NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040427].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196012 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Nemamo ništa protiv tih ljudi, ali ih nećemo u svojem mjestu«</p>
<p>Predsjednik Mjesnog odbora Stubičke Slatine Nenad Gospočić tvrdi da im je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić obećao ono što već imaju, asfalt i javnu rasvjetu, i da im se »serviraju priče za malu djecu« / Odluči li MUP ipak otvoriti prihvatilište, mještani se spremaju na veće javne prosvjede i građanski neposluh</p>
<p>STUBIČKA SLATINA, 26. travnja</p>
<p> – Dan nakon zbora mještana i sastanka s ministrom unutarnjih poslova Marijanom Mlinarićem, na kojemu su Slatinščani oštro prosvjedovali i plebiscitarno se izjasnili protiv otvaranja prihvatilišta za tražitelje azila u njihovu mjestu, uputili smo se u to selo na prijelazu iz Zagrebačke u Krapinsko-zagorsku županiju, da čujemo što je mještanima na duši. U Stubičkoj Slatini su nas dočekali kao dobri domaćini, ali se nisu htjeli fotografirati, govoreći da »slikamo mjerodavne«, jer su ih razljutila neka »provokativna novinarska pitanja u nedjelju, upućena lokalnim pijancima«.</p>
<p>Mještanin Zdravko Bedek nam je rekao da je Slatina mirno mjesto koje bi se dolaskom stranaca promijenilo: »Nemamo mi ništa protiv tih ljudi, ali ih nećemo u svojem mjestu. Dosta nam je toga da nas stalno netko uznemiruje. Mojoj je obitelji JNA oduzela šumu na mjestu današnje vojarne«, tuži nam se Bedek. </p>
<p>»Bojim za svoju djecu da ne dobiju kakvu bolest«</p>
<p>Njegova sumještanka Draženka, istog prezimena, čija je kuća ispod vojarne, strahuje za sigurnost svoje djece: »Znam da tim ljudima treba pomoći, ali se bojim za svoju djecu da ne dobiju kakvu bolest. Pa kaj niste čuli da su prošli vikend pobjegli azilanti u Ježevu? Tko zna što se tim ljudima mota po glavi...«</p>
<p>Jedan Slatinčanin, koji se nije htio predstaviti, kratko je komentirao: »A kaj nam to treba? Kome budu oni koristili i tko bude nas čuval od njih? Bilo bi dobro da to radi MUP, ali ne – to bude zadaća zaštitarskih službi, a to, bome, nije isto. Nek nas ostave na miru, a azilante nek nastane negde drugde«.</p>
<p>Potražili smo predsjednika Mjesnog odbora Stubičke Slatine Nenada Gospočića, koji, kako su nam rekli mještani, »bude najbolje znal reći kaj je na stvari«.</p>
<p>»S idejom da se u našem mjestu otvori prihvatilište za tražitelje azila upoznati smo tek prije 15-ak dana, što je prekratak rok, znajući da Hrvatska do kraja mjeseca treba iskoristiti novac iz Cards-programa. Dakle, dovedeni smo pred gotov čin. Mupovci, na čelu s ministrom Mlinarićem, obećavaju nam ono što već imamo – asfalt i javnu rasvjetu. Ne nude nam ništa novo nego samo priče za malu djecu, što su zorno dokazali na skupu u nedjelju«, kaže Gospočić.</p>
<p>»Incidenta nije bilo«</p>
<p>Predsjednik Mjesnog odbora nezadovoljan je i načinom kojim su predstavnici MUP-a nastupili na sastanku s mještanima: »Nikakvog incidenta u nedjelju nije bilo. Predstavnici MUP-a od samog su me početka skupa nagovarali da prekinem sastanak, što najbolje govori o njihovim namjerama. Nitko nema ništa protiv predstavnika tog ministarstva, nego su njihovi argumenti za otvaranje prihvatilišta u Zagorju neprihvatljivi. Zato je ministar otišao, a ne što je bio uvrijeđen«, odlučan je Gospočić.</p>
<p>Kad je riječ o otvaranju tridesetak novih radnih mjesta u prihvatilištu, o čemu su govorili predstavnici MUP-a, Gospočić tvrdi da su to samo pusta obećanja. »Pa nemamo mi u Slatini defektologa, socijalnih radnika i drugih stručnjaka koji će biti potrebni u prihvatilištu za 120, 150 tražitelja azila«, čudi se Gospočić. </p>
<p>Odluči li MUP otvoriti prihvatilište unatoč protivljenju mještana, što u Slatini smatraju vrlo vjerojatnim scenarijem, mještani se, rekao je Vjesniku Gospočić, spremaju na veće javne prosvjede i građanski neposluh. A prije toga traže raspisivanje referenduma o tom pitanju na području cijelog grada Oroslavja.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska može birati: ili će za prihvatilište dobiti milijun eura ili će ga platiti sama</p>
<p>Ako Hrvatska ne osposobi prihvatilište za azilante, bilo ono u Dugom Selu ili u Stubičkoj Slatini, ostat će bez milijun eura namijenjenih u tu svrhu i opet će negdje morati smjestiti azilante, u skladu sa zakonom i s novcem iz državnog proračuna / Prema neslužbenim procjenama, Hrvatska bi mogla imati 150 do 200 azilanata, za što bi iz državne blagajne trebalo izdvojiti najmanje četiri milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Stanovnici Stubičke Slatine pobunili su se ovog vikenda protiv otvaranja centra za prihvat azilanata. Europska unija od Hrvatske očekuje da osigura odgovarajući smještaj azilantima, ali čim se spomene moguća lokacija, tamošnji stanovnici odmah negoduje.</p>
<p>Hrvatska do 30. lipnja ove godine treba pripremiti sve projekte i lokaciju za takav centar, za što joj je iz Cards-programa osigurano 800.000 eura. Dodatnih 200.000 eura isti izvor nudi za osposobljavanje kadrova koji bi radili u tom centru i za uspostavu računalne banke podataka. No milijun eura zasad je neiskorišteno, jer nitko ne želi da taj centar bude baš u njegovom mjestu. Prošli je saziv Sabora u lipnju prošle godine usvojio Zakon o azilu koji vrijedi od 1. srpnja ove godine. Rok se primiče, a prihvatilišta – nema.</p>
<p>Uz nekadašnju vojarnu u Dugom Selu, u uži izbor za prihvatilište ušla je i vojarna u Stubičkoj Slatini. Tamošnji stanovnici ne haju za obećanje vlasti da će zauzvrat dobiti asfaltirane ceste i struju, da će se pedesetak ljudi zaposliti u centru. Nisu uspjela uvjeravanja da azilanti nisu opasni jer ih se podrobno provjerava, od moguće kriminalne prošlosti do zdravstvenih kartona. </p>
<p>Kad je krenula priča o prihvatilištu za azilante u vojarni u Trsteniku, u Dugom Selu, mještani su se začudili da se u njihovoj blizini gradi centar za »prebjege iz Irana, Iraka, Afganistana, Rumunjske, Jugoslavije, a da ih nitko o tome nije obavijestio«. O prihvatu azilanta lani se različito govorilo i u Saboru. Prva je rasprava ostala zapamćena po upadici HDZ-ova zastupnika Ivana Milasa. »To što nas Europa tjera da hitno donesemo zakon o azilu Hrvatsku tjera da prihvati ulogu ubožnice Europske unije. Mi s ove strane Schengena morat ćemo na svoj trošak zbrinjavati sve one koji s istoka kreću prema obećanjima zapada, ali u njega ne mogu ući pa će nama pasti na grbaču«, poručio je Milas.</p>
<p>Žestoko je protiv bila i HSLS-ovka Dorica Nikolić, ističući da je pola Europe učinilo istu pogrešku – dalo je azilantima previše prava i navuklo bijes domaćih građana koji su se osjetili ugroženima, smatrajući da ih financiraju. No, vladajuća većina zakon je podržala, što razumijevajući potrebu davanja azila, što shvaćajući to kao preduvjet za ulazak u EU.</p>
<p>Godinu kasnije, dva mjeseca prije nego Zakon o azilu stupa na snagu, Hrvatska je opet podijeljena. Vlasti i narod ne gledaju jednako na azilantski problem. Vlast mora zadovoljiti uvjete EU-a kojem stremi, a narod ne shvaća da su azilantski centri sastavni dio svakog civiliziranog društva. I nema sluha za ljude kojima je potrebna zaštita nakon što su protjerani iz matičnih zemalja zbog vjere, rase, nacionalnosti ili političkog mišljenja.</p>
<p>Ako Hrvatska ne osposobi prihvatilište za azilante, bilo ono u Dugom Selu ili u Stubičkoj Slatini, ostat će bez milijun eura namijenjenih u tu svrhu. I opet će negdje morati smjestiti azilante, u skladu sa zakonom i s novcem iz državnog proračuna!</p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, Hrvatska bi mogla imati 150 do 200 azilanata za što bi iz državne blagajne valjalo izdvojiti najmanje četiri milijuna kuna. Lokalnom bi stanovništvu stoga upravo s takvim objašnjenjem – sada imamo međunarodnu pomoć, a poslije ćemo to morati sami financirati – trebalo približiti rješavanje ovog problema kojem se i prosvjedima suprotstavljaju.</p>
<p>Hrvatska se u pisanju Zakona o azilu poslužila slovenskim iskustvima. U okolici Ljubljane, kao i kod nas, lokalno je stanovništvo 2000. godine demonstriralo, tražeći iseljenje azilanata. Njihov je broj u Sloveniji neusporediv s našim: tamo je lani bilo oko 5000 azilanata, a u nas oko 200.</p>
<p>Dok vlast ne uvjeri lokalno stanovništvo da ne treba reagirati ksenofobično jer bi u njegovoj sredini trebali živjeti ljudi drukčiji od njih, jedini smještaj za strance ostaje MUP-ov centar u Ježevu kojim je, u šest godina, prošlo gotovo 7000 azilanata.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Soba s pogledom čeka se osam godina</p>
<p>Većina korisnika mjesto u domu čeka nekoliko mjeseci, godinu ili dvije, a izbirljivi dulje / Mogućnost da liste čekanja budu objavljene na oglasnoj ploči, internetskoj stranici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ili doma neće znatnije utjecati na to da netko u dom uđe brže </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Ideja da i liste čekanja za smještaj u domovima umirovljenika postanu javne, odnosno otvorene svim građanima koji taj smještaj čekaju, o kojoj razmišljaju u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, neće, čini se, iznenaditi ravnatelje domova na terenu. U većini domova, naime, ističu da se te liste ažuriraju svakih 15 do mjesec dana i da su onima koji mjesto čekaju uvijek spremni pokazati na kojem su mjestu i koji su parametri na to utjecali.</p>
<p>Ipak, mogućnost da liste čekanja budu objavljene na oglasnoj ploči ili internetskoj stranici Ministarstva (ili doma, ako je dom ima), neće znatnije utjecati na to da netko u dom uđe brže. Naša anketa među ravnateljima domova pokazala je, osim toga, da je potreba za smještajem i vrijeme čekanja doma u manjim sredinama bitno manji problem nego u Zagrebu.</p>
<p>»Vrijeme čekanja smještaja u domu ovisi od slučaja do slučaja. Prednost uvijek imaju osobe koje žive same, teško su pokretne ili nepokretne, oni koji nemaju obitelj ili se obitelj ne može brinuti o njima«, kaže Marica Miletić, ravnateljica Doma za starije i nemoćne u Dubrovniku. Prema njenim riječima, smještaj u domu u Dubrovniku najdulje se čeka nekoliko mjeseci, s tim da hitne i posebno teške slučajeve nastoje riješiti odmah. Tako je, na primjer, zbog jedne teško pokretne 95-godišnje žene, koja je slomila kuk a morala je izaći iz bolnice, nedavno ubačen i dodatni krevet, dok se ne oslobodi odgovarajuće mjesto.</p>
<p>»Probleme nastojimo riješiti i na drugi način. Imali smo nekoliko slučajeva osoba kojima je bila potrebna pomoć pa smo za njih organizirali pomoć i njegu u kući, a nekim korisnicima nosimo ručak. Time se ipak premoste problemi dok se čeka smještaj, a u nekim situacijama ta se potreba i odgodi«, kaže Miletić. </p>
<p>Na listi čekanja za dubrovački dom u ovom je trenutku oko 60 ljudi. »Svi koje zanima kako stoje na listi čekanja i danas mogu doći u moj ured i dobiti tu informaciju, uz obrazloženje zašto je netko u dom ušao prije njih, odnosno zašto su na određenom mjestu na listi. Naime, o smještaju odlučuje komisija, koja uzima u obzir cjelokupnu situaciju osobe koja je podnijela zahtjev za dom i sve te odluke mogu se dobiti na uvid«, kaže ravnateljica dubrovačkog doma.</p>
<p>Isto kažu i u Domu za starije i nemoćne u Gospiću, u kojem smještaj čeka 61 pokretan i dvoje nepokretnih korisnika. Ravnateljica Ivanka Vrkljan kaže da se smještaj u domu čeka najdulje između sedam i osam mjeseci, no na listi ima i nekih koji su molbu predali još 2000. godine. Riječ je o ljudima koji su već tada istaknuli da žele smještaj u novoj zgradi doma, a kako im dom još nije nužan, čekaju otvorenje.</p>
<p>»I mi dajemo prednost korisnicima koji su nepokretni i nemaju obitelji, ili se obitelj ne može brinuti o njima, s tim da sada nemamo mogućnost ubacivanja dodatnih kreveta. Naime, već imamo oko 20 kreveta više od broja koji možemo imati prema Pravilniku«, kaže ravnateljica. Otvaranje nove zgrade doma očekuje se uskoro, a ravnateljica vjeruje da korisnici s liste čekanja neće popuniti sva mjesta, odnosno da bi moglo biti 20-ak slobodnih kreveta.</p>
<p>Milda Pancirov, ravnateljica Doma za smještaj starijih i nemoćnih Split kaže da su liste čekanja danas znatno kraće nego prije nekoliko godina. Tako je polovicom travnja za smještaj u dvije zgrade bilo oko 400 molbi, od čega se 210 odnosi na smještaj u stacionaru, a 170 za pokretne korisnike. Pokretni korisnici najdulje čekaju oko godinu dana što je, također, kraće nego što se čekalo prije nekoliko godina.</p>
<p>»Pretpostavljam da je broj molbi za dom dijelom smanjen jer su ranije korisnici češće znali podnositi molbe u nekoliko domova, za svaki slučaj. Danas je to rjeđe, odnosno molbe se češće podnose tek kad stvarno postoji potreba za smještajem«, kaže Pancirov. I u splitskom umirovljeničkom domu kažu kako s eventualnom odlukom da liste čekanja budu javne neće imati problema jer su ti podaci i sad dostupni svakome korisniku, na zahtjev.</p>
<p>»To je tako i u našem domu, no javnost zahtjeva za smještaj ovisi i o samome korisniku. Ima, naime, korisnika koji ne žele da im bude objavljeno ime i prezime, pa ne bi bilo loše da se to regulira na neki drugi način, primjerice šiframa koje bismo dodijelili korisnicima«, kaže Krasanka Glamuzina, ravnateljica Doma za smještaj starijih i nemoćnih Medveščak u Zagrebu. Time bi, kaže, vjerojatno bilo manje nejasnoća o tome tko je i zašto smješten u dom ranije od nekih drugih koji su se tome nadali.</p>
<p>U tom je domu trenutno oko 2200 zahtjeva za smještaj u dva objekta, a vrijeme čekanja ovisi o nizu detalja. Tako će, na primjer, pokretni korisnik u jednom objektu smještaj čekati oko mjesec dana, a u drugom se čeka i do osam godina. Kako ima korisnika koji žele biti baš u toj zgradi, čak i onih koji biraju na koju bi stranu trebala gledati soba, na listi ima i takvih rekordera. </p>
<p>Bračni parovi koji čekaju smještaj u zajedničkoj sobi obično čekaju nešto kraće, jer takvih zahtjeva nema mnogo. Smještaj u stacionaru, pak, čeka se oko dvije do dvije i pol godine, s tim da muškarci čekaju oko godinu i pol, kaže Glamuzina. </p>
<p>Osim trajnoga smještaja, u tome domu jedini u Zagrebu imaju organiziran i dnevni boravak, u kojem korisnici mogu biti od 6 do 18 sati, što je dobro rješenje za one koji žive s obitelji čiji su članovi zaposleni i ne se mogu brinuti o njima tijekom dana.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Primorac: Volio bih da su moje kćeri Eline i Ninine prijateljice</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta posjetio HIV-pozitivne djevojčice i njihove udomitelje / »Napravio sam to na početku svog mandata u tišini radi zaštite djevojčica. Ne samo kao ministar, nego kao čovjek i liječnik, učinit ću sve da djevojčice idu normalno u školu, jer na to imaju pravo kao i ostala djeca«, rekao je Primorac</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja </p>
<p> – Šest mjeseci prije početka nove školske godine počinje edukacija i senzibilizacija lokalne sredine u kojoj bi na jesen u prvi razred trebala krenuti HIV-pozitivna djevojčica Nina. Cilj priprema je spriječiti prošlogodišnju dramu što ju je morala proći Ninina starija sestra Ela, koja i danas u kutinskoj Osnovnoj školi »Stjepan Kefelja« sjedi u razredu sa samo još dvoje učenika. </p>
<p>Stručnjaci ovih dana raspravljaju (među ostalim i na okruglom stolu o HIV-pozitivnim osobama što ga u ponedjeljak i utorak organizira Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«) treba li uopće objaviti podatak da Elina sestra ove godine kreće u školu ili ne, te iznijeti detalje, poput imena škole, razreda i broja upisane djece, kao što je to bilo učinjeno uoči prošle školske godine s Elom. </p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac smatra da bi o tome trebali odlučiti udomitelji djevojčica, supružnici Oblak. U Ministarstvu ovih dana rade na ekipiranju stručnjaka koji će u Kutini raditi s roditeljima, djecom i lokalnom zajednicom. Sastavit će se ekipa, od liječnika do pedagoga i psihologa, a ključna osoba bit će epidemiologinja, liječnica iz Kutine koja uživa povjerenje HIV-pozitivnih djevojčica i udomiteljske obitelji, a čiji se identitet želi zaštiti.</p>
<p>»Učinit ću sve da se od nove školske godine razred starije djevojčice Ele poveća i da ide normalno u školu, te da ona i mlađa djevojčica Nina rastu kao i sva druga djeca«, kaže Primorac. </p>
<p>Iako je još na početku mandata posjetio obitelj Oblak i upoznao djevojčice, ministar to dosad nije iznio u javnost. »Napravio sam to u tišini radi zaštite digniteta djevojčica. Ne samo kao ministar, nego kao čovjek i liječnik, učinit ću sve da djevojčice idu normalno u školu jer na to imaju pravo kao i ostala djeca. Konkretne korake već sam poduzeo i vrlo skoro počet će edukacija i senzibilizacija cijele sredine«, kaže ministar, kojemu su djevojčice Ela i Nina poklonile svoje crteže. </p>
<p>Dodaje da bi kao otac sigurno pustio svoje dvije djevojčice da idu u razred s Elom i Ninom i da im budu prijateljice. »Te djevojčice trebaju prijateljstvo vršnjaka, rado bih dopustio da im moje kćeri budu prijateljice«, kaže ministar, koji smatra da se o problemu HIV-a u Hrvatskoj premalo govori. Uvjeren je da bi veća senzibilizacija javnosti pomogla u rješavanju školovanja HIV-pozitivnih djevojčica. </p>
<p>Ove je godine o problemu školovanja HIV-pozitivne djece prva progovorila dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević Vrsaljko. Prošlog je tjedna u Saboru upozorila da treba na vrijeme krenuti s pripremama, jer bi ove godine u školu trebala krenuti HIV-pozitivna djevojčica Nina. Vrsaljko kaže da je to učinila poučena prošlogodišnjim iskustvom i negativnom reakcijom roditelja djece koja zajedno s Elom pohađaju školu u Kutini. Doznavši iz medija da će s njihovom djecom u školu ići i HIV-pozitivna školarka, brojni su roditelji reagirali ispisivanjem svoje djece iz škole.</p>
<p>Vrsaljko smatra da uoči nove školske godine treba otkloniti jedan od temeljnih roditeljskih prigovora – da su lani problem bile neadekvatne i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> napravljene pripreme, bez upoznavanja sredine s okolnostima. </p>
<p>»Smatram da je ključ rješenja među ostalim i u tome da ove godine na vrijeme počnemo s edukacijom. Roditelji u Kutini prošle su se godine osjetili povrijeđenima jer ih se stigmatiziralo. Smatram da nije dobro da im se nude rješenja sa strane. Ove bi godine trebalo prepustiti lokalnoj sredini, koja ima zrelosti a i jednogodišnjeg iskustva, da sama riješi problem«, kaže pravobraniteljica. Dodaje da će Kutina, zatreba li, dobiti pomoć.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatski efekti: Čaruga uz Robina Hooda</p>
<p>Prisjetimo li se aure koju još nose obješenjački Čarugini ili uskočki pothvati, koji su završavali oduzimanjem imovine bogatunima, te vlastitoj ili drugim državama (napadi iz neretljanskih rukavaca na mletačke galije), onda nam može biti i jasnija vjekovna težnja hrvatskog puka da se zariba vlast. Kad ona ionako nije bila naša nego tuđa</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nakon tjedan dana stišala se malo euforija zbog dobivenog avisa i sad se vijest o tempu hrvatskog približavanja Europskoj uniji može tražiti i na ostalim stranicama novina. Sasvim je jasno da Hrvatska neće do 2007. uspjeti obaviti sav posao za ulazak u EU, ali to nije ni bitno. Možda to neće uspjeti ni Rumunjskoj i Bugarskoj koje Hrvatska lovi. Bitno je na koji se način Hrvatska, među ostalim, priprema kod kuće i posprema po njoj kako bi čim prije ispunila kriterije za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>U Pirovcu je nastavljeno rušenje bespravno sagrađenog hotela Dragutina Jelušića koji, nedovršen na pet katova, vrijedi oko 400 tisuća eura. Bageri riječkog »Konstruktora« ruše ga kat po kat. Jelušić kaže da je hotel gradio bez lokacijske i građevinske dozvole, jer su mu lokalne vlasti obećavale da će se izmijeniti oba plana i dopustiti na tom prostoru gradnju turističkih objekata. To se nije dogodilo, jer planovi nisu promijenjeni do danas, pa sad Jelušić kaže da je žrtva nesretnih okolnosti i »igara« oko planova zbog sukoba Županije, Općine i lokalnih moćnika. On će se obratiti HHO-u i žaliti Vijeću Europe jer su, kaže, ugrožena ljudska prava njega i njegove obitelji.</p>
<p>Čovjek zna da je bespravno gradio, ali je sad iznenađen i uvrijeđen što se to ruši. Na noge se digla i cijela lokalna zajednica: žaljenje su zbog tog čina izrazili lokalni načelnik i župnik, a u znak žalosti je otkazana i mjesna fešta na dan pirovačkog sveca zaštitnika svetog Jurja.</p>
<p>U uvali Tepli bok kraj Primoštena Rozario Gracin počeo je 1969. graditi kuću i dogurao do sedam katova. Za prvih je pet 1975. dobio (?!) građevinsku dozvolu, a onda je dogradio još dva. Gracinu je 1986. nestao sin Nenad (19) i onda je on, kako kaže, da ne bi poludio, krenuo nadograđivati kuću kat po kat. Blago je reći da kuća na padini preko puta Primoštena djeluje kao šaka u oko. Predsjednik Vladina savjeta za prostorno uređenje Jerko Rošin kaže da je to zločin prema Bogu, prirodi i društvu. Kad je ministar za zaštitu okoliša u Račanovoj vladi Božo Kovačević srušio šesterokatni mastodont u Šestinama, javnost se ponadala da će se napokon uvesti reda u bespravnu gradnju. Nakon tog spektakularnog rušenja koje su, kao i sadašnje pirovačko, pratili lelek i prijetnje bespravnih graditelja, susjeda i lokalne zajednice, Božo je nastavio pomalo rušiti, ali sve tiše i zgrade sa sve manje katova.</p>
<p>Kovačevićeva i Bančeva (on pak nije ni stigao rušiti) nasljednica Marina Matulović-Dropulić je rušenjem u Pirovcu najavila akciju čišćenja od divlje gradnje cijele obale od Istre do Dubrovnika. Poučena narodskim pobunama u Šestinama i Pirovcu ministrica kreće u akciju bez najave: bagere mogu očekivati svi koji su dobili pravomoćna rješenja o dozvoli izvršenja. Za rušenja je osigurano šest milijuna kuna (milijun više nego lani), a podvostručen je broj inspekcija s deset na dvadeset. </p>
<p>Prihvati li se Sanaderova vlada ozbiljno ovog posla, imat će što raditi i one buduće. U Hrvatskoj je toliko bespravno sagrađenih objekata da bi cijela građevinska operativa mogla raditi samo na tome nekoliko godina. Na ovim je prostorima desetljećima, u raznim državama i raznim sustavima, cvjetala simbioza dvaju cvijeća zla: nedorečenih propisa i nepoduzetnog (podmitljivog) državnog aparata, od lokalne samouprave pa do samih vrhova pravosuđa.</p>
<p>Zgodno je kad ministar zdravstva Andrija Hebrang govori, objašnjavajući moguće uštede u zdravstvu, o efektu Robina Hooda, misleći pritom na oduzimanje bogatima da bi se dalo siromašnijima. U ovim se krajevima, dok su Hrvati živjeli pod tuđim državama, s vremenom razvio Čarugin ili uskočki efekt.</p>
<p> Nije se pljačkalo samo bogate da bi se spasilo (i više od toga) siromašne, nego se pljačkala i država da bi se, je li, poduprla privatna inicijativa. Danas je najčešći oblik pljačkanja države utaja poreza ili gradnja bez potrebnih dozvola, na čemu je pao i glavni državni inspektor Branko Jordanić. </p>
<p>Prisjetimo li se aure koju još nose obješenjački Čarugini ili uskočki pothvati, koji su završavali oduzimanjem imovine bogatunima, te vlastitoj ili drugim državama (napadi iz neretljanskih rukavaca na mletačke galije), onda nam može biti i jasnija ta vjekovna težnja hrvatskog puka da se zariba vlast. Kad ona ionako nije bila naša nego tuđa. Prisvojiti nešto, a uskratiti Beču, Budimpešti ili Beogradu, neki nisu shvaćali kao osobit grijeh. Uzeti danas neovlašteno komad obale na Viru, u Pirovcu ili Primoštenu i tamo bespravno natakariti neboder s apartmanima za iznajmljivanje, znači uzeti ovoj državi koja je već dužna preko glave i Zagrebu koji, sa svojim ministarstvima, igra, sviđalo se to nekome ili ne, ulogu metropole i glavne blagajne.</p>
<p> Želi li Hrvatska čim prije u Europu, onda ponajprije treba počistiti doma gdje su se mnogi obogatili koristeći šupljikavo zakonodavstvo, korumpiranu upravu i neaktivan represivni aparat. Ne spominje badava EU među glavnim uvjetom koje Hrvatska još mora ispuniti sređivanje katastra i pravosuđa.</p>
<p>P.S. Tajkunizacija na hrvatski način, kad je prelazila zakonske okvire, a često i kad nije jer su joj zakoni bili rastezljivo prilagodljivi, bila je najzorniji primjer savršenog spoja dvaju Čaruginih efekata; onoga koji se odnosi na pljačkanje države i onoga koji se odnosi na pljačku pojedinaca. Tajkunu tvrtka, državi dugovi, radnicima burza.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>NIMBY azilanti</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>U tjednu u kojem se u Hrvatskoj slavio pozitivan i bezuvjetan avis zbio se događaj koji može usporiti ispunjavanje jednog uvjeta Europske unije. Hrvatska, naime, mora otvoriti centar za azilante, ali čini se da nitko takav centar ne želi u svom dvorištu. Nedjelja u Stubičkoj Slatini, gdje je prvi put jedan ministar Sanaderove vlade bio toliko izvrijeđan da je morao napustiti skup, to pokazuje.</p>
<p>Tako se NIMBY (Not in My Backyard – Ne u moje dvorište) efekt, poznat iz zaštite okoliša kao fenomen odbijanja odlagališta otpada i inih »prljavih« objekata širi društvom. U Stubičkoj Slatini ne žele centar za prihvat stranaca, na Trgovskoj gori ne žele odlagalište nuklearnog otpada, u Kutini ne žele Elu i Ninu, odlagališta komunalnog otpada ne žele nigdje, spalionice ili slične objekte za zbrinjavanje opasnog otpada također nitko nigdje ne želi u svom dvorištu. Uspoređivati ljude i otpad je, najblaže rečeno, vrlo nepristojno, ali je riječ o istoj matrici ponašanja. Nitko u svom »kvartu« ne želi imati nešto ili nekoga što ili tko bi mogao remetiti imaginiranu idilu svakodnevnice. Naravno, sve bi to bilo u redu – jer to su problemi koje treba riješiti, to su obveze koje treba ispuniti, a to će Hrvatska učiniti ne bi li još jednom potvrdila svoju međunarodnu vjerodostojnost – samo da se kojim slučajem sve to zbiva u tuđem, ako je ikako moguće susjedovu, dvorištu.</p>
<p>No, ta će se idila mnogima morati narušiti, bez obzira na njihovo htijenje. Naime, Hrvatska je, konkretno u slučaju azilanata, preuzela određene obveze. Dapače, upravo su vlasti dosad, dijelom i zato da ne bi remetile nečiju idilu, osjetno usporile ispunjavanje te obveze. Istodobno se Hrvatskom širi strah kako će biti preplavljena tražiteljima azila i azilantima, koji kao popudbinu sa sobom donose SARS, ptičju gripu, terorizam, radikalizam, fundamentalizam, otimaju radna mjesta lokalnom stanovništvu (i inače u solidnom postotku nezaposlenom) i čine još kojekakve nepodopštine kojima će nas sunovratiti u bezdan. Da bi se to spriječilo, u nedjelju je u Stubičkoj Slatini zazvana i Majka Božja Bistrička koja bi se, navodno, rasplakala kad bi se dopustilo otvaranje centra za azilante, u što je, imajući na umu narav Majke Božje, doista teško povjerovati. No, u borbi protiv azilanata nije naodmet »izvaliti« i pseudoteološki argument. </p>
<p>U konačnici vjerojatno neće odlučiti argumenti i brojke koji jasno pokazuju da mnogo bogatije (dakle i ciljno poželjnije) države nisu preplavljene tražiteljima azila, pa neće biti ni Hrvatska. Umjesto europske mrkve vrijedne milijun eura za pomoć u uređenju centra, vjerojatno će odlučiti europska batina koja zahtijeva poštivanje preuzetih obveza.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stranačka demokracija</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ivo Sanader je za predsjednika HDZ-a izabran bez protukandidata, a za deset članova Predsjedništva bilo je točno deset kandidata. Za neke je to dokaz da HDZ još nije postao prava demokratska stranka jer u svojim redovima ne dopušta šarolikost političke ponude. Po toj logici SDP je bitno demokratičniji jer se za mjesto jednog zamjenika predsjednika i tri potpredsjednika, na izborima koji će biti za dva tjedna, dosad kandidiralo čak 18 ljudi. No, po toj logici je i HDZ prije dvije godine bio bitno demokratičnija stanka nego danas jer je tada Sanader na izborima imao dva protukandidata – Maju Freundlich i Ivića Pašalića.</p>
<p>U višestranačkom sustavu, a hrvatski to jest, stranke su udruge čiji članovi imaju iste ili vrlo slične poglede na rješavanje određenih društvenih problema. I dok god »stari« čelnici stranke članstvu mogu dokazati uspješnost u nametanju tih rješenja – a pobjeda na parlamentarnim izborima je sasvim sigurno krunski dokaz – teško je očekivati da će se netko ozbiljan suprotstaviti toj grupaciji na unutarstranačkim izborima. Zato Sanader i njegova ekipa u Rijeci nisu imali protukandidate, a imali su ih na izborima nakon trećesiječanjskog poraza. No, ponekad ni silazak s vlasti nije dovoljan za pojavu novog ozbiljnog kandidata za predsjednika stranke koja je prešla u oporbu. Ivica Račan, na primjer, također nema protukandidata, a ako se i pojavi sljedećih dana bit će to neki stranački marginalac s odgovarajućim brojem glasova. Očito, Račanova su karizma i umijeće vladanja strankom još dovoljno snažni da i nakon poraza na izborima u studenom može zadržati kontrolu nad strankom. Jer, u protekle se četiri godini kroz stranačke filtre nije uspio probiti nijedan esdepeovac koji bi bio dovoljno jak da se već sada suprotstavi Račanu. </p>
<p>Čak se Milan Bandić još ne osjeća dovoljno snažnim za takav pohod, iako vjerojatno nijedan esdepeovac na »svom području« ne uživa toliku podršku kao on. No jedan grad, pa bio to i veliki Zagreb, ipak nije cijela stranka. Naravno, stoji i tvrdnja da stranački lideri ne vole konkurenciju pa je zatiru u korijenu, čim je prepoznaju. No, to im uspijeva samo dok članstvo masovno ne zaključi da je njihovo vrijeme prošlo. Tada se vrlo brzo kroz organizacije na terenu stvore neke nove ekipe koje se bore, a jedna se i izbori za preuzimanje stranke. Sve dok sam »teren« u sebi ne pronađe takvu snagu i ne »nanjuši« novog lidera, sasvim je svejedno bira li se predsjednik bez konkurencije ili s protukandidatom za kojeg svi unaprijed znaju da nema izgleda dobiti više od dva, tri posto glasova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Stop privatizaciji do donošenja pravednijeg zakona</p>
<p>Našoj generaciji dana je mogućnost, zahvaljujući Bogu i hrvatskim braniteljima, da se nepravda ispravi i zato bi u ovom povijesnom trenutku trebalo donijeti takve zakone o privatizaciji, kojima bi bilo zauvijek onemogućeno činiti nove nepravde, a posebice ne takve koje bi se temeljile na starim nepravdama / Premda je moralna i zakonska pravda na strani nasljednika, odgovorne lokalne »političke i gospodarske strukture« unatoč svemu još pokušavaju neutemeljenim žalbama istinskim vlasnicima osporiti njihovo pravo... Bilo bi stoga pošteno najprije ispraviti stare nepravde, zadovoljiti pravdu i tek onda sjesti za stol i dogovoriti se o budućnosti tvrtke</p>
<p>TIN KOLUMBIĆ </p>
<p>U povodu predstojeće privatizacije »Sunčanog Hvara«, kao i drugih turističkih tvrtki na otocima i na našoj obali, potrebno je upozoriti na neke činjenice, koje se pri privatizaciji nikako ne bi smjele zanemariti. </p>
<p>Naprotiv, ako se te činjenice zanemare, postoji opasnost da i ovaj naraštaj učini novu nepravdu poput one koja se dogodila nakon Drugoga svjetskog rata pri nacionalizaciji i konfiskaciji privatne imovine hrvatskih građana, koja je provedena »u ime naroda«, a koja, nažalost, još nije ispravljena.</p>
<p>Našoj generaciji dana je mogućnost, zahvaljujući Bogu i hrvatskim braniteljima, da se nepravda ispravi i zato bi u ovom povijesnom trenutku trebalo donijeti takve zakone o privatizaciji, kojima bi bilo zauvijek onemogućeno činiti nove nepravde, a posebice ne takve koje bi se temeljile na starim nepravdama iz vremena komunističkog režima, ali i iz nedavne prošlosti prigodom »brzinske« pretvorbe i privatizacije.</p>
<p>Sve su te nepravde počinjene »prema zakonu«, ali danas ih smatramo nepravednima i protuzakonitima, jer je zakon bio nepravedan, jer je zanemario etiku i moral.</p>
<p>Stoga je najvažnije u ovom trenutku ne žuriti s privatizacijom, kao što se to učinilo još za vrijeme Domovinskog rata. </p>
<p>Potrebno je najprije donijeti zakon, kojemu će temelj biti pravednost i dobrobit čovjeka i zajednice, kako lokalne tako i nacionalne. Zakoni koji se ne temelje na pravdi i dobrobiti čovjeka uvijek će biti izvori novih nemira, nezadovoljstva i nepravde. </p>
<p>Budući da još nisu ispravljene nepravde, počinjene prije pedesetak godina, povijesna je odgovornost na onima koje je izabrao narod da štite njegove interese da ne ponove pogrješke iz prošlosti i ostave ih kao gospodarski i »moralni teret« budućim naraštajima. Prošla je već godina dana od skandala koji se dogodio u vezi s namjerom prodaje »Sunčanog Hvara«, koja je srećom spriječena zahvaljujući svijesti građana koji su se plebiscitarno potpisivanjem peticije izjasnili protiv prodaje hvarskog i hrvatskog »obiteljskog srebra«, a nitko od umiješanih u poslove namjeravane prodaje nije odgovarao. </p>
<p>Premda je tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić izjavio da »nitko iz prljavštine ne može izići čist«, na kraju su svi »izišli čisti«. </p>
<p>Zašto je nakon godine dana potrebno na to upozoriti?</p>
<p>Upravo zato što toliko obećavani novi zakon o privatizaciji još nije donesen, a Hvaru se nudi »novi model« ulaganja u »Sunčani Hvar« investicijskog fonda »Questus«, na čijem čelu je Borislav Škegro, koji će kao spasonosni deus ex machina riješiti sve nagomilane probleme.</p>
<p>»Sunčani Hvar« je prevažna turistička tvrtka ne samo za Hvar nego i na nacionalnoj razini da je nepromišljeno na njemu »eksperimentirati« novim, još neprovjerenim modelima umjesto da se ide prirodnim putem. </p>
<p>Dakle, najprije zakon o privatizaciji, i to takav koji će dugoročno riješiti ne samo pitanje »Sunčanog Hvara« nego i svih ostalih turističkih odredišta, koje su za hrvatsko gospodarstvo strateške važnosti.</p>
<p>Neshvatljivo je da o pregovorima države i fonda »Questus« radi ulaganja u »Sunčani Hvar« oni koji su najzaslužniji za tržišnu vrijednost te turističke tvrtke, a to su generacije zaposlenika koji su u tvrtku desetljećima ulagali svoj rad za koji su bili više nego bijedno plaćeni i danas zbog toga imaju i bijedne mirovine, te grad Hvar koji je za turizam darivao gradsko zemljište i ulagao u infrastrukturu, o svemu se informiraju iz medija umjesto da budu jedan od glavnih partnera u dogovorima o budućnosti njihove tvrtke, o kojoj ovisi sudbina ne samo ovog nego i budućih naraštaja koji će u Hvaru živjeti.</p>
<p>Neshvatljivo je također da se sada kao većinski vlasnici javljaju oni koji u tvrtku nisu uložili niti svoj rad niti financijska sredstva obezvrjeđujući do poniženja tako sve one koji su uložili čitav svoj radni vijek, a mnogi od njih i svoje zdravlje, nadajući se da će barem njihovi potomci od toga imati neke koristi.</p>
<p>Da bi pravda barem donekle bila zadovoljena, novi zakon o privatizaciji trebao bi jamčiti da najveću korist pri privatizaciji imaju bivši i sadašnji zaposlenici te grad Hvar, koji je u tvrtku uložio velike površine gradskog zemljišta, a u prošlosti je financirao infrastrukturu gotovo u cijelosti.</p>
<p>Da je problem više nego složen i da zahtijeva ne samo stručni i zakonski nego i moralni pristup, evo samo jednog podatka: Hvarski hotel »Dalmacija« nacionaliziran je 1948. godine. Njegov vlasnik bio je dr. Josip Avelini, glasovit Hvaranin, tvorac modernog hvarskog turizma. Njegovi potomci (sin i dvije kćeri) proteklih su godina dobili sudsko rješenje da im se hotel, vlasništvo njihova pokojnog oca, mora vratiti.</p>
<p>Međutim, premda je moralna i zakonska pravda na strani nasljednika, odgovorne lokalne »političke i gospodarske strukture« unatoč svemu još pokušavaju neutemeljenim žalbama istinskim vlasnicima osporiti njihovo pravo. </p>
<p>Sličnih slučajeva koji se odnose na pitanje privatnog vlasništva u vezi sa »Sunčanim Hvarom« ima više, ali to posebno ne zanima one koji prodaju ili privatiziraju ovu turističku tvrtku.</p>
<p>Bilo bi stoga pošteno najprije ispraviti stare nepravde, zadovoljiti pravdu i tek onda sjesti za stol i dogovoriti se o budućnosti tvrtke, ali nikako bez onih koji su tvrtku desetljećima stvarali i nikako bez novoga, pravednijeg zakona o privatizaciji, koji bi se trebao temeljiti ne samo na pravnim normama nego i na etici i moralu.</p>
<p>Autor je književnik i novinar iz Hvara.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Skorojevićima je karakteristično pomanjkanje pijeteta prema tradicionalnim vrijednostima</p>
<p>Vidljivo je da gospodin Glibota, kao osvjedočeni ikonomaničar, želi svoje ikone posložiti oko Meštrovićeva paviljona, i to jednog predsjednika moderne hrvatske države s kneževima i kraljevima, hrvatskim magnatima iz našeg srednjovjekovlja... Opsjednut je, kao što je bio i Tuđman, hrvatskim velikanima: biskupima, banovima, kneževima i kraljevima, hrvatskim magnatima, a mali je čovjek definitivno izostavljen</p>
<p>VLADIMIR MARKOVIĆ</p>
<p>U posljednje je vrijeme velika pozornost posvećena je hrvatskim »velikanima«, pa je tako i jedan tjednik obavio izbor sto najvažnijih Hrvata u tisućljetnoj hrvatskoj povijesti. Izbor je bio prigodan, pa su se na tom popisu našla zaista važna imena iz kulturnoga, znanstvenog i političkog života našeg naroda, ali su upali nekim prepadom, zbog trenutačne popularnosti i pojedinci kojima taj atribut nikako ne pripada i za koje hrvatska povijest za desetak godina uopće neće znati tko su bili ti hrvatski »velikani«. </p>
<p>U isto vrijeme na tom popisu nema pjesnika, književnika, skladatelja čija će djela biti u trajnoj riznici hrvatske kulture. Oni će se izvoditi na podijima koncertnih dvorana. </p>
<p>Dakle, u vrijeme velike hrvatske bijede i neimaštine, i dok se zagrebačkim ulicama šuljaju bokci i siromasi i skupljaju mrvice s bogatunskih stolova, u isto to vrijeme dok oni gledaju, političari skloni skupljanju političkih bodova i otuđeni kulturni radnici, skloni osobnoj promociji, razmišljaju gdje postaviti spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. </p>
<p>U Stajalištima, u Vjesniku od 16. i 17. travnja 2004. poprilično agresivno obratio se javnosti Ante Glibota. On je uočio veliku nepravdu prema Franji Tuđmanu, a ona proizlazi iz toga, jer je eto: »Činjenica je da je prošlo već pet godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika«. I to bi prema gospodinu Gliboti bio evidentan »očiti nemar«, koji mu se »čini i predugim i neprimjerenim prema uspomeni na čovjeka koji je vodio Hrvatsku prema njenu međunarodnom priznanju«.</p>
<p>Međutim, isto je tako činjenica da su Hrvati, odnosno hrvatska politička i kulturna elita pokazali još očitiji nemar, jer i nakon 76 godina od njegove smrti, u Zagrebu nema spomenika Stjepanu Radiću, velikom hrvatskom duhovnom vođi, martiru i čovjeku koji je u svijet politike uveo hrvatskog seljaka, a to je 1904. bilo oko devedeset posto Hrvata. Njih je učinio samosvjesnim građanima. </p>
<p>Isto tako Zagreb, glavni grad Hrvatske, još nema spomenik ni Miroslavu Krleži, hrvatskoj duhovnoj vertikali, a prošlo je već dvadeset tri godine od njegove smrti. Iz Hrvatskoga leksikografskog zavoda izlaze sve nova hrvatska leksikografska izdanja i potvrđuju vrijednost njegova kulturnog projekta. </p>
<p>I kad tzv. hrvatski velikani odu u zaborav, u hrvatskoj literaturi ostat će »Balade Petrice Kerempuha«. Knjiga izvanredne estetske vrijednosti. </p>
<p>U glavnom gradu nema spomenik ni najvažniji političar na ovim prostorima Josip Broz Tito, a od njegove smrti prošlo je vrijeme od dvadeset četiri godine, pa je tako bio zanemaren od tzv. socijalističkih, ali i novih vlasti samostalne Hrvatske. Njega se još s dužnim poštovanjem sjećaju građani Istre, jer je, ako za ništa drugo, zaslužan što je Istra zadržana s maticom zemljom Hrvatskom. I to mu grad Zagreb i Hrvatska ne bi smjeli zaboraviti. I tako se gospodin Glibota svojom nekontroliranom arogancijom želi nametnuti ovom gradu, gdje je samo slučajan gost, ili u svakom slučaju »dotepenec« i po svaku cijenu želi ostvariti svoje blasfemične intervencije u urbani, a time i u duhovni prostor grada Zagreba. </p>
<p>Tipično za mentalni sklop skorojevića. On se zagledao u plan grada Zagreba i svojim grubim arivističkim prstima nastoji ispremiješati zagrebačke toponime, te bi po njemu nestale: Ilica, Vlaška ulica, Jurišićeva, Račkog i Ribnjak. </p>
<p>Uostalom kaže on u svojoj bezobzirnosti, usput i u prolazu, u lice Zagrepčanima: »Ilica, bez obzira na vezanost građana Zagreba, pa i osobnu sentimentalnost prema toj zagrebačkoj ulici, ne bi trebala biti naročito traumatizirajućim gubitkom. Napokon, riječ Ilica je turcizam arapskog porijekla, a znači toplice«.</p>
<p>Fakat je da Ilica već dugo »traje« u Zagrebu. No on taj »fakat« zanemaruje i za njega nije relevantan. Svojim pokušajima grube intervencije u zagrebačke toponime g. Glibota ne pokazuje nikakvu osobnu sentimentalnost. Otkud mu ona uostalom? Skorojevićima je karakteristično pomanjkanje pijeteta prema tradicionalnim vrijednostima miljea u koji su došli iz nekog drugog svijeta. No oni su uvjereni da svijet počinje od njihova pentranja na stolice i položaje vlasti. </p>
<p>Olaka brisanja</p>
<p>U posljednjih desetak godina izbrisano je niz ulica u Zagrebu, pa je tako ulica »8. svibnja 1945.« zbrisana, a njeno mjesto je dobio slavonski haramija barun Franjo Trenk. Međutim, potpuno nepoštivanje stvarnih hrvatskih velikana gospodin Glibota pokazuje olakim brisanjem iz toponimike Zagreba imena Nikole Jurišića i Franje Račkog. </p>
<p>Brižljivi Ante Glibota kao kulturtreger iza sedam brda i klanaca ima još nekoliko bisera kojima želi obilježiti Zagreb, pa u svojoj posesivnoj idolatriji hrvatskim velikanima ne može zaobići ni znamenito Meštrovićevo zdanje. Glibota Trg žrtava fašizma, u vezi s kojim se vodila desetogodišnja bitka, vidi na sasvim drukčiji način: »Oko Meštrovićeve zgrade u perspektivi ulica koje nose njihova imena postavio bih također i stojeće skulpture predsjednika Tuđmana, kralja Držislava, kneza Mislava, kneza Višeslava i kralja Zvonimira, inspirirano već postojećom umjetničkom ikonografijom, za posljednju četvoricu, dok za predsjednika Tuđmana postoji obilje ikonografije.«</p>
<p>Vidljivo je da gospodin Glibota, kao osvjedočeni ikonomaničar, želi svoje ikone posložiti oko Meštrovićeva paviljona i to jednog predsjednika moderne hrvatske države s kneževima i kraljevima, hrvatskim magnatima iz našeg srednjovjekovlja. </p>
<p>Zašto je izostavio Stjepana Radića, Antu Starčevića, Miroslava Krležu ili jednog plebejskog puntara Matiju Gupca. </p>
<p>On je opsjednut, kao što je bio i Tuđman, hrvatskim velikanima: biskupima, banovima, kneževima i kraljevima, hrvatskim magnatima, a mali je čovjek definitivno izostavljen, njega nigdje nema, a ti hrvatski kmetovi zaista su u raznim banskim vojskama očuvali ono što se nekad zvalo i odzvanjalo reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae. </p>
<p>(Svršetak teksta u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je umirovljeni specijalni pedagog iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Na snazi novi zakon i stari pravilnik </p>
<p>Zabrana rada komercijalnih seksualnih telefonskih linija nema nikakvu osnovu jer je riječ o privatnom razgovoru koji inicira klijent, a sadržaj ne može biti javan, kaže izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu dr. Aleksandar Štulhofer / Zakonom se pornografija zabranjuje isključivo u slučaju javne distribucije </p>
<p>Novi Zakon o telekomunikacijama, donesen u kolovozu prošle godine, ni u jednom svojemu članku ne zabranjuje izričito pružanje usluga spolne naravi putem telefonskih 060 linija. To je u suprotnosti s onim što propisuje stari, ali još uvijek važeći Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga. U članku 170 toga Pravilnika, naime, stoji da se koncesije neće izdavati za linije koje pružaju usluge spolne naravi tj. koje podrazumijevaju erotiku, spolnu zabavu i sl. </p>
<p> Predsjednica Udruge davatelja telefonskih usluga Ivanka Žakman Maravić ističe da se do stupanja na snagu novoga pravilnika o telekomunikacijskim uslugama, što ga je izradilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, primjenjuje pravilnik iz 1995. godine, kojim se uz način i uvjete obavljanja usluga regulira i njihov sadržaj. </p>
<p>»Napadi i zakonski neutemeljene optužbe za nemoral na račun vlasnika linija pa i prijetnje isključivanjem linija, trajat će toliko dugo dok se ne donese novi pravilnik, koji će biti usklađen sa zakonom«, kaže Ivanka Žakman Maravić. </p>
<p>Pravna neusklađenost otvorila je, objašnjava, mogućnost za stvaranje dvaju lobija. S jedne su strane oni kojima je u interesu da novi Pravilnik bude donesen što prije, kako bi zakonski zaštićeni koncesionari nastavili nesmetano raditi. »S druge pak strane nalaze se oni koji s tržišta žele izbrisati naše komercijalne linije pod izlikom da pružamo usluge suprotno starom pravilniku«, kaže Ivanka Žakman Maravić. </p>
<p>Tekst novog Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama, izrađen još u veljači, ide na ruku vlasnicima linija, jer u članku 42. stavku 2 stoji da je isključivo davatelj usluga odgovoran za sadržaj koji pruža putem svojih usluga. »Zašto taj pravilnik, za koji ne moram isticati koliko je važan za nas, još nije stupio na snagu, doista ne znam«, kaže predsjednica Žakman Maravić. </p>
<p>Ona podsjeća da je potkraj ožujka prošle godine većina komercijalnih 060 telefonskih linija isključena bez prethodnog upozorenja jer su, kako je tada navedeno u rješenjima Hrvatskog zavoda za telekomunikaciju, prekršili članak 29. tada važećeg Zakona o telekomunikacijama. Vlasnici linija, naime, nisu prijavili da uz usluge tarota, psiholoških savjeta i sl., pružaju i seksualne usluge, čime su prekršili i članak 170. starog pravilnika. </p>
<p>»Naša Udruga ne zalaže se za uvođenje hot linija već tu odluku prepuštamo nadležnim institucijama. Mi se želimo izboriti samo za to da nam zbog razgovora o seksu i aluzija na seks nitko ne prijeti isključivanjem linija«, objašnjava Ivanka Žakman Maravić. </p>
<p>Izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu dr. Aleksandar Štulhofer, čije je mišljenje također zatraženo, rekao je, prenosi predsjednica Udruge, da se Zakonom o javnom priopćavanju zabranjuje pornografija isključivo u slučaju javne distribucije, ako se narušava individualno pravo da se ne bude izložen takvom materijalu. </p>
<p>»Stoga zabrana rada komercijalnih seksualnih telefonskih linija nema nikakvu osnovu jer je riječ o privatnom razgovoru koji inicira klijent, a sadržaj ne može biti javan«, ističe u dopisu upućenom Udruzi. Prema njezinim riječima, Štulhofer nadalje smatra da bi osobe koje rade na linijama, trebale imati izvjesno obrazovanje.</p>
<p> »Osobe koje razgovaraju s klijentima trebale bi imati diplomu studija psihologije, socijalnog rada ili sociologije te određeno radno iskustvo u području edukacije odraslih«, napominje Štulhofer. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Račun zatvoren, a banka nastavila naplaćivati naknadu</p>
<p>Mile Prskalo iz Samobora požalio se Vjesniku kako je neslavno završio njegov pokušaj da prije dvije i pol godine otvori u samoborskoj poslovnici Zagrebačke banke devizni račun, te zbog čega je na kraju u toj banci zatvorio i kunski račun.</p>
<p>Kako nam je ispričao, radi otvaranja računa uredno je platio 20 njemačkih maraka a kartica i PIN za korištenje kartice trebali su mu, kako su mu obećali u banci, stići na kućnu adresu za nekoliko dana. No, kako kartica nije stigla niti nakon šest mjeseci, osobno je otišao u banku gdje se na kraju ispostavilo da je kartica zagubljena u poslovnici. Revoltiran, odlučio je zatvoriti taj račun i zatražio povrat pologa, koji mu je uredno vraćen. Kasnije je zbog svega toga zatražio zatvaranje i kunskog računa. </p>
<p>Mislio je da je time njegova suradnja sa Zagrebačkom bankom zauvijek završena, no to se prilikom jednog njegova dolaska u banku iz nekih drugih razloga, pokazalo netočnim. Tada su ga, naime, obavijestili da na svom »zatvorenom« deviznom računu nema dovoljno novca za godišnju naknadu, odnosno da banci duguje 43 kune. </p>
<p>»Nisu pomagala nikakva objašnjenja pa sam na kraju morao platiti taj iznos. Nisu mi znali objasniti zašto me, ako je dug već bio utvrđen, nisu o tome pismeno obavijestili, već su pustili da se dug gomila«, kazao je Prskalo, te se upitao što bi tek bilo da slučajno nije navratio u banku. Tko zna koliko dugo bi se dug gomilao.</p>
<p>Voditeljica samoborske poslovnice Jasna Klemenčić odgovorila je kako ne može davati izjave te nas uputila na Službu za odnose s javnošću. No, u toj Službi nitko nam se nije javljao na telefon. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rješavanje testova pod kapom s elektrodama </p>
<p>U Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag nedavno je otvoren Laboratorij za moždanu kartografiju. Opremu vrijednu 80 tisuća eura poklonila je zaklada Unidea Unicredit Foundation. </p>
<p>»Nabavljeni uređaj omogućit će istraživački projekt Moždana kartografija u djece sa smetnjama u slušanju i govoru, koji je jedinstven u svijetu. Uobičajeno je, naime, da se taj uređaj koristi za neurološke poremećaje, poput epilepsije«, rekla nam je dr. Nađa Runjić, voditeljica projekta.</p>
<p>Prema riječima prof. Darinke Dabić-Munk, voditeljice Suvagova Odjela za razvoj i znanstveno-istraživačku djelatnost, 32-kanalni uređaj za moždanu kartografiju omogućit će dragocjenu pomoć u postavljanju funkcionalne dijagnoze oštećenja unutar sustava za osjet prostora (opip, ravnoteža, vid i sluh), a radi određivanja rehabilitacije djece. </p>
<p>Moždani kartograf poslužit će u praćenju djece sa slušnim, slušno-vidnim i govornim teškoćama, te djece u ugrađenom pužnicom. </p>
<p>Kako je rekla dr. Runjić, ispitivanje moždanim kartografom nije bolno, niti ima ikakvih štetnih zračenja. Djeci se na glavu stavlja »kapa« s elektrodama, čije postavljenje traje oko pola sata. Ovisno o poremećaju, djeca preko kompjutora rješavaju vidne testove, testove za ispitivanje motorne funkcije, testove za ispitivanje pažnje ili pak testove za ispitivanje prostorne memorije. Svaki pojedini test traje oko deset minuta. Stručnjaci zatim podatke o pojedinom pacijentu unose u jedinicu za analizu podataka, te ih proučavaju po potrebi. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HN: Upitna obnova komunalne infrastrukture </p>
<p>Program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba kojim su definirani glavni zahvati do 2006. godine, počeo se ostvarivati prije godinu dana i za to vrijeme toliko se puta odstupilo od zacrtanoga, da je već sad upitna njegova provedba, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Središnjeg odbora Hrvatskih narodnjaka Krešimir Franjić. </p>
<p>Od planiranih projekata realizirano je vrlo malo a prioritetnim su se, ističe Franjić, pokazale neplanirane investicije.</p>
<p> »Tako je, primjerice, umjesto planiranih 100 tisuća kuna, za POS u Španskom potrošeno 1,1 milijun kuna, a za uređenje Ulice Krvarić na Črnomercu izdvojeno je 2,3 milijuna kuna iako taj zahvat uopće nije bio planiran«, kaže Franjić. </p>
<p>Plan je, tvrdi dalje, nedorađen i površan pa se može zaključiti da su vrijednosti nekih zahvata procijenjene nasumce, a ne stručno. </p>
<p>»Projekata koji su izrađeni planski, vrlo je malo i sve je prepušteno improvizaciji, a to samo vodi ka još većem kaosu u komunalnom uređenju Grada«, zaključuje Franjić. U HN-u nisu zadovoljni dinamikom ostvarivanja programa, jer još uvijek 22 posto Zagrepčana nema priključak na kanalizaciju, a 15 posto na vodovod i plin. </p>
<p>A.R.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Protiv ukidanja akcije Spasimo pse iz šinteraja prikupljena 2372 potpisa </p>
<p>Na Trgu bana Jelačića u tri su dana </p>
<p> – petak, subotu i nedjelju – prikupljena 2372 potpisa pod peticiju protiv ukidanja akcije Spasimo pse iz šinteraja kao i za smjenu pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Josipa Janeša. </p>
<p>»Jako smo zadovoljni odazivom građana jer je u prosjeku u svakom satu peticiju potpisalo 90 građana«, rekla nam je voditeljica akcije, Ana Horvat. Tijekom potpisivanja peticije prikupljeno je i nešto više od 6000 kuna za čuvanje i liječenje pasa koji su smješteni kod volontera Udruge za zaštitu životinja Druga priroda, jer ih nitko nije uzeo iz Veterinarsko higijenskog servisa (šinteraja). </p>
<p>»Peticiju ćemo ovaj tjedan poslati gradonačelnici Vlasti Pavić, koja ju je i sama potpisala u subotu, kao i predsjednici HNS-a Vesni Pusić, jer je Janeš član te stranke«, kaže Ana Horvat. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Labudovi ostali bez jaja</p>
<p>Iz dvaju gnijezda uz Drugo i Treće maksimirsko jezero djelatnici Zoološkog vrta izvadili su devet jaja na kojima su do vikenda sjedili labudovi. </p>
<p>»To je normalna mjera kako bi se populacija održavala u optimalnom broju. Labudovi su, naime, teritorijalne ptice pa bi, kad bi ih bilo previše, došlo do tuča i uginuća mladih ptica«, objasnila nam je zoologinja u ZOO-u, Andrea Grom. </p>
<p>Labudovi su savili gnijezda i na Labuđem otoku, na kojem su tri jajeta ipak ostavljena. U parku Maksimir sada ima ukupno 18 labudova. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nakon 41 sata Kokić prekinuo štrajk glađu</p>
<p>Nakon što je od tajnika Ministarstva vanjskih poslova Gordana Bakote primio dopis u kojemu stoji da Vlada ozbiljno razmatra mogućnost organizacije međunarodne donatorske konferencije Apel za Vulkovar, Josip Kokić predsjednik Udruge Siniša Glavašević, nakon 41 sata prekinuo je štrajk glađu i žeđu. Kokić je, naime, stupio u štrajk kako bi od premijera Ive Sanadera dobio podršku za vlastitu inicijativu o donatorskoj konferenciji kojom bi se članicama međunarodne zajednice pružila šansa da financiranjem obnove grada, »operu svoj dio odgovornosti za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije«. </p>
<p>»Štrajk sam prekinuo uz uvjet da se konferencija održi u razumnom roku a ako se to ne dogodi, ponovno ću se odlučiti na taj korak«, rekao je Kokić, inače hrvatski rekorder u štrajkovima glađu. Njemu je ovo bila već deseta apstinencija od hrane.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Višnjić dobio ulogu u novom hollywoodskom spektaklu</p>
<p>LOS ANGELES, 26. travnja</p>
<p> - Najpopularniji hrvatski glumac Goran Višnjić polako ali sigurno napreduje u hollywoodskoj hijerarhiji. pa je tako nakon uloge dr. Kovača u hit seriji »Hitna služba« i Americi nedavno prikazane mini serije »Spartak« najavljeno kako je Goran dobio ulogu u novom hollywoodskom spektaklu »Elektra«. Riječ je o filmu čija će glavna junakinja biti opasna i atraktivna Elektra, viđena u filmu »Daredevil«. </p>
<p>Elektru je u ekranizaciji popularnog stripa Daredevil tumačila glumica Jennifer Garner, koju naši gledatelji imaju prilike gledati svakog ponedjeljka u seriji »Alias«, a Višnjić je dobio ulogu njene fatalne ljubavi. Iako je Elektra sporedni lik u stripovima o slijepom super heroju Daredevilu doživjela je veliku popularnost, pa nije čudno da su se producenti odlučili oživjeti je u vlastitom filmu. Slično se dogodilo i s likom Catwoman koji je proizašao iz stripova o Batmanu i koju je u filmu »Batman se vraća« tumačila zanosna Michelle Pfeifer. Uvidjevši da je njen lik jako popularan producenti su prošle godine snimili film »Catwomen« u kojem ženu mačku tumači Halle Berry. </p>
<p>Dakle, Electra Natchios je djevojka dvostrukog identiteta: po danu je kćerka bogataša, a kada padne mrak postaje plaćeni ubojica. Na jednom od zadataka zaljubljuje se u svoju žrtvu koju će tumačiti Goran Višnjić. </p>
<p>Snimanje filma u produkciji 20th Century Foxa započinje početkom svibnja, a režije se prihvatio Rob Bowman, autor pojedinih epizoda serije »Dosjei X« i znanstveno-fantastičnog spektakla »Carstvo vatre«. </p>
<p>Istovremeno je ovih dana u američkim kinima počelo prikazivanje posljednjeg Višnjićevog filma »Close Your Eyes« u kojem tumači ulogu hipnotizera na tragu serijskom ubojici. Navodno je Goran najavio kako će mu sezona 2004/05 biti posljednja u »Hitnoj službi«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi Cro-a-porter već u listopadu</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Ovogodišnji Cro-a-porter, modno događanje na kojem su svoje kolekcije za aktualnu sezonu predstavili vodeći domaći dizajneri, završilo je u nedjelju revijom Linee Exclusive na Zagrebačkom Velesajmu. </p>
<p>Renomirana modna kuća za ljeto predlaže volane, lepršave krojeve, transparentne tkanine i šarene uzorke. Zoran Mrvoš, koji je na mjestu glavnog dizajnera tvrtke lani zamijenio Dalibora Bettija, kreirao je nosivu liniju odjeće u kojoj će se bez sumnje pronaći i mlađa publika. U pet dana, koliko je program trajao, modni poklonici imali su prilike vidjeti 13 revija na kojima se predstavilo ukupno 16 dizajnera odjeće i obuće. </p>
<p>Koliko su slični događaji potrebni domaćoj modnoj sceni jasno su dokazali do posljednjeg mjesta ispunjeni kino Urania, Tvornica Kulture i Zagrebački Velesajam na kojima su program odvijao. Premda je tek završio, voditelj projekta Viktor Drage najavio je novi Cro-a-porter već u listopadu ove godine, kada će se dodjeljivati i Style nagrade najbolje odjevenim Hrvatima. </p>
<p>Jelena Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Michael Jackson mijenja odvjetnike </p>
<p>LOS ANGELES, 26. travnja</p>
<p> - Kontroverzna pop zvijezda Michael Jackson odlučila je promijeniti svoje odvjetnike Marka Geragosa i Benjamina Brafmana koji ga brane u procesu o seksualnom iskorištavanju dječaka, objavio je pjevačev predstavnik za odnose s javnošću Raymone Bain.</p>
<p>»To je sigurno. Michael Jackson će promijeniti svoje odvjetnike«, rekao je Bain, odbivši dati bilo koje druge pojedinosti. </p>
<p>Prema nagađanjima medija, njegovu bi obranu na sudu mogao preuzeti Thomas Meserau, stručnjak za kazneno pravo. </p>
<p>Jackson bi se na sudu trebao pojaviti 30. travnja. Ako mu se dokaže krivnja mogla bi mu biti dosuđena zatvorska kazna od 20 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Producent »Schindlerove liste« završio u zatvoru</p>
<p>VARŠAVA, 26. travnja</p>
<p> - Vodeći poljski filmski producent Lew Rywin osuđen je u ponedjeljak na zatvorsku kaznu od dvije i pol godine zbog pokušaja podmićivanja u najvećem poljskom korupcijskom skandalu još od pada komunizma. </p>
<p>Sud je presudio kako je Rywin, inače koproducent Oscarima nagrađivanih filmova Spielbergove »Schindlerove liste« i »Pijaniste« Romana Polanskog, tražio čak 17,5 milijuna dolara od jednog novinskog izdavača u zamjenu za određene promjene u tamošnjem Zakonu o medijima. </p>
<p>Sud nije mogao dokazati navodne optužbe o njegovom djelovanju u ime premijera Leszeka Millera, no svejedno je taj skandal jako odjeknuo u poljskim medijima te je nanio štetu premijerovoj stranci i utjecao na pad njihove popularnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zabrinutost oko stanja očuvanosti Mona Lise</p>
<p>PARIZ, 26. travnja</p>
<p> - Pariški muzej Louvre izrazio je u ponedjeljak zabrinutost glede stanja očuvanosti Mona Lise Leonarda da Vincija, jedne od najpoznatijih slika na svijetu, najavivši pokretanje znanstvene i tehničke studije djela. </p>
<p>»U okviru preuređenja dvorane u kojoj je izložena Mona Lisa, koje se predviđa za početak 2005. godine, muzej Louvre pokreće produbljenu znanstvenu i tehničku studiju Mone Lise, čije stanje trenutno izaziva malu zabrinutost«, objavio je muzej u priopćenju. </p>
<p>»Ta studija koju vodi Centar za istraživanje i restauraciju francuskih muzeja, ostvaruje se s dvostrukim ciljem boljeg poznavanja materijala od kojih se sastoji djelo i procjene sadašnje razine krhkosti te slike posebice podložne svakoj klimatskoj promjeni. </p>
<p>Te produbljene analize izvodit će se na način da »omoguće stalno predstavljanje slike javnosti«, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p>Paralelno sa zabrinutošću za čuvenu sliku odjeknula je vijest kako je svjetskoj javnosti predstavljen prvi »automobil« izrađen na temelju skica iz bilježnica ovog višestruko talentiranog izumitelja, znanstvenika i umjetnika. Neobična naprava kreće se pomoću opruga i prvo je »vozilo« na vlastiti pogon, ističu stručnjaci.</p>
<p>Tri modela čudnovatih »automobila«, izrađeni po Da Vincijevim planovima, zajedno s interaktivnim računalnim simulacijama, u muzeju u Firenci razgledati se mogu do 5. lipnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Petnaestogodišnji invalid osvojio Sjeverni pol </p>
<p>VARŠAVA, 26. travnja</p>
<p> - Petnaestogodišnji Poljak postao je najmlađa osoba s invaliditetom koja je samostalno, bez ičije pomoći, osvojila Sjeverni pol, javila je u privatna televizijska postaja TVN24. Jan Mela, koji je nogu i ruku izgubio u nesreći 2002. godine, Sjeverni pol je osvojio u pratnji iskusnog polarnog istraživača Mareka Kaminskog i još dva člana ekipe. </p>
<p>Prema televiziji, avanturistima nitko nije pomagao i do pola su stigli samo uz pomoć opreme i zaliha koje su uspjeli prenijeti na saonicama. Kaminski je 1995. prvi pješice osvojio i Sjeverni i Južni pol, a kasnije se počeo baviti organizacijom sličnih ekspedicija za mlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Diplomat vozio tunelom Mont Blanc 214 km na sat </p>
<p>ANNECY, 26. travnja</p>
<p> - Tajnik katarskog veleposlanstva u Francuskoj vozio je 16. travnja brzinom od 214 kilometara na sat tunelom Mont Blanc između Francuske i Italije, ali je tužiteljstvo odbacilo slučaj jer prekršitelja štiti diplomatski imunitet, saznaje se iz tamošnje policijske prefekture. U tom se tunelu brzina strogo kontrolira otkako je u ožujku 1999. godine u požaru kamiona koji se proširio na još 34 vozila smrtno stradalo 39 osoba. </p>
<p> Cijeli slučaj otkrio je u ponedjeljak regionalni dnevnik Le Dauphine Libere koji podsjeća da je brzina u tunelu ograničena na 70 kilometara na sat te da se vozače koje ne štiti poseban status kažnjava novčanim kaznama i gubitkom bodova na vozačkoj dozvoli za prekoračenja ponekad niža od pet kilometara na sat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lažna časnica živjela pet mjeseci u britanskoj bazi </p>
<p>LONDON, 26. travnja</p>
<p> - Britanka koja se lažno predstavljala kao časnica uspjela je punih pet mjeseci neometano živjeti u jednoj britanskoj zračnoj bazi, zaradivši čak i veliki račun za šankom, otkriva britanski tisak. Prema pisanju lista Sun, Kelsey McMillan (35) lažno se predstavljala kao vojna liječnica na obuci, a razotkrivena je tek nakon što se uspješno prijavila za transfer u drugu bazu. Čak je bila i dio ekipa koje su vojnim helikopterima kretale u spasilačke operacije. </p>
<p>Varalica je u RAF-ovu bazu Valley u sjevernom Walesu došla u listopadu prošle godine u odori kapetana i s originalnom identifikacijskom ispravom koju je dobila kao pripadnica Teritorijalne vojske, civilnih rezervnih snaga. </p>
<p>Tvrdila je da je stigla u posjet zaručniku. Nakon navodnog prekida sa zaručnikom, uselila se zgradu za časnike i čak uspjela sakupiti 300 funti neplaćenih računa u lokalnom baru tvrdeći da joj plaća još nije stigla.</p>
<p>Uhićena je četiri dana po dolasku na novu dužnost, u bazi na jugozapadu Engleske u kojoj se nalaze tajni sustavi za rano uzbunjivanje i postrojbe za djelovanje protiv podmornica.</p>
<p>Neimenovani izvor u prvoj bazi kazao je kako je incident »šokantna sigurnosna katastrofa«. »Ona je imala pristup cijeloj bazi i svi smo uistinu mislili da je liječnica«, kazali su šokirani vojnici. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Kina između prošlosti i svemirskih programa </p>
<p>Od boravka Marka Pola u Kini u 13. stoljeću do danas Kina i Hrvatska razvile su žive kulturne i druge kontakte / Nedavno potpisan Ugovor o kulturnoj suradnji još će poboljšati međusobne odnose, najavio je ministar kulture Božo Biškupić</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Izlagački projekt Gradske knjižnice »Svijet u Zagrebu« od ponedjeljka je ugostio Kinu u sklopu Dana Narodne Republike Kine. »Kineska kultura sa svojom pet tisuća godina dugom poviješću u Hrvatskoj ima brojne poklonike, što je pokazao svojedobni iznimni interes za izložbe drevne i suvremene kineske umjetnosti u Zagrebu«, kazao je na otvorenju manifestacije veleposlanik Narodne Republike Kine u Zagrebu Zhi Zhao Un pred brojnim uzvanicima, među kojima su bili i hrvatski premijer Ivo Sanader, ministar kulture Božo Biškupić te brojni kulturni djelatnici i gradski dužnosnici. </p>
<p>Dani NR Kine rezultat su odličnih političkih i prijateljskih odnosa Hrvatske i Kine i dosadašnjih zajedničkih velikih projekata kao što su »Drevna kineska kultura«, »Put svile«, izložba suvremene kineske umjetnosti »Zlatna žetva« i niza drugih, kazao je ministar kulture Božo Biškupić otvarajući Dane. Veze Hrvatske i Kine imaju dugu povijest, počevši još od Korčulanina Marka Pola, koji je u Kini boravio u 13. stoljeću, do današnjih dana nastala je suradnja koja bi trebala postati primjer i za ostale zemlje, istaknuo je Biškupić.</p>
<p> Ministar je podsjetio da o suradnji, uz već spomenute izložbe, govore i razmjene kulturnih programa i gostovanja hrvatskih glazbenika i kazalištaraca u Kini, među kojima i Zagrebačkih solista i Zagrebačkoga kvarteta. Verdijevu operu »Aida« je u Pekingu režirao Krešimir Dolenčić. Nedavno potpisan Ugovor o kulturnoj suradnji između dviju zemalja još će poboljšati međusobne odnose, najavio je ministar Biškupić.</p>
<p> U glazbenom dijelu programa izvedene su tradicionalne kineske narodne skladbe. U programu Dana Kine treba spomenuti izložbu fotografija drevnih spomenika Kine pod Unescovom zaštitom, izložbu slika rađenih u tradicionalnoj tehnici rezbarija papira,, izložbu fotografija »Kina i svemir« posvećenu kineskom svemirskom programu te građu vezanu uz poznatu Pekinšku operu i materijale za učenje kineskoga jezika. </p>
<p>Dane Kine Gradska knjižnica je priredila u suradnji s Narodnom knjižnicom u Šangaju i Veleposlanstvom NR Kine u Zagrebu, kazala je tom prilikom ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kožarić izlaže u Iranu </p>
<p>Izložba Ivana Kožarića sastavljena od tepiha i moleće figure ostvaruje se u okviru programa kulturne razmjene Hrvatske i Irana i u organizaciji Muzeja Mimara iz Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Kipar koji je svakodnevlje ustoličio visoko na umjetnički pijedestal vraćajući dignitet prezrenim oblicima postojanja, rodonačelnik hrvatske poslijeratne avangarde, član slavne umjetničke grupe »Gorgona« (1959-–1966.) kojem je »život umjetničko djelo«, duhom najmlađi i najradikalniji hrvatski umjetnik Ivan Kožarić (83.), izlagat će u prestižnom Centru za kulturu Niavaran u Teheranu od 1. do 21. svibnja.</p>
<p>Napose važna izložba za hrvatsku kulturu, što se ostvaruje kao dio programa kulturne razmjene između Ministarstva kulture RH i Ministarstva kulture i islamskog usmjeravanja Islamske Republike Iran, predstavljena je u ponedjeljak u Muzeju Mimara. Upravo je ravnatelj Mimare prof. Tugomir Lukšić, ugostivši zadnjih godina nekoliko iranskih izložaba suvremene umjetnosti, zaslužan što se hrvatskim umjetnicima širom otvaraju vrata prestižnog Centra za kulturu Niavaran, točnije Muzeja suvremene umjetnosti u Teheranu. Kako je istaknuo Tugomir Lukšić, riječ je o jednome od najvažnijih muzeja srednjeg Istoka – danas nezaobilaznoj adresi za »afirmaciju suvremene likovnosti«. Ivan Kožarić kratko je kazao: »Idem s radošću i sa strahom. Čitav prostor prekrit ću perzijskim tepisima, a na sredini prostorije složit ću molitveni lik od odjeće. Iznad prostorije lagano će lebdjeti običan tepih, kao podsjetnik na molitvene rituale, ali i priče iz Tisuću i jedne noći«.</p>
<p>Izložbu je pripremila likovna kritičarka i kustosica MSU Nada Beroš, koja će o umjetniku govoriti »kroz širi pogled hrvatske likovnosti 20. stoljeća«, a otvoriti je, dakako, prikladno odjevena. »Velika mi je čast što sam mogla prirediti izložbu Ivana Kožarića, umjetnika internacionalne slave, koji već šezdeset godina ne ide utrtim stazama, već stvara iz dana u dan instalacije, slike, crteže, kolaže, asamblaže, fotografije, priče, performanse, gradeći i rušeći, neprestano polazeći od tabulae rasae, brišući prethodne putove i utirući nove, ne štedeći ni vlastita djela ni sredinu u kojoj se nalaze«.</p>
<p>»Jednom davno Kožarić mi je rekao: 'mislim da se čovjek treba svakodnevno dokazivati, potvrđivati, pa čak i svaki sat. Čovjek mora stalno ratovati protiv sebe, da bi se otvorio spram života. Ne borimo se protiv smrti kao biološke činjenice, jer smrt je u nama. Borim se protiv smrti u životu, svakodnevnog umiranja. Treba stalno voditi krvavi, mirnodopski rat protiv inertnosti, učmalosti i statičnosti'«, kazala je Nada Beroš. Katalog o Ivanu Kožariću bit će preveden na jezik farsi. </p>
<p>Neki od najvećih inozemnih kustosa – Bart de Baere, Hans Ulrich Olbrist, Okwui Enwezor i Igor Zabel upravo su u Kožariću prepoznali mitsku figuru umjetnika dvadesetog stoljeća koji »tajnu svijeta otkriva kroz igru«. Na posljetku, veliko zadovoljstvo što će ugostiti »godinama starog, a duhom mladog umjetnika« iskazao je prvi tajnik iranskoga Veleposlanstva u Zagrebu Samad Lakizadeh.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Putovima slavne tradicije</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Zagrebački kvartet održao je svečani koncert, u sklopu ciklusa Lisinski subotom, uoči svojega rođendana, 25. travnja 1919. kada se prvi put predstavio javnosti u Velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskog zavoda oduševljeno pozdravljen od kritike kao »davno očekivani Mesija«. </p>
<p>Osnivači toga najstarijeg hrvatskog komornog ansambla bili su Vaclav Huml, Ladislav Škatula (kasnije Miranov), Milan Graf i Umberto Fabri. U 85 godina djelovanja sa samo jednim prekidom u razdoblju od 1943. do 1954. u ansamblu je djelovalo nekoliko naraštaja vrsnih glazbenika. Izvodili su klasičnu i suvremenu kvartetsku literaturu, surađivali s drugim umjetnicima, te poticali hrvatske autore da pišu za njih, snimali ih i promicali u svijetu. Osvojili su 16 uglednih nagrada i priznanja, od kojih i jedno španjolsko.</p>
<p>Danas Zagrebački kvartet djeluje u sastavu Goran Končar, violina, Davor Philips, violina, Ante Živković, viola i Martin Jordan, violončelo, na najljepši način njegujući slavnu tradiciju. Svoju obljetničku sezonu Zagrebački kvartet obilježava impresivnim ciklusom koncerata posvećenih cjelovitom kvartetskom opusu Dmitrija Šostakoviča. </p>
<p>Svečani koncert počeo je folklorom nadahnutom majstorskom skladbom »Song« Igora Kuljerića, koju je autor napisao za Zagrebački kvartet godine 1981. U šarmantnom i virtuoznom Kvintetu za gitaru i gudački kvartet u D-duru Luigija Boccherinija Zagrebačkom kvartetu su se pridružili vrsni umjetnici Goran Listeš, gitara, i Ivana Bilić, tamburin i kastanjete. </p>
<p>Program je završio reprezentativnim repertoarnim djelom 12. gudačkim kvartetom u F-duru »Američkim« Antonina Dvoraka. Dugotrajni pljesak izmamio je i dva dodatka – duhoviti Allegretto Dmitrija Šostakoviča i Fandango iz spomenutog Boccherinijeva Kvinteta. </p>
<p>Prije svečanog koncerta umjetnicima je u ime pokrovitelja proslave Poglavarstva grada Zagreba čestitala gradonačelnica Vlasta Pavić, a nakon koncerta je Zlatko Madžar vodio razgovor s umjetnicima. Predstavio je i prigodnu dvojezičnu monografiju Zagrebačkoga kvarteta autorice Jagode Martinčević u izdanju Cantusa (urednica Erika Krpan) i Zagrebačkog kvarteta, u opremi Luke Gusića i s fotografijama, karikaturama i plakatima iz arhive Zagrebačkoga kvarteta te najnovijim fotografijama majstora Danila Kalogjere. Uz knjigu su priložena i dva CD-a s djelima Ludviga van Beethovena (op. 127 i 131), Frane Paraća (Kvartet), Igora Kuljerića (Song) i Dubravka Detonija (Zaboravljene muzike). </p>
<p>Slavljenici su primili čestitke i priznanja i od strukovnih udruga. »Zlatno zvono« Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika uručila im je Cynthia Hansel-Bakić, a Povelju i Zlatnu plaketu Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika predali su Zvonimir Stanislav i Vladimir First. Prvi violinist Zagrebačkoga kvarteta Goran Končar zahvalio je svima na podršci i pomoći posebno suradnicima-umjetnicima, skladateljima, muzikolozima, organizatorima, Poglavarstvu grada Zagreba i Ministarstvu kulture. </p>
<p> »Uvijek s istom misijom: svirati glazbu, svirati dobro, svirati hrvatske autore, svirati u metropolama, ali i u najmanjim sredinama«, piše u monografiji o Zagrebačkome kvartetu Jagoda Martinčević. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prica uvijek bio svoj i svojstven </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Zlatko Prica (1916. – 2003.) bio je slikar kolorističke drame te britke linije poput oštrice noža zarezane duboko u djelo – rekao je Edo Murtić na komemoraciji Zlatku Prici održanoj u ponedjeljak u Palači HAZU u povodu prve obljetnice smrti. Murtić kao član Razreda za likovne umjetnosti prisjetio se dugogodišnjeg druženja s Pricom, što je trajalo od kasnih 30-ih do njegove smrti, te su bili nerazdruživi, a povezivali su ih isti pogledi na umjetnost i politiku.</p>
<p>Prica i Murtić zajedno su bili u partizanima, te su radili u kulturno-umjetničkom odjelu ZAVNOH-a u Topuskom, gdje su 1943. ilustrirali poemu Ivana Gorana Kovačića »Jamu«. Murtić je naglasio da je ta mapa litografija bila prvo takvo djelo u okupiranoj Europi. Nadodao je da je tada na jednoj kamenoj podlozi tiskano 250 grafičkih listova. Budući da su tiskaru bombardirali Nijemci, danas postoji samo 50-ak otisaka razasutih po svijetu. Poslije rata život ih je odveo u Hercegovinu, pa u Šibenik te u Zagreb.</p>
<p>Murtić je za Pricu kazao da je bio zaokružena ličnost, individualan, svoj i svojstven u umjetnosti. Boreći se za slobodu u umjetnosti, osnivali su društva likovnih umjetnika te grupe »Mart« i »Forum«. Njih dvojica su 1945. zajedno sa slikarom Nikolom Reiserom izlagali u Zagrebu jer u to vrijeme nije bilo popularno izlagati sam i tako se izdvajati iz kolektiva. </p>
<p>Ante Vulin, tajnik Razreda, podsjetio je da je Prica diplomirao slikarstvo na zagrebačkoj ALU u klasi Omera Mujadžića, te završio specijalku kod Ljube Babića. Izražajan grafički ciklus »Jame« bio je izložen u Splitu 1944. na »Izložbi slikara partizana« u Splitu. Vulin ističe da je Prica bio i slikar zavičajnih nadahnuća, a najznačajnija prekretnica u njegovu izrazu bio je odlazak u Indiju 1952., gdje se nadahnuo freskama, pa mu djela opisuje plošni kolorizam. </p>
<p>U Pricinu opusu nižu se ciklusi: »Plodovi zemlje«,»Samoborski ciklus«, »Tarski ciklus«, »Opatijski kišobrani« i »Žene«. Djela snažna zamaha izgledaju kao da su naslikana u jednome dahu. Brojna djela darovao je rodnome Pečuhu, u Samoboru gdje je proveo najveći dio života, 2002. otvorena je Galerija »Prica« s njegovim djelima i fotografijama kćeri Vesne, a Zagrebu, u kojem je djelovao, zbirku grafika izloženoj u Kabinetu grafike HAZU.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mesić primio izaslanstvo PEN-a </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak izaslanstvo Hrvatskoga PEN centra, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Izaslanstvo je izvijestilo predsjednika Mesića o problemima njihova dugogodišnjeg člana Ante Zemljara, čiji je mozaički atelijer na Pagu uništen u dvostrukom miniranju 1991. i 1993. godine. Putem PEN centra taj se slučaj pokušava ponovno aktualizirati jer, navodi se u priopćenju, istraga bez rezultata traje već trinaest godina.</p>
<p> Predsjednik Mesić istaknuo je da se svaka krivnja treba individualizirati i da svaki zločin treba biti istražen, a krivci kažnjeni. U izaslanstvu je bila predsjednica Hrvatskog PEN centra dr. Sibila Petlevski, generalna tajnica Hrvatskog PEN centra Nadežda Čačinović i član centra Ante Zemljar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nagrada SFERAKON romanu Ivana Gavrana </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Roman »Sablja« Ivana Gavrana, u izdanju Hena coma, nagrađen je na upravo završenim 26. danima znanstvene fantastike SFERAKON 2004. prvom nagradom za najbolji domaći znanstvenofantastični roman u prošloj godini. U obrazloženju žirija, priopćenim u ponedjeljak, koje potpisuje Darko Macan, stoji da su u uži izbor za SF roman 2003. godine ušle knjige Jelene Čarije »Klonirana«, Borisa Dežulovića »Christkind«, Ivana Gavrana »Sablja« i Vanje Spirin »Treći nos«. </p>
<p>Gavranov roman »Sablja« bez sentimentalnosti i uljepšavanja govori o situaciji u ratnom Sarajevu sa željom da ga čitatelji shvate. </p>
<p>U obrazloženju nagrade ističe se da je » 'Sablja' roman koji smo čekali i sve što bi domaći znanstvenofantastični roman trebao biti«. </p>
<p>Roman »Sablja« prvijenac je pisca pod pseudonimom Ivan Gavran, rođenog 1953. u Sarajevu. Gavran živi u Splitu i radi kao inženjer informatike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Wols - fotografije, akvareli i bakropisi </p>
<p>OSIJEK, 26. travnja</p>
<p> – Posjetitelji Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku mogu ovih dana pogledati nesvakidašnju izložbu »Wols – fotografije, akvareli i bakropisi«. Riječ je o izložbi istaknutog njemačkog slikara Alfreda Otta Wolfganga Schulzea (1913. – 1951.), poznatog pod umjetničkim imenom Wols. U realizaciji izložbe, uz Institut Goethe navodi se i Institut IFA iz Stuttgarta. </p>
<p> Postav sadrži 40 fotografija, 33 bakropisa i 12 akvarela, a kako kaže Vlastimir Kusik, kustos Galerije likovnih umjetnosti, Wolsa su prije svega zanimale fotografije, zbog čega je bio iznimno prisan s krugom pariških nadrealista. No, dodao je, nakon rata se pokazalo da je umjetnikova možda najvažnija vokacija slikarstvo, u kojem se približio jeziku tašizma i potom enformelu. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rojasu nagrada »Cervantes«</p>
<p>ALCALA DE HENARES, 26. travnja</p>
<p> – Čileanski pjesnik Gonzalo Rojas (86) nagrađen je Cervantesom, najcjenjenijom književnom nagradom u španjolskom govornom svijetu.</p>
<p> Rojas je »prototip pronicljiva pjesnika koji želi odgonetnuti smisao svijeta«, kazao je španjolski kralj Juan Carlos uručivši nagradu u petak na svjetski dan knjige i godišnjicu smrti Cervantesa. Sedamnaest Rojasovih djela uključuje »Antologiju zraka«, »Ljudsku bijedu« i »Protiv smrti«.</p>
<p> Nagradu Cervantes prati svota od 90.000 eura. (Hina/dpa)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Rapaić će ipak igrati u Skopju </p>
<p>U srijedu će u Skopju u prijateljskoj utakmici s Makedonijom izbornik Otto Barić posebno biti usredotočen na vezne igrače, a zanima ga i kako će uz Nenada Bjelicu svojih 45 minuta iskoristiti vratar Joey Didulica </p>
<p>ČATEŽ, 26. travnja</p>
<p> – Prijateljska utakmica hrvatske nogometne reprezentacije u srijedu, 28. travnja u Skopju protiv Makedonije s položaja iščekivanja izbornika Otta Barića ima i svoj službeni naziv. Barić utakmicu tretira kao »traženje najboljih rješenja za vezni red za prvi susret na EP-u u Portugalu«, kad je već evidentno da zbog kartona neće moći igrati Igor Tudor. Barić je, uzgred, svoj izlazak pred novinare u ponedjeljak u podne obogatio važnom novošću. Jutarnji ga je trening, do tog trenutka pristiglih 15 od ukupno pozvanoga 21 igrača, uvjerio da u Skopju može računati na navodnog rekonvalescenta Milana Rapaića. </p>
<p>– Na treningu, doduše lakšeg intenziteta, Rapaić je pokazao da može sve što se od njega traži. Time mi je želio naznačiti da je zdraviji nego što je mislio, ali tek moram utvrditi njegovo pravo stanje, jer je nepobitno, koliko čujem, da Makedonija opet priželjkuje dobar rezultat u dvoboju s nama. Dapače, još bolji od splitskih 2-2 prošle zime na Trofeju Marijan, kazao je Barić. </p>
<p>Zanimljivo, Barić poručuje da u Skopju ne želi previše eksperimentirati, jer misli da ne bi bilo dobro izgubiti, a s druge pak strane sav je u znatiželjnom iščekivanju, ponajprije kad je u pitanju povratnik, 33-godišnji Nenad Bjelica, zatim pomalo uzdrmani Jerko Leko i Giovanni Rosso te Niko Kovač: </p>
<p> – Inzistiram da, kad već nisam imao priliku odmjeriti Kranjčara, svi koje posebno promatram u srijedu daju sve od sebe. Jako me zanima koliko su spremni. Nadam se da ću nakon ove utakmice imati znatno bistriju sliku o veznom redu, koji mi i dalje nosi najviše nejasnoća. </p>
<p>Naglasivši da Tudor, Leko, N. Kovač i Bjelica dobivaju najmanje jedno poluvrijeme te da će igračima predočiti da će u potrazi za dvama veznim igračima najbliži portugalskom sastavu biti oni koji su najviše pokazali, Barić je dodao: </p>
<p> – S napadom nemam problema, pa ni onda kad igramo s tri napadača, a Pršo je premješten u vezni red. Obrana na čelu sa Živkovićem također nije upitna, iako već tri utakmice zaredom nije igrao. Kod njega je ipak nešto drukčija situacija nego kod Šimića. Izvjesno je da će se u Skopju isključivo u ulozi gledatelja pojaviti prvi vratar Stipe Pletikosa, jer moram dati prigodu Butini i Didulici. </p>
<p>Potrošivši izvjesno vrijeme na to da opet uvjeri predstavnike novinara kako se ni ovom prilikom ne može govoriti o uigravanju momčadi, jer uvijek netko izostaje (sada R. Kovač, Pršo, Mornar...), Barić je hrabro dočekao pomalo provokativno pitanje. U nedjelju je, naime, Barić nazočio austrijskom derbiju Austrija – GAK, koji je odlučivao o prvaku. Osim što je pravdao Didulicu zbog tri primljena »uglavnom neobranjiva pogotka«, nahvalio se Marija Tokića, ali i Marija Bazinu. Stoga smo ga upitali je li i Bazina na njegovu, barem imaginarnom popisu: </p>
<p> – Ako o njemu povedem računa, onda trebam razmišljati i o Ivanu Leki iz Malage. No, bojim se da za to, barem za Portugal, više nema vremena. </p>
<p>Reprezentacija u Skopje u utorak ide posebnim zrakoplovom, a na popisu putnika sljedeći su igrači: Pletikosa, Butina, Didulica, Šimić, Živković, Tokić, Tomas , Šimunić, Neretljak, Tudor, Srna, N. Kovač, Leko, Babić, Rapaić, Šokota, Klasnić, Olić, Bjelica i M. Marić. S njima putuje i mlada »olimpijska reprezentacija«, igrači do 23 godine, koja će u srijedu zaigrati protiv mlade makedonske reprezentacije. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Neka u subotu u derbiju sudi Splićanin«</p>
<p>»Nikad nisam rekao da sam Ćiri kupio prvenstvo. Samo sam rekao da je imao zadovoljavajuću logistiku u klubu. Doveli smo Olića, Balabana, Mujčina, Marića, Smoju... Pa, bila bi sramota da s njima nije bio prvak. O Ćiri i Štimcu cijele godine nisam rekao ni dobru, niti lošu riječ. A, obojica imaju potrebu baviti se samo sa mnom«, kaže Zdravko Mamić </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Hoće li subotnji maksimirski derbi između Dinama i Hajduka suditi splitski sudac? U takvo što je ipak teško vjerovati, ali je zanimljivo da tu ideju zagovaraju čelnici - Dinama, i to iskreno, bez ikakve ironije. </p>
<p> – Suđenje u Hrvatskoj jedno je od boljih u Europi, naglasio je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić. – A suđenje spada isključivo u domenu sudačke struke. Deplasirano je da pojedinci odlučuju o tome tko bi koju utakmicu trebao suditi. No, imamo prijedlog i voljeli bismo vidjeti hoće li se sudačka organizacija s time složiti. Predlažemo da derbi sudi splitski sudac Edo Trivković! Sigurno je jedan od najboljih djelitelja pravde u Hrvatskoj. Možda je ta ideja nepravedna prema drugim dobrim sucima, ali to je, eto, naš prijedlog.</p>
<p> Otkako je Mamić nedavno spomenuo da su sva dosadašnja prvenstva režirana, s pravom je postao najprivlačnija meta kritičara. No, sada je, nakon određenoga vremenskog odmaka, ipak pomalo korigirao svoje stavove. </p>
<p> – U posljednje mi se vrijeme imputira mnogo toga što uopće nije točno. Apostrofira se, primjerice, to da sam navodno rekao da sam kupovao prvenstva u hrvatskoj ligi, a to nije točno!</p>
<p> Mamić je dodao da je u tom kontekstu spominjao samo razdoblje iz bivše jugoslavenske lige, kad uopće nije bio u klubu.</p>
<p> – Sve su to lansirali ljudi upregnuti u projekt »Hajduk prvak 2004.«. Neprestano govore o nekakvoj sudačkoj pomoći Dinamu. U našu je korist načinjena tek jedna sudačka pogreška, i to ona u kupu protiv Rijeke na Kantridi. Žao mi je što se skreće pogled s terena, s nogometa i što se u središte zbivanja guraju kojekakve priče. Svojom kvalitetom i ponašanjem nogometaši u Hrvatskoj nisu zaslužili takav ambijent.</p>
<p> Maksimirski je dopredsjednik pritom osjetio potrebu demantirati napise nekih medija iz kojih se moglo iščitati Mamićevo priznanje o »kupljenom prvenstvu prošle godine«.</p>
<p> – To nije točno! Nikad nisam rekao da sam Ćiri Blaževiću prošle godine kupio prvenstvo. Samo sam rekao da je imao zadovoljavajuću logistiku u klubu. Doveli smo Olića, Balabana, Mujčina, Marića, Smoju... Pa, bila bi sramota da s tim igračima nije osvojio naslov prvaka. O Ćiri i Štimcu cijele godine nisam rekao ni dobru, niti lošu riječ. A obojica imaju potrebu baviti se samo sa mnom. Sad im se pridružio i treći »jaran« - Ivan Katalinić. Cilj je da se svim sredstvima Dinamu onemogući osvajanje trofeja. Hajduk je tri godine bez naslova prvaka, za ljeto im je predviđena Skupština i za njih bi bila katastrofa da Dinamo osvoji prvenstvo. Osim toga, oni su i prije početka sezone sami sebe proglasili prvacima. Sada se, pak, zgražaju kad komuniciram s jednom od Hajdukovih legendi, i to onom koju su oni s radošću otpisali. Riječ je o Ivici Šurjaku.</p>
<p> A kako Mamić uopće ocjenjuje Dinamovu igru i rezultate ove sezone? Čini se da je time vrlo zadovoljan, što potvrđuje i podatak da treneru Nikoli Jurčeviću nudi novi četverogodišnji ugovor.</p>
<p> – Upisali smo samo dva poraza u prvenstvu, osvojili smo Superkup, a stalno nas omalovažavaju. Nismo zaslužili takav tretman. U sezonu smo kročili s mladom momčadi, ali i s mladim trenerom, u međuvremenu su se definitivno afirmirali Turina, Drpić, Kranjčar, Eduardo, Zahora, Tomić... Doveli smo i dvojicu najboljih bočnih igrača - Bošnjaka i Hrmana. Praktički je sve gotovo oko angažmana mladih reprezentativaca Lučića i Buljata, a doveli smo i dvojicu perspektivnih stranaca - Spanna i Pelikana. Želimo Ljubojevića i Pranjića!</p>
<p> U Dinamu isto tako žele i pun stadion na subotnjem derbiju. Za tu će priliku ponovno otvoriti i sjevernu tribinu na koju će se vratiti Bad Blue Boysi. Zanimljivo, Mamić uporno poziva navijače i priželjkuje pun stadion iako je svjestan da će mu natpolovična većina (s pravom ili ne) i te kako pogrdno skandirati. Dinamov je dopredsjednik pritom zaronio i u pomalo čudnu retoriku:</p>
<p> – Sve mi to, nažalost, viču isti oni za koje sam bio spreman dati život. Ne ljutim se ni na koga, ali žao mi je što je možda najmoralniji dio publike pao u klopku koju su mu smjestili domaći izdajnici. Jedan je od glavnih razloga priča o regionalnoj ligi, a ja sam tu ligu spominjao iz očaja. I zbog svega toga više je niti jednom neću spomenuti! Nisam ni ja baš Don Quijote.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hajdukovci do derbija šute </p>
<p>Među »bijelima« je opća mobilizacija, pazi se na svaki detalj, a najnovija je odluka, koja nije neočekivana, da zbog mira do utakmice ne daju izjave za medije. Odnosno, proglašena je šutnja. Odluka je prenesena igračima nakon dolaska na Brač, a ukazuje na nemir među čelnicima splitskoga kluba</p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka »pobjegli« su iz Splita i za ključnu utakmicu sezone protiv Dinama pripremat će se u Postirama na otoku Braču. Među »bijelima« je opća mobilizacija, pazi se na svaki detalj, a najnovija je odluka, koja nije neočekivana, da zbog mira do utakmice ne daju izjave za medije. Odnosno, proglašena je šutnja. Odluka je prenesena igračima nakon dolaska na Brač, a ukazuje na nemir među čelnicima splitskoga kluba. Tako ni njihove računice što se tiče raspleta i komentara da se nakon derbija igraju još tri kola nisu ništa drugo nego utješna razmišljanja u slučaju nepovoljnog raspleta u subotu. </p>
<p>Ipak, najrealnija je prognoza da će se u međusobnom ogledu dvaju suparnika odlučiti utrka za naslov prvaka. Hajduk je u svakom slučaju svjestan da na maksimirskom travnjaku mora pružiti najbolju utakmicu sezone, bolju od prvih 45 minuta protiv Rome na Poljudu, želi li izvući bod vrijedan naslova prvaka. Utakmica protiv Zadra pokazala je konture ideje kako će »bijeli« tražiti remi u subotu i kako će braniti tri boda prednosti. To je oprezna postavka, pa je za očekivati sastav s više veznih igrača obrambene orijentacije. </p>
<p>Uglavnom, šef struke Igor Štimac i trener Zoran Vulić na Brač su poveli sve igrače osim ozlijeđenih Vejića (slomljeno rebro), Skočibušića te Mate Neretljaka, koji je s reprezentacijom (u srijedu igra utakmicu u Skopju protiv Makedonije). Prvotimci splitskoga kluba svjesni su da nakon zagrebačkog ogleda nema popravnog i da u Maksimiru moraju pružiti svoj maksimum. To znači da je utakmica bez pogodaka ostvarenje cilja, a najteži zadatak imat će, prema tome, vratar Vlado Balić. </p>
<p>– Subotnji dvoboj protiv Dinama za nas je najvažniji događaj sezone i sve što smo gradili moramo potvrditi u Maksimiru. Znamo što nas čeka i kakva će užarena atmosfera biti, ali smo dovoljno dobri da izvučemo pozitivan rezultat, rekao je prije puta na Brač vratar Balić. </p>
<p>Iskusni čuvar mreže dugo je bio u sjeni mlađih vratara Runje i Sunare, a ovog se proljeća izborio za mjesto među vratnicama i obranama stekao povjerenje suigrača i struke. U Maksimiru će imati pune ruke posla. </p>
<p>– Moramo svi biti hladne glave, pa mislim da će nam odlazak na Brač dobro doći. Trebamo biti koncentrirani, smireni... Dobro se osjećam i nadam se da ću obranama opravdati povjerenje trenera Vulića, ali i naših navijača, zaključio je Balić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Igoru Štimcu šest mjeseci kazne</p>
<p>Sportskom direktoru Hajduka izrečena je maksimalna kazna i do 16. listopada zabranjeno mu je djelovanje u nogometu / O sudbini suca Miroslava Jedvaja odlučit će Zbor sudaca i Udruga prvoligaša </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Disciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza u rekordnom je roku završila »slučaj Jedvaj«, svega dva tjedna bilo je dovoljno peteročlanoj komisiji (predsjednik Ante Tomaš, Vlado Iveta, Rudolf Krznarić, Nikola Planinac i Andrija Habek) da ispita sve aktere slučaja i Igoru Štimcu »uruči« maksimalnu kaznu od šest mjeseci zabrane djelovanja u nogometu zbog povrede članka 46. disciplinskog pravilnika, odnosno nesportskog ponašanja pod kojim se smatra psovanje, nepristojne geste, prigovaranje i prkošenje odlukama suca itd. Kazna Štimcu ističe 16. listopada ove godine jer je suspendiran još 17. travnja.</p>
<p>Izvješće koje je Disciplinskog komisiji stiglo iz riječke Policijske uprave, a kojeg je potpisao načelnik Oliver Grbić pokazalo se presudnim u ovom slučaju. Djelatnici policije ovako su opisali cijeli događaj: Po završetku 1. poluvremena utakmice Rijeka – Hajduk na Kantridi i odlaska suca u službene prostorije u donjem dijelu tunela prijetili smo verbalni sukob Igora Štimca i Miroslava Jedvaja. U jednom trenutku Štimac je desnom rukom zgrabio Jedvaja za bradu te nakon nekoliko »sočnih« psovki (koje stoje u izvješću, ali ih ne želimo iznositi, op.a) glasno izgovorio: »Kako to sudiš, što glumiš«. Prilaskom pripadnika osiguranja suci su otišli u svoje prostorije, a potom je Štimac rukom udario u vrata gostujuće svlačionice te viknuo: »Svi su suci korumpirani, kradete nam ono što smo godinu dana radili«.</p>
<p>Otežavajuća okolnost za Štimca bila je i činjenica što se u trenutku kad je isključen (14. minuta) nije povukao na tribinu, već je u pauzi »posjetio« tunel Kantride. Sudbina suca Miroslava Jedvaja ovisi, pak, o Zboru sudaca i Udruzi prvoligaša koji će, kako kaže Tomaš, raspravljati o slučaju čim dobiju svu dokumentaciju. Ta su dva tijela, naime, nadležna za djelitelje pravde, dok je Štimac, kao član Izvršnog odbora HNS-a pod »povećalom« Disciplinske komisije. </p>
<p>Inače, zanimljivo je bilo čuti kako je Jedvaj obrazložio činjenicu da je promijenio iskaz. U zapisniku utakmice je, podsjećamo, napisao da ga je Štimac udario, a par dana kasnije je kazao kako ga je sportski direktor Hajduka samo dotaknuo. Kako prenose »disciplinci« opravdao se govoreći da u tom trenutku nije našao prave riječi kojima bi opisao taj događaj (?). </p>
<p>Evo i reakcije Štimca: </p>
<p>– Baš me briga, tako nešto sam i očekivao. Žalit ću se i očekujem smanjenje kazne. Drago mi je da je Jedvaj uvidio koliko su tiskovine željele moju glavu. </p>
<p>U Hajduku razmišljamo samo o derbiju i zamolili smo igrače da ne ulaze ni u kakve rasprave i polemike oko subotnje utakmice. </p>
<p>U Maksimir idemo po tri boda. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Za uspjeh Splitu potrebna i pomoć Grada </p>
<p>Darovitost i perspektiva splitske momčadi privlači Pivovarnu Laško, a za svoj sponzorski ulazak na Gripe postavlja dva uvjeta. Prvi je da se dug svede na nulu, a drugi da na mjestu trenera ostane Jure Zdovc. Laško ne želi financirati dubioze prošlosti već samo projekt budućnost, a za to je spremno izdvajati 850 tisuća eura po sezoni </p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> – Košarkaši Splita CO izgubili su u gostima od Šibenke i otežali svoju borbu za treće ili četvrto mjesto u Ligi Ožujsko. Naime, Zadar i Cibona su se izdvojili, pa su tako za preostala dva mjesta s podjednakim izgledima Split, Hermes Analitica, Šibenka i Zagreb. Splitski su »žuti« krivi korak napravili izgubivši na Gripama od Hermes Analitice te je do kraja natjecanja svaka utakmica odlučujuća. </p>
<p>Bez obzira na to što ih čeka mukotrpna borba za viziranje putovnice za Goodyear ligu, može se kazati da je Jure Zdovc napravio više nego dobar posao na Gripama. Ne samo da je razigrao mlade igrače, već je napravio momčad koja se potvrdila osvajanjem Hrvatskoga kupa u Jazinama. Šteta što su izgubili Tommyja Smitha, važnog igrača pod obručima, i danas se vidi da ga je teško nadomjestiti. Taj naprasni odlazak Smitha na početku domaćeg prvenstva govori o slabostima kluba. Zasad se sve pokreće na entuzijazmu i zajedništvu Zdovca, stručnog stožera i igrača, međutim pravog poticaja uprave nema. </p>
<p>Vjerujemo da će »žuti« uspjeti izboriti regionalnu ligu i dogodine te da će ova iznimno darovita mladež ostati na okupu i odigrati barem još nekoliko sezona zajedno u »žutom« dresu. Međutim, za takav je rasplet potreban velik angažman uprave, ali i jača podrška grada Splita. Bez pomoći Grada i državnih institucija teško je, odnosno nemoguće, sanirati dug oko 16 milijuna kuna i servisirati svakodnevni život kluba. Stoga nije iznenađenje što je Dinu Rađi dosta borbe s dugovima, virmanima, čekovima i plaćama te je sve bliži izlaznim vratima nego ostanku na predsjedničkom položaju. Drugi čelni klupski čovjek, sportski direktor Velimir Perasović, kako tvrde španjolski mediji, blizu je klupi Tenerifa iduće sezone. </p>
<p>Uglavnom, splitska je budućnosti maglovita, ali uvijek postoji svjetlo na kraju tunela. Darovitost momčadi i njezina perspektiva privlači Pivovarnu Laško, jaku slovensku tvrtku poznatu po ulaganjima u sport. Ovog je tjedna naslovom europskog prvaka zaokružila svoje financiranje rukometnoga kluba iz Celja. Laško se danas puni u Jadranskoj pivovari u Splitu, pa tako Laško ima splitsku etiketu, a ulazak među košarkaše sigurno bi poboljšao njegovu prodaju na dalmatinskom području. </p>
<p>No, za svoj ulazak na Gripe Laško postavlja dva uvjeta. Prvi je da se dug svede na nulu, a druga da na trenerskom mjestu ostane Jure Zdovc. Zahtjev da Zdovc ostane na kormilu nije teško ispuniti, jer bi na klupi ostao vrhunski stručnjak, jamac da će momčad poprimiti trofejnu patinu. Međutim, sređivanje financija i te kako je težak i kompliciran posao. Pivovarna Laško nije spremna financirati dubioze prošlosti već samo projekt budućnost, a za to je spremna izdvajati 850 tisuća eura po sezoni. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Najjači Hrvat nikad ne smije biti poražen </p>
<p>MARIN ŠAREC </p>
<p>Već više od godinu dana, prije svega zahvaljujući povodljivosti i nekritičnosti Hrvatske televizije, kao sport nam se servira nešto što sport nije i nikada neće biti. Ni kod nas, ali niti u Japanu, gdje deseci tisuća gledatelja pohode arene kako bi uživali u potocima znoja i krvi onih koji su ih na taj način spremni razveseliti. No, zabava je jedno, a sport je nešto sasvim drugo. </p>
<p>Riječ je, dakako, o ultimate fightu, okrutnim borbama bez pravila, vjerojatno najsličnijima onima rimskih gladijatora, koje su kod nas postale popularne zahvaljujući Mirku Cro Cop Filipoviću i njegovim japanskim avanturama. Dakle, posredstvom televizije i hrvatsko je gledateljstvo moglo svjedočiti Cro Copovim pobjedama, što je privuklo pozornost mnogih, pa čak i neizbježne politike. Mirko Filipović se, tako, dao nagovoriti i na politički angažman, pa se uoči prošlih parlamentarnih izbora prilično iznenađujuće našao na listi SDP-a, apsolutno posljednje stranke koja bi trebala i smjela propagirati uličnu tučnjavu, makar i legaliziranu. No, svega nekoliko dana uoči izbora hrvatsko je gledateljstvo u izravnom prijenosu moglo svjedočiti Cro Copovu porazu u meču karijere protiv Minotaura, nakon čega je na izborima, ne naravno zbog toga, poražen i SDP. </p>
<p>No, saga o Cro Copu i ultimate fightu je nastavljena. Filipović je zasjeo u saborski stolac, snimio je i film, a njegovi pobornici su se mlatili diljem Hrvatske, čak i u kavezima. On je, pak, s nekoliko lakih pobjeda u japanskim ringovima opet vratio reputaciju najjačega i nepobjedivoga. Minotaurova je poluga ionako bila tek splet nesretnih okolnosti u borbi u kojoj je »Cro Cop, zapravo, prebio svojeg suparnika«. Tako se, uglancanog imidža, Mirko Filipović još jednom zaputio u Japan, na turnir koji je trebao potvrditi njegovu dominaciju ultimate fight ringovima, no na kojem ga je već u prvoj rundi prvog meča zaustavio kroše izvjesnog američkog hrvača Kevina Randlemana. </p>
<p>Nakon toga uslijedio je posljednji čin skandaloznog manipuliranja hrvatskom javnošću. Ravnajući se, valjda, onime da se ono što nije bilo na televiziji nije ni dogodilo, Filipovićev menadžer Zvonimir Lučić zabranio je emitiranje snimke spomenutog meča na Hrvatskoj televiziji, onoj istoj koja je od Cro Copa i napravila hrvatski mit. Razlog takvom potezu Filipovićeva menadžera mogu vidjeti svi koji se koriste internetom. Cro Cop u Saitami, naime, nije doživio običan poraz. Jer, videozapis iz Japana jasno pokazuje da je sudac meča svojim tijelom spriječio možda i nešto mnogo teže od klasičnoga knock outa, a tako nešto hrvatska javnost jednostavno ne smije vidjeti. </p>
<p>Dovoljno je, naime, što će nakon nedjeljnog poraza znatno opasti Cro Copova tržišna cijena i renking, pa je Lučić zaustavljanjem TV-slike Filipovićeva teškog poraza pokušao sačuvati barem mit o njegovoj nepobjedivosti i nedodirljivosti. Mit koji, naravno, postoji samo u hrvatskim glavama. Osim toga, možda bi slika nemoćnog Cro Copa u po život opasnoj situaciji barem nekog od njegovih sljedbenika ponukala da razmisli o drugoj zanimaciji. To, međutim, oni kojima gladijatorske borbe postaju sve unosniji posao nikako nisu mogli dozvoliti. Bez nepobjedivoga Cro Copa nema ni zanimanja za gladijatorske borbe, pa zato najjači Hrvat nikad ne smije biti poražen.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>HRT raskida ugovor s Cro Copom i razmišlja o tužbi </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja 2004. </p>
<p> – HRT će prekinuti sve poslovne odnose s Mirkom Filipovićem Cro Copom i njegovim menadžerom jer su zabranili emitiranje snimke nedjeljne borbe u ultimate fight u Japanu u kojoj je Filipović nokautiran, a razmatra se i mogućnost tužbe protiv njih, izjavio je glasnogovornik HRT-a Janos Roemer.</p>
<p> »Filipovićev menadžer Zvonimir Lučić zabranio je HTV-u emitiranje snimke borbe iako je HRT imao potpisan ugovor, odnosno pravo na emitiranje. Na HRT-u ne pamtimo ovakav slučaj i stoga odmah prekidamo sve poslovne odnose s Filipovićem i njegovim menadžerom«, kazao je glasnogovornik HRT-a. Dodao je da će se o mogućoj tužbi odlučiti nakon razgovora s drugom stranom, odnosno menadžerom Mirka Filipovića koji je, kako kaže Roemer, prema ugovoru trebao HRT-u dostaviti snimku borbe. Snimka borbe Filipovića i Kevina Randlemana iz SAD-a na Pride Grand Prixu u japanskoj Saitami trebala je biti emitirana u nedjelju iza 21 sat na drugom programu HTV-a, no, kako kažu na HRT-u, Filipovićev menadžer je to zabranio. Borba je, inače, prekinuta u prvoj rundi, nakon što je Randleman nokautirao Filipovića, a dio snimke meča može se vidjeti na nekim web stranicama i portalima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Maradoni hrvatski dres s brojem deset</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Knjiga »Vatreni lakat« koja je svojevrsna priča o prvom desetljeću hrvatske nogometne reprezentacije Vjesnikovog novinara Andrije Kačića-Karlina koji je zabilježio ispovijest Aljoše Asanovića - biti će od 29. travnja do 5. svibnja predstavljena u Argentini i Južnoj Americi.</p>
<p>Planiraju se tri velike promocije među hrvatskim iseljenicima, 29.travnja u argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu, 2.svibnja u Rosariju i 4. svibnja u glavnom gradu Urugvaja Montevideu. </p>
<p>Inače, po knjizi »Vatreni lakat« ovih je dana završeno i snimanje dugometražnog dokumentarnog filma »Priča o prvih deset godina hrvatske nogometne reprezentacije« u režiji Eduarda Galića, a promocija i distribucija filma očekuje se početkom lipnja. </p>
<p> Zanimljivo, Aljoša Asanović i Andrija Kačić-Karlin u Buenos Aires nose i poklon za oboljelog Diega Maradonu. U bolnici gdje se liječi Maradona posebna je prostorija u kojoj poštovatelji nogometnog umijeća Maradone ostavljaju poklone i relikvije uz želje za njegovo brzo ozdravljenje. Poklon Maradoni osigurao je Hrvatski nogometni savez (HNS), riječ je o hrvatskom dresu s brojem 10 na kojem piše »Gracias Maradona«, uz posebno iscrtan datum gostovanja Maradone s argentinskom reprezentacijom u Hrvatskoj - 4. lipanj 1994. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>EU: Ministri s odobravanjem primili avis o Hrvatskoj </p>
<p>O hrvatskom avisu, iako nije bio na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova EU, iznesene pohvalne riječi / Rim ističe da se Hrvatska mora pridržavati zaključaka Ministarskog vijeća vezanih uz proglašenje pojasa, a London očekuje izjavu kojom se Hrvatska distancira od Gotovine / Hoće li Zagreb prihvatiti sugestije dužnosnika Komisije i odgoditi primjenu saborske odluke o gospodarskom pojasu </p>
<p>BRUXELLES, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Ministri vanjskih poslova Eurospke unije u ponedjeljak su na sastanku u Luxembourgu primili na znanje sadržaj avisa Europske komisije o Hrvatskoj iako ta tema nije službeno bila na dnevnom redu. </p>
<p>Nije bilo kritika ni izvlačenja nekih razloga za novo nezadovoljstvo. Ministarsko vijeće primilo je na znanje da je Komisijin avis pozitivan, a rasprava o njemu uslijedit će na idućem sastanku Vijeća. </p>
<p>Na tom sastanku trebalo bi se obraditi Komisijino mišljenje, obogatiti ga stavovima Unijinih članica te čitav hrvatski paket proslijediti Europskom vijeću, dakle liderima koji bi mogli - iako ne moraju s obzirom na neke najave pa i rezerve iz država članica - potvrditi kandidaturu Hrvatske na lipanjskom sastanku na vrhu i izjasniti se o datumu početka pregovora. </p>
<p>U tome ulogu igraju dva bitna elementa. Prvi je da se mijenja Komisija tako da se ni ne zna tko će se i kako u idućih pet godina mandata Komisije baviti proširenjem Unije - hoće li to biti posebna opća uprava kao dosad ili će se pronaći neka nova, efikasnija formula. Drugo je pitanje što će o kandidaturi reći članice. </p>
<p>Iako je u kratkoj raspravi izneseno prilično pohvalnih riječi, nije bez razloga da već u ovom ranom stadiju priprema za nastavak procesa Talijani ističu da se Hrvatska mora pridržavati zaključaka Ministarskog vijeća iz listopada. Tada je Vijeće, stišavajući slovensko-talijansku buru potaknutu proglašenjem ekološko-ribolovne zone na Jadranu, izrazilo žaljenje zbog odluke Hrvatskog sabora te pozvalo na dobrosusjedski dijalog. </p>
<p> Italija će i dalje ustrajati da se jadranski spor sa susjedima rješava »na europski način«, što u praksi znači javnim dijalogom uz istodobne interne pritiske. Kandidatura Hrvatske sredstvo je da Rim dobije to što želi, bilo »prejudiciranja« ili ne bilo. </p>
<p>Epizoda s dobronamjernim savjetom direktora Komisijine opće uprave za proširenje da se odgodi primjena odluke o zaštićenoj zoni potvrda je tih tendencija. U prilog toj tezi ide i činjenica da Komisija, iako je obično veoma agilna u tehničkim poslovima, još nije odgovorila na informaciju iz Zagreba da je spreman za otvaranje pregovora o ribarenju u jadranskoj zoni.</p>
<p> A to znači samo jedno – da Komisija zajedno s Italijom računa da bi Hrvatska mogla prihvatiti prijateljsku sugestiju Eneka Landaburua, direktora Opće uprave za vanjske poslove EK (koji nije jedini u toj igri) i do daljnjeg odgoditi provedbu saborske odluke. </p>
<p> Stav Britanaca o Hrvatskoj - izrečen također na marginama ministarskog skupa - ukazuje na to da pitanje kandidatskog statusa još nije zatvoreno te da će se od Hrvatske i dalje zahtijevati i očekivati djela. </p>
<p>Napredak je registriran u suradnji s Haagom, ističu britanski predstavnici, no London želi vidjeti »konkretne akcije u obliku deklaracija i/ ili djela i to prije lipnja«. Ono što Velika Britanija želi čuti i uvjeriti se jest da je učinjen korak dalje nakon avisa, što je za London decidirana deklaracija da se Hrvatska distancira od Gotovine. Velika Britanija očekuje i nove potvrde da potraga za Gotovinom nije završena te da se Hrvatska zaista trudi – među ostalim, i da se jasno ograđuje od sadržaja njegove optužnice.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Stotine ljudi na komemoraciji u povodu černobilske tragedije </p>
<p>Nuklearka je zatvorena u prosincu 2000., ali 200 tona radioaktivne magme zakopana u napuklom sarkofagu i dalje prijeti</p>
<p>KIJEV, 26. travnja</p>
<p> – Stotine ljudi bilo je u noći na ponedjeljak u Ukrajini na misi održanoj u spomen na žrtve černobilske katastrofe, najteže civilne nuklearne nesreće koja se dogodila prije 18 godina. </p>
<p> Reaktor 4 nuklearke u Černobilu eksplodirao je noću u jedan sat i 23 minute 26. travnja 1986. godine, a u sljedećih deset dana izgaralo je nuklearno gorivo ispuštajući u atmosferu milijune radioelemenata jačine otprilike 200 bombi bačenih na Hiroshimu. </p>
<p> U glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, stotinjak osoba – bivših djelatnika nuklearke, koji su radili kao »likvidatori« (čistači posljedica nesreće) ili žene koje su izgubile supruge ili sinove u toj tragediji – položilo je cvijeće na spomenik podignut vatrogascima poginulim u uklanjanju posljedica nesreće. </p>
<p> Službeno je 31 osoba poginula nakon eksplozije.</p>
<p> Od 1986. umrlo je više od 25.000 »likvidatora«, a to su bili vojnici i civili iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i drugih dijelova bivšeg Sovjetskog Saveza koji su radili na raščišćavanju. </p>
<p> Misa je održana noću i u gradu Slavutiču u kojem su živjeli zaposlenici nuklearke zatvorene u prosincu 2000. godine, ali koja sa svojih 200 tona radioaktivne magme zakopane u napuklom »sarkofagu« i dalje prijeti. </p>
<p> Prema riječima Tajane Lazarenko, jedne od preživjelih koja je 36 sati nakon nesreće bila evakuirana zajedno s obitelji, svake godine na komemoraciju stiže sve manje ljudi. Istaknula je da je izgubila svoj grad, prijatelje i rođake te da svi preživjeli danas pate od zdravstvenih tegoba zbog ozračenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Britanski vojnici zamijenit će španjolske trupe u Iraku</p>
<p>Prema jednoj verziji, Britanci bi poslali pojačanja od 1500 do 2000 ljudi nakon što Španjolci odu u lipnju/ No, postoji i druga, šira varijanta prema kojoj bi britanske snage preuzele i zapovjedništvo nad višenacionalnom divizijom u središnjem Iraku što bi bitno uvećalo britansku vojnu i političku ulogu u toj zemlji</p>
<p>LONDON, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska vojna pojačanja trebala bi popuniti prazninu, koja će nastati u Iraku kad se uskoro povuku španjolske trupe. Na nagovor Washingtona, London će vjerojatno uputiti dodatne snage i to u neke iračke gradove u kojima je u punom jeku i pobuna Iračana protiv strane okupacije. Dio londonskog tiska optužuje Ameriku da želi poslati Britance u najopasnija iračka područja.</p>
<p>Nakon nedavne smjene vlasti u Španjolskoj, Madrid će povući svojih 1300 vojnika iz Iraka, i to iz nekoliko važnih gradova južno od Bagdada. Nastali manjak vojnika trebali bi nadoknaditi Britanci.</p>
<p>Vladini dužnosnici u Londonu već su sastavili nekoliko opcija za širenje britanske vojne uloge u Iraku, otkriva u ponedjeljak Times. Prema jednoj od njih, Britanci bi poslali pojačanja od 1500 do 2000 ljudi nakon što u lipnju Španjolci odu.</p>
<p>No, postoji i druga, šira varijanta prema kojoj bi britanske snage preuzele i zapovjedništvo nad višenacionalnom divizijom u središnjem Iraku, nešto južnije od Bagdada. To bi bitno uvećalo britansku vojnu i političku ulogu u toj zemlji. </p>
<p>Busheva administracija smatra da samo britanski vojnici mogu popuniti vakuum nastao španjolskim povlačenjem, tvrdi Times. Ovog trenutka Britanci su prisutni na samom jugu Iraka, sa 7500 vojnika u području grada Basre. Nagađa se da bi London pristao na slanje pojačanja samo ako uspije izboriti veći utjecaj na vojnu strategiju u Iraku. </p>
<p>Ako se britanska vojna uloga proširi na Najaf i još neke nemirne gradove u središtu zemlje, jedna je varijanta da bi međunarodnim snagama u tom području zapovijedao britanski general. Trenutačno spomenutom zonom vojno upravljaju Poljaci. Njih su u lipnju trebali zamijeniti Španjolci koji su u međuvremenu najavili povlačenje.</p>
<p>Sa svojih 135.000 vojnika u Iraku, Amerikanci su tamo vojno prenapregnuti pa tvrde da trebaju britansku pomoć. Do sada je, međutim, već dolazilo do trzavica između britanskih i američkih zapovjednika na terenu. Dvije vodeće okupacijske sile, naime, vrlo različito gledaju na tamošnju sigurnost. Jednostavno rečeno, američki nastup smatra se mnogo agresivnijim od britanskog.</p>
<p>Britanci zagovaraju vojni pristup koji nazivaju »nježno, nježno«. On se sastoji od što manjeg korištenja sile i pridobivanja povjerenja lokalnog pučanstva. Upravo tako nastupaju Britanci i u Basri te okolnom području na jugu Iraka koje je sada pod njihovom vojnom okupacijom. Prošlog tjedna u Basri je ipak došlo do samoubilačkih terorističkih napada, u kojima je poginulo 70 Iračana. Tamošnji ljudi tvrde, međutim, kako to ne znači da je britanski pristup zakazao - jer su počinitelji bili pridošlice izvana. </p>
<p>Ako Britanci preuzmu vojne dužnosti od Španjolaca kada se ovi povuku iz najsvetijeg šijitskog grada Najafa, upitno je hoće li i tu moći primijeniti svoj neagresivni pristup. U Najafu, naime, stoluje Moqtada al Sadr, ekstremni islamski klerik koga slijedi milicija od nekoliko tisuća ljudi. Amerikanci traže uhićenje Al Sadra jer smatraju da je odgovoran za ubojstvo jednog svog umjerenijeg šijitskog suparnika. »Nježni pristup« stoga možda neće biti praktičan u slučaju Al Sadra koji se zabarikadirao u jednoj džamiji u Najafu. Britanskoj neagresivnoj strategiji predstoji do sada najveće iskušenje u Iraku. </p>
<p>Sunday Express smatra kako je Amerikancima »već mučno slušati da britanski vojnici obavljaju svoj posao bolje od njihovih«. Zato su, tvrdi dalje spomenuti list, naredili britanskim zapovjednicima da iskorijene nasilje u Najafu i drugim gradovima sjeverno od Basre. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pobjeda austrijskog socijaldemokrata Heinza Fischera </p>
<p>O pobjedi oporbenog političara Heinza Fischera za novog austrijskog predsjednika, prema procjeni domaćih komentatora, odlučili su njegovo zauzimanje za socijalno slabije u društvu kao i njegovo jasno opredjeljenje za nastavak prema politici neutralnosti/ Je li Haiderova potpora naštetila protukandidatkinji Beniti Ferrero-Waldner </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Socijaldemokrat Heinz Fischer pobijedio je u nedjelju na austrijskim predsjedničkim izborima sa svega pet posto glasova prednosti pred jedinom protukandidatkinjom Benitom Ferrero-Waldner, sadašnjom ministricom vanjskih poslova iz redova vladajuće Narodne stranke (ÖVP). </p>
<p>Fischer, bivši predsjednik austrijskog parlamenta, osvojio je 52,4 posto, a aktualna ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner 47,6 posto glasova. Na izbore je izašlo 70,7 posto birača. </p>
<p>Prilično tijesna pobjeda Heinza Fischera koji će ulaskom u 8. srpnja Hofburg okruniti svoju dugogodišnju političku karijeru, nije bila iznenađenje: socijaldemokrat je tijekom cijele kampanje bio u blagom vodstvu, no s obzirom na velik broj neodlučnih birača nitko nije mogao sa sigurnošću predvidjeti ishod izbora. Iako su izgledi ministrice bili nešto slabiji samim tim što je istaknuta članica vlade kojoj Austrijanci zamjeraju nepopularne reforme zdravstva i mirovinskog sustava, o pobjedi oporbenog političara, prema procjeni domaćih komentatora, odlučili su njegovo zauzimanje za socijalno slabije u društvu kao i njegova jasna opredjeljenja prema politici neutralnosti. Fischer se založio za nastavak dosadašnje politike, dok narodnjaci i njihovi koalicijski partneri iz Slobodarske stranke (FPÖ) razmišljaju o promjeni kursa. </p>
<p>Dnevni list Die Presse sugerirao je da je ministrici Ferrero-Waldner naštetila potpora koruškog čelnika Jörga Haidera, jakog čovjeka FPÖ-a, koji joj zahvaljujući svojoj karizmi donio glasova iz svoje pokrajine, ali joj je svojim desničarskim imageom naškodio u ostatku zemlje, osobito u Beču. </p>
<p>Slavljenički raspoloženi socijaldemokrati pozvali su nakon objave rezultata saveznu vladu da se zamisli nad ovim porazom. No, kancelar Wolfgang Schüssel, svjestan da predsjednički izbori u pravilu imaju malo utjecaja na opće izbore koji će se održati za dvije godine, javno je čestitao svojoj suradnici, naglašavajući velik broj osvojenih glasova. Najavio je da će Ferrero-Waldner nastaviti obnašati dužnost ministrice vanjskih poslova bez obzira na rezultat izbora. </p>
<p>Izborni rezultati izazvali su najjaču reakciju u Slobodarskoj stranci: zbog »niskog odaziva birača« dvojica istaknutih članova FPÖ-a, vicekancelar Hubert Gorbach i šef bečkog ogranka stranke Heinz-Chirstian Strache, u ponedjeljak su predložili da se ukine izravno biranje predsjednika države. Gorbach se u intervjuu za magazin Profil založio za usvajanje švicarskog modela, prema kojem bi se ministri u vladi svakih šest mjeseci izmjenjivali na čelu države. Rotacijski model, tvrde slobodarci, uštedio bi novac poreznih obveznika i nadomjestio model koji oni smatraju zastarjelim. Njihov prijedlog međutim nije naišao na potporu ni unutar Slobodarske stranke, dok su ostali njihov istup okarakterizirali kao potez »lošeg gubitnika«.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Medgyessy za pomirbu s Rumunjskom po francusko-njemačkom modelu </p>
<p>BUKUREŠT, 26. travnja</p>
<p> - Mađarski premijer Peter Medgyessy predložio je u nedjelju da bi Mađarska i Rumunjska trebale slijediti francusko-njemački model pomirbe.</p>
<p>»Uvjeren sam da bi pomirbom koja slijedi francusko-njemački model Europa bila ta koja bi imala koristi«, rekao je Medgyessy u zapadnom rumunjskom gradu Aradu otkrivajući kontroverznu skulpturu koja je ranije dugo bila predmet sporenja Budimpešte i Bukurešta. Istaknuo je da skulptura, kojom se odaje počast trinaestorici mađarskih generala ubijenih tijekom gušenja revolucije 1848. godine, »nije samo prilika za prisjećanje na prošlost«.</p>
<p>Sporna skulptura prvi je put u Aradu postavljena 1880. godine. Uklonjena je 1924. jer je tadašnja rumunjska vlada smatrala da predstavlja uvredu za desetke tisuća Rumunja koje su ubili vojnici pod vodstvom tih generala 1848. kada je zapadni dio Rumunjske (Transilvanija) bio dio Austro-Ugarskog carstva. Na svečanosti u Aradu bilo je 7000 ljudi, među kojima i rumunjski ministar kulture Razvan Theodorescu. On je ponovno postavljanje ove skulpture ocijenio »važnim trenutkom u rumunjsko-mađarskim odnosima« i rekao da ona »odaje počast etničkoj skupini koja živi na tom području Rumunjske«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Gadafi u Bruxellesu</p>
<p>Nakon petnaest godina izolacije libijski vođa dolazi u Europu s vlastitim šatorom, devama, konjima, kordonom ženske tjelesne straže ... </p>
<p>BRUXELLES, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Libijski lider pukovnik Moamar el Gadafi dolazi u Bruxelles u velikom stilu, uključujući vlastiti šator (za koji se ne zna gdje će biti postavljen), konje i deve, te već poznati kordon čuvarica - njegove ženske tjelesne straže.</p>
<p>Dugo najavljivana i očekivana vijest dana u Bruxellesu potvrđena je samo djelomičnim objavljivanjem satnice iz koje se vidi da će se libijski lider sastati s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, a potom s belgijskim premijerom Guyem Verhofstadtom na večeri.</p>
<p>Europska komisija želi Libiju uključiti u tzv. Barcelonski proces, sustav konstruktivne suradnje EU s njezinim sredozemnim susjedima. Otopljavanje prema sve donedavno državi izopćenici iz američke skupine zvane »osovina zla«, počelo je naglašenijom libijskom suradnjom na međunarodnom planu, pogotovo isplatom odštete obiteljima žrtava srušenih zrakoplova u Škotskoj i Nigeru uz priznavanje odgovornosti. </p>
<p>Većina zemalja članica EU smatra kako je vrijeme da se povedu za primjerom SAD-a i ublaže ili ukinu sankcije Tripoliju, iako se neke ne slažu s prevelikom brzinom, poput Njemačke. Berlin, naime, uvjetuje ukidanje sankcija punom kompenzacijom žrtava bombaške akcije u disko klubu u Berlinu 1986. godine. Zanimljivo je da se Gadafijev izlet u Europu događa poslije mnogo godina, točnije nakon desetljeća i pol izolacije. Zadnji su put šator, konji, deve zaštitarke i libijski lider na europskom tlu boravili daleke 1989. godine na summitu nesvrstanih zemalja u Beogradu.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Flamanski blok kažnjen zbog rasizma</p>
<p>BRUXELLES, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sud u Ghentu procijenio je da je Flamanski blok (Vlaams blok), stranka krajnje desnice s popriličnom popularnošću (18 posto na prošlim izborima i 30 posto u Antwerpenu) rasistička stranka. Presuda je rezultat gotovo četverogodišnje kampanje Lige za ljudska prava i Lemanovog centra za antirasizam. </p>
<p>Bruxelleski je sud lani odbacio nadležnost za taj slučaj, no prihvatio ga se sud u Ghentu, na domaćem flamanskom terenu. On je donio presudu da su tri organizacije koje financira Flamanski blok da bi mu vodile kampanje i školovale stranačke kadrove svojim djelovanjem prekršile antirasističke zakone iz 1982. godine. </p>
<p>Stranci su u materijalima tih organizacija portretirani kao »kriminalci koji otimaju kruh iz usta Flamanaca«, što je tek jedna između brojnih rasističkih parola »mržnje i diskriminacije«, ustvrdio je sudac. Presuda navodi zahtjeve Flamanskog bloka, poput zahtjeva za izdvojenim obrazovanjem muslimana ili za uvođenje dodatnih poreza na strane tvrtke koje nisu iz EU, kao i uskraćivanje beneficija djeci uposlenika tih kompanija. Tri su neprofitne organizacije u službi Bloka kažnjene svaka sa po 12.000 eura, no sudac nije zabranio stranku, no ona je dobila etiketu rasističke. Flamanski se blok žalio na presudu i proglasio je cenzurom, neslobodom i hajkom na prave, domoljubne Flamance. Presuda je izazvala buru u javnosti, ali ne i na ulicama čemu su se ekstremni desničari nadali. </p>
<p>U podijeljenoj Belgiji i reakcije odražavaju duboki jaz između nacionalnih zajednica: Valonci su pozdravili odluku suda komentarom kako je vrijeme da se zaustavi govor mržnje. Flamanci su se u principu složili, sve uz izricanje sumnji da je potez možda predrastičan i da u korijenu ugrožava slobodu izražavanja. </p>
<p>Sud u Ghentu pak smatra da je dao dovoljno prav(n)ih argumenata za presudu citirajući precizno svaki verbalni »biser«. Za čitanja presude, kompletno je vodstvo Flamanskog bloka sjedilo u sudnici, presretno da je u svjetlu reflektora i s kamerama na raspolaganju, uz neograničenu minutažu u televizijskim vijestima kako bi izrazili zgražanje radi zabrane slobode govora. </p>
<p>Flamanski blok, naravno, nije zabranjen niti će presuda utjecati na njegov izlazak na skore izbore za Europski parlament kombinirane s regionalnim izborima. Blok na izborima, kao i ostale stranke krajnje desnice iz država EU, očekuje veliku podršku građana čime bi potvrdio image najuspješnije europske stranke krajnje desnice uz Le Penovu Nacionalnu frontu i Haiderove »slobodarce«. </p>
<p>»Mi presudu ne možemo prihvatiti. Ako postoji problem sa strancima mi bismo trebali dobiti priliku da to kažemo, očito nas se progoni jer govorimo istinu«, držao je miting stranački lider Frank Vanhecke. Sam Flamanski blok je inače džentlmenskim sporazumom svih belgijskih stranaka »sanitarnim kordonom« isključen iz koaliranja u vlasti, od mjesne do regionalne. Premijer Guy Verhofstadt smatra da se presuda ne odnosi na 800.000 Blokovih glasača, već na »one dijelove programa te stranke koji su rasistički i suprotstavljaju se pravnoj državi«. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanska kraljica Elizabeta planira pomirenje s obitelji princeze Diane</p>
<p>LONDON, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od tragične smrti princeze Diane prije sedam godina, neki članovi plemićke obitelji Spencer iz koje je potekla, ne gledaju se najbolje s kraljevskom kućom Windsor u koju se udala. No, čini se da sada kraljica Elizabeta II. planira upriličiti simbolično pomirenje između Spencerovih i Windsorovih. Do toga bi trebalo doći u srpnju na svečanom otvorenju Dianine memorijalne fontane u londonskom Hyde Parku. </p>
<p>Elizabeta II. ujedno je i poglavar britanske države, pa događaji u njenoj obitelji gotovo automatski poprimaju javnu notu. Kraljicu i druge članove njene obitelji za srce je ugrizao ogorčen i ljutit govor Dianinog brata Charlesa Spencera održan na princezinom pogrebu 1997. Grof Spencer pritom je kritizirao činjenicu da su Windsorovi oduzeli Diani titulu »kraljevskog visočanstva« kad se rastala od princa Charlesa. Također je najavio kako Spencerovi neće dopustiti Dianinoj djeci da postanu uštogljeni na kraljevski način, jer će poticati njihov slobodan duh. </p>
<p>Taj govor održan u Westminsterskoj opatiji bio je ponižavajući za kraljevsku obitelj koja ga je dočekala skamenjenog lica. No, okupljeno mnoštvo koje je govor slušalo na razglasu ispred crkve pozdravilo ga je pljeskom. Jaz koji se tada stvorio između Windsorovih i Spencerovih neki su usporedili sa sukobom veronskih plemićkih obitelji Montecchi i Capuleti koji je Shakespeare ovjekovječio u svom »Romeu i Juliji«.</p>
<p>Prvi put od Dianinog pogreba, na otvorenju memorijalne fontane u Hyde parku, zajedno će se u javnosti naći Windsorovi i Spencerovi. Londonski tisak tvrdi kako su dvorjanici nagovorili Kraljicu na takvo javno pomirenje s obitelji svoje bivše snahe. Nakon Dianine smrti javnost je Windsorovima zamjerila i to da nisu javno pokazali veću tugu za pokojnom princezom. Umjesto uzvišene suzdržanosti, nacija je očekivala otvorene iskaze boli, ali Kraljica i njena obitelj nisu na to bili spremni, niti navikli. </p>
<p>Tek sada su kraljevski savjetnici uspjeli nekako nagovoriti Elizabetu II. da u svom predstojećem govoru pokaže toplinu i simpatije prema pokojnoj Diani. Kraljica »mora upotrijebiti riječ 'voljeti', koja je bila odsutna u njenom javnom obraćanju naciji prije sprovoda«, izjavio je jedan kraljevski savjetnik za Sunday Times. </p>
<p>Na svečanosti u Hyde Parku trebali bi biti nazočni mnogi pripadnici kraljevske kuće, ali i predstavnici obitelji Spencer. Spomenik u obliku vodopada, koji će tom prilikom biti otkriven, stajat će tri milijuna funti.</p>
<p> Nije bio jednostavan ni dogovor o tome kako ovjekovječiti uspomenu na popularnu i nekonvencionalnu princezu. O tome se raspredalo godinama, a podnijeto je čak 10.000 različitih prijedloga. Predlagalo se da se londonski aerodrom Gatwick preimenuje u čast Diane, da se njoj u spomen postavi vječno svjetlo, kao predsjedniku Kennedyju, ili da se princezi negdje usred Londona podigne spomenik. Na kraju je odabran blagi vodopad, koji bi nekako tebao simbolizirati »neuhvatljiv duh Diane«. </p>
<p> Na obiteljskom imanju Althorp, gdje je princeza sahranjena, njena obitelj je otvorila memorijalni park i muzej, za što naplaćuje i ulaznice. Kraljica tamo nikada nije kročila nogom, no nakon predstojećeg javnog pomirenja u Hyde Parku ni to nije isključeno.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Avis je treće najveće postignuće od osamostaljenja Hrvatske </p>
<p>Najvažnija činjenica u novijoj povijesti Hrvatske je njezino osamostaljivanje, tj. izlazak iz zajednice »jugoslavenskih naroda i narodnosti«. Htjelo se to učiniti ustavnim putom, dakle mirno, a kad nam je zbog toga nametnut rat, prihvatili smo ga i pobijedili. Nakon toga su najvažnije još samo tri činjenice:</p>
<p>Primanje Hrvatske u Ujedinjene narode, jer to je međunarodna »uknjižba« države kao nezavisne i samostalne. Predsjednik Tuđman vratio se tada iz New Yorka s dvije najznačajnije riječi za Hrvatsku: »Imamo Hrvatsku«! Neki to nisu shvatili ili nisu htjeli shvatiti, pa su se ponekad s tim povijesnim riječima i sprdali. Na dušu im.</p>
<p>Bilo je to zasnovano na činjenici da su nam priznale pojedinačno ili skupno (Europska dvanaestorica) sve države svijeta. I napokon ovaj avis od komisije Europske zajednice, treća se zna, koja je etablirana u Europi i svijetu. Taj avis nema jednako suštinsko značenje za neke druge države (primjerice za Mađarsku) kao za Hrvatsku. U čemu je razlika? Ni u čemu osim, što na Hrvatsku nisu u državnom smislu gledali dugo vremena kao na Mađarsku itd. Bili smo mi neki dio »raspadnutog balkanskog lonca« dok im nismo dokazali i navikli ih da smo ozbiljna država. Nakon avisa nas dakle gledaju kao i Mađarsku i to je vrlo važna činjenica. Nakon oslobađanja zemlje borbom, bez svih ostalih nabrojenih činjenica, bili bismo i dalje predmetom otimanja teritorija i već viđenih nedaća. Ulazak u NATO i Europsku uniju malim državama daje više nego velikima, jer male države time postaju velike, a velikima je bilo manje bitno da postaju još veće. Jer, ne radi se tu o osvajanjima, čak štoviše one su osvojene. Njihov životni standard je pao nakon ulaska u EU, a u malim zemljama je porastao kao primjerice u Portugalu, Irskoj i sl. Alternativa tomu ne postoji i zato nitko ozbiljan više i ne spominje »guske u magli«.</p>
<p>Prof. dr. sc. DUŠKO MILIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Njemačko je gospodarstvo »u krizi«, a u izvozu je nadmašilo američku privredu </p>
<p>Njemačko gospodarstvo je, sudeći prema novinskim napisima, u velikoj krizi. Podaci o njemačkom gospodarstvu u novinama su prezentirani u negativnom kontekstu. Tako se stalno spominje recesija, velika nezaposlenost, osobito u istočnim pokrajinama, nemogućnost da država i dalje osigurava dostignutu razinu socijalne i zdravstvene skrbi stanovništva. To bi se moglo negativno odraziti i na naš turizam, jer će zbog gospodarske nesigurnosti biti smanjen i broj njemačkih turista u inozemstvu, pa tako i u Hrvatskoj.</p>
<p>Međutim, treba sagledati i drugu stranu medalje. Vjesnik je tako 6. travnja 2004. prenio ocjenu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o stanju svjetske trgovine. Podaci o izvozu i uvozu roba i usluga pokazuju da je ove godine Njemačka prvi puta izbila na čelo izvoznika, sa 748,4 milijarde dolara i tako nadmašila SAD, koje su na drugom mjestu sa 724 milijarde dolara. Kina je sa dotadašnjeg šestog izbila na treće mjesto (483 milijarde dolara izvoza), a među značajnim izvoznicima spominje se i Rusija sa 135 milijardi dolara. Iako je Njemačkoj pomogao rast tečaja eura, ali nije uzet o obzir i izvoz usluga, to je značajno postignuće. </p>
<p>Dakle, gdje je tu objektivna istina? Njemačka predstavlja kombinaciju visokog socijalnog standarda i dinamičnog razvoja privrede. A prikazivanje Njemačke kao zemlje problematičnog privrednog razvoja možda je mnogima »wishful thinking«, poželjno razmišljanje.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska može ostvariti velike uštede u proračunu za vojsku?</p>
<p>Iz dnevnog tiska vidimo da postoje određeni prijedlozi o budućem ustroju naše oružane sile, kojima bi se maksimalno smanjili troškovi njena održavanja. Tako se predlaže i ukidanje ratnog zrakoplovstva, a naš zračni prostor čuvao bi kao i primjerice kod Estonije, Latvije i Slovenije neki od susjeda, naravno uz određenu naknadu kao što će to za Sloveniju učiniti Italija. Isto se predlaže i za našu ratnu mornaricu, s tim da bi se za sigurnost Jadranskog mora brinula talijanska rana mornarica. Nema sumnje da su ovo vrlo zanimljivi prijedlozi o kojima je vrijedno razmisliti, a nešto slično moglo bi se primijeniti i na kopnenu vojsku. S obzirom da nam granicu na Dunavu i tako već čuva srpska vojska, a vojarnu na Svetoj Geri slovenska, očito je da bismo mogli radikalno smanjiti i svoju kopnenu vojsku. </p>
<p>Vjerojatno bi bilo dovoljno da u njoj zadržimo samo nekoliko manjih jedinica koje bi u slučaju većih elementarnih nepogoda mogli pružiti pomoć ugroženim ljudima a svakako i vojnu glazbu koja je potrebna za svečane prigode i u protokolarne svrhe. Uz to bi obavezno valjalo zadržati i dva, tri voda vojne policije kako bismo ih mogli slati na kritična mjesta u svijetu kada to zatraži međunarodna zajednica, a u tu svrhu morali bismo imati i barem jedna vojni transportni zrakoplov. Zahvaljujući činjenici da nam Prevlaku već čuva i crnogorska policija, a ostvari li se Račan-Drnovšekov sporazum o granici na moru, brigu oko čuvanja Piranskog zaljeva preuzet će uglavnom slovenska pomorska policija tako da će i troškovi za našu pomorsku policiju bitno znatno smanjeni. </p>
<p>Za čuvanje i nadzor preostalog dijela naše obale mogli bismo pak raspisati međunarodni natječaj i ovaj posao povjeriti onome tko bi ga obavio uz najnižu cijenu. I na taj način ostvarili bismo sigurno velike uštede u proračunu, i time omogućili znatno povećanje uvoza razne robe za široku potrošnju.</p>
<p>ZLATKO ŠPORER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Međunarodni centar za život u Rijeci bori se za veći profit trgovačkih lanaca</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Stajališta« raspisao se »direktor za programe Međunarodnog centra za život u Rijeci«, Tihomir Kukolja, naprežući se iz petnih žila ne bi li se ukinula demokratskim putem izglasana neradna nedjelja.</p>
<p> Tako smo, usput, doznali za još jednu »nevladinu organizaciju«, koja se, eto, »bori za život«. Kako je to lijepo čuti, da se ljudi bore za život dostojan čovjeka. No, ne uspijevam nikako povezati ta dva pojma: borba za život i borba za rad nedjeljom. Za čiji se to život bori Međunarodni centar za život u Rijeci: za život naših žena i djevojaka (one naime najviše rade u trgovinama), koje ne bi imale ni jedan dan da se odmore i budu sa svojim obiteljima ili za veletrgovačke lance kojima je jedini cilj: profit. Pretpostavljam da se Međunarodni cenatr za život uopće ne bi bunio da država uvede ponedjeljak za neradni dan. </p>
<p>Dakle, njima nadasve smeta nedjelja, kršćanski dan odmora, koji se tobože svima nameće.</p>
<p>Zaista nedjelja je kao dan odmora stečevina kršćanske civilizacije i zapadnog svijeta. </p>
<p>Kod muslimana je to petak, i svaki normalan čovjek će, iako nije pripadnik islama, na pr. u Iranu prihvatiti petak kao dan odmora. </p>
<p>Treba se prilagoditi većini s kojom čovjek živi. Barem bi bilo uputno ostaviti na miru ljude drukčijeg usmjerenja, odnosno u konkretnom slučaju, kršćanske civilizacije i nametati vlastite ideje većini od 90 posto stanovništva. Nije to, kako bi neki htjeli protumačiti, »pokroviteljstvo države nad Crkvom«, nego poziv države da se prilagodi dobru većine svoga stanovništva.</p>
<p>STANKO JOSIP Pula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Suputnica iz »škode« poginula, vozač kritično</p>
<p>Uzrok nesreće, najvjerojatnije je bila prevelika brzina, uzbog čega je vozač izgubio nadzor nad vozilom, udario u rasvjetni stup, a od siline udarca auto je odbačen 20-tak metara </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se oko 15 sati dogodila na Jadranskoj aveniji, kod skretanja za Sveučilišnu bolnicu, jedna je osoba poginula, dok je druga u kritičnom stanju kolima hitne pomoći prevezena u KB Sestara Milosrdnica. Nesreća se dogodila kada je vozač bijele »škode favorit«, kojim je upravljao iz smjera naplatnih kućica prema Zagrebu, najvjerojatnije zbog prevelike brzine, izgubio nadzor nad vozilom te udario u rasvjetni stup s desne strane kolnika. Od siline udara škoda se prevrnula, te je odbačena oko 20-tak metara naprijed. Prilikom prevrtanja, iz automobila je ispala 64-godišnja suvozačica, koja je od ozljeda preminula na mjestu događaja, dok je 46-vozač zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pješakinja poginula i ostala ležati u jarku</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 23,15 sati na Staroj karlovačkoj cesti iza broja 22 u Rakovom potoku poginula je F. M. (47) kada je na nju dok se kretala cestom naletio za sada nepoznati automobil i odbacio ju u jarak.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo slučajni prolaznik u ponedjeljak oko 11 sati primijetio je tijelo nepoznate osobe u jarku i o tome obavijestio policiju. U susjednom bistrou »Puhalo« u kojem je nesretna žena radila doznali smo kako je nakon posla krenula pješke prema kući, no nakon samo nekoliko metara na nju je naletjelo nepoznato vozilo. »Još me prosila da je pelam doma a ja sam joj rekao neka ide sama i sad se osjećam krivim, a znao sam ju tako često voziti doma, kao da sam vrag nije dal da ju noćas vozim«, izjavio je Zvonko P., vlasnik lokala u kojem je poginula radila. Očevid na mjestu nesreće uz policiju obavio je istražni sudac te prometni vještak.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Vukovi« oslobođeni kaznene odgovornosti za miniranje kuće</p>
<p>Optužnica je Dubravka Malogorskog i Mladena Habazina teretila da su 1991., po usmenoj zapovijedi svoga sada preminulog zapovjednika Jadranka Garbina, u stambeno-poslovni objekt Anđelka Hranja i Saše Ivaniša postavili neutvrđenu količinu eksploziva</p>
<p>IVANEC, 26. travnja</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom ivanečkog Općinskog suda, protiv Dubravka Malogorskog i Mladena Habazina u ponedjeljak je odbijena optužba zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. </p>
<p>Optužnica ih je teretila da su, kao pripadnici antiterorističke postrojbe »Vukovi«, u noći na 18. studenoga 1991. godine, po usmenoj zapovijedi svoga sada preminulog zapovjednika Jadranka Garbina, policijskim vozilom otišli u Bednjanski Vrhovec i u stambeno -poslovni objekt Anđelka Hranja i Saše Ivaniša postavili neutvrđenu količinu eksploziva. </p>
<p>Eksploziv su povezali sporogorećim štapinom dugim do 20 metara, a nakon što su zapalili fitilj, automobilom su se udaljili oko dva kilometra. Minirani objekt potpuno je uništen, a oštećene su i susjedne kuće. Obrazlažući presudu, raspravna je sutkinja kazala da je nesporno da su optuženi počinili djela, što su i priznali. No, dosad se kazneni zakon više puta mijenjao, pa se mora primijeniti blaži, a od 1991. godine do danas više je puta došlo i do denominacije novca. Tako bi, u ono vrijeme nastala šteta od 4 milijuna jugoslavenskih dinara danas iznosila oko 4000 kuna. U međuvremenu je stupio na snagu i zakon prema kojemu imovinski cenzus mora biti najmanje 100.000 kuna za osnovni oblik kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine, dok za kvalifikacijski oblik teškog kaznenog djela imovinski cenzus mora biti najmanje 300.000 kuna. Taj cenzus, kazala je sutkinja, u ovom slučaju nije ispunjen. Osim toga, 1996. godine nastupila je relativna zastara, a 2001. apsolutna zastara cijelog slučaja. Kad je došlo do suđenja, apsolutna zastara je već nastupila, no Izvanraspravno je vijeće odlučilo da se postupak nastavi. </p>
<p>Hranj, njegova supruga i Ivaniš pokrenuli su i parnični postupak u kojem od Republike Hrvatske traže 823.012 kuna s kamatama od 1995. godine pa do isplate radi naknade štete. U tužbi se, između ostaloga, navodi da su Habazin i Malogorski od Garbina primili zapovijed s obrazloženjem da se u Hranjevoj kući »održavaju sastanci građana srpske nacionalnosti čiji je cilj ugrožavanje sigurnosti Hrvatske«. Garbin im je predao i dvije pripremljene eksplozivne naprave sa 7,5 kilograma eksploziva, a policajci su, obučeni u odore pričuvnog sastava policije i u MUP-ovom automobilu otišli do sporne kuće i postavili eksploziv. Nakon eksplozije su se vratili na mjesto događaja, a tamo su već bili policajci, no nitko od njih Habazina i Malogorskog nije ni pokušao identificirati. Taj je postupak u prekidu do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka protiv Habazina i Malogorskog. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uvjetna kazna za ubodnu ranu suprugu-zlostavljaču</p>
<p>»Ne vidim od kud se tulike natuklo kad su mi merili alkohol«, komentirala je optužena toksikološki nalaz, koji je pokazao da si i ona tog dana »malo cugnula«</p>
<p>ZLATAR, 26. travnja</p>
<p> – Dubravka Habijanec (38) iz Pregrade u ponedjeljak je u zlatarskom Županijskom sudu pravomoćno osuđena na godinu zatvora uvjetno na tri godine. </p>
<p> »Te kasne večeri 2. kolovoza prošle godine, poslije 11 sati, Branko (38) je došao doma pijan i počeo me vrijeđati, kako to i inače običava. Psovao mi je majku i govorio je da mi svi muškarci 'pašeju'. Rekla sam mu da ne govori gluposti, neka se smiri i otiđe spavati, no, on nije prestajao s uvredama. Uzela sam kuhinjski nož i krenula prema njemu dok je sjedio na kauču. Nisam zamahnula nožem u namjeri da ga ubijem, već je do uboda došlo kad se on pridignuo s kauča«, branila se Dubravka pred vijećem suca Tomislava Ivande.</p>
<p> Žena je kazala da ju suprug već deset godina maltretira i premlaćuje, ponekad i u prisustvu njihovo dvoje maloljetne djece. »Zato je i bil mesec dana u zatvoru jer sam ga prijavila policiji«, kazala je Dubravka. Nesretna je žena priznala da je tog dana popila 1 pivu i 3 gemišta, ali: »Ne vidim od kud se tulike natuklo kad su mi merili alkohol«, komentirala je toksikološki nalaz Dubravka koji je pokazao da je bila pod utjecajem alkohole te kobne večeri. Vještak za sudsku medicinu dr. Josip Čadež ustvrdio je da je Dubravka nožem ili sličnim sredstvom zadala Branku ranu u prsa, koja je okarakterizirana kao lakša tjelesna povreda. Nakon iznijetog, tužiteljstvo je preinačilo optužnicu u optužni prijedlog, odnosno u pokušaj teškog ozljeđivanja. Dubravka se pokajala za učinjeno i prihvatila osudu, stranke su najavile da se neću žaliti, pa je presuda postala pravomoćna. Inače, Dubravka i Branko i dalje žive zajedno i sada se mnogo bolje slažu nego ranije.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bjegunac od pravde oslobođen optužbe</p>
<p>Rako se nalazi u bijegu od kada je pobjegao iz psihijatrijske bolnice / »Oštećeni«, Slavko Oršus, je na sudu rekao: »Mislim da Rako nije kriv što sam ja pao s prozora« </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Mijo Rako, koji se nalazi u bijegu, te je za njime raspisana tjeralica, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskome sudu, u odsutnosti nepravomoćno oslobođen optužbe da je 20. kolovoza 1998. godine pokušao ubiti Slavka Oršuša, bacivši ga kroz prozor stana u Paromlinskoj ulici.</p>
<p> Oršuš je tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede. Rako se, inače, nalazi u bijegu od kada je pobjegao iz psihijatrijske bolnice gdje je bio smješten nakon što je sud u jednome drugome slučaju, u kojemu ga se optuživalo da je počinio ubojstvo te pokušaj ubojstva, utvrdio da je ta djela počinio u neubrojivu stanju.</p>
<p> Optužnica protiv njega isprva je obuhvaćala i djelo za koje je nepravomoćno presuđeno u ponedjeljak, no kasnije je postupak za ovo djelo razdvojen. Obrazlažući presudu, predsjednik vijeća, sudac Marin Mrčela, je ustvrdio da je nesporno da je Oršuš spomenutog datuma pao sa prozora, te da je tom prilikom teško ozlijeđen, no da je činjenični opis kakav je, pak, naveden u optužnici potvrdio samo jedan svjedok, i to sestra oštećenoga. Naime, i sam oštećeni je, svjedočeći, rekao da se samoga događaja ne sjeća, no da smatra da Rako nije kriv za njegov pad, te da od njega nema namjeru potraživati odštetu za svoje ozlijede. »Trojica od šestorice ostalih saslušanih svjedoka također su u svojemu iskazu tvrdili da je Oršuš sam skočio kroz prozor, a među njima se nalaze i prijatelji oštećenoga koji su tom prilikom sa njime došli u stan, te nema razloga ne vjerovati im«, rekao je Mrčela, dodajući da u ovome slučaju sud nije presudio po načelu da se u slučaju dvojbe ide u korist okrivljenika, već je jednostavno riječ o slučaju u kojemu vijeće nije povjerovalo iskazu sestre oštećenoga, Jadranki Oršuš, koja je jedina teretila okrivljenika već drugim svjedocima, od kojih, pak, nitko nije teretio Raku, pa ni sam oštećeni Slako Oršus. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pokajala se što je muža na Silvestrovo ubola nožem </p>
<p>Rana je, međutim, bila takva da je krvarenje bilo obilno, pa je Željko preminuo nakon sat vremena u osječkoj bolnici</p>
<p>OSIJEK, 26. travnja</p>
<p> – »Nisam imala namjeru niti ozlijediti svoga supruga, a kamoli ubiti ga. Strašno se kajem zbog svega«, istaknula je u ponedjeljak, pred vijećem osječkog Županijskog suda, Gordana Stanić (27) iz Osijeka koju se tereti da je na Silvestrovo prošle godine ubila svoga supruga Željka Stanića (32) u njihovoj obiteljskoj kući u Vukovarskoj ulici. </p>
<p>Glavna rasprava počela je u ponedjeljak i biti će okončana već u utorak, za kada je najavljeno izricanje presude. </p>
<p>Naime, Gordanu Stanić optužnica tereti da je 31. prosinca prošle godine, oko 19,30 sati, nakon verbalnog sukoba sa suprugom Željkom zgrabila kuhinjski nož te njime zamahnula prema njemu. Oštricom noža ubola ga je u vrat, te mu presjekla glavnu atreriju. Vidjevši što je učinila, Gordana je odmah pozvala hitnu pomoć pa je Željko za svega nekoliko minuta nakon ozljeđivanja prevezen na traumatologiju osječke Kliničke bolnice. Međutim, rana je bila takva da je krvarenje bilo obilno pa je Željko preminuo sat vremena kasnije. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, optužena Gordana je također dodala kako je kritične večeri, dok je prala suđe, prišao Željko te počeo galamiti na nju. Bio je u alkoholiziranom stanju, a tijekom svađe ju je jednom i udario. Kada je i drugi puta zamahnuo rukom da ju udari, ona je podigla nož prema njemu u namjeri da ga zaplaši. </p>
<p>»Doista sam ga htjela samo uplašiti, da me prestane tući. No, ubola sam ga u vrat«, kazala je optužena. </p>
<p>Sudsko-medicinski vještak je kazao kako je Željko preminuo od posljedica iskrvarenja, nakon što mu je presječena vratna arterija, dok je vještak psihijatar istaknuo da je u trenutku događaja Gordana Stanić bila bitno smanjeno ubrojiva. </p>
<p>Po njegovim riječima, optužena je, zbog oca alkoholičara koji ju je zlostavljao, bila traumatizirana još od djetinjstva. To je kod nje, tvrdi psihijatar, uzrokovalo tešku traumu zbog koje je kao trinaestogodišnja djevojčica pokušala samoubojstvo, pa je i dva puta psihijatrijski liječena.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za ubojstvo konobarice osumnjičen njezin suprug </p>
<p>DUBROVNIK, 26. travnja</p>
<p> – Istražni sudac Županijskog suda u Dubrovniku, Zlatko Vranješ, kako neslužbeno saznajemo, u ponedjeljak je pokrenuo istražni postupak zbog sumnje na ubojstvo pedestodvogodišnje konobarice Dragice Kuralić. Naime, Dragicu je prema neslužbenim informacijama prije dvije godine ubio njezin suprug Mustafa, koji je u subotu nakon privođenja policiji navodno priznao da je svoju suprugu u stanu u dubrovačkom naselju Gorica sv. Vlaha premlatio na smrt te njezino tijelo potom zakopao na divljem deponiju u naselju Mokošica. Da je priznanje ubojstva Dragice Kuralić više nego sigurno može se vidjeti i iz policijskog priopćenja u kojem se izvješćuje javnost da je »u svezi ubojstva D.K. (52) iz Dubrovnika« još uvijek u tijeku kriminalistička obrada. Mustafa je, podsjetimo, 30. kolovoza 2002. godine policiji prijavio nestanak svoje supruge i ona se od tada službeno još uvijek smatra nestalom osobom. S obzirom da je na odlagalištu tijekom protekle dvije godine odložena velika količina pretežito građevinskog otpada, procjenjuje se da bi se Dragičino tijelo moglo nalaziti čak na petnaest metara dubine zemljane naslage. Stoga će se kroz nekoliko dana na odlagalištu postupno uklanjati naslage građevinskog materijala, ne bi li se našlo tijelo Dragice Kuralić.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izgorjelo Jelavićevo i Pripuzovo skladište pogrebne opreme</p>
<p>Dojavu o požaru u pogrebnom poduzeću »Palma« vatrogasci su dobili od stanara u Klaićevoj ulici</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Stanari zgrade u Klaićevoj ulici 60 u nedjelju su dojavili policiji i vatrogascima kako je izbio požar u skladištu pogrebnog poduzeća »Palma« koja je u vlasništvu Nikice Jelavića i Zorana Pripuza.</p>
<p>Tijekom očevida koji su obavili kriminalistički tehničari ekipe za očevide PUZ-a i policajci iz Druge policijske postaje utvrđeno je kako je požar zahvatio prednji dio polunapuštenog skladišta poduzeća u kojem su bile ostavljene stare stvari. Vatra se ubrzo proširila pa je izgorjelo tristotinjak četvornih metara skladišta. Prilikom izbijanja požara u skladištu nije bilo nikoga tako da nije bilo ozlijeđenih, a brzom intervencijom vatrogasaca požar se nije proširio na ostale objekte.</p>
<p>Vlasnici skladišta pogrebnog poduzeća, prema navodima zagrebačke policije, nisu zaprimili nikakve prijetnje, a uzroci požara se još istražuju. Inače, požar u skladištu je izbio i 20. listopada 2001. godine.</p>
<p>Podsjetimo, vlasnici skladišta su bili prvooptuženi i drugooptuženi u suđenju sada već nepostojeće zločinačke organizacije u Remetincu, s tim da se Pripuz tijekom suđenja nalazio u bijegu. Bivši, pak, predsjednik Nadzornog odbora »Palme« je bio Milan Carić poznat kao »Mićo Romantika«, koji je bio svjedok na suđenju u Remetincu te na suđenju za ubojstvo Vjeke Sliška i njegovog atentatora Jamesa Cappiaua.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Nakon ulaska Hrvatske u EU bit će rizično štedjeti u dolarima i francima</p>
<p>Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, nakon što Hrvatska uskladi svoje zakonodavstvo s onim Europske unije, jamčit će samo za štednju denominiranu u eurima i valutama ostalih članica Unije </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U Hrvatskoj su od sredine 1998. godine štedni ulozi u bankama osigurani u stopostotnom iznosu do 100.000 kuna. No da bi se postojeća zakonodavna rješenja uskladila sa zakonodavstvom Europske unije Hrvatska će morati izmijeniti postojeći sustav osiguranja štednje.</p>
<p>Na to upozoravaju i Evan Kraft i Michael Faulend iz Direkcije za istraživanja Hrvatske narodne banke u svome radu »Hrvatski sustav osiguranja štednih uloga: Treba li ga mijenjati, i ako treba, što promijeniti i kada?«, objavljenom u časopisu Financijska teorija i praksa Instituta za javne financije.</p>
<p>Oni, međutim, ne zagovaraju postupnu promjenu zakonodavstva, već se zalažu za to da se sve promjene učine odjednom, ali tek za tri, četiri godine, odnosno u trenutku hrvatskoga ulaska u EU.</p>
<p>Što Hrvatska treba učiniti kako bi njezin sustav osiguranja štednih uloga bio nalik sustavu kakav se primjenjuje u EU? </p>
<p>Ne ulazeći u detalje, limit osigurane štednje morat će se povećati na 20.000 eura (oko 150.000 kuna), iako autori drže da je za hrvatske prilike optimalan iznos 90.000 kuna, te su skloni utvrđivanju tranzicijskog razdoblja za dostizanje toga limita.</p>
<p>Nadalje, sustav osiguranja proširit će se i na depozite manjih poduzeća, kao i sve vrste depozita stanovništva. Naime, postojeći hrvatski sustav osigurane štednje pokriva samo štedne račune, a isključuje novac položen na tekuće i žiro-račune. Kada Hrvatska uđe u EU država će morati jamčiti za novac, naravno do određenog iznosa, i na tekućim i žiro-računima građana.</p>
<p>Proširenjem sustava osiguranja štednih depozita na mala poduzeća želi se ublažiti prelijevanje nelikvidnosti s propale banke na realni sektor, jer su upravo male tvrtke najčešće poslovno jako vezane uz određene, u pravilu manje i dosta često rizičnije, banke. Njihovom propašću male tvrtke u tom slučaju ostaju bez kreditora, pa u EU prevladava stav da se malim tvrtkama, za razliku od većih, treba pridati status »neinformiranoga štediše«.</p>
<p>Većim poduzećima smatraju se, inače, tvrtke koje ispunjavaju dva od tri kriterija: imaju kapital veći od milijun eura, godišnji prihod veći od dva milijuna eura i zapošljavaju u prosjeku više od 50 radnika.</p>
<p>Hrvatska će, međutim, morati ubrzati isplatu osigurane štednje u slučaju propasti pojedine banke. I dok je sada predviđeno da isplata osigurane štednje mora početi najkasnije 180 dana nakon otvaranja stečajnog postupka (a ne kaže se kada mora završiti), prema EU smjernicama isplata ukupne osigurane štednje trebala bi biti završena 21 dan nakon propasti banke.</p>
<p>Zanimljivo je i da bi nakon hrvatskog ulaska u EU trebala biti osigurana samo štednja denominirana u eurima i u ostalim valutama članica EU (dakle i kunama dok Hrvatskoj ne bude dopušteno uvesti euro). To znači da tada ne bi bili, kao dosad, osigurani svi štedni depoziti bez obzira na valutu, poput primjerice štednih uloga u američkim i kanadskim dolarima ili švicarskim francima. Doznake hrvatskih iseljenika zaposlenih u SAD-u, Kanadi i Australiji, kao i Hrvata privremeno zaposlenih na brodovima (koji primaju plaću u dolarima) neće, ne izbori li se hrvatska vlast za poseban tretman, biti pokrivene državnim osiguranjem štednih uloga.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatski iseljenici tražit će od HFP-a popis tvrtki koje mogu kupiti</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Bivša koalicijska vlast hrvatsko iseljeništvo gledala je isključivo kao glasače HDZ-a, kazao je u ponedjeljak Pero Novak, predsjednik organizacijskog odbora Svjetskog summita hrvatskih poslovnih ljudi, koji će se u suradnji s hrvatskom Vladom održati od 25. do 27. lipnja ove godine u Clevelandu. Sada, nakon promjene vlasti, pojašnjeno je, pravi je trenutak za organiziranje ovakvoga skupa na kojem će se formirati »Grupa 100«, koja bi trebala okupiti najuspješnije hrvatske poslovne ljude izvan Hrvatske.</p>
<p>Novak ističe da će »Grupa« najkasnije do rujna osnovati ured u Zagrebu, a članice buduće grupe namjeravaju osnovati i banku, koja će osobito kreditirati malo i srednje poduzetništvo.</p>
<p>On naglašava da se radi o novom pokušaju povezivanja hrvatskog iseljeništva s domovinom kako bi se stvorile pretpostavke za ekonomski procvat Hrvatske i povratak hrvatskih ljudi iz dijaspore.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zasad je interes za ulaganje u Hrvatskoj iskazalo 250 poslovnih ljudi u dijaspori, među kojima i neki od najbogatijih Hrvata, poput Stevea Bubala, Anthonyja Maglice i Andronika Lukšića.</p>
<p>Novak je istaknuo da će od Hrvatskog fonda za privatizaciju zatražiti listu poduzeća koja se još uvijek nalaze u državnom vlasništvu, te je dodao da hrvatski iseljenici nisu zainteresirani samo za kupnju tvrtki u Hrvatskoj, već i za različite oblike poslovne suradnje.</p>
<p>Zasad su najviše interesa iskazali za ulaganja u turizam i hotelijerstvo, brodogradnju, ribarstvo, metalnu industriju...</p>
<p>Nakon summita u Clevelandu, gospodarstvenici iz dijaspore zainteresirani za ulaganja u Hrvatskoj drugi put okupit će se, kaže Novak, na Jesenskom međunarodnom Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Predsjednik Organizacijskog odbora »Grupe 100« smatra da Hrvatska može gospodarski napredovati ako se Vlada bude što manje miješala u gospodarski život. Kao glavne dosadašnje zapreke ulaganju poduzetnika Novak je istaknuo birokratske prepreke.</p>
<p>Gordan Bakota, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, podržao je u ime Vlade inicijativu hrvatskih iseljenika, kazavši da je riječ o ozbiljnim gospodarstvenicima.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čobanković: Za poticaje u poljoprivredi više od dvije milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Protokolom 7 nisu stvoreni uvjeti za povećanje uvoznih kvota visokosubvencioniranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Europske unije na hrvatsko tržište, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković gospodarstvenicima prehrambene i prerađivačke industrije u HGK.</p>
<p>Dodao je da je za polovicu od ukupno 77 vrsta prehrambenih proizvoda (244 ukupno) s Europskom komisijom dogovorena bescarinska robna razmjena. Primjerice, dogovoren je izvoz školjki iz Hrvatske na prošireno tržište EU od 25 zemalja od 1. svibnja.</p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, poticaji i potpore za hrvatsku poljoprivredu iznose nešto više od 1,9 milijardi kuna. No, nakon rebalansa državnog proračuna, kaže on, može se očekivati iznos poticaja i potpora veći od dvije milijarde kuna.</p>
<p>Ministar je napomenuo da Hrvatska može u roku od dvije godine, a u skladu s obvezama prema EU, uspostaviti agenciju za direktnu isplatu poticaja u poljoprivredi.</p>
<p>Sloveniji je, primjerice, za uspostavu agencije trebalo šest godina. Problem s uspostavom agencije, odnosno direktnim plaćanjem poticaja, imala je i Poljska, koja ima dva milijuna poljoprivrednika, koliko i cijela EU od 15 članica.</p>
<p>Predsjednik Uprave Postire Miro Kučić upozorio je da su ribari zbog precijenjenog tečaja kune lani izgubili 100 milijuna kuna. Dodao je da se nakon Protokola 7, koji je korak dalje u međusobnoj trgovinskoj razmjeni, mora napraviti veliki zaokret u makroekonomskoj politici jer ovako probleme imaju proizvođači hrane.</p>
<p>Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, u prva dva mjeseca ove godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio je 181,6 milijuna dolara, a izvoz 110 milijuna dolara. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vukelić: Za program poticanja poduzetništva predviđeno 160 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Hrvatske tvrtke u suradnji sa znanošću i inovatorima trebaju zajednički djelovati kako bi povećali konkurentnost proizvoda, pogotovo u vrijeme kada nam se otvara Europsko tržište.</p>
<p>Istaknuo je to ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić na savjetovanju »Intelektualno vlasništvo: Pokretačka snaga gospodarskog rasta«, održanom u ponedjeljak u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).</p>
<p>Vukelić je istaknuo kako je veliki značaj inovatorstva u pogledu bržeg gospodarskog razvoja, a inovacije i patenti također imaju veliku ulogu u povećanju konkurentnosti, stvaranju novih proizvoda, uvođenju novih tehnologija i tehnoloških postupaka, te unaprjeđenju i modernizaciji poslovanja, dodao je Vukelić.</p>
<p>U programu poticanja poduzetništva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ima tri programa namijenjena razvoju intelektualnog vlasništva, kaže Vukelić.</p>
<p>Programima se nastoji financijski pomoći inovatorima u procesu stvaranja, ali i u zaštiti inovacija, a namjera im je i spojiti inovatora i proizvođača. Modelom sufinanciranja usmjeravat će se i stručnjaci i znanstvenici sa sveučilišta i instituta prema inovacijama i njihovoj proizvodnji, kao i razvoju tehnoloških procesa, rekao je Vukelić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, nije moguće predvidjeti koliko će se novca potrošiti za ta tri programa namijenjena intelektualnom vlasništvu, jer će se sufinancirati troškovi koji se ne mogu znati unaprijed. Za program poticanja poduzetništva u ovoj godini u planu je 160 milijuna kuna, a koliki će biti iznos za intelektualno vlasništvo ovisit će o troškovima koje sufinancira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, dodaje Vukelić.</p>
<p>Na pitanje kada će Hrvatska potpisati sporazum o intelektualnom vlasništvu sa SAD-om, čime bi Pliva izgubila pravo na proizvodnju lijekova, Vukelić je odgovorio kako je taj sporazum bio na Vladi, ali nije znao reći u kojoj je trenutačno fazi.</p>
<p>Rekao je kako država treba u suradnji s velikim tvrtkama poput Plive izraditi modele kako zajednički nastupati na stranim tržištima, a da se ne ugroze interesi te kompanije. Sudionici skupa istaknuli su kako inovatori nailaze na brojne probleme prilikom pokušaja povezivanja s tvrtkama i mogućom komercijalizacijom inovacija, unatoč činjenici da na mnogim svjetskim natjecanjima osvajaju medalje i bilježe iznimno velike uspjehe.</p>
<p>Kao primjeri zemalja gdje je aktivna politika u području intelektualnog vlasništva dovela do povećanja broja patenata navedeni su Južna Koreja, Kina i Singapur.</p>
<p>Rene Kajp, voditelj Odjela za informacije i suradnju s okruženjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, naglasio je kako je od 1992. do 21. travnja ove godine podneseno 40.258 zahtjeva za stjecanje industrijskog vlasništva u Hrvatskoj, od čega 28 posto otpada na patente, 65 posto na žigove, te sedam posto na industrijski dizajn.</p>
<p>Problem je, ističe Kajp, što su kod nas nositelji patenata pojedinci od kojih većina nikada ne uspije realizirati patente, dok su u inozemstvu nositelji patenata tvrtke.</p>
<p>Statistički podaci pokazuju, kaže Kajp, kako je velik dio zahtjeva za stjecanje intelektualnog vlasništva prijavljen iz inozemstva, a taj udio prevladava kod patenata i žigova.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Total dobio podršku Kremlja za Sibneft razljutivši SAD</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Francuska naftna tvrtka Total dobila je podršku ruske vlade za kupnju udjela u ruskom Sibneftu, objavio je u ponedjeljak Financial Times citirajući »istaknutog moskovskog poslovnog čovjeka« te izvor blizak Bijeloj kući koji tvrdi kako je ta odluka u Washingtonu izazvala ljutnju.</p>
<p>»Oni u administraciji koji su čuli za tu odluku su vrlo ljuti. To bi moglo naštetiti odnosima između Francuske i SAD-a. Za Total bi bilo dobro da dođe u Washington s obzirom na to da se na ovo gleda kao da su francuska vlada i kompanije išle iza leđa SAD-u jer je jasno da i američke kompanije žele takvu transakciju«, kazao je FT-jev washingtonski izvor.</p>
<p>Naime, američke tvrtke ExxonMobil i ChevronTexaco također su zainteresirane za kupnju udjela u Sibneftu – što bi bilo drugo veliko partnerstvo između neke od vodećih ruskih kompanija i međunarodnog diva nakon što je BP kupio polovicu TNK. </p>
<p>Ruska nafta je, osim toga, i jedno od strateških pitanja za SAD, koji pokušava smanjiti svoju ovisnost o bliskoistočnim izvorima nafte. Za Sibneft je također zainteresiran Royal Dutch/Shell.</p>
<p>I Total i Sibneft su odbili službeno komentirati navode FT-ja.</p>
<p>Total traži 25 posto plus jednu dionicu Sibnefta, čija se vrijednost procjenjuje na oko četiri milijarde dolara. Total bi udjel po svemu sudeći kupio od Romana Abramoviča, tajkuna koji je odnedavno vlasnik britanskog nogometnog kluba Chelsea, razvrgne li se spajanje Sibnefta s Yukosom. Za razvrgavanje će ključna biti ovotjedna sudska odluka o tome je li izdavanje novih Yukosovih dionica – kojim je uz tri milijarde dolara gotovine Abramovič zamijenio svojih 92 posto Sibnefta za 26 posto Yukosa – bilo u skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama.</p>
<p>Iako su najveći dioničari Sibnefta i Yukosa navodno već dogovorili razvrgavanje, izvršni direktor Yukosa Simon Kukes – koji je zamijenio magnata Mihaila Hodorkovskog, koji u zatvoru čeka suđenje zbog utaje poreza i financijske prijevare – tvrdi kako uprava još nije dobila ni jedan konkretan prijedlog dioničara.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Indeksi porasli zahvaljujući poslovnom optimizmu</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak rasli, potaknuti među ostalim i rastom indeksa poslovnog pouzdanja njemačkog instituta Ifo. Frankfurtski Dax je tako do poslijepodneva porastao 1 posto, na 4145,2 boda, dok je londonski FTSE 100 dobio skromnijih 0,3 posto dosegavši 4582,2 boda. Pariški CAC 40 je, pak, pao 0,08 posto, na 3808,5, prije svega zbog farmaceutskih tvrtki Aventis i Sanofi-Synthélabo, koje su nakon najavljenog spajanja pale 4,7, odnosno 6,3 posto. Među gubitnicima je u Parizu bio i Renault, čije su dionice pale 2,5 posto pošto su ulagači unovčavali dobit nakon povoljnog financijskog izvješća Nissana, u kojem Renault drži 44 posto. Milanski MIB 30 je porastao 0,6 posto, na 28.767, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 0,8 posto, na 2801,2 boda.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, Dow Jones Industrial Average je pao 0,1 posto, na 10.460, dok je širi S 500 porastao 0,2 posto, na 1142,8 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite pao je 0,4 posto, na 2042 boda. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,36 posto, na 12.163,89 bodova.</p>
<p>Nakon što je objavila tromjesečno financijsko izvješće, koje je nadmašilo očekivanja, njemačka farmaceutska tvrtka Schering porasla je 3,7 posto, dok je SAP dobio 2,4 posto, još uvijek na temelju prošlog tjedna objavljenih rezultata. Rezultate je u ponedjeljak objavila i Commerzbank, koja je u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit od 254 milijuna eura, u usporedbi sa samo 3 milijuna eura u istom razdoblju lani. Dionica banke porasla je 3 posto. Alcatel je porastao 1,3 posto nakon što je najavio spajanje svog odsjeka za mobilne uređaje s kineskim TCL-om. Aeronautička tvrtka EADS, vlasnik Airbusa, dobila je 7 posto zahvaljujući optimističnim najavama uprave. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader: Račan nije arbitar da govori tko je demokratična stranka</p>
<p>Ivica Račan je zaboravio da je cijelu priču sam započeo, a vjerojatno je prespavao i 23. studenoga, rekao je hrvatski premijer zamoljen da komentira izjavu predsjednika SDP-a kako »neće polemizirati sa Sanaderovom nervozom«</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader u ponedjeljak je, zamoljen da komentira izjavu predsjednika SDP-a Ivice Račana kako »neće polemizirati sa Sanaderovom nervozom«, ustvrdio da je Račan zaboravio da je cijelu priču o tome kako SDP nije nudio koaliciju HDZ-u i da HDZ nije demokratična stranka, sam započeo.</p>
<p> »Zaboravio je da je cijelu priču sam započeo, a vjerojatno je prespavao i 23. studenoga«, rekao je Sanader novinarima na otvorenju Dana Narodne Republike Kine u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. </p>
<p> »Nije Račan u Hrvatskoj arbitar da govori tko je demokratična stranka, a tko nije. O tome su odlučili birači. Kad SDP, odnosno njegov predsjednik tu činjenicu ignorira, onda to najbolje govori o demokratičnosti njega i njegove stranke«, izjavio je premijer. </p>
<p> Pozdravivši razvoj SDP-a prema socijaldemokraciji, Sanader je istaknuo kako nema dvojbe da Hrvatska treba jaku socijaldemokratsku stranku. »Ali, bude li ta stranka drugima dijelila lekcije o demokratičnosti, onda nema ni s od socijaldemokracije«, ocijenio je. </p>
<p> Zamoljen da komentira izjavu glavnog tajnika Europskog vijeća Javiera Solane, koju je u ponedjeljak objavio jedan hrvatski dnevnik, da će u lipnju uslijediti odluka o statusu Hrvatske kao kandidata za EU, ali možda ne i datum početka pregovora, premijer Sanader ponovio je kako očekuje da će obje odluke biti donesene u lipnju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ne treba kazniti novinara za neistinu, ako za nju nije znao</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Vladin prijedlog izmjena Kaznenog zakona preuzak je da bi omogućio veću učinkovitost pravosuđa u borbi protiv najtežih oblika kriminala, posebno gospodarskog, rekla je u ponedjeljak SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović na konferenciji za novinare, predstavljajući SDP-ov prijedlog izmjena tog zakona. Kako je istaknula, riječ je o sličnom prijedlogu zakona bivše vlade, koji je Sabor prihvatio lani, ali ga je Ustavni sud ukinuo zbog proceduralnih razloga.</p>
<p>SDP predlaže strože kažnjavanje gospodarskog kriminala i bolju zaštitu radničkih prava. Uvele bi se kazne za neisplatu plaće, uzrokovanje stečaja, zloporabu povjerenja te za otmicu djece i trgovinu ljudima, a za najteža kaznena djela poput ubojstva i napada na službenu osobu uvelo bi se i doživotni zatvor. Što se tiče sankcioniranja uvrede i klevete, SDP predlaže da se ne kažnjava novinar koji prenese neistinu, ako za nju nije znao. Antičević-Marinović je kritizirala Vladu što u svom prijedlogu nije predvidjela kazne za pomoć izvršitelju kaznenog djela nakon što ga je počinio, rekavši da je tu izmjenu Vlada čudnovato ispustila. »Radi se o dva različita pristupa, jer mi smatramo da kazneno zakonodavsto treba rezervirati za teže prijestupe i da se ne treba iscrpljivati sitnim kaznama i sitnim delinkventima. Naše pravosuđe najviše opterećuju kaznena djela zloporabe opojnih droga, ali 80 posto ih se odnosi na posjedovanje droge, a ne na njezinu preprodaju i organizirani kriminal«, dodala je.</p>
<p>Zastupnik Ivo Josipović kritizirao je Vladu zato, što ne predlaže produljenje zastarnih rokova za teška kaznena djela, čime bi u zastaru mogli doći slučajevi iz razdoblja pretvorbe i privatizacije. »To bi moglo potaknuti kriminalne skupine na nastavak zločinačkih aktivnosti«, kazao je Josipović. Zamjerio je Vladi što u prijedlogu nije predvidjela kažnjavanje veličanja fašističkih i drugih totalitarnih ideologija i režima, kako bi se Hrvatska potvrdila kao potpuno demokratska zemlja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tajne službe nadziru one koji se bore protiv kriminala</p>
<p>Zagreb vodi tridesetak ljudi, a to što rade može se nazvati organiziranim kriminalom. Prema slobodnom proračunu, oko 20 posto novca poreznih obveznika namijenjenog gradnji u zdravstvu i socijalnoj skrbi završilo je na privatnim računima. Riječ je o oko milijardu i 400 milijuna kuna, kazao je Podumljak</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Najveća korupcija je u zdrastvu i ustanovama socijalne skrbi, potom na sudovima, u graditeljstvu i zaštiti okoliša, inspekcijama, medijima... Prijave građana pokazuju da korupcije ima i u jedinicama lokalne uprave i samouprave, odnosno da su razni politički i drugi moćnici, privatizirali »sve procese koji su u ingerenciji gradskog poglavarstva«. Oni koji bi se trebali boriti protiv kriminala, pod nadzorom su tajnih službi.</p>
<p>Rečeno je to u ponedjeljak u Zagrebu na konferenciji za novinare, koju su u ime udruge Partnerstvo za društveni razvoj održali autor i voditelj antikorupcijskog projekta Munir Podumljak i Ana Profeta.</p>
<p>Izneseni podaci temelje se na spoznajama, koje su u suradnji s građanima prikupljene u devet mjeseci prošle godine. Udruga je prema prikupljenima dokazima pokrenula sedam kaznenih prijava, a nekima od njih obuhvaćeno je i više desetaka ljudi . »Zagreb vodi tridesetak ljudi, a to što rade može se nazvati organiziranim kriminalom. Prema slobodnom proračunu, oko 20 posto novca poreznih obveznika namijenjenog gradnji u zdravstvu i socijalnoj skrbi završilo je na privatnim računima. Riječ je o oko milijardu i 400 milijuna kuna«, kazao je Podumljak i dodao da se sudovi kriju pod krinkom neovisnog sudstva, odnosno pod izgovorom da se stranke izvan postupka nemaju pravo miještati u sudski postupak. »Nedostatak znanja o tome što je dostupna informacija ozbiljno ugrožava uspostavu nepristranog suda javnosti o radu suda i sudaca«, naglasio je.</p>
<p>Ana Profeta je istaknula problem nedorečenosti Zakona o pristupu informacijama: »Zakon je donešen, ali ne i popis ustanova koje su dužne davati infromacije, koje je Vlada trebala sastaviti do početka godine«. Svi koji se bore protiv korupcije, pa i ova udruga, imaju problem s tajnim službama. Kako su istakli, imaju pouzdane dokaze da su im telefoni bili prisluškivani te da im je i presretana elektronska pošta. Udruga ima dobru suradnju samo s Državnim odvjetništvom, koje promptno reagira na sve njezine prijave.</p>
<p>Više o aktivnostima te udruge može se pročitati na internet stranici www.psd.hr, gdje se mogu pronaći i brojevi telefona na koje se korupcija može prijaviti.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kajin: Perspektiva za Hrvatsku je podjela vlasti</p>
<p>RIJEKA, 26. travnja</p>
<p> – »Nakon sabora HDZ-a koji je potvrdio jake ljude u toj stranci, kojima iz sjene treba pridodati Glavaša, Jarnjaka, Mačeka i još neke, može se reći da im je danas jedina prava opozicija ekonomija«, rekao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Rijeci. Napomenuo je da Sabor HDZ-a nije ponudio ništa spektakularno, ali je iznjedrio snažno vodstvo, koje će sigurno imati punu podršku članstva, bez obzira na rezerve prema nekim potezima tog vodstva (Haag), a sve iz zahvalnosti onima koji su ih iz opozicije vratili na vlast. Jer, naglasio je Kajin, vlast je najjača jamstvena kartica. »HDZ će se na vlasti teško zadržati, ako ne 'pokrene Hrvatsku' budući da je prošlih godina došlo do usporavanja ekonomskog rasta u zemlji, što je dobrim dijelom i uzrokovalo promjenu vlasti«, kazao je Kajin, dodavši da će u Hrvatskoj uskoro doći do otrežnjenja građana koji su bili za promjene kad shvate da u zemlji neće preko noći bolje živjeti.</p>
<p>On drži da Hrvatskoj ne pomaže ni pretjerani Sanaderov optimizam niti pretjeran opozicijski pesimizam, već gole činjenice koje se neće ni uljepšavati niti karikirati. On je uvjeren da bi za Hrvatsku bila perspektiva podjela vlasti na državnoj i lokalnoj razini. On vjeruje da će opozicija podržati Mesićevu kandidaturu za predsjednika države, a misli da bi bilo dobro da i lokalne sredine ne budu istobojne kao državna vlast. Kajin je uvjeren da se vlast u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci neće bitnije promijeniti, odnosno, da HDZ neće osvojiti Rijeku, ali da će politička borba za Rijeku i županiju biti neusporedivo žešća, nego za Istarsku županiju.</p>
<p>On se nada da hrvatska politika neće pokleknuti pred traženjem NATO-a da naša zemlja usvoji model po kojemu za međunarodni angažman Hrvatske vojske neće biti potrebna dvotrećinska saborska većina, već da tu odluku ubuduće donosi Vlada. »IDS misli da bi za tu odluku trebalo promijeniti Ustav, a to neće dogoditi«. Kajin je upozorio i na to da bi Hrvatska teško mogla ući u EU, a da pritom izbjegne NATO savez. Za izjavu ministrice europskih integracije Kolinde Grabar Kitarović o tome da Hrvatska neće ući u EU 2007., već će u toj godini postići punu spremnost za ulazak, Kajin je rekao da cijeni tu iskrenost, »jer ona očito ne želi da ju netko smatra nesposobnom, ako se to ne ostvari 2007.«. Dodao je da je mnogo realnije očekivati da Hrvatska u EU uđe 2009. godine.</p>
<p>Što se tiče najave Vlade da je postavljanje radara na vrh Vojak na Učki gotova stvar, Kajin je kazao da želi vjerovati da će Vlada ispoštovati interes građana koji ne žele radar na vrhu Vojak, već na ranije dogovorenoj lokaciji na Brgudu. »Taj radar vrijedan 60-tak milijuna dolara, a kupljena su četiri takva, treba što prije staviti u funkciju, jer propada već pet godina, a namijenjen je kontroli civilnog zračnog leta«, podsjetio je Kajin, dodavši kako bi Vlada, ako ne ispoštuje volju građana, mogla očekivati znatno veće prosvjede žitelja Liburnije i Rijeke nego prije dvije godine, na koje će ih pozvati građanske udruge, kojima se i ovom prilikom kani priključiti i IDS. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bageri pred skupocjenim vilama na šibenskoj obali</p>
<p>ŠIBENIK, 26. travnja</p>
<p> – U ponedjeljak prijepodne, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nastavilo je rušiti bespravno izgrađene objekte na šibenskom području. Nakon što su bageri riječkog Konstruktora prošli tjedan srušili petokatnicu u Pirovcu, u ponedjeljak je počelo rušenje trokatnice nedaleko od Primoštena, na predjelu Dolac. Vlasnik bespravno sagrađenog objekta je Mirko Jeličić iz Splita, koji se za našeg posjeta nije pojavio na terenu. Trokatni objekt površine180 četvornih metara gradio se u apartmanskom tipu.</p>
<p>Doznajemo da je vlasnik na zgrade rješenje o zabrani daljnje gradnje prošle godine dobio dok je objekt bio u fazi gradnje suterena, no oglušio se i nastavio gradnju objekta koji je građevinski bio završen, a trebalo je uslijediti unutarnje uređenje apartmana.</p>
<p>U neposrednoj blizini nalazi se kuća u izgradnji, čija je vlasnica Nataša Hartmann iz Slavonskog Broda (udana za Nijemca), koja je nakon dugogodišnjeg rada u Njemačkoj prije tri godine odlučila kupiti zemljište uz more i graditi vikendicu za sebe i majku. Dosad je izgradila prvi kat kuće koja je, također lani, dobila rješenje o zabrani daljnje gradnje, pa se vlasnica boji za sudbinu započete gradnje.</p>
<p>Rekla nam je da je prije tri godine kupila zemljište od Primoštenca Ante Huljeva, a Jeličić je svoje zemljište kupio od Frane Pancirova, koji je u to vrijeme bio pročelnik u primoštenskoj općinskoj upravi. Pancirov je, navodno, obećao da će prostorni plan uskoro biti gotov te uvjeravao da će područje Doca biti građevinsko. »I mene su u općini uvjeravali da mogu graditi i da će sve biti u redu«, ističe Nataša Hartmann, koja je svjesna da je učinila pogrešan korak, povjerovavši obećanjima o gradnji bez građevinske dokumentacije. »Pune tri godine obilazila sam općinare i županijske urede, a kad sam vidjela da se gradi oko mene - i ja sam počela graditi. Inače sam podstanarka u Supljaku«, ističe Hartmann. Dok razgledamo njezinu započetu gradnju s koje puca prekrasan pogled na pučinu, pokazuje nam susjednu kuću, vlasnika Stipe Kuvača iz Šibenika, jednog od bivših direktora propalog trgovačkog poduzeća »Šibenka«. Kuvačeva kaskadno sagrađena vila legalizirana je, jer je izgrađena prije devedesetih godina, a građena je uza samu morsku obalu. Cijelo naselje Dolac, kao i susjedna naselja Bilo, Bili Brig..., sagrađena su bespravno, ali sva su legalizirana. Ispod terena Nataše Hartman nalazi se parcela koju je prije nekoliko godina kupila poznata odbojkašica Barbara Jelić te šibenski arhitekt Ćićo Popović. Oni, međutim, nisu počeli divlju gradnju kao ni drugi koji su pokupovali zemljište uz more i čekaju izradu prostornih planova.</p>
<p>Građevinski će strojevi i idućih dana biti angažirani na šibenskom priobalnom području, gdje će se pod naletom bagera naći više velikih zgrada od kojih je najviše na području Rogoznice. U neposrednoj blizini Primoštena, upozoreni smo od susjeda, bez dozvole se grade velike zgrade uz samo morsko žalo. Dva takva objekta grade se, kažu bez dozvole, u neposrednom susjedstvu velebne vile pok. Orsona Weelsa, odnosno njegove supruge Olge Palinkaš. Jednu građevinu gradi vlasnik zagrebačkog »Okrugljaka«, a drugu, navodno, direktor zagrebačkog poduzeća »Žito«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Velika Britanija nastavit će postupak ratifikacije SSP-a </p>
<p>Britanija će od hrvatske vlade i dalje tražiti konkretne akcije radi uhićenja Ante Gotovine i jasno distanciranje od haaškog bjegunca/ Žužul: Hrvatska se sada smatra državom koja ispunjava svoje obveze </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Britanski ministar za Europu Denis MacShane izjavio je u ponedjeljak da Britanija namjerava nastaviti ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a, priopćilo je u ponedjeljak navečer britansko veleposlanstvo u Zagrebu. MacShane je u ponedjeljak Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.</p>
<p> »Sa zadovoljstvom objavljujem da će Velika Britanija nastaviti s ratifikacijom SSP-a u parlamentu«, rekao je MacShane, a prenosi se u priopćenju. »To slijedi nakon nedavnog pozitivnog izvješća glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte glede suradnje Hrvatske i uvjeravanja koje sam dobio od hrvatske vlade da će se ta razina suradnje održati«, rekao je britanski ministar. </p>
<p> Riječ je o obnovi procedure koja je zaustavljena zbog hrvatske nesuradnje s Haaškim sudom. Britanska diplomacija i njezina vlada ustanovile su da je na tom području postignut napredak dovoljan za obnavljanje ratifikacije. Ipak, Velika Britanija će od hrvatske Vlade i dalje tražiti konkretne akcije radi uhićenja Ante Gotovine, te jasno distanciranje hrvatske Vlade i njezinih dužnosnika od haškog bjegunca. </p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izjavio je kako je britansku reakciju očekivao. »Većina je mislila da će najveći problem biti Velika Britanija. Ja sam stalno isticao da će to ići pozitivnim tijekom, temeljem onoga što smo napravili i temeljem informacija koje smo imali iz Londona« izjavio je Žužul. Hrvatski šef diplomacije rekao je da je u ponedjeljak napisao pismo svim šefovima diplomacija Europske unije, uključujući i ministre vanjskih poslova budućih članica EU-a, a osobno telefonom razgovarao s nekoliko njih. »Nastojat ću do 17. lipnja posjetiti još nekoliko država«, naglasio je Žužul.</p>
<p>Kada je pak riječ o britanskom zahtjevu da se hrvatska Vlada javno distancira od generala Gotovine, Žužul je kazao: »Nema nikakvih promjena u britanskom stavu. Percepcija o Hrvatskoj je promijenjena, i Hrvatska se sada smatra državom koja ispunjava svoje obveze. Sadržaj i smjer naših aktivnosti će se mijenjati, ali nužnost da ispunjavamo svoje obaveze se ne mijenja. Odlučili smo se ići smjerom koji podržava ogromna većina hrvatskog naroda, sve bitne političke stranke, smjerom koji je HDZ obećao biračima. Nisam zabrinut izjavama te vrste, jer znam, što će Vlada i kako nastaviti i raditi«, rekao je Žužul. Dodao je da je Hrvatska više puta jasno rekla da je suradnja s Haaškim sudom neupitna. »Mi smo pravna država, a pravna država mora ispunjavati svoje obaveze. Isto tako smo jasno rekli da to ne znači prihvaćanje političkih kvalifikacija u optužnici, i kao što vidite, nitko nam to nije zamjerio. Uložit ćemo sva pravna sredstva da pobijemo sve političke kvalifikacije, a isto tako, prihvaćamo činjenicu da je jedino mjesto gdje se to može učiniti Haag. Bilo da je riječ o pojedincu ili cijeloj hrvatskoj državi«, naglasio je Žužul.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Suradnja Hrvatske i Bugarske u približavanju EU </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je s bugarskom ministricom europskih integracija Meglenom Kunevom potpisala sporazum o suradnji u procesu približavanja Europskoj uniji. Tim sporazumom Hrvatska i Bugarska obvezale su se na međusobnu političku podršku i konkretnu suradnju kako bi se obje zemlje što bolje pripremile za ulazak u punopravno članstvo EU. </p>
<p>Prema riječima hrvatske ministrice, sporazumom je predviđena suradnja ministarstava vanjskih poslova te europskih integracija, parlamenata, te suradnja na lokalnoj razini. Tim sporazumom, naglasila je Grabar-Kitarović, Hrvatska i Bugarska surađivat će na bilateralnom i na multilateralnom planu. </p>
<p>»Hrvatskoj će pomoći bugarska iskustva u procesu integracija. Hrvatska vlada odlučna je ispuniti sve potrebne kriterije za EU ju do 2007.. Datumom samog ulaska nećemo se opterećivati«, naglasila je. Dodala je da sporazum predviđa redovite sastanke diplomacija dviju zemalja, sastanke na tehničkoj razini, a Hrvatska i Bugarska surađivat će i u zajedničkim naporima da se riješe problemi u regiji. </p>
<p>Bugarska ministrica naglasila je da je od svoje vlade dobila punu potporu za potpisivanje sporazuma. Iako se, nastavila je, čini da je taj sporazum diplomatsko birokratskog karaktera, iza njega stoji jasna bugarska podrška Hrvatskoj na putu prema EU. »Želim Hrvatskoj puno sreće jer zavređuje članstvo u Europskoj uniji«, istaknula je Kuneva. </p>
<p>Kunevu je primila i potpredsjednica Sabora Đurđa Adlešić.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Krivokapić: Hrvatska se vraća tamo kamo i pripada – u europsko društvo najboljih </p>
<p>Čestitam Hrvatskoj na ulasku u posljednji status prije punopravnog članstva u EU budući da je potvrda odluke Europske komisije u Europskom vijeću tek formalnost, rekao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić / To će biti velik poticaj Crnoj Gori na njezinu putu u Uniju, iako je u ovom trenutku u velikom zaostatku za Hrvatskom / Predsjednik Sabora Vladimir Šeks prihvatio poziv da posjeti Crnu Goru </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Nakon pozitivnog mišljenja Europske komisije Hrvatska ostvaruje svoju stoljetnu težnju, povratak tamo kamo i pripada, u europsko društvo najboljih, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.</p>
<p>»Čestitam Hrvatskoj na ulasku u posljednji status prije punopravnog članstva u Europskoj uniji budući da je potvrda odluke Europske komisije u Europskom vijeću tek formalnost«, izjavio je Krivokapić novinarima nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom. </p>
<p>»Riječ je o ostvarenju stoljetnih težnji Hrvatske, koja se vraća tamo kamo je i uvijek pripadala – u europsko društvo najboljih«, dodao je. To će, kako je rekao Krivokapić, biti veliki poticaj i pomoć Crnoj Gori na njezinu putu u Uniju, iako je u ovom trenutku u velikom zaostatku za Hrvatskom. </p>
<p> »Postoji vrlo visok stupanj bliskosti i dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i Crne Gore«, rekao je Šeks, koji je najavio da će se ustrajati na produbljenju parlamentarne suradnje. Predsjednik Sabora uputio je Crnoj Gori želje da »u skladu sa svojim suverenim pravom učini sve na što bržem uključivanju u Uniju« te ustvrdio da će joj Hrvatski sabor na tom putu pružiti svu moguću pomoć. </p>
<p> Na pitanje kako tumačiti jačanje odnosa Hrvatske i Crne Gore budući da je prije desetak dana u Zagrebu bio crnogorski predsjednik Filip Vujanović, Krivokapić je odgovorio kako je intenziviranje odnosa u skladu s odlukama solunskog sastanka na vrhu Europske unije tijekom kojeg je donesena preporuka o potrebi da parlamenti zemalja regije više surađuju. </p>
<p> »Treba biti svjestan onog što se događalo u proteklom desetljeću i nepovjerenja koje je iz toga proisteklo«, rekao je Krivokapić. No, potrebno je ulagati napore da se odnosi dovedu na razinu nužnu za dvije dobrosusjedske države. </p>
<p> Prema Krivokapićevim tvrdnjama, Hrvatska i Crna Gora upućene su po mnogo čemu jedna na drugu. Spomenuo je turizam i prometnu povezanost te pritom izrazio želju, da nakon što do Dubrovnika stigne autocesta u sklopu projekta Jadransko-jonske autoceste, Crna Gora preko svog teritorija nastavi gradnju prometnice prema Albaniji.</p>
<p> Predsjednik crnogorske Skupštine pozvao je predsjednika Sabora u posjet Crnoj Gori čim se za to ukaže konkretna prilika, što je Šeks sa zadovoljstvom prihvatio. </p>
<p> Na novinarsko pitanje kako komentira organiziranje hrvatske zajednice u Tivtu, Šeks je odgovorio da je to vrlo pozitivno i naglasio kako se politika Crne Gore prema manjinama promijenila u odnosu na prijašnja razdoblja. »Danas je atmosfera tamo mnogo bolja i uspješnija nego što je bila nekad i Crna Gora pokazuje da i u manjinskoj politici ima mnogo više tolerancije te da ide velikim koracima naprijed, što nas sve raduje«, izjavio je Šeks.</p>
<p> Predsjednika Skupštine Crne Gore primili su i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Marijan Lipovac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čobanković: Za GMO u hrani nadležno Ministarstvo zdravstva </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Sukladno Zakonu o hrani, za utvrđivanje genetski modificiranih organizama u prehrambenim proizvodima nadležno je Ministarstvo zdravstva, rekao je u ponedjeljak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Dodao je da će u utorak to ministarstvo poslati na analizu po 20 uzoraka sjemena kukuruza i soje iz uvoza. Ako se u njima otkrije prisutnost GMO-a, bit će poslani na dodatnu analizu u certificirani laboratorij prije nego što se objave imena proizvođača.</p>
<p>Ministar Čobanković je napomenuo da osobno nema saznanja u kojih je 19 prehrambenih mesnih proizvodima Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) otkrio nedopuštenu razinu GMO-a. Riječ je o uvoznim proizvodima koji su svi hitno povučeni iz trgovina i bit će uništeni.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>MORH ugovorio s Ukrajinom remont deset transportnih helikoptera MI-8</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Ministarstvo obrane u ponedjeljak je ugovorilo remont deset hrvatskih vojnih transportnih helikoptera. Ugovor o tome u Ministarstvu su potpisali ministar obrane Berislav Rončević i predstavnici ukrajinske državne tvrtke Ukrspets-export. </p>
<p>Zahvaljujući dogovorenom poslu, Hrvatska vojska servisirat će tri helikoptera tipa MI-8, šest tipa MI-8 MTV te jedan helikopter MI-17. Ugovorena cijena posla iznosi 5,4 milijuna američkih dolara, a prema riječima ministra Rončevića, MORH je u pregovorima uspio sniziti cijenu za 600.000 američkih dolara. Veći dio dogovorenog posla obavit će se u Zrakoplovno-tehničkom zavodu u Velikoj Gorici u kojem će ukrajinski stručnjaci surađivati s našim zrakoplovnim tehničarima.</p>
<p>Ministar Rončević je istaknuo da »ugovor demantira kritičare koji tvrde da zapostavljamo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo«. </p>
<p>Premda nije riječ o borbenim nego transportnim helikopterima, remontom devet »osmica« i »sedamnaestice« znatno će se produžiti letački resursi HRZ-a. </p>
<p>Hrvatsko ratno zrakoplovstvo danas je nezamjenjivo u transportu bolesnika s otoka i obale do bolnica. Helikopter MI-17 posljednjih je godina služio za medicinski prijevoz no pokriva samo područje Splita, dok se iz Zadra i Pule za tu namjenu koriste transportni helikopteri MI-8 MTV. </p>
<p>Lani je servisirano prvih šest helikoptera MI-8, a očekuje se da će se remontom još deset transportnih letjelica podići razina sigurnosti u obavljanju tako važnog prijevoza. </p>
<p>U HRZ-ovim bazama danas su borbeni zrakoplovi MiG 21, školski zrakoplovi pilatus i helikopteri bell 206, transportni helikopteri MI-8, transportni zrakoplovi, kanaderi te prizemljeni borbeni helikopteri MI-24. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, ukrajinska tvrtka Ukrspets-export, koja je zadužena za remont hrvatskih helikoptera MI-8, dosad je odradila različite poslove uvoza ili izvoza vojne i druge opreme, te servisiranje tehnike u više od 30 zemalja.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Predsjedničke izbore očekujem krajem ove ili početkom iduće godine</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak emisiji Hrvatskog radija »S Predsjednikom uz kavu« kako očekuje da će se predsjednički izbori održati krajem ove ili početkom iduće godine, do kada očekuje novi izborni zakon koji bi osigurao javnost financiranja predsjedničke kampanje.</p>
<p> Upitan zašto je od premijera Ive Sanadera zatražio što skorije donošenje nove zakonske regulative kojom bi se uredila predsjednička kampanja, Mesić je pojasnio da je iz prošle kampanje ponio »jako loša iskustva«. »Svaka kuna i donacija u mojoj kampanji bila je opravdana, osim nekoliko privatnika koji su htjeli da im se ne objavi ime. Sam sam dva puta zvao reviziju da utvrdi kako se kampanja financirala, a i dalje me za netransparentnost prozivaju oni koji su izbore izgubili i koji se s tim ne mogu pomiriti«, rekao je.</p>
<p> Najavio je da za predstojeću kampanju namjerava potrošiti oko četiri milijuna kuna.</p>
<p> Na upit od kojih stranaka očekuje potporu kandidaturi, Mesić je rekao kako se o tome za sada izjasnio jedino HNS, a da sam još nije zatražio potporu ni jedne stranke. »Čuo sam da me HSLS možda neće podržati, ali hoće njegovi članovi«, komentirao je Mesić otpor dijela članstva HSLS-a ideji da ta stranka službeno stane iza njegove predsjedničke kandidature.</p>
<p> Napomenuo je da je HDZ pobijedio na prošlim parlamentarnim izborima, da u rukama ima svu vlast, a, kako je rekao, građani trebaju procijeniti treba li Hrvatskoj korektivni faktor vlasti i »hoće li sva jaja trpati u istu košaru«.</p>
<p> Odgovarajući na pitanja o pozitivnom avisu Europske komisije i približavanju Hrvatske EU, Mesić je kazao kako očekuje da će Hrvatska do 2007. biti spremna za EU, te da će tada i postati njezinom članicom. U prilog pozitivnom avisu, smatra Mesić, ide i »mekši« stav haaškog tužiteljstva, koje je »shvatilo da Hrvatska nema razloga nikoga posebno štititi pred Haagom, budući da su se svi svjedoci, osumnjičenici i optuženici odazvali pozivu tog suda«.</p>
<p> Odbjeglog generala Antu Gotovinu još je jednom pozvao da se preda Haškom sudu te da tamo brani svoju i čast Hrvatske vojske. Svim zainteresiranim stranama pred Haškim sudom poručio je da su im na raspolaganju svi transkripti i video zapisi iz Ureda Predsjednika.</p>
<p> Ponovni izbor Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a ocijenio je očekivanim, a na pitanje stoji li još pri stavu da bi Sanader trebao promisliti o pojedinim ministrima, odgovorio je kako bi »trebao razmisliti o svima, bez obzira daju li im građani manje ili više poena«.</p>
<p> Upitan za komentar smjene načelnika riječke policije Josipa Lulića, unatoč njegovim najvišim ocjenama, Mesić je odgovorio kako prave razlog za njegovu smjenu nije dobio.</p>
<p> Osvrćući na smjene ravnatelja bolnica, ocijenio je da je za njega »neprihvatljivo da se prvo donese odluka, a tek onda traže dokazi, kao što se u tim slučajevima dogodilo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Grabar-Kitarović i Jandroković kooptirani u Predsjedništvo HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja </p>
<p> – Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice održalo je u ponedjeljak utemeljiteljsku sjednicu nakon 9. općeg sabora stranke prošle subote u Rijeci, priopćilo je Tajništvo HDZ-a.</p>
<p> Jednoglasnom odlukom članova Predsjedništva u to je najviše stranačko tijelo kooptirano dvoje mladih stranačkih dužnosnika: predsjednica riječkoga Gradskog odbora HDZ-a i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije i saborski zastupnik Gordan Jandroković.</p>
<p> Predsjedništvo HDZ-a naglasilo je da će čvrsto slijediti stranački program na osnovi kojeg su birači 23. studenoga HDZ-u dali mandat da vodi državu, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Izaslanici su na 9. saboru HDZ-a 24. travnja u Predsjedništvo izabrali Vladimira Šeksa, Ivana Šukera, Božidara Kalmetu, Luku Bebića, Božu Biškupića, Petra Čobankovića, Andriju Hebranga, Marijana Mlinarića, Darka Milinovića i Miomira Žužula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Tužbe za lihvarske kamate mogle bi zatrpati hrvatske sudove </p>
<p>Suci tvrde da je i dosadašnje normativno rješenje davalo mogućnost da se dužnici zaštite od nevjerojatnih kamatnih opterećenja / Nacionalna ustavna norma izričito zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona, dakle primjenu na razdoblje koje je prethodilo donošenju zakona</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> – Suci hrvatskih sudova bune se zbog najavljenih izmjena Zakona o zateznim kamatama. Razlog je jednostavan. Naime, prođu li promjene o kojima govori ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, hrvatske bi sudove zapljusnuli predmeti oštećenih osoba koje su u svojem dužničkom sudovanju morale platiti i tzv. lihvarske kamate.</p>
<p>U pravosuđu u kojem je ove godine pred sudovima u radu nešto manje od dva milijuna predmeta, svaki »tsunami« novih spisa izaziva paniku.</p>
<p>Naglasak je, naravno, na zasad nepoznatom broju takvih slučajeva. Poznato je da su dužnici koji su u nekom obliku kredita dizali novac morali, zbog obračuna zateznih kamata, plaćati enormne iznose u ime ukupnoga duga. Njihova su dugovanja od 1000, 2000 kuna rasla do milijunskih vrijednosti. Sad bi, izmjenom zakona, trebalo spriječiti naplatu, otvoreno ih se zove, lihvarskih kamata.</p>
<p>Suci tvrde da je i dosadašnje normativno rješenje davalo mogućnost da se dužnici zaštite od tih nevjerojatnih kamatnih opterećenja. Pa tako kažu da je nemoguće u pravnom poretku imati dvostruki obračun kamata.</p>
<p>S jedne strane one ne ulaze u glavnicu i na njih se ne može u idućem dužničkom razdoblju po dospjelosti duga naplaćivati ista kamata. S druge strane, suci tvrde da je kamatna stopa, od nekoliko posto mjesečno do nekoliko desetaka postotnih poena godišnje, nezakonita i ne može se iskazati kao opravdan zahtjev vjerovnika za naplatom.</p>
<p>Takvih primjera zakonskog opisa kamatne igre ima još, a sva ta pravila eliminiraju mogućnost da se loša i nezakonita praksa mogu eliminirati najavljenom reformom Zakona o zateznim kamatama.</p>
<p>Posebno, kažu suci, što se najavljuje retroaktivno važenje jedne norme prema kojoj bi se sa zahtjevom za revizijom isplaćenog dugovanja po lihvarskim kamatama mogli javiti i dužnici koji su podmirili dugovanja unatrag pet godina. Na tu vijest odmah su skočile mnoge institucije tvrdeći da će njihova ustavna tužba protiv takvoga rješenja sigurno proći na Ustavnom sudu. Nacionalna ustavna norma, naime, izričito zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona, dakle primjenu na razdoblje koje je prethodilo donošenju zakona.</p>
<p>Nema dvojbe da bi u cijeloj priči ta »pobuna« sudaca mogla znatno utjecati na namjeru zakonodavca da dira u postojeće odredbe Zakona o zateznim kamatama. U saborskim se hodnicima već spominje mogućnost da bi se novelatorska inicijativa mogla raspasti već u vrijeme očitovanja.</p>
<p>Suci nisu, u cijeloj priči, sporedni igrači. Tim više što, ostvare li se ambicije onih koji izmjenu Zakona o zateznim kamatama najavljuju, baš oni moraju podnijeti teret tisuća novih predmeta. S obzirom na više od 1,9 milijuna predmeta, s tim dužničkim paketom nacionalni sudovi bi mogli probiti čarobnu granicu od dva milijuna spisa u radu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040427].
|
