NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040128].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203910 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Osmoškolci slušali o Ani Frank i gledali slike logora</p>
<p>Većina nastavnika osnovnih i srednjih škola izvrsno se pripremila za organizaciju nastave s posebnom temom / Glavni lik u osnovnim školama, u kojima su predavanja o holokaustu organizirana samo za sedmi i osmi razred, bila je Ana Frank, a srednje su škole produbile tematiku i vezale je uz gradivo iz povijesti</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Barem jedan školski sat u svakoj od oko 1200 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj bio je u utorak posvećen Danu sjećanja na holokaust, prvi put obilježenom u nastavi. </p>
<p>Poučavanje o holokaustu u školama trebalo je biti organizirano kroz jedan sat nastave iz povijesti, etike, vjeronauka ili nekog drugog društvenog predmeta, no zbog interesa učenika i nastavnika, mnoge su škole temu obradile u više nastavnih predmeta u danu. Dok je glavni lik u osnovnim školama, u kojima su predavanja o holokaustu organizirana samo za više uzraste (sedmi i osmi razred), bila Ana Frank i njen dnevnik, srednje su škole produbile tematiku i vezale je uz gradivo iz povijesti.</p>
<p>Još prošloga tjedna škole su iz Zavoda za unapređivanje školstva dobile naputak i opširan materijal s prijedlozima kako pripremiti školski sat na temu holokausta. Kao popratni materijal stigao im je i CD o koncentracijskom logoru Jasenovac, koji su izradili učenici Gimnazije »Eugen Kumičić« iz Opatije. </p>
<p>»Važno je učenicima pokazati da oni o holokaustu već dosta toga znaju. Kako je osnovna metoda rada razgovor, učenici moraju biti glavni akteri sata«, poručio je ravnatelj Zavoda Vlado Luburić.</p>
<p>»Materijal koji je pripremljen za nastavnike je izvrstan«, rekla nam je pedagoginja Osnovne škole »Rapska« u Zagrebu, Helenka Užbinec. Ta je škola s predavanjima o holokaustu na satu hrvatskog jezika i povijesti počela još u ponedjeljak, a nastavila u utorak.</p>
<p>»Ovo je bila odlična prilika da s prave strane učenicima objasnimo razdoblje stvaranja NDH i Ante Pavelića, s obzirom na površan način na koji neki učenici doživljavaju određene pojmove iz toga doba«, rekla je Užbinec, istaknuvši da su dosad ti pojmovi kroz nastavni program u osnovnoj školi bili samo sporadično spominjani.</p>
<p> Neke su osnovne škole, osim predavanja, organizirale i projekciju filmova, a druge su tematiku vezale uz zemljopis.</p>
<p>»Ovo mi je najzanimljiviji dan koji sam provela u školi«, rekla nam je učenica četvrtog razreda IX. gimnazije u Zagrebu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Lijepo je što smo zamolili taj narod da nam oprosti«</p>
<p>»Pretpostavite da svaki narod odluči živjeti sâm, odvojen od drugih, logikom</p>
<p> – samo mi i nitko više. I da svaki narod ima svoj jezik i ne uči ni jedan drugi, a svoju državu odvoji bodljikavom žicom, da slučajno netko iz druge države ne bi mogao doći u njihovu. Zamislite da smo po svemu svi u našoj državi jednaki. Da isto izgledamo, da imamo iste sklonosti. Da smo klonovi. Zamislite, tko bi im bio ravan, kakva bi junačka djela radili! Bi li, stvarno? Ne, naravno da ne. Potonuli bi. To bi bio kraj za sve nas, za sve kulture ovoga svijeta«.</p>
<p>Odlično predavanje profesorice filozofije Dubravke Biruš u utorak u 10.30 sati samo je jedno u nizu koje su učenici IX. gimnazije u Zagrebu imali prigodu čuti. Kako nam je rekla Svea Bielen, ravnateljica gimnazije, interes za drukčiju nastavu, koja će obuhvatiti holokaust, bio je toliko jak da se u utorak angažiralo više nastavnika. O holokaustu se pričalo na satu povijesti, etike, sociologije, filozofije, a rezultat je da je 90 posto učenika gimnazije (17 razreda) aktivno sudjelovalo u prvom obilježavanju Dana sjećanja na holokaust. </p>
<p>Učenici su s pažnjom slušali predavanje profesorice Biruš, koja im je vlastitim primjerima uspjela dočarati patnje Židova, ne samo tijekom Drugog svjetskog rata, nego i prije i poslije njega. Pitala je učenike jesu li im njihove bake i djedovi pričali o holokaustu, jesu li ikada posjetili Jasenovac, znaju li zašto je Hitler toliko mrzio Židove i zašto su Nijemci šutjeli o genocidu.</p>
<p>»Gdje je bila javnost dok je Hitler kovao plan o genocidu nad 12 milijuna ljudi? Posjetila sam logor u Dachauu, 18 kilometara od Münchena. Vidjela sam plinsku komoru, veličine četiri kvadratna metra. U nju je bilo nagurano i do 500 ljudi. Znate zašto? Zato što je Hitler, i sam je to potvrdio, štedio plin. U razgovoru s ljudima iz Münchena pokušala sam doznati zašto se šutjelo. Čula sam odgovore da to zapravo nije bilo tako kao što se pričalo ili da je to bila propaganda«, pričala je učenicima.</p>
<p>Tražila je od njih da pokušaju pronaći logiku u Hitlerovoj »logici«. Shvatili su cinizam njenog predavanja kada im je rekla kako je Hitler objasnio da je mrzio Židove jer su ga tukli dok je bio mali. »Baš im se pošteno osvetio... Je li vama jasna Hitlerova filozofija čiste rase? Njegovi arijevci bili su visoki i plavi, a on sam imao je 1,50 m i bio je crn«, rekla je profesorica Biruš, povezujući mržnju prema Židovima s rasizmom. Jeste li pročitali neku knjigu o holokaustu, gledali film, pitala je učenike. Na ploču je napisala Leon Uris: »Mila 18«. </p>
<p>»Židovima nije bilo lako ni u Hrvatskoj, niti u Zagrebu. </p>
<p>Lijepo je što smo zamolili taj narod da nam oprosti«, rekla je prof. Biruš. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Snažna odgojna funkcija učenja o holokaustu</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – »Učenje povijesti i učenje o holokaustu ima snažnu odgojnu funkciju i time je također značajna odgovornost učitelja i nastavnika, sveučilišta i institucija kojima je zadaća obrazovanje i usavršavanje učitelja«, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dragan Primorac otvarajući u utorak seminar »Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti i učenje povijesti 20. stoljeća«, neposredno nakon dodjele odličja Pravednik među narodima. Primorac je kazao da je odgoj budućih generacija za demokraciju i ljudska prava, za preuzimanje odgovornosti donošenja odluka u demokratskom društvu neodvojiva sastavnica razvoja ljudskih resursa.</p>
<p>Pomoćnica ministra kulture Branka Šulc istaknula je potrebu nastavljanja reafirmacije građanskih i ljudskih prava i vladavine prava. Predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus rekao je da se još u mnogim sredinama umanjuju geneza i posljedice holokausta, te da treba težiti afirmaciji etičkih normi, različitosti, dijaloga i poštovanja. </p>
<p>Ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić napomenula je da je najveća opasnost šutnja dobrih, a ne zlo zlih. </p>
<p>Voditeljica Odsjeka za učenje povijesti Vijeća Europe Alison Cardwell rekla je da je učenje povijesti zadobilo novu važnost nakon promjena u Europi ranih devedesetih godina prošlog stoljeća.</p>
<p>U predavanju o holokaustu u NDH prof. dr. Ivo Goldstein naveo je da je ubijeno 75 do 80 posto članova židovske zajednice na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. </p>
<p>Dvodnevni međunarodni seminar organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Vijećem Europe i Zavodom za unaprjeđenje školstva. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nadam se da će Sanader posjetiti Izrael</p>
<p>Vrlo sam zadovoljna što mogu reći da Hrvatska nije jedna od zemalja u Europi u kojoj smo suočeni s antisemitizmom / Mogli bismo s vama podijeliti najnovije spoznaje na području liječenja raka ili dijalize, uvijek želimo podijeliti te spoznaje s prijateljskim zemljama, među kojima je i Hrvatska </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj sa sjedištem u Beču Yael Rubinstein odnose Izraela i Hrvatske ocjenjuje više nego dobrima, naglašavajući da nastavak suradnje očekuje i od nove vlade. U razgovoru za Vjesnik veleposlanica Rubinstein naglašava da se Židovi u Hrvatskoj osjećaju potpuno ravnopravnima s drugim građanima Hrvatske i da su mogućnosti suradnje dviju država perspektivne. Izraelska veleposlanica sa zadovoljstvom ističe da u Hrvatskoj nema antisemitizma.</p>
<p>• Među 19.000 Pravednika u svijetu 98 je iz Hrvatske. Kako vidite doprinos i hrabrost građana Hrvatske u spašavanju Židova u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>– Tih 98 Hrvata zajedno s drugim Pravednicima u svijetu bili su iznimno hrabri i za mene su najvrjedniji divljenja. Djelovati na taj način u mračnom razdoblju naše povijesti u Drugom svjetskom ratu i biti toliko hrabar da učiniš ono u što vjeruješ, unatoč atmosferi koja je vladala u srednjoeuropskim zemljama i Njemačkoj i Austriji, postupiti u skladu sa svojom savješću je nešto čemu bismo se svi trebali diviti. To bismo trebali uzeti kao lekciju za budućnost, jer vjerujem da ta vrsta rasizma i mržnja prema onom tko je drukčiji ili stranac ne bi trebali imati mjesta nigdje u svijetu.</p>
<p>• Osjećaju li Židovi i danas posljedice holokausta, u Hrvatskoj i drugdje?</p>
<p>– Moj je dojam, nakon susreta sa židovskom zajednicom u Hrvatskoj i drugim Izraelcima koji sada rade u Hrvatskoj, više nego dobar, osjećaju se sjajno u Hrvatskoj, imaju odlične odnose i suradnju s ministarstvima i institucijama. Osjećaju se potpuno sigurno, potpuno jednako i mislim da nemaju nikakvih problema, da se osjećaju vrlo zadovoljno. Naravno, svi imaju neka sjećanja na prošlost i ono što se dogodilo prije pedesetak godina. Posjetila sam židovsku zajednicu u Zagrebu i bila sam zadivljena njihovim aktivnostima. Mislim da se osjećaju potpuno jednako kao i drugi ljudi u Hrvatskoj koji nisu Židovi.</p>
<p>• Svjedoci smo povremenog antisemitizma u mnogim državama. Što se može učiniti da se to zaustavi?</p>
<p>– Vrlo sam zadovoljna što mogu reći da Hrvatska nije jedna od zemalja u Europi u kojoj smo suočeni s antisemitizmom. U nekim drugim zapadnoeuropskim zemljama – koje neću sada imenovati, neke su i u Europskoj uniji – suočeni smo s jakim antisemitizmom, paljenjem sinagoga ili napadima na rabine na ulici. Osobno, to vidim kao nedostatak ozbiljne edukacije. Činjenica da netko može doći židovu, kršćaninu ili muslimanu i napasti ga samo zato što nije kao on je nešto što ne mogu razumjeti. Mislim da bi se europske zemlje, kao i sve zemlje u svijetu, trebale koncentrirati da educiraju ljude kako bi razumjeli da je u civiliziranim društvima u redu ne biti potpuno jednak. U redu je vjerovati u drugu religiju, drugu stranku, pripadati drugoj stranci. Tolerancija je jedno od ključnih pitanja u ovom i sljedećem desetljeću.</p>
<p>• Kako vidite današnje odnose Hrvatske i Izraela?</p>
<p>– Vidim mnogo potencijala ako mislimo na ekonomske i političke odnose. Vidim Hrvatsku kao vrlo prijateljsku zemlju Izraelu. U posljednje dvije godine imali smo dva predsjednička posjeta, prvo je vaš predsjednik došao u Izrael, a zatim je naš predsjednik bio u Hrvatskoj. Sad imate novu vladu i nadamo se da će neki vaši ministri posjetiti Izrael, uključujući i premijera. U Hrvatskoj se osjećamo kao kod kuće, ne samo ja kao veleposlanica, nego taj dojam stječem i kod drugih Izraelaca koji rade ili žive ovdje.</p>
<p>• Koje su gospodarske perspektive da se odnosi Izraela i Hrvatske još unaprijede?</p>
<p>– Sve svoje posjete pokušavam usredotočiti upravo na razvijanje ekonomskih odnosa. Vidim velik potencijal na mnogim područjima, na primjer u poljoprivredi. Mi smo u Izraelu razvili jedinstven sistem navodnjavanja, a znam da u Slavoniji postoje problemi. Mislim da se suradnja može ostvariti i u zdravstvu. Mogli bismo s vama podijeliti najnovije spoznaje na području liječenja raka ili dijalize, uvijek želimo podijeliti te spoznaje s prijateljskim zemljama, među kojima je i Hrvatska. Mogli bismo imati i neka zajednička viđenja u vezi s EU-om i NATO-om.</p>
<p>• Kako bi Izrael mogao pomoći Hrvatskoj u približavanju euroatlantskim integracijama?</p>
<p>– Mi nismo dio Europske unije, ali imamo poseban sporazum s Unijom. Iz određenih razloga trenutno ne želimo biti dijelom EU-a i ne bavimo se tim problemima, ali smo Uniji jako bliski. Kako je i Hrvatska jedna od zemalja koje će u drugom krugu ući u Uniju, nama je u interesu da blisko surađujemo sa sadašnjim i budućim članovima EU-a.</p>
<p>• Kakvi su vaši dojmovi o Hrvatskoj?</p>
<p>– Jako volim Zagreb. Bila sam u Splitu, Dubrovniku, Hvaru i nekim drugim otocima. To je tako prekrasna zemlja. I mi imamo vrlo lijepu obalu, ali vi imate sve te otoke i kad vozite od Dubrovnika prema sjeveru, to je očaravajuće. U Zagrebu mi se sviđa kombinacija starog i novog, koju mi imamo u Jeruzalemu. Ta je kombinacija uvijek dojmljiva i jedinstvena.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ostaci neke bivše Hrvatske</p>
<p>Lišiti se ostataka bivše Hrvatske znači igranje mačke i miša s Haagom zamijeniti ozbiljnom suradnjom i povlačenjem poteza koji će pridonijeti stavu da zemlja čini sve što je u njezinoj moći u vezi s tim. Dakle, sve što nije činila vlada prije ove, ni sve prijašnje </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ako je suditi prema raspoloženju u Bruxellesu, Hrvatska bi uz malo sreće, ali i vlastita angažmana, uistinu u lipnju mogla postati zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji. Na posljednjem sastanku Vijeća ministara EU-a, ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije, Benita Ferrero Waldner i Dimitrije Rupel, zemalja kojim je najviše stalo da se granice EU-a pomaknu što prije na istok, pozvali su sve u EU na flaksibilnost prema hrvatskoj kandidaturi. Velika Britanija i dalje se smatra najvećim sponzorom hrvatskog ulaska u EU, a premijer Blair je Sanaderu poslao osobno pismo ohrabrenja.</p>
<p>Sve su se zvijezde, dakle, dobro posložile. No, pod jednim dobro poznatim uvjetom. »Naše zemlje članice smatraju da je suradnja s Haagom pitanje od najveće važnosti, a neke zemlje uz to vezuju i ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zadovoljavajuća suradnja s Haagom odlučujući je uvjet za pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi«, izjavio je u Bruxellesu Jean Christophe Filori, glasnogovornik Güntera Verheugena, Komisijina povjerenika za proširenje.</p>
<p>Ta izjava je iznimno važna. Prvo da bi se prestalo unedogled raspravljati o tome što je prije tri tjedna rekao Verheugenov šef Romano Prodi kada je u vezu doveo proces ratifikacije s uspješnom kandidaturom Hrvatske. I da ne bi na kraju zbog političke i politikantske nervoze »ispao kriv« kolega, Hinin novinar. </p>
<p>Izvrstan novinar, kolega Slavko Vukadin, vrstan poznavatelj prilika u Europskoj uniji, vrlo je profesionalno obavio svoj posao prenijevši samo ono što je Prodi rekao, a što su već svi znali: da bez političke potpore svih zemalja članica Hrvatska pozitivno mišljenje Europske komisije neće dobiti. Bez obzira na to kada će se proces ratifikacije završiti. </p>
<p>Jer ako političke suglasnosti nema, proces neće niti započeti. Verheugenov je glasnogovornik upravo to naglasio. Njegova izjava je i neugodna vijest za sve koji eventualni neuspjeh već počinju vezati uz novoskovanu britansko-nizozemsku urotu i »posebne britanske interese u regiji« zbog nedovršenih procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Jer kako je to prvi objasnio Prodi, prenio novinar Vukadin, zatim morao potvrditi šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Wunnenburger, i na kraju još jednom naglasio Verheugenov glasnogovornik Filori, ako postoji politički problem u samo jednoj zemlji članici Europske unije, od pomaka, odnosno pozitivnog mišljenja Europske komisije – ništa. </p>
<p>Hrvatski uspjeh ovoga proljeća i stjecanje kandidature za članstvo u EU bio bi jako pogodan za prije spomenute »posebne britanske interese«, koji bi napokon bili ostvareni. Barem jedna od država u regiji bi napredovala, pa bi se moglo reći da se politički napor, ali i nemala financijska i stručna pomoć s Otoka u procesu približavanja Europskoj uniji, napokon isplatila.</p>
<p>Nakon svih ohrabrenja i poticaja koji su u Zagreb stigli što bilateralno, što multilateralno, posljednjih dana i tjedana, ono što je potrebno sada učiniti je riješiti se napokon »ostataka neke bivše Hrvatske«. Lišiti se ostataka te bivše Hrvatske znači igranje mačke i miša s Haagom zamijeniti ozbiljnom suradnjom i povlačenjem poteza koji će pridonijeti stavu da zemlja čini sve što je u njezinoj moći u vezi s tim. Dakle, sve što nije činila vlada prije ove, ni sve vlade prije nje.</p>
<p>Suočavanje s ostacima neke bivše Hrvatske događa se i ovih dana sa »slučajem Čačija«. Došlo je dotle da je premijer morao pozvati policajce kako bi od Čačijinih prijatelja zaštitili žrtvu i medije koji su neugodnu priču objavili. U borbi za nestajanje tog dijela neke bivše Hrvatske, mediji su dosad zabilježili možda najveći uspjeh. Jer su natjerali vlasti da povuku poteze i smijene one koje pozicije u državnoj strukturi ne zaslužuju.</p>
<p>Jako je dobra vijest da se u Hrvatsku vratio američki veleposlanik William Montgomery. I to samo zbog toga što se nakon umirovljenja vratio živjeti u Hrvatsku. Veleposlanik Montgomery, kvalitetan i lucidan službenik State Departmenta, također je podsjetnik na neku bivšu Hrvatsku. U vrijeme kada je u njoj službovao, ta Hrvatska nije imala nikakve šanse da se priključi procesu integracija. U toj Hrvatskoj su 126 novinara prisluškivale i pratile politizirane tajne službe, proces povratka izbjeglica namjerno se sprječavao, a vlasti su se bavile migracijskim inženjeringom dovlačenja ljudi iz druge države kako se u svoje domove ne bi mogao vratiti dio njezinih građana.</p>
<p>Vodile su se i posebne medijske operacije, pokušavajući dokazati kako Montgomery radi jedino i isključivo na rušenju Hrvatske. Nakon njega je u Hrvatsku došao veleposlanik Rossin, kojeg je pak jedna druga vlast, ona posljednja, javno kroz usta Gorana Granića prokazala »kao nesposobnog«. Nakon mandata u Hrvatskoj, veleposlanik Rossin je, uz svu svoju nesposobnost, uspio, za divno čudo, ući u dio administracije koja se bavi nacionalnom sigurnošću i u vezi s Irakom.</p>
<p>Ova Hrvatska s premijerom Sanaderom na čelu očekuje ovoga proljeća europski uspjeh. Za taj uspjeh neće biti dovoljno pozvati Veliku Britaniju, Nizozemsku i Italiju da ratificiraju Sporazum, nego stvoriti uvjete da se ratifikacija dogodi. Put se zna, metode su također poznate. Treba ih samo primijeniti. Ostacima neke bivše Hrvatska unatoč.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Javnost na čekanju</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Premijer Ivo Sanader povukao je još jedan dobar potez; zatražio je razrješenje pomoćnika ministra policije Stipe Čačije, kojemu se na ionako velik teret raznih »nepodopština« iz prošlosti složio možda najveći. Utvrđeno je, naime, da Čačija ne plaća – i unatoč sudskoj presudi nikad nije niti platio – alimentaciju za svog izvanbračnog sina koji s majkom živi u krajnjoj bijedi. Sanader je isprva odolijevao velikim pritiscima koji su počeli odmah nakon Čačijina imenovanja, ali sada je ipak drastično okončao njegovu munjevitu silaznu putanju. Neki će reći da je predugo čekao, a drugi da je bolje ikad nego nikad. I dok Sanader, barem i sa zakašnjenjem, nastavlja svoj dobar trend, u Banskim dvorima ipak nešto »škripi«. A to što nije dobro, jest odnos prema javnosti.</p>
<p>Unatoč tome što je u Banskim dvorima samo mjesec dana, Vlada u tom segmentu nema pravo na poštedu od sto dana. Činjenica je da se Sanaderov tim suočio s mnogim negativnostima ostavljenim iz vremena Račanova mandata, ali prije nekoliko godina i tadašnja se koalicijska vlast susrela s istim problemom; silnim dubiozama naslijeđenim od nekadašnje HDZ-ove vlade.</p>
<p>I Račanov se tim plašio javnosti, nije joj davao uvida u svoj rad više nego što je morao, a kada su mediji »provaljivali« razne afere koje su ovi željeli prikriti, novinari su redovito optuživani za nekakve »sumnjive« rabote protiv vlasti. Pa je i na kraju mandata dio bivše vladajuće nomenklature polunostalgično i polubijesno ustvrdio da Vlada »nije znala prezentirati svoje uspjehe u javnosti«. Iako su te uspjehe brižno skrivali od javnosti.</p>
<p>Tim je putem krenula i Sanaderova vlada. Iz nje teško dopiru informacije, gotovo se u potpunosti zatvorila, novinari se »hrvaju« za svaku vijest i satima čekaju u svojoj klaustrofobičnoj sobi u Banskim dvorima da im se netko obrati s kojom suvislom informacijom.</p>
<p>Ulje na vatru upravo je dolio i potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, koji nije dopustio ulazak novinarima u Ministarstvo zdravstva u kojem je vodio važne razgovore s predstavnicima veledrogerija zbog golemih dugova. Javnost je ostala uskraćena za informaciju, a Hebrang opet pokazao svoj tvrd stav, povukao nedopustiv potez, te dodatno zacementirao status trenutačno neomiljenog Vladina člana.</p>
<p>Iako Sanader to jako dobro zna, nije naodmet podsjetiti da za svaku vladu, bila ona Račanova, Sanaderova ili nekog trećeg, upravo odnos prema javnosti u konačnici može biti presudan. Za dobivanje još jednog mandata ili pak za skidanje s vlasti. Valjda će premijer, koji je dobro krenuo, znati riješiti ovaj problem.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rade li nešto ti inspektori</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Mora da je zaista došlo do grla ako je učiteljica koja godinama prima plaću i do 6500 kuna, iako ništa ne radi nego iz savjesti dolazi na posao i čeka u zbornici premještaj, javno progovori – imenom i prezimenom – o svom slučaju.</p>
<p>Tko zna što se sve još događa u školama, ako je moguće da prosvjetni djelatnik s VSS-om, unatoč u njegovu korist donesene tri sudske presude prema kojima bi morao postati ravnateljem škole, njegovo mjesto ipak na koncu dobije kandidat s VŠS-om. I to nakon javno raspisanog natječaja.</p>
<p>Primjera kakve smo imali prigodu čuti u utorak u Sindikatu hrvatskih učitelja, sigurno ima daleko više. Svi oni dokaz su teškog kršenja Zakona o školstvu ili, u blažu ruku, pokušaja da se zakon izigra. Oni koji krše zakon, sudeći prema izjavama u sindikatu, najčešće su ravnatelji i članovi školskog odbora. Jasno je zašto. Mjesto ravnatelja škole mnogi smatraju daleko lagodnijim od učiteljskog, a i bolje je plaćeno. Ravnatelji škole u jednu su ruku zaštićene biljke, kažu sindikalci, odgovorne samo dosad tromom i nezahtjevnom ministarstvu. Od ministrice Vokić, oni imaju prava, ali nemaju i obveze, što neki od njih koriste da bi ravnali bez ravnala. Uz to, jedini su djelatnici u prosvjeti koji nisu članovi sindikata. Kada dođe do izbora, mnogi od njih jako se potrude i svašta su kadri učiniti da bi zadržali poziciju. Manja zloća koje se dosjete jest da raspišu natječaj za ravnatelja zagrebačke škole u Glasu Istre. Samo da se javi što manje konkurenata. </p>
<p>Bezakonje, sprdanje sa zakonom, njegovo grubo kršenje, apsurd, strahota, samo su neke riječi kojima je jedan sindikalac pokušao ministru znanosti Draganu Primorcu dočarati »divote« genetskog inženjeringa kod izbora ravnatelja škola. Želi li promjene, ministar će se morati dobro potruditi da stane na kraj igrama koje su očito mnogima prestale biti zabavne, da bi čak i unatoč plaći od 6500 kuna dobivenoj bez rada pristali šutjeti o tome. </p>
<p>Ne treba mnogo misliti od kuda treba krenuti. Istina je da su se mnogi nastavnici – dobro upoznati sa slučajevima kršenja zakona, ali se boje za vlastitu egzistenciju i radno mjesto – odlučili šutjeti, i zbog toga je malo svjedoka. Ali, mora li šutjeti i prosvjetna inspekcija? Za razliku od one u visokom školstvu, ova još službeno postoji. Rade li nešto ti inspektori, ili i oni samo dobivaju plaće?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Želi li se išta učiniti da žena rodi barem jedno dijete</p>
<p>Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo je trogodišnji porodni dopust za majke koje će roditi treće dijete ili četvrto, peto itd.! Sjajno, ali kolikom broju majki se to nudi, kad se djeca gotovo uopće ne rađaju? / Razmišlja li se uopće o zahtjevnosti podizanja djeteta u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu? Porodni dopust ipak ne traje vječno (barem za neke majke), a i dok traje, morale bi uz majke kvalitetno funkcionirati i neke institucije društva. Majka je iznimno važna, ali nije sveznajuća i svemoguća. Hoće li mnoga djeca, poput divlje trave živjeti svoj život ili će naše humano društvo, brinuti o njima i nakon što su povećala brojčano stanje nacije? </p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Potezi naših političara u njihovu javnom djelovanju vrlo su često na paradnoj razini. Neke njihove odluke su na prvi pogled zadivljujuće, obećavajuće, ali iza njih, najčešće slijedi veliko ništa. </p>
<p>A te bi odluke trebale biti svojevrsna lokomotiva koja će povući za sobom brojne vagone. Ali ako sve završi samo na »i svi neka vide«, a nakon toga se lokomotiva polako i udobno smjesti na slijepi kolosijek, nastavljamo živjeti farsu i demagogiju. Često.</p>
<p>U posljednje smo vrijeme obasuti buketom velikih gesta, velikih riječi. Još smo u iščekivanju, dolazi li išta iza njih.</p>
<p>Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo je trogodišnji porodni dopust za majke koje će roditi treće dijete ili četvrto, peto itd.! Sjajno, ali kolikom broju majki se to nudi, kad se djeca gotovo uopće ne rađaju? Može li se i želi li se išta učiniti da žena rodi barem jedno dijete? Kad se uspinjemo stubama uputno je ugaziti na prvu, pa drugu, pa tek onda na treću i svaku sljedeću. Sigurnije je. U skladu s onom, »bolje vrabac u ruci nego golub na grani«!</p>
<p>Razmišlja li se uopće o zahtjevnosti podizanja djeteta u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu? Porodni dopust ipak ne traje vječno (barem za neke majke), a i dok traje, morale bi uz majke kvalitetno funkcionirati i neke institucije društva. Majka je iznimno važna, ali nije sveznajuća i svemoguća. Hoće li mnoga djeca, poput divlje trave živjeti svoj život ili će naše humano društvo, brinuti o njima i nakon što su povećala brojčano stanje nacije? </p>
<p>U posljednje vrijeme smo svjedoci pojačane agresije mladih: česta su zlostavljanja koja sve češće prerastaju u ubojstva. Čini se, da mladu travu malo tko kosi! Zaboravljamo da se požar uspješno gasi zimi, dok vatre još nema. Jer kad plane, često nas proguta! </p>
<p>Ukida se uporaba MMPI-a, branitelji više neće morati ispunjati omraženi test! To je zaista sjajna novost, vjerojatno neki vjeruju, najvažniji događaj za branitelje. Time će se sigurno smanjiti broj samoubojstava među njima, oni koji jedva preživljavaju preko noći će početi živjeti bolje, uselit će se u željno očekivane stanove i napokon dobiti posao! (Nažalost nestručnjaci nisu uspjeli shvatiti svrhu primjene MMPI-a, pa su svojim neznanjem »zarazili« i mnoge branitelje).</p>
<p>Zabranjen je rad nedjeljom u prodavaonicama, nekim, zasad. Koliko je toga samo napisano, i izgovoreno o toj temi. Sindikalci i dušobrižnici su uvjereni da su za zaposlene u trgovini učinili hvale vrijedno djelo. Ali u kakvim uvjetima rade ti ljudi, jesu li adekvatno plaćeni za svoj rad, redovni i onaj prekovremeni? </p>
<p>Žele li svi sljedeću nedjelju ili bi više voljeli otpočinuti koji drugi dan u tjednu? Oni koji imaju moć, uvjereni su da uvijek najbolje znaju što drugima treba i, dakako, u skladu s tim postupaju – samo za dobrobit drugog.</p>
<p>U bolnicama, poznato je već godinama, mnogo toga ne funkcionira najbolje. Često nema potrebnih lijekova, aparati su dotrajali, bolesnici čekaju mjesecima na neke preglede, posteljine nema dovoljno, ponegdje nedostaje i toaletni papir, mnogim liječnicima je pojam »razgovor« nespojiv s pojmom »pacijent«! </p>
<p>Ali ministru zdravstva je najvažnije promijeniti članove upravnog vijeća bolnica i vjerojatno ravnatelje i medijski se obračunavati s prethodnicima! </p>
<p>Naš premijer govori četiri strana jezika, i to zadivljujuće. Ali ipak nije dovoljno na dužu stazu. </p>
<p>Potrebni su konkretni potezi koji će napokon dovesti do promjena za kojima vapimo. Čini se da opet stručnost nije najvažniji kriterij izbora kadrova. Neki ustoličeni na važne političke položaje vuku poduže repove za sobom, a ti repovi baš nisu čisti.</p>
<p>Velikih je gesta, dakako, bilo i prije. Svojedobno je premijer Račan pred televizijskim kamerama primio obitelj Oblak, držao u naručju Elu i Ninu, HIV-pozitivne djevojčice. Sve je djelovalo obećavajuće. Tko danas brine o dobrobiti te djece? Koliko je učenika u razredu zajedno s Elom? </p>
<p>Ne treba uopće sumnjati da su već započete sve potrebne pripremne aktivnosti kako bismo njenu sestru, dogodine, poštedjeli svega onog što je Ela proživjela kao prvašić, pa i drugašić.</p>
<p>Naša vjera, odnosno naša religioznost, očito ima mnogo sličnosti s djelovanjem na društvenoj i političkoj razini.</p>
<p>Dok se zemlje Europske unije protive da u ustav uđe podatak o kršćanskim korijenima Europe, mi uvijek spremno ističemo svoje kršćanstvo, od stoljeća sedmoga. Ali ipak nas je svake godine sve manje. Kako je moguće da se kršćani »od kolina« odriču života, da izumiru? Nešto u toj slagalici nije u najboljem redu. </p>
<p>Naša religioznost koju nazivamo vjerom, je vrlo često samo na mitskoj, paradnoj razini. Vjerujemo da se nekim gestama, riječima, može i treba udobrovoljavati Boga, da to znači biti kršćanin i da će se tada sve odvijati kako mi želimo. </p>
<p>Ali kršćanstvo nije religija nego način života, sa sobom i s drugima. Kršćanstvo nije odijelo koje odijevamo i svlačimo prema potrebi, pa odlažemo ga u naftalin dok nam ne treba, ponekad i cijelu godinu. </p>
<p>Možda u sličnosti djelovanja u politici i religiji leži ključ problema i njegova rješenja. </p>
<p>U psihologiji je poznat fenomen pozitivnog transfera, prijenosa naučenoga. Ono što je naučeno u jednom situaciji koristi se i u drugim situacijama koje imaju određene sličnosti s onom prvom. Teorijski naučeno, primjenjuje se u praksi. Pojednostavljeno rečeno, kada dijete nauči zbrajati u matematici znat će to znanje upotrijebiti i u rješavanju zadataka u fizici i u svakom drugom predmetu i kad nešto kupuje u dućanu ili na tržnici.</p>
<p>Dakle, kada naše kršćanstvo prestane biti »papirnato« kao dosad, te postane doista životno, konkretno, prožet će, zahvaljujući transferu, našu svakodnevnu djelatnost u svim sferama življenja. Nestat će isprazne, larpurlartističke geste i riječi u politici, u obitelji, u školi, u crkvi. </p>
<p>U jednom tekstu iz 1950. Albert Camus je napisao: »17. st. bilo je stoljeće matematike, 18., stoljeće fizike, 19., biologije. Naše 20. stoljeće je stoljeće straha«. </p>
<p>Hoće li tek započeto 21. stoljeće, biti stoljeće praznih gesta, izgubljenog smisla življenja, prekida dijaloga sa životom, stoljeće samouništenja, ili ima nade na nas? </p>
<p>Ako vrijedi pravilo o žetvi, da žanjemo što smo posijali, put u tek započetom stoljeću već smo vrlo jasno trasirali. Ipak, ne treba gubiti nadu, uvijek može biti i… gore.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kreten je kreten, a znalac je znalac, neovisno o porijeklu</p>
<p>Šaroliko gledateljstvo, bez obzira na etničku pripadnost i stupanj obrazovanja, imalo je prigodu vidjeti Aleksandra i Milorada u emotivno nabijenom razgovoru o srpskom pitanju u Hrvatskoj. Aleksandar Stanković vodio je razgovor izložen izravnom i emotivno nabijenom pogledu Milorada Pupovca, pogledu u kojem je suza bila stalna mogućnost, ali i sretna okolnost, a Milorad Pupovac bio je izložen Stankovićevu pragmatizmu hladnokrvnog hateveova profesionalca s jasno definiranim uvijek istim zadatkom: što pristojnije razgolititi svog gosta</p>
<p>IGOR SERDAR</p>
<p>Oduvijek su se lomila koplja na pitanju Srba u Hrvatskoj. O tom su pitanju uvijek Srbi govorili s jedne pozicije, a Hrvati s druge. Pitanje pripadnosti jednom ili drugom narodu uvelike je određivalo početne stavove, a na kraju dužih ili kraćih rasprava takvi su bili i zaključci. </p>
<p>Upravo iz spomenutog razloga prošle nedjelje, 25. siječnja 2004., u Stankovićevoj emisiji »Nedjeljom u dva« bilo je iznimno zanimljivo gledati sveučilišnog profesora i zastupnika srpske manjine u Hrvatskom saboru etničkog Srbina profesora Milorada Pupovca i voditelja emisije Hrvatske televizije (pretpostavljam) etničkog Srbina, Aleksandra Stankovića.</p>
<p>Šaroliko gledateljstvo, bez obzira na etničku pripadnost i stupanj obrazovanja, imalo je prigodu vidjeti Aleksandra i Milorada u emotivno nabijenom razgovoru o srpskom pitanju u Hrvatskoj. Aleksandar Stanković vodio je razgovor izložen izravnom i emotivno nabijenom pogledu Milorada Pupovca, pogledu u kojem je suza bila stalna mogućnost, ali i sretna okolnost, a Milorad Pupovac bio je izložen Stankovićevu pragmatizmu hladnokrvnog hateveova profesionalca s jasno definiranim uvijek istim zadatkom: što pristojnije razgolititi svog gosta.</p>
<p>U dosad viđenim razgovorima o srpskom pitanju u Hrvatskoj i pitanju hrvatskoga i srpskog naroda na prostorima bivše Jugoslavije nismo navikli na uporabu emocija bez obzira na nacionalnost. </p>
<p>I Stanković i Pupovac imali su ista sociološko-humana stajališta prema Hrvatima i prema Srbima. Iako je veća briga za Srbe bila na strani gosta, a opravdano distancirana briga za Hrvate i Srbe iz Hrvatske na strani domaćina, vidjeli smo novu dimenziju u našim međusobnim srpsko-srpskim unutarhrvatskim odnosima.</p>
<p>Srbi koji su otišli iz Hrvatske, jer nisu željeli živjeti u hrvatskoj državi kao manjinski narod, sada doživljavaju otrežnjavajuću katarzu u Srbiji. Potpuno im je postalo jasno da su oni Srbi iz Hrvatske. </p>
<p>U Srbiji se vrlo precizno Srbi dijele na Srbe, Srbe iz Hrvatske, Srbe iz Bosne...</p>
<p>Kad se problem izmjesti iz prostora Hrvatske, onda dobiva novu dimenziju. Jedini način na koji Srbi iz Hrvatske mogu funkcionirati u Srbiji jest da budu radikalni Srbi i negiraju porijeklo – što je teško i kada im se obije o glavu, ili, da priznaju da ipak ne pripadaju u kategoriju Srba iz Srbije – što je, s obzirom na radikalizam u Srbiji, kao da priznajete status građanina drugoga reda. S obzirom na takvu situaciju profesor Pupovac svjesno predstavlja interese upravo one populacije Srba iz Hrvatske koji pokušavaju pronaći način za bilo koju vrstu satisfakcije. </p>
<p>Aleksandar Stanković svjestan je činjenice da su ti ljudi danas u nezavidnoj poziciji o kojoj jučer nisu razmišljali i upravo zato poštuje želju Milorada Pupovca o naknadi nastale štete, ali, i postavlja pitanje, tko ih je tjerao? Zar bi osvetoljubivi hrvatski turbohrvati izvan kontrole napravili srebrenički pokolj?</p>
<p>I Aleksandar i Milorad znaju da su svi ti ljudi otišli zbog ozbiljnih prijetnji iz svojih redova, a ne zbog mogućeg pokolja koji bi izvela turbohrvatska nazovivojska, jer je nedvojbeno utvrđeno da zločin nije kolektivna nego individualna radnja. Zločine nad srpskim stanovništvom – koliko ih je bilo – počinili su otpadnici i kriminalci, a ne vojnici. To znaju svi punoljetni građani ove zemlje. Izbjegli Srbi su kao taoci srpske ideje morali otići zbog svojih i upravo ih je zato i abolirala hrvatska država. Dakle, oni su pogriješili, ali ako nisu počinili zločine mogu se vratiti. Mogu doći natrag u svoju domovinu kao pojedinci, iako su iz nje otišli u »egzodusu srpskog naroda u Hrvatskoj«. Ma koliko itko želio da se Srbi iz Hrvatske vrate u njihovu matičnu zemlju Hrvatsku, to je moguće izvesti isključivo bez masovne histerije upotrijebljene pri njihovu odlasku iz Hrvatske. Upravo iz tog razloga točno je pitanje iz emisije o ustupku Srbima, na što je većina onih koji su zvali telefonom i reagirala negativno.</p>
<p>Možda takvo pitanje nije korektno prema većini Srba iz Hrvatske, jer većina nema krvave ruke, ali, je li korektno Hrvatskoj pripisivati kolektivno ustaštvo zbog šačice radikalnih Hrvata? </p>
<p>Većini takvih srpske su paravojne postrojbe pobile najmilije – oni su shrvani od boli i ne mogu drukčije nego biti radikalni. Pritom ih nema više od jednoznamenkastog postotka.</p>
<p>Koliko ima radikala u Srbiji?</p>
<p>Hrvatska država u svom odnosu prema manjini zvanoj Srbi u Hrvatskoj ili srpska država prema manjini zvanoj Hrvati u Srbiji nemaju niti približno isti nazivnik. Ali nije problem u odnosu hrvatske države prema Srbima iz Hrvatske koji žive u Srbiji. Njihove kuće i imovina su privatno vlasništvo. Država takvo vlasništvo ili vraća ili otkupljuje brže ili sporije sa svim boljkama takvog otkupa koji nije imanentan samo Hrvatskoj. Pravi problem tih iskorištenih i iscrpljenih ljudi izvan je hrvatske države. Tamo je bit njihova problema.</p>
<p>Profesor Pupovac pokazao je da je svjestan te činjenice. Da se njega pitalo kad je trebalo i da je on mogao utjecati na svoje »etničko pleme«, a na pleme u pravilu ne utječu sveučilišni profesori, stvari se ne bi odigravale tako i zato je dobro da se usprotivio sintagmi Sanaderov Srbin, jer takva sintagma više ne može egzistirati. Sva je sreća sadržana u sretnoj okolnosti da u Hrvatskoj danas postoji više takvih Milorada i Aleksandara kojima suza neće kanuti iz oka iako bi mogla, jer znaju da imaju pravo na prostor unutar hrvatske države u kojem samo njihova svijest i odgovornost uvjetovana njihovim porijeklom može u budućem vremenu dopustiti jedino i isključivo pojedinačnu afirmaciju.</p>
<p>Kriterij nije pripadnost većinskom narodu ili manjini. Kreten je kreten, a znalac je znalac, bez obzira na porijeklo. Može se danas, biti Aleksandar ili Milorad bez ikakvog problema, i to je najveća vrijednost koju smo vidjeli ove nedjelje u emisiji našeg Aleksandra Stankovića s našim sveučilišnim profesorom Miloradom Pupovcem, inače usput rečeno – Srbima.</p>
<p>Autor je stručni savjetnik za odnose s medijima Poglavarstva Grada Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog snijega 95 prometnih nesreća i šest lakše ozlijeđenih </p>
<p>Prvi veći snijeg ove zime nije značajnije poremetio život grada no izvješće PU zagrebačke govori da su neoprezni bili vozači automobila / Moguća poledica i još jači snijeg pa Zimska služba dežura 24 sata / Za vikend se očekuju zatopljenje i kiša</p>
<p>Snijeg koji je u utorak prvi puta ove zime prekrio grad, nije, začudo, iznenadio Zimsku službu, nisu zabilježena značajnija kašnjenja u međugradskom prometu, građanima nije prijetila poledica. No izvješće PU zagrebačke govori da su neoprezni bili vozači automobila.</p>
<p> U utorak se na zagrebačkim cestama dogodilo 95 prometnih nesreća u kojima je šest osoba lakše ozlijeđeno. Primjera radi, cjelodnevni prosjek prometnih nesreća u gradu je 70. Prema riječima dežurnog prometnika, glavni je uzrok nesreća neprilagođena brzina i nedovoljna udaljenost. </p>
<p>Vremenske (ne)prilike nisu iznenadile ni omele u poslu ZET-ove tramvaje i autobuse, a jedini zastoj tramvaja zabilježen je u Zvonimirovoj ulici i to zbog jedne od prometnih nesreća. </p>
<p> Što se tiče Zimske službe, ona se u utorak pokazala vrlo efikasnom. Prema riječima njena voditelja Srećka Vučkovića, svih 115 ekipa i 28 specijalnih vozila od ranog je jutra čistilo sve zadane prometnice.</p>
<p>»Ekipe su u dva navrata, u pola šest i u osam sati, počistili 1500 kilometara snijega, a kako se navečer očekuje pad temperatura i poledica te još jači snijeg, dežurat ćemo u najvišem stupnju pripravnosti, od nula do 24 sata«, kazao je još voditelj Zimske službe. Jedina je otežavajuća okolnost u radu bila gužva, dodaje, jer je snijeg pao u »krivo« vrijeme, odnosno kada su ljudi već s vozilima krenuli na posao. Zanimljivo je također da smjena jednog vozača ralice traje čak 12 sati uz, naravno, nekoliko pauza.</p>
<p>Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, u sedam sati u Maksimiru i na aerodromu izmjeren je jedan, a na Sljemenu 46 cm snijega. Prema najavama dežurnog meteorologa, snijeg će prestati padati tek u srijedu poslije podneva, što znači da bi grad moglo prekriti oko 10 cm snijega. »Snijeg će se do vikenda na Sljemenu sigurno zadržati no, u Zagrebu je to teško procijeniti jer će se temperature kretati oko ništice«, pojasnio je meteorolog. Inače, za vikend se očekuje zatopljenje i kiša. </p>
<p>Ni u Klinici za traumatologiju, osim ozlijeđenih u prometnim nesrećama, nije bilo pješaka ozlijeđenih zbog snježnih neprilika i poledice. Dežurni liječnik Petar Šegvić kazao nam je da je »promet« u Traumi »nešto frekventniji nego inače«, ali je većinom riječ o lakšim ozljedama.</p>
<p>Kašnjenja su zabilježena u međugradskom autobusnom prometu a jedna linija je otkazana. Dežurni prometnik Autobusnog kolodvora tako je izvijestio da su linije čije trase prolaze kroz Liku i Gorski kotar kasnile pola sata dok su u prigradskom prometu zabilježena kašnjenja od 20 minuta. </p>
<p>Zbog kvara na prigradskom vlaku koji se dogodio u 6.30 sati u Dugom Selu, linije koje voze po toj pruzi kasnile su do sat i pol. Oko osam sati ujutro stanje je normaliziralo. U međunarodnom željezničkom prometu nije bilo većih poteškoća jer su sve pruge prohodne. »Vlakovi uglavnom voze po voznom redu, uz manja kašnjenja«, saznajemo od prometnika HŽ-a. </p>
<p>Sve su ekipe za čišćenje perona i skretnica te radionice za popravak lokomotiva i vlakova u stanju pripravnosti i dežuraju stalno. </p>
<p>Zračni se promet odvijao po planu, zahvaljujući zimskoj službi zagrebačkog aerodroma koja je čistila pistu. </p>
<p>Marina Majić i Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Promet u Velikoj Gorici također bez većih problema</p>
<p>Prema informacijama koje smo u utorak dobili od nadležnih službi, gusti snijeg koji je padao i u Velikoj Gorici, nije izazvao većih problema u prometu. Kako je, naime, kazao voditelj cesta Petar Majić u Komunalcu, 14 ekipa zimske službe započelo je s čišćenjem i posipanjem lokalnih cesta već u ranim jutarnjim satima, a dežurstvo je organizirano tako da će se prioritetni pravci održavati kroz 24 sata.</p>
<p>Na terenu su i službe Županijskih cesta, tako da ni u inače kaotičnoj glavnoj prometnici kroz koju dnevno prođe oko 30 tisuća vozila, nije bilo većeg zastoja.</p>
<p>Službe su dužne čistiti samo javne površine, te da se građani sami moraju pobrinuti za čišćenje nogostupa, dvorišta i privatnih parcela. Opća je preporuka da se za putovanje koristi javni prijevoz. Snijeg bi mogao izazvati probleme u velikogoričkim selima, te zaleđima općina Kravarsko i Pokupsko. Prošle su godine, naime, unatoč stalnom radu zimskih službi, neka sela zbog konfiguracije terena, bila doslovce odsječena. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Garaža Tuškanac uklanja automobile s Gornjega grada</p>
<p>Garaža će imati 475 parkirnih mjesta, koštat će oko šest milijuna eura a trebala bi biti završena za 18 mjeseci </p>
<p>Do kraja godine trebala bi početi izgradnja nove javne garaže ispod košarkaškog igrališta Lokomotive na Tuškancu (između diskoteke Saloon i kina Tuškanac). Kako je rečeno u utorak, na predstavljanju idejnog projekta u Gradskom poglavarstvu, garaža, čija se vrijednost procjenjuje na šest milijuna eura, imat će 475 parkirališnih mjesta na pet etaža s dvije rampe za ulaz i izlaz automobila. Dovršetak bi trebao biti 18 mjeseci nakon otvaranja gradilišta. </p>
<p>»Zagrebparking je već zatražio lokacijsku dozvolu za garažu, a do kraja ove godine mogla bi početi i njezina izgradnja, nakon što se izda i građevinska dozvola«, najavila je gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>Izgradnja garaže financirat će se kreditom, a njezina je osnovna namjena da riješi problem parkiranja na Gornjem gradu, koji će se zatvoriti za promet većine vozila. Ipak, gradonačelnica je napomenula kako se Gornji grad ne može o u potpunosti zatvoriti za promet, jer su tamo značajne institucije – Vlada, Sabor i Gradska skupština, a posjećuju ga i strane delegacije i turisti.</p>
<p>Protiv gradnje te garaže već su se ranije oglasili aktivisti Zelene akcije. Njih će možda umiriti činjenica da se prilikom izgradnje ne namjerava porušiti niti jedino okolno stablo, već se, štoviše, prostor oko tog objekta namjerava dodatno urediti i ozeleniti.</p>
<p>»Kad dobijemo lokacijsku dozvolu raspisat ćemo natječaj za glavni projekt, a prostor u razini ceste posebno će se osmisliti, pa će tamo biti pješačka oaza, park s dvije fontane, a sačuvat ćemo šumu i postojeće igralište«, istaknuo je direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević. Dodao je kako će objekt biti opremljen najmodernijim informatičkim sustavima, video nadzorom, kontrolom slobodnih mjesta... Autori idejnog projekta su Branko Vučinović i Dora Vlahović iz zagrebačke tvrtke ADB. Oni su predvidjeli i da pet posto ukupnog broja mjesta garaže bude rezervirano za invalide.</p>
<p>U nastojanju da se i uža gradska jezgra s vremenom pretvori u pješačku zonu gradonačelnica Pavić ponovila je kako je sve bliže realizacija garaža na rubu samoga središta Zagreba. Garaže bi se tako gradile ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj (ta bi garaža, sa 713 planiranih parkirnih mjesta bila najveći takav objekt u Zagrebu), dok je kao druga lokacija spomenut Trg Stjepana Radića. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tojčić iznenađen najavom kongresnog centra uz »Operu«</p>
<p>Dosta se odluka u ovom gradu donosilo preko koljena / Lokacija uz Operu opterećena je imovinsko-pravnim odnosima i Grad će za nju morati tvrtki Medika isplatiti pozamašnu svotu novca / Već imamo zemljište koje je u 100-postotnom vlasništvu Zagrebačkog velesajma koji je i prirodnije mjesto za kongresni centar, rekao je Tojčić </p>
<p>»Nemalo me iznenadilo da SDP najavljuje kako će se kongresni centar graditi uz Hotel Operu. Umjesto da se s koalicijskim partnerom rasprave tri lokacije koje se trenutačno razmatraju, a tek onda donese odluka, čini mi se kako je SDP odlučio sâm graditi kongresni centar«, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare u Poglavarstvu zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo, HNS-ovac Stipe Tojčić.</p>
<p>Kongresni centar tako je postao još jedan kamen spoticanja koalicijskih partnera gradske vlasti u Zagrebu, a Tojčić je ukazao još i na »SDP-ove pokušaje opstruiranja Generalnog urbanističkog plana«.</p>
<p>Najavio je kako će inzistirati da se procijene sve prednosti i mane, te mogućnosti financiranja za sve lokacije kongresnog centra (prostor Zagrebačkog velesajma, Paromlin, te onaj uz Hotel Operu), jer je uvjeren kako nema pretpostavki da se takva bitna odluka donese na temelju »ničega«. »Lokacija uz Hotel Operu opterećena je imovinsko-pravnim odnosima i Grad će za nju morati tvrtki Medika isplatiti pozamašnu svotu novca. S druge strane imamo zemljište koje je u 100-postotnom vlasništvu Zagrebačkog velesajma (između Inine zgrade i parkirališta), koji je uostalom i prirodnije mjesto za kongresni centar«, napomenuo je.</p>
<p>Uz to, dodao je, bude li kongresni centar kod Velesajma, s pet milijuna kuna sufinancirat će ga i Turistička zajednica. »Dosta se odluka u ovom gradu donosilo preko koljena. Sjetimo se samo bazena u Utrini čija realizacija kasni već godinu i pol, a takvih je primjera još«, upozorava zamjenik gradonačelnice. </p>
<p>Stipe Tojčić kaže kako su od SDP-ova Ureda za graditeljstvo odjednom počele stizati primjedbe i amandmani na Generalni urbanistički plan i to na račun obuhvata prostornih planova, te da ih se vadi »nasilno« iz GUP-a. Na taj način HNS se, po Tojčićevom mišljenju, dovodi pred gotov čin. »Imam osjećaj da netko opet pokušava opstruirati primjenu GUP-a iako su svi prostorni planovi prošli tri sjednice, a o njima se pozitivno očitovala i struka«, kazao je, ocijenivši na kraju kako njegov istup ne treba tumačiti kao svađu s koalicijskim partnerom.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HŽ testirao lokomotivu vrijednu 3,6 milijuna eura </p>
<p>HŽ je zainteresiran za kupnju 20 višesustavnih lokomotiva koje namjerava kupiti putem javnog natječaja </p>
<p>Hrvatske željeznice testirale su u ponedjeljak Siemensovu električnu lokomotivu vrijednu 3,65 milijuna eurs koja podržava sva četiri napona, što se koriste u željezničkom sustavu većine zemalja u Europi. U utorak je ovaj model iz serije 189 predstavljen i novinarima.</p>
<p>»HŽ je zainteresiran za kupnju 20 višesustavnih lokomotiva jer će se s njima lakše uključiti u željezničku mrežu širom Europe«, rekla je Vlatka Škorić, voditeljica službe za odnose s javnošću HŽ-a. HŽ je u ovom trenutku zainteresiran za lokomotive, no kupit će ih putem međunarodnog javnog natječaja. Rok je do isteka 2008. godine, što je samo nastavak započetih projekata koji se neće prekinuti bez obzira na smjenu vlasti, naglasila je Vlatka Škorić.</p>
<p>»Nije toliko lijepa, koliko je dobra«, rekao je na početku predstavljanja Antun Kaurić, voditelj odjela prometne tehnike u Siemensu. Lokomotiva je namijenjena za vuču putničkih, ali i teških teretnih vlakova, pa su je tako s 800 tona tereta testirali na dionici Rijeka-Lokva, najtežoj dionici za vlakove u Hrvatskoj, s obzirom na to da je tu uspon i do 24 stupnja. U test vožnji lokomotiva je vukla teret sa prosječno 50 do 60 kilometara na sat, što je za taj dio dobar prosjek, a kada su je zaustavili na nekoliko zavoja koji su također na uzbrdici, krenula je dalje bez teškoća.</p>
<p>»Uspješno bi je pokrenuli i u snježnim uvjetima, no tada bi ipak potrošili puno više pijeska koji lokomotiva ispušta«, rekao je Kaurić. Lokomotiva je teška 87 tona, postoje modeli koje voze 140, kao i 300 kilometara na sat. Za naše prilike najidealniji bi bili oni koji postižu brzinu od 160 kilometara na sat. Inače, predstavljena lokomotiva već je u posjedu privatnih prijevoznika u Njemačkoj, pa se već istoga dana morala vratiti u Njemačku kako bi održavala svoju redovitu liniju sa sjevernom Italijom.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Franjo Sever novi gradonačelnik Velike Gorice </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker podnio je 8. siječnja ostavku na mjesto gradonačelnika Velike Gorice. Stoga je na sjednici Gradskog vijeća, održanoj u utorak, očekivano razriješen s dužnosti gradonačelnika, a umjesto njega imenovan je dosadašnji član Poglavarstva Franjo Sever. </p>
<p>Oproštaj bivšeg gradonačelnika i izbor novog, bio je pomalo dirljiv, jer je riječi zahvale na dosadašnjoj suradnji Šukeru uputi i njegov žestoki kritičar Vlado Horina, inače predsjednik HSS-a. Sam Šuker, pak, zahvalio je svim dosadašnjim suradnicima, pa i kritičarima. »Znam da nije bilo lako pratiti bič božji koji sam ja imao u rukama, ali bilo je to u interesu ovoga grada. </p>
<p>Nema veće časti nego biti na čelu grada kojeg voliš«, kazao je, među ostalim ministar Šuker, te dodao, kako mu je posebno drago da u vrijeme njegovog vladanja u Poglavarstvu nije bilo nikakvih afera. </p>
<p> Novi gradonačelnik, inače vlasnik metaloprerađivačke tvrtke koja zapošljava 24 radnika, obećao je, između ostalog, da će nastaviti s projektima koji su već započeti, stvoriti za nova zapošljavanja, i sve poduzeti da Velika Gorica prestane biti velika spavaonica na domak glavnog grada.</p>
<p> Riječi pohvale za novog gradonačelnika izrekli su i oporbeni vijećnici iz redova HSS-a i nezavisne liste Nevena Karasa, dok je SDP pri glasovanju bio suzdržan. </p>
<p>Na sjednici je za novog člana Poglavarstva imenovan dr. Ivan Jurkin, a na novoj sjednici koja je odmah zakazana za 4. veljače, novi će gradonačelnik imenovati novog zamjenika gradonačelnika. </p>
<p>Prema nagađanju oporbenih vijećnika, to znači da se najvjerojatnije priprema smjena dosadašnjeg dogradonačelnika Kreše Hubaka. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Vanna »hrabra kao prije« </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Popularna pjevačica Ivana Ranilović Vrdoljak - Vanna »vratila« se na glazbenu scenu albumom »Hrabra kao prije« čija se službena promocija održala u ponedjeljak navečer u Clubu Casinu Vega, zagrebačkog hotelu »Sheraton«, u povodu obilježavanja 10. Večernjakove ruže. </p>
<p>»Gdje sam otišla da se moram vratiti, to ne znači da glazbenici u međuvremenu uzgajaju piliće«, rekla je Vanna dodajući kako je logično da se uzme pauza između albuma. Nekome treba godina, nekome dvije ili tri, kaže Vanna, a netko je hiper produktivan. </p>
<p>»Dala sam na albumu svoj maksimum, ali svi se komentari odnose i na autorski tim, sve kritike idu na naš zajednički račun«, komentirala je Vanna. </p>
<p>Kako sama kaže, autorski i producentski tim si je unaprijed zadao trasu kojom su htjeli ići, a u tome se uklopio i stil glazbe. </p>
<p>»Mislim da smo se tome jako dobro približili«, dodaje. </p>
<p>To i ne čudi, obzirom da je ovaj album zapravo nastao kao drugi, odnosno, prve pjesme koje su bile napravljene za novi album Vanna je potpuno odbacila i njen tim je napravio nove. Promocija novog albuma krenut će iz Osijeka 15. veljače kad je zakazan koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu. Kad će točno biti promocija u Zagrebu još se ne zna, iako sama priznaje da je zagrebački koncert već isplaniran u glavi. </p>
<p>»Razmišljam između Tvornice i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog«, kaže Vanna. </p>
<p>Vanna, koja je na promociji zasjala u punom sjaju, doista, svi komentari su bili izuzetno pozitivni, izvela je nekoliko skladbi sa novog albuma, ali i starog. Također, u izvedbi pjesama su joj se pridružile i mlade nade glazbene scene Ivana Kindl i Jaques. </p>
<p>U sklopu promocije Vanni je uručena Zlatna ploča za prethodni album »24 sata«, a prostor Casina Vega ispunili su mnogobrojni poznati iz svijeta glazbe, sporta, mode... Tako su se među uzvanicima našli Bojana Gregorić i Enes Vejzović, Leonarda i Zvonimir Boban, Vlatka Pokos, Đorđe Novković i Ivica Kovačević.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Glasovita Jane Birkin krajem veljače stiže u Tvornicu</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Jane Birkin je već godinama nesumnjivo jedno od prvih imena francuske glazbene scene, a zašto je to tako moći će se uvjeriti svi posjetitelji njenog koncerta 25. veljače u zagrebačkoj Tvornici. </p>
<p>Karijera ove iznimne pjevačice traje već puna četiri desetljeća, a svestrana umjetnica podjednako je uspješna u dvije karijere, glumačkoj i pjevačkoj, kao i u dvije domovine, Engleskoj i Francuskoj. Ona je do danas snimila pet glazbenih albuma te preko 80 filmova, a svjetsku javnost intrigira još od nastupa u kultnom naslovu »Blow Up« legendarnog filmaša Michelangela Antonionija budući da se pojavila u prvoj eksplicitno nagoj sceni u engleskoj kinematografiji. </p>
<p>Poslije neuspješnog braka sa skladateljem Johnom Berryjem, autorom glavne teme za filmove o Jamesu Bondu, na snimanju filma »Slogan« u Parizu upoznaje kantautora i šansonjera Sergea Gainsbourga s kojim 1969. ulazi u privatnu i umjetničku vezu. Jane Birkin i Serge Gainsbourg bili su jedan od najrazglašenijih parova svoga vremena. Godine 1981. Jane Birkin napušta Sergea Gainsbourga i počinje živjeti s redateljem Jacquesom Doillonom, s kojim je snimila film »La fille prodigue de la pirate«. Tijekom osamdesetih bavila se teatrom i prvim recitalima. Njihov uspjeh potaknuo ju je da se oprosti od imagea vječne adolescentice i temeljitije posveti promišljenoj koncertnoj karijeri. Serge Gainsbourg umire početkom ožujka 1991. i Birkinova ozbiljno razmišlja o napuštanju pjevanja. Ipak, poslije samo dva mjeseca, posvetila mu je koncert u Casino de Paris. </p>
<p>Godine 1996., pod pritiskom poklonika, objavljuje album »Versions Jane« na kojemu razni world music glazbenici, uključujući Gorana Bregovića, ponovno aranžiraju 15 Gainsbourgovih pjesama u njezinoj interpretaciji. Slijede nastupi u pariškoj Olympiji i londonskom Royal Albert Hallu, a 1998. snima »A la legere«, na kojem se Gainsbourg prvi put ne pojavljuje kao autor glazbe i tekstova pjesama što ih je izvela. </p>
<p>Poslije izlaska albuma »The Best Of« upoznaje alžirskog violinista Djamela Benyellesa i prihvaća njegovu sugestiju da pojedinim Gainsbourgovim skladbama pridoda orijentalni prizvuk. Tako nastaje glazbeni spektakl »Arabesque« koji je premijerno izveden na festivalu u Avignonu, zatim na turneji po Alžiru, a prvi put u Parizu u ožujku 2001. u dvorani Odeon. </p>
<p>Upravo s tim programom stiže u Tvornicu, nakon što je prošle godine odradila turneju »Arabesque« po Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hladno pivo nastavlja turneju po Sloveniji</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Gajnički rockeri Hladno pivo spremaju se na nove radne pothvate nakon godišnjeg odmora koji je dio postave proveo skijajući, a dio plivajući morima u tropskim krajevima. Mile i ekipa već su započeli sa svakodnevnim probama jer ih već 31. siječnja očekuje nastup u eteru Radija 101, gdje će nastupiti uživo u emisiji »Zabavište«. Nastup na popularnoj radio postaji bit će ujedno njihova jedina svirka uživo u hrvatskoj metropoli sve do velikog proljetnog koncerta u Domu sportova. Već 7. veljače započinje slovenski dio turneje »Okreni drugi obraz« na kojoj promoviraju svoj posljednji album »Šamar«, po ocjenama mnogih kritičara najbolji domaći album u godini iza nas. Dakle, 7. veljače sviraju u Črnomelju, tjedan dana kasnije u Ljubljani, 20. u Brežicama, 27. u Kočevju, te 28. veljače u Celju.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Redford na Kubi prikazao film o Che Guevari</p>
<p>HAVANA, 27. siječnja</p>
<p> – Američki glumac, redatelj i producent te osnivač filmskog festivala Sundance Robert Redford prikazao je proteklog vikenda na Kubi svoj najnoviji film »The Motorcycle Diaries« o Che Guevari, udovici i djeci legendarnog gerilskog vođe. </p>
<p>»Došao sam predstaviti film koji sam producirao o Che Guevari i vrlo mi je drago da sam ovdje na Kubi«, izjavio je Redford prije privatne projekcije u kinu Charles Chaplin u Havani. </p>
<p>Film je pogledao s Guevarinom udovicom, Aleidom March, sinom Camilom i kćerima Celiom i Aleiditom. Prisutan je bio i Ramiro Valdes, jedan od glavnih vojnih čelnika u kubanskoj komunističkoj vladi, koji se s Guevarom i Fidelom Castrom borio u planinama Sierra Maestre. Film je režirao Brazilac Walter Salles prema dnevnicima koje je Guevara pisao na 9-mjesečnom putovanju motociklom po Južnoj Americi 1952., dok je bio astmatični 23-godišnji student medicine. »Film je izvrstan«, izjavila je nakon projekcije njegova udovica Aleida, koja je dnevnike dala filmašima. »Ako pročitate knjigu koju je tata napisao na putu po Latinskoj Americi, vidjet ćete da je film vrlo vjeran originalu«, rekla je kćer Celia.</p>
<p>Che Guevarino putovanje motociklom upoznalo ga je sa siromaštvom u Latinskoj Americi, a kasnije se pridružio Castru u Meksiku, gdje je kubanski vođa planirao i organizirao gerilski pokret na Kubi, koji je trijumfirao 1959. godine. </p>
<p>Guevara je smaknut 1967., nakon što su ga vojne snage uhvatile u bolivijskoj prašumi, gdje je pokušao pokrenuti još jednu revoluciju.</p>
<p>Redford je odletio na Kubu s filmskog festivala Sundance, gdje je film »The Motorcycle Diaries« na premijeri prije tjedan dana bio pozdravljen ovacijama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mini serija Stephena Kinga proglašena najsablasnijom svih vremena</p>
<p>LONDON, 27. siječnja</p>
<p> – Horor serija »It« nastala po istoimenom romanu kralja horor literature Stephena Kinga, a u kojem je glavni negativac čudovišni klaun koji terorizira djecu u malenom američkom gradiću, odabran je za najsablasniji televizijski program svih vremena. Mini serija »It« prikazana je i na našoj televiziji, a za najsablasniji televizijski program odabrali su čitatelji »Radio Timesa«, javlja u utorak BBC News Online.</p>
<p>Na drugom mjestu su »Dosjei X« s Gillian Anderson i Davidom Duchovnyjem u ulozi agenata FBI-ja koji istražuju natprirodne pojave. Među prvih deset najjezovitijih serija nalaze se »Ghostwatch«, »Tales of Unexpected« i »Sapphire and Steel«. Glasnogovornik »Radio Timesa« kazao je kako su »knjige Stephena Kinga jezovite, da ne kažemo zastrašujuće«, ali su njihove televizijske adaptacije uglavnom bijedne«.</p>
<p>»Zato je bio pravi šok gledati 'It' u kojem te straši nasmiješeni klaun«, dodao je on.</p>
<p>Američka nadrealistička dramska serija »Twin Peaks« kultnog redatelja Davida Lyncha, čija je radnja smještena u uspavani američki gradić, nalazi se na šestom mjestu.</p>
<p>Od novijih serija na listi su se našli »The League of Gentlemen« i »Buffy, ubojica vampira«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tajanstvenost oko finala serije »Prijatelji«</p>
<p>LOS ANGELES, 27. siječnja</p>
<p> – Veliko finale američke televizijske hit serije »Prijatelji« snimljeno je u tajnosti kako se do posljednjeg trenutka ne bi otkrio njezin sadržaj, javlja BBC ovih dana.</p>
<p>Publika na filmskom setu jednosatnog showa sastojala se isključivo od posebno pozvanih gostiju, dok su neke scene snimljene ranije kako bi ostale tajne. Predsjednik producentske kuće Warner International Television Peter Roth izjavio je kako je »iznimno zadovoljan finalom serije koji će u SAD-u biti prikazan u svibnju«. </p>
<p>Serija je u posljednjih šest godina najgledanija televizijska humoristična serija u SAD-u. Zahvaljujući seriji glavni glumci Jennifer Aniston, Courteney Cox Arquette, Lisa Kudrow, Matt LeBlanc, Matthew Perry i David Schwimmer postali su zvijezde svjetskog ugleda. </p>
<p>Prije snimanja finala proteklog vikenda, Aniston je rekla novinarima da se svi u ekipi osjećaju »kao da jure prema zidu«.»Prisjećajući se kako smo se zabavljali ne pomaže mi rastat se. Mislim, upravo na to ne bih smjela misliti jer me to najviše rastužuje«, dodala je Lisa Kudrow. Glumačka ekipa obilježila je kraj serije tajnom zabavom u Los Angelesu u subotu navečer. Završna epizoda ove dugovječne serije prikazat će se na televizijskoj postaji NBC 6. svibnja, a cijena za reklame koje bi se emitirale za vrijeme prikazivanja finala navodno dostiže dva milijuna dolara.</p>
<p>NBC priprema seriju koja će se temeljiti na liku Joeyja u tumačenju zvijezde »Prijatelja« Matta LeBlanca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Stručnjaci upozoravaju na brzo širenje novog crva </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Organizacije koje se bave sigurnošću na računalnim mrežama i gotovo sve antivirusne tvrtke objavile su u ponedjeljak više novo upozorenje o neuobičajeno brzom širenju crva zvanog W32Mydoom ili Novarg.</p>
<p>Sam crv poznat je već nekoliko dana, no sudeći prema golemom broju od više stotina tisuća prijavljenih slučajeva zabilježenih u samo jednom danu, čini se da bi mogao konkurirati najmasovnijim i najopasnijim crvima iz 2003. godine poput Bugbeara ili Sobiga. </p>
<p>Mydoom se može dobiti elektroničkom poštom (često i od prividno poznatog pošiljatelja) ili skinuti kao datoteka preko sustava Kazaa za razmjenu datoteka (najčešće glazbenih ili filmskih). </p>
<p>Ako se širi poštom lukavo je prikriven kao poruka koja je sadržana u privitku kao obična tekstualna datoteka aok se u popratnom tekstu tvrdi da je teks poruke stavljen u privitak. Kad korisnik aktivira taj privitak, u pozadini se pritom neprimjetno aktivira i program.</p>
<p>Prvi znak zaraze je otvaranje programa Notepad koji će prikazati besmislen niz znakova. Virus će se zatim pokušati poslati na adrese koje nađe u adresarima zaraženog računala i prikriti među sistemskim programima i otvoriti »stražnji ulaz« kroz koji napadač može ovladati zaraženim računalom. </p>
<p>Čini se, upozoravaju eksperti, da je crv programiran za pokretanje DDOS napada slanjem brojnih paketa besmislenih podataka na adresu sco.com u razdoblju od 2. do 12. veljače, kada bi se crv, prema tvrdnjama stručnjaka, trebao sam deaktivirati. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Teološki i umjetnički kairos</p>
<p>Na Teološko-pastoralnome tjednu otvara se u skladu sa zaključcima Drugoga vatikanskoga koncila još jedan dijalog između Crkve i umjetnosti / Pokidane veze Crkve i umjetnosti, začete u 19., a produbljene u 20. stoljeću, teško se ponovno uspostavljaju / Izvan okrilja Crkve nastala je nova religiozna umjetnost koja ne nalazi svoje mjesto u crkvama </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – »Crkva i likovna umjetnost« tema je ovogodišnjega Teološko-pastoralnoga tjedna, 44. po redu, koji je u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu počeo u utorak u Dječačkom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Taj trodnevni simpozij koji se problematski bavi odnosom Crkve prema likovnom umjetničkom stvaralaštvu posvećenom religijskim temama, dakle, ne samo slikarstvom, kiparstvom i umjetničkim obrtom, nego i arhitekturom, okupio je na istome teškom zadataku teologe, povjesničare umjetnosti i same umjetnike. Oni bi, naime, trebali ustanoviti razloge raskola između Crkve i umjetnosti, do kojega je došlo u prošlome stoljeću, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, te pokušati nešto učiniti na njihovu zbližavanju na ovome našemu prostoru na kojem je u posljednjih desetak godina izgrađeno i uređeno mnogo crkava. U njima je, međutim, malo umjetnosti. Jesu li umjetnička djela religiozne tematike, koja ne nalaze svoje mjesto u crkvama, i sakralna tek je jedno od pitanja na koje će pokušati naći odgovore taj, temom izazovan skup.</p>
<p>Pozdravljajući na samome početku Teološko-pastoralnoga tjedna nazočne nadbiskupe i biskupe, svećenike, redovnike i redovnice, laike te druge pastoralne djelatnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema, Bačke i Boke kotorske i iz raznih zemalja Europe, kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u kontekstu povijesnoga odnosa između Crkve i umjetnosti istakao je da je Drugi vatikanski sabor postavio temelje obnovljenom odnosu Crkve i umjetnosti.</p>
<p> U tom smislu, kako je rekao mons. Bozanić, na završetku Sabora koncilski su oci uputili umjetnicima poruku: »Ovaj svijet u kojemu živimo treba ljepotu, kako ne bi pao u očaj.« To je ljepota pred kojom, kako kaže Kant, »duša osjeti da se plemenito uzdiže iznad jednostavnih tjelesnih požuda«, a nadbiskup Bozanić pojašnjava: »Nije riječ samo o nekom formalnom i izvanjskome svojstvu, nego o obilježju bića na koje se odnose izrazi kao što je slava – biblijska riječ koja izražava Božju 'ljepotu' nama objavljenu.« Upravo stoga kardinal Bozanić je, poželjevši uspješan rad sudionicima Teološko-pastoralnoga tjedna istaknuo da je bavljenje ovom temom novi pastoralni i crkveni izazov s obzirom na kulturnu baštinu koju ćemo ostaviti budućim naraštajima, ali i izazov za djelotvornost navještanja Radosne vijesti suvremenom čovjeku u vremenu sekularizma. »Pozvani smo biti navjestitelji ljepote« – zaključio je Bozanić.</p>
<p>Otvarajući Teološko-pastoralni tjedan, dekan KBF-a prof. dr. Josip Baloban naznačio je znakovitost ovoga znanstvenoga skupa, videći u njemu klicu nekog novog sveučilišnog studija na kojemu bi se na obrazovno-znanstvenoj i stvarateljsko-produktivnoj razini trebali susresti umjetnost i teologija. Stoga je za taj zajednički dijalog teologa i umjetnika, iz kojeg bi trebala proizići plodonosna suradnja, ustvrdio da je »svojevrsni teološki i umjetnički kairos«.</p>
<p> Prihvaćajući inicijativu prof. dr. Balobana, prorektor za znanost Zagrebačkoga sveučilišta dr. Aleksa Bijeliš dao je i prijedlog za temu jednog od budućih teološko-pastoralnih tjedana koji bi se na isti način trebao baviti odnosom Crkve i moderne znanosti. Skup s kojega je Svetomu Ocu, koji je 1999. uputio »Pismo umjetnicima«, odaslan brzojav, pozdravili su i zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić, dekan splitskoga KBF-a Marijan Vugdelija, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica te apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Francisco-Javier Lozano.</p>
<p>Zahvaljujući na pozivu koji mu je omogućio prisustvovanje Teološko-pastoralnome tjednu mons. Lozano svima je uputio poruku: »Sada, kada je Hrvatska, hvala Bogu, postigla nezavisnost i mir, i kada kroči putem slobnodne i demokratske zemlje prema potpunoj europskoj integraciji, nailazi na razne, ali realne izazove, a na njih morate odgovoriti riječima Evanđelja, u skladu s naučavanjem Crkve, kršćanskim primjerom i kršćanskim zalaganjem u izgradnji novoga društva.«</p>
<p>Temu »Crkva i likovna umjetnost« otvorio je stručno dr. Mirko Lozić, član franjevačke provincije Bosne Srebrne, usredotočujući se na odnos Crkve i umjetnosti u 20. stoljeću, kada je u procesu sekularizacije došlo do razlaza između Crkve i umjetnosti, zbog kojega je Crkva izgubila ulogu središta umjetnosti i okupljališta umjetnika.</p>
<p>No, ipak umjetnici su se nastavili baviti religioznim temama, pa je tako nastala, kako kaže dr. Jozić, nova religiozna umjetnost izvan Crkve, a crkvena se umjetnost ograničila isključivo na pitanja koja su najuže povezana uz pastoralni rad Crkve i liturgiju. Sekularna religiozna umjetnost 20. st., upozorio je dr. Jozić, prožeta je dramatičnom borbom subjektivne vjere, iz koje nastaju velika djela likovne umjetnosti koja, pak, ne nalaze mjesto u crkvama. O tim djelima, uz dr. Jozića govorio je i dr. Zdenko Rus, muzejski savjetnik i kustos zagrebačke Moderne galerije, pitajući se da li je sakralno nestalo iz umjetnosti. To stoga što su umjetnici već u 19. st., ostajući bez oslonca, obrazaca i uputa crkvenih naručitelja, u svojoj osamljenosti utemeljili novu, subjektivnu religiju. Međutim, dr. Rus smatra da umjetnost 20. st. ipak ima toliko znakova vjere koja nije neznatna slučajnost, što je potkrepljeno brojnim primjerima.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zabavno, ali i kritično</p>
<p>Djelo jednoga od najznačajnijih suvremenih čileanskih književnika nije samo napeta kriminalistička priča, nego i kritika političkoga i društvenoga života južnoameričkoga velegrada Santiaga</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Novi roman poznatoga čileanskoga pisca hrvatskoga podrijetla Ramóna Díaza Eterovica »Sedmero Simenonove djece« predstavljen je u utorak u Hrvatskoj matici iseljenika, dan uoči službenoga posjeta predsjednika Republike Čile Ricarda Lagosa Escobara našoj zemlji. »Sedmero Simenonove djece« treći je roman nagrađivanoga čileanskoga pjesnika, esejista, pisca pripovijetki, romana te televizijskih i filmskih scenarija koji je objavljen u Hrvatskoj.</p>
<p>Sam je Eterovic u pismu što ga je napisao upravo za ovu prigodu objasnio da istraživanje zločina samo postaje izgovor za istraživanje nedostataka u društvu, nesigurnosti građana i krhkosti njihovih osnovnih težnji.</p>
<p>Veleposlanik Republike Čile u Hrvatskoj Jorge Dupouy Grez istaknuo je na predstavljanju da novi prijevod jednoga čileanskog autora pridonosi boljem poznavanju čileanske kulture u ovome dijelu svijeta, a ravnatelj HMI-a Nikola Jelinčić obećao je da je Eteroviceva knjiga prva u nizu njihovih izdanja što će uslijediti ove godine u suradnji s Nakladnim zavodom Matice hrvatske, izdavačem Eteroviceva romana. Govoreći o Eterovicu, Boris Maruna, hrvatski veleposlanik u Čileu, kazao je da je riječ o najznačajnijem i najproduktivnijem čileanskome piscu u ovome trenutku, koji je uz to vrlo jednostavan čovjek, a prevoditeljica knjige mr. Željka Lovrenčić dometnula je da je Eterovic vrlo povučen i šutljiv književnik koji je pomalo podsjeća na našega Pavličića.</p>
<p>Eterovic je u čileansku književnost uveo »crni roman«, a na tome je tragu i »Sedmero Simenonove djece«, jer kroz napetu priču, zapletenu oko umorstva uglednoga odvjetnika, pisac otkriva korupciju i bahatost onih koji su na vlasti. </p>
<p>Roman je zapravo kritika političkoga i društvenoga života južnoameričkoga velegrada Santiaga, po čijim ulicama korača pomalo izgubljeni detektiv Heredia, moderni Robin Hood kojemu je pratilac njegov mačak Simenon.</p>
<p>U predstavljanju knjige sudjelovali su i pjesnik dr. Drago Štambuk, prof. Jerko Ljubetić te, u ime nakladnika, Niko Vidović.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ionesco na lutkarskoj sceni </p>
<p>Malo je poznato da je »otac« teatra apsurda pisao priče za djecu, a pisao ih je za svoju kći Marie-France / Tako su nastale »Priče za djecu od 33 mjeseca« u nekoliko dijelova</p>
<p>RIJEKA, 27. siječnja</p>
<p> – »Sve o Žaklinama« Eugenea Ionescoa naziv je predstave koja će u izvedbi riječkog Gradskog kazališta lutaka premijerno biti izvedena u petak, 30. siječnja. Time su riječki lutkari i ove godine dokazali vjernost tradiciji da u karnevalskom razdoblju pripreme premijernu izvedbu. Ionesco je odabran i radi obilježavanja 95 godina od njegova rođenja u Rumunjskoj te desete obljetnice smrti u Parizu, gdje je i pokopan.</p>
<p> Predstava je značajna i zbog činjenice što se taj Ionesco prvi put daje u Hrvatskoj i što se Ionesco prvi put igra na lutkarskoj pozornici. – Danas igrati Ionescoa više nije avangarda, nego stvarnost. On je postao naš suvremenik – kazala je na konferenciji za novinare dramaturginja Gradskog kazališta lutaka Ljerka Galic koja je do Ionescovih priča došla privatnim kanalima, preko udovice oscarovca Dušana Vukotića.</p>
<p> Redatelj predstave je Edi Majaron, autorica scenske prilagodbe i asistentica redatelja Magdalena Lupi, autorica sveukupnog likovnog izraza Agata Freyer, dok glazbu potpisuje Žiga Stanić. Izvornik je prevela Ljerka Galic, a u predstavi glume Božena Delaš i Karin Fröhlich.</p>
<p> Magdalena Lupi kazala je među inim da je malo poznato da je »otac« teatra apsurda pisao priče za djecu, a pisao ih je za svoju kći Marie- France. Tako su nastale »Priče za djecu od 33 mjeseca« u nekoliko dijelova. One govore o tatama koji kćerima pričaju sve samo ne konvencionalne priče.</p>
<p> – U predstavi o tipičnoj današnjoj obitelji pošli smo od inspiracije Ionescom – dodali je Lupi. – Nastojali smo ga osuvremeniti i pri tome misliti lutkarski. A izgleda da baš taj medij pogoduje oživljavanju svijeta apsurda, u kojemu je sve moguće. Jedino što se u njemu naša glavna junakinja, djevojčica, nalazi rastrgana između roditelja i »Žaklina«, između svijeta odraslih, u kojemu gotovo gubi oslonac, i svijeta mašte gdje napokon nije osamljena. </p>
<p>– Režirati tekst majstora apsurda danas? Gotovo nemoguće – rekao je redatelj Majaron – jer svaki dan donosi nove i nove apsurde. Realnost i nadrealnost bliže su jedna drugoj nego ikad. Ipak, to predstavlja izazov kojega se ne bih odrekao. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sanacija fasade »Teatra Fenice« </p>
<p>RIJEKA, 27. siječnja</p>
<p> – Članovi Gradskog poglavarstva složili su se da je nužno sufinancirati sanaciju fasade kina »Teatra Fenice«, čija je procijenjena vrijednost 5,2 milijuna kuna. Naime, zgrada kina Rijekakina d.o.o. sada je u većinskom vlasništvu države, a projektirana je u stilu secesije. Pročelnica Odjela Gradske uprave za kulturu prof. Ivanka Persić kazala je da se taj objekt svrstava među najranije primjere moderne arhitekture u zemlji te je početkom protekle godine proglašen kulturnim dobrom. Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, skrb o zgradi je u djelokrugu lokalne samouprave s područja kulture. Vrijednost radova na sanaciji fasade procijenjena je na oko 5,2 milijuna kuna. Čelnici Rijekakina predložili su da Grad sufinancira zahvat u visini do trećine troškova, a novac bi se osigurao u gradskom proračunu za 2005. godinu. Osim toga, Rijekakino je u studenom minule godine ponudila Gradu u zakup kino »Kvarner« za Off scenu HNK Ivana pl. Zajca i predstave art kina. Time bi se stvorili prostorni uvjeti za programe koji trenutačno u gradu nisu dovoljno prisutni. Zakupnina bi mjesečno iznosila 19 tisuća kuna, što bi Odjel za kulturu namaknuo izmjenama i dopunama gradskog proračuna za ovu godinu. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novine za američke Hrvate</p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK, 27. siječnja</p>
<p> – Hrvatska zajednica u New Yorku obilježila je ovih dana izlazak drugog broja »Croatian Chroniclea« (Hrvatska kronika), lista koji želi postati novine za sve američke Hrvate. Povodom izlaska drugog broja pokretači i realizatori nove hrvatske novine, Sanja Bogović-Floričić, Višnja Miočić i Katarina Deletis, predstavile su list hrvatskim poslovnim ljudima, svećenicima iz hrvatskih župa, predstavnicima hrvatskih udruga i organizacija te istaknutim kulturnim djelatnicima iz New Yorka.</p>
<p> »Brojne i vrijedne aktivnosti Hrvata i hrvatskih zajednica na području Sjeverne Amerike mogu dobiti snagu i postići puni učinak samo ako Hrvati dobiju i svoj medij koji će o tim događajima informirati širu javnost«, rečeno je na predstavljanju lista prema priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu.</p>
<p>Glavna urednica novina Višnja Miočić rekla je u četvrtak u razgovoru za Hinu da je osnovna zadaća »Hrvatske kronike« informiranje američkih Hrvata i svjedočenje o životu hrvatskih zajednica u SAD. Taj prostor trenutačno ne pokriva ni jedan medij, a »Croatian Chronicle« tiska se u 3.000 primjeraka na 48 stranica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ivica Kostelić teško ozlijedio desno koljeno</p>
<p>Na noćnom slalomu u Schladmingu, hrvatski skijaš teško je pao tijekom druge vožnje. Prije tridesetak dana operirano desno koljeno pretrpjelo je mnogo gore posljedice - popucao je prednji križni ligament, te je ozlijeđen menisk. Osim toga Ivici je, uslijed pada, jako natučeno lijevo rame</p>
<p>SCHLADMING, 27. siječnja</p>
<p> – Nesreća i pehovi nastavljaju pratiti obitelj Kostelić. Na noćnom slalomu u Schladmingu, hrvatski skijaš Ivica Kostelić teško je pao tijekom druge vožnje. Prije tridesetak dana operirano desno koljeno pretrpjelo je nove tegobe - popucao je prednji križni ligament, te je ozlijeđen menisk. Osim toga Ivici je, uslijed pada, jako natučeno lijevo rame. Tako su pokazali prvi pregledi obavljeni u bolnici, u Schladmingu, a kasno navečer Ivica Kostelić je prebačen u Basel na dodatne pretrage.</p>
<p>Prva scena pada odmah je sugerirala ozbiljnost situacije - Ivica se teško pomicao na snijegu, a pokazivao je bolove u desnom koljenu i lijevom ramenu. Premda su u slalomu padovi sa težim posljedicama rijetki, ovaj Ivice Kostelića izgledao je krajnje opasno. Nakon gubitka ravnoteže Ivica je, doslovno, poletio i leđima »prizemljio« na tvrdu, ledenu površinu schladminske staze. Pauza je trajala skoro dvadesetak minuta tijekom kojih je Ivica doslovno nepomičan ležao na stazi.</p>
<p>Liječnici su vrlo brzo doskijali do mjesta nesreće, no opreznost kojom je Ivica prebacivan na nosila ukazivali su kako je obitelj Kostelić i hrvatsko skijanje još jednom doživjelo veliki peh. Poslije površinskog pregleda u cilju ustanovljeno je, kako je lijevo rame »tek« jako natučeno i da je ključna kost ostala netaknuta. No, na nedavno operiranom desnom koljenu nastradali su i križni ligamenti i menisk. Nažalost, u Schladmingu je, poslije teškog pada, završila ova sezona za Ivicu koji se tako pridružuje svojoj, mlađoj sestri Janici na putu još jednog oporavka od teških ozljeda.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Raich (Aut) 1:41.67, 2. Mölgg (Ita) +0.57, 3. Palander (Fin) +0.58...</p>
<p>Rezultati prve vožnje: 1. Miller (SAD) 49.15, 2. Kostelić (Hrv) +0.98, 3. Raich (Aut) +1.02... </p>
<p>Redoslijed slaloma: 1. Raich (Aut) 382 boda, 2. Palander (Fin) 375, 3. Schönfelder (Aut) 355..., 7. KOSTELIĆ (Hrv) 195...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Raich (Aut) 918 bodova, 2. Kjus (Nor) 824, 3. Miller (SAD) 751..., 19. KOSTELIĆ (Hrv) 271... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>I srce potpuno spremnog može zakazati</p>
<p>Iako su smrtni slučajevi na travnjaku rijetki, ipak nisu toliko raritetni da bismo mogli zaključiti kako je bavljenje vrhunskim nogometom posve bezopasno / U većini tragičnih događaja liječnici su konstatirali da je smrt nastupila zbog zatajenja srca / Činjenica je da su smrti nogometaša učestalije u posljednjih petnaestak godina, nakon što je nogomet uz igru postao i posao, a time se i ritam utakmica uvećao, što se mora pratiti odgovarajućom fizičkom spremom. Nekima to srce ne može izdržati... </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Smrt mladog čovjeka tragična je sama po sebi, a smrt sportaša na terenu uz svu je svoju tragičnost pritom još sušta suprotnost životnosti koju sport zapravo predstavlja. Mladi mađarski nogometaš Miklos Feher, koji je preminuo od srčanog udara na utakmici njegove Benfice protiv Vitorije Guimaraes, još je jedan u nizu sportaša čije srce nije izdržalo usred sportske priredbe. </p>
<p>Iako su takvi slučajevi rijetki, ipak nisu toliko raritetni da bismo mogli zaključiti kako je bavljenje vrhunskim nogometom posve bezopasno. U većini takvih slučajeva liječnici su konstatirali da je smrt nastupila zbog zatajenja srca. Ni Feher, nažalost, nije iznimka. Činjenica je da su smrti nogometaša učestalije u posljednjih petnaestak godina, nakon što je nogomet uz igru postao i posao, a time se i ritam utakmica uvećao, što se mora pratiti i odgovarajućom fizičkom spremom. Nekima to srce ne može izdržati... </p>
<p>Smrt nogometaša pred brojnom publikom na stadionu i milijunskim auditorijem pred televizijskim ekranima, za razliku od ne tako davnih vremena, doživljaj tragedije brzinom svjetlosti šalju cijelom svijetu. Ljetos je tako svijet bio zgrožen smrću na utakmici Kupa Konfederacija između Kameruna i Kolumbije. Život je tada izgubio glasoviti kamerunski nogometaš Marc Vivien-Foe. Niti njegovo srce nije izdržalo, iako je prošao mnoge pretrage, na kojima mu nije ustanovljena nikakva srčana mana. No, obdukcijom je zaključeno kako je srce ipak imalo laganu srčanu manu, koje očito površne pretrage nisu otkrile. </p>
<p>U ljeto 2002. godine Makedonac Stefan Toleski, igrajući prvenstvo svoje zemlje u dresu Napretka, umro je nakon srčanog udara. Toga je ljeta smrtno stradao zbog istog razloga i 28-godišnji Brazilac Marcio Dos Santos. Tek 17-godišnji junior nigerijske reprezentacije John Ikoroma u utakmici protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata također je podlegao srčanom udaru. Bilo je to u listopadu 2000. godine. Liječnici su, istražujući slučaj, naveli da je smrt uzrokovana srčanim tegobama i visokim tlakom, što je u kombinaciji s velikim fizičkim naporima ubitačno. </p>
<p>Još 1995. godine Amir Angwe, nigerijski nogometaš kluba Berger, u utakmici protiv Maxaquenea iz Mozambika nije izdržao srčani udar. Iako je uzrok smrti ostao nepoznat, navodimo i smrt nigerijskog reprezentativca Samuela Okwaraija 1989. godine u dvoboju protiv Angole. Za vrijeme utakmice talijanskog prvenstva 1977. godine 24-godišnji se nogometaš Perugije Renato Curi u nadmetanju protiv Juventusa zbog srčanog udara srušio na tlo. Liječnici mu nisu uspjeli pomoći. Istragom je otkriveno kako je imao srčanu manu. </p>
<p>U Engleskoj, igrajući za svoj York City, 25-godišnji Dave Longhurst umro je na terenu u rujnu 1990. godine, također zbog srčane mane. Još je u prosincu 1973. godine u Portugalu zabilježen smrtni slučaj na travnjaku. Žrtva je bio Fernando Pascal das Neves, Pavao kako su ga zvali mediji. Igrajući za Porto, umro je od srčanog udara u 13. minuti 13. utakmice u sezoni. Tragična je sudbina bila i mladog Olivera Petita 1987. na jednoj od utakmica nižih francuskih liga. Brat poznatog Emmanuela imao je slabo srce. Nisu baš poznati podaci o masovnom stradanju rumunjskih nogometaša na terenu. Ipak, Reuters navodi kako su u samo 15 mjeseci između 1999. i 2001. na rumunjskim travnjacima, uglavnom u nižim ligama, smrt dočekala četiri nogometaša. Iako u suvremenom nogometu liječnici pokušavaju pedantno obavljati svoj posao, činjenica je da su takvi tragični događaji sve učestaliji. Prisjetimo se samo slučaja Nwanka Kanua, koji je iz Ajaxa prešao u Inter. Naizgled potpuno zdravom nogometašu pri liječničkim pretragama pronađena je opasna srčana mana. Tad je nastala afera u kojoj se pokušalo pronaći krivca koji je zatajio opasnu činjenicu. Na kraju, Kanuu je plaćena operacija i nakon toga je bez teškoća igrao vrhunski nogomet. </p>
<p>Hajdukov veteran i izvrstan igrač Dean Računica prošlu je polusezonu igrao na vlastitu odgovornost. Računičino srce ima manu koju upravo ovih dana pokušavaju detektirati i ukloniti liječnici u Njemačkoj. Tako i treba, jer je rizik očito golem. Suvremeni nogomet čak i vrhunski pripremljene sportaše stavlja na velike kušnje, koje ne može izdržati svako srce. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>S Mađarima na početku i kraju</p>
<p>Kako je kazao tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić, kod svih sudionika pregovora vlada relativno zadovoljstvo postignutim dogovorom, jer nitko nije uspio potpuno ostvariti željeno</p>
<p>ZAGREB/LA VALLETTA, 27. siječnja</p>
<p> – Unatoč predviđanjima kako će o rasporedu utakmica 8. kvalifikacijske skupine za Svjetsko prvenstvo 2006. odlučivati ždrijeb, predstavnici nogometnih saveza Hrvatske, Švedske, Bugarske, Mađarske, Islanda i Malte postigli su u malteškoj prijestolnici La Valletti dogovor. Hrvatska će u 2004. odigrati tri, a 2005. godini preostalih sedam dvoboja naše kvalifikacijske skupine. U te prve tri utakmice čekaju nas vrlo jaki protivnici. Mađare ćemo ugostiti 4. rujna, četiri dana kasnije Hrvatska će gostovati u Švedskoj, a 9. listopada dolaze nam Bugari.</p>
<p> Glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić kazao je kako je dogovor postignut neubičajeno brzo. Pregovori su počeli u utorak ujutro u 9 sati, a završili su već oko 13. Kako je kazao, kod svih sudionika vlada relativno zadovoljstvo postignutim dogovorom, jer nitko nije uspio potpuno ostvariti željeno.</p>
<p>Utakmice mladih reprezentacija (U-21) bit će odigrane dan ranije, osim u slučaju dvoboja Hrvatska – Island, odnosno Island – Hrvatska, kada će se igrati na dan utakmice A selekcija.</p>
<p>• Raspored utakmica 8. kvalifikacijske skupine:</p>
<p>4. rujna 2004.: HRVATSKA – Mađarska</p>
<p>8. rujna 2004.: Švedska – HRVATSKA</p>
<p>9. listopada 2004: HRVATSKA – Bugarska</p>
<p>26. ožujka 2005.: HRVATSKA – Island</p>
<p>30. ožujka 2005.: HRVATSKA – Malta</p>
<p>4. lipnja 2005.: Bugarska – HRVATSKA</p>
<p>3. rujna 2005.: Island – HRVATSKA</p>
<p>7. rujna 2005.: Malta – HRVATSKA</p>
<p>8. listopada 2005.: HRVATSKA – Švedska</p>
<p>12. listopada 2005.: Mađarska – HRVATSKA</p>
<p>Na SP će se iz Europe izravno plasirati pobjednici osam kvalifikacijskih skupina i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije. Ostalih šest drugoplasiranih momčadi u dodatnim će kvalifikacijma dati preostala tri europska sudionika SP-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Klubovi traže privremeno ublažavanje kriterija </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Rok do kojeg klubovi Prve hrvatske nogometne lige moraju podnijeti zahtjeve za obavezno licenciranje jest 12. veljače. No, s obzirom na prva iskustva iz obilaska nekoliko prvoligaša (Hajduk, Inter, Varteks, Slaven Belupo) sasvim je evidentno da će klubovi teško udovoljiti nemalim i višeslojnim zahtjevima, čulo se na sjednici Upravnog odbora Udruge Prve HNL. </p>
<p>Premda se unaprijed znalo da se sve u vezi s licenciranjem vrti oko dva segmenta - financiranja i infrastrukture - Upravi odbor Udruge u svom vrlo važnom zaključku nije išao u detalje. Konstatirano je za prvu ruku da svima predstoji razdoblje nagodbi i ustupaka. No, budući da su prvi neslužbeni obilasci klubova pokazali da je rok očigledno prekratak za potpuno saniranje nedostataka, iznjedrena su dva zaključka s kojima će se ići pred HNS, koji je preuzeo licenciranje. </p>
<p>S jedne se strane zahtjeva da komisija koja obilazi klubove to učini ubrzanim ritmom kako bi se eventualni nedostaci stigli popraviti. S druge se pak strane traži izvjesni popust pri donošenju konačnog suda o ispunjenim uvjetima, odnosno da se rok za nadopunu manje važnih nedostataka, kao što su reflektori, prolongira šest mjeseci. Naglašeno je i da će klubovi jamčiti da će u tom roku udovoljiti svim uvjetima. </p>
<p>Zaključeno je također da se Izvršnom odboru HNS-a uputi zahtjev u cilju svladavanja financijskih teškoća klubova tako da se ukine četvrti suca, odnosno regrutira iz sredine u kojoj se utakmica igra, čime bi se znatno uštedjelo. Damir Vrbanović, predsjednik Udruge, i ovom je prilikom ostao na nedavnoj izjavi da bi HNS, s obzirom na priljev novca u Kuću nogometa, trebao pomoći klubovima da financiraju ligu time što će, umjesto klubova, financirati troškove sudaca i delegata, a riječ je o oko četiri milijuna kuna. </p>
<p>– Ne traži to udruga za sebe nego za klubove, da se pokriju troškovi službenih osoba koje nam određuje HNS. Nije to privatna liga, kao što ni HNS nije privatna udruga, koja isključivo sebi može pripisati postojanje nogometne reprezentacije. HNS ne može zanijekati činjenicu da je i iz redova članica Udruge Prve HNL stvoreno niz reprezentativaca te da su praktički svi mladi reprezentativci članovi naše lige. I ovom je prilikom ponuđena službena potpora prijedlogu, koji je podupro i IO HNS, da se krajem godine u Zagrebu odigra zimsko Hrvatsko dvoransko prvenstvo, uz obavezno sudjelovanje svih 12 klubova. Budući da su uočene značajne teškoće u djelovanju lige, naime nema dovoljno raspoloživih igrača sa željenim statusom, javlja se potreba za angažiranjem igrača s »pravim« amaterskim statusom. Zato bi se već od ljeta i amaterima moglo omogućiti pravo nastupa u Prvoj ligi. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski rukometaši jednom nogom u polufinalu EP-a ili Hrvatski rukometaši u polufinalu EP-a</p>
<p>Prvo je poluvrijeme Hrvatska igrala kao iz rukometnih udžbenika. Obrana je funkcionirala besprijekorno, Šola je branio kao u transu, oko tisuću i pol hrvatskih navijača je svojim bodrenjem treslo dvoranu pod Golovcem. No, kad su u 52. minuti Šveđani izjednačili, borba se zaoštrila, horor je ponovno počeo, a i portugalski su se suci onda otvoreno stavili u službu švedskih rukometaša. No, nisu mogli baš protiv svega. Pogotovo ne protiv Hrvatske kad igra ovako </p>
<p>CELJE (Od Vjesnikove izvjesiteljice), 27. siječnja</p>
<p> – Hrvatski su rukometaši jednom nogom u polufinalu Europskog prvenstva nakon samo četiri utakmice. U prvoj utakmici drugog kruga, svjetski su prvaci pobijedili europskog, Švedsku 28-26 (16-11) i sa šest bodova su nadomak polufinala. U srijedu (18 sati) igraju protiv Švicarske i sa nova dva boda, Hrvatskoj više neće biti važan dvoboj protiv Rusije u četvrtak. Ionako će biti u polufinalu. </p>
<p>(PAZI!!! OVO JE DRUGA VARIJANTA!!! Hrvatski su rukometaši u polufinalu Europskog prvenstva nakon samo četiri utakmice. U prvoj utakmici drugog kruga, svjetski su prvaci pobijedili europskog, Švedsku 28-26 (16-11), no u polufinale nakon samo četiri utakmice ih je gurnula Rusija, koja je pobijedila Dansku ...... Tako su Hrvatska i Rusija prve u skupini I sa po šest bodova, a kako je Hrvatska pobijedila i Švedsku i Dansku, u prednosti je, čak i da se stvori krug, u slučaju da do kraja drugog kruga Skandinavci izbore šest bodova)No, i treću pobjedu na EP-u naši su zlatni dečki izrežirali u »svojoj«, hororskoj maniri. Činilo se da će ova utakmica biti mirnija do 52. minute. Tad su uporni Šveđani izjednačili i utakmica je otišla u burne vode u kojima su naši rukometaši, izgleda, poput ribica. No, bila je to utakmica u kojoj se moglo istinski uživati. Majstorski potezi, fantastične obrane, ma sve ono što rukomet čini atraktivnim. </p>
<p>Junaka velike pobjede protiv velike Švedske ima koliko hoćete: od Vlade Šole sa 18 obrana, preko peterostrukih strijelaca Tončija Valčića, Blaženka Lackovića, Petra Metličića i Mirze Džombe. Pritom su Valčić i Metličić odigrali vrhunske role u obrani 3-2-1, koja je bila kao iz portugalskih dana i kojoj nitko ništa ne može. U Portugalu su naši rukometaši pobijedili sve, osim europskih prvaka. Sad su pokazali da su svjetski prvaci ipak bolji i od europskih prvaka. I tko bi sad mogao reći da je bolji od hrvatskih rukometaša? Nitko ih još nije pobijedio. </p>
<p>Nisu mogli ni Šveđani. A i kad su poremetili hrvatsku 3-2-1 obranu sa dva pivota, naši su rukometaši promijenili obranu u 5-1 i opet zbunili Šveđane. Naši su krenuli silovito, vidjelo se da vode igru, ali su svoju prednost nekoliko puta olako prodali. Kako je utakmica odmicala, tako je sve sjedalo na svoje mjesto, pa su naši dosegli i šest pogodaka prednosti. To je bilo poluvrijeme, a Hrvatska je igrala kao iz rukometnih udžbenika. Obrana je funkcionirala besprijekorno, Šola je branio kao u transu, oko tisuću i pol hrvatskih navijača je svojim bodrenjem treslo dvoranu pod Golovcem. Međutim, bilo bi previše očekivati da naši takav pakleni ritam drže svih 60 minuta. </p>
<p>Pali su Hrvati u drugom poluvremenu, zaredali su pogreške, obrani je popuštala koncentracija, u napadu prodavali lopte... A Šveđani kao da su to čekali. Razigrali su se, uhvatili priključak i Hrvatska je u osam posljednjih minuta ušla sa 25-25. Žestoka je to bila borba, a i portugalski su se suci onda otvoreno stavili u službu švedskih rukometaša. No, nisu mogli baš protiv svega. Pogotovo ne protiv Hrvatske kad igra ovako. Baš kao što se očekuje od svjetskog prvaka.</p>
<p>• Dvorana »Pod Golovcem«</p>
<p>HRVATSKA – ŠVEDSKA 28-26 (16-11)</p>
<p>HRVATSKA: Šola (18), Matošević (3), Kaleb 1, Sulić, Balić 4, Lacković 5, Zrnić, Vori, Dominiković, Džomba 5, Valčić 5, Goluža 3 (3), Špoljarić, Metličić 5</p>
<p>ŠVEDSKA: Svensson (4), Gentzel (4), Boquist 7 (1), Wislander 1, Arrhenius, Andersson 1, Pettersson 1, Loevgren 6 (1), Ernelind 2, Ahlm 1, Olsson 4, Seifert, Larholm 3, Erntsson</p>
<p>SUCI: Goulao i Macau (obojica iz Portugala). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 3 (3), Švedska 4 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 8 minuta (Kaleb, Metličić, Špoljarić, Dominiković), Švedska 6 minuta (Wislander 2+2, Ahlm)</p>
<p>IGRAČI UTAKMICE: Tonči VALČIĆ i Vlado ŠOLA </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pobjedom rezervirati kartu za drugi krug </p>
<p>»Protiv Partizana igramo uobičajenu euroligašku utakmicu. Najvažnija je pobjeda, kojom bismo 99 posto bili u drugom krugu, a pritom nije važno tko će biti najbolji. Moramo igrati hladne glave, bolja smo momčad«, kazao je kapetan Cibone Slaven Rimac </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Cibonini košarkaši imaju veliku prigodu u srijedu (20.40 sati) protiv Partizana rezervirati kartu za drugi krug Eurolige. Anzulovićeva momčad ima vrlo dobru situaciju u izjednačenoj skupini A, na drugom je mjestu s omjerom 6-4. Novi bi uspjeh otvorio vrata za krug od 16 najboljih momčadi, što je i bio cilj uoči sezone. </p>
<p>Ipak, u srijedu veliku ulogu može imati psihološki pritisak na domaćina, jer bi mogući poraz bacio sjenu na sve dobro učinjeno u posljednjih mjesec dana, kad su »vukovi« nanizali pet pobjeda. Nenaviknuti na ispunjene tribine, cibosima nije bilo lako protiv oslabljenog sastava Crvene zvezde. Tada je pobjedu donio Scoonie Penn u posljednjoj minuti utakmice. Pobjede i dobra igra Anzulovićeve momčadi vratile su gledatelje u dvoranu, koji vjerojatno ne bi olako primili poraz protiv Partizana. Čak je trener Anzulović gostovanje kod Željke Ogreste u tv-emisiji vezao za uspjeh protiv »crno-bijelih«: </p>
<p>– Idem u emisiju samo ako pobijedimo, kazao je Cibonin trener. </p>
<p>Kapetan Cibone Slaven Rimac bio je u slabijoj formi protiv AEK-a i Splita, no uvijek su ga inspirirali veliki dvoboji. </p>
<p>– Protiv Partizana igramo uobičajenu euroligašku utakmicu. Najvažnija je pobjeda, kojom bismo 99 posto bili u drugom krugu. Pritom nije važno tko će najbolje odigrati. Moramo igrati hladne glave, bolja smo momčad, kazao je Rimac. </p>
<p>U prvoj je utakmici Partizan slavio sa 93-81, a Frederick House bio je koban za Cibonu ubacivši 37 poena. </p>
<p>– Partizan nas nije pobijedio u postavljenoj igri, već je iskoristio naše pogreške u napadu i poentirao iz kontri. U Zagrebu ipak neće moći igrati toliko agresivno. House je pogodio nekoliko teških šuteva, kasnije mu se otvorilo, rekao je Cibonin kapetan za najboljeg strijelca »crno-bijelih«. </p>
<p>Anzulović smatra da Partizan ne ovisi o igri Housea. </p>
<p>– Partizan nije samo House, već skup kvalitetnih igrača, momčad koja zaslužuje respekt. Nisu mijenjali koncepciju u odnosu na prvi dvoboj, taktički su odlično pripremljeni, kontroliraju ritam 40 minuta, pojasnio je Dražen Anzulović, koji je odveo momčad uoči dvoboja u karantenu. </p>
<p>Partizan će u Zagrebu biti slabiji za mladog centra Kostu Perovića, koji je slomio ruku, ali se u momčad vratio Nenad Krstić za kojeg Cibonin trener smatra da će čak korisniji u momčadi od Perovića. Porazom u prošlom kolu protiv Lottomatice, Partizan je pokvario dosadašnji dobar dojam u Euroligi i umanjio izglede za plasman među 16 momčadi. </p>
<p>Inače, u Zagrebu vlada veliko zanimanje za utakmicu cibosa i »crno-bijelih«. U utorak su prodane gotovo sve karte, što je dosad bila rijetkost za Cibonine utakmice. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Treća pobjeda Hrvatske</p>
<p>RIO DE JANEIRO/ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Nakon pobjeda protiv Rumunjske (7-5) i Njemačke (3-2) u trećem kolu »A« skupine dodatnih kvalifikacija za odlazak na Olimpijske igre u Atenu vaterpolisti Hrvatske pobijedili su u utorak i Kanadu sa 12-4 (0-1, 3-0, 6-2, 3-1). Izabranici Zorana Roje nadigrali su do sada vodeću momčad u skupini, koja je u prve dvije utakmice ubilježila dvije uvjerljive pobjede protiv Poljske i Portorika.</p>
<p>Hrvatsku reprezentaciju u srijedu očekuje utakmica protiv Poljske, dan kasnije protiv Portorika, ali kako se radi o dvobojima u kojima je upitna samo razlika pogodaka sa velikom sigurnošću možemo ustvrditi kako su naši vaterpolisti osigurali prvo mjesto u skupini koje donosi izravni plasman u polufinale i dan odmora uoči odlučujućih utakmica. Naime, drugolasirane i trećeplasirane momčadi iz naše skupine trebaju u »križanju« s drugim i trećim iz »B« skupine dati još dva polufinalista, a tri prvoplasirane momčadi s ovog turnira izborit će plasman u Atenu.</p>
<p>Kanađani su, za sada, uspjeli zadržati drugo mjesto u »A« skupini, jer je utakmica Njemačke i Rumunjske završila bez pobjednika (2-2), ali ih u srijedu očekuje ogled protiv Njemačke, a u četvrtak protiv Rumunjske. Stoga je jasno da će te tri reprezentacije voditi međusobnu borbu za preostala dva od tri mjesta koja jamče daljnji plasman.</p>
<p>Izgleda da je jutarnji termin utakmice bio veći problem za naše vaterpoliste od kanadskih igrača, jer su se nakon početnog vodstva suparnika Rojini igrači »probudili« tek u drugoj četvrtini i s prosječnom igrom, u kojoj je obrana ponovno bila bolji dio momčadi, lako riješili utakmicu u svoju korist. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Milan Babić priznao krivnju za progon Hrvata civila </p>
<p>Babić je izrazio »sramotu i duboko kajanje« zbog zločina u kojima je sudjelovao te zamolio »braću Hrvate da oproste braći Srbima« u interesu budućeg suživota / Tužiteljstvo se obvezalo da će raspravnom vijeću za Babića preporučiti najvišu kaznu od 11 godina zatvora i osigurati mu zaštitu sigurnosti</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 27. siječnja </p>
<p> – Bivši čelnik pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Babić u utorak je na Haaškom sudu priznao krivnju za progon hrvatskih civila 1991/92. kao zločin protiv čovječnosti i sudioništvo u »udruženom zločinačkom pothvatu«, čiji je cilj bila okupacija i etničko čišćenje trećine teritorija Hrvatske i njegovo pripajanje novoj srpskoj državi.</p>
<p>»Kriv sam«, odgovorio je Babić na sučevo pitanje osjeća li se krivim prema prvoj točki optužnice za progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi i za to što je sudjelovao u »udruženom zločinačkom pothvatu«.</p>
<p>U dodatnoj izjavi Babić je izrazio »sramotu i duboko kajanje« zbog zločina u kojima je sudjelovao, pozvao srpski narod da se suoči s istinom i rastereti kolektivne sramote, te zamolio »braću Hrvate da oproste braći Srbima« u interesu budućeg suživota.</p>
<p>Babić, premijer i predsjednik »Republike Srpske Krajine« od 1991. do 1995., priznao je krivnju na temelju sporazuma s tužiteljstvom, potpisanog 22. siječnja ove godine. Optužnica ga u prvoj točki za koju je priznao krivnju, tereti za »istrebljenje ili ubojstva više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, zatočenje i zatvaranje više stotina civila, deportacije ili prisilno preseljenje više tisuća civila te hotimično razaranje domova, druge imovine te obrazovnih, vjerskih, kulturnih i drugih civilnih objekata«.</p>
<p>Sudioništvo u »udruženom zločinačkom pothvatu« inkriminacija je dodana prvoj točki optužnice, sukladno sporazumu s tužiteljstvom.</p>
<p>Babić se obvezao na punu suradnju s tužiteljstvom i da će svjedočiti u nekim drugim predmetima. Prošle je godine bio važan »upućeni« svjedok optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću.</p>
<p>Tužiteljstvo se obvezalo povući ostale točke optužnice za kršenja ratnog prava i običaja te izmijeniti navode o Babićevoj odgovornosti za »pomaganje i podržavanje« udruženog zločinačkog pothvata u »sudioništvo«. </p>
<p> Tužiteljica Hildegard Ürtz-Retzlaff rekla je da tužiteljstvo neće podnositi izmijenjenu optužnicu, kao što je radilo u većini slučaja kad je optuženi priznao krivnju.</p>
<p>Tužiteljstvo se također obvezalo da će za Babića raspravnom vijeću preporučiti najvišu kaznu od 11 godina zatvora i osigurati mu zaštitu sigurnosti.</p>
<p>Babićevo priznanje krivnje ocjenjuje se kao važan doprinos naporima tužiteljstva da dokaže navode iz Miloševićeve optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj. Babić je dosad jedini sudionik »udruženog zločinačkog pothvata« u Hrvatskoj koji je priznao krivnju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Optuženi za ratni zločin na Ovčari pokušao samoubojstvo </p>
<p>BEOGRAD, 27. siječnja</p>
<p> – Mirko Vojnović, optužen za ratne zločine na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, pokušao je u utorak samoubojstvo, javio je u utorak popodne beogradski Radio B92.</p>
<p>»Optuženi pritvorenik Mirko Vojnović, koji se nalazi u bolnici u Novom Sadu nakon operacije koja je nad njim obavljena 23. siječnja ove godine, u utorak je oko šest sati, kad je ostao sam u bolničkoj sobi, skočio s drugog kata bolnice i zadobio teške tjelesne ozljede te se nalazi na odjelu intenzivne njege novosadske bolnice«, izjavio je za Radio B92 Miroslav Alimpić, sudac Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu.</p>
<p>Mirko Vojnović, nekadašnji pripadnik Teritorijalne obrane u Vukovaru, jedan je od osmorice koju je Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine optužilo za ubojstvo najmanje 192 hrvatska ratna zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara, 20. i 21. studenoga 1991. Početak suđenja za taj ratni zločin zakazan je za 9. ožujka, a prije nekoliko dana Specijalni sud za ratne zločine u Beogradu objavio je da se istraga za taj zločin vodi protiv još 13 osoba, a proširena je i protiv trojice već optuženih, među kojima i Vojnovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nove optužbe protiv hrvatskih dužnosnika u BiH?</p>
<p>Nagađa se da bi istraga mogla biti proširena i na neke aktualne hrvatske političare u BiH, te na neke ugledne hercegovačke franjevce, a istražitelje navodno posebno zanima uloga bivšeg saborskog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa</p>
<p>SARAJEVO, 27. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kazneno vijeće Državnoga suda BiH u utorak se očitovalo o žalbi na pritvaranje bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koju je podnio Jelavićev odvjetnik Josip Muselimović. </p>
<p>On je istodobno s podnošenjem ove žalbe uputio i dopise Predsjedništvu BiH, predsjedniku hrvatskoga HDZ-a i premijeru RH Ivi Sanaderu, predsjedniku HDZ-a BiH Bariši Čolaku i predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u kojima ih je upoznao s okolnostima uhićenja njegovog klijenta. U tim je dopisima, mostarski odvjetnik upoznao spomenute dužnosnike s razlozima pokretanja kaznenog postupka, osnovama lišavanja slobode i okolnostima zadržavanja u pritvoru u zatvoru Kula u Republici Srpskoj, gdje se Jelavić trenutno nalazi.</p>
<p>Muselimović je također prenio i Jelavićevo stajalište da odbija priznati Sud BiH, jer to tijelo radi u funkciji »međunarodnoga protektorata«, a proces protiv njega navodno je politički progon. Obrazlaže to činjenicom da u svojoj domovini BiH ne može priznati suca i tužitelja koji su stranci. Ranije, državni tužitelj Marinko Jurčević pojasnio je kako je cijeli slučaj u rukama stranaca jer oni zapravo vode Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije pri Tužiteljstvu Državnog suda BiH.</p>
<p>Pomalo je neobično da bivši hrvatski politički lider u BiH sada koristi ovakvu retoriku. jer nije nikakva novost da su izvršna i sudbena, pa i zakonodavna vlast u BiH pod izrazitim utjecajem predstavnika međunarodne zajednice. Također, nije sasvim jasno kakvu vrstu podrške Jelavić očekuje od političkih lidera u Republici Hrvatskoj, pa i političara u BiH, budući da su pisma odaslana s očitom nakanom da se dobije neka vrsta intervencije ili zaštite.</p>
<p>No, vezano za slučaj koji se vodi protiv Jelavića i ostalih, posebnu pozornost javnosti izazivaju nagađanja da bi istraga mogla biti proširena i na neke aktualne hrvatske političare u BiH, trenutno visoke dužnosnike (koji se, međutim, zbog nedavnih zakonskih promjena, u tome slučaju neće moći pozvati na imunitet) te na neke ugledne hercegovačke franjevce. Istražitelje navodno posebno zanima i uloga bivšeg saborskoga zastupnika Ljube Ćesića Rojsa, vlasnika tvrtke Monitor M iz Gruda duboko upletene u poslove s»Hercegovina holdingom, skupinom kompanija koje su navodno poslužile za krađu milijuna maraka koje su iz Hrvatske došle kao pomoć hrvatskom narodu u BiH.</p>
<p>Kako doznaje Vjesnik, velik dio dokumentacije na osnovu koje su pritvoreni Jelavić, Prce i Rupčić odnosi se na podatke do kojih su došla čak četiri istražiteljska tima ispitujući poslovanje Hercegovačke banke, nakon što je u travnju 2001. godine u tu novčarsku instituciju uvedena privremena uprava, temeljem zahtjeva tadašnjeg visokoga predstavnika međunarodne zajednice Wolfganga Petritscha. Naime, utvrđeno je kako su Jelavić, bivši ministar i pomoćnik ministra obrane Miroslav Prce i general Ivan Medić novac što ga je Republika Hrvatska iz svog proračuna slala za plaće pripadnicima HVO-a preusmjerivali, među ostalim, u stambene kredite.</p>
<p>Sve transakcije išle su preko Hercegovačke banke koja je služila kao servis skupini okupljenoj oko Jelavića. Po službenim podatcima, od 1997. kad je banka osnovana, pa do travnja 2001. kad je uspostavljena privremena uprava, sve uplate hrvatske Vlade namijenjene za pomoć Hrvatima u BiH obavljane su preko ove novčarske institucije. Ukupno je riječ o 647 milijuna maraka, od kojih je oko 216 milijuna konvertibilnih maraka (oko 110 milijuna eura) preusmjereno u druge svrhe.</p>
<p>Posebno je zanimljivo da su istražitelji došli do podatka kako je u prosincu 1997. godine s računa HVO-a oko 3,5 milijuna maraka prebačeno na račune šest društava: Monitor M, Hercegovačka franjevačka provincija, Soko Vit, Eurobemm, Neretva promet Čapljina i Gratex. Taj novac poslužio je da ovi pravni subjekti otkupe početnu emisiju dionica Hercegovačke banke, što je omogućilo da banka dobije dozvolu za rad. </p>
<p>Banka je osnovana s političkim i gospodarskim motivima uz podršku tadašnjeg službenog Zagreba i trebala je poslužiti jačanju ekonomske moći hrvatskog naroda u susjednoj zemlji. No, ubrzo su počele nezakonitosti, pa je Hercegovačka banka različitim kompanija odobravala kredite, a onda su tim novcima otkupljivane dionica Hercegovačke banke. U službenom izvješću o takvom poslovanju banke, navedeno je kako je ona postala sredstvo za korištenje tuđeg novca da bi se omogućilo povlaštenoj skupini zaposlenika i dioničara da profitiraju.</p>
<p>Ovakvoj praksi dodjele kredita mimo bankarske logike i suprotno osnovnoj ideji da se potakne razvoj poduzetništva među Hrvatima u BiH i opstanak ovog naroda u BiH, suprotstavio se prvi direktor banke Velimir Lovrić, koji je zbog toga ubrzo uklonjen sa svoje dužnosti i kasnije eliminiran iz kombinacija za preuzimanje neke od vodećih dužnosti u financijskoj oblasti koje su Hrvatima pripadale u vladi BiH.</p>
<p>Njegov nasljednik Ivica Karlović optužen je kasnije pred Županijskim sudom u Mostaru upravo zbog prakse dodjele kredita povezane s Ljubom Ćesićem Rojsom i njegovom tvrtkom Monitor M. Prema toj optužnici, Karlović je u ožujku 2000. godine, u svojstvu direktora Hercegovačke banke i predsjednika njezinog Kreditnog odbora, odobrio tvrtki Gratex iz Tomislavgrad kredit od 1,1 milijun maraka, a zatim je ta tvrtka novac posudila Rojsovom poduzeću Monitor. To je zapravo bila fiktivna transakcija da bi se izigralo rješenje Agencije za bankarstvo Federacije BiH kojim je Hercegovačkoj banci bilo zabranjeno odobravanje kredita Ćesićevom poduzeću. </p>
<p>U tisku su se ovih dana pojavile tvrdnje da su istražitelji poslovanja Hercegovačke banke zatražili i dobili od bivše vlade u Zagrebu određenu dokumentaciju koja svjedoči o transakcijama. Nije poznato odnosi li se to i na aferu s prebacivanjem u BiH skupih građevnih strojeva tvrtke Monitor, bivše 66. inženjerijske pukovnije HV-a, a koji su naposljetku navodno završili u poduzeću Hercegovina gradnja, koje su nadzirali ljudi odani Rojsu i Jelaviću. </p>
<p>Hercegovina gradnja postala je naime dio Hercegovina holdinga, skupine kompanija zahvaljujući kojima su Rojs, Jelavić, Rupćić i drugi iz lobija iz bivšeg logističkog centra HVO-a u Grudama postali ekonomski gospodari Hercegovine, pa i hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Srbija na rubu medijskog linča</p>
<p>Novine u Srbiji zapravo maltretiraju čitatelje jer bez straha od posljedica donose mnoštvo neistinitih vijesti, nameću periferne i privatne teme kao ključne za razumijevanje politike i postavljaju se u ulogu političkog arbitra </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Medijski prostor Srbije trenutačno se najkraće može nazvati jednostavno - džunglom. Brojne dnevne novine, tv i radijski kanali samo u rijetkim slučajevima služe kao demokratski mehanizam informiranja i educiranja građana odnosno kao sustav analize i kontrole vlasti. Češće su u službi dobro prikrivenog pojedinačnog privatnog interesa pojedinca ili grupe, pri čemu je teško otkriti (čak i policiji) tko i zašto plasira laži i dezinformacije. Međutim, to ne iznenađuje. </p>
<p>U državi koja već duže vrijeme nema predsjednika, koja sa strahom očekuje konstituitranje parlamenta i očajnički pokušava sastaviti vladu, koja nema ustav, grb ni himnu, a nije baš sigurna ni gdje su joj granice, bilo bi pravo čudo imati profesionalne, poštene, moralne i transparentne medije kojima bi bilo stalo do činjenica i istine. Ironično je, a to misli dobar broj beogradskih novinara koji su uspjeli sačuvati nešto digniteta, što se čini kao da je u vrijeme režima Slobodana Miloševića bilo lakše: većina medija tada je poslušnički udovoljavala zahtjevima ratnohuškačke politike, a šačica je, mahom uz stranu financijsku pomoć, pokušavala javnost suočavati s neugodnom istinom u zatrovanom medijskom prostoru. Znalo se tko je na kojoj strani i tko raspolaže s koliko moći kojom može nauditi drugoj strani. Novinar, urednik i vlasnik novina Slavko Ćuruvija taj je odnos snaga 1999. platio glavom. </p>
<p>5. listopada 2000. i rušenje Miloševića Srbija doživljava kao revolucionarni početak nove ere s kojom je trebalo doći sve drukčije i bolje. To se odnosilo i na medije koji su preko noći, odlaskom Miloševića i Šešelja u Haag, postali »slobodni i nezavisni«, kako su to običavali govoriti političari a i sami medijski radnici. Problem se pojavio kad je shvaćeno da tranzicija, i politička i gospodarska, potpomognuta socijalnom nesigurnošću ali i »nježnim zovom« krupnog kapitala, stvara gotovo idealne uvjete za lov u mutnom. </p>
<p>Novine danas u Srbiji zapravo maltretiraju čitatelje jer bez straha od posljedica donose mnoštvo neistinitih vijesti, nameću periferne i privatne teme kao ključne za razumijevanje politike, dopisuju vijesti, ne potpisuju tekstove, postavljaju se u ulogu političkog arbitra i prijekog suda koji sudi bez dokaza, nagrizaju stvarne a favoriziraju nepostojeće autoritete, na rubu su medijskog linča. Postala je već društvena igra nagađati tko financira koje novine i tko će se u kojima pojaviti kao »heroj« odnosno istodobno u protivničkima biti žrtvom. </p>
<p>Izostanak demokratskih pravila igre u svim oblastima života, u medijima je ostavio značajni trag i dopustio da raspomamljena »bulevarska štampa« (žuti tisak) obavlja svakodnevnu vivisekciju političara, njihovih žena, ljubavnica i lisnica. Osnovna svrha takve rabote jest na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaraditi novac i difamirati političkog konkurenta, a popratna je šteta moralno srozavanje medija, niska profesionalna razina priučenog novinarskog kadra, nacionalizam, ksenofobija. </p>
<p>Stoga nije čudo što su aktualnoj političkoj krizi u zemlji mediji uveliko kumovali zatrovavši društvenu klimu za duže vrijeme.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ptičja gripa proširila se na deset zemalja</p>
<p>Zadnja žrtva je šestogodišnji dječak koji je u utorak umro u tajlandskoj bolnici / U utorak je potvrđeno širenje virusa na Kinu i Laos / WHO je izdao alarmantno upozorenje i pozvao sve zemlje da svojim donacijama i stručnim savjetima pomognu ukloniti tu »ozbiljnu prijetnju« ljudskom zdravlju </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Azija se bori s epidemijom ptičje gripe koja je dosad ubila osam osoba - šestero u Vijetnamu i dvoje u Tajlandu. Zadnja žrtva je šestogodišnji dječak koji je u utorak umro u tajlandskoj bolnici. Isti dan potvrđeno je širenje virusa na Kinu i Laos, čime je broj pogođenih zemalja porastao na deset: pojavu virusa su dosad, uz Tajland i Vijetnam, potvrdili Južna Koreja, Japan, Tajvan, Indonezija, Kamboža i Pakistan.</p>
<p>Stručnjake osobito zabrinjava širenje virusa na Laos, jer ta siromašna zemlja ima loš sustav javnog zdravstva koji se neće moći nositi sa masovnim izbijanjem bolesti. </p>
<p>WHO je stoga izdao alarmantno upozorenje, ističući da se u ovoj pandemiji ptičje gripe radi o širenju te bolesti »bez presedana u povijesti« i pozvao zapadne zemlje da svojim donacijama i stručnim savjetima pomognu ukloniti tu »ozbiljnu prijetnju« ljudskom zdravlju. U zajedničkoj izjavi WHO i dviju agencija Ujedinjenih naroda, ističe se da je taj virus prijetnja ljudskom zdravlju i »prava katastrofa za gospodarstvo«.Naime, od izbijanja virusa u studenome prošle godine, samo u Tajlandu, četvrtoj peradarskoj zemlji svijeta, uništeno je oko 10 milijuna pilića, a još oko 15 milijuna u ostalim zemljama. Situacija je ipak najgora u Vijetnamu. Uz nove slučajeve, tamo je ukupno oboljelo osam osoba, a šestero, od toga petero djece, je umrlo. Zdravstveni dužnosnici u Vijetnamu procjenjuju da epidemija tek treba doseći vrhunac, pa se s velikom zabrinutošću očekuju rezultati pretraga za još 45 osoba. Ptičja gripa proširila se na 28 od 64 pokrajine u zemlji, a 15.000 ljudi danonoćno radi na uništavanju pilića. </p>
<p>Posljedice epidemije teško će pogoditi i druge zemlje izvoznice mesa od peradi jer se u nastojanju da se ograniči širenje virusa u cijelom svijetu zabranjuje uvoz peradi ali i egzotičnih ptica iz zahvaćenog područja.</p>
<p>Zbog značaja peradarske industrije u ukupnom gospodarstvu, u Tajlandu je uz zdravstvenu izbila i politička kriza.</p>
<p> Mnogi stanovnici te zemlje krive vlast na čelu s premijerom Thaksinom Shinawatrom za višetjedno zataškavanje epidemije. Na te je optužbe premijer odgovorio organiziranjem krizne konferencije na ministarskoj razini koja će u srijedu u tajlandskom glavnom gradu okupiti zdravstvene i poljoprivredne dužnosnike pogođenih zemlja i predstavnike međunarodnih organizacija. </p>
<p>No, skup neće vratiti izgubljeno povjerenje prestrašenih građana i potrošača u svijetu, a vlast nije spremna prihvatiti neovisne veterinarske inspekcije koje bi to mogle učiniti i koje je Europska unija, najveći uvoznik tajlandskih pilića, predložila kao preduvjet za ukidanje zabrane.</p>
<p>Iako ne namjerava predložiti konkretan plan djelovanja, WHO se nada da bi konferencija u Bangkoku mogla oživjeti duh suradnje među azijskim državama, zahvaljujući kojem je prošle godine suzbijena epidemija SARS-a. »Nijedna pogođena zemlja ne može se s virusom nositi sama, moramo se ujediniti zbog zajedničkog cilja«, istaknuo je glasnogovornik WHO-a Peter Cordingley. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>CIA počela reviziju svojih analiza o iračkom oružju </p>
<p>Bivši šef američke grupe koja u Iraku traži oružje masovnog uništenja dr. David Kay ističe da CIA duguje objašnjenje američkom predsjedniku oko svojih ranijih upozorenja na iračku prijetnju </p>
<p>LONDON, 27. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Deset mjeseci nakon početka vojne intervencije u Iraku, s obje strane Atlantika i dalje bjesni rasprava o tome je li ona bila opravdana. Amerika i Britanija kao glavni razlog rata navele su opasnost od iračkog oružja masovnog uništenja. No, američka grupa koja danas traga za tim oružjima, nije do sada pronašla gotovo ništa. Smatrajući dalju potragu besmislenom, njen šef, dr. David Kay, ovih dana podnio ostavku. Potom je u jednom radio-intervjuu rekao da CIA duguje objašnjenje američkom predsjedniku, oko svojih ranijih upozorenja na iračku prijetnju. </p>
<p>Dr. Kay danas više ne vjeruje da je Saddam prije posljednjeg rata posjedovao neki značajniji arsenal kemijskog ili biološkog oružja. Tvrdi da je bilo pokušaja oživljavanja iračkog nuklearnog programa, ali bez ikakvog uspjeha. Kay smatra da je zapadnim obavještajnim službama sasvim promaklo da je irački program naoružanja zadnjih godina bio u rasulu. </p>
<p>On također tvrdi kako postoje jake indicije da je prije početka rata dio iračkog naoružanja preuzela Sirija. »Postoje satelitske snimke, postoje izvješća s terena, o stalnoj rijeci kamiona, automobila i o željezničkom prometu preko granice. Mi jednostavno ne znamo što je bilo prebačeno«, izjavio je bivši šef inspektorske ekipe. Damask međutim niječe da je prihvatio Saddamovo oružje. </p>
<p>U odvojenom intervjuu što ga je dao New York Timesu, dr. Kay je izjavio da su irački znanstvenici krajem devedesetih počeli Saddamu Husseinu predlagati fiktivne programe naoružanja, kako bi iz njega na prijevaru izvukli novac.</p>
<p> »Režim više nije imao kontrolu....Saddam je osobno naređivao projekte koje nitko drugi nije odobrio. Znanstvenici su mogli krivotvoriti programe«, rekao je on.</p>
<p> Kay tvrdi da sve to nije primijećeno na vrijeme. U ime toga predlaže da se revidira način na koji CIA i druge tajne agencije prikupljaju i analiziraju obavještajne podatke, te navodi da su mu se analitičari »ispričavali za zaključke do kojih su došli«.</p>
<p>Ako je grešaka bilo, moguć je razlog taj što američke obavještajne službe zadnjih godina nisu imale vlastite špijune u Iraku, nego su se morale oslanjati na satelitske snimke. One »nikada nisu shvatile da su oružja velikim dijelom postojala samo na papiru«, piše u utorak International Herald Tribune. Navodi Davida Kaya neugodni su za Tonyja Blaira i Georgea Busha, koji su potrebu vojne intervencije opravdavali upravo opasnošću od Saddamovog zabranjenog kemijskog i biološkog arsenala. </p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan ovog je tjedna najavio da je CIA već počela revidirati svoje predratne analize. No, konačni zaključci, rekao je on, ne mogu se donijeti dok svoj posao ne završi ekipa koja u Iraku traži dokaze o zabranjenim oružjima. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair dao je tijekom vikenda intervju listu Observer u kome je rekao kako ne gaji »apsolutno nikakve sumnje« da su obavještajni podaci koje je primio uoči iračkog rata bili autentični. Lewis Moonie, bivši niži britanski ministar obrane, izjavio je međutim u razgovoru za škotsku televiziju: »Prije ili kasnije morat ćemo reći: ‘da, obavještajni podaci bili su krivi’.« Moonie međutim inzistira da je britanski premijer »djelovao u dobroj vjeri« kada je zagovarao rat protiv Iraka.</p>
<p>Uoči vojne intervencije protiv Saddama Blair je tvrdio kako Iraku treba samo 45 minuta da krene u kemijski ili biološki napad. Informacija o tome, potekla je od oporbene grupe Iračkog nacionalnog sporazuma (INA), koja djeluje u Londonu. INA tvrdi da je podatak potjecao iz samo jednog, neprovjerenog izvora, te da je bio dio velike količine informacija koje je ta grupa dostavila britanskoj tajnoj službi MI6. »Proslijedili smo to u dobroj vjeri. Na obavještajnim je službama bilo da to provjere«, rekao je predstavnik INA-e britanskom listu Guardian. Dodao je kako se sada čini da je spomenuta informacija »vrč izmeta«. MI6 nikada nije nijekao da se radi o neprovjerenom navodu. </p>
<p>I novinar BBC Andrew Gilligan prošlog je ljeta optužio Blairovu administraciju da napuhava opasnost od Saddama. Gilligan se u svome izvješću pozvao na podatke koje je dobio od dr. Davida Kellyja - savjetnika u britanskom ministarstvu obrane, koji je nedugo potom počinio samoubojstvo. </p>
<p>U srijedu će biti objavljeni rezultati dugo očekivane istrage o Kellyjevoj smrti. Bivša britanska ministrica za razvoj, Clare Short, koja je dala ostavku zbog neslaganja s iračkom ratom, lani se požalila jednom uredniku BBC, da bliski pomoćnik Tonyja Blaira, Alastair Campbell, selektivno bira koje će obavještajne podatke o Iraku prezentirati javnosti. Navodno su upravo njene riječi potakle urednike BBC da spremno povjeruju Gilliganovim navodima. Spomenuti je novinar javio da je Downing street na svoju ruku u irački dosje ubacio podatak kako je Saddam spreman za napad unutar tri četvrt sata.</p>
<p>Istraga o smrti dr. Kellyja bavit će se tim i još mnogim pitanjima. O njenim nalazima – ali i o važnom glasanju u Donjem domu o reformi financiranja visokog školstva, ovisi možda dalja politička sudbina Tonyja Blaira. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>U polemičkim člancima teze druge osobe mogu se pobijati samo argumentima </p>
<p>S velikim interesom pratim polemiku gospode Ivezića i Grbelje u Vjesnikovoj rubrici »Stajališta«. Svi smo zainteresirani saznati istinu o tome što se događalo na ovim našim prostorima zadnjih dana Drugoga svjetskog rata, kao i u prvim godinama poslije rata. O Bleiburgu i Križnom putu nije se govorilo niti pisalo sve do osamdesetih godina. Prve informacije o tim događajima bile su zaista šokantne.</p>
<p> Zbog toga pratim svaki članka pisan o toj temi, ne bih li saznao pravu istinu. Razgovarao sam s mnogim sudionicima Bleiburga i Križnog puta, ali svaki od njih znade samo segment svoje istine, tj. događaje koje je sam proživio. </p>
<p>Mislim da je najobjektivniju i znanstvenu analizu tih događaja dao Vladimir Žerjavić. U njegovim analizama i zaključcima nema mržnje ni vrijeđanja. Zato pozivam i ostale povjesničare da se uključe u detaljniju analizu tih događaja, ali da se pritom služe u prvome redu pisanim dokumentima.</p>
<p>Prema raznim, najnovijim, anketama Tito još uvijek uživa veliku popularnost u Hrvatskoj, pa je i zbog toga važno saznati istinu o tome kakova je bila njegova stvarna uloga u događajima u Bleiburgu i Križnom putu.</p>
<p>Gospodin Ivezić se potpisuje kao povjesničar. Nije mi poznato je li on diplomirani povjesničar ili povjesničar-amater. Ako je diplomirani povjesničar, dakle profesionalac, tada ne bi smio pisati svoje članke u afektu s napadom na osobu drugoga polemičara, umjesto da argumentirano pobija njegove teze. Dakle, da zaključim, stručna polemika vodi se »ad rem«, a ne »ad hominem«.</p>
<p>U članku gospodina Ivezića u rubrici »Stajališta« od 24. siječnja nabrojio sam šest etiketa odnosno uvreda kao primjerice: »Grbelja izmišlja«, »njegova mistifikacija«, »Grbelja ponovo laže«, »Grbeljine podvale«, »jugokomunisti Z. Stipetić, Fumić, Grbelja, Goldsteini« te »udbaške spletke«.</p>
<p>Ako je gospodin Mladen Ivezić studirao povijest, sigurno ga na fakultetu nisu učili da na taj način brani povijesne činjenice. U spomenutom članku gospodin Ivezić citira niz svojih teza, ali ne navodi niti jedan pisani izvor iz kojeg je došao do svojih saznanja.</p>
<p>Vjesnikova rubrika Stajališta je veoma interesantna, te po kvaliteti uzdiže Vjesnik iznad svih dnevnih listova. Poznato je da čitatelji vole čitati polemičke članke. Zato plediram na sve koji pišu u Vjesniku da se ne služe uvredama ni etiketama, već činjenicama, argumentima i izvorima informacija.</p>
<p>ZLATKO KRSTIĆ odvjetnik iz Varaždina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zbog ograničenih egzistencijalnih mogućnosti mnoge majke nemaju prava na izbor </p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja objavljen je 21. siječnja tekst dr. Ive Belana pod naslovom »Gospođo Dejanović, što je loše u tome biti kućanica?« Zahvaljujem na prilici da polemiziram s izrečenim stavovima, ne zbog njihove biti, koliko zbog nerazumijevanja izrečene poruke. Intervju na koji se gospodin Belan poziva odraz je (ne samo) mojeg stava da majkama koje rade ili žele raditi treba dati priliku da normalno razvijaju svoju karijeru, uz pomoć društvene zajednice.</p>
<p> To podrazumijeva pravo na izbor, koji zbog ograničenih egzistencijalnih mogućnosti, mnoge majke nemaju. U tome i jest bit poruke da sustav pomoći majkama ne daje priliku za izbor: raditi i odgajati djecu ili biti kućanica i odgajati djecu, već ih silom opredjeljuje ili svodi na kućanice. Bilo bi glupo i pomisliti da bi kućanica trebala biti u ovom kontekstu na bilo koji način omalovažavana; dapače, kada bi suprug, poput gospodina Belana, zarađivao dovoljno za održavanje bar egzistencijalnog minimuma obitelji, mnoge bi kućanice bile u prednosti pred zaposlenim ženama, no to ipak mora biti njihov izbor.</p>
<p> Ako se zna da sa prosječnom plaćom u Hrvatskoj možete pokriti svega 73 posto troškova četveročlane obitelji, onda mora biti jasno da je izbor sveden na mali broj žena. A kad je već tako, onda dopustite da se brinemo za dodatne mjere koje će majkama koje žele ili moraju raditi, a ne biti kućanice, omogućiti da bezbrižnije i sigurnije ostavljaju svoju djecu u jaslicama, vrtićima i školama.</p>
<p>Pitanje odgoja nije samo pitanje obiteljskog okruženja, premda je ono temeljno, već i pitanje okruženja s kojim se svako dijete prije ili poslije susreće. O tom okruženju i te kako moramo voditi računa, upravo zbog razloga koji je i gospodin Belan sam kritički opisao. Pa kad već spominje osobno iskustvo, koristim se prigodom da to učinim i ja: moji su roditelji bili zaposleni, te brat i ja nismo imali sreću imati majku kućanicu; pohađali smo vrtić, ali nam je obiteljsko gnijezdo uvijek bio topao kutak, te smo oboje izrasli u dva dobra i zdrava ljudska stvorenja koja su uspjela izgraditi vlastite profesionalne karijere i imati svoje obitelji. </p>
<p> Isto tako sam i osobno, gradeći svoju profesionalnu karijeru, jer je to bio moj izbor, uspjela roditi i odgojiti dvoje predivne djece. I oni su bili djeca koju je odgajao vrtić, ali i topla obitelj. Pa eto, igrom slučaja, moja je kćerka za sada kućanica i odgaja svoje dvoje djece jer je na sreću imala mogućnost izbora. Oboje sam odgojila bez ikakvih problema, ne zbog toga što ih nisam puštala u okruženje u kojem vrebaju kojekakve opasnosti, već zbog toga što sam u njima izgradila čvrste stupove moralnosti, poštenja, snage, samosvijesti i svega što čovjeka čini čovjekom.</p>
<p> Dakle, poštovani gospodine Belan, nikako podcjenjivački prema kućanicama, ali ni pretjerano naglašeno ako je u pitanju dobar odgoj. Za to su potrebni prije svega normalni obiteljski odnosi, a olakšanje u odgoju svakoj majci ili bolje reći roditeljima zasigurno moraju biti upravo društvene poluge i kvalitetna infrastruktura pomoći zaposlenim roditeljima koji moraju ili želi raditi. Ako je pak samo majka u pitanju, onda joj treba dati šansu da bira hoće li biti kućanica ili zaposlena žena; ona je u obje kombinacije ipak i uvijek prije svega majka!</p>
<p>Dipl. ing. VESNA DEJANOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zbog »čarobnih« učinaka slobodnog tržišta više ništa ne proizvodimo, a kupujemo robu sve lošije kvalitete</p>
<p>U Vjesniku od 22. siječnja objavljen je članak pod naslovom »Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja najavljuje borbu protiv kartela«, na koji smatram da treba reagirati.</p>
<p>U članku predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec najavljuje borbu protiv kartela u Hrvatskoj i kao primjere kartelskog ponašanja i ugrožavanja tržišne utakmica navodi Konzum i mlinsko pekarsku industriju u Hrvatskoj, protiv kojih namjerava poduzeti mjere i za to traži potporu javnosti.</p>
<p>Smiješna je tvrdnja o nekom ugrožavanju tržišne utakmice od mlinsko pekarske industrije u Hrvatskoj, koja jedva preživljava. Uđite u bilo koju trgovinu i pogledajte police s tjesteninom, krupicom, dvopekom. Sve strane marke, a najmanje je onih domaćih, hrvatskih. Prodaje se čak i kruh iz uvoza. Dio te uvezene robe proizveden je od hrvatske pšenice i kukuruza.</p>
<p>Što se tiče Konzuma, ne znam o kakvoj bi se to koncentraciji odnosno monopolu moglo raditi, kada je Konzum još jedina ozbiljnija hrvatska trgovina koja može konkurirati stranim mega trgovinama i preko koje hrvatski proizvođači mogu doći na tržište.</p>
<p>Svakako da i na hrvatskome tržištu postoji nelojalna tržišna utakmica. Primjerice, HT-a, koji nas koristeći se svojim monopolističkim položajem na tržištu, bezobzirno pljačka. I to na infrastrukturi koju su korisnici sami financirali.</p>
<p> Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, umjesto da se bavi hrvatskim gospodarstvom, otvorilo je i omogućilo ulazak na hrvatsko tržište stranih trgovina bez ikakvih ograničenja, a uz sve moguće beneficije. Čak im se daju poticaji za novo otvorena radna mjesta, a zna se da svako novo otvoreno mjesto u mega trgovini zatvara tri radna mjesta u trgovini na malo.</p>
<p>Ne dajmo se zavaravati floskulama o čarobnim učincima slobodnog otvorenog tržišta. Pogledajmo rezultate, više ništa ne proizvodimo. Sve smo siromašniji, a na tržištu nam se nudi roba sve lošije kvalitete.</p>
<p>ANDRIJA KIRIN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Otmičari otprije poznati policiji, ima li još sumnjivih?</p>
<p>Dragoljub Pečevski i 19-godišnji Marijan D. uhićeni su u ponedjeljak nakon opsežne akcije zagrebačke policije / MUP je otetu djevojku i njezin BMW tražio i helikopterom / Jelenin skupocjeni BMW još nije pronađen pa se pretpostavlja da je skriven u nekoj garaži / Otac je pristao platiti 25.000 eura otkupnine, ali je kontaktirao s policijom, pa su novčanice obilježene</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Osumnjičeni za otmicu Jelene Gudeljević, Dragoljub Pečevski i 19-godišnji Marijan D. uhićeni su u ponedjeljak nakon opsežne akcije zagrebačke policije, priopćio je u utorak na posebnoj konferenciji za novinare načelnik Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Željko Prša, detaljno opisavši sam tijek akcije.</p>
<p>Potraga za otetom djevojkom, ali i otmičarima, počela je u petak navečer, nakon što je Jelenin dečko Hrvoje prijavio policiji da je s njom izgubio svaki kontakt. Pritom je policiji nadodao da je Jelena viđena posljednji put u svom BMW-u te kako je u njezin automobil ušla nepoznata osoba. Policija je odmah krenula u potragu za otetom djevojkom i njezinim BMW-om, pri čemu je korišten i MUP-ov helikopter, no od nje nije bilo ni traga ni glasa, sve dok se sutradan oko podneva mobitelom nije javila ocu i kazala kako je oteta te da otmičari traže 25.000 eura otkupnine.</p>
<p>Otac je pristao platiti otkupninu, ali je prije same isplate kontaktirao s policijom koja je zapisala serijske brojeve na novčanicama eura. Otmičari su se zatim javili Jeleninom ocu u subotu oko 14 sati i u posljednji čas promijenili mjesto predaje novca, dok policija zbog sigurnosnih razloga nije htjela pratiti Jeleninog oca Šimu, ne znajući u tom trenutku ni operativni podatak o koliko je otmičara riječ. Nakon što su otmičari uzeli novac u Dugavama, Jelenu su pustili na jednoj livadi kod džamije u Folnegovićevom naselju odakle se mobitelom jednog građana javila ocu da je na slobodi.</p>
<p>Policija je nakon puštanja Jelene na slobodu krenula u intenzivnu potragu za otmičarima i u ponedjeljak došla do dvojice osumnjičenika, a praćenjem poziva s mobitela lociran je i stan u Ulici Mate Ujevića na Savici, u kojem je Jelena, navodno, bila zatočena jednu noć s vunenom kapom preko glave kako ne bi zamijetila otmičareva lica i pokušala dokučiti gdje je zatočena.</p>
<p>Uskoro je pribavljen i sudski nalog za pretres stana, inače u vlasništvu majke od supruge 32-godišnjeg osumnjičenika te vozila kojim je Jelena dovezena do džamije. U stanu u Ujevićevoj ulici pronađeno je 10.000 eura te pištolj »crvena zastava«, kalibra 7,65 milimetara, dok je kod 19-godišnjaka pronađeno 9,2 grama marihuane. Iako je Jelena gotovo cijelo vrijeme otmice preko glave imala navučenu vunenu kapu, uspjela je prema nekim sitnim detaljima potvrditi da je bila zatočena upravo u lociranom stanu, a prepoznala je i otmičarev automobil.</p>
<p>Dijelom novca pribavljenim od otkupnine stariji otmičar je kupio BMW 316, starijeg godišta, a kod prodavača, koji nije znao tko je zapravo kupac, pronađeni su euri s popisanim serijskim brojem, te su to bili više nego dovoljni dokazi da je policija otmičarima ušla u trag. Doznali smo da je Pečevški upao u zamku. Njega je telefonom nazvala pedagoginja iz škole, koju pohađaju njegova djeca, uz obrazloženje da je djetetu loše. »Brižni je otac« pohitao do škole, a dočekala ga je policija.</p>
<p>Kako je kazao načelnik Prša, dvojica otmičara Jelenu Gudeljević nisu fizički zlostavljali, iako su joj prijetili smrću ukoliko ne želi surađivati, dok njezin skupocjeni BMW još nije pronađen pa se smatra kako je on skriven u nekoj garaži. Policija također pretpostavlja kako su u otmicu upletene još neke osobe pa daljnja istraga ide u tom pravcu.</p>
<p>Inače, obojica uhićenih otmičara otprije su poznati policiji. Stariji je, naime, »vlasnik« pedesetak kaznenih prijava zbog krađa, razbojništava i zloporabe droga, a zbog krađa je bio i na odsluženju zatvorske kazne , dok mlađi ima petnaestak kaznenih prijava zbog krađa. </p>
<p>Obojica osumnjičenih su u utorak oko 14,30 sati prepraćeni dežurnome istražnom sucu koji ih je ispitao te im odredio 48-satno zadržavanje u pritvoru. Pečevski se u prisutnosti svog branitelja, odvjetnika Milenka Umičevića, branio šutnjom, kao i Marijan D. koji nije želio branitelja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Svi su mnogo popili, pa se skoro ničeg više ne sjećaju </p>
<p>Gordanu Glavaš, svjedočili su njihovi prijatelji, suprug je bacio u uskršnji krijes, pa je zadobila opekline po licu, vratu, rukama i nogama </p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – 27. siječnja – Čitanjem mišljenja vještaka psihijatra o okrivljenom te analizom originalne medicinske dokumentacije, pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici okončano je suđenje odvjetniku Damiru Glavašu (40) iz Svetog Ivana Zeline, za pokušaj ubojstva supruge Gordane koji se prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, dogodio 15. travnja 2001. godine.</p>
<p>Podsjećamo, glavna rasprava koja je održana 17. listopada 2003. godine, bila je odgođena zbog pribavljanja spomenutih dodatnih dokaza. Kako se čulo na toj prvoj raspravi te u završnoj riječi zamjenice ŽDO-a u utorak, Glavaš je prilikom uskršnjeg slavlja u vikendici prijatelja Ivana Petaka, gurnuo suprugu u gorući uskrsni krijes. Optužba se temelji na izjavi svjedoka - bračnog para Kenčec, koji su u istražnom postupku rekli da su čuli da su se optuženi i oštećena tijekom noći svađali, a pred krijesom pred koji su došli u pet ujutro - Damir Glavaš je vikao: »Hoćeš li da te bacim«. Gordana Glavaš je na to odgovorila: »Hajde, baci me«, i kako su rekli Kenčecovi, suprug ju je uhvatio za nadlaktice u visini ramena, te je gurnuo u vatru. Oštećena je zadobila opekline po licu, vratu, rukama i nogama, s tim da će joj ožiljci na natkoljenicama, posebice na lijevoj, ostati trajni. Kako je kazao vještak na prošloj raspravi, opekline su zahvatile oko 25 posto površine tijela, što u starijih osoba može izazvati smrtne posljedice. Ovu prepirku pred krijesom djelomično je čula i svjedokinja Marija Petak.</p>
<p>Oštećena, kao i niz svjedoka koji su bili na uskršnjem slavlju, u međuvremenu su »zaboravili« okolnosti pada u vatru. Svjedoci se na prošloj raspravi zbog popijenog alkohola na slavlju puno toga nisu sjećali, a oštećena je kazala da je u vatri završila slučajno. Valja napomenuti da oštećena kao prodavač zarađuje 1.500 kuna, te da je majka petero djece.</p>
<p>Upravo je taj broj djece (dvoje su iz prethodnog Gordaninog braka), te činjenica da je optuženi »iz dobre obitelji, mirnog ponašanja te da dosad nije imao kaznenih prijava«, bili razlog što je branitelj optuženog zatražio oslobađajuću presudu. Presuda će biti objavljena u srijedu.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Upozoren zbog parkiranja, pa »golfom« jurnuo na policajca</p>
<p>Obrana tvrdi da Kemal Draganović nije imao namjeru ubiti policajca već da se samo pokušao udaljiti automobilom, a policajac mu se bacio na haubu</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Zbog nedolaska optuženoga Kemala Draganovića (28) rekonstrukcija događaja, zbog kojega ga se tereti za pokušaj teškoga ubojstva policajca, a koju je naložila sutkinja Rajka Tomerlin Almer, u ponedjeljak je provedena samo djelomično. Naime, Draganovića se tereti da je 30. listopada 1999. godine, nakon što ga je policajac Dražen T. upozorio zbog nepropisnog parkiranja, pokušao svojim golfom pregaziti policajca. Kako se tvrdi u optužnici, policajac se tada uhvatio za brisače golfa, a Draganović ga je krivudajući lijevo - desno po Cesarčevoj ulici pokušao zbaciti sa haube. To mu je navodno na kraju i uspjelo pa je prometnik odbačen na asfalt a od udarca mu je puknuo bubnjić što je okarakterizirano kao teška tjelesna ozljeda. Draganović se nakon toga odvezao sa mjesta događaja, a uhićen je četiri dana kasnije. Obrana, pak, tvrdi da Draganović nije imao namjeru ubiti policajca već da se samo pokušao udaljiti automobilom, a policajac mu se navodno bacio na haubu.</p>
<p>Na rekonstrukciji u ponedjeljak su se pojavili i neki novi detalji događaja.</p>
<p> Tako se u optužnici npr. nigdje nije navodilo je Draganović na križanju Stare Vlaške i Kurelčeve naglo zakočio i skrenuo desno što je, prema iskazu oštećenoga i bio uzrok njegovom slijetanju na asfalt.</p>
<p>Zanimljiv je bio i sam tijek događaja. Naime, policajac je Draganovića prvo pokušao zaustaviti u Ulici Pod Zidom, da bi, vidjevši da ovaj skreće u Bakačevu prema glavnome trgu, krenuo prečicom kroz Staru Vlašku, te ga na kraju presreo u Cesarčevoj gdje se događaj i odvio.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ovisnici pokazuju odlučnost da se zauvijek riješe droge </p>
<p>Lidija Longin, koja se jedina nalazi u pritvoru, rekla je da nikada nije prodavala drogu, a Marašu bi davala od svojih zaliha </p>
<p>ZADAR, 27. siječnja</p>
<p> – U nastavku suđenja Lidiji Longin, Ani Nekić, Milanu Marašu, Dariu Horvatu i maloljetnoj Dini H. na zadarskom Županijskom sudu, optuženima za udruženu preprodaju heroina, optuženici su iznosili svoju obranu.</p>
<p> Lidija Longin, koja se jedina nalazi u pritvoru, rekla je da nikada nije prodavala drogu, a nekada, kada bi Milan Maraš kod nje dolazio tražiti drogu, ona bi mu, rekla je, dala od svojih »zaliha«. Ujedno, Lidija Longin je izjavila da se drogirati počela u 39. godini, jer je živjela sa suprugom narkomanom i svi su je poznavali zbog njega. </p>
<p>»Kada sam vidjela da se i Dina drogira, rekla sam joj da ne smije prodavati drogu jer će završiti u zatvoru«, rekla je Lidija Longin koja se s dvije kćeri često morala seliti, jer bi joj stanodavci otkazivali podstanarstvo kada bi saznali da je ovisnica. No, novca za heroin joj nikada, kako kaže, nije manjkalo jer je devet godina bila u vezi s pomorcem. Ana Nekić, koja je u istrazi spominjala Lidiju Longin i njezinu kćer Dinu kao osobe od kojih je kupovala drogu, sada je to zanijekala, rekavši da je samo jednom od Dine, koja joj je bila prijateljica, kupila drogu, ali ne i od njezine majke.</p>
<p>»Dina i ja smo često bile na zabavama gdje smo se zajedno drogirale«, rekla je Ana Nekić. Na pitanje kako to da je istražnom sucu rekla drukčije, Nekić je odgovorila da je tada bila u krizi, trudna i izmorena, jer ju je policija ispitivala dva dana. Sada, nakon što je rodila, dobro se osjeća i psihički i fizički, a kako kaže ima namjeru zajedno s djetetom otići u komunu. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ugostitelj postavljao dijagnoze prepisujući iz latinskog rječnika</p>
<p>Osumnjičena skupina pokazala je, prema istražnom zahtjevu, »vrhunsku domišljatost«; na internetu bi raspisali natječaj za vozače, a kandidati bi liječnički pregled polagali i plaćali u lažnoj ordinaciji</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda u utorak je, na osnovi istražnog zahtjeva Uskoka, ispitao M. I. zbog osnovane sumnje da je bila član grupe koja je u veljači prošle godine u lažnoj liječničkoj ordinaciji u Jurišićevoj ulici u Zagrebu obavljala medicinske preglede te postavljala dijagnoze.</p>
<p> Kako doznajemo Uskok tereti S. K., inače po zanimanju ugostitelja, spomenutu M. I., M. H. i T. G., inače medicinsku sestru, da su udruženi sa NN osobom u spomenutom razdoblju najprije preko Interneta za poduzeće »Biro - Team« raspisali natječaj za vozače na koji se javilo oko 900 ljudi. Kako se dalje navodi u istražnom zahtjevu, ljudi koji bi se prijavili na natječaj a riječ je o njih četrdesetak, upućivani su na pregled u ordinaciju gdje bi im S. K. postavljao dijagnoze, te uzimao novac za pregled. Na taj način od 40 ljudi su pribavili oko 30.000 kuna, budući je jedan pregled naplaćivan po 752 kune. U ordinaciji se također nalazila T. G., medicinska sestra, koja je osobama koje su došle na pregled vadila krv i uzimala uzorke urina, dok je »liječnik« S. K., nekima od »pacijenata« preporučivao liječenje čajevima. Kod S.K-a je pronađen medicinski riječnik sa latinskim nazivima bolesti koji je koristio da bi njegove dijagnoze zvučale uvjerljivo. Ova ilegalna ordinacija radila je, kako doznajemo, samo tjedan dana prije nego što ih je otkrila policija. Svi osumnjičeni se brane sa slobode, »liječnik« S. K. bi uskoro trebao biti saslušan u Istražnom odjelu Županijskoj suda u Osijeku.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dr. Filipović-Hitrec ipak je sposobna pratiti raspravu</p>
<p>Malverzacijama pri naručivanju lijekova i sanitetskog materijala, kako stoji u optužnici, Dom zdravlja oštećen je za 2.273.000 kuna</p>
<p>ZLATAR, 27. siječnja</p>
<p> – Nakon što je u studenom zbog bolesti dr. Vesne Filipović-Hitrec odgođeno, u ponedjeljak se nastavlja suđenje za navodne pronevjere u krapinskom Domu zdravlja.</p>
<p> Naime, medicinskim vještačenjem, koje je zatražilo sudsko vijeće zlatarskog Županijskog suda na čelu sa sucem Tomislavom Ivandom, utvrđeno je da je dr. Filipović-Hitrec sposobna pratiti raspravu. Podsjetimo, u studenom je Josip Zubić, odvjetnik dr. Filipović-Hitrec, poznatije kao supruge bivšeg zagorskog župana i saborskog zastupnika Želimira Hitreca, i prije početka suđenja zatražio izuzeće županijskog državnog odvjetnika u Zlataru, Vladimira Terešaka, i svih njegovih zamjenika. Razlog je bio Terešakov nastup u Latinici u kojoj je govorio o spomenutom slučaju, čime je, tvrdio je odvjetnik, povrijeđeno dostojanstvo optuženih i prejudiciran ishod suđenja. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odbacio je Zubićev zahtjev kao neosnovan. Inače, Zdenka Hlebec, bivša glavna sestra Doma zdravlja Krapina, zagrebački poduzetnik Ninoslav Brčić i bivša ravnateljica Doma zdravlja dr. Vesna Filipović terete se za više kaznenih djela protiv službene dužnosti. Hlebec i Brčić, direktor poduzeća Hiron d.o.o, optužuju se i za krivotvorenje službenih isprava, a dr. Filipović-Hitrec za nesavjesno poslovanje, odnosno da je propustila pravodobno kontrolirati rad podređene joj glavne medicinske sestre. Navodnim malverzacijama oko naručivanja lijekova i sanitetskog materijala od Brčićeva poduzeća, od kojih neki nikad nisu stigli u Krapinu, Dom zdravlja, stoji u optužnici, ukupno je oštećen 2.273.328 kuna. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Od eksplozije svjetleće rakete umalo ostao bez šake</p>
<p>ZADAR, 27. siječnja</p>
<p> – Od eksplozivne naprave na Bokanjcu u ponedjeljak popodne ozlijeđena su dva dječaka, braća Marko i Marin Škara, inače učenici četvrtog i prvog razreda Osnovne škole »Bartol Kašić«.</p>
<p> Policijskim očevidom je utvrđeno da je riječ o komadiću svijetleće rakete, čiji je barut izazvao eksploziju i pri tome opekao tri prsta lijeve ruke 11 godišnjem Marku, dok je tri godine mlađi brat Marin prošao s opeklinom na čelu.</p>
<p> Nakon pružanja prve pomoći i operacije šake, Marko je zadržan na liječenju u zadarskoj Općoj bolnici. Dječaci su se igrali ispred kuće koja se nalazi iznad Veterinarske stanice, u Ulici Jurja Krizmanića.</p>
<p> Na podu su opazili komadić svjetleće rakete iz koje su izvadili barut, htijući ga zapaliti. Prasak je bio tako snažan da stariji brat nije uspio odmaknuti ruku pa mu je plamen zahvatio prste.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nema pritvora Dorešiću dok se ne provjeri alibi</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Boris Ivančić u utorak je na temelju novog zahtjeva za provođenje istražnih radnji ispitao Miroslava Dorešića, no, iako je tužiteljstvo zatražilo pritvor za osumnjičenoga, on mu u utorak nije određen jer se provjerava njegov alibi. </p>
<p>Dorešića je, naime, njegova bivša partnerica prije tjedan dana ponovno prijavila policiji zbog nove telefonske prijetnje, zabilježivši broj sa kojega je zvana. Utvrđeno je da je mobitel s tim brojem prijavljen na institut »Ruđer Bošković« u kojemu osumnjičeni radi. </p>
<p>Na konferenciji za novinstvo koju je Dorešić bio sazvao u ponedjeljak, on je porekao da je ponovno prijetio svojoj bivšoj partnerici, te izjavio da uopće nema službeni mobitel, te da je u vrijeme kada je poziv obavljen, sa obitelji boravio u hotelu na Sljemenu. Istu izjavu je Dorešić u utorak dao i sucu Ivančiću, te bi o tome uskoro trebalo saslušati osoblje hotela, nakon čega će se odlučiti o pritvoru. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Imovina AZ obveznog mirovinskog fonda premašila dvije milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Vrijednost neto imovine AZ obveznog mirovinskog fonda početkom godine premašila je 2,08 milijardi kuna, što je 42,41 posto ukupne imovine svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj.</p>
<p>Do kraja 2003. u AZ obveznom mirovinskom fondu zabilježeno je 425.734 člana, odnosno 39,75 posto od ukupnog broja članova obveznih mirovinskih fondova, a fond je prošle godine ostvario prinos od 7,48 posto, rekao je u utorak predsjednik Uprave društva Allianz ZB-a Dinko Novoselec.</p>
<p>Sredstva za pokriće zajamčenog prinosa članovima u AZ fondu iznose 70,2 milijuna kuna, odnosno oko 3,5 posto imovine fonda, rekao je Novoselec. Dodao je kako u protekloj godini nije bilo većih iznenađenja za AZ, a uspješno je obavljeno pripajanje fonda Ha jedan, sa 3741 članom, AZ fondu.</p>
<p>Prinos u prošloj godini iznosio je šest posto iznad stope inflacije, rekao je Novoselec, te dodao kako je od početka travnja 2002. prosječni godišnji prinos u mirovinskim fondovima iznosio oko 10 posto, odnosno oko osam posto iznad stope inflacije. Na početku mirovinske reforme očekivane procjene su se kretale oko tri posto iznad stope inflacije, kazao je Novoselec.</p>
<p>U AZ-u upozoravaju kako će zasigurno biti i loših godina, te ističu kako ne mogu sa sigurnošću reći kako to neće biti baš ova godina.</p>
<p>Predsjednik Uprave dobrovoljnog mirovinskog fonda AZ Krešimir Gjenero rekao je dobrovoljni fondovi AZ Profit i AZ Benefit ukupno broje 2300 članova.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Istrani u pripremu sezone ulažu 680,6 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Istra u pripremu ovogodišnje sezone ulaže 680,6 milijuna kuna, oko 225 milijuna više nego lanjske godine. </p>
<p>Umaški Istraturist najavljuje ulaganje od 90 milijuna kuna, od čega će polovica otići na novi proizvod - kompleks depadansi »Garden Istra«. Prva faza, ističu u Istraturistu, obuhvatit će tri od ukupno pet postojećih depandansi koje bi trebale dobiti tri zvjezdice. Po dovršetku ciklusa, Istraturist planira 657 novih ležaja i hortikulturno oplemenjen okoliš. </p>
<p>Gradnju 61 apartmana, deset vila i sedam rezidencijalnih objekata, uz ukupnu investiciju od 192.5 milijuna kuna, planira savudrijska Rezidencija Skiper. To je ujedno i najveće istarsko ovogodišnje ulaganje u turističke kapacitete. </p>
<p>Najveća turistička tvrtka u Hrvatskoj, porečka Riviera, za sezonu se sprema s 80 milijuna kuna. Među ostalim, hotel Diamant trebao bi dobiti četiri, a Luna tri zvjezdice.</p>
<p>Konkurentska Plava laguna uložit će tek nešto manje - 75,6 milijuna kuna od toga najviše, 49 milijuna, u apartmanska naselja. U modernizaciju hotela otići će nešto više od 15 milijuna kuna. </p>
<p>Novigradska Laguna izdvaja 9,8 milijuna kuna, a najviše će progutati rekonstrukcija hotela Maestral za što je predviđeno 7,3 milijuna kuna. Moćni, duhanski, Adria Resorts za poboljšanje stanja svoje turističke imovine troši 150 milijuna kuna uz dodatak da bi ulaganja bila veća kada bi se riješilo pitanje zemljišta. Najviše, oko 75 milijuna »progutati« će rekonstrukcija rovinjskog hotela Park. </p>
<p>Također dva rovinjska turistička poduzeća - Rovinjsturist i Valalta ulažu nešto više od devet milijuna kuna, dok, s obzirom na stanje, NP Brijune očekuje relativno skromna investicija od 5,3 milijuna kuna. </p>
<p>U izgradnju apartmana Bi Village Valbandon ulaže 20,2 milijuna kuna, a Tehnoekologija Medulin u modernizaciju kampa 2,5 milijuna. Isto toliko, ali eura, potrošiti će pulski Arenaturist koji je u razdoblju od 2001. do 2003. u modernizaciju objekata već investirao 50 milijuna eura. </p>
<p>Dotjerivanje kampa i hostela Puntižela »pojest« će 640 tisuća kuna. Hotel Lanterna nakon preuređenja vrijednog oko tri milijuna kuna mogao bi zaraditi četiri zvjezdice. Rabac je, inače, za pripremu sezone izdvojio sedam milijuna kuna. </p>
<p> Višegodišnji istarski hit - agroturizam - modernizira se s 18,4 milijuna kuna. Tijekom ove godine predviđaju se ulaganja od petnaest milijuna kuna u petnaest ruralnih kuća za odmor i ruralnih vila s bazenom. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hagena pokreće prekršajni postupak protiv Raiffeisen obveznog i dobrovoljnog mirovinskog društva</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Savjet Hagene je podržao podnošenje prekršajnih prijava protiv Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja istoimenim obaveznim mirovinskim fondom i odgovornih osoba u tom društvu, priopćila je Hagena u utorak. Takva odluka donesena je na temelju izvješća o utvrđenom nadzoru Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.</p>
<p>O razlozima za odluku o pokretanju postupka u Hageni u utorak nisu htjeli govoriti, u interesu daljnjeg istražnog i sudskog postupka. Neslužbeno saznajemo kako su u Hageninu nadzoru potvrđene informacije smijenjenog predsjednika Uprave Raiffeisen mirovinskog društva Damira Lamze, o tome da je nepropisno imenovan novi, navodno privremeni, predsjednik uprave Društva. Trgovački sud taj je upis obavio 8. siječnja, na zahtjev Raiffeisen mirovinskog društva, ali bez odobrenja Hagene da se taj postupak provede, koje je u tom slučaju potrebno. Hagena, štoviše, zahtjev za potvrdu nove Uprave iz Raiffeisen mirovinskog društva nije dobila ni nakon što je provedena sporna registracija na Trgovačkom sudu, rečeno je nedavno u Hageni. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo i da je to jedini razlog zbog kojeg je donesena odluka o pokretanju prekršajnih prijava, koje bi Društvo mogle stajati od 20.000 do 120.000 kuna.</p>
<p>Savjet Hagene u ponedjeljak je podržao i pokretanje prekršajnih prijava protiv Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, kao i protiv odgovornih osoba u tom društvu, što u Hageni također nisu htjeli komentirati. Od glasnogovornice Hagene nismo dobili niti odgovor na pitanje tko će u spomenutim društvima odgovarati za upravljanje imovinom članova obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fonda, obzirom da je upitno smiju li imovinom upravljati osobe protiv kojih se vodi prekršajni postupak. U odjelu za odnose s javnošću Raiffeisen banke do utorka poslijepodne nisu imali informacija o razlozima zbog kojih je Savjet Hagene odlučio podržati pokretanje prekršajnih postupaka protiv mirovinskih društava čiji je vlasnik banka, pa to nisu mogli komentirati.</p>
<p>Hagena je usvojila i Pravilnik o načinu izračuna referentnog prinosa, Odluku o referentnom prinosu za 2003. godinu (koji iznosi oko šest posto) te Odluku o najvišem postotku naknade mirovinskom društvu za 2004. godinu (1,2 posto), kao i Odluku o rokovima izdavanja dokumenta o udjelu. </p>
<p>Izdana je i suglasnost za promjenu imena tvrtke Adriatic Invest, koja upravlja Erste plavim obveznim mirovinskim fondom. Novo ime tvrtke je Erste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osječka mljekara Meggle Mia mogla bi postati slučaj poput Valpova</p>
<p>Sindikalisti upozoravaju da postojeća uprava pokušava spriječiti da dosadašnji poslovni partner njemačka tvrtka Meggle postane vlasnik poduzeća / Za osječku mljekaru navodno su zainteresirane i Lura i Slavonska banka / Plaće radnicima smanjene za 20 posto, a mljekara je prošle godine poslovala s gubitkom od osam milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 27. siječnja</p>
<p> - »Osječka mljekara Meggle Mia d.o.o. kojoj predstoji privatizacija nalazi se pred ključnom odlukom za opstanak na tržištu. I ovdje se, očito, vode zakulisne igre. Ako Uprava i nova vlast žele da se i u Osijeku dogodi slučaj Valpovo imat će ga«, poručio je Ivan Maćaš, predsjednik Slavonsko-baranjskog sindikata. </p>
<p>Po njegovim riječima, sadašnja Uprava društva, koje se nalazi u sastavu koncerna IPK Osijek, na sve načine pokušava iz natječaja za privatizaciju istisnuti svog dugogodišnjeg partnera, njemački Meggle.</p>
<p>Maćaš je dodao kako je Uprava, prema podacima Sindikata, u proteklih godinu dana napravila brojne poteze koji se nisu pokazali dobrim za profitabilnost tvrtke, a što je dovelo do stvaranja gubitka u prošloj godini od osam milijuna kuna. </p>
<p>»Proizvodnja se uporno smanjuje, pa sve manje sirovine ulazi u proizvodnju. Plaće radnicima smanjene su za oko 20 posto, a unatoč tome i činjenici da postoji višak zaposlenih, Uprava je posljednjih mjeseci zaposlila novih pedesetak radnika«, istaknuo je Maćaš.</p>
<p>On smatra kako se sve to radi da bi Meggle odustao od kupnje većinskog paketa dionica koje drži IPK Osijek, iako je to jedna od najjačih mljekarskih tvrtki u Europi i jedina koja je još prije 18 mjeseci dala najbolju ponudu. Tvrtka Meggle je u svojoj ponudi najavila ulaganje od 8 milijuna eura u proizvodnju, razvoj i zapošljavanje te je odmah ponudila milijun eura za obrtni kapital.</p>
<p>Stoga tristotinjak radnika osječke mljekare Meggle Mia smatra da je jedino i najbolje rješenje prodaja dionica Meggleu, dugogodišnjem partneru koji je nositelj čak oko 70 posto proizvodnje tvrtke.</p>
<p>»I Slavonsko-baranjski sindikat smatra da je riječ o najboljem rješenju te najpametnijem potezu. Stoga ćemo podržati svoje članove, djelatnike osječke mljekare koji najavljuju kako neće prihvatiti ni jednu drugu ponudu. Ako treba, i u Osijeku će se dogoditi slučaj Valpovo«, rekao je Maćaš pozvavši novu županijsku vlast da sudjeluje u pregovorima oko prodaje osječke mljekare.</p>
<p>U Sindikatu tvrde da se među potencijalnim kupcima nalaze i Lura grupa te Slavonska banka koje, navodno, podupiru članovi Uprave uzimajući pozajmice koje bi potom vratili kroz vlasništvo u dionicama. </p>
<p>»Osječka mljekara jak je konkurent Luri koja bi je, nakon kupnje, vjerojatno pretvorila u skladište. Na kraju, pa to su napravili i s osječkom tvornicom kruha i keksa Sloboda u kojoj se, od njihova preuzimanja, neprestano smanjuje proizvodnja«, upozorio je Maćaš.</p>
<p>Saznajemo kako su predstavnici Megglea ovih dana zatražili nove pregovore s Upravom IPK Osijek na kojima će iznijeti svoju posljednju ponudu. Ne bude li prihvaćena, najavili su čak i svoj odlazak iz Osijeka dok će nova tržišta za ulaganje potražiti na području Srbije i Crne Gore ili BiH.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nizozemska će ograničiti priljev radnika iz srednje Europe</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Nizozemska je odlučila prvu godinu nakon proširenja Europske unije ograničiti dolazak radne snage iz Češke, Slovačke i drugih zemalja - novih članica EU. Do svibnja 2005. godine Nizozemska će dopustiti zapošljavanje samo 22.000 radnika iz srednje i istočne Europe. </p>
<p>Dosadašnjih 15 članica EU može, naime, ograničiti ili zabraniti pristup na svoje tržište rada radnicima iz novih članica koje će ući u EU 1. svibnja ove godine. Ovu klauzulu namjeravaju pune dvije godine koristiti Njemačka, Austrija, Finska i Belgija, dok su slobodan pristup svome tržištu rada najavile Velika Britanija i Irska. Nizozemski političari zabrinuti su zbog mogućeg pritiska na njihovo tržište rada, zbog porasta nezaposlenosti - u Nizozemskoj ima 416.000 nezaposlenih ili 5,5 posto. Nizozemska vlada planira da bi iz srednje i istočne Europe nakon proširenja moglo u prve dvije godine doći samo između 7000 i 10.000 radnika godišnje. Nizozemska je pooštrila svoje tradicionalno liberalne imigracijske i azilantske zakone posljednjih godina zbog porasta nezaposlenosti i ekonomske recesije. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dionice Deutsche Telekoma porasle 2,4 posto</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 27. siječnja</p>
<p> - Deutsche Telekom predvodio je rast europskih dionica u utorak, nakon što je izvijestio o snažnom rastu broja pretplatnika u svojoj ključnoj američkoj jedinici T-Mobile, a novi znaci poslovnog oporavka i niz podizanja rejtinga izazvali su jačanje telekomunikacijskog i tehnološkog sektora.</p>
<p>Tako je do podneva londonski FTSE indeks ojačao 0,59 posto, na 4471 bod. Frankfurtski DAX istodobno je porastao nešto više od jedan posto, dosegnuvši 4172 boda.</p>
<p>Na rast je utjecalo i zatvaranje Wall Streeta u ponedjeljak, kada su američki burzovni indeksi dosegnuli nove najviše razine u posljednje dvije godine, jer su ulagači zadovoljni dobrim korporativnim zaradama te gospodarskim pokazateljima. Newyorški Dow Jones indeks skočio je 1,3 posto, na 10.702 boda, najviše od lipnja 2001. Nasdaq je istodobno ojačao 1,4 posto, na 2153 boda, najviše od lipnja 2002.</p>
<p>Dionice Deutsche Telekoma u utorak su ojačale 2,4 posto, također potaknute špekulacijama trgovaca da im je UBS podigla rejting. UBS je navodno podigla rejting i France Telecomu, što je izazvalo rast i njegovih dionica.</p>
<p>Vodafone je porastao dva posto. Za otprilike toliko ojačale su i dionice francuskog proizvođača čipova STMicroelectronicsa i njemačkog Infineona.</p>
<p>Jačanje dolara preko noći uslijed strahovanja od poteza za ograničavanjem rasta eura, izazvalo je rast dionica europskih izvoznika poput automobilskog sektora, predvođenog njemačkim proizvođačem luksuznih automobila BMW-om.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 indeks u utorak je oslabio, spustivši se za 0,41 posto na 10.928 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sanader pozvao talijansku, britansku i nizozemsku vladu da ratificiraju SSP </p>
<p>Hrvatski premijer odbacio optužbe da pojedini članovi Vlade provode pritisak na novinare te poručio da on i njegova vlada podupiru punu neovisnost i slobodu medija / Sanader je naglasio spremnost da Hrvatska ostane dio svjetske antiterorističke koalicije i pomogne međunarodnoj zajednici u suzbijanju širenja terorizma</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader u utorak je za vrijeme Aktualnog prijepodneva pozvao talijansku, britansku i nizozemsku vladu da ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) bez dodatnih uvjeta, »kao što je to dosad učinilo već 12 država Europske unije«. </p>
<p>Zastupnik Tonči Tadić (HSP) tražio je od premijera da se očituje o intervjuu talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Alessandra Grafinija Vjesniku prema kojem će Italija dodatno uvjetovati ratificiranje SSP-a. Odgovarajući Tadiću, Sanader je rekao kako ne očekuje da će talijanski premijer Silvio Berlusconi na njihovu skorom sastanku otvarati pitanja vezana uz povrat imovine i proglašenje ribolovno-ekološke zone.</p>
<p> Pitanje povrata imovine riješeno je Osimskim sporazumom, naglasio je premijer i poručio da će »Hrvatska provoditi svoje zakone onako kako ih je donio Hrvatski sabor« izazvavši snažan pljesak iz klupa vladajuće većine.</p>
<p> Aktualno prijepodne obilježila su »afirmativna« pitanja HDZ-ovih zastupnika pa je prvo parlamentarno propitkivanje Sanaderova kabineta prošlo uglavnom bez većih uzbuđenja u sabornici. Razlog tome mogla bi biti osmosatna sjednica Kluba HDZ-a u ponedjeljak na kojoj su, kako se neslužbeno doznaje, pripremana pitanja za »aktualac«. </p>
<p>Ipak, žamor u saborskim klupama izazvali su oporbeni zastupnici. </p>
<p>Tako je Željko Pavlic (Libra) spočitnuo premijeru intervenciju ministra vanjskih poslova Miomira Žužula u Hini, te da su se provodili pritisci na novinara Slobodne Dalmacije zbog pisanja o slučaju Čačija. Sanader je odbacio optužbe da pojedini članovi Vlade provode pritisak na novinare te poručio da on i njegova vlada u potpunosti podržavaju punu neovisnost i slobodu medija.</p>
<p>»Demokracija počiva na slobodi medija«, rekao je premijer detaljno opisujući zbog čega se Žužul za posjeta hrvatskog izaslanstva Bruxellesu i izvješća o susretu s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem obratio Hini.</p>
<p>»Žao mi je ako je zbog te intervencije došlo do nesporazuma i negativnog osjećaja u javnosti, ako je bilo neprimjerenih riječi, ako je tako bilo, nije bilo u redu«, dodao je premijer.</p>
<p>Velik dio zastupničkih pitanja bio je vezan uz vanjsku politiku nove hrvatske vlade. Sanader je, odgovarajući na njih, među ostalim ustvrdio da za vrijeme nedavnog posjeta hrvatskoga izaslanstva SAD-u nije bilo konkretnog upita hoće li Hrvatska slati vojnike u Irak. Kad to eventualno uslijedi, »razmotrit ćemo sve aspekte i o tome raspraviti u Saboru«, dodao je premijer.</p>
<p>Sanader je naglasio spremnost da Hrvatska ostane dio svjetske antiterorističke koalicije i pomogne međunarodnoj zajednici u suzbijanju širenja terorizma.</p>
<p>Odgovarajući na niz unutarnjopolitičkih pitanja, premijer je ponovio da je njegova vlada odlučna nastaviti graditi autocestu Zagreb-Split-Dubrovnik i početkom iduće godine započeti gradnju mosta Komarna-Pelješac. Šefovi oporbenih klubova u utorak su cijelo prijepodne dogovarali raspodjelu mjesta u odborima. </p>
<p>Milan Jelovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Diljem svijeta obilježen Dan sjećanja na holokaust</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Diljem svijeta u utorak se, na dan oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitza, obilježio Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.</p>
<p>Datum 27. siječnja, dan kada je oslobođen Auschwitz, jedan od najzloglasnijih nacističkih koncentracijskih logora, službeni je dan sjećanja na holokaust u velikom broju europskih zemalja.</p>
<p>U Izraelu se od ove godine isti dan obilježava i Nacionalni dan borbe protiv antisemitizma. Izraelske škole, vojska, javne institucije i mediji u utorak su imale posebne programe u čijem je središtu opasnost od rastućeg antisemitizma u svijetu. </p>
<p>Dan sjećanja na holokaust i sve žrtve nacističkih režima tijekom II. svjetskog rata obilježava se diljem Europe s posebnim naglaskom na obrazovanje mladih naraštaja. Vijeće Europe u svojim je preporukama usvojenim 2001. godine izrazilo »potrebu za jačim uzajamnim razumijevanjem i povjerenjem među narodima, posebice kroz program nastave povijesti da bi se uklonile predrasude i naglasio pozitivni uzajamni utjecaj između različitih država, religija i ideja u povijesnom razvoju Europe«. Također je upozorilo da bi »bolje razumijevanje novije europske povijesti moglo pridonijeti sprječavanju sukoba«. </p>
<p>Vijeće Europe sponzorira školske projekte u svakoj od 48 zemalja članica, pri čemu te zemlje same biraju dan kojim će obilježiti sjećanje na holokaust.</p>
<p>Prije četiri godine predstavnici 44 vlada iz svih krajeva svijeta sudjelovali su u Stockholmu na Forumu o učenju o holokaustu. U zaključcima te međuvladine konferencije šefovi izaslanstava jednoglasno su odlučili potpisati Stockholmsku deklaraciju preuzimajući obvezu poticanja obrazovanja i istraživanja o holokaustu da bi se i na taj način borili protiv rasizma, antisemitizma i netolerancije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U 95 prometnih nesreća u Zagrebu šest lakše ozlijeđenih, u Imotskom zbog snijega nije bilo škole </p>
<p>ZAGREB/KARLOVAC/ IMOTSKI, 27. siječnja</p>
<p> – Snijeg koji je u utorak prvi put ove zime prekrio zagrebačke ulice, izazvao je više lakših prometnih nesreća. Uglavnom zbog neopreznih vozača koji su vozili prebrzo i na premaloj udaljenosti od vozila ispred sebe, do 15 sati u 95 prometnih nesreća u gradu lakše je ozlijeđeno šest osoba.</p>
<p> Začudo, snijeg nije iznenadio zagrebačku Zimsku službu, nisu zabilježena znatnija kašnjenja u gradskom prometu i građanima nije prijetila poledica. Dvaput su ujutro zastali tramvaji na 15 minuta na Ferenščici i u Maksimiru, ali ti zastoji nisu povezani sa snijegom, rekli su u ZET-u. Zagreb je od ranoga jutra čistilo svih 115 ekipa i 28 specijalnih vozila Zimske službe. Ekipe će, najavljeno je, dežurati i dalje jer se očekuje još snijega i poledica. </p>
<p> Snijeg koji je padao na karlovačkom, slunjskom i plitvičkom području izazvao je nove poteškoće u prometu. Na svim cestama u tom području za sva je vozila potrebna zimska oprema. </p>
<p> Karlovački su policajci u utorak isključivali kamione s prikolicama i tegljače na putu prema Slunju i Korenici. Naime, na Plitvičkoj cesti zabranjeno je kretanje tih vozila na dijelu od Slunja preko Ličkog Petrova Sela i Prijeboja do Korenice. U Korenici je u utorak ujutro zaustavljeno tridesetak kamiona i šlepera. Visina snijega na Plitvičkim jezerima iznosila je 30 centimetara, u Korenici 20, na Bjelolasici 62, a u Begovom Razdolju 70 centimetara. </p>
<p> Na području Imotskog tijekom noći na utorak i prijepodne palo je između 20 i 70 centimetara snijega. Među naseljenim mjestima, najviše ga je bilo u Aržanu, Turiji, Zagvozdu i Vinjanima Gornjim – oko 30 centimetara. Zbog snijega nije bilo nastave u osnovnim i srednjim školama, a poduzeća su radila smanjenim kapacitetom. Tijekom dana cestari su očistili državne i županijske ceste dok će lokalne ceste biti očišćene čim to tehnički uvjeti dopuste. (Vjesnikovi dopisnici)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tihomir Blaškić Blaškićeva zdravstvena dokumentacija na procjeni u bolnici »Merkur«</p>
<p>Dokumentacija s nalazima koje su potpisali nizozemski liječnici dostavljena gastroenterologu Rajku Ostojiću / Put do eventualnog Blaškićeva bolničkog liječenja u Hrvatskoj vrlo je dug i, uz medicinska, obuhvaća i mnoga pravna odlučivanja </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Medicinski nalazi osuđenika iz Haaga Tihomira Blaškića stigli su u Zagreb tek u ponedjeljak kasno poslijepodne, dakle, desetak dana kasnije od najave koju je haaški osuđenik poslao svojemu odvjetniku Anti Nobilu. U utorak dopodne kompletna dokumentacija dostavljena je dr. Rajku Ostojiću, specijalistu gastroenterologije u zagrebačkoj bolnici »Merkur«. </p>
<p>Već u najavi te medicinske dokumentacije bilo je jasno da neki važni nalazi o zdravstvenom stanju generala Blaškića odgovaraju njegovu najboljem stanju unatrag godinu dana. To poboljšanje omogućilo je da se s manje strepnje očitanja nizozemskih liječnika proslijede dr. Ostojiću. </p>
<p>Ekspertiza hrvatskih liječnika, nakon što je poznata anamneza opisana u nalazu nizozemskih liječnika, trebala bi u zajedničkoj procjeni medicinskih timova omogućiti ocjenu o najefikasnijem liječenju osuđenoga Blaškića. Put do eventualnog bolničkog liječenja u Hrvatskoj vrlo je dug i, uz medicinska, obuhvaća i mnoga pravna odlučivanja.</p>
<p>Do kraja tih analiza Tihomir Blaškić, a ni njegovi odvjetnici nisu u prilici javno govoriti o rezultatima tih liječničkih nalaza i njihova definitivnog rješenja. Štoviše, Blaškić je morao potpisati posebnu sudsku izjavu po kojoj se detalji nalaza neće naći ni u hrvatskoj medijskoj javnosti.</p>
<p>Istraga o zdravstvenom stanju osuđenog Blaškića pokrenuta je nakon neobjašnjive slabosti i unutarnjeg krvarenja te pogoršanja njegove krvne slike. Uslijedile su infuzije i druga medicinska sredstva s namjerom da se njegov organizam dovede u normalu. Nedostajala je samo dijagnoza kako je uopće došlo do pogoršanja i koji su uzroci tegoba Tihomira Blaškića. Sud je prihvatio mogućnost da se nakon nalaza nizozemskih liječnika Blaškićev zdravstveni list nađe i pred hrvatskim liječnicima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rezultati izbora ostaju, razlozi za izbore neustavni</p>
<p>No za buduću upotrebu ostaje pravno shvaćanje po kojem je 26. vijećnik Županijske skupštine (sporni HSS-ovac) imao mandat odlučivanja i o svojemu mandatu u trenutku kada ga je njegova stranka imenovala umjesto vijećnika koji je dao ostavku </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Ustavni sud je odlučio da su presude Upravnog suda na temelju kojih je raspuštena Skupština Osječko baranjske županije - neustavne. No to ne znači da bi izbore provedene u toj županiji trebalo poništiti - izborni rezultati ostaju na snazi. </p>
<p>Što se, dakle, mijenja? Za buduću upotrebu ostaje pravno shvaćanje po kojem je 26. vijećnik te županijske skupštine (sporni HSS-ovac) imao mandat odlučivanja i o svojemu mandatu u trenutku u kojem ga je njegova stranka imenovala umjesto vijećnika koji je dao ostavku. </p>
<p>Da bi se spomenuta pravna zavrzlama razumjela, valja podsjetiti da su se Mato Arlović (SDP) i Vladimir Šeks (HDZ) složili pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav da vijećnik koji nastupa umjesto prethodnika koji je dao ostavku ima pravo odlučivanja tek nakon što o njegovu mandatu odluči skupštinska većina, dakle 26 vijećnika. Netom imenovani vijećnik bio je baš taj 26. član kvoruma koji je mogao odlučivati o sebi samome. Arlović i Glavaš su tvrdili da ne može. Mnogi u Osijeku i u Zagrebu su tvrdili da može, jer da je zakonska osnova takva da se stranka odlukom o zamjeni zapravo odlučila na popunu mjesta o čijem mandatu je već odlučeno.</p>
<p>Komplicirano? Nije. I ne bi bilo da se u cijelu stvar nije umiješao Upravni sud čijih je 12 presuda stalo na stranu jedne od »sukobljenih opcija« u Osječko-baranjskoj županiji.</p>
<p>Dakle, svi koji su tvrdili da je »zamjenski« vijećnik imao pravo glasovati o svojemu mandatu bili su u pravu. U pravu, pak, nisu bili Šeks, Glavaš i Arlović kada su tvrdili da vijećnik nije mogao odlučivati sam o sebi (u odnosu snaga 25:25) jer nema većine potrebne za izglasavanje. Svi, dakle, mogu glasovati o svojemu mandatu i nikakvi ih politički pritisci u tome ne mogu omesti.</p>
<p>Prigovori da je Ustavni sud odlučio tako, jer je »zakasnio« u rješavanju spora, nakon što je politički pragmatizam izborima učinio svoje, ne stoje. </p>
<p>Za desetljećima dugu tradiciju ustavnoga sudovanja u Hrvatskoj bitno je da se ni jednu odluku dosad nije donijelo a da se suci nisu konzultirali s donositeljem osporavane odluke. U konkretnom slučaju, na okupu nije bilo županijskih vijećnika, jer bez izbora nije bilo ni skupštine, a nije bilo ni Sabora, koji je donio zakon o lokalnoj i mjesnoj samoupravi. Tako je, prvi put u povijesti Ustavni sud morao donijeti odluku sam, bez »zakonodavca« i zato je ta odluka u odnosu na izbore zakasnila. Doduše, da se ovakvu odluku donijelo ranije, moglo se uštedjeti milijun-dva koliko su koštali izbori, a skupštinski sastav bi bio onakav kakvim se već pokazao kao biračka volja tog dijela Hrvatske - s onim »lutajućim« zastupnikom koji je nakon svega, neustavno, ispao iz igre.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Malević najavljuje žestok okršaj unutar SDP-a</p>
<p>ĐAKOVO, 27. siječnja</p>
<p> – »Presuda Ustavnog suda o neustavnosti svih 12 presuda Upravnog suda na temelju kojih je raspuštena Skupština Osječko-baranjske županije, a zatim održani i prijevremeni izbori, dokaz je da ima nade za pravnu državu u Hrvatskoj«, izjavio je u utorak Vjesniku Željko Malević, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a i bivši predsjednik osječko-baranjskog SDP-a, koji je, upravo zbog tih zbivanja, politički marginaliziran unutar stranke. </p>
<p>»Ovu presudu doživljavam i kao osobnu moralnu i političku satisfakciju jer je ona dokaz da nisam provodio nikakvo političko nasilje za što su me optuživali neki izvan stranke, ali i oni u stranci«, pojasnio je Malević. Najavio je da će vrlo brzo krenuti sa žestokim obračunom unutar stranačkih struktura protiv svih onih koji su zastupali drukčije stavove. »Dosad sam šutio zbog stranke i stranačkih izgleda na izborima, no sad je vrijeme da zatražim odgovornost, kako političku, tako i materijalnu, svih onih koji su zagovarali tezu da je Skupština nezakonita, te da sam ja politički nasilnik i uzurpator vlasti. Takvi nisu bili samo navodni pravni autoriteti iz HDZ-a, nego i iz drugih stranaka, pa čak i iz moje stranke. Osim političke, tražim i materijalnu odgovornost i zahtijevat ću da ta gospoda proračunu nadoknade iznos troškova izbora koji iznose pet milijuna kuna. Svi oni financijski jako dobro stoje i siguran sam da će poreznim obveznicima biti u stanju nadoknaditi tu štetu«, zaključio je Malević, uz napomenu da je to satisfakcija i osječko-baranjskom SDP-u. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za 35 posto građana mito je nešto uobičajeno i normalno</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Prema podacima ankete Centra za tržišna istraživanja GfK o mitu i korupciji provedene lani na 1000 ispitanika u Hrvatskoj, oko 35 posto građana ocjenjuje da je davanje mita gotovo normalan i uobičajen dio svakodnevna života, 34 posto da s malo napora i strpljivosti mito nije nužno davati, a samo četvrtina (25 posto) da mito uopće nije potrebno i da se legalno može sve dobiti.</p>
<p> Onih koji misle da je mito nepotrebno u istom istraživanju prije tri godine, 2001., bilo je 40 posto pa proizlazi da za podmićivanjem često posežu oni koji iz raznih razloga nemaju vremena čekati unedogled da im se riješi problem.</p>
<p>Hrvatskoj isto je istraživanje provedeno u deset zemalja srednje i istočne Europe pa će uskoro biti moguća i usporedna studija za sve zemlje.</p>
<p> Ispitanicima u Hrvatskoj predočene su okolnosti za koje su trebali ocijeniti jesu li mito ili nezakonit čin. Tako je 80 do 90 posto ispitanika mitom ocijenilo kad predstavnik netom privatiziranog velikog poduzeća novčano podupire političku stranku na vlasti ili kad otac pučkoškolca daruje školi 6000 kuna mjesec dana prije svršetka školske godine. Zanimljivo je da su ispitanici različito ocijenili okolnost kad, primjerice, pacijent na odlasku iz ordinacije dade liječniku bocu skupog alkoholnog pića: oko 40 posto smatra to mitom, a gotovo jednako toliko ne. Slično je i kad vlasnik stana radniku koji je obavio neki popravak u stanu ponudi gotovinu bez računa na koji se plaća porez: 50 posto ispitanika to smatra nezakonitim postupkom, 23 posto o tome nema stajalište, a za 27 posto to nije nezakonit čin. </p>
<p>Prema vlastitoj ocjeni više od 50 posto ispitanika nikad ne daje, a 45 posto daje mito. Među potonjima 24 posto čini to vrlo rijetko, 15 posto povremeno, a šest posto često. U istraživanju iz 2001. bilo je dvostruko manje onih koji su izjavili da daju mito pa je pitanje je li se promijenilo ponašanje ili je riječ o iskrenijim odgovorima na to osjetljivo pitanje.</p>
<p>Prema mišljenju ispitanika, mito je najraširenije u zdravstvu (35 posto), sudstvu (24 posto), carini i upravi (osam posto), policiji, ministarstvima itd. </p>
<p> Zanimljivo je da bi samo 20 posto građana bilo spremno legalno djelovati i anonimno javiti policiji ili pak svjedočiti na sudu kad bi vidjeli da tko daje mito zaposlenom u vlasti ili nekoj javnoj osobi.</p>
<p> Čak 72 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da bi se država i vlast, a ne obični ljudi, trebali boriti protiv korupcije te da korumpirani političari, dužnosnici i poslovni ljudi tvore isprepletenu mrežu i podupiru jedni druge.</p>
<p>U anketi 88 posto ispitanika općenito prihvaća tvrdnju da je naša zemlja korumpirana i da danas ima više korupcije nego u socijalizmu (57 posto). Smatraju da glavni borac protiv korupcije treba biti država i vlast (93 posto), ali da u Hrvatskoj nije tako u dovoljnoj mjeri misli 81 posto ispitanika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Eksplozija u kući Miloševićeva cavtatskog prijatelja zubara</p>
<p>CAVTAT, 27. siječnja- U utorak oko 3 sata nepoznata osoba aktivirala je eksplozivnu napravu u prizemlju kuće u ulici Kneza Domagoja u Cavatu. Kuća u kojoj inače nitko ne živi u vlasništvu je Blaže Zlopaše (72), nekadašnjeg cavtatskog stomatologa koji je uoči same agresije JNA tijekom Domovinskog rata s obitelji napustio Konavle. U ekspolziji je znatno oštećeno prizemlje Zlopašine kuće no velika šteta nastala je i na okolnim kućama kao i na automobili Crvenog križa koji bio parkiran u blizini. U eksploziji nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Blažo Zlopaša jedan je od rijetkih osobnih prijatelja Slobodana Miloševića kojeg je osamdesetih godina često ugošćavao u svom domu a u vrijeme okupacije Cavtata pripadnici JNA iz njegove kuće, prvo u Crnu Goru a potom u Beograd prenijeli su sav namještaj i opremu njegove privatne stomatološke ordinacije. Cavtaćani ga pamte kao jednog od najvećih zagovornika »Srpske Dubrovačke republike« koju je na tom prostoru tijekom 1991. godine htio osnovati Aleksandar Apolonio. </p>
<p> Ime Blaže Zlopaše u javnosti se opet spominje 2002. godine kada je uputio pismo načelniku općine Konavle, Luki Kordi u kojem zahtjeva da mu kuća u Cavtatu bude vraćena u stanju u kakvom ju je ostavio prije nego je otišao iz Konavala. </p>
<p>Načelnik općine Konavle Luka Korda u utorak je osudio podmetanje eksplozivne naprave u kući Blaža Zlopaše. »Svi smo iznenađeni tim vandalskim činom koji se ničim ne može opravdati. Mislim da je interes čitave općine, pa i moj kao načelnika da policija što prije otkrije počinitelja jer mislimo da to u ovakvom jednom mirnom kraju, posebice jer je pretrpio najveća ratna razaranja i strahote. Od rata nikada nije bilo takvih problema a eto sada se u srcu Cavata dogodilo nešto što stvarno svi osuđujemo i što se ničim ne može opravdati. Moje mišljenje je da to nije djelo Konavljana no policija će, nadamo se, što prije otkriti tko je to napravio i kakve su mu zapravo bile namjere jer to samo može škoditi Konavlima, Cavtatu i turističkoj sezoni.« - kazao je Korda. Od odvjetnice koja Zlopašu u Dubrovniku zastupa u poslovima prodaje imovine doznali smo da joj se on javio i izrazio ogorčenje. Zlopaša je rekao da je podmetanje eksplozivne naprave »odraz stanja u Hrvatskoj« te da će »zaštitu zatražiti od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu«, kazala je za Vjesnik Ana Birimiša i dodala kako će protiv nepoznatog počinitelja podnjeti kaznenu prijavu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Ne mogu stati iza toga što Čačija ne plaća alimentaciju«</p>
<p>Nenad Stazić (SDP) poručio je premijeru Ivi Sanaderu da je nezaobilazna njegova odgovornost u imenovanju Stipe Čačije pomoćnikom ministra unutarnjih poslova. »Kad ste ga imenovali, znali ste da taj čovjek krši nekoliko zakona. Kakvu ste poruku time poslali časnicima HV-a? Kršite zakone, ne odlazite na posao, idite na bolovanje po tri godine, ali ako ste član HDZ-a i meni odani, imenovat ću vas pomoćnikom ministra. Je li to put kojim mislite pokrenuti Hrvatsku«, upitao je Stazić Sanadera. </p>
<p>Premijer je odgovorio da je Čačija dobar profesionalac koji je postavljen za šefa osiguranja HDZ-a u predizbornoj kampanji zbog prijetnji upućenih vodstvu stranke. </p>
<p>»On je taj posao sjajno odradio, ali to ga ne opravdava što sinu ne plaća alimentaciju. Iza toga ne mogu stati i stoga ću prihvatiti njegovo stavljanje mandata na raspolaganje«, rekao je Sanader. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader nezadovoljan radom Ureda za sukcesiju</p>
<p>Izbor osječko-baranjskog dožupana iz redova nacionalnih manjina autonomna je odluka županijskog HDZ-a koju podržavam jer pridonosi poboljšanju međuljudskih odnosa/ Produljenje odluke o ukidanju viza državljanima SCG iskorak u očekivanju nove, proreformske, proeuropske i prodemokratske srbijanske vlade bez Šešeljevih radikala, naglasio je premijer Ivo Sanader/ Nema nikakve opasnosti od zaustavljanja zdravstvenih projekata, iako ćemo morati napraviti rebalans, istaknuo je ministar zdravstva Andrija Hebrang </p>
<p>Afirmativna pitanja HDZ-ovih zastupnika i neuobičajeno mirna atmosfera u sabornici obilježila su u utorak prvo Aktualno prijepodne petog saziva Hrvatskog sabora. </p>
<p>Na udaru zastupničkih pitanja najviše je bio premijer Ivo Sanader. Odgovarajući Željku Pavlicu (Libra) koji mu je prigovorio zbog intervencije vanjskopolitičkog ministra Miomira Žužula u Hinu i navodnih pritisaka na novinara Slobodne Dalmacije zbog pisanja u »slučaju Čačija«, premijer je odbacio optužbe da pojedini članovi Vlade vrše pritisak na novinare. »Nemam saznanja o takvim pritiscima, mogu samo apelirati na one koji su vršili pritisak da to ne rade«, rekao je premijer. »Pogledajte današnju Slobodnu Dalmaciju«, uzvratio mu je Pavlic.</p>
<p>Miroslava Rožića (HSP) zanimalo je rješavanje problema sukcesije, a premijer Ivo Sanader izrazio je nezadovoljstvo radom Vladina Ureda za sukcesiju i njegovom čelnom osobom te najavio punu reviziju njegova rada, nakon čega će Vlada, kako je rekao, donijeti odgovarajuće odluke. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje Vlade Jukića (HSP) na temelju kojeg dokumenta osječko-baranjski dožupan mora biti iz redova nacionalnih manjina, budući da se Erdutski sporazum više ne primjenjuje, Sanader je rekao kako je tu riječ o autonomnoj odluci županijskog HDZ-a. »Podržavam ju jer pridonosi poboljšanju međuljudskih odnosa«, komentirao je premijer i najavio da će Vlada razmotriti koje odluke iz Erdutskog sporazuma i dalje vrijede, tj. koje su konzumirane odlukama Vlade i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.</p>
<p>Slavena Leticu (HSP) zanimalo je hoće li Vlada tražiti odgovornost Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) zbog neopravdanog probijanja proračuna, o čemu on, kako je rekao ima i pisane dokaze. »O tome ćemo u četvrtak razgovarati s bivšim premijerom Ivicom Račanom i njegovim ministrima Linićem, Crkvencem i Čačićem. Potvrdio je informaciju da su proračunski izdaci HAC-a probijeni za 1,6 milijardi kuna, da je o tome izvijestio Račana koji mu je kao razlog probijanja naveo bržu gradnju cesta od planirane. Iako je imala negativno mišljenje Ministarstva financija, Račanova vlada se 18. prosinca 2003. suglasila s probijanjem proračuna, što je, budući da su prošli izbori, nedopustivo u demokratskim zemljama«, naglasio je premijer.</p>
<p>»Kod preuzimanja Ministarstva nisam dobio ni jedne jedine rečenice o dugovanju sustava jer ono nije vodilo nadzor nad financijskim poslovanjem zdravstvenih ustanova nad kojima dakle nije bilo apsolutno nikakva financijskog nadzora niti središnje evidencije prihoda i rashoda. Kad smo zbrojili sva potraživanja od veledrogerija i sva dugovanja bolnica te prebili dugovanja HZZO-a, financijski stručnjaci došli su do brojke od 7,3 milijarde kuna duga«, odgovorio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang Karmeli Caparin (HDZ). Dodao je da će se ustrojiti sustav u kojem će sva financijska kontrola biti na jednome mjestu kako bi se odmah evidentiralo eventualno nenamjensko trošenje novca te da će dug biti podmiren. </p>
<p>Odgovarajući Mirjani Brnadić (HDZ) o tome što će biti s natječajima za nabavku bolničke opreme, istaknuo je da je zaustavio samo one natječaje koji nisu bili u skladu s postojećim zakonskim propisima iza koje nije bila predviđena rashodovna stavka u proračunu. »Uvjeravam vas da ćemo sve planirane i ugovorene obaveze uskladiti s proračunom i nema nikakve opasnosti od zaustavljanja projekata, iako ćemo morati napraviti rebalans«, rekao je Hebrang. </p>
<p>Odgovarajući Zdenki Babić-Petričević (HDZ) na pitanje o mogućoj reorganizaciji ustroja MUP-a, ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić kazao je da je jedina promjena podizanje Ureda za sigurnost osoba i prostora na razinu uprave, zbog porasta svjetskog terorizma i gospodarskog kriminala. </p>
<p>Ministar gospodarstva i rada Branko Vukelić u odgovoru Zvonimiru Puljiću (HDZ) najavio je da će do 31. siječnja biti pripremljeno kompletno izvješće o stanju u robnim zalihama nakon čega će Vlada predložiti mjere kako bi se riješilo pitanje popunjenosti tih zaliha.</p>
<p>Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić najavila je da će Vlada nastaviti Program poticane stanogradnje ali i pripremiti prijedloge izmjena zakona kako bi se osigurala dodatna sredstva u proračunu za njegovu provedbu. Naglasila je, u odgovoru Mariji Bajt (HDZ), da će se Agenciji za pravni promet nekretnina vratiti zakonom utvrđeni poslovi. </p>
<p>»Normalizacija odnosa Hrvatske i SCG nema alternative«, rekao je premijer odgovarajući Ruži Tomašić (HSP) koju je zanimalo zašto je Vlada do lipnja produžila odluku o ukidanju viza državljanima SCG budući da su Šešeljevi radikali pobijedili na izborima. Produljenje odluke on je nazvao »iskorakom u očekivanju nove, proreformske, proeuropske i prodemokratske« srbijanske vlade bez Šešeljevih radikala. »Ali u svakom trenutku Vlada može ad hoc sazvati sjednicu i povući tu odluku«, rekao je premijer, naglasivši kako će vrlo ozbiljno promatrati razvoj stanja u Srbiji. Najavio je da će Vlada u srijedu primiti izaslanstvo vojvođanskih Hrvata te uskoro u Vojvodinu uputiti svoje izaslanstvo.</p>
<p>Odgovarajući HDZ-ovcima Ivanu Bagariću i Franji Arapoviću na pitanje o budućem statusu Mostara, Sanader je rekao kako podržava ideju da to bude jedan grad, ali i da se do rješenja dođe konsenzusom. Hrvatska je zainteresirana za stabilizaciju BiH, no toga neće biti bez pune ravnopravnosti Hrvata u njoj.</p>
<p>Premijer je komentirao i uhićenje bivšeg predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića: »Ako je ono politički motivirano treba ga odbaciti, a ako je riječ o pravnim, kaznenim razlozima u tom slučaju u to ne možemo ulaziti«. Kazao je da za nedavnog razgovora s Paddyjem Ashdownom o tome nije bilo riječi, poručivši da pomoć Hrvatima u BiH neće biti samo deklarativna.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Japanci snimali Cro-Copa</p>
<p>Među brojnim novinarima koji inače prate rad Hrvatskog sabora u utorak se zatekla i ekipa japanske Fuji televizije iz Osake. Ona boravi u Hrvatskoj kako bi napravila reportažu o ultimate-fight borcu Mirku Filipoviću, koji je vrlo popularan u Japanu gdje je u studenome prošle godine izgubio borbu za svjetskog prvaka. Filipović je u međuvremenu izabran za zastupnika na listi SDP-a pa su ga japanski novinari došli snimiti i na njegovu novom radnome mjestu. Osim Cro-Copa, gledatelji Fuji televizije moći će vidjeti i HSP-ovog zastupnika Tončija Tadića, po struci atomskog fizičara koji je prije nekoliko godina boravio u Osaki na poslijedoktorskoj stipendiji. On je u svojoj izjavi uglavnom govorio o političkim pitanjima, a na kraju je gledatelje Fuji televizije pozdravio na japanskom. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pravni stručnjaci tvrde: Predsjednik bi mogao promijeniti odluku o Čačijinoj mirovini </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali i koji žele ostati anonimni, u načelu se slažu da bi predsjednik Republike trebao imati mogućnost promjene odluke o predsjedničkoj mirovini.</p>
<p> Pitanje predsjedničke mirovine došlo je u fokus javnosti kad se otkrilo da je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Stipe Čačija, koji je u međuvremenu stavio mandat na raspolaganje, dobio tu mirovinu unatoč tomu što su se uz njega »nalijepili« razni skandali. </p>
<p> Jedan ustavnopravni stručnjak kaže da bi, načelno, predsjednik Republike trebao imati mogućnost ukinuti predsjedničku mirovinu pokaže li se da ne postoje pravne pretpostavke za njezino dodjeljivanje. Povlaštene mirovine dodjeljuju se na temelju zakona pa, u sklopu toga, u ponovljenom postupku treba postojati i mogućnost ispravljanja pogreške. Takva mogućnost ispravljanje pogreške u nekom pravnom postupku civilizacijsko je dostignuće, stručno je tumačenje. </p>
<p>Dovedemo li, kaže taj stručnjak, stvar do apsurda, da predsjedničku mirovinu dobije netko tko je primjerice u zatvoru zbog pljačke, bilo bi strašno da se takva pogreška ne može otkloniti. Budući da je predsjednička mirovina akt slobodne ocjene predsjednika Republike, utemeljene na zakonu, logično bi bilo da taj akt predsjednik može i promijeniti, zaključuje taj stručnjak.</p>
<p>Drugi pravni stručnjak blizak Ustavnom sudu podsjeća na Zakon o mirovinskom osiguranju, koji predviđa da se u ponovljenom postupku može promijeniti odluka o mirovini utvrde li se nove činjenice koje tu odluku dovode u pitanje. No, on naglašava i da je taj zakon vrlo restriktivan, u smislu da je vrlo teško nekom ukinuti neko već priznato pravo. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Predsjednik piše premijeru: Uvjeren sam da ćete znati procijeniti posljedice Hebrangove izjave </p>
<p>Na Pantovčaku smatraju da je Hebrangova izjava ili »velika zabuna, ili potpuno nekontrolirana izjava ili principijelna razlika u mišljenjima o predsjednikovoj funkciji / Jedna od tema susreta Mesića i Sanadera u srijedu bit će i Predsjednikov prijedlog promjene režima dodjeljivanja tzv. predsjedničkih mirovina </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Iako su predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader najavili da je potrebno uspostaviti koordinaciju između njihovih ureda radi boljeg vođenja države, povod ubrzanom sastanku u srijedu u Banskim dvorima jesu izjave potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga. Gostujući nedavno u emisiji na TV Nova, Hebrang je rekao kako predsjednik Mesić omalovažava predsjedničku funkciju, što je bio prvi ozbiljni poremećaj dosad s obiju strana najavljivane dobre suradnje između predsjednika države i premijera. S Pantovčaka je Sanaderu poslano i Mesićevo pismo u kojem predsjednik Republike upozorava premijera da je ozbiljno povrijeđen izjavom ministra i potpredsjednika Vlade kojoj je dao podršku u namjeri dobre suradnje.</p>
<p> »Ministar i potpredsjednik Vlade dr. Andrija Hebrang izjavio je da sam 'obezvrijedio funkciju predsjednika Republike' te da je Hrvatskoj 'još uvijek potreban čovjek koji bi bio stup, mjerilo i orijentacija'«, piše Mesić.</p>
<p>»Vjerujem da ćete se i Vi složiti da je riječ o istupu koji je potpuno neprimjeren dužnosti koju dr. Hebrang obnaša. Ministar Hebrang morao bi biti svjestan da takvim izjavama dovodi u pitanje najavljenu suradnju svog ministarstva (ali i Vlade čiji je potpredsjednik) s predsjednikom Republike. Uvjeren sam da ćete u svojstvu predsjednika Vlade i stranke koja je tu vladu formirala znati procijeniti posljedice Hebrangove izjave i primjereno na taj istup reagirati«, dodaje Predsjednik u pismu Sanaderu. </p>
<p>Ovih je dana šef države poručivao da ga »ne zanimaju ni Hebrang ni njegove izjave« i da je »Hebrang Sanaderov, a ne njegov problem«. U Uredu Predsjednika u srijedu prijepodne nisu željeli službeno potvrditi da je Mesić pisao Sanaderu.</p>
<p> Dapače, izvori na Pantovčaku tvrdili su da Predsjednik »apsolutno nije pogođen spornom izjavom«. Svatko ima pravo na svoje viđenje Predsjednikove uloge u vođenju države, no na Predsjedniku je jedino da slijedi svoje ustavne zadaće što on i čini, poručili su s Pantovčaka. Hebrangova je izjava, smatraju, ili »velika zabuna, ili potpuno nekontrolirana izjava ili principijelna razlika u mišljenjima o predsjednikovoj funkciji«.</p>
<p> Prema tumačenjima Pantovčaka, predsjednik Mesić svojim vanjskopolitičkim i unutarnjopolitičkim aktivnostima »podiže predsjedničku funkciju, a ne da je ruši« kako tvrdi Hebrang. Zamjećuju da potpredsjednik Vlade nije ničim argumentirao svoje tvrde stavove o tome da predsjednik Republike »omalovažava predsjedničku funkciju«.</p>
<p>Mesićevi savjetnici navode suprotne dokaze. Ovlasti koje Predsjedniku omogućuju diskrecijsko pravo samostalnog odlučivanja sam je Mesić maksimalno reducirao. Prema objašnjenjima iz njegova ureda, predložio je »dodatne zaštitne filtere poput raznih komisija i povjerenstava«. Konkretno, to se uočava na odlukama o civilnim odlikovanjima koje mu predlaže posebna komisija makar mu zakon omogućuje samostalno odlučivanje. </p>
<p>Sve svoje dužnosti predsjednik Mesić je dosad obavljao isključivo u skladu s ustavnim ovlastima, poručuju s Pantovčaka. Napominju i da je smanjenje predsjedničkih ovlasti inicirao sam Mesić ne želeći biti »ni otac nacije niti autoritarni vođa naroda«, nego »građanski, civilizirani demokratični predsjednik zemlje u parlamentarnoj demokraciji što Hrvatska jest«. Predsjednik Mesić poštiva trodiobu vlasti i dignitet predsjedničke dužnosti, poručuju Hebrangu neizravno iz Mesićeva ureda. </p>
<p> Stav je Predsjednikovih savjetnika kako je Mesićeva dužnost da svakoga u ovoj zemlji tko tvrdi da on omalovažava dužnost predsjednika, kao što je to rekao Hebrang, upozori na svoje ustavne ovlasti.</p>
<p>No, to neće učiniti u javnoj polemici s Hebrangom nego u razgovoru s njegovim nadređenim, a to je premijer Sanader. </p>
<p> Službeni je Pantovčak, doznajemo, zasad zadovoljan Sanaderovom reakcijom u slučaju Hebrang i smatra se kako je »premijer pokazao da zna kad i kako treba stati na loptu«.</p>
<p> U pozadini Hebrangovih izjava, na sastanku Mesić-Sanader u srijedu jedna od tema razgovora bit će i Predsjednikov prijedlog promjene režima dodjeljivanja tzv. predsjedničkih mirovina.</p>
<p> I o tome je Mesić pismom izvijestio premijera Sanadera. Predsjednik predlaže zakonske promjene kojima bi se jasno definirali kriteriji dodjele tih mirovina a da to ne bude diskrecijsko pravo predsjednika države. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić opovrgnuo da je poslao prijeteće pismo Sanaderu</p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je nakon dodjele odličja Pravednik među narodima upitan je li točno da je premijeru Ivi Sanaderu poslao pismo u kojem prijeti da će prekinuti odnose s njim zbog medijskih istupa potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrije Hebranga, kako je objavio Nacional. Predsjednik je opovrgnuo da je poslao prijeteće pismo. Dodao je da je u Banske dvore poslao pismo u vezi sa slučajem Čačija u kojem je, kako je rekao, »upozorio na jednu pojavu i to je sve«. »Predložio sam da se do kraja utvrde kriteriji i postupak kojeg se mora pridržavati ministar obrane pri predlaganju predsjedničke mirovine. Dosad to nije bilo transparentno«, izjavio je Mesić. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»U onom beskrajnom zlu moralo se prkositi barem jednim dobrim djelom«</p>
<p>Odličje Pravednik među narodima dodijeljeno je Ani Jakić, Jozi Jagodiću, Olgi Neumann, Veri Oberiter i Ludviku Valentinčiću, te Dani Vukoviću / »Mladi moraju znati da je ustaški režim radio isto što i nacisti, možda malo manje organizirano, ali ne manje brutalno«, rekao je hrvatski predsjednik Mesić/ Mlade generacije moraju saznati potpunu istinu o povijesti, naglasio je ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja</p>
<p> - »U onom beskrajnom zlu moralo se prkositi barem jednim dobrim djelom«, rekla je Vera Oberiter zahvaljujući u ime svih koji su u utorak na Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti proglašeni Pravednicima među narodima. Odličje Pravednik među narodima, jedno od najviših odličja Države Izrael, dodijeljeno je Ani Jakić, Jozi Jagodiću, Olgi Neumann, Veri Oberiter i Ludviku Valentinčiću, te Dani Vukoviću. </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, pokrovitelj svečanosti, kazao je da holokaust nije nastao preko noći te da je anitsemitizam neodvojiv dio europske povijesti. »Mladi moraju znati da je ustaški režim radio isto što i nacisti, možda malo manje organizirano, ali ne manje brutalno«, ustvrdio je Mesić. Predsjednik je napomenuo da se ne smiju zaboraviti ni slavne ni tamne stranice povijesti ističući: »Ima onih zbog čijih se djela moramo stidjeti, ali i onih na koje moramo biti ponosni«. Upravo su oni na koje moramo biti ponosni pomogli Hrvatskoj da »uzdignuta čela može biti član demokratske zajednice«.</p>
<p> Predsjednik je naglasio da se ne smije dopustiti revizionistima da falsificiraju povijest, te da je najveći broj Židova spašen aktivnim sudjelovanjem u antifašističkoj borbi. Odličje Pravednik među narodima jedinstveno je priznanje koje se dodjeljuje odvažnim i plemenitim ljudima, jakih moralnih načela, kazao je Mesić. </p>
<p>Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj, sa sjedištem u Beču, Yael Rubinstein rekla je da su Pravednici među narodima »inspiracija za nas kad je riječ o ljudskim pravima«. </p>
<p>Podsjetila je na Mesićevu ispriku Židovima izrečenu u Izraelu 2001. zbog zločina što su ih počinili ustaše, a koja je u Izraelu toplo primljena. Također je podsjetila na posjet izraelskoga predsjednika Moshe Katsava Hrvatskoj koji je ukazao na bliske veze dviju država. Veleposlanica Rubinstein izjavila je da, uz 98 Hrvata koji su dobili odličje Pravednik među narodima, sigurno postoje još mnogi takvi ljudi u Hrvatskoj. </p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac, govoreći i u ime premijera dr. Ive Sanadera, naglasio je da su odlikovani »pokazali izuzetnu hrabrost i svjedoci su nemilih događaja progona Židova u NDH«. Mlade generacije moraju saznati potpunu istinu o povijesti koja se događala na ovim prostorima te da »kao budući građani, odgovorni za donošenje odluka u demokratskom društvu, mogu i znaju prepoznati oblike ljudskog ponašanja, propagande i predrasuda s kojima će se suočavati i odgovorno ih sprečavati danas i u budućnosti«, kazao je Primorac. Ljudska prava, snošljivost i uvažavanje različitosti vrijednosti su civiliziranog demokratskog društva, a hrvatsko društvo obogaćeno nacionalnim manjinama i vjerskim zajednicama pred velikim je izazovom u razvoju demokracije i očuvanja nacionalnog identiteta.</p>
<p> Hrvatsko društvo obilježeno je tranzicijom i oporavkom od posljedica rata i agresije, a svi ti događaji i procesi »zbunjuju nove naraštaje i pridonose urušavanju moralnih vrijednosti kao i nestrpljivosti građana koji su suočeni s posljedicama ratnih i društvenih procesa iz prošlog desetljeća«, ocijenio je Primorac. Uvjeren je da je hrvatsko društvo i svi građani spremno uložiti napore u izgradnju demokratskog društva u kojem su »etičke vrijednosti, ljudska prava i vladavina prava imperativ«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Neprihvatljivost ekstremizma, isključivosti i političkog nasilja </p>
<p>ZAGREB, 27. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader u poruci u povodu Dana sjećanja na holokaust, 27. siječnja, pozvao je u utorak hrvatske građane da pridonesu razvoju i njegovanju međusobne snošljivosti i raznolikosti u hrvatskom društvu »koje želimo razvijati na temeljima vrijednosti suvremene demokratske Europe, od kojih je jedna od najvažnijih i antifašizam«.</p>
<p>Vladin Ured za odnose s javnošću prenio je u svom priopćenju poruku premijera Sanadera.</p>
<p>»Danas na međunarodni dan holokausta, na dan oslobođenja preživjelih zatočenika zloglasnog Auschwitza, prisjećamo se svih strahota i nehumanosti koje je čovječanstvo proživjelo prije šest desetljeća. Zlodjela fašizma, nacizma i patnje židovskog naroda i drugih slobodoljubivih ljudi nikad se ne smiju zaboraviti.</p>
<p>Dan holokausta prigoda je da se podsjetimo na sve te činjenice i upozorimo na neprihvatljivost ekstremizma, isključivosti i političkog nasilja. To je i prigoda da podsjetimo nove naraštaje kako je poštivanje moralnih vrjednota, vladavine prava i iznad svega zaštita slabijih i drukčijih temelj opstojnosti i napretka demokratskog društva. Istodobno se moramo prisjetiti i onih koji su bili spremni ugroziti svoje sudbine da bi pomogli i zaštitili ugrožene i na taj način omogućili da istina bude objelodanjena.</p>
<p>Holokaust nije samo daleka prošlost. On je i temelj današnjih prijetnja čovječanstvu: rasizam, nesnošljivost spram drukčije vjere ili etničke pripadnosti, crpe svoje nadahnuće u istoj nesnošljivosti, nasilju i isključivosti. Želim stoga na ovaj dan poručiti svim hrvatskim građanima da pridonesu zajedničkom dobru - razvoju i njegovanju raznolikosti i međusobne snošljivosti hrvatskog društva koje želimo razvijati na temeljima vrijednosti suvremene demokratske Europe, od kojih je jedna od najvažnijih i antifašizam. Činimo to kako bi Hrvatska danas i u budućnosti bila društvo slobodnih, sigurnih i sretnih ljudi«, kaže se u poruci predsjednika Vlade Ive Sanadera. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040128].
|
