NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040326].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216559 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Labar: Ako se zaustavi Rebro, u pitanju je Biomedicinski kampus na Šalati </p>
<p>Nema službenih najava o obustavi projekta Biomedicinskog središta na Šalati, ali je on uzdrman zbog moguće smjene ravnatelja KBC-a Zagreb / »Hebrang je zaposlenik Medicinskog fakulteta koji bi trebao prepoznati interes te ustanove i poštivati odluke Fakultetskog vijeća i Senat Sveučilišta«, rekao je Labar</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – »Ne vidim zasad ni jedan razlog da se ne ide u stvaranje Biomedicinskog središta. Više je puta bilo rečeno da projekt ide i nisam shvatio da će doći do bilo kakvih intervencija na razini projekta«, rekao je Vjesniku prof. dr. Boris Labar, dekan Medicinskog fakulteta i jedan od pokretača osnivanja biomedicinskog studentskog kampusa na Šalati. Naime, zaustavljanjem projekta obnove i dogradnje »istočnog češlja« KBC-a Zagreb, ili mogućnošću odustajanja od dijela tog projekta, dovodi se u pitanje i stvaranje Biomedicinskog središta, veoma važnog za stručno napredovanje studija, ali i za znanstveni ugled Hrvatske.</p>
<p>Uz najavu o smjeni ravnatelja KBC-a Joška Paladina veže se i sudbina studentskog kampusa, jer bi se neki odjeli u KBC-u trebali preseliti na Rebro i tako osloboditi prostor za još jedan vrlo ambiciozan projekt koji je podržala bivša vlast. Labar kaže da je trenutačno Paladino najkompetentnija osoba da projekt obnove Rebra dovede do kraja, a to je toliko kvalitetan projekt da ga se ne može zaustaviti. Prema njegovu mišljenju, projekt će se s više ili manje poteškoća završiti, a time je i dalje otvoren prostor razvoju Biomedicinskog središta.</p>
<p>Izaslanstvo Sveučilišta, s rektoricom Helenom Jasnom Mencer na čelu, te četiri dekana zainteresiranih fakulteta već dva mjeseca čekaju da ih primi resorni ministar znanosti Dragan Primorac kako bi ga informirali što je dosad učinjeno. Valja imati na umu da taj projekt nije rješenje samo za biomedicinske fakultete nego i za Muzičku akademiju, koja bi uselila u sadašnju zgradu Stomatološkog fakulteta.</p>
<p>O projektu Biomedicinskog središta razgovaralo se više od godinu i pol na svim razinama, nakon čega su donesene odluke o priključenju (dakle i preseljenju na Šalatu) i na Stomatološkom fakultetu i na Visokoj zdravstvenoj školi. Potporu prvoj fazi dao je i Senat Sveučilišta, te Ministarstvo znanosti i Vlada. Provedena je legalna procedura, potpisani su sporazumi...</p>
<p>Početkom svibnja, najavljuje Labar, bit će gotov izvedbeni projekt dekanata uključenog u prvu fazu, te će se raspisati natječaj za izvođače radova. U rujnu će biti gotovi i idejni projekti za nove zgrade Stomatološkog fakulteta i Visoke zdravstvene škole na Šalati.</p>
<p>»Očekujemo u tome podršku ministra Primorca koji je taj projekt u neslužbenim razgovorima i podržao, ali je šteta što nismo bili u prigodi o tome razgovarati s ministrom Hebrangom«, rekao je Labar. Pritom je dodao da bi to svakako željeli, posebice stoga što je on i predavač na Medicinskom fakultetu te ga obvezuje i određeni moralni kodeks u odnosu prema dekanu. »Hebrang je zaposlenik Medicinskog fakulteta koji bi trebao prepoznati interes te ustanove i poštivati odluke Fakultetskog vijeća i Senat Sveučilišta«, rekao je Labar.</p>
<p>O sumnjama da nema novca (i) za gradnju središta, Labar kaže da to ovisi o tome što želimo. Uvijek se može uložiti više, ali »svjesni smo stanja u zemlji«. Stoga je gradnja zamišljena u tri faze, a za prvu treba 90 milijuna kuna. U drugoj, nakon preseljenja sadašnjih odjela na Rebro, slijedi preuređenje tih zgrada, o čijoj cijeni Labar sada ne bi nagađao. U trećoj bi se fazi gradio kongresni centar i objekti studentskog standarda, što se ne bi financiralo iz proračuna nego na temelju svoje, kako kaže Labar, intelektualne snage, statusa i svoje prepoznatljivosti u društvu.</p>
<p>»U slučaju da se zaustavi projekt Rebro, dovodi se u pitanje iznimno vrijedan projekt. Zaboravlja se da mi odgajamo doktore da rade u bolnicama i s pacijentima, a stvarajući Biomedicinsko središte i KBC Zagreb, uz ostale kliničke bolnice, možemo se natjecati s drugim sveučilišnim središtima u regiji«, istaknuo je Labar. Pritom je dometnuo da se sada ni s kim ne možemo uspoređivati i da je stanje lošije nego što se o tome govori, a istodobno se previše energije – događanja sa smjenama na ravnateljskim mjestima – gubi u destrukciji. Labar je, međutim, uvjeren da će se vrlo brzo vidjeti gdje je istina. On vjeruje u razboritost premijera Ive Sanadera koji je izjavio da će se o sudbini ravnatelja odlučivati prema činjenicama i pokazateljima. Stoga će za »halabuku« netko ipak morati snositi odgovornost, rekao je Labar.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pokušaj diskreditiranja Kučana ili Letice</p>
<p>Čini se da isplata Letici nije bila slučajna i da slovenska vlast (pa i Kučan osobno) tada - otprilike kada se Letica spremao kandidirati ili se kandidirao za predsjednika hrvatske države potkraj 1999. odnosno početkom 2000. - nije sasvim bez skrivenih namjera Letici isplatila njegovu štednju, čiji je iznos (navodno oko 2800 dolara) najmanje važan</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Slovenski mediji otkrili su da je bivši slovenski predsjednik Milan Kučan intervenirao kako bi bivša Ljubljanska banka isplatila staru deviznu štednju Slavenu Letici, sada saborskom zastupniku Hrvatske stranke prava. Ostave li se po strani implikacije koje proizlaze iz Kučanove intervencije kod najveće slovenske banke (Nova ljubljanska banka pravni je sljednik Ljubljanske banke), činjenica je da najveći dio hrvatskih štediša do svoga novca nije uspio doći.</p>
<p>Bez obzira na to što sada Letica tumači da je ta banka povremeno manje štedne uloge od 100 do 200 maraka isplaćivala hrvatskim štedišama lošeg socijalnog statusa, čini se da isplata Letici nije bila slučajna i da slovenska vlast (pa i Kučan osobno) tada – otprilike kada se Letica spremao kandidirati ili se kandidirao za predsjednika hrvatske države potkraj 1999. odnosno početkom 2000. – nije sasvim bez skrivenih namjera Letici isplatila njegovu štednju, čiji je iznos (navodno oko 2800 dolara) najmanje važan.</p>
<p>Međutim, slovenski pravni stručnjaci zabrinuti su što je u javnost procurila spomenuta informacija jer se sada na taj čin isplate mogu pozivati i drugi oštećeni štediše kao na pravni presedan. No ono što je važnije, ne treba ignorirati ni trenutak objave te informacije. Naime, upravo je Letica, uz određene prijedloge, javno podržao ideju Odbora za pravne poslove i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o osnivanju posebnog fonda iz kojeg bi se isplaćivale odštete oštećenim deviznim štedišama Ljubljanske banke. Tu je zamisao zasad podržala samo Slovenija, a Letica je jedan od rijetkih u Hrvatskoj koji smatra da se ona, uz manje preinake, može iskoristiti da hrvatske štediše napokon dođu do svojeg novca.</p>
<p>Naime, oko 132.00 hrvatskih štediša od Ljubljanske banke potražuje gotovo 170 milijuna eura, a štediše iz Bosne i Hercegovine oko 135 milijuna eura. Prema riječima predsjednika Uprave Ljubljanske banke Boruta Ožure, oko dvije trećine hrvatskih štediša potražuje iznose manje od 100 eura. No Ožura istodobno podsjeća da Ljubljanska banka u Hrvatskoj vodi niz sudskih postupaka i da od 50 tvrtki potražuje ukupno 357 milijuna eura (oko 2,7 milijardi kuna). Među većim dužnicima u Hrvatskoj Ožura ističe IPK Osijek, protiv kojeg je Ljubljanska banka ishodila ovrhu na iznos od navodno 170 milijuna eura (s uračunatim kamatama).</p>
<p>S druge strane, u Osijeku je za 30. ožujka najavljena javna dražba nekretnina Ljubljanske banke (poslovna zgrada i stanovi), čija je procijenjena vrijednost oko sedam milijuna kuna, kojima bi se trebalo naplatiti nekoliko hrvatskih štediša, koje zastupa odvjetnik Milivoj Žugić. Poslovnom se zgradom trenutačno koristi Gradska banka u stečaju, a njome upravlja Hypo banka. Među potencijalnim kupcima upravo je i Gradska banka u stečaju, čiji stečajni upravitelj Većeslav Rački u kupnji zgrade vidi priliku za izlazak banke iz stečaja i njeno prerastanje u agroobrtničku banku.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Letica nije znao da mu je Kučan pomogao »izvući« ušteđevinu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Nezavisni zastupnik Slaven Letica rekao je u četvrtak da bi njegovo podizanje novca iz Ljubljanske banke mogao biti presedan, zbog kojeg bi u konačnici Slovenija morala platiti gotovo milijardu dolara (170 štedišama, 300 državi za preuzeti dug, plus kamate op.a.), koliko Ljubljanska banka duguje štedišama u Hrvatskoj. Naime, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan priznao je da je pomogao da Letica dobije svoju ušteđevinu u Ljubljanskoj banci, iako sve druge štediše na svoju čekaju već 14 godina. U slovenskoj javnosti prevladava mišljenje da isplata Slavenu Letici ne može biti argument za odstupanje od načela da se problem hrvatskih štediša mora riješiti između obiju država.</p>
<p>Letica tvrdi da nije znao da mu je bivši slovenski predsjednik pomogao da »izvuče« svoju ušteđevinu. »Možda se Kučanu svidjelo kada sam 1998. godine tražio od Slovenaca da mi barem od ušteđevine plate kazne za prebrzu vožnju po Sloveniji«, kaže Letica, koji Kučana smatra jednim od najvećih državnika u postkomunističkom svijetu. Nezavisni zastupnik s HSP-ove liste ističe da je prije desetak dana – za boravka u Parizu gdje je sudjelovao u radu Odbora za pravna pitanja i ljudska prava parlamentarne skupštine Vijeća Europe – dao informaciju da je njemu ušteđevina iz Ljubljanske banke isplaćena. Prema njegovim riječima, ne bi li zaštitio 140.000 štediša, izvukao je staru štednu knjižicu i tako osporio izvještaj o Ljubljanskoj banci što ga je izradio europski parlamentarac Eric Jurgens. Tako je doveo u pitanje prema njegovu mišljenju besmislene tvrdnje da je bankarski sustav u bivšoj Jugoslavije bio iluzija te da je bankrotirao. Letica smatra da je to primjer koji pokazuje pogrešan pristup u pregovaranju.</p>
<p>Letica upozorava da bi Parlamentarna skupština Vijeća Europe u travnju trebala formalno utvrditi Deklaraciju o Ljubljanskoj banci što je, smatra, nova prilika da je se ospori. Također podsjeća da i Sud za ljudska prava u Strasbourgu mora donijeti odluku je li mjerodavan u slučaju tužbi koje je dvoje štediša podnijelo protiv Ljubljanske banke, a tu bi njegov presedan možda mogao biti od koristi.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kučanovo priznanje o isplati štednje Letici uznemirilo Sloveniju</p>
<p>LJUBLJANA, 25. ožujka</p>
<p> – Javno priznanje bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana da je 1999. godine pomogao sadašnjem saborskom zastupniku Slavenu Letici da dođe do svoje ušteđevine u Ljubljanskoj banci Zagreb skandaliziralo je Sloveniju jer neki ocjenjuju da potkopava službeni stav Ljubljane da su dugovi Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije »sukcesijsko pitanje«, a neki se pitaju o pragmatičnosti ili o moralnosti tog poteza.</p>
<p>»Uistinu sam intervenirao u Letičinu korist, pokušavši pomoći čovjeku u nevolji«, izjavio je za slovenski poslovni dnevnik Finance od srijede bivši predsjednik Milan Kučan.</p>
<p>Iako je Kučan svoju intervenciju prikazao kao svojevrsnu pomoć, neki slovenski stručnjaci smatraju da bi to moglo narušiti osnovnu poziciju Ljubljane u pitanju Ljubljanske banke, kojoj je vrlo naklonjeno i nedavno objavljeno Jurgensovo izvješće Vijeća Europe, u kojem predlaže da se za naknadu štedišama ustanovi humanitarni fond u kojem bi Slovenija bila samo jedna od donatorica.</p>
<p>U ljubljanskom je Delu negdašnji predsjednik slovenskog parlamenta i »otac slovenskog ustava«, akademik Franc Bučar, Kučanovu intervenciju ocijenio »moralno problematičnom« s obzirom na to da je išla u prilog samo jednom od više stotina tisuća štediša, a politolog Igor Lukšič tvrdi da će Kučanov potez štediše prikazati kao presedan, koji će njihovoj stvari u sporu s Ljubljanskom bankom koristiti, a Sloveniji i Ljubljanskoj banci štetiti. Nakon što je otkriveno da je Letici godine 1999. isplaćeno s njegove knjižice 3000 tadašnjih njemačkih maraka, direktor »stare« Ljubljanske banke Borut Ožura za Delo tvrdi da je to bilo moguće jer su u Hrvatskoj sve do 2000. godine imali žiroračun, nakon čega je ukinut.</p>
<p>Delo piše da je Letici štednja isplaćena nakon što je on to pitanje slučajno spomenuo Kučanu u jednom privatnom razgovoru. Nakon toga, </p>
<p>Kučan je »stvar« spomenuo parlamentarnom zastupniku (sadašnjem ustavnom sucu) Cirilu Ribičiču, Ribičič proslijedio članu uprave »nove« Ljubljanske banke Borisu Zakrajšeku, a on pak direktoru »stare« Ljubljanske banke Borutu Ožuri, koji je odobrio isplatu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dva scenarija za hrvatski »avis« koji bi mogao biti objavljen 21. travnja</p>
<p>Ocijeni li se da Hrvatska ispunjava političke kriterije, sigurno će uslijediti pozitivno mišljenje Europske komisije za početak pregovora o punopravnom </p>
<p>članstvu / U suprotnome, pregovori neće početi »dok se ne ispune potrebni kriteriji«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Hrvatska u sljedećih nekoliko tjedana ulazi u ključnu fazu približavanja Europskoj uniji, kada će Europska komisija ocijeniti je li sposobna za pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Ključ za pozitivnu ocjenu je ispunjavanje političkih kriterija, odnosno ponašanje Hrvatske u »slučaja Gotovina« pred Haaškim sudom. Bude li ta ocjena zadovoljavajuća, Hrvatska će sasvim sigurno dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije za početak pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>»Svi u Europskoj uniji, uključujući i Veliku Britaniju i Nizozemsku, jedva čekaju da se ta epizoda s Gotovinom završi. </p>
<p>Ako hrvatska vlast dokaže da je učinila sve potrebno u tom slučaju, nikakvih prepreka neće biti – sve će zemlje članice biti suglasne da Hrvatska počne pregovore s EU-om što prije, isto kao što su dosad sve bile suglasne da Hrvatska nije učinila dovoljno kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom«, doznaje Vjesnik od bruxelleskog diplomatskog izvora.</p>
<p>Diplomatski izvori kažu da je datum objave avisa najvjerojatnije 21. travnja. Takvu mogućnost najavio je i šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunnenburger, kazavši da će avis biti objavljen najvjerojatnije krajem travnja ili početkom svibnja. </p>
<p>Kada je riječ o sadržaju, diplomatski izvori bliski Europskoj komisiji kažu da su moguće samo dvije verzije avisa. Prva, u kojoj će pisati kako Komisija smatra da pregovore s Hrvatskom treba otvoriti bez ikakvih uvjeta. I druga, u kojoj će pisati da se pregovori s Hrvatskom otvaraju »onoga trenutka kada se ispune potrebni uvjeti«. Za drugu će se varijantu Europska komisija odlučiti ako se procijeni da i nova hrvatska vlada nije učinila dovoljno na »slučaju Gotovina«. </p>
<p>Osim formulacije da je to poglavlje u mišljenju Europske komisije još otvoreno, diplomatski izvori nisu nam željeli reći postoje li ili ne dokazi da je Hrvatska napravila potrebne korake. Od Hrvatske se ne očekuje da Gotovinu uhiti po svaku cijenu ako to ne može, ali mora dokazati da se na tome radilo i svoje spoznaje podijeliti s ostalima, ponovili su europski diplomatski izvori. </p>
<p>Scenarij u kojem Hrvatska dobiva tzv. uvjetovani avis ne mora nužno biti loša ako se uvjet svede samo na »slučaj Gotovina«, za koji se onda zna da se u određenom roku mora riješiti, nakon čega slijede pregovori o punopravnom članstvu. </p>
<p>No, takva bi mogućnost sigurno uzdrmala Sanaderovu vladu. Od tranzicijskih zemalja poznat je samo slučaj Bugarske kojoj je bio odgođen početak pregovora o punopravnom članstvu za godinu dana, dok ne ispuni potrebne kriterije. </p>
<p>Europska legitimacija Sanaderove vlade ovoga se proljeća svela na »slučaj Gotovina« zbog kojeg Velika Britanija i Nizozemska još nisu ratificirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. No, sama pravna procedura ratifikacije za Hrvatsku nije problem. Naime, u posljednjih sedam zaključaka Vijeća ministara EU-a, i ostalih se 13 članica EU-a solidariziralo s nizozemskim i britanskim stavovima, pa se Hrvatsku već nekoliko mjeseci u zaključcima iz Bruxellesa upozorava da ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom jer nije dovoljno učinjeno u »slučaju Gotovina«. Još se, dakle, ne zna hoće li svih 15 zemalja EU-a dati Hrvatskoj zeleno svjetlo, bez kojeg Europska komisija neće riskirati i objaviti pozitivan avis koji bi zemlje članice kasnije na višoj razini odbacile. </p>
<p>Vladini dužnosnici izbjegavaju detaljno govoriti o »slučaju Gotovina«, no nakon ocjene Haaga i Europske komisije vrlo će se brzo vidjeti je li hrvatska vlada učinila dovoljno u traženju odbjeglog optuženika i – što je također važno – hoće li učinkovito, na važnim adresama, prezentirati obavljeni posao, sve ono što je propustila bivša koalicijska vlada. Za ispunjavanje političkih kriterija vrlo su važni i reforma pravosuđa, povratak izbjeglica i povrat njihove imovine kao preduvjeti za vladavinu prava u svim dijelovima države. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Problem je samo jedan</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenburger izjavio je da će Hrvatska najvjerojatnije do početka ljeta dobiti pozitivno mišljenje za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji. No, dodao je Wunenburger, potpuna suradnja s Haaškim sudom apsolutni je uvjet da se takvo što dogodi. </p>
<p>Predstavnik Europske komisije nije izjavio ništa novo ni revolucionarno što već dosad nije rečeno. Hrvatska za početak pregovora ima dobre pokazatelje, prije svega ekonomske, u političkom smislu situacija napreduje. Problem je samo jedan: suradnja s Haaškim sudom, odnosno ponašanje Hrvatske u »slučaju Gotovina«. </p>
<p>Najviši Vladini dužnosnici, uključujući premijera Sanadera i ministra vanjskih poslova Žužula, svjesni su da će se na tom pitanju mjeriti (ne)uspjeh europskih ambicija ove administracije. Sasvim pojednostavljeno, da bi Hrvatska ovoga proljeća dobila pozitivan i neuvjetovan avis Europske komisije, pa onda već najesen započela pregovore o punopravnom članstvu, treba dokazati da je učinjeno sve kako bi se odbjegli general Gotovina našao pred Haaškim sudom. </p>
<p>U osnovi, riječ je o teškom zadatku vraćanja vjerodostojnosti i povjerenja koje je Hrvatska prokockala u posljednje četiri godine. Za Europsku uniju, odnosno njezine političke kriterije, važno je da je demokracija na djelu, da funkcionira pravna država u svim segmentima i da vlast kontrolira sve svoje poluge. Upravo u tim segmentima – jer su neki suci arbitrirali politički, a ne u skladu sa strukom, jer su hrvatske vlade kalkulirale i politizirale oko suradnje s Haaškim sudom, jer su, nadalje, pustile (svjesno ili nesvjesno) bjegunce izvan svoga domašaja – stalno je kopnilo povjerenje u učinkovitost pravne države zemlje koja ima ambiciju vrlo brzo postati članicom EU-a.</p>
<p>Zbog toga sâm Gotovina, kao čovjek koji je tko zna koji put odlučio bježati umjesto da prihvati odgovornost, nije toliko bitan. Bitno je ponašanje države u slučajevima kada treba prihvatiti načelo da se pravna država jednako odnosi u svim situacijama. Upravo zato je za europsko funkcioniranje Hrvatske važno da se stalno ne ponavlja scenarij prema kojem svi osumnjičenici i optuženici uglavnom uspješno bježe pred pravom i pravnom državom. Zato je, primjerice, slaba utjeha objašnjavanje da su ključni akteri velikih sudskih procesa nedostupni, jer su u inozemstvu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Činjenice u drugom planu</p>
<p>IVANA KNEŽEVIĆ</p>
<p>Jedno od glavnih HDZ prijeizbornih obećanja</p>
<p> – vraćanje dostojanstva hrvatskim braniteljima – u Saboru je ovih dana doživjelo sve, samo nije dostojanstveno sučeljavanje argumenata. Jer, teško da je parlamentarna rasprava o Vladinu prijedlogu zaustavljanja takozvanog prevođenja – kojim su svi branitelji morali ponovo dokazivati svoja stečena prava – ono što su branitelji očekivali i podrazumijevali pod terminom vraćanje dostojanstva.</p>
<p>Ništa dostojanstveno a ni korisno za branitelje nije moglo proizaći iz činjenice da se o njihovim životnim problemima najmanje govorilo. Rasprava, u kojoj je nit vodilja trebala biti kako vratiti prava onima kojima su nepravedno oduzeta odnosno kako zaštititi prave invalide od onih koji su do tog statusa došli manjim ili većim makinacijama, još je jednom pretvorila sabornicu u scenu za politizaciju ama baš svega. Pri tom se moglo čuti jako malo argumenata. Ali se zato moglo čuti tko je pravi ministar branitelja a tko antiministar, tko je bio beogradski student, a tko navijač »fudbalskog kluba Partizan«.</p>
<p>Gole činjenice tako su ostale u drugom planu. A činjenica je da je prevođenje, svojevrsnu reviziju, uvela Račanova vlada, no revizije je, očigledno s razlogom, provodila i »prva« HDZ-ova vlada. Navodno je u vrijeme Pančićeva prethodnika Jurja Njavre revizijama ukinuto čak 4500 statusa ratnog invalida. I u HDZ-u tada nisu sporili da postoji znatan postotak lažnih invalida. No stilski lošim pokušajem revizije Pančić se doveo u situaciju da mu pred televizijskim kamerama protezu vraća čovjek koji je u ratu ostao bez noge.</p>
<p>Dolaskom nove vlasti potpuno se ukida ono što je uvela bivša, dakle poništavaju se sva njihova rješenja, a time, uz pogrješke, i slučajevi dokazanih nezakonitosti. Najavljeno je, doduše, da pojedinačne revizije idu dalje, no nejasno je – kako. Točno je da su sve braniteljske udruge pozdravile potez nove vlasti, ali su ga neke nazvale samo »celofanom«. To znači da su problemi branitelja puno složeniji i stoga će za vraćanje dostojanstva braniteljima trebati znatno više od ukidanja famoznog prevođenja. Jer uistinu je ugroženo dostojanstvo onog branitelja čija peteročlana obitelj živi od 700 kuna na mjesec. A upravo je taj primjer iznesen u Saboru, no pitanje je jesu li ga zastupnici čuli.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Medenom je mjesecu kraj</p>
<p>Neki su se ministri u ovih sto dana nametnuli, pokazujući ambicioznost, radoholičarstvo i čvrstu namjeru da opravdaju Sanaderovo povjerenje. Drugi su još u sjeni, ne iskazujući se previše u medijima i javnosti. Je li to zato što su samozatajni ili možda nemaju što konkretno reći, znaju oni sami</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Gotovo je. Između europskih i međukontinentalnih letova, obilazaka stranačkih podružnica i susreta sa svjetskim moćnicima, hrvatska je vlada napunila sto dana i izgubila olakotni epitet »nova«. Medeni mjesec s političkim konkurentima, međunarodnom zajednicom i, što je najvažnije, građanima Hrvatske sada je i službeno završen. </p>
<p>U ta je tri mjeseca premijer Sanader uspio pokazati odlučnost i dobru volju za rješavanje ključnih problema, iako ga opozicija kritizira da njegova vlada, zapravo, nema jasan program, pa se prikriva iza simboličnih gesta i demagoških parola. Oporbenjaci mu spočitavaju i da se u ovih stotinjak dana uglavnom bavio vanjskopolitičkim aktivnostima, a unutarnjopolitičke su mu teme tek u drugom planu. Premijer uporno odbacuje te kritike, tvrdeći da je dobivanje pozitivnog mišljenja Europske komisije i statusa kandidata za ulazak u EU 2007. – za što se žestoko lobira već mjesecima – nemjerljivo važno za Hrvatsku. Za njega praktički nema razlike između vanjske i unutarnje politike, on smatra da je to potpuno neodvojivo.</p>
<p>Tvrdnja oporbenjaka da se Sanader ne brine o tome što se zbiva u državi, jer je suviše zauzet lobiranjem po Europi i svijetu, baš i nije točna. Naime, Vlada, uz premijera, ima i resorne ministre čija je zadaća upravo bavljenje svime što zanima građane. Nije nužno da se time isključivo bavi predsjednik Vlade, posebice ako je okružen povjerljivim, kooperativnim i sposobnim ministrima. </p>
<p>Jesu li u Sanaderovu timu baš svi takvi, drugo je pitanje. Neki su se ministri u ovih sto dana nametnuli sami, pokazujući ambicioznost, radoholičarstvo i čvrstu namjeru da opravdaju Sanaderovo povjerenje. Drugi su još u sjeni, ne iskazujući se previše u medijima i javnosti. Je li to zato što su samozatajni ili možda nemaju što konkretno reći, znaju oni sami.</p>
<p>Kada je »friškom« premijeru objašnjavao da će zbog resora koji mu je povjeren sigurno odmah postati najnepopularniji ministar u Vladi, Sanader možda i nije povjerovao Hebrangu. No, Hebrangovo se »proročanstvo« uskoro pokazalo točnim, uvjerljivo vodi u svim anketama o nepopularnosti. Nitko dobronamjeran ne može Hebrangu osporiti odlučnost u tome da sredi stanje u zdravstvu, kojemu je još dodana i socijalna skrb, ali je neosporno i da se taj nepredvidljivi član Vlade u nekim situacijama pokazao nespretnim.</p>
<p>Prije negoli je uspio i objasniti što misli pod time da će riješiti pitanje dopunskog zdravstvenog osiguranja javnost ga je razapela, optužujući ga da želi osiromašiti ionako najsiromašnije, umirovljenike. Hebrang nije dobro »odigrao« taj slučaj, jer nije jasno objasnio da će građani i dalje imati pravo na to osiguranje, ali nad njime više neće imati monopol Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nego će građani na raspolaganju imati i privatne osiguravajuće tvrtke, čak s povoljnijim uvjetima. Onda je došla afera s novinarima koji su navodno dobivali naknade za pisanje o zdravstvu, a sada se koplja lome zbog smjene ravnatelja bolnica. </p>
<p>Ravnatelji tvrde da je riječ o Hebrangovu revanšizmu, ministar odbacuje tvrdnje i poručuje da je jedini kriterij za njihovo smjenjivanje to što njihove bolnice posluju s gubitkom. </p>
<p>Javnost se ponovo zgraža, tvrdeći da se Hebrang ponaša kao »slon u staklani«, HDZ-ovi politički suparnici likuju da će Hebrang na kraju i srušiti Vladu, ali u zdravstvu uglavnom znaju o čemu je riječ. Još donedavno većina je zaposlenika u KBC Rebro, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u državi, rogoborila protiv ravnateljeve odluke da se u sklopu tog medicinskog centra grade novi zdravstveno-komercijalni kapaciteti, tvrdeći da se time razbacuje novac poreznih obveznika. Sada, kad je Hebrang odlučio smijeniti tog ravnatelja, zaposlenici su brže-bolje stali u ravnateljevu zaštitu, tvrdeći da ministar provodi čistke. Uzalud Hebrang objašnjava da se ta megalomanska gradnja na Rebru neće zaustaviti, ne zato što je to dobar projekt, nego iz jednostavnog razloga što država ne može platiti velike odštetne penale onima koji su KBC-u dali silne kredite.</p>
<p>I baš kad se činilo da će se Sanader odreći svog potpredsjednika, ovih ga je dana on javno ne samo obranio, nego mu dao i potporu. S ostalim ministrima premijer ipak nije imao toliko muke. A za Hebranga ionako u političkim kuloarima govore da ne može ni prošetati, a da nakon toga ne osvane na naslovnicama.</p>
<p>Ipak, činjenica jest da se Vlada od dolaska u Banske dvore najviše koncentrirala na trasiranje ulaska Hrvatske u EU. Beskonačno ponavljane izjave o tome da Hrvatska mora ući u NATO i EU građanima već izlaze na uši. Kada je svojedobno provedeno istraživanje o tome što građani zapravo znaju o EU i kako će se to reflektirati na Hrvatsku, rezultati su bili poražavajući. Većina ljudi misli da će, kad uđemo u EU, biti riješeni svi problemi s kojima se suočavaju svakoga dana. Ružičasta budućnost? Ne baš. Jer, da bi se ušlo u EU, društvo bogatih i uspješnih koji uz SAD diktiraju svjetske trendove, od gospodarstva do mode, valja učiniti strahovito mnogo, na čemu je počela raditi još Račanova vlada.</p>
<p>Primjerice, koliko već godina slušamo da »imamo najljepše more i obalu na svijetu«, »imamo takvu zemlju da bismo mogli prehraniti cijelu Europu«? Ili da Hrvatska ima »izvanredan prometni i strateški položaj u Europi«, da mora »iskoristiti svoje resursa«? To smo već naučili kao pjesmicu koju pjevamo po potrebi, ali zaboravljamo da će se život građanina Hrvatske stubokom promijeniti ako i kada do toga dođe. Zablude? Možda; no, da bi se u to društvo ekskluzivnih ušlo, valja zasukati rukave, promijeniti mentalitet i radne navike. Ipak, moramo li zbog toga i zbog te »obećane zemlje« pristati na svaki pritisak ili ucjenu?</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto 26 posto Hrvata vjeruje Saboru</p>
<p>Sabor je na dnevnom redu ožujskog zasjedanja trebao imati, a nema jer su je sami zastupnici povukli, deklaraciju o slobodnom izražavanju mišljenja, stavova i uvjerenja u Hrvatskom saboru. Razlog povlačenju je u tome što se o dokumentu nije izjasnila Vlada. Kakve Vlada ima veze s razinom saborske rasprave odgovorit će Sabor jednoga dana</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja provedenog u tranzicijskih zemljama, Hrvati svom parlamentu najviše vjeruju (istina, samo njih 26 posto). U Češkoj i Mađarskoj to je povjerenje 20, odnosno 16 posto, u Rumunjskoj 13, u Sloveniji 10, a u Rusiji samo sedam posto.</p>
<p>Sabor je na dnevnom redu ožujskog zasjedanja trebao imati, a nema jer su je sami zastupnici povukli, deklaraciju o slobodnom izražavanju mišljenja, stavova i uvjerenja u Hrvatskom saboru. Razlog povlačenju je u tome što se o dokumentu nije izjasnila Vlada. Kakve Vlada ima veze s razinom saborske rasprave, odgovorit će sam Sabor jednoga dana.</p>
<p>A do tog dana valja obratiti pozornost dijelu obrazloženja za takav akt. »U praksi vođenja sjednica javljaju se velike razlike u načinu na koji predsjedatelji sjednicama (predsjednik i potpredsjednici) shvaćaju i tumače podcjenjivanje i sebe osobno i drugih zastupnika, hrvatskog naroda, vjerskih zajednica, nacionalnih manjina, predstavnika stranih država i međunarodnih organizacija«. Kad se zbroji i oduzme ispada da je deklaracija, čiji prijedlog potpisuje predsjednik Sabora, zapravo Šeksova službena reakcija na tezu o parlamentu kao – brbljaonici.</p>
<p>Šeks zapravo u obrazloženju deklaracije kaže da su prevelike razlike u snošljivosti nepristojnog, klevetničkog pa i banalnog i gnjavatorskog govora.</p>
<p>Da bi se sve to izbjeglo deklaracija polazi od slobode saborskoga govora kao kriterija za ocjenu rada cijeloga parlamenta. Najveću odgovornost za kvalitetu slobode govora stavlja se na teret predsjednika i Predsjedništva Sabora, ali i vodstva klubova zastupnika i stranaka saborske većine. Deklaracija izjednačava pravo na dostojanstvo i čast svih zastupnika. Odatle i obveza zastupnika da svoja izlaganja temelje isključivo na činjenicama. Odbija se zloporaba saborske govornice za političke obračune iz bliže ili daljnje povijesti. Sve je na toj govornici dopušteno osim pozivanja na rat i silu, zagovaranje mržnje, ugrožavanje opstojnosti Hrvatske i njena ustavnoga poretka, te napad na dostojanstvo i čast zastupnika. Deklaracija slobodu saborskoga govora shvaća kao povlasticu, znak povjerenja i odgovornosti.</p>
<p>Sve to neće biti na ovoj saborskoj sjednici, a sudeći prema početku zasjedanja, trebalo je biti. Jer, izmjena udaraca bila je izravno protivna navodima iz deklaracije. Zašto? Zar samo zato što je njen tekst povučen s dnevnoga reda?</p>
<p>Na istoj sjednici Sabor neće raspravljati ni o 185 tvrtki iz državnoga gospodarskog portfelja. Povučena je odlukom Vlade jer, navodno, popis nije ažuriran. Šteta za tu točku rasprave. Jer, mnoge od tvrtki s toga popisa su, po raznim osnovama, na popisu tema o kojima javnost raspravlja. Od Ine i »Đure Đakovića«, do Slobodne i Vjesnika, od brojnih hotelskih poduzeća do tvrtki za koje malo tko zna.</p>
<p>Rasprava bi, osim toga, omogućila da se zna što znači izjava premijera Ive Sanadera, koji tvrdi da država želi izaći iz svih gospodarskih poslova. Zar baš iz svih? I zašto, kad se dobro zna da države Europske unije imaju pod svojim plaštem golem ekonomski potencijal koji baš iz nacionalnoga interesa ne žele isključiti iz državne potpore i kontrole. Rasprava o popisu omogućila bi i zastupnicima da kažu koju o tom državnom odricanju od gospodarstva. </p>
<p>Pogrešno bi bilo ustvrditi da je skidanje tih dviju točaka s dnevnoga reda uvjetovalo nizak rejting Sabora u očima ovdašnje političke publike. Ali, Hrvatskoj i Saboru treba snažnija podrška. Dobit će je ako se ovakve teme ne ispuštaju lakonski iz radnog rasporeda zasjedanja, odnosno ako se s jednakom lakoćom neke teme ne stavljaju na govornicu: haaške optužnice, na primjer, o kojima zastupnici uopće nisu ovlašteni raspravljati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Poljoprivreda orijentirana prema profitu kao jedinom načelu ima katastrofalne posljedice</p>
<p>Zahvaljujući poljoprivrednim aktivnostima čovjeka, eolska i vodena erozija godišnje samo s oranica središnjeg područja SAD-a odnosi goleme količine najplodnijeg površinskog sloja tla, a to je količina tla koja stane u vagone teretnog vlaka dugačkog kao dvadeset četiri opsega ekvatora. Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, za svaku tonu poljoprivrednih proizvoda Amerika gubi 2,5 tona najplodnijeg površinskog sloja tla, što upućuje na katastrofu biblijskih razmjera / Degradacija okoliša uzrokovana poljoprivrednim aktivnostima čovjeka imala je daleko veće značenje za propast starih civilizacija od Mezopotamije do Mezoamerike, no što se prvotno mislilo. Ako bolje pogledamo povijest vidjet ćemo da je propast svake civilizacije uvjetovana ne samo političkim razlozima, nego</p>
<p> i promašajima i propašću poljoprivredne politike / Hrvatska, iako po površini mala, prostire se u nekoliko klimatskih regija s, za ratarstvo, dostatnim količinama, tijekom godine povoljno raspoređenih oborina. Zašto onda forsirati navodnjavanje? Zar zato jer netko, čiji je interes prodaja industrijskih sustava za navodnjavanje, koristi kao argument klimatsku pojavu (sušu) koja se javila samo jednom u gotovo sto pedeset prošlih godina</p>
<p>MARIJAN JOŠT</p>
<p>Povijest nas uči da je propast svake civilizacije bila uzrokovana, ne samo društveno političkim razlozima, nego i promašajima poljoprivredne politike.</p>
<p>Od prvih koraka u osnovnoj školi čovjek je izložen obrazovnim klišejima. Znanje, stečeno obrazovanjem prihvaća, a potom prenosi na nove generacije koristeći iste obrazovne klišeje i prenoseći iste, ponekad sporne, istine. Jedna od takvih spornih istina je istina o navodnjavanju, stoga potaknuti na razmišljanje povodom upravo minulog dana voda, pogledajmo drugu stranu medalje.</p>
<p>Bog je, koristeći plodno tlo – prema hebrejskom adamah, stvorio čovjeka davši mu ime adam (s malo a, jer riječ ne označava jedinku nego cijeli ljudski rod). Od tla stvori Bog i »sve zvijeri poljske i sve ptice nebeske« kaže Biblija. </p>
<p>No Knjiga postanka je i prljava povijest čovječjeg otuđenja od plodnog tla. U narednim generacijama zemljodjelac Kain je natopio zemlju krvlju brata Abela. Nije li time naznačeno nasilje koje se provlači od samoga početka obrade tla u Mezopotamiji – kolijevci ljudskog roda? Kulture Babilona, Sumera i Asirije stvorene su na plodnim, poljima između Eufrata i Tigrisa. </p>
<p>Tijekom minulih stoljeća, ta su tla uništena prekomjernim navodnjavanjem (salinizacija), a civilizacija Mezopotamije je s vremenom u potrazi za plodnim tlom bila prisiljena na povlačenje prema sjeveru. </p>
<p>Erozija tla i dezertifikacija prate ljudski rod preko Palestine, Grčke, Rima (Apeninski poluotok i jadranski otoci) pa do tehnički visoko razvijene civilizacije zapada danas. Stari Grci vođeni poukom svojih bogova štitili su tlo, no unatoč tome tijekom stoljeća nisu uspjeli zadržati površinski plodan sloj. Grčki krajolik bio je izložen deforestaciji i eroziji tla. </p>
<p>Platon svjedoči: »Ono što je sada ostalo od nekada bogatog tla, nalik je na skelet bolesnog čovjeka. Brda nekada pokrivena šumom, sada daju pašu jedino pčelama. Nekada duboko tlo, upijalo je i zadržavalo vodu oborina, podržavajući posvuda mnogobrojne izvore i potočiće.« </p>
<p>Ciceron s tugom svjedoči: »Unutar svijeta prirode, svojim smo rukama stvorili drugi svijet.« Feničani, Grci, Kartažani i Rimljani, nakon što su osiromašili vlastito tlo, bili su prisiljeni stvarati udaljene kolonije. Povijest ukazuje na Egipat, kao do nedavno jedinu iznimku. </p>
<p>Grčki povjesničar Herodot navodi: »Egipat je dar Nila.« Zahvaljujući redovnim monsunskim kišama Plavi Nil je s etiopskih planina donosio minerale, a Bijeli Nil iz prašuma organsku tvar. Redovite sezonske poplave poriječja Nila osiguravalo je nanos mulja bogatog hranjivima. Bez Nilom donesenih minerala s planina i organske tvari iz prašuma nikada ne bi bilo egipatske civilizacije i egipatskih piramida. No i ovdje je »civilizirani« čovjek stavio svoju ruku. Podizanjem Asuanske brane zaustavljene su poplave i započeto uništavanje tla. Kao posljedica toga. čak je i u Sredozemnom moru oko delte Nila bitno smanjena brojnost riba. </p>
<p>Degradacija tla ima svoju povijest i u Novom svijetu. Erozija tla visoravni Meksika započela je još 3,5 tisuća godina prije dolaska Corteza, točnije u vrijeme kada su meksički Indijanci počeli uzgajati kukuruz, a nastavila se sječom šuma.</p>
<p>SAD, trenutačno najsnažniji izvoznik poljoprivrednih proizvoda, ima i najveće probleme s gubitkom tla danas. Zahvaljujući stavu: Prihvatljivo je svako postupanje s tlom koje, uz nižu cijenu, uvećava njegove urode, industrijska poljoprivreda orijentirana prema profitu kao jedinom načelu ima katastrofalne posljedice. </p>
<p>Zahvaljujući poljoprivrednim aktivnostima čovjeka, eolska i vodena erozija godišnje samo s oranica središnjeg područja SAD-a odnosi goleme količine najplodnijeg površinskog sloja tla, a to je količina tla koja stane u vagone teretnog vlaka dugačkog kao 24 opsega ekvatora. Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a (USDA), za svaku tonu poljoprivrednih proizvoda Amerika gubi 2,5 tona najplodnijeg površinskog sloja tla, što upućuje na katastrofu Biblijskih razmjera. Ostajemo zapanjeni slikovitim prikazom. To je ubrzani put k desertifikaciji. </p>
<p>Degradacija okoliša uzrokovana poljoprivrednim aktivnostima čovjeka imala je daleko veće značenje za propast starih civilizacija od Mezopotamije do Mezoamerike, no što se prvotno mislilo. Ako bolje pogledamo povijest vidjet ćemo da je propast svake civilizacije uvjetovana ne samo političkim razlozima, nego i promašajima i propašću poljoprivredne politike.</p>
<p>Ne začuđuje da pisci Biblije, svjesni krhkosti tla, navode stanje tla kao pokazatelj zdravlja naroda. No čovjeku je oduvijek bilo teško prihvaćati tlo kao blagoslov, čiji opstanak ovisi o načinu poimanja po Bogu stvorenog svijeta, ili kako mi danas kažemo »prirode«. </p>
<p>Čovjek je prodao ovaj način poimanja tla i prirode zadovoljivši trenutačnu potrebu za jeftinom hranom. Ne začuđuje da gotovo svaka stranica Starog zavjeta upozorava na taj odnos čovjeka i tla. Ono što začuđuje je nesposobnost čovjeka danas, da shvati tu poruku. </p>
<p>Od pojave prvog jednostaničnog organizma prije oko 3,5 milijardi godina, život na zemlji ovisi o vodi. Ljudska se vrsta pojavila prije manje od sto tisuća godina, a pred oko deset tisuća godina čovjek se počeo služiti kamenim alatom. </p>
<p>Značenje vode u životu čovjeka jednako je značenju tla. Bez tla i vode ljudsko postojanje, kao i postojanje svega živoga na kugli zemaljskoj bilo bi nemoguće. Tijekom milenija postojala je ravnoteža između potreba života na zemlji i dostupne vode. Međutim, samo u posljednjih sto godina ljudska se populacija utrostručila, bitno poremetivši tu ravnotežu. </p>
<p>Povijest nas uči da su civilizacije nastajale oko velikih rijeka, pa su tako još Sumeri, koristili vodu rijeke Eufrat za navodnjavanje svojih polja. Zahvaljujući navodnjavanu povećali su urode, stvorili višak hrane i omogućili dijelu svog društva da se bavi drugim nepoljoprivrednim djelatnostima, rezultat kojih je otkriće kotača, jarma, jedrenjaka i pisma.</p>
<p>Istodobno ili nakon Sumera nastajale su i druge civilizacije oko rijeka Ind (Pakistan), Žute rijeke (Kina) ili Nila (Egipat). Sve su te civilizacije, zahvaljujući vodi, visoko razvile svoju poljoprivredu i kulturu. Međutim, zajedničko im je da su sve, s iznimkom – civilizacije Egipta, promašile i propale. </p>
<p>Navodnjavanje je u početku omogućilo brzi razvoj društva, a potom osiromašilo plodnost tla i ugrozilo opstanak tog društva. To se događalo u vrijeme kada su tehničke snage na kojima se zasnivalo navodnjavanje bile slabe, pa je proces razaranja bio spor. </p>
<p>Danas, međutim, u vrijeme moćne tehničke civilizacije, 40 posto svjetske proizvodnje hrane dolazi s navodnjavanih oranica. U najvećeg proizvođača i izvoznika hrane – SAD-a, 11 posto proizvodnih površina se intenzivno navodnjava. </p>
<p>Razvijena tehnika omogućava da se na tim površinama za navodnjavanje u prosjeku koristi deset tisuća tona vode po hektaru godišnje. No kako svaka prirodna voda sadrži otopljene soli (kalcij, magnezij, kalij, sulfate, karbonate, kloride, te soli natrija), takvim intenzitetom navodnjavanja tlu se dodaje i do pet tona soli godišnje. Taj postupak, poznat pod nazivom zaslanjivanje (salinizacija) tla, dovodi do smanjenja plodnosti pa i do potpune sterilnosti tla, na kojem više ni korovi ne mogu rasti. </p>
<p>Povijest nam pokazuje da je zaslanjivanje tla, kao posljedica navodnjavanja, bio uzrok propadanja poljoprivrede, a time i cijelog društva. </p>
<p>Povijest se ponavlja: zahvaljujući navodnjavanju danas, neke savezne države (npr. Kalifornija, Arizona, Idaho) postale su bogate. No podzemne rezerve vode nestaju. Samo Kalifornija za navodnjavanje koristi 1,6 milijardi kubičnih metara vode godišnje, što je jednako 15 posto ukupno korištenih podzemnih voda u SAD-u. </p>
<p>Još je gore stanje najvećega podzemnog rezervoara vode Ogallala, koji se prostire u podzemlju država Nebraska, Kansas, Colorado, Oklahoma, Teksas i New Mexico. </p>
<p>Samo tijekom posljednjih triju desetljeća iz tog je rezervoara izvučeno 325 milijardi kubičnih metara vode, što je jednako količini vode koja proteče rijekom Colorado tijekom 18 godina. Ove podzemne rezerve pitke vode su neobnovljive. Ako je povijest učiteljica života, bili ljudski rod trebao izvući neku pouku? </p>
<p>Predviđa se da će se u bliskoj budućnosti nedostatak vode javiti u zemljama Sredozemlja, južne Europe, sjeverne Afrike, srednjeg Istoka, dijelova Kine, Saharske Afrike te dijelova Sjeverne i Južne Amerike. Zbog nedostatka vode poljoprivredna će se proizvodnja već ne tako daleke 2020. smanjiti za količine jednake današnjoj proizvodnji SAD-a.</p>
<p>Između gradova, industrije i poljoprivrede javiti će se kompeticija za vodu. Godine 1950. bilo je manje od sto gradova s više od milijun stanovnika; 2025. očekuje se oko 650 gradova s više od milijun stanovnika. Polovica svjetske populacije živjet će u gradovima. </p>
<p>U dvadeset šest zemalja koje nastanjuje ljudska populacije već danas nema dovoljno vode. Nedostatak vode je limitirajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju hrane, najava gladi i ugrožavanja ljudskog opstanka na zemlji. </p>
<p>Hrvatska, iako po površini mala, prostire se u nekoliko klimatskih regija s, za ratarstvo, dostatnim količinama, tijekom godine povoljno raspoređenih oborina (približno 500-1100 mm). Zašto onda forsirati navodnjavanje? Zar zato jer netko, čiji je interes prodaja industrijskih sistema za navodnjavanje, koristi kao argument klimatsku pojavu (sušu) koja se javila samo jednom u gotovo 150 minulih godina.</p>
<p>Hrvatska je bogata i podzemnim nalazištima vode. Jesmo li kao narod svjesni toga golemoga i neprocjenljivog bogatstva, a s time i odgovornosti za njegovo očuvanje? Je li naša vlada svjesna toga bogatstva? Samo loši državni vođe, te needuciran i neinformiran narod mogu zbog kratkoročnog profita ugroziti svoj opstanak. </p>
<p>Ako je povijest učiteljica života – učimo od povijesti. Nemojmo raditi iste pogreške koje su činile nestale civilizacije nekada davno, ili koje čine postojeće industrijske civilizacije zapada danas. </p>
<p>Već je naglašeno, temelj svake civilizacije je poljoprivreda i samo su civilizacije s viškom proizvedene hrane mogle omogućiti kulturni, znanstveni i tehnički napredak. Održivi razvoj danas je imperativ, a Hrvatska srećom ima drugih mogućnosti za održivi razvoj poljoprivrede. </p>
<p>Trebamo li nastojati slijediti američki primjer? Na njemu, kao i na svim primjerima iz povijesti ljudskog roda trebamo učiti, ali nikako ga slijediti, jer prema prognozi jednog američkog autora, SAD – danas najveći izvoznik hrane, za pedeset godina uvozit će hranu, jer će svojim postupanjem s tlom i vodama onemogućiti vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Pitam se: Tko je u nas, prije no što postane kasno, spreman shvatiti tu opasnost? </p>
<p>Autor je redovni sveučilišni profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Genetski modificiran moral: kako lokve krvi, pljuvanje i udarci mogu prenijeti Isusovu poruku </p>
<p>Prije dvije tisuće i nešto godina hodaše Zemljom čovjek koji propovijedaše »Tko tebe kamenom, ti njega kruhom«… Njegov je promašaj očito bio u tome što je pokušao dobro naviještati dobrim, vjerovao je da djela govore jasnije i snažnije od riječi. Očito se prevario, i završio je na križu, izmrcvaren, popljuvan, ismijan, napušten. A mi, zarobljeni GMM-om, odlučili smo stvari uzeti u svoje ruke, pomoći Bogu. Shvatili smo da izvornu poruku treba modificirati, uskladiti je s vremenom u kojem živimo / Vjerujemo da se naša sloboda temelji na zabranama za druge, da se do pravde za sebe stiže nesmiljenom nepravdom prema drugima, da ljudsko opraštanje mora biti selektivno. Onima koji su stajali ispod od križa na Golgoti Isus je oprostio, vjerujući da nisu znali što čine. Za razliku od izravnih Isusovih mučitelja, mi danas najčešće znamo što činimo, ponosno uvjereni da nam oprost nije potreban</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>U posljednje smo vrijeme toliko opsjednuti raspravama o genetski modificiranoj hrani, kao da je to najveći ili možda čak jedini problem koji nas muči. Sličimo čovjeku koji skapava od gladi, a pritom jedino brine hoće li nokte lakirati crvenim ili plavim lakom! </p>
<p>Takvo ponašanje produkt je, čini mi se, jedne druge opasnosti, genetski modificiranog mozga, koji nam polako, ali sigurno sve češće nudi genetski modificirani moral, GMM.</p>
<p>Naš genetski modificirani mozak koji ne razlikuje važno od nevažnoga, uspostavom genetski modificiranog morala, uvjerava nas, da se zlom postiže dobro. Od kada datira taj dvostruki GMM teško je točno utvrditi. Ali, sigurno već dulje koračamo u tom smjeru! Da smo na dobrom putu potvrđuje i enormna potrošnja lijekova za smirenje – »Praxiten« je u prošloj godini izdan na milijun i po recepata, gotovo svaki drugi Hrvat ga je konzumirao. </p>
<p>Poznato pravilo »klin se klinom izbija«, u području borbe sa zlom, sigurno nije primjenjivo. Jesmo li uspjeli terorizam iskorijeniti terorom? Dosad su se takvi pokušaji pokazali potpuno promašenim, dapače kao da su dali dodatni impuls teroristima da nepokolebljivo nastave sa svojom »svetom« misijom. </p>
<p>Da je hipoteza koju je proizveo GMM točna, da je moguće zlom ostvariti dobre i plemenite ciljeve već bismo se davno riješili nasilja i u obitelji, u školi, na ulici, svugdje. Jer toliko ga gledamo u filmovima, ali i u svakodnevici pa smo ga se već davno trebali zasititi, da je »patent« djelotvoran.</p>
<p>Također vjerujemo, u skladu s tim našim GMM-om, da je potrebno što više korupcije u svim područjima života kako bismo je se napokon riješili, što više krađa i prijevara, da bismo napokon dogurali do poštenja, što više bespravno sagrađenih objekata (najbolje ako je vlasnik inspektor) da bismo se napokon počeli ponašati prema zadanim pravilima. Potrebno nam je što više politikanata, boraca za vlastite interese da bismo napokon našli i prave političare kojima će biti stalo do svih nas, potrebno je što veće obilje laži i kleveta u borbi za istinu.</p>
<p>Neki još vjeruju da se djecu može dobrom i poželjnom ponašanju naučiti batinama, kaznama i zastrašivanjem. Ako je tako, gdje su se skrili dobri rezultati tih metoda? I u medijima su udarne vijesti redovito »crne«, a svi bismo navodno željeli živjeti u plemenitijem, pitomijem okruženju. </p>
<p>GMM caruje – produciraj zlo i negativno i ono će te na kraju dovesti do dobra! Ako ne na ovom onda na drugom svijetu! U tom stilu sam doživjela bučno najavljivan film, »Pasija«, Mela Gibsona. On je navodno izjavio da će se ovaj njegov film sigurno dugo pamtiti. </p>
<p>Potpuno se slažem, film je upečatljiv, ali prema mojoj procjeni jedino po nasilju, po nesmiljenoj brutalnosti koju samo čovjek može pokazati prema drugom čovjeku, uvjeravajući pritom sebe i druge da radi pravu stvar. Zar se doista smisao Isusove muke iscrpio u nastojanju da se što vjernije rekonstruira zloća i bešćutnost njegovih krvnika? </p>
<p>Sve ostale želje i motivi režisera i glumaca u ovom filmu, za mene su ostali neupečatljivi, mada mi ovo nije bio prvi susret s biblijskim događanjima, niti na filmu, ni izvan njega. </p>
<p>Ni nekoliko dana nakon gledanja filma ne uspijevam shvatiti koju je poruku trebala prenijeti ta rijetko viđena količina ljudske destruktivnosti. Hoćemo li, ne daj Bože, shvatiti da su načini na koje zlostavljamo jedni druge, svoje roditelje ili učitelje, slučajne prolaznike zapravo bezazlena dječja igra? </p>
<p>Simboličko modeliranje je poznat oblik učenja koji se temelji na oponašanju viđenog na filmu ili pročitanog u knjizi. Ako su Židovi i Rimljani mogli toliko fizički zlostavljati Isusa, a On je ipak ostao živ sve do pribijanja na križ na Golgoti, može li gledatelj (bilo koje dobi) promisliti kako bi i njegovi udarci namijenjeni nekoj žrtvi mogli biti jači i mnogobrojniji i pritom biti siguran da neće ugroziti njen život? </p>
<p>Temelj Isusova učenja jest čovjekoljublje. Kako tu poruku mogu prenijeti lokve krvi, pljuvanje, udarci šakama, bičevanje koje otkida komade mesa? </p>
<p>Prije dvije tisuće i nešto godina hodaše Zemljom čovjek (za dio nas ujedno i Bog) koji propovijedaše »Tko tebe kamenom, ti njega kruhom«, »Tko te udari po jednom obrazu, pruži mu i drugi«, »Ljubite neprijatelje svoje, molite za one koji vas zlostavljaju«… </p>
<p>Njegov je promašaj očito bio u tome što je pokušao dobro naviještati dobrim, vjerovao je da djela govore jasnije i snažnije od riječi. Očito se prevario, i završio je na križu, izmrcvaren, popljuvan, ismijan, napušten. A mi, zarobljeni GMM-om odlučili smo stvari uzeti u svoje ruke, pomoći Bogu. Shvatili smo da izvornu poruku treba modificirati, uskladiti je s vremenom u kojem živimo. </p>
<p>Vjerujemo da se do mira jedino stiže ratujući, da ljubavi nema bez mržnje, da se tolerancija postiže potiranjem svih različitosti. Vjerujemo da se naša sloboda temelji na zabranama za druge, da se do pravde za sebe stiže nesmiljenom nepravdom prema drugima, da ljudsko opraštanje mora biti selektivno. </p>
<p>Onima koji su stajali ispod od križa na Golgoti Isus je oprostio, vjerujući da nisu znali što čine. </p>
<p>Za razliku od izravnih Isusovih mučitelja, mi danas najčešće znamo što činimo, ponosno uvjereni da nam oprost nije potreban, jer mi nismo poput »onih drugih« iako vjerujemo da su nasilje i zastrašivanje dobre metode odgoja, a ne bezuvjetna ljubav, povjerenje i sloboda izbora.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Odlazak ili ostanak glavnog državnog inspektora otvaraju novu stranicu demokracije u Hrvatskoj </p>
<p>Ako moralni autoritet neke osobe padne ispod granice dopuštenoga, onda on više nije zrcalo od kojeg se sve loše odbija nego spužva iz koje polako curi sve prljavija sapunica. Od svih službi u jednom uređenom društvu služba inspektora je najsofisticiranija, pa nije ni čudo da su oči javnosti uprte k njoj. Zbog bremenite odgovornosti ne samo da je logično da se zbog »neznanja« o nekom postupku stavlja mandat na raspolaganje Vladi, nego je to i nužno ako dotična osoba cijeni i sebe i službu koja joj je povjerena / Pravno i pravično rješenje slučaja državnog inspektora bit će samo kockica u slagalici koja se tiče državnih dužnosnika. Kako su već zakonski zaštićeni imunitetom, pitanje je tko ih može i kako nadzirati u postupcima koji se ionako događaju iza zatvorenih vrata</p>
<p>MILENKA PERVAN STIPIĆ</p>
<p>Da kuća na području s mediteranskom klimom nije ladanjsko odmorište, utočište za ljude umorne od svakodnevne užurbanosti koju traži suvremeni način života shvatio je ovih dana jedan visoki državni dužnosnik. </p>
<p>Da će san o budućoj ladanjskoj kući na moru, na otoku Krku, razapetom između dvaju plavetnila što se natječu u raskoši boje – neba i mora, postati noćnom morom vjerojatno nije mogao slutiti glavni državni inspektor. </p>
<p>Kako se na njegovu mjestu mogao naći bilo tko i kako ta osoba nije predmetom ovoga napisa, nego samo polazište za jedan fenomenološki pristup i problem kojim su se ili se manje-više susreću zemlje u tranziciji, stoga se i odričem svake atribucije dotičnog gospodina, koji mi je (da ne budem već tako hladna i daleka) osobno simpatičan. </p>
<p>Ali kako ovo nije rubrika za poetska mimetiziranja nego jedinstvene stranice u hrvatskim novinama koje bilježe stajališta onih ljudi koji znaju da je put za istinsku demokraciju obrastao glogom i dračem i da se on sporo krči najmoćnijim strojevima koji u moru dobivenih poslova teško da dobro i savjesno rade, stoga i ja ostajem dosljedna. Dakle, aktualno pitanje javnosti je treba li glavni inspektor napustiti službu ili ne? </p>
<p>Bez obzira na ishod odluke, rezultat koji će biti poznat i prije ovog komentara, pogledajmo neka razmišljanja za »ne« kao i neka »za«. Razmišljamo li na onoj egzistencijalnoj, ljudskoj osnovi gdje je, prema filozofu i književniku Sartreu, čovjek neslobodno biće, jer mu je sloboda određena, ograničena slobodom drugih pa prema tome on ne može biti savršeno biće. </p>
<p>Onda kao takav on mora biti odgovoran za svoju egzistenciju, i sam izabrati, jer ako to ne učini, drugi će izabrati njega, odnosno morat će prihvatiti ono što je ostalo. Dakle, tek u pravom odabiru leži i sloboda, ali i ono što je najvažnije za čovjeka zajednice – odgovornost. Preneseno na materijaliziranu stvarnost to je odgovornost za buduće, i učinjene postupke. </p>
<p>Ako neznanje može biti olakotnost za neučinjeno, onda spoznaja o pogrešnom postupku može biti samo otegotnost. Dakle, odgovor na postupak glavnog državnog inspektora sam po sebi se nameće. Jednostavno rečeno, i on je čovjek, slabo ljudsko biće sklono pogreškama i mora mu se oprostiti. Ali na pravnoj razini, onoj sociološkoj, on je biće zajednice odgovorno za svoje postupke, a uz to je izabran prema savjesnosti, znanju i stručnosti, pa prema tome i odgovorniji od drugih. </p>
<p>Fenomen biranja odnosno izbora u demokratskim sustavima i leži u tome da se biraju oni koji se žele »baviti« vodstvom u pojedinim sektorima, žele biti »mi« kad subjektiraju sebe za općenite, nacionalne interese, zaključno, moralni autoriteti svoga područja čiji će se postupci zrcaliti i vrednovati u stvarnosti. </p>
<p>Ako moralni autoritet neke osobe padne ispod granice dopuštenoga, onda on više nije zrcalo od kojeg se sve loše odbija nego spužva iz koje polako curi sve prljavija sapunica. </p>
<p>Od svih službi u jednom uređenom društvu služba inspektora je najsofisticiranija, pa nije ni čudo da su oči javnosti uprte k njoj. Zbog bremenite odgovornosti ne samo da je logično da se zbog »neznanja« o nekom postupku stavlja mandat na raspolaganje Vladi, nego je to i nužno ako dotična osoba cijeni i sebe i službu koja joj je povjerena. </p>
<p>Tek na ljudskoj osnovi, onoj individualiziranoj, emotivnoj mogu se tražiti razlozi za i protiv, razlozi za simpatičnost ili ono drugo, no to u višoj instanci društvenog uređenja ne smije biti mjerodavno. </p>
<p>Jednaka prava za sve, jednakost svih pred zakonom temelji su svake ozbiljnije demokracije, a uz to i odgovornost za postupke koja je recipročna odgovornosti službe koja je nekome povjerena. Jer je sve nestalno i sve je u mijeni, kako stoji u teoriji kaosa, ne smije postati dogmom u ljudskoj zajednici, koja ipak počiva na razumskoj i sociološkoj orijentaciji gdje ne smiju postojati statusni simboli utjelovljeni u nekoj osobi ili čak ideji što je u povijesti znano kao kult ličnosti ili totalitarna ideologija. </p>
<p>Zašto je, na primjer, u nas vijest da je nedavno jedan visokorangirani državni dužnosnik u Španjolskoj pomogavši svome prijatelju s upisom njegove kćerke na fakultet izgubio posao? Je li zato što je takav ili slični primjeri u Hrvatskoj nešto što više nije ni tajna, pa se stoga čudimo kako su oni u Španjolskoj nespretni i naivni, ili se pak pitamo želimo li doista i mi takvo društvo i stremimo njemu kad već nije u stvarnosti? </p>
<p>A usput, mogu li samo mediji igrati ulogu suca i biti glas javnosti kad je ionako poznata činjenica da malo Hrvata čita novine, ili ih pak čita onako, ne osjećajući se pozvanima da nešto naprave, promijene, sve prema onoj logici Sartreova neslobodnog čovjeka koji ne želi birati i biti odgovoran za svoje postupke. </p>
<p>Pravno i pravično rješenje slučaja državnog inspektora bit će samo kockica u slagalici koja se tiče državnih dužnosnika. Kako su već zakonski zaštićeni imunitetom, pitanje je tko ih može i kako nadzirati u postupcima koji se ionako događaju iza zatvorenih vrata, poslovima koji se sklapaju, recimo, u kafeterijama, kavanama, restoranima što je najčešće ostatak naslijeđene prakse. Mnogi univerzalisti bi, još tamo od Krleže, to nazvali balkanskim poslima u balkanskoj krčmi. Je li znak toga i to da netom doneseni Zakon o sukobima interesa nikako da zaživi? </p>
<p>Sve je to još proceduralno i u povojima, a može nas tješiti to da je i u razvijenijim demokracijama to je još nelagodna tema. No tamo je već odavno ipak jasno što se uopće ne smije i koliko stoji jedan takav postupak. Nije rijetkost da se zbog moralne odgovornosti i javnog prokazivanja zapadni političari odlučuju i na suicid (najsvježiji primjer je jedan visokorangirani službenik britanskog ministarstva obrane, stručnjak za oružje za masovno uništenje). </p>
<p>No to je najgore što se može dogoditi, i to nije potrebno ni jednoj zemlji. Hoće li naši dužnosnici znati i htjeti se ponašati prema Zakonu o sukobu interesa, i koliko će biti moralno odgovorni za svoje postupke, biti zrcalo od kojeg se neće odbijati, ili spužva iz koje će curiti prljava sapunica. Pa je li onda u redu da državni inspektor stavi mandat na raspolaganje i on bude pravično riješen, pitanje je koje otvara novu stranicu demokracije u Hrvatskoj.</p>
<p>Autorica je profesorica hrvatskoga jezika, lektorica u vojnim glasilima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Uzročnik trovanja je koleratoksin</p>
<p>Prema simptomima oboljelih, uzročnik epidemije u Centru za rehabilitaciju Stančić nije verotoksin, otrov bakterije escheishije coli, već otrov iste bakterije, koleratoksin, smatra dr. Antun Beus, pomoćnik ravnatelja Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«. </p>
<p>»Enterotoksigena escherichia coli (ETEC), koja luči koleratoksin, daje kliničku sliku sličnu koleri, samo uz puno blaže, vodenaste proljeve i bez temperature. Ona može dovesti do žestoke dehidracije. Inkubacija je u ovom slučaju kratka. Verotoksin pak luči enterohemoralgična escherihcia coli (EHEC) i u tom slučaju pojavljuje se puno više krvarenja, a inkubacija je duža«, istaknuo je dr. Beus.</p>
<p>U oba slučaja zaraza se prenosi fekalno-oralnim putem, preko prljavih ruku i hrane. Dr. Beus nije isključio mogućnost da je uzročnik epidemije bio i otrov bakterije clostridium perfrigens, čije se klice razmnažaju u hrani. Ova bakterija često se javlja u ljetnim mjesecima, kada ljudi jedu odstajalu hranu. </p>
<p>Jedino rješenje za sprečavanje crijevnih bolesti jest maksimalna higijena. Dr. Beus je rekao, međutim, da se i u svijetu često događaju slične epidemije po ustanovama sličnim Stančiću, jer se radi o posebno osjetljivoj skupini ljudi. </p>
<p>Pretrage kojima se utvrđuje postojanje nekih neuobičajenih bakterija vrlo su složene i skupe. Neke od takvih pretraga rade se samo pri znanstvenim istraživanjima. Testovi na salmonelu su, primjerice, rutinski, dok se testovi na escherichiju coli (koja je, prema nalazima epidemiološke službe, uzročnik trovanja u Centru Stančić), ne rade rutinski, iz jednostavnoga razloga što je ta bakterija normalni stanovnik crijevnoga trakta.</p>
<p>»Escherichia coli živi u simbiozi s čovjekom te pomaže pri zgrušavanju krvi. Međutim, kako postoji puno serotipova te bakterije, postoji i nekoliko njih koje u crijevima postaju patogene, pa se nazivaju enteropatogenim bakterijama. One mogu u probavni trakt izlučivati nekoliko vrsta otrova«, objasnio je dr. Beus. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Direktorica postaje SDP-ova kandidatkinja Ljerka Ćosić</p>
<p>Supruga pokojne košarkaške legende Krešimira Ćosića zadnjih nekoliko godina radila je kao stručna suradnica u Sektoru za turizam i ugostiteljstvo pri HGK / Skupština trgovačkih društava čelnu će osobu u Grobljima službeno potvrditi u ponedjeljak</p>
<p>Nova direktorica Gradskih groblja najvjerojatnije će postati Ljerka Ćosić, supruga pokojne košarkaške legende Krešimira Ćosića, koja trenutno radi kao stručna suradnica u Sektoru za turizam i ugostiteljstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK). U četvrtak je, naime, zasjedalo Povjerenstvo za odabir novog direktora, na čelu s pročelnikom Gradskog ureda za financije, Slavkom Kojićem (SDP). Povjerenstvo je osnovala Skupština trgovačkih društava da bi ono među 38 kandidata koji su se javili na natječaj, izabralo – pravoga.</p>
<p>Kojić u četvrtak nije želio komentirati ono što će se, rekao je, »znati tek u ponedjeljak«. Tada bi, naime, Skupština trgovačkih društava većinom glasova trebala potvrditi novoga direktora.</p>
<p>Neslužbeno, međutim, doznajemo, da je Ljerka Ćosić, kao nestranačka osoba, bila kandidatkinja SDP-ovaca Kojića i Ivana Šikića, a podržao ju je i sad već bivši HNS-ovac Krešimir Franjić. Tomislav Jelić (HB) kod glasovanja je bio suzdržan, dok je predsjednik Kluba zastupnika HNS-a, Marko Pušić ostao usamljen u podršci svom kandidatu, ekonomistu Jurici Vlašiću.</p>
<p>Može se reći da je SDP ovim potezom – uz prešutnu pomoć svih političara osim dakako HNS-ovih – svom gradskom koalicijskom partneru »oduzeo« upravljanje poduzećem iz dotada njegove »kvote«. Iako to nitko iz vlasti ne želi reći otvoreno, zna se da su se direktorska mjesta dodjeljivala po stranačkoj liniji. Sada, nakon smjene bivšeg direktora Darka Borovine iz HNS-ove kvote, na njegovo mjesto dolazi SDP-ov kandidat. Tako je sad od 23 gradska poduzeća u kvoti SDP-a 16, a HNS je sa devet spao na sedam direktorskih mjesta, jer je osim Borovine morao otići i Ivan Vulas iz Gradske plinare. </p>
<p>Broj prijava pristiglih na natječaj pokazao je nezapamćeno zanimanje za posao direktora toga gradskog poduzeća. Na prijašnji je natječaj, kada je odabran Borovina, stiglo, naime, »samo« 19 prijava. Na zadnji su se natječaj, među ostalim, prijavili i sadašnja vršiteljica dužnosti direktorice, Martina Kollenz, bivši pomoćnik pročelnika u Uredu za gospodarstvo Krešimir Buntak, te Borovinin prethodnik Josip Reljić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagreb ostao bez simbola o kojem će se pričati legende</p>
<p>Nekoliko tisuća Zagrepčana u četvrtak se na Mirogoju oprostilo od Mirka Brauna-Charlieja, legende zagrebačkog nogometa i zagrebačkoga društvenog života. Obred sprovoda vodio je fra Zvjezdan Linić, nazočio mu je i Stipe Mesić, predsjednik Republike Hrvatske u društvu supruge Milke, a mogla su se vidjeti i brojna druga poznata lica iz društvenog, političkog i sportskog života.</p>
<p> Uz odar su bile tri straže, a posljednju je činila Charliejeva generacija u Dinamu. U njezino je ime Zlatko Škorić u oproštajnom govoru nad grobom rekao: »Uz užu obranu Dinama, stvorili smo i prijateljstvo, a kasnije se ono pretvorilo i u kumstvo.</p>
<p> Oženivši se u ovom gradu, stvorivši obitelj i svoj svijet, postao si pravi purger-Zagrepčanec«.</p>
<p>U ime grada Zagreba i Zagrepčana od Charlieja se oprostio Stipe Tojčić, pomoćnik gradonačelnice, koji je rekao da je Braun bio institucija, simbol, no i prijatelj o kojemu će se u Zagrebu pričati legende.</p>
<p>»Ovaj sprovod je priznanje Tvojoj dobroti, riječi koja se uz Tvoje ime ovih dana toliko mnogo puta ponavljala. Htio bih da se to priznanje ostvari i u ljubavi nebeskog Oca«, rekao je fra Linić i pozvao sve da izmole Oče naš, »molitvu koju smo Mirko i ja mnogo puta zajedno izmolili«. Odmah nakon sprovoda za pokojnika je održana i misa zadušnica u Crkvi Krista Kralja.</p>
<p> Od Mirka Brauna Charlijea oprostilo se u četvrtak prije podne i vodstvo Dinama, sadašnji i mnogi bivši igrači, kao i brojni simpatizeri. Na komemoraciji u maksimirskom »plavom salonu« okupilo se stotinjak Charlijevih prijatelja, koji su mu, zajedno s članovima njegove uže obitelji, odali posljednju počast.</p>
<p> »Charlie je bio jedan od prvih modernih braniča u nogometu«, naglasio je dugogodišnji kroničar maksimirskog kluba Fredi Kramer, koji je u ime Dinamove »obitelji« održao komemorativni govor.</p>
<p> Posljednji pozdrav Charliju je, u ime kluba, uputio predsjednik Mirko Barišić. U Dinamu se loza Braunovih nastavlja. Svojedobno je u plavom dresu nastupao i Mirkov sin Davor, a sada u maksimirskoj omladinskoj školi trenira i Charliejev unuk. </p>
<p>M.T.,A.N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Smijeniti direktora Robnih terminala i uključiti Uskok</p>
<p>Slobodana Ljubičića, direktora Robnih terminala, treba odmah smijeniti, a na njegovo bi mjesto do raspisivanja novog natječaja trebalo postaviti stručnu i moralnu osobu. Kazao je to u četvrtak Slavko Šelendić, predsjednik gradskog DC-a, na konferenciji za novinare sazvanoj uz konstataciju: »Robni terminali pod blokadom, gradonačelnica ne reagira, a Bandić, koji najviše zna, šuti«. </p>
<p>DC-ovci traže Ljubičićevu smjenu zbog »šlampavog poslovanja«, odnosno zato što nakon dolaska na mjesto direktora nije obavio primopredaju dužnosti, čime je omogućio nedopušteno korištenje žiga toga gradskog poduzeća te ga doveo do ovrhe. </p>
<p>Bivši je direktor Terminala Rino Jurić, tvrde DC-ovci, šest mjeseci nakon što je smijenjen, potpisao aneks ugovora o zakupu poslovnog prostora s tvrtkama Java i Crodux, pa je Robnim terminalima nanio štetu od 12 milijuna kuna. Uz to, Jurić sada od Terminala potražuje 1,8 milijuna kuna otpremnine jer je prije smjene imao menadžerski ugovor, zbog čega je Visoki trgovački sud donio odluku o ovrhi nad Terminalima.</p>
<p> »Očito je Jurić bio veliki igrač, no čudi nas kako je to izmaklo kontroli inače pedantnog Milana Bandića. Ili je to učinjeno zbog kumskih veza i poklonjenog automobila«, istaknuo je Šelendić. </p>
<p>Uz to, DC drži kako bi Državno odvjetništvo trebalo preispitati poslovanje Robnih terminala od 1990. do 2004. godine te da bi se trebao uključiti i Uskok. Predlaže i preispitivanje rješenja Visokog trgovačkog suda i odgodu ovrhe do konačnog izvješća odvjetništva. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pacijenti nestali iz liječničkih evidencija</p>
<p>U Hrvatskoj se, zbog neefikasne evidencije, ne zna gdje su završili tuberkulpzni pacijenti koji su se liječili, mogu li oni prenijeti zarazu, koliko je otpornih na terapiju, koliko ih je svojevoljno napustilo liječenje. Smatra se i da čak 50 posto oboljelih, zbog raznih razloga, nije u medicinskom tretmanu, pa se ni o njima ništa ne zna. </p>
<p> Izjavila je to za Vjesnik dr. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Ulici baruna Filipovića, s kojom smo razgovarali u povodu 24. ožujka, Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze. </p>
<p> Prema podacima za 2002. godinu jer za prošlu još nisu sistematizirani, od TBC-a je u Hrvatskoj oboljelo 1470 osoba od kojih 150 u Zagrebu, u kojemu je incidencija 23 oboljela na 100.000 stanovnika. Naša statistika po tome odudara od one u zapadnoeuropskim zemljama, jer je tamo broj oboljelih u velikim gradovima uvijek veći od onog na državnoj razini. Kako bi se u dosadašnje rupe u evidenciji oboljelih uvelo reda, liječnici opće prakse – jer k njima oboljeli prvo dolazi – ubuduće će popunjavati formulare »Izvješća o ishodu liječenja oboljelog od tuberkuloze«, te s pulmolozima i nadležnom epidemiološkom službom raditi plan i program liječenja.</p>
<p> Liječenje će oboljeli morati započeti u bolnici i ostati u njoj sve dok u sebi budu imali uzročnike tuberkuloze, a nakon otpusta redovito će se morati javljati liječniku. »Izvješća« će sadržavati osnovne podatke o pacijentu, njegovu liječniku, te početku, ishodu i završetku liječenja. Liječnici će, pak, obavezno morati evidentirati svakoga tuberkuloznoga pacijenta, a izvješća će na razini grada i županije provjeravati epidemiolog – koordinator.</p>
<p> Sistematizacija podataka pridonijet će držanju te zarazne bolesti pod kontrolom jer ona je u svijetu u porastu, a posebice raste broj »otpornih« pacijenata kod kojih nije uspješna ni jedna metoda liječenja. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U subotu se zatvara podsusedski tunel</p>
<p>Zbog zamjene dotrajale i ugradnje nove javne rasvjete, tunel na Aleji Bologne kod Podsuseda za sav se promet zatvara od subote, 27. ožujka u 12 sati. Promet tunelom bit će obustavljen do četvrtka, 1. travnja u 12 sati. </p>
<p>U međuvremenu će se uspostaviti dvosmjerni promet južnim (dvotračnim) kolnikom Aleje Bologne. Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet pozivaju vozače da se pridržavaju privremene prometne regulacije, kao i naputaka prometne policije. </p>
<p>U široj zoni radova policija će pojačano kontrolirati i regulirati prometom. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Više od polovice svjetskog stanovništva živjet će u gradovima </p>
<p>NEW YORK, 25. ožujka</p>
<p> - Po prvi puta u povijesti čovječanstva, više od polovice svjetskog stanovništva živjet će do 2007. godine u gradovima, prema izvješću Ujedinjenih naroda. </p>
<p> U izvješću se ocjenjuje da je 2003. godine 48 posto svjetskog stanovništva živjelo u urbanim područjima. Ta proporcija trebala bi do 2007. prijeći 50 posto. </p>
<p> »To će biti prvi puta u povijesti čovječanstva da će broj stanovnika gradova prijeći broj onih koji žive na selu«, stoji u izvješću UN-a.</p>
<p> Rast urbanog stanovništva odnosit će se prije svega na gradove koji danas broje pola milijuna stanovnika a ne velike megapolise poput Tokija, Meksika ili New Yorka. </p>
<p> Japanski glavni grad koji danas broji 35 milijuna stanovnika trebao bi ostati najnapučeniji grad na svijetu.</p>
<p> Glavni grad Meksika koji danas ima 18,7 milijuna stanovnika imat će 2007., prema procjenama, 20,6 milijuna stanovnika, dok će New York sa sadašnjih 18,3 milijuna prijeći na 19,7 milijuna stanovnika.</p>
<p> Rast broja stanovnika najviše će se osjetiti u Bombayu koji će sa sadašnjih 17,4 milijuna stanovnika 2007. godine prijeći na 22,6 milijuna i tako postati drugi grad na svijetu po broju stanovnika.</p>
<p> Glavni grad Nigerije, Lagos, koji trenutačno broji 10,1 milijuna stanovnika i dvadeseti je grad svijeta po napučenosti, postati će 2007. deveti najveći grad na svijetu sa 17 milijuna stanovnika. </p>
<p> Popisu najvećih gradova na svijetu 2007., prema procjeni UN-a, priključit će se i Dacca i Karači. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Herucova revija u Zagrebu okuplja svjetske top-modele</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Vjerojatno najveći događaj u povijesti domaće modne scene, revija Herucove kolekcije Estare Culto, održat će se 7. travnja na Zagrebačkom velesajmu. Tom će prigodom zagrebačkim modnim fanovima biti predstavljena kolekcija za jesen i zimu 2004./05. koju potpisuje Dalibor Betti, donedavni dizajner Linee Exclusive. </p>
<p>Najveću zanimljivost revije predstavljaju vodeća svjetska manekenska imena poput češke ljepotice Karoline Kurkove, prekrasne tamnopute Uomi, u Zagrebu već viđenog Markusa Schenkenberga ili Indijca Satyja Obleta, koji će nositi Bettijeve modele na modnoj pisti u paviljonu V. Zagrebačkog velesajma. Uz njih će se pojaviti i trenutačno najuspješniji hrvatski model u svijetu Mateja Penava kao i Kristina Sajko, Helena Han, Adnan Taletović i brojni drugi. </p>
<p>Jelena Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Autor »Vela Luke« tuži direktora reklamne agencije</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Autor megapopularne skladbe »Sjećanje Vela Luke«, Branko Žuvela, preuzeo je kazneni progon protiv Damira Ciglara, direktora reklamne agencije »IMAGO« zbog »iskrivljenog i podrugljivog« korištenja te skladbe. </p>
<p>Naime, kako je Općinsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv Ciglara kao neutemeljenu, Žuvela je sam pokrenuo progon. </p>
<p>Tako se optužnim prijedlogom Ciglara tereti da je kao direktor agencije »IMAGO« bez odobrenja Žuvele, pri izradi reklame za prehrambeni proizvod majonezu, za potrebe tvornice »Zvjezda« d.d., iskoristio dijelove pjesme koju godinama slušamo u izvrsnim interpretacijama Meri Cetinić, Tedija Spalata i Olivera Dragojevića. </p>
<p>Tako je, navodi se u optužnom prijedlogu, u stihu »Tek sad vidim što mi znači Vela Luka«, ime korčulanskog mjesta zamijenjeno riječima »dobra spiza«, a u drugom stihu riječju »majoneza«. </p>
<p>Time je dobiven slogan »Tek sad vidim što mi znači dobra spiza, more, ti / majonezu mala ne zaboravi«, koji je objavljivan u višeglasnoj izvedbi u trajanju od 20 sekundi na Hrvatskoj radio televiziji u vrijeme najgledanijih i najslušanijih emisija, te u tisku, i to, kako se navodi, tik pred Božićne i novogodišnje praznike. </p>
<p>Premda je ubrzo reklama »skinuta« s emitiranja, Žuvela smatra da je podrugljivo reklamirana njegova pjesma, te za Ciglara predlaže kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz rok kušnje od tri godine. </p>
<p>Do Branka Žuvele, vezano uz okolnosti koje ga smetaju i zbog čega je pokrenuo progon Ciglara, nismo uspjeli doći, no njegov nam je odvjetnik Vanja Pecotić objasnio kako je riječ o »generalnom i nepomirljivom stavu da se 'Vela Luka' neograničeno medijski eksploatira bez dozvole Žuvele«. Dodao je da su unazad desetak godina zbog sličnih razloga pokrenuli i pravomoćno dobili nekoliko sporova, među kojima su sporovi protiv nekadašnjih radija Split i Zagreb, te Jugotona. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hladno pivo tulumom proslavilo osvajanje četiri Porina</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Mile Kekin i članovi grupe Hladno pivo proslavili su u srijedu navečer, u sjajnoj atmosferi rock kluba Route 66, osvajanje četiri Porina na nedavno održanoj dodjeli nacionalnih glazbenih nagrada, a ista je prilika iskorištena kako bi se reperu Edi Maajki uručio njegov kipić osvojen za najbolju vokalnu suradnju na pjesmi »Teško je ful biti kul« te kako bi se promovirao njihov novi video spot.</p>
<p>Slavljeničku atmosferu u do posljednjeg mjesta ispunjenom klubu dodatno su podigli Mile, Edo i ekipa inače poznati po dobrom raspoloženju koje im nisu uspjeli pokvariti niti problem s projektorom koji je trebao emitirati novi spot. Tek nakon prikazivanja spota za pjesmu »Samo za taj osjećaj« u režiji njihova čestog suradnika Gorana Kulenovića, koji je zaslužan za jedan od četiri osvojena Porina za najbolji spot »Zimmer frei«, na red je došlo uručenje Porina Edi Maajki. </p>
<p>Duhoviti Edo u svom se govoru zahvale na sarkastičan način dotakao i Tereze Kesovije, koja se pak u svojim intervjuima uoči Porina znala dotaknuti Hladnog piva i Ede Maajke. </p>
<p>Kulenovićev spot za novi single Hladnog piva u cijelosti je snimljen filmskom kamerom, a u njemu su korišteni kadrovi iz domaćeg filmskog omnibusa »24 sata«, u kojem je jednu priču režirao Kulenović, a drugu Kristijan Milić. </p>
<p>Članovi Hladnog piva istu su večer najavili i svoj veliki rođendanski koncert koji će održati 20. travnja u zagrebačkom Domu sportova. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Za Malu kuću prikupljeno 1,4 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – U humanitarnoj akciji za »Malu kuću« koja traje nešto više od mjesec dana dosad je prikupljeno gotovo 1,4 milijuna kuna. Građani su pozivom na telefon 060-854-854 toj ustanovi socijalne skrbi za višestruko oštećenu slijepu djecu (u Hrvatskoj ih je oko 900) osigurali oko 390 tisuća kuna. Nedavno održanom humanitarnom večerom pak, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Stjepan Mesić koji je tada na aukciji darovao svoj kimono za nanbudo, prikupilo se gotovo 400.000 kuna. </p>
<p>Referalni centar »Mala kuća« u kojem bi se rehabilitirala višestrukooštećena slijepa djeca iz cijele Hrvatske (s verbalnim, motoričkim, autističnim i drugim smetnjama) trebao bi se izgraditi na uglu Selske i Baštijanove ulice. Zemljište od 2.000 četvornih metara ustanovi je dodijelio grad kao i pola milijuna kuna za početak prve faze građevinskih radova za koju se do Uskrsa namjerava prikupiti oko 5 milijuna kuna. U Hrvatskoj bi što prije trebao zaživjeti takav centar jer broj višestrukooštećene slijepe djece na žalost raste, rekli su nam defektolozi te ustanove. Dodali su kako trenutačno rade u unajmljenom stanu u Zagrebu koji ne može primiti sedamdesetak osoba od novorođenčadi do 18 godina. To više jer se na listi čekanja nalazi još dvadesetak djece iz ostalih Županija.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Festival istarskih klapa ovaj vikend u Buzetu</p>
<p>BUZET, 25. ožujka</p>
<p> – Petak i subota bit će u znaku Sedmog Festivala istarskih klapa u Buzetu. Prve večeri nastupit će sedam ženskih klapa a druge večeri jedanaest muških. Najuspješnijima u obje skupine bit će dodijeljene nagrade za prvo, drugo i treće mjesto. </p>
<p>Za najbolju interpretaciju klapskog napjeva s elementima istarsko-primorskog glazbenog izričaja Pučko otvoreno učilište »Augustina Vivode«, u svojstvu organizatora festivala, pripremilo je posebnu nagradu. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>PETA nastavlja s akcijama za zaštitu životinja</p>
<p>SYDNEY, 25.ožujka</p>
<p> – Ugledna organizacija PETA organizirala je u Sydneyju foto session s poznatom manekenkom Imogen Bailey kako bi još jednom izrazila svoju zabrinutost zbog odjeće rađene od životinjskog krzna. Atraktivna Imogen je pozirala s natpisom »Dalje ruke od zečeva. Stop krznu«, a uz taj natpis u rukama je držala slatkog bijelog zeca Reggiea. </p>
<p>Udruga za etičko tretiranje životinja PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) nalazi se među najbučnijim i najjačim borcima za prava životinja što može zahvaliti odlično osmišljenim akcijama te činjenici da u njenim akcijama sudjeluju brojne poznate osobe poput Pamele Anderson ili našeg Gorana Višnjića, koji se za potrebe hrvatskih plakata slikao sa svojim ljubimcem Bugsyjem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kulturna vijeća ili diskusioni klubovi</p>
<p>Prva javna rasprava o prijedlogu novoga zakona o kulturnim vijećima pokazala je da su promjene Zakona nužne, ali da se do njih ne može brzopotezno / Alternativa neće ostati bez svoga vijeća / Protiv ukidanja vijeća za arhitekturu i urbanizam, protiv smanjenja ovlasti vijeća i broja njihovih članova i prevelikih ovlasti ministra </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Na inicijativu Gradskoga ureda za kulturu u Novinarskom domu u Zagrebu otvorena je javna rasprava o prijedlogu novoga zakona o kulturnim vijećima, koji je na prijedlog Ministarstva kulture Vlada uputila po hitnom postupku u saborsku proceduru. Kako nije riječ tek o izmjenama i dopunama, nego o novome zakonu, samo tri godine nakon njegova prvog donošenja, a njime se mijenja broj vijeća, njihova djelatnost i broj članova, čime se, kako tvrde neki, smanjuje autonomnost njihova odlučivanja koje se centralizira ovlastima ministra, to su uslijedile burne reakcije brojnih djelatnika u kulturi, kako onih koji odlučuju o kulturi, tako i onih koji ju kreiraju.</p>
<p>Puna dvorana Novinarskoga doma bila je u četvrtak najbolji dokaz kolika je zainteresiranost kulturnih djelatnika za taj zakon, što je po mnogim izjavama nazočnih sporan. Diskusija, koju su vodili članica Gradskog poglavarsta zadužena za kulturu Andrea Zlatar i pročelnik Gradskog ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević, bila je burna i oštra, na trenutke i previše emocionalno izražena u visokim tonovima, možda i ne baš prikladnim riječima. Bilo je i prekidanja pojedinih izlaganja, aplauza i negodovanja, čak i protestnoga napuštanja skupa. Rasprava je često skretala od osnovnih problema u pokušajima generalnog branjenja postojećega Zakona, ali i minucioznog traženja opravdanja za novi. Na trenutke je izgledalo da se kreće u okvirima optužbi protiv bivšega kao i protiv aktualnoga ministra kulture te svođenja problema na aktualnu HDZ-ovu vlast koja pošto-poto želi provesti svoje nakane.</p>
<p> Upravo stoga je u zaključnom obraćanju skupu Vladimir Stojsavljević naglasio da ova rasprava nije sazvana zbog sumnji u jednoga ili drugog ministra, nego radi nastojanja da se zakon ne donese na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez javne rasprave u kojoj bi se na njega mogle dati pravovaljane primjedbe koje bi doprinijele njegovoj kvaliteti. Ono u čemu se ipak većina složila jest da postojeći zakon treba doraditi, jer je pokazao manjkavosti, pogotovo u radu vijeća. Na nužnost normalne procedure u donošenju zakona uvodno je upozorila i Andrea Zlatar, naglašavajući kako je u Grad prispjelo mnogo pritužbi na takav brzinski način donošenja zakona, koji bi stvarno, kad bude donesen, trebao biti bolji od prethodnoga.</p>
<p> Državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović, uz koga su skupu prisustvovali i pomoćnici ministra kulture Srećko Šestan i Goranka Horjan, obrazlažući razloge zbog kojih se išlo u donošenje novoga zakona, naglasio je kako je i taj zakon tek prijelazni i da će trebati još mnogo toga doraditi. Istaknuo je kako učinjena analiza dvogodišnjeg rada vijeća, koja je pokazala da ona nisu odradila poslove zbog kojih su formirana, često zbog krnjeg sastava, i to stoga što su bile učestale ostavke članova, koje pravodobno nisu slijedila razrješenja i nova imenovanja. Imenovanja, koja su bila u nadležnosti Vlade, navedena su kao razlog usporene procedure, što je bilo i opravdanje da se novim zakonom predvidi da imenovanja postanu nadležnost ministra. </p>
<p>Antolović je upozorio i na dosadašnji sukob interesa, tj. kanaliziranje sredstava u korist poduzeća ili ustanova u kojima rade članovi vijeća ili njihovi bližnji, koji je bio moguć zbog manjkavosti zakona. To su potvrdili i neki članovi vijeća (Paolo Sfeci), koji su upozorili da je i ministar donosio odluke koje su bile u suprotnosti s odlukama vijeća (Nada Gaćešić-Livaković).</p>
<p>Tu »analizu zla« bivši ministar kulture Antun Vujić iskoristio je kao potvrdu da su vijeća radila, a da je to što se on s njima nije uvijek slagao, a što mu je Zakon i omogućio, bilo dobro, potvrđuje upravo Filmski festival u Puli. Vujić je upozorio na trajne konfliktnosti u kulturi i kulturnoj javnosti, te stoga izrazio potrebu da se novi zakon širi, a ne reducira. Zbog te redukcije, ne samo brojem članaka u zakonu, nego i vijeća te njihovih članova, pod ministarskom paskom, Vjeran Zuppa je novi zakon o kulturnim vijećima nazvao zakonom o diskusionim klubovima. On je posebno upozorio na alternativu koja brzim mijenama postaje institucionalni dio kulture, a koja je zapostavljena ukidanjem vijeća za medijsku kulturu, u čemu je imao podršku brojnih predstavnika alternativne kulturne scene, te se već na raspravi pokazalo, a i temeljem nekih prethodno obavljenih razgovora, da će to vijeće u nekom drugom obliku možda i drugačije nazvano i profilirano ipak biti uvedeno u novi zakon, barem amandmanom.</p>
<p> Protiv ukidanja vijeća za arhitekturu i urbanizam, koje je obrazloženo nadležnošću Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva, argumentom nužne artikulacije prostora koji se ne smije prepustiti volji građevinara, a što se može samo iz područja kulture, jasno se izjasnio Feđa Vukić. </p>
<p>Da se u reformu očito mora ići, ali da ona nije dovoljno pripremljena, istakla je Nadežda Čačinović. U prilog tomu bila je i napomena da je nejasan odnos djelovanja i rada vijeća pri Ministarstvu i onih koja će osnivati županije i gradovi. Decentralizacija koja se sugerira novim zakonom ovdje je proglašena centralizacijom odlučivanja, pa je duh novoga zakona Albert Goldstein okarakterizirao zastrašujućim jer proizlazi iz administrativnoga uma s ciljem manifestiranja »gole moći«. Da treba prekinuti s revolucijama i pseudorevolucijama, naglasio je i Branimir Donat. Zbog toga brzinu treba zamijeniti promišljanjem, da bi promjene bile kvalitetnije. Ovaj zakon ne nudi konačno rješenje, zaključila je Andrea Zlatar, pogotovo u segmentu suodlučivanja i zato je potrebna javna rasprava koja ne treba završiti ovim skupom koji ju tek otvara.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mirni prosvjed pred Saborom</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Nakon javne podrške inicijativi za podnošenje amandmana na novi Zakon o kulturnim vijećima u Ministarstvu kulture i javne rasprave na inicijativu Gradskog ureda za kulturu u Novinarskome domu manji dio prosvjednika apelirao je pred zgradom Hrvatskoga sabora u ranim popodnevnim satima u četvrtak. Na mirnom skupu okupilo se šezdesetak aktivista zagrebačkih nezavisnih klubova Močvara, KSET, MaMa i Attack, mreže nezavisnih inicijativa Clubture te suradničke platforme Zagreb – Kulturni kapital 3000.</p>
<p> Oni od saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu očekuju uvrštavanje u javnu raspravu njihova amandmana kojim zahtijevaju da se ne ukine Vijeće za medijsku kulturu. Ukine li se ono, nezavisna kultura, kako najavljuju organizatori, nezavisna scena ostaje bez svoga uporišta u Ministarstvu kulture. Ne slažu se da se nezavisna kultura svrsta u područje kazališta ili glazbe, s obzirom na to da je to posebno područje.</p>
<p> Aktivisti dodatno zahtijevaju povlačenje spornog Prijedloga Zakona o kulturnim vijećima iz hitne procedure te provedbu javne rasprave prije donošenja novoga zakona u Saboru. Ne prihvati li Sabor njihov amandman, aktivisti nezavisne scene najavljuju da će se zauzimati za osnivanje zasebnog vijeća za kulturu mladih i nove medije.</p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vrhunska leksikografska tvorevina</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Prostorije Društva hrvatskih književnika u četvrtak oko podneva bile su ispunjene do posljednjeg mjesta, a mnogi su i stajali. Razlog takvog odaziva bilo je predstavljanje »Hrvatskog frazeološkog rječnika« Antice Menac, Željke Fink-Arsovski i Radomira Venturina što ga je objavila Naklada Ljevak. </p>
<p> Komentirajući posjećenost predstavljanja, Verica Zorić, urednica »Hrvatskog frazeološkog rječnika«, rekla je da se ona ne može objasniti u zadnje vrijeme često ponavljanom frazom »knjiga je u modi«, jer su rječnici stalno u modi. Tomu u prilog govori i interes koji su razni mediji već iskazali za Rječnik, a recenzentica dr. Branka Tafra smatra da razlog leži u tome što je frazeologija zanimljiva široj javnosti, ali i u tome što se radi o prvom hrvatskom frazeološkom rječniku.</p>
<p> »Hrvatski frazeološki rječnik« sadrži 2258 frazema hrvatskog jezika i po opsegu je srednje velik. Glavni kriterij po kojemu su frazemi uvršteni u Rječnik jest njihova učestalost upotrebe, a kao izvori autorima su poslužila djela hrvatskih suvremenih pisaca (njih oko 150), novine, mrežni pretraživači, primjerice, Yahoo, i Hrvatski nacionalni korpus. </p>
<p> Autorica prof. dr. Željka Fink-Arsovski objasnila je kako je tekao rad na Rječniku. Radilo se tri i pol godine, ali, kako to obično biva u Hrvatskoj, uza sve druge radne obaveze koje su autori imali. Zadatci su podijeljeni među autorima, ali su rješenja potom ujednačavana kako se ne bi osjetile razlike »rukopisa« u Rječniku.</p>
<p> Obrađivani su frazemi iz suvremenog jezika tako da Rječnik ne bilježi arhaične frazema, ali bilježi, primjerice, »biti u bedu« ili »pasti u bed«. Jedna od težih odluka pri izradi Rječnika bila je ona o frekventnosti pojedinih frazema, ali su se, uza sva sporenja, autori ipak usuglasili oko izbora najfrekventnijih frazema. Krajnji je rezultat »funkcionalno i tehnički besprijekorno uređena knjiga«, kako je Rječnik opisala recenzentica prof. dr. Marija Turk. </p>
<p>I dr. Branka Tafra izrekla je mnoge pohvale »Hrvatskom frazeološkom rječniku«, a među ostalim da je prvi po dvome: prvi je hrvatski jednojezični suvremeni frazeološki rječnik i prvi je hrvatski rječnik koji je leksikografski obrađen besprijekorno, dosljedno primjenjujući frazeološke spoznaje i teorijska te praktična leksikografska dostignuća. – Rječnik popunjava veliku prazninu i veliki je prinos hrvatskoj leksikografiji jer može poslužiti kao uzorak kako se rječnici mogu stvarati primjenom jezikoslovnog znanja i bez metode »copy and paste« – riječi su dr. Tafre.</p>
<p> Podsjetivši na boljku nekih hrvatskih rječnika, onu da su dosljedno nedosljedni, dr. Tafra je rekla da s »Hrvatskim frazeološkim rječnikom« to nije slučaj i da će od njega imati koristi upravo tvorci novih hrvatskih rječnika jer iz njega mogu crpiti građu i valjano obraditi frazeme. Dr. Tafra je mišljenja da smo s »Hrvatskim frazeološkim rječnikom« dobili vrhunsku leksikografsku tvorevinu, a tu je visoku ocjenu zaslužio zbog sustavnosti, temeljitosti, koherentnosti, tehničke ujednačenosti i primjene valjanih kriterija.</p>
<p> O »Hrvatskom frazeološkom rječniku« govorili su i autori akademkinja Antica Menac i Radomir Venturin te dizajner Boris Ljubičić, koji potpisuje rješenje naslovnice. Nazočne je zabavio prikazavši neke od svojih dosadašnjih radova kojima problematizira i pitanje jezika. Jedan od njih je i majica s natpisom »Ča? Kaj? Ništa«.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Suvenir u ritmu pulsirajućeg srca</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Sjećanje na neki grad ne može se ljepše sačuvati no suvenirom, tom minijaturnom uspomenom što nosi duh mjesta koje smo voljeli. Zbog velikog nezadovoljstva koje godinama vlada zbog preskromne, a često i upitne ponude autohtonih hrvatskih suvenira, Turistička zajednica grada Zagreba, u suradnji s Etnografskim muzejom, pokrenula je do sada najveću i najatraktivniju natječajnu akciju »Suvenir«.</p>
<p> Natječaj za nov hrvatski suvenir, održan tijekom proteklih mjesec dana (zaključno 25. ožujka), nastavak je dugogodišnje suradnje s Etnografskim muzejom u pokušaju rješavanja velikog problema hrvatskog turizma, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Etnografskom muzeju direktor Turističke zajednice Grada Zagreba Mario Zmajević, iznijevši značajan podatak da je Zagreb – po mišljenju engleskog lista »Independent« – proglašen šestom najpoželjnijom destinacijom u Europi, što dovoljno govori koliko su Hrvatskoj potrebni dobri suveniri.</p>
<p> Na natječaj je prispjelo sedamdesetak suvenira, kazala je kustosica muzeja i voditeljica akcije Ivanka Ivkanec, koji će biti predstavljeni na velikoj izložbi od 15. travnja do 16. svibnja. Štoviše, žiri sastavljen od sedam uglednih stručnjaka s ALU, iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Gliptoteke te Gradskog ureda za kulturu, 29. ožujka nagradit će najbolje radove. Izložba će biti posebno zanimljiva jer će osim novih i već postojećih suvenira dati povijesni pregled hrvatskog suvenira kroz 20. stoljeće, pa će na izložbi biti oko 200 izložaka.</p>
<p> – Mi nemamo Eiffelov toranj ili Kolosej, ali imamo izvanredno bogato kulturno naslijeđe – kazala je Ivanka Ivkanec. – Uvijek postoji potraga za dobrim suvenirom koji je najbrži i najjeftiniji način predstavljanja neke zemlje. U Hrvatskoj, na žalost, ne postoji specijalizirana državna institucija koja bi se bavila tom problematikom, ali postoji niz individualnih inicijativa umjetnika koji pokušavaju stvoriti autentičan suvenir. Krajnji cilj izložbe, koja bi mogla postati permanentna, bit će ne samo predstavljanje novih i starih suvenira, već i angažman Hrvatske gospodarske komore koja bi se mogla aktivnije uključiti u promociju hrvatskih suvenira.</p>
<p> Izložbu ( s nagradnom igrom) će pratiti atraktivni promotivni materijali i deplijan koja je kreirala poznata dizajnerica Dragica Petrović, u obliku pulsirajućeg srca koje odašilje poruku o Zagrebu i njegovoj emotivnoj energiji. U ime Etnografskog muzeja akciju su predstavili i ravnatelj Damodar Frlan te Mirjana Drobina zahvalivši Ivanki Rešetar iz Turističke zajednice na angažmanu u akciji, kao i novinarki Radio Sljemena Anamariji Šnajdar koja je proteklih 20 godina najviše zaslužna za medijsku promociju hrvatskih suvenira.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Svjedoci« pozvani na sedam festivala </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Hrvatski film »Svjedoci« redatelja Vinka Brešana, u produkciji Interfilma i HRT-a, pozvan je u vremenu nakon Berlinskog filmskog festivala na 16 međunarodnih filmskih festivala, od kojih su najvažniji oni u Sydneyu, Kopenhagenu i Jeruzalemu. U proteklom tjednu filmu je došlo još šest poziva na međunarodne festivale koji će se održati na tri kontinenta. U Europi će film biti prikazan na najvećem poljskom međunarodnim filmskom festivalu u Varšavi te na međunarodnom festivalu u Emdenu (Njemačka), koji među inim prikazuje i pregled svjetske nezavisne filmske produkcije.</p>
<p> »Svjedoci« su još pozvani i na tri azijska festivala, i to na indonezijski međunarodni festival u Semarangu (Indonezija) i ruski festival u Irkutsku, koji su orijentirani na filmove što promiču ljudska prava, te na najveći međunarodni festival u Aziji što se održava u južnokorejskom gradu Pusanu. Na američkom kontinentu film »Svjedoci« pozvan je na međunarodni filmski festival u Vancouveru, koji je po broju prikazanih naslova najveći na američkom kontinentu, te na međunarodni festival u Seattleu. Film »Svjedoci« do sada je pozvan na 24 međunarodna festivala.</p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska na Sajmu knjiga u Leipzigu </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Međunarodni sajam knjiga u njemačkom gradu Leipzigu, otvoren u četvrtak, okupio je više od 2.000 izlagača iz 29 zemalja, među kojima je i Hrvatska, kako bi se čitalačkoj publici predstavili najnoviji naslovi. Hrvatska će, u okviru manifestacije »Mali jezici - bogata književnost«, 25., 26., i 27. ožujka moći predstaviti svoje pisce i njihova djela, zajedno s izlagačima iz Slovačke, Češke, Mađarske, Estonije, Cipra, Litve, Malte, Grčke i Finske. Na hrvatskom štandu posjetitelji će se u subotu moći informirati i o dva najveća međunarodna sajma knjiga koji se održavaju u Hrvatskoj: Interliberu u Zagrebu i Sajmu knjiga u Puli. Njemačka savezna država Saska, grad Leipzig i Udruga njemačkih izdavača i prodavača će po 11. put dodijeliti posebnu Nagradu za razumijevanje u Europi, koja se dodjeljuje za promicanje razumijevanja među europskim narodima. Ove godine tu će nagradu primiti bošnjački pisac Dževad Karahasan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dobitnici nagrade »Saint-Exupery« </p>
<p>PARIZ, 25. ožujka</p>
<p> – Dobitnici francuskih nagrada »Saint-Exupery« za 2004. za dječje knjige koje promiču ljudske vrijednosti i altruizam, službeno su objavljeni ovih dana u Parizu. Žiri je odabrao u kategoriji francuskog romana »Princa privida« pripovjedačice Catherine Zarcate, knjigu o neobičnim doživljajima jednoga dječaka. Nagrada za najbolju slikovnicu dodijeljena je »Tako plavo plavom« Jean-Françoisa Dumonta, Nagrada frankofonije dodijeljena je »Plavoj sreći« libanonske spisateljice Lamie el Saad, svjedočanstvu djeteta-žrtve rata. . (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ivanišević: Trebala mi je ovakva pobjeda </p>
<p>Talijanska kvalifikantica Rita Grande u dvoboju prvog kola slavila je protiv Majoli rezultatom 6-2, 1-6, 6-3 </p>
<p>MIAMI, 25. ožujka</p>
<p> – Mario Tudor ostao je u Splitu, a Goran Ivanišević u Miamiju je nekoliko sati trenirao s Bobom Brettom, s kojim je ostao u odličnim odnosima. A onda je sljedećeg dana »režirao« još jedan triler, svojstven samo za 32-godišnjeg Splićanina. </p>
<p>Od servisa za meč u drugom setu Ivanišević je stigao do spašavanja meč-lopte u »tie-breaku« trećeg seta. Najbolji servisi ponovno su stigli u presudnim poenima, pa je nakon nešto više od dva sata Francuz Nicolas Escude morao stisnuti ruku trenutačno 592. tenisaču na ulaznoj listi. </p>
<p>– Trebala mi je ovakva pobjeda. Ponekad sam se osjećao potpuno izgubljeno. Pitao sam se: »Pa što radiš ovdje, kod kuće imaš kćer, makni se s terena.« Ali, ponekad sam tako dobro pogodio, bio sam sretan kao dijete, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Peti meč otkako se vratio, druga pobjeda. Ulihrach u Milanu i Escude u Miamiju, 6,5 milijuna američkih dolara vrijednom ATP turniru iz masters serije, poznatog i kao peti Grand Slam. Oba se puta vratio s ruba poraza. Protiv Escudea, 11. tenisača svijeta, sve je podsjećalo na 1996. godinu, kad je Ivanišević stigao do finala u Miamiju. Osam je godina poslije vodio sa 6-4, 5-4 i servirao.</p>
<p>– Mislio sam da je gotovo. Iznenadio sam samog sebe koliko sam lagano igrao do tada i kako sam samo prestao igrati. No, ostao sam jak u glavi, i dalje sam se borio. Prije bi treći set Escude dobio sa 6-1, a ja bih otišao kući. Ipak, sada su neka druga vremena, komentirao je Ivanišević. </p>
<p>Moglo je ostati više snage za 17-godišnjeg Španjolca Rafaela Nadala u idućem kolu. No, neće se Ivanišević previše buniti ako će i taj meč odlučivati »rulet« trećeg seta. Sa svakom pobjedom u meču koji odlučuje poen ili dva, spremniji i opasniji bit će u Wimbledonu. </p>
<p>Iako se Zagrebom proširio glas daMajoli putuje u Miami priželjkujući dobar rezultat, 26-godišnja Zagrepčanka bacila je još jedan djelić svog ugleda i imidža u nepovrat. Talijanska kvalifikantica Rita Grande u dvoboju prvog kola 3,06 milijuna američkih dolara vrijednog WTA turnira slavila je sa 6-2, 1-6, 6-3.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, tenisači: Kiefer – Andreev 6-4, 6-3, Pavel – Tursunov 6-2, 7-6 (4), T. Martin – Heuberger 3-6, 6-4, 6-2, Benneteau – Morrison 6-3, 2-6, 7-5, LJUBIČIĆ – Sanguinetti 6-1, 6-3, Ferreira – Sluiter 6-3, 6-1, Koubek – A. Martin 2-6, 7-6 (3), 6-0, IVANIŠEVIĆ – Escude 6-4, 5-7, 7-6 (7), Ginepri – Ramirez-Hidalgo 6-2, 6-2, Davidenko – T. Johansson 6-2, 2-6, 6-3, Kučera – Bogomolov 0-6, 7-6 (3), 6-4, Ascione – Arazi 7-5, 6-4, Melzer – KARLOVIĆ 6-4, 6-4, Soderling – Ferrer 7-6 (5), 6-4; tenisačice: Marrero – Haynes 7-6 (3), 7-6 (1), Grande – MAJOLI 6-2, 1-6, 6-3, Kukalova – Stevenson 5-7, 7-5, 6-0, Morigami – Snyder 6-4, 6-2, Golovin – Medina-Garrigues 6-1, 6-3, Vento-Kabchi – Pin 7-6 (4), 7-5, Kapros – Sun 5-7, 6-2, 6-1, Lee-Waters – Vakulenko 6-3, 7-6 (3), Jackson – Casanova 6-4, 6-4, Janković – Schaul 6-1, 5-7, 6-3, Čladkova – Cervanova 6-7 (4), 6-4, 6-4, Asagoe – Srebotnik 6-1, 7-6 (5), Kremer – Cho 6-4, 7-6 (7), Garbin – Czink 6-3, 6-3, Craybas – Harkleroad 6-2, 3-0 predaja. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibosi još bez pobjede</p>
<p>VITORIA</p>
<p> – Košarkaši Cibone i dalje će pričekati na prvu pobjedu među 16 momčadi Eurolige. U 4. kolu II kruga Tau Ceramica je s uvjerljivih 95-76 (51-26) svladala oslabljene cibose koji su igrali bez Rimca i Vrankovića. </p>
<p>Sve je bilo jasno od prve minute, španjolska momčad odmah se odvojila na osjetniju razliku i nakon prve četvrtine povela 29-11. Cibosima je prijetila prava katastrofa, zaostajali su i 29 poena, ali su u 4. četvrtini »popravili dojam«. </p>
<p> • Dvorana Fernando Buesa</p>
<p>TAU CERAMICA – CIBONA VIP 95-76 (29-11, 22-15, 22-18, 22-32)</p>
<p>TAU CERAMICA: Scola 4, Nocioni 22 (7-7), MACIJAUSKAS 6 (1-1), Calderon 9 (6-6), VIDAL 19 (3-4), PRIGIONI 6, Buesa, DAVID 10 (2-2), Splitter 7 (1-1), BETTS 10 (2-8). </p>
<p>CIBONA VIP: Kus 16 (2-2), KRASIĆ 3, Žižić 9 (3-4), GOLEMAC 9 (3-4), SESAR 17 (1-3), Štimac, Mance 7 (3-4), Mamić 1 (1-2), POLJAK 7 (1-2), POPOVIĆ 7. </p>
<p>SUCI: Sudek (Svk), Pilipauskas (Lit), Cmikiewicz (Polj). GLEDATELJA: 8000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sergi VIDAL. </p>
<p> • Ostali rezultati, skupina E: Efes Pilsen – Pau-Orthez 78-61; skupina F: Barcelona – Montepaschi 85-86. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Obiora Nnaji potpisao za Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Košarkaški klub Zagreb pojačao se dovođenjem nigerijskog igrača Obiore Nnajija. S obzirom na istek roka za registriranje novih igrača, 26-godišnji centar, visok 210 cm, potpisao je ugovor s »mravima« do kraja sezone, pa će im pomoći igrama u Ligi Ožujsko. Za razliku od petorice centara koji su ove godine prošli kroz Trnsko (na probnom su roku bili Jennings, Booker, Bridgewater, Radoš i Tate), Nigerijac, koji je trenirao i u kampu Orlando Magica, mogao bi se nametnuti kao rješenje na poziciji centra na kojoj su zagrebaši dosta »tanki«. </p>
<p>Nnaji je igrački zanat pekao u Libanonu, a dio igračke karijere proveo je i u pekinškom klubu Peking Ducks. Prema informacijama iz kluba, Nigerijac se iskazuje na treninzima i čini se da bi napokon mogao biti rješenje na centarskoj poziciji kluba iz Trnskog. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ni suđenje nije omelo Bryanta </p>
<p>NEW YORK, 25. ožujka</p>
<p> – Giričekov Utah Jazz izgubio je u Seattleu od SuperSonicsa sa 77-84, a hrvatski je košarkaš za 11 minuta postigao tri koša, pogodivši samo jednu od deset lopti. Junak dvoboja bio je Ray Allen sa 26 poena, od čega je 18 postigao u trećoj četvrtini, kada je Seattle napravio razliku od 22 koša. Utah se vratio zahvaljujući Rusu Andreju Kiriljenku (16) na samo tri poena zaostatka 25 sekundi prije kraja, no tada je šestu pobjedu Seattlea zaredom osigurao Allen. Utah se bori za doigravanje, u kojem su košarkaši iz Salt Lake Cityja bili 21 godinu zaredom, a sada ih je na osmom mjestu Zapada pretekao Denver. </p>
<p>Izgubili su i Kukočevi Milwaukee Bucksi, i to u Oaklandu od Golden State Warriorsa sa 89-98, a Pink Panther igrao je samo 11 minuta, uz učinak po dva koša i skoka, uz šut iz igre 1-4. Mike Dunleavy (18) i Eric Dampier (18, 13 skokova) zaslužni su za petu pobjedu zaredom Warriorsa, koji teško mogu u doigravanje, za razliku od Bucksa. </p>
<p>U derbiju lige Indiana Pacersi na svom su parketu svladali Dallas Maverickse (103-99), pa je momčad iz Indianapolisa ponovno zasjela na čelo lige sa 52 pobjede i 19 poraza. Pacersi su do pobjede došli bez najboljeg igrača Jermainea O'Neala, no zato su imali čak sedmoricu s više od deset postignutih koševa. Nijemac Dirk Nowitzki predvodio je Mavse sa 22 poena. </p>
<p>Veliki derbi Zapada igrao se u Los Angelesu, gdje je Kobe Bryant sa 36 poena odveo Lakerse do pobjede nad Sacramento Kingsima sa 115-91. Bryant je briljirao u danu koji je počeo buđenjem u 4 i odlaskom na ročište u Colorado, gdje mu se sudi zbog silovanja. No, to ga nije omelo da navečer odigra fantastičnu utakmicu. </p>
<p> • Rezultati: Seattle – Utah 84-77 (Giriček - 11 minuta, 3 koša, 1 skok), Golden State – Milwaukee 98-89 (Kukoč - 11 minuta, po 2 koša i skoka), Orlando – Miami 90-105, Philadelphia – Phoenix 99-94, Indiana – Dallas 103-99, New York – Memphis 97-111, Denver – Minnesota 101-92, Portland – LA Clippers 91-85, LA Lakers – Sacramento 115-91, Houston – Toronto 90-89 (produžetak). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Grozničava potraga za kreatorom </p>
<p>Glasove javnosti koji u Barićev sastav zazivaju Nenada Bjelicu i Ivana Leku ne treba shvatiti zlonamjerno. Navijači koji prate reprezentaciju mogu vrlo dobro vidjeti što nedostaje njihovoj momčadi </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Zašto izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić toliko inzistira na povratku u reprezentaciju Zvonimira Solde, 37-godišnjega kapetana Stuttgarta, koji se od najbolje vrste oprostio nakon europske smotre u Aziji prije dvije godine? </p>
<p>Na to se pitanje može odgovoriti protupitanjem – je li Barić svjestan da njegov vapaj za Soldom zvuči kao krik očajnika koji će u mogućem Soldinom odustajanju potražiti alibi? </p>
<p>Bilo kako bilo, javnost nije s odobravanjem dočekala poziv Soldi, koji je prije nekoliko dana predsjedniku Saveza Vlatku Markoviću rekao - ne! </p>
<p>– Moja je dužnost u reprezentaciju pozvati svakog igrača koji igra dobro, bez obzira na godine, pokušat će se opravdati Barić, temeljeći svoje ideje o Soldi kao pojačanju za vezni red gotovo kao - spasonosno rješenje. </p>
<p> Istina je da Bariću kronično nedostaje veznih igrača, nije jednom spomenuto kako Niko Kovač, Rosso, Jerko Leko i ostali nisu u stanju prirediti »sitan vez« s pravom loptom za napadače, barem ne u tolikoj mjeri koliko je naš prosječan reprezentativni navijač navikao tijekom »vatrenih« godina. </p>
<p> Naš je današnji vezni red doista prepun rudara, bez inženjera. Iako je Soldo vrhunski igrač, ipak ga se ne može svrstati u kategoriju inženjera, ali nije ni tipičan rudarski tip igrača. Soldo ima finu loptu, no ne prečestu. Najbolje partije u reprezentaciji za vrijeme Blaževića pružao je kao podrška inženjerskom tandemu Boban-Asanović. </p>
<p>Kako bi Barić koristio Soldu? Staviti ga za kreatora može biti skupa pogreška, jer to Soldo doista nije. Tim više, opasno je Soldi nametnuti imperativ »spasitelja veznog reda« te čekati od njega ono za što nije toliko sposoban. Soldo je vrhunski igrač, ali nije »fantasista«. </p>
<p>Hrvatski nogomet u ovome trenuku doista pati od malobrojnosti igrača-kreatora. To i ne mora čuditi, jer su takvi igrači uvijek bili prava rijetkost, a trojicu koju smo imali istodobno (Boban, Asanović i Prosinečki) možemo smatrati doslovce paranormalnom pojavom. </p>
<p>Je li Bariću Soldo ostao kao jedino rješenje za krpanje rupa u veznom redu? Ostavši bez Nike Kranjčara, koji je bio zamišljen kao dobra mogućnost za kreaciju koja nedostaje, Barić je morao pronaći neke nove ideje. No, potez s pozivanjem Solde među onima koji prate događaje u reprezentaciji iz sata u sat veliko je iznenađenje. </p>
<p>Nije istina da drugih rješenja nije bilo. Barić je dosad uvijek bio spreman pružiti priliku igraču koji je naglo došao u formu, stoga nas posebno čudi da se nije sjetio Nenada Bjelice, koji izvrsno igra u Kaiserslauternu, ili čak i Ivana Leke, koji je konačno proigrao u Malagi i jedan je od najzaslužnijih za sjajnu pobjedonosnu seriju svoga kluba. Da sve bude i bitnije u cijeloj priči, obojica su igrači koji vole misliti i kreirati, a to je upravo ono što Barićevu stroju najviše nedostaje. </p>
<p>Iako bi pozivanje tih igrača možda bilo pomalo rizično, radije smo mišljenja da ih se moglo provjeriti, jer je upravo savez organizirao više prijateljskih utakmica kako bi se konačno ustalila i uigrala momčad za europsku smotru te provjerili nogometaši za koje postoje određene sumnje. </p>
<p>Zato glasove javnosti koji u Barićev sastav zazivaju Bjelicu i Leku ne treba shvatiti zlonamjerno. Navijači koji zdušno prate reprezentaciju mogu i te kako dobro vidjeti što nedostaje njihovoj momčadi. Uostalom, hrvatski je navijač kad je reprezentacija u pitanju osjetljiv samo na jednu pojavu - mnogo stopera u veznom redu. Ponavljamo, Nenad Bjelica i Ivan Leko nikad nisu bili stoperi. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Carioca postaje Crorioca</p>
<p>»Drago mi je da će Eduardo igrati u mladoj reprezentaciji, a uvjeren sam da će</p>
<p> za izvjesno vrijeme dogurati i do naše najbolje selekcije. Uzgred, mi ćemo i neke sadašnje A reprezentativce dati mladoj selekciji za EP u Njemačkoj, kako bismo ih poslije vratili u A sastav«, kaže izbornik Otto Barić</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Eduardo da Silva napokon u dresu hrvatske reprezentacije? Ovakav bismo kadar uskoro doista i mogli ugledati, i to najkasnije 27. svibnja u Oberhausenu protiv selekcije Srbije i Crne Gore na startu Europskog prvenstva mladih selekcija. Dakako, uz uvjet da ga u međuvremenu poštede ozljede...</p>
<p> Nakon više od godinu dana medijskih priča o Eduardovom dobivanju hrvatskog državljanstva, sada je napokon načinjen i prvi službeni korak. U četvrtak su se u prostorijama maksimirskog kluba za istim stolom našli hrvatski izbornik Otto Barić, glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, Dinamov trener Nikola Jurčević i, dakako, sâm Eduardo.</p>
<p> – Željeli bismo vidjeti Eduarda da Silvu u hrvatskom dresu, naglasio je Srebrić. – A, to je - obostrana želja. Na zajedničkom smo sastanku prvo zamolili Eduarda da se precizno izjasni o ovoj temi, pa tek nakon toga može krenuti cijela procedura oko državljanstva i nastupa za reprezentaciju.</p>
<p> A što, dakle, kaže Eduardo? Njegovo je izlaganje kratko i jasno:</p>
<p> – Odlučio sam uzeti hrvatsko državljanstvo i sretan sam što ću igrati za mladu hrvatsku reprezentaciju.</p>
<p> Izbornik mlade reprezentacije, Martin Novoselac, još je ranije javno naglasio kako bi rado vodio Eduarda na EP u Njemačku.</p>
<p> – Željeli smo svakako čuti i stav Eduardovih roditelja. I oni su dali potvrdan odgovor. Sad, dakle, slijede dogovori između kluba i saveza s ciljem da ovu zajedničku želju pretvorimo u realnost. Na njemu samom je, naravno, da učini sve za svoj daljnji razvoj i da svojim igrama i dalje ističe kandidaturu za reprezentaciju, dodao je Srebrić.</p>
<p> Iznimno visoko mišljenje u maksimirskom Brazilcu ima i izbornik seniorske selekcije Otto Barić.</p>
<p> – Eduarda sam uočio prije godinu dana i uvidio da je pravi »materijal«. Apsolutno! Čestitam i Dinamu i treneru Jurčeviću, jer je Eduardo u ovome klubu u posljednjih godinu dana doista napredovao. Drago mi je da će igrati u mladoj reprezentaciji, a uvjeren sam da će za izvjesno vrijeme dogurati i do naše najbolje selekcije. Uzgred, mi ćemo i neke naše sadašnje A reprezentativce dati mladoj selekciji za EP u Njemačkoj, kako bismo ih poslije vratili u A sastav. Tu mislim na Srnu, Babića, Petrića, Kranjčara...</p>
<p> Dakako, Barić je pritom mislio i na maksimirskog »cariocu«.</p>
<p> – Gledao sam ga kako se ponaša na igralištu. Protivnici često znaju na njega opasno startati, ali on im ne vraća istom mjerom, već sve želi riješiti na pravi, igrački način. Svojedobno smo imali igrače takvoga profila, ali nam sad nedostaju. </p>
<p> Dakako, ovo nije nikakav uvjet za Eduardov ulazak u A selekciju. Barić je samo aludirao na sjajnu golgetersku seriju mladoga Brazilca koji je u posljednjih pet Dinamovih utakmica zabio četiri gola. Točan termin Eduardove premijere u hrvatskom dresu još uvijek je teško precizirati, no gotovo je sigurno da će cjelokupna procedura biti zgotovljena do početka EP u Njemačkoj.</p>
<p> A sad bismo, eto, mogli otvoriti svojevrsni »natječaj« za umjetničko nogometno ime mladome nogometnom virtuozu. Poznato je, naime, da se Brazilci vole poigravati nogometnim nadimcima, a jedan od rasprostranjenijih je - Carioca. Ovo je, inače, kolokvijalni naziv za žitelje Rio de Janeira. A kako je Eduardo rođen upravo u tom gradu, možda bismo mu mogli nadjenuti kakvu hrvatsku inačicu ovoga popularnog brazilskog nadimka. Umjetničko ime bi mu, recimo, moglo biti - Crorioca.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Arsenal najagresivniji, Monaco najefikasniji</p>
<p>Jedini neporažen je madridski Real, koji je upisao šest pobjeda i tri neodlučena rezultata, ali dojam je da sastavi u španjolskoj ligi protiv »kraljevskoga kluba« igraju hrabrije, a samim tim i uspješnije </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Koji je klub u dosadašnjem tijeku nogometne Lige prvaka pokazao najljepši i najbolji nogomet? Ukusi su različiti, za neke je to Real, za neke Arsenal, a za neke, pak, Milan. </p>
<p>A što kaže statistika? Svi su klubovi koji ostali u konkurenciji za naslov europskog prvaka ove sezone dosad odigrali po devet utakmica u Ligi prvaka, pa smo usporedili njihove dosadašnje učinke kao što su broj udaraca u okvir vratiju, broj udaraca pored vratiju, postotak posjeda lopte te, naravno, uspješnost.</p>
<p>Najviše udaraca prema suparničkim vratima uputili su igrači Arsenala, čak 120, od toga 66 u okvir vratiju i 54 pored vratiju. Svim tim udarcima »topnicima« su svladali protivničke vratare 15 puta, pritom ostvarivši pet pobjeda te po dva neodlučena rezultata i poraza. U šest utakmica u natjecanju u skupini Arsenal je imao posjed lopte 54 posto, a i u tri je utakmice ovog proljeća lopta bila pod kontrolom njegovih igrača 53 posto vremena. </p>
<p>Zanimljivo, druga je momčad po broju udaraca prema suparničkim vratima Porto. Njegovi su igrači pucali na vrata 117 puta (60 u okvir, 57 pored vratiju) i pritom postigli 16 pogodaka. Još jedan podatak ide u korist Porta, igrači trenera Mourinha u natjecanju po skupinama kontrolirali su loptu 54 posto vremena, a taj je postotak u proljetnom nastavku narastao na čak 56 (u dva dvoboja protiv Manchester Uniteda čak 58). Porto je posebno jak na svom stadionu, na kojem radi konstantni pritisak na suparničku polovicu i evidentno je da mnogo češće ugrožava protivničke vratare kad igra kao domaćin. Inače, Porto je u dosadašnjem tijeku Lige prvaka ostvario pet pobjeda, tri neodlučena rezultata i poraz.</p>
<p>Milan je doživio pravi preporod u proljetnom nastavku, u šest kola u natjecanju po skupinama postigao je tek četiri pogotka iz 73 polušaja (35 u okvir, 38 pored vratiju), da bi u tri utakmice u sustavu na ispadanje postigao osam pogodaka iz 40 udaraca (23 u okvir, 17 pored vratiju). Upravo je zbog te odlične proljetne forme i sjajnih predstava protiv Sparte i Deportiva na San Siru Milan izbio u prvi plan kao glavni kandidat za obranu naslova. »Crveno-crni« su i posljednji kojima je uspjelo obraniti naslov europskog prvaka, no otada je prošlo čak 14 godina (1989. i 1990.). Baš ako i Arsenal, Milan je ove sezone u Ligi prvaka ostvario pet pobjeda, te po dva remija i poraza. </p>
<p>U prvoj fazi Lige prvaka Milan je kontrolirao loptu 53 posto vremena, a u proljeće je taj postotak povećan na 57. </p>
<p>Po imenima najjaču momčad ima madridski Real, a »kraljevski klub« posebno je jak u napadačkom dijelu. No, brojke ne idu u prilog konstataciji da je Real izrazito napadačka momčad. Prema suparničkim vratima uputili su 112 udaraca (57 u okvir, 55 pored vratiju) i pritom postigli 17 pogodaka. </p>
<p>Doduše, vidljiv je respekt suparnika prema imenima koje Madrižani imaju u svom sastavu, pa je Real u dosadašnjih devet utakmica upisao šest pobjeda i tri neodlučena rezultata. Real je u prvom dijelu natjecanja držao loptu u svom posjedu 54 posto vremena, a u proljetnom nastavku samo 50 (protiv Bayerna tek 47). Dojam je da klubovi u španjolskoj ligi igraju hrabrije protiv Reala, više ga napadaju i stoga imaju više uspjeha. </p>
<p>Chelsea je prošao u četvrtfinale preko Stuttgarta ukupnim rezultatom 1-0, a u tih 180 minuta uputili su tek 12 udaraca prema Timu Hildebrandu. Ustvari, Chelsea je mnogo bolje igrao u jesenskom dijelu kad je postigao devet pogodaka, a u proljeće su tek dva puta svladali suparničke vratare. Skupocjeni sastav Claudija Ranierija ukupno je uputio 102 udarca prema vratima (48 u okvir, 54 pored vratiju), uz pet pobjeda, tri remija i jedan poraz. Za razliku od jeseni, kada je Chelsea držao loptu u svom posjedu čak 58 posto vremena, u proljeće je taj postotak pao na 47. </p>
<p>Vrlo sličnu statistiku što se tiče udaraca na vrata kao i Chelsea imaju Deportivo i Monaco. Deportivo je uputio 101 udarac na suparnička vrata (44 u okvir, 57 pored vratiju), a Monaco 100 (53 i 47). </p>
<p>Deportivo je u prvih šest utakmica držao loptu u svom posjedu 50 posto, a u nastavku 46 posto, dok je Monaco sastav koji je najmanje od svih četvrtfinalista kontrolirao loptu, u natjecanju po skupinama 46 posto, a na proljeće se taj postotak povisio na čak 53, ali ponajprije zbog dominacije u uzvratu protiv Lokomotiva (63 posto). Deportivo je postigao 15 golova uz pet pobjeda, remi i tri poraza, a Monaco je sa čak 19 pogodaka najefikasniji sastav Lige prvaka sa četiri pobjede, dva remija i tri poraza. </p>
<p>Jedini klub koji niti nakon devet utakmica nije uputio troznamenkast broj udaraca prema suaprničkim vratima je Lyon, tek 92 (41 u okvir, 51 pored vratiju).</p>
<p> To im je bilo dovoljno za devet pogodaka, pet pobjeda, remi i tri poraza.</p>
<p> Igrači Lyona kontrolirali su loptu 49 posto vremena u natjecanju po skupinama, a 48 posto u proljetnom nastavku. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Blair kod Gadafija, Libija napokon gubi status međunarodnog izopćenika</p>
<p>Pukovnik Gadafi, jedan od najvećih ekscentrika svjetske politike, pretvorio se u razmetnog sina kojega London i Washington žele primiti u svoje naručje/ Blair je prvi britanski premijer koji je posjetio Libiju od 1943., kada je to učinio Winston Churchill</p>
<p>LONDON, 25. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Izgledate dobro, još ste mladi«, rekao je Moammar el Gadafi u četvrtak svome gostu Tonyju Blairu. »Dobro je napokon biti ovdje nakon toliko vremena«, uzvratio je Blair.</p>
<p>Libijski vođa primio je britanskog premijera u svom beduinskom šatoru nedaleko od Tripolija. Njihovo druženje pouzdani je znak da Libija napokon gubi status međunarodne izopćenice. Neke sumnje prema libijskom režimu još postoje.</p>
<p>Blaira su tako tijekom cijelog boravka pratili i čuvali deseci britanskih komandosa. No, uzevši u cjelini, odnosi Londona i Tripolija uzeli su veliki zalet. Libija je nekoć bila poznata kao sponzor raznih terorističkih grupa, uključujući sjevernoirsku IRA-u. I drugi incidenti narušavali su njene odnose sa Zapadom.</p>
<p> Godine 1984. jedan je Gadafijev diplomat u Londonu smrtno ranio britansku policajku Yvonne Fletcher, ali je, zaštićen diplomatskim imunitetom prošao nekažnjeno. Vjeruje se da je Libija izazvala i rušenje aviona kompanije PanAmerican nad Škotskom 1988., pri čemu je poginulo 270 ljudi.</p>
<p>Libija je u međuvremenu preuzela odgovornost i za rušenje američkog aviona i za smrt britanske policajke, te izrazila spremnost da u oba slučaja plati odštetu. To kao i izručivanje libijskih krivaca za zračnu tragediju nad Škotskom, pridonijelo je postupnoj normalizaciji odnosa s Londonom. </p>
<p>U prosincu 2003. godine uslijedila je nova senzacionalna najava, da se Libija odriče svojih programa oružja masovnog uništenja. Bio je to vrlo krupan politički poen za London i Washington. George Bush i Tony Blair smatraju, naime, kako je veliki Gadafijev zaokret najbolji dokaz da je vojno kažnjavanje Saddama bilo odgojno za druge nestabilne režime.</p>
<p>Blair je prvi britanski premijer koji je posjetio Libiju od 1943., kada je to učinio Winston Churchill. Do njegova posjeta došlo je samo nekoliko dana nakon sto je u Tripoliju boravio i zamjenik američkog državnog tajnika William Burns.</p>
<p> Ugledni komentator BBC Andrew Marr tvrdi da Blairov odlazak u Libiju označava apsolutno presudni trenutak u povijesti regije, možda čak i u povijesti rata protiv terorizma. Britanci nude pomoć u izobrazbi libijskih časnika na svojoj uglednoj vojnoj akademiji Sandhurst. </p>
<p>Tripoli se nada da će Britanija pomoći i u skidanju preostalih međunarodnih sankcija. Moammar el Gadafi je, čini se, poželio da njegova zemlja ponovo postane normalnom državom, koja može imati uobičajene trgovinske i druge odnose sa svijetom. Međunarodna izolacija otjerala je Libiju u siromaštvo. Normalizacija pak znači unosne ugovore sa Zapadom oko korištenja nafte kojom Libija obiluje.</p>
<p>London i Washington spremni su dobro nagraditi Gadafijevu iznenadnu kooperativnost vjerojatno i kao svijetli primjer drugim spornim režimima. Za neke je Blairov odlazak u Tripoli ipak sporan. Britanska oporba smatra i taj posjet i njegov tajming vrlo upitnim. Britanski premijer otišao je Gadafiju samo dan nakon što je u Madridu bio na ispraćaju žrtava nedavnog krvavog terorističkog udara na španjolsku prijestolnicu.</p>
<p>Neki to smatraju nezgodnom podudarnošću, budući da je Libija nekoć i sama sponzorirala terorizam. Moglo se čuti i pitanje zašto britanski premijer ide u posjet čovjeku koga je Ronald Reagan jednom nazvao »bjesnim psom Srednjeg istoka«.</p>
<p> No, usprkos svemu, normalizacija s Tripolijem je u zraku. Pukovnik Gadafi, jedan od najvećih ekscentrika svjetske politike, pretvorio se u razmetnog sina koga London i Washington žele primiti u svoje naručje. Britanske tvrtke već ispituju kakve su mogućnosti korištenja libijske nafte. </p>
<p> Naftni div Shell upravo je potpisao ugovor koji mu daje prava da u Libiji traga za zalihama plina ispod površine mora. Tvrtka za naoružanje BAE Systems vodi pregovore o suradnji u zrakoplovnoj industriji. Inače, Blair rekao je uoči svog posjeta Tripoliju da želi ponuditi pomoć državama koje se žele odreći terorizma i oružja masovnog uništenja, kao što je to ispravno i hrabro odlučila učiniti Libija. Britanski premijer je dodao kako to ne znači zaboraviti bol prošlosti, ali znači priznanje kako je vrijeme da se ide dalje.</p>
<p>Blairov posjet podijelio je obitelji poginulih u zračnoj tragediji nad Lockerbiejem. Amerikanka Kathleen Flynn, čiji je sin bio među poginulima, smatra putovanja britanskog premijera u Libiju uvredljivim. Britanac Jim Swire, koji je u istoj tragediji izgubio kćer, drži međutim kako će taj posjet umanjiti šanse da se slična tragedija ponovi.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sharon poziva na mir s Arapima, Arafat zaziva mir na »svetoj zemlji«</p>
<p>Šezdesetak palestinskih intelektualaca pozvalo Hamas da se suzdrži od osvetničkih akcija / Glavni stožer Hamasa nakon ubojstva svog duhovnog vođe nastoji svim silama pokazati jedinstvo pokreta koji prolazi stanje šoka i zasad bespomoćnog bijesa</p>
<p>ANKARA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon je pozvao na uspostavu mira sa Arapima. On je, u povodu obilježavanja 25. godišnjice mirovnog sporazuma s Egiptom iz Camp Davida, poručio da Izrael želi živjeti u dobrousjedstvu, miru i sigurnosti s arapskim zemljama. </p>
<p>Međutim, Sharonove riječi nisu se doimale suviše uvjerljivo zbog odsustva egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka koji je u zadnjem trenutku otkazao posjet Izraelu zbog, kako je rečeno u Kairu, svirepog ubojstva duhovnog vođe Hamasa šeika Ahmeda Yassina.</p>
<p> Time je poslana jasna egipatska poruka Sharonu da kojoj je mir u srednjoistočnoj zbilji nedjeljiv. </p>
<p>Gotovo istodobno oglasio se i palestinski vođa Yasser Arafat. »Mi smo protiv agresije na civile bili oni Izraelci ili Palestinci«, rekao je. Arafat je također kazao kako je njegov stožer u Ramallahu, na Zapadnoj obali, za »mir na svetoj zemlji«. Takvom uravnoteženom porukom palestinski vođa je očito pokušao pridobiti simpatije međunarodne zajednice, ali i otupiti oštricu napada izraelske vojske u Pojasu Gaze i nekim dijelovima Zapadne obale. </p>
<p>Na istoj crti mira našlo se i šezdesetak istaknutih palestinskih intelektualaca. Štoviše, oni su pozvali rukovodstvo Hamasa da se suzdrži od osvetničkih akcija. To bi po njihovom mišljenju dovelo do novih krvoprolića u kojima bi Palestinci nesrazmjerno više stradali, a bile bi vrlo ozbiljno ugrožene palestinske težnje za samostalnom državom.</p>
<p>Širom svijeta ne prestaju osude ciljanog ubojstva šeika Yassina na kojega je u ponedjeljak iz izraelskog jurišnog helikoptera ispaljen smrtonosni projektil. Oštru javnu kritiku izrekla je i UN-ova Komisija za ljudska prava sa sjedištem u Genevi. U usvojenoj rezoluciji kaže se da Izrael ciljanim ubojstvima izlazi izvan okvira međunarodnog prava i da takvo nekontrolirano ponašanje predstavlja izravnu prijetnju miru i sigurnosti na Srednjem istoku. </p>
<p>Pristaše Hamasa se još ne mogu pomiriti s činjenicom da su ostali bez svog velikog i neospornog autoriteta - šeika Yassina. To je pokazalo i okupljanje desetaka tisuća hamasovaca na stadionu Yarmuk u Gazi gdje je odana posljednja počast utemeljitelju i duhovnom vođi Hamasa. Pozivi na brzu osvetu čuli su se sa svih strana.</p>
<p>Izborom pedijatra Abdelaziza Rantissija (56) za novog čelnika, na čelo militantne skupine Hamas došao je oštar protivnik židovske države. Zahvaljujući svojim vatrenim govorima u kojima poziva na osvetu zbog ubojstva šeika Yassina, Rantissi je postao glavno lice na televizijskim ekranima. </p>
<p>Međutim, čelnik političkog krila Hamasa ostaje i dalje Khaled Meshaal koji živi u Damasku. On je već javno obznanio kako je nužno ubiti izraelskog premijera Sharona. No, njegovi javni istupi često imaju prizvuk »savjeta« sirijskog režima Bashara al Assada. </p>
<p>Glavni stožer Hamasa nakon ubojstva svog duhovnog vođe nastoji svim silama pokazati jedinstvo pokreta koji prolazi kroz stanje šoka i zasad bespomoćnog bijesa. No, kad se zbivanja primire, razlike u stajalištima vođa u Gazi i Damasku, koje su oduvijek bile izvorom napetosti u pokretu, mogle bi ponovno izbiti na površinu. </p>
<p>Kad je Hamas prošle godine proglasio jednostrani prekid vatre sa Izraelom, iza tog poteza stajao je politički vođa Meshaal. Rantissi se oštro protivio toj odluci, ali je umjereni šeik Yassin odbacio njegova stajališta. Ako se izraelske postrojbe povuku iz Pojasa Gaze, što se najavljuje, Hamasova borba protiv Izraela ali i palestinskih vlasti pod kontrolom Yassera Arafata, mogla bi dostići krvavi vrhunac.</p>
<p>Takva uzbuđenja moglo bi prirediti Hamasovo vojno krilo Brigade Ezzedine al Qassam. »Naše akcije bit će poput erupcije vulkana, žestoke i nepredvidive«, poručio je vođa tog vojnog krila Mohammed Dief.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Berger: CIA od Clintona dobila sve potrebne ovlasti za likvidaciju Bin Ladena</p>
<p>WASHINGTON, 25. ožujka</p>
<p> - Amerikanci su mogli napasti Osamu bin Ladena tri puta 1998. i 1999. godine, no akcije su u posljednji trenutak otkazane, bilo zbog straha od civilnih žrtava, bilo zbog nepovjerenja u izvore, otkriva se u izvješću američkog istražnog povjerenstva za terorističke napade 11. rujna.</p>
<p>Tri puta, u prosincu 1998. i u veljači i svibnju 1999., mnogo prije terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., američke obavještajne službe uspjele su lokalizirati Osamu bin Ladena, vođu terorističke mreže Al Qaide odgovorne za napade na New York i Washington u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi.</p>
<p>Izvješće precizira, npr., da je u prosincu 1998. Bin Laden lokaliziran u Kandaharu, na jugoistoku Afganistana. Napad je u posljednji trenutak otkazan jer je direktor CIA-e George Tenet posumnjao u pouzdanost izvora i bojao se civilnih žrtava budući da se u blizini mete nalazila džamija. </p>
<p>Druga prilika propuštena je u veljači 1999. godine. Bin Laden je bio lokaliziran u jednom logoru na jugozapadu Afganistana, u blizini popularnog lovišta koje često posjećuju čelnici zaljevskih zemalja. Iako se Bin Laden više od tjedan dana nalazio daleko od naseljenog područja, napad nije izveden jer su se Amerikanci bojali da ne ubiju nekog arapskog princa ili drugog visokog dužnosnika koji su se možda nalazili u njegovoj blizini. </p>
<p>U svibnju 1999. Bin Laden se također nalazio u Kandaharu više od pet noći zaredom, no CIA je ponovno sumnjala u pouzdanost izvora. Izvješće ističe da se Bin Ladena pokušalo ubiti 20. kolovoza 1998., nakon napada na američka veleposlanstva u Nairobiju i Dar-es-Salamu, kada je bombardirana tvornica u Sudanu, no vođa Al Qaide tamo se nije nalazio.</p>
<p>Clintonova administracija dala je CIA-i sve potrebne ovlasti i sredstva za likvidaciju terorističkog vođe Osame bin Ladena, rekao je u utorak poslije podne Samuel Berger, savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.</p>
<p>»Nije moglo biti nikakve sumnje u namjere predsjednika Clintona kada je poslao 60 krstarećih projektila 'Tomahawk' na Bin Ladena u kolovozu 1998.«, rekao je Berger pred istražnim Povjerenstvom za 11. rujna koje zasjeda dva dana.</p>
<p>Berger je priznao ipak da u vrijeme Clintonove administracije FBI nije dovoljno sudjelovao u borbi protiv terorizma. Kako je rekao FBI nam je dao »dojam da Al Qaida ima ograničene kapacitete za djelovanje u Sjedinjenim Državama te da je njezina nazočnost u zemlji pod nadzorom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Slovenija se nudi za posrednika između Srbije i Kosova</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel boravio je u Beogradu i Prištini i s brojnim sugovornicima razgovarao o situaciji na Kosovu i posljedicama nedavnog vala nasilja po međunarodnu politiku i sigurnost u regiji. </p>
<p>Kao svojevrsni prevoditelj općenitih fraza i nepreciznih zaključaka upućivanih ovih dana iz europskih ureda, Rupel je izjavio da Europska unija, NATO i OESS još nemaju definitivnu ocjenu o tome što se dogodilo na Kosovu te da je svrha njegovog posjeta da sasluša mišljenja i stavove, a ne da daje ocjene. Rupel tvrdi da u međunarodnoj zajednici ne znaju što je dobro za Kosovo i Srbiju i da žele saznati što Srbija misli da je dobro rješenje situacije na Kosovu. Najavio je i konferenciju o zapadnom Balkanu koja bi se krajem mjeseca trebala održati u Washingtonu i gdje će jedna od glavnih tema biti pronalaženje svježih ideja i planova za Kosovo. Rupel je kritizirao Albance i ocijenio neprihvatljivim i necivilizacijskim rušenje bogomolja koje su organizirali Albanci na Kosovu.</p>
<p>Rupelov domaćin ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović je preko Rupela međunarodnoj zajednici uputio tri zahtjeva: zaustavljanje nasilja na Kosovu, utvrđivanje odgovornosti onih koji su izazvali nasilje i decentralizacija vlasti na Kosovu. Prenio je i da je delegacija Parlamentarne skupštine OESS-a predložila da se organizira sastanak predstavnika skupštine SCG i skupštine Kosova, a eventualni domaćin bila bi Slovenija. Sličnu ponudu službene Podgorice Beograd je ranije s indignacijom odbio. </p>
<p>Svilanović je ponovio da postavljanje zahtjeva za decentralizaciju Kosova ne zadire u pitanje konačnog statusa već je isključivo jamstvo za sigurnost građana.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Oživjela rasprava o ustavu Europe, do ljeta moguć dogovor </p>
<p>Španjolci i Poljaci možda više neće inzistirati na broju glasova u Ministarskom vijeću, ali će se zaintrigirati za broj eurozastupnika / Još nije postignut dogovor hoće li se u Europsku komisiju birati ograničen broj povjerenika, kako žele veliki, ili će preživjeti princip jedan europovjerenik po državi članici, iako se svi slažu da bi glomazna Komisija mogla biti kočnica efikasnosti</p>
<p>BRUXELLES, 25. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rasprava o ustavu Europske Unije dobila je na zamahu i svi su izgledi da, uz neke korisne korekcije i ponešto popuštanja, taj posao krene prema uspješnom završetku na summitu velike Europe u lipnju. Jacques Chirac je rekao predsjedavajućem Europskim vijećem Ircu Bertiju Ahernu kako razgovore o ustavu treba nastaviti tek ako je izvjesno da će polučiti uspjeh. </p>
<p>Razgovori se obnavljaju! Irac čak vjeruje da je stvar riješena s obzirom na pozitivne signale sa svih strana. Bertie Ahern je svoj dobar glas natprosječnog pregovarača potvrdio vezujući strane u mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj a sada se upustio u »smirivanje rogova u vreći« turnejom prijestolnicama 24 zemlje. Nakon zaokruženog putovanja, on vjeruje da je dogovor o ustavu moguć. Tome je svakako pridonijela smjena na španjolskom vrhu; uklonjena je najtvrđa opoziciju ustavu. </p>
<p>Dvojac Španjolska-Poljska, ostao je usamljen u suočavanju sve izraženijom voljom za kompromisom. Varšava je konačno shvatila da Nijemci ne mogu više, čak ni kad bi to željeli, financirati integracijske apetite u istočnom susjedstvu. Male su zemlje ostale dosljedne u sprečavanju velikih da vode kompletnu igru, i većina ih je voljna u sustavu odlučivanja prihvatiti kompromis koji je smislila Njemačka. Još nije postignut dogovor hoće li se u Europsku komisiju birati ograničen broj povjerenika, kako žele veliki, ili će preživjeti princip jedan europovjerenik po državi članici, iako se svi slažu da bi glomazna Komisija mogla biti kočnica efikasnosti. Natezanje traje dvije godine. </p>
<p>Uoči summita, Bertie Ahern tvrdi da je vrijeme za oživljavanje procesa usuglašavanja ustava, procesa koji je paraliziran i prije pravog početka, na bruxelleskom summitu u prosincu prošle godine. Tada predsjedavajuća Italija nije imala snage niti volje (a po mnogima i dovoljno političke mudrosti, jer je predsjedavajući Europskim vijećem Silvio Berlusconi pričao što o nogometu, što o ženama ...) zadržati konce u rukama i raspravi dati pravi smjer. </p>
<p>Od prosinca, promijenila se španjolska vlada, a time je narušena »ravnoteža tvrdoglavosti«. Španjolci i Poljaci možda više neće inzistirati na broju glasova u Ministarskom vijeću (47, ili samo dva manje od najvećih država, iako obje zemlje skupa broje manje stanovnika nego jedna Njemačka), ali će se zaintrigirati za broj eurozastupnika. </p>
<p>Koncept »dvojne većine« prošao je sva filtriranja, jer to je dobra, upotrebljiva ideja, iako nije odlučeno kako će izgledati u praksi, da li put odluci otvara kombinacija 50 posto članica sa 60 posto stanovništva (Giscardov inicijalni prijedlog), ili 64 posto stanovnika što su tražili Španjolci, ili će prevagnuti njemačka formula 55:55 posto. </p>
<p>Za svaki slučaj, sve se mijene odgađaju do razumnog roka: 2014. godine. Takva je praksa u EU uvijek upotrebljavana za nezgodna pitanja, iako nije donosila ništa konstruktivno, samo je odgađala trenutak istine. Predsjednik Europskog vijeća nova je funkcija u prijedlogu ustava, a na posao bi stigao voljom dvotrećinske većine. Obavljao bi ga dvije i pol godine, uz mogućnost dodatnog mandata, ali i smjene u slučaju ozbiljnih propusta. </p>
<p>Novost je i ministar vanjskih poslova, osoba će objedinjavati vanjskopolitčke zadatke i poslove u Europskoj komisiji i Ministarskom vijeću. Ministarska će vijeća operativno voditi skupine od tri države tijekom tri polugodišta, umjesto jedne države jedno polugodište kao što je danas slučaj, a predsjedavat će im novi predsjednik Vijeća. Izuzetak su vanjski poslovi i eurozona, s kormilarima u liku ministra za vanjske poslove i predsjednika Vijeća eurozone. </p>
<p>Konsenzus je preduvjet za odluku o summitima, a prijedlog nudi potvrdu sadašnje prakse s četiri summita godišnje. Europska komisija će doživjeti izmjene u ovlastima (još nije dogovoreno kakve i kolike) i broju povjerenika. Europski parlament bi trebao imati 736 zastupnika. Svaki građanin države članice tretirat će se kao građanin EU, i »dvojno državljanstvo« je uneseno u ustav.</p>
<p>Očekuju se još rasprave oko uloge vjere u ustavu. Većina je protiv toga usprkos intenzivnom lobiranju Vatikana preko nekoliko »katoličkijih« zemalja članica.</p>
<p>Klauzula suspenzije omogućava državama EU da u slučaju veoma teških kršenja temeljenih vrijednosti EU mogu kvalificiranom većinom suspendirati članstvo prekršitelja. U ustavu se navodi da se EU temelji na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, pravne države i poštivanja ljudskih prava. </p>
<p>Klauzula solidarnosti novi je prijedlog antiterorističke borbe. Tom se klauzulom predviđa angažiranje svih zemalja članica i njihovih resursa u slučaju terorističkog napada u jednoj. Izlazna klauzula opcija je izlaska iz Europske unije država koje u njoj više ne žele biti.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tajvan mijenja izborni zakon </p>
<p>TAIPEI, 25. ožujka</p>
<p> - Tajvanski parlament razmatrat će u petak izmjene izbornog zakona koje bi omogućile retroaktivno prebrojavanje glasova prošlotjednih predsjedničkih izbora na kojima je tijesnom većinom pobijedio dosadašnji predsjednik Chen Shui-bian, najavio je u četvrtak glasnogovornik oporbe.</p>
<p>Poraženi nacionalistički predsjednički kandidat Lien Chan zatražio je ponovno prebrojavanje glasova nakon što je izbore izgubio zbog samo 30.000 glasova od ukupno gotovo 13 milijuna.</p>
<p> Lien je ukazao također na brojne izborne neregularnosti, no optužbe nije potkrijepio previše čvrstim dokazima.</p>
<p>Parlament će razmatrati izmjene izbornog zakona iako oporbena stranka Kuomintang i predsjednik Chen u srijedu nisu uspjeli postići dogovor o samoj proceduri prebrojavanja glasova. </p>
<p>Predsjednik Chen predlagao je, naime, da se prebrojavanje glasova održi već idućeg tjedna, dok Kuomintang borbu želi nastaviti pred Visokim sudom, iako bi se ona time znatno produljila.</p>
<p> Sud odluku mora donijeti u roku šest mjeseci, s time da rješavanje moguće žalbe može potrajati još šest mjeseci.</p>
<p>Glasnogovornik Kuomintanga rekao je da bi stranka mogla pristati na kompromis bude li on »blizu njezinom zahtjevu o prebrojavanju glasova u kojem bi sudjelovao pravosudni sustav«.</p>
<p> Chenova Demokratska progresistička stranka (DPP) smatra da se oporba protivi jednostavnom prebrojavanju glasova zbog bojazni da bi Chenova pobjeda na taj način mogla biti potvrđena.</p>
<p>Na stranu oporbe stao je i dugogodišnji Chenov saveznik Hsu Hsin-liang, bivši predsjednik DPP-a koji je stupio u štrajk glađu u znak prosvjeda protiv Chenove pobjede. On također smatra da bi izborni rezultat mogao biti namješten i traži objašenje pokušaja atentata na Chena uoči samih izbora zbog kojeg je ishod izbora prevagnuo u njegovu korist.</p>
<p>U međuvremenu, tajvanski predsjednik pozvao je Sjedinjene Države da priznaju njegovu pobjedu. Sjedinjene Države, najveći tajvanski saveznik, nisu, naime, još poslale tradicionalnu čestitku, kao u slučaju prve Chenove pobjede 2000. godine kojom je okončana 51-godišnja vladavina svemoćnog Kuomintanga.</p>
<p>Zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage izjavio je u srijedu da Washington za službeno izjašnjavanje o tajvanskim izborima čeka njihove konačne rezultate. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Crkvi u Hrvata« pripada i odgovornost za moralnu krizu</p>
<p>Nabrajanje izdanja i autora koji rabe sintagmu »Crkva u Hrvata« don Zvonimira Badurine Dudića (»Čvrsto i s razlogom ostajem pri sintagmi 'Crkva u Hrvata'«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 23. ožujka 2004.) potvrđuje moju tezu da se radi o pošasti koja je ozbiljno metastazirala unutar Katoličke crkve na ovim prostorima.</p>
<p> Ipak, nadu budi činjenica da ni nepokolebljivi sljedbenik »Crkve u Hrvata« don Zvonimir Badurina Dudić nije među nabrojene odličnike uzmogao svrstati i svoga prezimenjaka pok. msgr. Srećka Badurinu.</p>
<p>Don Zvonimir me nije mogao udostojati odgovora na moja eksplicitna pitanja, jer sam za njega neozbiljan, jer se njega moja razmišljanja ne dotiču, i jer je cijeli moj tekst (»Crkva u Hrvata: Nije riječ o pukom nazivu nego o samoj biti katolištva i katoličkog svjetonazora«, Vjesnik, Stajališta, 22. ožujka 2004.) neutemeljen.</p>
<p>Odakle ta silna prepotencija u sluge Božjega Zvonimira? Ako ona počiva na onom statističkom podatku o 87,13 posto (jesam li dobro zapamtio?) deklariranih katolika u Hrvatskoj, pa ako se čak 87,13 posto njih već osjeća sljedbenicima »Crkve u Hrvata«, te ako je ova prema tome vrhovni moralni autoritet u Hrvata, je li ona spremna preuzeti i najširu, »zapovjednu« odgovornost za tužnu spoznaju (koju mi je teško dokazati, ali i npr. don Zvonimiru još teže opovrgnuti) da je opće moralno stanje u Hrvata osjetno degradiralo u ovih četrnaest neponovljivih, neprispodobivih i nenadoknadivih godina u kojima su Hrvatska, Hrvati i njihova predominantna vjeroispovijest napokon došli u priliku preuzeti punu odgovornost za svoju sudbinu? I da je ta moralna kriza najteže izlječiva, i da poglavito baš ona generira gospodarsku, socijalnu i ostale naše krize. </p>
<p>DARKO KACIGADubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moj slučaj ne zaslužuje toliki publicitet</p>
<p>Veoma sam iznenađen da Vjesnik, vrlo ozbiljan dnevni list, daje tako veliki publicitet (samo moja fotografija veličine je 10x13 cm) mojem slučaju koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu a još nije donesena nikakva sudska odluka (»Dorešić odbio početak postupka bez branitelja«, Crna kronika, 24. ožujka 2004.). Tim načinom Vjesnik vrši pritisak na Sud, a nada mnom medijski linč, jer se iznose podaci koji uopće nisu točni.</p>
<p>Zbog objektivnog informiranja javnosti, želim samo reći, što je novinar Mladen Bokulić mogao lako utvrditi: potpuno je netočna tvrdnja da ja permanentno prijetim novinarki Sunčici Findak-Žigić u kojem je nezamislivo da jedna osoba drugoj prijeti. Do mojeg prekida sa Sunčicom Findak-Žigić došlo je potkraj kolovoza 2003., kada sam ja napustio nju, a ne ona mene. Odbio sam njen zahtjev da se rastanem od supruge. Dakle, između nje i supruge i četvero malodobne djece opredijelio sam se za suprugu i za svoju djecu. Od tog trenutka počinju za mene sve nevolje i to od novinarke koja koristi svoja poznanstva da me se u javnosti putem tiska prikaže kao agresivnu osobu koja njoj čak ugrožava i život.</p>
<p>Vjesnikov novinar iznosi samo njezine navode, a meni se ne obraća da bi saznao i drugu stranu priče. Nikada nisam slikao gospođu Findak nagu, a niti sam raspačavao njene fotografije. Nikada nisam bio na Crvenom otoku. Nikad nisam niti jednom prigodom, niti usmeno, niti putem mobitela, prijetio gospođi Sunčici Findak, već sve što ona navodi njezina je konstrukcija i osveta napuštene žene. Nikad nisam slao fotografije, jer ih nisam niti snimao, a niti posjedovao – što je u istrazi i utvrđeno. Ako je riječ o prijetnjama i ugrožavanju onda je stvar obrnuta. Sunčica Findak-Žigić ugrožava mene, moj ugled, moju obitelj, naziva moju suprugu u Zagrebu, pa čak i u Englesku. O tome imam materijalne dokaze. Sve ću to na sudu i dokazati.</p>
<p>Molim Vjesnikove novinare da prepuste sudu da obavi svoj posao, jer je to jedini način i jedino mjesto gdje se može utvrditi materijalna istina. Na sudu će se tek vidjeti tko je kome prijetio i da su navodi iz Vjesnika jednostrani, tendenciozni, a što ne dolikuje listu njegova ugleda.</p>
<p>Danas ja nisam javna osoba, nisam doministar već običan građanin koji obavlja posao fizičara. Moja bivša izvanbračna veza s gospođom Sunčicom Findak nije društvena opasnost za hrvatsku državu i ne bi trebala biti udarna vijest za novine i to s takvim publicitetom i udarnim prostorom koji joj je dan.</p>
<p>Opće je poznato da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno. Zato smatram da postoji i u novinarstvu etika i crta ispod koje se ne može ići, a što je u ovom slučaju novinar učinio. Gospođa Sunčica Findak-Žigić zloupotrebljava svoju poziciju i svoja poznanstva u novinarstvu radi promidžbe svog isključivog privatnog obračuna. Posljednja spektakularna predstava dolaska na sud u pratnji zaštitara to i potvrđuje. Na takav način vodi se protiv mene neravnopravna, nametnuta medijska kampanja, na koju, evo, reagiram kako bi se čula i druga strana.</p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sveučilište nije samo sebi svrha</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 14. ožujka 2004., pod naslovom »Država još ne shvaća pojam autonomije Sveučilišta« gospođa Helena Jasna Mencer, rektorica Zagrebačkog sveučilišta, objasnila nam je da su europske komisije za promjenu legislative u visokom obrazovanju ustanovile da mi »dakle nemamo sveučilište« zbog načina dodjele sredstava.</p>
<p> Istovremeno u istom članku tvrdi da Zagrebačko sveučilište ima tradiciju i fantastične pojedince.</p>
<p>Prvo uopće nema sveučilišta, a onda se svi »trgaju« za njim. Ministarstvo dijeli sredstva, ali ne prema »koncertu po željama« koji sastavljaju fakulteti, nego valjda prema mogućnostima i ocjenama Ministarstva.</p>
<p>No, nije u pitanju samo novac. Prvo treba sagledati tko sve čini nastavni kadar na Sveučilištu?</p>
<p>Na Sveučilištu ima i šikaniranja studenata i »svetih krava«, a ne samo fantastičnih pojedinaca. No, najzanimljivije je da u tekstu o Sveučilištu ni jednom riječju nisu spomenuti studenti.</p>
<p>Da ne bismo završili na pukom nabrajanju i teoretiziranju navodim primjere:</p>
<p>Gđa Auf Franić postavljena je za dekana na Arhitektonskom fakultetu, kada je njen sin diplomirao, a ona odmah ukida dekanski rok na opće zaprepaštenje studenata, u vrijeme kada taj rok postoji u cijeloj Hrvatskoj, kako je bilo objavljeno u svim tiskovinama. I nitko joj ništa ne može. Ministarstvo šuti, profesori su se zatvorili po svojim kabinetima, a pedesetak studenata luta hodnicima i nema se komu obratiti.</p>
<p>Ispit iz matematike, krajem srpnja, završava izvješenim rezultatima pismenog dijela ispita, s obrazloženjem da je »ferje.</p>
<p>Na Muzičkoj akademiji student koji studira za vlastite potrebe, dakle njegovi roditelji plaćaju studij, dolazi na sat glasovira, ostaje sam a njegov profesor dotle ispija kavu u obližnjoj gostionici.</p>
<p>I tako se to može nizati u nedogled, studenti šute jer se boje, a roditelji nemaju pravo glasa, osim što sve financiraju. Nije sveučilište samo sebi svrha.</p>
<p>IRENA MILOŠEVIĆVelika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Buldožerima protiv zdravog razuma</p>
<p>Riječ je o cesti Sv. Kuzam</p>
<p> - Križišće (Vjesnik, 19. ožujka). Trasa nikada u novinama nije bila objavljena. Prema crvenim oznakama na terenu proći će južno od Škrljeva, Krasice, Praputnjaka, Meje i Hreljina, na udaljenosti od pola kilometra. </p>
<p>Za okrugli stol o gradnji te dionice, u Rijeci 18. ožujka, predstavnici tih sela nisu bili pozvani, a barijera od betona i bujice vozila presjeći će ih od obale i mora. Ja sam iz Praputnjaka. Kada netko nešto radi bedasto i šlampavo u selu se kaže da »dela kod medved s capun«. Što drugo reći za autostradu koja treba projuriti uz gusti niz naselja, rubom strmina Bakarskog zaljeva kojega su slični mudraci toliko poharali da su mu ostale sačuvane još samo te strmine? Dva do tri kilometra sjevernije, iza naselja i podalje od obale, ima pustog prostora za svaki građevinski projekt. Kuda gledaju ovi projektanti?</p>
<p>Praputnjak je zaštićen kao povijesno i zemljopisno zaokružena etnozona. U Registar spomenika kulture Konzervatorskog zavoda u Rijeci upisan je pod brojem 383, 18. prosinca 1975. I tuda će proći buldožeri kao nosorozi kroz vrt. Doktorirao sam na Sorbonni s temom ovog sela. Moj rad se nalazi u knjižnicama sveučilišta od Oxforda do Harvarda. Dogodi se da strani studenti sociologije i antropologije, na putu za Dalmaciju i Grčku, navrate u Praputnjak. Dolazili su i etnolozi iz Cambridgea. Doći će i drugi. Pa kad vide tu besmislenu cestu pomislit će sigurno da toliko finese zbilja priliči medvjedima capama. Možda projektanti dobiju i medalju za osobit »doprinos« očuvanju Bakarskog zaljeva.</p>
<p>Dr. ANTON ZAKARIJAPraputnjak, Pariz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Otkriveni autori rasističkog fanzina zagrebačkih skinsa</p>
<p>Istraga se zahuktala kada je policija u veljači ove godine iz medija doznala da je izašao drugi broj »SH–ZG« fanzina</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Nakon što je u dnevnom tisku u više navrata objavljeno niz članaka u kojima se navodi kako su pripadnici skinhead pokreta umnožili »SH-ZG fanzin za skinhead kulturu«, u kojem su objavljeni članci i komentari autora koji potiču na rasnu i drugu diskriminaciju, policija je provela kriminalističku obradu nad trojicom koja se dovodi u vezu s izradom spomenutog fanzina.</p>
<p>Policija je, naime, još krajem prošle godine zbog rasističkih i diskriminirajućih članaka i komentara objavljenih u prvom broju fanzina podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja no istraga se zahuktala kada je policija u veljači ove godine iz medija doznala kako je izašao drugi broj »SH–ZG« fanzina pa su policajci, u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom u Zagrebu, poduzeli niz mjera i radnji kako bi se identificirao urednik, autori priloga u fanzinu te mjesto gdje je izrađen. U okviru tih mjera policija je utvrdila identitet 28-godišnjaka za kojeg se sumnja da je putem Interneta nudio i kasnije distribuirao spomenuti fanzin, a otkrivena su i dvojica 29-godišnjaka za koje se sumnja da su povezani s izradom fanzina.</p>
<p>Nad svom trojicom provedena je kriminalistička obrada u sklopu koje su, temeljem naloga Županijskog suda u Zagrebu, pretraženi stanovi i druge prostorije te kompjuteri kojom prilikom je pronađeno više audio i video zapisa glazbenih sastava koji pripadaju skinhead kulturi i na svojim koncertima propagiraju rasizam, poput britanskog Skrewdrivera, zatim razna literatura, znakovlje i amblemi, naljepnice i pamfleti koji se odnose na ustaški i nacistički pokret, ali i određena dokumentacija koja se odnosi na program i djelovanje neformalne skupine skinheadsa.</p>
<p>O svim prikupljenim obavijestima i saznanjima obaviješteno je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, dok policija u suradnji s Državnim odvjetništvom u Zagrebu nastavlja s kriminalističkom obradom o čijim će rezultatima, navode u zagrebačkoj policiji, javnost biti pravovremeno obaviještena. Inače, za ovo kazneno djelo predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Državno odvjetništvo traži provjeru svih Petračevih tvrtki</p>
<p>Na Interpolovoj web stranici u srijedu su se pojavile slike trojice braće Mateković, Ivana, Nikole i Libera, uz napomenu da je riječ o osobama koje se smatraju opasnima</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Uskok će, na osnovi izravnih uputa Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, provjeriti financijsko poslovanje svih tvrtki Hrvoja Petrača, kao i tvrtki koje su registrirane na članove njegove obitelji, potvrdio nam je u četvrtak dobro obaviješteni izvor.</p>
<p> Dio je to uobičajene procedure koju Državno odvjetništvo poduzima u sličnim slučajevima. To znači da se uz tužitelje u potrazi za činjenicama pojavljuju i policajci, državni revizori, porezni i financijski stručnjaci. Njihov je zadatak da u okviru istrage utvrde one gospodarske i novčane veličine koje pokazuju što je sve u bilancama Petračevih poduzeća promijenjeno u okolnostima kaznenoga djela za koje ga se tereti i zbog kojega je za njime raspisana međunarodna tjeralica. </p>
<p>Inače, na Interpolovoj web stranici u srijedu su se pojavile slike trojice braće Mateković, Ivana, Nikole i Libera, te se na istim stranicama navodi da je riječ o osobama koje se smatraju opasnima. Kako pak, doznajemo iz neslužbenih izvora, na tim stranicama bi se uskoro trebala pojaviti i slika samoga Hrvoja Petrača, koji se po posljednjim saznanjima, kao i Matekovići, ne nalazi na teritoriju RH. </p>
<p>Rješenje za provođenjem istrage protiv Hrvoja Petrača još uvijek nije pravomoćno, jer su se na tu odluku izvanraspravnog vijeća, žalili i Uskok i Petračev odvjetnik, Marijan Pedišić. Dok obrana u svojoj žalbi tvrdi da je izvanraspravno vijeće pogriješilo jer je protiv Petrača otvorena istraga zbog poticanja na otmicu iako za to nema dovoljno dokaza, Uskok pak tvrdi da dokaza ima ne samo za poticanje na otmicu, nego i za »označavanje« Hrvoja Petrača prvim čovjekom navodne zločinačke organizacije. </p>
<p>U tisku su se, u međuvremenu, počele pojavljivati informacije o otmici malodobnog djeteta jednoga hrvatskoga poduzetnika navodno počinjenoj prošle godine. U tekstovima se navodi da o tome događaju nikada nije obaviještena policija, te da je poduzetnik platio otkupninu, nakon čega mu je dijete vraćeno.</p>
<p>No, te informacije ubrzo je demantirao sam poduzetnik, izjavivši da njegovo dijete nikada nije bilo oteto. No, usprkos njegovome demantiju, kako je Vjesnik doznao od dobro obaviještenog izvora u policiji, postoje određena saznanja da je taj poduzetnik bio izložen pritiscima i prijetnjama te je od njega tražen novac. </p>
<p>Drugi slučaj tzv. reketa, mediji su povezali uz vlasnika jednog lanca sportskih kladionica, a napise u tim medijima djelomično nam je potvrdio i glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. </p>
<p>»Bilo je određenih kontakata između policije i te osobe, no sav materijal je upućen Uskoku i više nije u nadležnosti policije«.</p>
<p>Zanimljivo je da mediji nisu spomenuli slučaj navodnoga reketarenja jednoga zadarskoga poduzetnika koji se dogodio krajem lipnja prošle godine u Zagrebu. Tada su trojica mladića upala u prostorije njegova poduzeća u samome gradskome centru, te od njega zahtijevali devet milijuna kuna, navodno nepostojećega duga, kao i kod ranije spomenutog vlasnika lanca kladionica. No, jedna od tajnica toga poduzetnika je pozvala policiju, te su uskoro stigla čak četiri »landrovera« specijalaca i uhitili iznuđivače. </p>
<p>Posebno je zanimljivo što je ured spomenutog poduzetnika bio smješten u istoj zgradi s uredima Županijskoga državnoga odvjetništva. Veza između ovih slučajeva mogla bi biti i činjenica da su u sva tri slučaja, kao i u slučaju nedavno otmice Zagorčeva sina, traženi gotovo isti iznosi: od osam do deset milijuna kuna.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tomašić se ispričao Barbiru, spor okončan nagodbom</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Bivši generalni konzul u Trstu Vjekoslav Tomašić ispričao se u četvrtak u Općinskom sudu u Zagrebu Anti Barbiru konzulu savjetniku u povodu njegove tužbe za klevetu.</p>
<p> U isprici privatnom tužitelju Barbiru bivši dužnosnik MVP-a ističe kako se ona odnosi na navode iz privatne tužbe, a u vezi prijedloga ocjene na Barbirov rad od 11. srpnja 2003. godine.</p>
<p> Time je nagodbom završen višegodišnji spor pred sucem općinskog suda Marijanom Bertalanićem, u kojemu je privatni tužitelj Ante Barbir tužio svog bivšeg pretpostavljenog da je, iznoseći neistine, klevetom naškodio njegovoj časti i ugledu. </p>
<p>Spor je počeo kada je početkom 2001. godine generalni konzul Tomašić, kao nadređeni konzulu savjetniku Barbiru, prvo predložio najbolje ocjene za njegov rad, da bi se predomislio i preko noći promijenio ocjenu. Tako je Barbir od primjerenog radnika i diplomata od karijere odjednom pretvoren u neznalicu, bez temeljitog obrazloženja i mogućnosti da stavi svoje prigovor. Premješten je u Zagreb na radno mjesto za koje nije potrebna ni srednja škola s umanjenom plaćom.</p>
<p> Povod 'discipliniranju neposlušnih' bio je Barbirov službeni dopis Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu, u kojem je upozorio da je njegov pretpostavljeni Tomašić pogodovao blagajnici konzulata da bez carine uveze automobil. </p>
<p>Epilog je poznat: smijenjen je i kažnjen djelatnik koji je ukazao na nepravilnosti.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Sve je plaćao iz svog džepa, ali bez ikakvih potvrda«</p>
<p>Nekadašnji član izvršnog odbora kluba Drago Tadić je istaknuo da su igrači i treneri inzistirali da ih se plaća »na crno« da bi izbjegli plaćanje poreza</p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> – U nastavku suđenja Antunu Novaliću (51), optuženom da je od 1996. do 2001. godine, kao predsjednik NK »Osijek«, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana, u četvrtak su na osječkom Županijskom sudu saslušani svjedoci – nekadašnji član izvršnog odbora kluba Drago Tadić i bivši direktor riječke poslovnice Gradske banke Jozo Penavić. </p>
<p>»Istina je da je Novalić sam financirao NK 'Osijek', no to je bio pogrešan način. Sve je plaćao iz svog džepa ali bez ikakvih potvrda«, kazao je svjedok Tadić. </p>
<p>Dodao je kako mu je, kao član izvršnog odbora, zamjerao takav način rada te ga je u više navrata upozoravao da na neki način mora evidentirati svoja ulaganja. Međutim, Novalić mu je na to odgovarao kako za to ima vremena. </p>
<p>»Vidio sam kada je Novalić igrače i trenere isplaćivao 'na crno'. To je, naime, bio jedini način isplate jer oni nisu pristajali na drugo radi izbjegavanja poreza. Stoga je Klub, pa tako i njegov predsjednik, ako je htio zadržati dobrog igrača ili trenera, morao pristati na te uvjete«, objasnio je Tadić. </p>
<p>Ustvrdivši kako nije siguran koliko je točno Novalić uložio svojih sredstava u Klub, Tadić je procijenio kako je sigurno riječ o barem 50 posto ukupnih sredstava kojima je klub tada raspolagao. </p>
<p>Svjedok Jozo Penavić iz Rijeke, također je posvjedočio o nekoliko isplata »na crno« koje je Novalić, za potrebe transfera ili drugih poslova, iz svog džepa isplatio nekolicini inozemnih menadžera. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Mene su zanimali strojevi, pojma nisam imao o dilanju«</p>
<p>Milana i Zdravka Novaka, Ivana Skendera i Marka Mušterića uhitila je austrijska policija, a Vladimir Mikulić uhićen je u Hrvatskoj</p>
<p>ČAKOVEC, 25. ožujka</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u četvrtak počelo suđenje Vladimiru Mikuliću (38) optuženom za zlouporabu opojnih droga.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je od početka travnja pa do 14. kolovoza prošle godine, »u cilju nabave i preprodaje kokaina te pribavljanje nepripadne koristi od oko 2.000 eura, bio član organizirane skupine koja se time bavila«.</p>
<p> Skupini su pripadali Austrijanac Erich Rath te Hrvati Milan Novak, Zdravko Novak, Ivan Skender i Marko Mušterić. Mikulić je u četiri navrata od Milana Novaka u Hrvatskoj pribavio uzorke kokaina od najmanje 220 grama te ih prokrijumčario u Austriju i predao Rathu, koji je pronalazio kupce. Mikulić je za to dobio 12.300 eura, a novac je zatim predao Milanu Novaku.</p>
<p>Osim toga, optuženi je prisustvovao sastancima Ratha, Milana i Zdravka Novaka te osobe imenom Mario, na kojima je dogovorena kupnja tri kilograma kokaina po cijeni od 55.000 eura. Tako je 14. kolovoza 2003. godine kod Graza došlo do predaje gotovo dva kilograma heroina, a drogu su Novaki, Skender i Mušterić predali Mariju. Tom ih je prilikom uhitila austrijska policija, dok je Mikulić uhićen u Hrvatskoj. </p>
<p>Mikulić je svoju obranu odlučio iznijeti na početku postupka, rekavši odmah da se ne osjeća krivim za spomenuto djelo. Ispričao je da se upoznao s Milanom Novakom koji je imao lokal u Murskom Središću, a Novak mu je kazao da slabo posluje. Znao je da Mikulić radi u Austriji, pa ga je Novak zamolio da mu nabavi neke strojeve. S Mikulićem je u Austriji radio Rath, a Mikulić je znao da se on bavi preprodajom poljoprivrednih i građevinskih strojeva, pa je to pokušao s njim riješiti. Rath je nekoliko puta bio kod Novaka u Međimurju, a Mikulić ga je jednom zgodom u WC-u u kafiću vidio da ušmrkava kokain. Rath mu je rekao da mu to »daje snagu« te da bi toga »trebalo nabaviti, jer je to posao«. Drogu je Rathu nabavio Milan Novak i nagovarao je Mikulića da mu to odveze u Austriju. Mikulić na to nije odmah pristao, no Novak ga je ipak nagovorio, pa je optuženi u Austriju prevezao nešto »sitno« kokaina, odnosno dvije male vrećice po cijeni od 700 eura. To je dao Rathu, no Rath mu za to nije dao novac, koji bi on trebao odnijeti Novaku. </p>
<p> Rekao je i da je Milan Novak jednom išao po novac u Graz i htio je vidjeti krajnjeg kupca kokaina koji je on prodao Rathu, a Rath dalje preprodao, budući da je taj kupac govorio da droga ne valja, jer je Rath s nečim miješa. Taj krajni kupac bio je izvjesni Mario, za kojeg se utvrdilo da je prikriveni istražitelj. O posljednjem sastanku na kojem je dogovorena prodaja kokaina i samoj prodaji dva kilograma droge zbog koje su uhićeni ostali optuženi ništa ne zna, niti je na tom sastanku bio. O Skenderu ništa ne zna, tek su mu kasnije policajci rekli da je on »glavni« i da je Milan Novak od njega najvjerojatnije kupovao kokain. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>HTmobile ima 130.000 korisnika više od VIPneta</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - HTmobile je potkraj prošle godine s ukupno 1,34 milijuna korisnika ostvario 52,5 posto tržišnog udjela na hrvatskom mobilnom telekomunikacijskom tržištu, dok je VIPnet imao 1,21 milijun korisnika. Premda je HTmobile prema vlastitim podacima o broju korisnika još uvijek ispred VIPneta, tržišni udjeli dvaju hrvatskih mobilnih operatera se gotovo izjednačavaju u posljednjem lanjskom tromjesečju.</p>
<p>Još u rujnu 2003. HTmobile je imao gotovo 190.000 korisnika više od VIPneta. HT mobile je u prosincu imao 1,08 milijuna Simpa korisnika, odnosno 252.666 Cronet (098) i Mobitel (099) pretplatnika.</p>
<p>Broj VIPnetovih korisnika porastao je lani za 10,3 posto, od čega je 15,4 posto pretplatnika. Zastupljenost VIPneta na hrvatskom tržištu mobilne telefonije, prema podacima Telekom Austrije, porasla je sa 48,2 posto na 50 posto.</p>
<p>No, brojke obaju mobilnih operatera zbrojene prelaze 100 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu kako u Hrvatskoj ukupno 2,3 milijuna građana ima mobilni telefon, iako operateri tvrde da imaju više korisnika.</p>
<p>Prema podacima Telekom Austrije, proširenost korištenja mobilne telefonije u Hrvatskoj je lani porasla sa 51,99 na 55 posto. U Austriji i Sloveniji taj udjel iznosi 89,7 posto, odnosno 76,5 posto.</p>
<p>U Vijeću za telekomunikacije napominju da je broj korisnika mobitela u Hrvatskoj početkom ožujka iznosio gotovo 65 posto, a tamo gdje postoje tri GSM operatera stupanj korištenja doseže i do 90 posto. Također napominju da se nakon dolaska trećeg operatera u kratkom roku u pravilu smanjuju cijene usluga od 15 do 20 posto.</p>
<p>Razlog neslaganja broja korisnika mobitela, kažu operateri, može biti u drukčijoj metodi brojenja korisnika. Tu su i tzv. jednokratni korisnici, u prvom redu strani turisti, koji kupljeni broj ne koriste nakon svoga odlaska iz Hrvatske.</p>
<p>HTmobile je prošle godine povećao, inače, broj stranih gostiju u 098 mreži za 20 posto u odnosu na godinu ranije, a postignut je i rekord od 412.000 stranih korisnika u samo jednom danu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Većina Talijana neće putovati u inozemstvo za uskršnje praznike</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Predsjednik talijanske Federacije putničkih i turističkih agencija (Fiavet) Antonio Tozzi najavio je kako će ove godine za uskršnje praznike čak 85 posto Talijana ostati kod kuće, odnosno odmor potražiti u talijanskim skijalištima te na obali. Tako će se ove godine za Uskrs smanjiti broj putovanja na srednje udaljena i daleka odredišta, na što zasigurno djelomično utječe i strah od novih terorističkih napada, kaže Tozzi. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Financijska izvješća potaknula rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Europski su indeksi, nakon znatnog pada proteklih dana, u četvrtak porasli zahvaljujući poticaju nekoliko povoljnih financijskih izvješća. Frankfurtski Dax je tako do poslijepodneva porastao 1,87 posto, na 3795,8, a pariški CAC 40 1,26 posto, na 3562,8 bodova. Londonski FTSE 100 je dobio jedan posto dosegavši 4352,2 boda. Milanski MIB 30 porastao je 0,92 posto, na 26.842, slično kao i DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2634 boda.</p>
<p>U New Yorku je u prvim minutama trgovanja Dow Jones Industrial Average dobio 0,7 posto dosegavši 10.117, dok je tehnološki Nasdaq Composite skočio 1,2 posto, na 1932 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao 1,46 posto, na 11.530,91.</p>
<p>Među dobitnicima je s porastom od 2,8 posto bila i Lufthansa, unatoč tome što je izvijestila o 984 milijuna eura neto gubitka u 2003. te objavila kako neće isplatiti dividendu. Naime, ulagači su bili zadovoljni najavom uprave da će njemačka zrakoplovna kompanija ove godine ostvariti bitno bolje rezultate.</p>
<p>Reosiguravatelj Swiss Re je zahvaljujući dobrim rezultatima skočio čak 6,5 posto, potaknuvši i 2,7-postotni rast dionica konkurenta Münchener Rücka. Swiss Re je lani ostvario neto dobit od 1,7 milijardi franaka, nakon gubitka od 91 milijun franaka u 2002., dok je MR lani zabilježio rekordni neto gubitak od 434 milijuna eura.</p>
<p>Rezultate je u četvrtak objavio i Swatch, čije su dionice dobile 3,9 posto zahvaljujući najavi izraženijeg rasta dobiti u 2004., nakon prošlogodišnje stagnacije.</p>
<p>Bolji od očekivanih bili su rezultati španjolske tekstilne grupacije Inditex, vlasnika maloprodajnog lanca Zara, čije su dionice skočile više od 10 posto. S druge strane, rezultati švedskog Hennes & Mauritza razočarali su ulagače i dionica je izgubila 1,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tvrtka Blue Magic uložit će u obnovu hotela Kompas 1,75 milijuna eura</p>
<p>DUBROVNIK, 25. ožujka</p>
<p> - Novi vlasnik dubrovačkog hotela Kompas, tvrtka Blue Magic Ltd., u prvoj će godini u njegovu obnovu uložiti 250.000 eura, a u drugoj dodatnih 1,5 milijuna eura. Vlasničkim povezivanjem i najavljenim ulaganjem Kompas će, djelujući u sastavu grupacije Jadranski luksuzni hoteli (JLH), poslovati kao hotel s četiri zvjezdice, zadržat će postojećih 60 radnika, a bit će stvorene i mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Rekao je to u četvrtak čelnik JLH-a Goran Štrok.</p>
<p>Inače, 19. prosinca 2003. tvrtka Blue Magic Limited potpisom ugovora s HFP-om postala je vlasnikom 83,51 posto temeljnog kapitala Hotela Kompasa. Blue Magic je upravljanje društvom prepustio Jadranskim luksuznim hotelima. </p>
<p>Kompas je šesti objekt koji djeluje u sastavu te grupacije, u sklopu koje su i dubrovački hoteli Excelsior, Bellevue i Palace, projekt Konavle turizam s tri objekta u Cavtatu i Konavlima, te Grand Hotel Bonavia u Rijeci.</p>
<p>Štrok je rekao da su preuzete financijske obveze u potpunosti plaćene, odnosno da je podmiren dug Kompasa u iznosu od šest milijuna eura. Otplaćen je i iznos od 194.869 eura, što predstavlja obveze Kompasa prema vjerovnicima čije su tražbine bile osigurane državnim jamstvima, a što nije bio uvjet ugovora, rekao je Štrok. </p>
<p>U hotelu je u sljedeće dvije godine predviđena i rekonstrukcija postojeće recepcije, dogradnja soba (sa sadašnjih 115 na 150), te uvođenje wellnes ponude. </p>
<p>Lani je zabilježena 65-postotna popunjenost hotela i ostvaren prihod od oko 18 milijuna kuna. Za turističku sezonu 2004. očekuje se 70-postotna popunjenost i od sedam do devet posto bolji financijski rezultat u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska narodna banka sklonija većem zaduživanju države na domaćem tržištu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatska narodna banka izrazila je, u razgovorima vođenima proteklih dana s Ministarstvom financija i bankarima, spremnost na neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita na domaćem tržištu, no čini se da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija, saznaje se iz HNB-a na upit o različitim gledanjima HNB-a i Ministarstva financija po pitanju financiranja proračunskog deficita. Objavljeno je da HNB i Ministarstvo financija nisu postigli dogovor o financiranju deficita države.</p>
<p>Iz središnje banke u četvrtak se saznaje da je HNB u razgovorima izrazila spremnost na neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje deficita u zemlji, pri čemu navode da su, primjerice, bili spremni na odgovarajuće izmjene odluke o 35-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim potraživanjima. Planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu i spomenutim dodatnim mjerama, ocjenjuju u HNB-u, bilo bi moguće ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na domaćem tržištu. U HNB-u drže da bi se tako mogao usporiti daljnji rast inozemnog duga, s manje aprecijacijskih pritisaka na tečaj nego u slučaju inozemnog zaduživanja. Poručuju i da odluka o tome nije na njima, te da ostalima takva opcija nije najpoželjnija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ini nova koncesija u Egiptu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ina i njezin njemački partner RWE Dea potpisali su koncesijski ugovor s egipatskom nacionalnom kompanijom Egyptian General Petroleum Corporation za istraživanje i proizvodnju nafte i plina na koncesiji EAST Yidma u egipatskoj Zapadnoj pustinji.</p>
<p>Po ugovoru, koji traje šest i pol godina, Ina i RWE Dea obvezali su se na ulaganja od 16 milijuna dolara, koji će se potrošiti na bušenje sedam bušotina i površinsko snimanje tzv. geometrije podzemlja u dužini od 150 kilometara. </p>
<p>Sve poslove će obaviti Ina, a po polovicu potrebnog novca će osigurati svaki od partnera. Po tom će se načelu podijeliti i eventualna dobit.</p>
<p>Hrvatski i njemački stručnjaci vrlo su perspektivnom ocijenili koncesiju, dobivenu u jakoj konkurenciji nakon 17 mjeseci pregovora, kažu u Ini. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hagena odobrila dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Savjet Hagene je dao odobrenje Raiffeisen mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima za osnivanje i upravljanje zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom Hrvatskog liječničkog sindikata, priopćeno je iz Hagene.</p>
<p>Također je dano odobrenje na izmjene i dopune Statuta PBZ Croatia osiguranja, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Donesene su i odluke o usklađenju sredstava jamstvenog pologa za 2003., te o najvišem postotku naknade banke skrbnika za 2004. godinu, koja iznosi 0,1 posto imovine fonda. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Commerzbank drži mogućim spajanje s HVB-om</p>
<p>FRANKFURT, 25. ožujka</p>
<p> - Commerzbank smatra kako je moguće njezino spajanje s konkurentskim HypoVereinsbankom (HVB) ili bankom u vlasništvu Deutsche Posta, Postbankom, koja će uskoro biti privatizirana, kazao je čelnik te četvrte po veličini njemačke banke Klaus-Peter Müller.</p>
<p>»Lista velikih imena koja su u poziciji da se mogu spajati ograničena je na nas i HVB«, rekao je Müller u tjedniku Rheinischer Merkur. HVB je druga po veličini njemačka banka.</p>
<p>»No, jednom kad dionice Postbanke budu uspješno izlistane u kotaciji Frankfurtske burze, ta lista još će se proširiti«, kazao je Müller. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Belgijanci namjeravaju izrađivati limove u Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Belgijska tvrtka Parts & Components (P) razmatra mogućnost ulaganja u Slovačku, gdje želi izgraditi tvornicu za preradu limova i izradu karoserijskih i drugih dijelova iz limova. Kako je izjavio Ondrej Žember, glasnogovornik Slovačke agencije za razvoj investicija i trgovine (SARIO), za sada investitor ne želi objaviti detaljne informacije. Konačna odluka očekuje se za dva do četiri tjedna.</p>
<p>Tvrtka P je nastala inače 1938. pod nazivom Gebr. Debrez u belgijskom gradu Roeselare. Od 2001. djeluje pod imenom Parts & Components, a izrađuje čelične i aluminijske proizvode, poput benzinskih i hidrauličnih rezervoara i drugih metalnih proizvoda. ></p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Libija potpisala ugovor sa Shellom vrijedan 200 milijuna dolara</p>
<p>TRIPOLI, 25. ožujka</p>
<p> - Libija želi povećanje svojih proizvodnih kvota unutar Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) kako obnavlja svoja naftna polja, izjavio je u četvrtak libijski ministar vanjskih poslova, dok je britanski naftni div Royal Dutch/Shell objavio da je potpisao preliminarni sporazum s Libijom o razvoju izvora plina u toj zemlji.</p>
<p>Trenutačno libijska kvota za izvoz nafte u sklopu OPEC-a iznosi 1,2 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Libijska nacionalna naftna korporacija potpisala je sporazum sa Shellom vrijedan 200 milijuna dolara za istraživanje nalazišta plina, koji ima potencijal dosegnuti i milijardu dolara. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mađarska će do 2006. godine u prometnu infrastrukturu uložiti oko 70 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Mađarski parlament izglasao je novi plan razvoja prometa do 2015., koji stavlja težište na poboljšanje infrastrukture, kako bi se pripremila za pripajanje na europsku prometnu mrežu. Troškovi za realizaciju tog plana trebali bi do 2006. dosegnuti oko 70 milijardi kuna, pri čemu će europski fondovi podržati taj projekt sa 18 posto sredstava. Najvažniji dio programa bit će razvitak javne cestovne mreže za koji će vlada do 2006. izdvojiti oko 31 milijardu kuna. Samo za željezničku mrežu Mađarska će do 2015. izdvojiti oko 35 milijardi kuna kako bi na glavnim međunarodnim linijama vlakovi mogli prometovati punom brzinom od 120 kilometara na sat. Najvažniji dio programa odnosi se na poboljšanje zračnog prometa i izgradnju novog terminala u međunarodnoj zračnoj luci u Budimpešti. U riječni promet će se do 2015. investirati oko 1,6 milijardi kuna. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada obećala: do kraja travnja rješenja o obnovi, a do kraja lipnja vraća se 500 kuća Srbima </p>
<p>Premijer Sanader izjavio je da je provedba sporazuma važna zato što vjeruje da je to put kojim Hrvatska mora ići te da je pomirba njezina budućnost / Do kraja lipnja vlasnicima će se vratiti oko 500 kuća i stambenih jedinica, rekao je Pupovac / Povjerenstvo za provedbu sporazuma, na koje su prenesene ovlasti, vodi Gordana Turić / »Povratak izbjeglica i vraćanje imovine građanima srpske nacionalnosti jedan je od ključnih uvjeta za EU, ali to treba razlučiti od nužnosti primjene ovog sporazuma«, kaže Pupovac </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – »Riješili smo sve nedoumice u pogledu provedbe sporazuma između SDSS-a i Vlade«, izjavio je u četvrtak u Banskim dvorima premijer Ivo Sanader nakon sastanka s vodstvom te stranke. Uz premijera, na sastanku su bili potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang te resorni ministri, a u ime SDSS-a čelnici Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac. Na sastanku je bila i predsjednica vladinog Povjerenstva za provedbu tog sporazuma Gordana Turić.</p>
<p>Sanader je rekao da ima problema u provedbi sporazuma na terenu, ali da se i Vlada i čelništvo SDSS-a suglasilo da Povjerenstvo mora postupati u skladu s rokovima. To znači da je do kraja lipnja predviđen povratak svih bespravno useljenih nekretnina, a u slučajevima kad oni koji moraju iseliti nemaju drugo rješenje, država preuzima obvezu da im pronađe odgovarajući smještaj.</p>
<p> Premijer je istaknuo da je provedba tog sporazuma važna ne zbog zastupnika i Vlade, već stoga što vjeruje da je to put kojim Hrvatska mora ići te da je pomirba njezina budućnost. </p>
<p>Pupovac je kazao da je na sastanku dogovorena dinamika povratka imovine i da su premijer Sanader te ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta obećali da će do kraja travnja izdati sva rješenja za obnovu prema zahtjevima koji su pravodobno stigli s potrebnom dokumentacijom. </p>
<p>Do kraja lipnja vlasnicima će se vratiti oko 500 kuća i stambenih jedinica. Govoreći o obvezi osiguranja smještaja za one koji moraju iseliti, Pupovac je istaknuo kako je moguće da u istoj kući stanuju i vlasnik i privremeni korisnik dok se ne pronađe odgovarajuće rješenje. </p>
<p>SDSS smatra i da je prenošenje ovlasti na vladino Povjerenstvo put za tijesnu suradnju i ubrzanu primjenu sporazuma. </p>
<p> »Interes je ne samo SDSS-a, nego srpske zajednice u Hrvatskoj da Hrvatska na vrijeme dobije avis i započne pregovore s Europskom unijom. Povratak izbjeglica i vraćanje imovine građanima srpske nacionalnosti jedan je od ključnih uvjeta za EU, ali to treba razlučiti od nužnosti primjene ovog sporazuma«, naglasio je Pupovac. U Banskim dvorima govorilo se i o nezadovoljstvu predstavnika SDSS-a radom Uprave za prognanike i Agencije za promet nekretninama.</p>
<p> »Ovlasti su prenesene na Povjerenstvo, a o kadrovima mora odlučiti Vlada«, kazao je Pupovac. Šef Uprave za prognanike Lovre Pejković u četvrtak nije želio ništa komentirati. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rončević: Između Hrvatske i Mađarske nema nijednog otvorenog pitanja</p>
<p>Mađarska poduprla pristup Hrvatske NATO-u te vojnoj komponenti Kvadrilaterale / Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević razgovarao je s mađarskim ministrom </p>
<p>Juhaszem i o sudjelovanju u međunarodnim misijama </p>
<p>KASZO, 25. ožujka</p>
<p> – »Između Hrvatske i Mađarske ne postoji ni jedno otvoreno pitanje«, izjavio je hrvatski ministar obrane Berislav Rončević, koji se u četvrtak sastao u Mađarskoj s ministrom obrane Ferencom Juhaszom, u sklopu godišnjeg plana bilateralne vojne suradnje.</p>
<p> »Mađarska daje jaku i stalnu potporu hrvatskim ambicijama da pristupi NATO-u i trebala bi uskoro od Francuske preuzeti ulogu neposredne kontakt-zemlje Hrvatskoj za NATO«, naglasio je Rončević na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka u vojnom odmaralištu u Kaszopusztu, pokraj Nagykanizse. </p>
<p> Hrvatski ministar potvrdio je da je s mađarskim kolegom razgovarao i o suradnji dviju država u borbi protiv terorizma. »U realizaciji odnosa kontakt-zemalja nužno je potpisati i sporazum o zaštiti sigurnosti podataka, koji je već pripremljen. Još jednom će ga pregledati zajedničke ekspertne skupine, a nakon toga trebao bi biti potpisan na razini vlada«, rekao je Rončević.</p>
<p> Dodao je da je Mađarska poduprla pristup Hrvatske vojnoj komponenti Kvadrilaterale. Dogovoreno je da tijekom godine ekspertne skupine daju operativne prijedloge kako bi Hrvatska u tome sudjelovala. </p>
<p> »Željeli smo čuti mađarska iskustva u reformi, prilagodbi i pristupanju NATO-savezu budući da je Mađarska nedavno obilježila pet godina od pristupanja Savezu«, istaknuo je Rončević. Prema njegovim riječima, mađarska su iskustva dragocjena Hrvatskoj i zato što je njezina vojska prešla iz sustava individualne u sustav kolektivne obrane.</p>
<p> Ministar Rončević izvijestio je mađarskog kolegu o tijeku reforme i procesu prilagodbe hrvatskih oružanih snaga standardima NATO-a.</p>
<p> »Tijekom radnog ručka razmijenili smo iskustva i o sudjelovanju u međunarodnim mirovnim misijama budući da Mađarska aktivno sudjeluje u Iraku, a Hrvatska ima važnu aktivnu ulogu u Afganistanu«, izjavio je Rončević. </p>
<p> Naglašavajući da Mađarska i Hrvatska odlično surađuju, Juhasz je rekao da je u Mađarska, »pogledu integracija, otišla korak dalje« te da drži »svojom povijesnom obvezom i zadaćom pomagati integraciju Hrvatske jer smatra da je od velike važnosti da sve susjedne države pripadaju istoj integraciji«.</p>
<p> Ocijenio je i da postoje velike mogućnosti jačanja hrvatsko-mađarske suradnje i partnerskih odnosa. »Uvjeren sam da će to pridonijeti osiguranju mira na cijelom području ovog dijela Europe«, rekao je mađarski ministar obrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vrhovni sud razmatrao »slučaj Lora«, odluku će donijeti naknadno </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Vrhovni sud razmatrao je u četvrtak žalbu Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu na oslobađajuću presudu splitskog Županijskog suda osmorici optuženika u slučaju »Lora«.</p>
<p> Državno odvjetništvo traži da se ukine oslobađajuća presuda i slučaj vrati Županijskom sudu u Splitu na ponovno suđenje, ali uz izmijenjen sastav sudskog vijeća. Sudskim vijećem, koje je donijelo oslobađajuću presudu, predsjedao je sudac Slavko Lozina. Branitelji okrivljenika predlažu da se žalba tužiteljstva odbije i potvrdi oslobađajuća presuda. </p>
<p>Peteročlano vijeće Vrhovnog suda odluku o žalbi objavit će vjerojatno za petnaestak dana. </p>
<p>Splitski sud nepravomoćno je u studenome 2002. osmoricu bivših vojnih policajaca vojnoistražnog centra u Lori oslobodilo optužbi za ratni zločin. Prvookrivljenog Tomislava Duića, te Anđelka Botića, Antu Gudića Emilija Bungura, Davora Banića, Tončija Vrkića, Josipa Bikića i Miljenka Bajića teretilo se da su od ožujka do rujna 1992. u zatvoru u splitskoj luci Lori ubijali, mučili i zlostavljali zatvorenike, uglavnom srpske nacionalnosti, čime su počinili ratni zločin protiv civila. Duiću se od početka sudilo u odsutnosti, a Bikić i Bajić bili su u bijegu od kolovoza 2002. kad im je ukinut pritvor. Nakon donošenja oslobađajuće presude, ukinuta je tjeralica za odbjeglim okrivljenicima. Suđenje je trajalo pet mjeseci. </p>
<p>Tužiteljstvo smatra da je Županijski sud donio oslobađajuću presudu na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, jer zbog nepravodobnog pozivanja nisu saslušani svjedoci iz SRJ, a odbijeno je čitanje iskaza svjedoka iz BiH. Ističe se i da je presuda proturječna i nerazumljiva. Stavove tužiteljstva podržao je glavni državni odvjetnik i nekadašnji splitski tužitelj Mladen Bajić. </p>
<p> Obrana pak tvrdi da je splitski sud učinio sve da se svjedocima iz SRJ pozivi za svjedočenje uruče na vrijeme, no oni su omalovažili sud jer su svoj dolazak uvjetovali odstupanjem Lozine. Uz to, obrana kaže da su optužbe za ratni zločin u slučaju »Lora« promašene jer tužiteljstvo nigdje nije navelo da je u Hrvatskoj bio oružani sukob.</p>
<p> Sjednici Vrhovnoga suda nazočio je okrivljeni Bungur, ali se nije izjašnjavao o navodima žalbe tužiteljstva. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Milošević se nije htio izjasniti o nastavku procesa s novim sucem jer »ne priznaje Sud« </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević u četvrtak se na Haaškom sudu odbio izjasniti pristaje li na nastavak suđenja s novim sucem koji treba zamijeniti predsjednika vijeća Richarda Maya. </p>
<p> Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron pitao je optuženika je li suglasan ili nije da se proces nastavi sa sucem koji treba zamijeniti Maya. </p>
<p> Milošević je rekao je da se ne može izjasniti jer ne priznaje Sud, a vijeću je postavio tri zahtjeva. Zatražio je produljenje tromjesečnog roka odobrenog za pripremu iznošenja obrane, zatim »mnogo više vremena« od 150 radnih dana koliko je predviđeno za dokazni postupak obrane, te privremeno puštanje na slobodu što je više puta tražio od početka suđenja u veljači 2002. </p>
<p> Obrazlažući zahtjev za privremeno oslobađanje, kazao je da u pritvoru ne može slobodno iskoristiti svoje pravo na obranu: »Ne mogu komunicirati sa svojim svjedocima bez nadzora«. </p>
<p> ICTY je prije objavio da su Miloševiću dane dvije prostorije za pripremu obrane – jedna u pritvoru i druga izvan njega, u kojima može kontaktirati s budućim svjedocima bez nazočnosti trećih osoba. </p>
<p> Na ponovljeno sučevo pitanje o nastavku procesa, Milošević je odlučno odbio odgovoriti jer Haaški sud smatra »ilegalnim i instrumentom rata protiv srpskog naroda«, a optužnicu i tužitelje »lažnima«. </p>
<p>Sudac Meron ocijenio je da je optuženikovo odbijanje da se izjasni o nastavku suđenje s novim sucem jednako uskrati pristanka. Zaključio je sjednicu rekavši da nije nadležan za rješavanje tog pitanja o kojem treba odlučivati raspravno vijeće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Željka Antunović: Ministar Andrija Hebrang je pretjerao</p>
<p>Raspravu je izazvalo potvrđivanje kandidatura za izbor 11. člana Programskog vijeća HRT-a, koji bi trebao biti izabran umjesto Slobodana Uzelca, koji je postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta / Kandidature su podnijeli Duško Ljuština, Vjekoslav Krsnik, Mladen Vilfan, Vladimir Pezo i Vlaho Bogišić / Zaključeno je da se imena pet kandidata proslijede zastupničkim klubovima kako bi se usuglasili o 11. članu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Odbor Hrvatskog sabora za informatizaciju i medije nije u četvrtak raspravljao o tvrdnjama novinara da su ih čelnici HZZO-a pokušali podmititi ni o tvrdanjama ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga da postoje sklopljeni ugovori nekih novinara s Ministarstvom i HZZO-om o suradnji.</p>
<p> Hebrang nije dostavio Odboru traženu dokumentaciju o svojim tvrdnjama, s obrazloženjem da se još prikuplja, pa su članovi Odbora, unatoč protivljenju oporbe, izglasali da se ta točka skine s dnevnog reda.</p>
<p> »Dobili smo jednu jedinu uredljivu rečenicu. Zato kao predsjednica Odbora upozoravam da je ministar pretjerao«, kazala je vidno ogorčena predsjednica Odbora Željka Antunović (SDP), koja je inzistirala da se zbog teških optužbi na račun novinara i državnih institucija rasprava ipak održi.</p>
<p>Raspravu je izazvalo potvrđivanje kandidatura za izbor 11. člana Programskog vijeća HRT-a, koji bi trebao biti izabran umjesto Slobodana Uzelca, koji je postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Kandidature su podnijeli Duško Ljuština, Vjekoslav Krsnik, Mladen Vilfan, Vladimir Pezo i Vlaho Bogišić.</p>
<p>HDZ-ovci su tražili da se natječaj ponovi ili poništi, jer je stiglo samo pet kandidatura i jer je objavljen samo u Vjesniku za koji je vanjski član Odbora Tihomir Dujmović ustvrdio da »ima opskurnu tiražu«.</p>
<p> Oporba je je pak tvrdila da bi poništenje valjanog natječaja bilo nezakonito.</p>
<p> Zaključeno je da se imena pet kandidata proslijede zastupničkim klubovima kako bi se usuglasili o 11. članu. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Od četvrtka svaki dan besplatni dežurni telefon</p>
<p>SSSH očekuje veliko zanimanje građana za besplatni telefon, jer su i dosad granski sindikati primali po desetak poziva dnevno, rekla je prigodom otvaranja »Call centra« v.d. predsjednica SSSH Vesna Dejanović</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) od četvrtka je uveo dežurni besplatni telefon 0800 200 004 na kojem će svaki dan od 8 do 19 sati sindikalni stručnjaci odgovarati na pitanja građana o radnim i socijalnim pravima.Uz telefon će dežurati uglavnom pravnici iz regionalnih povjereništava Splita, Rijeke, Osijeka, Varaždina, Siska i Zagreba. U SSSH očekuju veliko zanimanje građana za besplatni telefon, jer su i dosad granski sindikati primali po desetak poziva dnevno, rekla je prigodom otvaranja »Call centra« v.d. predsjednica SSSH Vesna Dejanović. SSSH je također uspostavio suradnju s Građanskim odborom za ljudska prava radi besplatnih savjeta u vezi s profesionalnim bolestima, invalidnošću stečene na radu, pravima pacijenata i drugim pravima s područja zdravstvene zaštite.</p>
<p>Vesna Dejanović najavila je otvaranje SSSH građanstvu, pa će se 13. svibnja, kad ta središnjica obilježava 14. godišnjicu osnivanja, održati Dan otvorenih vrata kad će građani moći doći u Radnički dom na Krešimirovom trgu u Zagrebu po informaciju, savjet ili pomoć. Ususret izvanrednom izbornom kongresu, koji se održava 16. travnja, u SSSH je provedena korjenita reforma ustroja, načina rada i financiranja na što je posebna radna skupina utrošila više od 210 sati rada.</p>
<p> Dan prije kongresa održat će se tematske radionice o ulozi sindikata u gospodarskom razvoju na osnovi čega će kongres donijeti nove programske smjernice središnjice SSSH. Ekonomski savjetnik Mario Švigir, kadrovsko osvježenje u SSSH, najavio je da će Savez ubuduće svoje djelovanje s tradiocionalnih sindikalnih tema poput politike plaća, kolektivnog pregovaranja i materijalnih prava proširiti na dinamiku gospodarskog razvoja, obrazovanje, zdravstveno osiguranje, mirovinsku reformu i promjene koje donose eurointegracije.</p>
<p> Pravna savjetnica Dušanka Marinković-Drača rekla je da je SSSH u veljači poslao Vladi kompletan prijedlog izmjena Stečajnog zakona u kojem traži da se radnička potraživanja vrate u prvi isplatni red. Vlada nije odgovorila, ali je sindikalni prijedlog ušao u saborski postupak posredstvom NHS-a.Sad se dvije trećine zadnje tri plaće prije stečaja, trećina otpremnine i samo dio doprinosa naplaćuje u prvom isplatnom redu, a sve ostalo svrstano je u opći isplatni red za što u pravilu nema novca.</p>
<p>Po sindikalnoj računici, država zbog nenaplate doprinsa, koji ne ulazi u prvi isplatni red, godišnje gubi oko 16 milijuna kuna, a po svakoj neisplaćenoj plaći još pedesetak milijuna kuna.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nacionalne kvote umjesto plana proljetne sjetve</p>
<p>Planira se i izmjena strukture poticaja kako bi se poljoprivrednici više okrenuli radno intezivnim kulturama, koje mogu dati i visokoprofitabilne proizvode za domaće i strano tržište / Prosječni hrvatski prinosi pšenice su nešto veći od četiri tone po hektaru, a prinosi u EU su šest tona, u Mađarskoj i blizu sedam tona</p>
<p> ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Hrvatska poljoprivreda je nekonkurentna i zbog usitnjenog poljoprivrednog zemljišta koje u prosjeku iznosi samo 2,8 hektara, a poljoprivredne površine po domaćinstvu u EU su prosječno veće od 20 hektara. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je do 23. ožujka u Ministarstvo pristiglo iz jednica lokalne samouprave 318 prijedloga programa o raposolaganju poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. Ministarstvo je dalo suglasnost na 248 programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Radi se o raspodjeli više od 1,2 milijuna hektara poljopprivrednog zemjišta.</p>
<p>Devet općina poslalo je Ministarstu dopis o tome da ne raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem. Za 49 programa u postupku čeka se dopuna iz općina, odnosno gradova ili se čeka termin održavanja sastanka radi usuglašavanja mišljenja o načinu raspolaganja državnim tim zemljištem.</p>
<p>Država je dala na raspolaganje 460.543 hektara poljoprivrednog zemljišta. Tako je za povrat zemljišta koje je oduzeto programima raspolaganja predviđeno 458.530 hektara koje treba vratiti vlasnicima. Za prodaju poljoprivrednog zemljišta programima je predviđeno 191.702 hektara, za zakup 95.533 hektara, a za koncesije 113.141 hektara. Za ostale potrebe lokalnih jedinica samouprave predviđeno je 11.635 hektara. Ministarstvo je zaprimilo 106 zahtjeva za raspisivanje natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta. Izborom najpovoljnije ponude završeno je 30 natječaja (Ministarstvo je dalo 77 suglasnosti), pa je natječajem dano u zakup 15.113 hektara. U tijeku je još 47 natječaja.</p>
<p>No, zakup zemljišta je privremeno rješenje do sređivanja opsežne zemljišne problematike, osobito uređenja katastra i gruntovnice. Međutim, da zemljište ne bi ostalo neobrađeno i zaraslo u korov, određene površine zemljišta predviđene za prodaju, povrat, koncesiju ili ostale oblike raspolaganja daju se u zakup do predviđenog raspolaganja. Ministarstvo je za prodaju poljoprivrednog zemljišta zaprimilo 82 zahtjeva za raspisivanje natječaja za prodaju 23.953 hektara: od toga je 56 raspisnih natječaja za 16.857 hektara, a 26 je dobilo suglasnost za izbor najpovoljnije ponude.</p>
<p>Za raspisivanje natječaja za koncesiju na 30 godina za državno poljoprivredno zemljište, pristiglo je 89 zahtjeva za 45.319 hektara. Ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj - 3,2 milijuna hektara - prema kategorijama korištenja raspoređene su na oranice i vrtove 46 posto, 37 posto su pašnjaci i livade, 13 posto voćnjaci i četiri posto vinogradi. No, dok se u Slavoniji »vodio rat« između seljaka i poljoprivrednih kombinata za državno poljoprivredno zemljište, to zemljište nitko neće u Lici i Dalmaciji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva raspolažu s približno 80 posto zemljišta. Na usitnjenim posjedima, koja se vrlo malo navodnjavaju (samo 6000 hektara), poticaji i naknade ne mogu dati dobar urod.</p>
<p>Primjerice, prosječni hrvatski prinosi pšenice su nešto veći od četiri tone po hektaru, a prinosi u EU su šest tona. U Mađarskoj i blizu sedam tona po hektaru. Poljoprivrednik bi po jednoj kravi trebao imati jedan hektar zemljišta. Ovako se, zbog nedostatka stočne hrane, ne može povećati proizvodnja mlijeka i mesa. Kako bi se stalo na kraj nekonkurentnoj poljoprivrednoj proizvodnji, Ministarstvo je za ovogodišnju proljetnu sjetvu, umjesto plana sjetve, pripremilo nacionalne kvote. Planira se i izmjena strukture poticaja kako bi se poljoprivrednici više okrenuli radno intezivnim kulturama, koje mogu dati i visokoprofitabilne proizvode za domaće i strano tržište.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Prekovremeni sati pobijaju kuknjavu o višku radnika</p>
<p>RIJEKA, 25. ožujka</p>
<p> – »Trgovci cijeloga svijeta pripadaju istoj religiji« - stara je izreka, koju uopće ne treba pojašnjavati. Jedino je zanimljivo znati kako tu izreku »tumače« porezni organi pojedinih zemalja, odnosno, kako kontroliraju tu »religioznost«. </p>
<p>Za naše porezne organe i javnost poučna je priča jedne riječke Talijanke, koja već 20 godina živi u Firenzi, gdje zajedno s mužem Talijanom, odnosno svojom četveročlanom obitelji, vodi vlastiti manji market.</p>
<p>Rekla nam je da nedjeljom ne rade, odnosno da nikad nisu ni radili niti bi to htjeli. Jednog petka navečer kad su ona i muž već zatvorili market banula im je financijska policija, zatraživši da pokažu sve što su u tom trenutku iznijeli iz marketa.</p>
<p>Budući da je bio kraj tjedna, oni su iz svog marketa ponijeli namirnice za cijeli idući tjedan te su to uredno pokazali financima. Bilo je tu namirnica i higijenskih potrepština u vrijednosti blizu 100 eura. </p>
<p>Na pitanje financa o tome jesu li tu robu platili, odnosno proveli kroz blagajnu u marketu, naša sugovornica im je odgovorila da to nisu učinili, jer je riječ o robi koju su prethodno kupili.</p>
<p>Na pitanje financa o tome koliko često uzimaju namirnice iz svog dućana na taj način, odgovorili su - jednom tjedno, i to otkad imaju prodavaonicu, a to je već petnaestak godina. Financi su na osnovi tih izjava pomnožili spomenutih 100 eura s tjednima u godini, a potom sve i sa 15 godina. Vrlo brzo je našoj sugovornici »odrezana« kazna za taj prekršaj, odnosno za varanje države, u iznosu od blizu 50.000 eura.</p>
<p>Osim toga, financijska policija je »prerovala« sve poslovne knjige njezina marketa, tražeći »dlaku u jajetu« kako bi izrekla i dodatnu kaznu. Na sreću, kaže naša sugovornica, financi nisu ništa našli, ali otad je poslovanje njezia marketa pod posebnom paskom poreznih i drugih inspekcijskih organa. Štoviše, potkraj prošle godine, ona i suprug nakucali su računa na blagajni marketa u vrijednosti 10.000 eura, sve kako bi papirnato ostvarili otprilike isti promet kao i godinu prije. Jer, da su prikazali manji promet, najvjerojatnije bi uslijedila vrlo temeljita kontrola njihova poslovanja.</p>
<p>Kod nas trgovci sad silno plaču kako im je zbog ograničenja rada nedjeljom promet pao i do 40 posto, pa su neki od njih zato morali dati otkaz dijelu zaposlenih. Pomalo nevjerojatno zvuči tvrdnja da je većina trgovina 30-40 posto prometa ostvarivala upravo nedjeljom. Nitko od vlasnika trgovina ni nadležne inspekcijske službe sad ne govore previše o tome da bi radnicima trebalo platiti te silne prekovremene sate, ostvarene prošlih mjeseci i godina.</p>
<p>Zato je poučan ovaj talijanski slučaj. Da se ti sati pomnože s mjesecima i godinama otkad su vlasnici trgovina zakidali »trgovačko roblje«, vjerojatno bi i ubuduće bilo manje problema u njihovom (ne)plaćanju. Vlasnici trgovina sad još agresivnije prijete novim otkazima svojim radnicima zbog zabrane rada nedjeljom. Sretnici koji neće izgubiti radno mjesto radit će prekovremeno, mnogi i dalje za to neće biti plaćeni, barem ne kako treba. Ako je većina prodavača dosad imala stotine tisuća prekovremenih radnih sati, to je najbolja potvrda da viška radnika u trgovinama nije ni bilo.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Građani skloni uživanje u alkoholu i u cigaretama shvatiti kao dio lagodnog života«</p>
<p>Nasuprot Vladinom prijedlogu o smanjenju stope PDV-a sa 22 na 20 posto, najveća oporbena stranka predlaže uvođenje nulte stope za dječje potrepštine i novine, međustopu od 12 posto za turističke usluge, poljoprivredu i hranu te zadržavanje opće stope od 22 posto / Puljić: Primjena modela s više stopa zahtijeva definiranje oporezivih proizvoda te veći broj poreznih stručnjaka čime bi došlo do povećanja administrativnih troškova ubiranja poreza, povećanja korupcije, pojačanog pritiska lobija i porezne nediscipline</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Najvećem HDZ-ovom predizbornom obećanju, smanjenju stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa 22 na 20 posto, suprotstavila se u četvrtak oporba za objedinjene rasprave o Vladinom i SDP-ovom prijedlogu izmjene Zakona o PDV-u. Kao i u prvom čitanju, oporba je kritizirala Vladin prijedlog, nazvavši ga političkom, a ne ekonomski utemeljenom odlukom. Nasuprot Vladinom prijedlogu, najveća oporbena stranka predlaže uvođenje nulte stope PDV-a za dječje potrepštine i novine, međustopu od 12 posto za turističke usluge, poljoprivredu i hranu te zadržavanje opće stope od 22 posto. O važnosti teme svjedoči i činjenica da su u ime nekoliko klubova govorila po dvojica zastupnika.</p>
<p>Najgore što jedan porez može učiniti je da država izgubi mnogo, a građani ne osjete ništa, rekao je Radimir Čačić (HNS), koji smatra da će se upravo to dogoditi smanjenjem stope PDV-a sa 22 na 20 posto. »Ovo je obična politička poruka i golema demagogija«, ustvrdio je Čačić, zaključivši da će tri milijarde kuna za koliko će se smanjiti proračunski prihodi završiti u džepovima vlasnika velikih trgovačkih lanaca. Njegov stanački kolega Dragutin Lesar procjenjuje da će Vladinim prijedlogom sindikalna košarica teška 5300 olakšati za samo 86 kuna.</p>
<p>I HSS se slaže da će smanjenjem stope za dva indeksna poena građani dobiti samo mrvice. Najviše će se time, smatra Zlatko Tomčić, okoristiti proizvođači skupe robe, trgovci i uvoznici. Stoga je HSS-u prihvatljiviji SDP-ov prijedlog, koncepcijski sličan HSS-ovom, koji se zalaže za nultu stopu i diferenciranu stopu od 11 posto za domaće poljoprivredne proizvode. </p>
<p>Slavko Linić (SDP) Vladin je prijedlog nazvao preuranjenim, jer će manjkom tri milijarde kuna u državnom proračunu doći u pitanje projekti važni za konsolidiranje gospodarstva te stopa rasta od pet posto. »No, važnija su predizborna obećanja, nego stabilnost gospodarstva. Sumnjam da će građani podržati smanjenje PDV-a na 20 posto, jer njih zanima radno mjesto, razvitak i projekti. Smanjenje PDV-a od dva posto koristit će gradonačelniku Imotskog, koji kupuje auto vrijedan 800.000 kuna, pa će ostvariti uštedu od 12.000 kuna. No, roditeljima koji kupuju dječje cipelice za 300 kuna to je četiri kune, a našim bi prijedlogom uštedjeli 54 kune«, rekao je Linić.</p>
<p>Mato Crkvenac (SDP) dodao je da će smanjenjem PDV-a država mnogo izgubiti, a nitko neće dobiti. »Ako toliko govorimo o pronatalitetnoj politici, ne znam kako ćete se, gospodo iz vladajuće stranke, usprotiviti našem prijedlogu koji je jedina prava mjera te politike. Razumijem da ćete glasati protiv našeg prijedloga, ali mislim da ćete imati teškoća objasniti to svojoj obitelji, a posebno biračima u čemu je to naš prijedlog lošiji«, istaknuo je Crkvenac, rekavši da je SDP-ov prijedlog podrška ključnim sektorima u kojima Hrvatska može tražiti svoju budućnost.</p>
<p>»Vlada paušalno ocjenjuje da je prijedlog SDP-a loš, a Vladin je dobar, jer uvodi gubitak od samo tri milijarde kuna, pa nije jasno tko bi zapravo više oštetio Hrvatsku, a vjerojatno ni jedni niti drugi nemaju podatke, nego sipaju brojke iz rukava«, kaže Tonči Tadić (HSP) i predlaže uvođenje međustope od 11 posto za turizam. »Time bi gubitak u proračunu bio 917 milijuna kuna, ali bi sve hotelske usluge pojeftinile za 11 posto i postali bismo atraktivna turistička zemlja. Svi se kunu u to da je Hrvatska turistička zemlja, a sva naša konkurencija na Mediteranu ima takvu međustopu. Kad ju je Irska uvela, došlo je do strelovitog porasta zaposlenih u turizmu«, dodao je Tadić.</p>
<p>Valter Drandić (IDS) predlože objedinjavanje obaju prijedloga u jedan prema kojem bi se PDV smanjio na 20 posto, za poljoprivrednu hranu i turizam uvela stopa između osam i 10 posto, a nulta stopa koja sad vrijedi za kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala, znanstvene časopise i usluge javnog prikazivanja filmova proširila i na novine, dječje potrepštine te vatrogasnu opremu i objekte. Ako bude prihvaćen Vladin prijedlog, IDS će preložiti da primjena zakona počne već 1. srpnja.</p>
<p>Na kritike iz opozicijskih klupa odgovorio je Goran Jandroković (HDZ): »Smanjenje PDV-a potvrda je vjerodostojnosti vlade premijera Ive Sanadera te poruka građanima da će HDZ-ova predizborna jamstva biti ostvarena«. Njegov stranački kolega Zvonimir Puljić kritizirao je SDP-ov prijedlog: »Primjena modela s više stopa zahtijeva detaljno definiranje oporezivih proizvoda te veći broj poreznih stručnjaka čime bi došlo do povećanja administrativnih troškova ubiranja poreza. Također bi moglo doći do povećanja korupcije i pojačanog pritiska snažnih lobija, a otvara se i mogućnost šire porezne nediscipline«.</p>
<p>Puljić je rekao da i EU preporučuje svojim članicama smanjenje broja stopa PDV-a. Sličnog je mišljenja i Ivan Čehok (HSLS), koji je ustvrdio da su diferencirane stope način lova u mutnom. »Naši su građani skloni tome da i uživanje u alkoholu i cigaretama shvate kao dio lagodnog života, pa je bolje to oporezivati, nego nametati velike doprinose i poreze na plaće«, naglasio je Čehok.</p>
<p>Milan Jelovac, Marijan Lipovac, Ivana Knežević, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Posjet nakon kojeg bi se Čermak i Markač trebali vratiti u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt otići se oko 15. travnja u Haag na razgovore s tužiteljicom Carlom del Ponte i predsjedništvom Tribunala. Na povratku bi u Zagreb »vratila« i optuženike Ivana Čermaka i Mladena Markača kako bi na slobodi dočekali početak suđenja.</p>
<p> Da bi se dvojica optuženika mogla vratiti, bitno je da ministrica ponese i pisana jamstva Vlade kojima se potvrđuje odziv optuženika u svakom trenutku kad ih Sud pozove.</p>
<p>Takav aranžman dogovoren je već prije, u sklopu ukupnih dogovora o tome kako će se ispuniti zahtjevi iz dviju posljednjih haaških optužnica upućenih u Hrvatsku. Činjenica da je optužnica protiv Čermaka i Markača ispunjena u smislu predaje optuženika i njihova dobrovoljnog odlaska u Haag, stvorila je preduvjete da se ispuni i ostatak dogovora. A to bi značilo da bi sudsko vijeće do sredine travnja pozitivno odlučilo o odvjetničkom podnesku za obojicu optuženika, što bi im omogućilo boravak na slobodi do početka glavne rasprave.</p>
<p>Embargo, koji je dosad štitio dogovor s Haagom, skinula je novinska vijest o putovanju ministrice u Haag. Uz tu činjenicu koja nije demantirana odmah nakon objave, spominje se i podatak da bi odmah nakon predaje jamstava dvojica optuženika bila puštena na slobodu. Ta bi sloboda bila, kao u slučaju generala Rahima Ademija, ograničena, ali bi obojici omogućila daleko lakši kontakt s odvjetnicima u pripremi obrane.</p>
<p>Neslužbeno Vjesnik saznaje da bi prilikom posjeta Haagu ministrica Škare Ožbolt obavijestila i tužiteljstvo i Sud o akcijama državnih tijela progona u hvatanju optuženog generala Ante Gotovine, a što nije obuhvaćeno nedavno poslanim izvješćem.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nedostaje imovinska kartica Pavla Miljavca</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks predao je u četvrtak predsjedniku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Antunu Kapraljeviću 332 imovinske kartice državnih dužnosnika. Povjerenstvo je, među ostalim, preuzelo 151 karticu zastupnika u prošlom sazivu Sabora i kartice 152 zastupnika u ovom sazivu. </p>
<p>Osim bivšeg ministra obrane i zastupnika DC-a u prošlom sazivu Pavla Miljavca, svi su zastupnici prošlog i sadašnjeg saziva predali imovinske kartice. Miljavac je izjavio kako nije stigao predati imovinsku karticu kad mu je prestao mandat. No, dodaje da to namjerava učiniti do srijede kad bi trebale biti objavljene imovinske kartice državnih dužnosnika. </p>
<p>Dužnosnici, inače, trebaju predati imovinske kartice i na početku i na kraju mandata. Miljavac svoju nije dao ni 2000. godine kad je postao saborski zastupnik.</p>
<p> Objašnjava da je karticu predao kad mu je 2000. završio ministarski mandat u Vladi, a nakon što je Sabor zatražio karticu, prepisao ju je i dao saborskoj službi. Ali, kartica se zagubila pa je Miljavac uputio saborsku službu na Vladu kojoj je predao original. </p>
<p>Uz 303 zastupnika prošlog i sadašnjeg saziva, te tajnika Sabora Josipa Sesara i njegove zamjenice Jadranke Blažević, predsjednik Povjerenstva preuzeo je i imovinsku karticu predsjednika Republike Stjepana Mesića, 13 bivših i sadašnjih ustavnih sudaca, predsjednika Vrhovnoga suda Ivice Crnića, predsjednika Prekršajnog suda Ante Lovrića, pučkog pravobranitelja Ante Klarića i njegovih zamjenika, pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević Vrsaljko i njezinih zamjenika, državne revizorice Šime Krasić, te guvernera HNB-a Željka Rohatinskog i njegovih zamjenika. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Europski parlament u srijedu raspravlja o hrvatskoj molbi </p>
<p>BRUXELLES, 25. ožujka </p>
<p> – Europski parlament raspravljat će u srijedu, 31. ožujka, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o hrvatskom zahtjevu za članstvo, priopćeno je u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Parlament će raspravljati i glasovati o preporukama Europskom vijeću u vezi s hrvatskom molbom. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je prošli tjedan prijedlog preporuka na temelju izvješća socijalističkog zastupnika iz Grčke Alexandrosa Baltasa. Taj prijedlog preporuka bit će temelj za raspravu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. U prijedlogu preporuka vrlo je pozitivno ocijenjen napredak Hrvatske na putu prema Europskoj uniji.</p>
<p> »Molba za članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku je izazov na koji je ona spremna odgovoriti«, navodi se u prijedlogu preporuka i naglašava kako bi »pozitivan odgovor na tu molbu imao veliko značenje za ostale zemlje jugoistočne Europe«.</p>
<p> U dokumentu se ističe da je Hrvatska proteklih godina pokrenula ekonomske i političke reforme radi demokratizacije zemlje i modernizacije gospodarstva. Rezultati koje je Hrvatska postigla na gospodarskom planu nude temelj za optimizam, a znatan napredak postignut je u usklađivanju hrvatskoga zakonodavstva s europskim.</p>
<p> Mišljenje Europskog parlamenta uzet će u obzir i Europska komisija, koja radi na avisu (mišljenju) za Hrvatsku. Prema izjavi šefa misije Europske komisije u Zagrebu Jacquesa Wunenburgera, Komisija je većim dijelom izradila nacrt avisa i može se očekivati da će biti objavljen poslije Uskrsa, u drugoj polovici travnja ili na početku svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ljubičić: Napadi na Hebranga urota su protiv Hrvatske </p>
<p>O revanšizmu govore oni koji su se služili mnogo drastičnijim metodama, rekao je dr. Herman Vukušić i opisao što je doživio na Rebru / Predsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Juraj Njavro kaže da žele zaštititi Hebranga od hajke i linča jer stručno i odgovorno radi svoj posao / U »bartolomejskoj noći hrvatskog zdravstva« 2000. smijenjeno je oko 300 liječnika </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – »U ožujku 2000. godine iz 49 upravnih vijeća smijenjeno je 237 liječnika, među kojima su 210 bili članovi Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca«, rekao je u četvrtak predsjednik te udruge dr. Juraj Njavro. </p>
<p>Istaknuo je da su sazvali novinsku konferenciju radi »detaljnog informiranja o revanšizmu u zdravstvu« i obrane dostojanstva Andrije Hebranga, njihova donedavnog predsjednika i sudionika Domovinskog rata. </p>
<p>Do danas još nitko nije smijenjen, a o »revanšizmu govori oporba koja ne može prežaliti izgubljene izbore«, ustvrdio je Njavro. Podsjetio je da je 2000. u »bartolomejskoj noći hrvatskog zdravstva«, vlast smijenila oko 300 liječnika. Zaključio je da se protiv Hebranga, koji radi »pošteno i savjesno, stručno i odgovorno«, vode hajka i linč. </p>
<p>Uz Njavru, kao žrtve bivše vlasti, kako ih je predstavio, bili su dr. Herman Vukušić, dr. Vesna Bosanac i dr. Mate Ljubičić.</p>
<p>»Sramotno je da o revanšizmu govore oni koji su se služili mnogo drastičnijim metodama«, poručio je dr. Herman Vukušić. Opisao je vlastiti slučaj – onemogućeno mu je da vodi Psihotrauma centar na Rebru, a bio je i žrtva »medijske harange« temeljena na lažnom inspekcijskom nalazu Ministarstva zdravstva. Dodao je i da su nepravedno smijenjena povjerenstva za ocjenu invalidnosti branitelja samo zato što su radila objektivno i pravično.</p>
<p>I dr. Vesna Bosanac, na trenutke kroz suze, ispričala je kako su je kao ravnateljicu Vukovarske bolnice napadali poluistinama, što joj je, ističe, bilo teže od ratnih progona i logora. Razočarana je i negacijom svega što su napravili u reformi zdravstva prije 2000., a najteže joj je bilo kad nije imala novac za plaće djelatnicima, dok je za opstanak Vukovarske bolnice morala tražiti donacije. Razmišljala je i o ostavci.</p>
<p>Dr. Mate Ljubičić, smijenjeni ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, napade na Hebranga objašnjava urotom protiv Hrvatske. Liječnici dragovoljci iste ciljeve vide i u haaškim optužnicama koje ocrnjuju Domovinski rat. Riječ je o novom scenariju za destabilizaciju nakon što se prestane s optužnicama iz Haaga, a u tome im je Hebrang sredstvo kao general Hrvatske vojske, potpredsjednik Vlade sklon gospodarskoj neovisnosti Hrvatske.</p>
<p> Kao takav on ne odgovara europskim financijskim krugovima koji putem svojih lobija, pri čemu, naglašeno je, ulogu imaju i strane novinske kuće, ciljaju na suverenitet Hrvatske. </p>
<p>U zaštiti gospodarskog suvereniteta liječnici dragovoljci pružaju punu potporu Hebrangu i njegovu zauzimanju za discipliniranje i kontrolu vanjskog zaduživanja i sprečavanje rasprodaje poduzeća, energetskog sustava, turističkih kapaciteta i obale strancima. </p>
<p>Ljubičić je najavio da će Udruga predložiti i da se Zračna luka Pleso preimenuje u Zračnu luku Franje Tuđmana. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Nisu svi predstojnici klinika KBC-a Zagreb podržali Paladina </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – »Nije točno da je na sastanku Stručnog vijeća KBC-a Zagreb svih 30 predstojnika klinika i zavoda podržalo ravnatelja Josipa Paladina i projekt jedinstvenog KBC-a«, priopćio je u četvrtak prof. dr. Krešimir Koržinek, v.d. predstojnik Klinike za ortopediju KBC-a i Medicinskog fakulteta. Projekt je podržalo nekoliko predstojnika, a ostali nisu sudjelovali. Nije bilo izjašnjavanja ni glasovanja pa se ne može govoriti o jednoglasnoj potpori, kaže Koržinek i smatra da je to gruba manipulacija. Sam se nikad nije slagao s projektom i preseljenjem ortopedije sa Šalate na Rebro, a u tome ga podržava stručni kolegij što je i potvrđeno na sjednici u četvrtak. Koržineka smeta politizacija ravnateljske dužnosti i podsjeća da je koalicijska vlast smjenjivala ravnatelje po kratkom postupku i stručna se vijeća nije pitalo za mišljenje, a sada se i njima, kao i s Paladinom, manipulira u političke svrhe. Ističe da bi bilo korisnije rješavati probleme u ustanovama u skladu sa zakonom i bez miješanja politike. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Od 1. travnja Inin plin sedam posto skuplji </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti odobrilo je u četvrtak Ini sedam posto višu dobavnu cijenu prirodnog plina od 1. travnja. To znači da će distributivna poduzeća i tvrtke koje plin kupuju izravno u drugom tromjesečju prostorni metar plina umjesto jedne kune, kao dosad, plaćati 1,07 kuna.</p>
<p>Vijeće je lani četiri puta odbilo Inine zahtjeve za poskupljenje plina, koji su bili uglavnom viši od 20 posto. Problem je svaki put bio u određivanju cijene plina proizvedenog u Hrvatskoj. Naime, Vijeće je tražilo detaljno obrazloženje zahtjeva te načina izračuna cijene domaćeg plina, a Ina se pozivala na interni sporazum svojih sektora proizvodnje i komercijalnih poslova tražeći da domaći plin ima istu cijenu kao uvozni ruski.</p>
<p>Taj je problem sada riješen tako što je Ministarstvo gospodarstva prihvatilo Inin prijedlog za određivanje cijene domaćeg plina. Prema prijašnjim najavama iz Ine, taj model sadrži troškove istraživanja, razrade polja i proizvodnje te dvanaestpostotni povrat na kapital, ali nije uključena cijena skladištenja plina. Ministarstvo je predložilo Vijeću da prihvati takav model pa je Ina nakon četiri bezuspješna pokušaja peti put ipak dobila »zeleno svjetlo«. </p>
<p>Za krajnje potrošače utješna je barem činjenica da bi cijene lokalnih distributivnih poduzeća za kućanstva trebale porasti otprilike za polovicu povećanja dobavne cijene jer ona, prema riječima stručnjaka, toliko sudjeluje u ukupnim troškovima distributera. To znači da bi kućanstva od 1. travnja mogla plaćati oko 3,5 posto skuplji plin, naravno pod uvjetom da distributeri ne povise svoje marže.</p>
<p>Zahtjev za poskupljenje plina u Ini obrazlažu rastom cijena ruskog plina, a iz Rusije nabavljaju oko 45 posto tog energenta. Lani smo zbog nerealnih cijena plina izgubili oko 35 milijuna dolara, kaže dr. Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave Ine. </p>
<p>Zadovoljni smo odlukom Vijeća iako će nova cijena biti na donjoj granici prihvatljivosti, ali će nam barem spriječiti stvaranje novih gubitaka u poslovanju s plinom, kaže Kolundžić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlada danas razrješuje dužnosti glavnog državnog inspektora Jordanića </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> – Redovna sjednica Vlade održat će se u petak u Banskim dvorima. Pred ministrima će se naći mnoštvo zakonskih prijedloga, od kojih su posebno zanimljive izmjene Zakona o državnim potporama te Zakona o službi u Oružanim snagama RH. </p>
<p>Raspravljat će se i o zakonskom prijedlogu o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina te o njihovu uništavanju. Najavljen je i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za ugovaranje druge tranše kredita radi obnove i modernizacije željezničke infrastrukture na dionicama glavnih pruga poput koridora X, zatim Vb i Vb1. </p>
<p>Vlada će odobriti i novac iz državnog proračuna Ženskoj grupi »Korak« u Karlovcu koja se brine za zlostavljane žene i djecu. Raspravljat će se i o pokretanju postupka za potpisivanje protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, kojim se dopunjuje UN-ova konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. </p>
<p>Vlada će odobriti i pokretanje postupka za potpisivanje drugog dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o uzajamnom sudskoj pomoći u kaznenim stvarima, a bit će podneseno i izvješće o pregovorima za sklapanje ugovora između hrvatske i njemačke vlade o financijskoj suradnji u 2002. godini.</p>
<p>Očekuje se da će Vlada razriješiti dužnosti glavnog državnog inspektora Branka Jordanića koji je i sam stavio svoj mandat na raspolaganje. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040326].
|
