NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040524].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 194799 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Donacije strankama i dalje prostor za »lov u mutnom«</p>
<p>Gotovo sve prošlogodišnje aktivnosti stranaka (uključujući i troškove predizborne kampanje) financirali su porezni obveznici/ Slab stranački menadžment/ Neregulirano financiranje predizbornih kampanja potiče sumnje u korupciju/ Kaznene odredbe stimulativne za stranke </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Velike hrvatske stranke financijski su ovisne o proračunu. Naime, devet stranaka za koje Vjesnik ima podatke prošle je godine ostvarilo prihod od 91,865.012 kuna, od čega je 69,212.351 kuna uplaćena iz proračuna. Dakle, čak 75 posto prihoda stranke ostvaruju zahvaljujući poreznim obveznicima. Gotovo sve lanjske aktivnosti stranaka (uključujući i troškove predizborne kampanje) financirali su porezni obveznici.</p>
<p>Druga uočljiva činjenica jest slab rad stranačkog menadžmenta. Tri najjače i najbogatije stranke u prošlom sazivu – SDP, HDZ i HSS – ostvarile su donacijama, prilozima i na druge načine prihod od 14,790.897 kuna (njihov ukupan prihod je 73,055.373 kune). Najaktivniji je bio HDZ (7,801.309 kuna), SDP je ostvario 3,518.088 kuna, a HSS 3,471.500 kuna prihoda. Iznenađuje da HNS nije iskazao prihod od donacija.</p>
<p>U stavkama koje se odnose na donacije (ili druge vrste izvanproračunskih prihoda) nedostaje podatak o tome tko su donatori. Kako je prošla godina bila izborna podaci o stranačkim donatorima zasigurno bi bili veoma zanimljivi javnosti. Iz tih podataka bi se mogla iščitati ne samo stranačka orijentacija vlasnika neke tvrtke (što je primjerice u SAD-u javan podatak), nego bi se, kad bismo znali te podatke, mogla prekinuti nagađanja o tome tko je kome što obećao u predizbornoj kampanji kao protuuslugu za financijsku pomoć. </p>
<p>No budući da u Hrvatskoj financiranje kampanja nije regulirano, taj prostor i dalje ostaje slobodan za »lov u mutnom« ili sklapanje gentlemanskih sporazuma između poslovnoga (i privatnog i javnog) sektora i političkih stranaka.</p>
<p>Bez obzira na svojedobne pritiske javnosti da se pitanje financiranja predizbornih kampanja zakonski regulira, izvjesno je da strankama najviše odgovara sadašnje stanje. Činjenica jest da se u svakoj kampanji, upravo zbog nereguliranost, javljaju sumnje u korupciju i kupovanje političkog utjecaja, ali stranke (barem one najveće) igraju na kartu snage zaborava. </p>
<p>Uskoro će birači ponovno imati prigodu sumnjati, jer za nekoliko mjeseci održat će se predsjednički, a za otprilike godinu dana lokalni izbori. Točnosti radi, u Zakonu o političkim strankama postoji odredba koja obvezuje stranke da prikažu podrijetlo novca, ali te se odredbe uglavnom nitko ne pridržava. </p>
<p>Stranke su uglavnom dobro gospodarile novcem i osim DC-a i HNS-a sve su iskazale pozitivan saldo. No dok je DC-ov minus skroman, minus HNS-a nadmašuje čak i svotu koju je ta stranka primila iz proračuna. HNS će ove godine primiti osjetno više proračunskog novca (broj zastupnika povećali su s dva na deset), a lani se vjerojatno išlo u svjestan gubitak ne bi li se izdašnije financirala kampanja, što se može tumačiti kao ulaganje.</p>
<p>Stranke su i ove godine kasnile s predajom izvještaja, a neke ga još nisu predale. Takvo ponašanje stimulira Zakon o političkim strankama. U članku 20. tog zakona piše da su stranke dužne prikazati podrijetlo i namjenu novca pristiglom tijekom kalendarske godine, a ako su ona stečena ili korištena protupravno, ili nisu iskazana u poslovnim knjigama ili financijskim izvještajima stranka gubi pravo na naknadu iz proračuna. </p>
<p>Protupravno stečen novac pripada proračunu i raspoređuje se u humanitarne svrhe. Međutim, kaznene odredbe (članak 26.) su doista blage. Naime, kaznom od 200 do 500 njemačkih maraka (plativo u kunama) kaznit će se stranka koja javno ne prikaže podrijetlo i namjenu sredstava, te ako ih je stekla ili koristila protupravno ili ih nije objavila u godišnjem obračunu. </p>
<p>Odgovorna osoba u stranci zbog toga može biti kažnjena »globom od 200 do 350 maraka«, stoji u Zakonu, što znači da se kazne kreću od oko 800 do 1400 kuna.</p>
<p>Marijan Lipovac i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Klimatiziranim vlakom prema jugu tek potkraj lipnja</p>
<p>Vožnja Zagreb – Split u početku će trajati između pet i šest sati / Uvođenje novih klimatiziranih vlakova u promet ovisi o završetku remonta pruge između Ogulina i Splita zbog kojeg se putnici na toj relaciji sada prevoze autobusima / Uz dva pristigla »regioswingera«, preuzeta su još dva koji kreću za Hrvatsku, a svih osam vlakova bit će isporučeno do sredine srpnja</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Iako je bilo planirano da klimatizirani nagibni vlakovi između Zagreba i Splita počnu voziti od sredine lipnja, prema posljednjim informacijama iz Hrvatskih željeznica, vlakom prema jugu putnici će, kako se zasad čini, moći krenuti najranije 28. lipnja ove godine. No, kako pojašnjavaju na HŽ-u, ni taj datum nije potpuno siguran, jer prije svega treba završiti remont pruge između Ogulina i Splita, zbog kojeg se putnici trenutačno na toj relaciji prevoze autobusima.</p>
<p>Naime, poznato je da je zbog kašnjenja u izdavanju državnih jamstava za kredit HŽ-u (koja su kasnila jer se čekalo donošenje proračuna) kasnio i natječaj za nabavu materijala potrebnog za ugradnju na pruzi, pa je shodno tome naručeni materijal kasnije i isporučen. Radovi na remontu odvijaju se prema planu, a na njihov završetak utjecat će i vremenski uvjeti.</p>
<p>U međuvremenu, nakon što su u Zagreb prošli tjedan pristigla prva dva dvodijelna dizelska InterCity vlaka »regioswinger« VT 612, koje je proizvela kanadsko-njemačka tvrtka Bombardier Transportation, doznajemo da su HŽ-ovi stručnjaci preuzeli još dva koja iz pogona u Hennigsdorfu blizu Berlina trebaju krenuti prema Hrvatskoj. </p>
<p>Sljedeća dva očekuju se negdje sredinom lipnja, a zadnja dva od ukupno osam garnitura vlakova koji su stajali 32,35 milijuna eura trebala bi stići u prvoj polovici srpnja, kada će početi voziti i prema Zadru i Šibeniku.</p>
<p>Kako pruga prema Splitu nije još završena, ispitivanje nagibnih vlakova prije njihova uvođenja u promet provodit će se zasad na drugim prugama. Iako »regioswinger« VT 612 može postizati brzinu do 160 kilometara na sat (prosječna komercijalna brzina ipak je 90 kilometara na sat), vozno vrijeme od Zagreba do Splita u početku neće biti manje od pet sati kao što je planirano nego će vožnja trajati između pet i šest sati, dok pruga ne bude dovoljno rekonstruirana. Tek se potkraj godine planira postići obećano vozno vrijeme kraće od pet sati. Stoga je za prosinac, kada stupa na snagu novi odgođen i odabir naziva vlakova (anketa za građane bila je otvorena na HŽ-ovoj internetskoj stranici), pa će oni dobit imena kad sredinom prosinca stupi na snagu novi vozni red 2004/2005.</p>
<p>Iz HŽ-a su nedavno demantirali sumnje u kvalitetu kupljenih nagibnih vlakova, koje iznio željeznički stručnjak Vatroslav Grubišić. Naime, pojasnili su, hrvatske pruge građene su prema istim normama kao i njemačke, kojima voze 192 takva vlaka.</p>
<p>»Vlakovi o kojima govori Grubišić, a riječ je o dvadeset vlakova drugog proizvođača, a ne Bombardiera oznake njemačkih željeznica VT 605, povučeni su iz prometa i nemaju veze s vlakovima oznake njemačkih željeznica VT 612 kojih ukupno 192 vozi po njemačkim prugama. Naime, ti vlakovi rađeni su prema važećim normama i zamijenili su na njihovim trasama onih dvadeset povučenih vlakova. Hrvatski vlak »regioswinger« je isti kao 192 vlaka njemačkih oznaka VT 612 s kojima nema takvih problema kao što je bilo sa VT 605. Dakle, uopće se ne mogu uspoređivati performanse tih dvaju vlakova, jer je riječ o različitim vlakovima i različitim proizvođačima«, ustvrdili su u HŽ-u.</p>
<p>Jednosmjerna 160, povratna 320 kuna</p>
<p>Svaki od osam dvodijelnih »regioswingera« VT 612 ima 134 mjesta za sjedenje, od čega su 24 mjesta predviđena za putnike s prijevoznom kartom 1. razreda, a 110 mjesta za putnike s kartom 2. razreda. U razdobljima frekventnijeg prometa više dvodijelnih jedinica vlaka moguće je spojiti u dužu garnituru i tako povećati broj raspoloživih mjesta.</p>
<p>Na HŽ-u kažu da je planirana (ali zasad još neodobrena) cijena jednosmjerne karte drugog razreda 160 kuna, dok bi ona za prvi razred trebala stajati 235 kuna. Prema tome, povratne karte stajat će 320, odnosno 470 kuna. Kako je prvi razred u pravilu namijenjen poslovnoj klijenteli, računa se da im cijena neće biti previsoka. Uz to, u cijenu karte bit će uračunana i cattering usluga, besplatno će se posluživati topli napitci, dok će se hladna pića nuditi po komercijalnim cijenama. Putnici će moći slušati više radijskih programa, a imat će pored sjedišta priključak za struju te će tijekom puta moći koristiti prijenosna računala.</p>
<p>Cijene karata su, tvrde u HŽ-u, u sklopu današnjih cijena karata za InterCity vlak »Marijan«, računajući dodatak za rezervaciju mjesta u »regioswingeru«. No za nagibni vlak planira se i poseban režim povlastica namijenjen studentima, učenicima, umirovljenicima, novinarima i slično. Tako bi putovanje između Zagreba i Splita u pojedine dane bilo jeftinije pojedinim skupinama putnika.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uništili smo domove zdravlja koje cijeli svijet prihvaća kao savršen model</p>
<p>Golem je novac potrošen na intelektualne usluge i honorare savjetnika projekta reforme, za što bi netko i kazneno trebao odgovarati/ Reforma koja se svodila na ograničavanje ili gubitak prava osiguranika ne odgovara hrvatskom društvu</p>
<p>RIJEKA, 23. svibnja</p>
<p> – »Svaka reforma u zdravstvu u Hrvatskoj se samo formalno odrađivala, iako je financirana kreditom Svjetske banke koji ulazi u naš vanjski dug. U vrijeme reforme hrvatski liječnici iz hitne pomoći upućivani su u Australiju na dodatnu edukaciju, jer nam je valjda australski model primjeren. Golem je novac potrošen na intelektualne usluge i honorare savjetnika projekta reforme, za što bi netko i kazneno trebao odgovarati. I HDZ-ovi i SDP-ovi zastupnici u Saboru su potvrdili da je tijek reforme zadovoljavajući. Događanja pokazuju da Ministarstvo zdravstva ne može kontrolirati troškove u zdravstvu, pa nas sada uveseljava pričom da troškovi u tom resoru enormno rastu, te proglašava krizno stanje koje je u zdravstvu isto od 1995. godine do danas.« Tim je riječima naš sugovornik, saborski zastupnik Primorsko-goranskog saveza i priznati hrvatski internist privatne liječničke prakse u Rijeci, dr. Nikola Ivaniš komentirao aktualna događanja. </p>
<p>• Dr. Ivaniš, nekoliko ste puta od svojeg ulaska u Sabor 1995. kritički govorili o reformi zdravstva, i za HDZ-ove i za SDP-ove vlade. Bezuspješno ste pokušali progurati i svoj prijedlog reforme. Možete li rezimirati sva ta događanja?</p>
<p>– Kada se u Hrvatskoj išlo u reformu zdravstva, nije nam bila potrebna. Trebala nam je reforma sustava zdravstvenog osiguranja. Unatoč neuspjeloj reformi, zdravstvo nam je, u usporedbi s nizom zemalja srednje i jugoistočne Europe, još bolje. Najgore što se tada dogodilo je to što je provedena prisilna privatizacija i čvrsto uništavanje domova zdravstva. Dom zdravlja je institucija koju je formirao naš čovjek Andrija Štampar. </p>
<p>Štamparov model doma zdravlja cijeli je svijet prije mnogo godina prihvatio kao savršen model privatne zdravstvene zaštite. To smo uništili i tek se posljednjih godinu, ili dvije primjećuju pokušaji da se domove zdravlja ostavi i spasi kao neke jezgre primarne zdravstvene zaštite. Dugo se upozorava da je nužno smanjiti troškove u bolničkom zdravstvu. Svi ministri zdravstva Hrvatske su do dana današnjega obećavali da će provesti objektivnu kategorizaciju bolnica, a to znači da će se u skladu s veličinom, značenjem, kadrovskom ekipiranošću, stručnom osposobljenošću i objektivnim uvjetima za rad, odrediti što koja bolnica može i mora raditi, ali istodobno i što neke ne smiju raditi, te napraviti pravu mrežu kategoriziranih bolnica. Zadnji je put Ministarstvo zdravstva 2001. godine ponovno tražilo stav o tome kako provesti kategorizaciju, ali ona opet nije učinjena.</p>
<p>• Na što ste najviše apelirali svojim prijedlogom?</p>
<p>– Reforma koja se svodila na ograničavanje prava osiguranika, smanjivanje prava osiguranika, ili u najgorem slučaju i gubitak prava osiguranika, nije reforma koja odgovara hrvatskom društvu. Morali smo provesti reformu financiranja zdravstvenog sustava, osigurati odgovarajući dio bruto nacionalnog dohotka za zdravstvo i u njemu provesti racionalnu organizaciju na razini privatne i bolničke zdravstvene zaštite. Ovako nismo napravili ništa. Nemamo kategorizirane bolnice i jasno određeno što je to što osiguranik u Hrvatskoj dobiva za osnovno zdravstveno osiguranje.</p>
<p> • Kako komentirate poteze prethodne, a kako sadašnje vlade kad je zdravstvo u pitanju?</p>
<p>– Zastupnik sam od 1995. godine i tvrdim da se ništa bitno, ni pozitivno, ni negativno do danas nije dogodilo. Sabor je godinama izvještavan o stanju reforme zdravstva. Smatram kako reforma ne bi smjela biti ograničavanje, smanjivanje i gubitak stečenih prava. Država mora osigurati efikasnu zdravstvenu zaštitu, primarnu i bolničku. Nema razloga sada govoriti o nekakvoj posebnoj krizi kad će svi realni i danas reći da je ona već dugo prisutna. Moj kolega, dr. Tukić iz Splita i ja upozoravali smo na to, ali uzalud, jer nikada nismo pripadali saborskoj većini.</p>
<p>• Dugo imate privatnu praksu. Kakva su Vaša iskustva i s čim imate najviše problema?</p>
<p>– Privatna praksa je dio integralne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Nije pokrenuta zato što su to htjeli pojedinci nego društvo i osnovni je problem privatne prakse je što je pojedinci iz državnog sektora i sustava HZZO-a gledaju kao poseban dio zdravstvene zaštite. Takvi bi najradije privatnu praksu izdvojili iz ukupnog zdravstva. Privatni liječnici, ordinacije i poliklinike dio su sustava hrvatskog zdravstva i bitno umanjuju troškove koje HZZO ima za specijalističke preglede i obradu pacijenata. </p>
<p>Zato danas nitko nema pravo gledati na privatnu zdravstvenu zaštitu kao zasebnu i ići s mjerama kojima će se smanjivati prava pacijenata koji posjećuju privatne ordinacije. Dapače, i osiguranici i djelatnici privatnih ordinacija trebaju biti nagrađeni, jer su u funkciji smanjivanja troškova HZZO-a.</p>
<p>• Što je ovoga trenutka nužno pokrenuti i napraviti da se stanje u zdravstvu popravi u što kraćem roku?</p>
<p>– Najprije ozbiljno sagledati kako dalje razvijati dom zdravlja i kakvu organizacijsku relaciju uspostaviti između doma zdravlja i liječnika primarne zaštite koji su u zakupu u domovima zdravlja i koji su uvjetni privatnici. Nužno je odlučno pristupiti realnoj kategorizaciji hrvatskih bolnica, kojom bi se provela dekoncentraciju zdravstvenih kapaciteta iz Zagreba.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Više zvjezdica, manje stila</p>
<p>U utrci za brojem hotelskih zvjezdica, nove adaptacije dokidaju sjajne stilske osobitosti povijesnih hotelskih zdanja. Barokne, klasicističke, secesijske pa i povijesno vrijedne moderne hotelske arhitekture, koje bi mogle ući u svaki povijesni pregled arhitektonskih turističkih objekata, devastiraju se iako su dio hrvatskoga kulturnoga naslijeđa. Tako nestaje dio zvjezdanog kulturološkog obzorja u kojemu nove zvjezdice prečesto rade kaos, sunovraćujući one drevne u »crnu rupu« iz koje nema povratka</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Imperativom broja hotelskih zvjezdica stare »hotelske dame« gube ne samo povijesno, baštinsko nego i kulturološko značenje što su ga imale kao iznimni primjerci hrvatske hotelske arhitekture koja je s pomnjom projektirana u samim početcima razvoja turizma na istočnojadranskoj obali, a potom i u kontinentalnom dijelu zemlje.</p>
<p>Pa iako je riječ o vrhunskoj, često i stilski određenoj gradnji, koja je još do jučer svjedočila o negdašnjim naporima da se oblikovanjem i opremom prostora osigura i njegova kvaliteta, obnova takvih objekata gotovo redovito ne respektira zatečene vrijednosti, ne pokušava ih oplemeniti niti turistički iskoristiti nego ih suvremenim diktatom zadovoljenja luksuznih potreba novih nomada pretvara u surogate što iza povijesnih pročelja skrivaju uglavnom prostornu papazjaniju, novi štanceraj kvazipovijesnog izgleda koji ne korespondira ni s povijesnošću niti sa suvremenošću.</p>
<p>Najnoviji primjer takve hotelske adaptacije zagrebački je Hotel Esplanade, sada preimenovan u The Regent Esplanade Zagreb valjda da zvuči još pompoznije, što bi trebalo značiti još luksuznije. Ne komentirajući dosegnute standarde, koji osiguravaju onih čeznutljivih pet zvjezdica, a pritom ne zaboravljajući da je Esplanade uvijek bila hotel najviše kategorije, koji je istodobno osiguravao kvalitetnu uslugu, ali i estetsku, dakle, gotovo umjetničku razinu prostornog oblikovanja i opreme, lako je konstatirati ono što su nakon otvorenja »stare ljepotice« odjevene u novo ruho uočili mnogi – Esplanade je izgubila »zagrebački štih«.</p>
<p>Ali ona je izgubila više od »štiha«. Ona je izgubila ono po čemu je mogla ući u svaki povijesni pregled vrhunske hotelske arhitekture. Izgubila je »stil«, povijesni stil. A bila je remek-djelo art decoa, djelo arhitekta Dionisa Sunka. Bila je, dakle, spomenikom kulture, poput secesijske zgrade stare Nacionalne i sveučilišne knjižnice koju je projektirao Rudolf Lubynski.</p>
<p>Međutim, dok se zgrada NSK, danas Hrvatskog državnog arhiva, razumljivo, bespogovorno štiti, dotle u ozračju hipotetičnih zvjezdica nestaje ona prava zvjezdana prašina koja je Esplanadi davala pečat vremena i stila u kojem je nastala. Nažalost, nije to usamljeni primjer, karakterističan samo za metropolu. To postaje uobičajenom praksom suvremenog pohoda na »zvjezdice« u povijesnim objektima. Što pritom ostaje od slavne povijesne arhitekture najbolje pokazuje dubrovački hotel Imperial, nekoć secesijska ljepotica, na kojem je primijenjena takozvana metoda »fasadizma«. A to znači da je cijelo zdanje (građeno 1895.) iza ostavljene fasade srušeno i sagrađeno novo betonsko, koje je izašlo iz povijesnih gabarita, devastiralo objekt, ali i okoliš te prostorne odnose u predvorju Grada spomenika svjetske baštine. Čak ni na ostavljenim pročeljima nije poštovan onaj minimum pijeteta prema »stilu« te su secesijske ograde balkona nadomještene novim surogatom. Sve je, dakako, opravdano onim hotelskim zvjezdicama sjaj kojih je ipak prividan.</p>
<p>O dubrovačkom hotelu Pucić da se i ne govori. Povijesno još stariji, nastao na prijelazu iz baroka u klasicizam, devastiran i ranijim adaptacijama, još je više uništen najnovijim, u velikom dijelu uz blagoslov konzervatorske službe, ali i protiv nje tamo gdje je postavljala neka ograničenja. A kada se takve stvari počinju događati, onda ih se više ne može zaustaviti. Onda se kao logičan slijed nameće rušenje u kompleksu hotela Haludovo na Krku, prvotno pomno projektiranoga u suglasju s okolišem (arhitekt Boris Magaš). Ali kome pada na pamet štititi modernu arhitekturu kad se ni povijesna ne cijeni. Reakcije obično stižu prekasno, kad je šteta već učinjena. A ona je uvijek rezultat megalomanskih htijenja, a slabih kreativnih mogućnosti.</p>
<p>Dubrovački Imperial jedan je od prvih hotela u Hrvatskoj, stoji, dakle, upisan velikim slovima u povijesti hrvatskoga turizma. Uz to je bio i spomenički objekt. A nitko ga nije zaštitio od suvremene graditeljske pošasti. Na redu je možda i sljedeći takav primjer, također secesijski Miramar u Crikvenici, koji već desetljeće ili dva stoji zapušten, što će opravdati svaku investiciju koja će uništiti njegove povijesne i kulturološke vrijednosti.</p>
<p>Tko je za sve to kriv? Zar nije služba zaštite koja nije znala na vrijeme prepoznati i valorizirati te objekte kojima je ispisana, recimo, »novija« povijest gradnje u Hrvatskoj. Ta je služba dugo imala problema s 19. stoljećem, graditeljski dosezi kojega su dugo minorizirani i stoga dugo ostajali nevalorizirani, pa zato nisu ni štićeni. S modernom i suvremenom arhitekturom dogodilo se nešto slično. S velikim zakašnjenjem i polako ona ulazi u područje zaštite spomenika.</p>
<p>Ali dok se, primjerice, sada štiti Fabrisova zgrada Željpoh-Ferimporta u Zagrebu, objekti kao što su Esplanade ili Imperial, izmiču kontroli. Koliko će još takvih biti? Ili će se netko, nakon svega, ipak trgnuti i shvatiti da su i stari hotelski objekti dio hrvatske graditeljske kulture, dio baštine koju bi trebalo očuvati, dio zvjezdanog kulturološkog obzorja u kojemu nove zvjezdice prečesto rade kaos, sunovraćujući one drevne u »crnu rupu« iz koje nema povratka. </p>
<p>Nije li to prevelika cijena za nestajanje i tog dijela hrvatskoga naslijeđa? I ne bi li gosti više uživali u onima maksimalno očuvanim povijesnim ambijentima nego u konfekcijski ujednačenim »zvjezdanim« prostorima u kojima ne razlikuju osobitosti podneblja u koji su stigli?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Znaju što, ali ne i kako</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>Makroekonomski ciljevi hrvatske vlade su jasni, ustvrdio je ministar financija Ivan Šuker, obraćajući se skupu računovođa i financijskih djelatnika u Puli. To je najprije usporavanje, pa stagnacija i smanjenje vanjskoga duga, zatim pad nezaposlenosti i održavanje makroekonomske stabilnosti zemlje, uz stopu gospodarskog rasta od 3,7 posto u ovoj i 4,2 posto u idućoj godini.</p>
<p>Premda se opravdanosti ciljeva za koje se zauzima aktualni ministar financija nema što prigovoriti, u zraku je i ovaj put ostala visjeti njihova konkretizacija. Štoviše, osim sklapanja novog aranžmana s MMF-om, Šuker ni ovaj put nije naveo sredstva kojima njegova administracija namjerava ostvariti ciljeve kojima teži. </p>
<p>Primjera radi, nejasno je kako će Vlada potaknuti zapošljavanje u uvjetima kada će i sama morati otpuštati dio zaposlenih i kad se očekuje smanjenje investicija, do čega će nužno dovesti rezanje javne potrošnje i sporije zaduživanje. Veliki upitnik slijedi i iza pitanja kako srezati javnu potrošnju i proračunski manjak u situaciji kada izvršna vlast ovisi o parlamentarnoj potpori onih čiji su zahtjevi, u ovom trenutku, a vjerojatno i u nekoj daljoj budućnosti, neostvarivi. Bez odgovora je i pitanje kako očekivati brži gospodarski rast u uvjetima usporavanja i osobne, i investicijske, i državne potrošnje, kao i stagnatnog izvoza. </p>
<p>Jedini izlaz iz takve situacije, upozoravaju ekonomisti u međunarodnim institucijama, leži u ubrzanju strukturnih reformi. One su u kratkom roku nesumnjivo bolne, ali na duge staze gospodarstvo postavljaju na put održiva rasta. Dinamika reformi, međutim, stvar je političke odluke, koja opet ovisi o odnosu snaga na političkoj sceni. Na to nas, uostalom, upućuje i iskustvo vodećih članica Europske unije (EU), koje već godinama muku muče s prevelikim proračunskim manjkovima i stagnatnim gospodarstvom, rezultat čega je sve dublji jaz između proklamiranih ciljeva i stvarnosti. </p>
<p>Isti je recept primjenjiv i na Hrvatsku, to više što i naša zemlja teži ulasku u euroatlantske integracijske strukture, što samo po sebi rješava i odabir ciljeva koje u predstojećem razdoblju moramo ostvariti. Međutim, odabir sredstava i dinamika njihove primjene posao je domaćih političara. Posao koji oni još nisu odradili.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ratno stanje u zdravstvu </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Proglašenjem krize u zdravstvu potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang navodi vodu na mlin oporbe koja će sad imati napretek argumenata za tvrdnju o njegovim nerealnim obećanjima: da će smanjiti potrošnju (događa se suprotno), a podignuti razinu zdravstvenih usluga. Od svih obećanja prije izbora jedno je ispunjeno sto posto: ukinuta je radna obveza liječnicima u štrajku. No, liječnici već spominju novi štrajk ne ispuni li obećanje o socijalnim pregovorima, posebice za liječničku struku.</p>
<p>Ministar je novinarima priznao da je svjestan što mu donosi proglašavanje krize, jer opozicija će to debelo naplatiti, kao što su i on i njegova stranka dok su bili u oporbi žestoko napadali sve poteze bivše garniture.</p>
<p>Odmah nakon tog priznanja ministar dodaje da je za izlazak iz krize nužan politički konsenzus stranaka, jer svjestan je da bilo kakav radikalan zahvat prema pravilima igre pada u Saboru bez razumijevanja oporbe. Pa ipak, ponavlja da je najveći krivac za sadašnje stanje upravo bivša vlast, sadašnja oporba, iako bi se malo daljim sagledavanjem krivcem mogao proglasiti MMF koji poput financijskog policajca postavlja ograničenja u budžetskoj potrošnji. Budući da je proklamirana politika priključenja EU, moramo prihvatiti i Unijina načela bez obzira na to kako preživjeli.</p>
<p>Kako će se to odraziti na prava pacijenata? Hebrang uvjerava da neće biti sužavanja razine usluga (uostalom, i to bi bilo protiv načela zaštite pacijenata u EU), jer još ima rezervi za štednju u zdravstvenim ustanovama. A ona počinje analitikom: ne može bolnica kupovati meso po cijenama za trećinu višim nego na tržištu - to treba, strogim praćenjem izdataka, srezati u samom začetku.</p>
<p>Ministar podsjeća na ratna vremena kad je zdravstvo funkcioniralo u mnogo težim uvjetima, a pacijenti su ipak bili dobro zbrinuti. Gledajući s tamne strane uvjete koje nameće MMF i sada smo, prema Hebrangu, u nekoj vrsti »ratnog stanja« kojem se, čini se, moramo prilagoditi. Hebrang ističe da će biti zadovoljan ako u iduća tri mjeseca zaustavi rast potrošnje. Onda počinje preokret zahvaljujući čvrstoj ruci i racionalizaciji. Tko ne izdrži u tom maršu morat će se skloniti iz (ravnateljskih) fotelja. S kakvim posljedicama za ministarsku, vidjet ćemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Istina o nasiljima koja se raspiruju: Loša Busheva poruka u vremenu ionako škrtom uporištima spokoja</p>
<p>Osobitu nedoumicu izaziva nesposobnost onih koji bi mogli utjecati na promjenu ignorantskog držanja američke javnosti da prepoznaju kakvu si katastrofu Izrael zaziva nasrćući na palestinske izbjegličke logore – ubijajući žene i djecu i rušeći kuće nesretnicima među kojima radikalni islamizam nalazi plodno tlo upravo zato jer desetljećima žive s one strane očaja, a očajan čovjek nema što izgubiti / Održavajući regiju u stanju permanentnoga rata (i Busheva), Amerika održava potrebu za svojom oružanom nazočnošću, uskraćujući arapskim narodima mogućnost demokratske i civilne preobrazbe - kako ne bi u svoje ruke preuzeli cjelinu nacionalnih interesa, uključujući i gospodarenje prirodnim izvorima - kao i suzbijajući one izraelske intelektualne, političke i građanske snage koje razumiju i bolno se nose s istinom da židovska država kakva od 1948. godine jest nema budućnosti</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>George W. Bush 18. svibnja euforično se »kupao« u</p>
<p> – čini se – jedinoj ljudskoj kupelji koja mu je još ostala: ekstremno cionistički raspoložen dio američke židovske zajednice frenetičnim je ovacijama uzvratio na njegovo degutantno podilaženje njihovoj antiarapskoj zadrtosti… pa su se tako dva »luzerska entiteta« našla u srdačnom zagrljaju, a zapravo – valjajući se zajedno u krvavom glibu jedne zločinačke politike.</p>
<p>Jer pristajanje američkog predsjednika uz katastrofalno pogrešnu, dugoročno nedvojbeno samoubilačku »strategiju« sadašnje izraelske vlade, jednako je gubitničko kao i sljepilo američkih Židova koji administraciju zemlje u kojoj žive potiču na potporu takvoj politici.</p>
<p>Dakako, morbidno Bushevo »bratimljenje po oružju« s onim američkim »likudovcima« koji se antipalestinskoj histeriji odaju iz sigurnosti svojih prekooceanskih domova treba promatrati u kontekstu dviju kontrastnih podloga – katastrofe američke intervencije u Iraku i nadolazećih izbora, s tim što se pritom javlja nekoliko relevantnih parametara, ali i niz krajnje maglovitih nepoznanica.</p>
<p>Prvi relevantan parametar svakako je sve jasnija veza Busheve invazije »na Saddama« s tradicionalnom, a za njegove administracije vrlo naglašenom, potporom Washingtona onoj nerazumnoj, cinično-militantnoj politici izraelskih desničara koji nemaju druge vizije pozicije židovske države u njezinu geopolitičkom okolišu ni odnosa s arapskim susjedima – osim u sintezi permanentnoga rata za zemlju i prirodne izvore i služenja američkim (naftnim) interesima u regiji. </p>
<p>Drugi je činjenica da je »argumentacija« Washingtona o uklanjanju Saddama radi oslobođenja iračkog naroda i uvedbe – demokratizacijom te zemlje – zapadnih standarda u taj dio svijeta prokazana kao vulgarna laž, ogoljena i time što Bush senior, nakon »Pustinjske oluje«, nije učinio ništa da bilo koji od feudalno-despotskih režima u regiji »ohrabri« na otklon od anakrone vladalačke prakse i brutalnoga gaženja ljudskih prava, a Bush junior svoju je iračku »epopeju« javno nazvao drugim poluvremenom intervencije iz 1992. godine.</p>
<p>Treći čvrst parametar jest sve manje izgledna UN-ova »licenca« za sanaciju »kolateralne štete« koju američko-britanska okupacija Iraka svakodnevno nanosi toj zlosretnoj zemlji, njenim susjedima, ali i onim američkim (bilo dragovoljnim ili pod muss) saveznicima koji su istrčali pred Bushevo rudo – da bi sad panično tražili izlaz iz tom nepromišljenošću kupljene tjeskobe.</p>
<p>Od maglovitih nepoznanica, sve veća je – trenutačno posve neprovidna – utjecaj iračke tragedije na ishod američkih predsjedničkih izbora. Jer iako gubi popularnost, George W. Bush još je daleko od onakvog sloma izbornih izgleda kakav je sustizao predsjednike zaslužne za vijetnamsku epizodu. </p>
<p>Notorno je, naime, da je vanjska politika minoran faktor u optici američkih birača – dok se njeni plodovi ne počnu vraćati kao crne vreće s tijelima mladića izginulih u dalekim i prljavim ratovima.</p>
<p>John Kerry čuva se kapitalizacije iračkog »slučaja« kao vraga, možda strahujući da bi mu posezanje za tom Bushevom crnom rupom više štetilo nego koristilo…, a možda i čekajući da mu daljnji pad nacionalnog entuzijazma spram »donošenja slobode Iračanima« stvori povoljniji ambijent za ispaljivanje tog aduta.</p>
<p>Istodobno, zamjetna je mlaka reakcija tzv. liberalne Amerike – osim žestokog pisma one pedesettrojice razočaranih i uzrujanih bivših diplomata, te poneke žaoke ispucane umjetničkim prosvjedom, odgovor politički osviještenog dijela građanske javnosti zasad se ne čuje.</p>
<p>Druga nepoznanica jest stajalište američkoga civilnog društva prema spomenutoj izraelskoj antiarapskoj, razorno promašenoj politici. Naime, jedino se u ponekomu internetskom chatu mogu pročitati rečenica, dvije zgražanja nad Sharonovim divljanjem na okupiranim palestinskim područjima i upozorenja da upravo takva izraelska »strategija« hrani hamasovski terorizam uspješnije nego bilo koji drugi poticaj.</p>
<p>Drevna istina o dvama nasiljima koja jedno drugo raspiruju prema sustavu spojenih posuda – o kojoj prorijeđeni i sve bezglasniji mirovni aktivisti u Izraelu znaju nemjerljivo više nego nakostriješena im braća po vjeri i krvi u Americi – još nije dospjela do uma kritične većine američke intelektualne, a nekomoli građanske javnosti.</p>
<p> U tom sklopu, osobitu nedoumicu izaziva nesposobnost onih koji bi mogli utjecati na promjenu ignorantskog držanja američke javnosti da prepoznaju kakvu si katastrofu Izrael zaziva nasrćući na palestinske izbjegličke logore – ubijajući žene i djecu i rušeći kuće nesretnicima među kojima radikalni islamizam nalazi plodno tlo upravo zato jer desetljećima žive s one strane očaja, a očajan čovjek nema što izgubiti. Što tek reći na činjenicu da nismo zamijetili relevantno protivljenje američke javnosti ni Sharonovu zidu – koji raste da bi, navodno, štitio izraelske građane od bombaša-samoubojica, a zapravo da bi iz teritorija pod palestinskom samoupravom izrezbario zemlju otetu izgradnjom divljih naselja, ne vodeći računa o dubini poniženja koja se tom suludom gestom nanosi i onim Palestincima koji uvažavaju sva legitimna prava i interese židovskog naroda… </p>
<p>Kada se podvuče crta pod navedene konstatacije, nameće se jedno pitanje – i to od onih koja u sebi sadrže jedini mogući odgovor. Naime, kad bismo se pitali zašto je američka, Busheva politika na prostoru od Sredozemnoga mora do Perzijskog zaljeva upravo takva – odnosno, zašto u Washingtonu ne slijede naputke kakvima je prožeto ono pismo umirovljenih diplomata i ne osmisle koncepciju konstruktivnog i miroljubiva usidrenja Izraela u poviješću mu zadani ambijent, izbijajući time glavni argument iz ruku arapskih ekstremista – odgovor je: zato jer jednom stabilizirani i izmireni Srednji istok ne bi više opravdavao nazočnost SAD-a u uniformi regionalnog policajca. A to bi značilo i gubitak nadzora nad tamošnjom naftom! </p>
<p>Ovako, održavajući regiju u stanju permanentnoga rata, (i Busheva) Amerika održava potrebu za svojom oružanom nazočnošću, uskraćujući arapskim narodima mogućnost demokratske i civilne preobrazbe - kako ne bi u svoje ruke preuzeli cjelinu nacionalnih interesa, uključujući i gospodarenje prirodnim izvorima - kao i suzbijajući one izraelske intelektualne, političke i građanske snage koje razumiju i bolno se nose s istinom da židovska država kakva od 1948. godine jest nema budućnosti.</p>
<p>Upravo izostanak nakane Washingtona da promijeni ključ čitanja izraelsko-arapskih odnosa u trenutku sloma bipolarne »ravnoteže odvraćanja« – kad je Sovjetski Savez, nestajući uopće, nestao i kao faktor srednjoistočnog problema, pa time i bilo kakvog rješenja – potvrđuje da Sjedinjene Države nikada nisu ni pomišljale na bilo kakvu drugu politiku u tom području, osim na održavanje (i podmirivanje velikog dijela troška!) izraelske agresije, kao regionalnog odraza njihove globalne strategije.</p>
<p>Namjerno propuštajući mogućnost »stabilizacijske intervencije« u času preuzimanja samostalnog nadzora nad Srednjim istokom, Sjedinjene Države potvrdile su da je njihova jedina namjera držati taj dio svijeta u trajno neurednom i nemirnom stanju, za opravdavanje kojeg će dobro doći i »rat protiv terorizma« – koji niče zasijan upravo američkim političkim i logističkim ecstasyjem godinama obilato darivanim ekstremističkim skupinama u regiji!</p>
<p>Na kraju, koliko se – i zašto – sve to nas (uopće) tiče?</p>
<p>Tiče nas se, i te kako, ne samo zbog blizine tih nesretnih naroda i zemalja, ne samo ni zbog izravnog odraza tamošnjih zbivanja na našu ekonomsko-socijalnu (cijena nafte, turizam…) stvarnost, na međunarodni položaj Republike Hrvatske kao zemlje izostavljene iz big banga Europske unije… Tiče nas se kao i svaku naciju, svakog čovjeka u suvremenom svijetu u sve dubljoj sjeni jedine globalne, a globalno sve neodgovornije velesile. Utoliko je Busheva »kupka« u deliriju američko-židovskih ekstremista vrlo loša poruka i za naše uši – poruka koja ne sluti ni na što dobro u vremenu ionako škrtu uporištima spokoja. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako je nastala studentska apatija i tko je za nju kriv</p>
<p>Oni koji su se nekad kao studentski aktivisti borili za samostalnost i neovisnost Hrvatske najvjerojatnije nisu niti slutili da će ta ista država od novih studentskih aktivista tražiti podobnost i poslušnost, a ne demokratičnost i konstruktivnu kritiku. Zapravo, ništa se nije promijenilo osim pakiranja tog ophođenja vlasti prema studentima / Nikada prije nije bilo toliko korupcije, ugnjetavanja studenata i spolna uznemirivanja, a ne treba zanemariti činjenicu da se sve to događa u ustanovama koje obrazuju buduće lidere ove zemlje. Primjerice, najviše žalbi na korupciju, ugnjetavanje, spolno uznemirivanje i skupe udžbenike koje sam zaprimio i čuo u svojih nekoliko godina aktivizma dolaze od studenata pravnih fakulteta s kojih će bez ikakvog pretjerivanja po nekoliko njih iz generacije završiti u vrhovima vlasti u Hrvatskoj</p>
<p>DENIS AVDAGIĆ</p>
<p>Studentski aktivizam u Hrvatskoj doživljavao je svoje uspone i padove još od samih početaka koji sežu u monarhijske dane. Dok uspone zahvaljuje pojedincima unutar studentskog korpusa, padovi, a ponekad i gašenje studentskog aktivizma najčešće su nastajali zahvaljujući državi, resornom ministarstvu, višim interesima! Vjerovalo se, a to su vjerovanje gajile generacije studentskih aktivista (kasnije uglavnom političari, uglednici…) da će se jednog dana to gašenje slobode organiziranja, gašenje studentskog pokreta prekinuti. Nadale su se da će se to ostvariti nastankom samostalne hrvatske države. </p>
<p>Studentski pokret i aktivizam kako u svijetu tako i u Hrvatskoj je oduvijek bio potaknut na rad gušenjem ljudskih prava i sloboda pa je tako hrvatski studentski aktivizam stoljećima bio iniciran gušenjem prava na nacionalno izražavanje. Upravo ta stoljetna borba studenata protiv sustava i počesto ugnjetavačke vlasti uzrokovala je da se studentski aktivisti u Hrvatskoj zatvaraju, organizacije zabranjuju, a studenti suočeni s time kao dobri i uzorni građani (vlasti prihvatljivi) okreću glavu u stranu i šute.</p>
<p>Generacije studentskih aktivista su se borile i nadale da ćemo jednog dana dobiti svoju državu, državu koja će biti samostalna i u kojoj će se budući akademski građani razvijati u slobodi, društvu razumijevanja i međusobne potpore…</p>
<p>Nema potrebe trošiti riječi i razjašnjavati kako se to ipak nije dogodilo.</p>
<p>Na početku devedesetih osim rata i dugo očekivane hrvatske samostalnosti dočekalo nas je razočaranje. I to veliko! Kolegice i kolege koji su imali tu (ne)sreću baviti se studentskim aktivizmom u to vrijeme doživjeli su polagano zatvaranje prostorija, klubova i organizacija gdje su boravili studentski aktivisti. </p>
<p>Ukidanjem zadnjeg bivšejugoslavenskog oblika studentskog organiziranja Saveza Socijalističke omladine i njegove Sveučilišne konferencije nastala je rupa u zastupanju studenata.</p>
<p>Iako devedesete nisu dovele do zatvaranja i proganjanja studentskih aktivista stvari se ipak nisu previše promijenile. Predstavnika studenata u tijelima fakulteta i Sveučilišta više nije bilo, a nitko nije niti pokušavao prigovarati jer su studenti shvaćali situaciju u zemlji. Na rijetkim institucijama prostori koje su koristili studenti ostaju i dalje studentski.</p>
<p>No ipak grupica studentskih entuzijasta se okuplja u oživljenom Savezu studenata Hrvatske putem kojeg bez ikakvog odobrenja pokušavaju predstavljati studente i biti spona između studenata i visokoškolskih institucija. Međutim, bez materijalnih sredstava organizacija teško funkcionira, a razgranatost još manje pa se sveučilišne organizacije osnivaju samo u Zagrebu i Rijeci.</p>
<p>Unatoč tomu takva organizacija ne želi biti tiha pa se kao glasilo obnavlja i dobro poznati Studentski list koji tokom devedesetih kritizira kako akademsku zajednicu tako i one druge, na vlasti kao i povlaštene studente. Naime, devedesete nam donose i Hrvatsku akademsku zajednicu koja se suprotstavlja kriticizmu Saveza studenata Hrvatske, Saveza studenata Rijeke i Zagreba i koja dobro surađuje s vlasti pa tako ulazi i u prostorije na fakultetima u kojima će okupljati svoje članstvo.</p>
<p>Stvari postaju jasnije. Oni koji su se nekad kao studentski aktivisti borili za samostalnost i neovisnost Hrvatske najvjerojatnije nisu niti slutili da će ta ista država od novih studentskih aktivista tražiti podobnost i poslušnost, a ne demokratičnost i konstruktivnu kritiku. Zapravo, ništa se nije promijenilo osim pakiranja tog ophođenja vlasti prema studentima.</p>
<p>Savez studenata Hrvatske međutim predstavlja tada hrvatske studente na europskoj razini dok to Hrvatskoj akademskoj zajednici nije bilo omogućeno. Europa nije željna politički pristranih studenata. Država tad, želeći popuniti rupe u organiziranju ili nešto drugo, donosi Zakon o Studentskom zboru (1996.). Taj zakon pada na Ustavnom sudu zahvaljujući tužbi studentske udruge »Iuridicuma« i Saveza studenata Hrvatske. </p>
<p>Državni aparat je na kraju jači pa se malo izmijenjeni zakon stavlja u proceduru 1997. dok SSH zajedno s ostalim studentskim udrugama poziva na njegov bojkot. Izbori za predstavnike ipak se provode, a na izbore izlazi malo studenata. Zahvaljujući financijskim sredstvima i potpori pobjedu odnosi podobna Hrvatska akademska zajednica.</p>
<p>Od tad pa do danas stvari su izgledale tako da Studentski zbor dobiva iz državnog proračuna sredstva u iznosu od 7,800.000 kuna, dok su ostali bili prisiljeni tražiti pomoć raznoraznih fondacija poput Soroseva Otvorenog društva iako bi bili sretniji da su ista sredstva donirana od strane države. </p>
<p>Studenti dobivaju tijelo koje najmanje brine o njima, a mladi ambiciozni podobni studenti teren za vježbavanje političke karijere. Rezultat svega je bio nevjerojatan – strašan i poražavajući za studente. </p>
<p>Na tribini u Studentskom centru koja je nedavno održana postavio sam pitanje o korupciji na sveučilištima predsjedniku Republike gospodinu Mesiću. Odgovorio je da toga nije bilo u njegovo vrijeme. </p>
<p>Da, to je većim dijelom istina. U njegovo vrijeme postojala je kakva-takva organizacija studenata s načelima demokratskog izbora, koliko ga je već moglo biti, jer da je nije bilo nikada ne bi niti čuli za osobe poput Čička, Budiše, Paradžika.</p>
<p> Upravo je tu problem, koji se sve više nazire. Nikada prije nije bilo toliko korupcije, ugnjetavanja studenata i spolna uznemirivanja, a ne treba zanemariti činjenicu da se sve to događa u ustanovama koje obrazuju buduće lidere ove zemlje.</p>
<p>Primjerice, najviše žalbi na korupciju, ugnjetavanje, spolno uznemirivanje i skupe udžbenike koje sam zaprimio i čuo u svojih nekoliko godina aktivizma dolaze od studenata pravnih fakulteta s kojih će bez ikakvog pretjerivanja po nekoliko njih iz generacije završiti u vrhovima vlasti u Hrvatskoj. Kao pravnici u sudskoj vlasti ili kao političari u zakonodavnoj ili izvršnoj.</p>
<p>I što će kao znanje odnijeti sa svojeg fakulteta? Stručno znanje – doduše stečeno na zastarjelim programima, a uz to i znanje o prisutnosti i normalnoj pojavnosti korupcije, ugnjetavanja, spolnog uznemirivanja, skupog naplaćivanja administrativnih usluga i visokorazvijenog sveučilišnog birokratskog aparata!</p>
<p>No to nije sve! Reforma hrvatskih sveučilišta je pokrenuta, a utjecaj studenata na nju je samo deklarativan. Time gubimo šansu popravljanja svega lošeg u sustavu, a studenti gube nadu i volju. Jednostavnije se prepustiti sustavu nego se boriti protiv njega. Kada netko to čini osuđen je na političko etiketiranje ali se neke stvari ipak razaznaju. </p>
<p>Ako neka osoba kritizira vlast jedne političke opcije pa to nastavi i u slučaju kada se promijeni vlast može se nazvati studentskim aktivistom dok u suprotnom jasno vidimo političkog studentskog aktivistu (svako podudaranje sa stvarnim osobama i događajima je točno i namjerno potencirano).</p>
<p>Studenti danas plaćaju školarine, korupcija je vidljiva, ugnjetavanje i spolno uznemirivanje učestalo, sve manje studenata završava fakultete, a studiji se pretvaraju u socijalne programe gdje se studenti skrivaju od tmurnoga stanja vanjskoga svijeta. Oni bolji bježe u zemlje gdje se njihov potencijal prepoznaje, a nama ostaje samo tužna budućnost. </p>
<p>Pa se pitam tko i kako će sutra voditi sve te kilometre novosagrađenih autocesta, kako će se rješavati problemi korupcije, hoće sudstvo u Hrvatskoj profunkcionirati?</p>
<p>Kada sam upisao studij filozofije i sociologije na Hrvatskim studijima nisam niti slutio da ću kroz studij organizirati peticije i prosvjede protiv gašenja nekoliko studija na Hrvatskim studijima, nisam niti slutio da ću organizirati konferenciju za tisak zbog zatvaranja dvorana. </p>
<p>Nisam slutio da je moguće da netko želi gasiti i napadati jednu akademsku instituciju. Nisam niti slutio kako je to biti studentski aktivist i ne predati se općedruštvenoj pa i onoj studentskoj apatiji.</p>
<p>Nikad nisam ni pomislio da ću se s kolegama iz studentskih udruga truditi objasniti ministru da se novac rezerviran za studentske projekte i programe treba dodjeljivati i udrugama, transparentno, putem natječaja. Nisam znao da studenti udruženi u studentske udruge svojim projektima pokušavaju popuniti rupe i zastarjele programe i simulirati nepostojeću praktičnu nastavu. </p>
<p>Nisam znao da će udrugama biti onemogućeno financiranje i izvan državnog novca jer se uvodi porez na strane donacije! Sada znam! </p>
<p>Apelirat ću na ministra, na predsjednika Vlade, na sve one koji imaju utjecaja da promijene odnos prema visokom obrazovanju, jer reforma cjelokupnog društva može ići samo preko obrazovanja i to ponajprije visokoga. Ne smije se pritom zaboraviti da su studenti i studentski aktivisti kao lideri te populacije elementarni i najvažniji dio visokoškolskog sustava, jer je njima i namijenjen.</p>
<p>Irska nam je to pokazala, a ako se već pozivamo na reforme i irski model, primijenimo ga napokon!</p>
<p>Osobno sam zaključio jednu stvar, sumnjajući u promjene: Sapienti sat! Ne želim više u borbu protiv vjetrenjača… U izboru između nastavka studija izvan Hrvatske i ostanka u Hrvatskoj ipak biram Hrvatsku. Ostat ću tu i dijeliti sudbinu svojih kolega. Želim ostati na Hrvatskim studijima, toliko osporavanim studijima na kojima ipak nalazim akademski mir i razumijevanje. No žalostan polagano odustajem od nacionalnog aktivizma, jer uviđam da sam tu nemoćan.</p>
<p>Autor je predsjednik Saveza studenata Hrvatske, student sociologije i filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Noćenje u središtu grada za 80 kuna </p>
<p>»Dugo smo razmišljali što učiniti i kako iskoristiti velik prostor koji tijekom ljetnih mjeseci zjapi prazan i dosjetili se ovoga«, pojasnio je Miro Lujić, iz Centra za strane jezike Aplu koji raspolaže prostorom / U hostelu će biti tri sobe, od čega dvije sa po šest kreveta i jedna dvokrevetna</p>
<p>Ukoliko Grad dopusti, početkom lipnja na Trgu bana Jelačića 1, na posljednjem katu zgrade tvrtke Anić Holding otvorit će se hostel u kojemu će putnici, uglavnom studenti iz cijelog svijeta, moći prespavati po cijeni od 80 kuna. Hostel će raditi do rujna. </p>
<p>»Dugo smo razmišljali što učiniti i kako iskoristiti velik prostor koji tijekom ljetnih mjeseci zjapi prazan i dosjetili se ovoga«, pojasnio je Miro Lujić iz Centra za strane jezike Aplu koji raspolaže prostorom. Kao i budući gosti i Miro je, može se reći, svjetski putnik koji je s ruksakom na leđima proputovao veći dio Europe i posjećivao hostele u Bonnu, Berlinu i Amsterdamu.</p>
<p>»Posebnost ovog našeg hostela bit će ta što je on u samom gradskom središtu. Obzirom da ljeti za strane goste organiziramo školu hrvatskog jezika ovime ćemo nadopuniti naš sadržaj. Već znamo da će biti tri sobe, od čega dvije sa po šest kreveta i jedna dvokrevetna. Ako se u budućnosti potpuno posvetimo ovom poslu, u 300 »kvadrata« u kojima je škola, mogli bismo urediti ukupno 50 ležajeva«, objašnjava Miro.</p>
<p>Prema njegovim riječima svi postupci za dobivanje potrebnih dozvola pri Gradskom poglavarstvu su pri kraju. Hostel se neće posebno oglašavati, već će putnicima odmah po dolasku u Zagreb, na Autobusnom i Željezničkom kolodvoru kao i na aerodromu biti pružena mogućnost odsjedanja u hostelu.</p>
<p> »Ponudit ćemo im besplatan prijevoz do hostela s time da će moći odbiti smještaj ako im se on ne svidi. Veća ulaganja neće biti potrebna jer sve imamo, bit će dovoljna mala prenamjena prostor«, objašnjava Miro. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novca je više, ali radovi još nisu na vidiku </p>
<p>Za biciklističke je staze odvojeno ove godine 50 posto novca više nego lani, ali još nije imenovano povjerenstvo, a onda ni raspisan natječaj za projektnu dokumentaciju odnosno izvođača radova / Tako izgleda da ćemo se stazama napravljenim ove godine voziti tek - sljedećega proljeća </p>
<p>»Prema sadašnjem načinu rješavanja stvari, može se očekivati da se ove godine u Zagrebu neće izgraditi ni metar novih biciklističkih staza. Ako se pak nešto i promijeni, teško da će nove staze biti otvorene prije 1. studenog, a to ima jednako toliko smisla kao i da se dionice autoceste prema Splitu otvore tek nakon turističke sezone«, ocijenio je u utorak za Vjesnik glavni tajnik Hrvatskog biciklističkog saveza Ivo Rilović. »Dakako«, dodao je »bolje je i to nego da se uopće ne izgrade«, ali je upozorio kako će se u tom slučaju staze zapravo moći koristiti tek od sljedeće godine. </p>
<p>Odjel za promet pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet pravovremeno je, još prije nekoliko mjeseci, proslijedio Poglavarstvu zahtjev za imenovanje povjerenstva za izgradnju i uređenje biciklističkih staza i traka. No ono do danas nije imenovano. A bez povjerenstva ne može se raspisati ni javni natječaj za projektnu dokumentaciju, pa ni naknadni natječaj za izvođače radova. </p>
<p>Zbog toga je biciklistima samo neznatna utjeha to, što je Gradsko poglavarstvo u ovoj godini planiralo utrošiti za izgradnju i uređenje biciklističkih staza 1,5 milijuna kuna, što je 500.000 kuna više nego što je bilo predviđeno lani. Ivo Rilović je sve to kratko prokomentirao: »Odjel za promet svoj je dio obavio, ali netko u Gradu očito ne radi svoj posao«. Predstavnici biciklističkih saveza i udruga pretpostavljaju, štoviše, kako netko namjerno koči izgradnju staza ne bi li se ponovno sve radilo u posljednji čas, na ho-ruk. Tako bi se navodno smanjio broj potencijalnih izvođača pa bi na površinu mogli isplivati nečiji favoriti, premda je upitno koliko takve tvrdnje drže vodu.</p>
<p>Kako od datuma objave natječaja postoje zakonski propisani rokovi za prikupljanje ponuda, odluke, žalbe i slično, u Odjelu za promet nisu znali procijeniti rokove početka, a time ni završetka radova. Uz izgradnju novih pravaca prema prijedlozima biciklističkih udruga i saveza, dio novca utrošit će se i na obnovu postojećih. U Odjelu za promet napominju kako se očekuje i završetak započete izgradnje biciklističke staze od Ulice Grada Vukovara, Miramarskom i Gundulićevom do Varšavske. </p>
<p>»Točne pokazatelje koliko se ljudi koristi biciklističkim stazama na području grada Zagreba trenutno nemamo, jer je za to potrebno imati biciklističku mrežu prometnica, čemu Zagreb teži. Stoga će se, prema potrebama i bude li financijskih mogućnosti, povećavati godišnji iznos za potrebe biciklističkog prometa«, stoji u odgovoru na naš upit koji nam je poslao Odjel za promet. Još samo kad bi radovi već jednom počeli... </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle najavljeno potpuno ukidanje prijevoza</p>
<p>Potaknuti ogromnim nezadovoljstvom građana zbog teškoća s javnim prijevozom, predstavnici velikogoričkih općina i Zagrebačke županije, pokušali su se u ponedjeljak dogovoriti s direktorom ZET-a Juliusom Pevalekom o nekim drugim rješenjima za sadašnju situaciju. Sve što su, međutim, uspjeli dobiti, jest najava ZET-a da će od 1. srpnja potpuno ukinuti prijevoz prema velikogoričkim općinama. O samoj Velikoj Gorici, čini se, sad se još razmišlja. </p>
<p>»Rat« koji je započeo tako da je ZET početkom ove godine Velikoj Gorici i pet općina ponudio privremene tromjesečne ugovore, a nakon toga zatražio gotovo 50-postotno povećanje subvencija za prijevoz, zadao je veliku glavobolju gradskim i općinskim čelnicima, a među više od 20 tisuća putnika izazvao je pravu malu revoluciju. </p>
<p>Kako, naime, Velika Gorica te općine Kravarsko, Pokupsko, Orle i Klinča Sela nemaju od kuda platiti gubitke koje ZET tvrdi da ima, a ne žele ni da poskupljenje ide na teret građana, ZET je početkom ovoga mjeseca ukinuo gotovo stotinjak linija prema tim područjima. Tako je sedmi grad u Hrvatskoj (Velika Gorica) ostao bez noćnih i nekih brzih linija (zadnji autobus vozi u 0.30 sati), a putnici na drugim relacijama, među kojima je i jako veliki broj djece, autobus moraju čekati i više od sat vremena (Pokupsko, Klinča Sela...).</p>
<p>»Ukinu li se ZET-ove linije, Županija bi trebala raspisati natječaj za novog koncesionara, no bojim se da će to onda biti sasvim druge cijene i da će ići na teret putnika«, rekao je Vjesniku načelnik općine Pokupsko Božidar Škrinjarić, dodavši da je ZET tražio toliko povećanje da bi mu općina morala dati svoj cjelogodišnji proračun (milijun kuna).Velika Gorica bi, primjerice, morala pronaći dodatnih tri milijuna kuna.</p>
<p>Na gradske i općinske čelnike vrši se ogroman pritisak da riješe problem. Tome su se u Velikoj Gorici pridružile i oporbene političke stranke. Tako HNS poziva građane na prosvjede ispred Poglavarstva grada, a SDP i HSS najavljuju potpisivanje peticije. Gradski oci panično traže rješenje, jer im je to u ovoj predizbornoj godini jedan od najtežih udaraca.</p>
<p>Dobri poznavatelji prilika procjenjuju, pak, da je izvorište svih ovih problema u štrajku ZET-ovaca, kojim su u ožujku postigli povećanje plaća. Direktor Pevalek već je tada rekao da ZET nema unutarnjih rezervi za to povećanje, a zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić obećao je da povećanje plaća neće ići na teret Zagrepčana. Tako se nameće logičan zaključak da povećanje plaća ide na teret županijskih putnika, čime je zadovoljeno Bandićevo obećanje, a cijenu opet plaćaju oni najsiromašniji.</p>
<p>Sve bi se, naime, moglo protumačiti drugačije, da je ZET iskazao gubitke u vrijeme kada se rade proračuni, a ne tek poslije štrajka. Premda u ZET-u tvrde da su oni to napravili, na naš zahtjev da dođemo do direktora Pevaleka te da nam pripremi te dopise ili ugovore, nije odgovoreno ni nakon pet dana. </p>
<p>Županija nudi rješenja</p>
<p> Karte jedinog drugoga županijskog javnoga prijevoznika, Samoborčeka, ne vrijede i u Zagrebu, za tramvaj. Zbog toga, iako nezadovoljni ZET-ovim uslugama, gradovi i općine izbjegavaju angažirati druge prijevoznike.</p>
<p>Zagrebačka županija već tri godine nudi Zagrebu kompromisno rješenje – jedinstvenu tarifnu uniju za cijelu Županiju. Premda bi Županija uložila u sufinanciranje takvoga prijevoza znatna sredstva, Zagreb je dosad odbijao bilo kakav razgovor, ne samo o prijevozu već i o drugim zajedničkim problemima. Kako je najavljeno u Županiji, pregovori sa Zagrebom ipak će najvjerojatnije početi ovaj tjedan. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>B.a.B.e. proslavile deseti rođendan</p>
<p>Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e. u nedjelju je na Cvjetnom trgu proslavila 10. rođendan. Suradnice Grupe zainteresiranim građanima davale su pravne savjete i upućivale ih gdje mogu potražiti psihološku pomoć. Moglo se razgovarati i s prvobraniteljicom, zatim razgledati nakit i slike mladih umjetnica, baciti tarot i čuti feminističku projekciju svoje budućnosti te naučiti osnove orijentalnog plesa. </p>
<p>U večernjem dijelu programa nastupili su Zdenka Kovačiček, Dunja Knebl, Lidija Bajuk i to uz pratnju sastava Vanje Lisaka, zatim duo Lollobridgide i sastav No Limits. Kraj proslave obilježila je grupa Anfema plesom s vatrom.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Krapekom ponovno u Krapinu</p>
<p>Izletnički vlak Krapek od ove nedjelje ponovno vozi za Krapinu. Krapekom će se tako, od 23. svibnja do 11. srpnja, svake nedjelje s Glavnog kolodvora u 8,33 kretati za Krapinu u koju se dolazi u 9,50 sati. Polazak iz Krapine je u 18,20, a dolazak u Zagreb je u 19,43 sati.</p>
<p>Cijena povratne karte je 30 kuna za odrasle, a za djecu od četiri do 12 godina 15 kuna. U Krapini će putnike dočekati predstavnici Turističke zajednice grada Krapine koji će ih provesti kroz grad, te na izlete u okolici kao i na priredbe u sklopu programa Ljeto kod krapinskog pračovjek, organiziranog povodom obilježavanja 100-godišnjice Kneippovog lječilišta.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Parku kod trešnjevačke tržnice nedostaje više ljuljački i posjetitelja</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za kulturu u zapuštenom parku nedaleko trešnjevačke tržnice ovog je vikenda održana akcija, Zaboravljeni trešnjevački parkovi, koju je organizirao Centar za kulturu Trešnjevka. Oko trideset učenika petih i osmih razreda obližnjih škola Kralj Tomislav i Voltino s dvoje likovnih umjetnika - kipara izrađivalo je i bojalo skice o tome kakvi mu sadržaji nedostaju. U toj zelenoj oazi treba još ljuljački, klackalica i raznovrsnog bilja. Kako nam je rekla Maša Štrbac stručna suradnica Centra za kulturu Trešnjevka projektom uređivanja parkova kod djece se odmalena želi razviti briga za vlastito okruženje i razmišljanje o urbanom okolišu uz njihovo aktivno sudjelovanje. U subotu i nedjelju, 29. i 30. svibnja, ista će se akcija održati u Parku Stara Trešnjevka. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Prepoznatljiv program koji utječe na kreiranje javnog mnijenja</p>
<p>»Neukusno je raditi samohvalu pa ćemo u skladu s tim ljude poštedjeti patetike i bespotrebne pompe. Gledatelje ćemo retrospektivnim pregledom događaja iz najgledanijih emisija - Opasne veze, 2U9, Večernja škola i Nightmare Stage Željka Malnara - podsjetiti na sve ono što se događalo u programu od samih početaka do danas«, najavljuje Bolković</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Premda Otvorena televizija (OTV) u utorak 25. svibnja za svoje suradnike, poslovne partnere, političare, te goste ustaljenih emisija neće prirediti glamurozni party na kojem će se u neograničenim količinama ispijati šampanjac i pretresati društveni događaji, na svoju će adresu rado primati čestitke upućene povodom petnaeste godišnjice emitiranja programa. To naravno ne znači da će rođendan koji ove godine slavi ta komercijalna televizija sa županijskom koncesijom proći neopaženo, a ni gledatelji neće ostati zakinuti za obilježavanje obljetnice.</p>
<p>»Neukusno je raditi samohvalu pa ćemo u skladu s tim ljude poštedjeti patetike i bespotrebne pompe. Gledatelje ćemo retrospektivnim pregledom događaja iz najgledanijih emisija podsjetiti na sve ono što se događalo u programu od samih početaka do danas. Slavlje koje mnogi očekuju upriličit ćemo najvjerojatnije u lipnju negdje na otvorenom kada se stabilizira vrijeme«, objašnjava jedan od osnivača i suvlasnika OTV-a, urednik i voditelj emisije »2U9« Romano Bolković.</p>
<p>Otvorena televizija tako će emitirati inserte iz emisija koje su gotovo postale zaštitni znak i prepoznatljivi simbol programa koji prema riječima Bolkovića prati čak 2,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj. Gledatelji OTV-a prisjetit će se pojedinim kadrovima većine događaja i ljudi koji su tijekom tog perioda dali svoj obol kvaliteti rada te televizije kroz emisije Opasne veze, 2U9, Nightmare Stage Željka Malnara te Večernja škola Željka Pervana, a koje traju već više od deset godina.</p>
<p>Romano Bolković koji je unatoč brojnim ponudama konkurentskih televizija ipak ostao vjeran svojoj matičnoj kući za OTV kaže kako je ona bila mnogima generacijska šansa misleći pritom na to da su se u njenim prostorijama poslu naučili mnogi novinari, snimatelji i danas uspješni redatelji. </p>
<p>»Od prve nezavisne televizije u Jugoslaviji stvorena je televizija OTV čiji je utemeljitelj Vinko Grubišić, a osnivači Loren Mrkušić, Alan Vojković, Damir Pocrnić i Željko Pervan, koji su zajedno sa mnom stvorili prepoznatljivi program koji je uvijek utjecao na kreiranje javnog mijenja«, objašnjava Bolković. On također dodaje kako se gledanost OTV-a uvijek bazirala na zabavnom i političkom segmentu programa, a tako će biti i ubuduće. </p>
<p>»Još uvijek se nije javila potreba za drastičnim redefiniranjem programa budući da svoju gledanost ostvarujemo emisijama kojim rejting još nije pao. Osobno se nisam zasitio svoje emisije jer se ona stvara u promjenjivim političkim situacijama kod kojih uvijek postoje obrati, pa ni meni nije dosadno. Nastojim raditi ozbiljne političke razgovore, a ne od njih raditi show poput nekih mojih kolega na drugim televizijama«, kaže Bolković. </p>
<p>Program za čije je stvaranje trenutačno zaslužno pedesetak stalno zaposlenih ljudi te vanjski suradnici za sada uredništvo OTV-a nema namjeru bitno mijenjati. »OTV i CCN i dalje će ostati domaći televizijski nacionalni pogon«, poručuje Bolković. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sve ostaje u obitelji</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Jedan od najcjenjenijih hrvatskih šansonijera i skladatelj Hrvoje Hegedušić svečanim će koncertom u utorak u KD »Vatroslav Lisinski« proslaviti 45 godina umjetničkog rada. </p>
<p>Prvi dio koncerta Hegedušić je rezervirao za svoje najpoznatije šansone koje će izvesti uz pratnju revijalnog orkestra pod ravnanjem slavljenikovog dugogodišnjeg suradnika Nikice Kalogjere. U drugom dijelu skladatelju će se na pozornici pridružiti obitelj – supruga Ksenija Erker koja je tijekom svoje karijere otpjevala najviše Hegedušićevih pjesama, te kćeri Hana i Martina. </p>
<p>U dugogodišnjem radu Hegedušić broji čak 230 uglazbljenih pjesama, a neke od njih u utorak će najavljeni kao posebni gosti večeri otpjevati Gabi Novak, Vice Vukov, klapa Nostalgija, Darko Domijan, Mirko Cetinski, Krunoslav Kićo Slabinac i Massimo Savić. Za dobar zvuk u dvorani, pobrinuti će se naši najbolji instrumentalisti, aranžeri i producenti Nikša Bratoš, Muc Softić i Fedor Boić. </p>
<p>Repertoar koncerta bit će srodan izboru pjesama za dvostruki album koji bi se u izdanju Croatia Recordsa uskoro trebao pronaći na tržištu. Uz pomoć producenta Siniše Škarica, autor je odabrao svoje najpoznatije pjesme od davne 1959. godine kada je bio član pjevačkog kvinteta do danas. Voditelj programa bit će Vojo Šiljak. </p>
<p>»Drago mi je što će koncert biti u velikoj dvorani 'Lisinski' i što će mi se na pozornici pridružiti moja obitelj. Ksenija je naime, otpjevala najviše mojih pjesama, a i moje kćeri su svaka na svoj način prisutne u glazbi. Hana pjeva u mjuziklu 'Chicago', a Martina studira na Filozofskom fakultetu no voli glazbu i lijepo pjeva. Dakle, sve ostaje u obitelji«, rekao nam je tata obitelji Hegedušić koja je tek prije tri godine počela prakticirati zajedničke nastupe, kada su snimili i album »Božić u obitelji«.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ostvarenje houstonskog sna</p>
<p>Ma koliko publiku, ali i organizatore kviza »Veto Extra« iznenadilo što Mirko Miočić nije znao odgovor na posljednje, 12. pitanje, njegov je nastup omogućio dva presedana u dosadašnjem emitiranju. Osim što je u subotnjoj emisiji postavljen do sada najviši sigurnosni prag, prvi put je otvoreno posljednje pitanje za najveći mogući iznos</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Kviz »Veto Extra« RTL Televizije emitiran u subotu po mnogočemu je bio jedinstven. Ivan Bedek, stopostotni invalid Domovinskog rata iz Kutine, kojega je televizijska publika imala priliku »upoznati« prije desetak dana kada se natjecao i u kvizu »Tko želi biti milijunaš?« ozbiljno se približio svoti od 70.000 dolara, koliko mu je potrebno za operaciju leđne moždine u Houstonu.</p>
<p>Partner mu je bio Mirko Miočić, kojega su mlađi televizijski gledatelji, osim što ga poznaju kao najtraženijeg jokera u Hrvata, napokon mogli vidjeti i na ekranu u ulozi natjecatelja. On je, naime, svojim znanjem, kojega je osim kao joker u »Milijunašu« potvrdio i u 26 nastupa u različitim kvizovima u kojima je odnio čak 18 pobjeda, pristao pomoći ratnom veteranu Bedeku u nakani da osvoji iznos koji bi mu omogućio odlazak na vrlo skupu operaciju.</p>
<p>Iako mnogi otvaranje posljednjeg pitanja, kada je nasuprot Pavinčića na stolac zasjeo Mirko Miočić, nisu doživjeli kao neko posebno čudo, ipak ih je iznenadilo što »hodajuća enciklopedija« iz Zadra nije znala odgovor na pitanje koja je od ponuđenih vidjelica – Ivanka Ivanković, Marija Pavlović, Vicka Ivanković, Milka Pavlović – u lipnju 1981. godine prva u Međugorju ugledala Gospu. </p>
<p>Netočan odgovor kojega je Miočić ponudio, a na koji se Bedek budući da u taj podatak nije bio siguran nije usudio staviti veto, vratio je natjecateljski par na sigurnosni prag koji je iznosio 50.000 kuna. Razočarenje publike u studiju, kao i onih pred malim ekranima bilo je gotovo opipljivo, no skromnom Bedeku, koji je smireno podnio »pad« na peterostruko manji iznos od očekivanog, novu je životnu stranicu otvorio RTL. Oni su, naime, ovom hrabrom čovjeku koji je svojim znanjem ravnopravno parirao čak i Miočiću, ispisali ček na izgubljeni iznos te mu tako omogućili ostvarenje »houstonskog sna«.</p>
<p>Ma koliko je publiku, ali i organizatore kviza »Veto Extra« iznenadilo što Mirko Miočić nije znao odgovor na posljednje, 12. pitanje, njegov je nastup omogućio dva presedana u dosadašnjem emitiranju. Osim što je u subotnjoj emisiji postavljen do sada najviši sigurnosni prag, prvi put je otvoreno posljednje pitanje za najveći iznos.</p>
<p>I dok se najpopularniji kviz-joker za kojega su zainteresirane i susjedne zemlje priprema na nove nastupe u vlastito ime, Ivan Bedek vrlo je tolerantno ovu pogrešku opisao riječima: »I Mirko Miočić samo je čovjek. Zadovoljan sam, sve je bilo u Božjim rukama.« I baš u skladu sa smislom posljednjega pitanja, koje je u sebi nosilo značajku čuda, Ivanu Bedeku, kojemu je emisija bila i namijenjena, to je čudo omogućila RTL Televizija. Bravo za njih - u humanitarnom, marketinškom i svakom drugom smislu.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jenna Bush »markirala« promociju diplome</p>
<p>AUSTIN, 23. svibnja</p>
<p> – Jenna Bush, kći američkog predsjednika, diplomirala je u subotu na teksaškom univerzitetu u Austinu, ali njen otac nije bio na tom događaju jer je želio izbjeći medijsku gužvu. No, on nije bio jedini koji se nije pojavio već je s događaja izostala i sama slavljenica Jeena Bush, inače poznata po svom raskalašenom ponašanju. </p>
<p>Bush i njegova supruga nisu željeli doći na svečanost jer bi njihovo prisustvo zahtijevalo mjere sigurnosti koje bi ometale ostale studente i njihove roditelje, rečeno je medijima, no glasnogovornik nije znao objasniti zašto se njihova kćer nije pojavila na svojoj promociji. </p>
<p>Jennena 22-godišnja sestra blizanka Barbara svoju će diplomu iz društvenih znanosti preuzeti u ponedjeljak na Yaleu, te će cijela obitelj sve to proslaviti privatnom večerom. </p>
<p>»Mislim da je posve razumljivo da se Jenna nije pojavila ovdje jer nije željela prisustvo tajne službe i svega ostalog«, rekla je novinarima studentica Jaclyn Trantham upitana za mišljenje o izostanku predsjednikove kćeri. </p>
<p>Takvo ponašanje, međutim, nije presedan u predsjedničkoj obitelji jer se niti majka dviju blizanki, današnja prva dama, nije pojavila na svečanosti 1973. godine kada je njoj trebala biti dodijeljena diploma na istom fakultetu. </p>
<p>Predsjednik je završetak školovanja svojih blizanki komentirao riječima »divno sam se osjećao potpisujući posljednji ček za njihovu školarinu«.</p>
<p>Blizanke Jenna i Barbara nakon diplome planiraju određeno vrijeme provesti putujući Amerikom i pomažući očevoj predizbornoj kampanji, rekao je glasnogovornik njihove majke. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Počelo snimanje filma o Michaelu Jacksonu</p>
<p>CALGARY, 23. svibnja</p>
<p> – Uz postojanje brojnih knjiga i dokumentarnih filmova o Michaelu Jacksonu ovaj će se kontroverzni pop kralj uskoro moći pohvaliti i prvim igranim filmom o svom životu. Riječ je o neautoriziranoj filmskoj biografiji slavnog pjevača čije je snimanje započelo prošlog tjedna na ulicama kanadskog Calgaryja. Iza televizijskog filma stoji kuća VH1, a »Man In The Mirror: The Michael Jackson Story« trebao bi ispričati životnu priču jednog od najkontroverznijih pjevača današnjice. Film će pratiti Jacksona od rane mladosti i uspjeha s obiteljskim bandom Jackson's Five, pa sve do današnjih dana. </p>
<p>Osvjedočeni paranoik Jackson nije želio niti čuti ponudu o suradnji s autorima filma, tako da su se oni morali na druge načine potruditi i doći do različitih informacija. No, kako je Jackson doista jedan od najpopularnijih glazbenika autorima nije bilo teško doći do informacija. </p>
<p>Slavnog će pjevača glumiti nepoznati televizijski glumac Flex Alexander. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Paul Newman otvorio novi kamp za teško bolesnu djecu</p>
<p>LOS ANGELES, 23. svibnja</p>
<p> – Hollywoodska glumačka legenda Paul Newman uz brojne sjajne filmske uloge poznata je i po nizu drugih aktivnosti među kojima posebno mjesto zauzimaju njegove humanitarne akcije. Ovaj je hvaljeni glumac između ostalog osnovao lanac dječjih kampova nazvan »Hole in the Wall Camps« koji je ponajprije namijenjen djeci oboljeloj od kroničnih i ozbiljnih bolesti. </p>
<p>Naziv kampa preveden s engleskog jezika glasi »Kampovi Rupa u zidu«, što je posuđeno iz jednog od najuspješnijih Newmanovih filmova. Naime, u velikom hitu »Butch Cassidy i Sundance Kid« Newman i još jedan poznati hollywoodski zavodnik Robert Redford tumače uloge zloglasnih revolveraša čija se banda zvala »Rupa u zidu«.</p>
<p>Newman je prvi kamp osnovao 1988. godine, a njihov broj od tada stalno raste. Najnoviji kamp se zove »The Painted Turtle Camp« i otvoren je u kalifornijskom Lake Hughesu gdje uz brojne medicinske službe nudi obilje dodatnog zabavnog sadržaja. Na svečanom otvorenju najnovijeg kampa Newmanu je društvo pravio mlađi kolega i dobar prijatelj Bruce Willis. </p>
<p>Newmanovi kampovi su jedina takva mreža kampova namijenjena teško bolesnoj djeci, a do danas je kroz nju prošlo preko 70.000 klinaca. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Charles Aznavour proslavio 80. rođendan </p>
<p>PARIZ, 23. svibnja</p>
<p> – Charles Aznavour, sa svojih metar i 65 centimetara najniži među orijašima francuske šansone, proslavio je u subotu na pozornici Kongresne palače u Parizu svoj 80. rođendan i više od pedeset godina karijere.</p>
<p>Neki od najpoznatijih francuskih umjetnika kao što su Johnny Hallyday, Patricia Kaas, Pascal Obispo, Line Renaud i Henri Salvador, te američka pjevačica Liza Minnelli i grčka Nana Mouskouri, pridružili su mu se na pozornici na zadnjem u seriji od 24 koncerta koju je započeo 17. travnja. Slavljenički koncert izravno je prenosila francuska privatna televizijska postaja TF1.</p>
<p> »Prestat ću pjevati kada se više ne budem mogao popeti na pozornicu«, izjavio je Aznavour za AFP u studenom 2003. Želi, kako je sam rekao, da mu na grobu piše: »Ovdje počiva najstariji čovjek na groblju«.</p>
<p> Početkom prosinca 2003. čuveni je šansonijer snimio svoj posljednji album pod nazivom »Putujem«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nizozemski premijer još je privremeni beskućnik </p>
<p>BRUXELLES, 23. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kad je prošli vikend nesreća na radu uništila dekoraterov život i izazvala velike štete u Catshuisu, rezidenciji nizozemskog premijera Jana Petera Balkenendea, u pitanje je dovedena organizacija nekih skupova za nizozemskog predsjedanja Europskom unijom. </p>
<p>Naime, Nizozemska od Irske preuzima predsjedanje u prvom danu srpnja, a već postoje planovi da se u Haagu organizira summit s Indijom, Ukrajinom, Kinom, te ministarski skupovi s Turskom i Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Premijer je privremeni beskućnik i dok se Catshuis (nazvan po nizozemskom pjesniku) ne popravi, neće se moći iskoristiti za posebne prilike. Obnavljanje rezidencije, koje je bilo pri kraju, koštalo je 16 milijuna eura, ali sada treba sanirati štete.</p>
<p> Nizozemci su stoga krenuli u potragu po ne baš sitnom fondu reprezentativnih objekata tražeći najbolju zamjenu za Catshuis ne budu li radovi završeni do srpnja. Prva je na listi palača Noordende, Kraljičina službena adresa. </p>
<p>Ponuda je vrlo ljubazna i velikodušna, razmotrit ćemo je, ali odluka još nije donesena, dao je do znanja premijer.</p>
<p> Belgijanci, s druge strane, namjeravaju tijekom svog predsjedanja Unijom bolje iskoristiti prostor prelijepe obnovljene, ali još poluprazne palače Residence. Ta je palača u prvom susjedstvu već pretrpanog zdanja Ministarskog vijeća Justus Lipsius. Namjera je, naime, da se dio objekta preuredi za europske sastanke na vrhu - oni se zasad održavaju u zgradi Ministarskog vijeća uz nemoguće uvjete i za izaslanstva, i za sigurnosne službe, i za servise, i za dvije tisuće akreditiranih novinara. Istodobno, i Europska komisija ima stambenih problema. Desetljeće od početka radova, bliži se kraju obnova Berlaymonta, budućeg doma Komisije, smještenog u epicentru tzv. europske četvrti Bruxellesa.</p>
<p> Radovi će biti gotovi četiri godine nakon predviđenog roka, a vrijednost im je u međuvremenu porasla za jednu nulu. Poslove je vodila neprofitna organizacija čime se valjda tumači deseterostruko poskupljenje cijelog zahvata. Obećano je da bi Berleymont trebao biti potpuno završen do kraja godine. Zgrada je prelijepo uređeno do mjere da čak ni najzagrižljiviji znalci suvremene arhitekture ne nalaze argumenata za kritike. Novinarima će nova zgrada donijeti više prostora »za disanje«, među ostalim i udobniji i veći press-centar. Ali, kao i na sadašnjoj »privremenoj« adresi Breydela, dvjestotinjak metara od Berlaymonta, press-centar je smješten u podrumu. Novinari su već preseljeni u novi Europskog parlamenta, ali budući da u njemu ništa nije kako bi trebalo biti, centar je pust. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nad Zagrebom letio najveći zračni brod na svijetu</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - U sklopu promotivne akcije kojom je tvrtka Tomić predstavila najnoviji automobil BMW serije 1, nad Zagrebom je u nedjelju krstario najveći zračni brod na svijetu, dugačak čak 75 metara. Zagrepčani su zaista imali što vidjeti. Luksuz je jedina riječ kojim se može opisati njegova unutrašnjost, točnije putnički prostor koji je unatoč impozantnim mjerama cijelog broda (ukupna visina je 17 metara) dovoljan za smještaj devet putnika i dva člana posade. </p>
<p>Upravo iz tog razloga, samo su rijetki imali priliku vidjeti Zagreb iz ptičije perspektive iz udobnih kožnih fotelja.</p>
<p> Razgledavanje Zagreba sa nekoliko stotina metara nadomrske visine trajala je četrdeset minuta, a kako je bila riječ o panoramskoj vožnji cepelin nije dostizao svoju maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 125 kilometara na sat. Ipak vremenske prilike, kiša i vjetar, primorale su ga na poslijepodnvno mirovanje. </p>
<p>Uz ovaj BMW-ov zračni brod koji će nad gradom letjeti i u ponedjeljak, u svijetu postoje još samo dva komercijalna primjerka koji služe za prijevoz putnika. A nakon Zagreba, točnije Ljubljane nastavlja svoje putovanje prema Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj.</p>
<p>Za one kojima taj podatak nije poznat, zračni balon izum je Zagrepčanina Davida Schwartza. Početkom 1890. on je izradio nacrte prvog zračnog broda - dirižabla no bečka vlada nije bila zainteresirana za izum pa Schwartz 1894. odlazi u Petrograd. Tamo za cara Aleksandra III gradi prvi upravljivi zračni brod na svijetu. </p>
<p>Brod je prvi put poletio u Petrogradu, a drugi, berlinski let, izumitelj nije doživio. Od Schwartzove udovice, nacrte broda otkupio je grof Ferdinand von Zeppelin, i tako si potpuno nezasluženo pripisao izumiteljske zasluge, a umjesto Schwartzovog brod danas nosi njegovo ime. </p>
<p>Nakon masovne proizvodnje početkom 20 stoljeća, nikad posve razjašnjena katastrofa Hindenburga 1937. godine, tu je vrstu zrakoplova uklonila iz proizvodnje.</p>
<p>Danas se cepelini uglavnom koriste u promotivne svrhe, za snimanje i kao dizalice.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Po nacrtima različitih plesnih izazova</p>
<p>Po stilu i poetici oprečne izvedbe, nadahnute glazbom Igora Stravinskog, izazvale su i oprečne reakcije u gledalištu zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta</p>
<p>Na otvorenju Tjedna suvremenog plesa, festivala što već 21 godinu zagrebačkoj publici nudi pogled na svjetsku plesnu scenu, finski koreograf Tero Saarinen predstavio se s dvije izvedbe. Taj 40-godišnji plesač i koreograf, koji je karijeru počeo u Finskom nacionalnom baletu, a potom 90-ih godina napustio klasični balet i posvetio se suvremenom plesu – povezujući u svom radu istodobno i utjecaje japanskog butoha i zapadnjačkih plesnih iskaza – jedan je od najcjenjenijih današnjih europskih plesača. U svojim koreografijama istražuje pokret u izvedbenoj strukturi što se nerijetko priklanja grotesknim plesnim izvodima i time ocrtava senzibilitet našega, po mnogo čemu, turbulentnog vremena.</p>
<p> Nešto od toga moglo se prepoznati i u »Petruški«, prvoj izvedbi u večeri posvećenoj ruskom glazbenom klasiku Igoru Stravinskom. Glazba aranžirana za dvije harmonike (aranžman i izvedba James Crabb i Geir Draugsvoll) pratila je plesne korake triju izvođača. Petruška (Heikki Vienola), balerina (Sini Länsivouri) i Arapin (Henrikki Heikkilä), odjeveni u kostime s folklornim naznakama, ispred wilsonovski obojenog plavog platna nastojali su dočarati unutarnje nemire onom prijetvornom lakoćom i jednostavnošću što poziva na univerzalnost u razumijevanju ponuđenog plesnog materijala.</p>
<p>No, Saarinenova koreografija slijedila je neke već davno viđene modele plesne klaunerije ne pokušavajući iskoračiti iz njih, primjerice, pripisujući općim mjestima neku drugačiju, suvremeniju perspektivu. Činilo se stoga da se posloženi prizori, ponavljajući se u plesačkoj rutini, samo troše ne ostvarujući pri tome nužan dijalog s publikom. Plesni svjetovi finskih umjetnika prevedeni su tako u dosjetke, i to one koje ubrzo postaju isprazne i koje se brzo i zaboravljaju. </p>
<p> Posve oprečnom koncepcijom i izvedbenim stilom predstavio se u drugom dijelu »Večeri Stravinskog« Tero Saarinen kao koreograf i plesač. Njegova se plesna interpretacija, danas na svjetskim plesnim pozornicama često izvođenog »Posvećenja proljeća«, koncentrirala na samo jednu osobu – njega samog, koji u sebi okuplja i ženski i muški princip u zavodljivoj igri čija je namjera očito bila oduprijeti se jednostranim određenjima i tumačenjima. </p>
<p>– Žrtvujemo li svoja tijela, svoja osjetila, svoja sjećanja i svoje znanje poplavi informacija? – pita se Tero Saarinen u plesnoj predstavi »Hunt«, koju je osmislio u suradnji s vodećom finskom multimedijalnom umjetnicom Maritom Liulijom. Na njegovu tijelu tijekom izvedbe projiciraju se video zapisi, umnažaju slike što uspostavljaju mrežu različitih značenja, no istodobno upućuju i upozoravaju na našu izgubljenost pod tehnološko informacijskim diktatima.</p>
<p> Fasciniraju njegove izvedbene mogućnosti u predočavanju jasne ideje, koju u ovom slučaju ispisuje izravno svojim tijelom. To tijelo svjedoči ne samo o »ljepoti koja nestaje«, već i o društvenom kontekstu u kojem je zatečeno i iz kojeg ne nalazi izlaza. I dok je »Petruška« većinu gledatelja ostavila ravnodušnom, »Hunt« je izazvao iznimno zanimanje zbog plesačke vještine, čvrstog koreografskog koncepta, ali i zbog svoje nedvosmislene poruke.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Na rubu tragičnoga i komičnog</p>
<p>Drugi dan 21. tjedna suvremenog plesa u Zagrebu donio je nastup grupe Robyn Orlin iz Južnoafričke Republike u ZeKaeMu, te predstavljanje dviju instalacija u prostoru Gliptoteke HAZU, video koreografije Ivane Müller i instalacije »Deset godina poslije« francuske grupe Dunes. Robyn Orlin dobitnica je prestižne nagrade »Laurence Olivier« za iznimno dostignuće u plesu u 2002. godini. Ta kontroverzna umjetnica direktno i angažirano progovara o problemu AIDS-a u Africi. Predstava »Moramo jesti naše lizalice u omotima« na specifičan se način nalazi na rubu tragičnoga i komičnog, sažimajući u sebi suvremeni kazališni izraz i elemente lokalnog folklora. Njezina skupina od trinaestoro izvođača sebi je svojstvenim ritualnim ritmovima i pjesmama dočarala patnje oboljelih od AIDS-a. Ivana Müller na prošlogodišnjem je Tjednu suvremenog plesa počela konceptualni rad »Lista uputa za galeriju pokreta«. Sada je nastavila taj rad kroz video instalaciju od osam ekrana na kojima sudjeluju plesači i koreografi u jedinstvenom prostoru i vremenu, »plešući« na taj način istu predstavu. Francuski autori i članovi grupe Dunes iz Marseillea Madeleine Chiche i Bernard Misrachi prije deset su godina snimili film s hrvatskim plesnim izvođačima, od kojih su neki u međuvremenu postali koreografi. Sada su na posve nov način montirali sekvence filma u instalaciji »Deset godina poslije«. Željeli su pokazati današnji duh i način rada grupe Dunes, i pokazati kako se i tko promijenio nakon deset godina. Video instalacija Ivane Müller može se razgledati u Gliptoteci do 29. svibnja, dok će se mlada koreografkinja na Tjednu predstaviti s još jednom predstavom, »How heavy are my thoughts«. </p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prevlast politike nad umjetnošću</p>
<p>Trijumf Michaela Moorea, koji je dobio Zlatnu palmu za dokumentarni film »Fahrenheit 9/11«, potvrdio je definitivnu politiziranost canneskog festivala, pri čemu je umjetnost manje važna </p>
<p>Politiziranost canneskog festivala prošle je godine poprimila dramatične razmjere, što je imalo znatne štete na kvalitetu izabranih filmova i uopće cijeli festivalski image. Zato smo se ove godine ponadali kako će sve biti drugačije, sklonije izvornoj filmskoj umjetnosti, što je festivalski program doista i bio. Neusporedivo kvalitetnija selekcija pokazala je koliko su se izabrani filmovi sjajno uklopili u nove trendove, dok je spretna kombinacija uglednih i nepoznatih autora te balansiranje između politike i umjetnosti ovaj put bilo istančanije, osim u nekim primjerima. </p>
<p> Već od početka se znalo da će Michael Moore sa svojim novim filmom izazvati žestoke reakcije i suprotne ocjene jer je riječ o njegovu obračunu s predsjednikom Bushom i njegovom politikom, kao i posljedicama koje ona izaziva – od terorističkog napada u rujnu, do rata u Iraku. </p>
<p> Spretan, duhovit, elokventan, s obiljem uvjerljivih činjenica i do sada nepoznatih podataka i vizualnih dokaza, Moore je postigao cilj. Dignuo je Cannes na noge, dobio 20-minutne ovacija u festivalskoj dvorani na službenoj projekciji u četiri poslije podne i ponukao na razmišljanje o posljedicama koje takav film može izazvati u Americi. S obzirom na izravnu poruku tamošnjim gledateljima da razmisle o dvosmislenosti »istine« koju im svakodnevno serviraju američki mediji. </p>
<p>I tako je Moore postao junakom Cannesa bez obzira na to što je prošlo godinu dana od »cannesko-američkog rata«. Prevladali su, čini se, politički interesi, prema kojima je bilo neizbježno da trijumfira jedan izrazito politiziran film. </p>
<p> Prije dvije godine Michael Moore bio je prvi dokumentarist koji se pojavio u Cannesu u službenom programu nakon 1956., kada je trijumfirao Jacques Cousteau sa »Svijetom tišine«. Moore je za »Bowling for Columbine« dobio posebno priznanje žirija, dok je ove godine osvojio Zlatnu palmu. Time se definitivno izjednačio s Cousteauom primajući, nakon punih 48 godina, Zlatnu palmu kao drugi dokumentarist u povijesti Cannesa. </p>
<p> Na žalost, razlika između te dvije nagrade je golema i ne radi se samo o rasponu od 48 godina u kojem se taj svijet kreativne, inspirativne, nježne i impresivne ljepote morskih tišina pretvorio u razuzdanu, glasnu, vrišteću, manipulativnu i ratničku gomilu osvetničkih obračuna, spaljenih knjiga i izgubljenih iluzija, skupa s ljudskim životima i srušenim nadama. </p>
<p>Između Cousteaua i Moorea dva su različita stoljeća, ispunjena suprotnim pogledima na dokumentaristiku, ali i svjetovima u kojima se jedan borio za prirodu otkrivajući njezine ljepote, a drugi za društvo, razarajući njegovu trulost i beznađe. Optimizam morskih dubina i pesimizam ribe koja od glave smrdi, svijesna predanost neotkrivenim svjetovima, i namjerna sklonost rušenju postojećih iluzija.</p>
<p> Cousteau sav u estetici i vizualnom, Moore sav u humoru i horroru, dva potpuno oprečna dokumentariste, ali svaki na svoj način pravi »oslikači« vremena kojem su pripadali, a možda i zbog toga neizostavni dijelovi u canneskoj niski osvajača Zlatnih palmi.</p>
<p> U sve to idealno se uklopio ovogodišnji predsjednik žirija Quentin Tarantino. Naime, malo bi koji redatelj tako lako pristao ostati dosljedan, pa makar i na vlastitu štetu. Tarantino je podijelio nagrade u svom stilu, zaigrano i razbarušeno, sklon vlastitim nepredvidljivostima kada je sve moguće. </p>
<p> Ako je glavna i najvruća festivalska tema bila ona politička Michaela Moorea, onda je za njega to bio dovoljno provokativan izazov za glavnu nagradu. Dok je Grand-prix dobio film »Old Boy«, koji po umjetničkim kriterijima najviše odgovara tarantinovskoj estetici – mračnoj, brutalnoj, s mnogo krvi i zaigrane morbidne maštovitosti.</p>
<p>Kako su braća Coen »morala« nešto dobiti od Tarantina, bez obzira koliko je »The Ladykillers« bio slabašan film, jedna od nagrada žirija pripala je Irmi P. Hall, izvrsnoj crnoj glumici u tome filmu. Manje je objašnjivo zašto je Nagradom žirija nagrađen i film »Tropical Malady« Apichatponga Weerasethakula, koji se poprilično autorski ponavljao radeći gotovo identičan film kao i prethodni – »Blissfully Yours«, dakle, vrstu tipičnog festivalskog filma koji kod gledatelja nema šansi. </p>
<p> Najboljom glumicom proglašena je Maggie Cheung koja je tu nagradu zaslužila i mnogo prije, dok je najbolji glumac 14-godišnji Yuuya Yagira, za ulogu u japanskom filmu »Nitko ne zna«. Francuzi su nagrađeni za najbolji scenarij filma »Pogledaj me« bračnog i glumačkog para Agnes Jaoui i Jean-Pierrea Bacrija, dok je najboljim redateljem proglašen Tony Gatlif za »Egzilante«. To je i najveće iznenađenje od Tarantina. Ili možda samo još jedna u nizu njegovih »dosljednosti«? Naime, ako redatelj njegova profila i stila već ima pravo odlučivati, a ne može dati nagradu dobrim redateljima kao što su Walter Salles ili Wang Kar Wa, zašto onda ne bi bio nagrađen netko »bezopasan«, kao Gatlif!? </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uspjeh najmlađih</p>
<p>Zvijezda večeri bio je 18-godišnji violinist Ivo Dropulić / Otkrili smo i novo skladateljsko ime – 24-godišnju Mirelu Ivičević </p>
<p>Zagrebačka filharmonija u dogovoru s Muzičkom akademijom u Zagrebu posvetila je dva nastupa studentima te ustanove. Tjedan dana nakon koncerta u Hrvatskom glazbenom zavodu, gdje se pod ravnanjem Aleksandra Kalajdžića predstavilo četvero sjajnih mladih solista, drugi je koncert održan srećom u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, i to kao diplomski koncert Filipa Pavišića iz dirigentske klase Vjekoslava Šuteja.</p>
<p>Zvijezda večeri bio je 18-godišnji zagrebački violinist Ivo Dropulić. Karijeru je počeo kao čudo od djeteta, obasut nagradama i priznanjem. Kao 15-godišnjak primljen je na Muzičku akademiju gdje dolazi u ruke iskusnih pedagoga Tonka Ninića i Leonida Sorokina. Nastupa već sa simfonijskim orkestrima, pa se tu večer predstavio tehnički veoma zahtjevnim Koncertom za violinu i orkestar u d-molu op. 47 velikog Finca Jeana Sibeliusa. Svirao ga je, naravski, napamet takvom lakoćom u svladavanju brojnih zakučastih pasaža i ukrasa kao da iza njega već stoji veliko interpretativno iskustvo.</p>
<p> Urnebesnim ovacijama pretežno mlade publike odužio se kapricioznim paganinijevskim dodatkom. Na tom koncertu otkrili smo i jedno novo skladateljsko ime – 24-godišnju Mirelu Ivičević iz Splita. Školovana i u inozemstvu, na našoj Akademiji u klasi prof. Željka Brkanovića, predstavila se praizvedbom simfonijske skladbe pod naslovom Phantom No.3. Iako ju autorica označava samo kao skladbu za orkestar, njezina orkestracija nošena je simfonijskim zamahom u iskazivanju često kompliciranih skladateljskih zahvata osebujnih nadahnuća.</p>
<p> No i bez upoznavanja s opsežnim tekstom komentara djelu u tiskanoj knjižici uz koncert, slušajući njezinu glazbu mjestimice gotovo agresivnih naglasaka, s iznenađujućim dinamičkim kontrastima, moglo se sa zanimanjem pratiti tok autoričinih nadahnuća. To je glazba autentične snage i osobnog stvaralačkog obilježja. Uostalom, to potvrđuje i činjenica da su joj djela opetovano izvođena i u inozemstvu.</p>
<p> Na žalost, s takvim pohvalama ne možemo ispratiti i glavnog nositelja večeri, dirigenta Filipa Pavišića. Na tome diplomskom koncertu predstavio se bez ikakva temperamenta, oskudne dirigentske gestikulacije, pa je orkestar nerijetko sam u izvedbe unosio život. Posebno je manjkala zaobljenost glazbene fraze koja je tekla plošno, oslonjena samo na veće dinamičke kontraste. No ni njemu nije manjkalo podrške mladih iz publike.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Modna radionica prototipa</p>
<p>Iako sudjeluju na zajedničkoj izložbi, dizajnerice Nataša Jeletić, Ivana Zozoli i Nataša Kopajtić modni prototip interpretiraju na različit autorski način </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Izložba triju mladih modnih dizajnerica, Nataše Jeletić, Ivane Zozoli i Nataše Kopajtić, krajem prošlog tjedna otvorena je u ULUPUH-ovoj galeriji na početku Tkalčićeve ulice. Izložba je naslovljena »Prototip« a svaka od dizajnerica izloženim modelima interpretira naslovnu temu na drugačiji način. Dizajnerice, koje su svoje modno obrazovanje stekle na zagrebačkom Tekstilno tehnološkom fakultetu, ujedno su i autorice postava izložbe, koja je smještena u dva zasebna prostora galerije. Pri tome je polazišna prostorija ispunjena prozračnim modelima Nataše Jeletić, kojima autorica propituje boju kroz međuodnos dvaju materijala; onog temeljnog, nositelja koloriteta i neutralnog, transparentnog.</p>
<p> U tom je eksperimentu donja tkanina odjevnih predmeta (suknje i jakne) intenzivnija, ali ujedno i vrlo nježna – ružičasta, zelena, plavičasta – dok je gornja najčešće bijela tkanina različite propusnosti. Prilikom uslojavanja tih tkanina, a riječ je o pamuku, organdiju, flizelinu, gornja »guši« koloritet donje čime nastaje sasvim novi odnos boja. </p>
<p> Tek su poneki detalji modela, kao što su rubovi jakni, izmakli »prigušenosti« te su dodatno naglašeni bojom nanesenom kistom. Između slojeva su »zarobljene« niti tkanina i gomilice konca pri čemu modeli dobivaju na reljefnosti. Cjelokupan dojam izloženih radova Nataše Jeletić jest prozračnost i lakoća, što je još i podcrtano time što modeli »lebde« na bijelim lutkama. </p>
<p> Modeli Ivane Zozoli i Nataše Kopajtić dijele isti izložbeni prostor galerije. Ivana Zozoli varira jedan kroj te su njene košuljice, suknje i haljina od dvoslojnog impregnirana platna stroge linije. Uvid u obje strane platna, onu bijelu s lica i crnu s naličja, imamo zahvaljujući tome što je autorica plohe tkanine izrezivala na vodoravne i horizontalne trake. Time vanjsko postaje unutarnje, a unutarnje vanjsko. Prilikom modnog istraživanja, koje je na tragu nekih prijašnjih radova autorice, Zozoli je najdalje otišla u eksperimentalno o čemu svjedoče i fotografije izložene uz njezine modele. </p>
<p> I modeli Nataše Kopajtić su tamnijih nijansi, svjetlije sivi i tamnije sivi. Njima autorica daj na uvid konstrukciju, postupak izrade prototipa. Na sva se tri izložena modela smjenjuju mekši, višeslojni, svjetliji materijal i onaj krući i tamniji, kojima se provlače bojom naglašene trake. Te su trake u funkciji naglašavanja konstrukcije tih vrlo promišljenih modela. Cijela je izložba popraćena fotografijama, prvenstveno detalja modela, a autorice fotografija, Dora Bilić i Tina Müller, ujedno potpisuju i dizajn kataloga, dok je Ana Lendvaj autorica predgovora. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Giro stigao u Istru</p>
<p>Cilj nedjeljne 14. etape slavne biciklističke utrke bio je na pulskoj rivi, gdje je u završnom sprintu slavio poznati Talijan Alessandro Petacchi/ Start 15. etape ovogodišnjeg Gira je u ponedjeljak u Poreču </p>
<p>PULA, 23. svibnja</p>
<p> – U nedjelju u 14 sati Hrvatska je dočekala biciklističku karavanu Gira d'Italia koja je u našu zemlju ušla na graničnom prijelazu Požane u Istri. Cilj 14. etape bio je u Puli, gdje je u završnom sprintu je slavio poznati Talijan Alessandro Petacchi. Time je Hrvatska postala dvanaesta zemlja koja je ugostila jedan od najvećih svjetskih sportskih događaja i utrku koja tijekom svibnja zaokuplja najviše pozornosti talijanske sportske javnosti. </p>
<p>Upravo zbog te velike popularnosti Gira u Italiji, ali i u ostatku Zapadne Europe u kojoj je biciklizam visoko cijenjen sport, dolazak utrke u našu veliku turističku regiju je sjajan uspjeh svih koji su radili na tom projektu. Jer, kraj svibnja je upravo ono vrijeme kada se većina ljudi odlučuje kamo će na ljetni odmor, a nastupi na svim najvećim turističkim sajmovima ne mogu se mjeriti sa dva sata promocije Istre i Hrvatske u izravnom tv-prijenosu na Eurosportu i brojnim drugim televizijama koje prati stotinjak milijuna gledatelja širom svijeta. Promidžbeni učinak ove velike sportske manifestacije će zasigurno biti izniman, a Istra je kilometrima novih asfaltiranih prometnica dolazak Gira već na neki način i kapitalizirala.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Veliki uspjeh Gira u Hrvatskoj</p>
<p>Izvrsni Talijan Alessandro Petacchi po sedmi je put bio najbrži na ovogodišnjem »Giru«, čime je izjednačio rekord Belgijanaca Rogera de Vlaemincka (1975.) i Freddya Maertensa (1977.) te sunarodnjaka Giuseppea Faronnia (1980.) po broju etapnih pobjeda na jednom »Giru« nakon Drugog svjetskog rata</p>
<p>PULA, 23. svibnja</p>
<p> – Pula i Istra još su jednom pokazali koliko vole biciklizam. Sjajna organizacija i atmosfera duž čitave trase hrvatskog dijela 14-te etape »Gira d' Italia«, vožene od Trsta do Pule u dužini od 175 km, morala je oduševiti sve one koji vole sport. Oko 80.000 ljudi, od čega čak 40.000 u samoj Puli, pozdravilo je karavanu, koja je od graničnog prijelaza Požane preko Buzeta, Pazina, Rovinja, Vodnjana i Fažane stigla do Pule, oko koje su vožena dva kruga u dužini od 6,5 km. Iako se radi o događaju koji se odvija na otvorenim cestama, nije se dogodio niti jedan incident.</p>
<p>– Osjećam se kao da mi je pao veliki kamen sa srca. Sada se napokon mogu opustiti, bile su prve riječi direktorice hrvatskog dijela »Gira« Manuele Hrvatin iako je u ponedjeljak još očekuje start etape u Poreču.</p>
<p>– Start je, sigurna sam, mnogo lakši i opušteniji od cilja. Najteži je dio odrađen i to na odličan način, i zato sam ponosna na organizaciju.</p>
<p>Inače, sama etapa protekla je potpuno u skladu s očekivanjima. Već na 16-om km odvojila su se od glavne skupine petorica vozača, koji su ubrzo ostvarili prednost od tri minute u odnosu na glavnu skupinu. No, tijekom uspona na brdski cilj u Svim Svetima otpali su Tonkov i Hauptman, dok su trojica Talijana u bijegu izdržali do Pule, kada ih je skupina dostigla, te pripremila sprint za Petacchija. Izvrsni Talijan po sedmi je put bio najbrži na ovogodišnjem »Giru«, čime je izjednačio rekord Belgijanaca Rogera de Vlaemincka (1975.) i Freddya Maertensa (1977.) te sunarodnjaka Giuseppea Faronnia (1980.) po broju etapnih pobjeda na jednom »Giru« nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Hrvatski biciklisti Radoslav Rogina i Vladimir Miholjević ciljem su prošli u vremenu pobjednika, Rogina 16., a Miholjević 47., a poslije etape bili su oduševljeni atmosferom. </p>
<p>– Atmosfera u Puli je ono što »Giru« nedostaje u Italiji. Ovdje je bilo najviše ljudi u cilju, te je sigurno Petacchiju ova pobjeda najdraža od svih ovogodišnjih zbog tako velikog broja gledatelja. Svi sudionici oduševljeni su krajolikom i cestama, a ja bih se zahvalio svima onima koji su me bodrili, jer su mi time na nematerijalan način vratili sve što sam uložio u ovaj sport, izjavio je Miholjević.</p>
<p>– Po ulasku u Hrvatsku podigao mi se adrenalin u krvi, i vrlo sam sretan što je bilo tako puno mojih navijača uz cestu, riječi su Rogine.</p>
<p>U ponedjeljak »Giro« napušta Hrvatsku, start 15. etape je u Poreču u 11.25 sati, nakon 35 km karavana će napustiti Hrvatsku, a cilj je u San Vendemianu nakon 234 km.</p>
<p>• Rezultati 14. etape: 1. Alessandro Petacchi (Ita/Fassa Bortolo) les 175 km 4 h 08:58 (prosječna brzina: 42,714 km/h), 2. Fred Rodriguez (SAD), 3. Marco Velo (Ita), 4. Olaf Pollack (Njem), 5. Aleksandre Usov (Blr)... 16. RADOSLAV ROGINA (HRV)... 47. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV) svi isto vrijeme</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lokomotiva nakon 12 godina »skinula« Podravku s trona</p>
<p>Premijerni prvenstveni naslov Lokomotiva je zaslužila 1992. godine. Tada su u finalu rukometašice Lokomotive pobijedile Split. A nakon toga pa sve do nedjelje hrvatskim ženskim rukometom apsolutno je vladala Podravka. Stoga je veselje rukometašica Lokomotive i njihovih stotinjak navijača bilo beskrajno</p>
<p>KOPRIVNICA, 23. svibnja</p>
<p> – Rukometna trilogija je završena. Hrvatska je dobila nove državne prvakinje u rukometu. Lokomotiva Vegeta je u trećoj, odlučujućoj, utakmici finala doigravanja sa 21-20 (8-8) pobijedila Podravku Vegetu i tako po drugi put postala hrvatski prvak.</p>
<p>– Prošao sam puno ovakvih utakmica i u Njemačkoj. U tom ratu živaca kvaliteta nije presudna već veća želja i veće srce. Mi smo jako, jako željeli ovu pobjedu i ovaj naslov, rekao je Velimir Kljaić. </p>
<p>Podravka Vegeta je zbog vlastitih pogrešaka pokleknula u završnici. Veselje rukometašica Lokomotive i njihovih stotinjak navijača bilo je beskrajno. Premijerni prvenstveni naslov Lokomotiva je zaslužila 1992. godine. Tada su u finalu rukometašice Lokomotive pobijedile Split. A nakon toga pa sve do nedjelje hrvatskim ženskim rukometom apsolutno je vladala Podravka.</p>
<p>Početak utakmice označila je prilično gruba igra, što je rezultiralo sa malo pogodaka. Vratarica Podravke Knezović obranila je četiri udarca, a Jelčić osam, a obje su »skinule« jedan sedmerac. Nakon 5-5 šest minuta nije bilo pogotka, a onda je u 19. minuti Podravka prvi put povela. Ipak, do poluvremena izabranice Velimira Kljaića uspjele su zadržati priključak, obje momčadi postigle su osam zgoditaka.</p>
<p>U nastavku je Podravka ponovo povela, u 35. minuti s 12-9, odnosno u 43. minuti sa 16-13. Već kad se činilo kako će se nastaviti dominacija Podravke uslijedila je sjajna serija Lokomotive, u kojoj je blistala Pasičnik sa 10 pogodaka. Jednako tako, epitet junakinje pripada i vratarici Ivani Jelčić, koja je upisala 15 obrana.</p>
<p>Baš kao i u drugoj utakmici, kada se Podravka spasila pogotkom iz deveterca nakon isteka vremena, i u nedjelju je odlučivao posljednji napad. Naime, posljednji napad kod 21-20 vodstva Lokomotive imala je Podravka, no ovoga puta nisu bili precizni, Golubić je pogodila vratnicu. U redovima prvakinja najviše je podbacila Maida Arslanagić, koja je u prve dvije utakmice postigla 23 pogotka, no u nedjelju je samo tri puta zatresla mrežu. Najefikasnija u redovima Podravke bila je Golubić sa šest pogodaka.</p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA – LOKOMOTIVA 20-21 (8-8)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Knezović 14 (2), Vresk 3, Hobjila 4 (2), Gîlca 2, Hodak, Ma. Koščak, Popović 2, Sirovec, Blažeković, Tarle, Tatari 1, Golubić 6, Budimir 2 (1).</p>
<p>LOKOMOTIVA: Jelčić 15 (1), Galkina, Martinović, Čop, Lovrić, Pasičnik 10 (3), Penezić, Arslanagić 3 (1), Pušić 1, Horvat 3, Trivić, Milanović-Litre, Starček, Veselovac 2.</p>
<p>SUCI: Giljević (Ploče) i Komazin (Metković). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 5 (4), Lokomotiva 6 (4). ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 16, Lokomotiva 20 minuta.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Maja Čop (tri isključenja).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Ivana JELČIĆ.</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Čakovčani u Prvoj HNL</p>
<p>VINKOVCI, 23. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Međimurja iz Čakovca novi su članovi prve Hrvatske nogometne lige. Nakon 2-0 pobjede u Čakovcu, u uzvratnoj kvalifikacijskoj utakmici, na vinkovačkom su travnjaku Čakovčani izborili neodlučenih 2-2.</p>
<p>Cibalia je bolje otvorila susret, od nekoliko šansi u uvodnih 20-ak minuta iskoristila je jedno preko Dejana Pavličića i povela 1-0. Uslijedio je još veći pritisak prema čakovečkom golu, međutim, zatresla se mreža domaćeg vratara Tomislava Vranjića, koji je kapitulirao nakon grube pogreške svog suigrača Dražena Pernara. Dino Kresinger bio je precizan iz zahtjevne pozicije i odškrinuo Međimurju vrata Prve lige. Ta ista vrata širom je otvorio Josip Ribić, precizno izvedenim slobodnim udarcem u 58. minuti.</p>
<p>Vodstvo Čakovčana vrlo je oneraspoložilo domaće navijače od kojih se nekolicina uspjela probiti do samog terena, gdje su napali igrače domaće momčadi. Strasti su se ubrzo primirile, nakon petominutnog prekida utakmica je nastavljena, a Cibalia je uspjela tek poravnati rezultat preko Amerikanca Christophera Greera u 82. minuti.</p>
<p>Neposredno nakon Amerikančevog pogotka dogodio se novi, ovoga puta nešto kraći prekid, a u osmominutnoj sudačkoj nadoknadi, Vinkovčani su mogli izboriti utješnu pobjedu, no nisu materijalizirali tri zrele prigode.</p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA – MEĐIMURJE 2-2 (1-1)</p>
<p>CIBALIA: Vranjić 5, Šuto 6, Lajtman 5,5 (od 70. P. Tomić –), Pernar 5, Lučić 5, Jozinović 5, Kovačević 5,5 (od 58. Greer 6,5), Pavličić 6, Ratković 5,5, Žgela 5 (od 44. Čutura 6), Peraica 5.</p>
<p>MEĐIMURJE: V. Tomoć 6,5, Krznar 5,5, Vukadin – (od 20. Kresinger 7), Habuš 6, Bratković 6, Sesar 6,5, Kelemen – (od 6. Grabant 6), Panić 6 (od 81. Caban –), Ribić 7, Domjanić 5,5, Hayhiu 6.</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 7. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pavličić (19.), 1-1 Kresinger (32.), 1-2 Ribić (58.), 2-2 Greer (82.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavličić, Vranjić, Lajtman, Peraica, Sesar, Grabant, Panić, Caban.</p>
<p>CRVENI KARTON: Pavličić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino KRESINGER.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Protiv Srbije nećemo podleći pritisku«</p>
<p>»Da nam ne nedostaju Rubil i Tomić, te da je Petrić u potpunosti spreman, siguran sam da bismo kandidirali za naslov prvaka Europe« / »Nema igrača koji ne želi otići na Olimpijske igre. Ne znam zašto je stvorena takva klima, ali siguran sam da nećemo propustiti priliku ako nam se ukaže. Pitanje je tko će otputovati na OI jer naši klubovi igraju prednatjecanja u Europi«</p>
<p>Iako je zanimanje nogometnog trenera u Hrvatskoj u većini slučajeva prilično stresan i kratkoročan posao postoji stručnjak koji se može pohvaliti da više gotovo 15 godina nije morao promijeniti radnu okolinu. Riječ je o Martinu Novoselcu, izborniku naše mlade nogometne reprezentacije koja će u utorak otputovati na Europsko prvenstvo u Njemačkoj gdje će u skupini igrati protiv Srbije i Crne Gore, Bjelorusije i Italije. Pred Novoselcem, koji se može podičiti broncom sa EP-a 1998. godine za juniore i tri ljeta kasnije za kadete, i njegovim izabranicima još je jedna europska smotra, a s obzirom na sve probleme, koji su niknuli zbog loše posloženog kalendara natjecanja te ozljeda, još jedno treće mjesto bio bi velik uspjeh ove generacije. Uostalom, takvim bi plasmanom ovi igrači osigurali mjesto na Olimpijskim igrama ovoga ljeta u Ateni. </p>
<p>• Kako biste ocijenili kvalifikacijski ciklus za EP u Njemačkoj, te ove pripreme, a u usporedbi sa sličnim izazovima iz prijašnjih godina?</p>
<p>– Ciklus je bio pun oscilacija s nekoliko izvanrednih, ali i kritičnih utakmica. Iako, nije bilo utakmice u kojoj smo bili svi na broju, uvijek je bilo 4-5 novih igrača, a u takvoj je situaciji teško stvoriti zadovoljavajuću igru. Što se priprema tiče, nikad nije bilo ovako loše. Od početka imamo ogromnih problema...</p>
<p>• Tek ste od ponedjeljka svi na okupu. Kako namjeravate provesti ideje koje ste zamislili?</p>
<p>– Ne mogu provesti ono što sam osmislio. Ne možemo razmišljati o posebnom uigravanju kad ćemo biti kompletni praktički kad sletimo u Njemačku. Želio sam uvesti novi sustav 3-4-3 sa Srnom i Babićem kao krilnim napadačima i špicom u sredini, a i djelomično se prilagoditi protivnicima. No, ni prekide nećemo stići uvježbati kako treba. Ma, zbog svega sam sretan kad završi trening a nitko ne šepa. </p>
<p>• Nije li se pri slaganju kalendara za ovu sezonu zapravo zaboravilo da se mlada reprezentacija može plasirati na EP?</p>
<p>– Program se radio prije nego što smo osigurali mjesto u Njemačkoj. Kontraproduktivno je sada pričati je li raspored dobro ili loše napravljen. Pokazalo se da nije. Ali, neka ovo bude pouka za budućnost.</p>
<p>• Čega se pribojavate uoči ovog turnira?</p>
<p>– Samo se bojim da nećemo stići uigrati obranu, u fazi transformacije u napad. Jedno je kad igračima pokažem što želim na ploči, a drugo kad im mogu na terenu u detalje objasniti što je bilo dobro, a što ne. Imat ćemo svega trening-dva za taj segment igre, a to je premalo. </p>
<p>• Jeste li s igračima razgovarali o samim utakmicama?</p>
<p>– Malo smo pričali, još je prerano za ozbiljnije razgovore. Kako se približavaju utakmice tako podižemo tenzije. Kad im odmah počnete pričati o dvobojima obično ne završi dobro. Ne želimo ih opterećivati, moraju se koncentrirati na proces rada i odmor. </p>
<p>• U prvoj vas utakmici očekuje sastav Srbije i Crne Gore. Jesu li vaši igrači psihološki sposobni izdržati teret ovog dvoboja posebnog naboja?</p>
<p>– Ova reprezentacija ima iskustvo s dva Europska prvenstva. Nije momčad koja će lagano pasti pod pritisak, već ima prag tolerancije zbog kojeg može istrpiti sve tenzije.</p>
<p>• Na čemu, odnosno kome ćete temeljiti taktiku, koja će se, to je jasno, mijenjati iz utakmice u utakmicu? </p>
<p>– Teško je trenutačno govoriti o tome jer ne znam s kojim ću kadrom raspolagati. Kad je riječ o idealnom sastavu sve se zna. Međutim, situacija je takva da se sve može izmijeniti preko noći. Sva sreća da imamo polivalentne igrače koji mogu »pokrpati rupe« i to je snaga ove reprezentacije. Naravno, temelj su Babić, Srna i Kranjčar. Kao afirmirani igrači ulijevaju sigurnost ostalima i to je najbitnije. </p>
<p>• Hoćete li biti razočarani ako se ne plasiramo u polufinale?</p>
<p>– Izuzetan smo uspjeh napravili samim plasmanom na EP. Svijet će vidjeti kockasti dres i u Portugalu i Njemačkoj. Da nam ne nedostaju Rubil i Tomić, te da je Petrić u potpunosti spreman, siguran sam da bismo kandidirali za prvaka Europe. Ovako je teško bilo što jamčiti. Talentirani jesmo, ali to je samo jedan od faktora. Bitan je i rad, pa pripreme, zatim i broj utakmica, a toga baš nemamo. Objektivno, nakon Škotske nismo imali ozbiljnu utakmicu... </p>
<p>l U javnosti vlada mišljenje da zapravo ne postoji interes za plasmanom na Olimpijske igre. Kako to komentirate?</p>
<p>– Nema igrača koji to ne želi, ne znam zašto je stvorena takva klima, ali siguran sam da nećemo propustiti priliku ako nam se ukaže. Pitanje je tko će otputovati na OI jer naši klubovi igraju prednatjecanja u Europi. No, pozvat ćemo tri starija igrača, na što imamo pravo, i vrlo vjerojatno u Atenu odvesti nešto mlađu generaciju. Ne možemo klubovima oteti najbolje igrače od kojih praktički žive. </p>
<p>• Koga ćete pozvati iz A reprezentacije?</p>
<p>– Već sam prijavio 10 starijih igrača, morao sam zbog protokola i više ne može biti promjena. Ne mogu vam reći sva imena i nemojte tražiti tu informaciju od Olimpijskog odbora jer vam ju ne smiju dati. Evo, Klasnić i Olić su na popisu, ali to ne znači da nećemo odabrati nekoga drugoga ako ćemo biti deficitarni primjerice u obrani...</p>
<p>• U slučaju da Otto Barić nakon Portugala napusti kormilo reprezentacije hoćete li se smatrati ravnopravnim kandidatom za njegova nasljednika?</p>
<p>– Zbog svih uspjeha koje sam ostvario u trenerskoj karijeri, te igrača koji su se afirmirali i preko mlade reprezentacije, mislim da je na Savezu, ako ga vode ozbiljni ljudi, u što vjerujem, da prepozna moj rad. Ako takva odluka ne dođe spontano onda je iluzorno da ja o tome pričam.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Eduardo debitirao s tri pogotka</p>
<p>Mladen Petrić otpao je iz konkurencije i daljnjih priprema reprezentacije zbog ozljede, a izbornik Novoselac na njegovo je mjesto namjeravao pozvati Ivana Žgelu iz Cibalije, no on se ozlijedio u nedjeljnoj utakmici protiv Međimurja te će odluka biti donesena u ponedjeljak</p>
<p>KRAPINA, 23. svibnja</p>
<p> – Tri pogotka Eduarda da Silve u prvom nastupu za Hrvatsku, nezadovoljstvo izbornika Martina Novoselca usprkos 8-0 pobjedi protiv Zagorca, te odlazak Mladena Petrića sa priprema mlade reprezentacije zbog ozljede, obilježili su nedjelju u kampu naše mlade reprezentacije koja se priprema za Europsko prvenstvo u Njemačkoj.</p>
<p>Novoselčevi su puleni u Krapini odradili dobar pucački trening protiv tamošnjeg trećeligaša. »Slavinu« je otvorio već u drugoj minuti Goran Ljubojević, a potom je Eduardo da Silva s tri pogotka u nizu do 27. minute lijepo obilježio premijerni nastup u hrvatskom dresu. Strijelci su još bili Abramović (2), Linić i Zahora. </p>
<p>Unatoč uvjerljivoj pobjedi izbornik nije bio previše zadovoljan viđenim:</p>
<p>– S obzirom da od utakmice kvalifikacijskog ogleda protiv Škotske nismo imali pravu utakmicu ovaj nam je dvoboj u koliko-toliko standardnom sastavu ipak dobrodošao. Bez obzira na osam pogodaka pokazali smo i dosta slabosti. Obrana nije bila uigrana, dozvolila je mnogo manje kvalitetnoj momčadi stvaranje izglednih prilika. Vezna linija također nije ispunila sve zadatke, a napadačima zamjeram slabu igru u obrani. Oni moraju shvatiti da osim nadiranja prema suparničkim vratima trebaju izvršavati zadatke u obrani, odnosno vršiti pritisak na posljednji red suparnika, rekao je izbornik te se osvrnuo na Mladena Petrića koji nije igrao zbog ozljede: </p>
<p>– Petrić nije posve stabilan na nozi i neće se moći oporaviti u sljedećih pet dana. Zbog toga ga nećemo voditi u Njemačku. </p>
<p>Nije nastupio ni Niko Kranjčar ali to se nije očekivalo. On je prije utakmice trenirao s pomoćnikom Ivicom Grnjom, ozljeda gležnja još nije posve sanirana. </p>
<p>Novoselac se nakon utakmice osvrnuo i na debi Eduarda: </p>
<p>– Zadovoljan sam njegovom igrom no, dugo nije trenirao zbog ozljede pa je pitanje može li izdržati zahtjevan ritam treninga i utakmica koji nas očekuje u Njemačkoj.</p>
<p>A što kaže Brazilac s hrvatskom putovnicom? </p>
<p>– Lijepo je debitirati s tri pogotka. Općenito se dobro osjećam, samo me malo muči upala mišića, kratko je prokomentirao vidno raspoloženi Eduardo.</p>
<p>• STADION ZAGORCA</p>
<p>ZAGOREC – HRVATSKA: 0-8 </p>
<p>ZAGOREC: Boranić, Šemnički, Vincelj, Majcen, Ferček, Ivanović, Žlebački, Ceraj, Štrok, Malarić, Brlek; još su igrali: Cehulić, Vidović, Bosak, Kos, Kantolić, Krkalo, Pastorčić</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija - Drpić, Ješe, Mikulić - Srna, Buljat, Carević, Pranjić - Eduardo; Ljubojević, Abramović; u nastavku su ušli: Pelin, Gal, Milardović, Šafarić, Zahora, Linić</p>
<p>SUDAC: Gerek (Zabok) GLEDATELJA: 400</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Ljubojević (2.), 0-2 Eduardo (4.), 0-3 Eduardo (19.), 0-4 Eduardo (27.), 0-5 Abramović (59.), 0-6 Abramović (71.), 0-7 Linić (81.), 0-8 Zahora (83.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Eduardo da SILVA.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Probuđena Hrvatska uzvratila Turcima</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Hrvatski odbojkaši istom su mjerom uzvratili Turcima za subotnji poraz u prvom kolu Europske lige. u nedjelju su pokazali znatno bolju igru i slavili sa 3-1. Hrvatska je odlično ušla u utakmicu, brzo je stvorila prednost koju je povećavala sve do kraja prvog seta. Ipak, tu razinu naši odbojkaši nisu uspjeli održati u drugom setu, Turci su cijelo vrijeme imali vodstvo i prilično lako došli do izjednačenja. Treći set obilježio je poen Marija Streleca. Hrvatski je libero s poda, vrhom tenisice udario loptu i poslao je u nebranjeni dio protivničkog terena. </p>
<p>– Nakon subotnjeg poraza ostavio sam igrače da sami razgovaraju desetak minuta i sretan sam što je njihova reakcija u ovoj utakmici bila pozitivna. Nastavljamo slagati kockice koje bi nas trebale odvesti na EP. Jedva čekam utakmice protiv Rusa sljedeći vikend. rekao je hrvatski izbornik Rade Malević</p>
<p>• Dom odbojke Bojana Stranića</p>
<p>HRVATSKA – TURSKA 3-1 (25-15, 22-25, 25-22, 25-18)</p>
<p>HRVATSKA: Polgar, Omrčen 16, Kvesić, Vulin 3, Ćosić, Puljić 5, Zelić 4, Kovačević 16, Ćošković 19, Krnić 3, Sikirić, Strelec (L) 1.</p>
<p>TURSKA: Keskin, Tocoglu 2, Güc 4, Sahin (L), Özdemir 10, Tanik 14, Ulusoy 6, Hascan 2, Fertelli 9, Toktamis, Cayir 7, Koç 3.</p>
<p>SUCI: Huhtaniska (Finska) i Nesher (Izrael). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ĆOŠKOVIĆ</p>
<p>• Redoslijed nakon dva kola: Rusija 3 (4-3), Hrvatska 3 (4-4), Turska 3 (4-4), Češka 3 (3-4).</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šibenčani preokretom do Goodyear lige</p>
<p>ŠIBENIK, 23. svibnja</p>
<p> – Košarkaši Šibenke ostvarili su dugo očekivani san. Pobjedom nad direktnim rivalom Hermes Analiticom ušli su u doigravanje za prvaka i izborili nastup u Goodyear ligi. Prvo poluvrijeme nije za Šibenčane obećavalo ništa dobro. U igru su ušli dosta nervozno, šut ih nije služio (trice 1-14). Smireniji gosti stvorili su prednost i na odmor otišli sa vodstvom. Nitko nije vjerovao da će u drugom dijelu doći do takvog preokreta. Šibenčani su, bodreni gromoglasnom publikom, zaigrali kao na krilima i do kraja susreta »samljeli« goste iz Zagreba.</p>
<p>• Dvorana Baldekin </p>
<p>ŠIBENKA – HERMES ANALITICA 84-70 (19-19, 16-21, 28-19, 21-11)</p>
<p>ŠIBENKA: Jurić 5 (0-2), Bailey 21 (6-8), Dixon 13 (3-6), Toroman 12 (0-1), Bura 5 (1-1), Šarin 4, Vidačak 1 (1-2), Helbich 8 (4-4), Huljev 12 (4-4), Duvančić, Palada 3 (3-4), Blaće.</p>
<p>HERMES ANALITICA: Novosel 9 (3-4), Paić, Rimarčuk, Pašalić 7 (1-3), Parezanović 11 (1-2), Sarić (0-2), Marinović 13 (4-5), Pišma 6 (1-2), Čibej, Jurjević 4, Troga 20.</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin), Muhvić (Karlovac), Šarac (Osijek). GLEDATELJA: 2200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: David BAILEY.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Trulli pobjednik, Schumacher bez plasmana</p>
<p>MONTE CARLO, 23. svibnja</p>
<p> – Jarno Trulli (Renault) pobjednik je 62. Velike nagrade Monaca. Tom je pobjedom Trulli prekinuo niz pet uzastopnih pobjeda Michaela Schumachera (Ferrari), koji ovom prilikom nije niti uspio završiti utrku. Zbog sudara u tunelu s Juanom Pablom Montoyjom (BMW-Williams) u 46. krugu, šesterostruki svjetski prvak okončao je utrku bez plasmana. Tunel je bio koban i za Fernanda Alonsa (Renault), koji je pokušao prestići drugog vozača BMW-Williamsa Ralfa Schumachera (43. krug), nakon čega je lupio u zid.</p>
<p>Drugo mjesto, nakon 78 odovežnih krugova pripalo je Jensonu Buttonu (BAR-Honda), a na pobjedničko postolje kao trećeplasirani popeo se Rubens Barrichello (Ferrari).</p>
<p>Inače, neočekivano za Monte Carlo (a, sve češće i za samu formulu 1), poredak se krojio i na stazi. Tako je primjerice Montoya zaobišao Barrichella i dokazao da je u ovom trenutku zasigurno najaktivniji vozač na stazi. Ipak, posao u boksu bolje su obavili Talijani, pa je Barrichello završio utrku ispred Kolumbijca. </p>
<p>Start utrke obilježio je Takuma Sato, koji se s sedme pozicije probio na četvrto mjesto, pretekavši dva Ferrarija i McLaren Kimija Raikkonena (odustao u 14. krugu). Ipak, motor na bolidu Japanca nije izdržao, pa je drugi vozač BAR-Honde utrku morao napustiti u 9. krugu. Nakon što je bijeli dim iz njegova bolida uvjete na stazi učinio nemogućima za nastavak utrke Giancarlo Fisichella naletio je punom brzinom na japančev bolid i proletio zrakom, srećom bez većih posljedica za Talijana.</p>
<p>Utrku je završilo devet vozača, pa je samo posljednji Zsolt Baumgartner (Minardi) ostao bez boda, a da je prošao ciljem.</p>
<p>• Redoslijed: 1. Trulli (Renault) 1:45,466, 2. Button (BAR-Honda) +0.497 sekundi, 3. Barrichello (Ferrari) +1:15.766, 4. Montoya (BMW-Williams) +1krug, 5. Massa (Sauber) +1 krug, 6. Da Matta (Toyota) +1 krug, 7. Heidfeld (Jordan) +2 kruga, 8. Panis (Toyota) +3 kruga; ukupni poredak vozača: 1. M. schumacher 50 bodova, 2. Barrichello 38, 3. Button 32, 4. Trulli 31, 5. Montoya 23...; ukupni poredak konstruktora: 1. Ferrari 88 bodova, 2. Renault 52, 3. BAR-Honda 40, 4. BMW-Williams 35... </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska odgađa odluku o zoni na Jadranu? </p>
<p>Predstavnici Europske komisije ovaj će tjedan u Zagrebu upozoriti Vladu da mora hitno postići kompromis sa svima zainteresiranim na Jadranu, kažu diplomatski izvori </p>
<p>PORTOROŽ, 23. svibnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Iako je hrvatski premijer Ivo Sanader prošli tjedan izjavio da će se problem koji je nastao s Italijom zbog odluke o proglašenju ekološko-ribolovne zone rješavati zajedno s Europskom komisijom, upravo predstavnici Komisije namjeravaju sljedeći tjedan u Zagrebu upozoriti Vladu da mora hitno postići kompromis sa svima zainteresiranim na Jadranu, izjavili su Vjesniku diplomatski izvori. </p>
<p>U srijedu se u Zagrebu treba održati sastanak o provedbi tzv. interim agreement, privremenog sporazuma Hrvatske i Europske unije koji vrijedi dok Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne stupi na snagu. Na tom sastanku, rekli su nam diplomati EU, predstavnici Europske komisije još će jednom upozoriti Hrvatsku da ne vuče poteze koji bi joj mogli naštetiti u odnosima sa službenim Bruxellesom kad je riječ o jurisdikciji na Jadranu.</p>
<p>Prema posljednjim diplomatskim kontaktima triju zainteresiranih zemalja, Hrvatske, Slovenije i Italije, na stolu su i dalje tri ponude – da Hrvatska odustane od proglašenja zone, da njezinu primjenu odgodi dok se ne postigne dogovor o zajedničkoj zoni svih triju zemalja ili da zona ne vrijedi za zemlje članice Europske unije. </p>
<p>No, prije sastanka u Zagrebu, predstavnici Hrvatske, Italije i Slovenije imat će priliku razgovarati u Portorožu gdje se održava ministarski sastanak zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEI).</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Udruga Homo pozvala izbjeglice iz Hrvatske da podnesu zahtjev za obnovu </p>
<p>BEOGRAD, 23. svibnja</p>
<p> – Uoči posjeta predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića Hrvatskoj u ponedjeljak, pulska nevladina udruga za zaštitu ljudskih prava Homo pozvala je u Beogradu izbjeglice iz Hrvatske da do kraja rujna podnezahtjev za obnovu imovine. Naime, to je krajnji rok koji je odredila hrvatska vlada, izvijestili su u nedjelju beogradski elektronski mediji. </p>
<p> Nevladina udruga Homo, kako je rečeno i na konferenciji za novinstvo u Beogradu, spremna je organizirati masovni povratak Srba u Gacku dolinu, na čemu radi zajedno s OESS-om, UNHCR-om i hrvatskom vladom.</p>
<p> »Imamo projekt za pet sela u Gackoj dolini. Imamo i obećanje hrvatske vlade da će biti obnovljena škola i da će za djecu do četvrtog razreda biti organizirani autobusi kao i prije«, rekla je predstavnica udruge Mirjana Galo ocijenivši da je i osjećaj sigurnosti zadovoljavajući. </p>
<p> Naglasila je i da hrvatski premijer Ivo Sanader, ma »koliko ga mi voljeli ili ne, izvršava ono što govori«. On sada »redovito hodočasti, otvaraju se obnovljene kuće i za Hrvate i vraćaju se kuće Srbima«, dodala je Galo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šest mrtvih, potraga za zatrpanima</p>
<p>BRUXELLES/PARIZ, 23. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Šest mrtvih, nekoliko ozlijeđenih i intenzivna potraga za nestalima ispod tona betona posljedica su rušenja 50 metara dugog i 30 metara širokog dijela putničkog prolaza u nedjelju ujutro u pariškoj zračnoj luci »Roissy - Charles de Gaulle«. </p>
<p>Nesreća se dogodila u 7 sati u novom dijelu zračne luke puštenom u promet prije 11 mjeseci. </p>
<p>Ministri unutarnjih poslova i prometa, Dominique de Villepin i Giles de Robien, izjavili su da »nema naznaka za terorističku akciju«. </p>
<p>Prolaz se urušio sam od sebe. Prvo se čulo pucketanje, onda je počela sipiti prašina i pojavila se pukotina, a zatim se sve srušilo, kažu svjedoci. Tone materijala pale su na automobile parkirane ispod prolaza. Među žrtvama je i policajac, alarmiran da se nešto čudno zbiva u prolazu koji je počeo pucati. </p>
<p>Terminal je pušten u rad s tjednom zakašnjenja i poslije pritisaka Air Francea kojem je taj objekt važan za transkontinentalne letove. Francuska zrakoplovna tvrtka tvrdila je da sa svakim danom zakašnjenja gubi previše novca, izjavili su na francuskoj TV predstavnici sindikata graditelja i zračne luke. </p>
<p> »Nužno je da istraga odmah počne kako bi se saznali pravi uzroci tragedije«, izjavio je predsjednik Jacques Chirac izazivši sućut obiteljima stradalih. Razmjeri nesreće mogli su biti i veći. Naime, u trenutku kad se nesreća dogodila, malo je ljudi bilo u prolazu, Air Franceov avion za Prag upravo je bilo poletio, a još nije počelo iskrcavanje putnika iz zrakoplova iz Južne Afrike i SAD-a.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Židovski čelnici osudili ponovnu pojavu antisemitizma </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 23. svibnja </p>
<p> – Europski židovski čelnici osudili su u nedjelju ponovnu pojavu antisemitizma u Europi tražeći od proširene Europske unije da poduzme oštre mjere da bi se spriječili protužidovski napadi.</p>
<p> Na završnoj sjednici četverodnevne konferencije pod nazivom »Prihvatiti izazov i biti Židov u proširenoj Europi« u Budimpešti bilo je više od tisuću židovskih čelnika iz 42 europske zemlje.</p>
<p> Broj napada protiv Židova u Europi naglo je porastao posljednjih godina, prema izvješću koje je u travnju objavio Opservatorij EU za rasizam i antisemitizam.</p>
<p> Ističe se da antisemitistički napadi idu od uvreda i grafita do bombaških napada, posebno u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.</p>
<p> U travnju je u Berlinu 55 zemalja članica OESS-a prihvatilo deklaraciju kojom se obvezuju da će statistički pratiti i objavljivati podatke o antisemitističkim napadima.</p>
<p> »Antisemitizam nije tragedija Židova, ona je i znak nedostatka demokracije«, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs. U Mađarskoj, jednoj od deset zemalja koje su 1. svibnja ušle u EU, živi između 60.000 i 100.000 Židova, i to je najveća židovska zajednica u srednjoj i istočnoj Europi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Srebreničani od Nizozemske traže više od milijardu eura </p>
<p>SARAJEVO, 23. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odvjetnici koji zastupaju 9000 tisuća Srebreničana najavili su da će početkom ljeta sudu u Haagu predati tužbu protiv Kraljevine Nizozemske kojom će se tražiti isplata milijardu i dvjesto tisuća eura odštete obiteljima žrtava genocida u toj nekoć »zaštićenoj zoni« UN-a. </p>
<p>U srpnju 1995. godine, snage bosanskih Srba koje je predvodio optuženi ratni zločinac Ratko Mladić zauzele su Srebrenicu i nakon toga ubile nekoliko tisuća zarobljenih bošnjačkih vojnika, civila, staraca, žena i djece. </p>
<p>Srebrenicu je »štitio« nizozemski bataljun UN-ovih »plavih kaciga«, a tužitelji tvrde da su nizozemski vojnici, time što nisu poštivali i ispunili UN-ov mandat definiran rezolucijama Vijeća sigurnosti, omogućili srpskim trupama ulazak u Srebrenicu i pokolj Bošnjaka u tom gradu. </p>
<p>Zbog kršenja ove međunarodnopravne obveze, odvjetnici traže odštetu u ime Srebreničana, a tužba na gotovo 400 stranica biti će predana redovnom sudu, nakon što nisu uspjeli pokušaji da se s vladom Kraljevine postigne izravni dogovor o izvansudskoj nagodbi. </p>
<p>Međunarodni odvjetnički tim koji zastupa obitelji žrtava u ovom slučaju, i u kojem su četvorica mostarskih i nekoliko američkih i nizozemskih odvjetnika oglasio se u nedjelju priopćenjem u kojem je navedeno da je pokrenuta medijska kampanja kroz prozirne pokušaje njihovog moralnog diskreditiranja, te da je cilj te kampanje opstrukcija cijelog slučaja.</p>
<p>»Pokrenuta kampanja predstavlja još jedan u nizu pokušaja manipuliranja s neviđenom tragedijom u poslijeratnoj Europi, a zbog ostvarenja nečijih kratkoročnih ciljeva. Nije slučajno da se opstrukcija predmeta javlja upravo u vrijeme kad je najavljena predaja zahtjeva u Haag, tvrde odvjetnici koji dodaju da su s druge strane ohrabreni ogromnom podrškom iz cijele Bosne i Hercegovine i svijeta. </p>
<p>Odvjetnički tim je poručio da će ustrajati u zaštiti interesa oštećenih, njihovom profesionalnom zastupanju i konačnom ostvarenju cilja: pružanju satisfakcije za pretrpljenu bol žrtava genocida iz srpnja 1995. godine u Srebrenici. </p>
<p>Ova reakcija je uslijedila nakon što su brojni mediji objavili informaciju kako je predviđena zarada odvjetnika koji zastupaju tužbu Srebreničana protiv Nizozemske čak 120 milijuna eura, odnosno 12 posto iznosa tražene materijalne naknade. </p>
<p>Međunarodni odvjetnički tim preuzeo je »slučaj Srebrenica« u siječnju 2002. godine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Češki kardinal optužio državu da šikanira Katoličku crkvu</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Nakon višemjesečnog primirja u odnosima između češke države i Katoličke crkve, odnosi su ponovo zaoštreni nakon što je češki kardinal Miroslav Vlk na Katoličkoj akademiji u Münchenu izjavio da češka država »šikanira Crkvu«. </p>
<p>Tom prilikom napao je i predsjednika Vaclava Klausa zbog toga što odbija sadašnji oblik ugovora Češke s Vatikanom nazvavši lažnom Klausovu tvrdnju da taj ugovor »daje Katoličkoj crkvi privilegije, a diskriminira manje crkve«. Kardinal je također kritizirao pripremljenu novelu crkvenog zakona po kojoj, rekao je Vlk, država pokušava izmijeniti crkveni zakon iz 1991. godine, koji jamči Crkvi veliku slobodu i neovisnost od države. </p>
<p>Kardinalova izjava razljutila je češkog ministra kulture Pavela Dostala u čijoj je ingerenciji i crkvena problematika. On je uvjeren da ta izjava ozbiljno šteti ne samo odnosima između države i crkve već i ugledu Češke u inozemstvu. Ministar Dostal podsjetio je da su ponovljeni pokušaji imovinskog poravnanja Crkve i države završili fijaskom jer »Katolička crkva nije bila u stanju dokumentirati svoje zahtjeve«, i ujedno pozvao predstavnike Katoličke crkve da se zamisle nad razlozima spora rekavši: »Ne vide brvno u svome oku, ali zato primjećuju slamku u oku bližnjega.« Do nikakvog rezultata nije došla, prema Dostalu, ni vladina komisija koja je trebala urediti odnose crkve i države.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Potraga za djelotvornim odlučivanjem u EU</p>
<p>Irci očekuju otvoreno izjašnjavanje o najosjetljivijim dijelovima prijedloga: veličini i nadležnostima Europske komisije, broju i raspodjeli parlamentarnih mjesta po državama članicama, s novošću da je minimalan broj zastupnika po državi četiri</p>
<p>BRUXELLES, 23. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irsko predsjedništvo Europskom unijom sazvalo je za ponedjeljak izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova na kome bi oni prvi put dobili uvid u kompletan dokument prijedloga ustava EU i ponovno pokušali iznaći svima zadovoljavajuće rješenje za sporna pitanja. </p>
<p>Ministarska diskusija prije tjedan dana uglavnom je protekla u radnom, poslovnom tonu i uz zaista iskren napor da potraga dovede do rješenja.</p>
<p>Irska je taktika bila zasipati partnere prijedlozima i rezimeima različitih stavova, i tek kada sve bude blizu zadovoljavajućeg objaviti kompletan paket europskog ustava. Paket na dnevni red stiže tek u trenutku kad se svi slože da su dobili pravu stvar koja se može predati na finalno cizeliranje šefovima država i vlada. </p>
<p>Izvanredni je ministarski sastanak je stoga sazvan da bi se pronašle središnje točke između različitih stavova kako sastanak lidera 17. lipnja ne bi bio ponavljanje onoga u prosincu kad je ustav stavljen na led i prije ikakve ozbiljnije rasprave. Irci očekuju otvoreno izjašnjavanje o najosjetljivijim dijelovima prijedloga: prvenstveno veličini i nadležnostima Europske komisije, broju i raspodjeli parlamentarnih mjesta po državama članicama, s novošću da je minimalan broj zastupnika po državi četiri, oko čega, izgleda, nema razilaženja. </p>
<p>Potom slijedi najteže od svih pitanja, način odlučivanja, točnije, omjer broja država i broja stanovnika u tzv. odlučivanju dvostrukom većinom. Umjereni optimizam i čvrsto vjerovanje da će zdrav razum prevladati zanovijetanja i insistiranja daju Ircima nadu da će ministri učiniti onih nekoliko koraka do ustavnog paketa spremnog za finalnu na liderskoj razini. </p>
<p>Dogovor o načinu odlučivanja u EU je presudan za uspjeh ustava. Irsko predsjedništvo smatra da bi dizanje praga broja stanovnika potrebnog za svaku odluku bilo rješenje za strahove malenih od supremacije velikih.</p>
<p>Tajna je u tome da dvostruka većina nudi kombinaciju praga broja država i praga broja stanovnika - tek kombinacija ova dva elementa omogućuje prijedlogu da postane odluka. No, svi različito vide pragove, tako da se varijacije kreću od 50/50 do 66/66 posto. </p>
<p>Irci su se složili sa zanimljivom idejom kako zamijeniti veto koji se do sada u EU praksi baš nije iskazao toliko konstruktivnim, već više destruktivnim elementom u radu. Ideja je da se veto zamijeni »kočnicom u slučaju nužde«. To bi značilo da umjesto da na sporni prijedlog pojedina država članica stavi zabranu i eliminira inicijativu iza koje može stajati 24 ostalih, ona ima pravo pozvati se na ovu posebnu proceduru. Njome se sporni prijedlog vraća u obradu prijestolnicama koje bi potom tragale za zadovoljavajućim rješenjem. Ideja je u teoriji zaista dobra, pod uvjetom da u praksu ne unese beskrajno otezanje provedbe određene politike, dakle situaciju koja je i EU i njezino okružje do sada uvijek i bez izuzetaka veoma skupo koštala. Izmjene bi mogle pogoditi i instituciju odbijanja izjašnjavanja o određenom pitanju a koja je do sada bila tretirana kao glas protiv.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prekid vatre za pregovore ili pregrupiranje snaga </p>
<p>Američke snage odgađaju pokretanje konačnog obračuna s Al Sadrovim pobunjenicima kako ne bi isprovocirali sveopći šijitski ustanak </p>
<p>ANKARA, 23. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Koalicijske snage u Iraku napale su u nedjelju grad Kuf koji brane pristaše radikalnog šijitskog vođe Moqtada al Sadra. Vojni i bolnički izvori navode da je ubijeno 20 pobunjenika, a da je 54 ranjeno. </p>
<p>Podaci o savezničkim gubicima nisu poznati. Amerikanci su za sukobe okrivili Al Sadrove sljedbenike. Amerikanci tvrde da su Iračani prvi počeli s napadom koristeći minobacače. Druga strana to odlučno opovrgava. Za razliku od Kufa u obližnjoj Kerbali je u nedjelju, prvi put nakon jednomjesečnih borbi, zavladao mir. Do toga je, kako se saznaje, došlo nakon sporazuma o povlačenju američkih snaga ali i pobunjenika lojalnih Al Sadru iz Kerbale.</p>
<p>Detalji tog sporazuma nisu poznati, a situacija na užarenom terenu svetoga šijitskoga grada je krajnje neizvijesna. Bliski suradnik Al Sadra, zapovjednik Mehdijeve vojske Ali al Khazaali, potvrdio je da se svi borci povlače iz središta staroga grada. </p>
<p>Glavni stožer američkih okupacijskih postrojbi u Bagdadu opovrgnuo je postizanje bilo kakvog sporazuma s Al Sadrom za kojim je raspisana tjeralica. On je, naime, optužen za umješanost u prošlogodišnje ubojstvo jednog rivalskoga svećenika.</p>
<p> Američki vojni izvori su, nešto ranije priopćili da nisu povukli vojnike, već da se samo radi o njihovom pregrupiranju. Izvori navode da će se situacija smiriti samo ako se Al Sadr preda i raspusti svoje paravojne snage. Međutim, neke vijesti govore da su američke patrole ponovo ušle u samo središte grada. </p>
<p>Iz Al Sadrovog tabora pak poručuju da bi pobunjenici mogli napustiti Kerbalu i susjedni šijitski grad Najaf samo pod uvjetom da se iz grada povuku američki vojnici.</p>
<p> Što će donijeti to taktičko nadmudrivanje, teško je pouzdano reći. U svakom slučaju i pored prijetnji, zamjetna je američko taktiziranje da se krene u konačan obračun s Al Sadrovim pobunjenicima kako ne bi isprovocirao sveopći šijitski ustanak. U međuvremenu, jedna ekstremna teroristička skupina, za koju se opravdano sumnja da je povezana s Al Qaidom, preuzela je odgovornost za subotnji samoubilački napad u Bagdadu. Tom prilikom je smrtno stradalo pet ljudi. </p>
<p>Glavna meta napada bio je zamjenik privremenog iračkog ministra unutarnjih poslova koji je ranjen. Ista organizacija, čije ime se ne navodi, najvjerojatnije je odgovorna i za atentat na predsjedavajućeg iračkog civilnog vijeća, Izzadinea Salima. </p>
<p>Lakoća s kojom se izvode samoubilačke i druge akcije protiv okupacijskih koalicijskih snaga jasna je potvrda da imaju vrlo mnogo slabih obrambenih točaka. Situacija utoliko teža jer zbog praktički nečuvanih iračkih granica, u zemlju ulaze »dragovoljci smrti«, osobito iz susjedne Saudijske Arabije i Čečenije. </p>
<p>U takvom ozračju, kada Amerikancima očito ništa ne polazi za rukom, jedino rješenje prema mnogim saznanjima je reaktiviranje vojnih čelnika bivšeg iračkog režima. Pomoć Saddamovih generala od kojih mnogi uživaju ugled i respekt među Iračanima, nužna je ako se želi spriječiti narastajući kaos. On bi do 30. lipnja, za kada je dogovorena predaja vlasti s okupacijskih snaga na odabrane Iračane, mogao eskalirati gotovo geometrijskom progresijom. </p>
<p>U Washingtonu mnogo očekuju od nove rezolucije UN koja bi se trebala objaviti sredinom lipnja. Na temelju tog dokumenta, američki vojnici imat će imunitet. Time se potkopava nada da bi buduća iračka privremena vlada mogla držati sve ključne točke suvereniteta u svojim rukama.</p>
<p>Istodobno, nedjelja nije prošla bez sukoba i novih ljudskih žrtava. Na području Hadide, koja se nalazi u blizini Baqoube i Bagdada, nepoznati napadač usmrtio je časnika iračke policije, a drugog teško ranio. Smrtno je stradao i jedan student. Pucalo se i u Basri, gradu na jugu Iraka. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Kolika bi tek odšteta pripadala građanima za duševne boli zbog jalovosti političke elite</p>
<p>Odluka je donesena: Grad Zagreb neće dodijeliti nagradu Industriji nafte Zagreb, jer, kako su ustvrdili gradski vijećnici Hrvatskoga bloka, a prenose mediji, »nema nikakvih dokaza da je Inino poslovanje zadnjih godina odlično, a nije riješen ni spor između bivše Inine djelatnice Vesne Balenović i Ine u vezi s mogućim kriminalom i korupcijom«. </p>
<p>Ipak, član Glavnoga odbora SDP-a i saborski zastupnik Slavko Linić nije odustao od postupka protiv Vesne Balenović, koja je protiv njega, tada predsjednika Nadzornoga odbora Ine i članova Inine uprave podnijela kaznene prijave zbog nezakonitosti poslovanja u toj naftnoj tvrtki. Razlog spora i prvoga ročišta na zagrebačkome Općinskom sudu jest navodna kleveta upućena Liniću zbog koje je on pretrpio duševnu bol.</p>
<p> A Vesna Balenović, raskrinkavši malverzacije u Ini, bez posla je već tri godine. Ušla je sama u borbu za istinu sudskim putem, u znak protesta odbijala hranu, da bi sve donedavno predmet ležao na polici suda. Vjeruje da su istina i pravda dostižne. I na izlasku iz »Palače pravde« poručila je i pozvala Sanaderovu vladu da se ozbiljno uhvati u koštac s korumpiranošću, koju je očito i sam Linić podržavao. </p>
<p>Ako je Linić za Dnevnik Hrvatske televizije izjavio da je znao za nepravilnosti i kriminal u Ini, no da nije reagirao zbog koalicijskih razloga, zašto onda u tužbi navodi da su u javnosti iznesene neistinite tvrdnje da nije ništa poduzimao da se zaustave i procesuiraju kriminalne radnje u Ini. Nisu li možda u središtu Linićevi osobni interesi i čuvanje položaja kako se ne bi našao na margini stranačke i političke scene, a time i osude javnosti.</p>
<p> Jer dizati s političkih govornica javno glas protiv korupcije, a istodobno je toliko vremena u vlastitu dvorištu ne pomesti, ravno je onoj: nisam krao, ali sam vreću držao. Ako je bivši potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić znao za određene nezakonitosti, zašto je toliko vremena čekao da bi se napokon kritički oborio na »svoga« predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića. I pred sedmom silom sasuo mu, onako hladnokrvno, sve u lice: od sklapanja štetnih ugovora do lošeg poslovanja.</p>
<p> Samo što je i taj isti Linić sada postao dio te priče, koju je očito trebao (čitaj: morao) objelodaniti nakon kaznene prijave Vesne Balenović, ako je želio izbjeći daljnje »prosipanje vreće« sa svim onim što ona sadrži. Sud se sada mora potruditi u najmanju ruku dokazivati (ne)opravdanost šutnje zbog koje ga tereti otpuštena djelatnica, ako ne i eventualnu njegovu nevinost.</p>
<p> Linić u tužbi za nanesene duševne boli potražuje naknadu od – ni više ni manje – nego sto tisuća kuna! Pa zar i političari imaju dušu? Zar i oni mogu pretrpjeti duševne boli i biti toliko ranjivi predvodeći državu zaraslu korumpiranošću i prijevarom u svim segmentima – od vrha do dna. </p>
<p>Koliku bi onda tek odštetu građani mogli tražiti za pretrpljene duševne boli zbog neučinkovisti i jalovosti političke elite?! Nije li onda opravdano Ini zbog svega toga uskratiti nagradu? A pogotovo kada građani ne znaju kada će ih ponovno dočekati s novim cijenama.</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ Split</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sramota je igrati za hrvatsku nogometnu vrstu a ne znati hrvatsku državnu himnu</p>
<p>Ovih se dana Hrvatska sprema za skorašnje Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Poželimo našim nogometašima i njihovom vodstvu puno sreće, uspjeha – što više pobjeda!</p>
<p>Ne pišem ovo u svezi s nogometom kao sportom, igrom, to prepuštam drugima. Mene na ovo javljanje tjera neka druga potreba. Nogometno prvenstvo Europe gledat će cijela Europa, a vjerojatno i cijeli svijet. To je događaj koji će prikovati milijune ljudi uz male ekrane.</p>
<p>Činjenica je da se na takvim prvenstvima prije utakmice sviraju nacionalne himne jedne i druge nacionalne vrste koje se sučeljuju. Tako će se prije početka utakmice Hrvatska – Švicarska, pa poslije našega susreta sa Francuskom i Engleskom svirati i hrvatska nacionalna himna »Lijepa naša domovino«.</p>
<p>Kako je lijepo gledati nogometaše kao što su Poljaci, Mađari i Talijani koji znaju tekst svoje himne i pjevaju je dok orkestar svira njihove nacionalne himne. A kako je čudno gledati nogometaše, primjerice, Francuske, za vrijeme sviranja njihove himne, znamenite Marseljeze, koji ne znaju vlastitu himnu. Jer, njihova je reprezentacija uvelike sastavljena od nogometaša iz Afrike, a oni ne znaju francusku državnu himnu.</p>
<p> Vrijedi to i za Englesku i Nizozemsku i za nogometne reprezentacije još nekih zemalja. Njihovi nogometaši za vrijeme sviranja državne himne šute, imaju zatvorena usta. To je njima nepoznata pjesma. Oni ne znaju himnu zemlje koju zastupaju jer su u reprezentaciji tuđinci.</p>
<p> Francuska danas ne može pronaći jedanaest Francuza koji znaju vještinu s loptom, a na kraju Drugoga svjetskog rata bila je četvrta velesila, iza Sjedinjenih Država, Sovjetskoga Saveza i Velike Britanije. Kako nemaju jedanaest Francuza, moraju igrače uvoziti.</p>
<p>Zato ovu zamolbu upućujem Hrvatskom nogometnom savezu na čelu s uvaženim predsjednikom Vlatkom Markovićem i izborniku reprezentacije gospodinu Ottu Bariću, a ponajviše hrvatskim nogometašima, našoj izabranoj vrsti, da uz ostale pripreme uzmu u program to da nauče riječi i melodiju hrvatske himne »Lijepa naša«.</p>
<p>Vidio sam na televiziji da samo manji broj hrvatskih nogometaša zna »Lijepu našu«. Ostali šute kao mutavci, kao da su upravo došli odnekud.</p>
<p>Ako na početku utakmica naše izabrane vrste budem vidio da naši dečki pjevaju svoju hrvatsku himnu, pjevaju sa srcem i da otvaraju usta, a ne da nešto mumljaju, onda ću im zaista poželjeti uspjeh, sreću i pobjedu na tom Europskom nogometnom prvenstvu. Mora se priznati da je sramota igrati za hrvatsku nogometnu vrstu – a ne znati riječi i melodiju hrvatske državne himne.</p>
<p>Don ANTO BAKOVIĆ predsjednik Hrvatskoga populacijskog pokreta i glavni urednik lista »Narod«</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ne samo da ZET više ne vozi za Stupnik, nego se u njemu ni ne zaustavlja </p>
<p>Članak »Manjim brojem autobusa ZET ucijenio Veliku Goricu i pet općina«, tiskan u Vjesniku 7. svibnja, govorio je o smanjenju broja polazaka na ZET-ovim linijama koje pokrivaju područja tzv. izdvojenih gradova i općina, odnosno o problematici iz koje je takav potez proizašao.</p>
<p>No, tu priči nije kraj. Upravo sam imao priliku na okretištu Savski most pročitati obavijest, te od prometnika dobiti i potvrdu, da ZET 22. svibnja ukinuo svoje linije koje su vozile u Stupnik, dok se one ZET-ove linije koje kroz Stupnik prolaze, više ne zaustavljati na stajalištima u Stupniku!</p>
<p>To je vrhunac jedne ružne priče koja je počela još 1995. godine, kada se je tadašnja Mjesna zajednica Stupnik samovoljom pojedinaca proglasila Općinom Stupnik i izdvojila se iz Grada Zagreba.</p>
<p>Takav potez ničim nije odražavao potrebe i težnje većine stanovnika Stupnika, koji su već desetljećima vezani za grad Zagreb, bilo poslom, bilo školovanjem, liječenjem i najrazličitijim svakodnevnim potrebama.</p>
<p>Od tada pa sve do danas, svim onim što je učinjeno (kao i onim što nije učinjeno) pokazalo se da Općina u prvom redu zadovoljava potrebe svojih novih (i vječno istih) vlastodržaca, a ne svojih stanovnika. Pa tako Stupnik, naselje Zagrebu »pod nosom«, sada doživljava vrhunac na putu u svojevrsnu izolaciju, postaje rezervat nadomak gradu s kojim, sviđalo se to nekima ili ne, ipak čini jednu cjelinu.</p>
<p> Iako je upitno hoće li dijelom te cjeline i ostati, jer nekome očito ne odgovara urbanizacija ovog područja. Upravo suprotno - svim silama radi se na njegovoj totalnoj ruralizaciji.</p>
<p>Pozivam zainteresirane novinare da dođu u Stupnik i na licu se mjesta uvjere u stanje kakvo tu vlada. Naime, nevolje sa ZET-om nisu jedine koje muče prosječnog stanovnika Stupnika. Bilo bi iznimno korisno da netko napokon objavi u kakvom su stanju ovdašnje prometnice kao i cjelokupna infrastruktura, kakvu osnovnu školu imamo, kako je završila »obnova« općinske zgrade te, na posljetku, kakav vozni park ima Općina (ili njezin načelnik – to je teško razlučiti) koja »nema novca« za plaćanje subvencija ZET-u.</p>
<p> Istodobno, nama običnim stanovnicima teško je spoznati sve one mnogobrojne načine na koje se troši nemali općinski proračun.</p>
<p>ZORAN BRAKUS Stupnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pri pokušaju iznude uhićen Miljenko Žaja Krojf</p>
<p>Krojfu se sudilo kao navodnom pripadniku »zločinačke organizacije«, uz čije se djelovanje u policijsko - tužiteljskim krugovima dovodilo ime Hrvoja Petrača, za kojim je na snazi Interpolova tjeralica zbog otmice sina generala Zagorca, a Šoše se družio s Petračevim sinom Novicom koji se trenutno nalazi u pritvoru</p>
<p>ŠIBENIK, 23. svibnja</p>
<p> – U subotu su na šibenskom području uhićena dvojica muškaraca u dobi od 37 i 46 godina koji su nakon provedene kriminalističke obrade sprovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku uz kaznene prijave koje ih terete za prijetnje i iznude na štetu 51-godišnjeg muškarca koji boravište ima na šibenskom, a prebivalište na splitskom području.</p>
<p>Iz šturog policijskog priopćenja nije se dalo naslutiti da je jedan od pritvorenika Miljenko Žaja zvani Krojf, koji je široj javnosti poznat sa suđenja zločinačkoj organizaciji u Zagrebu. Drugi uhićeni muškarac koji se nalazi u šibenskom pritvoru navodno je Siniša Šoše, koji navodno također pripada kriminalnom miljeu. Žrtva iznude je, također neslužbeno, Nenad Skejić. Šibenska je policija zaprimila prijavu o prijetnjama zbog spora kojeg 51-godišnji muškarac koji boravi na području Rogoznice vodi sa muškarcem čiji identitet policija nije otkrila, a koji od njega potražuje 180 tisuća američkih dolara.Po navodima policijskog priopćenja, u popodnevnim satima 21. svibnja ove godine na području Rogoznice 51-godišnjem muškarcu prišao je 46-godišnjak iz Zagreba sa svojim prijateljem prijeteći mu i prijeteći njegovoj obitelji u slučaju da ne vrati spomenuti dug. Tako je u Rogoznici dogovoreno rješavanje spomenutog duga. Umjesto novca dogovorena je primopredaja osobnog automobila marke »chevrolet«. Čin primopredaje prekinula je, međutim policija koja je uhitila dvojicu navodnih iznuđivača. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade, a temeljem sudskog naloga, policija je pretražila vozilo marke »BMW« njemačkih registarskih oznaka kojeg je koristio 46-godišnjak iz Zagreba (riječ je o Krojfovom automobilu). U njemu je pronađen pištolj marke »beretta« kalibra 9mm sa 15 komada pripadajućeg streljiva te revolver marke »colt« kalibra 38 sa šest komada streljiva. U policiji saznajemo da je naručitelj ovog kaznenog djela u bijegu i da se obrada u ovom slučaju nastavlja. </p>
<p>Miljenku Žaji se sudilo u postupku »zločinačkoj organizaciji«, a postupak protiv njega bio je izdvojen zbog zdravstvenog stanja. Krojf je, naime, teško ozlijeđen u eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil u ljeto 1999. godine. Hrvoje Šoše navodno se bavi poslom nogometnog menadžera, a u ljeto prošle godine priveden je zbog pokušaja iznude u Zagrebu. </p>
<p>Jadranka Klisović i Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Znanac« policije izrešetan u automobilu</p>
<p>Branka B. od težih je posljedica spasila čvrsta karoserija »BMW-a«, a on se nakon atentata sam odvezao u bolnicu </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – »Poznanik« policije Branko Beus (58) prošao je samo s lakšim ozljedama kada je nepoznati napadač u nedjelju oko 1,30 sati na njegov »BMW« vukovarskih registracijskih oznaka u ulici II Ravnice broj 1 ispalio šest hitaca iz još neutvrđenog vatrenog oružja.</p>
<p>Kako je priopćila policija, Beus (policija je priopćila inicijal prezimena) se kretao spomenutom ulicom iz smjera zapada prema istoku te je na njega nepoznati napadač kod kućnog broja 1 ispalio šest hitaca. Projektili su probili desnu bočnu stranu automobila te je Beus zadobio više plitkih ustrijelnih ozljeda na desnoj nozi i po desnom bočnom dijelu trupa. Ozljede su, naime, posljedica raspršivanja većeg broja fragmenata metala, a ozlijeđeni se sam odvezao automobilom do KB Dubrave gdje mu je pružena liječnička pomoć i gdje je, iako se radi o lakšim ozljedama, zadržan na liječenju.</p>
<p>Iako u prvi mah dežurni policajci u Operativno-komunikacijskom odjelu PUZ-a nisu raspolagali podacima je li Beus otprije poznat policiji, doznajemo kako se upravo njemu i njegovom bratu Gojku Beusu (42) na zagrebačkom Županijskom sudu sudi zbog otmice muškaraca koji im, navodno, duguje novac za jedan stan u Zagrebu. Trenutno se na karlovačkom Općinskom sudu vodi postupak protiv Branka Beusa i još 13-orice, među kojima je i šest bivših policajaca, i to zbog krivotvorenja dokumenata, prijevare, primanja mita i poticanja na počinjenje kaznenog djela.</p>
<p>Mlađi brat, Gojko Beus je, pak, poznat zagrebačkoj policiji zbog navodnog šverca cigareta vrijednih vrijednih 1,36 milijuna kuna. On je, naime, s Damirom H. (22), organizirao šverc cigareta iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku koje su uskladištili u Resniku. U kući Beusovog »kompanjona« Damira H. policija je pronašla u marihuanu te streljivo za puškomitraljez.</p>
<p>Gojko Beus je »pao« zbog šverca cigareta vrijednih tri milijuna kuna i u ožujku 1999. godine, kojom prilikom je kod njega pronađena evidencija o poslovanju i podaci o nuđenju mita policajcima. Tjedan dana prije nego što je uhićen, točnije 13. ožujka 1999. godine trojica maskiranih napadača upala je u kuću Gojka Beusa na Žitnjaku gdje su zatekli 14-godišnju Beusovu kćer i njezinog dečka. Maskirani su ih zatim zaključali u kupaonicu, prijeteći im puškom, nakon čega su tražili šifru za sef. Kako nisu otkrili šifru udarili su mladića i potom pobjegli s oko 6.000 kuna plijena. Gojko Beus, koji se predstavlja kao trgovac voćem i povrćem, nakon tog događaja izjavio je kako u sefu nije bilo ničeg vrijednog.</p>
<p>Pored toga, Gojko Beus je prije nekoliko mjeseci nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda oslobođen optužbi da je organizirao skupinu za šverc cigareta koja je kroz poslove šverca »prala« novac. Kako je USKOK na tu odluku suda uložio žalbu, uskoro će o slučaju odlučivati Vrhovni sud. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krađa zahodske školjke završila pokušajem ubojstva?</p>
<p>VARAŽDIN, 23. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u tijeku suđenje Željku Mariću i MijI Štefancu, optuženima za pokušaj ubojstva. Tereti ih se da su se 7. studenoga 1998. godine parkirali u Varteksovoj ulici u Varaždinu i pješice otišli u Gospodarsku ulicu, gdje su u zasjedi čekali Vladimira Kežića, kako bi ga ubili. Kad je Kežić izašao iz kuće i ušao u svoj automobil, jedan od optuženih je iz automatske puške ispalio najmanje 20 metaka u Kežićev automobil, a dva metka su pogodila Kežića. Iako teško ozlijeđen, Kežić je nastavio voziti kako bi izbjegao nove metke, a zatim se zaustavio kod ulaza u »Varteks« i zamolio da pozovu policiju i Hitnu pomoć.</p>
<p> Na posljednjoj je raspravi saslušan optuženi Štefanec, koji je kazao da su te večeri on i Marić otišli na proslavu nekog rođendana, a kad su krenuli kući, Štefanec je predložio da idu u jedan dućan u Biškupec ukrasti zahodsku školjku. Otišli su do Marićeve kuće, on je tamo uzeo vrećicu u kojoj su bili maska i kuta, jer mu je Marić predložio da se maskira. Pričekao je Marića u automobilu, a kad je Marić ušao, vidio je da se nekako čudno drži i bio je nervozan. Pitao ga je što mu je, a Marić mu je rekao da »ne mora sve znati«. Kad su došli do dućana, Marić mu je rekao da njega iskrca kod groblja, a on je otišao potražiti parkiralište. </p>
<p> Vozio se automobilom, no pas, koji je bio u automobilu, morao je izvršiti nuždu, pa se Štefanec neko vrijeme njime bavio. Zatim je pješice krenuo prema mjestu gdje je ostavio Marića, vidio je policijski kombi, došao je do ulaza u groblje, pozivao je Marića , no nitko mu nije odgovarao, pa je masku i kutu odlučio ostaviti na groblju. Krenuo je prema Biškupečkoj ulici, a kad je došao do tvornice »Kalnik« presreo ga je policijski automobil i policajac ga je tražio dokumente. Ubrzo je došao i drugi policajac i odveli su ga u postaju. Rekao je i da je u Varteksovoj ulici, gdje se bavio sa psom, čuo pucnjeve. </p>
<p> Budući da su na groblju pronađene i rukavice, Štefanec je kazao da ih nije svjesno ponio sa sobom, već su one vjerojatno bile u vrećici u koju je stavio kutu i masku i on nije znao da su one unutra. Štefanec nije mogao tvrditi da je Marić pucao na Kežića, jer on to nije vidio, on iz puške nikad nije pucao, a njih dvojica nikad nisu razgovarali o tome da bi Kežiću nanijeli nekakvu štetu. Na pitanje kako to da Marić sve niječe, Štefanec je odgovorio da je »najlakše nijekati«, dok on govori istinu i svojom obranom nikome ništa ne podmeće niti koga lažno tereti. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zaključao radnika i opljačkao benzinsku crpku </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Tijekom subote zagrebačka policija zabilježila je šest razbojstava, dok je u nedjelju oko 5 sati ujutro opljačkana »Europterolova« benzinska crpka na Novoj Branimirovoj, odakle je pljačkaš, prethodnio zaključavši radnika Zoran K. (23) u nužnik, odnio 4.500 kuna.</p>
<p>Prvo razbojstvo zabilježeno u subotu dogodilo se oko 12,25 sati kada je maskirani razbojnik naoružan pištoljem iz tobacco shopa »Boanegres« u Grahorovoj ulici odnio 740 kuna.</p>
<p>Oko 15 sati dvojica razbojnika naoružana pištoljem i ručnom bombom opljačkala su trhovinu »Mini shop« na Vitezovićevoj poljani. Šteta je oko tisuću kuna. </p>
<p>Dva sata kasnije, maskirani razbojnik naoružan pištoljem opljačkao je kladionicu »Super sport« u Keršićevoj ulici broj 32. Pljačkaš je, naime, ušao u kladionicu kada se tamo sama nalazila zaposlenica Marija D. (19) i, uz prijetnju pištoljem, odnio 7.000 kuna. Pola sata kansije na isti je način opljačkana kladionica PSK u Ulici grada Mainza, odakle je maskirani razbojnik odnio 8.800 kuna.</p>
<p>Identična pljačka se dogodila oko 19 sati u kladionici »Favorit« u Fortisevoj ulici. Iz te kladionice pljačkaš naoružan pištoljem odnio je 5.000 kuna, dok je dva sata kasnije opljačak i kiosk »Duhana« na Bukovačkoj cesti 53. Šteta je dvije tisuće kuna. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Gluhonijemi par izgorio u stanu</p>
<p>Neslužbeno se saznaje da je stan u kojem su supružnici izgorjeli bio prekriven krvlju, te da policija sumnja kako je riječ o ubojstvu i samoubojstvu </p>
<p>VARAŽDIN, 23. svibnja</p>
<p> - U subotu oko 22, 15 sati u stanu Zagrebačkoj ulici u Varaždinu izbio je požar u kojem su izgorjeli Mara (58) i Željko (53) Frčko. Požar je buknuo iz još nepoznatih razloga, a susjedi su vidjeli dim i pozvali vatrogasce. Budući da je stan bio zaključan iznutra, vatrogasci su provalili, a zatim su provalili i u spavaću sobu iz koje je sukljao dim. U spavaćoj su sobi naišli na dva mrtva tijela koja su ležala na krevetu koji je gorio.</p>
<p> Doznajemo i da su supružnici bili gluhonijemi te da su te večeri trebali ići na kuglanje, no nisu došli, pa je susjeda otišla vidjeti što se s njima događa i tada je vidjela dim. </p>
<p> Neslužbeno doznajemo i da je stan bio prekriven krvlju, pa bi obdukcija trebala pokazati o čemu se zapravo radi, odnosno je li uzrok smrti požar ili, pak, nešto drugo. U trenutku pisanja teksta službenih podataka, osim onih šturih, o cijelom događaju nije bilo, jer su se još obavljale neke očevidne radnje i obdukcija je bila u tijeku, no neslužbeno smo doznali da se sumnja na ubojstvo i samoubojstvo.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vratite dnevnik ili svi idete na popravni</p>
<p>Zbog jednog lošeg učenika koji je istrgnuo stranice školskog dnevnika cijeli bi razred splitske ekonomske škole mogao imati tromjesečnu noćnu moru </p>
<p>SPLIT, 23. svibnja</p>
<p> – Priča koja se potkraj prošlog tjedna dogodila u splitskoj Ekonomsko-birotehničkoj školi, iako relativno beznačajna u kaosu vremena u kojem živimo, ipak nam otkriva što sve može poduzeti malodobna osoba kada se suoči s neskladom između svojih očekivanja i postignutih rezultata. No, osim toga, otkriva i činjenicu da maloljetničkoj delikvenciji pogoduje flegmatično i neodgovorno ponašanje nastavničkog osoblja. Dakle, mjesec dana prije kraja školske godine, netko od učenika III h razreda Ekonomsko-birotehničke škole istrgnuo je iz dnevnika dvadeset stranica, čime je uklonio dokaze o ocjenama i rezultatima, koje je dvadesetoro učenika postiglo u ovoj školskoj godini. Iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske potvrđen je primitak prijave, koju je ravnateljica škole podnijela protiv nepoznate osobe zbog nestanka dvadeset stranica iz školskog dnevnika. Ravnateljica škole Antica Lovrić poručila je budućim upravnim tehničarima da će se svi učenici uputiti na razredbeni ispit, i to čak iz 15 predmeta, ako se do ponedjeljka ne pronađu istrgnute stranice školskog dnevnika. Možda je čak i »sumnjivac« bio među učenicima koji su, u strahu od tereta školskih obveza, nametnutim silom prilika, poručili nepoznatom počinitelju da što prije vrati istrgnute stranice, pa makar i poštom, kako im se ljeto ne bi pretvorilo u tromjesečnu noćnu moru. Kako to obično bude, krug sumnjivaca sužen je na učenike koji se nisu mogli podičiti uspješnim rezultatima u ovoj školskoj godini, a dodatnom eliminacijom onih koji su, unatoč lošim ocjenama, imali priliku završiti treći razred, došlo se do jednog učenika, čiji su školski rezultati »katastrofalni«. No, budući da »osumnjičeni« učenik negira da je takvo što počinio, malo je vjerojatno da će vratiti istrgnute stranice dnevnika, koje je, ako je suditi po logici njegova ponašanja, zasigurno već uništio. Tko god da je to učinio, »navukao je na sebe munju, a da se nije zaštitio gromobranom«, jer nema sumnje da će biti otkriven. Ostaje samo pitanje je li uništio ili sačuvao jedini dokaz o postignutim rezultatima dvadesetorice učenika. I na kraju, njegova odgovornost nije ništa veća, ako nije i manja, od odgovornosti nastavničkog osoblja i same ravnateljice spomenute škole, koji su dužni brinuti se o tome da im u zbornicu ne ulaze učenici, te da zaključavaju ormare u kojima se nalaze školski dnevnici. A da je tome tako, dokazuje i prošlogodišnji primjer kada je u istoj školi izgorio jedan dnevnik, i to upravo stoga što su vrata zbornice otvorena svima, pa i onima koji su kadri, zbog straha i panike, zaploviti u vode maloljetničke delikvencije.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ljudi bi radili, ali nema novca za poticaje</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 16. svibnja</p>
<p> - Dvadesetak veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj u nedjelju je posjetilo Brodsko-posavsku županiju, a tradicionalni diplomatski piknik organiziralo je Atlantsko vijeće Hrvatske, u suradnji s Brodsko-posavskom županijom. Svrha takvih posjeta, rekla je zamjenica predsjednika Atlantskog vijeća Lidija Čehulić, jest da se veleposlanici na terenu upoznaju s problemima pojedinih područja Hrvatske te mogućnostima ulaganja u njih.</p>
<p>»Brodsko-posavsku županiju i Slavonski Brod odabrali smo kao mjesto susreta zbog toga što je to područje stradalo u ratu i što mu je potrebna pomoć. Ljudi su vrijedni i marljivi i žele raditi, ali država nema dovoljno novca da investira i potakne razvoj«, rekla je Lidija Čehulić. »Uloga stranih veleposlanika može biti vrlo važna pri posredovanju u uspostavi gospodarske suradnje s drugim zemljama ili regijama sa sličnim problemima«, dodala je. Brodsko-posavski župan Mato Dorić podsjetio je da je u toj županiji ratna šteta procijenjena na oko 850 milijuna eura, te su za razvoj i te kako potrebna dodatna ulaganja.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Komercijalni poljoprivrednici do 2007. u sustavu PDV-a</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu što ga je prošli tjedan donijela Vlada, a uskoro bi se trebao naći pred Hrvatskom saborom, donio je dosta novina u sustavu poticaja: uvode se novi poticaji za povrće, ljekovito i aromatično bilje te poticaji za tov teladi. </p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kaže da je nužno napraviti zaokret u poticanju poljoprivrede proizvodnje kako bi naša zemlja što prije uhvatila korak s Europskom unijom.</p>
<p>Čobanković kaže da je samo u prva tri mjeseca ove godine na domaće tržište uvezeno voća i povrća u vrijednosti 52 milijuna dolara, odnosno više nego mesa i mlijeka. Lani je u istom razdoblju uvezeno voća i povrća u vrijednosti 37 milijuna dolara.</p>
<p>U prijedlogu izmjena i dopuna sustava potpora Ministarstvo je, kaže on, krenulo od raspoloživih proračunskih sredstava i poštivanja međunarodnih obveza Hrvatske, ponajprije prema WTO-u, te postupnog usklađivanja hrvatskih propisa s politikom EU-a.</p>
<p>Poljoprivrednom reformom se želi još više razdvojiti komercijalna od nekomercionalnih gospodarstava uz značajno povećanje dohodovne potpore (12.000 kuna godišnje) te postići unutarnju preraspodjelu.</p>
<p>Samo za prva četiri mjeseca ove godine na selo se na ime poticaja i subvencija prelilo više od milijarde kuna, a Vlada je, želeći poljoprivredi dati veću ulogu u budućnosti, pripremila strateške programe.</p>
<p>Prema izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori opseg poslovanja jedan je od kriterija samo za razvrstavanja i ostvarivanja prava na potporu dohotku kod nekomercijalnih gospodarstava. Sva ostala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik (140.000 poljoprivrednika) smatrat će se komercijalnim gospodarstvima, a kriterij za ostvarivanje poticaja bit će minimalno poticana količina.</p>
<p>Sva komercijalna poljoprivredna gospodarstva koja ostvaruju pravo na poticaje bit će uključena u sustav obveznika PDV-a od 1. siječnja 2007. Sljedeće godine gornja granica iznosa poticaja, bez obveznog ulaska u sustav PDV-a, bit će 25.000 kuna, a 2006. – 12.000 kuna.</p>
<p>Izmjenama i dopunama Zakona ukinulo bi se ograničenje od dva milijuna kuna poticaja kao najvišeg ukupnoga godišnjeg iznosa potpora koje jedno poljoprivredno gospodarstvo može ostvariti, te se uvodi proporcionalno smanjenje poticaja od četiri posto iznad godišnjeg iznosa poticaja od 78.000 kuna od sljedeće godine.</p>
<p>Novi poticaji bit će uvedeni za proso, sirak, uljanu gorušicu, tikvu, ricinus, lan, konoplju, cikoriju, sudansku travu, sve povrće, nove vrste ljekovitog, aromatskog i začinskog bilja uzgojenog na oranicama te za jagode, i to u iznosu od 1250 kuna po hektaru.</p>
<p>Izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori udvostručit će se poticaji (godišnja plaćanja) za vinograde i voćnjake, a za 20 posto povećat će se poticaji za podizanje voćnjaka i vinograda. Sada se, primjerice, uvozi 50 posto jabuka, 80 posto krušaka...</p>
<p>Za masline će, umjesto po stablu, biti uvedeni poticaji za preradu ploda u iznosu od kune po kilogramu. Obračun potpore veže se uz broj stabala maslina upisanih u Upisnik te se utvrđuje maksimalan iznos potpore koji je ekvivalentan količini od 35 kilograma maslina po rodnom stablu.</p>
<p>Također bi se uveli novi (jednokratni) poticaji za podizanje matičnjaka vinove loze i voćnih vrsta, te povećali poticaji za sadnice s kune po komadu na dvije do pet kuna. U poticanju sjemenske proizvodnje uvodi se isplata po hektaru priznatog sjemenskog usjeva, pa će tako, primjerice, poticaj za sjemenski usjev pšenice, raži, ječma i zobi iznositi 2250 kuna po hektaru, za kukuruz 6500 kuna, za soju i uljanu repicu 4500 kuna, za suncokret, šećernu repu, krumpir i duhan 10.000 kuna te za krmno bilje, povrće i ostalo bilje 3000 kuna. Korisnici tih poticaja više neće biti samo dorađivači sjemena, nego i poljoprivredni proizvođači.</p>
<p>Poticaji za utovljenu junad domaćeg podrijetla iznosili bi 600 kuna po grlu, a za utovljenu od uvozne teladi 400 kuna po grlu. </p>
<p>Za oporavak domaćeg stočarstva, zaključuje ministar Čobanković, nužno je stati na kraj klanju teladi na crno.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Stručnjaci otišli zbog malih plaća, a novi se ne mogu zapošljavati </p>
<p>Postane li ZTZ javna ustanova, tada bi se dio kapaciteta odvojio za potrebe MORH-a i Oružanih snaga, a dio bi se ponudio civilnom zrakoplovnom i drugom tržištu / ZTZ bi sve slobodne kapacitete usmjerio na servisiranje civilnih zrakoplova / Zavodu trebaju mladi zrakoplovni inženjeri, čija je neto plaća oko 4750 kuna, i zrakoplovni tehničari, koji bi mogli imati plaću oko 3250 kuna, kaže MORH-ov glasnogovornik Radeljić</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> – Vodstvo Ministarstva obrane još nije donijelo odluku o budućnosti Zrakoplovnog tehničkog zavoda (ZTZ) u Velikoj Gorici. No, ako je suditi prema riječima MORH-ova glasnogovornika Mate Radeljića, nastavit će se politika bivše vlade, što znači da bi ZTZ mogao postati javna ustanova.</p>
<p>»Ako konačna odluka bude da ZTZ postaje javna ustanova, tada bi se dio kapaciteta odvojio za potrebe MORH-a i Oružanih snaga, a dio bi se ponudio civilnom zrakoplovnom i drugom tržištu. To znači da bi ZTZ sve svoje slobodne kapacitete usmjerio na servisiranje civilnih zrakoplova. Takav bi status ZTZ-u dao više samostalnosti i mogućnosti koje dosad nije imao, a ujedno bi postavio veće zahtjeve za kvalitetom rada, boljom organiziranošću i produktivnošću rada«, ističe Radeljić.</p>
<p>Takva bi odluka mogla razveseliti rukovodstvo ZTZ-a i njegovih tristotinjak radnika, jer otkako je jugo-vojska devedesetih temeljito opljačkala i demolirala ZTZ, najpoznatiji hrvatski remontni zavod za vojne zrakoplove godinama životari između brojnih potreba. Trebalo je obnoviti objekte, nabaviti vrlo skupu opremu i zadržati ne tako brojan stručni kadar. Stoga se odluka o budućnosti ZTZ-a u Velikoj Gorici očekuje s velikim zanimanjem.</p>
<p>Zbog malih plaća iz ZTZ-a je otišlo tridesetak stručnjaka različitih profila, a najviše zrakoplovnih inženjera i tehničara. Kako kažu u MORH-u, ZTZ-u je zato danas potrebno četrdesetak zrakoplovnih stručnjaka. Ulaskom u nove poslove remonta aviona i helikoptera, trebat će ih i više. Trebaju im mladi zrakoplovni inženjeri, čija je neto plaća u ZTZ-u danas oko 4750 kuna, i zrakoplovni tehničari, koji bi mogli imati plaću oko 3250 kuna.</p>
<p>Na pitanje kako surađuju s velikogoričkom zrakoplovnom školom »Rudolf Perešin«, nakon koje mnogi tehničari već godinama posao pronalaze u Irskoj, u MORH-u odgovaraju da je suradnja dobra, učenici obavljaju praksu u ZTZ-u, ali ih ne mogu zaposliti zbog preustroja Oružanih snaga.</p>
<p>»Trend odlaska mladih zrakoplovnih tehničara u inozemstvo može se promijeniti ako im se ponudi radno mjesto i odgovarajuća plaća, za što je i ZTZ zainteresiran«, ističe Radeljić.</p>
<p>Glasnogovornik MORH-a demantirao je priče da je kanadska tvrtka »Bombardier«, zbog straha da će nezadovoljni radnici loše obaviti posao, otkazala remont kanadera. Ti se kanaderi, naime, uz remont vojnih i policijskih letjelica (održavanje zrakoplova Mig-21 i helikoptera), već godinama održavaju u ZTZ-u.</p>
<p>»ZTZ svih proteklih godina iznimno dobro surađuje s kanadskom tvrtkom 'Bombardier'. Nikad nije bilo ni usmenog niti pismenoga govora o nezadovoljstvu ili nepovjerenju 'Bombardiera' prema ZTZ-u. O tome govori i činjenica da je ZTZ krajem travnja završio servis i isporučio još jedan kanadski kanader CL-215«, kaže Radeljić.</p>
<p>ZTZ je radom na servisu kanadera zaradio i nabavio potrebnu test-opremu i poseban alat za servisiranje novog tipa kanadera CL-415, na koje se i Hrvatska preorijentirala. U tom poslu ZTZ-u je najveći problem odlazak mladih certificiranih stručnjaka, posebno onih koji su radili na kanaderima, a koji su se na taj korak odlučiti svog niskih primanja.</p>
<p>MORH je, zaključuje Radeljić, zbog održavanja tehnike Hrvatskog ratnog zrakoplovstva itekako zainteresiran za postojanje i kvalitetno funkcioniranje ZTZ-a. Stoga će, sukladno proračunskim mogućnostima, i dalje ulagati u ZTZ.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Q-groznica i bruceloza prijete Hrvatskoj </p>
<p>Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo rekao je Vjesniku da bruceloza prijeti iz pograničnih krajeva BiH / Iz te zemlje zabranjen je uvoz mesa i proizvoda životinjskog podrijetla</p>
<p>SARAJEVO/ZAGREB, 23. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Zbog sustavnih nedostataka veterinarskog sustava u BiH raste rizik za zdravlje svih. Uz to, ozbiljna pojava Q-groznice u Republici Srpskoj i bruceloze u Federaciji BiH pokazatelji su slabe kontrole zdravstvenog stanja životinja u BiH, upozorio je u nedjelju viši zamjenik visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Donald Hays.</p>
<p>Neuspjeh bosanskohercegovačkih vlasti da usklade veterinarski sustav ne samo da prijeti zdravlju građana, već bi pojava bolesti i nedostatak kontrolnih mjera da se spriječi njihovo širenje mogli negativno utjecati trgovinu stokom i izvoz iz BiH, tvrdi veleposlanik Hays.</p>
<p>»Zbog pojave bruceloze kod ovaca (multikoze - koja je zonoza opasna i za čovjeka) i Q-groznice naredili smo pojačani nadzor graničnih prijelaza sa BiH graničnim veterinarskim inspektorima« rekao je u nedjelju Vjesniku dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Dodao je da zabrinjava da nema službenih podataka BiH strane o pojavi bruceloze i Q groznice već hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu o istima informacije prikuplja iz tamošnjeg tiska. </p>
<p>Prema Brstilovim riječima bruceloza prijeti iz pograničnih krajeva BiH. Iz te zemlje zabranjen je uvoz mesa i proizvoda životinjskog podrijetla.</p>
<p>»BiH ima efikasan Zakon o veterinarstvu, ali da bi se uspješno zaštitilo zdravlje građana i maksimalno iskoristili ekonomski potencijali, država, entiteti i Distrikt Brčko moraju shvatiti da provedba zakona i sadašnja organizacija veterinarske inspekcije nisu adekvatne«, ističe Hays.</p>
<p>U BiH je proteklih tjedana zabilježena pojava Q-groznice i bruceloze, a stručnjaci upozoravaju na moguću epidemiju ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere. Nadležni tvrde da su te mjere već poduzete i da je stanje pod nadzorom.</p>
<p>Alenko Zornija i Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jak potres u Dalmaciji i Hercegovini</p>
<p>IMOTSKI, 23. svibnja</p>
<p> - Vrlo jak potres, magnitude 5,5 prema Richteru, s epicentrom u Bosni i Hercegovini, 10 kilometara istočno od Imotskog, osjetio se u 17.19 sati na širem području Dalmacije. Intenzitet u epicentru bio je VII. do VIII. stupnjeva Mercalijeve ljestvice. </p>
<p> Potres se osjetio od Zadra, Sinja, srednje-dalmatinskih otoka pa sve do Dubrovnika. </p>
<p> Najveće štete zabilježene su Imotskom. Popucale su neke starije građevine, u crkvi Sv. Mihovila pao je strop, a srušilo se i nekoliko dimnjaka. Razina vode na izvorištu rijeke Vrljike u samo 40 minuta pao je za 1,5 metara, no ubrzo se počeo vraćati u normalu. U Sinju su se ljuljale katnice, lusteri, namještaj, a i ptice su se uskomešale. Ljudi su u strahu izlazili iz kuća. Slično je bilo i u Pločama, no veće štete zasad nisu zabilježene.</p>
<p>Prema prvim informacijama, većih šteta nije bilo ni u Bosni i Hercegovini. Srušeno je, naime, samo jedno krovište u Sovićima. (Vjesnikovi dopisnici)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dan Vjesnika u Vinkovcima</p>
<p>VINKOVCI, 23. svibnja</p>
<p> - Ni uporna proljetna kiša nije uspjela pokvariti nedjeljno veselje proslave Dana Vjesnika održane u okviru 11. Festivala glumca u vinkovačkoj Kunjevačkoj šumi u nedjleju.</p>
<p> Tradicionalnom festivalu posvećenom glumcu što se od 15. svibnja održava u Vinkovcima, Vukovaru, Županji i Iloku već treću godinu za redom medijski je pokrovitelj Vjesnik. Glumcima i gostima dijeljene su Vjesnikove majice i kape te primjerci Nedjeljnog Vjesnika, a proslavi je nazočila i glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović. </p>
<p> Kao i svake godine dosad, glumačko sijelo započelo je nogometnim utakmicama na kojemu je pobijedila Tehnika HNK Zagreb. Dobra slavonska rakija i tamburaški sastav koji je svirao bećarce zagrijali su prohladnu atmosferu dok se kuharski tim obitelji Levaković pobrinuo za odlični slavonski čobanac.</p>
<p> »Redoviti sam čitatelj 'Vjesnika'. Informativni ste i niste podlegli 'žutilu'« , rekao je Zvonimir Torjanac, dugogodišnji predsjednik Festivala glumca koji je ove godine svoju 'palicu' predao Goranu Grgiću, predsjedniku Hrvatskog društva dramskih umjetnika. </p>
<p> Festival glumca utemeljili su 1994. godine Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a organizatori su Koncertno-kazališna agencija Asser Savus iz Vinkovaca. Ove godine izvedeno je 19 predstava u izboru Doris Šarić-Kukuljice. Na Festivalu nije nedostajalo dobrih noćnih provoda i zajedničkih čekanja zore, a atmosferu je podgrijavao posebice član žirija glumac Ivo Gregurević.</p>
<p> Svečanosti Vjesnika prisustvovali su između ostalih glumci: domaćica Festivala Neva Rošić, Tonko Lonza, Nada Subotić, Vanja Drach, Mustafa Nadarević, Elizabeta Kukić, Vlatko Dulić, Vedran Mlikota, a proslava je potrajala do kasno poslijepodne. U ponedjeljak navečer glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović dodijelit će nagradu »Fabijan Šovagović« za najbolju predstavu u cjelini u vinkovačkom kazalištu »Joza Ivakić«.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sindikat: O uvjetima prodaje PIK-a Vrbovec nećemo razgovarati po motelima </p>
<p>Ministar Petar Čobanković: Slučaj tog poduzeća je vruć krumpir koji je Vlada naslijedila / Josip Pavić, predsjednik Sindikata PPDIV-a: Nema privatizacije bez socijalne klauzule </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – »Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i vodoprivredi traži žurnu privatizaciju PIK-a Vrbovec. Ona mora biti provedena transparentno, u sklopu Vladinog povjerenstva za praćenje privatizacije kombinata, a ne ispod žita«, rekao je u nedjelju Vjesniku Josip Pavić, predsjednik Sindikata PPDIV-a. </p>
<p> Država ima 99,73 posto temeljnog kapitala tvrtke, a Sindikat traži da tko god uđe u dokapitalizaciju, treba poštovati kolektivni ugovor, dakle stečena prava 1200 zaposlenih. Ne može biti privatizacije bez socijalne klauzule, dodaje Pavić ističući i da su se radnici odrekli 56 milijuna potraživanja. </p>
<p>Iz Sindikata poručuju da se s potencijalnim kandidatima ne misle sastajati po motelima i birtijama u Vrbovcu što im se sve nudi, nego o uvjetima prodaje najveće mesne industrije isključivo žele razgovarati u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdvojilo je lani više milijuna kuna za zbrinjavanje viška radnika u PIK-u Vrbovec. No, unatoč tome, kaže ministar Petar Čobanković, ni u Vrbovcu, kao i u Belju, nije napravljen nikakav pomak u konsolidaciji poslovanja od 2000. do 2004. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, slučaj PIK-a Vrbovec je »vruć krumpir« koji je Vlada naslijedila od bivše. </p>
<p>Iako tako glomazni kombinati (u sklopu PIK-a Vrbovec poslovao je i motel, ribogojilište, drvna industrija...) ne postoje nigdje u Europi, bivša vlada ocijenila je da ih treba spasiti iz dva razloga. Prvo, osam najvećih kombinata bilo je mnogo zaposlenih – oko 11.000 radnika na početku konsolidacije, a drugo, kombinati su još uvijek oslonac primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno najveći otkupljivači sirovina, ali i korisnici državnih poticaja u poljoprivredi. </p>
<p>Božidar Štorgelj, direktor tvrtke Globaltrade Italiana iz Gorizije, kaže da ga nisu iznenadili veliki gubici u poslovanju PIK-a Vrbovec. U prva tri mjeseca ove godine minus je 20, a lani 103 milijuna kuna.</p>
<p>Kao mali dioničar PIK-a, koji je za dionice platio 2,2 milijuna maraka (ili 100 maraka po dionici kojee danas vrijede po 0,14 lipa), više puta je pisao bivšem Nadzornom odboru upozoravajući na propuste. No, nikad nije dobio nikakav odgovor. Podsjetimo, uz Agrokor, Globaltrade je predao pismo namjere za ulazak u privatizaciju PIK-a Vrbovec.</p>
<p>Štorgelj tvrdi da je država više puta pogriješila u slučaju PIK-a Vrbovec, a sada bi trebala dati odštetu malim dioničarima. PIK Vrbovec prvi put nije prodan 1996., kao i 1999. iako je Enver Moralić, vlasnik »Kutjeva«, bio ozbiljno zainteresiran. Od PIK-a je nedavno odustao i Gavrilović. </p>
<p> No, tvrtka koja je spremna ponuditi pravi program za vrbovečko poduzeće, može ga spasiti uz malu pomoć države koja treba suzbiti sivo tržište mesa i mesnih prerađevina, smatra Štorgelj. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Slovenija će lobirati za priključenje Hrvatske i drugih zemalja regije Uniji </p>
<p>Otvorena pitanja ne smiju biti prepreka suradnji među državama, ocijenili su Mesić, Drnovšek, Tihić i Vujanović / Slovenija želi biti most između regije i integracija - Unije i NATO-a / Crna Gora slijedit će hrvatski put prema Uniji, izjavio je Vujanović / Podgorica nezadovoljna funkcioniranjem državne unije sa Srbijom </p>
<p>BRIJUNI, 23, svibnja</p>
<p> – Razgovorali smo vrlo otvoreni, prijateljski, o više tema važnih za regiju – o gradnji autocesta, posebno Jadransko-jonske koja povezuje sve nas, te o ekonomskoj suradnji.</p>
<p> Dogovarali smo poboljšanje suradnje i rekli da otvorena pitanja, kojih ima, ne smiju biti smetnja toj suradnji. Upravo treba pojačati suradnju da bi se lakše našli odgovori i na ta otvorena pitanja, rekao je u nedjelju hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na Brijunima nakon razgovora s predsjednicima Slovenije i Crne Gore, Janezom Drnovšekom i Filipom Vujanovićem, te predsjednikom Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem. </p>
<p>Susret je važan jer je Slovenija ušla u EU i lobirat će za priključenje Hrvatske i drugih zemalja regije Uniji, dodao je Mesić obraćajući se novinarima na terasi Bijele vile. </p>
<p>Tihić je izjavio da se govorilo o rezultatima postignutim na putu prema eurointegracijama. </p>
<p>Pritom su se svi suglasili da je potrebno surađivati s Haaškim sudom jer istinu o ratnim sukobima trebaju utvrđivati sudovi, a krivnju se mora individualizirati, što je dobro za buduće odnose. </p>
<p> U ekonomskoj suradnji, prioritet je gradnja autocesta, pogotovo na koridoru 5c, izjavio je Tihić. </p>
<p>Nakon ulaska u EU i NATO, Slovenija želi biti most između regije i država na području bivše Jugoslavije s tim integracijama, rekao je Drnovšek. Brijunski susret ocijenio je dobrodošlim za poboljšanje odnosa uz želje da svi što prije djeluju u sklopu Europske unije i NATO-a. </p>
<p> Vujanović je ustvrdio da Crna Gora nema otvorenih pitanja s Hrvatskom, BiH i Slovenijom. Izrazio je zadovoljstvo jačanjem odnosa među susjednim državama koji se odvijaju u novom ambijentu nakon što je Slovenija ušla u EU, a Hrvatska je predloženi kandidat za članstvo. Dobili smo priliku preko Slovenije predstaviti naš interes da uđemo u EU i da slijedimo put kojim prema tom cilju ide Hrvatska, ocijenio je crnogorski predsjednik. </p>
<p>Dodao je da je Crna Gora, kao i Europska komisija, nezadovoljna funkcioniranjem državne unije sa Srbijom. To je skupa unija koja opterećuje proračune obiju država. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li Slovenija podržati državnu zajednicu SCG kao najbolje rješenje za pregovore s Unijom, Drnovšek je odgovorio da će Slovenija poštivati suverene odluke naroda, odnosno građana Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Govoreći o zoni na Jadranu, Mesić je podsjetio da je odluku donio Hrvatski sabor, ali je primjena odgođena i razgovorima treba prevladati sadašnje stanje.</p>
<p> I Drnovšek se zauzeo za postizanje sporazuma sa susjedima vjerujući da će se pronaći rješenje za zajedničko korištenje i zaštitu Jadrana. </p>
<p>Na pitanje o slovenskim prosvjedima zbog rušenja bespravno sagrađenih objekata na hrvatskoj obali, Drnovšek se nije želio izjasniti. Mesić je pak ocijenio kako očito nije funkcionirala pravna država kad su izgrađeni deseci tisuća bespravno sagrađenih objekata. </p>
<p>Sad se sve stavlja u pravne okvire, a ono što se ne uklapa u urbanističke planove i Zakon o građenju mora se ukloniti bez obzira na podrijetlo vlasnika. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tomčić: Novi model privatizacije dobar, ali ga je Vlada već iskompromitirala </p>
<p>NOVA KAPELA, 23. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić izjavio je u nedjelju da se »mora donijeti zakonski okvir s jasno utvrđenim pravilima igre« da bi »model privatno-javnog partnerstva u privatizaciji ne samo 'Sunčanog Hvara' dao dobre rezultate«. </p>
<p> »Nažalost, u slučaju 'Sunčanog Hvara' Vlada je pokušala mimo zakona inaugurirati novi oblik privatizacije i time ga je dobrim dijelom već iskompromitirala. Zato to treba brzo zaustaviti, brzo donijeti zakonski okvir i onda tom dobrom modelu objedinjavanja financijskih sredstava omogućiti da zaživi«, rekao je Tomčić u Novoj Kapeli gdje je, na upit novinara, komentirao slučaj privatizacije »Sunčanog Hvara«. Dodao je da je hrvatska privatizacija posljednjih 12 godina »bila opterećena željom vladajućih struktura da diskrecijskim donošenjem odluka, vrlo često bez zakonske osnove, pogoduju određenim krugovima da dođu do određenih sredstava«. </p>
<p> Tomčić je komentirao i rezultate nedavno objavljenog istraživanja prema kojem HSS ne prelazi izborni prag, te ocijenio da ono »ne odražava pravo stanje u stranci«.</p>
<p> »U torbi imam istraživanje od prije mjesec dana prema kojem je HSS na razini od osam posto. Stranka je bila u krizi zbog relativno loših izbornih rezultata, ali se oporavila«, ustvrdio je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tomčić već sedam mjeseci ne izlazi pred šire članstvo</p>
<p>Neraspoloženje na terenu izazvano je i smjenjivanjem svih koji su se usudili reći da se loše piše stranci koja za neuspjeh na parlamentarnim izborima kažnjava lokalna vodstva, a netaknutim ostavlja stranački vrh koji je i odredio izbornu strategiju </p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> – Prvotno najavljena za siječanj, pa odgođena do veljače, izvještajna skupština HSS-a dogodit će se tek u lipnju.</p>
<p> Za razliku od svih drugih utjecajnih hrvatskih stranaka (HDZ, SDP, HNS i HSP), koje su već održale postizborne konvencije ili sabore, vodstvo HSS-a se gotovo sedam mjeseci izbjegava suočiti sa širim članstvom. Razlog tome je nezadovoljstvo »seljaka« stranačkom politikom koja je na izborima u studenome doživjela poraz.</p>
<p>Toga su se Zlatko Tomčić i suradnici htjeli »riješiti« prije no što se, naizgled oporavljeni od izbornog fijaska, pojave pred izaslanicima. </p>
<p>Što milom, što silom, to im je donekle i uspjelo, ali ostaje činjenica da se HSS, baš u godini u kojoj slavi 100. rođendan, suočio i sa žestokim unutarstranačkim obračunima u brojnim ograncima diljem zemlje. </p>
<p>Za to je dobrim dijelom zaslužan »naputak« središnjice o »odstrijelu« dotad vodećih HSS-ovaca u općinama i gradovima u kojima nije prijeđen izborni prag. Za mnoge na terenu neshvatljivu i neprihvatljivu, tu su naredbu, kao sastavni dio »programa konsolidacije stranke«, morala provesti regionalna i županijska vodstva. Oni koji to nisu htjeli – koji su se, zapravo, solidarizirali s dobrim dijelom članstva uvjereni da je za poraz kriva Tomčićeva »'strategija' ni s lijevima ni s desnima« – i sami su »odletjeli«, a njihove organizacije raspuštene. Dogodilo se to u međimurskoj, karlovačkoj i primorskoj županijskoj organizaciji, u desetak općinskih organizacija, u brojnim ograncima u Baranji koji su raspušteni odmah nakon izbora (Đakovo, Valpovo, Našice...). </p>
<p>U središnjici HSS-a, dakako, vrenje na terenu minoriziraju, čak i negiraju. Dobar primjer za to je i »slučaj Đakovo«. Unutarstranački obračuni kulminirali su krajem travnja kad je oko 200 članova napustilo HSS. Jedan od Tomčićevih najbližih suradnika uvjerava nas ovih dana da se »slučaj Đakovo«, kao i neki drugi, »bez veze toliko vrtio po medijima«. Tvrdi da je riječ o »nečijoj manipulaciji«, jer da je ukupan broj »seljaka« u Đakovu manji od 200, a da je stranku napustilo jedva desetak nezadovoljnika.</p>
<p>Ma koliko se trudio, međutim, nitko iz vodstva stranke ne može uvjerljivo opovrgnuti da je HSS do temelja uzdrman u studenome, kad je prošao dvaput lošije no u siječnju 2000. godine. Zato se Tomčić i odlučio za »program konsolidacije«, ali i za smjenjivanje svih koji su se usudili reći da se loše piše stranci koja za neuspjeh na parlamentarnim izborima kažnjava lokalna vodstva, a netaknutim ostavlja stranački vrh koji je i odredio izbornu strategiju.</p>
<p>Može se reći da su svibanjski lokalni izbori za stranku doslovce presudni. O uspjehu na njima ovisi hoće li se HSS održati u krugu pet utjecajnih hrvatskih stranaka, ili će sasvim potonuti na političku marginu, kamo su Hrvati već smjestili HSLS, DC, LS, Libru...</p>
<p>Zasad se čini da HSS nema nekog uporišta za velike izborne ambicije. Sva istraživanja od studenoga do danas pokazuju da HSS i dalje tone. Iako će Tomčić i ovih dana ponoviti osebujno stanovište za jednog političara – o tome da uopće ne mari za ispitivanja javnog mišljenja – ipak bi ga trebao zabrinuti podatak da su građani srozali HSS sa sedam posto (iz studenoga) na prosječnih tri posto, a u Zagrebu na nevjerojatnih 0,8 posto. </p>
<p>Popularnosti stranke nije puno pomogao ni Tomčićev lakat Protokolu 7 i klinč u koji je zbog toga ušao s premijerom Ivom Sanaderom. Razumljivo je zašto se Tomčić odlučio na te poteze. Time se pokušava nametnuti kao »zaštitnik seljaštva«, iako HSS ne samo što nije izrastao u političku alternativu HDZ-u i SDP-u, nego mu je Sanader u studenome preoteo i dobar dio seljačkih glasova.</p>
<p>Nakon što je propao pokušaj da HSS pod njegovim vodstvom barem donekle izraste u općenacionalnu stranku kao u Radićevo doba, Tomčiću je jasno da se ubuduće mora rukama i nogama držati seljaštva kao jedinog socijalnog određenja stranke. Ako ga HDZ, pa i Đapićev HSP, istisnu sa sela, HSS će politički sasvim potonuti. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»HSS partnere treba tražiti među strankama poput HSP-a« </p>
<p>DUBROVNIK, 23. svibnja</p>
<p> – Predsjednik dubrovačko-neretvanskog HSS-a Marinko Filipović na izvještajno-programskoj stranačkoj skupštini podsjetio je čelništvo HSS-a da umjesto Luke Roića u Hrvatskom saboru treba biti on. </p>
<p>»Županijski HSS ne želi biti talac gubitnika. Izborni rezultati koje je Luka Roić napravio u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji ne omogućuju mu da uđe u mjesni odbor a kamoli u Sabor. Očekujem da će Predsjedništvo HSS-a ispraviti tu nepravdu prema dubrovačko-neretvanskom HSS-u koji je na prošlim izborima osvojio jako dobre rezultate te tako omogućio Roiću da uđe u Sabor«, rekao je Filipović, dodavši da je Dubrovačko-neretvanska županija jedna od pet u kojima je HSS na prošlim izborima osvojio više od deset posto glasova. </p>
<p>Govoreći o sljedećim lokalnim izborima, Filipović je kazao da HSS partnere treba tražiti među oporbenim strankama poput HSP-a te da sloganom »Glas za HDZ je glas za SDSS« treba istom mjerom vratiti HDZ-u koji je tvrdio da je glas za HSS zapravo glas za SDP. </p>
<p>Ističući važnost toga da HSS biračima barem u prvom krugu ponudi svog kandidata na skorim predsjedničkim izborima, Filipović je istaknuo kako u stranci ima ljudi koji taj posao mogu odraditi te, slučajno ili ne, na kraju svog izvješća pročitao svoj životopis. </p>
<p>Pozdravljajući skup, Markov je istaknuo da je HSS kritičan prema HDZ-ovoj vlasti isto kao što je bio i prema sebi i svojim koalicijskim partnerima dok je bio na vlasti u državi. »HSS ne može šutjeti kada je u pitanju odnos prema Haagu ili prodaja Sunčanog Hvara«, poručio je Markov.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Za obitelji s osmero i više djece besplatni udžbenici</p>
<p>Ministrica je upozorila da je Hrvatska na dnu europske ljestvice po natalitetu</p>
<p>VINKOVCI, 23. svibnja</p>
<p> – Od 1. srpnja iznosi rodiljnih naknada vratit će se na razinu iz 2000., a primjenjivat će se i zakonska mogućnost korištenja trogodišnjeg rodiljnog dopusta za majke blizanaca i one s troje i više djece. </p>
<p> Naglasila je to potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor koja je u nedjelju u Vinkovcima posjetila Udrugu hrvatskih brojnih obitelji »8 plus«. U udruzi je 75 hrvatskih obitelji koje ukupno imaju više od 600 djece. </p>
<p>Kosor je predstavila je program Ministarstva namijenjen za višečlane obitelji ističući da će ove godine učenicima osnovnih i srednjih škola iz takvih obitelji biti osigurani i besplatni udžbenici. </p>
<p> Nedavno smo izmijenili Zakon o poticanoj stanogradnji kako bi obitelji s troje i više djece mogle doći do takvih stanova bez obveznog učešća, rekla je Jadranka Kosor.</p>
<p>S Ministarstvom poljoprivrede razmatra se mogućnost dodjele poljoprivrednog zemljišta obitelji s osmero i više djece ili neki sličan model. Upozorivši da je Hrvatska na dnu europske ljestvice po natalitetu, a lani je bilo manje od 40 tisuća novorođenčadi, potpredsjednica Kosor istaknula je da Vlada želi zaustaviti taj negativni trend. Već su donesene mjere da bi se zaustavila depopulacija te pomoglo višečlanim obiteljima.</p>
<p> U Umagu će se u srpnju organizirati humanitarni koncert estradnih zvijezda. Pomoć je namijenjena obiteljima s osmero i više djece, a planirano je da svaka od njih dobije i računalo. </p>
<p>Uz potpredsjednicu Vlade, na skupu su bili i predsjednik Udruge hrvatskih brojnih obitelji »8 plus« Antun Trbuk, vinkovački gradonačenik dr. Mladen Karlić, saborski zastupnik Tomislav Čuljak i državni tajnik Tomislav Ivić. </p>
<p>Na upit novinara kako komentira ekshumacije u SCG-u, Jadranka Kosor je rekla da se vrlo brzo očekuju rezultati o kojima će javnost biti pravodobno obaviještena. Dodala je i da se priprema otkrivanje spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice u Tordincima. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zauzeto još manje od trećine srpskih kuća</p>
<p>Od ukupno 2170 kuća u privatnom vlasništvu koje su bile privremeno dodijeljene na korištenje, još je zauzeto 607 kuća / Najviše je zauzetih kuća, 233, u Benkovcu, zatim 175 u Obrovcu te 138 u Gračacu </p>
<p>ZADAR, 23. svibnja</p>
<p> – U Zadarsku županiju vratilo se 38.127 povratnika od kojih su 27.472 bivši prognanici (Hrvati) a 10.655 Srbi koji su registrirali svoj povratak. Po evidencijama, ostalo je 745 prognanika i najmanje 1871 izbjeglica koji borave u SiCG-u ili u BiH a koji su podnijeli zahtjev za povratak. </p>
<p>Na području Županije još je smješten velik broj naseljenika uglavnom izbjeglih iz BiH, većina je stambeno zbrinuta a manji broj još boravi u zauzetoj privatnoj imovini. </p>
<p>Od ukupno 2170 kuća u privatnom vlasništvu koje su bile privremeno dodijeljene na korištenje, još je zauzeto 607 kuća. Najviše zauzetih kuća, 233, je u Benkovcu, zatim 175 u Obrovcu te 138 u Gračacu, a za većinu korisnika potrebno je osigurati zbrinjavanje putem kupnje kuća, koje provodi APN, ili isporukama građevinskog materijala. Protiv 102 korisnika u tijeku su postupci za iseljavanje koje je pokrenulo Državno odvjetništvo. </p>
<p>Pri prošlotjednom otvaranju stambenog naselja od 25 kuća u Gračacu za Hrvate izbjegle iz BiH, premijer Ivo Sanader naglasio je da nitko od doseljenih prognanika neće završiti na ulici. Osim kuća u Gračacu, nedavno je u Benkovačkom Selu završeno 57 kuća u koje su, kao i u Gračacu, uselili Hrvati iz BiH i tako napustili kuće srpskih vlasnika. U tijeku je gradnja 20 kuća u Smilčiću, u Miranjama 29, a u Bukoviću 21 kuće. U njih će useliti obitelji koje su do sada bile smještene u zauzetoj privatnoj imovini na području Benkovca. Nova naselja se osim na benkovačkom području grade i u Obrovcu i Gračacu. </p>
<p>Gračački model gradnje, gdje je općina darovala zemljište a Vlada iz državnog proračuna osigurala novac uz pomoć donacije njemačke vlade, primjenjuje se manje-više svugdje. Drugi je model otkupa zemljišta u državnom vlasništvu, koje, kao i otkup srpskih kuća, obavlja APN.</p>
<p>U Zadarskoj je županiji dosad obnovljeno 9210 u ratu oštećenih ili uništenih kuća, a do kraja ove godine u planu je obnoviti još 1490 kuća čiji su vlasnici većinom povratnici srpske nacionalnosti. Za cijelo područje Županije ostalo je riješiti još 3500 zahtjeva za obnovu od izbjeglica koji borave u SiCG-u. Dio zahtjeva nema sve potrebne podatke pa se ne mogu identificirati korisnici ili imovina. Za ostale je zahtjeve Ured državne uprave u Zadru uputio pozive za kompletiranje zahtjeva, no odazvalo ih se malo, a mnogima poziv nije ni uručen jer nisu zatečeni na adresama koje su naveli u zahtjevu. U kompletiranju zahtjeva za obnovu i u kontaktiranju vlasnika Uredu pomažu i Srpski demokratski forum i Dalmatinski odbor solidarnosti. </p>
<p>Postupak izdavanja rješenja o obnovi usporava i činjenica da su pojedina naselja još djelomice minirana što otežava identifikaciju kuća ili su potpuno prazna, no najveću poteškoću predstavljaju nesređeni imovinsko-pravni odnosi te odsutnost podnositelja zahtjeva.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Protiv smo pretvaranja seljaka isključivo u poduzetnika«</p>
<p>NOVA KAPELA, 23. svibnja</p>
<p> – Na redovitoj izbornoj skupštini Hrvatskoga seljačkog saveza za novoga je predsjednika izabran Darko Grivičić iz Brodsko-posavske županije, dosadašnji dopredsjednik te udruge. </p>
<p> Darko Grivičić rekao je kako će glavna zadaća u sljedećem razdoblju biti organiziranje seljaka i udruga kako bi se očuvao hrvatski identitet u sklopu procesa pridruživanja Europskoj uniji.</p>
<p> »Nismo euroskeptici i ne protivimo se ulasku u Europsku uniju, ali smo protiv pretvaranja seljaka isključivo u poduzetnika kako bi mogao konkurirati tržištu Unije«, rekao je Grivičić. Istaknuo je da su seljačka gospodarstva temelj društva i bogatstvo hrvatskog naroda, te dodao kako nešto nije u redu s državom ako to ne želi.</p>
<p> Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić ocijenio je kako su u vremenu u kojem se hrvatska poljoprivreda treba prilagoditi standardima Europske unije upravo udruge poput Hrvatskoga seljačkog saveza jamstvo očuvanja identiteta, te da su važne i zbog brige za socijalni i gospodarski položaj seljaka.</p>
<p> »Mi smo dobrim dijelom poljoprivredna i turistička država, preko poljoprivrede i sela imamo svoj identitet, i to ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji, nego i u načinu života na selu. Seljaci moraju opstati i uz puno razumijevanje dobiti pravu socijalnu i gospodarsku ulogu u društvu«, istaknuo je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040524].
|
