NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040626].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188435 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Komisijini savjetnici razočarani hrvatskim poljoprivrednim proračunom</p>
<p>Hrvatska bi već sada – nakon što je nedavno dobila status zemlje kandidata – mogla imati veću financijsku korist od pristupa Uniji, jer EU prosječno za pristupajuće zemlje izdvaja 300 milijuna eura na godinu/ Očekuje se da uspostavimo učinkovita financijska tijela, posebno za isplatu i nadzor poljoprivrednih fondova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatska bi trebala početi s označavanjem poljoprivredno-zemljišnih čestica (katastrom) i sustavom identifikacije domaćih životinja u skladu s pravnim stečevinama EU-a«, navodi se u avisu Europske komisije o Partnerstvu EU-a s Hrvatskom u komu su Komisijine preporuke o daljnjim prilagodbama Hrvatske EU.</p>
<p>U avisu se predlaže Hrvatskoj da ojača poljoprivrednu statistiku u skladu s EU-ovim standardima i metodologijom. Predlažu da se uspostave učinkovita financijska tijela, posebno za isplatu i nadzor poljoprivrednih fondova (agencija) u skladu s EU-ovim zahtjevima i međunarodnim revizorskim standardima.</p>
<p>U Mjerama i razvojnim ciljevima Vladine poljoprivredne politike u razdoblju 2004. – 2007. navodi se da su hrvatski poljoprivrednici u najtežem razdoblju dosad u odnosu prema onima u Uniji, jer nemaju pristup fondovima za razvoj poljoprivrede. </p>
<p>No Hrvatska bi već sada – nakon što je nedavno dobila status zemlje kandidata – mogla imati veću financijsku korist od pristupa Uniji, jer EU prosječno za pristupajuće zemlje izdvaja 300 milijuna eura na godinu. Dosad je izdvajanje za Hrvatsku bilo 60 milijuna eura na godinu.</p>
<p>Hrvatska bi trebala pojačati upravu nužnu za uspostavu, strukturiranje, osmišljavanje, provedbu i nadzor programa ruralnog razvitka. Nadalje, trebalo bi nastaviti s prilagodbom u skladu s trajnim Unijinim stečevinama u veterinarstvu i fitosanitarnim pregledima.</p>
<p>To znači da mora ojačati inspekcijske i druge mjerodavne službe. Treba modernizirati preradu mesnih i mljekarskih proizvoda da se dosegnu visoki higijenski standardi u javnom zdravstvu.</p>
<p>»Stoga je nužno režim uvoza žive stoke uskladiti, kao i proizvode životinjskog podrijetla s međunarodnim standardima i fitosanitarnim obvezama u skladu sa zakonodavstvom u EU«. Zbog većeg opsega djelatnosti broj zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva mogao bi se gotovo udvostručiti. </p>
<p>Što se tiče ribarstva, navodi se da bi Hrvatska trebala osnovati odgovarajuće upravne i nadzorne službe u ribarstvu. Zajedno s Europskom komisijom, kaže se, i zainteresiranim susjednim zemljama, osobito sa Slovenijom i Italijom, ocijeniti posljedice ribarenja u ekološkoj ribolovnoj zoni. </p>
<p>Osim toga, Komisijini su stručnjaci upozorili da se mora osigurati kontinuirano ribarenje državama članicama EU-a u hrvatskoj ribolovnoj zoni.</p>
<p>Poljoprivreda je, uz zaštitu okoliša, jedno od najosjetljivijih područja kad je riječ o prilagodbi visokim Unijinim standardima. Primjerice, Sloveniji su trebale tri godine da uhoda obvezno izravno plaćanje poticaja u poljoprivredi. </p>
<p> Naime, samo su Austrija, Švedska i Finska same uvele EU-ove standarde za izravno plaćanje agrarnih poticaja, preko Bruxellesa, bez pomoći EU-a. Austrija je imala i izrađen program ruralnog razvitka (78 mjera), utemeljen na mjerama ruralnog razvitka EU-a.</p>
<p>Francuska je pak samo za izradu računalnog programa za izravno plaćanje poticaja, nakon 12 godina prilagodbe, platila milijardu eura. Zajednička poljoprivredna politika EU-a, kažu, postala je i socijalnom politikom, jer namjerava zadržati poljoprivrednu proizvodnju na ruralnom području.</p>
<p>Što se tiče razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda naše zemlje i EU-a, Komisija traži pravo na veći uvoz u Hrvatsku, jer ne razumije zašto se ona protivi većem uvozu mesa i mlijeka kad za izvoz svojih proizvoda na zajedničko tržište EU-a dobiva veće kvote u odnosu prema uvoznim iz EU-a.</p>
<p>Komisijini savjetnici u Hrvatskoj razočarani su ovogodišnjim hrvatskim poljoprivrednim proračunom, koji se mora osjetno povećati zbog prilagodbe EU-ovim standardima, jer je proračun povećan identično stopi inflacije, iako je u sastav poljoprivrede ušlo i vodno gospodarstvo. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čak 12.519 učenika na popravnom, 1700 ponavljalo razred</p>
<p>Zanimljivo je da je najviše učenika ponavljalo peti razred (njih 405), sedmi (380) i prvi osnovne (340 učenika); osmi razred nije uspjelo završiti 127 učenika, a samo pedesetak moralo je ponovno u četvrti razred / Visok postotak odličnih i vrlo dobrih učenika upućuje na to da su programi prelagani ili da su kriteriji blagi, kaže Vinko Filipović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od približno 400 tisuća osnovaca, njih više od 313 tisuća prolazi razred s odličnim i vrlo dobrim uspjehom. Odličnih učenika je oko 183.000, vrlo dobrih gotovo 130.000, dobrih tek 68.500, a s dovoljnim uspjehom završava razred oko 7200 učenika.</p>
<p>Iako će se rezultati ove školske godine znati tek za nekoliko mjeseci, statistike iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta unatrag nekoliko godina su slične: mnogo je odlikaša, a tri posto učenika zbog negativnih ocjena, umjesto na ljetne praznike, odlazi na popravni ispit.</p>
<p>U prošloj školskoj godini na popravnom je ispitu završilo 12.519 osnovaca: njih oko 8000 zbog jedne negativne ocjene, a oko 4500 zbog dviju. Većina učenika na popravnom uspijeva ispraviti jedinice, no u prošloj školskoj godini razred je ponavljalo oko 1700 učenika, većina zbog četiriju i više negativnih ocjena. S jednom negativnom ocjenom razred je ponavljalo samo stotinjak učenika, s dvjema njih 259, s trima 425, a više od 900 osnovnoškolaca ponavljalo je razred zbog četiriju i više jedinica.</p>
<p>Zanimljivo je da je najviše učenika ponavljalo peti razred (njih 405), sedmi (380) i prvi osnovne (340 učenika). Osmi razred nije uspjelo završiti 127 učenika, a samo pedesetak moralo je ponovno u četvrti razred. </p>
<p>Predsjednik Školskog sindikata Preporod Vinko Filipović kaže da je podatak koji upozorava na hiperprodukciju odlikaša u neskladu s općim dojmom da su učenici u školama preopterećeni. Prema njegovim riječima, tako visok postotak odličnih i vrlo dobrih učenika upućuje na to da su programi prelagani za učenike ili da su kriteriji nastavnika vrlo blagi.</p>
<p>»Mislim da niti jedno niti drugo nije do kraja točno. Ne mislim da su programi prelagani kao što ni kriteriji nastavnika nisu do kraja srozani. Neovisno o tome, većim mi se problemom čini što je hiperprodukcija odlikaša devalvirala ocjenu kao mjerilo vrednovanja znanja. To je nekako u skladu s općim problemom Hrvata – devalviranje svih pozitivnih vrijednosti«, rekao je Filipović. Pritom je dodao da u školstvu to dovodi do toga da odlikaši nemaju osjećaj uspjeha koji bi morao slijediti takvu ocjenu.</p>
<p>»Problem je što se danas učenik može upisati u gimnaziju s maksimalnih 60 bodova, pa se pitate gdje je zapravo vrijednost odlikaša sa samo nekoliko bodova manje«. Posljedica toga je općepoznati trend da se svaka škola koja nije gimnazija doživljava kao škola manje vrijednosti. U tom smislu, dodaje, ozbiljan je problem da gotovo niti u jednoj strukovnoj ili tehničkoj školi ne možemo očekivati učenike s uvjetno boljim uspjehom. Tehničke škole postale su kazna za manje uspješne učenike, što je vrlo loše.</p>
<p>Nastavničko snižavanje kriterija ozbiljan je problem u posljednjih nekoliko godina. Nastavnici su potkraj godine zbog ocjena izvrgnuti svim mogućim pritiscima. Filipović smatra da je šteta potpuno ista ako se učeniku ne da ocjena koju zaslužuje, kao i ako ga se nagradi nečim što ne zaslužuje. »To nisu dobre odgojne mjere jer odgajamo učenike za određene vrijednosti koje u životu u drugim sferama mogu biti vrlo negativne«, ustvrdio je.</p>
<p>Viša savjetnica u Zavodu za školstvo Ana Ivanek upozorava i na pogrešan pristup roditelja prema djeci. »Pitamo ih koliko si dobio iz ispita, a ne – koliko znaš«.</p>
<p>Učenici ipak nisu preopterećeni</p>
<p>»Ovakvi su mi podaci o uspjehu učenika zapravo prihvatljivi jer se uklapaju u moju tezu da nije istina da su programi preopterećeni. To je samo opći dojam a ne rezultat istraživanja. Problem je što tvrdnju o preopterećenosti programa zastupaju i stručnjaci koji misle da znaju kakvo je stanje u odgoju i obrazovanju, a takve neprovjerene i sustavno neproanalizirane teze vrlo su opasne«, istaknuo je Vinko Filipović. Krivnju za neprirodnu situaciju vidi u obrazovnim institucijama, ali i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Ne smatra dobrim što je Ministarstvo ove godine podiglo prag za upis u gimnazije sa 48 na 50 bodova. »To je neprihvatljivo jer se tako gube vrlo dobri učenici. Oni više nisu za gimnaziju jer se u nju ne mogu upisati, a u strukovnim školama stapaju se u obrazovno sivilo što je šteta za takve učenike, kaže Filipović«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nova nada bolesnicima – lista lijekova u kolovozu</p>
<p>I na Rebru su Glivec proglasili čudotvornim, ali zdravstvene vlasti, i sadašnje i bivše, »brane« se da smo siromašna zemlja u kojoj ima puno više drugih bolesnika / Dvojbe u vezi s uspješnošću tog lijeka nema jer svi koji su ga uzimali su živi, dok su ostali tri mjeseca nakon operativnog zahvata i druge terapije – umrli</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novo Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), osnovano prije tek mjesec dana – nakon što ga je prije godinu dana bivša vlast ukinula zbog navodne korupcije – razmatra nagomilane zahtjeve za stavljanje na listu novih lijekova na listu. Među njima je i zahtjev za uvrštenje lijeka protiv GIST-a, posebne vrste raka želuca, od kojeg boluje dvadesetak ljudi u Hrvatskoj.</p>
<p>Bolesnici od GIST-a već se dvije godine – uz potporu Udruge oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL), a od prije godinu dana i Građanskog odbora za ljudska prava – bore za pomoć u plaćanju terapije koja spašava život, a na mjesec košta 21.000 kuna. To je doista puno novca, ali bolesnici imaju dokaze da samo taj skupi lijek Glivec, spašava život. I na Rebru su ga proglasili čudotvornim, ali zdravstvene vlasti, i sadašnje i bivše, »brane« se da smo siromašna zemlja u kojoj ima puno više drugih bolesnika, pa bi se plaćanjem tako skupih lijekova pojedincima, uskratila mogućnost drugima...</p>
<p>Raspravljati o etičnosti takva stava suvišno je. Kako nam je rekao dr. Tonči Buble, viši inspektor za medicinske poslove i savjetnik za lijekove, sada i vođa pregovaračkog tima za pojeftinjenje lijekova, novost je da će novo povjerenstvo razmatrati i UOLL-ov zahtjev. No nije mogao odgovoriti kada, kao ni na pitanje trebaju li se oboljeli nadati. Izrada posebne liste za tako skupe lijekove u kojoj, kako kaže Buble, ne bi bilo mogućnosti da je netko oslobođen od participacije, nije moguća bez promjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Odnosno, trebalo bi odrediti listu skupih lijekova kod kojih bi dio plaćao HZZO, a ostatak osiguranik. Problem je u trenutačno velikom postotku oslobođenih od participacije i u teškoj financijskoj situaciji koja više ne dopušta ikakvo povećanje troškova.</p>
<p>Postigne li se sporazum o sniženju cijena lijekova u pregovorima HZZO-a s proizvođačima i trgovcima lijekovima, nova lista lijekova trebala bi se utvrditi u kolovozu. Do tada će se, vjeruje Buble, razmotriti i zahtjev za lijek protiv GIST-a, no ne može reći hoće li ga i prihvatiti. Prema njegovim riječima, stvar je Povjerenstva, komu je državni tajnik dr. Velimir Božikov na čelu, da odluči pod kojim će uvjetima i kojim pacijentima platiti lijek, pogotovo tako skup. </p>
<p>Buble napominje da taj lijek nije bio ni registriran u Hrvatskoj za indikaciju kao što je gastrointestinalni stromalni tumor (GIST), pa se o njemu nije moglo ni raspravljati na Povjerenstvu. Dodaje da je mnogo lijekova koji pridonose poboljšanju zdravstvenog stanja, ali ova država teško plaća i ono što je sada na listi.</p>
<p>Emil Vibović, koji i sam zna muke oboljelih od raka, ali se uspješno izliječio, jedan je od onih koji u UOLL-u »podmeću leđa« za pomoć onima koji trebaju Glivec. Podsjeća da su tim bolesnicima uskraćena i ustavna prava (oni izdvajaju za zdravstvo, plaćaju poreze), prava koja imaju drugi teški bolesnici. Podnijeli su ustavnu tužbu zbog uskraćenih ljudskih prava, a to je korak nakon koga se obraćaju međunarodnoj zajednici. Obratili su se i medicinskoj inspekciji u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, jer liječnici nisu u zakonskom roku od 270 dana predložili HZZO-u da se lijek stavi na listu.</p>
<p>Dvojbe u vezi s uspješnošću tog lijeka nema jer svi koji su ga uzimali su živi, dok su ostali tri mjeseca nakon operativnog zahvata i druge terapije – umrli. Zanimljivo je, napominje Vibović, da nakon velikog međunarodnog istraživanja u koje su bili uključeni bolesnici iz 120 zemalja, jedino Hrvatska nije podržala svog osiguranika da nastavi liječenje. Oboljeli se kojekako snalaze, novac se skuplja donacijama, ali to ne može vječno trajati. Istječe im vrijeme, a možda i mnogima od nas.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sport između opće euforije i nacionalne tragedije</p>
<p>U tjednu u kojem je započeo završni hod Hrvatske prema Europskoj uniji, u kojem je otvorena zadnja dionica autoceste Zagreb – Rijeka, u kojem su potvrđene dugogodišnje zatvorske kazne »gospićkoj skupini« i otkazani pompozno najavljeni koncerti Lennyja Kravitza i Metallice u Zagrebu, Hrvatska je bila potpuno zaokupljena sportom</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Zanimanje Hrvata za sport, koje u pravilu traje koliko i uspjesi naših sportaša na velikim natjecanjima, minulog je tjedna imalo svoj klimaks i antiklimaks. Povoljan ishod dvoboja s Francuzima na Europskom nogometnom prvenstvu u Portugalu nas je tko-zna-koji put doveo u laganu zabludu da smo svjetska nogometna velesila i s tom smo »spoznajom« morali živjeti puna četiri dana. </p>
<p>Četiri dana u kojima je bilo sporno samo to hoćemo li dobiti Engleze jednim ili više pogodaka razlike. Tome su događaju željeli uživo svjedočiti valjda svi hrvatski građani, a na mjesta događaja u Lisabonu zateklo ih se desetak tisuća. Bio je to klimaks.</p>
<p>Na antiklimaks, međutim, nije trebalo dugo čekati. Utakmica s Englezima podsjetila nas je da pokraj nas na sportskom borilištu uvijek postoji i suparnik, koji se k' tome, gle vraga, ne želi sam predati. Treba ga, naime, pobijediti. To ponekad nije lako, a naročito onda kada je on (suparnik) mnogo bolji od nas. U samo nekoliko sati hrvatska se nogometna vrsta, tako, od svjetske velesile prometnula u skupinu nemoćnika koja nije bila u stanju zaustaviti englesku golijadu. Dogodilo se tako na utakmici s Englezima nekoliko stvari koje se – barem prema onome što se dade zaključiti prateći hrvatske medije – hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nikako i nikada ne smiju dogoditi: </p>
<p>– izgubila je nogometnu utakmicu koja se »nije smjela ni mogla izgubiti«; </p>
<p>– eliminirana je s natjecanja prije finala ili barem polufinala;</p>
<p>– opet nije uspjela dokazati da se u Hrvatskoj, zapravo, igra najbolji nogomet na svijetu.</p>
<p>Govoreći nedavno na okruglom stolu o hrvatskoj košarci, Mirko Novosel je jasno naznačio razliku između pojedinačnoga i ekipnog sporta. Nadareni pojedinac (Ivanišević, Kostelić, Vlašić...) uz potporu roditelja i mnogo rada može postići puno. U ekipnom sportu je za rezultat nužan sustav i dugogodišnji rad na više razina, a toga trenutačno u Hrvatskoj nema. Reprezentacija koja je 1998. godine osvojila svjetsku broncu bila je proizvod jednoga takvog sustava, no taj nije imao mnogo veze s Hrvatskom.</p>
<p>Bilo kako bilo, ispadanjem Hrvatske s Eura 2004. riješen je i najveći problem Gorana Ivaniševića u Wimbledonu. Problematično mu je, naime, bilo uskladiti termine utakmica hrvatske nogometne reprezentacije s odigravanjem vlastitih mečeva na najvećem svjetskom teniskom turniru. Taj su Ivaniševićev problem hrvatski nogometaši, međutim, eliminirali već u ponedjeljak. Mogao se u miru posvetiti igranju tenisa što mu još iznenađujuće dobro ide.</p>
<p>Osim Ivaniševića, problema s istodobnim praćenjem dvaju velikih sportskih događaja imala je i Hrvatska televizija. Okljaštreni za treći program i sputani unaprijed dogovorenim aranžmanima (švicarski kuhar itd.), vlastitom tromošću i još koječim drugim, HTV-ovci nikako nisu mogli uklopiti wimbledonski meč Gorana Ivaniševića – koji je mogao biti i posljednji meč u njegovoj velikoj karijeri – u svoj cjelodnevni sportski program. </p>
<p>Istina, treba podsjetiti da je svojedobno isti problem imao i tadašnji predsjednik Hrvatskoga teniskog saveza Suad Rizvanbegović, koji se između Ivaniševićeva wimbledonskog finala i utakmice hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu odlučio, dakako, za – nogomet.</p>
<p>Sudeći, dakle, prema problemima koje su s dvostrukim programom imali Goran Ivanišević i HTV, Hrvatska je očito premala zemlja da bi mogla apsorbirati dva velika sportska događaja, odnosno nastupe svojih sportaša na dva mjesta istodobno. Iz toga slijedi da je, zapravo, dobro to što Hrvatska nije sportska velesila, jer bismo inače svakodnevno bili u problemima kako pratiti pobjede i poraze naših najboljih sportaša na raznim krajevima svijeta. Teško je, preteško, vlastitu pozornost, koncentraciju i emocije – ne samo u sportu – preusmjeravati na više od jednog događaja.</p>
<p>Iako smo, možda, očekivali da će Ivaniševićev oproštajni nastup u Wimbledonu potrajati kraće od hrvatske nogometne avanture u Portugalu, to se, eto, nije dogodilo. No zahvaljujući Ivaniševiću, ali i Špremici, Karloviću i Ančiću sportski tjedan u Hrvatskoj ipak nije naglo prekinut. Iako će netko reći da tek nakon ispadanja hrvatske reprezentacije, možemo na Euru u miru gledati pravi nogomet, dio pozornosti sportske javnosti preselio se u London. U Wimbledonu se, naime, možemo do daljnjega nastaviti poistovjećivati s pobjedama i porazima nacionalnih sportskih uzdanica, što nam je od ponedjeljka u Portugalu uskraćeno. A upravo je to poistovjećivanje sa sportskim i inim idolima ono čega nam nikad nije dosta.</p>
<p>U tjednu u kojem je počeo završni hod Hrvatske prema Europskoj uniji, u kojem je otvorena zadnja dionica autoceste Zagreb – Rijeka, u kojem su potvrđene dugogodišnje zatvorske kazne »gospićkoj skupini« i otkazani pompozno najavljeni koncerti Lennyja Kravitza i Metallice u Zagrebu, Hrvatska je bila potpuno zaokupljena sportom. Uspjesi su, kao i uvijek, poprimali razmjere opće euforije, a porazi su bili ravni nacionalnoj tragediji (Ćiro: »Otto, nacija je na koljenima!«). Hrvati jednostavno obožavaju biti preplavljeni emocijama.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto bi Hrvati morali raditi?</p>
<p>Osim što je manje-više svaki građanin ove zemlje po vokaciji izbornik, samim time i genijalac, Hrvati su specifični u još nečemu. Oni su svjetski majstori u zaobilaženju posla, rada, djelatnosti...</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Hrvati su genijalci. U mnogočemu. Najprije u nogometu. Sjajno je to ovih dana za vrijeme portugalske loptaške euforije objasnio Ivica Mornar. Rekao je da u Hrvatskoj ima više od četiri i pol milijuna izbornika. Kirurški precizna dijagnoza; svaki kvart, svaka ulica, pa čak i svaki kućni ulaz, osim kućepazitelja, ima još i najmanje jednoga genijalnoga izbornika. Kakav Barić, kakav Blažević. Sve su to »pikzibneri« naspram milijuna »pravih« Hrvata izbornika.</p>
<p>Osim što je manje-više svaki građanin ove zemlje po vokaciji izbornik, samim time i genijalac, Hrvati su specifični u još nečemu. Oni su svjetski majstori u zaobilaženju posla, rada, djelatnosti i kako se sve to već ne zove. Hrvati su jednostavno nedostižni u uspjesima koje postižu već godinama u toj disciplini, još od stvaranja samostalne države. </p>
<p>Dapače, »friška« je država tome i pripomogla. Mi smo, naime, narod s najviše blagdana. Ako već ne držimo svjetski rekord, a ono smo barem pri vrhu u Evropi. Pitanje (ne)rada zapravo je pitanje časti u ovoj državi. Jer, ako blagdan »pada« u četvrtak, nema šanse da se neradni dani ne »iskemijaju« do ponedjeljka. Spaja se sve što se može; ako praznik »uleti« u srijedu, princip je opet isti. Izmišljaju se neradni dani kao nagrada za nekakve natprirodne napore, otvaraju se bolovanja na jedan dan, ne bi li se efikasno spojilo sa svim onim silnim neradnim danima. Pa tako od jednog dana blagdana na kraju ispadne sedam dana odmora.</p>
<p>Izvrstan je model i u državnim institucijama, a državni su ga radnici doveli do savršenstva. Dan uoči samog blagdana radi se skraćeno. Kako bi se silni državni administrativci i birokrati na vrijeme pripremili za blagdan. Za dane u kojima ionako ne rade. Građanin koji u te dane želi biti pošteni porezni obveznik, a još mu padne na pamet i plaćanje režija, stvarno je neosviješten i nema pojma gdje živi. Nije bolje ni zaslužio, negoli da ostane ispred zatvorenih vrata pošte. Jer je pošta u te dane, također, odlučila raditi kraće. Mora se prilagoditi trendu (ne)rada u državi.</p>
<p>Oni građani kojima sve to blagovanje i praznovanje ide na živce i koji bi htjeli raditi kao i ostale civilizirane i razvijene države (ima i takvih), stvarno su zapravo – drski. Oni bi radili. Ma nemojte, najlakše je tako. Pokazivati »otpor« uvriježenim i ukorijenjenim tradicijama u Hrvata. Umjesto da dignu sve četiri u zrak i krenu s veselicama i razilaženjem po svim geografskim dužinama i širinama, takve bi »crne ovce« htjele pošto-poto raditi.</p>
<p>Srećom, njihov je broj kudikamo manji negoli onih drugih. Hvala Bogu. Kamo bismo inače dospjeli da svi žele raditi, a ne tulumariti? Ne bi ta država daleko dogurala da su u njoj uglavnom »šljakeri« kojima ne pada na pamet spajanje svega nespojivoga. Funkcionirali bismo, u najmanju ruku, kao Švicarska. A to ne bi bilo dobro. Ne bismo znali kud ćemo sa sefovima, sirevima i čokoladama. Niti s medom i mlijekom koji bi tekli sa svih strana.</p>
<p>U lipnju je Hrvatima doista svanulo. Blagdana je bilo k'o u priči. Druga je stvar što većina nema blage veze što to uopće slavi i kakav je blagdan na redu; to su glupa opterećivanja. Kao da je uopće važno što slavimo – tko, molim vas, gleda polaganje vijenaca na Oltar domovine ili na mjestu nekakvoga ratnog boja i osnivanja partizanskog odreda? </p>
<p>Što se tiče blagovanja, Hrvati se ne dijele niti prema vjerskom, ni prema nacionalnom ključu, a nema među njima ni stranačkih razlika. Blagovati jednako vole i članovi HDZ-a, SDP-a, HSP-a, HSLS-a ili SRP-a. Sve su političke opcije u tom pitanju nacionalne važnosti postigle savršen konsenzus.</p>
<p>Doduše, već tradicionalno svake godine predstavnici poslodavaca »šize« zbog toga hrvatskog umijeća. Upozoravaju kako država ima strahovite gubitke zbog našega omiljenog sporta, blagovanja. Stvarno su dosadni i bezobrazni ti poslodavci; nije im dosta toga da pripadaju upravljačkoj kasti i da imaju uglavnom ono o čemu većina hrvatskih smrtnika samo sanja. I još maltretiraju građane zato što blaguju. </p>
<p>Zašto bi pošteni građani uopće radili? Za niske plaće koje dobivaju? Ili za visoke, koje dio njih također dobiva? Trebali bi možda raditi za neke buduće, visoke plaće, koje političari stalno obećavaju, a te plaće nikako da dođu?</p>
<p>I sad, nakon lijepih i ugodnih lipanjskih blagdana u kojima smo se pristojno i odmorili, red je na naše godišnje odmore. Na blagdanima smo se dobro pripremili, uhvatili prve zrake Sunca, neki malo i zaplivali i sad možemo odraditi tjedan-dva-tri. A onda krenuti na godišnje. Koje čekamo cijele godine.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Najbolji Šešeljev učenik</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>O Tomislavu Nikoliću sve se zna. I više nego dovoljno da bi se zaokružio teorijski profil zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke i ozbiljnog kandidata za predsjednika Srbije u nedjelju, u drugom krugu trećeg pokušaja. Nema enigme, jer Nikolić je političar koji sve javno kaže: i što sanja, i kakvim sebe vidi, kako ocjenjuje političke protivnike i kako bi se sa svime time nosio kad bi imao vlast. Njegove su formule za uspjeh očekivano jednostavne, baš kao što su jednostavne sve autoritarne ideje i fašističko-apsolutističke ideologije.</p>
<p>Taj nesvršeni student prava, kojeg su u Kragujevcu zbog posljednjeg radnog mjesta prije odlaska u politiku zvali Toma Grobar, prema vlastitu je skromnom priznanju najbolji učenik svoga obožavanog učitelja, šefa radikala Vojislava Šešelja. Ovih je dana, u jeku predizborne kampanje, objavio da će zauvijek provoditi ideje tog čovjeka, smještenog iza haaških rešetaka zbog optužbi za ratni zločin i genocid, čovjeka čiji spomen izaziva zazor zdravog razuma.</p>
<p>Odgovor na pitanje odakle to obožavanje i slijepa poslušnost jednostavan je: Nikolić bez Šešelja ne bi postojao, uz njega je godinama uspješno svladavao lekcije iz govorništva i demagogije, naučio da treba pisati knjige (ima ih 12!), usvojio pravila prema kojima je većini najvažnije ono što mogu staviti »u se, na se i poda se«. Nikolić je uz svoga gurua postao i veliki nacionalni romantik: dok je živ, ponavlja, sanjat će granicu velike Srbije na crti Karlobag – Karlovac – Virovitica, premda se takva zlikovačka kartografija veliča samo u njihovim snovima i nema je u udžbenicima povijesti. Odrješit je i principijelan: makar nikad ne pobijedio na izborima, ne može reći da je Hrvatska demokratska zemlja dok se u nju ne vrate svi izbjegli Srbi.</p>
<p>Lažnom tezom da je Hrvatska središnje pitanje njegova izbornog (ne)uspjeha, Nikolić prikriva svoj ključni, apsolutno negativni odnos prema tuđem i boljem, prema Zapadu i euroatlantskim integracijskim procesima, prodajući tlapnju da se Srbija može i mora osloniti na vlastite snage. Naravno, Zapad je jednako skeptičan prema njemu kao mogućem vladaru Srbije i nije čudo da je sve svoje adute položio na račun demokratskog protukandidata Borisa Tadića u nadi da će trećina biračkoga tijela koju na svojoj strani imaju Nikolić i Šešelj na nedjeljnim izborima biti nadglasana.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dugovi iz prošlosti za budućnost</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Iako još nije do kraja jasno koje bi to dionice i koju imovinu u svome vlasništvu država umirovljenicima mogla dati za dug, na primjeru umirovljenika ovih ćemo dana doživjeti potvrdu tvrdnje da je Hrvatska pravna država. Dug je napokon priznat, a zna se i kako bi trebao biti vraćen.</p>
<p>Istina je da se većina umirovljenika vjerojatno nadala puno jednostavnijem modelu povrata ili – bolje rečeno – gotovini koju je puno lakše prebrojiti, kupiti njome lijekove, darove djeci ili unucima, ili novac jednostavno spremiti u čarapu, za »crne dane«. Istina je i to da će povrat duga kroz dionice i državnu imovinu za mnoge vjerojatno biti toliko kompliciran da će se tome usprotiviti. Od ljudi u visokim godinama, koji većinom ne znaju baratati s bankomatom jer na njega nisu navikli, teško je očekivati da će se odjednom prometnuti u ljude vične trgovanju dionicama. Ili da će lako razumjeti što za njih znači to što imaju udio u fondu u čijem su vlasništvu dionice određenih poduzeća. No takav način povrata duga državi je kudikamo povoljniji od mogućnosti da se za pokriće duga izdaju državne obveznice. Njime se, naime, ne tereti izravno državni proračun, a time i ne utječu na povećanje javne potrošnje. Takav način povrata duga može biti povoljniji i samim umirovljenicima ako se poslovanje fonda od početka dobro postavi. Budu li u nadzornom odboru fonda sjedile sijede glave koje su gradile ovu zemlju, ne treba previše sumnjati. Štoviše, ako je suditi prema prvim izjavama predstavnika umirovljenika o planovima u vezi s fondom, iz tog bi portfelja mogao biti osiguran ne samo povrat duga nego i razvoj poduzeća i imovine u fondu. Iz toga bi jednog dana mogao izrasti i fond iz kojega će se namirivati manjak novca za isplatu redovnih mirovina.</p>
<p>A to bi značilo i veći stupanj sigurnosti onima koji će – zbog dugotrajne nezaposlenosti ili malih plaća – imati male mirovine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Odvjetničke tarife protiv temeljnih građanskih prava</p>
<p>Postoji mnoštvo mogućnosti reagiranja na nove odvjetničke tarife, počevši od zakonodavca i Ministarstva pravosuđa do Ustavnoga suda Republike Hrvatske, koji bi sam mogao pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti, ali ne samoga tarifnog pravilnika nego i zakonskih promjena koje su toj odluci prethodile i zapravo je učinile mogućom</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Hrvatska odvjetnička komora donijela je novi tarifni pravilnik za rad odvjetnika: u nekim su slučajevima tarife povišene za više od dvanaest puta. To samo po sebi postaje najjasniji pokazatelj (ne)vladavine prava u Republici Hrvatskoj, jer ili je to povišenje opravdano ali se iz nekih razloga nije moglo ostvariti zakonskom i podzakonskom regulativom, ili nije opravdano ali se zbog određenih propisa ipak formalno može ostvariti.</p>
<p>Da s vladavinom prava nešto nije u redu upozorava i reagiranje javnosti i stručnih krugova na toliko poskupljenje odvjetničkih usluga. Jedni kao udruga Juris Protecta najavljuju prosvjede, drugi to komentiraju kao zaštitu poslovnih subjekata i njihovih interesa (prof. Ivan Pađen) a zapostavljanje interesa građana, treći to pod određenim uvjetima prihvaćaju (Ingrid Antičević-Marinović), a četvrti se o tome uopće ne očituju (predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić).</p>
<p>No osim razmjerno tihih prijedloga da se odvjetničke tarife riješe zakonom, što opet neki smatraju zadiranjem u autonomiju odvjetništva, nitko, apsolutno nitko, u javnosti ne najavljuje redovnu reakciju unutar pravnog sustava, nitko ne govori je li takva reakcija uopće moguća, te ako nije moguća, zašto je to tako, a ako je moguća, zbog čega se nitko tom mogućnošću ne koristi.</p>
<p>Odlučno tvrdim da postoji mnoštvo mogućnosti, počevši od zakonodavca, pa od Ministarstva pravosuđa do Ustavnoga suda Republike Hrvatske, koji bi i sam mogao reagirati pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti, ali ne samoga tarifnog pravilnika nego i zakonskih promjena koje su toj odluci prethodile i zapravo je učinile mogućom.</p>
<p>Takva je odredba u posljednjoj noveli Zakona o parničnom postupku, objavljenoj u Narodnim novinama br. 117. iz 2003., i to u člancima 89.a i 90., kojima se uvodi gotovo neograničen monopol odvjetnika na zastupanje stranaka u sudskim postupcima. Odredbom u prvom stavku novele čl. 89.a odvjetnici su ovlašteni da budu punomoćnici stranaka, osim ako zakonom nije drukčije određeno. U trećem stavku toga članka određeno je da punomoćnici koji nisu odvjetnici mogu biti fizičke osobe koje su u srodstvu ili u bračnom odnosu sa strankom.</p>
<p>Prema dosadašnjim odredbama tog zakona punomoćnik stranke mogla je biti svaka fizička, poslovno sposobna osoba, koja se ne bavi nadripisarstvom (dakle, ne naplaćuje stranci svoj rad), a sud je samo bio obvezan stranku upozoriti ako je takav punomoćnik ne zastupa dovoljno stručno. Prevedeno na običan jezik, svaka stranka u postupku mogla je na svoj rizik uzeti za punomoćnika nekoga tko ju je bio dužan besplatno zastupati.</p>
<p>Postavlja se pitanje zbog čega je zakonodavac to pravo izbora stranke između plaćenog odvjetnika i besplatnog punomoćnika tako drastično ograničio. Dva su moguća odgovora: ili zakonodavac ne vjeruje da stranka može objektivno prosuditi veličinu rizika kad uzima besplatnog punomoćnika koji nije odvjetnik pa je tom odredbom treba dodatno zaštititi, ili pak zakonodavac želi zaštititi cehovske interese odvjetnika.</p>
<p>Oba su odgovora nedovoljno uvjerljiva. Prvi stoga što je osnovna karakteristika slobode mogućnost preuzimanja rizika, pa bi taj odgovor išao protiv osnovnih građanskih sloboda, a drugi pretpostavlja da je rizik na strani odvjetnika jer se boje rizika da gube protiv punomoćnika laika.</p>
<p>Iako je i drugi odgovor nedovoljno uvjerljiv, on ipak upozorava na to da odvjetnici u cjelini nisu dovoljno uvjereni u svoje stručne sposobnosti jer im inače ta odredba u ZPP ne bi uopće smetala, kao što profesionalnom boksaču ne smeta ako ga fizički napadne nenaoružan netreniran intelektualac.</p>
<p>A da takav odvjetnički strah postoji – ne samo u Hrvatskoj – svatko se može uvjeriti na internetskoj adresi www.abanet.org/genpractice/magazine/garland.html, na kojoj American Bar Association daje naputke svojim članovima odvjetnicima kako se ponašati u postupcima u kojima se protustranke zastupaju same ili ih zastupaju pravni laici, što svjedoči da ta organizacija i ne pomišlja da preko zakonodavca oduzme pravo zastupanja pravnim laicima.</p>
<p>Zato sam Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti tih odredaba Zakona o parničnom postupku na temelju izvedenog zaključka da se tim odredbama stvara nejednakost u pravima građana po rođenju. U sličnim slučajevima – kada je bila riječ o pitanjima za koja je potencijalno zainteresirano mnogo građana (mirovine, rad nedjeljom) – Ustavni je sud postupao hitno. Vidjet ćemo hoće li i ovoga puta biti tako.</p>
<p>Autor je doktor znanost, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatska se lokomotiva otkvačila od balkanskih vagona </p>
<p>Pokojna Jugoslavija, neprirodna zajednica koja je pokušala povezati Albanca iz Peći i Slovenca iz Kranja, ne može uskrsnuti. Njenim pobornicima, kojih još ima u nas i u svijetu, zadan je jak udarac davanjem Hrvatskoj položaj kandidata za članstvo u Europskoj uniji</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U doba raspada Jugoslavije Sjedinjene Države vodile su pogrešnu politiku, a važnu ulogu u njoj imao je veleposlanik Warren Zimmermann. Izjednačavao je Slobodana Miloševića i dr. Franju Tuđman ne razlikujući predvodnika zločinačke, osvajačke agresije, boljševizma i nacizma od državnika čiji nacionalizam je bio usmjeren na obranu, demokraciju i slobodu svoga naroda.</p>
<p>U južnoslavenskim narodima vidio je »mješavinu plemena« i ustrajao na opstanku Jugoslavije. </p>
<p>Čuo je od Miloševića jugoslavenski program: »Čvrsta federacija s minimalnom autonomijom republika« i znao je da Srbi neće prihvatiti konfederaciju, no ipak je slao u Washington poruke da je moguće spriječiti propast Jugoslavije.</p>
<p>Premda mu je Veljko Kadijević iznio da će JNA silom štititi komunistički poredak, spriječio je davanje oružane pomoći koju je Hrvatska zatražila od SAD radi obrane od ratne prijetnje. Suprotstavio se i priznanju Hrvatske... Sve u svemu odigrao je kobnu ulogu u dramatičnom razdoblju 1989. – 1992. dok je obnašao položaj veleposlanika SAD-a u Jugoslaviji.</p>
<p>Warren Zimmermann umro je u veljači ove godine. U javnosti se pojavio njegov opsežan povjerljivi izvještaj iz 1992. godine koji je oznaku tajnosti nosio pet godina. U tom dokumentu Zimmermann za propast Jugoslavije optužuje nacionalizam koji je započeo na Kosovu 1987. godine. To je Miloševiću dalo snagu da ukine autonomije Kosova i Vojvodine i potom svoju agresivnost usmjeri protiv susjeda. Najprije je pokušao slomiti slovensko vodstvo, jer je politika demokracije, decentralizacije i slobodnog tržišta bila sasvim suprotna njegovim nakanama. Kada to nije uspio, okomio se na Hrvatsku gdje je, prema Zimmermannovu mišljenju, u svibnju 1990. došao na vlast »uskogrudni, rasistički režim«. </p>
<p>Tako američki veleposlanik pokazuje potpuno nerazumijevanje za položaj i težnje hrvatskog naroda, opasno ugroženog od velikosrpskog presizanja. Sjedinjene Države podržale su Jugoslaviju s Antom Markovićem za kojega se smatralo da jamči jedinstvo i demokraciju, nasuprot Miloševićevoj politike centralizma i diktature i Tuđmanova separatizma »koji je značio rat«. </p>
<p>Tako Zimmermann za rat optužuje razoružanu Hrvatsku, čiji je predsjednik Tuđman na svaki način želio izbjeći ratovanje, pa je zato nudio konfederativno rješenje jugoslavenske krize.</p>
<p>Ističe da je glavni grobar Jugoslavije Slobodan Milošević, »najdvoličniji političar kojeg je Balkan ikad iznjedrio«, »srbijanski imperijalist«. Ušao je u rat da bi zadržao Hrvatsku i BiH u okvirima centralizirane države. Veleposlanik Zimmermann optužuje Miloševića za ove zločine protiv Jugoslavije: kršenje Ustava SFRJ; trgovinski bojkot prema Sloveniji i Hrvatskoj; krađu 1,8 milijardi dolara od Narodne banke Jugoslavije; pokušaj uništavanja Predsjedništva SFRJ; onemogućavanje Ante Markovića u vođenju tržišne ekonomije; vođenju agresivnog rata protiv Hrvatske i BiH. </p>
<p>On ispravno navodi kako sve to Milošević ne bi mogao poduzimati bez oslonca na JNA, koja je izdala Jugoslaviju. Ističe: »Ponos koji je JNA nosila još iz razdoblja partizana, sada je zauvijek zakopan u ruševinama Vukovara«. Nadalje smatra da je Tito ostavio iza sebe zemlju zrelu za političke i ekonomske reforme, ali i »dva otrovna poklona koji su uništili Jugoslaviju – diktaturu i nacionalizam'«. </p>
<p>Bratstvo i jedinstvo Tito je nametao aparatom državne policije. Nacionalisti su redovito završavali u zatvorima. U oslabljenoj Jugoslaviji probudio se nacionalizam, a nije bilo demokracije da otupi njegovu oštricu. Zimmermann zaključuje kako Tito snosi podjednaku odgovornost za uništavanje Jugoslavije, kao i za njeno stvaranje 1945. godine.</p>
<p>Na kraju svog izvješća iz 1992. on iznosi kako se nada da će ljudi shvatiti da je Jugoslavija u kojoj su živjeli, premda ne potpuno slobodni, bila bolja od »krvave džungle« i da će ostvariti gospodarske veze, a zatim postupno i zajednički politički okvir. Tako Zimmermann predviđa buduću novu južnoslavensku državnu zajednicu, međutim, kao što je pogrešno procjenjivao stanje uoči rata, i to njegovo predviđanje pokazuje se promašenim. </p>
<p>Pokojna Jugoslavija, neprirodna zajednica koja je pokušala povezati Albanca iz Peći i Slovenca iz Kranja, ne može uskrsnuti. Njenim pobornicima, kojih još ima u nas i u svijetu, zadan je jak udarac davanjem Hrvatskoj položaj kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Time se hrvatska lokomotiva otkvačila od balkanskih vagona i krenula put Bruxellesa.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ravnopravnost ne znači brisanje razlika i odstupanja</p>
<p>Časno je biti konzervativac, časno se može biti liberalom ili socijaldemokratom, vjernikom, ateistom ili agnostikom. No i jedno i drugo i sve ostalo može biti časno samo ako pritom ne izvrgnete ruglu vlastitoga ideološkog protivnika</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER </p>
<p>Nemoguće je argumentirano raspravljati s osobom koja je uvjerena da su stavovi i sklonosti većine »zdravi«, »pravi«, nepobitni, a sklonosti manjine »bolesne«, grešne ili opasne. Autor Zlatko Krstić u svojemu tekstu »Sloboda jednih uvijek je ograničena slobodom drugih« (Vjesnik, Stajališta, 19. lipnja 2004.) čvrsto je uvjeren da je homoseksualnost ne samo devijantna nego i patološka pojava. </p>
<p> »Argument« kojim potkrjepljuje tu tvrdnju treba biti podatak da je neki američki psihijatar uspio »izliječiti« trećinu svojih homoseksualnih pacijenata od homoseksualnosti. Ta tvrdnja ima otprilike istu argumentativnu i informativnu vrijednost kao i svjetski poznata izjava Brigitte Boiselett da se na Božić 2002. rodilo prvo klonirano novorođenče. U oba su slučaja plasirane u medije glasine i nitko nije inzistirao na dokazima, znajući da ih neće dobiti. Naime, koliko je »trideset posto«, gdje su i tko su ti izliječeni imenom i prezimenom? </p>
<p>A tvrdnje su bez dokaza, zna se, besmislice. Novinski je papir, to se također zna, strpljiv i podnosi svakojake nonsense. </p>
<p>Na sadržajnoj je razini, prema tome, besmisleno raspravljati. No metoda kojom se autor vodio zaslužuje kritički osvrt. Najprije zato što se pisac okomio na navodne moje stavove o homoseksualcima, a kojih u mom osvrtu od 7. lipnja 2004. u ovoj rubrici koji spominje nema. Nisam se, naime, osvrnula na zahtjeve homoseksualaca za pravnim izjednačavanjem homoseksualnih zajednica s heteroseksualnim brakom. </p>
<p>To teoretski može značiti ili da me pitanje homoseksualnih zajednica sada uopće ne zanima, ili da imam drukčije interese, ili da više ne zastupam prijašnje stavove, ili da sam te stavove u međuvremenu preinačila ili izmijenila. U svakom slučaju, nisam ušla u to pitanje – no poznat je i omiljen, iako ne baš pošten, debatni trik pobijati tvrdnje što ih sugovornik ili protivnik uopće nije izrekao.</p>
<p>Autor koji se predstavlja kao odvjetnik izdašno se služi tim trikom. Bila sam uvjerena da je jezik prava jezik preciznosti i jasnoće, i da se pravnici odlikuju time što se striktno drže dokazanih činjenica i korektno citiranih tvrdnje. Zar ta načela vrijede samo u sudnicama, a ne i izvan njih? </p>
<p>Činjenica je da sam u prijašnjim istupima zagovarala pravno reguliranje homoseksualne zajednice, dosljedno rabeći pojam »homoseksualna zajednica« – ne, nisam zaboravila što heteroseksualni brak jest. </p>
<p>Nikada nisam govorila o »homoseksualnome braku«, niti sam tražila izjednačavanje tih dvaju oblika, a pogotovo ne pravo na posvojenje djece ili »pravo na svoje dijete« za homoseksualne parove. Držala sam se načela zakonodavstva da samo ono što je »jednako« ili isto treba tretirati jednako, a nejednako kao nejednako, vodeći računa o osobitostima. Ravnopravnost ne znači brisanje razlika i niveliranje odstupanja, nego suum cuique. </p>
<p>Zastupajući pravo homoseksualaca na javno iznošenje vlastitih zahtjeva, pošla sam od pretpostavke da oni ne iznose svoje »probleme«, odnosno privatne teškoće s kojima se iz samo njima poznatih razloga ne bi znali nositi. Uvjerena sam da ti njihovi »problemi« nisu njihove privatne boljke, nego nedostaci s kojima se ne bi smjeli pomiriti ni pripadnici većinskih skupina. </p>
<p>Manjkavosti pravnog položaja manjine moraju zanimati i većinu; ona se ne bi smjela pomiriti s činjenicom da je jedna od društvenih skupina zakinuta. Vjerujem da je dužnost upozoriti na manjkavosti – i vjerujem da upravo kršćani i kršćanke svojem društvu duguju iskrenu, otvorenu i slobodnu riječ.</p>
<p>»Slobodna je riječ iskrena riječ, a iskrenost počinje s jezičnom preciznošću« (upozorava Eber Juengel u svom napisu o odnosu kršćanske zajednice prema građanskoj zajednici). Visoka vrijednost slobode mišljenja obvezuju svakoga građana inzistirati na tome da se služimo iskrenom preciznom riječju, te čistim i poštenim argumentima. Upravo u konfliktnim slučajevima pristranost i poštenje, istinitost i korektnost ne smiju se međusobno isključiti.</p>
<p> Časno je biti konzervativac, časno se može biti liberalom ili socijaldemokratom, vjernikom, ateistom ili agnostikom. No i jedno i drugo i sve ostalo može biti časno samo ako pri tome ne izvrgnete ruglu vlastitoga ideološkog protivnika.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Moj svijet živih je u Zagrebu</p>
<p>Dr. Zorica Vitez, znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku </p>
<p>Moram priznati da me je zatekao poziv u ovu kolumnu, toliko da me je odao izraz lica i ljubaznu novinarku naveo na munjevito pitanje: zar ne volite Zagreb? Naravno da sam to odmah zanijekala i poziv prihvatila, ostavljajući da sama sa sobom, na miru, promislim o svojoj reakciji i o ljubavi spram gradu u kojem se nisam rodila, ali u njemu živim od ranog djetinjstva. Drugi grad, drugo mjesto ne pamtim, tu je moj cijeli život. No dobro, Dalmacija je postojbina mojih roditelja, jedan mali otok moje je drugo sidrište, drugi dom. Tamo su i grobovi pod čempresima, ali moj svijet živih je u Zagrebu.</p>
<p>Čemu onda taj trenutak zbunjenosti o kojemu sam progovorila po povratku kući, priznala ga mužu, bezrezervnom i dokazanom obožavatelju Zagreba. Nisam trebala, jer i on je munjevito ispalio: »To si ti. Po onoj Matoševoj: Grad koji volimo tolikom mržnjom i mrzimo tolikom ljubavlju...«. I ode na otvorenje Zagrebačkog histrionskog ljeta.</p>
<p>U mome okruženju toliko je poznatih, javnih i »tajnih« ljubitelja Zagreba da nikad nikome nije palo na pamet pitati me o mojim osjećajima spram njemu. Da, volim Zagreb, ali ta se ljubav podrazumijeva, zatomljena je, tiha. Sastoji se od malih stvari, mnoštva dragih slika i mirisa, ugodnih osjećaja. Primjerice, prepoznajem je u radosti koju oćutim pri povratku u Zagreb, pri pogledu na grad s Medvednicom u pozadini, novom Sveučilišnom s lijeva, Koncertnom dvoranom s desna i tornjevima Katedrale u daljini. Miris preostalih rascvjetanih lipa uvijek me iznova iznenadi i razdraga. Ispunja me zadovoljstvom vožnja gradom u proljetno nedjeljno jutro, pogled na mnoge drage gradske vizure neometan vrevom, žurbom, iritirajućim zvukovima prometa.</p>
<p>Da, to sam ja, tu je odmah i tamna strana moje ljubavi, nemile slike prometnog kolapsa, smrad ispušnih plinova, crni oblak dima iznad klinika na Šalati, svakodnevne slike nasilja, prostaštva, siromaštva. Moja ljubav nije bezrezervna, ali to nije mržnja: to su očekivanja i priželjkivanja da predmet moje, naše ljubavi bude ljepši, bolji, poželjniji.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Roditelji ne žele da im djeca ljeti sele po vrtićima </p>
<p>Čak četrdeset roditelja čija djeca idu u Dječji vrtić Različak u Petrinjskoj 31, izrazili su proteklih dana nezadovoljstvo ljetnom organizacijom rada, po kojoj se njihovoj djeci tijekom ljeta već godinama nudi zamjenska lokacija, na Kaptolu / Ravnateljica je pojasnila kako vrtić radi na šest lokacija. Ovoga ljeta umjesto na Kaptolu, radit će vrtić u Novoj Vesi 36, a djeca koja su išla u Petrinjsku, ići će u Amruševu 10</p>
<p>Svake godine pred početak sezone godišnjih odmora u zagrebačkim vrtićima ponavlja se ista priča. </p>
<p>Naime, četrdeset roditelja čija djeca idu u Dječji vrtić Različak u Petrinjskoj 31, izrazili su proteklih dana nezadovoljstvo ljetnom organizacijom rada, po kojoj se njihovoj djeci tijekom ljeta već godinama nudi zamjenska lokacija, na Kaptolu, u podrumu Osnovne škole Miroslav Krleža.</p>
<p> Roditelji su o tome obavijestili i državnu pravobraniteljicu za djecu i Gradski ured za obrazovanje i šport, koji su se složili da Kaptol nije dobro rješenje, te da bi djeci trebalo osigurati ostanak u Petrinjskoj. </p>
<p>Roditelje je najviše zanimalo zašto djeca ljeti ne mogu boraviti u vrtiću u Petrinjskoj, jer riječ je o modernoj zgradi koja je stara samo dvadesetak godina.</p>
<p> Kaptolsku lokaciju ocijenili su lošom, jer osim što je tamo podrumska vlaga, djeca moraju prelaziti cestu da bi stigla na igralište. </p>
<p>Ravnateljica Vrtića Različak Jasna Peklić rekla nam je da ovoga ljeta djeca ipak neće biti smještena na Kaptolu, jer će Gradski ured za obrazovanje i šport financirati radove u tom vrtiću.</p>
<p> Do jeseni trebali bi se urediti temelji, zidovi, stolarija i podovi.</p>
<p>Ravnateljica je pojasnila kako vrtić radi na šest lokacija. Ovoga ljeta umjesto na Kaptolu, radit će vrtić u Novoj Vesi 36, a djeca koja su išla u Petrinjsku, ići će u Amruševu 10. </p>
<p>»Vrtić u Petrinjskoj ne radi ljeti jer u betonskom dvorištu nema hlada, a beton se previše užari. O klimatizacijskim uređajima unutar vrtića nismo razmišljali jer imamo dosta alergične djece, a uz to, kad je vruće, djeca su pretežno vani«, rekla je ravnateljica Peklić. Istaknula je i da je svaki roditelj potpisao ugovor u kojemu stoji da pristaje na promjenu objekta u ljetno vrijeme. </p>
<p>Roditelji su nam pak rekli kako je njima najvažnije da ih se, kao porezne obveznike, pita što žele, te da mogu tražiti da se djeca ne traumatiziraju ljetnim seljenjem u drugi vrtić. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I ove godine: »Obitelj na more, a pas na ulicu«</p>
<p>Veliki plakat, izvješen u Savskoj kod Cibonina tornja, upozoravat će sve do rujna građane da prije odlaska na godišnji odmor zbrinu svoje kućne ljubimce na odgovarajući način. To je dio edukativne kampanje »Zar opet obitelj na more, a pas na ulicu?!«, koju udruga Prijatelji životinja u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo provodi već treću godinu.</p>
<p> »Zbog nemara vlasnika svake godine tijekom godišnjih odmora ostavljene životinje tumaraju ulicama, a često završavaju pod kotačima automobila«, rekao nam je predsjednik Udruge, Luka Oman. Uz plakat, u sklopu kampanje aktivisti Udruge dijelit će građanima informativne letke, organizirati predavanja te putem svoje web stranice (www.prijatelji-životinja.hr) pomoći pri udomljavanju pasa iz gradskog azila u Dumovcu. »Kako su blizu vrućine, molimo građane da svojim životinjama i lutalicama na pristupačnim mjestima ostave posude s vodom i hranom«, apelira Oman. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U subotu na Trgu kampanja »Život bez droge«</p>
<p>U povodu 26. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv zloporabe droge i nezakonitog prometa drogama, Vladino Povjerenstvo za suzbijanje zloporabe opojnih droga i zagrebački Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb priređuju kampanju pod geslom »Život bez droge«.</p>
<p> Uz bogati zabavni program koji u subotu u 10 sati počinje na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, svoje programe prevencije i suzbijanja ovisnosti predstavit će 17 udruga i terapijskih zajednica čiji rad financiraju ili sufinanciraju zagrebački Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Vladin Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga. Kampanji će se pridružiti mnoge poznate osobe iz javnog i sportskog života koje će zajedno s aktivistima udruga dijeliti edukativno-promidžbene materijale.</p>
<p> Cilj akcije jest senzibilizirati i educirati javnost o problemu raširenosti zloporabe opojnih droga kako bi se zajednički suprotstavili tom velikom problemu današnjice.</p>
<p> U Hrvatskoj je registrirano 18.500 ovisnika, a najviše ih je u dobi između 21 i 25 godina. Osobe koje prvi puta uzimaju marihuanu prosječno su stare 16 godina, a najmlađi zabilježeni ovisnik imao je 10 godina.</p>
<p> U Hrvatskoj su lani 94 smrtna slučaja bila povezana s uzimanjem droge. H</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Razočaranje i oduševljenje Mrvičinim koncertom u Splitu</p>
<p>Razglas nije bio na nivou samog koncerta, bas i bubnjevi čuli su se bolje od klavira, a na tri video zida nije se događalo ništa revolucionarno. No, Maksim-mania ili »kult« Mrvice i dalje traje</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Oko dvije tisuće ljudi ušlo je na koncert Maksima Mrvice, a one koji su u četvrtak navečer ostali izvan pozornice i gledališta na Zvončacu, jer se nisu na vrijeme pobrinuli za ulaznice, nije se dalo ni prebrojiti! Toliko zanimanje za pijanistički koncert u Splitu se ne pamti, a nazočili su mu brojni predstavnici političkog i kulturnog života grada, među kojima su bili gradonačelnik Splita Miroslav Buličić, župan Splitsko-dalmatinski Kruno Peronja, Milivoj Bebić, Nives Ivanković i popularna Arijana Čulina. </p>
<p>Reakcije nakon nastupa bile su podijeljene. Dio publike je izrazio oduševljenje, a dio potpuno razočarenje. Najnezadovoljniji su bili oni koji su za ulaznicu od 100 ili 150 kuna »očekivali više Mrvice, a manje banda«. Razglas nije bio na nivou samog koncerta, bas i bubnjevi čuli su se bolje od klavira, a niti na tri video zida nije se događalo ništa revolucionarno. No, Maksim-mania ili »kult« Mrvice i dalje traje. U prvom dijelu koncerta, dvadesetdevetogodišnji šibenski pijanist svirao je »Bumbarov let« Rimsky-Korsakova i Waynea, Griegov »Klavirski koncert u a-molu«, Hendelovu »Sarabandu«, Essexov »Olympic Dream«, skladbu koja se nalazi na službenom albumu ovogodišnje Olimpijade u Ateni, Goldov »Exodus« i Huljićevu »Hrvatsku rapsodiju«. U klasičnom dijelu repertoara interpretirao je djela Skrjabina, Bacha i Musogorskog, da bi završnica prošla u znaku Huljićevih melodija »Claudine«, »Hana's Eyes«, »Wonderland«... Riječ je uglavnom o repertoaru s njegova nosača zvuka »The Piano Player«, koji je dosad prodan u više od pola milijuna primjeraka, a popularnog pijanističkog virtuoza pratili su basist Alan Svetopetrić, gitarist Nikša Bratoš, klavijaturist Fedor Boić, bubanjar Damir Šomen te četiri violinistice. </p>
<p>Nastup je s balkona promatrao Mel Bush, londonski menadžer Maksima Mrvice. Prije koncerta Mel nije bio pričljiv pred novinarima, a nakon koncerta više nije bilo moguće doći ni do njega niti do zvijezde večeri koja je bila okružena tjelohraniteljima. Ipak, menadžer Bush bio je zadovoljan atmosferom, koju je ocijenio veličanstvenom, dok se na licima organizatora nije vidjela prevelika ozarenost. </p>
<p>»Zgodno, ali ništa više od toga«, komentirali su koncert Splićani, naglašavajući kako sve to skupa ne vrijedi 16 tisuća eura, koliko u prosjeku koštaju koncerti Maksima Mrvice. Oni, pak, koji su »potegli« iz Dubrovnika, da bi uživali u Mrvičinim interpretacijama, bili su nezadovoljni što se nisu dočepali zajedničke fotografije ili bar autograma. U svakoj je zemlji publika drukčija, kazao je jednom Maksim Mrvica, a kako će proći ostatak već rasprodane hrvatske turneje i kako će posjetitelji reagirati u Opatiji, Zadru, Osijeku, na Krku i u Zagrebu – tek treba vidjeti. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tehnički problemi, loše vrijeme ili još jedna Crnarićeva prijevara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Poučeni neugodnim iskustvom s odgađanjem koncerta Lennyja Kravitza do kojega je došlo u posljednji trenutak, što je izazvalo prilično negodovanje malobrojne okupljene publike, organizatori »Impresario« i »Nota« u srijedu su izvijestili javnost da ništa neće biti ni od nastupa Metallice najavljenog za nedjelju. Razlozi su » nepremostivi tehnički problemi«, stoji u priopćenju organizatora.</p>
<p>Na taj je način ambiciozno zamišljen »Ožujsko Open Air Festival« u trajanju od nekoliko dana i s gostovanjima velikih svjetskih imena, postao promašajem godine prije nego se uopće dogodio. Iako je organizator Lennyja najprije najavio za stadion u Velikoj Gorici, koncert je potom prebačen u Dom sportova, ali na kraju je i to – odgođeno! Razlog otkazivanju, po riječima organizatoru, navodni su problemi s Lennyjevim glasnicima, ali činjenica da se pred dvoranom okupilo manje od tisuću obožavatelja, daje naslutiti da je ipak riječ o drugim razlozima. </p>
<p>Navodno su razlog bili loša vremenska prognoza – iako kiša u srijedu nije padala – te tehnički problemi vezani uz postavljanje velike pozornice za Metallicu. Dakle, kako bi Metallica mogla sigurno nastupiti, Lenny je preseljen iz Velike Gorice, a radnici zaduženi za postavljanje Metallicina stagea na taj su način dobili dodatne dane za taj pothvat. Ali, organizatori danas tvrde da im ni to nije bilo dosta.</p>
<p>Premda nitko od organizatora ne želi dati podatke o broju prodanih karata, čini se da su glasine o slabom zanimanju publike ipak osnovni razlog takvom razvoju događaja. Uz to svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da iza oba koncerta stoji tvrtka već ozloglašenog Marijana Crnarića, krajem prošle godine osuđenog na dvogodišnju uvjetnu kaznu zbog duga i neplaćanja poreza za koncert Rolling Stonesa, održan još prije šest godina. </p>
<p>Crnarić je tijekom svoje promotorske karijere osnovao više tvrtki i udruga koje su sve otišle u stečaj i ostale dužne novac ZAMP-u, državi, gradu Zagrebu, građanima koji su kupili karte za neodržane koncerte... Jedno se pitanje stoga nameće samo od sebe – kako je moguće da se takva osoba i dalje bavi djelatnošću u kojoj je već oštetila niz tvrtki i pojedinaca.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Metallica nije htjela svirati za manje od 20.000 posjetitelja?</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – Po riječima Mladena Crnkovića, tajnika Grada Velike Gorice, grad je o otkazivanju koncerta obavijestila policija. Neslužbeno im je također rečeno da je Metallica koncert otkazala zbog »nedovoljnog broja prodanih karata«. Navodno ih je, naime, prodano 12.000, a bend ne želi svirati za manje od 20.000 posjetitelja. Hrvoje Hum iz »Note« nije nam mogao reći što znače »tehničke teškoće«, no vjeruje da uzrok otkazivanja nije broj prodanih karata. »Ne vjerujem da bi oni to napravili svojim fanovima«, kazao nam je Hum i dodao da je i sâm organizator veoma iznenađen tim postupkom Metallicina menadžmenta. Budući da organizator mora pričekati povrat novca koji je Metallici već uplaćen, novac će se svima koji su kupili karte, moći početi vraćati tek iza 27. srpnja, i to, kako saznajemo, na mjestima gdje su karte i kupljene. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jelena Radan i Meritas otvorili ljetnu koncertnu sezonu u Splitu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pjevačica Jelena Radan je nastupom na splitskoj plaži Ovčice u srijedu otvorila ljetnu koncertnu sezonu. Iako se u početku pomalo bojala kako će njen glazbeni izričaj prihvatiti Splićani, lijepu je Zagrepčanku, s boravištem u Splitu, ugodno iznenadila prepuna plaža obožavatelja. Ionako uzavrelu atmosferu Jelena je podgrijavala starim hitovima, ali i pjesmama s novog albuma koji bi se uskoro trebao naći na tržištu. </p>
<p>U pratnji gitarista Joška Tomića i basista Deana Oreškovića, pjevačica je izvela i pjesmu »Vrijeme je« s kojom će se predstaviti na 44. Festivalu zabavne glazbe Split 2004. U drugom dijelu koncerta posebne gošće bile su djevojke iz grupe Meritas, dugogodišnje Jelenine prijateljice i suradnice, te perkusionist Matko Petrić. Šlag na kraju koncerta bio je zajednički nastup Meritas i Jelene Radan. Samo za tu priliku, djevojke su izabrale su pjesme omiljenijih im pjevačica što se prema reakcijama publike pokazalo kao dobra ideja. Tako su Splićani mogli uživati u najpoznatijim pjesmama Annie Lennox, Natalie Imbruglie i drugih.</p>
<p>»Ovdje je bolja atmosfera nego na mojoj prošlogodišnjoj zagrebačkoj promociji albuma prvijenca. Zaista sam ugodno iznenađena kako nas je prihvatila publika u kojoj sam primijetila ljude od 20 godina, ali i one od 50. Drago mi je da smo konačno realizirale taj koncert, koji je bio svjež i dobar«, nakon koncerta rekla je Jelena Radan te najavila da će ovog ljeta s grupom Meritas na Ovčicama nastupiti barem još dva do tri puta.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Over the Rainbow« iz »Čarobnjaka iz Oza« najbolja </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Veselu pjesmu »Over the Rainbow« iz filmskog klasika »Čarobnjak iz Oza«, Američki filmski institut (AFI) proglasio je u srijedu najboljom filmskom pjesmom svih vremena. Riječ je o skladbi koju je još 1939. godine otpjevala legendarna dječja zvijezda Judy Garland, a pobijedila je u žestokoj konkurenciji glazbenih klasika koji su svirali u »Casablanci«, »Plesu na kiši« i drugim dobro poznatim filmskim hitovima. </p>
<p>Odabirom sto najboljih filmskih skladbi, AFI je obilježio isto toliko godina svog postojanja, a lista pobjednika sastavljena je od 400 nominiranih pjesama i objavljena u specijalnoj trosatnoj televizijskoj emisiji, koju je vodio glumac John Travolta, a koji je također otpjevao jednu pjesmu iz svog popularnog filma »Briljantin«. Travolta je imao i osobnog razloga za slavlje budući da se među deset najboljih pjesama ugurao i disco hit »Stayin' Alive« iz njegovog poznatog plesnog filma »Groznica subotnje večeri« te među 100 najboljih »Summer Nights« iz »Briljantina«.</p>
<p>Na drugom mjestu AFI-jeve liste našla se pjesma »As Time Goes By« iz jednog od najomiljenijih filmova svih vremena »Casablance«, dok je treće mjesto pripalo skladbi »Singin' In The Rain« iz popularnog istoimenog mjuzikla. Dalje su se na listi deset najboljih pjesama našle »Moon River« iz »Doručka kod Tiffanyja« na četvrtom mjestu, »White Christmas« Binga Crosbyja iz »Holiday Inn-a« na petom te »Mrs Robinson«, najpoznatija skladba dvojca Simon i Garfunkel, iz filma »Diplomac« na šestom mjestu. </p>
<p>Među deset najboljih još su se smjestile simpatična pjesmica »When You Wish Upon a Star«, iz više od pola stoljeća starog Disneyjeva crtića »Pinocchio«, »The Way We Were«, iz istoimenog filma s Barbarom Streisand i Robertom Redfordom, već spomenuti disco klasik »Stayin' Alive« te »The Sound of Music«, iz istoimenog hvaljenog i nagrađivanog mjuzikla. </p>
<p>Među sto najboljih upali su još i Celine Dion s plačljivom pjesmom iz »Titanica«, pjesma »Aquarius« iz Formanove »Kose«, »What a Feeling« iz »Flashdancea«, Whitney Houston s temom iz »Tjelohranitelja«, Springsteen s Oscarom nagrađenom »Streets of Philadephia«, Eminemov hit »Lose Yourself« iz »8 Milja« itd. Također, neki su filmovi poput »Čarobnjaka iz Oza« ili »Pjevajmo na kiši« imali po nekoliko skladbi na listi sto najboljih. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Paul McCartney koncertom oduševio Parižane </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Oko 50.000 »beatlemanijaka« aplaudiralo je u četvrtak navečer Paulu McCartneyu na Stade de France u predgrađu Pariza, nakon što je popularni pjevač otpjevao većinu hitova koji su proslavili jednu od najslavnijih pop grupa 20. stoljeća. McCartney je izveo hitove poput »Michelle«, »Drive My Car«, »All My Loving«, »We Can Work It Out«, ali i McCartneyeve pjesme koje je napisao nakon raspada poznate četvorke, poput »Get Back« i »Penny Lane«. Paul je pjesmama odao počast svojim kolegama, najprije Johnu Lennonu kojemu je nakon njegova ubojstva posvetio pjesmu »Here Today«, a zatim preminulom Georgeu Harrisonu pjesmom »All Things Must Pass«. Oduševljena publika McCartneyu nije dopuštala da napusti pozornicu nakon predviđenog dijela koncerta pa su u »produžetku« uslijedili »Hey Jude«, »Yesterday«, »Let It Be«, »Helter Skelter«, »Sgt Pepper's Lonely Hearts Club Band«. McCartney je okupljenima zaželio laku noć, mašući francuskom zastavom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>David Bowie prekinuo praški koncert</p>
<p>PRAG</p>
<p> – Rock pjevač David Bowie prekinuo je u srijedu koncert u Pragu zbog problema sa živcem u ramenu. Pjevač je na pozornicu izišao sa zakašnjenjem i pjevao sat vremena, nakon čega je uzeo desetominutnu stanku. Poslije stanke otpjevao je još dvije pjesme, posljednju sjedeći na stolici i držeći se za bolnu ruku. Tada se ispričao publici i otišao.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Claptonova gitara prodana za 959.500 dolara </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Omiljena gitara Erica Claptona prodana je na aukciji u četvrtak za 959.500 dolara, oborivši tako rekord kojeg je držala također njegova gitara, prodana prije pet godina. Gitara Fender Stratocaster, od milja nazvana »Blackie«, bila je jedna od 88 predmeta koje su Clapton i drugi glazbenici darovali Crvenom križu Antigue.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sat koji je Marilyn darovala Kennedyju prodan za 2,6 milijuna funti</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Sat koji je Marilyn Monroe darovala Johnu F. Kennedyju 29. svibnja 1962. godine, kada je američki predsjednik slavio 45. rođendan, prodan je za 2,6 milijuna funti. Riječ je o Rolexu, na čijoj je poleđini ugravirano »Jacku s ljubavlju od Marilyn«, a slavna ga je glumica predsjedniku darovala deset dana nakon legendarnog nastupa na koncertu održanom na Madison Square Gardenu, gdje je zapjevala »Happy Birthday Mr President«. Zanimljivo je da se unutar kutijice za sat nalazi i pjesma koja uključuje stih »neka strast gori na usnama i u očima«, a vjeruje se da je pjesmu nazvanu »Osjećajna molba za tvoj rođendan« svojom rukom napisala Monroe. Gary Zimet s web stranice koja prodaje zlatne Rolexe kaže: »Marilyn je bila začarana predsjednikom i bila je uvjerena da će JFK ostaviti Jackie i oženiti je. No, zbog pjesme koju je Marilyn izvela na Madison Square Gardenu 19. svibnja 1962., predsjednik je bio prisiljen napustiti je«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Sir i vrhnje« je angažirana umjetnost</p>
<p>Sir i vrhnje, to sam ja, to smo mi... Radi se o tome gdje postaviti granicu između sebe i drugoga, o autorefleksiji zajednice, grada, nacije. Problem vezan uz mljekarice je složen i simboličan / To što radim je realizam – socijalni realizam. Mislim da je to način na koji umjetnici formalno bilježe duh vremena – kaže Kristina Leko </p>
<p>Kristina Leko, dobitnica Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, prošle je godine u sklopu programa galerije Proširenih medija u Zagrebu ostvarila izložbu »Sir i vrhnje«. Radilo se o svojevrsnoj završnici dvogodišnjeg projekta u koji je uključila niz žena što na glavnim zagrebačkim tržnicama prodaju mjesne prehrambene proizvode – tradicionalni sir i vrhnje.</p>
<p> Izložba je obuhvatila niz predmeta što ih mljekarice upotrebljavaju u svome poslu i video-zapise razgovora, bolje rečeno, njihovih ispovijedi u kojima doznajemo mnoge, široj javnosti nepoznate probleme na koje nailaze. </p>
<p>• Budući da se nagrada dodjeljuje akciji i inicijativi za zaštitu zagrebačkih mljekarica, čini se prikladnim prvo uputiti pitanje otkud interes za sir i vrhnje? Radi li se o ugroženosti gurmanskih navika ili je projekt započet zbog nekog drugog razloga?</p>
<p>– Sir i vrhnje, to sam ja, to smo mi... Radi se o tome gdje postaviti granicu između sebe i drugoga, o autorefleksiji zajednice, grada, nacije. Problem vezan uz mljekarice je složen i simboličan. </p>
<p>Pojednostavljeno, njima, kao i siru i vrhnju na našim tržnicama, prijeti s jedne strane sporo odumiranje, a s druge – ubojstvo iz zasjede. Sporo odumiranje teče od sredine devedesetih: mljekarica je sve manje, sve su starije, imaju sve manje krava, i prodaju sve manje sira i vrhnja. </p>
<p>Ulazak u Europu znači usklađivanje pravila, standarda i zakona s onima Europske zajednice, a neki bi od tih propisa po mljekarice, sir i vrhnje mogli biti kobni. Ovisno o našim političarima i odgovornim stručnjacima, može se dogoditi i sretan slučaj, tj. mljekarice bi mogle preživjeti. Mljekarice i sir i vrhnje, cijeli projekt i inicijativa njihove zaštite, jedna je vrlo konkretna akcija, ali i simbolična slika. Možda pomalo tugaljiva slika jednog malog naroda, politički slabo pismenog, lakovjernog, s neuravnoteženim osjećajem vlastite vrijednosti, pod represijom europeizacije i globalizacije, koji ne zna točno kako se ponašati, ali, čini se, ipak još uvijek zna što voli jesti... </p>
<p>• Akcija je izazvala dosta pozornosti. Ima li kakvih pomaka u svijesti ljudi koji su u prilici odlučiti o sudbini zagrebačkih mljekarica? </p>
<p>– Ne radi se samo o jednoj akciji, bilo ih je više, prva se zbila u ljeto 2002. No, u prosincu 2003. postavljena je izložba, i potrudili smo se napraviti dobre odnose s javnošću i medijsku kampanju. Zanimalo nas je potaknuti i ispitati javno mnijenje u odnosu na »biti ili ne biti mljekarica i sira i vrhnja«. Govorim u množini, jer je oko dvadesetak osoba sudjelovalo u raznim dijelovima projekta – anketama i statističkim podatcima, na oblikovanju i programiranju web-stranice (www.sirivrhnje.org), arhivu koji se može vidjeti on-line, medijskoj kampanji, postavu izložbe, organizaciji happeninga i okruglog stola.</p>
<p> Produkcijski, projekt u cjelini »dijete« je nevladine udruge BLOK, Lokalne baze za osvježavanje kulture, dok je izložba »dijete« Galerije PM. Odjek je bio iznimno dobar, začuđujuće velik i kvalitetan. Vjerujem da to govori o tome koliko je ona prije spomenuta simbolična slika svima nama i jaka i važna. </p>
<p> Upitna je politička zrelost. Znamo li se izboriti za svoja kulturna prava, za svoja politička prava? Poznajemo li kao zajednica uopće svoje potrebe? I Francuzi su se morali izboriti za svoje sirove. Za to je potrebna usklađena akcija i dugoročna suradnja različitih ustanova – upravnih i gospodarskih.</p>
<p> • Akcija »Sir i vrhnje« pretpostavlja socijalno osjetljivu zajednicu, koja je u našem kontekstu senzibilizirana uglavnom u uskom, umjetnosti sklonom okruženju. Postoje li naznake da će se u inicijativu uključiti političari – i kolika je pritom opasnost od iskorištavanja projekta u političku promociju neke od stranaka? Bi li se na taj način ugrozilo njeno »umjetničko biće« ili je to, dapače, poželjno?</p>
<p>– U okviru projekta zbio se i okrugli stol na kojem su sudjelovali, prema nekom mom zdravo-razumskom izboru, svi dužnosnici i osobe koje bi mogle pomoći da se mljekarice održe, da sačuvamo sir i vrhnje. Mislim da razumijevanja u političkim strukturama ima, osobito na razini grada i županije. Ključna osoba u prvoj fazi zaštite mljekarica, odnosno standardizacije samog proizvoda, što je preduvjet za sve ostalo, jest jedna iznimna osoba, prof. dr. Jasmina Lukac Havranek, dekanica Agronomskog fakulteta i pročelnica Zavoda za mljekarstvo, koja i sama ima svoju mljekaricu na Kvatriću i nekako vjerujem da će dati sve od sebe.</p>
<p> Kroz ovaj projekt i inicijativu usmjerili smo mišljenje građana o temi, rekli smo političkim i upravnim strukturama što je naša politička volja o pitanju sira i vrhnja, osim toga, dokumentirana je situacija, 474 mljekarice dobile su svoju web-stranicu, a ja mislim da sam napravila izložbu koja će, ako i ne bude nikakvih konkretnih rezultata, za pedeset godina dati dobar uvid u ljude i probleme ovoga vremena i prostora. </p>
<p>• Može li se Vaš rad promatrati u smislu »novog akcionizma«, s obzirom na individualiziran pristup temi? U kolikoj se mjeri nadovezuje na akcionizam kao jednu od tendencija poslijeratne umjetničke prakse? </p>
<p>– Prije nego bilo što drugo, rekla bih za sebe da sam dokumentarist, bilo da radim video, pišem ili skupljam predmete. Često svoje komunikacijske projekte koje sam napravila u posljednjih pet godina, a koji su uvijek vezani za neku određenu socijalnu skupinu, i redovito uključuju video kao medij, nazivam socijalnim slikarstvom, ni po čemu različitim od sličnih djela iz 19. ili 20. stoljeća, osim po mediju, odnosno tehnici izražavanja. </p>
<p>To što radim je realizam – socijalni realizam. Elementi »akcionizma«, participacije publike u umjetničkom radu, pa onda razni oblici političkog aktivizma, sve to uvelike je prisutno u suvremenoj umjetničkoj praksi. Mislim da je to način na koji umjetnici formalno bilježe duh vremena. </p>
<p> • U galerijskom prostoru predmeti koji simboliziraju ovu dvogodišnju akciju dobivaju drugačije, izdvojeno značenje. Kako izbjeći auru galerijskog prostora koji predmet i proces izolira prostorno i koncepcijski, pa i idejno? </p>
<p>– Postoji zbirka s više od 200 kuhinjskih krpa zagrebačkih mljekarica koje sam zajedno s Petrom, Jelenom i Dalijom prikupila na način da smo mijenjale novo za staro. Krpe sam prvo dva puta oprala, jer su prilično mirisale po mlijeku, pa ih je onda moja mama još jedanput oprala i poštirkala. Zatim sam na izložbi od tih krpa postavila instalaciju, krpe stoje jedna do druge i čine veliku sliku. Osobno mi to djeluje začudno, jer ta slika načinjena od kuhinjskih krpa ima neku svoju moć i kolektivnu energiju. Ona stoji kao pozadina knjizi u koju se prikupljaju potpisi za zaštitu mljekarica i sira i vrhnja.</p>
<p> Čini mi se kao da su mljekarice i sve mi koje smo na krpama radile – tamo prisutne dok se ljudi potpisuju u knjigu. Krpe su svojevrsna legitimacija mljekarica. Drugi objekt koji osobito volim je jedna hrpa A4 papira, povezana trobojnim koncem. Crven, bijeli, plavi. Egalité, fraternité, liberté. Radi se o 448 anketa, na čemu smo nas pet radile više od dva mjeseca, svakodnevno intervjuirajući mljekarice, ustajući prilično rano, a da bismo napravili bazu za statističke podatke, koje dajemo slobodno na korištenje svima koji se problemom i temom žele baviti. Ovaj predmet je dokaz našeg dva i pol mjesečnog rada, u koji smo mnogo uložile. </p>
<p>To je dokaz postojanja jedne socijalne skulpture, jer radi se o prilično funkcionalnom predmetu, kao što su to i kuhinjske krpe, u kuhinji jednako kao i na izložbi. »Sir i vrhnje« je angažirana umjetnost. </p>
<p>Posao umjetnika u takvom projektu nije bitno drugačiji od posla pisca, pretpostavljam. Odgovornost je sadržana u pronalaženju perspektiva, određenju novog pogleda na socijalnu stvarnost kojom se bavim, a koji može pomoći ljudima da se ponovno odrede prema svojoj socijalnoj stvarnosti, da bismo oštrije vidjeli probleme, a radosnije ljepotu.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Erato« Mihaliću i Tadijanoviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Literarna nagrada »Erato« za najljepšu lirsku pjesmu u 2004., koju od ove godine dodjeljuje Međunarodni institut za književnost kao član Unesca pri Uredu za poeziju, predana je dobitnicima na svečanosti priređenoj u četvrtak na večer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Natječaj »Erato« je otvoren u ožujku, s nakanom njegovanja hrvatskoga jezika, književno-umjetničkoga stvaralaštva i kulture. Osim u Hrvatskoj i BiH, proveden je u 70-ak zemalja u kojima žive hrvatski iseljenici, a na njega je pristiglo oko 8500 pjesničkih radova.</p>
<p>Natječaj je podijeljen u tri kategorije: »Erato« (za studente i odrasle svih životnih dobi), »Erato Teen« (za učenike srednjih škola) te »Erato Junior« (za učenike osnovnih škola od 5. do 8. razreda).</p>
<p>Muza Erato, zaštitnica umjetnika i lirske poezije, po kojoj je natječaj i dobio ime, pogodila je svojom strelicom Sanju Rajković-Unković iz Zagreba, Damira Jankovića iz Darde i Dragicu Torić-Drenovac iz Rijeke, koji su nagrađeni u kategoriji »Erato«.</p>
<p>Autori najljepših pjesničkih ostvarenja u kategoriji »Erato Teen« su Mura Dominko iz Gimnazije u Čakovcu, Andrea Marković iz Gimnazije Ivana Zakmardije Dijankovečkoga iz Križevaca i Borkica Jugović iz Gimnazije u Bolu. Laureati nagrade u kategoriji »Erato Junior« su Marijana Ćirić iz Osnovne škole »Vijenac« iz Osijeka, Mario Ercegović iz zagrebačke OŠ »Mladost« te Jana Gizdavčić iz splitske OŠ »Manuš«.</p>
<p>Na svečanosti su priznanjima za životno djelo ovjenčani Slavko Mihalić i Dragutin Tadijanović, program su uveličali Lidija Bajuk, glazbena skupina »Jewsers« te dramski umjetnici Olga Pakalović i Krešo Mikić, a voditeljica je bila Danijela Trbović-Vlajki.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šokantno o grešnosti </p>
<p>Zanimljivim performansima »Početna točka: Srditost« i »Još« izvođači izazvali oprečne reakcije kod gledatelja, od otvorenog odobravanja do gađenja </p>
<p>Trećega dana 18. Eurokaza ugodno iznenađenje priredili su ljubljanski performeri koje su redatelj Bojan Jablanovec i dramaturginja Nina Milčinski okupili na projektu »Via negativa«. Osebujno istraživanje pojmova teatralnosti što nastaju u suodnosu izvođač–gledatelj na temu sedam smrtnih grijeha pokrenuto je 2002. godine i trajat će osam godina. Umjetnici svake godine ulaze u problematiku jednoga grijeha (srditost, proždrljivost, blud, požuda, pohlepa, zavist i oholost), a krug će, osmu godinu, zatvoriti performansom »Via nova«, koji će u svojevrsnom purgatoriju povezati sve izvođače i korištene materijale. </p>
<p>Prvi dio ciklusa »Via negativa« pod nazivom »Početna točka: Srditost« zagrebačka publika mogla je pratiti u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt. Šest performera smjestilo se u šest prostorija u kojima je trenutačno postavljena izložba »Celebrity Fair« Damira Hoyke. Publika obilazi performanse koji počinju u isto vrijeme i simultano ih prati ili pak biraju gledanje samo jednoga. Na kraju, izvođači koji su ujedno i autori performansa, međusobno mijenjaju uloge. Kompozicija svakoga performansa kreće se od početnog predstavljanja razloga ljutnje do trenutka kad je emotivni naboj toliko jak, te postaje dio identiteta subjekta. </p>
<p>Tako je Primož Bezjak predstavio u ekspresionističkom tonu malu povijest svojih medicinskih problema s koljenom. Kako bi potkrijepio vjerodostojnost naracije, Bezjak je gledateljima podijelio svoju originalnu liječničku dokumentaciju. Opterećenost modnim diktatima i trendovima sugestivno je predstavila Iva Babić, a bulimijom, potrebom za nježnošću i ljubavlju te frustracijom koja izlazi iz toga dosljedno se pozabavila Barbara Kukovec. Egzistencijalni nemir ključni je u nastupu Gabera Kristijana Trseglava, dok se problemom ljubavne čežnje i nezaustavljivog prolaska vremena bavio Marko Mandić, upotrijebivši maštovitu kombinaciju materijala (balerina u kutijici izrađena od najlonske vrećice).</p>
<p>Najdojmljiviji je bio performans Grege Zorca koji je istraživao bolnu srditost proizašlu iz činjenice čovjekove smrtnosti. Upotrijebljeni sarkazam (pečenje kokica na svijeći-urni) jedan je od najinventivnijih ideja viđenih u tome ciklusu.</p>
<p>No, prave recepcijske šokove priredili su slovenski performeri u scenskom projektu »Još«, izvedenom na sceni »Polanec« Zagrebačkoga kazališta mladih, koji su temi proždrljivosti prišli s mnogo svježe imaginacije.</p>
<p>»Još« je performerski esej o nutricionizmu, otkvačenoj gastronomiji i zdravom životu, a izvođači su ga hrabro listali pred, zbog neugodnih mješavina mirisa i gadljivih prizora, začuđenom publikom. Body art od smjese štetnih namirnica; maska napravljena od pogače, salame i sira; obrazina od kraškog vrata; prežderavanje suhomesnatim proizvodima, čokoladom i rižom; žena koja stoji u loncu juhe i pri tome ju jede – samo su dio nastupa mladih performera, koji su kod gledatelja izazvali glasne komentare, savjete, odobravanje, ali i osjećaj prezira te potrebu za napuštanjem kazališta.</p>
<p> Uglavnom, došlo je do strastvene interaktivnosti na relaciji gledatelj-izvođač, pa je time u potpunosti ispunjena ideja s kojom su umjetnici došli u Zagreb. Poslije performansa »Još« naš odnos prema hrani, bilo da se je klonimo ili u njoj pretjerujemo, sigurno neće biti isti. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Oblici pamćenja« Dražena Trogrlića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samostalna izložba skulptura u kamenu »Oblici pamćenja« kipara Dražena Trogrlića otvara se 28. lipnja u Gliptoteci HAZU. Autor izlaže 29 velikih skulptura u granitu i mramoru nastalih od 1991. Povjesničarka umjetnosti Mladenka Šolman u tekstu kataloga izložbe napominje kako se izložba »oslanja na materijal kamen, monumentalne formate reljefa i skulpture jezgrovitih sažimanja i definicija«. Trogrlić je rođen u Varaždinu 1958., a diplomirao je ALU u Zagrebu u klasi Raula Goldonija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osniva se Forum slavenskih kultura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dana 28. i 29. lipnja u Ljubljani će se održati Forum slavenskih kultura koji će okupiti ministre kulture desetak slavenskih zemalja, potpisnica Odluke o osnivanju »Međunarodne zaklade – Foruma slavenskih kultura«. Republiku Hrvatsku predstavljat će ministar kulture mr. Božo Biškupić koji će u ime Vlade RH potpisati dokument, javljeno je iz Ministarstva kulture. Međunarodna zaklada – Forum slavenskih kultura osnovana je radi očuvanja kulturnih vrijednosti, tradicija i sadržaja koje obuhvaćaju slavenske zemlje. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Engleska u očaju, Portugal u transu </p>
<p>Velike utakmice rađaju i velike priče, a portugalska pobjeda protiv Engleske već je ušla u nacionalne epopeje, iako nacija želi više. No, jedno je sigurno, portugalska je reprezentacija u nadmetanju s Englezima pokazala da pripada europskom vrhu, što je dosad bilo upitno. Mnogi su smatrali da su Portugalci tek dobri domaćini kojima bi trebalo »malo pomoći« da odu daleko. No, njihova je partija u četvrtak navečer bila vrhunska. Kao i slavlje koje je iscrpilo radni elan u naših domaćina </p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>LISABON</p>
<p> – »Mi smo engleski navijači i pristalice smo momčadi koja je uvijek eliminirana nakon izvođenja jedanaesteraca«, tužno je u kameru portugalske televizije govorio ćelavi druker otočke reprezentacije, koja ni na ovom prvenstvu nije uspjela izbjeći gorku sudbinu - ispadanje nakon udaraca s bijele točke. Englezi su se očito specijalizirali za promašaje jedanaesteraca, tragičara u povijesti njihove nogometne reprezentacije ima koliko srce želi. Ispadali su Englezi nakon tako 1990. godine protiv Njemačke, pa protiv iste reprezentacjie 1996. u Engleskoj, a potom 1998. u srazu s Argentinom. I sad im se to dogodilo. Poduži je popis tragičara - Gascoigne, Southgate, Beckham, Vassell... </p>
<p>Konačnih 6-5 (2-2, 1-1) za Portugal Engleze je doista bacio u očaj. Dakako, dok su jedni u očaju, drugi su u transu. »Portugal ovo nikad nije doživio«, pišu domaće novine opisujući slavlje nacije od Brage do Fara. Milijuni ljudi izašli su nakon egzekucije vratara Ricarda na ulice, slavili sve do jutarnjih sati. Promet je bio posve zakrčen i većina je slavljenika oduševljenje iskazivala u automobilima (neki i na njihovim krovovima), čekajući da se kolona pomakne. No, kolone se nisu micale sve dok Portugalci nisu morali na posao. Treba li posebno spominjati kakva je produktivnost Portugalaca u petak...</p>
<p>Dvoboj Portugalaca i Engleza zacijelo će biti proglašen najboljom utakmicom prvenstva. Izvrsna partija domaćina, solidna Engleza, začinjena dodatnim uzbuđenjima u produžetku i tijekom izvođenja jedanaesteraca probudila je takve emocije u ljudi da su najviše posla na stadionu imale medicinske službe. Kako pišu portugalske novine, čak 150 intervencija imala je hitna pomoć na stadionu Luz, ljudi su se rušili u nesvijest, doživljavali srčane udare, tlak im je rastao do raspuknuća...</p>
<p>Nisu ljudi padali u nesvijest samo na stadionu. »Bila je to noć nesvjestice«, pišu portugalske novine, izvještavajući iz svih gradova gdje su se utakmice gledale na otvorenom. </p>
<p>Tablete za smirenje trebaju sada i Englezima, koji nikako ne mogu prežaliti poništen zgoditak Campbella u 90. minuti. No, na snimkama se dobro vidi da je na portugalskom vrataru jedna engleska ruka koja mu ne dozvoljava odskok...</p>
<p>Zašto ste igrali tako kukavički i obrambeno, pitali su engleski novinari Svena Görana Erikssona, slično kao što smo i mi pitali Barića nakon našega kraha s Englezima: </p>
<p>– Nismo mogli doći do lopte. Portugalci igraju tako da dugo drže loptu u nogama, odgovorio je Eriksson, dodavši kako takva igra njegovoj reprezentaciji ne odgovara.</p>
<p>Odmah smo se sjetili našeg Barića, koji je Englezima suprotstavio potpuno suprotnu taktiku. On je loptu darovao Englezima...</p>
<p>– Moja je momčad igrala dobro, duh joj je bio sjajan, pričao je dalje Eriksson. – Za nešto više treba imati i sreće. Nismo se predavali kad su svi već mislili da smo izgubljeni. Ne odlazim s mjesta izbornika, želim na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj dalje od četvrtfinala. </p>
<p>Portugalski izbornik Felipe Scolari izvrsno je vodio momčad. Pravodobnim je izmjenama pojačavao ritam, njegova je momčad u 120 minuta igre čak 35 pucala na vrata Engleza. Bio je to »košarkaški presing«, koji Englezi nisu mogli izdržati. Posebno je dobro reagirao u 70. minuti kad je iz igre izvukao Figa, čija je sebičnost i neraspoloženost bila uteg portugalskim namjerama. </p>
<p>Uveo je Postigu, koji se proslavio u izvođenju jedanaesteraca. Postiga ga je »postiga'« prekrasnim udarcem koji nogometni znalci zovu Panenka, po češkom igraču koji ga je patentirao 1976. godine na glasovitom Seppu Maieru. No, junak je utakmice i portugalske nacije vratar Ricardo. </p>
<p>– Posve smo zasluženo izborili plasman u polufinale. Dominirali smo cijelu utakmicu, imali niz prilika, više udaraca te veći posjed lopte. Ovo mi je jedna od najdražih pobjeda. Mnogi su sumnjali u vratara Ricarda, stalno su mi prebacivali što u reprezentaciji nije Baia, uživao je u svom trijumfu Scolari. </p>
<p> Nije domaće nogometaše omelo ni rano vodstvo Engleza već u 4. minuti niti činjenica da je na stadionu bilo više engleskih navijača od portugalskih. </p>
<p>Otkud Englezima toliko ulaznica? Jednostavno, oni su od portugalskih navijača kupovali ulaznice po mnogostruko većim cijenama, koja je dosezala i 2000 eura. </p>
<p>Mnogi naši sunarodnjaci sada slave s punim džepovima, pričaju nam portugalski novinari, ne mireći se s tim »sramotnim potezom« portugalskih drukera. Iako je postojao strah od huliganizma engleskih navijača, oni su se na ovom prvenstvu ponašali bolje nego ikada prije na velikim natjecanjima. Tek sporadični neredi u malim mjestima oko Lisabona kap su u moru onoga što se moglo dogoditi.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nikako ne zabijati u trećoj minuti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iz četvrtfinalnog okršaja portugalskih i engleskih nogometaša, u kojem su Portugalci na kraju slavili boljim izvođenjem jedanaesteraca, možemo izvući mnoštvo zasebnih i vrlo zanimljivih tema i ilustracija. Zasad je tek jasno da će se engleski mediji najviše raspisati o Davidu Beckhamu. Novi promašeni jedanaesterac, koji je i ovaj put izravno utjecao na konačni potop »Gordog Albiona« na EP, tek je potvrdio priču o Beckhamu kao pop, a ne nogometnoj zvijezdi. </p>
<p>Prvo mu je francuski vratar Fabien Barthez obranio udarac s »bijele točke« u dvoboju prvog kola B skupine što je omogućilo Francuzima gotovo nevjerojatni preokret u završnih minutu i pol sudačke nadoknade. Sada je, pak, posve promašio vrata. Vjerojatno želeći preuzeti odgovornost i donekle izbrisati sjećanja na Bartheza, Beckham je prvi pristupio izvođenju kaznenih udaraca nakon što je rezultat poslije dva produžetka bio 2-2. Gađao je desne rašlje, no lopta je prohujala visoko preko gola. Podsjetilo nas je to na onaj njegov nevjerojatan promašaj jedanaesterca svojedobno protiv Turske kada je, poskliznuvši se pri samome udarcu, odalamio loptu barem četiri, pet metara (!) preko vrata.</p>
<p>Portugalci bi, dakle, sada mogli pjevati »David Back-Home«... No, malo je nedostajalo da sličnu pjesmicu skladaju i veteranu Ruiju Costi, koji se unutar samo 15-ak minuta prošao put od junaka do možebitnog tragičara. </p>
<p>U 110. je minuti, nakon sjajne individualne akcije, naprosto zakucao loptu pod prečku za 2-1, ali je nakon produžetaka zapucao jedanaesterac i tako vratio Engleze »u igru« neutraliziravši Beckhamov promašaj. No, Ricardov bljesak na kraju je i samoga Ruija Costu promovirao u junaka. </p>
<p>Engleze će na kraju možda donekle utješiti što su na ovoj utakmici doista sjajno igrali i što, primjerice pogodak Michaela Owena iz treće minute, kandidira za najljepši pogodak EP-a. U kontranapadu je pravim karate potezom, »kružnim« udarcem iz skoka opalio loptu vanjskim dijelom kopačke, bočno okrenut vratima!</p>
<p>No, engleski su navijači zasigurno zavapili isto što i Hrvati upravo nakon prethodnoga dvoboja protiv Engleza - »šteta je što smo prerano postigli pogodak!«. </p>
<p>Otočani su definitivno dobili kompleks Portugala koji ih je s natjecanja izbacio i četiri godine ranije na EP u Belgiji i Nizozemskoj i to također u neizvjesnom okršaju s pravom kanonadom pred oba vratara. Istina, tada je to bio tek dvoboj prvog kola natjecanja po skupinama, no Englezi se na kraju nisu uspjeli plasirati dalje, dok su Portugalci dogurali do polufinala. Luis Figo, Nuno Gomes i društvo tada su pobijedili sa 3-2, a zanimljivo je da je Engleska također »žalila« za - prerano postignutim golom. Štoviše, i tada su Englezi poveli pogotkom baš u trećoj minuti, samo što je strijelac bio Paul Scholes. </p>
<p>U 18. je već bilo 2-0, no do kraja utakmice Engleska je primila tri, a Portugal niti jedan pogodak. Valjda su Englezi sada shvatili poruku za buduće dvoboje protiv Portugala - u trećoj se minuti jednostavno ne smiju niti približiti suparničkim vratima!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Česi tri puta iz poraza u pobjedu</p>
<p>Većina igrača češke reprezentacije utakmicu protiv Danske očekuje odmorna, jer je izbornik Karl Brückner protiv Nijemaca u posljednjoj utakmici skupini postavio 11 pričuvnih igrača </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Bez mrvice je sumnje Češka najugodnije iznenađenje prvenstva. Istina, znalo se i ranije da je češka vrsta jaka, no postići redom tri pobjede nakon što su u sve tri utakmice Česi prvi primili zgoditak, nekad i dva - graniči s čudom. Češki majstori preokreta najavili su tako velike ambicije, polufinale protiv Danske njihova je velika šansa. Većina igrača češke reprezentacije utakmicu protiv Danske očekuje odmorna, jer je izbornik Karl Brückner protiv Nijemaca u posljednjoj utakmici skupini postavio 11 pričuvnih igrača. </p>
<p>– Mnogi su prije utakmice protiv Njemačke postavljali pitanje naše motivacije. Zato sam promijenio postavu, dao prigodu onim igračima koji najčešće ne igraju, ne samo zato da odmorim naše glavne snage. Ta pričuvna postava nije izašla odigrati prijateljsku, već ratničku utakmicu i oni su to učinili. Uostalom, radi se o vrhunskim igračima. Pobijedili smo, mogli smo i izgubiti, ali su se momci borili. Sad se možemo koncentrirati na Dance, a ispalo je da sam i odmorio glavninu svojih snaga. </p>
<p>Česi koji su tako pomogli Nizozemcima, jer da su Nijemci pobijedili ispala bi Nizozemska, a prošla Njemačka, u prilici su doći do finala kao prije osam godina u Engleskoj. Tada ih je pogreška vratara Koube stajala zlata. Danas Česi imaju dva vrhunska vratara Cecha iz francuskog Renneisa i Blazeka iz praške Sparte. </p>
<p>– Oni su naša velika snaga, ako nam imalo pomognu budite sigurni da prolazimo. Uvijek možemo postići dva-tri zgoditka. </p>
<p>Doista, utrpati Nizozemcima tri i Nijemcima s pričuvnom momčadi dva pogotka svjedoči da je riječ o pravoj momčadi. </p>
<p>Njemačkog izbornika Rudija Völlera, bez boje u licu, gledamo već treći dan. Najprije je nakon utakmice tvrdio: </p>
<p>– Moje je razočaranje preveliko, ali ne mislim dati ostavku. Moram biti realan, tu je naše mjesto danas. </p>
<p>Ta ga je izjava koštala izborničkog posla. Dan kasnije već je sam dao ostavku.</p>
<p>– Nema mi druge. Htio sam to učiniti već nakon poraza od Češke, ali sam prije toga želio razgovarati s predsjednikom Saveza Gerhardom Mayerom Vorfelderom. Zato sam vam rekao da mislim ostati. Ispadanje s EP-a u ranoj fazi za mene je veliko opterećenje, znam da nisam jedini krivac, ali smatram da više ne trebam biti izbornikom. Mislim da bi me morala naslijediti osoba koja nema mrlja iz prošlosti, jer nas za dvije godine očekuje SP-a, kojem smo domaćini. </p>
<p>Völler nije bio naročito uspješan izbornik, iako je s reprezentacijom osvojio drugo mjesto na SP-u u Aziji prije dvije godine. Doživio je nekoliko ružnih poraza, jedva se kvalificirao u Portugal, a njemačku javnost još boli poraz protiv Engleske u kvalifikacijama sa 1-5. </p>
<p>– S njim je njemački nogomet izgubio prepoznatljivost, pišu njemačke novine, predlažući za izbornika trenera Bayerna Ottmara Hitzfelda. </p>
<p>Nama je u cijeloj priči najdraže bilo slušati engleske navijače, koji već danima po Lisabonu pjevaju »Deustchland, Deutschland, aufwiedersehen!«. Podsjeća li vas to na nešto? </p>
<p>– Da smo u skupini imali Nijemce umjesto Engleze, sigurno bismo prošli, priča danas Otto Barić. </p>
<p>S Nijemcima se danas svi sprdaju, pa i naš (bivši) izbornik Barić. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kraj trofejne francuske generacije</p>
<p>Nogomet je još jednom pokazao svu svoju draž i nepredvidivost, te ponudio pravu senzaciju – pogotkom Angelosa Haristeasa Grčka je pobijedila sa 1-0 (0-0), te se plasirala među četiri najbolje reprezentacije u Europi</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Niti francuska generacija predvođena sjajnim Zinedineom Zidaneom neće obraniti naslov europskog prvaka. Grčka je uoči dvoboja s Francuskom proglašavana potpunim autsajderom, ali nogomet je još jednom pokazao svu svoju draž i nepredvidivost, te ponudio pravu senzaciju – pogotkom Angelosa Haristeasa Grčka je pobijedila sa 1-0 (0-0), te se plasirala među četiri najbolje reprezentacije na Starom kontinentu.</p>
<p>Ovo je vjerojatno kraj i jedne sjajne generacije francuskih nogometaša, Zidane je tijekom ovoga EURA napunio 32 godine, a i Barthez, Thuram, Vieira, Desailly, Lizarazu, Pires su zašli u četvrto desetljeće i moguće je da im je ovo bio posljednji nastup u dresu »tricolora«.</p>
<p>A bio je to možda i najlošiji nastup mnogima od njih, posebice Zidaneu kojemu ništa nije polazilo za nogom. Nije to bila niti sjena velikoga »Zizoua« koji je u utakmicama u skupini svojom genijalnošću sam vukao neinspirirane suigrače. No, ovoga puta i Zidane je bio potpuno indisponiran, kao i većina njegovih suigrača koji su, čini se, mislili da će pobjeda doći smaa od sebe.</p>
<p>U sportu ništa ne dolazi samo od sebe, pa tako niti prolazak u polufinale EURA. Grci su fanatičnom borbenošću i odličnom postavkom igre njihova izbornika Otta Rehhagela potpuno umrtvili napade Francuza, a oni sami povremeno su prijetili iz prekida.</p>
<p>Najveću prigodu u prvom poluvremenu imali su Grci u 15. minuti, Karagunis je ubacio u kazneni prostor, na drugoj vratnici do lopte je stigao Kacuranis, ali njegov udarac krajnjim je naporom sa same gol-linije izbacio Fabian Barthez. Francuzi su tek jednom priprijetili u prvih 45 minuta i to kada je u 25. minuti Lizarazu probio lijevi bok i pogodio Henryja »u trepavicu«, ali najbolji strijelac engleske lige s pet je metara promašio vrata.</p>
<p>Ključni trenutak utakmice zbio se u 65. minuti. Uporni kapetan Zagorakis oteo je loptu Lizarazuu, te centrirao na glavu Haristeasa kojemu nije bilo teško samome s pet metara poslati loptu u mrežu. Zanimljivo, Haristeas je inače zamjena našemu Ivanu Klasniću u Werderu...</p>
<p>Iako su do kraja imali gotovo pola sata, Francuzi su stvorili tek jednu pravu priliku za izjednačenje. U 87. minuti Gallas je idealno pronašao Henryja, ali ovaj je ponovno udarcem glavom s pet metara promašio vrata.</p>
<p>• Stadion Jose Alvalade</p>
<p>FRANCUSKA – GRČKA 0-1 (0-0)</p>
<p>FRANCUSKA: Barthez – Gallas, Thuram, Silvestre, Lizarazu – Zidane, Dacourt (od 72. Wiltord), Makelele, Pires (od 79. Rothen) – Henry, Trezeguet (od 72. Saha).</p>
<p>GRČKA: Nikopolidis – Seitaridis, Kapsis, Delas, Fisas – Karagunis, Kacuranis, Zagorakis, Basinas (od 85. Ciartas), Nikolaidis (od 61. Lakis) – Haristeas.</p>
<p>SUDAC: Frisk (Švedska). GLEDATELJA: 45.390</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Haristeas (65)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zidane, Saha (Francuska), Karagunis, Zagorakis (Grčka)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Teodoris ZAGORAKIS </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prosinečki u teoriji i praksi </p>
<p>Kao kolumnist iz Portugala, Robert Prosinečki najveći problem hrvatskog nogometa s razlogom vidi u slabom radu s djecom, pa stoga kao sportski direktor NK Zagreb otpušta šest-sedam dosadašnjih vrlo uspješnih trenera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan je od najvećih problema u našem nogometu već godinama slab rad s djecom. Tvrdi to u svojoj ekskluzivnoj kolumni, kao i svi koji malo bolje poznaju materiju, Robert Prosinečki, jedan iz plejade legendarnih »vatrenih«. </p>
<p>Slažemo se s Prosinečkim da je rad s djecom rak-rana našeg nogometa i da odatle, zbog pojave raznih (robo)vlasnika kreću sva kasnija zla i problemi. I ostale su njegove konstatacije na mjestu kad govori o reprezentaciji kao ogledalu stanja u hrvatskom nogometu, ali i o ligi koja je slaba, a u njoj trebaju stasati reprezentativci, a ne da ih se stalno traži u inozemstvu. </p>
<p>Na tome bismo uglavnom stali, da se Prosinečki otprije nekoliko dana kao sportski direktor Zagreba ne bavi poslom koji u jednom segmentu izravno utječe na njegovu najosjetljiviju točku, a to je spomenuti rad s djecom o kojem Prosinečki propovjednički govori kao preduvjetu svega. No, teorija i velike riječi u kolumni su jedno, a stvarni život nešto drugo. </p>
<p>Tako je Prosinečki, prelazeći s teorije na praksu, za početak svog stolovanja u Kranjčevićevoj povukao potez zbog kojeg nije ni čudno da nam se u radu s mladima događa da su isfrustrirani akteri tretirani kao zadnje rupe na svirali, koje svaki laik u svakom trenutku može bezbolno zamijeniti. </p>
<p>Da bi u skladu sa svojim zamislima unaprijedio rad inače osvjedočeno kadrovski vrlo uspješne nogometne Zagrebove škole, koju je kočilo samo vječno kašnjenje plaća, Prosinečki je otpustio čak šest-sedam trenera mlađih uzrasta. </p>
<p>Umjesto njih želi dovesti ljude koji nemaju ni dana rada s djecom, ali su njegovi dobri prijatelji. Možda će za početak svog rada, onako nedokazani i nepotvrđeni, zanemariti pitanje svojih prvih plaća, a postojeći kadar, godinama zakidan i varan (što nije samo posebnost Zagreba), tog entuzijazma više nema onoliko koliko bi to želio Prosinečki. </p>
<p>Možda baš zbog tog godinama ubijanog entuzijazma Prosinečki želi spomenutu kadrovsku promjenu, što u djeliću priče ima smisla. </p>
<p>No, s obzirom na to da Kranjčevićeva u defileu raznih likova godinama osvjedočeno životari i da se od nove klupske garniture ne može saznati pozadina, obujam i trajanje klupskog financiranja, čudi takav oštar rez u najosjetljivije klupsko tkivo. Osim ako se Prosinečki u cijeloj priči ne pojavljuje kao investitor, ali ni tada baš ne može raditi što hoće želi li se držati svojih riječi.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pranjić potpisao za Dinamo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladi hrvatski reprezentativac Danijel Pranjić od petka je nogometaš Dinama! Ugovor s »plavima« potpisao je u poslijepodnevnim satima nakon iznimno napetih maratonskih pregovora u kojima su na kraju, eto, dlanove trljali maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić i njegov Dinamo. U ovom je trenutku teško reći je li i sam Pranjić doista sretan ovakvim raspletom. </p>
<p> Donedavni je Osjekov nogometaš, kako je i sam tvrdio, bio vrlo blizu dolasku u splitski Hajduk, a hvalio se i nekim inozemnim ponudama. On će popuniti lijevu stranu veznoga, a po potrebi i obrambenoga reda, no u Dinamu je na tim mjestima konkurencija itekako žestoka. </p>
<p>Kako god bilo, Pranjića sada barem neće trebati – »hospitalizirati«! Ovakav je rječnik, podsjećamo, nedavno rabio upravo Mamić, tvrdeći, da bi ovoga i svakog drugog mladog igrača trebalo »hospitalizirati« kad bi odbio Dinamovu ponudu u trenucima u kojima je vidljivo da se u Maksimiru stvara velika i vrlo perspektivna momčad. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Goran Ivanišević oprostio se sa smiješkom</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač svih vremena oprostio se od karijere nakon 16 godina, na središnjem terenu All England kluba, gdje je 2001. godine u povijesnom finalu osvojio wimbledonsku krunu pobjedom protiv Australca Patricka Raftera, ispratio ga je Australac Lleyton Hewitt, wimbledonski pobjednik 2002. godine</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Pobjednik je ispratio pobjednika. Najbolji hrvatski tenisač svih vremena, wimbledonski pobjednik 2001. godine, Goran Ivanišević oprostio se od karijere na pozornici svoj najvećeg uspjeha. Barem zrnce jedinstvenog temperamenta i neponovljivog šarma u teniskom svijetu Ivanišević je nakon 16-godišnjeg staža u društvu najboljih prenio na Australca Lleytona Hewitta. Wimbledonski pobjednik 2002. godine je odigrao posljednji poen na središnjem terenu All England kluba protiv »ljevorukog genijalca« za plasman u drugi tjedan Wimbledona nakon 6-2, 6-3, 6-4 pobjede.</p>
<p>– Vrlo čudan osjećaj. Znam da je to moj zadnji meč, zadnji poen. Ali za mene, ovo je bila pobjeda. Doći ovdje, igrati tri meča, izgubiti od wimbledonskog pobjednika... Sve je savršeno. I vrijeme, i publika, i teren. Uživao sam. Sada sam sretan i tužan. Tužan jer moram otići, a sretan jer ne moram više trenirati. No, bilo je sjajno. Uistinu sam uživao u svakom trenutku moje karijere, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Vjerojatno je to bila najmrskija Hewittova pobjeda. Iako mu je bila čast igrati posljednji meč protiv »Croatian Sensation«, publika je bespoštedno pljeskala i bodrila samo Gorana Ivaniševića. Nekoliko minuta trajale su ovacije Ivaniševiću u dresu hrvatske reprezentacije sa brojem 10 na leđima. Ponajveći ljubimac All England kluba ušao im je u srca tijekom 15 godina garantiranog spektakla na londonskoj travi, tri finala i naslova osvojenog sa pozivnicom u »finalu svih finala«. Još će se dugo na velikim ekranima »Henman Hilla« za vrijeme kišnih prekida vrtiti snimka Ivaniševićeve pobjede protiv Raftera.</p>
<p>– Vrijedno je svega što sam prošao. Dvije godine terapije i borbe kako bih došao ovdje i završio svoju karijeru u Wimbledonu. Najbolje mjesto, najbolji teren. Nisam mogao poželjeti više. Sve će mi to nedostajati. Nedostajati će mi tenisači s kojima sam proveo tolike godine. Nedostajati će mi servirati as kod 15-40 ili 30-40. Nedostajati će mi pričanje sa sucima, ponekad dobro, ponekad loše. Dao sam sav svoj život ovom sportu. Još uvijek nisam svjestan da je gotovo. Znam da je gotovo, ali nisam svjestan. Sve je nekako zbrkano, pričao je Ivanišević.</p>
<p>Ponajveći hrvatski sportski ambasador odlazi u tenisku mirovinu s 22 osvojena turnira, uključujući Wimbledon, 600 pobjeda na Touru, zarađenih preko 20 milijuna američkih dolara od novčanih nagrada.</p>
<p>– Možda mi je malo žao što nisam bio »broj jedan«. Ali biti broj dva iza Samprasa za mene je bila čast, jer on je najbolji igrač u povijesti tenisa. Tada sam mogao do prvog mjesta jedino da ga ubijem, priznao je Ivanišević i dodao:</p>
<p>– Nekada nisam bio svjestan što govorim. A izjavio sam puno glupih stvari. No, takav sam i ne mislim se mijenjati.</p>
<p>Hrvatski tenisači i tenisačice očito su pretplaćeni na najveća iznenađenja u All England klubu. Nakon pobjede Ančića protiv Federera prije dvije godine i prošlogodišnje pobjede Karlovića protiv Hewitta, Šprem je režirala najveće iznenađenje ove godine pobjedom protiv Venus Williams. Veliko slavlje obilježila je pogreška suca u »tie-breaku« drugog seta. Kod vodstva Venus upisao je poen za 20-godišnju Varaždinku, pa je tako umjesto 3-1 bilo 2-2. Ubrzo je Venus stigla do 6-3 vodstva i tri set-lopte. No, uslijedila je izvrsna serija Šprem, koja je s pet uzastopnih poena stigla do najveće pobjede u karijeri. </p>
<p>– Uopće nisam primjetila. Bila sam zbunjena. A Venus je uzela loptu i krenula servirati. Krenula sam na drugu stranu, ne sumnjajući u rezultat. Razmišljala sam samo o idućem reternu. Bila sam 100 posto u meču. Samo sam htjela igrati, ništa više, komentirala je Šprem, koja u 3. kolu igra protiv Amerikanke Meghan Shaughnessy.</p>
<p>Mario Ančić je stigao do trećeg kola pobjedama protiv Peruanca Luisa Horne i Francuza Juliena Benneteaua. Od drugog tjedna dijeli ga pobjeda protiv Slovaka Dominika Hrbatyja. </p>
<p>Nadomak drugog tjedna londonskoga Grand Slam stigao je i Ivo Karlović. Nakon Srichaphana, Div sa Šalate je nadigrao i Belgijanca Gillesa Elseneera te će u 3. kolu igrati protiv Španjolca Feliciana Lopeza.</p>
<p>Jelena Kostanić u prvom kolu nije uspjela doći do seta protiv Francuskinje Amelie Mauresmo na središnjem terenu, a Silvija Talaja u prvom je kolu pobijedila Barbaru Strycovu, no u drugom je kolu bolja bila Talijanka Silvia Farina-Elie. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kožul među 16 najboljih na SP-u</p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> – Najbolji hrvatski velemajstor Zdenko Kožul zaokružio je hrvatsku šahovsku »senzaciju stoljeća«. Pobjedom 2-0 nad ruskim velemajstorom Sergejem Rublevskim plasirao se u osminu finala SP-a. U uzvratu 3. kola Kožul je imao sreće. Nakon slabo odigranog otvaranja, Kožul je odbio napad, no boreći se dočekao je nekoliko nevjerojatnih pogrešaka suparnika, poslije kojih je napravio sjajan preokret. U osmini finala protivnik će mu biti vrlo jaki bugarski velemajstor Veselin Topalov. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Washington Zagrebu uskraćuje potporu zbog Iraka i Gotovine?</p>
<p>Žužulova diplomacija imat će pune ruke posla ne bi li popravila odnose sa SAD -om, no manevarskog prostora baš i nema - zbog EU-a se ne može upustiti u avanturu prihvaćanja sporazuma o neizručenju Amerikanaca niti u ovom trenutku može Washingtonu obećati slanje hrvatskih vojnika u Irak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lobiranje hrvatske diplomacije da NATO odmah nakon svog sastanka u Istanbulu počne s procjenom sposobnosti Hrvatske za punopravno članstvo u Savezu, doveli su u pitanje Amerikanci. Naime, u procesu dogovaranja završnog dokumenta istanbulskog summita američka diplomacija inzistira da se »slučaj Gotovina« ubaci u tekst na čak tri mjesta, zajedno s dvojicom haaških bjegunaca Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, i to kao obveza koju je Hrvatska propustila ispuniti.</p>
<p>U završnom dokumentu tako se najvjerojatnije neće snažno najaviti ulazak Hrvatske u NATO, kako je to od početka željela vlada premijera Ive Sanadera, nego će se hrvatske šanse najaviti općenitije. </p>
<p>Američki obrat dogodio se, kazali su Vjesniku europski diplomati bliski NATO-u, zbog američkog nezadovoljstva slučajem odbjegloga generala Ante Gotovine te neodlučnosti hrvatske vlade da pošalje svoje vojnike u Irak. Kako sada stvari stoje, SAD Hrvatskoj za članstvo u NATO-u zeleno svjetlo neće dati sve dok se Gotovina ne nađe u haaškom pritvoru u Sheveningenu. SAD na taj način de facto ignorira izvješće predsjednika Haaškoga suda Theodora Merona i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte UN-ovu vijeću sigurnosti, ali i mišljenje Europske komisije. U svim tim dokumentima naglašeno je da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, pa bi time trebale biti uklonjene sve prepreke za nastavak uključenja Hrvatske u europske i transatlantske procese. Službeni Washington smatra da samo traženje Gotovine nije dovoljno. Diplomacije Hrvatske i SAD-a ne žele javno govoriti o ovoj temi, no na Zrinjevcu neslužbeno ipak priznaju da problema ima. Diplomatski izvori važnih europskih zemalja koje su članice NATO-a potvrdili su Vjesniku da su odnosi na relaciji Zagreb-Washington zahladnjeli zbog najmanje dva razloga; »slučaj Gotovina« je za SAD posebno važan, a nova hrvatska vlast nije napravila nijedan pomak u dva pitanja izuzetno važnih za SAD - potpisivanje ugovora o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu i slanje hrvatskih vojnih postrojbi u Irak.</p>
<p>Da će SAD inzistirati na Gotovininu uhićenju kao jedinom dokazu suradnje, govori i članak predsjednika Parlamentarne skupštine NATO-a i utjecajnog predsjednika pododbora za Europu pri Odboru za međunarodne odnose predstavničkog doma američkoga Kongresa Douga Bereutera, napisanog ekskluzivno za Vjesnik. U članku koji objavljujemo u ponedjeljak, Bereuter je napisao: »Vašu vladu treba pohvaliti za suradnju s Haaškim sudom čija je glavna tužiteljica pohvalila njezinu punu suradnju u istragama tog tribunala. Međutim, odbjegloga generala Antu Gotovinu treba uhvatiti i predati ga Haagu da bi se mogući prigovori na članstvo Hrvatske u NATO-u mogli potpuno otkloniti«. Bereuter će idući tjedan nakon summita u Istanbulu posjetiti Hrvatsku. </p>
<p>»Hrvatske inicijative unutar NATO-a odjednom ne prolaze kao prije«, kazao nam je jedan europski diplomat i ustvrdio da će hrvatska diplomacija sada morati mnogo više pozornosti posvetiti SAD-u, posebice njegovoj diplomaciji. Dodao je da Hrvatska sa SAD-om u NATO-u ima problema »posljednja dva mjeseca«, ali nije želio spekulirati o motivima američkog ponašanja.</p>
<p>Otkako je HDZ došao na vlast, Sanaderova se vlada nije odlučila za konkretne poteze u ova dva pitanja, pa je za pretpostaviti da je Washington sada nezadovoljan. Prije izbora, HDZ je otvoreno podržavao vojnu akciju u Iraku, a nakon što je došao na vlast, traži od najužih Bushovih suradnika razumijevanje hrvatskog položaja prema Europskoj uniji, ali i zbog raspoloženja javnog mnijenja te stajališta hrvatskog predsjednika prema ratu u Iraku. </p>
<p>Žužulova diplomacija imat će pune ruke posla da bi popravila odnose sa SAD-om, no manevarskog prostora baš i nema puno. Zbog Europske se unije može se upustiti u avanturu prihvaćanja sporazuma o neizručenju Amerikanaca, niti u ovom trenutku može Washingtonu obećati slanje vojnika u Irak zbog stanja kod kuće. Hrvatski predsjednik Mesić snažno se od samog početka protivio hrvatskom vojnom angažmanu u Iraku, pa bi ova tema u već zahuktaloj predsjedničkoj kampanji, s javnošću koja vojnom angažmanu u Iraku ne ide na ruku, bila loša za Sanaderovu vladu. S druge strane, na prestanak inzistiranja Washingtona ne treba računati, čak i u slučaju da na sljedećim američkim predsjedničkim izborima pobjedu odnesu demokrati. Bushev protivnik demokrata John Kerry već je izjavio kako je summit u Istanbulu prilika da NATO-ovi saveznici osiguraju dodatne trupe za Irak. </p>
<p>Kada je pak riječ o »slučaju Gotovina«, SAD je od samog početka inzistirao na njegovu izručenju. Američki veleposlanik pri NATO-u Nicholas Burns je nakon obraćanja Carle del Ponte NATO-ovim veleposlanicima početkom godine, poslije dijela o hrvatskoj, izjavio kako »ne postoji nikakva šansa da zemlja koja nije ispunila svoje haaške obveze uđe u NATO«. Hrvatska se nalazi u paketu s Albanijom i Makedonijom, a State Department za svaku od njih ima primjedbu; u Albaniji su nedovoljno razvijene demokratske institucije, u Makedoniji je problem korupcija, a u Hrvatskoj Gotovina koji još uvijek nije u Haagu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska spomenuta kao zemlja ubačena u proces proširenja</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S motom »Realizam i ambicija«, nizozemsko će predsjedavanje Europskom unijom u drugoj polovici ove godine staviti naglasak na poboljšavanje funkcioniranja zajednice 25 država, potruditi se građanima »prodati«, približiti Europu i tako odgovoriti na razočaravajuće nizak odziv na izborima za Europski parlament, a istodobno pripremiti teren za nacionalne referendume o Unijinu ustavu. </p>
<p>Nizozemsko predsjedništvo namjerava jačati zajedništvo i suradnju u unutarnjim poslovima, pravosuđu i sigurnosti, pripomoći oblikovanju novog srednjoročnog proračuna EU-a, unijeti mjere kojima će se gospodarski oporavak pokazati trajnim, te nastaviti proširenje. Istaknuli su to, predstavljajući program svog predsjedavanja, nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot i ministar za europske poslove Atzo Nikolai. </p>
<p>Hrvatska je u programu spomenuta samo kao zemlja ubačena u proces proširenja. »U dolazećim mjesecima na redu je procedura screeninga, a Predsjedništvo će pozorno pratiti proces«, izjavio je ministar Bot. </p>
<p>Nizozemskoj će važnije pitanje biti sudbina Turske; u listopadu će Europska komisija objaviti nalaz na temelju kojeg će u prosincu Europsko vijeće odlučiti o sudbini turskog približavanja Uniji. Turska je napravila drastične pomake prema naprijed iako joj je preostalo još mnogo posla. »Za sada je prerano spekulirati što će odlučiti čelnici EU-a, a Turskoj je ostalo gotovo šest mjeseci za nove poteze«, upozorava Bot apelirajući na strpljenje i obećavajući da će EU procjenjivati Tursku »objektivno i transparentno«. </p>
<p>»U ovom kontekstu nema mjesta za izjave da EU nije spreman za Tursku«, aludirao je šef nizozemske diplomacije na novije izjave čelnika nekih Unijinih članica.</p>
<p>Lada Stipić – Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Val smrti i nasilja uoči predaje vlasti</p>
<p>Irački pobunjenici organizirali niz napada protiv lokalnih policijskih snaga širom zemlje/ Riječ je o svojevrsnoj poruci okupacijskim snagama da im se svugdje i u svako vrijeme može zadati teški i ubojiti udarci</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irak je u četvrtak s oko 100 poginulih i više od 320 ranjenih bio u šoku zbog najgoreg nasilja i sukoba otkako su okupacijske snage, na čelu s Amerikancima. Napadi automobilima-bombama i minobacačima učinjeni su gotovo istodobno u Bagdadu, Mosulu, Baqubi i Falluji, gradovima koji čine okosnicu tzv. sunitskog trokuta smrti.</p>
<p>Irački pobunjenici ne mire s nazočnošću stranih vojnika na iračkom tlu pokrenule su pravu »pustinjsku oluju« protiv lokalnih policijskih snaga širom zemlje. Bilo je to svojevrsno demonstriranje sposobnosti da se okupacijskim snagama svugdje i u svako vrijeme, zadaju teški i ubojiti udarci. </p>
<p>Najžešći napadi zabilježeni su u Mosulu, na sjeveru zemlje, gdje je više od 60 ljudi ubijeno. U Baqoubi pobunjenici su zauzeli vladine zgrade. U Falluji je srušen jedan američki borbeni helikopter. Sukoba je bilo i u Ramadi, a u Bagdadu je izvršena samoubilačka bombaška akcija. </p>
<p>U Baqoubi, gdje otpor pobunjenika bio vrlo žilav, američki vojni zapovjednici na terenu morali su pozvati u pomoć borbene zrakoplove i helikoptere kako bi povratili kontrolu nad gradom. Tom prilikom ubijena su dvojica, a ranjena sedmorica američkih vojnika. Koalicijske snage su bile primorane priskočiti u pomoć i na mnogim drugim bojišnicama.</p>
<p>Odgovornost za napade preuzeo je Islamistički pokret na čijem je čelu jordanski terorist Abu Muab al Zarkawi koji je tijesno povezan s Al Qaidom i njezinim čelnikom Osamom bin Ladenom. U priopćenju objavljenom na Internetu, Islamistički pokret je »blagoslovio napade« koje su izveli, kako se kaže, pripadnici Bataljuna mučenika.</p>
<p>Znakovito je da se val nasilja počeo naglo povećavati kako se bliži 30. lipnja za kada je zakazan prijenos suvereniteta i vlasti s okupacijskih snaga na odabranu iračku vladu na čelu sa premijerom Iyadom Alawijem.</p>
<p>Prijelazni premijer, nekad Saddamov, a potom britanski i američki obavještajac koji očito uživa vrlo malu potporu javnosti, rekao je da su ovi napadi usmjereni protiv iračkog naroda i demokratskog procesa u zemlji. </p>
<p>Allawi je upozorio da očekuje dalje eskaliranje sukoba i pozvao Iračane da »zbiju redove« u borbi protiv, kako je kazao, kriminalaca. Istodobno, irački ministar obrane Hazim Shalan izjavio je kako vlada vrlo ozbiljno razmatra mogućnost uvođenja izvanrednog stanja u nekim dijelovima zemlje. Do toga bi, po njemu, moglo doći nakon preuzimanja suvereniteta od okupacijskih snaga. </p>
<p>Međutim, ono što naročito brine okupacijske snage i prijelaznu vladu jest činjenica da su napadi snaga iračkoga otpora dostigli zavidni stupanj borbene usklađenosti, što su potvrdili i mnogi dosadašnji napadi na policijske postaje, vladine zgrade i druge javne objekte. Na svjetlo dana izašle su mnoge dosad često prikrivane i zataškavane slabosti savezničkih koalicijskih postrojbi. Među njima je i nesposobnost da se kontroliraju značajni dijelovi okupiranoga Iraka. </p>
<p>Pokazalo se također da 138.000 američkih vojnika nije dovoljno da se uspostavi red i mir u zemlji i zaštite značajni američki naftni interesi. Svemu tome treba dodati i slabu opremljenost iračke policije koja okupacijskim snagama zadaje gotovo isto toliko brige koliko i pobunjenici. </p>
<p>Saveznici predvođeni psihološki i vojno sve poljuljanijim Amerikancima vojnu prisutnost u Iraku plaćaju svakodnevno ljudskim životima, materijalnim i financijskim gubicima. Nedavna istraživanja su pokazala da je dosadašnja cijena iračke okupacije veća od 120 milijardi dolara. </p>
<p>To je samo jedna strana medalje, uz ruševine, bijedu i bolesti 25 milijunskog iračkog pučanstva. Istraživanja su isto tako otkrila da je u Iraku od početka rata (20. ožujka 2003. do danas), poginulo više 11.300 civila te oko 6500 iračkih vojnika i pobunjenika. U taj crni okvir smrti uklapa se i pogibija oko 850 Amerikanaca te 30 stranih novinara.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Eksplozije u Turskoj</p>
<p>ANKARA</p>
<p> - U Turskoj su u četvrtak, slučajno ili ne, odjeknule tri eksplozije koje su odnijele četiri ljudska života. Desetak osoba je ranjeno. Policija je već uhitila dvojicu muškarca i jednu ženu pod sumnjom da su umiješani u eksploziju podmetnute bombe u jednom istanbulskom gradskom autobusu. Prema prvim saznanjima, uhićena žena se u trenutku eksplozije nalazila u autobusu. Pretpostavlja se da je eksplozivna naprava bila namijenjena potpuno drugom cilju, ali se prerano aktivirala. </p>
<p>Nešto ranije, došlo je do slične eksplozije ispred ankarskog hotela Hilton u kojem će u subotu odsjesti i prenoćiti američki predsjednik George W. Bush. On će, nakon nedjeljnih razgovora sa najvišim turskim dužnosnicima u Ankari nastaviti put za Istanbul gdje će se pridružiti sudionicima summita NATO-a. </p>
<p>Bombašica koja je u četvrtak raznijela autobus i osim sebe ubila još troje ljudi samo bila je dvadesetih godina i potjecala iz kurdskoga jugoistoka zemlje, objavile su u petak turske vlasti. Istanbulski guverner Muammera Gulera novinarima je u petak rekao da je napadačica identificirana kao Semiran Polat, rođena 1975. u Kurdima naseljenoj jugoistočnoj turskoj pokrajini Tunceliju. Policija tvrdi da zna koja organizacija stoji iza eksplozije, ali nije to objavila. Prema Gulerovim riječima, nema planova za odgodu ili otkazivanje summita NATO-a u Istanbulu. (S.K./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rupel bi sjedio na dva stolca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li Dimitrij Rupel obilježiti ovu dvostruko izbornu godinu u Sloveniji? Slovenci su ovoga petka, 25. lipnja, naime, kao i Hrvati, proslavili Dan državnosti. Taj je dan istodobno proglašen i u Hrvatskoj i u Sloveniji, jer su 25. lipnja 1991. Republika Hrvatska i Republika Slovenija postale, prvi put u povijesti, neovisne države. Nakon toga uslijedio je napad JNA na Sloveniju, koji je trajao desetak dana, te krvavi domovinski rat u Hrvatskoj. Međutim, ovaj su put Slovenci taj najveći državni blagdan, čini se, doživjeli i kao »zatišje pred buru«.</p>
<p>Nakon toga počinje najneizvjesnija izborna bitka. Sloveniji je ova godina dvostruko izborna. Nakon što su 13. lipnja glasovali za izbor sedam zastupnika u Europskom parlamentu, Slovencima u listopadu predstoje izbori za njihov parlament, Državni zbor. </p>
<p>Zato su neki slovenski mediji ovu godinu, koja je i olimpijska - u Ateni se od 13. kolovoza održavaju Olimpijske igre - nazvali »izborijadom«. U međuvremenu je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel povukao senzacionalni i neočekivani potez te stoga neki ovu godinu nazivaju i »Rupelijadom«.</p>
<p>Naime, Rupel je kao pripadnik vladajuće stranke Liberalne demokracije Slovenije (LDS), prije tjedan dana bio prvi potpisnik proglasa kojim se osniva Zbor za republiku. Pritom je bitno da su ostali potpisnici toga proglasa, ukupno ih je 26, čelnici i pripadnici oporbenih stranaka - Janez Janša, vođa najjače oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS), i Andrej Bajuk, šef oporbene Nove Slovenije (NSi).</p>
<p>A taj se Zbor za republiku proglasio »otvorenom političkom strukturom za otvoreno društvo«. Kako predviđaju neki analitičari i komentatori, taj bi se Zbor, kao žestoki kritičar vlade i LDS-a, u izbornoj godini razvio u »pobjedničku koaliciju državotvornih i demokratskih stranaka«. To znači da se taj posve novi pokret u Sloveniji može pretvoriti u glavnu oporbenu skupinu na jesenskim izborima. A to dokazuje da Rupel zapravo želi sjediti na dva stolca: ostao bi i dalje u vladi kao šef diplomacije, a počinje raditi protiv nje, udružen s vođama oporbe.</p>
<p>Rupel se naime s priličnim zakašnjenjem pojavio na prvome javnom skupu Zbora za republiku što je u srijedu navečer održan u Cankarjevom domu. Tom je prigodom dosadašnji šef diplomacije prvi put progovorio o svojoj »diverziji«. Rupel je svoju stranku LDS, nakon slabijih rezultata na izborima za Europski parlament, optužio za »ljevičarenje«. Točnije: zamjerio je Ropu što se, očito, približava nedavno osnovanoj nestranačkoj udruzi »Forum 21«, koju vodi bivši predsjednik Milan Kučan i koju desna oporba optužuje da je »prokomunistička«.</p>
<p>Neki analitičari sada predviđaju da će se na jesenskim izborima glavna bitka, mimo svih dosadašnjih stranaka, voditi između Zbora za republiku, pokreta desnog centra, i Kučanova izrazito lijevoga »Foruma 21«. No, zbog svega toga obični su se Slovenci našli u slijepoj ulici, jer ne mogu shvatiti tu »igru« između premijera Ropa, njegova ministra Rupela pa i Kučana, za kojega su svi mislili da se zauvijek odrekao politike. Njihova dvojba snažno raste: za koga će glasovati na izborima u listopadu? Sada je, na izborima za Europski parlament, vladajuću koaliciju, na čelu s LDS-om i Ropom, koja vlada već 13 godina, gotovo šokirao ishod tih izbora koji izaziva strepnju prije domaćih izbora. Naime, odnos je sedam izabranih slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu, o kojima je glasovalo tek 28 posto upisanih birača, 4:3 za oporbu. </p>
<p>Sada se svi pitaju u Sloveniji: je li to najava ishoda redovitih parlamentarnih izbora u listopadu? No, bitno je pitanje također: hoće li Slovenci dati većinu svojih glasova Zboru za republiku, što će ga na izborima, vjerojatno, voditi Dimitrij Rupel koji je iznevjerio i razočarao mnoge poštene glasače? </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Kako radimo tako i nogomet igramo</p>
<p>Nedavno su mediji objavili da je stopa proizvodnosti rada u Hrvatskoj četiri puta manja nego u zemljama Europske unije, što znači da se u nas za četiri sata rada proizvede onoliko koliko u zemljama EU za samo jedan sat!</p>
<p> Iako to nije apstraktan ekonometrijski pokazatelj, ipak nije dostatno zoran a da bi i nestručnjaci mogli razumjeti što on u cijelosti znači. Zbog toga bi se ta razlika u proizvodnosti rada, istina donekle na anegdotalan način, mogla konkretno prikazati usporedbom organiziranosti i učinkovitosti igre koju su na utakmici reprezentacija Hrvatske i Engleske pokazali naši i engleski nogometaši. </p>
<p>Stoga, kad po nekom poslu ili životnoj potrebi budete u nekoj ustanovi državne uprave i javnih službi kao što su sud, zemljišnik, porezna uprava, matični ured, centar za socijalnu skrb, škola, dom zdravlja, bolnica, dom umirovljenika, komunalna poduzeća, Ina, HEP i drugi državni monopolisti, nemojte se ljutiti i biti frustrirani zbog njihove radne nezainteresiranosti, sporosti i neučinkovitosti. Shvatite da su njihova radna vještina, znanje, odgovornost i etika na razini igre koju su pokazali hrvatski nogometaši u susretu s Engleskom (i Švicarskom), te da je stoga logično, zakonomjerno i očekivano da su državni službenici i namještenici u svom poslu spori, neučinkoviti i anakroni! A zašto bi i radili kad radili ili ne plaća im je ista, napredovanje u službi ne ovisi im o kakvoći i učinkovitosti rada a otkaz dobiti ne mogu. To što zbog njihove nemotiviranosti, neetičnosti i nerada netko trpi štetu, bolove ili pati oni ne vide i ne osjećaju jer to nije u sustavu njihovih radnih, etičkih i građanskih vrijednosti! Stranka, klijent ili pacijent čista je i potpuna apstrakcija ako nije rođak, prijatelj, poznanik, susjed ili »veza«.</p>
<p> Tko još u ovom društvu i državi zna ili želi znati što su to odgovornost, obveza, suosjećanje i solidarnost i tko se još želi suočiti s neumoljivom činjenicom da nam je i zbog toga stopa proizvodnosti rada sve manja, uvoz dobara sve veći, stopa nataliteta sve manja te zaduženost pojedinaca i države – sve veća!?</p>
<p>BLAŽENKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Apsurdnost Mesićeve optužbe </p>
<p>U izvještaju s tzv. sastanka »na kavi s Predsjednikom«, Nedjeljni Vjesnik od 13. lipnja o.g. prenosi Mesićevu izjavu u kojoj on ustraje na tvrdnji da sam »ukrao torbu s iseljeničkim novcem«, tj. da mi je torba »ukradena«. Stipe Mesić je po običaju »duhovit« tamo gdje je to neukusno, pa izjavljuje da imam slabu memoriju za razliku od njega koji je uz to i znatno stariji.</p>
<p>Ne znam kakvu g. Mesić ima memoriju, ali znam da on i kao predsjednik ne govori istinu. Zato ponavljam da nikada nisam skupljao niti prenosio iseljenički novac pa ga nisam mogao niti »izgubiti«. Apsurdno je da on koji je govorio po iseljeničkim skupovima na kojima je skupljan novac za HDZ optužuje mene koji se takvim poslovima u HDZ-u nisam nikada bavio. Uostalom netko mi je poslao izrezak teksta iz Slobodne Dalmacije od 6. rujna 2000. godine u kojem piše da je g. Mesiću u Australiji predano pet milijuna dolara novčane pomoći naših iseljenika za koje se ne zna gdje su završili.</p>
<p>Za razliku od Mesića, čije izmišljotine nitko ne može potvrditi, vjerujem da ima mnoštvo svjedoka koji su nazočili Mesićevim govorima u inozemstvu i prikupljanju novca za HDZ. Ponavljam, ja se time nikada nisam bavio.</p>
<p>STJEPAN TUĐMAN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nevjerojatna izmišljotina Katice Kušec</p>
<p>U Vjesniku od 23. lipnja, na drugoj stranici, pod naslovom »Bila sam mali dio nečeg velikog«, pripadnica Prvoga partizanskog odreda Katica Kušec – prema novinaru Borisu Jagačiću i Hini – izjavila je da je »član odreda bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko«.</p>
<p> To je nevjerojatna izmišljotina, jer Janko Bobetko nikakve veze nije imao ni s tim odredom ni s pokretom koji ga je bio pripremio! Janko Bobetko bio je do 1942. u Pavelićevu domobranstvu, odakle je pobjegao u banijske partizane tek kad su ustaše počeli hapsiti članove obitelji prvoboraca, među kojima su bila i dva njegova brata. </p>
<p>Katica Kušec dobro zna da već više od dvadeset godina postoji dokumentirana knjiga »Prvi partizanski odred« (Matovina – Božić, 1981.), koju su potvrdili osnivači toga odreda Vlado Janić Capo i Marijan Cvetković i da tamo nema spomena o Janku Bobetku. Postoji i knjiga »Sisak i Banija 1941.« s gotovo tisuću stranica, no ni tu nije moguće naći Janka Bobetka! Kada sam otkrio Bobetkovu falsificiranu biografiju u »Hrvatskom biografskom leksikonu« iz 1989. godine, javno sam to demaskirao u Novom listu (3. travnja 2000.) i Vjesniku (1. siječnja 2002. i 26. rujna 2002.), a Janko Bobetko nije se ni pokušao braniti!</p>
<p>Budući da nije bio prvoborac, nije sudjelovao ni u pozivu nas petorice sisačkih prvoboraca na otpor već srbiziranoj JNA (Vjesnik od 1. rujna 1991.). U Nacionalu od 1. listopada 2002. podsjetio sam i na Tuđmana, koji je javno svojim generalima rekao: »... general Bobetko je nama došao 1992., dotle, 1991., nigdje ga nije bilo«. Špekulirao je jednako kao i 1941. godine, kada je svome bratu odbio poziv u partizane. </p>
<p>Katica Kušec krivo je rekla i da je odred krenuo 22. srpnja u Baniju – to će biti dva mjeseca kasnije! Uzalud opominje Jure Kaštelan sa sisačkog spomenika: »Iz istine naroda dolazimo – za istinu naroda živimo!«</p>
<p>Spomenuti novinari pogrešno nazivaju našeg partizanskog prvaka Janjić umjesto Janić. No, to nije sve. U Dnevniku Hrvatske televizije rečeno je da su Prvi partizanski odred sačinjavali »samo Hrvati«, iako su u njemu bila i tri Srba i dva Slovenca. </p>
<p>Tuđman je deset godina nakon objave knjige »Prvi partizanski odred« broj boraca sa 77 »smanjio« na »četrdesetak«, što će slijediti i predsjednik SAB-a Fumić, kod čega će »usput« mjesto nastanka prebaciti s desne obale Save daleko na lijevu obalu. U Šuvarovoj Hrvatskoj ljevici br. 7-8/2003. piše da je u tom odredu bilo i »pet-šest Židova«, iako nije bilo niti jednoga! Uz to, ta Hrvatska ljevica učestalo negira da je to naš prvi odred, ni Tito im ništa ne znači (vidi spomenutu knjigu dokumenata)! Kakvi su to antifašisti kad ne znaju da se to postaje i ostaje samo istinom?!</p>
<p>ZVONKO IVANKOVIĆ VONTA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Neistine o imovini Valentina Ćorića</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 20. lipnja 2004. objavljen je članak Željka Peratovića »Skriveno i javno bogatstvo hrvatskih generala« u kojemu se, osim ostaloga, tvrdi da moj branjenik gospodin Valentin Ćorić »ima vinariju vrijednu 6 milijuna eura«. </p>
<p>Nije naveden nijedan dokaz za tu tvrdnju, niti je spomenuti novinar bilo kada o tome razgovarao s gospodinom Valentinom Ćorićem, članovima njegove obitelji ili s njegovim braniteljem.</p>
<p> Sličan je podatak prije dva mjeseca objavljen u najtiražnijemu hrvatskom tjedniku, te je već u idućem broju demantiran. Šteta što je gospodinu Peratoviću taj demanti, u žaru istraživačke strasti, promakao. Zbog toga i dajemo ovaj ispravak. Valentin Ćorić nema nikakav podrum u Čitluku ni bilo gdje drugdje. U trgovačkom društvu Podrumi Andrija d.o.o., koje je uz velika zaduženja podiglo podrum na Paoči kod Čitluka, Valentin Ćorić nije vlasnik poslovnoga udjela. Neovisno o visini kreditnog zaduženja, vrijednost podruma koji spada u temeljni kapital društva neusporedivo je manja od one kojom barata gospodin Peratović.</p>
<p> Nadam se da će gospodin Željko Peratović i Vjesnik ubuduće pokušati provjeriti bar one činjenice koje su lako provjerljive.</p>
<p>TOMISLAV JONJIĆ odvjetnik, branitelj Valentina Ćorića</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Požar na brodu ugašen za samo tridesetak minuta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskoj trajektnoj luci u četvrtak oko 16,30 sati izbio je požar na motornom brodu »Ancona« pod panamskom zastavom, u vlasništvu brodarske kompanije »SEM Marine« iz Splita. Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, požar je već nakon 17 sati bio pod nadzorom, a ubrzo je i ugašen. Ozlijeđenih nema i šteta nije velika.</p>
<p> Kako se doznaje od kapetana broda »Ancona« Davora Begovića, u požaru, čiji se uzroci još utvrđuju, izgorjela je tenda i vanjski šank na krmenom dijelu broda, a zahvaćen je i salon - restoran. Ozlijeđenih nije bilo, a šteta, kako se procjenjuje, nije velika, pa bi brod, prema kapetanovim riječima, ako očevid bude dovršen, već večeras mogao isploviti na redovitoj liniji za Anconu. Kapetan Begović izrazio je zadovoljstvo brzom reakcijom splitskih vatrogasaca koji su požar lokalizirali i ugasili u rekordnom roku, čime je, kako je rekao, izbjegnuta veća tragedija jer »svaki je požar na brodu, pa i naizgled najbezazleniji, vrlo opasan«.</p>
<p> Neslužbeno se pretpostavlja da bi uzrok požara mogla biti iskra iz brodskog dimnjaka ili nemarno bačen opušak.</p>
<p> Brod je bio privezan ispred putničkog terminala trajektne luke, pa je, budući da u luci vlada praznička gužva, požar privukao velik broj znatiželjnika i putnika koji su čekali na ukrcaj na neki od brodova prema srednjodalmatinskim otocima. Inače, požar nije prouzročio kašnjenja drugih brodova, niti se stvorila veća gužva u luci, doznaje se od Jadrolinijina voditelja plovnog područja za srednji i južni Jadran Ante Mrvice. Službene informacije o požaru i njegovim uzrocima policija i vatrogasci dat će nakon završetka očevida koji je u tijeku. </p>
<p>Mira Jurković, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ubijeni ipak kamatario osumnjičenoga za ubojstvo?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz Četvrte policijske postaje u petak su, nakon dovršenja kriminalističke obrade, redovitim putem podnijeli kaznene prijave protiv Kreše P.(38) i Emila S. (34) zbog postojanja osnova sumnje da su pokušali od Tomislava Š., inače osumnjičenoga da je u prije tjedan dana nožem u Utješinovićevoj ulici ubio Gorana Kršića, protupravno naplatiti 9000 kuna.</p>
<p> Naime, nakon što je Tomislav Š. uhićen zbog ubojstva, on je najprije u neformalnom razgovoru u policiji, a zatim i pred dežurnom istražnom sutkinjom, ispričao da ga je »kamatario« njegov bivši zapovjednik iz 2. gardijske brigade Krešo P. </p>
<p>Tomislav Š. je istom prilikom porekao da je on nakon svađe, u Utješinovićevoj ulici, nožem ubo Kršića, za što je osumnjičen, već da je Kršić, koji je po njegovim tvrdnjama radio za Krešu P., pokušao njega ubiti nožem, da bi se u međusobnom naguravanju na kraju sam nabo na nož. U Utješinovićevu ulicu je Kršića doveo, tvrdio je Tomislav Š., jer ga je pokušao zavarati, tako što će ući u nasumce odabrani stan i pozvati policiju. Tako su pozvonili na vrata stana u kojem su tada bile samo starija gospođa i njezina snaha. One su prvo posumnjale da, da ih dvojica nepoznatih muškaraca koji su im se pojavili na vratima, namjeravaju opljačkati, pa su takvu verziju prnijele i novinarima. No, po svemu sudeći nije se radilo ni o kakvom pokušaju razbojstva. Tomislav Š. je ispričao istražnoj sutkinji da je toga dana, u lokal u kojem inače radi, došao izvjesni Emil te ga nakon završetka njegove smjene, uhvatio pod ruku i mu rekao da idu kod Kreše i da ne čini nikakve gluposti. Emil ga je, tvrdio je, odveo u jedan drugi lokal u koji su uskoro stigli Krešo P. i pokojni Kršić. Nakon višesatnog maltretiranja, tijekom kojega su ga Krešo P. Emil S. i Kršić natjerali da kleči i da moli za milost, a Krešo P. ga je i izudarao šakama, prisilili su ga da ih odvede u svoj stan i da im preda svoje dokumente, kao i dokumentaciju od stana, koja je trebala biti garancija da će im vratiti 9000 kuna duga. No, i nakon što je dobio dokumente, Kršić je, prema tvrdnjama Tomislava Š., i dalje zahtijevao novac, pa mu je Tomislav Š. rekao da mu je novac kod žene, te je tada smislio kako da se oslobodi Kršića, odvodeći ga u neki nasumice odabrani stan.</p>
<p> Paralelno s podnošenjem kaznene prijave protiv Tomislava Š. zbog sumnje da je počinio ubojstvo, policija je na osnovu njegova iskaza, ali i neformalnog iskaza Kreše P., sa kojim je tada također obavljen informativni razgovor, pokrenula obradu zbog postojanja osnova sumnje da su Kršić, Krešo P. i Emil S. također počinili kazneno djelo.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tužitelj: »Policajci su nešto prikrivali«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Janjko Grlić izmijenio je opis kaznenog djela u korist okrivljenoga i objasnio razlog za tu promjenu riječima: »očito da su policajci nešto prikrivali, odnosno da pred sudom nisu govorili istinu«.</p>
<p>Riječ je o predmetu koji se pred Županijskim sudom vodi protiv Borisa Krulića. On je 2001. optužen za preprodaju opojnih droga, a za to kazneno djelo moguće je, ovisno o okolnostima i dokazima, izreći kaznu od jedne do 12 godina zatvora.</p>
<p> U konkretnom slučaju u stanu optuženika nađeno je 20 tableta ecstasyja i 0,71 gram heroina. Policajci su pronašli i oko četiri tisuće kuna gotova novca i to je bolo dovoljno za podizanje optužnice, ali ne i za osuđujuću presudu. Kako je pisalo Krulić na tehno partijima preprodaje »bombone«, a gotovina, nađena u njegovu stanu, navodno potječe od preprodaje. On na policiji nije krio da se povremeno drogira, ali nije ni potvrdio da je ikome prodao drogu.</p>
<p>Optužnica se počela klimati svjedočenjem bivše Krulićeve djevojke. Ona je izjavila da su novac namijenjen polaganju vozačkog ispita i ušteđevinu držali zajedno, jer su namjeravali skupiti predujam za stan. Otud četiri tisuće kuna gotovine. Bivša djevojka i sama je posumnjala da se Krulić drogira, jer je znao kući dolaziti u ranim jutarnjim satima, vidno umoran i neispavan, a budući da baš nisu imali novca mogao si je priuštiti samo najjeftiniji ecstasy. I vještak, psihijatar dr. Davor Zdunić, podupro je obranu okrivljenika. Vještak je poklonio povjerenje i Krulićevoj tvrdnji da nije teški ovisnik o drogi, nego da tek tu i tamo uzme malo droge, a test na drogu, koji je proveden potpuno nenajavljeno, bio mu je negativan. </p>
<p>Ovim je potvrđena izjava okrivljenoga dana u policiji i u istrazi da mu je dvadesetak pilula bilo dovoljno za četiri ili pet vikenda. Dr. Zdunić potvrdio je i izjavu okrivljenika da više nije ovisnik.</p>
<p>Tako je državni odvjetnik optužbu za preprodaju preinačio u blaži oblik – posjedovanje droge, što je također kažnjivo. Dokazano je, naime, da se u ovom slučaju doista radilo samo o posjedovanju, a za novac nađen u stanu nije dokazano da potječe od preprodaje. Tužitelj je u završnoj riječi izrazio zadovoljstvo što je dokazano da se ne radi o težem obliku kaznenog djela.</p>
<p> Ponovio je da je da je prvotna opužnica »pala« zbog nesavjesno rada policije. Nisu prikupljeni valjani dokazi o preprodaji droge, a upitno je i kako je policija ušla u okrivljenikov stan i kako je izvršena pretraga.</p>
<p>Sudsko vijeće izreklo je Kruliću uvjetnu kaznu od četiri mjeseca zatvora, uz rok kušnje od godine dana. Kao olakotnu okolnost sud je uvažio i činjenicu da se Krulić stalno zaposlio i već je više od dvije godine u stalnom radnom odnosu.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poginuo mladi motociklist</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Dvadesetčetverogodišnji vozač motocikla Radivoj Matulja iz mjesta Matulja, zbog prebrze vožnje, izgubio je život u petak u ranim jutarnjim satima. Nesretnog motociklistu nije spasilo ni to što je, sukladno propisima, imao zaštitnu kacigu. </p>
<p>Vozeći »kawasaky ZX 10« Kastavskom cestom iz Matulja prema Kastvu, Matulja na usponu nije smanjio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, te je skrenuo udesno izvan kolnika. Pritom je desnom stranom motocikla i glavom udario u rub betonskog potpornog zida, nakon čega je nastavio kliziti uz zid odbivši se od njega na suprotnu stranu ceste, gdje je potom udario u lijevi zid, neposredno ispred ulaza u jednu obiteljsku kuću </p>
<p> Tijelo vozača i poslije toga nastavilo se prevrtati lijevom stranom ceste, a zaustavilo se uz rub nogostupa.</p>
<p> Uz policiju, očevid na mjestu nesreće obavio je i dežurni istražni sudac riječkog Županijskog suda Valentin Ivanetić. Promet na toj dionici ceste, zbog nesreće je bio zatvoren od 3,28 do 6,05 sati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zaduživanja države smanjit će snažan priljev privatizacijskih prihoda </p>
<p>S ovogodišnjih 6.153 eura po stanovniku, BDP bi u idućoj godini trebao porasti na 6.511 eura, a do 2007. državni deficit trebao bi pasti ispod tri posto BDP-a, najavio je ministar Šuker</p>
<p>ZAGREB/CLEVELAND</p>
<p> - Na susret s hrvatskim poslovnim ljudima iz dijaspore u Cleveland (Ohio, SAD) stigla je vrlo jako izaslanstvo iz Hrvatske u kojoj su bili ministri Ivan Šuker, Branko Vukelić, Božidar Kalmeta i Petar Čobanković, predstavnici gospodarske i obrtničke komore te predstavnici 50-tak tvrtki. Prvog dana Kongresa koji se održava od 25. do 27. lipnja, pred oko 400 hrvatskih poduzetnika, većinom iz SAD, Južne Amerike, Australije, Južnoafričke Republike i Europe, ministri su predstavili strateške gospodarske i političke ciljeve Sanaderove Vlade. </p>
<p>»Kongres je počeo vrlo uspješno i zadovoljan sam odazivom poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta. Ovo je prilika koju ćemo svakako iskoristiti za upoznavanje poslovnih ljudi s reformama čiji je cilj poticanje ulaganja i gospodarski razvoj«, rekao je ministar Vukelić poslije prvog dijela clevelandskog skupa. Branko Vukelić, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo, u svojem se izlaganju posebno osvrnuo na uklanjanje svih teškoća s kojima su se dosad susretali ulagači i stvaranje još povoljnijih uvjeta za investiranje. </p>
<p>Ministar Šuker je iznio makroekonomske pokazatelje i glavne smjernice porezne reforme o kojoj će se raspravljati ove jeseni i najavio da će Hrvatska sljedećih godina bilježiti više stope rasta nego druge tranzicijske zemlje. </p>
<p>Prema njegovim riječima, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj bi u ovoj godini trebala iznositi 3,7 posto, a u idućoj godini 4,2 posto, dok bi BDP po stanovniku s ovogodišnjih 6.153 eura u idućoj godini trebao porasti na 6.511 eura. Šuker je iznio predviđanja prema kojima bi se deficit središnje države svake godine trebao smanjivati za najmanje 0,5 postotnih bodova kao udjela u BDP-u, a do 2007. deficit opće konsolidirane države trebao bi pasti ispod tri posto BDP-a. </p>
<p>»Potrebu za dodatnim zaduživanjima trebao bi smanjiti i snažan priljev privatizacijskih prihoda, a Ministarstvo financija posebno snažan priljev od privatizacije očekuje u 2005. godini«, rekao je Šuker i naglasio da je stabiliziranje vanjskog duga jedan je od važnijih Vladinih ciljeva.</p>
<p> Jer, vanjski je dug Hrvatske dosegnuo gotovo 24 milijarde američkih dolara, odnosno 75 posto udjela u BDP-u, a projekcije Ministarstva su da se on ove godine zadrži na 74 posto, a 2005. smanji na 73 posto BDP-a. Deficit tekućeg računa platne bilance, trebao bi se smanjiti sa 7,2 posto BDP-a, koliko je iznosio u prošloj godini, na 4,8 posto u ovoj, odnosno 4,6 posto u 2005. godini.</p>
<p> Očekuje se i da će se u ovoj i sljedećoj godini stopa inflacije zadržati na 2,4, odnosno 2,5 posto te da će, poslije jačanja privatnih investicija, uslijediti oporavak u industrijskoj proizvodnji. Anketna stopa nezaposlenosti (mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada) s prošlogodišnjih 14,3 posto, ove godine trebala pasti na 14, a iduće na 13,8 posto.</p>
<p>Iako su izlaganja Sanaderovih ministara izazvala su veliku pozornost i odobravanje, dio hrvatskih poslovnih ljudi bio je ipak pomalo razočaran što im optimističke najave iz »starog kraja« nije priopćio sam premijer i što je propuštena prilika da ga osobno upoznaju. </p>
<p>Boris Petrović i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Belupo otvorio novu tvornicu lijekova </p>
<p>Premijer Ivo Sanader drži da otvorenje Belupove tvornice polukrutih i tekućih lijekova, uz nedavno otvorenje auto-ceste Rijeka-Zagreb, najavljuje bolju budućnost Hrvatske </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Novu Belupovu tvornicu polukrutih i tekućih lijekova u koju je uloženo 10 milijuna eura otvorio je u četvrtak premijer Ivo Sanader. Nazvao ju je tvornicom za EU i rekao da zajedno s otvorenjem autoceste Zagreb-Rijeka najavljuje bolju budućnost Hrvatske. To najavljuje i dostizanje kandidatskog statusa Hrvatske za Europsku uniju.</p>
<p>»Hrvatski poslovni ljudi imat će od sada drukčiji status prilikom odlazaka u inozemstvo. U Hrvatskoj imamo sposobne i kreativne ljude, koji su se dokazali i u zemlji i u inozemstvu. Državna vlast ima zadaću tim ljudima stvoriti uvjete da njihova sposobnost dođe do izražaja.</p>
<p>»Za jesen najavljujem paket mjera u poreznoj politici za poticanje izvozno orijentiranog gospodarstva. Vlada podržava izvoznu orijentaciju Belupa. Nakon puštanja u rad tvornice krutih lijekova 1999., ovo je još jedan veliki iskorak prema osvajanju tržišta i pripremi Hrvatske da i na razini konkurencije njenog gospodarstva bude spremna za ulazak u EU«, rekao je premijer Sanader.</p>
<p>Vlada namjerava ojačati i gospodarsku diplomaciju, kazao je Sanader, poručujući da najveći dio moraju učiniti ipak sami hrvatski menadžeri koji moraju putovati i osvajati nova tržišta.</p>
<p>Premijer se zauzeo za stabilan tečaj kune, jer se njenom deprecijacijom ne može poticati izvoz.</p>
<p>Predsjednik Uprave Belupa Sani Pogorilić rekao je da tvornica zapošljava 50 ljudi. Sve su linije automatizirane, a kapacitet joj je 160 tuba krema u minuti i 5000 čepića na sat. Belupo je vodeći u Hrvatskoj sa 30 posto tržišnog udjela u skupini lijekova za kožu te u skupini lijekova za liječenje dermatoza sa 58 posto tržišnog udjela. Belupove dermatološke kreme čine 41,5 posto izvoza kompanije, ukupno vrijednog 120 milijuna eura.</p>
<p>Belupo je inače lani ostvario 631,2 milijuna kuna prihoda uz dobit nakon oporezivanja od 77,7 milijuna kuna. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>S očekuje povećanje rejtinga Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rejting agencija Standard and Poor's povećala je procjenu daljnjeg kretanja rejtinga Hrvatske sa »stabilno« na »pozitivno«, obrazloživši tu odluku uspjehom u provođenju strukturalnih reformi za koje »očekuje da će ih Vlada nastaviti provoditi«. </p>
<p>Rejting Hrvatske ostao je nepromijenjen na BBB- za dugoročna devizna i BBB+ za kunska zaduženja države, te A-3 i A-2 za kratkoročna devizna, odnosno kunska zaduženja. Povećanje rejtinga ovisit će o »opipljivom napretku kod fiskalne konsolidacije i trajnijoj stabilizaciji razine vanjskoga duga, prije svega u privatnom sektoru«, upozorio je analitičar S Remy Salters.</p>
<p>Salters ističe kako će »izgledi za članstvo u EU unutar sljedećeg desetljeća« osigurati nastavak reforme i povećati privlačnost Hrvatske za greenfield izravna strana ulaganja.</p>
<p>S očekuje pad fiskalnog deficita opće države sa 6,3 posto BDP-a prošle godine na 4,3 posto 2005., te približavanje razini od tri posto BDP-a u srednjem roku. Zahvaljujući tome, predviđa S, usporit će »umjereni rast« dužničkog opterećenja opće države, koji bi se prema S u srednjem roku trebao stabilizirati na 47 posto BDP-a.</p>
<p>Istaknuvši kako su restriktivne mjere središnje banke uspjele usporiti kreditnu ekspanziju sa 30 posto u 2002. na 15 posto prošle godine, S očekuje da će se stopa rasta ove godine spustiti na 12 posto.</p>
<p>Agencija također prognozira stabiliziranje razine neto vanjskog duga u srednjem roku, nakon što 2005. dosegne najvišu razinu od oko 52 posto primitaka na tekućem računu platne bilance, u usporedbi sa 46 posto lani. Vanjski dug bankarskog sektora će, prema S, 2005. dosegnuti 15 posto primitaka tekućeg računa, u usporedbi s prošlogodišnjih devet posto.</p>
<p>Inače, S je istodobno na »pozitivno« povećao i procjenu kretanja rejtinga Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je jednak državnom rejtingu.</p>
<p>Rejting agencija Fitch, kod koje Hrvatska ima jednaki rejting kao i kod S, još je sredinom prošle godine povećala procjenu daljnjeg kretanja hrvatskog rejtinga na »pozitivno«.</p>
<p>Moody's je nešto manje optimističan glede rejtinga Hrvatske (Baa3) - drži ga »stabilnim«, što je posljednji puta potvrdio u redovnom izvješću o Hrvatskoj objavljenom u lipnju prošle godine. Inače, Moody's je u srijedu na »pozitivno« povećao procjenu daljnjeg kretanja rejtinga Zagrebačke banke (D+).</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kremers: Nužno smanjenje proračunskog deficita i ubrzanje privatizacije</p>
<p>Jeroen J. M. Kremers, izvršni direktor u Međunarodnom monetarnom fondu za Konstitutivnu skupinu zemalja koju predvodi Nizozemska, a kojoj pripada i Hrvatska, istaknuo je važnost strukturnih reformi, ali i zadovoljstvo razgovorom s ministrom financija Ivanom Šukerom koji tvrdi da Vlada namjerava poboljšati poduzetničku klimu </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Najvažnije je u ovom trenutku smanjiti deficit državnog proračuna, a jednako je važno da Ministarstvo financija radi na poboljšanju statistike i analitike kako bi se mogle donositi odluke u pravom trenutku«, kazao je novinarima Jeroen J. M. Kremers, izvršni direktor u Međunarodnom monetarnom fondu za Konstitutivnu skupinu zemalja koju predvodi Nizozemska, a kojoj pripada i Hrvatska.</p>
<p>Kremers je, govoreći u stanci X. dubrovačke ekonomske konferencije, istaknuo kako je makroekonomska situacija u Hrvatskoj slična prošlogodišnjoj. Ustvrdio je kako makroekonomska stabilnost postoji, ali da je fiskalni deficit za prošlu godinu veći od planiranoga. Direktor MMF-a naglasio je da vjeruje kako je taj deficit »jednokratna pojava«.</p>
<p>Kada je u pitanju mikroekonomska razina, naglasio je Kremers, i dalje u prvom planu ostaju strukturne reforme te je u tom pogledu, kaže, ohrabren razgovorom s ministrom financija Ivanom Šukerom koji tvrdi da Vlada namjerava poboljšati poduzetničku klimu u Hrvatskoj. Bilo bi izuzetno važno, drži Kremers, potaknuti i osnažiti privatizacijski proces.</p>
<p>Što se tiče odnosa s MMF-om i novog aranžmana s Fondom o kojem pregovaraju hrvatske vlasti, Kremers je kazao kako je Hrvatska »u poziciji da ne treba novac, već je u situaciji da šalje pozitivne signale inozemnim tržištima kapitala i Europskoj uniji«. Dvodnevna međunarodna dubrovačka ekonomska konferencija, koju je desetu godinu za redom organizirala Hrvatska narodna banka, okupila je ove godine 80 uglednih svjetskih ekonomista iz 20 zemalja te predstavnike najznačajnijih međunarodnih financijskih institucija. </p>
<p>Deseta dubrovačka konferencija bavila se financijskom ulogom Međunarodnog monetarnog fonda u slučaju krize na novonastajućim tržištima, iskustvima u monetarnoj i tečajnoj politici srednjoeuropskih zemalja, razmatranjem troškova i koristi te problema koje donose pripreme za euro novopridošlim članicama Europske unije.</p>
<p>Iskustva o toj temi najzanimljiviji su dio konferencije kad su u pitanju sudionici iz Hrvatske, ocijenio je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić.</p>
<p>Govoreći što Hrvatsku čeka u tom smislu, Vujčić je istaknuo da će biti potrebno harmonizirati hrvatske propise s EU, da će se HNB povezati s Europskom središnjom bankom, a Hrvatska će morati ispuniti kriterije iz Maastrichta, što je i preduvjet za preuzimanje eura. Ti se kriteriji u prvom redu odnose na inflaciju, kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja.</p>
<p>Na konferenciji je, među ostalim, bilo riječi i o ulozi cijena nekretnina i njihovu utjecaju na inflaciju i monetarnu politiku određene zemlje.</p>
<p>Dubravka Mikulić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Chicago Sun Times, Hoy i Newsday lažirali podatke o prodaji</p>
<p>Na temelju preuveličanih podataka o tiraži izdavači su povećavali cijene oglasa / USA Today od rujna poskupljuje na 0,75 dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Novine bi trebale izvještavati o skandalima, a ne biti glavni akteri istih«, komentirao je analitičar Merrill Lyncha nakon što su tri dnevna lista objavila podatke o stvarnoj tiraži, otkrivajući kako su ranije objavljene brojke za prošlu i ovu godine bile prenapuhane. U središtu skandala su Hoy (na španjolskom jeziku), Chicago Sun Times i Newsday, pri čemu je potonji dnevnik, u vlasništvu kompanije Tribune, tužila skupina oglašivača, tvrdeći kako su lažni podaci o tiraži omogućili povećanje cijena oglasa. </p>
<p>I dok Komisija za vrijednosne papire (SEC) istražuje okolnosti skandala, čelnici Newsdaya priznali su kako je stvarna prodaja tijekom prošle godine bila manja za sedam posto (od ranije prijavljenih 580.000 primjeraka).</p>
<p>U istragu je uključen i državni Ured za nakladu).</p>
<p>Mnogi vjeruju kako je bijeg investitora iz sektora započeo puno ranije. Doduše, tek je najnoviji razvoj situacije uspio srušiti cijene dionica izdavača, nakon čega se Dow Jones Publishing indeks našao u minusu u odnosu na početak godine. Usporedbe radi, S 500 indeks u istom je razdoblju ostvario rast od 2,6 posto, pri čemu valja istaknuti da je samo tjedan ranije situacija bila obrnuta, jer je Dow Jones Publishing indeks rastom nadmašio S 500. </p>
<p>Razloge relativno dobre izvedbe u većem dijelu prve polovice godine valja tražiti u činjenici da veliki broj investitora uključuje dionice iz sektora u svoj portfelj zbog prilično niskih oscilacija cijene i prihvatljivog rizika.</p>
<p>Međutim, osim falsificiranih brojki o prodaji, problemi sektora u najvećoj mjeri odnose se na dugo očekivani oporavak i izlazak iz višegodišnje krize, koji je trebao rezultirati većim prihodima od oglašavanja. Za sada je značajniji rast prihoda od oglašavanja uglavnom izostao, zbog čega su brojni ulagači iskoristili najnoviju aferu kao izgovor za prodaju tih dionica. </p>
<p>Jedan od primjera nezadovoljstva investitora je Dow Jones & Co (među ostalim, izdavač Wall Street Journala), čije su se dionice sa siječanjskih 50 dolara ovoga tjedna spustile na 44 dolara, dijelom i zbog nedavnog priznanja čelnika tvrtke kako ne mogu zadovoljiti zahtjeve zaposlenika zbog nižih prihoda od oglasa.</p>
<p>Dužnosnici kompanije Tribune najavili su negativnu reviziju prijašnjih prognoza prihoda za drugu polovicu godine, a Gannett, izdavač najtiražnijeg američkog dnevnika USA Today, najavio je za rujan povećanje cijene na 0,75 dolara. USA Today ima tiražu od 2,3 milijuna primjeraka dnevno, a promjena cijene prva je takve vrste od početka izlaženja dnevnika 1985. Istodobno, čelnik Washington Posta Donald Graham nazvao je rast tiraže razočaravajućim, te vjerojatno nedovoljnim da zaustavi negativan trend gubitaka zabilježenih u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>Tu su i afere oko pojedinih novinara i lažiranih priča (New York Times, USA Today) te drastičan rast sredstava kojima oglašivači plaćaju oglase na internetskim stranicama, oduzimajući dio prihoda novinama.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hoće li Hrvatska od 1. srpnja imati nezakonitu cijenu plina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti (VRED) odlučilo je da Inin zahtjev da se dobavna cijena plina za tarifne kupce i u trećem tromjesečju ove godine zadrži na postojećoj razini nije u skladu s Tarifnim sustavom, doznajemo od predsjednika VRED-a Miće Klepe. Vijeće je utvrdilo da Inin zahtjev nije utemeljen na postojećem Tarifnom sustavu, te da se cijena iz drugog tromjesečja (1,07 kuna po prostornom metru) neće moći primjenjivati i u trećem tromjesečju.</p>
<p>Kako Tarifni sustav na prijedlog energetskih tvrtki donosi Vlada, Ina će od nje morati zatražiti mišljenje. Zbog toga će zapravo Vlada morati odlučiti koja će cijena plina vrijediti nakon 1. srpnja, kaže Klepo. Ina je Vijeću početkom lipnja predala zahtjev da dobavna cijena prirodnog plina, odnosno cijena po kojoj ona prodaje plin lokalnim distributerima i u trećem tromjesečju bude 1,07 kuna za prostorni metar plina. Ta je cijena određena u ožujku ove godine, nakon što je Vijeće prihvatilo Inin prijedlog da se dotadašnja cijena od jedne kune po prostornom metru poveća za sedam posto. Prije toga su odbili četiri Inina zahtjeva za poskupljenje plina jer im uz njih nisu poslali precizno obrazloženje kako određuju cijenu plina proizvedenog u Hrvatskoj.</p>
<p>Kako bi se izbjegli dotadašnji problemi s određivanjem cijene plina, Vijeće je tada, ističe njegov predsjednik, Ini preporučilo da zatraži izmjene Tarifnog sustava za dobavu plina za tarifne kupce jer VRED za to nije nadležan što nije u skladu s europskom praksom. No, Ina to nije napravila nego je Vijeću, ovaj puta bez preporuke Ministarstva gospodarstva o cijeni domaćeg plina, poslala zahtjev da im produži valjanost sadašnje cijene.</p>
<p>Kako je Vijeće to odbilo (ponovno zbog problema s cijenom domaćeg plina), a postojeća cijena plina je odobrena samo do 1. srpnja, pitanje je hoćemo li nakon toga imati nezakonitu cijenu plina. Teško je, naime, očekivati da će Vlada do kraja lipnja uspjeti razriješiti taj problem pa će se vjerojatno nastaviti koristiti postojeća dobavna cijena za tarifne kupce. U tom slučaju otvara se mogućnost da netko od njih pokrene spor i zatraži objašnjenje na temelju čega je određena takva cijena prirodnog plina. Kad Vlada donese odluku o cijeni plina ona se može, po Klepinom mišljenju, početi primjenjivati i nakon 1. srpnja. Odluku VRED-a u Ini zasad nisu željeli komentirati jer je još nisu primili. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nizozemska tvrtka skočila deset posto nakon otkrića koje će pomoći u liječenju SARS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su burzovni indeksi u petak pali, mada pomak uglavnom nije bio izražen. Pad je velikim dijelom izazvao neočekivani pad njemačkog indeksa poslovnog optimizma Ifo na najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci. Frankfurtski Dax je tako do poslijepodneva pao 0,4 posto, na 3991,3, jednako kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2713,3 boda. Londonski FTSE 100 je pao 0,3 posto, na 4488,8, a pariški CAC 40 0,5 posto, na 3735 bodova. Milanski MIB 30 je izgubio 0,2 posto spustivši se na 28.230 bodova. U prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average je porastao 0,2 posto, na 10.466, a S 500 0,1 posto, na 1142 boda. Tehnološki Nasdaq Composite dobio je 0,6 posto dosegavši 2027,4 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 0,31 posto, na 11.780,4 boda.</p>
<p>Među najvećim je dobitnicima u petak bila mala nizozemska biotehnološka tvrtka Crucell čije su dionice skočile deset posto nakon što je objavila kako je pronašla antitijelo za SARS - ali kod lasica. Međutim, otkriće će ipak pomoći u razvijanju cjepiva protiv SARS-a.</p>
<p>Credit Suisse je porastao 1,7 posto unatoč najavi kako će John Mack, jedan od dvojice izvršnih direktora, otići iz banke zbog sukoba s odborom oko toga treba li CS tražiti partnera za spajanje. Oswald Grübel će nakon odlaska kolege sam zadržati mjesto izvršnog direktora. Rast dionice potaknulo je priopćenje iz CS-a kako će uskoro prodati problematičnu osiguravajuću podružnicu Winthertur. Farmaceutska tvrtka AstraZeneca pala je 1,9 posto , GlaxoSmithKline pao je 1,7 posto, a Novartis 0,4 posto. Sanofi-Synthelab je, pak, porastao 1,2 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>»Golf« u tunelu Hambarište upao u »šaht«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Samo dan nakon svečanog otvaranja posljednje dionice autoceste Zagreb-Rijeka od Bosiljeva do Vrbovskog, u tunelima Hambarište i Sleme dogodila su se dva lančana sudara u kojima je dvoje ljudi lakše ozlijeđeno. Uzrok sudara koji se u četvrtak oko 17 sati dogodio u tunelu »Hambarište«, na novootvorenoj dionici u blizini Vrbovskoga, gotovo je </p>
<p>nevjerojatan. Naime, izazvao ga je »golf« kada je svojim prednjim kotačem upao u »šaht« koji se nalazio usred tunela u smjeru Rijeke. </p>
<p>»Golf« je nakon naleta na prepreku počeo krivudati cestom, te je na njega »škodom fabijom« naletio Vjesnikov fotoreporter koji je vozio prema Rijeci. Na stražnju stranu »fabije« tada je naletio još jedan automobil. </p>
<p>Svjedoci nesreće pretpostavljaju da je poklopac na »šahtu« bio loše pričvršćen, pa ga je »golf« kotačem lako odbacio.</p>
<p>Petnaest minuta nakon nesreće djelatnici na autocesti zatvorili su »šaht«. </p>
<p>Ni 24 sata kasnije dogodila se prometna nesreća u tunelu »Sleme« kad je B. M. (29) iz Gornjeg Stupnika »opel astrom« naletjela na kolonu vozila koja je stajala. </p>
<p>U nesreći su lakše ozlijeđene dvogodišnja djevojčica E. K. i njezina majka.</p>
<p>Promet na dionici od Delnica prema Rijeci od osam do 9.30 sati tekao je izmjeničnim propuštanjem vozila. </p>
<p>M. D. i LJ. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vrhovni sud potvrdio presudu »gospićkoj skupini«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Vrhovni sud odbio je u četvrtak kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika te optuženika za ratni zločin Tihomira Oreškovića, Mirka Norca i Stjepana Grandića, čime je potvrđena presuda prvostupanjskog suda u osuđujućem dijelu, te u oslobađajućem za Ivicu Rožića. U četvrtak je to u Rijeci, kada je presuda Vrhovnog suda stigla, na konferenciji za novinare potvrdio predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin.</p>
<p>Time su zatvorske kazne od 15 godina za Oreškovića, 12 za Norca i 10 za Grandića te oslobađajuća presuda za Rožića postale pravomoćne.</p>
<p>»Gospićkoj skupini« sudilo se od siječnja 2002. godine do 24. ožujka 2003. za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno ratnog zločina počinjenog nad civilima u jesen 1991. godine na gospićkom i karlobaškom području. U žalbama na prvostupanjsku odluku Županijskog suda osuđenici su tražili ponavljanje postupka i oslobađanje ili smanjenje dosuđene kazne, dok je Županijsko državno odvjetništvo zahtijevalo povećanje zatvorske kazne i poništenje oslobađajuće presude za Rožića. </p>
<p>Miškulin je naglasio da je suđenje u Rijeci provedeno korektno, tim više što je imalo dodatnu težinu zbog velike medijske pozornosti. </p>
<p>U sudskom postupku sutkinja Ika Šarić saslušala je iskaze 150 svjedoka, među kojima su bili brojni visokopozicionirani političari, sudski spis je sadržavao 10.000 stranica, a zapisnik sa suđenja čak 3000 stranica.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sanader: Ne pada mi na pamet da komentiram sudske odluke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kad je riječ o sudskim procesima, odlukama Vrhovnog suda i drugim pravosudnim odlukama, mislim da nemamo što komentirati jer u Hrvatskoj postoji trodioba vlasti. Stoga mi ne pada na pamet komentirati odluku Vrhovnog suda o potvrđivanju presude 'gospićkoj skupini', ali isto tako znam da Mirko Norac ima velike zasluge za Hrvatsku u Domovinskom ratu«, rekao je u petak premijer Ivo Sanader nakon što je u prigodi Dana državnosti položio vijenac i zapalio svijeću na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Na upit novinara je li HDZ iznevjerio svoje birače, te promijenio ideologiju i retoriku, Sanader je kazao da to misle oni koji nisu njegovi birači i da to nije istina.</p>
<p>»Siguran sam u to, i to ste vidjeli na izborima koji su najbolji test za političara kada se pokazalo što birači misle o meni i mojoj stranci. HDZ vodi vrlo konzistentnu politiku kao i u protekle četiri godine. A to što smo se riješili nekih stvari koje su bile u starom HDZ-u i zbog kojih smo 3. siječnja 2000. izgubili izbore, to je bila pretpostavka za vraćanje vjerodostojnosti stranci i vraćanje birača koji su vjerovali u onaj HDZ koji je vodio Hrvatsku. Oni vjeruju i u ovaj HDZ koji Hrvatsku vodi u Europu«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Petnaestominutna potpora Norcu u Sinju</p>
<p>SINJ</p>
<p> - Vijest o pravomoćnosti presude Županijskog suda u Rijeci o zatvorskoj kazni od 12 godina generalu Mirku Norcu u Sinju je u četvrtak dočekana s velikim nezadovoljstvom. U znak potpore generalu Norcu u petak su se oko 11 sati na raskrižju državne ceste Zagreb-Split u Sinju okupili predsjednici i predstavnici Udruge hrvatskih vojnih invalida i splitsko-dalmatinskog UHBDDR-a, koji su petnaestominutnim simboličnim prosvjedom izrazili svoje nezadovoljstvo.Odlukom Vrhovnog suda najteže su pogođeni roditelji Mirka Norca, otac Ante i majka Nede. Razočarani su i članovi Viteškog alkarskog društva (VAD), čiji je Norac vojvoda od 1994. godine, te članovi Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije jer su im »očekivanja bila posve drukčija«.U Otoku Dalmatinskom, gdje je nedavno pokrenuta inicijativa da se novi trg u općinskom središtu nazove imenom generala Norca, ističu da je on jedan od »najčestitijih generala Domovinskog rata koji se nije ničim okoristio«.U priopćenju za javnost sinjskog HDZ-a, koje je potpisao predsjednik Dinko Franchini, navodi se, među ostalim, da će Norac »kad-tad prošetati ulicama i trgovima grada Sinja, kleknuti na oltar čudotvorne Gospe Sinjske, te izmoliti krunicu, kao što inače čini svaki dan«. </p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Znidarčić-Begović: Presuda Europskog suda neutemeljena </p>
<p>Time se potvrđuje odluka slovenskog ministarstva kulture kojom je pak prekršen zakon o denacionalizaciji iz 1993. odnosno pravo crkve na povrat nekretnina ako je u trenutku stupanja na snagu zakona djelovala na području Slovenije, kaže odvjetnica Zagrebačke nadbiskupije/ Razmatramo mogućnost iskorištavanja i drugih pravnih sredstava, kaže predstojnik Ureda za odnose s javnošću zagrebačkoga nadbiskupa Zvonimir Ancić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Presuda Europskog suda za ljudska prava kojim je Zagrebačka nadbiskupija izgubila dvorac Mokrice je konačna i na nju nema mogućnosti ulaganja bilo kakvog pravnog lijeka, a čak nije moguće ni vođenje prepiske sa sudom u vezi s tom odlukom, izjavila je Zvjezdana Znidarčić-Begović, odvjetnica Zagrebačke nadbiskupije, u petak Vjesniku. </p>
<p>Znidarčić-Begović kaže da presudu Europskog suda smatra neutemeljenom i da se njome zapravo potvrđuje odluka slovenskog ministarstva kulture kojom je odbijen povrat dvorca Zagrebačkoj nadbiskupiji. </p>
<p>Naime, slovenski zakon o denacionalizaciji iz 1993. određivao je da crkva ima pravo na povrat nekretnina ako je u trenutku stupanja na snagu zakona djelovala na području Slovenije. </p>
<p>Slovensko ministarstvo kulture, pak, tu je odredbu protumačilo restriktivno, pa je utvrdilo da nekretnine mogu biti vraćene samo crkvama koje imaju sjedište u Sloveniji. Ta odluka ministarstva kulture je nepoštena jer su prekršili vlastiti zakon, objašnjava Begović. </p>
<p>»Mi i dalje smatramo da je trebalo usvojiti načelo djelovanja crkve jer je Zagrebačka nadbiskupija u trenutku donošenja zakona djelovala u Sloveniji, gdje je imala i svoju župu Raskrižje«, zaključuje Znidarčić-Begović. </p>
<p>»Odmah po donošenju odluke u Strasbourgu razmotrili smo mogućnost iskorištavanja i drugih pravnih sredstava«, izjavio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću zagrebačkoga nadbiskupa Zvonimir Ancić, zamoljen da komentira pisanje jednoga dnevnog lista da je Zagrebačka nadbiskupija definitivno ostala bez dvorca Mokrice u susjednoj Sloveniji koji je nekad bio u njezinu vlasništvu. »Neki podaci do kojih je naknadno došao dvobroj Jutarnjeg lista, od 24. i 25. lipnja, a koje navodi u članku nisu točni«, dodao je Ancić, ne precizirajući o kojim je podacima riječ. List u zaključku teksta pod naslovom »Sud u Strasbourgu donio odluku: Kaptol izgubio Mokrice, dvorac ipak Slovencima« navodi kako će zagrebački crkveni vrh »biti ogorčen odlukom iz Strasbourga« te da za tu odluku »još nije doznao ni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić«. Jutarnji list piše kako je prije sedam dana Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu slovenskoj državi dodijelio dvorac, koji je nekad bio izletište zagrebačkih sjemeništaraca, a sad je ekskluzivni restoran i hotel s golf-igralištem.</p>
<p> Po odluci suda, kako navodi list, Nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama, a tužba Kaptola neprihvatljiva je i mora se odbiti.</p>
<p> Zagrebačka nadbiskupija pokrenula je u lipnju 2000. postupak pred Međunarodnim sudom za ljudska prava Vijeća Europe u Strasbourgu, nakon što pred slovenskim državnim i pravosudnim tijelima nije uspjela postići povrat dvorca i imanja u Mokricama, koji su joj po socijalističkim zakonima oduzete 17. srpnja 1945. </p>
<p>Biljana Bašić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šeksova kći nije prošla u osječki Općinski sud </p>
<p>Jedinu kandidatkinju za Općinski sud u Korenici Biljanu Žigić-Kalemberu DSV je odbio imenovati zbog toga što je bila predsjednica suda i sutkinja u Korenici u vrijeme takozvane SAO Krajine/ Žigić-Kalember je sada zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Vukovaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće (DSV) u četvrtak je pokrenulo stegovni postupak protiv suca Općinskog suda u Slavonskom Brodu Miroslava Vukelića zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti. </p>
<p>DSV je za suca Visokog trgovačkog suda imenovao Srđana Šimca, između šesnaest kandidata. Za sutkinju zagrebačkog Županijskog suda imenovana je Željka Rožić-Kaleb, u konkurenciji 32 kandidata, a u splitski Županijski sud imenovana je Nataša Jerković, između deset kandidata. DSV je imenovao i suce u općinskim sudovima u Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, Karlovcu, Sisku, Bujama, Biogradu na moru, Krapini, Crikvenici, Benkovcu, Iloku, i Dvoru. No nitko nije imenovan u Općinski sud u Korenici, gdje je jedina kandidatkinja bila Biljana Žigić-Kalember. Nju je DSV odbio imenovati zbog toga što je bila predsjednica suda i sutkinja u Korenici, u vrijeme takozvane SAO Krajine. One koji su obnašali sudačku dužnost za okupacijske vlasti, ne treba više imenovati za suce, rekao je član DSV-a Dražen Matijević. Žigić-Kalember je inače sada zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Vukovaru.</p>
<p>Za suca Općinskog suda u Dubrovniku imenovan je Antun Missoni, inače sin člana DSV-a Eugena Missonija. No, Antun Missoni, kao sudski savjetnik, nije imao konkurenciju jer su oba njegova protukandidata diplomirani pravnici koji ne rade u sudu. </p>
<p>Sucem Općinskog suda u Osijeku imenovan je Ivan Vulić, bivši predsjednik vukovarskog Općinskog suda. Vulić imao i podršku osječkog sudačkog vijeća, a među njegovim protukandidatima bila je i Zrinka Poštić-Šeks, kći Vladimira Šeksa. </p>
<p>DSV je proširio, pa odgodio stegovni postupak protiv sutkinje Općinskog suda na Pagu Zdenke Barinić-Čemeljić, koju se tereti za čak četrdeset stegovnih djela, među kojima su i neizrada i neotpremanje sudskih odluka više od pet godina. Također je odgođen i stegovni postupak protiv sutkinje zagrebačkog Općinskog suda Silvije Sunčane Stubičar, koju se tereti za zloporabu položaja i prekoračenje ovlasti, te neuredno obnašanje sudačke dužnosti. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Objavljeni dobitnici nagrade »Hrvoje Požar« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dobitnici ovogodišnje nagrade »Hrvoje Požar« za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike su Igor Dekanić, Stevo Kolundžić i Daria Karasalihović za knjigu »Stoljeće nafte - Veza između nafte, novca i moći koja je promijenila svijet«, te Željko Bogdan sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, objavilo je Hrvatsko energetsko društvo (HED) i Zaklada »Hrvoje Požar«. Prema odluci Glavnog odbora Zaklade dobitnik nagrade za unapređenje kvalitete okoliša, u vezi s energetskim objektima, je Ljubomir Majdandžić iz Hrvatske udruge za sunčevu energiju, a nagrade za popularizaciju energetike »HEP Vjesnik«. Uz to, i ove će se godine dodijeliti i nagrade studentima energetskog usmjerenja za izvrstan uspjeh u studiju ili za osobito zapažen diplomski rad. Također, dodijelit će se i stipendije za stručni dio studija studentima energetskog usmjerenja s izvrsnim uspjehom u studiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nahtigal: Kroz fond dionica do novca i brže nego što smo se nadali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada bi u ponedjeljak trebala predati umirovljenicima nacrt zakona o povratu duga umirovljenicima u kojem će biti definiran način povrata duga prema odluci Ustavnog suda. </p>
<p>O tom će prijedlogu tijekom idućeg tjedna raspravljati umirovljeničke udruge, pa bi do kraja tjedna mogao biti poznat i konačni tekst nacrta zakona o povratu duga umirovljenicima, o kojem će odlučivati Vlada i Sabor. Istodobno, Vlada će izraditi i nacrt zakona o fondu za povrat duga umirovljenicima kojim bi trebalo biti definirano osnivanje fonda dionica javnih poduzeća i državne imovine kojom će dug biti namiren. Rezultat je to sastanka radne skupine predstavnika umirovljenika i Vlade koji je održan u četvrtak. »Mislim da smo postigli dobro rješenje. Ideja nije da taj fond bude samo prijenosnik dionica, ili imovine koja ulazi u povrat duga prema umirovljenicima, nego da se pametnim upravljanjem tom imovinom stvara nova vrijednost i da se iz toga namiruje dug«, kaže za Vjesnik Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, inače član radne skupine koja radi na povratu duga. Prema njegovim riječima, osnivanjem tog fonda moglo bi se osigurati da pojedinci koji imaju pravo na dug do svog novca dođu i prije nego što su se umirovljeničke udruge nadale, odnosno prije nego što bi se to moglo da je država dug odlučila vratiti izdavanjem državnih obveznica. Prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora, zakon o povratu duga umirovljenicima trebao bi obuhvatiti razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, na koje se odluka Ustavnoga suda i odnosi. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svakom umirovljeniku za to bi razdoblje trebao izračunati razliku između isplaćenih mirovina i mirovina na koje bi imali pravo da su se sve to vrijeme usklađivale s plaćama. </p>
<p>Razlika između ta dva iznosa predstavljala bi dug prema umirovljeniku, od čega bi se odbijalo i sve ono što je umirovljenicima u međuvremenu isplaćeno na ime povrata duga ili kroz različite naknade. Tako bi, primjerice, od ukupnog duga bile oduzete isplate jednokratnih dodataka od 25, 50 ili 100 kuna iz 1997. godine. Oduzelo bi se i ono što je umirovljenicima isplaćeno kroz isplatu dodatka od 100 kuna i šest posto, te dio duga koji je umirovljenicima vraćen kroz povećanje mirovina od 0,5 do 20 posto, po Zakonu o povećanju mirovina koji je stupio na snagu 2001. godine. U Vladi su potvrdili da barataju neslužbenim procjenama HZMO-a o visini duga, po kojem se ukupan dug prema živim umirovljenicima kreće oko 32,5 milijardi kuna. Od toga treba odbiti oko 1,4 milijardu isplaćenih jednokratnih dodataka, zatim oko sedam milijardi kuna isplaćenih kroz dodatak od 100 kuna i šest posto te oko sedam milijardi isplaćenih kroz Zakon o povećanju mirovina. Ukupan dug prema umirovljenicima procijenjen je tako na 17,5 milijardi kuna, no krajnji iznos duga bit će poznat tek kada HZMO obavi ponovni izračun mirovina za sve umirovljenike koji imaju to pravo.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Na šest sveučilišta mjesta za oko 34.000 brucoša</p>
<p>Prijave se mogu predati do 5. srpnja/ Na Sveučilištu u Zagrebu ima mjesta za 13.551 novog studenta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Visoka učilišta u Hrvatskoj od ponedjeljka primaju prijave za upis u prvu godinu studija. Prijave za ljetni upisni rok mogu se predati do 5. srpnja. Razredbeni postupci i ispiti u prvom upisnom roku održat će se od 6. do 10 srpnja, a upisi će biti organizirani od 12. do 16. srpnja. Drugi ljetni upisni rok je 20. srpnja.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz srednjih je škola ove godine izašlo oko 34.100 učenika, od kojih oko 12.700 iz gimnazija, 20.500 iz četverogodišnjih strukovnih škola te 860 učenika iz umjetničkih srednjih škola. Škole s posebnim potrebama ove je školske godine završilo pedesetak učenika. Ti učenici moći će se prijaviti za upis u neko od 85 javnih visokih učilišta u Hrvatskoj. </p>
<p>Na šest sveučilišta ukupno je 34.301 mjesto, no samo 15.796 brucoša moći će upisati studij bez plaćanja. </p>
<p>Na Sveučilištu u Zagrebu ove godine ima mjesta za 13.551 brucoša, a njih 6985 studirat će bez plaćanja. Osijek ima 4879 slobodnih mjesta, 1997 na studiju bez plaćanja, dok riječko sveučilište raspolaže s 5830 mjesta, od kojih 2009 bez plaćanja. Splitsko sveučilište ima 8136 mjesta, od kojih oko 3500 bez plaćanja. </p>
<p>Zadarsko sveučilište moći će upisati 1005 studenata (530 bez plaćanja), a Dubrovačko 900 (275 bez plaćanja). </p>
<p>Hrvati s prebivalištem izvan Hrvatske, koji će studirati u statusu redovitih studenata uz plaćanje, plaćat će školarinu od 5000 do 8400 kuna. Naime, 5000 kuna školarine morat će izdvojiti studenti za studije društvenih i humanističkih znanosti, 6700 kuna plaćat će se studiji u području tehničkih i biotehničkih znanosti te za studije fizičke kulture i fizike, a 8400 kuna stoje studiji iz biomedicinskih i zdravstvenih te prirodnih znanosti (osim matematike i fizike), kao i umjetnički studiji. </p>
<p>Prijave za rujanski razredbeni rok primat će se od 1. do 3. rujna, razredbeni postupak bit će organiziran od 6. do 8. rujna a upisi od 10. do 11 rujna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Škare Ožbolt: Svi ciljevi našeg putovanja u Haag su ispunjeni</p>
<p>S haaškim dužnosnicima razmijenili smo najnovije informacije o kretanju i boravištu Ante Gotovine, rekao je Vjesniku Mladen Bajić, ali nije želio otkriti detalje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izjavila je u petak, nakon povratka hrvatskog pravosudnog izaslanstva iz Haaga, da su »razgovori protekli u dosta dobroj atmosferi« te da su »svi ciljevi putovanja obavljeni«. </p>
<p>Ključno je bilo da ministrica, njezin zamjenik Jakša Muljačić i državni odvjetnik Mladen Bajić upoznaju i glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte i predsjednika Haaškog suda Teodora Merona s potezima koji su već obavljeni u ispunjenju pravila bis11 iz Pravilnika o postupku i dokazima koje tribunal primjenjuje. </p>
<p>»Riječ je o mogućnosti da Sud odluči hoće li predmete, na prijedlog tužiteljstva, dati na postupanje hrvatskim ili sudovima u trećim zemljama«, rekla je Vjesniku ministrica Škare Ožbolt.</p>
<p>Postupak provjere navoda iz dodatnih intervjua i dodatno izvođenje dokaza u predmetima Mladena Markača i Ivana Čermaka je pri kraju, pa ministrica vjeruje da će nakon podnošenja zahtjeva za njihovim puštanjem na slobodu i taj proces biti završen krajem srpnja.</p>
<p>Za vrijeme razgovora u Haagu u srijedu i četvrtak bilo je riječi i o odbjeglom optuženiku Anti Gotovini. »S haaškim dužnosnicima razmijenili smo najnovije informacije o Gotovininu kretanju i boravištu«, rekao je Vjesniku Mladen Bajić i dodao: »Naravno, ne mogu govoriti o detaljima tih razgovora«. »Od ostalih tema važno je pripomenuti da smo razgovarali o predmetima za koje je podignuta optužnica u Haagu, dakle, osim Gotovine, o Ademiju i Norcu. Za predmete za koje Haag još uvijek vodi istragu dogovorena je promptna izmjena dokumentacije i prikupljenih dokaza i haaškog i našeg tužiteljstva«, rekao je Bajić. Za posjeta hrvatskog izaslanstva Haagu u četvrtak je održana i statusna konferencija za predmet »Čermak-Markač«. Odvjetničkom se upornošću uspjelo ishoditi da rok za podnošenje prigovora na optužnicu (mjesec dana) počne teći 16. lipnja, a ne 3. lipnja, kako je to prvotno tražio Sud. Naime, tek je 16. lipnja tužiteljstvo obavijestilo obranu da je završilo s dostavom svih materijala u spis, s čime su onda upoznati i odvjetnici dvojice generala. Odobrenje tog roka se u sudskim, ali i braniteljskim krugovima smatra znakom dobre volje da se uskoro pozitivno odluči i o zahtjevu branitelja za puštanjem na slobodu optuženika do početka suđenja.</p>
<p>Inače, hrvatsko pravosudno izaslanstvo vratilo se u Hrvatsku u petak oko podne, a ne u četvrtak, kako je bilo predviđeno. Razlog je bilo veliko nevrijeme koje je omelo polijetanje zrakoplova.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nakon pet godina vijenci na Oltaru domovine</p>
<p>Za mandata koalicijske vlasti Oltar domovine nije bio mjesto koje su prigodom državnih blagdana pohodili visoki državni dužnosnici/ Najavljivano je da će se kao središnje mjesto odavanja počasti graditi novo spomen-obilježje, no to se do danas nije dogodilo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oltar domovine na Medvedgradu ponovo postaje središnje mjesto na kojem najviši državni dužnosnici odaju počast palima za slobodu Hrvatske. Prvi put nakon pet godina predsjednik hrvatske vlade s najbližim suradnicima položio je u petak u povodu Dana državnosti vijence na Oltar domovine.</p>
<p>Za mandata koalicijske vlasti Oltar domovine nije bio mjesto koje su prigodom državnih blagdana pohodili visoki državni dužnosnici. Najavljivano je da će se kao središnje mjesto odavanja počasti graditi novo spomen-obilježje, no to se do danas nije dogodilo. Račanova je vlada, obilježavajući važne državne obljetnice, palila svijeće i polagala vijence kod Središnjeg križa na Mirogoju, a zbog toga je pretrpjela i brojne kritike i političkih neistomišljenika i javnosti. </p>
<p>O Oltaru domovine vodile su se brojne laičke i stručne rasprave, no nisu urodile jedinstvenim stavom niti rješenjem.</p>
<p>Spomenik je djelo Kuzme Kovačića iz 1994. i ubrzo nakon podizanja izazvao je kontroverzne reakcije, a jedan od najčešćih prigovora bio je da je na neprikladnome mjestu. Neki stručnjaci smatraju da bi Oltar domovine zbog mogućnosti devastacije Medvedgrada trebalo premjestiti na neku prikladniju lokaciju, a spominjali su se Vukovar ili Dubrovnik. Nekima je bio upitan i sam umjetnički izričaj Kuzme Kovačića, a govoreći svojedobno o tome kako je svoju zamisao o Oltaru domovine predstavio Franji Tuđmanu, rekao je: »Pokazao sam mu tek komad stakla i kamena i kao nadahnuće spomenuo biblijsku sliku nebeskog Jeruzalema. Oči su mu tada zasjale. Shvatio je zamisao i potpuno doživio djelo i bez razrađene skice«.</p>
<p>Od 1994. do 2000. Oltar domovine bio je nezaobilazno mjesto i najviših domaćih državnih dužnosnika i stranih državnika i izaslanstava te veleposlanika koji su nakon predavanja svojih vjerodajnica odlazili tamo položiti vijence. Oltar domovine bio je ono što postoji u diplomatskom ceremonijalu svih zemalja, a obično se zove »spomenik neznanom junaku« – središnje mjesto odavanja počasti.</p>
<p>Iako ga je u proteklih pet godina državni vrh zanemario, Oltar domovine ipak je ostao mjesto koje su pohodili brojni posjetitelji. Izaslanstvo HDZ-a tamo je redovito odlazilo obilježavajući neke važne datume. Tako su i nedavno, u prigodi petnaeste obljetnice HDZ-ova osnutka, položili vijence na Oltar domovine. </p>
<p>Polažući vijence na Dan državnosti, premijer Sanader izjavio je da su u HDZ-u ostali vjerni tom spomen-obilježju. A kao jedan od datuma koji se često veže uz Medvedgrad i Oltar domovine svakako je i 1. studenoga 1999., kada se predsjednik Tuđman, obilježavajući blagdan Svih svetih i Dan mrtvih, posljednji put službeno pojavio u javnosti.</p>
<p>Posljednji Dan državnosti - prije ovogodišnjeg - na koji su najviši državni dužnosnici položili vijence na Oltar domovine bio je onaj 30. svibnja 1999. Tadašnji predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, odajući počast svima koju su poginuli za domovinu, tog je dana upisao u spomen knjigu na Oltaru domovine: »Danas, na Dan državnosti u prigodi devete obljetnice uspostave slobodne i nezavisne, suverene i demokratske države Hrvatske, položio sam vijenac u čast svih onih što su živjeli i umirali za ostvarenje tog najvišeg ideala hrvatskog naroda«. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Oltar domovine mora ostati u funkciji«</p>
<p>»Oltar domovine na neki način mora ostati u funkciji, ali u kakvoj, to ćemo još vidjeti. Želimo postići konsenzus svih političkih čimbenika o tom pitanju i o tome ćemo razgovarati i s Predsjednikom Republike i sa svima ostalima«, izjavio je novinarima premijer Ivo Sanader, nakon što je u petak položio vijenac na Oltar domovine u povodu Dana državnosti. Dodao je da je HDZ i dok je bio u oporbi ostao vjeran tradiciji da se na Oltaru domovine polažu vijenci i da sada kad je na vlasti ne misli tu tradiciju mijenjati. Sanader se osvrnuo i na svečanost podizanja zastave EU-a na Trgu bana Jelačića prošle subote kada su uz njega zastavu podignuli pripadnici počasne postrojbe Hrvatske vojske u povijesnim odorama, koji se nakon 2000. nisu pojavljivali u svečanim prigodama. »Predložio sam da stara počasna garda podigne europsku zastavu zato da se pokaže da je hrvatska tradicionalna zemlja i da povežemo tradiciju i budućnost. Naša budućnost je u EU, ali naše povijesti, hrvatskog identiteta i prošlosti ne možemo se odreći«, rekao je Sanader. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Predstavnici srpske manjine prvi puta odali počast žrtvama Domovinskog rata</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Došlo je vrijeme da pokažemo kako Srbi koji žive u Hrvatskoj poštuju svoju državu. Procijenili smo da su se napokom stekli svi uvjeti da i mi sudjelujemo u obilježavanju Dana državnosti«, rekao je Vjesniku Branko Šekuljica, dogradonačelnik Vukovara i predsjednik vukovarskog SDSS-a. </p>
<p>Naime, prvi puta od završetka procesa mirne reintegracije predstavnici srpske manjine u Vukovaru iskazali su počast žrtvama Domovinskog rata položivši vijenac podno spomen-obilježja na vukovarskom Memorijalnom groblju. </p>
<p>Šekuljica nam je objasnio da su predstavnici SDSS-a sudjelovali u obilježavanju Dana državnosti zajedno sa izaslanstvom Gradskog poglavarstva i Vijeća koje su predvodili gradonačelnik Vladimir Štengl i predsjednik Gradskog vijeća Pilip Karaula.</p>
<p>»Ovim činom htjeli smo pokazati spremnost srpske nacionalne manjine za svaku vrstu suradnje koja donosi dobrobit građanima Vukovara«, istaknuo je Šekuljica, uz kojega su polaganju vijenaca nazočili i njegovi stranački kolege Đorđe Macut, Svetislav Lađarević, Boro Rkman i Marko Čeprnja. </p>
<p>Vladimir Štengl ovaj je čin ocijenio kao izuzetno pozitivan pomak za suživot Srba i Hrvata u gradu heroju. </p>
<p>Dan državnosti u Vukovaru obilježen je i svečanim mimohodom 370 polaznika svih školskih učilišta Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su, također, vijence položili na Memorijalnom groblju kao i na Ovčari te podno Križa na ušću Vuke u Dunav u središtu grada. </p>
<p>Time su, ujedno, svi polaznici VI. naraštaja Ratne škole »Ban Josip Jelačić«, VIII. naraštaja pilota kadeta, Časničke škole, te časničke i dočasničke izobrazbe zapovjedništava za izobrazbu i obuku Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i Hrvatske ratne mornarice proslavili završetak svoga školovanja. Uručivši nagrade najboljim polaznicima školskih učilišta Oružanih snaga, ministar obrane Berislav Rončević naglasio je da je izobrazba hrvatskih vojnika glavni temelj za pristupanje Hrvatske NATO-u. »Kroz uspjehe i iskazana znanja i sposobnosti želimo dokazati našim sadašnjim ali i budućim partnerima kako ćemo biti uspješna članica NATO-a te da ćemo moći doprinositi miru u ovom ali i u drugim dijelovima svijeta«, zaključio je Rončević. </p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Josip Lucić, podsjećajući kako se Hrvatska vojska stvarala u Vukovaru »s puškom u ruci«, ustvrdio je da je upravo stoga ovaj grad »kamen temeljac Oružanih snaga RH« koje nisu prijetnja susjedima nego jamac mira i sigurnosti jugoistočne Europe. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić: Vojsku svesti na racionalnu mjeru </p>
<p>»Preustroj Oružanih snaga obavlja svaka država kada završi rat, a tada je vojska brojna i potrebno ju je svesti na racionalnu mjeru. Najveći dio preustroja HV-a obavljen je a sada slijedi nastavak jer, u skladu s NATO-om, moramo imati određeni broj vojnika, časnika i dočasnika, te opreme i oružja«, izjavio je predsjednik Republike Stjepan Mesić, nakon što je u petak poslije podne, u povodu Dana državnosti, položio vijenac na masovnoj grobnici na Ovčari. </p>
<p>»Na ovome mjestu dogodila se jedna od najvećih tragedija, kada su ljudi pokupljeni iz bolnice smišljeno i planirano dovedeni na Ovčaru i likvidirani na najbrutalniji način. Zločin je bio planiran i ljudi ubijeni samo zato što su branili svoju domovinu, svoj grad i svoje kuće Mi se na ovaj dan i ovaj način odužujemo i njima i svima koji su pali za domovinu, jer njihovu žrtvu ne možemo i ne smijemo zaboraviti«, poručio je predsjednik Republike. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Status kandidata najbolja je čestitka za Dan državnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić priredio je u četvrtak svečano primanje u povodu Dana državnosti. </p>
<p>»Hrvatska je tijekom proteklih nekoliko godina učinila vidne korake u razvitku demokracije, poboljšanju svog međunarodnog političkog položaja te u gospodarskom rastu i razvitku«, kazao je Predsjednik pozdravivši visoke uzvanike, među kojima su bili i premijer Ivo Sanader, predsjednik Sabora Vladimir Šeks, apostolski nuncij mons. Francisco Javier Lozano te kardinal Josip Bozanić. </p>
<p>»Nova hrvatska vlada nastavila je strategiju prethodne u pogledu brzog približavanja Europskoj uniji i još više intenzivirala proeuropsku orijentaciju i politiku«, ustvrdio je Mesić, te dodao da su postizanjem statusa kandidata za članstvo u EU ostvarena politička nastojanja iz proteklih godina. </p>
<p>»Status kandidata za članstvo u EU najbolja je moguća čestitka Hrvatskoj za Dan državnosti«, istaknuo je Predsjednik. </p>
<p>Naglasio je da pregovori za punopravno članstvo neće biti lagani, kao ni reforme te unapređivanje učinkovitosti gospodarstva i javnih službi. </p>
<p>No, dodao je da nam ti standardi trebaju zbog nas samih, a ne samo radi Europe, koja je naša sudbina i budućnost. »Statusom kandidata dobili smo perspektivu razvoja, a na nama je kako ćemo to iskoristiti«, rekao je. </p>
<p>Predsjednik se ujedno prisjetio žrtava položenih u stoljetnoj težnji za nacionalnom slobodom, posebice u Domovinskom ratu, koje »dobivaju svoj puni smisao tek ako Hrvatska postane stabilna, razvijena i prosperitetna europska zemlja«. </p>
<p>»Moramo osigurati daljnji stabilan gospodarski napredak, ubrzati posao na reformi gospodarstva, javnih službi i ostalih državnih institucija, te afirmaciju civilnog društva«, naveo je Mesić, te dodao da nam treba Europa te novi razvojni ciklus, što se može ostvariti samo ujedinjenjem oko ideja demokracije, vladavine prava te ljudskih sloboda. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040626].
|
