NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040425].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203471 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pozitivan avis poziv je stranim ulagačima</p>
<p>Sve analize potvrđuju da su birokratske barijere najveća prepreka ulaganjima, a tek zatim dolaze pravna nesigurnost i porezi. Ova Vlada, za razliku od bivše, ima snage napraviti snažan zaokret u otklanjaju svih barijera ulaganjima u Hrvatsku / Japanci su zainteresirani za proizvodnju kompresora za klima-uređaje. Još nismo razgovarali o lokaciji, kao ni o iznosu investicije, no znam da bi pogon značio zapošljavanje 400 do 500 ljudi. Uz to, bio bi to odličan signal automobilskoj industriji da je Hrvatska dobra lokacija za njihova ulaganja / Pogreška u dosadašnjem pristupu bila je u tome da se poduzetništvo poticalo samo parcijalno. Jedino što je u protekle četiri godine učinjeno, jest otvaranje kreditnih linija za poduzetnike, no nije riješeno pitanje birokracije, kao ni problem jamstava kod dobivanja kredita ili, recimo, olakšica</p>
<p>S ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem razgovarali smo neposredno nakon objave avisa Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za ulazak u Europsku uniju. U intervjuu za Nedjeljni Vjesnik, Vukelić najavljuje poteze koje njegovo Ministarstvo, nastalo spajanjem ranijeg Ministarstva gospodarstvo s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva, te dijelom bivšeg Ministarstva rada i socijalne skrbi, namjerava povući u predstojećem razdoblju.</p>
<p>• Hrvatska je konačno dobila pozitivan avis. Kako će se to, zajedno s vjerojatnim stjecanjem statusa kandidata u lipnju, odraziti na naše gospodarstvo, posebno u segmentu privlačenja inozemnih ulaganja? </p>
<p>– Sigurno je da je avis, kao i očekivano skoro stjecanje kandidatskog statusa, događaj koji će se u velikoj mjeri odraziti na hrvatsko gospodarstvo. To se posebno odnosi na poticanje ulaganja u naše gospodarstvo – kako domaćih, tako i stranih – čijom dosadašnjom razinom ne možemo biti zadovoljni. Poticanje ulaganja jedan je od prioriteta Vladine gospodarske politike i to prije svega onih kojima dolazimo do novih tehnologija i povećanja proizvodnje, a samim time i do veće zaposlenosti i višeg životnog standarda građana.</p>
<p> • Sve dosadašnje Vlade govorile su da im je jedan od prioriteta povećanje razine ulaganja u gospodarstvo, no podaci pokazuju da su vidljiviji rezultati - bar kad je riječ o greenfield ulaganjima - izostali. Zašto bismo trebali očekivati da će Vaša administracija u tome biti uspješnija od prijašnjih? Dovoljno je pritom kao primjer uzeti FIAS-ovu studiju koja pokazuje da su administrativne prepreke ulagačima u naše gospodarstvo velike, a na čijoj je implementaciji dosad urađeno malo ili ništa.</p>
<p>– Upravo je FIAS-ova studija okvir za mjere koje namjeravamo poduzeti. Naime, sve analize potvrđuju da su upravo birokratske barijere najveća prepreka ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, a tek nakon njih dolaze pravna nesigurnost, pa porezi i drugi razlozi. Ova Vlada, za razliku od bivše, ima snage napraviti snažan zaokret u otklanjaju svih barijera ulaganjima u Hrvatsku. </p>
<p>U svemu tome veliku će ulogu igrati i Agencija za poticanje izvoza i ulaganja te formiranje one stop shopa – mjesta na kojemu će zainteresirani ulagač moći dobiti sve potrebne informacije i dokumente u najkraćem roku. To je, uostalom, recept koji se pokazao uspješnim i u drugim zemljama, a u njegovoj su primjeni dalje od nas otišle čak i zemlje koje su daleko slabije razvijene od Hrvatske, poput Bosne i Hercegovine. Bivša Vlada formirala je Agenciju za poticanje izvoza i ulaganja, no ona praktički nije profunkcionirala. </p>
<p>U promicanju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, razrađujemo zajednički projekt s UNIDO-om, specijaliziranom agencijom UN-a koja ima razgranatu mrežu ureda diljem svijeta. Važan dio posla na poticanju ,</p>
<p>ulaganja imat će i gospodarska diplomacija u okviru Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Dakle, moramo biti daleko agresivniji u promicanju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Objavom avisa i očekivanim stjecanjem kandidature, interes ulagača za našom zemljom dodatno raste, ali na nama je da učinimo svoj dio posla.</p>
<p>• Neki su Vaši prethodnici svojedobno i sami nastojali dovesti veće ulagače u Hrvatsku. Jeste li i Vi imali kontakata s potencijalnim investitorima? </p>
<p>– Da, postoje brojni kontakti s potencijalnim ulagačima. Jedan je od takvih primjera i kanadski »ABC Group«, koji je zainteresiran za ulaganja u poduzetničku zonu u Varaždinu. Razgovarali smo i s japanskom Toyotom, kako za mog nedavnog boravka u Japanu, tako i ranije, a interes za ulaganje pokazuju i tvrtke iz Italije, Slovenije, Njemačke... Ponavljam, na nama je da učinimo svoj dio posla i ostvarimo uvjete koje ulagači očekuju. Dolazak ulagača poput Toyote nesumnjivo bi privukao i ostale kompanije da ulažu u Hrvatsku. </p>
<p> • Za pokretanje koje je proizvodnje u Hrvatskoj zainteresirana Toyota?</p>
<p>– U Hrvatskoj se već proizvode dijelovi za automobile. I Toyota je zainteresirana za takav oblik proizvodnje, budući da u njoj imamo iskustvo i tradiciju. Konkretno, ta je kompanija zainteresirana za proizvodnju kompresora za klima-uređaje. No, još nismo razgovarali o lokaciji, kao ni o iznosu investicije, budući da je Toyota trenutačno u fazi ispitivanja mogućnosti ulaganja u više zemalja, među kojima je i Hrvatska. Stoga mogu reći samo to da bi pogon Toyote u nas značio zapošljavanje 400 do 500 ljudi. Uz to, bio bi to vrlo dobar signal automobilskoj industriji da je Hrvatska dobra lokacija za njihova ulaganja. Drugo veliko područje u kojemu postoje veliki potencijali za privlačenje ulaganja svakako je turizam. </p>
<p>• Hoće li se mijenjati i Zakon o poticanju ulaganja?</p>
<p>– Hoće jer on, po ocjenama stručnjaka, ima niz nedostataka. Prijedlog njegovih izmjena i dopuna u završnoj je fazi u Upravi za poticanje ulaganja pa će uskoro u proceduru. Stoga ne bih još govorio o detaljima tih izmjena, tim više što ga treba usuglasiti i s drugim ministarstvima. No, mogu kazati da je orijentacija ove Vlade na porezno rasterećenje neupitna te da će ona doći do izražaja i kod izmjena toga zakona. </p>
<p>• Kakvu ste ulogu u privlačenju ulaganja namijenili slobodnim zonama i ostalim sličnim instrumentima, poput poduzetničkih zona i industrijskih distrikata?</p>
<p>– Njihova bi uloga u tom procesu trebala biti velika, o čemu govori i iskustvo drugih zemalja. Također pripremamo izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama.</p>
<p>Kada je riječ o poduzetničkim zonama, cilj nam je povećati njihov broj na 400, ili po 20 u svakoj županiji. </p>
<p>Radi se o zajedničkom projektu države, županija, gradova i općina. Cilj je odrediti prostore u regijama u kojima se malo i srednje poduzetništvo mogu razvijati pod povoljnim uvjetima.</p>
<p>Što se pak tiče industrijskih distrikata, njihov je cilj poticanje razvoja clustera u određenim regijama, koje imaju prednosti u, recimo, drvoprerađivačkoj ili metaloprerađivačkoj industriji, kako bi se – na načelu udruživanja malih poduzetnika – došlo do konkurentnog proizvoda. </p>
<p> • Što je s najavljenim Programom poticanja malog i srednjeg poduzetništva?</p>
<p>– Program je pripremljen i naći će se na sljedećoj sjednici Vlade. Riječ je zapravo o paketu sastavljenom od 40-ak različitih projekata, među kojima su i poduzetničke zone i industrijski distrikti. Unutar tog Programa konkretni se projekti oblikuju za obrt, zadrugarstvo, malo i srednje poduzetništvo, poticanje inovatora, povezivanje velikog i malog gospodarstva... </p>
<p>Naime, pogreška u dosadašnjem pristupu bila je u tome da se poduzetništvo poticalo samo parcijalno. Jedino što je u protekle četiri godine učinjeno, to je otvaranje kreditnih linija za poduzetnike, no nije riješeno pitanje birokracije, kao niti problem jamstava kod dobivanja kredita ili, recimo, olakšica. Stoga će ovaj naš Program biti bitno drugačiji. </p>
<p>Cilj nam je da kamate na kredite ne prelaze četiri posto, kao i da se riješi problem jamstava kod dobivanja kredita, u čemu je potrebna podrška kako države, tako i banaka. Također, namjera nam je skratiti rok za dobivanje građevinskih dozvola na najviše 30 dana, što opet podrazumijeva bolju koordinaciju između središnjih i lokalnih vlasti, kao i daleko manji broj potrebnih mišljenja i suglasnosti.</p>
<p>• Uključuje li to što govorite i stvaranje tzv. jake državne banke, što zagovara dio ekonomista? </p>
<p>– Postoje i takvi prijedlozi, kao i oni o osnivanju poduzetničke banke, koja bi pratila poduzetnike u njihovim aktivnostima, ali i prijedlozi o jačanju uloge regionalnih banaka. Daleko značajniju ulogu u poticanju poduzetništva treba imati i HBOR. </p>
<p>Poticanje poduzetništva podrazumijeva korištenje svih instrumenata koji nam stoje na raspolaganju, pa tako i banaka. Dosad je, na žalost, bilo slučajeva da interes bankovnog sektora nije bio zadovoljavajući za pojedine projekte. U svakom slučaju, cilj nam je da kamate na zajmove budu niže. Dosadašnje reakcije banaka na naše prijedloge bile su zadovoljavajuće. </p>
<p>• Kada govorimo o poticanju ulaganja i poduzetništva, velik je problem visoka cijena rada. Stoga je iznenadila Vladina odluka da brže-bolje progura smanjenje opće stope PDV-a, umjesto da najprije smanji doprinose iz plaća i na plaće, što su predlagali brojni ekonomisti?</p>
<p>– Smanjenje PDV-a naše je predizborno obećanje i mi smo ga ispunili. To, međutim, nije kraj, nego početak porezne reforme u Hrvatskoj, jer će uslijediti i smanjenje drugih poreza i doprinosa, a s ciljem rasterećenja gospodarstva.</p>
<p> Uostalom, u poduzetničkim je zonama predviđeno i smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit. </p>
<p>Inzistiramo na striktnoj provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH</p>
<p>• Kako gledate na probleme s liberalizacijom trgovine s BiH? Naime, najprije je Sarajevo za tri mjeseca jednostrano prolongiralo Ugovorom o slobodnoj trgovini predviđeno potpuno ukidanje carina, a sad iz najviših krugova vlasti BiH stižu optužbe da hrvatske tvrtke imaju monopolistički položaj na njihovu tržištu, koji će se, najavljuju, suzbiti znatnim otvaranjem tržišta ovog našeg susjeda proizvodima iz EU-a?</p>
<p>– Hrvatska i BiH imaju Ugovor o slobodnoj trgovini koji je predviđao potpuno ukidanje carina na uvoz hrvatskih proizvoda u tu zemlju od početka ove godine.</p>
<p> Taj je rok, međutim, BiH jednostrano pomakla za tri mjeseca, zbog čega smo prosvjedovali, razumijevajući pritom teškoće s kojima se suočava gospodarstvo BiH, posebice njihov poljoprivredno-prehrambeni sektor. No, potpisane ugovore treba poštovati – to je pravilo koje vrijedi svuda u svijetu – a o mogućim se problemima u njegovoj provedbi može razgovarati.</p>
<p> Stoga inzistiramo na provedbi tog ugovora.</p>
<p>Ovdje, inače, nije riječ ni o kakvom monopolu hrvatskih tvrtki na tržištu BiH, već o posljedici provedbe sporazuma koji su potpisale naše dvije zemlje, a koji je, da podsjetim, predviđao brže otvaranje hrvatskog tržišta za proizvode iz BiH, nego što se tržište BiH otvaralo za hrvatske proizvode. Stoga taj ugovor treba poštovati. Mi ga, uostalom, nismo nikome nametnuli, već je on plod pregovora između Hrvatske i BiH.</p>
<p>• Kad se može očekivati stupanje na snagu Ugovora o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom (SCG)?</p>
<p>– Taj je ugovor krajem ožujka prošao ratifikaciju u Skupštini SCG-a. Vjerujem da će ovih dana izmjene i dopune tog ugovora proći ratifikaciju i u Hrvatskom saboru, nakon čega će on stupiti na snagu. Riječ je o sporazumu kojeg naši gospodarstvenici željno očekuju, jer je tržište SCG-a, kao i ono u BiH, tradicionalno tržište za plasman naših proizvoda, kao i za naša ulaganja. </p>
<p>Dosadašnja privatizacija bila je prespora, osobito u turizmu</p>
<p>• Koje gospodarske grane namjeravate posebno poticati? Hoće li među njima biti i brodogradnja, za koju ekonomisti strahuju da će teško opstati u uvjetima rezanja subvencija? </p>
<p>– Poticati treba one industrijske grane u Hrvatskoj koje imaju šansu opstati na svjetskom tržištu. Među njih spada i brodogradnja, koja je za nas strateška industrijska grana. Ali, bitne su nam i tekstilna, prehrambena, strojarska i metaloprerađivačka industrija kojima treba pomoći da postanu konkurentne na svjetskom tržištu. Isto tako, strateške gospodarske grana za nas su i poljoprivreda i turizam. </p>
<p>• No, pitanje jačanja konkurentnosti vezano je i uz privatizaciju koja je u Hrvatskoj, prema ocjenama domaćih i stranih stručnjaka, usporena?</p>
<p>– Privatizacija je dosad išla presporo, posebno u turističkom sektoru, pa je treba ubrzati. Država, primjerice, ima velik broj vlasničkih udjela u tvrtkama od 25 posto ili manje, pa nema razloga da te udjele brzo ne proda, tim više što je upravo privatizacija način na koji se potiču ulaganja i jača konkurentnost.</p>
<p>• Hoće li ove godine biti provedena koja velika privatizacija?</p>
<p>– Hrvatska se opredijelila za slobodno tržište i privatno vlasništvo pa oko nastavka privatizacije nema nekih velikih dilema. Kod velikih se tvrtki jedino može razgovarati o dinamici njihove privatizacije. </p>
<p>O PDV-u: Obećano smanjenje PDV-a neće biti kraj, nego početak porezne reforme u Hrvatskoj</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Može li kontrola uvoza GM sjemena zaustaviti unošenje GMO-a u Hrvatsku </p>
<p>Zabrinjava da kasni donošenje podzakonskih akata za obveznu deklaraciju proizvoda te pravilnika koji će obvezati proizvođače da na proizvodu navedu sastojke od kojih se sastoji. Primjerice, kako znati ima li GM sastojaka u sojinom ulju ili pašteti, ako to ne piše na njihovoj ambalaži. Potrošači imaju pravo znati i birati </p>
<p>Nadležne inspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva počele su uzimati po 20 službenih uzoraka sjemena kukuruza i soje iz uvoza, te će ih poslati na kvalitativnu i kvantitativnu analizu na prisutnost GMO u sjemenu. </p>
<p> Europska unija (EU) donijela je nove regulacije po kojima će širok spektar prehrambenih proizvoda s malim količinama genetski modificiranih (GM) sastojaka (više od 0,9 posto) od 18. travnja morati biti posebno označen.</p>
<p> Nove regulacije o obilježavanju takvih proizvoda, koje su stupile na snagu, dio su nastojanja Europske komisije (EK) da se potrošačima ponudi izbor i smire njihova strahovanja radi ukidanja zabrane uvoza novih biotehnoloških proizvoda koju je skupina EU zemalja članica uvela prije pet godina.</p>
<p>Hrvatska je pak nedavnim parafiranjem Protokola 7 uspostavila nove trgovinske odnose s proširenom EU od 1. svibnja. Iako se ne radi o povećanju uvoznih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU-25, ostaje otvoreno pitanje koliko kontrola uvoznog sjemena, može zaustaviti uvoz GMO u Hrvatsku. </p>
<p>Naime, nevladine udruge pripremaju ustavnu tužbu protiv Vlade jer ova ne želi objaviti rezultate dodatne analize za dva prehrambena proizvoda koja su još u veljači poslana na dodatnu analizu. Podsjetimo, osječki Laboratorij za molekularnu dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije senzacionalno je otkrio da 14 od 33 analizirana prehrambena proizvoda, koja se prodaju u Hrvatskoj, sadrže nedeklarirane GM sastojke. Osim toga, nijedan od 10 analiziranih proizvoda ne odgovara propisanoj kvaliteti i deklaraciji.</p>
<p>Međutim, naknadnom analizom u ovlaštenom laboratoriju u Švicarskoj, potvrđeno je postojanje GM sojinog izolata samo u »Mini poli« kobasici čakovečkog proizvođača »Perutnina Ptuj-Pipo«, te je taj proizvod, uz veliku aferu, povučen iz prodaje. No, domaća javnost nikada nije dobila na uvid rezultate dodatne analize za još dva proizvoda, koja su nakon prve analize, također sadržavala prekomjernu količinu (više od jedan posto) GM sastojaka. </p>
<p> Europska komisija, pak, traži ukidanje zabrane uvoza tih proizvoda zbog lobiranja biotehnološke i prehrambene industrije kao i zbog tužbe koju su protiv EU pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) podigle Sjedinjene Države, čiji poljoprivrednici tvrde da zbog te zabrane gube novac.</p>
<p> No, mnogi potrošači, grupacije za zaštitu okoliša, u prvom redu »zeleni« i nekoliko EU vlada i dalje se opiru uvozu biotehnoloških proizvoda. »Među zemljama članicama Unije u bliskoj budućnosti neće doći do većih promjena«, kazao je jedan EU diplomat. »To će se osjetiti tek u srednjem ili dužem roku«.</p>
<p> Prema novim regulacijama, svi prehrambeni proizvodi i hrana za životinje koji sadrže više od 0,9 posto genetski modificiranih sastojaka morat će od nedjelje biti posebno označeni.</p>
<p>Trenutačno se obilježavaju samo oni koji sadrže više od jedan posto takvih sastojaka, osim u slučaju kada je hrana obrađena na takav način da je nemoguće detektirati takve sastojke u konačnom proizvodu, dok je hrana za životinje posve isključena iz obilježavanja. No, ne očekuje se poplava GM proizvoda na policama europskih trgovina budući da se, prema Komisijinom istraživanju, 70,9 posto europskih kupaca protivi biotehnološkoj hrani, tj. ne želi je na svojim stolovima.</p>
<p>Osim toga, komercijalna proizvodnja GM soje pokazala je da je urod pet do 12 posto manji od uroda standardne soje. Uz to, uvoz GM sjemena soje i kukuruza mogao bi posve zatvoriti vrata domaćoj ekološkoj poljoprivredi. GM sjeme i proizvodnja tzv. zdrave hrane na konvencionalan način ne idu skupa.</p>
<p>Zabrinjava da kasni donošenje podzakonskih akata za obveznu deklaraciju proizvoda, te pravilnika koji će obvezati proizvođače da na proizvodu navedu sastojke od čega on sastoji. Primjerice, kako znati ima li GM sastojaka u sojinom ulju ili pašteti, ako to ne piše na njihovoj ambalaži. Potrošači imaju pravo izbora.</p>
<p>Međunarodna zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je između 1994. i 1999. godine sve veća reakcija na bolest uvjetovana hranom, iako isto WHO ne povezuje sa širenjem GMO u prehrambene namirnice. No, u Švedskoj je deset puta manje alergija na hranu od drugih europskih zemalja, koje imaju GMO u većoj mjeri od Švedske. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pogrešno je hendikepirano dijete iščupati iz njegovog okružja </p>
<p>Rijetke su osobe koje još za života dožive čast da se njihovim imenom nazove neka nagrada ili priznanje. Jedna od takvih osoba je Lucija Čikeš, 54–godišnja splitska pedijatrica, saborska zastupnica HDZ–a i ravnateljica Centra za rehabilitaciju »Mir« u Kaštel Novom. Zbog njenog rada s hendikepiranom djecom, Europska asocijacija za cvijeće i okoliš Europske unije prošle je godine utemeljila nagradu »Lucija Čikeš« za rad za dobrobit hendikepiranih. Riječ je o asocijaciji koja ocjenjuje kvalitetu življenja stanovnika gradova i sela, a odluku da jedno svoje priznanje nazove po živoj osobi donijela je nakon što su njeni predstavnici posjetili ustanovu koju Lucija Čikeš vodi od njenog osnutka 1997. Za razliku od sličnih institucija koje su uglavnom smještene u velikim zgradama, centar »Mir« sastoji se od deset kućica s komfornim trosobnim stanovima u kojima živi po šestero hendikepirane djece. </p>
<p>Odluku da pokrene izgradnju takvog centra Lucija Čikeš donijela je 1991. kada je odlukom splitskog Kriznog štaba angažirana da smjesti hendikepiranu djecu iz Vrlike koju je iz tamošnje ustanove istjerala srpska vojska. </p>
<p>»Ta djeca su u Splitu boravila na više neadekvatnih lokacija i unatoč ratu i okupaciji četvrtine Hrvatske započela sam izgradnju nove ustanove i primjenu novog pristupa u zbrinjavanju djece ometene u razvoju. Pritom nisam tražila novac od države nego sam slala pisma u svijet i tražila pomoć. Za godinu i pol skupila sam 3,5 milijuna maraka, te smo mogli započeti izgradnju malih humanih stanova u koje je 60 hendikepiranih uselilo 1997.«, kaže Lucija Čikeš.</p>
<p> Centar se prostire na 10.500 četvornih metara, a 1994. proglašen je najambicioznijim arhitektonskim projektom u Europi. Kućice su okružene vrtovima i građene u dalmatinskom stilu na čemu je Lucija Čikeš posebno insistirala, pa je projektiranje i povjerila hrvatskim arhitektima, a ne austrijskima koje su joj nudili. Centar i danas ima 60 štićenika jer mu je takav i kapacitet, a svi su sa splitskog područja. </p>
<p>»Mnogi su roditelji ostavili djecu u ustanovama i nisu više ni poželjeli vidjeti ih. Dijete je emotivno punije ako ima komunikaciju s roditeljima, a i naš je posao lakši. Stoga je pogrešno hendikepiranu dijete iščupati iz njihovog okružja i preseliti ga 400 kilometara dalje, u ustanovu. I Europa sad ruši mamut–ustanove, a centri poput našeg trebali bi se osnivati u svakoj županiji«, kaže Čikeš. Ona je posebno ponosna što među njenim štićenicima nema nepokretnih jer su pomoću fizioterapije svi uspjeli stati na svoje noge. Kako bi omogućili roditeljima koji žive sa svojom hendikepiranom djecom da se odmore, centar organizira i vikend–program, odnosno smještaj djece preko vikenda.</p>
<p>Među svojim uspjesima Lucija Čikeš ističe i to da je četvorici bivših štićenika kupila stan u Solinu, dvojici našla posao u tvornici plastike, dok ih dvoje pomaže osobama u staračkom domu. Šestoricu štićenika smjestila je u malu vilu u Kaštel Štafiliću i također im našla posao. </p>
<p>Kaštela su među ostalim poznata i po botaničkom vrtu u jednoj od tamošnjih škola, i upravo su njega predstavnici Europske asocijacije za cvijeće i okoliš i posjetili kada su odlučili svoju nagradu nazvati po još živoj Luciji Čikeš. </p>
<p>»No, naš gradonačelnik ih je odveo i u naš centar. Kad su vidjeli kako on izgleda i da na svakoj kući piše tko je financirao njenu izgradnju, a riječ je o većini europskih zemalja, povukli su se na jednosatno vijećanje. Nakon toga kazali su da nisu mogli vjerovati da u ovom dijelu Europe postoji ovakav centar i da su stoga odlučili napraviti presedan i utemeljiti nagradu u čast žive osobe«, kaže Lucija Čikeš, koja je lani bila prva dobitnica nagrade nazvane po njoj samoj. Nagrada se sastoji od kristalne vaze, a ove će se godine dodijeliti u Francuskoj.</p>
<p>Uz svoj stručni i humanitarni rad, Lucija Čikeš našla je vrijeme i za bavljenje politikom. U HDZ–u je od 1990., predsjednica je Zajednice žena »Katarina Zrinska« Splitsko–dalmatinske županije i članica Središnjeg odbora HDZ–a. U Sabor je ušla nakon prošlih izbora, umjesto dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice i članica je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za obitelj, mladež i šport te Odbora za europske integracije. Svojevrsno diplomatsko iskustvo stečeno u naporima za izgradnju centra »Mir«, Lucija Čikeš moći će koristiti i u svom političkom djelovanju jer je također i potpredsjednica saborskog izaslanstva u Interparlamentarnoj uniji.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Strah od »berlusconizacije« europskog medijskog prostora </p>
<p>Uzrok rata među parlamentarnim blokovima nalaz je Europskog instituta za medije. Institut je uzeo pod mikroskope osam država - članica EU25, a po onome što su analitičari našli ili makar priznali, države su debelo u prekršaju – i to s ponašanjima kakva po pravilu osuđuju i sankcioniraju kod onih izvan kluba »beskrajne medijske slobode i garantirane nezavisnosti izražavanja mišljenja«</p>
<p>LADA STIPIĆ- NISETEO</p>
<p>Sloboda medija drastično je podijelila euro-parlamentarce: suočeni s izvještajem koji je navodio sve propuste u zoni neograničenih sloboda i uzvišenih ideala, i pri tome se najviše očešao o talijansku praksu, morali su birati između stranačke, dakle ideološke pripadnosti ili makar solidarnosti i objektivnosti čitanja činjenica. EU u svim svojim segmentima po ovoj disciplini čitanja teksta i poruka zaista jeste guma žvakalica, rastezljiva do besvijesti, no kad je puno onda je previše.</p>
<p> Uradak Johanne Boogerd-Quaak (nizozemska liberalka) naslovljen s »Izvještaj o rizicima u EU i naročito u Italiji od povreda slobode izražavanja i informacije, Članak 11(2) Povelje osnovnih prava«, u svojoj je srži kontroverzan, kao i reakcije na njega. On konstatira gdje stvari ne valjaju i gdje sloboda smrdi na vlastitu negaciju. Da se dogodio u neko drugo vrijeme do li u ovo parlamentarno predizborno, vjerojatno ga ne bi dočekali na noževe i potom oko konstatacija otpočeli ratnički ples tko je kome smjestio i koliko je tko lojalan. No, s izborima za novi petogodišnji saziv Parlamenta na vidiku u lipnju, zastupnici koriste svako raspoloživo oružje, oruđe i sredstvo za tjeranje vode na svoj mlin.</p>
<p>Počelo je ovako. Nizozemska je, kao i svi izvjestitelji institucije kojoj su ljudska prava i slobode »Sunce oko kojeg se vrti čitav Univerzum«, konstatirali da su slobodni, pluralistički mediji sama srž slobode izražavanja i informiranja. Iz čega se izvlačilo ambiciozno pitanje – ne strano ni u Hrvatskoj ovih dana premda nema veze s predizbornom kampanjom – trebaju li države članice poduzimati primjerene poteze kako bi sačuvale pluralizam, a ako to ne čine je li uloga Unije uskočiti u igru. To je njezino moralna, politička i pravna obaveza, smatrala je Boogerd-Quaak.</p>
<p> Podloga analizi i potom uzrok rata među parlamentarnim blokovima jeste nalaz Europskog instituta za medije. Institut je uzeo pod mikroskope osam država - članica EU25 – s obećanjem da će u kompletnoj studiji ponuditi dijagnozu za svih 25. Po onome što su analitičari našli ili makar priznali, države su debelo u prekršaju – i to s ponašanjima kakva po pravilu osuđuju i sankcioniraju kod onih izvan kluba beskrajne medijske slobode i garantirane nezavisnosti izražavanja mišljenja. Malo morgen, rekao bi onaj u Haagu.</p>
<p> U Britaniji je istražiteljsko novinarstvo dobilo po repu iračkim ratom, najveća je žrtva pojam kvalitetne javne televizije BBC, kojem cijela ova priča o razilasku interesa vlade i interesa istine neće završiti na onih nekoliko direktorskih glava, sada je i status »Tetkice« u pitanju; vlast ne zaboravlja i ne oprašta neposlušnost.</p>
<p> Vlada je u Španjolskoj uprla na medije da objave krive krivce za bombašku akciju u vlakovima u Madridu 11. travnja, činjenice i novinari vikali su teroristi, Vlada je, nekoliko dana uoči izbora, imala svoju »epepe« verziju za medije i diplomatske poslenike upirući prstom na baskijske teroriste iz ETA-e. U Francuskoj sindikati su organizirano uništili kompletno izdanje besplatne gradske novine jer im je konkurencija a novinari ponekad imaju nelijepih iskustava s policijom, pogotovo kada različito tumače prava raspolaganja informacijama i pravo dolaženja do istih.</p>
<p> Četvrtina novina na irskom tržištu ne plaća porez, jer je pristigla iz Britanije, irski listovi nisu izuzeti tamošnje varijante PDV-a, VAT-a. Njemački ustavni sud je zaključio kako nadzor telekomunikacija u svrhu dobivanja informacija (naški: prisluškivanje novinarskih mobitela) nije nezakonit.</p>
<p>Medijski zakon u Poljskoj dopušta koncentraciju vlasništva nad medijima preko mjere koja bi garantirala pluralizam. Švedska je posebna po tome da je medijski prostor premrežen većim brojem različitih tvrtki da bi im krovna kompanija bila jedna, spajajući tiskane i elektronske medije. </p>
<p>Onda je na tapet stigla Italija. Parlamentarci su zaključili da se, temeljem poznatih činjenica, u Italiji događa praksa koja bi mogla značiti i kršenje slobode na informaciju i slobode izražavanja. Talijanski je sustav »anomalija stvorena jedinstvenom kombinacijom ekonomske, političke i medijske moći u rukama jednog čovjeka, trenutnog predsjednika talijanskog Vijeća ministara«. Parlamentarce brine da bi se »berlusconizacija« medijskog prostora mogla – ako već nije! – dogoditi i na drugim europskim adresama, pogotovo gdje je već dostignuta koncentracija medija u jednim rukama (čak i s različitim imenima, čime su Šveđani zadržali privid pluralizma). Talijanski lider nije, iako je obećao, od 2001. godine do danas razriješio pitanje sukoba interesa, ustvrdio je izvještaj.</p>
<p> Parlamentarni su prijedlozi podastrijeli zahtjev za zaštitom medijskog šarenila, i to zakonskom zaštitom, a preporučeno je i da bi »EU zakoni mogli zabraniti da političke ličnosti imaju velike ekonomske interese u medijima«. Sve je ovo bilo malo puno za provariti dijelu parlamentaraca. Desni se blok odlučio bojkotirati glasovanje tako da je parlamentarni izvještaj s pripadajućom mu rezolucijom, gdje se traže spomenute promjene, prošao sa 237 glasova, uz 24 protiv i 14 neutralnih.</p>
<p> Ostvarena je minimalna većina. Desni su bili nadglasani jer se dio njihovog društva ipak, birajući između solidarnosti i principa, opredijelio za ovo drugo. Bačen je i prijedlog da se izvještaj vrati nazad na doradu Odboru za građanska prava no i taj je pokušaj pao u vodu. Onda je nastala dreka, graja, galama, svađa. Parlament u svome najboljem izdanju, onome kojega novinari obožavaju. Dobili smo skandal, imali smo uvrijeđene i razljućene, sve radi jednog principa i dva tumačenja. Zastupnici su jedan izvještaj čitali na dva načina i k tome komentirali uradak.</p>
<p> »Zgrožena sam«, izjavila je izvjestiteljica, kada je shvatila kako je dočekan njezin trud. »Koristite prljave štoseve za predizbornu kampanju«, vikali su narodnjaci ovoj drugoj strani prijeteći blokadom. Lijevi blok nije imao milosti, niti selektivnog pristupa verbalnim protuudarima i plaženju jezika – »koristite taktiku blokiranja bez presedana«, pjenio se lider. Kolega s druge strane odvraćao mu je s malo verbalne pljuvačke, »temu ste pretvorili u izborno pitanje, okrećete ljude kontra Italije«.</p>
<p> Berlusconijevi saveznici pokušali su sve što se moglo, naravno sve što se zakonski moglo, jer Strasbourg nije Italija, tako da je oboren rekord od nekih 388 amandmana na kratak izvještaj. Zatrpavanje amandmanima klasična je parlamentarna taktika kada svi žele biti pošteni i ono drugo, zatrpavanjem se blokira određena inicijativa, zaguši se pod lavinom prijedloga, da bi se potom razvodnila u izgubljenim satima i danima za jalovu ali propisanu raspravu po svakome od amandmana.</p>
<p> Nakratko je izgledalo da će i sam izvještaj potonuti, no većina ga je ipak spasila, usprkos protivnicima koji su, prekriženih ruku i kisela izraza lica, pratili raspravu na monitoru u uzvišenoj izolaciji parlamentarnog kafića.</p>
<p>Onda, slijede reakcije, opet podijeljene. »Kredibilitet europskih institucija opasno je uzdrman, riječ je o zloporabi podataka«, izjavio je, kroz deklariranu gorčinu i duboko žaljenje Francesco Fiori, potpredsjednik parlamentarnih narodnjaka. »Politika sprečavanja koncentracije medija ne može se reducirati na gospodina Berlusconija«, ublažila je Ruth Hieronymi iz njemačke CDU.</p>
<p> Udruženje novinara pozdravilo je izvještaj, iskritiziralo »pokušaj sabotiranja članova Parlamenta sa strane nekih od njih lojalnih medijskom magnatu i premijeru« a izvještaj, pogotovo njegovo tijesno izboreno usvajanje, proglasila »značajnim uspjehom borbe za medijske slobode«.</p>
<p>»Ne smijemo se činiti nevještima za zbivanja«, poruka je friško izabranog predsjednika Europskog novinarskog saveza Arne Koeniga. »Borimo se protiv nezdrave kontrole koju medijski moguli mogu imati u rukama, Italija nije jedina premda je tamo stanje najozbiljnije«, oglasio se liberal Graham Watson. </p>
<p> Za kraj priče samo opaska da je sve ovo zapravo mnogo buke ni oko čega: preporuke Parlamenta nemaju značajke zakona, niti obavezuju pa ih se može i preskočiti, mirne savjesti i u punom suglasju s pojmom pravne države.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kad peharnik posluži vino, to je ipak nešto drugo</p>
<p>Ovogodišnji je travanj baš bio vinski obojen: sve tamo od Velikog petka koji se, po tradiciji, zalijeva crnjakom nizale su se razne zgode, a završetak mjeseca bit će baš atraktivno obilježen u glavnom istarskom turističkom središtu Poreču. Tamo su na programu VIII. prvenstvo Hrvatske za sommeliere (29. i 30. travnja) i jedanaesto izdanje »Vinistre«, sajma vina, pršuta, sira i maslinova ulja, koji je na dobru putu da postane prvi u Hrvatskoj</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Rijetko se kad događa da je prvi dan u tjednu po nečemu zanimljiv, tako je i sa sutrašnjim ponedjeljkom, ali kad je u pitanju kraj tjedna to je – nešto drugo! Na primjer, kraj ovoga tjedna obilježit čak dvije veće priredbe s vinom u glavnim ulogama, a zanimljivo je i to da su obje u – Poreču! Glavno istarsko turističko središte bit će domaćin VIII. prvenstvu Hrvatske za sommeliere (vinotoče, peharnike) i to 29. i 30. travnja, te jedanaestoj po redu »Vinistri« (otvorenje 29. travnja), smotri za koju se može reći da je na dobru putu da postane naš vodeći vinski sajam. Izložba u porečkoj dvorani »Veli Jože« trajat će do 2. svibnja.</p>
<p>U našoj su sveukupnoj vinskoj ponudi sommelieri negdje »na repu događaja«, kako se to kaže u prilikama kad se na nešto odmahuje rukom, što, nažalost, posebno vrijedi za ugostitelje (točnije: vlasnike lokala!) kojima se još uvijek događa da im konobari na pitanje gosta kakva i koja se vina nude odgovore »crna i bijela«... Ni vinoteke se ne mogu baš pohvaliti angažiranjem sommeliera, može tek manji dio, a da se o klasičnim trgovinama (»špecerajima«) i ne govori. Doista malo tko u tim lokalima može kupcu savjetom ili pričom pomoći u izboru vina. U svakom slučaju i dalje je aktualno pitanje jesu li peharnici za vlasnike lokala – trošak ili investicija?</p>
<p>»Kome je god od ugostitelja, vinotekara, trgovaca vinom... stalo do ozbiljna posla taj jednostavno treba, da ne kažem mora, angažirati peharnika barem i povremeno, a i sam se treba potruditi da bude barem 'polupeharnik'«, mišljenje je poznatog zagrebačkog ugostitelja Slobodana Čimbura, vlasnika restorana »Baltazar«.</p>
<p>»Koliko vrijedi peharnik? Najkraće rečeno, u uvjetima razvijenog tržišta koje mijenja i navike potrošača sommelier vrijedi puno i ima svoje mjesto! Mi, nažalost, još nemamo takvo tržište ili ga je malo, pa je prema tome i potreba za tim oblikom usluga mala. Razvodnjava se...«, glasio je odgovor ugostitelja i sommeliera Dražena Lesice, vlasnika restorana »Rivica« u Njivicama na Krku.</p>
<p>Zanimljivi su iskustvo i mišljenje Marte Polić (zagrebačka vinoteka »Vivat i partneri«), peharnice mlađe generacije, koja kaže da se kupci sve više raspitivaju o kakvoći i sorti vina, a ako ne pitaju onda »...smo mi tu da im pomognemo, a posebno u objašnjavanju cijena«. Njezin je prijedlog ugostiteljima da što više uvode ponudu vrhunskih i poznatijih vina – na čaše! U pravu je jer je to u našoj praksi ponude vina rijetkost, a ono »na čaše« bi vjerojatno povećalo potrošnju jer je mnogima skupo (opravdano!) plaćati preko stotinu kuna za butelju, namjera im je popiti čašu-dvije.</p>
<p>U zagrebačkoj vinoteci »Vrutak«, najvećoj u nas, trenutačno se nudi oko čak tisuću i sto etiketa različitih vina i »...kupce često zbuni toliki izbor, pa što je i razumljivo slijedi niz pitanja. Kolege i ja trudimo se da što preciznije odgovorimo i objasnimo, a sa zadovoljstvom mogu reći da nije mali broj kupaca koji prilično znaju o svojim pićima«, kaže enolog ing. Ivan Bušić, za kojega vlasnik vinoteke da mu je to radno mjesto »dobra investicija«.</p>
<p>Naravno, ima još niz primjera koji potvrđuju potrebu angažiranja peharnika i enologa u ugostiteljstvo i trgovinu, ali je ipak i dalje znatno više »onih drugih« jer je i puno više lokala u kojima osoblje o vinima nedovoljno znade, čak ima i primjera da gosti/kupci znaju – više od »bijelih bluza« ili »plavih kuta«. Kad će se to i u kojoj mjeri promijeniti doista je neizvjesno jer je i dalje, ponavljam, aktualno pitanje jesu li sommelieri (i enolozi) za vlasnike lokala trošak ili investicija, kao i procjena Dražena Lesice o (ne)razvijenom tržištu...</p>
<p>Što u takvim (ne)prilikama može i koliko može učiniti Hrvatski sommelier klub (HSK)? Ne može, nažalost, puno, ali neka ga, što bi se reklo, jer se usprkos svemu ne može zanijekati opravdanost postojanja takve udruge! Uostalom, već godinama hrvatski prvaci sudjeluju na europskim i svjetskim prvenstvima, a budući da je u svijetu vina peharničko zanimanje na cijeni, čuje se i za vinarsku Hrvatsku, čiji predstavnici na vanjskim nastupima (Daniela Kramarić, Sandi Paris, Nenad Kukurin, Ivan Šneler, Igor Černjul, Miroslav Ivičić...) ne propuštaju naglašavati kako osim vinogradarsko-vinarske dolaze i iz – turističke zemlje!</p>
<p>Lanjsko doista ugodno iznenađenje što su ga domaćini priredili brojnim gostima na jubilarnoj (desetoj) »Vinistri« nije zaboravljeno, po običaju, malo nakon priredbe, naprotiv! Uoči 11. izdanja vrijedi podsjetiti na taj sadržaj. Naime, priredba je bila posvećena istarskoj izvornoj sorti – malvaziji, ali su domaćini u Poreč pozvali i ostale proizvođače toga vina i pod nazivom »Malvazija Mediterana«) okupili vinare iz Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije i Grčke.</p>
<p> Bio je to susret za pamćenje, posebno je bila zapažena stručna rasprava o toj sorti loze i vina, a Istrani su potvrdili da im je to dio povijesti i tradicije, a u aktualno doba malvazija im je i važan adut turističke ponude. Najkraće rečeno, susret mediteranskih proizvođača malvazije ostavio je dublji trag! Stoga se sa zanimanjem očekuje što su istarski vinari i organizatori 11. »Vinistre« pripremili za slijedeći vikend.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Snažan skulptor za snažnu viziju Tuđmanove osobnosti</p>
<p>Ilica, bez obzira na vezanost građana Zagreba, pa i osobnu sentimentalnost prema toj zagrebačkoj ulici, ne bi trebala biti naročito traumatizirajućim »gubitkom«. Napokon, riječ Ilica je turcizam arapskog podrijetla, a znači toplice. Fakat je da Ilica već dugo »traje« u Zagrebu, no u sekvencama i prirodi života jednoga grada dolazi do stanja da se imena trgova i ulica mijenjaju, ovisno o novim, primjerenijim vrijednostima i signifikaciji, pa i duhom vremena / Napokon, da se respektabilno obilježje nađe u glavnom hrvatskom gradu uz potporu i Hrvata iz domovine kao i onu iz dijaspore. Bilo bi to zajedništvo koje je Franjo Tuđman zagovarao u svim prilikama, a uz ostalo i odgovor na nemar zagrebačkih gradskih političara te odgovor hrvatskog naroda na neprihvatljive insinuacije haaških krivotužilaca sjećanja na predsjednika Franju Tuđmana i tekovine Domovinskog rata</p>
<p>ANTE GLIBOTA </p>
<p>U slučaju da ideja sa skulpturama ne bi vizualno funkcionirala, što bi trebalo provjeriti s maketama realnih dimenzija, radi eventualne kolizije s Meštrovićevim zdanjem, onda bi se kao upotpunjavajuće rješenje moglo uzeti u obzir da ulica predsjednika Tuđmana ostane od Trga hrvatskih velikana do Črnomerca s tim da bi se na Britanskom trgu postavila skulptura predsjednika Tuđmana u prirodnoj veličini. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.)</p>
<p> Skulptura bi bila postavljena bez ikakva postolja na granitne makadam-kocke, dok bi se kiosci i tržnica pomaknuli od tramvajskih tračnica prema raskršću iznad prometnog protoka Nazorove ulice i Pantovčaka, prema prostoru između Kukuljevićeve i Radničkog dola. </p>
<p>Prostor južno od ovog protoka i tramvajske pruge mogao bi se primjereno urediti kao ugodan intimni urbani trg, odmaralište s klupama i lampionima po ugledu na gornjogradsku rasvjetu i ambijent, sa stablima, elegantnom i ne prevelikom fontanom kojom bi se prostor mogao vizualno odvojiti od prostora namijenjenog tržnici i dati primjeran ambijent spomeniku predsjednika Tuđmana u središnjoj jezgri grada, bliskoga građanima. </p>
<p>Ovakvo spomeničko označje zadobilo bi još više na intimitetu, jer je smješteno petsto metara daleko do njegova bivšeg prebivališta u Nazorovoj ulici i otprilike isto tako daleko od Predsjedničkih dvora, gdje je osmišljavao i vodio hrvatsku državu. Na kraju, to je i prostor kojim je gotovo svakodnevno prolazio za više od 40 godina njegova života u Zagrebu, a kojem bi, dakako, trebalo dati naziv Trg predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Alternativa prethodnoj soluciji može biti spomen-obilježje nešto kompleksnijeg sadržaja u parku Ribnjaku. Ulica i park Ribnjak nazvali bi se imenom predsjednika Tuđmana produživši tijek sa Šoštarićevom ulicom, gornjim dijelom Draškovićeve i Račkoga, s ishodištem na Trgu hrvatskih velikana, koji se nalaze u relativnoj gradskoj ravnini, što može također biti zanimljivo kao ideja. </p>
<p>Unatoč ovom dobrom alternativnom rješenju, koncept Ilica i Britanski trg izgledaju mi intimno po njihovu simbolizmu najbliže ideji dobrog mogućeg rješenja, kao i odgovor stvarnog duha oduživanja građana Zagrebu njihovu prvom predsjedniku. </p>
<p>Ilica, bez obzira na vezanost građana Zagreba, pa i osobnu sentimentalnost prema toj zagrebačkoj ulici, ne bi trebala biti naročito traumatizirajućim »gubitkom«. Napokon, riječ Ilica je turcizam arapskog podrijetla, a znači toplice. Fakat je da Ilica već dugo »traje« u Zagrebu, no u sekvencama i prirodi života jednoga grada dolazi do stanja da se imena trgova i ulica mijenjaju, ovisno o novim, primjerenijim vrijednostima i signifikaciji, pa i duhom vremena koji građani i gradske uprave usađuju i pridodaju kao označje kolektivne memorije u povijesnim procesima urbane sredine. </p>
<p>Glede same izvedbe spomenika, idejno rješenje može biti izabrano na javnom natječaju ili manjim brojem pozivnih natjecatelja. Čini mi se da izbor, primjerice, Branka Siladina, kao arhitekta, i Ivana Kožarića, kao skulptora, može biti izvrsno, optimalno rješenje! </p>
<p>Svojedobno (11. studenoga 1996.) mi je Franjo Tuđman, kada sam mu pokazao njegovu glavu koju je u bronci napravio Kožarić, kazao: »Mogu ti reći da me dobro pogodio. To ima dušu i snagu, premda će to izazvati komentare...«</p>
<p> Zbog toga mislim da jedan tako snažan skulptor kao što je Ivan Kožarić u stanju realizirati snažnu i ekspresivnu viziju osobnosti Franje Tuđmana, a ne neku akademsku viziju bez signifikacije, kojima vrve gradski prostori i perivoji.</p>
<p>Najbolje mišljenje Tuđman je imao i o Branku Silađinu i njegovim intervencijama u gradskoj jezgri Zagreba, Hrvatskom paviljonu u Lisabonu... To bi više odgovaralo i onom s čime se Franjo Tuđman intimno poistovjećivao u poetskom i civilizacijskom sadržaju. Posvjedočit ću i još jednom anegdotom, koja zorno kaže kako je Tuđman i poetski doživljavano Zagreb. </p>
<p>Prigodom jednog mog dolaska u Zagreb i posjeta Tuđmanu, on me konzultirao u svezi medvedgradskog spomen-obilježja, pa me zamolio da sutradan, 8. veljače 1992., posjetimo zajedno medvedgradske ruševine razmatrajući kako osmisliti budući državni spomenik. </p>
<p>Na odlasku od Medvedgrada prema vrhu Sljemena, zaustavili smo se na vidicima s kojih se pruža predivan pogled prema osunčanom Zagrebu i sumaglici na horizontima, gdje sam ga fotografirao među stablima, dok mi se on obraćao okrenut i nasmijan prema sljemenskim padinama i Zagrebu: »Vidi Ante, kakva je to ljepota naš Zagreb«.</p>
<p> Počeo je sa zanosom recitirati stihove A. G. Matoša, očito i još pod utjecajem nepredviđenog i srdačnog susreta s velikim hrvatskim pjesnikom Jojom Ricovim, kojeg smo sreli kojih stotinjak metara niže planinareći Medvedgradom: </p>
<p>Ja vučem čemer magle tvojih gorah,/ očajnost zvijezdah, što nad tobom niču,/ u meni jeca sjena tvojih dvorah,/ moj otrcani, kraljevski, banski Griču!</p>
<p>Za ručka na Sljemenu, gdje su bili i Marina Matulović Dropulić i Mladen Vedriš, nisu željeli slušati moje prijedloge koje sam iznosio o medvedgradskom spomeniku tražeći da se spomenik smjesti izvan medvedgradskih zidina sa zapadne strane - po principu zaštitimo stare spomenike, gradimo nove - te da se napravi i pozivni internacionalni natječaj. </p>
<p>Sve se, dakako, pretvorilo u nešto u čemu nisam više sudjelovao. Doduše, više me nitko nije ni pozivao, premda je Tuđman tražio za vrijeme ručka od svih nazočnih službenika da me se informira i konzultira u svim fazama budućeg projekta. </p>
<p>Od te anegdote ostale su mi neke drage fotografije Tuđmana te njegova zaista sjajna i neočekivana evokacija poezije A. G. Matoša kroz koju je nedvojbeno posvjedočio u kojoj je mjeri prvi hrvatski predsjednik nosio u duši ovaj grad kao i poeziju o gradu Zagrebu. Čini mi se, dakle, kako je krajnje vrijeme da mu Zagrepčani uzvrate snažnom gestom za ljubav koju je pokazivao prema Zagrebu, a i za njegovu povijesnu ulogu u stvaranju hrvatske države. </p>
<p>Ako to gradski oci ne žele, predložit ću i mojim prijateljima iz »Udruge 11. siječanj 1972.« - koji smo skupa s Tuđmanom dijelili i prijateljstvo, i komunističke progone i zatvore, za iste ideale - da se obratimo i građanima grada Zagreba i hrvatskoj javnosti da nas podrže u tom činu kako bismo našem supatniku posvjedočili i prijateljstvo i priznanje za njegov nadahnuti napor u stvaranju moderne hrvatske države. </p>
<p>Napokon, da se respektabilno obilježje nađe u glavnom hrvatskom gradu uz potporu i Hrvata iz domovine kao i onu iz dijaspore. Bilo bi to zajedništvo koje je Franjo Tuđman zagovarao u svim prilikama, a uz ostalo i odgovor na nemar zagrebačkih gradskih političara te odgovor hrvatskog naroda na neprihvatljive insinuacije haaških krivotužilaca sjećanja na predsjednika Franju Tuđmana i tekovine Domovinskog rata. </p>
<p>Autor je član Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature u Parizu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Spomenik prvom predsjedniku i moguća politička šteta</p>
<p>Politički sukobi na razini simbola, za simbole, a protiv nekih drugih simbola bili su cijelo desetljeće središnja arena hrvatske političke borbe: hoće li grad Split, recimo, imati ulicu Mile Budaka, bilo je u jednom trenutku valjda važnije nego hoće li Dioklecijanova palača ostati u Unescovu spomeniku svjetske baštine, a slične političke »bitke« vodile su se na svim lokalnim razinama diljem Lijepe naše</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Tko vlada Zagrebom, vlada Hrvatskom, tko vlada Hrvatskom, a ne vlada Zagrebom zapravo vlada s pola Hrvatske, a onda više, računaju naši političari, to nije to. Da bi se shvatilo kako je obnašanje lokalne vlasti u gradu Zagrebu pitanje par excellence nacionalne hrvatske političke scene, treba se samo prisjetiti kakva se rovovska bitka zbog izbora, pa zatim imenovanja zagrebačkoga gradonačelnika, vodila sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada pokojni prvi hrvatski predsjednik nije želio imenovati cijelu ekipu oporbenih kandidata za mjesto gradonačelnika u najvećem i glavnom gradu Hrvatske.</p>
<p>Lokalni izbori u gradu Zagrebu nisu, dakle, nikakva lokalna, nego nacionalna i politička stvar od prvorazredne važnosti, a razloga je toliko da ih i nije potrebno posebno eksplicirati. </p>
<p>Pred svake lokalne izbore u gradu Zagrebu odabere se neka tema zbog koje će koplja ukrštati vlast i oporba, a najčešće su to takozvana politička pitanja, što više svjedoči o nedostatku razvojnih, programskih i gospodarskih vizija i koncepata hrvatskih političkih stranaka, a mnogo manje o nekakvoj njihovoj posebno visokoj političkoj razini, mudrosti i dubini.</p>
<p>Pred posljednje lokalne izbore 2001. godine tako se silna energija utrošila na to kako će se zvati jedan zagrebački trg; hoće li imati »staro novo ime« Trg hrvatskih velikana, ili »novo staro ime« Trg žrtava fašizma. Oni koji su osvojili izbore odmah su uklonili stare ploče i vratili mu staro ime, oni koji su izgubili izbore odmah su najavili da će, čim ih opet dobiju, obnoviti novo ime. Rezultat te »divovske političke borbe« bio je promjena nekoliko stotina osobnih iskaznica stanara na Trgu kojemu su treći put u šezdesetak godina mijenjali ime, jer pamti ta urbana gradska destinacija i ono doba kada su joj bili nadjenuli ime Trg Kulina Bana?!</p>
<p>Politički sukobi na razini simbola, za simbole, a protiv nekih drugih simbola bili su cijelo desetljeće središnja arena hrvatske političke borbe: hoće li grad Split, recimo, imati ulicu Mile Budaka, bilo je u jednom trenutku valjda važnije nego hoće li Dioklecijanova palača ostati u Unescovu spomeniku svjetske baštine, a slične političke »bitke« vodile su se na svim lokalnim razinama diljem Lijepe naše.</p>
<p>Iz tog desetljeća bespoštednog rata za simbole Hrvati, čini se, baš i nisu izvukli neke pretjerano velike pouke. Kako se, naime, bliži vrijeme novih lokalnih izbora, a time i doba nacionalne bitke za lokalnu vlast u gradu Zagrebu, tako se otvaraju nove političke bojišnice. Opet ponajprije na simboličkoj razini, a jedna od središnjih mogla bi, kako se sada čini, postati ona o podizanju spomenika u gradu Zagrebu prvom hrvatskom predsjedniku.</p>
<p>Prava utrka tko će to učiniti prije druge strane upravo je počela. Što je jedino neupitno u toj priči? Jedino je neupitno to da će Franjo Tuđman dobiti spomenik i da ga je zavrijedio! Jer, u gradu u kojemu postoje spomenici i spomen-ploče za nekoliko stotina znamenitih Hrvata, morat će i te kako biti mjesta i za spomenik prvom hrvatskom predsjedniku. Je li taj spomenik ujedno i »prvi hrvatski spomenik« ili »samo« jedan od najvažnijih, o tome prava nacionalna rasprava tek slijedi.</p>
<p>Podizanje spomenika nije, međutim, zidanje neke trokatnice ili izgradnja javne garaže; podizanje spomenika nije nikakvo građevinsko ili komunalno pitanje, nego je to onaj čin u kojemu se na suptilan i visoko kreativan način moraju spretno i sretno spojiti i umjetnički oblikovati povijesna osoba, povijesno razdoblje koje je obilježila, prostor koji na simboličkoj razini obilježava to razdoblje i samo rješenje spomenika koje će biti pravi pečat vremena i vjerodostojan simbol, spomen-obilježje u urbanom gradskom prostoru.</p>
<p>Spomenici najčešće mnogo više svjedoče o onima koji su ih podizali, nego o onome kome su podignuti. Ni lokacija, što je kod Hrvata inače često slučaj, čak ni sama lokacija spomenika prvom hrvatskom predsjedniku ovaj put srećom nije problem... Je li, međutim, odabran pravi trenutak, je li baš sada optimalni timing za to, tko za to mari, koga za to briga u zemlji koja je i prečesto znala prave stvari raditi u krivo vrijeme ili krive stvari u pravo vrijeme, a tako je rijetko činila prave stvari u pravo vrijeme.</p>
<p>I najnovije inicijative za podizanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku tako se pokazuju kao prava stvar u krivo vrijeme, odnosno još jednom samo potvrđuju već notornu činjenicu da su hrvatski političari s timingom i dalje na vi. U danima i mjesecima kada se preko avisa i sada otvorenog izraza britanske nesklonosti prema Hrvatskoj i Hrvatima kao civiliziranom europskom narodu prelama sudbina i perspektiva države i nacije za sljedećih nekoliko desetljeća, u tim danima kada se u haaškim optužnicama o ključnim sudionicima hrvatske državne politike u prethodnom desetljeću govori kao o »pripadnicima zločinačke organizacije«, otvoriti pitanje podizanja spomenika najblaže rečeno nije mudro.</p>
<p> Svakako znači dolijevanje nacionalnog ulja na europsku integracijsku vatru i davanje i te kakvog novog materijala onim snagama koje su sve vrijeme toliko protiv izdvajanja Hrvatske sa zapadnog Balkana, a koje posljednjih mjeseci i tjedana također pokazuju vidnu nervozu pa i elemente straha da bi se Hrvatska, baš kao u epizodi međunarodnog priznanja 1991./1992., njihovom dioptrijom gledano »još jednom mogla provući«.</p>
<p>Ili se možda baš to i želi, jer je i dalje evidentno da u Hrvatskoj postoji vrlo snažan antieuropski politički lobi koji je spreman učiniti doslovce sve samo kako bi spriječio da i u Lijepoj našoj zažive europska pravila igre, a to znači pravna država i antikorupcijski vrijednosni sustav. </p>
<p>Od te bi inicijative u ovom trenutku iz više razloga trebalo odustati: ne zbog hrvatskog podaništva prema ikome, ne zbog straha ili nedostatka nacionalnog digniteta ili ponosa, nego iz jednostavnog razloga što time, osim nekoliko doista najobičnijih predizbornih bodova pred lokalne izbore, ne dobiva ništa drugo. A izgubiti se može puno, može se pretrpjeti velika politička šteta.</p>
<p>Podići, naime, spomenik istoj osobi u Škabrnji, Širokom ili u središtu Zagreba, uopće nije ista stvar! I nije teško zamisliti kakvu bi poruku zapadnoj javnosti prenijele televizijske mreže, novinske agencije i ostala središta kreiranja javnog mnijenja u tom slučaju. Ne treba dvojiti da bi Hrvatska opet bila top-tema udarnih vijesti, a siže svih tih poruka bio bi isti i glasio bi: »Evo novog velikog dokaza hrvatske političke zaslijepljenosti, nepopustljivosti i nedostatka minimalne kooperativnosti u vrijeme dok još nije istražena uloga hrvatske državne politike u ratu u Bosni i Hercegovini, oni već podižu Spomenik Tuđmanu«.</p>
<p>Zagreb nikud ne uzmiče od svoje moralne i povijesne obveze, pamćenje hrvatskog naroda neće izblijedjeti, ali spomenik doista, ako je »čekao« pet godina, može pričekati još nekoliko. Hrvatsko nacionalno i državno pozicioniranje u Europskoj uniji je ispred svih pitanja i ispred svih spomenika. Ako ne prije, onda svakako 2009., o desetoj obljetnici Tuđmanove smrti, spomenik se može podići, i to sigurno neće biti prekasno.</p>
<p>Deset godina čini se kao uistinu pristojan povijesni odmak, ni prekratak, ali ni predug. I ne bi to nikome trebalo pasti teško, ni njegovoj obitelji ni svim njegovim brojnim sljedbenicima, poštovateljima i zagovornicima; jer iako je za života predsjednik bio iznad svih, valjda je ipak na kraju Hrvatska iznad svega...</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bez ikakve suvisle strategije o tome što i kako raditi u turizmu: Škegrin gambit u igri sa Sunčanim Hvarom</p>
<p>Istražujući povijest i pozadinu velikih ekonomskih pljački, John Kenneth Galbraith nastojao je dokazati da se pljačke javljaju ciklički, a ciklusi u kojima ih nema traju od jednog do drugog »narodnog zaborava«. Kada bi Galbraith istraživao te cikluse u tzv. tranzicijskim zemljama, lako bi opazio da se ne samo skraćuju nego nestaju jer se promjene prebrzo događaju, od jedne do druge afere s obilježjima pljačke nema protoka vremena, nego jedna afera smjenjuje drugu. U toj vrtnji marginaliziraju se i oni rijetki slučajevi koji nisu motivirani pljačkom... Cijeli se proces privatizacije u narodu percipira kao pljačka / Naslušali smo se proteklih godina svakojakih stranih recepata za spas hrvatskog hotelijerstva. Neumorno se tražio »strateški partner« koji će riješiti probleme ove ili one hotelske tvrtke. Svatko tko ponudi dobru proviziju trgovcima narodnom imovinom prepoznat je kao strateški partner, jer Hrvatska nije imala suvisle strategije o tome što i kako raditi u sektoru turizma / Sjećam se Škegre kako je s ministarske pozicije kritizirao hotelijere da jeftino prodaju usluge. Nije mu zamjerit, jer to što čovjek ponekad boravi u hotelima, ne znači da poznaje kako ta industrija funkcionira. Kad danas razmatra mogućnost ulaganja privatnog kapitala u hrvatsko hotelijerstvo, Škegro je zacijelo bolje upoznat s mogućnostima oplodnje takvih uloga. To se može lako zaključiti prema »receptu« koji predlaže Vladi za privatizaciju Sunčanog Hvara</p>
<p>ANTE DULČIĆ</p>
<p>Mnogo prije nego što je riječ »tranzicija« ušla u ekonomski rječnik, glasoviti američki profesor politekonomije John Kenneth Galbraith, u svojoj studiji znakovitog naslova »Novac«, istraživao je povijest i pozadinu velikih ekonomskih pljački.</p>
<p>Jedva je potrebno napomenuti da uvaženog profesora nisu zanimale pljačke koje su počinili sitni lopovi mimo zakona a kojima se bavi policija, nego one koje su počinili, u sklopu legalnog sustava, državni dužnosnici i s njima povezani poduzetnici.</p>
<p>Ono što je posebno zanimljivo u tom istraživanju profesora Galbraitha jest njegovo nastojanje da dokaže kako se te pljačke javljaju ciklički, a ciklusi u kojima nema velikih pljački traju od jednog do drugog »narodnog zaborava«.</p>
<p>Kada bi danas profesor Galbraith istraživao te cikluse u tzv. tranzicijskim zemljama, lako bi opazio da se ne samo skraćuju nego nestaju. Razlog tome je zacijelo to što se promjene prebrzo događaju, što zapravo od jedne do druge afere s obilježjima pljačke nema protoka vremena, nego jedna afera smjenjuje drugu i potiskuje je u »narodni zaborav«. U toj vrtnji marginaliziraju se i oni rijetki slučajevi koji nisu motivirani pljačkom, a njih je prema nalazu Državne revizije ipak bilo, istina malo, pa se cijeli proces privatizacije u narodu percipira kao pljačka.</p>
<p>U takvoj atmosferi, neki se nadaju da će umirujuće djelovati spominjanje i uloga tzv. domaćeg kapitala, poput fonda Quaestus, a ranije brojnih fondova domoljubnoga naziva koji su pokupili braniteljske dionice. Samo naivni i oni koji o ekonomiji ništa ne znaju mogu vjerovati da kapital određuje porijeklo. Pa nisu valjda hrvatske banke i poduzeća opljačkali stranci, nego tzv. domaći kapital. </p>
<p>U ekonomiji svake zemlje, pa tako i Hrvatske, dva su resursa koja privlače kapital, bez obzira na porijeklo. To su prirodni resursi i rad. S obzirom na to da je dostignuti stupanj socijalnih prava u Hrvatskoj iznad razine produktivnosti rada, kapital ne pokazuje osobiti interes da u Hrvatskoj eksploatira radne resurse. </p>
<p>Ostaju prirodni resursi, a njih Hrvatska nema mnogo. Od prirodnih resursa zacijelo su najvredniji: turističko i poljoprivredno zemljište, kamen, nešto ruda, šume, voda, resursi u moru itd. Svaki od ovih kao i drugih prirodnih resursa predmet su posebnog interesa kapitala, pa je to zapravo uzrok koji u sprezi s državom generira afere.</p>
<p>Valja reći da kapital prema definiciji teži eksploataciji javnog prirodnog resursa po kriterijima privatnog interesa pa to narod, u uvjetima kada država nema ili ne želi upotrijebiti instrumente zaštite javnog interesa, osjećajem prirodnog prava doživljava kao pljačku. Turistički prostor, a njega je najviše u primorju i na otocima, zacijelo je jedan od najvrednijih prirodnih resursa Hrvatske. Resursna vrijednost turističkog prostora ne mjeri se samo kvadratima građevinskog zemljišta, nego cjelokupnom materijalnom i duhovnom kulturom kojom je natopljen taj kvadrat zemlje, te pejzažnim, biološkim, klimatskim i inim vrijednostima u kojima je smješten.</p>
<p>Da bi se to uočilo ne treba biti vrstan ekonomista poput mr. Škegre. Dovoljno je uočiti pravce nasrtaja kapitala, njegove sprege s politikom i perfidnost metoda koje koristi da bi tim resursom ovladao. Naivno je vjerovati da netko kupuje Sunčani Hvar, Primošten itd. zbog nekoliko stotina amortiziranih hotelskih soba koje jedva mogu generirati prihod dostatan za plaće radnika.</p>
<p>Naslušali smo se proteklih godina svakojakih stranih recepata za spas hrvatskog hotelijerstva. Neumorno se tražio »strateški partner« koji će riješiti probleme ove ili one hotelske tvrtke. Svatko tko ponudi dobru proviziju trgovcima narodnom imovinom prepoznat je kao strateški partner, jer Hrvatska nije imala nikakve suvisle strategije o tome što i kako raditi u sektoru turizma, a naročito u hotelijerstvu. </p>
<p>Dovoljno je prisjetiti se cjelodnevne saborske rasprave o prodaji Sunčanog Hvara, gdje su iznesene potpuno suprotne ocijene ministrice i predsjednika sabora o istoj temi, da bi rasprava završila bez zaključka, jer Sabor nije htio imati kriterije prema kojima će prosuditi što je tu nacionalni interes i diskvalificirati onog državnog dužnosnika koji radi protivno interesima Hrvatske.</p>
<p>Državni tajnik za turizam te do jučer »strateške partnere« danas naziva »neodgovornim vlasnicima« i javno se žali da s njima ne može uspostaviti kontakt. Bilo bi naivno vjerovati da državni tajnik ne razumije tehnologiju privatnovlasničkih odnosa i ulogu državne administracije u njima. Vlasnici disponiraju »svojim« vlasništvom prema svojim, a ne državnim interesima.</p>
<p>Državnu je ulogu u tržišnim društvima još prije više od dvjesto godina definirao klasik ekonomske misli Adam Smith, preporučivši joj da donese takve propise koji će omogućiti vlasniku da promičući svoje interese promiče i javne. Mnogi tu lekciju još nisu naučili, a neki nisu ni imali prilike pa je nužno dopunsko obrazovanja za poslove koje obavljaju.</p>
<p>Valja pogledati neke ugovore tih strateških partnera s Fondom za privatizaciju, o kupnji nekih hotelskih tvrtki pa će svakom tko je imalo ekonomski pismen biti jasno da su ti »dečki« (možda su i s Knežije) potpisali te ugovore iz dva jedino moguća razloga. Da »operu« novac ili znaju rješenje kako zaobići ugovorene obveze, odnosno očekuju obećane promjene.</p>
<p>Privatizacija hrvatskog hotelskog sektora traje godinama. Potrošeni su milijuni za strane savjetnike. Bivše Ministarstvo turizma, HTZ i Fond za privatizaciju potrošili su stotine milijuna eura plaćajući stranu pamet, s jednim jedinim ciljem – da prikažu svoj rad boljim od realnog.</p>
<p>Ista se praksa nastavlja jer je interesna i mentalna matrica ostala nepromijenjena. I pored činjenice da je privatizacija, naročito u turističkom sektoru, potpuno promašila ciljeve zbog kojih se provodi i da je javno mišljenje doživljava kao pljačku, o tim iskustvima, efektima i politici te uzrocima, Vlada do danas nije pokrenula ni jedno ozbiljno znanstveno istraživanje koje je dostupno stručnoj javnosti.</p>
<p> Zašto? Zato da bi kapital ovladao prirodnim turističkim resursom mimo kriterija kojima se i u samoj Europskoj uniji štite javni interesi.</p>
<p>U prilog tezi da kapital ne zanima hotelska industrija nego turistički prostorni resursi govori i činjenica da se već godinama događa prava nacionalna drama u hotelskom sektoru Hrvatske. Tu je uoči Domovinskog rata radilo oko 45 tisuća radnika, a danas jedva 15 tisuća. Usto, realna plaća se već godinama smanjuje, a rast fizičkog i realno financijskog prometa stagnira. Naivno je vjerovati da netko želi ulagati u djelatnost koja bilježi takve rezultate.</p>
<p>U oslikanom okružju već dugo se sugerira jedna domaća inicijativa za posebne slučajeve, da bi Slobodna Dalmacija od 26. ožujka 2004. konačno objavila »Recept za Sunačani Hvar« Borislava Škegre.</p>
<p>Sjećam se Škegre kako je s ministarske pozicije kritizirao hotelijere da jeftino prodaju usluge. Nije mu zamjerit, jer to što čovjek ponekad boravi u hotelima, ne znači i da poznaje kako ta industrija funkcionira na Sredozemlju i hrvatskoj obali.</p>
<p>Kad danas razmatra mogućnost ulaganja privatnog kapitala u hrvatsko hotelijerstvo, Škegro je zacijelo bolje upoznat s mogućnostima oplodnje takvih uloga. To se može lako zaključiti prema »receptu« koji predlaže Vladi za privatizaciju Sunčanog Hvara. I ovdje se računa s kratkoćom »narodnog pamćenja«.</p>
<p>Zapravo, Škegrin gambit nimalo se ne razlikuje od onih što su ih primjenjivali »strateški partneri« koje danas državni tajnik zove »neodgovornim vlasnicima«.</p>
<p>Premda je svako stručno mišljenje manjkavo ako se oslanja samo na izvore iz tiska i nema uvid u izvorne ponude, što je također jedan od specifikuma hrvatske privatizacije, izložit ću nekoliko relacija koje mogu, ako slučajno nekog u Vladi zanima odlučivanje o ovom slučaju po kriterijima nacionalnih interesa, koristiti kod donošenja odluka.</p>
<p>Quaestus u moderaciji mr. Škegre nudi Vladi, Sunčanom Hvaru, djelatnicima i građanima Hvara sljedeće: 40 milijuna kuna dokapitalizacije, što će iznositi 11 posto temeljnog kapitala i 185 milijuna kuna investicija u razdoblju od 2004. do 2009. godine. Zatim obećava dio dionica tvrtke općini, Biskupiji, građanima djelatnicima i dakako Vladi koja će prodajom svojih dionica 2009. godine zaraditi 90 milijuna kuna. </p>
<p>U međuvremenu će Quaestus upravljati tvrtkom (na temelju 11 posto dokapitaliziranih dionica i 39 posto Vladinih, odnosno Fondovih dionica), utrostručiti prihod od kojeg će čak 30 posto iznositi dobit, te povećati kapacitete za 60 posto (izvor Slobodna Dalmacija od 26. ožujka i 10. travnja). Recept je zanimljiv, a pouzdano znam da u Hrvatskoj ima mnogo stručnjaka koji bi po tom receptu »kuhali« bolje rezultate od Škegre. Lako je pokazati da oni koji su konstruirali očekivani rezultat ne raspolažu elementarnim znanjima iz područja analize ili ih ne žele upotrijebiti. Međutim, tisak je možda previdio pretpostavke na kojima je izveden prijedlog, pa ću tu analizu ostaviti za drugu priliku. Ipak na kraju valja istaći neke elementarne činjenice. Na natječaju za prodaju Sunčanog Hvara, 2002. godine, prema riječima direktora Termi Čatež, za 62,3 posto dionica ponuđeno je 74,5 milijuna kuna odmah i 70 milijuna eura investicija (ili 525 milijuna kuna naprama 185 koje nudi Quaestus, izvor Slobodna Dalmacija od 1. prosinca 2002). Ta ponuda je, kao što je poznato, odbijena, iako je očigledno da je višestruko povoljnija od današnje ponude Quaestusa.</p>
<p>To može imati samo dva značenja. Prvo da vrijednost tvrtki u hotelskom sektoru realno pada, ili da je na djelu već viđeni scenarij netransparentnog preuzimanja, što je blaži izraz za pljačku narodne imovine. Ipak nekoliko napomena na kraju. Čatež je odmah u proračunu plaćao 74,5 milijuna kuna, za 62,3 posto dionica. Quaestus obećava da će 2009. godine, ako Vlada proda dionice, zaraditi 90 milijuna i to za 25 posto. Zanimljivo.</p>
<p>Kada bi se to zaista i ostvarilo, a što je potpuno nerealno, svakome je jasno da 90 milijuna 2009. godine vrijedi danas možda 50, ovisno o diskontnoj stopi, a još manje prije dvije godine.</p>
<p>Nadalje, obećanje djelatnicima, općini itd. tuđih dionica, ako je točno, djeluje zaprepašćujuće. Pa tko je taj Quaestus koji narodu obećava tuđe na temelju promjene zakona koji će ići njima u prilog i osigurati im dionice? Što će reći ostali građani Hrvatske?</p>
<p>Konačno, taj recept temelji se na očekivanom (možda dogovorenom) angažmanu države u infrastrukturnim zahvatima. Zanimljivo je da recept nudi i »garanciju kvalitete« u visini početnog uloga. Tu zaista ne treba biti vidovit da se izračuna kako će investitori na tom tržištu, dok igra traje, zaraditi barem dvostruku, pa će lako, velikodušno državi vratiti svojih 11 posto.</p>
<p>Taj i mnogi drugi primjeri evidentno upozoravaju na dramatiku naše situacije i vapaj Hrvatske za transparentnim pravilima igre u svim područjima života, jer to je conditio sine qua non svih rješenja.</p>
<p>Autor je doktor ekonomskih znanosti, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Neriješeni imovinsko-pravni odnosi koče nastavak gradnje kampusa PMF-a </p>
<p>Kako bi nastavak gradnje bio u potpunosti legalan, izgradnju kampusa PMF-a trebali bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Vlada Republike Hrvatske, prepoznati kao prioritet od općedruštvenog interesa, smatra prof. dr. sc. Branko Kaitner</p>
<p>Premda još nije ishođena uporabna dozvola za novoizgrađenu zgradu Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, te zajedničku zgradu Kemije i Biologije, zgrade su u nazočnosti najviših državnih i vjerskih dužnosnika, svečano otvorene 19. travnja. »Tim smo otvorenjem, koje je zbog obveza predsjednika RH Stjepana Mesića, upriličeno dva dana prije Dana PMF-a, htjeli iskazati svu potrebu da ona napokon ove godine bude završena«, kazao je Vjesniku prodekan za ulaganja, prof. dr. sc. Branko Kaitner, pojašnjavajući dugu povijest izgradnje tih zgrada, ali i potrebe da PMF sve studije ima na jednom mjestu.</p>
<p>Nove zgrade sagrađene su u Horvatovcu, u neposrednoj blizini fakulteta Fizike, Matematike i Geofizike, koji se nalaze na Bijeničkoj cesti. Zahvaljujući ponajviše svesrdnom zalaganju tadašnjeg prodekana za ulaganja, a danas dekana PMF-a prof. Željka Kućana, kamen temeljac zgrade Kemije, za koju se potreba ukazala još 1976. godine - položen je još davne 1992. godine. Domovinski rat i razdoblje poraća, uzrokovali su da se sve do 1998. godine nije moglo intenzivnije graditi, a i od tada pa do kraja 2002. intenzitet radova na investiciji »teškoj« oko 100 milijuna kuna, ovisio je isključivo o sredstvima državnog proračuna.</p>
<p>Novac je kasnije, pojašnjava Vjesnikov sugovornik, osiguran zajmom Sveučilišta (62,5 milijuna), proračunskim novcem (10 milijuna), te sredstvima Ureda za informatizaciju bivšeg Ministarstva znanosti i tehnologije (milijun kuna). Tim su novcem plaćeni i još se plaćaju, završni građevinsko-obrtnički radovi i opremanje zgrada.</p>
<p>Također, ugrađen je i laboratorijski namještaj (stolovi i digestori, koji sprečavaju štetni utjecaj kemijskih pokusa), te fiksna oprema centralne kemijske biblioteke, središnjeg ureda, garderobe, i sl. Zgrada je izgrađena i opremljena prema zahtjevima struke pri čemu su se u obzir uzimali najviši ekološki standardi.</p>
<p>»Gradnja spomenute dvije zgrade trajala je neprimjereno dugo te se sa žaljenjem može zaključiti kako se radi o vrlo skupoj investiciji, koja i u ovome trenutku kada je nitko ne koristi, državu puno košta. Investiciju je također opterećivalo i često mijenjanje zakona, kojima se gradnja morala prilagođavati«, kaže Kaitner pojašnjavajući kako se zgrada, odnosno gradilište kroz cijelo proteklo vrijeme moralo čuvati, a ove zime i grijati kako ne bi došlo do zaleđivanja vodovodnih cijevi i većih šteta od vlage. </p>
<p>»Zato je neophodno da je otvorimo što prije, jer se nekorištenjem stvaraju dodatni nepotrebni troškovi«, ustvrdio je prodekan, s nadom da bi tehnički pregled mogao biti obavljen krajem svibnja, nakon čega bi se stekli svi uvjeti da studenti i znanstvenici sljedeću akademsku godinu započnu u suvremeno opremljenim predavaonicama i laboratorijima, od kojih su neki već započeli s radom.</p>
<p>U rendgenskom smo, naime, laboratoriju zatekli docenta Nevena Strukana i stručnu suradnicu, magistru kemije Biserku Prugovečki, koji, laički rečeno, najsuvremenijom mogućom metodom, računaju kristalno-molekularnu strukturu neke tvari, odnosno točan raspored atoma u prostoru. Objašnjavajući važnost ove metode u znanosti, docent Strukan objasnio ju je primjerom Plivinog antibiotika Sumamed.</p>
<p>»Kada su ga izumili, morali su ga nekako zaštiti. Jedna od metoda koja je nužna da bi se taj lijek zaštitio je upravo ova linijska difrakcija na prahu i monokristalu. Ovo je jedan od najmodernijih difraktometara, koji nam je dane analize skratio na sate. Istodobno su se i računala strašno ubrzala, pa je uz odgovarajući softver, vrijeme čekanja svedeno na najmanje moguće. Kupnjom niskotemperaturnog dijela ovog uređaja, sada možemo snimati i strukture kristala u rasponu od 100 do 400 K (kelvina). To je važno zato što su mnoge kemijske tvari nestabilne, pa ih smrzavanjem možemo zaštiti«.</p>
<p> Osim ovoga, suvremeno je opremljen i laboratorij za elektronsku mikroskopiju koji se nalazi na geološkom odsjeku, te laboratoriji koji će služiti za praktičnu nastavu.</p>
<p>Prirodoslovno-matematički fakultet djeluje u Zagrebu na 16 lokacija, stoga je neophodno da se svi studiji ovog fakulteta objedine na jednom mjestu. Kako je pojasnio prodekan Kaitner, aktivnosti oko pripreme dokumentacije za nastavak izgradnje PMF-a (zgrada Biologije, Geografije, Geologije, zajedničkog objekta i zgrada namijenjenih studentskim sadržajima), koče neriješeni imovinsko pravni odnosi na Horvatovcu, na lokaciji na kojoj bi se trebala nastaviti izgradnja kampusa PMF-a.</p>
<p> Zemljište predviđeno za nastavak izgradnje dijelom je u vlasništvu Crkve, HAZU-a, Grada, a dijelom u privatnom vlasništvu. Kako bi nastavak gradnje bio u potpunosti legalan izgradnja kampusa PMF-a trebala bi od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Vlade Republike Hrvatske, sukladno ugledu i doprinosu PMF-a svekolikoj hrvatskoj znanosti, biti prepoznata kao prioritet od općedruštvenog interesa. S obzirom da su sredstva za nastavak izgradnje predviđena putem zajma za kapitalne investicije Sveučilišta, pripomoć i podrška Ministarstva i drugih državnih institucija omogućilo bi kompletiranje predradnji koje bi, uz adekvatno financiranje, dovelo do brže i sukladno tomu jeftinije izgradnje kampusa u cjelini. </p>
<p> Na taj bi se način omogućilo i Biološkom, Geološkom i Geografskom odsjeku PMF-a preseljenje iz krajnje neadekvatnih prostora u kojima sada izvode znanstveni i nastavni rad. </p>
<p>»Naposljetku želim istaknuti da tehnička služba PMF-a cijelo ovo vrijeme nije sjedila skrštenih ruku, odnosno da su djelatnici PMF-a bili u stalnom kontaktu s predstavnicima Crkve i Grada, od kojih smo dobili uvjeravanja da će nam izaći u susret glede osiguranja zemljišta za nastavak gradnje kampusa. Ovo je pitanje djelomično olakšano i činjenicom da se, sukladno Generalnom urbanističkom planu, na lokaciji Horvatovac ne mogu izgraditi objekti koji bi imali privatnu, poslovnu, novčarsku, proizvodnu ili neku drugu namjenu«, zaključio je profesor Kaitner.</p>
<p> Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Darinko Kosor novi predsjednik zagrebačkog HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja 2004.</p>
<p> – Zagrebačka organizacija HSLS-a u subotu je na izbornoj skupštini, između tri kandidata, za novog predsjednika izabrala Darinka Kosora.</p>
<p> Zahvaljujući izaslanicima na podršci, Kosor je svoje protukandidate Zvonka Pečenića i Marina Antu Pivčevića pozvao na suradnju, priopćila je Gradska organizacija HSLS-a. Kosor je na predsjedničkom mjestu zamijenio Hermana Vukušića, a zagrebački HSLS vodit će iduće dvije godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Kolekcija namijenjena urbanoj mladeži</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Treći dan Cro-a-Portera, zagrebačke modne predstave na kojoj sudjeluju neki od vodećih domaćih dizajnera, nastavljen je na istim lokacijama – u kinu Urania, Tvornici kulture i na Zagrebačkom velesajmu. Program je započeo u 17 sati revijom kreatorskog tima Mustre, koji je ponudio šarena, vrlo nosiva rješenja.</p>
<p> Kolekcijom za aktualnu proljetno-ljetnu sezonu dominirale su lanene haljine, pletenina i romantični kompleti tunika i zvonolikih suknji. Tvornica je jučer bila rezervirana za kreatorski dvojac Mirakul, koji je uz svoje već prepoznatljive cipele predstavio i liniju odjeće. Na istoj sceni uskoro je došao red na Igora Dobranića, debitanta na Cro-a-Porteru, i njegovu kolekciju nazvanu P-A-P de luxe, izrađenu za plesnu predstavu »Noć velike sezone« Doma kulture »Kristalna kocka vedrine« iz Siska. </p>
<p>Modna publika kasnije se preselila na Zagrebački velesajam, na reviju nedvojbeno najveće zvijezde Cro-a-Portera Ivice Klarića.</p>
<p> Pomalo nadahnut prepoznatljivom X linijom Christiana Diora i njezinim naglašenim ramenima i strukom, uz upadljive primjese stilova osamdesetih, ponudio je nosivu kolekciju namijenjenu urbanoj mladeži. Njegov zvjezdani status potvrdila je i publika. U prepunom paviljonu, između ostalih, primijetili smo Vlatku Pokos, Livija Badurinu, Lanu Jurčević, Renatu Sopek, Dragana Jurilja, čija je djevojka Sunčica Lalić nosila reviju, i brojne druge. </p>
<p>J. V.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Što će biti s klubom u kojem se osjeća »miris zapada« </p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Pod geslom »SOS - Saloon ostaje Saloon« poznati su se pridružili Vlahi i Mari Srezoviću u petak navečer u legendarnoj zagrebačkoj diskoteci, dajući tako potporu diskoteci koja ovih dana možda broji svoje posljednje dane. Zamišljena kao »Glamour caffe party«, ova večer nije bila, kao što su neki mislili, snimanje cijele Svilanove emisije, već je snimljen tek prilog društvenog kroničara Danijela Despota, dok se za dobru atmosferu u klubu brinuo uvijek prisutan DJ Igor Primec. </p>
<p>Klubu i njegovu vlasniku Vlahi Srezoviću, koji je prije tri desetljeća uz Alberta Papu i Peru Zlatara na mjestu stare barake koja je košarkašima Lokomotive služila kao svlačionica napravio dotad neviđeni klub, kako vole reći, s »mirisom zapada«, podršku su došli pružiti Slaven Letica, Davor Štern, Mia Begović, Vanna i Andrija Vrdoljak, Mia Oremović, Silvije Degen, Saša Zalepugin, Stipe Božić i mnogi drugi.</p>
<p>I premda je cijela afera oko kluba prije nekoliko tjedana dospjela na novinske stranice domaćeg tiska, gdje je objašnjeno da će završetkom ove sezone doći do gašenja kluba jer je Srezović zbog neplaćanja najamnine izgubio spor s KK Cibona, sin vlasnika Saloona Maro tvrdi da je cijeli slučaj riješen i da će klub početkom rujna uobičajeno otvoriti svoja vrata. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zadnja predstava »Sretnog djeteta« </p>
<p>Posljednja kino predstava dokumentarnog rock'n'roll filma »Sretno dijete« u režiji Igora Mirkovića bit će prikazana 30. travnja na velikom platnu kina »Forum« uz veliki koncert u »Pauku« i SKUC-u, doznaje se iz Odjela kulture Studentskog centra (SC).</p>
<p> Pod nazivom »Posljednja kino predstava« zadnjih 300 sretnika koji kupe ulaznice moći će pogledati posljednju zagrebačku projekciju, dok će se svi ostali moći zabaviti u dvjema dvoranama SKUC-a.</p>
<p> U »Pauku« će biti održan veliki koncert na kojem će nastupiti pet izvođača među kojima su Renato Metessi, bivši frontman »Zvijezda«, Davorin Bogović, nekadašnji pjevač »Prljavog kazališta«, Jura Stublić i grupa »Film«, zatim jedini aktivni član originalne postave grupe »Azra« Boris Leiner te Vlada Divljan iz »Idola« koji će nastupiti u pratnji Le Cinema. Svojim izvedbama podsjetit će publiku na svoje velike hitove od prije 25 godina, odnosno na razdoblje Novoga vala. </p>
<p> Film »Sretno dijete« započeo je kino život premijernim prikazivanjem 29. siječnja u kinu Studentskog centra. Od tada ga je u cijeloj Hrvatskoj pogledalo 25.000 gledatelja.</p>
<p> U svom dokumentarcu Igor Mirković podsjetio je na »sretnija vremena« Novoga vala i na bendove koji su svirali i izvodili svoje velike hitove ranih 80-ih.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Idealni Romeo i Julija</p>
<p>Glumci James Marsters i Keira Knightley odabrani su za idealne Romea i Juliju u anketi kazališne družine Royal Shakespeare Company (RSC), javio je BBC.</p>
<p> Marstersa, poznatog po ulozi u seriji »Buffy, ubojica vampira«, te Keiru Knightley koja je tumačila glavnu žensku ulogu u »Piratima s Kariba« te mladenku u romantičnoj komediji »Zapravo ljubav«, odabrali su posjetitelji web stranice Shakespeareove kraljevske družine. </p>
<p> Među ostalim prijedlozima za Romea bili su Ewan McGregor, Orlando Bloom i Johnny Depp, dok su glasači za Juliju pomišljali i na Nicole Kidman i Scarlett Johansson.</p>
<p> Trenutačno uloge Romea i Julije u RSC-u tumače Matthew Rhys i Sian Brooke.</p>
<p> Obznanjeni uoči Shakespeareova rođendana (čiji datum nije pouzdano poznat, ali se zna da je kršten 26. travnja), zamišljeni par odabrala je većina od 2000 osoba koje su navele ukupno 150 različitih glumaca.</p>
<p> Alternativni prijedlozi uključivali su Kate Winslet i Juliet Landau u ulozi Julije, te Brada Pitta i Colina Firtha u ulozi Romea. </p>
<p> Marsters je kazao kako je polaskan i uzbuđen zbog odabira. »Mislim da su teme nasilja i društvene neprihvaćenosti jednako važne danas kao što su bile u Shakespeareovo doba«, rekao je glumac. </p>
<p> Mlada britanska glumica kazala je pak kako je apsolutno oduševljena što se našla na vrhu popisa, posebice jer je Julija uloga koju bi rado tumačila u budućnosti. </p>
<p> RSC-ova produkcija »Romea i Julije« postavljena je u sjedištu te kazališne družine u Stratfordu do listopada, a potom se seli u London.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jacksonovi odvjetnici krive mjere sigurnosti </p>
<p>Optužbe za seksualno zlostavljanje djece, koje se protiv pop zvijezde Michaela Jacksona gomilaju, došle su u fazu u kojoj će njegova obrana imati veliki i izazovni zadatak dokazati da su prevelike mjere sigurnosti možda utjecale na porotu i svjedoke.</p>
<p>Kalifornijske su vlasti blokirale pristupe, svjedoke i porotnike sklonile na nepoznata mjesta, vozeći ih u blindiranim i zatamnjenim autobusima kako bi ih sačuvali od interesa javnosti te skrili njihov identitet.</p>
<p>U jednom je slučaju fotograf koji se nalazio ispred zgrade gdje su se porotnici trebali sastati dobio naređenje da izbriše svoje snimke iz digitalne kamere jer su, kako su mu rekli, previše toga otkrivale.</p>
<p>Jacksonov odvjetnik Mark Geragos, u nemogućnosti da komentira sve što se događa, najavio je mogućnost žalbe zbog takve procedure koja prati cijeli slučaj. </p>
<p>»To je imalo veliki utjecaj na obranu, u smislu da je djelovalo na svjedoke«, rekao je Geragos koji je tražio dozvolu da razgovara sa svjedocima. Dobio je tu toliko željenu dozvolu, no ništa više od svega ostaloga za što je sucu podnio zahtjev.</p>
<p>Optužnica je proteklog tjedna vraćena, a u njoj, koliko se zna, piše da 45-godišnji pjevač treba odgovoriti na neke optužbe. No, vlasti nisu htjele potvrditi o kojim je točno optužbama riječ, niti su htjele potvrditi što se dogodilo, čak ni nakon što su vijesti procurile u javnost. Dokument je čak bio zapečaćen. Izvori su »Associated Pressu« rekli da je dosad svjedočilo 25 svjedoka. </p>
<p>Optužnica će ostati zapečaćena sve do 30. travnja kada se Jackson mora pojaviti na sudu u Santa Mariji na saslušanju koje prethodi eventualnom sudskom postupku. </p>
<p>Obrana je rekla da će Jackson i nadalje odbijati krivnju za ono za što ga se tereti, jer se i dalje smatra nedužnim za sve za što ga se godinama optužuje. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Krivotvoreni Hitlerov dnevnik prodan na aukciji za 6500 eura </p>
<p>BERLIN, 24. travnja</p>
<p> – Primjerak krivotvorenog dnevnika za koji se vjerovalo da ga je napisao Adolf Hitler, a koji je prije 20 godina zavarao svijet, prodan je u petak na aukciji u Berlinu za 6500 eura, izvijestili su zaposlenici aukcijske kuće Jeschke, Greve & Hauff. Nije objavljeno tko je dnevnik kupio, no zna se da će ostati u Njemačkoj. </p>
<p>Njemački časopis »Stern« 1983. kupio je dnevnike za svotu od 9,3 milijuna maraka, objavivši tada senzacionalnu vijest o njihovu otkriću. I britanski »Sunday Times« u početku je vjerovao da je dnevnik navodno pronađen u ostacima jednog zrakoplova na području bivše Istočne Njemačke autentičan.</p>
<p>Dnevnik prodan na aukciji napisao je krivotvoritelj slika Konrad Kujau koji je u zatvoru zbog prijevare proveo četiri i pol godine. Umro je 2000. u 62. godini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ovčarki iz trbuha operacijom izvađeno 28 loptica za golf</p>
<p> LONDON, 24. travnja</p>
<p> – Britanski su veterinari iz trbuha njemačke ovčarke, čiji je vlasnik barmen u kafiću na jednom golf igralištu u sjevernoj Engleskoj, operativnim zahvatom izvadili 28 golf loptica, izvijestio je »Daily Mirror«.</p>
<p>»Kad je dovedena, nismo je ni trebali slati na rendgensko snimanje jer joj je u trbuhu zveckalo, a palpacijom smo pretpostavili da je riječ najvjerojatnije o lopticama za golf«, rekao je dr. John Ford koji je zajedno s još jednim kolegom operirao Libby. »Jedino čemu se nismo nadali bio je toliki broj loptica. Nisam mogao vjerovati da u želudac jednog psa može stati 28 loptica«, rekao je Ford.</p>
<p>Libbyin vlasnik 47-godišnji Mike Wardrop, koji radi u manchesterskom golf klubu Didsbury te u njegovoj blizini živi, novinarima je kazao kako svoju 18-mjesečnu ljubimicu onamo svakodnevno vodi u šetnju. »Veterinari su mi vratili sve loptice. Malo su izgubile boju, ali su u dobrom stanju pa će ih moći koristiti početnici«, rekao je Wardrop dodavši kako će nastojati obučiti Libby da ubuduće ne guta loptice za golf. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Kapital i kultura – Guliver riječi i Liliputanac djela</p>
<p>U zemlji u kojoj se ne upošljavaju kulturni manageri, u kojoj turistički radnici pitaju »kakve veze imaju muzeji i turizam«, u kojoj turistička sezona traje tri mjeseca, a baština je pod koncesijom, sponzorstvo ima slab odjek, u kojoj se još nije osnovao Ured za kulturni turizam, u kojoj je riječki HNK stavljen pod hipoteku austrijske banke, ne može se govoriti o odnosu kapitala i kulture! </p>
<p>Priznajem da mi se Zagreb mnogo više sviđa od Zagrepčana. Trgovina zagrebačka u stranim je rukama. Pođite Ilicom od Jelačićeva trga do Mesničke – sramota, bruka, same strane firme, i tuđa, tuđinska imena. Hrvatske industrije uopće nema. No, nije Zagreb kriv što ima loših građana koji prljaju gnjezdo... Prezirem i Dalmatince kada trguju sa svojim hrvatstvom – pisao je ogorčeno Antun Gustav Matoš davnih dana. No, zagonetna povijest, kako je kazao veliki njemački filozof proglašen luđakom »opetovano se ponavlja«, pa se čini kada čitamo Matoša, da čitamo o Hrvatskoj danas – maloj tranzicijskoj zemlji, izloženoj udaru stranog kapitala.</p>
<p>Ni hrvatska kultura ne prolazi danas bolje no u matoševsko vrijeme. Štoviše, neki hrvatski turistički djelatnici kada čuju za hrvatsku kulturu reagiraju kao dr. Goebbels koji je rekao: »kada čujem riječ kultura, hvatam se za pištolj«! </p>
<p>Prije pet mjeseci, naime, odbijena je molba zagrebačkog muzeja da se njihova izložba (inače proglašena kulturnim događajem godine) reklamira duž jadranske obale s obrazloženjem – »da turističke zajednice distribuiraju samo svoje materijale«! I eto, ne samo da još postoji nerazumijevanje kulturno-turističkih resursa, već su i hrvatska kultura i ekonomija u lošem braku, vezi koja će razjariti svakog poznavatelja europskih prilika. Koliko Hrvatska ubire kapitala od svoje kulture i baštine? Gotovo pa ništa! A upravo je kultura temelj od kojeg su Francuska, Italija, Njemačka, Engleska i Austrija postale planetarne turističke meke.</p>
<p>Kako su, naime, iskorištena hrvatska kulturna bogatstva što su očuvala hrvatski identitet kroz stoljeća? Zašto Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik, Pula, Zagreb, Osijek (kao i većina otoka) sa svojim neizmjerno bogatim kulturnim i povijesno-umjetničkim nasljeđem od antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, nisu postali cjelogodišnje turističke atrakcije poput Firenze, Venecije, Ferrare, Cannesa, Salzburga, Pariza ili Graza..., zna samo turistička struka! Uostalom, otoci lagano umiru, kupuju ih stranci, a turistička sezona u Hrvatskoj traje tri mjeseca, a ne dvanaest koliko u drugim europskim zemljama. Jedino je Istra uspjela aktivirati privlačan seoski turizam, pa u njihove dražesne kamene gradiće dolaze turisti čitave godine.</p>
<p> Drugo, hrvatska baština, odlukom Ministarstva kulture prošlo je ljeto zbog velike skupoće održavanja i restauriranja višestoljetnih objekata, stavljena pod koncesiju. Odluku tadašnje koalicijske Vlade, podržao je danas i HDZ. Svaki stranac i Hrvat, dakako, s dovoljno eura i dolara u džepu, može uzeti renesansni ljetnikovac, palaču ili srednjovjekovni toranj u najam (koncesiju). Tko će kontrolirati kako se održava takva (privatizirana) baština u koncesiji i kako će se rabiti, ako već danas nema dostatne kontrole bespravne gradnje i devastacija milenijskih urbanih jezgri, a na Jadran se spušta ruska i bugarska mafija kupujući hotele?</p>
<p>Doduše, istina je da je sličnom privatizacijom spašeno nekoliko zagorskih dvoraca. No, tko će jamčiti za druge spomeničke objekte koji propadaju zastrašujućom brzinom. Nisu u pitanju samo zagorski dvorci, već i dvorci obitelji Frankopan, od kojih je onaj u Kraljevici danas oljuštena ruševina u kojoj su uređene tri sobe – klub šahista, klub HDZ-a i kafić. Što je s dubrovačkim ljetnikovcima, crkvama s koje pada kamenje, palačama, srednjovjekovnim utvrdama? </p>
<p>Poglavarstvo grada Rijeke upravo je odlučilo staviti pod hipoteku zgradu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca kao osiguranje za povrat kredita u iznosu od 60 milijuna i 840.000 kuna od Ersteärkische banke. Znači li to da će Hrvatska nakon pedeset godina komunizma ponovno biti austrijska, mađarska ili američka kolonija? Rasprodaje li Hrvatska sve svoje resurse? Hoće li poput Češke postati meka stranih investitora i velikih multikorporacija zbog kojih se danas u Pragu zatvaraju stoljetni češki obrti, ali se otvaraju Mc Donald'si i slično? Ne bi li bilo pametnije da hrvatskom baštinom upravljaju lokalne uprave i da se baštinu spašava cjelogodišnjom turističkom posjetom, kako to rade drugi?</p>
<p>Dakle, ekonomski spoj kultura-turizam ne funkcionira uopće, iako se o tome blebeće na znanstvenim skupovima već šest godina. Kako bismo zgodnije rekli, iza Gulivera teorije koji obećava brda i doline uključivanjem u ove i one europske projekte – stoji Liliputanac prakse. Vrlo malo stranaca privučeni ljepotom hrvatske obale, uopće dobije informacija i o kulturnim bogatstvima. Štoviše, u Zagrebu je upravo u Ministarstvu kulture završen dvodnevni međunarodni skup »Stvaranje kulturnog kapitala«. Kako ističe Goranka Horjan, pomoćnica ministra u Upravi za međunarodnu suradnju, formula kojom se Hrvatska priključuje projektu Vijeća Europe »Stvaranje kulturnog kapitala« jest – kulturni turizam! Kako smo prije tri mjeseca najavili da se trebao osnovati Ured za kulturni turizam pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (14 godina nakon osnutka države!), na inicijativu Ministarstva kulture i Ministarstva prometa, mora, turizma i veza, nazvali smo HTZ: Odgovor je bio: »Ured za kulturni turizam će se osnovati do kraja godine i ne mogu vam reći tko će biti u njemu«. </p>
<p>Dakle, u zemlji tromjesečnog turizma, s baštinom na rasprodaju, bez Ureda za kulturni turizam i ovo će ljeto stranci slučajno otkrivati Dioklecijanovu palaču, Dubrovnik, šibensku katedralu, blago zadarskih riznica..., ukoliko nisu otprije upoznati sa škrtim promidžbenim materijalima hrvatskih turističkih zajednica u kojima se o baštini piše u leksikonskim natuknicama.</p>
<p>Kakav pak kapital ubiru muzeji? Isto slab! Ne samo da rijetki hrvatski muzeji imaju dobar marketing, već se uopće u glazbenim, kazališnim i muzejskim ustanovama ne upošljavaju manageri za kulturu (ne postoji takvo radno mjesto), iako za tu struku, danas od presudne važnosti, postoji studij na privatnoj Visokoj školi »Adam Baltazar Krčelić« u Zaprešiću.</p>
<p> Samo u Zagrebu vrlo malo muzeja adekvatno reklamira svoje izložbe. Jedini hrvatski muzej koji je do kraja kapitalizirao mogućnost sponzorstva zahvaljujući pokojnom Vladimiru Malekoviću, povjesničaru umjetnosti i intelektualcu europskog formata, jest zagrebački Muzej za umjetnost i obrt. Zahvaljujući čudesnim marketinškim sposobnostima mr. Vesne Jurić Bulatović, sve velike izložbe MUO (»Historicizam u Hrvatskoj«, »Bidermajer u Hrvatskoj«, »Od svagdana do blagdana – Barok u Hrvatskoj« – imale su velik odjek. Štoviše, recentna izložba MUO »Secesija u Hrvatskoj«, zahvaljujući marketingu, imala je do sada 72.000 posjetitelja i pozvana je u Krakow, Prag, Bruxelles, Ljubljanu i Split!</p>
<p>Bez managera za kulturu neće se moći reklamirati hrvatska kultura, niti predstavljati u inozemstvu gdje naši veleposlanici pompozno izjavljuju »kako je velik uspjeh imati dvije izložbe hrvatskih umjetnika u dvije godine«.</p>
<p>Stegnuta u globalne škare kulturnih imperija, oslabljena tranzicijskim procesom Hrvatska naprosto mora hitno promijeniti svoj odnos prema vlastitoj kulturi i baštini i shvatiti da je ona – temelj kapitala, a ne skup propalih zgradurina na rasprodaju europskim buržujima!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uspješne organizacije prepoznaju se po managementu</p>
<p>Management je riječ koju se s engleskog jezika ne može jednoznačno prevesti, a podrazumijeva način obavljanja regulacijskih funkcija (upravljanje, rukovođenje i izvršenje) u uvjetima kada se javljaju elementi tržišta. Pišući o znanstvenom managementu, osnivač i pionir klasične teorije managementa F. W. Taylor (1893.-1915.) prije gotovo stotinu godina došao je do zaključka kako je za unapređenje i razvoj svakog, pa i najobičnijeg pogona od nekoliko ljudi potrebno provesti tzv. mentalnu revoluciju tako da manageri i organizatori proizvodnje u tadašnjim manufakturama svoje poslovne odluke donose u skladu sa znanosti, a ne po do tada ustaljenom principu, od oka.</p>
<p>Njegovi mnogobrojni nasljednici hvatali su se u koštac s istim problemom s kojim se hrvao i F. W. Taylor. Kojim znanstvenim pristupom povećati efikasnost jedne organizacije a time i efikasnost samog poslovanja? Mnogobrojne klasične teorije managementa, uslijed velikog rasta industrijske proizvodnje i stvaranja velikih poduzeća, 30-tih godina 20. stoljeća, smjenjuju se i ustupaju mjesto neoklasičnim teorijama organizacije koje u prvi plan stavljaju čovjeka kao subjekata proizvodnje.</p>
<p>Takvo stanje potrajalo je sve do završetka Drugog svjetskog rata kada se pojavljuju moderne teorije organizacije i managementa, koje insistiraju na promjenama u organizacijskoj strukturi i odlučivanju, a posebnu pažnju posvećuju komuniciranju i to na svim hijerarhijskim razinama.</p>
<p> Teorija sustava, teorija kontingencije i teorija ljudskih potencijala samo su neke od mnogobrojnih modernih teorija koje su direktna posljedica našeg ulaska u novo, informatičko doba.</p>
<p> Budući da se sve ove teorije i danas primjenjuju u praksi, često smo i nesvjesno svjedoci različito organiziranih poduzeća i organizacija iz našeg okruženja.</p>
<p>Uspješne od neuspješnih organizacija dijeli upravo uspješan ili neuspješan management. Kako bi demistificirali izraz manager, koji se kod nas često pogrešno upotrebljava, potrebno je reći kako su vrhunski top manageri (kako u Europi tako i u Hrvatskoj) vrlo rijetke biljke, koje osim velikog ekonomskog znanja moraju posjedovati i mnogobrojne organizacijske sposobnosti, uključujući komunikativnost, na koju prema današnjim istraživanjima prosječni manageri troše i preko 80 posto svoga radnog vremena.</p>
<p>Njihovu malobrojnost dodatno potvrđuje i činjenica da osim ovih već nabrojanih kvaliteta moraju posjedovati i jednu vrlinu, možda i najvažniju od svih, nju je na ovim našim prostorima vrlo teško naći – visoku ljudsku i moralnu kvalitetu, bez kojeg je razvoj svake organizacije ili poduzeća unaprijed osuđen na neuspjeh.</p>
<p>Isto managersko pravilo odnosi se i na organizacije sa područja kulture. Uz svjetle primjere uspješnog kulturnog managementa, koji se kod nas mogu nabrojati na prste jedne ruke, postoje i egzistiraju, obilato od strane države dotirane, neuspješne i neučinkovite organizacije, koje se pod različitim kulturnim krinkama vrlo uspješno skrivaju, braneći i gomilajući svoje uglavnom činovničke i administrativne funkcije, te braneći na njima svoja teško stečena prava.</p>
<p>Već od tridesetih godina prošlog stoljeća od kada su nam poznati Parkinsonovi zakoni o ponašanju birokrata, temeljeni na hijerarhijskom modelu, pa sve do danas u našim kulturnim ustanovama i institucijama (uz časne iznimke) u području managementa, nije se promijenilo gotovo ništa. Zastarjeli modeli planiranja, organiziranja, kontrole i upravljanja te negativne selekcije kadrova vezane uz odabir ravnatelja po tehničkoj sposobnosti koju posjeduju, uvelike premašuju brojem ove druge, koji u prvi plan postavljaju moderan, kreativni management, koji za svoj cilj ima rezultat i samo rezultat.</p>
<p>Rezultati takvog managementa u kulturi, proizvode za sve porezne obveznike u RH iste posljedice kao npr. brodogradnja ili zdravstvo. I dok se cijela Hrvatska javnost tjednima zabavlja političkim pitanjem, koji će doktor biti novi ravnatelj ove ili one bolnice, nitko ili gotovo nitko nije javno izrekao kako za novog ravnatelja treba izabrati npr. ekonomista.</p>
<p> To bi u 21. stoljeću bilo stvarno izvan pameti!</p>
<p> I tako, dok nam se u golemom sustavu kao što je zdravstvo, vrhunski kirurzi i liječnici igraju ekonomista, stvarajući svojim bolnicama milijarde kuna gubitaka, tko se uopće može osvrnuti na malu kulturu, gdje zaneseni igrom i veseljem ravnatelji raznih ustanova proizvode za svoje porezne obveznike zanemarive milijunske gubitke.</p>
<p>Nije stoga nikakvo čudo da niti u maloj kulturi, modernom managementu, zasnovanom na znanstvenom pristupu, mjesta nema, a važna pitanja organiziranja, upravljanja i provođenja, izvodit će se i dalje kao i prije stotinu godina, principom »od oka«.</p>
<p>Pitanje za dioničare i vlasnike naših uspješnih kompanija bilo bi »biste li na bilo koju managersku funkciju u svojem poduzeću postavili kirurga ili povjesničara umjetnosti?«</p>
<p>Danijel Galović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dizajn je ključna osnovica za razvoj Hrvatske</p>
<p>»Svjetski dizajn nerazvijenog dijela svijeta hvata korak, ali sasvim krivo, zapostavljajući svoju kulturu i prostor. Naša ukupna društvena i državna slika blijeda je i nejasna. Hrvatska je bez strategije u gospodarstvu, kulturi, i što je najgore, u politici. Sustavna potraga za identitetnim znakovljem kojim bi Hrvatska bila vizualno prepoznatljiva u svijetu prva je razina suverenosti, ali mi se zapravo bojimo biti država. Predložio sam da se uvedu nagrade: »Ne zanima me Hrvatska«, »Ne volim Hrvatsku«, »Mrzim Hrvatsku«...«, kaže Ljubičić</p>
<p>Boris Ljubičić– grafički dizajner svjetskog ugleda, nalik na prgavu irsku svađalicu, što bez dlake na jeziku komentira žalostan pad likovnog ukusa, davno je postao crvena krpa mnogim svojim mlađim kolegama koji njegovu potragu za hrvatskim vizualnim identitetom smatraju konzervativnom, anakronom, dosadnom, patrijarhalnom...</p>
<p>S jedne strane Ljubičić koji matoševski burno traga za identitetom, s druge bulumenta mlađih dizajnera koji kopiraju znakovlja i boje inozemnih tvrtki, radeći bezlične, neinventivne, loše plakate – odaju sukob dva pogleda na svijet. Jednog utemeljenog u identitetu koji baš zbog originalnosti postiže svjetski uspjeh, i drugog bezličnog, utopljenog u globalne vizualne kodove kojim je hrvatski plakat proteklih 14 godina doživio poraz. No, crvene kockice iz hrvatskog grba koje je Ljubičić tako uspješno rabio stvarajući prepoznatljive kodove identiteta niza tvrtki, šalice i tanjurići koje je optočio kvadratićima, majice na kojima je ispisivao duhovite političke komentare, nisu razjarivali samo dizajnere, već i mnoge kojima je hrvatsko znakovlje dosadan relikt prošlosti.</p>
<p>Ali zalud vapaji mladih internacionalaca što se stide Hrvatske! Baš zbog originalnosti, identiteta i visoke likovne kulture svojih poruka, Ljubičić već dva desetljeća osvaja prestižne svjetske nagrade i ulazi u velike inozemne preglede dizajna. U »Graphis Posteru 2004.« (New York, travanj) među 200 najboljih plakata svijeta uvršteni su Ljubičićevi plakati »Ivan Meštrović«, »Pogorelich« i »Welcome to the museum«.</p>
<p>Najekskluzivniji nakladnik »Phaidon« iz Londona, pak, priredio je novo izdanje knjige »Graphic agitation« Liz McQuiston što obrađuje socijalnu i političku grafiku od šezdesetih do danas, u koju su uvršteni Ljubičićevi radovi »Krv-atska!«, »Read beetwen the lines« i »Razbijeni vrč« posvećen padu berlinskog zida. Japanski nakladnik radi seriju knjiga pod naslovom »Design is!«. Knjiga »Design is book« objavit će dizajn knjiga »Alka i Dubrovnik« (fotografija Ivo Pervan), a knjiga »Design is Simbol« logo HRT-a i hrvatskog turizma.</p>
<p>Ne čudi stoga da su Ljubičićev dizajn znak Mediteranskih igara iz 1979., što je postao univerzalnim znakom, kinetički crno bijeli plakat MDC 2000. (složen kao harmonika), višesmislenplakat »Čitajte između redaka« o padu Vukovara iz 1994., nedavno uvršteni i u dizajnerski priručnik »Grafički govor« (»Graphically Speaking«) Lise Buchanan.Autorica je sistematizirala različite grafičke rukopise, tipografske stilove i boje pomoću kojih naručitelj upoznaje mogućnosti grafičkog izraza. O kakvoj je knjizi riječ, o zbivanjima u svjetskom dizajnu govori Boris Ljubičić.</p>
<p>• Što karakterizira svjetski dizajn?</p>
<p>– Ova knjiga tiskana je kao edukativna publicistika za cijeli svijet, ima formu leksikona i podjednako će poslužiti dizajnerima i naručiteljima (klijentima). Većina radova ima tzv. globalnu sliku. Svjetski dizajn nerazvijenog dijela svijeta hvata korak, ali sasvim krivo, zapostavljajući svoju kulturu i prostor. Coca cola ima jedinstven znak svugdje u svijetu i nametnula se kao globalna slika, no mi dobro znamo koga ona predstavlja. Te globalne slike, međutim, više nemaju identitet prostora jer su se proširile na cijeli svijet. Hrvatska kao mali prostor mora voditi računa o svom identitetu unutar globalnog komuniciranja.</p>
<p> • Zašto mladi hrvatski dizajneri toliko kopiraju svjetske uratke?</p>
<p>– Naša ukupna društvena i državna slika blijeda je i nejasna. Nisu krivi samo dizajneri. Hrvatska je bez strategije u gospodarstvu, kulturi i, što je najgore, u politici. Sustavna potraga za identitetnim znakovljem kojim bi Hrvatska bila vizualno prepoznatljiva u globalnoj slici svijeta prva je razina suverenosti, ali mi se zapravo bojimo biti država. Po nekima je čak i komercijalno ne podržavati identitet zemlje. Unošenje kvadratnog koda na hrvatske proizvode za mnoge je zatvaranje tržišta, navodno onog istočnog! Hrvatska se, na žalost, predstavlja s tri-četiri simbola poput kravate, psa dalmatinca i pletera koji nisu loši, ali su anakroni. Primjerice, kravata bi u političkoj promidžbi morala biti istog dizajna s varijacijom u boji. Kada bi premijer, predsjednik države, ministri i ostali političari nosili izdvojenu i originalnu kravatu s kvadratima, svijet bi to zamijetio. </p>
<p>S druge strane, svi govore o »dizajnu« Vlade, zakona, tko zna čega sve ne, ali kad je doista o dizajnu države riječ, zavlada poznata hrvatska šutnja. Primjerice, većina velikih tvrtki poput državne Ine nema hrvatski identitet, dok se kod MOL-a crvena strelica zabija u zeleni pravokutnik – to su boje Mađarske. Konzum ima boje Italije, a reklamira se kao nacionalni lanac, pitanje je čiji. Croatia Airlines tek je odnedavno bitno popravila dizajn (Ivana Ivanković) aplicirajući crvene i plave kvadrate na repu svojih zrakoplova. Zašto Adris Grupa ne želi imati hrvatski vizualni identitet? Velika je varka da je korporacijski dizajn globalan i da je neučinkovito podržavati nacionalno u identitetu.</p>
<p>Zaboravlja se u našoj komunikaciji da smo mi država, i tu zbilja postoji strah od prepoznatljivosti i originalnosti.</p>
<p> • Poštuju li naručitelji kreativni rad dizajnera?</p>
<p>– Problem je komunikacija između dizajnera i klijenta u našim uvjetima, što dizajneri rade svoj posao za agencije, a ne za klijente. Ja sam, radeći dizajn, uvijek mislio na korisnika, a ne na klijenta. Kod nas su, na žalost, oglašavanje i marketing progutali dizajn.</p>
<p> • Je li taj »kopirajući« dizajn mnogih mladih dizajnera posljedica školovanja?</p>
<p>– Siguran sam da je krivo školovanje. Meni su, kad sam predavao na studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu (1989-1990), kazali da sam »kvario mladež poput Sokrata«. Mislim da bi trebalo uvesti poseban predmet koji bi u najširem smislu pokrivao pojam vizualnog identiteta jer je to osnovica za dizajn u zemljama tranzicije. Taj je moj prijedlog odbijen jer je satnica pretrpana...</p>
<p>• Radite u nemogućim uvjetima. Tražili ste »Gradec«. Što će biti od toga?</p>
<p>–U 2003. nismo dobili ni pozitivan ni negativan odgovor. Bili smo kod predsjednika Mesića i dobili podršku, sad čekamo odluke nove vlade, ministar Biškupić nas želi povezati s gospodarstvenicima koji još nisu spoznali tu potrebu. Treba nam samostalan objekt. Mi ne možemo više čekati, jer je dizajn ključna osnovica za razvoj Hrvatske. Naš prostor u Deželićevoj poplavljen je i zapaljen, tajnica i menadžerica rade u svom stanu...</p>
<p> • Dosta putujete. Gdje ste zadnje gostovali?</p>
<p>– Na kongresu Icograde u Nagoyi izložio samplakat »Volim kvadrat i krug« koji je iznenadio japanske kolege zbog grafičke jednostavnosti, originalnosti forme i slojevitosti poruke. Taj je rad uključen u više svjetskih pregleda od Japana do SAD-a, zapravo od istoka do zapada, i budući da definira kvadrat kao simbol Zapada (antička Grčka), a krug kao simbol Istoka (stara Kina). Održao sam i predavanje u Brnu 2002., na temu: »Vrijeme i mjesto!«. Vidio sam da mladi ljudi iz tranzicijskih zemalja nastoje biti »in«, bave se vremenom u dizajnu, ali pritom zaboravljaju mjesto.</p>
<p> • Velik ste uspjeh postigli s međunarodnom izložbom europskog identiteta...</p>
<p> – Inicirao sam izložbu »Europa 2020« kao referendum o europskom identitetu. Izložba je proputovala Europu u organizaciji Ministarstva za europske integracije. O njoj će izići i poseban osvrt Vanesse Fogel u časopisu »Graphis« iz New Yorka. Traganje za europskim identitetom tek je na svom početku kao i sama zajednica. Europska zastava ima krug kao Japan i zvijezde kao Amerika. Je li Mona Lisa europski identitet, ako je Warholova Merlinka američki? Pogledajte samo kakav je euro. I Europa se tek treba dizajnirati...</p>
<p>Još ima ljudi koje čudi stavljanje ruke na srce kod intoniranja himne</p>
<p>• Mi smo valjda jedina europska zemlja koja se stidi same sebe. Misliti o Hrvatskoj našim je mladim novinskim perjanicama anakrono. Francuzi i Nijemci koji se ponose vlastitim kulturama, nerazumljivi su mnogima.</p>
<p>– Jedan tjednik ovih je dana objavio listu najbogatijih poduzetnika (tajkuna) u Hrvatskoj i nijedan od njih nije dizajnirao svoj logo kao vizualni kod svoje zemlje. Zato sam predložio da se uvedu nagrade: »Ne zanima me Hrvatska«, »Ne volim Hrvatsku«, »Mrzim Hrvatsku«... Kandidata je jako puno, a još ako udijelimo visoke nagrade!? Osobno ne razumijem zašto se ne shvaća kakav je kapital to što imamo državu. Vi ćete i danas čuti ljude kojima je čudno stavljanje ruke na srce prigodom intoniranja himne, iako je to Amerikancima normalna stvar... i jedna prirodna gesta kojom pokazujete da poštujete svoju državu.</p>
<p>• Slovenci, međutim, hrle naprijed?</p>
<p>– Slovenci su proveli natječaj za novu zastavu, grb i simbol. Žiri je već odredio prvonagrađeni rad. Nije se radilo o približavanju Slovenije EU putem vizualne slike, već upravo obratno, o nastojanju Slovenaca da u toj ujedinjenoj Europi budu što različitiji, što prepoznatljiviji, u odnosu na Slovačku i druge slične kolorne kombinacije, ali i o sasvim suvremeno dizajniranom vizualnom kodu kao brendu Slovenije.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oslobađa se prostor za slobodan dijalog s ruskom kulturom</p>
<p>»Ono što je ruske kolege koji su slušali moja predavanja frapiralo jesu činjenice da je hrvatska literatura sustavno prevodila rusku literaturu od 1837. godine i da su Hrvati prvi podigli spomenik Tolstoju još za njegova života«, kaže akademik Nedjeljko Fabrio koji se upravo vratio iz Rusije gdje je gostovao u povodu izlaska svoga romana »Smrt Vronskog« na ruskome jeziku</p>
<p>Roman »Smrt Vronskog« jednoga od vodećih hrvatskih književnika, akademika Nedjeljka Fabrija, u prijevodu Larise Saveljeve, nedavno je objavila moskovska nakladnička kuća »Amfora« koja je od 12. do 19. travnja i ugostila toga pisca u Moskvi i Sankt Peterburgu. Fabrio je predstavio svoju knjigu i u hrvatskome veleposlanstvu u Moskvi, održao nekoliko predavanja na moskovskom i petrogradskom sveučilištu i susreo se s čitateljima i piscima. S Nedjeljkom Fabrijem, koji je u Moskvi dobio poziv da na jesen bude gost-profesor i održi ciklus od šest predavanja o hrvatskoj književnosti, razgovarali smo nakon njegova povratka iz Rusije.</p>
<p>• Dugo ste čekali da rukopis prijevoda Vašega romana »Smrt Vronskog« ugleda svjetlo dana u Rusiji. </p>
<p>– Roman je napokon izašao u Rusiji i mislim da je to važan trenutak za nastavak hrvatsko-ruske književne suradnje koja nije tako rascvjetana kao što su neki naši dodiri s drugim velikim svjetskim kulturama. Bili smo opterećeni izvanliterarnim i izvanumjetničkim teškoćama i tek sada, u današnjoj modernoj Rusiji, oslobađa se prostor za potpuno slobodan dijalog sa stranim, pa tako i s našom kulturom. Velik interes koji je roman pobudio očituje se u činjenici da je prvo izdanje prodano začas, i to samo u Moskvi, te da će drugo izdanje biti dostupno samo u Sankt Peterburgu. </p>
<p>Ono što je ruske kolege koji su slušali moja predavanja frapiralo jesu činjenice da je hrvatska literatura sustavno prevodila rusku literaturu od 1837. i da su Hrvati prvi podigli spomenik Tolstoju još za njegova života. Putujući Rusijom primijetio sam, na žalost, vrlo površno poznavanje sudbine hrvatske kulture, posebice književnosti. U svojim sam predavanjima govorio o hrvatskome jeziku kao malenome slavenskom jeziku i o hrvatskoj književnosti kao o velikoj europskoj književnosti. </p>
<p>Želio bih upozoriti da kroatisti u Moskvi i Sankt Peterburgu nemaju dovoljno naše literature, nemaju djela hrvatskih pisaca i nemaju rječnik, i ja ću morati poraditi na tome da se pomogne tim ljudima koji su svoj životni poziv našli upravo u sudbini hrvatskoga jezika i književnosti. </p>
<p>• Predstavljajući knjigu ruskim čitateljima izdavač je istaknuo da je »Smrt Vronskog« svojevrsni nastavak »Ane Karenjine« L. N. Tolstoja.</p>
<p>– Da. Studente i kritiku veoma je zanimalo i pitanje Vronskog i pitanje moje ideje da se on nakon 113 godina vrati iz Tolstojvljeve priče u moju priču. U Sankt Peterburgu sam rekao da mi je Tolstoj posudio glavni lik za taj roman, a da mi je Nabokov posudio svoj dom, jer je predstavljanje knjige u tome gradu bilo priređeno u rodnoj kući velikog Nabokova. Činjenica da su me »ugostili« i Tolstoj i Nabokov dokaz je koliko im je bilo stalo da na najbolji mogući način ugoste te rijetke goste kao što su hrvatski pisci.</p>
<p>• Sudjelovali ste i na okruglim stolovima gdje je bilo riječi o rusko-hrvatskoj kulturnoj suradnji. Kakva je ta suradnja danas u Rusiji?</p>
<p>– Ne tako davno objavljena je knjiga mlade hrvatske rusistkinje Rine Eterović »Osobine prijevoda ruske lirike prve polovice 20. stoljeća na hrvatski jezik«, koja je sjajno primljena u slavističkim krugovima. Od književnih djela, ovih dana bit će izvedena premijera komedije Mate Matišića »Svećenikova djeca« u moskovskome kazalištu »Puškin«. Nakon toga slijedi izlazak iz tiska romana Mire Gavrana »Judita«, koji će u ruskome izdanju biti vrlo zanimljivo opremljen. I, napokon, na jesen izlazi »Izlet u Rusiju« Miroslava Krleže, u prijevodu zaslužne ruske prevoditeljice hrvatske literature Natalije Vagapove.</p>
<p>Evo, dakle, stvari se kreću. Ruska je literatura, naravno, velika i sasvim je u novim bojama. Ja sam imao malo što prepoznati od one nekadašnje slike o ruskoj književnosti jer je ona danas uvelike kompjutorizirana, teme su virtualne i daleko od nekakvoga realizma, a svaki od njihovih novih pisaca traži neki svoj štos da bi ispričao priču, pa čak i onda kad je riječ, recimo, o razdoblju staljinizma.</p>
<p>Inače, moram reći da sam zadivljen načinom na koji Rusi tretiraju svoje velike umjetnike, posebice pisce. Da je taj interes veličanstven, potvrđuje i podatak da je pred muzejom u kojemu je odnedavno postavljena izložba o životu i djelu Aleksandra Puškina oko 700 ljudi strpljivo stajalo u redu čekajući da se muzej otvori. To zanimanje za umjetnost i za umjetnika ono je što čovjek odmah prepozna.</p>
<p>• Čujem da se priprema »Smrt Vronskog« i na slovačkome jeziku.</p>
<p>– Nakon deset godina od izlaska romana, »Smrt Vronskog« započinje svoju europsku karijeru. Roman u Hrvatskoj ovih dana izlazi u petome izdanju, a knjiga bi 20. lipnja trebala biti predstavljena u Bratislavi, u prijevodu velikog kroatista Jana Jankoviča. Za roman su zainteresirani i nakladnici u Italiji i Mađarskoj, a njegovo će mu rusko izdanje vjerojatno otvoriti put i u još neke zemlje. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pjesnik koji je promijenio jedanaest granica i režima </p>
<p>RIJEKA, 24. travnja</p>
<p> – Pjesniku, komediografu, historiografu i društvenom radniku Dragi Gervaisu (1904.-1957.), a nadasve domoljubu i rodoljubu, rodna Opatija uz 100. godišnjicu rođenja odužila se skupom na kome je petnaest znanstvenika iz raznih rakursa osvjetljavalo Gervaisovo vrijeme, život i djelo s poštovanjem, ali i kritički.</p>
<p> Iako je prvenstveno riječ o čakavskom pjesniku, a zatim značajnom komediografu, ukazano je i na ozbiljne Gervaisove domete u historiografiji kojom se bavio kao iskusni pravnik, doprinoseći konačnom povratku Istre u okrilje matice Hrvatske.</p>
<p>Također, s Vinkom Antićem 1952. pokrenuo je »Riječku reviju« i uređivao je do prerane smrti 1957. godine, posvećujući najviše prostora izvornom književnom stvaralaštvu i građi koja je potvrđivala slavensku, odnosnu hrvatsku opstojnost na najširim istarsko-primorskim prostorima.</p>
<p>Gervais je kao 14-godišnjak morao napustiti Opatiju nakon talijanske okupacije i nastaviti školovanje na Sušaku, da bi njegova izgnanička neizvjesnost potrajala do povratka u zavičaj, te preuzimanja najprije Drame, a potom i kompletnog HNK Rijeka. Gotovo tri desetljeća otrgnut od zavičaja, Gervais je stvorio istinske poetske čakavske dragulje, prvi put objedinjene u »Čakavskim stihovima« objavljenim u vlastitoj nakladi u Crikvenici 1929. Koliko se tuge i jada u srcu i duši tog opatijskog prognanika moralo skupiti da se naslutiti po tvrdnji akademika Petra Strčića da je Gervais poput mnogih istarskih stradalnika promijenio čak jedanaest režima i isto toliko državnih ili administrativnih granica!</p>
<p>Na opatijskom skupu u znamenitoj Vili Angiolini, gdje je prije 160 godina startao opatijski turizam, i u nazočnosti opatijskog gradonačelnika Ratka Vlatkovića, nisu zaobiđene ni dvojbe o Gervaisovoj tragičnoj smrti u Ljubljani nakon pada s balkona u Sežani, o čemu su govorili akademik Strčić i dr. Duško Woelfl koji je to pitanje ostavio otvorenim u rasponu samoubojstvo-ubojstvo ili nesretni slučaj pod utjecajem alkohola!</p>
<p>Zaključni je dojam nakon opatijskog skupa nedvojben – Gervaisovi stihovi ostali su poetskom mjerom zavičaja, a njegove komedije izdržale su sud vremena, što je najbolje potvrdila obnovljena »Karolina Riječka«. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Spektakularni preokret</p>
<p>Bila je to svojevrsna repriza nedavne osječke utakmice, u kojoj su zagrebački nogometaši, četiri dana ranije, svladali Osijek sa 3-2. Tada su u završnim minutama preokrenuli Osijekovo vodstvo od 2-1 u svoju pobjedu. Na varaždinskom su, pak, travnjaku u posljednjih 16 minuta Varteksovu prednost od 3-1 preobratili u konačnih 4-3 u svoju korist</p>
<p>VARAŽDIN, 24. travnja</p>
<p> – Sedam pogodaka iz devet prilika! Ugodna subotnja nogometna večer na varaždinskom travnjaku, zaključena je, eto, s ovakvom, impresivnom statistikom. U utakmici sa 78 posto iskorištenih prilika Dinamo je u gostima pobijedio Varteks sa 4-3 (0-1) i time mu se na neki način revanširao za istovjetni poraz u Maksimiru od prije – osam godina! Tada je Varteks slavio u Zagrebu s identičnih 4-3. </p>
<p>Opet je Dinamo čupao pobjedu u posljednjih 15-ak minuta, bila je to svojevrsna repriza nedavne osječke utakmice, u kojoj su zagrebački nogometaši, četiri dana ranije, svladali Osijek s 3-2. Tada su u završnim minutama preokrenuli Osijekovo vodstvo od 2-1 u svoju pobjedu. Na varaždinskom su, pak, travnjaku u posljednjih 16 minuta Varteksovu prednost od 3-1 preobratili u konačnih 4-3 u svoju korist. Ponovno je maksimirski branič Goce Sedloski potvrdio status najboljeg Dinamovog centrafora! U 74. je minuti iščeprkao loptu u gužvi, i sa 7-8 metara piknuo ju u mrežu, smanjivši Varteksovo vodstvo na 3-2 i iniciravši preokret koji je na kraju rezultirao Dinamovim slavljem. Dvije minute nakon što je varaždinski vratar Vasilj obranio Zahorin udarac sa 5 metara, maksimirski se napadač ipak iskupio za propuštenu priliku. Upravo je on pokrenuo akciju za izjednačenje, nakon što je uspio dograbiti na oko izgubljenu loptu i proslijediti je do Eduarda. Dinamov ju je Brazilac ubacio u sredinu, na nju je ponovno natrčao Sedloski, a u pravome »biljaru« u kaznenom prostoru lopta je na kraju pogodila Varteksovog braniča Polovanca, i odbila se u mrežu. Dinamov pobjedonosni pogodak također je osvanuo nakon gužve u kaznenom prostoru. Prethodno je Eduardo snažnim udarcem zabridio Vasiljeve dlanove, lopta je potom lebdjela do Strupara, koji ju je smjestio iza gol crte za nova Dinamova tri boda i ostanak u utrci za naslov prvaka.</p>
<p>Razvoj utakmice i eksplozija pogodaka u drugom dijelu, zapravo su posvemašnja inverzija onoga što se događalo u prvih 45 minuta. U pomalo letargičnoj utakmici, bez ikakvih prilika, domaći su nogometaši ipak uspjeli zabiti pogodak, i to neposredno uoči odmora, kad je sudac Šupraha već imao zviždaljku u ustima, s namjerom da odsvira kraj poluvremena. Kastel je glavom sa 5 metara sjajno iskoristio Karićevu asistenciju iz slobodnog udarca... Nešto ranije je i sam Varteksov trener Miroslav Blažević nastojao razdrmati pomalo beskrvnu atmosferu na stadionu. »Podivljao« je na suca, nakon što je ovaj ignorirao Karićev pad pred Dinamovim kaznenim prostorom. Ćiro je pomalo teatralno vikao na suca, time je doista prodrmao ambijent na tribinama, ali je odmah i – isključen. </p>
<p>Kako god bilo, Varteks je pokleknuo u situaciji u kojoj mu je pobjeda bila već na samome pragu. Većim su dijelom drugoga poluvremena Varaždinci imali čak dva pogotka prednosti, što, eto, nisu uspjeli kapitalizirati. </p>
<p>• Stadion NK Varteks </p>
<p>VARTEKS: Vasilj 5,5 – Granić 5,5; Kristić 5, Polovanec 5 – Mujanović 5 (od 46. Šafarić 6,5), Halilović 6, Kastel 6, Jančevski 5,5, Benko 6 – Vučković 5,5 (od 37. Petričević 6), Karić 6 (od 67. Jolić 6,5). </p>
<p>DINAMO: Turina 5,5 – Jurić 5,5 (od 46. Strupar 6,5), Sedloski 7, Drpić 6, Krznar 6 – Poldrugač 6; Bartolović 6, Eduardo 7; Štrok 6 (od 91. Ćosić -) – Zahora 6, Mitu 6,5 (od 67. Mikić 6).</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan na Pagu) 6,5.</p>
<p>GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Kastel (45.), 2-0 Halilović (51.), 2-1 Mitu (60.), 3-1 Jolić (70.), 3-2 Sedloski (74.), 3-3 Polovanec (80., autogol), 3-4 Strupar (88.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mikić, Jančevski.</p>
<p>CRVENI KARTONI: </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goce SEDLOSKI </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jug i Primorje u finalu</p>
<p>SPLIT/RIJEKA, 24. travnja</p>
<p> – Vaterpolisti Juga i Primorja igrat će u finalu doigravanja za prvaka Hrvatske. Dubrovčani i Riječani do dvije potrebne pobjede stigli u jednako toliko utakmica. Jug je nakon dubrovačkih 9-4 nadigrao Jadran Deltron i u Splitu sa 8-5. A Primorje je ponovo pobijedilo Mladost, na čijoj je klupi bio novi trener Dragan Matutinović. U Zagrebu prije tri dana Riječani su slavili sa 11-9, a pred domaćom publikom potvrdili su nadmoć 9-7 pobjedom.</p>
<p>Novi prvak Hrvatske postat će momčad koja prva zasluži tri pobjede. Prva utakmica na rasporedu je 8. svibnja u Dubrovniku.</p>
<p>• Plivalište na Poljudu</p>
<p>JADRAN DELTRON – JUG CO 5-8 (3-4, 1-0, 1-4, 0-0)</p>
<p>JADRAN DELTRON: Pavić, Bezić, Šetka, Delaš, Žanetić 1, Zubčić, Carić, Đogaš 1, Vrbičić 1, Elez, Oreb, Bošković, Antonijević 2, Školneković.</p>
<p>JUG CO: Volarević, Burić, Računica, Kržić 2, Smodlaka 1, Marković 1, Bušlje, Sutić, Dobud, Drobac, Fatović 3 (1), Karač 1, Balić.</p>
<p>SUCI: Brala (Rijeka), Vlašić (Zagreb). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Jadran 2 (4), Jug 2 (6). ČETVERCI: Jadran –, Jug 1 (1).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ognjen KRŽIĆ.</p>
<p>• Plivalište u Rijeci</p>
<p>PRIMORJE – MLADOST 9-7 (2-2, 3-1, 2-1, 2-3)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kačić, Kucarov, Jelača 1, Koljanin, Nastran, Rončević 1, Milaković 2, Primorac 2, Jerković, Čomahidze 1, Rogin, Kobešćak.</p>
<p>PRIMORJE: Car, Burić 1, Sablić, Brala 1, Franković 1, Tišivski, Turina 1, Premuš 1, Kancijanić 3, Beltrame, Bukovac 1, B. Car, Španjol.</p>
<p>SUCI: Prvan i Periš (oba Split). GLEDATELJA: 600.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 2 (10), Primorje 1 (7). ČETVERCI: Mladost –, Primorje 1 (1).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Danijel KANCIJANIĆ. </p>
<p>R. P. / I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Greda spriječila iznenađenje u 90. minuti</p>
<p>Uoči sljedećeg kola i velikog derbija u Maksimiru protiv Dinama morat će se u redovima »bijelih« prilično zamisliti zbog igre koju su prikazali u Zadru.</p>
<p>ZADAR, 24. travnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka i drugi put su ovog proljeća uspješno prošli Stanove, ovaj put 3-2 pobjedom, ali za razliku od prije mjesec i pol dana, dočekalo ih je jako malo gledatelja. Unatoč lošem izdanju nogometaši Zorana Vulića stigli su do vrijedne pobjede zahvaljujući kojoj su pobjegli Dinamu na šest bodova prednosti na ljestvici. Uoči sljedećeg kola i velikog derbija u Maksimiru protiv Dinama, morat će se u redovima »bijelih« prilično zamisliti zbog igre koju su prikazali u Zadru. Domaćin je mogao izvući povoljan rezultat da je udarac Krešimira Kordića u 90. minuti umjesto na gredi odsjeo iza Balića.</p>
<p>Hajduk je do vodstva došao nakon nekoliko propuštenih prigoda. Blatnjak je napravio sav posao u kaznenom prostoru, silovito šutirao, lopta se od grede odbila do Pralije, kojem sa nekoliko metara nije bilo teško glavom loptu spustiti u praznu mrežu. Već u idućem napadu Zadar je poravnao. Lijepu akciju Hrvoja Čustića i Danijela Krivića, Čustić je završio glavom efektno, sa nekih 7-8 metara, poslavši loptu u gornji kut vratiju Vladimira Balića. </p>
<p>Početkom drugog poluvremena nogometaši Hajduka ispromašivali su gotovo nemoguće, lopta i sa gol crte nije mogla u mrežu. U prvom kontaktu s loptom, Nino Bule sjurio se s centra, nešto slično kao napadač Arsenala Henry i kad mu je Kale pošao »oči u oči« Bule ga je matirao. Napad Zadra u 70. minuti dugo je trajao i gotovo nije ništa obećavao, Grbeša je uputio s desne strane mlak centrašut, lopta je »zakačila« Marija Carevića, prevarila Balića, i odsjela iza prve vratnice. Pet minuta kasnije Carević je ispravio svoju pogrešku, nakon jedne gužve najbolje se snašao u kaznenom prostoru, i pogodio za, pokazalo se, konačnih 3-2 i pobjedu Splićana. </p>
<p>• Stadion u Stanovima </p>
<p>ZADAR – HAJDUK 2-3 (1-1) </p>
<p>ZADAR: Kale 6,5, Zurak 5,5, Jurić 5,5, Duilo 5,5, Bilaver 5,5 (od 50. Tadić 6), Surač 6, Prpić 5,5, Krivić 6 – Brajković 6 (od 46. Grbeša 6), Čustić 6, Gudelj 5,5 (od 64. Kordić 6). </p>
<p>HAJDUK: Balić 6, Miladin 6, Rukavina 6, Đolonga 5,5, Andrić 6, Ćaćić 5,5 (od 59. Bule 6), Matos 6, Carević 6 – Pralija 6, Blatnjak 6,5 (od 76. Rački -), Turković 6 (od 85. Fileković -). </p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 6 </p>
<p>GLEDATELJA: oko 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Pralija (32.), 1-1 Čustić (34.), 1-2 Bule (62.), 2-2 Grbeša (70.), 2-3 Carević (76.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Brajković, Krivić. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan BLATNJAK</p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Riječani od pobjede do poraza u dvije minute</p>
<p>OSIJEK, 24. travnja</p>
<p> – Isto kao prije tri dana na utakmici protiv Dinama, na travnjaku Gradskog vrta, vidjeli smo klasični rezultatski preokret i protiv Rijeke. No, za razliku od one nesretne završnice za »bijelo-plave« protiv Zagrepčana, u subotu navečer nogometaši Osijeka uknjižili su tri važna boda. Za gubitkom sada mogu žaliti Riječani, jer su upravo oni, slično kao njihov subotnji domaćin protiv Dinama, imali prednost od jednog pogotka, pa ipak su grad na Dravi napustili poraženi. </p>
<p>Zaigravši bez ikakvih kalkulacija, aktivno i poduzetno, Riječani su u prvom poluvremenu zbunili svog domaćina. Bijelo-plavi nikako nisu uspijevali organizirati ni jednu uspješnu akciju, a na drugoj strani, u 26. i 27. minuti, vrata Osijeka bila su u velikoj opasnosti. Najprije je Samardžić uzdrmao gredu, a nedugo zatim Vuškovićev udarac glavom s desetak metara zamalo je prebacio okvir. U 61. minuti napadač s Kantride Samadržić izmakao je pratnji Babića i Mikulića, i kad mu je Skender izišao u susret rutinerski ga je matirao za 0-1. Osječani nisu klonuli duhom, u 66. minuti već je bilo 1-1. Vratović je s lijeve strane prizemno centrirao, a nes(p)retni Dario Knežević pogodio vlastitu mrežu. Već dvije minute kasnije Osijek je i poveo. Špehar je velemajstorskim potezom izbacio je iz igre gotovo kompletnu obranu Riječana, a iz drugog plana dotrčao je mladi Prijić. Lopta je nakon njegovog udarca odsjela u vratnici, ali je i ušla u mrežu...</p>
<p>• Stadion Gradski vrt </p>
<p>OSIJEK – RIJEKA 2-1 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Skender 6, Babić 6,5, Božinoski 5,5 (od 67. Prijić 7), Mikulić 7, Buljat 5,5, Brkić 7, Milardović 7, Vratović 6,5, Balatinac 7, Špehar 7 (od 90. Primorac -), Ljubojević 6 (od 83. K. Knežević -).</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 6, Vušković 6 (od 73. Novaković -), Milinović 7, D. Knežević 5,5, Šarić 6, Muidža 6, Bulat 6,5, Čaval 6,5, Linić 6 (od 81. Butić -), Samardžić 7, Vidović 6 (od 68. Shardini 5).</p>
<p>SUDAC: Strahonja (Zagreb) 6,5 </p>
<p>GLEDATELJA: 2.000 </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Samardžić (61.), 1-1 D. Knežević (auto pogodak, 66.), 2-1 Prijić (68.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Babić, Milardović, Vratović, Vušković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robert ŠPEHAR</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Franjina majstorija razveselila Kranjčevićevu</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Nakon pet i pol mjeseci, nogometaši Zagreba konačno su pobijedili i na svom travnjaku. Vrijednu 2-1 (1-1) pobjedu Zagreb je ostvario protiv Intera, sasvim zasluženo, a da je na taj način momčadi iz Kranjčevićeve igrala češće, sigurno se ne bi našla u situaciji grčevite bitke za ostanak u Prvoj ligi. </p>
<p>Zagrebaši su ispunili obećanje da će od prve minute igrati maksimalno angažirano, bez posebnog taktiziranja i kalkulacija. Takav im se pristup naposljetku i isplatio, iako su se gosti iz Zaprešića prvi radovali. Naime, poslije izvjesne Zagrebove terenske premoći Inter je poveo nakon jednog od rijetkih protunapada. Lalić je dugom loptom poslao u dubinu Karbogdana, njegov čuvar Barišić se okliznuo, kao i napadač »žuto-plavih«. No, Karabogdan se munjevito podigao i onda prizemnim udarcem savladao nemoćnog Stojkića. I, taman nakon što su malobrojni gledatelji ponovno počeli skeptično proricati Zagrebovu sudbinu, vrlo raspoloženi mladi Mujdža s desne je strane osvojio mnogo prostora, a onda dobro u petercu Intera naciljao Đalovića. Ovaj je vještim udarcem glavom donio dobro došlo poravnanje. </p>
<p>Istim receptom Zagreb je nastavio i u nastavku, stavljajući sve svoje adute na napad. Tako smo u 50. minuti zabilježili vratnicu Prosinečkog iz slobodnog udarca, ali i ubrzo nakon toga i lijepi pokušaj škaricama Ješea. Gosti se pritom nisu predavali, tako da je i Stojkić spašavao, da bi kruna utakmice došla u 72. minuti. Junak tog velikog poteza, ujedno i pobjedonosnog Zagrebovog pogotka bio je Antonio Franja, koji je još u 25. minuti zamijenio ozlijeđenog Vladimira Petrovića i svojom igrom unio znatno živosti u Zagrebove redove. Primio je Franja loptu od Mujdže na 18 metara od Interovih vrata, i onda se, poput zvrka, okrenuo s loptom za 360 stupnjeva i sasvim zbunio svoje čuvare. Uzgred je tako vješto i precizno uputio udarac da je lopta u paraboličnom luku odsjela u samom gornjem desnom kutu nemoćnog Horvata. Bio je to pogodak na kojem su zapljeskali i suparnici. </p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB – INTER 2-1 (1-1)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6,5 – Ješe 6,5; Barišić 6, Pelaić 6,5 – Mujdža 6,5, Marić 6, Prosinečki 6,5, Pilipović 5,5 (od 55. Biskup 6,5), Krpan 6,5 (od 70. Maras 6) – Đalović 6,5, V. Petrović - (od 24. Franja 7).</p>
<p>INTER: Horvat 6 – Brlek 6; Pecelj 6,5, Brnas 6 – Ceraj 6, Skulić 6, Vidak 6, Bodrušić 6 (od 85. Gondžić -) – Katulić 6 (od 60. Lavrić 6), Lalić 6 (od 46. Gulić 6) – Karabogdan 6,5.</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 7</p>
<p>GLEDATELJA: 400</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Karabogdan (42.), 1-1 Đalović (45.), 2-1 Franja (72.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Karabogdan, Brnas</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antonio FRANJA </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lučić presudio »apotekarima«</p>
<p>VINKOVCI, 24. travnja</p>
<p> – Cibalia je ispunila rezultatsku ambiciju u nadmetanju protiv Slavena Belupa. Nakon dvoboja 28. kola Lige za ostanak pamtit će se samo 2-1 pobjeda Vinkovčana. Igra i sveukupni dojam ubrzo će pasti u zaborav, jer nisu bili na prvoligaškoj razini.</p>
<p>Gosti su u Vinkovce stigli potpuno rasterećeni, nisu pokazivali prevelike napadačke ambicije. Uglavnom su se koncentrirali na obranu svog gola, što im je u prvom dijelu utakmice uspjevalo. Međutim, već u trećoj minuti nastavka, Cibalia je povela preko Marija Lučića. No, Ivica Sertić, 15-ak minuta kasnije, Slavenov protuudar zaključio je poravnanjem. Vrijednu pobjedu Cibaliji donosi Boško Peraica, koji se najbolje snašao u gužvi ispred vratara Roberta Lisjaka, a nakon udarca s kuta, kojeg je izveo najbolji igrač susreta Mario Lučić. Cibalia je tako ponovila rezultatski uspjeh od prije tri dana kada je u Vinkovcima poražen Inter, pa se s mnogo optimizma dočekuje i treća uzastopna utakmica uz Bosut, gdje će za tjedan dana gostovati Marsonija.</p>
<p>• Stadion Cibalije </p>
<p>CIBALIA – SLAVEN BELUPO 2-1 (0-0)</p>
<p>CIBALIA: Vranjić –, Šuto 6, Jozinović 6, Lučić 7, Leutar 6, Ivanković 6 (od 46. Žgela 6), Pavličić 6, Kovačević 6 (od 79. Greer –), Peraica 7, Lajtman 6, Ratković 6 (od 87. Tomoć –).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6, Jurić 6, Radić 6, Gal 6, Jurčić 6, Srpak 6, Vukojević 5,5, Guć 5,5, Vručina 6, Šomoci 5,5 (od 63. Milas 5,5), Sertić 6,5 (od 81. Mijatović –).</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 6,5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Lučić (48), 1-1 Sertić (64), 2-1 Peraica (83).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lajtman, Žgela, Gal, Radić, Jurčić, Vukojević.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario LUČIĆ.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Važnost utakmice sputala domaćine </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 24. travnja</p>
<p> – Očito da je važnost utakmice sputala igrače Marsonije koji već nekako standardno loše otvaraju svaku utakmicu, te je i ovoga puta grč učinio svoje. Konačnih 1-1 gostima ionako ništa ne znači jer su davno osigurali ostanak u ligi, dok je Marsonia zbog pobjeda Zagreba i Cibalije ostala na četiri boda manjka u odnosu za Zagrepčane i Vinkovčane čime su joj bitno umanjeni izgledi za ostankom u ligi.</p>
<p>Gosti su se od početka bolje postavili i stvarali prilike kako bi ugrozili vratara Marsonije Škorića, a iz jednog takvog pokušaja u 14. minuti stigli su do vodstva. Lalić je bio asistent s lijeve strane, dobro je pred vratima Brođana vidio Bajsića, koji je pokraj anemične brodske obrane iz blizine pogodio za 0-1. Nakon tog još jednog početnog šoka, Brođani su počeli nešto bolje igrati, te je tako u 22. minuti vratar Galinović u prodoru srušio Vuku, a sudac Širić pokazao je na jedanaesterac. Međutim, do izvođenja najstrože kazne nije došlo, budući da je pomoćni sudac Crnolatac označio da se brodski napadač nalazio u zaleđu. Bio je to uvod za poravnanje, budući da je brodska momčad i dalje imala inicijativu. Tako je u 27. minuti Tadić iz blizine glavom pogodio lijevi gornji kut. U nastavku gledatelji nisu vidjeli pogodak, ali su bliži pobjedi bili gosti, koji su preko Kovača pogodili gredu, a u 80. je odličan slobodni udarac zaustavio vratar Škorić. Napadi domaćih bili su jalovi i bezopasni, a ponajviše zato što su se tijekom utakmice ozlijedili Vuka i Brnjić. Uz mladiće u sastavu Vjekoslava Lokice, od kojih se nisu mogla očekivati čuda, domaći su nogometaši još i izvukli dobar rezultat.</p>
<p>• Stadion uza Savu </p>
<p>MARSONIA – KAMEN INGRAD 1-1 (1-1) </p>
<p>MARSONIA: Škorić 6,5, Hodonj 6, Barišić 6, Šimić 6, Švađumović 5, Jukan 6 (od 89. Babić –), Tadić 7, Brnjić 5,5 (od 52. H. Marković 5,5), Pranjković 5,5, Vuka - (od 30. Pascu 6), Vranić 5. </p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6, Poleti 6,5, Kurilić 6 (od 75. Bešlić -), Vuica 6, Balašković 5,5 (od 35. Darmopil 5,5), Kralj 6,5, Kovač 6,5, Bajsić 6,5 (od 59. Jakirović 6), Lalić 6,5, Lišnić 5, Šaranović 5,5.</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6. </p>
<p>GLEDATELJA: 600.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bajsić (14.), 1-1 Tadić (27.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Barišić, Šimić, Švađumović, H. Marković.</p>
<p>CRVENI KARTON: Škorić (90., igranje rukom) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario TADIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Clijsters povela, Šprem izjednačila</p>
<p>Kim Clijsters je sa 6-1, 4-6, 6-1 nadigrala Jelenu Kostanić, a Karolina Šprem je izgubila samo dva gema protiv Kirsten Flipkens</p>
<p>BREE, 24. travnja</p>
<p> – Pobjedama nosioca hrvatske i belgijske teniske reprezentacije Kim Clijsters i Karoline Šprem dvoboj prvog kola Svjetske skupine Fed kupa uoči posljednjeg dana okončan je neodlučenim 1-1 rezultatom. Kim Clijsters u rodnom Breeju vratila se pobjedom nakon šest tjedana stanke zbog ozljede lijevog ručnog zgloba.</p>
<p> Druga tenisačica svijeta sa 6-1, 4-6, 6-1 nadigrala je Jelenu Kostanić i priskrbila prvi bod za Belgiju. A Karolina Šprem je izgubila samo dva gema protiv prve juniorke svijeta Kirsten Flipkens, za 63 minute 20-godišnja Varaždinka je slavila sa 6-2, 6-0.</p>
<p>– Očito Clijsters nije 100 posto spremna. Promašila je puno više bekhenda nego obično. Zašto je Šprem ne bi pobijedila? Ona sigurno može igrati dovoljno dobar tenis za tako nešto. Sigurno je kako Clijsters neće imati lagan posao, komentirao je hrvatski izbornik Goran Prpić uoči nedjeljnih dvoboja.</p>
<p>Posljednjeg dana dvoboja prvi će na teren u 13.30 sati izaći Kostanić i Flipkens, poslije njih igraju Šprem i Clijsters, a nakon toga slijede parovi, za koje su nominirani mlađa sestra Kim Clijsters, Elke, i Els Callens, odnosno Jelena Kostanić i Iva Majoli.</p>
<p>Sve do petka i ždrijeba parova malo tko je mislio kako će Clijsters ipak pomoći belgijskom izborniku Van Akenu. Istina, Clijsters je govorila kako će odlučiti dan prije početka dvoboja. No, to je protumačeno kao zavaravanje kako bi se prodalo što više karata i privuklo sponzora. Onda je nakon ždrijeba Clijsters izjavila kako je sto posto spremna, »jer inače ne bi odlučila igrati«. A na treningu je udarala samo »slice« bekhend, uopće nije koristila lijevu ruku. Trening je gledao i izbornik Goran Prpić, uvjerio se kako Clijsters nije ona prava.</p>
<p>Ipak, ili se preko noći nešto drastično promijenilo ili je Clijsters na treningu namjerno čuvala lijevu ruku za dvoručni bekhend. Odnosno, namjerno je skrivala zaliječenu ozljedu ručnog zgloba od znatiželjnih pogleda. Uglavnom, dvomjesečna stanka u igri 21-godišnje Belgijanke osjetila se tek u drugom setu, koji je Kostanić dobila sa 6-4.</p>
<p>– Rezultat je pregrub, nisam tako loše igrala kao što sugerira rezultat u prvom i trećem setu. Računala sam na njen slab bekhend, ali ona je igrala kao da ozljede nikad nije ni bilo. Znam kakva je to ozljeda, mene je mučila sedam mjeseci, komentirala je Kostanić.</p>
<p>Umjesto iskusnije i bolje plasirane Els Callens belgijski izbornik se odlučio za Kirsten Flipkens, prvu juniorku svijeta i pobjednicu US Opena i Wimbledona. A 18-godišnja Belgijanka je povela sa 2-0 protiv Šprem i do kraja ostala bez ijednog osvojenog gema. Ali, usprkos uvjerljivom izdanju Šprem nije bila zadovoljna svojom igrom.</p>
<p>– Na početku me malo tresla nervoza, vjerojatno jer sam igrala za reprezentaciju. Nisam previše zadovoljna svojom igrom. Ali dobro je da mogu dobiti meč i kad ne igram najbolje, samokritična je bila Šprem.</p>
<p>• Rezultati: Belgija – HRVATSKA 1-0 (Clijsters – KOSTANIĆ 6-1, 4-6, 6-1, Flipkens – ŠPREM 2-6, 0-6). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb prekinuo niz poraza</p>
<p>Konce pobjede zagrebaša u rukama je držala početna petorka, koja je postigla 85 koševa, samo jedan poen manje od ukupnog zbroja poena gostujuće momčadi</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Košarkaši Zagreba pobjedom nad riječkim Triglav Osiguranjem 103-86 u šestom kolu Lige Ožujsko prekinuli su niz od tri poraza (Zadar, Hermes Analitica i Split) i pobijedili, prema riječima trener Zagreb Joška Pulje »u najvažnijom utakmice sezone«.</p>
<p>Zagreb i Triglav odigrali su utakmicu u kojoj obrana nije bila previše naglašena, pa je publika u Trnskom imala priliku vidjeti velik broj koševa. Konce pobjede zagrebaša u rukama je držala početna petorka, koja je postigla 85 koševa, samo jedan poen manje od ukupnog zbroja poena gostujuće momčadi.</p>
<p> Prednjačili su Joško Garma s 24 poena i šest skokova i Marko Tomas s 22 koša. Darko Krunić ubacio je 16 poena za 17 minuta koliko je proveo na parketu, a Ivan Tomas je utakmicu završio s »double-double« učinkom – 16 poena i 11 asistencija. </p>
<p>U momčadi Triglav Osiguranja najviše je pokazao Mirko Buljubašić (23 poena, šest skokova), koji je utakmicu započeo ubacivši prvih 11 poena svoje momčadi. Dobru utakmicu odigrao je i Siniša Štemberger koji je ukazano mu trenerovo povjerenje (26 minuta) opravdao ubacivši 17 koševa i podijelivši sedam asistencija. </p>
<p>– Kada kompletiramo momčad, a Linas Juknevičius bi nam se mogao pridružiti već na utakmici protiv Splita, bit će ovo potpuno drugačija ekipa. I Damir Miljković već održava jake treninge, pa se imamo pravo nadati da će se pobjede zaredati.</p>
<p> Uvjeren sam u to. Bila bi prava šteta da se ovi mladi igrači ne plasiraju u Goodyear ligu sljedeće sezone, pa da godinu dana stagniraju.</p>
<p> Bila bi to sramota i za mene kao trenera, rekao je nakon utakmice Pulja. </p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB – TRIGLAV OSIGURANJE 103-86 (25-21, 28-22, 24-24, 26-19)</p>
<p>ZAGREB: Šaronja, Piplović 9 (4-4), Pehar 6, Jelavić 5 (3-4), I. TOMAS 16 (3-4), Simon, Kaurić, KRUNIĆ 16 (2-2), NNAJI 5 (1-2), M. TOMAS 22 (4-4), J. GARMA 24 (7-8), N. Garma.</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: ŠTEMBERGER 17 (4-5), DEVČIĆ 3 (3-4), VRBANC 10 (4-4), Salamun, Kapov 8 (2-2), Shelby, Ščepanović 8 (1-1), STEGNJAIĆ 10 (2-2), BULJUBAŠIĆ 23 (9-11), Velčić 5, Tončinić, Collins 2 (2-2).</p>
<p>SUCI: Radović (Dubrovnik), Jovović (Velika Gorica), Paić (Zabok). GLEDATELJA: 250.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško GARMA.</p>
<p>Zadar - Svjetlost Brod 98-66</p>
<p>Šestu pobjedu u Ligi Ožujsko, protiv Svjetlosti Broda, košarkaši Zadra pamtit će prije svega po 20 postignutih trica, od kojih je osam ubacio najbolji igrač utakmice Marko Bulić. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – SVJETLOST BROD 98-66 (21-18, 29-22, 23-13, 25-13) </p>
<p>ZADAR: Stipčević, Vladović 10, Ivanov 2 (2-2), Longin 13 (2-2), Pestić, Bulić 32 (2-4), Špralja 5 (1-1), Marcelić 21, Petranović 3, Banić 4, Lalić, Meeks 8 (3-5).</p>
<p>SVJETLOST BROD: Kovačević 8 (0-1), Marinić, Tankosić 5, Bratić, Štefanac 10 (2-2), Delalić 6 (2-4), Norac, Mandić 15 (2-2), Ercegović 12, Ćosić 10.</p>
<p>SUCI: Medan, Basarić i Goleš. GLEDATELJA: 500 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko BULIĆ. </p>
<p>Krešimir Đureš / R. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda Sanje Jovanović </p>
<p>Jovanović je u utrci na 50 metara leđno osvojila prvo mjesto s vremenom 29.44 sekunde, a u utrci na 200 metara leđno zauzela je drugo mjesto s vremenom 2:15.84 minuta </p>
<p>BEČ/ZAGREB</p>
<p> – Odlična mlada hrvatska plivačica, 18-godišnja Dubrovkinja Sanja Jovanović prvoga je dana plivačkog mitinga u Beču ostvarila dva visoka plasmana. Jovanović je u utrci na 50 metara leđno osvojila prvo mjesto s vremenom 29.44 sekunde, a u utrci na 200 metara leđno zauzela je drugo mjesto s vremenom 2:15.84 minuta. Pobjednica te utrke bila je Dankinja Louise Ornstedt s vremenom 2:15.49.</p>
<p>Na 50 metara leđno u konkurenciji plivačica A finale je izborila i Mirela Kardašević koja je s vremenom 30.43 zauzela petu poziciju, dok su u B finalu u toj disciplini nastupile Iva Grivičić koja je na kraju bila 12. (31.35), te Petra Radović, koja je zauzela 15. mjesto (31.59). Na 200 leđno Iva Grivičić je također nastupila u B finalu i na koncu zauzela 10. poziciju (2:20.53).</p>
<p>Nastup u A finalima izborili su i hrvatski plivači Gordan Kožulj na 50 i 200 metara leđno, Ivan Petrović na 200 leđno, te Aleksej Puninski na 100 metara leptir. Kožulj je u utrci na 50 leđno zauzeo 3. mjesto s vremenom 26.54 iza pobjednika Španjolca Davida Ortege (26.34) i Rusa Aleksandra Popova (26.53), dok je u finalu na 200 leđno diskvalificiran zbog predugog ronjena na startu. Petrović je u utrci na 200 leđno zauzeo sedmo mjesto s vremenom 2:10.27. Puninski je u kvalifikacijama na 100 leptir ostvario najbolje vrijeme (54.94), ali je u finalu plivao nešto sporije i s vremenom 55.21 bio treći iza Mađara Zsolta Gaspara (54.37) i Tamasa Kerekjarta (55.10). Od hrvatskih plivača u petak još u B finalima nastupali Ante Mašković na 50 leđno (13. s vremenom 27.10) i 100 leptir (13. s vremenom 56.52), Smiljana Marinović na 100 prsno (9. s vremenom 1:12.40), te Anja Trisić na 200 slobodno (12. s vremenom 2:06.61). (Hina) »Analitičari« prijetili cibosima tek deset minuta</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja – Košarkaši Hermes Analitice »prijetili« su Ciboni tek jednu četvrtinu. Sve ostalo otišlo je na stranu starijeg i iskusnijeg gradskog suparnika, cibosi nisu imali nikakvih poteškoća doći do uvjerljivih 90-72 (49-35) u 6. kolu Ožujsko lige za prvaka. </p>
<p>Nakon deset minuta »analitičari« su vodili 20-18, no Anzulovićeva momčad brzo je došla do veće prednosti koja im je jamčila mirnu utakmicu. Razlika se uglavnom vrtila oko 20 poena, a najveću prednost momčad iz Savske imala je u 29. minuti (70-41). Cibona je bila prečvrsta u obrani, predobra za Hermes koji ionako, prema riječima svog trenera Josipa Tusa, nije imao rezultatskih ambicija u subotnjem dvoboju. U ujednačenom učinku cibosa, vrijedi istaknuti Josipa Sesara (14 poena, 3 skoka, 3 asista) koji je stisnuo zube i utakmicu odigrao pod temperaturom. Kod Hermesa najviše je pokazao Vlado Pašalić, inače bivši junior Cibone , koji je ubacio 23 poena, što je, zanimljivo, manje od njegovog prošlogodišnjeg učinka kada je protiv cibosa zabio 40. Prve minute među seniorima iskusio je mladi Antonio Žižić, bratić svog prezimenjaka u Cuboni. Gordan Giriček održao je obećanje nakon povratka iz SAD-a, košarkaš Utah Jazza došao je na utakmicu bivše momčadi. </p>
<p>– Volim pogledati košarkašku utakmicu. sada kad sam na odmoru doći ću još koji put, kazao je Giriček. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - HERMES ANALITICA 90-72 (18-20, 31-15, 23-14, 18-23)</p>
<p>CIBONA VIP: Kus 11 (3-5), KRASIĆ 9 (0-1), And. ŽIŽIĆ 10 (6-6), Golemac 4, SESAR 14 (6-11), Mance, MAMIĆ 8 (4-6), Ant. Žižić, Poljak, POPOVIĆ 9 (2-2), Vranković 12 (3-4). </p>
<p>HERMES ANALITICA: NOVOSEL 9, Paić, RIMARČUK 6 (0-2), Pašalić 23 (7-9), PAREZANOVIĆ 6 (0-1), Šarić, Marinović 7 (3-3), TIŠMA 5, Čibej 3, Jurjević, TROHA 11 (2-2). </p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar), Anzulović (Zagreb), Štrok (Varaždin). GLEDATELJA. 400. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Rasmussen: Hrvatska uskoro u EU </p>
<p>BRUXELLES, 24. travnja </p>
<p> - Novi predsjednik Stranke europskih socijalista, bivši danski premijer Poul Nyorop Rasmussen izrazio je u subotu uvjerenje da će Hrvatska uskoro postati punopravnom članicom EU-a te obećao da će podržati Zagreb na tom putu.</p>
<p> »Potpuno sam uvjeren da će Hrvatska uskoro biti punopravna članica i učinit ću sve da vašoj zemlji pomognem na tom putu«, rekao je Rasmussen hrvatskim novinarima tijekom kongresa Stranke europskih socijalista (PES) u subotu u Bruxellesu. </p>
<p>Rasmussen je na kongresu izabran za novog predsjednika PES-a, druge stranke po brojnosti u Europskom parlamentu iza Europske pučke stranke (EPP).</p>
<p>»Radujem se činjenici će Hrvatska uskoro postati punopravna članica EU, vjerovao sam da Hrvatska oduvijek pripada Europi«, rekao je Rasmussen koji na mjestu predsjednika PES-a zamjenjuje Robina Cooka, bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Na kongresu je sudjelovalo i izaslanstvo Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) na čelu s njezinim predsjednikom Ivicom Račanom.</p>
<p> Izaslanici kongresa promovirali su SDP iz statusa promatrača u pridruženog člana.</p>
<p>Takav status dobivaju stranke iz zemalja kandidata.</p>
<p>»Podrška socijaldemokratskih stranaka bit će Hrvatskoj jednako važna i dalje s obzirom na put koji još moramo prijeći do ulaska u EU. Siguran sam da će Hrvatska za dva mjeseca dobiti status kandidata, a nešto će teže biti s odlukom o datumu početka pregovora, što će zavisiti od nekoliko faktora, jedan od njih je ono što ćemo mi sami činiti u Hrvatskoj«, rekao je Račan dodajući da će se za tu odluku trebati i dalje »zalagati u Europi«. </p>
<p>Račan je tijekom kongresa imao nekoliko susreta s europskim političarima iz redova PES-a. Između ostalih sastao se s mađarskim ministrom vanjskih poslova Laszlom Kovacsem, predsjednikom i glavnim tajnikom Demokratske ljevice Italije (DS) Massimom D'Alemom i Pierom Fassinom, šefom PES-ove frakcije u EP-u Enriqueom Baronom Crespoom te s dosadašnjim i novim predsjednikom PES-a Robinom Cookom i Poulom Nyrupom Rasmussenom. Račan je rekao da je od svojih sugovornika dobio čestitke na obavljenom poslu, koji je učinila njegova vlada i koji je pomogao da Komisija donese pozitivan avis o hrvatskoj kandidaturi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ciparski Grci protiv, Turci za ujedinjenje otoka</p>
<p>NIKOZIJA/ANKARA, 24. travnja 2004.</p>
<p> – Plan o ujedinjenju Cipra u subotu su odbacile gotovo tri četvrtine ciparskih Grka, ugasivši time nade da će ujedinjeni otok 1. svibnja ući u Europsku uniju, pokazala su prva ispitivanja glasača po zatvaranju birališta.</p>
<p>Ciparski Turci, međutim, plan su podržali. Kako je javila turska televizijska postaja NTV, ujedinjenje otoka podržalo je gotovo 60 posto ciparskih Turaka.</p>
<p>Prema ispitivanju koje je objavila televizijska postaja ciparskih Grka Antenna, 78 posto ciparskih Grka glasovalo je »ne«, a 21,5 posto »da« za UN-ov plan koji je trebao okončati 30-godišnju podjelu otoka na grčki i turski dio.</p>
<p>Slične podatke objavila je i suparnička televizijska postaja Mega. Prema njezinom ispitivanju, plan o ujedinjenju Cipra odbacilo je između 73,5 i 76,5 posto ciparskih Grka, dok ih je između 23,5 i 26,5 posto plan podržalo.</p>
<p>Ciparski Grci i ciparski Turci izjašnjavali su se o UN-ovu planu na odvojenim referendumima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bruxelles »duboko žali« zbog glasovanja ciparskih Grka </p>
<p>BRUXELLES, 24. travnja 2004.</p>
<p> – Europska komisija izrazila je u subotu »duboko žaljenje« što su ciparski Grci odbacili plan ponovnog ujedinjenja Cipra koji je predložio UN, te je spremna nagraditi ciparske Turke koji su glasovali u korist ujedinjenja na referendumu. </p>
<p> »Europska komisija duboko žali što zajednica ciparskih Grka nije pristala na potpuno rješenje ciparskog problema, ali poštuje demokratsku odluku naroda«, piše u priopćenju izdanom u Bruxellesu. </p>
<p> »Jedinstvena prigoda za pronalaženje rješenja ciparskog pitanja propuštena je«, nastavlja se u tekstu Komisije. </p>
<p> Bruxelles je, međutim, »toplo čestitao ciparskim Turcima na glasovanju u korist plana«. </p>
<p> »To pokazuje očitu želju turske zajednice da riješi otočne probleme. Komisija je spremna ispitati načine daljnjeg unapređivanja gospodarskog razvoja sjeverne strane Cipra«, obećala je Europska komisija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poginuli civili u Bagdadu, američki vojnici u Tajiju i irački policajci u Tikritu</p>
<p>U novom subotnjem valu nasilja u Iraku poginulo i ranjeno na desetke civila i vojnog osoblja. Ne zna se tko je ispalio projektil na bagdadsku tržnicu, raketu na američki helikopter ni aktivirao automobil-bombu u Tikritu </p>
<p>BAGDAD, 24. travnja</p>
<p> - Najmanje jedanaest Iračana je poginulo, a 33 je ozlijeđeno u subotu kada je na tržnicu u šijitskom predgrađu Sadr u Bagdadu palo nekoliko projektila, izvijestili su bolnički izvori.</p>
<p>Petorica američkih vojnika poginula su, a šestorica su ozlijeđena, od čega trojica teško, u raketnom napadu na američku bazu u Tajiju, sjeverno od Bagdada, objavila je u subotu američka vojska. Kamion s kojeg su ispaljeni projektili uništio je američki helikopter pozvan u pomoć iz baze smještene desetak kilometara sjeverno od glavnog iračkog grada. Trojica ozlijeđenih vojnika u kritičnom su stanju, rekao je glasnogovornik.</p>
<p>Prema izjavi liječnika bagdadske opće bolnice Abdela Jabara al-Zubaidija, mnogi ozlijeđeni u eksploziji u šijitskom dijelu Bagdada u kritičnom su stanju. »Stajali smo ovdje kada su odjeknule dvije eksplozije. Drugi je projektil pogodio veliki limeni kanistar s plinom, što je pojačalo eksploziju. Posvuda je bilo krvi i mrtvih tijela«, rekao je novinaru Reutersa jedan od očevidaca. Glasnogovornik američke vojske za France presse je izjavio da je upoznat s eksplozijama na tržnici, no opovrgao je bilo kakvu povezanost američkih vojnih snaga s napadom. »U tome području nemamo nikoga od naših«, rekao je. Bagdadska četvrt Sadr je polovinom travnja bila poprište krvavih sukoba između američkih vojnika i pristalica radikalnog šijitskog vođe Moqtada ali-Sadra. </p>
<p>Četiri iračka policajca poginula su u eksploziji automobila-bombe u subotu ujutro u blizini američke baze u središtu Tikrita, a 16 osoba je ozlijeđeno, među kojima 12 policajaca, izvijestio je šef policije Ibrahim Jabbouri. »Automobil, odnosno taksi, eksplodirao je u prije osam sati ujutro po mjesnom vremenu«, rekao je Jabbouri dodavši da još nema pojedinosti o incidentu niti je do sada itko preuzeo odgovornost za napad. Oštro je osudio »teroristički čin zbog kojega je stradalo toliko policajaca zaduženih za sigurnost u gradu te nekoliko nedužnih civila«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Eksploziju vlakova u Ryongchonu izazvao kratki spoj na skretnicama</p>
<p>U eksploziji su, prema podacima agencije Nova Kina, poginule 154 osobe, među kojima i 76 školaraca, dok se točan broj ozlijeđenih ne zna. Medijska je blokada jaka, velik broj novinara smjestio se u kineskom gradu Dandongu, 20 km od Ryongchona. Južna Koreja i Kina ponudile su po milijun dolara pomoći</p>
<p>PYONGYANG, 24. travnja</p>
<p> - Sjeverna je Koreja u subotu prekinula službenu šutnju u vezi s katastrofalnom željezničkom nesrećom i priopćila da je do nje došlo »zbog električnoga kontakta izazvanog nepažnjom«. Eksplozija je, rečeno je, prouzročena kratkim spojem do kojega je došlo za vrijeme namještanja skretnice zbog usmjeravanja vlakova od kojih je jedan prevozio amonijev nitrat, a drugi tekuće gorivo.</p>
<p>U priopćenju koje je izdala državna novinska agencija nema pojedinosti o broju žrtava, samo se kaže da je šteta »veoma velika«. Već je prije objavljeno kako su sjevernokorejski dužnosnici rekli diplomatima da je poginulo nekoliko stotina ljudi, a ozlijeđeno nekoliko tisuća.</p>
<p> »Do nesreće je došlo kada su djelatnici željeznice pokušali priključiti vagone jedne kompozicije na drugu te su pritom vagoni na neki način dodirnuli električne vodove koji se nalaze iznad pruge, pri čemu je došlo do detonacije dinamita što je prouzročilo eksploziju«, rekla je za Reuters regionalna direktorica irske humanitarne organizacije Concern sa sjedištem u Pyongyangu Anne O'Mahony.</p>
<p>Od posljedica eksplozije koja se dogodila u četvrtak na željezničkoj postaji grada Ryongchona u Sjevernoj Koreji nastala su dva kratera dubine osam do deset metara, a željezničke tračnice na nekim su mjestima gotovo potpuno uništene, izvijestila je novinska agencija Nova Kina. U eksploziji su, prema posljednjim podacima, poginule 154 osobe, među kojima 76 školaraca, izvijestila je agencija pozivajući se na izjave sjevernokorejskih dužnosnika.</p>
<p> Sjevernokorejski Crveni križ u petak je izvijestio da je u eksploziji ozlijeđeno 1.249 osoba, no dužnosnik međunarodnog Crvenog križa u Pekingu u subotu je za France presse rekao kako će se te brojke sigurno povećati, budući je djelomično ili potpuno uništeno 800 domova. </p>
<p>Diplomati i članovi humanitarnih organizacija u subotu ujutro su iz Pyongyanga otputovali u Ryongchon, gdje se nalazi i novinar agencije Nova Kina, jedan od malobrojnih koji je dobio dopuštenje za boravak u jednoj od najzatvorenijih zemalja na svijetu. </p>
<p> Južna Koreja i Kina ponudile su u subotu po milijun dolara pomoći Sjevernoj Koreji povodom katastrofalne željezničke nesreće na sjeveru zemlje. Južnokorejski ministar za ujedinjenje Jeong Se-hyun izjavio je da će Seul ponuditi milijun dolara pomoći u lijekovima i drugim potrepštinama za saniranje posljedica nesreće i pokušati organizirati sastanak sa sjevernokorejskim dužnosnicima o eventualnoj daljnjoj pomoći. Kinesko ministarstvo trgovine je također objavilo da će poslati pomoć vrijednu nešto više od milijun dolara. Ona će uključivati hranu, lijekove i šatore, objavila je agencija Xinhua.</p>
<p>U službenom priopćenju kaže se da Sjeverna Koreja »zahvaljuje za spremnost koju su izrazile razne zemlje i međunarodna tijela da pruže humanitarnu pomoć«. </p>
<p>Tajne službe Južne Koreje izvijestile su da ni u kojem slučaju nije riječ o sabotaži niti pokušaju napada na predsjednika Kim Jong Ila koji je istim putem prošao u tajnosti devet sati prije, pri povratku iz tajnog posjeta Kini. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Blair na udaru europskih partnera zbog referenduma o ustavu EU</p>
<p>Schröder i Chirac navodno su bijesni na Blaira; ne zadovoljava ih njegovo objašnjenje da će nacionalni referendum konačno srediti pitanje odnosa Britanije s EU </p>
<p>LONDON, 24. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija je uvijek bila pomalo nezgodan član europske obitelji. Glasovite su svađe Margaret Thatcher s ostalim članovima nekadašnje Europske zajednice oko novca i proračuna. Nakon toga Britanci su sebi izborili neka izuzeća, poput onog da do daljnjeg ne žele prijeći na euro. Britanski premijer Tony Blair ovih je dana ponovno uznemirio europske partnere najavom da će raspisati referendum na kojem će se britanski birači izjasniti prihvaćaju li novi ustav Europske unije. </p>
<p>U još nekoliko zemalja EU planirani bi se ustav, koji još nije niti usuglašen do kraja, trebao ratificirati referendumom. Drugdje će zeleno svjetlo dati nacionalni parlamenti. No, upravo odluka Britanije privlači najviše pažnje, tim više što ankete pokazuju da je 63 posto britanskih birača protiv, a samo 16 za takav dokument. U kladionicama na Otoku šanse da ustav EU prođe kod Britanaca ocjenjuju se s jedan naprema šest. Teoretski je moguće da samo jedna zemlja članica EU glasa negativno pa da ustav, koji bi trebao regulirati odnose u proširenoj Europskoj uniji, padne u vodu. </p>
<p>Blairov ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je kako možda uopće neće doći do takvog referenduma u Britaniji, ako se zemlje članice EU ne uspiju nagoditi o konačnom sadržaju teksta ustava. Tony Blair tvrdi pak kako bi u slučaju da Britanci kažu ne, moglo doći do još jednog glasanja. Presedan je Irska, koja je tek u drugom pokušaju uspjela referendumom ratificirati jedan drugi važan dokument EU. </p>
<p>Odlukom o referendumu Blair je htio izbiti iz ruke adute konzervativnoj oporbi koja je kritična prema prihvaćanju europskog ustava. Ustave donose samo države, tvrde konzervativci, insinuirajući time da se i EU pretvara u veliku birokratiziranu nadnacionalnu državu. Laburistički premijer Tony Blair smatra, međutim, da je planirani ustav EU dokument koji će samo zamijeniti ranije mnogobrojne povelje kojima su se uređivali odnosi među zemljama članicama. Blair također želi jednom za svagda raščistiti sa svojim biračima pitanje treba li Britanija biti u srcu Europe, ili na njenoj periferiji. </p>
<p>Njegova odluka unosi, međutim, pomutnju među europske partnere. Oni ga optužuju da je zbog domaćeg političkog probitka stavio na kocku cijeli projekt daljnjeg europskog integriranja. Tipična je reakcija njemačkog lista Süddeutsche Zeitung, koji tvrdi da referendum ima demokratskog smisla, ali će vjerojatno potresti EU do temelja. List smatra kako je slabo vjerojatno da bi Britanci rekli »da«. EU stoji pred burnim razdobljem, nakon kojeg će »biti gotovo sa snom o ujedinjenoj široj uniji«, Britanija će možda postati »izoliranija nego ikad«, a Francuska i Njemačka bit će u srcu »europske jezgre«, smatra spomenuti list. </p>
<p>Francuski Figaro tvrdi da bi Blairov potez mogao označiti kraj integracijskoj viziji Europe. List smatra da se Blair istodobno profilirao kao jedini od važnijih europskih lidera s dovoljno »petlje« da budućnost EU prepusti na volju svojim biračima. </p>
<p>U Njemačkoj, koja sebe u dvojcu s Francuskom smatra motorom EU, ustav brani plebiscitarno izjašnjavanje. No u Francuskoj raste pritisak na predsjednika Jacquesa Chiraca da i on slijedi Blairov primjer s referendumom. Chiracov bliski politički suradnik Alain Juppé rekao je, međutim, da druge europske zemlje moraju dobro razmisliti prije nego odluče kopirati Blairovu »prilično osobnu i, rekao bih, u krajnjoj mjeri vrlo britansku inicijativu«. Glasnogovornik francuske vlade Jean-François Copé izjavio je da se predsjednik još nije odlučio hoće li se novi ustav ratificirati na referendumu ili parlamentarnim glasanjem. </p>
<p>Schröder i Chirac navodno su bijesni na Blaira. Ne zadovoljava ih njegovo objašnjenje da će nacionalni referendum konačno srediti pitanje odnosa Britanije s EU. U još nizu europskih prijestolnica britanska odluka o referendumu smatra se činom političke slabosti koji bi mogao minirati novi europski ustav. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Moskva bi pregovarala o povratu carskog zlata iz Japana</p>
<p>MOSKVA, 24. travnja </p>
<p> - Rusija je objavila da želi otvoriti pregovore s Japanom o povratu carskog zlata vrijednog više milijardi dolara koje je u kaotičnim godinama ruskog građanskog rata završilo u trezorima tokijske banke, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi.</p>
<p> Zlato koje je u Japan poslao zapovjednik »bijele armije« admiral Aleksandar Kolčak zadnjih dana protuboljševičkog otpora u carskoj Rusiji i dalje je, uz teritorijalni spor oko četiri mala otoka, glavna prepreka otopljenju rusko-japanskih odnosa. Tokio i Moskva još uvijek nisu potpisali mirovni sporazum o formalnom okončanju Drugog svjetskog rata i nisu postigli nikakav napredak u odnosu na problem carskog zlata. Rusija je nedavno zatražila od japanske strane da provede neka ispitivanja i istrage jer 1994. godine otkrila dokumente koji potvrđuju da je admiral Kolčak, »bjelogardejski« zapovjednik kojeg su boljševici ubili 1920. godine, poslao najmanje 22 sanduka puna zlatnih poluga u Japan na čuvanje. Istraživač Vladlen Sirotkin u svojoj je znanstvenoj studiji objavljenoj 2000. godine rekao da je zlato poslano Japan u zamjenu za oružje, ali da admiral Kolčak nikad nije dobio nikakvu vojnu opremu od Japana.</p>
<p> Sirotkin je procijenio da bi, ako se obračunaju kamate na vrijeme koje je zlato provelo u japanskim trezorima, danas ta pošiljka vrijedila 80 milijardi dolara, što otprilike odgovara današnjim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama Rusije, a bilo bi dovoljno i da se otplati dvije trećine ruskog vanjskog duga. Interfax je objavio da se zlato trenutačno nalazi u japanskoj banci Tokyo Mitsubishi. Međutim, diplomatski izvori komentiraju da manjak čvrstih dokaza sprječava Rusiju da to pitanje pretvori u veliki diplomatski skandal. Japan nikad nije službeno komentirao pitanje carskog zlata. Prema nekim procjenama znanstvenih istraživača, Rusija ima ukupna potraživanja u inozemstvu u vrijednosti od gotovo 400 milijardi dolara, uključujući tu i tone carskog zlata pohranjene u japanskim, europskim i američkim bankama.</p>
<p>Sa svoje strane Rusija je odbila japanski zahtjev za povratom četiri otoka na Dalekom istoku koje je okupirala potkraj drugog svjetskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Češku vladu spasio ozlijeđeni ministar Svoboda</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> - U četvrtak je češku vladu spašavao u prometnoj nesreći teško ozlijeđeni ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda. Helikopterom su ga morali prevesti iz bolnice u Brnu u Prag, a zatim sanitetskim kolima u parlament da bi svojim glasom omogućio da vladina koalicija preglasa predsjednički veto koji je Vaclav Klaus stavio na zakon o smanjenju stope PDV-a sa 22 na 19 posto.</p>
<p>Parlament je taj zakon već jednom izglasao, ali ga je Klaus odbio potpisati. Kako vladajuća koalicija ima u parlamentu najtanju moguću većinu, 101 od ukupno 200 poslanika, bez Svobodina glasa ne bi mogla poništiti Klausov veto. Glasovanje je bilo izuzetno važno jer je njegovo prihvaćanje značilo ispunjavanje uvjeta Europske unije da se PDV u Češkoj uskladi s europskim normama. Ministar Svoboda zadržao se u dvorani parlamenta samo šest minuta da bi glasovao i to ne sa svojega mjesta, već s mjesta najbližeg vratima dvorane u koju su ga dovezli u invalidskim kolicima. </p>
<p>Tako je Svoboda svojim glasom priskrbio vladajućoj koaliciji, koja je razdirana unutrašnjim sukobima, neophodan 101 glas i time praktički spasio vladu, jer bi neizglasavanje zakona vjerojatno dovelo do njenog pada. Smanjenjem PDV-a sa 22 na 19 posto vlada se nada da će se u državni proračun sliti dodatnih 20 milijardi kruna (3,8 milijardi kuna). </p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Slažem se s Umbertom Bossijem: EU znači sovjetizaciju zapada</p>
<p>Poneki novinar u našim dnevnim glasilima s čuđenjem komentiraju stav javnosti prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Tako je u jednoj od emisija »Latinice«, prema provedenoj anketi, 82 posto gledateljstva bilo protiv ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>Možda bi bolji uvid u javno mnijenje na tu temu novinari stekli kada bi obilazili neka javna mjesta i neposredno čuli glas javnosti. Dovoljno bi bilo doći u mali riblji restoran u Jurišićevoj, gdje se uz porciju ribica i čašicu vina, čovjek osjeća kao kod kuće i u razgovoru s gostom za susjednim stolom spontana kaže što doista misli.</p>
<p>Glasnogovornik koji je sve goste ujedinio u jedan debatni klub bio je sredovječan gospodin koji je rasčlanjivao vrlo glasno »pitanje nad pitanjima«:</p>
<p> Kako to da nitko ni sa Zapada ni s Istoka nije za mjerilo »Ujedinjene Europe« uzeo za primjer bivši Sovjetski Savez i bivšu Jugoslaviju – koje su tvorevine bile sklepane po istim načelima po kojima se sada »sklepava« i Europska unija </p>
<p> Obje su se te tvorevine raspale, kao što će se raspasti i »Eurofantasy State«. Ovdje je glasnogovornik citirao jednog američkog ekonomista (nažalost, ne zapamtih mu ime).</p>
<p>U diskusiju se uključio jedan naočit mladić i naglasio: da je najbolju definiciju za Europsku uniju dao Umberto Bossi, koji je kazao: da je Europska unija sovjetizacija zapada.</p>
<p>U razgovor se uključila i jedna dama koja je upravo završila svoju porciju ribica. Postavila je pitanje: kako će se sklepati i ujediniti one države koje imaju kraljevske kuće sa onima koji dolaze iz proleterskih i bivših radničkih država i da li će te države koje imaju kraljevsku vladavinu, privatizirati svoje dvorce i palače i podijeliti ih sa ovim pridošlicama iz proleterskih kućeraka?</p>
<p>Glasnogovornik u ribljem restoranu tek sada je dobio pravi zamah za svoj pravorijek na izabranu temu i ostalim gostima u restoranu objasnio: »Mi se jako varamo kada kažemo i mislimo da je komunizam propao. Nije propao, nego sada tek počinje. Ovo sve do sada bila je samo uvertira, odnosno eksperiment – a pravi komunizam tek dolazi. Zar nismo mi u našim školama kada je uspostavljena komunistička vlast, učili: da jednog dana više neće biti države, sve će biti zajedničko... itd. itd. Po glasnogovorniku iz ribljeg restorana »Ujedinjena Europa« predstavljala bi jedan viši oblik komunističke vladavine. I na kraju je dodao: »Za naše političare i euro-entuzijaste, bilo bi korisnije da umjesto što obilaze razne europske zemlje i dodvoravaju se bezveznim rotirajućim poglavarima, da obilaze naša polja , ona »panonska« i da istražuju gdje bi se mogla pronaći nafta, a nje sigurno ima u panonskoj nizini – pa nam neće trebati ni NATO ni Eeuropska unija.</p>
<p>Rasprava se raspršila u spektar duginih boja, od onih crvenih revolucionarnih do zeleno-plavih punih snova o pronalasku nafte na našim opustjelim poljima, što bi nam donijelo ružičastu budućnost.</p>
<p>Ovo je bio najinteresantniji »Forum građana« u jednom ribljem restoranu, koji je nadmašio sve one koji se prezentiraju na našim malim ekranima. </p>
<p>RUŽICA GABRIELZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Opet niču sumnjive štedno kreditne zadruge s lihvarskim kamatama </p>
<p>Slučajno sam prelistavajući dnevne novine okrenula oglasnu stranicu i uvjerila se da štedno-kreditne zadruge ponovno niču kao gljive poslije kiše.</p>
<p> Zaustavim se na jednoj koja ima najviše oglasa, a zove se P. J. Beta, Palmotićeva 17a.</p>
<p>Ne budi lijena nazovem, no preko telefona samo šture informacije i neljubazan, nervozan ženski glas koji mi ne može preko telefona odgovoriti na pitanje o uvjetima za dobivanje nenamjenskog gotovinskog kredita, nego samo kaže da imaju najbolje uvjete i da se kredit dobije za jedan dan, čim se prikupi sva dokumentacija.</p>
<p>Baš me to zagolicalo i odlazim u Palmotićevu 17a. Nalazim kućerak u dvorištu, bez jasnog naziva tvrtke, unutra prostorija kao čekaonica na Glavnom kolodvoru.</p>
<p>Dočekuje me gospođa Jasmina i odmah nudi tablicu s iznosima kredita. Na moj upit mogu li dobiti kopiju da se mogu posavjetovati sa članovima obitelji, kaže da nemaju kopija koje bi mogli davati klijentima, a nemaju ni fotokopirnog aparata. Pitam imaju li ikakvo rješenje da su registrirani na trgovačkom sudu i tko im je vlasnik. No, ni tu informaciju nisam uspjela dobiti. A sada ono najšokantnije: Primjer kredita od 3000 eura. Obavezno se potpisuje da se kredit uzima na sedam godina, uz 10 posto depozita. Mjesečna rata iznosi 97 eura, a kamata, kako oni kažu, iznosi 0,99 posto mjesečno. Pitam kako je onda rata tolika, a ona odgovara da je u ratu uključena tzv. članarina od 25 eura, svakog mjeseca do otplate kredita, no nisam uspjela doznati kakva je to članarina.</p>
<p>Uz to zajmoprimac mora imati i jamca, solemnizacija ugovora ide, dakako, preko njihova bilježnika i stoji 560 kuna plus 2,5 posto od iznosa kredita za troškove (koje odmah uzimaju od iznosa). Zanima me zna li itko od mjerodavnih za taj lopovluk i kakva smo mi država kada dopuštamo da nas pojedinci ovoliko kradu ili je sve to dio zajedničke muljaže. Nažalost vidjela sam mnogo ljudi za vrijeme koje sam tamo provela. Žalosno! Zanima me imaju li oni pravo na takav rad i dali su stvarno registrirani ili su nečiji miljenici, pa mogu raditi na crno?</p>
<p>MARIJA JAKOVACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Radno vrijeme Hrvatskih pošta sami si određuju zaposlenici</p>
<p>Od Hrvatske pošte očekujem da ispita tko je i kada donio odluku o skraćivanju radnoga vremena Hrvatskih pošta u subotu, 10. travnja 2004. godine, a da o tome javnost i korisnici poštanskih usluga nisu ni na koji način obaviješteni, tj. o tome nisu izvijestile ni novine, ni radio ni televizija.</p>
<p>Radno vrijeme pošte u Zaprešiću subotom je do 13 sati. Donio sam 40 pismovnih pošiljki Matice hrvatske i tri paketa-tiskanice (sa knjigama) u 11,05 sati, no vrata pošte su bila zatvorena, a na vratima je rukom ispisano stajalo: »Danas radimo do 11.00 sati«.</p>
<p>Do 11,20 sati, koliko sam čekao pred vratima, osim mene došlo je još desetak ljudi i svi su negodovali što je pošta zatvorena. Jedan je čovjek pokazivao potvrdu da treba podići paket do 11,30 sati - a pošta je zatvorena u 11 sati! Netko je htio podići novac, no - zaboravimo sada njihove pojedinačne usluge koje su im uskraćene. (Dva službenika HP bila su unutra).</p>
<p>Svi znamo da je 10. travnja bila Velika subota i svi želimo da toga dana, ako nam je radna subota, radimo kraće, i ja to uvažavam. No to, da će 10. travnja biti Velika subota, znalo se bar tri do pet dana ranije, pa je Uprava HP morala i trebala svoju odluku objaviti u svim sredstvima javnoga priopćavanja i sve korisnike izvijestiti pravovremeno da će tog dana raditi kraće za dva sata. Mislim da bi to javnost uvažila i da nitko ne bi imao razloga za nezadovoljstvo.</p>
<p>Moje je pitanje: tko je i na osnovu kojega članka Zakona o radnom vremenu donio odluku o skraćivanju radnoga vremena 10. travnja? Ako je ta odluka donesena 9. travnja i ako je zakonita, zašto o tome nije pravovremeno obaviještena javnost? Radio, novine i TV to bi objavile besplatno, jer je to od javnoga značenja.</p>
<p>Među pošiljkama koje sam 10. travnja htio poslati bila je i žalba na jedno rješenje Prekršajnoga suda kojoj je rok izlazio 12. travnja 2004., a ja to nisam uspio predati, a 12. travnja je bio praznik, što znači da tek 13. travnja 2004. mogu predati žalbu, kada je rok već prošao. Tko će mi nadoknaditi pričinjenu štetu?</p>
<p>STJEPAN LALJAKpredsjednik Ogranka Matice hrvatske, Zaprešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Objesio se u policiji majicom</p>
<p>DARUVAR, 24. travnja</p>
<p> – Još se utvrđuju okolnosti pod kojima se u Jedinici za zadržavanje daruvarske policijske postaje u subotu uspio objesiti alkoholizirani stanovnik Dežanovca K.H (55).</p>
<p>Počinitelj prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u subotu je oko 16,10 h priveden u daruvarsku policiju te mu je nakon što ga je pregledao dežurni liječnik Doma zdravlja Daruvar, priopćeno mu je da će zbog vidne alkoholiziranosti biti zadržan u postaji. U postaji je alkotestiranje pokazalo koncentraciju od 2,84 g/kg alkohola u krvi zbog čega su mu privremeno oduzeti svi predmeti kojima bi se mogao sam ozlijediti.</p>
<p>Potom je odveden u prostoriju za zadržavanje, dok je nešto kasnije, prilikom obilaska policajac pronašao K. H. obješenog o majicu kratkih rukava koju je imao na sebi, a kojom se objesio za rešetku prozora. U tijeku je očevid kojim rukovodi istražni sudac Županijskog suda u Bjelovaru, a zakonitost postupanja ispituju policijski službenici za zakonitost postupanja Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kod Šibenika pronađeno tijelo muškarca bez glave</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Na cesti između Raslina i Gaćeleza blizu Šibenika u subotu je oko 10 sati pronađeno tijelo muškarca u dobi oko 40 godina s odsječenom glavom, priopćila je PU šibensko kninska.</p>
<p>Istražni sudac Igor Ninić očevidom je u blizini tijela pronašao gelere i dijelove ručne bombe. Po njegovom nalogu tijelo je preveženo na Odjel patologije šibenske Opće bolnice radi identifikacije i utvrđivanja uzroka smrti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U prometnim nesrećama poginulo četvero mladih</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Na području zagrebačke Županije u subotu je u prometnim nesrećama poginulo četvero mladih ljudi, dok je jednoj teško ozlijeđenoj djevojci život još u opasnosti.</p>
<p> Tri su osobe poginule u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 19,30 sati u mjestu Obrež nedaleko od Svetog Ivana Zeline. U sudaru »vw golfa« i kombija zagrebačkih oznaka na mjestu su poginule dvije osobe dok je treća preminula na u vozilu hitne pomoći na putu u bolnicu. Policija do završetka očevida nije mogla dati podatke o stradalima, a saznali smo da je riječ o mladim osobama </p>
<p>Ozlijeđenog, kao i tjela poginulih iz »golfa« su morali izvlačiti vatrogasci koji su odrezali krov automobila.</p>
<p>Za vrijeme očevida koji je obavila dežurna istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda, za promet je bila zatvorena lokalna prometnica između Obreža i Brezovca Zelinskog, koja prolazi paralelno s autocestom Zagreb – Varaždin. </p>
<p>U prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 2 sata ujutro na aveniji dubrovnik kod Trnskog. Poginuo je vozač »fiat brava« Krešimir Zubić (24), dok je putnica iz »fiat punta« s kojim se Zubić sudario, Melanija J. (22), teško ozlijeđena i liječnici bolnice Sestara milosrdnica bore se za njen život. Prema riječima očevidaca »fiat bravo« je prošao kroz križanje dok je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, a nakon udara u drugi automobil vozač je ispao na cestu i na mjestu poginuo. U nesreći je lakše ozlijeđen suvozač poginulog vozača Edin J. (22) i vozač »punta« Hrvoje E. (23).</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Motociklist kritično nakon slijetanja s ceste</p>
<p>VARAŽDIN, 24. travnja</p>
<p> – U Dubovini na ludbreškom području u subotu ujutro dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško stradao Saša P. (22). On je svojim kawasakijem u zavoju sletio s ceste i udario u stup dvorišne ograde. Zadobio je teške tjelesne ozljede opasne po život i nalazi se u bolnici. Dva sata kasnije motociklom je s ceste sletio i Neven T. (19), a njegova suvozačica Marija J. (21) tom je prilikom zadobila teške tjelesne ozljede. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U sudaru automobila stradala suvozačica</p>
<p>PREGRADA, 24. travnja</p>
<p> – U petak oko 22.35 sati na raskrižju ulica Janka Leskovara i Matije Gupca, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, sudarila su se dva automobila kojima su upravljali V. H. (21) iz Pregrade i J. S. (43) iz Klenice. U nesreći je teško ozlijeđena D. G. (39) iz Klenice, a s lakšim je povredama prošao D. I. (29) iz Donje Plemenščine. </p>
<p>Z. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Otpuštanje turističkih djelatnika u korist »sezonaca« politika je kratkog daha </p>
<p>»Inozemni vlasnik turističkog poduzeća na jugu države, nedaleko Dubrovnika, već drugu godinu za redom sezonsku radnu snagu dovozi iz Bosne i Hercegovine. Uzmu autobus, tamo natrpaju radnike koji o turizmu nemaju blagog pojma i onda ih zaposle u svojim objektima tipa tzv. all inclusive, navodi predsjednica SSUTH-a, Vesna Dejanović, samo jedan od »bisernih« primjera iz svakodnevne prakse </p>
<p>Želimo raditi cijele godine, a turizam počinjemo bazirati na sezoncima. Kunemo se u njegove vrijednosti, a onda mu gasimo resorno ministarstvo. Prodajemo turističku imovinu iako nam je privatizacijski model krajnje upitan, pa za vlasnike dolaze ljudi krajnje sumnjivog morala. </p>
<p>Ovo su neka od razmišljanja Vesne Dejanović, predsjednice Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH). To joj je niz godina bila primarna djelatnost s koje je nedavno lansirana na još višu funkciju predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. </p>
<p>Ima relativno nezahvalan posao - brani interese ljudi koji, istinabog ne svojom krivnjom, rade nekoliko mjeseci godišnje, a plaću primaju cijele godine. Mnogo toga nasađeno je na loše temelje. Radnici, navikli na socijalističke uzuse rada, jedva čekaju da završi sezona, ne razmišljajući da bi se uskoro mogli naći na cesti.</p>
<p>Naime, vlasnici razmišljaju na drugačiji način i s pravom smatraju da im je nepotreban trošak plaćati radnike cijele godine ako rade samo tri mjeseca godišnje. Na uštrb kvalitete, mobilizira se sve veći broj sezonaca koji se nisu obučavali za turističke radnike. </p>
<p>Stručnjaci ukazuju na potrebu ulaganja u zaposlenike kako bi se pratili svjetski standardi, gosti su sve zahtjevniji, a na našem tržištu rada vlada prava anarhija. Dok jedni hotelijeri, uz velike otpremnine, otpuštaju najkvalitetnije radnike jer imaju drukčiju viziju zarade, drugi ih objeručke prihvaćaju. U svakom slučaju, već sada postoji deficit kvalitetne radne snage. Naravno, onim vlasnicima koji smatraju da se dobar posao radi preko kvalitetnih i dobro obučenih ljudi. </p>
<p>Istodobno država i dalje luta u svojim prioritetima. Nitko živ ne zna što želi od te gospodarske grane, smjenjuju se vlade, a ostaju iste nepoznanice. </p>
<p> Iako su, dakle, iza ovdašnjeg turizma teža vremena, Vesna Dejanović je u nekim dijelovima razgovora jednako gnjevna kao i poratnih godina kada se trebalo izboriti da radnici u turizmu i ugostiteljstvu dobiju ikakve plaće. Sada se, naravno, radi o drukčijoj vrsti problema, danas nitko ne spominje potencijalne štrajkove u srcu sezone. Nekada se njezin sindikat borio za radničke plaće, a ubuduće bi se lako moglo dogoditi da nemaju koga zastupati. </p>
<p>»Inozemni vlasnik jednog turističkog poduzeća na jugu države, nedaleko Dubrovnika, već drugu godinu za redom sezonsku radnu snagu dovozi iz Bosne i Hercegovine. Uzmu autobus, tamo natrpaju radnike koji o turizmu nemaju blagog pojma, i onda ih zaposle u svojim objektima tzv. all inclusive tipa. Ne želim otkriti o kojem je poduzeću riječ, jer direktor sve poduzima da prekine takvu praksu. Ali ako se ponovi, razvalit ćemo to na sva zvona«, navodi predsjednica SSUTH-a samo jedan od »bisernih« primjera iz svakodnevne prakse. </p>
<p> Činjenica je, isto tako, da nemali broj novih vlasnika hotela nastoji bazirati posao na sezoncima iako znaju da se kvalitetna usluga ne može bazirati na sezonskoj radnoj snazi. </p>
<p>Primjer broj dva također otkriva sve bizarnosti kroz koje prolazi naš turizam. </p>
<p>»Vlasnik hotela sa 150 kreveta, nažalost također na jugu države, na kraju ove sezone imat će samo dva stalno zaposlena radnika. Zanimljivo je da hotel radi od travnja do kraja godine, a vlasnik sustavno otpušta ljude. Sličnih primjera imamo i u Zadru, zapravo u cijeloj Hrvatskoj. Mi u SSUTH-u pokušavamo dokazati da je to politika kratkog daha, da to nema nikakve perspektive, ali zapravo je problem u vladama koje nikada nisu odlučile kakav turizam želimo - sezonski ili cjelogodišnji. Posljednja je Vlada, povrh svega, napravila novi korak unazad gaseći samostalno ministarstvo turizma«, požalit će se Vesna Dejanović. </p>
<p>Umjesto, dakle, da vlasnici hotela stalno ulažu u edukaciju svojih zaposlenih kako bi se pratili svjetski trendovi, događa se nešto sasvim suprotno - stalni radnici, nerijetko i najkvalitetniji, otpuštaju se da bi napravili mjesta sezoncima. </p>
<p>Ima, naravno i poduzeća gdje vlasnici brinu o svojim zaposlenicima jer su svjesni da će im samo njihova profesionalnost privući nove goste, ali, prema sadašnjem raspoloženju, takvi su vlasnici u manjini (u tom smislu kao jedan od najpozitivnijih primjera predsjednica sindikata istaknula je porečku Plavu lagunu). </p>
<p> Shodno opisanom raspoloženju prema turizmu nije čudno da se događaju gafovi. Vesna Dejanović, recimo, smatra da je ignorirajući ponudu Termi Čatež, Sunčani Hvar propustio jedinstvenu priliku izdizanja iz dugogodišnjeg sivila. </p>
<p>»Da su ga kupili Slovenci, Sunčani Hvar bi već procvao. Istinabog, u njegove se objekte u međuvremenu nešto ulagalo, ali daleko je to od onoga gdje su mogli biti. Zaposleni zarađuju mizeriju, petnaest posto manje od turističkog prosjeka koji je, opet, dvadeset posto manji od republičkog. Upitan mi je taj mentalitet da se živi na lovorikama nekadašnje slave - da radimo tri mjeseca, a živimo cijele godine. Takav tip razmišljanja zaostao je u vremenu i prostoru«. </p>
<p>Žele li radnici uopće raditi cijele godine ili im je draže mukotrpno odraditi ta tri mjeseca i onda, poput dobrog dijela ljudi iz turističkog pogona, plandovati do slijedeće sezone?</p>
<p>»Osnovno je pitanje kako promijeniti svijest i naći dobar management s drugačijom poslovnom filozofijom. Da su kupili Sunčani Hvar, rukovodstvo Termi Čatež bi vjerojatno stavilo u pogon sve raspoložive resurse i jedina bi nedoumica bila želi li netko raditi i zarađivati ili ne«, ističe predsjednica SSUTH-a. </p>
<p> Primijenimo li ovaj model poslovanja na cijelu državu dolazimo do toga da radnici u turizmu krvnički rade tri mjeseca i da onda jedva čekaju kraj ljeta. Kada bi se, s druge strane, radilo cijele godine moralo bi biti više stalno zaposlenih, a sezonci bi im pomagali u udarnim terminima. </p>
<p>Zahvaljujući privatizaciji bez jasnog cilja, danas imamo primjera da su kompletni pogoni, nositelji turističkih aktivnosti poznatih mjesta, godinama napušteni. Haludovo je primjer kako se gasi turizam nekada atraktivnog mjesta.</p>
<p>»Kupci Haludova već treću godinu za redom ne poduzimaju ništa sa svojom imovinom. Prvo su od Haludova željeli napraviti Monte Carlo, potom su smanjili apetite za zvjezdicu manje, da bi na kraju ostale ruševine. Uz to stotinjak zaposlenika Haludova po prvi puta nisu dobili plaće. Osim što je bitno unazadio Malinsku, ali i naštetio turističkom imageu Krka u cjelini, Haludovo je potencijalno krizno žarište«, upozorava Vesna Dejanović. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Porinut putnički trajekt za Jadroliniju</p>
<p>SPLIT, 24. travnja</p>
<p> - U brodogradilištu specijalnih objekata Brodosplita u subotu je u more porinut putnički trajekt vrijedan pet milijuna i 700.000 eura, koji se na splitskim navozima gradi za domaćeg brodara Jadroliniju iz Rijeke. Trajekt će biti isporučen krajem lipnja, uoči glavne turističke sezone i, kako se doznaje iz Jadrolinije, održavat će veze na srednjem Jadranu. Kapacitet broda je sto putničkih vozila ili 12 šlepera te 600 putnika, od čega je 300 mjesta u salonu, a ostalo na palubama. Trajekt je dug 87, a širok 18 metara. Razvijat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 11,5 čvorova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Sanader ponovno predsjednik, HDZ će ispuniti sva obećanja </p>
<p>Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor. Za nove članove Predsjedništva izabrani su Vladimir Šeks, Luka Bebić, Miomir Žužul, Marijan Mlinarić, Božo Biškupić, Andrija Hebrang, Darko Milinović, Božidar Kalmeta, Ivan Šuker i Petar Čobanković. Sanader je poručio da »nema koalicije s SDP-om« u kojem »još ima ortodoksnih komunista kod kojih nema ni 's' od socijaldemokracije«, a HSS-u da će u politikantskim napadima na HDZ proći kao u Saboru na glasovanju o interpelaciji </p>
<p>RIJEKA, 24. travnja</p>
<p> - Po treći put izabran za predsjednika HDZ-a, Ivo Sanader izrazio je u subotu na 9. Općem saboru HDZ-a u Rijeci veliko zadovoljstvo načinom na koji se stranka vratila na vlast nakon samo jednog mandata i svime što je učinjeno u protekla četiri mjeseca. »Pokrenuli smo Hrvatsku, indeks optimizma je prešao 50 posto« rekao je Sanader pred 2229 stranačkih izaslanika na konvenciji održanoj pod geslom »Prema europskoj budućnosti«. </p>
<p>Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor. Budući da su usvojene izmjene Statuta stranke, potpredsjednici se nisu birali, a za nove članove Predsjedništva izabrani su Vladimir Šeks, Luka Bebić, Miomir Žužul, Marijan Mlinarić, Božo Biškupić, Andrija Hebrang, Darko Milinović, Božidar Kalmeta, Ivan Šuker i Petar Čobanković. Svi su oni izabrani bez protukandidata. </p>
<p>Samo se za Središnji odbor, koji ima 25 članova, biralo između 26 kandidata. Tako je u SO izabrana Mara Bareza iz Koprivnice koja se sama kandidirala jer je način na koji je preko središnjice stranke kandidiran predstavnik njene županije, smatrala nekorektnim i nedemokratskim. </p>
<p>Sanaderov govor trajao je više od sat i pol, a glavni su mu naglasci bili na budućnosi i promjenama u politici stranke u odnosu na političku praksu zbog koje su izgubljeni trećesiječanjski izbori te zahvalama onima koji su podržali promjene na temelju kojih je vlast osvojena 23. studenoga. U sklopu tih zahvala Sanader je stranačkim aktivistima na terenu obećao da se središnjica neće miješati u izbor njihovih kadidata za lokalne izbore sljedećeg proljeća. Naglasivši da je najvažnije to što je u avisu Europske komisije Hrvatskoj priznato da je zemlja zrele demokracije i funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva, Sanader se zahvalio svima koji pomažu u povratku izbjeglica i povratu njihova vlasništva. »U ratu smo pobijedili, sada treba stvarati vrijeme snošljivosti i tolerancije«, rekao je. Naglasio je da će njegova Vlada ustrajati na suradnji s Haaškim sudom, ali i naći načina da se pred njim obrani istina o Domovinskom ratu. </p>
<p>Iako se zahvalio bivšoj Vladi na svemu što je učinila na dobivanju avisa, naglasio je da »nema koalicije s SDP-om« u kojem »još ima ortodoksnih komunista kod kojih nema ni 's' od socijaldemokracije«. HSS-u je, pak, poručio da će u politikantskim napadima na HDZ proći kao što su u Saboru prošli na glasovanju o interpelaciji kada su dobili samo sedam od moguća 152 glasa. Hrvatima u dijaspori obećao je uvođenje dopisnog glasovanja. Izrazio je i uvjerenje da će HDZ BiH uspjeti sačuvati ravnopravnost Hrvata i hrvatskog jezika u BiH, uključujući i mostarsko sveučilište. </p>
<p>Govoreći o gospodarstvu naglasio je da će Vlada ući »brzim tempom u privatizaciju«, ali i razvijati model privatno-javnog partnerstva. Obećao je i podršku onima koji se odluče »upustiti u avanturu poduzetništva«, borbu protiv korupcije i birokatskog šikaniranja. Govor je završio tvrdnjom da će HDZ ispuniti sve što je uoči izbora obećao na jamstvenoj kartici, a predvidio je i pobjedu HDZ-a u Rijeci na lokalnim izborima 2005.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U Istanbulu Hrvatska još ne može očekivati pozivnicu za ulazak u NATO</p>
<p>Iako se u njemu priznaju sva postignuća koja je Hrvatska napravila u vrlo kratkom vremenu, na summitu NATO-a u Istanbulu potkraj lipnja Hrvatska ne može očekivati pozivnicu za ulazak u punopravno članstvo, već jedino snažnu rečenicu potpore i naznaku da će biti sljedeća na redu za ulazak u NATO u završnom dokumentu</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – U novom godišnjem izvješću o napretku u Hrvatskoj, NATO je pohvalio reformske poteze hrvatskih vlasti, u obrani, vanjskoj i unutarnjoj politici, izrazio je zadovoljstvo jer nova hrvatska Vlada jednako vodi računa o NATO-u kao i Europskoj uniji, no upozorio je na iznimno loše stanje u pravosuđu, na visoku razinu korupcije, presporu privatizaciju i ne procesuiranje gospodarskog kriminala. </p>
<p>Posljednje NATO–ovo izvješće napisano je u iznimno pozitivnom tonu i to je za Hrvatsku najpovoljniji dokument u NATO-u do sada. Iako se u njemu priznaju sva postignuća koja je Hrvatska napravila u vrlo kratkom vremenu, na summitu NATO-a u Istanbulu potkraj lipnja Hrvatska ne može očekivati pozivnicu za ulazak u punopravno članstvo, već jedino snažnu rečenicu potpore i naznaku da će biti sljedeća na redu za ulazak u NATO u završnom dokumentu, kazali su Vjesniku NATO-ovi diplomatski izvori. </p>
<p>NATO je ovoga tjedna završio na izradi svojeg redovitog izvješća o napretku u Hrvatskoj temeljem MAP-a, NATO-ova akcijskog plana koji kvalificira državu kao kandidata za punopravno članstvo. </p>
<p>To izvješće, koje je još pod oznakom »tajno«, bit će predstavljeno ministrima vanjskih poslova i obrane, Miomiru Žužulu i Berislavu Rončeviću, na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća s Hrvatskom 30. travnja u Bruxellesu.</p>
<p>U izvješću se ustvrđuje da je Hrvatska stabilna parlamentarna demokracija i da je nova hrvatska Vlada ispunila sve glavne ciljeve koje je sama sebi zadala kada je riječ o NATO-u; imenovan je novi nacionalni koordinator, a na sastanku svih segmenata hrvatskih vlasti 1. ožujka dogovorene su i počele su se provoditi važne reformske zadaće. NATO je izrazio zadovoljstvo u izvješću zbog činjenice da su se hrvatske vlasti dogovorile o važnim reformskim potezima poput prelaska na suvremeni koncept obrane i napuštanje JNA doktrine, postupno ukidanje nepotrebnih korpusa, odustajanje od održavanja nepotrebne i zastarjele opreme poput starih tenkova, odustajanje od modernizacije MIG-ova i prelazak s dosadašnjeg sustava Hrvatske ratne mornarice na sustav obalne straže. NATO je također u svom izvješću izrazio zadovoljstvo zbog hrvatskog angažmana u NATO-ovoj misiji u Afganistanu. NATO je ocijenio kako Hrvatska ima važnu ulogu u regiji, te da je u njoj istinski izvor stabilnosti. </p>
<p>Poglavlje o suradnji s Haaškim sudom očigledno je završavano ranije pa se u njemu ne spominju posljednji događaji vezani uz dobivanje avisa i ocjenu glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte, no u NATO-ovu izvješću ocjenjuju se pozitivnim potezi hrvatske Vlade oko izručenja osmorice Hrvata u Haag, a slučaj Gotovina se samo spominje kao još neriješen. </p>
<p>Najlošiju ocjenu u NATO-ovu izvješću dobilo je hrvatsko pravosuđe za koje se ustvrđuje da je »ključni faktor koji narušava politički, socijalni i ekonomski razvoj Hrvatske«. </p>
<p>Kao problem NATO ističe raširenu korupciju, spominje da je Hrvatska zemlja transfer za trgovinu ljudima, a iznimno kritički se osvrće i na rad USKOK-a. Kao jedan od većih problema navodi se i nemogućnost pravosuđa da procesuira gospodarski kriminal, pa se navodi da 70 posto gospodarskog kriminala uopće nije procesuirano. NATO je dao pozitivnu ocjenu ekonomskom rastu, no negativnu nezaposlenosti, javnom dugu, osobnoj potrošnji i međunarodnom zaduživanju. </p>
<p>Kada je riječ o obrambenim reformama NATO je nezadovoljan zbog premalog budžeta za modernizaciju oružanih snaga koji je ispod standarda (2,2 posto) 1,8 posto, a još veći je problem što se iz budžeta za obranu 76 posto troši na održavanje hladnog pogona, a ne na razvojne programe. NATO je u izvješću ustvrdio kako budžet za obranu ne omogućava razvoj. Za NATO praksu je neprihvatljivo da se vojni proračun donosi u velikoj nervozi svake godine u doslovce tri dana, pa će Hrvatska ubuduće morati planove razvoja obrane donositi kratkoročno i srednjoročno, odnosno za tri do pet godina.</p>
<p> NATO je pohvalio reformske zahvate, posebice smanjenje vojnog osoblja za čak 7000 ljudi, koji su prošli bez ikakvih problema i socijalnih tenzija. U izvješću se jasno vidi da će se od Hrvatske zatražiti pronalaženje modela po kojem za međunarodni angažman Hrvatske vojske neće biti potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Rješenje će se morati tražiti na tragu izvršne odluke hrvatske Vlade da može sama odlučiti o slanju hrvatskih vojnika na misije u inozemstvo. </p>
<p>NATO-ovo izvješće u sklopu MAP-a do sada je najpozitivnije intonirano, no to izvješće samo po sebi nije jamstvo da će Hrvatska vrlo brzo ući u NATO. Diplomatski izvori u NATO-u još nisu voljni komentirati hoće li Hrvatska biti pozvana u NATO sama, ili će morati čekati još dvije zemlje, Albaniju i Makedoniju, s kojima se nalazi u grupi zemalja poznatoj pod nazivom Jadranska povelja. Hrvatska pred ljeto završava drugi ciklus MAP-a dok se primjerice Albanija nalazi već u petom ciklusu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog stanja u susjedstvu moramo biti spremni za samoobranu</p>
<p>Hrvatska mora imati mobilnu, dobro opremljenu i uvježbanu vojsku, rekao je predsjednik Mesić, napomenuvši da je »u susjednoj državi na izborima pobijedila stranka koja ponovno predlaže da državna granica s Hrvatskom bude na crti od Virovitice do Karlobaga«</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Stjepan Mesić posjetio je u subotu u Koprivnici Središte za obuku kopnene vojske.</p>
<p>»Hrvatska mora imati mobilnu, dobro opremljenu i uvježbanu vojsku radi obrane. Dokle god Hrvatska nije u NATO-u moramo biti spremni na samoobranu«, rekao je predsjednik Mesić prigodom susreta s časnicima i ročnicima u koprivničkom Središtu za obuku kopnene vojske.</p>
<p>Mesić je napomenuo da je »primjerice u susjednoj državi na izborima pobijedila stranka koja ponovno predlaže da državna granica s Hrvatskom bude na crti od Virovitice do Karlobaga«. </p>
<p>Predsjednik je također posebno pohvalio uređenost koprivničke vojarne, ističući da je ona »po svemu na razini standarda NATO-a«, te da bi tako trebalo biti u cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Osvrnuvši se na suradnju Republike Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu, Mesić je rekao da »slučaj Gotovina neće usporiti pregovore s Europskom unijom«. </p>
<p> »Ako su svi drugi otišli u Haag, zašto bismo skrivali samo jednog čovjeka«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Čehok: HSLS više ne puni političku crnu kroniku</p>
<p>Predsjednik stranke Ivan Čehok nastupio je vrlo odlučno, rekavši da se na sastanku s predsjednikom Mesićem uopće nije razgovaralo o predsjedničkim izborima te o tome tko će biti HSLS-ov kandidat</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – »HSLS danas nije stranka koja puni političku crnu kroniku i o kojoj se piše senzacionalistički. Stranka je osjećala male potrese, bilo je i napuklina, ali to je prevladano. Uspjeli smo se učvrstiti i u HSLS je više ljudi ušlo nego što je iz njega izašlo«, rekao je predsjednik HSLS-a Ivan Čehok, podnoseći u subotu Velikom vijeću izvješće o radu stranke u proteklome razdoblju. </p>
<p>Čehok je naglasio da je malo većih potresa bilo jedino u Zadru, gdje je stranku napustilo 60-ak ljudi, a kao primjer dobrog stranačkog rada naveo je Biograd, u kojem je HSLS na nedavnim lokalnim izborima osvojio 13 posto glasova. U Šibeniku pak liberali nisu prešli prag i to zbog slabog odaziva birača te drastične bipolarizacije koja se s državne razine prenosi i na lokalnu, smatra Čehok. </p>
<p>Odgovarajući na kritike da se HSLS-ove zastupnike nedovoljno čuje u Saboru, Čehok je poručio da su on i Đurđa Adlešić u tri mjeseca dali više inicijativa nego svojedobno 25 HSLS-ovih zastupnika u šest mjeseci. Osvrćući se na poziciju HSLS-a u Vladi rekao je da je imenovanjem Dražena Bregleca za državnog tajnika u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka popunjena HSLS-ova kvota u izvršnoj vlasti. Ocijenio je također da je avis koji je Hrvatska dobila pozitivan, ali da tek trebamo odlučiti što želimo i kako to ostvariti u EU. Kritizirao je najavu Vlade o otvaranju 400 poduzetničkih zona, ističući da je Hrvatska mala zemlja i da bi sasvim dovoljno bilo da svaka županija ima po dvije takve zone. </p>
<p>Čehok je ujedno istaknuo da će HSLS idući tjedan predstaviti paket od tri zakona – o ulaganjima, o slobodnim zonama te o sudskom registru, a za sljedeći mjesec je najavio i obilježavanje 15. godišnjice HSLS-a. Predstavljen je i projekt nove državne uprave »Vjetar puše u leđa najboljih«, u kojemu se naglašava važnost znanja u državnoj upravi. </p>
<p>U zatvorenome dijelu sjednice, kako doznajemo, izostale su žešće rasprave. Iako se očekivalo razjašnjavanje navodne potpore potpredsjednika Hrvoja Vojkovića ponovnoj kandidaturi Stipe Mesića za predsjednika, ozbiljna rasprava o tome, čini se, nije niti potaknuta. Kako neslužbeno doznajemo, predsjednik stranke Ivan Čehok nastupio je vrlo odlučno, rekavši da se na sastanku s Mesićem uopće nije razgovaralo o predsjedničkim izborima te o tome tko će biti HSLS-ov kandidat. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Radoš: Račanova vlada i Libra najzaslužnije za pozitivan avis </p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Predsjednik Libre Jozo Radoš pripisao je u subotu bivšoj vladi najveće zasluge za ovotjedni pozitivan avis Europske komisije. Govoreći na sjednici Vijeća Libre, Radoš je upravo Račanovoj vladi odao priznanje kao najzaslužnijoj za pozitivno mišljenje iz Strasbourga.</p>
<p>»U tome je i velika zasluga naše stranke, jer je Libra i nastala na hrvatskom putu prema Europskoj uniji. Pitanje je bi li Hrvatskoj europska vrata uopće bila otvorena i bismo li danas imali mogućnost da već 2007. godine uđemo u Uniju da nije bilo Libre i njezina dosljednog europskog i demokratskog ponašanja za mandata bivše vlade«, retorički je upitao Radoš.</p>
<p>U jednoj rečenici, čelnik Libre potom je spomenuo i Sanaderovu vladu. »Priznanje za pozitivan avis treba odati i Sanaderovoj vladi, u čijoj je politici to jedina svijetla točka i koja je tome sve podredila«, napomenuo je. </p>
<p>Članovi Vijeća Libre razmatrali su program priprema za skorašnje lokalne izbore, koji će se temeljiti na zalaganju za decentralizaciju države te jačanje lokalne i regionalne samouprave. Libra još nije odlučila hoće li na lokalne izbore samostalno ili u koaliciji sa srodnim strankama, prije svega s LS-om, s kojim već usko surađuje u Zagrebu i Splitu. U Libri se nadaju i nastavku razgovora s HNS-om. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Problem roditelja poginule djece zakonski regulirati</p>
<p>ZAGREB, 24. travnja</p>
<p> – Glavni problem civilnih stradalnika Domovinskoga rata je neodgovarajuća novčana pomoć za tu vrstu stradalnika. Stoga je na izvještajnome saboru Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskoga rata zatraženo da se i njihov problem zakonski regulira te da se, ako je moguće, to rješava putem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>Naime, kako se čulo na izvještajnome saboru, tijekom Domovinskoga rata poginulo je 306 djece od osam mjeseci do 18 godina, a ranjeno ih je 1260. Njihovi roditelji, ako su u radnome odnosu ili žive u kućanstvu koje ima ikakav prihod, ne dobivaju od države nikakvu novčanu naknadu ni za pogibiju niti za ranjavanje. Ukoliko su nezaposleni, država im daje samo 830 kuna mjesečno.</p>
<p>Stoga su u Zajednici udruga civilnih stradalnika ove subote istaknuli da se problem roditelja poginule djece mora zakonski regulirati. Zasad ne znaju je li to moguće provesti kroz, primjerice, Zakon o pravima branitelja. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bozanić: Mladi imaju pravo svoja očekivanja i nadanja polagati u naše hrvatsko društvo </p>
<p>ŠIBENIK, 24. travnja</p>
<p> – »Veličanstven je ovaj skup hrvatske katoličke mladeži. Dio smo posade Kristova broda kojega udaraju valovi i oluje, a on odolijeva i plovi.Vremenske nepogode, oluje i utihe, sve nas to snalazi na putu. Pod sigurnom rukom Učitelja Kapetana plovimo i nosimo se s tim izazovima vremena. U našoj lađi, s Petrom kormilarom, izvezimo na pučinu i bacimo mreže, a na Tvoju riječ, Rabi, Kapetane !«. Riječi su to nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Josipa Bozanića izgovorene u subotu pred oko dvadesetak tisuća mladih iz svih hrvatskih biskupija te njihovih gostiju iz Boke Kotorske, Vojvodine i BiH koji su se na šibenskom gatu Vrulje okupili na petom nacionalnom susretu hrvatske katoličke mladeži. Pozdravljajući mnogobrojne goste na početku središnjeg događaja dvodnevnog skupa mladih - euharijstijskom slavlju na otvorenom, šibenski je biskup Ante Ivas prenio i pozdravnu poruku Svetog oca Ivana Pavla II. U nahahnutoj propovijedi kardinal Bozanić je mladima uputio poruke ali i odgovorio na njihova ranije sastavljena pitanja, sugestrije i želje. »Ako neka generacija ima razloga očekivati i nadati se, to ste onda vi, dragi mladi, vi imate pravo svoja očekivanja i nadanja polagati u naše hrvatsko društvo ali imate i dužnost raditi na ispunjenju toga, rekao je kardinal Bozanić.Već u subotu prijepodne šibenskim ulicama slijevale su se povorke mladih iz svih hrvatskih župa te njihovi gosti na velikom događaju kojemu je domaćin Šibenska biskupija i šibenski biskup Ante Ivas. Impozantna pozornica i oltar u znaku su mora i brodova, kao i geslo toga velikog skupa hrvatske katoličke mladeži koje se pod okriljem Hrvatske biskupske konferencije održava pod motom »Zaveslaj na pučinu«.Okupljanje mladih počelo je recitalom »Šibenska pučina« don Stipe Perkova, u izvedbi mladih Šibenske biskupije. Cilj toga skupa mladih je još jednom upozoriti na potrebu zajedništva, sloge i vjere. Više od 300 animatora zaduženo je za red, a svoj obol susretu dali su i Grad Šibenik i Županija te policija i Hrvatska vojska. Uz gat Vrulje usidreni su gotovo svi brodovi HRM-a te šibenske policijske uprave, a svoj doprinos toj manifestaciji dali su i vlasnici brodova, gajeta i kaića.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska se mora suočiti s poljoprivrednim tržištem EU</p>
<p>POREČ, 24. travnja</p>
<p> – »Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju mora razviti svoju državnu upravu, koja će pomoći poljoprivrednicima u razvijanju njihove proizvodnje, a potrebno je također izvršiti prilagodbu tržišta standardima EU-a te osjetnije investirati u poljoprivrednu proizvodnju«, rekao je u subotu na dvodnevnom seminaru pod nazivom »Hrvatska i europske integracije: poljoprivredna politika« Jean-Bernard Lalanne, vanjski konzultant Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Dodao je da se broj zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede treba udvostručiti, a nužno je i osnivanje nacionalne Agencije za plaćanje državnih poticaja u poljoprivredi. </p>
<p>Prema njegovim riječima, da bi Hrvatska kvalitetno nastupila u pregovorima za ulazak u EU, mora srediti statističke podatke. </p>
<p> Hrvatska svoju priliku treba tražiti u kvaliteti svojih proizvoda, s obzirom na to da u količinama i cjenovno ne možemo konkurirati na europskom tržištu.</p>
<p>Kako se čulo na seminaru, Hrvatska do početka pregovora o pridruživanju EU mora povećati svoje površine pod vinogradima i voćnjacima, jer nakon ulaska u EU neće moći saditi nove nasade.</p>
<p>U trenutku kada Hrvatska postane službeno zemlja kandidat, a isto bi se, kaže on, trebalo dogoditi u lipnju, na raspolaganju će joj biti zajednički fondovi EU-a te će ta sredstva moći primati sve dok ne postane konkurentna na tržištu EU.</p>
<p>Organizator seminara IRI (Međunarodni republikanski institut) podržava ulazak Hrvatske u EU, ali napominju kako Hrvatska u EU treba ući kad bude potpuno spremna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Završava obnova crpke Tanac</p>
<p>JASENOVAC, 24. travnja</p>
<p> – Nakon kratkotrajnog rasta u noći s petka na subotu Sava je kod Jasenovca pala za tri centimetra i u subotu u 10 sati izmjerena je visina vode od 845 cm. Na snazi su i dalje za cijelu jasenovačku Posavinu izvanredne mjere obrane od poplave, koje će biti ukinute kad voda padne ispod 820 cm. No, daljnji pad vode u koritu rijeke Save ovisit će o količinama padalina.</p>
<p>Međutim, za žitelje Tanca, sela u kojemu danonoćno sa 16 crpki branitelji pokušavaju zaustaviti prodor tzv. zatvorenih voda, stižu dobre vijesti. Naime, do crpne stanice u Tancu sagrađene prije 20 godina Hrvatska elektroprivreda obnovila je dalekovod i radnici Hidringa iz Karlovca intenzivno rade na obnovi u Domovinskom ratu oštećenih postrojenja. Prema riječima voditelja obrane od poplave Ivana Hećimovića za dva dana očekuje se završetak obnove i početak rada crpne stanice koja bi snažnim crpkama kapaciteta 1800 litara vode u sekundi zaštitila 600 hektara zemljišta u okolici i samom naselju Tanac. Paralelno s padom vode u koritu rijeke Save zabilježen je i lagani pad zaobalnih te vode u rijeci Strug, što olakšava obranu Bročica, južnog naselja Novske, gdje je do prvih kuća voda prodrla proteklih dana. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040425].
|
