NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040826].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 167273 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prema propisima EU, kliconoše mogu raditi i s hranom</p>
<p>Propisi EU-a sužavaju manevarski prostor sanitarnim inspektorima jer prema njima, na radnom mjestu mogu ostati i kliconoše koji rade s namirnicama, a nemaju kliničke pokazatelje bolesti, kaže dr. Nada Brkljačić, glavna zagrebačka sanitarna inspektorica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nedavni incident sa salmonelom u restoranu jedne zagrebačke tvornice otkriva da će s ulaskom u EU bolovanju u Hrvatskoj biti sve rjeđa. Glavna zagrebačka sanitarna inspektorica dr. Nada Brkljačić kaže, naime, da propisi EU dozvoljavaju da na radnom mjestu ostanu i kliconoše, ako nemaju kliničke manifestacije – u ovom slučaju salmoneloze, posljedice trovanja hranom zagađenom salmonelom. Naši zakoni ne dozvoljavaju kliconošama da rade s namirnicama sve do – »obeskličenja«.</p>
<p>U vezi s konkretnim slučajem – salmonelom u tvornici koja k tome priprema prehrambene proizvode – dr. Brkljačić uvjerava da je izvor zaraze bio u jajima, a ne u nehigijenskim uvjetima, postupcima ili među zaposlenicima. Zbog mogućih negativnih odjeka i povezivanja prehrambene industrije sa »zločestom« bakterijom zato i ne objavljujemo ime tvornice. Sudeći prema temeljito napisanom inspekcijskom nalazu, za prozivku u ovom slučaju nema opravdanja. </p>
<p>No, o incidentu nam je javio zaposlenik, jedan od 30 onih koji su sredinom srpnja jeli »nesretni« tartar i imali poznate posljedice. Dvoje je, štoviše, završilo i na Infektivnoj klinici Fran Mihaljević. </p>
<p>Naš čitatelj tvrdi kako mu je uskraćeno pravo na bolovanje. I ne samo njemu nego i drugima oboljelima koji rade u upravi, za razliku od radnika u proizvodnji. Čitatelj smatra da su svi kliconoše – bez obzira na to, jesu li na traci gdje se radi s namirnicama, ili u uredu – opasnost za obnovu epidemije. Na prigovor i zahtjev za bolovanje navodno su mu zaprijetili – smanjenjem plaće...</p>
<p>Dr. Brkljačić uvjerava da se u potpunosti postupilo po propisu, odnosno na bolovanje je otpremljeno 10 od ukupno 18 kliconoša, otkrivenih nakon pregleda. Za zaposlene u administraciji, klice bez manifestacija bolesti nisu razlog za izostanak s posla, kaže zakon, a bolest se ne može dalje širiti održavaju li se uobičajene higijenske mjere. Pretpostavlja se da će i kliconoše, kao i svi drugi, redovito prati ruke. </p>
<p>Glavna inspektorica kaže da propisi EU, s kojima ćemo se morati uskladiti, značajno sužavaju manevarski prostor inspektorima, jer tamo to što netko ima klice nije razlog da ne barata čak i otvorenim namirnicama u proizvodnji, prometu i prodaji. Bitno je da ljudi – peru ruke.</p>
<p>Zagrebačka tvornica u kojoj je epidemija trajala od polovice srpnja do prve polovice kolovoza, kako kaže dr. Brkljačić, ispunjava sve obaveze inspekcijskog nadzora i kontrole, a jedan od njenih šefova uvjerava nas da ni jedan od radnika na bolovanju zbog zaraze neće trpjeti zbog manje plaće, jer će razliku do koje će doći zbog obračuna bolovanja nadoknaditi veće radne ocjene u idućoj isplati.</p>
<p>Statistički podaci, međutim, već sada pokazuju da Hrvati sve manje boluju, barem što se tiče izostanaka s posla. Prošle godine u jednom je danu bolovalo prosječno nešto manje od 51.000 zaposlenih, a godinu dana ranije njih više od 53.000. Silazni trend bolovanja zanimljiv je pokazatelj razine kapitalizacije gospodarstva, a bilježi se otkako bolovanja do 42 dana idu na račun poduzeća, a tek nakon toga naknade isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). </p>
<p>Zakonom je propisano da naknada za vrijeme bolovanja ne može biti manja od 70 posto osnovice, što je zacijelo razlog što mnogi svoje viroze, povišene temperature i akutne bolove otrpe na radnom mjestu i ne pomišljajući na krevet. O tome da poslodavci nisu raspoloženi plaćati »nerad«, ne treba ni govoriti. Na one, sklone bolovanjima, gledaju, u najmanju ruku, poprijeko... </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do većih plaća i manjim doprinosima te pomicanjem poreznih stopa</p>
<p>Sindikat smatra da će smanjenje poreznih stopa, što ga najavljuje Vlada, pogodovati samo onima sa srednjim i višim plaćama / Stoga ostaje kod zahtjeva za povećanjem neoporezivog dijela dohotka, a predlaže i smanjenje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te nove oblike socijalne pomoći / Prijedlog će biti ponuđen svim sindikalnim središnjicama, da sa zajedničkim zahtjevom zatraže pregovore s Vladom</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Nezavisni hrvatski sindikati ovih su dana predložili Vladi da zbog brojnih poskupljenja hitno poveća neoporezivi dio plaća sa sadašnjih 1500 na 2400 kuna. U NHS-u smatraju da to ne bi ugrozilo proračunske prihode te zahtijevaju da se neoporezivi dio plaća poveća prije jeseni, kako bi se ublažio udar sve češćih poskupljenja na standard građana.</p>
<p>Ove su godine, osim naftnih derivata, podsjeća predsjednik NHS-a Krešimir Sever, porasle cijene vode, plina, stanova, odvjetničkih tarifa, cestarina, lijekova, voća. Na jesen se očekuje vodopad poskupljenja, jer bi zbog rasta cijena nafte mogli poskupjeti grijanje te javni i željeznički prijevoz, upozorava Sever.</p>
<p>Ministarstvo financija hitro je preko medija odgovorilo Sindikatu da u sklopu porezne reforme neće biti povećanja neoporezivog dijela plaća, jer je sadašnji iznos od 1500 kuna, kao viši, određen lani, a vjerojatno bi se išlo na smanjivanje poreznih stopa. Ministarstvo cijelo ljeto užurbano priprema poreznu reformu, čiji bi prvi nacrt trebao biti gotov do listopada, a primjena bi počela od 1. siječnja iduće godine.</p>
<p>No, unatoč odbijenici financijaša, NHS ne odustaje od svog prijedloga. Sindikalisti pripremaju opsežnu analizu i argumente za povećanje neoporezivog dijela plaća, u koje su uključili niz faktora, od prognoza kretanja na svjetskom tržištu nafte do kretanja domaćih cijena. NHS nudi svim sindikalnim središnjicama da uobliče zajednički zahtjev, kako bi se početkom rujna odmah zatražili pregovori s Vladom.</p>
<p>»Svjesni smo da je teško provesti povećanje neoporezivog dijela plaća, ali nije i nemoguće, jer prihodi od poreza na dohodak ionako nisu velika stavka u državnom proračunu. Uz to, to nije jedina mjera koju predlažemo« ističe Sever. NHS također predlaže da se smanje doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te pomaknu porezne stope. </p>
<p>Smanjivanjem doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje povećale bi se neto plaće svih zaposlenih, uključujući i one s najnižim plaćama, dok bi uz veći neoporezivi dio plaća i pomicanje poreznih stopa porasle samo srednje i više plaće, objašnjava Sever. No, kako radnici s niskim plaćama ne bi imali velike koristi od poreznih promjena, NHS traži da se preispita socijalni sustav te uvedu dodatne socijalne pomoći za one s najnižim plaćama i mirovinama. </p>
<p>»Uz istu bruto plaću, dakle bez povećanja troška za poslodavca, radnici bi dobili više na ruke. A to bi onda smanjilo pritisak radnika na poslodavce da povećaju plaće, što bi moglo otvoriti prostor za novo zapošljavanje«, smatra Sever. Smanjivanjem doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ističe on, smanjila bi se bruto cijena rada, a manje opterećenje za poslodavce bit će poticaj za novo zapošljavanje. </p>
<p>»Te bi mjere i inozemstvu poslale poruku da se bruto cijena rada u Hrvatskoj snižava, a da se istovremeno radnika može bolje platiti«, kaže Sever. Dodaje kako bi u tom slučaju možda i mnogi poslodavci prijavili radnike koje drže na crno, jer bi im bilo isplativije legalno poslovati uz niža davanja, nego strahovati od velikih novčanih kazni.</p>
<p>Krešimir Sever smatra da bi takve mjere u poreznom sustavu značile zamašnjak za zapošljavanje i gospodarski rast. »Prihod koji bi državni proračun izgubio iz poreza na dohodak i zbog smanjivanja dviju stopa doprinosa brzo bi se mogao nadoknaditi većim zapošljavanjem novih radnika i prijavom radnika koji rade na crno«, uvjeren je Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Civilizirane države ne mijenjaju granice prijetnjama i balvanima </p>
<p>Slovenski političari se, u vezi s pitanjem kopnene granice s Hrvatskom, opasno približavaju nekadašnjem Miloševićevu stavu da bivše međurepubličke granice nisu i međudržavne kako je to zaključila i Badinterova komisija, nego tvrde da je riječ o tzv. administrativnim granicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odgovarajući na tvrdnju hrvatskog predsjednika Stipe Mesića da je Badinterova komisija utvrdila kako su osamostaljenjem nekadašnjih jugoslavenskih republika republičke granice postale državnima, slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl uzvratio je da »Slovenija i Hrvatska nemaju državnu granicu ni na kopnu niti na moru, jer se granice određuju bilateralno«. </p>
<p>Slijedom toga, neki slovenski političari ali i tamošnji »pravni stručnjaci«, kako ih u medijima predstavljaju, ustvrdili su da Joško Joras, koji ima obiteljsku kuću u zaseoku Mlini u općini Buje u Istarskoj županiji, zapravo ne živi u Hrvatskoj, nego u Sloveniji. Vajgl je tako, možda zato da po svaku cijenu odgovori Mesiću, otvorio Pandorinu kutiju što bi ukupnu slovensku politiku i tamošnju javnost moglo odvesti u onom smjeru koji su razumni krugovi davno odbacili. U bivšoj SFRJ postojale su, naime, međurepubličke kopnene granice dok granica na moru među njima nije bilo.</p>
<p> Upravo te kopnene granice, kakve su bile 1991., u vrijeme raspada bivše SFRJ odnosno pri osamostaljenju novih država, postale su, prema Mišljenju br. 3 Badinterove komisije, »međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom«. </p>
<p>Slovenija i Hrvatska imaju, dakle, svoju državnu granicu na kopnu, ali između dviju država još nije postignut nikakav sporazum o njezinoj identifikaciji. Najbliže tome bila je pokraj devedesetih zajednička komisija koja je identificirala (utvrdila i međusobno se oko nje usuglasila) graničnu crtu na 663 od ukupno 670 kilometara kopnene granice. Suglasja nije bilo za sedam kilometara granice uz Dragonju odnosno kanal sv. Odorika, koji izlazi u Savudrijsku valu (Piranski zaljev). Izostanak bilateralnog dogovora o identifikaciji granične crte, ne daje, međutim, ni jednoj strani pravo da samovoljno, nasilnim putem ili na drugi način, mijenja postojeće stanje uz granicu između dviju država, odnosno ono koje je bilo u vrijeme njihova osamostaljenja.</p>
<p>Za razliku od kopna, Slovenija i Hrvatska nisu imale ni u bivšoj SFRJ, a nemaju niti sada svoju morsku granicu. Dok se komisija za kopnenu granicu bavila »identifikacijom granične crte«, kad je riječ o Savudrijskoj vali odnosno Piranskom zaljevu uvijek se govorilo o pokušajima »razgraničenja na moru«. Do postizanja sporazuma dviju država o razgraničenju na moru (bilo bilateralno bilo arbitražom) u zaljevima kakav je Savudrijska vala (Piranski zaljev) obje strane dužne su, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, poštivati crtu sredine.</p>
<p>Inače, slovenski su dužnosnici i u bivšoj SFRJ znali kuda ide kopnena granica između dviju država u području koje danas drže spornim. Tako je slovenski MUP 1985. u dopisu beogradskom MUP-u utvrdio da je »državna granica na moru na području Socijalističke Republike Slovenije« dugačka 16 nautičkih milja ili 29,6 km, a da se obala u dužini približno 35 km prostire »od Lazareta (državna granica s Republikom Italijom) do utoka rijeke Dragonje u more (republička granica s Hrvatskom)«. Tu bi informaciju Ivo Vajgl, s obzirom da je u to vrijeme bio visoki dužnosnik tadašnje vlasti u Beogradu, vjerojatno trebao znati.</p>
<p> U vrijeme osamostaljenja dviju država, 1991. godine, ta postojeća međurepublička granica, temeljem Badinterove presude, postala je i međudržavna granica. Dakako, iz Slovenije se ta granična crta može osporavati, no civilizirane države to obične čine podnošenjem spora pred trećega, arbitražom ili na neki drugi način, a ne postavljanjem balvana na ceste i prijetnjama nasiljem. Pogotovo su štetne teze kojima se postojeća međudržavna granica pokušava svesti tek na administrativnu, čime se dio slovenskih političara opasno približava nekadašnjem Miloševićevu stavu da bivše međurepubličke granice ne mogu postati i međudržavne. </p>
<p>Zanimljivo je da 1991. godine slovenski političari nisu imali dvojbi oko toga kuda ide međudržavna granica. Tako su, valja to stalno ponavljati, 29. listopada 1991. u Ljubljani hrvatskom izaslanstvu predali svoj Nacrt sporazuma o zajedničkoj granici, kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje (kanalom sv. Odorika) i nastavlja se sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. </p>
<p>Do promjene slovenskog stava dolazi godinu dana kasnije (u vrijeme kada je trećina Hrvatske bila pod srpskom okupacijom), kada ta država iznosi teritorijalni zahtjev za četiri hrvatska zaseoka (Mlini, Škrile, Škudelin i Bužin) koja su, kako kažu, južno od Dragonje. Time se otvara još jedno pitanje – kuda zapravo teče Dragonja, no to je za neku drugu prigodu.</p>
<p>Sada nam ostaje samo čuđenje da se slovenska politika i nakon ulaska te zemlje u Europsku uniju, pri tumačenju karaktera svojih granica s Hrvatskom vraća na stavove kakve je u vezi s tim prije više od desetljeća imao srpski vožd Slobodan Milošević.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kerryjevi geleri i Busheve plombe</p>
<p>Tzv. riječni veterani iz Vijetnama ranije su listom hvalili Kerryja kada se pojavio u predizborima kao jedan od demokratskih kandidata: »On je naš dečko iz Nama« (veteranska kratica za Vijetnam). Promijenili su mišljenje upravo u trenutku kada je George Bush zaostajao u ispitivanjima javnog mnijenja četiri do pet posto iza Kerryja</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Prvi put nakon ulaska u predsjedničku kampanju John Kerry je javno pokazao da je uznemiren. Njegovi politički mrzitelji pronašli su mu Ahilovu petu: izrazili su ozbiljnu sumnju u njegovo herojstvo u vijetnamskom ratu i ustvrdili da nije zaslužio ni jedno od pet odličja koja je dobio za hrabrost, požrtvovnost i uspješno zapovijedanje. Skupina veterana iz Vijetnama, koji su služili kao pripadnici američke riječne ratne mornarice, naknadno se sjetila da je Kerry zapravo »nitkov bez karaktera«, »kukavica«, »ubojica civila (i to s leđa)«, »vođa bez karizme«. Sve su to snimili na reklamni spot i emitirali u udarnim televizijskim terminima. Najveći dio Amerikanaca, uključujući i mlađe demokrate, ostali su zbunjeni jer su veterani djelovali uvjerljivo. I nisu se zaustavili samo na tome. U nizu javnih nastupa i popularnih tv-rasprava nastavili su upirati prstom u tog »lašca i prevaranta« Johna Kerryja. Seriju teških udaraca ispod pojasa završili su jedinstvenom porukom: »Zar želite za predsjednika čovjeka koji je izmislio čak i to da je ranjen?!«</p>
<p>Hladnokrvni John Kerry na trenutak je posrnuo i djelovao kao boksač koji se oslanja na konopce da se ne bi srušio na pod. Na senatora je sasuta puna kibla prljavština iz prošlosti, a da ništa od toga nije bilo vezano uz tajne izvanbračne izlete ili izbjegavanje vojne službe (što je u prošlim desetljećima znalo posjeći mnoge politički vrlo perspektivne kandidate). Oni koji poznaju sjaj i bijedu predsjedničkih izbora u SAD-u odmah će zaključiti da u toj kompromitaciji ipak nešto nije u redu. Dovoljno je, primjerice, pročitati Kerryjev dosje koji je načinio Pentagon. U njemu se u superlativima govori o čovjeku koji je nakon povratka iz Vijetnama javno ocijenio taj rat »pogrešno vođenim i nemoralnim«. Konzervativci u Pentagonu bili su toliko pošteni da zbog Kerryjevih kritika nisu naknadno mijenjali njegov vojnički životopis.</p>
<p>No, ta gentlemanska pravila iz sedamdesetih i osamdesetih godina više ne vrijede za američke neokonzervativce koji danas, među ostalim, otvaraju šampanjac kada američko zrakoplovstvo i marinci sravne sa zemljom neku sunitsku ili šijitsku četvrt u Iraku. Oni su hulje koje priznaju da su hulje i da su za njih američki liberalni političari gori i od nekadašnjih komunista.</p>
<p>Ta mala, ali čvrsto povezana i utjecajna skupina krajnje desno orijentiranih intelektualaca (protiv njih su čak i tradicionalni konzervativni republikanci) ima dobre veze s Bijelom kućom i poznaje nekoliko važnih tamošnjih savjetnika. Zanimljivo da su tzv. riječni veterani iz Vijetnama ranije listom hvalili Kerryja kada se pojavio u predizborima kao jedan od demokratskih kandidata: »On je naš dečko iz Nama« (veteranska kratica za Vijetnam). Promijenili su mišljenje upravo u trenutku kada je George Bush zaostajao u ispitivanjima javnog mnijenja četiri do pet posto iza Kerryja.</p>
<p>Zašto su odabrali baš Vijetnam? Zato što je generacija koja se tamo borila ili to izbjegavala učiniti i dalje fascinirana tim ratom. Za američke birače mlađe od 40 godina prošlost kandidata za predsjednika SAD-a važna je jer nije svejedno tko će voditi i zaštititi Ameriku u općem ratu protiv terorizma. Istodobno, jednaku težinu ima pitanje karaktera prvog čovjeka Bijele kuće: političar koji laže o sebi ne može biti predsjednik SAD-a.</p>
<p>A onda se trgnuo i George Bush i u javnom nastupu odbacio svjedočenja onih koji su mu htjeli pomoći, svjestan rizika vođenja kampanje na sumnjivim tvrdnjama svojih pristalica. Republikanski tabor mora biti oprezan: sjena Watergatea i sve kasnije zlorabe položaja mnogi Amerikanci još pamte. Sjećaju se i toga da je rat u Vijetnamu privela kraju (izgubila) Nixonova i Fordova republikanska administracija koja je djelomice odgovorna i za pokolj koji su nakon 1975. godine u Kambodži počinili Crveni Kmeri.</p>
<p>S druge strane, povjesničari rata u Vijetnamu znaju što su bile bitke u delti Mekonga. Amerikanci su pokušali brzim riječnim brodovima (razvijali su <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i do 45 čvorova na sat) spriječiti gerilsku infiltraciju u zonu Sajgona gdje je postojala mreža kanala preko kojih se Vijetkongu prevozilo streljivo, oružje i hrana. Vijetkong je američkim patrolnim brodovima, monitorima, brzim čamcima i lebdjelicama stalno postavljao zasjede djelujući s rijeke i obale. Posade američke riječne mornarice bile su neprekidno šibane unakrsnom vatrom. Vijetnamski snajperisti ubijali su američke mornare najčešće pogocima u glavu i vrat, a izbacivali iz stroja namjerno ih ranjavajući u nadlaktice, prepone i koljena. Riječni marinci također su uzvraćali vatru i pucali na sve što se kretalo obalom, uključujući i civile. Njihova taktika bila je da je na rijeci u okršaju pobijedio onaj koji je preživio.</p>
<p>John Kerry se nema čega stidjeti. U delti Mekonga on je prošao pravi pakao, borio se hrabro, štitio suborce i vlastiti izrešetani brod nekoliko puta izvlačio iz neprijateljskog okruženja. Sa sobom je u Ameriku ponio gelere koji su i danas u njegovom tijelu. </p>
<p>George Bush je sve vijetnamske godine (od 1968. do 1972.) proveo u Americi, služeći u Nacionalnoj gardi (kamo su bogati očevi slali svoju djecu). Iz tog razdoblja on još nosi u sebi solidno napravljene vojničke plombe koje su mu spasile kutnjake. Iza sebe ima i sudjelovanje u brojnim »taktičkim raspravama« u vojničkim kantinama (često i po paklenskoj vrućini) koje su rado zalijevane burbonom, pivom i ledenim koktelima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ruski bijeg iz Siska</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Odlazak ruskog Mečelja iz sisačke Željezare gotovo nikoga nije iznenadio. Naime, Rusi su odlazak najavljivali mjesecima, postavljajući nove zahtjeve hrvatskim vlastima da bi olakšali uvjete poslovanja, a zapravo tražeći izgovor za bijeg. Za Mečeljem ne treba žaliti. Cijela ta ruska priča bila je sumnjiva od početka, od ulaska u sisačku tvrtku u stečaju mimo raspisanog natječaja, zahvaljujući političkim vezama i lobiranju sindikata.</p>
<p>Što država sada treba učiniti? Ne bi trebalo više ni pokušavati nagovoriti Mečelj da preispita svoju ulogu i razmotri ostanak u Sisku. Čim prije, a to je datum isplate prve sljedeće plaće, trebalo bi aktivirati Mečeljevo bankovno jamstvo od 3,6 milijuna eura, što bi trebalo biti dostatno za isplatu šest mjesečnih najnižih plaća svim radnicima. Što prije treba pokrenuti ponovne pregovore o prodaji Željezare (na žalost najvjerojatnije i istim potencijalnim kupcima - švicarski Duferco i slovačka Podbrezova). No sindikalisti, koji su također preferirali Mečelj, sada će morati radnicima objasniti da nakon prave privatizacije Željezare posla neće biti za sve radnike. Dosad su ih, naime, držali u uvjerenju da je to moguće.</p>
<p>Što s Mečeljem i što je to Rusima uopće trebalo?</p>
<p>Priče da se pogoršalo stanje na tržištu i da Mečelju proizvodnja željeznih cijevi nije primarna djelatnost ne zvuče previše uvjerljivo. Grupacija Mečelj, naime, samo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je ukupnu neto dobit od 73,8 milijuna eura, tako da otpada i argument da je tvrtka zapala u teškoće. Mnogo je vjerojatnije da je sisačka Željezara Rusima poslužila za ono za što je i trebala poslužiti. Lakši izvoz robe sumnjive kvalitete na europsko tržište i obavljanje niza čudnih financijskih transakcija. Uostalom, posljednjih dana Rusi su prodavali sve što su mogli, od zaliha i cijevi do starih vagona i bilo je vidljivo da su odluku o odlasku iz Hrvatske unaprijed donijeli.</p>
<p>Na potezu su sada hrvatska istražna tijela, prije svih Ured za sprječavanje pranja novca, koja bi trebala dobro preispitati rusko poslovanje prošlih godinu i pol u Hrvatskoj, ali i odnose pojedinih hrvatskih dužnosnika (Mesić, Brodarac, Vidović, Jurčić, Linić) koji su lobirali za Mečeljev dolazak.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Potraga za rupom u zakonu</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>Konačno je pronađena ustavna osnova za uklanjanje spomen-obilježja Mili Budaku u Svetom Roku. U preambuli Ustava Hrvatska se poziva i na baštinu antifašističke borbe. Dakle, kako je antifašizam jedan od ustavnih temelja Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj ne bi smjelo biti mjesta za spomen-obilježja pripadnicima fašističke strane.</p>
<p>Pronaći ustavnu osnovu bilo je relativno lako. Međutim, nakon ustavne treba pronaći i zakonsku osnovu što je, očito, malo teže. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nije nadležno jer za spomen-obilježje takve veličine ne treba građevinska dozvola. Vlada nije nadležna, jer bi to trebala rješavati lokalna vlast. Budući da lokalna vlast zasad nije uspjela pronaći način kako maknuti spomen-obilježje Vlada je odlučila da će ga ona maknuti. Kako će se to točno učiniti zasad ne zna. U Banskim se dvorima, čini se, traga za rupom u zakonu. </p>
<p>Najjednostavnije bi bilo, jer je spomen-obilježje Budaku sastavni dio zida oko crkve, da ga makne Crkva. Ona se, u ovom slučaju, ne pretjerano mudro, drži po strani. Nekoliko načelnih rečenica biskupa Mile Bogovića, u čijoj je biskupiji spomen-obilježje, je sve što je Crkva zasad rekla, a kako sada stvari stoje malo je vjerojatno da će Bogović s riječi prijeći na djela. Zakonska zavrzlama pokazuje da ni Vladi to neće biti lako, bez obzira na višekratno iskazanu želju za uklanjanjem spomen-obilježja i osudu njegova postavljanja. »Slučaj Budak« pokazao je koliko je lako dovesti Vladu u veoma neugodnu poziciju. Samo pet mjeseci nakon vrlo dobrog govora premijera Ive Sanadera u Jasenovcu zbiva se slučaj spomen-obilježja Mili Budaku o čemu izvještavaju svjetski mediji. Vlada ga želi maknuti, ali pritom ne smije prekršiti ni jedan zakon, jer kršenje zakona ipak nije u opisu Vladina posla. Uspije li Vlada doista ukloniti spomen-obilježje Budaku, Sanader će još jednom politički poentirati u prostoru koji je donedavno bio rezerviran za ljevicu, a posljedično će naći i rješenje za četiri godine staro spomen-obilježje Juri Francetiću u Slunju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Životni bonton: u stalnom raskoraku riječi i djela</p>
<p>Djeci i mladima treba dopustiti i pomoći im da budu sretna. Naši bi nas duhovni pastiri trebali djelima a ne samo praznim riječima podsjećati na naše kršćanske korijene iz kojih bi, prema definiciji, moralo izrastati čovjekoljublje, odnosno »djecoljublje«. Ali ne parolaško, mitingaško, prigodno. Njega smo svladali u potpunosti, kako u Crkvi tako i izvan nje</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>U povodu blagdana Velike Gospe nadbiskup Barišić reče i to »da zmaj smrti u Hrvatskoj vodi protiv života«. I mnogi su drugi propovjednici toga dana održali slično intonirane propovijedi. Svi su zabrinuti. Poput Trnoružica, odjednom probuđeni, iznenađeni su općom klimom u kojoj živimo.</p>
<p>Mladi ginu na cestama, opijaju se, drogiraju. Malo se djece rađa, materijalna dobra mnogima su jedino važna, užitak je temeljni pokretač djelovanja, neodgovornost susrećemo svugdje. Jesu li se propovjednici, upirući prstom u grešne pojave, barem na trenutak upitali koliki je njihov udjel u deprimirajućoj slici naše svakodnevice?</p>
<p>Situacija je pomalo paradoksalna. Proglašeni smo najkatoličkijom državom u Europi. U mnogim anketama pokazalo se da ljudi u nas od svih institucija najviše vjeruju Crkvi. Kako smo gotovo svi katolici, očekivati je da najveći utjecaj na stavove i ponašanja ljudi imaju upravo duhovni pastiri i njihovi pomagači. A mlade odgajaju roditelji, uglavnom katolici, pa učitelji, također uglavnom katolici, i naravno vjeroučitelji, jer gotovo sva djeca idu na vjeronauk u školama!</p>
<p>Svi preduvjeti za raj na zemlji su tu! A njega nema ni u tragovima. Kako je to moguće? U čemu je problem? Vjerojatno u raskoraku između riječi koje se izgovaraju s oltara, televizijskih ekrana, školskih i fakultetskih katedri, obiteljskih stolova i našeg konkretnog, svakodnevnog načina življenja, začinjenih gomilom nevažnih stvari, uz ignoriranje važnih. A jedna od važnih je svakako odgoj naše mladeži. Odgoj je najčešće prazan pojam, pojam bez sadržaja i roditeljima i učiteljima pa i vjeroučiteljima.</p>
<p>Mi se jedni pred drugima uspješno pretvaramo, ljubazno se smješkamo i dijelimo komplimente, ali s olakšanjem odahnemo kad nam se sklone s očiju ti s kojima smo maločas ugodno čavrljali, pravili se da poštujemo one koje jedva podnosimo, a katkad i mrzimo.</p>
<p>S mladima i djecom ne možemo tako. Oni nepogrešivo otkrivaju našu dvoličnost. Permanentno testiraju našu odgojiteljsku budnost, zrelost i iskrenost te nam vraćaju upravo ono što zaslužujemo. U obitelji, u školi, na svakom koraku. Učeći mlade snošljivosti, ističemo da je bitna ljudskost a ne nečija nacionalnost i vjerska pripadnost. Ali smo zato spremni protestirati zbog nacionalne a možda i vjerske orijentiranosti trave koja raste podno jednog spomenika.</p>
<p>Ističemo mladima da je znanje neprocjenjivo bogatstvo, ponosimo se što se nakon toliko godina rađa u Splitu Institut za istraživanje života. A ipak, dopuštamo da anonimna prijava protiv akademika Radmana dobiva neprimjeren medijski publicitet. Ne mislim da je akademik nužno bezgrešna osoba, ali ako je netko doista otkrio nešto nedolično u njegovu djelovanju, zašto nije na prijavi napisao svoje ime i prezime.</p>
<p>I odlikaši su na neki način prevareni jer nije u potpunosti ispunjeno obećanje Ministarstva prosvjete, znanosti i sporta. U obavijesti koju su neki odlikaši dobili piše »da će im se omogućiti nabava kvalitetne računalne opreme, programska potpora te računalna izobrazba po najprihvatljivijim cijenama na tržištu«, a bilo je obećano i besplatno tromjesečno korištenje Interneta i pedeset posto popusta na računalnu izobrazbu i kupnju računala.</p>
<p>Učimo mlade da treba poštivati sudske odluke, pravdu tražiti jedino preko državnih institucija, ali ipak i dalje ustrajavamo u veličanju ratnih zločinaca, pravomoćno osuđenih, kao i onih još neosuđenih. Zagovorniku ubijanja drukčijih, tvorcu zloglasnih ratnih zakona, Mili Budaku, upravo smo podigli spomen-ploču, i nazvali ga – rodoljubom! I to na crkvenom terenu!</p>
<p>Nosili smo nedavnih dana Gospine slike i kipove, hodočastili u mnoga svetišta posvećena, kako kažemo, našoj Majci. A naši mladi vide i čuju da su njihove majke često omalovažavane, zlostavljane, iskorištavane, ponižavane na radnom mjestu, ali i u obitelji.</p>
<p>Djeca se i danas rađaju kao i nekada – s određenim genetskim naslijeđem. A onda to što su sobom donijela na svijet u interakciji s okolinom, rezultira osobama koje vidimo oko sebe. A okolina smo svi mi – u stalnom raskoraku između riječi i djela. I u tome leže uzroci različitih oblika devijantnog, rizičnog, neprihvatljivog ponašanja, kao i življenja bez cilja i smisla djece i mladih.</p>
<p>Djeci i mladima treba dopustiti i pomoći im da budu sretna. Naši bi nas duhovni pastiri trebali djelima a ne samo praznim riječima podsjećati na naše kršćanske korijene iz kojih bi, prema definiciji, moralo izrastati čovjekoljublje, odnosno »djecoljublje«. Ali ne parolaško, mitingaško, prigodno. Njega smo svladali u potpunosti, kako u Crkvi tako i izvan nje.</p>
<p>Jesu li štetočine u zemlji izgrizle te naše stoljetne kršćanske korijene kada je riječ o svakodnevnoj, golgotskoj brizi za dijete, za drugoga, za otkrivanje istinskih uzroka mreže problema u koju smo ulovljeni?</p>
<p>Neke su škole raspisale natječaj za predmet bonton. Novost u nastavnom programu! Naravno da lijepa ponašanja nedostaje svima, na prvom mjestu odraslima. </p>
<p>Ali taj tako uočljiv nedostatak neće riješiti jedan školski predmet. Bit će to samo još jedan promašaj kao i s vjeronaukom. Jer školski se predmeti, nažalost, najčešće uče samo zbog ocjene. A kad zvono zazvoni i izađeš iz razreda, možeš raditi i govoriti što poželiš. Glavno da je ocjena u imeniku!</p>
<p>Svi manje ili više sličimo spomenutim učenicima, kao i onima koji su uvjereni da znanje materinskoga jezika treba pokazati jedino na satu tog školskog predmeta. Ispravno govoriti, gramatički i pravopisno točno pisati, nepotrebno je i nekorisno u drugim predmetima. Kad bi se tako ponašali samo učenici, s olakšanjem bismo rekli: blago nama!</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, članica HAU-Split.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvati još štuju svoje diktatore i njihove pristaše</p>
<p>Sasvim mimo eurostandarda koje žele dostići, javne osobe, novinari pa i političari bez ustručavanja brane svoje »favorite«. Hrvati kao da još nisu svjesni da im sljedbenici rimskog generala Sule ne mogu donijeti ništa dobro. Zato se još klanjaju Brozovoj i Pavelićevoj sjeni i pjevaju im hvalospjeve. Dokad?</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>U antičkom Rimu diktatura je isprva bila vrlo časna javna služba. Nešto kao prinudni upravitelj Domovine u opasnosti. Otklonivši pogibelj (često nakon samo nekoliko dana), diktatori su Senatu vraćali svoje apsolutističke ovlasti.</p>
<p>No kako to već s ljudima biva, diktatori su se s vremenom iskvarili. General Kornelije Lucije Sula, na primjer, dokopavši se diktatorske časti, počeo je obračun sa svojim političkim protivnicima i onima koji su mu se takvima činili. U tu svrhu »patentirao« je i ritual masovne egzekucije strijeljanjem.</p>
<p>Unatoč kasnijem razvoju demokracije, liberalizma i ljudskih sloboda, Stari kontinent nije prestao »proizvoditi« Suline nasljednike. Potoci krvi s jakobinskih giljotina u Francuskoj, Hitlerovi koncentracijski logori, nezamislivi pogromi u komunističkoj Rusiji... sasvim su jasan pokazatelj toga.</p>
<p>Ni Hrvatska, zemlja na rubu Europe, nije ostala pošteđena sljedbenika generala Sule. Najvažniji su svakako Ante Pavelić i Josip Broz.</p>
<p>Tijekom Drugoga svjetskoga rata Pavelić je sa svojim pristašama u Hrvatskoj uspostavio totalitarni sustav. Uvedeni su rasni zakoni, a dio stanovništva bio je izvrgnut progonima i ubojstvima. Broz je istodobno vodio pokret otpora u čitavoj tadašnjoj Jugoslavije i stoga dobiva priznanje antifašističke koalicije. Nakon rata postaje jugoslavenski predsjednik, ali zapravo uz pomoć svojih pristaša uvodi komunističku diktaturu.</p>
<p>Tako o našim sulama osnovnoškolce uči Snježana Koren u udžbeniku »Povijest 8«, koji je javnost prihvatila kao jednu od najboljih knjiga te vrste u Hrvatskoj.</p>
<p>Svemu tome valja dodati još nešto. Unatoč stalnim progonima i likvidacijama političkih protivnika i svih onih koji su tako izgledali (»neispravni« komunisti, katolici, liberali, itd.), u »zlatnim godinama« svog režima Josip Broz je političkim kreditima uspio osigurati kakvu-takvu socijalnu sigurnost svojih podanika.</p>
<p>S druge strane, Pavelić je bio prilično bizaran. Njegov recept hrvatske slobode, koji je glasio: »ili se pokloni ili se ukloni«, značio je nasilno ukidanje slobode mišljenja. Stoga je, prema uzoru na Hitlera, znatno usavršio Sulin »patent«. No kad je 1945. »zagustilo«, pobjegao je prepustivši Brozu sve one koji su ga slijedili. Broz ih je hladnokrvno uklonio koristeći se upravo prokušanim Sulinim »patentom«.</p>
<p>Unatoč svemu tomu, sasvim mimo eurostandarda koje žele dostići, Hrvati i dalje štuju svoje diktatore i njihove pristaše. Javne osobe, novinari pa i političari bez ustručavanja brane svoje »favorite«. Pritom se vrlo često ne stide ni lagati kako bi »svoga« diktatora uljepšali, a protivničkoga prikazali što ružnijim. Glasovi koji bez ostatka upozoravaju na opasnost od veličanja i »crnih« i »crvenih« stoga su vrlo rijetki.</p>
<p>Hrvati kao da još nisu svjesni da im sljedbenici rimskog generala Sule ne mogu donijeti ništa dobro. Zato se još klanjaju Brozovoj i Pavelićevoj sjeni i pjevaju im hvalospjeve. Dokad?</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita, zaposlen u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>U tijeku su najveći radovi u zadnjih deset godina </p>
<p>Svi radovi koji su sada u tijeku – u Radničkoj, Tkalčićevoj, Ilici, na Meštrovićevu trgu – trebali bi završiti do kraja listopada a onda počinje obnova pruge u Horvaćanskoj / Ovogodišnje investicije u prometnice i komunalije ukupno 250 milijuna kuna </p>
<p>»Grad Zagreb ovog ljeta bio je veliko gradilište. Obnovili smo tramvajske pruge u Držićevoj, na Aveniji Dubrovnik, Ilici, Ksaverskoj cesti. Osim toga obnovili smo Savsku ulicu, a radovi se još uvijek odvijaju na Meštrovićevu trgu u Zapruđu, u Tkalčićevoj i na raskrižju Slavonske i Radničke avenije. Na sve te investicije ukupno će biti utrošeno 250 milijuna kuna i to su najveći radovi u zadnjih deset godina«, rekla je gradonačelnica Vlasta Pavić, govoreći u srijedu u zgradi Poglavarstva novinarima o zagrebačkim prometnim investicijama. </p>
<p>Radovi u Držićevoj dovršeni su prije roka, a zamijenjene su kompletne tračnice, dok će nadstrešnice biti zamijenjene idući mjesec jer nove još nisu stigle iz Italije. Investicija je vrijedna 3,6 milijuna kuna. Na Aveniji Dubrovnik tračnice su izmijenjene i pričvršćene na nov način a navezen je i novi sloj pijeska tucanika i kamene sitneži, a za sve to potrošeno je šest milijuna kuna.</p>
<p> Na uređenje tračnica na Ksaverskoj cesti od Jandrićeve do Gupčeve zvijezde potrošeno je oko četiri milijuna kuna, a osim pruga uređen je i biljni okoliš.</p>
<p> Normaliziranje prometa Ilicom na dijelu od Gundulićeve do Frankopanske ulice najavljeno je za četvrtak 26. kolovoza. Radnici su zamijenili pričvrsni pribor, presložene su betonske ploče, a dijelovi tračnica koji su prije bili loše zavareni, sada su zavareni ponovno. Osim na obnovi pruga radnici su uređivali i Savsku cestu gdje su popravljene plinovodne instalacije i položen novi sloj asfalta. </p>
<p>Završetak rekonstrukcije Meštrovića trga u Zapruđu planiran je za kraj listopada. Popravit će se cijela ploha trga, postavit će se novi sustav oborinske odvodnje, izgradit će se nove nadstrešnice, javna rasvjeta i urediti krajobraz. Obnova fontane predviđena je za iduću godinu. </p>
<p>Dvije najveće ovogodišnje investicije su obnova Tkalčićeve ulice (32 milijuna kuna) i denivelacija raskrižja Slavonske i Radničke avenije (170 milijuna kuna). Tijekom kolovoza u Tkalčićevoj je ugrađen vodoopskrbni cjevovod, plinovod, kabeli i kućni priključci, a do kraja radova, predviđenoga za kraj listopada, ugradit će se distributivna »telefonska kanalizacija«, nova naponska mreža, nova rasvjeta, postavit će se kamene ploče, a cijeli okoliš će biti uljepšan novim biljkama. </p>
<p>Na raskrižju Slavonske i Radničke avenije u tijeku je dizanje glavnog kolnika Slavonske avenije na gornju razinu gdje će se spojiti s nadvožnjakom, dok će kolnici u Heinzelovoj i Radničkoj ostati na donjoj razini. U tijeku je i postavljanje novih semafora i izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda, visokotlačnog plinovoda, postavljanje javne rasvjete i uređivanja okoliša.</p>
<p>Svi ti radovi moraju biti dovršeni do kraja listopada. Početkom listopada započinje obnova tramvajske pruge na Horvaćanskoj cesti.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na gradskim ulicama uskoro 26 klimatiziranih autobusa</p>
<p>Na svojoj prvoj sjednici nakon godišnjih odmora, u srijedu, članovi Gradskog poglavarstva, izglasali su, među ostalim, financijsku pomoć ZET-u u iznosu od 10,6 milijuna kuna. Najveći je dio, 5,86 milijuna, namijenjen otplati rata kredita, koji je ZET podigao radi nabave novih autobusa.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Ureda za gospodarstvo, Ladislava Prežigala, predstavljanje 26 novih Mercedesovih autobusa, koji su potpuno klimatizirani, održat će se sljedeći tjedan. Ostatak pomoći odlazi na plaćanje rata kredita kojim se financira obnova i gradnja pet tramvajskih kola, te za obveze po dugoročnom kreditu, vrijednom 48 milijuna eura, za financiranje obnove tramvajskog podsustava.</p>
<p>Prihvaćena su i poslovna izvješća direktora gradskih trgovačkih društava za prošlu godinu, prema kojima su sva 23 društva poslovala bez gubitaka. »U strukturi ukupnih prihoda, koji iznose 3,63 milijarde kuna, najveći dio, točnije dvije milijarde kuna, čine vlastiti poslovni prihodi tvrtki, što je pozitivna tendencija«, istaknuo je Prežigalo, dodavši da je gradskim poduzećima u 2003. dodijeljeno 879 milijuna kuna pomoći iz proračuna.</p>
<p>Gradski su se čelnici u nastavku sjednice usuglasili da Grad sa Zrinjevcem potpiše ugovor o financiranju višeosjetilnog parka na Jarunu, pa je za pripremne zemljane radove u srijedu izdvojeno 800.000 kuna. Kako kaže pročelnik Ureda za zdravstvo, Zvonimir Šostar, prvi hrvatski višeosjetilni park, namijenjen prvenstveno osobama s invaliditetom, trebao bi biti gotov u proljeće 2005., a za nj će Grad izdvojiti još 1,6 milijuna kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uklanjaju se tri etaže zgrade u Vrandučkoj 9 </p>
<p>Nakon uklanjanja protupravno izgrađene zgrade u Ključkoj 3, iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva priopćeno je da je u srijedu u istom naselju počelo uklanjanje triju bespravnih etaža stambene zgrade u Vrandučkoj 9.</p>
<p>Zgrada ima prizemlje, tri kata i potkrovlje, a u Ministarstvu kažu da objekt u Vrandučkoj prema GUP-u grada Zagreba može imati podrum, dvije etaže i potkrovlje. Stoga nije jasno zašto se uklanjaju tri, a ne dvije bespravne etaže. Građevinska inspekcija obustavila je gradnju još 14. srpnja, međutim, ona je nastavljena pa je odluka o rušenju donesena 20. kolovoza.</p>
<p>Investitori Danijela i Danijel Hudorović, Milorad Šević i Alen Zuzak zatražili su da sami sruše bespravni dio objekta, a inspekcija će samo kontrolirati rušenje. Ono bi, pak, trebalo potrajati dva tjedna.</p>
<p>Pred zgradom smo, međutim, u srijedu popodne, sreli samo jednog od investitora, koji nije htio reći svoje ime. Ispričao nam je da mu je inspekcija naredila da sruši tri etaže, ali da će on rušiti samo potkrovlje, koje je, inače, već useljeno. Za ostalo kaže da mu »neće srušiti ni Sanader niti Bog«. </p>
<p>Ma. M./ M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Štrajk radnika Montinga nastavljen na gradilištu u Dugom Selu</p>
<p>U skladu s odlukama štrajkačkog odbora radnika dioničkog društva Monting, odnosno društava s ograničenom odgovornošću Monting I, Monting PIM i Monting Inženjering, oko 550 radnika u srijedu je na gradilištu u Dugom Selu nastavilo generalni štrajk započet u utorak. Ponovno okupljanje pred Upravom društva, u Kesterčanekovoj 1, dogovoreno je za četvrtak u 7.30 sati. Ako od Uprave ne dobiju nikakvu garanciju za isplatu plaća za svibanj i lipanj te zaostataka za terenski dodatak, štrajkački će odbor zatražiti smjenu menedžmenta i pokrenuti postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti pred nadležnim institucijama.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Monting je privatizacijom dospio u ruke deset većinskih dioničara. Do privatizacije imao je više od 1000 radnika. Tijekom godina broj radnika se stalno smanjivao, unatoč poslovima koje su dobivali i u inozemstvu. Radnici u štrajku u utorak su, među ostalim, tvrdili da je Uprava, umjesto da im isplaćuje plaće, kupovala vile, jahte i skupe auotmobile. To je u razgovoru za Vjesnik predsjednik Uprave Bosiljko Granić opovrgnuo te ustvrdio da će novac za plaće pokušati namaknuti prodajom jedne od nekretnina koje tvrtka ima u vlasništvu.</p>
<p>Je li Uprava pod pritiskom radnika uspjela pronaći nekakvo rješenje, u srijedu nismo mogli doznati, jer (od 70 zaposlenih u Upravi), taj dan nikoga nije bilo u uredu, kako nam je rečeno. Navodno su svi bili na gradilištima, a radnik na centrali kazao je da ne zna brojeve njihovih mobitela.</p>
<p>Osim na plaćama, Sindikat graditeljstva, podsjećamo, inzistira i na potvrdama koje je Uprava, sukladno Zakonu o radu, dužna izdati radnicima za sva dugovanja koja ima prema njima. U slučaju da radnici ne dobiju te potvrde, Sindikat je najavio da će pokrenuti pojedinačne tužbe u ime svakog radnika, a kazna za svaki takav prekršaj je više od 50 tisuća kuna.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Karlek, Gubec Express i Potepuh - zadnja vožnja u sezoni </p>
<p>Izletnički vlakovi Hrvatskih željeznica: Karlek, Gubec express i Potepuh ovog vikenda odlaze na posljednju ovogodišnju vožnju. Ekoizletnički vlak Karlek u subotuvozi izletnike ogulinskim krajem po cijeni povratne karte od 40 kuna za odrasle, a 25 kuna za djecu do 12 godina. Karlek polazi iz Zagreba u 7.15 sati, u Ogulin stiže oko devet ujutro. Povratak je u 18.30. Gubec express polazi iz Zagreba u subotu u 7.35 sati, a u Stubičke toplice dolazi u 8.45 sati. Povratak u Zagreb je u 20.30 sati. Cijena povratne karte koja uključuje i ulaznicu za bazen je 50 kuna za odrasle, a 30 za djecu od četiri do 12 godina. Vlak Potepuh, u nedjelju vozi izletnike na kulinarsku manifestaciju u Vrbovcu. Vlak polazi iz Zagreba u 9.55, a u Vrbovec stiže u 10.25 sati. Previđeni povratak je u 21.35 sa stajanjima u Dugom Selu i Sesvetama. Cijena karte je 25 kuna. </p>
<p>S. S.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ponovno vandalizam u tramvajima</p>
<p>Na Maksimirskoj cesti nepoznati su počinitelji u srijedu, malo poslije pola noći, u tramvaju br. 6 potpuno razbili četiri bočna prozora nakon čega su promijenili tramvaj i nastavili divljanje u sedmici. Tamo su na isti način razbili tri bočna prozora i tri stakla na vratima. U isto vrijeme, u tramvaju br. 4, neki su drugi mladići iščupali aparat za poništavanje karata te ga bacili na ulicu. U tijeku je kriminalistička obrada nad osumničenom trojicom maloljetnika iz četvorke. </p>
<p>A. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Sandra Bagarić rodila dečka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Operetna pjevačica Sandra Bagarić u srijedu je u 3.55 sati u rodilištu u Petrovoj bolnici u Zagrebu rodila sina. Mališan težak 3 kilograma i 200 grama, te dugačak 49 centimetara, drugi je sin Sandre Bagarić i njezina supruga, pijanista Darka Domitrovića. </p>
<p>Porod je obavio dr. Jozo Blajić, koji je porodio i njihova prvog sina Marka, kojemu su sada četiri godine.</p>
<p>Sretna majka nam je otkrila da se dječačić, oko čijeg imena roditelji još dvoje, prema liječničkim prognozama trebao roditi tek za tri tjedna. U »igri oko imena« konkuriraju, kako doznajemo, Luka i Lav. </p>
<p>T.G.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Partibrejkersi ponovno u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kultna rock skupina s prostora bivše Jugoslavije beogradski Partibrejkersi nastupit će u zagrebačkom Aquariusu 16. rujna, točno godinu dana nakon njihova sjajnog nastupa u istom klubu. Njihov će nastup ujedno označiti i početak nove koncertne sezone u tom klubu koji i inače svojim posjetiteljima nudi bogat koncertni program. Međutim, ovaj će put Partibrejkersi stići u nešto pojačanom izdanju budući da Cane i Anton uz standardnu postavu dovode i Branislava Petrovića Bananu, člana Električnog orgazma, koji će svirati usnu harmoniku što ju je svirao i na debitantskom albumu Partibrejkersa. Koncertno izuzetno aktivni nakon izlaska njihova devetog albuma »Gramzivost i pohlepa«, Partibrejkersi su odradili sjevernoameričku turneju prošle zime, tijekom proljeća svirali su u Švicarskoj, a ljetos su, prema posjetiteljima novosadskoga Exita, pružili jedan od najboljih nastupa festivala. Ovim će koncertom Partibrejkersi zagrebačkoj publici ponuditi presjek svoje bogate karijere, a ujedno njime i zaokružiti promociju albuma jer na jesen ulaze u studio radi snimanja novog materijala. Ulaznice se u pretprodaji mogu kupiti od petka 27. kolovoza po cijeni od 80 kn, dok će na dan koncerta za njih trebati izdvojiti 20 kuna više. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Beyonce i Jay-Z provode odmor krstareći Mediteranom</p>
<p>MONACO</p>
<p> - R'n'b diva Beyonce očito nije poput brojnih slavnih kolega ljubiteljica sportskih aktivnosti jer nije uživala u nogometnom prvenstvu u Portugalu, kao što se nije uputila ni prema Ateni gdje su u tijeku Olimpijske igre. </p>
<p>Ona je svoj godišnji odmor odlučila iskoristiti za pravi odmor te se uputila na krstarenje Mediteranom u društvu svoga dugogodišnjeg dečka repera Jay-Z-a. </p>
<p>Pripadnici francuskih medija snimili su ih u monegaškoj luci gdje se slavni par dovezao unajmljenom jahtom. </p>
<p>Unajmljivanje jahte zaljubljeni je par platio 10.000 funti po danu, a istu su svotu, ali po satu, morali odvojiti za privatni zrakoplov koji ih je dovezao u Europu. </p>
<p>Uostalom, francuski su novinari već izračunali kako ih je četverodnevni odmor koštao više od 300.000 funti, što, smatraju, nije pretjerano jer je Monaco već godinama poznat kao raj za bogate i slavne, koji se ionako natječu tko će potrošiti više. I dok se običnim smrtnicima iznos od 300.000 funti za četverodnevni odmor čini nevjerojatnim, valja napomenuti da je vrijednost zajedničke imovine slavnog para procijenjena na čak 35 milijuna funti.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ramon Vargas i hrvatski Los Caballerosi nastavljaju suradnju</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Poljana Ruđera Boškovića u utorak navečer bila je premala da bi primila sve one koji su željeli čuti proslavljenog svjetskog tenora Ramona Vargasa koji je u sklopu Programa Plus Dubrovačkih ljetnih igara nastupio sa mariachima Los Caballeros. Među tisuću gledatelja koliko ih je stalo u gledalište na Boškovićevoj te još stotinjak Dubrovčana i turista koji su bez ulaznica bili pušteni da na stepenicama i pokraj gledališta slušaju i gledaju Vargasov koncert, zamijetili smo i Alberta Papu, Davora Šterna, Đelu Jusića i njegovu kći Dubravku te Gorana i Renatu Štrok. Iako repertoar meksičkih narodnih pjesma nije uobičajen za tenora Ramona Vargasa, uspjeh koji je uz ovacije publike postignut na Dubrovačkim ljetnim igrama urodio je i nastavkom suradnje sa Los Caballerosima. Naime, odmah po završetku koncerta Ramon Vargas dogovorio je sa hrvatskim mariachijima, inače najboljim mariachi bandom na svijetu nastup u Beču koji će se održati već za nekoliko dana. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bob Dylan napisao memoare</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Život jedne od najvećih živih glazbenih legendi, Boba Dylana, od ove će se jeseni promatrati u drugom svjetlu jer je izdavač najavio skori izlazak njegovih memoara. Da stvar bude zanimljivija, memoare je o životu i četrdesetogodišnjoj glazbenoj karijeri ovog skladatelja i tekstopisca navodno napisao sam glazbenik. </p>
<p>Dylanovi su memoari naslovljeni sa »Chronicles: Volume One« i prvi su od tri planirane knjige što su pisane u prvom licu, tako da je 63-godišnja glazbena ikona glavni pripovjedač s nestrpljenjem očekivanih, memoara. </p>
<p>Dylan je rođen kao Robert Zimmerman u Duluthu, u Minnesoti, odakle se uputio u njujorški Greenwich Village gdje se početkom 60-ih godina prošlog stoljeća pridružio tamošnjoj folk sceni. Vrlo je brzo postigao svjetsku slavu svojim generacijskim buntovnim himnama »Blowin' in the Wind« i »The Times are A-changing«. Istovremeno s vlastitim uspjehom i milijunima prodanih ploča Dylanove su pjesme paralelno doživljavale uspjehe u izvedbama svjetski poznatih glazbenika poput Joan Baez ili glasovitih The Band. Unatoč četrdesetogodišnjoj prisutnosti na sceni i dobi od 63 godine, Dylan još uvijek odlazi na koncertne turneje, a 1991. je dobio Grammyja za životno djelo, tri godine nakon što je primljen u Rock and Roll Hall of Fame. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Princ Charles optužen za seksualnu diskriminaciju</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Žena koja je radila kao tajnica princa Charlesa podigla je tužbu protiv britanskog prijestolonasljednika navodeći da ju je seksualno diskriminirao, vrijeđao njenu nacionalnost i na kraju nezakonito otpustio, izjavili su službenici u utorak. Elaine Day radila je kao osobna tajnica punih pet godina u londonskoj rezidenciji princa Charlesa, »Clarence House«. Paddy Harverson, glasnogovornik princa od Walesa, kaže kako je optužba Elaine Day predana na sudu Croydon, specijaliziranom za radno pravo. Naglasio je da će vrlo detaljno proučiti tužbu bivše zaposlenice. Na sudu kažu da su prošlog tjedna primili Dayinu tužbu. Osoblje princa Charlesa ima oko tri tjedna da na nju odgovori, a datum prvog saslušanja još nije dogovoren. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dobitnik »jackpota« darovao 9,1 milijun eura u dobrotvorne svrhe</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Dobitnik »jackpota« njemačkog Lotta u visini od 9,1 milijun eura, odrekao se nagrade i cjelokupni dobitak darovao u dobrotvorne svrhe, piše u srijedu dnevnik Westfaelische Nachrichten. Anonimni se dobitnik nakon dobitka u siječnju nije javio deset tjedana iz, priopćeno je, »straha od iznenadnog bogatstva«.</p>
<p>Sretni dobitnik iz Dortmunda, a zna se samo to da je star »između 50 i 60 godina« te da je službenik u jednoj velikoj ustanovi, ipak se javio nekoliko dana prije isteka roka za isplatu dobitka. S obzirom da je materijalno situiran, jedini je logičan potez »novac dati u humanitarne svrhe«, objasnio je dobitnik te zajedno sa sjedištem njemačkog Lota u gradu Muensteru osnovao zakladu iz koje će biti financirani socijalni projekti. </p>
<p>Gospodarska kriza i socijalna nesigurnost potiče sve veći broj njemačkih građana na igre na sreću. Povećanjem broja uplata zadnjih godina povećao se i iznos nagrada pa dobici veći od 10 milijuna eura više nisu rijetkost. Prošloga je tjedna jedan nezaposleni 55-godišnjak, koji je zbog svoje starije dobi već izgubio nadu da će ikad pronaći posao, osvojio »jackpot« u visini od gotovo 12 milijuna eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Terorist zatražio slobodu da bi vodio ljubav sa suprugom</p>
<p>AHMEDABAD</p>
<p> - Indijac optužen za podmetanje požara u vlaku, zatražio je da ga se uz jamčevinu na mjesec dana pusti kući kako bi mogao voditi – ljubav sa suprugom. Firozkhan Zafarkhan na dvije je stranice rukom pisane molbe obrazložio da on i supruga trpe psihičke traume jer već dulje vrijeme ne zadovoljavaju fizičke potrebe.</p>
<p>Pritom je naglasio da mu muslimanska vjera i konzervativna indijska kultura zabranjuju seks s nekim drugim osim sa suprugom.</p>
<p> Stoga je od suda zatražio da ga uz jamčevinu pusti kući na 30 dana. Antiteroristički zakon po kojemu je Zafarkhan optužen, gotovo isključuje mogućnost privremenog puštanja na slobodu uz jamčevinu, no iznenađeni tužitelji još nisu odlučili kako će se postaviti prema ovome zahtjevu.</p>
<p>Inače, u požaru za koji ga se optužuje, prije dvije je godine izgorjelo 59 osoba, među kojima mnogo žena i djece, što je pokrenulo val nasilja između hindusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gujaratu, jedan od najvećih u zadnjih desetak godina – poginulo je više od 2000 ljudi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Što je Dubrovnik Igrama, a što Igre Dubrovniku</p>
<p>Slijedeći desetljećima provjereni model, ovogodišnje su Igre ponudile raznorodne dramske i glazbene izvedbe, inzistirajući upravo na toj raznolikosti kao središnjoj odrednici festivala / I dok je Festivalski dramski ansambl tragao za zavičajem, u Dubrovniku su nastupile neke od svjetskih glazbenih zvijezda </p>
<p>Po pedeset i peti put u srijedu je na večer s Orlandova stupa spuštena festivalska zastava Libertas i time okončana još jedna sezona našega središnjega ljetnog festivala. Kroničari će zabilježiti da je tijekom 45 dana bilo izvedeno stotinjak programa koje je pratilo oko 50.000 gledatelja te da su gledališta u scenskim prostorima, po mnogo čemu jedinstvenima u svijetu, i ovog ljeta bila popunjena. </p>
<p> Bez većih strukturalnih iskoraka, slijedeći desetljećima već provjereni model, 55. dubrovačke ljetne igre ponudile su raznorodne dramske i glazbene izvedbe, inzistirajući upravo na taj raznolikosti kao središnjoj odrednici festivala. Promišljajući ovogodišnju sezonu intendant Igara Ivica Prlender te ravnatelji dramskog i glazbenog programa Ivica Kunčević i Vjekoslav Šutej koncentrirali su se na estetske domete pojedinih programa i nastojali zadovoljiti različite ukuse publike podjednako one lokalne, dubrovačke kao i inozemne. U luku od populističkih do krajnje elitističkih, festivalske su se izvedbe uklopile u duh vremena koje, i ne samo što se kulture tiče, više ne postavlja jasne granice između različitih žanrovskih iskaza. Pri tome nisu zaobiđene ni tradicijske niti što 55 ljeta povezuju programe Igara čineći ih u konačnici jedinstvenom cjelinom te određujući izgled u nas najvećega, a u svijetu najpoznatijega hrvatskog scensko-glazbenog festivala.</p>
<p> Po tim su jednom utvrđenim smjernicama Igre ugostile ovog ljeta u tradicionalnim prostorima Atrija Kneževa dvora i palače Sponza, tvrđave Revelin i Boškovićeve poljane neke od zvijezda svjetske glazbene scene u čijim je umjetničkim biografijama Dubrovnik zabilježen kao važno odredište. Ramón Vargas, Luciana D'Intino, Manuel Lanza, Stefan Milenkovich, Renata Pokupić, Stephen Kovacevich, Ilia Kim, Lidia Baich, Maksim Mrvica… gostujući na festivalu učinili su ga mjestom značajnih glazbenih susreta, nudeći publici, u većini slučajeva, nezaboravne glazbene doživljaje. No, ovogodišnji će se glazbeni program Igara pamtiti i po nastupima velikih ansambala poput Ruskoga simfonijskog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra Hrvatske radio-televizije, Orkestra Makedonske nacionalne opere i Dubrovačkog simfonijskog orkestra te, nakon desetogodišnje stanke, po povratku Baleta zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta u Dubrovnik.</p>
<p> Pod motom »U traganju za izgubljenim zavičajem« Festivalski dramski ansambl iznova je krenuo u avanturu otkrivanja novih ambijentalnih prostora i novih tekstova. Prvi je kazališni izazov ispisan na otočiću Supetar, u blizini Cavtata, gdje je premijerno izvedena prva predstava za djecu u povijesti Igara – »Otok na kojem je vrijeme stalo« Vanje Matujec. Potom se za zavičajem tragalo na još jednom otoku – Lokrumu, gdje je redatelj Joško Juvančić uprizorio Vojnovićevo zavičajno pismo. Prepoznajući u drami »Ekvinocija« i svoju osobnu dramu dubrovačka je publika prisvojila predstavu koja govori bolećivim vojnovićevskim dramskim govorom o neraskidivim vezama između ljudi i krajolika, između »nemira u moru i u duši«. A zavičajno putovanje vojaka prema smrti, praćeno faustovskim dvojbama, slijedeći glazbeno-scenski predložak Igora Stravinskog i Charlesa Ferdinanda Ramuza, uprizorila je na terasama tvrđave Lovrjenac Dora Ruždjak Podolski kao po mnogo čemu specifičan događaj koji otvara nove perspektive u festivalskom promišljanju ambijentalnog teatra.</p>
<p> U dramskom programu ovogodišnjih Igara reprizno su izvedene i iznimno zanimljive teatarske šetnje po Mrtvom zvonu Bobe Ječića i Nataše Rajković pod nazivom »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje«, nagrađena prošle godine Nagradom Orlando, najbolja predstava hrvatskoga glumišta u 2003. Kleistov »Amfitrion« te Magellijevo kazališno sanjarenje na temu »Grižule«. A Držića su ovog ljeta izvodili i američki umjetnici na Lovrjencu. Ansambl Hartke Theatrea Američkoga katoličkog sveučilišta iz Washingtona s iznimnom energijom uprizorio je »Dunda Maroja«, dok je teatar Sveučilišta Indiana iz Pennsylvanije predstavio svoje viđenje »Grižule«.</p>
<p>I ove je sezone tako teatar Igara bio »istoznačnica za sadašnjost«, prostor propitivanja i potvrđivanje vremena u kojem nastaje, njegovih kolektivnih i osobnih dvojbi, njegovih traganja za mjestom okupljanja i ishodišta što ga nazivamo zavičajem. No, ono što se ovoga ljeta, a donekle i nekoliko prethodnih, činilo znakovitim je bijeg toga teatra iz Grada. Jer, ekspanzija turista na dubrovačkim ulicama te zaglušujuća buka iz kafića i restorana potjerala je glumce i publiku na otoke ili zaštićena mjesta izvan zidina Grada. </p>
<p> Na svom početku, prije 55 godina zamišljane u neraskidivu odnosu Grad-Teatar, Dubrovačke ljetne igre sve više tragaju za onom vojnovićevskom hridi na kojoj bi »sakrile svoju slobodu«. I možda ne toliko zbog Igara (koje iz sezone u sezonu uspijevaju pronaći nove scenske prostore), koliko zbog samoga Grada, potrebno je ponovno obnoviti tu vezu po kojoj je dubrovački festival uostalom godinama bio jedinstven u svijetu. Jer bez te unutarnje potrebe Grada da zadrži festival na svojim ulicama i trgovima, te da on (a ne samo spomenici povijesti i danas ugostiteljski objekti) bude njegovim prirodnim dijelom, i Grad i Igre izgubit će identitet, onu sliku o sebi koja im već pola stoljeća osigurava povlašteno mjesto na svjetskim kulturnim zemljovidima, a hrvatskoj se kulturi nudi kao zrcalo prema svijetu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Na kraju i publika pjevala</p>
<p>Slavni tenor i prvi hrvatski mariachi oduševili publiku na Boškovićevoj poljani. Koncert se pokazao dobrim potezom Igara i valjalo bi ga ponoviti i sljedeće sezone</p>
<p>Drugo gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama Ramóna Vargasa i prvo gostovanje zagrebačkog mariachi-sastava Los Caballeros u utorak na večer izazvalo je ovacije koje su na kraju prerasle u zajedničko pjevanje publike i izvođača. Na Boškovićevoj poljani, koja je pogodna ako nema vjetra za »zvučne« programe, više od 1200 slušatelja uzvikivalo je velikom tenoru Ramónu Vargasu i Los Caballerosima. Među publikom bile su sve generacije, od onih koje su pjevušile 60-ih »Mama Juanita«, do tinejdžera koji svakodnevno sa slušalicama u ušima uživaju u latino-američkoj glazbi. </p>
<p>Prilikom svoga prvog gostovanja na Dubrovačkim ljetnim igrama Ramón Vargas izrazio je želju da bi htio upravo ovakav koncert prirediti u Dubrovniku, a u to vrijeme zagrebački mariachi Los Caballeros već su bili zapaženi na međunarodnim nastupima, a pogotovo na Devetom međunarodnom mariachi-susretu u Guadalajari, na kojem su proglašeni najboljim svjetskim sastavom takve vrste. </p>
<p>Ramóna Vargasa kritičari i dirigenti svrstavaju u prvu tenorsku svjetsku ligu, jer njegovi nastupi diljem svijeta u opernim kućama i dvoranama izazivaju divljenje i publike i stručnjaka. Umjetnikove kvalitete su potvrđene brojnim nagradama i priznanjima. Vargas je obdaren lijepo obojenim glasom, a školovanje ga je uputilo kako da upotrijebi svoj glas, što umjetnik uspješno čini. Pjeva lagano i ležerno, celiziranom i vitalnom frazom iznosi poetsko-glazbeni sadržaj. Glas mu ima plemenit odzvon, nikad isforsirane visine.</p>
<p>Sastav Los Caballeros čini 12 iznimno talentiranih i uigranih glazbenika: pjevač i svirač na vihueli I. Androić, gitaristi A. Humaan, M. Jovetić, H. Cicvarić, violinisti P. Haluza, L. Magdalenić, D. Matić, T. Vitković, M. Grbić, trubljači K. Fabijanić, I. Kušelj, F. Vinković. Svi su oni zlatni mladići za meksičko-latinski repertoar. U sviranju su naelektrizirani, sinkronizirani, puni energije koja iz njih pršti kroz melodije i ritam. </p>
<p>Komunikacija između izvođača i publike bila je već u početku dobro uspostavljena, užarenost je rasla iz pjesme u pjesmu, bilo u solo nastupima Vargasa ili Los Caballerosa. Petnaest meksičkih pjesama i još nekoliko dodanih stvorilo je sveopće veselje i razdraganost. Svakako treba ovakav potez Dubrovačkih ljetnih igara pohvaliti i podržati i za iduću sezonu. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada »Orlando« Pokupić i Perišinu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Mezzosopranistica Renata Pokupić i glumac Kazališta Marina Držića Frane Perišin ovogodišnji su dobitnici HRT-ove nagrade »Orlando« koja se dodjeljuje za najuspješniji nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nagrade »Orlando« dobitnicima su dodijeljene u srijedu na svečanosti u palači Sponza, kojoj je među ostalima bio nazočan i pomoćnik ministra kulture RH Srećko Šestan.</p>
<p> Nakon što je odgledao sve predstave ovogodišnjih Igara, Ocjenjivački sud za dramu u sastavu Željka Turčinović, Hrvoje Ivanković i Davor Mojaš odlučio je u uži izbor izdvojiti tri glumačke kreacije, i to sve tri ostvarene u predstavi »Ekvinocijo« Ive Vojnovića, koja je u režiji Joška Juvančića premijerno prikazana na otoku Lokrumu.</p>
<p> Ocjenjivački sud izdvojio je tako Niku Marinovića u interpretaciji Frane Perišina, Jelu u interpretaciji Doris Šarić-Kukuljice te Vlaha Slijepog u interpretaciji Predraga Vušovića. Na kraju jednoglasno je odlučeno da Nagrada »Orlando« za najvrjedniji umjetnički doseg u dramskom programu 55. dubrovačkih ljetnih igara pripadne Frani Perišinu.</p>
<p> »U predstavi jakih emocija i naglašenog ambijentalnog ugođaja, Frane Perišin je jednostavnim glumačkim sredstvima, bez imalo ilustrativnosti ili prenaglašenosti, stvorio autentičan lik beskrupuloznog bogataša, što se snagom i grubošću karaktera othrvao predodređenoj mu sudbini gubitnika. Dajući svom liku Niki Marinoviću izrazitu biografsku punoću, Perišin je ušao u suptilnu, a na trenutke i ironičkim silnicama obojenu igru s likom koji je igrao, s partnerima na pozornici te s mentalnim sklopom podneblja koje drama i predstava oslikavaju. </p>
<p>Na taj način izbjegao je tipsku jednodimenzionalnost a priori negativno postavljenog lika«, stoji među ostalim u obrazloženju Ocjenjivačkog suda koji Franu Perišina smatra i stožernim glumcem ansambla dubrovačkog Kazališta Marina Držića. </p>
<p>»Renata Pokupić otpjevala je dvije kantate 'Correa nel sento amato' Alesandra Scarlattija te kao završni prilog Vivaldijevu 'Cessate, omai cessate'. Obje kantate Renata Pokupić otpjevala je briljantno, zavidnom interpretativnom zrelošću, prekrasnim čistim, zvonkim pjevom, sjajne privlačnosti i ljepote, uživljeno prenijetog stihovnog sadržaja.</p>
<p> Ljepoti i izražajnosti tumačenja Scarlattijeve kantate Renata Pokupić dodala je i izuzetno muzikalni, a savršeni pjev te dramsku interpretaciju u Vivaldijevoj okrunjenoj arijom 'Nell'orrido albegro', kojom je izmamila ovacije pa je ta završna arija bila i na bis ponovljena uz brojna skandiranja«, stoji u obrazloženju Ocjenjivačkog suda za glazbeni program 55. dubrovačkih ljetnih igara, koji je u sastavu Zoran Brajša, Ileana Grazio i Mario Polzer jednoglasno nagradu »Orlando« dodijelio mezzosopranistici Renati Pokupić, koja je u Kneževu dvoru nastupila uz Kvartet Purcell. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Više od tisuću umjetnika pod zastavom »Libertas«</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Na ovogodišnjim 55. dubrovačkim ljetnim igrama, koje završavaju u srijedu u ponoć spuštanjem festivalske zastave »Libertas« s Orlandova stupa, sudjelovalo je više od 1000 umjetnika iz dvadesetak zemalja, koji su na 20 lokacija izveli 117 programa. Publika je u proteklih 47 dana u Dubrovniku mogla vidjeti 45 dramskih, 36 glazbenih, četiri plesne i šest folklornih izvedaba, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare intendant Igara Ivica Prlender. Konferenciji je nazočio i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan.</p>
<p>Valja spomenuti i dva koncerta u Programu plus, s Maksimom Mrvicom te Ramónom Vargasom, koji je nastupio u pratnji hrvatskih mariachija »Los Caballerosa« te osam ponoćnih programa kojima Dubrovačke ljetne igre predstavljaju mlade i talentirane hrvatske umjetnike. Bilo je i 14 popratnih događanja, od izložaba do predstavljanja knjiga.</p>
<p> Ovogodišnje Igre pratilo je 55.000 posjetitelja, dvadesetak posto više nego lani, što je prema Prlenderu rezultat modernizacije prodaje karata u suradnji s generalnim pokroviteljem festivala VIP-om. Tako su se karte za sva događanja umjesto na uobičajena tri mogle kupiti na 16 prodajnih mjesta, uključujući Cavtat i Zagreb, te putem SMS-a i Interneta. Financijski gledano, zbog toga je na blagajni Dubrovačkih ljetnih igara utrženo za trećinu više novca nego prošle godine. </p>
<p>Ovogodišnji proračun dubrovačkog festivala u odnosu na prošlu godinu veći je 17 posto i iznosi 12.878.000 kuna, od čega vlastiti prihodi čine 56 posto, što je porast od 28 posto u apsolutnom iznosu. </p>
<p> Ove godine u dramskom dijelu Igara održane su tri premijere, »Otok na kojemu je vrijeme stalo« autorice i redateljice Vanje Matujec, »Ekvinocijo« Ive Vojnovića u režiji Joška Juvančića te »Priča o vojaku« Igora Stravinskog i Charlesa Ferdinanda Ramuza u režiji Dore Ruždjak. Prvi pu u povijesti dubrovačkog festivala izvedna su i dva djela Marina Držića prevedena na engleski jezik, i to »Uncle Maroje« u režiji Nauma Panovskog i u izvedbi dramskog odsjeka The Catholic University of America te »Grižula« koju je režirao Matko Sršen, a izveli su je studenti Indiana University of Pennsylvania. Predstavom »Otok na kojem je vrijeme stalo« i lutkarskom izvedbom »Orlanda« talijanskog lutkarskog kazališta Figli d'arte Cutichhio Dubrovački ljetni festival ove godine okrenuo se i najmlađoj publici. </p>
<p> Glazbeni dio Igara obilježen je povratkom velikih ansambla u Dubrovnik, među kojima je i Ruski simfonijski orkestar, čiji je koncert zadnja festivalska priredba. »Po tradiciji zadnja glazbena izvedba mora se dotaknuti i hrvatskih autora, pa će tako Ruski simfonijski orkestar izvesti Papandopulov Hommage Luki Sorkočeviću. Naravno, ruski glazbenici to će djelo zasigurno staviti na svoj repertoar, što je bio i naš cilj jer želimo da se svijet upozna i s hrvatskim kompozitorima«, rekao je Ivica Prlender. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novi hram prapovijesti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na jugozapadu Francuske, u gradiću Les Eyzies de Tayacu, izgrađen je muzej prapovijesti. Riječ je o najvećem muzeju u Europi, čija se vrijednost procjenjuje na 24,4 milijuna eura. Do sada se »svetištem« prapovijesti smatrala špilja Lascaux, a sada je hram toga razdoblja muzej u kojemu je, na površini od pet tisuća četvornih metara, izloženo šest milijuna predmeta. Muzej je posvećen neandertalcu, primatu koji se pojavio prije 300.000 godina, a nestao prije 40.000 godina. Očekuje se da će u muzej godišnje dolaziti oko 300.000 posjetitelja. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Počinje festival »Karantena«</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Osmi festival scenskih umjetnosti »Karantena« održat će se, u organizaciji Art radionice Lazareti, u Dubrovniku od 26. kolovoza do 5. rujna. U četvrtak će biti prikazana predstava »Igra«, nastala u suradnji slovenske koreografkinje Jane Menger i Ramba Amadeusa. Na »Karanteni« će gostovati alternativne kazališne predstave, a bit će održani performansi, koncerti DJ-a i uličnih svirača, video-projekcije te prezentacija Ljetne škole filma i filmskog festivala održanog ovog ljeta na Šipanu. Voditelj »Karantene« je Slaven Tolj. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Priča svih priča</p>
<p>Gotovo da i nije bitno kakvog će sjaja biti hrvatska rukometna medalja, jer utakmice rukometne vrste, svaka za sebe, poseban su doživljaj. Lepršavost, atraktivnost i neočekivanost poteza – temeljne su odlike igre naše rukometne momčadi koja ima sve više navijača među pristalicama drugih reprezentacija. Tko god ovdje ispadne tvrdi: »Do kraja turnira navijam za Hrvatsku!« Slovenci, Korejci, Španjolci, svi ovdje govore: »Za ovakve nastupe morate dobiti dva zlata.«</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatska ima veliku tradiciju u momčadskim sportovima. Nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo, zacijelo su sportovi koji su godinama vodili u popularnosti, možda upravo tim redom. Uostalom, nije nam jedan sportski pristalica rekao da se percepcija Olimpijskih igara u našoj javnosti, u očima običnog navijača temelji na (ne)uspjesima momčadskih loptačkih sportova. Rukomet na Igrama u Ateni, gledajući Hrvatsku, zoran je primjer takve tvrdnje. </p>
<p>Dok su se prije četiri godine u Sydneyju Igre promatralo tek površno, jer naših momčadskih sportova tamo nije bilo, osim neuspješnog vaterpola, rukomet je u Ateni doveo Olimpijske igre u svaki hrvatski dom. Červarova vrsta čini nas sretnima i ponosnima, čini nas – pravim olimpijcima. </p>
<p> Na žalost, hrvatski momčadski sport ide silaznom putanjom. Obraz su osvijetlali najprije košarkaši u Barceloni 1992. godine, da bi potom, bojimo se, zauvijek nestali. Momčadski sport su četiri godine kasnije spasili rukometaši prekrasnim trijumfom Kljaićevih rukometaša u Atlanti, no onda je u Sydneyju naš momčadski sport doživio – potop. Nije tamo bilo ni rukometaša, ni košarkaša, a vaterpolisti su nas razočarali. Igre u domovini malo je tko shvatio kako kakav bitan događaj. Pešalovljevu zlatnu medalju ljudi su primili ravnodušno, a zadovoljstvo osmercom i brončanom medaljom trajalo je prekratko, što je i shvatljivo, s obzirom na (nezasluženo malu) popularnost veslanja u nas. </p>
<p>Stoga su hrvatski rukometaši u Ateni iznova vratili hrvatskoj javnosti zanimanje za Igre koje je nakon Sydneyja gotovo splasnulo. </p>
<p>Svjedoci smo ovih dana bezbrojnih poziva ljudi iz domovine koji žele doći do ulaznica za polufinalni, čak i finalni dvoboj rukometnog turnira. Svi su uvjereni da će Hrvatska igrati u finalu!</p>
<p>Hrvatski navijač obožava rukometnu reprezentaciju, to nije tajna. Članovi ove rukometne vrste po popularnosti se mogu mjeriti s antologijskim momčadima hrvatskog sporta – Ćirinim »vatrenima«, glasovitim košarkašima iz Barcelone ili košarkaškim postavama Cibone iz sredine 80-ih ili tadašnje Jugoplastike ranih 90-ih... Čak smo skloni tvrdnji da su Červarovi rukometaši još više u srcu navijača nego Kljaićevi junaci iz Atlante. Spektakularnost nastupa na svjetskoj smotri u Portugalu prošle godine se ne zaboravlja tako lako... </p>
<p>Gotovo da i nije bitno kakvog će sjaja biti hrvatska rukometna medalja, jer utakmice rukometne vrste, svaka za sebe, poseban su doživljaj. Lepršavost, atraktivnost i neočekivanost poteza – temeljne su odlike igre naše rukometne momčadi koja ima sve više navijača među pristalicama drugih reprezentacija. Tko god ovdje ispadne tvrdi: »Do kraja turnira navijam za Hrvatsku!« Slovenci, Korejci, Španjolci, svi ovdje govore: »Za ovakve nastupe morate dobiti dva zlata.«</p>
<p>– Rekli su mi da moram vidjeti Hrvatsku, pričali smo s jednim grčkim navijačem koji je omotan u nacionalnu zastavu stigao na utakmicu svoje reprezentacije protiv Hrvatske. – Znamo da nemamo šansi. Lijepo mi je bilo u prvom poluvremenu, makar smo gubili s deset golova razlike. Nisam znao, a gledam rukomet često u Grčkoj, da se može tako lijepo igrati. </p>
<p>Upravo je u tome tajna popularnosti hrvatskih rukometaša. Inače, taj kolektiv krasi rijetko viđena sloga i smisao za humor. Kroz svaku izjavu, oni se pokušavaju šaliti, a kulminacija dobre atmosfere uslijedila je ujutro, nakon osvajanja medalja Duje Draganje, te teniskog para Ljubičića i Ančića. Naime, Červar je u zornicu naredio postrojavanje i dizanje zastave u čast pobjednicima. Kao u pravoj vojsci, rukometaši su stali u jedan red. Smotra, raport i pozdrav medaljama. Lijepo, duhovito, ali zacijelo i svrsishodno, jer u takvoj atmosferi, koju kreira sâm Lino Červar, lakše je izdržati naporne atenske dane, pune prihološkog pritiska. </p>
<p>Mnogi Lini Červaru pokupavaju osporiti stručnost, vodeći se za detaljima koji možda s rukometom i nemaju puno veze. Čine to oni koji imaju krivo mišljenje što treba raditi i što treba značiti izbornik reprezentacije. </p>
<p>Jer, izbornik, onaj koji odabire igrače, nije odgovoran samo za fizičko i igračko stanje svojih igrača, već i za cjelokupnu atmosferu u i oko nje. Svaki izbornik sa sobom ima i trenera koji mu pomaže, ali prva je izbornikova odgovornost stvoriti ugođaj u reprezentaciji koji može osigurati dobar trening, izvrsno raspoloženje i psihičku stabilnost. </p>
<p>Červar, osupnut tim kritikama, doživljava sudbinu kao svojedobno Ćiro Blažević, kojem su isto govorili kako je samo dobar motivator i psiholog. Štoviše, jednog i drugog vole opaliti po ušima čim svojim izjavama dodaju i pokoju domoljubnu. </p>
<p>No, oba ova trenera, i Červar i Blažević shvatili su jedno, što mnogi ne žele ni čuti. Da su rukomet i nogomet još uvijek samo igra, igra u kojoj treba nadmudriti suparnika, biti spretniji i sposobniji od njega, a svaka spretnost i sposobnost u utakmici ovisi o stanju trenutnog raspoloženja. Kako je u Červarvoj vrsti atmosfera izvanredna, tako se igrači iz utakmice u utakmicu dižu u formi, ne libeći se igrati na trenutke čak i spektakularno, sve kako bi pokazali da su, ne samo u igračkom klimaksu, već i da im je raspoloženje i zajedništvo glavni adut. A gdje ćete steći veće zajedništvo, nego kroz domoljublje koje krasi ovu rukometnu generaciju. </p>
<p>U još nešto smo sigurni. Tek ćemo vidjeti koliko su nam Červarovi rukometaši značili onda kad odu s velike scene. Zar nam nije tako s nogometom? Zato, svi koji možete dođite do Atene. Tko zna kada ćete moći vidjeti još jednom takav rukometni festival!</p>
<p>• Parovi polufinala, petak, 13.30: HRVATSKA - Mađarska; 15.30: Rusija - Njemačka. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Džomba treći strijelac, a Metličić treći dodavač turnira </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Nakon pet utakmica u skupinama te utakmicama razigravanja i četvrtfinala, sve je zanimljivije gledati i kumulativnu statistiku. A ona sasvim lijepo pokazuje da u svakoj konkurenciji Hrvatska ima svoje adute. Mirza Džomba i Igor Vori su među pet najefikasnijih igrača olimpijskog turnira, Petar Metličić, Ivano Balić i Blaženko Lacković nisu samo strijelci, već i dodavači... Venio Losert se i dalje drži na vrhu po postotku obrana, a cijela se priča vrti oko njemačkog dvojca Fritza i Ramote, Španjolca Barrufeta i našeg Venija. Naš drugi vratar, Vlado Šola branio je manje na olimpijskom turniru od Loserta, ali njegov je učinak bio dovoljan da skoči među deset najboljih vratara na Igrama. </p>
<p>Dakle, kumulativna statistika nakon šest kola na olimpijskom turniru izgleda ovako:</p>
<p> Strijelci</p>
<p>1. Kyung-Shin Yoon (Kor) – 45 pogodaka (pokušaja 85, 53%); 2. Olafur Stefaansson (Isl) – 43 (67, 64%), 3. MIRZA DŽOMBA (HRV) – 38 (51, 75%), 4. Carlos Perez (Mađ) – 36 (77, 47%), 5. IGOR VORI (HRV) – 33 (47, 70%)... </p>
<p>1. O. Steffansson (Isl) – 27, 2. Spiros Balomenos (Grč) – 24, 3. PETAR METLIČIĆ (HRV) – 24, 4. IVANO BALIĆ (HRV) – 23, 5. Volker Zerbe (Njem) – 22... 9. BLAŽENKO LACKOVIĆ (HRV) – 16...</p>
<p>Pogoci i asistencije</p>
<p>1. O. Stefansson – 70 (43 gola + 27 asistencija), 2. Kyung-Shin Yoon – 58 (45+13), 3. Laszlo Nagy (Mađ) – 49 (31+18), 4. Balomenos (Grč) – 47 (23+24), 5. BALIĆ (HRV) – 46 (23+23), 6. METLIČIĆ (HRV) – 46 (22+24)... 10. VORI (HRV) – 43 (33+10)...</p>
<p>1. Hennig Fritz (Njem) – 42 % obranjenih udaraca (77 obrana, 184 udarca), 2. David Baruffet (Špa) – 41 % (78-190), 3. Christian Ramota (Njem) – 41 % (23-56), 4. VENIO LOSERT (HRV) – 40 % (63-156), 5. Beno Lapajne (Slo) – 36 % (64-178)... 10. VLADO ŠOLA (HRV) – 35 % (24-69)...</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>I poslije Kenterisa - Halkia</p>
<p>Spektakularna pobjeda Grkinje Fani Halkie u finalnoj utrci na 400 metara prepone čudo je gotovo jednako Kenterisovoj sydneyjskoj pobjedi na 200 metara, s tom razlikom što je ona vjerojatni ishod finala najavila već u polufinalu istrčavši olimpijski rekord</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Egzekutori Međunarodnog olimpijskog odbora su izbacili Kostasa Kenterisa s Igara u Ateni, no nisu, čini se, uspjeli izbaciti Kenterisa iz grčkih atletičarki i atletičara. U srijedu je na olimpijskom stadionu »Kenteris« bila grčka preponašica Fani Halkia.</p>
<p>Njezina spektakularna pobjeda u finalnoj utrci na 400 metara prepone čudo je gotovo jednako Kenterisovoj sydneyjskoj pobjedi na 200 metara, s tom razlikom što je ona vjerojatni ishod finala najavila već u polufinalu istrčavši olimpijski rekord (52.77). U finalu smo gledali gotovo identičnu utrku (52.82) i uvjerljivu pobjedu Fani Halkie, kao i totalni krah svjetske rekorderke Julije Pečonkine, koja je sa 55.79 ostala uvjerljivo posljednja. Aktualna svjetska prvakinja, Jana Pitman, zauzela je peto mjesto. Bila je u vodstvu do polovice staze, a onda je utrku »privatizirala« Halkia.</p>
<p>– Grkinja je došla niotkuda, rekla je veliku istinu Amerikanka Brenda Taylor. Valjda neće biti ponovno posla za gospodu iz prve rečenice. Bilo bi uistinu tragično da je cijeli taj spektakl i »narodno veselje« na prepunom olimpijskom stadionu bilo nizašto...</p>
<p>Pažljiviji pratitelji atletike uvijek su se čudili kako Allen Johnson uz sve one prepone koje poruši u 110 metara utrke, uglavnom stalno pobjeđuje i nikad ne padne. No, u drugom krugu kvalifikacija u Ateni konačno je i on postao žrtvom svog stalnog sraza s preponama. Ravnotežu je izgubio već na trećoj, na petoj je ponovno uhvatio ritam, sapleo se o sedmu i proletio ispod osme... Naravno da se takve stvari na visokim preponama događaju (pitajte Gail Devers), no da u dva dana padom preko prepone olimpijske nastupe okončaju i aktualna svjetska prvakinja (Perdita Felicien) i aktualni svjetski prvak (Johnson), čudo je ravno onome koje je napravila Fani Halkia.</p>
<p>U finalu atletičarki na 200 metara nije se, međutim, ponovilo čudo s dvostruko kraće staze kada je Julija Nesterenko osvojila zlato. Ovog puta američko-karipska koalicija na čelu s Veronicom Campel (22.05) je uzvratila udarac i uzela sva tri odličja, uz svjetski juniorski rekord (22.18) drugoplasirane Amerikanke Allyson Felix.</p>
<p>Tek šestog dana atletskih natjecanja na scenu je stupila Marion Jones, osvajačica pet medalja u Sydneyju i nekada najbolja svjetska sportašica. U kvalifikacijama skoka u dalj bila je vidno nervozna, nesigurna, pa čak i uplašena. Gledatelji su to primijetili pa su je podržali pljeskom. U prvom pokušaju je prestupila, a u drugom preskočila kvalifikacijsku normu i tiho otišla sa stadiona.</p>
<p>O finalu kladivašica tek nekoliko činjenica. Čak osam finalistica je prebacilo 70 metara, najbolja svjetska kladivašica Yipsi Moreno je uglavnom gađala mrežu bacačkog kruga, pa je uz dosta problema došla do srebra, a pobijedila je Olga Kuzenkova s olimpijskim rekordom (75.02). Prava je šteta što je za svega 6 centimetara nastup u takvom finalu izmaknuo Ivani Brkljačić...</p>
<p>• Rezultati finala, atletičarke, 200 metara: 1. Campbell (Jam) 22.05, 2. Felix (SAD) 22.18, 3. Ferguson (Bah) 22.30..., 400 prepone: 1. Halkia (Grč) 52.82, 2. Tirlea (Rum) 53.38, 3. Tereščuk (Ukr) 53.44..., kladivo: 1. Kuzenkova (Rus) 75.02, 2. Moreno (Kub) 73.36, 3. Crawford (Kub) 73.16...</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blanka, preleti! </p>
<p>»Vjerojatno ćemo morati odraditi cijele kvalifikacije u samo tri skoka kako bi Blanka potrošila što manje snage. Znate, to sa snagom nije baš tako jednostavno, ona se ne troši postupno iz skoka u skok. Snage vam nakon određenog broja skokova jednostavno nestane, upozorava Blankin otac i trener Joško Vlašić </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Iako je kvalifikacijska norma za dolazak na Olimpijske igre bila relativno visokih 195 cm, u Ateni su se pojavile čak 34 skakačice u vis. Sedam ih je ove godine skočilo preko dva metra, a u rubrici osobnih rekorda skokove preko 200 cm ima njih 13. I norma za ulazak u olimpijski finale bit će, međutim, 195 centimetara.</p>
<p>Blanka Vlašić s takvom normom nije naročito zadovoljna: </p>
<p>– Trebalo je staviti veću normu za finale, barem 196 cm. Ovako bi se moglo dogoditi da u finale uđe i više od 12 visašica, pa da tamo bude prava gužva.</p>
<p>Blankin otac i trener Joško Vlašić vrlo je oprezan u najavi kvalifikacijskog natjecanja visašica: </p>
<p>– Blanki je prije problema s virozom tih 195 cm bila visina s kojom se poigravala. No, to ni u kojem slučaju nije visina koju trebamo podcjenjivati. Tek ćemo vidjeti kako će Blanka nakon svega reagirati na tim za nju inače laganim visinama. Vjerojatno ćemo morati odraditi cijele kvalifikacije u samo tri skoka, kako bi Blanka potrošila što manje snage. Znate, to sa snagom baš nije tako jednostavno, ona se ne troši postepeno iz skoka u skok. Snage vam nakon određenog broja skokova jednostavno nestane. </p>
<p>Oprez je oprez, no u cijelom ovom slučaju više je nego ohrabrujuće Blankino držanje u Ateni. Dojma smo da čak i pravu opsadu brojnih domaćih i stranih novinara podnosi mnogo bolje nego na nekim prijašnjim velikim natjecanjima. </p>
<p>U Sydneyju je sa 17 godina u kvalifikacijama skočila 192 cm i zauzela 17. mjesto. Četiri godine kasnije čak je i nakon izlaska iz bolesničke postelje visašica kojoj se svi klanjaju. Stoga, poruka kladiteljima - Blanka to može! </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vezmar favoritkinja američkih medija, Šarić prijeti iz sjene</p>
<p>Lijepo je znati da te barem negdje cijene. Godi mi to iako su Amerikanci te prognoze radili na temelju golih rezultata u posljednje četiri godine, bez pravog uvida u trenutačnu formu, prokomentirala je svoju poziciju velike favoritkinje Nataša Vezmar koja natupa u nedjelju, zadnjeg dana Igara</p>
<p>ATENA</p>
<p> – U srijedu rano ujutro u Atenu su doputovale taekvondašice Nataša Vezmar i Sandra Šarić, kojima na ovim Igrama cilj nikako nije samo sudjelovati. Zato nas je malo začudilo da su u Atenu stigle tek četiri dana uoči natjecanja, izgubivši pritom jednu noć.</p>
<p>– Izgubiti noć mi je uvijek grozno jer ja baš nisam neka »partijanerka«. No, mi nismo imale drugu mogućnost, niti smo mogle birati kad ćemo doći. Putovale smo onda kada nam je rečeno da putujemo. Spavat ću ovdje i danju i noću kako bih to nadoknadila, rekla je po dolasku u Atenu Nataša Vezmar, koja je prema prognozama Sport Illustrateda i US Todaya glavna kandidatkinja za olimpijsko zlato u svojoj kategoriji.</p>
<p>– Lijepo je znati da te barem negdje cijene. Godi mi to iako su oni te prognoze radili na temelju golih rezultata u posljednje četiri godine, bez pravog uvida u trenutačnu formu. U taekvondou puno toga ovisi i ždrijebu jer nema sustava nositelja. Moguće je tako da se već u prvom kolu dogodi finale. Više bih u prvom kolu voljela neku slabiju protivnicu, no tko hoće osvojiti medalju mora prije ili kasnije pobijediti i najbolje.</p>
<p>• Tko su, dakle, osim vas glavne favoritkinje za odličja u kategoriji preko 67 kilograma?</p>
<p>– Mislim da su to Kineskinja Zhong Chen, koja je osvojila zlato u Sydneyju, te Britanka Sarah Stevenson koja je došla iz niže kategorije, no već ima i svjetski naslov. No ima tu i nekoliko sasvim nepoznatih taekvondašica o kojima ne znamo ništa. Afrikanke mogu biti vrlo neugodne. Izvukla sam puno pouka iz sydneyskog iskustva. Trebalo mi je puno vremena da shvatim kako je 4. mjesto na olimpijskim igrama velik uspjeh i nakon toga sam puno radila da bih postala još bolja. Inače, ovdje priželjkujem samo jednu stvar, a to je pošteno suđenje.</p>
<p>Tek 20-godišnju Sandru Šarić (nastupa u subotu), inače aktualnu svjetsku doprvakinju, mnogi ovdje smatraju favoritkinjom iz sjene, koja bi do odličja mogla čak i lakše od Nataše Vezmar. Ona je dodatno pojasnila Natašinu opasku o suđenju:</p>
<p>– Poznato je da je taekvondo korejski sport i da su Korejci jako favorizirani kod sudaca. U slučaju izjednačene borbe nema nikakve šanse da na kraju pobjednikom ne bude proglašen korejski borac. Sjedište našeg saveza je u Koreji, tamo se određuje koji će suci gdje suditi i malo tko od njih će riskirati kada je o suđenju Korejcima riječ. </p>
<p>• I u vašoj kategoriji, onoj do 67 kilograma, upravo je Korejka Kyung Sun Hwang glavna favoritkinja za zlato?</p>
<p>– Ona i Kineskinja Wei Luo. Njih bi bilo dobro izbjeći na početku natjecanja.</p>
<p>Ni Sandri Šarić izgubljena noć nije naročito dobro »legla«, no nju muči i nešto drugo:</p>
<p>– Na samoj sam granici dozvoljene težine za svoju kategoriju, pa sve do službenog vaganja dan uoči borbe moram paziti koliko jedem. Pošteno ću se najesti tek poslije vaganja..</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prekasno buđenje Šimenca i društva</p>
<p>Na utakmici u kojoj su naši pobijedili 12-1 gledatelji su se najviše veselili utješnom pogotku Egipćana </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Čak i bez tri bitna igrača (Premuž, Hinić, Barač) hrvatski vaterpolisti su bez ikakve muke pobijedili reprezenatciju Egipta sa 12-1 (4-0, 2-0, 4-0, 2-1) u dvoboju za poredak od sedmog do 12. mjesta. </p>
<p>Razlika u kvaliteti bila je očita od prve sekunde, izabranici Zorana Roje na Egipćanima su iskalili sav bijeszbog lošeg rezultata na olimpijskom turniru. Gledatelji su se najviše veselili utješnom pogotku Egipćana, Walid Resk je iskoristio brojčanu prednost tri i pol minute prije kraja utakmice.</p>
<p>Nakon dvije uzastopne pobjede Hrvatska u petak (16 sati) igra protiv Italije. Pobjednik će se u nedjelju boriti za sedmo mjesto, dok će poraženi igrati za devetu poziciju.</p>
<p>• Olimpijsko plivalište</p>
<p>HRVATSKA – EGIPAT 12-1 (4-0, 2-0, 4-0, 2-1)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Burić 3, Vranješ 1, Šimenc 2, Volarević, Štritof, Smodlaka 2, Franković 2, Fatović 2, Kobešćak.</p>
<p>EGIPAT: Mohamed, Gamaledin, Zaher, Mashhour, Sultan, Khalil, Abdelmohsen, El Helw, Badr, Ahmed, Abdel, El Sammany, Rezk 1.</p>
<p>SUCI: Haotian (Kina) i Pinker (SAD). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 5 (7), Egipat 1 (3).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir BURIĆ. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bogata Jurčevićeva ostavština </p>
<p>Dinamova bi pobjeda značila lijep kozmetički zahvat na blijedom i oronulom licu maksimirske momčadi i barem na trenutak amnestirala trenera Bagu od njegove, ničim izazvane, kritike dojučerašnjem suradniku Jurčeviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Promjena na klupi, pred vratima, u obrambenom zidu i u veznom redu. Dinamova će momčad, dakle, uzvratnu utakmicu drugog pretkola Kupa Uefe u Novoj Gorici (17.30 sati) protiv slovenskog Primorja iz Ajdovščine dočekati u posve drukčijem profilu od onoga kakav ju je krasio u prvom, zagrebačkom okršaju. »Plavi« su tada, rezultatski uvjerljivo sa 4-0, pobijedili Slovence i praktički već u tih 90 minuta odagnali dvojbe oko putnika u prvo kolo, koje će ujedno biti posljednja prepreka prije konačnog cilja - plasmana u skupine Kupa Uefe. Sada, dva tjedna kasnije, Dinamo u Sloveniju dolazi s novim trenerom, novim vratarom, drukčije formiranim obrambenim zidom i modificiranim veznim redom u kojem će nedovoljno oporavljenog Agića zamijeniti Tomić. </p>
<p> Zbivanja nakon zagrebačkog okršaja ovih suparnika pravi su apsurd. Tadašnji trener Dinama Nikola Jurčević upravo je nakon te utakmice odlučio napustiti klupu ogorčen medijskim pogromom kakvog su tiho podržali i sami klupski čelnici. »Odradio« je još dvoboj protiv Varteksa u Varaždinu (2-2) nakon čega je medijska metla pomela i njega, koji je prisilno ponudio ostavku, ali i vratara Ivana Turinu, koji će odsad utakmice najčešće pratiti uz privremenoga glavnog trenera Đuru Bagu - na klupi. Status prvog vratara do daljnjega pripada Marku Šarliji. A, što je, dakle, Dinamo dobio s ovakvim promjenama i što, naposljetku, navijači mogu očekivati ubuduće? Ako je suditi po posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Rijeke u Maksimiru, odgovor je - ne mnogo. Bago je nedugo nakon ustoličenja naglasio da igra i stanje momčadi »ne mogu biti gori nego dosad«, opalivši time snažnu verbalnu pljusku dojučerašnjem suradniku Jurčeviću. No, niti Bagina momčad nije na svome terenu uspjela dograbiti pobjedu, Rijeka je izvukla 1-1. Štoviše, po jednom je detalju ipak bilo gore nego dosad: Jurčevićev Dinamo u dva domaća dvoboja, protiv Osijeka (0-0) i Primorja (4-0), nije primio nijedan gol. Bagin Dinamo jest! Gostovanje u Novoj Gorici bit će mu drugi ispit u ulozi prvoga trenera i, dakako, prvi ozbiljniji pokazatelj kakve je to kvalitativne pomake dosadašnji pomoćni trener unio u momčad.</p>
<p> Sigurno je tek da pristup »plavih« toj utakmici neće biti revijalan, neovisno o golemih 4-0 iz Zagreba. Pobjeda im je potrebna i za povećanje koeficijenta hrvatskih predstavnika u eurokupovima. Pritom bi značila i lijep kozmetički zahvat na blijedom i oronulom Dinamovom licu i barem na trenutak amnestirala Bagu od njegove, ničim izazvane, kritike Jurčeviću.</p>
<p> Od prve će minute istrčati: Šarlija – Buljat, Mijatović, Milinović, Hrman – Bošnjak, Tomić, Kranjčar, Pranjić – Zahora, Ljubojević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Na krilima navijača do pobjede </p>
<p>Turci dolaze s minimalnom, ali značajnom prednošću (1-0), no domaćini smatraju da unatoč tome mogu napraviti pothvat i proći u idući krug </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Nakon tri sušne sezone, nogometaši Rijeke opet su u žarištu europskih zanimanja. Uzvratni ogled Rijeke i turskoga Genclerbirligija u sklopu 2. pretkola Kupa Uefe podigao je na noge navijački puk u Rijeci i okolici. Ulaznice su planule, u utorak, dva dana prije dvoboja, već je prodano 6000 ulaznica, što znači da će tribine biti pune, a navijači Armade raspoloženi za bodrenje. Posebnu draž ovoj utakmici daje rezultatska neizvjesnost. Turci dolaze s minimalnom, ali značajnom prednošću (1-0), no domaćini smatraju da unatoč tome mogu napraviti pothvat i proći u idući krug. </p>
<p>Turska je ekspedicija doputovala u Rijeku dan prije utakmice, a održana je i konferencija za novinare. Trener Genclerbirligija Erdogan Arica poslužio se diplomatskim rječnikom, na želeći previše otkrivati svoje karte: </p>
<p>– Očekujem džentlmensko nadmetanje i fer igru. Vjerujem da će to biti dobra utakmica za nas i za publiku. Činjenica da imamo pogodak prednosti daje nam pravo nadati se da ćemo ostvariti cilj i plasirati se u sljedeće kolo. </p>
<p>Na pitanje hoće li se igra njegove momčadi razlikovati od one koju je prikazala u prvoj utakmici, Arica je odgovorio: </p>
<p>– Da, ali ne znatno. Nećemo igrati obrambeno, ali moramo čuvati prednost. </p>
<p>Jedan od stranaca u momčadi Genclerbirligija, Belgijanac Philip Deams također je optimistički raspoložen:</p>
<p>– Za nas je ova utakmica vrlo važna. Rijeku smo upoznali i cijenimo je kao jakog suparnika. Najmanje je što možemo napraviti sačuvati prednost i zakoračiti u sljedeći krug. </p>
<p>Trener nogometaša Rijeke Elvis Scoria potpuno je svjestan ne samo financijske moći suparničkoga kluba nego i igračkih kvaliteta. Ne propušta istaknuti da je turska momčad favorit, ali dodaje: </p>
<p>– Svjesni smo da imaju prednost. No, i u prvoj smo utakmici pokazali da možemo parirati. Naš je zadatak težak, jer moramo postiži pogodak, a pritom ne zanemariti obranu. Vjerujem u naše mladiće, sigurno će na krilima navijača dati sve od sebe i bude li malo sreće možemo proći u sljedeći krug, kaže Scoria. </p>
<p>Trenerovu ocjenu dijeli i najbolji ovosezonski strijelac Riječana Tomislav Erceg: </p>
<p>– Sve je moguće. Respektiramo suparnika, ali to ne znači da ga se bojimo. Znamo da Genclerbirligi igra čak i bolje u gostima, a to su pokazali i prošle sezone u Kupu Uefa. No, naša je želja za pobjedom silna, a i taj će trenutak mnogo značiti. </p>
<p>Momčad Rijeke najvjerojatnije će istrčati u sljedećoj formaciji: Marić - Šarić, Lerank, Knežević, Mujdža - Tadić, Linić, Brkić - Novaković, Butić - Erceg.</p>
<p>Susret na Kantridi počinje u 19.30 sati, a sudačku trojku iz Norveške predvodit će Espen Berntsten. </p>
<p>Tonko Kraljević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sliškovićev naporan vozni red</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Karizma Blaža Sliškovića, njegova omiljenost kod nogometnog puka, bilo u Splitu ili u BiH, penicillin je za zlobne primjedbe da je nemoguće paralelno uspješno voditi i Hajduk i reprezentaciju BiH. Čini se da su čelnici splitskog kluba zaigrali na kartu navijačkih simpatija prema Sliškoviću i nadaju se da će on uspjeti amortizirati izloženost uprave navijačkom linču.</p>
<p> Nije da nisu svjesni da Slišković ima i te kako odgovoran posao vodeći bosanskohercegovačku reprezentciju kroz kvalifikacije za SP, ali su se poveli saznanjem da je od »ljiljana« napravio pravu momčad. Bez Europe, bez sportskog direktora i bez podrške navijača klub je u krajnje neugodnoj situaciji i Slišković bi trebao biti izlaz. No, voziti na dva kolosijeka nije lako i može se promašiti odredište. Pitanje je tko će više patiti - klub ili reprezentacija. Već u subotu Slišković će voditi Hajduk protiv Zadra, da bi od nedjelje počeo pripreme selekcije BiH za utakmicu 8. rujna protiv Španjolske. Da situacija bude za »bijele« teža, derbi protiv Dinama u Zagrebu je već 11. rujna! Prema tome, Slišković će biti »i amo i tamo«, a samo da ne ispadne kako je zapravo - nigdje, čardak ni na nebu ni na zemlji.</p>
<p> – Hajduk nisam mogao odbiti. Usaglasili smo sve, a prioritet je reprezentacija BiH i ove dvije utakmice protiv Španjolske i SiCG. Želio bih da se Štimac vrati i bude sportski direktor, jer on i nije kriv za krizu. Igrače ne poznam dobro i treba mi malo vremena. Znam za zahtjeve Katalinića oko raščišćavanja momčadi, ali zasad neću ništa mijenjati, kaže Slišković.</p>
<p> Uzgred, u srijedu je u Sarajevu obznanio popis reprezentativaca. Vijest iz Splita iznenadila je sve ljubitelje nogometa u BiH. Ahmet Pašalić, direktor reprezentacije pokušao je pojasniti:</p>
<p> – Šokirali smo se, jer nismo znali što se dogovorio s Hajdukom. Kad smo saznali detalje bilo nam je lakše. Bila mu je želja voditi Hajduk i mi mu je nismo mogli uskratiti. Pogotovo, jer nas je sve zadužio napravivši od BiH pravu momčad.</p>
<p> Sliškovićeva dvostruka uloga dovodi do dvojakih komentara. Dio bosanskohercegovačke javnosti drži njegov potez neodgovornim i nemoralnim, dok mu dio oprašta zbog njegove omiljenosti. U Splitu se, pak, vesele povratku legende na Poljudu, ali se boje da će Hajduk patiti zbog Sliškovićevih obveza prema reprezentaciji BiH, a usto se i prisjećaju njegove ležernosti iz igračkih dana...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Terorizam ili splet tajnovitih okolnosti</p>
<p>Pad dvaju ruskih zrakoplova upućuje na teroristički napad, a mogućnost da dva zrakoplova padnu istodobno ocjenjuje se na jedan prema milijun / Spekulira se da su čečenski pobunjenici umiješani u pad zrakoplova, nekoliko dana prije nedjeljnih izbora u Čečeniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dva ruska putnička zrakoplova pala su oko 23 sata u utorak navečer gotovo simultano, u razmaku od samo nekoliko minuta. Jedan u području Tule, s 44 putnika i osam članova posade nedaleko od Moskve, a drugi s 34 putnika i osam članova posade u području Rostova na Donu. Oba su krenula iz iste moskovske zračne luke Domodedovo. Ekipe za spašavanje na mjestima nesreće pronašle su olupine obaju zrakoplova i njihove »crne kutije«.</p>
<p>U srijedu ujutro službenog izvješća što je uzrok nesreći dvaju zrakoplova nije bilo, ali su pojačane mjere sigurnosti u Moskvi. Glasnogovornik ruske policije Kiril Mazurin izjavio je da su pokrenute dvije vrste antiterorističkih mjera, što ukazuje da vlasti ipak sumnjaju da je uzrok pada zrakoplova teroristički napad.</p>
<p>Ruski istražitelji užurbano traže ključne elemente kako bi se mogli rasvijetliti uzroci nesreća, a angažirani su brojni stručnjaci. Iako Rusi zasad ništa konkretno ne kažu, inozemni stručnjaci kalkuliraju da bi ipak mogla biti riječ o terorističkom napadu, jer je Vladimir Putin naredio FSB-u, bivšem KGB-u, da se uključi u istragu. To se u pravilu čini kada se sumnja na terorizam.</p>
<p>Zrakoplov »tupoljev-154« s 44 putnika i osam članova posade nestao je s radara kasno u utorak uvečer kod Rostova na Donu. Zrakoplov je letio iz Moskve prema ljetovalištu Soči na Crnom moru. Samo nekoliko minuta prije oko 150 kilometara od Moskve srušio se zrakoplov »tupoljev-134« u kojem su bila 34 putnika i osam članova posade.</p>
<p>Očevici tvrde da je zrakoplov koji je pao u području Tule prije pada eksplodirao. Vijesti dolaze od lokalnih vlasti koje su pronašle ostatke zrakoplova kod sela Bučalki. Nema podataka o preživjelima. Prema izvješću Itar-Tassa, moskovska kontrola zračnog prometa od posade zrakoplova nije primila nikakav signal o mogućim problemima.</p>
<p>Većina stručnjaka se slaže da je istodobni pad zrakoplova ili rezultat terorizma ili splet tajnovitih okolnosti. Mogućnost da dva zrakoplova padnu istodobno ocjenjuje se na jedan prema milijun.</p>
<p>Jedan od zrakoplova poslao je signal SOS, što može ukazivati i na otmicu prije no što je kontakt između zrakoplova i kontrolora leta izgubljen.</p>
<p>Postoje spekulacije da su čečenski pobunjenici umiješani u pad zrakoplova, nekoliko dana prije nedjeljnih izbora u Čečeniji. Pobunjenički vođe to su kategorički odbili, a i Moskva se zasad o tome ne želi javno izjašnjavati.</p>
<p>Glasnogovornik zračne luke Domodedovo izjavio je da nije bilo stranaca ni na jednom popisu putnika, ali agencija Interfax citira službenika izraelskog veleposlanstva koji tvrdi da je najmanje jedan Izraelac bio u zrakoplovu TU 134.</p>
<p>Agencija Interfax ranije je navela, pozivajući se na izvor blizak vlastima, da je prije katastrofe bio uključen sustav uzbune koji obilježava otmicu. Ista agencija je zatim precizirala, pozivajući se na policijski izvor u Rostovu na Donu, da je taj signal ukazivao na »napad na posadu«.</p>
<p>TU 134 je zrakoplov dugačak 34 metra i može primiti 84 putnika. Zrakoplov TU 154 dugačak je 47 metara i može primiti 180 putnika. Vlasnici dviju kompanija čiji su zrakoplovi pali tvrde da nije riječ ni o ljudskoj pogrešci niti o tehničkim problemima koji bi uzrokovali pad zrakoplova. Posade su bile iznimno iskusne, a jednim zrakoplovom je pilotirao i predsjednik kompanije.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci tvrde da je Al Sadr pobjegao iz Najafa</p>
<p>Ajatolah Sistani vratio se u opkoljeni Najaf/ Američki dužnosnici kažu da je Al Sadr pobjegao prema jugu zemlje, ostavljajući svoje pristaše na cjedilu što demantiraju borci Mehdijeve vojske </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ajatolah Ali al Sistani (73) se nakon uspješne operacije srca u Londonu u srijedu vratio u sveti šijitski grad Najaf kako bi izravno pomogao u stišavanju gotovo trotjednih sukoba.</p>
<p> Al Sistani je pozvao sljedbenike iz cijele zemlje da krenu na povijesni marš mira prema staroj gradskoj jezgri gdje se nalazi najveća šijitska svetinja džamija imama Alija.</p>
<p>Hoće li povratak velikog ajatolaha prionijeti okončanju najafske poratne drame teško je pouzdanije reći. Mnogo toga ovisi o susretu Al Sistanija i predstavnika privremene bagdadske vlade. Amerikanci preko megafona šire vijest kako je Al Sadr pobjegao iz Najafa prema jugu zemlje, ostavljajući svoje suborce i pristaše na cjedilu. No, iz tabora Mehdijeve vojske odlučno opovrgavaju te tvrdnje kao zlonamjerne, odnosno kao dio psihološko-propagandnog rata.</p>
<p>Tijekom noći na srijedu američki borbeni zrakoplovi ponovo su žestoko raketirali dijelove oko Alijeve džamije i drevnoga groblja. Amerikanci su, uz potporu tenkova, prodrli na 100, a prema nekim tvrdnjama čak na 20 metara od ulaza u šijitsko svetište kako bi ugušili pobunu. Iračke snage sigurnosti počele su sa pretraživanjem kuća i zgrada u zaposjednutim dijelovima grada u potrazi za pristašama ratobornoga al Sadra. </p>
<p>Američke snage i privremena iračka vlada Iyada Allawija nastoje da uz šijitski Najaf pod svoju kontrolu gotovo istodobno stave i Falluju, zapadno od Bagdada, jedan od glavnih stožera sunitskog otpora. Uspostavom te »ravnoteže« kontrole i straha očito se nastoje ugasiti glavna izvorišta sve šire pobune i otpora protiv nazočnosti stranih postrojbi na iračkom tlu i »marionetske« prijelazne vlade u Bagdadu. </p>
<p>U sjeni najafske drame, odvija se i apokalipsa Falluje praćena svakodnevnim američkim bombardiranjima. Samo tijekom noći s utorka na srijedu u glavnu gradsku bolnicu, prema tvrdnjama dr. Adela Khamisa, prebačena su četiri ubijena i četiri ranjena stanovnika grada.</p>
<p>Falluja je, prema navodima očevidaca, gotovo potpuno pod kontrolom sunitskih pobunjenika. Vjeruje se da bi pad grada zaustavio sunitsku pobunu i stvorio koliko toliko povoljne uvjete za pripremu i održavanje siječanjskih općih izbora. </p>
<p>Pažnju arapske i svjetske javnosti zaokuplja izvješće neovisne Komisije koja je istraživala zlostavljanja i nečuvena mučenja u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. Šef komisije, bivši američki ministar obrane James Schlesinger nazivajući taj zatvor »životinjskom kućom« rekao je da se radilo o svojevrsnom »sadizmu u noćnoj smjeni«. Schlesinger drži da izravnu odgovornost za bestijalna iživljavanja nad zarobljenicima snose zapovjednici američke vojske do razine zapovjednika brigada, a neizravnu odgovornost više čelništvo sve do samog washingtonskog vrha.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rumsfeld nije kriv, ali je posredno odgovoran</p>
<p>Premda je istraga o Abu Ghraibu glavni teret odgovornosti svalila na leđa stražara u tamnici, utvrdila je da institucionalna i osobna odgovornost ipak seže sve do Washingtona i do najvišeg američkog zapovjednika u Iraku u to vrijeme, generala Ricarda Sancheza </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Za zlostavljanje zatočenika u iračkom zatvoru Abu Ghraib najviše su odgovorni sami američki vojnici i njihovi neposredni zapovjednici koji su upravljali tom tamnicom, utvrdilo je nezavisno povjerenstvo kojim je predsjedavao bivši američki državni tajnik za obranu James Schlesinger. Isto povjerenstvo utvrdilo je, međutim, da su ipak posredno krivi i tajnik za obranu Donald Rumsfeld te visoki američki vojni zapovjednici u Iraku, utoliko što nisu dovoljno nadzirali stanje u bagdadskom zatvoru. </p>
<p>»U Abu Ghraibu je vladao kaos«, rekao je Schlesinger, objavljujući svoje izvješće. U razgovoru za BBC u utorak navečer, on je spomenuo i to da su tamo »u noćnoj smjeni radili neki sadisti«. Po Schlesingeru, »brutalnost i sadizam bez svrhe« mogli su se izbjeći da se zatvorske čuvare bolje obučilo i nadziralo. </p>
<p>Premda je istraga glavni teret odgovornosti svalila na leđa stražara u tamnici, utvrdila je da institucionalna i osobna odgovornost ipak seže sve do Washingtona i do najvišeg američkog zapovjednika u Iraku u to vrijeme, generala Ricarda Sancheza. Schlesinger je međutim rekao da ni Donald Rumsfeld, niti šef američkog združenog vojnog stožera Richard Myers ne bi trebali podnijeti ostavke, jer bi to samo dovelo do likovanja među neprijateljima Amerike.</p>
<p>Fotografije koje prikazuju američke vojnike kako muče i ponižavaju gole iračke zatočenike prijeteći im zatvorskim pisma ili lažnim strujnim udarima proljetos su skandalizirale svijet. Istragu o tome, koju je upravo završila četveročlana Schlesingerova komisija, pokrenuo je sam Rumsfeld. James Schlesinger, tajnik za obranu u Nixonovoj administraciji nazvao je Rumsfeldovo držanje oko istrage primjernim. Istraga je utvrdila da ni američka administracija niti njen tajnik za obranu nisu dobro isplanirali stvari u Iraku. Predvidjeli su da će nakon vojne intervencije tamo zavladati mir, a ne neredi i kaos. Zbog lošeg planiranja, nisu bili predviđeni ni dovoljni zatvorski kapaciteti, pa je u Abu Ghraibu na svakog stražara dolazilo čak 75 zatvorenika. Oni koji su radili u noćnoj smjeni otvoreno su se iživljavali nad tim ljudima, priznaje danas Schlesinger.</p>
<p>Izvješće komisije neće do kraja zadovoljiti brojne kritičare. Donald Rumsfeld nije znao kako stražari slažu žive piramide od golih zatvorenika i prijete im strujom. No, on je osobno odobrio korištenje policijskih pasa u zatvoru, zatim golotinju i zastrašivanje, što su poslije iskoristili neki sadizmu skloni čuvari. </p>
<p>Premda je komisija s njega skinula krivicu, i još ga pohvalila za pokretanje istrage i primjerno držanje tijekom nje, Donald Rumsfeld i dalje trpi političku štetu zbog slabog predviđanja situacije je u poslijeratnom Iraku.</p>
<p> Do utorka, kad je objavljeno Schlesnigerovo izvješće, bila je podignuta optužnica tek protiv sedam pripadnika američke vojske nižeg ranga. No, slijede nove optužnice. Washington Post je unaprijed»provalio« neke dijelove vojnog izvješća što ga je sastavio general George Fay. Ono je utvrdilo da su neki stražari koristili pse kako bi zastrašivali zatvorenike stare tek 15 godina. Radilo se o sadističkoj igri koju su stražari izvodili kako bi mlade zatvorenike natjerali da se pomokre od straha. U izvješću se također spominju dokazi da je barem jedan zatvoreni Iračanin bio silovan u tamnici.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>New York pod neviđenom opsadom</p>
<p>New York je u utorak posjetio Bushev protukandidat John Kerry izjavivši kako očekuje da će republikanska konvencija biti »puna slogana, isprika i napadačke politike«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – New York će od 30. kolovoza do 2. rujna biti najsigurnije mjesto na svijetu. Tako barem tvrde ljudi odgovorni za osiguranje Republikanske nacionalne konvencije početkom idućega tjedna, središnjeg stranačkog skupa na kojemu će američki predsjednik George Bush i službeno biti imenovan kandidatom Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u studenome ove godine.</p>
<p>Snažne mjere sigurnosti očitovat će se u brojnim naoružanim policijskim snagama u gradu, zraku i na moru, ukratko, svim raspoloživim sredstvima kao odgovor na najave obavještajnih službi da Al Qaida priprema velik napad kako bi omela održavanje američkih predsjedničkih skupova i izbora.</p>
<p>Zbog prevencije, visok stupanj opasnosti ili »narančasti kod«, proglašen još prošloga mjeseca, bit će na snazi i tijekom konvencije, a vjerojatno i dulje od toga, doznaje The New York Times od viših obavještajnih dužnosnika. Tisuće republikanaca koji iz unutrašnjosti zemlje dolaze na taj velik nacionalni skup svoje stranke čuvat će oko 37.000 pripadnika newyorške policije. Oni će, osim uobičajene opreme, biti opremljeni i uređajima visoke tehnologije, potpomognuti helikopterima i detektivima u civilu koji će biti raspoređeni po lokacijama newyorškog metroa zbog nadzora sumnjivih putnika.</p>
<p>Za nedjelju, dan uoči početka konvencije, najavljen je velik prosvjedni skup na kojemu se očekuje oko 250.000 ljudi. Gradske vlasti odbile su dati dopuštenje prosvjednicima da središnje okupljanje održe u Central parku, nudeći im zamjensku lokaciju koja bi bila nešto dalje od Madison Square Gardena, gdje će se održati konvencija. </p>
<p>New York je u utorak posjetio i Bushev protukandidat John Kerry izjavivši kako očekuje da će republikanska konvencija biti »puna slogana, isprika i napadačke politike« te dodavši da je nemoguće uljepšati protekle četiri godine u samo četiri dana konvencije i tijekom predsjedničke kampanje. </p>
<p>»Busheva kampanja i njegovi savjetnici pokrenuli su taktiku straha jer ne mogu govoriti o zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi, neovisnim izvorima energije i obnovi našeg jedinstva«, rekao je tom prigodom Kerry. </p>
<p>Američki mediji navode da će predsjednik George Bush navodno samo navratiti na konvenciju, održati govor i zatim odmah napustiti grad, želeći izbjeći primjedbe da svoj posjet gradu želi iskoristiti u političke svrhe, a posebice zato što se konvencija održava mjesec dana kasnije i to samo nekoliko dana prije obilježavanja treće obljetnice terorističkih napada 11. rujna. 2001. godine.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uhićen sin Margaret Thatcher</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mark Thatcher, sin bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, uhićen je u utorak u Južnoj Africi zbog navodnog sudjelovanja u planiranju državnog udara u naftom bogatoj Ekvatorijalnoj Gvineji.</p>
<p>Sir Mark (koji tu titulu nosi po majci lady Thatcher kojoj je Kraljica dodijelila nasljedni plemićki naslov) uhićen je u pidžami, u svojoj kući u Cape Townu gdje stalno živi, priopćila je južnoafrička policija. Policija je također pretražila njegov dom u luksuznoj četvrti Constantia i zadržala ga u kućnom pritvoru. Policajci su pregledali njegovu dokumentaciju i kompjutore, tražeći dokaze. </p>
<p>Glasnogovornik južnoafričkog javnog tužilaštva Makhosini Nkosi izjavio je za radijski program BBC Today: »Istražujemo mogućnost da je on bio umiješan u financiranje logističke podrške ljudima koji su upleteni u navodni pokušaj udara u Ekvatorijalnoj Gvineji.« Lady Thatcher koja se nalazi na odmoru u Americi nije se do srijede u podne očitovala o uhićenju svog sina.</p>
<p>U Zimbabveu se upravo priprema suđenje sedamdesetorici ljudi za posjedovanje oružja i planiranje državnog udara u Ekvatorijalnoj Gvineji. Kolovođa grupe je, kako se tvrdi, britanski plaćenik Simon Mann, bivši komandos i etonski đak, inače susjed Marka Thatchera u Cape Townu. Tvrdi se da je grupa planirala srušiti predsjednika Ekvatorijalne Gvineje Teodora Obianaga i postaviti svog čovjeka Severoa Mota koji se trenutačno nalazi u izgnanstvu u Španjolskoj. Obiang, koji vlada željeznom šakom, također je na vlast došao silom, smaknuvši vlastitog strica.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uspješno završena kriza češke vlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nova češka Stanislava Grossa (34), dobila je povjerenje parlamenta. Glasovanju je pristupilo svih 200 zastupnika, a za povjerenje vladi glasao je 101 zastupnik koliko ih ima vladina koalicija, koju čine socijaldemokrati (ČSSD), narodnjaci (KDU-ČSL) i unionisti (US-DEU). Protiv su glasali građanski demokrati (ODS) i komunisti (KSČM). </p>
<p>Time za završena skoro dvomjesečna kriza nastala ostavkom bivše vlade Vladimira Špidle zbog loših rezultata vladinih stranaka, posebno socijaldemokrata, na izborima za Europski parlament. Glasanju o povjerenju vladi, koje je održano u utorak kasno na večer, prethodila je sedmosatna parlamentarna rasprava u kojoj su se predstavnici vladine koalicije i opozicijskih stranaka sporili oko pitanja je li vladin program dobar i može li ga nova vlada ispuniti. Sam premijer Gross u svojoj je uvodnoj riječi, predstavljajući program vlade, naglasio kako vjeruje da će se vlada moći nositi s problemima, koji se pred nju postavljaju te da će nastaviti s reformama i neće biti samo »otpravnik poslova« do redovnih izbora 2006. godine. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Koštuničina vlada pada zbog Haaga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve su učestalije ocjene da je vlada Vojislava Koštunice odgovorna za višemjesečni izostanak bilo kakvih pomaka u suradnji Srbije s Haaškim sudom za ratne zločine. Analitičari procjenjuju da je to rezultat svojedobne Koštuničine izjave kako mu je »Haag zadnja rupa na svirali«, ali ih to ne sprečava u mišljenju da bi Vlada Srbije uskoro mogla pasti ako u sljedećih 30 dana ne počne ispunjavati obveze prema Sudu.</p>
<p>Kako piše beogradski dnevnik Glas javnosti pozivajući se na informacije iz Demokratske stranke i G17 plus, te će dvije stranke uskoro pokrenuti proceduru pitanja povjerenja. Podršku vladi mogli bi otkazati i koalicijski partneri Srpski pokret obnove i Nova Srbija, a izlaskom zastupnika Narodne demokratske stranke iz kluba Demokratske stranke Srbije i zastupnika Socijaldemokratske partije iz kluba G17 plus, parlamentarna većina čini se doista ne postoji, jer vlada ne može osigurati podršku 126 zastupnika.</p>
<p>Inače, predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić kaže da će, prema njegovim saznanjima, Sud podići još jednu optužnicu protiv osoba iz SCG. Nije rekao o kome se radi, ali je dodao da se optužnica ne odnosi na aktivnog vojnog ili policijskog časnika kao i da nije vezana za događanja na Kosovu. Ljajić tvrdi da će se priča tu i završiti, da se ostale optužnice o kojima se govori ne odnose na Srbe, a dio se odnosi na kosovske Albance. U slučaju izručenja Ratka Mladića, sve ostalo u suradnji s Haagom bit će od drugorazrednog značaja i neki će slučajevi moći ići pred domaće sudove, ocijenio je Ljajić, upozorivši da je najgora varijanta da se četvorica vojnih i policijskih generala ne pristanu predati.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Istraga o sarajevskim eksplozijama na saveznoj razini</p>
<p>Eksplozije i obračuni različitih mafijaških skupina postali su svakodnevnica u Sarajevu, a obični građani žive u strahu </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Specijalizirani odjel Tužiteljstva Državnoga suda BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije preuzet će istragu o nizu eksplozija koje su se proteklih mjeseci dogodile u Sarajevu. Kako tvrde banjalučke Nezavisne novine, pozivajući se na neimenovane izvore u Tužiteljstvu BiH, županijskom MUP-u i Uredu visokoga predstavnika međunarodne zajednice Paddyja Ashdowna, domaći i međunarodni službenici koji se bave pitanjem sigurnosti suglasili su se da se ovim problemom trebaju baviti institucije na državnoj razini.</p>
<p>Prebacivanje istraga o bombaškim incidentima u Sarajevu na državnu razinu moglo se i očekivati, jer Sarajevo sve više postaje mjesto vrlo opasnog življenja. Eksplozije i obračuni različitih mafijaških skupina postali su i doslovno svakodnevnica, a obični građani žive u strahu. Samo u protekla dva mjeseca dogodilo se šest eksplozija, a u sukobima suprotstavljenih klanova već je nekoliko osoba izgubilo živote.</p>
<p>Tužiteljstvo BiH će preuzeti istrage o nedavnom podmetanju bombe pod »terenac« Amara Šljive, bivšeg policijskog specijalca i poslijeratnog kontroverznog poslovnog čovjeka, zatim o eksploziji u restoranu »Džam-džan«, ubojstvu Taiba Torlakovića u čijem je automobilu eksplodirala postavljena eksplozivna naprava te o dva odvojena incidenta, u kojima su također postavljene bombe pod automobile u vlasništvu kompanije »Stanić«, odnosno pod privatni BMW Amira Pašića.</p>
<p>Županijsko tužiteljstvo nastavit će istragu u slučaju raketiranja kuće vlasnika sarajevske pivovare i jednog od vodećih tajkuna Hilme Selimovića. Glavni županijski tužitelj Branko Šljivar nedavno je izjavio da je Sarajevo postalo sjedište različitih kriminalnih organiziranih skupina te otvoreno iskazao sumnju u mogućnost službi za provedbu zakona na lokalnoj razini da im se suprotstave. </p>
<p>U ministarstvu unutarnjih poslova Županije Sarajevo tvrde pak da situacija nije toliko alarmantna, ali i oni se žale da prestrašeni građani ne žele surađivati s policijom u rasvjetljavanju različitih incidenata. A kako što je to već uobičajeno u BiH, tragični događaji postali su povod za dnevnopolitička prepucavanja, pa tako i ubojstvo16-godišnjeg mladića u četvrti Marijin Dvor.</p>
<p>SDP je ustvrdio kako je taj događaj »kap koja je prelila čašu« te da pokazuje da policija zapravo i ne služi građanima, nego samo uskim krugovima moćnika na vlasti koji upravo i onemogućavaju policajce da obavljaju svoj posao te je stoga pozvao federalnog ministra unutarnjih poslova da podnese ostavku.</p>
<p>A ministar Mevludin Halilović prebacio je odgovornost na direktora Uprave policije Zlatka Miletića kojeg vladajuća stranka SDA već dulje vrijeme pokušava smijeniti. Državni ministar sigurnosti Bariša Čolak pokušava umiriti javnost tvrdnjama da građani i vlasti imaju razloga biti nezadovoljni trenutnom sigurnosnom situacijom u zemlji, posebno zbog slučajeva eksplozivnih naprava, no da stanje ipak nije alarmantno »jer i mnoge sigurnije zemlje od BiH koje se ne nalaze u postkonfliktnom razdoblju imaju slične probleme«. Ipak, mnogi misle da stvari izmiču kontroli, tim više što neki slučajevi iz ranijih godina, poput ubojstva mladića u samom središtu grada, nikad nisu razjašnjeni. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatskom časniku iz BiH za vezu s ICTY-jem dopušten pristup središnjem arhivu RH </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Vlasti Republike Hrvatske dopustile su pristup Središnjem arhivu hrvatskome časniku iz BIH za vezu s ICTY-jem Goranu Mihaljeviću koji po nalogu haaškoga tužiteljstva traži dokumentaciju vezanu za slučaj šestorice bivših dužnosnika Herceg-Bosne, potvrdio je u srijedu Mihaljević.</p>
<p> »Već od ponedjeljka moji operativci ulaze u Središnji arhiv Republike Hrvatske«, rekao je Mihaljević za Radio Herceg-Bosne.</p>
<p> On je objasnio da će se eventualno pronađena dokumentacija kopirati i dostaviti haškom tužiteljstvu koje je odredilo rok do 30. rujna.</p>
<p> Haška tužiteljica Carla del Ponte traži zapisnike sa sjednica HDZ-a BiH, Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Sabora Herceg-Bosne od travnja 1992. godine do prosinca 1993. godine za suđenje bivšim čelnicima Herceg-Bosne Jadranku Prliću, generalima Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Valetninu Ćoriću, Berislavu Pušiću. Ti se dokumenti, prema Mihaljevićevim navodima, najvjerojatnije nalaze u arhivima u Zagrebu. </p>
<p> Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika iz BiH u petak će se u Zagrebu sastati s voditeljem Ureda za suradnju s haškim sudom hrvatske vlade Jakšom Muljačićem kako bi razgovarali o suradnji oko dostave dokumentacije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Preambula Ustava ne može biti pravna osnova ni u kakvom pravnom postupku</p>
<p>Predstavljen kao »jedan od vodećih pravnih stručnjaka među zastupnicima«, Mato Arlović je u Vjesniku od 24. kolovoza po ne znam koji put demonstrirao upravo enciklopedijsko pravno neznanje. Na pitanje novinara izjavio je da se pravno-politička(?) osnova za uklanjanje spomen-obilježja Mili Budaku nalazi u preambuli Ustava.</p>
<p> Ne treba biti istaknuti pravnik da bi se znalo da preambula Ustava ne može biti pravna osnova ni u kakvom pravnom postupku, a što je to pravno-politička osnova vjerojatno zna objasniti samo Mato Arlović.</p>
<p>Ako je za uklanjanje spomen-obilježja potrebno tražiti pravnu osnovu u Ustavu, a to je potrebno jedino kad se takva pravna osnova ne može naći u zakonu ili drugom propisu, onda je treba tražiti u normativnom dijelu Ustava, u odredbi koja zabranjuje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.</p>
<p>J. MALČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Šteta je što se prešućuju riječi iz Budakova romana »Hajduk«</p>
<p>Ako je suditi po hrvatskim medijima, ključno pitanje o kojemu ovisi sudbina države, jest pitanje spomen-ploče dr. Mili Budaku, hrvatskom književniku i političaru, smaknutom 1945. Kao što je nedavno u hrvatskim medijima ispripovijedao njegov istražitelj Vojdrag Berčić, istraga protiv Budaka, dr. Nikole Mandića (predsjednika vlade) i predsjednika Pokretnoga prijekog suda dr. Ivana Vidnjevića trajala je čitavo jedno popodne (!), a vodio ju je ne iskusni sudac ili bar pravnik (kao u slučaju nadbiskupa Stepinca), nego apsolvent prava (!). Dakako, bez nazočnosti branitelja. </p>
<p>Glavna je rasprava okončana za nekoliko sati, a izrečena smrtna osuda izvršena je već idućeg dana. Osuđenici nisu imali pravo na žalbu. U takvom je postupku Budak proglašen ratnim zločincem.</p>
<p>Reklo bi se da dobar dio hrvatske javnosti takav postupak i takvu osudu još i danas smatra nedodirljivim remek-djelom pravne struke. Nije ni čudo kad se iz velike većine rasprava u medijima može zaključiti kako su stripovi o Mirku i Slavku još uvijek ključni izvori za noviju nacionalnu povijest.</p>
<p>U tom se sklopu posljednjih dana često poteže Budakovo doista zlosretno ponavljanje Natlačenove prijetnje: »Srbe na vrbe!« I kada se Budakovo antisrpstvo može objašnjavati ne samo atentatom na nj, nego i višedesetljetnim hrvatsko-srpskim sporom, krvavim nasiljima nad hrvatskim pučanstvom u doba diktature (u Lici osobito nakon Brušana 1932.), srpskom separatističkom akcijom »Srbi na okup!« (1939.-1941.), koja je kulminirala nasiljima nad Hrvatima u travanjskom ratu i pobunom protiv netom proglašene NDH, nema nikakve dvojbe da za takvu izjavu nema opravdanja.</p>
<p>No, šteta je da nitko od onih koji se tako rado sjećaju tih riječi nikad nije spomenuo kako Budak u svome romanu »Hajduk«, objavljenom 1945. u nakladi Matice hrvatske, u usta jednome svom liku stavlja i ove riječi: »Mi i rišćani smo tu ka edna duša. Tu ti nema nikakve razlike, jer su i uni ljudi ka i mi, divane ka i mi, jer su Rvati ka i mi, a što se krste s tri prsta, a ne sa cilom rukom ka mi - a ko veli, da Svemogući na to jako pazi i da Mu je naše milije od unog njijova?« (Mile Budak, »Hajduk«, str. 176).</p>
<p>Bilo bi korektno da su ove i slične Budakove riječi primijetili oni koji ustrajno ponavljaju kako se Budakovo književno djelo ne može odvojiti od njegova političkoga djelovanja.</p>
<p>TOMISLAV JONJIĆ odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Školovani silovatelji, možete li zamisliti psihički pritisak koji podnosi ta majka</p>
<p>Najnovije medijsko silovanje (emisija »24 sata«, TV Nova, a nakon višednevnoga medijskog prozivanja) pacijentice s različitim vjerskim uvjerenjem u sredini u kojoj se patrijarhalni odnos liječnika prema pacijentima drži normalnim, dokaz je nezrelosti hrvatske demokracije, ali i zabrinjavajući pokazatelj koliko smo daleko od iole ozbiljnijeg promišljanja vođenja Hrvatske, dokazano s većinskim katoličkim vjerskim uvjerenjem stanovnika, sukladno civilizacijskim dosezima koje proklamira i dnevno zagovara sveti otac Ivan Pavao II.</p>
<p>Najviše me brine što najškolovaniji hrvatski građani (liječnici svakako spadaju među njih) toliko ne razumiju ljudska prava da mentalno silovanje koje provode drže borbom za tuđi život.</p>
<p>Ne provode oni samo mentalno silovanje jedne iskrvarene majke, već truju i njen bračni život, njeno vjersko uvjerenje i napadaju je tamo gdje je najtanja: prozivaju je za njezinu nebrigu za tek rođeno dijete u najdelikatnijem trenutku ženskog života. Naime, barem oni to znaju, nimalo nisu rijetke postpartalne psihoze u kojima se čedomorstvo, pred mnogim sudovima svijeta i u mnogim kaznenim zakonima svijeta, ne smatra običnim ubojstvom. Može li netko zamisliti psihički pritisak koji podnosi ta majka?</p>
<p>Zato i ovaj moj prosvjed, barem jedan, usamljen, sam, izoliran, jer nitko još nije to učinio, a toj mladoj ženi ovo mentalno silovanje zdravstvenog osoblja, koje je smatralo da ima pravo i medijski linčovati nju i njenu obitelj, u ovom trenutku doista može srušiti cijeli njen život, razoriti njenu obitelj pa čak izazvati psihozu, a u konačnici i izazvati čedomorstvo. Grozim se ovakvih misli i sramim se onih koji su to trebali znati a očito ne znaju, ili još gore: nije ih briga.</p>
<p>Prosvjedujem i zato što sam majka i zato što sam borac za ljudska prava i zato što sam katolik i sramim se svih tih školovanih silovatelja koji nisu u stanju obraniti ljudsko pravo ni jedne rodilje u svojem sramotnom nepoznavanju ljudskih prava.</p>
<p>Nakon ovoga široj javnosti može biti sasvim razvidno kako ti isti mentalni silovatelji na isti način misle štititi i njezina prava pacijenata.</p>
<p>Mr. sc. ĐULA RUŠINOVIĆ-SUNARA, dr. med. predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Split</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nikada od Vlade nismo dobili nikakva sredstva za djelovanje HHO-a</p>
<p>U povodu izjave Alije Mešića, predsjednika Udruge Roma Zagreba (u intervjuu Andrije Tunjića koji je pod naslovom »Proračunski novac za Rome troši se na izmišljanje seminara koji su propali« objavljen u Vjesniku od 25. kolovoza), kako Hrvatski helsinški odbor i ja manipuliramo Romima, te romske projekte prema Vladi želimo predstaviti svojima da bismo došli do novca, izjavljujem kako HHO i ja osobno ne samo da nikada od Vlade nismo tražili novac za romska pitanja, a kamoli nudili projekte Alije Mešića, već u deset godina postojanja nismo od Vlade Republike Hrvatske dobili nikakva sredstva za djelovanje HHO-a.</p>
<p>Za razliku od čelnika nekih romskih udruga i članova njihovih obitelji, HHO-u su načela obrane ljudskih prava a ne materijalni probitci sve te godine bili na prvom mjestu. U razmirice između Alije Mešića i čelnika romskih udruga o međusobnoj krađi projekata koji traju već godinama, HHO jednostavno ne želi biti uvučen.</p>
<p>Što se tiče moje supruge, »tobožnje ekspertice za Rome«, ona je zaista pravna savjetnica Vijeća Europe, što Alija Mešić, nepripremljen za bilo koji oblik stručnoga posla, niti u času svoje najveće lucidnosti nije u stanju procijeniti.</p>
<p>BOJAN MUNJIN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Šest mtrvih u prometnim nersećama u manje od 24 sata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom utorka policija je zabilježila tri prometne nesreće u kojima je poginulo pet osoba, dok je u prvim satima srijede zabilježena prometna nesreća kod Koranskog mosta u blizini Plitvičkih Jezera u kojoj je poginuo mladić M. Š. (34).</p>
<p>Do nesreće kod Koranskog mosta došlo je nakon izravnog sudara dvaju automobila hrvatskih registracijskih oznaka kojom prilikom je poginuo spomenuti M. Š. iz Plitvičkih Jezera dok su dvije osobe zadobile lakše tjelesne ozljede pa su zbrinute u gospićkoj Općoj bolnici. Dan ranije oko 11 sati na autocesti Zagreb-Lipovac kod mjesta Sredanci dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginulo 13-godišnje dijete V. M., inače švicarski državljanin.</p>
<p> Do nesreće je, naime, došlo kad je državljanin SCG Stajko M. (66) bez položenog vozačkog ispita svojim »peugeotom 205« švicarskih registracija neoprezno pretjecao »škodu octaviju« registracija ŽU 892-V, kojim je upravljao Vojislav P. (67). Nakon preticanja »peugeot« je sletio s kolnika na travu i udario u zaštitnu ogradu te je tom prilikom iz automobila ispao 13-godišnji dječak i na mjestu poginuo. Teške ozljede su, pak, zadobili vozač »peugeota« i njegova suvozačica Ana M. (37), inače majka poginulog dječaka te su oboje zadržani na liječenju u brodskoj Općoj bolnici.</p>
<p>Istog dana oko 14 satina Jadranskoj magistrali u mjestu Prosike kod Pirovca u izravnom sudaru motocikla »yamaha« i »fiata maree« poginuo je par talijanksih motociklista. Nesreća se dogodila kad je vozač motocikla naglo usporio zbog vozila ispred sebe, prešao na suprotnu stranu kolnika i izravno se sudario s »fiatom« bjelovarskih oznaka.</p>
<p>Također u utorak, oko 16 sati, u Plinjanskoj ulici u Pločama poginule su još dvije osobe. Nesreća se dogodila kad je Ivo Nuić (50) zbog neprilagođene brzine kretanja izgubio nadzor nad upravljačem svoje »škode fabije«, sletio sa ceste i survao se u provaliju duboku pedeset metara, gdje su na mjestu poginuli vozač i njegova supruga Nenka (48).</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvoje ozlijeđenih u sudaru »peglice« i motocikla </p>
<p>KRIŽEVCI</p>
<p> – U sudaru osobnog automobila »zastave 126« i motocikla »yamaha« varaždinske registracije, koji se dogodio u utorak oko 20 sati u mjestu Pofuki, teško su ozlijeđena oba vozača, priopćila je u srijedu Policijska uprava Koprivničko-križevačka. </p>
<p> 75-godišnji vozač »zastave 126« je krećući se u smjeru Sudovca i Gornje Rijeke kroz Pofuke počeo skretati nalijevo u dvorište, no pritom nije propustio vozila iz suprotnog smjera, pa tako niti motocikl kojeg je vozio 26-godišnji Tomislav Š. iz Sudovca koji je zato udario u prednju desnu stranu automobila te pao u jarak.</p>
<p> Vozač automobila je s teškim ozljedama prevežen u varaždinsku, a vozač motocikla, također s teškim ozljedama, unatoč zaštitnoj kacigi, u koprivničku bolnicu.</p>
<p> Protiv vozača »zastave 126« podnijet će se kaznena prijava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Psihički rastrojeni vojni umirovljenik nožem napao suprugu</p>
<p>Policija je slučaj okvalificirala kao pokušaj ubojstva / Osumnjičeni se kod istražnog suca branio šutnjom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni ratni vojni invalid Z. G. (40) koji se liječio od PTSP-a u utorak je, oko 8 sati, u svom stanu na Laništu pokušao nožem ubiti suprugu, priopćila je policija.</p>
<p>Utvrđeno je da je 40-godišnjak nakon svađe sa suprugom pozvao susjeda u stan i rekao mu da će ubiti nju, djecu i sebe, a da mu on bude svjedok. Susjed je odmah djecu (4 i 6 godina) odveo u svoj stan, a kad se vratio četrdesetogodišnjak je kuhinjskim nožem, oštrice 15 cm, ubadao svoju suprugu u prsa. Susjed ga je odgurnuo i zaključao se s teško ozlijeđenom ženom u kuhinju. No, to nije spriječilo pomahnitalog muškarca, pa je tijelom razbio staklena vrata kuhinje i krenuo prema njima u namjeri da ubije suprugu. Štiteći ženu, susjed ga je uspio svladati i oduzeti mu nož.</p>
<p>U tom trenutku pojavio se drugi susjed koji je provalio u stan i pomogao da se napadač savlada. Nakon toga dojavljeno je policiji i Hitnoj pomoći.</p>
<p>Supruga je vozilom Hitne pomoći prevezena u KBC Zagreb, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđena. Imala je više ubodno-reznih rana lica, abdomena i prsa, te je nakon operacije zadržana na liječenju.</p>
<p>Suprugu, koji se također ozlijedio u napadu, pružena je pomoć u Klinici za traumatologiju, gdje su utvrđene lakše ozlijede odnosno porezotine ruku, noge i glave uslijed prolaska kroz staklena vrata.</p>
<p>U večernjim satima, nakon dovršene kriminalističke obrade, osumnjičeni je napadač uz kaznenu prijavu zbog pokušaja ubojstva i nasilja u obitelji prepraćen u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, a dvoje malodobne djece po odluci je Centra socijalne skrbi smješteno kod obiteljskih prijatelja.Osumnjičenoga Z.G.-a je u utorak ispitao dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Mirko Klinžić, te mu, zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, odredio 48-satno zadržavanje. Osumnjičeni se pred sucem branio šutnjom. </p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prijave protiv majke i oca </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Protiv dvije osobe s područja Šibenika, 27-godišnjeg muškarca i 24-godišnje žene bit će podnijete kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je on neplaćanjem alimentacije počinio kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja. Protiv majke djeteta prijava će uslijediti jer nije omogućila kontakt djeteta s ocem djeteta, čime je počinila kazneno djelo neizvršavanja mjera za zaštitu djeteta. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otac i sin prevaranti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otac (57) i sin (33) osumnjičeni su za prijevaru u gospodarskom poslovanju jer su navodno jedno poduzeće iz Zagreba oštetili za 423.890 kuna, priopćeno je u policiji. Policija sumnja da su, jedan kao vlasnik, a drugi kao član uprave jednog zagrebačkog poduzeća od 9. ožujka do 27. rujna 2003. godine preuzimali raznu robu od poduzeća iz Zagreba u vrijednosti od 423.890 kuna, pri čemu su kao sredstvo osiguranja plaćanja izdali zadužnicu na iznos od 500.000 kuna s datumom dospijeća 15. prosinca 2003. godine premda su znali da na računu nemaju dovoljno sredstava za isplatu. Protiv osumnjičenih podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. </p>
<p>A.A.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginula mu supruga kad je traktorom naletio na mravinjak</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – U polju u selu Jagrovac kod Vojnića u utorak je uslijed prevrtanja traktora s prikolicom poginula Nina Petrović (38). Do prevrtanja je došlo kad je Ivo P. (42) upravljajući neregistriranim traktorom s prikolicom tijekom vožnje na nizbrdici, naletjevši na zarasli mravinjak, izgubio nadzor nad traktorom pri čemu se prikolica na kojoj je sjedila njegova supruga, Nina Petrović prevrnula. Od zadobivenih ozljeda suvozačica je poginula na mjestu prevrtanja. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>HEP će pokrenuti arbitražu zbog slovenskog duga za struju iz NE Krško</p>
<p>Osim 53,7 milijuna dolara za neisporučenu struju, HEP od slovenske strane traži da im vrati 21 milijun eura uplaćen u slovenski fond za rastavljanje nuklearke, te da zajedničkoj elektrani vrati 12,7 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do sredine rujna bit će pripremljena sva dokumentacija potrebna za pokretanje međunarodne arbitraže zbog slovenskog duga od 53,7 milijuna dolara za neisporučenu struju iz NE Krško, doznajemo iz Hrvatske elektroprivrede.</p>
<p>Slovenska je vlada, naime, odbila njihov zahtjev da im plate toliku odštetu za neisporučenu struju iz nuklearke od 1. srpnja 2002., kad je po ugovoru HEP trebao početi preuzimati struju, do 19. travnja 2003., kad je zbog kašnjenja ratifikacije ugovora u slovenskom parlamentu HEP konačno i počeo preuzimati svoju polovicu struje. HEP-ov zahtjev izračunat je na temelju povećanih troškova za nadomjesnu struju iz drugih izvora uz dodatne troškove kapitala u tom razdoblju. Ukupan iznos je i veći od 53,7 milijuna dolara kad se dodaju kamate od šest posto.</p>
<p>HEP će pokrenuti arbitražu po pravilima Europske energetske povelje, koja predviđa zaštitu stranih investicija u zemljama potpisnicama, a prihvatile su je obje zemlje. To je očito jedino rješenje nakon višegodišnjih uzaludnih pregovora jer slovenska strana pokušava izbjeći plaćanje i tog duga, nakon što im je međudržavnim sporazumom oprošten dug od oko 250 milijuna dolara nastao tijekom četverogodišnje slovenske uzurpacije HEP-ove polovice elektrane. Na pokretanje arbitraže HEP obvezuje i odluka Vlade i Sabora.</p>
<p>Ali to nije jedino sporno hrvatsko-slovensko pitanje vezano uz zajedničku nuklearku. HEP potražuje i 21 milijun eura iz slovenskog fonda za rastavljanje elektrane na kraju životnog vijeka i zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Naime, u taj je fond od 30. srpnja 1998. do 30. lipnja 2002., dakle tijekom slovenske uzurpacije HEP-ovog dijela, nuklearka uplatila 42 milijuna eura. Međutim, elektrana je zajednička pa nam pripada i polovica tog novca, kaže Josip Lebegner, voditelj HEP-ova Tima za NE Krško. No slovenska strana odbija i taj hrvatski zahtjev, pa će i taj spor završiti na sudu.</p>
<p>Treće otvoreno »nuklearno« pitanje odnosi se na spornu početnu financijsku bilancu nuklearke u trenutku povratka HEP-a u NE Krško. U HEP-u navode da je slovenska tvrtka ELES-GEN iz elektrane povukla 12,7 milijuna eura više nego što su imali pravo po međudržavnom sporazumu. Zato traže da ELES-GEN nuklearki vrati taj iznos kako bi NE Krško u vrijeme izrade početne bilance bila jednako zadužena kao i 30. srpnja 1998. kada je HEP izbačen iz elektrane. Kako sa slovenskom stranom nije postignut dogovor, očekuje se da će o povratu tog novca do kraja godine odlučivati arbitraža osnovana sukladno odredbama Međudržavnog ugovora o NE Krško.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čak 14 odvjetničkih ureda želi savjetnički posao za JPP Sunčani Hvar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čak 14 odvjetničkih ureda i društava odazvalo se na javni poziv Hrvatskog fonda za privatizaciju za pravnog savjetnika na poslovima sklapanja javno-privatnoga partnerstva za Društvo Sunčani Hvar.</p>
<p>Ponude su otvorene u srijedu, a ukupno je 13 ponuditelja iz Zagreba i jedan iz Rijeke. Ponude su poslali Odvjetnički ured Sorić i Štefanek, Divjak, Odvjetnički ured Topić i Bahtijarević, odvjetnici Hrvoje Čipčić-Bragadin i Nikola Bartolić, Odvjetničko društvo Vedriš i partneri, Odvjetničko društvo Bogdanović, Dolički i partneri, odvjetnica Sanja Turković uz Odvjetničko društvo Palić i Šurjak, odvjetnici Natalija Perić, Luka Rimac i Ibrica Zulfikarpašić, Odvjetnički ured Marković i Plišo, odvjetnice Sanja Jurić i Jasminka Vrbanović te Odvjetničko društvo Mačešić i partneri, odvjetnica Spomenka Samardžija, Odvjetnički ured Anušić, Kolarević i Vukelić, odvjetnik Nenad Dragičević, Odvjetničko društvo Porobija i Špoljarić, dok je iz Rijeke stigla ponuda Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šurina i dr.</p>
<p>Kako su izvijestili iz HFP-a, nakon procjene ponuda, ponuditelji koji uđu u uži izbor bit će u »najskorije vrijeme« pozvani na daljnje pregovore u Fond.</p>
<p>Inače, HFP je u natječaju naveo da će pri odabiru najpovoljnije ponude »posebno cijeniti stručnost i iskustvo ponuditelja u području privatizacije, JPP-a, prava društava, radnoga prava, zatim iskustvo u savjetovanju klijenata u međunarodnim transakcijama, osobito projektima temeljnim na principu javno-privatnog partnerstva, ali i spremnost ponuditelja na umanjenje cijene sata rada te na prihvaćanje prijedloga Fonda vezanih za dinamiku i način plaćanja izvršenog posla«.</p>
<p>U međuvremenu, dok traje izbor za najbolje odvjetničke ponude, nakon čega bi ponuditeljima za JPP u Sunčanom Hvaru trebao biti omogućen due dilligence u tvrtki, tvrtka je za 24. rujna sazvala skupštinu dioničara. Prema prijedlozima skupštini, prošlogodišnja dobit od 211.000 kuna upotrijebit će se za pokriće gubitaka ranijih godina. Produžit će se i mandat u Nadzornom odboru Jakši Barbiću, a umjesto Ivana Pavičića i Davora Božića u NO Sunčanog Hvara ulaze Sergio Bracanović i Frane Bibić iz Hvara. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vinari se tuže Čobankoviću na crno tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković kazao u srijedu je predstavnicima udruga vinogradara i vinara da je za poboljšanje stanja u branši nužno povećati površine pod vinogradima. Prema Vladinu programu, podsjetio je, u Hrvatskoj bi u iduće četiri godine trebalo zasaditi 13.500 hektara novih vinograda, no prvo treba riješiti pitanje poljoprivrednog zemljišta, povećati proizvodnju sadnog materijala, te osigurati kvalitetne kreditne linije.</p>
<p>Ministar je istaknuo da je u vanjskotrgovinskoj razmjeni u vinarstvu ostvaren suficit, ali lani zabilježen deficit u robnoj razmjeni vina i proizvoda od vina, a taj bi se trend, dodao je, mogao i nastaviti. Vinari i vinogradari su kao jedan od glavnih problema izdvojili crno tržište. Ivan Enjingi naveo je primjer kupnje robe za vlastite potrebe, koja se potom preprodaje. Čobanković je rekao da se crno tržište ne može eliminirati preko noći, te naglasio da će se otkupljivati grožđe samo onih proizvođača koji su u Upisniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mercator želi preuzeti srpski maloprodajni lanac C-Market</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovenski maloprodajni lanac Mercator u najavioje objavljivanje ponude za preuzimanje C-Marketa, najvećeg srpskog maloprodajnog poduzeća. Mercator očekuje da će objavu ponude za preuzimanje srpska Komisija za vrijednosne papire odobriti do kraja tjedna. Mercatora još nema potporu uprave C-Marketa za ponudu i priznaje kako bi to mogla biti prepreka.</p>
<p>Mercator još nije objavio cijenu po kojoj će otkupljivati dionice, no mediji navode da će ona iznositi oko 250 eura za dionicu ili ukupno oko 50 milijuna eura. U državnom je vlasništvu oko 16 posto C-Marketa, dok ostatak drže mali dioničari, sadašnji i bivši zaposlenici, koji, kako se navodi, očekuju oko 500 eura za dionicu. Mercator u Beogradu ima jedan trgovački centar, a do kraja godine planira otvoriti i drugi. Za 2005. godinu najavio je otvaranje robne kuće i u Novom Sadu. Prema ranijim najavama, Mercator u SCG planira u sljedeće dvije do tri godine osvojiti tržišni udjel od 20 posto.</p>
<p>C-Market je lani, uz neto dobit od 683.000 eura, ostvario 212 milijuna eura prometa, što znači da drži oko pet posto tržišta. Ima oko 220 trgovina i 3500 zaposlenih.</p>
<p>Za C-Market je, inače, zainteresirana i srpska trgovačka tvrtka Delta Holding, koja u suradnji s najvećim dobavljačima C-Marketa pokušava oformiti konzorcij 15 tvrtki koji bi iznio vlastitu ponudu. Delta je također zatražila vladinu potporu.</p>
<p>Mercator je u srijedu objavio i polugodišnje rezultate: 45 posto višu neto dobit od 4,35 milijardi tolara (18,1 milijun eura), uz promet od 104,7 milijarde tolara. S druge strane, grupa Mercator, koja obuhvaća i inozemne podružnice, ostvarila je 5,4 posto višu neto dobit od 2,8 milijardi tolara, uz 15 posto viši promet od 179,6 milijardi tolara. Inače, Mercator do kraja godine u Hrvatskoj planira otvoriti tri nova trgovačka centra u Hrvatskoj (u Osijeku, Čakovcu i Đakovu).</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Cijena nafte porasla, indeksi bez većih promjena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu ostali u blizini vrijednosti zabilježenih dan ranije, i to uz nizak promet jer nije bilo nekih značajnijih kompanijskih vijesti. Cijena nafte u srijedu je, nakon četiri dana pada, ponovno porasla, dijelom i zbog očekivanog smanjenja američkih rezervi nafte. Nymex WTI je porastao 25 centi na 45,46 dolara za barel, jednako kao i IPE Brent, koji je do poslijepodneva dosegao 42,57 dolara.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,1 posto na 4404,9, dok je frankfurtski Dax porastao 0,2 posto na 3778,2 boda. Pariški CAC 40 je dobio tek 0,5 bodova dosegavši 3595, a milanski MIB 30 je porastao 0,3 posto na 26.943 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 0,15 posto na 2599,1 bod.</p>
<p>U New Yorku su, pak, Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite u prvih pola sata trgovanja pali 0,3 posto na 10.072, odnosno 1831 bod. Širi S 500 je, pak, porastao 0,3 boda na 1096,5 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu porastao 1,32 posto na 11.130 bodova.</p>
<p>Najveći gubitnici među europskim blue chipovima bile su rudarske grupacije, pošto je Citigroup smanjio ocjenu dionica čitavog sektora na neutralno i izbacio BHP Billiton i Rio Tinto, najveću, odnosno treću po veličini svjetsku rudarsku grupaciju, sa svog popisa zanimljivih dionica. BHP Billiton, Rio Tinto i Anglo American, druga po veličini svjetska rudarska grupacija, izgubili su redom oko dva posto.</p>
<p>Među trgovanijim dionicama bio je i Shell koji je izgubio 0,3 posto nakon što je Financial Times objavio kako su godinama zanemarivana upozorenja interne kontrole o preuveličanim dokazanim rezervama nafte i plina kojima kompanija raspolaže. Inače, britanska i američka komisija za vrijednosne papire kaznile su Royal Dutch/Shell zbog preuveličavanja s ukupno 170 milijuna dolara. Dionica Royal Dutcha je u Amsterdamu dobila 0,1 posto. BP je pao 0,4 posto, dok je francuski Total dobio 0,1 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hebrang: Vlada neće dopustiti otpuštanje 1620 radnika </p>
<p>Prvo Trubo Impex, a sada Mečelj. Očito s Rusima nemamo sreće, najbolje bi bilo da država napokon preuzme odgovornost za pogone i da sami pokrenemo proizvodnju, poručuju radnici </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Ne prime li premijer Ivo Sanader i ministri financija i gospodarstva Ivan Šuker i Branko Vukelić predstavnike Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) do 2. rujna, sindikalci će biti prisiljeni na ponovno organiziranje prosvjeda i sindikalnih akcija zbog očuvanja stečenih radničkih prava. Poručili su to nakon hitno sazvanog sastanka u srijedu čelnici SMH sisačke Željezare pod vodstvom Mate Somića, dan nakon što su Rusi službeno objavili da napuštaju Sisak. </p>
<p>Tom zahtjevu pridružio se i drugi Željezarin sindikat - Hrvatski sindikat metalaca. Uz to, sindikalci traže i sastanak s generalnim direktorom Željezare Mečelj Nasibullom Mukhatdinovim da bi s njim razgovarali o namjerama pokretanja postupka likvidacije tvrtke.</p>
<p>»Vlada neće dopustiti da dođe do otpuštanja 1620 radnika Željezare«, izjavio je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang u srijedu nakon sastanka sindikalaca, ponavljajući da će se Vlada intenzivno baviti Željezarom.</p>
<p>Vijest da Mečelj napušta Željezaru šokirala je Siščane, od kojih njih 1620 radi u tim pogonima. »Prvo Trubo Impex, a sada Mečelj. Očito s Rusima nemamo sreće, najbolje bi bilo da država napokon preuzme odgovornost za pogone i da sami pokrenemo proizvodnju«, smatraju i sindikati i građani Siska.</p>
<p>Sindikalci su istaknuli da se ne osjećaju odgovorni, iako su upravo oni inzistirali na potpisivanju kupoprodajnog ugovora s Mečeljem. »Tada je to bila najpovoljnija ponuda«, rekao je Somić. </p>
<p>»Rusi su nam obećavali med i mlijeko prije nego što su postali vlasnici, a još su nam prije mjesec dana decidirano govorili da ostaju«, naglasio je Somić.</p>
<p>Sindikati su zabrinuti jer ne znaju što se doista događa, planira li Mečelj likvidaciju ili stečaj, jer još nisu dobili nikakav službeni dokument. Somić je pozvao sve radnike Željezare da prate zbivanja u medijima putem kojih će im sindikati poručiti kreće li se u prosvjed. Sudeći prema najavama pojedinih članova sindikata, prosvjed bi se ovaj put mogao održati i u Zagrebu na Markovu trgu pred zgradom Vlade, a ne kao prošle godine na sisačkom Novom mostu.</p>
<p>Sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac je za plan odlaska Mečelja znao još prije nekoliko dana, no ipak smatra da ruska tvrtka nije bila korektna ni prema radnicima, ni prema njemu osobno, a niti prema Vladi. »Dali smo im gotovo sve što su tražili«, rekao je. </p>
<p>Međutim, većina radnika, koja je donedavno bila na Mečeljevoj strani, sada proziva i Brodarca, a zazivaju pokojnog stečajnog upravitelja Iliju Marića. »Da je Marić živ ništa se od ovoga ne bi događalo«, govore radnici u strahu od budućnosti i poručuju Brodarcu, ali i sisačkom HDZ-ovu gradonačelniku Dinku Pintariću, da bi trebali podnijeti ostavke.</p>
<p>I lokalni stranački ogranci reagirali su u srijedu na najnovija zbivanja u vezi sa Željezarom. Tako Sisačko-moslavačka županijska organizacija Hrvatske seljačke stranke zahtijeva da se pokrene proizvodnja i da se u što kraćem roku nađe »pravi« strateški partner. Sisački HNS i LS odgovornost i krivnju za najnoviji potez ruskog vlasnika Željezare adresiraju na župana Brodarca i gradonačelnika Siska Dinka Pintarića.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Puljević: U rujnu pregovori s Vladom o 20-postotnom povišenju plaća </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – »Proračun od devet milijardi kuna za znanost, obrazovanje i sport u 2005. omogućio bi realizaciju najavljenih projekata: državne mature, prevencije nasilja u školama, projekte istraživačkih centara te poboljšanje materijalnog položaja zaposlenika u srednjim školama«, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Srednjoškolskom đačkom domu u Zadru. </p>
<p>»Dosadašnjom raspodjelom osam milijardi i 315 milijuna kuna u proračunu za 2004. Vlada je pokazala da obrazovanje i znanost nisu budućnost Hrvatske, nego samo trošak«, naglasio je Puljević. </p>
<p>O novom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjim školama Sindikat počinje pregovore s Vladom 20. rujna. Tim pregovorima želi postići dogovor o 20-postotnom povišenju plaća svima zaposlenim u srednjim školama. Plaća početnika s položenim državnim ispitom potkraj 2006. trebala bi iznositi oko pet tisuća, a zaposlenika s 30 godina staža oko sedam tisuća kuna. </p>
<p>»Tim bi se povišenjima plaća profesorima omogućio pristojan život i ne bi neprestano razmišljali o odlasku na drugo radno mjesto«, rekao je Puljević, istaknuvši da nezadovoljni profesori ne mogu biti jamci kvalitetnog obrazovanja. </p>
<p>Puljević je naglasio da otpuštanja profesora kao tehnološkog viška ove godine nije bilo samo zahvaljujući naporima Prosudbene komisije koja je preraspoređivala u druge škole one profesore koji su ostali bez dovoljno satova te zahvaljujući kooperativnosti ravnatelja i Ureda državne uprave. Dopunskom nastavom i otvaranjem škola cijeloga tjedna ubuduće bi se mogao rješavati tehnološki višak nastavnika, drži Puljević. Protiv je smanjenja nastavnih sati nekih predmeta, pogotovo tjelesnog odgoja, koji bi učenici trebali imati barem dvaput tjedno. </p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mogu me smijeniti, ali opet tvrdim da je sustav obrane od tuče skup i neučinkovit</p>
<p>Zbog djelovanja sustava obrane od tuče učestalost tuče povećava se i 40 posto / Glavni krivac za nekorištenje raketa za protugradnu obranu je tvrtka Alatnica iz Slavonskog Broda, koja još nije dostavila balistička izvješća o remontu 2686 raketa, tvrdi Gelo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada me može smijeniti zbog nefunkcioniranja sustava obrane od tuče, ali i dalje smatram da je postojeći sustav obrane od tuče u Hrvatskoj skup i neučinkovit jer se zbog njegova djelovanja učestalost tuče povećava i do 40 posto«, rekao je Branko Gelo, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHZ), na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Gelo tvrdi da je glavni krivac za nekorištenje raketa za protugradnu obranu tvrtka Alatnica iz Slavonskog Broda (posluje u sklopu Đure Đakovića), koja još nije dostavila balistička izvješća o remontu 2686 raketa, jer nisu mogle doseći potrebnu visinu za razbijanje oblaka, iako je to bila dužna učiniti do 21. kolovoza.</p>
<p>Prema Gelinim riječima, sva znanstvena istraživanja u posljednjem desetljeću pokazuju da sustav obrane od tuče na branjenim područjima donosi više štete nego koristi, pa ga većina zemalja ne koristi. </p>
<p>U DHZ-u ocjenjuju da će država prije ili kasnije morati uvažiti mišljenje struke i okrenuti se drugim metodama zaštite poljoprivrednih dobara.</p>
<p>»U slučaju moje smjene bit će sretni oni koji su od obrane od tuče imali financijske koristi«, napomenuo je Gelo, aludirajući pritom na privatne interese vezane uz sustav obrane od tuče koji se dugo vuku.</p>
<p>Tvrtka Đuro Đaković, tvrdi Gelo, od sklapanja i distribucije raketa za obranu od tuče, čije komponente nabavlja u Makedoniji i Bugarskoj, godišnje zaradi između jedan i pol i dva milijuna eura.</p>
<p>Podsjetio je da je prošla vlada osnovala međuresorno povjerenstvo radi preispitivanja učinkovitosti sustava obrane od tuče kako bi se utvrdila znanstvena istina, a s rezultatima će u završnom izvješću u rujnu biti upoznata Vlada.Na prijedlog Međimurske županije pripremljen je i Nacrt prijedloga zakona o osnivanju agencije za obranu od tuče.Velimir Osman, načelnik Odjela za obranu od tuče, napomenuo je kako su rakete vraćene tek prošli tjedan s remonta i kako nije bilo dovoljno vremena da ih se na vrijeme rasporedi na 331 lokaciju, tako da je cijeli sustav obrane od tuče uspostavljen u srijedu. Dodao je i da je remont bio uvjetovan i financijskim potraživanjima Đure Đakovića od DHZ-a.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Đuro Đaković«: Nismo odgovorni za nerabljenje raketa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Direktor Alatnice u tvrtki »Đuri Đaković« Nikola Veočić u srijedu je izvijestio da se rakete za protugradnu obranu servisiraju po planu, ustvrdivši da ta tvrtka nije odgovorna što nisu upotrebljavane protugradne rakete za nevremena prošlog vikenda kao što je to naveo Branko Gelo. Veočić je objasnio da je iz dinamike servisiranja vidljivo da su rakete u goričkom Radarskom centru vraćene prije gotovo mjesec dana i da su mogle biti upotrijebljene u zadnjem nevremenu u Brodskom Stupniku. »Rakete su sa servisiranja vraćane sukcesivno, a posljednjih je 248 Radarskom centru u Varaždinu vraćeno 16. kolovoza«, tvrdi Veočić. Netočnima je ocijenio i tvrdnje da na proizvodnji raketa »Đuro Đaković« zaradi 1,5 do dva milijuna eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Poginuo pirotehničar Branimir Liteplo</p>
<p>GOSPIĆ</p>
<p> - U šumovitom području Male Kapele, pokraj mjesta Dabra kod Otočca, u srijedu je smrtno stradao 39-godišnji pirotehničar, priopćila je u srijedu PU ličko-senjska. Vijest o stradavanju potvrdio je i Hrvatski centar za razminiranje. U svom priopćenju HCR ističe da je smrtno stradao pirotehničar iz Popovače, inače djelatnik zagrebačke tvrtke L.M.B.S te da je do nesreće došlo u srijedu prijepodne. Liteplo je, tvrdi se, smrtno stradao pri razminiravanju prostora koji je u Domovinskom ratu bio crta razgraničenja.</p>
<p>Prva policijska izvješća govore da je nesretni pirotehničar najvjerojatnije nagazio na eksplozivnu napravu i aktivirao je.</p>
<p>HCR je, pak, priopćio da je na mjesto tragičnog događaja odmah upućen pirotehnički nadzornik Centra. Podsjećaju da tvrtka L.M.B.S, u kojoj je radio poginuli B.L., provodi razminiranje na površini veličine 40.020 četvornih metara u Ličko-senjskoj županiji. Poslove razminiravanja obavlja 11 pirotehničara i dosad je obrađeno 14.601 četvornih metara, pri čemu su pronađeni dijelovi tri mine tipa PROM1. </p>
<p>Vjesnik od predsjednika Sindikata pirotehničara Hrvatske Dražena Kiša doznaje da je i uzrok nesreće kod Male Kapele najvjerojatnije bilo aktiviranje mine PROM1. Riječ je o protupješačkoj, odskočnoj i rasprskavajućoj mini koja je dosad odnijela živote više od 57 posto svih žrtava stradalih u Hrvatskoj od zaostalih mina. Iznimno je opasna, a stručnjaci tvrde da je njezino djelovanje u pravilu smrtonosno do 50 metara od mjesta na kojem je postavljena. </p>
<p>HCR je u srijedu priopćio kako se samo u Ličko-senjskoj županiji od 1998. dogodilo 16 nesreća u kojima su stradale 24 osobe, od kojih 10 osoba sa smrtnim posljedicama. U isto vrijeme, stradala su tri pirotehničara koji su zadobili teške tjelesne ozljede, no smrtnih stradavanja pirotehničara do tragične smrti B.L. nije bilo.</p>
<p>Grube procjene govore da je od 1991. do 2003. od neeksplodiranih ubojitih sredstava stradalo 1690 pirotehničara i civila, a uključujući posljednje stradavanje, ove se godine broj stradalih popeo na 10, od čega ih je osam smrtno stradalo.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nema zahtjeva za proširenje angažmana HV-a u Afganistanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević u srijedu je izjavio da se od Hrvatske zasad ne traži slanje dodatnih snaga u mirovnu misiju NATO-a u Afganistan.</p>
<p>Na obilježavanju 13. obljetnice 66. bojne Vojne policije, ministar Rončević je u zagrebačkoj vojarni Croatia najavio da u četvrtak navečer u Afganistan putuje četvrta hrvatska postrojba koja će sljedećih šest mjeseci obavljati vojno-policijske zadaće na širem području afganistanskoga glavnog grada Kabula. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sudjelovanje Hrvatske u NATO-ovoj misiji International Security Assistance Force (ISAF) i dalje ostaje ograničeno na 50 vojnih policajaca za Kabul, uz rotaciju svakih pola godine.</p>
<p>»Dodatnih zahtjeva nema, no kada bi iz Zapovjedništva ISAF-a takvih zahtjeva i bilo, najprije bismo trebali vidjeti može li Hrvatska udovoljiti takvim traženjima«, pojasnio je Rončević podsjećajući da bi eventualno proširenje misije u Afganistanu tražilo povećanje broja ljudi i financijskih sredstava.</p>
<p>Kako dodatnih zahtjeva nema, ministar je - upitan je li ISAF u sadašnjem opsegu i dalje misija visokog rizika - odgovorio da svaka misija ima određeni stupanj rizika. »Na razini Zapovjedništva ISAF-a svakodnevno se rade sigurnosne procjene, a da naše postrojbe u Kabulu rade vrlo profesionalno vidi se po tome što dosad nismo imali nijedan izvanredni događaj«, istaknuo je ministar.</p>
<p>Naši vojni policajci u Kabulu uspješno obavljaju tehnički najsloženije i sigurnosno najzahtjevnije zadaće, pa Hrvatska, tvrdi Rončević, zbog njihova rada redovito dobiva pohvale iz vojnih i diplomatskih krugova.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o tome hoće li skori izbori u Afganistanu biti dodatan sigurnosni izazov za naše vojne policajce, ministar je rekao da Hrvatska sudjeluje u tamošnjoj misiji upravo zato jer podupire razvoj demokratizacije te zemlje.</p>
<p>Kad je riječ o mogućem nevojnom angažmanu u Iraku, Rončević je rekao da trenutačno nema preciznijih informacija osim već poznatih inicijativa. Ponovio je da je riječ o idejama o pružanju pomoći u liječenju iračke bolesne djece te u obučavanju iračkih civilnih policajaca u nekoj trećoj zemlji.</p>
<p>Postrojenim vojnim policajcima koji u četvrtak putuju u Afganistan ministar je poručio kako od njih očekuje da nastave raditi jednako profesionalno kao što su to dosad činile tri hrvatske postrojbe.</p>
<p>Uz brojne visoke vojne dužnosnike, na svečanost u vojarni Croatia došli su Vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, te prvi zapovjednik Vojne policije umirovljeni general Mate Laušić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>S predajom imovinskih kartica zakasnili većinom lokalni dužnosnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u srijedu je odlučilo da će dužnosnicima koji mu do zakonskog roka nisu dostavili svoje imovinske kartice odrediti rok od još 15 dana da izvijeste o razlozima zbog kojih nisu ispunili svoju obvezu.</p>
<p>U priopćenju sa stručnog sastanka Povjerenstva, zatvorena za javnost, navodi se da će to neovisno tijelo dužnosnike koji nisu dostavili imovinske kartice obavijestiti da Povjerenstvo nije zaprimilo njihove kartice te od njih zatražiti da se u roku 15 dana očituju zbog čega nisu ispunili svoju zakonsku obvezu.</p>
<p>Zakonski rok za predaju imovinskih kartica državnih, regionalnih i lokalnih dužnosnika istekao je 20. kolovoza, a dužnosnicima koji tu obvezu nisu ispunili, po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, ne mogu se isplaćivati plaće. Zbog više pogrješno protumačenih stajališta o primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa Povjerenstvo, koje Zakon obvezuje na javnost rada, odlučilo je da će o svojim zatvorenim sjednicama javnost obavještavati isključivo pisanim putem, priopćenjima. Predsjedniku i ostalim članovima te stručnim službama zabranjeno je o radu Povjerenstva javnost izvješćivati »osobno sročenim izjavama ili osobnim stajalištima«. Unatoč tomu, od članova Povjerenstva u srijedu se moglo doznati da je na stručnom sastanku v.d. predsjednika Povjerenstva Antunu Kapraljeviću spočitnuto što je u HTV-ovu »Dnevniku« u utorak predsjednicu i potpredsjednika svoje stranke (HNS) Vesnu Pusić i Radimira Čačića, te predsjednika države Stjepana Mesića, koji je iz HNS-a istupio kad je preuzeo dužnost, pohvalio jer su među prvima dostavili imovinske kartice. </p>
<p>U srijedu se moglo doznati i da je većina ministara i državnih dužnosnika dostavila svoje imovinske kartice, a da većina lokalnih dužnosnika nije. Članovi Povjerenstva zauzeli su stajalište da je obustava plaća dužnosnicima koji to nisu učinili zakonska obveza koje se automatizmom moraju držati nadležni za isplatu plaća. Ako dužnosniku koji nije prijavio imovinu ipak isplate plaću, podliježu kaznenoj odgovornosti.</p>
<p>Povjerenstvo, koje bi po zakonu, trebalo imati sedam članova, u rujnu će ostati s pet članova, jer Davor Derenčinović na godinu dana odlazi u SAD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>DSV još nije primio zahtjev za stegovni postupak protiv Lozine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Državno sudbeno vijeće (DSV) još nije stigao nikakav zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv suca splitskog Županijskog suda Slavka Lozine, izjavio je Vjesniku u srijedu, uoči sjednice DSV-a, njegov predsjednik Milan Gudelj. Gudelj je dodao kako se očekuje da bi pokretanje tog postupka protiv Lozine mogao tražiti njegov neposredno nadređeni, predsjednik splitskog Županijskog suda Igor Benzon.</p>
<p>Sudac Lozina izazvao je zgražanje u pravosudnoj javnosti nakon što je uvredljivim riječima komentirao odluku Vrhovnog suda o ukidanju oslobađajuće presude splitskog Županijskog suda u »slučaju Lora«. Slavko Lozina predsjedao je Sudskim vijećem suda u Splitu koje je 2002. oslobodilo osmoricu bivših vojnih policajaca optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Vrhovni sud je prije tjedan dana »slučaj Lora« vratio u Split na ponovno odlučivanje pred izmijenjenim sastavom Sudskog vijeća, a Lozina je izjavio da je Vrhovni sud tu odluku donio pod »utjecajem ministrice pravosuđa, Foreign Officea, OESS-a i State Departmenta«. Stegovni postupak protiv Lozine, osim Benzona, mogao bi pokrenuti i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić ili ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice DSV-a u četvrtak, prve nakon ljetne stanke, pokretanje je stegovnih postupaka protiv sudaca Županijskog suda u Varaždinu, te općinskih sudova u Splitu, Varaždinu, Zadru i Čakovcu. DSV ovaj put neće odlučivati ni o stegovnom postupka protiv Vladimira Gredelja, suca Županijskog suda u Bjelovaru, i predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS). O tom predmetu održano je jedno ročište prije ljetne stranke, a u DSV još nije stigla dodatna dokumentacija o Gredelju koju je to tijelo zatražilo od Županijskog suda u Bjelovaru te od UHS-a.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ured predsjednika: Odazivanjem Haaškom sudu Mesić samo provodio zakone </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ured Predsjednika RH reagirao je na navodnu uvredljivu izjavu člana MOO Antuna Vrdoljaka objavljenu u srijedu u jednom dnevnom listu, a Vrdoljak je za Hinu izjavio da »njegova izjava za te novine ne postoji«.</p>
<p> Prema pisanju zagrebačkog dnevnika, Vrdoljak je predsjednika Stjepana Mesića nazvao »onim špijunom« koji je otvarao haške procese, zbog čega mu neće osigurati ulaznice za finalnu utakmicu olimpijskog rukometnog turnira, bude li igrala Hrvatska.</p>
<p>U priopćenju iz Ureda Predsjednika navodi se uz ostalo da »Vrdoljak očito prigovara Hrvatskoj zbog preuzetih međunarodnih obveza«, koje uključuju odaziv pozivu ICTY-ja. Dodaje se da je »potpuno jasno da je predsjednik Mesić svojim odazivanjem Haaškom sudu samo provodio zakone Republike Hrvatske«.</p>
<p>Predsjednikov Ured smatra da bi ocjenu i komentar Vrdoljakova istupa trebali dati Hrvatski i Međunarodni olimpijski odbor.</p>
<p>U izjavi za Hinu Vrdoljak naglašava da njegova »izjava za te novine ne postoji«, te da bi tako delikatne izjave morale biti autorizirane.</p>
<p>Vrdoljak podsjeća da vrlo jasan i strog protokol MOO-a, domaćina i pojedine zemlje uređuje posjet šefa države Olimpijskim igrama. </p>
<p>»Ja nisam ni biljeter ni 'kartodrapec' niti prodajem niti dijelim ulaznice«, napominje Vrdoljak. </p>
<p>Objavljeni novinski tekst Vrdoljak naziva »pamfletom« i dovodi u vezu s ranijim napisima istog lista protiv njega i njegova filma »Duga mračna noć«. Zbog toga, kaže Vrdoljak, »dok sam živ neću izreći ni jedno slovo za te novine«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gordan Jandroković umjesto Nevena Jurice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gordan Jandroković najvjerojatnije će naslijediti Nevena Juricu na mjestu predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, neslužbeno se doznaje u HDZ-u. Jurica je, naime, prije nekoliko mjeseci imenovan veleposlanikom u Washingtonu, pa ga je u vođenju Odbora privremeno zamijenio njegov potpredsjednik Nikola Ivaniš iz Primorsko-goranskog saveza. </p>
<p>Jurica je na posljednjoj saborskoj sjednici zamrznuo svoj saborski mandat, pa ga je u saborskoj klupi zamijenio Vlado Jelkovac, dotadašnji karlovački župan.</p>
<p>Umjesto pjesnika, književnog teoretičara, jednog od osnivača HDZ-a, bivšeg političkog tajnika stranke, nekadašnjeg glasnogovornika Matešine vlade te veleposlanika u Australiji, Bugarskoj i Norveškoj, na čelo jednog od najvažnijih saborskih radnih tijela doći će jedan od vodećih predstavnika »novog« HDZ-a. Jandroković je od 1998. bio šef kabineta tadašnjeg zamjenika ministra vanjskih poslova Ive Sanadera, a nakon smjene vlasti 2000. posvetio se vođenju obiteljske građevinske tvrtke u Bjelovaru, gdje je i rođen 1967. Po struci je diplomirani politolog i inženjer građevine, a kao bliskom Sanaderovu suradniku u HDZ-u mu je dan sektor malog i srednjeg poduzetništva. Konstituiranjem sadašnjeg saziva Sabora, Jandroković je postao predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, a nakon Devetog općeg sabora HDZ-a u travnju ove godine kooptiran je u Predsjedništvo, čime je i formalno učvršćena njegova pozicija u stranci. Kao predsjednik HDZ-ova Odbora za male i srednje poduzetnike voditelj je projekta osnivanja takvih odbora u svakoj hrvatskoj županiji, a radi profiliranja HDZ-a u stranku poduzetnika po uzoru na srodne stranke u Europi. </p>
<p>Prije no što je postao šef Sanaderova kabineta na Zrinjevcu, Jandroković je od 1994. stjecao diplomatsko iskustvo kao član Vladine komisije za granice, a bavio se i poslovima vezanima uz odnose s Mađarskom. Trenutačno je i član saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a.</p>
<p>Izbor Jandrokovića za predsjednika Odbora za vanjsku politiku trebao bi se obaviti na prvoj saborskoj sjednici nakon ljetne stanke, a do tada bi trebalo biti poznato i ime Jandrokovićeva nasljednika na mjestu predsjednika Odbora za gospodarstvo. Iz HDZ-ovih redova njegovi članovi su Krunoslav Markovinović, Jure Bitunjac, Petar Mlinarić, Zdravko Sočković i Ivan Vučić, pa će predsjednik najvjerojatnije postati jedan od njih. Moguće je da to bude Markovinović, po struci nastavnik matematike i fizike, no ujedno i načelnik Svete Nedelje, jedne od gospodarski najrazvijenijih hrvatskih općina.</p>
<p>Iako saziv Sabora djeluje tek osam mjeseci, to nije prva promjena na vrhovima odbora. Početkom godine s čela Odbora za zakonodavstvo, umjesto tek izabranog Josipa Leke (SDP), zbog izmjene međustranačkog dogovora o raspodjeli funkcija u Saboru, došao je Florijan Boras (HDZ). Nešto kasnije Rade Ivas (HDZ) zamijenio je svog stranačkog kolegu Emila Tomljanovića na čelnom mjestu Odbora za pravosuđe.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040826].
|
