NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040928].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 150331 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Škare-Ožbolt ne može učiniti mnogo za Čermaka i Markača</p>
<p>Ministrica pravosuđa u utorak putuje u Haag, a u srijedu bi se trebala sastati s Theodorom Meronom i Carlom del Ponte/ Pokazalo se da optuženički status Markača i Čermaka nema neposredne veze s dosadašnjom linijom komunikacije službenog Zagreba i tribunala/ Ministrica će u Haagu morati reći da međunarodna zajednica ne čini ni upola onoliko koliko u nastojanju da uhvate Gotovinu čine službena tijela u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u utorak putuje u Haag, a u srijedu bi se trebala sastati s predsjednikom Haaškog suda Theodorom Meronom i glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte. Najavljen je i posjet optuženim hrvatskim generalima Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, koji su pritvoru u Sheveningenu.</p>
<p>Veliko je pitanje, međutim, što ministrica može isposlovati u njihovu korist u svjetlu najnovijih događaja. Pokazalo se da optuženički status Markača i Čermaka nema neposredne veze s dosadašnjom linijom komunikacije službenog Zagreba i tribunala. Obojica su na neki način žrtve neuspjelih pokušaja hrvatske vlasti da uvjeri međunarodnu zajednicu kako Hrvatska ne može uhvatiti Antu Gotovinu.</p>
<p>Gotovina već više od tri godine uspijeva izbjeći pritisku haaške optužnice i tako zapravo dovodi u neugodnu situaciju sve one koji se pravno »naslanjaju« na njegovu optužnicu. To su, prije svega, Markač i Čermak, a onda i hrvatska država, koja je odgovorna za to što ne uspijeva privesti Haaškome sudu svoga građanina.</p>
<p>Dobre veze ministrice i Carle del Ponte dosad su se pokazale samo u političkoj dimenziji. Naime, Del Ponte je u slučaju kandidature Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji ocijenila suradnju Hrvatske i tribunala pozitivnom, omogućivši tako da Hrvatska dobije status kandidata. No, nakon toga je prestalo značenje te pozitivne ocjene. Međunarodna zajednica je tražila dodatne dokaze od Hrvatske kako je i dalje spremna dati sve od sebe da optuženog Gotovinu privede sudu.</p>
<p>Nažalost, višemjesečni napori tužiteljstva, policije i obavještajne zajednice nisu bili često u medijima. Zbog toga je stvoren dojam da Hrvatska, nakon što je postala kandidat za ulazak u EU »slučaj Gotovina« smatra »riješenim«. No, to nije točno. A kad hrvatska službena tijela pokušavaju odgovoriti na pritisak međunarodne zajednice, onda se to ne čini kao rezultat višemjesečne akcije, nego kao puki odgovor na diplomatski pritisak na Banske dvore.</p>
<p>Ministrica će te detalje objasniti svojim sugovornicima u Haagu. Među ostalim, istaknut će da međunarodna zajednica ne čini ni upola onoliko koliko u nastojanju da uhvate Gotovinu čine službena tijela u Hrvatskoj. Paradoks je tim veći što nijedna informacija - a dnevno ih po nekoliko stiže na adrese državnih tijela - ne dokazuje da je Gotovina u dometu hrvatskih državnih tijela. Stoga se čini logičnim upitati zašto nijedna zemlja Europske unije ni na koji način ne daje do znanja da je bilo što poduzela u lovu na odbjegloga haaškog optuženika.</p>
<p>Ministrica Škare-Ožbolt svojim posjetom Haagu trebala bi ta pitanja staviti na svoje mjesto.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odvjetnički sat vrijedi jedva 250 kuna</p>
<p>Ako nas se već gura u usporedbe, onda moramo reći da sat kirurga ili sat liječnika opće prakse nije usporediv s odvjetničkim satom, a pogotovo ne prema vrijednosti radnog sata pravnika u poduzeću. Odvjetnici su ispod tih razina / Osporava nam se pravo na tarifu prema vrijednosti spora, a tko utvrđuje vrijednost spora - sud</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zašto šuti Hrvatska odvjetnička komora (HOK) nakon silnih napada na odvjetnike zbog povećanja tarife? To pitanje Vjesnik je uputio predsjedniku HOK-a Ranku Pelicariću.</p>
<p>- Nije točno da šutimo. Održali smo konferenciju za novinare o tome. Izvještaji s te konferencije bili su malo veći od deset novinskih redaka. Tom prilikom pobili smo tezu da je odvjetnička tarifa 12 puta veća od dosadašnje. Nismo uspoređivali naše naplate prema bilo kome, a posebno ne prema liječnicima. Međutim, ako nas se već gura u usporedbe, onda moramo reći da sat kirurga ili sat liječnika opće prakse nije usporediv s odvjetničkim satom, a pogotovo ne prema vrijednosti radnog sata pravnika u poduzeću. Odvjetnici su ispod tih razina.</p>
<p>• Ispada da su odvjetnici žrtve nekakve medijske urote?</p>
<p>- Neću govoriti o tome, ali je činjenica da se u međuvremenu, u povodu naših tarifa, pojavio velik broj onih koji misle da mogu profesionalno profitirati na temelju dušebrižništva za različite socijalne slojeve. Znači, kao odvjetnička branša nismo spremni bilo koga braniti u ime vrijednosti sata svojeg profesionalnog rada niti smo oni koji će biti spremni vrijednost uloženoga znanja u tom satu pravne pomoći isticati kao prostor za dokazivanje koliko smo »socijalna« djelatnost.</p>
<p>• Dospjeli ste i na Gospodarsko-socijalno vijeće.</p>
<p>- Bili smo tamo, ali samo toliko koliko je trebalo da ustvrdimo da jedan odvjetnički sat nije 500 kuna, jer postoje različiti oblici pružanja pravne pomoći. Kad se oni obračunaju, vrijednost toga sata je jedva 250 kuna. Nisam siguran koliko su nas naši sugovornici razumjeli. Međutim, budite uvjereni da jedan sat razgovora o kupnji neke tvrtke nikoga ne može angažirati za spomenutih 250, pa čak ni za osporenih 500 kuna. Isto tako vrijedi računica da jedan sat čekanja stranaka u odvjetničkoj pisarnici ili pred vratima sudnice nema tu vrijednost, makar je do zakašnjenja došlo ili rasporedom rada suda ili iz nekih drugih objektivnih razloga.</p>
<p>Osporava nam se pravo na tarifu prema vrijednosti spora, a tko utvrđuje vrijednost spora - sud. Dakle, i opet nisu odvjetnici ti koji diktiraju vlastiti honorar u odnosu na vrijednost pravnih interesa stranke koju zastupaju. Kad se tome doda činjenica da obrazloženi podnesci na sudu ne mogu proći s vrijednošću od, na primjer, sto tisuća kuna, jer ih sud određuje na vrijednost od 20 tisuća, jasno je da odvjetnici nisu samostalni u određivanju tih naknada. Uvijek je bilo i bit će da su odvjetnici, u skladu s vlastitom odgovornošću prema stranci, u mogućnosti prema njoj određivati i visinu honorara.</p>
<p>U osporavanju odvjetničkih tarifa sasvim se zaboravilo da u vrijednosti honorara sudjeluje i obvezno osiguranje odvjetnika prema Komori u slučaju da odvjetnik zbog vlastita propusta ili iz nekog drugog objektivnog razloga ne uspije za svog klijenta isposlovati pravni ishod koji bi ga po stanju predmeta pripadao. To znači da se od visine uplaćenog honorara odbija visina tog osiguranja za štetu koju stranka može naplatiti iz zasebnog fonda Odvjetničke komore.</p>
<p>• Ministarstvo pravosuđa pritisnulo je odvjetnike i traži izmjenu pravila igre o utvrđivanju odvjetničke tarife. Hoće li doći do te izmjene?</p>
<p>- Vjerujem da do toga neće doći. Lako je dokazati da odvjetnici ne naplaćuju svaku procesnu radnju, a još lakše da odvjetnicima nije u interesu da sudski postupci traju što dulje. A ovo posljednje je jedan od ključnih argumenata Ministarstva pravosuđa. Istina je, odvjetnici određuju razinu tarife, ali radnje koje poduzimaju pred sudom, na osnovi kojih tu tarifu mogu naplatiti, priznaje sam sud.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa bi se, umjesto pritiska na nas, trebalo pozabaviti pitanjem tko je kriv za brojne propuste u postupku, a ne tvrditi da su za propuste redovito krivi odvjetnici. S druge strane, u postupcima je moguće da se umjesto tri mora obaviti šest procesnih radnji. I opet odluku o tome donosi sud. Prema tome, odvjetnici nisu krivi za usporavanje postupka, kao što se tvrdi. Treba dobro pogledati u Zakon o parničnom postupku, na primjer, pa donositi zaključke o tome tko i kako utječe na broj procesnih radnji.</p>
<p>• Odvjetnici se još nisu obranili od tvrdnje da su jedini pravni zastupnici stranaka pred sudom. Zašto?</p>
<p>- Dobro se zna da mi to nismo i da ni dugogodišnjim nastojanjem taj ekskluzivitet nismo uspjeli izboriti. To što nam ekskluzivnost predbacuju sindikati i udruga Juris Protecta nije točno. Cijenu rada privatnih liječnika, zubara i arhitekata određuju njihove udruge. Na pitanje zašto su odvjetnici došli na udar kritike moraju odgovoriti oni koji kritiziraju Hrvatsku odvjetničku komoru.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Samo jedan posto BDP-a za razvoj</p>
<p>Vodeće hrvatske tvrtke za istraživanje i razvoj godišnje izdvajaju do deset posto svojih prihoda/ Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ulaganja u istraživanje i razvoj u nas 2002. iznosila su nešto više od dvije milijarde kuna, uz opasku da ti podaci ne uključuju tvrtke s manje od stotinu zaposlenih/ Za te svrhe trenutačno izdvajamo više od tri preostala kandidata - Rumunjske, Bugarske i Turske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vodeće hrvatske tvrtke za istraživanje i razvoj godišnje izdvajaju do deset posto svojih prihoda, doznaje Vjesnik. Među tvrtkama koje su nam odgovorile na upit o svojim izdacima za istraživanje i razvoj u prošloj i ovoj godini, najviše u te svrhe izdvaja u Plivi, oko deset posto ukupnih prihoda tvrtke. </p>
<p>Slijedi koncern Agrokor, koji za istraživanje i razvoj godišnje izdvaja oko pet posto prihoda, dok se u Podravki i Končaru za istraživanje i razvoj godišnje izdvaja oko četiri posto prihoda.</p>
<p>»Posljednjih je godina Pliva ulagala oko deset posto ukupnih prihoda u istraživanje i razvoj. U Istraživački institut, otvoren 2002., uloženo je oko 100 milijuna američkih dolara, što ga čini drugom po veličini investicijom u povijesti Plive i jednim od najvećih ulaganja u znanost u Hrvatskoj do danas«, stoji u odgovoru koji nam je poslala Drijenka Pandžić Kuliš iz Plivinih Korporativnih komunikacija. Dodaje da je u prvom ovogodišnjem polugodištu naša vodeća farmaceutska tvrtka za djelatnosti istraživanja i razvoja izdvojila 8,8 posto prihoda, što je desetinu više nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>Ulaganje u istraživanje i razvoj kao ulaganje u budućnost tvrtke prepoznali su i u Agrokoru. Ta je tvrtka, kažu nam u njezinu Uredu za odnose s javnošću, posljednjih godina povećala izdvajanja za istraživanje i razvoj, pa ona sada iznose više od pet posto u odnosu na ukupan prihod. Navedena se ulaganja najvećim dijelom financiraju iz vlastitih akumuliranih sredstava, tvrde u Agrokoru.</p>
<p>»Osim u razvoj novih proizvoda i poboljšanje postojećih, Agrokor svake godine izdvaja značajna sredstva u svrhu poboljšanja tehnoloških procesa te nabavu najsuvremenije tehnologije koja se nalazi na svjetskom tržištu. Cilj nam je zadovoljiti potrošača i predvidjeti buduće tržišno okruženje, pa postoji trajna suradnja s nizom vanjskih institucija i pojedinaca, domaćih i inozemnih, na nizu značajnih projekata«, objašnjava Anja Linić, direktorica Agrokorova Ureda za odnose s javnošću. Ona napominje i da se daljnji planovi ulaganja u istraživanje i razvoj razlikuju od tvrtke do tvrtke koje čine koncern, no naglašava da su oni »opsežni i značajni, a sve radi zadržavanja prednosti pred konkurencijom«.</p>
<p>»Kao i prijašnjih godina, troškovi Podravke za aktivnosti istraživanja i razvoja u 2004. iznose oko četiri posto od ukupno ostvarenih troškova. Ulaganja u istraživanje i razvoj vezana su uz osvježavanje postojećih i razvoj novih proizvoda, poboljšanje učinkovitosti, racionalizaciju poslovanja i inovativnosti na postojećim tehnologijama, zatim na razvoj novih i transfere tehnologija. Od svih navedenih ulaganja, Podravka najviše sredstava izdvaja upravo za razvoj proizvoda«, ističe Tanja Gligorović iz Korporativnih komunikacija te tvrtke. Ona naglašava i da su ulaganja u istraživanje i razvoj jedan od generatora razvoja tvrtke te temelj očuvanja njezine konkurentnosti i liderske pozicije na tržištu.</p>
<p>I u Končaru kažu da ulaganja u istraživanje i razvoj smatraju jednim od prioriteta. »Poslovna politika Končara je uvijek isticala potrebu vlastita razvoja proizvoda i tehnologija, a rezultat toga je činjenica da je 95 posto proizvoda svih društava koncerna Končar utemeljeno na vlastitu razvoju. U tom cilju, Končar ima i Institut za elektrotehniku. Osim u njemu, istraživanje i razvoj se kontinuirano obavlja i u svim društvima koncerna, u suradnji s Institutom i samostalno, tako da se ulaganja u istraživanja i razvoj proizvoda i tehnologija godinama kreće na razini tri do četiri posto ukupnog prihoda, a sredstva se pokrivaju iz redovitog poslovanja društva«, kaže Vladimir Plečko, član Uprave Končara.</p>
<p>No, unatoč tim primjerima, niz je podataka koji potvrđuju da Hrvatska uvelike zaostaje za EU-om kada je riječ o ulaganjima u istraživanje i razvoj. Naime, prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ulaganja u istraživanje i razvoj u nas 2002. iznosila su nešto više od dvije milijarde kuna, ili samo oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), uz opasku da ti podaci ne uključuju tvrtke s manje od stotinu zaposlenih. Veći dio tih ulaganja, 42,7 posto, generirao je poslovni sektor, slijedi sektor visokog obrazovanja s udjelom od 35 posto, te državni sektor s udjelom u istraživanje i razvoj od 22,3 posto.</p>
<p>S druge strane, u EU je, prema podacima Eurostata, iste godine za istraživanje i razvoj utrošeno oko dva posto BDP-a, ili oko 180 milijardi eura. Prosjek Unijinih izdvajanja za istraživanje i razvoj neznatno je pogoršan nakon posljednjeg proširenja, jer podaci euro-statističara iz Luxembourga pokazuju da se u deset zemalja koje su 1. svibnja ove godine ušle u EU na istraživanje i razvoj izdvaja manje od jedan posto BDP-a.</p>
<p>Kako manja ulaganja u istraživanje i razvoj sa sobom nosi i dugoročno zaostajanje za konkurentnima na globalnom tržištu, čelnici Unije su 2002. u Barceloni odlučili da se udjel tih ulaganja u BDP-u te integracije do 2010. podigne na tri posto. To je važan korak i u realizaciji lisabonske agende, čiji je cilj preobraziti Uniju u najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo do kraja ovog desetljeća.</p>
<p>U postupku ulaska u EU isti će se zahtjevi postaviti i pred Hrvatsku, što znači da ćemo do kraja desetljeća morati višestruko povećati izdvajanja za istraživanje i razvoj. Do tada, kao utjeha nam ostaje podatak da za te svrhe trenutačno izdvajamo veći postotak BDP-a nego tri preostala kandidata - Rumunjska, Bugarska i Turska, za koje u Eurostatu tvrde da za istraživanje i razvoj godišnje izdvajaju između 0,37 i 0,64 posto.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Nogometaši u slovenskom Tuhelju</p>
<p>Prije će Hrvatska za Slovencima u Europsku uniju negoli će izgraditi vlastiti centar za pripreme sportaša. Sve kada bi hrvatski nogometaši i ostavili na pripremama 200 tisuća kuna u Tuheljskim, a ne u Čateškim toplicama, opet bi ih ostavili - Slovencima. Dok smo se, naime, mi bavili imovinsko-pravnim problemima, kriminalnom privatizacijom i čekanjem da devastirane objekte netko kupi za mali novac, i Tuheljske toplice su u međuvremenu postale Čateške. Kupili su ih Slovenci</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Jedna od vječnih hrvatskih tema je i »Zašto se hrvatska nogometna reprezentacija priprema u slovenskim Čateškim toplicama«. Da ne bi palo u zaborav, to se pitanje izvlači i potencira uvijek kada, primjerice, slovenski ribari zalutaju u hrvatske teritorijalne vode ili slovenski rukometaš Pajovič gurne prst u oko našem Peri Metličiću ili se, pak, skupina slovenskih ridikula prošeta hrvatskim teritorijem tvrdeći da su, zapravo, u Sloveniji. </p>
<p>Šteta je samo što se nikada ne pokuša pronaći neko suvislo rješenje za situaciju koja, eto, svima ide jako na živce, nego se uvijek sve svodi na bedaste ankete u kojima dobivamo iste takve odgovore u stilu »bolje da se naši nogometaši pripremaju u Brčkom nego u Sloveniji«, »bolje da se pripremaju bilo gdje nego u Sloveniji« ili »trebali bi se pripremati u Međugorju«. Dobro, poznato je da Hrvati baš i nisu najpogodniji medij za ankete jer one iz njih uvijek izvlače ono najgore, no upitno je je li i jedan od mogućih odgovora na pitanje »kamo s hrvatskim nogometašima?« onaj pravi. </p>
<p>Jer, još 1994. godine je tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Nadan Vidošević u razgovoru za Vjesnik najavio da će Šmidhen pokraj Samobora vrlo brzo postati hrvatski Milanello (za one kojima pripreme nogometaša nisu posebno bliska tematika, Milanello je vrhunski kamp za trening i pripreme u vlasništvu nogometnog kluba Milan). Barem za izgradnju sportskih terena Hrvatska ima dokazanih kadrova, poput nedavno otkrivenog Atenjanina Slavka Šimunovića, koji je svoj poslovni imperij izgradio upravo gradeći sportske objekte. </p>
<p>Vidošević se, međutim, nije na mjestu predsjednika HNS-a zadržao ni približno dovoljno da bi njegova zamisao mogla biti realizirana, a ideju o stvaranju vlastitog kampa za pripreme čelnicima našeg nogometnog saveza se u međuvremenu nabacuju uglavnom samo iz medija. Dojma smo, međutim, da Marković i Srebrić nisu posebno raspoloženi dio pustih Fifinih, Uefinih i sponzorskih milijuna eura i kuna usmjeriti u izgradnju centra za pripreme vlastitih nogometaša, pa to rješenje slobodno možemo prekrižiti.</p>
<p>A zašto to, reći će netko, ne bi napravila država? U nedalekoj Austriji brojni su primjeri kvalitetnih i profitabilnih sportskih centara za pripreme sportaša u vlasništvu države, odnosno pojedinih regija. Najbliže tome rješenju u Hrvatskoj je tzv. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica, zahvaljujući novoj cesti samo sat vremena udaljen od Zagreba. No, iako je u njega posljednjih godina država utukla silne milijune kuna, centar još nije po ukusu i mjeri naših nogometnih vedeta. Naviknut na smještaj s pet i šest zvjezdica prosječni će hrvatski nogometni reprezentativac bjelolasičke smještajne kapacitete proglasiti đačkim ili u najboljem slučaju studentskim domom. Jasno je, valjda, da se u tako neprirodnom i stranom okružju našim nogometašima vrlo teško opustiti i usredotočiti na trening.</p>
<p>Pitanjem modernog centra za pripreme sportaša pokušale su se nekoliko puta pozabaviti i zagrebačke gradske vlasti. Sljeme se, tako, čak pokušavalo proglasiti idealnim centrom za visinske pripreme, što je za jedva tisuću metara visok brežuljak poprilično hrabra kvalifikacija. Jednom prilikom se nogometna reprezentacija čak i zaputila na Sljeme, no kako je ko za vraga počelo kišiti, Šuker i društvo nisu znali što bi gore radili i vrlo su se brzo spustili natrag u grad. Osim toga, u međuvremenu su to simpatično brdašce povrh Zagreba Milan Bandić i Ante Kostelić proglasili bogomdanom destinacijom za vrhunsko skijalište pa su svi gradski potencijali i 150 milijuna kuna preusmjereni u krčenje šume i izgradnju slalomske staze za jednokratnu upotrebu. Ni Sljeme, eto, ne želi ugostiti hrvatske nogometaše.</p>
<p>Hrvatska, naravno, u rukavu ima još jakih aduta kada je riječ o potencijalnom središtu za pripreme nogometne i inih reprezentacija. Eto, primjerice, nisu li te Tuheljske toplice puno ljepše i u svakom pogledu toplije od onih Čateških? Zašto se uz sitnija poboljšanja tamo ne bi napravila baza hrvatskih nogometaša? Ako već nekome treba ostaviti 200 tisuća kuna po pripremama, zašto ih radije ne ostaviti u Hrvatskoj? Zašto ih dati tim Slovencima? Barem na to pitanje odgovor je vrlo lako dati. Naime, dok smo se mi bavili imovinsko-pravnim problemima, kriminalnom privatizacijom i čekanjem da devastirane objekte netko kupi za mali novac, i Tuheljske toplice su u međuvremenu postale – Čateške! Slovenci su, naime, kupili i njih. Formalno-pravno je, dakle, sasvim svejedno ostavite li 200 tisuća kuna u Čatežu ili u Tuhelju jer ste ih u oba slučaja ostavili Slovencima.</p>
<p>I tako nas opet evo na početku priče, u Čateškim toplicama gdje su naši nogometaši uvijek dragi gosti, a i Vlatko Marković se zbog blizine svoje vikendice tamo osjeća kao kod kuće. Kako se sada čini, prije će Hrvatska ući u Europsku uniju negoli će izgraditi željeni centar za pripreme sportaša, pa tako i naših nogometaša. A onda ćemo, 2007. ili 2009. godine, ionako biti (opet) u istoj višedržavnoj tvorevini sa Slovencima pa nitko više neće moći reći da naši nogometaši idu na pripreme preko granice.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kako zaustaviti rast mirovina</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Iako skromno, povećanje mirovina od četiri posto koje su umirovljenici dobili s mirovinama u rujnu promijenilo je pomalo odnos snaga u umirovljeničkim redovima. Naime, još do rujna u kategoriji onih s mirovinama do 2000 kuna bilo je više od 700.000 umirovljenika, a u rujnu oko 675.000. Dakle, oko 25.000 umirovljenika s tim se povećanjem »preselilo« među one s višim mirovinama, što nije zanemarivo.</p>
<p>Nije riječ o promjeni koju treba pretjerano isticati. U međuvremenu su, naime, porasli troškovi života, jer se usklađivanje mirovina provodi za polovicu godine koja prethodi usklađivanju, i to na temelju usporedbi podataka za prošlu godinu. No, s obzirom na to da je granica rizika od siromaštva za samca procijenjena na približno 1400 kuna, povećanje prosječnih mirovina s približno 1740 na 1805 kuna ipak veseli. Usklađivanje je na kraju ipak pokazalo da su predstavnici umirovljenika sa svojim zahtjevima dosad bili na dobrom putu.</p>
<p>Protiv toga teško bilo što mogu reći i u današnjoj oporbi koja je često, ponekad i vrlo slikovito - kao, na primjer, kada je bivši ministar rada Davorko Vidović iznos povećanja usporedio s cijenom vrećice čipsa koju je donio u Sabor - tvrdila da povećanje od četiri posto neće značiti ništa. U Vidovićevo vrijeme redovna usklađivanja nisu prelazila dva posto, a jedno od najslavnijih je povećanje od 0,8 posto, koliko je umirovljenicima pripalo prema švicarskoj formuli izračuna koja je tada bila na snazi. Naravno, poboljšanju stanja umirovljeničke blagajne najviše je pridonijela odluka da se nekadašnji dodatak od 100 kuna i šest posto uključi u mirovine, tako da se povećanja danas obračunavaju i na taj iznos, što ranije nije bio slučaj.</p>
<p>Upravo zbog dobrih početnih rezultata šteta je što umirovljenici i Vlada moraju krenuti u nove pregovore, ovaj put o tome kako zaustaviti rast mirovina. Formula prema kojoj se one usklađuju s nominalnim rastom bruto plaća, naime, već se pokazala neostvarivom, jer četiri posto povećanja znači da država za isplatu mirovina mjesečno mora osigurati gotovo 100 milijuna dodatnih kuna. A tog novca nema.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Treća (ne)sreća</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Hrvatsko-švedski konzorcij pod nazivom »Treća sreća« jedini se od 15 zainteresiranih tvrtki koje su otkupile natječajnu dokumentaciju, uz već postojeće operatere mobilne telefonije, javio na natječaj za trećeg operatera mobilne telefonije u Hrvatskoj. Dakle, zbog vrlo malo pristiglih ponuda (očekivalo se javljanje do pet zainteresiranih tvrtki ili konzorcija), Hrvatska agencija za telekomunikacije, nedavno osnovana radi provođenja ovoga natječaja, neće imati mnogo posla do 18. listopada. Do toga roka mora izabrati »najboljeg ponuđača«.</p>
<p>Otvaranje ponuda je pokazalo da se u novoj agenciji, u kojoj su telekomunikacijski stručnjaci zamijenili političare opće prakse što su prije šest godina dodijelili prvu privatnu GSM-koncesiju, ne snalaze baš najbolje ni kad je riječ o otvaranju samo triju pristiglih ponuda. Naime, članovima Agencije trebala je pomoć sa strane, odnosno samih ponuđača, da se ustanovi jesu li svi traženi dokumenti na natječaju »na broju«. Agencija može, ali i ne mora, riješiti važno pitanje interkonekcije (međusobnog povezivanja operatera) i prije nego što dobije zatraženo mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. O tome, naime, ovisi očekivano niža cijena mobilnih razgovora, jer duopol već godinama radi samo u svoju korist. Dva se uvijek mogu dogovoriti, tri teško. Osim toga, iznenađuje da se postojeći operateri, HTmobile i VIPnet, nisu javili za kombinirane mobilne koncesije (GSM/DCS 1800 i UMTS) nego samo za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS), a Tele2 javio se samo za treću mobilnu GSM mrežu. </p>
<p>Dakle, oko 60 posto korisnika mobitela u Hrvatskoj neće ni dalje moći koristiti radiofrekvencijsko područje, DCS 1800, nego samo ono 900, na kojem jako malo mobilnih operatera u svijetu još radi. Nadalje, UMTS je još praktički neupotrebljiv, jer za njegovo korištenje nedostaje više novih mobitela. Naravno, riječ je o novcu, jer je cijena GSM-koncesija 105 milijuna kuna, kombinirane čak 172 milijuna kuna, a samo UMTS-koncesija iznosi 132 milijuna kuna. Taj je natječaj pokazao da je Hrvatska premalo tržište za velike globalne operatere, a da gotovo sve zainteresirane domaće tvrtke, osim Ine, stanu u pobjednički konzorcij.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Ne »liječe« se simptomi nasilja nego problemi</p>
<p>Kada obje strane u »sukobu« prihvate i pokažu dobru volju da riješe probleme zlostavljanja djece u školi, ako shvate jedni druge, ako razumiju ono što slušaju i govore jedni drugima, vrlo brzo će doći do zaključka da jedna i druga strana želi pomoći djetetu u nevolji i da su manje-više svi problemi rješivi bez obzira što na to isto pitanje svatko gleda iz svoga kuta </p>
<p>ZVONIMIR KOTARAC </p>
<p>Kada je riječ o odgoju i obrazovanju ili na primjer o temeljnim vrijednostima kao što su ravnopravnost, solidarnost, sloboda, tolerancija, poštovanje prema prirodi i zajednička odgovornost, svako je uvjeren da problem vidi upravo onakvim kakav on jest, a ne kroz naočale vlastitog iskustva i znanja o toj iznimnoj osjetljivoj i prevažnoj ljudskoj djelatnosti i pitanjima o kojima ovisi opstanak i razvoj čovječanstva.</p>
<p> Ako nitko, pa ni učitelji ili suradnici u nastavi, dakle, ne vide realno probleme, npr. probleme nasilja u školi i to onakvim kakvi oni uistinu jesu, budući da ih određuju, na neki način, njihovi referentni okviri, postavlja se pitanje kako je onda moguće uopće riješiti danas problem nasilja među učenicima ako se ne zna gdje su stvarni korijeni nesporazuma i sukoba o tog velikom i teškom društvenom i pedagoškom pitanju? </p>
<p>Ako se sustavno i znanstveno ne proučava problematika nasilja među djecom u našim školama u previranju i razmrvljenim obiteljima, kako poučavati i preventivno djelovati ukupno učiteljstvo i roditelje, ali isto tako i adekvatno tretiranje žrtve i zlostavljača? </p>
<p>Percepcija je roditelja potaknuta velikim dijelom njihovim vlastitim iskustvom i kao takvo ono utječe na stavove roditelja, na njihove osjećaje s kojim se teško nose kada je u pitanju njihovo vlastito dijete, te u konačnici određuje ponašanje koje ponekad ide od prigovora do otvorene konfrontacije i sukoba sa školom i djetetovim učiteljem. </p>
<p>Međutim, ako i kada dođe do prekida komunikacije između škole i roditelja, veliki problemi su na vidiku, jer svaka strana vidi »probleme nasilja onakvim kakvi oni jesu« uvjeravajući sve druge da ona druga, dakako, ima krivo te da su isključivo oni u pravu proglašavajući pritom onu drugu stranu neodgovornom, nestručnom, zločestom, neurotičnom, duševno poremećenom, nasilnom, destruktivnom, nekooperativnom, netolerantnom i tome slično. </p>
<p>Većinu problema s vjerodostojnošću, a zapravo o tome je riječ, moglo bi se riješiti kada bi jedna i druga strana uvidjela da je korijen istinskih problema samo u njihovoj percepciji i da je moguće pa i nužno promijeniti neke stavove i netolerantne oblike ponašanja ako se želi riješiti probleme nasilja i zlostavljanja učenika u školama. </p>
<p>Bez iskazane dobre volje i želje da se uspostavi korektan i profesionalan odnos između škole, učitelja i roditelja i otvorene spremnosti mijenjanja svojih tvrdih, nedemokratičnih stavova, koji ne doprinose boljitku, problemi nasilja ne da se neće riješiti, nego će bujati i postupno prerastati u nešto što nije daleko od terorizma u nekom od oblika.</p>
<p>Kada obje strane u »sukobu« prihvate i pokažu dobru volju da riješe probleme zlostavljanja djece u školi, ako shvate jedni druge, ako razumiju ono što slušaju i govore jedni drugima, vrlo brzo će doći do zaključka da jedna i druga strana želi pomoći djetetu u nevolji i da su manje-više svi problemi rješivi bez obzira što na to isto pitanje svatko gleda iz svoga kuta pa su za nju i problemi nešto drukčiji. </p>
<p>Vrlo je teško, međutim, dopustiti nekome da objasni svoj stav kada je u pitanju zlostavljano dijete, ali, prekine li se tanka nit komunikacije između učitelja i roditelja, sasvim će biti nevažno tko je u pravu, a tko u krivu jer učenici će školu doživljavati kao mjesto latentne opasnosti, a roditelji kao mjesto možebitne nesigurnosti dok će učitelji, bez profesionalne podrške, odustajati i od onih slučajeva koji su uvijek bili rješavani na zadovoljstvo obiju strana, a u korist djeteta i učeničkog kolektiva. Učitelja uvijek treba resiti strpljivost i suosjećanje s učenicima i roditeljima, ljubaznost u ophođenju, otvorenost za razgovore i primjedbe na svoj rad, dosljednost i sposobnost uvjeravanja i branjenja svojih profesionalnih stavova, blagost u ocjenjivanju učeničkih nepodopština, integritet i, dakako, sposobnost stalnog učenja s duhom početnika.</p>
<p> Samo cijenjen učitelj imat će odgojnu moć nad učenicima i ugled među roditeljima na koje će moći utjecati i nadati se dobru. U rješavanju problema nasilja u školama, u obitelji, na ulici te na stadionima nije moguće funkcionirati na sustavu prečaca, a upravo praksa govori u prilog da se »traže« brza i kratkoročna rješenja. </p>
<p>Ako je povjerenja u odgojnu moć učitelja malo ili ga uopće nema, ako se na odgoj gleda kao na trošak, a ne ulaganje u budućnost, nema niti dobrog temelja za trajan uspjeh. Kada je riječ o problemu nasilja uopće, pokazujući hrabrost i iskrenu zabrinutost za djecu u školi i izvan nje, spram osjećaja i stavova roditelja djece, time pokazujemo da smo spremni na istinski ispit ujedno dokazujući svoju zrelost za kvalitativne promjene. Jer nije riječ o laganim, instant-rješenjima učeničkih, roditeljskih i učiteljskih pedagoških problema suvremene škole. </p>
<p>Prije će biti da je riječ o temeljnim načelima profesionalnog djelovanja u svakom trenu čija dosljedna primjena ili prelazi ili ne prelazi u naviku u ponašanju, a ona, ako je znanstveno utemeljena i dobronamjerna, omogućit će temeljitu preobrazbu čitavog sustava odgoja i obrazovanja. </p>
<p>U tom kontekstu, koliko se god širio krug naših znanja o prevenciji nasilja i tretmanu i žrtve i nasilnika, toliko će se širiti i krug neznanja o pedagogiji i njenim realnim mogućnostima. </p>
<p>Učitelji koji pak djeluju na temeljima pedagoških načela i neprestano uče iz vlastitog iskustva, traže i istražuju mogućnosti, stručno se usavršavaju, znatiželjni su, šire krug svoje stručnosti pa će kao takvi, odvažni i obzirni, i biti sposobni držati pod kontrolom pojavu kao što je nasilje među učenicima.</p>
<p> Dok učitelji i pozvani stručnjaci, nevladine udruge i službe ne prestanu »liječiti« simptome nasilja u školama i ne počnu umreženi »liječiti« pojedinačne probleme, svi napori će ostati i biti kontraproduktivni.</p>
<p>Autor je doktorirao specijalnu pedagogiju na Karlovom sveučilištu u Pragu i bavi se problematikom nasilja među učenicima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zakonodavci ne smiju niti nagliti ni šokirati</p>
<p>Ostavimo čašicu za zdravlje i našem simpatičnom, novom ministru koji se pohvalio da sam ima svoj vinograd, sa željom da se u politici čuva (i kao karatist) brzih poteza. Ali lako njemu kad ima, kako reče, 24 sata na raspolaganju svog trijeznog šofera! Mi nemamo!</p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY</p>
<p>Rigorozan i hitni zakon o 0,0 promila s pravom je izazvao buru, ne sada u čašici vode nego</p>
<p> – vina. Razlog? Donio je nešto »revolucionarno« ili, kako reče ministar unutarnjih poslova u televizijskoj emisiji »Otvoreno« 22. rujna – »šokantno«. Ali, znamo, nijedan se revolucionarni i šokantni zakon nije trajno održao niti je pridonio »kulturi«, ovdje »pijenja«.</p>
<p>Uži Vladin sastav, koji je žurno nametnuo stranačkoj većini u Saboru taj zakon kao spas od prometnih nesreća, s druge je strane, vidimo, otišao u europsku krajnost i uznemiren stabilnošću turizma, vinogradarskoga, obrtničkoga i ugostiteljskog napretka, prisilio isti taj Sabor da opovrgne svoju raniju odluku da je vino hrana.</p>
<p>Da će 0,0 promila spriječiti smrtnost na našim autocestama, mislim da je ipak iluzija. Te su nesreće ponajprije tragičan rezultat nerazmjernog porasta vozila i regulacije prometa u odnosu prema prilagođavanju cesta toj situaciji i uvijek su rezultat zamršenih uzroka »ceste – vozilo – čovjek«. Sigurno je da povećana alkoholiziranost utječe na neoprez i vozača i pješaka, ali je ona više psihološka pojava, vezana najčešće uz nepromišljenu mladost. </p>
<p>I dok bi za mlade do 22 godine mogli ostaviti granicu od 0,2 promila, uskraćivati većini ozbiljnih vozača čašicu vina ili pive poslije ručka ili večere – neodrživo je.</p>
<p>U spomenutoj emisiji ministar se branio najnovijim statistikama, međutim i za takve »argumente« treba malo više vremena. Ako je 0,0 promila utjecalo doista na takvo smanjenje nesreća, onda su tome razlog prije visoke kazne, no one se mogu primjenjivati i uz 0,5 promila. I trebale su se primjenjivati već prije. Ali ne opet da se s paketom novog zakona donesu takve besmislice kao što je kazna od tristo kuna za onog koji ne nalijepi na staklo autoformalnu naljepnicu o obnovi registracije, kad se registracija može odmah provjeriti na pregledu vozačkih isprava. Čestitajući svojedobno legendarnom glumcu Rogozu stoti rođendan, upitao sam ga znatiželjan: pije li? Odgovorio je: »Naravno, i to iz svog vinograda, svakodnevno, ali jedna je čašica lijek, druga manji lijek, treća otrov!«.</p>
<p>Eto, ostavimo tu čašicu za zdravlje i našem simpatičnom, novom ministru koji se pohvalio da sam ima svoj vinograd, sa željom da se u politici čuva (i kao karatist) brzih poteza. Ali lako njemu kad ima, kako reče, 24 sata na raspolaganju svog trijeznog šofera! Mi nemamo!</p>
<p>Usput, Hrvatskoj televiziji i temperamentnoj voditeljici emisiji »Otvoreno«. Očito je rođena za svoj poziv, te ima silnu energiju kad je startala s četiri emisije na tjedan. Ali neka ne bude toliko zaljubljena u političare i neka savjetuje svojim programerima da joj termin pomaknu odmah poslije dnevnika. Jer, ovako, od 22.30 poluotvorenim očima joj zanimljive polemike mogu pratiti uz čašicu 0,5 promila samo oni koji sutradan ne rade. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hipodromom trčali konji vredniji i od milijun eura!</p>
<p>Jedna švicarska banka u Zagreb je proteklih dana dovela čak tri vrijedna konja / Samo za uzdržavanje jednoga takvog konja valja izbrojiti godišnje i do 20.000 eura, objasnio je ravnatelj Hipodroma Ante Šimleša</p>
<p>Ovog vikenda na Hipodromu Zagreb završilo je jedno od najvećih konjičkih natjecanja u Hrvatskoj</p>
<p> - Svjetski kup u preponskom jahanju, CSIO Samsung Nations Cup »Velika nagrada Zagreba«. Tim povodom Hipodromom su trčala grla čija vrijednost prelazi nevjerojatnih milijun eura. Samo švicarska ekipa raspolagala je s čak tri konja takvoga »kalibra«.</p>
<p> Njihov je vlasnik, u ovom slučaju jedna švicarska banka, premda ima i pojedinaca koji su vlasnici takvih konja. </p>
<p>Ravnatelj Hipodroma Ante Šimleša objasnio nam je kako su sportski konji kakvi sudjeluju u natjecanjima posebna kategorija. Takvi konji, napomenuo je, zahtijevaju posebnu vitaminsku prehranu i obučene trenere. Samo za uzdržavanje jednoga takvog konja valja izbrojiti godišnje i do 20.000 eura, pri čemu ne treba zaboraviti još na dodatne troškove transporta na utrke. Prosječni pak sportski konj u Hrvatskoj vrijedi između 20 i 30 tisuća eura.</p>
<p>»Onaj tko želi da mu konj pobjeđuje na domaćim natjecanjima, trebao bi imati konja za 50.000 eura. Želi li se što postići na međunarodnom planu potrebno je raspolagati s konjem vrednijim i od 100.000 eura«, kaže Šimleša. </p>
<p>Kada smo ga pitali tko je prosječni vlasnik konja koji žive na hipodromu, odgovorio nam je kako je to prije svega ljubitelj životinja, ali potom i osoba koja može izdvojiti 2500 kuna, koliko mjesečno košta »stanarina« i hranjenje jednoga »nesportskog« konja. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>HDZ predlaže Agramis - rješenje za prometni kolaps</p>
<p>Primjenom Agramisa koji uključuje mrežu lake gradske željeznice, građani bi godišnje na benzinu uštedjeli 186 eura, kaže Kosor/ Putovanja što sada traju sat vremena skratila bi se za 15 minuta, a ona od sat i pol za 25 minuta</p>
<p>Prometne gužve u Zagrebu svakim danom postaju sve neizdrživije. Iako se stalno priča o gradnji podzemne željeznice koja bi uvelike olakšala promet gradom, do sada niti jedna gradska vlast nije osigurala novac za takav projekt. HDZ-ovci su, međutim, do sada jedini (što ne znači da druge stranke to neće učiniti) u sklopu svoje predizborne kampanje ponudili svoje viđenje rješenja za prometni kolaps. </p>
<p>Projekt su nazvali Agramis - Automatski gradski prometni inteligentni sustav. Prema njemu, najveća je novost izgradnja lake gradske željeznice, o kojoj se inače u Zagrebu govori već desetljećima. Uz željeznicu, projekt pretpostavlja i cijeli sustav parkirališta u blizini postaja u svim dijelovima grada, te prugu koja bi u središtu grada išla ispod zemlje. </p>
<p>Agramis pretpostavlja nekoliko faza, od kojih je najvažnije tehnološko udruživanje svih gradskih prometnih sustava. Time bi se omogućilo i dojavljivanje o prometnim zastojima, kašnjenjima tramvaja, ispušnim plinovima... Uz planiranu izgradnju željeznice, projekt podrazumijeva i mijenjanje smjerova vožnje u nekim ulicama, uvođenje novih tramvajskih trasa te pojačanje trasa prigradske željeznice. </p>
<p>Laka gradska željeznica imala bi podzemne i nadzemne trase i protezala bi se kroz cijeli grad. Prva trasa predviđena je od Malešnice preko Centra do Dubca, druga od Španskog preko središta grada do Borongaja. Posljednje dvije išle bi od Prečkog, Rudeša, do Centra pa do Dubca, te od Trga bana Josipa Jelačića preko Kruga do Dugava. </p>
<p> HDZ-ovci ističu kako bi laka gradska željeznica bila dvaput brža od najučinkovitijeg tramvajskog sustava, triput jeftinija od klasičnih metroa, da znatno poboljšava postojeću mrežu javnoga prijevoza i omogućava bolju raspodjelu autobusnih linija. </p>
<p>»Primjenom ovakvog projekta građani bi godišnje uštedjeli na benzinu 186 eura, a do cilja bi stizali znatno brže«, kaže Jadranka Kosor, predsjednica zagrebačkog HDZ-a i potpredsjednica Vlade. Uz to, projektom bi se brzina javnog prijevoza povećala za 12, a propusnost mreže za 14 posto. Građani bi putovanja sada duga do 20 minuta skratili prosječno za tri i pol minute, ona od 40 minuta za gotovo osam minuta. Putovanja koja sada traju sat vremena bila bi kraća za 15 minuta, a ona od sat i pol za gotovo 25 minuta. </p>
<p>Program je zasad predstavljen HDZ-ovim članovima, a uskoro bi, kad počne predizborna kampanja, trebao biti predstavljen i široj javnosti, na javnim tribinama u gradskim četvrtima.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pri kraju obnova pročelja Učiteljske akademije</p>
<p>U jeku je obnova pročelja zgrade Učiteljske akademije na Savskoj cesti. Nakon što je iz državnog proračuna osigurano 2,2 milijuna kuna, u srpnju su počeli radovi koji bi trebali završiti početkom listopada. Obnovit će se pročelje na sjevernoj strani zgrade koje je bilo u vrlo lošem stanju. </p>
<p>Dekan Učiteljske akademije, dr. Mile Silov, ističe kako su radovi bili neophodni, jer je dosada primio cijeli niz poziva okolnih stanara i roditelja koji su upozoravali na otpadanje žbuke te na to da je ona prijetila životima djece koja su se igrala na igralištima uz tu stranu pročelja. Uslijedile su i prijetnje tužbama, dođe li do kakvoga incidenta.</p>
<p> No, do odobrenja radova došlo se vrlo teško jer je zgrada u vlasništvu Katoličke crkve koja je zatražila njezin povrat. Dr. Silov naglašava kako se sad radi uz suglasnost crkve a i neće se odstupati od prvotnog izgleda same zgrade. Očekivala se i suradnja s OŠ Davorina Trstenjaka i XI gimnazijom, koje također rade u toj zgradi, no do toga nije došlo jer Gradski ured za obrazovanje i šport nije odobrio svoj dio sredstva. </p>
<p>Uz obnovu pročelja, iz iste će se svote novca u svim učionicama i uredima srediti i mreže za Internet te preurediti podrumske prostorije za potrebe studenata, kao što su menza i studentski klub. Dr. Silov se nada da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa imati razumijevanje te dodijeliti još 400 tisuća kuna kako bi se u zgradi uredilo dizalo za potrebe studenata s invaliditetom. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svađa koalicijskih partnera prebačena na Upravno vijeće</p>
<p>Suprotno očekivanjima opozicijskih stranaka, koalicijski partneri u Zagrebačkoj županiji (HSS, SDP, HNS) nisu u ponedjeljak na Skupštini nastavili prošli tjedan započetu svađu oko izbora ravnatelja Županijskog doma zdravlja. To će pitanje, kako je rekao župan Stjepan Kožić, sljedeći tjedan riješiti Upravno vijeće Doma zdravlja, jer se dvoje kandidata žalilo na izbor dr. Davora Duvančića za ravnatelja. </p>
<p>Nismo uspjeli saznati koji su se, odnosno čiji kandidati žalili. No, kako smo već prošli tjedan pisali, na izbor dr. Duvančića (navodno SDP-ova kandidata), primjedbu je imao HSS. Zbog toga je čak bio zaprijetio izlaskom iz koalicije. Kako neslužbeno saznajemo, tu svađu u dosad mirnoj koaliciji rješavaju i šefovi stranaka Zlatko Tomčić i Ivica Račan. Prebacivanjem loptice na Upravno vijeće posvađane strane ostavile su si, izgleda, prostor za dodatne pregovore. Ostaje da se vidi koja će strana popustiti i s kojim posljedicama. Natječaj je inače ponavljan tri puta, što SDP jako zamjera HSS-u, iako je predsjednik Upravnog vijeća zapravo haenesovac Mirko Žužić. </p>
<p>Uz protivljenje HDZ-a, na Skupštini je, među ostalim, usvojen i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna. HDZ-ovci su zamjerili što su rashodi koji se odnose na razvoj Županije, realizirani sa samo 20 posto. Župan Kožić je odgovorio kako provedba većine projekata ne ovisi samo o Županiji (čekaju se izrada dokumentacije, suglasnosti ministarstava i slično), a da Županija ipak gospodarski napreduje, pokazuje povećan prihod od poreza na dohodak. </p>
<p>HDZ-ovci su prigovorili i tome, što je usvojena odluka kojom županijski dužnosnici mogu ostati u nadzornom odboru nekog od četiri trgovačka društva u kojima Županija ima poslovne udjele, ali bez naknade. Uz optužbu da su koalicijski partneri po dolasku na vlast »pomeli« sve nadzorne odbore i postavili svoje kadrove, hadezeovci su kazali da usvojena odluka pokazuje kako se dužnosnici ni po koju cijenu ne žele odreći kontrole gdje god je to moguće. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ponuđači traže poništenje Inina natječaja</p>
<p>»Tražimo poništenje Inina natječaja za opremanje autopraonice u Dubravi jer je očito da je namješten kako bi posao dobio zastupnik španjolske tvrtke Istobal u Hrvatskoj«, rekli su nam predstavnici tvrtke Forticar d.o.o. koji su se javili na natječaj Inina Sektora nabave, skladištenja i upravljanja.</p>
<p> Natječaj je objavljen u Narodnim novinama 13. rujna, a u njemu se nudi izgradnja i opremanje tunelske autopraonice u sklopu rekonstrukcije benzinske postaje Zagreb-Dubrava. U Forticaru smatraju kako je nepošteno u javnom natječaju objaviti točno ime proizvođača opreme, pogotovo zato što je »tvrtka Istobal samo jedan od mnogih proizvođača opreme čiji proizvod se ne ističe posebnim svojstvima«.</p>
<p>Iz Ine tvrde, međutim, kako je natječaj u skladu sa zakonom, jer da je »svatko, tko se mislio natjecati, morao potpisati da je upoznat s pravilima iz Dokumentacije za javno nadmetanje, u čijem drugom poglavlju, točka 2.5 piše kako 'ponuđači mogu ponuditi odgovarajuće traženom ili navedenom sukladno Ininim normama i tehničkoj dokumentaciji'«. </p>
<p> Članak 35 Zakona o javnoj nabavi kaže, naime, upozoravaju iz Ine, kako »predmet nabave može iznimno biti (zbog neuobičajenog svojstva) određen markom, tipom, zaštitnim znakom, crtežom i slično, ali uvijek uz dodatak 'ili odgovarajuće', samo ako je to opravdano vrstom nabave ili ako nije moguće drugačije odrediti razumljivi opis«. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Iva Šulentić i Robert Bošković voditelji dječjeg Eurosonga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cjelokupna ekipa 2. hrvatskog Izbora za dječju pjesmu Eurovizije što će se održati 10. listopada u ponedjeljak je na Hrvatskoj televiziji upriličila susret s novinarima. Uz to, predstavnicima medija ujedno je prikazan i dokumentarni kratki film »Zvjezdane staze 2« snimljen na zajedničkom ovogodišnjem ljetovanju kandidata za dječji Eurosong u kampu u Savudriji. </p>
<p>Dvadeset mališana, koliko ih je izabrano na natječaju, svoje će autorske i vokalne sposobnosti imati priliku pokazati uživo 10. listopada u studiju 1 Hrvatske televizije na Prisavlju, a Izbor će izravno prenositi Hrvatska televizija i Hrvatski radio. Voditelji priredbe ove će godine biti prošlogodišnja voditeljica Iva Šulentić kojoj će se na pozornici pridružiti njen partner iz serije »Kad zvoni« Robert Bošković koji će se u toj ulozi okušati prvi puta. Glazbeni producent tog velikog projekta ponovno je Zdravko Šljivac, scenarist Domagoj Novokmet, a redatelj prijenosa Tihomir Žarn. </p>
<p>Izvršna urednica projekta Silva Skender prilikom susreta s novinarima istaknula je kako su svi kandidati na Izboru već sada zvijezde te kako od njih nitko ne očekuje da 20. studenoga u Lillehameru na Dječjoj pjesmi Eurovizije moraju pod svaku cijenu pobijediti te ostvariti uspjeh kakav je to pošlo za rukom prošlogodišnjem pobjedniku Dinu Jelusiću. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iva Gačić: Izazov koji se ne odbija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponedjeljak u prostorijama Nove tv direktor te prve komercijalne televizije Branko Čakarmiš službeno je novinarima predstavio Ivu Gačić, novu direktoricu Informativnog programa. »Svi ste upućeni u nova vlasnička zbivanja s Novom tv u posljednjih mjesec dana i kao direktor stvorio sam oko sebe novu ekipu, a jedan od glavnih dijelova te ekipe bit će Iva Gačić«, istaknuo je Čakarmiš. Sve konce Informativnog programa Iva Gačić preuzet će početkom listopada. </p>
<p>Tim činom Branko Vukšić prestaje biti direktorom programa Nove tv u čijoj je mjerodavnosti bio i Informativni program. Rečeno je kako je u posljednje vrijeme Vukšić bio koncentriran na svoju televizijsku kolumnu koja će prestati s emitiranjem potkraj mjeseca. Od tada, ističu, glavno lice tog djela programa bit će Iva Gačić. Dakle, Branko Vukšić definitivno odlazi s Nove tv. A kamo, nismo uspjeli doznati. </p>
<p>»Razlog za moj prelazak na Novu tv nema veza sa gašenjem emisije 'Meridijan 16' niti nezadovoljstvom na Hrvatskoj televiziji. Ponuda Nove tv bila je izazov koji nisam mogla odbiti. Sretna sam što sam dio mlade ekipe koja je u godinu i pol postigla veliku gledanost emisije '24 sata', čime je postala drugom informativnom emisijom u Hrvatskoj«, rekla je Iva Gačić. Najavila je kako će s istom ili proširenom ekipom stvarati još ozbiljniji i bolji informativni program u kojem će, uz emisiju »24 sata« biti još emisija o kojima nisu htjeli govoriti.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sporna reklama o »peglanju«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vladin ured za ravnopravnost spolova poslao je upozorenje HTV-u zbog prikazivanja reklame Erste Steiermärkische Banke, koja je prema njihovu mišljenju »seksistička jer tvrdi da je peglanje ženski posao«. </p>
<p>Sporna reklama počinje rečenicama »sve žene vole peglati«, »peglajte s nama«, da bi potom došlo do obrata u kojem gledatelj shvaća da se zapravo radi o »peglanju« kartice.</p>
<p>Predstojnica Vladina ureda Helena Štimac Radin ističe da je to izravna povreda Zakona o ravnopravnosti spolova, jer je njime zabranjeno javno prikazivanje žena i muškaraca na omalovažavajući ili ponižavajući način. </p>
<p>»HRT je pravna osoba s javnim ovlastima i prema tome ima cijeli niz obveza u vezi s promicanjem i zaštitom ravnopravnosti spolova«, rekla je Štimac-Radin. Dodala je da je HTV javna televizija u čijem se programu nikako ne bi smjeli naći takvi sadržaji. »Ta reklama otvara cijeli niz stereotipa o ženskoj prirodi, a to je zapravo zakonom zabranjeno«, kaže predstojnica Ureda.</p>
<p>Ne prestane li HTV prikazivati te reklame, Štimac-Radin najavljuje da će obavijestiti pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, a potom poduzeti i konkretnije akcije od upozorenja.</p>
<p>HRT-ov glasnogovornik Janos Römer kaže da je sada potez na HRT-ovu marketingu, koji najprije mora stupiti u kontakt s naručiteljem reklame pa će se tek onda vidjeti što se može napraviti. Istaknuo je da HTV nije ni vlasnik ni proizvođač spornog promidžbenog spota.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Karte na stol« – novi kulturni magazin HTV-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Karte na stol« nova je emisija iz kulture koja će se utorkom prikazivati na HTV-u. Emisije koje su se u prošloj programskoj shemi bavile kulturom - »Kult« i »M magazin« ukinute su, a novu emisiju magazinskog tipa vodit će i uređivati Lada Džidić. Tako će uz »Pola ure kulture« Branke Kamenski, gledatelji imati priliku pratiti još jednu emisiju o kulturnim zbivanjima. Emisije su podijeljene tematski, a prva u nizu će se, prema riječima urednice Džidić, baviti likovnim izričajem, arhitekturom i dizajnom. Idućeg tjedna pozornost će biti posvećena ozbiljnoj glazbi, a treća emisija u nizu bavit će se kazalištem, scenskom umjetnošću i plesom. Izdavaštvo je posljednja tema u prvom ciklusu nove emisije o kulturi. »Riječ karte u nazivu emisije označava pozivnice ili ulaznice za kulturna zbivanja«, kaže Džidić, koja će u emisijama najavljivati kulturne događaje narednog tjedna. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Alicia Keys i Cyndi Lauper nastupile u Pekingu</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Alicia Keys, Nellie McKay i Cyndi Lauper donijeli su modernu pop glazbu u povijesno okruženje, nastupivši u subotu kasno navečer po lokalnom remenu pred nekoliko tisuća kineskih obožavatelja u podnožju Velikog zida. Kineze su zabavljali i Boyz II Men te Sylvia Tosun. Keys je nosila kožnatu jaknu i šešir navučen preko pola lica, a otpjevala je osam najpoznatijih pjesama na pozornici u podnožju Zida. »Hvala vam što ste me pozvali na koncert«, rekla je Keys odgovarajući oduševljenim ljubiteljima koji su je pozdravili vriskom i pljeskom. Organizatori su opisali koncert kao prvi takav na komu su nastupili strani izvođači, iako je britanski DJ Paul Oakenfold lani nastupio na istome mjestu, a kasnije objavio i album s tog koncerta. Dio prihoda namijenjen je za pomoć osiromašenoj djeci. Iako je vrijeme bilo jako hladno, Lauper je dio svoje točke provela bosonoga, skačući po pozornici kao u vrijeme svojih najboljih godina. U jednom je trenutku skočila među gledatelje, izazivajući oduševljenje posjetitelj, koje je ubrzo kineska policija natjerala da opet sjednu na svoja mjesta. Pjevačica Sylvia Tosun nastupila je zajedno s dječjim zborom, pjevajući tradicionalnu kinesku pjesmu »Jasmine«. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dijamantna obljetnica jedne od najstarijih filmskih škola</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Jedna od najstarijih filmskih škola na svijetu i najstarija američka škola, USC School of Cinema-Television, ovu godinu slavi svoju 75. obljetnicu, a središnja proslava dijamantne obljetnice održana je u nedjelju na večer, u njihovu tek obnovljenom Bovard Auditoriumu, u kojem je održano prvo predavanje davne 1929. godine. Svečanosti su nazočili i brojni hollywoodski moćnici poput prijatelja Stevena Spielberga i Georga Lucasa ili jednog od najvećih američkih filmskih autora, legendarnog Clinta Eastwooda, a protekla je u nostalgičnu ozračju. Tijekom večeri bilo je i nekoliko zanimljivih nastupa, među kojima je najviše pozornosti na sebe skrenuo jedan od najnagrađivanijih skladatelja filmske glazbe John Williams. Producenti cijele svečanosti bili su Steven Spielberg i hollywoodski producent Brian Grazer, a školi je uručeno posebno priznanje Akademije filmske umjetnosti i znanosti zbog toga što je riječ o prvoj filmskoj obrazovnoj ustanovi u Americi. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Crnogorke opet nevine za 500 eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Crnogorke sve češće u ordinacijama vraćaju izgubljenu nevinost i ugrađuju himen, tvrde podgoričke »Vijesti«. Zahvat u ginekološkim ordinacijama u Novom Pazaru, u sandžačkoj regiji u Srbiji, košta oko 500 eura. »Krpanje himena«, piše list, bezopasna je kirurška intervencija koja pod lokalnom anestezijom traje 20-30 minuta. Diskrecija je, navodno, zagarantirana. Jedna 24-godišnja Crnogorka kaže da se na to odlučila iz radoznalosti. »Moj je partner bio uvjeren da sam nevina, ali ipak više ne bih ponovila tu intervenciju«, rekla je. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Život darovan kazalištu </p>
<p>Eleonoru Duse su nazivali božanstvenom zbog njezine jednostavne iskrenosti izražene suptilnim gestama kao odrazima bogate nutrine / Iz kreativne veze s Gabrieleom D' Annunzijem nastala su kazališna ostvarenja »La Gioconda«, »Slava«, »Mrtvi grad« i »Francesca da Rimini« / Kazalište nije samo odraz stvarnosti; ono je vizija, molitva i san samog postojanja, smatrala je istaknuta glumica</p>
<p>Glumica krhka tijela i snažnih osjećaja, koja je nadahnula Čehova, Zolu i Stanislavskoga, očarala Shawa, Chaplina i Isadoru Duncan, prijateljevala s Rilkeom i Sarom Bernhardt, te živjela s Gabrieleom D' Annunzijem, bila je Eleonora Duse (1858. – 1924.). Nazivali su ju »božanstvenom« zbog njezine jednostavne iskrenosti izražene suptilnim gestama kao odrazima bogate nutrine. Glumila je u brojnim kazališnim predstavama i filmu »Pepeo«, a najviše je ostala zapamćena po sjajnim glumačkim ostvarenjima Zoline Therese Raquin i Violete u Dumasovoj »Dami s kamelijama«.</p>
<p>Izložbu o toj kazališnoj divi imat će priliku vidjeti posjetitelji Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu od 29. rujna do 31. listopada. S namjerom da se prikaže profesionalni i osobni život Eleonore Duse izlažu se fotografije te pisma i njeni osobni predmeti, među ostalim i odjeća koju je nosila, zatim dramski tekstovi koje je iščitavala i na njima ostavljala bilješke. Autorica izložbe je Maria Ida Biggi, koja ističe da je »u Eleonorinu životu granica između stvarnog života i kazališta uvijek bila tanka, ponekad nevidljiva. Kazalište je kuća, a scena život«. Izložba je nastala u suradnji Fondazione Giorgio Cini iz Venecije, Talijanskoga instituta za kulturu iz Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.</p>
<p>Eleonora Duse rođena je u okolici Milana u glumačkoj obitelji Cappelletto. Neka vrsta sudbinskog određenja Dusina života na kazališnim daskama započela je njezinom ulogom Cosette u »Jadnicima« Victora Hugoa, koju je ostvarila kao petogodišnja djevojčica. Između šesnaeste i dvadesete godine života Eleonora Duse je zajedno s ocem sudjelovala u radu kazališnih družina u kojima je igrala »druge žene« ili »ljubavnice«.</p>
<p>Između 1875. i 1880. godine bilježe se glumičina uspješna ostvarenja, među kojima su Francesca da Rimini Silvia Pellica, Pia de Tolomei Carla Marenga i Teresa Raquin Emila Zole. Godine 1879. Eleonora s ocem seli u Torino i počinje glumiti u kazališnoj družini »Cittá di Torino« koju vodi Cesare Rossi. </p>
<p>Zahvaljujući Dusinim nastojanjima, voditelj družine prihvaća tekstove francuskih autora, ponajviše Alexandera Dumasa sina – »Bagdadsku princezu«, »Zaručnički posjet«, »Princezu Giorgio«, »Damu s kamelijama« i »Klaudijevu ženu«. Gostovanja po talijanskim gradovima pridonijela su Dusinoj popularnosti i usporedbama sa slavnom Sarah Bernhardt.</p>
<p>Osnovno obilježje umjetnosti Eleonore Duse iz toga razdoblja je, prema tumačenju autorice izložbe, »potraga za novim stilom koji bi se uzdigao iznad pukog kazivanja i približio se osobnoj, proživljenoj interpretaciji lika«.</p>
<p>Glumac Tebaldo Checchi zaslužan je za promicanje Dusina stvaralaštva u svijetu kulture, kazališta i medija, a u njihovoj intimnoj vezi rođena je 1882. godine kći Enrichetta. Biografi Eleonore Duse ističu njezinu strastvenu posvećenost glumi koja je odnijela prevlast nad majčinstvom. </p>
<p>Djevojčica je boravila u školama, samostanima i odmaralištima, a nemogućnost djevojčina posjeta majci glumica je pravdala svojom bolešću. »Kunem ti se da volim to dijete«, pisala je Duse svom ljubavniku, »ali ima trenutaka...kad ju jednostavno ne mogu podnijeti!«</p>
<p>U posljednjem desetljeću 19. stoljeća Eleonora ostvaruje brojna gostovanja po cijelom svijetu, a u to vrijeme su na njezinu repertoaru bile uloge Nore u Ibsenovoj »Kući lutaka«, Julije u »Idealnoj ženi« Marca Praga te Kleopatre u dramskoj obradi Shakespeareova »Antonija i Kleopatre« koju je Arrigo Boito napisao za Duse. </p>
<p>Tijekom svjetske kazališne turneje Eleonora Duse je u »Théâtre de la Renaissance« u Parizu glumila u »Snu jednog proljetnog jutra«, drami koju je za nju napisao Gabriele D' Annunzio, s kojim je potom započela dugogodišnju vezu prožetu kreativnim umjetničkim zanosom (La Gioconda, Slava, Mrtvi grad, Francesca da Rimini), ali i strastvenim emocijama.</p>
<p>Godine 1904. Eleonora Duse napušta D' Annunzijev repertoar i na kazališne daske postavlja Ibsenove drame »Heddu Gabler«, »Rosmersholm«, »Ženu mora« i »Sablasti« te Maeterlinckovu »Monna Vannu«.</p>
<p>U filmu »Pepeo«, koji je prema romanu Grazie Deledde 1916. godine režirao Febo Mari, Duse se pojavljuje bez šminke, a njezina istančana gluma svedena je na minimum savršenih gesta i snažnih scena.</p>
<p>Umjetnica, koja je ostala upamćena po mirnom stajanju na pozornici prenoseći tihe titraje i snagu osjećaja, godine 1922. osniva vlastitu kazališnu družinu s kojom gostuje po Italiji, Engleskoj, Austriji i Americi u kojoj 1924. godine umire od upale pluća u 65. godini.</p>
<p>Djelujući u doba kada su umjetnici napustili potrošene umjetničke konvencije i stvarali novu umjetnost okrenutu prirodi, Eleonora Duse je kazalište smatrala metaforom života i smrti. »Kazalište nije samo odraz stvarnosti; ono je vizija, molitva i san samog postojanja. Tko može prići umjetnosti bez poznavanja života?«, smatrala je božanstvena glumica.</p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grafiti – između umjetnosti i pobune</p>
<p>Povijesnu, sociološku, likovnu i fenomenološku vrijednost grafita istražio je kustos u Muzeju grada Zagreba Slavko Šterk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Grafiti su odavno kao simbol mladenačke pobune ili ulične revolucije što je pokazala »figu« establišmentu izazivali bijes konzervativaca, ali i zadobili istraživačku pozornost sveučilišnih katedri.</p>
<p> Još je 70-ih umjetnost ulice od newyorške matice na dalje analizirala dr. Vera Horvat Pintarić. Nastavljač njezina rada danas je kustos u Muzeju grada Zagreba Slavko Šterk, koji će javnosti predstaviti svoja impresivna desetogodišnja istraživanja na izložbi »Umjetnost ulice – zagrebački grafiti 1994.–2004.« što se otvara u utorak 28. rujna u 18 sati.</p>
<p> Deset godina je Šterk snimao zagrebačke grafite, ne kao djela urbane devastacije, već kao osobite likovne dosege. </p>
<p>»Ovom ćemo izložbom pokazati još jednu priču o našem gradu, o vidu zagrebačke underground kulture kao umjetničkog fenomena kojim nastojimo aktualizirati problematiku grafita. Nama je cilj pokazati sve aspekte, ne samo negativne kao što to ističu neki kolumnisti navodno upućeni u sve!«, kazao je ravnatelj MGZ Vinko Ivić.</p>
<p>Vidljivo uzbuđeni Šterk najavio je izložbu koja će bez sumnje izazvati veliku pozornost: od ukupnog broja od 4500 snimaka Šterk je inventirao 1650 fotografija što su danas dostupni u fototeci MGZ. Uz pomoć najznačajnijih domaćih crtača grafita poput Slavena Kosanovića Lunara, Gordana Orešića Genea i Željka Rusa Docka obavljen je izbor najznačajnijih slikovnih grafita. Izložba pokazuje razliku slikovnih (kao umjetnosti) i tekstualnih grafita kao političke poruke, povijest nastanka hrvatskih grupa »YCP« i »GSK«, stilske mijene kroz koje su prošli grafiti od »simple stilova« i »bubble stilova« do »3D stilova«.</p>
<p> Poseban segment izložbe (u sjajnom »urbanom« postavu arhitekta Željka Kovačića) pokazat će trenutak kada grafiti gube čin vandalskog ulazeći u galerije i hip hop kulturu. Uz studiozan katalog s tekstovima Milana Rakovca, Slavena Lunara Kosanovića i Slavka Šterka, gledatelje čekaju i dva televizijska filma, jedan o radu zagrebačkih grafitnih grupa, drugi o Tupacu Shakuru, likovne radionice Vesne Leiner, a posebna je vrijednost kompjuterski show Maje Šojat Bikić o grafitima što započinje s Poncijem Pilatom i Monthy Phytonovim »Brianovim životom«!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izložba »Apsolutni barok«</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Izložba »Apsolutno barok« otvorena je kao jedan od niza popratnih sadržaja ovogodišnjih 34. po redu Varaždinskih baroknih večeri. Izložba, koju su pripremili članovi ovdašnjeg HDLU-a, održava se na čak sedam različitih mjesta u gradu – Vila Oršić, Gradski muzej Varaždin, Kuća Horvat, Stara uljara, Galerija Zlati ajngel, Atelier Wanda Tudja Strahonja te otvoreni prostori užega gradskog središta, a okuplja čak 33 hrvatska umetnika. Ova je likovna manifestacija pripremana tri godine kroz pozivni natječaj.</p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Trinaest mjeseci« Ilje Stogoffa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Roman »Trinaest mjeseci« Ilje Stogoffa (1970.), koji je u ovome trenutku jedna od najvećih književnih zvijezda u Rusiji, upravo su u svojoj zajedničkoj biblioteci »Na tragu klasika« objavili Hrvatsko filološko društvo i »Disput« iz Zagreba. Taj roman, u prijevodu Irene Lukšić, pojavljuje se pred hrvatskim čitateljima samo nekoliko mjeseci nakon što je objavljen u Rusiji. »Trinaest mjeseci« je knjiga putnih bilježaka lirskoga junaka Ilje koji putuje u Sibir, na Sjeverni pol, na Kamčatku, Burjatiju te u Uzbekistan, u potrazi za duhovnošću i pravim smislom života. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zrinko Ogresta član Europske filmske akademije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski filmski redatelj Zrinko Ogresta postao je članom Europske filmske akademije. O tome je našega redatelja izvijestio predsjedavajući Vijeća te Akademije, Humbert Balsan, javlja Inter film u ponedjeljak. Ogresta će biti uključen u tzv. odjel master class, koji pretpostavlja stručna predavanja koja birani europski redatelji drže u svijetu i promidžbene djelatnosti vezane uz europsku kinematografiju, a također će i glasovati o europskim filmskim nagradama. Europska filmska akademija sa sjedištem u Berlinu utemeljena je 1989. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Balaban od pričuvine pričuve do mogućeg spasitelja </p>
<p>»Pratim ga vrlo pomno i Balaban zaslužuje poziv, neovisno o tome što je u subotu bio četverostruki strijelac. Ipak je bio zamašnjak u nekim našim važnim utakmicama. Tko kaže da neće biti i protiv Bugara...«, pojasnio je svoju odluku hrvatski izbornik Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Karizmatični Pierluigi Collina djelitelj je pravde kvalifikacijske utakmice hrvatske reprezentacije 9. listopada u Zagrebu protiv Bugarske (20.30 sati), Već je tim podatkom dovoljno rečeno o tom događaju, a svoje je objavom kandidata rekao i Zlatko Kranjčar, koji se pri izboru rukovodio provjerenim snagama. </p>
<p>Kranjčar je u konačnom odabiru 22 sigurna i dva potencijalna kandidata napravio iznimku u odnosu na očekivano. Prvi je put, u svojstvu prve pričuve, pretpoziv dobio igrač kijevskog Dinama Goran Sablić. Tako će Kranjčar u četiri utakmice, koliko je na čelu reprezentacije, »potrošiti« ukupno 30 igrača. </p>
<p>Nekih igrača koji su nastupili u prijateljskoj utakmici s Izraelom te kvalifikacijskim susretima s Mađarskom i Švedskom, neće biti, a to su Šimić, Tomas, Carević, Ješe, Runje i Šokota. U odnosu na prethodnu akciju, onu protiv Švedske, nema Pranjića, a Šafarićev korak nazad ogleda se statusom pričuvnoga kandidata, adekvatnog Sablićevom. </p>
<p>No, u posljednji je trenutak Kranjčar poslušao unutarnji glas zdrave logike i razuma i pozivnicu iz statusa pretpoziva Bošku Balabanu promijenio u konkretan poziv, pojasnivši svoju odluku: </p>
<p>– Pratim ga vrlo pomno i Balaban zaslužuje poziv, neovisno o tome što je u subotu bio četverostruki strijelac. Ipak je bio zamašnjak u nekim našim važnim utakmicama. Tko kaže da neće biti i protiv Bugara... </p>
<p>Kranjčar je svoj izbor prokomentirao riječima: </p>
<p>– Vidite i sami da nema velikih zaokreta. Nema ni potrebe za time, jer mislim da je sasvim normalno da igrači koji su uspješno iznijeli teret odgovornosti i velikih zahtjeva i dalje budu nositelji igre, neovisno o tome u kakvoj su trenutačno formi i kolika im je minutaža u njihovim klubovima. </p>
<p>Logičnim se činilo Kranjčarovo pojašnjenje pozivanja Stipe Pletikose koji je dugo bio u statusu rekonvalescenta, time i bez nastupa: </p>
<p>– Nisam ga pozvao ni zbog dodatnog liječenja, ni zbog toga što je njegova nazočnost bitna za ugođaj nego zato što zavrjeđuje poziv svojim imenom. Oporavio se i konkurira za sastav. </p>
<p>Napomenuo je još da nakon objave kandidata započinje »akcija Bugarska«. Drugim riječima, sva su čula usmjerena prema toj utakmici, pa je već za ovaj dan predvidio analizu snimke utakmice s Islanda s Marijanom Vlakom kako bi proniknuo u tajnu bugarskog uspjeha u toj utakmici. </p>
<p>– Valja uvažavati i taj njihov rezultat (3-1), onaj da su bili prvi u kvalifikacijskoj skupini za EP, ali i da je novi izbornik Hristo Stoičkov učinio neke važne zaokrete. Sve nas to tjera na razmišljanje i oprez, kazao je Kranjčar, odgovorivši pritom na novinarski upit da vodi računa i o talijanskim nastupima Bjelanovića i Budana. </p>
<p>Na oprez upućuje podatak koji je iznio Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, a odnosi se na veliko zanimanje koje ta utakmica pobuđuje među bugarskim navijačima: </p>
<p>– Imamo njihov zahtjev za 2500 ulaznica, a računamo na još. No, budući da smo zasipani predbilježbama iz mnogih dijelova Europe, ne samo iz Hrvatske, želimo da se svi zainteresirani što prije jave te da ulaznice kupe u pretprodaji od 5. listopada po istim cijenama kao protiv Mađarske: sjeverna i južna tribina 20 kuna, istočna i gornja zapadna 50 te donja zapadna tribina 100 kuna. </p>
<p>O Bugarima još toliko da dolaze u Zagreb čarterom dva dana prije utakmice i da će biti prva sportska reprezentacija koja će odsjesti u renoviranom hotelu Esplanade. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Spahija između kluba i reprezentacije </p>
<p>Nakon šetnje kvalifikacijama svi su pametni, svi su oduševljeni i svima je jasno kako postoji kostur momčadi. Još samo nekoliko imena i evo »repke« koja će harati Europom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski su košarkaši sretno okončali kvalifikacije za Europsko prvenstvo, u svojoj su skupini bili ispred Rusije i Švedske i sljedeće će godine u konkurenciji 16 reprezentacija u Beogradu pokušati vratiti davno izgubljeni sjaj hrvatskoj košarci. To bi značilo doći u krug momčadi koje će se boriti za medalju, što nam trenutačno, kad se sjetimo momčadi Španjolske, Litve, Italije, Grčke i SCG, čini prilično dalekim. </p>
<p>No, izbornik Neven Spahija tvrdoglav je tip, ovog je ljeta kroz sito reprezentacije prošlo čak 27 igrača, od kojih mnogi više nikad neće navući kockasti dres. Neki će nam, pak, ostati u pamćenju, kao raritetni primjerci reprezentativaca. Bez obzira na podsmijehe javnosti, izbornik se nije dao smesti i za Edmonda Azemija, koji je svoju sreću kasnije našao u albanskoj momčadi, kazat će da je trebalo provjeriti svakog igrača. Doista svakog...</p>
<p>Spahija je na kraju dobio obrise momčadi koja obećava, u kojoj su neki novi klinci, do jučer tek perspektivni preuzeli glavne uloge. Neopterećeni bogatom ostavštinom najvećih zvijezda poput Dražena, Tonija i Dina, koji su u nastupima znali samo za medalje te neopterećeni neuspjesima njihovih nesuđenih nasljednika, Tomas, Ukić i društvo okrenuli su novi list. Još uvijek su sve riječi ogrnute kondicionalima, jer smo se prečesto gorko razočarali kad je u pitanju naša košarka, ali hrvatska javnost želi vjerovati kako su došli bolji dani. </p>
<p>Nakon šetnje kvalifikacijama svi su pametni, svi su oduševljeni i svima je jasno kako je postoji kostur momčadi. Još samo nekoliko imena i evo »repke« koja će harati Europom. Stvari ipak nisu tako jednostavne. Treba vidjeti tko će sljedeće ljeto osjetiti reprezentativni naboj i tko će htjeti igrati za Hrvatsku, uz uvijek prijeteće ozljede. Ovom sastavu nedostaju Gordan Giriček, Zoran Planinić, Nikša Prkačin, Mario Kasun, Sandro Nicević... Giričeku je Spahija namijenio ulogu vođe prije godinu dana u Švedskoj, no Gira jednostavno nije taj tip. Obiteljski problemi prilično su uzdrmali igrača Utah Jazza i sâm ne zna gdje će biti mislima sljedeće godine. </p>
<p>Zato je Spahija u Nikoli Vujčiću dobio igrača od apsolutnog povjerenja. Centar Maccabija sretan je u klubu (europski prvak) i obitelji. Vujčić je ostao malo dužan za prošli EP u Švedskoj kad je pod pritiskom kluba produljivao ugovor i rehabilitaciju nakon operacije nosa, ali sve je zaboravljeno ovog ljeta, Hrvatska ima jednog od najboljih europskih centara pod obručima. </p>
<p>Nakon spuštenog zastora na kvalifikacije, ostale su zbunjujuće Spahijine izjave oko njegova statusa u reprezentaciji. Jer, izbornik je kazao kako više ne može istodobno voditi klub, talijanski EuroRoseto i hrvatsku reprezentaciju, pritom dodavši da Hrvatski košarkaški savez u eventualnoj profesionalizaciji ne može platiti njegovu tržišnu cijenu. Slijedeći logiku, mogli bismo zaključiti da Spahija više ne želi voditi nacionalnu vrstu kada ga »HKS ne može platiti«. Savez je dobio na vremenu za dogovor s aktualnim izbornikom, a u pozadini još zvone riječi čelnih ljudi HKS-a kako bi bilo dobro da Spahija vodi jedan od najboljih hrvatskih klubova. Stvari još nisu postale dramatične, no sudbina trenera uvijek je neizvjesna... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nadal ponovno spasio Španjolce </p>
<p>Koliko je vrijedan rezultat Hrvatske, koja će peti put igrati u Svjetskoj skupini, najbolje govore (ne)uspjesi britanske odnosno njemačke reprezentacije. Bez obzira na to koliko milijuna eura odnosno funti ulagali u tenis, Njemačka i Velika Britanija spadaju u drugu ligu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Španjolci su i treći put stigli do finala Davis kupa u posljednjih pet godina. Dobitnici »salatare« 2000. godine početkom prosinca ugostit će Amerikance, naravno, na što sporijem zemljanom terenu. I dok su Amerikanci u polufinalu bez problema ispratili Bjelorusiju bez izgubljenog meča, Španjolce je drugi put ove sezone morao spašavati Rafael Nadal. </p>
<p>Reprezentacija sa čak 31 naslovom pobjednika Davis kupa, predvođena Andyjem Roddickom, prvi je put u finalu nakon 1997. godine. Pred domaćom su publikom Amerikanci riješili dvojbe već u subotu, Volčkov i Mirnji nisu se snašli na brzoj podlozi u Charlestonu. Najveći su uspjeh Bjelorusi napravili već plasmanom među četiri najmoćnije teniske sile, što ujedno daje velike nade hrvatskim »topnicima«. Naime, ako može Bjelorusija, onda sigurno može i Hrvatska s dva tenisača u »top 25« klubu... </p>
<p>Najmlađi »top 100« tenisač, 18-godišnji Nadal uopće se nije nadao da će dobiti priliku u pojedinačnom meču protiv Francuske. Moya i Ferrero ipak su glavne uzdanice španjolskog izbornika Jordija Aresea. Ipak, obojica su polufinale u Alicanteu dočekali s ozljedama. Paul Henri Mathieu to je znao iskoristiti i nadigrati prvog dana Moyu nakon pet setova. Ferrero je izjednačio rezultat pobjedom protiv Santoroa. Nadal i Robredo u subotu su pobijedili u dvoboju parove. </p>
<p>A onda je posljednjeg dana Arese povukao pobjednički potez i poslao Nadala na teren umjesto Ferrera. S druge je strane bio Arnaud Clement, a ulog velik. U takvoj atmosferi Nadal praktički nije pogriješio. Kretao se terenom poput iskusnog matadora i ozbiljno se nametnuo izborniku za finalni dvoboj. Iako siromašnog reprezentativnog »dosjea«, Nadal je pobjednički bod Španjolcima priskrbio i protiv Češke u 1. kolu, kad je u petom meču pobijedio Radeka Stepaneka. </p>
<p>Koliko je vrijedan rezultat Hrvatske, koja će peti put igrati u Svjetskoj skupini, najbolje govore (ne)uspjesi britanske odnosno njemačke reprezentacije. Bez obzira na to koliko milijuna eura odnosno funti ulagali u tenis, Njemačka i Velika Britanija spadaju u drugu ligu. Koliko god Tommy Haas, Nicolas Kiefer ili Florian Mayer vrijedili na Touru, u reprezentaciji nisu napravili ništa. Slovaci su ih pobijedili u kvalifikacijama za Svjetsku skupinu i sad im predstoji mukotrpan put povratka na staze stare slave. </p>
<p>Englezi godinama čekaju domaćeg tenisača koji će pobijediti u Wimbledonu i generaciju koja će osvojiti Davis kup. Čini se kako će se načekati. Tim Henman i Greg Rusedski »kiksali« su protiv Austrijanaca, pa će i oni poput Nijemaca sljedeće sezone »stanovati« u Euroafričkoj skupini. Obje su reprezentacije »pale« u petom meču. Stefan Koubek je postao novi austrijski heroj pobjedom protiv Grega Rusedskog, a Kučera je Mayeru održao lekciju. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Talaja i Mamić startale pobjedama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske tenisačice Silvija Talaja i Sanda Mamić uspješno su započele nastup na WTA turniru Hansol Korea Open u južnokorejskom Seulu, vrijednom 140.000 američkih dolara. Talaja je u prvom kolu svladala Talijanku Adrianu Serru Zanetti sa 6-3, 6-4 i sada čeka bolju iz dvoboja Japanki Obata i Yoshida. Mamić je sa 6-3, 6-0 svladala Južnokorejku Jin Hee Kim, a u 2. će kolu igrati s Kolumbijkom Catalinom Castano. Prva je nositeljica ovog turnira pobjednica Wimbledona Ruskinja Marija Šarapova. Na WTA turniru Gaz de France Star u belgijskom Hasseltu nastupaju Karolina Šprem i Jelena Kostanić. Kostanić u ponedjeljak igra sa Španjolkom Virginiom Ruano Pascual, a Šprem se sastaje s Annabel Medinom Garrigues, također tenisačicom iz Španjolske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Počele pripreme za europsku smotru </p>
<p>Rukometašice će se okupiti na dva-tri dana još u listopadu, a završni dio priprema za EP počinje 4. studenoga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometne reprezentativke odrađuju u Jastrebarskom prvi dio priprema za Europsko prvenstvo, koje će se u prosincu održati u Mađarskoj. Izbornik Zdenko Kordi i trener Goran Mrđen okupili su sljedeće igračice: Marija Borozan, Ivana Jelčić, Ana Križanac, Nikica Pušić, Maja Zebić, Dijana Golubić, Anita Gaće, Maja Čop, Tihana Šarić, Miranda Tatari, Kristina Franić, Marija Krajačić, Zdenka Krušelj, Lidija Horvat, Marija Popović, Sandra Stojković, Maja Kožnjak i Žana Živalj. Nisu pozvane inozemke, Ivanka Hrgović zbog oporavka, a Maida Arslanagić i Romana Levanić otkazale su zbog ispita na fakultetu. No, na sljedećem će okupljanju biti i one. </p>
<p>– Pozvao sam gotovo isti sastav koji je igrao kvalifikacije, jer želimo da reprezentacija postane homogena skupina, ali to ne znači da je nekome zajamčeno mjesto, rekao je izbornik Kordi. </p>
<p>Zajedno će reprezentativke provesti dva i pol dana, a u srijedu se razilaze kućama. Ovo okupljanje i ono u listopadu izbornik je napravio kako bi vidio u kakvoj su psihofizičkoj formi njegove igračice, ali i kako bi napravio neke taktičke elemente, što bi razrađivali kad započne završni dio priprema 4. studenoga. </p>
<p>– Ovakva blic okupljanja ne remete klupski rad, a ujedno od igračica traži dodatni angažman, što koristi osjećaju odgovornosti. Sad ćemo testirati fizičke sposobnosti igračica kako bismo napravili individualne programe po kojima bi radile dok su u klubovima, objasnio je Kordi. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagrebački maraton bez euforije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavni hrvatski grad 10. će listopada 13. put biti domaćin Zagrebačkog maratona, pod pokroviteljstvom Večernjeg lista. Već tradicionalno, osim pravog maratona, održat će se i utrka na 10.000 metara za građane. Organizatori najavljuju kako će za tu utrku pokušati animirati što više studenata i srednjoškolaca, čime bi broj građana na stazi bio između 3000 i 5000. Plan svakako djeluje prilično ambiciozno, pogotovo ako se prisjetimo da se prošle godine na startu pojavilo manje od 400 građana. </p>
<p>Što se tiče samog maratona, koji je prošle godine ušao u Srednjoeuropsku ligu, organizatori su prilično oprezni u najavama. Predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Boris Stepinac priznao je da je posljednjih godina bilo mnogo euforije i da su najavljivane stvari koje se nisu ispunile. Zato ove godine dolazak Kenijaca nije predstavljen kao senzacija, čak i sam Stepinac tvrdi kako je njihova kvaliteta upitna. Osim Kenijaca, u Zagrebu bi trebali trčati maratonci iz još 15-ak zemalja. Za rezultate ispod 2:18 sati predviđene su posebne novčane nagrade, no kako je rekao tajnik Hrvatskog atletskog saveza Milan Orešković, takve je rezultate u Zagrebu teško očekivati.</p>
<p>– Sljedeće godine sadašnjoj stazi, od hotela Opera, preko Zvijezde i Jaruna, natrag do Opere, istječe licenca. Možda nakon toga uspijemo postaviti bržu stazu, najavio je Orešković. </p>
<p>Napomenimo još da će se i ovogodišnji maraton računati za Hrvatsko prvenstvo. Najbrži domaći maratonac tako će se okititi naslovom državnog prvaka. Start utrke je u 10 sati, a prijave će se primati dan ranije u hotelu Opera od 8 do 20 sati te na dan utrke sve do početka.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Poljska razumije odluku Hrvatske da ne šalje vojnike u Irak </p>
<p>Poljska nam pruža nedvosmislenu potporu za ulazak u euroatlantske integracije, rekao je predsjednik Mesić nakon razgovora s poljskim predsjednikom Kwasniewskim/ Poljska zasad neće povlačiti svoje postrojbe iz Iraka, kazao je Kwasniewski</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Snažna potpora Poljske hrvatskom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u te jačanje gospodarske suradnje bile su teme koje su dominirale sastankom poljskog i hrvatskog predsjednika Aleksandera Kwasniewskog i Stjepana Mesića u Varšavi.</p>
<p>»Poljska nam pruža otvorenu i nedvosmislenu potporu za euroatlantske integracije. Mi ćemo na svim razinama koristiti poljska iskustva, a oni će u njihovu pružanju biti nesebični«, rekao je predsjednik Mesić na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta.</p>
<p>Poljski je predsjednik naglasio da njegova zemlja Hrvatskoj može pružiti potporu na tri razine: političkoj, stručnoj i emotivnoj. </p>
<p>Odgovarajući na upit novinara, Mesić je rekao da je hrvatski cilj ispuniti europske standarde do 2007. godine. </p>
<p>Poljski predsjednik istaknuo je da je njegova zemlja zainteresirana za što brži ulazak Hrvatske u NATO. »Cijenimo hrvatski doprinos u antiterorističkoj koaliciji, posebice u Afganistanu, a razumijemo i poštujemo odluku da svoje vojnike ne šalje u Irak«, rekao je Kwasniewski, čija je zemlja jedna od jakih američkih saveznica u Iraku. Dodao je da Poljska ne namjerava zasad povlačiti svoje postrojbe iz Iraka. »Tamo smo počeli akciju stabilizacije da bismo je i završili«, rekao je. </p>
<p>Mesić je rekao da je Hrvatska lojalna članica antiterorističke koalicije. »Želimo pomoći da se problem terorizma riješi u korijenu, rješavanjem regionalnih kriza koje ga generiraju«, rekao je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Dvojica su predsjednika također veliku pozornost posvetila jačanju gospodarske suradnje, a zaključeno je da je ona nedovoljno iskorištena. Robna razmjena iznosila je u prošloj godini samo 244 milijuna dolara, od čega je na hrvatski izvoz išlo samo 30 milijuna. Svoj deficit Hrvatska tek djelomično nadoknađuje dolaskom brojnih poljskih turista na Jadran.</p>
<p>Poljski je predsjednik rekao da dvije zemlje žele razvijati investicijsku suradnju. »Imamo znatna ulaganja Plive i Podravke u Poljsku, ali nedostaju poljske investicije u Hrvatsku«, rekao je Kwasniewski.</p>
<p>»Probat ćemo nagovoriti poljske biznismene da više rade na tome«, dodao je.</p>
<p>Na upit novinara što će to poručiti svojim gospodarstvenicima, poljski je predsjednik odgovorio: »Hrvatska je zemlja velikih šansi. Riječ je o politički stabilnoj državi koja se uključuje u EU i NATO i koja ima riješene odnose sa susjedima. Hrvatska je danas jedna od zemalja koja se u Europi najbrže razvija«.</p>
<p>Osvrnuvši se na predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj, Kwasniewski je novinarima rekao da su on i Mesić osobni prijatelji, da on ne može glasovati, ali je Mesiću zaželio uspjeh. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sanader pozvao na jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske</p>
<p>Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić članovima HBZ-a je poručio da trebaju ostati vjerni svojim hrvatskim korijenima te dalje graditi zajedništvo, uzajamno poštovanje i brigu za čovjeka</p>
<p>PITTSBURGH</p>
<p> - Hrvatska bratska zajednica (HBZ) obilježila je u nedjelju u Pittsburghu 110. obljetnicu postojanja, a na proslavi je sudjelovao i premijer Ivo Sanader, koji je u svom govoru okupljenima pozvao na jedinstvo hrvatskog nacionalnog bića, iseljene i domovinske Hrvatske.</p>
<p>Sanader je naglasio da Hrvatska nakon osamostaljivanja više nije puki objekt, nego i subjekt međunarodne politike, te rekao da Hrvati u domovini i iseljeništvu sada imaju svoju državu u kojoj će moći ostvarivati svoje ideale.</p>
<p>Naglašavajući da Hrvatska sada teži realizaciji dvaju svojih strateških ciljeva, uključenju u Europsku uniju i NATO, Sanader je rekao kako Hrvatska istodobno stvara zajednicu koja štiti ljudska prava, promiče demokraciju i tržišnu ekonomiju.</p>
<p>Također je ustvrdio da Hrvatska mora stvoriti takve uvjete za život da se iseljeni Hrvati sami požele vratiti u svoju domovinu, jer će im biti jednako živjeti u Americi i Hrvatskoj.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul istaknuo je značenje uloge koju je HBZ odigrao u očuvanju hrvatskog identiteta i kulture Hrvata u SAD-u i Kanadi, te zahvalio na pomoći koju je ova organizacija pružila u međunarodnom priznanju Hrvatske i tijekom agresije na zemlju. </p>
<p>Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je članovima HBZ-a da trebaju ostati vjerni svojim hrvatskim korijenima te dalje graditi zajedništvo, uzajamno poštovanje i brigu za čovjeka.</p>
<p>U katedrali Svetog Pavla u Pittsburghu održana je sveta misa koju je predvodio kardinal Bozanić, koji je u propovijedi istaknuo vezanost iseljenih Hrvata za kršćansku vjeru i naglasio da je njihovo udruživanje u HBZ bilo motivirano duboko kršćanskom idejom solidarnosti te ih pozvao da i dalje grade zajedništvo na tom temelju.</p>
<p>Istaknuvši trajnu vezu hrvatskih iseljenika u Americi s Hrvatskom i Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, Bozanić je zahvalio na svemu što čine za svoju staru domovinu i Crkvu u Hrvata. Izrazio je i stajalište da nakon osamostaljivanja Hrvatske, američki Hrvati imaju još bolje mogućnosti za povezivanje sa svojom domovinom.</p>
<p>HBZ je društvo za uzajamnu pomoć osnovano 1894. u Pittsburghu u Pennsylvaniji i okuplja oko 90.000 članova uglavnom u SAD-u i Kanadi te oko 1500 u Hrvatskoj. Temelj njezine djelatnosti je osiguranje Hrvata, a posjeduje imovinu od oko 224 milijuna dolara.</p>
<p>Pittsburški biskup Donald Wuerl je na misi u katedrali Svetog Pavla pozdravio doprinos koji iseljeni Hrvati daju Americi i katoličkoj zajednici Pittsburgha, a kardinalu Bozaniću predao je ček na 25.000 dolara za potrebe Katoličke crkve u Hrvatskoj.</p>
<p>Premijer Sanader je predsjedniku HBZ-a Bernardu Luketichu darovao mušku i žensku narodnu nošnju iz Splita.</p>
<p>Na proslavi su sudjelovali i ministar kulture Božo Biškupić te ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Optuženi tvrde da je svjedok-pokajnik patološki ubojica</p>
<p>Đanković je rekao da smatra kako je svjedok-pokajnik Spasoje Petković optužio druge da bi oprao sebe jer je pucao zarobljenicima u potiljak/ Nada Kalaba, koju se tereti da je na Ovčari svome kolegi s posla pucala iz pištolja u glavu, kazala je da je to učinio upravo svjedok-pokajnik Petković Štuka</p>
<p>OSIJEK/BEOGRAD</p>
<p> - Iako se najavljivalo da će rasprave u »slučaju Ovčara«, zakazane za prva četiri dana ovog tjedna na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu, biti zatvorene za javnost, raspravu u ponedjeljak novinari su ipak mogli pratiti zbog iznenadne odluke dvoje optuženika, koji su se do sada branili šutnjom, da iznesu svoju obranu. </p>
<p>Na raspravama zakazanim za ovaj tjedan trebao je biti saslušan samo svjedok-pokajnik Božo Latinović zvani Bora Krajišnik čiji iskaz smiju čuti samo članovi sudskog vijeća, tužitelji, branitelji i optuženici. </p>
<p>No, nagla odluka optuženih Nade Kalaba i Miroslava Đankovića da, kao i ostalih 15 optuženika, iznesu svoju obranu, malo je »poremetila« ranije planove. </p>
<p>Sudac Vesko Krstajić objasnio je da se ovo dvoje optuženika odlučilo dati svoju obranu nakon što su prije dva tjedna čuli iskaz prvog svjedoka-pokajnika Spasoja Petkovića zvanog Štuka. </p>
<p>Budući da nije moguće doći do spisa u kojima se krije iskaz Spasoja Petkovića, neslužbeno doznajemo kako je ovaj svjedok-pokajnik detaljno opisao tko je od optuženih i što činio zarobljenim Hrvatima na Ovčari, pa je to, očito, natjeralo i ovo dvoje optuženika da kažu nešto u svoju obranu. </p>
<p>Protiv oba svjedoka-pokajnika prošle se godine vodila istraga, te su obojica prvo bili optuženi, ali im je status promijenjen nakon što su odlučili ispričati sve detalje zločina na Ovčari. Oni po zakonu moraju iznijeti istinu jer im u suprotnom prijeti vraćanje u statusa optuženika.</p>
<p>»Potpuno sam nevin! Ja sam zapravo žrtva svjedoka-pokajnika Spasoja Petkovića. On je patološki ubojica, a ne ja!«, kazao je optuženi Đanković, bivši Vukovarac, kojeg optužnica tereti da je kao zamjenik zapovjednika Teritorijalne obrane Vukovara tukao, zlostavljao i strijeljao zarobljenike na Ovčari. </p>
<p>Također je rekao da smatra kako je svjedok pokajnik Spasoje Petković optužio druge da bi »oprao« sebe, jer je on »pucao zarobljenicima u potiljak«.</p>
<p>Po Đankovićevim riječima, zapovjednik Teritorijalne obrane Vukovara, prvooptuženi Miroljub Vujović rekao je na Ovčari da bi »jednu trećinu zarobljenih trebalo pustiti, drugu razmijeniti, a treću strijeljati«. </p>
<p>Đanković je potom istaknuo da je Vujović na Ovčari bio »bog i batina« i da je sve radio uz suglasnost oficira JNA. </p>
<p>Nada Kalaba, nevjenčana supruga drugooptuženog Stanka Vujanovića koju se tereti da je na Ovčari ubila jednog zarobljenika, inače svoga kolegu s posla, pucajući mu iz pištolja u glavu, kazala je da je to učinio upravo svjedok-pokajnik Petković Štuka. </p>
<p>Ova bivša Vukovarka, koja sada ima prebivalište u Zemunu dok joj roditelji i dalje žive u Vukovaru, istaknula je da Petković »nije počinio samo tri ubojstva koja je priznao u istrazi i u svjedočenju krajem kolovoza«. I ona i Đanković naveli su još neke njegove zločine, te pričali o prijetnjama koje im je upućivao u vrijeme trajanja istražnog postupka prošle godine, u slučaju da ga spomenu u vezi s Ovčarom. U nastavku suđenja sedamnaestorici optuženih koje se tereti da su 20. studenoga 1991. počinili ratni zločin nad ratnim zarobljenicima - pokolj 200 Hrvata i drugih nesrba na vukovarskoj Ovčari - očekuje se njihovo suočenje sa svjedokom-pokajnikom Spasojem Petkovićem i saslušanje drugog svjedoka-pokajnika Bože Latinovića, što će biti zatvoreno za javnost.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hebrang: I iduće godine Vladina pomoć u izgradnji KB-a »Mostar«</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang u ponedjeljak je u Mostaru zajedno s predsjednikom Upravnog vijeća Kliničke bolnice »Mostar« Ivanom Bagarićem, presijecanjem vrpce označio početak završnih radova na izgradnji glavnog objekta te bolnice.</p>
<p>Hrvatska vlada je iz ovogodišnjeg proračuna za izgradnju glavnog objekta KB-a »Mostar« izdvojila 16 milijuna kuna, a Hebrang je rekao kako se planira da će Vlada i iduće godine novim sredstvima pomoći u izgradnji mostarskoga KB-a. Građevinski radovi, rečeno je, trebali bi biti gotovi do kraja 2005. Ministar je naglasio da KB »Mostar« s novim glavnim objektom mora imati stratešku važnost za cjelokupno stanovništvo »u ovom dijelu nama prijateljske i susjedne države BiH«. Prema njegovim riječima, nova bolnica u Mostaru treba biti dostupna svima, bez obzira na nacionalnu i političku pripadnost. Svečanosti je bio nazočan i ravnatelj bolnice iz istočnog dijela Mostara Safet Omerović. </p>
<p>Ministar Hebrang je istaknuo da će hrvatska vlada, osim zdravstvu, nastaviti pomagati Sveučilištu u Mostaru, jedinu visokoškolsku ustanovu u BiH na hrvatskom jeziku.</p>
<p>Direktor Aluminijskoga kombinata Mijo Brajković predao je vodstvu KB-a donaciju od oko 200 tisuća eura kojom će se, kako je rekao, nabaviti oprema za jednu operacijsku dvoranu. </p>
<p>Potpredsjednik hrvatske vlade posjetit će i Aluminijski kombinat te Sveučilište u Mostaru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mostarski sud za zločine tereti stotine Hrvata</p>
<p>Mostarski Dnevni list navodi da je istraga u ovim slučajevima u završnoj fazi te da se uskoro može očekivati podizanje optužnica </p>
<p>SARAJEVO/MOSTAR</p>
<p> - Posebni odjel tužiteljstva Haaškog suda dostavio je tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru popis s imenima 400 osoba, uglavnom Hrvata, osumnjičenih za ratne zločine za koje je Sud dao suglasnost da se procesuiraju pred lokalnim pravosuđem, tvrdi mostarski Dnevni list. List navodi da je istraga u ovim slučajevima u završnoj fazi te da se uskoro može očekivati podizanje optužnica.</p>
<p>Prema tvrdnjama mostarskog dnevnika, koji se poziva na izvore iz tužiteljstva u gradu na Neretvi, popis osumnjičenih predvodi Milenko Lugonja, donedavni ministar zdravstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a osim njega, tu su još i pripadnici »mostarske četvorke« - Željko Džidić, Mate Aničić, Erhad Poznić i Ivan Škutor, koji su u ranijim postupcima već dva puta oslobođeni krivnje. No, tužiteljstvo se žalilo na ovu presudu i očekuje se odgovor Vrhovnog suda Federacije BiH. Postoji mogućnost da oslobađajuća presuda ovim mostarskim Hrvatima, osumnjičenim za zlostavljanja civila u prostorijama Strojarskoga fakulteta, bude poništena. Osim protiv stotina Hrvata, Županijski sud u Mostaru vodi istrage i za zločine koji su počinili Srbi i tadašnja JNA za vrijeme okupacije Mostara 1992. godine te za zločine nad hrvatskim civilima koje su počinile bošnjačke postrojbe, primjerice ubojstvo 30 ljudi u Grabovici.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>MI6 premješta svoje operativce s Balkana</p>
<p>Nema sumnje da će već uskoro na dužnost u glavnim gradovima bivše Jugoslavije nastupiti nova imena / Imaju li oni tamo mnogo posla? S obzirom na hiperaktivnost jednog dijela tiska, primjerice u Hrvatskoj, mnoge im se obavještajne tajne serviraju već gotove na tanjuru</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska obavještajna služba MI6 premješta svoje operativce s Balkana, nakon što je više njih bilo javno identificirano u raznim medijskim izvješćima, javio je u ponedjeljak Daily Telegraph.</p>
<p> List navodi da je iz Beograda već maknut jedan agent, dok se drugi upravo sprema napustiti Sarajevo. Iz Sarajeva je ovog tjedna na drugu dužnost navodno otišao i »treći čovjek« MI6, koji je sve do nedavno radio u uredu Visokog predstavnika za Bosnu, Lorda Ashdowna. Još dva britanska obavještajac u Zagrebu do daljeg ostaju na svom mjestu, premda je lokalni tisak i njima ušao u trag, navodi Daily Telegraph.</p>
<p>List tvrdi da će otkrivanje identiteta tih tajnih operativaca u tri prijestolnice štetiti pokušajima britanskih tajnih službi da uđu u trag osobama osumnjičenim za ratne zločine. Kao ključne osobe za kojima se traga navode se Radovan Karadžić, Ratko Mladić, ali i general Ante Gotovina, koji je, kako navodi Daily Telegraph, optužen za »protjerivanje 150,000 Srba iz njihovih domova 1995.« </p>
<p>Lov na osobe koje traži Haag smeta »mnogim lokalnim obavještajnim službama na Balkanu«, od kojih neke vjerojatno održavaju veze s osobama optuženim za ratne zločine, piše britanski list. </p>
<p>Beograd je morao napustiti šef tamošnje postaje MI6, Anthony Monckton. Kampanju protiv njega povela je tamošnja služba DB (Državne bezbednosti), a njegovu fotografiju objavio je na naslovnoj strani beogradski Nedeljni Telegraf. Monckton se, kako se tvrdi, zamjerio nekima u Srbiji istražujući atentat na premijera Zorana Đinđića, izveden 2003. . </p>
<p>»U Hrvatskoj je spremnost vlade da udovolji britanskih zahtjevima za unošenjem opreme za (elektronsko) prisluškivanje u zemlju, te lansiranje velike kampanje prisluškivanja u lovu na ratne zločince, iritirala neke elemente u tamošnjoj kontraobavještajnoj službi, POA-i, navodi britanski list. Vjeruje se da su i u Srbiji i u Hrvatskoj »lokalni dužnosnici« novinama i časopisima provalili pojedinosti o agentima i operacijama. </p>
<p>Daily Telelgraph podsjeća kako je Britanija ranije bila protiv ulaska Hrvatske u EU, tvrdeći da Zagreb ne čini dovoljno na hvatanju generala Gotovine. No britansko je protivljenje prestalo u travnju. Neki tvrde da je to tog naglog zaokreta došlo nakon što je Hrvatska dozvolila Britaniji da uveze čitave kamione prislušne opreme, koju će koristit u lovu na generala Gotovinu. </p>
<p>Slične tvrdnje već je iznio i hrvatski tisak. Daily Telegraph tvrdi kako je pojedinosti novinarima otkrio Franjo Turek, koji je bio maknut s vodstva POA-e, nakon što se odupro zahtjevima britanskih obavještajaca da u Hrvatsku uvezu svoju prislušnu opremu. </p>
<p>Britanski list prenosi mišljenje Berislava Jelinića, stručnjaka za balkanska obavještajna pitanja, kako su »ljudi u POA-i smatrali da britanska tajna služba koristi pitanje Gotovine kako bi stekla jak utjecaj nad hrvatskim obavještajnim službama. Zato je hrvatski premijer Ivo Sanader na čelo POA-e postavio Joška Podbevšeka, koji je pokazao veće razumijevanje za britanske obavještajne zahtjeve (...)«. </p>
<p>Navodi se da se posebno protivio Turek, te se dodaje da ga je hrvatski premijer Ivo Sanader na kraju maknuo s dužnosti, imajući u vidu širi hrvatski interes ulaska u EU. Daily Telegraph piše međutim da su od tada »čak i viši političari u hrvatskoj vladi nervozni kada trebaju koristiti svoje mobitele, zbog straha od prisluškivanja«. </p>
<p>U Sarajevu je identitet britanskih obavještajca bio obznanjen na stranicama časopisa Slobodna Bosna. Taj je list tvrdio da Britanci u BiH izvode sličnu operaciju prisluškivanja kao i u Hrvatskoj. Također je bilo rečeno da je MI6 preko bosanske tajne agencije FOSS špijunirao istražitelje Haškog tribunala, te uhodio zamjenika lorda Ashdowna, Amerikanca Donada Hayesa. </p>
<p>Kako se vidi, Daily Telegraph je uglavnom prikupio i ponovio navode koji su se u zadnje vrijeme mogli čuti u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Novost je samo to da Britanci sada uklanjaju svoje obavještajne operativce, čiji je identitet provaljen u javnosti. To je i logično, jer tajni agent kome svi znaju ime i lik ne vrijedi mnogo. Međutim, nema sumnje da će već uskoro na dužnost u glavnim gradovima bivše Jugoslavije nastupiti nova imena. Imaju li oni tamo mnogo posla? S obzirom na hiperaktivnost jednog dijela tiska, primjerice u Hrvatskoj, mnoge im se obavještajne tajne serviraju već gotove na tanjuru. Prema ocjeni Jamesa Lyona, direktora Međunarodne krizne grupe za Srbiju i Bosnu, »MI6 nema pravu špijunsku mrežu, nego više mrežu utjecaja unutar balkanskih službi sigurnosti i medija«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tko su »provaljeni« špijuni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Šef britanske obavještajne službe u Srbiji Anthony Monckton bio je prinuđen napustiti položaj prošlog mjeseca poslije kampanje koju je protiv njega pokrenula srbijanska državna sigurnost. Naime, mimo dobrig špijunskih običaja njegova se fotografija pojavila na naslovnoj stranici beogradskog Nedeljnog telegrafa. Tjednik Nacional je tjedan dana kasnije objavio priču pod naslovom »Britanski špijuni okupiraju Hrvatsku« gdje se spominje 33-godišnji Gareth Geoffrey Lungley koji je službeno zaposlen kao prvi tajnik za politička pitanja u britanskom veleposlanstvu. Po Nacionalovim informacijama Monckton je bio glavni koordinator svih akcija britanske tajne službe na prostoru bivše Jugoslavije. Bio je nadređeni Lungleyu u Zagrebu i Alistairu Sommerlad u Sarajevu. Londonska središnjica tvrdi da su Monckton, Sommerlad ali i Julian Braithwaite kao suradnik Paddyja Ashdowna, tri vrlo važna britanska špijuna, napustili svoja radna mjesta u skladu s redovnom smjenom, no činjenica je da su to učinili naprečac. Za publicitet u bosansko-hercegovačkoj javnosti britanski obavještajci mogu zahvaliti tjedniku Slobodna Bosna koji je objavio da MI6 u BiH i Hrvatskoj provodi operaciju prisluškivanja, prenosi BBC. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Istražitelj Haaškog suda »ukrao kosti bosanskih žrtava«</p>
<p>Prema tvrdnjama sarajevskog tiska peruanski forenzičar Jose Pablo Baraybar u SAD poslao oko 800 uzoraka </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Peruanski forenzičar Jose Pablo Baraybar bez ičijeg je dopuštenja iznio iz Bosne i Hercegovine dijelove kostura nekoliko stotina žrtava rata u BiH. Bili su to dijelovi tijela ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem zemlje koje je Baraybar iskoristio ih za privatno znanstveno istraživanje! </p>
<p>Tvrdi to sarajevski tjednik Slobodna Bosna nazivajući slučaj »monstruoznim eksperimentom«. Baraybar je u BiH boravio kao istražitelj Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY), a između 1998. i 2001. godine po nalogu iz Haaga prikupljao je uzorke kostiju za potrebe tadašnjeg Forenzičnog odjela ICTY-ja. Po tvrdnjama sarajevskog lista Baraybar je za svoju »privatnu kolekciju« prikupio oko 800 uzoraka u BiH i na Kosovu.</p>
<p>Cilj projekta odobrenog od ICTY-ja bilo je preciznije određivanje starosne dobi ljudskih ostataka otkrivenih u procesima ekshumacije, odnosno poboljšanje standarda za određivanje starosne dobi žrtava stradalih na Balkanu. Navodno na početku nije bilo predviđeno iznošenje kostiju izvan BiH već samo fotografiranje i eventualno pravljenje gipsanih modela. Uglavnom, kolekcija uzoraka koju je sakupio Baraybar naposljetku je završila na sveučilištu Tennessee u Knoxvilleu, u SAD-u. No, glasnogovornica tužiteljstva za sarajevski tjednik tvrdi da će ovi dijelovi ljudskih tijela biti vraćeni u Bosnu i Hercegovinu jer znanstveno ispitivanje i istraživanje još uvijek nije okončano.</p>
<p>»Sklopljen je ugovor i forenzičari imaju obvezu vratiti kosti čim rad na njima bude okončan. Svaki je uzorak propisno šifriran i obilježen i točno se zna kojoj ekshumiranoj žrtvi pripada. Poduzeto istraživanje ima legitimnu forenzičku svrhu i ono je izravno povezano s istragama i optužnicama. kada istraživanje bude okončano, na osnovu toga bit ćemo u mogućnosti preciznije odrediti starosnu dob ekshumiranih žrtava i njihov spol što će biti iskorišteno kao dokazni materijal protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine«, kazala je Florence Hartmann dodajući da je apsolutno neprihvatljiv nečiji pokušaj povrijeđivanja osjećaja obitelji žrtava optužbama urTužiteljstva za krađu kostiju.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Zar je to europsko ponašanje, gospodo slovenski Europejci </p>
<p>Na hrvatsko-slovenskoj granici ponovno incident, sada bez balvana! Hrvatska se ne ponaša europski, vele oni koji su incident planirali i smišljeno izveli kao vlastitu predizbornu kampanju.</p>
<p> Hrvatska bi se trebala europski ponašati slično kao srboriti Joras i slovenska parlamentarna oporba! No, teško je vjerovati da će slovenski birači poduprijeti tu i takvu oporbu, koja samo incidente izaziva s južnim susjedom, a tako blamira slovenske pozicije, a ne pozicije susjedne države. </p>
<p> Europsko je valjda ponašanje ucjenjivati, krasti, okupirati hrvatski teritorij (Sv. Geru iz koje se još nije iselila slovenska vojska) u najtežim ratnim trenuciam za Hrvatsku?! Europsko je ponašanje pljačkati štediše drugih država kao što je to izvela Ljubljanska banka i u tomu ustraje?! </p>
<p>Isto je tako europsko ponašanje pljačka građevinskih radnika, koji su radili u Sloveniji od jutra do večeri po dvanaest i više sati dnevno, sve subote, nedjelje i blagdane, da bi dobili mirovinu za sedmosatni radni dan. Zar je to europsko ponašanje? Objasnite, gospodo Europejci! </p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Novinari uništavaju lijepi hrvatski jezik</p>
<p>Kod kuće (živim u inozemstvu) čitam sve što se pojavi na internetu, Vjesnik, Večernji list, Globus... Kada dođem u Hrvatsku, pratim redovito i televiziju. Moglo bi se reći da sam dobro informiran o događajima u Hrvatskoj.</p>
<p>Često imam poteškoća razumjeti hrvatski jezik. Ne znam čitam li koji strani jezik ili hrvatski. Tu ne mislim na nove hrvatske riječi, kao učinkovitost, glasnogovornik, u svezi, itd. (iskreno govoreći, ne znam tko je i od kuda izvukao taj arhaični rječnik – podsjeća me na samovoz i okovratni dopupak!).</p>
<p>Govorim o engleskim riječima koje novinari stavljaju tamo gdje treba i ne treba, gdje ima smisla i nema. Zamjenjuju lijepe hrvatske riječi s engleštinom bez ikakve potrebe i smisla. Valjda da pokažu da »znaju« (nešto) engleski.</p>
<p>Samo nekoliko primjera, kao: rebrandinga, suicidal, bum (vjerojatno od engleske riječi boom – nagli napredak u privredi), imidž, jačaju brandovi nove ekonomije..., uprava za ljudske resurse MORH-a... Najčešća riječ u svim gramatičkim oblicima i padežima je: diler, dilati, dilanje. Što je s našom hrvatskom riječi prodavač, pa – prodavati, preprodavati, prekupac, nakupac...</p>
<p>Nisu samo novinari krivci: javne zgrade, panoi, reklame itd. Pune su engleskih izraza. No, najveći dio odgovornosti ipak leži baš na novinarima i njihovim medijima: od televizije, Jutarnjega lista, Vjesnika, Nacionala, Globusa, pa do Večernjega lista (a vjerojatno i ostale štampe, pardon, tiska!) upotrebljava se ta engleština.</p>
<p> A za to su isključivo novinari odgovorni. Zar više u novinama nema lektora koji ispravljaju jezične pogreške? Ili su otpušteni kao – višak radne snage! Tako, umjesto da promoviraju naš lijepi hrvatski jezik, novinari i mediji ga uništavaju. </p>
<p>MILIVOJ V. MLIKOTIN Venice, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pod prividom pravde to je legaliziranje tekovina agresivnoga rata</p>
<p>Haaški sud prvo je osudio generala Blaškića na gotovo pola stoljeća zatvora, a onda ga oslobodio pod teretom naknadnih dokaza. Taj čin je izravan dokaz nekompetentnosti suda za svoj posao, naime, u takvim okolnostima naknadne oslobađajuće presude sud je zapravo priznao nepravilnost suđenja, jer je u slučaju savjesnog postupanja morao donijeti jedino oslobađajuću presudu, zbog nedostatka dokaza. Prvotna presuda je, dakle, donesena bez relevantnih dokaza, tj. političkim pritiskom.</p>
<p>Takav se slučaj smatra i inače u sudskoj praksi najčvršćim dokazom neobjektivnosti, tj. nekompetentnosti suda kao institucije. A budući da Haaški sud nema pravnu legitimaciju Opće skupštine prema Povelji UN, definitivno su se stekli uvjeti za njegovo ukidanje, a započete slučajeve treba prepustiti redovnom sudstvu.</p>
<p>Time je ujedno dokazana i montiranost procesa, dakle politička, a ne pravna motiviranost, jer pravna struka ne poznaje takve pogreške, osobito ne nakon osam godina dugog, dakle »temeljitog« procesa.</p>
<p>Uloga suda, dakle, nije pravda i kažnjavanje agresije, kao preventiva mogućih budućih ratova i zločina, nego naprotiv, cilj je pod prividom pravde legalizirati tekovine agresivnog rata, kao što je tzv. Republika Srpska i sl. Plan je bio žrtvovati nekolicinu ili jednog potrošenog političara (Milošević), kao bagatelnu cijenu legalizacije ogromnog ratnog dobitka (tzv. Republika Srpska).</p>
<p>U tom kontekstu Vjesnikova naslovnica od 24. rujna 2004. s naslovom »U Zadru počeo lov na Gotovinu« zvuči posve bespredmetno i smiješno, naime, sud koji je izdao nalog za privođenje slučajem Blaškić dokazao je svoju nekompetentnost, čime je izgubio svaki kredibilitet koji je u početku možda imao, pa su time i svi njegovi zahtjevi neutemeljeni.</p>
<p>Naše sudstvo pokazuje isti, ako ne i gori oblik nekompetencije. Primjerice, Ustavni sud Republike Hrvatske još nije niti nakon više godina riješio ustavnu tužbu protiv ustavnog Zakona o suradnji Hrvatske sa Sudom u Haagu, koju je potpisalo gotovo šezdeset saborskih zastupnika, jer ustavni zakon izravno derogira Ustav u članku 9. o zabrani izručivanja naših građana. </p>
<p>Je li ta šutnja Ustavnoga suda Republike Hrvatske rezultat njegova bojkota i nerada ili je pak riječ o političkom pritisku, koji Ustavnom sudu brani donošenje pravorijeka u ovom konkretnom predmetu, pa bi ga trebalo zaštititi?!</p>
<p>ŽELJKO STIPETIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kad ih uhvate na djelu sve pretvore u komediju, umjesto u tragediju</p>
<p>Nakon što je istarski župan Ivan Jakovčić ovih dana sam rušio bespravni objekt koji je sagradio u vlastitim novcem kupljenom (!) selu Sveti Juraj kraj Grožnjana, ponovno je preko noći postao medijska zvijezda. Zahvaljujući toj gesti stigao je i na naslovnu stranicu Vjesnika (21. rujna).</p>
<p> Vjerujem kako su se mnogi i sažalili nad tim istarskim tajkunom, koji je, eto, priznao svoju pogrešku i srušio – vinski podrum od 250 četvornih metara u koji je uložio oko 70 tisuća eura.</p>
<p> Za njega su to očito mali novci, tim prije što je najavio kako će vrlo brzo sagraditi novi, još ljepši, a vjerojatno i skuplji – vinski podrum, vodospremu i septičku jamu, ali tek kada za to dobije potrebnu dokumentaciju.</p>
<p>Jakovčić nam na svom primjeru želi pokazati kako se u sličnim situacijama trebaju odnositi i drugi, ali pritom zaboravlja kako je većina, ako je bespravno gradila, to manje-više činila »iz životne nužde«, a ne kao on iz određene bahatosti! Mnogi se više nikada ne bi mogli oporaviti da su bili prisiljeni srušiti nešto u što su uložili tako velik novac, a Jakovčiću je to jednostavno sitnica i dobar povod za reklamu, koju ni u jednom trenutku ne zaslužuje.</p>
<p> On je ipak župan i to jedne od najistaknutijih županija i trebao je znati da bespravno gradi. Ali, iako je to posve sigurno znao, vjerovao je da kao župan sve može, pa i izigravati zakone. Zato je, kad je riječ o samoreklami, takvim pojavama i događajima mjesto u – crnim kronikama!</p>
<p>Mnogi se hrvatski branitelji i za daleko manje prekršaje »prebijaju se na križ«, a pojedini veliki hrvatski tajkuni u »pozerskim scenama« kao Jakovčić jednostavno se smiju nad našim zakonima kao takvim, rade što hoće, a kad ih se uhvati onda sve to pretvore u komediju, umjesto u tragediju!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Trojica se osjećaju krivima, ali »ne onako kako je napisano u optužnici«</p>
<p>Novica Petrač i Stevo Smrček ne smatraju se krivima, a Ivan Bastalić odbio se izjasniti o krivnji / Braća Mateković i Petrač i dalje u bijegu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon čitanja optužnice u ponedjeljak su na zagrebačkom Županijskom sudu trojica od desetorice optuženih da su u veljači ove godine oteli sina generala Zagorca, Marinko Gošuljević, Siniša Ježovita i Dario Jajić izjavili da se smatraju krivima, ali ne onako kako je navedeno u optužnici. </p>
<p>Optuženi Novica Petrač i Stevo Smrček ne smatraju se krivima dok se Ivan Bastalić odbio izjasniti o krivnji navodeći kako mu je povrijeđeno pravo na obranu budući da nije imao uvid u dio spisa u kojem se navode rezultati mjera praćenja i snimanja koje su protiv njega provođene temeljem dvaju naloga istražnog suca.</p>
<p> Spomenuta šestorica dovedena su na sud iz zatvora u Remetincu, dok su navodni organizator otmice Ivan Mateković, njegova braća Nikola i Libero te Hrvoje Petrač u bijegu.</p>
<p>Ivan Mateković, Gošuljević, Ježovita i Smrček terete se da su se udružili u kriminalnu grupu koja je planirala otimati djecu bogatih građana na području Zagreba i okolice. Po navodima optužnice grupu je na otmicu potaknuo Hrvoje Petrač, a ostali su bili samo izvršitelji.</p>
<p>Sudsko vijeće na čelu sa sucem Ivanom Turudićem odbilo je zahtjev braniteljice Ivana Bastalića, odvjetnice Višnje Drenski Lasan da se početak suđenja odgodi dok obrana ne dobije uvid u dio spisa iz istrage, a nakon što je to sud odbio izjavila je kako su njenom branjeniku povrijeđena prava koja mu garantira Ustav, Zakon o kaznenom postupku i međunarodni ugovori o zaštiti ljudskih prava. </p>
<p>Sud je kao nevažan za slučaj odbio i zahtjev zamjenika ravnatelja Uskoka Dražena Jelenića da se u dokaznom postupku »razgleda« dokument »Postupanje po zahtjevu središnjeg ureda Interpola«, pronađen u stanu Hrvoja Petrača. Zastupnik optužbe naveo je da se iz spornog dokumenta, odnosno iz činjenice da je nađen kod Petrača može vidjeti da on nije »obična osoba«, već osoba prema kojoj su ostali optuženici odnosili kao prema autoritetu. </p>
<p>U spornom dokumentu, o kojem je i Vjesnik pisao navodi se kako je Interpol upozorio hrvatski MUP o potrebi praćenja Hrvoja Petrača i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja, obzirom na njihovu navodnu povezanost s osobama koje stoje iza atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića. </p>
<p>Petračev odvjetnik Marijan Pedišić izjavio je po završetku ročišta, kako je sporni dokument »suspektan«, te da nema nikakve veze s konkrtenim sudskim postupkom. </p>
<p>U srijedu će se, bez prisutnosti javnosti, budući da je riječ o maloljetniku saslušati žrtva otmice, 17-godišnji Tomislav Zagorec. U nastavku postupka saslušat će se još 14 svjedoka, među kojima je i bivša tajnica generala zagorca Snježana Šiprak, koja je u vrijeme otmice telefonom kontaktirala i s Hrvojem Petračem i s generalom Zagorcem.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zaplijenjeno 3500 šteka cigareta </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Policajci PU brodsko-posavske u ponedjeljak su ujutro na autocesti Zagreb-Lipovac kod mjesta Lužani zaplijenili 3500 šteka cigareta, što je ove godine najveća količina zaplijenjenih krijumčarenih cigareta. Vrijednost zaplijenjene pošiljke na tržištu se procjenjuje na oko 50.000 eura, a cigarete su otkrivene u teretnom vozilu »mercedesu sprinteru« osječkih registracija kojim je upravljao M. S. (27), državljanin BiH, rečeno je na izvanrednoj konferenciji za novinare PU brodsko-posavske.Policija u 5.50 sati zaustavila teretni automobil koji je krivudao kolnikom autoceste. Pregledom vozila uočena je veća količina cigareta za koju vozač nije imao dokumentaciju. Vozač je priveden u policijsku postaju zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nedopuštene trgovine. Riječ je već o trećoj zapljeni krijumčarenih cigareta u zadnja dva tjedna na području PU brodsko-posavske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nema dokaza da su okrivljenici pokušali utjecati na svjedoke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je u petak odluku istražnog suca Krešimira Devčića o odbijanju Uskok – ovog prijedloga o pritvaranju Zorana Košutića i Bože Vučkovića, osumnjičenih za traženje i primanje mita, te odavanje službene tajne. Odluka vijeća od petka je konačna i na nju više ne postoji pravo žalbe. Naime, Uskok se žalio na odluku suca Devčića smatrajući da postoji opasnosti od utjecaja na svjedoke, a nakon što je sudac prvi puta odbacio prijedlog za pritvaranje Vučkovića i Košutića, izvanraspravno vijeće je sučevu odluku vratilo na ponovno odlučivanje, tražeći od njega da detaljno obrazloži zbog čega smatra da ne postoje razlozi za pritvor, i to za svakoga od važnijih svjedoka pojedinačno. Odlučujući u petak o prvostupanjskom rješenju, te Uskok-ovoj žalbi na njega, vijeće je zauzelo stav da nije dovoljno samo postojanje mogućnosti utjecaja na svjedoke, jer ta mogućnost postoji u svakome kaznenome predmetu, već i postojanje konkretnih okolnosti u kojima su okrivljenici ili pokušali utjecati na svjedoke ili imali volju utjecati na svjedoke. Žalba Uskok-a, prema mišljenju vijeća, ne sadrži okolnosti koje bi govorile da su osumnjičenici poduzimali takve aktivnosti. Posebno je obrazložen slučaj jednoga od svjedoka, koji je iskazivao u Državnom odvjetništvu, i koji je prema sadržaju službene bilješke, tada teretio okrivljenike, dok je, pak, u javnosti više puta kontaktirao s medijima, tvrdeći da ne poznaje okrivljenike te da im nikada nije plaćao mito. Vijeće je smatralo da u žalbi Uskok-a, koja je spominjala navedenog svjedoka i njegove istupe u medijima, nema indicija da bi on te izjave davao pod utjecajem okrivljenika. Obrazloženo je i da ne postoji opasnost da bi okrivljenenici utjecali na svjedoke aktivne policajce, jer su okrivljenici, nakon njihova odlaska iz policije, za takvo što ostali bez uvjerljivih argumenata. </p>
<p>Izvanraspravno vijeće u drugome sastavu u ponedjeljak je također razmatralo žalbe na rješenje o provođenju istrage, a njihova odluka biti će poznata u utorak.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nastavak suđenja za navijački incident u Dugopolju određen za 24. studenoga</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Suđenje petnaestorici pripadnika navijačke skupine Torcide, optuženih za sudjelovanje u navijačkom incidentu u Dugopolju u prosincu prošle godine, odgođeno je u ponedjeljak na Općinskom sudu u Splitu za 24. studenoga, jer se trojica optuženika nisu odazvala sudskom pozivu. </p>
<p>Prvooptuženi Velimir Ronkulin Vele (37), koji je jedno vrijeme bio u pritvoru, optužen je za organizaciju incidenta, dok se za pomaganje u organizaciji navijačkog izgreda tereti Torcidin fotograf Mate Prlić Prle (25). </p>
<p>Općinsko Državno odvjetništvo tužilo je Jakova Vlastelicu Jalu (24) za općeopasnu radnju, a jednog 17-godišnjeg navijača i 18-godišnjeg Pavu Pletikosića za nasilničko ponašanje. Za pokušaj sudjelovanja u skupini koja je počinila incident, optuženi su i Ive Pauk (22), Zagrepčanin Ante Jureta (33), tajnik Torcide Pavao Grubišić (26), Ivan Mustapić (22), Tomislav Sunara (24), Vedran Rajčić (24), Boris Omazić (26), Baldo Leburić (19), te još dvojica 16-godišnjaka iz Solina.</p>
<p>Izgred se dogodio u prosincu prošle godine kada je, nakon splitskog derbija između Hajduka i Dinama, bengalkom zapaljen automobil zagrebačkih navijača. </p>
<p>Za organizaciju tog incidenta optužen je Ronkulin, za kojeg se u optužnici navodi da je kao jedan od čelnika Torcide, nakon utakmice u Splitu, na benzinskoj postaji »Smokovik« okupio tridesetak navijača (od kojih je četrnaest tuženo), te isplanirao napad na navijače Dinama, koji se trebao zbiti na cesti u Dugopolju. Nedugo nakon toga, naišao je automobil »hyndai«, zagrebačkih registarskih oznaka, u kojem su se nalazila petorica navijača Dinama. Torcidaši su počeli udarati po automobilu polugama, palicama i kamenjem, a iz »hyndaia« su izvukli trojicu navijača, koje su potom prebili. U gužvi i kaosu koji je tada nastao, Vlastelica je kroz razbijeno stražnje staklo ubacio u automobil bengalku, iako je, kako tvrdi Općinsko državno odvjetništvo, bio svjestan da je time ugrozio živote dvojice mladića, koji su ostali u vozilu. </p>
<p>No ipak je shvatio da bi se mladići, zajedno s automobilom, mogli pretvoriti u plamteću buktinju, pa je s još jednim pripadnikom Torcide izvukao dvojicu dinamovih navijača iz gorućeg »hyndaia«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U godinu dana silovao mlađu, a bludničio nad starijom sestrom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sesvetski su policajci u suradnji s policajcima iz Odsjeka maloljetničke delinkvencije dovršili kriminalističku obradu nad 24-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine koji je bludničio nad dvjema sestrama.</p>
<p>Kako je priopćila policija, osumnjičeni je u subotu oko 13 sati bludničio nad 15-godišnjom susjedom koja ga je zamolila da joj posudi zdjelu kako bi sa svojom sestrom i njegovim bratom ispekla kolače. </p>
<p>Bludnik je djevojčicu najprije uhvatio za ruke, ugurao u spavaću sobu, srušio na ležaj i nasilno je počeo dirati rukama po tijelu, ne obazirući se na njezinu vriskove i molbe da prestane s bludničenjem. </p>
<p>Kako se djevojčica dugo nije vraćala kući, njezina su mlađa sestra te mlađi brat osumnjičenog krenuli za njom, ušli u kuću i zatekli osumnjičenika kako bludniči nad djevojčicom o čemu su odmah obavijestili policiju.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade policija je utvrdila kako je 24-godišnjak prije točno godinu dana bludničio nad 14-godišnjom djevojčicom, inače sestrom 15-godišnjakinje koja ga je s njegovim bratom i zatekla u subotu. </p>
<p>Tijekom istrage osumnjičeni je priznao kako je u rujnu 2003. godine bio u jednom kafiću u društvu svoje sestre i 14-godišnjakinje kojoj je ponudio pratnju do kuće. Međutim, kako je utvrđeno, bludnik je djevojčicu doveo u svoj stan i zatim imao s njom spolni odnošaj. Djevojčica, pak u strahu, silovanje nije prijavila policiji, niti se ikome povjerila.</p>
<p>Osumnjičeni bludnik je nakon dovršene kriminalističke obrade doveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Kako se doznaje, osumnjičeni mladić dosad nije evidentiran u policiji, a u Hrvatskoj boravi povremeno.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vrhovni sud ocu silovatelju izrekao 12 godina zatvora</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Vrhovni sud RH osudio je četrdesetpetogodišnjeg Zagorca na 12 godina zatvora zbog silovanja svojih dviju kćeri. </p>
<p>Naime, bludni je otac na zlatarskom županijskom sudu u studenom pretprošle godine bio osuđen na 10 godina zatvora, međutim, tužiteljstvo se žalilo na visinu izrečene kazne, što je drugostupanjski, odnosno Vrhovni sud, uvažio i kaznu povećao za dvije godine. </p>
<p>Iako je suđenje bilo zatvoreno za javnost, podsjećamo na ovaj slučaj koji je nakon objave presude sablaznio Zagorje. Otac je osuđen jer je više godina silovao maloljetne kćeri, od njihove 12. i 13. godine pa dok nisu postale punoljetne. </p>
<p>Kćeri je i više puta dnevno prisiljavao na spolni odnos, a one su se na kraju ipak oslobodile straha i prijavile roditelja zlostavljača. </p>
<p>Prema psihijatrijskom nalazu, osuđeni je otac ogledni primjer pedofila sa izraziti bujnom maštom. Otac monstrum priznao je da je počinio kaznena djela, što mu je zlatarski sud cijenio olakotno. </p>
<p>Z. G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pijani mladić pokušao opljačkati vozača autobusa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zbog pokušaja razbojstva nad vozačem autobusa Javnog gradskog prijevoznika »Promet« iz Splita, policija je uhitila dvadesettrogodišnjeg M.S. iz Neorića, koji je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, te nakon saslušanja, odveden u pritvor na Bilice.</p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je M.S. u Sukošanskoj ulici u Splitu, nedaleko od polazne postaje »Prometovih« autobusa, napao vozača N.B. (38), prethodno opazivši da vozač pri sebi ima veći iznos novca od prodaje putnih karata, kojeg je držao u torbici omotanoj oko ruke. </p>
<p>Vozač autobusa krenuo je prema obližnjoj pekarnici, no tada ga je zaskočio M.S. koji je bio u vidno alkoholiziranom stanju, te od njega zatražio nešto novca. Kako je vozač autobusa odbio dati novac, nasilnik je nasrnuo na njega, udarivši ga nekoliko puta šakom u glavu. Tako onemoćalom čovjeku, pokušao je iz ruke istrgnuti torbicu s novcem, ali u tome nije uspio. Kad je ozlijeđenom vozaču autobusa u pomoć priskočio jedan građanin, koji je upravo tada naišao, nasilnik se udaljio Gundulićevom ulicom, no u bijegu su ga spriječili policajci, koji su ga ubrzo uhitili.</p>
<p>Nakon što je proveo noć u policiji, gdje je zadržan do triježnjenja, priveden je u istražni centar Županijskoga suda, a potom i u pritvor, dok je vozač autobusa zatražio liječničku pomoć u Kliničkoj bolnici Split. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Savi pronađena utopljenica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijelo starije ženske osobe pronađeno je u ponedjeljak oko 15,45 sati na obali rijeke Save, u mjestu Suše, na području Velike Gorice. Nakon što je uočeno pozvani su policija i vatrogasci koji su izvukli na obalu. Budući da je tijelo, po svemu sudeći, već neko vrijeme ležalo u rijeci, nastupile su opsežne truležne promjene, pa se samo na osnovu izgleda nije dalo indentificirati.</p>
<p> No, kako doznajemo, na osnovi odjeće pretpostavlja se da je riječ o 62-godišnjoj ženi iz Suše koja je nestala 11. rujna, a pretpostavljalo se da se utopila u Savi. Nakon njezinog nestanka policijski ronioci su više puta pretraživali korito rijeke, no nisu ništa našli. Tijelo je u ponedjeljak pronašao upravo sin nestale žene, te je on obavijestio policiju.</p>
<p> Nakon očevida, tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu na obdukciju, koja bi trebala utvrditi je li žena umrla nasilnom smrću. Na tijelu nisu pronađene nikakve vidljive ozlijede. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ukida se nulta stopa PDV-a na uplate iz inozemstva</p>
<p>Rujan je 15 do 20 posto bolji od lanjskog, što ukazuje na produljenje sezone, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta/ Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je da su iznajmljivanje apartmana na crno i crni čarter dva najveća problema hrvatskog turizma</p>
<p>BJELOLASICA</p>
<p> - Sljedeće se godine planira dva posto više gostiju i tri do pet posto veći prihod nego ove godine, rečeno je u ponedjeljak na sastanku Vladina povjerenstva za koordinaciju i praćenje turističke sezone održanom na Bjelolasici na Svjetski dan turizma. Kao glavni problem ovogodišnje sezone istaknuta je siva ekonomija, a ministar financija Ivan Šuker najavio je mogućnost da hrvatski turizam izgubi nultu stopu PDV-a na doznake, uplate, iz inozemstva.</p>
<p>»Hrvatska se pokazala kao sigurna i organizirana destinacija. U kolovozu smo imali četiri posto više dolazaka, a rujan je izuzetno dobar, 15 do 20 posto bolji od lanjskog. To ukazuje na produljenje sezone«, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta analizirajući ovogodišnju turističku sezonu.</p>
<p>Ukazao je, međutim, na porast sive ekonomije koja je ostala glavni turistički problem. Najavio je niz mjera kojima će se već od sljedeće godine nastojati suzbiti poslovanje na crno. </p>
<p>»Nastojat ćemo da 2005. ne bude problema koji su se događali ove godine. Osim toga, nastojat ćemo povećati financijske učinke od sezone, zaradu, što je važnije od fizičkog prometa«, naglasio je Kalmeta.</p>
<p>Kao dva najveća problema, ministar financija Ivan Šuker istaknu je iznajmljivanje apartmana na crno i crni čarter, koji bi se uskoro trebao ograničiti uredbom o dolasku i boravku stranih jahti.</p>
<p>Šuker je svjestan da je riječ o duboko ukorijenjenim problemima koji se ne mogu riješiti na brzinu. Financijska policija je, po njemu, glavna institucija koja će rješavati sivu ekonomiju u turizmu. »Financijska policija je vrlo mobilna ekipa ljudi koja će se na terenu baviti spomenutim nepravilnostima. Učinak turističke sezone najviše se mora osjetiti kroz naplatu trošarina i PDV«, rekao je Šuker. </p>
<p>Na pitanje razmišlja li se o promjeni PDV-a u turizmu, ustvrdio je da je nulta stopa za inozemne doznake pojačala sivu ekonomiju. Istaknuo je kako se Hrvatska u tom segmentu mora ugledati na konkurenciju što, doznajemo, znači da postoji mogućnost da turizam izgubi jedinu povlasticu - nultu stopu PDV-a na doznake iz inozemstva. </p>
<p>Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma je »Sport i turizam«. Hrvatska je tu još u povojima jer se sportom i rekreacijom bavi samo osam posto turista.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Samo dvije ponude za kupnju Željezare Split</p>
<p>Ponuditelji - slovenski Štore Steel i njemački Max Aicher - ne žele preuzeti sve obveze Željezare / Slovenska tvrtka bi u petogodišnjem razdoblju u Željezaru uložila 280 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je prodaja ponudbenih dokumentacija za Željezaru Split (kupljeno ih je čak 15) nagovještavala pristizanje velikog broja ponuda za kupnju, to se nije dogodilo. Do isteka roka za kupnju 89,33 posto Željezare po cijeni od jedne kune i pod posebnim uvjetima (od kupca se očekuje ulaganje od 88 milijuna kuna, izdavanje zamjenskih jamstava za dana državna jamstva za kredite, podmirenje obveza prema državnim i drugim vjerovnicima koje su još krajem 2003. iznosile oko 380 milijuna kuna), u Hrvatski fond za privatizaciju stigle su samo dvije ponude od kojih nijedna posve ne udovoljava uvjetima natječaja, te dva pisma namjere.</p>
<p>Njemačka kompanija Max Aicher GmbH & Co poslala je samo ponudu na engleskom jeziku (verziju na hrvatskom obećali su dostaviti tijekom dana), u kojoj za dionice Željezare nudi jedan euro. No, nisu spremni preuzeti ni kreditne obveze Željezare, niti izdati zamjenska jamstva za kredite za koje su izdana državna jamstva. Sve zaposlene, njih 429 zadržali bi najmanje godinu dana, a stotinu zaposlenih poslali bi na edukaciju u svoje željezare u Njemačkoj i Mađarskoj. U svojoj ponudi nisu naznačili iznos ulaganja, te je zaključeno da njihova ponuda ne sadržava većinu natječajem traženih elemenata.</p>
<p>Mnogo je ozbiljnija ponuda slovenske kompanije Štore-Steel d.o.o., no ni oni nisu spremni preuzeti podmirivanje obveza prema državnim vjerovnicima, već samo prema dobavljačima i zaposlenima, niti izdati zamjenska jamstva za ona državna. </p>
<p>Štore-Steel zadržao bi sve zaposlene, u Željezaru bi uložio traženih 88 milijuna kuna (za što je priloženo pismo namjere Nove ljubljanske banke). No, kako drže da to nije dovoljno, u idućih pet godina investirali bi ukupno 280 milijuna kuna, odnosno 37,8 milijuna eura, od čega je 24,8 milijuna namijenjeno za obrtna sredstva, a 13 milijuna za investicije, kojima bi se postigla puna iskoristivost kapaciteta Željezare i restrukturirao proizvodni program, a iz Slovenije bi se preselio dio proizvodnje i tehnologije. </p>
<p>Plan je potpuno promijeniti strukturu proizvodnog programa, te bi samo manjim dijelom proizvodili betonski čelik, na kojem po njihovom mišljenju Željezara ne može graditi razvoj, a više od 50 posto proizvodnje usmjerili bi na visokokvalitetni čelik za automobilsku industriju, odnosno izvoz.</p>
<p>Objašnjavajući elemente ponude glavni direktor Štore-Steela Marjan Mačkošek je kazao da Željezara ima ukupno 58 milijuna eura dugova, da svaki mjesec proizvodi nove gubitke, te da takav teret ne može podnijeti nikakav poslovni plan u sljedećih 25 godina.</p>
<p>»Naš je plan napravljen na ekonomskim osnovama, a iz njega je vidljivo da se Željezara može izvući i početi stabilno poslovati na dulji rok. Štore-Steel najveći je proizvođač plosnatog čelika u Europi. Specijaliziran je za proizvodnju opružnog čelika za automobilsku industriju te čelika za kovanje, a radi samo za poznatog kupca. Dobavljač je dijelova za Audi, Mercedes, VW, te francusku automobilsku industriju«, kazao je Mačkošek.</p>
<p>Inače Štore-Steel ranije je bio u sastavu Slovenskih željezara. Godine 1999. država je 60 posto tvrtke prodala švedskoj kompaniji Inexa i to je ujedno bila prva državna tvrtka u Sloveniji koja je prodana. No, prošle godine slovenske tvrtke kupile su Inexin udjel, tako da je danas tvrtka Unior iz Zreča većinski vlasnik (54 posto) Štore-Steela. Po devet posto imaju celjske tvrtke Kovintrade i Dinos, 18,4 posto imaju mali dioničari, a 9,4 posto menadžment.</p>
<p>Pisma namjere, koja su odbačena, za Željezaru Split poslale su tvrtka Al-Tuwairqi Group iz Saudijske Arabije i Midland Resources Holding Ltd, off shore tvrtka registrirana na otoku Guernsey.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Wiener Städtische kupuje Aurum osiguranje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijska osigurateljna grupa Wiener Städtische, koja je u Hrvatskoj zastupljena osiguravajućim društvom Kvarner Wiener Städtische, namjerava kupiti Aurum osiguranje.</p>
<p>Službenu potvrdu vijesti koju je obavila austrijska agencija APA u ponedjeljak nismo uspjeli dobili od čelnika spomenutih osiguratelja jer su, kako nam je rečeno, upravo otputovali u inozemstvo. Međutim, na mogućnost da Wiener Städtische preuzme Aurum ukazuje i podatak da su se u nekoliko navrata u Direkciji za nadzor društava za osiguranje zanimali za tehničku provedbu tog projekta.</p>
<p>Na izravan upit, u ponedjeljak smo dobili odgovor daje »Direkcija u načelu upoznata s namjerom društva Kvarner Wiener Städtische za preuzimanje društva Aurum osiguranje, ali još nije dobila dokumentaciju da je okončan postupak (spajanja) oba društva«.</p>
<p>Aurum je zasad u pretežitom vlasništvu domaćih pravnih (75 posto) i fizičkih osoba (20 posto), a pet posto dionica drže strane pravne osobe. Međutim, poznato je da je njegov glavni dioničar bivši ministar Radimir Čačić. Aurum je, za hrvatske prilike, osiguravajuće društvo srednje veličine. U 2003. godini ostvarilo je 115,2 milijuna kuna premijskih prihoda (u 2002. godini 120,1 milijun kuna) te zauzelo 1,9 posto tržišta, a registrirano je za gotovo sve oblike osiguranja. Posljednjih godina, u vrijeme najbržeg razvoja cjelokupnog hrvatskog osiguranja, Aurum je zapao u stagnaciju.</p>
<p>Kvarner Wiener Städtische osiguranje nastalo je spajanjem bivšeg Kvarner osiguranja koje se bavilo neživotnim osiguranjima i Wiener Städtischa koji je do tada (s promjenjivim uspjehom) ugovarao samo osiguranja života. Spajanjem ova dva društva, čije je sjedište iz Zagreba premješteno u Rijeku, nastala je kuća koja nekoliko uzastopnih godina bilježi visoki rast. Lani je ostvarila 154,7 milijuna kuna premijskih prihoda, čak 50 milijuna više nego u ranijoj godini. S tržišnim udjelom od 2,6 posto Kvarner Wiener Städtische je u konkurenciji 24 osiguratelja zauzeo deveto mjesto.</p>
<p>O mogućem spajanju ova dva osiguratelja nagađalo se i prošlih godina, a spominjalo se i druge potencijalne domaće i strane kupce, ali su vlasnici Auruma, navodno, bili istaknuli previsoku cijenu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatski robni izvoz u Argentinu gotovo sto puta manji od uvoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Argentinsko gospodarsko izaslanstvo, prevođeno veleposlanicom Argentine u Beču Else Diane Rose Kelly, u ponedjeljak je posjetilo Hrvatsku gospodarsku komoru gdje je održan poslovni forum, te su se susreli predstavnici dvadesetak hrvatskih i argentinskih tvrtki. Pomoćnik direktora za komercijalne poslove Luke Rijeka Željko Rafkin argentinskim gospodarstvenicima je predstavio mogućnosti ulaganja u riječku luku.</p>
<p>Među argentinskim tvrtkama koje žele surađivati s hrvatskima je i tvrtka Buco iz Buenos Airesa, koja se bavi proizvodnjom gumenih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju, a njezin je predstavnik Mariano Buconić porijeklom Hrvat. Tvrtka Rašić HNOS, koju je predstavljala Karina Rašić, zainteresirana je za suradnju s hrvatskim tvrtkama na području proizvodnje mesa peradi.</p>
<p>Iz Hrvatske je u Argentinu inače u šest mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 154.000 dolara, dok je uvezeno proizvoda u vrijednosti većoj od 15 milijuna dolara. I lani je Hrvatska ostvarila značajan manjak u trgovinskoj razmjeni s Argentinom. Tada je hrvatski robni izvoz u Argentinu bio vrijedan 288.000 dolara, dok je uvoz iznosio 14,77 milijuna dolara. Hrvatska u Argentinu najviše izvozi strojeve za pripravu tekstilnih vlakana i cement, a uvozi goveđe kože, pšenicu i sireve. U argentinskom izaslanstvu prevladavale su tvrtke iz prehrambenog sektora i vinarstva, kemijske i kozmetičke industrije, a među hrvatskim tvrtkama našli su se i predstavnici Badela 1862, Dinove-Dione, Podravke, Tekstilprometa i Astre.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Damir Begović predsjednik Uprave Valjaonice cijevi Sisak</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Na Trgovačkom sudu u Sisku u ponedjeljak je registrirana Valjaonica cijevi Sisak, d.o.o. za proizvodnju i usluge, s temeljnim, minimalno propisanim kapitalom od 20.000 kuna. Potvrdili su to predsjednik Suda Ivica Omazić i Ivan Čubelić, javni bilježnik iz Siska, koji je zajedno s osnivačem nove tvrtke, Hrvatskim fondom za privatizaciju vodio formalno-pravni dio postupka. Predsjednik Uprave novog društva je Damir Begović, a članovi su Marijan Balenović i Velimir Kračun. Očekuje se kako će u sljedećih nekoliko dana Valjaonica cijevi Sisak preuzeti svu imovinu kao i 1606 radnika Mečelj željezare u likvidaciji. Djelatnost nove tvrtke neće se mijenjati. <FONT COLOR="#CC3300"><b>Brzinu</b></FONT> i učinkovitost postupka pozdravila su i oba metalska sindikata u sisačkoj željezari. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nemiri u Nigeriji izazvali rast cijena nafte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz rast cijena nafte, koje su i u ponedjeljak bile nadomak rekordnih vrijednosti, europski su indeksi znatno pali. Ponovni rast cijena nafte izazvala je Nigerija, gdje su pobunjenici zaustavili proizvodnju na izvorima Royal Dutch/Shella kapaciteta oko 30 milijuna barela dnevno. Iako je to razmjerno niska količina, povod je bio dovoljan da IPE Brent u Londonu do poslijepodneva poraste 72 centa, na 46,05 dolara za barel. Nymex Light je u New Yorku ujutro porastao 82 centa, na 49,7 dolara - u usporedbi s kolovoškim rekordom od 49,9 dolara.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao jedan posto na 4434,2, dok je frankfurtski Dax izgubio 1,2 posto spustivši se na 3862 boda. Pariški CAC 40 je pao 0,7 posto na 3647,6, a milanski MIB 30 0,6 posto na 27.894 boda. DJ Stoxx 50 je sa 2669 bodova bio 0,9 posto niži.</p>
<p>U New Yorku su u prvih sat vremena DJIA i S 500 pali 0,4 posto, na 10.009 odnosno 1106, dok je Nasdaq Composite izgubio 0,7 posto spustivši se na 1866,5 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,33 posto, na 10.859,3.</p>
<p>Među gubitnicima su bile tehnološke i dionice financijskog sektora. Alcatel je izgubio 3,2, a proizvođač čipova STMicroelectronics 2,8 posto. SAP, Philips, Nokia i Ericsson izgubili su između 1,2 i 1,4 posto. Osiguravatelji Aegon, Allianz i Axa su pali oko dva posto, a banke Barclays i Royal Bank of Scotland 1,7, odnosno 1,9 posto. BP je pao 0,7 posto, dok je Royal Dutch/Shell neznatno porastao. Norveški Statoil je skočio 1,8 posto, a Total je porastao 0,4 posto. Visoka cijena nafte ostavila je traga i na dionicama automobilskih grupacija: DaimlerChrysler i Renault su pali oko 1,5 posto. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Škegrina Treća sreća jedina predala ponudu</p>
<p>Hrvatsko-švedski konzorcij čine švedski mobilni operater Tele2 i devet hrvatskih tvrtki - Dalekovod, Jamnica, Fima holding, Croatia osiguranje, Nexe grupa (Našice cement), splitski Konstruktor-inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i Privredna banka Zagreb, a njihov je koordinator Quaestus fond Borislava Škegre/ Dva postojeća mobilna operatera HTmobile i VIPnet zatražili koncesiju za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS) </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Tele2 d. o. o. iz Zagreba jedina je dostavila ponudu na natječaj za koncesiju za treću mobilnu mrežu u Hrvatskoj, dok su dva postojeća mobilna operatera HTmobile i VIPnet zatražili koncesiju za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS), rekao je Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije, na javnom otvaranju ponuda u ponedjeljak. Dodao je da je Vijeće agencije odbilo zahtjev tvrtki Eurodet (Ingra) i Croatia mobile za još jedno produljenje roka za podnošenje ponuda. Prvi je rok već pomaknut na traženje pojedinih tvrtki s 14. na 27. rujna, rekao je Gaćina. </p>
<p>Prema Gaćininim riječima, Tele2 je tvrtka registrirana u Zagrebu za obavljanje telekomunikacijskih usluga. Riječ je o hrvatsko-švedskom konzorciju pod nazivom »Treća sreća« koji će se javnosti predstaviti u utorak.</p>
<p>Hrvatsko-švedski konzorcij čine švedski mobilni operater Tele2 i devet hrvatskih tvrtki - Dalekovod, Jamnica, Fima holding, Croatia osiguranje, Nexe grupa (Našice cement), splitski Konstruktor-inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i Privredna banka Zagreb. Njihov je koordinator voditelj Quaestus fonda Borislav Škegro.</p>
<p>Natječajnu dokumentaciju na vrijeme (do 12 sati) nisu predali predstavnici Croatia mobilea i Match telekoma, iza kojeg navodno stoji Monaco telekom. Mislav Šutalo, predstavnik Croatia mobilea, zapeo je na porti Agencije za telekomunikacije, a predstavnici Matsh telekoma, naknadno su ipak ušli u prostorije Agencije u Jurišićevoj ulici.</p>
<p>Gaćina nije želio otkriti detalje pristiglih ponuda s obzirom na to da na ponudama stoji oznaka »povjerljivo«, do donošenja odluke o budućim koncesionarima, 18. listopada. Dražen Breglec, državni tajnik za promet i veze, koji je nazočio otvaranju ponuda, rekao je da je ipak zadovoljan brojem pristiglih ponuda te da vjeruje kako će Hrvatska dobiti »kvalitetnog, iskusnog i tržišno konkurentnog tržišnog operatera«.</p>
<p>»Tele2 je prisutan u 25 zemalja, te je uvijek među prva tri operatera mobilne telefonije«, kaže on.</p>
<p>Treći mobilni operater mogao bi komercijalno početi raditi u prvoj polovici sljedeće godine, a cijene za korisnike usluga mogle bi pasti već do kraja ove godine, kaže državni tajnik. Zakašnjele ponude na natječaj Breglec je ocijenio »neozbiljnošću kandidata, koji su trebali u roku nekoliko mjeseci izgraditi mrežu vrijednu nekoliko stotina milijuna kuna«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Američke agencije financirat će hrvatske znanstvene projekte</p>
<p>Hrvatsko-američki odnosi danas su zaista jako dobri, rekao je američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta moći će izravno surađivati s američkim agencijama koje financiraju međunarodnu znanstvenu suradnju, glavna je pojedinost ugovora o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između vlada Hrvatske i SAD-a koji su u ponedjeljak potpisali ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac i američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank.</p>
<p>Ugovorom se omogućava intenzivnija suradnja znanstvenika i znanstvenih ustanova dviju zemalja te zajednički znanstveni projekti i istraživanja. Primorac je u svojoj izjavi istaknuo da je ugovor važan iskorak jer njime SAD Hrvatskoj priznaje sposobnost vrednovanja s obzirom na to da američke agencije neće dodjeljivati sredstva na temelju kvota za pojedine zemlje, nego na temelju rezultata vrednovanja nekog projekta.</p>
<p>»Hrvatsko-američki odnosi danas su zaista jako dobri. SAD je pomagao Hrvatskoj u obnovi i gospodarskom razvoju, a sada će i u području znanosti i tehnologije, od čega će obje zemlje imati korist. Hrvatska znanstvena i sveučilišta zajednica sposobne su za takav stupanj suradnje, a hrvatski istraživači već se školuju na sveučilištima u Washingtonu, Missouriju, Ilinoisu i Kaliforniji«, kazao je veleposlanik Frank dodavši da se ugovorom postojeća suradnja samo formalizira. Obećao je i da će američki stručnjaci pružiti svu potrebnu pomoć u intenziviranju znanstvene i tehnološke suradnje.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Picula: Sumnjamo u objektivnost slovenskog predsjedanja OESS-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odnos službene Ljubljane prema nedavnom incidentu na slovensko-hrvatskoj granici nameće sumnju u nepristranost i objektivnost slovenskog predsjedanja Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od 1. siječnja iduće godine, kaže se u priopćenju što je saborska služba za odnose s javnošću izdala u ponedjeljak. Predsjednik saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Tonino Picula poslao je 24. rujna pismo predsjedniku Skupštine Alceeu L. Hastingsu i izrazio zabrinutost zbog posljednjeg incidenta na hrvatsko-slovenskoj granici koji su izazvali slovenski parlamentarni zastupnici.»Slovenija pokušava iskoristiti ovaj namjerno izazvan incident kao oblik pritiska uvjetujući podupiranje hrvatske kandidature za članstvo u EU prihvaćanjem slovenskih zahtjeva u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja«, kaže se u Piculinu pismu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Freedom House: HRT i dalje pod znatnom političkom kontrolom</p>
<p>I dalje se krše novinarske slobode, a pravosudni sustav izložen je zastrašivanju u složenim slučajevima progona ratnih zločina, stoji u godišnjem izvješću ove organizacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sloboda medija u Hrvatskoj se, gledano u cjelini, poštuje, ali je nužno provesti dodatne reforme propisa koji se tiču medija, ocijenila je američka organizacija Freedom House u svom godišnjem izvješću.</p>
<p>U izvješću organizacije koja se bavi pitanjima demokratskih sloboda objavljenom ovaj mjesec, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku navodi se da je »najznačajniji medij u Hrvatskoj, Hrvatska radiotelevizija i dalje pod znatnom političkom kontrolom unatoč dugotrajnim nastojanjima da je se transformira u javni medij europskog stila«. </p>
<p>Također se navodi da se novinarske slobode i dalje krše, što se ilustrira anketom provedenom prošle godine kad je više od polovice ispitanih novinara tvrdilo da se »ne osjeća slobodnima u obavljanju svog posla«. </p>
<p>»Kazneni zakon još uvijek predviđa zatvorske kazne za novinare za koje se utvrdi da su krivi za klevetu«, dodaje se u dijelu izvješća koje se odnosi na Hrvatsku. </p>
<p>Što se tiče slobode vjere u Hrvatskoj, ona se povećala u posttuđmanovskom razdoblju, stoji u izvješću. Međutim, »nacionalne i vjerske manjine uživaju te slobode u znatno manjoj mjeri nego Hrvati«.</p>
<p>Hrvatsko pravosuđe ima niz problema, uključujući velik broj nepopunjenih sudačkih mjesta i manjak iskusnih sudaca, što je, kako stoji u izvješću, dovelo do golemog broja zaostalih predmeta - u 2003. je procijenjeno da ih je 1,4 milijuna - prekomjernog trajanja sudskog procesa i otežane provedbe sudskih odluka, posebice u slučajevima povezanima s povratom imovine srpskih vlasnika.</p>
<p>Pravosudni sustav također je izložen zastrašivanju u uvijek složenim slučajevima progona ratnih zločina, navodi se.</p>
<p>Kako se dalje navodi, zatvorski uvjeti zadovoljavaju međunarodne standarde. Djelovanje hrvatske policije u izvješću je ocijenjeno profesionalnim, ali se navodi da postoje izvješća o tome kako policija oštrije tretira manjine nego Hrvate. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Primorac: Štrajk neće biti pritisak na mene nego potpora</p>
<p>Nastava se 5. listopada neće prekidati, nego će nastavnici nositi bedževe, a nije isključeno da se i ja pojavim u nekoj školi s bedžem/ Ja sam vrlo uporan i premijer je doktor znanosti a i ministar financija Ivan Šuker najavio je više sredstava za naše ministarstvo, kaže ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Štrajk u školama najavljen za 5. listopada neće biti pritisak na mene kao ministra nego potpora da se u izradi proračuna za 2005. izborim za veća novčana sredstva. Prema najavama, toga se dana neće prekidati nastava nego će nastavnici nositi bedževe, a nije isključeno da se i ja pojavim u nekoj školi s bedžem«, rekao je u ponedjeljak novinarima ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, komentirajući najavljeni štrajk prosvjetara koji bi se trebao održati u povodu Dana učitelja. </p>
<p>Dodao je da će u idućem proračunu za znanost i obrazovanje tražiti više novca, i to ne samo za plaće nego i za gradnju novih škola i povećanje pedagoškog standarda. </p>
<p>»Ja sam vrlo uporan, i premijer je doktor znanosti, a i ministar financija Ivan Šuker najavio je više sredstava za naše ministarstvo. Zahtjevi sindikata ponekad su nerealni, a ja se, kao ministar moram držati zadanog okvira«, rekao je Primorac. Na pitanje hoće li nastavnicima, ako obustave nastavu, taj dan biti plaćen, odgovorio je da ne može jamčiti da 5. listopada prekida nastave neće biti i da je svatko odgovoran za svoje postupke. </p>
<p>Istaknuo je da su i Ministarstvo i sindikati na istom putu i da sindikati podržavaju svih dvadesetak projekata Ministarstva, od uvođenja državne mature do reforme Zavoda za školstvo, pohvalivši se da je njegovo ministarstvo u posljednjih devet mjeseci donijelo više odluka nego u posljednje dvije do tri godine. Najavio je da će se svi nastavnici morati dodatno obrazovati radi dobivanja dopusnica za rad, a isto će biti dužni i ravnatelji od kojih će se očekivati i poznavanje menadžerstva. </p>
<p>Primorac je spomenuo i da će u četvrtak biti sklopljen sporazum s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva na temelju kojeg će upisne kvote u stručnim školama i fakultetima biti usklađene s gospodarskim potrebama Hrvatske. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Žene invalidi trpe dvostruku diskriminaciju</p>
<p>Broj invalida u nekim županijama znatno je viši od prosjeka/ Hrvatska je po broju invalida - 9,68 posto populacije - u europskom prosjeku, no taj postotak se u Krapinsko-zagorskoj županiji, primjerice, penje na čak 13 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Problemi osoba s invaliditetom bili su tema okruglog stola Vladina ureda za ljudska prava, jednog u nizu okruglih stolova čiji je cilj donošenje nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava. Program bi trebao biti dovršen do konca godine, a proveden do 2008. rekao je Luka Mađerić, predstojnik toga Vladina ureda. </p>
<p>O nasilju nad ženama s invaliditetem te dvostrukoj diskriminaciji koju trpe govorio je dr. Zorislav Bobuš iz Zajednice osoba s invaliditetom Hrvatske. On je istaknuo da se žene s invaliditetom ne uključuju čak ni u ženske organizacije, a njihova se seksualnost nerijetko ismijava. </p>
<p>Po riječima Zorislava Bobuša, muškarci najčešće ostavljaju žene koje u nekom trenutku postanu invalidi, a žene se od muških partnera-invalida veoma rijetko razvode. </p>
<p>O potrebama osoba s mentalnom retardacijom i njihovoj inkluziji govorila je dr. Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a Mirjana Dobranović iz Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida upozorila je na nedostatnu kvalitetu života invalida, te na činjenicu da je broj invalida u nekim hrvatskim županijama znatno viši od prosjeka. Hrvatska se po broju invalida, sa 9,68 posto populacije, naime, nalazi u europskom prosjeku, no taj postotak se , primjerice, u Krapinsko-zagorskoj županiji penje na čak 13 posto. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Posljednji ispraćaj Srećka Bijelića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivšeg saborskog zastupnika, istaknutog člana Hrvatske narodne stranke Srećka Bijelića u ponedjeljak su na posljednji počinak na zagrebačkom Krematoriju ispratili njegova rodbina, brojni prijatelji, stranački kolege, štovatelji.</p>
<p> Opraštajući se od svog prijatelja i kolege u ime HNS-a, počasna predsjednica te stranke Savka Dabčević Kučar istaknula je kako je Srećo Bijelić bio vertikala hrvatskog i osobnog poštenja, jedinstven čovjek koji nikada nije iznevjerio.</p>
<p> Bijelić je oduvijek bio poznat kao borac za istinu i pravdu, posebno za »malog čovjeka«, ne štedeći u tome zdravlje i osobnu poziciju, rekla je Dabčević Kučar.</p>
<p> Bijelićev dugogodišnji suradnik Dragutin Haramija podsjetio je na njegov životni put naglasivši kako je Srećko bio čovjek od formata s istančanim osjećajem za pravednost i prave vrijednosti. To je pokazao u presudnim trenucima 1941., 1971. i 1991., rekao je Haramija. Uključio se u antifašistički pokret, završio je Pravni fakultet, bio je direktor Tvornice željezničkih vozila »Gredelj«, član Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije, a obnašao je i mnoge druge odgovorne dužnosti. Dobro je znao što se događa u Jugoslaviji, te kakav je položaj Hrvatske u njoj i bio je nezaobilazan dio hrvatskog rukovodstva koji se zalagao za donošenje novog ustava koji bi regulirao položaj bivših jugoslavenskih republika. Ni nakon smjene u Karađorđevu Srećko se nije pokolebao. Ustrajno je branio poziciju Hrvatske i kao Srbin svojoj je hrvatskoj domovini pokazao da je moguć suživot raznih nacionalnosti, rekao je Haramija. </p>
<p> Početkom 90-tih sudjeluje na izborima u Koaliciji narodnog sporazuma, a nakon toga u borbi za stvaranje hrvatske države. Bio je saborski zastupnik u dva mandata. Jedan je od utemeljitelja i osnivača HNS-a, kazao je, među ostalim, Haramija u oproštajnoj riječi od Srećka Bijelića. </p>
<p>Posljednjem ispraćaju bili su nazočni i potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednica HNS-a Vesna Pusić i drugi. Srećko Bijelić umro je 22. rujna u 74. godini života. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040928].
|
