NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040324].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222915 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ni glavnom državnom inspektoru nije sve dopušteno</p>
<p>Sad se javno seciraju mnoge Jordanićeve akcije u sprječavanju nezakonitosti u ovoj zemlji pa se neki prisjećaju skandala s mesom u vegetarijanskoj pašteti, ili ne previše eksponiranog slučaja otprije dvije godine, kad je u jajima pronađena 12 puta veća koncentracija klorofenikola od dopuštene</p>
<p>RIJEKA, 23. ožujka</p>
<p> – Nakon izbijanja »slučaja Jordanić« na Krku je uslijedila erupcija – neslužbenih – tvrdnji, kako o nepravilnostima u gradnji tako i o svim drugim oblicima poslovanja na tom otoku koji slovi kao zagrebački »dnevni boravak« i na kojem kuće za odmor i prostore za posao ima mnogo moćnika i uglednika iz metropole.</p>
<p>Prema nekim podacima, na Krku trenutno ima 1400 nelegalno izgrađenih objekata – na nekim je mjestima riječ o cijelim naseljima, posebice apartmanskim izgrađenim u prošlom desetljeću. Očito, građevinski lobi na tom otoku radi što ga je volja, na Krku se mnogi ponašaju kao da je to indijanski rezervat u kojemu je sve dopušteno.</p>
<p>Neki kažu da glavni državni inspektor Branko Jordanić vjerojatno nije imao vremena razmišljati o tome da bi za gradnju kuće trebao imati i građevinsku dozvolu. Jer, da je tu dozvolu htio, on ju je mogao dobiti u »roku odmah«, s obzirom na to da je objekt u Donjoj Garici podigao na mjestu dviju starih ruševnih kuća, od kojih je sačuvao samo tri kamene volte i dio vanjskog stubišta. </p>
<p>Sad kad je Jordanić javno prozvan, odnosno kad su mnogi ocijenili da je sve krenulo »odozgo«, na Krku se čuju različita mišljenja i tvrdnje o »liku i djelu glavnog državnog inspektora« i o tome tko je i zašto objavio njegov nezakonit potez. Priča se i da je Jordanićevu nepravilnost na Krku prijavio jedan bodul koji je također javno prozvan zbog bespravne dogradnje.</p>
<p>Sad se javno seciraju mnoge Jordanićeve akcije u sprječavanju nezakonitosti u ovoj zemlji pa se neki prisjećaju skandala s mesom u vegetarijanskoj pašteti, ili ne previše eksponiranog slučaja otprije dvije godine, kad je u jajima pronađena 12 puta veća koncentracija klorofenikola od dopuštene. Neki smatraju da je Jordanić već zbog spomenute paštete trebao podnijeti ostavku, jer ga smatraju glavnim krivcem što smo postali zemlja nekvalitete. </p>
<p>Kad je prije dvije godine Jordanić pokrenuo »akciju kruh«, govorilo se da se godišnje u našoj zemlji na crno proda 300.000 tona kruha, ali poslije toga nismo čuli da je netko ozbiljnije kažnjen zbog tog unosnog biznisa na crno u kojem se mnogi bogate dulje od desetljeća. Uostalom, do prije nepunih šest mjeseci u Hrvatskoj se, među ostalim, i pekarnicu moglo otvoriti bez uporabne dozvole, što je omogućilo neviđen biznis i pekarima i trgovcima brašnom.</p>
<p>Jordanićevi su inspektori svojedobno krenuli i u pohod na preprodavače sira uz slunjsku cestu, a navodno su to učinili jer je jedna njegova suradnica tamo kupila sir »oplemenjen« krumpirom. Riječ je većinom o siru koji godinama ilegalnim kanalima u Hrvatsku dolazi iz BiH, a dio se prodaje i pod znakom nekih manjih domaćih proizvođača sira. </p>
<p>Trgovci su ljutiti na Jordanića i stoga što njegovi inspektori nikako da suzbiju ilegalnu uličnu prodaju nemalih količina švercane strane čokolade loše kvalitete, koje u golemim količinama sigurno ne padaju s neba u našu zemlju. </p>
<p>Priča da su Jordanića možda odali neki Krčani, jer su njegovi inspektori pronašli sedam hektolitara patvorenog vina kod nekih otočnih proizvođača teško može proći jer je to, tvrde upućeni, zanemariva količina patvorene kapljice koja godišnje izađe ne tržište iz krčkih podruma. </p>
<p>Kad je riječ o nedopuštenoj gradnji, većina je Krčana frustrirana spoznajom da je na njihovu otoku samo jedna zagrebačka tvrtka bez dozvole izgradila i prodala 120 apartmana, a da se pritom, barem zasad, nikome ništa nije dogodilo. Krčanima su trn u oku i slovenski građani koji na otoku imaju cijela naselja u kojima doslovce rade i grade što ih je i kako ih je volja. Krčani se sjećaju da su Slovenci u svom višedesetljetnom osvajanju njihova otoka toliko pretjerali da su svojedobno javno istupili s idejom da bi krčko selo Hlape, koje je slovenska kolonija, trebalo preimenovati u Hlapec. Sada Slovenci, s obzirom na to da su stranci, više ne grade na otoku, nego kupuju gotove apartmane i kuće u kojima i dalje ilegalno i nesmetano rade na hrvatskom moru za svoj račun.</p>
<p>Ima i onih koji su skloni vjerovati da su Jordanića »dohvatili« mediji, jer su njegovi inspektori natjerali neke medijske gazde da više ne drže roblje zvano honorarni suradnici. </p>
<p>U Rijeci se pak priča da na grobničkom autodromu, na koji Jordanić često dolazi (kao predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza), njemu pred nosom njemački i talijanski trkači nezakonito prodaju točeno pivo za dva eura, što neke silno ljuti. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vanjska politika važnija od domaćeg gospodarstva</p>
<p>Vanjskopolitička ofenziva, dokazivanje da HDZ više nije ekstremno nacionalistička stranka, smanjivanje broja ministarstava i kadrovski skandali glavni su elementi po kojima će se pamtiti prva tri mjeseca Sanderove vlade / Želi li osvojiti još jedne izbore (a već se govorka da bi i sam za kojih godinu dana mogao izazvati prijevremene izbore), Sanader će u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ubrzo morati ubaciti i resore koji se bave domaćim gospodarskim problemima</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Vanjskopolitička ofenziva u petoj brzini, dokazivanje da HDZ više nije ekstremno nacionalistička stranka, smanjivanje broja ministarstava i kadrovski skandali glavni su elementi po kojima će se pamtiti prva tri mjeseca mandata vlade premijera Ive Sanadera. Tako smo, eto, dobili još jednu vladu koja se nije oslonila na pravilo da važne poteze odnosno promjene u gospodarstvu treba obaviti na samom početku mandata, dok pobjednička euforija još može neutralizirati eventualno nezadovoljstvo pristaša vlade zbog reformskih poteza.</p>
<p>Takvim oklijevanjem HDZ je prekršio svoje glavno obećanje o brzom »pokretanju Hrvatske« i poboljšanju životnog standarda građana u prvih nekoliko mjeseci. To što se na jedvite jade, po cijenu žrtvovanja nekih investicijskih projekata države (npr. modernizacija HŽ-a) u ovogodišnji proračun uspjelo ugurati neka obećanja umirovljenicima, rodiljama i majkama s troje ili više djece, daleko je od ispunjavanja tog glavnog obećanja. Štoviše, ni tri mjeseca nakon formiranja Vlade nije poznato kojim to potezima Sanaderova vlada namjerava »pokrenuti Hrvatsku«. Pa čak ni koji su ljudi u Vladi zaduženi za smišljanje i provođenje tog plana. Ne doznamo li sve to do kraja godine, kao što predviđaju neki analitičari, i Sanader i Hrvatska će se vrlo brzo naći u velikim problemima.</p>
<p>Prema potezima koje su vukli Sanader i njegovi ministri u prošla tri mjeseca, može se zaključiti samo to kako su Banski dvori uvjereni da su politička pitanja ako ne jedini, a ono sigurno najveći hrvatski problem s Europskom unijom, u koju Sanader Hrvatsku želi učlaniti u roku koji je spominjao i njegov prethodnik Ivica Račan, dakle 2007. ili 2008. godine. Na razini same pristupnice, to je uvelike točno. I na toj je razini Sanaderova vlada učinila mnogo. Od simboličnog premijerova »Hristos se rodi« preko uključivanja zastupnika manjina u vladajuću koaliciju do organiziranja dobrovoljne predaje generala Ivana Čermaka i Mladena Markača Haaškom sudu, povučen je niz poteza koje je EU ocijenio dobrima. </p>
<p>Ali to ipak nije sve. Hrvatsko je gospodarstvo još daleko od stupnja na kojem bi se, u uvjetima potpuno otvorenih granica, lako nosilo s konkurencijom gospodarstava ne samo starih članica EU-a, nego i onih koje će u zvjezdani krug ući ovog svibnja. Do te razine spremnosti na nove europske uvjete poslovanja hrvatsko se gospodarstvo ne može uspeti preko noći, ona se ne može dosegnuti uz pomoć simboličnih gesta, a pogotovo ne odugovlačenjem s provođenjem nepopularnih, ali nužnih reformi.</p>
<p>Za dostizanje te razine potrebno je vrijeme. I što ga više izgubimo u razdoblju priprema za članstvo, to će našem gospodarstvu samo članstvo teže »pasti na želudac«. A prva godina Sanaderova mandata već se, na tom polju, može smatrati izgubljenom. Jer, državni je proračun donesen, a sve najave reformi završavaju ili odgodama ili relativiziranjem najavljenih prijedloga. To može biti i opasnije od potpune šutnje jer navodi na zaključak da Vlada jednostavno ne zna što, zašto i kako želi postići u gospodarstvu.</p>
<p>Ipak, ne može se reći da sa Sanaderovom ekipom u Banske dvore nisu unesene neke bitne promjene. Sa Sanderom je u Hrvatskoj vlast preuzela vrlo homogena ekipa, za razliku od bivše koja je nerijetko funkcionirala po principu rogova u vreći. To je u svakom slučaju promjena nabolje. Pod uvjetom da se na kraju ne ispostavi da se sve svelo samo na princip »tko nije naš, taj je neprijatelj«, a postoje naznake koje mogu navesti i na takav zaključak. </p>
<p>No, ta se ekipa morala suočiti i s promjenom društvene klime koja više ne tolerira neke stvari koje su se do prije nekoliko godina mogle provući nekažnjeno. Zbog toga su u prvim tjednima mandata morali otići neki novi kadrovi uhvaćeni s »prstima u pekmezu«. S druge strane, neke promjene u stavu javnosti Sanaderu su išle na ruku. Na primjer, u vezi s doista teškim kvalifikacijama akcije »Oluja« u najnovijim haaškim optužnicama.</p>
<p>Golem postotak glasova koji je HDZ dobio na izborima u usporedbi s konkurentima pokazao je da velik dio hrvatskih građana od ove vlade očekuje mnogo. To je ujedno i razlog zbog kojeg Sanaderova vlada nije mogla uživati u potpunom izostanku kritike u prvih sto dana mandata.</p>
<p>No, s druge strane, Sanaderu i te kako ide na ruku to što ni jednoj relevantnoj političkoj snazi ni u sljedećih godinu dana ne odgovaraju izbori, pa će se na Vladu kritički pucati iz brojnih, ali sasvim sigurno ne svih mogućih oružja. Sanader to jako dobro zna. No, ako želi osvojiti još jedne izbore (a već se govorka da bi i sam za kojih godinu dana mogao izazvati prijevremene izbore), u petu će brzinu ubrzo morati ubaciti i resore koji se bave domaćim temama i gospodarskim problemima.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nemoralna ponuda Europapress holdinga koju će Vladi biti vrlo teško odbiti</p>
<p>Iako se očekivalo podnošenje više ponuda, EPH (i WAZ) su lobiranjem odradili izvrstan posao / Od osam potencijalnih kupaca koji su podnijeli neobvezujuće ponude za »Slobodnu«, obvezujuće su podnijela samo tri / Iako iz EPH poručuju da su spremni vlasnički odustati od svega što Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja procijeni spornim, uključujući i vlasnički udio (26 posto službeno) u Tisku, u Hrvatskoj je, i kada su mediji u pitanju, dosad bilo previše slučajeva izigravanja zakonskih odredbi i tzv. fiktivnih vlasnika</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Neočekivano visoka ponuda Europapress holdinga za splitsku Slobodnu Dalmaciju – ukupno 535,2 milijuna kuna – Vladu Ive Sanadera stavlja u težak položaj.</p>
<p>Iako se očekivalo podnošenje više ponuda, EPH (i WAZ) su lobiranjem odradili izvrstan posao. Od osam potencijalnih kupaca koji su podnijeli neobvezujuće ponude za Slobodnu, obvezujuće su podnijela samo tri, pri čemu ponuda Josipa Radeljaka nije potpuna, jer nije uplaćena ponudbena garancija. Ponuda investicijsko-konzultantske tvrtke CAIB (HVB Grupa) pak pristigla je iz neke druge priče, jer potpuno ignorira tekst natječaja za prodaju splitskog dnevnika i znači prodaju Slobodne po dijelovima. </p>
<p>CAIB-ove najave mogućeg okupljanja konzorcija drugih izdavača, spekulira se primjerice o zainteresiranosti riječkog Novog lista, moguće je možda iskoristiti za privatizaciju neke druge izdavačke kuće. Naime, uz dvije skupine hrvatskih iseljenika, od Slobodne su odustali Styria, slovensko Delo, skupina splitskih poduzetnika, a i Novi list nije podnio službenu ponudu.</p>
<p>Ponuda EPH sastavljena tako da državi od privatizacije splitskog dnevnika osigurava 24,5 milijuna kuna, te dodatnih 55,5 milijuna kuna nakon što Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja »zažmiri« na zakonske propise i dopusti narušavanje tržišne utakmice, odnosno koncentraciju vlasništva koja sasvim sigurno prelazi Zakonom o medijima, ali i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja dopuštenih 40 posto, poprima karakter nemoralne ponude koju će Vladi biti vrlo teško odbiti.</p>
<p>Ostatak novca namijenjen je pak dokapitalizaciji i povećanju plaća zaposlenih u razdoblju od tri, odnosno pet godina. Pritom se Europapress holdingu, u suvlasništvu Ninoslava Pavića i njemačkog WAZ-a, nema što prigovoriti. Njihova ponuda javno je objavljena i vrlo transparentna, a dodatak od 55,45 milijuna kuna ima okus javnog mita, odnosno naknade za prešutno kršenje zakonskih odredbi.</p>
<p>Iako novinski nakladnici podatke o prodaji nerado publiciraju, jasno je da je u segmentu dnevnih novina EPH trenutačno izdavač drugih (Jutarnji list) i petih (Sportske novosti) po prodanoj nakladi. Uz to, EPH izdaje i Dnevnik, a kupnjom Slobodne i treće najtiražnije dnevne novine u zemlji završile bi u njegovu vlasništvu. </p>
<p>I bez Slobodne Dalmacije EPH je na nacionalnoj razini na mjerodavnom tržištu dnevnih novina već sada vrlo blizu zakonom dopuštenoj maksimalnoj koncentraciji vlasništva, jer neosporno nadzire najmanje trećinu tržišta.</p>
<p>Dopusti li mu se pak preuzimanje Slobodne, tržišni udio EPH u segmentu dnevnog tiska prijeći će neosporno zakonom dopuštenih 40 posto, a najvjerojatnije i 50 posto tržišta. Tržišni udio EPH u drugim tržišnim segmentima (primjerice tjednici) je niži, ali za prodaju Slobodne sasvim nebitan.</p>
<p>Naravno, Agencija još nije odlučivala o mogućnosti povećanja koncentracije EPH, a moguće je zakonske odredbe tumačiti i tako da ona o tome treba odlučivati tek nakon što EPH uđe u Slobodnu. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pri odlučivanju može također cijeloj stvari prići na više načina. No mjerodavna tržišta ostaju tržište dnevnih novina, iz čega nije moguće isključiti sportska izdanja, te pitanje distribucije.</p>
<p>Iako iz EPH-a poručuju da su spremni vlasnički odustati od svega što Agencija procijeni spornim, uključujući i vlasnički udio (26 posto službeno) u Tisku, u Hrvatskoj je, pa i kada su mediji u pitanju, dosad bilo previše slučajeva izigravanja zakonskih odredbi i tzv. fiktivnih vlasnika. Prodaja dnevnih novina trebala bi biti transparentna, a naknadna podjela novinskog imperija to ipak ne mora i najvjerojatnije neće biti. </p>
<p>U odlučivanju o prodaji Slobodne ne treba, međutim, zaboraviti ni činjenicu da bivši dioničari Mate Vekić i Ivan Kapetanović još sudskim putem pokušavaju ishoditi povrat svoga udjela u Slobodnoj, bez kojeg su ostali tijekom jedne u nizu sanacije splitske kuće, te da je splitski dnevnik prezadužen i da je bez novih ulaganja osuđen na stagniranje i daljnji pad naklade koji nije zaustavljen ni prošlih nekoliko godina. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>EPH spreman prodati udjel u Tisku ako je to prepreka kupnji »Slobodne«</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – »Spremni smo sa strateškim partnerima u Tisku raspravljati o prodaji našeg udjela u toj tvrtki ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijeni da bi kupnjom udjela u Slobodnoj Dalmaciji došlo do prevelike, odnosno nedopuštene koncentracije u distribuciji tiska u Hrvatskoj, koja bi potencijalno mogla biti opasna za tržišnu utakmicu«, kazao je predsjednik Uprave i suvlasnik Europapress holdinga d. o. o. Ninoslav Pavić u utorak, na javnom predstavljanju obvezujuće ponude za kupnju udjela i dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije što ju je EPH dan ranije predao Hrvatskom fondu za privatizaciju.</p>
<p>»Saslušat ćemo sve eventualne primjedbe, bit ćemo kooperativni i učiniti ono što Agencija predloži. Distribucija je samo dio naših poslovnih operacija, a inzistiramo da tu svi izdavači imaju iste uvjete. </p>
<p>Ako budemo morali prodati dio distribucije, spremni smo to odmah učiniti«, ustvrdio je Pavić</p>
<p>Kad je pak riječ o koncentraciji na medijskom prostoru tu, prema Pavićevim riječima, nema takvih zakonskih ograničenja.</p>
<p>»Kad bismo na medijskom tržištu vlastitim snagama prešli udjel od 40 posto i onda željeli kupiti Slobodnu, moglo bi se o tome raspravljati. No, sada nemamo 40 posto. Prema našim procjenama, koje Agencija ima pravo ispitati, uključujući i elektroničke medije, držimo sedam do osam posto udjela na medijskom tržištu. </p>
<p>Naš udio na tržištu novina, uključujući sve naslove koje izdajemo i njihove naklade, ne prelazi 30 posto«, kazao je Pavić.</p>
<p>»Bude li ponuda EPH prihvaćena i u Splitu izgrađena nova tiskara, Pavić je kazao da će »po prirodi posla« nastojati popuniti kapacitete nove tiskare, te bi ondje tiskali mjesečnike i dvotjednike, dok takva mogućnost zbog udaljenosti ne postoji i za tjednike.</p>
<p>Kako je rečeno, kroz EPH-ova i WAZ-ova izdanja (riječ je o četiri milijuna prodajne naklade novina dnevno) promovirao bi se dalmatinski turizam.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Spevec: Agencija još ne može komentirati prodaju »Slobodne«</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u utorak nisu željeli komentirati bi li eventualno EPH-ovo preuzimanje Slobodne Dalmacije narušilo tržišnu utakmicu na hrvatskom medijskom tržištu. </p>
<p>»U ovom trenutku nemamo što komentirati, jer se još ne zna kojem će ponuđaču država prodati Slobodnu Dalmaciju«, kratko nam je kazala predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.</p>
<p>No, dodala je da će se Agencija morati očitovati ispostavi li se da bi kupac splitskoga dnevnika njegovim preuzimanjem stekao dominantan položaj na tržištu dnevnog tiska. U ovom slučaju, taj se položaj zakonom definira kao udio na tržištu tiskanih medija veći od 40 posto, što, prema mišljenju zakonodavca, narušava tržišnu utakmicu, objašnjava naša sugovornica.» </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ugrin: »Jutarnji« će biti konkurencija »Slobodnoj«</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Nezavisnog sindikata Slobodne Dalmacije Ivan Ugrin smatra da je mogući monopolistički status EPH glavni problem te ponude. </p>
<p>»Stanje u Slobodnoj Dalmaciji nije najbolje i očigledno je da su mnogi odustali od ponude kad su se upoznali sa svim dubiozama u kući, od pada naklade, viška zaposlenih do gubitaka u prošloj godini. Osobno sam očekivao da će se stvari zbivati na ovakav način, ali mislim da je i Ninoslav Pavić još krajem prošle godine dao izjavu o daljnjem razvoju ovoga natječaja kada je kazao da je svjestan da, zbog monopola, neće dobiti Slobodnu Dalmaciju«, kazao je Ugrin. </p>
<p>Nadalje, Ugrin tvrdi da je smiješna izjava direktora EPH Stipe Oreškovića u kojoj kaže da je Jutarnji list uzeo samo dio čitatelja Večernjem listu te da neće biti konkurencija Slobodnoj.»</p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kovačić: Ponuda EPH najprihvatljivija</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> – Komentirajući pristigle ponude, direktor Slobodne Dalmacije Srđan Kovačić kazao je u utorak da je ponuda EPH najprihvatljivija za zaposlenike Slobodne Dalmacije. </p>
<p>Na pitanje hoće li eventualnim preuzimanjem Slobodne EPH steći monopolistički status na hrvatskom novinskom tržištu, Kovačić je odgovorio da u Hrvatskoj ima mnogo izdavača od kojih su neki postigli velike, a neki ostali na malim nakladama pa je, prema njegovu mišljenju, razgovor o monopolističkom statusu diskutabilan. Kovačiću su prihvatljive ponude EPH i Slobodnih medija, a problematičnom smatra CAIB-ovu ponudu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ponovo se prijeti smrću obitelji Levar</p>
<p>U prijetećem pismu poslanom iz Šibenika potpisan je Jordan Presečki, ali je osoba toga imena i prezimena iz Šibenika potvrdila za »Vjesnik« da nije pošiljatelj pisma te da podupire borbu udovice Milana Levara/ Gospićka policija još nije obradila ni prijeteću dopisnicu iz 2001. godine, a nitko iz policije do utorka nije kontaktirao ni Presečkog</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Vesna Levar, udovica svjedoka gospićkih ratnih zločina iz 1991. godine Milana Levara, u ponedjeljak je dobila pismo prijetećeg sadržaja u kojem se kaže da ni ona ni njezin sin neće dočekati novac koji potražuju od države zbog smrti njezina supruga.</p>
<p>Pismo je poslano iz Šibenika, napisano je na računalu, a navedeno je da ga šalje Jordan Presečki, te je rukom potpisano s »Jordan«. Pošiljatelj Vesnu Levar i njezina sina još etiketira pogrdnim imenima i napominje da ih neće spasiti ni Goldstein. </p>
<p>Spominjanje publicista Slavka Goldsteina, koji je organizirao pomoć za pogreb Milana Levara, nagnalo je Vesnu Levar da ovo pismo poveže s također pisanom prijetnjom koju je dobila još u veljači 2001. godine.</p>
<p>»Tada mi je smrću zaprijećeno na običnoj razglednici, poslanoj također iz Šibenika i cijeloj ispisanoj rukom, a začudilo me je što se u njoj spominjalo da mi ni Slavko Goldstein neće pomoći«, rekla je za Vjesnik Vesna Levar.</p>
<p>Iako je prijetnju iz 2001. prijavila policiji, nitko iz policije do ponedjeljka, kada je prijavila novu, nije došao preuzeti dopisnicu. Vesna Levar je dokaz o prijetnji omotala najlonom da bi se sačuvali eventualni otisci prstiju pošiljatelja, a računala je na to da će policija do njega doći i uz pomoć grafologa. </p>
<p>»Tek je jučer policija zajedno s novim prijetećim pismom uzela i tu staru dopisnicu. Ne znam tko stoji iza prijetnji meni i mom sinu i koji su mu motivi, ali sam zabrinuta s obzirom na to da smo i za života mog muža prijavljivali prijetnje policiji, da bi 2000., kada je ubijen, tadašnji načelnik gospićke policije Dubravko Novak izjavio kako oni od nas nisu zaprimili nikakve prijave prijetnji«, rekla je zabrinuto.</p>
<p>Posljednja prijetnja obitelji Levar vjerojatno je motivirana viješću od prošlog tjedna da je počeo sudski proces u povodu tužbe koju je zajedno sa sinom podnijela protiv Republike Hrvatske jer država nije zaštitila život njezina muža iako se na to obvezala i pred Haaškim sudom.</p>
<p>Policija je Vesni Levar u ponedjeljak potvrdila da je Jordan Presečki, koji se u pismu spominje kao pošiljatelj, stvarna osoba te da će se kod njega raspitati što zna o prijetnji.</p>
<p>Nazvali smo Presečkog u Šibenik u utorak oko podne i jako ga iznenadili kad smo spomenuli pismo. </p>
<p>»Za gospođu Vesnu sam čuo iz medija i podržavam to za što se ona bori. Ni na kraj pameti mi ne bi bilo da joj šaljem prijeteće pismo«, rekao je Vjesniku Presečki kojeg do tada nitko iz policije nije kontaktirao. </p>
<p>Presečki je, inače, osnivač udruge nezaposlenih u Šibeniku, a politički se angažira na izborima zalažući se za socijalnu pravdu. Tvrdi da je 1991. s obitelji morao napustiti kuću u Biskupijama kod Knina koja je kasnije oštećena, ali mu država ne želi pomoći u obnovi, jer mu se zamjera što nije ostao živjeti u njoj pod okupacijom.</p>
<p>»Potpuno razumijem situaciju u kojoj je gospođa Levar. Pred mjesec dana sam na internetskoj adresi www.forum.hr anonimno sudjelovao u raspravi o odšteti koju je država dužna dati obitelji Levar, Zec i drugima koje su stradale od terorizma. To je jedino mjesto gdje sam ja javno, iako anonimno, spominjao obitelj Levar. </p>
<p>Moguće je da je netko, služeći se doista špijunskim metodama, uspio otkriti tko se krije iza pseudonima na Internetu koji je podržavao obitelj Levar i na ovaj način mi želi napakostiti«, kaže Jordan Presečki koji se začudio da ga policija još nije kontaktirala. Dodao je još da se zauzima za što učinkovitiju istragu ne bi li obitelj Levar mogla nastaviti mirno živjeti.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="9">
<p>Bajke o neutralnosti</p>
<p>Bilo bi dobro da je hrvatski premijer uvjeren u pozitivni avis za Hrvatsku jer zna nešto više od nas ostalih i da u rukama ima argumente za tvrdnju da je država učinila sve u gonjenju odbjegloga generala. Upravo će o tome, o pokušaju vraćanja izgubljene vjerodostojnosti, ovisiti hoće li sukreatori vanjske politike na Pantovčaku i Griču pred godišnje odmore raspravljati o Hrvatskoj kao kandidatu za EU ili će se prebaciti na neke druge teme</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>U proteklih je nekoliko dana hrvatska vanjska politika stvarno bila »in«. Prvo su se uzbudili duhovi zbog Žužulove izjave u Izraelu, pa je odmah postalo dinamično na oba brda gdje se o vanjskoj politici zbori i promišlja, na Pantovčaku i Griču. Zbog tog nesporazuma organiziran je čak i poseban sastanak. Sve je dodatno bio zakuhao predsjednik Sabora Šeks koji je odmah spremno izjavio da ta vanjskopolitička sukreacija na dva brda zahtijeva promjene Ustava. Kada se sve uzme u obzir, prava je sreća da se sastanak završio u potpunoj idili i vanjskopolitičkom zajedništvu tih ključnih sukreatora. Uistinu dobra vijest. Prvo, jer razlog neslaganja Pantovčaka i Griča nije naštetio mirovnom planu UN-a, Rusije, Europske unije, SAD-a i Kine na Srednjem istoku, a drugo, jer se hrvatski političari na vlasti i hrvatska diplomacija u sljedećih nekoliko tjedana moraju prihvatiti ozbiljnog posla. Prije svega zbog toga što su očekivanja velika. </p>
<p>Premijer Sanader je, primjerice, uvjeren da će mišljenje Europske komisije za Hrvatsku biti pozitivno. Isto tako premijer od NATO-a, na istanbulskom sastanku na vrhu u lipnju, očekuje mnogo jača jamstva od nastavka politike »otvorenih vrata«. Može li se sve to postići ovo proljeće?</p>
<p>Odgovor je vrlo jednostavan - još uvijek može. U NATO-u od ovog tjedna stojimo dobro, jer smo na brzinu shvatili da je, osim priča o tome da smo općenito dobri, potrebno nešto i učiniti. Nakon upozorenja NATO-ovih stručnjaka, shvatili smo da treba ukinuti ustroj Oružanih snaga po uzoru na bivšu, agresorsku i poraženu JNA, da treba pametnije baratati ionako ograničenim sredstvima za obranu. Shvatili smo također da, želimo li biti dijelom međunarodne zajednice, ne možemo reći da nas ostatak svijeta ne zanima i da zbog toga želimo biti neutralni. Na prošlotjednoj konferenciji premijera u Bratislavi povjerenik Europske komisije za proširenje Günther Verheugen podsjetio je sve, uglavnom zemlje srednje, tranzicijske Europe, da projekt ujedinjene Europe pa onda i zajedničke borbe protiv terorizma koji prijeti svima nije moguć bez strateškog partnerstva sa SAD-om. U svakom slučaju, za neaktivnost u međunarodnim odnosima opravdanja nema, a onda ni pozicioniranja.</p>
<p>Protivnici hrvatskog ulaska u NATO strahuju od terorističkih napada i, poput Pavla Kalinića, predlažu neutralnost. Takva Hrvatska, s nereformiranom vojskom čiji se tenkovi kvare nakon nekoliko prijeđenih kilometara, čija mornarica nije u stanju kontrolirati ni trećinu morskog teritorija, sa 67 brigada od kojih neke imaju samo 40 vojnika samo zato da bi nekvalificirani zapovjednici zadržali pozicije, zapravo je idealna zemlja-meta za teroriste. Bajke o nekoj neutralnosti s nostalgičnim sjećanjem na nesvrstane odavno su u međunarodnim odnosima deplasirane i zamijenjene modelom kolektivne sigurnosti te dokazivanjem vrijednosti zajedno s ostalima, za zajedničkim stolom.</p>
<p>A borba za slobodni stolac za tim zajedničkim stolom nije nimalo jednostavna. Premijer Sanader u petak putuje u Washington da bi sudjelovao na ceremoniji podizanja zastava novih sedam članica NATO-a. Prvi su put na tu ceremoniju pozvane i zemlje kandidatkinje - Albanija, Hrvatska i Makedonija. No, to se nije dogodilo »samo od sebe«. Pozivnica se izborila preko Pentagona, uz izričito protivljenje State Departmenta. Slična ceremonija podizanja zastava planirana je za 2. travnja u sjedištu NATO-a. Tamo smo također zatražili da nas se pozove. Odgovora još uvijek nema. </p>
<p>Hrvatska u posljednje vrijeme, dodatno zbog sve većih problema u ostatku regije, dobiva velike pohvale na račun svog napretka i stabilnosti kada je riječ o Europskoj uniji. Verheugen je prošli tjedan izjavio u Bratislavi da bi bilo jako dobro kada bi Hrvatska od Europske komisije dobila pozitivno mišljenje. No, barem u javnoj sferi, stvari se u »slučaju Gotovina« nisu nimalo promijenile; službeni London i dalje šuti, a dužnosnici hrvatske vlade, uključujući premijera i ministra vanjskih poslova, i dalje izbjegavaju jasno reći da Gotovinu treba uhititi. Ili da možda baš i nije samo heroj, nego i, na primjer, kradljivac dragulja, zbog čega ga traže i francuski sudovi. Sudeći barem prema službenim izjavama, Gotovinu bi uhitio jedino novi šef POA-e Joško Podbevšek.</p>
<p>Bilo bi dobro da je hrvatski premijer uvjeren u pozitivni avis za Hrvatsku jer zna nešto više od nas ostalih i da ima u rukama argumente za tvrdnju da je država učinila sve u gonjenju odbjegloga generala. Upravo o tome, o pokušaju vraćanja izgubljene vjerodostojnosti, ovisit će hoće li sukreatori vanjske politike na Pantovčaku i Griču pred godišnje odmore raspravljati o Hrvatskoj kao kandidatu za EU ili će se prebaciti na neke druge teme, poput analize o tome zašto se u Tajvanu ponovo broje glasovi nakon održanih izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Razine jednakosti pred zakonom</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Pokušaj izgradnje brane oko Branka Jordanića, kojem su novinari svjedočili u ponedjeljak u Donjoj Garici na Krku kada su Jordanićeva supruga Fadila te susjed i izvođač radova Hasan Ibrahimović pokušali svu krivnju zbog bespravne gradnje preuzeti na sebe, najvjerojatnije neće uspjeti. Naime, u utorak je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obavijestilo javnost da je u tijeku izdavanje rješenja o uklanjanju »izgrađene građevine i podnošenju prekršajnih prijava protiv investitorice i izvođača radova«. Isti dan u Saboru je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang kazao kako bi, dokaže li se bespravna gradnja, bilo moralno da Jordanić da ostavku. Iz te Hebrangove izjave nije teško zaključiti što bi, dokaže li se bespravna gradnja, Vlada mogla učiniti ne da li Jordanić ostavku. </p>
<p>Recentni Jordanićev slučaj trebao bi imati dva pozitivna učinka. Prvi je nova zemljopisna spoznaja. Hrvati sada ne samo da su čuli za Donju Garicu, nego i znaju gdje se nalazi. Drugi, i važniji, je društveni. Naime, devedesetih su godina mnogi državni dužnosnici nakon otkrivanja skandala prošli nekažnjeno. Valjda jedini stradalnik (sa stajališta onih koji su prošli nekažnjeno - crna ovca) bio je Niko Bulić koji je morao odstupiti s dužnosti zato što je njegova supruga smislila pobjednički turistički slogan. </p>
<p>Nakon toga smo svjedočili, primjerice, suradnji bivšega gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i samoborskoga gradonačelnika Pavla Groma. Bandić je, baš kao i Jordanić u Donjoj Garici, u Slavagori nedaleko od Samobora dograđivao vikendicu bez potrebnih dozvola, a nakon što je sve otkriveno, Grom je rekao da će Bandićeva vikendica oplemeniti prostor. Bandiću se zbog toga ništa nije dogodilo, što se ne može tumačiti kao plemeniti čin. Jednostavno, zakoni jesu bili jednaki za sve, ali svi nisu (bili) jednaki pred zakonom. </p>
<p>No, početkom ove godine zbog raznih skandala počele su redati ostavke i razrješenja s dužnosti. Taj klub brojnošću naglo raste - Bortek Knešaurek, Križić, Čačija, Kovačić, a uskoro bi im se mogao pridružiti i Jordanić. Sljedeći kandidat za polaganje testa jednakosti pred zakonom je porezno zaboravni ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Može li, dakle, jednakost pred zakonom dosegnuti ministarsku razinu?</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neodrživa saborska praksa</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>U utorak se nažalost još jednom, treći put u ovom saborskom sazivu, potvrdilo da je postojeća praksa pripreme Aktualnog prijepodneva neodrživa. U tome su se, uostalom, složili i vladajući i oporba, ali i mnogobrojan televizijski auditorij koji je na početku pete saborske sjednice uživo mogao pratiti događanja u velikoj vijećnici.</p>
<p>Dosadašnja parlamentarna praksa etablirana u prošlom sazivu, po kojoj su zastupnici uoči »aktualca« noć provodili ispred sabornice čekajući upis u knjigu sretnika koji će svojim pitanjima u televizijskom prijenosu izrešetati premijera i njegove ministre te jutro dočekivali crvenih očiju, već u ponedjeljak je promijenjena. Već je tada, naime, na stoliću ispred sabornice selotejpom bio pričvršćen popis sastavljen većinom od zastupnika iz vladajućih klupa, što je u utorak ujutro prelilo čašu oporbenog strpljenja. Pa je tako predsjednik kluba najveće oporbene stranke Ivica Račan žestoko protestirao jer se, tvrdi, »aktualac« pretvara u farsu, a umjesto kritičnih pitanja, »dobivamo Vladin EPP«.</p>
<p>Ništa blaži nisu bili ni ostali oporbenjaci. Tako ponoćni, podnevni i jutarnji popisi prijava za »aktualac« HSP-ovca Miroslava Rožića podsjećaju na »rat divljih popisa«, dok HNS-ovac Dragutin Lesar dosadašnju praksu prijavljivanja uspoređuje s kazalištem i cirkusom. HSS-ovka Ljubica Lalić, pak, smatra da se ovakvom HDZ-ovom praksom izigrava smisao Aktualnog prijepodneva. </p>
<p>No, istini bi mogao biti najbliži IDS-ovac Damir Kajin koji tvrdi da je pretvaranje »aktualca« u farsu inaugurirao HDZ, ali ju je odmah objeručke prihvatio SDP. I čini se da je Kajin pogodio u sridu jer, unatoč pozivu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav za prijedloge izmjena Poslovnika u dijelu koji regulira »aktualac«, SDP-ovih i HDZ-ovih prijedloga još uvijek - nema.</p>
<p>Iako se već nekoliko mjeseci svi u Saboru, bez obzira na stranačke boje, slažu u tome da sadašnja praksa nije dobra, najjače parlamentarne stranke ne poduzimaju ništa ne bi li se situacija, kad je riječ o »aktualcu«, učinila podnošljivom, nego u maniri »velikih igrača« pokušavaju nadmudriti političke suparnike. Ne uvažavajući pritom činjenicu da bi se javnost, time i birači, mogli zasititi takvih majstorija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Kako rehabilitirati nepravedno smijenjene ili izbačene s posla u svim dosadašnjim čistkama u nas </p>
<p>Kako »ispraviti nepravde«? Taj je postupak objektivno vrlo složen. Jedan od puteva je raspisivanje javnih natječaja za radna mjesta na koja su postavljeni politički podobni miljenici stranačkih vrhova i smiren, nepristran izbor na temelju stručnih, moralnih, radnih kvalifikacija i sposobnosti kandidata / Valja istaknuti da smjenjivanje raznih nasilnika, loših, bahatih, nesposobnih i neodgovornih djelatnika, koji su uzrokovali štetu ili su upleteni u nezakonite radnje, krađu i korupciju, povlačenje s funkcija dužnosnika upitnih kvalifikacija i životopisa s dugim repom afera, dakako, nije nikakav revanšizam / Esdepeovsko-socijalnoliberalno-seljačka koalicija, nakon što je došla na vlast u siječnju 2000., nastavila je staru praksu. I oni su itekako čistili! Na udaru su bili hadezeovci, a micani su i politički pasivni djelatnici tako da do unosnih mjesta mogu doći nezajažljivi stranački drugovi. Klijentelizam i partitokracija bili su poprimili nepodnošljive razmjere. I njihov politički revanšizam bio je surov i primitivan. Iz prakse HDZ-a tijekom devedesetih nisu izvukli nikakve pouke</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Poslije svake promjene vlasti na izborima malj revanšizma u nas stiže i do čistačice, ako je kojim slučajem članica poražene stranke ili ne podržava nove pobjednike. </p>
<p>Zbog toga sam se u člancima (objavljenim u Vjesniku, Novome listu, Slobodnoj Dalmaciji, Glasu Slavonije, u radijskim i televizijskim intervjuima) odlučno suprotstavljao revanšizmu i političkim čistkama u Hrvatskoj. </p>
<p>Tu grubu naviku »jurnjave ljudi« ostavio nam je u ostavštinu socijalizam, posebice u području rada (revanšizam se u nas vuče još od monarhijskih jugoslavenskih dana). Za prve hadezeovske vlasti osobito su »veliki Hrvati« smjenjivali s funkcija »male Hrvate«, ili su ih jednostavno izbacivali s posla zbog nekakvih političkih razloga (u državnoj upravi, sudstvu, polici, javnim tvrtkama i dr.).</p>
<p>Esdepeovsko-socijalnoliberalno-seljačka koalicija, nakon što je došla na vlast u siječnju 2000., nastavila je staru praksu. </p>
<p>I oni su itekako čistili! Na udaru su bili hadezeovci, a micani su i politički pasivni djelatnici tako da do unosnih mjesta mogu doći nezajažljivi stranački drugovi. Klijentelizam i partitokracija bili su poprimili nepodnošljive razmjere. I njihov politički revanšizam bio je surov i primitivan. Iz prakse HDZ-a tijekom devedesetih nisu izvukli nikakve pouke.</p>
<p>Zbog toga su licemjerne tvrdnje čelnika tih stranaka, posebice SDP-a, kojima se želi uvjeriti hrvatsku javnost da za njihove vlasti revanšizma i političkih čistki nije bilo.</p>
<p>Neki dan je gospođa Željka Antunović (SDP) u gledanoj televizijskoj emisiji »Forum« ustvrdila da revanšizma nije bilo ni u vanjskim poslovima i da su nakon izbora 2000. bili opozvani samo oni veleposlanici i generalni konzuli kojima je istekao mandat.</p>
<p>Gospođa nas je, dakako, bezobrazno obmanjivala, jer je čistki bilo. I u vanjskim poslovima. Svugdje.</p>
<p>Prema podacima koje sam uspio sistematizirati služeći se Internetom (zbog toga popis možda nije sasvim precizan), u Ministarstvu vanjskih poslova opozvani su prije isteka redovitog mandata veleposlanici u Albaniji, Vatikanu, Švicarskoj, Austriji, Japanu, Južnoafričkoj Republici, Ukrajini, Makedoniji, Norveškoj, generalni konzuli u Sidneyju, Milanu, Hamburgu, Stuttgartu i dr. </p>
<p>Nakon povratka u zemlju, većina tih smijenjenih dužnosnika nije dobila ni stol i stolac, kamoli radnu sobu u Ministarstvu, pa su lunjali hodnicima. Zvali su ih »kažnjenička bojna«.</p>
<p>Veleposlanik u Državi Grada Vatikana Marijan Šunjić bio je jedan od rijetkih veleposlanika koji je upitao ministra vanjskih poslova gospodina Tonina Piculu zbog čega ga ministar povlači iz diplomacije prije roka? Ministar mu je odgovorio 1. rujna 2000. U pismu je najprije pohvalio veleposlanika, pa prema toj crti nije bilo nikakva valjana osnova za smjenjivanje. Evo toga dijela pisma:</p>
<p>»Poštovani g. Šunjić, ostajem kod navoda iz popratnog pisma koji ste dobili uz odluku Predsjednika Republike Hrvatske o razrješenju dužnosti veleposlanika, u kojem Vam u ime Ministarstva vanjskih poslova zahvaljujem na doprinosima hrvatskoj vanjskoj politici kao i korektnom obavljanju dužnosti tijekom trajanja mandata.«</p>
<p>Potom ministar Picula otvoreno priopćava veleposlaniku, jasnim partijskim rječnikom, zbog čega je smijenjen: »Razlog vašeg razrješenja leži u činjenici da su se u Hrvatskoj 3. siječnja o.g. dogodile značajne političke promjene, čega mora biti svjestan onaj tko je na veleposlaničko mjesto došao iz sustava bivše političke opcije koja je veoma jasno promijenjena voljom većine glasača u ovoj zemlji.« </p>
<p>Na kraju evo i malo cinizma. Ministar je poručio veleposlaniku: »Koristim ovu prigodu da Vam izrazim dobre želje za budući profesionalni i osobni život. Tonino Picula, ministar« (pismo je u cjelini objavljeno u Vjesnikovim Stajalištima 1. prosinca 2003.).</p>
<p>I Predsjednik Republike Stjepan Mesić je nedavno ustvrdio da revanšizma u vanjskim poslovima nakon izbora 2000. nije bilo. O, Bože! Pa on je potpisao odluke o razrješenju dužnosti veleposlanika koji su povučeni u zemlju prije isteka mandata? </p>
<p>Njegov aktualni savjetnik za vanjsku politiku, sveučilišni profesor Ivica Maštruko, veleposlanik u Vatikanu, Italiji, Grčkoj i Sloveniji, pisac sedam objavljenih knjiga, poliglot, samo zbog toga jer se usudio napisati stilski lepršavije pismo ministru Piculu, smjesta je najuren iz Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>U trenu se našao na popisu osoba iz ureda za zapošljavanje. Predsjednik je potpisao i tu odluku o razrješenju dužnosti veleposlanika Maštruka, iako je svima bilo jasno da su po srijedi narcisoidnost i sujeta bahatog ministra.</p>
<p>Poučena iskustvima, nova hadezeova vlast je zajamčila da revanšizma neće biti. Izjave predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora o kraju političkih čisti, primljene su u javnosti s odobravanjem.</p>
<p>Kraj revanšizma zajamčio je i Predsjednik Republike. </p>
<p>Ostaje, sada, otvoreno pitanje kako rehabilitirati nepravedno smijenjene ili izbačene s posla u svim dosadašnjim čistkama u nas, a provjeriti istinske sposobnosti onih koji su na njihova mjesta postavljeni? Kako »ispraviti nepravde«?</p>
<p>Taj je postupak objektivno vrlo složen. </p>
<p>Jedan od puteva je raspisivanje javnih natječaja za radna mjesta na koju su postavljeni politički podobni miljenici stranačkih vrhova i smiren, nepristran izbor na temelju stručnih, moralnih, radnih kvalifikacija i sposobnosti kandidata.</p>
<p>Odlukama koje se donose potajice u zatvorenim stranačkim vrhovima, nejasnom kadrovskom politikom i voluntarizmom otvara se put samovolji i hrabri naopaka praksa.</p>
<p>Na kraju valja ponoviti: smjenjivanje raznih nasilnika, loših, bahatih, nesposobnih i neodgovornih djelatnika, koji su uzrokovali štetu ili su upleteni u nezakonite radnje, krađu i korupciju, povlačenje s funkcija dužnosnika upitnih kvalifikacija i životopisa s dugim repom afera, dakako, nije nikakav revanšizam. </p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju.)</p>
<p>Autor je akademik, sveučilišni profesor međunarodnoga prava u mirovini, svojedobno ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Cipru, Malti i San Marinu, veleposlanik i guverner u međunarodnim organizacijama FAO i IFAD.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nacionalna obiteljska politika ili demagoška podvala </p>
<p>Dokument Nacionalna obiteljska politika podređen je stranim a ne hrvatskim nacionalnim interesima i potrebama. Hrvatskoj treba duhovna, obiteljska i demografska obnova, zaštita braka, obitelji i roditeljstva, poticanje rađanja, zaštita i dobro odgajanje mladeži, a ta politika stimulira razaranje, protunatalitetne i protuodgojne mjere / Nacionalna obiteljska politika nije obiteljska politika nego demagogija koja razaranje braka, obiteljskih zajednica i izumiranje pučanstva naziva zaštitom obitelji i nudi kao hrvatsku obiteljsku politiku. Rubikon je prijeđen. Njezino napuštanje imperativ je istinski hrvatske politike. Vratiti se moramo Nacionalnom programu demografskog razvitka iz 1996., dosljedno provoditi njegove programske zadaće i sve mjere zaštite obitelji, ljudskoga života i učinkovite pronatalitetne populacijske politike</p>
<p>ANTE VUKASOVIĆ</p>
<p>Poslije uspješno okončanoga Domovinskog rata i stvaranja samostalne hrvatske države, hrvatska vlast je uočila posljedice duhovnoga, moralnoga i nacionalnog ugnjetavanja, spoznala težak položaj obitelji i negativna demografska kretanja. </p>
<p>Suočena s tim stanjem Vlada i Hrvatski sabor preuzimaju odgovornost i obveze zaštite nacionalnih interesa s jasno postavljenom svrhom: jačanje obitelji i pretvaranje negativnih demografskih kretanja u pozitivna. </p>
<p>U razdoblju od 1995. do 2000. gradi se dugoročna strateška nacionalna obiteljska i pronatalitetna populacijska politika. Najvažniji dokument je Nacionalni program demografskog razvitka (1996.). </p>
<p>U njemu su, kao prioriteti nad prioritetima, istaknuti revitalizacija obitelji i demografska obnova pučanstva. Za ostvarenje tih prioritetnih zadaća određene su konkretne i učinkovite mjere pomoći obitelji, njezine zaštite i provođenja pronatalitetne populacijske politike.</p>
<p>Vlast koalicije, koju je nakon 3. siječnja 2000. predvodio SDP, odrekla se hrvatskih prioriteta – duhovne, obiteljske i demografske obnove, napustila je dugoročnu stratešku obiteljsku i pronatalitetnu populacijsku politiku. Tijekom 2002. i 2003. bivša vlada prezentirala je svoju obiteljsku politiku. Izradila je glavni dokument: Nacionalna obiteljska politika i na njemu zasnovane zakone: Obiteljski zakon, Zakon o istospolnim zajednicama, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Što »kreira« ta obiteljska politika? Umjesto prijeko potrebne zaštite, destabilizira, obezvrjeđuje i razara brakove i hrvatske obitelji!</p>
<p>U prvom poglavlju Nacionalne obiteljske politike ima prihvatljivih deklaracija o obitelji, ali daljnja razrada sadržaja, ugrađeni stavovi i rješenja proturječe deklariranim izjavama. Slijedeći ekstremne liberalne »europske trendove« dokument nudi obiteljsku politiku usmjerenu na promjene u strukturi obitelji, »bogatstvo« alternativnih rješenja, posve blagonaklono prihvaća »pluralizaciju obiteljskih oblika«, »transformacije obiteljskih struktura« i tzv. alternativne zajednice – jednoroditeljske, višeroditeljske, izvanbračne, istospolne i dr. Time ta politika podržava proces slabljenja, destabiliziranja i razaranja, proces defamilijarizacije i disolucije (raspadanja) obiteljske zajednice, a obitelj je najvažniji čimbenik narodnoga održanja.</p>
<p>Temeljna svrha te politike nije jačanje i zaštita obitelji – tih jedinih vrela i nositelja života, nego rad žena izvan obitelji. </p>
<p>Autori dokumenta poznaju i spominju štetne učinke takve usmjerbe: odgađanje osnivanja obitelji, smanjivanje brakova, drastičan pad stope fertiliteta, brojni pobačaji, sve manje djece, zapostavljanje roditeljskih dužnosti, skrbi o djeci, brige o njihovu odgoju, s brojnim negativnim posljedicama. </p>
<p>Suprotno tomu oni uporno ističu svoj glavni cilj i ideal – rad žena izvan obiteljskih domova. To je ekstremni feministički zahtjev pretočen u obiteljsku politiku. Odgajanje svoje djece i rad u svome domu, prema toj ideologiji, uvrjedljivo je i ponižavajuće za žene. </p>
<p>Istaknuti zagovornik naznačene politike, bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, odgovarajući na brojna pitanja majki zainteresiranih za uvođenje statusa majke-odgajateljice, kategorički je odbacio tu mogućnost izjavom: »Pojam majke odgajateljice boljševički je rigidan i uvredljiv«! (Vjesnik, 9. srpnja 2002.) Zaboravio je precizirati je li boljševički rigidno i uvrjedljivo to što su majke odgajateljice svoje djece ili već i to što su uopće majke!?</p>
<p>Bivši ministar i danas zna i priznaje da je »glavni hrvatski problem niska razina rađanja djece, jer u nas žene rađaju u prosjeku 1,3 djeteta, što znači da nema ni osnovne reprodukcije« stanovništva. </p>
<p>Pa ipak najvažniju za hrvatski narod, pronatalitetnu populacijsku politiku, pogrdno naziva retrogradnom, civilizacijski natražnom koncepcijom obitelji s mnogo djece (Vjesnik, 16. siječnja 2004.). </p>
<p>Znaju i drugi zagovornici te politike glavni hrvatski problem i napisali su da su emigracija, depopulacija i izumiranje stanovništva obilježja stanja na gotovo tri četvrtine hrvatskog državnog prostora. Unatoč tomu, Nacionalna obiteljska politika praktično je eliminirala pronatalitetnu iz obiteljske politike.</p>
<p>Znaju autori Nacionalne obiteljske politike i kazuju kako i globalizacija, i neoliberalizam utječu na smanjenje rađanja, pa ipak su to uporišta njihove politike, a mjere pronatalitetne populacijske politike, bitne za opstanak hrvatskoga naroda, proglašavaju bizarnim, boljševičkim i uvrjedljivim. Hrvatskoj kao kruh svagdanji treba pronatalitetna, a provodili su protunatalitetnu populacijsku politiku. Bio je to saltomortale iz pronatalitetne politike demografskoga rasta u antinatalitetnu politiku narodnoga izumiranja.</p>
<p>Napuštajući pronatalitetnu usmjerenost obiteljske politike, »nova« usmjerba je vezuje uz socijalnu. Definirajući obiteljsku politiku, u dokumentu kažu da je treba razlikovati od populacijske. Populacijska je »usmjerena na ostvarenje demografskih ciljeva«, a obiteljska »na kvalitetu života obitelji, odnosno njenih članova«. </p>
<p>Kako to lijepo zvuči i privlači, dok se ne otkriju zavaravanja i tragične posljedice. Otrježnjenje nastupa kada se shvati da je strategija te politike usredotočena, prema riječima Davorka Vidovića u proslovu Nacionalne obiteljske politike, na pružanje mogućnosti »boljeg i kvalitetnijeg života« ponajprije obiteljima s jednim djetetom, eventualno i onima koje »razmišljaju o drugom«. Nije li upravo takva politika vrlo djelatno podupirala nisku razinu rađanja, proces depopulacije i izumiranje hrvatskoga pučanstva? </p>
<p>Tako se lijepe i privlačne fraze o kvaliteti života pretvaraju u kamuflirajuće demagoške ukrase procesa izumiranja.</p>
<p>Dokument Nacionalna obiteljska politika podređen je stranim a ne hrvatskim nacionalnim interesima i potrebama. Hrvatskoj treba duhovna, obiteljska i demografska obnova, zaštita braka, obitelji i roditeljstva, poticanje rađanja, zaštita i dobro odgajanje mladeži, a ta politika stimulira razaranje, protunatalitetne i protuodgojne mjere.</p>
<p>Nije to obiteljska politika nego demagogija koja razaranje braka, obiteljskih zajednica i izumiranje pučanstva naziva zaštitom obitelji i nudi kao hrvatsku obiteljsku politiku. Rubikon je prijeđen. Njezino napuštanje imperativ je istinski hrvatske politike. </p>
<p>Vratiti se moramo Nacionalnom programu demografskog razvitka iz 1996., dosljedno provoditi njegove programske zadaće i sve mjere zaštite obitelji, ljudskoga života i učinkovite pronatalitetne populacijske politike.</p>
<p>Autor je pedagog, sveučilišni je profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Koalicijske partnere posvađala lokacija za Kongresni centar </p>
<p>U jednom trenutku Bandić se zajapureno priprijetio Srećku Ferenčaku da će »vrlo brzo na svojoj koži osjetiti kaznu za svoj amoralne postupke«, aludirajući na to da bi ga trebalo smijeniti jer je donedavna Ferenčakova tvrtka Ferbos dobila veliki posao na izgradnji POS-ovih stanova u Sesvetama / »Ne budite bezobrazni«, uzvratio je uzbuđeni Ferenčak</p>
<p>SDP-ovi članovi Poglavarstva preglasavanjem četvero HNS-ovih članova u utorak su odlučili da će Grad kupiti zemljište u blizini Hotela Opere od tvrtke Medika za 12,88 milijuna kuna. Riječ je o zemljištu nešto većem od 4000 četvornih metara u Pierottijevoj i Jukićevoj ulici.</p>
<p>Ono što je, pak, posvađalo koalicijske partnere jest napomena u obrazloženju zaključka, da se to zemljište kupuje kako bi se na njemu gradio Kongresni centar Zagreb. Zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo, Stipe Tojčić, prigovorio je da kupnja toga zemljišta nije trebalo dolaziti na dnevni red sve dok se ozbiljno ne raspravi buduća lokacija Kongresnog centra.</p>
<p>»Ozbiljne odluke donose se na osnovi studija izvodljivosti i ozbiljnih argumenata, a mi još nijednom nismo sjeli i ozbiljno raspravili sve lokacije na kojima bi se Kongresni centar mogao graditi«, kazao je Tojčić, naglasivši da se on ne protivi izgradnji takvog centra nego načinu na koji se o njemu odlučuje. Nije mu, kaže, jasno zašto se Grad sada upušta u ovakve kupovine kada je istočno od Zagrebačkog velesajma veliko zemljište u stopostotnom vlasništvu Grada, koje se već dugo razmatra kao mjesto za Kongresni centar.</p>
<p>SDP-ova članica Poglavarstva odgovorna za imovinsko-pravne poslove, Blanka Sunara, pokušala je objasniti da Grad ovim zaključkom, u kojemu se, upozorila je, uopće ne spominje Kongresni centar, samo želi kupiti atraktivno zemljište u centru. »Nitko ne prejudicira gdje će se graditi Kongresni centar. Samo smo prihvatili inicijativu zagrebačke Turističke zajednice koja je kao moguću lokaciju za gradnju kongresnog centra predložila upravo ovu«, kazala je Blanka Sunara. Na to joj je Tojčić odgovorio, da u gradu ne donosi odluke Turistička zajednica, već Poglavarstvo koje je odgovorno građanima.</p>
<p>Tojčićev stranački kolega, član Poglavarstva odgovoran za upravljanje gradskom imovinom, Srećko Ferenčak, predbacio je potom Milanu Bandiću da se »ovdje radi o njegovoj privatnoj inicijativi«. »Ovo je budžet Grada Zagreba, a ne tvoj osobni«, rekao je Ferenčak Bandiću, optuživši ga da bez ijedne ozbiljne analize i neodgovorno ulazi u projekte i troši gradski novac.</p>
<p>U već ugrijanoj atmosferi Bandić je koalicijskim partnerima odgovorio ono što stalno ponavlja, da su» Zagrepčani SDP-u dali povjerenje i glavnu ulogu u upravljanju gradom«, te da se »odluke mogu donositi konsenzusom, ali mogu i preglasavanjem«. Optužio je haenesovce da upravo oni koče projekte u gradu. </p>
<p>»Neće vam proći politika da kočite projekte. Oni će ići. Danas kupujemo ovo zemljište kako bismo zaokružili parcelu na temelju koje će struka poslije reći je li ta lokacija dobra za Kongresni centar ili nije«, rekao je Bandić.</p>
<p>Iako je i sama gradonačelnica Vlasta Pavić pokušala objasniti da se glasa samo o kupnji zemljišta, a ne i o izgradnji kongresnog centra na njemu, rasprava je i dalje tekla u smjeru buduće lokacije centra. Svađa se rasplamsala nakon što je Ferenčak rekao, da se tako veliki projekti ne bi trebali financirati iz proračuna već putem koncesija. </p>
<p>»A koncesije bi vjerojatno trebale raditi tvoje firme. Neće vam to proći«, odgovorio mu je Bandić, na što ga je Ferenčak uzbuđeno upozorio da – »ne bude bezobrazan«.</p>
<p>No Bandić na tome nije stao i zajapureno se priprijetio Ferenčaku, da će »vrlo brzo na svojoj koži osjetiti posljedice amoralnosti svojih postupaka«, aludirajući na to da bi Ferenčaka trebalo smijeniti jer je donedavna njegova tvrtka Ferbos dobila veliki posao na izgradnji POS-ovih stanova u Sesvetama.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nije isključena mogućnost da su štićenici predozirani laksativima</p>
<p>Još se ne za uzrok trovanja 112 štićenika Centra, od kojih je troje umrlo / Svi analizirani uzorci hrane i brisevi iz kuhinja bakteriološki su čisti / Kompletni obdukcijski nalaz tek za 13 dana / Roditelji štićenika tvrde da je ravnateljica u Stančiću učinila »pozitivna čuda«</p>
<p>Ravnateljica Centra za rehabilitaciju Stančić, Jasna Lesički, povukla je u utorak na konferenciji za novinare izjavu kojom je prije tjedan dana – zbunjena tragičnim događajima oko nedavne smrti troje štićenika toga Centra, kako je rekla – dala svoj mandat na raspolaganje. To je na konferenciji za novinare, koju je u Centru 16. ožujka organizirao ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, ravnateljica učinila, kako je rekla, »zbog načina ministrova prezentiranja njezine odgovornosti i prisile da je se bez ikakvih argumenata isključi iz rješavanja problema njezine ustanove«. </p>
<p>»Je li moguće da je uzročnik tragedije ipak bilo 'nešto drugo', što bi moglo implicirati i moju odgovornost kao ravnateljice, sa ciljem da me se, kao osobu nepodobnu mjeri lokalnih čelnika, eliminira za vođenje najveće socijalne institucije u Hrvatskoj« upitala je ravnateljica. Neki lokalni čelnici, ustvrdila je, lobirali su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi da je se smijeni. Ona pak smatra da u organizacijskom smislu nije bilo nikakvih propusta vezanih uz trovanje 112 štićenika Centra. Za eventualne liječničke propuste, rekla je, ona ne može biti odgovorna.</p>
<p>Ravnateljica nije isključila mogućnost niti da je netko štićenike predozirao laksativnim sredstvima, no to bi, rekla je trebala dokazati policija. Dosadašnji obdukcijski nalazi preminulih idu u prilog tome da su štićenici umrli prirodnom smrću, a komletni obdukcijski nalazi bit će, pak, gotovi za 13 dana.</p>
<p>Kontrolnih briseva iz centralne i iz čajnih kuhinja, pokazali su se bakteriološki besprijekorno čisti. Prijedlog ministra Hebranga o eventualnoj dostavi hrane u Stančić, ravnateljica je ocijenila još rizičnijim od kuhanja u staroj kuhinji čiji su temelji izgrađeni 1918. godini. Ravnateljica Lesički rekla je da je 800 tisuća kuna za projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, kao i pripremne radove za novu kuhinju odredilo još staro Ministarstvo rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Bakteriološki su čisti, rekla je, i svi uzorci hrane koji su poslani na analizu. Prema ravnateljičinim riječima, težište krivnje usmjerilo se na jetrica, a moguće je da je trovanje prouzročio juneći ujušak koji je bio za večeru, s obzirom na to da su se prvi simptomi proljeva pojavili desetak sati nakon večere. </p>
<p>Marica Spasevski, predsjednica Roditeljskog vijeća Centra i članica toga vijeća Biserka Iličić, složile su se da bi bilo žalosno da se bilo kakva politika prelama preko njihove djece. Rekle su da je ravnateljica učinila u Centru »pozitivna čuda« te pozivaju ministra Hebranga, kojega su zamolile i za razgovor, da je ne smijeni. »Zahvaljujući ravnateljici naša djeca više nisu građani drugog reda, nego idu i na izlete i ljetovanja. Ranije su bila zatvorena na odjelima i nismo mogli vidjeti ni gdje spavaju. Ako treba, ići ćemo i do dragoga Boga, samo da se ravnateljica ne smijeni«, istaknula je Biserka Iličić. </p>
<p>Jasna Lesički ispričala je i kako je Stančić izgledao prije tri i pol godine, kada je ona došla. »Situacija koja me je dočekala, podsjećala me je na horor film. Pored upravne zgrade bila je graba gdje se palilo smeće, a deratizacija se nije provodila pa je bilo i štakora. Korisnici su u pravilu bili vezani za radijatore kako se njima nitko ne bi morao baviti. Nepravilnosti na stručnom i organizacijskom području bile su posve uobičajene«, rekla je ravnateljica Lesički. Dodala je da je za njena mandata prikupljeno od donatora tri milijuna kuna. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Žagar osniva Hrvatske narodnjake</p>
<p>Donedavni predsjednik Gradske organizacije HNS-a Mislav Žagar i njegov zamjenik Krešimir Franjić u četvrtak će službeno osnovati novu stranku koja će se zvati Hrvatski narodnjaci. Osnivanje nove stranke Žagar, Franjić i Ante Čorkalo, zastupnik u Skupštini grada Zagreba, najavili su prije nekoliko tjedana, a osnivačka skupština stranke održat će se u četvrtak u Europskom domu, nakon čega će novi narodnjaci održati tiskovnu konferenciju. </p>
<p>Žagar i Franjić istupili su iz HNS-a zbog »dva stranačka tajkuna« i »njihova bogaćenja na račun stranke«, a s njima je, prema njihovim tvrdnjama, istupilo i više 500 zagrebačkih HNS-ovaca. Za osnivanje nove stranke Žagar i njegovi istomišljenici prikupili su više od stotinu potpisa, koliko im je bilo potrebno, a gotov je i statut stranke. Čini se također kako HNS konačno razmišlja o smjeni Žagara kao člana Poglavarstva, posebno jer je na posljednjim sjednicama glasao u prilog SDP-ovih prijedloga. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Još jedna zvijezda na plavom nebu iznad Zagreba</p>
<p>Drvena vrata kultnog zagrebačkog okupljališta, kafića »Charlie«, u utorak su se otvarala samo povremeno, kako bi propustila tek ponekog dobrog prijatelja i znanca zagrebačke nogometne i društven legende, Mirka Brauna Charlieja. U utorak popodne svi su Zagrepčani već znali da je Charlie, svojevrsna institucija i ikona Zagreba, preminuo nakon duge bolesti u ponedjeljak u 15.05 sati. </p>
<p>Na smeđim vratima kafića nalazi se parta s imenom Mirka Brauna (62), poznatijeg pod nadimkom Charlie kako su ga zvali svi prijatelji. Na prozorima upaljene svijeće i tek pokoje svjetlo.</p>
<p>Nadimak je Dinamovac Braun dobio po svojedobno popularnom šlageru o »fakinu« Charlieju Brownu, a zagrebački ga je nogometaš iskoristio i za naziv svog lokala koji je otvorio 1972. godine. Od tada do danas »Charlie« je bio okupljalište svih onih na zagrebačkoj špici koji su željeli vidjeti druge i biti viđeni, posebno vikendom. Vidjelo se tu studenata, nogometaša, političara, estradnjaka... pa čak i »disidenata«, u vrijeme Hrvatskog proljeća. </p>
<p>»Charlie vas je uvijek poznavao, i kad ste bili student i kad ste postali netko, nije mu bilo bitno što ste«, priča Zlatko Kramarić koji je na zagrebačku špicu stupio tijekom studentskih dana a do »Charlieja« je došao već u ponedjeljak uvečer. </p>
<p>Ispred kafića su stolovi s tamnim pokrovima a nepokriven je ostao jedino stol na kojemu je netko od prijatelja ostavio cvijeće. Građani, slučajni prolaznici zaustavljali su se ispred vrata kako bi pročitali ime na parti kao da su se na svoje oči željeli uvjeriti da je otišao. </p>
<p>»Ne mogu vjerovati da ga više nema«, govori jedan prolaznik. Na pitanje gdje ga je upoznao, čovjek nam odgovara da su u isto vrijeme igrali nogomet u Dinamu. »On je igrao u seniorima, a ja sam bio u pionirima«, rekao je. Slični komentari mogli su se čuti od svih građana koji su se zaustavili pred vratima. Takvih je doista bilo mnogo, a većina je htjela saznati kad će se moći posljednji put oprostiti od Charlieja. </p>
<p>Nakon kucanja konobari su otvarali vrata te puštali rodbinu i dobre prijatelje kako bi izrazili sućut supruzi Zdenki i sinu Davoru koji su gotovo cijelo popodne proveli u kafiću. Nepoznati nisu mogli unutra, a prijatelji su se zadržavali kratko. Telefoni su počeli zvoniti već u ponedjeljak popodne, odmah nakon što su najbliži saznali da je umro, a nisu stali ni u utorak. Zovu njegovi bivši suigrači, pa čak i kolege iz susjedne Srbije. Telegrame su poslali i igrači Crvene zvezde i Partizana protiv kojih je Braun igrao kad je bio u Dinamu. Najavljuju i da će doći na sprovod, koji će biti u četvrtak, u 13,30 sati na Mirogoju. Raspituju se i mogu li reći nekoliko riječi na komemoraciji. </p>
<p>Kultni će kafić ostati zatvoren tjedan dana. Charliejevi prijatelji i gosti tvrde da će on i dalje ostati vodeće mjesto zagrebačke špice, upravo zbog Charlieja.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hrast pao na dva automobila</p>
<p>U Park šumi Jelenovac u utorak je, već drugi put u dva dana, hrast pao na dva automobila parkirana u Ulici Jelenovački potok. Na terenu smo zatekli radnike Šumarije, koji su uklanjali i pilili stablo, kao i djelatnike Elektre koji su sanirali kabele oštećene pri padu stabla. Bila je tamo i policija.</p>
<p>O rušenju stabla doznali smo putem Zelenog telefona kojemu je jedan građanin u utorak u jutro javio da se u Šumi Jelenovac »na veliko« sijeku stabla te da to traje već neko vrijeme.</p>
<p>»Neka ljudi puste šumare da rade svoj posao. Da se hrast srušio na njihov automobil, ljutili bi se.</p>
<p> Evo, na moj je automobil pao u nedjelju i šteta je procijenjena na 15.000 kuna«, rekao nam je Drago Šilc koji stanuje u Jelenovačkom potoku 9.</p>
<p>»Već mi je dosta građana koji alarmiraju inspekciju i 'zelene' i ometaju nas u našem poslu. Nije li bolje da siječemo stabla koja su opasna po ljude i njihovu imovinu nego da ih pustimo da nekontrolirano padaju«, pita upravitelj Radne jedinice hortikultura u Hrvatskim šumama, Petar Širinić. Stabla se, naime, sama ruše zbog zemlje omekšale od otopljenog snijega i kiše. </p>
<p>U zadnjih mjesec dana u južnom dijelu Park šume Jelenovac provodi se i redovita sječa stabala kako bi se mladim stablima dali prostor i svjetlost za rast. »Svi radovi potkrepljeni su zapisnikom šumarske inspekcije i imaju sve potrebne dozvole«, rekao nam je Širinić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svi ZET-ovci prihvatili povećanje osnovica plaća </p>
<p>Predstavnici koordinacije četiriju ZET-ovih sindikata u utorak su u Poglavarstvu potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za radnike gradskih poduzeća. Peti, Vozački sindikat ZET-a, taj je dodatak prihvatio već ranije. </p>
<p> Ovim potpisivanjem za oko 4500 zaposlenika ZET-a prihvaćeno je povećanje osnovnih plaća sa sadašnjih 1950 kuna bruto za 8,5 posto, odnosno na 2115,75 kuna. Osnovice će se uvećavati retroaktivno od 1. siječnja ove godine, dok će prema aneksu ugovora godine 2005. one porasti za dodatnih 7,5 posto. </p>
<p>Budu li pak troškovi života 2005. rasli brže od predviđenog postotka rasta, osnovnice će se uvećati za postotak porasta troškova života. Osnovica za plaću za 2006. odredit će se, pak, prema porastu troškova života ili stopi inflacije uvećanoj za rast bruto društvenog proizvoda, sve umanjeno za jedan posto. </p>
<p>»Uvijek ima pojedinaca koji nisu zadovoljni. No naš referendum pokazao je kako je većina zaposlenih ipak zadovoljna ovakvim dodatkom Temeljnog kolektivnog ugovora, pa smo stoga zadovoljni i mi kao sindikalisti«, kazao nam je predsjednik Sindikata zaposlenika ZET-a Zdravko Barušić.</p>
<p> Na direktora ZET-a Juliusa Pevaleka, dodatak TKU-a se, međutim neće primjenjivati, jer, kako nam je objasnio Barušić, direktor ima drugačiju osnovicu koju mu određuje Grad. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mobiteli se više neće čuti u katedrali </p>
<p>U zagrebačkoj katedrali više neće zvoniti mobiteli, jer je postavljen aparat za neutraliziranje satelitskih signala. No, kako nam je u utorak rekao orguljaš Neven Kraljević, još uvijek se mogu čuti zvukovi koji označavaju neuspješno slanje poruka.</p>
<p>»Katedrala je znala biti puna mobitela i to je jako smetalo. Bez obzira na to što smo redovito prije mise zamolili vjernike da ugase mobitele, dolazili bi oni koji to nisu čuli pa bi mobiteli i dalje zvonili«, rekao nam je svećenik Jure Klarić iz Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale. Dodao je da su mobiteli zvonili čak i za vrijeme ispovijedi.</p>
<p> U svakom slučaju, primjer s Kaptola može se primjeniti i u kazalištima, kinima, muzejima, koncertnim dvoranama. </p>
<p>A.N.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Udruga stipendista francuske vlade </p>
<p>U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, na Trgu maršala Tita 14, u srijedu, 24. ožujka u 18 sati, osnovat će se Hrvatska udruga stipendista francuske vlade. </p>
<p> Udruga se osniva na inicijativu Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a cilj joj je okupljanje hrvatskih stipendista, studenata i svih onih kojima je francuska vlada omogućila boravak u Francuskoj radi visokoškolskog obrazovanja ili profesionalnog usavršavanja.</p>
<p> Francuska je vlada u posljednjih deset godina stipendirala više od 500 osoba najrazličitijih profesija, od znanstvenika do službenika i umjetnika. </p>
<p>Osnovni ciljevi Udruge su promicanje kulturne, znanstvene, ekonomske i svih ostalih oblika suradnje te učvršćivanje prijateljskih veza između Francuske i Hrvatske. Udruga će se moći priključiti svjetskoj mreži udruga stipendista francuske vlade, koja se također osniva. </p>
<p>Dodatne informacije mogu se dobiti od predsjednice Udruge, Nade Zgrabljić (nada.zgrabljic@hrt.hr, mobitel broj 091 515 55 68) ili od Jasne Bas (jasna.bas@ambafrance.hr) u Francuskom veleposlanstvu, telefon broj 48 14 890.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Bosanski biskupi oduševljeni Gibsonovom »Pasijom«</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – »Čestitam i zahvaljujem svima onima koji su radili na ovom ostvarenju, i vjerujem da će mnogi na ovaj način ponovno naći istinu vjere i da će doživjeti vlastito obraćenje, sve dok se čovjek ne osjeti Božjim«, rekao je banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH, mons. dr. Franjo Komarica, nakon što je na posebnoj zatvorenoj projekciji u katedrali u Banja Luci pogledao film Mela Gibsona »Pasija«.</p>
<p>»Film ostavlja doista snažan dojam na sve one koji ga gledaju, i vjerujem da nitko tko ga je pogledao ne može otići indiferentan. Smatram da će nakon ovog ovdje svaki vjernik katolik, koji zna za muku Isusovu, koji rado dolazi na pobožnost Križnog puta, koji svake nedjelje rado odlazi na liturgijsko slavlje, dobiti poticaj u vjeri. Vjerujem da će ovaj film uvećati vjerničku ljubav prema Gospodinu spasitelju, kako u BiH, tako i općenito po cijelom svijetu. Zato mogu zahvaliti Bogu da se i na ovakav način dokuči u nama ljudima ova velika istina koju je i sam Krist rekao - Bog je tako volio svijet da je svome sinu dao naređenje da se žrtvuje, kako bi se svi spasili i kako ne bi propao nitko od nas koji u Njega vjerujemo«, rekao je Komarica. </p>
<p>»Pasija« je prikaz posljednjih 12 sati života Isusa Krista utemeljen na Evanđeljima po Mateju, Marku, Ivanu i Luki. Film je u prva četiri tjedna prikazivanja u svijetu vidjelo više od 50 milijuna ljudi, a samo u prvih 10 dana prikazivanja u Poljskoj pogledalo ga je rekordnih 1,2 milijuna gledatelja. »Pasija« se time izjednačila s otvaranjem filma »Gospodar prstenova: povratak Kralja«, iako je u Poljskoj prikazivano 50 kopija više tog filma. </p>
<p>Očekuje se da će film proći čarobnu granicu od 350 - 400 milijuna dolara zarade u američkim kinima, što bi značilo da bi se zarada od prikazivanja u cijelome svijetu čak mogla popeti na milijardu dolara, koliko je zaradio »Titanic«, jer se predviđa da će u izrazito katoličkim zemljama Južne Amerike postati najveći blockbuster svih vremena. </p>
<p>U BiH »Pasija« je prikazana na posebnim projekcijama u Sarajevskoj nadbiskupiji, gdje su film pogledali kardinal Vinko Puljić, pomoćni biskup Pero Sudar i banjalučki biskup Franjo Komarica. Nakon toga uslijedile su projekcije u Širokom Brijegu i Mostaru, gdje je Pasiju pogledao biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić, kao i dodatna projekcija u banjalučkoj katedrali na traženje biskupa Komarice, koji je film želio ponovno pogledati i prikazati članovima svoje kongregacije. </p>
<p>»Može se utemeljeno reći da je ovaj prikaz muke Isusove dobrim djelom različit od svih dosadašnjih filmskih ili kazališnih ostvarenja na ovu temu. Osim tekstova iz četiri Evanđelja, režiser je kao podlogu ovog svog djela koristio, neki stručnjaci čak kažu poglavito, i viđenja i proživljavanja muke Isusove stigmatizirane vidjelice, redovnice Ane Katarine Emerick, koja je živjela od 1774. do 1824. godine, a koja je proglašena blaženom«, pojasnio je okupljenima na zatvorenoj projekciji u Banja Luci biskup Komarica. </p>
<p>»Nakon gledanja ove muke, usuđujem se to reći, postat će nam mnogo jasnije koliko su naše osobne muke i patnje neznatne u usporedbi s onim što je Isus osobno prepatio, nedužan jaganjac Božji, za mene, za sve vas, i za sve naše sugrađane. Uvjeren sam da ćete na čast Isusa ovih dana, sve do Uskrsa, imati pred očima sve ono što smo vidjeli«, rekao je Komarica. »Pasija« je prikazana i na posebnoj projekciji u Širokom Brijegu, u kojem je nedavno boravio i glavni glumac filma, James Caviezel, koji je u nekoliko navrata izjavio kako je ulogu Krista u Gibsonovom filmu, unatoč tome što je prije toga odbio dvije ponude da glumi Isusa, prihvatio upravo zahvaljujući svojim posjetama Međugorju, gdje je doživio katarzu, obnovio svoju vjeru u Boga i pronašao inspiraciju za ulogu. </p>
<p>»Jim je ovamo dolazio pet puta i prikupljao duhovnu snagu za ulogu Isusa. Potkraj prošle godine donio je ovamo radnu verziju filma, a kad smo je pogledali, zaključili smo da nedostaje scena Isusova uskrsnuća. Mel Gibson se složio s time, pa je tu scenu snimio i ugladio u završetak«, rekao je fra Jozo Zovko. </p>
<p>U Hrvatskoj će se film početi prikazivati 1. travnja, a ekskluzivna hrvatska internet stranica filma »Pasija« otvorit će se u srijedu u 11 sati i to na adresi http://www.htnet.hr/pasija. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dvoje mrtvih zbog Gibsonove »Pasije«</p>
<p>BELO HORIZONTE, 23. ožujka</p>
<p> - Brazilski svećenik postao je nova žrtva kontroverznog Mel Gibsonova filma »The Passion of the Christ« nakon što je nesretni Jose Geraldo Soares (43) preminuo u kinu u Belo Horizonteu tijekom projekcije filma. </p>
<p>Prezbiterijanski svećenik pošao je na projekciju u društvu obitelji i članova lokalne crkve, a negdje sredinom filma njegova supruga je primijetila da je klonuo na sjedalici. Nije mu mogao pomoći ni liječnik koji se slučajno našao u filmu, a kasnije je utvrđeno da je Soares dobio srčani napad. </p>
<p> Soares je druga osoba koja je umrla tijekom projekcije Gibsonove »Pasije« otkako se taj film od petka prikazuje širom svijeta. Amerikanka Peggy Scott (56) također je umrla od infarkta i to tijekom najupečatljivije scene Kristova bičevanja. Katolička crkva u Brazilu pozitivno se izjašnjava o filmu unatoč vrlo nasilnim i mučnim scenama posljednjih sati života Isusa Krista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vlado Kreslin i Chris Eckman zajedno na koncertu u Čakovcu </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Jedna od najvećih slovenskih glazbenih zvijezdi Vlado Kreslin nastupit će 27. ožujka prvi put u Čakovcu, u tamošnjem Centru za kulturu, a društvo će mu praviti prijatelj i suradnik Chris Eckman iz kultne skupine The Walkabouts. Povod za ovaj zanimljivi koncert je činjenica da su obojica objavili nove albume koje će predstaviti čakovečkoj publici. Posljednji album Vlade Kreslina nazvan »Generacija« producirao je Chris Eckman i objavljen je u Sloveniji koncem 2003., a uz Eckmana na albumu gostuje i Vlatko Stefanovski. Osim visoke naklade album je pokupio i sve komplimente glazbene kritike, a odnedavno je u prodaji i u Hrvatskoj. U svojoj je karijeri Kreslin je, kao slovenska zvijezda i nacionalna kulturna institucija, nastupio na najboljim pozornicama Hrvatske, Austrije, Njemačke, Australije, Italije, a do sada je objavio 13 albuma, tri knjige, nekoliko video kazeta....</p>
<p>Chris Eckman je krajem veljače objavio novi samostalni album »The Black Field«, a kako je ionako već neko vrijeme slovenski zet i stanovnik Ljubljane njihova suradnja je posve razumljiva iako valja napomenuti da su joj kumovali naši Bambi Molestersi. </p>
<p>Pokrovitelji ovog ekskluzivnog koncerta su Grad Čakovec, Čakovečka televizija i Radio 1. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gostovanje Paradoxa u sklopu programa Illectric Funk Special</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – U nedjelju 28. ožujka u zagrebačkom će SKUC-u, u sklopu Illectric Funk Speciala, pred zagrebačku publiku izaći veteran britanske elektronske scene Paradox. Paradox je glazbenu karijeru počeo još 1988, godine zajedno s DJ Traxom, a 1991. godine izdaju svoj prvi singl. Obojica su tad imala samo 17 godina, a singl »Too Bad For Yaa/The Future Is Before Your Eyes« postaje trenutačnim hardcore klasikom. Nakon nekoliko godina suradnje s čuvenim Moving Shadowom, već 1995. ova dva darovita glazbenika osnivaju svoje etikete, a od 1996. počinju izdavati pod dva različita imena. Paradox je koncentriran na drumfunk, podžanr drum'n'bassea koji je sam i kreirao, dok je Alaska više okrenut ambijentalnom zvuku. </p>
<p>»U drum'n'bassu su za mene najbitniji bas i perkusije. Osjećam da su u trenutnoj d'n'b produkciji te vitalne komponente zapostavljene te ih pokušavam u potpunosti obuhvatiti unutar svojih Alaska i Paradox projekata. Gledajući unatrag, funk iz ranih 70-ih je oblikovao hip-hop. Hip-hop je utjecao na rani (britanski) hardcore. Svi oni potječu iz breakbeata ranih 70-ih koji su bili pogonska sila underground glazbe. To je moj pogled na drum'n'bass. Kada čujete bilo koje od Paradox izdanja, znati ćete o čemu govorim«, objašnjava Paradox svoje poglede na suvremenu drum'n'bass glazbu. </p>
<p>Do sada je izdavao za čak 25 različitih izdavačkih kuća, u studiju je surađivao s producentima poput Seba, Nucleusa, EZ Rollersa, Flytronixa, a remiksirao je stvari od 4 Hero, Yasushi Ide, LTJ Bukema, Justice, James Hardway, NXS, Blue itd. Paradox nikad ne nastupa kao DJ, uvijek radi uživo što baš i nije karakteristično za drum'n'bass scenu. Početak Paradoxova nastupa očekuje se iza 22 sata, a karte su u pretprodaji 30 kuna, dok će na dan koncerta na blagajni kluba koštati 20 kuna više. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Londončani uzbunjeni novom kontroverznom izložbom</p>
<p>LONDON, 23. ožujka</p>
<p> – Izložba »New Blood« (Nova krv) otvara se 24. ožujka u londonskoj Saatchi Gallery, no već je pokrenula brojne medijske polemike zbog slike »Rachel«, inspirirane smrću mlade ovisnice u svibnju 2000., čije bi tijelo trebalo biti ekshumirano zbog istrage.</p>
<p>Portret Rachel Whitear, 21-godišnje ovisnice o heroinu, prikazuje je u studentskoj odori Sveučilišta u Bathu, s krvlju koja joj teče iz usta. U svibnju 2000., svi su britanski listovi objavili fotografije njezina mrtvog tijela s injekcijom u ruci. Istraga je zaključila da je preminula od prekomjerne doze heroina, no Rachelini su roditelji od početka smatrali da je taj zaključak bio prenagljen.</p>
<p>»Neke vas slike uhode«, kaže Stella Vine, autorica slike. </p>
<p>»Vidjela sam Rachel u novinama i počela istraživati po Internetu bez posebnih namjera. Našla sam njezinu školsku fotografiju, skinula je s Interneta i za 20 minuta bila je naslikana«, objašnjava ona. </p>
<p>Pravosuđe je ponovo otvorilo istragu i Rachelino tijelo trebalo je biti ekshumirano 23. ožujka, dan prije otvorenja izložbe. </p>
<p>To je »svježa krv« u umjetnosti, tvrdi londonska galerija, koja ovom izložbom obilježava prvu godinu postojanja. Vjerna svojoj reputaciji provokativnosti, upušta se tako u novu kontroverzu. </p>
<p>Rachelini roditelji već su zatražili da se slika povuče s izložbe, »barem privremeno«. Galerija Saatchi »iskorištava našu kćer na najgroteskniji način, bez suosjećanja za našu obitelj i ozbiljna pitanja s kojima smo trenutno suočeni«, tvrde roditelji.</p>
<p>Stella Vine odbija odgoditi izlaganje djela, a galerija izjavljuje da se ne može suprotstaviti volji autorice. </p>
<p>»Charles Saatchi uklonit će sliku s izložbe samo ako se ona (Stella Vine) slaže«, izjavio je predstavnik galerije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U New Yorku postavljena nijema predstava</p>
<p>NEW YORK, 23. ožujka</p>
<p> – Predstava bez dijaloga postavljena je u New Yorku, u znak sjećanja na nijeme filmove iz 20-ih godina prošlog stoljeća, izvješćuje BBC ovih dana. </p>
<p>»Silent Laughter« farsa je u kojoj jedini zvuk proizvodi orguljaš na sceni, koji prati radnje desetero izvođača. Po uzoru na tradiciju Charlieja Chaplina i drugih »pred-zvučnih« filmova, povremeni tekstovi pojavljuju se na ploči iznad pozornice. </p>
<p>Predstava je premijerno prikazana u njujorškom kazalištu Lamb's Theatre proteklog tjedna. Napisali su je Billy Van Zandt i Jane Milmore, autori američkih televizijskih komedija »Odjednom Susan« i »Newhart«, koji ujedno i nastupaju u predstavi. Pravu autentičnost postići će vampiri, klošari i detektivi, koji će se na pozornici pojaviti u »veličanstvenom crno-bijelom«. </p>
<p>Nijemi su se filmovi počeli snimati u kasnom 19. stoljeću i izrodili klasike kao što su »Put na mjesec« iz 1902., vampirski film »Nosferatu« iz 1922. i »Metropolis« 1927. godine. Iste je godine film »Pjevač jazza« postao prvim filmom sa zvukom i postigao komercijalni uspjeh, označivši početak kraja nijemog filma. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjesto rasolom, mamurluk je bolje liječiti biljnim čajem </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Je li rasol od kiselog kupusa pravi lijek protiv mamurluka koji slijedi nakon opijanja ili je to još jedna tradicionalna iluzija kakvim podliježu svi, pa i naš narod? Nema naroda koji ne bi s vremena na vrijeme zavirio u čašicu. Naravno, svi narodi imaju i svoje »lijekove« za uklanjanje neugodnih posljedica kakve slijede nakon opijanja. Zašto, uopće, mamurluk? Kad posegnemo za čašicom, trebamo znati da alkohol za oko dva sata dospijeva u krv, te konačno u jetru. Najveći dio alkohola je etilni alkohol, kojega jetra prerađuje najprije u otrovni spoj od kojega »puca glava« - pilcu je mučno, zuji mu u ušima, stenje, kune se da mu je jučerašnje pijanstvo zadnje u životu...</p>
<p> Sve su to znaci trovanja alkoholom, objašnjava dr. Vera Duić-Pribičević u »Gospodarskom listu«. No kad se tako nešto ipak dogodi - što učiniti?</p>
<p>Ponajprije, treba se riješiti nesnosne žeđi, a najbolji je biljni čaj zaslađen medom i nadopunjen limunovim sokom. Dobar je i sok od rajčice ili naranče. A rasol? Zdravima će pomoći da se vrate u »normalu«, ali se »tlakašima«, srčanim i bubrežnim bolesnicima - ne preporučuje! Preporučuje se ležanje, odnosno, mirovanje, čaj, sokovi i mineralna voda. I voće, puno voća. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Vesna Kusin na čelu Klovićevih Dvora</p>
<p>Vesnu Kusin imenovao sam ravnateljicom Klovićevih dvora na temelju programa koji je ponuđen – kratko je za »Vjesnik« izbor novoga ravnatelja te ustanove prokomentirao ministar kulture Božo Biškupić, dodajući da je time okončan »slučaj« Klovićevih dvora</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Nakon višemjesečnoga iščekivanja, u ponedjeljak je razriješena dvojba tko će biti novi ravnatelj Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Ministar kulture Božo Biškupić odlučio je da to mjesto preuzme povjesničarka umjetnosti i dugogodišnja Vjesnikova novinarka i likovna kritičarka Vesna Kusin. </p>
<p> – Vesnu Kusin imenovao sam ravnateljicom Klovićevih dvora na temelju programa koji je ponuđen – kratko je za Vjesnik izbor novoga ravnatelja te ustanove prokomentirao Božo Biškupić, dodajući da je time »okončan slučaj Klovićevih dvora, ako se to uopće i može nazvati slučajem, s obzirom na to da je bila riječ o legalnome, najnormalnijem natječaju, čiji je jedini propust bio u tome što nije bio objavljen u Narodnim novinama«, obrazložio je ministar.</p>
<p> Podsjetimo, prvi natječaj što su ga Klovićevi dvori raspisali za izbor čelnoga čovjeka toga izložbenog prostora, krajem protekle godine, poništen je zbog »proceduralnih« razloga, jer se u natječaju nije tražio program (iako on nije niti propisan Pravilnikom Klovićevih dvora). Od ukupno sedmero kandidata koji su se prijavili na natječaj (jedan je odmah eliminiran, jer nije udovoljavao uvjetima natječaja), u uži su krug ušli Vesna Kusin i povjesničar dizajna Feđa Vukić.</p>
<p> No na drugome natječaju, Upravno vijeće iz toga kruga natjecanja nije bilo sposobno izvdojiti jednoga kandidata, pa su kandidature Vesne Kusin i Feđe Vukića ponuđene ministru kulture. Tada se u Ministarstvu ustanovila još jedna proceduralna pogreška – natječaj nije bio raspisan u Narodnim novinama (nego samo u Vjesniku), a Zakon kaže da natječaji za ravnatelje javnih ustanova, kojima je osnivač država, moraju biti objavljeni u Narodnim novinama.</p>
<p> To je značilo da ministar Biškupić ne smije donijeti odluku dok se ne provede treći, dodatni natječaj, koji je nedavno i raspisan u Narodnim novinama. S obzirom na to da se na njega nitko nije javio, ministar se, birajući između dvoje već ponuđenih kandidata, odlučio za Vesnu Kusin.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Korak k europskoj metropoli kulture </p>
<p>Kroz poticaj kulture moramo potaknuti ostala zbivanja u gradu, a posebice turizam, rekao je predlagač Vladimir Bebić</p>
<p>RIJEKA, 23. ožujka</p>
<p> – Članovi riječkoga Gradskog poglavarstva u utorak su načelno prihvatili inicijativu udruga civilnog života da se Grad Rijeke kandidira za Europsku metropolu kulture, o čemu se trebaju očitovati i gradski vijećnici.</p>
<p> Gradonačelnik mr. Vojko Obersnel preranim je ocijenio osnivanje Inicijativnog odbora, zadužujući Maju Franković iz Odjela za kulturu da zajedno s predlagačem Vadimirom Bebićem za iduću sjednicu Poglavarstva pripremi formalne i financijske preduvjete za kandidaturu, sukladno propisima Europske komisije.</p>
<p> Inicijativu građana, odnosno udruge Otvoreni krug i Udruge za kulturnu dekontaminaciju, podržalo je u Gradskom vijeću Rijeku osmero vijećnika, predvođenih Bebićem, koji ju je i izložio članovima Poglavarstva. Bebić je upozorio da je Rijeci nužan duhovni preporod, koji kreće od kulture i oslobađanja golema kreativnog potencijala koji taj grad ima.</p>
<p> U inicijativi se navodi da grad ima brojne adute za kandidaturu, od vlastitih neiskorištenih stvaralačkih potencijala do urbanih arhitektonskih cjelina poput skladišta u luci. Rijeka je grad s multikulturalnom tradicijom, gdje se spajaju mediteranska i srednjoeuropska kultura, kultura Istoka i Zapada.</p>
<p> »Ovo nije politička, nego građanska inicijativa koje vi u Poglavarstvu niste naučili prihvaćati, jer ste obično vi predlagači. Mi sada moramo, ne kroz politiku, već intelektualni stav, doći do svog statusa u Europi. Kroz poticaj kulture moramo potaknuti ostala zbivanja u gradu, a posebice turizam«, rekao je Bebić.</p>
<p> Svi su se vijećnici složili kako je inicijativa izvrsna, ali je Maja Franković upozorila da Rijeka za ostvarenje krajnjega cilja o tome pitanju nema preduvjete, iako se iz gradskog proračuna izdvaja 8,5 posto za kulturu. Uvjerenja je da ideja neće zaživjeti bez potpore industrije i dobre marketinške podloge.</p>
<p> Svrha kandidature za Europsku metropolu kulture je isticanje bogatstva i raznolikosti europskih kultura i njihovih zajedničkih obilježja te poticanje upoznavanja građana Europske unije. Ideja je zasnovana na odluci Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. godine. Prijave zemalja članica moraju se poslati četiri godine prije. Kandidatura mora sadržavati kulturni projekt europskih dimenzija, utemeljen ponajprije na kulturnoj suradnji i u skladu s ciljevima. No, inicijativa je otvorena i za europske zemlje koje nisu članice EU-a. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Kerempuhovo« rođendansko slavlje</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Na sutrašnji dan, 24. ožujka, prije punih 40 godina, najuspješniji hrvatski komediograf Fadil Hadžić osnovao je novo kazalište u Medulićevoj ulici, nazvavši ga »Jazavac«. Nakon sedam godina kazalište seli se na novu adresu, u Ilicu 31 gdje ostaje do današnjih dana, a prije 10 godina mijenja ime – postaje »Kerempuh«. Usprkos promjeni imena i adrese, kazalište je ostalo vjerno svom temeljnom određenju – da bude kazalište satiričkog i komediografskog tipa.</p>
<p> Tim kratkim osvrtom na povijest kazališta, ravnatelj »Kerempuha« Duško Ljuština počeo je u utorak konferenciju za novinare na kojoj je predstavio jubilarnu monografiju i najavio rođendansko slavlje. Proslava će biti obilježena specijalnim programom u kojem će se evocirati prošlost kazališta i podsjećati na sve njegove bitne trenutke. Bit će govora o povijesti »Kerempuha« što će se popratiti i fotografijama, ali i dijelovima iz pojedinih predstava.</p>
<p> Iako za dan obljetnice nije pripremljena posebna predstavu, ravnatelj Ljuština najavio je travanjsku premijeru – dramu Nine Mitrović »Kad se mi mrtvi pokoljemo«.</p>
<p> Osnivač teatra Fadil Hadžić istaknuo je da je »Kerempuh« jedino kazalište specijalizirano za humor i satiru u Hrvatskoj, što ga izdvaja od ostalih teatara i daje mu šansu da ustraje i dalje. »Postojanje toga teatra pridonijelo je razvijanju i procvatu hrvatske komediografije jer je u njemu izvedeno stotinjak novih komedija, a u njemu je stasalo i pet, šest iznimnih komediografa. To je veliki uspjeh kuće i siguran temelj njena daljnjeg rada«, kazao je Hadžić.</p>
<p> Duško Ljuština podsjetio je nazočne novinare da već 22 godine vodi to kazalište, a to pak znači da je ravnatelj s najdužim stažom u povijesti hrvatskog kazališta. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zabranjena ljubavna priča jučer i danas </p>
<p>Film »Konjanik« u režiji Branka Ivande / U glavnim ulogama Nikša Krušelj, Zrinka Cvitešić i Goran Grgić / Ljubavna priča iz 18. stoljeća na granici Bosne i Hrvatske / U osnovnoj poruci filma posebno je naglašena poruka o dvojnosti ili trojnosti morala, kroz dvojbu je li u ime ljubavi sve dopušteno i moralno</p>
<p>Redatelj i scenarist Branko Ivanda je nakon 19 godina, dakle vrlo duga izbivanja iz hrvatske kinematografije, napravio film kojim je želio na svoj način komentirati prošlost, ali i sadašnjost s posebnostima našega vremena i podneblja. Zato je posegnuo za čvrstom literarnom podlogom oslanjajući se na književni predložak koji je Ivan Aralica napisao 1969. godine služeći se zapisima iz zadarskih arhiva. </p>
<p>Tako je Araličina klasična literatura u modernoj dramaturškoj obradi Branka Ivande i Drage Kekanovića poprimila svježinu aktualne poruke koja kroz ljubavnu priču provlači stanje društva i osobine pojedinaca. To je sredina sklona manipulacijama i prijevarama, u kojoj su političke promjene i krvavi obrati gotovo svakodnevna pojava, kao i laži, izdaje, otmice i prevrtljivosti.</p>
<p> Zato kostimi gotovo da daju snažniju i autentičniju notu nego da su junaci ove drame odjeveni u današnju odjeću, koja bi vjerojatno banalizirala ili čak umanjila srž problema: ljubavnih, političkih, obiteljskih, društvenih, religioznih, moralnih, ljudskih...</p>
<p> Unutar surovog podneblja i raznolikih običaja, u galopu strasti događa se ljubavna priča sa svim makinacijama koje život i sudbina sobom donose, a radnja se događa u 18. stoljeću u južnoj Europi podijeljenoj granicom Mletačke Republike i Turskoga Carstva, granicom između Hrvatske i Bosne, dakle između kršćanstva i islama. </p>
<p>Glavni likovi su Petar i Lejla. On, Petar spretan, okrutan ratnik, konjanik »Revač« zastrašujućih uspomena iz djetinjstva na ubojstva roditelja i odvajanje od brata koji se bespomoćan sklanja u pravoslavni manastir gdje biva pokršten. Petar pak nakon burnih ratničkih iskustava, bježeći od osvete svoga Zapovjednika, sklanja se kod Mujage, prelazi na islam i zaljubljuje se u kćerku Duvanjskoga bega.</p>
<p>Ona, Lejla, mlada, nježna, ali odlučna u obrani svoje ljubavi, zbog koje bježi i prelazi na katoličku vjeru, čime komplicira i onako teške odnose Mlečana, Turaka, Hrvata,...Bosne i Dubrovnika. Počinju političke igre, intrige i laži, rasplamsavaju se strasti i, dakako, žrtvuje se ljubav. Tako dvoje mladih, jedini iskreni u ovoj sredini, bivaju izigrani, prevareni, zloupotrijebljeni u ime viših interesa, i završavaju tragično. </p>
<p> Redatelj ne krije namjeru da prikazujući zbivanja u prošlosti upućuje na probleme sadašnjosti, ne da bi nas zavarao, nego zaintrigirao i naveo na uspoređivanje, ali i razmišljanje o mogućim rješenjima ili »izlječenjima«.</p>
<p>Pri tome mu snimatelj Slobodan Trninić uvjerljivo pomaže slikom, koja je ponekad dojmljivija i od riječi s mračnim ledenim podnebljima punim blata i maglovitih vizura općeg stanja neizvjesnosti, nedorečenosti i nepredvidljivosti.</p>
<p> U osnovnoj poruci filma posebno je naglašena poruka o dvojnosti ili trojnosti morala, kroz dvojbu je li u ime ljubavi sve dopušteno i moralno, kao i da li zbog političkih probitaka sve mora biti prljavo i neiskreno.</p>
<p>Pri tome su se iskazali glumci koji su, premda mladi i neiskusni, svoj žar i neopterećenost taštinama prenijeli u film, predajući se iskreno i nesebično toj priči, za njih možda i ne uvijek do kraja razumljivoj. Nikša Krušelj je privlačan i zaigran, odlučan i opasan u ulozi Petra. Zrinka Cvitešić je naivna, zavodljiva, izazovna i putena Lejla. Od iskusnih najzapaženiji je bio Goran Grgić, koji je do kraja izradio ulogu Andrije, izmanipuliranog manipulatora, koji na kraju ipak postaje žrtva politike od koje živi i u kojem, premda prekasno, moral nadvladava interes. To je zasigurno do sada najbolja Grgićeva uloga na filmu. </p>
<p>»Konjanik« je zasigurno jedan od u nas rijetko bogato opremljenih filmova, spektakularan po masovnosti radnje i događanja, po opsegu opreme, ekipe i zahtjevnih kostimografskih, scenografskih i snimateljskih zadataka.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko je zakazao u slučaju Ateljea Dabac</p>
<p>Akteri slučaja »Dabac« o Ateljeu Dabac nisu znali ključne stvari: Benetton ništa o postojanju Ateljea do kupnje njegova dijela, Ured za upravljanje državnom imovinom o pravomoćnosti odluke o povratu, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture o potrebi uvođenja ograničenja raspolaganja nekretninom u zemljišnim knjigama, Petar Dabac o prodaji i ulasku Benettona u Atelje, MSU o ponudi donacije MUO </p>
<p>Kako je moguće da prostor zaštićenoga spomenika kulture, kao što je to Atelje Dabac, bude prodan bez znanja ne samo korisnika, nego i onih drugih direktno zainteresiranih kao što su Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, pa i Muzej suvremene umjetnosti koji je, uz njihovu potporu, trebao preuzeti donaciju Dabac i početi sređivanje arhiva, uređenje i otvaranje toga prostora za javnost? </p>
<p>Je li stvarno moguća (prodaja) kupnja idealne trećine toga ateljea, odmah po povratu nekoć nacionalizirane imovine, a koju je ostvario Benetton? I što Benetton uopće može s tom idealnom trećinom, kad se za četiri šestine toga prostora još vodi upravni spor, te se konačni vlasnici još ne znaju?</p>
<p>Ovaj slučaj još jedanput samo potvrđuje da je kod nas unatoč brojnim zakonima i propisima baš sve moguće. Tako je bilo moguće da Atelje Dabac, preventivno zaštićen još 1970., dakle, odmah po smrti Toše Dapca, do 2002. čeka konačno rješenje kojim ga Uprava Ministarstva kulture za zaštitu kulturne baštine proglašava kulturnim dobrom i nalaže upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.</p>
<p>Možda se ni tada to ne bi dogodilo da Petar Dabac, nasljednik Tošine ostavštine, nije Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predložio donaciju ostavštine Toše Dapca, te na taj način inicirao i konačno rješavanje sudbine prostora u kojemu se nalazi Atelje Dabac.</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti htio je, naime, da se prije preuzimanja donacije osigura njezin ostanak u istome prostoru iz kojega je trebalo iseliti CIO (Centar za industrijsko oblikovanje) što je godinama tu u podnajmu prostora u kojemu je, raširivši se, potisnuo Arhiv Dabac u kut Ateljea. No, dogovore Ministarstva kulture i Grada Zagreba, koji su podržali prijedlog uređenja i otvaranja Ateljea Dabac, pomrsio je postupak povrata dijela nacionalizirane zgrade nasljednicima. Grad koji je upravljao tim prostorom, ostao je bez njega, jer su sve nekretnine za koje se vodio takav postupak, prešle u nadleštvo Ureda za upravljanje državnom imovinom. Ali je ipak postupak vodio Gradski ured za imovinsko-pravne odnose.</p>
<p> U takvoj situaciji nitko nije osigurao Atelje Dabac kao spomenik kulture, odnosno upisom zabilješke u zemljišne knjige nije spriječio njegovu rasprodaju u dijelovima. Stoga je Benetton preko svoje posredničke tvrtke u Zagrebu – Benz d.o.o. od dvoje nasljednika, koji su svaki dobili po šestinu poslovnih prostora (Ateljea Dabac, Varteksa, Znanja), otkupio njihov dio i postao vlasnikom trećine svih tih prostora. U idealnom dijelu, naravno. To pak znači da novi vlasnik ne zna što je »u naravi« njegovo vlasništvo. On je tek suvlasnik s nepoznatim vlasnikom, budući da je povrat drugim tražiteljima i drugostupanjskim postupkom osporen te se vodi upravni spor. Postoji, dakle, velika vjerojatnost da će vlasnikom preostalih četiriju šestina ostati država, odnosno Grad.</p>
<p> Što će tada Benetton sa svojom trećinom? Pitali smo to odvjetnika tvrtke Benz d.o.o. Lena Ivančića, koji nije htio govoriti o mogućim prognozama, već samo o činjeničnom stanju. Od njega tako saznajemo da ta nekretnina ničime nije bila opterećena, te da je vlasništvo nad njom bilo uredno provedeno u zemljišnim knjigama. Uz to nikakvim zakonskim propisom, kako tvrdi Ivančić, a potvrđuje i odvjetnica Sanja Tafra, koja zastupa jednoga od nasljednika što je Benettonu prodao svoj naslijeđeni dio, vlasnik nije bio obvezan da taj svoj dio ponudi Gradu ili državi, koji su navodno mogli iskoristiti pravo prvokupa. Međutim Andrea Zlatar, članica Poglavarstva grada Zagreba zadužena za kulturu, odmah nam je na prvu vijest o toj kupoprodaji rekla da Grad ima pravo prvokupa i da je stoga podigao tužbu. Ivančić, pak, tvrdi da nikada ništa o tome Ateljeu nije čuo sve do ostvarene kupnje, te da je tek 15. ožujka ove godine iz Grada dobio prvi službeni poziv na razgovor.</p>
<p>Čudno je, naravno, da predstavnici Benettona nisu ništa znali o Ateljeu Dabac kad se tijekom listopada vodila velika medijska kampanja za spašavanje Ateljea Dabac. U tom istom mjesecu, točnije 27. listopada 2003. Benz d.o.o. sklopio je kupoprodajnu ugovor s »novopečenim vlasnicima« koji su rješenje o povratu dobili 2. siječnja 2003. Čudno je, međutim, da su tada u Uredu za upravljanje državnom imovinom tvrdili da odluke o povratu još nisu pravovaljane, ta da će se kad budu donesene, pokušati dogovoriti s vlasnicima o sudbini prostora u kojemu je Atelje Dabac. Tako se stječe dojam da u slučaju Dabac nitko ništa nije znao ili se pravio da ne zna.</p>
<p>Tako Petar Dabac danas tvrdi da neće pustiti nikoga iz Benettona u Atelje zbog izmjere prostora koji je već obavljen u njegovoj odsutnosti, a uz suglasnost predstavnika CIO-a. Da je riječ o pravoj igri skrivača, pokazuje i ljutnja Petra Dapca na Muzej suvremene umjetnosti, koji navodno nije sve na vrijeme poduzeo, pa razmišlja o donaciji Muzeju za umjetnost i obrt, koji bi zapravo postupio isto kao i MSU, čekao imovinsko-pravno rješenje na adresi Ilica 17, gdje se Atelje nalazi.</p>
<p> A Benetton je spreman financirati spašavanje Arhiva Dabac, ali ne na toj lokaciji, za koju je zainteresiran toliko da je ušao i tu rizičnu kupnju koja mu ne jamči vlasništvo nad cjelovitim prostorima u toj zgradi. Pa ipak smatra da je sklopio dobar posao jer kao i suvlasnik ima pravo odlučivati o tome prostoru, makar bio vlasnik i onoga manjeg dijela. Da li kupaonice u kojoj je Tošin laboratorij ili kuhinje ili sobe kojim se šepuri CIO, o kojem sad nitko ne zbori, premda mu je ugovor o najmu istekao. Možda od susretljivosti prema Benettonu nešto očekuje. </p>
<p>Što nakon svega očekuje Petar Dabac, što Ministarstvo kulture, što Grad Zagreb, što Muzej suvremene umjetnosti, a što Benetton? Bit će zanimljivo pratiti rasplet događaja, o kojem iako se sve zna, nitko ništa ne zna, a u kojem su mnogi zakazali.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Cibalia s Poljuda u polufinale Kupa</p>
<p>Pobjedi Vinkovčana nema ni malo zamjerki, Hajduk se izblamirao i s mnogo nespokoja očekuje dvije ključne utakmice prvenstva / Strijelac jedinog pogotka je Križanović u sedmoj minuti</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> – Senzacija na Poljudu, nogometaši Cibalije pobijedili su Hajduk s 1-0 pogotkom Križanovića i plasirali se u polufinale Kupa Hrvatske. Pobjedi Vinkovčana nema ni malo zamjerki. Po teškom terenu i velikoj kiši srčanošću su nadigrali apsolutnog favorita Hajduka.</p>
<p>Kup je još jedanput pokazao da je »vrag koji ne poznaje favorite«, a ovog puta je »davljenik« u prvoligaškom društvu Cibalija svladala prvu momčad prvenstva. Hajduk se izblamirao i s mnogo nespokoja očekuje dvije ključne utakmice prvenstva, u subotu protiv Zadra te derbi protiv Dinama, obje na Poljudu. </p>
<p>Splićani su otvorili utakmicu udarcem Neretljaka u gredu, a već u 7. minuti je uzvratila Cibalia i šokirala Poljud. Lajtman je dugom loptom s lijeve strane pronašao na desnom boku Križanovića. Fileković je zaspao, a desni bočni Cibalije je snažnim udarcem savladao Balića. Splitski »bijeli« su nakon toga bili izgubljeni. I tek nakon pola sata igre, kad je trener Vulić zamijenio mjesta Filekoviću i Neretljaku, Hajduk je postao opasniji. Neretljak je bio uspješniji od gostujućeg bočnog igrača Križanovića, pa su se prigode redale. Rački je u 33. i 35. minuti imao dobre prigode, no vratar Marić je bio uspješniji. Valja istaknuti i dva dalekometna udarca Ćaćića. No, Hajduk nije uspio izjednačiti.</p>
<p> U nastavku trener Zoran Vulić gurnuo je sve svoje igrače prema naprijed. Igralo se tako samo na polovici Vinkovčana. Međutim, u drugom poluvremenu tek su dvije prave prigode. U 55. minuti Mariću je ispala lopta, a Krpan nije uspio pogoditi prazna vrata. Pet minuta kasnije Carević je izvanredno ubacio u kazneni prostor, gdje je Rački bio usamljen. Njegov udarac Marić je izvanredno obranio.</p>
<p>Hajdukovo bljedilo iritiralo je Torcidu koja je svojim »ljubimcima« skandirala: »Dobit ćete batine!«. Utrka za izjednačujućim pogotkom dovela je do toga da su Splićani sasvim izgubili koncepciju i nisu imali načina slomiti obranu gostiju. S posljednjim zviždukom suca »bijele« je dočekao koncert zvižduka, dok je nogometaše Cibalije splitska publika nagradila pljeskom.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK – CIBALIA 0-1 (0-1)</p>
<p>HAJDUK: Balić 5, H. Vuković 5 (od 71. Rukavina), Vejić 5, Neretljak 5, Matos 5, Ćaćić 5, Grgurović 5 (od 45. Carević 5), Fileković 5, Bule 5, Rački 5, Krpan 5.</p>
<p>CIBALIA: Marić 8, Ivelj 6,5, Leutar 6, Pernar 6, Križanović 7, Žgela 6 (od 40. Andričević 6), Lajtman 7 (od 90. Kovačević –), Pavličić 6, Šuto 6, Peraica 6 (od 68. Greer –), Ratković 6.</p>
<p>SUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) 7. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI 0-1 Križanović (7.).</p>
<p>ŽUTI KARTON: Žgela, Peraica, Grgurović, Veić, Greer, Andričević.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica MARIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Radovi na granici izvedivosti</p>
<p>Na ključnim olimpijskim objektima radovi probili sve rokove gradnje, od nekih se prvotnih planova već odustalo, kao i od nekih prometnih i tramvajskih linija </p>
<p>ATENA, 23. ožujka </p>
<p> – Manje od 150 dana prije početka Olimpijskih igara u Ateni organizatori su priznali da su radovi na ključnim infrastrukturnim objektima na granici izvedivosti, s obzirom na brojna kašnjenja, posebno glede prometnog povezivanja središta grada s borilištima i zračnom lukom. Novi je grčki ministar transporta Michalis Liapis, čija je konzervativna stranka osvojila vlast u državi 7. ožujka nakon jedanaestogodišnje vladavine socijalista, kazao da će Igre biti uspješne unatoč kašnjenju radova, nekvalitetnoj gradnji i premašivanju zadanog proračuna. </p>
<p>Liapis je kazao da je krajnji trenutak da se zaborave političke nesuglasice, te da se Grčka posveti dovršenju radova, od kojih neki doista mnogo kasne.</p>
<p> Prošlog je tjedna nova vlada tri puta intervenirala u prvotni plan gradnje objekata, pa se tako odustalo od nekih planiranih tramvajskih linija, potpunog uređenja izvorne maratonske staze i plana da se na veliki vanjski plivački bazen postavi krovna konstrukcija.</p>
<p>Upravo je ova potonja odluka izazvala najviše polemika. Svjetski plivački savez (Fina) izrazio je žaljenje zbog nepoštivanja dogovora, dodavši kako plivači, gledatelji i službenici trebaju zaštitu od visokih temperatura u kolovozu u Ateni. </p>
<p>»Uz to, krov je iznimno potreban zbog osiguravanja kvalitetnoga televizijskog prijenosa«, stoji u priopćenju Fine. </p>
<p>Ipak, trener australske plivačke vrste Leigh Nugent uvjeren je da nedostatak krova neće utjecati na izvedbe plivača. </p>
<p>– Siguran sam da organizatori neće dopustiti da se plivači prže na suncu. Ako temperatura vode prijeđe 27 Celzijevih stupnjeva, odmah će se dodavati nova količina hladne vode, kazao je Nugent, koji je uvjeren da će Igre obilovati svjetskim rekordima. </p>
<p>Što se prometa tiče, nova grčka vlada želi po svaku cijenu dovršiti liniju koja će povezivati središte Atene s dvadesetak kilometara udaljenom novom zračnom lukom, ali se odustalo od linije koja bi iz središta grada vodila do luke Pirej. </p>
<p>To je odlučeno nakon razgovora predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Jacquesa Roggea i grčkog premijera Costasa Karamanlisa prošlog tjedna. Svečano otvaranje Olimpijskih igara bit će 13. kolovoza na Olimpijskom stadionu, čija gradnja također kasni, jer će stadion biti dovršen samo tri tjedna prije početka natjecanja. (Hina/V. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Matej Mamić u momčadi</p>
<p>U Zagrebu su ostali Slaven Rimac i Josip Vranković / »Pokušat ćemo odigrati što bolje protiv momčadi za koju i dalje tvrdim da će među pet najboljih u Europi«, kazao je uoči puta Dražen Anzulović</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Gostovanje kod španjolske Tau Ceramice u srijedu u 4. kolu II kruga Eurolige za Cibonu nema nikakvu rezultatsku težinu. Momčad Dražena Anzulovića je na dnu ljestvice s tri poraza bez ikakvih izgleda za »final four«.</p>
<p>Baš je dvoboj kod kuće protiv Tau Ceramice u 1. kolu odredio daljnju sudbinu Cibone među 16 najboljih klubova u Euroligi. Poraz u dvorani Dražena Petrovića praktički je uništio sve nade Anzulovićeve momčadi za mogući prolaz do završnog turnira u Tel Avivu. Litavac Arvydas Macijauskas tricom je presudio zagrebački dvoboj, a s druge strane je Marko Popović na euroligaškoj premijeri za cibose iz igre gađao nevjerojatnih 0-10. Momčad iz Savske potpuno se okrenula jednom drugom »final fouru«, onom Goodyear lige kojeg je domaćin od 16. do 18. travnja. </p>
<p>Pritisnut problemima s ozlijeđenim i bolesnim igračima, trener cibosa Dražen Anzulović je uoči gostovanja kod Tau Ceramice u srijedu odlučio kako će se među desetoricom cibosa naći Matej Mamić koji je nekoliko mjeseci izbivao s parketa zbog ozljede gležnja. </p>
<p>Cibonino krilo već tjednima radi na podizanju tjelesne pripremljenosti, ali je do ovog tjedna bio bez košarkaških treninga. U Zagrebu su tako ostali Slaven Rimac kojeg muči ahilova tetiva i ima liječničku preporuku za odmorom, te Josip Vranković koji se oporavlja od upale grla. </p>
<p>– Mamić će putovati kako bi bio s momčadi, jasno je da neće igrati. Trenutno je bolje da se u Zagrebu Vranković i Rimac oporavljaju i treniraju, nego da izgube tri dana na putu, pojasnio je Anzulović. </p>
<p>Bez obzira što njegovoj momčadi utakmica u Vitoriji nema nikakvog rezultatskog značaja, dok je Tau Ceramica sa CSKA u utrci za prvo mjesto u skupini, Cibonin trener se nada kako će njegova momčadi odigrati dobrih 40 minuta. </p>
<p>– Pokušat ćemo odigrati što bolje protiv momčadi za koju i dalje tvrdim da će među pet najboljih u Europi. </p>
<p>Košarkaši Cibone krenuli su put Vitorije bez uobičajene novinarske pratnje. Iz srca Baskije neće biti niti radijskog niti televijskiskog prijenosa, pa su navijači zagrebačkog kluba »osuđeni« na internet. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pamesa ne bi u Tel Aviv </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Dok su košarkaši Cibone krenuli na gostovanje u Baskiju, nemirnu španjolsku regiju, momčad Pamese u 4. kolu očekuje puno teže putovanje. Španjolci, naime, u četvrtak u 4. kolu Eurolige putuju u Tel Aviv kod izraelskog Maccabija. </p>
<p>Atentat na šeika Ahmeda Yassina uskovitlao je događaje u ionako nemirnom području Bliskog istoka. Židovima slijede nemirni dani zbog prijetnje arapskih zemalja, no košarka će se i dalje igrati u Izraelu. </p>
<p>Kako pišu španjolski mediji, Pamesa je tražila odgodu dvoboja, ali je Euroliga odbila taj zahtjev jer su, kako navode, obavljene sve mjere sigurnosti. Treba znati da bi moguća odgoda utakmice dovela bi u pitanje i održavanje samog »final foura« koji bi se od 29. travnja do 1. svibnja trebao odigrati u Tel Avivu. U Euroligi ne žele ugroziti cijeli projekt oko kojeg se vrti puno novaca i za koji vlada veliko zanimanje u Izraelu gdje su u svega nekoliko dana prodane sve ulaznice za završni turnir u Nokia Areni. </p>
<p>Prošle je godine bila slična situacija, održavanje sporstkih priredbi bilo je ugroženo zbog neposredne blizine ratnih zbivanja. Maccabi je u travnju prošle godine trebao biti domaćin zavšnog turnira Goodyear lige, ali je cijela stvar u posljednji trenutak preseljena u Ljubljanu zbog ulaska američkih trupa u Irak. Čelnici regionalne lige tada su pričekali odluku Eurolige koja je zbog rata u Iraku odlučila prebaciti dvoboj Maccabija i bolonjskog Virtusa u sigurniju Grčku. </p>
<p>Dok će košarkaška sezona imati svoj zenit usred Tel Aviva, nogometna federacija je izabrala drukčiji pristup. Odlukom Uefe već se dvije sezone europske utakmice igraju izvan Izraela. Ovih dana posebna Uefina inspekcija trebala je otputovati u Izrael kako bi razmotrila skidanje zabrane igranja europskih utakmica u toj zemlji, no nakon posljednijih događaja teško da bi takav prijedlog mogao dobiti zeleno svjetlo. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Danski tenisači ne žele putovati u Alžir</p>
<p>Alžir je nestabilna zemlja i naše Ministarstvo vanjskih poslova je izdalo preporuku da se ne putuje tamo bez nekog iznimno važnog razloga. Davis kup je važan igračima, no to je ipak samo sport, poručili su čelnici Danskog teniskog saveza</p>
<p>LONDON, 23. ožujka</p>
<p> – Paranoja uzrokovana mogućnošću novih terorističkih napada diljem svijeta sve više napada i sport. Nakon prijetnji Amerikanaca i Britanaca kako neće putovati na Olimpijske igre u Atenu ako njihovim sportašima ne bude zajamčena sigurnost, strah od terorističkih napada natjerao je i čelnike Danskog teniskog saveza na odbijanje nastupa u Alžiru.</p>
<p>Danci su od 9. do 11. travnja u Alžiru trebali igrati dvoboj druge Euroafričke zone, no od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa. Čelnici Danskog teniskog saveza zatražili su od Međunarodnog teniskog saveza (ITF) da njihov meč preseli na neku europsku lokaciju.</p>
<p>– Kao odgovorno vodstvo saveza ne možemo tolerirati slanje naših mladića u Alžir. To je nestabilna zemlja i naše Ministarstvo vanjskih poslova je izdalo preporuku da se ne putuje tamo bez nekog iznimno važnog razloga. Davis kup je važan igračima, no to je ipak samo sport. Sigurnost naših igrača je na prvom mjestu, kazao je predsjednik Danskog teniskog saveza Finn Kalhauge.</p>
<p>Danci su svjesni da se ovakvom odlukom suočavaju s mogućnošću poraza za »zelenim stolom«. Pravila ITF-a kažu da se domaćinstva Davis kupa mogu promijeniti samo u slučaju »ekstremnih okolnosti«. Jedna od takvih okolnosti dogodila se u prosincu 2002. kad je zamijenjeno domaćinstvo dvoboja Pakistan – Novi Zeland zbog nesigurnog stanja u Pakistanu.</p>
<p>ITF je sada u teškoj situaciji, nema puno vremena za donošenje odluke.</p>
<p>– Potpuno smo svjesni situacije u kojoj se nalaze Danci. U kontaktima smo s oba saveza i istražujemo cijeli slučaj, šturo su poručili iz stožera ITF-a u Londonu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatsko skijanje čeka isplatu golemog truda </p>
<p>Ranom je zorom Ante Kostelić »marširao« lopatom po Crvenom spustu, slijedio ga je direktor Vedran Pavlek i ostali skijaški djelatnici, koji su pobijedili »zagrebačko ljeto« i te subote Sljemenu udahnuli dašak Svjetskog kupa </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Prvi čovjek Svjetskoga kupa skijašica Kurt Hoch ponovno je napustio Zagreb, ostavljajući iza sebe ohrabrujuće izjave za svekoliki cilj hrvatskoga skijaškog saveza - slaloma skijašica Svjetskoga kupa 20. siječnja 2005. godine. U buketu izjava o dodatnim radovim ili dovoljno dugom razdoblju za dovođenje staze do savršenstva, može se zaključiti kako će krajem rujna, kad je i posljednji rok za paljenje ili zelenog ili crvenog svjetla, Kurt Hoch vjerojatnije svojim glasom upaliti - zeleno. </p>
<p>– Nemoguće je u istu rečenicu stavljati utrke bilo kakvoga nacionalnog prvenstva i utrke Svjetskoga kupa. No, pred vama je sasvim dovoljno vremena za sve ostale radove, reći će inače uobičajeno namrgođeni Austrijanac. U subotu, kad se odlučivalo o hrvatskim slalomskim prvacima, netko je, po tko zna koji put, odlučio staviti hrvatsko skijanje na kušnju. Tih je dana anticiklona bujala nad kontinentalnim dijelom Hrvatske, Sljeme se grijalo na ljetnih petnaestak stupnjeva, ali - predaje nije bilo. Ranom je zorom Ante Kostelić »marširao« lopatom po Crvenom spustu, slijedio ga je direktor Vedran Pavlek i ostali skijaški djelatnici, koji su pobijedili »zagrebačko ljeto« i te subote Sljemenu udahnuli dašak Svjetskoga kupa. I već sada, šest mjeseci prije, Sljeme je u rangu mnogih »uglednika« Svjetskoga kupa. Premda su njemački Ofterschwang ili austrijski Semmering već ugostili Janicu, Pärson ili Götschl u Svjetskom kupu, ni u jednom segmentu ne nadilaze Sljeme. </p>
<p>– Jeste li zadovoljni viđenim? Smatram da smo u stvarno teškim uvjetima napravili pozitivno natjecanje. A bit će i bolje, u prolazu je dobacio predsjednik saveza Srećko Ferenčak. I tako je nakon četiri odvožene utrke većina ljudi bila opijena urađenim i viđenim, iščekujući naplatu vlastitoga dugogodišnjeg rada. A kao najavu konačnog »da« ili »ne« Kurta Hocha, prisjetit ćemo se riječi proslavljenoga slovenskog skijaša Bojana Križaja o Sljemenu. </p>
<p>– Skijanje gubi na zanimljivosti. Zašto? Zato što ga treba vratiti u gradove, a idealna su odredišta za održavanje Svjetskoga kupa Maribor i Zagreb, rekao je Križaj. </p>
<p>S. Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uspio revanš Plušenka </p>
<p>DORTMUND, 23. ožujka</p>
<p> – Prva natjecanja na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju u Dortmundu, obavezni sastavi parova i pojedinaca potvrdili su pretpostavku da će biti jedno od najizvjesnijih, a svakako i najvrednijih svjetskih prvenstava. </p>
<p>Kinezi Suexue Shen – Hangbo Zhao začudo nisu bili kao što je slučaj kod kineskih klizača, nepogrešivi, pa su nakon prvog, veoma važnog djela obaveznih sastava bitno zaostali na četvrtom mjestu bez izgleda da obrane naslov, ali bi se slobodnim sastavom ipak mogli izboriti za postolje. Tim više, što su na trećem mjestu njihovi sunarodnjaci Qing Pang – Jian Tong. Vodstvo su preuzeli europski prvaci Rusi Tatjana Totmjanina – Maksim Marinin s veoma visokim ocjenama 5.7-5.9 ispred svoje stalne pratnje, sunarodnjaka Marije Petrove i Alekseja Tihonova. Ne načine li neku veću pogrešku u slobodnim sastavima Totmjanina i Marinin postat će svjetski prvaci. </p>
<p>Poredak nastupa često puta može odlučiti i konačni poredak. To se je na ovome prvenstvu jako dobro vidjelo kad je prvi u zadnjo, najvrednijoj skupini prvi nastupio Jevgenij Plušenko i svoj obavezni sastav izveo bez i najmanje pogreške, s teškom kombinacijom od četverostrukog i trostrukog skoka za što je dobio ocjene 5.7-5.9, a za svoj zaista nedostignuti umjetnički dojam 5.8-5.9. Nakon toga svi su bili prisiljeni da idu na maksimum svojih sposobnosti. To je sjajno uspjelo do sada neistaknutom malom Nijemcu Stefanu Lindemanu koji je imao također četverostruku i trostruku kombinaciju, i s vrlo visokim ocjenama izborio odlično treće startno mjesto za završnicu sa slobodnim sastavima. Živce je imao i europski prvak Francuz Brian Joubert koji je za istu kombinaciju, ali raznovrsniji i cjeloviti program dobio ocjene 5.6-5.9 i zauzeo odlično drugo mjesto iz kojeg može stići i na prvo kao što je bilo na EP u Budimpešti. </p>
<p>Međutim, Kanađanin Emanuel Sandhu koji je vodio posve kvalifikacijskih slobodnih sastava nije izdržao pritisak, pa je otpao posve iz konkurencije. Slično se dogodilo i Rusu Iliji Klinkinu koji je s drugog mjesta iz kvalifikacija pao na osmo mjesto. Međutim, jedan za koga se znalo da je nadaren, ali nepouzdan Švicarac Stephan Lanbier sa svojim sjajnim piruetama i odlučnim ocjenama za slobodni sastav probio se na sjajno i neočekivano četvrto mjesto. </p>
<p>Znači, u slobodnim sastavima je sve moguće. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Schüssel: Hrvatska čini velike korake na putu u EU i treba je poduprijeti </p>
<p>BEČ, 23. ožujka </p>
<p> – Hrvatsku treba ohrabriti i poduprijeti na putu u EU, rečeno je na otvaranju Studijskih dana Europske pučke stranke (EPP) koji su u utorak popodne počeli u Beču. Na tom skupu sudjeluje i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. On će u srijedu održati govor u sklopu četvrtog panela o temi »Unija i njezini novi susjedi: novi projekt za Europu«. </p>
<p>Otvarajući dvodnevni skup europskih konzervativnih stranaka, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel rekao je da proširenje Europske unije moraju pratiti projekti koji pridonose boljem razvitku kontinenta. Rekao je da proširenje treba nastaviti sa Rumunjskom i Bugarskom, te da »Hrvatsku, koja radi dobre i velike korake u pripremi, treba svakako poduprijeti, dati joj šansu i omogućiti pristup u Europsku uniju«.</p>
<p>Također je rekao da ne treba ni Tursku obeshrabriti, nego je poduprijeti u ispunjavanju kopenhaških kriterija.</p>
<p>Potporu Hrvatskoj izrazio je i predsjednik odbora slovenske Nove Slovenije - kršćanske narodne stranke Lojze Peterle, kazavši da je »važno poduprijeti Hrvatsku na putu u EU, jer će to biti znak cijeloj regiji i državama jugoistočne Europe da se razvijaju u tom smjeru«. </p>
<p> U raspravi je izraženo mišljenje da Hrvatskoj treba dati potporu za pristup u Europsku uniju, te da svaku od država u jugoistočnoj Europi treba ocjenjivati na tom putu prema vlastitim zaslugama i razvitku.</p>
<p> »Važno je da Hrvatska postane sastavni dio Europske unije jer će to biti pozitivan znak za ostale države u regiji«, naglasio je Schuessel, austrijski savezni kancelar i predsjednik Austrijske narodne stranke (ÖVP).</p>
<p> On je kazao da je od Tuđmanova vremena posjećivao Hrvatsku, sastajao se s oporbom, uspješno surađivao s bivšom hrvatskom Vladom, te da Sanadera osobno jako dobro poznaje. »On je uvjereni i potvrđeni Europejac«, rekao je austrijski kancelar, dodajući da će »biti lakše ako mu damo svekoliku potporu i omogućimo Hrvatskoj europske perspektive«. </p>
<p> Na Studijskim danima raspravljat će se o četiri glavne teme: obnovi europskog gospodarstva, trenutačnom stanju u postizanju dogovora oko europskog ustava, borbi protiv terorizma i ilegalne imigracije s ciljem unaprjeđenja europske unutarnje sigurnosti, te o novim susjedima Europske unije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nakon Yassina, meta i Arafat</p>
<p>Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona dala je do znanja da će nastaviti s ciljanim ubojstvima / Arafat je već upozorio međunarodnu zajednicu i svjetsku javnost da je sljedeći na Sharonovoj listi ciljanih ubojstava / Washington upozorava Izrael da održi obećanje i ne napada palestinskog vođu</p>
<p>ANKARA, 23. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski tenkovi i oklopna vozila su tijekom noći ušli u sjeverni dio Pojasa Gaze zbog, kako se ističe, raketnog napada militantnih Palestinaca na Izrael. Prema tvrdnjama očevidaca, poginulo je pet osoba, među kojima maloljetni dječak i novinar. Deseci Palestinaca su ranjeni, dok Izraelci nisu imali gubitaka.</p>
<p>Ulazak izraelske vojske u Pojas Gaze mogao bi dovesti do privremenog ili trajnog cijepanja tog priobalnog područja dugog 40 kilometara koje se nalazi pod upravom palestinskih vlasti. Najnoviji izraelsko-palestinski sukobi, u sjeni ubojstva duhovnog vođe Hamasa šeika Ahmeda Yassina, mogli bi, kako tvrdi uvodničar desničarskog izraelskog lista Jerusalem Post, povećati anarhiju i beznađe među ionako frustriranim Palestincima. </p>
<p>U međuvremenu, vlada izraelskog premijera Ariela Sharona dala je do znanja da će nastaviti s ciljanim ubojstvima. Ima naznaka da je likvidacija Yassina raketnim projektilom bila i test reagiranja arapske i svjetske javnosti, uključujući i SAD, u sezoni započetog lova na palestinske vođe. Ako ubojstvo šeika Yassina prodje bez mnogo buke i »neugodnih« posljedica, Izrael bi mogao staviti na nišan i samog palestinskog čelnika Yassera Arafata.</p>
<p>Arafat je već upozorio međunarodnu zajednicu i svjetsku javnost da je sljedeći na Sharonovoj listi ciljanih ubojstava. »Svakom je već jasno je da izraelski jastrebovi, protivnici mira, pripremaju atentat na mene«, rekao je Arafat. To su slikovito potvrdile i izraelske vojne vježbe održane u, kako se ističe, »simuliranim uvjetima stanja poslije Arafatove smrti«.</p>
<p>Da Arafatov život visi o koncu, svjesni su, izgleda, i u američkom State Departmentu. Njegov glasnogovornik Richard Boucher pozvao je Izrael da održi svoje obećanje i ne napada palestinskog vođu. Zamjetno je, međutim, da Washington nije izravno osudio Yassinovo ubojstvo. Umjesto toga, pozvao je obje strane na mir i suzdržanost. Najveća svjetska velesila upozorila je svoje diplomate i građane u nekim arapskim zemljama na pojačane mjere opreza zbog ubojstva Hamasovog duhovnog vođe.</p>
<p>Palestinski ministar Saeb Erekat drži da bi ubojstvo Arafata praktički označilo kraj izraelske političke igre i dovelo do uništenja palestinske vlasti. Roni Daniel, vojni komentator izraelske televizijske postaje navodi izjave izraelskih visokih dužnosnika koji su mu navodno potvrdili da bi palestinski čelnik uskoro mogao postati meta napada. </p>
<p>Sličnu je izjavu dao i zapovjednik Glavnog stožera izraelskih oružanih snaga general Moshe Yaalon. On je kao metu mogućih novih ciljanih ubojstava označio Arafata i vođu Hesbollaha Hassana Nasrallaha. Smatra kako je ubojstvo šeika Yassina već zadalo udarac militantnoj skupini Hamas. </p>
<p>Nastavak izraelskih obračuna sa nepoćudnim Palestincima najavio je i šef izraelske obavještajne službe general Aharon Zeevi. »Izrael će napadati sve Hamasove vođe«, rekao je. Drži kako te akcije, kao ni ubojstvo šeika Yassina, neće povećati broj terorističkih napada palestinskih ekstremista. Izraelski ministar obrane Shaul Mofaz nazvao je Hamas »strateškim neprijateljem«. Dodao je kako će židovska država nastaviti likvidaciju terorista.</p>
<p>Međunarodna zajednica nastavila je i u utorak s osudama ubojstva Ahmeda Yassina. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan osudio je ubojstvo Hamasovog duhovnog vođe, istaknuvši kako je taj čin protivan međunarodnom pravu. Smatra da to neće doprinijeti srednjoistočnom mirovnom procesu. </p>
<p>Osude ubojstva šeika Yassina i protivljenje izraelskim »ciljanim ubojstvima«, stigli su i iz Velike Britanije, Francuske, Malezije i mnogih drugih zemalja. Glasnogovornik britanskog premijera Tonyja Blaira rekao je kako Izrael ima pravo na obranu od terorizma, dodavši da takvi potezi moraju biti sukladni s međunarodnim pravom, a ne pretjerani i nerazumni. Malezija je ubojstvo šeika Yassina nazvala novim vidom državnog terorizma. </p>
<p>Visoki predstavnik EU-a za sigurnosnu i vanjsku politiku Javier Solana naglasio je da je ciljano ubojstvo Yassina »vrlo loša vijest« za mirovni proces.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Sharon će dobiti što je tražio - nove napade i nimalo milosti« </p>
<p>GAZA, 23. ožujka</p>
<p> – Ulice grada Gaze, koja oplakuje duhovnog vođu Hamasa šeika Ahmeda Yassina, u utorak su gotovo opustjele. Trgovine su bile uglavnom zatvorene, osim nekih pekarnica i ljekarni. »Tužni smo i dotučeni. Bio je naš vođa. Podučio nas je džihadu , nacionalizmu i islamu. Bio je naš otac«, rekao je dvadesetdvogodišnji Hanif. »Podučio nas je korištenju eksplozivnih pojasa i sreći mučeništva«, naglasio je. »Židovi će platiti cijenu u krvi«, zaprijetio je Mussa Yekhi (60), simpatizer Hamasa. »Kukavički cionistički neprijatelj mora platiti za taj zločin. Mislim da će Abdelaziz al-Rantissi postati novi vođa Hamasa, a on je sve samo ne umjeren«, dodao je Yekhi upozorivši: »Izraelski premijer Ariel Sharon dobit će što je tražio – nove napade i nimalo milosti«. »Napadi će se pojačati s obje strane i Hamas će u Gazi postati još popularniji. To nije ni dobro ni loše, jer nemamo drugog izbora doli braniti svoju zemlju«, kazao je Mohammed. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>EU odlučila imenovati koordinatora za borbu protiv terorizma</p>
<p>Koordinator će raditi u uredu visokog izaslanika za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane/ »Umjesto prijedloga o osnivanju 'europske CIA-e' oslonit ćemo se na postojeću mrežu obavještajnih službi, istaknuo je njemački ministar </p>
<p>BRUXELLES, 23. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Više suradnje i neke nove mjere sastavni su dio antiterorističkog paketa EU. Paket su definirali ministri pravosuđa, potvrdili ministri vanjskih poslova, a formalno zeleno svjetlo dat će mu za nekoliko dana lideri EU na bruxelleskom proljetnom summitu. Prva je novost - koordinator borbe s terorizmom. To neće biti niti povjerenik u posebnoj Općoj upravi Europske komisije, niti visoki dužnosnik sa svojom novom EU agencijom.</p>
<p>Koordinator će raditi u uredu visokog izaslanika za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane. Indikator da je riječ o značajnom poslu je i vrlo živa kampanja država - članica u nuđenju svojih državljana za taj posao. Najviše izgleda trenutačno ima bivši ministar unutarnjih poslova Nizozemske. U Solaninom su timu već instalirani elementi europske sigurnosne konstrukcije, uključujući SitCen NATO-vog tipa, mjesto prikupljanja, obrade i analize relevantnih informacija.</p>
<p> SitCen će biti prilagođen zahtjevima jer, prema odluci ministara, za pola godine očekuje se stvaranje baze podataka o ekstremistima. Problem je da su na madridskom skupu operativaca najvećih članica EU stručnjaci izrazili strah da će suradnja zapinjati u svom prvom, najbitnijem koraku - razmjeni informacija, te je izvjesnije da će kooperacija prije biti bilateralna nego li multilateralna.</p>
<p>Iskustva sadašnje prakse govore da su teroristi lako prolazili sigurnosne filtere u državama - članicama. Nekim je članovima madridske skupine posao značajno olakšan francuskom putovnicom na primjer, a glavni je osumnjičeni za madridsku bombašku kampanju već nekoliko puta imao bliske susrete s istražiteljima iz zemalja EU. Međutim, uvijek je uspijevao izmaknuti podijeljenom prostoru i operativno nepovezanim službama. Naravno, austrijska i potom belgijska ideja o »Unijinoj CIA-i« nije prošla jer je shvaćena kao stvaranje novih kancelarija bez dodavanja kvalitete zajedničkoj sigurnosti. Umjesto »Unijine CIA-e« bolji će posao raditi konkretna suradnja, »oslonit ćemo se na postojeću mrežu obavještajnih službi«, obećao je njemački ministar s čime su se složili svi dosadašnji skupovi na ovu temu efikasnije borbe s terorizmom.</p>
<p>Nov je element također »klauzula solidarnosti«, slična onoj ugrađenoj u Povelju NATO-a. Klauzula bi trebala ući u Unijin novi ustav. Uzgred, najave govore da bi ustav mogao proći sve prepreke i biti izglasan na ljetnom summitu velike Europe u lipnju. Sadržajem bi stvarala pravnu podlogu da ugrožena zemlja, recimo sada Španjolska, nakon terorističkog napada ima pravo pozvati u pomoć sve ostale Unijine članice i koristiti njihove resurse. Budući da je najveći dio mjera zaštite od terorizma donesen nakon udara na SAD 11. rujna, Unijinim članicama preostaje obaviti nezavršene poslove da ovi sustavi u potpunosti zažive. Recimo da Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska i Austrija ratificiraju sporazum o EU tjeralici za teroristima.</p>
<p>Nova pravila obavezuju tvrtke mobilne telefonije i poslužitelje na Internetu da organima sigurnosti dostavljaju podatke o potencijalnim sumnjivim mušterijama, sve uz strogo poštivanje pravila igre koje uvažava privatnost korisnika usluga. Zaleđivanje imovine ekstremista i ekstremističkih organizacija pojačat će se, nastavit će se rad na poboljšanju stupnja sigurnosti javnog prijevoza, a računa se da se sprječavanje terorističkih aktivnosti dijelom može obaviti tješnjim (operativnim) povezivanjem pravosudne EU agencije Eurojust, EU policije Europol i, naravno, šefova policija država - članica. Unija će u sistemima provjere identiteta koristiti nove tehnologije poput biometrijske identifikacije (šarenica oka, otisci prstiju).</p>
<p> Svi budući odnosi Unije i njezinih partnera dobivaju nov uvjet - tek će zadovoljavajući stupanj antiterostičkih aktivnosti otvarati put tješnjim vezama, pogotovo onim trgovinskim s EU i to zemljama koje su do sada u zamjenu za približavanje zadovoljavale samo onaj vječni uvjet Petnaestorice, demokratizaciju u najširem smislu te riječi s naglaskom na poštivanju ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Haaški sud: Jokić u srijedu svjedoči protiv Strugara</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Umirovljeni admiral JNA Miodrag Jokić, kojega je Haaški sud prošli tjedan osudio na sedam godina zatvora zbog bombardiranja Dubrovnika, svjedočit će u srijedu na haaškom suđenju generalu Pavlu Strugaru. General Strugar bio je zapovjednik snaga JNA koje su sudjelovale u opsadi Dubrovnika u jesen 1991. </p>
<p>Jokić se kao svjedok optužbe protiv Strugara trebao pojaviti u utorak, ali je njegov iskaz, na zahtjev obrane, odgođen za jedan dan.</p>
<p>Nakon što je u kolovozu 2003. priznao krivnju za ratne zločine počinjene napadom na dubrovački Stari grad 6. prosinca 1991., Haaški sud osudio je Jokića 18. ožujka na sedam godina zatvora.</p>
<p>U sporazumu o priznanju krivnje Jokić se obvezao na suradnju s tužiteljstvom i svjedočenje u drugim predmetima među kojima se ističe suđenje generalu Strugaru optuženom za napad na zaštićenu povijesnu jezgru Dubrovnika, u kojem su poginula su dva, a ranjena tri civila. Tada je uništeno, zapaljeno ili oštećeno mnogo palača, crkava i drugih zdanja.</p>
<p>Strugar je u listopadu 1991. postavljen za zapovjednika Druge operativne skupine JNA u čijem su sastavu bile sve snage koje su sudjelovale u napadu na Dubrovnik, a admiral Jokić bio mu je podređen kao zapovjednik 9. vojnopomorske oblasti u Boki kotorskoj.</p>
<p>Strugarovi branitelji Vladimir Petrović i Goran Rodić zatražili su od raspravnog vijeća dodatno vrijeme za pripremu praćenja iskaza i protuispitivanje Jokića, navodeći kao razlog kasnu dostavu snimaka tužiteljeva razgovora sa svjedokom.</p>
<p>Suđenje Strugaru počelo je 16. prosinca prošle godine pred raspravnim vijećem kojim predsjeda sudac Kevin Parker iz Australije. U dosadašnjih devet tjedana izvođenja dokaza optužbe, iskaze je dalo 25 svjedoka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Powell i Rumsfeld odgovaraju pred komisijom: je li Amerika mogla izbjeći 11. rujna </p>
<p>Busheva administracija mora se braniti od optužbe Richarda Clarkea, savjetnika za terorizam četvorice američkih predsjednika kako je bila toliko opsjednuta Irakom da nije dovoljno ozbiljno uzimala opasnost od Al Qaide/ Pred komisijom će svjedočiti i Madeleine Albright te William Cohen </p>
<p>LONDON, 23. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Važni svjedoci iz prošle i sadašnje američke administracije odgovaraju saveznoj komisijom koja mora utvrditi je li 2001. bilo moguće izbjeći veliki udar Al Qaide na Sjedinjene Države.</p>
<p>U utorak su tako na dnevnom redu bili nastupi američkog državnog tajnika Colina Powella i tajnika za obranu, Donalda Rumsfelda, pred spomenutom komisijom. Busheva administracija mora se braniti od optužbe da je bila toliko opsjednuta Irakom, da nije dovoljno ozbiljno uzimala opasnost od Al Qaide. </p>
<p>Tu optužbu iznio je ovih dana Richard Clarke, savjetnik za terorizam četvorice američkih predsjednika - od Ronalda Reagana do Georgea Busha mlađeg. Clarke tvrdi da Bush i njegova ekipa prije 11. rujna 2001. smatrali Irak opasnijim od Al Qaide, koju su uvelike ignorirali. Clarke tvrdi da je Bush stigao na vlast s gotovom idejom u glavi da je potrebno srušiti Saddama Husseina, te da mu je to ostao primarnim zadatkom do same invazije na Irak u ožujku prošle godine. U to je vrijeme Clarke podnio ostavku na svoj položaj u Bijeloj kući.</p>
<p>Svoju tezu da je Bushevu administraciju Irak zanimao više od Al Qaide ilustrira Clarke brojnim primjerima. On kaže da neposredno nakon terorističkog udara na Ameriku, tajnik za obranu Donald Rumsfeld, nije predlagao zračno bombardiranje terorističkih baza Al Qaide u Afganistanu, nego Iraka. Bivši predsjednički savjetnik za terorizam kaže da je isprva pomislio kako se Rumsfeld šali. No, ovaj je ozbiljno inzistirao da »u Afganistanu nema dobrih ciljeva, dok u Iraku ima mnogo dobrih ciljeva«. </p>
<p>U svakoj američkoj administraciji od Reaganove, Richard Clarke je bio zadužen za sigurnost i protuterorizam, kao savjetnik u Bijeloj kući. No, u zadnjoj Bushevoj bio je marginaliziran pa je podnio ostavku. Dan Bartlett, direktor za komunikacije u Bijeloj kući opisuje sada Clarkeove optužbe kao »politički motivirane, nepromišljene i neutemeljene«. Neimenovani Bushevi dužnosnici rekli su novinarima da su Clarkeovi medijski nastupi zapravo »audicija« za ulogu u predsjedničkoj kampanji demokratskog kandidata Johna Kerryja.</p>
<p>Clarke je dao i intervju za britanski list Guardian od utorka. U njemu je rekao kako bi barem dvojica otmičara aviona, koji su sudjelovali u udaru na Ameriku, »vjerojatno bila uhvaćena« da Busheva Bijela kuća početkom 2001. nije ignorirala opasnost od Al Qaide. Dodao je kako »postoji šansa da bi i sami napadi bili spriječeni«.</p>
<p>Clarkeu je u ponedjeljak iz tiska izašla knjiga »Protiv svih neprijatelja: unutar američkog rata protiv terorizma«. U njoj tvrdi da Busheva tajnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice uopće nije znala za Al Qaidu kada ju je početkom 2001. prvi put opomenuo na opasnost od te organizacije. »Izraz njenog lica davao mi je dojam da nikada prije nije za njih čula«, navodi Clarke. Također opisuje da je još u siječnju 2001. zatražio hitan ministarski sastanak o terorizmu, koji je održan tek za tri mjeseca i to na nižoj razini. Kada je na tom skupu rekao da valja obračunati s Osamom bin Ladenom, zamjenik američkog tajnika za obranu Paul Wolfowitz, prekinuo ga je navodno riječima: »Ne, ne, ne. Ne moramo se baviti Al Qaidom. Zašto da pričamo o tom nevažnom tipu? Moramo razgovarati o iračkom terorizmu protiv Sjedinjenih Država«.</p>
<p>Clarke kaže da mu je sam predsjednik Bush potom naredio da utvrdi stoji li Irak iza terorističkog napada na Ameriku. »Istina je da nikada nije rekao: 'Izmisli nešto'. No, čitav me razgovor ostavio apsolutno izvan svake sumnje kako je George Bush htio da mu dođem s izvješćem u kome se kaže da je to učinio Irak«, rekao je Clarke u jednom intervjuu za američku televiziju.</p>
<p>Mnogi republikanci, pa čak i demokratski senator Joe Lieberman, tvrde međutim da je bez osnove tvrditi kako je u danima nakon terorističkih napada, Busha Irak zanimao više od Al Qaide. </p>
<p>Pred komisijom koja istražuje tragediju od 11. rujna 2001. moraju svjedočiti i neki istaknuti pripadnici bivše Clintonove demokratske administracije, poput nekadašnje državne tajnice Madeleine Albright i bivšeg tajnika za obranu Williama Cohena. Čelni Clintonovi ljudi već dugo tvrde da, nakon predaje vlasti, Bushevu ekipu nisu uspjeli dovoljno zainteresirati za opasnost od Al Qaide.</p>
<p> Medijski istupi Richarda Clarkea, kao i njegova nova knjiga, tjeraju vodu na njihov mlin. Demokratski predsjednički kandidat John Kerry još se nije očitovao o toj knjizi, ali je zatražio da je pročita. Promatrači bilježe da je Richard Clarke u prijateljskim odnosima s Kerryjevim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, Random Beersom. </p>
<p>Richard Clarke tvrdi da je George Bush »mjesecima ignorirao terorizam«, te da »skandalozno« što sada pokušava osvojiti novi mandat kao jaki protuteroristički vođa. I sam Clarke nastupa u srijedu pred nezavisnom komisijom koja istražuje okolnosti što su dovele do napada na Ameriku 2001. </p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan optužio je Clarkea za politički oportunizam uoči predsjedničkih izbora u prosincu. Podpredsjednik Dick Cheney je izjavio da je Richardu Clarkeu očigledno promaklo mnogo toga što se događalo u Bijeloj kući. Cheney je doveo u pitanje i koliko je bivši predsjednički savjetnik za terorizam bio djelotvoran - uzmu li se u obzir napadi na američka veleposlanstva u Africi 1998. te drugi teroristički incidenti koji su uslijedili nakon toga. </p>
<p>Clarkeove optužbe svejedno su ozbiljne i nezavisna komisija morat će se njima pozabaviti. To deveteročlano tijelo, sastavljeno od republikanskih i demokratskih predstavnika, osnovano je još u studenom 2002. No, kako tvrdi predsjednik komisije, Thomas Kean, sadašnje dvodnevno saslušavanje svjedoka, čelnih ljudi prošle i sadašnje američke administracije, spada među najvažnije do sada. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bruxelles ponovio Koštunici da put u Europu vodi preko Haaga</p>
<p>Srbijanski premijer je u Bruxellesu »objasnio« novinarima kako se suradnja sa Haaškim tribunalom »može razvijati različitim putovima i raznim dinamikama«</p>
<p>BRUXELLES, 23. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Suradnja s Haaškim tribunalom za ratne zločine apsolutni je preduvjet napretka Srbije i Crne Gore u približavanju europskim integracijama, nedvosmislen je bio predsjednik Europske komisije Romano Prodi nakon susreta s premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom u utorak. </p>
<p>Srbijanski premijer je elegantno izbjegao odgovor na novinarski upit hoće li SCG ispunjavati svoje međunarodne obaveze u vezi s izručenjem optuženika. </p>
<p>Jedino je istaknuo »odlučnost vlade« u tom poslu i objasnio kako se suradnja s kaznenim sudom »može razvijati različitim putovima i raznim dinamikama«. </p>
<p>Vojislav Koštunica došao je u Bruxelles na razgovore s predstavnicima EU-a i NATO-a sa svježim vijestima o nasilju i najavom smirivanja kosovske kampanje. Nju je i na konferenciji za novinare s predsjednikom Europske komisije opisao kao »kampanju s elementima etničkog čišćenja«. Romano Prodi je sa svoje strane osudio sve vrste nasilja i pozvao na smirivanje. To isto je večer ranije učinilo Ministarsko vijeće EU, osuđujući najjačim mogućim glasom »sve akte etnički motiviranog nasilja, gubitak života, oštećivanje imovine i uništavanje kulturnog nasljeđa koje je zajednička imovina svih Europljana«. Ministri su pozvali sve strane u sukobu na hlađenje glava, ali i istaknuli posebnu odgovornost lidera albanske zajednice na Kosovu čiji je kredibilitet doveden u pitanje zajedno s budućnošću Kosova na putu približavanja Europi. </p>
<p>Pripremajući teren za razgovor s Vojislavom Koštunicom, ministri su potvrdili staro pravilo: kriteriji za približavanje Uniji ostaju neizmijenjeni, što po sadržaju, što po tvrdoći. Popusta, makar zasad, neće biti i Romano Prodi bio je prvi koji je to glasno ponovio. </p>
<p>Uoči dolaska premijera Koštunice u Bruxelles najavljeno je da će sugovornicima podastrijeti plan kantonizacije Kosova. »Kantonizacija je jedan od sinonima koji koristim kako bih ukazao na potrebu decentralizacije«, izjavio je Koštunica ističući kako je bitno da »ideja nije potekla iz Beograda, nego iz Vijeća Europe«. Decentralizacija, bez obzira kako je nazivali, podržava nastavak demokratizacije sprječavajući sukobljavanje zajednica. »To nema nikakve veze s konačnim rješenjem statusa Kosova, ali ima sa zaustavljanjem nasilja; ono što se zbilo 17. ožujka jednaka vrsta je nasilja kao i teroristička kampanja u Madridu 11. ožujka, unaprijed je pripremljena i imala je ozbiljne posljedice«, glasilo je obrazloženje. </p>
<p>Koštunica je dao do znanja da Srbija zagovara koncept balkanske ekonomske unije, uz napomenu da se stabilizacija veza sa susjedima ne rješava samo bilateralnim trgovinskim sporazumima nego i multilateralnim, što je koincidiralo s novom porukom iz ureda Pakta o stabilnosti o potrebi bržeg stvaranja balkanske zone, o čemu, za razliku od nekih političara, ekonomisti i stručnjaci ili šute ili je smatraju gospodarski posve neopravdanom. Neke su izjave dane i za smirivanje »domaćeg terena« pa u slučaju šećerne afere premijer vjeruje da je ona problem koji se brzo rješava.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Masovna diplomatska osuda kosovskih Albanaca</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Kosovo je i dalje u središtu pozornosti europskih političara, i u 48 sati posjetili su ga najvažniji dužnosnici EU-a, NATO-a, OESS-a, pa i Rusije. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, koji zajedno s europskim povjerenikom za vanjske poslove Chrisom Pattenom dolazi na Kosovo u srijedu, izrazio je duboku zabrinutost zbog tragičnih prošlotjednih zbivanja i pritom bio vrlo eksplicitan: međunarodna je zajednica 1999. intervenirala da bi spasila kosovske Albance, a oni sada čine iste stvari kakve su drugi činili njima.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u ponedjeljak je na Kosovu ponovio kako nitko na Kosovu ne treba misliti, a to se posebno odnosi na većinske Albance, da će izazivanjem nasilja brže ostvariti vlastite političke ciljeve. Zbog kosovske krize, u Beograd je došao i ruski ministar za izvanredne situacije Sergej Šojgu. Po njegovoj ocjeni, NATO nije ispunio obveze na Kosovu kako je predviđeno rezolucijom UN-a 1244, a tezu da je etničko čišćenje već dugo prisutno argumentirao je podacima da je 1999. u Prištini živjelo 350.000 ljudi, od kojih je 80.000 bilo nealbanaca, a sada živi 500.000 ljudi, a Srba uopće nema. Rusija ne razmatra mogućnost slanja vojnog kontingenta na Kosovo iako je jako zabrinuta stanjem na tom području, izjavio je u Moskvi predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko. Dodao je da će Rusija najaktivnije sudjelovati u rješavanju kosovskog konflikta na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi. Predsjedavajući OESS-a, bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Pasi bio je vrlo jezgrovit u ocjeni u utorak poslije posjeta Kosovu. Tvrdi da je nasilje bilo planirano, da ono sprječava definiranje konačnog statusa Kosova i da ga potiču albanski ekstremisti koji ne žele uspostavu povjerenja u lokalne vlasti. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović izjavio je za radio B92 da na Kosovu treba zatražiti uvođenje vojne uprave ako ne dođe do smirivanja situacije u sljedećih nekoliko dana. </p>
<p>Na Merdaru, administrativnom prijelazu između Srbije i Kosova, u ponedjeljak je održan izvanredni sastanak ministra Srbije i Crne Gore za nacionalne zajednice i ljudska prava Rasima Ljajića s ombudsmanom Kosova Antoniom Marekom Novickim koji drži kako je važno da međunarodni dužnosnici i vođe kosovskih Albanaca uvjere Srbe da je moguć njihov normalan život na Kosovu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prosvjednici u Banjoj Luci tražili smjenu vlasti</p>
<p>SARAJEVO, 23. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na središnjem gradskom trgu u Banjoj Luci u utorak je održan prosvjedni skup oporbe na kojemu je zatraženo raspisivanje prijevremenih izbora, odnosno smjena aktualne vlasti zbog teške situacije u kojoj se nalazi RS i BiH</p>
<p>Prosvjede su pod nazivom Ovako više ne može« organizirali oporbeni Savez neovisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijalistička partija Republike Srpske (SP RS), Demokratski narodni savez (DNS) i Demokratski savez umirovljenika, uz podršku nekih sindikalnih, veteranskih i drugih nevladinih udruga.</p>
<p>Skup je započeo u pet minuta poslije dvanaest čime se na simboličan način željelo poručiti da su se promjene zapravo trebale dogoditi i ranije, a da je sada i više nego krajnje vrijeme za smjenu vlasti koja je, kako tvrdi oporba korumpirana, kriminalizirana i odgovorna za katastrofalno gospodarsko i opće društveno stanje.</p>
<p>Usprkos kiši, na prosvjedu se okupilo oko 15.000 ljudi koji su u Banju Luku stigli iz različitih dijelova manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta noseći transparente s porukama o teškom stanju u kojem se nalaze i o vrlo lošem mišljenju o aktualnoj vlasti.</p>
<p>Obraćajući se okupljenima, lider SNSD-a Milorad Dodik kazao je da banjalučki skup označava početak velikih promjena. Po njegovim riječima, građani ne žele rušiti, već graditi bolji život. On je obećao nastavak borbe za promjenu vlasti, obračun s kriminalom i korupcijom te reviziju privatizacije.</p>
<p>U sličnom tonu bila su obraćanja i ostalih govornika, uglavnom predstavnika oporbenih stranaka i udruga koje su podržale skup. Tako je Nikola Špirić, predsjedatelj Parlamentarne skupštine BiH i visoki dužnosnik SNSD-a kazao je da je glavna poruka s prosvjeda poziv na odlazak vlasti koja proizvodi glad i bijedu, a kojoj se građani moraju suprotstaviti. Po njegovim riječima, odlazak sadašnje vlasti preduvjet je za dekriminalizaciju cijelog društva i brži ulazak u europske integracije.</p>
<p>Govorio je i dopredsjednik RS-a, član Predsjedništva SDP-a BiH Ivan Tomljenović koji je prosvjede ocijenio opravdanim, budući da se sadašnja vlast ne može nositi s gospodarskim i društvenim problemima. Predsjednik Socijalističke partije RS Petar Đokić kazao je da je oporba spremna provesti reforme i stvoriti prosperitetnu Republiku Srpsku unutar BiH. Aktualnu vlast on je nazvao »ucijenjenom« te kritizirao suradnju vodećih srpskih stranaka u koaliciji SDS-a i PDP-a sa Strankom demokratske akcije (SDA).</p>
<p>Promet u Banjoj Luci bio je obustavljen za vrijeme trajanja demonstracija, a policija je već od ranog jutra pojačano osiguravala skup i važnije zgrade administracije u središtu grada gdje se nalazi sjedište predsjednika i dopredsjednika RS-a. Nakon središnjeg okupljanja i govora na banjalučkom Trgu Krajine, prosvjednici su se zaputili upravo prema toj zgradi gdje su ostavili simboličnu poruku - glasačku kutiju, kao poruku o potrebi raspisivanja prijevremenih izbora. Okupljeni su zatim krenuli prema zgradi Vlade RS, gdje je također obavljena simbolička gesta, ostavljen je stolac za ljuljanje i poruka »ljuljajte se do izbora«. Tu se dogodio i jedini incident kad je netko od prosvjednika kamenom razbio jedan od prozora na vladinoj zgradi.</p>
<p>Inače, u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu na vlasti je koalicija Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Stranke demokratske akcije (SDA).</p>
<p>Demonstracije oporbe bili su istodobno i prosvjed zbog događaja na Kosovu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Đelo Jusić je ambasador istine o Domovinskom ratu </p>
<p>Hvala Đeli Jusiću na istinoljubivom svjedočenju u Haagu</p>
<p> - u procesu koji se vodi zbog terorističkog napada na Dubrovnik.</p>
<p>Svojim video-zapisima o najtežim danima stradanja Dubrovnika na dan 6. i 7. prosinca 1991. godine – potvrdio je još jednom svoju i našu istinu - da je na Dubrovnik kao i ostale naše gradove izvršen teroristički napad.</p>
<p>Posebno valja Đeli Jusiću čestitati na onome što je kazao Carli del Ponte, kada ga je došla pozdraviti kao »veliku zvijezdu hrvatske glazbe« i postavila pitanje u vezi s Antom Gotovinom.</p>
<p>Đelo joj je lijepo i kratko odgovorio - da je Gotovina hrvatski rodoljub i da se ne krije u Hrvatskoj, pa je dakle i nedostupan hrvatskim vlastima. On je oslobodio dio Hrvatske i nije kriv što su nakon njega došli palikuće, razbojnici - i da misli - kako gospođa Carla del Ponte lovi pogrešnog čovjeka. I sama Carla del Ponte, nenaviknuta da dobiva tako jednostavne i iskrene odgovore, začuđeno je upitala - da zbog čega s njom tako ne razgovaraju hrvatski političari - da bi glazbeniku Đeli Jusiću dala vrhunsko priznanje: »Vi ste mi u dvije rečenice rekli više nego mi oni godinama govore«.</p>
<p>Tako je Đelo Jusić dao dobru lekciju, ne samo našim političarima, nego i diplomatima - da koriste jednostavnu istinu, koja se mora stalno ponavljati - da se ovdje nije radilo o ratu već o agresiji na Hrvatsku: »Napadnuti smo i morali smo se braniti«.</p>
<p>Carli del Ponte, kao pravnici – sigurno je poznata Ovidijeva izreka kada je riječ o pitanjima kazne i obrane: »Arma in armatos sumere iura sinunt«, ili pravo dopušta da se protiv naoružanih (u samoobrani) digne oružje. No, nama se nije dozvolilo ni to pravo - pravo samoobrane, već nam je stavljen embargo na oružje. Sada, zbog toga što smo se branili, obranili i vratili svoje otete teritorije, trebamo odgovarati u Haagu.</p>
<p>Bilo bi krajnje vrijeme da se postavi pitanje i dobije odgovor: tko je zapravo djelatnicima tužiteljstva Haaškoga suda politički mentor?</p>
<p>RUŽICA GABRIEL Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krsnik računa na amneziju i bori se za bolju prošlost</p>
<p>Članak Vjekoslava Krsnika objavljen u Vjesniku (»Stajališta« od 17. ožujka 2004. godine) pod naslovom »Skandali i katastrofalne diplomatske pogreške«, osim što pokazuje da klanovski ratovi unutar hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova nimalo ne jenjavaju, otkriva i jedan fenomen koji se posljednjih godina sve više širi i koji posebice uočavaju oni s malo dužim pamćenjem.</p>
<p>Uzimajući na nišan i predsjednika Republike Stipu Mesića, gospodin Krsnik mu spočitava to što je za svoje najbliže suradnike angažirao »kadrove s jugoslavenskom prošlošću« (poimenice navodeći u tom smislu Stanka Nicka, Tomislava Jakića i Ivicu Maštruka), iako je i on sam potomak te jugoslavenske prošlosti. Gospodin je Vjekoslav Krsnik, naime, bio dugogodišnji novinar novinske agencije Tanjug (Telegrafska agencija nove Jugoslavije), a neko vrijeme čak i dopisnik te jugoslavenske agencije iz Australije. Za one s malo dužim pamćenjem nije potrebno isticati što je radila, koga je predstavljala i kakvu je politiku vodila ova (propagandna) ustanova u bivšoj Jugoslaviji. Za one s malo dužim pamćenjem posebice nije potrebno isticati na koji su se način regrutirali njezini kadrovi.</p>
<p>Gospodin Vjekoslav Krsnik i njemu slični očito računaju na našu totalnu amneziju kad se na ovaj način upuštaju u borbu za bolju (vlastitu) prošlost.</p>
<p>IVAN HORVAT Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U »modificiranom škrobu« nema GMO-a</p>
<p>U Vjesniku od 22. ožujka objavljen je tekst Marinka Petkovića pod naslovom »Vlada odobrila prodaju GM-proizvoda od kojih se neki još ne mogu prodavati u EU« i unutar toga, uokvireni dio »Netočne deklaracije na pudingu i kremi za kolače«, po svemu sudeći istog autora (inicijali M.P.).</p>
<p> S autorom teksta u potpunosti se slažem u tome da potrošači imaju pravo znati ima li i koliko GMO-a u pojedinim proizvodima, što bi, prema Zakonu o zaštiti potrošača, trebalo biti jasno istaknuto na deklaraciji proizvoda. No, autor teksta je u krivu kada kaže: »Međutim, na deklaraciji jednog pudinga i jedne kreme za kolače pronašli smo zavaravajuće, nepotpuno i netočno deklariranje protivno Zakonu«.</p>
<p>Iz preslika objavljenih u sklopu teksta vidljivo je da parfe krema i krema za kremšnite sadrže »modificirani« škrob. Kako, dakle, u deklaraciji piše da »modificiranog škroba« ima, očito bi problem trebao biti u tome što nije napisano koliko ga ima. No, zec ne leži u tom grmu. U ovom slučaju treba prije svega, jasno i glasno kazati da u preslikanim deklaracijama pojam »modificirani« nema ono značenje koje posjeduje u izrazu »genetski modificirani organizam«.</p>
<p>Iako ni po zvanju ni po zanimanju nisam prehrambeni tehnolog, ali kao dipl. inž. biotehnologije i magistar kemijskih znanosti iz područja biokemije nisam ni daleko od toga, eventualni opsežniji osvrt na »modificirani škrob«, njegovu pripravu i primjenu, ostavljam stručnjacima koji se često javljaju na Vjesnikovim stranicama, primjerice prof. Ireni Colić-Barić ili dr. Ignacu Kulieru ili nekome iz Francka, Kraša, Podravke, Sljemena, ili Gavrilovića, jer mislim da bi trebali i vjerujem da će reagirati. Priča o »modificiranom škrobu« ne bi se, naime, u interesu prehrambene industrije, smjela pretvoriti u novi »Poli« slučaj, što bi se lako moglo dogoditi, ako je čitatelji, ne svojom krivnjom, uzmu »zdravo za gotovo«.</p>
<p>Pogrešno je, naime, izjednačavanje »modificiranog škroba« i GMO-a, jer - to jednostavno nije to. Nema tu GMO-a ni blizu.</p>
<p>Modificirani je škrob, barem tako dugo dok ga ne počnu proizvoditi recimo iz genetski modificiranog krumpira, kukuruza, tapioke ili nekog drugog izvora, zapravo običan, najobičniji škrob, modificiran (izmijenjen) da bi bio pogodniji za odgovarajuću svrhu. A modificira ga se tako da se normalni, prirodni škrob obradi kemijski ili fizikalno, zagrijavanjem, umrežavanjem, oksidacijom, esterificiranjem ili obradom sa kiselinama, lužinama ili enzimima, kako bi postao viskozniji, bistriji itd. i mogao se na određeni način i u određenu svrhu primijeniti u prehrambenoj industriji, industriji papira i farmaceutici.</p>
<p>Na kraju malo i o trenutnoj, ne ulazim u to, da li opravdanoj ili neopravdanoj, uzbuni oko GMO-a. Nema ni samo crnih niti samo bijelih stvari. Atomska energija se manifestira i kroz nuklearnu elektranu i kroz atomsku bombu. Na nosaču aviona imate ju u obje varijante. Kada su se pojavili prvi automobili, nisu se smjeli kretati brže od pješaka ili tako nekako, a ispred njih su »stražari« zastavicama upozoravali prolaznike da nailazi »čudovište«. Uskoro će, pak zagrebačkim ulicama brzinom sokola koji se obrušava na žrtvu juriti »porsche« sa svojih maksimalnih, ako se ne varam, 330 km na sat. Gdje su danas stražari sa zastavicama?</p>
<p>Jednog će dana, htjeli mi to ili ne, GMO - priča vjerojatno postati normalna stvar. Možda čak toliko normalna, da ljudi ne će htjeti uzeti neki proizvod ako u njemu nije deklariran i garantiran određeni udjel GMO-a, a povika će, zamislite, biti na proizvode za koje će se, analizama i superanalizama na sveopće zgražanje ustanoviti da ne sadrže GMO, a da to na njima nije naznačeno.</p>
<p>ŽELJKO GOLUBIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Dvojica poginula u naletu cisterne na automobil</p>
<p>Vozač osobnog automobila od siline udarca preminuo je na mjestu nesreće, a od posljedica zadobivenih u nesreći, vozač cisterne umro je u kolima Hitne pomoći na putu do bolnice</p>
<p>ĐAKOVO, 23. ožujka</p>
<p> – Dvije poginule osobe tragična je bilanca teške prometne nesreće koja se u utorak, malo poslije 14 sati, dogodila na đakovačkoj obilaznici, u blizini križanja za Đakovačke Selce.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je autocisterna zagrebačkih registarskih oznaka, kojom je upravljao Dalibor Ivaković (27) iz Čemernice kod Ivanić Grada, naletjela na zaustavljeni osobni automobil đakovačkih registarskih oznaka pored kojega je bio vozač. U trenutku dok je vozač pokušavao otkloniti kvar na automobilu na kojemu je prethodno uključio sva četiri pokazivača smjera, prema riječima očevidaca, na mjestu ga je usmrtila autocisterna koja je naletjela na automobil i pritom ga odbacila u kanal, a nakon dvadesetak metara klizanja po cesti i autiisterna je završila u kanalu. Od siline udarca vozač osobnog vozila, čiji identitet još uvijek nije utvrđen, odbačen je oko dva metra uvis, te je poginuo na mjestu događaja, dok je vozač autocisterne od zadobivenih ozljeda preminuo u kolima Hitne pomoći na putu do osječke bolnice. Zbog te nesreće promet je preusmjeravan na obilazne pravce, a osim policije i ekipe Hitne pomoći, angažirani su bili i đakovački vatrogasci.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Četiri mjeseca uvjetno za krađu naslona za stolce</p>
<p>Vatrogasac, koji je u »Boru« radio i kao noćni čuvar, branio se da je riječ bila o »škartu« odbačenom u kotlovnicu</p>
<p>NOVI MAROF, 23. ožujka</p>
<p> – Vjekoslav Žugec nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na četiri mjeseca uvjetnog zatvora zbog krađe. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je od 1999. godine, kao vatrogasac u poduzeću »Bor« u Novom Marofu, radeći u noćnoj smjeni, iz poduzeća ukrao nekoliko komada namještaja. Žugec je u svojoj obrani rekao da se ne smatra krivim, te potvrdio da je radio kao noćni čuvar - vatrogasac u »Boru«. Porekao je da je sjedišta i naslone iznio iz poduzeća, jer se ništa ni nije moglo iznijeti bez direktorovog odobrenja. Policija je, kazao je, doista kod njega pronašla sjedišta i naslone i to fotografirala, ali je na tim fotografijama vidljivo da se na tim dijelovima namještaja nalazi drukčiji materijal. Tvrdio je i da je su ti oduzeti elementi bili stari više od tri godine.</p>
<p>Žugec je izjavio da nije sporno da su dijelovi namještaja koje je policija pronašla kod njega proizvedeni u »Boru« i da ih je on odvezao kući, no to nije bio 2001. godine, nego sigurno tri godine prije nego što je to od njega oduzeto. Dijelove je odnio kući jer su oni bili u kotlovnici i namijenjeni za spaljivanje. Budući da za takve elemente nije bilo nikakvih pravila, jer je direktor za njih nekad davao pismeno odobrenje za iznošenje, a nekad nije, on je jednostavno te elemente u više navrata uzimao i vozio kući. Rekao je i da se ti elementi nisu mogli upotrijebiti za izradu stolica u novom nalogu za proizvodnju. Naslon sam za sebe nije mogao činiti cjelinu, ako i ostali dijelovi nisu bili od iste serije, tako da je, ako je netko i htio napraviti nešto »protupravno«, onda je uz sjedišta i naslone morao ukrasti i druge potrebne elemente kako bi sastavio stolac koja bi odgovarala jednoj seriji. To kod njega nije bio slučaj i kod njega, osim ovih sjedišta i naslona, nije pronađeno ništa drugo što bi moglo upućivati na to da je on namjeravao sastavljati stolce ili nešto drugo. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dorešić odbio početak postupka bez branitelja</p>
<p>Optuženi je, ističe se u optužnici, nekoliko puta Sunčici Findak prijetio da će je ubiti i da mu neće biti problem odrobijati za nju</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Dorešiću, bivšem doministru prosvjete i športa optuženom za kazneno djelo prijetnje upućene novinarki HTV-a Sunčici Findak, odgođeno je u utorak na Općinskom sudu zbog izostanka branitelja optuženog.</p>
<p> Kako Dorešić nije htio da sudski postupak počne bez branitelja, a na što ima zakonsko pravo, rasprava je odgođena za 8. lipnja. </p>
<p>U optužnom ga se prijedlogu uglavnom tereti prijetnjom da će njezine obnažene fotografije uputiti novinama i HTV, te da će ju ubiti prekine li njihovu ljubavnu vezu. </p>
<p>Tako se u optužnom prijedlogu Općinskog državnog odvjetništva navodi kako je Dorešić u prosincu 2000. godine u nakani da uznemiri i prestraši Sunčicu Findak, kao i da našteti ugledu koji ona uživa u društvu, u prosincu nakon svađe s njom vezane uz njihovu ljubavnu vezu, na prednje staklo njezinog automobila parkiranog ispred njezinog stana, stavio kopiju fotografije na kojoj je ona gola s porukom »ovo jer samo opomena, ako se ne javiš, sve slike iz vile 'Niko' i 'Crvenog otoka' ići će svugdje«. Nadalje se navodi kako je nekoliko dana poslije njezine gole slike razbacao po parkiralištu, te ponovno na automobilsko staklo uz poruku »pogodi tko sam« te napomenom kako će sve slike poslati u novine te na Hrvatsku televiziju, svjestan kako je ona poznata kao javna osoba i urednica emisija na HTV-u. Nekoliko joj je puta prijetio da će ju ubiti ako ga ostavi, te kako mu zbog toga neće biti problem odrobijati za nju. Nakon što je Findak s njim ipak prekinula vezu, navodi se u optužnom prijedlogu, Dorešić joj je 22. kolovoza prošle godine u lokalu »Dream team«, dok se nalazila u društvu prijateljice, prišao i rekao »kurvetino jedna, sad ćeš vidjeti svoga boga, izvoli doći za dvije minute do auta, zadnji put ti kažem, napravit ću ti takvo sranje«. U strahu da će Dorešić obistiniti svoje prijetnje, Findak je napustila lokal, a Dorešić je od Kolumbine i Željka Korpara zatražio da joj prenesu da su slike već otišle uredniku informativnog programa HTV-a Nikoli Kristiću i drugima na HTV-u. Na Findakin je mobitel poslao poruku »svima ide fafanje, vidjet ćeš svoga boga«, dok je njezinom ocu 31. kolovoza prošle godine poslao omotnicu s fotografijama njegove kćeri i porukom: »ako se ovaj smrad ne javi do 20 sati ove slike idu svuda po Zagrebu«. Putem Božice Šimleše je pak zatražio da posreduje između njega i Findak te joj rekao da će se, ukoliko mu se Findak ne javi do navečer 1. rujna, osvetiti, a te je poruke Šimleši slao i mobitelom. Kako je smatrao da Šimleša nije »dovoljno« učinila u »posredovanju« zaprijetio je »još većim zlom«, nakon čega se Šimleša obratila Findak, a ova u strahu za život i položaj u društvu, zatražila pomoć i zaštitu policije, nakon čega se čak i preselila iz svog stana. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjedočit će i dvojica bivših ministara znanosti</p>
<p>Nevenku Tuđman tereti se da je koristeći svoj društveni položaj i ugled, dok joj je otac bio na vlasti, poslovnom partneru Kneževiću omogućila ugradnju telefonskih centrala u desetak fakulteta, instituta i javnih ustanova</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Dvojica bivših ministara znanosti i tehnologije Ivica Kostović i Hrvoje Kraljević u četvrtak bi trebali svjedočiti na suđenju kćeri prvog hrvatskog predsjednika Nevenki Tuđman optuženoj da je drugooptuženom Igoru Kneževiću nezakonito namještala poslove u gradnji telefonskih centrala u javnim institucijama za što je navodno dobila 1,7 milijuna kuna provizije.</p>
<p>Kostović je bio ministar znanosti i tehnologije od studenoga 1995. do listopada 1998., a u tom je razdoblju tvrtka Telekom drugooptuženog Kneževića s tim ministarstvom navodno potpisala ugovor o obavljanju konzultanskih poslova. Uz to, Knežević je navodno na intervenciju Nevenke Tuđman 1996. imenovan glavnom stručnom i odgovornom osobom u Ministarstvu znanosti i tehnologije za natječaje za ugradnju telefonskih centrala.</p>
<p> Hrvoje Kraljević bi, pak, trebao svjedočiti o onome što je pronašao u Ministarstvu nakon što se 2000. promijenila vlast.</p>
<p> Osim njih dvojice prekosutra bi trebao svjedočiti i Nikola Ružinski koji je bio Kostovićev zamjenik i navodno potpisnik ugovora s tvrtkom Telekom, te još četvero svjedoka.</p>
<p> Za sada je sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo saslušati tridesetak svjedoka koje je predložilo tužiteljstvo. Obrana još nije predložila svoje svjedoke.</p>
<p> U Uskokovoj optužnici iz listopada 2002. Nevenku Tuđman se tereti da je koristeći svoj društveni položaj i ugled, dok joj je otac bio na vlasti, poslovnom partneru Kneževiću omogućila ugradnju telefonskih centrala u desetak fakulteta, instituta i javnih ustanova. Knežević je na tome navodno zaradio više milijuna kuna, a prvooptužena oko 1,7 milijuna kuna. Knežević je uz to optužen i za utaju poreza i drugih davanja.</p>
<p> Nevenka Tuđman na sudu je odbacila optužbu, dok je Knežević dijelom priznao krivnju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Raznio se ručnom bombom</p>
<p>VINKOVCI, 23. ožujka</p>
<p> – Aktiviravši ručnu bombu, u utorak oko 7,30 sati samoubojstvo je u dvorištu svoje kuće u Ulici Krste Frankopana 2a u Vinkovcima počinio Zlatko Letinović (54). </p>
<p>Prema pričama susjeda, Zlatko je samoubojstvo počinio u garaži u dvorištu kuće u kojoj je živio sa suprugom te odraslim sinom i kćeri. Pretpostavlja se da je motiv koji ga je natjerao na ovaj očajnički čin teška bolest od koje je patio već godinama. </p>
<p>»Koliko mi je poznato, Zlatko je već petnaestak godina na bolovanju. Prije rata radio je u 'Borovu', a posljednjih je godina naprosto kopnio. Bolest mu se odrazila i na živce, pa se vjerojatno zbog svega toga odlučio na samoubojstvo«, ispričao nam je jedan od susjeda. </p>
<p>Dodao je kako je Zlatko bio dobar susjed, ni sa kim nije bio u zavadi, a svima je činio usluge popravljajući radiouređaje i kasetofone. </p>
<p>»Prošloga je tjedna bio na pretragama u bolnici u Slavonskom Brodu. Očito da su rezultati pretraga bili loši kada se odlučio na ovaj korak«, zaključio je susjed. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici vukovarsko-srijemske policijske uprave te istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Vladini gospodarski resori još se nisu ni uhodali</p>
<p>Miljenko Vidaček (Varteks): Ako se već ne može mijenjati tečaj, treba naći druge mehanizme za stimuliranje izvoza kako bi tvrtkama ostalo više novca za ulaganje u razvoj / Bartol Jerković (Đuro Đaković - Specijalna vozila): Očekujem od države da poštuje potpisane ugovore / Željko Mažuran (Kordun): Država bi trebala hrvatska poduzeća više poticati na širenje u regiji</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Vlada premijera Ive Sanadera, ustrojena 23. prosinca prošle godine, u prva tri mjeseca nije povukla dovoljno poteza koji bi učinili prepoznatljivom njenu gospodarsku politiku. Stoga se ni gospodarstvenici s kojima smo razgovarali ne upuštaju u ocjenu do sada učinjenog, ali po onome što od Vlade očekuju, jasno je da se otezanje na gospodarskom planu ne bi smjelo još dugo nastaviti.</p>
<p>Većina naših sugovornika tvrdi da proces uhodavanja nove vlasti još nije gotov zbog čega ih već pomalo brine zastoj u realizaciji nekih projekata, a neki još ne znaju ni komu se u ministarstvima mogu obratiti zbog nekih problema. </p>
<p>Usprkos razumijevanju za »fazu uhodavanja«, gospodarstvenici s kojima smo u razgovarali u stankama seminara u sklopu projekta povećanja konkurentnosti tvrtki »20 ključeva«, smatraju da je barem ministar gospodarstva Branko Vukelić trebao pokazati više razumijevanja za njih. Zamjeraju mu što nije došao u Rijeku i porazgovarao s dvadesetak čelnika tvrtki koje se ubrajaju među uspješnije u Hrvatskoj, što im je i omogućilo da se uključe u program za koji im 40 posto troškova financira upravo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Od Vlade naši sugovornici ne očekuju radikalne promjene, a među dosadašnjim potezima najviše im se sviđa to što se nastavljaju neki projekti bivše vlade – prije svega oni vezani za povećanje konkurentnosti. Zajedničko im je i traženje veće podrške uspješnim tvrtkama u tehnološkom razvoju i razvitku znanja, jer samo u tome vide mogućnost za razvoj, pa i opstanak svojih tvrtki. </p>
<p>Miljenko Vidaček, predsjednik Uprave Varteksa ukazuje da su i daleko razvijenije zemlje od Hrvatske, poput Portugala, Španjolske, Italije, Francuske ili Engleske pokazale da za tekstilnu industriju i u njima ima mjesta, da se ne mora sve preseliti na Daleki istok. »Tekstilna industrija je druga branša po izvozu i bilo bi ludo odreći se 600 milijuna dolara izvoza«, kaže Vidaček koji veliki problem tekstilne industrije vidi u tome što je ona iscrpljena u proteklih 13 godina, među ostalim i tečajnom politikom, pa je počela tehnološki zaostajati.</p>
<p>»Nestat će svi koji se ne priključe vrhunskim svjetskim tvrtkama, a to se može samo investiranjem u tehnologiju jer mi ne možemo konkurirati cijenom radne snage nego samo kvalitetom, brzinom isporuke i prilagodljivošću. Od Vlade očekujem da potiče programe koji mogu vratiti uloženo. Ako se već ne može mijenjati tečaj, treba naći druge mehanizme za stimuliranje izvoza kako bi tvrtkama ostalo više novca za investiranje u razvoj. Vlada treba gospodarstvenike pitati u kojim zemljama vidimo svoj interes i politički raditi na približavanju tih zemlja. Jedna od njih je sigurno i Rusija s kojom još nemamo trgovinski sporazum«, kaže Vidaček.</p>
<p>Marija Šutina, direktorica Emke iz Pregrade, također naglašava potrebu poticanja tehnološkog razvoja i znanja. Drži da bi Vlada trebala povući i neke energične zakonske poteze, poput izmjene Zakona o radu jer je, kaže, skraćivanje radnog tjedna sa 42 na 40 sati bio direktni udar na tekstilni sektor. </p>
<p>Šutina smatra da bi se u privatizaciji preostalih trgovačkih kuća trebalo više računa voditi o interesima domaćih proizvođača i, na primjer, Namu prodati skupini domaćih tvrtki kojima je to posljednja mogućnost da dođu do kvalitetnih prodajnih mjesta.</p>
<p>Naši se sugovornici ipak pribojavaju posljedica koje bi na njihovo poslovanje mogle imati najave odustajanja od nekih projekata. Iako Chromos - boje i lakovi neće biti izravno pogođeni najavljenim usporavanjem modernizacije Hrvatskih željeznica, to lošim znakom smatra Božidar Ljubić, direktor za kvalitetu tvrtke, jer se smanjivanje investicija na kraju loše odražava i na tu branšu. Ta mogućnost još više zabrinjava Bartola Jerkovića, predsjednika Uprave tvrtke Đuro Đaković - Specijalna vozila. Tvrtka, naime, ima značajan ugovor za proizvodnju teretnih vagona, koji joj je omogućio da nadomjesti prekid poslova s Irakom. »Od države očekujem da poštuje potpisane ugovore«, kaže Jerković koji budućnost tvrtke vidi i u sudjelovanju u modernizaciji Ministarstva obrane. Naravno, ako strani proizvođači ne dobiju prednost.</p>
<p>Željko Mažuran, direktor karlovačkog Korduna, smatra da bi država više trebala raditi i na poticanju domaćih tvrtki na širenje u regiji. Njemu smeta što hrvatske tvrtke u bankama, koje su u stranom vlasništvu, ne mogu dobiti povoljne kredite za širenje u regiji, kao što u bankama tih istih vlasnika mogu tvrtke iz zemalja Unije. </p>
<p>Primorac: Ne znam tko u Hrvatskoj vodi gospodarsku politiku</p>
<p>Žarko Primorac, savjetnik Uprave konzultantske tvrtke Deloitte, uvjeren je da će Hrvatska u Europsku uniju ući 2008. ili 2009. i da će se institucionalne reforme uglavnom provesti jer nas na to tjera sama Unija. </p>
<p>No, naglašava, »na strukturne reforme u gospodarstvu, primjerice, povećanje konkurentnosti nas nitko ne tjera, a to je naš prioritet ako se gospodarstvo želi što bolje pripremiti za šok sraza s puno konkurentnijim okruženjem«.</p>
<p>»Vlada treba privatizaciju što prije završiti. Treba što prije naći rješenje za projekte na koje se do sada rasipao novac iako već dugo ne donose i još dugo neće donositi dobit«, kaže Primorac.</p>
<p>»Izvoz se mora poticati s čim god se može, ne samo zbog vanjskotrgovinskog deficita, nego zato što je to put koji tjera na modernizaciju i veću konkurentnost. No, izvoz se može povećati samo ako imamo nove proizvode, a promjena količine i strukture ne ide od danas do sutra. Sve naše vlade sve svoje poteze vežu za najviše jedan mandat. Izvoz je moguće povećati samo uvođenjem novih proizvoda, a to se može samo razvojem domaćih tvrtki ili inozemnim ulaganjima. Treba razmotriti što sprječava povećanje ulaganja i kako zainteresirati ulagače. Hrvatski izvoz stagnira već deset godina. To se nije dogodilo ni jednoj drugoj tranzicijskoj zemlji, a nitko cijelo to vrijeme nije sjeo i razmotrio zašto se to događa, iako je to životno pitanje«, dodaje Primorac.</p>
<p>»Vlada ne može učiniti sve sama i ne može sve učiniti odmah. Vlada mora voditi ekonomsku politiku, a ja ne vidim tko danas u Hrvatskoj vodi gospodarsku politiku. Vlada je neracionalno organizirana. Čudi me organizacija Vlade s jakim ministarstvima bez jakog koordinativnog mjesta u samoj Vladi. Neobično je da Vlada nema potpredsjednika za ekonomiju, a ekonomija je prioritet u sklopu ulaska u EU. Svaka čast Andriji Hebrangu i Jadranki Kosor, ali oni nisu osobe za tu ulogu. Tu ulogu ne može preuzeti ni Središnji državni ured za strategiju jer je njegov posao strateški razmišljati o onome što će se dogoditi za tri, pet ili deset godina, a ekonomska politika se mora fino podešavati praktično svaki dan«, tvrdi Primorac.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tvrtke nezadovoljne učinkovitošću poslovnih udruženja</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Hrvatske tvrtke ocjenjuju slabom učinkovitost poslovnih udruženja (PU), a naročito loše ocjenjuju raspon ponuđenih usluga.</p>
<p>Rezultati su to istraživanja »Razvoj poslovnih udruženja u Hrvatskoj«, koje je proveo Institut za međunarodne odnose (IMO) u suradnji s Center for International Private Enterprise (CIPE) iz SAD-a. Istraživanje je provedeno putem ankete na reprezentativnom uzorku od 300 poduzeća iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Pule i Varaždina, a rezultati će biti predstavljeni u srijedu u Novinarskom domu. Za završni izvještaj korišteni su i podaci iz Izvješća o konkurentnosti Hrvatske iz 2002.</p>
<p>Rezultati istraživanja pokazuju kako 35 posto ispitanih poduzeća smatra da poslovna udruženja pružaju pravovremene i adekvatne usluge, a 25 posto ih je bez čvrstog mišljenja o PU. Najveću korist od učlanjivanja vide srednja i velika poduzeća, njih gotovo 90 posto. Kao najvažnije razloge za neučlanjenje u PU, 22 posto ispitanih tvrtki navodi nedovoljnu atraktivnost usluga koje pruža udruženje, a istim postotkom zastupljeno je uvjerenje da poslovno udruženje neće zastupati interese poduzeća. Preostalih 19 posto navodi manjak informacija, a općenito negativno mišljenje o PU ima 15 posto tvrtki.</p>
<p>Istraživanje pokazuje i da je oko 75 posto poduzeća u potpunosti ili uglavnom zadovoljno kvalitetom usluga.</p>
<p>Rezultati pokazuju da postoji nesklad između usluga koje PU pružaju i onih koje tvrtke očekuju.</p>
<p>Poduzeća tako, primjerice, na prvo mjesto po važnosti stavljaju pružanje informacija o promjenama zakonodavnog okvira, dok se ta usluga nalazi na trećem mjestu usluga koje PU najčešće pružaju. Čini se i da udruženja stavljaju prevelik naglasak na organiziranje sajmova.</p>
<p>U IMO-u smatraju kako je u Hrvatskoj registriran značajan broj poslovnih udruženja, no drže kako nedostaju potpuni podaci o njihovom broju, članovima i organizaciji članstva, te o vrsti i kvaliteti usluga koje pružaju.</p>
<p> I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Microsoftu prijeti globa od pola milijarde eura</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Čelnici regulatora za tržišno natjecanje svih 15 članica EU podržali su prijedlog Europske komisije da se Microsoftu naplati globa od čak 497 milijuna eura, prenose svjetski mediji, pod optužbom da je zloupotrebljavao dominantnu poziciju na tržištu. Među ostalim, Microsoft je optužen zbog toga što, inkorporirajući svoj Windows Media Player u operativni sustav, onemogućuje ravnopravan pristup tržištu drugim proizvođačima multimedijalnog softvera.</p>
<p>Odluku o globi je, čini se, bilo lako donijeti: prema medijskim navodima, sastanak koji je trebao trajati čitav dan, u ponedjeljak je trajao samo sat vremena. Konačnu odluku o visini globe donijet će Europska komisija na sjednici u srijedu, 24. ožujka.</p>
<p>Iako će se, prihvati li Komisija puni iznos, raditi o rekordnom iznosu globe u Europi (do sada je najviši iznos bio 462 milijuna eura koliko je Hoffman-La Roche morao platiti kao kolovođa vitaminskog kartela) to ipak nije onoliko visoko koliko je Komisija doista mogla ići.</p>
<p>Naime, prema zakonu EU, Komisija smije tvrtku globiti za maksimalno 10 posto godišnjeg prihoda - u Microsoftovom slučaju to bi iznosilo 3,2 milijarde dolara. Konačna visina globe se određuje prema procijenjenim dodatnim prihodima koje je tvrtka ostvarila zloupotrebljavajući svoju tržišnu poziciju. Međutim, taj se iznos u najvećem broju slučajeva znatno spusti prema tome koliko je tvrtka surađivala u istrazi, odnosno koliko je bila spremna na ustupke kako bi se ubuduće osiguralo fer tržišno natjecanje.</p>
<p>Međutim, nakon mjeseci pregovora, i posljednjeg prijedloga kojeg su prošloga tjedna iznijeli Microsoftovi predstavnici, u četvrtak je Mario Monti, povjerenik Europske komisije za tržišno natjecanje, izvijestio kako »nagodba u slučaju Microsofta nije bila moguća«. Iako je pohvalio konstruktivan i kooperativan pristup Microsoftovog pregovaračkog tima, istaknuo je kako ipak nije postignut dogovor oko mjera na koje se Microsoft trebao obvezati kako bi osigurao ravnopravniji pristup tržištu proizvođačima multimedijalnog i softvera za servere.</p>
<p>Stoga se Monti, kako je sam rekao, odlučio na presudu koja će predstavljati jaki presedan, kako bi se »ustanovila jasna načela za buduće ponašanje nekog poduzeća s tako dominantnom pozicijom na tržištu«.</p>
<p>Upravo na to okomili su se Microsoftovi predstavnici: Horatio Gutierrez, glavni odvjetnik tvrtke za Europu, kazao je kako je »neprimjereno i bez presedana da Komisija oglobi američko poslovanje tvrtke koje već regulira američka vlada, a praksa koja se dovodi u pitanje već ima odobrenje američkog ministarstva pravosuđa i suda«. Također je dodao kako je u slučaju Microsofta, koji u Europi ostvaruje oko 30 posto prihoda, odredila dvostruko veću kaznu nego što bi bila da je slijedila vlastite uobičajene smjernice.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prehrambene tvrtke nezainteresirane za suradnju s hotelima</p>
<p>Dragan Kovačević, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, pet minuta prije početka sastanka otkazao dolazak / Problem je u tome što hotelijeri kupuju ono što je trenutačno najjeftinije na tržištu, a uvozno je jeftinije, tvrdi Milovan Šepić, predsjednik Sekcije nabave Hrvatske udruge hotelijera</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Domaće tvrtke za prehrambenu proizvodnju nisu zainteresirane za plasman svojih proizvoda putem hrvatskih hotela. Tako barem ispada nakon sastanka hotelijera i proizvođača prehrambenih proizvoda, održanog u utorak u prostorijama Ministarstva, mora, turizma, prometa i razvitka, na kojem se sa 20-ak domaćih hotelijera susrelo tek šest predstavnika prehrambenih tvrtki.</p>
<p>Dragan Kovačević, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva je pet minuta prije početka sastanka otkazao dolazak.</p>
<p>Nedolaskom glavnih predstavnika prehrambeno-poljoprivrednog sektora, pogotovo otkazom Dragana Kovačevića, bio je vidno nezadovoljan Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, rekavši nam kako »ispada da proizvođače moramo moliti da posluju s nama«.</p>
<p>Mičić je, među ostalim, istaknuo da je intencija hrvatskog turizma korištenje domaćih proizvoda, odnosno da je svjetski trend proizvodnja ekološke hrane, a Hrvatska ima potencijal za njezinu masovnu proizvodnju. Na žalost, potencijalno bogata Hrvatska uvozi i med i džem, čak i vodu, a istodobno ne postoji interes da se značajnije povežu domaći proizvođači i glavni potrošači (pružatelji turističkih usluga).</p>
<p>Milovan Šepić, predsjednik Sekcije nabave Hrvatske udruge hotelijera (HUH), istaknuo je da se hotelijeri godinama bezuspješno bave ovim problemom. HUH je tako prije dvije godine ponudio projekt »Hrvatski proizvod za hrvatski stol« koji, međutim, do danas nije zaživio.</p>
<p>»Problem je u tome što mi kupujemo ono što je trenutačno najjeftinije na tržištu, a uvozno je jeftinije. I voće i povrće i meso – hrvatsko je bolje, zdravije i ukusnije, ali uvozno je jeftinije. S druge strane, hotelijeri imaju standardiziranu nabavu namirnica, tako da nas u pravilu snabdijevaju trgovci«, tvrdi Šepić.</p>
<p>Andro Buble, direktor nabave Hotela Medena, pojasnio je hotelijerske prioritete pri kupnji prehrambenih proizvoda: »Nas, prije svega, zanimaju cijena, rokovi isporuke i sigurnost opskrbe«. Medena je, rekao je Buble, pokušala izravno pregovarati s Podravkom čiji predstavnici nisu bili zainteresirani za sklapanje ugovora između proizvođača i hotela, već su ih usmjerili na trgovce.</p>
<p>S druge strane i Paško Gašpar, komercijalni direktor Đakovštine (prehrambena industrija i promet žitarica), ističe kako su propali svi njegovi pokušaji izravne komunikacije s hotelskim tvrtkama. Poslovao je, tvrdi, s tri hotelske tvrtke s mora, kojima je naplatio tako da je slao radnike Đakovštine na odmor u njihove hotele. Nikako, naime, nije mogao doći do novca. Među razloge zbog kojih proizvođači i hotelijeri ne posluju izravno, već preko posrednika – trgovaca, Gašpar je uvrstio i problem prijevoza od proizvođača do hotela.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rasle dionice tehnološkog i financijskog sektora</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon znatnog pada u ponedjeljak, europski su indeksi do utorka poslijepodne porasli, ali pomak nije bio izražen. Londonski FTSE 100 je tako porastao 0,43 posto, na 4352,4 boda, a frankfurtski Dax 0,76 posto, na 3757,6 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,4 posto, na 3553,6 bodova, slično kao i milanski MIB 30 koji je dosegao 26.691 bod. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio 0,84 posto dosegavši 2636,4 boda.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average porastao 0,4 posto, na 10.106 bodova, a tehnološki Nasdaq Composite 0,64 posto, na 1922,2 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak, pak, pao 0,33 posto, na 11.281,09 bodova.</p>
<p>Modna kuća Gucci, čijim se dionicama trguje na Amsterdamskoj burzi, u utorak je porasla 0,6 posto nakon što je njen većinski vlasnik, francuska maloprodajna grupacija Pinault Printemps Redoute iznio ponudu malim dioničarima. PPR je pao 0,3 posto.</p>
<p>Među najvećim su dobitnicima bile kompanije tehnološkog sektora: Philips je dobio 2,6 posto, Cap Gemini 2,3, a nizozemski ASML i Getronics 2,8, odnosno 3,7 posto. Nokia je dobila 1,8, a Alcatel 1,2 posto. Dionice financijskog sektora također su rasle – osiguravatelji Allianz, Aegon i Axa dobili su između 1,2 i 2,1 posto. Credit Susse je dobio 2,2, a britanska banka HBOS 1,8 posto. Bayer je porastao 2,6 posto nakon što je povećan rejting njegovih dionica. Talijanska naftna kompanija ENI pala je 1,2 posto, a britanski BP 0,3 posto. Total i Royal Dutch/Shell su, pak, dobili oko 0,3 posto. Nakon najnovijih podataka o prodaji, vodeći svjetski proizvođač piva SABMiller pao je 1,3 posto, a najveći europski lanac robnih kuća KarlstadtQuelle čak 5,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Oporba: Način prijave za Aktualno prijepodne kompromitira Sabor </p>
<p>Povod oporbenom nezadovoljstvu bio je popis zastupničkih prijava sastavljen u ponedjeljak na kojem su većinu činili predstavnici vladajuće koalicije/ Račan (SDP): Aktualno prijepodne pretvara se u farsu, a umjesto kritičkih pitanja, dobivamo Vladin EPP / Rožić (HSP): U ratu divljih popisa HSP neće sudjelovati / Lalić (HSS): Takvom HDZ-ovom praksom izigrava se smisao Aktualnog prijepodneva / Kajin (IDS): Poražavajuću praksu 'aktualca' inaugurirao je HDZ, ali ju je odmah prihvatio SDP </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Aktualno prijepodne, kojim je u utorak trebala biti otvorena 5. sjednica Hrvatskoga sabora, započelo je nešto poslije podneva nakon čak dvosatne rasprave, dviju stanki i burnih oporbenih prosvjeda zbog načina prijave zastupnika za postavljanje pitanja Vladi. Tek nakon međustranačkog sastanka dogovoreno je da oporba u preostalom vremenu predviđenom za »aktualac«, do stanke za ručak, postavi 14, a vladajući HDZ 11 pitanja.</p>
<p> Povod oporbenom nezadovoljstvu bio je popis zastupničkih prijava sastavljen u ponedjeljak, na kojem su većinu činili predstavnici vladajuće koalicije. Oporba je zamjerila vladajućima da su priprema i prijava za Aktualno prijepodne tijekom kojih zastupnici moraju gubiti dan i noć, kompromitirale Sabor, a »aktualac« dovele do apsurda.</p>
<p> »Aktualno prijepodne pretvara se u farsu, a umjesto kritičkih pitanja dobivamo Vladin EPP«, ustvrdio je predsjednik Kluba SDP-a Ivica Račan. Zatražio je da se dok se ne nađe trajno rješenje i promijeni Poslovnik, što očekuje do iduće sjednice, postojeća lista zamijeni ad hoc listom svih klubova, pri čemu bi primjerice tri zastupnika imala pravo na jedno pitanje. </p>
<p>I oporba i vladajući suglasili su se da je postojeća praksa prijave za Aktualno prijepodne neodrživa. Opozicijski klubovi ponovili su već prije predstavljene modele pripreme i održavanja »aktualca«. U ovom sazivu već treći put viđenu praksu »stvaranja ilegalnih ponoćnih, podnevnih i jutarnjih popisa« Miroslav Rožić (HSP) naziva »ratom divljih popisa«, u kojem »HSP neće sudjelovati«.</p>
<p> I Dragutina Lesara (HNS) dosadašnji način prijavljivanja podsjeća na kazalište i cirkus, a Ljubica Lalić (HSS) smatra da se »takvom HDZ-ovom praksom izigrava smisao Aktualnog prijepodneva«. Predsjednik Kluba HDZ-a Luka Bebić odbacio je sve optužbe na račun svoje stranke tvrdeći da se SDP buni jer su »zakasnili upisati se prvi na listu kao prošli put«. Đurđa Adlešić (HSLS) ustvrdila je pak kako danas prigovaraju oni kojima je takva praksa nekad odgovarala. Vlast, ali i oporbu, nije štedio Damir Kajin (IDS) podsjetivši da je »takvu poražavajuću praksu 'aktualca' inaugurirao HDZ, ali ju je odmah objeručke prihvatio SDP«.</p>
<p>Izlaz iz situacije potkraj rasprave ponudio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je predložio da u stanci predstavnici svih parlamentarnih klubova dogovorno promijene popis zastupničkih prijava sastavljen još u ponedjeljak popodne. Istodobno, zadužio je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da osnuje radnu skupinu koja će na temelju prijedloga svih zastupničkih klubova predložiti izmjene Poslovnika. </p>
<p>Zastupnička pitanja odnosila su se pak na smjene u zdravstvu, implikacije haaških optužnica, organizirani kriminal, prisluškivanje novinara i slučaj glavnoga državnog inspektora Branka Jordanića. </p>
<p>»O spekulacijama o kojima se piše, Vlada nema saznanja, no itekako nas zanima je li to istina«, odgovorio je premijer Ivo Sanader Peri Kovačeviću (HSP) na pitanje znaju li Banski dvori nešto o navodnom prisluškivanju šestorice novinara prema nalogu Protuobavještajne agencije i jesu li službe zlorabile svoje ovlasti. Sanader je naglasio da je smjena ravnatelja te sigurnosne službe Franje Tureka obavljena u skladu sa Zakonom, te ponovio da će Vlada uskoro predložiti izmjene Zakona o sigurnosnim službama.</p>
<p>Milan Jelovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HT opomenuo 28 pružatelja usluga telefonskog seksa</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – »Halooo, halooo, dobili ste liniju psihološke pomoći. Ostanite na vezi i naša će vam, hm, savjetnica pružiti savršen i nezaboravan doživljaj prije no ispucate sve ono što vas muči. I, vjerujte, kod nas svi žele ispucati ono što ih muči. Za muškarca birajte jedan, za djevojku dva«. Uvodne su to riječi snimljene na telefonskoj sekretarici koje se mogu čuti na nekoliko komercijalnih brojeva, koji počinje sa 060, inače registriran kao broj za psihološke savjete.</p>
<p>To je samo jedan od 28 pružatelja usluga telefonskim brojem 060 (ima ih 150), koje je Hrvatski telekom (HT) ovih dana upozorio da rade nezakonito, jer umjesto (ili osim) prijavljene djelatnosti psiholoških savjeta, tarota, horoskopa i sličnog, telefonski pružaju i seksualne usluge.</p>
<p>Kako kaže Branko Surma, savjetnik u Sektoru poslovanja s operatorima HT-a, telefonsko pružanje seksualnih usluga je prema članku 170. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga nezakonito. Unatoč tome, neki pružatelji usluga ne samo da ne poštuju taj članak, nego se posve otvoreno reklamiraju na stranicama dnevnika i časopisa. Takvi se mediji, pak, ograđuju, jer smatraju da je za sadržaj linije 060 koja se reklamira odgovoran isključivo pružatelj usluge.</p>
<p>Prije točno godinu dana, tridesetak komercijalnih linija koje su pružale seksualne usluge ostalo je bez koncesije Hrvatskog zavoda za telekomunikacije. No, mjesec dana nakon toga ponovno su se registrirale (plativši 30.000 kuna) i nastavile raditi. Njihov rad trebao je biti nadziran, ali glavni inspektor za telekomunikacije pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Mladen Zadro kaže da novi pravilnik, koji se donosi na osnovi novog Zakona o telekomunikacijama iz srpnja 2003., više neće regulirati sadržaj usluge, već samo prijam. Ono što ipak spada u njegov djelokrug, kaže, nejasne su cijene tih usluga. »Na oglasu je istaknuta jedna cijena, a kad dobijete telefonski račun, shvatite da je ona znatno viša«, kaže Zadro.</p>
<p>Što se tiče kažnjavanja pružatelja nezakonitih usluga, Zadro kaže da to ne ovisi isključivo o ukidanju koncesije od strane Zavoda za telekomunikacije već i o samom HT-u koji, ako hoće, može raskinuti ugovor s tim pružateljem. Teško je vjerovati da je to HT-u u interesu.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Može li se uvozom obnoviti prepolovljeno domaće stočarstvo</p>
<p>Hrvatski stočari putem svojih udruga traže uvoz junica, jer se iz domaćeg uzgoja teško može u kratkom roku povećati uzgoj / U Hrvatskoj je stočarska proizvodnja u uzlaznom trendu, ali još ne proizvodi dovoljno mesa i mlijeka za podmirenje svojih potreba</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Stočarska proizvodnja u većini modernih poljoprivrednih zemalja najrazvijenija je grana poljoprivrede i vrlo često mjera njezina razvoja. Veći udio stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji znači razvijeniju poljoprivredu, jer je ona dobro podloga razvoju ukupne poljoprivrede.</p>
<p> U Hrvatskoj je stočarska proizvodnja u uzlaznom trendu, ali naša zemlja još ne proizvodi dovoljno mesa i mlijeka za podmirnje svojih potreba. Otprilike, na tržištu nedostaje 30 posto govedine, 20 posto svinjetine te isto toliko ovčjeg i kozjeg mesa.</p>
<p>No, još od lani, nakon što je prije tri godine usred turističke sezone zabilježen manjak svinjetine na domaćem tržištu, postoji velik tržišni višak svinja i junadi na domaćem tržištu. Prvih je oko 10.000 komada, a drugih više od 4000, pa je Ministarstvo poljoprivrede organizirala ponovni interventni otkup. Peradarstvo je uspješna grana stočarstva, pa peradi i jaja imamo i više od potreba domaćih potrošača. Broj je peradi nakon 1998. godine u porastu, iako se u posljednje vrijeme ne pokazuju znatnije promjene.</p>
<p>Konjogojstvo je pak doživjelo najveće promjene budući da je bilo jedna od najvažnijih grana stočarstva. No, konji su u nekoliko prošlih destljeća izgubili ulogu radnih životinja. Danas se konjogojstvo promatra na osnivi očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina. No, dok je u Hrvatskoj još 1998. godine bilo 16.000 konja, već 2003. godine broj je opao na samo 7500 grla. </p>
<p>Iz Austrije i Finske nedavno je dopušten uvoz goveda i proizvoda od govedine, proizlazi iz Naredbe o zabrani uvoza u Hrvatsku goveda, proizvoda od goveda i krmiva animalnog podrijetla radi sprječavanja unošenja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (GSE). Naredbu je 1. ožujka donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Nekoliko dana prije, 20. veljače, tu je preporuku dao Stručni savjet za praćenje goveđe encefalopatije (kravlje ludilo). Savjet je preporučio ukidanje zabrane uvoza goveda iz Austrije i Finske, zemalja s najnižom incidencijom te bolesti.</p>
<p>Tom su naredbom iz zabrane uvoza goveda izostavljene Finska i Austrija, pa se zabrana uvoza primjenjuje i dalje za 22 zemlje. Iz tih je zemalja i dalje zabranjen uvoz živih goveda, jajnih stanica goveda, proizvoda podrijetlom od goveda te krmiva animalnog podrijetla radi sprječavanja unošenja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (GSE) u Hrvatsku. Zabrana se ne primjenjuje na mlijeko i mliječne proizvode, sjeme za umjetno osjemenjivanje, embrije goveda, želatinu i kolagene dobivene isključivo iz koža goveda (osim na pošiljke podrijetlom iz Portugala, Republike Irske te Velike Britanije i Sjeverne Irske). Očekuje se veći uvoz iz Austrije i Finske (iako zasad nije uvezeno nijedno govedo), nego mesa iz drugih zemalja, koje je preskupo za naše tržište. Naime, domaći uzgajivači putem svojih udruga traže uvoz junica, jer se iz domaćeg uzgoja teško može u kratkom roku povećati uzgoj.</p>
<p>Međutim, Hrvatski seljački savez (HSS) šokiran je dozvolom uvoza govedine iz Austrije i Finske koji je, smatra, nepotreban i zdravstveno upitan. Dodaje da je zbog te odluke spreman uporabiti sva sredstva, uključujući prosvjede, odnosno blokadu državne granice, da zaštiti interese seljaka. Ove godine, kao jedan od važnijih projekata, uspostavit će se jedinstven sustav obilježavanja domaćih životinja, što nije važno samo za stočarstvo, već prije svega za praćenje i kontrolu stočarskih proizvoda na domaćem tržištu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predstavljena knjiga »Muslimansko-hrvatski građanski rat u Srednjoj Bosni« </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka </p>
<p> – U Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena je u utorak navečer knjiga američkoga vojnog povjesničara Charlesa R. Shradera »Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna povijest 1992.-1994.« O knjizi su govorili bivši saborski zastupnik Zdravko Tomac, admiral Davor Domazet-Lošo, general Slobodan Praljak i nakladnik Franjo Miletić. </p>
<p> »Potpuno usredotočeni na odlučnu i ustrajnu obranu Bosne i Hercegovine od Armije bosanskih Srba, HVO je u siječnju 1993. istinski bio zatečen isplaniranom ofenzivom Armije BiH i pomoćnih postrojba na hrvatske položaje u srednjoj Bosni. Stoga je HVO bio prisiljen uzvratiti, kako bi zaštitio ključna vojno-industrijska postrojenja u hrvatskim enklavama, vitalne komunikacije prema vanjskom svijetu te održati hrvatske enklave i zaštititi tamošnje stanovništvo. Brojčano mnogo slabiji i slabije naoružan, HVO je usvojio klasičnu 'aktivnu obranu' i, uz velike žrtve, nastavio braniti svoje domove, proizvodna postrojenja i narod«, piše Shrader. »Samo su se zbog Washingtonskih sporazuma, iz veljače 1994., bosanski Hrvati uspjeli spasiti od desetkovanja i progona s teritorija u srednjoj Bosni, koji su ostali pod njihovim nadzorom«, navodi Shrader u knjizi. Knjiga obrađuje i ustroj, izobrazbu, zapovijedanje, strategiju i ciljeve zaraćenih strana u, kako ističe autor, »muslimanskoj agresiji na hrvatska područja u središnjoj Bosni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlada očekuje ostavku Branka Jordanića</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Vlada čeka konačan nalaz inspekcijskih službi, a bude li on onakav kakav se spominje u medijima, Vlada očekuje ostavku glavnog državnog inspektora Branka Jordanića do sjednice u petak, doznaje se u utorak u Banskim dvorima. </p>
<p>Netočnim su se pokazale spekulacije da Jordanić sudjeluje u bespravnoj gradnji i u Zagrebu. Naime, prema nalazima inspekcije, Jordanić nije upisan kao investitor u građevinskoj dozvoli nego je samo navodno kupac jednog od stanova u Zagrebu. »Dokaže li se da je glavni državni inspektor Branko Jordanić gradio bespravno, bez građevinske dozvole, Vlada od njega očekuje ostavku, što je moralni čin«, rekao je tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.</p>
<p> Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva priopćilo je u utorak da je u vezi s bespravnom dogradnjom Jordanićeve kuće u Donjoj Garici na otoku Krku u tijeku izdavanje rješenja o uklanjanju »izgrađene građevine i podnošenje prekršajnih prijava protiv investitorice i izvođača radova«. </p>
<p> U rješenju o uklanjanju, inspekcija je dužna odrediti primjeren rok u kojem investitor može sam ukloniti objekt. Nakon proteka tog roka, ako objekt nije uklonjen, inspekcija donosi zaključak o dozvoli izvršenja, što znači da će objekt ukloniti država, navodi se u priopćenju.</p>
<p>A. Latinović/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Paladino: Odluka o mojoj smjeni već je donesena </p>
<p>»Hebrang je izjavio da 'nova vlast traži nove ljude' pa je pitanje čemu sva farsa i zašto ljaga pada na sve zaposlenike KBC-a«, rekao je ravnatelj Rebra / Opstruira se razvoj KBC-a / Bolnica je prošlu godinu završila s manjkom od 55 milijuna kuna, ali je i potraživala od HZZO-a 75 milijuna za usluge pacijentima, objasnio je Paladino na skupu zaposlenika KBC-a Zagreb koji su njegovo izlaganje pozdravili petminutnim pljeskom </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – »Ne borim se za mjesto i plaću ravnatelja, već za čast i obraz zaposlenika i za pacijente koji imaju pravo na bolje«, rekao je u utorak Josip Paladino, ravnatelj KBC-a Zagreb, na skupu zaposlenika koji su ispunili Edukacijski centar na Rebru. Više od 600, a prema nekim procjenama, zbroje li se prisutni i u drugim dvoranama gdje se na videozidu prenosilo izlaganje iz glavne dvorane, 1500 zaposlenika pozdravilo je Paladina petminutnim pljeskom. Cilj skupa bio je izravno izvijestiti zaposlenike što se događa s KBC-om i o razlozima za najavljenu smjenu ravnatelja, jer se, kako je rečeno, osjećaju pogođeni navodima o lošem poslovanju i radu. </p>
<p>Na dnevnom je redu sjednice Upravnoga vijeća KBC-Zagreb, zakazane za petak, izvješće o poslovanju, a zadnja je točka pokretanje postupka za smjenu ravnatelja bez obzira na izvješće. Paladino zaključuje, kako je iznio na skupu, da se time presuđuje prije sjednice Upravnog vijeća, te da će postupak smjene biti pokrenut bez obzira na zaključke članova Vijeća i njegovu obranu. Osim toga, na sastanku, desetak dana prije prve sjednice Upravnog vijeća odgođene zbog proceduralnih problema, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang rekao je Paladinu, među ostalim: »Vi ste dosta dugo imali vlast, sad je imamo mi«, te »Vi ste mene smijenili iz Upravnog vijeća KB 'Dubrava' 2000., a sad ću ja smijeniti vas po demokratskoj proceduri. Imate dva tjedna za očitovanje«.</p>
<p> Paladino je tada odgovorio da je bolnica radila racionalno, da je porasla popunjenost bolničkih kreveta i broj hospitalizacija, a smanjen broj nezdravstvenog osoblja i prosječan broj dana boravka u bolnici. Poliklinika je u godinu dana obavila više od pet milijuna usluga, a bolnica odradila sve svoje obveze, pa tvrdnja da posao nije obavljen ne stoji... </p>
<p>Prema izvješću, KBC je lani (31. prosinca) ostao u dugu od 55 milijuna kuna, no KBC je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje fakturirao 75 milijuna kuna za obavljene usluge pacijentima. Zajedno s novcem na žiroračunu KBC je bio u plusu 20 milijuna kuna. </p>
<p>»Hebrang je ovih dana izjavio da 'nova vlast traži nove ljude', pa je pitanje čemu sva farsa i zašto ljaga pada na sve zaposlenike KBC-a«, rekao je na skupu Paladino, te dodao da, ako Vladi trebaju novi ljudi, onda je Hebrang unaprijed o tome donio odluku. </p>
<p>»Ne vidim razloga zašto bi se poslovanje bolnice moglo nazvati lošim u zadanim uvjetima temeljenim na ograničenim limitima«, naglasio je Paladino ponavljajući da je odluka o njegovoj smjeni već donesena. Ne smatra, međutim, da je to stranačka odluka, nego isključivo kolege Hebranga pri čemu je glavni kamen spoticanja projekt razvoja KBC-a. No, prijedlog o objedinjavanju bolnice pod jednim krovom i njezinu racionalnijem radu, postoji od 1976. godine. Sada je cilj staviti pod kontrolu projekt u tijeku i ostaviti bolnicu rascjepkanu, odustati od preseljenja KBC-ovih odjela sa Šalate (čime pada u vodu i gradnja Biomedicinskog središta)... Opstruira se razvoj bolnice o čemu je odluka unaprijed donesena, rekao je Paladino. Istaknuo je i da će se do kraja boriti da dokaže kako je KBC Zagreb najbolja bolnica u Hrvatskoj, a smjeni uz obrazloženje da je bolnica loše radila, sam će se oduprijeti. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dr. Martinac još čeka odgovor na svoj prigovor </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Ravnatelj zagrebačke Kliničke bolnice »Merkur« dr. Miran Martinac rekao je u utorak Vjesniku da još nije dobio odgovor Dragutina Košute, predsjednika Upravnog vijeća bolnice, na svoj prigovor o nepoštivanju procedure na sjednici Vijeća. Naime, na toj je sjednici pokrenut postupak smjene ravnatelja kojem je dano 14 dana da se očituje o gubicima što se navode kao razlog za smjenu. </p>
<p>Neki članovi Vijeća nisu tada mogli raspravljati o navodima pa je – kao i na Rebru u pokušaja smjene tamošnjeg ravnatelja Josipa Paladina – učinjena proceduralna pogreška. Stoga Martinac nije obvezan prihvatiti zaključke Vijeća dok ne dobije odgovor na svoj prigovor, što odgađa i rok za njegovo očitovanje. Martinac je izjavio kako je najmanje što traži poštivanje procedure, kao i kad je riječ o KBC-u Zagreb.</p>
<p> U međuvremenu su zaposlenici »Merkura« premijeru Ivi Sanaderu uputili otvoreno pismo zajedno s peticijom i više od 500 potpisa podrške tražeći da zaustavi smjenu. </p>
<p>Martinac je izjavio da ako ipak bude smijenjen, bit će mu draže da se to učini s obrazloženjem prema članku 58. Zakona o zdravstvenoj zaštiti »zbog dugova«, nego da to bude prema članku 1. »jer nije pružio adekvatnu zdravstvenu zaštitu pacijentima«. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ihas: Bivša vlada tajno potpisala sporazum sa Sindikatom znanosti </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Drama zbog duga od dvije milijarde kuna, koji je novoj vladi ostavila koalicijska ne poštujući kolektivne ugovore, mogla bi se sljedećih dana zakomplicirati.</p>
<p> Više od 40.000 državnih i javnih službenika tužilo je državu zbog neisplate božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i prekovremenih sati. Riječ je o pravima iz 2000. i 2001. godine, a Račanova vlada sa sindikatima nije htjela ni razgovarati o nagodbi kako bi se izbjegli, za državu, skupi sudski sporovi.</p>
<p>»Tako je bilo sve do 19. prosinca prošle godine kada bivša vlada samo s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja potpisuje tajni sporazum o izvansudskoj nagodbi o isplati 5016 kuna božićnice za 2000. godinu, te jubilarne nagrade za 2001. godinu po osnovici od 2327,84 kune«, tvrdi Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika. Za taj sporazum saznao je tek prošli petak kad mu je dospio u ruke tajnim kanalima. </p>
<p>»Preneražen sam sporazumom jer ga je bivša vlada potpisala četiri dana prije predaje vlasti iako se obvezala da neće preuzimati nove financijske obveze. Taj je sporazum štetan za Sanaderovu vladu i državni proračun«, ističe Ihas, no ništa ne zamjera Sindikatu znanosti koji je »iskoristio priliku«.</p>
<p>Ali, zamjera koalicijskoj vladi koja je imala dvostruka mjerila za pojedine javne i državne službe. U vrijeme kad su se državni službenici sudskim putem borili za 1000 kuna božićnice, napominje Ihas, Račanova vlada zaposlenicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koji su podigli tužbe, priznaje 5016 kuna božićnice. </p>
<p>Isto tako, dok su svi ostali dobivali jubilarnu nagradu po osnovici od 1750 kuna, znastvenicima se priznaje i razlika do 2327,84 kune.</p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić nije htio u utorak ništa govoriti o »tajnom sporazumu«, već je za srijedu najavio konferenciju za novinare. </p>
<p>Kako saznajemo, u sustavu znanosti pokrenuto je 4600 tužbi za božićnicu i 140 za jubilarne nagrade, pa prema sporazumu s bivšom vladom, za dugove je potrebno oko 16 milijuna kuna.</p>
<p>»Koalicijska vlada imala je svoje miljenike, a državni službenici očito nisu bili njihovi ljubimci. Riječ je o političko-sindikalnoj kuhinji u kojoj je bivša vlada nagradila neke sindikate za hvalospjeve i odustajanje od referenduma o generalnom štrajku zbog izmjena Zakona o radu«, smatra Ihas. Uostalom, dodaje, Željka Antunović je govorila »kako nemaju nikoga svog u Ihasovom sindikatu«. </p>
<p>»Prošla nas je vlast izigrala i prevarila. Hoće li i Sanaderovoj vladi državni službenici biti nevažni kao i bivšoj i hoće li prestati podcjenjivanje državnih službenika u odnosu na zaposlene u zdravstvu i prosvjeti«, ogorčeno pita Ihas. Ističe da su plaće državnih službenika tako niske da ih već stižu i mirovine. Službenici SSS primaju između 1200 i 2200, a VSS početnik oko 3200 kuna. Državni službenici i namještenici podigli su 15.000 tužbi za isplatu božićnice i dara za djecu, te još 2000 tužbi za neisplaćeni prekovremeni i noćni rad. Početni zahtjev u pokrenutim sporovima bio je 1000 kuna božićnice i 400 kuna dara za djecu. </p>
<p> U već dobivenim sporovima radnicima se isplaćuje 1800 kuna za božićnice i 700 kuna dara za djecu, u što su uračunate zatezne kamate. Ihas napominje da za svih 17.000 tužbi trošak za državu (sa zateznim kamatama) iznosi 25 milijuna kuna, a uz sudske troškove dug raste na 50 milijuna kuna. </p>
<p>Iako hvali novu vladu što je započela razgovor sa sindikatima javnih i državnih službi o izvansudskoj nagodbi, Ihas je ljut jer im potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker nisu otkrili da postoji sporazum bivše vlade i Sindikata znanosti. »Da smo to tada znali, razgovor bi bio oštriji«, kaže Ihas.</p>
<p>Njegov sindikat poziva Vladu da prizna obvezu isplata prava iz kolektivnih ugovora, ali bez povlastica za dio javnih službi.</p>
<p> Do sljedećeg tjedna, kako je dogovoreno na prošlotjednom sastanku, trebalo bi snimiti koliko je ukupno tužbi i koliko bi novca bilo potrebno za nagodbu, a nakon toga pokušao bi se postići dogovor o načinu isplate. </p>
<p>Vlada je dosad spominjala mogućnost obročne otplate duga državnim i javnim službenicima, jer u proračunu nema novca za jednokratnu isplatu svih dugova temeljem sudskih presuda i mogućih nagodbi.</p>
<p> Nakon novih okolnosti, najavio je Ihas, sindikati državnih službi dogovorit će kako nastupiti u nastavku pregovora s vladom. Prema Ihasovim riječima, neće tražiti 5000 kuna božićnice jer su realisti i drže se iznosa već pravomoćnih tužbi za isplatu 1800 kuna božićnice. No, neslužbeno se čuje da bi sindikati državnih službi mogli i odustati od nagodbe s Vladom. A to znači da bi, slijedom sudskog postupka i ovrhe, država zbog zateznih kamata i troškova svakim danom isplaćivala veće iznose božićnice i drugih prava.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za Hrvatsku ne bi bilo dobro stati na bilo koju stranu</p>
<p>Premijer je kazao da njegova vlada vodi konzistentnu vanjsku politku, koja se temelji na partnerskim odnosima Hrvatske s EU i sa SAD / Odgovarajući na pitanje SDP zastupnice Milanke Opačić o smjeni ravnatelja KB Merkur, Sanader je ustvrdio da će poticati ministra zdravstva da se isprave sve negativnosti u zdravstvu nastale za vrijeme bivše vlade / Mlinarić: MUP je spreman u suradnji s obavještajnim službama i Državnim odvjetnišvom ući u »bespoštednu borbu« s organiziranim kriminalom</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – »Nema nikakvih razmimoilaženja u vanjskoj politici«, naglasio je premijer Ivo Sanader, odgovarajući u utorak u Aktualnom prijepodnevu na pitanje Librinog zastupnika Željka Pavlica, kojeg je zanimalo kada će Vlada početi voditi jasnu vanjsku politiku. Premijer je kazao da njegova vlada vodi konzistentnu vanjsku politku, koja se temelji na partnerskim odnosima Hrvatske s EU i sa SAD.</p>
<p>»Za Hrvatsku ne bi bilo dobro da stane na bilo koju stranu«, kazao je Sanader, ponovivši da Vlada ne namjerava poslati zahtjev Saboru da hrvatske postrojbe odu u Irak. Aktualno prijepodne, koje je kasnilo zbog rasprave o načinu na koji se zastupnici prijavljuju za postavljanje pitanja Vladi, bilo je obilježeno pitanjima oporbe o smjenama u zdravstvu, razmimoilaženjima Banskih i Predsjedničkih dvora u vanjskoj politici, odnosima s Haagom te problemima u vezi s ulaskom Hrvatske u EU.</p>
<p>Osvrnuvši se na sastanak s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, održanom u ponedjeljak, Sanader je ponovio da je sastanak bio dobar. »Sastajat ćemo se i dalje i razmatrati sva bitna politička pitanja«, istaknuo je. Govoreći o nedavnom posjetu vanjskopolitičkog ministra Miomira Žužula Izraelu i izjavama koje je dao tom prilikom, Sanader je odgovarajući Mariji Lugarić iz SDP kazao da mu je Žužul rekao da je samo ponovio stajališta EU o pregovorima na Bliskom Istoku. »No, možda nismo trebali zastupati to stajalište, jer još nismo članica EU«, ustvrdio je premijer, dodavši da je činjenica da je dio Žužulovih izjava izvučen iz konteksta.</p>
<p>SDP-ovac Nenad Stazić je, pokrenuvši pitanje odnosa Hrvatske s Haagom i predaje hrvatskih generala tom sudu, zapitao premijera što osobno, kao čovjek, misli o ljudima »koji politička uvjerenja mijenjaju sezonski«. Sanader je ustvrdio da je pitanje smiješno i da je on »i jučer i danas mislio isto o generalima i Domovinskom ratu«, a Stazićev stav o tome se na zna.</p>
<p>Govoreći o zdravstvu, premijer je, odgovarajući na pitanje SDP zastupnice Milanke Opačić o smjeni ravnatelja KB Merkur, ustvrdio da će poticati ministra zdravstva da se isprave sve negativnosti u zdravstvu nastale za vrijeme bivše vlade. Sanader je kazao da, »ako netko ulazi u velike dugove kao neki ravnatelji, po zakonu se moraju povuči konzekvence«. To je kasnije ponovio i ministar zdravstva, govoreći o smjeni ravnatelja KBC Zagreb, dodavši da je KBC uvukao u »dugove koji su izazvali blokadu bolničkih računa i time obustavu isporuke lijekova«. Sanader je obećao da će Ministarstvo zdravstva napraviti analizu smijenjenih kadrova u zdravstvu u prva tri mjeseca rada sadašnje vlade i u prva tri mjeseca bivše, istaknuvši da ova vlada nije smijenila nijednog ravnatelja bolnica, a prošla »četrdesetak«. Hebrang je obećao da se u Merkuru neće prekidati transplantacijski program, već će se proširiti kad se napravi novi transplantacijski odjel.</p>
<p>U velikoj vijećnici pokrenulo se i pitanje borbe protiv organiziranog kriminala. Marija Bajt (HDZ) je, spominjući nedavnu otmicu sina generala Zagorca, pitala ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića što Vlada poduzima. MUP je spreman u suradnji s obavještajnim službama i Državnim odvjetnišvom ući u »bespoštednu borbu« s organiziranim kriminalom, kazao je ministar.</p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković, odgovarajući na pitanje Ivice Klema (HDZ), obećao je da će drugi dio poticaja za proljetnu sjetvu biti isplaćen do kraja ožujka ili u prvom tjednu travnja. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor najavila je da će do polovice godine pred zastupnike doći novi zakon o područjima posebnog državnog interesa, a govoreći o ovih dana otkrivenoj masovnoj grobnici nedaleko od Tordinaca, kazala je da će se nastaviti radovi na lokaciji na kojoj je grobnica otkrivena. Najavila je da će njezino ministarstvo predložiti osnivanje savjeta, koji bi okupio stručnjake radi što bržeg dobivanja informacija o mogućim masovnim grobnicama.</p>
<p>Milan Kujundžić »sasvim slučajno« bio na grobu ustaškog poglavnika Ante Pavelića</p>
<p>»Zar za svoj revanšistički pohod na ravnatelja KBC Zagreb niste mogli naći nikog drugog doli jednog štovatelja poglavnika Ante pavelića«, zapitala je SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva Andriju Hebranga. Ona je ustvrdila da je nedavno imenovani predsjednik Upravnog vijeća KBC Zagreb Milan Kujundžić najpoznatiji javnosti po tome, što je službeni put u Madrid iskoristio za posjet grobu Ante Pavelića. Hebrang je odgovorio da je Kujundžić »bio član jedna skupine, koja je sasvim slučajno, šetajući grobljem, naišla na taj grob«, to je izazvalo salve smijeha u sabornici. Istaknuo je da je Vlada osudila posjet grobu Ante Pavelića, čemu se pridružio i sam Kujundžić.</p>
<p>Šeks Letici: Nisam se ja, kao vi, ponudio za savjetnika Slobodanu Miloševiću</p>
<p>»Vaša putovanja pratim kao nekad u emisiji za pomorce kretanje hrvatskih brodova. Sanader u Bruxellesu, Žužul u Jeruzalemu, Mesić u Amanu«, kazao je premijeru nezavisni zastupnik Slaven Letica, pitavši ga kako će se Vlada postaviti prema optužbama iz Haaga po kojima je i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman optužen za »zločinački pothvat«. Ponudivši Vladi pomoć HSP-a, koji je pripremio prijedlog zakona kojim se osniva stručni tim koji bi u svijetu svjedočio istinu o Domovinskom ratu ili Bijela knjiga, prozvao je predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, kazavši da je u jednom intervjuu rekao da bi Tuđmanu, da je živ, savjetovao da ide u Haag. Šeks je odgovorio Letici da se nije, kao on, »ponudio biti savjetnik Slobodanu Miloševiću«. Premijer je kazao da je upoznat s inicijativom HSP-a i da je na nedavnom sastanku proširenog Predsjedništva Sabora pozvao sve da na bilo koji način pridonesu radu tima koji Vlada sastavlja, a koji bi se bavio tim problemom. Letica, nezadovoljan odgovorom, Šeksovu je primjedbu okarakterizirao »srpskom propagandom«. »Dakle, vi niste zadovoljni ili zadovoljeni, pa se zadovoljite na drugi način«, zaključio je raspravu predsjednik Sabora.</p>
<p>Prikupljaju se dokumenti o novinarima</p>
<p>HNS-ov zastupnik Dragutin Lesar je u povodu Vjesnikova pisanja o ugovorima sklopljenima između novinara i Ministarstva zdravstva zatražio od ministra Andrije Hebranga da mu poimence navede s kojim su novinarima sklopljni ugovori, za koje usluge i na koje svote. Vrlo kratak odgovor dobio je u pisanom obliku, a u njemu se navodi da se »dokumeti, spomenuti u zastupničkom pitanju, prikupljaju«.</p>
<p>Milan Jelovac, Ivana Knežević, Marijan Lipovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Shvatili smo da više ne možemo ostati razjedinjeni«</p>
<p>Vrijeme je zaliječilo rane između nekad sukobljenih SSSH i HUS-a, a nakon što SSSH na kongresu prihvati nove temelje svog djelovanja, suradnja može odmah početi, najavljuje Mučnjak / Dogovorom o suradnji, tri središnjice namjeravaju voditi proaktivnu politiku prema Vladi i poslodavcima</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Vesna Dejanović, Zdenko Mučnjak i Stjepan Kolarić, čelni ljudi Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga UNI-CRO u utorak su počeli pripremati prijedlog sporazuma o suradnji triju sindikalnih središnjica, koji bi u budućnosti mogao završiti i mogućim ujedinjenjem u konfederaciju sindikata.</p>
<p>Inicijativu za početak dugoročne suradnje dao je SSSH, a izvršna tijela svih triju središnjica već su prihvatila ideju o zajedništvu. Nakon što početkom travnja prijedlog sporazuma o suradnji prihvate sve tri središnjice, očekuje se da će sporazum biti svečano potpisan na izvanrednom kongresu SSSH, 16. travnja, ističe predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. </p>
<p>»Odavno smo, a naročito nakon najnovijeg prebrojavanja članstva, shvatili da ne više možemo ostati razjedinjeni, pogotovo kad se radi o djelovanju na nacionalnoj razini. Vrijeme je zaliječilo rane između nekad sukobljenih SSSH i HUS-a, a nakon što SSSH na kongresu prihvati nove temelje svog djelovanja, suradnja može odmah početi«, najavljuje Mučnjak. </p>
<p>Dogovorom o suradnji, tri središnjice namjeravaju voditi proaktivnu politiku prema Vladi i poslodavcima. »Preuzet ćemo aktivnu politiku u rješavanju gospodarskih i socijalnih problema, odnosno davati vlastite prijedloge, a ne kao do sada lajati na mjesec kao odgovor na vladine poteze«, kaže Zdenko Mučnjak. </p>
<p>Osim što će parirati Vladi i poslodavcima stručnim i argumentiranim zajedničkim prijedlozima, tri središnjice pokušat će postići dogovor o zajedničkom nastupu svojih granskih sindikata i sindikata poduzeća prema poslodavcima. Treća točka sporazuma, ističe Mučnjak, bile bi smjernice za eventualno ujedinjenje u konfederaciju, a na suradnju i uspostavu buduće konfederacije sindikata pozvali bi i druge sindikate. </p>
<p>Ujedinjenje sindikalnih središnjica dugi je proces, a zapravo bi već i počeo potpisom sporazuma o suradnji i postizanjem konsenzusa za pregovore s Vladom i poslodavcima, smatra Mučnjak. On drži da bi sindikati uskoro trebali izdavati zajedničko glasilo, zajedno organizirati edukaciju radnika te zajedno istupati u međunarodnom suradnji.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novinarsku klevetu dokazivat će oklevetani</p>
<p>Zakon dekriminalizira novinarsku klevetu, »osim ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo cilj samo naškoditi časti i ugledu« / U ratu za normu o kriminalizaciji posjedovanja manjih količina opojnih droga pobijedila struja koja kaže - i gram heroina je kazneno djelo / Pooštravaju se dosadašnje kazne za organizirani kriminal / Za lažnu obavijest policiji kazna će biti novčana i zatvorska do tri godine</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Sabor će u hitnom postupku, nakon sjednice Vlade 31. ožujka, razmotriti svih 39 paragrafa novele Kaznenog zakona. U toliko je promjena Ministarstvo pravosuđa (formalni predlagač) spremno ići da bi nadoknadilo sve što se, kad je o toj temi riječ, događalo potkraj mandata prošloga saziva parlamenta.</p>
<p>Tada se o nekim normama (posebno o novinarskoj kleveti i navodnoj dekriminalizaciji odredbe o posjedovanju manjih količina opojnih droga i njenom prebacivanju u prekršajnu odgovornost) vodila žestoka bitka oporbe i vlasti.</p>
<p>Oporba je, nakon izborne pobjede, izborila i »pobjedu« nekoć preglasanih prijedloga. </p>
<p>Tu joj je šansu dala bivša vlast koja je Kazneni zakon u Saboru brzopleto proglasila običnim zakonom i za njega uspjela (jedva) dobiti minimalnu većinu. To je saborsko glasanje Ustavni sud kasnije proglasio neustavnim i tako ukinuo učinak odlučivanja u parlamentu. No, posljednje će se srijede u ožujku cijela priča vratiti na početak. Što predlaže Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa?</p>
<p>Prvo, ukinut će se 48. članak KZ-a u kojem je bila propisana krivnja glavnog urednika i drugih osoba za novinarski tekst kojim je nekome (u kvalificiranom obliku) napadnuta čast i ugled. Razlog? Tu je riječ o tzv. kaskadnoj odgovornosti koju moderni kazneni zakonici ne poznaju i, ujedno, eventualne se posljedice teksta mogu nadoknaditi građanskom tužbom za naknadu štete. Prema mišljenju predlagača, to je dovoljna zaštita časti i ugleda, a ukidanjem 48. članka s novinarske se profesije skida pritisak kaznenopravnih normi. Zakon dekriminalizira, dakle, novinarsku klevetu, »osim ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo cilj samo naškoditi časti i ugledu«.</p>
<p>U zakonskom citatu naglasak je na osim i na samo kao preduvjetima kaznene odgovornosti pisca klevete i uvrede, ali to mora dokazati - tužitelj.</p>
<p>Druga ključna izmjena u odnosu na »neustavnu« verziju KZ-a je zadržavanje postojeće odredbe 173. članka. Predlagatelj smatra neprihvatljivim pokušaj ograničenja kriminalizacije s »posjedovanjem i proizvodnjom malih količina« i »samo za osobnu uporabu« opojnih droga. Umjesto seljenja tog kaznenog djela u prekršajnu sferu (što je bio prijedlog Ingrid Antičević Marinović i njenih stručnjaka), Vesna Škare Ožbolt i njeni stručnjaci zadržavaju sve kako je bilo, a upućuju da bi za »jedan joint« ili gram heroina trebalo primjenjivati odredbu 28. članka KZ-a o beznačajnom kaznenom djelu i načelo svrhovitosti kaznenog progona Državnog odvjetništva i sudova.</p>
<p>U oblasti tzv. gospodarskih kaznenih djela Ministarstvo pravosuđa predlaže samo dvije nove norme: primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju, što bi bilo u skladu i s Kaznenopravnom konvencijom o korupciji. Sva ostala kaznena djela iz ove oblasti traže prethodnu pomnu ekspertizu, prekršajno i kaznenopravnu procjenu progona za ta djela gospodarskog kriminala. To znači, promjene u KZ-u će se u ovom poglavlju obaviti u drugoj fazi izmjena i dopuna. Kao neodgodivo, Ministarstvo pravosuđa smatra u KZ-u dopuniti inkriminacije u odnosu na djelo otmice, posebno kvalificirajući okolnosti u kojima je zbog krivnje počinitelja došlo do smrti otete osobe. Nadalje, dopunjava se i opis djela nezakonite eksploatacije rudnog blaga i mineralnih sirovina, pa će veću kaznu dobiti osoba koja je tu nezakonitu eksploataciju obavljala u posebno zaštićenom području prirode. </p>
<p>Na kraju, pooštravaju se i dosadašnje kazne za organizirani kriminal. Za lažnu obavijest policiji kazna će biti novčana i zatvorska do tri godine. Za organizirani kriminal maksimalna kazna će biti osam godina, s pripadajućim pooštrenjima kazni za sve oblike u blažim opisima toga kaznenog djela. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Egoizam izjeda narod iznutra i razara zajedništvo</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> – Vojni biskup Juraj Jezerinac uputio je pripadnicima Vojne biskupije u Hrvatskoj uskrsnu poruku »Uskrs za novi poredak« u kojoj ističe da je »Uskrs stvarnost i otajstvo«, a uskrsnuće povijesna činjenica, koja je kršćanima »izvor nevjerojatne snage za svjedočenje ljubavi prema Bogu i bližnjemu«.</p>
<p>»Samo po Isusovu uskrsnuću možemo pridonositi pobjedi dobra nad zlim. Samo Uskrsnuće omogućuje čovjeku da se, suočen sa zahtjevnošću Evanđelja, uvijek može mijenjati, tj. 'uskršavati u sebi' i radosno svjedočiti da je moguće novo doba i da je ostvariv novi poredak koji je započeo 'Onaj koji sjedi na prijestolju' i 'sve čini novo'«, ističe Jezerinac.</p>
<p> Podsjeća kako Crkva već dva tisućljeća »okuplja zajednicu Isusovih učenika« te kako je »jedna od bitnih oznaka njezine prepoznatljivosti u svijetu i mučeništvo«.</p>
<p> »Crkva ostaje vjerna svom Utemeljitelju te i danas navješćuje da užitak nije svrha čovjeka života; da egoizam, koji stavlja u centar isključivo dobro pojedinca, razara zajedništvo i ruši temelje društva; da takav stil života izjeda narod iznutra, jer mu sugerira komotnost i slobodu od života, nebrigu za obitelj i narod, slobodu bez odgovornosti i obveza«, napominje biskup, dodajući da »slijediti taj put značilo bi tražiti Uskrsnuće bez Velikog petka, slavu bez odricanja«. </p>
<p> »To je ono što Crkva nikada neće moći prihvatiti pa makar i čitav svijet ustao protiv nje. Ona je uvijek svjesna da jedna od bitnih oznaka njezine prepoznatljivosti u svijetu jest i mučeništvo«, poručuje Jezerinac.</p>
<p> Crkva želi od svih napada, ideoloških i materijalnih, zaštititi obitelj, ističe Jezerinac i dodaje da su najnoviji oblici promidžbe tzv. spolne edukacije mladih jeftini i prozirni trikovi vrlo snažnog marketinga »kulture smrti«.</p>
<p> »Na suptilan način djeci i mladima se otupljuje osjećaj za moral i vrednote, ruši se temelj za obitelj i u njihovoj se psihi priprema podloga za ovisnosti i ropstvo svim požudama«, smatra on.</p>
<p> U završnom dijelu, vojni biskup ističe da »velike svjetske promjene posljednjih godina i pomicanja na globalnoj 'šahovskoj ploči' daju naslutiti da se već sada možemo i moramo ponovno s krunicom u ruci uputiti Mariji i utjecati se pod Njezinu obranu«.</p>
<p> »Jer laži, insinuacije, optužbe, prekrajanje povijesti, izjednačavanje žrtve i agresora, mogu biti ubitačniji od granata čije razorne posljedice mnoga naša braća i sestre još uvijek nose na duši i tijelu«, navodi u poruci.</p>
<p> Dodaje da nas »samo velika molitvena koalicija pod zaštitom Pomoćnice kršćana, naše Najvjernije odvjetnice, može spasiti od 'duhovnog terorizma', kojem je Crkva izložena u mnogim krajevima svijeta, a od njega nismo imuni ni mi u Hrvatskoj«. »Premda su njegovi medijski 'specijalci' i u našoj Domovini djelatni, raduju nas reakcije javnosti koje svjedoče da se mnogi protive nasilnom 'rješavanju problema' i promiču nastojanja da konstruktivnim i razumnim pothvatima suzbijamo pokušaje razbijanja temeljnih ljudskih i kršćanskih vrijednosti. Takav pozitivan pristup najbolji je i najispravniji put izlječenja društva i doprinosa općem dobru za kojim svi čeznemo«, tvrdi Jezerinac. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040324].
|
