnih fondova EU-a, koji na sebe dobrim potezima mogu vezati i komercijalna sredstva.</p>
<p>Mesić se posebno osvrnuo na tim pregovarača za pristupanje Europskoj uniji, istaknuvši kako je od velike važnosti da to budu sposobni, a ne podobni, koji će znati zaštititi nacionalne interese i usvojiti europske standarde.</p>
<p>O Projektu Družbe Adrije rekao je da se bespotrebno pretvorio u predizbornu temu te da je Vlada HDZ-a još 1999. godine donijela odluku da taj projekt uđe u Strategiju razvoja energetike Hrvatske, a u svibnju ove odluku o osnivanju stručne komisije koja treba dati konačnu ocjenu Studije i staviti je u raspravu. </p>
<p>»Neka se sastanu ministri i premijeri svih jadranskih zemalja kako bi raspravili zaštitu Jadrana. Ako treba, ja sam za referendum. Danas nema kontrole nad naftom koja dolazi do Trsta i Venecije. Na Otrantu treba dogovoriti kako nafta ulazi u Jadran«, rekao je Mesić.</p>
<p>»Sve što imamo danas, stvorili su umirovljenici, a najviše su prigrabili oni u divljaštvu pretvorbe i privatizacije«, istaknuo je Mesić, naglasivši da bi trebalo dionice velikih tvrtki poput Ine, Janafa, HEP-a... sliti u Fond za umirovljenike kako bi se od dividendi isplaćivale »pojačane« mirovine. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Jedino sučeljavanje Kosor i Mesića na HTV-u, s ostalim kandidatima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izborni stožer Jadranke Kosor izvijestio je javnost da predsjednička kandidatkinja HDZ-a ostaje pri stavu da neće sudjelovati u sučeljavanjima sa Stjepanom Mesićem u prvom krugu predsjedničkih izbora, dok se on ne ispriča za uvrede koje je o njoj izrekao. »Kako se do danas gospodin Mesić nije ispričao niti je pokazao namjeru da to učini, kandidatkinja Jadranka Kosor neće sudjelovati u sučeljavanjima na RTL televiziji, Novoj TV, Radiju 101 te Obiteljskom radiju«. U priopćenju se dodaje da je Kosor prihvatila sučeljavanja uvjerena u sve prednosti koje bi postigla u tim emisijama, a prije nego što je Mesić »zaredao s nizom uvreda i podmetanja nedostojnih predsjednika države«. U priopćenju se kaže i kako su uvjereni da će hrvatski građani prepoznati odlučnost i vjerodostojnost njihove kandidatkinje koja neće sjesti u isti studio s čovjekom koji se lažno predstavlja kao tolerantan i demokratski političar. Kosor će, kaže se u priopćenju, sudjelovati u sučeljavanju svih predsjedničkih kandidata na HTV-u, 30. prosinca. </p>
<p>B. V.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041228].
|
