NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040825].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 175533 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Da sam izvršio zapovijedi, Ploče više ne bi postojale</p>
<p>Unatoč zapovijedima, garnizon i skladišta oružja nikad nisu bili minirani. Kad je to jednom ipak bilo napravljeno dok sam bio odsutan, naredio sam da područje očiste ljudi koji su to učinili, kaže kapetan fregate Velin Jovanov, zapovjednik garnizona JNA u Pločama koji je 1991. odigrao pozitivnu ulogu u događajima oko oslobađanja pločanskih vojnih objekata i koji je zbog toga u bivšoj Jugoslaviji osuđen na četiri godine zatvora / Gradonačelnik Ploča Ante Karamatić predložio je da se Jovanov proglasi počasnim građaninom tog grada, ali je nakon protivljenja braniteljskih udruga odustao</p>
<p>ŠTIP</p>
<p> – Velin Jovanov, umirovljeni kapetan fregate koji je početkom Domovinskog rata bio zapovjednik Vojne pošte 4747 Ploče - u sklopu koje su bili skladišta Male Bare i Tatinje, Vojarna Stanko Parmać, ratna luka s divizijom minolovaca te tehničke radionice - odlukom Vojnog suda u Nišu osuđen je sredinom 1992. na dvije godine zatvora zbog mirne predaje tih objekata Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nakon izricanja presude i pet i pol mjeseci u pritvorima tadašnje JNA u Kumboru, Sarajevu i Nišu, odlučio je žaliti se sa slobode, za što je morao uplatiti 10.000 njemačkih maraka jamstva. No Vrhovni sud odlučio je još drastičnije kazniti Jovanovljevo »krivično djelo podrivanja vojne i obrambene moći i samovoljno udaljavanje i bijeg« iz JNA, te mu određuje četiri godine zatvora!</p>
<p>No, Jovanov je već bio u rodnom Štipu u Makedoniji, novopriznatoj državi bivše SFRJ nad kojom JNA više nije imala ingerencije. Pridruživši se Vojsci Makedonije, koja nije imala potrebu za mornaricom ali je trebala visokoobrazovane časnike, Jovanov je sjećanja na »svojih 20 najboljih godina u životu« u Pločama sveo na objašnjenje akronima ŠTIP, kako se grad na istoku Makedonije doživljavao među vojnicima JNA: »Šuti, Trpi I Pati!«</p>
<p>Prije nekoliko dana Jovanovljevo je ime osvanulo u hrvatskim medijima u kontekstu »pljuske hrvatskim dragovoljcima«. Pločanske dragovoljačke udruge usprotivile su se inicijativi gradonačelnika Ploča Ante Karamatića da se Jovanova, »zapovjednika neprijateljske vojske«, proglasi počasnim građaninom najmlađeg grada u Hrvatskoj. »Time gradonačelnik ponovno pokušava mijenjati blisku nam povijest i umanjiti značenje branitelja u poznatoj akciji Zelena tabla - Mala Bara, te veličati sebe i bivšeg komandanta garnizona JNA u Pločama, Jovanova«, stoji u priopćenju Koordinacije braniteljskih udruga grada Ploča, u kojem se od Karamatića zahtijeva da »samoinicijativno odstupi s mjesta gradonačelnika Ploča« i da »više ne sramoti to časno mjesto i grad«. Nakon žestokih osuda Karamatić je povukao prijedlog, ali kaže da je efekt postignut. </p>
<p>Velin Jovanov, koga je Vjesnik posjetio u njegovu štipskom stanu, nije uspijevao sakriti emocije tijekom razgovora o događaju koji mu je promijenio život. Suznih očiju prisjećao se brojnih prijatelja iz toga razdoblja, vjerujući da odnosi koje je tada uspostavio sa stanovnicima Ploča »ničim ne mogu biti narušeni, pogotovo ne jednostranim interpretacijama onoga što je tamo bilo«.</p>
<p>Ne želeći arbitrirati u polemikama koje potresaju dolinu Neretve, Jovanov inzistira samo na jednome: »Garnizon, kao i skladišta oružja i streljiva, nisu bili minirani. Nikada nisam dopustio da se to napravi, unatoč jasnoj zapovijedi koju sam dobio od admirala Mile Kandića. U jednoj prilici, kad sam doznao da se u mom odsustvu, dok sam bio na pregovorima s pločanskim Kriznim štabom, pokušalo minirati područje tehničke radionice, zapovjedio sam da cijeli prostor očiste upravo ljudi koji su to napravili!«</p>
<p>Jovanovljeve riječi lako je provjeriti u presudi kojom mu je bio određen višegodišnji zatvor, a najviše su ga teretili upravo njegovi podređeni, časnici srpske nacionalnosti.</p>
<p>Jovanovu, koji je nakon odlaska JNA iz vojnih objekata u Pločama ostao tamo živjeti još dvadesetak dana, čak je i admiral Sveto Letica nudio da se aktivira u hrvatskim oružanim snagama »kao zapovjednik ratne luke, s većim činom«.</p>
<p>»Meni je ta ideja ipak bila besmislena, jer kako ja, kao Makedonac, mogu zapovijedati u vojsci koja je ipak bila nacionalna vojska Hrvata. Nisam prihvatio ponudu, vratio sam se u Štip i tamo je počela moja kalvarija. Nakon što se dvadesetak dana nisam prijavio u JNA, našli su me i priveli. Jedan pritvor, drugi, treći, suđenje, žalba, nova, još veća kazna...«, prisjeća se Jovanov koji je u Ploče ipak došao 1996. i desetak dana obilazio prijatelje.</p>
<p>»Ljudi su me na ulici prepoznavali, pozdravljali i tapšali, nijednu neugodnost nisam doživo. Ipak sam tamo živio 20 godina! Da sam napravio ono što su od mene tražili nadređeni iz tadašnjeg zapovjedništva vojno-pomorske oblasti iz Splita, nikad se više ne bih bio vratio u Ploče, jer Ploče više ne bi postojale«, zaključio je Jovanov.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jovanov se u Pločama bojao »bezbednjaka«</p>
<p>Kapetana fregate Velina Jovanova spominje povjesničar Jakša Raguž na više mjesta u knjizi »Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu«. Raguž piše da je, prema mišljenju Petra Šimca, »Jovanov bio 'zreo za predaju' garnizona, no bojao se 'bezbednjaka' u svom okruženju, a bojao se i za svoj status u Hrvatskoj ako preda garnizon. Stoga se u trenutku akcije radije odlučio za ostanak u JNA«. Osim straha od »bezbednjaka«, Jovanov je strahovao i od zapovjednika diviziona minolovaca, kapetana bojnog broda Milije Jankovića, navodi Raguž. JNA je znala da se priprema napad hrvatskih snaga na garnizon, a »13. rujna dobili su konkretne dojave od nekolicine građana Ploča i civilnih osoba zaposlenih u vojnim objektima da će toga dana biti napadnut. Stoga je umjesto neodlučnog Jovanova, koji je prema mišljenju Štimca bio spreman na predaju cjelokupnog garnizona, zapovjedništvo nad cijelim vojnim kompleksom preuzeo zapovjednik 16. diviziona, kapetan bojnog broda Milija Janković. Tako je zapravo suspendiran Jovanov«.</p>
<p>Raguž je objavio i dva transkripta razgovora između viceadmirala Fridricha Morettija koji je bio načelnik Vojno-pomorske oblasti u Splitu i Jovanova, uhvaćena za akcije Zelena tabla - Male Bare. U razgovoru Jovanov uglavnom govori da ne zna što se zbiva na Malim Barama i Tatinjama jer nema vezu, da je zapovjedio svojim vojnicima da municiju ne troše bez potrebe, da su postavljena minska polja na izlazu iz luke, a nakon što mu je Moretti kazao da predsjedniku pločanskog Izvršnog vijeća kaže da će dignuti u zrak skladište goriva, Jovanov je kazao da mu je već rekao da će Tatinje dignuti u zrak, ali nije kazao je li Tatinje minirano ili nije. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Karamatić: Došlo je vrijeme da se o nekim stvarima kaže istina</p>
<p>Ante Karamatić u razgovoru za Vjesnik odlučno odbacuje sve optužbe i ne ustručava se iskazati ponos zbog Jovanovljeve uloge u akciji Zelena tabla – Male Bare, zahvaljujući kojoj se naoružao dobar dio Dalmacije. »Došlo je vrijeme da se konačno o nekim stvarima kaže istina«, priča Karamatić, naglašavajući da je Jovanov, »protivno volji svojih nadređenih, omogućavao predstavnicima Ploča, Metkovića, Vrgorca i Makarske da redovito provjeravaju je li oružje TO-a u skladištu, jer je postojala opasnost da bude premješteno. Umanjivao je borbenu gotovost svojih jedinica i bio je u stalnim kontaktima s našim ljudima tijekom pripreme akcije Zelena tabla - Male Bare«, nastavlja Karamatić. »Ja sam na njega ponosan, jer riječ je o iznimnom čovjeku koji je svojom ulogom u tim događajima doveo izravno u pitanje i život svoje obitelji, koja je cijelo vrijeme bila u Pločama«, kaže Karamatić. »Želio bih da s ovim rat u Pločama konačno završi i da se okrenemo radu«, poručuje Karamatić i iznosi podatak koji dosta govori o Jovanovu: »On je prvi u Hrvatskoj, još 1990., dopustio da se u nekom vojnom objektu, na proslavi Dana Ploča u tadašnjem Domu JNA, intonira hrvatska himna i izvjesi hrvatska zastava. Jovanov vam o tome neće nikada pričati, no postoje videozapisi događaja«. Karamatićeve riječi potvrdio je i general Petar Šimac, koji je 14. rujna 1991. u Pločama zapovijedao akcijom Zelena tabla – Male Bare, u kojoj su hrvatske oružane snage od JNA preuzele vojarnu i garnizon JNA na području Ploča.</p>
<p>»Jovanov je bio pozitivan lik u događajima oko oslobađanja pločanskih vojarni. Znao je detalje o svim akcijama HV-a, ali ih nije prosljeđivao nadređenima, nego se pravio neinformiranim. Pravilno je procijenio da se protiv naroda ne može. Jovanov je u Srbiji osuđen zbog izdaje, zbog Hrvatske je u Srbiji odležao u zatvoru! Možda je preuranjeno proglasiti ga počasnim građaninom Ploča, ali nekako bi mu trebalo odati priznanje«, smatra Šimac.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Slučaj Lozina« ili nered u pravosuđu</p>
<p>Tko je lošeg kaznenog suca općinskog suda imenovao katastrofalnim sucem županijskog sudišta? Državno sudbeno vijeće. Tko ga je istaknuo za glavnog suca u teškom i složenom predmetu Lora - Igor Benzon, njegov predsjednik. Tko je sve to promatrao sad već treću godinu? Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Afera Lozina traje i, što je strašno za hrvatsko pravosuđe, riječ je o odnosu županijskog suca Slavka Lozine iz Splita i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. </p>
<p>Još u lipnju 2002. Vrhovni se sud bavio Lozinom i njegovim suđenjem u »slučaju Lora«. Tada je Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, tražio izuzeće Županijskog suda u Splitu. Zašto? Zato što je kompletna ekipa branitelja optužene osmorice tražila izuzeće splitskog suda sve dok Igor Benzon, predsjednik Županijskog suda, nije imenovao Lozinu predsjednikom vijeća za taj predmet. Kako je Lozina bio ocijenjen kao »naš« sudac, odvjetnici su odustali. Ali, onda je izuzeće tražio Bajić. Jer, jedan loš sudac, kojemu ključni materijalni dokazi nestaju u postupku za ubojstvo (pištolj u suđenju bivšem šefu splitskih specijalaca Vinka Budiše) i zbog toga se optužnice ruše nije, prema procjeni iz Gajeve, mogao odraditi taj posao kako treba. </p>
<p>Vrhovni sud je toga ranoga ljeta prije dvije godine ipak stao na stranu slobodnog i nezavisnog suca. Lozina je to povjerenje vrhovnom sudištu »vratio« cirkusom u sudnici, oslobađanjem optuženika iz pritvora (Vrhovni sud mu je nedavno tu odluku ukinuo) i konačnim oslobađanjem od odgovornosti.</p>
<p>Lozinu su uočili i Carla del Ponte i OESS i drugi promatrači. Sve što su loše rekli na račun suđenja za Loru zapravo se pripisuje ne samo Županijskom sudu u Splitu, nego i sudstvu u zemlji.</p>
<p>Nakon mnogo otezanja i javnih pritisaka da se koristi svojom ulogom »šefa« pravosuđa, i Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, povukao je kadrovski potez i od Igora Benzona tražio da disciplinski sankcionira nestašnoga suca Lozinu.</p>
<p>A znalo se dobro da presudu u pisanom obliku Lozina nije diktirao svojoj pisarici, nego je donio napisan tekst koji je kasnije samo unesen u računalo. Znalo se da Lozina u sudnici ima »vanjskog člana« koji prisustvuje svim njegovim raspravama i bitno određuje ponašanje suca u sudnici. Znalo se za njegova bančenja u opskurnim društvima i na mjestima koja nisu na razini jednoga suca. Na žalost, Lozinu prati takva slika, i javna i profesionalna, od »davnina«. Tko je lošeg kaznenog suca općinskog suda imenovao katastrofalnim sucem županijskog sudišta? Dakle, tko mu je omogućio napredovanje u službi? Državno sudbeno vijeće. Tko ga je istaknuo kao glavnog suca u teškom i složenom predmetu Lora? Igor Benzon, njegov predsjednik. Tko je sve to promatrao sad već treću godinu? Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda. </p>
<p>A sve to vrijeme Lozina je bio negativan pribrojnik svih ovdašnjih pravosudnih salda. Nije točno da se Lozina branio od »predmeta Lora« tvrdeći da nije dorastao zahtjevnosti vođenja glavne rasprave. </p>
<p>To bi učinio sudac koji bi se jednako branio i od promocije u suca županijskog suda, jer ta promocija uvelike premašuje njegove sposobnosti. I takav potez ne bi učinio čovjek koji je nakon rušenja presude u Vrhovnom sudu i vraćanja predmeta na ponovno suđenje rekao da je Vrhovni sud pod pritiskom OESS-a i Haaga, da se Crnić boji za svoj stolac, a da je u svemu tome sudjelovala i ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.</p>
<p>Nakon svega pitanje hoće li Igor Benzon pokrenuti stegovni postupak protiv Lozine izgleda kao farsa. Lozina je sam sebe odavno diskvalificirao.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nakon kontroverznog Lozine, blagonakloni Čule?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povijest kontroverzi u slučaju »Lora« dalekosežnija je od skandala sa sucem Slavkom Lozinom, koji je trenutno glavna meta kritika iz pravosuđa i javnosti. Današnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić radio je 1992. kao vojni tužitelj u Splitu, na slučajevima koje će 2002. kao županijski državni odvjetnik u Splitu postaviti za temelj optužnice u predmetu »Lora«. Te,1992., Bajić je navodno bio onemogućen u procesuiranju spornih događaja, a svjestan da djela ubojstava i ratnih zločina ne zastarijevaju, čekao je priliku kada će se s njima opet uhvatiti ukoštac.</p>
<p>Početkom 2000., kao zamjenik županijskoga državnog odvjetnika u Splitu, otvorio je istragu oko »Lore«, a Radovan Ortynski, koji je ubrzo postao glavni državni odvjetnik upravo zbog bavljenja temom ratnih zločina Bajića je unaprijedio u županijskoga državnog odvjetnika i dao mu odlučan poticaj za podizanje optužnice.</p>
<p>Ortynski je ubrzo smijenjen u poznatim okolnostima u Saboru, ali je Mladen Bajić, upravo zbog bavljenja »Lorom«, postavljen na njegovo mjesto. No tadašnja koalicijska vlast nije imala jasne i odlučne namjere u davanju poticaja za nepristrana i objektivna suđenja za ratne zločine. Tako je bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović potvrdila imenovanje suca Igora Benzona za predsjednika Županijskog suda u Splitu, iako su joj bili poznati slučajevi zbog kojih to s pravom nije morala, poput nestanka krunskog dokaza u predmetu Vinka Budiše. </p>
<p>Da je tadašnja ministrica postavila nekoga drugoga za predsjednika splitskog suda, možda Slavko Lozina ne bio dobio predmet »Lora«. Nagađa se da je, unatoč svemu, predmet trebao dobiti sudac Josip Čule, koji je upućenijim promatračima također poznat kao sudac s blagonaklonijim stavom prema braniteljima Domovinskog rata koji se nađu pred optužbama za neko kazneno djelo. To je sudac koji je koncem devedesetih vodio proces tzv. Maglovljevoj skupini (pripadnici 73. bojne Vojne policije) za šverc šećerom.</p>
<p>Navodno je sudac Čule nešto sofisticiranije socijalne inteligencije od Lozine, pa se prvi put uspio izmaći preuzimanju predmeta »Lora« znajući da bi bio izložen jakim svjetlima javnosti. Sada nakon odluke Vrhovnoga suda da se suđenje za »Loru« mora ponoviti pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem, kao najizgledniji kandidat za suca koji će dobiti predmet »Lora« iznova se spominje Josip Čule. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Tempirana ploča iz Svetog Roka</p>
<p>Prebacivanje loptice neće pomoći da se kupi vrijeme i sve padne u zaborav. Premijer Sanader i HDZ bi zbog čuvanja proeuropskog imidža i pozicioniranja Zidića, Aralice, Jelčića, grupe odvjetnika, kulturnjaka i političara bantam kategorije, Nele Eržišnik i Lackovića Croate i niza manje poznatih, trebali brzo reagirati i smjestiti tu grupu u retro look. Jer tu kupovanje vremena ne služi ničemu </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Tema dana u Hrvatskoj nije više nastavak gradnje autocesta i zajmovi koje su prošla i ova vlast na to trošile a otplaćivat će ih naša djeca. Tema dana nije ni turistička sezona koju spašava produžena špica krajem kolovoza. Tema dana više nije čak ni prometni zakon koji neće otrijezniti lokalne pijance za volanom ali ugrožava opstanak i dobit vinara i ugostitelja. Tema su donekle Olimpijske igre zbog rukometaša i viroze Blanke Vlašić. Ali prava hrvatska tema, potpuno iščašena iz vremena i prostora, je postavljanje spomen-ploče ustaškom doglavniku i književniku Mili Budaku.</p>
<p>U Hrvatskoj je, čini se, najlakše postavljati i rušiti spomenike. Nakon Domovinskog rata uklonjen je ili srušen niz partizanskih spomenika postavljenih nakon Drugog svjetskog rata, a nikome zbog toga nije pala vlas s glave. Tako je inicirana nekažnjivost svojevoljnog rušenja i postavljanja spomenika.</p>
<p>Partizanskih spomenika je bilo svakakvih, a neki su, vjerojatno, bili suvišni. Bilo ih je puno jer su hrvatski antifašisti igrali značajnu ulogu u otporu fašističkoj okupaciji svoje zemlje. Bilo ih je puno i stoga jer ih je, jasno, postavljala pobjednička strana.</p>
<p>Nakon Domovinskog rata podizani su mnogi spomenici i otkrivane spomen-ploče, a neka mjesta još nisu dostojno obilježena.</p>
<p>Spomen-ploče Juri Francetiću u Slunju i Mili Budaku u Svetom Roku su iz nekog drugog filma. U oba slučaja sve je počelo kao privatna građanska inicijativa da bi se nastavilo kao tempirani politički događaj. Ideja Josipa Vidakovića, hrvatskog iseljenika u Kanadi, da preko ferija u starom kraju podigne spomen-ploču ustaškom dužnosniku Budaku na dvorišnom zidu mjesne crkve u Svetom Roku, izazvala je žustre rasprave i prije nego što je ploča postavljena. </p>
<p>U to vrijeme svi su bili iznenađeni i uvrijeđeni i, gotovo ne vjerujući da će se to zbilja zbiti, čekali da netko nešto poduzme. Crkva je šutjela iako je to njen zid. Mjesne vlasti koje predvodi HIP-ovac Hrvoje Račić, čekale su da sve to spriječe iz Zagreba. U Zagrebu je Vlada duboko vjerovala kako je to problem lokalnih vlasti. Onda su lokalni kamenoklesari preko noći postavili tempiranu ploču. Sad su svi, post festum, postali pametni i konstruktivni kad je kasno jer je Hrvatska dobila na leđa još jedan slučaj zbog kojeg se mora sramotiti pred svijetom.</p>
<p>Sada gospićko-senjski biskup Mile Bogović izjavljuje kako ne želi da itko Crkvu uvlači u aferu jer ona »želi biti čimbenik povezivanja i zajedništva, a ne razdvajanja«.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks kaže kako treba ukloniti sve fašističke spomenike, što znači i onaj Francetiću u Slunju, Budaku u Svetome Roku, promijeniti ime Ulici Mile Budaka u Dubrovniku... Šeks podsjeća kako je on oduvijek (odnosno od 1990.) bio protiv takvih ispada ali ni jedna vlada od 1990. do danas nije imala odlučnosti da to spriječi. Sad je prigoda, ističe Šeks da »sve razine državne vlasti najodlučnije provedu Ustav« jer u njemu piše da je Hrvatska stasala na tradicijama antifašizma.</p>
<p>Na lokalnoj razini sad načelnik općine Lovinac Račić kaže kako već ima spreman bager za maknuti ploču samo čeka mig od viših vlasti. Više vlasti čekaju i dalje da to učini lokalna vlast. Vrh HDZ-a je oštro osudio postavljanje ploče ali lovinačka baza je, navodno, dobro znala da će ploču postaviti, pače, čak je i poticala to. Navodno su HDZ-ovi ogranci u Lovincu i Svetom Roku janjcem na ražnju proslavili postavljanje Budakove ploče. </p>
<p>Sveopću zbrku lakše je shvatiti ako je se promatra na više razina.</p>
<p>Prva je ona lokalna. Predstoje lokalni izbori pa se u tamošnjoj retrogradnoj sredini hvataju čim desnije i rodoljubnije pozicije.</p>
<p>Druga je HDZ-ova razina. Ogranci u bazi ne dišu tako europski kao Sanaderov vrh i tu predstoji stranačko discipliniranje kako se ne bi narušila proeuropska šminka.</p>
<p>Treća razina je međustranačka u Hrvatskoj. Očito je da desnica, što stranačka, a što izvanstranačka, nastoji uzeti »europeiziranom« HDZ-u dio nezadovoljnih birača i koristiti ih na lokalnim i parlamentarnim izborima. U tu se strategiju uklapa i apel 120 manje ili više poznatih osoba za reviziju političkog procesa protiv Budaka koji je 1945. po kratkom postupku o suđen i obješen.</p>
<p>Četvrta je razina ona po zapovjednoj liniji. Tko je, naime, ovlašten da makne ploču s crkvenog zida u Svetom Roku. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, inače nadležno za rušenja bespravno sagrađenih kuća i spomenika, tvrdi da ne može maknuti ploču jer je ona na tuđem (Katoličke crkve) zidu. A Crkva se čudi kako na postavljanje sporne ploče nije unaprijed reagirao MUP i nadležni ministar.</p>
<p>Peta razina je međunarodna. Hrvatska je opet dospjela u vijesti CNN-a i agencija kao zaostala sredina u kojoj se odaju počasti fašističkim dužnosnicima, što si niti jedna zemlja u Europi, pa čak i one tranzicijske sa sličnom prošlošću (Slovačka, Rumunjska...) nikad ne bi dopustile.</p>
<p>Prebacivanje loptice iz Zagreba na lokalnu vlast, s države na Crkvu, s jedne na drugu stranku, neće pomoći da se kupi vrijeme i sve padne u zaborav. Premijer Sanader i HDZ bi zbog čuvanja proeuropskog imidža i pozicioniranja Zidića, Aralice, Jelčića, grupe odvjetnika, kulturnjaka i političara bantam kategorije, Nele Eržišnik i Lackovića Croate i niza manje poznatih, trebali brzo reagirati i smjestiti tu grupu u retro look. Jer tu kupovanje vremena ne služi ničemu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Euroskepsa </p>
<p>ADRIANO MILOVAN </p>
<p>Klatno javnoga mnijenja u Hrvatskoj prošlih se mjeseci, potvrđuju ispitivanja javnoga mnijenja, opasno nagnulo na stranu euroskepticizma pa ulazak u Europsku uniju sad podržava samo nešto više od polovice Hrvata.</p>
<p>Hrvatska po euroskepticizmu nije specifičan slučaj. Ne treba zaboraviti da je strah od Unije rastao i u zemljama koje su 1. svibnja postale dijelom »kluba«, kao ni da je podrška ulasku u EU u nekim od tih zemalja u jednom trenutku pala ispod 50 posto. No, ono što zabrinjava je činjenica da se rast euroskepticizma u tim zemljama dogodio tijekom pregovora o ulasku u EU, a u Hrvatskoj se događa i prije pregovora.</p>
<p>Razlike između hrvatskih i euroskeptika u drugim zemljama ne iscrpljuju se samo u tome. Dok je euroskepticizam u drugim državama motiviran ekonomskim razlozima, većina hrvatskih euroskeptika još se hrani fobijama o obnovi Jugoslavije i neokolonijalizmom. Valja, doduše, naglasiti da je i u nas na popisu strahova od Unije sve izraženiji ekonomski faktor, no on u ovdašnjoj jednadžbi zapravo ostaje nepoznanica, jer je začinjen retorikom koja asocira na neka prošla vremena. Kad se u to umiješaju neznanje i neinformiranost, koji do izražaja dolaze, primjerice, u brkanju EU-a i eurozone, onda dobivamo potencijalno eksplozivnu smjesu.</p>
<p>Nepoznavanje tematike vidi se i kod onih koji se izjašnjavaju kao eurooptimisti. Mnogi od njih na EU i dalje gledaju kao na kravu muzaru, u kojoj će im novac padati s neba. Tako shvaćen EU u njihovim očima izgleda kao Eldorado, no zapravo je sličniji Utopiji. </p>
<p>Hrvatska je i ovim istraživanjima potvrdila da živi u svom svijetu. Novost je sve oštrija podjela na one koji ne žele ostati izolirani od ostatka svijeta i one koji tvrde da će radije pasti travu, nego se integrirati s bilo kim. Prvima valja reći da članstvo u EU nosi i dobre i loše strane, a drugima da ulazak u EU nema alternative. U protivnom, Hrvatska će postati izolirani otok u ovom dijelu Staroga kontinenta, a u tom nam je slučaju stagnacija izgledna. Uostalom, dovoljno je baciti pogled na naše jugoistočno susjedstvo pa shvatiti kuda nas vode takvi stavovi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Balvani na moru</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Suprotno nekim prijedlozima, Hrvatska nema nikakvog razloga za ishitrene poteze u vezi s najnovijim slovenskim provokacijama uz granicu u Istri. Dok Joško Joras balvanima zaustavlja promet na slovenskom teritoriju, to je problem tamošnje policije. No, kad Joras ili njegovi stranački instomišljenici budu uhvaćeni u pokušaju šverca televizora ili trupaca, svejedno, s hrvatske strane granice, trebaju biti primjereno kažnjeni prema hrvatskim propisima., kako je to uostalom i učinjeno.</p>
<p> Primjedbe slovenskog šefa policije da je hrvatsko redarstvo oduzimanjem osobnih iskaznica trojici Jorasovih prijatelja zatečenih u švercu postupilo »neodgovarajuće i neadekvatno« valja odbaciti. i na to se ne osvrtati. Isti tretman zaslužuje i zahtjev Jorasove Slovenske pučke stranke tamošnjem MUP-u da uspostavi »slovenski suverenitet« nad zaseocima južno od Dragonje. Dok god slovenska policija ne počne s pripremama za okupaciju tih hrvatskih zaselaka uz kanal Dragonje (sv. Odorika) kuda od osamostaljenja dviju država ide međudržavna granica, takve i slične izjave treba uzeti na znanje i ne uzvraćati istom mjerom.</p>
<p>Naime, treba imati u vidu da takvi ekstremistički zahtjevi iz Ljubljane kao i sve učestaliji incidenti na kopnu i moru nisu motivirani samo predstojećim parlamentarnim izborima. Istog dana, 3. listopada, stupit će na snagu i hrvatski ekološko-ribolovni pojas na Jadranu. Upravo je to, prema priznanju dijela slovenskih medija, razlog za nervozne postupke i radikalizaciju slovenske politike prema Hrvatskoj. Iako hrvatski pojas neće vrijediti za zemlje EU, pa dakle ni za Sloveniju, doći će do bitnih promjena na Jadranu jer morski prostor pod hrvatskom jurisdikcijom pravno više neće imati status otvorenog mora. Hrvatsko-slovenska granica time neće biti prejudicirana, ali slovenski zahtjev za koridorom do otvorenog mora postat će još besmisleniji nego dosad jer će otvoreno more počinjati, uvjetno rečeno, tek s talijanske strane Jadrana. </p>
<p>Posljedica toga je da će dobar dio slovenskih političara koji je tamošnjoj javnosti i biračima obećavao »slovenski morski imperij« na Jadranu na uštrb Hrvatske vrlo skoro morati suočiti i sebe i njih s činjenicama. Najveći dio njih zapisan je kako u Memorandumu tako i u drugim službenim slovenskim dokumentima u kojima izrijekom stoji da je Slovenija »geografski prikraćena država koja nema direktan dodir s otvorenim morem pa samim tim ni epikontinentalni pojas kao ni pravo na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa«. </p>
<p>S obzirom na to, netko iz Ljubljane Jorasa je, inače sklonog djelovati po uputama, pogrešno usmjerio kamo treba postavljati balvane: umjesto na cestu, pravo mjesto za njih, u ovom slučaju, ako izuzmemo ulaz u Drnovšekov kabinet, bilo bi - more.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Neumoljiv svjedok razlika između komunista i ustaša</p>
<p>Bilo bi strašno da Crkva u Hrvata ne vidi razliku između ustaša i komunista. Sveti je Otac osudio tri totalitarne ideologije iz prošlog stoljeća: fašizam, nacizam i komunizam. Dakle, takozvani hrvatski antifašisti, tj. komunisti, uključeni su u tu osudu. Međutim, ustaški pokret samo je surađivao s ostalim dvjema totalitarnim ideologijama</p>
<p>JOSIP PEČARIĆ</p>
<p>U povodu najnovije hajke na Katoličku crkvu u svezi sa spomenikom književniku Mili Budaku, Ivan Miklenić u Glasu Koncila od 22. kolovoza 2004. izvrsno primjećuje:</p>
<p>»Hoće li oni prema istim kriterijima podvrgnuti prosuđivanju Vladimira Nazora, koji je kao predsjednik Hrvatskog sabora neposredno nakon rata potpisao više zakona koji su imali katastrofalne posljedice za mnoge posve nedužne ljude? Hoće li oni prema istim kriterijima podvrgnuti prosuđivanju Ivu Andrića, koji je – kao što je poznato – za vladu Kraljevine Jugoslavije sastavljao genocidne upute kako istrijebiti Albance s Kosova?«</p>
<p>Miklenić jasno i definira te koji napadaju Crkvu: »...ili su svjesno propagatori partizansko-komunističkog mita koji opravdava Budakovu egzekuciju u lipnju 1945. ili su pak tek nasjeli tom mitu«.</p>
<p>Bilo je očekivati da će se mnogi prepoznati. Tako Gordan Pandža u Vjesniku od 21. kolovoza piše: »Nema dokaza da je Nazor potpisivao pogromaške zakone protiv bilo kojih rasnih nacionalnih ili vjerskih skupina ili na bilo koji način poticao njihove progone. A stavljati znak jednakosti između Budaka i Nazora samo je dodatna potvrda da dio ljudi u Crkvi još ne želi vidjeti stvarnu razliku između fašističkog i antifašističkog pokreta.«</p>
<p>A Dragi Pilselu to je već »Fašizacija Glasa Koncila«, kako se naziva tekst u Novom listu od 22. kolovoza, koji završava riječima: »Razumljivo je da urednik Koncila ne shvaća što je to antifašizam, ali zašto u zraku treba lebdjeti sumnja da biskupima odgovara fašizacija njihova glasila.«</p>
<p>U pravu je gospodin Pandža. Bilo bi strašno da Crkva u Hrvata ne vidi razliku između ustaša i komunista. Sveti je Otac osudio tri totalitarne ideologije iz prošlog stoljeća: fašizam, nacizam i komunizam. Dakle, takozvani hrvatski antifašisti, tj. komunisti, uključeni su u tu osudu. Međutim, ustaški pokret samo je surađivao s ostalim dvjema totalitarnim ideologijama.</p>
<p>Kakva je komunistička ideologija, najbolje nam govori Titov proglas nakon napada Njemačke na SSSR. On u njemu poziva »naše narode« na borbu protiv Nijemaca »da bi čuvali dragocjenu krv sovjetskih naroda«. Jasno je da to u NDH znači pozivanje na bratoubilački rat, tj. na prolijevanje krvi hrvatskog naroda (i ne samo njegove) da bi se očuvala »dragocjena krv sovjetskih naroda«.</p>
<p>Smiješno je što gospodin Pilsel misli da to gospodin Miklenić ne zna! Sam za ustaše kaže da su »hrvatski nacionalisti«, a fašizacija Glasa Koncila mu je upravo to što u njemu znaju što su hrvatski »antifašisti«. Pandža očigledno zna da je Sveti Otac osudio i komuniste i fašiste, pa su mu i ustaše fašisti.</p>
<p>Nenad Piskač piše u Fokusu od 20. kolovoza: »Ako nije dovoljan razlog za podizanje spomenika to što je Budak bio hrvatski književnik, onda se otvara pitanje: zašto Nazor ili Cesarec da, a Budak ne?« A gdje da smjestimo Ivana Gorana Kovačića. Sjetimo se da je u Građi za kulturno-umjetnički rad godine 1943. tiskana njegova pjesma »Mrzimo vas!«</p>
<p>Ona glasi: Mrzimo vas, hulje,/ Mrzimo, krvnici,/ Vi, pljačkaške rulje!/ U majčinoj klici/ Kunu vašu djecu/ utrobe svih žena.// Naše ljute guje/ Kroz kost će vam gmizat,/ Pobješnjele kuje/ Crijeva će vam lizat/ Muhe zukavice i smrdljivi crvi/ Osvetu će množit/ u crnoj vam krvi.// Srcem bismo jeli/ Pogano vam meso,/ na lešine sjeli/ I kliktali bijesno,/ Smrdežima vašim punili bi pluća/ Za pobjede nove, nova nadahnuća.</p>
<p>O tome piše i akademik Dubravko Jelčić u knjizi »Povijest hrvatske književnosti« (Zagreb, 2004., str. 407. – 408.): »Pisac visokih ambicija i pomiješanosti, izvornih ali i knjiških poticaja, napisao je 1943. nekoliko propagandističkih pjesama najniže razine, kojima je otkrio svoje dotad nepoznato naličje i grubo iznevjerio sve estetske i humane kriterije, po kojima je do tada bio poznat. Ne služe mu na čast pjesme poput one pod naslovom Mrzimo vas! ili oda Komunističkoj partiji, u kojoj se slavi i Staljin. Znak da ni on nije odolio ideološkom nasilju koje se već tada očitovalo u redovima komunističkih partizana.«</p>
<p>A koliko je tek partizanskih zločina bilo nadahnuto tim stihovima? Prema »Nazorovim« zakonima, ubijani su i proganjani uglavnom Hrvati, a to nije »dragocjena krv« »bilo kojih rasnih nacionalnih ili vjerskih skupina«. I to Pandži kao nije rasizam! Rasizam na koji ih nije nitko prisiljavao, za razliku od »rasnih zakona« u NDH, za koje je poznato da su nešto što je bio »danak« Nijemcima.</p>
<p>Poznato je, na primjer, kako je križevački biskup Janko Šimrak intervenirao kod Slavka Kvaternika da se ne donose rasni zakoni, a Kvaternik mu je odgovorio da nije u poziciji da to učini jer je to »koncesija koja se mora pridonijeti Nijemcima«.</p>
<p>A Budaka treba posebno ocrniti upravo zato što je on neumoljiv svjedok tih bitnih razlika između komunista i ustaša. Naime, Ivan Meštrović je u svojoj knjizi »Uspomene na političke ljude i događaje« (Zagreb, 1969.) zapisao i ove Budakove riječi: »Ja bih sutra pristao da Hrvatska bude komunistička republika, uz uvjet da je slobodna i nezavisna.« Treba li opet spomenuti da je prva poruka koju nam je dao Sveti Otac za nedavnog posjeta bila ona o slobodi?</p>
<p>A još gore im je što to isto tvrdi i dr. Franjo Tuđman. Naime, Carl Gustaf Ströhm je u Hrvatskom slovu od 8. studenoga 2002. spomenuo njegove riječi: »Znate li koliko je pravih, uvjerenih fašista bilo u Hrvatskoj 1941. godine? Najviše pedeset. Svima ostalima fašizam nije značio ništa – oni su samo željeli neovisnu i suverenu Hrvatsku. Budući da su im tadašnje fašističke sile nudile državu, oni su se preobukli u njihove odore. Da su im Amerikanci, Englezi, Francuzi ili čak Sovjeti nudili hrvatsku državu, oni bi išli s njima.«</p>
<p>Autor je akademik, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izvrsnost i osrednjost u zemlji samovolje moćnih</p>
<p>Dobrodošli u (nedavnu) prošlost koja se samo preodjenula za aktualne potrebe, ali bez pravog otklona od mentaliteta koji je čitavu naciju koštao dugogodišnjega nazadovanja! Još bolje vas našli na (zapadnom) Balkanu gdje je osrednjost uvijek dovoljno vitalna i organizirana da izbori prevlast nad genijalnima</p>
<p>ZDRAVKO RADMAN</p>
<p>Da je u »udarnoj vijesti« (u Dnevniku Hrvatske televizije od 18. kolovoza) o anonimnoj (?!) kaznenoj prijavi protiv akademika Miroslava Radmana bilo makar trunke uvjerljivosti i argumentiranosti, vijest je mogla biti pikanterija; ovako je ostala tužna ilustracija dominantnog stanja duha na našoj javnoj društveno-političko-medijskoj sceni.</p>
<p>Čitanje pred kamerama elemenata optužbe u kojoj se navodi i posjedovanje triju automobila (donacija autokuće Institutu!) i korištenje mobitela (tomu nije potreban komentar!), svakom je laiku jasno dalo do znanja da je manjak dokaza valjalo nadomjestiti medijskom bukom, a nju su mogli realizirati ili neprofesionalni novinari ili zainteresirani trenutačni gospodari moći.</p>
<p>Takva anonimna prijava, kojoj su jedini temelj insinuacije, nije ništa drugo doli paušalna kleveta i pravi je primjer hajke na osobu visokog znanstvenog i moralnog kredibiliteta kojoj je, jednostavno je zaključiti, upravo kao takvoj trebalo nekako naškoditi. U zemlji opće korupcije i kriminala neka »vise« oni koji se ne uklapaju!</p>
<p>Iščitavanjem »afere« u kontekstu višemjesečnih zbivanja (čitaj nedaća) u vezi s Mediteranskim institutom za istraživanje života u Splitu (MEDILS) razabire se skriveni rukopis sustavnosti kojim se projektu želi, kako je rekao jedan novinar, staviti »omču oko vrata«.</p>
<p>Ali takva »udarna vijest« nije samo dodatni čin u »stezanju omče« nego je nemali udarac svim zdravim inicijativama u nas, kao i nadama nas pripadnika znanstvene zajednice, da će nam ozbiljenje Radmanove inicijative pomoći u iskoraku iz žabokrečine prema svijetu drukčijih standarda istraživanja i stvaralaštva. Ujedno, to je novi doprinos negativnom imidžu zemlje koja ionako životari na začelju razvijenog dijela Europe, i svjež primjer hrvatske autodestruktivnosti.</p>
<p>U zemlji u kojoj su vrijednosna mjerila davno pervertirala, a izopačenje morala ima već svoju tradiciju, i čimbenici moći (u sadašnjoj konstelaciji oni koji su svojedobno takvu anomaliju dobrim dijelom inaugurirali) računaju da su njihovu »normalu« svi već prihvatili i onda se, dosljedno tomu, ponašaju. Ali to je dosljednost lunatika koji se također u svemu »dosljedno« ponaša, osim što je početna premisa njegova djelovanja zastranjena, odnosno patološka.</p>
<p>Tako su i ovdje službene izjave »dosljedno« pune dobrih namjera i obećanja, ali sve se temelji na »krivoj premisi« – dvoličnosti i second thoughts. Jer da nije tako, zar bi čovjek Radmanova kalibra i ranga (ujedno posebni premijerov savjetnik za znanost) morao prolaziti ponižavajući CRO-tretman koji je zajamčen svima koji pokušaju na ovim prostorima učiniti nešto od općeg interesa (ali što osobno zasmeta nekom na bilo kojoj razini odlučivanja).</p>
<p>Pouka i poruka u obliku retoričkog pitanja je neizbježna: ako se na autoritet i kredibilitet, prema općoj ocjeni, »našeg najvećeg znanstvenika u svijetu« tako lako i neosnovano nabacuje blatom, što tek onda u zemlji samovolje moćnih mediokriteta mogu očekivati »obični smrtnici«.</p>
<p>Dobrodošli u (nedavnu) prošlost koja se samo prikladno preodjenula za aktualne potrebe, ali bez pravog otklona od mentaliteta koji je čitavu naciju koštao općeg i dugogodišnjeg nazadovanja! Još bolje vas našli na (zapadnom) Balkanu gdje je osrednjost uvijek dovoljno vitalna i organizirana da izbori prevlast nad genijalnima.</p>
<p>A predanost Europi i njenim standardima? Ona je od sadašnje vlasti (točno i lukavo) prepoznata kao opcija koja ima političku konjunkturu. Ali ona je uglavnom namijenjena »vanjskoj« uporabi; za »unutarnje« potrebe može se biti i malo iskren.</p>
<p>Jesu li Vlada i njezin predsjednik (a pogotovo njezin resorni ministar) uopće svjesni kako je porazna poruka tog slučaja svima koji na bilo koji način namjeravaju »ulagati« u ovu zemlju ili joj se vraćati? Je li im jasno da takva kampanja neće naškoditi našem uglednom znanstveniku, ali može njima? I bi li ikoga od njih ozbiljno zasmetalo ako bi projekt »odselio«, recimo, u Sloveniju ili u Austriju?</p>
<p>Slučaj »anonimne« prijave protiv Miroslava Radmana upravo i suviše zorno oslikava našu zbilju u kojoj nije ništa čudno da doslovni anonimci (autonomno?) atakiraju, uz potporu najjačeg medija, na svjetski renomiranu osobu u maniri kampanje s jasnim ciljem osobne diskreditacije. Jer to je prilika da provincijalizam nametne svoja mjerila, a osobno i lokalno po tko zna koji put u nas dobije prvenstvo nad općim.</p>
<p>Ali upravo nam je zato (osim ostalog) MEDILS toliko potreban; da bi uvođenjem jasnih stvaralačkih kriterija pridonio našoj intelektualnoj kompetitivnosti; da bi hrvatskim znanstvenicima dao šansu da budu stalnim sudionicima trajne »znanstvene radionice« na visokoj razini, a ne tek povremeni stipendisti i gosti inozemnih istraživačkih centara; da bi svim pripadnicima znanstvene zajednice dao do znanja da su iskoraci i pozitivni presedani u nas ipak mogući; da bi lažnim veličinama odredio njihovo pravo mjesto; da bi osrednjost ustupila pred izvrsnošću.</p>
<p>Pretpostavljaju li svi potencijalno pogođeni da bi se to doista moglo dogoditi? Je li strah od mogućeg narušavanja etablirane sheme znanstvenog uhljebljivanja možda i veći od apetita prema prisvajanju atraktivne nekretnine u Splitu?</p>
<p>Autor je znanstveni savjetnik, predsjednik Alijanse za pravnu državu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Radnici: Uprava je za naše plaće kupovala vile, jahte, aute... </p>
<p>Štrajk je organiziran zato što nisu isplaćene plaće za svibanj i lipanj te terenski dodaci za posljednih pet mjeseci, a pridružit će mu se i radnici koji trenutačno rade na mnogim gradilištima diljem Hrvatske / Njih 550, štrajkat će, najavili su, sve dok im se ne isplate sva dugovanja / Predsjednik Uprave Bosiljko Granić rekao je da su ukupna dugovanja Montinga oko 25 milijuna kuna, a nenaplaćena potraživanja oko 700 tisuća eura </p>
<p>»Vaša se djeca školuju u inozemstvu, a mi svojoj nemamo čime kruh kupiti. Vi se vozite u 'mercedesima', a mi nemamo ni za tramvaj. Vratite nam što ste ukrali«, izvikivali su radnici dioničkog društva Monting predsjedniku uprave Bosiljku Graniću, prilikom štrajka koji je započeo u utorak ispred sjedišta Montinga, u Kosterčanekovoj ulici. Štrajk je organiziran zato što nisu isplaćene plaće za svibanj i lipanj te terenski dodaci za posljednih pet mjeseci, a pridružit će mu se i radnici koji trenutačno rade na mnogim gradilištima diljem Hrvatske. Njih 550, štrajkat će, najavili su, sve dok im se ne isplate sva dugovanja.</p>
<p>Govoreći o razlozima štrajka, tajnik Sindikata graditeljstva Mirko Štorga rekao je kako to nije prvi štrajk koji je održan radi utjerivanja duga radnicima. Plaća, kao i druga zakonom zajamčena prava radnika (regres za godišnji odmor, terenski dodaci i slično), stalni su problem u Montingu, a Uprava društva u zadnjim pregovorima nije znala reći ni kad se može očekivati da će riješiti problem. </p>
<p>Dodao je da Uprava, suprotno odredbi Zakona o radu, radnicima ne izdaje ni potvrde o dugovanjima za plaće. Upozorio je Upravu da te potvrde mora izdati, te najavio da će u ime 400 radnika pokrenuti pojedinačne tužbe protiv Uprave. Ustvrdio je također da je Uprava zadržala i novac koji su radnici izdvajali za sindikalnu članarinu, što je protumačio kao pritisak na sindikat koji se pokušava izboriti za prava radnika. Pritom je za pretprošlu hadezeovsku i prošlu Račanovu vladu kazao da se »ne zna tko je od njih veći medvjed«, jer su, kreirajući Zakon o radu, kojim se definira i pravo na štrajk, »natjerali hrvatske radnike da besplatno rade za tajkune«.</p>
<p>Predsjednik Uprave Bosiljko Granić rekao je da su ukupna dugovanja Montinga oko 25 milijuna kuna, a nenaplaćena potraživanja oko 700 tisuća eura. Problem će se pokušati riješiti prodajom jedne od nekretnina koje tvrtka ima u vlasništvu. Opovrgnuo je navode radnika da su se neisplaćenim plaćama kupovale jahte, automobili i vile na moru, te da Uprava sebi, unatoč problemu, isplaćuje plaće.</p>
<p>Monting je, inače, kako smo doznali od radnika, pravni sljednik tvrtke Braća Kavurić, koja je s radom započela 1949. godine. U skladu s politikom bivše države, tvrtka se granala na razne OOUR-e, a privatizacijom je navodno dospjela u ruke Ljube Bušića, Ante Galića, Ivana Križanovića, Miće Aralice, Marijana Drndelića, Bosiljka Granića, Mije Tadića, Ivana Banovića i Ivana Vlaića. Radnici tvrde da nisu ni znali kako je privatizacija tekla pa su mnogi od njih ostali bez dionica. Tvrtka je bila perspektivna jer je poslove dobivala i u inozemstvu, a šutnja radnika postizavala se, navodno, prijetnjama da neće biti poslani na inozemna gradilišta, budu li se bunili. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U Španskom se gradi luksuzni centar s hotelom</p>
<p>Tvrtka Antunović TA d.o.o. iz Sesvetskog Kraljevca, u vlasništvu Tomislava Antunovića, investitor je luksuznog hotelsko-trgovačko-poslovnog centra na Ljubljanskoj aveniji u Španskom, čija je gradnja nedavno počela. Kompleks veličine 30.000 četvornih metara koji niče na livadi prekoputa Auto Willa vrijedan je oko 30 milijuna eura, a trebao bi biti gotov do ljeta 2006.</p>
<p>Prema riječima Stipe Bošnjaka iz tvrtke Antunović, kompleks će objediniti ekskluzivni hotel »s četiri do pet zvjezdica«, poslovne i trgovačke prostore, te benzinsku crpku i autopraonicu.</p>
<p>Ono što je posebno na ovom zdanju od devet nadzemnih etaža jest to da će se zadnji kat »tornja« doslovno okretati, po uzoru na onaj u minhenskom Olimpijskom centru, pa će posjetitelji caffe-slastičarnice koja će se tamo nalaziti moći uživati u panoramskom pogledu na Zagreb. Na zadnjem će katu hotela biti i bazen sa saunama, te vanjskom terasom za sunčanje.</p>
<p>Osim »normalnog« lifta, sa strane zgrade bit će i jedan panoramski. U samom će hotelu biti, pak, nekoliko kongresnih dvorana, koje će ugostiti skupove do nekih 1000 sudionika. </p>
<p>Tristotinjak parkirališno-garažnih mjesta nalazit će se u dvoetažnoj podzemnoj garaži, koja će, najavljuje Bošnjak, biti komercijalnog karaktera. Kolika će biti cijena sata parkiranja još nije utvrđeno, isto kao što se još ne zna ni cijena najma četvornog metra poslovnog prostora. Zemljište uz Ljubljansku aveniju Antunović je od Grada Zagreba otkupio još prije 12 godina, ali se realizacija ovakvog objekta iz različitih razloga odužila. Građevinska dozvola postala je pravomoćna 10. lipnja ove godine, a svečano polaganje kamena temeljca bit će 7. rujna. Osim manjeg kompleksa s hotelom, benzinskom crpkom i praonicom u Sesvetskom Kraljevcu, Antunović slična dva objekta ima u susjednoj BiH.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Radovi u Tkalčićevoj do kraja listopada</p>
<p>Tkalčićeva ulica trebala bi biti gotova tek krajem listopada. Kako doznajemo od jednog od voditelja projekta iz Viadukta, početkom rujna trebao bi biti gotov zemljani dio radova koji uključuje ravnanje ulice, kanalizaciju, prokope, razna bušenja i sl. Do početka rujna trebao bi biti uveden i plin, koji je već djelomično i uveden, na početku ulice. Do kraj listopada preostaje slaganje kamenih ploča.</p>
<p>Rekonstrukciju Tkalčićeve od Skalinske do Mikloušićeve ulice izvode Viadukt iz Zagreba te Kamen d.d. iz Pazina. Investitor je Grad Zagreb, Gradski ured za izgradnju grada.</p>
<p>Osim obnove Tkalčićeve, u tijeku je rekonstrukcija i dogradnja Centra Kaptol. Radove plaća sam Centar, a izvodi ih Tehnika. Radovi u Centru ne ometaju prolaženje, dok je u Tkalči hodanje otežano, a i »vidljivost« također. Naime, količina prašine, pijeska i šljunka je razmjerna opsegu radova pa nije baš preporučljivo ići tim putem. </p>
<p>S. S.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Samobor: Prihvaćene ostavke članova Poglavarstva</p>
<p>Prihvaćanjem ostavki dogradonačelnika Joze Grubeše (HNS) te članova Poglavarstva iz redova LS-a Antuna Dubravka Filipeca i Rolanda Gajšaka, samoborsko je Gradsko vijeće na sjednici održanoj u utorak, privremeno razriješilo krizu vlasti koja je počela tim ostavkama prije mjesec dana. Prihvaćanjem ostavki otvoren je put za izbor novih članova, a kojeg bi trebalo organizirati u roku od 30 dana. Do tada će Samoborom upravljati manjinska vlada HSS-a i DC-a. S novim se imenima zasada ne izlazi u javnost, a »odbjegli« HNS-ovci i LS-ovci najavili su da radi kontinuiteta projekata koje su zajedno počeli, neće rušiti gradonačelnika.</p>
<p> Ipak, ukoliko se u roku od mjesec dana ne izaberu novi članovi Poglavarstva, moguće je da oporbeni HDZ i SDP ne podrže rad manjinske vlade i njenog predsjednika, gradonačelnika Žarka Adameka. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za vikend u Vrbovcu »Kaj su jeli naši stari«</p>
<p>Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i drugih sponzora, ovog će se vikenda u organizaciji Turističke zajednice. Vrbovca održati 24. manifestacija »Kaj su jeli naši stari«. </p>
<p>Središnji dio manifestacije čini izložba i degustacija domaćih vrbovačkih jela koja će se održati u subotu na tržnici, a u petak i nedjelju moći će se vidjeti svadbeni običaj vožnje »ruha« mladenke iz starog u novi dom, tradicionalni seoski poslovi te program kojeg će izvesti djeca.</p>
<p> Detaljne informacije o ovoj manifestaciji mogu se dobiti u vrbovečkom Turističkom uredu. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kroz igru do saznanja o prometu</p>
<p>Hrvatski autoklub Siget i Policijska uprava Zagrebačka, održat će u subotu na Trgu maršala Tita prometno-odgojnu akciju »Sigurno i vješto u prometu«.</p>
<p> Akcijom se obilježava početak školske godine i provođenje Nacionalnog programa sigurnosti djece u prometu.</p>
<p>Djecu će se poučiti ispravnoj vožnji bicikla i uporabi obavezne zaštitne kacige, a djeca od tri do osam godina moći će se natjecati na biciklima, koturaljkama i romobilima. Svaki će natjecatelj za sudjelovanje dobiti nagradu za sudjelovanje u akciji, a podijelit će se i posebne nagrade. </p>
<p>Program počinje u 9.30 nastupom dječjeg zbora »Zagrebački mališani«. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gradsko izaslanstvo u Sarajevu</p>
<p>Izaslanstvo Zagreba na čelu s gradonačelnicom Vlastom Pavić od 25. do 27. kolovoza boravit će u Sarajevu, u službenom posjetu gradonačelniku Muhidinu Hamamdžiću. U izaslanstvu su još članica Poglavarstva za kulturu Andrea Zlatar i pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Predstavnici glavnih gradova Hrvatske i BiH razgovarat će, među ostalim, o nastavku i jačanju gospodarske i kulturne suradnje, a dvoje gradonačelnika u petak će u sarajevskoj Gradskoj upravi održati zajedničku konferenciju za novinare. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Jackson u kupaonici skrivao audio kasete i kompjutorsku memoriju</p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Sudac Vrhovnog suda Rodney Melville u ponedjeljak je prihvatio 39 dokaza koji su pronađeni zakonitom pretragom Jacksonova ranča Neverland, a naglasio je da će nekoliko ostalih dokaza ipak odbaciti. </p>
<p>Novosti su to u suđenju koje se na sudu u Santa Mariji vodi protiv Michaela Jacksona, kojim ga dječak pod nadimkom John Doe i njegova obitelj terete za seksualno zlostavljanje i, među ostalim, davanje alkohola maloljetniku te pokušaj zataškavanja i ometanja procesa time što je Jackson, kako je izjavio očuh Johna Doea, ponudio dječakovoj obitelji novu kuću i novac za skupo školovanje dječaka u zamjenu za snimanje kasete na kojoj bi očuh opovrgao sve navode o navodnom zlostavljanju.</p>
<p>Predmeti koji su nađeni na ranču, a mogli bi biti presudni za optuživanje Jacksona, sastoje se od nekoliko kompjutorskih hard-driveova i kazetofona, te audio vrpca nađenih u sefu u Jacksonovoj kupaonici. Svjedok je rekao da je na jednoj kazeti jasan bio dječji glas.</p>
<p>Sudac Vrhovnog suda Rodney Melville rekao je da je 12 dokaza sporno zbog toga što su svojim dolaskom pred sud možda narušili načelo povjerljivosti između odvjetnika i klijenta. Melville je rekao da nijedna od ovih odluka nije konačna i da će dati priliku obrani i tužiteljima da na saslušanju 16. i 17. rujna u pisanom obliku daju svoje argumente za i protiv prihvaćanja ovih dokaza. Pismena će izvješća biti zapečaćena, naglasio je sudac.</p>
<p>Nijedan od spomenutih dokaza, zasad, nije potekao iz pretrage ureda privatnog istražitelja Bradleya Millera, koju su Jacksonovi branitelji pokušali prikazati nezakonitom zbog načela povjerljivosti klijenta i detektiva. U to je vrijeme, naime, Miller bio Jacksonov privatni istražitelj, pa je došlo do sukoba interesa baš u ovom sudskom sporu.</p>
<p>U ponedjeljak se najviše govorilo o pretrazi izvršenoj na Neverlandu. Tužitelji su pozivali svjedoke, koji su opovrgavali tvrdnju Jacksonovih branitelja da su lokalne vlasti pretraživale i one dijelove Jacksonova imanja za koje nisu imale valjan nalog te da su se oglušivale na proteste Jacksonovih uposlenika. </p>
<p>Jalaine Hogue, javna tužiteljica, svjedočila je da je razgovarala s upraviteljem Jacksonova imanja Josephom Marcusom i rekla da on ni u jednom trenutku nije pokazao nezadovoljstvo njihovim razgovorom ili da se pobunio protiv načina na koji se pretraga vodila. Prema njezinim riječima, Marcus nijednom nje spomenuo da je Jacksonov odvjetnik Steve Cohran cijelo vrijeme pred vratima zahtijevajući da i oni budu prisutni premetačini.</p>
<p>Drugi svjedok, šerif Russell Birchim, rekao je da je sudjelovao na pretrazi ranča prije 11 godina, kada ga je javni tužitelj Tom Sneddon uputio u razmještaj zgrada na Jacksonovu posjedu.</p>
<p>Michael Jackson i dalje se, uz jamčevinu od tri milijuna dolara, nalazi na slobodi a ne iza rešetaka, a njegovo će prvo pojavljivanje pred porotom biti 31. siječnja iduće godine. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sharon Stone dobitnica humanitarne nagrade Angel </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Proteklog je vikenda Sharon Stone u Los Angelesu nagrađena za svoj humanitarni rad. Izuzetno dobrog izgleda, glumica je na svečanost dodjele nagrada Angel Awards došla odjevena u crno odijelo i ružičasti topić.</p>
<p>Angel Awards se dodjeljuju svake godine onima koji su u protekloj sezoni najviše pomogli projekt Angel, čiji je cilj nahraniti siromašne koji boluju od ozbiljnih bolesti. Sharon Stone se prva priključila toj organizaciji još 1995. godine te postala jedna od najvažnijih i najvećih dobročinitelja.</p>
<p>Stone, međutim, nagradu nije htjela primiti tek tako, neprimijećeno, pa je, čim su je pozvali, ushićeno poskočila, kao da nije znala da je upravo ona ovogodišnja dobitnica Angela i, po običaju, napravila dobru feštu ni od čega. </p>
<p>To što se Sharon pojavila u javnosti iskoristili su i predstavnici sedme sile, koji su je upitali o toliko najavljivanom nastavku »Sirovih strasti«.</p>
<p>»Stalno netko odugovlači s time. Zar me nitko ne želi vidjeti golu«, našalila se Sharon. »Očito me nitko ne želi, ne dobivam dovoljno posla jer sam stara vreća.«</p>
<p>To je, dakako, prava šala, jer Stone je, unatoč svojih 46 godina, i dalje top-vijest na svjetskom box-officeu. Njezin je najnoviji filmski hit – »Catwoman« – već zabilježio izvrsne zarade, a osim toga, Stone će igrati s Billom Murrayjem i Jessicom Lange u najnovijem filmu Jima Jarmuscha.</p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Premda joj je četrdeset, Vivicu A. Fox opsjedaju mladići</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Jedna od najatraktivnijih tamnoputih glumica, Vivica A. Fox, koju su domaći gledatelji nedavno imali priliku gledati u prvom nastavku Tarantinova hita »Kill Bill«, nastupila je kao glavna zvijezda izuzetno gledane serije »Missing«. Glumica se nalazi na promotivnoj turneji nove serije, u sklopu koje je posjetila Toronto gdje se požalila novinarima na »prolaznost vremena« iako se to u njenom slučaju ne može promatrati negativistički budući da je i dalje na listama najljepših žena Hollywooda, tim više što je lijepa Vivica napunila tek 40 godina koje, k tome, nosi izuzetno dobro. Družeći se s kanadskim novinarima Vivica je pričala o svom samačkom životu i mladićima koji je još uvijek opsjedaju priznajući da je vrlo uzbuđena zbog svojih 40 godina te da se sada osjeća kao »prava žena«. U seriji »Missing« Vivica tumači agenticu FBI-a. »Vivica je bila naš prvi odabir za ulogu i učinili smo sve što smo mogli da je nagovorimo na televizijski povratak«, kaže autorica serijala Debra Martin Chase. Vivica je nedavno okončala vezu s popularnim reperom 50 Centom.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Preminuo tvorac fraze »Elvis has left the building«</p>
<p>MEMPHIS</p>
<p> – Al Dvorin, koncertni najavljivač koji je ostao zapamćen kao autor legendarne fraze »Elvis has left the building«, preminuo je u 81. godini doživjevši prometnu nesreću. Nesreća se dogodila u nedjelju nakon što je Dvorin ispao iz automobila kojim je sam upravljao. Noć prije nesreće Dvorin je nastupio na koncertu Elvisovih imitatora u Kaliforniji, gdje je posljednji put izgovorio rečenicu koja ga je proslavila. Dvorin, bivši glazbenik i agent za talente, svoju je karijeru vezao uz nezaobilaznog kralja još od njegovih početaka, a suradnja se protezala do posljednje Elvisove turneje 1977. godine kada je kralj umro. Fraza »Elvis has left the building« korištena je kako bi se nakon kraljevih nastupa rastjerala publika što je željno iščekivala eventualni kraljev bis, a upravo je Dvorinova verzija ostala zapisana na mnogim snimkama te je s godinama postala jedna od najpoznatijih poštapalica suvremene pop kulture. </p>
<p>»Svi su, pa i njegov brat, a siguran sam i njegova majka tvrdili da su smislili tu frazu. Kažu da bi takvo što rekli kad je Elvisa netko trebao na telefon, no koliko ja znam ipak sam ja smislio tu izjavu i prvi sam je počeo upotrebljavati«, kazao je Dvorin u intervjuu objavljenom dan prije njegove smrti. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nike proizvodi nove »Lennonice«</p>
<p>CHICAGO</p>
<p> – Obožavatelji Beatlesa uskoro će moći kupiti tenisice modela John Lennon, nakon što je Yoko Ono dogovorila s jednim od najjačih svjetskih proizvođača sportske opreme, američkom tvrtkom Nike, lansiranje linije s likom svog pokojnog supruga. Ni tenisice koje će proizvoditi u Nikeovoj podružnici Converse neće biti daleko od stila što je vladao za vrijeme »beatlemanije«. Dapače, izgledat će jednako kao tenisice što ih je Lennon nosio na fotografiji s omota albuma Abbey Road EP. Na tenisici će se nalaziti autoportret legendarnog muzičara, a s bočnih će strana pisati vjerojatno najpopularniji Lennonov stih »Imagine All The People Living Life In Peace«, koji će se protezati duž cijele tenisice i završavati na mjestu nožnog palca. Postotak od zarade na ovom novom proizvodu Nikea uplatit će se u dobrotvorne svrhe udruga što se bave promicanjem mira u svijetu. »Lennonice«, no ne više samo naočale, već i tenisice, potpadaju pod generalni model Converse tenisica pod nazivom »chuck«, prema Chucku Tayloru, trkaču koji ih je prvi nosio.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Julia Roberts čeka blizance</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Julia Roberts početkom iduće godine postat će majka – blizanaca, objavio je to The Sun u utorak. Popularna je glumica potvrdila da čeka djevojčicu i dječaka te kazala kako ne može dočekati trenutak kada će postati majka. </p>
<p>»To je potpuno novi život«, kazala je 36-godišnja glumica presretna zbog vijesti koje je doznala nakon pregleda kod ginekologa. »I to je nešto što se doista dogodi preko noći. Probudite se i vidite posve novu osobu. Ne mogu ni zamisliti kako ću sve izgledati u iduća tri mjeseca. No to se događa samo jedanput, pa si valjda i ja mogu dozvoliti, zar ne?« </p>
<p>Glumica je dodala da će karijeru na neko vrijeme zapostaviti kada postane majka, a ovih dana dovršava snimanje »Oceanovih dvanaest«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Libijka rodila sedmorke</p>
<p>AMMAN</p>
<p> – Jedna je Libijka u Jordanu rodila sedmorke, prve u toj zemlji, objavili su u utorak medicinski izvori. Industrijsku inženjerku Ibtessam Taeb porodilo je 15 liječnika i asistenata, rekao je Jamil Shaaban, vođa liječničke ekipe. »To je jedan od vrlo rijetkih slučajeva u svijetu, ali i prvi u Jordanu«, dodao je. Libijka je bila podvrgnuta umjetnoj oplodnji u Egiptu i potom je sa suprugom došla u Jordan gdje je i rodila, u sedmom mjesecu trudnoće. Sva su novorođenčad, pet dječaka i dvije djevojčice, dobrog zdravlja i imale su porođajnu težinu u rasponu od 750 do 1100 grama. Majka je također dobro. (dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Igre ne mogu ostaviti svoj grad</p>
<p>U proteklih 45 dana ostvarili smo više od sto umjetničkih produkcija. Broj naših posjetitelja u dubrovačkim scenskim prostorima premašuje brojku od 50.000, dok je onaj u virtualnom prostoru još i veći / Tragamo za prostorima tragajući za Zavičajem. U tu se plovidbu ulazi jedino s estetičkih polazišta. Nekad je sretna, a nekad malo manje. Ukratko, Igre nikada neće uzeti barjak iz Svetoga Vlaha te se zaputiti tražiti pustu hrid kako bi sakrile svoju slobodu – kaže Ivica Prlender</p>
<p>Spuštanjem festivalske zastave Libertas s Orlandova stupa, u srijedu na večer, završavaju se 55. dubrovačke ljetne igre. Tijekom proteklih 45 dana na festivalskim pozornicama izmjenjivali su se mnoge domaće i svjetske glazbene zvijezde te dramski umjetnici nudeći gledateljima izvedbe različitih stilova, poetika i estetskih dometa. Upravo u toj različitosti ocrtava se i atraktivnost našega središnjeg ljetnog festivala. O ovogodišnjim festivalskim uspjesima i dvojbama, o festivalskom modelu, odnosu između Grada i Igara te turizma i kulturne ponude razgovaramo s intendantom Dubrovačkih ljetnih igara dr. Ivicom Prlenderom. </p>
<p>• U retrospektivnom pogledu na proteklih 45 festivalskih dana što izdvajate kao najveće domete 55. dubrovačkih ljetnih igara?</p>
<p>– Nedvojbeno, najveći domet je činjenica da smo u proteklih 45 dana ostvarili više od sto umjetničkih produkcija. Broj naših posjetitelja u dubrovačkim scenskim prostorima premašuje brojku od 50.000, dok je onaj u virtualnom prostoru još i veći. </p>
<p>• Što je obilježilo dramski, a što glazbeni program Igara? Kamo je sve kretao Festivalski dramski ansambl tragajući za izgubljenim zavičajem i koje su glazbene zvijezde ovoga ljeta pohodile Grad?</p>
<p>– Tako zamašan festivalski program funkcionira, u prvom redu, na razini cjeline. I ne bih se držao tradicijskog pristupa, te ga dijelio na glazbenu i dramsku sastavnicu. Makar ne u koncepcijskom određenju i umjetničkom domašaju. Njihova je nerazdvojiva kapilarnost zadana artističkom jedinstvenošću Njarnjas grada.</p>
<p>Pa ipak, zbog jednostavnije raščlambe nedjeljivoga vratimo se »uhodanom« modelu. Dakle, ovogodišnji glazbeni program obilježen je znakovitim povratkom velikih glazbenih tijela u rasponu od Zagrebačke filharmonije i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i Orkestra Makedonske nacionalne opere do Ruskoga simfonijskog orkestra, orkestra što ga sačinjavaju sami laureati najprestižnijega svjetskog natjecanja u klasičnoj glazbi, Natjecanja Čajkovski.</p>
<p> A vratili smo i jednu tradiciju iz Matačićevih vremena prema kojoj veliki svjetski orkestri ako žele nastupiti na Igrama, moraju na programu imati jedno djelo hrvatskoga skladatelja. Tako ćemo na završnom koncertu, a u susret Papandopulovoj godini, slušati hommage Sorkočeviću u izvedbi ruskih glazbenika.</p>
<p> Ne možemo zaboraviti ni nastupe velikih opernih zvijezda, koje će upravo ove godine puniti najprestižnije operne kuće, a ne stadione, u prvom redu nastup neusporedive Luciane d'Intino. Povratak je imala i baletna umjetnost, poglavito iznimno sretnom adaptacijom Prokofjevljeva »Romea i Julije«, u izvođenju HNK iz Zagreba i koreografiji Dinka Bogdanića. U Programu plus svjetska je ekskluziva – najveći tenor svijeta Ramon Vargas prvi put u svojoj karijeri, upravo pod dubrovačkim festivalskim nebom, pjeva »popularni repertoar«, i to sa zagrebačkim Mariachima. Opet jedna spona hrvatskih umjetničkih potencijala i svjetskih zvijezda. Dakle, vršimo svoju zadaću u širokom spektru hrvatske kulture.</p>
<p> • A kako je prošao dramski program?</p>
<p>– Drama je tragala za zavičajem s tri reprizna i tri premijerna naslova. Ako sam, kao intendant, na nešto posebno ponosan, onda je to činjenica da predvodim kuću koja je ne samo otvorena, nego i izložena vrlo različitim poetikama promišljanja kazališta. Tako će se pod istom kapom realizirati i Kleistov »Amfitrion«, u režiji Janusza Kice, i »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje« Nataše Rajković i Boba Jelčića, Vojnovićev »Ekvinocijo«, u viđenju Joška Juvančića, kao i »Priča o vojaku« Dore Ružudjak Podolski, Magellijev Držić...</p>
<p> Navedeno svjedoči kako u traganju za tragačima izgubljenih zavičaja postoji samo jedan kriterij – vrsnoća! Jer, samo je izvrsnost nepomirljiva s prosječnošću, dok su vrlo različite, pa i gotovo nepomirljive poetike tek različiti putovi kako bi se dosegnulo smisao. Ili Zavičaj.</p>
<p>• S kojim ste se programsko-produkcijskim problemima suočavali tijekom ovogodišnjeg festivala?</p>
<p>– Nije mi do žalopojki. Niti one ikomu trebaju, a kamoli koriste. Zahvalan sam Bogu za svaki povjereni trenutak ovoga golemog iskušenja. Za umjetničku avanturu. Za mandat koji vas uvodi u poziciju da budete prvi među jednakim stanovnicima jednoga imaginarnog Grada. Polisa što je nadživio vlastito povijesno vrijeme. Ono sagledivo i realno. A u druge se mi ne impačavamo.</p>
<p>• Jesu li Igre u svojoj 55. sezoni postale dijelom turističke ponude Grada ili se ponovno aktualiziralo ono gotovo već bolno pitanje o nedostatku stvarnih veza između kulture i turizma?</p>
<p>– To pitanje traje točno onoliko koliko traje turizam. Jer, možda se trebamo podsjetiti, kultura je nešto starija. Pozitivni pomaci postoje prvenstveno zahvaljujući Hrvatskoj turističkoj zajednici i Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika. Imam povjerenja u netom utemeljeno Vijeće za kulturni turizam. Naravno, sve je to znatno sporije od želja, pa i dinamike neophodnih nam ambicija, ali nije malo zadovoljstvo raspoznati korjenitu promjenu trenda.</p>
<p> Uostalom, držim važnim naglasiti kako je poglavito za dubrovački turizam sretno razrješenje sinergijskog odnosa između kulture i turizma presudnije za turizam, nego za samu kulturu. Presudnije je za grad Dubrovnik nego za Igre. Jer, in ultima linea, taj će ishod odlučiti da li će se društvo ovoga grada suočiti s relativnim siromaštvom koje nužno generira masovni turizam, ili će upravo preko kulture, u najširem smislu riječi, doći u priliku da s trpeze bogatih ne uzme samo mrvice. Dilema masovni ili elitni turizam, dakle, ima dalekosežni društveni značaj da ju je davno pretvorilo u par excellence presudno političko pitanje od nacionalnog značenja. Jasno, uvijek možemo pribjeći nojevskim rješenjima pa neka nam se unuci čude. Ako za čuđenje uopće budu imali vremena.</p>
<p>• Hoće li se i sljedećih sezona, pogotovo u dramskom programu, tragati za scenskim prostorima izvan gradskih zdina na kojima govor glumaca ne zagušuje buka obližnjih kafića i restorana ili će se uspjeti pronaći neki model suživota između Igara i Grada?</p>
<p>– Tragamo za prostorima tragajući za Zavičajem. U tu se plovidbu ulazi jedino s esstetičkih polazišta. Nekad je sretna, a nekad malo manje. Ukratko, Igre nikada neće uzeti barjak iz Svetoga Vlaha te se zaputiti tražiti pustu hrid kako bi sakrile svoju slobodu. One naprosto ne mogu ostaviti svoj Grad. Jer san im slobode još ne da spat!</p>
<p>• U budućim festivalskim godinama je li potrebno nešto mijenjati u koncepciji ili produkcijskom određenju Igara? </p>
<p>– Dopustite mi priručnu mudrost: samo mijena stalna jest! A o svojim mijenama stare i ugledne kuće uglavnom gromoglasno šute. Pa i naša. Ipak, kršeći dobra stara pravila, reći ću svoju jasnu nakanu – glazbenom djelu valja uvećati kako dubrovačku, tako i hrvatsku prepoznatljivost kroz naglašenije produkcijsko opredjeljenje. I to još naglašenije integrirajući se u veliku svjetsku scenu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prepoznavanje olimpijskog duha </p>
<p>Na izložbi »Artiade – Olimpijci vizualnih umjetnosti« u Ateni Hrvatsku su predstavile Ika Peraić radom »Brod« i Jasenka Vukelić slikom »Ljubav« / Izložba slika, skulptura, instalacija i videoradova postavljena je u nekadašnjem industrijskom prostoru </p>
<p>U početku su olimpijske igre osim sporta mnogo pažnje posvećivale i umjetnosti, no moderne su igre taj dio gotovo u potpunosti zanemarile i posvetile se isključivo sportskim natjecanjima. Kulturna zaklada »Artiade NGO« pokušava se približiti tim davnim vremenima i tijekom Olimpijskih igara u Ateni predstavlja radove umjetnika iz cijeloga svijeta izložbom »Artiade – Olimpijci vizualnih umjetnosti«. </p>
<p> Upravo su na toj izložbi između 172 umjetnika iz 76 zemalja predstavljene naše dvije umjetnice – Ika Peraić radom »Brod« i Jasenka Vukelić slikom »Ljubav«. Na natječaj je pristiglo oko 4.500 radova umjetnika iz 120 zemalja.</p>
<p>Izložba slika, skulptura, instalacija i videoradova podnaslovljena kao »Susret kulturne strane olimpijskih nacija« otvorena je 12. kolovoza u nekadašnjem industrijskom prostoru, za potrebe izložbe pretvorenim u galeriju u atenskom naselju Tavros, a trajat će do 25. rujna. Kako to obično u tako prenamijenjenim prostorima biva, galerija je u mogućnosti izložiti mnogo radova. Osim na tri kata, radovi su postavljeni u dvorištu, na terasama, pa čak i na krovu.</p>
<p>Ika Peraić Hrvatsku je predstavila radom »Brod«, drvenom konstrukcijom koja predstavlja putovanje, oslobođenje od ograničenja i slobodu. Krivuljasti elementi od kojih je Brod načinjen, postali su umjetničino pismo kojim trenutačno ispisuje jedno poglavlje svoga umjetničkog puta. </p>
<p>Iako je tek ovoga ljeta diplomirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi izvanrednog profesora Damira Mataušića, Peraić je hrabro i očito uspješno, upravo zahvaljujući osobitom rukopisu, zaplovila širokim umjetničkim vodama. Svaka od krivulja, kaže Ika Peraić, predstavlja jedan dio života koji je prošao ili koji će tek doći, dok sastavljeni u cjelinu hvataju trenutak u sadašnjosti.</p>
<p>Jasenka Vukelić je Hrvatsku u Ateni predstavila pokretnom slikom pod nazivom »Ljubav«, odnosno »Ahvah« što na hebrejskom jeziku znači »Božanska ljubav«. Nadahnuta Kabalom, umjetnica je u četverokut smjestila djevojčicu čije su ruke, odnosno pokretni dlanovi izvan svakog ograničenja pa osoba koja stoji ispred slike ima osjećaj da je djevojčica grli. Četverokut simbolizira ograničenje, kaže umjetnica, no upravo ruke koje se nalaze izvan njega simboliziraju bezgraničnu ljubav koja ukida sva ograničenja.</p>
<p>Ugodno iznenađenje bio je izbor pristiglih radova koje je u dva navrata birao međunarodni žiri u Goetheovu institutu u Ateni. Žiri je birao radove, a ne umjetnike i njihove biografije, kako to na žalost obično biva, tako da su na izložbi bili zastupljeni i mnogi umjetnici koji nisu završili likovne akademije. Osim što su umjetnici radove predstavili anonimno, žiri nije gledao što je trenutačno trend, već se posvetio prepoznavanju jedinstvenog umjetničkog izričaja. </p>
<p>Zbog financijskih problema koje je »Artiada« doživjela uoči Olimpijskih igara, odnosno otkazivanja glavnog sponzora »Lufthanse«, umjetnici su upućeni da se sami snađu oko prijevoza i boravka te dopreme radova. Iako su hrvatske umjetnice pozvane da izlože nekoliko svojih radova, to zbog nedostatka novca nisu bile u mogućnosti.</p>
<p> Kako bi uopće sudjelovala na izložbi, Iki Peraić je financijski pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu grada Zagreba te Društvo pokrovitelja HNK-a, a Jasenki Vukelić Ministarstvo obrazovanja i sporta te zagrebački Gradski ured za kulturu.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Slikorisi riječi« Voje Radoičića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izložba Vjekoslava Voje Radoičića pod nazivom »Slikorisi riječi« otvara se u srijedu, 25. kolovoza u kuli Lotrščak. Organizator izložbe je galerija Klovićevi dvori u čijoj će se predavaonici, neposredno prije otvorenja izložbe, održati predstavljanje slikovnice »Prijatelji«. Slikovnicu je napisao i ilustrirao Vjekoslav Vojo Radoičić, a izdavač je Golden marketing – Tehnička knjiga iz Zagreba. Izložba ostaje otvorena do 19. rujna. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»La Vaccaria« u veronskoj Areni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanska drama riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca gostovat će na Kazališnom ljetu u Veroni, jednom od najznačajnijih talijanskih festivala uopće. Tri večeri za redom 26., 27. i 28. kolovoza izvest će predstavu »La Vaccaria« A. B. Ruzantea u poznatoj veronskoj Areni. Predstava je premijerno izvedena 3. lipnja 2004. u riječkom Kazalištu, a režirao ju je Gianfranco de Bosio. U predstavi sudjeluju glumci Talijanske drame Giulio Marini, Lucio Slama i Anton Plešić, članovi Hrvatske drame Leonora Surian, Andreja Blagojević, Galiano Pahor i Denis Brižić te gosti iz Italije i drugi. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Niz/serija« Igora Rončevića </p>
<p>KORČULA</p>
<p> – Ciklus slika Igora Rončevića pod nazivom »Niz/serija« može se razgledati u galeriji »Vapor« u Korčuli do 4. rujna. Ciklus slika nastao je u protekle dvije godine, a umjetnik naslovom poručuje da »u slikama ne trebamo tražiti izvanlikovne elemente, poput naracije ili konceptualnosti«, zapisao je u katalogu izložbe likovni kritičar Sandi Vidulić. Rončevićeva slikarska poetika ima podrijetlo u estetici akcijskog slikanja i enformela. </p>
<p>N. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska furiozno u polufinale</p>
<p>Bez većih problema naši su se rukometaši obračunali s domaćinom i u polufinalu olimpijskog turnira, koji je na rasporedu u petak, ogledat će se s Mađarskom</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatska rukometna reprezentacija borit će se za medalje na olimpijskom turniru. U četvrtfinalnoj utakmici naši su se rukometaši bez odveć poteškoća, zapravo u revijalnoj utakmici, obračunali s domaćinom Grčkom – 33-27 (19-11). U polufinalu, koje se igra u petak, Hrvati će igrati protiv Mađara koji su u četvrtfinalnoj utakmici bili bolji od Južne Koreje 30-25. Forma, raspoloženje i htijenje naših rukometaša daje nam za pravo biti optimističan, jer ono što su pokazali na dosadašnjem dijelu turnira, sa šest pobjeda, naše rukometaše svrstava u glave favorite čak i za zlatnu medalju. </p>
<p>Prvo je poluvrijeme odigrano u visokom ritmu, gotovo bez pogreške. U nastavku su Grci došli malo do daha, no opasnosti nije bilo, u svakom je trenutku Hrvatska držala kontrolu nad rezultatom. Činjenica jest da se oba poluvremena ne može odigrati u tako jakom ritmu... </p>
<p>Izvrstan, dakle bolji od ostalih dobrih, bio je Mirza Džomba, a nema onog tko mu nije dobro asisirao. Sjajnu pobjedu Hrvatske gledao je i predsjednik HOO-a, Zlatko Mateša u društvu bračnog para Ecclestone, Slavicom i Bernijem. </p>
<p>Očito silno motivirani naši su rukometaši u utakmicu ušli odlično, ne htijući dozvoliti da Grci uz zanos publike i možebitno domaćinsko suđenje ne dođu na put iznenađenja. Uz opet veoma dobrog Loserta začas je stečena 3-0 prednost koja je nakon koju minutu smanjena (4-3), no bilo je to dovoljno upozorenje Červarovoj momčadi. </p>
<p>Ozbiljnost je zamijenila sigurnost i serijom 7-1 krasnim zgodicima Metličića, Balića i Džombe prednost se već u 16. minuti popela na šest golova plusa (11-5). Grčka je publika bila sve tiša. Hrvatski navijači, razbacani po raznim dijelovima dvorane, konačno su se mogli čuti...</p>
<p>Obrana 5-1 je zaustavljala Grke, a napad se oslanjao na baš raspoloženog Balića koji se potpuno podredio momčadi, bez čestih i nepotrebnih šuteva, razigravajući suigrače, napose Vorija. Kombinacija Balić – Vori bila je prava zagonetke za Grke na crti. Naravno, Balić se nije libio udaraca na gol, ali činio je to racionalno i precizno. </p>
<p>Kad se prednost još uvećala (17-7) počele su i ekshibicije, »cepelin« Balića i Džombe digao je dvoranu na noge. I Grke i Hrvate. </p>
<p>Kad bi Grci i uspjeli proći kroz hrvatsku žičanu ogradu na crti, stvari bi rješavao Losert, čije su obrane natjerale navijače na dugotrajno skandiranje njegovog imena. Zapravo je utakmica veoma brzo bila odlučena, vodstvo od desetak golova već u prvom poluvremenu razbila je sve iluzije Grka kako bi mogli barem malo zaprijetiti favoriziranoj Hrvatskoj. </p>
<p>Početkom nastavka je izvrsnog vratara Loserta zamijenio Šola, jednako dobar. Grci su se iz sve snage trudili smanjiti neugodan minus, koji se stalno vrtio negdje oko deset pogodaka. Srećom, u toj borbenosti nisu pretjerali, pa nije postojao strah od ozljeda u hrvatskim redovima koji su zacijelo načeti i umorom, jer dosadašnjih šest utakmica uglavnom su odradili jedni te isti igrači. Stoga je, s obzirom na izvjesnost utakmice, i Červar želio posegnuti za promjenama. No, malo se ustručavao, jer se sredinom nastavka hrvatska prednost otopila na samo + 6 (23-17), potom i na + 5 (29-24). Grci su zapinjali iz petnih žila, no obrana je im je bila isuviše porozna da bi utakmicu napravili dramatičnom. Ako su se u napadu i razigrali, u obrani su ostajali šuplji. </p>
<p>Atraktivno, lepršavo i efikasno je Hrvatska otišla u polufinale. </p>
<p>• Olimpijski centar Falliro</p>
<p>HRVATSKA – GRČKA 33-27 (19-11)</p>
<p>HRVATSKA: Losert (13), Šola (9+2), Kaleb 3, Balić 8, Lacković 2, Zrnić, Vori 5, Dominiković 1, Džomba 11 (5), Vuković, Goluža, Šprem, Špoljarić, Metličić 3 </p>
<p>GRČKA: Kaffatos (4), Krisopoulos (8), Voglis, Cimurtos 2, Zaravinas, Hatsatourian 1, Balomenos 6, Kokolodimitrakis 1, Grammatikos 4 (4), Zivojlovic 1, Troupis, Haklidis 2, Alvanos 6, Karipidis 3 </p>
<p>SUCI: Ullrich i Lemme (obojica iz Njemačke). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 5 (5), Grčka 7 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska –, Grčka 4 minute (Kokolodimitrakis 2+2)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirza DŽOMBA </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Červar: Možemo i moramo još bolje</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Lino Červar bio je sav crven u licu. Koliko god bio sretan zbog pobjede, toliko se još nije smirio od nervoze kada su njegovi igrači u nastavku malo popustili, što su Grci iskoristili i minus od deset golova spustili na donekle podnošljivu razinu.</p>
<p>– Moram biti sretan, ma što sretan - presretan. Sad imamo dvije šanse za osvojiti medalju, a ne igramo loše. Igrali smo sjajno nekih 40 minuta, onda smo se neobjašnjivo opustili i opet smo morali pritisnuti. Takve stvari mi nisu drage. Ipak, mislim da je publika uživala, i ova ovdje u dvorani i televizijski gledatelji širom svijeta, posebno naši navijači u domovini. Znam kako nas prate, igramo za njih Dokazali smo da je naš rukomet u svjetskom vrhu, igramo lepršavo, igramo različito od drugih. Tu je upravo naša snaga. Možemo i moramo još bolje. </p>
<p>• Ipak, pobjeda nije bila upitna, a vi ste se u nastavku jako ljutili na svoje igrače?</p>
<p>– Ljutio sam se zbog opuštanja. Nikad se ne smiješ opustiti, jer se utakmica može iskoristiti za uvježbavanje nekih stvari, i u obrani i u napadu. Neki su igrači prerano pomislili da je utakmica gotova. Naša se igra temelji na disciplini i taktici, a onda bljesne kvaliteta i atrakcija. Kad je nestalo discipline, srušila se taktika i više nismo bili kvalitetniji, niti smo bili atraktivni. Malo nas je i ne smijemo se igrati s rezultatom niti u jednoj utakmici. Pa čak i kad je utakmica objektivno odlučena.</p>
<p>• U polufinalu vas čeka Mađarska?</p>
<p>– Dobro znamo Mađare, kao što i oni znaju nas. Igrali smo s njima dvije pripremne utakmica prije Igara. U Čakovcu smo pobijedili s osam golova prednosti, u gostima kod Mađara, odigrali smo neodlučeno. Mislim da smo kvalitetnija momčad, no ovo su olimpijske igre, samo jedna utakmica i moramo biti maksimalno oprezni. Iznad svega, moramo se za tu utakmicu kvalitetno pripremiti. Protivnik je snimljen, sve je ostalo na nama. </p>
<p>Mirza Džomba bio je najbolji igrač utakmice. Na početku turnira bio je poprilično rezerviran, što turnir duže traje, Džomba je raspoloženiji i opasniji.</p>
<p>– Grci nisu kvalitetom do nas, dobro smo odradili utakmicu. Pobjeda je bila sigurna cijelo vrijeme. Došli smo ovdje po medalju, sada je imamo na dlanu. </p>
<p>• Osjećate li pritisak, jer ste igrama sami sebi nametnuli imperativ osvajanja medalje?</p>
<p>– Medalja na Igrama je san svakog sportaša. Srećom živimo u olimpijskom selu gdje su svi pod pritiskom, pa nekako i ne razgovaramo o tome. Dobro smo raspoloženi, svi smo zdravi osim malo Lackovića, ali i to će biti u redu. </p>
<p>Izbornik Červar se jako ljutio zbog opuštanja u drugom dijelu nastavka?</p>
<p>– Ovo nam je šesta naporna utakmica u nizu, a trener uvijek traži da igramo maksimalno. Ipak, mi nismo strojevi, moramo malo i predahnuti, ne možemo stalno onako kao u prvom poluvremenu, Brzo smo, kad su Grci zaprijetili, stvari doveli u red. No, da nije Červar takav, valjda bismo se češće opuštali...</p>
<p>Nikša Kaleb opet je odigrao odličnu utakmicu, a u jednom trenutku je oduševio cijelo gledalište atraktivnim pogotkom nakon što se sam sjurio prema grčkom vrataru.</p>
<p>– Bilo je super. Znao sam da nam Grci ne mogu ništa. Osobno, drago mi je što ćemo u polufinalu igrati protiv Mađarske, a ne protiv Južne Koreje. Vidjeli ste koliko su Korejci brzi, čak smo se i mi malo teže snalazili protiv njih.</p>
<p>Vratar Venio Losert opet je bio nenadmašan!</p>
<p>– Ja sam rekao, zanima me zlato! Opet smo svi igrali dobro, a kad svi igraju dobro, onda i ja branim kako treba. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>ITTF traži način za smanjenje dominacije Kineza </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Međunarodni stolnoteniski savez (ITTF) nastavlja s prijedlozima promjena pravila kako bi spriječio Kinu u osvajanju velikog broja medalja u ovom sportu na Olimpijskim igrama. Pošto mjere poduzete nakon Igara u Sydneyju, igranje do 11 umjesto do 21 u setu, povećanje loptice te nemogućnost da se u finalu sastanu igrači iz iste zemlje kako bi se smanjila dominacija Kineza, nisu urodile plodom u Ateni, jer su Kinezi osvojili tri od četiri zlata te šest od 12 ponuđenih medalja, predsjednik ITTF-a Adham Sharara izjavio je kako njegova organizacija namjerava za Igre u Pekingu iz programa izbaciti natjecanje u konkurenciji parova te umjesto njega uvesti ekipna natjecanja. </p>
<p>– Već smo podnijeli službeni prijedlog Međunarodnom olimpijskom odboru (MOO) u vezi s promjenama koje želimo napraviti. Odluka hoće li se umjesto natjecanja parova uvesti ekipna natjecanja bit će poznata sljedeće godine, ali uvjeren sam da će MOO pozitivno riješiti naš zahtjev, smatra Sharara. </p>
<p>Sharara kaže da je velika dominacija Kineza, koji su osvojili 11 od mogućih 12 zlata na posljednjim trima Igrama, nezdrava za stolni tenis te da sve promjene koje se uvode idu u smjeru modernizacije i veće atraktivnosti stolnog tenisa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nadam se lakšim kvalifikacijama nego lani u Parizu </p>
<p>»Osjećam pritisak, ali vas uvjeravam da ga osjećaju i moje suparnice. Mislite li da Hestrie Cloete ne osjeća pritisak kad od nje svi očekuju da osvoji zlato? Pritisak je nešto što osjećaju svi oni koji žele nešto veliko napraviti«, kaže Blanka Vlašić </p>
<p>ATENA</p>
<p> – »A što ste mislili, da ću doći na štakama«, dobacila je Blanka Vlašić na našu konstataciju da, usprkos vidnom umoru i još vidnijem gubitku tjelesne težine (navodno 2,5 kg u posljednjih pet dana), izgleda – vrlo dobro. Iako, kako je rekla, nisu bili baš sasvim neutemeljeni novinski napisi koji su je otpisivali s Olimpijskih igara u Ateni. </p>
<p>– Sada sam puno bolje, iako me je viroza poprilično iscrpila. No, još prije nekoliko dana nismo znali kako će se sve okončati i sve do zadnjeg dana moj je dolazak bio upitan. Čini se da je ipak riječ o najobičnijoj virozi koja se manifestirala kroz grlobolju i koju smo suzbili lijekovima prije negoli je došlo do neke ozbiljnije upale, čega smo se posebno bojali. A, za povratak snage smo donijeli dosta boca infuzije. Dva dana je za moj organizam dosta vremena za povratak snage, ukratko je rezimirala stanje s bolešću Blanka. </p>
<p>• Valjda niste pretjerali s lijekovima? Ovdje su, naime, doping-kontrole vrlo stroge. </p>
<p>– Ma, ne. Vodili smo računa o medikamentima koje koristimo, riječ je o uobičajenim lijekovima za koje se jako dobro zna što sadrže, a ponijeli smo i medicinsku dokumentaciju. Ništa se ne brinite, pazila sam se! </p>
<p>Nakon ovakve uvertire nije bilo razloga ne okrenuti se predstojećim kvalifikacijama skakačica u vis. Kvalifikacijska norma je visokih 195 cm, no Blanka misli da je trebala biti i viša. </p>
<p>– Očekivala sam da će biti barem 196 cm, jer se sa 195 cm dolazilo na Igre. Kako se može dogoditi da i više od 12 atletičarki uđe u finale, kao što se to dogodilo na Olimpijskim igrama u Sydneyju, kad je kvalifikacijskih 194 cm, preskočilo njih 14. </p>
<p>• Znači li to da biste vi već danas bili sposobni preskočiti 195 cm? </p>
<p>– Hm, dobro pitanje. Bila bih sposobna skakati, no ni sama ne znam koliko bih trenutačno bila sposobna skočiti. Ostavimo to za kvalifikacije. </p>
<p>• Stalno razgovaramo o vašem prolasku kvalifikacija, pa čak i borbi za odličja kao da je to najnormalnija stvar. Osjećate li ponekad pritisak zbog toga? </p>
<p>– Osjećam, ali vas uvjeravam da ga osjećaju i moje suparnice. Mislite li da Hestrie Cloete ne osjeća pritisak kad od nje svi očekuju da osvoji zlato? Pritisak je nešto što osjećaju svi oni koji žele nešto veliko napraviti. Mnogi mi ljudi u Hrvatskoj žele dobro, žele mi čak i medalju, pa to stvara određeni pritisak. Ja se još barem deset godina namjeravam baviti vrhunskom atletikom i na pritisak se moram što prije naviknuti. </p>
<p>• Kvalifikacije su prva velika zadaća u Ateni. Imate li neki poseban plan? </p>
<p>– Otprilike znam koje ću visine skakati do kvalifikacijskih 195 i tu nema nekih tajni, no predstoje mi još dva dana da se za to pripremimo. Imam već određenog iskustva i to mi je prednost. Nadam se samo da će mi ovdje kvalifikacije biti lakše negoli na lanjskom SP-u u Parizu gdje je to bila prava katastrofa. Zapravo, razmišljat ću samo o svakom svojem skoku i ni o čemu više.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zlato El Guerrouju, svjetski rekord Isinbajevoj</p>
<p>Bernard Lagat je u završnici utrke na 1500 metara umalo napravio isto ono što i Ngeny prije četiri godine u Sydneyju, no u posljednjih dvadesetak metara ponestalo mu je snage za ponavljanje nedavne ciriške pobjede nad El Guerroujem</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hicham El Guerrouj je konačno osvojio olimpijsko zlato! U Atlanti 1996. je u finalnoj utrci bio gurnut, pa je pao, u Sydneyju 2000. je upao u kenijsku »zamku« i izgubio od Ngenyja, da bi u Ateni ipak došao do jedinog odličja koje mu nedostaje. Svjetski rekorder i višestruki svjetski prvak na 1500 metara, tako više neće morati plakati gledajući snimku sydneyjskog finala. U utrci dvije sekunde sporijoj od one u Sydneyju, Bernard Lagat je u završnici, međutim, umalo napravio isto ono što i Ngeny prije četiri godine, no u posljednjih dvadesetak metara ponestalo mu je snage za ponavljanje nedavne ciriške pobjede nad El Guerroujem.</p>
<p>U daleko većim problemima od El Guerrouja bila je Jelena Isinbajeva u finalu motkašica. Nakon vrlo uvjerljivog početka, svjetska rekorderka je zapela na 4.70. Budući da joj uspješan drugi pokušaj ne bi donio više od trećeg mjesta, ostavila ga je za visinu 4.75, no ponovno je rušila letvicu. Kockajući se do kraja, posljednji je preostali pokušaj ostavila za visinu 4.80 i - poletjela visoko iznad letvice. Sada je u problemima bila dotada vodeća Svjetlana Feofanova koja je u prvom pokušaju rušila na 4.80. Pokušala je tada napraviti isto što i Isinbajeva, no na visinama 4,85 i 4.90 bilo je to nemoguće napraviti. Osiguravši pobjedu, Isinbajeva je tada podigla letvicu na 4.91 i na jedini primjeren način, svjetskim rekordom, okončala ovo dramatično natjecanje. </p>
<p>Utrka na 100 metara prepone svakako je na olimpijskim igrama ukleta za favoritkinje. U Barceloni 1992. godine Gail Devers je u finalu zapela o zadnju preponu i ostala bez sigurnog zlata, a u Ateni se još gora stvar dogodila aktualnoj svjetskoj prvakinji, Kanađanki Perditi Felicien. Ona je zapela već o prvu preponu, izgubila ravnotežu i pala na drugu, srušivši pritom i Irinu Ševčenko u susjednoj stazi. To je svakako olakšalo posao Amerikanki Joanni Hayes, no budući da je ona sa 12.37 srušila »nedodirljivi« olimpijski rekord Jordanke Donkove iz Seoula, o zasluženosti njezine pobjede sasvim je deplasirano raspravljati. Možemo tek nagađati »što bi bilo da je bilo«. U utorak je izbrisan i jedan rekord stariji od onoga Jordanke Donkove. Roman Šeberle je pobijedio u desetoboju sa 8893 bodova.</p>
<p>Iako je utrka na 3000 metara zapreke neprijeporna Kenijska disciplina, iako od deset najboljih rezultata svih vremena Kenijci drže čak devet, u pravilu im na olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima nije uspijevalo osvojiti sve tri medalje. To se, međutim, promijenilo na ovim Igrama jer su Ezekiel Kemboi, Brimin Kipruto i Paul Koech uspjeli konačno »pogoditi tricu«. Pomoglo je svakako to što Kenijski olimpijski odbor nije dozvolio nastup za Katar njihovom bivšem sunarodnjaku Shaheenu (nekad se zvao Cherono), koji im je bio jedina ozbiljna prijetnja. Za razliku od Bugara u »slučaju Pešalov« (platili smo 50 tisuća dolara), Kenijci nisu dali Shaheenu dozvolu za nastup u Ateni ni po koju cijenu. Olimpijsko zlato je, ipak, olimpijsko zlato.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 1500m: 1. El Guerrouj (Mar) 3:34.18, 2. Lagat (Ken) 3:34.30, 3. Rui Silva (Por) 3:34.68; 3000m zapreke: 1. Kemboi (Ken) 8:05.81, 2. Kipruto (Ken) 8:06.11, 3. Koech (Ken) 8:06.64; desetoboj: 1. Šeberle (Češ) 8893, 2. Clay (SAD) 8820, 3. Karpov (Kaz) 8725; atletičarke, 400m: 1. Williams-Darling (Bah) 49.41, 2. Guevara (Mek) 49.56, 3. Antjuh (Rus) 49.89; 100m prepone: 1. Hayes (SAD) 12.37, 2. Krasovska (Ukr) 12.45, 3. Morrison (SAD) 12.56; motka: 1. Isinbajeva (Rus) 4.91 SR, 2. Feofanova (Rus) 4.75, 3. Rogowska (Polj) 4.70. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ergotić daleko od finala</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Siniša Ergotić je još jednom na olimpijskim igrama ostao daleko od svojih najboljih rezultata. U Ateni je u kvalifikacijama skočio samo 7.77 metara (7.77, 7.73, X) i zauzeo 26. mjesto. Kvalifikacijska norma je bila visokih 8.10, no istu je preskočilo samo šest atletičara, pa se u finale moglo proći i sa 8.05. Jest da je Ergotić ove godine već skočio 8.09, ali to u ovim kvalifikacijama nije značilo ništa jer s rezultatom boljim od njegovog u Atenu je došlo čak 30 atletičara, a preko osam metara ih je u kvalifikacijama skočilo tek 13. Pravi rezultat trebalo je skočiti ovdje.</p>
<p>– Mogla bi mi se ponoviti priča od prošle godine kada nisam uspio ući u finale Svjetskog prvenstva u Parizu, a tjedan dana kasnije skočio sam 8.23. U vrlo sam dobroj formi, no to u kvalifikacijama nisam uspio pokazati, rekao je nakon kvalifikacija Ergotić. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Robert Fazekas ostao bez zlata u bacanju diska</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Međunarodni olimpijski odbor (MOO) potvrdio je da je mađarski bacač diska Robert Fazekas bio pozitivan na dopinškoj kontroli i da će mu zbog toga biti oduzeta zlatna medalja.</p>
<p>Fazekas je prvotno odbio pristupiti dopinškoj kontroli, a kada je ipak pristao, pokušao je podmetnuti tuđi uzorak urina, ali kontrolori su ga uhvatili u prijevari. Stoga će biti izbačen s Igara i ostat će bez zlata. </p>
<p>Glasnogovornik Mađarskog olimpijskog odbora Dezso Vad izjavio je kako za sada MOO nije poslao nikakvo službeno priopćenje njegovu odboru. </p>
<p>– Koliko mi znamo, Robert nije mogao dati dovoljan uzorak, te je stoga ostao na dopinškoj kontroli do tri ujutro. Za sada nismo dobili nikakvo službeno priopćenje MOO-a, kazao je Vad.</p>
<p>Zlatna medalja sada će biti dodijeljena Litvancu Virgiliusu Alekni, srebrna Fazekasovom sunarodnjaku Zoltanu Kovagu, a brončana Estoncu Aleksanderu Tammertu. Fazekas je već drugi atletičar koji je ostao bez zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Ateni zbog pozitivnog dopinškog testa, prije njega ista je sudbina stigla i rusku bacačicu kugle Irinu Koržanjenko. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Katalinić otišao, Blaž Slišković novi trener</p>
<p>Upražnjeno trenersko vrlo je brzo popunio Blaž Slišković, Hajdukova legenda i aktualni izbornik reprezentacije Bosne i Hercegovine, koji će istovremeno obavljati oba posla</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ivan Katalinić više nije trener Hajduka. U utorak, točno u 13.13 sati, dao je predsjedniku Branku Grgiću ostavku. </p>
<p>Uprava je brzo reagirala i na upražnjeno mjesto postavila Blaža Sliškovića koji će paralelno nastaviti raditi i kao izbornik Bosne i Hercegovine. Dogovorena je suradnja do ljeta 2007.</p>
<p>Treba podsjetiti da je Slišković jedna od najvećih legendi Hajduka, igrač koji je bio pravi magnet za publiku. Baš zbog neskrivene ljubavi između Bake Sliškovića i navijača, Uprava se odlučila za njega jer time želi dobiti novi kredit kod navijača. Naime, čelništvo splitskog kluba izloženo je linču Torcide i pozicija mu nije sigurna. Treba spomenuti kako dovođenje Sliškovića ne bi se moglo izvesti bez pristanka Milana Jelića, predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. Uskladiti dvostruku funkciju neće biti lako i zahtijevat će mnogo strpljenja. Slišković će prvi trening odraditi u četvrtak, vodit će utakmicu protiv Zadra, ali će potom otići pripremati reprezentaciju BiH za nadolazeće kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>Da bi Sliškoviću bilo lakše, traže se pojačanja. Tako je sasvim blizu Poljuda napadač Krunoslav Lovrek, mnogo dalje, zbog visoke odštete, zagrebaš Vedran Ješe, a sasvim je moguće da još neko zvučno ime do kraja kolovoza odijene bijeli dres.</p>
<p>Dosadašnji trener Ivan Katalinić više nije mogao izdržati pritisak koji je nastao zbog slabih rezultata i odlaska Igora Štimca. Ostao je sam, a budući da na vidiku nije bio izlazak iz krize, izgubio je i potporu Uprave. </p>
<p>Na sastanku čelništva u ponedjeljak navečer nije prihvaćen njegov zahtjev o raščišćavanju igračkoga kadra, što je Katalinića uvjerilo da nije na istoj valnoj dužini sa čelnicima. Kap koja je prelila čašu strpljenja i povjerenja sastanak je predsjednika Grgića s igračima, i to bez prisustva Ivana Katalinića. Ujedno, Hajdukovom treneru Grgić nije želio približiti tijek razgovora, pa je Katalinić odlučio odstupiti. </p>
<p>– Ne želim da me se pljuje, niti želim biti žrtveni jarac. Neka sad igrači preuzmu odgovornost i pokažu jesu li za Hajduk. Želio sam očistiti momčad, maknuti nesposobne i nemoćne, ali Uprava nije bila tog stava i zato je najbolje da odem. Sve je bilo odlično do prvoga prvenstvenoga kola. Osvojili smo Superkup, igrali dobro, međutim nakon toga su izašle sve slabosti ove naše momčadi, rekao je Ivan Katalinić. </p>
<p>U ovoj priči valja istaknuti novo pravilo u hrvatskom nogometu. Naime, klubu je dozvoljeno da ima samo dva trenera u jednoj sezoni, pa će time već na startu Hajduk ispucati svoje manevarske mogućnosti što se tiče kombiniranja s trenerima. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Turina izgubio status prvog vratara </p>
<p>Privremeni Dinamov trener Đuro Bago smjenu na vratima obrazložio je podatkom da je Turina - ozlijeđen. Bi li Šarliju gurnuo u prvu postavu i u slučaju da je Turina spreman? Bagin je odgovor kratak i energičan: »Da!« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivan Turina više nije prvi vratar Dinama, a Marko Šarlija se vraća na »mjesto zločina«. Svoju će prvu prvenstvenu utakmicu u startnoj postavi Šarlija odigrati u nedjelju protiv Intera u Zaprešiću, na istom travnjaku na kojem je prošle sezone nespretnom reakcijom isprovocirao Interov izjednačujući pogodak. Tada je, dakako, brzopotezno smijenjen s vrata pa je na njegovo mjesto uskočio Turina. </p>
<p>Bilo je to vrijeme u kojoj su se u prvoj maksimirskoj postavi vratari smjenjivali po »jo-jo« efektu - čas je Turina bio gore, čas dolje, a jednak su uzlazno-silazni ritam imali i Šarlija i treći vratar Mario Jozić. Sada je, eto, ponovno red na Šarliju, koji će nastupiti i u četvrtak protiv slovenskog Primorja u Gorici u uzvratnom dvoboju drugog pretkola Kupa Uefe u koji Dinamo ulazi s golemom zalihom od četiri pogotka iz prve utakmice (4-0). </p>
<p>Doduše, privremeni maksimirski trener Đuro Bago smjenu na vratima obrazložio je podatkom da je Turina - ozlijeđen.</p>
<p> – Osjeća bolove u butnom mišiću, ne može ni trčati, pojavio mu se hematom... </p>
<p> No, nije li slične probleme imao i Šarlija? Bago ga je namjeravao postaviti u subotnjoj utakmici protiv Rijeke, ali je ideja propala zbog Šarlijinih bolova u zglobu. </p>
<p> – Sad je sve u redu, dobacio je Bago potvrdivši da će Šarlija zaigrati protiv Primorja i Intera.</p>
<p> No, bi li Šarliju gurnuo u prvu postavu i u slučaju da Turina nije ozlijeđen? Bagin je odgovor kratak i energičan: »Da!« </p>
<p> Iako je (demagoški) naglasio da Turina nije glavni krivac za propuštenu pobjedu protiv Rijeke, Bago je djelom ipak pokazao da misli drukčije. No, to nije jedina promjena u momčadi uoči puta u Sloveniju. U prvu se postavu vraća daroviti Ante Tomić, koji će uskočiti umjesto ozlijeđenog Jasmina Agića. </p>
<p> – Muči ga ozljeda lista, nije ništa strašno. Razmišljao sam da ga možda postavim i na klupu. Odlučili smo ipak ne riskirati i da spreman dočeka nedjeljnu utakmicu protiv Intera, referirao je Bago.</p>
<p> Na klupi će, pak, osvanuti Eduardo da Silva, koji je zbog ozljede propustio okršaj protiv Rijeke. U Sloveniju će krenuti i junior Miroslav Šarić.</p>
<p> – Bit će na klupi. Kvalitetan je igrač, odlično radi i valja mu pružiti priliku.</p>
<p> No, teško je vjerovati da će mladić kojem valja pružiti priliku mrdnuti dalje od klupe. Pitanje je, također, može li maksimirska momčad u ovih pet dana, koliko je dijeli od subotnjeg remija protiv Rijeke do gostovanja u Sloveniji, načiniti kakav korak naprijed. </p>
<p> – Bio sam pomalo zabrinut s obzirom na umor, kako fizički, tako i psihički. Sad je znatno bolje. Utakmica u Gorici će nam, među ostalim, biti uvertira za Zaprešić i nekakav pokazatelj što možemo u nastavku sezone. Moramo pobijediti i - nema priče! </p>
<p> Samo tri dana kasnije slijedi gostovanje kod Intera u Zaprešiću, dakle kod vodeće momčadi u prvenstvu, koja je u prvih pet kola upisala svih pet pobjeda uz razliku pogodaka 9-0!</p>
<p> – Tko je tu favorit? Dinamo je uvijek favorit, u svakoj prilici i to ne trebamo skrivati. Svaka čast i poštovanje Interu na dosadašnjim rezultatima, odlična su momčad, ali... </p>
<p> Bago je pritom podsjetio kako je od udarne Interove jedanaestorice čak osmoricu igrača upravo on selekcionirao, a neke izravno proslijedio u Zaprešić. U međuvremenu je odredio jedanaestoricu koja će u četvrtak istrčati u Sloveniji: Šarlija – Buljat, Mijatović, Milinović, Hrman – Bošnjak, Tomić, Kranjčar, Pranjić – Zahora, Ljubojević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nakon eksplozije, let otkazan zbog lošeg poslovanja agencije</p>
<p>ANTALYA</p>
<p> - Bomba koja je u ponedjeljak odjeknula u poznatom turskom ljetovalištu na Sredozemnom moru Antalyji, koju svake godine posjećuje sve veći broj Hrvata, užasnula je domaće stanovništvo i brojne turiste koji su razgledavali povijesni dio Antalyje. Na mjesto eksplozije odmah su stigle veće policijske snage, a prve informacije koje su stigle do turista bile su da je nepoznata osoba podmetnula bombu na brod u marini te da su poginule dvije osobe. No, strah gostiju ubrzo je razbila ljubazna djelatnica Fibule, agencije kojom je velik dio hrvatskih turista stigao, koja je objasnila da nije riječ o terorističkom napadu nego nesretnom slučaju - 17-godišnji Turčin dinamitom je lovio ribu i poginuo, a eksplozija je izazvala paniku.</p>
<p>Strah kod turista bio je veći s obzirom na to da je prije nepunih tjedan dana, prošlog utorka oko 23 sata, kada se i većina hrvatskih turista nakon leta i odsjedanja u brojnim hotelima opuštala na dijelu 16 kilometara duge plaže, eksplodirala bomba podmetnuta ispod kombija uz glavnu cestu uz plažu. Dodatnu su zabrinutost kod hrvatskih turista u Turskoj izazvale i brojne SMS-poruke njihovih najbližih iz domovine sa sadržajima: »jeste na sigurnom, »jeste li već u autobusu za Istanbul« i »jel' se možete sigurno kretati«. </p>
<p>Naime, nakon eksplozije u marini, u hrvatskim su se medijima pojavile informacije da će hrvatski turisti iz Antalyje krenuti autobusima za Istanbul, odakle će nastaviti zrakoplov za Zagreb. U Antalyji su pak turisti u ponedjeljak navečer dobili informaciju kako će hotele napustiti u utorak u 5.15 te krenuti prema aerodromu u Antalyji, odakle će avionom u 8.40 krenuti prema Zagrebu. Međutim, u 2 ujutro gosti su obavješteni da se let u 5.15 otkazuje te da će tek u popodnevnim satima doznati kada polijeću za domovinu. </p>
<p>pokazalo se da otkazivanje letova aviona nije imalo veze s eksplozijom, nego je bilo povezano s Fibulinim neplaćanjem avioprijevoznicima zbog čega su neki turisti, kako doznajemo, s tom agencijom već imali neugodnosti. Najveća je pak bila kada su doznali da hotel moraju napustiti u 12 sati, a let imaju tek u ponoć. Kako su mnogi, misleći da idu u utorak ujutro za domovinu, u ponedjeljak potrošili i zadnji euro i tursku liru nastala je panika čime platiti ručak i večeru do polaska. Neljubazna je djelatnica u poslovnici Fibule na pozive telefonom rekla kako ona nije kriva što turisti nisu ponijeli više novca te da to nije njezin problem. No, na kraju je osoblje hotela turistima je omogućilo četiri sobe da stave prtljagu te su dobili ručak i večeru.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prema jednom europskom zemljovidu Slovenija dobila izlaz na otvoreno more</p>
<p>Činjenica da Sloveniji pripada pristup otvorenom moru nije strana ni nekim uredima unutar Europske unije, kaže se u ljubljanskom listu »Dnevnik«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan je europski ured u Bruxellesu na svojim internetskim stranicama objavio zemljovid jugoistočne Europe s promijenjenim granicama između Slovenije i Hrvatske, navodi u rubrici zanimljivosti ljubljanski Dnevnik.</p>
<p>»Činjenica da Sloveniji pripada pristup otvorenom moru nije strana ni nekim uredima unutar Europske unije«, konstatira ljubljanski list u osvrtu na pojavu spomenutog zemljovida na internetskim stranicama europskog Ureda za usklađivanje zajedničkog tržišta u okviru osnovnih podataka o Sloveniji.</p>
<p>Sjedište spomenute agencije nalazi se u Španjolskoj, navodi Dnevnik, dodajući da su tako »nama naklonjeni prijateljski Španjolci« proširili Sloveniju »na današnji hrvatski teritorij«.</p>
<p>Nikad nećemo doznati je li europske birokrate na taj čin naveo neki stari austro-ugarski zemljovid na kojem je administrativno područje sa sjedištem u Ljubljani sezalo do Krka ili je možda riječ o dobronamjernim željama za dokončanjem slovensko-hrvatskog spora zbog Piranskog zaljeva, ili je pak na djelu bilo već poslovično neznanje zapadnih Europljana, ističe list.</p>
<p>No, moramo priznati da je pogled na takvu, malo veću Sloveniju - posebno ako je obogaćena dodatnom obalom i prelijepim Jadranskim morem - itekako privlačan, ali i povoljan, jer bi Slovencima omogućio jeftinije ljetovanje nego dosad, »jer su Hrvati pred sezonu nabili cijene. Kad bi sve skupa bilo istina...«, dodaje Dnevnik u rubrici zanimljivosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vajgl: Nema ni morske ni kopnene granice</p>
<p>LJUBLJANA </p>
<p> – Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl izjavio je u utorak za slovensku televiziju da Slovenija i Hrvatska nemaju državnu granicu ni na kopnu ni na moru jer se granice određuju bilateralno.</p>
<p>Takvu je izjavu Vajgl u utorak dao slovenskog državnoj televiziji, zamoljen da ocijeni Mesićevu izjavu da je Badinterova komisija ustvrdila da su osamostaljenjem nekadašnjih jugoslavenskih republika nekadašnje republičke granice postale državnima.</p>
<p>»Predsjednik se vara, države svoje granice utvrđuju bilateralno, a preko trećega samo ako se o tome dogovore«, rekao je Vajgl.</p>
<p> On je u utorak za slovensku komercijalnu POP-TV ponovio kako Mesićevu izjavu smatra riječima danim u ležernoj ljetnoj atmosferi, ali da ne želi obnavljati polemiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Slučaj Ovčara« nije za javnost</p>
<p>OSIJEK/BEOGRAD</p>
<p> - S velikim zanimanjem očekivano saslušanje dvojice svjedoka pokajnika, temeljem čijih su iskaza podignute optužnice protiv sedamnaestorice u »slučaju Ovčara«, a koje započinje u srijedu pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, ostat će, ipak, zatvoreno za javnost.</p>
<p>To je Vjesniku potvrdio predsjednik sudskoga vijeća, sudac Vesko Krstajić, objasnivši da je, prema tamošnjem zakonu, sucu omogućeno da sa rasprave, na kojoj se saslušavaju svjedoci-pokajnici, isključi publika i predstavnici medija. Osim toga, tvrdi Krstajić, iskazi obojice svjedoka ostat će tajnom s obzirom na to da neće postojati mogućnost ni naknadnog objavljivanja njihovih iskaza, prepisanih iz službenih sudskih zapisnika. Podsjetimo, Spasoje Petković zvani Štuka i Božo Latinoviž zvani Bora Krajišnik, čija su se imena nalazila na popisu Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu u vrijeme istrage, nestala su s tog popisa pred početak suđenja, a tada je priopćeno kako će, tijekom sudskog postupka, biti saslušana dva svjedoka pokajnika koja su priznala počinjenje kaznenog djela ratnog zločina te ispričala sve o suoptuženicima u zamjenu da se protiv njih obustavi kazneni progon. Iako su njihova imena trebala ostati tajna, sve je bilo jasno jer se zna tko nedostaje, a i sami optuženici su, dok su iznosili svoju obranu, često navodili njihova puna imena i prezimena. Sedamnaestoricu bivših pripadnika Teritorijalne obrane Vukovara zvane »Petrova Gora« te dobrovoljačke jedinice »Leva Supoderica« optužnica tereti da su 20. studenoga 1991. počinili kazneno djelo ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima - pokolj 200 Hrvata i drugih nesrba na vukovarskoj Ovčari.</p>
<p> Međutim, najzanimljiviji dio suđenja, na kojem bi dvojica pokajnika trebala otkriti istinu o Ovčari, javnosti će, nažalost, ostati nedostupan. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Busheva »mlaka kritika oglasa«</p>
<p>Još je neizvjesno do koje će mjere veteranski napadi na Kerryja utjecati na njegovu predizbornu kampanju / Gotovo 25 milijuna američkih ratnih veterana značajan su faktor na izborima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda predsjednik Bush nije povukao potez koji je od njega očekivao njegov protukandidat Kerry, on je svojom kritikom tv-oglasa, u kojemu se dovodi u sumnju Kerryjeva vijetnamska epizoda, ipak vjerojatno cijelu priču približio završetku. Njegov je demokratski rival, izjavio je u ponedjeljak pred televizijskim kamerama, u Vijetnamu »služio časno, i može biti ponosan time«.</p>
<p> Nedavni oglas koji su sročili vijetnamski veterani (koji podržavaju Busha), sugerirao je da je Kerry iskoristio ne odveć teško ranjavanje kako bi se izvukao iz Vijetnama. U Kerryjevu taboru ostalo je nezadovoljstvo što Bush u svojoj izjavi nije išao do kraja i demantirao »zlonamjerne tvrdnje«.</p>
<p>Zasad je teško procijeniti hoće li ova neugodna epizoda ostaviti posljedice po Kerryja, ali vjeruje se da će, bez obzira na polovično Bushevo demantiranje, ipak imati barem kratkoročne posljedice u Kerryjevoj predizbornoj kampanji. Ako i nije bila previše relevantna rasprava o tome jesu li dva od Kerryjeva tri odlikovanja iz Vijetnama zaslužena, bitno je da se o tome javno raspravljalo u kontekstu pitanja - tko od dvojice kandidata, Busha i Kerryja, može bolje voditi američku vojsku i američku vanjsku politiku. U prošlotjednim ispitivanjima javnoga mnijenja ta dva pitanja pokazala su se najbitnijima u razmišljanjima američkih birača.</p>
<p>Posebnu težinu napadima na Kerryjevu vojničku prošlost dao je i senator Bob Dole (koji je bio republikanski predsjednički protukandidat Billu Clintonu 1996. godine, ali je izgubio). Dole, i sam ratni veteran Drugog svjetskog rata, i sam ranjavan (njegova lijeva ruka, kao posljedica tih rana i danas je gotovo paralizirana), izjavio je kako »Kerry u vijetnamskom ratu nije nikada krvario« i da bi se, zbog načina na koji se izvukao iz Vijetnama, trebao ispričati vijetnamskim veteranima.</p>
<p>Amerika danas ima oko 25 milijuna veterana iz svojih prošlih ratova. Najstariji među njima već su generacija koja izumire: veterani Drugog svjetskog i Korejskog rata.</p>
<p>Samo vijetnamskih veterana ima oko osam milijuna, i to je generacija koja se približava mirovini. Ali zato su veterani iz dvaju iračkih ratova (onog 1991. godine i današnjega) u najboljim godinama, osim što su najbrojniji. </p>
<p>Svima je njima zajedničko to što su u ovoj predsjedničkoj kampanji, više nego ikad ranije, posebno omiljena meta u Bushevoj i Kerryjevoj borbi za biračku naklonost, i što su, okupljeni uglavnom u organizaciji »Veterani stranih ratova« faktor koji bi mogao odlučiti ove izbore. Zbog toga je skandal oko Kerryjeve vojničke prošlosti i poprimio tolike dimenzije.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Strah od ponavljanja »slučaja Florida« </p>
<p>Zbog mrtve utrke dvojice kandidata, postoji opasnost od ponavljanja situacije 2000. na biralištima Floride kada je kod prebrojavanja svaki listić bio presudan za odluku o pobjedniku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nastavi li se neizvjesnost oko premoći dvojice predsjedničkih kandidata u »Sunčanoj državi«, Amerikancima bi se mogao opet dogoditi »slučaj Florida«, odnosno postoji opasnost od ponavljanja situacije gdje bi kod prebrojavanja svaki listić mogao biti presudan za odluku o pobjedniku. Dio Amerikanaca i danas vjeruje da je na izborima na Floridi 2000. bilo nepravilnosti i da američki predsjednik nije na legitiman način osvojio poziciju u Bijeloj kući. </p>
<p>Predsjednik George Bush i njegov suparnik iz demokratskog tabora John Kerry, u anketi koju su proveli CNN, USA Today i Gallup imaju jednaku potporu registriranih birača od 45 posto. </p>
<p>Treći kandidat Ralph Nader, koji bi se na floridskim izbornim listićima mogao pojaviti kao kandidat Reformske stranke, dobiva tri posto glasova.</p>
<p>Florida je jedna od ključnih država na svakim izborima jer se u njoj bira 27 glasova tzv. elektora, članova izbornog kolegija od 538 članova koji na koncu odlučuju tko će biti američki predsjednik. Kandidat koji osvoji većinu glasova u nekoj državi dobiva glasove njenih elektora. </p>
<p>Nakon što je poslije skandala s prebrojavanjem glasova na izborima u Floridi 2000. godine, Georgeu Bushu sudskom odlukom ipak priznata minimalna većina glasova birača, pa je dobio floridske elektorske glasove, on je proglašen i pobjednikom predsjedničkih izbora, iako je ukupno dobio manje glasova neposrednih birača od demokratskog protukandidata Ala Gorea. Rezultati ankete pokazuju da, iako su od prošlih izbora SAD pogodili teroristički napadi 11. rujna i irački rat, birači stanovnici Floride nisu znatnije promijenili svoj politički stav. </p>
<p>Sedamdeset posto ispitanika izjavilo je da odobravaju način na koji je Bush reagirao nakon što je uragan Charley opustošio zemlju. Bush mlađi na tom je »terenu« zaradio deset posto više glasova nego njegov otac na izborima 1992. kad je Floridu pogodio uragan Andrew. Čak 76 posto Floriđana odobrava i način na koji je na katastrofu reagirao predsjednikov brat, guverner Jebb Bush. </p>
<p>No, visoki postotak potpore na ovom području ne znači i da će Bush bolje proći na predsjedničkim izborima jer bilježi pad popularnosti od četiri posto među registriranim biračima u odnosu na rezultate dobivene sredinom srpnja. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Allawi požuruje konačni obračun</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ključna bitka za Najaf započeta 5. kolovoza prekidom krhkog primirja nastavljena je i u utorak američkim zračnim i tenkovskim udarima na staro gradsko središte oko džamije imama Alija, drevno groblje i nekoliko predgrađa. U zatvaranju obruča oko tih dijelova grada sudjeluju i pripadnici Iračke nacionalne garde, sastavljene uglavnom od Kurda. </p>
<p>Tvrdi se da su američki tenkovi došli na samo 200 metara od šijitskog svetišta te da je braniteljima dan rok od samo nekoliko sati da napuste poprište sukoba. Obje zaraćene strane koriste i snajpere. Očevici kažu da Alijeva džamija u kojoj se nalazi oko 1000 pripadnika Mehdijeve vojske radikalnog šijitskog imama Moqtade al Sadra trpi sve ozbiljnija oštećenja. Zidovi džamije su, prema izvješćima dopisnika BBC-ja, popucali od dijelova rasprskavajućih bombi i granata. Amerikanci opovrgavaju da na šijitskoj svetinji ima ikakvih oštećenja, što ne izgleda baš uvjerljivo. </p>
<p>Usporedno s bitkama za Najaf nastavljaju se i zakulisni pregovori oko sudbine svetoga šijitskoga grada. No, ne postoje nikakvi znaci napretka koji bi zaustavili sve oštrije okršaje. Jedan od visokih dužnosnika privremene vlade kazao je kako je predaja Alijeve džamije velikom ajatolahu Aliju al Sistaniju nepotrebna jer je navodno potpuno opljačkana. To teško odgovara istini jer su sve vrijednosti, uključujući i dijelove oštećene džamije, sklonjeni u sigurnije prostorije. U svetištu se nalazi i ono što je za šijite svakako najvažnije: nadgrobni spomenik imama Alija.</p>
<p>Zamjetno je da se sam Al Sadr ne pojavljuje u javnosti. To je pojačalo nagađanja o tome gdje se nalazi, a pretpostavlja se i da je možda ponovno ranjen. Bitka za Najaf, po mnogima presudna za budućnost poratnog Iraka, izazvala je i mnoge zakulisne unutarnje sukobe koji potresaju i privremenu vladu Iyada Allawija. </p>
<p>On je zaprijetio ostavkom ako se najafski okršaji brzo ne okončaju. A to bi moglo značiti i da se više neće suzdržavati ni od samog razaranja džamije imama Alija. </p>
<p>Vladini dužnosnici zastupaju znatno mirniji rasplet najafske drame. Tvrde kako bi pojačana sila samo još više potaknula općenarodni ustanak ne samo šijita već i sunita. Zanimljivo je da »erupciju iračkog ratnog vulkana« u slučaju uništenja Alijeve džamije ili njezina oskvrnuća od strane Amerikanca, predviđaju i znanstvenici najuglednijeg islamskog sveučilišta Al Ashr u Kairu. </p>
<p>U utorak su iz raznih dijelova Iraka stigla izvješća o novim sukobima i krvoprolićima. Na putu za Najaf napadnut je konvoj. U šijitskom predgrađu Bagdada Al Sadr odjeknule su snažne eksplozije. U Bagdadu su eksplodirala dva automobila bombe. Prva eksplozija odjeknula je ispred ministarstva okoliša, a druga nadomak ministarstva obrazovanja. </p>
<p>Najmanje petero ljudi je poginulo. Na meti američkih borbenih zrakoplova ponovo se našla i Falluja, simbol sunitskog otpora stranoj vojnoj nazočnosti. Vijesti govore o gustom crnom dimu koji se izdiže u južnom predgrađu, ali se ne navode podaci o materijalnoj štete ili mrtvima i ranjenima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Odbijen zahtjev američkog vojnika da svjedoči Rumsfeld</p>
<p>MANNHEIM</p>
<p> - Odvjetnici američkog vojnika Javala Davisa, optuženog za zlostavljanje iračkih zatvorenika, zatražit će u utorak da se prisili američki ministar obrane Donald Rumsfeld da svjedoči na sudu.</p>
<p>Međutim, sudac američke vojske odbacio je u utorak zahtjeve odvjetnika vojnika Davisa kojim se traži svjedočenje ministra obrane Donalda Rumsfelda. Narednik Davis (26) je optužen za napad, okrutnost i zlostavljanje. On je jedan od četvorice vojnika čije je ispitivanje započelo u ponedjeljak u američkoj vojnoj bazi u Mannheimu u Njemačkoj. Ispitivanje bi trebalo trajati dva dana, nakon čega će se vidjeti hoće li biti otvoren cjelovit sudski postupak protiv tih vojnika. Oni su među sedam rezervista 372 bojne vojne policije koji su optuženi za zlostavljanje Iračana u zatvoru Abu Ghraib kod Bagdada. Jedan od Davisovih odvjetnika tvrdi da je Rumsfeld znao za zlostavljanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Stepincu suđeno kao ratnom zločincu iako je sam osudio ustaške zločine </p>
<p>Publicist Ivo Horvat piše u Vjesniku, u Stajalištima, o prešućivanju Stepinčevih osuda ustaških (fašističkih) zločina u napisima teologa Pavla Primorca. Čovjek se jednostavno mora upitati kako to da je Alojzije Stepinac u ime naroda i pravomoćno osuđen pod teškom optužbom ni manje ni više nego zbog ratnog zločina a sam ih je osudio?! A on, Stepinac, u biti antifašist, osuđen, reklo bi se, od jednakih antifašista temeljem optužnice glavnog tužitelja Jakova Blaževića.</p>
<p>Da je, kao što nije, prilikom »suđenja« pošteno i pravedno bila ocijenjena Stepinčeva izjava o Jasenovcu iz veljače 1943., koju Ivo Horvat citira, kao i ostali dokazi u prilog njegove nevinosti, Stepinac bi bio proglašen »ratnim herojem«, a ne zločincem. Međutim njemu nisu sudili pošteni antifašisti nego zadrti, osvetoljubivi komunisti koji su pobili 400 svećenika u Hrvatskoj, uključivo i onih 29 širokobrijeških franjevaca kojima su i leševe polili benzinom pa ih zapalili.</p>
<p> I to bez ikakvog prava na pravedno suđenje... Uveden je jedan novi komunistički pojam sramotan za katoličku Crkvu, klero-fašizam, kojeg i dan-danas ortodoksni »antifašisti« poput Ivana Fumića i drugova prečesto i tendenciozno zloupotrebljavaju. </p>
<p>Sve bi vjerojatno imalo drugačiji tijek da se je Stepinac ponizno poklonio komunističkoj vlasti i prihvatio sramotnu ponudu, a to zna jako dobro i Ivo Horvat.</p>
<p>Drug Tito je pokušao, valjda po »Budakovu receptu«(?), odjednom izvršiti temeljito »pokrštavanje« svih katolika Hrvata, predloživši zagrebačkom metropoliti da se odrekne ingerencije Svete Stolice, rimskog pape, pa da Hrvatska osnuje nekakvu »autokefalnu« hrvatsku Katoličku crkvu! A kad Stepinac to nije prihvatio, odnosno kad je to odlučno odbio, proglašen je – iako antifašist po svjetonazoru – ratnim zločincem.</p>
<p> Završivši kao robijaš u Lepoglavi i narušena zdravlja »pušten« u kućni pritvor u Krašiću da na miru umre (polagano trovan u zatvoru?!) Uistinu nitko se nikada od komunističke vlasti za tu »pogrešku« Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu nije ispričao, kao ni za ostale mnogobrojne zločine i ne samo nad svećenicima! Jednostavno se prešutjelo…</p>
<p>I jedan i drugi, i Stepinac i Budak, optuženi su pa i osuđeni za isti »krimen«, ratni zločin, jedan smaknut po kratkom postupku a drugi umoren polaganom smrću, doživotnim zatočeništvom!</p>
<p>Što se prešućivanja tiče, komunistički zločini nakon rata nisu se ni mogli prešutjeti jer – jednostavno četrdeset i pet godina ti zločini nisu ni postojali a krivci za njih ni do dana današnjega nisu proganjani ili osuđeni, kažnjeni! Neki danas poput slovenskog »oznaša« Zdenka Zavadlava i poratne memoare na miru pišu… Šutnja je dugo nakon rata bila zlato…zna to i Ivo Horvat!</p>
<p>Nadbiskup, danas blaženik na nebu Alojzije Stepinac, dobro je na »pravednom« komunističkom sudu i prošao zbog olakotne okolnosti osude ustaških zločina – da toga nije bilo vjerojatno bi ga poput Isusa i razapeli!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Upitna povijesna istina događaja o kojima se pedeset godina moralo šutjeti</p>
<p>Čitajući članak novinara Gordana Pandže »Je li Budaka trebalo nominirati za Nobela« (Vjesnik, 21. kolovoza), objektivni čitatelj bit će iritiran autorovim (tko zna kojim) nastavkom dezavuiranja Katoličke crkve. Prozvan je urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić za komentar u broju toga glasila od 22. kolovoza. Sam naslov Miklenićeva komentara »I najmanji povod dovoljan je za veliki napad na Crkvu« samo još jednom potvrđuje svoju ispravnost, kada pažljiv čitatelj usporedi ta dva teksta.</p>
<p> Novinar Vjesnika okomljuje se na urednika Ivana Miklenića s već potrošenim osporavanjem Budaka kao književnika. Ne navodi pri tom niti jednog recenzenta za ili protiv. Očito lajtmotiv »Budak kao književnik« služi kako bi se obrušavanje na komentar Glasa Koncila začinilo novim podmetanjem – »Budak kao nobelovac«. Time se otvora prostor za novi rafal sličnih »ideološki izgrađenih djelatnika«.</p>
<p> Ta sintagma iz Koncilova komentara očito Vjesnikova novinara iritira, pa već na početku svog teksta prebacuje krivnju na drugu stranu: »...za neke crkvene komunikatore dijalog je, očito, moguć samo s istomišljenicima. Čim se pojavi drukčiji stav o nekoj (uglavnom crkvenoj, etičkoj ili političkoj) temi, odmah se drugu stranu naziva 'ideološki izgrađenim djelatnicima' i optužuje za 'mržnju prema Katoličkoj crkvi'.« </p>
<p>Kaliko je to (ne)korektno vidi se iz nastavka. »Književno-kritička revalorizacija Budakova lika i djela, koje su se latili neki crkveni 'specijalisti za književnost', najobičnija je farsa«, stoji u podnaslovu Vjesnikova članka. I doista je farsa, ali ne farsa urednika Glasa Koncila nego Vjesnikova novinara. Zašto? Upravo zato jer to uopće nije bila tema komentara Glasa Koncila! </p>
<p>Naime, urednik Miklenić ne spominje »književno-kritičku revalorizaciju Budakova lika i djela«, već se nedvosmisleno očituje prema pisanju raznih autora (sada možemo uključiti i Vjesnikova novinara) o »ustaškom ratnom zločincu Mili Budaku«. </p>
<p>U završetku naglašava: »Apsurdna je i potpuno izmišljena i proizvoljna tvrdnja da 'crni ustašluk posljednji oslonac nalazi u dijelovima Katolička crkve', jer Katolička crkva u Hrvatskoj ni na kojoj razini ne štiti i ne podupire ikoji ekstremizam svjesna da on nikada nikome ništa dobra nije donio. Za razliku od spomenutih javnih djelatnika, Crkva je pri tome principijelna pa osuđuje svaki zločin i svaki ekstremizam, bez obzira na njihov predznak.«</p>
<p>A zašto je taj dio zaobišao novinar Pandža i prebacio se na nobel-kolosijek? Očito zato jer nema odgovora na glavna pitanja iz komentara Glasa Koncila. Upitna povijesna istina događaja o kojima se pedeset godina moralo šutjeti, kako bi im se opet pristupilo po staroj metodi, to je upravo ono najbitnije u komentaru Glasa Koncila. A to Pandža prešućuje i nastavlja tragom starih ideoloških optužbi na račun svećenika i Crkve.</p>
<p>Kad se uoče ove činjenice, komentar Vjesnikova novinara je promašen, služi samo opetovanom utvrđivanju partizansko-komunističkog gradiva i zato mu objektivni čitatelj ne može vjerovati. Urednik Ivan Miklenić s postavljenim pitanjima izvrsno razotkriva bit problema i zato je nažalost meta napada. </p>
<p>DAMIR BOROVČAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ministar »nastave i bogoslužja« izgnao sve nearijce iz škole, kazališta, filma...</p>
<p>Nešto je defektno u članku Ane Jurić-Šimunčić, profesorice defektologije iz Karlovca (»Tko, komu, zašto i kada treba podignuti spomenik«, Vjesnik, Stajališta, 21. kolovoza), kada tvrdi da »Budak nije autor rasnih niti represivnih zakonskih odredaba«.</p>
<p> Tvrdnju da Budak nije potpisao nijednu represivnu rasnu odredbu iznio je prije osam godina, u Vjesniku od 28. siječnja 1996., Vinko Nikolić, saborski zastupnik i bivši ustaški ideolog za vrijeme NDH. On se, rekao je, »potrudio i ustanovio u Hrvatskom državnom arhivu da te nesretne zakone od 30. travnja i 4. lipnja 1941. nije potpisao Mile Budak, nego su potpisali dr. Milovan Žanić i dr. Andrija Artuković«.</p>
<p>No, već za mjesec dana, 1. ožujka 1996., u Novom listu je opovrgnuta Nikolićeva tvrdnja, naime, objavljen je pretisak iz službenih Narodnih novina od 4. lipnja 1941. s punim tekstom »Zakonske odredbe o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda«, koju je potpisao ministar Mile Budak, uz Pavelića, Artukovića i Dumandžića. Sutradan, 5. lipnja 1941. i ustaške novine Hrvatski narod objavile su tekst te odredbe. Naslov je glasio: »Židovi po rasi ne smiju suradnjom utjecati u izgradnji narodne i arijske kulture«.</p>
<p>Kao ustaški ministar »nastave i bogoslužja«, Budak je tako izgnao sve nearijce iz škole, kazališta, filma, kulturnih društava i ustanova, da bi zatim oni kao Židovi bili internirani u sabirne centre i na kraju u logore, gdje je većina ubijena od krvnika Maksa Luburića. </p>
<p>IVO HORVAT Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Suđenje za »Pakračku Poljanu« ostalo bez još jednog optuženika</p>
<p>U nastavku postupka, dvojici od petorice optuženih sudit će se u odsutnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskoga suda odlučilo je da će se suđenje u slučaju tzv. »Pakračke Poljane« nastaviti u odsutnosti optuženika Branka Šarića. Šarić, za kojim je raspisana tjeralica, i koji je već nekoliko mjeseci nedostupan hrvatskom pravosuđu, drugi je od petorice optuženika za ubojstva u Pakračkoj poljani kojima je određeno suđenje u odsutnosti, nakopn što je takva odluka donesena u slučaju Igora Mikole. Bitno je napomenuti, da je za razliku od Mikolinog slučaja, gdje je odluku o suđenju u odsutnosti potvrdio i Vrhovni sud, odluka o Šariću još uvijek nepravomoćna, te se njegov branitelj na nju može također žaliti najvišoj sudskoj instanci. Slučaj Mikole, koji je zbog pokušaja iznude, uhićen i pravomoćno osuđen na području federacije BiH, također je još uvijek aktualan, iako je odluka o nastavku suđenja in absentia, donesena. Naime, nakon što je Mikola uhićen u BiH, zatraženo je njegovo izručenje Hrvatskoj, kako bi mu se sudilo i za pokušaj iznude počinjen u BiH, no budući da je u međuvremenu tamo osuđen na dvije godine i tri mjeseca zatvora, taj zahtjev je postao bespespredmetan. Njegova odvjetnica, Višnja Drenški Lasan, tada je zatražila da se Mikolu prebaci na odsluženje kazne u hrvatski zatvor, no taj zahtjev je u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa »ležao« više od pola godine, a u međuvremenu je donesena odluka da se Mikoli sudi u odsutnosti. Desetak dana nakon što je u Vjesniku objavljen tekst da je zahtjev za transferom »zaboravljen« u Ministrstvu pravosuđa, on je 5. svibnja ipak upućen u Ministarstvo pravde BiH, a istovjetan zahtjev je uputila i Mikolina braniteljica u BiH, odvjetnica Branka Praljak. Istovremeno je, u Hrvatskoj, odvjetnica Drenški Lasan podnijela tužbu na odluku Vrhovnog suda da se Mikoli sudi u odsutnosti, budući da zahtjev za prebacivanje u hrvatski zatvor nije, kao što je obrazložio Vrhovni sud, bio odbačen. O tome zahtjevu Ministarstvo pravde BiH ,naime, još odlučuje. Ustavni sud, pak, još nije odlučivao o navedenoj tužbi, dok prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zaklonitosti, koji je također upućen od strane Mikoline braniteljice, Državno odvjetništvo nije prihvatilo.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kod Pirovca poginulo dvoje Talijana</p>
<p>PIROVAC</p>
<p> – Dvije osobe smrtno su stradale u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak nešto poslije podneva na Jadranskoj magistrali kod Prosike, nedaleko Pirovca. Kako do zaključenja broja policijski uviđaj nije bio dovršen, neslužbeno doznajemo, da je u nesreći u kojoj su sudjelovala i dva osobna automobila, život izgubilo dvoje državljana Italije koji su se vozili na motociklu.</p>
<p>Prema riječima očevidaca, do sudara je došlo kad je vozač motora koji se kretao u smjeru Šibenika, uslijed neprilagođene brzine, prešao na drugi kolnički trak, te udario u Fiat,bjelovarskih registarskih oznaka, koji se kretao u smjeru Zadra. </p>
<p>»Sve se dogodilo u jednom trenutku. Prije sudara, vidio sam da vozač motora gubi kontrolu nad vozilom i prelazi na moju stranu«, rekao je vozač Fiata Božo Miletić.</p>
<p>Zbog uviđaja promet je na tom dijelu magistrale bio zatvoren što je uzrokovalo stvaranje duže kolone. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policija je ipak izostavila neke »sitne« detalje</p>
<p>Načelnik PU osječko baranjske Tuličić tvrdi da Policijska uprava nije ništa skrivala niti zataškavala, iako je informacija da se visokopozicionirani djelatnik te uprave pijan automobilom zabio u kuću, u javnosti pojavila dva tjedna nakon događaja </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Načelnik osječko-baranjske Policijske uprave, Vlado Tuličić, osvrnuo se u utorak na dio teksta objavljen u Nedjeljnom Vjesniku na trećoj stranici pod naslovom »Policijski načelnik zabio se u kuću sa 2,68 promila alkohola u krvi«. </p>
<p>Naime, on smatra da je netočan dio teksta u kojem stoji: »Iako se dogodila još 6. kolovoza, vijest o ovoj prometnoj nesreći u medije je dospjela preko neslužbenih izvora tek ovoga vikenda jer je u priopćenjima za javnost, koji svakodnevno iz PU osječko-baranjske pristižu predstavnicima medija, taj događaj 'nekako' izostavljen«. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o vijesti vezanoj uz prometnu nesreću koju je spomenute večeri uzrokovao Emil Landher, načelnik upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite u PU osječko-baranjskoj. On je, upravljajući vozilom u pijanom stanju, odnosno sa 2,68 promila alkohola u organizmu, sletio s kolnika na križanju Ružine i Knižlićeve ulice, zabio se u zid stambene prizemnice te se potom udaljio s mjesta nesreće </p>
<p>U svome dopisu načelnik Tuličić ističe kako Policijska uprava nije ništa skrivala niti zataškavala te da je o događaju izvjestila sve medije.</p>
<p>»O prometnoj nezgodi Emila Landhera, koja se dogodila 6. kolovoza 2004. godine oko 22,20 sati Postaja prometne policije Osijek je na uobičajeni način pisanim putem i sa osnovnim podacima, 7. kolovoza u jutarnjim satima izvjestila medije», navodi se u dopisu načelnika Tuličića. </p>
<p>Uvidom u priopćenje pristiglo 7. kolovoza iz osječko-baranjske Policijske uprave uvjeravamo se da je policija doista izvjestila o ovome događaju sa sljedećim podacima: »U 22,20 sati u Osijeku, raskrižje ulica A. Kanižlića – Ružina, dogodila se prometna nezgoda sa ozlijeđenom osobom i materijalnom štetom. Sudionici – Emil L. iz Osijeka, vozač osobnog automobila registracijskih oznaka OS 626-DG. Posljedica – Lakše tjelesne ozljede zadobio Emil L., te materijalna šteta«. </p>
<p>Međutim, u službenom policijskom priopćenju ne piše ni da je vozač bio u pijanom stanju niti da se udaljio sa mjesta nesreće, pa je javnost, iako u policiji tvrde da nisu ništa skrivali, ipak ostala uskraćena za neke »detalje«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prošlog vikenda uhvaćena 72 pijana vozača, niti jedan pod utjecajem droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dva dana nakon što je prometna policija provela akciju pojačanog nadzora alkoholiziranosti i zloporabe opojnih droga sudionika u prometu, Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU zagrebačke priopćio je podatke o utvrđenim prekršajima.</p>
<p>Tijekom akcije u noći na petak te u noći na subotu utvrđena su ukupno 834 prekršaja. Policija je zaustavila 72 vozača »pod parom«, a pet ih se odbilo podvrći provjeri na alkohol te je na mjestu prekršaja policija oduzela 50 vozačkih dozvola kao mjeru opreza na rok od 30 dana. Forjan je naglasio kako tijekom vikenda nisu evidentirani vozači pod utjecajem opojnih droga.</p>
<p>Kod 24 vozača alkotestiranjem alkometrom »dräger« utvrđena je koncentracija alkohola u organizmu manja od 0,50 g/kg, kod 31 vozača koncentracija je bila od 0,50 do 1,50 g/kg, a kod 18 vozača veća od 1,50 g/kg. Apsolutni rekord je zabilježen u Ivanić Gradu i to na sam dan stupanja na snagu novog zakona kad je kod 48-godišnjeg vozača kamiona utvrđena koncentracija od 2,95 g/kg te je, sukladno novom zakonu, vozač kamiona kažnjen s najmjnae 300 kuna novčane kazne, 5 kaznenih bodova te zabranom upravljanja vozilom u trajanju od 6 mjeseci.</p>
<p>Inače, za vrijeme akcije prometna policija je zabilježila i 3 pijane vozačice, a među pijanim vozačima najviše je onih između 18 i 24 godine (33 posto ) te od 25 do 30 godina (26 posto). Prema podacima, najviše je prometnih prekršaja vezanih uz alkohol, preveliku brzinu, nekorištenje pojasa i neregistrirana vozila zabilježeno na području Centra te na Črnomercu, a prema usporedbi broj prekršaja je za trećinu manji nego što je to bio slučaj do stupanja na snagu novog zakona.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Suđenje za otmicu kćeri vlasnika »Feroterma«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iskazivanjem oštećene Jelene Gudeljević (27), te njezinoga oca Šime Gudeljevića (54), suvlasnika poduzeća »Feroterm«, u utorak je na zagrebačkom Županijskome sudu nastavljeno suđenje Dragoslavu Pečevskome (32), Siniši Krupljaniću (24), te devetnaestogodišnjem M.D.-u, zbog razbojstva te otmice Jelene Gudeljević.</p>
<p>Djevojka je vijeću, kojim je predsjedavao sudac Dražen Tripalo, ispričala da je 23. siječnja ove godine, nakon što je ispred svojega stana prakirala svoj BMW, u trenutku dok je sa dečkom razgovarala mobitelom, prišao muškarac, otvorio vrata njezinoga automobila, zaurlao na nju, te je ugurao na mjesto suvozača. »Tada mi je naredio da na glavu stavim njegovu kapu, vičući na mene »Vidjeti ćeš što si napravila mome bratu, tvoj bivši dečko je naredio tvoju otmicu«, ispričala je oštećena. </p>
<p>Tijekom vožnje, uspjela je tvrdi, vidjeti da se voze Ljubljanskom avenijom. »Čitavo to vrijeme mobitel mi je još bio uključen, a sakrila sam ga pod nogu, no tada ga je taj gospodin uzeo i isključio«, rekla je djevojka. Nakon vožnje su je odveli u stan, gdje je njezino čuvanje preuzeo drugi mušakrac, a slijedećeg dana je trebala nazvati oca te tražiti 25.000 EUR-a. Šime Gudeljević je ,pak, ispričao da je nakon poziva uspio skupiti 22.000 EUR-a, na što su otmičari pristali. »Automobil nikada nije pronađen a kasnije sam čuo da je u BiH, na mjestima gdje se nisam usudio ići.«. Poduzetnik je također dodao da mu je kći izgledala očajno kad su je oslobodili, te da je bila na rubu živčanog sloma. </p>
<p>Nastavak suđenja je u srijedu.</p>
<p>J. I, M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Taksisti se zbog posla tukli usred Šibenika</p>
<p>Predsjednik Taksi službe Grada Šibenika Živko Ćaleta tvrdi da Rak organizira ilegalno taksiranje </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Na autobusnom ugibalištu u Ulici Ante Starčevića prolaznici su u ponedjeljak mogli vidjeti nesvakidašnji okršaj dvaju šibenskih taksista koji je rezultirao teškim tjelesnim ozljedama na štetu 51-godišnjeg Ivana Raka. U policijskom priopćenju se navodi da je do okršaja došlo zbog nesuglasica oko obavljanja taksi usluga, pa je 49-godišnjak metalnom šipkom udario Raka u glavu i potom mu razbio prednje vjetrobransko staklo na vozilu, čime je zaradio kaznenu prijavu. Verbalni sukob, između dvojice taksista nakon kojeg je uslijedio i fizički nastao je, Vjesnik doznaje, zbog navodnog ilegalnog prijevoza putnika što ga na području grada prema riječima predsjednika Taksi službe Grada Šibenika Živka Ćalete, organizira upravo Rak.</p>
<p>»Ivan Rak je naš djelatnik koji se uz legalno, bavi i ilegalnim prevoženjem putnika tako da nikoga ne čudi da je došlo do sukoba«, rekao je Ćaleta. Prema njegovim navodima prijevoz putnika na crno veliki je problem s kojim se svakodneovno susreću, i koji ozbiljno ugrožava legalno poslovanje taksi prijevoznika. Pritom, navodi Ćaleta, inspektorat ne čini ništa da bi spriječio vožnju na crno. »U Šibeniku trenutno radi 15-ak taksista, a pretpostavka je da je isto toliko ilegalaca«, kaže Ćaleta. Povod za sukob Raka i 49-godišnjeg taksista, bili su, priča Ćaleta, ročnici HV-a koji su u ponedjeljak u ranim poslijepodnevnim satima zatražili prijevoz do Zagreba. Nakon neuspjelog dogovora da ih se legalo preveze do odredišta za 200 kuna po osobi, jedan od Rakovih ljudi, ponudio je nižu cijenu, što je isprovociralo ostale taksiste, te je došlo do prvog sukoba. </p>
<p>»Ilegalac je napao našeg djelatnika Mladena Pilipca, no situacija se ubrzo smirila. Nakon toga uslijedio je novi sukob u kojem se sad našao i Ivan Rak«, priča Ćaleta. </p>
<p>Ivan Rak kaže kako ovo nije prvi put da mu prijete, iako ne zna zašto. Rak koji je nedavno napadnut ispred poznatog kluba Hacienda kod Vodica, odbacuje tvrdnje da organizira nelegalni prijevoz putnika.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pretukli suca vaterpolo utakmice</p>
<p>DUBROVNIK/ŠIPAN</p>
<p> – Teške tjelesne ozljede zadobio je vaterpolo sudac na otoku Šipanu. Poslije odigrane vaterpolo utakmice u nedjelju navečer napala su ga petorica mladića. Sve se zbilo u Luci Šipanskoj, između 17.30 i 18 sati, kada su N. L. (27) i R. G. (25), obojica iz Suđurđa, naguravali suca utakmice V. R. (37) iz Dubrovnika. Sudac je pao na tlo i udario glavom o kamen, nakon čega mu je prišao B. Z. (29) iz Suđurđa i udario ga nogom, dok su M. Z. (33) i F. M. (34), također iz Suđurđa, vikali i verbalno ga vrijeđali.</p>
<p>Napadnuti sudac se podigao i pobjegao na motorni brod »Postiru«. Dostigao ga je R. G., uhvatio ga rukama za vrat i vičući mu prijetio fizičkim obračunom, nakon čega ga je pustio. Iste večeri, u 19.10 sati, sva petorica su uz odgovarajuće prijave dovedena u Prekršajni sud. Saslušani su i pušteni. Sudac je, međutim, zadobio teške tjelesne ozljede u vidu potresa mozga, nagnječenja prsnog koša i lijeve obrve. Kriminalistička obrada je u tijeku. </p>
<p>K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rovinjanin istukao Austrijanca koji mu je »slao puse«</p>
<p>PULA</p>
<p> – K. R. (24) iz Rovinja prepraćen je u istražni centar Županijskog suda u Puli s kaznenim prijavama zbog nasilničkog ponašanja i pokušaja nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Istragom je utvrđeno da je 22. kolovoza u diskoteci »Monvi« u Rovinju fizički napao Austrianca A. L. (38), jer ga je ovaj stalno pogledavao i slao mu puse.</p>
<p>Kad je K. R. (24) otišao do zahoda, A. L. ga je pratio s prijateljem da bi ga pri mimoilaženju Austrijanac uhvatio za stražnjicu. Rovinjanin se tada razbjesnio i Austrijancu staklenom bocom razbio glavu te ga s ostatkom boce porezao po bradi. </p>
<p>Policija je utvrdila da je K. R. 27. srpnja u kafiću »Artemis« fizički napao i Nizozemku J. H. V. U. (25). Prvo ju je odgurnuo, onda udario šakom u glavu, a zatim i koljenom u prsa. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Dobit VIPneta pala 11,3 posto</p>
<p>U prvom polugodištu 2004. dobit VIPneta iznosila je 24,3 milijuna eura / Prihod VIPneta porastao je 14,9 posto, na 167,1 milijun eura / Šestomjesečna neto dobit Telekom Austrije porasla je 61,7 posto, na 106,4 milijuna eura / Tržišni udio VIPneta procjenjuje se na 50,1 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto dobit Telekom Austrije u prvom je polugodištu u odnosu na isto razdoblje lani skočila 61,7 posto, na 106,4 milijuna eura, uz rast prihoda od 2,7 posto, na 1,99 milijardi eura. Operativna dobit grupacije porasla je 19 posto, na 243 milijuna eura, od čega je u VIPnetu ostvareno 24,3 milijuna eura, 11,3 posto manje nego lani.</p>
<p>Naime, iako je operativna dobit VIPneta u drugom tromjesečju porasla 3,2 posto, na 16,1 milijun eura, operativna dobit u prva tri mjeseca ove godine je zbog većih troškova deprecijacije u odnosu na isto razdoblje lani pala 30,5 posto, na 8,2 milijuna eura. Prihod VIPneta je u prvom polugodištu porastao 14,9 posto, na 167,1 milijun eura.</p>
<p>Prema podacima Telekom Austrije, proširenost korištenja usluge mobilne telefonije u Hrvatskoj je na kraju lipnja dosegla 56,4 posto, u usporedbi s 55 posto na kraju prošle godine. </p>
<p>Broj VIPnetovih korisnika je na kraju lipnja u odnosu na isti mjesec lani porastao 8,4 posto, na 1,24 milijuna, dok je na kraju 2003. iznosio 1,21 milijun. VIPnetov udjel na Hrvatskom tržištu time je dosegao 50,1 posto, u usporedbi s 49,2 posto u istom razdoblju lani i 50,3 posto na kraju ožujka.</p>
<p>Prosječni prihod po korisniku VIPneta u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani porastao 8,2 posto, na 20,8 eura. U usporedbi s time, u slovenskoj podružnici VIPneta Si.mobilu prosječan prihod po korisniku je pao četiri posto, na 14,5 eura, dok je u Mobilkom austriji, domaćoj podružnici za mobilnu telefoniju, pao 1,9 posto, na 36,8 eura. </p>
<p>Inače, proširenost korištenja usluga mobilne telefonije u Austriji iznosi 91,8 posto, a Mobilkom sa 3,17 milijuna korisnika pokriva 42,3 posto tržišta. U Sloveniji proširenost usluge iznosi 78,4 posto, a na Si.mobil otpada 23,4 posto ili 361.700 korisnika.</p>
<p>Najveći dio poslovanja Telekom Austrije i dalje čini domaća podružnica za fiksnu telefoniju, čiji je prihod u prvom polugodištu porastao 0,4 posto, na 1,09 milijardi eura, a operativna dobit pala 5,9 posto, na 41,3 milijuna eura.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Euroherc preuzima Veritas osiguranje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako će se Euroherc i Veritas osiguranje službeno spojiti u jesen, odmah poslije najavljenih skupština dioničara oba osiguratelja, kako saznajemo, Koncern Agram već je sada praktično preuzeo kontrolu nad Veritasom. Time je Agram u samo mjesec dana kupio dva osiguravajuća društva i time dodatno ojačao svoj položaj na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Prema riječima Radoslava Pavlovića, predsjednika Uprave Euroherca, ovaj osiguratelj preuzima sva prava i obveze Veritasa.</p>
<p> Osiguranici, kad im isteknu važeće police, prilikom obnavljanja osiguranja i u novom poslovnom okruženju zadržavaju sve stečene pogodnosti kao što su, primjerice, popusti u automobilskim osiguranjima. Ujedno im se nude i nove pogodnosti koje imaju osiguranici svih tvrtki koje djeluju u sklopu Agrama.</p>
<p>»Cilj je ovih kupnji da se prije hrvatskog ulaska u Europsku uniju stekne što jači osigurateljni portfelj. Već do kraja godine Agramova osiguravajuća društva zauzimat će najmanje 20 posto tržišta, a ulazak u EU dočekat ćemo s udjelom od najmanje 25 posto hrvatskog tržišta osiguranja«, najavljuje Radoslav Pavlović, koji nije htio ni potvrditi ni opovrgnuti glasine da ovo nisu jedine (ovogodišnje) kupnje Koncerna Agram. No potvrdio je Agramove ambicije o preuzimanju vodećeg mjesta u automobilskim osiguranjima, koje (s tijesnom prednošću) i dalje drži Croatia osiguranje.</p>
<p>Veritas je poslije prvog polugodišta 2004. sa 39,1 milijun kuna zaračunate premije (rast od 13,9 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem) zauzeo 11. mjesto u konkurenciji 24 osiguratelja.</p>
<p> Atlas osiguranje je u šest mjeseci ove godine ostvarilo premijski rast od čak 20,5 posto (ukupno 31,8 milijuna kuna) i zauzelo 13. mjesto. Prema podacima Direkcije za nadzor rada osiguravajućih društava, Veritas trenutačno zauzima 1,1 posto, a Atlas 0,9 posto tržišta osiguranja.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Varteks isplatio previsoke otpremnine dijelu radnika</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varteks je počeo isplaćivati otpremnine otpuštenim radnicima novomarofskog Levi'sa. No svi radnici nisu dobili jednaki prvi dio otpremnine, jer su nekima one isplaćene u iznosu polovice bruto plaće, dok je drugima isplaćena polovica neto plaće.</p>
<p>Iz Varteksa su nam odgovorili da u Varteksovom kolektivnom ugovoru stoji da je polovica neto plaće osnovica za obračun otpremnina, što znači da se kod isplate prvog dijela otpremnina dogodila pogreška. Dio otpremnine koji su dobili u bruto iznosu radnici neće morati vratiti, ali će se sljedeće isplate umanjiti za višak isplaćenog iznosa.</p>
<p>Varteks, inače, otpremnine isplaćuje novcem dobivenim od srpanjske prodaje zgrade Vartimpex gradskim vlastima.</p>
<p>Inače, član Varteksove Uprave zadužen za financije Nenad Davidović kazao nam je da su u tijeku kolektivni pregovori u Varteksu. On naglašava da se samo daljnjim restrukturiranjem tvrtke mogu stvoriti uvjeti za povećanje plaća. Restrukturiranje, naglasio je, obuhvaća analizu svih ugovora s dobavljačima, svih poslovnih ugovora i naplate potraživanja, a osnovan je i odjel upravljanja imovinom. </p>
<p>Do kraja godine u Varteksu očekuju povećanje prihoda, smanjenje rashoda i unaprjeđenje maloprodaje. Varteks je, inače, u prvom polugodištu ostvario gubitak od 13,9 milijuna kuna.</p>
<p>»Zalihe su smanjene za 17,3 posto, a bilježi se i maksimalna popunjenost Varteksovih proizvodnih kapaciteta, tako da se za potrebe proizvodnje angažiraju i kooperanti«, rekao je Davidović.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Još jedna japanska ponuda za stvaranje najveće svjetske banke</p>
<p>Za preuzimanje UFJ-a, četvrte po veličini japanske banke, nakon Mitsubishi Tokyo Financial Groupa ponudu je iznijela i druga po veličini japanska banka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sumitomo Mitsui Financial Group (SMFG), druga po veličini japanska banka, iznijela je 3,2 bilijuna jena (29,2 milijarde dolara) vrijednu neprijateljsku ponudu za preuzimanje UFJ-a, četvrte japanske banke. Prije dva tjedna UFJ je, pak, potpisao pismo namjere o spajanju s Mitsubishi Tokyo Financial Groupom (MTFG), trećom po veličini japanskom bankom.</p>
<p>SMFG, čija ponuda u dionicama predstavlja 23-postotnu premiju na cijenu UFJ-ovih dionica na burzi u ponedjeljak, također je obećao gotovinsku injekciju od 500 do 700 milijardi jena za pokrivanje nenaplativih potraživanja na UFJ-ovoj bilanci. Inače, UFJ je opterećen s više nenaplativih potraživanja nego bilo koja druga japanska banka.</p>
<p>MTFG još nije iznio konkretnu ponudu jer trenutno tek provodi dubinsko snimanje UFJ-a. Međutim, prema potpisanom sporazumu dvije banke bi se do početka listopada trebale spojiti u holding kompaniju pod nazivom Mitsubishi UFJ Group.</p>
<p>Bez obzira na to koju ponudu prihvate UFJ-ovi dioničari, predstojeće spajanje će stvoriti daleko najveću svjetsku banku po vrijednosti aktive. Mitsubishi UFJ bi, primjerice, imao aktivu od 1,73 bilijuna dolara, u usporedbi s trenutačnih 1,29 bilijuna dolara japanske banke Mizuho i 1,26 bilijuna dolara američkog Citigroupa. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Indeksi porasli, nafta pala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak porasli, potaknuti među ostalim i padom cijene nafte. Nymex WTI je, naime, u utorak neposredno nakon otvaranja New York Mercantile Exchangea pao 25 centi, na 45,8 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva pao 29 centi, na 42,74 dolara za barel.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,3 posto, na 4418,6, a frankfurtski Dax 0,6 posto, na 3796 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,4 posto, na 3603,9, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 26.974 boda.</p>
<p> Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 prošao je nešto slabije - dobio je 0,1 posto dosegavši 2605,6 bodova.</p>
<p>U New Yorku je neposredno nakon otvaranja Dow Jones Industrial Average porastao 0,6 posto, na 10.131, dok su S 500 i Nasdaq Composite dobili 0,4 posto dosegavši 1099,9, odnosno 1845,9 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 0,22 posto, na 10.985,33 boda.</p>
<p>Uz pad cijena nafte dionice zrakoplovnih i automobilskih grupacija su rasle.</p>
<p>British Airways i Lufthansa su tako dobili oko četiri posto, a Air France jedan posto. Međutim, Alitalia je pala 4,7 posto, pod utjecajem upozorenja uprave da su se pogoršali izgledi za izlazak iz krize, koja je tu talijansku zrakoplovnu tvrtku dovela do ruba stečaja. Volkswagen, DaimlerChrysler i Renault dobili su oko 1,5 posto.</p>
<p>Istodobno, naftne su kompanije prateći cijenu nafte pale: BP, Royal Dutch/Shell i Total izgubili su 1,1 posto, a ENI i Statoil oko 0,5 posto.</p>
<p>Telekom Austria je nakon objavljenih polugodišnjih rezultata skočila četiri posto, dok su Deutsche Telekom i France Telecom dobili 0,9 posto. Među znatnijim dobitnicima su bili i Philips i Alcatel, čije su dionice porasle 2,4, odnosno 2,2 posto. Nokia, Siemens i SAP dobili su 0,5 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Mečelj napušta Željezaru Sisak</p>
<p>Mečelj: U konkurentnim uvjetima na tržištu mogu opstati, s tehnološkoga gledišta, samo progresivna poduzeća u koje se Željezara Mečelj ne ubraja / Mesić: Moj motiv da se pozitivno odnosim prema Mečeljevoj ponudi bilo je 1700 radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB/ SISAK</p>
<p> - Ruski vlasnik Željezare Sisak Mečelj službeno je u utorak odlučio o napuštanju Željezare i ostavio na cesti 1630 radnika, ali i 3,6 milijuna eura vrijedno bankovno jamstvo koje će poslužiti za šest minimalnih plaća radnicima dok se ne odluči što dalje. Odluka je u utorak dostavljena stečajnom upravitelju Željezare Darku Šketi te je upućena i hrvatskim medijima, i to iz Uprave Mečelj Steel grupe iz Moskve. </p>
<p>Uprava Mečelja kao razlog odluke o prestanku poslovanja navodi da je tijekom poslovanja došlo do ozbiljne promjene na tržištu vezane za produkciju tvrtke i sirovinu koja se koristi u proizvodnji. Navodi se i da je »brzina rasta cijena za toplo i hladno valjane trake, štrips i trupce, koji su se kupovali na tržištu, premašila <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> rasta cijena za cijevi«. </p>
<p>Cijena starog željeza koje se koristi u proizvodnji bešavnih cijevi u Hrvatskoj najveća je među državama istočne Europe, navodi Mečelj i dodaje da cijene plina i električne energije odgovaraju europskoj razini. Na kraju, u Mečelju priznaju poraz te kažu da »u takvim, konkurentnim uvjetima, koji će se prema prognozama održati i u budućnosti, opstati na tržištu mogu samo, s tehnološkoga gledišta, progresivna poduzeća, u koje se Željezara Mečelj ne ubraja«.</p>
<p>U rješavanja pitanja opstanka Željezare i radnika uključit će se i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>»Zbog nepoznatih razloga vlasnici Željezare nisu uspjeli osigurati uspješnu stabilizaciju poslovanja u skladu s poslovnom strategijom«, rekao je državni tajnik za gospodarstvo pri tom ministarstvu Vladimir Vranković.</p>
<p>S druge strane, stečajni upravitelj Šket izjavio je nakon sastanka s generalnim direktorom Željezare Mečelj Nasibullom Mukhatdinovim da je ipak očekivao nešto drugo a ne odlazak Rusa. »O daljnjim potezima raspravljat će se na Odboru vjerovnika«, kazao je. Sindikalci Željezare, pak, ne isključuju mogućnost štrajka te kažu da više neće dopustiti nikakav izvoz materijala iz tvorničkog kruga. »Molimo Đuru Brodarca da se više ne brine za Željezaru jer će nam bez njegove brige biti bolje«, zaključuju sindikalci.</p>
<p>Šokirani izlaskom Mečelja bili su i njihovi najveći »lobisti« za ulazak prije godinu i pol - Đuro Brodarac, sisačko moslavački župan, te Davorko Vidović, tadašnji ministar rada i socijalne skrbi. Treći »lobist« predsjednik Stjepan Mesić u utorak je u Splitu o povlačenju Mečelja rekao: »Moj motiv da se pozitivno odnosim prema ponudi je bilo 1700 radnih mjesta. O uvjetima ugovora ne znam ništa, a uvijek sam za razvoj proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta«.</p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček kazao je da će Vlada učiniti sve da se ne dovedu u pitanje radna mjesta i da se nastavi proizvodnja. »Nastojat ćemo pronaći najbolji način za budućnost Željezare, ili kroz nalaženje novog strateškog partnera ili kroz druge modele«, rekao je Maček.</p>
<p>Brodarac je Vjesniku izjavio da mu se, tijekom razgovora u srpnju s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem nije činilo da Mečelj želi napustiti Sisak. »No nismo ništa izgubili, dobili smo to da država nije morala godinu dana isplaćivati plaće za 1630 radnika Željezare«, zaključio je na kraju dodavši kako sada treba tražiti novog partnera. Vidović je pak pesimističan što se tiče nalaženja novih kupaca. »Moguće je da se pojedini pogoni stave u funkciju, ali sa znatno manjim brojem radnika«, kazao je bivši ministar. No dodaje kako nije vrijeme za veliko političko prepucavanje jer se situacija dramatično pogoršala. </p>
<p>S druge strane, jedini koji je očekivao ovakav ishod je bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji je zaslužan za bankovno jamstvo od 3,6 milijuna eura kojemu su se Rusi, prilikom potpisivanja ugovora 6. veljače 2003. godine, opirali. Postoje dva rješenja, smatra Jurčić, ili traženje novog partnera ili da država sama obnovi proizvodnju. No u svakom slučaju smatra kako rješavanje pitanja Željezare nije posao za politiku nego za stručnjake.</p>
<p>Mišljenje kako bi Željezara trebala samostalno pokrenuti proizvodnju je i Vitomir Begović, predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo. HSS-ovci pak, na čelu s Marijanom Petir, predsjednicom sisačko-moslavačke županije te stranke, smatraju da Brodarac i sisački gradonačelnik Dinko Pintarić trebaju zbog toga dati ostavku. </p>
<p>Podsjetimo da je prije ulaska Mečelja Željezaru također kupila jedna ruska tvrtka Trubo Impex, koja se također zadržala godinu dana. Nakon toga je raspisan natječaj za prodaju na koji se javilo nekoliko strateških partnera, međutim Mečelj, koji se javio izvan roka, dobio je tvrtku za jednu kunu.</p>
<p>Mirjana Gerić i Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na Mirogoju pokopan Stjepan Spajić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na zagrebačkom groblju Mirogoju u utorak je pokopan Stjepan Spajić, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske, sportski djelatnik i dugogodišnji predsjednik Nogometnoga kluba »Hrvatski dragovoljac«. Spajić je pokopan uza sve vojne počasti, a na posljednjem ispraćaju okupilo se mnoštvo prijatelja i dojučerašnjih suradnika legendarnog Rođe.</p>
<p>U ime Kluba utemeljitelja HDZ-a, od Spajića se oprostio predsjednik Kluba Đuro Perica, zahvalivši mu na svemu što je učinio za svoj narod. »Stipa je uvijek govorio ono što misli, u medije je unosio beskompromisan stav, a njegovo ponašanje često puta nije odgovaralo licemjerima i demagozima«, rekao je Perica.</p>
<p>Direktor »Hrvatskog dragovoljca« Ivica Perković podsjetio je zbog čega se Spajića jednostavno moralo voljeti. »Ako se htjela napraviti dobra emisija ili prodati novine, zvalo se Rođu; ako je bilo problema ili društvo možda nije bilo dobro raspoloženo, opet se zvalo Rođu«, prisjetio se Spajićev najbliži sportski suradnik. Rekao je da je »sada Rođu pozvao Bog, no nije na nama da sudimo je li to učinio zato što je imao problema ili mu je bilo dosadno«. Perković je okupljenima poručio da je Spajić za života »previše dobro sijao« pa iza njega ostaju brojne uspomene, obitelj i mnogo prijatelja.</p>
<p>Uz vojne počasti, Spajić je pokopan u Aleji hrvatskih branitelja, a do posljednjeg časa uz njegov lijes bila je obitelj i vidljivo potresen bliski Spajićev prijatelj, general Ljubo Ćesić Rojs.</p>
<p>Na Mirogoju nije bilo predstavnika aktualne vlasti, a od stranačkih čelnika na ispraćaj su došli Anto Đapić i Anto Kovačević. Viđeni su i neki saborski zastupnici, primjerice dr. Krešimir Ćosić i Franjo Arapović, te brojni bivši i sadašnji sportaši i sportski djelatnici: Stojko Vranković, Milivoj Bračun, Branko Mikša, Zlatko Canjuga... </p>
<p>Na pokopu je bio i general Tihomir Blaškić sa suprugom Ratkom.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Ne znam zašto se Vajgl ljuti, moja izjava utemeljena je na činjenicama</p>
<p>Spomenik Budaku je udar na demokratsku Europu, jer je nesporno da je on bio ministar u kvislinškoj vladi koja je donosila rasističke zakone, izjavio je predsjednik Mesić u Splitu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Radim i kad sam na odmoru. Ne razumijem ni zašto se slovenski ministar vanjskih poslova ljuti kada je moja izjava da Joras ako mu ne odgovara može otići iz Hrvatske utemeljena na činjenicama. Zar nisu granice bivših republika Jugoslavije dogovorene kao granice novih država i nedodirljive su, dok je za granicu na moru odlučeno da se mora riješiti sporazumom, rekao je predsjednik Mesić u utorak prigodom posjeta splitskoj tvrtki SMS, koja se bavi prehrambenom proizvodnjom.</p>
<p>O povlačenju ruske tvrtke Mečelj iz Siska, prekidu suradnje sa Željezarom Sisak i svojoj ulozi, Mesić je rekao: »Moj motiv da se pozitivno odnosim na Mečeljevu ponudu je taj da je bila riječ o 1700 radnih mjesta. O uvjetima ugovora ne znam ništa, a uvijek sam za razvoj proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta«.</p>
<p>Mesić je komentirao i zahtjev 120 intelektualaca za obnovom sudskog procesa Mili Budaku i podizanju spomen-ploče njemu u čast u Lovincu. »Taj spomenik je udar na demokratsku Europu, jer je nesporno da je Budak bio ministar u kvislinškoj vladi koja je donosila rasističke zakone. Nikakvo novo suđenje ne može pobiti te činjenice, iako je istina da 1945. suđenja nisu imala današnje standarde«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>Predsjednik Mesić je na pitanje o navodnoj prisutnosti stranih špijunskih službi u Hrvatskoj odgovorio: »Što se njih tiče, pa tako i engleske službe MI6, bio bih iznenađen da nisu prisutne na ovim prostorima«.</p>
<p>Uspjesi hrvatskih sportaša na Olimpijskim igrama razveselili su predsjednika Mesića. »Očekivao sam više od vaterpolista, ali se nadam da će rukometaši potvrditi dobre igre i osvojiti medalju. Nadam se još kojoj medalji. Činjenica je i da bez Splita ne bi bilo takvih uspjeha. I ovaj put se pokazalo da se s dobro osmišljenim pripremama, bez velikih sredstava, s motiviranim sportašima, trenerima, ali i sponzorima možemo ostvariti vrhunske rezultate. Uostalom, i tvrtka SMS pokazuje da imamo znanja za europske standarde i da ne trebamo izvoziti samo naš trud«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>I za kraj pogledavši panoramu Split i Kaštelanskog zaljeva s Kozjaka Mesić je jednostavno opisao Lijepu našu: "Hrvatska je najljepša zemlja na svijetu..."</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Je li podizanjem spomen-obilježja Budaku prekršen samo Zakon o gradnji</p>
<p>Vlada je od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zatražila da ustanovi ima li spomen-obilježje, podignuto ustaškom doglavniku i književniku Mili Budaku, sve potrebne dozvole/ U Ministarstvu pak kažu da spomen-obilježje tih dimenzija nije u njihovoj mjerodavnosti/ Lovinački vijećnici pokreću kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Općinsko vijeće Lovinca odlučilo je na sjednici u ponedjeljak navečer pokrenuti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog postavljanja spomen-obilježja Mili Budaku u selu Sveti Rok«, rekao je u utorak Vjesniku općinski načelnik Hrvoje Račić. Dodao je da je kaznena prijava podnesena policiji koja će je proslijediti Državnom odvjetništvu. Na sjednici nisu bili HDZ-ovi vijećnici koji su prije deset mjeseci podnijeli ostavke i od tada ne sudjeluju u radu Općinskog vijeća.</p>
<p>Osim toga, od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zatraženo je da utvrdi je li podizanjem spomen-obilježja prekršen Zakon o gradnji. Utvrđeno je da je zid, u sklopu kojega je spomen-obilježje, crkveni, te da je zemljište izvan zida državno vlasništvo. Račić objašnjava da se Općinsko vijeće odlučilo na te poteze i zato što je ponovno prozvano, ali i zbog tvrdnji da ono stoji iza podizanja spomen-obilježja a što »apsolutno nema veze s istinom«.</p>
<p>U Banskim dvorima neslužbeno smo doznali da je i Vlada od spomenutog ministarstva zatražila da ustanovi ima li spomen-obilježje sve potrebne dozvole. U Ministarstvu su u utorak pak Vjesniku rekli da spomen-obilježje Budaku nije u njihovoj mjerodavnosti. </p>
<p>»Prema članku 115. Zakona o gradnji, za postavljanje spomeničkih i sakralnih obilježja građevinske površine do četiri četvorna metra i visine do četiri metra od razine okolnog tla ne treba građevinska dozvola«, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Priopćenjem se oglasio i lovinački HDZ u kojem odbacuju sve špekulacije da su u akciju podizanja spomenika Mili Budaku na bilo koji način bili uključeni članovi HDZ-a Lovinca. »Posebno je neistinita tvrdnja načelnika Račića koji je svojom šutnjom, a prema našim pouzdanim informacijama, i čestim sastancima s onima koji su spomenik podigli i aktivno sudjelovao u njegovu podizanju«, navodi se u priopćenju. HDZ-ovci od načelnika Račića traže javnu ispriku »zbog izrečenih laži te njegovu neopozivu ostavku«.</p>
<p>»Nije čudno da Račić za svoju nesposobnost i navodnu neinformiranost o zbivanjima u općini traži izgovor u optužbama HDZ-a, posebno ako se zna da je HDZ namjeravao sudjelovati u radu Vijeća. HDZ Lovinca želi općinsku vlast koja je odgovorna za budućnost općine, a ne načelnika koji i ne zna što mu se u kući događa. HDZ će i u Općinskom vijeću, kad Račić podnese ostavku i ispriča se zbog laži i svojih rabota, preuzeti odgovornost za razvoj Lovinca«, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik lovinačkog HDZ-a Damir Mašić. </p>
<p> Libra je pak u utorak priopćenjem izrazila duboku zabrinutost zbog učestalih primjera oživljavanja uspomena na ustašku prošlost u Hrvatskoj i zbog neshvatljive pasivnosti nadležnih lokalnih, državnih i crkvenih vlasti u uklanjanju takvih znakova. »Apel za obnovu procesa u doba komunističke vlasti, odnosno procesa Mili Budaku, držimo štetnim za hrvatske nacionalne interese i upućenima samo radi jeftine dnevno-političke pristunosti njegovih potpisnika«, ocjenjuju u Libri. </p>
<p>Ma. M./ T. P./ D. P./ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Josipović: Procese je moguće obnoviti i po sadašnjem zakonodavstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od deset činjenica i deset pitanja o Mili Budaku, što ih je u pismu navelo 120 ljudi, među kojima su akademici, sveučilišni profesori, kulturni i javni djelatnici, javnost je najviše zaintrigirao poziv za obnovu »političkih procesa, održavanih u doba komunističke i drugih totalitarističkih vlasti, pa tako i procesa protiv Mile Budaka«. Potpisnici očekuju da Hrvatska osnuje mjerodavna tijela koja bi obnovu pokrenula po službenoj dužnosti. Profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Ivo Josipović kaže da je to moguće i prema sadašnjem zakonodavstvu. Međutim, dodaje, »da tako stvarno misle, potpisnici pisma ne bi pisali peticiju nego bi Državnom odvjetništvu podnijeli nove činjenice i dokaze«. Josipović osobno misli da »takvoj inicijativi nema mjesta, ni političkog niti moralnoga«. Povjesničaru s Hrvatskog instituta za povijest dr. Vladimiru Geigeru zanimljiv je poziv na obnovu procesa vođenih poslije Drugog svjetskog rata. Kaže da načelno podržava tu inicijativu, ali apel nije potpisao. »Neki ljudi pogubljeni su bez suđenja ili je sam proces, kao i Budakov, bio farsa«, podsjeća on. Geiger pritom napominje da je suđenje trebalo davno obnoviti te da bi to trebala potaknuti rodbina ili crkva, kao u slučaju evangeličkog biskupa Filipa Poppa koji je osuđen na smrt. Geiger navodi da »ne vidi mehanizam kojim to provesti«. Postavlja i pitanje zaslužuju li obnovu procesa i tzv. obični ljudi, koji su bili suđeni zbog, primjerice, »privredne suradnje s okupatorima«. Navodi slučaj iz susjedne Slovenije u kojoj su sinovi nekih industrijalaca koji su osuđeni na smrt upravo zbog »privredne suradnje s okupatorima« pokrenuli obnovu sudskih postupaka. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za ulazak Hrvatske u EU 51,1 posto građana, manje nego ikad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom ove godine u Hrvatskoj je zabilježen velik pad potpore ulasku u Europsku uniju, pa priključenje toj integraciji sada podržava samo 51,1 posto hrvatskih građana. Pokazuju to rezultati posljednjeg istraživanja agencije GfK, koje se dvaput godišnje provodi za Ministarstvo europskih integracija.</p>
<p>Istraživanja GfK pokazuju da od srpnja 2002. u Hrvatskoj stalno pada potpora ulasku u EU. No, specifičnost je najnovijeg, devetog po redu istraživanja, provedenoga potkraj lipnja na uzorku od tisuću ispitanika, da je potpora priključenju Uniji dosegla dosad najnižu razinu.</p>
<p>Dok su, naime, ranija istraživanja pokazivala da oko tri četvrtine građana, ili čak i više, podržava ulazak Hrvatske u Uniju, tu potporu u posljednjem valu istraživanja daje jedva nešto više od polovice ispitanika.</p>
<p>Usporedo s tim, Hrvatska bilježi znatan rast broja euroskeptika, pa najnovije istraživanje GfK pokazuje da se ulasku u EU protivi čak 38,7 posto ispitanika. Riječ je o dosad najvećem broju protivnika priključenja Hrvatske Uniji. Tome treba pribrojiti i 10,2 posto ispitanika koji se tijekom istraživanja nisu mogli izjasniti podržavaju li ulazak zemlje u Uniju ili ne.</p>
<p>Gledano po regijama, ulazak u EU najviše podupiru u Slavoniji, gdje se 66 posto ispitanika izjasnilo u prilog eurointegracijskim procesima. S druge strane, ulazak u EU najmanju popularnost uživa u Lici, Kordunu i Banovini, gdje se samo 37 posto građana izjasnilo u prilog tome. Ipak, najviše iznenađuje podatak o padu potpore ulasku Hrvatske u EU u Istri, Primorju i Gorskom kotaru, gdje je broj eurofila prema posljednjem istraživanju GfK pao na samo 43 posto.</p>
<p>Unatoč tome, stavovi hrvatskih građana prema EU i dalje su više pozitivni nego negativni, s obzirom na to da pozitivne stavove o Uniji ima 55,6 posto ispitanika.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vlada: Što prije ukloniti spomen ploču Budaku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada već je osudila postavljanje spomen-ploče Mili Budaku u Svetom Roku (općina Lovinac), te smatra da ga je potrebno što prije ukloniti, rečeno je u utorak u Banskim dvorima. </p>
<p>Slučaj postavljanja spomen-ploče komentirao je Hini u utorak direktor Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu Efraim Zuroff. »To je test za hrvatsku vladu i HDZ«, rekao je, poručivši da nije dovoljna osuda, nego je potrebno ploču ukloniti. Dodao je kako se nada da će vlada premijera Ive Sanadera »taj test proći i osuditi ustaške činove«.</p>
<p>Postavljanje te ploče, nastavio je Zuroff, »šalje potpuno krivu poruku hrvatskom društvu i ostatku svijeta«. »Pripadnici ustaškog pokreta ne smiju biti glorificirani, čak i u slučajevima kada su bili dobri književnici«, istaknuo je. Zuroff je također kazao da se potpuno slaže s izjavama koje je o tom slučaju dao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Vijest o postavljanju ploče Mili Budaku prenijele su svjetske novinske agencije, izraelski tisak, kanadska državna televizija CBC, a na svoje internetske stranice stavio ju je i CNN. Svjetske agencije u svojim su vijesti navele da je Budak bio odgovoran za rasne zakone donesene za vrijeme režima NDH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kalmeta: Najbolja turistička godina od osamostaljenja</p>
<p>Očekujemo da ćemo u kolovozu ostvariti 12 do 15 posto više prihoda nego u istom mjesecu prošle godine, rekao je ministar financija Ivan Šuker </p>
<p>RAB</p>
<p> - »Iako je ova godina, objektivno, bila nenaklonjena hrvatskom turizmu, svi pokazatelji za prvih sedam mjeseci dokazuju da je riječ o dosad najboljoj turističkoj godini u samostalnoj Hrvatskoj po broju dolazaka, a vjerojatno će tako biti i što se tiče financija«, izjavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, ujedno predsjedatelj Povjerenstva za pripremu turističke sezone koje je u utorak u Rabu, u nazočnosti brojnih predstavnika državnih institucija vezanih za turizam, održalo redovitu sjednicu. </p>
<p>»U prvih sedam mjeseci turistički promet povećan je za pet posto, a očekuje se da će kolovoz srušiti sve rekorde, jednako kao i Jadrolinija, Croatia airlines, Hrvatske autoceste, autocesta Rijeka - Zagreb, HŽ... Dobili smo bitku sa svim konkurentima na Mediteranu«, kazao je ministar Kalmeta dodavši da smo to uspjeli unatoč neuobičajenim vremenskim prilikama, Europskom nogometnom prvenstvu, Olimpijskim igrama u Ateni, te recesiji na emitivnim tržištima svijeta. </p>
<p>Istaknuto je da se Hrvatska pokazala sigurnim i organiziranim turističkim odredištem u kojem nije bilo većih izgreda.</p>
<p>»Nedostataka je bilo i u ovoj turističkoj sezoni i predsezoni. Prepoznali smo ih, i unutar Ministarstva, pripremajući sezonu za sljedeću godinu, izrađujemo programe po kojima će biti nužno promijeniti i neke zakone radi povećanja kvalitete turizma«, rekao je Kalmeta posebno istaknuvši »crni« čarter, loše provedenu privatizaciju nekih hotelskih kuća, građevinske radove... Poručio je također kako je nedospustivo da državne institucije ljeti s radom počinju sat ranije da bi ranije i zatvorili svoja vrata. </p>
<p>Kalmeta je, govoreći o privatizaciji Jadroplova, izjavio da će osnovni uvjet pri privatizaciji te tvrtke i dalje biti visina ponude te da će se prednost dati hrvatskom ponuditelju samo ako budu ponuđene dvije jednake cijene.</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker kazao je da će se nakon listopada ove godine nedvojbeno moći govoriti o iznimno uspješnoj sezoni, jer je samo u prvih šest mjeseci ove godine prihod od turizma veći šest posto.</p>
<p> »Očekivanja su da ćemo u kolovozu ostvariti 12 do 15 posto više prihoda nego u istom mjesecu prošle godine«, istaknuo je Šuker dodavši da je nužno izraditi projekt kvalitetnijeg oporezivanja privatnih iznajmljivača kreveta i soba. , kao i apartmanizaciju, jer se ključevi po Njemačkoj i Mađarskoj sele iz ruke u ruku. </p>
<p>Ministar Šuker je rekao da će Hrvatska u idućih nekoliko godina u zaštitu mora i morske obale morati uložiti 700 do 800 milijuna eura, a da bi se to moglo realizirati nužno je ponajprije napuniti državnu blagajnu. </p>
<p>To će pak biti moguće jedino ako se usvoji zakon o osnivanju financijske policije o čijem će prijedlogu Vlada raspravljati vjerojatno već na prvom jesenskom zasjedanju.</p>
<p>Taj bi zakon na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2005., a financijska policija bi trebala kontrolirati naplatu PDV-a i trošarina, te kontrolirati naplatu poreza i doprinosa.</p>
<p>»Deficit Hrvatskih autocesta ove godine je viši od 3,4 milijarde kuna, a u projekcijama proračuna za iduću godinu, s čim je upoznat i MMF, taj deficit iznosi 3,2 milijarde kuna.</p>
<p> No, HAC će nedvojbeno osigurati veće prihode, pa će u svojoj blagajni imati oko šest milijardi kuna. Stoga se pitam gdje će HAC utrošiti taj novac ako ne u gradnju cesta«, rekao je Šuker aludirajući na nedavnu izjavu bivšeg ministra graditeljstva Radimira Čačića da Vlada neće graditi nove autoceste. </p>
<p>Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Mario Crnjak izrazio je zadovoljstvo ovogodišnjim radom tvrtke. </p>
<p> Iznio je podatak o 4,3 milijuna evidentiranih vozila na autocestama ove godine dosad. Kazao je i da je 31. srpnja zabilježen najveći dnevni promet, od 240.000 vozila koja su prošla kroz naplatne kućice. </p>
<p>Broj kaznenih djela smanjen je za 3,46 posto, a u šest mjeseci poginule su 43 osobe, odnosno 11 manje nego prošle godine, rekao je predstavnik MUP-a. Upozoreno je da su tuneli Mala Kapela i Sv. Rok uska grla, te na lošu signalizaciju, zbog čega mnogi strani gosti nisu mogli pronaći put do novoizgrađene autoceste prema Splitu. Na jednoj od idućih sjednica Povjerenstva za ceste Lučko će btii jedna od glavnih tema. Kroz sistem naplate Lučko, izgrađen '70-ih godina dnevno prolazi oko 70.000 vozila. </p>
<p>HŽ je udvostručio broj putnika iz Zagreba prema Dalmaciji otkako su u funkciji nagibni vlakovi, a HTZ je ove sezone u Hrvatsku dovela oko 1.000 stranih novinara i 2.000 turističkih agenata. Kalmeta je apelirao na ugostitelje i turističke djelatnike da u posezoni vode računa o radnom vremenu, jer se i od nje financijski puno očekluje.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Cabral Portas: Portugalsko ministarstvo obrane i mora želi učiti od HRM-a</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević i portugalski ministar obrane i mora Paulo Sacadura Cabral Portas posjetili su u utorak ratnu luku Lora u Splitu. Tamo su u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice (HRM) razmijenili iskustva u organizaciji obalne straže, ustroju mornarice i daljnjoj suradnji koja će, radi poboljšavanja bilateralnih odnosa, i službeno započeti najesen kada će Hrvatska imati u Portugalu vojnog izaslanika.</p>
<p>Portugalski ministar Cabral Portas ponovio je da Hrvatska može računati na veliku potporu Portugala što bržem ulasku naše zemlje u EU i NATO, te će maksimalno raditi na jačanju obrambene suradnje, to više što Hrvatska ima namjeru postati faktor stabilnosti u regiji.</p>
<p>»Iznenađen sam vašim naporima da izgradite institucije po najvišim demokratskim standardima, omogućite razvitak slobodne ekonomije, kao i to što ste uspjeli ostvariti visok stupanj vladavine prava i javne slobode«, ustvrdio je Cabral Portas. Dodao je da njegovo ministarstvo želi učiti od HRM-a, koji ima iskustva u obrambenim zadaćama.</p>
<p>»Hrvatska i Portugal su pomorske zemlje i imaju veliku odgovornost prema moru. Toliko toga možemo razmijeniti, od tehničkih do političkih tema. No, najvažnije je da se zajedno trebamo boriti za sigurniji i mirniji svijet«, kazao je Cabral Portas.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Portugal ima isključivu oceansku pomorsku zonu u Europi što podrazumijeva, kako je istaknuo, i veliku odgovornost. Iako Hrvatska još nije postigla pravi ustroj obalne straže, portugalski je ministar pohvalio naše napore u zaštiti suvereniteta obale.</p>
<p>Rekao je i da Portugal ulaže velike napore da bi postigao visok stupanj razvitka i modernizacije svoje mornarice, navodeći kako upravo grade 12 novih brodova za obalnu stražu, a sve u cilju bespoštedne borbe protiv krijumčara droge, ilegalnog ribolova i migracija, te drugih oblika kriminaliteta na moru.</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević istaknuo je da Hrvatska želi ostvariti najviši stupanj obrambene suradnje s Portugalom, koji nam može prenijeti svoja iskustva u organizaciji obalne straže, koja se u nas tek treba ustrojiti na način kako su to učinile razvijene zemlje s pomorskom orijentacijom.</p>
<p>Nakon sastanka u Zapovjedništvu HRM-a, portugalsko vojno izaslanstvo, u pratnji hrvatskog ministra obrane, posjetilo je i portugalski brod »Sagres«, koji je u ponedjeljak uplovio u splitsku luku.</p>
<p>Rončević: U rujnu javna rasprava o mogućoj profesionalizaciji vojske</p>
<p>Odgovarajući na upit novinara, Rončević je rekao da je zadovoljan dosadašnjim tijekom preustroja vojske, naglasivši da reforma ide prema zacrtanom planu, što znači da će se do kraja ove godine završiti strategijski pregled obrane, a najkasnije do sredine rujna održat će se i javna rasprava vezana za studiju o mogućoj profesionalizaciji vojske.</p>
<p>Poput predsjednika Mesića, ni ministar Rončević nije zadovoljan postupanjem civilnih vlasti, koje nisu odradile svoj dio posla vezan za preuzimanje onih objekata za koje MORH nije više zainteresiran. </p>
<p>»S obzirom na to da smo naslijedili neke ugovore od bivše vlade koji su loši, sada ih ne možemo revidirati jer su obvezujući. Možemo samo apelirati na jedinice lokalne samouprave koje su dobile vrijedne vojne nekretnine da ih čim prije stave u gospodarsku funkciju kako bi se počela ostvarivati financijska dobit«, rekao je Rončević dodajući da je ova vlada sastavila ugovore na način da svaki ima klauzulu o vremenskom roku u kojem je potrebno gospodarski osposobiti bivše vojne objekte »jer će u protivnom doći do raskidanja ugovora i vraćanja nekretnina MORH-u«.</p>
<p>Dodao je da MORH daje potporu razvitku domaće vojne industrije, koja udovoljava strogim standardima, te će nositelj nabave oklopnih vozila za potrebe kopnene vojske biti tvrtka za specijalna vozila »Đuro Đaković«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Škola učeniku ponudila uvjetan upis u viši razred</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Učenik trećeg razreda zagrebačke srednje škole »Faust Vrančić« u ponedjeljak navečer istrčao je iz jednog novozagrebačkog haustora i od žene koja je pokraj zgrade vozila bicikl zatražio pomoć. Na njezin poziv ubrzo su po dječaka stigla kola hitne pomoći i odvezla ga u ambulantu. Srednjoškolac si je pokušao prerezati vene na rukama, ali se, uvidjevši što je napravio -prestrašio i istrčao na cestu u potrazi za pomoći. Hitna pomoć je bila brza i dječakov je život spašen. Uzrok pokušaja da si oduzme mladi život u posljednje je vrijeme veoma učestala priča - loš uspjeh u školi.</p>
<p>Policija u utorak još nije imala dojava o pokušaju samoubojstva, no, kako smo doznali od Gordane Vulame, glasnogovornice PU zagrebačke, bolnice i ambulante o slučajevima čiji ishod nema tragičnih posljedica mogu javiti i naknadno. U ambulanti zagrebačke Hitne pomoći, međutim, kažu da su slični pokušaji češći u vrijeme zaključivanja ocjena, posebice oko kraja školske godine, ali da se ipak ne može govoriti o pojavi epidemiološke prirode. »Nekolicina djece zbog loših ocjena posegne za tabletama, no nemamo pravu statistiku i veoma je teško odvojiti takve slučajeve od pokušaja samoubojstava, primjerice, psihičkih bolesnika«, kažu u Hitnoj.</p>
<p>Ravnatelj škole »Faust Vrančić« u utorak je znao sve o slučaju. »Dječak je već jutros s roditeljima bio u školi i mi smo im ponudili da mladić uvjetno upiše četvrti razred a da će matematiku onda odgovarati naknadno«, kaže ravnatelj Božo Ćužić, objašnjavajući da se učenik na takav čin odlučio najvjerojatnije zato što je od lipnja bio pod snažnim pritiskom. Naime, kako doznajemo od ravnatelja, dječak roditeljima nije rekao ni riječi o popravku iz matematike, pa je cijelo ljeto proveo u strahu, a na pismeni ispit se nije usudio ni izaći.</p>
<p>»Bio sam prisutan kad je dječakova razrednica u ponedjeljak nazvala u njegov stan i pitala ga zbog čega nije došao na ispit, no on joj je odgovarao neodređeno jer očito nije bio sam kod kuće«, prepričava Ćužić. </p>
<p>Nakon tog razgovora dječaku je, očito, ponestalo snage i odlučio se na očajnički čin od kojeg je u posljednji trenutak ipak odustao.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040825].
|
