NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040225].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206688 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Hrvatskoj 176.532 ljudi prima povlaštenu mirovinu</p>
<p>U siječnju je isplaćeno 296 mirovina umirovljenim saborskim zastupnicima i članovima vlada čiji je prosjek 7.952,86 kuna, no u toj kategoriji ima i umirovljenika čiji se prihodi kreću oko 12.700 kuna, na koliko je ograničena najviša mirovina za saborske zastupnike</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u siječnju je isplatio 176.532 povlaštene mirovine, odnosno mirovine koje su korisnici ostvarili prema posebnom zakonu. U odnosu na ukupan broj umirovljenika, povlaštenih je približno 17 posto. Riječ je o umirovljenicima na koje se ne primjenjuju opći propisi o mirovinskom osiguranju. A to u nekim slučajevima znači i daleko više mirovine nego što su one u prosjeku u sustavu radničkog osiguranja. </p>
<p>Tako je, primjerice, u siječnju isplaćeno 296 mirovina umirovljenim saborskim zastupnicima i članovima vlada čiji je prosjek iznosio 7.952,86 kuna. No, u toj kategoriji ima i umirovljenika čiji se prihodi kreću oko 12.700 kuna, na koliko je ograničena najviša mirovina za saborske zastupnike.</p>
<p>Za razliku od običnih osiguranika koji moraju raditi do 65 godina, odnosno 60 godina žene (što u nekim slučajevima može značiti i više od 40 godina staža), saborskom zastupniku do mirovine treba samo 20 godina staža – od čega najmanje dvije godine i jedan dan moraju biti odrađene u Saboru – i 60 godina, odnosno 55 godina starosti ako je riječ o ženi. Osim što u mirovinu idu pet godina ranije od ostalih, na zastupnike se ne primjenjuje pravilo o tome da se mirovina računa na temelju plaće tijekom cijelog radnog staža, nego imaju pravo na raspon između 65 i 85 posto od svoje zadnje saborske plaće.</p>
<p>Povlašteni umirovljenici su i bivši politički zatvorenici, kojima se kroz mirovinu priznao i dio staža koji su proveli u zatvoru. U siječnju je za njih isplaćeno 5765 mirovina, koje su u prosjeku iznosile 3076,06 kuna. Mirovinu prema posebnim propisima primaju i 152 redovna člana HAZU-a, čiji je prosjek iznosio 6601,37 kuna. Na njih se, doduše, primjenjuju opći uvjeti za stjecanje prava na mirovinu.</p>
<p>Pravo na povlaštenu mirovinu imaju i radnici na određenim poslovima u unutarnjim poslovima i pravosuđu, primjerice ovlaštene osobe (inspektori) u MUP-u, čuvari zatvora ili neke kategorije djelatnih vojnih osoba. Oni pravo na mirovinu stječu uz beneficirani staž, bez većih povlastica kad je riječ o visini mirovine. U siječnju je bilo 16.567 takvih umirovljenika, s prosječnom mirovinom od 2885,67 kuna.</p>
<p>Po posebnim propisima – uz beneficirani staž ili poseban dodatak s obzirom na čin – računaju se i mirovine Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja. U siječnju je mirovinu primilo 7919 pripadnika Hrvatske vojske (prosjek 2688,63 kune) te 32.249 branitelja, čija je prosječna mirovina iznosila 5076,70 kuna.</p>
<p>Među povlaštene pripadaju i neke kategorije umirovljenika čiju je isplatu mirovina Hrvatska preuzela od bivše države i čiji se status, iako su mirovine stečene po posebnim, povoljnijim propisima, u međuvremenu i pogoršao, zbog odluka koje je hrvatska vlada donosila prigodom preuzimanja njihove isplate. Tako je, primjerice, sa sudionicima NOR-a, kojima kod preuzimanja nije priznato pravo na dodatke na činove. U siječnju je za njih isplaćeno 68.206 mirovina (u što su uključene i obiteljske mirovine), a njihov je prosjek bio 1907,14 kuna.</p>
<p>Oko 30.100 pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine primilo je u prosjeku 1619,67 kuna mirovine, mirovina oko 14.467 pripadnika bivše JNA iznosila je prosječno 2204,18 kuna, a 524 bivša člana Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici dobili su prosječnu mirovinu od 1783,63 kune. Za 33 umirovljenika koji pripadaju u bivši savezni kadar isplaćena je prosječna mirovina od 3261,59 kuna.</p>
<p>Među povlaštene se, osim toga, računaju i 252 labinska rudara (rudari iz ugljenokopa »Tupljak«, zadnjeg rudnika koji je zatvoren u Hrvatskoj). Njihova prosječna mirovina u siječnju je iznosila 2580,69 kuna.</p>
<p>Iako se u povlaštenu kategoriju umirovljenika mogu svrstati i predsjedničke mirovine – koje zaslužnim vojnim osobama ukazom dodjeljuje predsjednik Republike – Zavod za mirovinsko osiguranje evidenciju tih umirovljenika ne vodi. Za to su nadležni Ured predsjednika ili Ministarstvo branitelja, koji javnosti još nisu predočili točne podatke o broju korisnika i visini mirovina.</p>
<p>Poznato je samo da predsjednik takvim ukazom može umiroviti vojnu osobu koja ima vrlo malo staža, a da se mirovina računa prema uvjetima za starosnu.</p>
<p>Kako se sve te mirovine, ili dodaci uz mirovinu za neke kategorije umirovljenika, isplaćuju iz državnog proračuna, teško je tvrditi da one opterećuju sustav mirovinskog osiguranja. No, ako uvjete za stjecanje prava na mirovinu nekih kategorija uspoređujemo s uvjetima koji vrijede za radničke umirovljenike, neke su povlastice sasvim sigurno neprimjerene i jasno je da bi država uštedama mogla ponešto učiniti i za poboljšanje standarda »običnih« umirovljenika.</p>
<p>Država to i sad u velikoj mjeri čini, jer se od ukupnih sredstava koja su potrebna za isplatu mirovina (u prosjeku je to oko 2,1 milijarde kuna mjesečno), oko 40 posto namiruje iz proračuna. Taj novac se daje za isplatu dodataka za one umirovljenike čije su mirovine manje od najniže zajamčene mirovine, za isplatu dodatka od 100 kuna i šest posto, te dijela mirovine na temelju Zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika među umirovljenicima. Riječ je o Zakonu na temelju kojega su mirovine od 1. siječnja 2001. godine povećane od 0,5 do 20 posto.</p>
<p>Za 296 zastupničkih mirovina 2,4 milijuna, za 252 rudara 650.000 kuna </p>
<p>Iako HZMO u mjesečnim izvještajima ne izdvaja podatke o tome koliko je novca potrebno za isplatu pojedinih kategorija mirovina, na temelju njihova broja i prosjeka pokušali smo izračunati koliko se za povlaštene izdvaja iz proračuna. Naša računica pokazuje da je to oko 466,5 milijuna kuna, što je nešto manje od četvrtine novca potrebnog za isplatu svih mirovina.</p>
<p>Zanimljivo je pritom usporediti neke kategorije umirovljenika. Tako se, primjerice, za Hrvatsku vojsku izdvaja oko 22 milijuna kuna, za branitelje oko 163 milijuna, a mirovine bivših pripadnika NOR-a (kojih ima gotovo dvostruko više nego umirovljenih branitelja i umirovljenika HV zajedno), koštaju oko 130 milijuna kuna.</p>
<p>Najzanimljivija je, međutim, usporedba ukupnih sredstava koja se izdvajaju za mirovine bivših zastupnika i vladinih dužnosnika te umirovljenih rudara. Naime, za 296 zastupničkih mirovina država izdvaja oko 2,4 milijuna kuna mjesečno, a 252 posljednja hrvatska rudara koštaju je 650.000 kuna mjesečno.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Alijansa za mir i pravdu rušila se iznutra, ali i izvana</p>
<p>SPLIT, 24. veljače</p>
<p> – Nakon godinu dana rada, Alijansa za mir i pravdu – glas za čovjeka prestala je djelovati. Čelnici Alijanse smatraju da je vrijednost programskih načela Alijanse neupitna i u budućnosti će se provoditi kroz rad Hrvatske akademske udruge Split iz koje je 1998. godine potekla građanska inicijativa Glas za čovjeka. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik predsjednik Alijanse don Ivan Grubišić pojašnjava razloge gašenja te inicijative koja je osnovana nakon što je, zajedno s akademikom Ivanom Supekom, napustio redove Alijanse za treću Hrvatsku zbog, kaže, puča iznutra.</p>
<p>– Stvarajući Alijansu za mir i pravdu – glas za čovjeka, akademik Supek i ja usuglasili smo programska načela prema kojima ćemo raditi, ali određeni krugovi oko Supeka nisu bili za to da se pod krilom Alijanse ide u daljnju realizaciji zacrtanih i poznatih programa. Htjeli su novi oblik Alijanse u smislu političke stranke, ali ja sam u svakom trenutku želio ostati vjeran Supeku i našim zajedničkim programskim načelima. Političke stranke koje su se interesirale za Alijansu na kraju se nisu zanimale za naša programska načela, kroz koja smo nudili projekt promjena, nego su nas htjeli instrumentalizirati za postizanje svojih političkih ciljeva. Članstvo u Alijansi mnogi su htjeli iskoristiti da bi postali nositelji izbornih lista i tako lakše ostvarili svoje ambicije. Supek se povukao, a ja sam želio da Alijansa do kraja testira svoj utjecaj u društvu, barem u Dalmaciji. U X. izbornoj jedinici izašli smo s neovisnom listom Mirjane Nazor, dobili 2500 glasova, što nije ni mnogo ni malo, jer smo prošli bolje od nekih političkih stranaka koje su imale dobru promidžbu.Nakon toga se dogodilo da je zadarski izborni krug Alijanse odbio potpisati izjavu da će, ako uđe u Sabor, ostati vjeran programskim načelima Alijanse, što je značilo da su je iskoristili za stjecanje političkih bodova. Isto se dogodilo u još jednoj izbornoj jedinici. Nakon svega toga, predsjedništvo je zaključilo da se Alijansa ugasi i da se programska načela vrate u nadležnost HAU-a Split koji je i pokrenuo građansku inicijativu Glas za čovjeka. Izbjeći ćemo politizaciju HAU-a kao političke alternative političkim strankama. Nudimo projekt promjena u društvu kao preduvjet izlaska iz krize i nije nam važno hoće li ga provoditi neka politička stranka ili udruga. Postojala je i struja koja me pošto-poto htjela ugurati u političku stranku, što nikada nisam želio niti mi takvo što treba, jer ja sam samo ukazivao na probleme u društvu i želio pomoći alternativi da bude prepoznata. Međutim, Alijansa se rušila iznutra, ali i izvana, jer imam mnogo dokaza da su određene političke stranke indirektno, preko svojih lobija ili nekih krugova u medijima, rušile i marginalizirale pojavu Alijanse na hrvatskom medijskom prostoru.</p>
<p>• Koje su to stranke?</p>
<p>– O tome ne bih govorio, jer nije važno, ali činjenica je da ni jednoj od njih nije bilo u interesu da dobiju alternativu, što je razumljivo.</p>
<p>• Na izbornoj skupštini koja će se održati do svibnja predložit ćete da u podnaslov Hrvatske akademske udruge Split uđe naziv Glas za čovjeka. Zašto?</p>
<p>– Tako jamčimo da će načela, koja smo promovirali za Alijansu, biti predstavljena i kroz HAU koji će djelovati kroz tri odbora. Jedan od njih će biti odbor za građansku inicijativu – Glas za čovjeka. I dalje se držimo svih 10 načela koje smo uspostavili Supek i ja. Djelovat ćemo kao građanska inicijativa i udruga koja želi biti kritički glas akademske populacije i reagirati na sve relevantne događaje u društvu. Želimo usmjeravati društvo, ali nećemo dopustiti da nas se gura u političku stranačku alternativu, jer su već osnovane dvije alijanse kao političke stranke. Ovdje moram spomenuti da mi je žao što je Hina, kad je obavještavala o našem gašenju, objavila da se ukidamo kao politička stranka. Alijansa nije bila politička stranka i ja sam se svim snagama borio da se u to ne pretvori. Međutim, te su tendencije postojale, kao i one da se mene kao svećenika diskreditira. Govorilo se da se bavim stranačkom politikom, što nisam želio niti mi takvo nešto treba. </p>
<p>• Hoće li nova vlast moći napraviti pozitivne promjene u društvu?</p>
<p>– Ovu vlast načelno podržavamo, jer želimo da pokrenu Hrvatsku. No, uvjereni smo da neće izvući Hrvatsku iz krize, jer nije prihvatila provođenje strukturalnih promjena. </p>
<p>Dijete vratiti materi</p>
<p>• Hoće li akademik Supek sudjelovati u radu HAU - Glas za čovjeka?</p>
<p>– On se definitivno povlači iz javnog djelovanja, iako ostaje pri programskim načelima koja smo zajednički potpisali. Njega je, kao i mene, razočarala šutnja i neodaziv hrvatskih intelektualnih krugova u kojima Alijansa nije bila prihvaćena i prepoznata. Supek je imao volju biti nositelj svih naših neovisnih lista u Hrvatskoj, ali kad su s terena došli prijedlozi za nositelje lista, vidjeli smo da je riječ o ljudima koji nisu imali nikakvo pokriće za takav čin. Mnogi tvrde da sam bio nedosljedan jer nisam htio biti nositelj izbornih lista. Želio sam do kraja testirati naš rad i nakon godinu dana djelovanja bez ikakvih sredstava, Alijansa je na razini Hrvatske dobila 50.000 glasova. Budući da su osnovane još četiri alijanse, te da su počela razna podmetanja i kriva interpretiranja onoga što radimo, kao jedan od inicijatora HAU i inicijative Glas za čovjeka, zaključio sam da bi najbolje bilo ugasiti Alijansu, a dijete vratiti materi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ždrijebanje ili kvote za vlast i oporbu umjesto noćnih dežurstava </p>
<p>Većina se stranačkih klubova slaže da sadašnje rješenje, prema kojem zastupnici premijeru i ministrima postavljaju pitanja tijekom Aktualnog prijepodneva na početku svake sjednice, nije najbolje / Aktualno je prijepodne uvedeno na početku prošlog saborskog saziva umjesto aktualnog sata, da bi se što većem broju zastupnika omogućilo da postavi pitanje</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Otkako je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks krajem siječnja, kad je završila prva ovogodišnja saborska sjednica, kazao da bi trebalo razmisliti o novom modelu postavljanja zastupničkih pitanja, u Saboru traje svojevrsna javna rasprava o tomu. Većina se klubova slaže da sadašnje rješenje – prema kojem zastupnici premijeru i ministrima postavljaju pitanja tijekom Aktualnog prijepodneva na početku svake sjednice – nije najbolje.</p>
<p>Naime, da bi postavili pitanje zastupnici se moraju upisati u posebnu knjigu koja se otvara dva sata prije početka sjednice, no da bi se uhvatilo bolje mjesto u redu, u Sabor treba doći što ranije. Stoga većina zastupnika uoči početka sjednice u Sabor dolazi u gluho doba noći i stoji u redu, čekajući 7 sati, kad se otvara knjiga.</p>
<p>Tako je Ljubica Lalić (HSS) zastupnike usporedila s vampirima koji noću lutaju saborskim hodnicima, a bivši zastupnik Anto Kovačević jednom je ustvrdio da se samo pekari i luđaci moraju buditi prije zore.</p>
<p>Uz službenu knjigu, »saborski noćobdije« za tih dežurstava sastavljaju vlastiti popis da bi se znalo tko je kada došao, pa se može naći vremena i za kraći san ili šetnju. Predsjednik HSP-a Anto Đapić kaže da je pri izradi tih neslužbenih popisa znalo biti i manipulacija, no kao najveći problem ističe to što su zastupnici, nakon noći provedene u saboru, iscrpljeni, dakle nisu baš u formi da bi sudjelovali na sjednici.</p>
<p>Aktualno je prijepodne uvedeno na početku prošlog saborskog saziva umjesto aktualnog sata, da bi se što većem broju zastupnika omogućilo da postavi pitanje. Iako u pravilu traje čak četiri sata, od 9.30 do 13.30, događalo se ponekad da svi prijavljeni zastupnici ne stignu sve pitati premijera ili ministre. No kao najveći nedostatak ipak su se pokazala noćna dežurstva pa je cilj većine prijedloga da se ona izbjegnu. </p>
<p>Šeks je tako spomenuo mogućnost da se vrijeme za Aktualno prijepodne ranije podijeli stranačkim klubovima koji bi zatim odredili koji će njihovi zastupnici postaviti pitanje. Na tragu tog prijedloga je i HNS-ov, prema kojem bi se Aktualno prijepodne održavalo svaka dva tjedna, a na njima bi se postavljalo 40 pitanja, s time da bi oporba imala pravo na 24, a zastupnici većine na 16 pitanja, pri čemu bi se uzela u obzir zastupljenost pojedine stranke u saboru. </p>
<p>HSP je predložio da oni prijavljeni zastupnici koji ne stignu postaviti pitanje to pravo imaju na početku idućeg Aktualnog prijepodneva, ili da se uvede ždrijebanje prema uzoru na indijski, novozelandski, izraelski, finski, češki i mnoge druge parlamente. Prema tom modelu, svaki bi zainteresirani zastupnik dobio kuglicu sa svojim imenom, a dan prije saborski bi službenik izvlačio 25 kuglica. Pravo da postave pitanje tako bi imali najsretniji zastupnici. Libra predlaže da se vrati aktualni sat, ali da se održava svaki tjedan, s time da bi svaki od njih bio posvećen određenoj temi. </p>
<p>Postavljanje zastupničkih pitanja premijeru i ministrima jedno je od najvažnijih zastupničkih prava. Prema Poslovniku, zastupnici mogu postavljati pitanja vladi, i pojedinom članu vlade, o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, o stanju u pojedinim područjima društvenog života, o provođenju zakona i drugih saborskih akata, o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. Svaki zastupnik može postaviti jedno pitanje koje mora biti kratko, jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom, a ako je nezadovoljan, može zatražiti da mu vlada, odnosno ministar, dostavi pisani odgovor u roku 30 dana. No često se događalo da se taj rok ne poštuje.</p>
<p>Odgovor na postavljeno pitanje u pravilu traje dvije minute, a može trajati do četiri minute. Član vlade kojem je postavljeno zastupničko pitanje može odbiti odgovor ako se to pitanje ne odnosi na njegov rad ili na poslove iz njegova djelokruga. </p>
<p>Pitanja koja zastupnici postavljaju uglavnom su od općeg nacionalnog interesa i odnose se na najvažnije probleme iz unutarnje i vanjske politike. Rjeđe se događa da zastupnici pitaju nešto što se tiče kraja iz kojeg dolaze, odnosno izborne jedinice koju zastupaju, a odgovor na takvo pitanje uglavnom se dobiva pismeno. Kad dobiju odgovor od premijera ili ministra zastupnici samo smiju reći jesu li zadovoljni ili nisu i traže li i pisani odgovor. U prošlom je sazivu bila česta praksa da nezadovoljni oporbeni zastupnici odgovor komentiraju i usput premijeru ili ministru upute primjedbu.</p>
<p>Da bi se promijenio model Aktualnog prijepodneva, treba promijeniti saborski Poslovnik, a očekuje se da sve stranke o tome postignu konsenzus.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Tuđe nećemo, svoje ne damo</p>
<p>Da biste kupili i onda konzumirali zdravu hranu nije dovoljno da vam to potvrdi vaša »kumica« na placu. Ili da vi mislite kako je tomu tako. Mora postojati standardizirani sustav kontrole koji će ocijeniti je li neka namirnica uistinu zdrava. U suprotnome, u ovoj navali politikantstva proglasit ćemo i salatu koja puna olova raste uz autocestu Zagreb - Beograd zdravom, jer je naša</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Iako su mediji otkrili kako će Hrvatska od Europske komisije dobiti uvjetovano pozitivno mišljenje, jer Sanaderovoj vladi »slučaj Gotovina« i dalje puše za vratom, barem smo za jedan korak bliže Europskoj uniji. Počeli smo, naime, raspravljati o supstanci Europske unije, konkretnim pitanjima vezanim uz ekonomiju i pravila ponašanja, a manje o geopolitičkim ezoterijama koje su često dobra izlika kada se pravi posao ne napravi kako treba. Kada do problema dođe, jedini refleks koji se pokazuje jest onaj kvazinacionalni – ne damo naše otoke, ne damo naše krave, nećemo da nam nameću GM-hranu... </p>
<p>U općoj kakofoniji »svega našega« bilo je za očekivati da će najava o ukidanju zabrane uvoza austrijske govedine izazvati slične reakcije. Kako je to bilo za očekivati, javili su se domaći lobiji, jer je najavljeno da će se prekinuti praksa zbog koje je Hrvatska imala velikih problema s poslovično Hrvatskoj naklonjenom Austrijom. U navali politikantstva zbog sasvim konkretnih interesa, odmah se ustvrdilo kako je ustupak napravljen zbog pozitivnog mišljenja Europske komisije. Nije se, međutim, naglasilo da je u najmanju ruku čudno zbog čega je Hrvatska jedina europska zemlja koja tu mjeru provodi protiv Austrije. </p>
<p>Jesti govedinu u Europskoj uniji, pa i ostale namirnice, vjerojatno je najsigurnije na svijetu. Upravo zbog rigoroznih kontrola i provedbe zajedničkih standarda. Nama je u Hrvatskoj draža tradicija dogovora. 'Ajmo se mi otprilike dogovoriti. No, takvi dogovori u Europskoj uniji jednostavno »ne pale«. </p>
<p>Hrvatska se u posljednje vrijeme voli podičiti kako joj je jedan od najsnažnijih aduta proizvodnja zdrave hrane. No, i tu ima problema. Da biste kupili i onda konzumirali zdravu hranu, nije dovoljno da vam to potvrdi vaša »kumica« na placu. Ili da vi mislite da je tome tako. Mora postojati standardizirani sustav kontrole koji će ocijeniti je li neka namirnica uistinu zdrava. U suprotnome, u ovoj navali politikantstva proglasit ćemo i salatu koja puna olova raste uz autocestu Zagreb – Beograd zdravom, jer je naša. </p>
<p>Svojedobno se digla velika prašina zbog šećera. Europska je komisija ustvrdila da prodajemo ne vlastiti, nego švercani šećer, pa je lobistički »stožer za zaštitu digniteta hrvatskoga šećera« odmah ustvrdio da tu nisu čista posla, da to opet netko želi napakostiti Hrvatskoj i njezinoj ekonomiji. Išlo se čak toliko daleko da je sročeno i pismo Europskoj komisiji u kojem joj se prijeti da će Hrvatska Komisiji nametnuti sankcije. Tadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula u posljednji je tren spriječio da to pismo ne otputuje u Bruxelles. Naravno, naknadno se provjerom utvrdilo kako je šećer zaista bio švercan, pa smo se opet morali pokriti po ušima. Naravno, na kraju za to nitko nije odgovarao.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da će Hrvatska imati velikih problema sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije. Uglavnom zbog toga što poljoprivrede zapravo nema. Izvozne kvote u zajedničkom europskom društvu određuju se na temelju onoga što imamo. Istina je da imamo proizvodnju maslina, a Španjolci ih imaju više i bolje kvalitete, istina je da imamo jabuka, ali kvalitetnije imaju Nizozemci. Istina je da imamo izvrsna vina, koja nikad još od daleke 1996., kada je to od Hrvatske tražila Europska komisija, nisu klasificirana po količini i kvaliteti. Zato ih na europskom tržištu i nema.</p>
<p>Zbog svega toga jako je važno da razgovore u Bruxellesu ovoga tjedna vode ministri Kolinda Grabar-Kitarović i Petar Čobanković na vrloj konkretnoj razini, na razini istinskog sadržaja funkcioniranja Europske unije. Sve dublje ulaženje u EU sasvim će sigurno proizvesti mnoge otpore i otvoriti velike probleme, no treba se nadati da će umanjiti razinu praznog politikantstva. U stvari, nije da mi ne damo naše krave, nego ne damo naše »javašluke«. Kada se isprazne akumulatori načelnih stremljenja prema Europi, i nakon toga prihvatiti standarde svih ostalih. Onda postajemo patrioti. Pa čak i zbog austrijskih krava. Ili salate. Možemo slobodno vratiti u opticaj poslovicu iz prošlih vremena – tuđe nećemo, svoje ne damo. </p>
<p>Međunarodni predstavnici iznimno su zabrinuti stanjem u Srbiji i Crnoj Gori. Posebice stoga što je novi mandatar vlade Vojislav Koštunica hladno ustvrdio da mu ne pada na pamet izručivati optuženike u Haag jer su oni heroji. </p>
<p>U Hrvatskoj, sudeći prema medijskim indiskrecijama koje navodno dolaze iz vladinih i drugih vladajućih krugova, također ne znamo na čemu smo u vezi sa »slučajem Gotovina«. Nakon službene rečenice o potpunom ispunjenju svih političkih kriterija, dolaze i neslužbene reakcije o tome kako se javno ne želi reći da je Vlada za uhićenje Gotovine. Navodno, da se ne bi uznemirilo nove optuženike i da oni odu dobrovoljno u Haag. Ta je argumentacija potpuno bezvezna i kontraproduktivna. Naravno da novi optuženici moraju odmah otići u Haag i pred Sudom braniti svoju nevinost. Kao, uostalom, i Gotovina. I naravno da Vlada mora učiniti sve da ga pokuša pronaći. Najava da će Hrvatska dobiti pozitivan avis uvjetno dokazuje da je došlo vrijeme kada riječi i uvjeravanja jednostavno nisu dovoljni.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Proračun koji bi trebao obradovati MMF</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prijedlog državnog proračuna za 2004., težak 84,9 milijardi kuna, temelji se na očekivanom realnom gospodarskom rastu od 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda, te stopi inflacije od 2,4 posto. Takva stopa inflacije je viša od ovogodišnjih 1,5 posto, a temelji se na očekivanom porastu cijena struje i plina.</p>
<p>Proračun se temelji i na očekivanoj laganoj deprecijaciji kune prema euru, pa se, primjerice, očekuje kretanje tečaja eura u rasponu od 7,5 do 7,7 kuna, da bi krajem 2004. lagano premašio vrijednost od 7,7 kuna. S druge strane, u Ministarstvu financija procjenjuju da će kuna dodatno ojačati ove godine prema dolaru, koji bi krajem godine trebao vrijediti 5,93 kune. To se, naravno, uglavnom nepovoljno odražava i na platnu bilancu i razinu inozemne zaduženosti.</p>
<p>Država se, inače, ove godine planira na domaćem i inozemnom tržištu zadužiti za ukupno 19,2 milijarde kuna, dok od privatizacije očekuje ukupno 1,45 milijardi kuna. Državi, pak, na naplatu ove godine zajedno s kamatama dolazi 16,8 milijardi kuna. Ove godine Vlada, uz to, može odobriti najviše 4,9 milijarde kuna novih jamstava. </p>
<p>U Ministarstvu financija predviđaju da će ukupni inozemni dug, dakle dug države, banaka i gospodarstva, do kraja godine porasti sa sadašnjih 23,6 milijardi dolara na čak 27 milijardi dolara, odnosno da će premašiti 80 posto BDP-a. Trenutačno inozemni dug iznosi 78,3 posto BDP-a, koji se procjenjuje na 189,04 milijarde kuna. Krajem 2004. hrvatski BDP trebao bi pak premašiti 199,55 milijardi kuna. </p>
<p>Javni dug, odnosno ukupni unutarnji i vanjski dug države, iznosi 51,8 posto BDP-a. Ove godine Vlada predviđa da će javni dug dodatno porasti na 54 posto BDP-a, pri čemu će se smanjivati udjel inozemnog duga i povećavati udjel domaćeg javnog duga, što bi trebalo obradovati predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda, ali i, što je važnije, pridonijeti razvoju i produbljivanju hrvatskog financijskog tržišta. </p>
<p>Ovakav proračun i makroekonomski okvir na kojem se on temelji potvrda su nesporno nastavka dosadašnje gospodarske, investicijske i porezne politike, o čemu svjedoči i činjenica da se samo od poreza na dodanu vrijednost ove godine očekuje ubiranje više od 30 milijardi kuna. PDV time ostaje pojedinačno najizdašniji izvor punjenja državne blagajne. S druge strane, nastavljena je politika bivše vlade pri smanjenju izdataka za vojsku i policiju, koji su nedvojbeno glavni proračunski gubitnici.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tko se kiti čijim perjem</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Tko je zaslužan što smo korak bliži Europskoj uniji</p>
<p> – Račanov SDP i »njegova« vlada, Sanader i HDZ, ili hrvatska država i njezini građani koji su do jučer imali Račanovu, a danas Sanaderovu vladu. Ako je suditi prema posljednjem istupu Ivice Račana, vlada Ive Sanadera se kiti tuđim perjem, jer zasluga što će nas Bruxelles, nadajmo se, pozvati da započnemo pregovore pripada bivšoj vlasti. I tu su očito pomiješani lončići. Zasluga ne pripada ni Račanu ni Sanaderu, ni ovoj ni onoj vlasti, nego hrvatskoj državi i svim institucijama sustava koje godinama nastoje reformirati Hrvatsku i učiniti nužne korake da se pridružimo Europi.</p>
<p>Nikakvu ekskluzivu za taj posao nema ni Račan ni njegova vlada, iako im se mora priznati da su na mnogim područjima učinili bitan korak naprijed. Nažalost, ne i presudan, jer su susjedi baš u tom vremenu sjajno finiširali dugogodišnji trud (Slovenija), dok smo mi petljali u suradnji s Haagom, vukli neke nerazumne korake i oduljili posao koji je trebao biti gotov davno prije. </p>
<p>Ivo Sanader dobro je replicirao dojučerašnjem premijeru: bitno je da je avis pozitivan i da s nijednom vladom svijet ne počinje, pa tako nije ni s Račanovom. Uvijek su postojale i one prijašnje, a postojat će i buduće. Račan je jednostavno upotrijebio neprihvatljivu retoriku, svojatajući onu zaslugu koja nije rezervirana ni za njega, a ni za bilo kojeg budućeg predsjednika vlade. Kormilari su važni, ali ne i najvažniji, mnogo je važnije da se probudi cijela zemlja i da se stvore zaista povoljni uvjeti da Europa već sutra stanuje i ovdje.</p>
<p>Svaka hrvatska vlada je radila svoj posao, neka bolje, neka lošije, ali svaka je radila u hrvatskom interesu, a ne stranačkom. Ulazak u Europu definitivno nije samo interes SDP-a ili HDZ-a, nego interes svih građana ove zemlje, pa i onih koji s našim strankama nemaju nikakve veze. I zato je kićenje tim perjem promašen potez bivšeg premijera.</p>
<p>Sanaderova vlada je odlično startala i u vrlo kratkom vremenu pomela sve ono što se za Račanova mandata vuklo (pitanje povratka Srba, vraćanje njihove imovine...), no ostaje težak uteg Gotovine. I dok su u vrijeme kad je već bilo vidljivo da će Račan izgubiti a Sanader pobijediti neki europski krugovi bili pomalo skeptični, danas toga više nema.</p>
<p>Borba za Europu, uz dobrog prošlog, a čini se još boljeg sadašnjeg kormilara, tako postaje pobjeda Hrvatske u cjelini, a ne ove ili one vlade ili stranke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski hazarderi: Ako na ovim prostorima išta traje, to je vrijeme nepravde, naša sigurna konstanta</p>
<p>Pojavi se ministar taj i taj i odlučim glasom veli, da se sazvana predstava PDV-e, odgađa za iduću kazališnu sezonu. Grobnim glasom šušne da trenutačno nema love. Karte vrijede za iduću predstavu. Na idućoj predstavi, ministar taj i taj, samo proviri nos kroz prozor. Najavi da ćemo gledat balet »Ukida se dopunsko«. E, sad bogme nastaje komešanje u gledalištu. Većina nesretnika u prvim redovima koji savršeno poznaju taj igrokaz, pada u nesvijest od uzbuđenja. Zastor se i ne digne, a isti ministar ledenim glasom objavi, da se i ta predstava odgađa do kraja kazališne sezone / Kartaška igra je strašna strast. Hazard s narodom, još je moćniji. Drži ljude u svojim kandžama do smrti. Političke hazardere, koji upropaštavaju narod, trebalo bi zakonski goniti. Izjednačiti ih, prema zakonu kao i kartaše, za koje postoji zakonska mogućnost da im se zagorči radost kartanja</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Što narod izabere, dobije. Pokaže prstom u izbornom dućanu da bi baš tu igračku. Ljubazni poslovođe skakuću vratolomno po policama. Vjeverice. Smiješak od uha do uha. Navratite opet za četiri ljeta. Mi smo tu. </p>
<p>A kad narod doma otpetlja celofan i skine zlatne vrpce obećanja, jao i pomagaj. Igračka ne radi. Garancije jasno nema, pa se slobodno možeš žaliti svom ćaći. Ovi su koje još imamo zlatni. Dadu se popraviti. Samo ih treba prije upotrebe malo promućkati. </p>
<p>Znamo ih, zaboga, od prije. Da su slučajno mene izabrali, a neće, ja bih bio perverzan. Vozio bih se u Banske dvore u rikši. Upregao u nju člana nadzornog odbora. Putem bacao šakom i kapom lovu svom puku. Pa dok traje, traje. Ne mogu izabrani biti ni bolji ni gori od naroda komu pripadaju. </p>
<p>Poklopimo se po ušima i trpimo. Kakvi smo, takvi smo. Kakav narod, takva vlada. Jedino što smo dobili, izborne pobjede i veselje traju nekako kratko. Iduće će trajati još kraće. Već treći dan nakon izbornih svatova, cirkus. Mladoženja ustanovio da mlada nije nevina i da je u blagoslovljenom stanju pet mjeseci. Gdje su mu zaboga bile oči. Blamaža. Od miraza ništa. Kad mu želiš čestitati na sjajnom izboru družice, gadno reži. Najradije bi te ritnuo nogom.</p>
<p> Suze u očima. Bijes. E, neće to tako. Neće. Kukavičjih jaja puna kuća.</p>
<p>Ako ništa drugo, narod se carski zabavlja. Jasno, ne baš svi. Oni koji su u prvim redovima, a to je sirotinja iz svih stališa, bespomoćni i umirovljenici, hoće da se što prije razgrne kazališni zastor, da vide obećane predstave. Iza zastora guranje, komešanje. </p>
<p>Pojavi se ministar taj i taj i odlučim glasom veli, da se sazvana predstava PDV-e, odgađa za iduću kazališnu sezonu. Grobnim glasom šušne da trenutačno nema love. Karte vrijede za iduću predstavu.</p>
<p>Na idućoj predstavi, ministar taj i taj, samo proviri nos kroz prozor. Najavi da ćemo gledat balet »Ukida se dopunsko«. E, sad bogme nastaje komešanje u gledalištu. Većina nesretnika u prvim redovima koji savršeno poznaju taj igrokaz, pada u nesvijest od uzbuđenja. Zastor se i ne digne, a isti ministar ledenim glasom objavi, da se i ta predstava odgađa do kraja kazališne sezone. </p>
<p>Trenutačno imaju nekih problema s pijanim balerinama. Mogu odigrati jednočinku »Recept do dvadeset kuna više ne pali«. Naslov jednočinke malo je bijenalski naslovljen, ali što se tu može. Oni gledatelji koji imaju redovni abonoman za kontejner, na samu tu najavu, umiru. </p>
<p>Neki napuštaju predstavu u nosilima. A da su još samo malo mogli izdržati, preživjeli bi koji dan. Naime, i ta se predstava odgađa. Kao, umjetnički savjet Vlade odlučio je da se jednočinka skine s dasaka, jer je već kasno i treba ići spavati. Ima nešto u tom sustavu puštanje takvih stravičnih igrokaza umirovljenicima. Više će ih Bog uzeti k sebi, nego nekad španjolka.</p>
<p>Što se tiče ostalih obećanih predstava za europske oči i uši, njih smo se nagledali. Predstava trajala u svakom gradu po jedna. Nestala. Glumište se preselilo amo. Sada k nama nagrnuli europski sjajni glumci s monolozima. Igraju sve u šesnaest. Gledaj i uči kako se to radi. Ovdje kugla jeste, ovdje kažem nije, ajd pogodi gdi je. Naši pogađaju. Uvijek pogrešno.</p>
<p>Dirnulo me, kada je šef Vlade negdje usputno izjavio, da će potegnuti za uha fakine u bivšoj vladi, jer su nas bacili na prosjački štap. E, moj šefe, neće to ići samo tako. Mi imamo neuništive barabe da upropaste sve što taknu. Nemaju pijanističke prste, za izvođenje valcera. Vole krasti samo svojim bližnjima, i to je to. </p>
<p>Domoljub od glave do pete. Tuđe mu pare smrde. Alergičan i na njih. Probali i bivši dečki iz Vlade izaći s lopovima na kraj. Lov najavili rogom, a završetak za švedskim stolom. Plijen mršav. Ulovili desetak jadnih i očupanih preprodavača cigareta i poslagali ih kao trčke pred birtijom u kojoj slave. Oni bivši, ili ovi sadašnji, više ni sam ne znam, pred kraj mandata dovukli na TV dnevnik nekolicinu mafijaša. Guraju ih specijalci ispred sebe, što na tri, što na četiri noge u sud. Vrhunska predstava.</p>
<p> Današnji državni odvjetnik prije smjene vlasti, očistio sve svoje ladice. Prebacio petogodišnji plan za tristo posto. Zatrpao sudove da imaju što raditi do kraja ovog milenija. Lopovi uživaju. Bit će pozvani na prvo ročište tamo negdje, kad se iznad Lijepe naše iznova pojavi Hallyjev komet. Sve ostalo, nepoznato. Čujem da je u toj revnosti, iznova podignuta istraga protiv Laze Vračarića?! Davnijeh dana, kada sam još bio mlađahan i drzak, pojavio se na promociji partijske uspješnice »Tražio sam crvenu nit«. </p>
<p>Nakon govorancija, evo i mene u repu da dobijem knjigu. Tada su se takve knjige dijelile, a ne kupovale. </p>
<p>Na upit razdragana autora, što da mi u nju napiše, rekao sam mrtav hladan ime svog starog prijatelja. Naime, davnih dana, upravo je taj autor kao državni tužilac strpao mog prijatelja u buharu. Kada je primio dar, natjerivao me oko kuće dobrih pola ure. S neskrivenom namjerom da me zatuče. Nije izdržao. On tada star i nemoćan, ja mlad i bezobrazan. Priroda je uvijek na strani bezobrazne mladosti.</p>
<p>U toj nezaboravnoj knjizi, autor majstorski opisuje kako je progonio narodne štetočinje. Baš tako, štetočinje. Izjednačio ih sa žoharima ili krumpirovim zlaticama, koje su onda bile prava rijetkost. Naziv danas ružan, ali svima razumljiv. Kad ti na rep zavežu limenku s takvim natpisom, skači kuda hoćeš, spasiti se ne možeš. Među ostalim ljupkim zapisima, opisao on, kako je iza brave trpao ministre i činovnike propalog NDH a koji su petljali s financijama. Naime, za vrijeme NDH naš tada dragi saveznik Nijemac, gadno naplaćivao to bratstvo. Nama davao bezvrijedne ratne marke, a on odnosio stvarne vrijednosti i zlato. Prodavao nam i oružje, koje smo mi sami zadržali, kad je propala Kraljevina. Narodni sudovi tada su radili punom parom. Telepatski. Sud ni ne dobije optužni prijedlog, a štetočinja je već iza rešetaka. </p>
<p>Opet se samo možeš žaliti svome ćaći. Ako išta traje na ovim prostorima, to je vrijeme nepravde. Naša sigurna konstanta. Kad se nakon mnogo stoljeća u nas budu obavljala iskapanja, čudom će se čuditi arheolozi, da ni jedna božica pravde nema glavu, nego samo vagu i mač. Znakovlje zelene tržnice.</p>
<p>Čudesan je izum demokracija. Ako si izabran, radiš što hoćeš i još te štiti imunitet. Kao da si blago retardiran, zaštićen. Kockaj se tuđim sudbinama. Kasino vlasti radi dan i noć. Pune su novine i tv izjava kockara. O drugim zanimanjima, ništa. Izumrla su. </p>
<p> Oni koji više nisu za zelenim stolom, jauču. Kao, nisu imali kartaške sreće. Tvrde, da, ako ih iznova izaberemo i damo im vreću žetona, sve će oni preko noći povratiti, samo nam dajte povjerenje. Da će povratiti nakon obilne večere, znam.</p>
<p> To im vjerujem na časnu pionirsku riječ.</p>
<p>Na glasovitoj slici »Kartaši« Paula Cezanna, gledam ruke kartaša. Na stolu boca. Kartaši mirni. Nitko ni da trepne. Ne gledaju jedan drugoga, nego samo karte. Svijet oko njih ne postoji, kao i u naših političkih hazardera. Oni igraju svoju igru. Možete im slobodno bez anestezije odrezati nogu, ne bi ni osjetili. </p>
<p>Kartaška igra je strašna strast. Hazard s narodom, još je moćniji. Drži ljude u svojim kandžama do smrti. Političke hazardere, koji upropaštavaju narod, trebalo bi zakonski goniti. Izjednačiti ih po zakonu kao i kartaše, za koje postoji zakonska mogućnost da im se zagorči radost kartanja. Može ih se uputiti na liječenje. Ili uključiti u dobrotvorni rad. A što je najvažnije, da obvezatno nadoknade štetu koju su svojim djelovanjem prouzročili. Bože, o čemu ja to trabunjam.</p>
<p>Imao sam davnih dana čudesan auto, zvan »wartburg«. Darovao mi je dva čira na želucu. On me neopisivo podsjeća na sve ovo što nam se događa. Nije to bio onaj glasoviti dobri smrdljivac, dvotaktaš. Koji je bio vječan. Ovo je bio novi model, benzinac. Da ga pokrenem, morao sam pola ure moliti. Klečati ispred njega. Klanjati. Stao bi iz čista mira u najgušćem križanju. Ni makac. </p>
<p>Ništa u njemu nije štimalo. Kasnije čujem da su ga, prije pada Berlinskog zida sastavljali profesori i akademici. Nazdravlje. Pravi majstori već su pobjegli na Zapad. </p>
<p>Narod srećom nije moj tužni auto »wartburg«. S njim treba pametno, nježno i razborito raditi, da bi ga pokrenuli. Kad padne u apatiju, teško iz nje izlazi. Trikovi, igrokazi i gala predstave, više ga ne zanimaju. Upozoravam najavljene pokretače naroda da paze kuda će s njim krenuti. Mogu u svojoj revnosti i brzini, ubaciti i u vožnju unazad.</p>
<p>Nije baš svako gibanje napredak.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proračun je u funkciji političkih interesa vladajuće stranke, zrcalo načina formiranja saborske većine</p>
<p>Ovogodišnji proračun instrument je kojim se pokušava održati manjinska vlada i zato je proračun političko-nagodbenjački i demagoški. Svjesno se podilazilo određenim interesnim skupinama čiji je još nacional-populistički utjecaj u javnosti velik, jer je suprotstavljanje koalicije interesima tih skupina bivšu vlast gotovo onemogućilo odraditi mandat do kraja / Način na koji vladajuća stranka zamišlja pronatalitetnu politiku tipična je anakrona populacijska demagogija. Da su nešto naučili iz srednjoškolske demografije znali bi da produljenje rodiljnih dopusta ne jamči i povećanje nataliteta. Kad bi pronatalitetna politika bila tako jednostavna onda bi taj problem bio lako rješiv. Natalitet će se početi povećavati onog trenutka kad se poprave opći društveni uvjeti i kad pređemo barem deset tisuća dolara BDP po stanovniku</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p>Prijedlog proračuna za 2004. godinu po svemu je proračun kontinuiteta. Naime, svaki proračun u posljednjih desetak godina, neovisno o tomu koja je politička opcija bila na vlasti okarakteriziran je kao socijalni i razvojni. Međutim, proračun nije niti jedno od navedenog. </p>
<p>Socijalni bi bio da smo socijalna država, ali mi smo prije svega država socijale. Što se tiče razvoja, dosadašnji proračuni su bili sve drugo, ali nisu bili razvojni. Pitam se kako to da su svi proračuni razvojni kad unatoč tome prepoznatljivog gospodarskog razvoja nema? Izvoz se smanjuje, platni deficit je sve veći, vanjsko zaduženje raste, a postotak nezaposlenih je među najvišim u Europi. Gdje je tu onda razvoj? </p>
<p>Ovogodišnji proračun je prije svega u funkciji političkih interesa vladajuće stranke i on je zrcalo načina formiranja saborske većine. On je instrument kojim se pokušava održati manjinska vlada i zato je proračun političko-nagodbenjački i demagoški. </p>
<p>Svjesno se podilazilo određenim interesnim skupinama čiji je još nacional-populistički utjecaj u javnosti velik, jer je suprotstavljanje koalicije interesima tih skupina bivšu vlast gotovo onemogućilo odraditi mandat do kraja. S druge strane sklopljena je nagodba s političkim predstavnicima brojne umirovljeničke populacije i predstavnicima nacionalnih manjina. Hoće li od te političke nagodbe imati koristi umirovljenici i manjine to će se tek vidjeti? </p>
<p>Nadalje, način na koji vladajuća stranka zamišlja pronatalitetnu politiku tipična je anakrona populacijska demagogija. Da su nešto naučili iz srednjoškolske demografije znali bi da produljenje rodiljnih dopusta ne jamči i povećanje nataliteta. Kad bi pronatalitetna politika bila tako jednostavna onda bi taj problem bio lako rješiv. </p>
<p>Natalitet će se početi povećavati onog trenutka kad se poprave opći društveni uvjeti i kad pređemo barem deset tisuća dolara BDP-a po stanovniku. Da bi se to dogodilo, vlast će morati shvatiti da napokon treba početi ulagati u obrazovanje i znanost, a onda će to biti i ulaganje u razvoj. </p>
<p>Nedavno su nam govorili da treba rađati kako bi Hrvatska imala vojnike, a danas nas poučavaju da treba rađati da bi se imao tko voziti autocestama, strašno. Čak ni karavanski putovi nisu bili samo u funkciji stanovnika koji su živjeli na nekom užem teritoriju, a kamoli sada kad je cestovni sustav Europe u funkciji svih korisnika te vrste prijevoza. Dakle, ne gradimo autoceste samo za Hrvate, nego za sve građane Europe.</p>
<p>Već godinama prije donošenja proračuna slušamo o nužnosti povećanja izdvajanja za obrazovanje. Govore nam da je školstvo prioritet i temelj razvoja društva. Do 1995. godine prioritet su bile obrana i vojska što je u tim okolnostima bilo opravdano. No devet godina nakon toga stalno se pojavljuju neki drugi prioriteti. Školstvo je prioritet, nažalost, samo do objave prijedloga proračuna. Budući da stvarnog povećanja nema, ili je ono zanemarivo malo na sve moguće načine pokušava se uvjeriti javnost da su sredstva doista i povećana. </p>
<p>Tako se, nažalost, dogodilo i ove godine. Respektiram pokušaj ministra Primorca da se ovogodišnja proračunska sredstva za školstvo povećaju za milijardu kuna (što Sindikat Preporod predlaže već nekoliko godina), međutim, sve je nažalost ostalo na pokušaju, jer je u vlasti još dominantno razmišljanje koje nije u funkciji stvarnog napretka i razvoja Hrvatske. </p>
<p>Ma što vladajući govorili, predviđena proračunska sredstva za školstvo bit će dostatna samo za puko preživljavanje odgojno-obrazovnog sustava. </p>
<p>Nominalno povećanje od šest posto u odnosu prema prošloj godini pokrit će povišenje plaće od 4,3 posto, naslijeđenih povećanja materijalnih obveza, te nastavak nekih započetih projekata kao što su informatizacija, državna matura i kadrovsko konstituiranje Zavoda za školstvo. </p>
<p>Sve to neće popraviti materijalni položaj zaposlenih, a neće biti dostatno niti za početak konkretnih promjena u hrvatskom školstvu. Promjene moraju biti šire i sadržajnije, jer je već nepovratno izgubljeno trinaest godina. Dakle, iz prijedloga proračuna je vidljivo da se odustalo od početka rješavanja rada škola u dvije, tri i više smjena, sustavnog opremanja škola i sustavnog rješavanja kadrovske deficitarnosti nastavnika matematike, fizike, informatike, stranih jezika...</p>
<p>Budući da će se plaće svih korisnika proračuna povećati za 4,3 posto time će se zaostajanje prosječnih plaća u osnovnim i srednjim školama za plaćama ostalih korisnika proračuna i dalje ostati isto. </p>
<p>Podsjetimo, prosječne plaće prosvjetara su oko dvadeset posto manje od prosječnih plaća drugih korisnika proračuna. Dakle, plaće su manje, unatoč znatno većoj zastupljenosti više i visoke stručne spreme u osnovnim i srednjim školama (76 posto) u odnosu prema zdravstvu, socijalnoj skrbi i javnoj upravi gdje je zastupljenost više i visoke stručne spreme između 31 i 43 posto. </p>
<p>Plaća učitelja i profesora početnika niža je od prosječne plaće u državi što najbolje govori kakav je materijalni i društveni status nastavnika.</p>
<p>Sve se to događa u kontekstu skorog početka pregovora za kolektivni ugovor u srednjim školama i učeničkim domovima. </p>
<p>Budući da će proračun biti donesen prije svršetka, a možda i početka, pregovora za srednjoškolski kolektivni ugovor zabrinjava spomenuta otežavajuća okolnost u kojoj će se obavljati pregovori. </p>
<p>Smatram da je nužno kolektivnim ugovorom definirati dinamiku selektivnog povišenja plaća u srednjim školama, a analogno tome i u osnovnim, kako bi se do 2006. godine izjednačili s prosječnim plaćama ostalih korisnika proračuna. Da bi se to postiglo potrebno je u sljedeće tri godine linearno povisiti plaće za po osam posto. </p>
<p>Prvi korak u realizaciji te projekcije morao bi biti već rujan za kada se najavljuje rebalans proračuna. Nakon tri godine bi plaća učitelja i profesora početnika bila za dvadeset posto viša od prosječne plaće u državi što bi morao biti parametar kojim bi se ubuduće određivala razina početnih plaća nastavnika. </p>
<p>Kolektivnim ugovorom nužno je ispraviti nepravdu prema nenastavnom osoblju i nastavnicima stručnih predmeta koji su dio staža ostvarili izvan prosvjete, jer su zakinuti za postotno povećanje od četiri, osam i deset posto. Potrebno je, također, normu u srednjim školama ugraditi u kolektivni ugovor.</p>
<p> Sve to podrazumijeva pretpostavka da će se poslodavac pridržavati ugovornih obveza što dosad, nažalost, često nije bio slučaj. </p>
<p>Raduje izjava ministra Primorca da želi sretne i zadovoljne učitelje i profesore, ali da bi to oni i bili treba mnogo toga učiniti na poboljšanju njihova materijalnog položaja i društvenog statusa. </p>
<p>Ovogodišnji proračun, nažalost, ne ostavlja nadu da će se to uskoro i dogoditi. Možda kolektivni ugovor za srednje škole bude prvi korak u realizaciji tog cilja.</p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nedosanjani san Alije Izetbegovića i hutba muftije Smajkića vratili bi nas pet stotina godina unazad</p>
<p>Nije pak slučajno nedavno reis dr. Mustafa ef. Cerić isticao da bi Bošnjaci Muslimani kao najbrojniji narod u BiH trebali na temelju toga imati i više prava u politici i državnim institucijama. Nanovo se iskazuje nedosanjani san Alije Izetbegovića o »maloj Bosni« kao dijelu »velike islamske zajednice«, a prema njenoj definiciji u Islamskoj deklaraciji. A to je »islamska država« makar bila kao fildžan. Zacijelo je to na umu imao i mostarski muftija Seid ef. Smajkić kada u bajramskoj hutbi zaziva vremena od prije 450 godina, jer kako kaže »mi smo 450 godina bili domaćini u ovome gradu« / U BiH inzistirati na tezi o islamu, koji je iznad svih vjera, ozračje je religijske netolerancije, a time i međuljudske i ujedno smrt međureligijskog dijaloga. A taj duh isijava iz bajramske hutbe muftije Smajkića, kojem smeta križ na Humu iznad Mostara na kršćanskoj zemlji, ali šuti na podizanje džamija i islamskih centara na zemlji u vlasništvu Hrvata i Srba</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Pregršt pojava i činjenica iz najnovije bosanskohercegovačke stvarnosti nameće pitanje što se to doista događa s bosanskim islamom, toliko, donedavno, hvaljenim u Europi. Danas se islam na bosanski način u Europi prepoznaje kao »opasan islam«, jer nemali broj bosanskohercegovačkih muslimana zastupa radikalnu struju islama. </p>
<p>Istaknuo je nedavno švicarski odvjetnik prvak stranke Zelenih Daniel Vischera. </p>
<p>Kao dokaz tome europska je javnost upozorena da su u BiH sve istaknutije vehabije, osvajaju važne pozicije, a vehabizam je rigidna struja islama. Bosansko-hercegovački islam, naprotiv, bio je otvoren prema drugima, razvijao je stanovit tip suživota, jer su bosanskohercegovački muslimani od 1878. godine, od ulaska Austro-Ugarske Monarhije u tu zemlju, živjeli u srednjoeuropskoj državnoj zajednici zajedno s Hrvatima i Slovencima gotovo neprekinuto do raspada SFRJ. Oni su se time uklapali u srednjoeuropski kulturni krug.</p>
<p>Raspad SFRJ bio je početak snažne politizacije bosanskog islama. On od tada sve više stremi iranskoj formuli prema kojoj je »islam vjera politike«. Osniva se SDA koja je dosad na prostoru bivše Jugoslavije prva i jedina politička i vjerska stranka. </p>
<p>Politički pluralizam i srpska agresija na BiH izvode islam iz geta džamija, u koju je bio strpan kao i svaka druga religija i vjerska zajednica u Titovoj Jugoslaviji. Događaju se pokreti imama u Sarajevu, Zenici, Bugojnu, bihaćkom kraju. </p>
<p>Na sastancima SDA u prvim redovima su hodže, i to u velikom broju. Džamije su pretvorene u političke tribine i čak vojne štabove na kojim se donose ratni planovi.</p>
<p>Vehabijama se širom otvara prostor u BiH i sve su više ugrožene hanefije, tradicionalni tip islama u toj zemlji. Mudžahedini daju snažan zamah uvozu vehabizma u BiH, a to vodi netoleranciji, težnji za stvaranjem islamske države u BiH, isključivosti pa i zločinima. Tome pogoduje sličan scenarij na drugim stranama. Duh bosanskog islama polako nestaje. Islamska zajednica je u početku suzdržana, poneki muftija, čak i reis dižu glas protiv vehabija. Dolazi i do otvorenog sukoba između pristalica vehabizma i hanefija kao u Zenici. Ruše se mitovi suživota tolerancije, dijaloga.</p>
<p>Najnovije pojave pak Europu uvjeravaju da u BiH islam sve više potiče duh radikalizma, on postaje isključivijim, netolerantnim prema nemuslimanima, iskazuje svoj nekakav trijumfalizam, koji tendira k političkoj ekspanziji, a koja vodi otvaranju pretpostavki za formiranje islamske političke zajednice. </p>
<p>Nije pak slučajno nedavno reis dr. Mustafa ef. Cerić isticao da bi Bošnjaci-Muslimani kao najbrojniji narod u BiH trebali na temelju toga imati i više prava u politici i državnim institucijama. </p>
<p>Nanovo se iskazuje nedosanjani san Alije Izetbegovića o »maloj Bosni« kao dijelu »velike islamske zajednice«, a prema njenoj definiciji u Islamskoj deklaraciji. A to je »islamska država« makar bila kao fildžan. </p>
<p>Zacijelo je to na umu imao i mostarski muftija Seid ef. Smajkić kada u bajramskoj hutbi zaziva vremena od prije 450 godina, jer kako kaže »mi smo 450 godina bili domaćini u ovome gradu«, misli na Mostar i dodaje dok smo »mi upravljali ovim gradom, naši preci i svakom je bilo komotno«. Nedosanjani san Alije Izetbegovića i hutba muftije Smajkića vratili bi nas pet stotina godina unazad, u vrijeme šerijata, netolerancije, nejednakosti, opće nepravde za nemuslimane. U želji za tim vremenima u BiH danas cvate i plemenska historiografija, koja ne samo prešućuje ili drukčije tumači povijesne činjenice nego i želi dokazati da su Bošnjaci-Muslimani jedini njen autentični ili temeljni narod. »Bošnjaci« su jedini autentični narod BiH, a temelj, njegovu esenciju čini islam. </p>
<p>O tome javno nije govorio ne samo Izetbegović nego i njegovi povjesničari pa i ministar kulture u vladi Federacije BiH dr. Faruk Rizvanbegović.</p>
<p>U pomoć se prizivaju i izmišljeni bogumili koji bi bili »očevi« Bošnjaka-Muslimana, bez obzira na to što u izvornim dokumentima Crkve bosanske nema ni spomena o njima nego se govori samo o krstjanima i krstjanicama. Naveliko se prisvajaju i povijesne osobe. Tako Adilbeg Zulfikarpašić optužuje Katoličku crkvu da je prisvojila Katarinu Kosaču, ženu kralja Stjepana Tomaša i učinila je hrvatskom sveticom. Ona bi trebala biti bogumilka, a time danas Bošnjakinja Muslimanka. Ahdnama se tumači kao nekakva muslimanska, zapravo osmanlijska Magna charta libertatum. </p>
<p>A da je islam ušao u Bosnu nasilno nitko ne priznaje. U tom kontekstu teško je razumjeti nekoliko činjenica, koje opovrgavaju današnje krivotvorine da su kršćani u Bosni za turske uprave »komotno« živjeli, kako to reče muftija Smajkić. </p>
<p>Bosanski biskup fra Jeronim Lučić (oko 1600.) imao je tri brata muslimana. Godine 1631. spominje se da je provincijal fra Martin Brguljanin (Brgulje su vareško selo) imao brata muslimana. U dokumentima iz tog razdoblja navodi se i neki Mustafa sin Stipanov. </p>
<p>Godine 1745. fojnički fratri obnovili su križ na grobu svog subrata fra Mije Kumića. Grob je bio u varošnici, ispod samostana. Protiv toga su se pobunili muslimani, a kao razlog naveli su da se križa plaše njihovi konji. U srpnju 1846. godine, dakle, ne u godinama potpunoga mračnoga turskog vilajeta, prvi hercegovački biskup fra Rafo Barišić (Očevija, Vareš), u pratnji ljudi Alipaše Rizvanbegovića u Mostaru gađan je kamenjem, psovan i izrugivan.</p>
<p>Tako stvari stoje s vjerskom i inom tolerancijom u BiH za osmanlijske vladavine, a preci današnjih »tolerantnih« muslimana su bili dio toga sustava i instrumenti islamizacije. A budući da građanska tolerancija prethodi onoj religijskoj stvari su u BiH za kršćane bile crne. </p>
<p>Muftija Smajkić bi kao iskonski musliman morao prije svih braniti čovjeka bio on musliman ili kaurin. To bi značilo da je morao dizati glas i za prava katolika Hrvata u Bugojnu i Travniku na čijoj zemlji su se gradili islamski centri džaija džamija. Nije on smogao snage za takav čin, ali je progovorio protiv križa na brdu Humu iznad Mostara, podignutom na kršćanskoj zemlji.</p>
<p>Islam je iznad svih religija. Često se to čuje danas u BiH. Alija Izetbegović je u Teheranu, na sjednici Islamske konferencije vrlo jasno rekao da je islam najbolji, a da su muslimani loši. </p>
<p>Taj islamski trijumfalizam česta je pojava u BiH. Najnoviji takav diskurs čuo se iz usta književnika i kipara Nedžada Imbrišimovića. On izjavljuje: »Ne govorim s pozicije čovjeka, nego s pozicije muslimana. Ja nisam čovjek, ja sam musliman«. Dodaje: »Više volim da sam mali musliman, nego veliki čovjek«. </p>
<p>On kao pisac veli: »Trebalo bi osnovati muslimansko pozorište, gdje bi sve bilo muslimansko od čavla do sijalice, od portira do dekoratera, od tekstova do režisera, od glumaca do muzike. Ne Bošnjačko – nego muslimansko!«. </p>
<p>Važno je pitanje ima li još nade za islam na tradicionalni bosanski način? Kada će i hoće li se uopće islam u BiH vratiti sebi, osloboditi se vehabizma, trijumfalizma, nesnošljivosti prema drugima, teško je znati. U višekonfesionalnoj BiH inzistirati na tezi o islamu, koji je iznad svih vjera i bolji od svake od nje ozračje je religijske netolerancije, a time i međuljudske i ujedno smrt međureligijskog dijaloga. A taj duh isijava iz bajramske hutbe muftije Smajkića, kojem smeta križ na Humu iznad Mostara na kršćanskoj zemlji, ali šuti na podizanje džamija i islamskih centara na zemlji u vlasništvu Hrvata i Srba kao u Bugojnu, Travniku ili Bradini. </p>
<p>U takvim je okolnostima svaki međureligijski dijalog utopija kao što to iskustvo i potvrđuje. A bajramska hutba muftije Smajkića opet iskazuje da su samo drugi krivi i zli, a on i njegovi nevini i dobri, da su drugi nesposobni čak vladati, a njegovi jedino sposobni vršiti vlast a samo zato što su pristalice islama. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ferenčak iz HNS-a želi sa SDP-om, ali bez Bandića </p>
<p>Bandić, čini se, ne zazire ni od suradnje s HDZ-om a kako on u SDP-u »stoji dobro«, ne bi čudilo da poslije sljedećih lokalnih izbora HNS i SDP ne budu više u koaliciji </p>
<p>U Zagrebu se bliže lokalni izbori i neke su stranke već počele pripremati »temelje« za predizbornu kampanju u kojoj će pokušati osvojiti ili tek zadržati svoje fotelje u vlasti u gradu s najizdašnijim proračunom. Među sadašnjim koalicijskim partnerima, SDP-om i HNS-om, raste netrpeljivost pa pojedinci daju sve jasnije izjave o tome što misle o trogodišnjoj vladajućoj koaliciji, pogotovo nakon što je HNS (bez obzira što tvrde u središnjici) »izgubio« svoju gradsku organizaciju na čelu s predsjednikom Mislavom Žagarom i potpredsjednikom Krešimirom Franjićem. </p>
<p>»Gradska koalicija SDP-a i HNS-a vrlo je mukotrpna, ali u njoj smo voljom građana. No ako u sljedećem mandatu Milan Bandić bude gradonačelnik, a mi ostanemo u koaliciji, ja sigurno više neću sjediti s Bandićem u Poglavarstvu. Nikad više«, kazao je Srećko Ferenčak, glavni tajnik HNS-a u razgovoru za Vjesnik. </p>
<p>Drugim riječima, Ferenčak ne odbacuje SDP kao stranku, nego Milana Bandića kao osobu koja vodi tu stranku. »Gradonačelnica Vlasta Pavić dobra je žena, ali Bandić je gospodar Zagreba«, ističe on dodajući kako Bandić nimalo ne cijeni gradonačelnicu. »Žalosno je reći, ali Poglavarstvo je normalno funkcioniralo samo kad je Bandić bio odsutan zbog bolesti«, zaključio je glavni tajnik HNS-a. </p>
<p>No s obzirom na jaki položaj Bandića u SDP-u, tom je izjavom Ferenčak, koji sjedi u Predsjedništvu Gradske organizacije HNS-a, zapravo odbacio mogućnost ponovnog koaliranja SDP-a i HNS-a u Zagrebu. </p>
<p>S druge strane, SDP se pred lokalne izbore ujedinjuje pa se državna i lokalna razina međusobno podržavaju. Dugim riječima, Milan Bandić, predsjednik Gradske organizacije SDP-a, obećava potporu Ivici Račanu, sadašnjem SDP-ovu predsjedniku na unutarstranačkim izborima, dok Račan podržava Bandića pri kandidiranju za gradonačelnika. </p>
<p> Bandić izjavljuje kako će, ako to bude potrebno, koalirati s drugom najjačom strankom u Zagrebu, a zapravo s HDZ-om. </p>
<p>Pojedince iz HNS-a to i ne čudi, s obzirom na to da zagrebački SDP, kažu oni, surađuje s HDZ-om i drugima radije nego sa svojim koalicijskim partnerom. </p>
<p>S treće strane, oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini promatraju sukob SDP-a i HNS-a bez ikakvih službenih komentara. Osim što vjeruju da će odbjegli HNS-ovci – Mislav Žagar i Krešimir Franjić – sigurno dobiti, kao nagradu, neka izvršna mjesta u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Policija iznenađena malim brojem prometnih nesreća</p>
<p>U utorak gradske su ceste bile dobro očišćene pa uglavnom nije bilo zastoja u prometu. Vlakovi i autobusi kasnili su na linijama kroz Liku i Gorski kotar, avioni su vozili prema planu. Meteorolozi upozoravaju na poledicu</p>
<p>Zagreb je i utorak dočekao pod snijegom, no on ni drugi put ove godine nije ozbiljnije narušio gradski ritam. Nisu zabilježena značajnija prometna kašnjenja, dogodio se neočekivano mali broj prometnih nesreća a ni građani nisu na vlastitoj koži osjetili posljedice nečijih zimskih radosti. Uz sljemenskih 17, na Griču je izmjereno šest, a Maksimiru četiri centimetra snijega. </p>
<p>»Od ponoći do ranog prijepodneva dogodile su se 22 prometne nesreće u kojima nije bilo teže ozlijeđenih, makar se kod Lučkog dogodio sudar dvaju autobusa«, izvijestio je voditelj smjene prometne policije PU zagrebačke Slavko Brođanac. Nesreće su uzrokovali mokri kolnici i nepažnja vozača, no Brođanac ističe da su očekivali i veći broj intervencija. </p>
<p>Zimska služba ponovno se pobrinula da sve ceste budu prohodne. Prema riječima šefa Zimske službe, Srećka Vučkovića, 142 ekipe – od toga 114 posipača i ralica i 28 specijalnih vozila – u tri su navrata očistile i solju posule zadane prometnice. »U najvišem smo stanju pripravnosti, jer se u srijedu ujutro očekuje pad temperature i poledica«, kazao je Vučković i savjetovao oprez u prometu.</p>
<p>Prema informacijama iz ZET-a, svi su tramvaji i autobusi u utorak uglavnom vozili normalno a ni u Traumatološkoj klinici nisu zabilježene ozljede uzrokovane snježnim nepogodama. </p>
<p>Od dežurnog prometnika na Autobusnom kolodvoru doznajemo da su zabilježena kašnjenja do jednog sata na linijama koje prolaze kroz Liku i Gorski kotar, a u željezničkom prometu kasnile su neke linije.</p>
<p> Putnici su najduže – sat i pol – čekali na vlak iz Moravica. Zračni se promet odvijao prema planu letenja.</p>
<p> Meteorolozi su za utorak poslijepodne predvidjeli prestanak padanja snijega. »U srijedu ujutro očekujemo zahlađenje te bi se temperatura mogla spustiti i do osam stupnjeva ispod ništice«, rekao je dežurni meteorolog. </p>
<p>U četvrtak i petak očekuje se kiša, a za vikend ponovno snijeg. </p>
<p>Ma. M. /A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vrtić »Šumska jagoda« guše parkirani automobili </p>
<p>Na parkiralištu vrtića ostavljaju automobile i stanovnici okolnih kuća i djelatnici i posjetitelji Bolnice Sveti Duh, pa je vrlo teško dovesti dijete u vrtić i odvesti ga iz njega / Vrtić pokušao svašta, ali bez uspjeha </p>
<p>Mališani koji idu u Dječji vrtić Šumska jagoda koji se nalazi preko puta Opće bolnice Sveti Duh, gotovo svakodnevno su svjedoci svađa između odraslih. Svađe nastaju zbog prometne gužve na pretijesnom parkiralištu vrtića, prerastaju i u prijetnje, a verbalni sukobi znaju eskalirati i u fizičke obračune.</p>
<p> Kako bi upozorili koliko je važno da im se omogući sigurna primopredaja djece u vrtić, roditelji su ovih dana dostavili Gradskom poglavarstvu svoju peticiju i apel. </p>
<p>Kako nam je rekla ravnateljica Inga Seme Stojnović parkiralište vrtića, u koji ide tristotinjak djece, ima samo 15 mjesta za osobna vozila i jednosmjerni trak za vožnju. Parkiralište je, kako se čini, nemoguće proširiti, jer ga omeđuju privatni posjedi. Na ulazu u njega nema nikakve rampe, te ga svojataju svi kojima je ono potrebno. </p>
<p>Tako tu parkiraju i djelatnici i posjetioci Bolnice Sveti Duh, Zagrepčani koji idu na obližnju poštu, a rado ga koriste i posjetioci susjednog kafića. Najveći prometni »krkljanac« je do 8 i od 15 do 17 sati, kad roditelji dovode ili odvode djecu. Kada smo u poslijepodnevnim satima posjetili vrtić, vidjeli smo i sami kako Zagrepčani parkiraju i na nogostupu po kojemu bi djeca trebala stizati do vrtića, pritom hladnokrvno odgovarajući neistinom – da su zaposleni u vrtiću. </p>
<p> Jedan je otac, čiji sin zaista ide u vrtić, također parkirao na vrtićkom parkiralištu, iako će dijete pokupiti tek za sat, dva kad se – probudi. Prema njegovu mišljenju, svim roditeljima trebalo bi dati identifikacijske kartice, a drugima uskratiti parkiranje. No u vrtiću su već pokušali s tim, ali kartice su uskoro – falsificirane. </p>
<p>Mama Tanja Barić koju smo susreli kada je došla po kćerkicu Kaju, rekla nam je da je najveća gužva ujutro kada se jedva prođe do parkirališta, a automobili se međusobno naguravaju. Nerijetko neki automobil stane tako da blokira ulaz drugima. »Zgodno je bilo kada su prošle godine zaključavali dvorišna vrata, pa su samo roditelji smjeli unutra. Na ulazu bi trebala stajati službena osoba i propuštati samo djelatnike i roditelje«, kazala je Tanja Barić. Doznajemo, međutim, da je zatvorena vrata nakon samo mjesec dana potrgao netko, kome nisu odgovarala. </p>
<p>»Budući da bi vrtići trebali biti mjesta sigurna za djecu, od kada sam došla na mjesto ravnateljice, prije tri godine, pa sve do danas, nastojala sam stupiti u vezu s Gradskim poglavarstvom i Gradskom skupštinom i ukazati im na naš problem«, rekla je Inga Seme Stojnović. </p>
<p>Odjel za promet Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove još je 2001. poslao na uviđaj Zagrebačke ceste koje su utvrdile da je najbolje rješenje postavljenje električne rampe na daljinsko upravljanje. Međutim vrtić nije našao nikoga tko bi financirao postavljenje takve rampe, a Grad mu nije odobrio ni zapošljavanje portira. Stoga možda nije loše porazmisliti o tome da tu funkciju obavlja civilni ročnik. </p>
<p>Grad je, doznajemo, nedavno postavio stupiće na nogostup, no to rješava samo mali dio problema. Vijeće Gradske četvrti Črnomerec predlaže, pak, da vrtić zatraži postavljanje znaka koji upozorava na uklanjanje automobila, što bi omogućilo djelovanje pauka. </p>
<p>Odgojiteljica Gordana Leder, voditeljica tima za zaštitu djecu u prometu, rekla nam je da se i odgajatelji znaju naći u neugodnim situacijama kad ih roditelji pitaju što misle poduzeti s parkiralištem jer su ogorčeni sadašnjim stanjem. Svim vozačima zato poručuje: »Obuzdajte strasti svoje, jer se toga djeca boje« i – čeka rješenje. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Puknuo vrelovod u Vukovarskoj</p>
<p>Nakon što je u utorak oko podneva puknuo vrelovod, u Vukovarskoj ulici, pred zgradom Riječke banke, prokuljao je visoki stup vodene pare. Kako je objasnio tehnički direktor HEP-ove Toplinske mreže Mio Marović, velika količina pare koja je uznemirila prolaznike, nije nastala zbog kakve velike havarije toplinske mreže, kako se činilo. Para se, naime, zbog niske temperature zraka sporije razilazila pa se više i vidjela. </p>
<p>»Potrošači nisu ni osjetili pad temperature u stanovima. Riječ je o uobičajenom manjem puknuću vrelovoda do kojeg dolazi po zimi zbog niskih temperatura s jedne strane, a s druge zbog same vrelovodne mreže koja je stara i više od 40 godina«, kaže Marović, i dodaje:</p>
<p>»Da se dogodio kakav veće kvar, u sanaciju bismo morali krenuti odmah. Ovako obično popravljamo štetu po noći, kada na određenoj lokaciji zatvorimo vrelovod od 22 sata do 6 ujutro.«</p>
<p>R. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Slijepi studenti dobili specijalna računala</p>
<p>Prodekanica Pravnog fakulteta Tatjana Josipović predala je u utorak Udruzi Šišmiš računalnu opremu za slijepe vrijednu oko 200.000 kuna. Ta udruga okuplja 17 slijepih studenata s različitih fakulteta (većina ih živi u domu u Cvjetnom naselju). Računalna oprema uvelike će im olakšati studiranje. </p>
<p>Prema riječima Nikoline Udiljak, predsjednice Šišmiša, slijepi studenti imaju sad četiri računala s Brailleovim pismom za slijepe s dodatnom opremom – pisačem, Brailleovim bilježnicama, skenerom. Pomoću skenera, rekla je Nikolina Udiljak, slijepi će studenti moći skenirati literaturu koju će potom ispisati na Brailleovu pismu i lakše učiti. »Zahvalni smo predstavnicima Pravnog fakulteta koji su prepoznali potrebe slijepih studenata i darovali nam opremu bez koje smo se do sada snalazili na razne načine«, rekli su u Šišmišu. Predavanja su snimali na audio-kasete, za prijepise skripti angažirali su prijatelje pa čak i roditelje. Svi će studenti opremu s Brailleovim pismom moći koristiti u Šišmišu svakim danom od 10 do 14 odnosno od 16 do 18 sati. Za dodatne informacije studenti se mogu javiti i na telefon 6191-239.</p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Hladno pivo, Nina i Tony predvode s brojem nominacija</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Hladno pivo sa šest, Nina Badrić sa pet, Tony Cetinski, grupe E.N.I. i Bambi Molesters sa četiri te Bare i Plaćenici sa tri nominacije predvode listu nominiranih na ovogodišnjoj dodjeli diskografske nagrade Porin. Tako je glasovalo, obznanjeno je u utorak na čitanju nominacija u hotelu Opera, glasačko tijelo koje je ove godine činilo ukupno 957 glasača. </p>
<p>Porin se ovaj put dodjeljuje u 42 kategorije. Riječ je o 11. dodjeli ove strukovne nagrade, a kako je izdvojio Hrvoje Markulj, glavni tajnik Porina, dosad je s najvećim brojem nominacija, ukupno 41 put, nominiran Zlatan Stipišić Gibonni. Rekorder u nominacijama u samo jednoj godini je grupa Cubismo (14), album koji je osvojio najviše Porina je »Mirakul« (osam), a osoba s najvećim brojem staklenih kipića je Husein Hasanefendić Hus (17).</p>
<p>Kategorija hit godine, koja je prijašnjih deset godina bila u području općih nagrada, ove godine na Porinu ne postoji. »Hit godine se preselio na manifestaciju Zlatna ploča, koja će se održati 17. ožujka, također u Rijeci. Nominacije za hit godine već postoje, a nagrađena će biti ona pjesma koja je tijekom prošle godine najviše puta izvedena, te broji najbolju prodaju«, kazao je Markulj.</p>
<p>Porin će se održati 20. ožujka u Rijeci, pod redateljskom palicom Krešimira Dolenčića. Autori glazbenog identiteta su Alfi Kabiljo, ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo, i njegov sin Ilan, dok je kao autor vizualnog identiteta Porinu i jedanaestu godinu ostao vjeran Ivica Propadalo.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gastro tjedan u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 24. veljače</p>
<p> – Šibensko-kninska županija domaćin je ovogodišnje manifestacije Gastro tjedan, koja će se od 1.do 5. ožujka održati u vodičkom hotelu »Imperial«. Svoja stručna znanja i vještine prezentirat će oko četrdesetak hrvatskih kuhara, poslužitelja i slastičara, te gosti kuhari, poslužitelji i sommelieri iz Francuske. Tjedan gastronomije održava se u suradnji Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore i frrancuskih stručnjaka iz Akademije Greta-Dafco iz Nice. </p>
<p>»Radi se o nastavku suradnje HOK-a, Ministarstva prosvjete i sporta te Veleposlanstva Republike Hrvatske na edukaciji ugostitelja«, rekao je na konferenciji za novinare Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a koji je novinare upoznao i s drugim akcijama koje će se u ovoj godini, koja je proglašena Godinom ugostiteljstva i gastronomije, provoditi u kontinentalnom i priobalnom dijelu zemlje u cilju što bolje pripremljenosti za turisitičku sezonu. Tako će se uskoro održati edukacija kuhara, konobara, barmena i sommeliera, u travnju će se održati više stručnih skupova na kojima će se raspravljati o problemima i nedostacima uočenim u pružanju ugostiteljskih usluga i odnosa prema gostima. U drugoj polovici godine organizirat će se tradicionalni 17. po redu, Susreti ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a koji će se održati u Koprivnici, a finalni događaj susreta bit će predstavljanje hrvatske kuhinje pod nazivom Nacionalni gastro.</p>
<p>Gost Gastro tjedna bit će i francuski veleposlanik u Hrvatskoj, rekao je na konferenciji Borislav Lokas, direktor hotela »Imperijal«, koji će biti domaćin ovoj gatsro manifestaciji. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Preminuo američki glumac Joe Viterelli</p>
<p>LOS ANGELES, 24. veljače</p>
<p> – Joe Viterelli, zdepasti glumac prignječena izgleda lica koje mu je pribavilo niz uloga simpatičnih naivaca u mafijaškim filmovima, uključujući »Analiziraj ovo« i njegov nastavak, preminuo je u 66. godini u ponedjeljak. </p>
<p>Viterelli je umro od komplikacija nakon operacije srca obavljene 29. siječnja u bolnici Valley u Las Vegasu, izjavio je njegov sin, filmski skladatelj Joseph Vitarelli, koji svoje prezime piše drukčije od oca. </p>
<p> Viterelli je prije započinjanja glumačke karijere u svojim 50-ima radio sve i svašta. U intervjuima je izjavljivao da je jednom vodio lanac glazbenih škola, koji je otvorila njegova obitelj u njujorškoj četvrti Queens. Kasnije je radio u barovima, vozio kamion, bio vlasnik čistionice i bušio rupe na kuglama za kuglanje.</p>
<p> Rodom iz New Yorka, Viterelli je odselio u Los Angeles kasnih 70-ih godina. Sprijateljio se s redateljem Leom Pennom, koji je smatrao da bi Viterellijeve grube crte lica bile dobre za uloge na filmu i televiziji. Viterelli je odbio, ali ga je godinama kasnije redateljev sin Sean Penn nazvao zbog uloge u gangsterskom filmu »Odabrani« iz 1990. </p>
<p> »Joe, tražimo nekoga za lik iz tvojeg susjedstva«, rekao je Penn. »Vidjeli smo 50 do 60 ljudi i nitko nam ne odgovara. Hoćeš li mi učiniti uslugu?«, bile su ključne riječi poznatog glumca. Viterelli je prihvatio ulogu i dokazao se kao pouzdan karakterni glumac. Pojavio se u desecima filmova, uključujući »Metke iznad Broadwayja«, »Za njegove plave oči« i »Ljubav je slijepa«. </p>
<p> Najpoznatiju je ulogu izgradio uz Roberta De Nira kao njegov opasno simpatični pratitelj Jelly u filmu »Analiziraj ovo« iz 1999. i njegovom nastavku iz 2002. »Analiziraj ono«. </p>
<p> Viterelli za sobom ostavlja suprugu Catherine i njihovo petero djece. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novcem za beskućnike socijalni radnik kupio BMW</p>
<p>BERLIN, 24. veljače</p>
<p> - Jedan je njemački socijalni radnik prisvojio više od 130.000 novca iz javnih fondova za beskućnike i izbjeglice i tim si novcem kupio novi BMW. Tridesetdevetogodišnjak iz Berlina osuđen je na dvije godine zatvora uvjetno za pronevjeru. Morat će vratiti i novac. »Nije se baš pridržavao načela Robina Hooda«, rekao je glasnogovornik suda podsjećajući na legendarnog junaka iz Srednjeg vijeka koji je pljačkao bogate i davao siromašnima. Optuženik je rekao listu Bild da mu nije bilo teško preusmjeravati novac na vlastiti račun jer je imao ovlasti za pojedinačne isplate do 1500 eura. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Konačan povratak Tome Arhiđakona</p>
<p>Objavljivanje »Historije Salonitane« u prijevodu Olge Perić i izdanju Književnoga kruga Split te faksimilnog izdanja toga glasovitoga djela označilo je konačan povratak Tome Arhiđakona u hrvatsku kulturu i izvanredan je plod hrvatske historiografije i znanosti</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Nakon premijernoga predstavljanja knjige Tome Arhiđakona »Historia Salonitana« (»Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika«) u sklopu svečanosti Knjiga Mediterana, priređene krajem rujna i početkom listopada prošle godine u Splitu, u utorak je u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu predstavljeno to glasovito djelo prvoga hrvatskoga povjesničara i značajne osobe hrvatskoga srednjovjekovlja. Premijerno, tom je prigodom javnosti predstavljeno i faksimilno izdanje rukopisa najstarije splitske kronike izrađeno prema izvorniku što se čuva u Arhivu splitske prvostolnice. Oba su izdanja objavljena pod okriljem Književnoga kruga Split.</p>
<p>»Iako je Toma napokon s nama, recepcija i vrednovanje Tome Arhiđakona u hrvatskoj su historiografiji bili i spori i teški. Prihvaćanje Tome Arhiđakona u hrvatskoj historiografiji išlo je prilično krivudavim putovima«, istaknuo je akademik Tomislav Raukar, jedan od recenzenata »Historije Salonitane«.</p>
<p>Prvo kritičko izdanje o Tomi Arhiđakonu objavio je Franjo Rački sredinom 19. stoljeća, no to je izdanje, koje je objavljeno posthumno, rečeno je na predstavljanju, bilo nedovršeno. Prvi cjeloviti prijevod »Historije Salonitane« na hrvatski jezik dobili smo 1960. godine iz pera prof. Vladimira Rismonda, koji je prijevodu dodao i jedan esej. Tek je time, naglasit će Raukar, splitski kroničar Toma Arhiđakon temeljito postavljen u svoje vrijeme te izvučen iz labirinta moderne povijesti.</p>
<p>Rismonda je u nekoliko svojih tekstova poduprla Nada Klaić, no nije bilo lako s Tomom Arhiđakonom, nastavit će Raukar, čemu svjedoči i podatak da u fundamentalnoj antologiji o hrvatskim latinistima iz 1969. godine nema toga istaknutoga srednjovjekovnoga intelektualca. Tek devedesete godine prošloga stoljeća donose prijelom u pristupu Tomi Arhiđakonu, kada se, među inima, objavljuju djela Nenada Ilića (1992.), koje je, istaknuto je tom prigodom, prvi nagovještaj drukčijega pristupa Tomi Arhiđakonu, te studija prof. dr. Mirjane Matijević-Sokol iz 1995. godine.</p>
<p>Izdanje što ga sada predstavljamo, istaknuo je Raukar, konačni je povratak Tome Arhiđakona u hrvatsku kulturu i izvanredan plod hrvatske historiografije i hrvatske znanosti.</p>
<p>Djelo »Historia Salonitana« govori o povijesti Splita i splitskih biskupa, a sastoji se od tri dijela – iscrpne studije akademika Radoslava Katičića pod nazivom »Toma Arhiđakon i njegovo djelo«, koja je u prigodi predstavljanja nazvana »knjigom u knjizi«, komentara Mirjane Matijević-Sokol te kritički priređenoga teksta i hrvatskoga prijevoda djela prof. dr. Olge Perić, čiji je predložak jedan od recenzenata knjige prof. dr. Darko Novaković nazvao najizazovnijim tekstom hrvatskoga srednjovjekovlja, a Katičić označio najvažnijim prilogom u čitavoj knjizi.</p>
<p>»Historia Salonitana«, dometnuo je Novaković, pripada žanru djela biskupska, koja već tada, kada nastaje Arhiđakonovo djelo, imaju četiri stoljeća dugu tradiciju. Matijević-Sokol naglasila je da »Salonitanu« sami povjesničari drže povijesnim vrelom.</p>
<p>O knjigama je govorila i Olga Perić, dr. Zlatko Matijević pozdravio je prisutne uime ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest, a predstavljanje ovih vrijednih izdanja otvorio je akademik Nenad Cambi, glavni urednik knjiga.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ogorčen zbog neotkupljene knjige</p>
<p> Petar Janjić nezadovoljan odbijanjem Ministarstva kulture da otkupi njegovu knjigu »Žedni krvi gladni izdaje« / Čedomir Višnjić, pomoćnik ministra kulture za knjigu i nakladništvo, kaže da je taj »slučaj« naslijedio od svojih prethodnika te da Janjiću preostaje novi natječaj</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – »Pozivam vas da svojom nazočnošću uveličate konferenciju za novinstvo koja će se održati nadnevka 25. veljače 2004. godine (srijeda) ispred Ministarstva kulture u Zagrebu, sa početkom u 11.00 sati.« Takav poziv stigao je u Vjesnikovu redakciju, a uputio ga je vukovarski branitelj Petar Janjić. On je naime napisao knjigu o Domovinskom ratu i od Ministarstva kulture zatražio da otkupi određeni broj primjeraka. Ministarstvo je to odbilo pa je autor najavio prosvjed. </p>
<p>Najavljena tiskovna konferencija trebala bi, kako u pozivu navodi Janjić, značiti »davanje 'podrške' Čedomiru Višnjiću, doministru Ministarstva kulture za knjigu i nakladništvo«. Što je zapravo posrijedi, upitali smo Petra Janjića. </p>
<p>Taj vukovarski branitelj i invalid Domovinskoga rata knjigu s naslovom »Žedni krvi gladni izdaje« napisao je s namjerom čuvanja uspomene na Domovinski rat i okolnosti nastanka države za buduće generacije. Ogorčen odbijanjem Ministarstva da njegovu knjigu stavi na otkupnu listu, Janjić tvrdi da je »tragedija i sramota« da se knjige takve tematike uopće ne otkupljuju, dok se paralelno na popisu dotiranih knjiga, ogorčeno tvrdi, među ostalim nalazi »Mein kampf« Adfolfa Hitlera. Tim postupkom, tvrdi Janjić, opstruira se nakana prikazivanja istine o Domovinskom ratu.</p>
<p>Potporu za svoj literarni prvijenac dobio je, kaže, od svojih suboraca, od znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja »Ivo Pilar« te nekolicine profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta koje nije želio imenovati. Kako bi što širi krug ljudi upoznao sa svojim slučajem, Janjić ovih dana lijepi plakate po Zagrebu i šalje pismene obavijesti Vladi, Saboru i građanima da bi, kako sam kaže, upozorio na omalovažavanje »hrvatskog malog građanina koji je stvorio ovu državu«. </p>
<p>Obratili smo se i prozvanom Čedomiru Višnjiću, pomoćniku ministra kulture za knjigu i nakladništvo. Nije želio ulaziti u kvalitetu Janjićeve knjige, a taj problem naslijedio je, kaže, od svojih prethodnika. Naime, molbu za sufinanciranje otkupa Janjićeve knjige Ministarstvo je primilo u prosincu prošle godine. Višnjić naglašava da s tom odlukom nema veze, ali autoru ostavlja mogućnost za ponovnu molbu na skorašnjem natječaju.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ekipa »Svjedoka« kod predsjednika Mesića</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić imao je nekoliko susreta s hrvatskim kulturnim djelatnicima </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić na osobni zahtjev susreo se u utorak s redateljem Vinkom Brešanom, producentom Ivanom Maločom i glumcima Mirjanom Karanović, Krešimirom Mikićem i Leonom Lučevom. Oni su predstavljali ekipu filma »Svjedoci« koji je na upravo održanom festivalu u Berlinu osvojio Nagradu za mir i Nagradu ekumenskog žirija.</p>
<p>Vinko Brešan je Predsjednika izvijestio o značenju tih nagrada za ponovni povratak hrvatskoga filma na svjetsku scenu, posebice najuglednije festivale, među kojima je i onaj u Berlinu. »Svjedoci« su ušli u krug od devet nagrađenih filmova, a zanimljivo je naglasiti da su jedine dvije nagrade koje se bave etičkom dimenzijom filma dodijeljene upravo hrvatskomu ostvarenju.</p>
<p>Govoreći o filmu, Brešan je istaknuo da je cilj njega i njegovih suradnika bio pokazati kako sustav zla u vlastitoj sredini utječe na maloga, običnog čovjeka polako ga uvlačeći u vrtlog zločina. </p>
<p>Predsjednik Mesić je rekao da je riječ o temi koja je danas aktualna kako kod nas tako i u svijetu. »Krivnja mora biti individualizirana, a ne kolektivna. Svaki zločin ima ime i prezime i mora biti pravno sankcioniran«, ustvrdio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Nešto kasnije, istoga dana, predsjednik Mesić susreo se i s izaslanstvom Gradskog kazališta mladih iz Splita, kućom koja je ovih dana proslavila šezdesetu obljetnicu postojanja, a potom s Petrom Dapcem iz Ateljea Dabac, koji ga je izvijestio o problemima arhivske građe.</p>
<p>Br. S.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grad siromašnih u zadnjem krugu pakla </p>
<p>Film »Božji grad« brazilskog redatelja Fernanda Meirellesa dobio je ove godine četiri nominacije za Oscare (za režiju, adaptirani scenarij, kameru i montažu), premda nije u nominaciji za film na jeziku koji nije engleski / Napravljen u furioznom tempu, ovaj film dramatično i doslovno pokazuje užase siromaštva, nasilja i kriminala</p>
<p>Kada je ove godine bio uvršten među pet nominiranih redatelja za Oscara (uz Clinta Eastwooda, Sophiu Coppola, Petera Weira i Petera Jacksona), za prilično nepoznata Brazilca Fernanda Meilleresa (47) znali su izvan njegove zemlje tek kritičari koji su uživali u njegovu filmu »Božji grad«, koji je prije dvije godine prikazan u Cannesu. U Brazilu on je poznat kao filmski i televizijski autor koji je počeo s animiranim filmovima i eksperimentalnim video prikazima, a posljednjih deset godina poznat je kao jedan od najistaknutijih brazilskih autora televizijskih video spotova. </p>
<p> »Božji grad« (»Cidade de Deus«) nastao je prema knjizi Paula Linsa, a u rasponu od petnaestak godina prikazuje život, događaje i likove unutar posebno sagrađenog naselja za siromašne koje su šezdesetih godina izgradili izvan Rio de Janeira kako bi ih uklonili iz središta grada.</p>
<p>U središtu radnje je Rocket (Alexandre Rodrigues) i njegov život i odrastanje u sve opasnijoj sredini, od malog dječaka koji obožava igrati nogomet do teenagera koji ne sudjeluje aktivno u kriminalu i nasilju, premda sve to promatra, kasnije i bilježi kamerom, postajući ugledni fotoreporter i jedini preživjeli iz pakla u kojem je odrastao.</p>
<p> I već jedna od prvih scena filma kada se odrasli Rochet u sivilu mračne ulice nađe u opasnoj zoni »između« pilića i kokoši koje bježe na sve strane, ali ispred policijskih pušaka s jedne i gangsterskih revolvera s druge strane. </p>
<p>U nekoliko idućih sekundi kamera je zaokružila svoj kružni put i preletjela u suncem osunčani dio tek izgrađenog »Božjega grada« na kojem dječaci, upravo mali Rocket među njima, igraju nogomet...</p>
<p>Već taj briljantni početak dao je naslutiti sjajne redateljske zamisli, ali i izvanrednu profesionalnu pratnju snimatelja Cesara Charlonea i montažera Daniela Rezendea. Oni nas dalje uvlače u monstruozni svijet »Božjega grada«, pravog urbanog užasa. Tu sedamdesetih godina nastaje središte gangsterskih bandi dječaka koji su u međuvremenu odrasli i postali drogaški dileri i vođe pljačkaških bandi.</p>
<p> Užas, siromaštvo i nasilje vladaju ovim gradom u koji ni policajci ne vole zalaziti, a među njima »vlada« ambiciozni, psihotični, nepredvidivi Li'l Ze (Leandro Firmino de Hora) koji drogom i oružjem opskrbljuje svoju »vojsku« opasnih beskrupuloznih dječaka. </p>
<p>Njemu se osamdesetih suprotstavlja Knockout Ned (Seu Jorge), vozač autobusa i amaterski boksač, nakon što Li'l Z siluje njegovu djevojku. Knockout Ned sa svojom »vojskom« nije sklon trgovini drogom, on stječe slavu i primat oružanim pljačkama u kojima nije ništa manje grub i opasan.</p>
<p>»Između« njih je Rocket, narator filma i promatrač događanja. On je svjedok zločina i neprijateljstava, mržnje i ubijanja, droge i silovanja, ali i sitnih nježnosti i pažnje, sentimentalnosti koja u sudaru s grubostima gotovo da gubi pravi značaj, poput lika Bennyja koji svojom karizmatičnošću na trenutke zbunjuje i samog Li'l Z.</p>
<p>Rocket je istodobno i nada ovoga filma, osoba koja dokazuje da je izlaz moguć kao i spasenje, pa čak i iz posljednjega kruga pakla, u ovome slučaju »Božjega grada«. </p>
<p> Prema suludom nasilju i grubosti međusobnih odnosa mnogi ovaj film uspoređuju s »GoodFellas« Martina Scorsesea. Meni se Scorseseov film čini mnogo filmskijim, dakle neuvjerljivijim, u usporedbi s ovim, uvjerljivim, gotovo dokumentarnim snimkama događaja, slikajući koje je redatelj svjesno improvizirao dopuštajući svojim mladim glumcima, pretežno naturščicima, da se prepuste strahu i instinktu, dakle onomu što ih i inače prati u njihovim životima. </p>
<p>Autor knjige Paulo Lins, prema kojoj je snimljen film, i sam je živio i odrastao u »Božjem gradu«, a nakon što se izvukao trebalo mu je osam godina da napiše knjigu. Film je posvećen Wilsonu Rodriguezu, poznatom brazilskom fotografu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kolokvij povjesničara </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – U sklopu velikog međunarodnog istraživačkog projekta »Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu« na Filozofskom fakultetu održan je u ponedjeljak znanstveni kolokvij »Povijest stereotipa i (ne)trpeljivost na hrvatskim višegraničjima u ranome Novom vijeku: problemi, pristupi, metode i izvori«. </p>
<p>U središtu interesa tridesetak mladih znanstvenika bili su interkonfesionalni fenomeni iz rimokatoličke, islamske i pravoslavne perspektive.</p>
<p> Projekt, koji uokviruje razdoblje od Novog vijeka do kraja 18. stoljeća i potiskivanja Osmanlija, u središte interesa stavlja odnose u pučkoj religioznosti na relacijama vjera – netrpeljivost, vjera – suživot te vjera – isključivost. Drago Roksandić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta naglasio je potrebu za konceptualnim i metodskim određenjem vjerske povijesti.</p>
<p> Taj kolokvij uvod je u predstojeću međunarodnu konferenciju o povijesti trpeljivosti/netrpeljivost interkonfesionalnih i interkulturnih stereotipa, koja će se krajem ožujka održati u Padovi. Sudionici skupa upozorili su na potrebu uže interinstitucionalne suradnje Teološkog fakulteta, Instituta za povijest umjetnosti i Filozofskog fakulteta, koja se za sada još uvijek svodi na individualne kontakte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vila Zelenog jezera</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Knjiga »Vila Zelenog jezera«, koja je u utorak u izdanju nakladničke kuće Aura predstavljena u Hrvatskome centru za dječju knjigu, bajkovita je priča za djecu autora Ludviga Bauera i ilustratora Ivice Antolčića. Priča je to o djedu Mikuli Kirijašu, koji je imao dvije brige: unuka Filipa i reumu u desnom ramenu, a mana mu je bila što ne zna pričati priče, kazala je recenzentica Lidija Dujić. Radnja obiluje nizom obrata, koji završavaju ipak tako da Filip dobije baku, doduše s pedigreom vile, koja izvrsno zna bajke. </p>
<p>Po riječima Bogdana Arnautovića iz nakladničke kuće Aura, tekst bajke bio je gotov prije ilustracija te su one rođene iz Bauerova teksta, izvrsno se dopunjujući. Ludvig Bauer (1941.) autor je niza knjiga proze za djecu i odrasle, a Ivan Antolčić (1928.) je slikar i ilustrator. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Utemeljen Hrvatski leksikografski institut BiH</p>
<p>MOSTAR, 24. veljače</p>
<p> – U županijskom sudu u Mostaru službeno je registriran novoutemeljeni Hrvatski leksikografski institut BiH. Kako je objasnio direktor Hrvatskoga leksikografskog instituta BiH Ivan Anđelić, ova će se ustanova baviti istraživačkom djelatnošću iz društvenih znanosti te nakladništvom znanstvenih i umjetničkih djela. Po Anđelićevim riječima osnovano je i Znanstveno vijeće Hrvatskoga leksikografskog instituta BiH čiji su članovi: dr. Franjo Topić, dr. Ante Mišković, dr. Snježana Musa, dr. Serafin Hrkač, dr. Marko Karamatić, dr. Dubravko Lovrenović i dr. Ivan Markešić. Anđelić je dodao kako se pregovara s još nekoliko istaknutih hrvatskih intelektualaca iz BiH o njihovu angažiranju u Znanstvenom vijeću Hrvatskoga leksikografskog instituta BiH. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk u lovu na Dinamov rekord </p>
<p>Nije ovo prvo prvenstvo u kojem je jedan klub rano ostvario značajniju prednost, a bilo je i dramatičnih preokreta. Hajduk je tako u jesen 1997. s trenerom Lukom Bonačićem pobjegao pratiocima četiri boda, a potom je zbog svađe u kući olako propustio prednost i na kraju gledao Dinamu u leđa </p>
<p>SPLIT, 24. veljače</p>
<p> – Hajduk je u ugodnoj situaciji, 14 kola prije kraja prvenstva ima pet bodova prednosti. Uvjerenje je da »bijelima« u borbi za naslov prvaka Hrvatske mogu naškoditi jedino oni sami, a okorjeli optimisti oko Poljuda uvjeravaju okolne slušatelje da je kucnuo trenutak za osvetu Dinamu. Malo pomalo podgrijava se nada odnosno želja da bi Hajduk mogao ponoviti pothvat Dinama iz sezone 1996./1997. i ostvariti rekordnu bodovnu razliku. Tada je današnji izbornik Otto Barić za kormilom »modrih« ostavio Splićane za 21 bod. </p>
<p>Nije ovo prvo prvenstvo u kojem je jedan klub rano ostvario značajniju prednost, a bilo je i dramatičnih preokreta. Hajduk je tako u jesen 1997. s Lukom Bonačićem za kormilom pobjegao četiri boda, a potom je zbog svađe u kući olako propustio prednost i na kraju gledao Dinamu u leđa. Klub iz Maksimira sličnu je situaciju imao 1995. godine. Ostvario je šest bodova prednosti sredinom prvenstva, ali ga je Hajduk prestigao i uzeo naslov prvaka. Dramatično je bilo i 2001. godine. Dinamo je početkom proljeća bježao Hajduku pet bodova: Dinamo 46, Osijek 44, Hajduk 41. Međutim, u Maksimir je došao Varteks s Ivanom Katalinićem na klupi, pobijedio Dinamo i što je još važnije dobro ga uzdrmao. Potom je Hajduk na Poljudu dobio derbi i ubio Dinamovu nadu u naslov, a ni Ilija Lončarević na klupi »modrih«, nakon Marijana Vlaka i Hrvoja Braovića, nije ju probudio. </p>
<p>Može li ove sezone doći do preokreta? Hoće li Hajduk uspijeti zadržati teško stečenu prednost? Do kraja su u bubnju još čak 42 boda. Preostala četiri kola velike borbe klubova za mjesto u Ligi za prvaka te skupljanja bodova za mirniji život u Ligi za ostanak donijet će jasniju sliku utrke za naslov. Raspored nudi zanimljive i neizvjesne utakmice. Hajduk dočekuje kući Rijeku i Slaven Belupo, a gostuje kod Osijeka i Zadra. Dinamo, pak, ide u goste Kamenu Ingradu i Cibaliji, a u Maksimir im dolaze Inter i Varteks. Suparnici vodećeg dvojca su podjednaki, možda treba jedino izdvojiti gostovanje »krojača« u Zagrebu u posljednjem kolu prije doigravanja. Sigurno je da je Blaževiću trenutačno najveća želja vratiti Mamiću i Barišiću milo za drago. </p>
<p>Nakon samo jednoga proljetnoga kola Hajduk je uhvatio željenu prednost, a iduća četiri kola mogla bi riješiti utrku za naslov prvaka. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Što je ohrabrilo Jurčevića</p>
<p>Je li Jurčević vedriji stoga što mu je Zdravko Mamić dao »bezrezervnu podršku«, ili je ohrabren i time što novinari prst krivnje nisu usmjerili prema treneru, nego prije svih prema predsjedniku i dopredsjedniku kluba, dakle prema Brišiću i Mamiću </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Što više odmiče subotnja podjela bodova protiv Zagreba, raspoloženje Dinamova trenera Nikole Jurčevića sve je vedrije. U ponedjeljak, kada se, možda i ishitreno, nagađalo o njegovom odlasku u slučaju poraza u Velikoj, Jurčević je smrknuta lica pokušao protutnjiti pokraj novinara, koji su na kraju dobili tek šture informacije. Dan kasnije strateg »plavih« bio je kudikamo drugačijeg raspoloženja, gotovo da je s oduševljenjem pristupio mnogobrojnim pripadnicima »sedme sile«. Možda razlog leži u izjavi dopredsjednika Zdravka Mamića, koji mu je dao bezrezervnu podršku, čak i u slučaju niza poraza. A možda je ohrabren i time što novinari prst krivnje nisu usmjerili prema treneru, nego prije svih prema predsjedniku i dopredsjedniku kluba, dakle Brišiću i Mamiću. </p>
<p>»Plavi« su se za subotnju utakmicu protiv Kamena Ingrada u Velikoj počeli pripremati u utorak, održana su dva treninga, no vremenski uvjeti nagnali su struku da se ujutro vježba u dvorani i teretani. »Svi su zdravi i normalno treniraju«, izvijestio je Jurčević. </p>
<p>Inače, zanimljivo je podsjetiti se Mamićevih riječi o problemima u Dinamovoj igri. Dopredsjednik smatra kako Jurčević koristi suviše atraktivan sistem, koji ne može funkcionirati s trenutačnim igračkim kadrom maksimirskog kluba. Mamić je kazao i kako se ne želi miješati u posao trenera, no ostaje činjenica da se požalio na taktiku. Što o tome misli sam strateg?</p>
<p>– Igrat ćemo po sustavu kojeg smo i do sada koristili, a to je 4-3-3, odnosno 4-5-1 u fazi obrane ili 4-4-2. U trenutku kad nešto ne štima u svemu se traže problemi, a kad se pobjeđuje svi pričaju o tome kako lijepo sve funkcionira. Tako da nije problem u taktici, nego u formi, realizaciji i pogreškama koje dovode do pogotka suparnika, objasnio je Jurčević, očito odbacujući dopredsjednikova razmišljanja. </p>
<p>• Kako se pripremate za ogled protiv Kamena? Imate li sastanke, odnosno razgovore s igračima ili samo trenirate?</p>
<p>– Nemamo sastanke, razgovarali smo u nedjelju. U principu je svima jasno što nam slijedi. Već prva utakmica, u Velikoj, mora biti svojevrsna rehabilitacija. Ne treba filozofirati, moramo biti pravi, pobijediti i podići formu jer samo s uzastopnim osvajanjem bodova možemo vratiti dobro ozračje. Svugdje pobjede i dobri rezultati uvjetuju raspoloženje, a pogotovo u velikom klubu. Isto tako, kiksevi uzrokuju turbulencije, ništa to nije neuobičajeno. To je nogometna stvarnosti, koja je u velikim klubovima još i izraženija. </p>
<p>• Kakvo je raspoloženje bilo u svlačionici nakon utakmice protiv Zagreba i kakvo je ovih dana?</p>
<p>– Nikome nije svejedno, igrači su 20-ak minuta poslije kraja utakmice sjedili u svlačionici bez riječi, teško im je i krivo. Svima je jasno da se uz pobjede lakše trenira, ali i živi. Oni su željeli pobijediti, no kad se ne pobijedi onda počinje priča o pristupu. Nisu bili na razini, to je činjenica i od toga ne treba bježati nego naći izlaz. Igrači su svjesni situacije i budite sigurni da nisu ni najmanje ravnodušni. </p>
<p>Sve u svemu, »plavima« u Velikoj neće ići na »ruku« vremenski uvjeti, koji djelomično ometaju i treniranje u Maksimiru. Sreća je za dinamovce da je od nedavno u funkciji teren s umjetnom travom koji je »izdržljiviji« od prirodnog, pa im je ipak vježbanje olakšano. No, tko zna u kakvom će stanju biti onaj bitniji travnjak, u Velikoj. Kad se tome pridoda i pritisak, odnosno imperativ pobjede posve je jasno da dvoboj protiv Kamena Ingrada spada u skupinu najbitnijih u ovoj sezoni. A u takvima odlučuje samo kvaliteta.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»HNS je ignorirao moj prijedlog« </p>
<p>»Svi su talentirani, ali nemaju međunarodnog iskustva. Samo jedan igra u inozemstvu, najbolji reprezentativac Tariq Taeb. Hrvatski nogomet nema takvog dodavača. Taj asistira na sve načine - leđima, petom, 'vanjskom' ili 'unutarnjom'. No, teško će se riješiti navike da zabavlja publiku«, rekao je Lončarević, govoreći o libijskoj reprezentaciji </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Hrvatski nogometni stručnjak Ilija Lončarević uspješno se snalazi na funkciji libijskog izbornika. Trenutačno u njihovu reprezentativnom nogometu vlada zatišje pa se Lončarević nakratko vratio u Zagreb kako bi napunio akumulatore prije nadolazećih pripremnih utakmica uoči kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006., koje ujedno odlučuje o sudionicima Afričkoga kupa nacija početkom iste godine. </p>
<p>Kako kaže Lončarević, ambicije Libijaca vrtoglavo su porasle nakon što je reprezentacija u siječnju remizirala s Ukrajinom u Tripoliju (1-1) te nakon slabijih nastupa Kameruna i Egipta na nedavno završenom Kupu nacija u Tunisu. Naime, u kvalifikacijskoj skupini (prva je utakmica u lipnju) Libija je u skupini sa spomenutim reprezentacijama, Obalom Bjelokosti, Beninom i Sudanom. </p>
<p>– Igrači još ne mogu održati koncentraciju tijekom cijele utakmice. Protiv Ukrajine su se svi u prvih 20-ak minuta prepali, a tek smo potom proigrali. Dobro smo se držali nešto manje od sat vremena, izjednačili, ali zamjene nisu dobro reagirale. Umjesto pozitivnog impulsa, zahvatila nas je mlitavost. Možemo biti sretni što nismo izgubili. Kad je riječ o kvalifikacijama, ambicije su im nerealne. Treće mjesto bio bi velik uspjeh jer ono donosi završnicu Afričkoga kupa, kazao je Lončarević. </p>
<p>Plan priprema bivši Dinamov sportski direktor još nije zaokružio, još ima slobodne termine na proljeće. </p>
<p>– Još nam je »prazan« svibanj u kojem planiramo odlazak u Europu. Poslali smo dopis u HNS da igramo protiv Hrvatske 29. svibnja, ali nismo dobili odgovor. Valjda smo preslabi...</p>
<p>• S kakvim igračkim kadrom raspolažete?</p>
<p>– Svi su talentirani, ali nemaju međunarodnog iskustva. Samo jedan igra u inozemstvu, najbolji reprezentativac Tariq Taeb. Hrvatski nogomet nema takvog dodavača. Taj asistira na sve načine - leđima, petom, »vanjskom« ili »unutarnjom«. No, teško će se riješiti navike da zabavlja publiku... Protiv Ukrajine je došlo 20.000 ljudi manje na stadion nego protiv Kenije četiri dana ranije, jer se pročulo da Taeb neće igrati. Svi igraju na »štos«, a to ne prolazi., kazao je Lončarević te se dotaknuo i hrvatskog nogometa: </p>
<p>– Sretniji sam kad ne čitam i ne vidim što se događa. S obzirom na to da ništa ne poduzimamo da bude bolje, jednostavno mora biti lošije. Gledao sam utakmicu protiv Njemačke, neki su rekli da je bilo loše, ali za mene je to nije tako izgledalo. Dinamo? Imam informacije da pripreme nisu bile baš najbolje, to mi je i Jurčević potvrdio, pa sve to za posljedicu ima ovaj kiks. Dinamo kao momčad nije dovoljno agresivna.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Cibosi oprezni protiv Splita </p>
<p>»Svakoj momčadi dajem 25 posto izgleda. Niti jednog suparnika ne možemo podcijeniti. Nadam se da ćemo biti dovoljno pametni i pobijediti Split«, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP pokušat će vratiti Kup Krešimira Ćosića u svoje vitrine, prošle sezone Zadrani su slavili na splitskim Gripama, a »vukovi« su zapeli već u polufinalu. Cibosi znaju kako se osvajaju trofeji u Jazinama, prije dvije godine podigli su trofej Kupa Krešimira Ćosića nakon pobjede protiv Zadra.</p>
<p>U polufinalnom dvoboju u srijedu Cibona će igrati protiv košarkaša Splita (16 sati). Niti ove godine momčad iz Savske ne može izbjeći ulogu favorita, no trener cibosa Dražen Anzulović nije htio istrčavati s neodmjerenim izjavama. </p>
<p>– Svakoj momčadi dajem 25 posto izgleda. Niti jednog suparnika ne možemo potcijeniti. Nadam se da ćemo biti dovoljno pametni i pobijediti Split, kazao je Anzulović. </p>
<p>Zagrepčani i Splićani su prije točno mjesec dana odmjerili snage u Goodyear ligi, uvjerljiva pobjeda je otišla na stranu Cibone. U odnosu na taj dvoboj u zagrebačkoj momčadi neće biti ozlijeđenog Penna, dok za Split neće igrati Mršić (nema pravo nastupa) i Perić (operacija gležnja). Bez iskusnog Mršića u momčadi Splićanima se smanjuju izgledi protiv Cibone, no novi trener Jure Zdovc ipak je pokrenuo »žutu« momčad. </p>
<p>– Split je sve bolji u posljednje vrijeme, njihova igra obvezuje nas na oprez, smatra Anzulović.</p>
<p>U sastavu Cibone neće biti niti novopridošlog Marka Popovića koji nema pravo nastupa u Kupu Krešimira Ćosića, već će debitirati ovog vikenda protiv Reflexa u Beogradu. Dolazak Popovića u Zadar dodatno bi zagrijao ionako vruće ozračje na tribinama Jazinama. Već je dolazak ljubimca zadarskih navijača u redove Cibone podignuo tenzije između dva kluba. Trener Anzulović svjestan je da ga u Zadru čekaju »nabrijani« navijači koji Popoviću ne mogu oprostiti što se iz Pamese odlučio za dolazak u najvećeg zadarskog suparnika. </p>
<p>– Znam da će na tribinama biti žestoko. Želim jedino regularme uvjete na parketu, sve ostalo me ne interesira, kazao je Cibonin strateg. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pobjeda Splita ne bi bila senzacija</p>
<p>»Žuti« bi morali odigrati najbolju ovosezonsku partiju kako bi pobijedili uvjerljive cibose. No, takav rasplet sa Splitom u finalu i ne bi trebao biti senzacija, s obzirom da Zdovcova momčad igra sve bolje </p>
<p>SPLIT, 24. veljače</p>
<p> – Favoriti na papiru ne pobjeđuju uvijek. Tako košarkaši Splita CO idu u Zadar na završni turnir Kupa Krešimira Ćosića iznenaditi Cibonu VIP. U polufinalnom ogledu (srijeda, 16 sati) »žuti« bi morali odigrati najbolju ovosezonsku partiju kako bi pobijedili uvjerljive cibose. No, takav rasplet sa Splitom u finalu i ne bi trebao biti senzacionalno iznenađenje, s obzirom na to da od dolaska Jurija Zdovca za kormilo iz susreta u susret momčad igra sve bolje. Zapravo se za dosadašnji dvomjesečni rad mladog trenera na Gripama može kazati da mu nedostaje još samo jedna iznenađujuća pobjeda. Zdovcu problem predstavlja neigranje Mršića (nema prava nastupa) i mladoga, darovitog Perića (operirao gležanj). </p>
<p>– Pripremili smo se dobro za Cibonu. Zadovoljan sam radom na treningu i ozračjem među igračima. Nemamo imperativa pobjede protiv Cibone, ali moramo odigrati kvalitetno. Veseli me također što igrači koji ulaze donose kvalitetu više, kazao je trener Splita CO Jure Zdovc. </p>
<p>Nije teško dokučiti da će Zdovc pripremiti obranu kojoj će intencija biti iscrpiti jedinog organizatora igre cibosa Kusa (Penn je ozlijeđen) i tjerati ga na pogreške. Također, u posljednjoj utakmici protiv Zadra Zagrepčani su pokazali određene slabosti u obrani, međutim u jakom su pobjedničkom ritmu. Teško gube utakmicu, a velik broj kvalitetnih igrača u dobro posloženoj momčadi skladno funkcionira. </p>
<p>– Cibona je naš orijentir i igrom joj se moramo približiti. No, apsolutnog favorita nema. Ako moji momci uđu ratnički u utakmici i spremni na »tučnjavu«, mogu pobijediti cibose. Ovo je samo jedna utakmica i obje su opcije sasvim otvorene. Momčad smo držali u presingu, da znaju da idemo na veliku utakmicu te da je cilj pobijediti Cibonu, dodao je Zdovc. </p>
<p>Splićani se nadaju da bi se mogla ponoviti priča slična prošlogodišnjoj s Gripa. Naime, tada je u Splitu slavio Zadar, a ovog bi puta Split mogao slaviti u Zadru. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Ovo se ne oprašta« </p>
<p>Na forumima službene internetske stranice KK Zadar glavna je meta napada Marko Popović. No, ne i jedina. Pred lukom i strijelom zadarskih »indijanaca« osvanuo je i njihov sugrađanin Dario Gjergja, sad asistent prvoga Cibonina trenera Dražena Anzulovića: »A kako se tek Gjergja silno radovao kad je Zadar gubio!« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zadar ne zaboravlja, Tornado ne oprašta!« Ovakva, kristalno jasna i prijeteća poruka velikog dijela zadarskih navijača upućena je »izdajniku« Marku Popoviću, mladom košarkašku, koji se drznuo načiniti »neoprostivi grijeh« - potpisati za zagrebačku Cibonu. Sva je sreća što Popović nema pravo nastupa na završnom turniru hrvatskoga košarkaškoga kupa. A završnica je upravo u - Zadru! </p>
<p>Zamislite kakav bi mu bio doček! Stisnuta šaka, obrve skupljene u naletu zahuktalog bijesa, nabrekle kapilare u očima, gornji red zubiju zarezan u donju usnicu, ubrzano disanje kroz nos... Na tribinama dvorane u zadarskim Jazinama ovih bi se dana mogao nacrtati čitav bataljun upravo ovakvih silueta, sve samo zato što je donedavna ikona njihova kluba - Marko Popović - potpisao za omraženu im Cibonu!</p>
<p>»Ovo se ne oprašta«; »Stvarno ne bih volio biti u njegovoj koži kad cibosi budu gostovali u Jazinama...«; »U mojim očima on više nije dobrodošao u Zadar«; »Pa, mogao je otići u Olimpiju, Skipper, bilo gdje, samo ne u Cibonu«; »Ako ode u Cibonu, makar 90 posto ljudi će ga htjeti u Zadru pljunuti u facu«... </p>
<p>Toliko o Popoviću... Pred lukom i strijelom zadarskih »indijanaca« osvanuo je i njihov sugrađanin Dario Gjergja, sad asistent prvoga Cibonina trenera Dražena Anzulovića: »A kako se tek Gjergja silno radovao kad je Zadar gubio!«; »Svakim danom od svog rođenja sve više mrzim Cibonu. Pogledajte im pomoćne trenere, ono smeće Gjergju, taj 'gine' protiv Zadra, veselio se više nego Rimac onoj trici...« </p>
<p>Sve je ovo tek dio poziva na javni linč kakav je nedavno osvanuo na forumima službene interentske stranice KK Zadar. Takav je otvoren prostor za javne polemike i svađe doduše sasvim uobičajena pojava u internetskoj komunikaciji, pa u ovome slučaju naša kritika nije toliko usmjerena zadarskom klubu i voditeljima službene web-stranice. Naposljetku, oni su se svojim vrlo dobrim i odrješitim komentarom jasno odredili protiv huliganskih ispada kakve produciraju pojedinci iz zadarske »navijačke« skupine. Dakako, nije ovdje riječ samo o Tornadu, o zadarskim navijačima i »navijačima«. U ovome trenutku oni samo predstavljaju matricu kakvu rabe i njihovi rabijatni kolege iz ostalih skupina... Nisu li, uostalom, BBB svojedobno podivljali nakon što je Zadar sjajnom i dopadljivom igrom usred Zagreba osvojio naslov pobjednika kupa!? </p>
<p> Dakako, javljanje pojedinaca na internetske forume ne mora nužno zrcaliti i mišljenje većine. Uostalom, zadarska je publika godinama figurirala kao istinski ljubitelj i poznavatelj košarke, no imidž su joj redovito kvarili pojedinci poput ovih s foruma ili poput onoga koji je na nedavnoj utakmici u Zagrebu zavitlao mobitel u glavu Cibonina igrača Andreja Štimca... Srećom, i na tim forumima možete naletjeti na svijetle primjere: »Navijat ću za Popa u Ciboni u Euroligi, jer on je naš, a Cibona je hrvatski klub«... </p>
<p>I doista, ne bi li bilo prirodno da i zadarski navijači (ako su doista domoljubi i vole košarku) budu ponosni što bi upravo njihov Zadranin mogao biti jedna od ključnih figura u Ciboninu pohodu u Euroligi? Ili što značajnu ulogu u struci ima i zadarski trener Gjergja? No, posve je jasno što znači poruka: »Popović je mogao otići u bilo koji europski klub, samo ne u Cibonu.« Dakle, u Euroligi navijaju protiv hrvatskih klubova! Ili možda ipak smatraju da bi Popović svojim dolaskom oslabio klub, pa ga zato »šalju« u Cibonine konkurente... </p>
<p>Zadarski se navijači hvale doista simpatičnim i domišljatim sloganom: »Bog je stvorija čovika, a Zadar košarku«! Ali... Što je stvorio Tornado? Pa, stvorio je, primjerice, novu vrstu komunikacije – mobitelom u glavu. Koji bi mogao dočekati i mladoga Popovića iako su ga zadarski navijači još do jučer slavili kao svoga junaka. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Istok ne mari za osjećaje domaćina </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Kad su Puljani krenuli u organizaciju europskoga boksačkog prvenstva, koje je na trenutak uzdrmano incidentom vodstva hrvatskih natjecatelja, nije se pitalo koliko što košta. No, zaboravili su na jednu »sitnicu«, važnu da bi se priredbu proglasila uspješnom. Zanemarili su da rezultati dolaze i nečim drugim, ne samo dobrim namjerama, velikim riječima i količinom uloženog novca u novi europski centar ovoga sporta zvan Pula, kojem se svi nazočni neskriveno dive. </p>
<p>Naime, nema dana da se u ušminkanom, dotjeranom i nakićenom Domu sportova u Puli ne praši na sve strane. No, ne samo u onom sportskom dijelu, u ringu. Prašina se svako malo diže pri ishodu sudačkih odluka nakon nastupa domaćih boksača. Proizlazi da se sva svita europskog amaterskog boksa urotila protiv domaćina. </p>
<p>Konačna se eksplozija dogodila u ponedjeljak. Nakon burnih prosvjeda hrvatskog izbornika Pere Tadića, koji se jedva suzdržao da ne »potegne« i koji udarac, još je žešće reagirao Milovan Ređen. Trener navodno drastično pokradenog Filipa Palića u meču protiv Azerbajdžanca Huseinova bio je toliko iznerviran sucem u ringu i konačnim odlukama bodovnih sudaca da je bez razmišljanja srušio jedan od dva monitora tehničkih delegata EABA-e Turčina Canea Dogonelija i Danila Ivanovića iz Srbije i Crne Gore. Da nisu reagirali organi reda, stoji u izvješćima, pitanje je kako bi sve to završilo. No, to ne znači da je mogućim incidentima domaćina došao kraj. U konkurenciji su još dvije preostale hrvatske nade Šivolija i Đipalo, koji pobjedom i plasmanom u polufinale mogu osigurati nastup na OI u Ateni. Ne uspiju li, s razlogom će se postaviti pitanje svrsishodnosti organiziranja ovog prvenstva, za čiji dosadašnji tijek, iz kuta domaćina, Tadić glasno izriče ocjenu o kojoj je unaprijed trebalo voditi računa, budući da se više niti na WC ne može spokojno ići ako nisi član određenog lobija: </p>
<p>– Ovo je prevršilo svaku mjeru. Naša je dvorana, naši su ringovi i rukavice i samo smo po tome domaćini. Što se ostalog tiče, kradu nas kao i drugdje u Europi. Nadam se da je svima jasno što nam rade. Svi su zaštićeni osim nas, svi imaju predstavnika kad se delegiraju suci, osim nas. Divni smo domaćini, svi nam čestitaju na organizaciji, ali ni ne pokušavaju vidjeti što se događa. Ovakvu krađu još nisam doživio. </p>
<p>Tadićevo naivno čuđenje još bismo shvatili da kao dugogodišnji boksač i trener nije prošao svu silu sličnih sita i rešeta te bezbroj puta na svojoj koži osjetio da »kuhinje« nisu ništa novo ni u amaterskom boksu, pogotovo zato što sva vlast europskog boksa dolazi s Istoka, a dobro se zna kako taj Istok diše... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica obavila novu operaciju na koljenu</p>
<p>SCHRUNS, 24. veljače</p>
<p> – U utorak navečer izvršena je još jedna operacija desnog koljena Janice Kostelić u klinici u Schrunsu.</p>
<p>Dr. Schenk je poslije »rutinskog zahvata« koji je trajao nešto manje od trideset minuta, izjavio kako je »operacija prošla bez problema i kako je trenutačno stanje Janičinog koljena zadovoljavajuće«. Naime, prilikom ovog operativnog zahvata dr. Schenk je izgladio veliki dio desnog koljena, te izvadio jedan »štetni« komadić hrskavice, kojeg je Janica očito vukla od dana iz Madonne di Campiglio, gdje je bila predvozačica na utrci Svjetskog kupa.</p>
<p>U Schrunsu bi Janica trebala boraviti oko tjedan dana, nakon čega će otići u švicarski Bad Ragaz gdje će dr . Rolf Hochmeister u isto koljeno uštrcati prvu injekciju razmnoženih stanica hrskavice. Inače, po predviđanjima dr. Schenka, Janica bi mogla na snijeg krajem travnja, a dotad će obavljati rehabilitaciju na dvije destinacije - u Zagrebu i Selcu. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šivolija i Đipalo pobjedama osigurali medalje i Atenu</p>
<p>PULA, 24. veljače</p>
<p> – Hrvatski boksači Mario Šivolija u kategoriji do 81 kilograma, te Vedran Đipalo u kategoriji do 91 kilograma, pobjedama u četvrtzavršnici Europskog prvenstva u Puli izborili su plasman na Olimpijske igre u Ateni, te ujedno i medalju na europskoj smotri. </p>
<p>Dvadesettrogodišnji Omišljanin Mario Šivolija deklasirao je Ivana Ribača, reprezentativca Srbije i Crne Gore, te natjerao suca u ringu na prekid u trećoj rundi zbog prevelike bodovne razlike (25-5). Vedran Đipalo je, pak, u daleko neizvjesnijem meču bio bolji od Talijana Daniela Bettija i na kraju pobijedio 45-30. </p>
<p>– Još uvijek nisam svjestan pobjede koju želim posvetiti obitelji, svom klubu i, naravno, navijačima. Kao u svakom meču, dao sam sve od sebe i na kraju uvjerljivo trijumfirao, rekao je Šivolija nakon završetka meča. </p>
<p>Đipalo nije krio emocije nakon meča istaknuvši kako ga je upravo Šivolija, koji je boksao prije njega, posebno motivirao. </p>
<p>– Nisam dopustio nikakvo opuštanje, morao sam biti agresivan i aktivan od prve minute. Vjerujte mi, još ne razmišljam o protivniku u polufinalu, kazao je Vedran Đipalo. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Žužul: Hrvatska može biti most između EU i jugoistoka Europe</p>
<p>Analizirajući stanje u BiH, ministar vanjskih poslova kazao je da ne nalazi čvrst zajednički cilj svih građana i nacionalnih zajednica u BiH / Luxembourg želi biti pouzdan partner Hrvatskoj na njezinom putu prema EU, izjavila je luksemburška ministrica vanjskih poslova Lydie Polfer nakon razgovora s Žužulom</p>
<p>BRUXELLES, 24. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Hrvatska može biti most između Europske unije i NATO-a s jedne i preostalih zemalja jugoistoka Europe s druge strane«, rekao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u utorak u Bruxellesu. Žužul je govorio tijekom radnog doručka u organizaciji belgijskoga Kraljevskog instituta za međunarodne odnose (IRRI).</p>
<p> Šef hrvatske diplomacije zadržao je svoj visoko optimističan ton stavljajući u prvi plan želju i ambiciju Hrvatske da bude most i primjer istaknuvši da Hrvatska, možda jedina od zemalja s ovog prostora, ima izrađenu viziju. Analizirajući stanje u BiH, ministar Žužul kazao je da ne nalazi čvrsti zajednički cilj svih građana i nacionalnih zajednica u BiH, »Srbi žele u Srbiju, Hrvati u Hrvatsku, a Muslimani se nisu opredijelili jesu li za Europu ili za muslimansku braću«. Za procese povezivanja BiH važno će biti, kazao je Žužul, članstvo u NATO-ovu Partnerstvu za mir. Dijeleći Srbiju od Crne Gore u njihovu pristupu pitanju europske budućnosti, Žužul smatra da je europska vizija prisutnija u Crnoj Gori, dok Srbiji »manjka jasan cilj«, posebice nakon povratka nekih političkih opcija i lidera iz prošlosti. </p>
<p>Žužul je istaknuo da je hrvatska vlada svjesna kriterija koje mora ispuniti da bi ostvarila svoje ambiciozne ciljeve u pogledu europskih integracija, istaknuvši pritom suradnju s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i reformu pravosuđa, pri čemu je reforma pravosuđa najkrupnije je ali najlakše rješivo pitanje koje se postupno ublažava. Povratak izbjeglica, rekao je, također ide svojim povoljnim putem. Istaknuo je da se do sada vratilo 320 tisuća osoba od kojih su 65 posto Hrvati i 35 posto Srbi, a od dvadesetak tisuća raseljenih lica koja su izrazila čvrstu namjeru povratka u stara mjesta življenja, 60 posto je Srba. </p>
<p>Što se Haaga tiče, ministar očekuje nove optužnice. »Ne znamo tko je na njima i kada će biti objavljene, no ako ih ne riješimo, suočit ćemo se s novim 'slučajem Bobetko'«, rekao je Žužul i dodao da je pitanje Haaškog suda s političke prebačeno na pravnu razinu. Istaknuo je da će Hrvatska u potpunosti surađivati s Tribunalom, da Vlada ne bježi od odgovornosti u slučaju optuženoga generala Ante Gotovine, ali kako ne može prihvatiti da bude okrivljena za nešto što ne može učiniti.</p>
<p>Hrvatski šef diplomacije istaknuo je kako Hrvatska očekuje da će se svi planirani integracijski koraci događati u željenim rokovima, dakle mišljenje Europske komisije bit će objavljeno na proljeće, Europsko vijeće potvrdit će kandidatski status u lipnju. Žužul je pritom »apsolutno uvjeren« da će NATO-ov sastanak na vrhu u Istanbulu odaslati jasan integracijski signal Hrvatskoj, »malo više od politike otvorenih vrata«, a time i ostalim državama u regiji.</p>
<p>»Luxembourg želi biti pouzdan partner Hrvatskoj na njezinu putu prema EU i u tome je spreman pružiti i financijsku pomoć«, izjavila je u utorak u Luxembourgu ministrica vanjskih poslova Lydie Polfer nakon dvosatnog razgovora s ministrom Žužulom.</p>
<p>Nakon susreta, šefovi diplomacija dviju zemalja potpisali su sporazum o projektu razminiranja u Hrvatskoj, koji je »težak« nešto više od 143.000 eura.</p>
<p>Ministrica Polfer rekla je kako očekuje da će Europska komisija objaviti svoje mišljenje o hrvatskoj sposobnosti za početak pregovora o punopravnom članstvu u ožujku. Pritom je istaknula nužnost suradnje s Haaškim sudom, što je jedan od glavnih uvjeta za napredak u europskim integracijama.</p>
<p>Hrvatski ministar izrazio je spremnost u ispunjavanju obveza koje pred Hrvatsku stavlja međunarodna zajednica. Također, Žužul je izrazio nadu da će Hrvatska započeti pregovore o punopravnom članstvu u EU početkom sljedeće godine, kada Luxembourg preuzima rotirajuće predsjedništvo.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Na suđenju Strugaru riječju i snimkama svjedočio skladatelj Đelo Jusić</p>
<p>HAAG, 24. veljače</p>
<p> - Protiv umirovljenog generala JNA Pavla Strugara u utorak je pred Haškim sudom (ICTY) svjedočio dubrovački skladatelj Đelo Jusić, uz čiji je iskaz o topničkom napadu na Dubrovnik u sudnici prikazan i film na kojem je Jusić zabilježio posljedice najtežeg napada na grad 6. prosinca 1991.</p>
<p> Svjedok Jusić potvrdio je da su 6. prosinca s položaja JNA u okolici Dubrovnika i s topovnjača Jugoslavenske ratne mornarice, silovitom topšničkom napadu izloženi zaštićeni kulturni objekti u Starom gradu.</p>
<p>U sudnici je prikazan dio filma koji je ujutro toga dana Jusić snimio sa svog balkona, a na kojem su zabilježene učestale eksplozije granata, požari i dim nad starom gradskom jezgrom.</p>
<p>Na filmu koji je Jusić snimio idućeg dana vide se oštećenja na ulicama i povijesnim objektima Starog grada, na franjevačkom i dominikanskom samostanu, na crkvi Sv. Vlaha, Sv. Josipa i na pravoslavnoj crkvi, na festivalskoj palači, arhivu grada, muzičkoj školi, i brojnim drugim objektima.</p>
<p>»Dubrovnik je tog dana bio devastiran i ponižen, oštećene su drevne palače. Gađan je gradski arhiv i samostani u kojima se čuvaju zbirke i rukopisi neprocijenjive vrijednosti. To je povijest jednog naroda i jedne države«, kazao je svjedok dodajući kako taj napad ni danas ne može shvatiti. Istaknuo je kako su najteže oštećeni zaštićeni objekti kulture koji su obilježeni posebnim zastavama, što dokazuje da su napadači »ciljali upravo njih«.</p>
<p>Na pitanje tužitelja zašto su na snimcima mnoge zgrade bez krovova, Jusić je objasnio da su granate, posebno one s fosfornim punjenjem, izazivale požare i urušavanje krovišta.</p>
<p>Jusić je kamerom zabilježio i mjesta pogibije dviju žrtava napada na Stari grad, novinara Tončija Skočka i fotoreportera Pave Urbana. Na zahtjev tužitelja Jusić je na karti grada obilježio dio zgrada koje su uništene, zapaljene ili oštećene 6. prosinca.</p>
<p>Svjedok je govorio i o drugim napadima na Dubrovnik koji se počeli u listopadu 1991., kada je jedna od prvih granata s topovnjače JRM ubila njegovog susjeda i prijatelja, pjesnika Milana Milišića.</p>
<p>Prikazane su i Jusićeve snimke topničkih pogodaka na civilne ciljeve u Dubrovniku iz studenoga te godine.</p>
<p>Na pitanje tužitelja je li u Starom gradu vidio bilo kakvo topničko ili drugo oružje hrvatskih vojnika i njihovo djelovanje, Jusić je rekao da nije.</p>
<p>»Svaki sam dan ulazio u Stari grad s istočne strane i tu nije bilo oružja, za drugi dio ne znam ali nisam čuo nikavo oružje«, rekao je. Jusić iskaz nastavlja je u srijedu, kada će ga ispitivati branitelji generala Strugara.</p>
<p>Strugar (70) je optužen topničke napade na dubrovački Stari grad u prosincu 1991., koje su izvršile snage Druge operativne skupine JNA pod njegovim zapovjedništvom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Avaz« pozvao na prosvjede protiv Paddyja Ashdowna</p>
<p>Prosvjedi bi se trebali održati u petak, a motivirani su navodnim uvođenjem cenzure medijima, lošim stanjem u pravosuđu, te navodno nepravednom nacionalnom raspodjelom najvažnijih dužnosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine</p>
<p>SARAJEVO, 24. veljače</p>
<p> - Sarajevski Dnevni avaz, najnakladniji listu u Bosni i Hercegovini, pozvao je na masovno okupljanje i prosvjede pred Uredom visokoga predstavnika (OHR) u Sarajevu. </p>
<p>Prosvjedi bi trebali biti održani u petak, a motivirani su navodnim uvođenjem cenzure medijima, lošim stanjem u pravosuđu, te navodno nepravednom nacionalnom raspodjelom najvažnijih dužnosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Neposredan povod za prosvjede je nedavna odluka suda u Sarajevu kojom je Avazu određeno da isplati 10.000 konvertibilnih maraka (nešto više od 5.000 eura) Zlatku Lagumdžiji zbog klevetničkih napisa o lideru SDP-a BiH. Također, sarajevskom je listu sudskim putem zabranjeno dalje prenositi neistinite informacije o Lagumdžiji.</p>
<p>Ova odluka izazvala je veliko ogorčenje u Avazu, a uposlenici toga lista već su prosvjedovali ispred zgrade OHR-a. Visoki predstavnik Paddy Ashdown, kako tvrde u Avazu, dijelom je odgovoran za »uvođenje sudske cenzure i zabrane novinarima da kritički pišu o političarima«, a među zahtjevima koje su postavili prosvjednici bio je i onaj za donošenjem zakona o lustraciji i zabrani.</p>
<p>Kako se najavljuje, u petak bi se novinarima Avaza u prosvjedima, koji će ispred Ashdownovog ureda početi u 10 sati, trebali pridružiti i pripadnici veteranskih udruga, sindikata, zatim umjetnici, sportaši i umirovljenici. Očekuje se da će doći članovi onih udruga koje Avaz inače protežira putem svojih stranica.</p>
<p>Naravno, prosvjed zbog sudske odluke samo je povod, a cijeli ovaj slučaj ima mnogo dublje značenje i valja ga promatrati u širem kontekstu događaja na bosanskohercegovačkoj političkoj pozornici. S jedne strane tu je sukob vlasnika Dnevnog vaza Fahrudina Radončića, jedne od najmoćnijih osoba u BiH, s jednim od svojih bivših političkih pokrovitelja Zlatkom Lagumdžijom. Taj sukob zapravo ilustrira ogorčenu borbu bošnjačkih nacionalista, među kojima su brojni novopečeni tajkuni, protiv političke ljevice u BiH kojoj je najizrazitiji predstavnik lider reformiranih komunista - Lagumdžija. </p>
<p>S druge strane Avazovi prosvjedi trebali bi pokazati da bošnjački narod - a Avaz je po riječima Šaira Filandre, predsjednika Bošnjačke kulturne zajednice »Preporod« najbitniji izraz političke volje tog naroda - stoji iza zahtjeva bošnjačke političke elite za uvođenjem »nacionalne ravnopravnosti u pravosuđu i na ključnim dužnostima u državnim službama«.</p>
<p>O navodnoj neravnopravnosti Bošnjaka u pravosuđu već mjesecima govore predstavnici SDA, a Avaz snažno podupire tu kampanju.</p>
<p>Zapravo, riječ je o nečem drugom: Bošnjaci su već zauzeli ključne pozicije u izvršnoj vlasti, zbog ustavnih ograničenja nisu to istodobno mogli učiniti i u cijelosti u pravosuđu tako da je poziv za izmjenu etničkoga sastava sudaca i tužitelja na ključnim mjestima zapravo zahtjev da jedan narod, Bošnjački, zbog svoje brojnosti ostvari potpunu političku dominaciju u BiH. Sasvim je otvoreno o tome govorio poglavar Islamske zajednice reis u-ulema Mustafa efendija Cerić.</p>
<p>S ljevice upozoravaju na još jedan skriveni motiv - da navodno vladajuća nacionalistička struktura preuzimanjem nadzora nad pravosuđem u biti želi omesti proces izgradnje neovisnog sudskog sustava, te zaštititi svoje nelegalno stečeno bogatstvo. </p>
<p>No, na političkoj pozornici u BiH nitko nije bez »putra na glavi«, pa tako ni nacionalisti, ni ljevičari, ali ni visoki predstavnik Paddy Ashdown.</p>
<p>Prema oporbenom mehanizmu obračuna s osobama koji su do jučer bili miljenici, a već sutra su neprijatelji - Avaz se okomio upravo na Ashdowna, a bošnjački tajkun sada želi dokazati svoju moć i u sukobu s međunarodnim upraviteljem u BiH. Nakon devet mjeseci iz ladice je izvađena fotografija s nekog skupa u Bileći, gdje Ashdown govori u prostoriji gdje se nalazi plakat sa slikom Radovana Karadžića. Zbog ovog »svjetskog skandala«, Ashdowna je Avaz pozvao da podnese ostavku.</p>
<p>Također, Avaz od Vijeća za implementaciju mira traži da »sačuva kredibilitet OHR-a« i popravi »greške koje je počinio Ashdown«. Događaji oko Avaza, Lagumdžije i Ashdowna pokazat će nekoliko stvari. S jedne strane trenutačni odnos snaga između nacionalista i ljevičara u BiH. Zatim, pokazat će, ima li medijski tajkun Fahrudin Radončić moć da na ulice izvede veći broj ljudi. Naposljetku, prosvjedi bi trebali predstavljati izraz »političke volje« Bošnjaka za redefiniranje unutarnjih odnosa u BiH. Vrlo vješto, u cijelu priču uvode se i zapaljive teze o navodnim željama za hrvatsko-srpsku podjelu BiH, »islamofobiji«, »antibošnjaštvu« koje tobože vlada u Bosni i Hercegovini, a o čemu je Radončić govorio u intervjuu Nezavisnim novinama iz Banje Luke. </p>
<p>Vrlo opasna »igra« je čini se započela. Avaz i Radončić u zadnje vrijeme su - nepogrješivo su to pokazale različite ankete - izgubili dio utjecaja na formiranje javnog mišljenja. Hoće li tu moć uspjeti ponovno dobiti, jedno je od pitanja na koje će dogovor dati najavljeni prosvjedi u petak - a od svega će ovisiti zbivanja u bošnjačkom političku korupusu, pa i šire u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sudbina srbijanske vlade u rukama Haaga, ali i radikala</p>
<p>Vojislav Koštunica još nije ni postao premijer, a već se planira njegova utrka za predsjednika Srbije jer se ocjenjuje da bi jedino on mogao pobijediti radikala Tomislava Nikolića</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Još nije ni ustoličena, a novoj vladi Srbije već se najavljuju suštinske rekonstrukcije. Demokratska stranka Srbije, G17 plus, Srpski pokret obnove i Nova Srbija kao članovi koalicije manjinske vlade koja će se konstituirati početkom ožujka imaju spremnu ponudu za Demokratsku stranku koju će u javnost iznijeti nakon raspisivanja predsjedničkih izbora u Srbiji. </p>
<p>Ulazak u vladu tako značajne stranke kao što je DS (koja se proteklog vikenda »provjetrila« i dobila novo čelništvo predvođeno Borisom Tadićem) nema svoj razlog u jačanju demokratskog bloka kao što bi se moglo pomisliti. Ove četiri stranke, piše beogradski dnevnik Blic, planiraju imati zajedničkog kandidata za predsjednika Srbije, a ako ga DS podrži dobit će »prolaz« za ulazak u vladu. </p>
<p>U novoj vladajućoj koaliciji razmišljaju da za predsjednika Srbije kandidiraju sadašnjeg mandatara i budućeg premijera Vojislava Koštunicu jer se procjenjuje da bi jedino lider DSS-a na tim izborima imao šanse pobijediti zamjenika predsjednika radikala Tomislava Nikolića. Ako bi Koštunica prihvatio kandidaturu, stvorile bi se nove okolnosti za rekonstrukciju vlade Srbije i ulazak demokrata u vladu. </p>
<p>Postoji velika mogućnost da predsjednički i pokrajinski izbori budu raspisani istodobno, ali ne prije svibnja ili lipnja, što bi se poklopilo s učestalim ocjenama da bi DS mogao u ući u vladu nakon 100 dana rada Koštuničinog kabineta. </p>
<p>U budućoj vladajućoj koaliciji i dalje prevladava stav da novog predsjednika DS-a Tadića ne bi trebalo smijeniti s mjesta ministra obrane Srbije i Crne Gore kako bi završio započete reforme u tom resoru. Tadić ni jednom nije decidirano odbacio takvu mogućnost, premda je najavio da će nakon formiranja manjinske vlade uz podršku socijalista ponuditi ostavku na tu funkciju. </p>
<p>Nastavak suradnje s Haaškim sudom bit će prvi veliki test nove izvršne vlasti u Srbiji i analitičari ne dvoje da će sudbina vlade ovisiti o Haagu. Pojednostavljeno, nova vlast ima mjesec dana da odgovori na ultimatum američke administracije da neizručenje haaških optuženika znači uskraćivanje financijske pomoći. Većina se slaže da se suradnja sa Sudom za ratne zločine mora nastaviti prije ili kasnije, i da će Vojislav Koštunica od samog početka premijerskog mandata biti suočen s ucjenama na koje će teško moći odgovoriti. </p>
<p>Jedan je komentator razliku između Koštunice i pokojnog premijera Zorana Đinđića opisao na sljedeći način: Koštunica neće lagodno i »veseloga lica« nastaviti sa izručenjima, nego će napraviti »patnički izraz« kao da »to nije htio, ali je, eto, morao«. </p>
<p>Pretpostavlja se da će do 31. ožujka, kad se u Washingtonu odlučuje o američkoj financijskoj pomoći (koja nije velika ali je znakovita za ostale svjetske financijske institucije), srbijanska vlada morati odlučiti o sudbini četvorice vojnih i policijskih generala - Nebojše Pavkovića, Vladimira Lazarevića, Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića, protiv kojih je haaška tužiteljica Carla del Ponte podigla optužnicu 20. listopada prošle godine, ali i o tome što točno zna o kretanju (i skrivanju) Radovana Karadžića i Ratka Mladića.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Velika Britanija uvodi restrikcije za radnike iz novih članica EU</p>
<p>Radnici će moći doći raditi u Velikoj Britaniji, ali najmanje godinu dana neće imati pravo na potporu za nezaposlene / U Britaniji, naime, vlada strah od navale građana iz istočnoeuropskih zemalja novih članica EU koji bi u Britaniju došli s namjerom da žive od socijalne potpore</p>
<p>LONDON, 24. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Građani zemalja novih članica EU moći će raditi u Velikoj Britaniji, ali barem godinu dana neće imati pravo na potporu za nezaposlene, objavljeno je u Londonu ovog tjedna. Nedugo prije proširenja unije (1. svibnja) ta je britanska mjera donesena da bi se spriječio »socijalni turizam«.</p>
<p>U Britaniji, naime, vlada strah od navale građana iz istočnoeuropskih zemalja novih članica EU koji bi u Britaniju došli s namjerom da žive od socijalne potpore. Takvi građani izgubit će pravo boravka, najavio je ministar unutrašnjih poslova David Blunkett.</p>
<p>Za razliku od nekih drugih država EU, Britanija ne namjerava uvesti kvote za zapošljavanje građana iz novih zemalja članica. Radnici iz osam država Istočne Europe koje ulaze u EU morat će se jedino registrirati čim se zaposle u Britaniji i plaćati poreze. Odmah će imati pravo na minimalnu nadnicu i još neke beneficije, ali naknadu za nezaposlene mogu početi primati tek ako su radili najmanje godinu dana. Od spomenutih mjera izuzete su jedino dvije najbogatije nove države EU, Malta i Cipar. Građani ostalih zemalja novih članica (Poljske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litve, Slovačke i Slovenije) potpadaju međutim pod gornja pravila. </p>
<p>Kako je poznato, svi građani EU imaju pravo nastaniti se i raditi u bilo kojoj zemlji na području EU. No, prema povelji o proširenju, sadašnje zemlje članice mogu to pravo ograničiti novima, i to u trajanju do sedam godina. U tom bi se roku teoretski trebao smanjiti gospodarski jaz između njih i pritisak doseljenika. </p>
<p>Britanija je ranije, skupa s Irskom najavljivala da će prema došljacima voditi politiku otvorenih vrata. Odluka o zaokretu donesena je dosta neočekivano krajem prošlog tjedna, na sastanku u Downing Streetu što ga je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sazvao premijer Tony Blair. </p>
<p>Za razliku od većine gospodarski jačih zemalja unutar EU, Britanija ovoga trena ima rekordno nisku nezaposlenost (manju od tri posto), a njena je privreda u zamahu. Ministar unutarnjih poslova David Blunkett priznao je da na Otoku trenutačno postoji 500.000 nepopunjenih radnih mjesta. </p>
<p>Usprkos tome, britanski tabloidi već mjesecima vode kampanju protiv pridošlica iz Istočne Europe. Oni pišu da Britaniji prijeti dolazak čitave armije Roma iz Češke i Slovačke koji ne kane raditi nego živjeti od državne potpore. </p>
<p>Tabloid Sun tvrdi u utorak da će doći »ljudi iz zemalja u kojima su rašireni AIDS i tuberkuloza kako bi koristili (britansku) nacionalnu zdravstvenu službu«. Užasavajući se nad činjenicom da poljska zračna kompanija Air Polonia nudi vrlo jeftine karte za London, list piše da će zbog toga »tisuće poljskih Roma preplaviti Britaniju«.</p>
<p>Kako bi izbjegao negativne reakcije birača i atmosferu koju stvaraju ne samo tabloidi nego i konzervativna oporba, Tony Blair se u zadnji trenutak odlučio na zaokret. Dok se među listovima na Otoku vodi debata oko toga trebaju li Britaniji novi radnici ili ne, ugledni Financial Times kategorički tvrdi: »Vlada je odlučila podilaziti protuimigrantskim osjećajima, tretirajući 75 milijuna građana iz zemalja koje pristupaju EU kao drugorazredne građane«. FT dodaje da lavovski dio svih prijevara sa socijalnom pomoći ionako počine sami britanski građani i podsjeća na pola milijuna otvorenih radnih mjesta u Britaniji. </p>
<p>Bilo kako bilo, mjere koje je najavila vlada u Londonu manje su drastične od onog što planiraju druge zemlje. Njemačka i Francuska najavljuju uvođenje radnih dozvola. Danska doseljenicima iz novih zemalja članica EU daje rok od šest mjeseci da nađu posao, a ako to ne uspiju, bit će vraćeni kući. Nizozemska je najavila da će uvesti ograničenja ako joj stigne više od 22.000 radnika. Uz Britaniju samo je još Irska unutar Europske unije planirala politiku otvorenih vrata. Britanci se brane da su se na nove mjere odlučili stoga što je i niz drugih zemalja EU uveo restrikcije, pa su, skupa s Irskom, ostali izolirani. Britanija je i dalje otvorena prema onima koji žele raditi, no tvrdi da će brzo pokazati vrata došljacima koji maštaju o tome da žive od njene socijalne skrbi. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Američki komandosi počeli veliki lov na Osamu bin Ladena</p>
<p>Al Qaidin čelnik, uhićen ili ubijen, otvara Bushu vrata Bijele kuće / Odred specijalaca »Task Force 121« koji je u Iraku tražio Saddama uputio se u Afganistan kako bi započeo lov na čelnika Al Qaide</p>
<p>ANKARA, 24. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tajni odred američkih komandosa »Task force 121« koji je predvodio akciju uhićenja bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina, uputio se u Afganistan u lov na ozloglašenog vođu terorističke skupine Al Qaida Osamu bin Ladena. </p>
<p>Neke naznake govore da su »odabrani momci«, pored najsuvremenijeg naoružanja i opreme, opskrbljeni i velikim količinama dolara. Tako su krčili put i u nekoliko iračkih operacija. Jer, potvrdilo se, ono što često ne može snaga oružja, može snaga zelenih novčanica. </p>
<p>Potvrda toga našla se i na stranicama The Washington Timesa. Visoki dužnosnik Pentagona rekao je kako je nakon uhićenja ili ubojstva vodećih članova bivšeg režima Saddama Husseina, Afganistan mjesto gdje »američki momci« mogu doći do izražaja. Inače, Bin Laden živ ili mrtav procijenjen je na 15 milijuna dolara.</p>
<p>Tajnoviti odlazak elitne postrojbe za specijalne diverzantske zadatke, pratio je još tajnovitiji boravak šefa središnje američke tajne obavještajne službe CIA Georgea Teneta u Pakistanu (prije dva dana) i navodno u Afganistanu. Tenetov posjet Islamabadu i Kabulu dovodi se u izravnu vezu sa grčevitim naporima administracije Georgea W. Busha da po svaku cijenu uhiti Bin Ladena i njegove najbliže suradnike. </p>
<p>Prema mnogim prilično vjerodostojnim tvrdnjama, čelnik Al Qaide je živ i vrlo aktivan. Krije se u planinskim teško pristupačnim vrletima na afganistansko-pakistanskoj granici. Uz pomoć odanih gorštačkih plemena koja mrze strance, a pogotovo Amerikance, Bin Laden često mijenja mjesto boravka prelazeći iz jedne zemlje u drugu. </p>
<p>Tenetova pakistanska misija je, kako se saznaje, polučila uspjeh. Naime, samo dan nakon njegovog odlaska iz Islamabada, pakistanske postrojbe su započele sa veliku akciju »pročešljavanja« sela na granici s Afganistanom kako bi ušle u trag svjetskom teroristu »broj jedan«. Neka izvješća govore da se praktički pretresa svaka imalo sumnjiva kuća, pa čak i staje za stoku. </p>
<p>Pritom se ne isključuje i mogućnost prelaska pakistanskih snaga na afganistanski teritorij u potrazi sa Al Qaidinim čelnikom. To se opravdava činjenicom da tamošnji gospodari rata nisu sposobni aktivno i učinkovito uključiti se u hajku na Bin Ladena. U svakom slučaju, operacija pakistanskih snaga, čiji tajni naziv još nije poznat, trebala bi pripremiti i raščistiti teren za dolazak američkih komandosa. </p>
<p>Uhićenje ili ubojstvo Bin Ladena bilo bi, prema mnogim tumačenjima, izvanredni predizborni poklon Georgeu Bushu i potpora njegovoj čvrstoj nakani da i u drugom mandatu zadrži stanarsko pravo u Bijeloj kući. </p>
<p>Time bi izbjegao sudbinu svog oca Busha, starijeg koji je istina dobio Zaljevski rat ali izgubio drugo predsjedničko natjecanje sa Billom Clintonom 1992.</p>
<p>Ime vođe Al Qaide još ne blijedi nakon udara njegovih zračnih kamikaza na New York i Washington (11. rujna 2001). Ukoliko bi Bin Laden bio uhićen Amerikanci, željni osvete i pobjede, privremeno bi zaboravili kritike demokrata na račun Busheve, kako kažu, »velike iračke obmane«.</p>
<p>Skretanjem pažnje javnosti na glavnog inspiratora terorističkog napada na SAD, aktualni šef Bijele kuće bi, vjeruje se, uknjižio važne predizborne poene. Stoga nema nikakve dvojbe u to da će snage komandosa »Task force 121« učiniti sve da ulove bin Laden. Ako im to uskoro pođe za rukom, što se čini vrlo vjerojatnim, onda bi se, prema nekim pretpostavkama, moglo očekivati da cijeli pothvat bude držan u najstrožoj tajnosti sve do početka izbora za američkog predsjednika (3. studenoga). </p>
<p>Tada bi, obznanjena sa svom medijskom i propagandonom pompom, vijest o tome da se Osama bin Laden nalazi u američkim rukama, otvorila Bushu širom vrata Bijele kuće.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pakistanci uhitili 25 pripadnika Al Qaide</p>
<p>WANA, 24. veljače</p>
<p> - Pakistanski vojnici, potpomognuti helikopterima i topništvom, uhitili su u utorak 25 osoba, među njima i arapske državljane, u skrovištima Al Qaide i talibana u zabačenim područjima uz granicu s Afganistanom, objavili su dužnosnici.</p>
<p> Vojni glasnogovornik general-bojnik Shaukat Sultan rekao je da je »rutinska« akcija uslijedila nakon dojave o stranim teroristima, koji se nisu predali do isteka roka 20. veljače. Rekao je da ih je nekoliko uhićeno s putovnicama, oružjem, streljivom i audio vrpcama. Prema obavještajnim podacima među uhićenima su Saudijci, Egipćani i Jemenci, a preostali bi mogli biti Uzbeci i Čečeni. Među zarobljenima ima i muškaraca i žena.</p>
<p> Akcija pakistanske vojske na području oko grada Wane, oko 360 kilometara jugozapadno od prijestolnice Islamabada, uslijedila je nakon što su ranije ovog mjeseca Pakistan posjetili direktor CIA-e George Tenet, a američki je ministar obrane Donald Rumsfeld stigao ovoga tjedna u Afganistan. Dio američke administracije uputio je kritike na račun službenog Islamabada da ne čini dovoljno na progonu islamskih gerilaca koji se skrivaju u teško dostupnim planinskim dijelovima zemlje, iako je Pakistan nakon napada od 11. rujna 2001. predao više od 500 osumnjičenih članova Al Qaide Sjedinjenim Državama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush počeo uzvraćati predizborne udarce demokratima </p>
<p>WASHINGTON, 24. veljače</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush, zabrinut opadajućom popularnošću i pod snažnim napadima demokratskih izazivača, uzvratio je u ponedjeljak rekavši kako demokrati nemaju što ponuditi u borbi protiv terorizma te da će njihova politika povećati poreze.</p>
<p>»Naši protivnici nisu ponudili mnogo u strategiji za dobivanje rata protiv terorizma ili politike jačanja gospodarstva«, rekao je Bush u Washingtonu na večeri Udruge republikanskih guvernera koja mu je donijela 7,3 milijuna dolara za predizbornu kampanju. »Do sada smo čuli samo mnogo stare ogorčenosti i stranačkog gnjeva«.</p>
<p>U svom prvom govoru u kojem je izravno i osobno ušao u predizbornu kampanju, Bush je rekao kako Amerikanci na izborima u studenome biraju između zadržavanja njegovog smanjenja poreza i vraćanja tereta visokih poreza na leđa američkog naroda.</p>
<p>Mada mu nije spomenuo ime, Bush je izravno ukazao na favorita za demokratsku nominaciju za predsjednika Johna Kerryja. Rekao je kako demokratski kandidati uključuju zanimljivu skupinu s različitim mišljenjima: za smanjenje poreza i protiv njih, za slobodnu trgovinu i protiv nje, za oslobođenje Iraka i protiv njega.</p>
<p>»I to je samo jedan senator iz Massachusettsa«, kazao je Bush aludirajući na proturječna stajališta koja je Kerry zauzimao o nekim pitanjima.</p>
<p>Bushevo izravno uključivanje u kampanju uslijedilo je nakon dugog razdoblja u kojem se nastojao prikazati zauzetim vođenjem države, a ne ponovnim izborom za predsjednika u studenome.</p>
<p>Nakon tjedana problema s pitanjima vlastite vjerodostojnosti oko oružja masovnog uništavanja koje nije pronađeno u Iraku i napada demokrata zbog slabog zapošljavanja, Bush je odlučio krenuti u protunapad. Njegova popularnost pala je na oko 50 posto, a anketa od prošloga tjedna pokazala je da zaostaje iza oba glavna demokratska kandidata za predsjednika, Johna Kerryja i senatora iz Sjeverne Caroline Johna Edwardsa.</p>
<p>Zadovoljan što ga je uspio izazvati na predizborne čarke ranije nego što je planirao, Kerry je kazao kako je Bush nervozan jer nema uspjeha s kojima se može pokazati u predizbornoj utrci. »Večeras će započeti svoju kampanju, prije nego smo i izabrali kandidata demokratske stranke«, rekao je Kerry u New Yorku.</p>
<p>Novo razdoblje izravne kampanje i suočavanja s demokratskim kandidatima Bush nastavlja 4. ožujka kada započinje emitirati prve televizijske poruke biračima diljem Amerike u kojima će govoriti o svojim postignućima sa sloganom: »čvrsto vodstvo u vremenima promjena«. Predizborne spotove započeo je snimati u Bijeloj kući prije dva tjedna. Njihovo emitiranje tempirano je samo dva dana nakon predizbora u 10 saveznih država na kojima bi demokrati trebali definitivno potvrditi Bushevog izazivača, najvjerojatnije Kerryja.</p>
<p>Bush ima više nego dovoljno sredstava za predizbornu kampanju. Do sada je prikupio rekordnih 151 milijun dolara koje tek počinje trošiti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Tko uopće smije postavljati pitanje kardinalova dolaska u školu </p>
<p>O posjetu kardinala Bozanića VII. gimnaziji novinarka Mirela Lilek napisala je 14. veljače u Vjesniku komentar pod naslovom »Je li slobodni građanin u javnoj ustanovi isto što i kardinal Bozanić u VII. gimnaziji«, koji je izvan konteksta kardinalovog posjeta.</p>
<p>Nevjerojatno je s kolikom lakoćom Mirela Lilek piše o temi kojoj nije dorasla, jer ne poznaje temeljne zakone RH u školi. Gospođica Lilek vidjela je stvari koje nitko drugi od novinara nije vidio, a nije one koje dobri novinari uočavaju.</p>
<p>Točno je da se kardinal Bozanić odazvao na moj poziv, kao što se i kardinal Kuharić odazvao. Da je kardinal došao u moj dom, itekako bih bila radosna, ali u školi ima više vjernika, gotovo 700, pa zašto ne bi došao k njima? Zna li novinarka što je javna institucija? U školi je samo križ i ni jedna religiozna slika (a što i da jest). Uz sliku Zlatka Suca stoji citat koji bi i novinarka mogla zapamtiti »Počnite studirati, raditi i zasučite rukave, ne čekajte da vam netko sve pruži na dlanu jer vas Hrvatska treba i čeka« (vlč. Zlatko Sudac u Poruci mladima).</p>
<p>»Kapelica« postoji kako je napisao poznati novinar (bivši polaznik škole) od gradnje zgrade 1932., a tako se zvala i u vrijeme kad je ministar bio Stipe Šuvar. Misli li novinarka Lilek ili već tko drugi da se njeno pisanje dopada svima. I ona troši državni novac za plaću koji izdvajaju roditelji više od 600 učenika. Gospodin Šefko Omerbašić nikada nije reagirao na bilo kakva događanja u školi iako su oba njegova sina bila u našoj školi. Kao uljuđen čovjek zahvalio je na našem temeljnom radu, odgoju i obrazovanju. Pri upisu djece svi sve vide u školi, pa zašto su djeca uglednih sveučilišnih profesora, liječnika, bankara i političara naši učenici? Zašto VII. gimnazija uvijek upiše najbolje učenike i obrazuje iste takve koji se upišu kamo žele i nikada nemamo bilo kakvih problema.</p>
<p>Problem je u nečem drugom! Zašto kardinal među mladima, za koje napisa, također poznati novinar, da su postavljali bolja pitanja od novinara. Kardinal nije bilo tko. Kardinal je odgovarao na pitanja otvoreno, kao što su i pitanja bila takva. Obradovao je učenike, profesore i drugo osoblje. Tko uopće smije postavljati pitanja njegova dolaska u školu i miješati se koga ćemo mi zvati u školu. Roditelji potpisuju da njihova djeca uče vjeronauk i otvaraju Crkvi djelovanje u školi. Prošlo je vrijeme kad su tzv. novinari to određivali. Neke i samo postojanje Crkve i kardinala smeta. Mi im, na žalost, u tome ne možemo pomoći.</p>
<p>Kad je već pregledala školu i u njoj našla nevidljive stvari, dobro bi bilo da je pročitala još jedan citat: Nikad sluge ne stvaraju povijest!</p>
<p>LJILJA VOKIĆ ravnateljica VII. gimnazije Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Martinović o diplomaciji, a Vuco o ustaštvu i antifašizmu – pišu bez pravih argumenata </p>
<p>Od ljudi od pera očekuje se da kada sjednu za stol da će razmisliti prije nego što nas počinju obasipati neargumentiranim podacima, odnosno samo onime što žele vidjeti. Takovih primjera ima dosta, a navest ću dva.</p>
<p>Gospodin Stjepo Martinović u svojim tekstovima u Vjesnikovoj rubrici Stajališta drvlje i kamenje baca na diplomatsku službu iz doba SDP-a. Čovjek se može s njim složiti ako to promatra kao izdvojeni slučaj, ali tvrditi da je tu praksu inaugurirao SDP nikako ne odgovara činjenicama. Ta praksa je počela u prvoj polovici devedestih kad su na veleposlanička mjesta i ostala u veleposlanstvima postavljani ljudi po jedinom kriteriju: pripadnosti krugu onih koji odlučuju u HDZ-u.</p>
<p>Ako se gospodin Martinović zalaže za jaku diplomatsku službu, onda neka se svojim perom zalaže da se to što je počelo prije, a nastavio SDP više ne ponovi, i neka stručnost pored političke opredijeljenosti dobije na vrijednosti.</p>
<p> Drugi slučaj na gornju temu je gospodin Luka Vuco, koji se trudi biti objektivan u pomirenju naših, teško pomirljivih lijevih i desnih. Kada piše o ustaštvu, onda nikako da se oslobodi svojih opravdavajućih argumenata, pa tako u njegovu članku od 23. siječnja 2004. doslovce stoji: »I u ustaštvu postoji dobro, jer je željelo oslobođenje Hrvata od Srbije, ali je zlo počivalo u zločinima i savezu s nacionalsocijalizmom.« Mislim da su ovdje teze jednostavno zamijenjene i da se po tome može tvrditi da je nacionalsocijalizam bio dobar jer izrastao na borbi, protiv lošeg za Njemačku, Versajskog sporazuma, ali eto ispao je loš, jer su pri tome pobili milijune ljudi.</p>
<p> Ili dalje stoji: »I antifašisti su bili u pravu, ako su se borili protiv nacizma, ali su imali krivo što su to činili u savezu s jednako krvavim komunizmom.« Za jednu i drugu svoju tezu on govori da su lažne teorije koje su unesrećile ovaj narod. Ovako kako je napisano to su stvarno teorije koje gospodin Vuco postavlja, jer jedino u teoriji ustaštvo je nešto dobro; to je ista teorija koju su propagirali Amerikanci u 19. stoljeću da jedino mrtav Indijanac dobar Indijanac. Na tragu te logike i gospodin Vuco piše i analizira jednu i drugu stranu, i dok u prvoj nalazi i dobro, onoj drugoj čak stavlja pod znak pitanja i kaže »ako su se borili protiv nacizma«? </p>
<p>IVAN JELAVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dan poslije očeve smrti preminula i 26-godišnja kći</p>
<p>Majka troje male djece, Mirjana Siketić, došla je u utorak k starijoj sestri radi dogovora o pokopu oca, iznenada se srušila, a liječnici su samo mogli konstatirati smrt</p>
<p>BEDEKOVČINA, 24. veljače</p>
<p> – Neobična tragedija dogodila u ponedjeljak i utorak u bedekovčanskom selu Vojnić Bregu, kad je u ponedjeljak Mirjana Siketić (26) pronašla mrtvog oca Branka Bubnjara (56), a sutradan je i sama preminula.</p>
<p> Njezina starija sestra Snježana kazala nam je da je Mirjana u utorak ujutro došla kod nje dogovoriti očev pogreb. Zajedno su pile kavu, a onda je Mirjana, inače majka Petre (8), Lucije (5) i Josipa (4), otišla do telefona kako bi u školi opravdala izostanak najstarije kćeri. Nesretna se žena iznenada srušila, sestra ju je uspjela pridržati da ne padne na pod, no Mirjana je već bila mrtva. </p>
<p>U bedekovčanskom Domu zdravlja nisu je uspjeli oživiti, već su utvrdili smrt koja je najvjerojatnije nastala od infarkta. Snježana je kazala da njezina sestra nikad nije imala problema sa zdravljem. Njihov otac Branko Bubnjar živio je sam, a susjedima je bilo čudno što ga nisu vidjeli od 14. veljače, kad je rekao da ide prijatelju pomoći cijepati drva. Bubnjarevo je tijelo prevezano u Zavod za sudsku medicinu na obdukciju.</p>
<p> Snježana, koja je u dva dana ostala bez najmilijih - oca i sestre, kazala je da ih želi pokopati zajedno na groblju u Brestovcu, nakon što se očevo tijelo vrati sa obdukcije.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Objesio se uoči deložacije iz klupskog stana</p>
<p>Iztok Trbižan bio je slovenski državljanin, s dozvolom boravka u Republici Hrvatskoj/ U klubu »Monte Carlo« ubijen i Bernard Hutinski, pripadnik hrvatskih tajnih službi, a poznato je da je to stjecište ljudi iz kriminalnog miljea </p>
<p>ČAKOVEC, 24. veljače</p>
<p> – Četrdesetdvogodišnji Iztok Trbižan, slovenski državljanin, s dozvolom boravka u Hrvatskoj, počinio je samoubojstvo, objesivši se u unajmljenom stanu u Čakovcu.</p>
<p> Trbižan se objesio produžnim električnom kabelom o cijevi za grijanje, a prije toga je, kako doznajemo, prerezao žile na zapešćima te se pokušao objesiti kravatom za cijev. Iako nema sumnjivih okolnosti, istražni je sudac ipak odredio obdukciju, koja je pokazala da je uzrok smrti prestanak rada svih dišnih funkcija. Trbižan ranije nije pokušavao samoubojstvo, a oproštajno pismo nije ostavio. </p>
<p>Slovenac je u Hrvatsku došao prije desetak godina, a bio je poznat po fakirskim predstavama. Dugi niz godina bio je voditelj i direktor poduzeća koje je u tada zakupu imalo noćni klub »Monte Carlo« u Čakovcu, a mrtvoga su ga pronašli varaždinski odvjetnik Božidar Klepač i njegova klijentica Dijana Petek.</p>
<p> Vlasnik stana je inače S. Š. iz Čakovca, a stan je bio u najmu poduzeća »Euro manager« koje je, pak, Trbižanu iznajmilo stan i u kojem je, kako neslužbeno doznajemo, Trbižan bio zaposlen. To je poduzeće također vlasnik objekta u kojem se nalazi »Monte Carlo«.</p>
<p> »Toga je dana trebala biti izvršena primopredaja stana, odnosno stan je trebao biti vraćen stanodavcima. Pokušali smo ući, no stan je bio zaključan, pa smo zajedno sa susjedima provalili i zatekli stanara mrtvog«, rekao je Klepač. Susjedi inače pričaju da je Trbižan bio ljubazan, miran i povučen, s njim nikad nije bilo problema, a o razlozima njegova samoubojstva može se samo nagađati, jer je, navodno, izgubio radnu dozvolu, imao je dugova i bio je sklon alkoholu. </p>
<p>O samom se klubu inače nerado govori, jer se s njim povezuju događaji i osobe iz kriminalnog miljea. U klubu je tako jednom zgodom eksplodirala bomba, a u njemu je ubijen i Bernard Hutinski, pripadnik hrvatskih tajnih službi. Oba događaja još nisu razriješena niti su pronađeni počinitelji. Hutinski je svojedobno u klubu izazvao i talačku krizu, kad je naoružan nekoliko sati goste držao zatočenima. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Petorka dug od 15.000 DEM pokušala utjerati otmicom </p>
<p>Snežanu Saragu oteli su 20. prosinca 2000. godine i zatočili u stanu Marija Žugelja, a potom i u stanu Ante Džepine-Bajića</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda ispitalo je u utorak drugookrivljenoga Dražena Plečka zbog optužbe da je sudjelovao u skupini koja je 20. prosinca 2.000 godine otela Snežanu Saragu ne bi li na taj način prisilno naplatio dug od 15.000 DEM.</p>
<p> Snežana Saraga navodno je dugovala novac Draženu Plečku, a on je opet bio dužan prvookrivljenome Mariju Žugalju. Oštećenicu su prvo poveli u lokal »Nori picek« u Ilici, gdje je razgovor počeo pristojno, ali je završio vrijeđanjem i prijetnjama. Potom je Saraga ukrcana u 'BMW' nepoznate registracije i odvezena u Žugaljev stan, gdje su joj naredili da telefonom od poznanika i svojih dužnika osigura 15.000 DEM. ili robu u toj vrijednosti. Budući da joj telefonskim pozivima nije uspjelo pribaviti novac, preselili su je u stan Ante Džepine-Bajića. Tek sutradan oko pola noći Saraga je puštena da ode kući, izgladnjela, preplašena i s prijelomom nosne kosti. Drugooptuženi Plečko nije na pitanja predsjednika vijeća uspio uvjerljivo odgovoriti o tome zašto oštećenica nije tijekom 23 sata boravka u dva različita stana poželjela otići kući, gdje ju je čekalo troje djece. On je odgovorio da se detalja ne sjeća, ali zna da je nitko nije zadržavao. Na to se Snežana Saraga, s dozvolom predsjedavajućeg postavila pitanje Plečku:</p>
<p> » Kako sam mogla otići kad mi je slomljena nosna kost, kad su mi dva puta pokazivali dva različita pištolja i kad nisam mogla ni oka sklopiti, jer su me vukli za kosu, a glava mi je klonula na stolac«. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije godine zatvora za pokušaj ubojstva pastorka</p>
<p>Šandoru Jožefu iz Vuke, osim zatvorske kazne, sud je odredio imjeru obaveznog liječenja od alkoholizma</p>
<p>OSIJEK, 24. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Šandor Jožef (45) iz Vuke, kojega se tereti da je pokušao ubiti svog pastorka Nikolu Rebića (30), proglašen je krivim te mu je određena kazna zatvora u trajanju od dvije godine.</p>
<p> Osim toga, izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja od alkoholizma koja će se provoditi dok bude izdržavao svoju zatvorsku kaznu. </p>
<p>Optužnica ga, podsjetimo, tereti da je 29. listopada 1997. godine u dvorištu obiteljske kuće u Vuki, nakon kratke svađe, zabio nož u leđa svom pastorku, odnosno sinu iz prvoga braka njegove tadašnje supruge. </p>
<p>Prema optužnici, tijekom svađe Rebić je Jožefa srušio na pod u kuhinji te se okrenuo i krenuo van iz kuće. No, Jožef je ustao, uzeo nož dužine 18 centimetara sa kuhinjskog stola, sustigao Rebića i ubo ga u desnu stranu leđa teško ga ozlijedivši. </p>
<p>Riječ je o drugom suđenju za ovaj slučaj jer je Vrhovni sud prvu nepravomoćnu presudu osječkog Županijskog suda, kojom je Jožef osuđen također na dvije godine zatvora, poništio te je predmet vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Jožef je kazao kako mu je žao zbog svega što se dogodilo. Sudskom je vijeću ispričao da je jedno vrijeme živio zajedno sa suprugom Evom Jožef i njezinim sinom Nikolom Rebićem koji ga je često maltretirao i provocirao. </p>
<p>»Upravo smo se zbog njega, supruga i ja odselili u drugu kuću.</p>
<p> Pa ni sa majkom nije bio u baš dobrim odnosima«, kazao je optuženi. </p>
<p>Govoreći o samom događaju, Jožef je kazao da je uzeo nož sa kuhinjskog stola ali se ne sjeća kada je i kako ubo Rebića. </p>
<p>Tijekom dokaznog postupka saslušana je i svjedokinja Eva Jožef, sada već bivša supruga optuženog Šandora Jožefa i majka oštećenog Nikole Rebića. </p>
<p>»Bila sam kod susjeda Martina Dudaša kada je kod njega došao i Šandor. Bio je pijan i počeo mi je govoriti da moram na njega prepisati kuću i zemlju.</p>
<p> To je inače kuća koja pripada meni i mom sinu, u njoj smo živjeli s mojim prvim suprugom, koji je u međuvremenu preminuo«, objasnila je svjedokinja. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Dok je Novalić bio predsjednik klub je imao novca više nego ikad«</p>
<p>Novalić je kao pregovarač pri transferu Jurice Vranješa i Marka Babića, kako je svjedočio Branislav Iličin, postigao »svjetsko čudo«, odnosno dobio je za njih više nego što vrijede </p>
<p>OSIJEK, 24. veljače</p>
<p> – U nastavku suđenja Antunu Novaliću (51), optuženom da je od 1996. do 2001. godine, kao predsjednik NK »Osijek«, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana, u utorak je na osječkom Županijskom sudu saslušan svjedok Branislav Iličin, nekadašnji nogometaš i bivši član Izvršnog odbora NK »Osijek«. </p>
<p>Svjedok je sudskom vijeću ispričao da je do 1994. godine financiranje kluba »Osijek«, kao i drugih, dirigirala politika, koja je određivala i tko će biti na njegovom čelu. Iličin je kazao da se nekad, u bivšoj Jugoslaviji, te prvih godina nakon osamostaljenja Hrvatske, lako moglo naći sponzore među uspješnim državnim poduzećima jer su oni bili, na neki način, primorani od čelnih političara na sponzoriranje klubova. </p>
<p>»No, nakon 1994. godine to više nije bilo tako. Klub je za svoje vodstvo trebao okupiti uspješne, utjecajne ljude koji bi mogli biti sponzori, ili, pak, koji bi mogli kroz svoja poznanstva lako doći do sponzora. Tako je i na mjesto predsjednika NK 'Osijek' imenovan Antun Novalić«, ispričao je Iličin. </p>
<p>Po njegovim riječima, nakon Novalićeva dolaska na mjesto predsjednika NK »Osijek«, taj je klub od 1995. godine postao uspješan, osim u domaćem prvenstvu, i na međunarodnoj nogometnoj sceni. </p>
<p>»Ambicije kluba postale su tada veće od financijskih mogućnosti. Prema mojim saznanjima, klub je od prodanih ulaznica i sponzora tada mogao godišnje namaknuti oko milijun njemačkih maraka, dok su mu godišnji troškovi iznosili između 3 i 5 milijuna DEM«, objasnio je Iličin. </p>
<p>Na upit Novalićevih branitelja kako je osiguravana ta razlika, svjedok je odgovorio da on nije bio nadležan da postavi to pitanje te da su »svi bili zadovoljni jer je situacija ionako uvijek bila riješena«.</p>
<p> »Sve se vrtjelo oko predsjednika (Novalić). Ako je uzmanjkalo novca, on ga je trebao osigurati. Svi su se obraćali njemu, svi su ga vukli za rukav. Opće je poznato da je Novalić davao igračima novac. Mišljenje je bilo da je davao svoj novac. No, ja ne mogu znati niti potvrditi je li to bio njegov novac«, istaknuo je Iličin.</p>
<p>Potom je ispričao da je jednom prigodom i sam bio nazočan kada je jedan od igrača došao od Novalića tražiti novac. </p>
<p>»Nakon jedne dobre 'Osijekove' utakmice, otišli smo u Novalićev restoran 'Bijelo-plavi' kako bi proslavili. Ubrzo je za nama došao i tadašnji igrač 'Osijeka' Dumitru Mitu. Prišao je Novaliću i tražio novac zato što je dobro odigrao. Novalić mu je tada rekao da mu je dao već prošli tjedan, no Mitu je bio uporan, govoreći da treba poslati novac obitelji. Novalić mu je potom rekao da sljedeći dan dođe u njegovu tvrtku gdje će mu dati novac«, kazao je Iličin. </p>
<p>Uspoređujući transfere igrača koji su iz kluba odlazili prije Novalićeva dolaska u klub i u vrijeme njegova predsjedanja, Iličin je kazao da je, primjerice, jedan Davor Šuker 1989. godine trensferiran iz Osijeka u 'Dinamo' za mizeran iznos, dok je iznos koji je Novalić pregovorima postigao za transfer Jurice Vranješa i Marka Babića u paketu, vrijedan 13 milijuna DEM, ocijenio »svjetskim čudom«. </p>
<p>»Mogu reći da je za iznos transfera nekog igrača zapravo presudnija sposobnost pregovarača, nego njegove igračke sposobnosti«, kazao je Iličin, dodavši da je opće pravilo u poslovnom svijetu da ako u nešto uložiš, očekuješ da ti se to na neki način i vrati. Na koncu je zaključio da je situacija u NK »Osijek«, u vrijeme dok je na njegovom čelu bio Antun Novalić, bila bolja nego ikada. Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Četvero ozlijeđenih u sudaru autobusa</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – U sudaru dvaju autobusa u utorak oko 9 sati kod naselja Lučko, ozlijeđene su četiri osobe.</p>
<p> Kako smo saznali na mjestu događaja, autobus ZET-a sudario se s autobusom tvrtke »Beton Lučko« u blizini raskrižja Puškarićeve ulice i stare Karlovačke ceste. Ozlijeđeni su vozač i troje putnike ZET-ova autobusa.</p>
<p> U drugom autobusu nalazio se samo vozač i on je prošao bez ozljeda. Svi ozlijeđeni su kolima Hitne pomoći prevezeni u KB Rebro, a kako smo čuli od medicinskog osoblja, njihove ozljede nisu opasne za život. Policija je obavila očevid, a oba su autobusa teško oštećena, te ih se moralo »odšlepati«. Prama zasad još neslužbenim podacima, vozač tvrtke »Beton Lučkog« oduzeo je prednost ZET-ovu autobusu na relaciji Savski most - Horvati. </p>
<p>D.G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>U Hrvatskoj raspon BDP-a po stanovniku od 1350 do 19.125 dolara</p>
<p>BDP po stanovniku u Ličko-senjskoj županiji iznosi samo 1350 dolara i 14 puta je niži nego u Zagrebu / Za prvih devet mjeseci 2003. hrvatski prosjek je 6305 dolara, a najveći BDP po stanovniku je u Gradu Zagrebu, 19.125 dolara / Veliki prošlogodišnji skok BDP-a po stanovniku u odnosu na 2002. posljedica je pada dolara</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - U prvih devet mjeseci 2003. godine BDP po stanovniku je porastao sa 5056 na 6305 dolara, odnosno gotovo 25 posto. No, taj rast nije realan i može se objasniti tek kada se uzme u obzir veliki pad dolara u prošloj godini, kazao je Ante Pulić, koji je u utorak na sjednici Zajednice za unaprjeđenje kvalitete (ZUIK) HGK predstavio studiju »Intelektualni kapital - Uspješnost na nacionalnoj, županijskoj i poduzetničkoj razini«, koja će ubuduće izlaziti tromjesečno s rezultatima poslovanja hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Kao i 2002. godine, najviši BDP po stanovniku ostvaruje Grad Zagreb (19.125 dolara) i Istarska županija (9147 dolara), koja smanjuje zaostajanje za Zagrebom. Unatoč padu dolara, neke županije imaju pad BDP-a po stanovniku. Tako je BDP po stanovniku u Sisačko-moslavačkoj županiji pao sa 1583 na 1045 dolara, u Vukovarsko-srijemskoj sa 1606 na 1496 dolara, a u Ličko-senjskoj sa 1462 na 1350 dolara, što znači da im je u stvarnosti stanje još lošije od prikazanog.</p>
<p>Dok se kod BDP-a ostvareni društveni proizvod dijeli sa svim stanovnicima županije, do efikasnosti intelektualnog kapitala dolazi se tako da se u odnos uzimaju ostvarena dodana vrijednost u gospodarstvu županije te oni koji su je stvorili, dakle samo zaposleni, a ne svi stanovnici. U odnosu na prethodnu godinu, u prvih devet mjeseci 2003. poboljšana je i efikasnost intelektualnog kapitala u Hrvatskoj. Dok se u 2002. na jednu uloženu kunu u zaposlene stvaralo 2,04 kune, lani je taj iznos bio 2,2 kune. Povećanju efikasnosti na nacionalnoj razini najviše su pridonijele djelatnosti izvan gospodarstva, čija je uspješnost porasla za gotovo 19 posto. Tako visok rast vjerojatno je većim dijelom rezultat smanjivanja broja zaposlenih u vojsci, policiji i državnoj administraciji nego u povećanom stvaranju vrijednosti.</p>
<p>U prvih devet mjeseci porast efikasnosti u gospodarstvu je samo 1,5 posto, što je ipak bolje nego da je zabilježen pad, kao u 2002. Najveću promjenu zabilježila je djelatnost hotela i restorana -stvaranje vrijednosti povećano je za čak oko 60 lipa. No, budući da analiza sadrži devetomjesečne rezultate, u cjelogodišnjima će se iskazati promjene, te je za očekivati slabiju efikasnost tog sektora u posljednjem tromjesečju, koje im nije vrhunac sezone.</p>
<p>Devetomjesečni podaci o efikasnosti županijskih gospodarstava pokazuju znatne promjene u odnosu na 2002. godinu. Istarska županija i dalje ima vodeću poziciju, ovaj put sa značajnim povećanjem efikasnosti - na uloženu kunu stvaralo se 2,82 kune dodane vrijednosti. (Istodobno nacionalni indeks gospodarstva je bio 2,27 kuna za prvih devet mjeseci 2003., dok je za 2002. iznosio 2,21 kunu.) No, valja pretpostaviti da će se do kraja godine malo spustiti na ljestvici jer je turistička sezona završena. </p>
<p>Na drugom je mjestu Zadarska županija, također zahvaljujući turizmu (na uloženu kunu stvoreno je 2,62 kune dodane vrijednosti), a na trećem je mjestu gospodarstvo Grada Zagreba koje je poslovalo jednako kao i 2002. godine (na uloženu kunu ostvareno je 2,51 kuna dodane vrijednosti). Iznenađenje predstavlja karlovačko gospodarstvo s visokim postotkom povećanja efikasnosti (dok je u 2002. ostvarena 1,81 kuna dodane vrijednosti, lani je to iznosilo 2,31 kunu). Ako to povećanje nije presudno vezano uz sezonske poslove, onda Karlovačka županija ima najveće izglede za definitivni oporavak od pada u 2002. godini. </p>
<p>Najveći skok efikasnosti bilježi Virovitičko-podravska županija - sa 1,43 kune dodane vrijednosti u 2002. taj je iznos lani porastao na 2,08 kuna, što je iznenađenje s obzirom da je za jadranske županije skok razumljiv s obzirom da je turizam značajna komponenta u stvorenoj vrijednosti.</p>
<p>Čak devet županija bilježi pad efikasnosti u prvih devet mjeseci prošle godine, a posebno iznenađuje pad u županijama koje stvaraju značajnu vrijednost poput Osječko-baranjske i Varaždinske. Drastičan pad efikasnosti bilježe gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske i Ličko-senjske županije, koja je zabilježila pad efikasnosti od 33 posto, dok sisačko-moslavačko gospodarstvo jedino je koje nije stvorilo vrijednosti ni da bi nadoknadilo ono što je isplaćeno zaposlenima.</p>
<p>Predsjednik ZUIK-a Ante Pulić je također istaknuo da je povećanje efikasnosti u neprofitnom sektoru jednako važno kao i u gospodarstvu, ističući da se oko 60 posto novostvorene vrijednosti stvara u gospodarstvu, a sve ostalo drugdje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Grupa Nove banke ostvarila 76 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>Spajanje Nove i Dubrovačke banke bit će provedeno u drugoj polovici 2004., što će rezultirati smanjenjem broja zaposlenih za 15 posto, kazao je predsjednik Uprave Nove banke Damir Odak / Za ožujak najavljena dokapitalizacija Dubrovačke banke s tri milijuna eura</p>
<p>DUBROVNIK, 24. veljače</p>
<p> - »Ostvarena dobit od 76 milijuna kuna u 2003. godini najbolje potvrđuje uspjeh strategije Nove banke. Odličan rezultat proizlazi iz primjene dobre poslovne strategije i uspješnog operativnog restrukturiranja grupe Nove banke«, rekli su u utorak u Dubrovniku predsjednici uprava Nove i Dubrovačke banke Damir Odak i Vlaho Sutić. </p>
<p>U ožujku će se povećati kapital Dubrovačke banke za tri milijuna eura, čime će biti ispoštovane sve odredbe kupoprodajnog ugovora, istaknuli su Odak i Sutić.</p>
<p>Govoreći o poslovnim rezultatima u prošloj godini i planiranoj dokapitalizaciji Dubrovačke banke, naglasili su da, prema revidiranim podacima poslovanja, dobit od 76 milijuna kuna »predstavlja dramatični obrat u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je grupa zabilježila gubitak od 66 milijuna kuna«.</p>
<p>Prihodi od kamata porasli su za 38,6 posto u odnosu na 2002., dok je istodobno grupacija svoje troškove smanjila za 15 posto. Rast prihoda, rečeno je, proizlazi iz jačeg kreditiranja građana, uz restrukturiranje i umjereni rast bilance. Povećanjem kapitala Nove banke u listopadu i zadržavanjem dobiti obiju banaka u 2003. dosegnuta je stopa adekvatnosti kapitala grupe od 14,4 posto, što je znatno iznad propisanog minimuma. Inače, u tijeku su pripreme za spajanje Nove i Dubrovačke banke, u sklopu kojih bi se tijekom godine trebala obaviti integracija IT sustava obje banke. Prema riječima Damira Odaka, spajanje će biti provedeno najvjerojatnije u drugoj polovici 2004., što će rezultirati smanjenjem broja zaposlenih za oko 15 posto.</p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit o nekim inicijativama u vezi raskidanja navodno štetnog ugovora o prodaji Dubrovačke banke Odak je kazao da »u ovom trenutku nisu upoznati s tim da postoji bilo koji sudski postupak u tom smjeru«.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Porezna uprava očekuje više od milijun prijava poreza na dohodak</p>
<p>Država će poreznim obveznicima ove godine vratiti oko 1,3 milijarde kuna preplaćenog poreza, procjenjuje ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo / Dosad podneseno 423.000 poreznih prijava</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - U Hrvatskoj je do utorka, 24. veljače, podneseno 423.000 poreznih prijava na dohodak za prošlu godinu, što je povećanje od 130.000 prijava u odnosu na isti dan prošle godine. Lani je povrat poreznim obveznicima iznosio 900 milijuna kuna, dok se ove godine taj iznos procjenjuje na oko 1,3 milijarde kuna, a očekuje se više od milijun prijava, naglasili su u Poreznoj upravi Ministarstva financija.</p>
<p>Za 2002. godinu ukupno je podneseno 760.000 poreznih prijava, od čega je riješeno 99,19 posto, naglašavaju u Poreznoj upravi, te dodaju kako su neriješene ostale prijave u kojima poslodavci nisu isplatili doprinose uz dohodak.</p>
<p>»Uočeno je dosta žalbi poreznih obveznika na to što im poslodavci predaju nepotpunu dokumentaciju potrebnu za prijavu poreza«, rekao je u utorak ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo.</p>
<p>Dodaje kako se uz takvu nepotpunu dokumentaciju uz poreznu prijavu treba priložiti i napomena u kojoj se primjerice navodi kako poslodavac nije dostavio obrazac PK-1.</p>
<p>Opravdani razlog za nepredavanje porezne prijave do roka može biti zdravstveni, dodaje Mladineo. Ističe kako su zbog povećanog broja prijava ove godine zatražili i nova zapošljavanja u Poreznoj upravi, no za sada na taj zahtjev nadležne državne institucije nisu odgovorile.</p>
<p>Povrat poreza trebao bi se početi isplaćivati početkom travnja, kaže Mladineo, napominjući kako je krajnji rok za predaju prijava inače posljednji dan veljače. Kako je ove godine 29. veljače u nedjelju, u Poreznoj upravi ističu kako će se prijave primati zaključno s datumom 1. ožujka, koji će se uzimati i kao krajnji za prijave poslane poštom.</p>
<p>Povrati poreza isplaćivat će se na tekuće i žiro račune, napominje Mladineo, a samo iznimno na zahtjev poreznih obveznika povrat će se isplaćivati u gotovinskim iznosima.</p>
<p>Očekujući velik broj prijava, u Poreznoj upravi ističu kako će porezne ispostave subotom raditi od 8 do 15 sati, a posljednju subotu u mjesecu porezne prijave moći će se predati do 19 sati.</p>
<p>Pomoćnik ravnatelja Porezne uprave Stanko Zorica rekao je kako su porezni obveznici temeljem poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno do 31. prosinca prošle godine dugovali 72,152 milijarde kuna, od čega je naplaćeno 71,237 milijardi kuna.</p>
<p>Nenaplaćeni dugovi s kamatama, uključujući sve nenaplaćene obveze, prošle godine iznosili su ukupno više od 23 milijarde kuna, a to su većim dijelom dugovi akumulirani od 1994., naglašava Zorica, te kaže kako je lako moguće da više od 50 posto tog duga ode u zastaru i ostane nenaplaćeno.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dinova najavila otpuštanje viška radnika</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Uprava trgovačkog lanca Dinova, koji su u rujnu prošle godine osnovali Gavrilović, Lura, Vindija, Podravka i Kraš, kako bi preuzeli bivšu Dionu u stečaju, u sljedećem će razdoblju aktivnosti usmjeriti na revitalizaciju društva s ciljem što skorijeg vraćanja povjerenja potrošača i povećanja tržišnog udjela.</p>
<p>Planom investicija za ovu godinu, pojasnili su u Dinovi, obuhvaćeno je temeljito preuređenje određenog broja maloprodajnih objekata, informatizacija poslovanja kao i klimatizacija većine prodavaonica. Prema riječima članice Uprave Jadranke Ivčić, ne može se točno odrediti vrijednost investicija, ali »riječ je o dvoznamenkastom milijunskom iznosu«.</p>
<p>U poslovanju s dobavljačima postignuti su novi uvjeti pa će od 1. ožujka doći do korekcije cijena u maloprodaji.</p>
<p>Iz Dinove su objavili i kako je Uprava tvrtke donijela odluku o sporazumnom zbrinjavanju viška radnika uz isplatu 1600 kuna po godini staža provedenog kod poslodavca i tri plaće u otkaznom roku. U Dinovi nisu željeli precizirati o kojem broju radnika je riječ. Podsjetili su i kako je petogodišnji stečaj Dione ostavio posljedice na nekad vodeći hrvatski maloprodajni lanac - promet iz poslovanja Dione iz godine u godinu bio je 10 do 15 posto manji. Tako se za 2003. očekuje gubitak od 33 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Do kraja ožujka 2004. očekuje se milijardu GSM korisnika</p>
<p>CANNES, 24. veljače</p>
<p> - Najveći svjetski GSM kongres, pod nazivom 3 GSM World Congress, u Cannesu je okupio 624 telekomunikacijske tvrtke, 150 operatera i 200 vodećih ljudi te industrije.</p>
<p>Na kongresu, koji završava u četvrtak, 26. veljače, najavljeno je da će treća generacija mobilne telefonije (UMTS) zaživjeti na telekomunikacijskom tržištu do 2006. Predviđa se da će do 2008. čak 61 posto svih korisnika mobitela u svijetu koristiti 3G mrežu.</p>
<p>Do kraja ožujka ove godine u svijetu se očekuje milijarditi GSM korisnik. Uz prosječan rast od 15 milijuna korisnika mjesečno, tijekom prošle godine zabilježeno je ukupno 180 milijuna novih GSM korisnika, a sličan rast očekuje se i ove godine. Tržište mobilne opreme u svijetu ove će godine vrijediti između 38 i 39 milijardi eura, dok je prošle godine vrijedilo 37 milijardi eura.</p>
<p>Inače, GSM industrija u prvi plan želi staviti korisnike mobitela, jer se pokazalo da 100 milijardi eura uloženih od 2000. u razvoj UMTS-a može biti pogubno po nacionalne GSM operatere. Od 150.000 očekivanih korisničkih ugovora u ovoj godini dosad ih je sklopljeno 15.000.</p>
<p>Najveći mobilni operateri 3G mreže u svijetu slažu se da nema previše smisla raspravljati o velikim svotama koje su platili za UMTS licencije, a korisnici ih ne mogu koristiti kako se očekivalo. Stoga očekuju od država EU da im pomognu tako što neće pretjerati u regulaciji novog mobilnog tržišta.</p>
<p>Arun Sarin iz Vodafonea, najvećeg svjetskog mobilnog operatera, rekao je da Vodafone nije želio platiti nekoliko milijardi dolara više za dionice američkog AT Wirelesssa, koji se nedavno spojio sa Cingularom, iako bi se AT dobro uklopio u Vodafoneov globalni način razvoja i ponuda usluga. Također je rekao da bi u AT telekomunikacijske i informatičke sustave trebalo još mnogo investirati.</p>
<p>Rene Obermann, predstavnik grupacije T-Mobile, rekao je da im AT nije bio previše zanimljiv, budući da je i sam T-Mobile u SAD-u vrlo jak, odnosno odlično nadopunjuje poslovanje ove tvrtke u Europi.</p>
<p>Predstavnik Europske komisije naglasio je kako će problemi, poput spama i sličnih neželjenih sadržaja morati biti riješeni na razini EU, ali je naglasio da je teško kontrolirati neželjenu elektroničku poštu koja većinom dolazi iz SAD-a.</p>
<p>Najzanimljivijim novim GSM tržištima u Vodafoneu smatraju Aziju, a u najbližem susjedstvu srednju i istočnu Europu. Naime, Vodafone razmatra ulazak na nova tržišta, osobito ona novih članica EU.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neto dobit BAT-a prošle godine pala za 45 posto</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - British American Tobacco (BAT) lani je zabilježio 45,2-postotni pad neto dobiti, na 631 milijun funti (940,2 milijuna eura), prije svega zbog troškova restrukturiranja, uključujući i otkaze u Velikoj Britaniji i Kanadi, koji su dosegnuli 437 milijuna funti. BAT je osim toga morao upisati i gubitak od 72 milijuna funti zbog prodaje dijela operacija. </p>
<p>Prihodi grupacije porasli su četiri posto, na 25,62 milijarde funti (38,2 milijarde eura), a aktiva grupacije 16,5 posto, na 18,98 milijardi funti (28,3 milijarde eura). Obujam prodaje porastao je 1,9 posto, na 791,9 milijardi komada, dok je prodaja najpoznatijih BAT-ovih brandova - Kenta, Dunhilla, Lucky Strikea i Pall Malla - porasla 13 posto.</p>
<p>Na tržištu SAD-a, BAT-ova podružnica Brown & Williamson imala je lošu godinu sa 27-postotnim padom operativne dobiti, na 256 milijuna funti. BAT je ondje bilježio pad prodaje zbog konkurencije proizvođača koji nisu bili obuhvaćeni sudskim tužbama protiv duhanskih kompanija - i koje za razliku od BAT-a ili Philip Morrisa nisu morale povećavanjem cijena financirati sudske odštete. Philip Morris je lani spustio cijenu Marlboroa, što je osnovni razlog zbog kojeg je Altria, njegova matična kompanija, u četvrtom tromjesečju 2004. ostvarila 18-postotni rast neto dobiti. U usporedbi s tim, BAT je u četvrtom tromjesečju 2003. zabilježio 72-postotni pad neto dobiti, na 86 milijuna funti.</p>
<p>Operativna dobit s europskih tržišta također je pala - dva posto, na 536 milijuna forinti - unatoč 7-postotnom rastu prodaje cigareta na 249 milijardi komada. BAT je, naime, u zemljama srednje i istočne Europe ostvario dobre rezultate - prije svega u Rusiji i Rumunjskoj - jednako kao i u Italiji, dok je na njemačkom, francuskom i poljskom tržištu zabilježio slabije rezultate.</p>
<p>Za ovu godinu Paul Adams, novi BAT-ov izvršni direktor koji je u siječnju zamijenio Martina Broughtona, prognozirao je daljnji rast prihoda, ali je upozorio kako će presudan utjecaj na rezultate tvrtke imati tečaj dolara, koji je tijekom prošle godine prema funti pao gotovo deset posto. </p>
<p>Do sredine ove godine trebalo bi biti dovršeno spajanje RJ Reynoldsa i BAT-ovog Brown & Williamsona - ne bude li problema s dobivanjem dozvole nadležnih regulatora. U toj proširenoj kompaniji, koja bi prema prognozama trebala ostvariti godišnju uštedu od oko 500 milijuna dolara, BAT će kontrolirati 42 posto.</p>
<p>BAT je lani, zajedno s jednom talijanskom investicijskom tvrtkom, za 2,3 milijarde eura kupio talijansku duhansku tvrtku u državnom vlasništvu, Ente Tabacchi Italiano, a sudjelovao je i u natječaju za privatizaciju turske duhanske kompanije, koji je prekinut. BAT je, inače, jedna od kompanija koje su najavile sudjelovanje u privatizaciji Bulgartabaca. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HVB pala zbog špekulacija o dokapitalizaciji</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Nakon neočekivanog pada njemačkog Ifo indeksa poslovnog optimizma, sa 97,5 na 96,4 boda, frankfurtski indeks Dax je do utorka poslijepodne pao čak 1,83 posto, na 3994,3 boda. Međutim, i drugi su vodeći europski indeksi pali, potaknuti, među ostalim, i gubicima osiguravatelja nakon razočaravajućih rezultata britanskog Prudentiala. Londonski FTSE 100 je tako pao 0,78 posto, na 4488,9, a pariški CAC 40 1,32 posto, na 3681,9 bodova. Milanski MIB 30 izgubio je 0,64 posto spustivši se na 27.694, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 pao je 0,9 posto, na 2741,3 boda.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average pao 0,2 posto, na 10.584,2 boda, a tehnološki Nasdaq Composite 0,77 posto, na 1992 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak izgubio 2,07 posto spustivši se na 10.644,13 bodova.</p>
<p>Među gubitnicima je s padom od 3,1 posto bila i njemačka banka HVB, zbog medijskih navoda da će prilikom objave rezultata u četvrtak uprava najaviti i emisiju prava na kupnju dionica vrijednu između 2 i 3 milijarde eura. Prudential je izgubio 5,6 posto nakon što je izvijestio o 30-postotnom padu neto dobiti. Allianz je izgubio 3,76 posto, Aegon i Axa 2,8, a britanska Aviva 3 posto. Münchener Rück je pao 3 posto, a Swiss Re 2,3 posto.</p>
<p>O padu neto dobiti izvijestio je i francuski Michelin, čije su dionice izgubile 3,7 posto. Njegov njemački konkurent Continental pao je 3,2 posto. BAT, koji je u utorak također objavio rezultate, porastao je 0,4 posto, dok su njegovi domaći suparnici Imperial Tobacco i Gallaher pali oko 1 posto.</p>
<p>Bayer je izgubio 3,3 posto nakon što je objavljeno kako francuska policija istražuje uzrokuje li jedan od pesticida njemačke kompanije ugibanje pčela. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Šeks: Nikad nisam izjednačio Sabor s brbljaonicom, ali ne treba voditi raspravu radi rasprave </p>
<p>Nemam namjeru onemogućiti bilo koju stranku u raspravi, kazao je predsjednik parlamenta i dodao da će sve prijedloge staviti na dnevni red, ali Sabor će odlučiti hoće li oni na njemu i ostati/ Šeks je rekao da oporba, koja ga napada zbog njegovih izjava, u stvari želi skrenuti pozornost javnosti sa stvarnog problema - proračunskog deficita od 6,5 milijardi kuna koji je prošla vlada ostavila Sanaderovoj/ Sabor će u petak raspravljati o ovogodišnjem proračunu</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare da u emisiji Hrvatskog radija »S Markovog trga« nije nikad »izjednačio Sabor s brbljaonicom« niti smatra da je »Sabor brbljaonica«. No, upozorio je da u Saboru ne treba voditi »raspravu radi rasprave« podsjetivši pritom na slike koje je javnost vidjela u prošlom sazivu - polupraznu sabornicu, odbore koji zbog nedostatka kvoruma nisu mogli raditi te »netolerantne eskapade pojedinih zastupnika«. </p>
<p>Naglasio je da pritom ne amnestira HDZ, koji je u vrijeme dok je bio oporba, kako je kazao, radi prezentacije političkih stajališta inzistirao na pojedinim raspravama. </p>
<p>Šeks je istaknuo da se njegova primjedba nije odnosila ni na koju stranku ili na nekog pojedinog zastupnika, nego na sve zastupnike i sve stranke. Izrazio je pritom žaljenje što su njegove izjave pogrešno interpretirane. »Nemam namjeru onemogućiti bilo koju stranku u raspravi«, kazao je Šeks i dodao da će sve prijedloge staviti na dnevni red, ali Sabor će odlučiti hoće li oni na njemu i ostati.</p>
<p>»Dužnost predsjednika Sabora je da se sjednice vode racionalno, da rad teče ekonomično, a ne da se sjednice pretvore u tribine za iživljavanje«, istaknuo je predsjednik parlamenta. Šeks je dodao da oporba, koja ga napada zbog njegovih izjava, u stvari želi skrenuti pozornost javnosti sa stvarnog problema - proračunskog deficita od 6,5 milijardi kuna - koji je ostavila prošla vlada i koji sada opterećuju ovu vladu. O tome će biti riječi u okviru rasprave o prijedlogu ovogodišnjeg proračuna. </p>
<p>Šeks je upozorio na visoke troškove održavanja plenarnih sjednica kazavši da su samo fiksni troškovi 600 tisuća kuna, a kada se tome pribroje dnevnice, troškovi prijevoza, zrakoplovnih karata i smještaja za zastupnike, iznos premašuje milijun kuna po sjednici. Dodao je da se o troškovima treba voditi računa, jer je saborski proračun ostao na istoj razini kao i lani, dok je smanjenje proračuna samo »optičko«. Naime, smanjenje od 25 posto odnosi se na troškove proteklih izbora i izbornog povjerenstva koji su bili ukalkulirani u prošlogodišnji budžet. </p>
<p>Odbacio je i primjedbe da se Sabor rijetko sastaje istaknuvši kako je prva operativna sjednica Vlade održana 5. siječnja, a Vlada se u proteklom razdoblju uglavnom bavila proračunom o kojem će parlament raspravljati u petak. Usporedio je podatke iz 2000. godine, kada su u istom razdoblju, od oko 60 dana, održane dvije plenarne sjednice na kojima je raspravljeno 30 točaka, a ovaj je saziv održao četiri s 32 raspravljene točke.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Konvencionalna poljoprivreda najveći onečišćivač vode i zraka </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je u utorak u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva simpozij i predstavljanje rezultata međunarodnog projekta Poljoprivredno-okolišni program za Hrvatsku. </p>
<p>»Današnja poljoprivreda pretvorila je polja u oblik industrijske proizvodnje kojoj je cilj izvući iz zemlje što se da izvući. Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja najveći je onečišćivač vode i zraka, zato je ekološka poljoprivreda nužna ako želimo očuvati okoliš«, naglasio je Mesić. Dodao je da Hrvatska ima svega 3500 hektara pod ekološkom proizvodnjom ili 3,5 promila, dok EU ima tri posto površina pod ekološkom poljoprivredom a Austrija 11 posto. </p>
<p>»Na kreatorima političkih odluka je da očuvaju okoliš, prirodu i biološku raznolikost jer je pritisak poljoprivrede na njih daleko veći nego što se prikazuje. Stoga svojim prisustvom na ovom simpoziju želim dati potporu zdravom okolišu i hrani«, poručio je na kraju svog izlaganja Predsjednik Republike. </p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Petar Čobanković istaknuo je da će to ministarstvo dati potpunu potporu provedbi Poljoprivredno-okolišnog programa, jer je to u interesu hrvatske poljoprivrede. »Stoga smo u ovoj godini predvidjeli 2,5 posto više novca za ruralni razvitak«, rekao je Čobanković.</p>
<p>»Rezultati projekta su prijedlozi nacionalnog poljoprivredno-okolišnog programa te pilot programa za područje Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje«, izvijestio je Darko Znaor, voditelj projekta iz Avalon zaklade. Tijekom provedbe projekta ustanovljena su dva najveća problema hrvatske poljoprivrede . gubitak poljoprivrednih površina, pogotovo zarastanje travnjačkih površina koje su među najvažnijim sa stanovišta biološke raznolikosti, i izrazito velik unos sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva. </p>
<p>»Hrvatska ima tri puta manje poljoprivrednih površina nego to prikazuju statistike u ljetopisu Zavoda za statistiku. Po hektaru oranica Hrvatska troši prosječno 275 kilograma hranjiva, a EU 214 kilograma, te 4,2 kilograma sredstava za zaštitu bilja, a EU 3,6 kilograma«, istaknuo je Znaor. </p>
<p>Svrha Poljoprivredno-okolišnog programa za Hrvatsku jest uvođenje niza mjera u poljoprivrednu proizvodnju radi zaštite prirode, odnosno biološke i krajobrazne raznolikosti. Program je u protekle dvije godine financiralo ministarstvo poljoprivrede, prirode i kakvoće hrane Kraljevine Nizozemske, a provodila ga je udruga Ekologika u suradnji s nizozemskom zakladom Avalon i Institutom za europsku politiku zaštite okoliša iz Velike Britanije. U EU taj program predstavlja jedinu obaveznu mjeru unutar EU-regulative o ruralnom razvitku. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dedić uspješno operiran</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Poznati hrvatski kantautor Arsen Dedić, koji se već mjesec dana nalazi u Sveučilišnoj bolnici u Padovi, u utorak je uspješno operiran. Dedić je, naime, dugo čekao da se pronađe donor jetre koju mu je bilo nužno transplantirati. Kako doznajemo, jetru mu je donirala jedna Padovljanka.</p>
<p>»Arsen je operiran u šest ujutro, operacija je trajala šest sati i uspješno je izvedena«, kazao je Vjesniku u utorak Matija Dedić, sin legendarnoga glazbenika koji je u Zagrebu čekao vijesti o bolesnom ocu. »Gabica je s tatom u Padovi i javila mi je da je sve proteklo kako treba« dodao je. </p>
<p>Našeg je glazbenika operirala liječnička ekipa glasovite klinike u kojoj je sudjelovala i naša liječnica Nela Sršen koja je već 10 godina na čelu ekipe za transplantaciju jetre Sveučilišne bolnice u Padovi. </p>
<p>»Liječnici su nakon operacije kazali da će Arsen morati ostati u bolnici još desetak dana. Naime, treba pričekati da se vidi ima li kakvih posljedica nakon operativnog zahvata«, kazao je Matija Dedić.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska mijenja zakone da bi privukla strana ulaganja</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek i hrvatski premijer Ivo Sanader u utorak su razgovarali o mogućnostima stranih ulaganja u Hrvatsku te pomoći Pakta u tom procesu. Hrvatska će uskoro stoga mijenjati legislativu da bi se olakšao put investicijama, rečeno je nakon sastanka. »Vlada ide u dobrom smjeru. Hrvatska je važna za regiju. Razgovarali smo i o promjenama legislative radi investicija. Krajem godine ćemo u Zagrebu organizirati poseban sastanak poslovnom savjetovanju«, izjavio je Busek.</p>
<p>Premijer Sanader naglasio je da je zadovoljan razgovorima te da Hrvatska u potpunosti podržava rad Pakta o stabilnosti i koordinatora Buseka. »Želim istaći potporu svemu što radi gospodin Busek jer je to važno za budućnost regije i europsku perspektivu zemalja u regiji«, naglasio je Sanader. </p>
<p>Sanader je ponovio da je Vlada odlučna u ispunjavanju političkih kriterija za EU. »Očekujem pozitivan avis Europske komisije i da Europsko vijeće donese odluku o kandidatskom statusu. Učinit ćemo sve da dobijemo taj status«, naglasio je hrvatski premijer.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kosor: Pronalazak zatočenih i nestalih ostaje za Vladu najveće humanitarno pitanje</p>
<p>Potpredsjednica Vlade poručila je da će to biti naglasak u pregovorima sa SCG-om/ U državnom je proračunu za identifikaciju osigurano osam milijuna kuna, a pronaći će se i više bude li potrebno, rekla je Kosor/ Uskoro natječaj za izradu zastave koja će simbolizirati stradanja zatočenih i nestalih, a stajat će u Saboru uz hrvatsku zastavu</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - »Vlada će problemu nestalih i identifikaciji davati veliku pozornost i učinit će sve da se pronađe i posljednji s liste zatočenih i nestalih, kojih je i danas na popisu 1221. I dok se taj proces ne završi, to za Vladu ostaje najveće humanitarno pitanje«, rekla je u utorak Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Ona je na Zavodu za sudsku medicinu na zagrebačkoj Šalati nazočila identifikaciji još 14 branitelja i civila ekshumiranih iz masovnih grobnica u Podunavlju i na Banovini. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade poručila je da će to biti naglasak u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, te je pred okupljenim obiteljima i novinarima obećala kako će Vlada učiniti sve da se proces traženja nestalih i njihova identifikacija napokon riješe do kraja. Na tome će, rekla je, zajednički raditi svi resori. U državnom je proračunu za identifikaciju osigurano osam milijuna kuna, a pronaći će se i više novca rebalansom proračuna bude li potrebno.</p>
<p>Izražavajući sućut svim obiteljima u Vladino i svoje ime, također je obećala da će im Vlada biti maksimalna potpora u svemu. Podsjetila je na golema stradanja Hrvata tijekom Domovinskog rata potkrijepivši to činjenicom o 137 masovnih grobnica iz kojih je ekshumirano 3427 posmrtnih ostataka. Jadranka Kosor istakla je da će Vlada koju predstavlja osobitu pozornost posvetiti traženju nestalih i identifikaciji tim više što je ministar u Vladi Dragan Primorac, koji je ugledni i u svijetu potvrđeni znanstvenik, vrhunski stručnjak za DNA analizu.</p>
<p>Prema riječima Ivana Grujića, šefa Vladina ureda za zatočene i nestale, žrtve identificirane u utorak ekshumirane su iz masovne grobnice na farmi Lovas, vukovarskom katoličkom groblju gdje se kontinuirano otkrivaju posmrtni ostaci hrvatskih branitelja te iz novoga vukovarskoga groblja. Samo na tom groblju dosad je ekshumirano 938 žrtava od kojih su 782 i identificirane. </p>
<p>»Na prostoru Marinaca, kroz koji je išao proboj iz Vukovara, također se otkrivaju žrtve, i to ne u grobnicama, nego na površini i u koritu Dunava«, istaknuo je Grujić. Smatra posebno važnim da su u utorak identificirali i jednu žrtvu iz prve masovne grobnice koju su otkrili, Vile Gavrilović iznad Petrinje, gdje je pronađeno 17 hrvatskih branitelja koji su ubijeni na tome mjestu, a dosad ih je identificirano 14. </p>
<p>Među 14 identificiranih ovog utorka nalazi se i žrtva dobivena razmjenom posmrtnih ostataka s beogradskom komisijom. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade naglasila je i da će resor zatočenih i nestalih odsad biti posebna, velika uprava pri Ministarstvu branitelja i obitelji, a Grujić je njezin pomoćnik. Objavila je i da će se uskoro raspisati natječaj za izradu posebne zastave koja će simbolizirati stradanja zatočenih i nestalih, a stajat će uz državnu zastavu u Saboru.</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, znanstvenik koji je cijelo desetljeće uključen u proces identifikacije, posebno je istaknuo važnost međusobne suradnje laboratorija u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Založio se za to da tehnologija dostupna tržištu, a potrebna u identifikacijama, bude dostupna i hrvatskim laboratorijima i upravo to će biti »njegova misija«.</p>
<p>Sudski patolog dr. Milovan Kubat poručio je da stručnjaci u laboratorijima rade svakodnevno svim snagama. No, često je proces usporen zbog nemogućnosti da se uzorci posmrtnih ostataka uzetih prije sedam godina usporede s krvlju obitelji kojima se i danas teško ulazi u trag.</p>
<p>Grujić je procijenio da će se proces traženja, nastavi li se ovim tempom, prema svi relevantnim procjenama završiti do 2010. godine. »To je dugotrajan proces, što se vidi i na primjeru SAD-a koji i 20 godina poslije rata traže svoje nestale. Za pretpostaviti je da će i kod nas taj proces trajati još najmanje četiri-pet godina«, rekao je Grujić. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade najavila je da će se ponovo aktualizirati besplatna telefonska linija za anonimne dojave o nestalima, što će dodatno pomoći u traženju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Semneby: Unatoč napretku, još ima problema s povratkom izbjeglica i imovine</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - »Pitanje povratka izbjeglica i ljudskih prava, reforma pravosuđa i policije, položaj medija i razvoj civilnog društva glavna su pitanja kojima će se baviti Misija OESS-a«, rekao je u utorak njezin voditelj Peter Semneby tijekom sastanka s članovima saborskog odbora za vanjsku politiku. </p>
<p>Govoreći o povratku izbjeglica, kazao je da postoji »faktor zabrinutosti« zbog klime u sredinama u koje se izbjeglice trebaju vratiti te zbog problema povratka imovine i neriješenog stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Dodao je kako OESS očekuje da se većina izbjeglih neće vratiti jer su našli posao i smještaj u drugim sredinama, ali da onima koji žele povratak to treba omogućiti. </p>
<p>»Podržavamo sporazume HDZ-a s manjinskim zastupnicima, a Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina dobar je zakonodavni okvir, no pripadnici manjina još su podzastupljeni u upravi i sudstvu. Također smo ustanovili da su u sudskim procesima za ratne zločine Srbi diskriminirani, jer je među osuđenima za te zločine 80 posto Srba i 20 posto Hrvata. Velik broj tih presuda ukinuo je Vrhovni sud, što ukazuje na nedostatke u radu hrvatskih sudova. Na to ukazuje i podatak da Hrvatska ima nerazmjerno velik broj sporova pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u odnosu na broj stanovnika«, rekao je Semneby koji je ipak pohvalio Hrvatsku zbog napretka koji ostvaruje.</p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić kazao je kako je teško očekivati da će se povratnici dočekivati s dobrodošlicom ako među njima ima i odgovornih za stradanja u ratu. »Što se tiče podzastupljenosti manjina, nitko ne bi trebao imati prednost kod izbora na neku dužnost zbog nacionalne pripadnosti, nego jedini kriterij treba biti kompetentnost i stručnost svih građana Hrvatske«, rekao je Đapić istaknuvši potrebu rješavanja problema izbjeglih Hrvata iz BiH. Dodao je da bi možda trebalo razmisliti o mogućnosti izmjene Ustavnog zakona o manjinama jer velik broj pripadnika manjina »ne pokazuje interes za konzumiranje svojih prava jer ne želi biti ni elitiziran ni getoiziran«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zbog snijega problemi u opskrbi strujom i vodom </p>
<p>ZAGREB/ KARLOVAC, 24. veljače</p>
<p> - Zagreb je utorak dočekao pod snijegom koji ni ovaj put nije ozbiljnije narušio gradski ritam. Nisu zabilježena znatnija kašnjenja u prometnu, a prema riječima dežurnog prometnika PU zagrebačke, dogodio se mali broj prometnih nesreća. Uz sljemenskih 17 centimetara snijega, na Griču je izmjereno šest, a u Maksimiru četiri centimetra. </p>
<p>Zimska služba ponovo se s pobrinula da sve ceste budu prohodne. Zagrebačke ulice tako su tijekom dana održavale 142 ekipe, od toga 114 posipača i ralica i 28 specijalnih vozila. Manja kašnjenja zabilježena su u autobusnom i željezničkom prometu. </p>
<p>Obilan i mokar snijeg koji je u noći i tijekom utorka pao na karlovačkom, slunjskom i ogulinskom području, donio je poteškoće u prometu te opskrbi strujom i vodom. </p>
<p>Naime, zbog snijega koji je ponegdje napadao i do 60 centimetara, mnoga naselja na širem karlovačkom i dugoreškom području ostala su bez struje, a ponegdje i bez vode jer su neka vodocrpilišta ostala bez napajanja strujom. Veći kvar izbio je na 35 kilovoltnom dalekovodu između Tušmara i Generalskog Stola. </p>
<p>Kako je za Vjesnik rekao direktor karlovačke Elektre Antun Mudnić, veći kvarovi na elektro-mreži zabilježeni su i na području Jastrebarskog, Barilovića, Netretića i Bosiljeva, a na otklanjanju kvarova angažirano je dvjestotinjak radnika. </p>
<p>T. G./A.R.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Trogodišnji rodiljni dopust i u Zakonu o zdravstvenom osiguranju</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Ministarstvo zdravstva pripremilo je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju u okviru kojih bi majke blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta imale pravo na rodiljni dopust do treće godine djetetova života. </p>
<p>Riječ je o tehničkim izmjenama kojima se, zapravo, uređuje pravo i način isplate naknada za vrijeme rodiljnog dopusta koji je uređen Zakonom o radu, stoji u obrazloženju teksta koji će uskoro biti upućen na zadnje čitanje u Sabor. Njime je utvrđeno da majke imaju pravo na naknadu do djetetove treće godine u iznosu koji ne može biti manji od naknade koju su primale u drugih šest mjeseci djetetova života. </p>
<p>Podsjetimo, Vlada je najavila i izmjenu visine tih naknada, pa bi se one, za drugih šest mjeseci djetetova života, povećale sa sadašnjih 1600 na 2500 kuna. To je iznos koji će do treće djetetove godine primati majke koje imaju pravo na trogodišnji dopust i koje to pravo odluče iskoristiti.</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2003. godini pravo na rodiljni dopust do druge godine djetetova života iskorišten je u 454 slučaja, od čega je 441 slučaj rođenja blizanaca i 13 slučajeva rođenja troje, četvero, odnosno više djece jednake dobi. U skladu s tim podacima te s najavom povećanja rodiljnih naknada, procjenjuje se da bi za provedbu tih izmjena u proračunu za 2004. godinu trebalo osigurati oko 15 milijuna kuna, kaže se u obrazloženju Konačnog nacrta izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pred Vladom program aktivnosti za sprečavanje nasilja nad djecom i mladima</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - U hitnom roku u domovima za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi zaposlit će se 25 stručnih djelatnika, ali i utvrditi broj potrebnih vanjskih suradnika, posebice psihijatara koji bi barem jednom tjedno radili u tim domovima, najavila je u utorak potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Riječ je o samo jednoj u nizu mjera iz programa aktivnosti za sprečavanje nasilja nad djecom i mladima o kojem se u utorak raspravljalo na Vladinoj koordinaciji za društvene djelatnosti. U srijedu će o nacrtu tog programa raspravljati Vlada. </p>
<p>Napravit će se analiza karakteristike djece i mladih u domovima kako bi se točno utvrdio broj, spol, dob i pravna osnova smještaja u te domove. »Na temelju takve analize i podataka o kapacitetima koji su na raspolaganju, moći će se utvrditi i na koji način u domovima razdvojiti djecu koja su u njih smještena zbog neodgovarajuće roditeljske skrbi, od djece koja su tu zbog nasilja«, istaknula je Kosor. Također se predviđa i analizu smještajnih kapaciteta i kadrova, kao i prijedlog mjera za poboljšanje te primjereniju mrežu domova. Zatražit će se i da odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad i policijske postaje imenuju stručne osobe za pomoć i djelovanje u slučajevima poremećaja u ponašanju. Na svakoj odgojnoj ustanovi te na javnim mjestima gdje se okuplja veći broj djece, poput sportskih dvorana, istaknut će se obavijest da je riječ o ustanovama s nultom stopom tolerancije na nasilje. U obrazovnim ustanovama te domovima postavit će se »sandučići povjerenja« u koje će djeca i roditelji moći prijavljivati slučajeve nasilja, kao i moguća rješenja. </p>
<p>Vladi će biti predstavljen i niz dugoročnih mjera poput izrade protokola o postupanju u slučajevima nasilja među djecom te izrada nacionalne strategije o prevenciji poremećaja u ponašanju koja bi trebala biti završena do kraja godine. Još nije poznato koliko će novca biti potrebno za provođenje programa, no to će pitanje biti riješeno sredstvima iz ovogodišnjeg proračuna. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Šuker: Izdana jamstva neće se revidirati, ali će nova ići po novim pravilima</p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> - Vlada Ive Sanadera u ovoj će godini izdati jamstva do najviše 4,9 milijardi kuna, no ona će se izdavati po novim pravilima i kriterijima. Prema riječima ministra financija Ivana Šukera, uspostavit će se obrazac s pitanjima na koja će trebati odgovoriti svaki ministar iz čijeg resora neka tvrtka traži državno jamstvo, a uključivat će i procjenu rizika. </p>
<p>To bi, na primjer, trebalo značiti da će se unaprijed javno reći za koje kredite s državnim jamstvom postoje minimalne šanse da ih vrati kreditirana tvrtka, pa je gotovo izvjesno da će to morati učiniti država. Tako će se, najavljuje Šuker, izbjeći istrage poput onih koje se vode protiv ministara bivše vlade koji su toj vladi preporučili izdavanje jamstava brodogradilištu »Viktor Lenac«. </p>
<p>»Nikakve revizije već izdanih jamstava neće biti«, demantira Šuker napis u jednom tjedniku. To je i logično jer bi takav potez države nanio nepopravljivu štetu ne samo kreditnom, nego i »političkom« rejtingu Hrvatske, koja bi se s takvim potezom svijetu predstavila kao država u kojoj sa svakom promjenom vlasti u vodu padaju svi aranžmani dogovoreni s bivšim vodstvom države. A to si nijedna imalo ozbiljna država ne može priuštiti. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Sanaderova će se vlada u ovoj godini zadužiti više nego lani Račanova« </p>
<p>Lani je za dječji doplatak u proračunu bilo izdvojeno 1,7 a ove godine 1,5 milijardi kuna dok je za rodiljne naknade u ovogodišnjem proračunu namijenjeno 400 milijuna a lani se za njih izdvojilo 446 milijuna, uzvratio je Mato Crkvenac na izjavu ministra financija Ivana Šukera da Vlada nije odustala od ispunjavanja predizbornih obećanja majkama, braniteljima i umirovljenicima </p>
<p>ZAGREB, 24. veljače</p>
<p> – Saborski odbor za financije i državni proračun podržao je u utorak Vladin prijedlog proračuna za 2004. uz dva SDP-ova glasa protiv i jedan suzdržani glas HSS-a. Rasprava o proračuna je, kao i na Vladi, uglavnom vođena na razini optužbi o ukupno 6,5 milijardi kuna obveza koje je Račanova vlada s prošle prebacila na ovu godinu. Glavni polemičari bili su aktualni i bivši ministri financija, Ivan Šuker i Mato Crkvenac, ali rasprava nije bila oštra koliko se očekivalo jer sjednici nije prisustvovao član Odbora Radimir Čačić kojeg Sanaderova vlada optužuje za veliki dio naslijeđenih obveza. </p>
<p>Nakon poduljeg Šukerovog nabrajanja obveza bivše vlade koje mora platiti ova vlada, pa zbog toga ima bitno smanjen manevarski prostor, Crkvenac je Vladi poručio da će se upravo njoj taj pristup »najviše obiti o glavu jer proračun je kompromis koji nikad nije lako posložiti« te dodao da će otprilike isti iznos i Sanaderova vlada iz ove prebaciti na sljedeću godinu. No ni Crkvenac nije propustio podsjetiti na tešku situaciju koju je 2000. naslijedila vlada trećesiječanjske koalicije, pa smo opet slušali o negativnoj stopi rasta u 1999., nelikvidnosti i gospodarstvu koje je ukupno poslovalo s gubitkom, da bi lani postiglo ukupno 11 milijardi kuna dobitka. Iako HSS-ov član Odbora Luka Roić nije ponovio stav predsjednika HSS-a da je u proračunu predviđena nedopustivo niska stopa rasta od 3,2 posto, Šuker je smatrao potrebnim naglasiti da je Vlada prihode temeljila na takvoj stopi »jer ne želi napuhavati prostor za rashode, zato što misli kako je krajnje vrijeme da se proračun postavi na realne temelje«. No unatoč tome, tvrdi Šuker, nije se odustalo od ispunjavanja predizbornih obećanja majkama, braniteljima i umirovljenicima. Na to je Crkvenac ustvrdio da je lani za dječji doplatak u proračunu bilo izdvojeno 1,7 a ove godine 1,5 milijardi kuna dok je za rodiljne naknade u ovogodišnjem proračunu namijenjeno 400 milijuna a lani se za njih izdvojilo 446 milijuna. </p>
<p>Polemiziralo se i o razvojnim odnosno izvoznim poticajima. Crkvenac je Vladi predbacio da je HBOR lani iz budžeta dobio 690 milijuna kuna a ove godine 597, na što je Šuker podsjetio da je HBOR-u dodatan novac lani odobren uoči izbora pa se uopće nije stigao potrošiti. </p>
<p>Crkvenac je također ustvrdio da će Sanaderova vlada Hrvatsku u ovoj godini zadužiti više nego što je to lani učinila Račanova a tvrdi i da se uopće ne nazire kakvu će gospodarsku politiku voditi Sanaderova vlada, koju je optužio i za nepromišljeno zapostavljanje pravosuđa, obrazovanja i znanosti kao sektora koji su nositelji reformi nužnih za približavanje EU-a. </p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić odgovorila mu je da je »ekonomska politika Vlade vrlo jasna i temelji se na održavanju ekonomske stabilnosti u uvjetima visokog eksternog duga, zbog kojeg je Hrvatska izložena budnim pogledima međunarodnog financijskog tržišta, institucija, kreditora i investitora«.</p>
<p>»Hrvatska može nositi taj dug ali ne može izdržati nastavak dinamike rasta duga iz prošlih godina«, tvrdi Martina Dalić i dodaje da je izuzetno važno smanjiti fiskalni deficit, budući da je u Hrvatskoj fiskalna politika značajno moćnija od monetarne. </p>
<p>U obranu proračuna stalo je i nekoliko članova iz HDZ-a, no neki se nisu proslavili. Marko Širac je, na primjer, počeo hvaliti ministra Šukera zato što je uspio povećati prihode od PDV-a iako je smanjio PDV sa 22 na 20 posto, pa ga je sam ministar financija morao upozoriti da će se PDV smanjiti tek u 2005. godini. </p>
<p>Gotovo ista rasprava vođena je i na Odboru za gospodarstvo koji je također podržao prijedlog proračuna. </p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040225].
|
