NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040226].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215963 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Samostalnim umjetnicima zajamčena mirovina s 800 na 1600 kuna</p>
<p>Najviše proračunskog novca bit će utrošeno u obnovu spomenika kulture / Druga najveća svota izdvojena je za ulaganja, ponajprije za gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja Narona u Vidu pokraj Metkovića i za Muzej krapinskoga pračovjeka na Hušnjakovu pokraj Krapine / Povećano financiranje međunarodne kulturne suradnje</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Kome će biti dano više a kome manje novca iz državnoga proračuna te što bi trebalo dobiti Ministarstvo kulture već se uglavnom zna, iako još Sabor nije rekao zadnju riječ o podjeli novca iz državne blagajne. Ipak, može se očekivati da u Ministarstvo kulture odlazi najavljenih 690 milijuna kuna od kojih 60 milijuna, možda i malo više, odmah odlazi na isplatu dugova. Tako za podjelu u različitim kulturnim djelatnostima ostaje približno 630 milijuna. Premda je lani iz državnog proračuna kulturi dodijeljeno 640 milijuna kuna, dakle malo više, rebalansom joj je poslije oduzeto 30 milijuna, tako da je za kulturu država izdvojila tek 610 milijuna. Ove se godine kulturi ipak malo bolje piše.</p>
<p>Od toga proračunskoga kolača najviše se novca kanalizira u službu zaštite kulturnih dobara koja će raspolagati s 116 milijuna kuna. Od toga će za obnovu nepokretnih, dakle graditeljskih spomenika, biti potrošeno 100 milijuna kuna, a za restauraciju i konzervaciju pokretne baštine 16 milijuna. Je li to dovoljno? To je svakako manje nego prošle godine, kada je za obnovu spomenika izdvojeno čak 141,1 milijun kuna. Međutim, smanjenje proračunskog novca za obnovu baštine ne znači i manju brigu za spomenike, jer će se za njih namaknuti dodatni novac iz spomeničke rente – uplata koje se upravo počinje ostvarivati.</p>
<p>Malo manja svota, ali druga prema količini, odlazi za ulaganja. Tako će veći dio od 73 milijuna kuna (otprilike isto kao i lani) biti uložen u gradnju kapitalnih muzejskih objekata. To je na prvome mjestu Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, za koji se još uvijek obavlja priprema gradilišta na kojem uskoro treba početi gradnja, što bi moralo biti dovršeno do 2006. godine. Drugo veliko muzejsko ulaganje je u Muzej Narona u Vidu pokraj Metkovića, koji se mora početi graditi ove godine. I naposljetku, slijedi i nastavak gradnje Muzeja krapinskoga pračovjeka na Hušnjakovu pokraj Krapine. Bit će još i nekih manjih ulaganja u kulturi, a njihovo će financiranje ovisiti o brzini izvođenja radova.</p>
<p>Knjižnicama i nakladništvu bit će dodijeljeno 49 milijuna kuna, za razliku od prošlogodišnjih 60 milijuna, i to zato što je upravo u toj djelatnosti najviše dugova koje treba namiriti. Slično, ali s manjom razlikom, zbiva se s filmom i kinematografijom, koji umjesto prošlogodišnjih 35,2 milijuna kuna dobivaju 34 milijuna. S kazalištem i glazbenoscenskom djelatnošću situacija je malo drukčija. Za njih je izdvojeno 32 milijuna kuna, što je dva milijuna više nego lani. I muzejsko galerijska djelatnost ove je godine prošla malo bolje. Tako će za muzejske i galerijske projekte biti izdvojeno 19,5 milijuna, što je gotovo tri milijuna više nego prošle godine. </p>
<p>Intenzitet informatizacije kulturnih ustanova nastavit će se istim tempom jer će u to, kao i lani, biti uloženo pet milijuna kuna. Za arhivsku će djelatnost također biti izdvojena približno ista svota kao i prije – četiri milijuna kuna. Ni »alternativa« neće biti zakinuta jer će dobiti 3,5 milijuna kuna.</p>
<p>Financiranje međunarodne kulturne suradnje povećano je za dva milijuna kuna, dakle ukupno je izdvojeno 14 milijuna kuna, a oni neće biti usitnjeni na financiranje stotina malih prezentacija nego na veće projekte. </p>
<p>Samostalne je umjetnike – više od toga hoće li njihove izložbe biti poduprte i državnim novcem – zanimalo kako će proći uplata doprinosa za njihovo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, bivši ministar skresao im je državne doprinose te tako smanjio zajamčenu mirovinu na 800 kuna, o čemu su se svojedobno vodile velike polemike. Ministar Božo Biškupić, koji je to pitanje bio regulirao za svojeg prvog ministarskoga mandata, obećao je, čim je imenovan na istu dužnost, da će samostalnim umjetnicima vratiti njihovo dostojanstvo, koje je bilo svedeno na prosjački štap. Stoga su samostalni umjetnici bili u velikom iščekivanju. I nisu iznevjereni. Svota za doprinose udvostručena je i iznosi 30 milijuna kuna, što će im osigurati mirovinu od 1600 kuna.</p>
<p>Kako je u Ministarstvo kulture ove godine uključena i zaštita prirode, i za tu je djelatnost izdvojeno 12,2 milijuna kuna. Od toga će osam milijuna biti potrošeno za redovnu djelatnost, a ostatak novca za praćenje međunarodnih projekata. Jedan od njih je očuvanje kraških ekoloških sustava, drugi je »EU Cards Projekt« za institucionalno jačanje Zavoda za zaštitu prirode, a ostali se odnose na zaštitu nekih ugroženih vrsta flore i faune.</p>
<p>Zna se, dakle, u što će novac biti utrošen. Vjeruje se da rebalans neće donijeti neugodna iznenađenja. A ostaje i nada da će spomenička renta donijeti prihod. Pa iako sve to skupa nije dovoljno – jer je kultura čuvarica identiteta koji treba pomno njegovati nakon brojnih pokušaja njegova ratnoga ali i prijašnjega zatiranja – ipak je dobro.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Gotovininu slučaju odgovornost snose političari, a ne tajne službe</p>
<p>Da su tajne službe samostalno djelovale u »slučaju Gotovina«, moglo bi se ustvrditi da je bio ugrožen ustavni poredak zemlje, pa bi šefovi triju agencija trebali završiti u zatvoru / Vjeruje li predsjednik Mesić da bivši šef ukinutog UNS-a Tomislav Karamarko želi postati šef OA-e uz pomoć Ivana Jarnjaka</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Sve je više indicija da će Vlada u izvješću Carli del Ponte o postupanju u »slučaju Gotovina« optužiti tajne službe za opstrukciju u otkrivanju i eventualnom uhićenju odbjeglog generala. Nagađa se i o traženju ostavki čelnika Protuobavještajne agencije (POA) Franje Tureka, Obavještajne agencije (OA) Damira Lončarića i Vojnosigurnosne agencije (VSA) brigadnog generala Gordana Čačića. Spominju se i razrješenja nižih operativaca u tajnim službama koji su bili angažirani na »slučaju Gotovina«.</p>
<p>Možda će glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte i biti zadovoljna takvim obrazloženjem i mjerama hrvatske Vlade, ako ih budu pratila čvrsta diplomatska obećanja da će nova vlada i predsjednik Stjepan Mesić napraviti stvarni zaokret u upotrebi tajnih službi kad je riječ o odbjeglom generalu.</p>
<p>Haaška je tužiteljica sredinom prošle godine uputila pismo veleposlanicima zapadnih zemalja akreditiranih u Hrvatskoj, u kojem je navela da su se tajne službe u »slučaju Gotovina« otele Vladinoj kontroli. Danas gotovo svi analitičari i baš svi političari zaobilaze tu činjenicu... Tadašnji je premijer Ivica Račan na pismo reagirao najavom istrage o odgovornosti u tajnim službama. </p>
<p>Na meti stranih diplomata u Zagrebu posebno je bila Protuobavještajna agencija koja je špijunirala francusko veleposlanstvo ne bi li se doznalo kakav će stav službeni Pariz zauzeti u pogledu zahtjeva iz Londona.</p>
<p>Kao čelnik parlamentarne oporbe, Račan je i nedavno ponovio da se s Mesićem gotovo godinu dana nije mogao usuglasiti o potpisu na imenovanje Franje Tureka šefom POA-e i Damira Lončarića šefom OA-e.</p>
<p>Bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić kazao je da nije imao povjerenja u obavještajni sustav pa je pri Ravnateljstvu ustrojio posebne policijske timove koji su se dijelom bavili i obavještajnim radom. Primjer za to je otkrivanje skrovišta sadašnjeg haaškog pritvorenika Ivice Rajića, koji je od 1996. do prošle godine živio zaštićeno u Splitu.</p>
<p>Carla del Ponte se može iz pragmatičnih razloga složiti s izvješćem Sanaderove vlade o »slučaju Gotovina«, ali svi kojih se to tiče dobro znaju da je ona najviše primjedbi imala na ulogu Ureda predsjednika u manipuliranju tajnim službama vezano uz Gotovinu. </p>
<p>Za njenog posljednjeg boravka u Zagrebu, nakon sastanka s predsjednikom Mesićem nije bilo zajedničkih izjava, iako je Mesić kao svjedok tužiteljstva u procesu protiv Miloševića do tada bio hvaljen kao glavni oslonac Haaškog suda u Hrvatskoj.</p>
<p>U stvarnosti, odgovornost za neučinkovitost hrvatskih vlasti u Gotovininu slučaju snose političari, a ne tajne službe, njihovi šefovi ili niži operativci. Da su tajne službe samostalno djelovale u »slučaju Gotovina«, moglo bi se ustvrditi da je bio ugrožen ustavni poredak zemlje, pa bi šefovi spomenutih agencija smjesta trebali završiti u zatvoru. </p>
<p>Ključni dokaz da je vlast bila upoznata s postupcima agencija u Gotovinu slučaju nakon prošlogodišnjeg lipanjskog intervju odbjeglog generala u tjedniku Nacional je izjava tadašnjeg predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, da »naše tajne službe kontaktiraju s generalom Gotovinom«.</p>
<p>Spor s predsjednikom Mesićem o tajnim službama naslijedio je premijer Sanader. Iako ni on, a ni Mesić ne žele priznati da su u utorak razgovarali o tajnim službama u kontekstu izvješća Carli del Ponte, dobro obaviješteni izvori u Banskim dvorima kažu da je to bila ključna tema razgovora.</p>
<p>Sanader je navodno od Mesića tražio da se složi sa smjenama Tureka, Čačića i Lončarića, što je Predsjednik dijelom prihvatio, odbijajući smijeniti Tureka. Krugovi bliski Pantovčaku odbijaju odgovornost Mesića koji je navodno podržavao zajednički rad svog specijalnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Željka Bagića i Franje Tureka na »slučaju Gotovina«.</p>
<p>»Bivši ravnatelj UNS-a Tomislav Karamarko vodi kampanju protiv Franje Tureka i Željka Bagića – oslanjajući se na svog velikog podržavatelja Ivana Jarnjaka, šefa saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – želeći zasjesti na Turekovo mjesto u POA-i«, tvrde kuloari bliski Uredu predsjednika. Premijer Sanader, suočen s jedne strane sa stavom Carle del Ponte a s druge predsjednika Mesića, trenutno je u pat-poziciji. Ako ne uspije nagovoriti Mesića da smijeni Tureka, od negativnog izvješća Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a, u travnju, mogla bi ga spasiti samo spektakularna Gotovinina predaja.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sabor nije zakinut, zastupnici već imaju odlične plaće i radne uvjete</p>
<p>Ako nakon iščitavanja svih stavki i brojki procijenimo da je proračun realan, HSS bi ga mogao i podržati / Ono čime već sad nismo zadovoljni je predviđena stopa rasta od 3,2 posto, koja je neobjašnjivo niska / Smiješno mi je kad neki iz Sanaderove vlade kažu da je lani izgrađeno više cesta od planiranoga, pa sad oni to moraju platiti, kaže Pecek </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Prijedlog ovogodišnjeg proračuna Vlada Ive Sanadera poslala je u Hrvatski sabor. Što misli o tom dokumentu iz kojeg se mogu iščitati i glavne smjernice Vladine gospodarske politike, pitali smo Željka Peceka, bivšeg ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva, a danas HSS-ova saborskog zastupnika.</p>
<p>• Hoće li HSS podržati ovogodišnji proračun?</p>
<p>– Još je prerano o tome govoriti, jer smo njegove konture u ponedjeljak prvi put vidjeli. Sve brojke i stavke proračuna još treba pomno proučiti. Ako nakon toga procijenimo da je državni proračun realan, HSS bi ga mogao i podržati. Ono, međutim, čime već sada nismo zadovoljni je predviđena stopa rasta od 3,2 posto. </p>
<p>Poznato je da HSS zagovara mnogo veće stope gospodarskoga rasta, kao i sasvim drukčiji pristup ulozi države u odnosu na gospodarstvo, čime bi se potaknula proizvodnja, povećao izvoz, a time i zapošljavanje. Poznat je i naš stav o smanjenju stope PDV-a i o daljnjem rasterećenju gospodarstva. Ako nakon iščitavanja svih dokumenata procijenimo da je to moguće ostvariti ovogodišnjim proračunom, on možda i dobije našu podršku.</p>
<p>• Je li predloženi proračun prema vašemu mišljenju razvojan i socijalan, kao što tvrdi Sanaderova vlada?</p>
<p>– Sve su naše vlade dosad tvrdile da je proračun što ga upućuju Saboru i razvojan i socijalan. Ono što zasad posebno upada u oči, to je preniska stopa gospodarskoga rasta. Podsjećam da smo 1999., prije no što je na vlast došla koalicija u kojoj je bio i HSS, imali negativnu stopu rasta od 0,9 posto. U prošle četiri godine uspjeli smo je znatno pomaknuti pa je prošle godine iznosila 5,2 posto. Zato mi je stopa što je sada predlaže HDZ-ova vlada neobjašnjivo niska. Naše ambicije moraju biti znatno veće, jer Hrvatska ima potencijala za brži gospodarski rast.</p>
<p>• Iz Banskih dvora, međutim, objašnjavaju da bi proračun možda i bio ambiciozniji da im Račanova vlada nije ostavila velike dugove. Možete li kao bivši ministar komentirati te prigovore? </p>
<p>– Činjenica je da postoji veliki vanjski dug od 23,6 milijardi dolara. Činjenica je, međutim, da smo i mi, kada smo 2000. došli na vlast, naslijedili prilične dugove. Tada nam je HDZ-ova vlast ostavila oko 9,5 milijardi unutarnjeg duga, tada se otkupljena pšenica nije plaćala na vrijeme, naslijedili smo velike gubitke u trgovačkim društvima, a danas tih gubitaka više nema...</p>
<p>Ne treba se stalno vraćati u prošlost, što ne znači da se Račanovoj vladi ne mogu uputiti opravdane kritike. Smiješno mi je, međutim, kada neki iz Sanaderove vlade kažu da je prošle godine izgrađeno više cesta od planiranoga, pa sad oni to moraju platiti! Ako su im to utemeljene kritike, ispadaju jednostavno smiješni.</p>
<p>• Ipak, u bivšemu ministarstvu obnove je neposredno prije izbora, pa čak i nakon izbora, potpisano 600 ugovora o djelu. I bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić priznaje da su u tom dijelu prigovori Sanaderove vlade opravdani.</p>
<p>– Slažem se da o naslijeđenim dugovima treba razgovarati objektivno i s argumentima. Prigovori koje spominjete čine se opravdanima, jer je neprihvatljivo da se uoči izbora sklapaju novi ugovori i stvaraju nove obveze. Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva nije tako radilo i nije novoj vladi ostavilo nikakve dugove.</p>
<p>• U proračunu se za rad Hrvatskog sabora predviđa ove godine 135 milijuna kuna, što je četvrtina manje novca nego lani. Slažete li se s tvrdnjom većeg dijela oporbe da se i iz toga iščitava namjera HDZ-a da se parlament marginalizira?</p>
<p>– Ne, mislim da je predviđeni iznos dostatan i da Sabor neće biti financijski zakinut. Treba podsjetiti na to da je Sabor prošle godine dobio više novca zbog parlamentarnih izbora, na koje je potrošeno oko 44 milijuna kuna. Na ulogu Hrvatskog sabora u najvećoj mjeri dobrim zakonskim prijedlozima i kvalitetnim raspravama možemo utjecati mi zastupnici, koji već imamo i te kako dobre plaće i dobre uvjete za rad, pa nam više novca za to i ne treba.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sanaderova Zlatna kuna</p>
<p>Uhodanu šablonu dodjele Zlatne kune ove je godine donekle razbio premijer, koji je u svom govoru uspješnijem dijelu hrvatskoga gospodarstva rekao upravo ono što su oni željeli čuti, a tiče se potpore njihovim regionalnim ambicijama. No, pred Hrvatskom je još mnogo posla želi li postati »jadranski tigar«, a vremena je sve manje</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>U sjeni ovogodišnje bitke za proračun, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u utorak je bila poprište dodjele 11. Zlatne kune, godišnjeg priznanja Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja se tradicionalno dodjeljuje tvrtkama i pojedincima za uspješno poslovanje.</p>
<p>Baš kao i ranijih godina, i najnovija je dodjela Zlatne kune okupila sve koji nešto znače u javnom životu ove zemlje. Bili su tu, dakle, i šef države, i premijer, i gotovo svi ministri, i predsjednik Sabora, i diplomatski kor akreditiran u Hrvatskoj, i istaknuti gospodarstvenici... De javu efekt dodatno je pojačala retorika, koja je na sve strane odisala eurointegracijama i hrvatskom pozicijom u tim procesima, s tom razlikom što se prošlogodišnja dodjela Zlatne kune odvijala uoči podnošenja hrvatske kandidature za ulazak u Europsku uniju (EU), dok se ove godine pozornost govornika usredotočila na očekivani rezultat tog čina, odnosno na pokušaj razrješenja dvojbe kakav će biti avis (mišljenje) Europske komisije. Ni sami (zasluženi) dobitnici Zlatne kune nisu bili neko veliko iznenađenje, no ono se – ruku na srce – u gospodarstvu veličine hrvatskoga teško i može očekivati.</p>
<p>Uhodanu šablonu dodjele Zlatne kune ove je godine ipak donekle razbio premijer, koji je u svom govoru gospodarstvenicima rekao upravo ono što su oni željeli čuti. Primjera radi, za razliku od svojih prethodnika, koji su ili obećavali brda i doline, ili, pak, churchillovski najavljivali razdoblje krvi, znoja i suza, </p>
<p>Sanader je u utorak navečer uspješnijem dijelu domaćega gospodarstva poručio da ga razumije i da će ga podržati u njegovoj ekspanziji. Štoviše, sasvim netipično za hadezeovca, Sanader je gospodarstvenike ohrabrivao da se upuste u avanturu izvoznog i vlasničkog osvajanja tržišta Balkana, obećavajući im pritom punu potporu Banskih dvora. Hrvatskom su gospodarstvu potrebni regionalni igrači, pa će Vlada poduprijeti njihov nastanak i razvoj, poručio je Sanader.</p>
<p>U kojoj je mjeri Sanaderova retorika plod iskrenih namjera i realnih mogućnosti, a u kojoj samo pusta demagogija i rezultat pragmatičnog pristupa novoga gospodara Banskih dvora, vidjet će se u razdoblju što slijedi. Činjenica je, međutim, da su premijerove poruke dobitnicima Komorina priznanja i ostalima u velikoj mjeri bile glazba za uši. Osim samih gospodarstvenika, razloga za zadovoljstvo Sanaderovim porukama imaju i diplomati, posebno oni iz Unije, koji u Hrvatskoj sve manje gledaju remetilački faktor u realizaciji njihova koncepta regionalne suradnje.</p>
<p>Istini za volju, treba priznati da se i hrvatski gospodarski milje proteklih godina značajno promijenio, pa Sanaderove riječi vjerojatno odražavaju i tu činjenicu. Koliko god dio ekonomista i javnosti napadao stabilizacijski program Valentićeve vlade i njegove rezultate, činjenica je da je on Hrvatskoj donio makroekonomsku stabilnost, o kojoj dobar dio zemalja u okruženju još može samo sanjati. Teško se mogu osporiti i rezultati uključenja Hrvatske u globalizacijske procese u suvremenom svijetu, što je zasluga bivše Račanove vlade. Sve je to, zajedno s političkom stabilnošću zemlje, bio preduvjet za preobrazbu Hrvatske u jedno od jačih tranzicijskih gospodarstava, u kojem velik dio tvrtki danas više ne razmišlja o pukom opstanku, nego se bavi ekspanzijom na okolna tržišta. </p>
<p>Sve to, uostalom, potvrđuju i nedavno objavljena izvješća Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kroz te se dokumente provlači zaključak da Hrvatska danas, po svojim gospodarskim postignućima, potpuno odudara od ostatka regije u koju su je eurokrati svrstali. Nema sumnje da će se taj jaz povećati nakon skorog proširenja Unije, posebno ako Hrvatskoj pođe za rukom uskočiti u vlak što u Bruxelles stiže 2007. godine.</p>
<p>Unatoč tome, pred Hrvatskom je još mnogo posla želi li doista postati »jadranski tigar«, kako je to HDZ obećavao u predizbornoj kampanji. Lista zadataka podulja je, a vremena za njihovo ostvarenje sve je manje. Temelji za preobrazbu postavljeni su u proteklom razdoblju, no dosad je redovito izostajala nadogradnja.</p>
<p>Hoće li nju pružiti Sanaderova vlada, teško je prognozirati. Pa ipak, u govoru na dodjeli Zlatne kune, novi je premijer pokazao da ima »žicu« za gospodarsku problematiku. Tako je, među ostalim stvarima, najavio i skoro usvajanje prijedloga za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, na kojima je radilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, a ranije je najavljeno i usvajanje strategije razvoja Hrvatske.</p>
<p>Nevolju u cijeloj priči mogli bi predstavljati suprotstavljeni interesi partnera u socijalnom dijalogu i tanka većina na koju se Sanaderov kabinet oslanja u Saboru. Naznake toga imali smo prilike vidjeti i ovih dana, kada su najavljene nove izmjene radnog zakonodavstva, što je šokiralo sindikate, iako je svakome jasno da će Hrvatska prije ulaska u EU morati mijenjati štošta, pa tako i Zakon o radu. Treba očekivati da će otpor javnosti preobrazbi u »jadranskog tigra« biti znatno veći kada na dnevni red dođu reforme u sektoru poljoprivrede, subvencija i ekologije, bez čega nećemo moći preskočiti schengenski zid. </p>
<p>Tek će takvi slučajevi biti pravi test za Sanaderove najave pokretanja Hrvatske. U svakom slučaju, realizacija ovog HDZ-ova predizbornog obećanja tražit će mnogo diplomatskog takta. Uspije li ih ostvariti, Sanader će i sam zaslužiti Zlatnu kunu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nevažne birokratske kombinatorike</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Europska komisija službeno je opovrgla medijske napise o tome da je donijela odluku vezanu uz avis za Hrvatsku, te da je donesena odluka o tzv. uvjetovanom avisu.</p>
<p>Reakcija Europske komisije sasvim je logična i očekivana jer službeno takva odluka uistinu nije donesena. Ali se o njoj ozbiljno razmišlja i vrlo je vjerojatna i logična. Europska će komisija, kada joj upućeni i dobro informirani novinari u Bruxellesu »iskopaju« nešto prije vremena, uvijek isto reagirati. No, ta »igra« bitno ne mijenja stvari. Mišljenje Europske komisije za Hrvatsku je i dalje službeno u procesu završavanja jer mu nedostaje onaj najvažniji dio - mišljenje o ispunjavanju političkih uvjeta. Europska komisija nije završila poglavlje o suradnji s Haaškim sudom, niti poglavlje koje se tiče povratka izbjeglica i njihove imovine. To su najvažniji dijelovi o čijem sadržaju ovisi hoće li Hrvatska ovoga proljeća dobiti status kandidata i onda datume za početak pregovora o punopravnom članstvu u EU, pa je zapravo sasvim nebitno što je najvjerojatnije onaj drugi, tehnički i gospodarski dio avisa, gotov.</p>
<p>Efikasnost i konkretni potezi kada je riječ o ta dva pitanja jedini su ključ koji Hrvatsku lansira u orbitu nastavka poželjne dinamike približavanja Europskoj uniji ili je, pak, potvrđuje kao još demokratski nezrelu zemlju koja nema snage, političke volje ili, što je još gore, ima vlast koja ne kontrolira sve poluge i gdje ne funkcionira sustav. Za europske ambicije ova druga procjena je mnogo gora od one da političke volje nema.</p>
<p>Europska komisija će se jako teško odlučiti na negativan avis u bilo kojem scenariju, pa je strah zbog tog scenarija neopravdan. Isto tako, veselje političara zbog pozitivnog avisa je pretjerano. On će sasvim sigurno biti pozitivan. Naravno, ako ga bude. </p>
<p>Europska unija može u bilo kojoj fazi prekinuti proces hrvatskog napredovanja prema punopravnom članstvu; nakon pozitivnog avisa uskraćivanjem kandidature, nakon pozitivnog avisa i kandidacijskog statusa uskraćivanjem datuma za početak pregovora...</p>
<p>U bilo kojoj varijanti, nevezano uz birokratske procedure i političke kombinatorike, uvijek će se na kraju doći do istog zaključka – napredak je moguć jedino ako se ispuni ono što je davno obećano.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Saborske želje i stvarnost</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Iako su zastupnici SDP-a samo nekoliko sati uoči Aktualnog prijepodneva najavljivali da će tražiti saborsku raspravu o izjavama Vladimira Šeksa i načinu vođenja Sabora, to se u srijedu ujutro nije dogodilo. Oporba, naime, na otvaranju dvotjedne parlamentarne sesije nijednom riječju nije pokušala kontrirati dosadašnjoj parlamentarnoj praksi i u javnosti negativno primljenim izjavama prvog čovjeka Sabora. Prema onom viđenom u srijedu ujutro ispada da je opozicija glasnija u medijima nego u Saboru, mjestu gdje bi to, slijedom logike i parlamentarne prakse, trebala biti. Parafrazirajući onu narodnu o brdu i mišu – tresla se brda, rodilo se niš’! </p>
<p>Unatoč tome što se prvi čovjek Sabora ovih dana pravda da su njegove riječi izgovorene prošli tjedan u eteru Hrvatskog radija krivo interpretirane, ne treba biti politički akademik da bi se zaključilo kako dosadašnji način rada Sabora u mnogočemu ne zadovoljava ni očekivanja političke javnosti niti dobrog dijela narodnih zastupnika. Rijetke saborske sjednice, neodrživ način pripreme Aktualnog prijepodneva i dosadašnje demonstriranje sile vladajuće većine kad su u pitanju imenovanja (sjetimo se samo rasprave o imenovanju članova saborskog Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa), prema nekima bi mogli udaljiti parlament od onoga što bi željeli da on stvarno bude. Mjesta ravnopravnog, konstantnog i tolerantnog dijaloga političkih suparnika.</p>
<p>Najveći dio odgovornosti za sadašnji i budući položaj Sabora i situaciju u njemu logikom stvari nose vladajuće stranke. No, to istodobno ne umanjuje ni odgovornost opozicije, koja bi se svojim praktičnim angažmanom, ponajprije u Saboru, trebala potruditi da parlament bude ono čemu svi težimo. U protivnom, opozicija će se – kao i vladajući uostalom – deklarativno jalovo protiviti noćnom čekanju u redu za postavljanje pitanja premijeru i članovima Vlade. Suglasje koje bi trebalo zaživjeti u vezi s načinom rješavanja tog pitanja trebalo bi postati praksa i kod donošenja drugih, tehničkih odluka. Poput, na primjer, izbora vanjskih članova saborskih odbora, zbog čega je u srijedu popodne oporba najavljivala buru u Sabornici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Zahvalu i čast izričem ministru Primorcu za njegov postupak u vezi s prikazivanjem filma »Nijemi krik«</p>
<p>Onima koji priču o prikazivanju filma »Nijemi krik« proglašavaju licemjerjem, jer se slično okrutne scene svakodnevno viđaju na televiziji, poručujem kako to što neki sadržaji na televiziji nisu pogodni za djecu ni u kom slučaju nije razlog ni opravdanje da se jako ne zadubimo u to što radimo u školi. Dapače, možda bi pomna briga za ono što se zbiva u školi mogla biti uzor onima na televiziji i na filmu da i sami počnu paziti što rade / Ako mi odrasli ne pokazujemo prema učenicima uvažavanje, ne možemo ih naučiti da oni uvažavaju sebe, svoje kolege i nas odrasle. I to je jedino što u cijeloj priči smatram licemjernim (»Ti mene moraš uvažavati jer sam učitelj, a ja tebe ne moram jer si učenik«). O tome da je takvo licemjerje jedan od važnih uzroka nasilja među djecom i mladima neću ni zucnuti, jer ta tema zaslužuje cijeli prostor nekom drugom prigodom u Stajalištima / Objašnjenje moje nepovoljne reakcije na prikazivanje takvog filma vrlo je jednostavno. Ono proizlazi iz činjenice da ja ne vidim nijedan cilj koji bismo njegovim prikazivanjem trebali željeti postići u školskom obrazovnom (i odgojnom) procesu. A prema mom sudu, ako nešto nema cilj, tada je besmisleno i tome nema mjesta u školi... Riječ je o potpunu neuvažavanju učenika kao ljudi</p>
<p>LIDIJA ARAMBAŠIĆ</p>
<p>Na početku želim zahvaliti gospodinu Primorcu, ministru znanosti, obrazovanja i športa i reći mu: »Svaka čast!«</p>
<p>Zahvalu i čast izričem mu u povodu njegova postupka glede prikazivanja filma »Nijemi krik« (tema: namjerno izazvan pobačaj) u XI. zagrebačkoj gimnaziji. Pritom mislim na iznimno brzu reakciju na novinske napise, odnosno na pribavljanje videokasete i sazivanje konferencije za novinare na kojoj je zajedno s novinarima gledao sporni film (podatak dobiven od novinarke koja je tamo bila).</p>
<p>Zahvalu i čast izričem mu i u povodu izjave na OTV-u (emisija »24 sata«, 24. veljače 2004.) u kojoj iskreno kaže kako tako detaljne scene poput onih iz filma nije gledao ni dok je studirao medicinu, te kako pedagoški nije prihvatljivo djeci u školi prikazivati ono što u njima izaziva traumu.</p>
<p>Svaka čast i na tome što je prepustio stručnjacima da mu u razmjerno kratkom roku kažu kako u ovom slučaju valja postupiti, što je, prema mom sudu, promišljena, trezvena i ispravna odluka.</p>
<p>Oni koji me ne poznaju možda će pomisliti kako se zbog određenih razloga dodvoravam novom ministru, jer mu zbog jedne reakcije gotovo dižem spomenik. Međutim, oni koji me poznaju znaju da se nikada nijednom ministru (prosvjete ili bilo čega drugog) nisam dodvoravala i sigurna sam da znaju kako mi to ni sada ne pada na pamet.</p>
<p>Oni koji me poznaju znaju i kako smatram da je važno jasno reći što mislimo, ali ne samo kad netko učini nešto loše, nego i onda kad učini i/ili kaže nešto dobro. Isticanje dobroga jako je važno i nikako mi se ne sviđa činjenica da sve više postajemo društvo u kojem opis dobroga nije vijest nego je samo zlo i loše ono što prodaje novine odnosno osigurava slušanost/gledanost radija/TV-a. </p>
<p>Budući da me novinari već dva dana traže da kao stručnjak komentiram prikazivanje filma »Nijemi krik«, a onda ono što kažem biva uobičajeno izrezano uredničkim ili ne-znam-čijim-škarama, htjela bih sama »izravno« reći što o tome i u povodu toga mislim (da ne ispadne kako sam samo u šoku i uzrujana, što je slikovit i jezgrovit prikaz mog stava o tome u Novom listu 24. veljače 2004.). </p>
<p>Najprije, smatram kako sve što u školi prikazujemo učenicima mora imati svoj cilj i svrhu i oni moraju biti posve jasni i učiteljima i učenicima. Naravno da ti specifični ciljevi moraju biti u skladu s dogovorenom obrazovnom politikom i općim obrazovnim ciljevima koji pak trebaju biti stručno, humanistički, etički i moralno utemeljeni. </p>
<p>Drugo, ako procijenimo da određeni (ponavljam: jasno izrečen i poznat) cilj možemo postići tako da učenike ne traumatiziramo, onda je nužno izabrati taj način postizanja cilja. </p>
<p>Treće, ako se neki obrazovni cilj može postići jedino tako da on u učenicima (svejedno u koliko njih) može izazvati neugodna stanja, tada djecu na to treba pripremiti. Priprema uključuje objašnjavanje važnosti cilja i neizbježnosti korištenja neugodne metode njegova postizanja, a potom i provjeru tko je od učenika i koliko osjetljiv na »izabranu« vrstu neugode. </p>
<p>U pravilu, priprema se ne sastoji od isključivanja prepoznatih osjetljivih učenika iz postizanja dogovorenog cilja nego iz pronalaženja primjerenih načina na koje ćemo im pružiti podršku u neugodi.</p>
<p>Četvrto, tijekom cijelog procesa dolaska do cilja, koji (proces) je moguće neugodan, učenicima je važno objašnjavati ono čemu ih poučavamo, te im dati prigodu da izraze svoje (ne)slaganje s onim što uče i da postavljaju pitanja o onom što ne razumiju.</p>
<p>Peto, nakon primjene neugodnog načina postizanja određenoga obrazovnog cilja, s učenicima je važno porazgovarati o tome kako se osjećaju i dati im prigodu da »dođu k sebi« prije odlaska na sljedeći sat.</p>
<p>Sveukupno teško provedivo i zahtjevno? Naravno! Nemoguće i neizvedivo? Ni u kom slučaju! </p>
<p>Onima koji priču o prikazivanju filma »Nijemi krik« proglašavaju licemjerjem, jer se slično okrutne scene svakodnevno viđaju na televiziji, poručujem da to što neki sadržaji na televiziji nisu pogodni za djecu ni u kom slučaju nije razlog ni opravdanje da se jako ne zadubimo u to što radimo u školi. </p>
<p>Dapače, možda bi pomna briga za ono što se zbiva u školi mogla biti uzorom onima na televiziji i na filmu da i sami počnu paziti što rade.</p>
<p>Doduše, ne vjerujem baš jako u taj smjer učenja prema modelu, premda mi se zamisao jako sviđa. </p>
<p>Onima koji cijelu tu priču smatraju nepotrebnim dušobrižničkim pretjerivanjem poručujem kako bih na isti način, kao na film »Nijemi krik«, reagirala, na primjer, i na slično vjeran prikaz cijeloga probavnog procesa u ljudi, operacije mozga ili bilo čega drugog. </p>
<p>Reagirala bih jednako ako prije prikazivanja takvog filma ne bi bili ispunjeni spomenuti uvjeti.</p>
<p>Onima koji raspravu o prikazivanju spornog filma smatraju prije svega napadom na Katoličku crkvu poručujem da mi to uopće ne pada na pamet. Jednako bih reagirala da je film prikazao/la profesor/ica biologije ili bilo kojega drugog školskog predmeta.</p>
<p>Objašnjenje moje nepovoljne reakcije na prikazivanje takvog filma vrlo je jednostavno. Ono proizlazi iz činjenice da ja ne vidim nijedan cilj koji bismo njegovim prikazivanjem trebali željeti postići u školskom obrazovnom (i odgojnom) procesu. </p>
<p>A prema mom sudu, ako nešto nema cilj, tada je besmisleno i tome nema mjesta u školi. </p>
<p>Drugo objašnjenje moje reakcije odnosi se na način na koji je film prikazan učenicima (napominjem kako informacije o tom načinu imam iz medija i mogu samo pretpostavljati da su točne). </p>
<p>Prema mom sudu, riječ je o potpunu neuvažavanju učenika kao ljudi, s obzirom na to da nijedan od pet uvjeta koje sam spomenula nije bio zadovoljen. </p>
<p>A ako mi odrasli ne pokazujemo prema učenicima uvažavanje, ne možemo ih naučiti da oni uvažavaju sebe, svoje kolege i nas odrasle. I to je jedino što u cijeloj priči smatram licemjernim (»Ti mene moraš uvažavati jer sam učitelj, a ja tebe ne moram jer si učenik«).</p>
<p>O tome da je takvo licemjerje jedan od važnih uzroka nasilja među djecom i mladima neću ni zucnuti, jer ta tema zaslužuje cijeli prostor nekom drugom prigodom u Stajalištima. </p>
<p>I na kraju: ima li smisla tom jednom (izoliranom?) događaju pridavati toliku medijsku pozornost i prostor? Mislim da i te kako ima, jer hrvatsko školstvo (kao uostalom i sva druga područja) možemo dovesti u red samo ako krenemo brzo i odlučno rješavati jedan po jedan problem. I zbog toga ću još jednom gospodinu Primorcu reći: Hvala i svaka čast za ovaj mali-veliki korak! </p>
<p>A oni koji me ne znaju nek' misle da mu se dodvoravam. Ne brinem se zbog toga, jer oni koji me poznaju znaju da to kažem zato što mi je već godinama iskreno i jako stalo do hrvatskog školstva.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Stranac se na hrvatskom otoku nikad neće baviti maslinarstvom ni vinogradarstvom, ovčarstvom...</p>
<p>Kritičan dio kulturnog identiteta mediteranskog dijela hrvatskoga naroda nastao upravo u višeslojnoj povijesnoj interakciji s priobalnim dijelom jadranskog areala – mnogo više u egzistencijalnom prožimanju sa samom obalom, hridima i otočićima, kanalima među njima i zaljevima, nego s otvorenim morem. Jest, plovilo se i pučinom – i ta je plovidba urezala duboku brazdu u naš identitet – ali je višeznačniji i cjelovitiji onaj mozaik »zareza« što su ih usjekli priobalno ribarenje, obrada zemljišta uz more, bavljenje stočarstvom na otocima, život na razmeđi kopna i mora / Nitko u Hrvatskoj nema zakonske osnove, demokratskog legitimiteta ni moralnog prava da nekoj sutrašnjoj generaciji onemogući da jadranske otoke revitalizira na novim ekonomskim, socijalnim, kulturnim, humanim... osnovama i vrati im ulogu i važnost koju su imali toliko stoljeća. A rasprodati ih danas znači nemati ih sutra – ni u ekonomsko-socijalnom, ni kulturno-emocionalnom smislu </p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>S dobrim se razlogom diže medijska buka zbog (ras)prodaje »naših« otoka</p>
<p> – jer proces promjene vlasništva nad tim jedinstvenim »komadićima kopna« zadire duboko u identitet hrvatske zemlje i nacije. Nije, naime, sporno da je zemljište unutar prstena pomorskog dobra mahom privatno bilo i da će, prema pravnom stanju, privatno biti i nakon (pre)prodaje, pa da su »naši« otoci zapravo oduvijek nečiji – osim onoga malog broja njih koji su, iz raznih razloga, u državnom, odnosno narodnom vlasništvu.</p>
<p>Sporno jest, u toj vlasničkoj mijeni, to što su hrvatski građani – kao (idealni) suvlasnici pomorskog dobra – dosad imali punu slobodu pristupa priobalnom pojasu jadranskih otoka, zemljišne čestice na kojima su u vlasništvu hrvatskih građana, dok se s tom slobodom, kad je budu htjeli konzumirati na otoku u vlasništvu stranca, mogu odmah rastati. </p>
<p>Notorna je činjenica, naime, da strani kupci hrvatskih otoka – čak i kad ne kupuju cijeli otočić, nego samo kuću na obali – »tumače zakon« tako da svojim smatraju i pomorsko dobro pred svojim posjedom, pa čak i priobalno more ispred njega i da tamo ne puštaju nikoga!</p>
<p>Nema toga hrvatskoga ljetnoga nautičara, sportskog ribolovca, ronioca... koji nije imao okršaj sa stranim vlasnikom kuće na »našoj« obali, posebice ako je pristao barkom uz »njegov« mul, rasprostro ručnik na »njegovoj« plaži ili lovio ribu s »njegove« stijene. </p>
<p>Notorno je i da bi se na prste jedne ruke moglo prebrojiti one strane vlasnike kuća na hrvatskoj obali koji nisu sagradili ilegalno pristanište za svoj brod, koji nisu ogradom zapasali svoj dio obale sve do crte najniže oseke, koji nisu pregradili stazu kojom su domaći ljudi stoljećima preko prodane parcele silazili na more...</p>
<p>A što ostaje od emocionalnog odnosa hrvatskoga građanina spram »našeg Jadrana« kad mu se, kao potpisniku ovih redaka, dogodi da na Krku, Rabu, Lošinju, Braču... može baciti udicu ili porinuti jedrilicu s pomorskog dobra ispred kuće stranog vlasnika samo ako prihvaća (u najboljem slučaju samo) verbalni sukob s onim tko svaki »upad u njegov posjed« hoće spriječiti na svaki način?</p>
<p>Zaista ne vjerujem da treba podsjećati kako je kritičan dio kulturnog identiteta mediteranskog dijela hrvatskoga naroda nastao upravo u višeslojnoj povijesnoj interakciji s priobalnim dijelom jadranskog areala – mnogo više u egzistencijalnom prožimanju sa samom obalom, hridima i otočićima, kanalima među njima i zaljevima, nego s otvorenim morem. Jest, plovilo se i pučinom – i ta je plovidba urezala duboku brazdu u naš identitet – ali je višeznačniji i cjelovitiji onaj mozaik »zareza« što su ih usjekli priobalno ribarenje, obrada zemljišta uz more, bavljenje stočarstvom na otocima, život na razmeđi kopna i mora.</p>
<p>Uostalom, kad listamo »mentalnu kartu Jadrana«, svatko od nas koji smo identitetski ukorijenjeni u taj prostor ima(mo) svoja mitska mjesta – bile to konavoske stijene, lastovski arhipelag, šljunčane plaže Podbiokovlja, hridi Kornata ili Dugog otoka, podvelebitske vale ili obale zapadne Istre. </p>
<p>Oni ne baš mnogobrojni pamte i osebujan dojam Palagruže, Brusnika ili Jabuke, još rjeđi boju pučine ispod Visa, Blitvenice, Premude... i uvijek je taj skup sjećanja koja pokreću niz snažnim emocijama obojenih slika vezan za dodir mora i kopna. Rijetko za tlo samo, gotovo nikada baš za samu »točku na vodi« (makar je danas GPS-om možemo doslovce nacrtati i opet naći kad god nam bude stalo).</p>
<p>A za nastanak i trajanje tog osjećaja presudno je važna spoznaja da je priobalje – naše. Svačije – svih nas koji mu, iz bilo kojeg razloga, u nekom trenutku pristupamo – i ničije, u smislu nepostojanja pojedinačnog ili skupnog vlasništva koje eliminira slobodu takva pristupa. </p>
<p>Ne bih ovdje o ostalim promjenama koje neizbježno donosi strano vlasništvo – od privrednih, jer se stranac nikad na hrvatskom otoku neće baviti maslinarstvom, vinogradarstvom, ovčarstvom... do kulturoloških, jer oni donose svoju arhitekturu, svoj (drukčijom vrijednosnom arhitekturom određen) način života, svoju hranu i svoju glazbu. </p>
<p>Jednom prodan hrvatski otok prestaje biti prostorom trajanja tragova onih koji su ga – višestoljetnom simbiozom s njegovim tlom, okolnim morem i podnebljem – oblikovali kao mikrokozmos različit od svakoga grčkoga, talijanskoga, španjolskoga... otoka.</p>
<p>Štoviše, i oni (nimalo rijetki) stranci koji se, kad jednom kupe kuću na »našem« Jadranu, počinju baviti turizmom, čine to na svoj način – njegujući »internacionalni« stil, s natruhama talijanskog, njemačkog, mađarskog... načina uređenja prostora, kulinarstva i načina zabave. </p>
<p>Čak je i bivša ministrica turizma, premda blaženo lišena znanja i osjećaja za vrijednosti autentično istarskoga, dalmatinskoga, dubrovačkoga (čak), znala rogoboriti protiv »mallorkizacije« hrvatskog priobalja – zatiranja njegove izvornosti »u slavu« osuvremenjivanja koje znači žalostan gubitak baštine.</p>
<p>Na kraju, postoji još jedan razlog koji bi nas današnje morao nadahnuti da se svim silama odupremo rasprodaji jadranskog otočja: naše neznanje, naša nesposobnost i naš manjak invencije zahvaljujući kojima smo dopustili da se proces erozije egzistencijalnih uvjeta na našim otocima razmaše do njihove – uz malobrojne iznimke – dramatične depopulacije i ekonomsko-socijalnog sloma nije nikakav argument kojim bismo smjeli svojoj djeci oduzeti šansu da jednom učine ono što mi nismo umjeli ni mogli.</p>
<p>Nitko u Hrvatskoj nema zakonske osnove, demokratskog legitimiteta ni moralnog prava da nekoj sutrašnjoj generaciji onemogući da jadranske otoke revitalizira na novim ekonomskim, socijalnim, kulturnim, humanim... osnovama i vrati im ulogu i važnost koju su imali toliko stoljeća.</p>
<p>A rasprodati ih danas znači nemati ih sutra – ni u ekonomsko-socijalnom, ni kulturno-emocionalnom smislu. Pa kad se jednog jutra probudimo sa spoznajom da je famozno općenarodno pomorsko dobro isparilo u smjeru zakonske apstrakcije do koje Giovanni, Hans, John, Janez ili Janos drže koliko i do lanjskoga snijega – ni u političkom. </p>
<p>Uz nešto gorke ironije, zar bolje zaslužuje nacija koja se ni u trinaestoj godini nakon »ostvarenja tisućljetnoga sna« ne umije suprotstaviti svojoj najgoroj mori: suverenitetu kao ispraznoj formi, dok njegovi realni sadržaji nezaustavljivo prelaze u ruke stranih vlasnika?</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Žagar: Iz gradskog HNS-a do sada su se ispisala 332 člana</p>
<p> »Sada se vidi da tu nije riječ o beznačajnoj šačici gubitnika, kako to želi prikazati stranačko vodstvo«, komentirao je Žagar / »Članovi koji su izašli nisu mogli prihvatiti autokratsku vlast koju je predsjednica Vesna Pusić provodila u stranci</p>
<p>Iz Gradske organizacije HNS-a u manje od tjedan dana istupila su 332 člana, a do srijede navečer očekuju izlazak iz HNS-a njih još sedamdesetak. Razlozi za odlazak su to, što unutar stranke nema demokracije i što se s članovima loše postupa. Rekao je to na tiskovnoj konferenciji u srijedu odbjegli HNS-ovac Mislav Žagar koji je medijima pokazao liste ispisa te članske iskaznice HNS-ovaca, sada već bivših članova.</p>
<p> »Sada se vidi da tu nije riječ o beznačajnoj šačici gubitnika, kako to želi prikazati stranačko vodstvo«, komentirao je Žagar. Rekao je kako očekuje da će iz zagrebačkog HNS-a istupiti još ljudi, te da se može očekivati i značajniji broj odlazaka iz ostalih ogranaka te stranke. Uz to, Žagar dodaje kako je na članove koji su otišli bilo ozbiljnih pritisaka stranačkog vodstva.</p>
<p>»Članovi koji su izašli nisu mogli prihvatiti autokratsku vlast koju je predsjednica Vesna Pusić provodila u stranci«, kazao je Krešimir Franjić, bivši potpredsjednik gradskog HNS-a i bivši predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Gradskoj skupštini. Franjić je preostale HNS-ove gradske članove podijelio u dvije grupe. »Ostali su igrači Vesne i Ratka, oni dolaze na izborne liste, a da nitko nije za njih čuo ili ih vidio na terenu. Drugi članovi su ili 'spavači' ili 'mrtve duše', i članovi su samo na papiru, odnosno ne dolaze na sastanke, pa čak i ne plaćaju članarinu«, kazao je Franjić.</p>
<p>Komentirajući optužbe HNS-ove središnjice upućene na njihov račun, Žagar je rekao kako »unatoč grubim i ponižavajućim riječima«, koje su im upućuje HNS-ovo vodstvo, »nemaju ništa protiv svojih bivših stranačkih kolega«. </p>
<p>»Nemamo ništa protiv njih, a da im to dokažemo poklonit ćemo im kompas, kako bi se vratili na pravi put, onaj na kojemu nije novac jedini interes«, ustvrdio je Žagar.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Blažeković: Nema saznanja o odlascima</p>
<p>»Nemamo saznanja o bilo kakvim ispisima iz stranke«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a. Dodao je kako cijelu situaciju smatra neozbiljnom jer da je riječ o »borbi određene grupe ljudi«. Na upit postoji li neki službeni dokument za one koji se žele iščlaniti iz stranke, poput »ispisnice«, Blažeković je rekao da takvo što ne postoji. Tko se želi iščlaniti iz stranke mora ili osobno doći u stranku ili poslati potpisani zahtjev, koji se naknadno provjerava telefonskim pozivom.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>SDP poručio HNS-u: Uozbiljite se i ne zataškavajte stvari!</p>
<p>»Mislim da je krajnje vrijeme da se gradski HNS uozbilji«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Ivo Jelušić, predsjednik Gradskog odbora Gradske organizacije SDP-a, komentirajući stanje u HNS-u i gradskoj koaliciji. U utorak navečer održana je, naime, sjednica Predsjedništva gradskog SDP-a na kojoj se, između ostaloga, raspravljalo i o stanju u zagrebačkoj koaliciji SDP-a i HNS-a. </p>
<p>»Nimalo nas ne veseli ono što se događa u HNS-u jer sad nam treba stabilan koalicijski partner«, rekao je predsjednik Gradskog odbora, dodavši kako je SDP svjestan dubine problema u HNS-u, »to više, što je njegova gradska organizacija više nego prepolovljena«, što je »ozbiljan problem«. »HNS bi trebao dobro razmisliti, a ne zataškavati cijelu situaciju«, mišljenja je naš sugovornik. </p>
<p>Stav SDP-a sa sjednice Predsjedništva jest i taj, da bi se u svim aktivnostima oko programa društveno poticane stanogradnje trebala poštovati zakonitost i moralnost. »Ako je nešto zakonito, ne mora značiti da je i moralno«, zaključio je Jelušić, ne želeći konkretno odgovoriti misli li s tim u vezi na Srećka Ferenčaka i Radimira Čačića koji su, posredno, dobili milijunske poslove. </p>
<p> Jelušić nije želio odgovoriti ni na pitanje hoće li se redefinirati koalicijski sporazum, pri čemu bi SDP mogao tražiti više mjesta u Poglavarstvu, jer je sada omjer članova u koaliciji 70 prema 30 za SDP. Odbio je odgovoriti i na pitanje hoće li SDP podržati Žagarovu smjenu s mjesta člana Poglavarstva zaduženog za Zavod za prostorno planiranje i razvoj grada. »Potreban nam je koalicijski partner u Skupštini, želimo da to i dalje bude HNS i ne želimo bilo kojim postupkom usložnjavati situaciju i produbljivati krizu«, zaključio je Jelušić. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Herr Otto i Kraljevi ulice snimaju navijačke pjesme </p>
<p>U moru glazbenih noviteta koji u zadnje vrijeme zasipaju našu glazbenu scenu, kao »odmor za uši« najavio nam je Hadži (jedan dio Kraljeva ulice) nosač zvuka na kojem će gostovati neobičan gost, Otto Barić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije. </p>
<p>»Mogu vam reći da Otto odlično pjeva i da sigurno neće razočarati«, rekao nam je Hadži u trenutku kad smo ga zatekli na putu do Hotela Opera kamo je išao provjeriti je li prihvaćena neka od pet kandidatura Kraljeva ulice za Porina. </p>
<p>No na tom putu nije imao sreće. Nije mu, naime, dugo trebalo da ga zaustavi i kazni policajac zbog vožnje automobilom u zabranjenom smjeru.</p>
<p>Snimanje još nije počelo, no pripreme su se zahuktale. Većina materijala pripremljena je, no sve koči to što još ne mogu pronaći Dinamovu i Hajdukovu staru himnu, objasnio je naš sugovornik. Otto Barić će pjevati dvije pjesme: »Ak' sam ti srčeko ran« i »Bila je tako lijepa«. To su nježnije pjesme, a razlog te blaže varijante je pokušaj da se navijačke strasti malo primire.</p>
<p>Na CD-u će biti 14 pjesama. Gostovat će i neka druga poznata imena o kojima nam Hadži još nije želio govoriti. Sve će biti gotovo najkasnije do kraja ožujka, a u ovoj fazi pišu se tekst i glazba za još dvije navijačke himne, tako da sve bude spremno za Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu, koje počinje u lipnju.</p>
<p>Kao veliko osvježenje Hadži najavljuje gostovanje Sik swing benda, a o kvaliteti njihova zvuka i veselom nastupu znaju sve svi oni koji običavaju u toplija predvečerja prošetati pokraj Hotela Dubrovnik. Redovito nastupaju i na uličnom festivalu »C'est is d best«.</p>
<p>Inače, Barić je prije nešto više od mjesec dana skoro odustao od ove suradnje jer su u nekim žutim dnevnim tiskovinama objavljene »zločeste« tvrdnje da je ova suradnja izmoljena, a ne dogovorena u korist primirivanja uzavrelih navijačkih duhova. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Počinje isplata Velkomovih vjerovnika</p>
<p>Na Trgovačkom sudu u utorak je nastavljena prošli tjedan započeta godišnja skupština vjerovnika Velkoma - velikogoričkog komunalnog poduzeća u kojem je prije četiri godine, zbog kriminala za vrijeme gradnje tržnog centra, proglašen stečaj. </p>
<p> Poduzeće se našlo u problemima jer je investicija, za koju se planiralo da košta 58 milijuna kuna, na kraju ispala dvostruko skupljom, zahvaljujući dodatnim ugovorima s glavnim izvođačem radova, Vinkuranom d.o.o.</p>
<p>Istraga o tom slučaju i nakon četiri godine stoji na istom mjestu, a dio radnika od ukupno njih 450,koliko ih je u trenutku stečaja bilo zaposleno u Velkomu, pronašao je posao u novoosnovanim gradskim komunalnim poduzećima Komunalac i Čistoća. Ostalih 108 radnika čeka neizvjesna sudbina jer im se ugovori o radu produžuju svaka tri mjeseca, a ako odu na bolovanje ostaju bez posla.</p>
<p>Devedeset posto vremena skupštine, koja je trajala gotovo četiri sata, potrošeno je na utvrđivanje tko je kome dao punomoć te koliko tko ima važećih glasova, jer se ispostavilo da su neki radnici – tvrdi se, na silu – davali punomoći sindikalnim povjerenicima novoosnovanih komunalnih poduzeća, a da stare punomoći nisu otkazali. Kako bi se skupština ipak okončala u utorak, sutkinja Lucija Butigan dala je prijedlog da se sve odluke (izvješće o poslovanju, početak isplate vjerovnika te davanje ovlaštenja stečajnom upravitelju da nastavi s poslovanjem i nekim nagodbama), izglasaju u paketu.</p>
<p> Prosvjedujući protiv takvoga glasovanja, jedan od punomoćnika dijela radnika, odvjetnik Renko Tondini, rekao je da je to nasilje Suda nad vjeRovnicima. Jer, kako je rekao, neki vjerovnici nisu bili suglasni sa svim predloženim odlukama, posebice s odlukom da se ide u nagodbu s Vinkuranom, dok se ne okonča istraga oko gradnje tržnog centra.</p>
<p>Uglavnom, prema riječima vjerovnika (novinari nisu dobili materijale za skupštinu), na računu Velkoma ima više od 30 milijuna kuna, pa će se započeti s isplatama tražbina vjerovnika prvog i drugog reda, odnosno radnika koji bi trebali dobiti ukupno oko 26,3 milijuna kuna. </p>
<p>Poslovanje se nastavlja, kako bi se moglo namiriti i ostalih oko 33,6 milijuna kuna priznatih potraživanja, te okončati sudske sporove kojima se pokušava osporiti oko 50 milijuna kuna potraživanja.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U korizmi se treba odreći pušenja </p>
<p>Dijeljenjem edukativnih letaka protiv pušenja na štandu na Trgu bana Jelačića, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar obilježila je Dan nepušenja, koji je održan u sklopu akcije »Recite DA nepušenju«. Cilj je akcije bio da ljudi pokušaju da 24 sata ne zapale ni jednu cigaretu. To bi ih trebalo uvjeriti da ipak mogu bez nje. </p>
<p> Za Dan nepušenja simbolično je odabran prvi dan korizme u kojoj se mnogi nečega odriču. Tema ovogodišnje kampanje protiv pušenja, koju organizira Svjetska zdravstvena organizacija, jest siromaštvo i duhan. Stoga su Škola Andrija Štampar i Hrvatski Caritas odlučili provesti niz akcija u cilju smanjenja broja ovisnika o cigaretama, naročito kod mladih i socijalno ugroženih. </p>
<p>Tomislava Gržin iz Škole narodnog zdravlja rekla nam je da ljudi najčešće donose odluku o prestanku pušenja iz zdravstvenih ili financijskih razloga. Mnogi Zagrepčani, bez obzira na dob, na štand su došli tražeći magično sredstvo protiv pušenja. Najviše ih je zanimalo postoje li tablete, flasteri ili žvakaće gume protiv pušenja. Jednom starijem Zagrepčaninu, na preporuku da kad god želi zapaliti cigaretu, popije čašu vode, oteo se spontani uzdah i zaključak: »Ja bi onda trebao popiti sto litara vode na dan!«. Objasnio je da stalno ima želju za cigaretom. </p>
<p>Međutim, podaci Škole narodnog zdravlja pokazuju da na prošlogodišnji Dan bez dima u Hrvatskoj nije zapalilo cigaretu čak 368 tisuća ljudi. Predstavnici Andrije Štampara upućivali su sve zainteresirane na pohađanje škole nepušenja, koju često organiziraju liječnici obiteljske medicine koji su završili potrebnu edukaciju. Sve informacije o takvim školama koje traju tjedan dana, mogu se dobiti na telefon broj 290 36 87.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prve izmjene GUP-a </p>
<p>Uskladiti grafičke i tekstualne dijelove generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta, redefinirati obveze donošenja velikog broja detaljnijih planova, omogućiti legalizaciju bespravne gradnje i provođenje projekata važnih za Grad – to su hitne i ciljane izmjene i dopune dvaju GUP-ova koje će provesti Grad. Temelje se na izvješću o provedbi GUP-ova u šest mjeseci njihove primjene, što ga je pripremio Zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša a koje je u četvrtak prihvatilo i Gradsko poglavarstvo. Za iduću će se sjednicu, tako je to zatražio zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, pripremiti i konkretni zaključci o potrebnim izmjenama. Poglavarstvo je prihvatilo i programe urbanističko-arhitektonskih natječaja naselja Vrbani III i područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu. Cilj je, kazala je pročelnica Zavoda za planiranje, Ana Mrak Taritaš, oblikovati novo, suvremeno gradsko naselje sa svim pratećim sadržajima. Na području bivše cementare potrebno je, prema programu, sanirati klizište Kostanjek, izgraditi novu prometnu i komunalnu mrežu, ozeleniti veliki dio površina i odrediti elemente buduće izgradnje. Većinom glasova povučen je i na doradu vraćen prijedlog odluke o prodaji gradskih stanova i garaža. Milan Bandić je, naime, zatražio, da Ured za upravljanje imovinom u roku od mjesec dana dostavi točan broj i strukturu tih stanova te imovinsko stanje ljudi koji se koriste njima. </p>
<p>Na predloženu točku kojom bi se Ured za izgradnju Grada obvezao da će obavljati poslove građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, oštro je reagirao HNS-ov zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić. Predbacio je, naime, Gradskom poglavarstvu da već gotovo tri godine nije osnovalo županijski ured za ceste, čime se krši, istaknuo je, Zakon o javnim cestama. Po njemu je županijski ured za ceste trebao biti ustrojen i početi s radom još 1. travnja 1997. </p>
<p>M. Ma.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>HB: Čačić i Bandić se sjajno nadopunjuju</p>
<p>»Zanimljivo je da je Gradsko poglavarstvo već dodijelilo zemljište bivše vojarne u Španskom Agenciji za promet nekretninama a da je za POS-ove stanove na tom području već izdalo i građevinske dozvole. Tamo većinu radova izvodi Coning Inženjering, tvrtka supruge bivšeg ministra Radimira Čačića. S druge strane, prostor bivše svinjogojske farme, gdje radove trebaju izvesti druge firme, još nije prenesen na APN. Teško se, dakle, oteti dojmu da se Radimir Čačić i Milan Bandić sjajno nadopunjuju«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Gradske organizacije Hrvatskog bloka, Tomislav Jelić.</p>
<p>Upitao se »kada će čestiti ljudi iz gradskog SDP-a« progovoriti o tome, tko je na njih vršio pritisak da glasuju za prijedlog GUP-a »kojemu se protivila sva nepotkupljena urbanistička struka«. Dvadeset je SDP-ovih ruku, naime, objašnjava Jelić, zajedno s 11 HNS-ovih, poslušno prihvatilo da se područje farme u Sesvetama u novom GUP-u prenamijeni iz gospodarske u pretežno stambenu zonu.</p>
<p>Jelić je, nadalje, optužio pročelnika Ureda za gospodarstvo i predsjednika Skupštine trgovačkih društava, Ladislava Prežigala, da obmanjuje javnost podacima prema kojima su sva gradska poduzeća u 2003. poslovala pozitivno. »Dobit je frizirana, jer, primjerice, Vodoopskrba i odvodnja duguje Hrvatskim vodama 165 milijuna kuna. Ako se tomu doda podatak da većina gradskih poduzeća Gradu ne plaća komunalnu naknadu, vidi se da ih više od polovice ne posluje pozitivno«, zaključio je Jelić. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>»Slučaj Miloš« vraćen Stegovnoj komisiji Jedriličarskog saveza na ponovno razmatranje</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Samo dan nakon što je Vijeće za prekršaje Lučke kapetanije Šibenik proglasilo poznatog opatijskog skipera Damira Miloša krivim za »nestanak« i poznate događaje na regati »Sveti Nikola« u prosincu 2002. te ga kaznilo novčanom kaznom od 4000 kuna i odbilo zahtjev za izricanjem teže kazne dvogodišnjeg oduzimanja svih pomorskih breveta, Izvršni odbor Hrvatskog jedriličarskog saveza raspravljao je o Miloševoj žalbi HJS-u. </p>
<p>Miloš se žalio na dosad nezabilježenu presudu - doživotno isključenje iz jedriličarske organizacije, a Izvršni odbor u utorak je kasno navečer nakon kratke rasprave cijelu vratio stvar na ponovo odlučivanje Stegovnoj komisiji HJS-a. Obrazloženje je da Odluci Stegovne komisije nedostaje valjan opis činjeničnog stanja i valjano obrazloženje Odluke.</p>
<p>»Slučaj Miloš vratili smo Stegovnoj komisiji zbog formalno-pravnih razloga, a ne zbog toga što smo ulazili u meritum stvari i odlučili je li Miloš kriv ili nije i je li kazna oštra ili nije«, rekao nam je odmah nakon sjednice Goran Bonačić, zamjenik predsjednika HJS-a. Predsjednik Stegovne komisije Tonči Antunović u srijedu tvrdi da će raditi po prijavi Izvršnog odbora, po Statutu i Pravilniku rada Stegovne komisije, pa je daljni razvoj stvari otprilike ovakav: ponovno odlučivanje Stegovne komisije, potom sljedi nova, formalno-pravno kvalitetnija Odluka, koja se potom mora uručiti Damiru Milošu. Miloš se ponovo može žaliti Izvršnom odboru, a Odbor kaznu može prihvatiti, smanjiti ili cijelu stvar uputiti na odlučivanje Skupštini HJS-a. A to znači da se saga o Milošu nastavlja. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ove godine bez odricanja</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Vrijeme je korizme. Preduskršnje razdoblje koje prethodi najvećem kršćanskom blagdanu, Uskrsu, donedavno bilo prilika, kako za poznate, tako i nepoznate Hrvate, da se odricanjem od nečega što im je drago, ili pak činjenjem dobrih djela, što više približe Bogu i poistovjete s Isusovom mukom kako bi se što bolje duhovno pripremili za blagdan na koji je Krist pobijedio smrt. I dok je još prije nekoliko godina malo tko »zaboravio« na korizmu, a njezino je obilježavanje bilo, slobodno možemo zaključiti, stvar trenda i prestiža, čini se da ove godine - ako je suditi po (nasumce odabranim) poznatim osobama s kojima smo razgovarali, korizma napokon postaje stvar osobne odluke, a ne pritisak društva.</p>
<p>Naime, nitko od onih s kojima smo razgovarali ove godine neće se ničega odreći, niti će donijeti neku plemenitu odluku, premda su svi – osim repera Ede Maajke koji zbog napadaja smijeha nije dao nikakav znak zna li uopće što je korizma – upoznati s time što je korizma. I premda će netko ostati začuđen time, ostaje dojam da su svi sugovornici bar stekli dovoljno povjerenja u javnost da slobodno mogu biti iskreni i priznati nešto suprotno od onoga što se od njih – bar donedavno – očekivalo.</p>
<p>»Korizmu sam prestao obilježavati kad sam imao šest godina. Teorijski sam tip, ništa mi nije u teoretskom dijelu nepoznato, ali nemam ni navike, a ni odgoj takav da bih na korizmu polagao previše pažnje. Smanjiti iće i piće uvijek je dobra odluka, primjerice, ali ja nisam od onih koji bi zbog nekog društvenog običaja preuzeo ono što inače ne radim«, rekao je Zlatko Kramarić, a njegovom stavu djelomično odgovara mišljenje saborskog mu kolege Slavena Letice. »Mi kao obitelj više poštujemo te tradicionalne vrijednosti, nego što smo aktivni vjernici. Prošao sam sve domaće zadaće o rimokatoličkoj vjeri, ali ove se korizme neću odreći ničega. Jedino ću više razmišljati o prolaznosti ljudskog života, na što me navode i aktualne rasprave u Saboru na temu državnog proračuna«, rekao je Letica.</p>
<p>Poznata televizijska novinarka Dijana Čuljak smatra da se čovjek uvijek treba odreći onoga što mu škodi, a po njenom je mišljenju licemjerno to raditi u vrijeme korizme, a kad ona završi opet početi po »starom«. »Nemam te fore s korizmom«, jednostavno kaže Dijana Čuljak, koja je više zaokupljena svojim statusom na televiziji i dopisom Nikole Kristića objavljenom u utorak navečer, nego preduskršnjim razdobljem. </p>
<p>Pjevač Giuliano jedini je od sugovornika koji je, bar do prije nekoliko godina, imao običaj na 40 se dana odreći uglavnom cigareta. »Korizma je dobra prilika, povod zbog kojeg se mnogi oko mene odriču navika koje smatraju štetnima, ali im u drugo vrijeme godine nedostaje taj početni impuls. I ja sam redovito prestajao pušiti, dok konačno nisam prestao za stalno. Tako se ove godine neću odreći ničega, a i ne vidim čega bih se trebao ili mogao, rekao je poznati pjevač.</p>
<p>Slično mišljenje o nedostatku konkretnog poroka ili suvišne stvari ima i televizijski voditelj Saša Kopljar, koji kaže da se ni dosad nije ničega odricao, a budući da i danas skromno živi, ni ove se godine neće odreći nečega što bi mu bilo bitno. </p>
<p>Vesna Pisarović, pjevačica koja se nalazi na snimanju u Makedoniji, ove se godine neće ničega odreći. Edo Maajka, pak, od napadaja smijeha ni nakon trećeg poziva nije ozbiljno shvatio pitanje, pa se to možda može protumačiti kao odgovor koji govori više od riječi.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ruže u rukama laureata</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Poznati glazbenici, glumci, radijski i televizijski voditelji te filmaši okupili su se u utorak navečer u zagrebačkoj Tvornici kulture, gdje je održana 10. dodjela Večernjakovih ruža, nagrade za koju glasuju čitatelji ovog dnevnog lista. </p>
<p>TV osobe godine, smatraju čitatelji Večernjaka, su »gospon milijunaš« Tarik Filipović i mlađahna, u poslu još uvijek nova Anja Alavanja, dok su najboljim radijskim voditeljima proglašeni Barbara Kolar i Trpimir Vicković Vicko. Pjevačica godine je vlasnica pet nominacija Porina Nina Badrić, njezin muški kolega koji je obilježio 2003. je Miroslav Škoro, dok najboljom grupom Večernjakovci smatraju Coloniju. Bojana Gregorić i Ivo Gregurević izabrani su za najbolje glumce, a hrvatskim filmom godine smatra se »Tu« Zrinka Ogreste.</p>
<p>Osim Miroslava Škore, koji je bio službeno spriječen, te Indire i Tomislava iz Colonije, koji su na turneji u australiji, laureati su sami došli po svoje nagrade, a za zabavni program bili su zaduženi Vanna, Goran Bare i Nina, Petar Grašo, te nove zvjezdice naše scene, boy-band Tin, Kedžo i Saša, te Rafael Dropulić, koji je premijerno, jedini na playback, izveo pjesmu »Ja sam Rafo« (što uvelike podsjeća na glazbu iz »Princa iz Bel Aira«). </p>
<p>Jubilarna, 10. Večernjakova ruža, protekla je ujedno i u znaku obilježavanja izlaska tisućitog broja Večernjakova priloga »Ekran«. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Kuhačom protiv mina« uz Terezu Kesoviju</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – U zagrebačkom restoranu »K pivovari« u utorak navečer ponovno je pokrenuta akcija »Kuhačom protiv mina« koju organizira Hrvatski centar za razminiranje i Zaklada »Hrvatska bez mina«. </p>
<p>Program je vodila Ana Brbora Hum koja će ujedno biti stalna domaćica gastro showa. Prema najavama organizatora akcija će se održavati svakog utorka u restoranu »K pivovari«, a organizirati će se 20 večera. Na prvoj večeri posjetitelji su mogli kušati tradicionalno jelo »Šumečansku kotlovinu« koje je pripremio kulinarski majstor Denis Radmanić. U pripremi jela te skupljanju donacija pomogli su mu Tereza Kesovija, Robert Mareković i Swingersi, a akciji su prisustvovali i neki od voditelja HCR-a, te Dijana Pleština, savjetnica za razminiranje u Ministarstvu vanjskih poslova. </p>
<p>»Rado se odazivam na sve humanitarne akcije«, kazala je Kesovija, dodajući kako je iznimno važno, zbog sigurnosti djece, ukloniti sve mine. </p>
<p>Sponzori prve akcije bila je obitelj Kezele koja se bavi seoskim turizmom u Šumečanima nedaleko Ivanić Grada. U akciji, koja je prvi put pokrenuta prošle godine, prikupljeno je oko milijun kuna što je bilo dovoljno za razminiranje jednog četvornog kilometra. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Novosti iz kluba komedije »Tiger Lilly«</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Ovoga će četvrtka u programu prvoga hrvatskog kluba komedije »Tiger Lilly« nastupiti dva gosta »na kvadrat«. Naime, i Zlatan Zuhrić Zuhra, koji aureolu duhovitosti nosi još iz doba »Zločeste djece«, i britanski stand-up komičar Andrew Clower na pozornicu Hemingwayja, popest će se dva puta. </p>
<p>Zuhri, podsjetimo, to neće biti prvi put – publici kluba »Tiger Lilly« već se predstavio prije nekoliko tjedana i to nadasve uspješno, a za ovaj je četvrtak priredio nove smiješne materijale. Osim njih dvojice te već standardno veselih i upečatljivih glazbeno-komičarskih nastupa voditelja programa Luke Bulića, publiku bi trebala nasmijati i audicija s još nepoznatim komičarima koji žele – postati poznati.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kirurški odstranjene dojke teške 33 kilograma</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače </p>
<p> - Makedonska televizija A1, objavila je vijest o kirurškom odstranjivanju dojki teških čak 33 kilograma!</p>
<p>Dvadesetpetogodišnjoj Afroditi Kamberi, javila je skopska tv postaja, iz Dobrog Dola kod Gostivara, skopska je kirurška ekipa, na čelu s dr. Borčeom Antevskim, odstranila dojke teške nevjerojatnih 33 kilograma. Operacijom su joj doslovce spasili život i još omogućili da rodi posve zdravo dijete. U nastavku se kaže da su problemi mlade rodilje započeli s »drugim stanjem«, a kulminirali prije samog poroda. Dojke su se počele povećavati, te dosegle životno opasnu veličinu. Liječnici su upozoravali da je operativni zahvat takve vrste vrlo opasan, te da je dosad, koliko se zna, sličnu operaciju preživjela jedino Saudijka kojoj su operirane dvaput manje dojke od Afroditinih. U poznatoj klinici u Houstonu sličan je pokušaj završio fatalno po pacijenticu. </p>
<p>Dr. Antevski objasnio je da je rast dojki potaknuo nepoznati hormon koji potiče rast dojki. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kruna očuvanja jezičnoga identiteta</p>
<p>Gramatikom je zaokružen projekt što ga još čine i prvi svezak rječnika koji je pod nazivom Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik izašao 1982. te drugi, Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, objelodanjen 1991. godine</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Dugogodišnji san gradišćanskih Hrvata da izdaju opširnu gramatiku svojega pisanoga jezika ostvaren je prošle godine, kada je Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) u Željeznom objavio prvu Gramatiku gradišćanskohrvatskoga jezika, predstavljenu u utorak na večer u Austrijskome kulturnom forumu. Na taj je način zaokružen projekt što ga uz Gramatiku, ukoričenu u plave korice, čine još i prvi svezak rječnika koji je pod nazivom Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik izašao 1982. te drugi, Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, objelodanjen 1991. godine.</p>
<p>Otkada je gradišćanskohrvatski književni jezik počeo sve jače preuzimati zadaće standardnoga jezika gradišćanskih Hrvata u školi, crkvi i medijima, a posebno kada je 1987. postao drugim službenim jezikom u Gradišću – istaknuto je u prigodi predstavljanja knjige – sve se jasnije spoznavalo da jezična pomoć što ju daje Rječnik ne može pokrivati sve jezične potrebe. Stoga je ZIGH odmah nakon svoga utemeljenja 1994. godine izradi Gramatike pripisao iznimnu važnost.</p>
<p>»Preorali smo našu književnu tradiciju da bismo našli književnu praksu koju smo upisali u našu gramatiku. Nije dovoljno poštivati duhovni kapital, nego njime znati i gospodariti. Gradišćanski Hrvati izgrađuju svoj kulturni potencijal i čuvaju svoj jezični identitet stoljećima. Naša je nakana očuvati jednu jedinstvenu jezičnu liniju i standardizirati je, a s Gramatikom smo našemu jeziku dali karakter i profil«, rekla je Agnjica Csenar-Schuster, predsjednica ZIGH-a, zahvalivši svima koji su sudjelovali u izradi Gramatike gradišćanskim pozdravom »Bog plati«.</p>
<p>Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, čiji je temelj čakavski dijalekt, opširno je i znanstveno djelo nastalo na temelju gradišćanskohrvatske pisane tradicije uglavnom posljednjih stotinu godina, a koje se oslanja i na koncepciju Hrvatske gramatike Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, što znači da je u njemu preuzet i nacrt sintakse akademika Radoslava Katičića. Gramatika nije isključivo deskriptivna, nego daje i neke normativne naputke. U njoj je prisutan tronaglasni sustav, a ostaje se kod dvostrukoga pisanja jata. Ona je, kako je istaknuo prof. dr. Stjepko Težak, doprinos ne samo gradišćanskohrvatskomu, nego i hrvatskomu jeziku.</p>
<p>Predstavljanju Gramatike, među inima, nazočili su i premijer Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i ministar kulture Božo Biškupić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pohvalnica galantnosti</p>
<p>Novo, prošireno dvojezično izdanje »Zvonjelica ljuvenih« Mirka Tomasovića donosi sonete talijanskih, hrvatskih, francuskih, španjolskih i portugalskih petrarkista, a posebno su tu značajni stihovi triju pjesnikinja petrarkistica </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Čarolija besmrtnih soneta Francesca Petrarce zaživjela je nakon njegove smrti širom Mediterana, te je u 16. stoljeću, doživjela puni procvat. Najbolje prepjeve iz petrarkističke ostavštine prikupio je u knjizi »Zvonjelice ljuvene« Mirko Tomasović. U novom, proširenom i dvojezičnom hrvatsko-talijanskom izdanju »Zvonjelice ljuvene« upotpunjene su s 15 novih soneta i djelima nekoliko petrarkistica. </p>
<p>Novo zdanje najpotpunija je antologija toga dugovječnog i vrlo popularnog europskog pjesničkog pokreta na hrvatskom jeziku, a zahvaljujući knjizi pripravljen je put za proslavu sedamstote obljetnice rođenja Francesca Petrarce (1304. - 2004.), čulo se na svečanom predstavljanju knjige u utorak na večer u Talijanskom institutu za kulturu, gdje su ju predstavili ravnatelj Talijanskog kulturnog instituta Flavio Andreis, prevoditeljica i urednica knjige Suzana Glavaš, književna kritičarka Iva Grgić, povjesničarka književnosti Cvijeta Pavlović i sam autor, akademik Mirko Tomasović.</p>
<p> Zanimanje za Tomasovićevu knjigu pokazala je ugledna talijanska izdavačka kuća La Mongolfiera, izdavši knjigu skupa s Društvom hrvatskih književnika, </p>
<p>Pedeset i pet ljubavnih soneta upotpunjuje sliku galantne europske lirike 16. stoljeća, kojoj Tomasović dodaje još tri pjesnika: Pierre De Ronsarda, Francesca De Sa De Mirandu i Luisa De Gongora Y Argote, a mjesto su našle i tri istaknute Petrarcine sljedbenice: Tullia D'Aragona, Louise Labe i Gastrara Stampa.</p>
<p> Novo izdanje tako uključuje Petrarcine sonete i krećući od predrenesanse seže sve do španjolskog baroka, istaknula je Cvijeta Pavlović. Petrarkizam je u svoje vrijeme uvjetovao sekularizaciju poezije i procvat lirike u doba renesanse. Tada su, kako je kazala Cvijeta Pavlović, »širom otvoreni prozori i vrata strastvenom opjevavanju ljubavnih trenutaka, erotičnim pjesničkim sastavima, renesansno emancipiranom evociranju sladostrašća«. Njihove minijature otjelovljuju različite tipove ženstvenosti, u rasponu od neoplatonizma do neoanakreontizma, a zacijelo je jedna od najvećih pojava koje je petrarkizam uveo nazočnost žena pjesnikinja, kazala je Pavlović. </p>
<p>Mirko Tomasović osvrnuo se na nestanak europske tradicije galantne poezije, ali i ljubavne lirike uopće posljednjih desetljeća. U knjizi skupljani soneti stoga podsjećaju na dugu tradiciju, ne samo europske poezije, već međuspolne civiliziranosti. U zbirci skupljene sonete Tomasović je nazvao izlošcima umijeća koje je davno iščezlo i pohvalnicom galantnom krasopisu. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Spektakularna najava na brodu </p>
<p>RIJEKA, 25. veljače</p>
<p> – Koktelom erotskog naziva »Sex on the beach« (Seks na plaži) na brodu »Nina« u Rijeci najavilo je u srijedu vodstvo riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca premijernu izvedbu komične opere Gioacchina Rossinija »Turčin u Italiji«.</p>
<p> Naslovnu ulogu, kako je kazala intendantica Mani Gotovac, tumači bas Ivica Čikeš, a donnu Fiorillu solistica Adela Golac Rilović. Nju će u travnju ove godine u toj ulozi zamijeniti Olga Šober prilikom proslave 25-godišnjice svoga umjetničkoga rada.</p>
<p>Voditeljica Propagande Kazališta Loredana Gašparović Riječane je na spektakularan način uvela u prikazivanje navedene predstave, jer su »odabranice Selimova harema« do broda stigle u »mercedesu 170 S« cabrioletu, dok ih je Turčin koji je u Rijeku iz Turske stigao preko Italije, čekao na pramcu.</p>
<p>Dirigentska palica u rukama je Antuna Nanuta, a redateljska Ozrena Prohića. »Rossini se puno puta izvodio u Rijeci; čak toliko da bi mogli reći kako je Rijeka grad Rossinija. Stoga je čudno što na sceni ovog HNK nije postavljen i 'Turčin u Italiji' koji muzikolozi smatraju njegovim najboljim djelom«, izjavila je Gotovac, dodavši da je ta opera osvojila Europu u posljednjih pet godina, što znači da je grad na Rječini itekako aktualan.</p>
<p> »Ovo je izuzetno djelo s kojim će Rossini u Rijeci biti pravo otkriće u smislu kazališne i scenske avanture, ali i sjajne solističke ekipe«, rekao je Prohić dodavši da će tom operom Rijeka pokazati neke nove mlade ljude. Don Narcisa, koji je u predstavi sve »zakuhao«, tumači Sergej Kiselev, Zaidu Kristina Kolar, Albazara Davor Lešić, Don Geronia Tomislav Bekić i Bojan Šober, a pjesnika Robert Kolar.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tužba zbog odbijene knjige </p>
<p>Nezadovoljan što mu je Ministarstvo kulture odbilo sufinancirati izdavanje knjige »Žedni krvi gladni izdaje« Petar Janjić održao je tiskovnu konferenciju </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Ogorčen odlukom Vijeća za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture da odbije sufinanciranje tiskanja knjige »Žedni krvi, gladni izdaje« vukovarski branitelj Petar Janjić održao je u srijedu konferenciju za novinare u predvorju Ministarstva i najavio sudsku tužbu protiv pomoćnika ministra kulture za knjigu i nakladništvo Čedomira Višnjića, ako se utvrdi da je ministrov pomoćnik odgovoran za odbijanje financijske pomoći Ministarstva.</p>
<p> Janjić, kako kaže, u knjizi progovara o svom ratnom putu, boravku u logoru te o socijalnim i vojnim pitanjima vezanim uz pad Vukovara 1991. Posebno ogorčen jer se »danas niti govori, niti piše o istini vukovarske bitke i nitko nema hrabrosti reći da je Vukovar izdan, prodan i predan na klanje«. Ministrova pomoćnika za knjigu i nakladništvo Janjić optužuje da je namjerno pokušao zaustaviti izlazak knjige i pita zašto se danas šuti o Vukovaru.</p>
<p> Posebno je ogorčen na izbor knjiga koje je Ministarstvo financijski poduprlo, tvrdeći da je »među 200 naslova samo jedan o Domovinskom ratu, a državnu potporu dobivaju knjige bez vrijednosti«. Na predstavljanju svoje knjige u petak Janjić očekuje podršku svojih istomišljenika i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor.</p>
<p>Pomoćnik ministra kulture za knjigu i nakladništvo Čedomir Višnjić smatra da je problem preuveličan. Ponovio je da je uskraćivanje potpore za izdavanje rukopisa donijelo Vijeće za knjigu i nakladništvo prije njegova dolaska na funkciju, ali autoru ostavlja mogućnost otkupa knjige na skorašnjem natječaju. Izbor knjiga rade stručnjaci i svi koji se jave na natječaj Ministarstva moraju računati na negativan odgovor, kazao je Čedomir Višnjić. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Konavle – srednjovjekovna groblja« </p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> – U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu otvorena je izložba »Konavle – srednjovjekovna groblja«, autora Zdenka Žeravice i Ljiljane Kovačić iz Arheološkog odjela Dubrovačkih muzeja, a, kako ističu organizatori, riječ je o prvoj sveobuhvatnoj arheološkoj slici Konavala u srednjem vijeku. Autori su uglavnom fotografijom i riječju na panoima te rijetkim nalazima prikazali 33 arheološke lokacije s grobljima koja su u pravilu bila položena uz srednjovjekovne crkve na tim prostorima. »Nalazišta su uređena i određena kao prostori na kojima se tek treba razviti arheološka djelatnost. Rezultati su, prema do sada otkrivenom i zabilježenom, obećavajući«, rekao je na otvorenju izložbe ravnatelj MHAS-a Ante Milošević. Svrha je izložbe, prema riječima autorskog dvojca, pokazati neprekinutu pripadnost Konavala hrvatskom i zapadnom kršćanskom kulturnom krugu, a tek nakon cjelovitih iskapanja dobit će se uvid u opće stanje i dobiti odgovore na brojna pitanja koja zanimaju stručnu javnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ploveća knjižara u splitskoj luci</p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> – Najstariji prekooceanski putnički brod na svijetu »Doulos«, koji je u utorak uplovio u splitsku trajektnu luku, ujedno je i najveća ploveća knjižara na svijetu s više od pola milijuna knjiga. Knjižara raspolaže s oko 7000 različitih naslova koji pokrivaju širok raspon tema. Na konferenciji za novinare koja je u srijedu održana na 90 godina starom Doulosu istaknuto je kako je Split 497. luka u koju je brod uplovio u posljednjih 25 godina, od kada njime upravlja njemačka neprofitna kršćanska organizacija »Dobre knjige za svakoga«. Glasnogovornik broda Simon Chen istaknuo je da na brodu živi 300 volontera iz 42 zemlje svijeta, a sebe smatraju putujućim Ujedinjenim narodnima, jer promiču dobru volju, kulturnu razmjenu i prijateljstvo.»Troškovi života na brodu namiruju se pokroviteljstvom osoblja, darovima i dobrom voljom gradskih i lučkih vlasti. Putnici na brodu žive u pravilu po dvije godine, a svake godine mnogi mladići i djevojke žele se pridružiti brodskom projektu kako bi se upoznali s različitim kulturama te prošli međukulturalnu obuku«, kazao je Chen. Doulos je u lipnju 2003. gostovao u Rijeci, a nakon Splita putuje u Dubrovnik. U splitskoj luci bit će usidren do 8. ožujka, a za posjetitelje je otvoren svakoga dana od 10 do 22 sata. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Brešanovi »Svjedoci« krenuli u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – U dvoranama 11 i 9 zagrebačkog multipleksa CineStar u srijedu navečer održana je svečana premijera filma »Svjedoci« Vinka Brešana u proizvodnji Inter filma i Hrvatske radio televizije.</p>
<p> Nakon što je film osvojio pet Zlatnih arena na nacionalnom filmskom festivalu u Puli prošloga ljeta (režija – Vinko Brešan, scenarij – Vinko Brešan, Jurica Pavičić i Živko Zalar, glavna ženska uloga – Alma Prica, kamera – Živko Zalar i glazba – Mate Matišić), te nagradu na Festivalu u Motovunu, film »Svjedoci« prije dva tjedna odlično je prošao i na 54. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu. Uvršten je u službeni program konkurencije, pobrao je sjajne kritike i ovacije gledatelja u dvoranama gdje se prikazivao, te osvojio dvije ugledne nagrade; Nagradu za mir i Nagradu ekumenskog žirija. </p>
<p>Tim veće je bilo nestrpljenje naših gledatelja da Brešanov film napokon stigne i pred domaću publiku, o čemu svjedoči i prepuna dvorana 11 i 9 u CineStaru, gdje se na svečanoj premijeri okupila zagrebačka društveno politička i kulturna elita. Publici su se nakon projekcije između ostalih predstavili uz redatelja Vinka Brešana glumci Krešimir Mikić, Leon Lučev, Alma Prica, Mirijana Karanović, Dražen Kuhn, Bojan Navojec, Marinko Prga, te autori filma Jurica Pavičić, Sandra Botica – Brešan, Mate Matišić i producenti Ivan Maloča i Ljubomir Šikić. </p>
<p>Film Svjedoci od četvrtka je na redovitom programu u kinima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>U Zadru dalmatinski finale </p>
<p>U prvoj polufinalnoj utakmici Split CO priredio je iznenađenje svladavši Cibonu VIP sa 75-72, dok su potom Zadrani pobijedili Zagreb sa 82-60 / Finalni dvoboj igra se u četvrtak u 21 sat</p>
<p>ZADAR, 25. veljače</p>
<p> – Košarkaši Splita priredili su, kao što to uvijek biva u Kup natjecanju, iznenađenje protiv favorizirane Cibone. U polufinalu su svladali cibose 75-72 i osigurali dalmatinski finale u kojem će u četvrtak (21 sat) igrati protiv Zadra. U drugom polufinalu, domaćin turnira Zadar je uvjerljivo svladao momčad Zagreba 82-60. </p>
<p>Trinaesto izdanje Hrvatskog kupa bilo je nesretno za košarkaše Cibone, koji su po treći put ispali u polufinalu. Anzulovićevoj momčadi se, prije svega, osvetio pocjenjivački pristup protiv mlade momčadi iz Splita, koja je igrala bez Mršića i Perića. Splićani su znali iskoristiti neraspoloženost suparnika i slaviti iako je njihov najbolji igrač Roko-Leni Ukić ubacio tek osam poena. No, trener Zdovc zadovoljan je njegovom igrom, jer je vrlo dobro odradio zadatke na mjestu razigravača. </p>
<p>Cibonu su »pokopali« pucački raspoloženi Rančić i Oršulić, koji su u drugoj četvrtini ubacili pet trica. Žuti su u 19. minuti stigli do najveće prednosti (44-33), no činilo se kako će se u nastavku Cibona trgnuti i pokazati više želje i čvrstine u igri. Zonskom obranom Cibona je uspjela smanjiti prednost Splićana, no ne i preokrenuti rezultat. </p>
<p>Momčad trenera Zdovca je manjak preciznosti u napadu nadoknadila borbenošću u obrani u drugom dijelu. U tome su im pomogli i neorganizirani napadi zagrebačke momčadi, koja je, spomenimo, na utakmici vodila tek jedan put u 9. minuti (16-15). </p>
<p>Koševima Slavena Rimca Cibona je došla na samo tri poena zaostatka početkom posljednje četvrtine (58-61), no brojne greške u napadu i dalje su bile glavno obilježje Cibonine igre, kako je sve počelo, tako je i završilo. Cibona je imala priliku za preokret u posljednjoj minuti, kod rezultata 70-73 Anzulovićevoj je momčadi ostalo 17 sekundi, no riječka veza Kus – Mance ponovno se spetljala i izgubila loptu, Oršulić je bio precizan s linije slobodnih bacanja i potvrdio pobjedu Splićana. </p>
<p>Poluispunjena dvorana u Jazinama stala je, naravno, na stranu »žutih«, a Cibonu je iz Jazina ispratila riječima: »Pozdravite Marka«, aludiravši pritom, jasno, na novoga igrača zagrebačke momčadi Marka Popovića. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>CIBONA VIP – SPLIT CO 72-75 (20-20, 18-25, 16-16, 18-14)</p>
<p>CIBONA VIP: KUS 17, (2-2), Rimac 18 (7-8), Krasić 5, Žižić 10 (2-4), GOLEMAC 10 (2-4), SESAR 1 (1-2), Štimac, Mance 5, POLJAK 2, VRANKOVIĆ 4.</p>
<p>SPLIT CO: Oršulić 19 (4-6), KEDŽO 8 (2-2), SMITH 8 (2-4), RANČIĆ 18 (3-5), UKIĆ 8, Pašalić 11 (5-6), VUČICA, Delić, Kaštropil, Šporar 3, Morić.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Čanković (Zadar) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje ORŠULIĆ </p>
<p>U drugom polufinalu Zadrani su, poučeni iskustvom Cibone, zaigrali angažirano protiv njima uvijek neugodnog suparnika, košarkaša Zagreba. Iako je na kraju domaćin slavio s uvjerljivih 22 razlike, Zagreb se dobro držao pune tri četvrtine. Presudila je veća kvaliteta Zadrana pod obručima, gdje su dominirali Emilio Kovačić i Michael Meeks. U povratničkoj utakmici nakon dvomjesečne stanke zbog ozljede leđa, Kovačić je ubacio 21 poen (16 u drogom dijelu) i imao sedam skokova, dok je Meeks ubacio deset poena uz 14 skokova. </p>
<p>Igru Zagreba je predvodio nedovoljno oporavljeni Ivan Tomas, što se osjetilo na igri Puljine momčadi, dok su bolju igru pružili tek Marko Tomas i Damir Miljković sa po 18 poena. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – ZAGREB 82-60 (22-18, 13-10, 19-19, 28-13)</p>
<p>ZADAR: Stipičević 2, VLADOVIĆ 8, Ivanov, LONGIN 6 (1-3), Pestić 9, Kovačić 21 (6-9), Špralja 6 (2-2), MARCELIĆ 17 (4-5), Dijan, BANIĆ 3 (1-1), Lalić, MEEKS 10 (5-5).</p>
<p>ZAGREB: Šaronja, MILJKOVIĆ 18 (4-6), PIPLOVIĆ 3, Pehar 4, Jelavić, I. TOMAS 9 (0-2), Krunić, Petrović, Tate 1 (1-4), M. TOMAS 18 (1-2), J. GARMA 7 (3-4), N. Garma.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb), Herceg (Zabok) i Anzulović (Zagreb). GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Emilio KOVAČIĆ </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Besplatne ulaznice za prave navijače u Portugalu </p>
<p>Izbornik Barić je najavio daljnje obilaske igrača i novih mogućih kandidata, pa će u nedjelju u Grazu ponovno osmotriti vrijednosti vratara Joea Didulice / Barić smatra normalnim da već uoči Europskog prvenstva zna što će biti s njegovim statusom / Za dva dana produžena prodaja ulaznica za utakmice u Portugalu / Ublažuje li Skupština HNS-a kazne Spajiću i Katuši? </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Na preporuku Hrvatskog nogometnog saveza, za dva se dana produžuje prodaja ulaznica za utakmice hrvatske reprezentacije na EP u Portugalu, koja je trebala trajati do 25. veljače. Samim se time priznalo da ulaznica unatoč gužvi još ima, ali da ipak nije uputno ništa prepuštati slučaju budući da popravnog ispita – nema.</p>
<p>Obznanio je to na redovitoj konferenciji za novinstvo u HNS-u, Zorislav Srebrić glavni tajnik, koji nam je u svezi ulaznica priopćio još jednu zanimljivu novost. Znano je, naime, da su za ulaznice gorljivo zainteresirane i navijačke skupine iz raznih naših gradova, a Savez dakako zastupa ideju da one nastupaju zajednički. Na tu je temu čak Srebrić imao poseban razgovor s predstavnicima navijača. </p>
<p> No, budući da bratstva i jedinstva, pa ni navijanja, očigledno nema za besplatno, tako bi ujedinitelje tih skupina, koordinatore i vođe, trebalo nečime potaknuti. U to je ime, uz sufinanciranje reprezentativaca i sponzora, HNS kupio stotinu ulaznica koje će besplatno dati navijačima. Priznajemo da nas jako zanima mehanizam odabira onih do kojih će te ulaznice stići. Odnosno način kako će se u navijačkim skupinama dogovoriti tko među njima zaslužuje besplatnu ulaznicu, tko pak za nju treba izdvojiti najmanje 50 eura po susretu. Srebrić nam, dakako, taj postupak i kriterije nije želio otkriti.</p>
<p> Susretu s novinarima nazočio je i izbornik Otto Barić. Ponovno je odvrtio priču o splitskom susretu s Njemačkom (1-2) i opetovao kako je najbitnije da je točno utvrđeno što još momčadi nedostaje da bi bila na razini izdanja i duha susreta sa Slovenijom. Usput je Barić naglasio da ne priznaje nikakvo zavaravanje. Istaknuo je pritom da su novinske kritike u svezi spomenute utakmice u načelu bile u skladu zbivanja, ali da su neki ipak ponešto pretjerali, jer su vrlo malo obradili realnu situaciju nekih igrača.</p>
<p> Podvukao je također Barić da bi Njemačka u Splitu zasigurno kapitulirala da su svi ostali igrači bili na razini zalaganja Nike Kovača. Stoga si je za slijedeću utakmicu reprezentacije, onu 31. ožujka u Zagrebu protiv Turske, Barić postavio za cilj postići i kod ostalih igrača takvu razinu odnosa prema zadatku. Uz to najavio je daljnje obilaske igrača i novih mogućih kandidata, pa će u nedjelju u Grazu ponovno osmotriti vrijednosti vratara Joea Didulice.</p>
<p> Ovom je prigodom Barić bio priupitan za pozadinu i točnost njegovih riječi kojima je nedavno najavio da do svibnja želi točno znati hoće li nastaviti biti izbornik i nakon portugalskog EP:</p>
<p>– Nikakvih razgovora na tu temu još nije bilo, a mislim da to pitanje ne treba posebno naglašavati. No, zar nije normalno da do svibnja dođe do takvog razgovora? To stoga jer se nakon Portugala ne želim prestati baviti trenerskim poslom, pa nastojim na vrijeme znati gdje ću nastaviti raditi. Uostalom, što vrijedi ugovor ako kojim slučajem na EP prođemo slabo.</p>
<p>Uzgred, u četvrtak 26. veljače jedan za drugim, održat će se najprije sjednica IO HNS-a, a odmah potom i redovita Skupština HNS-a. Temeljem Srebrićevih najava ništa se spektakularno ne može dogoditi. Osim dakako pod točkom izvanrednog ublažavanja kazni. Srebrić je priznao da smo vrlo blizu istini kad smo prognozirali da će se zasigurno raspravljati o dvogodišnjoj kazni Stjepanu Spajiću koja je na izmaku, Još prije o doživotnoj kazni nogometnog suca Ivana Katuše iz istog slučaja sa Spajićem, kojom je prigodom svojedobno kažnjeni sudac gromko prijetio da će raskrinkati cijeli HNS bude li kažnjen. Nije dakako raskrinkao nikoga, a tko kaže da zauzvrat neće biti nagrađen izvanrednim pomilovanjem.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barić ostao bez odgovora</p>
<p>Izbornik reprezentacije posvetio se zanimljivoj »istraživačkoj misiji« vezanoj za vrlo promjenjiv zdravstveni dijagram Nike Kranjčara... Iako ga je izbornik prvotno uvrstio na popis reprezentativaca za utakmicu protiv Njemačke, Kranjčar je na kraju izostao zbog ozljede. No, samo tri dana kasnije osvanuo je u udarnoj Dinamovoj postavi u prvenstvenom ogledu protiv Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Otto Barić u Dinamu! Doduše, još uvijek ne kao trener, a niti kao sportski direktor ili predsjednik... Zasad je u Dinamu samo u - posjeti. O eventualnom preuzimanju kakve dužnosti u klubu vjerojatno će pregovarati nakon Europskog prvenstva u Portugalu... Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić nedavno je, podsjećamo, euforično vabio izbornika u maksimirski klub nudeći mu da izabere funkciju koju sâm želi. Ali, Barić je ipak zaposlen, pa će i ova ponuda neko vrijeme stajati u »zamrzivaču«. Posljednji izbornikov posjet »plavom salonu« iniciran je posve drukčijom temom. Barić se, naime, posvetio zanimljivoj »istraživačkoj misiji« vezanoj za pomalo čudan i vrlo promjenjiv zdravstveni dijagram Nike Kranjčara...</p>
<p> Iako ga je Barić prvotno uvrstio na popis reprezentativaca za nedavnu prijateljsku utakmicu protiv Njemačke u Splitu, mladi Dinamov kapetan je na kraju ipak - izostao. I to zbog ozljede. Bolovi u preponama, odnosno trbušnom zidu bili su, eto, takve prirode da je Kranjčar morao propustiti svoju premijeru u dresu A vrste.</p>
<p> No, samo tri dana kasnije mladi je nogometaš odjednom osvanuo u udarnoj Dinamovoj postavi u prvenstvenom ogledu protiv gradskog suparnika Zagreba u Maksimiru. Bilo je, eto, dovoljno manje od 72 sata za saniranje ozljede. I sad Barića, jel', zanima odgovor na posve logično pitanje - što se to događa, je li ovdje u pitanju namjerno eskiviranje reprezentacije! Iako (još uvijek) ne vjerujemo u Kranjčarevo svjesno žongliranje s reprezentativnim pozivom, činjenica je da je njegova najavljena premijera već drugi put otpala zbog istoga razloga. Barić ga je, podsjećamo, namjeravao gurnuti u vatru u posljednjoj kvalifikacijskoj utakmici za EP, protiv Bugarske u Zagrebu. No, maksimirskog kapetana na kraju ipak nije bilo na popisu kandidata...</p>
<p> – Zaista mi je žao što je Niko ozlijeđen. Imao sam ozbiljnu namjeru zvati ga, a sada je to teško. Želim mu da što prije bude spreman. Tako je Barić govorio uoči utakmice protiv Bugara. Dinamov je kapetan tada imao problema s istegnućem mišića...No, zanimljiva je ovdje »igra s datumima«. Dvoboj protiv Bugarske na rasporedu je bio 11. listopada, a Kranjčar, dakle, nije igrao zbog ozljede... No, Dinamov je kapetan zato bio posve spreman u utakmicama koje je njegov klub igrao nedugo prije i nedugo poslije spomenutog dvoboja s Bugarima. Tako je, primjerice, Kranjčar bio jedan od najboljih Dinamovih igrača na utakmicama protiv Cibalije (4. listopada), Varteksa (19. listopada), Zadra (25. listopada)...</p>
<p> Kako god bilo, Barić u srijedu nije pronašao što je tražio, odgovori su i dalje u zraku. U Maksimir je, naime, svratio upravo u vrijeme kad se kompletna momčad spremala na sprovod ocu Mirka Barišića, predsjednika Dinama.</p>
<p> – Barić? Ma, nije bilo ništa posebno. Samo smo popili kavu... Dobro, htio je porazgovarati o onoj temi, zanimalo ga je što se to događa s Kranjčarom, ali je i sam vidio da smo se spremali na sprovod, naglasio je Dinamov direktor Damir Vrbanović nakon (ne)uspjelog sastanka s hrvatskim izbornikom.</p>
<p> Primjetno je tek da je Barić vrlo nervozan napustio »plavi salon« i da će, shodno ovakvome razvoju događaja, Kranjčarevu odanost nacionalnoj selekciji od sada staviti na svojevrsni rendgen...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Večer obilježili autogolovi</p>
<p>Minimalne pobjede zabilježili Chelsea, Lyon, Porto i Deportivo</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Dva od četiri dvoboja osmine fianla nogometne Lige prvaka igrana u srijedu odlučena su – autogolom. Zahvaljujući nespretnosti domaćih braniča, s vrijednim gostujućim 1-0 pobjedama osladili su se Chelsea u Stuttgartu, te Lyon u San Sebastianu. U preostala dva dvoboja minimalne prednosti ostvarili su domaćini, Deportivo je također sa 1-0 svladao Juventus, dok je Porto pobijedio Manchester United sa 2-1.</p>
<p>Stuttgart je na svom terenu od samoga početka krenuo napadački protiv Chelsea, ali nakon što nije uspio iskoristiti nekoliko povoljnih situacija, u 12. minuti pogodila ih je još jedna nesreća. Naime, nakon prodora Glena Johnsona po desnoj strani, njegov prizemni centaršut nespretno je zahvatio Fernando Meira i atraktivno svladao svoga vratara Timu Hildebranda.</p>
<p>Nakon tog trenutka, do kraja prvoga poluvremena i većim dijelom drugoga dijela igralo se na polovici gostiju, ali obrana londonskog sastava na čelu s vratarom Cudicinijem uspjela je odbiti sve napade domaćih. Inače, u sastavu Stuttgarta od trojice hrvatskih igrača nastupio je samo Zvonimir Soldo koji je odigrao svih 90 minuta.</p>
<p>Slično kao i u Stuttgartu, i u San Sebastianu bolje je krenuo domaćin, ali u 18. minuti se sve preokrenulo. Branič Real Sociedada Gabriel Schurrer pokušao je očistiti opasnost u vlastitom kaznenom prostoru, ali je poslao loptu iza svog vratara Westervelda. To je potpuno »presjeklo« domaćine, te je Lyon zagospodario terenom. Da gosti ne bi krenuli put Francuske i s većom prednosti najzaslužniji je bio upravo Westerveld koji je uspio obraniti nekoliko odličnih udaraca napadača Lyona. </p>
<p>Spomenimo i to da je ovo prvi poraz Real Sociedada na domaćem terenu u eurokupovima nakon čak 29 godina, odnosno od 1975.</p>
<p>Pogreška braniča odlučila je i prvi okršaj Deportiva i Juventusa u La Coruńi. Lilian Thuram loše je u 37. minuti očistio jedan dugi ubačaj Scalonija, te je lopta pala pred Alberta Luquea koji je iz prve smjestio loptu iza Buffona. Do kraja dvoboja domaći sastav trudio se ne primiti pogodak, te je u tomu i uspio, a gosti iz Torina su tijekom čitavih 90 minuta uputili samo jedan udarac u okvir protivničkog gola.</p>
<p>Jednak broj pogodaka kao na sve tri preostale utakmice postignut je u Portu gdje je istoimeni domaćin sa 2-1 svladao Manchester United. Zanimljivo, sva tri pogotka postigli su igrači iz Južnoafričke Republike. Poveo je United preko Quintona Fortunea koji je pospremio odbijenu loptu od Vitora Baije nakon udarca Scholesa u 14. minuti. </p>
<p>Zasluženo izjednačenje uslijedilo je u 29. minuti kada je Benni McCarthy najbrže reagirao na ubačaj Aleničeva, te svladao Howarda. McCarthy je i u 78. minuti iskoristio činjenicu da ga je u Portu čuvao Gary Neville, zbog izostanaka Ferdinanda i Silvestrea, te je bio viši od njega u skoku i centaršut Nuna Valentea pretvorio u prednost aktualnog pobjednika Kupa Uefe. </p>
<p>Da stvari po Manchester United uoči uzvrata budu još nepovoljnije, u 87. minuti isključen je njihov kapetan Roy Keane zbog grubog nastraja na Portova vratara.</p>
<p>• Rezultati: Stuttgart – Chelsea 0-1 (Meira 12-ag), Real (S) – Lyon 0-1 (Schurrer 18-ag), Deportivo – Juventus 1-0 (Luque 37), Porto – Manchester United 2-1 (McCarthy 29, 78 / Fortune 14).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Je li Savez »zatvorio vrata« </p>
<p>Točka 13. novog Pravilnika kazuje da je klub koji je ispunio prijem u članstvo Zagrebačkoga karataškog saveza dužan uplatiti taksu u iznosu 40.000 kuna, na ime učešća u radu ZKS-a, a u vezi s doprinosima svih ostalih članova ZKS-a minulih godina </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Krajem prošle godine Zagrebački karataški savez donio je novi Pravilnik o financijskom vrednovanju poslova. Točka 13. novog Pravilnika, koja govori o članarinama, taksama i kotizacijama klubova, kazuje da je klub koji je ispunio prijem u članstvo Zagrebačkoga karataškog saveza dužan uplatiti taksu u iznosu 40.000 kuna, na ime sudjelovanja u radu ZKS-a, a u vezi s doprinosima svih ostalih članova ZKS-a minulih godina. </p>
<p>Prisjetimo li se ne tako davnog sukoba i raskola u ZKS-u nameće se pitanje što se, zapravo, njome dobiva. A, dobiva se sljedeće... </p>
<p>– Pitanje cijene relativan je pojam. Nekome je i 100 kuna mnogo, drugima to ne predstavlja problem. Ovih 40.000 kuna jamči ozbiljnost klubova u radu. Cilj nam je imati od 15 do 18 klubova koji bi bili ozbiljni u pristupu rada Saveza i sudjelovanja na natjecanjima. Kome treba 200 klubova koji ne bi donosili rezultat vrijedan spomena, rekao je za Vjesnik Slobodan Pupovac, glavni tajnik Zagrebačkoga karataškog saveza. </p>
<p>Spomenuto uopće ne bi trebalo dovoditi u negativan kontekst ili sumnjati u časne namjere Saveza, kojem predsjeda Berislav Jandrić, kad ne bi postojao sukob i kad ne bi egzistirala dva spomenuta saveza istog imena. Nije niti potrebno reći da jedan osporava drugog i ne smatra ga važećim. </p>
<p>Nameće se pitanje jamči li 40.000 kuna samo ozbiljnost u radu mogućih članova ili je to stavljanje svojevrsne blokade na mogućnost participiranja u radu Saveza »one druge strane«. </p>
<p>Pupovac je o tome kazao:</p>
<p>– U nedogled bi se mogla voditi bitka o tome koliko bi tko mogao imati klubova na svojoj strani. Ponovit ću još jednom - ovo jamči ozbiljnost rada Saveza. U protivnom, prijavimo li 13 klubova, oni bi ih mogli upisati 15... </p>
<p>Znano je da svaki klub koji je član Saveza ima pravo podizanja ruke na sjednicama i davanja glasa nekoj ideji, prijedlogu ili pak taj jedan glas može odlučivati i o konačnom donošenju nekog stavka u pravilniku. Što više klubova, to više ruku u zraku, a na taj se način vodi bitka oko broja glasača i guranju pojedinih ideja, na uštrb »druge strane«.</p>
<p>Konačno, lijepo zvuči rad Saveza koji bi Hrvatskoj jamčio velik uspjeh na natjecanjima u jednom od najtrofejnijih hrvatskih sportova, no zvuči li ozbiljno šest prijavljenih klubova na jednoj adresi Saveza (Maksimir, Medvednica, Polet, Sljeme, Tuškanac, Zrinjevac - svi Trg sportova 10), čiji je Slobodan Pupovac glavni tajnik?! </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zdravko Zovko na meti Barcelone</p>
<p>Svakom je treneru čast ako ga se smatra dobrim da preuzme Barcelonu, što nakon Rivere neće biti lako. To je veliko priznanje mom radu, kaže Zovko </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Hrvatski rukometni trener Zdravko Zovko jedan je od kandidata za mjesto trenera slavne Barcelone. Naime, nakon više od deset godina vođenja trofejne katalonske momčadi, Valero Rivera se odlučio povući. Kuloari kažu da za bi Barceloninu momčad mogla preuzeti dva jednako trofejna trenera, Šveđanin Bengt Johansson, koji se nakon EP-a u Sloveniji povukao s mjesta izbornika te naš Zovko.</p>
<p>– Tako sam i ja čuo, novinari me zovu i pitaju odlazim li u Barcelonu. U ovom trenutku to ne znam, jer nikakvih izravnih kontakata nije bilo. Meni ugovor sa Fotexom ističe ovo ljeto i mogu pregovarati. Svakom je treneru čast ako ga se smatra dobrim da preuzme Barcelonu, što nakon Rivere neće biti lako. To je veliko priznanje mom radu, kaže Zovko, koji sa svojim Fotexom želi osvojiti dvostruku mađarsku krunu, nakon što su ispali u četvrtfinalu Lige prvaka od španjolskog Ciudad Reala.</p>
<p>– Nismo bili ni blizu, momčad mi nije bila na okupu gotovo dva mjeseca i platili smo tome danak. Ambiciozni smo, ali Španjolci su se pokazali iskusniji i zreliji. No, sad idemo po naslov mađarskog prvaka i kup.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska znatno napredovala, ali neće dobiti status kandidata ako svi ne ratificiraju SSP </p>
<p>Očekujem rezultate u suradnji Hrvatske s Haagom jer će to povećati hrvatske izglede za pozitivan avis, rekao je predsjednik Europske komisije / Hrvatski je predsjednik izjavio da »ako ikome u regiji odgovara suradnja s Tribunalom, to je zasigurno Hrvatska jer joj odgovara da se krivnja individualizira« / Predsjednik Komisije sumnja da će Hrvatska dobiti status kandidata ako se nastave poteškoće s ratifikacijom Sporazuma </p>
<p>BRUXELLES, 25. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Hrvatska je napravila znatan napredak u ispunjavanju političkih kriterija potrebnih za početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi u srijedu u Bruxellesu nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p> To je prvi put da je na službenoj adresi javno pohvaljeno ispunjavanje političkog bloka uvjeta, ali uz napomenu da treba napraviti dodatni napredak kad je riječ o povratku izbjeglica, reformi pravosuđa te, najvažnije, suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p>»Dobio sam uvjeravanja da hrvatska vlada radi sve kako bi poduzela akcije na tom području i stoga očekujem rezultate u suradnji s Haagom jer će to povećati hrvatske izglede za pozitivan avis«, naglasio je Prodi. </p>
<p>Upitan kakav će biti avis ako Hrvatska napravi napredak u suradnji s Haagom, Prodi je izjavio da prosudba o razini suradnje ne ovisi o Komisiji, koja tijesno surađuje s Tribunalom. »Haaški sud nam daje informacije o suradnji Hrvatske«, dodao je napomenuvši da Europska komisija ne može utjecati na Tribunal. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Komisije, hrvatski uspjeh važan je ne samo za Hrvatsku nego za cijelu regiju. </p>
<p>Predsjednik Mesić je naglasio da, »ako ikome u regiji odgovara suradnja s Tribunalom, to je zasigurno Hrvatska jer joj odgovara da se krivnja individualizira«, a svaki takav susret »pridonosi naporima zemlje da što prije ostvari standarde za Uniju«. </p>
<p>Tijekom Prodijeva i Mesićeva razgovora bilo je riječi i o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a predsjednik Komisije preporučio je da Hrvatska uvjeri Veliku Britaniju i Nizozemsku da ratificiraju sporazum.</p>
<p>Sam je Prodi dao naslutiti kako Komisija očekuje poteškoće u sinkronizaciji datuma početka pregovora i završetka ratifikacije ako Nizozemska i Velika Britanija ostanu pri svome. </p>
<p>Naime, predsjednik Komisije sumnja, ili je barem na radnom doručku tako kazao svojim visokim gostima, da će Hrvatska uopće dobiti status kandidata. Iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu doznajemo da je Prodi bio vrlo jasan u svojoj poruci.</p>
<p> Prodi je u razgovoru ocijenio da sa Sanaderovom vladom surađuje jednako dobro kao i s Račanovom, što znači da Komisija surađuje s hrvatskom državom bez obzira na vladajuću stranku. Izrazio je i nadu da Hrvatska neće povlačiti unilateralne poteze, misleći pritom na buru koju je podiglo proglašenje zaštićene ribolovno-ekološke zone na Jadranu, te pohvalio otvaranje dijaloga u trokutu Zagreb-Rim-Ljubljana.</p>
<p>Mesić se susreo i s predstavnicima Belgijsko-hrvatske komore za gospodarsku suradnju i kulturnu promociju. Gospodarska suradnja dviju zemalja, istaknuto je, odvija se u korist belgijskog izvoza u Hrvatsku (na svaka četiri eura belgijskog izvoza dolazi samo euro hrvatskog) a Belgija je tek 21. po ulaganjima u Hrvatsku sa simboličnih 10 milijuna eura u proteklom desetljeću.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Moldavski separatisti prijete ratom</p>
<p>KIŠINJEV, 25. veljače</p>
<p> - Moldavski separatisti upozorili su na mogućnost izbijanja novoga rata u toj bivšoj sovjetskoj republici dođe li do intervencije NATO-a ili nekih drugih međunarodnih snaga u njihovoj regiji. </p>
<p>Naime, moldavski separatisti iz odmetnute regije Pridnjestrovlje osjetljivi su na neke ideje u zapadnoj Europi da se u Moldaviju pošalju mirovne snage. »Poduzmu li se takvi koraci, to bi dovelo do izbijanja novih sukoba, moguće čak i oružanih«, rekao je Oleg Gudimo, zamjenik ministra policije u međunarodno nepriznatoj vladi Pridnjestrovlja, komadića zemlje na istočnoj obali Dnjestra uz granicu Moldavije i Ukrajine. »Stanovništvo će i okupljanje nekih drugih snaga pod pokroviteljstvom NATO-a, OESS-a ili Vijeća Europe smatrati izravnom stranom intervencijom«, rekao je Gudimo.</p>
<p>Zapadna Europa na Pridnjestrovlje gleda kao na mjesto bezakonja i raja za krijumčare i trgovce oružjem, a nakon što Rumunjska ove godine uđe u NATO i za koju godinu u EU imat će još jedno potencijalno krizno žarište na svojim granicama.</p>
<p>Nakon što se raspao SSSR, koji je veći dio Moldavije oteo Rumunjskoj nakon Drugog svjetskoga rata, stanovništvo tamošnjeg ruskog govornog područja prepalo se mogućeg ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom i uspostavilo vlastitu upravu u Pridnjestrovlju. Veći oružani sukob u Moldaviji spriječila je intervencija ruskih snaga 1992. godine. I danas se u Pridnjestrovlju nalazi 1500 ruskih vojnika.</p>
<p>Rusija je lani ponudila Moldaviji, koja je sada uz Albaniju najsiromašnija europska država, rješenje spora uz moldavsku obvezu da se država pretvori u demilitariziranu republiku s dvjema federalnim jedinicama široke autonomije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Don Branko Sbutega osuđen na 60 dana zatvora </p>
<p>Sutkinja kotorskog suda zbog korektnog ponašanja preinačila Sbutegi zatvorsku kaznu u novčanu od 300 eura / No, on je odbio platiti kaznu i najavio nove prosvjede / Prihvaćeno obrazloženje kotorske općine da je imala pravo pozvati policiju, jer da su to mogli učiniti i vlasnici / Dakle, ako pljačkaši prvi pozovu policiju, imaju pravo u toj pljački biti zaštićeni, kaže Sbutega </p>
<p>DUBROVNIK, 25. veljače</p>
<p> – Don Branka Sbutegu, župnika župe Dobrota i voditelja Caritasa Kotorske biskupije, Prekršajni sud u Kotoru osudio je u srijedu na 60 dana zavora, što je preinačeno u novčanu kaznu od 300 eura. </p>
<p>Naime, u nastavku prekršajnog postupka pokrenutog protiv Sbutege zbog prosvjeda i sprečavanja da kamioni i strojevi na privatnoj zemlji bokokotorskih Hrvata grade deponij, svećeniku su kao olakotne okolnosti uzete njegovo korektno ponašanje i činjenica da dosad nije osuđivan.</p>
<p> »Odmah sam iskazao neslaganje s presudom i rekao da su Ustavom zajamčena prava vlasništva i slobodnog kretanja nadređena svakoj administrativnoj odluci koja ih krši. Uvažavajući korektnost samog sudskog postupka u kojem je saslušana moja obrana, smatram da su postupci za koje me se tereti, bili u okviru zakona. Najavio sam da ne samo da neću platiti kaznu od 300 eura već da ću, uz odobrenje vlasnika, zemlje nastaviti prosvjedovati«, istaknuo je u telefonskom razgovoru za Vjesnik don Branko Sbutega. </p>
<p> Prema njegovim riječima, država Crna Gora poslužila se u tom slučaju svim pravnim formama kako bi uspostavila nelegitimnu zloporabu tuđeg vlasništva. </p>
<p>Sbutega upozorava da je kotorski prekršajni sud podjednako uvažavao lažne dokaze državne administracije kao i dokaze i sudska rješenja koje je predočila obrana.</p>
<p>»Time se stvorio novi trenutak u sudstvu i tzv. privremena mjera zabrane radova preinačila u mjeru da država i dalje na privatnom zemljištu bez suglasnosti vlasnika može nastaviti radove, ali ne i raspolagati tom zemljom. Sud je prihvatio stav općine Kotor da je imala pravo tražiti asistenciju policije, jer su to mogli učiniti i vlasnici zemlje. Banalno rečeno, pljačkaši, ako prvi pozovu policiju, imaju pravo u toj pljački biti zaštićeni«, komentirao je obrazloženje sudske presude don Branko Sbutega. Najavio je da će se na rješenje Prekršajnog suda u Kotoru žaliti višim sudskim instancama. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Buttiglione: Vrata Unije širom otvorena za Hrvatsku, na vama je da uđete</p>
<p>Talijanski ministar za europska pitanja rekao je kako će učiniti sve da se ratifikacija SSP-a što prije uvrsti na dnevni red zastupničkog doma parlamenta / Želimo biti zemlja koja će surađivati u okviru Europe, a ne ona koja bi mogla stvarati probleme, ustvrdila je hrvatska ministrica Grabar-Kitarović </p>
<p>RIM, 25. veljače</p>
<p> – Hrvatska vlada uživa veliko povjerenje u Europi, rekao je talijanski ministar za europska pitanja Rocco Buttiglione nakon razgovora s hrvatskom ministricom za europske integracije Kolindom Grabar-Kitarović u srijedu u Rimu. </p>
<p>»Zadovoljna sam razgovorom jer je Italija pokazala da nam je spremna pomoći u svim pitanjima vezanim uz preuzimanje europskih normi. Dogovorili smo suradnju u visokom školstvu, općenito obrazovanju, informatizaciji državne administracije i u drugim područjima«, izjavila je hrvatska ministrica. »Ministar Buttiglione posebno je pozdravio prve korake hrvatske vlade i njezin odnos prema manjinama, naročito prema talijanskoj«, dodala je. </p>
<p> Buttiglione je također rekao kako će učiniti sve da se ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što prije uvrsti na dnevni red zastupničkog doma talijanskog parlamenta. </p>
<p>Hrvatska ministrica upoznala je talijanskog kolegu s razgovorima koje su nedavno u Trstu vodila izaslanstva Slovenije, Italije i Hrvatske o zaštiti Jadrana. </p>
<p>»Mi želimo biti zemlja koja će surađivati u okviru Europe, a ne ona koja bi mogla stvarati probleme«, rekla je Grabar-Kitarović najavljujući da će sljedeći sastanak o ribarstvu i zaštiti Jadrana biti u Sloveniji, a zatim u Hrvatskoj. Istaknuto je da će i sve ostale komisije, kako bilateralne (na primjer, talijansko-hrvatska o odšteti talijanskim izbjeglicama za napuštenu imovinu u Hrvatskoj), tako i multilateralne, nastaviti s radom u najskorije vrijeme. </p>
<p>»Vaš premijer Sanader, s kojim sam se sastao u Berlinu i Strasbourgu, ostavio je na sve u Europi dobar dojam. Razgovor s ministricom Kolindom Grabar-Kitarović također je bio uspješan. Italija će na svim razinama poduprijeti ulazak Hrvatske u Uniju. No, na vama je da požurite u prilagođanju zakona s europskima. Vrata Europske unije širom su otvorena za Hrvatsku, na vama je da uđete«, izjavio je novinarima Buttiglione. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sanader: Zainteresirani smo za zajedničku europsku budućnost Hrvatske i BiH</p>
<p>BiH će u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om imati potporu Hrvatske, kazao je hrvatski premijer/ Sanader je pozvao članove HDZ-a BiH da ne slijede Ivića Pašalića i osnutak Hrvatskoga bloka u BiH</p>
<p>MOSTAR, 25. veljače (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> – »Zainteresirani smo za zajedničku europsku budućnost Hrvatske i Bosne i Hercegovine«, kazao je hrvatski premijer Ivo Sanader u srijedu nakon razgovora s bosanskohercegovačkim kolegom Adnanom Terzićem u Mostaru.</p>
<p>Sanader, koji je u Mostar doputovao da bi sudjelovao na Investicijskoj konferenciji koja u ovom gradu počinje u četvrtak, ocijenio je razgovore s Terzićem iznimno korisnima.</p>
<p>»Premda su naše vanjskopolitičke aktivnosti u posljednje vrijeme bile usmjerene pristupanju Europskoj uniji, jer u prvih šest mjeseci ove godine očekujemo pozitivan avis Europske komisije i odluku Europskoga vijeća o hrvatskoj kandidaturi, one ništa manje nisu bile usmjerene ni prema našim susjedima, što je također naš vanjskopolitički prioritet. Ohrabrilo me je što sam čuo da i BiH vrlo dobro napreduje u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom. U tome će imati potporu Hrvatske, uključujući stavljanje na raspolaganje naše pregovaračke ekipe«, kazao je Sanader koji očekuje da će dobra suradnja Hrvatske i BiH biti nastavljena i ubuduće.</p>
<p>Sanader je kazao da Hrvatska želi rješavanje pitanja kao što su trgovinski debalans u odnosima dviju zemalja, ugovor o slobodnoj trgovini, izgradnja koridora 5C, sporazumi o luci Ploče i Neumu te pitanja ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH.</p>
<p>Sanader i Terzić najavili su da će se krajem ožujka u Zagrebu sastati izaslanstva Hrvatske i BiH. Najavljena je mogućnost osnutka zajedničkog vijeća koje bi se bavilo ekonomskom suradnjom.</p>
<p>Bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić kazao je da će razgovori potkraj ožujka u Zagrebu biti prilika za početak rješavanja otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske.</p>
<p>»Smatramo da su naši odnosi trenutačno jako dobri te da i nadalje idu uzlaznom putanjom. Osobno me raduje iskazana spremnost i jedne i druge vlade da kroz zajedničke intenzivne razgovore nađemo rješenje za ona pitanja koja su do sada bila otvorena u našim odnosima, a također da učinkovito i brzo rješavamo i aktualna pitanja, na korist i Hrvatske i BiH«, kazao je Terzić.</p>
<p>Dodao je da BiH snažno podupire hrvatska nastojanja za ulazak u EU, jer će u tom slučaju i ulazak europskih standarda u BiH ići puno brže i lakše. Bosanskohercegovački premijer također je kazao da će BiH koristiti hrvatska iskustva u tom procesu.</p>
<p>Prije susreta s Terzićem, Sanader je razgovarao s predsjednikom HDZ-a BiH Barišom Čolakom. Pozvao je članove HDZ-a BiH da ne slijede Ivića Pašalića i osnutak Hrvatskoga bloka u BiH. </p>
<p>»Ovo nije miješanje u unutarnje stvari BiH, koju poštujemo kao suverenu, samostalnu i prijateljsku državu, nego sugestija da se ne ide za gubitnicima«, kazao je Sanader i dodao da podupire Čolaka, ali da nije došao u Mostar sugerirati Čolaku što i kako treba raditi, nego razgovarati o suradnji dviju sestrinskih stranaka. </p>
<p>Sanader je također rekao kako hrvatski HDZ podupire napore HDZ-a BiH da uđe u asocijaciju europskih narodnih stranka, »čime mogu pomoći da interesi hrvatskog naroda budu artikulirani u Europi«. Prema Sanaderovim riječima, HDZ Hrvatske zainteresirana je za suradnju s HDZ-om BiH, »jer je to najjača politička snaga hrvatskog naroda u BiH«.</p>
<p>Prvi dan posjeta Mostaru premijer Sanader sastao se i s Franom Ljubićem, rektorom Mostarskog sveučilišta, jedinog na hrvatskom jeziku u BiH. »Hrvatska vlada u potpunosti podržava rad ovog sveučilišta i to ne samo financijski, nego doista drži da je ono iznimno važno za status i budućnost hrvatskog naroda u BiH«, kazao je Sanader i naglasio da je u hrvatskom proračunu za 2004. godinu preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa osigurano 20 milijuna kuna potpore Sveučilištu u Mostaru.</p>
<p>Sanader je u srijedu navečer bio i na večeri koju je za sudionike Investicijske konferencije organizirao predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Skopje podnosi Bruxellesu zahtjev za članstvo u EU</p>
<p>Nedavno je albansko sveučilište u Tetovu, koje već devet godina djeluje »divlje«, službeno ozakonjeno / To se smatra važnim korakom u primjeni Ohridskog sporazuma i ulaska Makedonije u Europsku uniju, usprkos još znatnim sumnjama koje postoje</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Ovaj je četvrtak, 26. veljače 2004., veliki dan za Republiku Makedoniju. Toga će dana, naime, makedonska vlada u Bruxellesu predati službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji (EU). Tom je prigodom ministrica vanjskih poslova dr. Ilinka Mitreva izjavila kako bi prihvaćanje toga zahtjeva bilo jasna europska poruka svima na Balkanu da će svi oni koji i najkritičnije situacije rješavaju na europski način, kao što je to učinjeno u Makedoniji nakon međuetničkog sukoba prije dvije godine, biti podržani za prijam u »europsku obitelj«.</p>
<p>Tom su prigodom neki europski usmjereni Makedonci, čija su mišljenja objavili neki mediji, ironično izrazili svoje zadovoljstvo: »Napokon, izići ćemo iz balkanske kante za smeće, u kojoj ne spadamo, a u kojoj ostaju Albanija, Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina. </p>
<p>Po čemu su od Makedonije bolje Rumunjska i Bugarska, koje očekuju ulazak u EU 2007.?« Pritom se kao dokaz tvrdnje ministrice Mitreve da je Makedonija »na europski način« riješila međuetnički sukob na velika zvona slavi odluka da se službeno ozakoni albansko sveučilište u Tetovu.</p>
<p>Makedonska vlada, a zatim i parlament, naime, nedavno su izglasovali tu odluku. Nju su objektivni promatrači protumačili kao »jednu od najvažnijih, povijesnih, nacionalnih strateških ciljeva« što su ih postigli Albanci u Makedoniji. Činjenica je, doduše, da je to albansko sveučilište, sastavljeno od devet fakulteta, već devet godina djelovalo kao »ilegalno« i »divlje«, ali da pritom ničime nije bilo ometano od makedonskih vlasti. No, sada kada je službeno ozakonjeno, to će sveučilište iz državnoga proračuna dobivati dva milijuna eura godišnje.</p>
<p>Tako to albansko sveučilište u Tetovu, u zapadnoj Makedoniji, gdje velikom većinom žive Albanci, praktički postaje ravnopravno starome makedonskom Sveučilištu Ćirila i Metoda u Skopju. Istodobno je odlučeno da albanski jezik postane službeni, ravnopravan s makedonskim, i u Skopju, gdje su u nekim četvrtima odnosno općinama, doduše više predgrađima nego u središtu glavnoga grada, Albanci većinsko pučanstvo. Te su odluke neovisni promatrači ocijenili kao važan korak u primjeni Ohridskoga sporazuma od prije dvije godine.</p>
<p>To se sada, u trenutku kada se podnosi službeni zahtjev Bruxellesu, tumači i kao bitan korak za pristup Makedonije euroatlantskim integracijama. No, zasad se vjeruje da je ta balkanska zemlja bliža NATO-u nego EU-u, što obični Makedonci nerado prihvaćaju, jer im je draži pristup »civilnoj« Europi nego »vojnom savezu«. A kada je riječ o Ohridskom sporazumu, on je, pod utjecajem i pritiskom međunarodne zajednice, ponajprije NATO-a, okončao makedonsko-albanski oružani sukob koji je zemlju bio doveo na rub građanskoga rata.</p>
<p>Ipak, nije sve tako idealno kako se čini s tim javnim izjavama. Iako sada nema otvorenih sukoba između Makedonaca i Albanaca, međuetnička napetost i dalje tinja, a ima i pojedinačnih incidenata. Tako su mnogi Makedonci, čak i oni najmiroljubiviji, svjesni kako sastav pučanstva u toj zemlji ostaje »pogibeljan i eksplozivan faktor«. Prema rezultatima najnovijega popisa stanovnika, objavljenoga potkraj prošle godine, Albanci čine četvrtinu pučanstva, 25,2 posto, s tim što su velika većina u zapadnoj Makedoniji, koja graniči s Albanijom.</p>
<p> Stoga oni sumnjičaviji još sumnjaju kako je krajnji cilj albanskih vođa u Makedoniji, usprkos tome što su im priznata sva prava, čak i ustavom, te su Albanci razmjerno zastupljeni u svim tijelima vlasti, imaju svoje ministre i veleposlanike, a albanski je jezik ravnopravan u parlamentu, otcjepljenje zapadnoga dijela i stvaranje, zajedno s Kosovom, velike Albanije. To službena Tirana, kao i albanski političari u Makedoniji, kategorički niječu, ali ništa nije sigurno, kako kažu u Skopju, dok Albanijom i Albancima pretežno vladaju mafijaške skupine.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zdanje MI5 u Londonu</p>
<p>Britanski MI5 zaposlit će još tisuću »bondova« zbog straha od terorizma</p>
<p>Poznata britanska kontraobavještajna služba s novim zaposlenicima postat će jednako brojna kao u vrijeme Drugog svjetskog rata / MI5 je već počeo oglašavati nova radna mjesta na Internetu, a na posebnoj su cijeni ljudi koji znaju arapski, urdu i druge jezike koji se govore u područjima iz kojih potječu islamski teroristi</p>
<p>LONDON, 25. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zbog terorističke prijetnje, britanska služba sigurnosti MI5 zaposlit će još 1000 novih djelatnika čiji će ukupni broj time porasti na 3000. Zahvaljujući tom povećanju od čak 50 posto, MI5 će upošljavati gotovo isti broj ljudi kao u vrijeme Drugog svjetskog rata. </p>
<p>MI5 je već počeo oglašavati nova radna mjesta na Internetu, a na posebnoj su cijeni ljudi koji znaju arapski, urdu i druge jezike što se govore u područjima iz kojih potječu islamski teroristi. No, trebat će nekoliko godina da se pronađu i provjere prikladni namještenici čija će glavna zadaća biti praćenje sumnjivaca i izvođenje obavještajnih operacija.</p>
<p>Na svome web siteu, MI5 za operacije praćenja traži ljude koji ničim previše ne odudaraju od okoline, dakle osobe prosječnog rasta, građe i izgleda. Od kandidata također se traži da su u stanju sačuvati koncentraciju tijekom dugih razdoblja u kojima se ne događa ništa, te da su prilagodljivi na velike promjene u životu i dnevnom rasporedu. </p>
<p>Početnička bruto godišnja plaća od 21,500 funti porasti će na gotovo 25.000 funti nakon završene obuke i kad se uračuna naknada za rad u smjenama i vikendom, obavještava dalje web site MI5. </p>
<p>Za prevodilačke poslove, MI5 pak traži osobe kojima je jezik što se traži materinji, ili su ga diplomirali na fakultetu s dobrom ocjenom. Kandidati moraju biti naturalizirani ili rođeni Britanci koji imaju tijesne veze s Ujedinjenim Kraljevstvom. Moraju imati i dobar sluh, što će se posebno testirati. </p>
<p>Pred MI5 stoje danas veći izazovi nego u vrijeme kada su joj glavni protivnici bili sovjetski špijuni i IRA. Tada je morala pratiti i nadzirati najviše nekoliko stotina ljudi, dok su danas u pitanju tisuće mladih islamskih ekstremista povezanih s Al Qaidom i drugim podzemnim grupama, koji putuju po svijetu i spremni su na terorističke akcije. </p>
<p>Na neki način, MI5 je i danas oblikovana već završenim hladnim ratom. »Mislim da jako puno špijuna govor ruski, ali nema ih tako mnogo koji govore arapski«, izjavio je nedavno zamjenik britanskog premijera John Prescott za BBC. Ta se slika tek polako počinje mijenjati. </p>
<p>Konzervativna oporba pozdravlja najavljene mjere, ali tvrdi da one stižu prekasno. »Već više od dvije godine tražimo dodatna sredstva za obavještajne agencije. Drago nam je da je vlada napokon poslušala«, izjavio je ovih dana konzervativni glasnogovornik za unutarnju sigurnost Patrick Mercer. </p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett izjavio je za u srijedu za BBC kako tajnim službama trebaju veća ovlaštenja da mogu uhvatiti teroriste prije nego oni krenu u napad. Istog dana on je u Donjem domu iznio nove protuterorističke zakone koji će smanjiti zahtjeve za dokazima na temelju kojih može biti izrečena presuda. Tako će, među ostalim, osobe osumnjičene za terorizam od sada moći biti osuđene i na temelju dokaza prikupljenih prisluškivanjem njihovih telefonskih razgovora, te elektronskim praćenjem njihovih e-mailova i faksova. </p>
<p>Takva tajna praćenja obično izvodi centar za elektronsko prisluškivanje GCHQ, smješten u Cheltenhamu. Jedna službenica tog centra, 29-godišnja Katherine Gun u srijedu je oslobođena optužbe da je narušila zakon o službenoj tajni. Ona je svojedobno odala listu Observer kako su američke tajne službe tražile od britanskog GCHQ da prisluškuje telefone predstavnika zemalja koje su u Vijeću sigurnosti trebale glasati o iračkom ratu. </p>
<p>No ona je u srijedu napustila sudnicu kao slobodna osoba, jer javni tužilac u nije podnio nikakve dokaze protiv nje. Grupa za ljudska prava Liberty smatra kako je moguće da je tužilac postupio na taj način nakon političke intervencije. BBC prenosi špekulacije kako se britanska vlada brinula da tijekom suđenja ne dođe do otkrivanja tajnih dokumenata, »posebice savjeta o zakonitosti (iračkog) rata koji je dao državni tužitelj lord Goldsmith«. Ured državnog tužitelja izjavio je, međutim, da odluka o skidanju optužnice sa Katherine Gun nema nikakve veze sa savjetom lorda Goldsmitha. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Smjena vlade izraz Putinove moći uoči izbora</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin na sljedećim izborima izlazi kao neovisni kandidat, uvjeren kako ima toliku podršku da će pobijediti u prvom krugu/ To će se vjerojatno i dogoditi, pa mu dvadesetak dana pred izbore i tolika hrabrost da mijenja vladu</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Tri tjedna pred predsjedničke izbore u Rusiji, na kojima je Vladimir Putin apsolutni favorit, iz srca Kremlja povučen je potez koji nitko nije očekivao. Putin je smijenio dosadašnjeg premijera Mihaila Kasjanova i postavio na to mjesto Viktora Kristenka.</p>
<p>Potez neuobičajen po mnogočemu. Naime, Kasjanov je ionako morao staviti svoj mandat na raspolaganje onom tko pobijedi na sljedećim izborima, a nema dvojbe da će to biti Putin. Ovako, predsjednik je pokazao da će budući smjer ruske vlade biti drukčiji i to prije nego što će mu ruski građani dati još jedan mandat u Kremlju.</p>
<p>Da Putin nije bio zadovoljan Kasjanovim nije bila posebna tajna. Rusko gospodarstvo, prije svega, nije išlo onim smjerom koji se očekivao, nervozu pokazuje sve veći broj građana i poduzetnika, a i sa Zapada stižu sve veće kritike na račun Rusije. </p>
<p>Ali, središte ruske moći isključivo je u Kremlju, u ovom slučaju kod Putina. Ni vlada, ni parlament ne donose ključne odluke, pa se Putinu tako prigovara da Rusiju polako, ali sigurno vodi u autoritarne vode. Takav sistem izgradio je još Jeljcin, nakon pokušaja državnog udara, a zapadni analitičari tvrde da je Putin samo još više zacementirao svoju moć i da više ne postoji institucija državne vlasti koju on u potpunosti ne kontrolira.</p>
<p>I u slučaju promjene premijera Putin je djelovao autoritarno. Oglasio se na televiziji i veliku odluku naciji priopćio gledajući u tv kameru. Vjerojatno je ponovo želio pokazati tko je pravi i istinski gazda u kući i to mu je uspjelo.</p>
<p>Putin do sada nije previše kritizirao Kasjanova, čak ga je i ispratio komplimentima o njegovu radu. Smatrao je da je veliki uspjeh to što Rusija izvozi naftu i plin u daleko većim količinama nego što je to bilo prije desetak godina. Kako je cijena nafte na svjetskom tržištu visoka, oko 30 dolara po barelu, Rusiji je taj izvoz odlično došao, ali sada postoji i strah da će jeftinija iračka nafta, koja će uskoro u većoj količini biti ponuđena tržištu, smanjiti cijenu nafte na svjetskom tržištu i poremetiti dobro poslovanje Rusije.</p>
<p>Putin je često hvalio i svoje ministre što uspijevaju osigurati koliku-toliku sigurnost u zemlji, jer su mirovine redovno isplaćivane, a i ruski građani koji su zaposleni dobijaju sada veće plaće nego prije nekoliko godina. Istodobno, problema je bilo jako puno, od porasta nezaposlenih do nedostatka novca za modernizaciju vojske, koja je u katastrofalnom stanju.</p>
<p>Vladimir Putin na sljedećim izborima izlazi kao nezavisni kandidat, uvjeren kako ima toliku podršku da će pobijediti u prvom krugu. To će se vjerojatno i dogoditi, pa mu dvadesetak dana pred izbore i tolika hrabrost da mijenja vladu. Time je ruskim biračima poručio da s Kasjanovljevim tempom ipak nije zadovoljan i da će od sljedeće vlade tražiti bržu trku koja Rusiju može izvući iz sadašnjih problema.</p>
<p>Ni s Europskom unijom Rusija u ovom trenutku ne stoji briljantno. Bruxelles od Moskve traži da ima jednak tretman i sa deset novih država koje pristupaju Uniji, a ako se to ne dogodi čak se prijeti i sankcijama.</p>
<p>Osim toga, zemlje Baltika uskoro će biti dio jedinstvene Europe, a Rusija se ipak teško s tim miri. Naravno, riječ je i o novcu, pa Rusija procjenjuje da će godišnje gubiti oko 300 milijuna eura zbog proširenja Unije.</p>
<p>Putin će morati reagirati i na sve žešće optužbe koje dolaze na račun Rusije i iz Washingtona. Odnosi više nisu tako harmonični kao prije, a Powell je za posljednjeg posjeta Moskvi to jasno iskazao. </p>
<p>Unutarnje pospremanje u Rusiji, uoči predsjedničkih izbora zato je više kozmetika nego energičan potez koji bi nešto mogao promijeniti. I dalje će se najvažniji potezi vući iz Kremlja, od samog Putina osobno. Kako će izgledati nova ruska vlada, u definitivnom sastavu, znat će se najvjerojatnije u trenutku kada Putinu bude potvrđen još jedan mandat u Kremlju.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Optužena prva dvojica zatočenika iz Guantanama</p>
<p>WASHINGTON, 25. veljače</p>
<p> - Američko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da su prva dvojica zatočenika iz vojne baze Guantanamo Bay optuženi za zavjeru radi počinjenja ratnih zločina i time postali prvi kandidati za suđenje na vojnom sudu do kojega bi moglo doći ovoga ljeta.</p>
<p> Dvojica zatočenika su Jemenac Ali Hamza Sulayman al Bahlul i Sudanac Ibrahim Ahmed al Qosi za koje Pentagon navodi da su bili važni pripadnici terorističke skupine Al Qaida koji su na različite načine bili povezani s njezinim vođom Osamom bin Ladenom.</p>
<p>Al Bahlul je bio ključni propagandist Al Qaide koji je radio video zapise u kojima uzdiže ubijanje Amerikanaca kako bi novačio i poticao pripadnike Al Qaide na nastavak napada na Amerikance, Sjedinjene Države i druge zemlje, a bio je i tjelesni čuvar Osame bin Ladena, navodi se u optužnici. Al Qosi je bio glavni Al Qaidin računovođa, Bin Ladenov tjelesni čuvar i dugogodišnji suradnik te krijumčar oružja. </p>
<p>Dvojica optuženih prvi su kandidati za suđenje pred vojnim tribunalom, što će biti prvo takvo američko suđenje od kraja Drugog svjetskog rata. Pred vojnim sudovima je povijesno suđeno za kršenje zakona oružanih sukoba i druge slične zločine. Prije suđenja se očekuju predsudski postupci nakon čega bi moglo početi i suđenje pred sudom sastavljenim od sedam američkih časnika što bi se moglo dogoditi početkom ovoga ljeta.</p>
<p>Predviđeno je da se suđenje odvija u vojnoj bazi Guantanamo Bay na Kubi gdje je već uređena sudnica. Dvojici optuženika dodijeljeni su vojni branitelji. Sjedinjene Države u Guantanamu drže oko 650 zatočenika za koje navode da su pripadnici Al Qaide i talibana. SAD ih je proglasio neprijateljskim borcima, a ne ratnim zarobljenicima opravdavajući tako mogućnost da ih drži zatočene na neodređeno vrijeme i bez optužnica što izaziva snažne kritike organizacija za ljudska prava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Konzervativcima apsolutna većina u iranskom parlamentu </p>
<p>TEHERAN, 25. veljače</p>
<p> - Iranski konzervativci u srijedu su osvojili 27 od 30 zastupničkih mandata za Teheran, čime se broj njihovih zastupnika u novom sazivu parlamenta popeo na 156, što predstavlja apsolutnu većinu, pokazuju konačni rezultati izbora koje je na svojoj internetskoj stranici objavilo ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p>Među 27 novoizabranih teheranskih zastupnika je i pet ili šest žena, ali ministarstvo zasad nije objavilo imena budućih parlamentaraca. Prema još uvijek neslužbenim podacima, osim 156 konzervativaca, u novom će parlamentu sjediti i 39 pripadnika reformističkih snaga, 31 nezavisni zastupnik, 5 predstavnika vjerskih manjina, dok će se za 58 zastupničkih mjesta izbori morati ponoviti.</p>
<p>Istodobno je svoje povlačenje iz izborne utrke objavio vođa jedine reformatorske liste Mehdi Karoubi, koji je u dosadašnjem sazivu bio predsjednik parlamenta. On je predvodio listu Koalicije za Iran, jedine reformatorske grupacije koja nije bojkotirala izbore, a kandidirao se za jedno od 30 zastupničkih mjesta iz Teherana. Prema još neslužbenim rezultatima, zauzeo je 31. mjesto, što mu je davalo izglede za uspjeh u drugom krugu, budući da u svim izbornim jedinicama pobjednici nisu osvojili nužnih 25 posto glasova kojima bi bili izravno izabrani u prvom krugu. No Karoubi se odlučio povući »iz osobnih razloga«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>U Njemačkoj se film »Nijemi krik« često prikazuje u školama</p>
<p>Radim kao profesor u državnoj službi u Njemačkoj gotovo 20 godina. Poznat mi je film »Nijemi krik«, koji se još uvijek nalazi na popisu svih, meni poznatih, medioteka za ovdašnje škole. </p>
<p>Moji kolege u Njemačkoj često su ga prikazivali i petnaestogodišnjacima i, koliko znam, nitko se nije bunio. Prikazuju ga ne samo vjeroučitelji nego i profesori političkog i socijalnog obrazovanja te biolozi. Uostalom, samo nekoliko scena je »šokantnih«, i to onih vezanih uz američke klinike za abortuse.</p>
<p>Kao pedagog ne vjerujem da ovaj film može škoditi učenicima 3. razreda gimnazije niti da kod njih može prouzročiti bilo kakve traume. </p>
<p>Bojim se da će se i ovaj put prigovor svesti samo na činjenicu da liječnik iz filma i profesor »of obstetrics« nije bio »neutralan«. Neutralnost o ovoj temi, kao i o nekim drugima, ne biste trebali očekivati od katoličkih ljudi općenito, a najmanje od vjeroučitelja i biskupa. </p>
<p>ZVONKO PANDZIC Würzburg Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pitam se zašto se ljuti Ljilja Vokić</p>
<p>Pismom ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu Ljilja Vokić (Vjesnik, 25. veljače »Tko uopće smije postavljati pitanje kardinalova dolaska u školu«) kritizira pisanje »novinarke Mirele Lilek koja ne poznaje hrvatske zakone niti zna što su javne škole«. Moja stara znanica Ljilja Vokić pokazuje da se ljuti. A ja se pitam zašto. </p>
<p>Kao novinarka (ili kako me to komentator Glasa Koncila laskavo nazvao »mlada novinarka«) u deset godina rada u Vjesniku naučila sam razliku između pisanja kojim se nekoga može uvrijediti i s druge strane svratiti pozornost na nešto što je uvredljivo, sablažnjivo, pretjerano, lažno, nepravedno, čudno, nezakonito, netolerantno, neprimjereno. U najmanju me ruku začudilo, ma dobro priznajem sablaznilo, da u javnoj gimnaziji stoji slika svećenika poznatog po stigmama, što gimnazija ima svoju kapelicu, što zidove krase vjerski simboli i slike religijskih sadržaja. Za mene, to je neprimjereno javnoj školi.</p>
<p>Pitanje kako to da nitko »od dobrih novinara nije vidio što je primijetila u gimnaziji Mirela Lilek« smiješno je utoliko što Ljilja Vokić ne zna kakve je reakcije kod drugih novinara izazvala Sudčeva slika ili raspelo. Što ako su se ti novinari podsmjehnuli? No, nije im na to, kao što je meni, poskočio adrenalin, i nisu imali potrebe ili prostora u svojim novinama napisati koju o tome.</p>
<p>To što su djeca uglednih sveučilišnih profesora, liječnika, bankara i političara njeni učenici, to mi je jasno jer su, očito, svi od reda vjernici. Za mene nije javna škola niti jedna na čijem se zidu nalazi raspelo, jer ono vrijeđa moja uvjerenja. A moje mi uvjerenje kaže da javna škola mora biti oslobođena vjerskih simbola, pogotovo jednostranih. </p>
<p> Za vas kardinal nije bilo tko i kažete tko uopće smije postavljati pitanje njegova dolaska u školu. Dajte mi jedan razlog zbog kojeg se ne bih sto puta smjela pitati – »je li slobodni građanin u javnoj ustanovi isto što i kardinal Bozanić u VII. gimnaziji«? </p>
<p>Na kraju svoga pisama upućujete mi citat – »nikad sluge ne stvaraju povijest«. A ja ću vam na kraju svoga pisma otkriti tajnu: urednik me nije natjerao da napišem svoj komentar o slobodnom građaninu Bozaniću. Sama sam ga s guštom napisala. A što se slugu tiče, niste li upravo Vi rekli da još uvijek znate iz navike ustati kad muškarac uđe u prostoriju? </p>
<p>MIRELA LILEK novinarka Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Površnost predsjednice Gradske skupštine </p>
<p>Držimo sramotnim i za birače uvredljivim da predsjednica Gradske skupštine Zagreba, gospođa Morana Paliković Gruden ne zna koje su političke stranke na lokalnim izborima u Zagrebu dobile povjerenje Zagrepčana.</p>
<p>Naime, u Vjesniku od 20. veljače u tekstu naslova »Paliković Gruden: Političko trgovanje« navedena je njezina izjava: »Istup zastupnika iz stranke.., nije politički fer i u demokratskom duhu. Isto sam govorila i kada su HDZ napuštali Hrvatski blok i HIP. Te izvedenice političke partije su lažna situacija.«</p>
<p>Prvo, Hrvatski istinski preporod – HIP nikada nije »napuštao« HDZ i nije nikakva »izvedenica« HDZ-a, već ozbiljna politička stranka koja na političkoj sceni samostalno djeluje od 2001. g.</p>
<p>Drugo, HIP je u gradu Zagrebu izašao samostalno na izbore 2001. godine i voljom glasova Zagrepčana dobio je pet vijećnika, odnosno deset posto mjesta u Gradskoj skupštini.</p>
<p>Zbog takve izjave koja pokazuje površnost i neznanje gđe Paliković tražimo da se javno ispriča i HIP-u i građanima grada Zagreba. </p>
<p>STJEPAN MIKULIĆ glavni tajnik HIP-a Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Potraživanja nemaju ništa zajedničko s pitanjem uložene opreme </p>
<p>Iz pera novinara Vlade Rajića izašao je u Vjesniku od 18. veljače članak pod naslovom: »Austrijski gostioničar 'zaprijetio' hrvatskom državnom proračunu«. Neistinitost tamo iznesenih tvrdnji, pretjerivanja radi senzacionalizma i uvredljiv stil članka nameću mi pisanje ovog ispravka.</p>
<p> Prije svega moramo upozoriti gospodina Rajića da naša stranka nije »gostioničar« ili »Austrijanac«, nego Adria Beteligungs G.m.b.H., društvo koje je uredno registrirano kod Trgovačkog suda u Beču od 11. siječnja 1990. najprije pod imenom Redelhammer G.m.b.H. zatim Novomatic Alpha Automaten i konačno pod današnjim imenom.</p>
<p>Za razliku od tvrdnji spornog članka, društvo Adria beteiligungs m.b.H. nije pod stečajem niti u likvidaciji. Kad bi to društvo i bilo u likvidaciji, to nimalo ne bi utjecalo na obveze koje prema njemu ima Hrvatska lutrija.</p>
<p>Ovdje ne želim ponavljati tijek sudskog postupka, no izazvana rečenicom »Kasnije će se pokazati da je ulog od 60 posto čista prijevara«, moram reći sljedeće: Zajedničko ulaganje sastojalo se u tome da naša stranka uloži svoj kapital u Hrvatsku lutriju. To je i učinjeno u vidu opreme za kockarnice i automat klubove diljem Hrvatske. Koliko je toga doista uloženo, utvrdio je sudski vještak isključivo na temelju dokumentacije koju je dobio na uvid od Hrvatske lutrije. Utvrdio je da je uloženo upravo 3,7 milijuna eura i toliko je pravomoćnom sudskom djelomičnom presudom dosuđeno našoj stranci.</p>
<p>Nakon deset godina parničenja Hrvatska je lutrija prvi put iznijela prigovor da oprema nije bila nova. Osim što su prošli svi rokovi i procesne mogućnosti za iznošenje te »nove« činjenice, valja reći da su automati tada bili novi, no danas je sasvim svejedno jesu li bili novi ili rabljeni, jer ih je tada Hrvatska lutrija bez prigovora prihvatila po procjeni iskazanoj u carinskim deklaracijama i zatim uredno upotrebljavala čitavo desetljeće, izbacivši prethodno našu stranku iz poslovanja koje je trebalo biti zajedničko.</p>
<p>Istina je da postoji i daljnje potraživanje naše stranke i protupotraživanje Hrvatske lutrije, i o tome će sud raspravljati u nastavku parnice. To su potraživanja koja se odnose na dobitke i gubitke u poslovanju i nemaju ništa zajedničko s pitanjem uložene opreme, zbog čega je sud i odlučio donijeti djelomičnu presudu.</p>
<p>Umjesto da sudske odluke proglasi »hrvatskim sudbenim nevoljama«, gospodin Rajić je mogao naći za potrebno da ih pročita, pa bi odmah našao odgovore na neka svoja pitanja, a mogao je ponešto upitati i drugu stranu i tako unijeti barem malo objektivnosti u svoj uradak, a ne gotovo doslovce citirati tvrdnje iz pravnih lijekova koje je Hrvatska lutrija uputila sudu.</p>
<p>Žaleći se da »Hrvatska lutrija ima protiv sebe kompletno izigravanje nacionalnih i ugovornih propisa«, novinar se nije potrudio objasniti tko to izigrava hrvatske propise, no očito je da misli na sud koji je donio presudu, i koji je, poštujući upravo hrvatski zakon o sudskom postupku, odbio zahtjev za ponavljanje postupka. Ne pita se pisac niti zašto Državno tužiteljstvo odbija izjaviti zahtjev za zaštitu zakonitosti – je li to urota protiv Hrvatske lutrije?</p>
<p>Konačno, da bi naša stranka mogla provesti ovršni postupak, morala je otvoriti nerezidentni račun, koji je zatvoren zbog pogreške bankovnog službenika i sada je u tijeku otvaranje novoga, kako bi obveza Hrvatske lutrije mogla biti ispunjena i novac prenesen u Beč.</p>
<p>DINA KORPER ŽEMVA odvjetnica Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Vještak tvrdi da su otisci prstiju iz mjenjačnice Talanovi</p>
<p>Talanov brat je svjedočio da mu je Damir priznao da se bavio protuzakonitim prebacivanjem i da je od Tomaža Majera, koji ga je uveo u taj posao, kupio pušku</p>
<p>ČAKOVEC, 25. veljače</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje dvadesetogodišnjem Damiru Talanu, optuženom za teško ubojstvo iz koristoljublja.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je 20. siječnja prošle godine između 16, 30 i 16,40 sati u Prelogu, s pet hitaca iz automatske puške usmrtio Gordanu Fic, djelatnicu mjenjačnice »Lotus«, koja je bila u petom mjesecu trudnoće. Nakon toga je nasilno otvorio zaključana vrata koja vode u prostoriju iza pulta te iz ladice ukrao domaći i strani novac, odnijevši ukupno 257.945 kuna. Na raspravi je saslušan daktiloskopski vještak Željko Sekulić, koji je ostao kod svog mišljenja da dva otiska koja su izuzeta prilikom obavljanja očevida u mjenjačnici pripadaju Talanu. Saslušano je i više od deset svjedoka, Talanovih prijatelja, koji su redom iskazivali da Talana nikad nisu čuli da govori o tome kako novac zarađuje prijevozom stranaca i da je nabavio pušku, iako je Talan u svojoj obrani tvrdio da je o tome govorio pred njima.</p>
<p>Tako je Marinko Vuk kazao da je s Talanom radio, dosta su se i družili i Talan mu je rekao da će uzeti kredit radi kupnje automobila. Nije znao da se Talan bavi nekim ilegalnim poslom, uvijek je imao novaca i nije mu poznato da bi optuženi imao kakvu dodatnu zaradu. Kazao je i da je Talan jednom rekao da bi htio kupiti pušku, ali je to shvatio kao »zafrkanciju«, jer »u kafićima se svašta priča«. Talan tada nije spomenuo za što mu puška treba.</p>
<p>Svjedočila je i Talanova djevojka Katarina Zadravec, koja je s njim počela vezu nekoliko tjedana prije događaja. Prisjetila se da joj je jedan petak prije nego su išli na more Talan pokazao slovačke krune, no ne zna da li ih je toga dana pokušao promijeniti u mjenjačnici u Ludbregu. Znala je da je Talan digao kredit, ali nije znala o kojem se iznosu radi, a inače nije trošio previše. Rekla je i da je jednom prilikom prijateljima spomenuo da ima pušku, no ona nije znala o čemu je riječ. Nakon Talanovog uhićenja dobila je SMS poruku s njoj nepoznatog broja u kojoj je pisalo: »Pazi na jezik, jer bi mogla stradati«, što ju je uplašilo. Stoga se obratila Talanovu bratu, koji je u Talanovom mobitelu provjerio broj. Iako nije htjela reći s čijeg joj je broja poslana prijeteća poruka, nakon sučevog upozorenja, svejdokinja je kazala da je riječ o Marinku Vuku. Na pitanje tužiteljice zašto bi baš njoj netko poslao takvu poruku, svjedokinja je odgovorila da je »netko možda mislio da ona nešto zna«. </p>
<p>Talanov brat Slobodan rekao je da već neko vrijeme ne živi u roditeljskoj kući, no nekoliko mjeseci prije događaja primijetio je da Talan često izlazio, na što mu se požalila i majka, jer optuženoga nikad nije bilo kod kuće i nije joj više pomagao kao nekad. Nakon uhićenja, Talan mu je ostavio svoj mobitel, a brat je primijetio da optuženoga stalno netko zove sa skrivenog broja. To ga je zabrinulo, no Talan mu u početku nije želio reći o kome se radi. Kasnije, kad je u zatvoru pokušao samoubojstvo, Talan mu je priznao da se bavio protuzakonitim prebacivanjem i da je od Tomaža Majera, koji ga je uveo u taj posao, kupio pušku. Zakleo mu se da je to istina te da nema veze sa spornim događajem. Potvrdio je da mu je Katarina Zadravec rekla za prijeteću poruku, a on je u bratovom mobitelu provjerio s čijeg je broja poruka poslana. Ni on nije htio reći o kome je riječ, no nakon sučevog upozorenja, potvrdio je da je to Vukov broj. </p>
<p>Na sljedećoj će se raspravi, zbog oprečnih iskaza, ponovo saslušati neki Talanovi prijatelji te djevojka i brat, a po potrebi će se provesti i suočenje. Putem policije će se, pak, utvrditi postoji li Tomaž Majer i pribaviti njegove podatke. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Grbavac je predložio Kasalu da podijele ucjenu od 50.000 eura za njegovu glavu? </p>
<p>Grbavac je pred istražiteljima Petrita Atliju osumnjičio za postavljanje bombe pod njegov »BMW« </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Hrvatska policija je svojim kolegama iz Federacije BiH dostavila podatke o zelenome »audiju A4«, pokojnog Tonija Kasala (26), koji je ubijen u konobi »Gajeta« na Maksimiru, nakon što je MUP BiH posumnjao da su pokojni Kasalo i Mladena Vasilj zvani Vaso iz Splita, možda povezani sa ubojstvom Taiba Torlakovića Taje u Sarajevu.</p>
<p> Naime, kako neslužbeno doznajemo, Kasalov »audi«, vukovarskih registracija je viđen iza Torlakovićevog BMW-a X5 u trenutku kada je ispod sjedala terenca eksplodirala naprava od koje je Torlaković poginuo, pa policija sumnja da je naprava aktivirana daljinskom komandom iz »audija«. Kasalo i Vasilj su nakon Torlakovićeve smrti bili uhićeni, no nakon višesatnog ispitivanja sarajevska policija ih je pustila.</p>
<p>U međuvremenu o Kasalovom ubojstvu, za koje je osumnjičen Zorana Grbavac zvani Hašo, na vidjelo počinju izlaziti nove pojedinosti. Kasalo je te večeri kada je ubijen u »Gajetu« došao zajedno sa Vasiljom, te još dvojicom prijatelja, Damirom Kocijanom i Mirkom Rubešom. Grbavac je, nakon što je uhićen, policajcima koji su ga ispitivali ispričao da je mladi Vukovarac prvi prišao njegovom stolu, za kojim je sjedio sa prijateljicom, te ga upitao da li je on taj Grbavac čiju je glavu izvjesni Pranjić ucijenio na 50.000 eura?</p>
<p>Kada mu je Grbavac odgovorio potvrdno, počeli su se navodno zafrkavati, pa je Grbavac predložio da Kasalo uzme Pranjiću novac za njegovu likvidaciju, te ga zajedno podjele.</p>
<p>Svađa je navodno izbila jer je Grbavac optužio Kasala da mu je ukrao mobitel, a mladić je vrlo burno reagirao, opsovavši Grbavca te ga udarivši šakom. Grbavac je policajcima ispričao da ga je zatim napalo čitavo Kasalovo društvo, izudaravši ga rukama i nogama, a kada je došao k svijesti, Kasala više nije bilo u »Gajeti«. Zatim je čuo da je Kasalo s njegovim automobilom udario u ogradu u blizini konobe, no ni tada, tvrdi Grbavac, nije znao da je mladić upucan. Tek kada je došao do automobila vidio je da je mladić teško ranjen, te je prema vlastitim riječima, i sam pomogao bolničarima da ga stave na nosila i unesu u kola hitne pomoći.</p>
<p> S mjesta događaja je otišao, kaže, jer su ga upozorili da dolazi policija i da će biti problema. Za Pranjića je policajcima rekao da je prijatelj Petrita Atlije kojemu je, pak, prošle godine netko ispred kuće i pod automobil postavio eksplozivne naprave. »Atlija Pranjiću nabavlja kokain, a sumnjam da je on ima veze sa bombom koju mi je netko stavio pod BMW«. Grbavac je također potvrdio da je ranije bio dobar s Atlijom, no kada se ovaj povezao sa Pranjićem, više nisu imali kontakata. </p>
<p>Mladen Vasilj je policajcima ispričao drukčiju verziju tučnjave u »Gajeti«. On tvrdi da ih je pokušao razdvojiti, no, nakon što je vidio da će i on dobiti batine udaljio se, a budući je leđima bio okrenut Grbavcu i Kasalu, nije vidio što je uslijedilo. »Čuo sam nešto nalik na pucanj no nisam mislio da je netko stvarno pucao«. Kada se nakon nekoliko sekundi okrenuo tvrdi da ni Kasalo ni Grbavac nisu bili u konobi. Prijatelja je našao tek kasnije, kada je sa Grbavčevim automobilom udario u ogradu. </p>
<p>Marin Deškovič</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za smrt dviju Makaranki kriva je »luđačka vožnja«</p>
<p>Dinamika prometne nesreće, u prvostupanjskoj presudi nije »sveobuhvatno obrazložena s obzirom na proturječne iskaze svjedoka«</p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> – Vijeće za mladež splitskog Županijskog suda, koje je u svibnju prošle godine ukinulo presudu Općinskog suda u Splitu, po kojoj je tada maloljetni I.P. osuđen na dvije i pol godine zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u Makarskoj, u kojoj su poginule dvije 16-godišnjakinje, donijelo je odluku da se novo suđenje održi 11. ožujka, i to pred izmijenjenim Vijećem za mladež splitskog Općinskog suda.</p>
<p> Tu informaciju potvrdila nam je u srijedu sutkinja Općinskog suda Marija Majić, koja će i voditi ponovljeni sudski postupak. </p>
<p>Inače, presuda je ukinuta zbog niza postupovnih propusta, među kojima se navodi pogreška Prvostupanjskog suda, odnosno činjenica da dinamika prometne nesreće nije »sveobuhvatno obrazložena s obzirom na proturječne iskaze svjedoka«. Nadalje, sud nije mogao odrediti ni ograničenje brzine na mjestu nesreće, budući da u zapisniku o očevidu stoji kako je ograničenje na toj dionici 50 kilometara na sat, dok se u presudi navodi da je dopuštena brzina 40 kilometara. </p>
<p>Kako smo već izvijestili, tragedija se dogodila krajem listopada prošle godine na križanju ulice Stjepana Ivičevića i Franjevačkog puta u Makarskoj, kada je tada maloljetni I.P. svojim »BMW-om«, vozeći se (prema tadašnjoj presudi) brzinom većom od 80 kilometara na sat, naletio na srednjoškolke Anu Andrijašević i Katu Erceg, koje su nedugo nakon nesreće preminule od zadobivenih ozljeda.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Prolupalog mladića« tijelom je zaustavila njegova majka</p>
<p>Igora Staničića u »suludoj demontraciji vozačkih sposobnosti« nisu uspijevali obuzdati ni brojni pripadnici interventne, temeljne i prometne policije, oboružani sa četiri »pauka«/Prema policijskom priopćenju, Igor Staničić je na svoje »ludilo« bio ponukan ozljedom koja je rezultirala prekidom njegove sportske karijere</p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> – U utorak navečer lokalne radio postaje prekinule su redovito emitiranje programa kako bi upozorile građane da se klone područja oko Gradskog stadiona na Poljudu, gdje je 26-godišnji Igor Staničić gotovo dva i pol sata demonstrirao svoje vozačke sposobnosti.</p>
<p> Staničić se oko 18 sati dovezao svojim »golfom« na Poljud, da bi oko tribina Gradskog stadiona počeo suludu vožnju, prkoseći brojnim pripadnicima interventne, temeljne i prometne policije, koji su ga pokušali zaustaviti. Policiji su u pomoć pristigla čak četiri »pauka«, ne bi li Staničića koji im je, usput rečeno, kroz prozor svog automobila »petavao roge«, spriječili da svojim »golfom« usmrti građane koji su se upravo tada vraćali s karnevalske fešte u središtu Splita. Ne obazirući se na apele policije, Staničić je 135 minuta »testirao« <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> »golfa«, čija je kazaljka na brzinomjeru dosegnula krajnju granicu. Međutim, ono što nije uspjelo policiji, uspjelo je Staničićevoj majci, koja je u pratnji njegovih prijatelja došla na Poljud i, pokušavajući svojim tijelom zaustaviti »golf«, nagovorila sina da prekine vožnju oko tribina Gradskog stadiona prije nego li se dogodi tragedija. </p>
<p>I tako je Igor Staničić poslušao majku, zaustavio automobil i predao se policiji, koja ga je privela u postaju prometne policije, nakon čega bi, kako saznajemo u Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj, trebao biti podvrgnut liječničkom pregledu.</p>
<p>Na kraju treba spomenuti i jednu bizarnu činjenicu. Naime, što su lokalne radio postaje češće upozoravale građane da se klone područja oko Poljuda, to su se znatiželjni Splićani, iz minute u minutu, u sve većem broju okupljali oko Gradskog stadiona, da ne bi slučajno propustili nesvakidašnji »auto-rally«, čije je tragične posljedice spriječila upravo majka Igora Staničića.</p>
<p>Prema policijskom priopćenju, Igor Staničić je na svoje »ludilo« bio ponukan ozljedom koja je rezultirala prekidom njegove sportske karijere. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poginuo u sudaru kombija i cisterne</p>
<p>U nesreći je teško ozlijeđen i vozač kombija </p>
<p>ZABOK, 25. veljače</p>
<p> – U sudaru kombija i cisterne u srijedu oko 7 sati u Zaboku, u Prilazu Franje Tuđmana, kod poduzeća »Dunapack«, smrtno je stradao Dragutin Seleš (59), suvozač u kombiju, dok je vozač kombija teško ozlijeđen.</p>
<p> Prema izvješću PU krapinsko-zagorske, nesreća se dogodila, jer kombi, registarskih oznaka KR 447 - DT, koji se kretao od Luga Zabočkog prema Mokricama, nije držao potreban razmak, pa je udario u automobil ispred sebe, registracije KR 212 - CG, kojim je upravljao Dragutin B. iz Cerja Jesenskog. Od udara, kombi je odbačen na lijevu stranu ceste, te se frontalno sudario sa cisternom (ZG 384 - DT), koja je naišla iz suprotnog smjera. Nakon toga kombi je udario u automobil ( ZG 9059 - AF) iza sebe. </p>
<p>Teško ozlijeđeni vozač bijelog kombija kolima hitne pomoći prevezen je u Traumatološku bolnicu u Zagrebu, a mrtvo tijelo Dragutina Seleša u Zavod za sudsku medicinu na obdukciju. Zbog nesreće, cesta je bila zatvorena, a promet se od 7,05 do 11,10 sati odvijao zaobilazno.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lažnim obećanjima od građana izvukli 250.000 kuna</p>
<p>KUTINA, 25. veljače</p>
<p> – Kutinska policija podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu u tom gradu posebno izvješće protiv petorice počinitelja zbog kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela.</p>
<p> Nakon što je provedena opsežna kriminalistička obrada, utvrđeno je da su u razdoblju od 1. veljače do 31. srpnja prošle godine, na području Kutine te u Donjoj Gračenici kod Popovače, dvojica počinitelja organizirala skupinu u kojoj su bila trojica muškaraca. Cilj im je bio da prevarom od ljudi uzmu što više novca. Organizirana petorka oštetila je trinaestero građana za 250.000 kuna. Oni su, naime, naivnim ljudima obećavali ostvarivanje kredita u poslovnoj banci, uz uvjet da im oni ustupe svoje kartice tekućih računa sa PIN-om koje su, pak, počinitelji koristili za kupovinu razne robe i podizanje gotovine na bankomatima. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Preprodavač 275 kg bakra uspio pobjeći policajcima </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Dvojica muškaraca romske nacionalnosti u utorak su ujutro u krugu poduzeća »Jurina metal« na Peščenici pokušali preprodati 275 kilograma bakra koji je ukraden noć prije u poduzeću »Feniks« u Samoboru.</p>
<p> O pokušaju preprodaje obaviještena je i policija kojoj su kradljivci pokušali pobjeći.</p>
<p>Kako je priopćila policija, dvojica policajaca iz ophodnje zatekla je na blagajni »Jurina metala« jednog 20-godišnjeg Roma, dok je drugi čekao u »yugu 45«. Jedan od policajaca iz ophodnje je došao do »yuga« i zatražio od vozača osobnu iskaznicu te mu kazao da vozilo preparkira u krug poduzeća, nakon čega je policajac sjeo u njegovo vozilo. U tom trenutku vozač je pokrenuo automobil i naglo krenuo, oglušivši se na zapovijedi policajca da stane, ugrožavajući pritom ostale sudionike u prometu vožnjom u suprotnom smjeru.</p>
<p>Vozač je tijekom vožnje Vukomeračkom cestom pokušao iskočiti iz automobila, no policajac je bio brži te je povlačenjem ručne kočnice i povlačenjem volana u desnu stranu zaustavio automobil. Preprodavač je zatim pokušao pobjeći pješice, ali ga je policajac obuhvatio rukama oko tijela kako bi mu stavio lisice. Osumnjičeni se nekako uspio otrgnuti i pobjeći, dok je prilikom neuspješnog uhićenja policajac zadobio lakše ozljede te mu je pomoć pružena u KB Dubrava.</p>
<p>Preprodavač koji je, pak, zatečen na blagajni poduzeća, bez uporabe sredstava prisile je doveden u Četvrtu policijsku postaju na kriminalističku obradu, gdje je izjavio da je odbjegli njegov 35-godišnji brat za kojim policija intenzivno traga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Pala« dvojica trešnjevačkih svodnika</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Zbog podvođenja dviju hrvatskih državljanki, N. M. (20) i K. H. (42), policajci iz Odjela organiziranog kriminaliteta dovršili su u utorak kriminalističku obradu nad 38-godišnjakom i 20-godišnjakom.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je da je stariji svodnik početkom siječnja stupio u kontakt sa 42-godišnjakinjom, a preko nje i s mlađom djevojkom. S njima se dogovorio kako će one pružati seksualne usluge muškarcima uz novčanu naknadu, dok će se on brinuti za objavljivanje oglasa u Plavom oglasniku te za njihovu fizičku zaštitu i plaćanje najma stana na Trešnjevci.</p>
<p>Oštećene su pristale na dogovor uz davanje polovice iznosa od zarade prvoosumnjičenom, koji je, pak, stupio u kontakt s 20-godišnjakom koji je prikupljao novac od oštećenih u večernjim satima i objavljivao oglase. Nakon dovršene obrade obojica su kazneno prijavljeni Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Prihod Plive prvi put premašio milijardu dolara, dobit pala 8,6 posto</p>
<p>Dividenda od 16 kuna po dionici isplatit će se 9. srpnja / Neto dobit pala na 146,84 milijuna dolara / Na pad operativne dobiti najviše utjecali jednokratni troškovi restrukturiranja / Novi originalni Plivin lijek pojavit će se tek 2008. godine</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - U 2003. godini farmaceutska kompanija Pliva po prvi put je ostvarila ukupni prihod od 1,077 milijardi dolara (od čega 84,3 posto na međunarodnim tržištima), što je 32,1 posto više nego u prethodnoj godini. No, neto dobit Plive smanjena je za 8,6 posto, na 146,84 milijuna dolara (u 2002. iznosila je 160,64 milijuna dolara). </p>
<p>Operativna dobit (EBIT) smanjena je za 9,1 posto, na 179 milijuna dolara. No, bez utjecaja jednokratnih troškova restrukturiranja koji su iznosili 34 milijuna dolara (od čega je 18 milijuna dolara bilo namijenjeno otpremninama) operativna dobit porasla je 8,1 posto, na 213,1 milijun dolara. Dobit po dionici Plive pala je za 21,8 posto, na 56,79 kuna, dok se dobit po GDR-u smanjila za 8,8 posto, na 1,69 dolara.</p>
<p>Rezultate poslovanja predstavio je u srijedu predsjednik Uprave Plive Željko Čović, koji je istaknuo da je lani prvi put u povijesti Pliva ostvarila ukupne prihode veće od milijardu dolara, te dodao da će prošla godina po mnogo čemu biti zabilježena kao prekretnica u povijesti kompanije.</p>
<p>»Nakon višegodišnjeg rasta stjecanjem novih kompanija, 2003. je godina prošla u znaku konsolidacije i integracije, koja je rezultirala novom organizacijskom strukturom u primjeni od 1. siječnja ove godine. Taj je korak bio neophodan da Pliva postane globalna kompanija. Zadovoljni smo poslovnim i financijskim rezultatima«, kazao je Čović, te dodao da će Uprava glavnoj skupštini predložiti isplatu dividende od 16 kuna po dionici (5,9 posto manje nego lani kada je iznosila 17 kuna), te 1,69 dolara po GDR-u (8,3 posto manje nego lani, kada je isplaćeno 1,85 dolara). Skupština će se održati 5. svibnja, posljednji dan za dobivanje prava na dividendu je 29. travnja, a isplata dividende je 9. srpnja ove godine.</p>
<p>Prihodi s međunarodnih tržišta povećani su 36 posto (na 908,4 milijuna dolara). Najveći porast prihoda (58,6 posto, na 468 milijuna dolara) zabilježen je u Sjevernoj Americi, te u zapadnoj Europi (31 posto, na 186,6 milijuna dolara). </p>
<p>Regija srednje i istočne Europe zabilježila je skromniji rast od 12,4 posto, odnosno 409,7 milijuna dolara prihoda. Niža stopa rasta rezultat je regulatornih poteškoća te kašnjenja liste lijekova. Samo u Hrvatskoj, kazao je Čović, na odobrenje čeka oko 50 novih lijekova, a do kraja prvog tromjesečja moglo bi biti odobreno oko 20 lijekova. To je važno, rekao je Čović, jer se primjerice u Rusiji ne mogu registrirati lijekovi koji nisu već registrirani u matičnoj državi, pa Pliva danas u toj zemlji ima registriranu samo jednu molekulu.</p>
<p>Lani je zabilježen velik porast prodaje lijekova na recept od 47,5 posto, na 654,4 milijuna dolara, što je 60,7 posto ukupnih prihoda Plive.</p>
<p>Ova godina bit će prema Čovićevim najavama godina konsolidiranja kompanije i organskog rasta. U 2004. očekuje se porast ukupne prodaje veći od 10 posto, te porast prodaje Farmaceutike oko 12 posto. Ulaganje u istraživanje i razvoj iznosit će oko 10 posto ukupnih prihoda (u 2003. uloženo je ukupno 108 milijuna dolara). Očekuje se da će stopa rasta operativne dobiti biti viša od stope rasta prodaje, pod pretpostavkom prihoda po osnovi rojaliteta na razini prošle godine. Očekuje se, također, dobit po dionici i dobit po GDR-u usklađena s rastom operativne dobiti. Od 2006. Pliva više neće imati prihoda od autorskih prava na azitromicin, koji su lani iznosili 182,5 milijuna dolara ili 16,9 posto ukupnih prihoda, stoga se Pliva intenzivno priprema za to razdoblje. Prema Čovićevim riječima, u prosjeku razvoj novog lijeka traje oko 15 godina, a novi originalni Plivin lijek mogao bi se pojaviti tek 2008. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Gindele: Strani ulagači u Hrvatskoj nailaze na previše zapreka</p>
<p>Predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske trgovinske i industrijske komore (AHK) Thomas Gindele drži da bi hrvatski porezni i carinski propisi trebali biti prilagođeniji stranim ulagačima, privatizacija brža, a administrativni postupci jednostavniji</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Hrvatska u robnoj razmjeni s Njemačkom ostvaruje veliki deficit. No, kako ističe predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske trgovinske i industrijske komore (AHK) Thomas Gindele, ne valja promatrati samo izvoz i uvoz roba, a zanemarivati izvoz usluga. Pojašnjava, primjerice, da su njemački građani najbrojniji turisti u Hrvatskoj, pa se izvozom usluga robni deficit ipak bitno ublažava.</p>
<p>On je uvjeren kako je ukupna vanjskotrgovinska bilanca između Njemačke i Hrvatske izjednačena. Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u Njemačku u prošloj godini iznosila je, naime, 733 milijuna dolara, dok je istodobno na hrvatsko tržište iz Njemačke pristiglo proizvoda u vrijednosti od 2,219 milijardi dolara. Gindele drži da bi hrvatski izvoz bio bitno veći da su hrvatski proizvodi konkurentniji.</p>
<p>Predsjednik Njemačko-hrvatske trgovinske i industrijske komore ističe da se u posljednje vrijeme povećava izvoz hrvatskih tekstilnih proizvoda, te proizvoda od kože i drva na njemačko tržište.</p>
<p>Gindele smatra da bi Hrvatska trebala više izvoziti poljoprivredne proizvode, odnosno tzv. zdravu hranu, na njemačko tržište, gdje, prema njegovu mišljenju, postoji i velika potražnja za proizvodima hrvatske metalne industrije te dijelovima za automobilsku industriju.</p>
<p> On ističe da su njemačke tvrtke uspostavile dobru suradnju s malim metaloprerađivačkim poduzećima u osječkoj regiji, koja svoje proizvode izvoze na njemačko tržište.</p>
<p>Gindele podsjeća da su Nijemci, uz Austrijance, među najznačajnijim ulagačima u Hrvatskoj. Od 1992. godine do kraja rujna 2003. godine u Hrvatskoj su njemačke tvrtke investirale 1,963 milijardi dolara i to najviše u telekomunikacijski sektor.</p>
<p>On drži da bi ta ulaganja bila još veća kada bi se uvjeti investiranja u Hrvatskoj poboljšali. »Previše je zapreka. Administrativni postupak trebao bi biti jednostavniji, porezni i carinski sustav prilagođeniji, a propisi o privatizaciji precizniji«, naglašava Gindele. Sve to, kaže, komplicira posao investitorima, pa neki zbog toga i odustaju od ulaganja, pri čemu ih dodatno obeshrabruje i sporost u privatizaciji. U nekim tranzicijskim zemljama ti su uvjeti daleko jednostavniji i povoljniji, naglasio je Gindele.</p>
<p>Prostora za ulaganja u Hrvatskoj svakako ima, primjerice, nekoliko se njemačkih tvrtki u suradnji s lokalnim vlastima planira aktivirati na zbrinjavanju otpada i otpadnih voda. Njemačka poduzeća zainteresirana su i za energetski sektor, osobito izgradnju vjetroelektrana.</p>
<p>S. Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prestaju li putničke agencije prodavati zrakoplovne karte za domaće letove</p>
<p>Agencije, koje navodno prodaju od 60 do 80 posto svih karata za letove Croatia Airlinesa, traže kompromis, odnosno da se trošak smanjene provizije jednako podijeli na njih i zračnog prijevoznika, a ne da sve, kako ističu, padne na njih</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Putničke agencije okupljene oko UHPA-e (Udruga hrvatskih putničkih agencija) ne žele više prodavati zrakoplovne karte Croatia Airlinesa za, kako kažu, mizerne provizije. U četvrtak, 26. veljače, održat će se sastanak vodećih ljudi UHPA-e i Croatia Airlinesa. Ne dođe li do dogovora, krajnji rezultat može biti da domaće putničke agencije prestanu prodavati zrakoplovne karte za domaće letove.</p>
<p>Jedan član UHPA-e rekao nam je da je, nakon što je Croatia Airlines putničkim agencijama početkom godine smanjila provizije za trećinu, njegova dobit po prodanoj zrakoplovnoj karti smiješna. Primjerice, agencijska provizija na prodanu kartu leta unutar Hrvatske ponekad iznosi samo četiri kune, no tu je ipak riječ o promotivnim letovima po cijeni od 80 kuna. Agencije, koje navodno prodaju od 60 do 80 posto svih karata za letove Croatia Airlinesa, traže kompromis, odnosno da se trošak smanjene provizije jednakomjerno podijeli na agencije i zračnog prijevoznika, a ne da sve, kako ističu, padne na njih.</p>
<p>»Tražimo kompromis - da zrakoplovna kompanija zajedno s nama sudjeluje u trošku rezervacije. Nije nam namjera smanjenu proviziju prebaciti na račun krajnjeg korisnika - putnika - već gubitak želimo kompenzirati zajedno s Croatia Airlinesom«, ističe naš izvor.</p>
<p>Ne postigne li se dogovor, UHPA će najvjerojatnije preporučiti svojim članicama da prestanu prodavati karte za domaće letove. Tvrde da im se to više jednostavno ne isplati budući da je trošak veći od zarade. Agencije koje nastave prodavati takve karte najvjerojatnije će uvesti tzv. dodatne pristojbe kako bi anulirale posljedice smanjene provizije. Te će pristojbe, na žalost, plaćati putnici.</p>
<p>Uskoro bi se, dakle, moglo dogoditi da karte za domaće letove kupujemo isključivo na šalterima zrakoplovne kompanije što će, nedvojbeno, stvarati i nepotrebne redove. U Croatia Airlinesu su najavili da će u petak objasniti odnos putničkih agencija i Croatia Airlinesa te način definiranja provizije putničkih agencija. Ističu, međutim, da je aktualna svjetska praksa da zrakoplovne kompanije drastično smanjuju ili potpuno ukidaju provizije putničkih agencija, dok se Croatia Airlines u tu praksu uključila minimalnim smanjenjem provizije putničkim agencijama na našem području. »Prema našim saznanjima, UHPA najavljuje uvođenje tzv. pristojbe za kartu kupljenu u putničkoj agenciji. Želimo naglasiti da cijena karte Croatia Airlinesa ostaje nepromijenjena te razjasniti zašto je za eventualno uvođenje ove pristojbe odgovorna isključivo putnička agencija«, navode u Croatia Airlinesu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Remontno brodogradilište za nastavak poslovanja ponovno traži pomoć Vlade</p>
<p>Stečajni upravitelj Draško Lambaša predstavio je stečajni plan, odnosno četiri modela budućeg ustroja Remontnog brodogradilišta u stečaju</p>
<p>ŠIBENIK, 25. veljače</p>
<p> - Na sjednici Skupštine vjerovnika Remontnog brodogradilišta d.o.o. (RB) u stečaju održanoj na Trgovačkom sudu u Šibeniku većinom glasova vjerovnika, njih petnaestorice, prihvaćeno je izvješće o dosadašnjem radu stečajnog upravitelja Draška Lambaše i njegov stečajni plan, odnosno četiri mogućnosti budućeg ustroja ovog poduzeća koje je u stečajnom postupku već trinaest mjeseci, a izabran je i peteročlani Odbor vjerovnika.</p>
<p>Lambaša je kao prvu mogućnost iznio onu po kojoj bi Ministarstvo obrane preuzelo Remontno brodogradilište kao Zavod unutar HRM-a. Po tome bi se RB proglasilo brodogradilištem za vojne namjene, zaposlilo bi se 220 radnika, a država bi isplatila otpremnine za radnike koji su lani završili na Zavodu za zapošljavanje (njih je 109), a putem dugoročnog kredita Jadranske banke kupile bi se pokretnine tvrtke na koje, inače Jadranska banka ima založno pravo.</p>
<p>Stečajni upravitelj smatra najboljom drugu mogućnost, po kojoj bi država osnovala novo trgovačko društvo ili bi dokapitalizirala postojeći Plovni dok (nalazi se u sastavu RB-a) i tako postala većinskim vlasnikom poduzeća. Putem dugoročnog kredita isplatile bi se otpremnine za bivših 109 zaposlenika, otkupile bi se pokretnine i zaposlilo 200 radnika. </p>
<p>To trgovačko društvo potpisalo bi ekskluzivni ugovor s MORH-om o dobivanju poslova bez javnog nadmetanja. Vlada bi ujedno poništila odluku o oduzimanju koncesije stečajnom dužniku i dala suglasnost za prijenos te koncesije na novo trgovačko društvo kako bi se na taj način izbjegao novi natječaj za koncesiju.</p>
<p>Preostale dvije mogućnosti su dosta nepovoljnije. Po trećoj bi Plovni dok preuzeo poslovanje i oko 200 radnika te pokretnine dobio u zakup. Jadranska banka bi otkupila pokretnine tvrtke, a s MORH-om bi se potpisao ekskluzivni ugovor. Po četvrtoj mogućnosti Vlada bi ponovno raspisala natječaj za dodjelu koncesije. Kako je istaknuo stečajni upravitelj Lambaša, sve mogućnosti mogu se ostvariti isključivo uz pomoć Vlade. Ovo je poduzeće u trenutku otvaranja stečaja imalo 414 zaposlenih, a sada skoro upola manje.</p>
<p>Lambaša je naveo kako se od rujna prošle godine s MORH-om vode intenzivni pregovori oko mogućeg preuzimanja. Prošloga tjedna predstavnici RB-a i stečajni upravitelj razgovarali su s predstavnicima MORH-a, a sljedećeg tjedna će se u Ministarstvu gospodarstva održati novi krug pregovora te će se razmotriti sva četiri predložena modela budućeg ustroja RB-a, najavio je Lambaša. </p>
<p>U svom izvješću o radu u protekloj godini Lambaša je naveo kako tvrtka u tom razdoblju nije uspjela naplatiti više od 20 milijuna kuna. Radnicima se duguju 2,5 neisplaćene plaće. Posljednja isplaćena plaća prosječno je iznosila 2671 kunu.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sindikati prekinuli kolektivne pregovore s Hrvatskom lutrijom </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Uprava Hrvatske lutrije, poduzeća u državnom vlasništvu, sustavno onemogućava zaključenje višegodišnjih pregovora o kolektivnom ugovoru u toj tvrtki, što za radnike znači nepovoljnije uvjete rada u odnosu na zaposlene u ostalim državnim poduzećima, izvijestili su u srijedu predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske (STH) i Republičkog sindikata radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija.</p>
<p>Dragica Mišljević iz STH tako napominje da su pregovori o sklapanju kolektivnog ugovora počeli još 2001., pa iako su u međuvremenu zatražili i Vladino posredovanje, konačna verzija ugovora još nije usuglašena. </p>
<p>Posljednji razlog zbog kojeg su sindikati prekinuli pregovore, ističe Mišljević, su Odluke o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama i primanjima radnika i Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, temeljem kojih bi u poduzeću bila otvorena nova radna mjesta, a nekim bi se zaposlenicima povećala plaća. »Otvaranje novih radnih mjesta nije sporno, naprotiv, ali preko pojedinačnog povećanja plaća prije usuglašavanja teksta i potpisivanja kolektivnog ugovora ne možemo prijeći«, napomenula je Mišljević.</p>
<p>Direktorica financija Hrvatske lutrije Vesna Milaković je naglasila da su odluke koje su uzrokovale prekid daljnjih pregovora u isključivoj nadležnosti poslodavca. »Nije nam jasno zašto je sindikat odlučio prekinuti suradnju u trenutku kad je većina pitanja usuglašena, a samo manji dio je još uvijek otvoren. Tim više što se provođenjem dviju spornih odluka ne smanjuju, već povećavaju prava radnika«, objasnila je Milaković. </p>
<p>Usuglašavanjem predloženih tekstova, sindikata i poduzeća, ističe nadalje Milaković, utvrđeno je da su prava koja radnicima jamči Hrvatska lutrija veća od onih propisanih zakonom ili kolektivnim ugovorima.</p>
<p>»Otvaranje novih radnih mjesta je nužno jer Hrvatska lutrija upravo radi na realizaciji projekta otvaranja kladionica, a povećanjem plaća nekim zaposlenicima ispravili bi nepravdu«, rekla je Milaković.</p>
<p>A. Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Heinekenovi prihodi u srednjoj Europi porasli 27 posto</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu bilježili različita kretanja, a nakon otvaranja newyorških burzi pozitivan poticaj donio je rast američkih indeksa nakon pet radnih dana gubitaka. Londonski FTSE 100 je tako porastao 0,3 posto, na 4510,4, dok je frankfurtski Dax sa 3987,1 bodom bio 0,1 posto niži nego u utorak. Pariški CAC 40 je pao 0,36 posto, na 3696,7, a milanski MIB 30 je porastao 0,3 posto, na 27.800 bodova. DJ Stoxx 50 je pao 0,3 posto, na 2749,98.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja DJIA porastao 0,2 posto, na 10.590,8, a Nasdaq Composite 0,8 posto, na 2020,6 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je porastao 0,14 posto, na 10.658,73 boda.</p>
<p>Heineken je porastao 2,8 posto nakon što je objavio rezultate u skladu s prognozama. Neto dobit Heinekena, trećeg po veličini svjetskog proizvođača piva, porasla je 1,4 posto, na 806 milijuna eura, a prihodi 9 posto, na 9,26 milijardi eura. U srednjoj i istočnoj Europi prihod Heinekena porastao je 27 posto, na 1,13 milijardi eura, a operativna dobit 6,4 posto, na 83 milijuna eura.</p>
<p>Allianz je pao 2,1 posto nakon što je Morgan Stanley smanjio ciljanu cijenu dionica njemačkog osiguravatelja. Nizozemski osiguravatelj Aegon je pao 2 posto, dok je britanska Aviva porasla 5 posto zahvaljujući dobrim rezultatima. Rezultati Prudentiala, domaćeg konkurenta Avive, dan ranije također su zadovoljili ulagače.</p>
<p>Zahvaljujući špekulacijama kako Vodafone priprema ponudu za preuzimanje Vivendi Universala, dionica Vivendija u Parizu je porasla 4,3 posto, dok je Vodafone ostao nepromijenjen. Među najvećim gubitnicima je bio britanski Brambles, najveći svjetski proizvođač paleta za transport tereta, čije su dionice pale 6 posto nakon što je izvijestio o znatnom padu neto dobiti. P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada prihvatila program za sprječavanje nasilja među mladima </p>
<p>Odgođen početak programa modernizacije Hrvatskih željeznica jer u ovogodišnjem proračunu nije za njega nađeno dovoljno novca / Neoporezivi dio mirovine povećava se na 3000 kuna / Umirovljenik koji živi sam, bit će oslobođen participacije ako mu mirovina nije viša od 1939 kuna, a član umirovljeničkog domaćinstva ako prihod domaćinstva po članu ne prelazi 1516 kuna / Sanader zatražio da se javnost upozna s detaljima o privatizaciji Ine budući da je riječ o »vrlo visokim isplatama« za savjetničke usluge </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Modernizacija Hrvatskih željeznica prvi je veliki infrastrukturni projekt bivše vlade koji je Sanaderova vlada stavila na led jer u ovogodišnjem proračunu nije za njega nađeno dovoljno novca pa se ne mogu obaviti nužne pripreme. Račanova je vlada u modernizaciju željeznice u sljedećih pet godina planirala uložiti 15,3 milijarde kuna, i to prema sustavu financiranja kakav je primijenjen na gradnju autocesta. </p>
<p>No, u srijedu je na godinu dana odgođen početak programa modernizacije utemeljen na Zakonu o HŽ-u koji će, ako Sabor prihvati prijedlog Vlade, umjesto 1. siječnja 2005. stupiti na snagu godinu kasnije. Iz Zakona se briše članak prema kojem je HŽ za modernizaciju već u ovoj godini trebao dobivati 60 lipa iz trošarine za benzin, odnosno ukupno oko 1,4 milijarde kuna. Kad se projekt pokrene, HŽ će dobiti taj novac, no trošarine neće biti zajamčeni izvor.</p>
<p> »Ne odustajemo od projekta, ali ga prolongiramo zbog financijske situacije«, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. </p>
<p>Saboru je predloženo da se dodatak od sto kuna plus šest posto uračunava u osnovicu mirovine.</p>
<p>Budući da tako izračunata osnovica prosječno mirovinu povećava za 156 kuna, mnogi bi umirovljenici trebali plaćati porez na dohodak jer bi im mirovine prešle granicu od neoporezivih 2550 kuna, pa bi na kraju dobivali manje novca nego prije. Zbog toga se neoporezivi dio mirovine povisuje na 3000 kuna. Povećan je i cenzus za oslobađanje umirovljenika od plaćanja participacije za osnovnu zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Umirovljenik koji živi sam bit će oslobođen participacije ako mu mirovina nije viša od 1939 kuna, a član umirovljeničkog domaćinstva ako prihod domaćinstva po članu ne prelazi 1516 kuna.</p>
<p>Hrvatska će, također, preuzeti isplatu mirovina zarađenih u bivšim saveznim tijelima SFRJ bez dosadašnjih ograničenja, pa će na isplatnoj listi HZMO-a biti upisano još stotinjak imena. </p>
<p>Na konačno odlučivanje Saboru je poslan set zakona koji majkama s troje i više djece omogućuju trogodišnji porodni dopust. Od 1997. do 2001. tim se pravom, prema podacima HZZO-a, koristilo 55.459 zaposlenih majki, 5020 nezaposlenih i neosiguranih majki te 23476 zaposlenih osiguranih majki.</p>
<p>Predstavljajući program pripreme turističke sezone, Kalmeta je naglasio da je Vladin cilj postići ove godine 3,5 posto veći fizički promet i 15 posto više prihode od turizma. Iz tog programa je jasno da će Vlada i dalje aktivno sudjelovati u restrukturiranju i financijskoj stabilizaciji turističkih tvrtki. Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang predložio je da se pomoć države tvrtkama uvjetuje nabavom domaćih proizvoda. </p>
<p>Vlada je prihvatila i prijedlog programa za sprječavanje nasilja među djecom i mladima, koji predviđa uspostavu nove mreže ustanova što će se temeljiti na kategorizaciji djece po dobi, spolu i razlozima zbog kojih su smješteni u domove. U tim ustanovama psihijatri će morati najmanje jednom na tjedan raditi s djecom. </p>
<p>Predstavljajući program, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor predložila je, također, da se škole, igrališta, sredstva javnog prijevoza, sportske dvorane ali i zgrade Vlade i Sabora obilježe kao mjesta nulte tolerancije prema nasilju. Najavila je i izmjene Obiteljskog zakona i Zakona o medijima kako bi se postrožile sankcije vezane uz nasilje.</p>
<p>Za privatizaciju Ine država je dosad izdvojila 77 milijuna kuna. Tako je u prosincu prošle godine bivša vlada isplatila 49,6 milijuna kuna kao nagradu za usluge konzultanata, što je iznosilo 1,5 posto od postignute cijene u privatizaciji Ine, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.</p>
<p> Račanova je vlada ukupno platila 71,5 milijuna za proces privatizacije Ine, ali ostalo je još nepodmirenih 5,5 milijuna kuna što će se platiti iz tereta tekuće zalihe proračuna sa stavke Ministarstva gospodarstva, odlučila je Vlada u srijedu. </p>
<p> Naime, Sanaderova vlada samo mora provesti već potpisane ugovore koje je bivša vlada potpisala sa savjetnicima o pružanju savjetničkih usluga tijekom Inine privatizacije, a računi od 5,5 milijuna kuna do danas nisu podmireni. Premijer Sanader podsjetio je da se potpisani ugovori moraju poštovati, ali je i zatražio da se već na jednoj od idućih sjednica Vlade javnost upozna s detaljima cjelokupne Inine privatizacije budući da je riječ o »vrlo visokim isplatama« te da i njega, ali i javnost zanima gdje je točno otišao taj novac. </p>
<p>Vlada je prihvatila i odluku o održavanju vojnih vježbi pripadnika hrvatskih i američkih oružanih snaga tijekom ove godine. Kako se čulo, sudjelovanje u takvim vojnim vježbama jedan je od načina da se Hrvatska legitimira kao odgovorna članica međunarodne zajednice. Za provedbu te odluke iz državnog proračuna sa stavke Ministarstva obrane izdvojit će se 4,340.000 kuna. </p>
<p>Vlada je također prihvatila izvješće o projektu zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području. Cilj je tog programa očuvanje i zaštita okoliša od onečišćenja komunalnim otpadnim vodama te osiguranje osnove za siguran i ekološki prihvatljiv gospodarski razvitak, objasnio je Kalmeta. Tim bi se programom unaprijedilo i poslovanje komunalnih poduzeća te razvoj uslužne djelatnosti koje se tiču pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Nositelji programa bila bi komunalna poduzeća i njihovi vlasnici, u najvećem dijelu jedinice lokalne samouprave, te Hrvatske vode, nadležna ministarstva i institucije na nacionalnoj razini. </p>
<p>Na sjednici Vlade objavljen je i javni poziv za prijavu kandidata za članove Nacionalnog vijeća za znanost te Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Istražni sudac odbacio zahtjev za istragu protiv Pašalića, Belje i Aralice </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Kako neslužbeno doznajemo, istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Vinko Mioč izrazio je neslaganje sa istražnim zahtjevom Općinskom državnog odvjetništva za provođenje istrage protiv Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice zbog navodnih malverzacija novcem s Vladina računa u Villachu.</p>
<p> Navedenu trojicu tužiteljstvo tereti da su novac, koji su donirali uglavnom iseljenici (oko 3 miljuna DEM), prebacili na račun Državnog zavjeta, koji je osnovao HDZ, te da su kamate koje su dobili nakon što je taj novac oročen potrošili na rad Zaklade.</p>
<p>Izvanraspravno vijeće istoga suda ovih bi dana trebalo ili odlučiti da se provede istraga ili potvrditi odluku istražnog suca. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Glavni odbor preuzima ulogu predsjedništva</p>
<p>S obzirom na sadašnji stranački statut, djelomično se smanjuju ovlasti predsjednika, a na veću razinu je podignut utjecaj županijskih organizacija, odnosno pokušava se postići veća regionalna zastupljenost u vrhu SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Glavni odbor SDP-a u ponedjeljak će razmatrati nacrt izmjena i dopuna stranačkog statuta, koji će potom razmatrati organizacije na terenu. Cilj je izmjena SDP-ova statuta ojačati utjecaj stranačkih organizacija na terenu, a o konačnoj verziji statuta odlučit će se na izbornoj konvenciji SDP-a u svibnju. Prema nacrtu izmijenjenog statuta, stranačke konvencije više se ne bi održavale samo svake četiri godine, već jednom godišnje izvještajna konvencija.</p>
<p>Glavni odbor, koji je dosad imao stotinjak članova, a u njemu su bili svi stranački dužnosnici, saborski zastupnici i predstavnici županijskih organizacija, bio bi smanjen i preuzeo bi djelomično ulogu sadašnjeg predsjedništva stranke, odnosno postao bi operativno tijelo koje bi donosilo odluke. </p>
<p>Kao i dosad, glavni odbor birao bi se na stranačkoj konvenciji i imao 61 člana, ali u njemu više ne bi bili svi saborski zastupnici, već desetak, uz napomenu da bi barem minimalno u odboru bila zastupljena svaka stranačka županijska organizacija. Glavni odbor postao bi tako središnje političko tijelo, koje bi izabralo svojevrsni izvršni odbor od 13 članova, koje može predlagati i predsjednik stranke. Svaki član bio bi zastužen za određeni resor, ali bi se barem dvoje bavilo samo strankom i stranačkom problematikom. </p>
<p>Izvršni odbor bi kao opreativno tijelo pripremao prijedloge koje bi glavni odbor politički verificirao i o njima donosio mišljenje. Što se stranačkog vrha tiče, predlaže se da SDP ubuduće - osim predsjednika i zamjenika - ima i dvojicu potpredsjednika. Predlažu se i određena ograničenja za kandidaturu u stranačka tijela.</p>
<p>S obzirom na sadašnji stranački statut, time se djelomično smanjuju ovlasti predsjednika stranke, a na veću razinu je podignut utjecaj županijskih organizacija, odnosno pokušava se postići veća regionalna zastupljenost u vrhu SDP-a. </p>
<p>No, još nije riješeno pitanje statusa velikih gradova poput Rijeke, Splita i drugih, pa se očekuje da će se to pitanje riješiti raspravom na terenu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Sanaderova vlada prodaje kožu hrvatskih seljaka za ulaz na ples u Bečku operu«</p>
<p>Hrvatski seljački savez poziva seljake i strukovne udruge na opću mobilizaciju, jer nam postaje jasno da nova Vlada nastavlja staru Tuđmanovu politku: »lakše je uvesti, nego proizvoditi« / Izjave ministra Petra Čobankovića o tome da sami moramo rješavati svoje probleme u Hrvatskoj - srediti tržište i drugo - bile bi primjerene da ministar nije pobrkao redosljed postupaka koje treba učiniti</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Upravni odbor Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) smatra najavu ministra poljoprivrede Petra Čobankovića o ukinuću zabrane uvoza govedine iz EU-a neodgovornom i protivnom interesima hrvatskih seljaka te opasnom za zdravlje građana, priopćio je u srijedu HSS. Upravni odbor je na sjednici u utorak navečer odlučio ovih dana razgovarati u ograncima HSS-a »kako bi se priremili na borbu za interese seljaka i obična čovjeka, koji ima pravo na zdravu domaću hranu«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>»U trenucima kad nova vlada smanjuje proračun za poljoprivredu za stotine milijuna kuna i kad znamo da ni dosadašnji, mnogo veći, Pankretićev proračun nije zadovoljavao zbog priprema za ulazak u EU, HSS poziva seljake i strukovne udruge na opću mobilizaciju, jer nam postaje jasno da nova Vlada nastavlja staru Tuđmanovu politku: 'lakše je uvesti, nego proizvoditi'«, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>»Vlada s Ivom Sanaderom na čelu prodaje kožu hrvatskih seljaka za ulaz na ples u Bečku operu i dovodi u pitanje status Hrvatske kao zemlje u kojoj do sada nije bilo ni jednog slučaja kravljeg ludila. Izjave ministra Čobankovića o tome da sami moramo rješavati svoje probleme u Hrvatskoj - srediti tržište i drugo - bile bi primjerene da ministar nije pobrkao redosljed postupaka koje treba učiniti. Ne može prvo osloboditi uvoz, a onda sređivati tržište«, navodi se u priopćenju, kojim HSS reagira na izjavu koju je ministar Petar Čobanković dao prije dva dana u Bruxellesu, nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo Franzom Fischlerom. »Hrvatska treba sama riješiti svoje probleme u stočarstvu, ali ne tako da zatvori vlastito tržište za proizvode iz EU-a«, rekao je tada Čobanković.</p>
<p>Hrvatski stručni savjet za praćenje goveđe encefalopatije (BSE) preporučio je prošlog tjedna Ministarstvu poljoprivrede da dopusti uvoz goveda i govedine iz država EU-a s najmanjom mogućnošću pojave kravljeg ludila. Ministar je najavio da će vrlo brzo biti donesena odluka o ukinuću zabrane uvoza govedine iz pojedinih zemalja EU-a, čim Stručni savjet za praćenje BSE-a donese konačnu odluku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Ni novoj vladi poljoprivreda nije važna«</p>
<p>ĐAKOVO, 25. veljače</p>
<p> – Čelnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo i Stanko Zdravčević održali su u srijedu konferenciju za novinare na kojoj su kritički govorili o stanju u poljoprivredi i potezima nove vlade. Predsjednik Zajednice Antun Laslo zamjerio je Vladi zbog nakane da se uvozi goveđe meso iz Austrije i drugih zemalja u kojima je bilo kravljeg ludila. »Ako je to jedini uvjet da nas Austrija pogura u EU, onda smo protiv ulaska u EU, jer smatramo da je Hrvatska nepripravna za to«, rekao je Laslo, argumentirajući to stanjem u poljoprivredi.</p>
<p>Čelnici Zajednice zatražili su zaštitu naše poljoprivrede zabranom uvoza stočarskih i drugih poljoprivrednih proizvoda. »Ne bude li Hrvatska vodila računa o svojoj poljoprivredi, uskoro bi seljaci mogli postati samo najamna radna snaga«, zaključio je Laslo, založivši se za polaganiji pristup EU. Založio se i za izmjenu Zakona o poticajima te upozorio da će ekološki porez, koji se uvodi na traktore, dodatno opteretiti seljake. »Smanjena sredstva za poljoprivredu u prijedlogu državnog proračuna najbolji su pokazatelj da ni ova vlada ne misli ništa ozbiljno napraviti u tom dijelu gospodarstva. U tim uvjetima, poljoprivreda će ulaskom u EU do kraja biti ogoljena i pometena sa svjetskog tržišta«, rekao je tajnik Zajednice Stanko Zdravčević, pozvavši slavonske saborske zastupnike da se izbore za više novca za poljoprivredu.</p>
<p>Zdravčević je izrazio sumnju i u uspješnost najavljenog otkupa viška stoke, podsjetivši da je do njega došlo zbog nekontroliranog uvoza iza kojeg su jaki lobiji, koji vladaju Hrvatskom. »Uz te lobije, koji su sve jači, seljaku ne ide na ruku ni ovo bezakonje koje vlada te sve prisutniji GMO o kojem nemamo pravih informacija«, zaključio je Zdravčević.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Sestra Maca« ispunjava sve želje</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Javite li se sestri Maci na ginekološkom odjelu, pobačaj će obaviti isti dan za 1300 kuna s potpunom anestezijom ili poluanestezijom. Prijavite li se na šalteru tog odjela, cijena je niža: pobačaj s pregledom i narkozom je 1196 kuna, ali naručit će vas za sljedeći tjedan. Takve su cijene u KB-u Sestara milosrdnica. Nema nikakve komisije, odnosno nitko ne pita za savjest, jer to je jednostavno - vaša odluka. S dušobrižničkom praksom prestalo se prije desetak godina, a komisijski se prekid odobrava samo kad je trudnoća duža od 10 tjedana. Ni tada ne treba ni pred kime polagati račune, jer komisija odlučuje na osnovi medicinske dokumentacije i potpisane molbe.</p>
<p>Postupak je vrlo jednostavan, a termina po volji. Nakon ginekološkog pregleda određuje se termin zahvata, a već nakon dva sata bivša trudnica može kući ili - što se također događa - na posao. Na odjelu se može odležati do drugog dana, što uglavnom pacijentice ne koriste. Jedino ograničenje kad je riječ o naručivanju na prekid trudnoće odnosi se na broj kreveta.</p>
<p>Tjedno se prosječno obave dva pobačaja, a tako je i u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a »Zagreb« u Petrovoj. U KB-u »Merkur« pregled i zahvat s narkozom je 1200 kuna, iako smo čuli da je Vinogradska najjeftinija u Zagrebu, a Merkur sa 1600 kuna po pobačaju među skupljima. Cijena službeno ipak nije tolika, a ima li i ta bolnica svoju »sestru Macu«, nismo doznali. Dušobrižničke obrade nema ni u toj bolnici, jer se inicijativa populista iz ranih devedesetih očito izjalovila i izgubila svaki smisao. Jedina prepreka neugodnom činu, potpuno legalnom - u eri svih mogućih sredstava za zaštitu od neželjene trudnoće, zapravo nepotrebnoj - sami su liječnici i njihov prigovor savjesti.</p>
<p>»Zna se gdje se rade veliki, a gdje mali pobačaji i koliko to košta«, rekao je Vjesnikovoj novinarki poznati zagrebački ginekolog. Danas je u bolnicama, gdje se legalno do 10. tjedna može obaviti prekid trudnoće, to toliko rijedak zahvat u odnosu prema kraju osamdesetih i početku devedesetih da se s pravom postavlja pitanje o tome, gdje se i zašto pobačaji rade ilegalno. Ako je ilegalnost izmišljotina feministica nasuprot mišljenju populista, to bi značilo da se naveliko primjenjuju sredstava protiv začeća ili da u našem depresivnom okruženju ima premalo ljubavi. Tu je i treća mogućnost, koja se - tko zna zašto - ne spominje često: pilula za »dan poslije«, koja se propisuje na privatni recept i kupi za pedesetak kuna u ljekarni. Neki ginekolozi su protiv toga, jer ne vjeruju da je to dobro, a naposljetku i hormonskim putem izazvano odbacivanje začete jajne stanice moglo bi se smatrati pobačajem...</p>
<p>U hrvatskim rodilištima, prema javnozdravstvenim podacima (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis), godine 2002. rođeno je 39.698 djece, približno 5000 djece manje nego 1991. godine. U zadnjoj statističkoj godini prijavljena su 12.002 prekida trudnoće (uključujući legalno izazvane nakon 10. tjedna trudnoće zbog malformacije ploda, opasnosti za trudnicu, itd.), što je smanjenje broja pobačaja prema prijašnjim godinama, i to 6,8 posto prema godini ranije. Godine 1987. u bolnicama je obavljeno 57.112 prekida trudnoće. Smanjenje broja pobačaja počelo je godine 1990. (tada je bilo 46.697 pobačaja), nakon tri godine bilo ih je 6000 manje, a sad ih je oko 12.000.</p>
<p>Prema Zakonu o ostvarivanju prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine, pobaciti se može legalno do 10. tjedna trudnoće bez komisije, a od 1996. to se može obaviti samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Ranih devedesetih, mnogi su ginekolozi, pozivajući se na pravo »prigovora savjesti«, odbili raditi pobačaje, pa su neke bolnice jednostavno prestale s tom praksom, ali su je nakon nekoliko godina pod pritiskom zakonske obaveze suzdržano nastavile.</p>
<p>Prof. dr. Ivan Kuvačić, predstojnik Klinike Petrova, najvećeg rodilišta u Hrvatskoj, kaže da su prekinuli raditi abortuse dozvolom ondašnjeg (i sadašnjeg) ministra zdravstva dr. Andrije Hebranga i to zbog obnove odjela. Danas, u toj klinici taj zahvat obavlja samo nekoliko liječnika zato, »jer se mora«, a ne zato što to žele.</p>
<p>Rade li se zato pobačaji ilegalno? Sudeći po praksi u Merkuru ili u Vinogradskoj, pa i u Petrovoj, za to nema razloga. Nitko ne pravi problem ženama koje su odlučile ne roditi, a jave se na vrijeme (do 10. tjedna nakon izostanka mjesečnice). Dr. Kuvačić kaže da su prošlih godinu i pol imali samo dva-tri slučaja komplikacija nakon pobačaja obavljenih negdje drugdje. To su, kako nalažu propisi, prijavili policiji i daljnja je istraga u njihovoj nadležnosti.</p>
<p>Gotovo 52 posto legalnih pobačaja u 2002. namjerno su izazvani prekidi trudnoće (spontanih je bilo oko 2300). Gotovo 67 posto tih pobačaja imale su udane žene, a do 37 posto njih (oko 2300) ima dvoje djece. I dalje znatan broj žena kao »kontracepciju« primjenjuje najgori mogući način - pobačaj, rizičan medicinski zahvat.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Osnovano Vijeće za ekonomsku politiku</p>
<p>Vijeće za ekonomsku politiku novo je savjetodavno tijelo koje je u srijedu osnovala Vlada, a bavit će se ekonomskim i gospodarskim pitanjima. Vijeće će se sastajati barem jednom mjesečno i tražit će rješenja za ključna pitanja iz gospodarstva. </p>
<p>Predsjednikom Vijeća imenovan je dr. Ante Babić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Imenovano je 13 članova tog Vijeća - Martina Dalić (državna tajnica u ministarstvu financija), Gordan Jandroković (saborski zastupnik), Dubravko Radošević (savjetnik predsjednika države za gospodarstvo), Boris Vujčić (zamjenik guvernera HNB-a), Nadan Vidošević (predsjednik HGK), Stjepan Šafran (predsjednik HOK-a), Božo Prka (predsjednik Uprave PBZ-a), Darko Marinac, (predstavnik HUP-a), Vilim Ribić (predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja), Damir Novinić (predstavnika Hrvatske inicijative za konkurentnost), Zvonimir Baletić (predstavnik HAZU), Željko Lovrinčević (Ekonomski institut Zagreb) i Katarina Ott (Institut za javne financije). </p>
<p>Premijer je najavio da će se članovi tog vijeća, u suradnji s Vijećem za konkurentnost, prvi put sastati u ponedjeljak u 11 sati u hotelu »Opera«, a na tom sastanku bit će predstavljeno 55 mjera za jačanje konkurentnosti Hrvatske. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Radnić umjesto Čačije </p>
<p>Vlada je u srijedu na zatvorenoj sjednici, umjesto smijenjenog Stipe Čačije, na mjesto pomoćnika ministra unutarnjih poslova zaduženog za posebne poslove sigurnosti imenovala Miljenka Radnića. Među poznatijim imenima na popisu novih državnih dužnosnika je i Helena Štimac Radin, koja je imenovana predstojnicom Vladina ureda za ravnopravnost spolova. </p>
<p>Za glavnu deviznu inspektoricu u Ministarstvu financija imenovana je Slavica Pezer Blečić, a pomoćnica ministra za financije za financiranje programa i projekata pomoći EU je Vladimira Ivandić. U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka za državnoga tajnika zaduženog za promet i veze imenovan je Dražen Breglec, a Josip Borić postao je pomoćnikom ministra. Pavo Barišić, Radovan Fuchs i Hrvoje Zorc novi su pomoćnici ministra znanosti, obrazovanja i sporta. </p>
<p> Krunoslav Mesarić novi je tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a Vesna Nađ imenovana je vršiteljicom dužnosti pomoćnice ministrice Jadranke Kosor, zadužene za pravne poslove. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje razriješena su četiri pomoćnika direktora, a imenovane dvije nove pomoćnice Jasenka Pap za osnovno zdravstveno osiguranje i pravne poslove, i Veronika Laušin za medicinske poslove. Slavica Banić imenovana je glavnom urednicom Narodnih novina umjesto razriješenog Borisa Šprema. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva razriješen je ravnatelj Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Rajko Škarić, ali njegov nasljednik još nije imenovan. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»SSP je mogao biti bolji da ga bivša vlast nije žrtvovala u dnevnopolitičke svrhe« </p>
<p>Vlada nije ukinula nagradu za informacije o Anti Gotovini, rekao je hrvatski premijer tijekom Aktualnog prijepodneva / Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predložit će Vladi izmjene Zakona o otocima prema kojima bi pravo na prvootkup otoka morala imati država, najavio je ministar Božidar Kalmeta / Oni koji pale kuće ne čine dobro ni Škabrnji ni Hrvatskoj, istaknuo je Sanader </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – »Vlada nije ukinula nagradu za informacije o generalu Anti Gotovini, to ćemo razmotriti, a naša obveza ostaje i dalje suradnja s Haaškim sudom«, rekao je u srijedu tijekom Aktualnog prijepodneva premijer Ivo Sanader, odgovarajući na upit Miroslava Rožića (HSP) kojeg je zanimalo je li Vlada ukinula raspisanu nagradu od 300.000 kuna. »Bilo koji hrvatski državljanin mora poštovati Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, odnosilo se to na Vas, mene ili na nekog trećeg«, dodao je. </p>
<p>Nenada Stazića (SDP) zanimalo je kako će Sanader uvjeriti vlade Velike Britanije, Italije i Nizozemske da ratificiraju SSP kad HDZ nije sudjelovao u njegovoj ratifikaciji u Saboru 2001. godine.</p>
<p>»Prema informacijama iz Bruxellesa, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU mogao je biti bolji da bivša vlada nije žrtvovala njegovu kvalitetu u dnevnopolitičke svrhe«, odgovorio mu je premijer ističući da se »ovoj vladi vjeruje, na Vašu radost i veselje cijele oporbe«. Izrazio je i uvjerenje da će, kad je riječ o političkim kriterijima, Hrvatska dobiti pozitivnu ocjenu za početak pregovora o približavanju Uniji.</p>
<p>Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predložit izmjene Zakona o otocima prema kojima bi pravo na prvootkup morala imati država, najavio je ministar Božidar Kalmeta odgovarajući na upit Danire Bilić (HDZ). </p>
<p>Tončija Tadića (HSP) zanimalo je koja je bila svrha »demonstriranja policijske sile« u Škabrnji. Policija je istragu o paljenju kuće srpskog povratnika u Biljanima Donjim vodila u sklopu svojih ovlasti, rekao je ministar Marijan Mlinarić. Tada je u Škabrnji, u nazočnosti roditelja, ispitala trojicu maloljetnika koji su ispisali uvredljive grafite, dodao je. »Nema nikog u Hrvatskoj tko će više braniti dostojanstvo Škabrnje od mene i Vlade. Ali, istodobno, nema nikog tko će više štititi pravnu državu od nas«, kazao je Sanader ističući da oni »koji pale kuće, ne čine dobro ni Škabrnji ni Hrvatskoj«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Šeks odnio »Rožićevu listu«, HDZ ubacio svoju i na kraju svi se upisali na SDP-ovu</p>
<p>Moglo bi se dogoditi da se zastupnici za saborsko Aktualno prijepodne počnu prijavljivati - čim završi jedna sjednica/ Naime, u utorak se neslužbeni popis počeo popunjavati već oko 15.30 sati, a ne, kako se uobičajilo, oko ponoći/ S neslužbenim popisom, ipak, valja dočekati sedam ujutro, u razgovoru ili u snu u saborskim salonima ili klupskim prostorijama - radi upisa u službenu knjigu </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – »Netko bi po tome koliko nas ima u parlamentu u ovo gluho doba noći mogao pomisliti da se radi o državnom udaru ili da se upravo dogovara njegovo izvršenje«, komentirao je IDS-ovac Damir Kajin, jedan od šezdesetak zastupnika, koliko ih se u ponoć, u noći na srijedu, okupilo u predvorju Velike vijećnice Hrvatskog sabora da bi tamo dočekali jutarnje (u sedam sati) otvaranje knjige u koju se upisuje redoslijed za postavljanje pitanja premijeru i članovima Vlade na Aktualnom prijepodnevu. </p>
<p>Sudeći po onome što se događalo u utorak, ne bi trebalo čuditi ako se zastupnici za Aktualno prijepodne na idućoj sjednici počnu prijavljivati čim završi sadašnja. </p>
<p>Do sada je parlamentarna praksa podrazumijevala da zastupnici zainteresirani za postavljanje pitanja u Sabor dolaze oko ponoći ili i kasnije, nakon čega bi se izrađivao neslužbeni popis kako bi se znalo tko je kada došao. </p>
<p>Na osnovu tog »džentlmenskog« papira zastupnici bi prije sedam sati stali u red ispred službene knjige. </p>
<p>No, po pričama zastupnika, dan uoči ovoga aktualca bio je neuobičajen. Neslužbeni popis počeo se izrađivati, puno prije ponoći, već oko 15.30 sati. Počeo ga je svojim potpisom predsjednik Kluba HSP-a Miroslav Rožić, nakon čega su s upisom počeli i drugi zastupnici. </p>
<p>No, za čudo, oko 17 sati popis je nestao sa stolića ispred ulaza u Veliku vijećnicu. »Odnio ga je osobno predsjednik Sabora Vladimir Šeks«, smijući se objasnio je Rožić. Nakon toga, rekonstruirao je, pojavila se potpredsjednica Kluba HDZ-a Marija Bajt sa svojim popisom na kojem je već bilo dvadesetak zastupnika vladajuće stranke. Tada su je, kao iz zasjede, dočekali SDP-ovci - Ingrid Antičević-Marinović, Nenad Stazić, Marin Jurjević, Gordana Sobol i Željka Antunović - s novim popisom na kojem su bila njihova imena. </p>
<p>Mariji Bajt stoga, navodno, nije ostalo drugo nego da se upiše na taj popis kao šesta po redu. Nakon toga do ulaza u Veliku vijećnicu morali su se popeti i ostali zastupnici s HDZ-ova popisa. </p>
<p>»Došli smo na vrijeme, ja sam na šestome mjestu. Uostalom, svi zastupnici imaju pravo pitati, to nije ničije ekskluzivno pravo«, kaže Marija Bajt. </p>
<p>Do ponoći su tako na papiru bili već potpisi 63 zastupnika. </p>
<p>»Treba osnovati povjerenstvo za listu«, primijetila je HDZ-ovka Karmela Caparin, a kolegica iz SDP-a Gordana Sobol uzvratila je protuprijedlogom: »Nek' se zove Glavaša«. </p>
<p>I dok su uz piće - uglavnom mineralnu vodu - i jogurt, jer restoran ne radi, iščekivali jutro, zastupnici su žustro raspravljali o prihvatljivoj formi aktualca. I HDZ je, kaže Bajt, za promjenu Poslovnika: »Ovakav način je svojevrsna lakrdija i željeli bismo da se nađe prihvatljiviji način«. I svi se slažu. </p>
<p>Dok je HNS-ovac Dragutin Lesar uvjeren kako je njihov prijedlog kvota najprihvatljiviji, HSP, pojašnjava Rožić, zagovara britanski primjer. Podržava ga Vilim Herman (Libra), dok Ingrid Antičević Marinović drži kako bi bilo najpoštenije svim prijavljenima omogućiti postavljanje pitanja.</p>
<p>Dobrom raspoloženju pridonio je i Ivo Lončar, koji se pojavio u 0.07 sati ne krijući razočarenje što se kao 64. prijavljeni neće moći proslaviti na aktualnom prijepodnevu. </p>
<p>»Doma sam gledao utakmicu, a iz Sabora sam otišao u 18.45 i nije mi padalo na pamet pogledati jesmo li se već počeli zapisivati«, žalio je sam sebe Lončar, odjeven u trenirku. Loše sreće bili su i IDS-ovci Damir Kajin, Valter Poropat i Dorotea Pešić-Bukovac. Oni su se najprije zapisali na »Rožićevu« listu, sretni što su uspjeli uhvatiti dobru poziciju, no kad se počela raditi druga lista morali su se ponovo prijaviti, i to kao 54., 55. i 56. </p>
<p>Kako tvrde neki oporbeni zastupnici, navodno je tijekom večeri u Sabor došao i HDZ-ov glasnogovornik Ratko Maček i prekorio HDZ-ovce što su im ovaj put SDP-ovci preuzeli prvih pet mjesta. </p>
<p>Nešto poslije ponoći popis sa 63 zastupnika je fotokopiran, a svaki od prisutnih predstavnika klubova dobio je po jedan primjerak kako bi se izbjegle moguće manipulacije. Dio zastupnika nakon toga otišao je kući, dio ih je otišao spavati u klupske prostorije, dok su u naslonjačima u blizini stolića s popisom ostali dežurati SDP-ovci. Neki od njih pripremili su i kapi za oči da im u tv prijenosu oči ne bi bile crvene. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Oporba napustila sjednicu zbog prijedloga za izbor vanjskih članova odbora </p>
<p>Prijedlog Odbora za izbor i imenovanja prihvaćen nakon stanke u kojoj se prikupljao kvorum za glasovanje/ Svi klubovi zastupnika podržali prijedlog da se potvrdi ugovor o sukcesiji bivše SFRJ </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Temperaturu u sabornici podigla je u srijedu točka o izboru vanjskih članova saborskih odbora. Vladajući i oporba sporili su se o tome tko je ovlašteni predlagatelj te je li procedura bila demokratska, a prijepori su započeli već na sjednici Odbora za izbor i imenovanja održanoj u utorak navečer.</p>
<p> Nenad Stazić je predsjednika tog Odbora Branimira Glavaša optužio za samovolju te ocijenio da je sjednica Odbora bila najgrublji primjer odustajanja od demokratskih standarda. Miljenko Dorić (klub HNS - PGS) ustvrdio je kako se pred Odborom našao popis, a intervencije iz oporbe su bile bespredmetne jer je na kraju ipak odlučila snaga ruku većine. Predsjednik Odbora Branimir Glavaš ustvrdio je da se na spornoj sjednici nije dogodilo ništa te da je sve bilo u skladu s procedurom. »Očito su pojedinci zaboravili da su se krajem studenoga dogodili izbori i da su izgubili te izbore«, poručio je Glavaš.</p>
<p>Nakon stanke koju su zatražili svi klubovi većina je govornika zatražila da se postupak predlaganja vanjskih članova ponovi, ističući da nisu sporna imena nego procedura. Predsjednik kluba HSS-a Zlatko Tomčić je ustvrdio kako samovolja nije dobra te da će ostaviti mrlju na dignitetu Sabora. Predsjednik kluba HSP-a Miroslav Rožić je podsjetio kako smisao imenovanja vanjskih članova nije primanje naknade, nego da pomognu radu odbora, a oni ionako nemaju pravo glasa. Predsjednik kluba HDZ-a Luka Bebić rekao je da mu je teško slušati kako propovijedi drže oni koji su četiri godine uskraćivali pravo HDZ-u na razmjernu zastupljenost u odborima, a Ivan Čehok (HSLS) ustvrdio je da zbog samovolje većine ni legende poput Dražena Budiše nisu mogle postati članovi odbora. Budući da u srijedu navečer u sabornici više nije bilo kvoruma o vanjskim se članovima nije glasovalo. No rasprava o prijedlozima je zaključena i to bez prisutnosti oporbe koja je napustila sjednicu budući da Vladimir Šeks nije prihvatio sugestiju da se zaustavi procedura izbora vanjskih članova.</p>
<p> Posve neočekivano on je na kraju sjednice odlučio Prijedlog o izboru vanjskih članova u saborske odbore staviti na glasovanje. Nakon stanke u kojoj se prikupljao kvorum, većinom glasova prihvaćeni su svi predloženi kandidati. </p>
<p>Inače, glavna tema rasprave tijekom popodneva bio je prijedlog Zakona o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije bivše SFRJ koji je Vlada uputila po hitnom postupku. Kako je objasnio državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Gordan Bakota tim će se Zakonom stvoriti uvjeti za okončanje višegodišnjeg postupka sukcesije bivše SFRJ te osigurati pravni temelj za konačnu raspodjelu preostale imovine bivše države. Okončanje tog postupka, naglasio je, od posebnog je političkog značenja za Hrvatsku jer to znači raskidanje svih preostalih veza s državama nastalim na području bivše SFRJ. Osim toga, rekao je Bakota, sukcesija će tako prestati opterećivati bilateralne odnose sa susjednim državama, a time će se stvoriti povoljni uvjeti za razvijanje stabilnih odnosa sa susjedima što je važana korak u postupku približavanja Europskoj uniji. Istaknuo je da se s postupkom potvrđivanja ugovora potpisanog 29.lipnja 2001. godine malo zastalo jer je utvrđeno da nedostaje 589 milijuna američkih dolara.</p>
<p> Svi klubovi zastupnika su podržali predloženi ugovor, iako su iznesene brojne zamjerke. U ime DS-a Damir Kajin je podsjetio kako se njegova stranka zalagala da se još 2001. stavi točka na sukcesiju jer je bilo jasno da se novac neće pronaći budući da ga je Milošević potrošio za financiranje rata. Upozorio je i na pitanje štediša Ljubljanske banke koje neće biti riješeno ovim ugovorom, a ponašanje banke ocijenio je kao najobičniji bezobrazluk. U ime HSP-a Anto Đapić je rekao da je ugovor nepravedan i nakaradan, ali će ga pravaši iz političkih razloga ipak podržati.</p>
<p>Ivana Knežević i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Wunenburger: Najveći su problem različita stajališta zemalja Unije o hrvatskoj suradnji s Haagom </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Europska komisija nije donijela odluku o mišljenju za Hrvatsku, no pozitivan avis s uvjetom jedan je od mogućih scenarija, kazao je u srijedu šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger. </p>
<p>Potvrdio je da Komisija želi pozitivan avis za Hrvatsku jer je negativan avis »gubitak vremena«. Wunenburger je objasnio kako je Komisiji najveći problem što stajališta zemalja članica Unije nisu identična kad je riječ o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom. »Ako nema jedinstvene odluke, onda neće biti ni avisa«, rekao je Wunenburger. Naglasio je da treba odvojiti proces ratifikacije koji još nisu obavile tri zemlje, od procesa stjecanja pozitivnog mišljenja Europske komisije.</p>
<p> Odluka o statusu Hrvatske kao kandidata za članstvo u Europskoj uniji donosi se na razini zemalja članica, i to konsenzusom. Ako o tom pitanju među zemljama članicama Unije nema pozitivnog mišljenja za kandidatski status – Hrvatska neće dobiti zeleno svjetlo. Pogrešno je misliti da su Velika Britanija i Nizozemska u svojem stavu potpuno izolirane, izjavio je Wunenburger. </p>
<p>Istaknuo je kako je slučaj Gotovina ključno pitanje. »Nitko ne može optužiti Hrvatsku da nije uspjela uhvatiti Gotovinu ako on nije u Hrvatskoj. No, Hrvatska mora pružiti dokaze da je učinila sve kako bi se do Gotovine došlo i to na uvjerljiv način«, rekao je Wunenburger. Dodao je kako je u vezi s povratkom a izbjeglica hrvatska vlada učinila neke uvjerljive korake.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Gotovina je jedina kočnica hrvatskom putu prema EU </p>
<p>Predsjednik i premijer suglasili su stavove jer na ključnom problemu »Gotovina« obojica moraju koordinirano nastupati u svojim vanjskopolitičkim kontaktima / Obojica su sigurni da će proračun dobiti potreban broj glasova / Mesić smatra da nakon prvih sto dana poštede, Vlada treba odrediti dinamiku u kojim će rokovima ispuniti obećanja / No, premijer zasad nema odgovor na to </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Državni proračun i koordinacija vanjskopolitičkih aktivnosti bile su glavne teme razgovora predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera na sastanku u utorak na Pantovčaku. </p>
<p>Iako se iz šturog priopćenja koje je medijima uputio Predsjednikov ured čini da je u četiri oka bilo i drugih vrućih tema – kao što je smjena u vrhu obavještajne zajednice, na Pantovčaku Vjesnik doznaje da o tome nije bilo ni riječi. </p>
<p>Sanader je Mesiću najavio kako je uvjeren da će proračun u Saboru dobiti zeleno svjetlo. S argumentom da, kako saznajemo, ima istu potrebnu većinu koja ga je podržavala i kad ga je trebalo potvrditi za mandatara. </p>
<p>Premijer očekuje, kako je prenio Predsjedniku, dizanje ruku zastupnika DC-a i HSLS-a, HSS-a, SDSS-a, Hrvatske stranke umirovljenika, predstavnika manjina i neovisnog zastupnika Ive Lončara.</p>
<p>I predsjednik Mesić je svjestan da je rupa u proračunu previše s obzirom na obećanja dana u predizbornoj kampanji. Stoga je i ovaj put ponovio ono što javno poručuje Vladi – nakon prvih sto dana poštede, treba odrediti dinamiku ispunjavanja danih obećanja i precizirati u kojim će rokovima što od toga provesti. Dakle, što može učiniti za tri ili šest mjeseci, a što za godinu, dvije ili tri. Zasad premijer nema odgovor na to. </p>
<p>No, šef države ga takvim javnim porukama može samo poticati i time diplomatskom ogradom »braniti« od prozivki da za manjak novca za predizborna obećanja ne može biti kriva samo bivša, Račanova vlada. Stav je Pantovčaka da Mesić to zasad relativno uspješno čini u svim javnim istupima. </p>
<p>Dovoljno je vremena za donošenje novog proračuna budući da sadašnji privremeni vrijedi do kraja ožujka. Neizglasavanje poračuna, podsjetimo, jedan je od ustavnih preduvjeta za krizu Vlade, no ni predsjednik države ni predsjednik Vlade ne vjeruju u to jer su obojica sigurni da proračun »ima većinu u Saboru«.</p>
<p>Iako to nijedna strana službeno ne potvrđuje, pretpostavlja se da su se Mesić i Sanader u kontekstu vanjskopolitičkih tema dotaknuli slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine. Premda su u hrvatskim medijima iz navodno diplomatskih krugova stigle dojave o pozitivnom mišljenju Europske komisije, što se sada opovrgava, i predsjednik države i premijer svjesni su da je upravo Gotovina jedina kočnica tome. Logično je dakle, da su usuglasili i stavove o Gotovini uoči Mesićeva odlaska u Bruxelles jer na tom ključnom problemu obojica moraju koordinirano nastupati u svojim vanjskopolitičkim kontaktima.</p>
<p>Predsjednikov je stav da, kad se govori o prezaduženosti Hrvatske, valja istaknuti kako je u ukupnom dugu i dug hrvatskih građana koji su se u dvije godine zadužili s dva milijuna dolara u stranim bankama u Hrvatskoj. I o tome se razgovaralo, kako doznajemo, uz Mesićevu sugestiju da bi i to trebalo naglasiti ako se već potežu pitanja vanjskog duga i hrvatske prezaduženosti. Predsjednik misli da zemlja nije prezadužena toliko da ne bi mogla normalno funkcionirati. Sa Sanaderom se suglasio u ocjeni da je formula privrednog oporavka okretanje ka proizvodnji i privlačenju stranog kapitala radi razvoja.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ivan Mravak novi predsjednik Uprave HEP</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> – Novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede je Vukovarac Ivan Mravak, sadašnji tehnički direktor tvrtke HEP-distribucija, članice HEP grupe. Očekuje se da će nova uprava biti imenovana ovih dana jer postojećoj mandat istječe potkraj veljače.</p>
<p>U Upravi, uz Mravka, će biti i dosadašnji predsjednik Ivo Čović, dosadašnji član Ivica Toljan, Kažimir Vrankić, voditelj tima za Nuklearnu elektranu Krško, i Ante Despot, direktor HE Jaruga kod Šibenika. </p>
<p>Na čelu novog Nadzornog odbora bit će dugogodišnji generalni direktor i predsjednik HEP-ove uprave u HDZ-ovo doba Damir Begović. Članovi Nadzornog odbora su bivši član Uprave Dasenko Baldasari, Krešimir Ćosić, Ivica Horvat i Zdenko Juričić, a od dosadašnjih članova ostat će jedino gradonačelnik Pule dr. Luciano Delbianco. Jednog člana NO imenovat će i sindikati HEP-a kao predstavnici zaposlenika.</p>
<p> Mravak je vukovarski ratni veteran. Do okupacije tog grada bio je upravitelj HEP-ova pogona u Vukovaru koji je do posljednjeg trenutka u nemogućim uvjetima osiguravao struju opkoljenom gradu. Nakon toga je zarobljen i do razmjene više je mjeseci bio zatočen u srpskom logoru u Stajićevu. </p>
<p>U HEP-u je vodio program obnove i reintegracije okupirane istočne Slavonije, projekte provedene u suradnji s USAID-om, a radio je i na projektu poboljšanja napajanja jadranskih otoka električnom energijom.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040226].
|
