NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040925].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165374 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nema više pregovora, rješenje je Međunarodni sud u Haagu</p>
<p>Granice su bile takve i u vrijeme osamostaljenja dviju država te se one mogu mijenjati samo obvezujućom odlukom arbitražnog tijela ili presudom Međunarodnog suda u Haagu/ Širenjem hrvatske jurisdikcije na Jadranu 3. listopada ove godine prestaje bilo kakva mogućnost da Slovenija dobije svoj, kako su ga nazivali, suvereni koridor do otvorenog mora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što se kopnene granice tiče, treba po tko zna koji put ponoviti ono što u Sloveniji neki političari nikako ne mogu prihvatiti. Kopnena granica između dviju zemalja postoji, temelj joj je Mišljenje br. 3 Badinterove komisije koja je utvrdila da bivše međurepubličke granice kakve su bile u vrijeme osamostaljenja postaju međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.</p>
<p>Današnja granica između Hrvatske i Slovenije odraz je stanja kakvo je među njima bilo 25. lipnja 1991. s iznimkom Svete Gere, koju je slovenska vojska kasnije preuzela od bivše JNA. Krajem devedesetih, mješovita hrvatsko-slovenska komisija za granice identificirala je, utvrdila, graničnu crtu (o čemu su se obje strane suglasile) na 663 od 670 kilometara kopnene granice (Slovenci su se tada suglasili da je Sveta Gera u Hrvatskoj).</p>
<p>Za stručnjake iz te komisije ostalo je sporno - dakle, nije postignuta obostrana suglasnost - u vezi sa sedam kilometara granice uz Dragonju odnosno njezin odvodni kanal Sv. Odorika, u more. Slovenci su temeljem katastarske pripadnosti polagali pravo na zaseoke Mlini, Škudelin, Škrilje i Bužin. U Mlinima, kraj graničnog prijelaza Plovanija, je i kuća Joška Jorasa.</p>
<p>Hrvatska strana je u tim razgovorima ukazala da je nad tim područjem tijekom cijele bivše SFRJ i u vrijeme osamostaljenja obnašala sudsku, upravnu i policijsku vlast. Dakako da je to i dokumentirala, uglavnom slovenskim dokumentima, koji su to potvrđivali. No, slovenska politika nije se s tim suglasila nego je te zaseoke i dalje držala spornima u nadi da će ih »trampiti« za eventualne hrvatske ustupke na moru, što je Ljubljani jedino bilo bitno.</p>
<p>Nažalost, 2001. lakovjerni hrvatski premijer Ivica Račan raspustio je komisiju za granice u kojoj su sjedili ugledni hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo te polutajno, uz pomoć nekih diplomata koji su stalno ponavljali da nije važno ide li razgraničenje sto metara gore ili dolje, parafirao jedan uistinu teško razumljiv dokument sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. Istina, nije ga on parafirao, niti je cijeli dokument parafiran, nego je tajnica državne komisije za granice stavila inicijale, početna slova svog imena i prezimena, na svaku stranicu tog dokumenta. Kada su njegovi koalicijski partneri, prije svega Zlatko Tomčić, vidjeli što je napravio, konzultirali su se s hrvatskim stručnjacima koji su im jasno kazali da je riječ o protuustavnom i nedopustivo lošem papiru kojim se Hrvatska dragovoljno odriče velikog dijela svog teritorija (i more je teritorij) te pritom gubi i svoju morsku granicu s Italijom.</p>
<p>Tako je spriječena ne samo ratifikacija takva dokumenta nego je i Račan, valjda nakon što su mu objasnili što je napravio, odbio potpisati taj svoj dogovor s Drnovšekom. Kasnije je i službeno obavijestio slovensku stranu da je od svega odustao te da iz toga nisu proistekle nikakve pravne obveze. Slovenci su, međutim, uporno tvrdili suprotno, i tek su ih pojašnjenja hrvatskih stručnjaka za međunarodno pravo, koji su ih upoznali s relevantnim člancima Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, u tome razuvjerili. Danas više nitko u Sloveniji ne tvrdi da iz parafa proizlaze pravne obveze.</p>
<p>Međutim, slovenski političari u vezi s tim i dalje šire dezinformacije i neistine. Tako, na primjer, slovenski predsjednik kaže da bi parafirani sporazum Račan-Drnovšek mogao postati predmet arbitraže. S obzirom na to da je za arbitražu potrebna suglasnost obiju strana ne samo o sadržaju spora, nego i o sastavu tog dijela i svih drugih pojedinosti, jasno je kako slovenski predsjednik ne govori istinu. Sasvim drugo bi bilo kada bi Hrvatska i Slovenija rješavale svoj spor, na primjer, pred Međunarodnim sudom u Haagu. Predmet spora tamo opet ne može biti neki pravno nevažeći dokument, nego granična crta na određenom području, bilo da je riječ o kopnu ili o moru. Slovenija, dakako, može priložiti parafirani sporazum kao što i Hrvatska može staviti na uvid prvi slovenski Nacrt ugovora o granici iz listopada 1991. kojim granica ide kanalom Sv. Odorika i sredinom Piranskog zaljeva.</p>
<p>Na sličan način kao i Drnovšek nastupa i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan. On uporno ponavlja da bi odlazak na arbitražu bio odraz nepovjerenja između dviju država, odnosno znak njihove nesposobnosti da same riješe taj spor. Jasno je zašto to Kučan govori - time želi izbjeći arbitražu - ali je nejasno da su na te njegove tvrdnje dugo nasjedali i određeni hrvatski političari. Međunarodna pravna praksa je drukčija. Upravo su prijateljske, susjedne zemlje svoje sporove, koje same nisu mogle riješiti bilateralnim dogovorom, podnosile pred sud trećega. Uglavnom je to bio spomenuti Međunarodni sud u Haagu.</p>
<p>Prije nekoliko dana Rumunjska je podnijela svoj zahtjev u vezi s razgraničenjem svog pojasa s Ukrajinom u Crnom moru. Mnogo prije svoj morski spor na taj način su riješile Njemačka, Danska i Nizozemska. Isto su učinile Francuska i Velika Britanija, SAD i Kanada, itd. </p>
<p>Dakle, što se Slovenije i Hrvatske tiče, nema više nikakva razloga ići u daljnje pregovore, niti je potrebno ikakvo novo posredništvo između njih. Jedino što preostaje jest izlazak pred sud trećega. Slovenija će s tim, dakako, otezati, što umnogome govori i o snazi argumenata s kojima raspolaže. Dakako, nastojat će, kako su to rekli tamošnji vodeći političari, prijetnjama vetom ishoditi od Hrvatske razgraničenja prema vlastitim željama.</p>
<p>Međutim, nakon Račanova eksperimenta, nema te hrvatske vlade u Zagrebu koja bi se upustila u nešto slično. Jedini izlaz iz cijele priče jest Međunarodni sud. Do tada, granice između Hrvatske i Slovenije ostaju kakve jesu. Dakle, što se kopna tiče, na Dragonji odnosno kanalu Sv. Odorika, a na moru u Savudrijskoj vali, temeljem Konvencije UN-a o pravu mora, na crti sredine.</p>
<p>Ako Međunarodni sud donese neku drukčiju obvezujuću odluku, bilo da je riječ o kopnenoj ili morskoj granici, Hrvatska će to trebati ispoštovati. Do tada, međutim, hrvatska policija i na kopnu i na moru treba djelovati kao i policije drugih zemalja, štititi svoj suverenitet u skladu s postojećim zakonima. </p>
<p>Što se pak tiče granice na moru, širenjem hrvatske jurisdikcije na Jadranu 3. listopada ove godine prestaje bilo kakva mogućnost da Slovenija dobije svoj, kako su ga nazivali, suvereni koridor do otvorenog mora. Nakon tog datuma, to jednostavno tehnički neće biti izvedivo, te se tako o tome više neće ni raspravljati.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Novac na kraju sve rješava </p>
<p>Takvi događaji mogu loše utjecati na gospodarstvo i poduzeća obiju država, kaže generalni direktor Mercatora Zoran Jankovič/ Sađenju lipe ne dajem previše težine, a kad se glave ohlade vidjet će se da države međusobno naveliko posluju, kaže predsjednik uprave Alpine Martin Kopač/ Incidenti, bez obzira s koje strane dolazili, nepotrebni su i ne koriste ni državama niti njihovim gospodarstvima, kaže predsjednik uprave Gorenja Franjo Bobinac</p>
<p>LJUBLJANA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Odluka slovenske vlade o uskraćivanju potpore Hrvatskoj na putu u EU izazvala je zabrinutost slovenskih poslovnih ljudi, jedinstvenih u ocjeni da zaoštravanje odnosa s Hrvatskom ne koristi gospodarstvu. Jer upravo je Hrvatska Sloveniji najznačajniji izvozni partner, pišu u petak slovenski mediji. Samo u prva četiri mjeseca ove godine Slovenci su u Hrvatsku izvezli robe u vrijednosti pola milijarde dolara, što je čak četvrtinu više nego u isto vrijeme prošle godine.</p>
<p>»Takvi događaji mogu iznimno loše utjecati na gospodarstvo i poduzeća obiju država. Gospodarstvenici pokušavaju uspostaviti odnose, a političari ih se trude porušiti«, komentirao je slovensko-hrvatski spor generalni direktor Mercatora Zoran Jankovič. Ta tvrtka, naime, u Hrvatskoj ima poduzeće-kćer koje zapošljava oko 1200 radnika i ambiciozne planove za povećanje svog udjela na hrvatskom tržištu. »Ljudima koji su fizički daleko od mjesta incidenta ti se događaji čine smiješnim«, kaže Jankovič. No da se gospodarstvenici ponašaju kao političari u predizbornom skupljanju političkih bodova ili kao netolerantni policajci, kaže, gospodarska suradnja između Slovenije i Hrvatske ne bi postojala.</p>
<p>Slovenski su »poslovnjaci« jedinstveni u ocjeni da bi politički čelnici morali sjesti za stol i dogovoriti se o spornim pitanjima. Upozoravaju pritom da bi se u slučaju novih incidenata mogle dodatno zapaliti nacionalne strasti koje bi, uvjereni su, mogle utjecati na potrošačke navike.</p>
<p>U Pivovarni Laško, koja je većinski vlasnik splitske Jadranske pivovare, ne mogu procijeniti koliko bi se posljednji incident mogao odraziti na prodaju. Kažu tek da bi bilo krajnje neodgovorno dopustiti da se politički nesporazumi prenesu na gospodarstvo.</p>
<p>Većina gospodarstvenika sa »sunčane strane Alpa« posljednji međudržavni incident ocjenjuju predizbornim. Martin Kopač, potpredsjednik uprave Alpine, koja je snažno prisutna na hrvatskom tržištu, Podobnikov izlet u Mline ocjenjuje »prenapuhanom predizbornom zgodicom«. »Sađenju lipe ne dajem previše težine, a kad se glave ohlade vidjet će se da obje države međusobno naveliko posluju«, kaže Kopač. S njim se slaže i Branko Apat, prvi čovjek ljubljanskog poduzeća Gorenje Tiki, koje čak petinu proizvodnje plasira na hrvatsko tržište. »Ovakvo zaoštravanje odnosa najveće posljedice može imati na raspoloženje potrošača«, kaže pozivajući političare da gospodarstvenike puste na miru.</p>
<p>»Novac na kraju sve rješava, pa stoga mislim da će zaoštravanje odnosa biti kratkog daha«, smatra direktor Skimara, tvrtke u čijem je vlasništvu Elan. I najava slovenske vlade da neće podržati hrvatski pristup EU po njemu je kratkotrajna, jer Hrvatska je, kaže, značajan trgovinski partner ma što govorili političari i diplomati. Predsjednik uprave Gorenja Franjo Bobinac u Hrvatskoj ima mnogo partnera i prijatelja s kojima uspješno posluje. No smetnje u političkim odnosima dviju zemalja, procjenjuje, mogu naštetiti poslovnoj suradnji. Bobinac kao gospodarstvenik ne želi dodatno zaoštravanje odnosa Ljubljane i Zagreba.</p>
<p> »Uvjeren sam da, kao i mi gospodarstvenici, i slovenska politika želi da Hrvatska što prije uđe u EU kako bi se granica Unije premjestila još južnije. Incidenti, bez obzira s koje strane dolazili, nepotrebni su i ne koriste ni državama niti njihovim gospodarstvima«, zaključuje Bobinac.</p>
<p>Uz medije koji su u petak snažno kritizirali najnovije poteze kabineta Anton Ropa, nazivajući ih kao Delo »nerazumnim, nepotrebnim, neprimjerenim i neodgovornim«, i slovenski su gospodarstvenici sasvim jasno i otvoreno rekli što misle o posljednjem incidentu i zaoštravanju odnosa s Hrvatskom.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nema zahlađenja gospodarskih odnosa</p>
<p>Nemamo naznaka da su posljednji granični incidenti sa Slovenijom utjecali na našu poziciju na slovenskom tržištu, niti to očekujemo, kažu u Podravci/ I prije je bilo sličnih incidenata, ali oni se nisu odrazili na naše poslovanje, tvrde u Mercatoru/ I Hrvatska je za Sloveniju jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Stoga ne očekujem da će se ovi događaji odraziti na gospodarsku suradnju dviju država, smatra Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najnovije zahlađenje u hrvatsko-slovenskim odnosima neće se odraziti na gospodarsku suradnju dviju susjednih zemalja, uvjeravaju nas analitičari i predstavnici vodećih tvrtki.</p>
<p>»Nemamo nikakvih naznaka da su posljednji granični incidenti sa Slovenijom utjecali na našu poziciju na slovenskom tržištu, niti to očekujemo«, kratko su nam kazali u koprivničkoj Podravki. Dodaju i kako su na slovenskom tržištu prisutni ne samo putem »klasičnog« izvoza nego i putem svoje tvornice u mjestu Hoče.</p>
<p>»Naša je tvrtka u Sloveniji prisutna putem tvrtke Lura d.o.o. Trzin, koja je zastupnik naših proizvoda za slovensko tržište. Uz to, dobro surađujemo sa slovenskom mljekarom Agroind Vipava, koja puni neke od proizvoda iz Lurina mliječnog asortimana, a koji su vrlo dobro prihvaćeni kod potrošača u Sloveniji. Zbog svega toga smatramo da posljednji događaji neće utjecati na naše poslovanje u Sloveniji«, kaže se u odgovoru Korporativnih komunikacija Lure.</p>
<p>Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da je Slovenija (i) u prošloj godini bila jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Naime, ukupan hrvatski robni izvoz u tu je zemlju lani dosegao gotovo 511 milijuna američkih dolara, što predstavlja 8,3 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u 2003., a Sloveniju svrstava na četvrto po važnosti strano tržište za hrvatsko gospodarstvo - iza Italije, Bosne i Hercegovine te Njemačke. S druge strane, naš je uvoz iz Slovenije lani dosegao rekordnu vrijednost od 1,051 milijarde američkih dolara, što čini 7,4 posto našeg ukupnog uvoza, a Sloveniju plasira na treće mjesto zemalja iz kojih uvozimo - iza Italije i Njemačke.</p>
<p>Trend jačanja trgovinskih veza između Hrvatske i Slovenije nastavljen je i 2004. U prvih sedam mjeseci hrvatski izvoz na slovensko tržište dosegao je vrijednost od 325,13 milijuna američkih dolara, što je 14 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz Slovenije istodobno porastao za 13,6 posto, dosegavši vrijednost od 686,24 milijuna dolara. Nešto brži rast hrvatskog izvoza u Sloveniju od uvoza iz te zemlje ove je godine doveo i do laganog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom, pa je u prvih sedam mjeseci iznosio 47,4. U istom razdoblju lani imao je indeks 47,2, pokazuju podaci HGK.</p>
<p>»I Hrvatska je za Sloveniju jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Stoga ne očekujem da će se ovi događaji odraziti na gospodarsku suradnju dviju država«, kaže Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a. </p>
<p>Incident na Dragonji, po svemu sudeći, neće se značajnije odraziti ni na poslovanje ulagača iz jedne zemlje u drugoj. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Biščević: Nema pogađanja o teritoriju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski diplomati širom svijeta u petak su objašnjavali hrvatske stavove o izazvanom incidentu slovenske strane. Na Zrinjevcu je izrazito jaka diplomatska aktivnost, koju iz New Yorka vode premijer Sanader i ministar Žužul, dok poslove u Zagrebu koordinira državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević.</p>
<p>Državni tajnik je u petak ujutro primio dvadesetak stranih dopisnika iz zemalja Europske unije, među kojima su bili i slovenski novinari. Govorio je iznenađujuće oštro, ističući da je incident koji su izazvali Slovenci neodgovoran, štetan i nepotreban. Biščević je iznio hrvatski stav da nikakvog pogađanja o teritoriju i suverenitetu neće biti ni sa kim, pa ni sa Slovencima.</p>
<p>Javier Solana dolazi u Ljubljanu u ponedjeljak, ali je taj posjet dogovoren prije i samo je koincidirao s najnovijim nesporazumima na hrvatsko-slovenskoj granici. Očekuje se da će taj događaj zasjeniti sve ostale teme koje su bile unaprijed predviđene, pogotovo što Solana Slovencima donosi i niz prijedloga da se ubuduće izbjegnu slične situacije. Iako iz Solanina kabineta ne dolaze informacije hoće li se govoriti i o mogućoj arbitraži za rješavanje graničnih sporova između Hrvatske i Slovenije, ni ta mogućnost nije isključena. Posljednja zaoštravanja odnosa dolaze uoči slovenskih izbora i primjene zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa od strane Hrvatske, a poklapaju se i datumski, 3. listopada. Dakako, riječ je o slučajnosti.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gredelj odbio otići u Sloveniju </p>
<p>Zbog incidenta na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca u ostavci Vladimir Gredelj odbio je sudjelovati na Prvoj međunarodnoj konferenciji o upravljanju sudovima u Ljubljani od 26. do 28. rujna. Gredelj je u petak sa žaljenjem obavijestio predsjednika slovenskog društva sudaca Aleša Zalara da ne može doći u Sloveniju zbog uvreda i prijetnji koje je Hrvatskoj nakon incidenta na Plovaniji uputio slovenski državni vrh. Gredelj uvjerava Zalara da njegova odluka »nije izraz protesta nego potreba zaštite vlastitog i dostojanstva hrvatskog naroda«. »Da ovoga trenutka odem u Sloveniju, tamo bih se osjećao kao nepoželjna osoba«, rekao je Gredelj i dodao da to ne znači zatvaranje vrata daljnjoj suradnji. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Solana kao vatrogasac</p>
<p>Europa ima velikih problema s donošenjem ustava, a Romano Prodi čak govori i o mogućnosti raspada Unije. Komu baš sada trebaju slovenski cirkusi i situacija da Javier Solana treba u Ljubljani gasiti vatru, umjesto da Sloveniju i Hrvatsku istakne kao primjere u regiji</p>
<p>Jurica Körbrel</p>
<p>Sramotno ponašanje naših susjeda Slovenaca pokazuje da balkanski sindromi još, nažalost, žive i kod onih koji su se izborili za svoje mjesto u Europi. Tužni, uvijek gotovo identični predizborni scenarij, u kojem se Slovenci natječu kako će više pokazati zube Hrvatima, rezultirao je ovaj put upadom slovenskih državljana na hrvatski teritorij i zgražanjem što je hrvatska policija radila svoj posao.</p>
<p>Nije, naravno, čudno kada građani pokušaju ilegalno preći tuđu granicu. Toga je bilo, ima, i bit će uvijek. Čudno je i krajnje neprihvatljivo kada najviši politički dužnosnici jedne zemlje, ovaj put Slovenije, brane takvo ponašanje. I okrivljuju drugu stranu, Hrvate, što su postupili po zakonu. Pa što su trebali? Dočekati Slovence s kremšnitama i ponuditi im da možda krenu i prema Jelačić placu.</p>
<p>To je sve takva farsa da i u balkanskom karuselu izgleda suludo. Ako Slovenci na svojoj unutarnjopolitičkoj sceni ne mogu naći ništa pametnije nego izazivati incidente u Hrvatskoj to je žalosno. I pokazuje onima koji su imali čast živjeti u zajedničkoj državi koja je neslavno propala da ono što južnije, to tužnije nije uvijek pravilo.</p>
<p>Slovensko ponašanje već dulje vrijeme ne izaziva prevelike simpatije ni unutar Europske unije. Bruxelleski diplomati svjesni su činjenice da Slovenija gospodarski dobro stoji i po mnogočemu može služiti kao primjer, ali istodobno pokazuje recidive ponašanja koje nikako nije po europskim standardima. Solana, čiji je posjet Sloveniji dogovoren i prije no što se incident na granici dogodio, sigurno će imati mnogo elemenata da u svom diplomatski poznatom stilu upozori Slovence da se suzdrže od ponašanja koje sve više poprima nacionalističke intonacije.</p>
<p>Posebno čudi što se u sve dao uvući trezveni političar, slovenski predsjednik Janez Drnovšek. Upravo je on bio izravan sudionik i svjedok procesa raspadanja bivše države i zna za koji se model Europa opredijelila. Ako s tim modelom nije zadovoljan, zašto ne podržava međunarodnu arbitražu. Ako mi sami ne možemo, a očito ne možemo, neka nam pomognu svjetski stručnjaci.</p>
<p>Zbog čega se Slovenci tako boje arbitraže, teško je reći. Sasvim je jasno, ako ni zbog čega drugog onda zbog Schengena granicu treba definirati. Nakon ovako prizemnih pritisaka, kao što je ovaj posljednji slovenski, do toga se pregovorima očito neće doći i treba što prije stvar prepustiti međunarodnoj arbitraži. Hrvatska se toga ne boji, jer je sasvim jasno što je hrvatski teritorij.</p>
<p>Ako oni susjedi, koji za sebe misle da su europski profinjeni i svjesni da zajednička Europa treba što više zaboravljati granice, uzimaju kao recept za rješavanje svojih problema incidente koji povisuju krvni tlak građana obje zemlje, onda je sigurno da oni nisu zreli za Europu.</p>
<p>Tvrditi da je riječ o slovenskom teritoriju i opravdavati postupke šačice slovenskih desničarskih ekshibicionista kratkovidan je potez koji može dugoročno znatno pogoršati odnose dviju država. Pa neće valjda Joško Juras iscrtavati međunarodne granice, a ako mu nije po volji živjeti u Hrvatskoj postoji obostrano dobro rješenje - da ode tamo gdje želi živjeti. Ali, ako se odluči za Hrvatsku, za što ima potpuno pravo, onda mora poštovati propise države u kojoj živi. Tako je u cijelom svijetu, pa tako mora biti i na slovensko-hrvatskoj granici.</p>
<p>Ovakve cirkuse, uveseljavanja i nabrijavanja slovenskih birača treba jednom zauvijek zaboraviti. Komu trebaju slike natezanja na granici, u Europi bez granica? Komu treba kanonada teških riječi koje dugoročno kvare odnose i stvaraju zlu krv? Pa zar zaista Slovenci ne mogu imati izbore bez izazivanja incidenata s Hrvatskom?</p>
<p>Prijetiti da neće pomoći Hrvatskoj na njezinu putu u Europu samo je još jedan korak dalje u besmislenom obračunu riječima. Hrvatska svoj posao ionako mora odraditi sama, a iskustva Slovenije dobro bi joj došla. Potpuno je jasno da će hrvatski i slovenski stručnjaci surađivati, bez obzira na ratne pokliče iz Ljubljane. Pa nisu valjda Slovenci mislili da će hrvatska reakcija biti poziv na bojkot slovenskih proizvoda, pa bi onda Slovenci počeli zaustavljati hrvatske vozače, dok bi se turisti iz Slovenije s Jadrana vraćali s gorkim okusom uvreda. Čemu to?</p>
<p>Slovenska politička scena je pokazala da je još u balkanskim pelenama. Europa ionako ima krupnih problema i u trenutku dok ugledni The Economist, ali i Romano Prodi, strahuju i od raspada Unije i podjele na dva suprostavljena bloka, sigurno Solani ne treba uloga vatrogasca. Umjesto da Sloveniju i Hrvatsku apostrofira kao primjere u regiji, Solana će morati gasiti vatru.</p>
<p>Problemi pred kojima je Unija, posebno donošenje ustava, toliko su krupni da sitna prepucavanja jedne zemlje koja je izborila svoje mjesto u njoj i druge koja je na tom putu, zaista nisu potrebni. Hrvatska je diplomacija na vrijeme reagirala i dat će svoje viđenje problema, ali s falsificiranjem činjenica - što sada rade Slovenci - ne može se daleko otići. Europljani će se moći samo primiti za čelo i zaključiti da i oni najbolji na jugoistoku Europe još moraju mnogo učiti.</p>
<p>Za nas utjeha. Reakcije hrvatske strane su umjerene. Nismo odgovorili Slovencima u njihovu netrpeljivom stilu, nego onako kako to Europljani rade - argumentima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Štrajk napola ujedinjenih</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Napola ujedinjeni sindikati pozivaju 75 tisuća ljudi iz prosvjete i znanosti u štrajk na Dan učitelja, 5. listopada. To je dan kada ministar prosvjete običava izaći pred stotinjak prosvjetara i pred mikrofonom u dvorani HNK održati govor o neupitnoj važnosti njihova poziva. Već nekoliko godina, koliko se taj dan obilježava u Hrvatskoj, takav je prizor doista bio tužan, dosadan i nepotreban. Nešto poput siromašne promocije za diplomante omanjeg fakulteta. Ne bi li se ponovio, sindikati ovaj put organiziraju štrajk. Jer nastavnik u mirovinu odlazi sa sramotnih 2250 kuna.</p>
<p>Ideja štrajka na Dan učitelja nije izvorno domaća. Prosvjedi su uobičajena aktivnost nastavnika u svijetu na taj dan.</p>
<p>Iako štrajk prvi put organiziraju sindikati osnovnoga, srednjeg i visokog školstva te znanosti, jedinstvenosti opet nema. Velikim su se sindikatima nezvano prikrpala tri manja, s drukčijim zahtjevima. Kada se sve skupa zbroji, ispada da bi nastavnici trebali štrajkati zbog najmanje onoliko razloga koliko učenika imaju u razredu. I kada bi u školsku klupu sutra posjeli 30 učitelja i profesora i provjerili njihovo znanje o razlozima za štrajk, svaki bi od njih vjerojatno dao drukčiji odgovor. I svaki bi odgovor vrlo vjerojatno bio točan. </p>
<p>Čelnici svih šest sindikata svjesni su koliko je važno da štrajk bude ozbiljan. To znači da mu se odazove što više ljudi. Veliki sindikati okupljaju oko 49 tisuća ljudi u prosvjeti i znanosti, a mali zajedno tvrde da imaju osam tisuća. Neki od njih su svjesni da kruha od štrajka nema ne prosjedi li u zbornicama toga dana barem pola zaposlenih, što će reći njih oko 40 tisuća. Sve ostalo je, kaže jedan sindikalac, nepotrebno trošenje ljudi za budući štrajk. Štrajk s jednim do dva jasna zahtjeva koji će se jednako ticati odgojiteljice u vrtiću i sveučilišnog profesora.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ogorčena Britanija </p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
<p>Vijest da britanska vlada na čelu s premijerom Tonyjem Blairom ne želi pregovarati s otmičarima njihova sugrađanina Kennetha Bigleya u Iraku, oca četvero djece, izazvala je nevjericu i revolt šokirane britanske javnosti. </p>
<p>Čvrsto i naizgled opravdano vladino stajalište da se ne smije popuštati ucjenama terorista ovaj put nailazi na ogorčenje javnosti, posebno kod rodbine otetih koja od vlade traži da ispuni uvjete otmičara kako bi se Bigley vratio kući. </p>
<p>Najave iz Downing Streeta da će učiniti sve da ga oslobodi iz ruku nemilosrdnih otmičara, kojima su ruke još krvave od smaknuća dvojice otetih Amerikanaca nisu djelovale nimalo umirujuće. Dio britanske javnosti već je zaključio da su na čelu države bezosjećajne i proračunate osobe koje bi »sigurno drukčije postupale kada bi bila riječ o njihovoj djeci«.</p>
<p>Slučaj će nesumnjivo ostaviti negativne posljedice za Tonyja Blaira, posebno u Liverpoolu, mjestu odakle potječe Bigley, gdje su revoltirani građani, zgroženi njegovom hladnokrvnošću, već najavili kako više neće dobiti njihov glas na idućim izborima, i to u sredini, koja je tradicionalno bila naklonjena njegovim laburistima. </p>
<p>Vlada je doduše pokušala u pregovorima s iračkom vladom ishoditi oslobađanje dviju iračkih zatvorenica u Bagdadu, uvjet koji su otmičari postavili za oslobađanje Bigleyja. Međutim, ta su se nastojanja izjalovila nakon što je Washington zabranio oslobađanje dviju zatvorenica. Štoviše, propali pokušaj je stavio Blaira, u dvostruko neugodnu situaciju, posebno pred domaćom javnošću. Jer pokazuje se kako glavni američki saveznik u Iraku i »Busheva pudlica«, kako su Blaira posprdno nazivali mediji, za svoju ulogu u iračkom ratu ne može ishoditi ni takav ustupak kao što je pomoć u oslobađanju njihova državljanina. </p>
<p>No to nije ni bilo realno, s obzirom na to da je Amerika upravo čula vijesti o smaknuću vlastitih sugrađana.</p>
<p>Teroristi su otmicom Britanca i smaknućem dvojice Amerikanaca postigli cilj, unijevši sjeme razdora među saveznike ali i potaknuli javnost da ponovno postave pitanje što njihovi vojnici uopće rade u Iraku. A to opet vraća cijelu priču na početak, u vrijeme kada su Washington i London pokretali kampanju za vojni pohod na Irak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Razvoj Hrvatske u rukama inozemnih bankara</p>
<p>Nove generacije ljudi predanih općem dobru moraju unijeti radikalne promjene u politički život i potpuno promijeniti načela i praksu »političara«. Cilj je jednostavan – izgraditi socijalno pravedno društvo na zdravim ekonomskim načelima. To podrazumijeva i ekonomsku suverenost nad financijskim polugama razvoja</p>
<p>VLADIMIR MILETIĆ</p>
<p>U Stajalištima od 13. rujna objavljen je članak »Hrvatski političari slabo se brinu o općem dobru« s glavnom tezom da resursi za brži razvitak Hrvatske, ljudski, financijski i proizvodni, postoje i da ih se dobrom strategijom treba i može aktivirati. Zašto se to ne događa već petnaestak godina?</p>
<p>Krivnja je na političarima svih stranaka, a ni najbolja politika ne može jednostavno mijenjati stvari. Hrvatskom vladaju oni koji raspolažu financijskim sredstvima potrebnim za razvoj. A ta sredstva su u bankama. </p>
<p>Bankarstvo je najprofitabilnija hrvatska industrija. Uzroci dobrih rezultata većine banaka su u povoljnom položaju banaka na financijskom tržištu, gdje još nemaju prave konkurencije, i u njihovoj poslovnoj politici, koja je dobro prilagođena okruženju. </p>
<p>Pasivna i aktivna kamata, kao i ostali uvjeti za štednju i za kredite vrlo su slični u većini banaka i osiguravaju im kamatnu maržu i profite i dividende znatno više negoli u zemljama EU-a. Pritom su mnogi njihovi klijenti – gospodarski subjekti u ekonomskim teškoćama, pa čak i pred stečajem.</p>
<p>Bankarski sustav gotovo je u cjelini u rukama stranaca. Kupili su ih za simbolične iznose i vlasnici raspolažu dvadesetak i više puta većim iznosima štednje hrvatskih građana od onih koje su uložili.</p>
<p>Njihovi su interesi poticanje ekonomije u vlastitim zemljama, a ne u Hrvatskoj, pa to znači da u Hrvatskoj kreditiraju: stanovništvo, radi povećanja potrošnje, najvećim dijelom iz uvoza; veće infrastrukturne projekte (ali uvijek uz državno jamstvo), koji će poslužiti za bolju valorizaciju ulaganja u turizmu; manja ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, također, prema mogućnosti, uz jamstva središnje države ili lokalnih vlasti, što neće ugroziti opću politiku držanja Hrvatske na niskom stupnju razvijenosti, odnosno u položaju uvoznika proizvoda iz njihovih matičnih zemalja.</p>
<p>Ako nešto pođe po zlu, ili hrvatsko stanovništvo tako osiromaši da neće moći vraćati prevelike kredite, banke se mogu povući iz Hrvatske jer su svoje uloge vlasnici već vratili.</p>
<p>Prema tome, poluge razvitka Hrvatske drži u svojim rukama nekoliko inozemnih bankara. Nekoliko malih banaka izvan tog sustava ne može ništa promijeniti. Nešto bi mogla učiniti jaka državna banka s udjelom od oko 20 posto na tržištu. Takva banka može nastati spajanjem HBOR-a i Hrvatske poštanske banke, te eventualno pripajanjem Croatia banke, kao i kupnjom i pripajanjem još neke od manjih zdravih privatnih banaka. </p>
<p>Osnivanje takve banke uspješno sprečavaju lobiji kojima sadašnje stanje odgovara. Štoviše, Vlada će prihvatiti sporazum sa MMF-om koji nalaže ubrzanu privatizaciju i Croatia banke i HPB.</p>
<p>Menadžeri velikih, ali i manjih banaka imaju goleme plaće i još veće bonuse za odlične rezultate. Ti su rezultati povećanje profita za njihove vlasnike i zaostajanje Hrvatske za drugim tranzicijskim zemljama i za razvijenim članicama Unije. Pritom ti menadžeri ocjenjuju buduće reforme ili restrikcije i mjere štednje Vlade kao preblage i nedovoljne.</p>
<p>Treba imati na umu da Vlada počinje sve više štedjeti na razvoju, obrazovanju, zdravstvu i stimuliranju poduzetnika. Mjere štednje pogodit će bolesne, mlade i nezaposlene. Vjerojatno u socijalnoj politici države Hrvatske ima privilegija, koje bi trebalo eliminirati, ali je neukusno da o njima govore menadžeri sa 50 tisuća ili sto tisuća kuna mjesečne plaće.</p>
<p>Banke bi u sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj trebale pokazati veću gospodarsku i socijalnu osjetljivost. Najveći prilog tome bila bi dugoročna ulaganja u razvitak hrvatskoga gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Zasad su se vrlo rijetke orijentirale na takvo poslovanje, ali uloga banaka jest i da kreiraju dobre i profitabilne namjene ulaganja za tuđi novac kojim upravljaju. </p>
<p>Stabilan razvitak hrvatskog gospodarstva i novo zapošljavanje trebali bi postati dugoročnim interesom samih banaka, jer to im jedino omogućuje proširenje poslova u budućnosti. Bankari bi trebali prihvatiti da upravljaju novcem štediša, koji shvaćaju ili će shvatiti u još većoj mjeri, da bi trebale svoj novac uložiti u one banke i financijske institucije, koje im uz isti stupanj sigurnosti mogu pokazati da se bave ulaganjima u razvoj hrvatskoga gospodarstva.</p>
<p>Hrvatska dosadašnjom politikom ne može većini građana jamčiti dostojan, zadovoljan i sretan život. U posebno su teškom položaju nezaposleni, umirovljenici s nižim mirovinama i zaposleni s malim i neredovitim plaćama.</p>
<p>Postojeće garniture političara to ne znaju niti mogu promijeniti. Nove generacije ljudi predanih općem dobru moraju unijeti radikalne promjene u politički život i potpuno promijeniti načela i praksu »političara«. Cilj je jednostavan – izgraditi socijalno pravedno društvo na zdravim ekonomskim načelima. To podrazumijeva i ekonomsku suverenost nad financijskim polugama razvoja.</p>
<p>Financijske institucije, banke, osiguratelji, mirovinski i investicijski fondovi, trebaju se uključiti u izgradnju novoga hrvatskog društva prihvaćanjem i podupiranjem njegovih ciljeva. Ako neki to ne žele, građani imaju pravo i mogućnost da svoje financijske resurse – štednju i ulaganja – prenesu na one subjekte koji će uz isti stupanj sigurnosti prihvatiti te razvojne ciljeve.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, ekonomski analitičar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izazovi braka: tko će bolje od majke odgojiti dijete</p>
<p>Svađa je neizbježni dio života i ne može poput vruće vode potpuno uništiti nasad ljubavi nego ga površinski povrijediti, ali se nakon toga može stara ljubav oporaviti i ponovno procvjetati. Zato treba u miru promisliti o svemu i pokušati kritički vrednovati svoje postupke pa naći načina da se razumije partnera</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Bračne drame poznatih česte su i uvijek zanimljive javnosti. Tako je ovih dana jedna takva drama došla na novinske stupce. Nije rijetko da mladi izgube orijentaciju nakon što se odjednom obogate. Naglo osjete da je moguća rastava i ne žele dijeliti svoj život i imetak sa suprugama.</p>
<p>Samo je šeicima omogućeno da dovode uvijek nove, a ne tjeraju stare supruge. Strahom da bi sa suprugom morali dijeliti milijunske svote zarađene igranjem pokazuju da im je novac draži od vlastite supruge. A stara je mudrost, ne samo Isusova, da su muž i žena jedno tijelo, da ih ljubav pretvara poput vatre u jednu leguru.</p>
<p>Kinezi kažu da se oranica i supruga ne daju nikome. Oni su međusobno povjerili jedan drugome svoj život u koji su njihovi roditelji utrošili tisuće brižnih dana, znoja i novca dok su ih podigli. I sada se jedan od njih tako poigra povjerenom osobom kao igračkom koja mu se odjednom ne sviđa. </p>
<p>Nekoliko je vrhunskih njemačkih nogometaša tako ostavilo supruge i malodobnu djecu. Njihove su afere s novim ženama bile je kratka vijeka. Tražili su supruge, kojima je sud dodijelio pola njihove velike imovine, da ih prime natrag. Brak, kao i sve u životu, nije bez izazova, ali se samo borbom i samodisciplinom čuva.</p>
<p>Immanuel Kant je rekao da je žena u braku slobodna (jer je napokon nekom pripala), a suprug gubi slobodu (jer mu je izbor završio). Reče netko, da je brak već sretan ako se odgodi rastava, odnosno rijetki su brakovi bez napasti. To je i posve razumljivo, jer nije lako uvijek svladati svoju sebičnost koja čini supružnika slugom umjesto da jedan drugome budu partneri.</p>
<p>A u bračnim razmiricama supružnici krivnju najčešće prebacuju na onoga drugoga. Jedino se u crkvi moli Boga i ljude za oproštenje riječima: moj grijeh, moj grijeh… Zato je važno da supružnici vjernici stanu pred Boga u molitvi i crkvi, a i svi ostali pred svoju savjest, i pitaju što si mogu predbaciti. Samo je tako moguće živjeti sretno u braku – kada se oboje trudi da poprave sebe, što je jedino i moguće, umjesto da se svaljuje krivnja na drugoga. </p>
<p>Riječ suprug/supruga dolazi od glagola upregnuti. Muž i žena vjenčanjem su upregnuti (suupregnuti) u jedan životni jaram i cilj u službi jedan drugome i svojoj djeci. To nije privremeno, jer su se pri vjenčanju u ljubavi, koja nije vremenski ograničena, obvezali na vjernost jedan drugome do smrti. </p>
<p>Ta upregnutost nije izvor žalosti zbog gubitka slobode, nego izvor zadovoljstva, jer imaju dom komu posvećuju svoju slobodu.</p>
<p>Svako zauzimanje za plemeniti cilj donosi radost i sreću. Sebičan čovjek koji se brine samo o sebi nije nikada sretan. Može izgledati zadovoljno, ali mu se savjest ne može pomiriti s takvim načinom života. Malo bi se koja žena udala kad bi znala da je brak privremen. Nema nijednog djeteta koje voli što su se roditelji rastali, osim ako su živjeli u stalnom nemiru. Veoma često takva djeca nose traume koje uzrokuju greške svojih roditelja.</p>
<p>Nijedan život, naročito u braku koji je najvažniji čin odrasla čovjeka, nije predmetom pokusa i igranja. </p>
<p>Zato njemačko bračno pravosuđe oštro postupa s onim koji skrivi razvod. Stečeno se dijeli, a suprug je dužan uzdržavati ne samo djecu nego i suprugu ako je nezaposlena, uključujući i plaćanje stana. Supružnik koji živi izvan Njemačke ne može dobiti ni u kojem slučaju dijete na brigu, jer dijete ima pravo na svoju domovinu i majku koja je nezamjenjiva za zdravo odrastanje.</p>
<p>Smatram da bi i naš sud trebao imati ista mjerila, pogotovo kad je u pitanju ranjivija stranka, a to je žena. Pa i u slučaju da država pridonese odgoju djece, jer Hrvatska nema viška djece da bi ih slala u inozemstvo. Lišiti majku njena djeteta nakon što je izgubila muža kojemu je povjerila sav svoj život ravno je ubojstvu.</p>
<p>Ipak bi trebao netko od prijatelja tih supružnika sjesti s njima i reći im da malo »stanu na loptu« i uzmu si malo vremena da razmisle o svojim postupcima, jer to nije prijelaz iz kluba u klub ili u drugi grad. To je uteg koji će morati vući za sobom cijeli život. Neka se sjete da je svađa neizbježni dio života koja ne može poput vruće vode potpuno uništiti nasad ljubavi nego ga površinski povrijediti, ali se nakon toga može stara ljubav oporaviti i ponovno procvjetati.</p>
<p>Zato treba u miru promisliti o svemu i pokušati kritički vrednovati svoje postupke pa naći načina da se razumije partnera i opet nađe riječi koje neće više biti zanimljive novinarima nego samo njima.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik i publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad s velikim srcem i dušom </p>
<p>Božidar Šnajder, pomoćnik intendanta u HNK Osijek</p>
<p>Moji kontakti sa Zagrebom sežu daleko, od djetinjstva. Tata me doveo kada sam tek krenuo u školu. Prvo me odveo na poznati neboder na Trgu, da mi pokaže kako izgleda veliki grad. S visine nebodera pokazivao mi je gdje je kazalište, Zvjezdarnica, stadion u Maksimiru. Bio sam osupnut Zagrebom, njegovom veličinom. Na studij prava došao sam 1972. Imao sam sreću da sam kao student bio podstanar na Gornjem gradu, stanovao sam u Jurjevskoj 25 i za mene je danas još uvijek to najljepši dio Zagreba. Moje četiri godine u Zagrebu vrtjele su se tamo. I dandanas znam svaku uličicu. Najčešće sam volio učiti u Jurjevskom parku. Naravno da sam, kao i svaki student, pomalo i kao Ivica Kičmanović, bio željan svega vidjeti. Cijelo vrijeme bio mi je u glavi Šenoa, i njegovi romani, mjesta gdje se događala radnja. Ostali dio vremena provodio sam u Studentskom centru na poznatim matinejama dok smo bježali s predavanja. S obzirom na to da je Pravni fakultet blizu HNK, tamo sam bio čest gost. Kolega je bio biljetar pa nas je puštao bez karte. Studenti nemaju novaca. </p>
<p>Odlazio sam i na utakmice Dinama, čiji sam bio strastveni navijač dok Osijek nije ušao u prvu ligu. Sjećam se 1972., kad sam dobio prve batine, kad je Dinamo pobijedio Zvezdu 3-2, kad su na Trgu bili neredi. Pobjegao sam s kolegom u jedan restoran, kod Uspinjače, ušli smo, dva mjesta bila su slobodna. Nakon dvije, tri minute došla je milicija i upitala konobara je li netko ušao u restoran malo prije. Konobar je rekao »ne« i tako nas spasio. I dan danas sam mu zahvalan i to pamtim. Zašto volim Zagreb? Vjerovao sam da bih uvijek želio živjeti u Zagrebu, ali sada ne bih, zbog gužve. Ono što posebno volim to su ljudi, koji su uvijek imali dušu, baš kao i Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hipodrom do 2006. moderan centar konjičkog sporta</p>
<p>Hipodrom će dobiti nove štale, dvoranu za preponsko jahanje i dresuru te poslovni kompleks / Nakon toga Hipodrom bi trebao poslovati samostalno </p>
<p>Do 2006. godine trebala bi završiti modernizacija hipodroma u Zagrebu a Hipodrom bi iz ustanove trebao prerasti u trgovačko društvo koje će se samo financirati. Prije financijskog osamostaljenja valja, naime, izgraditi nove štale i dvoranu za preponsko jahanje i dresuru te poslovni kompleks (na istočnom dijelu hipodroma). </p>
<p>»Otkako je Grad Zagreb 2003. godine preuzeo upravljanje hipodromom od Konjičkog društva Zagreb, sastavljeni su dugoročni i kratkoročni planovi razvoja. Konačni cilj jest popularizacija konjičkog sporta, kao i postizanje isplativosti organizacije utrka«, istaknuo je u razgovoru za Vjesnik ravnatelj Hipodroma Zagreb Ante Šimleša. </p>
<p>Dio tih planova već je ostvaren. Uređeni su pristupni putovi i sanitarni čvorovi, postavljene su i tribine, što je bio prvi korak približavanja hipodroma građanstvu. Usporedno s tim pokrenuta je organizacija utrka, pa se u 2003. i 2004. godini broj utrka udeseterostručio u odnosu na prijašnje godine, kada je trava zagrebačke Kajzerice prihvaćala samo tri do četiri utrke godišnje. </p>
<p>»Ove smo godine uveli doping kontrole, kao i video nadzor na svim utrkama, što je bio preduvjet za otvaranje kladionice«, podsjeća Šimleša. Neki će se pitati treba li nam pored tolikih sportskih još jedna, ali konjička kladionica. No činjenica je da strast za klađenjem privlači na hipodrom i one ljude koji nisu pravi zaljubljenici u utrke i konje. U planu je i raspisivanje natječaja za kladioničarsku kuću koja će u podružnicama u cijeloj Hrvatskoj primati uplate za konjičke utrke na zagrebačkom hipodromu. </p>
<p>»Projekt za šest novih štala sa po 20 boksova (ukupno 120 boksova) već smo izradili i njegova realizacija počela bi u proljeće sljedeće godine. Tada će se srušiti i dvije dotrajale štale kod ulaza u hipodrom a na njihovu mjestu izgradit će se dvorana za preponsko jahanje s 2500 sjedećih mjesta, pa ćemo priredbe moći organizirati i zimi«, najavljuje Šimleša. Tako bi ubuduće »mrtva sezona« na hipodromu bila jedino u kolovozu. </p>
<p>Kad sve bude gotovo, hipodrom bi imao 120 mjesta za konje za preponsko jahanje, dresuru i školu jahanja, koji bi tamo stalno prebivali, 160 trkaćih konja i 40 gostujućih konja. </p>
<p>Izgradnja poslovnih objekata na istočnom dijelu Hipodroma, predviđena za 2006. godinu bila bi posljednja točka modernizacije hipodroma i od tada on više ne bi smio ovisiti o dotacijama Grada. »Od 2003. Grad je u Hipodrom uložio oko dva milijuna kuna. Za podjednaki iznos, kojim smo pokrili troškove priredbi, izborili smo se kod sponzora«, napominje ravnatelj Hipodroma.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Oporba nezadovoljna izvještajem Hine</p>
<p>Klubovi zastupnika HDZ-a, HSP-a, HB-a, HIP-a, HSD-a, HN-a i Klub nezavisnih zastupnika sazvali su u petak konferenciju za novinare, nezadovoljni izvještajem novinara Hine sa sjednice Gradske skupštine, održane u četvrtak.</p>
<p> »U izvještaju o raspravi o smjeni predsjednice Gradske skupštine Morane Paliković Gruden, Hina je prenijela samo njezinu i izjavu predsjednice HNS-a Vesne Pusić, a nijednu izjavu nekog od oporbenih zastupnika«, kazao je Nenad Ivanković nazvavši to neobjektivnim izvještavanjem.</p>
<p>Oporbenjaci su konferenciju iskoristili i da bi pozvali Moranu Paliković Gruden da »iz političkog morala i kulture, te dobrih demokratskih običaja« sama podnese ostavku. Razlog za to oporba vidi u tome što predsjednica Skupštine za svoj ostanak na tom mjestu ima podršku samo osam zastupnika. Za njezinu je smjenu u četvrtak glasovao, naime, 21 zastupnik, a 18 SDP-ovaca bilo je suzdržano.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskih socijaldemokrata Zdravko Tomac to je prokomentirao riječima: »SDP je ponovno podlegao diktatu koalicijskog partnera«. Prvi put to je bilo, kazao je, kada je Milan Bandić pod pritiskom Vesne Pusić morao otići s mjesta gradonačelnika. »Vesna Pusić tada je govorila da Bandić mora otići a SDP neka postavi bilo koga drugoga za gradonačelnika, pa makar i mene. Sad mi tražimo da Morana Paliković ode, pa makar za predsjednicu Skupštine došla i Vesna Pusić«, kazao je na kraju u polušali Tomac, na što je HSP-ovac Miroslav Rožić dodao da oporbenjaci oko toga nisu postigli konsenzus. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U nedjelju The Terry Fox Run </p>
<p>Posljednji dan akcije The Terry Fox Run održat će se u nedjelju, 26. rujna, a završit će maratonom. Utrka počinje u 16 sati kod restorana Lido, uz Malo jezero. Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže, i to na bilo koji način – trčanjem, hodanjem ili vožnjom bicikla.</p>
<p>Na Malom jezeru bit će i zabavni program, a nastupit će i grupe Psihomodopop i Stampedo. Biti će postavljeni i štandovi na kojima će se prodavati Terry Fox majice, igračke, kanadske palačinke, štrukle i sokovi.</p>
<p>Utrka The Terry Fox organizira se širom svijeta, u Hrvatskoj sada peti put. Održava se kao sjećanje na kanadskoga mladića koji je u svojoj borbi protiv raka prošao, uz štaku, velik dio svoje zemlje, prije nego što ga je bolest pobijedila. </p>
<p> Sav prihod s priredbi The Terry Fox Run usmjeruje se u borbu protiv raka. Prihod od prodaje na štandovima uz jarunsko Malo jezero otići na Onkološki odjel Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, na kojemu se trenutno liječi tridesetak djece. Prošle godine prikupljeno je 150 tisuća kuna i za njih je kupljen aparat za istraživanje i dijagnozu za bolnicu na Jordanovcu. Ovogodišnji prihod namijenjen je istraživanju matičnih stanica oboljelih od raka. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nema skupljeg grijanja u V. Gorici</p>
<p>Velikogoričko je poglavarstvo u petak privremeno odbilo dati suglasnost HEP-u - Toplinarstvo za 30-postotno povećanje cijene grijanja, koje je zatraženo još 8. kolovoza, s rokom primjene od 1. rujna. </p>
<p>Poglavarstvo je, naime, utvrdilo da je HEP iskazao nelogično visoke troškove amortizacije (833 tisuća kuna), iako u prošloj godini nije investirao u velikogoričke toplane. Zbog toga, ali i zbog moguće ugroženosti 22 tisuće građana, Poglavarstvo će tražiti dodatne razgovore s HEP-om, te izvidjeti mogućnosti da kotlovnice prijeđu na grijanje plinom. </p>
<p>Velikogoričani će parkiranje uskoro moći plaćati mobitelom i na parkirnim automatima. Odobreno je to dvjema odlukama, kojima su regulirane i parkirališne zone, cijena parkiranja (3 kune po satu u obje zone), produljeno vrijeme naplate sa 16 na 19 sati, te mogućnost kupnje mjesečne povlaštene karte koja za pravne osobe iznosi 200, a za fizičke osobe 30 kuna. Od mjesečne povlaštene karte za stanare i pravne osobe izuzeta su parkirališta ispred FINA-e i Općinskog suda, osim za invalide, za koje mjesečna karta iznosi 20 kuna. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Neka nova kultura zabave</p>
<p>»Tvornica za kulturu, umjetnost i zabavu«, kako joj glasi puno ime, uspješno je zamijenila nekadašnji Kulušić i slične prostore. Praktički nema važnijega domaćeg glazbenika koji nije nastupio u Tvornici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka »Tvornica za kulturu, umjetnost i zabavu«, kako joj glasi puno ime, proslavila je u četvrtak pet godina udarničkog rada partyjem na kojem je okupljene ležerno zabavljao Massimo s pratećim sastavom, a prikazan je i promotivni DVD s ulomcima svih gostovanja u Tvornici.</p>
<p>Prije samo pet godina Tvornica je kapacitetom i položajem u središtu gradu bila savršen ali zaboravljen prostor za realizaciju raznih izvedbenih umjetnosti i medijskih događanja. Pet godina poslije, između inozemnih i domaćih koncerata, kazališnih predstava, DJ večeri, sajmova i proslava, Tvornica se pokazala jednako uspješnom u ugošćivanju Eurokaza, Hrvatskog jazz sabora, Story Super Nove i kazališnih performancea, kao i u organizaciji rock koncerata ili televizijskih snimanja.</p>
<p>Tvornica je nedvojbeno odigrala bitnu ulogu u priči s pronalaženjem koncertnih prostora s oko dvije tisuće mjesta u Zagrebu. Praktički nema važnijega domaćeg glazbenika koji nije nastupio u Tvornici, najčešće nekoliko puta, dok su se house partyji, etnoveselice, dolasci inozemnih pop zvijezda i DJ programi odvijali naizmjenično sa subotnjim humanitarnim sajmovima odjeće, prodajom vinilnih ploča...</p>
<p>U devedesetima su netragom nestali Kulušić, Lapidarij, SC i drugi zagrebački legendarni klubovi. Pitanje je kako to da je jedan od najboljih prostora u Zagrebu tako dugo mogao ostati neiskorišten? Tvornica nije radila još od snimanja Kviskoteke i drugih programa zagrebačke televizije, dok su posljednji koncertni programi održani davnih sedamdesetih.</p>
<p>U proteklih se pet godina pokazalo da su s Tvornicom spojeni neki programski elementi negdašnjeg Kulušića s prednostima prostora poput dvorane ZKM-a. Nije tajna da je u svim tim projektima sudjelovao Darko Putak, kreator novoobnovljene Tvornice.</p>
<p>U prostoru s dvama ulazima smještena je dvorana optimalnog trapeznog oblika veličine 570 četvornih metara, s gotovo 800 sjedaćih i 2000 stajaćih mjesta. Okolni klupski prostor veličine je 160 četvornih metara i daje dodatne pogodnosti raznim sadržajima. Program se održava na pozornici veličine osam puta šest metara ili pak na »teleskopskoj«, rastavljenoj pozornici pa se događanje može seliti u središte ili u bilo koji dio dvorane.</p>
<p>Uz najsuvremenije sustave za ton i svjetlo, stropna čelična konstrukcija omogućava jednostavno i brzo postavljanje dodatne rasvjete i ozvučenja. Takve tehničke prednosti iskorištene su za mnoge programe, dok su naknadno otvorene dvije povišene galerije iskoristili posjetitelji za još bolji pogled prema pozornici.</p>
<p>Zna se da je jeftinije puštati glazbu s razglasa i zarađivati na šanku nego proizvoditi svoje programe. Tvornica ih je u proteklih pet godina proizvela sasvim dovoljno, a najveća nagrada bile su upravo mnoge večeri kada je klub bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Autorski programi, profilirana ponuda i jasna zamisao o zabavi i kulturi ili o kulturi zabave »prisilili« su publiku na opetovani dolazak. Nema razloga sumnjati da će tako i biti i ubuduće.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Blažičko se vraća na HTV?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivica Blažičko, bivši direktor Nove tv i trenutačno »slobodni novinar« u potrazi za novom televizijskom kućom, razgovarao je ovoga tjedna s HTV-ovom ravnateljicom Marijom Nemčić o povratku na javnu nacionalnu televiziju. Blažičko je prije odlaska na direktorsko mjesto na Novoj tv bio urednik HTV-ova Sportskog programa, a nedavno je razgovarao i s RTL Televizijom, no od njih nije dobio potvrdan odgovor.</p>
<p>»Razgovarao sam s Marijom Nemčić, no eventualne dogovore finalizirat ćemo sljedeći tjedan«, rekao je Vjesniku Blažičko. Nije htio reći bi li radio u HTV-ovu sportskom programu ili u nekom drugom segmentu.</p>
<p>Nemčić je trenutačno u inozemstvu pa nismo dobili potvrdu s HTV-a, no doznajemo da Blažičkova buduća djelatnost na HTV-u ne bi bila vezana uz sport.</p>
<p>Prema kuloarskim pričama, najveći protivnik Blažičkova povratka na Prisavlje je glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, i to zbog njegova općelošeg stava o »prebjezima«. No i takav stav postaje upitan nakon povratka novinara Dragana Nikolića s RTL Televizije na HTV. Hoće li Nikolić biti iznimka koja potvrđuje pravilo ili će mu se uskoro pridružiti i Blažičko, vidjet ćemo.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Skupocjena i rijetka krzna polarnih lisica izmamila uzdahe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da se modna revija u četvrtak navečer u prepunoj dvorani hotela Dubrovnik održala negdje u inozemstvu, sigurno je da bi se na ulazu u dvoranu, ili makar u obližnjoj uličici, skupili mnogobrojni, glasni i ljutiti, zaštitari životinja – protivnici iskorištavanja životinjskih koža, koji bi razloge za svoj prosvjed pronašli u onome što neki drugi, pak, smatraju lijepim. </p>
<p>U organizaciji modne agencije Sandre Vranješ, reviju Krzna istoimene zagrebačke tvrtke nosile su poznate manekenke Antea Kodžoman, Darija Crnjaković, a posebna je gošća bila Jelena Veljača. </p>
<p>Stilist Neven Ciganović ovoga je puta, prema komentarima mnogih koji su ostali zadivljeni »otkvačenim« izgledom djevojaka, nadmašio samoga sebe, dajući krznima, bundama, kožnim jaknama i kaputima, s posebnim naglaskom na antilop-suknjice, prekrasnu pozadinu u obliku lijepih modela na kojima je svježina i mekoća prirodnih materijala potpuno došla do izražaja.</p>
<p>Bila je to kolekcija krzna i kože za ovogodišnju zimu, predstavljena novinarima i poslovnim partnerima, kojom je dominirala svijetla i bež boja bundi, dok su uzdahe ženskog dijela publike izazivala skupocjena i rijetka krzna polarnih lisica. Dominirale su smeđa, narančasta i svijetlozelena boja, osobito kod ženske antilop-kolekcije suknji i hlača. Za muški dio publike modna revija »otkrila« je tamnosmeđe kratke kožne jakne s visokim ovratnicima, u kojima – ako ih zna nositi – svaki muškarac može izgledati zavodljivo, osobito zbog toga što svoje eventualne nedostatke na licu može skriti krznenim ovratnikom.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Održan casting za »Zlatnu iglu Zagreba«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak je u Udruženju obrtnika grada Zagreba održana konferencija za novinare povodom 69. modne revije zagrebačkih obrtnika »Zlatna igla Zagreba« koja će se održati 7. studenoga u Kristalnoj dvorani Hotela Opera s početkom u 20 sati.</p>
<p>Ovogodišnju Zlatnu iglu, koja se ponovno održava pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, režirat će Krešimir Dolenčić, za koreografiju je zadužen Ivica Kovačević, a o stylingu brine Neven Ciganović. Producentica revije je Sandra Vranješ. Tom prigodom održan je i casting za odabir 40 manekenki koje će predstaviti kreacije 20 hrvatskih modnih salona. Predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivan Obad naglasio je da će se ovogodišnja Zlatna igla realizirati u suradnji s obrtnicima iz sekcija krojača, krznara, postolara, zlatara, cvjećara, frizera, kozmetičara, klobočara, kišobranara kao i drugih obrtnika koji sudjeluju u svijetu mode. »O ugledu i značaju ove obrtničke revije govori i činjenica da je sve veći interes obrtnika iz drugih županija i gradova Hrvatske«, naglasio je Obad.</p>
<p>Tradicionalno održavanje »zagrebačke obrtničke revije« ove godine bit će upotpunjeno i izložbom cvjećara i zlatara, koja će se održati također 7. studenog u 18 sati u dvorani Zrinjevac Hotela »Opera«.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Počinje borba za Brandovu ostavštinu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Samo dva mjeseca nakon smrti Marlona Branda, jednog od najvećih glumaca u povijesti sedme umjetnosti, počela je borba između brojnih pretendenata na barem djelić njegove ostavštine. O brojnim zahtjevima za dijelom ostavštine slavnog glumca novinare je u četvrtak izvijestio odvjetnik David Seeley te dodao da su u oporuci kao glavni nasljednici njegove imovine vrijedne 21,6 milijuna dolara navedeni članovi obitelji.</p>
<p>»U ovom su trenutku članovi obitelji ujedinjeni u naporima da sve prođe što bezbolnije u ovim teškim vremenima«, rekao je odvjetnik aludirajući na to da su se među potencijalnim nasljednicima pojavili i ljudi koji se mogu smatrati eventualnim Brandovim poznanicima.</p>
<p>Seeley je spomenuo da se među pet-šest potencijalnih nasljednika, koji su ga već obavijestili da namjeravaju ispuniti zahtjeve za nasljeđivanjem Brandove ostavštine, nalazi i mala privatna zrakoplovna tvrtka koja je na njegov tahićanski otok dovozila goste, kao i Joan Toni Petrone, dugogodišnja prijateljica i Brandova asistentica. Zrakoplovna tvrtke svoj zahtjev temelji na navodnom Brandovu dugu koji se stvarao od 1966. godine, a Petrone polaže pravo na dijamantno-platinasti prsten koji je navodno izgubila prije deset godina u Brandovu hollywoodskom domu.</p>
<p>»Međutim, očekujemo puno više zahtjeva od najavljenih«, rekao je hollywoodski producent Mike Medavoy, jedan od izvršitelja Brandove oporuke. U svojoj oporuci Brando je naveo desetero djece u dobi od 10 do 46 godina koji bi trebali dobiti dio nasljedstva, kao i isplatu mjesečnih rata svojim dvama prijateljima.</p>
<p>Kako je prenijela novinska agencija AFP početkom ovog tjedna, iako je preminuo prije dva mjeseca, njegov je pepeo, nakon obreda kojem su nazočili Brandovi prijatelji Michael Jackson, Jack Nicholson i Warren Beatty, tek nedavno razasut po njegovom kalifornijskom i tahićanskom imanju. Obred se održao u losangeleskom domu njegova prijatelja i producenta Mikea Medavoya.</p>
<p>Agencija je prenijela riječi Brandova sina Mikoa, koji je otkrio da je njegov otac u posljednjim mjesecima svog života najviše vremena provodio na ranču Neverlandu s Michaelom Jacksonom. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Forbes: Gates već 11 godina najbogatiji čovjek u SAD</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Jedanaestu godinu zaredom vlasnik Microsofta Bill Gates predvodi popis 400 najbogatijih ljudi u SAD-u, što ga svake godine objavljuje časopis Forbes. Neovisno o velikom padu Nasdaqa, na ovome popisu koji će Forbes objaviti 11. listopada, među prvih su 10 još tri osobe iz svijeta visoke tehnologije. Treći je Paul Allen, Gatesov nekadašnji partner pri osnivanju Microsofta, deveti je osnivač i predsjednik uprave Dell Inc. Michael Dell, a deseti Larry Ellison, suosnivač i izvršni direktor korporacije Oracle.</p>
<p>I mladi vlasnici tražilice Google, Sergey Brin i Larry Page, ove su se godine prvi put našli na popisu, na 43. mjestu, zahvaljujući puštanju u prodaju dionica tvrtke. Drugi je legendarni ulagač Warren Buffet, koji je od prošlog popisa bogatstvo s 41 milijarde dolara povećao na 46, što je najveće povećanje u zadnjih 12 mjeseci, dok je najveći gubitak, 800 milijuna dolara, pretrpio čelnik Amazon.Coma Jeff Bezos.</p>
<p>Ovogodišnji je popis rekordan po broju milijardera, kojih je čak 313 (78 posto), a ukupan imetak svih osoba s popisa veći je od tisuću milijardi dolara, prvi put nakon 2000 godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rođeno je »čudo od djeteta«</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Belgijanka Ouarda Touirat (32) u četvrtak je u bolnici u Bruxellesu rodila posve zdravu djevojčicu Tamaru. I sva bi radost, kao uostalom i inače kod rođenja novoga djeteta, ostala samo u krugu obitelji Touirat kad ne bi bilo činjenice da majci nedavno nije transplantirano tkivo jajnika. </p>
<p>Zato se danas, uz sretne roditelje, raduje i svjetska medicina jer je posrijedi doista golem uspjeh koji daje nadu brojnim mladim pacijenticama oboljelim od karcinoma čija je plodnost ugrožena zbog primanja kemoterapije i zračenja.</p>
<p>Mala Tamara teška je 3720 grama i posve je zdrava, a i majka Ouarda osjeća se dobro. Liječnici predvođeni prof. Jacquesom Donnezom, šefom Odjela ginekologije i andrologije pri Sveučilišnoj klinici Saint-Luc, izvadili su i zamrznuli tkivo jajnika pacijentice Touirat još 1997. kad joj je bilo 25 godina. Imala je, naime, rak – četvrti stupanj Hodgkinova limfoma – pa je morala biti podvrgnuta i kemoterapiji i zračenju. Takvi liječnički tretmani mogu pacijentu spasiti život, ali istodobno mogu i naškoditi plodnosti ili je posve uništiti.</p>
<p>Transplantacija tkiva Belgijankina jajnika napravljena je šest godina po završetku kemoterapije i zračenja, kad su liječnici utvrdili da tumora više nema. Četiri mjeseca nakon transplantacije kod pacijentice je opet uspostavljena funkcija jajnika. Tamara je začeta – prirodnim putem.</p>
<p> »Ovaj događaj bez presedana, vrhunac desetljeća istraživanja prof. Donneza i suradnika, donio je neizmjerno veselje roditeljima za koje ovo dijete predstavlja pravo čudo«, kažu u bolnici. (A.K.B.,H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Put u Europu jezične raznolikosti </p>
<p>Hrvatskoengleske (jezične) nakaze svakodnevno nam se cere u lice s uličnih natpisa i s novinskih stranica, odjekuju s radijskih i televizijskih etera, s političkih govornica. Zašto se ne čuje glas onih kojima je zadaća skrb o kulturi hrvatskoga jezika? Valja nam učiti strane jezike, pa i lijepi jezik Shakespearea i Rolling Stonesa, ali i voljeti svoj hrvatski</p>
<p>Drevna spoznaja o čovjeku koji vrijedi onoliko koliko jezikâ govori, nije izgubila na životnosti</p>
<p> – naprotiv, naše vrijeme dodalo joj je nova zrnca mudrosti. Učenjem jezikâ utiremo put prema različitim narodima i kulturama, otvaramo se prema Drugom i Drukčijem, a u tom upoznavanju s tuđim kućama bitka rastemo i kao pojedinci i kao zajednica, sposobni da odgovorimo izazovima sadašnjice. </p>
<p> Taj plemeniti napor premeće se u imperativ slijedom aktualnih globalizacijskih procesa. Naime, tsunami »jednoga i istoga« koji zapljuskuje današnje obale ugrožava jezičnu raznolikost i Staroga kontinenta. Engleski jezik postaje Molohom koji guta sve ostale, a pod prijetnjom lonca za taljenje nalaze se osobito jezici malih naroda. Na žalost, ni hrvatski jezik ne uspijeva se othrvati opsadama anglosaksonskih leksičkih legija. </p>
<p>Sa sviješću o jeziku – Coleridge bi rekao »arsenalu ljudskoga duha u kojem su i trofeji prošlosti i oružje budućih pobjeda«, Vijeće Europe je zajedno s Europskom unijom godine 2001., koja je bila proglašena Europskom godinom jezikâ, odredilo 26. rujna Europskim danom jezikâ. Tada se diljem Europe održavaju svečanosti kojima se slavi jezična raznolikost i promiče učenje jezikâ. Pri tomu se neprestance podsjeća da »učiti jezik može svatko, bez obzira na dob i obrazovanje« i naglašava koliko je važno da na europskome jezičnom polju cvjeta tisuće cvijetova. </p>
<p>Raznolikost koju zaziva ujedinjena Europa, naravno, moguće je održavati čuvanjem nacionalnih jezika i idioma, koji će u sveprisutnom prožimanju različitih kultura, u civilizacijskim dodirima koji oblikuju duh vremena, zadržati vlastiti identitet. Njegovanjem tih pojedinačnih, autohtonih vrijednosti, neponovljivosti kao humusu bogatstva razlike, Europa postaje čuvaricom vlastite uljudbe. </p>
<p>Što čini Hrvatska? Ako i potiče učenje stranih jezika, o vlastitome ne skrbi. Jezični nemar dosegnuo je alarmantne razmjere. Mnogi upozoravaju da nam se materinski jezik pretvara u kentaurski, ponajprije zbog nekritičkoga preuzimanja engleskoga leksika, koje poprima groteskne oblike. Hrvatskoengleske (jezične) nakaze svakodnevno nam se cere u lice s uličnih natpisa i s novinskih stranica, odjekuju s radijskih i televizijskih etera, s političkih govornica ... Zašto se ne čuje glas onih kojima je zadaća briga o kulturi hrvatskoga jezika?</p>
<p> U žuđenu Europu stiže se i stazom višejezičnosti. Valja nam učiti strane jezike, pa i lijepi jezik Shakespearea i Rolling Stonesa, ali i voljeti svoj hrvatski. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jezik u španjolskoj čizmi </p>
<p>U Jugoslaviji smo bili nezadovoljni položajem hrvatskoga, posebno što se poprijeko gledalo njegovo ime, ali je hrvatski preživio u dostojanstvu. Sve vladajuće garniture samostalne Hrvatske natječu se u nebrizi za hrvatski jezik, osim, dakako, na riječima</p>
<p>Svake godine na određeni dan Europa (preko svojih alternativnih i nealternativnih organizacija) lije krokodilske suze što toliko i toliko desetaka malih jezika, svake godine, nestaje s lica zemlje, a istodobno sladostrasno navješćuje kako će za tristo godina od sadašnjih više tisuća jezika u uporabi u svijetu ostati samo tri: kineski, španjolski i engleski. Sila Boga ne moli! </p>
<p>Hrvatska, antišambrirajući za ulazak u Europu, uredno se i s usiljenim smiješkom odobravanja pridružuje tomu koru: Em smo Horvati! Em smo Europljani! No, kao što je pokojna Jugoslavija, ne trepnuvši okom (i ne pustivši suzu), gledala kako u Hrvatskoj u smrtnom hropcu dogorijevaju idiomi koji su sastavni dio hrvatske povijesti i njezina identiteta, ni Hrvatska danas ne čini ništa drugo. Jednako tako Europa, žaleći s pravom što je prije pola godine u brazilskoj prašumi izumro jezik kojim je prije pet godina govorilo 20 ljudi, rezignirano gleda kako veliki kulturni jezici koji su stvorili ono što se zove europska uljudba (njemački, francuski, talijanski...) bivaju potiskivani s međunarodne scene za vrata gostionice i u zapećke ne bi li oslobodili mjesto jednomu i jedinomu velikomu dostojnomu i izabranomu jeziku sadašnjih i budućih nadljudi.</p>
<p> U Jugoslaviji smo bili nezadovoljni položajem hrvatskoga, posebno što se poprijeko gledalo njegovo ime, ali je hrvatski preživio u dostojanstvu. Sve vladajuće garniture samostalne Hrvatske natječu se u nebrizi za hrvatski jezik, osim, dakako, na riječima. Institut za hrvatski jezik, kao središnja ustanova za istraživanje jezika, još je uvijek podstanar u skučenu prostoru, a sve stranke i strančice namirene su reprezentativnim prostorom koji plaćaju htjeli nehtjeli hrvatski porezni obveznici.</p>
<p> Hrvatskoga imena ima i previše (hrvatska pretvorba, hrvatska korupcija, hrvatsko bacanje radnika na ulicu, hrvatsko basnoslovno plaćanje menadžera koji će sigurno poduzeće dovesti u stečaj, hrvatsko rušenje tisuća nelegalnih kuća izgrađenih uz dopuštenje nekoga iz vlasti itd.), ali se racionalno vođenje hrvatske jezične politike zamjenjuje prijedlozima za osnivanje državnoga ureda za jezik, za kažnjavanje jezičnih pogrješaka, poticanjem da svatko tko se sjeti izmišlja »što hrvatskije« riječi i konstrukcije (tako da ni rođena majka hrvatski kadšto ne može prepoznati).</p>
<p> Financijski i kratkoročno to se doima daleko isplativije nego sustavno, stručno, svakodnevno i dugoročno središnje dogovorno njegovanje jezika kroz školu, medije i sve javne djelatnosti. Uostalom, baš su nezahvalan narod ti Hrvati: htjeli bi se osjećati u svojem jeziku kao riba u vodi, a grah im je pao da im jezik bude španjolska čizma.</p>
<p> Ajte, molim vas! Kakva nam još jezična politika i rad na jeziku treba kada nam ju kroji hrvatski »Kleine Zeitung«, ton jezičnomu razvoju daju DC ROM-ovi i DVD-i u slobodnoj prodaji, prevedeni na slovenačko-hrvatsko-bosansko-srbijansko-torlačko-makedonsko-bugarski jezik (i sam Nikola Pašić na tom bi jeziku pozavidio, u njegovim rješenjima mašta ga nije poslužila), a vrhovnu normu nude nadahnuti tekstovi gospođe Florence Hartmann, nezaobilazno redoviti na HTV-u.</p>
<p>August Kovačec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Pasji život« na argentinski način</p>
<p>Pred kraj festivala prikazano još nekoliko zanimljivih filmova, među kojima se ističu argentinsko-španjolski »Pas Bombon« i iransko-irački »Kornjače mogu letjeti« / Rade Šerbedžija gost festivala </p>
<p>DONOSTIA</p>
<p> – SAN SEBASTIAN (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) – Festivalska događanja u središtu privlačna baskijskoga grada na Atlantskom oceanu bliže se kraju, a sve je očitije da je umjetnost ustupila mjesto političkim interesima, smicalicama ili namjerama ove ili one vrste, bilo da manipuliraju, napadaju ili sudjeluju, spretno ili besmisleno, namjerno ili spontano u takvim »porukama«. To teže će biti članovima žirija da odluče o nagradama jer što god oni napravili, njihove odluke će biti dvostruko vrednovane i komentirane. </p>
<p>U službenom programu za nagrade prikazana su dva zanimljiva filma, među njima »Pas Bombon« Carlosa Sorina, u argentinsko–španjolskoj koprodukciji. To je miran, pomalo usporen, ali sjajno napravljen film o životu malog čovjeka i njegovim nevoljama nakon što je otpušten poslije 28 godina rada na benzinskoj crpki. Dobroćudan i naivan, on je uvijek spreman pomoći drugima iako na taj način najviše odmaže samomu sebi. Tako stjecajem okolnosti dobiva na dar velikog bijelog psa, jednoga od najboljih predstavnika svoje pasmine. I tako započinje za njega sasvim nov život osobe koja se pojavljuje na natjecanjima za pse i druži s trenerima i uzgajivačima pasa različitih vrsta.</p>
<p>Mogli bismo reći da je taj film argentinska inačica »pasjeg života«. I dok je istoimeni meksički film na mučan, grub i mračan način opisivao ne samo pse nego i ljude okolo njih, ovaj Sorinov odnos prema psima i ljudima mnogo je blaži, nježniji, ali ne manje uvjerljiva slika stanja, ovoga puta u argentinskom društvu, oslikana s jednoga drugog autorskog obzora.</p>
<p>Radnja iransko-iračkog film »Kornjače mogu letjeti« Bahmana Ghobadija smještena je u selu na granici Irana i Turske gdje stanovnici pokušavaju postaviti satelitsku antenu kako bi putem televizijskih vijesti bili upoznati s događanjima oko američkoga napada na Irak. Među njima je i dječak koji se sestrom i njezinim djetetom stiže iz sasvim drugog sela svjestan koliko je rat sve bliže i bliže, i ne samo na televizijskim ekranima… </p>
<p>U programu Zabaltegi prikazan je film »Groznica« Carla Nera, sina Vanesse Redgrave i Franka Nera, koji se također djelomično bavi ratom.U filmu glumi Rade Šerbedžija, a dijelom sudjeluju i članovi hrvatske filmske ekipe s Igorom Nolom kao izvršnim producentom. </p>
<p>U istom popratnom programu prikazan je i brazilski film »Dnevnik motociklista« Waltera Sallesa iz mladenačkih godina Ernesta Guevare koji je 1952. kao 23 godišnji student medicine sa svojim prijateljem Albertom Granadom krenuo na put Južnom Amerikom, koju su prolazili na motoru, upoznavajući se s nepogodama i mukama, ljepotama i strastima toga kontinenta, koji će poslije biti obilježen njegovim političkim ambicijama i aktivnošću, kada kao »Che« Guevara postaje pojam otpora.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Kiklop« vraća ugled knjizi </p>
<p>PULA</p>
<p> – Sa(n)jam knjige u Istri utemeljio je novu nagradu nazvanu po Marinkovićevu romanu »Kiklop«, koja će se dodjeljivati u dvanaest kategorija za postignuća u novijoj knjižnoj produkciji u Hrvatskoj, najavila je u petak u knjižari Castropola u Puli, Magdalena Vodopija, direktorica Sa(n)jma knjige u Istri. Na čelu Upravnog odbora nagrade »Kiklop« je Zdenko Ljevak, a nagrada će prvi put biti dodijeljena na ovogodišnjem 10. sa(n)jmu knjige u Istri, koji se održava od 2. do 12. prosinca u Puli.</p>
<p>– Godišnjom knjižnom nagradom »Kiklop« Sajam želi pridonijeti revalorizaciji nakladništva i vraćanju digniteta struke, te postavljanju stručnih kriterija u vrednovanju rada na knjizi. Nagradom »Kiklop« struka u Hrvatskoj dobiva priliku izabrati najbolje među sobom, izjavila je Magdalena Vodopija.</p>
<p>U Upravnom odboru za nagradu »Kiklop« uz predsjednika Zdenka Ljevaka sjede Mario Bošnjak, tajnik Hrvatskoga novinarskog društva, mali nakladnik, Nataša Petrinjak, urednica kataloga i web stranice uz nagradu, Krešimir Pintarić, pisac i novinar te, Zoran Simić, organizator na pulskome sajmu knjiga, i Magdalena Vodopija.</p>
<p> To nije prva takva nagrada u Hrvatskoj, ali je jedinstvena jer se nagrađuju gotovo svi koji sudjeluju u stvaranju knjige, od urednika do prevoditelja. Nakladništvo u Hrvatskoj je u teškoj situaciji i uglavnom je usitnjeno na obiteljske djelatnosti. Dodjelom nagrade »Kiklop« želi se postići da se u knjigu više ulaže.</p>
<p>Za prvu dodjelu nagrade »Kiklop« mogu se natjecati samo izdanja objaevljena u Hrvatskoj od 1. listopada 2003. do 1. listopada 2004. godine. Nakladnici prijavljuju izdanja za sve kategorije temeljem oglasa koji će 30. rujna biti objavljen na dvama web portalima: www.htnet.hr i www.sanjamknjige.hr. Temeljem podataka o prodanosti i čitanosti naslova u Hrvatskoj dodijelit će se »Kiklop« za hit godine, a ostale kategorije za nagradu jesu urednik ili urednica godine, biblioteka, prozno djelo, debitantska knjiga, pjesnička zbirka, knjiga eseja, publicistička knjiga, dječja knjiga, knjiga inozemnog autora, prijevod i oblikovanje knjige. Uz to Upravni odbor može dodijeliti »Kiklopa« istaknutim pojedincima za izvanredan doprinos hrvatskom nakladništvu. </p>
<p>Prijave za nagradu traju od 1. do 15. listopada. Pravo na glas tko će dobiti »Kiklopa« imaju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske, Društvo hrvatskih književnika, Društvo pisaca Hrvatske, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Hrvatsko knjižničarsko društvo te razredi HAZU-a za književnost i društvene znanosti. Proglašenje dobitnika bit će 8. prosinca na Sa(n)jmu knjige u Istri, a laureati će dobiti povelju i skulpturu Josipa Diminića. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Veliko zanimanje za perzijsku umjetnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Muzeju Mimara po planu teku pripreme za otvorenje velike izložbe »7000 godina perzijske umjetnosti«, izjavio je ravnatelj tog muzeja Tugomir Lukšić, podsjetivši da će izložba biti otvorena 29. rujna. Lukšić drži da hrvatska javnost s velikim zanimanjem očekuje otvorenje te značajne izložbe iz fundusa Iranskog narodnog muzeja u Teheranu, koja obuhvaća 176 antologijskih izložaka i iznimno je važna za upoznavanje perzijske civilizacije, kao i umjetničke proizvodnje tog dijela svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Povijesne granice Hrvatskoga Kraljevstva</p>
<p>BEČ</p>
<p> – »Povijesne granice Hrvatskoga Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima od 1606. do 1791. godine« naslov je izložbe koju je u četvrtak u večer u Austrijskome državnom arhivu u Beču otvorila pomoćnica ministra kulture RH Goranka Horjan. »Izložba je prvi veliki korak suradnje dvaju arhiva koju će slijediti i drugi projekti«, rekao je direktor Austrijskoga državnog arhiva Lorenz Mikoletzky. Izložbu su organizirali Veleposlanstvo RH u Beču, Austrijski državni arhiv, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest i Hrvatski znanstveni institut u Beču. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Restaurirane skulpture u Tvrđi</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U dvorištu Rektorata osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u petak je svečano obilježen završetak konzervatorsko-restauratorskih radova na originalnim skulpturama. Riječ je o kipovima Bogorodice te svetih Ivana Nepomuka, Josipa i Katarine s osječkog Zavjetnog pila Presvetog Trojstva na prostoru Tvrđe. Tom prilikom ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder istaknuo da je sačuvan izvorni izgled spomenika. Ministarstvo kulture izdvojilo je 460.000 kuna za ovaj projekt, koji obuhvaća i izradu kopija četiriju kipova. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduku treba Štimčev autoritet </p>
<p>»Otkad je Štimac najavio povlačenje prije mjesec i pol dana, nakon ispadanja iz europskih natjecanja od irskog Shelbournea, u upravi nismo raspravljali o njegovu položaju. To smo uradili u četvrtak navečer i smatramo da Štimac nije jedini krivac te da i nema pravih razloga za njegovo pasiviziranje. Pozvali smo ga, a idućeg ćemo tjedna precizirati hoće li ostati član uprave zadužen za struku ili će se profesionalizirati«, kazao je predsjednik Branko Grgić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk u Varaždinu protiv Varteksa traži pobjedu uzleta, a dah optimizma u ovim je kriznim trenucima na Poljudu povratak Igora Štimca. Uprava kluba nije prihvatila njegovu ostavku i tražila je da se nanovo prihvati posla te pomogne treneru Blažu Sliškoviću i njegovu suradniku Miši Krstičeviću u vraćanju momčadi na pobjednički kolosijek. Predsjednik Branko Grgić je istaknuo: </p>
<p>– Otkad je Štimac najavio povlačenje prije mjesec i pol dana, nakon ispadanja iz europskih natjecanja od irskog Shelbournea, u upravi nismo raspravljali o njegovu položaju. To smo uradili u četvrtak navečer i smatramo da Štimac nije jedini krivac te da i nema pravih razloga za njegovo pasiviziranje. Pozvali smo ga, a idućeg ćemo tjedna precizirati hoće li ostati član uprave zadužen za struku ili će se profesionalizirati. Bitno je da Štimac pomogne Krstičeviću kad je Slišković zauzet izborničkim obvezama prema BiH savezu. </p>
<p>U ovoj krizi igre i rezultata Hajduku je potreban Štimčev autoritet, kako prema svlačionici, tako i prema nogometnim institucijama. Sigurno je također da dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić više neće morati jurišati samo prema svojim prvotimcima, već je dobio protivnika koji mu je prošle sezone zagorčao život. </p>
<p>Štimac se razveselio pozivu s Poljuda, iako nikad i nije bio izoliran iz svakodnevnog života Hajduka. No, sad će upregnuti snage, svojim autoriteom pomoći klupskim čelnicima u stabiliziranju upravljanja te pokušati sa Sliškovićem izvući ovu polusezonu. Kratkoročni zadaci su sljedeći: približiti se vrhu, biti ukorak s Dinamom i u hodu napraviti selekciju momčadi da bi se na proljeće moglo jurišati po trofeje. </p>
<p>– Imponira mi novi poziv čelnika, pogotovo predsjednika Branka Grgića. Bitno je do kraja jesenskog dijela skupiti što više bodova i homogenizirati se za proljeće. Čeka nas mnogo posla, a podvući ćemo crtu između navijača koji podržavaju Hajduk i onih kojima je jedini cilj destabilizirati klub, rekao je Štimac. Tako Hajduk kompletiran kreće po tri boda u Varaždinu, svjestan da ga tamo čeka spremni Varteks, koji će jurišati na pogon zdravog i motiviranog Blaževića. Prema tome, u »baroknom gradu« može se očekivati žestoka utakmica, a Slišković kaže: </p>
<p>– Nadam se da je došlo vrijeme za jednu našu pravu pobjedu. To je ono što, prema mom mišljenju, treba ovoj momčadi. Gdje god kao trener dođem trebaju proći tri-četiri utakmice da stvari krenu nabolje. Prema tome, Varaždin bi mogao biti prijelomnica. Treba proći određeno razdoblje da igrači shvate što se od njih traži, a dobar rezultat nam je nasušno potreban. Kriza igre i rezultata traje predugo za Hajduk i svi smo pomalo živčani zbog toga. Pogledao sam videozapise Varteksovih utakmica, igra dobro i očekujem tvrdu utakmicu. Ponavljam, samo uspjesima možemo dobiti mir za rad. Što se sastava tiče, najveći su problem ozljede napadača (Bušić, Lovrek, Mešić) te Rukavine, pa je za očekivati da će u sustavu 4-2-3-1 priliku dobiti sljedeći igrači: Kale - Miladin, Vejić, Neretljak, Đolonga - Pralija, Ćaćić - Blatnjak, Grgurović, Bartulović - Turković. </p>
<p>– Zadovoljan sam voljom igrača, njihovim zalaganjem na treninzima i utakmicama. Osjećam se da žele izaći iz krize. Što se tiče mojih odlazaka iz Splita, ispalo je malo nezgodno s ovim seminarom u Švedskoj, ali nisam ga mogao izbjeći. Ipak, tu je Krstičević, on dobro što mu je raditi i ima sve ovlasti. U kontaktu smo, sad je tu, na moju radost, i Štimac i mislim da ne bi trebalo biti problema, istaknuo je trener Slišković te najavio da će idući tjedan odvesti hajdukovce na pripreme, vjerojatno u Međugorje, gdje će trenirati sve do prvenstvene utakmice s Rijekom. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Gračan mijenja obrambeni red</p>
<p>»Momčad Međimurja ovog je tjedna izbacila Inter iz kupa. Ne vjerujem da je to bio rezultat nekoga posebnog Interova opuštanja«, kaže Dinamov trener Nenad Gračan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Povratak Eduarda da Silve i pretumbacija obrambenog reda. Ovo su noviteti koje je Dinamov trener Nenad Gračan pripremio za subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Međimurja u Maksimiru (18 sati), koja će »plavima« ujedno poslužiti i kao uvertira za skorašnji okršaj u Švedskoj.</p>
<p> U četvrtak, 30. rujna, dakle pet dana nakon dvoboja protiv Čakovčana, Dinamovi će nogometaši krenuti put švedskog Borĺsa, gdje će u uzvratnom dvoboju 1. kola Kupa Uefe protiv Elfsborga braniti prednost od 2-0. A upravo je priprema za Šveđane odredila i izgled maksimirskog sastava za subotnji dvoboj protiv Međimurja. U obrambenome redu, tako, neće biti dosad standardnog zadnjeg braniča Andre Mijatovića, koji će propustiti gostovanje u Švedskoj uslijed isključenja zarađenog u prvom dvoboju. Iako sam Gračan ne želi otkrivati sastav, čini se da je iz konkurencije privremeno ispao i desni stoper Vedran Ješe. Njegovu bi ulogu trebao pokriti Dalibor Poldrugač, dok će na Mijatovićevo mjesto u centralnom dijelu obrambenog zida zasigurno preuzeti Mario Lučić. Preostali član obrambenog trojca, lijevi stoper Damir Milinović, zasad je »neokrznut«.</p>
<p> – Svatko od njih mora shvatiti da je bitan i važan, mora znati da je tu čak i ako ne igra. Ješe? Još uvijek se privikava na novu sredinu i igrače, pa se i događaju neke greške. Vjerujem da će to brzo popraviti. Poldrugač ima potrebnu dozu agresivnosti, zna igrati i svakako može koristiti. Uglavnom, u rasporedu ništa nećemo mijenjati. Igrat ćemo s trojicom igrača u obrani, ali bez klasičnoga libera. Najbitnije je da protiv Međimurja budemo agresivni, pogotovo prema naprijed. Moramo pritiskati njihovu zadnju liniju, naglasio je Gračan.</p>
<p> U sastav se vraća napadač Eduardo da Silva, koji je napokon sanirao ozljedu zadobivenu na nedavnom derbiju protiv Hajduka kad mu je splitski branič Vejić kramponima zarezao potkoljenicu sve do kosti.</p>
<p> – Eduardo je svakako u kombinaciji, no još ćemo vidjeti kako će se sve odvijati. Bitno nam je da nastupi, s obzirom na to da je imao određenu stanku i da nas u četvrtak čeka vrlo bitna utakmica. Hoće li baš zaigrati od prve minute, još ne znamo. Mislim da bi bilo bolje da nastupi od samoga starta. Rana je zacijelila i sad je samo ostalo pitanje psihe.</p>
<p> A što je s Međimurjem? Novi prvoligaš trenutačno lebdi na krilima nadahnutog splitskog napadača Ivice Žuljevića, a ovaj su tjedan iz kupa izbacili - vodeću momčad hrvatskog prvenstva, zaprešićki Inter.</p>
<p> – Ne vjerujem da je to bio rezultat nekoga posebnog Interova opuštanja. U sastavu Međimurja se nalazi nekoliko vrlo zanimljivih igrača, ali kažem, moramo igrati agresivno, uz puno trke, moramo pritisnuti njihov obrambeni red i u tom slučaju ne bi smjelo biti problema. Sve momčadi u Maksimir dolaze psihološki rasterećene, pa u tom smislu očekujem i određeni rizik u igri protivnika.</p>
<p> Nakon ogleda protiv Međimurja i Elfsborga, maksimirske nogometaše još očekuje gostovanje kod Kamen Ingrada u Velikoj nakon čega slijedi dvotjedna prvenstvena stanka.</p>
<p> – Za vrijeme pauze ćemo se još malo osvježiti za ono što nas čeka do kraja jesenskog dijela sezone. Zasad ne mogu reći hoćemo li odraditi kakve mini pripreme, možda bi bilo dobro da odemo nekamo.</p>
<p> Elfsborg je, pak, u posljednjoj prvenstvenoj utakmici pobijedio Göteborg sa 1-0 pogotkom Karlssona u 44. minuti popevši se tako na sedmo mjesto.</p>
<p> – I u Zagrebu smo vidjeli da su organizirana i kompaktna momčad koja protivniku može stvoriti probleme. Baš zato nam je potrebna pobjeda protiv Međimurja, u psihološkom bi nam smislu puno značila, zaključio je Gračan. </p>
<p>U subotu će protiv Čakovčana od prve minute najvjerojatnije istrčati: Vasilj – Poldrugač, Lučić, Milinović – Bošnjak, Agić, Mujčin, Pranjić; Kranjčar – Eduardo, Karić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bogdan: Poraz u kupu ima i dobrih strana </p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Prvi značajniji poraz u sezoni nije baš narušio ozračje u Interu, čiji nogometaši u srijedu nisu uspjeli izboriti prolaz u osminu finala nogometnoga Hrvatskoga kupa. Zanimljivo, Zaprešićani su se i prošle sezone oprostili od kupa u prvoj utakmici (izbacio ih je Mosor), a sudeći po postavi koju je Srećko Bogdan izveo protiv Međimurja dojma smo da u Novakovoj ulici ne drže previše do ovog natjecanja. </p>
<p>Ne nezasluženo, prilike je dobilo pet-šest igrača koji su trenutačno daleko od prve postave, a najzahvalniji igrači (Piškor, Modrić, Poljak...) ili uopće nisu nastupili ili su dobili znatno manju minutažu. Treneru »žuto-plavih« kup je zapravo poslužio kao provjera novih kombinacija uoči derbija prvenstva u subotu na Kantridi protiv Rijeke (18.30 sati). Bogdanove će se kalkulacije u kupu isplatiti samo u slučaju uspjeha protiv druge momčadi prvenstva, odnosno remija ili pobjede. Prema riječima trenera, poraz u kupu ima i svojih dobrih strana. </p>
<p>– Protiv Međimurja sam želio isprobati igrače koji nisu previše igrali i mogu reći da su mi se svi nametnuli, posebno Gondžić, Ćale i Dujmović. Štoviše, Dujmović je na temelju dobre igre u srijedu zaslužio mjesto u prvoj postavi u subotu, rekao nam je Bogdan te se osvrnuo na ispadanje iz kupa: </p>
<p>– Željeli smo proći dalje, ali ne shvaćamo taj poraz kao tragediju, sad se potpuno okrećemo prvenstvu. </p>
<p>Budući da Srđan Pecelj nema pravo nastupa zbog tri žuta kartona, Interova će ponovno poprimiti novi oblik. Na mjesto stopera još će jednom uskočiti Skulić, kojem će asistirati Čorluka, a Vidaku je namijenjena uloga čistača. Već spomenuti Dujmović ordinirat će na poziciji zadnjeg veznog. </p>
<p>Kao i svaki put dosad, prvenstveni je cilj Intera, koji iz kola u kolo gotovo papagajski ponavlja Bogdan, ne izgubiti. Riječani za Zaprešićane nisu nepoznanica, špijuni su ih pratili protiv Zadra te Rudeša u srijedu. </p>
<p>Najveću prijetnju u momčadi s Kantride Interov trener vidi u Ercegu, Butiću i Katuliću, koji je lani branio »žuto-plavu« boju. </p>
<p>U svakom slučaju, sraz dva »hita prvenstva« na Kantridi trebao bi opravdati epitet derbija, a što se Intera tiče, bit će zanimljivo vidjeti kako će se momčad ponijeti nakon ispadanja iz kupa. </p>
<p>Sastav Intera: Horvat – Vidak; Skulić, Čorluka – Dujmović; Ceraj, Modrić, Poljak, Krznar – Piškor, Gulić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Varaždinci žele pobijediti ranjenog lava </p>
<p>»U psihološkom je smislu ova utakmica za našu momčad presudna. U takvim okršajima igrači saznaju mogu li se suprotstaviti velikim momčadima ili ne. Pobjedom nad Hajdukom potvrdili bismo ambicije i pokazali da možemo, a igrači bi postali svjesni svojih mogućnosti koje im se otvaraju u prvenstvu«, kaže Ćiro Blažević</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varteks će u subotu na svom stadionu igrati protiv Hajduka. Utakmice protiv Splićana uvijek su u Varaždinu pobuđivale dodatno zanimanje, a tako je i sada, iako su »bijeli« opterećeni raznim problemima. S druge strane, povratak trenera Miroslava Blaževića na klupu, dobra igra i uvjerljiva pobjeda u kupu unijeli su u redove Varaždinaca dodatni optimizam. </p>
<p>U Varteksu nisu ništa prepustili slučaju, pa su angažiranom i efikasnom igrom u srijedu u Donjim Andrijevcima svladali domaćeg trećeligaša Tomislava (6-1) i očekivano se plasirali u osminu finala Hrvatskoga kupa. Bila je to odlična priprema za subotnji okršaj pa unatoč respektu prema Hajduku Blažević suparniku ne daje mnogo izgleda: </p>
<p>– Nije mi drago što su u posljednjim utakmicama pokazali nešto što nije adekvatno njihovim objektivnim kapacitetima. Imaju kvalitetne i afirmirane igrače. Bit će to velika borba, a Hajduk će sigurno izvaditi i posljednju rezervu kako bi u Varaždinu ostao neporažen. To bi značilo njihovo »uskrsnuće«, ali im ipak ne dajem mnogo izgleda. Hajduk je u lošem psihološkom stanju, što se očitovalo u srijedu, ali dovoljan je samo jedan pogodak, samo jedna briljantna akcija pa da se vrate, jer ne mogu zaboraviti igrati. </p>
<p>U posljednja dva varaždinska nadmetanja Hajduk nije uspio pobijediti Varaždince. Sad se koprca u problemima i ima teškoća s trećeligašima, no u Varaždinu su svjesni da je u subotu sasvim nova utakmica pa Blažević poručuje: </p>
<p>– Sve je to razlog više za njihovu mobilizaciju, ali i mi smo u delikatnoj situaciji. U psihološkom je smislu ova utakmica za našu momčad presudna. U takvim okršajima igrači saznaju mogu li se suprotstaviti velikim momčadima ili ne. Pobjedom nad Hajdukom potvrdili bismo ambicije i pokazali da možemo, a igrači bi postali svjesni svojih mogućnosti koje im se otvaraju u prvenstvu. </p>
<p>U Donjim Andrijevcima Blažević i Dalić isprobali su nekoliko novih igrača, a na posebnom je testu bila obrana, koja je ove sezone najslabiji dio momčadi. Protiv trećeligaša je dobro funkcionirala, ali se još ne zna hoće li Ipša i Pokrivač ući u sastav protiv Hajduka. Sve raduje povratak kapetana Nikole Šafarića, koji je zbog ozljede butnog mišića izostao s posljednja dva susreta. Probleme s skočnim zglobom imaju Vukman i Ramadani, Kristića muči butni mišić, a vratar Rumbak, koji je imao virozu, u srijedu još nije mogao trenirati, no možda će biti u kadru za subotu. </p>
<p>Zlatko Dalić, sportski direktor kluba i desna Blaževićeva ruka, igrao je u Hajduku pa mu je poznat splitski mentalitet. Upitali smo ga kako će Varteks igrati protiv Hajduka: </p>
<p>– Napadački, kao i uvijek, jer drukčije ne znamo. Želimo pobjedu, ali moramo biti vrlo oprezni. Naime, Hajduk je sad najopasniji, kao ranjeni lav. Jedino ih pobjeda može izvući iz problema. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska nadomak elitnom razredu </p>
<p>»Jako sam zadovoljan, bolje ne može. Obojica su igrali sa srcem od početka do kraja. U dvorani odigraš dva poena krivo i ode sve na krivu stranu. S dva boda se ne prolazi, trebamo se sto posto koncentrirati i riješiti sve u subotu«, ustvrdio je hrvatski izbornik Nikola Pilić nakon što su Ivan Ljubičić i Mario Ančić lakoćom svladali svoje suparnike</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Hrvatska teniska reprezentacija uvjerljivo je krenula prema svojem cilju – ostanku u Svjetskoj skupini Davisovog kupa. Nakon prvoga dana Hrvatska protiv Belgije vodi sa 2-0, pa se uoči subotnjeg dvoboja parova može sa sigurnošću ustvrditi - samo čudo može spriječiti pobjedu hrvatskih »topnika«. Ivan Ljubičić je sa 7-6 (6), 7-5, 6-4 nadigrao Gilesa Elseneera, dok je Mario Ančić sa 6-3, 7-6 (2), 6-1 pobijedio Oliviera Rochusa. </p>
<p>– Jako sam zadovoljan, bolje ne može. Obojica su igrali sa srcem od početka do kraja. Ali s dva boda se ne prolazi, trebamo se sto posto koncentrirati i riješiti sve u subotu, ustvrdio je hrvatski izbornik Pilić.</p>
<p>Premda je Elseneer duže od očekivanog (2 sata i 40 minuta) odolijevao Ljubičićevom «atomskom» tenisu, na kraju je ipak ostao praznih ruku unatoč dobrom umjetničkom dojmu kojeg je ostavio. Hrvatski «topnik» je u prvom i drugom setu spašavao set-lopte, nakon čega nije napravio krivi korak u trećem setu. Ozljeda očito nije ostavila nikakvog traga na igru Ivana Ljubičića. Iako je u petak igrao prvi meč nakon US Opena, iako je s druge strane stajao raspoloženi suparnik, čiji plasman na ATP »ulaznoj« listi (103.) ne odgovara njegovoj kvaliteti, Ljubičić je ponudio svoje ponajbolje izdanje za vodstvo hrvatske teniske reprezentacije. Pritom je iskazao odlike prvog reprezentativnog reketa - svaki put kad je trebalo Ljubičić je pogađao neobranjivo. Nekoliko sjajnih reterena u devetom gemu kad je Elseneer servirao za prvi set, servis «winner» kod 6-5 vodstva Elseneera u «tie-breaku» prvog seta, as na set-loptu kod 5-4 vodstva 26-godišnjeg Belgijanca u drugom setu.</p>
<p>– Giles je bio žilav. Ovo je jedan od mojih boljih mečeva u Davis kupu. Bilo bi sve drugačije da je on dobio prvi set. I sreća je da sam odmah vratio »break« u drugom setu. To što je 100. tenisač svijeta ne znači da je loš. Sveukupno, zadovoljan sam, uvijek dobijem inspiraciju pred domaćom publikom, šteta što nemam više prilika, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Mario Ančić je bio u pravu kada je rekao kako Olivier Rochus nema šanse ponoviti igru s US Opena, kada je pobijedio Super Marija u prvome kolu. Mladi Splićanin nije dugo čekao priliku za uzvrat, a u riječkoj dvorani Mladosti na Trsatu je pokazao pravi odnos snaga. Jednako tako, i Ljubičić nije lagao kad je rekao kako Ančića na ovoj podlozi malo tko može pobijediti. Najbolje je to Ančić pokazao s 30 aseva u tri seta. Nikad više. Kao što je prije tri tjedna Rochus »nabio« Ančića, tako je 20-godišnji Splićanin održao lekciju »džepnom« tenisaču.</p>
<p>– Odigrao sam solidno, kontrolirao sam situaciju od početka, osim jednog gema u drugom setu kada se nakratko vratio. No, nema opuštanja, treba sve riješiti u subotu, rekao je Ančić.</p>
<p>• Rezultati: HRVATSKA – Belgija 2-0 (Ljubičić – Elseneer 7-6 (6), 7-5, 6-4, Ančić – O. Rochus 6-3, 7-6 (2), 6-1). </p>
<p>• Polufinale Svjetske skupine, Alicante: Španjolska – Francuska 0-1 (Moya – Mathieu 3-6, 6-3, 6-2, 3-6, 3-6; Ferrero – Santoro 6-3, 6-1, 1-6, 3-3 - prekid zbog mraka).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U subotu igram pred 18.000 gledatelja </p>
<p>»U Flensburgu igramo pred punom dvoranom, oko šest i pol tisuća, u Kielu nas gleda i do deset tisuća... Slično kao doma u Ledenoj dvorani, ali tu se nijedna atmosfera ne može mjeriti s onom u Ledenoj, to je posebno«, kaže Lacković uoči derbija s Gummersbachom u Kölnu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometni se reprezentativac Blaženko Lacković u petak javio iz vlaka. Sa svojom momčadi Flensburgom putovao je u Köln, gdje će u subotu igrati utakmicu 4. kola njemačkog prvenstva protiv Gummersbacha. Kako je Flensburg drugoplasirana, a Gummersbach četvrtoplasirana momčad lige, bit će to derbi kola. </p>
<p>– I to kakav derbi, Gummersbach je okupio jaku momčad, prave igračine. Siguran sam da će biti vrlo zanimljiva utakmica, teška, vjerojatno ćemo igrati gol za gol. Jasno da se nadam da ćemo pobijediti. Uostalom, igrat ćemo u kölnskoj areni, u kojoj će biti oko 18 tisuća gledatelja. </p>
<p>• Hoćete li igrati?</p>
<p>– Hoću, samo je pitanje koliko, nisam najspremniji. Koljeno mi je bolje nego u Ateni barem 60 posto. No, još ga osjećam, ima još malo vode, malo boli. Ali, dobro je i ovo, samo da ne bude lošije. </p>
<p>Ovdje moraš zapeti svaku utakmicu, što je naporno, posebno meni, koji sam odigrao puno utakmica u posljednjih godinu dana, bio na operaciji i oporavku. Ali, izdržat ćemo, trener nas ima dovoljno na dispoziciji, pa se rotiramo. Zadovoljan sam svojom minutažom. </p>
<p>• Jeste li se priviknuli da svaku utakmicu igrate pred tisućama gledatelja, za razliku od hrvatske lige? </p>
<p>– Pa to je bio jedan od razloga zašto sam došao u Njemačku. U Flensburgu igramo pred punom dvoranom, oko šest i pol tisuća, u Kielu nas gleda i do deset tisuća... Slično kao doma u Ledenoj dvorani, ali tu se nijedna atmosfera ne može mjeriti s onom u Ledenoj, to je posebno. </p>
<p>• Kako vam prolaze dani na sjeveru Njemačke? </p>
<p>– Cijeli sam dan u pogonu. Ujutro, prije treninga imam terapiju, pa trening u teretani, pa opet idem na terapiju, masažu i drenažu koljena i s time sam gotov oko jedan. Nakon ručka imam posla oko uređivanja stana, a na poslijepodnevni trening opet trebam doći ranije, oko 16.30 da bih dobro zagrijao koljeno. Navečer sam mrtav-umoran od svega, ali zadovoljan, dani brzo prolaze. Imamo mnogo putovanja, sad idemo vlakom, odlično je. Čitam naše novine, dolaze mi svaki dan i ne odvajam se od njemačkog rječnika. Učio sam njemački u školi, ali mi ipak treba rječnik. </p>
<p>• Tko je domaćica, vi ili Goran Šprem, s kojim ste cimer? </p>
<p>– Šprem je domaćica, pa neću valjda ja biti, hahaha... Šalim se. Šprem odlično trenira, vidi se da hoće, i trener i suigrači jako su zadovoljni s njime, ali, eto, što će kad je problematičan broj stranaca. Kako sam čuo, situacija bi se sa Špremom trebala riješiti za najkasnije dva tjedna, što je odlično. </p>
<p>• Čujemo da su vas u Flensburgu dobro prihvatili. </p>
<p>– I više od toga. Inače u momčadi u kojoj ima mnogo stranaca često bude trzavica, ali kod nas to nije slučaj. Odnosi su jako dobri, zafrkavamo se, ali svi radimo vrlo profesionalno. Uostalom, kad je Jeppesen otišao, a momčad je pričala koga bi najviše željeli da ga zamijeni i ja sam bio jedan od onih za koje su igrači navijali da dođe. To mu puno znači. Ma, tu inače svi jako brinu o meni, idu mi na ruku i važno im je da se oporavim. Ima tu nekoliko hrvatskih restorana, gdje stalno idemo, pa smo na neki način kao doma. </p>
<p>• Zapravo je pred vama vrlo naporna sezona. </p>
<p>– Da, u njemačkoj ligi nema odmora ni u jednoj utakmici, još nas čeka Liga prvaka, a s reprezentacijom bih trebao igrati Svjetski kup u studenome i u siječnju Svjetsko prvenstvo u Tunisu. Trebam izdržati i pronaći vremena da odmorim koljeno. Najvažnije je da budem spreman za Tunis da obranimo naslov prvaka. </p>
<p>• U studenome ćete doći u Metković, na ogled Lige prvaka. </p>
<p>– Da, baš se veselim što ću doći. Tako bih volio da se na proljeće nađemo sa Zagrebom u Ligi prvaka, da opet igram u Ledenoj. Valjda mi navijači neće jako fućkati. Doduše, razumjet ću ako će mi fućkati, ali nadam se da neće, barem ne jako. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Protiv Švedske za prvo mjesto </p>
<p>U subotu će umjesto Špralje u reprezentaciji debitirati Alen Trepalovac, mladi igrač Cibone, koji još nije ušao u prvu Ciboninu momčad. Zanimljiv slučaj, Trepalovac je pozvan kao mlad i perspektivan igrač, a u svom klubu nije ni dobio priliku. Lani je poslan na kaljenje u Istru, a ove u zagrebačku Dubravu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči posljednjega kola možemo reći kako su našim košarkašima kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2005. godine u Beogradu bile uspješne. Pitanje je samo koje će mjesto zauzeti Spahijina momčad u skupini A nakon subotnje utakmice protiv Švedske na šibenskom Baldekinu. </p>
<p>Izbornik hrvatskih košarkaša, koji je ovog tjedna »skočio« do Italije (Spahija je, ne zaboravimo, i trener talijanskog prvoligaša EuroRoseta), kazao je da kvalifikacije želi okončati na prvom mjestu. Pobjeda protiv Šveđana gurnula bi naše košarkaše ispred Rusije, koja ima isti broj bodova, ali slabiju razliku koševa. Prva je utakmica u Jazinama protiv Rusa bila, čini se, odlučujuća, tad je Hrvatska pobijedila sa 86-63. Šveđani su slabu nadu podgrijavali do prošloga kola, kada su u Uppsali protiv momčadi Sergeja Babkova upisali i treći poraz u skupini. </p>
<p>Hrvatski su košarkaši u prvoj utakmici pobijedili Švedsku u Stockholmu rezultatom 86-69. Prvo je poluvrijeme bilo izjednačeno, sve dok dva Marka, Tomas i Popović, nisu pronašla svoj šut na toj utakmici. Šveđani nisu imali nikakvih izgleda pod koševima, tu su sve zaustavili Nikola Vujčić i Andrija Žižić, za kojeg su Šveđani kazali da igra »kao zvijer«. </p>
<p>U sastavu naše reprezentacije dres s brojem 14 nije donio mnogo sreće igraču koji ga je nosio. Tako je Spahija morao pozvati Šimu Špralju, nakon što se na prvoj utakmicu ozlijedio Dalibor Bagarić. U subotu će umjesto Špralje u reprezentaciji debitirati Alen Trepalovac, mladi igrač Cibone, koji još nije ušao u prvu momčad hrvatskog prvaka. Zanimljiv je to slučaj, Trepalovac je pozvan u reprezentaciju kao mlad i perspektivan igrač, iako u svom klubu nije dobio pravu priliku. Prošle je godine poslan na kaljenje u Istru, a ove u zagrebačku Dubravu. Na pitanje hoće li novopečeni reprezentativac igrati ove sezone u Ciboni, trener Dražen Anzulović odgovorio je da ne može, jer igra za Dubravu. Netko je, čini se, pomiješao uzrok i posljedicu... </p>
<p>Govoreći o ostalim kvalifikantima, prije 6. kola u pet je skupina ostala samo jedna nepoznanica. U Kijevu će Ukrajina i Mađarska izravno odlučiti koja će reprezentacija iz skupine C na EP, uz sigurnu Njemačku. Mađari su na domaćem terenu pobijedili Ukrajinu s visoka 23 koša razlike, no skupo bi ih mogao stajati poraz u gostima protiv slabašnih Belgijanaca. U prošlom je kolu Mađarska umalo iznenadila Njemačku, što bi je lišilo briga uoči gostovanja u Ukrajini, no momčad novoga Cibonina centra Martona Badera morat će se za plasman na EP dokazati protiv izravnog suparnika. U ostalim skupinama znaju se dvije prvoplasirane momčadi, to su redom Hrvatska i Rusija, Bugarska i Latvija, Francuska i Slovenija te Turska i BiH. </p>
<p>Ovim reprezentacijama treba dodati momčadi koje su već »unutra«, na temelju plasmana na prošlom EP-u ili domaćinstva. To su Italija, Španjolska, Grčka, Litva i SCG, što uz spomenutih deset kvalifikanata daje 15 od 16 reprezentacija. Posljednji će se sudionik dobiti neposredno uoči početka EP-a kroz repesaž, u kojem će biti devet reprezentacija. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Slovenski mediji smiruju političare</p>
<p>U predizbornoj Sloveniji, dva dana nakon incidenta na granici, ankete pokazuju da većina Slovenaca od svoje zemlje očekuje »promišljenu diplomaciju«, a vodeći dnevni list »Delo« ispisuje komentar riječima »nerazumno«, »nepotrebno«, »predizborna panika«, »instrumentaliziranje države«...</p>
<p>LJUBLJANA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Dan nakon što je slovenska vlada objavila da će do daljnjeg blokirati hrvatski put u Europsku uniju, politički i gospodarski analitičari predviđaju moguće posljedice, a mediji, ponajprije ljubljansko Delo i mariborska Večer, žestoko kritiziraju slovenskoga premijera Antona Ropa. U tom kontekstu treba gledati i na rezultate istraživanja javnog mnijenja po kojima većina ispitanika od Slovenije očekuje »promišljenu diplomaciju«.</p>
<p>»Nerazumno, nepotrebno, neprimjereno i neodgovorno« naslov je redakcijskoga komentara Dela u kojem Darijan Košir oštro kritizira posljednje poteze slovenskog premijera. »Od Ropa bi se očekivalo više promišljenosti i državničkog ponašanja. Možda je htio biti odlučan, ali se zapravo pokazao kao vođa vladajuće stranke u predizbornoj panici kako ne bi izgledalo da popušta u nacionalnim interesima, što mu je više puta spočitnula oporba, pa je u predizborne namjere instrumentalizirao i državu«, piše Košir. Sve što je slijedilo, dodaje, »samo je bio logičan nastavak te instrumentalizacije: krizna sjednica vlade, izvanredna sjednica vanjskopolitičkog odbora, moguća izvanredna sjednica parlamenta, vraćanje vanjskopolitičkog ministra iz New Yorka navrat-nanos, katastrofične presice i izjave svih stranaka...« </p>
<p>»Atmosfera je tako zasićena da je potrebna samo iskrica, i odnosi s Hrvatskom će eksplodirati«, piše komentator Dela ustvrdivši da te novine neće raspirivati nikakav rat protiv Hrvatske, pa ni onaj riječima, jer »previše je riječi izgovoreno u četvrtak, u posve neprimjerenom tonu i trenutku«. </p>
<p>»Svaki glasač morao bi dobro razmisliti isplati li se sudbinu države za četiri godine povjeriti strankama ili koalicijama koje će u idućim danima najviše grmjeti«, zaključuje Delo neuobičajeno oštar komentar. I ugledni komentator mariborske Večeri Branko Maksimovič, doduše u nešto blažem tonu, poziva na smirivanje lopte. »Unatoč nesumnjivoj zgroženosti zbog policijske brutalnosti, iz izvora u Bruxellesu može se osjetiti određeni stupanj suzdržanosti. To je sukladno europskoj praksi«, piše, uz ostalo, Maksimovič dodajući da bi se na takvu europsku praksu morala ugledati i slovenska diplomacija. </p>
<p> Ako je suditi prema izjavama političara, redakcijskim komentarima ovdašnjih medija, ali i razmišljanju običnih, »malih« ljudi, u cijeloj se priči iskristaliziralo nekoliko bitnih odrednica.</p>
<p>Ponajprije, službena se Ljubljana devet dana uoči izbora odlučila koristiti argumentom članstva u EU za demonstriranje dosad najoštrije politike prema Zagrebu. Osim toga, odgovornost za »neprimjeren, brutalan i antieuropski incident« pripisuje se Hrvatskoj, a cjelokupni slovenski politički establishment poprište događaja uz rijeku Dragonju iz pogranične zone premješta u slovenski teritorijalni prostor. </p>
<p>Mjesto intervencije hrvatske granične policije i vladajući i oporbeni političari, kao i vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta, od četvrtka navečer nazivaju »slovenskim područjem uz rijeku Dragonju«.</p>
<p>U predizbornoj atmosferi koja približavanjem 3. listopada sve više trese deželu, dobar dio neovisne javnosti uopće ne dvoji da je Janez Podobnik svjesno išao Jošku Jorasu ne bi li izvukao koji politički bod. »I uspio je u tome i više nego što je očekivao«, rekao je Vjesniku komentator Mladine Ali Žardin. »Janez Janša, koji je za ove izbore napravio predizborni plakat sa slikom svog uhićenja od prije 14 godina sada vjerojatno može kipjeti od zavisti, jer sve televizije svakih pet minuta vrte slike Podobnikova guranja u 'maricu'«, kaže Žardin.</p>
<p>Ropovo uskraćivanje potpore Hrvatskoj moglo bi biti inspirirano unutarnjopolitičkim razlozima, kaže Vjesnikov sugovornik, jer se sve stranke bave rijekom Dragonjom i granicom na njoj. »Izjave izrečene uoči izbora trebaju se tumačiti sa zadrškom, a pametne ih zemlje zaboravljaju nakon izbora kad nervoza prođe, a glave se ohlade«, rekao je Žardin.</p>
<p>Za najavu slovenskih balvana na hrvatskom putu u EU Žardin smatra kako je u nesuglasju sa slovenskim nastojanjima da postane regionalno središte za transfer znanja i svojevrsnog know how u približavanju Uniji.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Žužul: Želimo dobre odnose, ali ne možemo dopustiti ignoriranje teritorijalnog integriteta Hrvatske </p>
<p>NEW YORK (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – »Uvjeren sam da su Vlada i diplomacija napravili sve da se zaštite hrvatski interesi i da sukob ne eskalira. Želimo dobre odnose sa Slovenijom, ali ne možemo dopustiti ignoriranje teritorijalnog integriteta Hrvatske«, izjavio je u petak popodne po američkom vremenu u New Yorku ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, komentirajući napete odnose Hrvatske i Slovenije.</p>
<p> Žužul je ponovio da je riječ o izazivanju incidenta očito u svrhu predizborne kampanje u Sloveniji, ali i naglasio kako Hrvatska neće prihvaćati takvo ponašanje. Stoga je hrvatska diplomacija podijelila »non-paper« ne samo državama članicama EU, Europskoj komisiji i SAD-u u kojemu se navodi točno faktografija i kronologija sukoba. Također podijeljeno im je i priopćenje saborskog Odbora za vanjsku politiku koji je raspravljao o ovoj vrućoj situaciji. Žužul je i ovom prigodom ponovio kako se pitanje Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale, očito može riješiti samo međunarodnom arbitražom.</p>
<p>Ministar se u petak ujutro u New Yorku sastao i s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom koji je bio nazočan sastanku zemalja članica Jadransko jonske-inicijative. Raspravljalo se o pridruživanju zemalja članica inicijative (Hrvatska, Makedonija, Albanija) u članstvo NATO-a, te postoje realne šanse da one u to članstvo uđu 2006. ili 2007. godine. Također Hrvatska će biti domaćin skupu članica Inicijative koji će se održati u Puli od 12. do 14. studenoga ove godine na kojem će sudjelovati i predstavnici susjednih država. </p>
<p>Žužul je istaknuo kako se za vrijeme njegovih susreta s američkim predstavnicima u New Yorku nije uopće raspravljalo o slanju hrvatskih vojnika u Afganistan, kao što nije bilo nikakvih pitanja vezanih za generala Gotovinu. Zaključak je da će Hrvatska i dalje biti aktivni sudionik u globalnoj antiterorističkoj koaliciji.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jelavić: Ne razumijem postupak ni jezik na kojem se vodi</p>
<p>Ne znam ni tko me tuži ni tko mi sudi, kazao je Jelavić ustvrdivši da Sud BiH nije nepristrana pravosudna institucija, nego oruđe »međunarodnog protektorata«/ Sudac je upozorio kako više neće dopustiti da sudnica bude »forum za političke govore«</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pred Sudom BiH u Sarajevu počelo je u petak suđenje bivšem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Anti Jelaviću i još četvorici bosanskohercegovačkih Hrvata osumnjičenih za zloupotrebe fondova kojima je raspolagala Hercegovačka banka iz Mostara.</p>
<p>Tročlanim sudbenim vijećem koje će voditi postupak protiv Jelavića, Miroslava Prce, Miroslava Rupčića, fra Ivana Ševe i Ivice Karlovića, predsjedava britanski sudac Malcolm Simmons, a u njegovu sastavu su i Amerikanka Carolyn Temin te sudac Branko Perić.</p>
<p>Optužnica tereti petoricu bivših hrvatskih dužnosnika u BiH te bivše članove uprave Hercegovačke banke da su zloupotrijebili pomoć koja se preko računa otvorenih u toj banci slala kao pomoć Hrvatske Hrvatima u BiH.</p>
<p>Uz zloupotrebu i prenamjenu pomoći, o čijem iznosu optužnica izrijekom ne govori, a prema ranijim nagađanjima mogla bi iznositi oko 100 milijuna eura, Jelavića i ostali tereti se i za financijske malverzacije, utaju poreza i zloupotrebu ovlasti te nesavjesno poslovanje.</p>
<p>Čitanju optužnice prethodila je rasprava u kojoj su optuženi i njihovi branitelji pokušali osporiti zakonsku osnovu za vođenje postupka protiv njih, pravnu i ustavnu utemeljenost Suda BiH te sastava sudskog vijeća.</p>
<p>Odvjetnik Žarko Bulić, koji zastupa Miroslava Prcu, ustvrdio je kako je protuustavno da suci koji su strani državljani sude građanima BiH pred domaćim sudom, a također je inzistirao na činjenici da Sud BiH nije ovlašten za vođenje postupka kažnjivog po zakonu Federacije BiH.</p>
<p>Takva mogućnost postojala bi jedino ako bi se optuženi teretili za pronevjeru novca države BiH, tvrdio je Bulić inzistirajući da njegov branjenik ima pravo na imunitet od kaznenog progona.</p>
<p> Jelavić je u sudnici održao politički govor osporavajući zakonsku utemeljenost činjenice da postupak protiv njega vode stranci na jeziku koji ne razumije. »U ovom trenutku izjavljujem da optužnicu ne razumijem, ne razumijem cijeli postupak, ne razumijem jezik na kojem se on vodi i, što je najtragičnije, u ovom trenutku ne znam ni tko me tuži ni tko mi sudi«, kazao je čitajući pripremljenu izjavu. Ustvrdio je da Sud BiH nije nikakva nepristrana pravosudna institucija, nego oruđe »međunarodnog protektorata« u njegovoj zemlji.</p>
<p>Također je rekao da je žrtva političke zavjere kojom ga se želi politički i moralno kompromitirati jer »nije slijepo slušao diktat međunarodne zajednice« i nije pristao pomoći »proces urušavanja opstanka hrvatskog nacionalnog bića u BiH«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Odbacivanje ustava »smrtna kriza« za političku Europu </p>
<p>Ako države poput Velike Britanije i Francuske, koje su najavile referendum o ustavu, odbace taj dokument, Europa će pravno postojati, ali će političke posljedice biti enormne, ističe Prodi</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Ako nekoliko država odbaci ustav EU to će biti kraj projekta političke Europe, ocijenio je predsjednik Europske komisije Romano Prodi za francuski list La Croix od petka.</p>
<p> »Ako ustav odbaci jedna država, vidjet ćemo što se može učiniti. Ako ga odbaci nekoliko država, to bi bila tragedija. Smrtna kriza za projekt političke Europe«, izjavio je Prodi. Europska unija nastavit će svoje postojanje kao legalan entitet čak i ako države poput Velike Britanije i Francuske, koje su najavile referendum o ustavu, odbace taj dokument, dodao je on. »Pravno će Europa i dalje postojati. Ali političke posljedice će biti enormne« rekao je Prodi.</p>
<p>Puno ili malo u EU</p>
<p>Sudbinom Europske unije u novom broju bavi se magazin Economist koji u članku pod naslovom »Podijeljena Unija« upozorava europske lidere da će se EU »vjerojatno« podijeliti ako jedna ili više zemalja glasa protiv ustava, dodajući kako bi takav »kolaps« zapravo bio dobra prilika za Veliku Britaniju i ostale zemlje da same odluče žele li puno ili malo biti uključene u EU. </p>
<p>»Referendumi (o ustavu) mogli bi baciti EU u oblik krize koja vodi integracijske procese korak natrag i prouzročiti podjelu EU-a... EU se doista može podijeliti, ali ta podjela ne treba biti katastrofa. Ona može dovesti do višeslojne EU u kojoj različite zemlje prihvaćaju različite stupnjeve integracije i eksperimentiraju s različitim gospodarskim modelima«, navodi Economist. </p>
<p>List također predviđa i »mračnu« opciju u slučaju da se EU podijeli u dva suprotstavljena bloka što bi moglo predstavljati prijetnju Unijinom glavnom cilju - miru u Europi. </p>
<p>Ranjivost Unije</p>
<p> EU je, piše Economist, »smrtno ranjen glavnim problemima - ekonomski zaostaje iza SAD-a i Azije, politički je duboko podijeljena oko pitanja kao što je Irak, novog ustava i oko eura dok je njen legitimitet uzdrman obogaljenim 'nedostatkom javnog razumijevanja i entuzijazma'«. Ovi problemi ostavili su EU znatno ranjivim upravo u vrijeme kada je proširen za deset novih članica iz istočne Europe, potpirujući strah od useljenika i jeftine radne snage, piše list. </p>
<p>Economist identificira kontroverzni novi ustav kao slamu koja može slomiti devinu kičmu zbog najave jedanaest zemalja, uključujući Veliku Britaniju, da će provesti referendum o novom europskom ustavu. (Hina/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Borrel: Europu se ne smije smatrati klubom kršćana</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Predsjednik europskog parlamenta Josep Borrell u petak je ocijenio da se Europu ne smije smatrati klubom kršćana i da treba izbjeći da se pitanje uključivanja Turske u Europsku uniju promatra s vjerskog stajališta.</p>
<p> Izgledi za pozitivno mišljenje Europske komisije porasli su nakon razgovora turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana i europskog povjerenika za proširenje Güntera Verheugena u četvrtak u Bruxellesu, u kojem je Verheugen rekao kako »više nema prepreka« za početak pregovora. »U Europi je 14 milijuna muslimana, u svijetu ih je milijarda; Europu se ne smije smatrati klubom kršćana«, rekao je predsjednik Europskog parlamenta. Odluku o početku pregovora donijet će predsjednici država i vlada zemalja članica EU na summitu 17. prosinca u Bruxellesu. Budući predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso izrazio je u Kopenhagenu zadovoljstvo iznimno pozitivnim rezultatom bruxelleskog sastanka Verheugena i Erdogana. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tonyja Blaira napustilo tri milijuna birača</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – London »čini sve što je može« u pokušaju oslobađanja Kena Bigleya, britanskog taoca u Iraku, rekao je u četvrtak navečer u UN-u britanski ministar vanjskih poslova, Jack Straw. U praksi to ne znači mnogo, budući da Britanija odbija pregovarati s otmičarima.</p>
<p>Teroriste nije uspjela smekšati ni Lil Bigley, 86-godišnja majka otetog Britanca, koja ih je u suzama preklinjala da puste njezina sina. Nedugo nakon nastupa pred kamerama, starici je pozlilo, pa je otpremljena u bolnicu. Talačka kriza s britanskim inženjerom koji je prije tjedan dana otet u Iraku i dalje se nastavlja.</p>
<p>Obitelj Bigley odbacila je savjete Foreign Officea o tome kako da se drži u ovoj dramatičnoj situaciji, odabravši publicitet i javne apele. Dva puta obitelji je telefonirao Tony Blair, nudeći joj svoje suosjećanje. Za to vrijeme britanske vlasti pokušavaju saznati gdje bi se mogao nalaziti oteti Britanac, te organizirati njegovo oslobađanje. Šanse za uspješnu akciju su međutim minimalne. Sklapanje nagodbi s otmičarima ne dolazi pak u obzir, jer London smatra da bi ustupci teroristima samo izazvali novi val otmica. </p>
<p>Otmičari Kena Bigleya, skupina Tawhid wal Jihad, već je dokazala da se ne šali, odrubivši glave dvojici Amerikanaca koje je prije tjedan dana zarobila skupa s nesretnim Britancem. Otmičarski zahtjev glasi da se iz iračkih tamnica pod američkom upravom budu puštene sve žene. </p>
<p>No, čini se da u tim zatvorima više nema Iračanki - osim dvije znanstvenice, dr. Rihab Taha i dr. Hude Ammash, koje su razvijale Saddamov program biološkog naoružanja. Američke okupacijske snage u Iraku oklijevaju međutim oko puštanja tih žena, jer ni Washington ne želi činiti ustupke otmičarima. Zbog toga je grupa Tawhid wal Jihad već smaknula dvojicu otetih Amerikanaca Eugenea Armstronga i Jacka Hensleya. </p>
<p>Teroristi su potom objavili mučne videosnimke tih barbarskih smaknuća, odsijecanjem glave. Postane li Ken Bigley uskoro prvim Britancem na popisu nesretnika koji su u Iraku zaglavili na taj jezoviti način, bio bi to strahovit politički udarac Tonyju Blairu. </p>
<p>Britanski premijer upravo se priprema za godišnju konferenciju svoje Laburističke stranke, na kojoj bi idućeg tjedna trebale biti iznesene nove »blairovske« ideje i poticaji. No Irak će baciti sjenu i na tu možda zadnju konferenciju prije idućih britanskih izbora.</p>
<p>Zasad se Blair suzdržava od javnih izjava o slučaju Bigley, zbog straha da bi time mogao izazvati otmičare i nauditi taocu. No kada se odluči progovoriti, vjerojatno će otmice navesti kao još jedan dokaz zašto Zapad ne smije pokleknuti u globalnom ratu protiv terorizma.</p>
<p> Među njegovim laburistima ima međutim i dosta onih koji neće prihvatiti takvu analizu. Jedan od njih je bivši britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook. U napisu što ga je u petak objavio list Independent, Cook odbija Blairov pokušaj da novi val sukoba u Iraku »predstavi kao divovsku borbu s međunarodnim terorizmom«. Bivši šef Foreign Officea kaže da u Iraku »nije bilo međunarodnih terorista dok tamo nismo izvršili invaziju«, te tvrdi da je »okupacija Iraka bila spektakularni, groteskni autogol«.</p>
<p>List Daily Mail tvrdi da su tri milijuna birača napustila Tonyja Blaira zbog njegove »opsjednutosti Irakom«. Riječ je o biračima koji su prije glasali za laburiste, ali tvrde da ubuduće više neće - zato što drže da je Blair zbog Iraka zanemario domaće probleme. Unutrašnje stranačke analize navodno otkrivaju da je riječ o sedam posto biračkog tijela. Takav manjak bio bi možda dovoljan da ugrozi laburističku izbornu pobjedu. No ti razočarani bivši pristalice uglavnom se još nisu priklonili nijednoj drugoj stranci - što je utješna vijest za laburiste. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Italija protiv, Francuska za stalno članstvo Njemačke u Vijeću sigurnosti </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Italija se u četvrtak očitovala protiv povećanja broja stalnih članica u UN-ovu Vijeću sigurnosti i tako se usprotivila želji Njemačke koja se kandidirala za jedno od tih mjesta.</p>
<p> »Neke su se zemlje zauzele za dodatno proširenje broja stalnih članica - za sebe same«, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini za govornicom na Općoj skupštini UN-a. Istodobno, Francuska podupire kandidaturu Njemačke, Brazila, Indije i Japana za stalno članstvo u UN-ovu Vijeću sigurnosti i drži da im se treba pridružiti i jedna afrička zemlja, izjavio je u četvrtak francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier. Vijeće sigurnosti nije se mijenjalo od 1945., kada je UN imao tek 51 članicu, osim što mu se 1963. broj članica povećao s 11 na 15. Danas UN ima 191 članicu, pa se njegovim institucijama prigovara da više nisu prilagođene suvremenom svijetu. Oko članstva Vijeća sigurnosti oglasio se i Peking. »Treba uzeti u obzir mišljenje svih strana, a naše je mišljenje da se odluka o proširenju VS-a može donijeti samo na temelju konsenzusa«, kaže se u priopćenju Pekinga. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Do kada ćemo gutati crnu maglu iz prastarih kamioneta i autobusa</p>
<p>Molim Vjesnikove novinare da priupitaju gospodu zakonodavce po kojoj to svemirskoj logici zakon zahtijeva da automobili zadovolje eko-test prema normama prozvođača – u skladu sa »zapadnim« zakonodavstvom, a u Hrvatskoj je zakonom propisana norma kvalitete goriva koja je znatno ispod zakonom propisane kvalitete goriva u Europskoj uniji?!</p>
<p>Zašto (dizel) vozila starija od 24 godine ne moraju proći eko-test, a ona starija od 14 godina moraju? Do kada ćemo gutati crnu maglu iz prastarih TAM-kamioneta i do da kada će nam stari autobusi trovati djecu? Zašto zakon nije jednak za sve?</p>
<p>Može li se znati kako je to točno regulirano u Europskoj uniji? Tamo se na cetama može vidjeti dosta automobila starijih od deset godina, ali ne i kamioni i autobusi iza kojih se vije crni dim.</p>
<p>Očito da cijela stvar nema veze s interesima države – zaštitom (standarda) stanovništva, brigom za okoliš i s usklađivanjem zakonodavstava EU-RH, već je isključivo riječ o tome da se uvoznicima automobila i (stranim, naravno) bankama napune džepovi. Naravno, osim ako se pod »interesima države« ne smatra ono: »država – to smo mi (neki)«.</p>
<p>MLADEN SIROVICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Gospodin Šeks nije demantirao nijednu činjenicu o kojoj je izviješteno</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga sabora, a vjerojatno i televizijski pretplatnik g. Vladimir Šeks u članku »Prvorazredna je društvena potreba da jedna televizija javno informiranje obavlja kao javnu službu« (Vjesnik, Stajališta, 24. rujna) osvrnuo se i na moj komentar o sastanku Predsjedništva Sabora s čelnim ljudima HRT-a »Senzacionalizam u Saboru« (Vjesnik, 9. rujna). Gospodin Šeks napisao je da bi bilo »nakon svega što je proteklih dana rečeno o tomu (tj. o obvezama HRT-a kao javne ustanove, op. T.P.) gotovo suvišno raspravljati s g. Tihomirom Ponošem« te je nakon toga »gotovo suvišno« raspravljao sa mnom i mojim člankom na više od jedne kartice teksta.</p>
<p> Gospodin Vladimir Šeks s kojim sam u istoj prostoriji bio jednom, kao kakav vješt karakterolog, zaključio je da sam »neobično nadaren u osobnim diskvalifikacijama, u premještanju težišta razgovora u potpuno nerelavantno područje, u konstruiranju zlobnih scenarija ni iz čega« i koječemu drugome. Gospodin Šeks nije, čak ni u pokušaju, demantirao nijednu činjenicu o kojoj je bilo izviješteno sa spomenutog sastanka, a koje spominjem u članku. Primjerice o tome da će se možda mijenjati Zakon o HRT-u i da će se možda televizijska pretplata redistribuirati i drugim televizijskim kućama.</p>
<p> Potpuno je pogrešno gospodin Šeks zaključio da sam si dopustio raspravljati o temi HRT-a kao da je njen rad izvan svake društvene regulative. Ja sam si dopustio raspravljati o Predsjedništvu Sabora živeći u nadi da je njegov rad unutar bilo kakve regulative, pa makar i društvene. </p>
<p>Na kraju htio bih kao prosječno tašta osoba zahvaliti g. Vladimiru Šeksu zato što je zaključio da sam »neobično nadaren« za mnogo toga, te izjavljujem da ću mu kompliment uzvratiti prvom prilikom.</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ novinar Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Cijena loživa ulja i dalje je niža od one koju bi Ina mogla primijeniti</p>
<p>U Vjesniku je objavljeno reagiranje čitateljice Matilde Horvat »Tako Ina na loživu ulju bez mnogo buke može ostvariti i dodatnu zaradu« (Pisma, 24. rujna), u kojem se, među ostalim, tvrdi: »Ako se zna da upravo u ovo doba godine većina domaćinstava koja se griju na to gorivo nabavlja loživo ulje, nije daleko pomisao da je loživo ulje toliko poskupjelo upravo zato što mu je upravo sada prava sezona kupovanja pa Ina može bez mnogo buke ostvariti i dodatnu zaradu. Nije riječ, dakle, samo o neutraliziranju poskupljenja na svjetskom tržištu.«</p>
<p>Ocjena Vjesnikove čitateljice daleko je od istine, pa iznosimo nekoliko činjenica koje demantiraju u njezinu pismu iznesene stavove i dokumentiraju pravu istinu.</p>
<p>U sklopu provođenja odredaba Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata (Narodne novine, 112/2003.), Ina je utvrdila nove maloprodajne cijene derivata za čije su se poskupljenje stekli uvjeti, a koje vrijede od 21. do 27. rujna 2004. Cijene dizelskih goriva i loživih ulja povećane su u prosjeku 1,5 posto, pri čemu je loživo ulje ekstra lako poskupjelo za devet lipa – sa 3,47 na 3,56 kuna po litri, što je povišenje od 2,6 posto. Do takvog povišenja došlo je zbog toga što posljednjih nekoliko tjedana Ina, očekujući da će se cijene derivata na mediteranskom tržištu smiriti, nije korigirala cijene loživog ulja ekstra lakog ili ih nije korigirala u punom iznosu na koji je po Pravilniku imala pravo, čime je očitovala socijalnu osjetljivost prema kupcima svoje robe. Stoga se u međuvremenu stvorila velika razlika između Inine cijene loživog ulja ekstra lakog i cijene tog derivata na mediteranskom tržištu, i to tolika da ju Ina više nije mogla podnositi bez ozbiljnijih posljedica na vlastito poslovanje.</p>
<p>Izračun cijena, koji je transparentan, jer se cijena svakog derivata temelji na trenutačnoj cijeni nafte i derivata na tržištu Mediterana i na vrijednosti kune prema dolaru, očituje da je i važeća cijena loživog ulja ispod cijene koju bi Ina, u skladu s rečenim Pravilnikom, mogla primijeniti.</p>
<p> Umjesto da odmah primijeni cijenu loživa ulja na koju je po Pravilniku imala pravo, Ina se i prigodom zadnje korekcije cijena zadovoljila manjom cijenom, očekujući da će se cijene nafte i derivata na Mediteranu uskoro stabilizirati, što govori o tome da Ina i dalje misli na svoje kupce i da je u njezinu poslovanju i poslovnoj politici nazočna socijalna osjetljivost.</p>
<p>Zadnje poskupljenje plinskih ulja (loživa ulja) na međunarodnom tržištu, pored ostalih faktora (Irak, vremenske prilike u SAD), vezano je uz povećanu potražnju uoči sezone grijanja.</p>
<p>IVANA PROHIĆ direktorica Službe za informiranje i odnose s javnošću Ine, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Gdje je kraj nebrizi vodnjanske vlasti </p>
<p>Jesu li nemar i nebriga (možda i pronevjera donacije) o palači Giocondo-Petris u Galižani posljednja afera prethodne garniture vodnjanske vlasti ili ćemo biti svjedoci još mnogih takvih?</p>
<p>Izjavom da ne zna gdje je Grad utrošio donaciju regije Veneto u iznosu od 46 milijuna lira, jer tada nije bio načelnik, današnji gradonačelnik Klaudio Vitasović želi »oprati ruke«, ali se ipak nadamo da nije zaboravio, kao što nismo ni mi, a niti javnost, da je u to vrijeme bio donačelnik, te da snosi dio odgovornosti za to, kao i odgovornost s cijelom prošlom garniturom za propadanje objekta od javnog značaja, koji je još i pod zaštitom Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Rijeka, i za nanesenu neprocjenjivu štetu kako objektu, tako i baštini općenito.</p>
<p>Također zabrinjava nereagiranje Građevinske inspekcije i spomenutog Konzervatorskog odjela, koji se nisu očitovali u sredstvima javnog informiranja i propustili o tomu upoznati javnost.</p>
<p>Ponovno ukazujemo zainteresiranim stranama da aktualni stanari nisu bespravno useljeni i da nisu »ilegalci«, što potvrđuju podaci o njihovim prebivalištima i potvrde o uredno plaćenim »režijama«, komunalijama i ostalim doprinosima. Zato zahtijevamo hitno, trajno i adekvatno rješenje za te stanare prije nego se nastavi urušavanje objekta i padnu prve žrtve, bez obzira na zahvate tipa »prva pomoć« koji će uslijediti.</p>
<p>ANTO ANUŠIĆ predsjednik Gradske organizacije Vodnjan Demokratske akcije naroda Hrvatske</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Od trinaestogodišnjakinje iznudili 185.000 kuna u šest mjeseci</p>
<p>Kako njezinome ocu ne bi pokazali fotografiju na kojoj ona puši cigaretu, uplašena je djevojčica maloljetnim dječacima u više navrata na raznim lokacijama ostavila ukupno 24.000 eura koje je uzimala od roditeljske ušteđevine namijenjene gradnji obiteljske kuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trojica maloljetnika iz novozagrebačkog Trokuta šest su mjeseci ucjenjivali i iznuđivali novac od trinaestogodišnje djevojčice, prijeteći da će njezinu ocu pokazati fotografiju na kojoj se vidi kako puši cigarete. Tijekom iznuđivanja djevojčica je trojici malodobnika isplatila ukupno – 185.00 kuna. Kako je u petak priopćila zagrebačka policija, 15-godišnjak, 16-godišnjak i 17-godišnjak, od ožujka su ove godine pa sve do ove srijede, kad je djevojčica napokon smogla hrabrosti i sve priznala roditeljima te ispričala policiji, iznuđivali od nje novac, prijeteći joj SMS-porukama da posjeduju njezinu fotografiju s upaljenom cigaretom.</p>
<p>Kako ne bi pokazali fotografiju njezinu ocu, uplašena je djevojčica dječacima nekoliko puta na raznim lokacijama ostavila ukupno 24.000 eura koje je uzimala od roditeljske ušteđevine namijenjene gradnji obiteljske kuće. Kad je djevojčica odlučila prestati davati novac, pomirivši se s mogućnošću da joj otac ipak dozna za pušenje, trojica malodobnika počela su joj prijetiti da će je istući i ubiti joj oca pa im je ona još nekoliko puta dala novac. Ne bi li povećali njezin strah, 17-godišnjak je 15. rujna djevojčici opet zaprijetio da će joj ubiti oca, »pojačavši dojam« o ozbiljnosti svojih namjera pokazivanjem plinskog pištolja koji je držao iza pojasa.</p>
<p>Nakon šestomjesečne torture, djevojčica je ipak sve priznala ocu koji je slučaj prijavio policiji. Dječaci su ubrzo uhićeni i podvrgnuti kriminalističkoj obradi uz pratnju svojih roditelja, a zatim su dovedeni dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Riječ je o dječacima koje je novozagrebačka policija već nekoliko puta evidentirala zbog različitih kaznenih djela, a iznuđivani novac trošili su na skupu odjeću i obuću, zabave i benzin za skutere što su ih kupili iznuđenim novcem.</p>
<p>Dječaci su svojim roditeljima »prodali« priču da je riječ o posuđenim stvarima koje moraju vratiti prijateljima pa roditelji nisu ništa posumnjali. Roditelji djevojčice, veletrgovci tekstilom, u prvi su mah pomislili da se njihova kći drogira i novac od ušteđevine krade za kupnju droge.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za ubojstvo i dva pokušaja ubojstva 15 godina zatvora</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Za okrutno ubojstvo i dva pokušaja ubojstva, bivšeg je policajca iz Raštana Donjih Davora Lukića u petak je sudsko vijeće Županijskog suda u Zadru nepravomoćno osudilo na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina.</p>
<p>Optuženi je u veljači ove godine nasilno ušao u stan svoje tete Marije Bučić i njezina supruga Bećira Đurića i teško ih izudarao željeznom šipkom. Od posljedica premlaćivanja Bećir Đurić (73) preminuo je dva mjeseca nakon napada, a Marija Bučić ostala je invalid. Davor Lukić je tada ozlijedio i rođaka Radoslava Dundova, koji je kod tete bio u posjetu. </p>
<p>Tijekom sudskih rasprava Lukić je više puta izjavljivao da se ne osjeća krivim i tvrdio da te večeri nije bio u njihovu stanu nego u jednom kafiću na autobusnom kolodvoru, što se nije podudaralo s izjavom koju je dao policijskim službenicima koji su ga uhitili, jer im je Lukić tada rekao da je bio u stanu i da je imao šipku. </p>
<p>Policajcima je rekao gdje ju je ostavio, no šipka nije pronađena. Njegovu izjavu potvrdili su policijski službenici koji su ga uhitili i ispitivali, a na njihovo svjedočenje optuženi je rekao da im je tada sve lagao, jer je bio revoltiran uhićenjem i privođenjem.</p>
<p>Mariju Bučić njezin je nećak Lukić nazvao telefonom dva dana prije napada i pitao ju je li se spremila, jer će doći ubiti nju i njezina supruga. </p>
<p>Iako je psihijatrijski vještak kazao da je Lukić paranoidna osoba smanjene ubrojivosti, optuženi je osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu za ovakva djela, a do pravomoćnosti presude će ostati u pritvoru.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pronađen vozač koji je pregazio časnu sestru i pobjegao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon pet dana policija je otkrila 24-godišnjaka koji je na raskrižju Mihanovićeve i Haulikove ulice pogazio časnu sestru V. J. (78) i zatim pobjegao s mjesta nesreće.</p>
<p>Podsjetimo, vozač je pogazio časnu sestru dok je ona prelazila kolnik Mihanovićeve ulice i to u vrijeme dok je na semaforu za njezin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo. Vozač se zatim zaustavio, podigao časnu sestru i potom sjeo u automobil i pobjegao, ne obavijestivši policiju o nesreći. Časna sestra je, pak, prevezena u Kliniku za traumatologiju.</p>
<p>Tijekom očevida i prikupljenim obavijestima od očevidaca utvrđeno je kako je riječ o »fiatu stilo« sive boje, kojim je upravljao mladić star oko 25 godina, krupnije građe, svjetlije kose sa zlatnim lančićem oko vrata. Na suvozačkom mjestu nalazila se ženska osoba stara oko 25 godina, krupnije građe i plave kose, a koja je nakon nesreće parkirala »fiat« pored hotela »Esplanade«, gdje je čekala vozača da pridigne ozlijeđenu nakon čega su zajedno pobjegli.</p>
<p>Odmah po saznanju o nesreći policajci Prve postaje prometne policije krenuli su s izlistavanjem i traženjem svih »fiata stilo« sive i slične boje u informacijskom sustavu MUP-a te u terensku provjeru vozila koja je urodila plodom u četvrtak poslijepodne. Uskoro je pronađen i vozač koji je u cijelosti priznao kako je pogazio časnu sestru i potom pobjegao te je zaradio kaznenu prijavu. Inače, doznajemo u zagrebačkoj policiji, radio se o višestrukom počinitelju prometnih prekršaja. Mladić je, naime, dosad evidentiran već 44 puta i to zbog nenošenja kacige, nepoštivanja prometnog znaka, prolaska kroz crveno svjetlo, vožnje pod utjecajem alkohola i upravljanja tehnički neispravnim vozilom.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mladić priveden zbog izazivanja jedanaest požara</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Osamnaestogodišnji mladić s područja Knina priveden je sinoć uz kaznenu prijavu u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku, nakon što je kriminalističkom obradom utvrđeno da je podmetnuo jedanaest požara na području Žagrovića od 7. srpnja do 23. rujna ove godine, doznaje se u šibenskoj policiji.</p>
<p>Prema priopćenju Policijske uprave šibensko-kninske, priveden je i njegov 53-godišnji otac zbog utemeljene sumnje da je počinio kažnjivo djelo ometanja službene osobe u obavljanju dužnosti. Naime, prigodom uručivanja poziva na obavijesni razgovor, otac nije dopustio policijskim službenicima uručenje poziva ni odvođenje njegova osamnaestogodišnjega sina, zbog čega su obojica odvedena u Policijsku postaju Knin, radi kriminalističke obrade. </p>
<p>Na temeljem sudskog naloga i nakon pretrage njihove obiteljske kuće, pronađeno je i oduzeto 17 metara sporogorućeg štapina, zbog čega će protiv 53-godišnjaka biti podnesena i prekršajna prijava. Hina</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Optuženi za pljačku Inina kombija osuđeni na ukupno 14 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Željko Orešić i Antun Lovik, nepravomoćno su na ponovljenome suđenju na zagrebačkom Županijskom sudu osuđeni na šest, odnosno osam godina zatvora zbog pljačke Ininog kombija 2002. godine. </p>
<p>Raspravno vijeće, kojim je predsjedavala sutkinja Erna Dražančić, izreklo je Orešiću i Loviku indentične zatvorske kazne kao i na prvom suđenju, no budući da se Orešiću tada sudilo u odsutnosti, on je, nakon što je uhićen, zatražio da se suđenje ponovi na što je imao pravo. Obojica okrivljenih su, inače izjavili da se ne smatraju krivima prema navodima optužnice koja ih tereti da su 2002. godine postavili zasjedu kombiju u kojemu su djelatnici Ine prevozili utržak s Ininih benzinskih crpki. Dvojica razbojnika su ranije ukradenim osobnim automobilima »zatvorili« put i odstupnicu kombiju te uz prijetnju vatrenim oružjem naredili zaposlenicima da legnu na pod, zatim ih vezali i utrpali u kombi. Tom prilikom ukradeno je nešto više od milijun kuna. Loviku je izrečena veća zatvorska kazna najviše zbog njegove ranije osuđivanosti upravo zbog nekoliko razbojništava. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stariji Osječanin pritvoren zbog spolnog odnosa s maloljetnicom </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Šezdesetosmogodišnji Osječanin, čiji identitet policija nije htjela otkriti, priveden je pod sumnjom da je posljednjih nekoliko godina u svom stanu i izvan njega imao spolne odnose sa maloljetnom djevojčicom. Pedofil je uhićen nakon što ga je majka zlostavljane djevojčice prijavila policiji. Prema prvim informacijama, on je sa djevojčicom prvi puta imao odnose kada joj je bilo samo deset godina i to se ponavljalo gotovo pet godina. Petnaestogodišnja je žrtva napokon skupila hrabrosti i sve ispričala svojoj majci. Šezdesetosmogodišnji perverznjak nije od ranije poznat policiji po kaznenim djelima, a s djevojčicom koju je zlostavljao nije ni u kakvim rodbinskim odnosima. Nakon saslušanja u policiji, pedofil je priveden istražnom sucu osječkog Županijskog suda koji mu je odredio zadržavanje u pritvoru od 30 dana. U to će se vrijeme provesti istraga jer nije isključena mogućnost da spomenuta djevojčica nije i jedina žrtva ovoga monstruma. Tako je u samo osam dana u Osijeku uhićen i drugi pedofil. Prvi je, podsjetimo, šezdesettrogodišnjak uhićen pod sumnjom da je seksualno iskoristio dvije maloljetne djevojčice. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Gordan Radin novi predsjednik Uprave Lure, Željko Perić »sporazumno« razriješen</p>
<p>Bruno Filipi, dosadašnji predsjednik Uprave Coca-Cola Beverages Hrvatska, imenovan izvršnim direktorom za operativno upravljanje / Ivan Kliček ostaje član, sada dvočlane, Uprave Lure</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iznenađujuća vijest da Željko Perić nakon dvije godine napušta mjesto predsjednika Uprave prehrambene industrije Lura ipak je točna. Naime, kako su u petak izvijestili iz te kompanije u većinskom vlasništvu Luke Rajića, Nadzorni odbor Lure je na sjednici u četvrtak »zahvalio Upravi na uspješno provedenom ciklusu restrukturiranja i doprinosu prerastanju Lure u regionalnu prehrambenu kompaniju, te je donio odluku o sporazumnom razrješenju Željka Perića, Borisa Teškog i Ivana Kličeka s funkcija predsjednika, odnosno članova Uprave Lure«.</p>
<p>Nova uprava Lure ima samo dva člana - za predsjednika Uprave imenovan je dosadašnji direktor Pravnih poslova Gordan Radin, a Ivan Kliček ostaje član Uprave.</p>
<p>Gordan Radin u Luru je došao iz državne uprave prije pet godina, kako se navodi, s iskustvom u organizacijskim i pravnim pitanjima, te međunarodnim odnosima. Također dodaju da je Radin u proteklom razdoblju Lurine ekspanzije na nova tržišta i poslovna područja sudjelovao u nizu ključnih projekata akvizicija i integracija novih kompanija. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu, te se među ostalim stručno usavršavao u SAD-u na Sveučilištu u Pittsburghu.</p>
<p>Ivan Kliček u Luru je došao 2000. godine, kao izvršni direktor za financije. Od 2002. član je Uprave i glavni direktor za financije. </p>
<p>Karijeru je započeo u Ini, gdje je u više od petnaest godina radio na raznim rukovodećim mjestima, zaključno kao pomoćnik generalnog direktora za financije i kontroling. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>Osim nove Uprave, najavljeno je i popunjavanje ključnih menadžerskih pozicija, pa tako od 4. listopada na mjesto izvršnog direktora za operativno upravljanje dolazi Bruno Filipi, a na mjesto direktora Divizije mliječnih proizvoda Zoran Vučinić.</p>
<p>Bruno Filipi dosad je bio glavni direktor i predsjednik Uprave Coca-Cola Beverages Hrvatska, gdje je radio od 1998. godine. (Lura je inače proizvođač konkurentske Pepsi Cole.) Filipi je petnaest godina radio u različitim kompanijama Coca-Cola Company u Italiji, Austriji, Bugarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj na pozicijama glavnog direktora i direktora marketinga, te uveo cjelokupni proizvodni portfelj kompanije na tržište osam zemalja jugoistočne Europe. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te se usavršavao na više svjetskih sveučilišta.</p>
<p>Zoran Vučinić u Luru dolazi iz konzultantske kompanije Egon Zehnder International, Austrija. Prije toga je 13 godina radio u Coca-Coli na vodećim pozicijama u Italiji, Poljskoj, Švicarskoj i Austriji te kao zamjenik predsjednika i direktor Coca-Cole za jugoistočnu Aziju u Tajlandu. </p>
<p>Željko Perić u Luru je došao iz Plive, a za vrijeme njegova vođenja najveće domaće mliječne industrije među ostalim su očišćene bilance kompanije, akvizirane tvrtke Sloboda iz Osijeka i srbijanski Somboled, ali i zatvorena mljekara u Zadru. </p>
<p>Inače, Luru je nedavno napustila i Nina Anđal, članica uprave zadužena za ljudske potencijale, koja je postala partner i članica Uprave agencije za savjetovanje Auris Holt. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dosad najjeftinije kreditiranje novih poduzetničkih projekata</p>
<p>Na odobrenje kredita u sklopu projekta »Lokalni projekti razvoja« čekat će se do 15 dana, a jamstvo Hamaga sedam dana, najavio je ministar gospodarstva Branko Vukelić / Poduzetnici će plaćati od dva do četiri posto kamata, a ostatak podmiruju resorna ministarstva i županije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Devet županija i 15 banaka potpisalo je s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva ugovore o dosad najjeftinijem kreditiranju poduzetnika u sklopu projekta »Lokalni projekti razvoja«. Riječ je uglavnom o kreditima na deset godina, odnosno u nekim slučajevima je rok otplate do 15 godina. Predviđen je i poček od dvije godine, a kamatne stope za krajnje korisnike kretat će se u rasponu od dva do četiri posto. </p>
<p>Sredstva za kredite osigurana su prema posve drukčijem modelu od prijašnjeg. Naime, više nema tzv. početnih državnih i županijskih sredstava koje banke uvećavaju svojim udjelom.</p>
<p>Kako je najavio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, sada poslovne banke osiguravaju cjelokupni iznos namijenjen kreditiranju poduzetnika, a država, odnosno Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te županije u plaćanju kamata sudjeluju s po jedan do dva posto.</p>
<p>Krediti su namijenjeni za desetak projekata, među koje spadaju razvoj ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, projekti za uvođenje novih tehnologija i edukacije zaposlenih za njihovu primjenu, kreditiranje djelatnosti s područja socijalnih usluga, skrbi o djeci, starijima i nemoćnima, a posebnu pozornost privlači i projekt »Branitelj« kojim se predviđa pomaganje stručnog osposobljavanja branitelja za njihovo zapošljavanje i samozapošljavanje.</p>
<p>»To su dosad najjeftiniji od svih kredita koji su ponuđeni za razvoj malog poduzetništva u Hrvatskoj, a koliko će se kredita odobriti ovisi isključivo o broju zainteresiranih i kakvoći njihovih projekata«, kaže ministar Vukelić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, obrada zahtjeva za odobravanje kredita, ako je priložena potrebna dokumentacija, trebala bi biti završena u roku od 15 dana, a u istom roku svoj posao trebale bi završiti i županije te poslovne banke. Vukelić se posebno osvrnuo na loš prijašnji rad Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (Hamag) i najavio da će, ako je korisniku kredita potrebno jamstvo Agencije, njezin odgovor stići u roku od sedam dana.</p>
<p>Za ovo kreditiranje samo je Privredna banka već izdvojila 15 milijuna eura, a ako se to pokaže nedovoljnim, izdvojit će dodatna sredstva. </p>
<p>Bankari kažu da nisu zabrinuti zbog sporazuma s Ministarstvom gospodarstva da kredite odobravaju uz dosad najniže kamate. Naime, što izgube u ovom kreditiranju, kako procjenjuju, nadoknadit će financiranjem popratnih investicija u malo i srednje poduzetništvo.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prodano Brodogradilište Punat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na javnoj dražbi Zagrebačke burze za dionice iz portfelja HFP-a u petak je prodan paket od 15.399 dionica Brodogradilišta Punat za 1,54 milijuna kuna. Prodani paket čini 30,23 posto dionica Brodogradilišta Punat. </p>
<p>Dionice koje su ponuđene na prodaju nalaze se pod zalogom Zagrebačke banke koja se suglasila s prodajom. Izlicitirana cijena uplatit će se na žiro-račun Zagrebačke banke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Inin plin neće poskupjeti do kraja godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti zaključilo je u petak da Ini i u četvrtom tromjesečju ove godine ostane ista dobavna cijena plina od 1,07 kuna po prostornom metru. </p>
<p>Vijeće je pritom vjerojatno uvažilo ranije dobiveno mišljenje Ministarstva gospodarstva da se takva dobavna cijena plina (toliko Ini za plin plaćaju lokalni distributeri i ostali tarifni kupci) zadrži do donošenja novog Tarifnog sustava za dobavu plina. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Iduće godine privatizacija zagrebačke zračne luke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Natječaj za privatizaciju zagrebačke zračne luke trebao bi biti raspisan u idućoj godini, nakon što se riješe imovinsko-pravna pitanja oko zemljišta, kazao je u petak pomoćnik ministra za zračni promet Pero Bilas.</p>
<p>Država u ovom trenutku ne može osigurati veća ulaganja u zagrebačku zračnu luku, a držimo i da je najvećoj hrvatskoj zračnoj luci potreban strateški partner koji bi pomogao oko investiranja, kazao je Bilas.</p>
<p>O privatizaciji se razmišlja kao najbližoj i najpogodnijoj opciji s obzirom na investicije u novi terminal zračne luke, jedan od modela mogla bi biti dokapitalizacija, pri čemu bi država svakako zadržala udio u vlasništvu zagrebačke zračne luke, pojasnio je Bilas.</p>
<p>Drukčiji je slučaj s dubrovačkom zračnom lukom, za koju Bilas drži kako se neće trebati privatizirati jer može sama podnijeti investicijski ciklus.</p>
<p>U tijeku su, kaže Bilas, i pregovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima o otvaranju redovite izravne linije Zagreb-Dubai na kojoj bi naizmjence letjeli Croatia Airlines i Emirate Airlines. Za otvaranje te linije treba biti potpisan međunarodni sporazum za koji Bilas očekuje da će biti i realiziran u idućih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Predstavnici Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO), u cilju utvrđivanja stanja zaštite zračnog prometa, boravili su u Hrvatskoj od 13. do 22. rujna i obavili procjenu sustava zaštite u Upravi zračnog prometa i u Zračnoj luci Zagreb. Ocijenili su da su zaštitne mjere u hrvatskim zračnim lukama vrlo dobre, te je najavljeno da će za 60 dana četiri inspektora ICAO-a dati konačan izvještaj o nadzoru. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Gotovina u bijegu koristio Matuzanov automobil</p>
<p>Nakon ispitivanja u policiji u petak popodne na slobodu su pušteni Ante Žoni Maksan, Zdenko Rinčić i Željko Matuzan/ Zamjenik ravnatelja policije Bukvić najavio je nastavak akcije otkrivanja Gotovininih pomagača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četvorica osumnjičenika za pomoć u bijegu haaškom optuženiku generalu Anti Gotovini - Željko Dilber, Ante Žoni Maksan, Zdenko Rinčić i Željko Matuzan - u petak su, nakon ispitivanja u policiji, pušteni na slobodu. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj u MUP-u u petak, na upit novinara zašto je upravo sada došlo do uhićenja tih osoba i je li to rezultat političkog pritiska na Hrvatsku, zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić rekao je da je ovo »samo nastavak akcija« koje su se provodile »i još će se provoditi«. »Akcija je pokrenuta nakon prikupljanja dovoljnog broja operativnih podataka«, kazao je Bukvić.</p>
<p>Nakon što su u četvrtak privedeni, od Dilbera, Maksana, Rinčića i Matuzana oduzeti su mobiteli, računala i neka pisana dokumentacija. Dilberu i Maksanu je oduzeto i oružje za koje nisu imali dozvolu. </p>
<p>Prva trojica privedeni su u četvrtak prije podne, a u isto vrijeme su pretražene kuće Dilbera i Maksana na području Zadra te Rinčićeve stambene i poslovne prostorije u Zagrebu. Matozan je priveden u četvrtak navečer, a pretražena mu je kuća u Velikoj Gorici. </p>
<p>U MUP-u najavljuju da će se i prema drugim osobama za koje se bude sumnjalo da pomažu haaškom optuženiku poduzeti iste mjere. </p>
<p>Željko Dilber je kum generala Gotovine, Ante Žoni Maksan prijatelj i suborac dok je Zdenko Rinčić bio pomoćnik ministra gospodarstva u vrijeme kada je ministar bio haaški optuženik general Ivan Čermak. Rinčić je, kao i Dilber, navodno bliski suradnik poduzetnika Hrvoja Petrača, koji se nalazi u bijegu zbog optužnice za otmicu sina generala Zagorca. U medijima se inače spekuliralo da je upravo Petrač glavni financijer Gotovinina bijega.</p>
<p>Željko Matuzan, kojeg policija nije mogla odmah pronaći, do sada u javnosti nije bio povezan s generalom Gotovinom. On je 1999. godine umirovljen u činu satnika HV-a, a radio je u logističkoj bazi na zagrebačkom Borongaju. Prema neslužbenim podacima, policija sumnja da je general Gotovina u bijegu koristio Matuzanov osobni automobil.</p>
<p>Nad četvorkom se provodi kriminalistička obrada jer ih se tereti za kazneno djelo pružanja pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela, a Državno odvjetništvo će, kažu u policiji, odlučiti hoće li protiv njih biti podnesena kaznena prijava. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, Državno odvjetništvo u petak još nije odlučilo o eventualnom podnošenju istražnog zahtjeva, a to će učiniti nakon što od policije dobije sve podatke o ispitivanju osumnjičenika.</p>
<p>Dragan Grdić i Sanja Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Utjecaj Interneta na djecu poprima zabrinjavajuće razmjere</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Udruga Hrabri telefon u suradnji sa Siemensom d.d. provela je znanstveno istraživanje o navikama i iskustvima djece u korištenju Interneta. Ispitano je 4000 osnovnoškolaca i srednjoškolaca u 10 gradova, a rezultati objavljeni na novinskoj konferenciji u petak pokazuju da utjecaj Interneta na djecu poprima – zabrinjavajuće razmjere.</p>
<p>Gordana Buljan Flander, ravnateljica Hrabrog telefona, istaknula je da se čak 90 posto ispitane djece koristi osobnim računalima, od kojih se 73 posto koristi Internetom te se tako izvrgavaju opasnosti primanja nepoželjnih informacija seksualnog karaktera. Opasnost da se to dogodi to je veća jer 82 posto djece »surfa« Internetom bez nadzora ili s povremenim nadzorom odraslih.</p>
<p>Malo manje od 30 posto prima poruke seksualnog sadržaja, a najčešće su to slike golih osoba, seksualnih radnji ili čak nasilja pri seksualnom odnosu te slike seksualnog odnosa s djecom. Posljedice mogu biti traume koje se očituju uznemirenošću, stidom, strahom, katkad ljutnjom ili čak krivnjom. Ti se osjećaju posebice razvijaju nakon »chetanja« kojim se služi čak 32 posto djece. </p>
<p>Nerijetko na chatovima susreću osobe koje postavljaju intimna pitanja, primjerice o dijelovima tijela, što nose na sebi (tange, grudnjak, u čemu spavaju), imaju li iskustva u samozadovoljavanju... Toj vrsti »internetskog zlostavljanja« najviše su izvrgnute djevojčice, a put pedofiliji širom je otvoren. Pozivi na susrete sa slučajnim poznanikom s chata sve je češća praksa i tako se životi mladih dovode u opasnost. Buljan Flander uputila je alarmantnu poruku kako se tim istraživanjima dokazalo da Hrvatska ide u korak s najrazvijenijim zemljama u svijetu i da takav utjecaj neželjenih sadržaja na djecu može izazvati neslućene poteškoće u psihofizičkom razvoju djece.</p>
<p>Stoga treba pod hitno pokrenuti programe edukacije djece u školama, ne samo kako se koristiti računalima i Internetom, već i kako se obraniti ili spremno suočiti s opasnostima koje vrebaju preko modema. No, ni to nije dovoljno – treba se posvetiti i educiranju roditelja, jer nisu ni svjesni trauma koje mogu doživjeti njihova djeca. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Gotovina nije u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB/ZDENCI</p>
<p> - »Prema informacijama obavještajnih službi i tijela unutarnjih poslova kojima raspolažemo, general Gotovina nije u Hrvatskoj, a radnje koje policija poduzima u potrazi u skladu su sa zakonom i s ciljem da se potvrdi činjenično stanje«, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak popodne u Zdencima na proslavi dana općine komentirajući akciju hrvatske policije u sklopu koje su u četvrtak pretraženi stanovi navodnih pomagača haaškog bjegunca generala Ante Gotovine.</p>
<p>Prije toga je Predsjednik u Hrvatskom saboru izjavio da je o akciji informiran »kao i svaki drugi građanin - putem medija«</p>
<p>»Uvijek sam se zalagao za pravnu državu i funkcioniranje državnih institucija«, kratko je izjavio Mesić na upit novinara dodavši da »svatko mora opravdati svoje postupke, u što ja ne bih mogao ulaziti«.</p>
<p>Na novinarsko pitanje kako komentira umirovljenje supruge generala Gotovine Dunje Zloić Gotovine u MORH-u, Predsjednik je odgovorio: »Ako neka osoba sedam godina izbiva s posla, nema se tu što komentirati«. (I.B./D.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Podobniku i društvu kazne do 7000 kuna</p>
<p>PULA</p>
<p> - Glasnogovornica Policijske uprave istarske Štefanija Prosenjak Žumbar u petak je rekla Vjesniku da je policija Prekršajnom sudu u Umagu proslijedila prijave protiv 12 slovenskih državljana, koji su u srijedu oko 16 sati ilegalno, sporednim putem nedaleko od graničnog prijelaza Plovanije prešli u Hrvatsku, a pri povratku su i odbili zahtjev hrvatske granične policije za identifikacijom. Prekršajni sud će prijave razmatrati u ponedjeljak, kada se s godišnjeg odmora vrati predsjednik Suda Vladimir Vidović. Prekršajne prijave protiv 12 pripadnika Slovenske pučke stranke među kojima su i predsjednik stranke i parlamentarni zastupnici Janez Podobnik i Ivan Božič, podnesene su zbog kršenja Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o boravku i kretanju stranaca, jer su ilegalno stupili na hrvatsko tlo, a pritom su odbili identificirati se. Zbog povrede Zakona o nadzoru državne granice mogli bi biti kažnjeni novčanom kaznom od 1000 do 7000 kuna, a zbog povrede Zakona o boravku i kretanju stranaca novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Europska komisija: Incident ne mijenja stajalište prema Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES </p>
<p> – Incident koji se u srijedu dogodio na graničnom prijelazu Plovanija, na granici sa Slovenijom, ne mijenja stajalište Europske komisije prema Hrvatskoj i neće utjecati na njezin status kandidata za članstvo u EU, izjavila je u petak u izjavi za Hinu Emma Udwin, glasnogovornica europskog povjerenika za vanjske odnose Chrisa Pattena. »Naše se stajalište prema Hrvatskoj ne mijenja, za nas je to bilateralna stvar koja se mora riješiti na miran način, putem dijaloga«, rekla je Udwin.</p>
<p> Objasnila je da je Slovenija prva obavijestila izvršno tijelo EU-a o incidentu, nakon čega su zatražene dodatne informacije od hrvatske strane. »Zatražili smo istragu o incidentu i zamolili hrvatsku stranu da nas izvijesti o njezinim rezultatima«, rekla je Udwin i potvrdila da je hrvatski odgovor već stigao, ali nije htjela komentirati njegov sadržaj. </p>
<p>Jedan je slovenski diplomat u Bruxellesu izjavio u petak da će Slovenija idući tjedan zatražiti od Europske unije poduzimanje akcije protiv Hrvatske, osim ako dvije zemlje do tada ne riješe spor o uhićenju na njihovoj granici. Diplomat, koji je želio ostati neimenovan, rekao je za Reuters da će Slovenija isto tako otvoriti pitanje Hrvatske na sastanku ministara vanjskih poslova EU 11. listopada, osim ako se spor do tada ne riješi. Nije rekao koje će mjere tražiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jambo: Vjerojatno HDZ loše stoji uoči izbora</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku u četvrtak je podnijelo istražni zahtjev Istražnom centru dubrovačkog županijskog suda protiv bivšega metkovskoga gradonačelnika Stipe Gabrića Jambe. </p>
<p>Zahtjev je podnesen nakon što je kriminalističkom obradom utvrđeno kako postoji osnovana sumnja da je Jambo kao gradonačelnik Metkovića na štetu državnog proračuna neosnovano isplatio 4,550.311 kuna osobama koje nisu imale pravo na naknadu štete uzrokovane sušom na području Metkovića tijekom 2003. godine.</p>
<p>Također je Istražnom centru Županijskog suda dostavljen dopunjeni istražni zahtjev kojim se Stipe Gabrić Jambo tereti za malverzacije u tvrtki Razvitak. Naime, uz svog brata Boža Gabrića i Tončija Jerkovića kao odgovornih osoba trgovačkih društava Razvitak, Razvitak Predolac i Jambo, donedavnoga gradonačelnika Metkovića tereti se za nezakonite radnje kojim je pribavljena protupravna korist obiteljskoj tvrtki Jambo od 18 milijuna kuna, a na štetu tvrtke Razvitak.</p>
<p>»I vrapcima na grani jasno je da je riječ o političkom obračunu s obzirom da su uskoro u Metkoviću izvanredni lokalni izbori. Vjerojatno je u protekla tri dana iz Zagreba napravljena neka anketa među građanima Metkovića prema kojoj HDZ loše stoji uoči ovih izbora. Sada žele nešto ušićariti i napraviti nekakav prevrat na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, no to im je čisti autogol«, prokomentirao je za Vjesnik obnove dvaju istražnih postupaka Stipe Gabrić Jambo.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Optužen Božo Jusup, predsjednik Uprave Tankerkomerca </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zadru u petak je podnijelo optužni prijedlog protiv Bože Jusupa, predsjednika Uprave i većinskoga vlasnika Tankerkomerca. Optužni prijedlog podnesen je protiv zbog kaznenoga djela izbjegavanja carinskoga nadzora i pet kaznenih djela krivotvorenja službenih isprava. U istom optužnom aktu Odvjetništvo je zbog kaznenog djela krivotvorenja službenih isprava optužilo i Društvo Tankerkomerc. Policijska uprava zadarska je prije nekoliko dana protiv Jusupa podnijela kaznenu prijavu za zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju zato što kao odgovorna osoba u tvrtki Tankerkomerc pri kupnji jednog plovila nije platio porez i carinu. Time je državni proračun, navodno, oštećen za 550.000 kuna. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rončević: Umirovljenje pukovnice Gotovine nije politički obračun</p>
<p>MORH ne radi ni po kakvim političkim narudžbama. Imamo svoj plan izdvajanja osoblja i kriterije koje smo utvrdili davno prije ove odluke, rekao je ministar obrane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pukovnica Dunja Zloić Gotovina nema potrebnu vojnu školu i nije promicana u viši čin u roku koji to propisuju vojni zakoni i pravilnici MORH-a, potvrdio je u petak ministar obrane Berislav Rončević, te dodao da njezino umirovljenje nije politički obračun.</p>
<p>»Za gospođu pukovnicu utvrđena je neperspektivnost po kriteriju godina provedenih u istom činu. S obzirom na njezinu životnu dob, a gledajući ukupan kadrovski potencijal, odlučili smo se za umirovljenje«, rekao je ministar na svečanosti na kojoj je pripadnicima postrojbe za specijalne namjene i izvidnicima HV-a u MORH-u uručio darove zbog uspjeha na sportskim natjecanjima u Slovačkoj i Mađarskoj. </p>
<p>Na pitanje je li odluka o umirovljenju svojevrstan politički obračun s prijateljima i obitelji generala Gotovine, Rončević je kazao: »Mi u MORH-u ne radimo ni po kakvim političkim narudžbama i obračunima. Imamo svoj plan izdvajanja osoblja i kriterije koje smo utvrdili davno prije ove odluke«.</p>
<p>Ministar tvrdi da nema ničeg čudnog u tome što je pukovnica Zloić Gotovina u vrlo kratkom vremenu najprije vraćena na posao, a zatim umirovljena. »Nije to izdvojen slučaj. Ne znači da je time što je vraćen na posao netko postao perspektivan, bez obzira o kome je riječ«, upozorava ministar. </p>
<p>Pukovnica Zloić Gotovina (43) došla je u HV 5. prosinca 1991. godine. Čin bojnice dobila je u ožujku 1994., a 1995. je promaknuta u pukovnicu.</p>
<p>Pravilnik o profesionalnom razvoju časnika HV-a po kojemu je utvrđena njezina neperspektivnost donesen je 14. lipnja ove godine. U njemu je ministar Rončević propisao da se pukovnik smatra u standardu profesionalnog razvoja ako u kalendarskoj godini ima manje od 53 godine, najmanje višu stručnu spremu, Zapovjedno-stožernu školu i ne više od sedam godina u činu.</p>
<p>Dakle, osim što pukovnica Zloić Gotovina nije promicana devet godina, ministar tvrdi da nije završila potrebnu vojnu izobrazbu. Naime, u Pravilniku stoji kako se napredovanje temelji na periodičnom ocjenjivanju, te se o časniku bez odgovarajuće stručne spreme donosi zaključak da se ne može dalje profesionalno razvijati.</p>
<p>Ako je, kao u ovom slučaju, riječ o pukovniku HV-a koji nema odgovarajuću školu, takav se zaključak donosi u kalendarskoj godini u kojoj osoba navršava 40 godina ili je starija.</p>
<p>I Zakon o službi u Oružanim snagama definira da djelatni pukovnik može biti promaknut u čin brigadira ako ima visoku stručnu spremu, te je u činu pukovnika proveo četiri godine. Iznimno, djelatni časnik koji radi u MORH-u može biti i izvanredno promaknut u viši čin, i to na prijedlog ministra obrane bez obzira na propisane uvjete. S prvom pukovnicom HV-a to nije bio slučaj.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ništa od Hrvatske bez mina do 2010. bez pola milijuna kuna godišnjeBarem jedan posto novca za reprezentaciju dati za razminiranje</p>
<p>Lalić: Jednako skrbiti o razminiranju svake županije/ Vidović: Vlada treba novac iz predpristupnih fondova EU iskoristiti i za razminiranje/ Kurtov: I gradovi trebaju sudjelovati u financiranju razminiranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predviđanja da će Hrvatska do 2010. biti zemlja bez mina teško će se ostvariti ne osigura li država barem pola milijuna kuna godišnje za razminiranje, ne riješe li se problemi radno-socijalnog položaja pirotehničara te ne sredi li se »nabujalo tržište« od čak 40 tvrtki koje se danas bave razminiranjem. </p>
<p>Većina zastupničkih klubova podržala je u petak u Saboru Vladino izvješće o provedbi plana razminiranja i utrošenom novcu za prošlu godinu, ali uz brojne primjedbe. </p>
<p>Državni tajnik MUP-a Ivica Buconjić uvodno je iznio podatke o lanjskom razminiranju 248 milijuna četvornih metara, što je 2,5 puta više od planiranog. Za to je utrošeno više od 290 milijuna kuna, od čega je 98 posto novca iz državnog proračuna.</p>
<p> Premda ohrabruje podatak da je lani od mina stradalo manje ljudi no godinu prije, zastupnici su ipak upozorili na vrlo slabo ili nikakvo označavanje miniranih površina, kao i na neujednačeno razminiranje po županijama. Ljubica Lalić (HSS), nezadovoljna objašnjenjem da je u Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji razminirana znatno manja površina od planirane zbog nedostatka novca, zatražila je od Vlade da jednako skrbi o svakoj županiji. </p>
<p>Podatak da je za razminiranje lani najmanje novca osigurano iz donacija, samo 35 milijuna kuna, krajnje je zabrinjavajući, upozorio je Davorko Vidović (SDP), rekavši da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja se razminirava vlastitim novcem. Stoga je zatražio od Vlade da novac iz predpristupnih fondova EU iskoristi i za razminiranje. </p>
<p>Željko Kurtov (HNS) smatra da treba angažirati sva naša diplomatska predstavništva i hrvatsku dijasporu u prikupljanju donacija za čišćenje Hrvatske od mina, ali i da hrvatski gradovi trebaju sudjelovati u doniranju. »Ne želim ni znati koliki novac naši gradovi daju za svoje nogometne ljubimce. Mogli bi barem dio tog novca izdvojiti za razminiranje«, rekao je Kurtov, predloživši da Sabor uputi poziv svim općinama, gradovima i županijama da u idućoj godini izdvoje u korist Hrvatskog centra za razminiranje barem jedan posto novca predviđenog za reprezentaciju. </p>
<p>Zastupnici su razmotrili izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za prošlu godinu iz kojeg se vidi da su se građani najviše žalili zbog malih mirovina, zbog dugotrajnosti sudskih i pravnih postupaka, nemogućnosti otkupa stanova nositelja stanarskog prava, potom na probleme u vezi s Ljubljanskom bankom, bespravnom gradnjom... Vrlo često su se Odboru lani obraćali hrvatski branitelji i djelatnici MUP-a koji su, kao i većina drugih građana, »jednostavno stjerani pred zid«, naglasio je potpredsjednik Odbora Ivan Drmić, objasnivši da je više od 2000 pritužbi upućeno Odboru nakon što su se građani »sudarili s administracijom« koja se godinama ne osvrće na njihove probleme, potvrđujući i time da pravna država u Hrvatskoj ne funkcionira. </p>
<p>Ivka Bačić i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ugledna tvrtka, uz znanje Ministarstva gospodarstva, prodavala lažni med</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Društvo 'Potrošač' bilo je supervizor pri uzimanju uzorka lažnog meda, u kojem od triju analiziranih uzoraka nisu nađena peludna zrnca, već je riječ o bezvrijednom, lažnom medu od kadulje, ružmarina i lavande«, rekao je Vjesniku u petak Ilija Rkman, predsjednik Udruge Potrošač. Dodao je da su tvrtku »PIP Bijenik« prijavili Državnom inspektoratu u lipnju te Odjelu za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Dva dana nakon prijave, zanemarujući laboratorijske nalaze, kaže Rkman, iz tog su odjela i Potrošaču i Inspektoratu poslali svoje mišljenje da »nije došlo do povrede pravnih odredbi«. Po njegovim riječima, Inspektorat nije učinio ništa. </p>
<p>No, na prijavu o lažnom deklariranju meda glavni je državni inspektor i pomoćnik ministra gospodarstva Kruno Kovačević odgovorio da tvrtka »PIP« posluje »u skladu sa zakonom«, da je riječ o »uglednoj tvrtki« te da je Ministarstvo, »služeći se relevantnom dokumentacijom i činjenicama«, utvrdilo »ispravnost deklaracije«.</p>
<p>Po Rkmanovim riječima, na prijavu Potrošača da se Uprava za trgovinu stavlja na stranu trgovaca i kršitelja zakona, iz Ministarstva gospodarstva odgovorili su da je rad odjela u »interesu zaštite potrošača« zbog kojih su zaobišli laboratorijske nalaze Zavoda za javno zdravstvo, a umjesto dostavljenih, navodno su zatražili izvješće o zdravstvenoj ispravnosti meda koji nije bio predmet ni analize niti naše prijave«. Tek je tada Inspektorat počeo provjeravati med na tržnicama i onaj kojis e prodaje »uz cestu«. </p>
<p>»No, med tvrtke PIP u tom se dopisu ne spominje«, kaže Rkman. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040925].
|
