NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040624].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 183509 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Četrnaest godina samostalnosti</p>
<p>Jedanaest se godina Dan državnosti slavio 30. svibnja, na dan kad je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor / Na toj je sjednici za predsjednika Predsjedništva izabran Franjo Tuđman, a Stjepan Mesić imenovan je mandatarom nove vlade / Zanimljivo je da je istog dana tadašnji nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić, služio svečanu misu u zagrebačkoj katedrali u povodu utemeljenja višestranačkog hrvatskog Sabora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska će u petak proslaviti četrnaestu obljetnicu Dana državnosti. Treću godinu zaredom taj se dan proslavlja 25. lipnja umjesto – kao što je bilo od 1990. do 2001. – 30. svibnja. Sabor je godine 2001. odlučio da se kao Dan državnosti slavi 25. lipnja jer je toga dana 1991. godine tadašnji Sabor Republike Hrvatske donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti Hrvatske te ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti.</p>
<p>Tom je odlukom Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom te je istaknuto da se tim činom pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak za njezino međunarodno priznanje. Nakon izglasavanja odluke, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan rekao je: »Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan put!«</p>
<p>Lipanjskoj Deklaraciji prethodio je svibanjski referendum, na kojem se velika većina hrvatskih građana izjasnila za državnu neovisnost. No pod pritiskom međunarodne zajednice odnosno zbog tzv. brijunskog moratorija ta odluka nije stupila na snagu odmah nego tri mjeseca poslije. Dan nakon isteka tromjesečnog roka, 8. listopada 1991., Sabor je donio odluku o raskidu veza Hrvatske sa SFRJ. To je zasjedanje održano u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, a odlukom o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom i formalno je prestala postojati dotadašnja Jugoslavija.</p>
<p>Jedanaest se godina Dan državnosti slavio 30. svibnja, na dan kad je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor. Sabor se tada sastojao od triju vijeća (Vijeće građana, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće), a u tadašnjem je sazivu HDZ imao 205 od 351 zastupničkog mjesta. Druga stranka po snazi bio je tadašnji SDP sa 73 zastupnika, a desetak preostalih parlamentarnih stranaka podijelilo je 73 zastupnička mjesta. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan koji je zahvalio svom prethodniku Anđelku Runjiću »jer je stari sastav omogućio višestranačke izbore i utvrđivanje istinske volje hrvatskog naroda«.</p>
<p>Među brojnim brzojavima koji su tada pročitani bio je i onaj Srpske demokratske stranke koja je izvijestila Sabor o suspenziji odnosa s »tim kroatocentričnim organom vlasti«, a također je odbila i prijedlog da Jovan Opačić bude četvrti potpredsjednik Sabora. Na toj je sjednici za predsjednika Predsjedništva izabran Franjo Tuđman, a Stjepan Mesić imenovan je mandatarom nove vlade.</p>
<p>Zanimljivo je da je istog dana tadašnji nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić, služio svečanu misu u zagrebačkoj katedrali u povodu utemeljenja višestranačkog hrvatskog Sabora. Diljem zemlje održane su narodne fešte, a najpoznatija je svakako ona koju su organizirali Janjevci u zagrebačkoj Dubravi, ispekavši na ražnju vola teškog 850 kilograma.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za onečišćenje okoliša tvrtkama kazna do tri milijuna kuna</p>
<p>Davor Derenčinović, jedan od autora Zakona, kao njegov nedostatak ističe to što su od kaznene odgovornosti izuzete političke stranke, iako im Ustav ne jamči posebnu zaštitu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Otkako je prije tri mjeseca na snagu stupio Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, pravne osobe, ako počine kazneno djelo, mogu biti kažnjene do pet milijuna kuna, može im se izreći sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti, stjecanja dozvola, ovlasti ili koncesija, a može im se zabraniti i poslovanje s korisnicima državnog i lokalnih proračuna.</p>
<p>Pravne osobe načelno mogu odgovarati za kaznena djela predviđena Kaznenim zakonom (KZ), iako ne mogu biti kažnjene, primjerice, za ubojstvo, silovanje, protuprirodni blud... Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne fizičke osobe. Država se, pak, ne može kazniti za neko kazneno djelo.</p>
<p>Intencija zakona, među ostalim, jest i postrožiti odgovornost za kaznena djela protiv okoliša. Iako se prema sadašnjem KZ-u ne može kazniti bespravna gradnja, visokim novčanim iznosima – i do tri milijuna kuna – mogla bi biti kažnjena, primjerice, građevinska poduzeća koja gradnjom onečišćuju tlo ili more, ugrožavaju biološku raznolikost, a nešto blaže zbog buke ili ugrožavanja okoliša raznovrsnim strojevima. U takvim slučajevima tim tvrtkama može biti zabranjeno i obavljanje neke njihove djelatnosti. No kažnjavanje takvih tvrtki posebno bi moglo postati aktualno kad se u KZ uvede kazneno djelo bespravne gradnje.</p>
<p>U Državno odvjetništvu (DO) do sada je pristiglo 18 kaznenih prijava protiv pravnih osoba, no sve je još u fazi izvida i ni jedan slučaj još nije stigao na sud. Iako u DO-u ne žele govoriti o konkretnim slučajevima, ističu da je najviše prijava protiv pravnih osoba zbog prijevara u gospodarskom poslovanju, dio se odnosi na općeopasnu radnju, zatim na skidanje pečata te na širenje lažnih vijesti, a četiri su prijave odbačene. Prijave su u najvećem broju slučajeva podnijele inspekcije te nekoliko odvjetničkih ureda. U DO-u opovrgavaju informaciju da je jedno od prijavljenih poduzeća i »Čazmatrans« iz Čazme.</p>
<p>DO je donio i interni naputak o postupanju s prijavama koje se temelje na Zakonu o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba. Kako tvrde, s prijavama će postupati restriktivno, što znači da će ići u postupak kad budu posve uvjereni da je doista riječ o kaznenom djelu. Inače, za kaznena djela pravnih osoba postupak se može voditi samo po službenoj dužnosti, pa su privatne tužbe isključene.</p>
<p>Dr. Davor Derenčinović s Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, jedan od autora Zakona, kaže da treba pričekati sudsku praksu u vezi s kaznenim djelima pravnih osoba. No ne očekuje da će sudovi biti zatrpani tim slučajevima. Kao jedan od nedostataka Zakona, Derenčinović ističe da su od kaznene odgovornosti izuzete političke stranke, iako im Ustav ne jamči posebnu zaštitu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jedini izlaz participacija i za lijekove i za sve medicinske usluge</p>
<p>O lijekovima odlučuju oni koji o njima pojma nemaju, dr. Igor Francetić, predstojnik Klinike za farmakologiju KBC-a Zagreb/ Pitanje je imamo li farmaceutsku inspekciju koja će jamčiti trajnu kakvoću generičkih lijekova/ Vrijeme je da se građanima otvoreno kaže da nema novca za sve na što su navikli niti za obećanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nedostatak novca u zdravstvu posljedica je toga što gospodarstvo slabo puni zdravstveni fond, čemu su kumovale i Vladine odluke«, kaže prof. dr. Igor Francetić, predstojnik Klinike za farmakologiju KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom fakultetu, jedan od sudionika nedavne tribine »Etički aspekti raspodjele u zdravstvu«.</p>
<p>Profesor Francetić ističe da ima stručnjaka koji znaju kako rješavati probleme, ali ih se ne koristi, te kako je vrijeme da se građanima otvoreno kaže da nema novca za sve na što su navikli, kao ni za ispunjenje nekih obećanja. I pacijente i liječnike sadašnje stanje čini nezadovoljnima jer ne mogu dobiti i pružiti sve što današnja medicina može. Prema Francetićevu mišljenju, jedini je izlaz participacija i za lijekove i za sve medicinske usluge.</p>
<p>Političarima je teško takav prijedlog dati u javnost, no Francetić dodaje da bi u ovom trenutku bilo dobro reći istinu. Bivša je vlada donijela katastrofalnu odluku o dopunskom osiguranju, nakon čega se potrošnja lijekova povećala 18 posto, što je posljedica nestručnog odlučivanja. Tada je raspušteno i Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). »Nedopustivo je da nema ni jednog farmakologa u tijelima odlučivanja«, smatra Francetić.</p>
<p>Pojeftinjenje lijekova tek je jedna od mjera s kojima se mogu smanjiti troškovi zdravstva, ali ima još puno drugih. Nitko ne govori o neracionalno poduzimanim i skupim dijagnostičkim postupcima. O uvođenju generičkih lijekova na listu, kao zamjene za skupe inovativne lijekove, Francetić kaže da je dobar način premošćivanja jaza između potreba i mogućnosti svagdje u svijetu: liječnik može propisati originalni proizvod s naznakom da (ne) dopušta ljekarniku da isporuči generički lijek, a može propisati i generički lijek koji ljekarnik mora dati pacijentu. Pitanje je, međutim, imamo li primjerenu farmaceutsku inspekciju koja će jamčiti da će danas odobreni generik biti jednake kakvoće i za tri godine. »Bez provjere, čitav koncept generičke zamjene pada u vodu«, smatra Francetić i dodaje da nije razjašnjeno ni pitanje zaštite domaće farmaceutske industrije, kako to rade u drugim zemljama.</p>
<p>Nakon 30 godina iskustva u farmakologiji, Francetić smatra da su sve razvojne faze zdravstva pratila velika obećanja, ali je stalno prisutna nejednaka koncentracija zdravstvenih dostignuća u gradovima, pa i u regijama. U provinciji je gotovo nemoguće sve što i u Zagrebu i tu je nepravdu trebalo ukloniti, ali je istodobno nelogično da, na primjer, KBC Zagreb mora snositi teret svih skupih lijekova za pacijente koji dolaze iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Prema Francetićevu mišljenju, rješenje je da se svakog pacijenta prati financijski da bi se znalo koliko je izdvajao i tko treba platiti troškove njegova liječenja. Politika je uvijek davala dvostruke poruke: javnosti sliku idealnog sustava, a profesiju je ograničavala dovodeći je u sukob s načelima etičnosti. </p>
<p>»Ograničenim novcem može se bolje upravljati, ali ne bez stručnog znanja«, ističe Francetić i pritom dodaje da su najugroženiji najteži bolesnici kojima su potrebne što bolje i tek otkrivene terapije, oni kojima je, primjerice, transplantirana koštana srž, onkološki bolesnici za koje u svijetu ima i bolje terapije koja je i skuplja ali ne uvijek apsolutna i najbolja. No sve spomenuto uključuje parametar isplativosti: potrošiti novac na liječenje teškog bolesnika ili na cijepljenje djece? Francetić smatra da je u tom smislu, uz načelo solidarnosti, prijeko potrebno uvesti i načelo participacije.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Veće kazne za posjedovanje i distribuciju pedofilskih sadržaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Radna skupina koja priprema izmjene Kaznenog zakona u prošli je petak u prijedlog Zakona uvela posebnu inkriminaciju za posjedovanje, proizvodnju i distribuciju pedofilskih sadržaja i povećala kazne za ta kaznena djela na tri i osam godina.</p>
<p>Prema riječima člana radne skupine, profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu Dražena Dragičevića, shvatilo se da je načinjena pogreška te da je iz novog prijedloga, suprotno Konvenciji o kibernetičkom kriminalu, izbačena zasebna inkriminacija tog djela i da su zatvorske kazne u odnosu prema starom prijedlogu Zakona smanjene na jednu (posjedovanje) i pet godina za proizvodnju i distribuciju pedofilskog sadržaja.</p>
<p>Dragičević je bio zadužen za usklađenje Zakona s Konvencijom, no ovoga se puta, čini se, vjerojatno slučajno odlučivalo bez njega. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, predsjednik radne skupine profesor Željko Horvatić bio je iznimno ljut zbog te pogreške pa je dječja pornografija bila prva točka dnevnog reda tog sastanka.</p>
<p>Vjesnik je prošli tjedan upozorio da su kazne manje nego u starom prijedlogu KZ-a, koji nije zaživio zbog toga što nije bio usvojen dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru, zbog čega ga je Ustavni sud stavio izvan snage. Također, upozorio je i da je izbačena posebna inkriminacija takvih djela, a koja je potrebna upravo zbog specifičnog načina funkcioniranja Interneta.</p>
<p>Novi zakonski članak nismo još uspjeli pročitati, no prema Dragičevićem riječima, nova je inkriminacija proširena na sve računalne sustave, a to znači da se ne odnosi samo na Internet. Time je naše zakonodavstvo u cijelosti usklađeno s Konvencijom koja stupa na snagu 1. srpnja, a Zakon bi se trebao usvojiti prije ljetne stanke Hrvatskog sabora. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Mladi Amerikanci između vojne odore i one u McDonald'su</p>
<p>Amerikanci, koji su »zamijesili« sve što se prošlih godinu dana dogodilo u Iraku uporno guraju svoju strategiju: zbog vlastitih interesa uvući cijeli svijet u taj krvavi kaos i istodobno tvrditi da se mogu oduprijeti Al Qaidi i pobunjenim Iračanima</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Ne želim umrijeti. Molim vas nemojte me ubiti. Želim živjeti. Neka mi netko pomogne!« Taj vapaj južnokorejskog državljanina Kim Sun-Ila kojeg je Al Qaida snimila u Iraku bio je uzaludan. Uplakan i očajan mladi Korejac unaprijed je osuđen na smrt, bez obzira na to što je namjeravala poduzeti Južna Koreja. Njegova sudbina, zabilježena na videovrpci, pokazuje kako se trenutačno igra u Iraku: gadno, prljavo i krvavo.</p>
<p>Kim Sun-Il u Irak je stigao pun entuzijazma. Vjerovao je da će njegove prevoditeljske usluge biti na visokoj cijeni. Lakomisleno se odlučio na takav izbor, smatrajući da ga štiti civilna odjeća i snalažljivost. Nakon što su ga oteli, teroristi Al Qaide postavili su ga pred kameru i pokazali mu iznimno oštar obredni nož. Kim se smjesta slomio. </p>
<p>Ubrzo potom odjenuli su mu narančasto odijelo (nose ga arapski zatvorenici u Abu Ghraibu i Guantanamu), uključili videokameru, izgovorili uobičajenu količinu propagande i prešli na ritual koji se već nekoliko puta na sličan način dogodio i u Iraku i u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Nesretni Korejac (od straha više nije mogao niti jaukati) oboren je na pod, a profesionalni mesar (pripadnik iračkog ogranka Al Qaide) s nekoliko rezova odrubio mu je glavu kao da kolje ovcu, kravu ili devu na svetkovini žrtve (»Id al-Adha«). </p>
<p>Kasnije, obezglavljeno tijelo, nalik na kakvu poveću krpenu lutku, odbačeno je uz glavnu cestu. Oni koji su ubili Kim Sun-Ila ne pate od grižnje savjesti, niti razmišljaju o moralnosti takvog čina. Oni mogu podnijeti sve jer duboko vjeruju da su njihovi postupci dobri, a ciljevi opravdani.</p>
<p>Mnogi strani radnici koji stižu u Irak uopće nisu upućeni u uvjete, te zbog brze i obilne zarade stavljaju na kocku vlastitu glavu. Amerikanci, koji su i zamijesili sve što se prošlih godinu dana dogodilo u Iraku uporno guraju svoju strategiju: zbog vlastitih interesa uvući cijeli svijet u taj krvavi kaos i istodobno tvrditi da se mogu oduprijeti Al Qaidi i pobunjenim Iračanima. </p>
<p>U Pentagonu i Bijeloj kući vjeruju da je teroristička taktika sijanja straha među Zapadnjacima i kod drugih američkih saveznika koji igraju na istoj strani osuđena na propast. Teroristi misle da će strah postati jači od razuma i prisiliti strance da odu iz Iraka. </p>
<p>»Ako tim barbarima pokažemo da ih se ne bojimo i da im uzvraćamo žestokim udarcima, na kraju ćemo ih pobijediti«, omiljeni je slogan koji George Bush ponavlja gotovo svakog (predizbornog) dana.</p>
<p>Takva zabluda uopće ne vodi računa o tome da je i u prošlosti unutar arapsko-islamskog svijeta bilo onih koji su hladnokrvno ubijali »u ime Boga« i koji su bili pravi stručnjaci za samoubilačke zadatke. </p>
<p>Njihov reakcionarni puritanizam oslanjao se na autentične populističke vjerske pokrete koji su odbacivali sve što je u islamskoj zajednici uvedeno nakon Prorokova (Muhamedova) doba: suprotstavljali su se sufijskim redovima, glazbi, plesu, matematici, znanosti, filozofiji, čak kavi i duhanu. Te pokrete nisu uništile vanjske intervencije nego vlastite proturječnosti i gubljenje unutarnje podrške. Tako i Al Qaidu u Iraku mogu poraziti samo Iračani, kada većina njih shvati da ih ideje Osame bin Ladena vuku u još dublji ponor od onoga u kojem su bili u vrijeme Saddama Husseina.</p>
<p>Zastrašujuće je koliko aktualna američka administracija malo poznaje Arape. Razlog tomu treba potražiti i u američkom životnom stilu. Tisuće Amerikanaca žive i rade u islamskim zemljama, posebice u Saudijskoj Arabiji i naftom bogatim državama u Arapsko-perzijskom zaljevu. Amerikanci zaposleni u naftnoj industriji u Saudijskoj Arabiji počeli su tamo raditi još prije Drugoga svjetskog rata, pa danas mnogi od njih pripadaju trećoj generaciji svojih obitelji koje se time bave. </p>
<p>No u takvoj populaciji ipak je lakše naći Amerikanca koji zna sve o zen budizmu, nego li nekoga tko bilo što zna o temeljnim uvjerenjima, etičkim zasadama, kulturnim obrascima i povijesti islama. Jednostavno, Amerikanci u tim zemljama žive izolirano i odvojeno od domaćeg stanovništva. Istodobno, oni žele svoj potrošački konzumizam presaditi u arapsko-islamski svijet smatrajući da je islamska kultura autoritarna i neelastična.</p>
<p>George Bush i njegovi suradnici vole čitati o »unutarnjim procesima arapskog ponašanja« koje im priređuju razne službe. </p>
<p>U takvim izvješćima i analizama prevladava stav da je arapsko društvo oduvijek bilo zasnovano na sustavu odnosa između pokrovitelja (gazde) i klijenta, da Arapi funkcioniraju samo u konfliktnim situacijama, da je kod njih prestiž utemeljen na sposobnosti da se vlada drugima, da Arapi nemaju kulturu srama, jer krvnu osvetu pretvaraju u vrlinu.</p>
<p>Takav obrazac se onda prenosi i u američke oružane snage. Stotine tisuća američkih vojnika uči da s jedne strane postoje Zapadnjaci, a s druge Arapi – »orijentalci«. Prvi su racionalni, miroljubivi, liberalni, logični, kadri održavati stvarne vrijednosti, bez urođene sumnje. Drugi nisu ništa od toga. Američke političke i vojne elite mogu imati takav pristup islamu i Arapima, jer je većina profesionalnih vojnika s kojima raspolažu nedovoljno obrazovana. A mladi Amerikanci iz siromašnijih slojeva mogu birati samo između dviju odora: one u vojsci i one u McDonald'su.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lujzijana odlazi u mirovinu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Puštanjem u promet dionice Vrbovsko</p>
<p> – Bosiljevo 2, duge 13,5 kilometara, završena je gradnja autoceste Zagreb – Rijeka, koja je počela 5. svibnja 1970. Time je put od Zagreba do Jadrana skraćen na manje od sat i pol vožnje. Obavljeno je i pola posla u prometnom pozicioniranju Rijeke kao prirodne luke u Sredozemlju za sve zemlje Panonske nizine (ostaje ravničarska željeznička pruga). Priča o povezivanju Zagreba, odnosno Karlovca, i Jadrana, počela je prije gotovo tri stoljeća. Za vladavine Karla VI. počela je 1726. gradnja Karolinske ceste od Karlovca preko Mrkoplja i Fužina do Hreljina, Bakra i Rijeke. Za šest godina je sagrađeno 105,6 kilometara ceste koja je oko 1830. rekonstruirana kao Nova Karolina. I danas služi svrsi.</p>
<p>Jozefinsku cestu su počeli graditi 1770. od Karlovca preko Josipdola, Jezerana i prijevoja Vratnik do Senja. Građena je devet godina. Ta je cesta bila duga 113,2 kilometra i rekonstruirana je 1838. Bila je tako dobro projektirana da je koristeći uglavnom njenu trasu sagrađena i današnja cesta do Senja.</p>
<p>Od Rijeke prema Netretiću na 13 kilometara od Karlovca počeli su 1803. graditi Lujzinsku cestu. Za samo šest godina sagrađena su 132 km Lujzijane koju je projektirao i gradio austro-ugarski general Filip Vukasović. Cesta je tako dobro napravljena da je i danas u funkciji. Dionica autoceste Vrbovsko – Bosiljevo koju je u srijedu pustio u promet premijer Sanader nadomjestila je zadnju dionicu stare ceste koja, uz nekoliko rekonstrukcija, služi već gotovo dva stoljeća. Lujizijana, kao glavna cesta, odlazi u mirovinu.</p>
<p>Prvi dio nove autoceste Zagreb – Karlovac pušten je u promet 29. prosinca 1972. što znači da se dionica Karlovac – Rijeka gradila čak 32 godine. U usporedbi sa šest do devet godina za koliko su iste udaljenosti svladavali graditelji u doba Marije Terezije, to i nije neki rezultat za prijelaz iz 20. u 21. stoljeće. U pitanju je, dakako, bio novac, jer projekti su bili gotovi još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bivšim hadezeovskim, prošloj Račanovoj i sadašnjoj Sanaderovoj vladi ipak treba odati priznanje što su napokon dovršile projekt koji Rijeci približava kontinentalno zaleđe na komercijalnu blizinu, a Zagrebu more primiče na prigradsku daljinu. Iz svega bi korist mogli izvući riječka luka, cestovni prijevoznici, turističke agencije i vikendaši.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dobri i loši kupci</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Neki u Dubrovniku ne bi prodavali hotele Židovima ili Srbima, većina na Hvaru nije htjela da Slovenci postanu vlasnicima Sunčanog Hvara, drugi pak nisu skloni tome da neki od još neprivatiziranih medija završe u stranom vlasništvu...</p>
<p>Unatoč celofanu u koji se ta protivljenja mogu umotati, jasno je što stoji iza njih. Te izjave prije svega otkrivaju još duboko ukorijenjenu ksenofobičnost lokalnih zajednica i dobrog dijela Hrvata, te nepripremljenost za toliko željeno zapadnjačko, kapitalističko poslovanje. Nacionalnost kupca ne bi trebala odlučivati o kvaliteti ponude. No u Hrvatskoj u prošlih desetak godina natječaji su često služili samo kao paravan ili igrokaz za javnost, a kupac je unaprijed bio izabran. Primjera je dovoljno, od privatizacije Večernjeg lista, do raznih hotela i pivovara koje su se nerijetko naštimavale za »naše ljude iz stranke ili dijaspore«.</p>
<p>S druge strane, ni prodaja strancima nije uvijek značila dobar posao. Ponekad je bilo suprotno. Sjetimo se samo prodaje Hotela Haludovo Rusima, hotela Libertas Bugarima ili Hotela Baška Voda litavskom vlasniku. Te su prodaje rezultirale rušenjem hotela, nedostatkom razvojne vizije, blokiranim računima, gladnim turistima...</p>
<p>U ovom slučaju britanska tvrtka LTG, iza koje stoji, kako kažu u Dubrovniku, »židovski kapital«, uistinu je ponudila najviše novca (23,7 milijuna kuna) za većinski paket dionica Hotela Srebreno. Uz to nudi i najviši iznos dodatnih ulaganja (270 milijuna kuna) tijekom tri i pol godine. Od preostalih pet ponuda tri su inozemne (njemačka, britanska i slovenska) i dvije hrvatske – cavtatske tvrtke Konel i HUP-a Zagreb Anđelka Leke. HUP, podsjetimo, upravlja elitnim zagrebačkim hotelima Sheratonom i Operom, te s nekoliko nižerangiranih (Jadran, International, Zagreb). Je li zato bolji kupac od Britanaca? Naravno da nije, iako neki u Dubrovniku misle da jest. Očito ništa nisu naučili iz prodaje hotela Excelsior Goranu Štroku koji se donedavno natezao zbog pete zvjezdice za svoj hotel.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Euroskepticizam će u Hrvatskoj jačati: novom Vladinom strategijom protiv »eurotjeskobe«</p>
<p>U skupini euroskeptika zbog osjećaja da dolazi vrijeme smanjenih mogućnosti ostvarivanja njihovih vitalnih interesa sve je više mladih, posebice nezaposlenih, što je samo na prvi pogled paradoksalno; naime, dok manji dio njih vjeruje kako će članstvo u Uniji donijeti razvoj zahvaljujući kojem će se i za njih naći posla, većina se boji da će im obrazovanje što su ga stekli – a koje s godinama nezaposlenosti brzo blijedi – biti nedostatno za ikakvo, a ne samo za bolje plaćeno radno mjesto</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Najsvježije istraživanje pro eurounijskog raspoloženja hrvatskoga javnog mnijenja</p>
<p> – obavljeno u ozračju stjecanja službene kandidature za članstvo naše zemlje u EU – otkrilo je mnogo više nego što zamjećuju površni komentatori, oni koji sve objašnjavaju »zakonitim« opadanjem oduševljenja Unijom sa svakom stopom približavanja (neke države) članstvu u njoj.</p>
<p>Naime, u nas je, osim bojaznih građana da se osobno, u svjetlu profesionalno-ekonomsko-socijalnog statusa, neće moći lako prilagoditi onom što ulazak u EU donosi, zamjetan i utjecaj nekih specifično hrvatskih faktora.</p>
<p>Vjerujem da, ako je većini hrvatskih građana zaista stalo do »uključenja u Europu«, upravo na te osobite uzroke erozije EU euforije treba obratiti posebnu pozornost, dubinski ih istražiti i – ako Vlada bude imala demokratskog legitimiteta za takav postupak – suzbijati mnogo inteligentnije i sustavnije nego dosad.</p>
<p>Prva »eurotjeskoba« većeg dijela naših protivnika priključenju Uniji jest reakcija iz prostora što bi se (uvjetno) mogao nazvati nacionalfundamentalizmom. Mnogo je slojeva u toj pojavi, od neugasle ogorčenosti na Europsku uniju iz godina kad nas je »ostavila na cjedilu«, odnosno na udaru jugoarmijsko-miloševićevske soldateske, do nepristajanja na »suradnju s Haagom« kao na odnos koji, takav kakav jest »u režiji Carle del Ponte«, »obezvređuje bit i plodove Domovinskog rata«.</p>
<p>U tom svjetlu, koliko god ne bilo istine u Račanovim tvrdnjama da bi on, da je »obavio isporuku« haaških optuženika Sanaderovu poslušnošću i brzinom, bio zazvao državni udar – istina je ipak da on za to, premda je na početku 2000. godine uživao potporu apsolutno kritične mase građana, nikad nije imao hrabrosti niti je imao svijesti o važnosti takva poteza – stoji da je mnogim hrvatskim biračima Haag simbol poniženja koje zasjenjuje vrijednost članstva u Europskoj uniji.</p>
<p>Drugi dio korpusa hrvatskih euroskeptika regrutira se iz onog dijela stanovništva koje se nije nikada iskreno uzrujavalo zbog sudbine »miljenika« Carle del Ponte, pa čak ni najslavnijeg među njima, ali koje – klijentelistički priključeno na državne jasle – i te kako strahuje za svoj probitak iz interesne sinteze sadašnje vlasti i »udruga proisteklih iz Domovinskog rata«.</p>
<p>Naime, značajan dio te (državno-uzdržavane) populacije – čak i kad nema sjene na zaslugama na temelju kojih je stečena njena socijalna alimentacija – zna da će se sa svakim korakom približavanja Uniji Hrvatskoj mjeriti svaka lipa proračunske potrošnje, a posebice onaj njen dio koji se ne može prikazati kao ulaganje u poticaje i razvoj.</p>
<p>Treći dio euroskeptične skupine – a ujedno i onaj koji najbrže raste – dolazi iz interesnih zajednica koje već zamjećuju prijetnje njihovim ustaljenim načinima rada i zarađivanja, kao što su poljoprivredni proizvođači, ili onih koje strahuju od gubitka osnove svoje djelatnosti (prirodnih izvora) u trci s tehnološki i financijski moćnijim konkurentima iz zemalja Europske unije. </p>
<p> Tako je posve razumljivo ogorčenje ribara ustupkom što ga je – »europeizirajući« ekonomsko-ekološki pojas – Vlada učinila u sklopu jačanja izgleda za članstvo. Naime, kako tvrde ribarski sindikalisti, njima su time zauvijek uskraćeni izgledi da dostignu razinu opremljenosti koja bi im omogućila ravnopravno nošenje s talijanskim »kolegama« u trenutku kad pojas izvan teritorijalnih voda dviju država postaje »more EU-a«.</p>
<p>U skupini euroskeptika zbog osjećaja da dolazi vrijeme smanjenih mogućnosti ostvarivanja njihovih vitalnih interesa sve je više mladih, posebice nezaposlenih, što je samo na prvi pogled paradoksalno; naime, dok manji dio njih vjeruje kako će članstvo u Uniji donijeti razvoj zahvaljujući kojem će se i za njih naći posla, većina se boji da će im obrazovanje što su ga stekli – a koje s godinama nezaposlenosti brzo blijedi – biti nedostatno za ikakvo, a ne samo za bolje plaćeno radno mjesto.</p>
<p>Na kraju, tu je i povelika skupina nedostatno obaviještenih – pri čemu se njihova slaba informiranost, pa ni euroskepsa, ne mogu eliminirati premijerovim podsjećanjem kako »dosad niti jedna zemlja-članica nije izrazila želju za izlaskom iz Unije i kako se ni u jednoj od njih danas ne živi gore nego prije učlanjenja«. </p>
<p>Naime, dio tih građana jednostavno ne razumije retoriku euroinformativnog pogona vlasti, mnogi nisu u stanju odijeliti političku komponentu – prema kojoj imaju apriornu averziju – od ekonomsko-interesne, a ima ih i koji sve razumiju, ali ne vjeruju. Izražavajući ponekad i iracionalan otpor, kao oni slovenski protivnici pristupa dežele Uniji koji su ogorčeni »gubitkom jedinih trinaest godina slovenske samostalnosti u cijeloj povijesti«.</p>
<p>Bjelodano, želi li zaustaviti eroziju racionalnog opredjeljenja za EU – o euroforiji više nitko ne govori, ta je emocionalna faza ishlapila s prikovanošću Republike Hrvatske za zapadni Balkan, a nije bez utjecaja bilo ni (danas upitno!) vezivanje našeg ulaska u Uniju s kalendarskim izgledima Rumunjske i Bugarske – Sanaderova Vlada (ona zato jer je formalno mjerodavna, ali i stoga što je kvalitativno »stavila sva jaja u jednu košaru«) hitno treba posve drukčiju strategiju »komuniciranja europskih integracija« od one svojedobno koncipirane u mjerodavnom Ministarstvu.</p>
<p>Naime, ta je besprijekorno odgovarala razdoblju kada je o integracijama trebalo samo obavještavati, odnosno tumačiti koncept Europske unije, njenu povijest, ustanove i procedure… samo načelno dodirujući izazov nacionalnog partnerstva za stjecanje unutarnje kvalifikacije za članstvo.</p>
<p>Danas to nije dovoljno nego je vrijeme za kvalitativno nov iskorak: za uspostavu mreže sudionika u procesu koji o Uniji neće samo uvjerljivo pričati, nego slijediti njene kriterije i ostvarivati standarde na svim kritičnim područjima – od demokracije i javne uprave do ekonomsko-socijalnih odnosa, kulture, sloboda i prava zajednica i građana. </p>
<p>Drugim riječima, tijela koja se tim poslom formacijski bave moraju prijeći iz misionarske faze u demonstracijsku: pružati informativnu i logističku potporu da bi što više interesnih skupina »živjelo Europu« i tako svjedočilo o valjanosti koncepta, odnosno o opravdanosti uključenja cijele nacionalne zajednice u življenje prema europskoj formuli.</p>
<p> Ili, da se slikovitije izrazim, treba nam s eurovoajerizma prijeći na iskrenu konzumaciju Europe, jer će se samo tako gasiti džepovi otpora »povratku hrvatske države i nacije u okrilje kojem je oduvijek pripadala«.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dobro je nagrađivati odlikaše, ali se moramo brinuti i o svim ostalim učenicima</p>
<p>Škola ocjenom sposobnima i marljivijima iskazuje svoju radost, privrženost i zahvalnost zbog odličnog vladanja i odličnog učenja. Neke škole ističu pojedine učenike kao učenike generacije i tako ističu njihovu superiornost. U pedagoškom smislu i sa stajališta socijalne psihologije svaka moralna pohvala, svaka javno priznata riječ uvijek je snažnija, bolja i učinkovitija nego svi drugi oblici materijalnih nagrada</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Dvije su vijesti ovih dana uznemirile javnost. Jedan je osmoškolac zbog slabe ocjene skočio sa četvrtog kata i oduzeo si život. Vijest od koje se ledi krv u žilama. Što je tog dječaka toliko razočaralo da se ubio? Zar nitko od njegovih najbližih nije mogao naslutiti toliko razočarenje pa ga spriječiti u naumu? Zar učenik koji je cijelu školsku godinu dolazio redovno na nastavu, ispunio sve svoje zadatke nije mogao prevladati jedan neuspjeh – pitaju se prijatelji, pedagozi i svi ostali koji su čuli za dječakovu agoniju.</p>
<p>Druga vijest je ministrovo priopćenje da će za nagradu svim odlikašima omogućiti povoljnu kupnju računala. Naoko lijepa gesta. Analizirajmo pojam nagrade za neko djelo. Nagrada može biti u obliku pismenog priznanja, plakete, knjige, ili neka materijalna vrijednosti. Ministar se odlučio za materijalnu vrijednost, i pogriješio. Učenje je obvezno za sve učenike, i oni sposobniji moraju i trebaju svoje sposobnosti pametno iskoristiti. </p>
<p>Škola ocjenom sposobnima i marljivijima iskazuje svoju radost, privrženost i zahvalnost zbog odličnog vladanja i odličnog učenja. Neke škole ističu pojedine učenike kao učenike generacije i tako ističu njihovu superiornost. U pedagoškom smislu i sa stajališta socijalne psihologije svaka moralna pohvala, svaka javno priznata riječ uvijek je snažnija, bolja i učinkovitija nego svi drugi oblici materijalnih nagrada. </p>
<p>Nije li ministar svoju namjeru mogao pretočiti u ministrovu pohvalu za odličan uspjeh, i osobno je uručio briljantnim učenicima. Ministrova pohvala ostaje kao trajna vrijednost i uzor generacijama koje dolaze. Naša djeca veoma su ponosna na roditeljske ocjene u indeksu ili svjedodžbama, pa su one i odgojni uzori. Koliko smo puta čuli od učenika da su »njegov tata ili mama bili najbolji đaci u nekoj školi«. </p>
<p>Djeca se vole hvaliti svojim roditeljima. Pa i odrasli ljudi počesto vade »iz naftalina« svoje ordene, plakete, priznanja i sjećaju se sa zadovoljstvom tih dana. Poznato je pedagoško pravilo da je svaka usmena i pismena nagrada vrjednija od svake materijalne nagrade. </p>
<p>Računalo jest hit današnjega odgojno-obrazovnog sustava, ali ono će već sutra biti »mrtvi kapital«. Jer znamo kako zastaruju brzinom svjetlosti. Ako je ministar htio uvažiti i nagraditi one s većim sposobnostima i marljive učenike, tog je trena morao razmišljati što je s isto tolikim brojem slabijih učenika. </p>
<p>Ne zaboravimo, prema Gausovoj krivulji, koliko je odlikaša na desnoj strani toliko je i djece s ispodprosječnim sposobnostima na lijevoj strani. Neki su vrlo skromnih sposobnosti, neki žive u neodgovarajućim socijalnim uvjetima, neki su zlostavljani ili su ih napustili roditelji. </p>
<p>Njihove šanse su ograničene, ali je problem njihove socijalizacije aktualan. Među njima će biti onih koji će se sukobiti sa zakonom, ili pokazati neki drugi oblik asocijalnog ponašanja. Takvim učenicima treba i te kako pomoći. </p>
<p>Nije dobro ostaviti ih dva i više mjeseca bez odgojnog djelovanja. Za njih treba osigurati različite oblike socijalnog učenja, kako bismo ih pripremili na zadatke u novoj školskoj godini, kako bi osigurali preventivne oblike odgojnog djelovanja.</p>
<p>Na netom završenom Trećem kongresu žrtvoslovnog društva mnogi su autori istaknuli aktualnost zlostavljanja djece i problem djece zlostavljača. Sve su to djeca s lijeve strane Gausove krivulje. I o njima bi ministar trebao i morao razmišljati. </p>
<p>U posljednje smo vrijeme svjedoci gotovo naivnih, neučinkovitih poteza iz Ministarstva prosvjete. Primjer djevojčice M. zorno će nas upozoriti da toj skupini učenika treba veća ministrova pomoć nego odlikašima. Ona je jedno od četvero djece majke iza koje stoje dva neuspjela braka i četvero djece iz tih brakova. Živi u izvanbračnoj vezi s muškarcem koji i sam ima dvoje djece i dva propala braka.</p>
<p>To je šestero djece različitih sposobnosti. I mati se odlučila na rađanje još jednog djeteta iz sadašnje veze. Učenica M. ima disleksične i disgrafične smetnje, snižene opće sposobnosti i ozbiljne smetnje u socijalizaciji uzrokovane emocionalnim teškoćama. </p>
<p>Ona odlazi na školski raspust, a nije svladala gradivo prvog razreda i vjerojatno će u drugom razredu biti razvrstana kao dijete s posebnim potrebama. A tko bi u takvoj obiteljskoj situaciji imao velike želje za učenjem? </p>
<p>I zato nam se događa što se i ove godine dogodilo, samoubojstva mladih, skitnja, bijeg od roditelja, nagomilane frustracije i sl. </p>
<p>Veća je vrijednost da djecu s većim sposobnostima privikavamo da svoje sposobnosti koriste za dobro sebe, svoje obitelji i svoje zemlje, jednako tako da svojim većim sposobnostima pomažu onima slabijima. Tako ćemo razvijati i humanističke vrednote, koje su u mnogim zemljama sastavni dijelovi civilnog sektora.</p>
<p>Sjetimo se mi starija generacija da smo bili obvezni pomagati slabijim učenicima na tzv. kružocima. I to je bila nagrada zato što smo bili odlični učenici. Vidimo i sami da bogatuni griješe kupujući svojoj djeci skupe automobile i druga materijalna dobra. </p>
<p>Hoće li će ministar znanosti, prosvjete i sporta shvatiti svoju pogrešku ostavljam njemu, ali je nedvojbeno da bi trebalo uvesti javna pismena priznanja za marljivost, uzorno ponašanje i odličan uspjeh, jednako tako i osigurati slabijim đacima djelotvorne oblike socijalnog učenja i svladavanja gradiva te pripremanja za novu školsku godinu. </p>
<p>Jer ministarstvo i ministar nije ministar odlikaša i sreća i radost sve djece trebalo bi mu biti poticaj i razlog za donošenje ciljeva odgoja i obrazovanja koji će biti za svu djecu na lijepoj i na desnoj strani Gausove krivulje.</p>
<p>Kada bi se udružili civilni sektor i državne institucije skakanje s četvrtog kata zacijelo bi preduhitrili. Jer, što je stotinu i dvjesto tisuća računala prema jednom mladom životu koji se ugasio. </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije iz Karlovca, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta, sudska vještakinja za pitanja djece.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Za gradnju 96 novih škola potrebne dvije milijarde kuna</p>
<p>U dvije smjene rade 64 osnovne škole, dok 22 škole, većinom u rubnim dijelovima grada, rade u čak tri smjene. Zbog toga je potrebno hitno izgraditi 50 novih učionica, odnosno sedam novih osnovnih škola</p>
<p>Od 102 zagrebačke osnovne škole samo njih 16 radi u jednoj smjeni i to su one u centru, gdje je pretežno starija populacija. U dvije smjene rade 64 osnovne škole, dok 22 škole, većinom u rubnim dijelovima grada, rade u čak tri smjene. Zbog toga je potrebno hitno izgraditi 50 novih učionica, odnosno sedam novih osnovnih škola. Jedan je to od zaključaka iz izvješća o stanju prostora u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, koji je u srijedu prihvatilo Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Da bi, pak, zagrebački osnovnoškolci bili na cjelodnevnom školskom boravku – od osam do 17 sati – kako je to praksa u zapadnoeuropskim zemljama, trebalo bi izgraditi čak 96 novih objekata osnovnih škola. To bi u konačnici koštalo oko dvije milijarde kuna, ne računajući PDV, kazao je pročelnik Ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja.</p>
<p>Takvo je ulaganje u Zagrebu sada gotovo nemoguće, pogotovo stoga što Grad za kapitalna ulaganja u osnovno i srednje školstvo dobiva iz državnog proračuna godišnje samo 26 milijuna kuna, iako je četvrtina toga školstva upravo u Zagrebu. No, taj bi se kronični nedostatak prostora, kaže Lazanja, djelomično trebao ublažiti u ovoj godini, planiranom izgradnjom školskih objekata u Borovju, Sesvetskim Selima, Hrvatskom Leskovcu te dogradnjom Osnovne škole Vinka Žganca u Sesvetama.</p>
<p>Ove će se godine, najavio je Lazanja, nastaviti i s obnovom najstarije osnovne škole u gradu, one Josipa Jurja Strossmayera, iz 1865., a u planu je i početak obnove osnovnih škola Augusta Šenoe, Kustošije i Matka Laginje.</p>
<p>Izvješće o prostoru pokazuje da osnovnim školama kronično nedostaju i sportske dvorane. Bez njih je trenutno osam škola, OŠ Ksaver Šandor Gjalski ima dvoranu od samo 100 četvornih metara, dvorane osam osnovnih škola velike su od 100 do 200 četvornih metara, , dok je 50 škola s dvoranama od 200 do 500 »kvadrata«. U osnovnim je školama, što matičnim što područnima, kaže pročelnik, potrebno izgraditi čak 87 novih dvorana, za što bi trebalo izdvojiti oko 800 milijuna kuna.</p>
<p>Što se tiče srednjih škola, ove je godine u planu sanacija zajedničkog objekta II., VII., XVI. i Klasične gimnazije, te onoga X. gimnazije i I. tehničke škole Tesla. Završit će i obnova objekta u kojemu djeluju Osnovna škola I. G. Kovačića i XVIII. gimnazija, a planiran je i početak obnove Gornjogradske gimnazije. »U srednjim je školama potrebno izgraditi sedam sportskih dvorana, a oko milijardu kuna potrebno je uložiti u investicijsko održavanje svih školskih objekata«, kazao je Lazanja. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko će platiti sanaciju sanacije Jakuševca</p>
<p>Belgijska tvrtka Jan de Nul koja je sanirala odlagalište otpada Jakuševec, mogla bi ZGOS-u ispostaviti račun na 30 milijuna kuna za popravak dviju šteta, koje su se 2002. i 2003. godine dogodile na trećoj i četvrtoj plohi tada već saniranog dijela odlagališta. Podatak je to iz revizije financijskih izvješća društva ZGOS, koju je na dan 31. prosinca obavila privatna revizorska kuća Ernst & Young.</p>
<p>»Nastale štete uklonit će se do kraja lipnja ove godine, a izvođač radova zahtijevat će od ZGOS-a nadoknadu troškova popravka«, piše u izvješću revizora. U ovom je trenutku nejasno, stoji dalje, tko će zapravo snositi troškove popravka, te je nemoguće procijeniti hoće li taj trošak snositi ZGOS.</p>
<p>Direktor ZGOS-a Zdravko Vac, pak, tvrdi da je za oštećenja nastala tijekom sanacije na trećoj i četvrtoj plohi odlagališta kriv izvođač ili projektant, a nikako investitor.</p>
<p> »U ugovoru piše da izvođač mora investitoru predati uredno gradilište«, objašnjava Vac, dodavši da ZGOS-u još nitko nije podnio zahtjev za naknadu troškova popravka, iako bi radovi trebali završiti za petnaestak dana. Na naše pitanje, tko je kriv za nastala oštećenja – izvođač ili projektant – Vac nije imao konkretnoga odgovora.</p>
<p>Skupštinski zastupnik Hrvatskog bloka Tomislav Jelić, pak, koji je novinarima i dostavio izvješće revizora, najavljuje, da će temeljem njega u ponedjeljak na Skupštini trgovačkih društava predložiti razrješenje direktora Vaca. »Nameće se pitanje što je radio nadzorni organ – Institut građevinarstva Hrvatske, kada je četvrta ploha sanirana tako traljavo, i na temelju čega bi sve to trebao platiti ZGOS, ako su, osim nadzora, za sve krivi izvođač radova ili projektant«, zaključuje Jelić. </p>
<p>Ma.M., G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U subotu na Jelačićevu trgu Dan borbe protiv droge </p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Povjerenstva Vlade RH za suzbijanje zloporabe opojnih droga, na Trgu bana Jelačića u subotu, 26. lipnja u 10 sati obilježit će se Međunarodni dan borbe protiv zloporabe droge i nezakonitog prometa drogama. Kampanja se obilježava pod motom »Život bez droge«. Cilj je akcije da se javnost educira i postane osjetljivijom za probleme zloporabe opojnih droga, te da se zajednički suprotstavi tom problemu. </p>
<p>Predstavljanje programa prevencije i suzbijanja ovisnosti organiziralo je 17 udruga i terapijskih zajednica. Kampanji će se pridružiti i brojne poznate osobe iz javnog i sportskog života koje će dijeliti edukativno-promidžbene materijale. </p>
<p>Predviđen je i raznovrstan zabavni program uz Zagrebačke mažoretkinje, te modnu reviju ženske terapijske zajednice. </p>
<p>S.D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Novom Čiču uskoro novi dom za stare </p>
<p>Županijsko je poglavarstvo na svojoj zadnjoj sjednici dalo Mirici Đurašić iz Novog Čiča odobrenje da otvori dom u kojemu će se moći smjestiti 20 pokretnih starijih osoba. Kako je vlasnica budućeg doma istakla u svom zahtjevu za odobrenje, korisnici će moći spavati u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, koristiti kuhinju, dnevni boravak i dvorište koje će biti prilagođeno za odmor takvih osoba. Cijena smještaja, kao i točan početak rada zasad se još ne zna. </p>
<p>Na području Velike Gorice nema doma za stare i nemoćne osobe u vlasništvu države, pa je smještaj takvih osoba zaista veliki problem za područje na kojem živi oko 70 tisuća stanovnika. Problem je još veći u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle, u kojima zbog loše gospodarske situacije žive mahom staračka domaćinstva. Grad, međutim, iako se to u zadnjoj kampanji za lokalne izbore jako isticalo, za sada nije pokrenuo inicijativu za izgradnju jedne takve ustanove. Problem, barem za one koji imaju novaca, ublažava postojeći privatni dom Ljubav. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tko su kandidati za županijske nagrade</p>
<p>Potkraj ovog mjeseca, kada će se održati Skupština Zagrebačke županije, bit će poznata imena dobitnika javnih županijskih priznanja za poseban doprinos na različitim područjima djelovanja. Za Povelju Zagrebačke županije, povjerenstvo za dodjelu tih priznanja predložilo je Autokuću Štarkelj, velikogoričku udrugu Edukacijom protiv raka dojke, Komunalno Jastrebarsko i OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića. Kandidat za nagradu koja se dodjeljuje za iznimna dostignuća jest obiteljsko gospodarstvo Čegec iz Svetog Ivana Zeline. Za poseban doprinos ugledu i Županije predloženi su KUD Oštrc iz Samobora, Zlatara Križek iz Velike Gorice, DVD Križ i Karate klub Samobor - Anindol. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Besplatno ljetovanje za siromašniju djecu </p>
<p>Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb organizira besplatno ljetovanje za djecu socijalno ugroženih obitelji Grada Zagreba, a koji su u evidenciji ovog ureda i Centra za socijalnu skrb (ukupno 3000 djece). Ljetovanje uključuje besplatni prijevoz, smještaj, te prehranu, uz niz aktivnosti i programa i stručno vodstvo, a organizirat će se u odmaralištima Vladimira Nazora d.o.o. u Stoimeni kod Crikvenice, Odmaralištu Veli Jože u Savudriji, Cvrčku u Dugoj Uvali, Zlatokrili u Velom Lošinju te u Lodi kod Skradina. U ponedjeljak, 28. lipnja u 8 sati, 45 djece polazi u Skradin a u 14 sati 125 djece putuje u Savudriju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Mrvica: »Mostarski je koncert bio fenomenalan«</p>
<p>U četvrtak su u prodaju puštene ulaznice za zagrebački koncert Maksima Mrvice, a njihova je cijena od 100 do 200 kuna. Budući da su mostarski i splitski koncerti rasprodani, očekuje se da će isti slučaj biti i u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Bilo je stvarno fantastično«, prokomentirao je nakon svog prvog koncerta u Europi, održanog u utorak u Mostaru, 29-godišnji hrvatski pijanist Maksim Mrvica, dodavši da je oduševljen glazbenicima koji ga prate. »Riječ je o zaista izvrsnim muzičarima, ne mogu biti zadovoljniji«, prokomentirao je Mrvica suradnju s Nikšom Bratošem, Alanom Svetopetrićem, Fedorom Boićem i Damirom Šomenom, kao i ženskim gudačkim kvartetom, bez kojeg bi skladbe poput »Bumbarovog leta« bilo nemoguće izvesti.</p>
<p>Mrvica je u Mostaru nastupio u sklopu kulturne manifestacije »Dani Matice hrvatske Mostar 2004.«, a riječ je o koncertu kojim je Mrvica započeo turneju tijekom koje će posjetiti Split, Opatiju, Zadar, Osijek, Zagreb, Krk, Umag i Trogir, gdje će 17. srpnja turneja i završiti. Nakon toga, šibenska će se zvijezda vratiti u London, gdje živi već dvije godine, zbog snimanja novog albuma u izdanju EMI Classicsa, koji su objavili i aktualni album »The Piano Player«.</p>
<p>Maksim Mrvica je na konferenciji za novinare priređenoj u Mostaru podsjetio kako svojom glazbom, odnosno kombinacijom klasične i popularne glazbe, približava klasičnu glazbu mladima i pridonosi njezinu širenju. Sudeći po posjećenosti – koncert je pratilo oko dvije tisuće posjetitelja – Maksim je uspio u svojim nastojanjima, a mnogi su ostali i ispred same dvorane, gdje je za njih postavljen veliki video zid. </p>
<p>Maksim je u srijedu ujutro odmah napustio Mostar i krenuo prema Splitu, u kojem ga 24. svibnja na Zvončacu očekuje preko dvije tisuće ljudi. </p>
<p>Iz Dallas Recordsa, Maksimove izdavačke kuće za Hrvatsku, doznajemo da će od četvrtka, 24. lipnja, biti puštene u prodaju ulaznice za Mrvičin zagrebački koncert. </p>
<p>Sva će mjesta za koncert na Šalati biti sjedeća, a cijena ulaznica se kreće od 100 do 200 kuna. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Svjetska premijera hita »SpiderMan 2« najavila početak kino distribucije</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – »SpiderMan 2«, nastavak jednog od najuspješnijih filmova svih vremena, predstavljen je brojnim obožavateljima na svečanoj premijeri održanoj u utorak u Los Angelesu, a kino distribucija filma, koji će zasigurno biti među najvećim ovogodišnjim hitovima, počinje 30. lipnja. </p>
<p>Na svečanoj premijeri filma, čija je produkcija koštala 210 milijuna dolara, što ga svrstava među najskuplje filmove svih vremena, okupila se kompletna glumačka postava predvođena kultnim autorom stripa Stanom Leejem, tvorcem stripova o doživljajima »čovjeka pauka«. Prvi je nastavak ovog filma svojim producentima donio utržak od preko 820 milijuna dolara, oborivši brojne rekorde, pa producenti zadovoljno trljaju ruke očekujući da isti uspjeh ponovi i nastavak, koji će biti još spektakularniji. Film je između ostalog postao najuspješnijom strip ekranizacijom u povijesti, zatim je najbrže u povijesti (u svega tri dana) zaradio 100 milijuna dolara itd. </p>
<p>Uz ogromnu zaradu, koju je donio svojim tvorcima, film je promovirao i mladog Tobeyja Maguirea u jednog od najtraženijih novih hollywoodskih glumaca, pa nije čudo da se Tobey ponovno pojavljuje u Spidermanovu kostimu te da je već pristao i na snimanje najavljenog trećeg nastavka. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mary-Kate Olsen u bolnici zbog anoreksije</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Mlada teen zvijezda Mary-Kate Olsen, koja je u posljednje vrijeme plijenila pažnju novim filmom »New York Minute«, primljena je na liječenje u jednu američku bolnicu, a kao razlog hospitalizacije navedena je anoreksija. </p>
<p>Mary-Kate je već godinama vodeća teen zvijezda, koja zajedno sa sestrom blizankom Ashley nastupa pred filmskim kamerama još od svoje prve godine. Brojni filmovi i serije, što su ih sestre snimile tijekom 18 godina života, omogućili su milijunima Amerikanaca da prate njihovo odrastanje pa ne čudi da je njihova proslava punoljetnosti, prije nekoliko dana, bila jedan od najpraćenijih medijskih događaja. </p>
<p>Tim više što su sestre među najmlađim svjetskim milijunašicama jer su pametno ulagale zarađeni novac. </p>
<p>»Mary-Kate je potražila pomoć zbog određenih zdravstvenih problema, a vrlo je zahvalna na podršci koju joj pružaju njeni prijatelji i obitelj«, izjavio je glasnogovornik sestara Olsen Michael Pagnotta, ne precizirajući o kakvim je zdravstvenim problemima riječ. </p>
<p>No, kako to uvijek biva, pojavio se anonimni obiteljski prijatelj koji je medijima otkrio da mlada zvijezda ima problema s prehranom.</p>
<p> Također je otkrio da je Olsenova primljena u bolnicu tijekom prošlog tjedna te da bi na liječenju trebala ostati oko mjesec dana.</p>
<p>Najnoviji broj magazina Us Weekly na naslovnici donosi priču u kojoj navodi kako mlada zvijezda ima problema s anoreksijom, a ta je tema proteklog tjedna osvanula i na stranicama brojnih tabloida, kolumni te internetskih stranica. </p>
<p>Pagnotta je također priznao da su sestre odlučile na jesen zajedno upisati studij na njujorškom sveučilištu. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bob Dylan postao doktor</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Proslavljenom glazbeniku Bobu Dylanu ubuduće će ispred imena pisati doktor, jer mu je prestižno škotsko sveučilište St. Andrews odlučilo dodijeliti počasni doktorat iz glazbene umjetnosti. Diploma je Dylanu trebala biti uručena na svečanoj promociji 23. lipnja, uoči njegova koncerta u Glasgowu, prvom škotskom nastupu u sklopu njegove europske turneje. Riječ je o drugom doktoratu slavnog Dylana, koji je prvi doktorat s Princetona dobio prije više od tri desetljeća. </p>
<p>»Bob Dylan je ikona dvadesetog stoljeća, a njegove su pjesme dio naše svijesti. Jako samo zadovoljni što imamo priliku iskazati počast tako velikom umjetniku«, rekao je dekan Brian Lang. </p>
<p>Profesor engleskog jezika na istom sveučilištu Neil Corcoran usporedio je Dylanov glazbeni utjecaj s onim što ga je u slikarstvu imao legendarni Pablo Picasso.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Josipa Lisac čestitala Vandi Winter</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon svečane premijere rock-opere »Gubec–beg«, koju su prije 29 godina napisali Ivica Krajač, Karlo Metikoš i Miljenko Prohaska, a kojom su redatelji Damir Lončar i Igor Mešin u utorak navečer otvorili ovogodišnji Jarunfest, održan je party za glumce i sve one koji su dva mjeseca vrijedno radili na pripremama spektakla. Osim glavnih glumaca – Branka Blaćea, koji je ponovno briljirao u ulozi Matije Gupca, Giuliana koji je zaigrao Đuku Mogaića, Ervina Baučića u ulozi slijepca Jurka te Vande Winter koja je utjelovila lik Jane – na partyju je bila i Josipa Lisac, čija će Jana ipak ostati nezaboravna. Zanimljivo je da je ovo bila druga proslava za ansambl »Gubec-bega«. Svečana je premijera, naime, trebala biti održana u nedjelju, no kako je zbog kiše u posljednji trenutak odgođena, catering je ipak stigao do jarunskih tribina pa su glumci imali – dvostruko slavlje.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mojo nagrade Stingu i Jamesu Brownu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – U utorak su se u londonskom Indigo Jones's Banqueting Houseu okupili cijenjeni britanski glazbenici, kako bi proslavili primanje prve nagrade Mojo. Mojo Honours List su nagrade namijenjene najboljim glazbenicima Velike Britanije koji su utjecali na svjetsku glazbenu scenu.</p>
<p>Sting, James Brown i Roger Daltrey bili su među poznatijim imenima koja su prethodno bila na svečanosti u Houses of Parliament. Na samom početku svečanosti, frontman skupine The Who Roger Daltrey uspeo se na pozornicu i najavio kolege rockere The Clash kao dobitnike nagrade Inspiration Award. Marianne Faithfull imenovala je Jamesa Browna kao dobitnika nagrade za životno postignuće.</p>
<p>»Sada kada sam došao ovdje mogu reći da sam sretan čovjek«, kazao je Brown. »Neka Bog blagoslovi svijet, posebno Mojo i Englesku!«.</p>
<p>I Sting je imao razloga za veselje, budući da je primio nagradu Mondial, namijenjenu onima čija je glazba prešla granice Velike Britanije. Sting nije propustio priliku da zamoli za mir u svijetu: »Naši političari, naši takozvani pobožni vođe, samo nas razdvajaju«, rekao je primajući nagradu .</p>
<p>Među ostalim dobitnicima bili su Jimmy Page, dobitnik nagrade Maestro te Morrissey, koji je dobio nagradu Icon trophy.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Brazilu otkrivena prirodna beskofeinska kava</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Ljubitelji kave koji uživaju u bogatoj aromi i okusu omiljenog napitka, no ne podnose kofein, uskoro bi mogli doći na svoje - brazilski znanstvenici otkrili su vrstu kave koja ne sadrži kofein. »Otkrili smo prvu beskofeinsku Coffea arabicu«, rekao je Paul Mazzafera, znanstvenik brazilskog Universidade Estadual de Campinas. Na beskofeinsku kavu otpada oko 10 posto svjetske potrošnje kave, no u procesu uklanjanja kofeina nestaju i neki ključni okusi. Coffea arabica najkultiviranija je i najtraženija vrsta kave. Na nju otpada oko 70 posto svjetske proizvodnje kave. Znanstvenici su pokušali križati arabicu s divljim vrstama koje ne sadrže kofein, a potječu s Madagaskara, no dobili su loš napitak. Beskofeinska arabica, koja potječe iz Etiopije, još nije uzgajana u komercijalne svrhe pa se ne može znati hoće li biti isplativa, ali to namjeravaju ispitati. Pokaže li se beskofeinska arabica isplativom, prirodna beskofeinska kava na tržištu bi se mogla naći za 5-6 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pušenje cigareta cijelog života skraćuje život za deset godina</p>
<p>Prestanak pušenja u dobi od 60, 50, 40 ili 30 godina čovjeku omogućuje tri, šest, devet odnosno 10 godina dulji život. Prestane li se pak pušiti s 30 godina, opasnost od prerane smrti kao posljedice pušenja, tvrde istraživači, gotovo se – izbjegava</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Pušači u prosjeku umiru deset godina ranije nego nepušači, ali prekidanje pušenja s 50 godina smanjuje tu opasnost na pola, pokazalo je istraživanje provedeno na čak 34.449 britanskih liječnika koji su praćeni tijekom pedeset godina, objavio je medicinski časopis British Medical Journal.</p>
<p>Osobe rođene između 1900. i 1930. godine koje su pušile cijeli svoj život, umrle su prosječno deset godina ranije nego one koje nisu nikad pušile, pokazalo je istraživanje što ga je daleke 1951. godine pokrenuo profesor Richard Doll s Oxforda.</p>
<p>Prestanak pušenja sa 60, 50, 40 ili 30 godina omogućuje tri, šest, devet odnosno deset godina dulji život. Ako se prestane pušiti s 30, opasnost od prerane smrti povezane s duhanom gotovo se izbjegava, rezimiraju profesor Doll, danas 90-godišnjak i ostali autori istraživanja.</p>
<p>Rak pluća i druge bolesti dišnih putova ili tumori, kao i kardiovaskularne smetnje, nalaze se među uzrocima smrti povezanih s duhanom.</p>
<p>Istraživanje je provođeno tijekom punih pedeset godina na istim liječnicima koji su ispitani 1957., 1966., 1971., 1978., 1991. i 2001. godine. Riječ je o prvom takvom dugoročnom istraživanju, čiji su rezultati potvrdili dugoročnu opasnost cigareta i mogućnost njezinog smanjenja prestankom pušenja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Skandal u muzeju: osveta ili neposluh?</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja dr. Srećko Leiner uveo je evidencijske liste o dolasku i odlasku s posla te izjavio »da mu nije važno što radimo u muzeju, već da smo točno na vrijeme na poslu«, ističe Jakov Radovčić / Leiner odbacuje optužbe o šikaniranju </p>
<p>Hoće li naš u svijetu proslavljeni paleontolog mr. Jakov Radovčić, nakon više od 20 godina rada u Hrvatskome prirodoslovnome muzeju u Zagrebu, završiti na burzi rada? Neopozivi otkaz uručio mu je ravnatelj dr. Srećko Leiner, ihtilog, zbog, kako stoji u dokumentu, »kršenja obveza iz radnog odnosa«, što je uznemirilo kulturnu javnost. Nasuprot tomu Radovčić tvrdi da je svoje obveze ispunjavao na vrijeme te na poslu provodio više od zakonom propisanih 40 sati tjedno.</p>
<p>Radovčić je poznati hrvatski paleontolog koji se istaknuo brojnim projektima, znanstvenim člancima, stručnim knjigama, tv scenarijima i novinskim napisima. Problem je u tomu, što je ravnatelj, koji u muzeju također radi više od 20 godina, od stupanja na funkciju u srpnju prošle godine, uveo tzv. evidencijske liste o dolasku i odlasku s posla te izjavio »da mu nije važno što radimo u muzeju već da smo točno na vrijeme na poslu«, ističe Radovčić. </p>
<p>»Kako je moj rad znanstveno-kulturološki i kreativan, status muzejskog savjetnika nisam mogao svesti na onaj redova i prema poslu se odnositi vojnički«, nastavlja Radovčić, ističući kako mu nikada nije vrednovan terenski i istraživački rad, već samo radni sati. Također ističe da se nije javio na natječaj za ravnatelja jer mu je zaokupljenost strukom uvijek bila važnija od osobnog probitka. </p>
<p>Klica sukoba začela se, prema Radovčićevim riječima, kada se zajedno s polovinom kolektiva usprotivio Leinerovu imenovanju za ravnatelja jer su smatrali da »nema organizacijske sposobnosti ni pravu viziju razvoja muzeja«. Nakon Leinerova stupanja na funkciju, tvrdi Radovčić, traje ravnateljevo obezvrijeđivanje njegova rada i osvetničko raspoloženje, pa je netom bio smijenjen s mjesta voditelja Odjela paleontologije. </p>
<p>Ravnatelj Leiner, tvrdi Radovčić, od stupanja na dužnost uveo je samovolju pa ne dopušta sazivanje Stručnoga vijeća. Ne priznaje specifičnosti pojedinih prirodoslovnih disciplina pa je paleontologija potpuno zapostavljena. Nasuprot tome Leiner odbacuje Radovčićeve optužbe o šikaniranju i revanšizmu te ih drži neutemeljenima. Kaže da je Radovčić smijenjen na mjestu voditelja te dobio otkaz upravo zbog neposluha na osnovi pravilnika Muzeja koji je na snazi od rujna prošle godine. Za Radovčićevim su se primjerom, nastavlja, poveli i drugi djelatnici, ali su nakon prve opomene prihvatili obvezu evidentiranja kojoj se mora podvrgavati i petero doktora znanosti.</p>
<p>Radovčić ističe da je upravo njegova zamisao gradnja Muzeja krapinskih neandertalaca, koja se prema projektu arhitekta Željka Kovačića privodi kraju, te da paleontološki istražuje područje otoka Hvara za časopis »National Geographic«, a ti projekt nisu vezani uz Hrvatski prirodoslovni muzej.</p>
<p>Radovčić je ipak isključen iz muzejskoga projekta Međunarodne organizacije TNT (»The Neanderthal Tools« ili »Oruđe neandertalaca«) za koju je prikupljao podatke za kompjutorsku bazu paleontološke baštine Europe. </p>
<p>Radovčić je slučaj predao Općinskom i Ustavnom sudu u Zagrebu te čeka ročište. Nada se da će se o njegovu otkazu raspravljati na sjednici Skupštine Grada Zagreba, koji je osnivač Muzeja.</p>
<p>Doznajemo da će Radovčić i dalje nastaviti surađivati na dovršenju Muzeja krapinskih neandertalaca koji je pod upravom Muzeja Hrvatskog zagorja, a program podupire Ministarstvo kulture. Mr. Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture zadužena za muzejsku djelatnost, ističe da ih Grad Zagreb nije službeno izvijestio o otkazu mr. Radovčiću. Mr. Šulc smatra da se problem mogao riješiti i na bezbolniji način te predlaže vraćanje Radovčića na mjesto muzejskoga savjetnika u njegovu matičnome muzeju. Kaže da će o slučaju, iako nije izviješćeno, na svojoj prvoj sjednici raspravljati Hrvatsko muzejsko vijeće. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da kolege pišu pisma potpore mr. Jakovu Radovčiću na adresu ministra kulture mr. Bože Biškupića. Hoće li taj glas javnosti uroditi plodom? </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rezovi u arhetipskom sjećanju</p>
<p>Societas Raffaello Sanzio predstavio zagrebačkoj publici bruxellesku verziju »Tragedije Endogonidie« / Dramaturgijom asocijativnih rezova Romeo Castellucci polemizira s tragedijskim osjećajem svijeta </p>
<p>Tada još neafirmirana na svjetskoj kazališnoj sceni skupina, Societas Raffaello Sanzio predstavila se godine 1989. na Eurokazu manifestnom izvedbom »Sveta Sofija« te projektom »Svjestan sam mržnje koju gajiš prema meni«. U Zagreb se vraćaju 1991. s »Gilgameshom« i 1993. s »Masochom« nudeći festivalskoj publici ikonoklastičke smjerove u promišljanju novoga kazališnog jezika. Od tada do danas kazališna skupina Societas Raffaello Sanzio postala je rado viđenim gostom na brojnim svjetskim festivalima, a njezine predstave izazivaju pažnju ne samo gledatelja i kritičara, već i teoretičara recentnih teatarskih kretanja.</p>
<p>»Tragedija Endogonidia« naziv je ciklusa koji je Romeao Castellucci započeo u siječnju 2002. godine u Ceseni, a razvija ga u jedanaest epizoda povezanih s deset europskih gradova. U svakom od odabranih gradova Societas Raffaello Sanzio nudi drugačiju verziju, inzistirajući na otvorenoj strukturi koja dopušta da se u predstavu izravno upisuju društveno-povijesne reference sredine u kojoj se izvodi. </p>
<p>Tako je, primjerice, u Parizu, gdje je u sklopu prošlogodišnjega Jesenskog festivala izvođena »Tragedija Endogonidia«, jedan od likova Castellucijevih scenskih viđenja Charles de Gaulle, dok predstava problematizira francusku prošlost tragedijskim parametrima. Ciklus se završava i krug zatvara u listopadu ove godina na mjestu gdje je i počeo – u talijanskom gradu Ceseni. </p>
<p>Zagrebačkim gledateljima, u utorak na večer, na otvaranju 18. Eurokaza, Societas Raffaello Sanzio predstavio je četvrtu epizodu »Tragedije Endogonidie« koja je nastala u Bruxellesu. Tragedijski svjetovi Romea Castelluccija u toj su verziji iscrtani evolucijskim kodovima u izmjeni prizora što funkcioniraju kroz uspostavljanje već postojećih iskaza i njihova poništenja.</p>
<p>Pozornica uokvirena bijelim mramornim pločama i osvijetljena neonskim svjetiljkama mjesto je susreta rođenja i smrti. U jednom od prizora tom će pozornicom puzati šestomjesečno dijete, potom će prošetati starac odjeven u ženski kupaći kostim, izvođači u odorama hrvatske policije pretuči će »prijestupnika« i pospremiti ga u vreće za smeće, dječak u bajkovitom kostimu vući će na konopcu njegovo srce...</p>
<p> Opirući se jednoznačnim interpretacijama Castelucci dramaturgijom asocijativnih rezova smiono polemizira s tragedijskim osjećajem svijeta. Simboli koje koristi u dekonstrukcijskim nizovima što zadiru gotovo u arhetipsko sjećanja naizgled su nerazmrsivi. Ritualni znakovi isprepleću se sa snovitim fragmentima zatočenim u okvirima scenskog događaja koji priječi njihovo dovršenje. Tumačenja su stoga višeznačna i dopuštaju upisivanje vlastita iskustva u rasporede tragedijskih izgleda.</p>
<p>Predstava Societas Raffaella Sanzia ni ovaj put publiku ne ostavlja ravnodušnom. Njezini poklonici oduševit će se autentičnim govorom skrivenih artikulacija, drugi ća pak ostati zbunjeni pred izvedbenom strukturom što u sebi ispisuje znakove svoje samorazličitosti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Objavljeni Europski ustav i Avis</p>
<p>Jedini smo objavili sve važne segmente Europskoga ustava, pa je potpuno neprihvatljivo da se Matica hrvatska smatra euroskeptičnom organizacijom – istaknuo je Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske i glavni urednik »Kola«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najstarija publikacija naše najstarije kulturne institucije Matice hrvatske – »Kolo«, u broju 1 za proljeće 2004. godine objavljuje predložak Europskoga ustava i Mišljenje Europske komisije o hrvatskome zahtjevu, poznatije kao Avis. Po tome je novi broj »Kola« jedinstvena publikacija u našemu kulturnom prostoru. </p>
<p> »Jedini smo objavili sve važne segmente Europskoga ustava, pa je potpuno neprihvatljivo da se Matica hrvatska smatra euroskeptičnom organizacijom – ona to nikada nije bila, niti jest. Objavljivanje Ustava i Avisa dokaz je europske orijentacije Matice hrvatske, a ona je najeuropskiji ambijent hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva«, istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare Vlaho Bogišić, Matičin potpredsjednik i glavni urednik »Kola«. </p>
<p> Bogišić je izlazak novoga broja časopisa, posvećenoga Matici hrvatskoj i Europi, te deset godina tekuće serije te publikacije, iskoristio da popravi sliku Matice hrvatske, u našoj javnosti percipirane kao desničarske, nazadnjačke i euroskeptične institucije, odnosno da naglasi kako se u Matici europski radi.</p>
<p> Tragikomično je – nastavio je Bogišić – da se o Matici hrvatskoj govori kao o instituciji koja bi se okretala prošlosti, ona nije niti osnovana nego da bi razmišljala o budućnosti hrvatskoga društva. </p>
<p> Osim Europskoga ustava i Avisa, novi broj »Kola« donosi i tekst A. G. Matoša »Narodi evropski i sloboda« iz 1955., koji je Bogišić nazvao vizionarskim, zatim članak Vlade Gotovca »Naša europska sloboda« te »umjetnički euroskeptički tekst« Ivane Sajko »Europa«.</p>
<p> Komentirajući izostanak medijskoga praćenja redovite skupštine Matice hrvatske, održane početkom lipnja u Splitu, Bogišić je kazao da nisu frustrirani što su neprimijećeni i da ne rade kako bi bili nagrađivani ili zasipani novcem. Osvrćući se, pak, na javne istupe Matičina predsjednika Igora Zidića, Bogišić je decidirano rekao da Matica hrvatska nikada nije bila jedan čovjek te da ono što govori Zidić nije većinska Matica hrvatska. Istaknuo je također da je Matica institucija kontinuiteta hrvatskoga naroda, ne propustivši pohvaliti europsko ponašanje premijera Ive Sanadera i hrvatske Vlade.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mesić primio izaslanstvo Instituta suvremene umjetnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb, priopćeno je u srijedu iz Ureda Predsjednika. Ravnateljica Instituta za suvremenu umjetnost Janka Vukmir izvijestila je Predsjednika o značenju nagrade »Radoslav Putar« koja se zadnjih godina dodjeljuje mladim umjetnicima, u dobi do 35 godina, kao i o problemima s kojima se mladi umjetnici susreću. Po riječima ravnateljice Vukmir, Hrvatska mnogo ulaže u očuvanje svoje baštine, no nedovoljno se brine o ulaganju u suvremenu produkciju zbog čega bi »u budućnosti mogli ostati bez baštine 21. stoljeća«. </p>
<p> Umjetnici su s Predsjednikom razgovarali o manjku atelijera, poreznim olakšicama koje ne stimuliraju sponzorstvo i investiranje u suvremenu umjetnost, ali i o školovanju na zagrebačkoj Akademiji koje je, po riječima mladih laureata nagrade »Radoslav Putar«, zastarjelo, štoviše 19-stoljetno, navodi se u priopćenju. </p>
<p> U izaslanstvu su bili ravnateljica Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb Janka Vukmir, predsjednik Instituta Darko Šimičić, dobitnici nagrade »Radoslav Putar« 2004. Igor Eškinja i Nika Radić te finalisti natječaja za nagradu »Radoslav Putar« 2004. Karmen Dugeč i Kristian Kožul. Uz predsjednika Mesića bila je savjetnica Predsjednika za kulturu i šport Maja Razović Kocijan, stoji u priopćenju Ureda Predsjednika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Tri pisma – tri jezika« u Karlsruheu</p>
<p>KARLSRUHE</p>
<p> – Izložba »Tri pisma – tri jezika« otvorena je ovih dana u Karlsruheu u sklopu Tjedana hrvatske kulture u Baden-Württembergu, pod pokroviteljstvom predsjednika hrvatske Vlade dr. Ive Sanadera i ministra-predsjednika Baden-Württemberga Erwina Teufela. Najveća izložba pisane kulture u Hrvata otvorena je u Museumu für Literatur (Prinz Max Palais), u nazočnosti generalne konzulice RH dr. Vere Tadić, nadgradonačelnika grada Karlsruhea Heinza Fenricha, načelnika za kulturu grada dr. Michaela Heeka, gradskih vijećnika, direktora Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu dr. Josipa Stipanova, dr. Srećka Lipovčana, autora izložbe, te brojnih njemačkih i hrvatskih gostiju. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U Puli 16 filmova u konkurenciji </p>
<p>PULA</p>
<p> – U službenoj konkurenciji ovogodišnjega Pulskoga filmskog festivala bit će prikazano osam hrvatskih filmova i isto toliko stranih filmova s Berlinskog i Cannskog filmskog festivala, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Puli umjetnički ravnatelj Festivala Tedi Lušetić i potvrdio da će predsjednik žirija biti producent i oskarovac Branko Lustig. Pedeset i prvi Pulski festival održat će se u Areni od 16. do 24. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Baletni dramolet na Lorcine stihove</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Baletnim dramoletom na Lorcine stihove »Žena i bodež« koji će u osječkom HNK biti prikazan u četvrtak, 24. lipnja, završava 97. kazališna sezona osječkog HNK. Po riječima autora predstave, odnosno scenariste, koreografa, redatelja, scenografa i kostimografa Antuna Marinića, ta se predstava sastoji od dva dijela, od kojih prvi čini dramaturšku cjelinu. Drugi dio pod nazivom »Oda ženi« cjelokupni ženski ansambl pleše Bolero. Osim Plesnog ansambla kao narator sudjelovat će glumica osječkog HNK Ljiljana Krička-Mitrović koja će govoriti poeziju. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Šokota najveće razočaranje Barićeve vrste na europskoj smotri</p>
<p>Ivica Olić jedini je naš igrač koji je kondicijski izvrsno spreman. Premalo korišten, njegova brzina mogla je bušiti Engleze / Povjeriti igru Živkoviću, nož je u leđa povijesti nogometa / Pršo mora postati okosnica nove reprezentacije, njegovo ponašanje uistinu je besprijekorno </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN IZVJEŠĆUJE IZ PORTUGALA</p>
<p>JOSIP ŠIMUNIĆ: U obrambenom redu jedan od boljih. Napose je bio odličan u utakmici protiv Francuske. Izniman tehničar, zna sudjelovati i u gradnji napada te skočiti u napadu. Vrijeme njegovih kikseva očito je prošlo. </p>
<p>IGOR TUDOR: Posebna priča. U reprezentaciji uvijek odsutan. Ne razgovara s novinarima, što je njegovo pravo. No, takav ostavlja dojam bahatosti, nedodirljivosti i arogancije. Kad se tome dodaju njegovi kiksevi u reprezentaciji prije, a potom pomnože sa sadašnjim (autogol protiv Francuske i trapavo vraćena lopta Butini) može se zaključiti - takvog Tudora reprezentacija ne treba. Tek protiv Engleske bio maksimalno u utakmici, ali daleko od Tudora kakvog svi želimo, pa vjerojatno i on sam. </p>
<p>BORIS ŽIVKOVIĆ: Igrač od posebnog povjerenja izbornika Barića. Njegov trud je golem, trči za trojicu. U duši čisti stoper, kod Barića je igrao na mnogim pozicijama, a najsmješnije što je izbornik napravio jest postavljanje Živkovića u srednji red, pored Nike Kovača. Povjeriti igru Živkoviću, nož je u leđa povijesti nogometa.</p>
<p>MILAN RAPAIĆ: Izbornik je njega nekako najviše minorizirao. Umjesto da ga psihološki digne, da mu povjeri ulogu vođe momčadi, jer njegove su asistencije donijele 95 posto pogodaka u kvalifikacijama, on ga jednostavno izbaci iz momčadi za uvodnu utakmicu, iako je bio solidno pripremljen. Nakon takvog udarca Barić je očekivao da ga Rapaić spasi u pola sata utakmice protiv Švicarske. Kada to Rapaiću ne pođe za rukom. </p>
<p>DARIJO SRNA: Očito ispod zadovoljavajuće forme. Možda i iscrpljen nastupom na EP-u mladih u Njemačkoj. Ulazio dvaput u igru, protiv Švicarske i Engleske kao pojačanje Mornaru na desnom boku. Bez rezultata. Barić je samo napravio gužvu kod aut crte, a sredina je ostajala nemoćna. Zaključak je kako je ovaj igrač nastavkom karijere u Ukrajini stagnirao.</p>
<p>DADO PRŠO: Vidi se da je naš najbolji igrač. Iako umoran, daleko je talentom i znanjem iznad drugih. Nedostaje mu lopti, jer kad je na lopti uvijek je opasno. Budući da mu lopte nije imao tko dodavati, često se po nju vraćao iza centra terena. Pršo mora postati okosnica nove reprezentacije, njegovo ponašanje na terenu i izvan njega uistinu je besprijekorno. </p>
<p>NIKO KOVAČ: Toliko je toga o njemu napisano. Znamo da nije pravi vezni igrač, kreativac. On sam to tvrdi. »Ja sam obrambeni vezni.« Koristan za razgradnju suparničkih napada, beskoristan u gradnji napada svoje momčadi. Sigurni smo da bi njegova silna i često nadahnuta borbenost tek došla do izražaja kad bi pored sebe imao tehničara, znalca. Ovako na njemu ostaje sve. Mora prekidati i napade suparnika, organizirati našu igru, sve to u vrijeme kad još nekoga mora čuvati. Ni(t)ko nije tako savršen. Napisalo smo mu jednom - puno trke za još više strke. Možda smo bili malo zločesti. Niko ima mjesta u svakoj momčadi ako pokraj sebe ima napadačkog veznog. Takvog još nismo našli. </p>
<p>TOMO ŠOKOTA: Najveće razočaranje Barićeve vrste na europskoj smotri začuđujuće je zašto je bio tako favoriziran. Teretan, spor, neraspoložen, ukratko posve bezopasan. Razočarao u prvoj utakmici, u drugoj neprimjetan... Zašto je započeo treću utakmicu? Je li Šokota pao pod pritiskom domaće javnosti ili smo svi precijenili njegove mogućnosti, ponajviše Barić? </p>
<p>TOMISLAV BUTINA: Strahovali smo kako će reagirati nakon ozljede Pletikose. Veliku odgovornost hrabro je ponio i bio je jedan od naših najboljih ljudi. Obranio je sve što se moglo obraniti, na ruci mu je bila i Rooneyjeva lopta kod drugog pogotka Engleza. Probila mu je šaku. Poslije su engleski komentatori izračunali da je ta lopta išla 130 na sat. Butina je pokazao da se na njegove vratarske sposobnosti mora i dalje računati. Jedini je imao koristi od ovog prvenstva. </p>
<p>DARIO ŠIMIĆ: Bolji nego prije, opet daleko od onog koji je jeo napadače kao malu djecu. Barić mu je namijenio ulogu i pomagača za razvoj napada na desnom boku. Sve dobro napravi, otkrije se, preda loptu, istrči u napad i dobije loptu. Onda nastane problem. Ima slab centaršut iako ostaje sam kao duh desno od suparničkoga kaznenog prostora.</p>
<p>JERKO LEKO: Igrao samo nekoliko minuta protiv Francuske. Zanemaren kod Barića već dulje vrijeme. Vjerojatno i svoje vrijeme u Portugalu smatra izgubljenim. Kako je igrao naš vezni red, Leko je opravdano razočaran.</p>
<p>IVICA OLIĆ: Jedini naš igrač koji je kondicijski izvrsno spreman. Premalo korišten, njegova brzina mogla je bušiti Engleze, pogotovo kad se Erikssonova momčad mogla otvoriti. Kada su Englezi poveli, i Olić je bespotreban. Treba mu prostor, a bilo ga je dok smo vodili. Sve može samo jedno ne može - realizirati stopostotnu priliku. Protiv Švicarske promašio s dva metra. Morao je više igrati.</p>
<p>IVICA MORNAR: Opčinio nas partijom u Kopenhagenu, ovdje nas je razočarao. Borben i brz, opet nedovoljno za probijanje jakih suparničkih stopera. Mogao se proslaviti protiv Francuske u sudačkoj nadoknadi. Ni on, poput Olića, ne zna zabiti. Za napadača to je najgora klasifikacija. </p>
<p>GIOVANNI ROSSO: Ljubimac Otta Barića. Solidan igrač koji nikad neće postati kreativac. Barić mu je namijenio mjesto desnoga bočnog, što dosad nije igrao u reprezentaciji. Neuspješan eksperiment. Rosso je dobar klupski igrač bez mogućnosti da bude odličan, pogotovo u reprezentaciji. Borbenošću nadoknađuje ono što mu nedostaje. No, pravog rezultata nema jer su i suparnici borbeni i kvalitetniji.</p>
<p>ROBERT KOVAČ: Siguran u prvoj utakmici, nespretan u drugoj, a potpuno nespreman u posljednjoj. Ozlijeđen je želio nastupiti protiv Engleske i Barić je to prihvatio. Tko zna zašto? Pamtimo boljeg Roberta Kovača iako ga teško možemo kriviti za ozbiljnije propuste.</p>
<p>NENAD BJELICA: Protiv Švicarske onemogućen zbog praćenja Hakana Yakina. Protiv Francuza već iscrpljen teško se snalazio u borbi protiv najkvalitetnijega veznog reda na svijetu. »Pukao« nakon utakmice s Engleskom. Tvrdivši da nije ozlijeđen, za razliku od Barića koji je to danima prije utakmice pričao, rekao je pravu istinu - »nikad nisam vidio da stoperi igraju u veznom redu«.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Najveće pogreške - predvidljivost igre i odabir taktike </p>
<p>Doista nismo očekivali takav obrambeni pristup našeg izbornika za svaku utakmicu na ovome prvenstvu. Čak i u situacijama kad se moralo riskirati, Barić to nije želio </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Sad kad je u Portugalu ostalo tek petnaestak Hrvata, a do prije dva dana bilo ih je više od deset tisuća, ostalo nam je vrijeme za analize, razmišljanja, ali i nostalgiju. »Hrvatska je već nakon prvoga kruga poslana kući, s njom i desetak tisuća njezinih pristalica koji su zapravo bili najbolji igrač hrvatske momčadi«, govore na portugalskoj televiziji, dajući tako objašnjenje što se zapravo dogodilo s našom reprezentacijom. </p>
<p>Analizirati dosege igrača nemoguće je bez podrobnog seciranja poteza izbornika naše vrste Otta Barića. Iako veoma iskusan, s trenerskim stažom od nekoliko desetljeća, naš se stručnjak u mnogim, ne samo detaljima već i krucijalnim stvarima, posve izgubio. </p>
<p>IZBOR IGRAČA: Barić je u reprezentaciju pozvao provjerene snage, odustavši u posljednji trenutak od Nike Kranjčara zbog njegovih slabih igara na EP-u mladih i kako je sam rekao zbog neprimjerene fizičke spreme. Pozvao je i Bjelicu, koji je prije toga igrao samo utakmicu u Makedoniji, sve kako bi konačno osvježio inertan vezni red. Nije želio ići pogledati Ivana Leku, nogometaša Malage, koji je posljednjih nekoliko mjeseci igrao u izvrsnoj formi. Viđen je kako u hrvatskom dresu s navijačima hoda po Lisabonu čekajući utakmicu protiv Engleske. </p>
<p>HIJERARHIJA: Tvrdnjom da ima prvu momčad od 15 igrača Barić si je samo otežao posao. Doista se prije prvenstva nije znalo koja je momčad prva, a tko su pričuve. Igri se nadalo barem dvadesetak igrača, bilo je jasno da će već nakon prve utakmice, a kamoli nakon ostalih, biti previše nezadovoljnih. Oni koji nisu igrali bili su vidljivo nezadovoljni, a oni koji su igrali premalo prosipali su žuč. Jasno da se to osjetilo na njihovu psihičkom stanju i motivaciji, napose kod Rapaića i Olića. U momčad se u trenutak ulazilo, za trenutak izlazilo... </p>
<p>IZBOR KAMPA: Hrvatska je reprezentacija odabrala kamp za pripreme u Portugalu u potpuno neurbanoj zoni. Igrači koji su ipak društvene osobe bili su prepušteni hodanju između rashlađenih soba na 40 Celzijevih stupnjeva. Cijeli je dan nemoguće biti u sobi, a hodati po uzavrelom asfaltu male privatne hacijende s gostionicom, u kojoj nikad nema konobara, zaista je pogubno za raspoloženje. </p>
<p>ODNOS S NOVINARIMA: Barić voli mnogo razgovarati s novinarima, i to na podcjenjivački način. »Dajte mi vi sastavite momčad«, zna često uzvratiti na pitanje koju postavu planira postaviti za određenu utakmicu. Iako nerijetko susretljiv, čim čuje nešto što mu odgovara zna se naljutiti. U dvije mu se godine odnos s novinarima nije ni popravio ni pokvario. Ostao je isti - »kao da vi nešto znate«... </p>
<p>ODABIR TAKTIKE: Doista nismo očekivali takav obrambeni pristup našeg izbornika za svaku utakmicu na ovome prvenstvu. Čak i u situacijama kad se moralo riskirati, Barić se nije želio izložiti riziku. S igračem više protiv Švicarske momčad mu je nestala na terenu, protiv Francuske nakon 0-1 momčad su u napad poslali navijači, a ne on, uzvikujući »Igrajte pederi!«. Protiv Engleske, kad je pobjeda bila imperativ, postavio je stopera Živkovića u vezni red, što nije moglo dobro završiti. </p>
<p>NAČIN IZMJENA: Izbornik se volio dičiti izmjenama. Realno, nijedna izmjena koju je učinio nije napravila konkretan učinak ili prekokret. Ubacivao je Srnu umjesto Šimića najprije protiv Švicarske, potom i protiv Engleske. Već protiv Švicarske vidjelo se da to nije bio dobar potez. Isto je napravio i protiv Francuske što je zgodno i duhovito objasnio Alen Bokšić: »Vidio je da je iznenadio Švicarce, pa sad mora iznenaditi i Francuze.« No, to je iznenađenje bilo neugodno. </p>
<p>FAVORIZIRANJE JEDNIH, OTPISIVANJE DRUGIH: Doista nije jasno zašto je na pripreme reprezentacija Barić pozvao i Klasnića, jednog od najboljih napadača Bundeslige, kao što nije jasno zašto je toliko favorizirao posve izgubljenog Šokotu. Klasnić je u jednom trenutku pomislio napustiti reprezentaciju, koliko god to neki nisu željeli priznati. Babić, Olić, Rapaić, Bjelica, Klasnić, Leko... Svi su bili žrtve Barićeve nesigurnosti i nedosljednosti. Stoga se ne treba čuditi kada ti igrači počnu prosipati žuč nakon određenog vremenskog odmaka, sve zato što se prva momčad nikad nije znala. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Hrvatski su igrači zapušteni« </p>
<p>»Ne pratimo trendove, olako štitimo igrače, a njima nedostaje motivacije i samoprijegora, mogu čak kazati da su zapušteni. I to nije samo problem A selekcije već i mlađih. Oslanjamo se samo na darovitost, što je nedovoljno. Moramo početi sustavnije raditi, više se educirati, pratiti razvoj treninga, selekcije igrača... Nije više dovoljno znati, već i moći« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Tomislava Ivića ne treba posebno predstavljati. Trener je koji u nogometnom svijetu predstavlja autoritet, a svoj je opus izgradio uspjesima treniravši europski najpoznatije klubove. U svojim opservacijama briljira, otvarajući nam poglede na ono u nogometu što smo gledali, a nismo znali vidjeti.</p>
<p>– Oduševljava me nogomet na ovom EP-u. Mnogo je novosti, a utakmice poput Portugal – Grčka i Švedska – Bugarska bile su ljepotice. Posebno su me impresionirali Šveđani, način na koji grade obranu i izlaze u napad. Brane se sa svim igračima, a kad osvoje loptu posljednji red kombinira dok vezni igrači i napadači ne dođu na svoja mjesta. Takvom igrom braniči pomažu napadačima da dođu do daha. I Danska igra kvalitetno, ali njihov je nogomet pod utjecajem nizozemskoga - krila im stoje široko. Tu je svakako i Grčka, kojoj je Nijemac Otto Rehhagel usadio svoju mentalitet i ostvario već sada vrhunski rezultat. Sve ove reprezentacije imaju svoj prepoznatljiv stil i visoku motivaciju. Bitno je istaknuti da su se pojavila neka nova lica, a stara više ne pružaju ono što se od njih očekivalo. Del Piero igra samo kad ima loptu, Vieri više nije probojan kao prije i - Talijani su ispali. Zapravo, pokušali su proći dalje samo na borbenost. No, ovog je puta to bilo premalo, kaže Ivić. </p>
<p>• Ipak, nisu li ispali zahvaljujući skandinavskoj solidarnosti i jedinom rezultatu, remiju s najmanje po dva pogotka, koji je u drugi krug odveo i Švedsku i Dansku? </p>
<p>– Talijani će sigurno idućih sto godina govoriti o namještanju, ali je istina da su i Šveđani i Danci pokazali više od njih. Danci su kod vodstva imali nekoliko velikih prilika, kod izjednačujućeg pogotka Šveđana barem su četvorica danskih obrambenih igrača ušla u blok Jonsonu. A Talijani su zaboravili kako se ponašao njihov najbolji igrač Totti, koji je sklon ispadima poput pljuvanja suparnika. </p>
<p>• Što je pak problem hrvatske reprezentacije? </p>
<p>– U prvom redu fizička sprema. Ne pratimo trendove, olako štitimo igrače, a kod njih nedostaje motivacije i samoprijegora. Mogu kazati da su igrači zapušteni. I to nije samo problem A selekcije već i mlađih. Oslanjamo se samo na darovitost, a to je nedovoljno. Kod izbora najbolje reprezentacije orijentirali smo se samo na igrače iz inozemstva, a moramo mnogo više pažnje posvetiti igračima u Hrvatskoj. </p>
<p>• Nije li nam liga slaba, što rezultira nedovoljno kvalitetnim igračima? </p>
<p>– I to je jedan od razloga. U hrvatskom se prvenstvu natječu dva kluba (Hajduk i Dinamo, op. a.), a deset ih statira. Jednostavno takav trend ne dozvoljava razvoj igrača ni nogometa. </p>
<p>• Ali, ni Danci ni Šveđani nemaju jaku ligu, ali su im igrači spremniji. </p>
<p>– Drukčiji je to mentalitet, odnos prema radu je oprečan. Svuda su na svijetu sjevernjaci radišniji, motiviraniji, a južnjaci darovitiji. Mentalitet i volju sjevernjaka osjetio sam trenirajući mnoge klubove. Kada neki sjevernjak ne igra, onda krvavo radi da bi se izborio za mjesto u momčadi. Oni se nikad ne opuštaju. Siguran sam da Helveg, koji ne igra previše u svom Interu, na treninzima radi možda više nego ostali, što se vidi po njegovim nastupima u reprezentaciji. Kod njega se ne osjeća manji broj utakmica u sezoni i on ima svoje mjesto u reprezentaciji, kazao je Ivić i zaključio: </p>
<p>– Moramo početi sustavnije raditi, više se educirati, pratiti razvoj treninga, selekcije igrača... Nije više dovoljno znati, već i moći. Evo vam primjer utakmice Hrvatske i Engleske. Njihovi su vezni igrači Beckham, Gerrard, Lampard i Scholes najkompaktniji i najmoćniji na ovom prvenstvu. Svaki je pretrčao više od našeg igrača i izgledalo je kao da ih je više na terenu od naših. Baš kod Engleza imamo dobar primjer rada medija. Uhvatili su se Rooneyja, a ključ njegove dobre igre leži u fantastičnoj usklađenosti četvorke u vezi. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Doček bez tamburaša</p>
<p>»Na kraju ispada da smo Englezima prerano zabili gol što nas je na neki način iznenadilo. Povukli smo se pred svoja vrata, Englezi su ubacili u sedmu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i to je to«, govorio je Ivica Mornar po povratku u Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nisu se pojavili tamburaši, nitko nije dijelio cvijeće, a nismo baš primijetili niti nekakvu gužvu. Upravo su tako, tiho i jedva primjetno, hrvatski nogometni reprezentativci zakoračili u zgradu zagrebačke Zračne luke po povratku iz Portugala. Uvjerljiv poraz protiv Engleske u posljednjem kolu u skupini, a samim time i ispadanje iz daljnjega natjecanja, još uvijek predstavljaju golemu buktinju razočaranja među donedavno optimističnim navijačima, pa je ovako skroman zagrebački doček i shvatljiv. </p>
<p> Mir i tišinu nakratko je tek poremetilo pedesetak živahnih školaraca željnih autograma. Poput osica su veselo »zujali« oko Dade Prše, Milana Rapaića i Mate Neretljaka, koji su desetak minuta strpljivo dijelili potpise.</p>
<p> U srijedu su u Zagreb doputovala tek 16-orica igrača uz isto tako krnji stručni stožer. Izbornik Otto Barić do daljnjega je ostao u Lisabonu pratiti Europsko prvenstvo za razliku od kompletnog vodstva Hrvatskog nogometnog saveza, na čelu s predsjednikom Vlatkom Markovićem i glavnim tajnikom Zorislavom Srebrićem, koji su se vratili u Zagreb. </p>
<p> Hrvatska nogometna ekspedicija u zagrebačku je Zračnu luku sletjela u devet sati i šest minuta izravnom zračnom linijom iz Lisabona, a među putnicima nije bilo sedmorice igrača iz »portugalskoga« sastava. Nisu došli Ivan Klasnić, braća Kovač, Nenad Bjelica, Darijo Srna, Dario Šimić ni Ivica Olić.</p>
<p> – U toj posljednjoj utakmici bili smo tvrdi, noge su nam bile »teške«, govorio je Ivica Mornar evocirajući još svježa sjećanja iz Portugala – U drugoj smo utakmici, protiv Francuza, igrali vrlo dobro, puno smo trčali, formacijski smo im odlično odgovorili i igrali smo otvoreno. Ali, ta nas je utakmica iscrpila. Na kraju ispada da smo Englezima prerano zabili gol što nas je na neki način iznenadilo. Povukli smo se pred svoja vrata, Englezi su ubacili u sedmu brzinu i to je to. Tko zna, da smo uspjeli zadržati naše vodstvo do poluvremena ili da je barem dotad ostalo onih 1-1, možda smo u drugom dijelu mogli nešto više napraviti. No, i u tom je drugom dijelu bilo pitanje tko će prvi postići pogodak, hoće li biti 2-2 ili 3-1 za njih. Ispalo je ovo drugo. Eh, da smo pobijedili Švicarsku i da sam uspio iskoristiti priliku u zadnjoj minuti protiv Francuza za 3-2... Protiv Engleza nismo bili niti blizu. </p>
<p> Slično je govorio i Tomo Šokota, koji na samome EP-u nije uspio ponoviti sjajnu igru iz dodatnih kvalifikacijskih dvoboja protiv Slovenije.</p>
<p> – Protiv Engleske jednostavno nismo imali snage. No, na ovom nam je prvenstvu nedostajalo i sreće. Meni osobno je, pak, ovo bilo veliko iskustvo. Znam da nisam pružio ono što se od mene očekivalo, nisam bio pravi, dodao je Šokota.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Češke pričuve izbacile Nijemce</p>
<p>Povratne karte Nijemcima »uručio« je Milan Baroš u 77. minuti</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Najtrofejnija europska reprezentacija u povijesti, trostruki svjetski i europski prvak Njemačka posramljeno je napustila EURO u Portugalu. U utakmici u kojoj su sami odlučivali o svom prolasku u četvrtfinale Nijemci su izgubili od druge postave Češke sa 1-2 (1-1), te je ovo možda i najniža točka u bogatoj i dugačkoj povijesti »elfa«.</p>
<p>Češki izbornik Karel Brückner odlučio je odmoriti svoje najbolje igrače, u početnu postavu uvrstio je samo jednoga igrača iz prvih 11 iz prve dvije utakmice, Tomaša Galaseka, ali niti protiv takvih Čeha Nijemci nisu pokazali gotovo ništa. Iako, u 21. minuti ponajbolji njemački igrač Michael Ballack je odličnim udarcem s vrha kaznenog protstora pogodio sam gornji desni kut Blažekova gola koji je bio nemoćan. </p>
<p>I, kada se očekivalo da će taj pogodak umiriti Nijemce, te da će zaigrati bolje, samo devet minuta kasnije doživjeli su neugodno iznenađenje. Tyce je zaustavljen prekršajem na oko 25 metara iskosa, izvođenja slobodnog udarca prihvatio se Marek Heinz i udarcem preko živog zida neobranjivo poslao loptu u mrežu.</p>
<p>U drugom poluvremenu Nijemci su, poglavito u prvih pola sata, pritisnuli Čehe u njihov kazneni prostor, ali niti iz niza gužvi nisu uspjeli poslati loptu iza Blažekovih leđa. Najbliži su bili u 66. minuti kada je Ballack pogodio vratnicu, lopta se odbila do Scheidera koji je pucao mlako i Blažek se uspio vratiti na vrata i obraniti.</p>
<p>Povratne karte Nijemcima »uručio« je Milan Baroš u 77. minuti. Samo nekoliko minuta nakon što je ušao našao se u velikoj prilici, njegov prvi udarac Kahn je obranio, ali iz odbijanca je Baroš poslao loptu u mrežu, a Nijemce kućama.</p>
<p>Njemačka nogometna reprezentacija vjerojatno je najveće razočaranje EURA, reprezentacija države koja je prije dvije godine bila druga na svijetu, a za dvije godine biti domaćin Svjetskog prvenstva ostavila je najlošiji dojam od svih 16 sudionika smotre u Portugalu. Bez igre, bez ideje, bez velikih igrača...</p>
<p>• Stadion Jose Alvalade</p>
<p>NJEMAČKA – ČEŠKA 1-2 (1-1)</p>
<p>NJEMAČKA: Kahn – Friedrich, Wörns, Nowotny, Lahm – Frings (od 46. Podolski), Hamann (od 79. Klose), Schneider, Schweinsteiger (od 86. Jeremies), Ballack – Kuranyi. </p>
<p>ČEŠKA: Blažek – Mareš, Rozehnal, Bolf, Jiranek – Plašil (od 70. Poborsky), Tyce, Galasek (od 46. Hübschmann), Vachoušek – Heinz, Lokvenc (od 59. Baroš).</p>
<p>SUDAC: Hauge (Norveška). GLEDATELJA: 46,849</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ballack (21), 1-1 Heinz (30), 1-2 Baroš (77).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Nowotny (Njemačka), Tyce (Češka)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marek HEINZ </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nizozemci uz zahvalu Česima</p>
<p>BRAGA</p>
<p> – Nizozemska nogometna reprezentacija na mala se vrata ipak plasirala u četvrtfinale EURA. Pobjedom 3-0 (2-0) protiv Latvije, te uz pomoć Čeha, u koje su otvoreno sumnajali uoči posljednjeg kola, Nizozemci su uspjeli osigurati drugo mjesto u skupini D i četvrtfinalni ogled protiv Švedske.</p>
<p>S dva pogotka Latviji Ruud van Nistelrooij dostigao je Waynea Rooneya na prvom mjestu ljestvice strijelaca s ukupno četiri pogotka. Prvi gol na utakmici Van Nistelrooij postigao je u 27. minuti iz kaznenog udarca nakon prekršaja Astafjevsa na Davidsu. </p>
<p>Dvoboj je praktički bio riješen u 35. minuti kada je ponovno Van Nistelrooij svladao Kolinka. Seedorf je ubacio u kazneni prostor, a Cocu prebacio loptu do odličnog Van Nistelrooija kojemu nije bilo teško zatresti mrežu.</p>
<p>Konačnih 3-0 postavio je Roy Makaay, koji je zamijenio Van Nistelrooija, u 84. minuti na dodavanje Robbena.</p>
<p>• Stadion Municipal</p>
<p>NIZOZEMSKA – LATVIJA 3-0 (2-0)</p>
<p>NIZOZEMSKA: Van der Sar – Reiziger, F. de Boer, Stam, Van Bronckhorst – Seedorf, Davids (od 77. Sneijder), Cocu – Van der Meyde (od 63. Overmars), Robben – Van Nistelrooij (od 70. Makaay).</p>
<p>LATVIJA: Kolinko – Isakovs, Stepanovs, Zemlinskis, Blagonadezdins – Bleidelis (od 83. Stolcers), Lobanovs, Astafjevs, Rubins – Prohorenkovs (od 74. Laizans), Verpakovskis (od 62. Pahars).</p>
<p>SUDAC: Milton Nielsen (Danska). GLEDATELJA: 30.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Van Nistelrooij (27-11m), 2-0 Van Nistelrooij (35), 3-0 Makaay (84)</p>
<p>ŽUTI KARTON: Lobanovs (Latvija)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ruud VAN NISTELROOIJ </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tenisači uzaludno čekali sunce</p>
<p>Organizator je odlučio pomaknuti početak programa slijedećih dana na 10 sati po srednjeeuropskom vremenu, odnosno 11 sati na središnjem terenu. Osim toga, dvoboji turnira parova sve do četvrtfinala će se igrati na dva, umjesto tri dobivena seta</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Kiša u All England klubu nije ništa novo. Čak i kada pada cijeli dan. Tako je bilo i u srijedu kada nije odigran nijedan poen. Organizator je u zaostatku 45 mečeva, pa su stoga odlučili pomaknuti početak programa slijedećih dana na 10 sati po srednjeeuropskom vremenu, odnosno 11 sati na središnjem terenu. Osim toga, dvoboji turnira parova sve do četvrtfinala će se igrati na dva, umjesto tri dobivena seta. Ukoliko kiša nastavi padati, tradicionalno slobodna nedjelja bit će radni dan za tenisače i tenisačice. Ipak, iako je London poznat po kišovitom vremenu, ovo je tek 31. dan u 118 wimbledonskih izdanja u kojem su se uopće nije igralo.</p>
<p>Prije nego je definitivno otkazan program u srijedu novinari su nakratko uhvatili Ivaniševića i upitali ga za »kišni« komentar:</p>
<p>– Uvijek očekujte kišu u Wimbledonu. Kiša. Stop. Idi kući. Vrati se. Oko toga se sve vrti u All England klubu.</p>
<p>Kada nema tenisa, u prvi plan dolaze »mali ljudi«, bez kojih turnir ne bi mogao, kao i gledatelji, koji cijeli dan strpljivo čekaju malo sunca kako bi vidjeli svoje ljubimce u akciji. </p>
<p>S kriglom piva u jednoj i kišobranom u drugoj ruci Jim McKay je slavio 60. rođendan gledajući u društvu sina Neila najuzbudljivija finala Wimbledona u posljednjih 20 godina na velikom ekranu, postavljenom na Henman Hillu, brdu nazvanom po jedinoj britanskoj nadi.</p>
<p>– Ljudi imaju pravo kada kažu da su Britancu ludi što ovako provode dan. No, mi smo nacija koja se smije kad su drugi bijesni. Štoviše, na putu u All England klub pokvario se vlak kojim smo putovali, pa smo morali nastaviti taksijem, pričao je McKay, dok je glasnogovornik Wimbledona ponavljao kako će gledatelji dobiti povrat novca ukoliko neće biti tenisa, odnosno 50 posto ako će se igrati između jednog i dva sata.</p>
<p>Atrakcija Wimbledona je svakako i sokol Hamish. Usprkos kiši Hamish je marljivo tjerao golubove iz All England kluba, koji inače imaju običaj »bombardirati« tenisače i gledatelje. Otkako su postali prava napast organizator je bio prisiljen u stalni radni odnos uzeti Waynea Davisa, profesionalnog sokolara. Osim Davisa i Hamish je dobio akreditaciju s kojom može letjeti gdje god hoće.</p>
<p>– Osim toga Hamish ima i minijaturni radio odašiljač kako bih ga mogao naći kad odluta te zvonce kada se sakrije između drveća gdje je signal slab, rekao je Davis i dodao:</p>
<p>– Sokoli ne vole letjeti po kiši. Stoga su danas njegovi krugovi oko kluba puno manji. On će također pokušati naći sklonište čim obavi posao.</p>
<p>Inače, Davis je dobio posao nakon što je njegova žena na televiziji vidjela koliko golubovi smetaju tenisačima. Organizator je jedva dočekao njegovu ponudu nakon što su 1999. godine Boris Becker i Nicolas Kiefer »bombardirani« od strane golubova na krovu jednog od središnji terena.</p>
<p>– Hamish nikad nije ulovio goluba. Pa posvuda bi bilo perja. To bi bila jedna od mojih najgorih mora. Jer ako bi ga uhvatio, onda ne bi bio gladan sve do slijedećeg dana i morao bih ga čekati cijelu noć da se vrati, priznao je Davis. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska atletika poput klackalice </p>
<p>Prema svemu viđenome hrvatska bi se ženska reprezentacija konačno mogla zadržati u prvoj ligi dulje od godinu dana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Višegodišnje lutanje hrvatske atletike između prve i druge lige Europskog atletskoga kupa nastavljeno je i ove godine. Atletičarke su se pobjedom u Novom Sadu iz druge vratile u prvu ligu, a atletičari su pretposljednjim mjestom u Plovdivu opet izgubili prvoligaški status. Jedni gore, drugi dolje – naša je atletika kao klackalica.</p>
<p>No, veliki su izgledi da se to ubrzo promijeni nabolje, barem kada je riječ o atletičarkama. Prema viđenome, ne samo u Novom Sadu, hrvatske bi se ženska reprezentacija konačno mogla zadržati u prvoj ligi dulje od godinu dana. Za to, naime, ima skoro sve potrebne preduvjete. Osim Blanke Vlašić i Ivane Brkljačić, koje bi i u Superligi konkurirale za pobjedu, te razmahane Vere Begić, ženska vrsta ima i nekoliko iznimnih skupljačica bodova, što je u ekipnim natjecanjima važnije od svjetskih zvijezda. To su Ljiljanu Ćulibrk i Danijelu Grgić koje su u Novom Sadu nastupile svaka u tri discipline i donijele Hrvatskoj 52 od ukupno 182 pobjednička boda. No, one su vrlo mlade i još daleko od atletskog zenita.</p>
<p>Nešto je drukčija situacija s muškom reprezentacijom. Tu su trenutno glavne uzdanice iskusni Ergotić, Vojnović, Haklits i Mulabegović, no u Plovdivu je pobjedom na 400 m iznenadio junior Željko Vincek, a tek nešto stariji olimpijac Jurica Grabušić još bi dugo trebao biti »čvrsta karika« u utrkama na 110 m prepone. No, u Plovdivu su u čak sedam disciplina hrvatski atletičari zauzeli 7. ili 8. mjesta koja ne nude ništa drugo negoli put u niži razred. I dalje je kod atletičara previše disciplina (motka, 3000 zapreke, troskok, 800 m...) u kojima smo kilometrima daleko od europskog i svjetskog vrha, što je nenadoknadiv hendikep.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tim Montgomery ostaje bez svjetskog rekorda </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Svjetski rekorder na 100 metara Amerikanac Tim Montgomery još je jedan u nizu atletičara koji bi se uskoro mogao suočiti s dugogodišnjom suspenzijom zbog korištenja nedopuštenih sredstava. Naime, kako prenosi Los Angeles Times, u dokumentima Američke antidopinške agencije (USADA) stoji da je Montgomery koristio čak pet nedopuštenih steroida te hormon za rast, inzulin i zloglasni EPO.</p>
<p>Montgomery je zabranjena sredstva uzimao od 2000. godine, što znači da bi u slučaju dokazivanja krivice bio izbrisan i njegov svjetski rekord (9.78) postavljen 2002. godine. </p>
<p>To bi značilo i da će američki sprinter propustiti nadolazeće Olimpijske igre, osim ukoliko ga ne oslobodi Arbitražni sud. Istina, ni trenutačna forma ne jamči mu plasman u Atenu, no to mu je sad mnogo manji problem od kazne koja bi ga uskoro mogla zadesiti. </p>
<p>Montgomeryjevi odvjetnici su, naravno, odbacili optužbe, naglasivši da njihov klijent nikad nije bio pao na dopinškom testu. Christina Arguedas, članica odvjetničkog tima, kazala je kako su sve optužnice vezane uz Victora Contea, vlasnika kontroverznog laboratorija BALCO. Conte je osuđen za distribuciju zabranjenih sredstava te za financijske nepravilnosti. Kako bi si smanjio kaznu, ponudio je da će otkriti sve sportaše koji su nabavljali dopinška sredstva iz njegova laboratorija. Arguedas je naglasila da su Conte i Montgomery žestoko posvađani, što cijelu optužbu čini prilično nepouzdanom. </p>
<p>Montgomery je, podsjetimo, zaručnik trostruke olimpijske pobjednice Marion Jones koja je također pod istragom USADA-e, no dosad još nema čvrstih dokaza protiv nje. Jones je također odbacila sve optužbe, a kao i Montgomery, nikad nije pala na dopinškom testu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Američki zračni udar na čelnika Al Qaide</p>
<p>Zračni napad raketama na moguća Al Zarkawijeva skrovišta obavljen je nakon potvrde informacije da je oteti južnokorejski državljanin Kim Sun Il ubijen</p>
<p>ANKARA, 23. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki borbeni zrakoplovi gađali su jednu kuću u Falluji za koju se vjeruje da bi mogla biti sklonište čelnika ogranka Al Qaide na iračkom tlu Abu Musada al Zarkawija. Jedan od najviših američkih vojnih dužnosnika, general Mark Kimmitt je rekao da je u napadu korišteno precizno oružje kako bi bile minimalne kolateralne štete. </p>
<p>Unatoč povjerljivim podacima, saznaje se da su poginule tri, i da je ranjeno devet osoba. Bolnički izvori u Falluji kažu da su ranjeni i ubijeni uglavnom civili. Međutim, nema nikakvih nagovještaja da je među ubijenima i zloglasni Al Zarkawi čija je glava ucijenjena na 10 milijuna dolara. </p>
<p>Zračni napad raketama na moguća Al Zarkawijeva skrovišta izvršen je nakon potvrde da je oteti južnokorejski državljanin Kim Sun Il (33) ubijen. Njegovo tijelo pronađeno je pokraj autoceste što vodi od Bagdada do Falluje.</p>
<p>Predsjednik Južne Koreje Roh Moo Hyun oštro je osudio ubojstvo Kim Sun Ila dodavši kako taj okrutni čin neće pokolebati njegovu vladu da pošalje u Irak 3000 vojnika. Službeni Seoul je odbacio zahtjev Al Zarkawijevih militanata koji su tražili povlačenje južnokorejskih snaga iz Iraka i odustajanje od slanja novih u zamjenu za život nesretnog Kim Sun Ila koji je preklinjao za svoj život. </p>
<p>Američki predsjednik Gerge W. Bush je također osudio odsijecanje glave južnokorejskog državljanina. On je to nazvao »barbarskim činom«. Poručio je kako svijet ne smije biti zaplašen tim zločinom. Osuda ubojstva stigla je i od strane drugih svjetskih državnika. </p>
<p>Tjedan dana prije prijenosa suvereniteta s okupacijskih snaga na odabranu iračku vladu, intenzitet oružanih sukoba i nasilja se ne smanjuje. Akcije snaga otpora su sve brojnije i krvavije. Na takav razvoj zbivanja upozorio je i zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz. Drugi čovjek Pentagona je štoviše navijestio da bi američke postrojbe u Iraku mogle ostati godinama. Takve dugoročne prognoze nisu sukladne washingtonskim tvrdnjama da će nova iračka vlada imati puni suverenitet i vlast u zemlji </p>
<p>Da Amerikanci kane zadržati sve političke, vojne i gospodarske konce Iraka u svojim rukama potvrđuju neke najave prema kojima bi SAD mogao zadržati iza svojih rešetaka bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina i nakon formalne predaje suvereniteta odabranim Iračanima. </p>
<p>Nasilno uklonjeni diktator nema gotovo nikakvu vezu sa vanjskih svijetom. Napori Međunarodnog odbora Crvenog križa da prenese tri Saddamova pisma članovima obitelji još nisu urodili plodom. </p>
<p>Hoće li se prognoze Wolfowitza, jednog od glavnih arhitekata vojnog pohoda na Bagdad, o zadržavanju vojne nazočnosti i ostvariti ovisit će uveliko od rezultata američke utrke za Bijelu kuću. Najnovije ankete pokazuju da za većinu Amerikanaca (52 posto ispitanika) okupacija Iraka nije vrijedila dosadašnjih žrtava. Ispitivanje javnog mijenja što su ga proveli televizijska postaja ABC i The Washington Post pokazalo je da se predsjednički kandidat, demokratski senator John Kerry prvi put izjednačio s Bushem glede sposobnosti borbe protiv terorizma. </p>
<p>Anketa isto tako navješćuje da će Kerry biti pobjednik na predsjedničkim izborima početkom studenoga, dok 45 posto vjeruje u reizbor Busha. To predizborno posrtanje i zaostajanje aktualnog predsjednika tumači se ishitrenom iračkom avanturom.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Marinci nisu imali »opasne namjere« </p>
<p>Iranske oružane snage odlučile pustiti zarobljene britanske marince te vratiti i plovila u kojima su uhićeni u Shatt el Arabu</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iranski državni radio najavio je u srijedu puštanje osmorice britanskih mornara, koji su ranije uhićeni nakon ilegalnog ulaska u teritorijalne vode Irana. Njihovo neposredno oslobađanje navijestio je i iranski ministar vanjskih poslova Kamal Kharazi. Vlasti u Teheranu zatvorile su britanske marince u ponedjeljak, nakon što su ih uhvatile u iranskom dijelu vodenog prolaza Shatt el Arab, duž kojeg prolazi iračko-iranska granica. </p>
<p>Ona ide sredinom Shatt el Araba, koji je širok kilometar i po, ulazi u Arapsko-perzijski zaljev. Pripadnici britanske ratne mornarice, trenutačno stacionirani u Iraku, prešli su tu granicu nehotice. Učinili su to dostavljajući čamac novoj iračkoj policiji, koju upravo obučavaju. Uhićena su dva britanska mornara i šestorica marinaca. Oni su kasnije priznali da su zabunom ušli u iranske teritorijalne vode i javno se ispričali. </p>
<p>Uzevši to u obzir, iranske oružane snage odlučile su ih pustiti, te vratiti i plovila koje su ranije zaplijenile, izjavio je za iranski radio glasnogovornik oružanih snaga, general Ali Reza Afshar. Tako se počelo smirivati nešto što je već počelo nalikovati na dosta ozbiljnu krizu.</p>
<p> Zarobljeni britanski mornari bili su, naime, ranije prikazani na iranskoj televiziji vezanih očiju, kako prekriženih nogu sjede na podu. Vlasti u Teheranu najavljivale su da će im suditi. No, sada navode kako je istraga pokazala da Britanci nisu imali opasnih namjera. »Nakon naše istrage postalo je jasno da je ta oprema korištena u njihovoj misiji obalne patrole i da nisu imali opasne namjere«, rekao je u srijedu iranski vojni glasnogovornik Ali Reza Afshar. </p>
<p>Odnosi Britanije i Irana već su godinama trnoviti. Na najnižu točku pali su 1989., kada je tadašnji vjerski i politički vođa Irana, ajatolah Homeini, izrekao islamsko vjersko prokletstvo, fatvu, protiv britanskog pisca Salmana Rushdieja. Proglasio je »bogohulnim« Rushdiejev roman »Sotonski stihovi«, pozvao je muslimane da ubiju autora, te ponudio bogatu novčanu nagradu onome tko to učini. Trebalo je gotovo deset godina da se odnosi malo izglade, pa su London i Teheran 1999. ponovo razmijenili veleposlanike, koji su ranije bili povučeni. Međutim, ni od tada sve ne ide sasvim glatko.</p>
<p>Britanska diplomacija svjesno nastoji popraviti odnose s Iranom, a njen šef Jack Straw uporno zagovara »kritični dijalog« s Teheranom. No, stvari su zapele prije nekoliko dana, kada je Britanija pomogla sastaviti jednu rezoluciju koja osuđuje otpor Teherana prema nuklearnim inspekcijama.</p>
<p>Iran tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv, ali Zapad misli da Iranci rade na nuklearnoj bombi. No, dok Amerikanci svrstavaju Iran u »osovinu zla«, Britanci ga smatraju važnim regionalnim igračem, s kojim žele dobre veze.</p>
<p>Iranu je drago što je u susjednom Iraku srušen Saddam Hussein, ali se protive zapadnoj okupaciji te zemlje. Pogranični incident na Shatt el Arabu Iranci su vjerojatno htjeli iskoristiti da pokažu koliko ozbiljno shvaćaju granicu na tom vodenom prolazu. Iran također traži da ga se tretira s punim uvažavanjem, kao istinsku regionalnu silu. To je, čini se, i dobio od Londona. Za Britaniju će brzo riješena kriza s Teheranom vjerojatno biti ogledni primjer (kojim mogu mahati pred Amerikancima) o tome kako na Srednjem istoku treba nastupati s izuzetno mnogo takta i diplomatske osjetljivosti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Leonida Kučmu ponovo optužuju za ubojstvo novinara</p>
<p>ZAGREB, 23. lipnja</p>
<p> - Na temelju novih činjenica potvrđuju se dosadašnje sumnje da su ukrajinski predsjednik Leonid Kučma i visoki dužnosnici ministarstva unutarnjih poslova organizirali otmicu i ubojstvo nepoćudnog novinara Georgija Gongadzea u jesen 2000. godine. </p>
<p>Prema sadržaju tajnih dokumenata iz istražnog postupka koje je objavio britanski Independent, najviše vodstvo Ukrajine pokušalo je spriječiti otkrivanje otmice i likvidaciju novinara, a o cijelom slučaju opširno informira i kijevski Internet server »Ukrajinska pravda« koji je sve do smrti vodio ubijeni novinar. </p>
<p>»Ukrajinska pravda« navodi da su ispitivani pripadnici policije koji su Gongadzea duže vrijeme nezakonito pratili, sve do njegova nestanka u Kijevu 16. rujna 2000. godine, izjavili kako im je to zapovjedio general Oleksij Pukač. Njemu je to naredio tadašnji ministar unutarnjih poslova Jurij Kravčenko nakon razgovora s Kučmom koji je zabilježen na snimkama bivšeg predsjednikova tjelohranitelja Mikole Miljnučenka. Objavljivanje tih snimaka odjeknulo je tada poput bombe i dovelo do najveće unutarnje krize u Ukrajini.</p>
<p>Volodimir Jarošenko, jedan od policajaca koje su ispitivali istražitelji izjavio je da je u grupi koja je pratila ubijenog novinara bilo oko 25 osoba, a njegov kolega, Grigorij Sergijenko potvrdio je da je predstavnik odjela za borbu protiv organiziranog zločina ministarstva unutarnjih poslova Oleksander Muzika bio član kijevske bande koja je trebala ubiti novinara čije su tijelo bez glave našli oko mjesec i pol dana nakon njegova nestanka u nekoj šumi na jugu Kijevske oblasti.</p>
<p>Praćenje novinara obustavljeno je bez obrazloženja već dan nakon njegova nestanka što je izazvalo sumnju kod policajaca, a bivši časnik ministarstva unutarnjih poslova Igor Gončarov optužio je vodstvo policije i predsjednika Kučmu zbog otmice i ubojstva Gongadzea, ali je uskoro umro kad su mu u istražnom zatvoru dali injekciju s jakom dozom tiopentala, što je potvrdilo i državno tužilaštvo. </p>
<p>Štoviše, lani su uhitili Pukača, ali je već tjedan dana kasnije Kučma smijenio državnog tužitelja Svjatoslava Piskuna, i uhićenoga su uskoro pustili na slobodu. Budući da su se istražitelji pobojali da će novi državni tužitelj pokušati uništiti sve te dokumente, oni su ih - objavili!</p>
<p>Istražna komisija ukrajinskog parlamenta ponovno je zatražila otvaranje, zapravo nastavak istrage i kaznenog postupka protiv predsjednika Kučme koji je prema dostupnim činjenicama glavni organizator otmice i ubojstva novinara, kako je izjavio opozicijski predsjednik parlamentarne komisije Grigorij Omeljčenko. Osim Kravčenka, odgovornost bi trebali snositi i bivši šef predsjednikova ureda, a sada predsjednik parlamenta Volodimir Litvin i bivši šef tajne službe SBU, a danas parlamentarni zastupnik Leonid Derkač. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Annan: Svijet ovaj put ne smije šutjeti</p>
<p>Boreći se protiv antisemitizma, borimo se za budućnost čovječanstva u cjelini, naglasio glavni tajnik UN-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Širenje antisemitizma u bilo kojem dijelu svijeta prijetnja je za sve ljude. Boreći se protiv njega, borimo se za budućnost čovječanstva u cjelini, poruka je glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana s prve konferencije svjetske organizacije protiv antisemitizma održane početkom ovoga tjedna u New Yorku.</p>
<p>Annan je ustvrdio da je zabrinjavajući »alarmantni uspon antisemitizma« i upozorio da »ovaj put svijet ne smije i ne može šutjeti« jer »nijedan problem ne opravdava antisemitizam«. </p>
<p>I ostali sudionici skupa naglasili su da, 60 godina nakon holokausta, aveti antisemitizma ponovo kruže svijetom. Na tu opasnost posljednjih godina sve učestalije upozoravaju židovske organizacije i udruge za obranu ljudskih prava. </p>
<p>A na primjedbe iz Izraela da Ujedinjeni narodi namjerno umanjuju i zanemaruju antisemitizam i nepravde nanesene Židovima i Izraelcima te se priklanjaju sankcijama protiv Izraela, Annan odgovara: »Kad Ujedinjeni narodi brane prava Palestinaca u sukobu s Izraelom, ni na koji način ne potiču mržnju prema Židovima.« </p>
<p>Annan naglašava kako Židovi cijelog svijeta moraju biti sigurni da su Ujedinjeni narodi i dom za njih. »Kad nastojimo osigurati pravdu za Palestince, moramo se čvrsto usprotiviti svima koji se koriste tim našim nastojanjima da bi potaknuli mržnju prema Židovima, bilo u Izraelu ili drugdje u svijetu«, kaže glavni tajnik. </p>
<p>Mnogi antisemitski incidenti koji se posljednjih godina događaju u Europi nisu obično huliganstvo, nego kršenje ljudskih prava, čulo se na skupu. A to se ne smije tretirati kao opravdana reakcija na tvrdu politiku izraelskog premijera Ariela Sharona, naglašeno je. I sami predstavnici židovskih organizacija rekli su kako je »posve u redu kritizirati politiku izraelske države jer to neprestano čine i njezini stanovnici. </p>
<p>No, problem je kad takve kritike prerastu u nasilje protiv konkretnih ljudi - koji su naši židovski susjedi, upozorili su neki sudionici konferencije. </p>
<p>Priznavši da Ujedinjeni narodi nisu uvijek bili uspješni u borbi protiv antisemitizma, Annan je zamolio sve zemlje članice UN-a da stanu na kraj svakom obliku antisemitizma. </p>
<p>Zatraživši da se svijet bez kompromisa suprotstavi svima koji negiraju holokaust i onima koji i dalje šire laži o Židovima i židovstvu, Annan je naglasio kako nitko, bez obzira na vlastitu vjeru, ne može ostati neutralan dok se vodi borba protiv mržnje i nesnošljivosti.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nikolić i dalje sanja san o velikoj Srbiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gotovo da nema dana niti intervjua uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji u nedjelju, a da jedan od dvojice kandidata, čelnik radikala Tomislav Nikolić pod krinkom pravednosti i demokracije ne spomene zapravo teritorijalne aspiracije prema Hrvatskoj. </p>
<p>»Nikad nisam rekao da odustajem od zamisli o velikoj Srbiji, ali čekat ćemo da Hrvatska bude demokratska zemlja, da vrati Srbe u srpsku krajinu i omogući im siguran život«, rekao je za beogradske Večernje novosti, dodavši kako Hrvatska mora razmišljati o pravima Srba »na golemom teritoriju« (za razliku od Srbije koja razmišlja o pravima manjina u selima)«. </p>
<p>»Knin je srpski grad«</p>
<p>»Knin je srpski grad, u njemu su Srbi u većini. Zašto ih tamo nema, i u čemu je moja krivnja ako želim da se ljudi vrate na svoje? To je naša priča o RSK i liniji Karlobag-Karlovac-Virovitica«, rekao je Nikolić za Večernje novosti u utorak. Dan kasnije, u dva je intervjua ponovio da je njegov san i dalje ista »granica«.</p>
<p> »Vječno ću sanjati tu granicu, ali to ne znači da se zbog toga mora voditi rat i ne znam kako to više objasniti«, rekao je Nikolić u intervjuu novosadskom Dnevniku od srijede. »Ako je ideja velike Srbije problem za Europsku uniju, tražit ću suglasnost parlamenata Srbije, Crne Gore i SCG da predložim predsjednicima balkanskih država da stvorimo oazu mira na Balkanu. Da uništimo sve oružje. Ako mi SAD i Rusija daju jamstva, predložit ću da Srbija prva uništi naoružanje, pa neka počnu ostali«, objasnio je Nikolić za beogradski dnevnik Blic način na koji bi se provela njegova pacifikacija jedinstvenim receptom - uništavanjem oružja.</p>
<p>Na pitanje kako će kao predsjednik komunicirati s hrvatskim dužnosnicima, Nikolić je odgovorio da ga Hrvatska »treba uvjeriti da je demokratska zemlja«. »Niti jedan građanin Srbije nije ugrožen zato što nije Srbin. Kad u Hrvatskoj nijedan građanin ne bude ugrožen zato jer nije Hrvat, možemo razgovarati. Tamo su ugroženi Srbi«, tvrdi Nikolić, dodajući da ne bi kontaktirao ni s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. »Što ja imam s njim surađivati? On je podržao Tadića. Mesić je čovjek koji je razbio SFRJ. O čemu da s njim razgovaram«, pita se potpredsjednik radikala. </p>
<p>U svim ovim epizodama, Nikolić je svojevrsni glasnogovornik predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja koji je nedavno, pred haaškim Tužiteljstvom (jer mu je komunikacija s domovinom zabranjena uzastopno po drugi put) rekao da njegova stranka i on osobno nikad neće odustati od stvaranja velike Srbije u kojoj će biti objedinjene sve srpske zemlje istočno od linije Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. »SRS i ja zalažemo se za bratsko jedinstvo svih Srba u tim srpskim zemljama - Srba pravoslavaca, Srba katolika, Srba muslimana i Srba protestanata ...«, rekao je u sudnici Šešelj. Šešeljeve granice velike Srbije, pojasnio je za zagrebački Globus Nikolić, nisu imperijalistička politika, ali će za lidera radikala ostati vječni san »koji će jednog dana konačno dosanjati on ili netko drugi«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Blewitt: Karadžić i Mladić nikada neće stići u Haag</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zamjenik glavnog tužitelja Haaškog suda Graham Blewitt izjavio je uoči napuštanja dužnosti da Radovan Karadžić i Ratko Mladić nikad neće biti u Haagu te da je najveća opasnost za Karadžića – Slobodan Milošević. Austrijski dnevnik Die Presse piše da Blewitt, za razliku od glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte koja očekuje da će bivši vođa bosanskih Srba biti uhićen još ovaj mjesec, smatra da se ni Karadžić ni Mladić nikad neće pojaviti u Haagu jer NATO trenutačno nema političke volje da to omogući.</p>
<p>List podsjeća da je Karadžiću uvijek uspijevalo pobjeći progoniteljima u posljednjem trenutku, kao i da mjesto njegova skrivanja pripada najbolje čuvanim tajnama na Balkanu. </p>
<p>No, Blewitt, tvrdi i da Radovan Karadžić strahuje od »ubojica-komandosa svoga nekadašnjeg mentora Slobodana Miloševića«. List se pozvao na svojedobni Blewittov intervju Handelsblattu u kojem je objasnio da je tadašnji predsjednik Haaškoga suda Talijan Antonio Casese 1996. godine stupio u kontakt s Karadžićem kako bi vidio hoće li se on dragovoljno pojaviti pred sudom. </p>
<p>Die Presse tvrdi da je Karadžić tada strahovao kako će ga ubiti njegovi tjelohranitelji koje su »potkopavali ljudi predsjednika Slobodana Miloševića«. Blewitt smatra da se Karadžić i danas osjeća ugroženim od Miloševića, iako je on u Haagu. </p>
<p>Prema informacijama pristiglim od Karadžićeva povjerenika, Milošević neće nikada dopustiti da njegov bivši saveznik dospije živ u Haag jer bi ga mogao teško teretiti. Unatoč tome, »čini se da je Haaški sud proteklih godina kontaktirao s Karadžićem«, piše list. </p>
<p>Blewitt je, prenosi beogradski Danas iz bečkih novina, prvi put govorio i o zategnutim odnosima sa šeficom Del Ponte. »Ona ne prihvaća savjet, već ima svoju ideju kako se nešto mora odigrati«, rekao je, ne skrivajući da će zbog nesuglasica s tužiteljicom, napustiti Sud potkraj mjeseca.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»I međunarodna je zajednica kriva što su zločinci još na slobodi«</p>
<p>SARAJEVO </p>
<p> – Voditelj OESS-ove misije u Bosni i Hercegovini Robert Beecroft izjavio je u srijedu u Sarajevu da ta zemlja ne može očekivati približavanje NATO-u i Europskoj uniji sve dok su najtraženiji optuženici za ratne zločine, poput Radovana Karadžića, na slobodi. Taj američki diplomat, koji je na različitim dužnostima u BiH proveo gotovo osam godina i uskoro je trajno napušta, rekao je na oproštajnoj konferenciji za novinstvo da nijedna zapadna vlada ne bi mogla pružiti uvjerljivo objašnjenje za eventualni prijam BiH u Partnerstvo za mir, dok istodobno ne ispunjava svoje obveze prema Haaškom tribunalu. »To je poraz za ovu zemlju, no nije nepopravljiv«, istaknuo je Beecroft, ali i potvrdio da i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti što su najtraženiji haaški bjegunci i danas na slobodi. Pogreška je, smatra Beecroft, napravljena još 1996. kad se točno znalo gdje je i što radi Karadžić: »Znali smo i tada tko je on. Tragedija je da ga tada nismo priveli«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Frattini u Londonu: Italija zainteresirana za uspješnu stabilizaciju Balkana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Italija podupire težnju Hrvatske da se integrira u europske i euroatlantske strukture i pozdravlja nedavnu odluku Europskog vijeća kojom je Hrvatskoj dodijeljen status kandidata za ulazak u EU, prenosi The Independent u srijedu navode iz govora koji je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini održao u Kraljevskom institutu za međunarodna pitanja u Londonu.</p>
<p>Italija je nedvojbeno zainteresirana za uspješnu stabilizaciju Balkana pa je jako zadovoljna »nevjerojatnim napretkom« ostvarenim u proteklih nekoliko godina, ističe Frattini navodeći kao »najrječitiji« primjer nedavni pristup Slovenije Europskoj uniji.</p>
<p>»Nitko zacijelo ne sumnja u odlučnost talijanske vlade da surađuje u procesu preobrazbe Balkana u prostor mira, slobode, stabilnosti i prosperiteta«, rekao je Frattini, naznačivši i spremnost Rima da pomoć, kakvu je pružio Hrvatskoj, ponudi i ostalim zemljama »sposobnim poduzeti nužne korake«.</p>
<p>»To načelo trebalo bi se odnositi i na Srbiju i Crnu Goru, ali i na Albaniju. Te zemlje ne bi trebale biti ostavljene na cjedilu u nastojanjima da se moderniziraju. </p>
<p>Naš je cilj pobrinuti se da napredak postignut na Balkanu ne bude moguće poništiti. To neće biti lako postići«, upozorio je talijanski ministar vanjskih poslova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Zašto se boje isticati ime toga velikana novije hrvatske povijesti</p>
<p>Nisam primijetio da je do sada bilo koji govornik u prigodama prisjećanja na stradanja u Jasenovcu istaknuo da je u tom logoru bio zatočen u doba rata i tada jedini legitimni vođa hrvatskoga naroda dr. Vladko Maček – za kojeg je na izborima 1938. glasovalo više od 90 posto Hrvata. To čak nije učinio nedavno ni Vladimir Šeks. Mačekovo logoraško zlostavljanje spominje se tek usput ili se prešućuje.</p>
<p> Unatoč jasenovačkom zatočeništvu, Maček je u doba komunističkog režima proglašavan izdajicom i bilo je opasno u pozitivnom kontestu spomenuti njegovo ime. U poslijeratnoj Hrvatskoj je, valjda reda radi, u Zagrebu njegovim imenom nazvan trg sa šest kuća. Slično je i u većini hrvatskih gradova.</p>
<p> Tog čovjeka, tog – kako ga je akademik Ivan Supek nazvao – uzora poštenja, a koji je bio protivnik svih totalitarizama i koji je svojim stavom kao vođa hrvatskoga naroda pokazao da se hrvatski narod nikako ne može proglasiti suradnikom nacizma, sustavno se marginaliziralo i dalje ga se marginalizira. Vjerojatno je to u doba komunizma odgovaralo i onima koji su podržavali tezu o genocidnosti hrvatskoga naroda, no ne znam koji je uzrok takvomu odnosu prema Mačeku iza 1990. godine? Zašto su se bojali previše isticati ime tog velikana novije hrvatske povijesti, koji je radije prihvatio robiju, nego da preuzme vlast iz ruku njemačkih nacista koji su mu je nudili.</p>
<p> Na ispraćaj njegovih posmrtnih ostataka koji su napokon preneseni u Hrvatsku nije došao ni predsjednik Tuđman, iako je kardinal Kuharić vodio vjerske obrede.</p>
<p> Možda neki misle da je za njih štetno našoj djeci pokazivati uzore poštenja? Možda je korisnije i manje opasno da nam na spomen dane jasenovačkih žrtava dolazi boljševički sudac, koji je zbog politički nepravednih zakona sudio nevine ljude na robiju (na primjer, generala Červenka) i da nam priča o svom antifašizmu i pri tom prešućuje da su u tom logoru bili zatočeni ne samo antifašisti već i protivnici svih totalitarizama.</p>
<p> Očito bi se moglo zaključiti da mnogim našim odgovornim političarima ne trebaju uzori poštenja i morala, već nešto sasvim drugo.</p>
<p>Dr. IVO SOLJAČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatski nam mora ostati prvi </p>
<p>Jezik čuva naciju. Poglavito male nacije! Izborom štokavske varijante hrvatskoga književnoga govora neminovno je dolazilo do miješanja sličnih susjednih jezika s hrvatskim, ali obratno nije. To također govori o našoj nejednakosti u bivšoj zajednici, odnosno o nametanju izričaja vladajućih. Svjedoči o tomu i proklamirana »Deklaracija o hrvatskom književnom jeziku«, koja je dočekana na nož. Čistoća vlastita jezika izjednačavala se s ustaštvom i time postajala kontrarevolucijom! I sam bi Krleža pod stare dane bio proglašen ustašom da nije bilo Tita.</p>
<p>Smišljeno se nastojalo rastočiti naciju. Kada Hrvate odvojiš (prisilno, dakako) od Crkve i zatim od vlastita jezika, a u škole uvedeš povijest ruskoga srednjega vijeka (do 1948. godine) i sedam ofenziva NOB-e, onda je primjenjiva rečenica Vuka Karadžića da su svi štokavci Srbi.</p>
<p>Kamo sreće da je za hrvatski književni jezik odabrana ikavska varijanta kojom govori najveći dio pripadnika hrvatskoga naroda u Hrvatskoj. U tom slučaju bili bismo potpuno zaštićeni, kako su to, primjerice, Slovenci svojim jezikom. </p>
<p>Upravo zbog te duge povijesti odnarođivanja i prisila nad našim književnim jezikom osvrćem se na današnji »javni« jezik, poglavito svih naših javnih medija. Neka govore primjeri.</p>
<p> Gotovo uvijek se čuje da slijedi muzički ili glazbeni broj (srpska muzička numera), dok smo mi u Hrvatskoj znali za glazbenu točku! Što je to složeni problem ili složeno pitanje? Hrvatski bi bilo slojevito pitanje, što znači da nije jednostavno i jednoznačno. Složeni su stolci, pokrivači itd. Uvriježio se »lijepi pozdrav« kao da postoji i ružni pozdrav. Srdačni pozdrav je nešto puno prikladnije, jer svi smo svjedoci i nesrdačnih pozdrava, ali ružni pozdrav bio bi psovka! </p>
<p>Riječ nacionalist u nas se stavlja u kontekst s riječju šovinist, a među njima je bitna razlika. Nacionalist voli svoju naciju i, za razliku od šovinista, ne mrzi ni jednu drugu.</p>
<p>Dakle, našim »javnim« jezikom struje mnoge »domaće-nedomaće« riječi pri čemu dolazi do izražaja i nepoznavanje značenja upotrebljavanih tuđica. Rijetko tko, čak i među intelektualcima, ispravno rabi riječ alternativa, koja znači »drugu mogućnost«, a ne više mogućnosti. Prema tomu, to i to i njegova alternativa, a ne alternative. Ako se pak hoće kazati da ih je više, tada se treba vratiti lijepom hrvatskom jeziku i reći: to i to i ostale mogućnosti.</p>
<p>U povodu naše kandidature za Europsku uniju važno se i jezično pripremiti (što nije dakako uvjet EU), kako bismo sačuvali vlastiti indentitet u konglomeratu nacija. Zar nije engleski jezik postao drugim jezikom svih nacija u svijetu? I neka je, ali hrvatski nam mora ostati prvi! </p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kakvi su to ljudi koji se različitostima osjećaju ugroženima </p>
<p>»Sloboda jednih uvijek je ograničena slobodom drugih«, piše Zlatko Krstić 19. lipnja 2004. u Stajalištima. Jesu li taj argument koristili i robovlasnici kako bi opravdali svoju kontrolu nad tuđim životima? Kakvi su to ljudi koji ne mogu podnositi različitost i koje različitost ugrožava?</p>
<p>Homoseksualnost je oduvijek bila dio ljudske seksualnosti, jedna od njezinih mnogih varijacija, koja je jednako vrijedna kao i heteroseksualnost ili biseksualnost i naravno jednako »normalna«. Naime, još je davne 1973. godine Američko psihijatrijsko društvo izbacilo homoseksualnost s popisa psihijatrijskih bolesti. Homoseksualnost nije problem, problem nastaje kada društvo to prepoznaje i smatra problemom.</p>
<p>Zahtijevati skrivanje vlastitih seksualnih opredjeljenja je licemjerno, jer sebi, heteroseksualcima, dopuštamo nešto što drugoj skupini ljudi ne priznajemo, smatrajući da su naše norme, vrijednosti i svjetonazor ispravniji od njihovih. Takav stav primjer je kršenja osnovnih ljudskih prava, toga da svatko ima pravo postupati u skladu sa svojim mišljenjim i stavovima, te izražavati svoj identitet bez ugrožavanja tuđih prava i slobode.</p>
<p> Kad samo pomislimo na zakone ili Ustav, prva stvar koja pada na pamet prosječnom čovjeku vjerojatno je neka vrsta jednakosti, pred zakonom i u pravima. Pa zašto onda za homoseksualne osobe činimo iznimku? Koliko je moralno i koliko se smije dozvoliti da određena skupina ljudi, pa bila ona i većinska, zbog svojih uvjerenja traži smanjenje tuđe slobode, i to slobode koja se tiče posve osobne sfere?</p>
<p>Društvo kroz svoju tešku povijest ipak napreduje, između ostalog i ispravljanjem vlastitih predrasuda i nepravdi. Tako smo ukinuli ropstvo, borimo se protiv raznih vrsta diskriminacija. Da nije tako, žene danas ne bi imale pravo glasa, pravo na obrazovanje ili rad, što bismo smatrali velikom nepravdom i nečim nenormalnim, a još prije samo stotinjak godina bila je to posve normalna činjenica. Kao što će možda za pedeset godina biti posve normalni istospolni brakovi i takve obitelji.</p>
<p>Usporedno s razvojem društva, razvijaju se i društvene institucije. Niti brak niti obitelj nisu danas ono što su bili prije tri stoljeća, prije pedeset godina ili prije samo nekoliko godina. </p>
<p>IVANA MARKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>U traktorskoj prikolici ispod sijena krijumčario 1050 šteka cigareta</p>
<p>ILOK</p>
<p> – Djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave u utorak su oko 7 sati ujutro, nedaleko od Bapske, na iločkom području, pri nezakonitom prelasku državne granice zatekli A.K. (42) koji je preko tzv. »zelene granice« odnosno polja zvanog »Mačara« traktorom s prikolicom ilegalno prešao iz Srbije i Crne Gore u Hrvatsku. </p>
<p>Pregledom prikolice njegova traktora, policajci su pronašli krijumčarene cigarete koje su bile pažljivo prekrivene sijenom, tako da je krijumčar ostavljao dojam nevinog slavonskog poljoprivrednika koji po poljima kupi sijeno. </p>
<p>Načelnik Policijske postaje Ilok, Ivan Groznica, u srijedu je na konferenciji za novinare istaknuo da su policajci u prikolici traktora pronašli čak 1.050 šteka cigareta marke »Ronhill lights« i »Walter Wolf«. </p>
<p>Zbog sumnje da mu ovo nije prvi ilegalni prelazak granice te da mu je šverc cigareta stalni izvor prihoda, djelatnici policije su temeljem sudskoga naloga obavili i pretragu kuće u Bapskoj u kojoj živi A.K. </p>
<p>Sumnje su se pokazale opravdanima, jer je u kući i gospodarskim objektima u dvorištu pronađeno još 750 šteka cigareta, »Ronhill lightsa« i »Walter Wolfa«, a sve zaplijenjene cigarete imaju markice Ministarstva financija RH za izvoz.</p>
<p>Ukupna vrijednost pronađenih i zaplijenjenih 1.800 šteka cigareta cijeni se na oko 200.000 kuna, a kako je Groznica naglasio, protiv A.K. je podnesena kaznena prijava zbog izbjegavanja carinskog nadzora te prekršajna prijava zbog ilegalnoga prelaska državne granice. </p>
<p>Ova posljednja zapljena cigareta, najveća je dosad na iločkom području, no djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave s takvim se »nasrtajima« na granice susreću gotovo svakodnevno. Tako je ovogodišnji »rekord« u zapljenama cigareta postignut sredinom veljače, kada je na graničnom prijelazu Gunja - Brčko, kao ulazni putnik iz BiH u Hrvatsku, otkriven krijumčar iz Bjelovara koji je u svom kamionu, umjesto oblatna za kolače, kako je bilo deklarirano u službenim papirima, švercao čak 10.141 šteka raznih cigareta vrijednih ukupno 160.000 eura.</p>
<p>Već je dobro poznato da je Vukovarsko-srijemska županija na dijelu tzv. »balkanske rute«, kojom se krijumčare gotovo sve vrste roba. Ona je zbog svog položaja i činjenice da njezinih čak 73,2 posto granica čine državne granice sa susjednim državama - Srbijom i Crnom Gorom te BiH izuzetno pogodna za krijumčare. Tim više što kompletnu granicu sa BiH, ukupno 88 kilometra čini rijeka Sava, dok granicu sa Srbijom osim 118 kilometra kopnene čini i 60,2 kilometra riječne granice na Dunavu. </p>
<p>To potvrđuje i podatak da su na graničnim prijelazima ove županije, tijekom 2003. godine, zaplijenjeni deseci tisuća šteka cigareta te, primjerice, više od 75 kilograma heroina i brojne druge droge.</p>
<p>Posljednji slučaj dokazuje da je ovo područje na jednako snažnom »udaru« krijumčara koji zbog svoje »sigurnosti« u Hrvatsku ulaze preko onih »divljih« prijelaza. </p>
<p>Sredinom prosinca prošle godine, djelatnik vukovarsko-srijemske Policijske uprave, tridesettrogodišnji Dragan Medaković iz Iloka, ubijen je kada je na njega naletilo kombi vozilo koje je pokušao zaustaviti na cesti između Bapske i Šarengrada, tek nekoliko kilometara od državne granice između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, a za koje je od graničnih policajaca dobio dojavu da je ilegalno prešlo granicu. Iako počinitelj još uvijek nije otkriven, jer je nakon što se zaletio u policajca s ugašenim svjetlima i brzinom od oko 100 kilometara na sat pobjegao preko jednog od »divljih« prijelaza natrag u Srbiju i Crnu Goru, pretpostavlja se da se radilo o krijumčaru. </p>
<p>Na zapadnom tržištu vlada tako velika potražnja za zabranjenom robom da mnogi krijumčari, iz straha da ne budu otkriveni, robu prenose na sve moguće načine preko rijeka, šuma, oranica ne birajući pritom načine kako robu dovesti do odredišta. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osumnjičeni poriče ubojstvo tvrdeći da se žrtva sama nabola na nož</p>
<p>Tomislav Š. je pred istražnom sutkinjom izjavio da je bio žrtva kamatarenja svog bivšeg zapovjednika iz »Gromova«, a sada pokojni Kršić, bio je »zapovjednikov čovjek«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetrogodišnjeg Tomislava Š., osumnjičenoga da je u subotu oko 17 sati u jednom u veži u Utješinevićevoj ulici nožem ubo Gorana Kršića (28), od čega je Kršić kasnije preminuo, u srijedu je, na osnovu istražnog zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva, saslušao istražni sudac i protiv njega pokrenuo istragu zbog osnovane sumnje da je počinio ubojstvo, te mu odredio jednomjesečni pritvor. </p>
<p>Tomislav Š. je u srijedu izjavio da ostaje pri iskazu koji je dao dva dana ranije, kada ga je po dovođenju na sud saslušala dežurna istražna sutkinja. Tada je, naime, porekao da je on ubio Kršića, te izjavio da se Kršić u međusobnom naguravanju sam nabo na nož. U poduljem iskazu, osumnjičeni je sutkinji ispričao da je prije određenoga vremena od svojeg bivšega zapovjednika iz 2. gardijske brigade Kreše P., posudio 2000 kuna, te da ga je njegov bivši zapovjednik »kamatario«, tvrdeći da je dug u međuvremenu narastao na 9000 kuna. Na dan ubojstva, ispričao je osumnjičenik, po njega je u lokal u kojemu radi, došao izvjesni Emil, te ga nakon isteka radnoga vremena uhvatio pod ruku, rekavši mu da idu kod Kreše, te da ne radi gluposti. Emil ga je, tvrdi, doveo do drugog lokala gdje se sastao sa Krešom P., koji je od njega tražio novac. Nakon što mu je osumnjičeni više puta rekao da novca nema, Krešo P. ga je, prema njegovim riječima, natjerao da klekne i da moli za produljenje roka za vraćanje novca, te su ga on i njegovi »suradnici« udarali šakama. No, premda je i kleknuo, Krešo P. mu nije oprostio dug već ga je natjerao da sa njegovim ljudima, Emilom i Goranom Kršićem odu do stana osumnjičenoga te da im on preda svoje dokumente, kao i papire od stana, kao zalog za povrat duga. Kada su dobili papire koje su tražili, »iznuđivači« su prema riječima osumnjičenoga, ponovno zatražili novac, te je u strahu za život, Kršića odlučio odvesti u zgradu u Utješinovićevoj, rekavši da mu tamo živi supruga, iako to nije bila istina. Nakon dolaska u Utješinovićevu, osumnjičeni je bez nekog posebno razloga pokucao na vrata jednoga stana u stubištu, te ženu koja im je otvorila, upitao je li mu je tu supruga. Ovakvu verziju priče o dvojici muškaraca koji su došli pred vrata stana, a zatim se potukli, Vjesnikovu novinaru su na mjestu događaja ispričali i stanari zgrade. Nakon što je shvatio da je prevaren, ispričao je osumnjićeni, Kršić mu je dobacio »E, sada ćeš vidjeti«, te izvadio nož. Tada mu je osumnjičeni uhvatio ruku s nožem, te se Kršić nakon naguravanja nabo butinom na sječivo, što se kasnije pokazalo fatalnim za njega, budući mu je bila presječena vena i arterija. </p>
<p>Zanimljivo je, da je jedan mali dio priče osumnjičenoga potvrdio i Krešo P. koji je na policiji priznao da je osumnjičenome posudio novac, no on pak, tvrdi da mu je posudio 9000 kuna, te da se ne radi ni o kakvom kamatarenju. Krešo P. je također na policiji priznao da on jeste ošamario osumnjičenoga u spomenutom lokalu, jer mu ovaj nije vraćao novac, no verziju događaja nakon toga, poriče. Istraga se nastavlja. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Obećao ju osloboditi uroka pa ju silovao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog silovanja 24-godišnjakinje novozagrebački policajci kriminalistički su obradili 52-godišnjeg makedonskog državljanina A.S.</p>
<p>Kako je priopćila policija, osumnjičeni je 19. lipnja ove godine u jednom zagrebačkom kafiću upoznao djevojku i pritom je uvjerio kako se bavi liječenjem bioenergijom te gledanjem u dlan. Potom je djevojci pogledao u dlan i rekao kako na sebi ima uroke koje jedino on može ukloniti te joj je ostavio broj mobitela kako bi ga mogla nazvati. Ne sumnjajući ništa, djevojka je idući dan došla s majkom u njegov stan, te im je on rekao kako su pod urocima, dok je s djevojkom dogovorio da se sutradan ponovno nađu u jednom kafiću i dogovore tretman skidanja uroka. Djevojka je zatim pristala da pođe s njim u njegov stan gdje je zaključao vrata i oko djevojke počeo paliti svijeće i slagati slike svetaca te joj rekao da skine svu odjeću kako bi mu pomogla u skidanju uroka. Kako se djevojka odbila skinuti, osumnjičeni ju je nasilno skinuo i potom, unatoč njezinom odupiranju, silovao. Nakon silovanja, 52-godišnjak je djevojku izveo iz stana i pješice je odveo do stana gdje živi s majkom, plašeći je cijelim putem kako ne smije nikome govoriti jer će joj se u protivnom nešto strašno dogoditi. Osumnjičeni A. S. je nakon dovršene obrade, uz kaznenu prijavu, doveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U nedostatku dokaza oslobođen za pokušaj silovanja u pijanstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Zagrebu oslobodilo je optužbe Ivana L. (52) kojeg se teretilo da je u ožujku 2001. godine u zagrebačkom prigradskom naselju pokušao silovati susjedu Jozefinu M. Sud nije, kako je to obrazložila predsjednica sudskog vijeća Rajka Tomerlin Almer, našao dovoljno dokaza za osuđujuću presudu, pa je okrivljenik nepravomoćno oslobođen optužbe.Prema opisu iz optužnice Ivan L. (55) pokušao silom obljubiti susjedu koja se na kraju opirala i uspjela napasnika odgurnuti od sebe. On je posrnuo i pao na plinsku peć, a u takvom su ga položaju i alkoholiziranom stanju i pronašli policajci. Očevidom i kasnijom istragom utvrđeno je da je optuženi imao 2,6 promila alkohola, a oštećenica 2,25 promila. Iskazi svjedoka bili su proturječni, a ni materijalni dokazi, nisu davali dovoljno elemenata da se nedvosmisleno zaključi da se doista radi o djelu opisanom u optužnom aktu koji je podnesen nakon smrti oštećenice. Zbog toga je raspravno vijeće primijenilo načelo »in dubio pro reo«, odnosno u slučaju dvojbe oko dokaza sudi se u korist okrivljenika, pa je Ivan. L. oslobođen kaznene odgovornosti. No ova odluka nije konačna, jer se Županijsko državno odvjetništvo može žaliti Vrhovnom sudu. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Dionice tvrtki kojima se dobro upravlja skuplje i do 30 posto</p>
<p>Potrebu donošenja standarda korporacijskog upravljanja potaknulo je osam »smrtnih grijeha« kojima su skloni vodeći ljudi kompanija: loš menadžment tvrtke, slabe komunikacije, arogancija, pohlepa i previsoke plaće menadžera, glupost i nekompetencija vodećih ljudi, njihova žudnja za moći, korupcija i financijske prijevare, te općenito njihovo loše ponašanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Institucionalni investitori koji ulažu u tvrtke na tržištima u razvoju spremni su platiti i 30 posto više za dionice tvrtki koje primjenjuju dobru praksu korporacijskog upravljanja, pokazalo je istraživanje koje je svojedobno provela konzultantska tvrtka McKinsey. Značaj takve dobre prakse, koja uz ostalo rezultira nižom cijenom kapitala, prepoznale su i rejting agencije. »Korporacijsko upravljanje danas je jednako važno kao i upravljanje državama«, mišljenje je i predsjednika Svjetske banke Jamesa D. Wolfensohna.</p>
<p>Ovo su samo neki od naglasaka s prošlotjedne međunarodne konferencije o korporacijskom upravljanju i razvoju tržišta kapitala održane u Poreču u organizaciji Varaždinske burze, koja je inicirala izradu kodeksa korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj.</p>
<p>Najkraća definicija korporacijskog upravljanja jest da je to sustav vođenja i nadziranja nekog društva. U najširem smislu, to je odnos između uprava i ljudi, odnosno institucija, koji su u korporaciju investirali kapital da bi ostvarili povrat. Korporacijsko upravljanje podvlači odgovornost uprave za ostvarenje postavljenih korporacijskih ciljeva, te istodobno podržava poslovanje u skladu sa zakonima. O razini korporacijskog upravljanja mnogo govori pravodobno raspolaganje potpunim informacijama i zaštita svih nositelja interesa u nekoj tvrtki - takozvanih stakeholdera, među kojima su i vjerovnici tvrtke i dobavljači.</p>
<p>U Hrvatskoj je danas još uvijek velik broj dioničkih društava koja nemaju i ne žele imati baš nikakve odnose s investitorima-dioničarima, u kojima su mali dioničari nezaštićeni, ignorirani i nedovoljno informirani o poslovanju i planovima društva, a upravo su izvješćivanje i transparentnost sastavni dio dobre korporacijske prakse. Dijelom se stanje popravilo zakonskom obvezom uvrštenja više stotina društava u JDD kotacije, no velik broj tvrtki ne ispunjava uvjete za uvrštenje na burzu te se o njima i njihovu poslovanju zna vrlo malo ili samo ono što same plasiraju.</p>
<p>Standardi korporativnog upravljanja su na razvijenim tržištima dijelom i zakonski definirani, primjerice poznatim američkim Sarbanes-Oxley zakonom, koji obvezuje i sve strane tvrtke što kotiraju na burzama u SAD-u. Potrebu donošenja standarda potaknulo je osam »smrtnih grijeha« kojima su skloni vodeći ljudi u kompanijama. To su: loš menadžment tvrtke, slabe komunikacije, arogancija, pohlepa i previsoke plaće menadžera, glupost i nekompetencija vodećih ljudi, njihova žudnja za moći, korupcija i financijske prijevare, te općenito njihovo loše ponašanje. Svaki od njih, istaknuto je, iznimno je štetan i slabi konkurentnost tvrtke. Shell, Ahold, Enron, Bank of Ireland, Martha Stewart Living - samo su neki primjeri kompanija kojima su računi za navedena ponašanja vodećih ljudi došli na naplatu, prouzročili velike poteškoće ili čak stečajeve.</p>
<p>No, primjera ne nedostaje ni u Hrvatskoj, a jedan od novijih, nikako i jedini, bio je i slučaj Končar. Zahvaljujući pritisku malih dioničara, do stanovitih pomaka u odnosu uprava-mali dioničari došlo je u Ericsson Tesli. No, nedovoljno su, primjerice, transparentni poslovni potezi i planovi današnjih holdinga (Dom, SN, Lucidus, Validus, Proficio) nastalih od bivših PIF-ova, koji redom imaju velik broj ulagača-dioničara, ali slabe odnose s njima.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Njemačka prodaje preostali državni udjel u Deutsche Telekomu</p>
<p>U izravnom vlasništvu savezne vlade je 26 posto dionica Deutsche Telekoma i 20 posto Deutsche Posta, dok državna razvojna banka KfW drži još 16,7 posto DT-a i 42,6 posto DP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacrt njemačkog proračuna za sljedeću godinu uključuje rekordne prihode od privatizacije od 15,45 milijardi eura, a među imovinom koja će se ponuditi ulagačima su i preostali državni udjeli u Deutsche Telekomu i Deutsche Postu. Do sada je najveći iznos od privatizacije - od oko 10,5 milijardi eura - ostvaren 1998. za vrijeme kancelara Helmuta Kohla, dok je za ovu godinu planiran prihod od 10,3 milijarde eura.</p>
<p>Međutim, unatoč ambicioznom planu privatizacije Njemačka će vjerojatno i četvrtu godinu za redom premašiti ograničenje proračunskog deficita od tri posto BDP-a, kao što je u srijedu upozorio i Bert Rürup, jedan od članova vijeća gospodarskih savjetnika njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. Naime, prema prijedlogu njemačkog ministra financija Hansa Eichela, nova zaduženja spustila bi se 2005. na 22 milijarde eura, najniže u posljednjih pet godina, dok će ulaganja dosegnuti 22,8 milijarde eura. U pitanje se dovodi uspjeh privatizacije s obzirom na to da za sada nema naznaka kako će zanimanje ulagača biti dovoljno. Tako je i Deutsche Post ovoga tjedna bio prisiljen spustiti cijenu i ponudu dionica u inicijalnoj javnoj ponudi Postbanka.</p>
<p>U izravnom vlasništvu savezne vlade je 26 posto dionica Deutsche Telekoma i 20 posto Deutsche Posta, dok državna razvojna banka KfW drži još 16,7 posto DT-a i 42,6 posto DP-a. Vlada će ulagačima sljedeće godine ponuditi i udjele, vrijedne ukupno oko milijardu eura, u frankfurtskoj i münchenskoj zračnoj luci, te udjel u zračnoj luci Köln/Bonn.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Austrijski Mobilkom i Deutsche Telekom natječu se za trećeg GSM operatera u BiH</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Austrijski Mobilkom i njemački Deutsche Telekom postali su izravni konkurenti za mjesto trećeg operatera mobilne telefonije u Bosni i Hercegovini nakon iznenađujuće odluke većinskih dioničara tvrtke Eronet da svoj kontrolni paket ponude na prodaju, samo tri tjedna prije donošenja konačne odluke o dodjeli treće GSM licencije u BiH.</p>
<p>Hercegovačka banka posredstvom Hercegovina osiguranja te tvrtke Alpina komerc kao i općina Grude vlasnici su 50,5 posto dionica u Eronetu, koji se prijavio kao jedna od dvije tvrtke zainteresirane za dobivanje treće GSM licencije u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Preostalih 49 posto vlasničkog udjela u toj tvrtki ima HT Zagreb koji je i dioničar u HT-u Mostar, inače drugom potencijalnom GSM operateru.</p>
<p>Austrijski Mobilkom ponudio je 24 milijuna eura za kupnju dionica u Eronetu. </p>
<p>Takvu ponudu općinski su vijećnici Gruda ocijenili povoljnom, kao i predstavnici Hercegovačke banke.</p>
<p>Austrijanci su ponudili i dodatne pogodnosti poput ulaganja 200.000 eura u infrastrukturu općine. </p>
<p>Istodobno Hercegovina osiguranje dobilo bi posao osiguravanja Eroneta, dok bi tvrtka Alpina komerc, kako saznajemo, vjerojatno dobila posao postavljanja novih baznih stanica za mobilnu telefoniju.</p>
<p>Sadašnji većinski dioničari Eroneta svjesni su, međutim, kako pravo prvokupa dionica ima HT Zagreb iza kojega stoji Deutsche Telekom. </p>
<p>Sada se očekuje ponuda iz Zagreba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na dopisivanje mobitelima Hrvati lani potrošili 575 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošle godine u Hrvatskoj ukupna vrijednost ostvarena putem mobilnog dopisivanja iznosila je 94,5 milijuna dolara (oko 575 milijuna kuna), a u Hrvatskoj se također bilježi najviši mjesečni prosjek poslanih poruka po korisniku u srednjoj i istočnoj Europi. Najviše tekstualnih poruka poslano je u Poljskoj.</p>
<p>Tržište srednje i istočne Europe s oko 45 milijuna korisnika, prema istraživanju analitičke kuće IDC koje je obuhvatilo 11 zemalja regije, pokazuje kako se tekstualne poruke sve više zamjenjuju novim uslugama kao što su »premium« SMS, te MMS usluge. Tako je prošle godine na mobilno dopisivanje u sredinjoj i istočnoj Europi potrošeno 1,2 milijarde dolara, a prema IDC-ovom predviđanju u 2008. potrošnja će dostići 2,9 milijardi dolara. Prema istraživanjima uporaba SMS-a česta je u Češkoj i Sloveniji, a primjerice u Poljskoj manje od polovice stanovništva koristilo je lani neki oblik SMS-a. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prihodi Podravke četiri posto veći nego lani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podravka je nastavila pozitivne trendove poslovanja ostvarene u drugoj polovici 2003. godine te prvom tromjesečju ove godine, izvijestili su iz te tvrtke. Prema procjenama za prvih pet mjeseci ove godine Podravka je ostvarila rast prihoda od prodaje od četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je na hrvatskom tržištu zabilježen rast prodaje od dva posto, a na inozemnim tržištima od šest posto. Iz Podravke posebno napominju da je stanje na tržištu Poljske u cijelosti stabilizirano, te da je ostvaren rast od čak 83 posto u odnosu na isto razdoblje 2003. Kontinuirani rast (sedam posto) ostvaruje se i na tržištu jugoistočne Europe. Istodobno, poslovni rashodi u prvih su pet mjeseci ove godine porasli jedan posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Dakle, rast prihoda je veći od rasta troškova, ističu u Podravci, što je, dodaju, rezultiralo očekivanim financijskim rezultatima. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Alitalia dobila državno jamstvo, BAT dozvolu za spajanje u SAD-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu rasli, potaknuti nizom kompanijskih vijesti. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,5 posto, na 4489,2 boda, jednako kao i MIB 30 koji je dosegao 28.177 bodova. Frankfurtski Dax je porastao 0,65 posto, na 3954, a pariški CAC 40 0,7 posto, na 3726,4 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 dobio je 0,35 posto dosegavši 2713,9.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite su tek neznatno porasli, na 10.401,6, odnosno 1995,3 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu pao neznatnih 0,7 bodova, na 11.580,65. Među dobitnicima je s porastom od 5,2 posto bila talijanska zrakoplovna tvrtka Alitalia, nakon što je talijanska vlada odobrila jamstvo za kredit, vrijedan od 400 do 600 milijuna eura, koji će je spasiti od stečaja. </p>
<p>Dionica britanskog duhanskog diva BAT-a skočila je 7,2 posto, na rekordne 8,83 funte, nakon što je američki regulator za tržišno natjecanje ipak odobrio tri milijarde dolara vrijedno spajanje američke podružnice s R. J. Reynolds Tobacco Hodingom. </p>
<p>Deutsche Telekom je nakon najave nastavka privatizacije sljedeće godine pao 0,2 posto, dok je Deutsche Post porastao 1,8 posto. U srijedu je započelo trgovanje dionicama njemačkog Postbanka, koje su od jutra porasle 1,5 posto. Cijena Brent nafte porasla je na 35,75 dolara, nakon što je prošloga tjedna započeo štrajk radnika na norveškim naftnim platformama proširen. Uobičajena norveška proizvodnja bit će umanjena za ukupno 710.000 barela dnevno. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Sanader: Povezivanjem Rijeke i Zagreba Hrvatska postaje bliža Europi </p>
<p>Zagreb i Rijeka od srijede su napokon povezani autocestom čija je gradnja počela prije više od 30 godina / Prometnica je duga 145,6 kilometara, od čega je 90 kilometara u punom profilu / Vlada će uskoro razmotriti nastavak gradnje autoceste do punog profila, rekao je premijer Ivo Sanader/ Ministar Božidar Kalmeta istaknuo je da će autocesta imati velike gospodarske efekte, posebno za Luku Rijeka </p>
<p>VRBOVSKO</p>
<p> – Više od 30 godina nakon početka gradnje, Zagreb i Rijeka od srijede su napokon povezani autocestom dužine 145,6 kilometara, od čega je 90 kilometara u punom profilu. Posljednju dionicu autoceste od čvora Bosiljevo 2 do Vrbovskog u srijedu popodne pustio je u promet premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Premijer se s pratnjom provezao duž trinaest i pol kilometara novoizgrađene prometnice do čvora Vrbovsko gdje je zatim održana prigodna svečanost kojom je obilježen završetak prve faze izgradnje autoceste.</p>
<p> Druga faza gradnje punog profila na preostalih 56,5 kilometara trebala bi biti dovršena do 2008. </p>
<p>»Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku i završetak starog sna o povezivanju Rijeke i Zagreba, čime Hrvatska postaje bliža Europi. Rijeka koju promoviramo kao mogući distributivni centar za srednjoeuropske i druge zemlje, time dobiva bitno veću kvalitetu. Vlada će uskoro razmotriti i nastavak gradnje autoceste do punog profila jer će autocesta tada biti potpuno gotova. Još ne mogu reći koji će biti rokovi, ali izgradnja punog profila ostaje naš prioritet«, naglasio je premijer.</p>
<p> »Nastavljamo i gradnju autoceste Dubrovnik - Split - Zagreb, moramo voditi računa i o koridoru 5.c kroz Slavoniju, a ove godine započet ćemo i s izgradnjom autoceste do Macelja.</p>
<p> Na ovom poslu radila je i bivša vlada Ivice Račana i vlada Zlatka Mateše prije nje. To je posao svih nas, pa političke razlike među nama ovdje postaju beznačajne«, rekao je Sanader.</p>
<p> Novac za nastavak izgradnje cestovne infrastrukture Vlada će pokušati dobiti iz pretpristupnih fondova EU, najavio je premijer Sanader.</p>
<p> Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta istaknuo je da će autocesta biti važna za razvoj turizma, a imat će i velike gospodarske efekte, posebno za Luku Rijeka koja će ostvariti veći protok roba i ljudi. Vlada će uskoro donijeti plan izgradnje autocesta i državnih cesta u sljedeće četiri godine s obzirom da je Hrvatska još daleko od razine mreže autocesta kakvu imaju druge razvijene europske zemlje.</p>
<p>Gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić izjavila je da dovršetkom autoceste Zagreb postaje vrata Jadrana, a riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da prometnica dolazi u pravi čas jer se nastavlja na projekt izgradnje riječke izvozne luke.</p>
<p>Na povijest gradnje autoceste podsjetio je direktor poduzeća Autocesta Rijeka-Zagreb Zoran Klarić ističući da je njezina vrijednost šest milijardi kuna, od čega je 3,27 milijardi potrošeno od 1997. kad je gradnju preuzelo to poduzeće. Autocesta ima 13 tunela i čvorišta, pet mostova, 45 malih podvožnjaka i nadvožnjaka, te 24 vijadukta, među kojima je najveći Zečeve drage dužine 930 metara o čijem je završetku ovisila gradnja autoceste. </p>
<p>Radovi su financirani iz proračuna, te kreditima hrvatskih i stranih banaka. Cestarina na autocesti Zagreb-Rijeka iznosi 56 kuna, a od hrvatskoga glavnog grada do naše najveće luke vožnja traje otprilike 80 minuta.</p>
<p> Na završetku svečanosti autocestu je blagoslovio riječki nadbiskup Ivan Devčić, a visoki uzvanici su nakon toga popili šampanjac koji je otvorio ministar Kalmeta.</p>
<p>Linić i Sanader »zakačili« se zbog deficita bivše vlade </p>
<p>Među političkim dužnosnicima na svečanosti je bilo više HDZ-ovih zastupnika, od onih iz HSS-a bio je prisutan samo Božidar Pankretić, a iz HNS-a predsjednica Vesna Pusić i Radimir Čačić. Desetak zastupnika SDP-a, među njima Slavko Linić, Milanka Opačić, Tonino Picula i Mato Crkvenac, bilo je odjeveno u crvene majice na kojima je pisalo »Autocesta Rijeka-Zagreb, ovo je naš deficit«.</p>
<p> »Bivša koalicijska vlada imala je snage i ušla u projekt izgradnje autocesta, i tu je ostvaren deficit. No, njega se ne treba bojati ako je on u funkciji razvoja, a to je bitno poručiti građanima. Stoga ćemo majice dijeliti njima, ali ne i premijeru i ministrima, jer oni ne znaju za šalu. S njima se nismo šest mjeseci uspjeli sporazumjeti i njima ne treba ništa objašnjavati«, rekao je Linić novinarima.</p>
<p>Pojavljivanje SDP-ovih zastupnika u prigodnim majicama prokomentirao je i premijer Sanader ponovivši da je to događaj koji treba nadići međusobne političke razlike. </p>
<p>»Ovdje je stranačka pripadnost potpuno irelevantna, a to što netko ovaj događaj pokušava iskoristiti u političke svrhe, to je njegov problem. Nažalost, deficit je bio dva posto veći nego što je bivša vlada govorila, a kamo sreće da je bio manji«, dodao je Sanader. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vladimir Gredelj morao posuđivati stolce da bi primio Petera Semnebyja</p>
<p>Sastanak se trebao održati u Uredu zamjenice predsjednika Županijskog suda, no predsjednik suda Mladen Piškorec je opozvao svoju raniju dozvolu da se sastanak održi u tom uredu/ Gredelj i Semneby su razgovarali o reformi pravosuđa i inicijativi o suradnji sa sucima iz regije te o suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Izaslanstvo Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj predvođeno šefom Misije Peterom Semnebyjem posjetilo je u srijedu Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Nakon susreta sa županom Damirom Bajsom, Peter Semneby je izjavio da se </p>
<p>razgovaralo o povratku izbjeglica i manjinskim pravima, kao i o utjecaju pridruživanja EU na razvoj Županije. Damir Bajs je goste među ostalim izvijestio da ratna šteta u ovoj županiji dostiže milijardu eura.</p>
<p>Izaslanstvo Misije sastalo se i s Vladimirom Gredeljem, predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca. Sastanak se trebao održati u Uredu zamjenice predsjednika Županijskog suda, no novinare su dočekala zatvorena vrata suda. Razlog je bila zabrana predsjednika suda Mladena Piškorca, koji je opozvao svoju raniju dozvolu da se sastanak održi u spomenutom uredu. Tako je Vladimir Gredelj izaslanstvo OESS-a primio u svome minijaturnom kabinetu i to nakon što je posudio stolice u susjednim uredima, jer mu nije bila dopuštena ni doprema stolica u njegov ured. Nakon razgovora, Semneby i Gredelj su dali izjave u parku ispred zgrade Suda. </p>
<p>»S predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca Vladimirom Gredeljem razgovarao sam o prioritetima reforme pravosuđa i inicijativi regionalne suradnje hrvatskih sudaca sa sucima iz susjednih zemalja. Govorili smo i o suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima i o tome kako olakšati obradu tih predmeta. Predstavio sam izvješće o analizi svih predmeta u kojima Hrvatska sudjeluje i preporuke kako da se Hrvatska s time lakše nosi«, rekao je Semneby.</p>
<p> »Na hrvatskim pravnicima, pritom ne mislim samo na suce, jest pridonijeti da pravosuđe postane kompatibilno europskom. Reforma mora biti sveobuhvatna, s repozicioniranjem Vrhovnog i Ustavnog suda. Sada je sudska nadležnost pogrešno i preširoko postavljena zbog čega su nam sudovi zatrpani. U ozbiljnim državama pred sudove dolaze samo ozbiljni predmeti. Do punopravnog članstva u EU čeka nas ogroman posao«, rekao je potom Gredelj. </p>
<p>Izaslanstvo je primila i bjelovarska gradonačelnica Đurđa Adlešić.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Najmlađi ovisnik ima tek 10 godina</p>
<p>Registrirano je 18.407 ovisnika o drogama, rekla je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ali procjenjuje se da ih je zapravo tri do pet puta više/ Ove godine pomoću uređaja otkriveno 86 drogiranih vozača – najviše ih je bilo pod utjecajem mješavine sintetskih droga ili marihuane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Katastrofalan trend porasta zloporabe droge nastavlja se i samo svi zajedno možemo nešto učiniti«, izjavila je u srijedu u Saboru potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor na sjednici Povjerenstva za suzbijanje zloporabe droge. Sjednica je održana u povodu 26. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv zloporabe droga. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade najavila je žestoku borbu protiv »pošasti na cestama«, odnosno suzbijanje vala prometnih nesreća dio kojih je izazvan upravo zbog vožnje pod utjecajem droge i alkohola.</p>
<p>Jadranka Kosor iznijela je podatke da je u Hrvatskoj trenutačno registrirano 18.407 ovisnika o drogama. No, procjenjuje se da je stvarni broj ovisnika čak tri do pet puta viši. </p>
<p>Lani se od ovisnosti liječila 5201 osoba, ili 10 posto manje nego godinu prije. Istodobno je porastao broj smrti izravno povezanih s drogom – prošle su godine od predoziranja umrle čak 94 uglavnom mlade osobe, a 2003. zabilježeno je 55 takvih slučajeva. </p>
<p>Većina ovisnika mlađa je od 25 godina, no dobna granica konzumenata droge sve više pada, naglasila je Kosor. Primjerice, najmlađi registrirani ovisnik imao je tek deset godina.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade najavila je i da će Vlada pokrenuti izmjene Zakona o prekršajima te Zakona o sigurnosti u prometu kako bi se policiji dale šire ovlasti u otkrivanju i prijavljivanju pijanih ili drogiranih vozača.</p>
<p>Načelnik MUP-ova odjela za sigurnost prometa Rajko Horvat predstavio je dio opreme koju hrvatska policija trenutačno ispituje. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Kosor istaknula je da će se za nabavu potrebne opreme »pronaći novac koji nedostaju«. </p>
<p> Horvat je rekao da postojeći zakonski propisi prilično ograničavaju rad policajcima na terenu, a i sami policajci nisu još dovoljno obučeni za prepoznavanje drogiranih vozača. </p>
<p> Ove je godine uređajima, koji se još testiraju, otkriveno 86 drogiranih vozača – najviše ih je bilo je pod utjecajem mješavine sintetskih droga ili marihuane. </p>
<p>Prema sadašnjem zakonu, testiranja na terenu samo su preliminarna i nakon njih prisutnost droge u organizmu mora se utvrditi i u medicinskoj ustanovi uzimanjem uzoraka krvi i urina. </p>
<p>Preliminarno ispitivanje prilično je jednostavno, objasnio je Horvat. </p>
<p>Prema jednoj metodi, vozač 60 sekundi u ustima drži plastičnu cjevčicu koja zatim u roku od desetak minuta reagira na prisutnost droge. </p>
<p>Drogu je moguće otkriti i drugom metodom – uzimanjem znoja sa sumnjive osobe.</p>
<p>Sjedinjene Države prve su uvele praksu otkrivanja vozača pod utjecajem droga, a u Europi to je prva učinila Belgija.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Libra: Profesionalizacijom vojske žene više ne bi bile samo ukras</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Libra je u saborsku proceduru uputila dva zakonska prijedloga koji bi omogućili ukidanje obveznog služenja vojnog roka. »Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama te Zakona o obrani, a očekujemo da će se na dnevnom redu saborske sjednice naći prije ljetne stanke«, rekao je predsjednik Libre Jozo Radoš na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Inicijativu pod nazivom »Mijenjam vojni za ispitni rok« Libra je pokrenula još 2001., podsjetio je Radoš, ističući da suprotno nekim mišljenjima da u Hrvatskoj još nije došlo vrijeme za ukidanje obveznog vojnog roka, Libra smatra da naša zemlja već kasni za modernim svjetskim trendovima. Naveo je primjer Italije koja je odlučila ukinuti vojni rok do 2006., a o tome se ozbiljno razmišlja i u Njemačkoj i Češkoj. Inicijativu Libre je podržalo više od 30.000 građana a profesionalizacija vojske jedan je od bitnih uvjeta približavanja Hrvatske europskim standardima, kaže Radoš. </p>
<p>Navodeći prednosti profesionalne vojske istaknuo je da bi nadzor nad njezinim financiranjem bio transparentniji i efikasniji, a ostvarile bi se i uštede državnom proračunu te oslobodilo objekte koji se ne koriste u punom kapacitetu za druge, prije svega gospodarske namjene. Osim toga, naglašava Radoš, pomladio bi se sastav aktivnih oružanih snaga, spremnost i učinkovitost vojske bila bi veća te bi se osigurala najviša razina nacionalne sigurnosti. U profesionalni sastav oružanih snaga ravnopravno bi se mogle uključiti i žene, a ne bi bile samo ukras kao što je to uglavnom slučaj u našoj vojsci, zaključuje Radoš. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zagvožđani prešaju olupine automobila, a Višani organiziraju ekopatrolu</p>
<p>Udruga Dega Art s otoka Visa dobila je novčanu potporu za Ekopatrolu svog škoja, čiji članovi imaju ovlasti i instrumente za sankcioniranje svjesnog onečišćavanja otoka i priobalja, što je dogovoreno s lokalnom upravom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na natječaj Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za potporu projektima nevladinih udruga pristiglo je 100 projekata, a samo ih je 35 najboljih dobilo potporu iz državnog proračuna. Iz Splitsko-dalmatinske županije, pet je udruga sa svojim projektima uspjelo dobiti državni novac. Zanimljivo je da je potporu Ministarstva zaštite okoliša dobio festival »Glumci u Zagvozdu« - festival prijatelj okoliša.</p>
<p>Za trajanja te ljetne kulturne priredbe, koja okuplja brojne umjetnike iz cijele Hrvatske, na središnjem Trgu glumca u Zagvozdu bit će oblikovana instalacija od otpada skupljenog s divljih odlagališta. Napravit će se i veliki eko-bedem od 50 isprešanih olupina automobila, koji će po završetku festivala biti uklonjen na odlagalište otpada.</p>
<p>Udruga Dega Art s otoka Visa dobila je novčanu potporu za Ekopatrolu svog škoja, čiji članovi imaju ovlasti i instrumente za sankcioniranje svjesnog onečišćavanja otoka i priobalja, što je dogovoreno s lokalnom upravom. U Visu i Komiži održat će se Ekofest u sklopu kojeg će se predstaviti zdrava hrana, glasovita viška i komiška pogača, ljekovito i eterično bilje... Dodijelit će se i nagrade za najljepši vrt, najljepši balkoni na otoku, najljepši kut grada, najčišću ulicu i najljepše uređenu trgovinu. </p>
<p>Za projekt Novo nebo i nova zemlja potporu je dobio splitski Franjevački institut za kulturu mira. Projekt ima cilj pružiti prave obavijesti o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju radi razvijanja vlastite odgovornosti prema okolišu. Predviđeno je tiskanje knjige »Žeđ na izvoru - moja odgovornost za vodu i zrak« te seminari i predavanja.</p>
<p>Udruga za zaštitu okoliša Sunce iz Splita dobila je potporu za osnivanje Regionalnog info-centra, čija je zadaća animiranje stanovništva za probleme zaštite okoliša. Info-centrom bi se posredstvom biltena, brošura i web stranice stalno pratio rad udruge s osnovnim zadatkom da se u Splitu uspostavi edukativni i informativni centar, koji bi funkcionirao u cijeloj Dalmaciji.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čermak i Markač potkraj srpnja u Hrvatskoj? </p>
<p>Dobila sam uvjeravanja da će se već ovih dana branitelji moći obratiti Sudu sa zahtjevom da se dvojicu generala pusti na slobodu do početka glavne rasprave, rekla je Škare-Ožbolt / Haag spaja postupke protiv Ademija i Norca / »Hrvatska je na pragu presedana. To znači da bi se prvi predmeti mogli pred hrvatskim sudovima pojaviti i prije kraja godine«, izjavila je ministrica nakon razgovora s Carlom del Ponte </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i ministričin pomoćnik Jakša Muljačić u srijedu su dulje od protokola u sjedištu haaškog tužiteljstva razgovarali s Carlom del Ponte. Susret je bio vrlo srdačan i naglašeno radni.</p>
<p>»Razgovarali smo o prebacivanju haaških predmeta u nadležnost nacionalnih sudova i dobili smo informacije o spajanju postupka protiv Rahima Ademija i Mirka Norca. Kao što je poznato, oni imaju 'svaki svoju' optužnicu, ali će se slijedom propisa bis 11 Pravilnika o postupku i svjedocima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ti postupci objediniti«, rekla je Vjesniku u telefonskom razgovoru iz Haaga ministrica Škare-Ožbolt.</p>
<p>»Odluka o broju predmeta i fazi postupka u kojoj se nalaze ovisi isključivo o Sudu. Spomenuto pravilo bis11 omogućuje da se predmeti ustupe ili pravosuđu u Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji. Uvjereni smo da se dosad pokazalo kako je hrvatsko pravosuđe potpuno spremno prihvatiti te slučajeve i procesuirati ih u standardu koji bi imali i na Haaškom tribunalu«, dodala je ministrica. </p>
<p>Iz njezine je izjave jasno da su posljednje pozitivne ocjene o stanju i kvaliteti hrvatskog pravosuđa, izrečene i u tužiteljstvu Carle del Ponte i u OESS-ovoj misiji u Hrvatskoj, urodile plodom. </p>
<p>»Hrvatska je na pragu presedana. To znači da bi se prvi predmeti mogli pojaviti pred hrvatskim sudovima i prije kraja ove godine. U tim okolnostima, predmeti bi iz Haaga trebali početi stizati i prije službenog početka ljetnih praznika«, rekla je Škare-Ožbolt. Na pitanje u kakvoj su trenutno procesnoj poziciji optuženi Ivan Čermak i Mladen Markač, ministrica je odgovorila: »Intervjui s njima završeni su, a u tijeku su završni razgovori sa svjedocima i upotpunjavanje slike o iskazima koje su Čermak i Markač dali u dodatnim razgovorima s haaškim tužiteljima. Dobila sam uvjeravanja da će se već ovih dana njihovi branitelji moći obratiti Sudu sa zahtjevom da ih se pusti na slobodu do početka glavne rasprave«.</p>
<p> To bi značilo da bi se do kraja srpnja Čermak i Markač mogli naći na slobodi. </p>
<p> Inače, ministrica pravosuđa će u sklopu dvodnevnog boravka u Haagu u četvrtak posjetiti u pritvoru u Scheveningenu obojicu optuženih generala.</p>
<p> Raspored posjeta predviđa za četvrtak i sastanak s tajnikom i predsjednikom Tribunala, Hansom Holthiusom i Theodorom Meronom. Ti bi razgovori trebali zaokružiti hrvatsku mogućnost da se sama suoči s predmetima koje u sklopu izlazne strategije Haaški sud namjerava prepustiti nacionalnom pravosuđu. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja treba zabraniti povećanje tarife </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Sindikat usluga UNI-Cro oštro su u srijedu na konferenciji za novinare osudili najavljeno povećanje odvjetničkih tarifa za dvanaest i pol puta. </p>
<p>Tri sindikalne središnjice zatražile su od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da donese stručno mišljenje o tome koliko je prijedlog odvjetničkih tarifa u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišne utakmice, te da o tome obavijesti Vladu. </p>
<p>Poveća li Hrvatska odvjetnička komora (HOK) tarife prije donošenja tog mišljenja, sindikati traže da Agencija zabrani povećanje i da donese druge mjere kojima će se spriječiti zloporaba monopolističkog položaja HOK-a. Podsjetili su da Hrvatsku obvezuje i stajalište Europskog suda za ljudska prava iz kojeg proizlazi da se i odvjetnici mogu smatrati poduzetnicima na koje se trebaju primjenjivati pravila o tržišnoj utakmici. </p>
<p>Čelnici triju sindikalnih središnjica - Vesna Dejanović, Zdenko Mučnjak i Stjepan Kolarić - upozorili su da će građanin s prosječnom plaćom, da bi platio odvjetničku satnicu, morati raditi gotovo tri dana, a za ustavnu tužbu, za koju je predložena tarifa 5000 kuna, pet i pol tjedana. </p>
<p>Također su istaknuli da su u posljednjih osam godina prosječne plaće porasle dvaput, dok će odvjetničke usluge narasti 12,5 puta. </p>
<p>Sindikalni predstavnici pozvali su ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt da realizira svoje najave da će o povećanju tarifa razgovarati s HOK-om. </p>
<p>Sindikalni čelnici ističu i da bi država trebala biti zabrinuta zbog povećanja odvjetničkih naknada, te navode da je samo Hrvatski fond za privatizaciju, po aktualnim tarifama, za odvjetničke usluge 2002. platio oko 2,8 milijuna kuna, a najavljenim povećanjem, taj bi se iznos uvećao više od 12 puta. Sindikalni predstavnici na kraju su zaključili da će, povećaju li se odvjetničke tarife, građani pravdu lakše ostvariti na sudu u Strasbourgu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rončević: Civilnu zaštitu treba prilagoditi novim sigurnosnim zahtjevima </p>
<p>Civilnu obranu treba pripremiti za brze reakcije u prijetnjama novog tipa kao što su epidemije i terorizam, izjavio je ministar obrane Berislav Rončević </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Približavanje NATO-savezu jedan je od strateških ciljeva hrvatske vlade, rekao je ministar obrane Berislav Rončević otvarajući u srijedu javnu raspravu »Civilna obrana u integracijskim procesima«. Hrvatska, istaknuo je, mora provesti reformu obrambenog sustava i civilne zaštite koja se mora prilagoditi novim sigurnosnim zahtjevima i trendovima. </p>
<p>Prema Rončevićevim riječima, MORH radi statistiku obrane na temelju koje će se analizirati stanje u obrambenom sustavu i procijeniti eventualne prijetnje, te razmotriti potrebe UN-a i mogućnosti regionalne suradnje.</p>
<p>Ministar je ukazao na to da se upravo u organizaciji civilne obrane osjeća veliko zaostajanje za modernim trendovima. Treba je pripremiti za brze reakcije u prijetnjama novog tipa kao što su epidemije, terorizam, tehničko-tehnološka i prirodna ugrožavanja. »U odgovor na svaku prijetnju potrebno je uključiti sve civilne ustanove«, poručio je Rončević.</p>
<p>Nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović dodao je da u NATO ulaze cijele države pa je potrebna integracija sveg društva - politička, socijalna, gospodarska i obrambena.</p>
<p> »Novi sigurnosni rizici traže i nova rješenja i kolektivno djelovanje da se i na tom području ispune uvjeti za ulazak u NATO«, smatra Šimunović. </p>
<p>Završetkom hladnog rata dogodili su se veliki strateški poremećaji, naglasio je profesor Fakulteta političkih znanosti i predsjednik Hrvatskog defendološkog društva dr. Vlatko Cvrtila. Više se, prema njegovim riječima ne treba pribojavati velikih vojsci u uniformama kakve bi stigle na naš teren, već su došle druge opasnosti. »Civilna obrana danas se u zapadnim državama više ne priprema za dužnosti u slučaju vojne agresije, nego za izvanredne nesreće«, ističe Cvrtila. </p>
<p>»U svijetu je trenutačno 42 milijuna oboljelih od AIDS-a i 842 milijuna gladnih. Civilna obrana mora biti dobro uvježbana za djelovanje u ekstremnim uvjetima i s jakom bazom podataka kako bi se selektivno podizale i angažirale samo najpogodnije strukture društva, nikako sve«, ustvrdio je ravnatelj Centra za defendološka istraživanja tvrtke DEFIMI dr. Božidar Javorović. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Odličja zaslužnima za razvoj Hrvatske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić odlikovao je u povodu Dana državnosti građane i institucije za poseban doprinos razvitku Republike Hrvatske. </p>
<p>Na svečanoj dodjeli odličja u srijedu redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovani su skladatelj Fedor Kopsa i prvakinja Opere osječkog HNK Gita Šerman-Kopljar. Robert Greenwood, Dana Luebke, Anne Markham i Vojin Perić odlikovani su tim redom, no odličja će im biti uručena naknadno. </p>
<p>Redom Danice Hrvatske s likom Franje Bučara za osobite zasluge za šport odlikovani su Zdravko Ćiro Kovačić, te veslači Nikša i Siniša Skelin, brončani hrvatski olimpijci, koji nisu mogli doći na primanje. </p>
<p>Za osobite zasluge za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih društvenih vrednota odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske primili su Gordana Borčić, Helmut Lechner, Henry Lee, Vesna Muraja, Zlatko Špehar i George Weber. </p>
<p>Kassandra Vartell odlikovana je Redom hrvatskoga trolista za izniman doprinos razvitku Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima kroz pružanje nesebične i humanitarne pomoću Hrvatskoj u vrijeme Domovinskoga rata i u poratnom razdoblju. </p>
<p>Redom hrvatskoga pletera odlikovani su Ekkehard Bächle i Dominik Brigović za osobit doprinos razvitku i ugledu Hrvatske. </p>
<p>Poveljom Republike Hrvatske za osobit doprinos znanstvenom, kulturnom i gospodarskom razvitku Hrvatske odlikovani su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Udruga slijepih Brodsko-posavske županije iz Slavonskog Broda i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog. </p>
<p>»Hrvatska je u razdoblju dinamičnih promjena i uključivanja u Europu, a svi odlikovani svojim su radom uvelike pridonijeli dobivanju statusa kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji«, istaknuo je Mesić. </p>
<p> U ime odlikovanih Predsjedniku je zahvalio Fedor Kopsa. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pred nama su izazovi globalizacije i očuvanja vlastitog identiteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čestitajući svim građanima Dan državnosti, predsjednik države Stjepan Mesić istaknuo je kako nas taj dan podsjeća na vrijeme od prije 13 godina kad smo donijeli odluku da krenemo putem neovisnosti. </p>
<p> »Republika Hrvatska i svi njezini građani prošli su težak i slavan put stjecanja neovisnosti, obrane domovine, te njezina oporavka od rata i njegovih posljedica. U tom razdoblju Hrvatska je izgradila čvrste temelje suvremene, demokratske i europske države«, podsjeća se u čestitki. </p>
<p> »Prije nekoliko dana Hrvatska je službeno započela postupak priključivanja Europskoj uniji kao zemlja kandidat, što je preduvjet za punopravno članstvo u europskoj obitelji naroda. Time je«, istaknuo je Predsjednik, »ostvaren jedan od glavnih strateških ciljeva kojim smo i krenuli u borbu za neovisnost, a time su i teške žrtve borbe za nacionalno oslobođenje i neovisnost dobile svoje povijesno opravdanje. Sada je na nama da sve svoje snage usmjerimo u konačnu realizaciju velikog cilja, a to je stvaranje suvremene, prosperitetne, razvijene demokratske Hrvatske kao punopravne članice Europske unije«, poručio je hrvatski predsjednik.</p>
<p> »Pred svima nama stoji zadaća stvaranja razvojne strategije za ubrzani razvitak Hrvatske. Usvajanje europskih standarda i razvojnih kriterija nužno je zbog interesa i perspektive građana Republike Hrvatske. Pred nama su«, naglašava predsjednik Mesić, »izazovi usklađivanja zahtjeva globalizacije s potrebama očuvanja nacionalnih vrijednosti i vlastitog kulturnog identiteta«.</p>
<p> »U ovom slavljeničkom raspoloženju, svim našim građankama i građanima čestitam naš najveći državni praznik - Dan državnosti«, stoji u čestitki predsjednika Mesića koju je uputio u srijedu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nikad ne smijemo zaboraviti na žrtve hrvatskih branitelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Dana državnosti, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks uputio je u srijedu čestitku hrvatskim građanima u ime svih saborskih zastupnica i zastupnika te u svoje ime.</p>
<p> »Dana 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor je, izglasavajući Deklaraciju o uspostavi samostalne i suverene Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, donio najvažnije državnopravne akte u svojoj dugoj i burnoj povijesti. Toga dana rođena je moderna hrvatska državnost i ispunjen drevni hrvatski san. U godinama koje su uslijedile, naša državnost i neovisnost prošle su tešku kušnju nametnutog, ali pobjedonosnog obrambenog Domovinskog rata. Hrvatska državnost obranjena je i učvršćena teškim i brojnim žrtvama hrvatskog naroda te zbog toga nikada ne smijemo zaboraviti na žrtve hrvatskih branitelja kojima smo vječno zahvalni za našu slobodnu i neovisnu državu«, ističe Šeks u čestitki.</p>
<p> »Od tog datuma Hrvatska se vratila svojim korijenima, svojem vlastitom identitetu i zajedničkom identitetu svojega europskoga bića.</p>
<p> Ove godine Dan državnosti ima osobito značenje zbog velikih i važnih koraka koje je Hrvatska učinila na svom putu prema europskoj integraciji - naš status kandidata i određivanje vremena za početak pregovora učvrstili su hrvatsku europsku perspektivu u novoj, široj Europi, Europi koja nam je u svibnju ove godine, ulaskom novih članica, došla na sam prag. Jednako kao i lipnju 1991. kad je naša radost bila ne samo radost slobode, nego i radost vlastite odluke o vlastitoj sudbini, i danas smo sretni jer ostvarujemo ono što smo željeli i u vrijeme rađanja moderne hrvatske države«, poručio je predsjednik Sabora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kosor: Na popisu zatočenih i nestalih još 1189 osoba</p>
<p>U razgovoru s predstavnicima obitelji potpredsjednica Vlade je predložila da se žrtve iz dviju masovnih grobnica pokopa u zajedničku grobnicu, te za srpanj najavila podizanje spomen obilježja na groblju u Tordincima/ Traga se za još pet Tordinčana/ Odjel za DNA analizu Zavoda za sudsku medicinu obilježio deset godina od osnutka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obitelji 24 žrtve ekshumirane prije 45 dana iz dviju masovnih grobnica u Tordincima identificirale su posmrtne ostatke svojih bližnjih u srijedu na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati.</p>
<p>»Ovom identifikacijom broj osoba koje se vode na popisu zatočenih i nestalih smanjen je na 1189, a hrvatska vlada će i dalje poduzimati sve napore da se riješi taj i dalje najveći humanitarni problem u Hrvatskoj«, rekla je tom prigodom ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. </p>
<p> U razgovorima s obiteljima ministrica je predložila da se žrtve pokopa u zajedničku grobnicu, te najavila za srpanj podizanje spomen obilježja na mjesnom groblju u Tordincima. »Znam da vas ništa ne može utješiti, ali barem će postojati mjesto gdje ćete moći zapaliti svijeću i pomoliti se«, rekla je Jadranka Kosor predstavnicima obitelji.</p>
<p> Za dva tijela pronađena u tordinačkim grobnicama još nisu gotovi DNA nalazi, a kako je kazao pukovnik Ivan Grujić, načelnik Uprave za zatočene i nestale, traga se za još pet nestalih Tordinčana. U Upravi je aktiviran i tzv anonimni telefon na koji građani mogu dojavljivati informacije o mogućim lokalitetima masovnih grobnica. Na jesen su predviđene nove ekshumacije u Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p> U srijedu je Odjel za DNA analizu na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati obilježio desetogodišnjicu osnutka. Toj radnoj proslavi nazočio je i najpoznatiji hrvatski forenzičar ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.</p>
<p> Voditelj Odjela za DNA analizu dr. Milovan Kubat rekao je da njegovi stručnjaci neće stati s poslom »dok ne bude riješen i zadnji slučaj identifikacije posmrtnih ostataka osobe koja se vodila kao zatočena i nestala«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: Mali kamen za graditeljstvo a veliki za hrvatsku znanost</p>
<p>Osnivači Genere projekt su pokrenuli kako bi svoja znanja primijenili u medicini budućnosti gdje će se istraživati mogućnosti upotrebe autolognih matičnih stanica u regeneraciji tkiva kosti, bubrega, jetre ili srca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Danas činimo velik iskorak, jer znanje je to koje će u budućnosti karakterizirati razvijena društva i ono se umnožava i povećava. Ovaj korak nas uvodi u industriju znanja i to je ono što trebamo pozdraviti. Trnjanska ulica će se, nakon što ovaj veliki znanstveni poduhvat uđe u svoju funkciju, prepoznavati upravo po Generi. Ovo je mali kamen za graditeljstvo a veliki za hrvatsku znanost«, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić, na svečanosti polaganja temeljnog kamena za buduću zgradu prve domaće bio-tehnološke tvrtke Genera, na uglu Trnjanske ceste i Slavonske avenije. Uz osnivače Genere, njezina znanstvenog direktora prof. dr. Slobodana Vukičevića i direktora Ivana Drpića, svečanosti su nazočili, osim mnogih znanstvenika, i predstavnici ministarstva znanosti i zdravstva te Grada Zagreba.</p>
<p>U povelji koja je ugrađena u temelje laboratorija Genere, piše: »Časni i učeni ljudi grada Zagreba i Hrvatske položili su ugaoni kamen za izgradnju tehnoloških laboratorija Genere na korist čovječanstvu i čast domovini«. Gradnja Generine zgrade sa četiri laboratorija označava nastanak prve hrvatske bi-tehnološke tvrtke koja će na komercijalnoj osnovi ponuditi našoj zemlji i inozemstvu znanja primijenjena u proizvodnji tkiva i genskoj dijagnostici. Osnivači Genere projekt su pokrenuli kako bi svoja znanja primijenili u medicini budućnosti gdje će se istraživati mogućnosti upotrebe autolognih matičnih stanica u regeneraciji tkiva kosti, bubrega, jetre ili srca.</p>
<p>U realizaciji velikog znanstvenog projekta sudjelovala je Raiffeisen banka s osam milijuna eura kredita.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040624].
|
