NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207295 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šuker: Inozemni dug dosegnuo 75 posto BDP-a</p>
<p>Deficit opće države iznosi 6,86 posto BDP-a ili 13,03 milijarde kuna, a ne 4,5 posto BDP-a ili 8,6 milijardi kuna što je tvrdila bivša vlada, kaže ministar financija / Prema podacima središnje banke ove godine na naplatu dospijeva 3,705 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se na državni proračun odnosi više od 1,2 milijarde dolara </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Ukupni hrvatski inozemni dug porastao je, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, na 22,8 milijardi dolara ili 75 posto bruto domaćeg proizvoda, a ukupni javni dug, dakle izravno zaduženje države, iznosi 100,5 milijardi kuna ili 52,9 posto BDP-a.</p>
<p>Ministar financija je alarmantne podatke o rastućem inozemnom dugu objavio na posljednjoj sjednici Vlade, govoreći o naslijeđenom stanju u državnoj blagajni nakon preuzimanja vlasti.</p>
<p>Spomenuti podaci lošiji su od očekivanih, iako njihovu pogoršanju svakako pridonosi i konstantno slabljenje dolara. </p>
<p>Ministar financija nakon detaljnijeg uvida »u poslovanje države« zaključuje da deficit opće države iznosi 6,86 posto BDP-a ili 13,03 milijarde kuna, a ne 4,5 posto BDP-a ili 8,6 milijardi kuna, što je tvrdila bivša vlada i što i danas tvrdi bivši ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Ministar upozorava i da ove godine na naplatu dolazi ukupno čak 3,7 milijardi dolara duga, te da su posljednjih mjeseci 2003. godine izdana dodatna državna jamstva, što sve zajedno otežava ispunjavanje zacrtanih investicijskih i socijalnih planova nove vlade.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader pak najavljuje nastavak razgovora i suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom, čije će predstavnike Ministarstvo financija izvijestiti o zatečenom stanju državnih financija. </p>
<p>Šuker je konstatirao i da sustav državne riznice još ne funkcionira, pa proračunski korisnici imaju otvorena 72 redovna računa, 101 podračun i 125 depozita u bankama. Nemoguće je stoga imati ažuran uvid u stanje državnih financija, na što su dosad vrlo često upozoravali i predstavnici MMF-a. </p>
<p>U posljednjim dokumentima koje je Račanova vlada u prosincu 2003. godine uputila MMF-u baratalo se s inozemnim dugom od 74,3 posto bruto domaćeg proizvoda, te javnim dugom od 51 posto BDP-a, od čega se 10 posto odnosi na izdana državna jamstva. Prema Vladi, ali i izjavama predstavnika MMF-a temeljenih na podacima koje im je prezentirala bivša vlada, deficit opće države u 2003. godini trebao je iznositi 4,5 posto BDP-a. Međunarodne su pričuve pak početkom godine porasle na 8,43 milijarde dolara.</p>
<p>Dodatan problem u analizi proračunskih financija predstavlja nepregledno i nedovoljno transparentno stanje izdanih državnih jamstava i zaduženja države. Ministarstvo financija je, naime, javno objavilo samo detaljne podatke o državnom dugu zaključno s rujnom 2003. godine, dok je Hrvatska narodna banka obznanila podatke o stanju u državnim financijama kakvo je bilo krajem studenoga 2003. godine. </p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke ove godine na naplatu dospijeva ukupno 3,705 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se 801 milijun dolara odnosi na plaćanje kamata. Od gotovo 2,904 milijarde dolara glavnice duga koji dospijeva u 2004. država treba vratiti trećinu odnosno 962,8 milijuna dolara, banke 381 milijun dolara, a ostatak otpada na gospodarstvo. Pribrojimo li kamate, država ove godine mora vratiti oko 1,2 milijarde dolara inozemnog duga.</p>
<p>U 2005. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke, na naplatu zajedno s kamatama dospijeva ukupno 3,4 milijarde dolara inozemnog duga, u 2006. godini 3,54 milijarde dolara, a u 2007. 2,28 milijardi dolara.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crkvenac: HDZ-ova formula šaptom je pala</p>
<p>Bivši ministar financija ističe da državi u 2004. na naplatu dospijeva ukupno 13,5 milijardi kuna, te da će za kamate trebati izdvojiti još između 3,5 i 4 milijarde kuna / Crkvenac tvrdi da je deficit lani uistinu bio 4,5 posto BDP-a i da će država za radove na područjima posebne državne skrbi platiti 250 milijuna kuna, a ne 1,6 milijardi kuna, kako tvrdi Ivan Šuker</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Mato Crkvenac (SDP), bivši ministar financija, tvrdi da prošla vlada nije u nasljedstvo sadašnjoj ostavila »prikriveni proračunski deficit«, kako je to na sjednici Vlade u četvrtak kazao njegov nasljednik Ivan Šuker. »Ministar financija tvrdi da na naplatu u 2004. godini dolazi 3,7 milijardi dolara. No treba reći da u 2004. dospijeva 8,5 milijardi kuna unutarnjeg duga, te oko 5 milijardi kuna vanjskoga duga, i ne vidim razloga da se o dugu govori u dolarima. </p>
<p>Kamate koje ove godine dospijevaju na naplatu iznose između 3,5 i 4 milijarde kuna, a tako je bilo i prošlih godina«, naglašava Crkvenac, koji tvrdi da je HDZ u predizbornoj kampanji raspirio aspiracije na potrošnju, a sada svoja predizborna obećanja, poput smanjenja stope PDV-a, ne može ostvariti i zato tvrdi da je zatečeno stanje vrlo teško. </p>
<p>No Crkvenac jednako tako naglašava da će ova godina biti teža od nadolazećih, zbog otplata, pa je prošla vlada napravila model, i predala ga novoj, prema kojem bi se trebale ispuniti obveze u ovoj godini. »Uopće ne dolazi u pitanje mogu li se obveze ispuniti i da će Hrvatska biti likvidna«, mišljenja je Mato Crkvenac. </p>
<p>Bivši ministar financija naglašava da je njegov nasljednik Ivan Šuker potvrdio da javni dug iznosi 52,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što prema Crkvenčevim riječima nije mnogo, jer je 60 posto BDP-a granica koja se podrazumijeva kao prihvatljiva kada je u pitanju javni dug. Dodaje da problem javnog duga Hrvatske nije velik, nego je problem velik inozemni dug, koji nije isključivi dug države, nego i banaka i građana... </p>
<p>Govoreći o proračunskome deficitu, Crkvenac ističe da je deficit opće konsolidirane države lani bio 4,5 posto BDP-a, što je potvrdio i MMF. </p>
<p>Bivši ministar financija osvrnuo se i na tvrdnje svoga nasljednika da postoje i dodatni dugovi u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Crkvenac kaže da je riječ o kreditima poduzećima koja su izvodila radove na obnovi na područjima posebne državne skrbi. Kredite je davao HBOR, a na naplatu bi, kao i prošle godine, trebalo doći 250 milijuna kuna.</p>
<p>»Prema tome, kada kredit dođe na naplatu, on postaje proračunska obveza«, kaže Crkvenac, dodajući da je u područja posebne državne skrbi uloženo 25 milijardi kuna, te da Hrvatska, zbog izolacije za vrijeme bivše HDZ-ove vlade, nije imala nikakvu pomoć iz inozemstva. </p>
<p>»To znači da nije riječ o opterećenju proračuna od 1,6 milijardi kuna, nego samo o 250 milijuna kuna otplata kredita«, kaže Crkvenac. </p>
<p>Odgovorio je i na tvrdnje svog nasljednika da je Hrvatskim autocestama odobrena izmjena financijskog plana »teška« 1,6 milijardi kuna, od čega 1,1 milijarda kuna otpada na 2004. godinu. Crkvenac pojašnjava da nije riječ o iznosu koji je Šuker naveo, a i da je prošle godine učinjeno više radova na autocestama, posebno u onom dijelu koji izvodi Bechtel. Objašnjavajući da je za pola godine dinamika izvođenja radova pomaknuta unaprijed, Crkvenac kaže da je normalno da su radovi plaćeni, dodajući da 2004. tih obveza u proračunu nema.</p>
<p>Crkvenac očekuje da će HDZ-ova vlada, kako bude zapadala u sve veće teškoće i nemogućnost realiziranja vlastite politike i obećanja, sve više pronalaziti alibi u navodnim problemima koje im je ostavila koalicijska vlast. »HDZ-ova formula gledanja u budućnost je šaptom pala«, kaže bivši ministar financija.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svi su uhićeni povezani s ratnim logističkim centrom HVO-a u Grudama</p>
<p>Uz bivšeg člana Predsjedništva BiH i lidera HDZ-a BiH Antu Jelavića uhićeni su i bivši federalni ministar obrane Miroslav Prce, te bivši direktor »Hercegovina osiguranja« Miroslav Rupčić / Uhićenja u Hercegovini nisu izazvala pretjerano burne reakcije lokalnoga stanovništva, jer u javnosti postoji percepcija da su se uhićenici obogatili na nezakonit način</p>
<p>SARAJEVO/MOSTAR, 23. siječnja</p>
<p> – Ante Jelavić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uhićen je u petak rano ujutro u svojoj obiteljskoj kući u naselju Bare u Mostaru. Jelavića su, na temelju izvršnoga naloga Državnoga suda Bosne i Hercegovine, uhitili pripadnici specijalne postrojbe Uprave policije Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP), uz pomoć međunarodnih Stabilizacijskih snagama (SFOR). U akciji su, službeno je priopćeno, sudjelovali i pripadnici Sektora kriminalističke policije Federalnoga MUP-a. Lokalna policija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nije bila upoznata s akcijom, niti je u njoj sudjelovala.</p>
<p>Potvrđeno je da je Jelavić uhićen u vezi s kaznenim djelima koja se odnose na osnivanje i rad Hercegovačke banke, njezinih filijala i povezanih kompanija. Istraga o tim kaznenim djelima trajala je osam mjeseci.</p>
<p>Uz bivšeg lidera HDZ-a BiH u istoj su akciji, također na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, uhićeni i bivši federalni ministar obrane Miroslav Prce, te jedan od najpoznatijih poslovnih ljudi u Hercegovini Miroslav Rupčić, bivši direktor »Hercegovina osiguranja«. Kako se doznaje, bilo je planirano i uhićenje generala Ivana Medića, također povezanog s aktivnostima »Hercegovina holdinga«, no uspio je izmaći, tvrdi se, u Republiku Hrvatsku.</p>
<p>Iz Uprave policije FMUP-a priopćeno je da je u tijeku daljnja kriminalistička obrada predmeta, a Jelavić, Prce i Rupčić su predani tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje.</p>
<p>Federalni su specijalci Jelavića uhitili u njegovoj kući u petak ujutro, između 4.30 i 5 sati. Tom je prigodom, u interesu istrage, oduzeto Jelavićevo osobno prijenosno računalo i dječji pištolj, za koji su policajci mislili da je pravi. Agenti su pred Jelavićevu kuću došli u civilnoj odjeći i ušli su bez primjene sile nakon što su pokazali policijske značke. Akciju su sa strane pratili pripadnici talijanskih karabinjera u sastavu SFOR-a, a sve je snimljeno videokamerom.</p>
<p>»U to vrijeme, između 4.30 i 5 sati, nazvali su me iz kuće Jelavićevih. Rekli su mi da su upale naoružane osobe s kapuljačama preko glave i odveli Antu u nepoznatom pravcu. U kući su u tom trenutku bili njegova supruga Iva i djeca. Naknadno sam doznao da je on odveden u Federalni MUP, u Sarajevo, gdje je i sada. Telefonom sam se čuo s gospodinom Jelevićem, on se dobro osjeća i zamolio me da preuzmem njegovu obranu, što sam i prihvatio«, rekao je mostarski odvjetnik Josip Muselimović, koji je potvrdio da slučaj protiv Jelavića vodi državno tužiteljstvo BiH.</p>
<p>U travnju 2001. godine je, na osnovi zahtjeva tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petritscha, uvedena privremena uprava u Hercegovačku banku, novčarsku instituciju za koju se vjerovalo da bi mogla služiti kao financijski servis spomenutoj hrvatskoj samoupravi. </p>
<p>Zbog prosvjeda lokalnoga pučanstva, privremena je uprava uvedena uz pomoć tenkova i druge vojne sile SFOR-a. Nakon više od dvije i pol godine istrage, eventualni dokazi na temelju kojih su uhićeni Jelavić, Prce i Rupčić – naravno, ako se pokažu istinitima – bili bi prvi koji bi potvrdili takve kriminalne aktivnosti i opravdali svojedobni upad u banku. </p>
<p>No, kako ovom prigodom nije uhićen i bivši direktor Hercegovačke banke Ivica Karlović, vjerojatnije je da je najnovija istraga zapravo bila više fokusirana na ostale transakcije vezane uz »Hercegovina holding«, skupinu kompanija koja je navodno poslužila za krađu milijuna maraka, uključujući i pomoć za obranu iz Hrvatske te građevne strojeve u vlasništvu HV-a. Svi uhićeni, naime, povezani su s ratnim HVO-ovim Glavnim logističkim centrom u Grudama, koji je vodio Jelavić.</p>
<p>Uhićenja u Hercegovini nisu izazvala pretjerano burne reakcije lokalnoga stanovništva, jer u javnosti postoji percepcija da su se uhićenici obogatili na nezakonit način. No, stanovnici Mostara prosvjeduju zbog činjenice da lokalna policija nije bila upoznata s akcijom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Više od 1200 djelatnika MORH-a mjesecima ne dolazi na posao zbog bolovanja</p>
<p>Ljudi su na bolovanju više od 42 dana pa nisu u mjerodavnosti Ministarstva obrane nego zdravstvenog sustava / MORH je, dakle, lopticu prebacio liječnicima i tako to traje godinama / Procjenu da »predsjednikovi« umirovljenici mogu ostvariti mirovinu između 3000 i 6000 kuna i s upola manje staža od prosječne mirovine iz radničkog osiguranja, u HZMO-u nisu htjeli komentirati</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Zahvaljujući sveprisutnom slučaju umirovljenog bojnika Stipe Čačije, hrvatska je javnost napokon shvatila razmjere jedne nevjerojatne pojave koja godinama trese Ministarstvo obrane i Hrvatsku vojsku. U jeku polemika o tomu tko je gdje bio i što je učinio ili propustio učiniti pri umirovljenju novog pomoćnika ministra unutarnjih poslova, napokon je shvaćena sva besmislenost pojave o kojoj se godinama pisalo bez većeg odjeka.</p>
<p>Ovaj put, zahvaljujući ponajprije slučaju Čačija, shvaćena je dimenzija dugogodišnjeg problema u MORH-u, a koji se tek treba riješiti. Naime, na višemjesečnim je bolovanjima više od 1200 pripadnika HV-a i djelatnika u MORH-u. Taj je podatak potkraj prošle godine službeno potvrdila Personalna služba tog ministarstva. Da bude jasnije, nije riječ o osobama koje su na bolovanju tjedan ili dva nego nerijetko i nekoliko godina. Štoviše, objavljeni podaci odnose se na osobe koje se vode u sustavu, a na bolovanju su više od 42 dana.</p>
<p>Treba priznati i to da je o tom, očigledno akutnom problemu Ministarstva obrane govorilo i nekoliko bivših ministara obrane. Radoševa je administracija, primjerice, početkom 2002. priznala da od 3460 ljudi koji su napustili sustav, ni jedan nije bio iz kategorije višemjesečna bolovanja. Doznalo se da među ljudima koji su na bolovanju, ima i onih koji su ranjeni u Domovinskom ratu. Problem očevidno nije riješen ni u proteklih godinu dana.</p>
<p>Personalna služba u MORH-u potvrdila je, naime, da uz 7240 dragovoljnih zahtjeva s kraja prošle godine, još oko 5000 ljudi djelomično ili u cijelosti ne ispunjava zdravstveni kriterij za ostanak u vojsci. Sva tragikomičnost i svojevrsna pat-pozicija državne uprave najbolje se vidjela na ovom slučaju. Ljudi su na bolovanju više od 42 dana pa nisu u mjerodavnosti Ministarstva obrane nego zdravstvenog sustava. MORH je, dakle, lopticu prebacio liječnicima i tako to traje godinama...</p>
<p>U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu htjeli procjenjivati kolika bi mogla biti predsjednička mirovina na koju bi mogao imati pravo umirovljeni Sanaderov tjelesni čuvar u prijeizbornoj kampanji Stipe Čačija, jer to ovisi o mnogim pojedinostima s kojima nisu upoznati. Pravo na takvu mirovinu utvrđuje se, naime, ovisno o činu i o poslovima koje je osoba obavljala prije umirovljenja, a budući da je riječ i o branitelju iz Domovinskog rata, ovisi i o tome je li imala pravo na gardijski dodatak ili na dodatak za invalidnost. </p>
<p>U Zavodu su nam tek potvrdili da je riječ o mirovinama koje se utvrđuju za puni radni staž, ma koliko osiguranik ima staža, kao i to da su predsjedničke mirovine prema pravilima iz Zakona o službi u Oružanim snagama (koji se primjenjivao do 1999.) mogle biti više od onih za koje su rješenja izdana poslije. Procjenu da »predsjednikovi« umirovljenici prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – koji se primjenjuje nakon 1999. godine – mogu ostvariti mirovinu između 3000 i 6000 kuna, u Zavodu nisu htjeli komentirati.</p>
<p>Usporedbe radi, prosječna mirovina u sustavu radničkog osiguranja danas iznosi oko 1700 kuna (uključivo s dodatkom od 100 kuna i šest posto), dok najniža zajamčena mirovina za 40 godina staža iznosi oko 1750 kuna. Prosjek starosnih mirovina kreće se oko 1850 kuna (uključivo s dodatkom od 100 kuna i šest posto), što znači da »predsjednikov« umirovljenik i s upola manje staža može ostvariti barem dvostruko višu mirovinu. O broju predsjedničkih mirovina u HZMO-u, kažu, ne mogu govoriti, jer ne postoji sustav na temelju kojega bi se iz ukupne baze podataka o umirovljenicima mogle izdvojiti samo takve mirovine, pa tako nismo uspjeli provjeriti informaciju o tome da ih je u posljednjih desetak godina dodijeljeno malo više od 500. </p>
<p>Marijana Matković i Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kadrovske navade i kompromisi</p>
<p>Za nadati se da kadrovske križaljke vezane za vlast neće ići tijekom koji je u četvrtak na sjednici nagovijestio potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, koji je kao primjer kadrovske muljaže bivše vlasti naveo to što je Ministarstvo zdravstva nakon proglašenja rezultata izbora odobrilo zapošljavanje 323 djelatnika u zdravstvenim ustanovama. Doista bi bilo previše, čak i za ove naše slabašne demokratske navade, vezivati zapošljavanje, na primjer, medicinske sestre na Visu, laboranta u Našicama ili liječnika u Pazinu za promjenu premijera i ministara</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Marijan Križić i Štefanija Bortek-Knešaurek nisu stigli pošteno zagrijati svoje nove fotelje, a već su bili prisiljeni spakirati se i napustiti urede državnog tajnika i pomoćnice ministrice u Ministarstvu obitelji, međugeneracijske solidarnosti i branitelja. Toj brzopoteznoj smjeni kumovali su bogato dokumentirani medijski napisi o najblaže rečeno čudnim nabavkama u Zavodu za obitelj koji su vodili do 2000., u kojem nikome nije bilo čudno što, na primjer, mikrovalna pećnica ili pribor za jelo stoje više od većine automobila na sajmu rabljenih vozila. </p>
<p>Križić je, doduše, dužnosti razriješen na vlastiti zahtjev iako tvrdi da je nevin te da ga za financijske malverzacije optužuju oni koji iz javnog i političkog života žele ukloniti sve one kojima na srcu nije ništa osim Hrvatske i njezinih građana. Pogotovo onih koji s antiknim priborom vole jesti hranu podgrijanu u mikrovalnoj. </p>
<p>No, da Križić nije sam zahtijevao razrješenje, i njemu bi sigurno slijedila sudbina kolegice Bortek-Knešaurek koja je smijenjena za zahtjev ministrice Jadranke Kosor. </p>
<p>Ivo Sanader je tako brzopotezno iskoristio prednost praktično jednostranačke vlade u kojoj za smjene nije potrebno voditi maratonske pregovore s još četiri-pet šefova stranaka. Ivici Račanu takvo što nije uspjelo, podsjećamo, čak ni kada je protiv Josipa Hrale, pomoćnika ministra poljoprivrede bila izrečena prvostupanjska presuda, jer to nije dopustio Hralin HSS sve dok presuda ne postane pravomoćna. Vrhovni sud je, doduše, presudu protiv Hrale na kraju odbacio, ali taj je slučaj godinama opterećivao odnose u koalicijskoj vlasti, a ni u javnosti tako tvrdoglava zaštita Hrale nije imala dobar odjek. </p>
<p>Nije, međutim, ni Sanader baš uvijek tako principijelan kada su u pitanju kadrovi kao što bi se moglo zaključiti na temelju brzopotezne smjene Kosoričinih suradnika protiv kojih se tek vodi istraga. </p>
<p>Ta principijelnost očito malo popušta kada su u igri kadrovi bliski samom Sanaderu, poput Stipe Čačije, koji je postao i unatoč svim medijskim napisima ostao pomoćnik ministra unutarnjih poslova iako je bjelodano je da je u predizbornoj kampanji sasvim ozbiljno radio kao Sanaderov čuvar dok je za svog službenog poslodavca - MORH - bio mjesecima bolestan. </p>
<p>Ipak, bez obzira na to, dobro je što je Sanaderova vlada barem u slučaju Križić-Bortek-Knešaurek reagirala relativno brzo i učinkovito na u medijima dokazane malverzacije s poreznim novcem. Nismo se toga do sada baš nagledali. Nadamo se da je to početak nekih novih kadrovskih navada, a ne samo iznimka koja potvrđuje neka stara pravila kadrovske igre. </p>
<p>Jednako je za nadati se da kadrovske križaljke vezane za vlast neće ići tijekom koji je u četvrtak na sjednici nagovijestio potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, koji je kao primjer kadrovske muljaže bivše vlasti naveo to što je Ministarstvo zdravstva nakon proglašenja rezultata izbora odobrilo zapošljavanje 323 djelatnika u zdravstvenim ustanovama. </p>
<p>Doista bi bilo previše, čak i za ove naše slabašne demokratske navade, vezivati zapošljavanje, na primjer, medicinske sestre na Visu, laboranta u Našicama ili liječnika u Pazinu za promjenu premijera i ministara. Jer, to smrdi samo na jedno, na mogućnost da lokalni stranački aktivisti svoju »pripadnost« vlasti mogu »naplatiti« zapošljavanjem na razini koja s Vladom realno nema baš nikakve veze.</p>
<p>No, najveći pomak u kadrovskim navadama Banskih dvora bio bi kada bi Sanader u dogledno vrijeme jednako učinkovito kao Križića i kolegicu mu, smijenio i nekog ministra ako se pokaže da nije dorastao poslu za koji ga plaćaju porezni obveznici. Činjenica da Sanader vodi jednostranačku vladu na tako visokim kadrovskim razinama ne znači mnogo jer unutarstranačke frakcije i potrebe članova mogu biti jednako važne i moćne kao i ambicije koalicijskih stranaka i vođa.</p>
<p> Zbog toga ni bivši HDZ-ovi premijeri, baš kao ni Račan, nisu imali slobodne ruke u biranju i smjenjivanju svojih najbližih suradnika. A u političkim se kuloarima može čuti da je i Sanader prilikom sastavljanja Vlade radi mira u stranačkoj kući pristao na neke kadrovske kompromise. Na primjer, može se čuti da Hebrang u početku nije bio uopće u kombinaciji za ulazak u Vladu, a sasvim sigurno ne za visoku dužnost njezina potpredsjednika.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dobar početak uz poneku grešku u koracima</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Garnitura Ive Sanadera u Banskim dvorima prvih je tridesetak dana radila punom parom. Iako Vlada ima pravo na sto dana poštede, pa bi joj, prema dobrim demokratskim običajima, tek nakon toga valjalo upućivati ozbiljnije kritike, već iz prvih poteza moglo bi se naslutiti kako će vladati Sanaderova vlada. Za razliku od svojih prethodnika, HDZ-ov je premijer pokazao veliku dozu tolerancije prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. I nije tu riječ samo o simboličkim gestama poput komunikacije na talijanskom s Talijanima u Istri ili već poznate čestitke »Hristos se rodi« upućene Srbima u Hrvatskoj; čini se da Vlada koju on vodi neće ostati samo na deklarativnim potezima. </p>
<p>Sanaderova je vlada iskazala i začuđujuću razinu tolerancije prema onoj Ivice Račana, a premijer na svakoj Vladinoj sjednici koristi prigodu i pohvaliti dobre poteze i zakone bivše vlade. </p>
<p>Jedini koji je iskočio iz tog »vlaka tolerancije« nepredvidljivi je ministar zdravstva i socijale Andrija Hebrang. Svojom je netaktičnom izjavom da »nema što razgovarati s izbornim gubitnicima« ipak poljuljao premijerov dobar imidž. </p>
<p>Vlada je već pokazala i zavidan sluh za djelovanje nekih nevladinih institucija ilustrirajući to odlukom o davanju 200.000 kuna Autonomnoj ženskoj kući za žene i djecu žrtve nasilja. Iza Sanadera je i uspješna vanjskopolitička turneja, a njegov šef diplomacije i dalje dobro lobira za Vladu na svjetskim adresama. </p>
<p>Iako je većina javnosti još uvijek na Sanaderovoj strani, premijeru su se omakle i prve krupnije greške u koracima koje su dovele u pitanje i dobar trend Vlade. Prije svega, riječ je o brzopletom imenovanju ljudi s grijesima iz prošlosti na visoke državne dužnosti (»slučaj Čačija«, hitro smijenjeni pomoćnici Jadranke Kosor, ali i još neki), što je u javnosti žestoko odjeknulo. Dodatnu je zbunjenost unijela i Vladina odluka o prolongiranju smanjenja PDV-a za godinu dana, iako je većina glasača držala da će HDZ, kojemu je to bilo jedno od glavnih predizbornih obećanja, odmah povući taj potez. </p>
<p>Ono što, međutim, možda najviše brine jest činjenica da se Sanaderova vlada već u svojim prvim danima zatvorila za javnost. Odnos prema javnosti još ne funkcionira, informacije se mogu dobiti na kapaljku ili su zastarjele. Za vjerovati je da se radi samo o početnom nesnalaženju jer ako je riječ o namjeri Sanaderove ekipe da javnost ne dobije previše uvida u to što se radi, Vlada bi mogla platiti visoku cijenu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vrijeme za konkretne poteze</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ako je na razini vanjskih znakova i simboličnih poteza trebalo dokazati da će Hrvatska između SAD-a i Europske unije voditi izbalansiranu politiku, onda je to u posljednjih nekoliko dana uspjelo ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu. Nakon boravka u SAD-u, na povratku u Zagreb Žužul je još jednom svratio u Bruxelles. Ovaj put u Europski parlament.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader je zajedno sa suradnicima »odradio« prvu vanjskopolitičku turneju, nastavio ju je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Slijedi mu, kako je sam najavio, važan odlazak u London. Nije, naime, nikakva tajna, to se moglo čuti i u Europskom parlamentu, da je ključ hrvatskoga ovogodišnjeg uspjeha u Europskoj uniji pitanje suradnje s Haaškim sudom. U tom je kontekstu najava hrvatskog šefa diplomacije da će se ovaj put taj problem odlučno riješiti dosad najsnažnija potvrda nove hrvatske vlasti da želi prekinuti s praksom držanja fige u džepu. </p>
<p>Ono što je možda još važnije jest Žužulova izjava o tome kako je svjestan da, što se tiče Haaga, Hrvatska ne može očekivati nikakve popuste ili promjenu kriterija. Takve se teze u Hrvatskoj periodički pojavljuju. »Mi ni od koga ne tražimo promjenu kriterija, jer smo svjesni da ih nitko neće promijeniti. Ne tražimo ni ublažavanje kriterija, nego samo da nas se prosuđuje na temelju onoga što činimo i što ćemo učiniti«, izjavio je Žužul u Bruxellesu.</p>
<p>Vrijeme operacije »Odlučnog uvjeravanja« s ovim je posjetom definitivno prošlo. Operacija je uspjela, jer su svi europski sugovornici ustvrdili da su sigurni kako će se dana obećanja ovaj put i održati. Žužul je u Bruxellesu izjavio da Hrvatska ima spremne odgovore za Veliku Britaniju i za Nizozemsku, zemlje koje još uvijek koče ratifikaciju SSP-a zbog suradnje s Haagom. Ti se odgovori više ne mogu oslanjati samo na uvjeravanje da smo ovaj put dobri i ozbiljni. Pomak će se napraviti onaj trenutak kada se povuče konkretan potez. Bilo da je riječ o »slučaju Gotovina« ili o načinu tretiranja novih haaških optužnica.</p>
<p>Hrvatska se u ispunjavanju potrebnih kriterija nalazi na istome mjestu kao i prije tri godine. Bivši premijer Ivica Račan je bivšem glavnom tajniku NATO-a Georgeu Roberstonu rekao da ne smije Hrvatsku suditi po riječima, nego po djelima. Žužul je tu rečenicu opet morao ponoviti u Bruxellesu. Vrijeme pisanja domaće zadaće, ostatak iz nekih ranijih polovično položenih razreda, došlo je na red.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Donja gora: nasilje na ekosustavu, u živom tkivu Parka prirode Biokovo i vitalnog turističkog mjesta </p>
<p>Ekološka katastrofa u Donjoj gori u Podgori, u kojoj se već punih dvadeset sedam godina odlaže otpad (smeće), gotovo iz cijelog Makarskog primorja, primjer je ignoriranja ne samo te globalne orijentacije, nego i osobne (i kolektivne) odgovornosti u tim procesima. Donja gora jedan je od bisera Biokova. Samo ime govori o njenu mjestu u biokovskom masivu. Ona je planinsko-primorska oaza puna vrtača, plodnih dolaca, prorijeđeno zaraslih brežuljaka i već odavno napuštenih kamenih kućica (starih nastambi) i katuna, okrenuta prema jugozapadu (moru), s neobično povoljnom mikroklimom</p>
<p>Umjesto da se taj prostor Donje gore, koji je neposredno uz tu sada magistralnu cestu, revitalizira, iskoristi za razvoj »seosko (ekološkog) turizma« i »integrira« s morskom obalom, on je nemarom, neznanjem, samovoljom, jednostavno devastiran, upropašten</p>
<p>JOSIP PIVAC</p>
<p>Živimo u svijetu intenzivnih promjena. Suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj istaknuo je u prvi plan i brigu čovjeka za svoju vlastitu egzistenciju i očuvanje sredine u kojoj živi i radi. </p>
<p>Ta se briga očituje u ljudskoj mjeri razvoja suvremene tehnologije koja utjelovljuje ekološka načela koja su konzistentna s novim vrijednosnim sustavom (F. Capra). </p>
<p>Ekologija postaje simbolizacijom povijesnog napretka i njen razvoj uvjetovan je osjećajem brige i odgovornosti za svijet i nadolazeće generacije, nakupljenim prirodoslovnim znanjem i objektivnim narušavanjem ravnoteže prirodne okoline i društva (I. Fetscher). Nju karakterizira koegzistencija s prirodom, nova kvaliteta življenja, nova filozofija i svijest o odgovornosti za održavanje prirodne i društvene ravnoteže. </p>
<p>Razvoj ekološke svijesti postaje imperativom vremena. Ta svijest u sebi sadrži teorijsku, vrijednosnu, socijalnu, historijsku, političku i subjektivnu dimenziju (Ivan Cifrić), što je nužno percipirati i uvažavati u procesu njena razvoja. Ona se, zapravo, utemeljuje na znanju, kao osnovnom resursu i čimbeniku egzistencije čovjeka, ali i razvoja društva i uopće suvremene civilizacije.</p>
<p>Znanje postaje osnovom svekolikog života i rada, temeljnom snagom ljudskog prosperiteta, ugrađujući se u potku (nove filozofije) »društva znanja«, koje je u nastajanju. </p>
<p>Ali to znanje pridonosi pomaku s »mehanicističke« na ekološku paradigmu ustrojavanja suvremene civilizacije u cjelini. Zapravo, ti se pomaci događaju u znanosti, osobnim i kolektivnim nazorima i vrijednostima, te u oblicima društvene organizacije (F. Capra).</p>
<p>Prema tomu, taj pomak, svekolike oblike društvenog organiziranja i ponašanja dovodi pred kvalitetno nove zadaće i obvezuje njihove nositelje na postupnu transformaciju, kako tradicionalnog bića društva, tako i osobnog stila, načina izgrađivanja i angažiranja svakog pojedinca, kao temeljnog čimbenika svoga i društvenog razvoja u cjelini.</p>
<p>Upravo taj pomak, kompleksnog karaktera, temeljna je odrednica pristupa rješavanju suvremenih zadaća razvoja, ali je ujedno i osnova nužnih kreativno-inovativnih angažiranja u rješavanju konkretnih proturječnosti tog razvoja. </p>
<p>Participiranje u tim globalnim kompleksima je imperativ suvremenosti, ali i pretpostavka za opstojnost, kako pojedinca, tako i društva u cjelini. Nažalost, ekološka katastrofa u Donjoj gori u Podgori, u kojoj se već punih dvadeset sedam godina odlaže otpad (smeće), gotovo iz cijelog Makarskog primorja, primjer je ignoriranja ne samo te globalne orijentacije, nego i osobne (i kolektivne) odgovornosti u tim procesima.</p>
<p>Donja gora jedan je od bisera Biokova. Samo ime govori o njenu mjestu u biokovskom masivu. </p>
<p>Ona je planinsko-primorska oaza puna vrtača, plodnih dolaca, prorijeđeno zaraslih brežuljaka i već odavno napuštenih kamenih kućica (starih nastambi) i katuna, okrenuta prema jugozapadu (moru), s neobično povoljnom mikroklimom. </p>
<p>Ona je bila jedno od prebivališta podgorskih prastanovnika, koji su se postupno spuštali na more.</p>
<p>Donja gora je odmah iza rubnoga planinskog prijevoja, koji je gotovo najniža točka nadmorske visine biokovske kose. Upravo taj prijevoj, tridesetih godina prošloga stoljeća, »izazvao« je građevinske stručnjake (čija se imena, s ponosom još spominju), da u nepristupačnim biokovskim liticama, viseći o konopima, trasiraju novu cestu, koja je završena tek potkraj šezdesetih godina.</p>
<p>Vizionarski pothvat</p>
<p>Taj vizionarski pothvat cestograditelja bio je motiviran i potrebom razvoja turizma, koji je u Podgori puštao svoje korijenje već dvadesetih godina prošlog stoljeća. Svojom atraktivnošću (građevinskim rješenjima, te pogledom na gotovo cjelokupan arhipelag srednjodalmatinskih otoka) ta cesta danas plijeni pozornost, ne samo turista.</p>
<p>Umjesto da se taj prostor Donje gore, koji je neposredno uz tu sada magistralnu cestu, revitalizira, iskoristi za razvoj »seosko (ekološkog) turizma« i »integrira« s morskom obalom, on je nemarom, neznanjem, samovoljom, jednostavno devastiran, upropašten. </p>
<p>To je primjer suvremenog nasilja na ekosustavu, u živom tkivu, ne samo Parka prirode Biokovo, nego i vitalnog turističkog mjesta (i starog primorskog naselja) Podgore, koje je u njegovu podnožju, odnosno u podnožju same Donje gore.</p>
<p>Reakcija Podgorana bila je primjerena katastrofi koja im je zaprijetila od dugogodišnjeg odlaganja otpada (smeća) njima »iznad glave«, u vrlo propusnom kraškom području. </p>
<p>Njihova odlučnost, koja nije bila dobro primljena, ipak ih i obvezuje na sustavnije angažiranje u rješavanju novonastale situacije. </p>
<p>U opravdanom otporu devastaciji neposrednog okoliša, nužno je pronalaziti i mudrosti, snage, inicijative, ali i stjecati znanje, za preuzimanje odgovornosti, obveza i zadaća koje razvoj nameće, o čemu naši prethodnici (naši djedovi) nisu ni razmišljali.</p>
<p>Demokratizacija društva, intenzivan tempo života svijeta promjena, te raznorodni sadržaji i oblici gospodarskog poslovanja, obvezuju na aktivnije sudjelovanje u rješavanju (prevladavanju) mnoštva proturječnosti tih procesa u kojima smo, vrlo često, i sami njihovi nositelji. </p>
<p>Zrelost društva i pojedinca u suvremenosti mjeri se i time koliko su osposobljeni da, na znanstveno-stručnim osnovama, participiraju u tom kompleksu reprodukcije, pridonoseći održivom razvoju, kako društva u cjelini, tako i pojedinca u njemu. </p>
<p>Zato je nužno i pristupe rješavanju mnoštva zadaća, obveza i proturječnosti promatrati u kontekstu te cjelovitosti koja se zajedno s tim mnoštvom stalno mijenja i razvija (a odgovornost jača).</p>
<p>Međutim, način na koji se pristupa rješavanju novonastale situacije, otpadom u Donjoj gori, tražeći novu lokaciju za njegovo odlaganje, i to u neposrednoj blizini stare, je zbunjujuće, da ne kažemo zastrašujuće. Nužno je primjerenije pristupati (radikalnije) rješavanju tog problema, koji se ne može svesti samo na »lokaciju«, jer je složenijeg karaktera. Rješenja se, dakako, ne mogu brzopleto donositi, ali čini se, nažalost, da za ostala nismo pripremljeni. Gotovo već trideset godina se odlaže otpad u Donju goru, pa je začuđujuće da se u međuvremenu, iako se pisalo protiv tog odlagališta, nisu poduzimali nikakvi koraci za nalaženje prikladnijeg rješenja, dugoročnijeg karaktera.</p>
<p>Traženje novih lokacija odlaganja otpada, bilo gdje i bilo koje količine, u osnovi je znanstveno-stručni, a ne (isključivo) ideološki, (političko-improvizirajući) projekt, s različitim mogućnostima i varijantama njegove ostvarivosti. </p>
<p>To je imperativ suvremenog znanstveno-tehnološkog i kulturno-civilizacijskog razvoja. Dok god to ne shvatimo »šetat« ćemo planskim vrletima, tražeći prikladnu kotlinu za otpad i izazivati revolt građana, čija ekološka svijest postupno postaje snažnom barijerom improvizacijama, pa i bahatostima u toj sferi.</p>
<p>Razvoj znanosti, znanje, stručnost temeljni su kriterij vrednovanja razvoja, progresa, kvalitete življenja, poslovnosti, ali su ujedno i njihovi supstrati (u stalnom transformiranju) i snažan korektiv narušavanju »ravnoteže prirodnog okoliša i društva«.</p>
<p> Pokušajmo promijeniti pristupe rješavanju osnovnih proturječnosti razvoja suvremene civilizacije, utemeljenom na znanju. Naša ekološka zapuštenost vapi za tim.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Je li bivši ministar Vidović lagao 2001. ili 2004. godine</p>
<p>U Hrvatskoj danas ima oko 95 tisuća obitelji koje imaju troje ili više djece, a da je barem jedno dijete mlađe od 15 godina. Te obitelji, unatoč većem broju umrlih nego rođenih, osiguravaju kontinuitet i države i naroda. Tu grupu treba podupirati i moralno i materijalno i ohrabrivati mlade ljude, koji vole djecu da se pridruže toj grupi. Parovi, koji iz nježne, angažirane i zrele roditeljske ljubavi imaju više djece imaju i ljepši i bogatiji život / Ako za išta ima smisla preuzeti dugoročne dugove u inozemstvu, koje će plaćati naša djeca i unuci, onda ima smisla, ako je potrebno, zaduživati se za državnu potporu parovima, koji iz pametne i usrećujuće roditeljske ljubavi prihvaćaju troje ili više djece. Takvi parovi čine sebi život ljepšim i bogatijim, a državi i društvu osiguravaju nove poštene, marljive, radosne i konstruktivne građane</p>
<p>MARIJO ŽIVKOVIĆ</p>
<p>Gospodin Davorko Vidović tvrdi 16. siječnja 2004. u Vjesniku da je plaćeni trogodišnji porodni dopust za majke koje rode treće ili daljnje dijete po redu rođenja... »ništa ne košta... a da je iza te mjere ...ideološka, retrogradna koncepcija obitelji s mnogo djece...«</p>
<p>U svom obraćanju Hrvatskom saboru, kao ministar Račanove vlade, u rujnu 2001., obrazlažući ukidanje tog dopusta, on, međutim, izjavljuje (Izvješća Hrvatskog sabora br. 308 od 4. listopada 2001.): »Dosadašnja praksa... očito nije sukladna... mogućnostima hrvatske države... mi smo se suočili s potrebom da ta prava, odnosno iznose tih prava dovedemo u sklad s mogućnostima, financijskim mogućnostima i državnog proračuna i hrvatskog društva... to ... jest pokušaj da se određene uštede učine već i u ovoj godini...«</p>
<p>Na drugom mjestu on (8. siječnja 2004.) izjavljuje: »I upravo je to bio razlog (retrogradna ideologija), a ne nedostatak novca u proračunu... da se ta privilegija ukine u mandatu prošle vlade.«</p>
<p>Kada je gospodin Vidović lagao, 2001. ili 2004.?</p>
<p>Hoće li gospodin Vidović povući svoje laži, pa se ispričati ili Hrvatskom saboru za ono što je izjavio 2001. ili čitateljima Vjesnika za ono što je izjavio 2004. Jesu li to jedine laži gospodina Vidovića?</p>
<p>Tijekom saborske rasprave u siječnju 1996. nakon koje je jednoglasno prihvaćen Nacionalni program demografske obnove, koji predviđa trogodišnji plaćeni porodni dopust, gđa Željka Antunović je u ime Kluba zastupnika SDP izjavila (Izvješća Hrvatskog sabora br. 158 od 13. veljače 1996.): »Ovo je zadnji čas za donošenje ovakvog programa, nužno je donijeti sve prateće zakone i propise, koji će dovesti do realizacije predloženih mjera«. Antun Vujić u istoj raspravi: »Rasprava se odvija u konstruktivnom ozračju, jer svi zastupnici, bez obzira na stranačke interese podržavaju predloženi program«. Mato Arlović je ocijenio kako treba podržati taj program...</p>
<p>Tvrdi li Vidović da su njegovi stranački kolege govorili neiskreno? Lako moguće da i jesu, s obzirom na to da su 2001. glasovali za ukidanje trogodišnjeg dopusta, a nisu uveli druge mjere predviđene programom.</p>
<p>Od 1979. do 1989. od ukupnog broja rođene djece, postotak treće i daljnje po redu rođenja, nijedne godine nije bio viši od 13,6 posto.</p>
<p>Od 1996. do 2000. taj postotak se kretao između 22,3 i 25,9 posto. Za vrijeme Račanove vlade taj postotak su 2002. uspjeli sniziti na ispod 20 posto.</p>
<p>Između 1986. i 1990. u Hrvatskoj se rađalo svake godine manje od 6000 treće djece i manje do 1500 četvrte djece. Od 1995. do 1999. majke su u Hrvatskoj rodile između 7000 i 9500 treće djece godišnje, a između 1800 i 3200 četvrte djece.</p>
<p>U Hrvatskoj danas ima oko 95 tisuća obitelji koje imaju troje ili više djece, a da je barem jedno dijete mlađe od petnaest godina. Te obitelji, unatoč većem broju umrlih nego rođenih, osiguravaju kontinuitet i države i naroda. </p>
<p>Tu grupu treba podupirati i moralno i materijalno i ohrabrivati mlade ljude, koji vole djecu da se pridruže toj grupi. </p>
<p>Parovi, koji iz nježne, angažirane i zrele roditeljske ljubavi imaju više djece imaju i ljepši i bogatiji život.</p>
<p>Osim ponovnog uvođenja trogodišnjega plaćenog dopusta za sve majke koje rode treće ili daljnje dijete, treba za obitelji sa četvero i više djece uvesti, što također Program demografske obnove predviđa, status »roditelja odgojitelja s novčanom naknadom odgojiteljice u vrtiću«.</p>
<p>Obitelj, koja danas želi graditi obiteljsku kuću na svom terenu, treba prije početka gradnje u urbaniziranim područjima platiti tzv. komunalnu naknadu, koja iznosi od 300 do 800 kuna po četvornom metru namjeravane gradnje. </p>
<p>Ispada da prije nego što počnu legalno graditi obiteljsku kuću od 100 do 200 četvornih metara površine, graditelj treba državi platiti toliko novca, za koliko bi mogao kuću sagraditi do prve deke i useliti se u nedovršenu kuću. </p>
<p>Za gradnju obiteljskih kuća trebalo bi odgoditi plaćanje komunalne naknade za barem dvije godine i obročno je naplaćivati do cijene iznajmljivanja podstanarske sobe. </p>
<p>Uz takve uvjete pokrenula bi se gradnja obiteljskih kuća, što bi pokrenulo sve privredne grane, a mnoge obitelji bi došle do vlastitog stana i ne bi odgađale rađanje djece.</p>
<p>Gospodin Vidović tvrdi da je plaćeni trogodišnji majčinski dopust privilegija. Je li je to povlastica ili zahtjev najobičnije pravde?</p>
<p>Moja supruga i ja othranili smo četvero djece, koja danas rade, a uzdržavamo još dvoje studenata.</p>
<p>Naših četvero djece koji rade i plaćaju u mirovinske fondove, prema sadašnjem omjeru zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj, osiguravaju mirovine supruzi i meni i još dvojici naših vršnjaka, koji primaju mirovine, a nemaju djece. </p>
<p>U doba komunizma, dok je na vlasti bila preimenovana partija gospodina Vidovića, nije nas podupirala država u našem društveno korisnom i potrebnom radu odgajanja trećega, četvrtoga, petoga i šestog djeteta.</p>
<p>Bilo je pravedno i pošteno što je Hrvatski sabor 1996. jednoglasno prihvatio Program demografske obnove da se barem naša djeca, od kojih dvoje imaju po četvero djece, a jedno troje, podržavaju u njihovu roditeljskom radu. </p>
<p>Ako za išta ima smisla preuzeti dugoročne dugove u inozemstvu, koje će plaćati naša djeca i unuci, onda ima smisla, ako je potrebno, zaduživati se za državnu potporu parovima, koji iz pametne i usrećujuće roditeljske ljubavi prihvaćaju troje ili više djece. Takvi parovi čine sebi život ljepšim i bogatijim, a državi i društvu osiguravaju nove poštene, marljive, radosne i konstruktivne građane.</p>
<p>Autor je voditelj Obiteljskog centra u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>To se ne pita ni jedan pravi rođeni Zagrepčanin </p>
<p>Ivica Bednjanec, crtač stripova </p>
<p>Štokavci su samo dojdeki i dotepenci, a rođeni Zagrepčani su kajkavci. »Zašto volim Zagreb« neće se pitati ni jedan pravi rođeni Zagrepčanin. To je specifičan gradski oblik kajkavskog dijalekta koji se razlikuje od zagorskog ili turopoljskog »seljačkog« kajkavskog govora. Po tom govoru Zagrepčani se odmah međusobno prepoznaju, a stručnjaci odmah znaju da se radi o Trnjaninu, Trešnjevčaninu ili dečkima s brda jer su utjecaji Mikulića, Šestina, Gračana, Markuševca, Remeta prisutni u govoru pojedinih dijelova grada. </p>
<p>Na primjer, mi gradski dečki zafrkavali smo danas poznatog književnika Zvonimira Milčeca da je »kumek s Bukovca« kojemu bi trebalo biti na ponos što je od običnog knjigotiskarskog strojara svojim radom i dodatnim školovanjem postao književnik. </p>
<p>Njegov prvi novinarski članak bio je o meni, 1957. godine, povodom moje pobjede na općejugoslavenskom natječaju lista »Narodna armija« za strip s temom iz NOB-a. U to vrijeme ja sam također bio običan litografski crtač koji je išao u večernju gimnaziju sa željom da potom upiše likovnu akademiju. To mi nije uspjelo, ali sam kao školovaniji grafičar ušao u odbor za osnivanje Grafičkog školskog centra i upisao se u prvu klasu studenata na Višoj grafičkoj školi 1962. i diplomirao kao grafički inženjer.</p>
<p> Za Kemijski kombinat Chromos Katran Kutrilin radio sam prospekte, kataloge, ambalažu i štandove na Zagrebačkom velesajmu. Na osnovi tih likovnih rješenja primljen sam u Ulupuh, čiji sam i sada član. Urednik i osnivač »Dječjih novina« iz Gornjeg Milanovca prof. Srećko Jovanović vidio je moje stripove, jednog su me dana nazvali i počela je suradnja koja je potrajala više od 20 godina, u kojoj su objavljeni opusi mojih stripova iz hrvatske povijesti i meksičke revolucije. </p>
<p>Na osnovi stripova iz hrvatske povijesti dobio sam 1967. ponudu Školske knjige da za časopis u osnivanju, »Modra lasta«, nacrtam strip po scenariju prof. dr. Stjepka Težaka, napravljen po Šenoinom romanu »Čuvaj se senjske ruke«. I tako je započela moja suradnja s »Modrom lastom«, koja traje do dan-danas.</p>
<p> Knjiga »Durica« moja je četvrta knjiga u stripu, ali prva koju je objavila »Školska knjiga«. Kako imam materijala za još osam knjiga, nadam se da će se naći izdavač i za njih. Sretan sam što sam rođen u Zagrebu gdje su i izdavači i tiskare koji mogu objaviti sva moja djela. Evo, i kak ne bi volel taj moj dragi Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Najbolji gosti Japanci, sve brojniji Srbi i Crnogorci</p>
<p>U 2003. broj gostiju povećan za deset posto / Cilj je nastaviti s povećanjem broja turista / Zagreb će se predstavljati kao turističko, umjesto tranzitnog mjesta / Zadatak: razvijanje komercijalnih turističkih sadržaja, poput autokampa i onih za kongresni turizam / Ove godine za turističku signalizaciju milijun kuna </p>
<p>Podaci Turističke zajednice Grada Zagreba pokazuju da je metropolu tijekom 2003. godine posjetilo 404.860 osoba, što je u odnosnu na 2002. kad je bilo 370.589 gostiju, povećanje od devet posto. Zagreb je posjetilo najviše Nijemaca zatim slijede Talijani, Austrijanci, građani BiH, Britanci, Amerikanci, Francuzi, Slovenci, Izraelci te, na posljetku, Mađari. U prosincu je pak u Zagreb stiglo najviše Talijana koji su u istom razdoblju 2002. godina također bili najbrojniji. Zatim slijede građani susjedne Bosne i Hercegovine, Nijemci, Austrijanci, Amerikanci, Britanci potom Slovenci, Mađari, Norvežani te građani Srbije i Crne Gore. </p>
<p>»Načelno smo zadovoljni rezultatima 2003. godine jer smo uspjeli održati trend povećanje broja gostiju od oko deset posto, ali uvijek ima prostora za napredak«, rekao je direktor TZ Grada Zagreba Mario Zmajević. Na upit kako komentira povećanje broja gostiju iz SiCG jer se oni do sad nisu javljali na popisima najbrojnijih posjetitelja a s obzirom na ukidanje viza, Zmajević je rekao kako u Srbiji i Crnoj Gori postoji veliki interes za Zagreb i jadransku obalu. </p>
<p>»Naravno da je vizni režim pogodovao povećanju broja posjetitelja, uglavnom poslovnih ljudi. To nas je pak ohrabrilo u nastojanjima da i na tom prostoru počnemo s organiziranom promidžbom pa ćemo se tako u travnju predstaviti na beogradskom turističkom sajmu«, naglasio je, dodavši kako je broj tih posjetitelja sigurno veći od iskazanoga, jer mnogi odsjedaju kod prijatelja, rodbine ili u privatnom smještaju. </p>
<p>Objašnjavajući koliko je dobra prezentacija bitan čimbenik pri odabiru destinacije, Zmajević ističe sve brojnije Izraelce. »Na sajmu u Tel Avivu ponudili smo im Zagreb i Dubrovnik i rezultati su više nego vidljivi. U Hrvatskoj se osjećaju sigurno«, kaže Zmajević. Iako se ne nalaze na popisu najbrojnijih, goste iz Japana teško je ne primijetiti kako u grupama krstare Zagrebom. »Oni su odlični gosti, odsjedaju u hotelima, ručaju u restoranima i puno troše«, napominje. </p>
<p>Govoreći o planovima za 2004. godinu istaknuo je da su povećanje ukupne turističke potrošnje kao i povećanje broja turista od deset posto glavni ciljevi TZ Zagreba za čije će se ostvarenje tijekom 2004. godine utrošiti 37 milijuna kuna. »Ove godine predstavljat ćemo Zagreb kao atraktivno turističko odredište, a ne kao mjesto tranzita«, objasnio je Zmajević. </p>
<p>Povećanje broja posjetitelja, ističe, postići ćemo definiranjem turističkog proizvoda Grada. Govoreći o posebnim projektima za koje će TZGZ u 2004. godini izdvojiti šest milijuna kuna, Zmajević je naglasio nužnost upravljanja komercijalnim gradskim događanjima, izgradnju autokampa jer postojeći kod motela Plitvice ne odgovara, te izgradnju kongresnog centra. »Trebamo se odlučnije uključiti u borbu za kongresni turizam, jer poznato je da ta grana donosi najveći profit«, rekao je Zmajević. </p>
<p>On je istaknuo i potrebu uređenja zelenih površina, pješačkih zona, ali i glavnoga zagrebačkog trga. Naglasio je i problem parkiranja turističkih autobusa u središtu grada. Budući da su zabilježene brojne primjedbe poglavito stranih turista, na turističku signalizaciju u gradu, za njezino poboljšanje bit će utrošen milijun kuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vrbovečka proslava Vincekova</p>
<p>Dok se za Martinje, odnosno Dan sv. Martina krsti mlado vino, za Vincekovo se starim vinom krsti loza i zaziva plodnost i rodnost </p>
<p>Na vrbovečkom brdu Celine u četvrtak je obilježen Dan sv. Vinka, zaštitnika vinara i vinogradara, koji se slavi u svim vinogradarskim krajevima Hrvatske. Riječ je o drugom najpoznatijem »vinskom svecu«. Dok se za Martinje, odnosno Dan sv. Martina krsti mlado vino, za Vincekovo se starim vinom krsti loza i zaziva se plodnost i rodnost.</p>
<p> Vrbovčani su u četvrtak priredili pravu vinsku feštu, a vino je teklo potocima, no osim nekoliko decilitara kojima je zalivena loza u vinogradu Zvonimira Vereša, gdje se održao sam obred, sva je plemenita tekućina stigla u svoje ušće. Svečana povorka koju su predvodili tamburaši i Vrbovčani u narodnim nošnjama, krenula je iz Lovačkog doma Celine, a potom je u obližnjem vinogradu prisustvovala drevnom vinskom običaju.</p>
<p>»Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo Ti zrelog vina da bu dobra godina«, dio je molitve što su je u vinogradu izgovarali »ceremonijalmeštri«. Sv. Vinka se moli i da vinograd zaštiti od »hude zime, paklenske vručine, peronospore ljute, tuče ledene, strele nebeske« i svih ostalih pošasti i nedaća koje mogu umanjiti urod.</p>
<p> Nakon prošnji i molitvi »kletodomaćin« je odrezao nekoliko rozgvi i stavio ih u pehar s mlakom vodom. Nakon dva ili tri tjedna u toplom prostoru rozgva će propupati i izrast će zelena grančica s listovima i cvjetnim grozdovima. Po tome će se vidjeti kako je trs prezimio i tjera li svaki pup mladicu.</p>
<p> Za vinogradara je to bitno, jer po tome zna kakvu rezidbu u vinogradu treba primijeniti, jer pravilna rezidba određuje urod. Kako kaže predaja: ako se na Vincekovo u mlakoj vodi opere vrabac, to je dobar znak da »bude pijače«. No, vrabac se u četvrtak nije imao gdje oprati jer je zima pokazala zube, a sva je voda bila zaleđena.</p>
<p> Trs kojemu tijekom obreda tepaju svi prisutni, potom je okićen vijencem kobasica i suhim mesom, nakon čega su svi prionuli onom najdražem – kušanju vina.</p>
<p> Svečanost je nastavljena u lovačkom domu uz još vina koje su veseli Vrbovčani donijeli iz svojih klijeti, te kotlovinom i, naravno, vinskim gulašom. Hoće li ova godina biti rodna, prva će za nepunih mjesec dana svojim pupovima pokazati obredno odrezana rozgva. Dotad će vinogradari Vrbovčani uz pune čaše moliti sv. Vinka, svog zaštitnika, da im bačve nikada ne ostanu na suhom.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Sljemenu mjesta za 1500 automobila </p>
<p>Od ove subote Zimska služba Zagrebačkih cesta uvodi cjelodnevna vikend-dežurstva na Sljemenskoj cesti. Policija će zbog tamošnjih promjenjivih vremenskih uvjeta na Bliznecu kontrolirati vozila i propuštati samo ona s odgovarajućom zimskom opremom, najavljeno je na konferenciji za novinare, održanoj u petak u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Predsjednik Operativnog stožera Zimske službe Stipan Matoš rekao je da će se broj propuštenih vozila ograničiti na 1500, koliko na popularnoj Zagrebačkoj gori ima parkirališnih mjesta. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić istaknuo je kako će se u sljedeće tri godine u uređenje Sljemena investirati oko sto milijuna kuna. Previđena je i izgradnja zapadnog prilaza Sljemenu, na području općine Bistra. U sklopu njega uredit će se u podnožju gore parkiralište, od kojega će se na vrh Medvednice najvjerojatnije moći samo žičarom. </p>
<p>B. J</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Križari za Klaićevu bolnicu sakupili 30.000 kuna</p>
<p>Studentska Križarska organizacija pokrenula je krajem prosinca veliku humanitarnu akciju pomoći za Udrugu Krijesnica, koju su osnovali roditelji djece oboljele od malignih bolesti, a koja se liječe u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici. »Prema našim saznanjima, s današnjim danom sakupili smo ukupno 28.140 kuna, no očekujemo da će se svota povisiti za dodatnih 5000 kuna, jer još nismo dobili izvješće sa svih mjesta gdje se provodila akcija«, rekao nam je u petak Hrvoje Magdić iz ove organizacije i najavio za narednu srijedu predaju toga novca Udruzi Krijesnica. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U KBC Zagreb stigla oprema za liječenje malih srčanih bolesnika</p>
<p>U sklopu donatorske akcije Kišobran za dječje srce koju je tijekom 2002. i 2003. godine provodilo Ministarstvo hrvatskih branitelja, prikupljena je medicinska oprema za najmlađe srčane bolesnike koji se liječe u KBC-u Zagreb, vrijedna ukupno 2,25 milijuna kuna. </p>
<p>Predstavnicima KBC-a Zagreb u petak je dio te opreme u vrijednosti od 820.000 kuna svečano uručila potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Preostala oprema bit će uručena u idućih mjesec dana. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za Reviju amaterskog filma prijavljeno 130 filmova </p>
<p>Ovogodišnja Revija amaterskog filma (RAF), treća po redu, održavat će se od 29. veljače do 6. ožujka. Dosad je na natječaj stiglo 130 filmova, no očekuje se da će broj biti još veći. Kao medijski pokrovitelj RAF-a, Vjesnik prvi donosi informacije o ovom festivalu, iznimno značajnom za sve koji se bave filmom.</p>
<p>Kako nam je rekao jedan od organizatora, Oliver Sertić, na treći je RAF stiglo više filmova nego prijašnjih godina, a filmovi su kvalitetniji. Zanimljivo je da RAF ne radi nikakvu selekciju pa će u službenom programu biti prikazani svi filmovi koji ne traju duže od dvadeset minuta. </p>
<p>Filmovi su najvećim dijelom iz Hrvatske, a stigli su i uratci iz Australije, Slovenije, BiH i SiCG.</p>
<p> Kako nam je rekao Sertić, prema dosad pregledanim filmovima može se procijeniti da je proizvodnja napredovala, osobito hrvatska. </p>
<p>Zamjetno je također da sve više autora snima filmove samostalno, koristeći vlastitu opremu, dok je nešto manji broj filmova iz kinoklubovima.</p>
<p>Za razliku od prošle godine, kada se program svaki dan odvijao u drugom prostoru, ovaj put službeni će se program u cijelosti održavati u Centru za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1. </p>
<p>U programu izvan konkurencije biti će predstavljeni austrijski amaterski filmski festival »Unexplored«, najinventivnija amaterska flmska grupa u Hrvatskoj »Stranka dobrih ljudi« iz Kutine te najaktivniji klub, FKVK Zaprešić, koji godišnje snima više od 20 filmova. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Biometeorološka prognoza </p>
<p>U subotu, 24. siječnja, u cijeloj Hrvatskoj vrijeme će također uglavnom povoljno djelovati na ljude. Zbog niskih temperatura u istočnoj i gorskoj Hrvatskoj astmatičarima i bolesnicima s krvožilnim bolestima savjetuje se oprez prilikom jutarnjih izlazaka. U nedjelju, 25. siječnja, biometeorološka situacija će se tijekom dana pogoršavati pa bi ljudi posebno osjetljivi na vrijeme mogli imati glavobolju, a lakše bi se tegobe mogle pojaviti i kod reumatičara. Srčani bolesnici i astmatičari u kontinentalnim dijelovima Hrvatske upozoravaju se na oprez zbog hladnoće. U ponedjeljak, 26. siječnja, u čitavoj će Hrvatskoj vrijeme nepovoljno utjecati na meteoropate. Mogući su problemi s glavoboljom te smetnje u koncentraciji, a tegobe uzrokovane vremenskim prilikama mogu se pojaviti i kod kroničnih bolesnika. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Kraj ljubavi Jennifer Lopez i Bena Afflecka</p>
<p>NEW YORK, 23. siječnja</p>
<p> – Teško je izdvojiti najpopularniji holivudski par. Jesu li to Tom Cruise i Penelope Cruz, Harrison Ford i Calista Flockhart ili netko treći? No, jedno je sigurno, Jennifer Lopez i Ben Affleck više nisu među njima!</p>
<p>Popularna pjevačica i glumica u četvrtak je objavila kako je prekinula vezu sa svojim zaručnikom, glumačkom zvijezdom Benom Affleckom. Opet. No ovaj put, kako je sama rekla, ujedno je i posljednji.</p>
<p>Glasnogovornik Lopezove novinare je izvijestio: »Potvrđujem glasine da je Jennifer Lopez prekinula zaruke s Benom Affleckom. U ovom teškom trenutku, molim vas da poštujete njezinu privatnost«.</p>
<p>Magazini People i Us Weekly prvi su izvijestili o kraju ove holivudske romanse na svojim internet stranicama u četvrtak navečer. </p>
<p>Glasnogovornik Bena Afflecka Ken Sunshine kazao je: »Kao i obično, kad je u pitanju privatan život mog klijenta, nemam komentara«.</p>
<p>J.Lo (34) i tri godine mlađi Affleck godinu i pol su bili prisutni u svim medijima kao najzanimljiviji par. U rujnu prošle godine trebali su se i vjenčati, ali su dan uoči vjenčanja otkazali cijelu svečanost. Učinili su to, navodno, zbog pretjeranog interesa novinara, no čini se da je ipak, važnija od svega drugoga, bila upitnost u njihovu ljubav. Uostalom, ni 700.000 funti vrijedan zaručnički prsten Jennifer nije zadržao u ovoj vezi...</p>
<p>Osim što se Ben pojavio u dva spota svoje bivše djevojke, zajedno su zaigrali u romantičnoj komediji »Gigli« koja nije naišla niti na jednu pozitivnu kritiku. </p>
<p>Da su se oženili, bilo bi to prvo vjenčanje Bena Afflecka. Lopezova iza sebe već ima dva braka – jedan s konobarom Ojaniem Noaom iz 1997. (trajao je godinu dana), te onaj s plesačem Crisom Juddom iz 2001, koji je okončan nakon samo devet mjeseci. Ipak, najpoznatija njezina veza jest ljubav s rapperom Seanom P. Diddy Combsom. To joj je ujedno bila i najduža veza – čak dvije godine. Sada već bivši par Lopez - Affleck, koji je romantičnu vezu započeo u posljednjim danima 2001. godine, pojavit će se zajedno na velikom platnu u ožujku ove godine, kad će u američka kina stići njihov posljednji zajednički film »Jersey Girl«. Jennifer igra Affleckovu suprugu koja umire nakon 12 minuta trajanja filma.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gala koncert u povodu desetljeća uspješnoga rada grupe Black Coffee</p>
<p>SPLIT, 23. siječnja</p>
<p> – Puno desetljeće plodnog i uspješnog rada na domaćim i inozemnim pozornicama splitski jazz sastav Black coffee idućeg utorka obilježit će gala koncertom na velikoj pozornici splitskog HNK. Rečeno je to u petak na konferenciji za novinare u predvorju kazališta. Član benda Renato Švorinić najavio je kako će u prvom dijelu koncerta sudjelovati Boško Petrović, Matija Dedić i Gibonni s kojima su blackcoffijevci dobro surađivali tijekom proteklih deset godina, dok će drugi dio koncerta biti posvećen novom albumu »Krianca« snimljenom prošle godine u izdanju Tonike i Croatia Recordsa. </p>
<p>Album, koji je već promoviran u Zagrebu, Beču i Rimu, posvećen je dalmatinskoj pjesmi 20. stoljeća, a rađen je u suradnji sa ženskom klapom Mendula iz Omiša. Tako je prvi put kod nas snimljen kompletan album nastao iz neobične mješavine jazza i klapskog pjevanja. Koncert će biti izveden u produkciji »Marjan Medie«, a publiku će kroz nastup voditi naš istaknuti glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak koji je naglasio kako zbog svoje kvalitete i neobičnosti zadnji album splitskih jazzera spada među teško zaboravljive i vrlo kvalitetne uratke. »Krianca« je nominirana za Porina, a od svoga osnutka, Black coffee je snimio 6 albuma, osvojio jednog Porina i 9 puta bio nominiran za tu prestižnu nagradu. </p>
<p>»Sve što smo do sada napravili naše su osobne zasluge i s tim se ponosimo. Nadamo se da će nam Ministarstvo kulture pomoći u želji da uspješno promoviramo dalmatinski melos koji je na ovom albumu utkan u jazz glazbu, što je iznimno zanimljivo, primjerice, stranim promotorima jer nikada do sada nisu čuli nešto slično«, istaknuo je Švorinić zahvalivši pritom intendantu splitskog HNK Milanu Štrljiću koji je grupi otvorio kazališna vrata i puistio ih na veliku pozornicu. »Neki ljudi koji su prije radili u ovom kazalištu nisu nam omogućavali nastup na velikoj pozornici, što je vrlo čudno, budući da se u svijetu jazz glazba tretira kao umjtenost«, zaključio je Švorinić. </p>
<p>Nije na odmet znati da ulaznice za splitski koncert koštaju samo 50 i 60 kuna. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U potrazi za srebrnom kreacijom</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Hrvatsko predstavništvo kompanije Coca-Cola u petak je na tiskovnoj konferenciji održanoj u hotelu Sheraton predstavilo »Srebrno iskušenje« koje prati novo pakiranje Coca-Cole light. Najavljen je i glamurozan događaj »Neodoljivo srebrno iskušenje« na kojem će poznati hrvatski modni dizajneri osmisliti haljinu u bojama nove boce ovog pića. </p>
<p>U promotivnoj akciji sudionici putem SMS-a mogu osvojiti srebrni jaguar X-type, srebrne Diners kartice u iznosima od 100 tisuća, 50 tisuća i 10 tisuća kuna te polugodišnje pretplate na časopis Elle. Što se tiče kreiranja srebrene haljine, svoju viziju na zadanu temu pokazat će poznati hrvatski dizajneri poput Roberta Severa, Ksenije Vrbanić, Image Haddada te njihove manje poznate kolege Igor Galaš, Nives Kosić, Mustre, Nebo i Karaka Design. Njihove kreacije srebrne koktel haljine bit će predstavljene na modnoj reviji uz prateći zabavni program 4. veljače u hotelu Sheraton. Žiriji koji će izabrati najbolju srebrenu haljinu sačinjavaju predstavnici struke: stilisti Saša Joka i Nenad Korkut, Nataša Sveklar, urednica Alemka Lisinski te pjevačica Josipa Lisac. Uz njih članovi koji predstavljaju javnost bit će fotograf Damir Hoyka te naša proslavljena manekenka Branka Bebić koja će ujedno i nositi pobjedničku kreaciju. Kreatoru pobjedničke haljine pripast će novčana nagrada od 20 tisuća kuna, a voditeljica cjelokupnog događaja bit će Vlatka Pokos. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Neobjavljeni glazbeni zapisi Boba Marleyja na proljeće na CD-u </p>
<p>LONDON, 23. siječnja</p>
<p> – Dosad neobjavljeni glazbeni zapisi iz ranih godina stvaralaštva velikana reggae glazbe Boba Marleyja bit će objavljeni na proljeće, više od 20 godina nakon njegove smrti, priopćio je Universal Music u četvrtak.</p>
<p> Ta je diskografska kuća priopćila da je potpisala ugovor s JAD Recordsom o 10-godišnjoj globalnoj licenci za ranije kataloške glazbene zapise Boba Marleyja i The Wailersa. </p>
<p> Više od 200 glazbenih zapisa, snimljenih između 1967. i 1972. godine, predstavlja mladog Marleyja pod utjecajem Pokreta za građanska prava u SAD-u, na početku istraživanja rastafarijanstva.</p>
<p> »Nalazim da je uzbudljivo, i osobno i profesionalno, što će Universal sada moći predstaviti fanovima zapravo sve snimljene pjesme jednog od najplodonosnijih i najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća«, rekao je predstavnik Universal Music Internationala Julian Huntly.</p>
<p> Marley je rođen na Jamajci, a umro je od karcinoma 1981. u 36. godini. Postao je globalna super zvijezda s reggae uspješnicama poput »Stir It Up« i »No Woman No Cry«.</p>
<p> U sklopljeni ugovor uključene su pjesme komponirane u Kingstonu, tijekom ranih godina The Wailersa. Prvo će biti izdan trostruki CD set koji će se pojaviti u trgovinama u ožujku, a na kojima će biti i reggae klasici »Stir It Up«, »Small Axe«, »Guava Jelly« i »Concrete Jungle«.</p>
<p> Pjesme, među kojima »Music Gonna Teach«, »One Love True Love« i verzija Petera Tosha »Little Green Apples«, bit će izdane na CD-u prvi put. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Preminula glumica Ann Miller</p>
<p>LOS ANGELES, 23. siječnja</p>
<p> – Glumica i plesačica Ann Miller, poznata po ulogama u holivudskim mjuziklima »Easter Parade«, »On The Town« i »Kiss Me Kate«, preminula je u četvrtak nakon teške bolesti u 81. godini. </p>
<p>Miller je bolovala od raka pluća, a umrla je u Cedars-Sinai Medical Center, izjavila je Esme Chandlee, dugogodišnja prijateljica i bivša glasnogovornica nekad slavne plesačice.</p>
<p>Ann je svoje najveće zvjezdane trenutke doživjela u studiju MGM tijekom četrdesetih godina prošlog stoljeća, kad je mjuzikl bio središte holivudske produkcije. Ipak, i nakon toga ostala je u glazbeno-glumačkom svijetu, zarađujući milijune dolara na Broadwayju, te redovito nastupajući na turneji »Sugar Babies« s Mickeyjem Rooneyjem.</p>
<p>»U MGM-u uvijek sam igala drugu žensku glavnu ulogu, no nikad nisam bila zvijezda u filmskim hitovima«, svojedobno je izjavila. »Bila sam prsata i dobroćudna, omiljena djevojka za zabavu. Zapravo, nikad nisam imala svoj veliki trenutak na platnu, a 'Sugar Babies' mi je omogućio slavu kakvu sam zaslužila«.</p>
<p>Zahvaljujući svojim lijepim nogama, ljepuškastom licu i nevjerojatno brzom stepu (u jednoj minuti radila je čak 500 koraka), Miller je dolazila do angažmana u noćnim klubovima i vodviljima kad je tek stigla u Hollywood. Prvu ulogu na filmu dobila je u prilično nepoznatom mjuziklu »The Devil on Horseback«. </p>
<p>Pojavljivanjem u popularnom Bal Tabarinu u San Franciscu donijelo joj je ugovor za RKO studio, a tada je i njezino ime iz Anne skraćeno u Ann. Prvi nastup za RKO bila je uloga u filmu »New Faces of 1937«, nakon čega je igrala u »Stage Door« s Katharine Hepburn, Ginger Rogers, Lucille Ball i Evom Arden. </p>
<p>Ugovor s Columbia Pictures donio joj je impresivan početak. Igrala je buduću balerinu u filmu Franka Capre »You Can't Take It with You«, filmu koji je dobio Oscara. Igrala je i u seriji ratnih filmova, mjuzikla B kategorije poput »True to the Army«, »Priorities on Parade« i »Hey Rookie«. </p>
<p>Ulogu u »Easter Parade« Miller je dobila zahvaljujući nezgodi koju je doživjela Cyd Charisse. Naime, Cyd je trebala igrati uz Freda Astairea, no kako je slomila nogu prije početka snimanja, u MGM-u su smatrali da joj je Ann najbolja zamjena. </p>
<p>Pojavila se i u filmovima »Texas Carnival«, »Lovely to Look At«, »Small Town Girl«, »Deep in My Heart«, »Hit the Deck« i »The Opposite Sex«. </p>
<p>Filmskoj karijeri Ann Miller definitivno zbogom kazala je 1956. godine. Nakon toga pojavljivala se u televizijskim emisijama, te na kazališnim daskama u brodvejskim mjuziklima »Hello, Dolly« i »Mame«. </p>
<p>Anne Miller rođena je kao Johnnie Lucille Collier u Chirenu, u Teksasu. Ime joj je dao otac koji je oduvijek želio sina, pa je nakon rastave roditelja, Johnnie sama glumica pretvorila u Anne. </p>
<p>P.B.P., AP</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Marama Luja XVI. prodana za 70.000 eura</p>
<p>LOCHES, 23. siječnja</p>
<p> – Maramu koju je francuski kralj Luj XVI. nosio prije smaknuća u vrijeme Francuske revolucije, kupila je francusko-američka obitelj za 70.000 eura na dražbi koja je ovih dana organizirana u mjestu Loches, u središnjem dijelu Francuske.</p>
<p>Obitelj, čije ime nije otkriveno, kupila je putem telefona taj komad bijelog lanenog platna koji se u to doba zvao kravata. »Čuvat će se naizmjenično u Francuskoj i New Yorku«, kazao je dražbovni povjerenik Philippe Rouillac, koji je odlučio organizirati dražbu na obljetnicu kraljeva smaknuća giljotinom, 21. siječnja 1793.</p>
<p> Govoreći o kupcima, Rouillac je rekao da je riječ o »uglednoj francusko-američkoj obitelji koja je ovim činom htjela podsjetiti Amerikance na presudnu ulogu koju je Luj XVI. imao u stjecanju neovisnosti Sjedinjenih Država«.</p>
<p> »To je povijesna dražba, svjetski rekord« za komad povijesne odjeće, kazao je Rouillac, podsjećajući da je Napoleonova košulja prodana za 60.000 eura.</p>
<p> Marama koja je bila duga 160 cm i široka 76 cm, požutjela od vremena i znoja, sa zakrpom koju je zacijelo prišila kraljica Marija-Antoaneta, nekoliko se puta mogla omotati oko vrata. Kralj ju je nosio dok je bio zatočen u pariškoj tamnici Temple gdje nije bilo grijanja pa ga je marama štitila od zime.</p>
<p> Za nostalgičare za francuskom monarhijom taj je komad platna relikvija, budući da je sačuvan mali broj predmeta koji su pripadali Luju XVI. Njegovo tijelo, kao i crna odjeća koju je nosio na stratištu, spaljeno je. (H)</p>
<p> U rukopisu koji posjeduje obitelj koja je prodala taj komad platna kaže se da je kralj »uklonio tu maramu s vrata dok je koračao prema mjestu pogubljenja i dao je gospodinu Vincentu kao uspomenu i nagradu, nemajući ništa drugo«.</p>
<p> Taj kraljev tamničar, obrtnik i pariški gradski vijećnik, pogubljen je godinu dana kasnije.</p>
<p> Posljednji su se vlasnici tog komada platna rastali od njega zbog nesporazuma oko nasljedstva, kao i od manjih predmeta koji su pripadali kraljevoj obitelji i koji su također pojedinačno prodani na ovoj dražbi.</p>
<p>(Hina) vrad bnš</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Predebelo je 65 posto Amerikanaca</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Gotovo 65 posto Amerikanaca ima prekomjernu težinu, a troškovi povezani s debljinom američke porezne obveznike stoje milijarde dolara na godinu, kaže se u studiji objavljenoj u petak.</p>
<p>Na troškove liječenja debelih Amerikanaca, a po definiciji to su osobe koje imaju najmanje 14 kilograma više od zdrave težine, potrošeno je prošle godine 75 milijardi dolara. Pola toga iznosa platili su porezni obveznici, kaže se u studiji nastaloj na temelju istraživanja organizacije RTI International i američkoga centra za nadzor i prevenciju bolesti (CDC).</p>
<p>Istraživanje, objavljeno u časopisu Obesity Research, usporedilo je godišnje izdatke za debele s podacima za osobe normalne težine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Odvjetnik koji uživa u tuđim rastavama i svojim zubima</p>
<p>Romantična komedija »Razvedi me, zavedi me« Joela Coena s Georgeom Clooneyem i Catherinom Zeta-Jones u glavnim ulogama / Mnogo podsjećanja na stare uzore, ali Clooney ipak nije Grant, a Zeta-Jones nije Katherine Hepburn </p>
<p>Pod naslovom »Razvedi me, zavedi me« (»Intolerable Cruelty«) nastala je prva romantična komedija u umjetničkoj radionici braće Coen (Joel je redatelj, Ethan je jedan od producenata, a zajedno su i suscenaristi uz Roberta Ramseya i Matthewa Stonea). Ovaj put braća Coen će zasigurno iznenaditi zadrte filmofile jer od njih uvijek ispočetka očekuju film na visini njihova sjajnog prijašnjeg uratka »Farga«, koji je svojim mračnim, ledenim cinizmom istodobno oduševljavao i sablažnjavao.</p>
<p>Sada su sasvim drugačiji, zaigrani u želji da se zabave radeći film ponajprije za publiku, opuštanje i uživanje, uz izazovni zaplet, atraktivne glumce, Georgea Clooneya i Catherinu Zeta-Jones i prepoznatljive šale na račun rastave, bogatih odvjetnika i smušenih bogataša.</p>
<p>Bez velikih pretenzija, oni razvijaju priču o bogatom i slavnom odvjetniku Milesu Masseyu (George Clooney) koji je slavu stekao svojom nepobjedivošću u brakorazvodnim parnicama i posebnom lukavo smišljenom predbračnom ugovoru. Istodobno on je opsjednut svojim izgledom, posebno zubima, koje neprekidno uljepšava i gleda u zrcalu. Zaplet počinje nakon što Massey spašava svoga klijenta Rexa Rexrotha (Edward Herrmann) iz nemoguće situacije i rastave nakon što je ovaj uhvaćen i snimljen u preljubu. Ipak njegova atraktivna i uvrijeđena supruga Marilyn (Catherine Zeta-Jones) ne uspijeva nadmudriti spretnog Masseya i gubi parnicu unatoč očitim dokazima u svoju korist. No, Marilyn smišlja drugačiju taktiku i čeka svoj trenutak, da »uništi« popularnog odvjetnika. Ona ga čak angažira za predbračni ugovor sa svojim novim suprugom, prebogatim naftnim tajkunom iz Texasa Howardom (Billy Bob Thornton). Kao i u svakoj romantičnoj komediji, polako, ali sigurno, njihova mržnja, međusobno nadmudrivanje i taštinsko rivalstvo prerastaju u žestoku privlačnost kojoj se ne mogu oduprijeti bez obzira na interese koji su ih do tada sputavali u osjećajima. Klasično i bez velikih napora, odvija se radnja s melodramskim zapletima. Možda i dovoljno za one koji nisu gledali sjajne uzore u filmovima Michaela Curtiza ili Billyja Wildera, Georgea Cukora ili Howarda Hawksa ili s glumcima koji su briljirali poput nenadmašnog Carya Granta i razigrane Katherine Hepburn.</p>
<p> Kod Braće Coen zapleti nisu tako lukavo zamišljeni, niti su dijalozi tako dubinski obrađeni prema potrebama likova. Ovdje je scenarij više podređen glumcima nego likovima koje oni igraju, što automatski umanjuje uvjerljivost i iznosi na vidjelo površnost. Jer, ma kako dobar i šarmantan bio u jednoj od svojih boljih uloga, Clooney ipak nije Gary Grant. On je mnogo ukočeniji i stidljiviji, nema onaj opušteni razoružavajući šarm pa samim tim ni lakoću svoga slavnog prethodnika.</p>
<p>Catherine Zeta-Jones pak prelijepa je, zanosna i fatalna, ali ipak ni približno ne posjeduje onu lukavu, vrckavu razigranost ispunjenu duhom šarmantne fakinke kojom je osvajala Katherine Hepburn. Kod Hepburn nikad nije u prvom planu bio njezin izgled, premda je upravo zbog te nenametljivosti osvajala, dok je kod Zeta-Jones ipak sve podređeno toj savršenosti njezine pojave s kojom sve počinje i završava, barem u ovom primjeru.</p>
<p>Braća Coen svom su bogatom opusu raznolikih žanrova pripisali i ovu romantičnu komediju, s kojom se zasigurno ne će obogatiti nekim novim Oscarima, ali će zadovoljiti ukuse prosječnih gledatelja, što se možda u Hollywoodu najviše i traži i cijeni. Uostalom, s Clooneyem su već radili na nekoj vrsti opuštenog projekta kada su plasirali priču o bjeguncima iz zatvora »O Brother, Where Art Thou?«, dok su u komediji »Raising Arizona« nastaloj mnogo prije pokazali mnogo više scenarističkog duha i sklonosti zamršenijim metaforičnim, zapletima i dvosmislenom smijehu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Veličanstveni Mahler </p>
<p>Kompaktni orkestar s brojnim blistavim solistima dostojno je predstavio vrlo opsežnu i zahtjevnu partituru Mahlerove »Tragične« simfonije / Pijanist Andrea Lucchesini odsvirao je romantični Schumannov Koncert u a-molu profinjenim tonom, uzornim stilom i tehnikom</p>
<p>U četvrtak, 22. siječnja je u sklopu Majstorskog ciklusa HRT-a u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupio Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Nikše Bareze. Solist je bio talijanski pijanist Andrea Lucchesini, koji je izveo Koncert za glasovir i orkestar u a-molu Roberta Schumanna, a na programu je bila i Šesta simfonija u a-molu »Tragična« Gustava Mahlera.</p>
<p> Taj izbor dugogodišnjeg šefa dirigenta SO HRT-a Nikše Bareze pokazao je profinjen ukus u sučeljavanju dvaju kapitalnih djela velikih njemačkih majstora: popularnijeg Schumannova klavirskog koncerta i rjeđe izvođene Mahlerove »Tragične«, koja je svojom monumentalnošću i zahtjevnošću pružila orkestru priliku da pokaže svoje visoke kvalitete i mogućnosti, kojima treba dati priliku da se razviju i dokažu.</p>
<p>Vrsni talijanski pijanist briljantne međunarodne karijere Andrea Lucchesini (1965.) odsvirao je romantični Schumannov Koncert u a-molu profinjenim tonom, uzornim stilom i tehnikom. Uz vrlo dobru suradnju dirigenta i orkestra izvedba je bila tonski ujednačena, te nadasve elegantna i uvjerljiva. </p>
<p>Šesta simfonija, »Tragična« pripada uz Petu i Sedmu, skupini od tri čisto instrumentalne Mahlerove simfonije nastale početkom 20. stoljeća, koje su u svoje doba bile zapostavljene, ali naše vrijeme otkriva njihovu pravu vrijednost i ljepotu. Tako je i maestro Bareza, koji često posiže upravo za takvim djelima, pokušao približiti to djelo današnjem slušatelju vrlo studioznim pristupom i pomnom motivičkom razradom.</p>
<p>Vrlo opsežna i zahtjevna partitura »Tragične« u kojoj je uposlen veliki orkestar dopunjen određenim brojem puhačkih instrumenata, harfi i naročito udaraljki isijava dubok bol i očaj. To je naročito prisutno u opsežnim okvirnim stavcima, uz zloslutni ritam koračnice, koja na početku najavljuje opasnost i koja se u finalu pretvara u tragediju kao »kaotična zbrka tonske slike kraja svijeta... s osjećajem nemoći i poraza«. To osnovno ozračje donekle ublažavaju dva kontrastna središnja stavka, bizarni i groteskni scherzo te lirski andante okrenut prirodi. </p>
<p>Kompaktni orkestar s brojnim blistavim solistima, unatoč malom broju pokusa, dostojno je predstavio tu veličanstvenu partituru, koju bi, doduše, mjestimice valjalo još omekšati, ali koja je zazvučala cjelovito, pravim karakterističnim Mahlerovim stilom i bojama, kao dragocjen zalog za buduće slične projekte.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Preobrazbe strastvenoga lika </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Horst Janssen (1929. – 1995.) jedan je od najistaknutijih i najplodnijih suvremenih njemačkih grafičara. U Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu u četvrtak na večer otvorena je njegova izložba »Bakropisi« s grafikama nastalim od kraja 50-ih do sredine 70-ih. Predstavljeno je 80-ak radova iz umjetnikova bogatog opusa koji broji više od tri tisuće grafika. Zastupljene su teme autoportreta, krajobraza te biljnih i životinjskih struktura. </p>
<p>Obuhvaćeni su njegovi ciklusi Hokusaijeva šetnja, Karneval u Veneciji te serije Autoportreti i Mali krajolici. Izložba je ostvarena u suradnji Kabineta Grafike HAZU i Instituta Goethe u Zagrebu uz posredovanje IFA-e, njemačke međunarodne organizacije za kulturnu razmjenu.</p>
<p>Janssenove grafike imaju uporište u europskoj likovnoj tradiciji Rembrandta, Goye, Schielea, a očiti su i utjecaji japanske umjetnosti. Osim bakropisa na izložbi su zastupljene i ostale grafičke tehnike dubokoga tiska, akvatinta i suha igla, a autorova ukupna zbirka sadrži još i drvoreze, litografije i crteže. Zbog izvanredne serije autoportreta Janssen rano stječe slavu i izvan njemačkih granica.</p>
<p> »Odraz lika u ogledalu pokazuju njegovu duboku introvertiranost, snažnu misaonost, izraženu intelektualnost i stanje duha što ga razdiru tjeskobe, boli i strasti. Janssen prikazuje vlastiti lik bez zadrške i uljepšavanja s kojeg se iščitava njegov hladni sjevernjački duh«, rekla je na otvorenju izložbe mr. Slavica Marković, ravnateljica Kabineta grafike HAZU. Nadodala je da umjetnik znalački rabi tehnike dubokoga tiska te izražajnim umijećem nadilazi spoznajne i osjećajne granice.</p>
<p> Izložbu je otvorio dr. Rudolf Bartsch, ravnatelj Instituta Goethe u Zagrebu govoreći o tradicionalno uspješnoj suradnji s ustanovom domaćina. Kustosica izložbe je Ružica Pepelko, a postav će potrajati do sredine veljače. </p>
<p>Izložba predstavlja Horsta Janssena kao promicatelja njemačke umjetnosti koji je tijekom nekoliko desetljeća bio sudionik nacionalne i međunarodne likovne pozornice. Predanim radom dokazao je svoju iznimnu darovitost i osjećaj za trendove te pobrao mnoga priznanja. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i diljem svijeta te sudjelovao na skupnima. </p>
<p>Bio je dobitnik prve nagrade Biennala u Veneciji 1968. godine, a Bečka Albertina priredila mu je 1982. samostalnu izložbu. Samo dvije godine nakon smrti, 1997. u Umjetničkom paviljonu u rodnome mu Hamburgu uređen je kabinet koji čuva zbirku njegovih crteža i grafika, a 2000. u Oldenburgu, gradu gdje je proveo djetinjstvo, otvoren mu je muzej.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sanjarije osamljenoga čitatelja</p>
<p>Vidanovi eseji istražuju dodire između hrvatske i anglofonih književnosti te prate prijevodnu literaturu / Kakvi su odbljesci tekstova iz anglofonih književnosti u našemu literarnom prostoru </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – »Umjetnost ne slika predmete, nego njihovu auru«, pisao je u jednome od svojih eseja nedavno preminuli profesor Ivo Frangeš. Termin što ga je upotrijebio ušao je u naš književno-teorijski rječnik nedavno, iz djela njemačkoga mislioca Waltera Benjamina, a označava nešto vezano uz prisutnost ovdje i sada, neko neobično tkivo prostora i vremena – udaljenu blizinu i blisku udaljenost. Upravo o tome pokušava progovoriti knjiga »Tumačiti auru: anglističke, kroatističke i treće teme« iz pera Ive Vidana, nedavno preminuloga profesora, jednoga od vodećih hrvatskih anglista i dugogodišnjega predstojnika Katedre za englesku književnost pri Filozofskome fakultetu u Zagrebu.</p>
<p> U petak su na predstavljanju djela, priređenome u Hrvatskome kulturnom klubu, progovorili anglisti i suradnici Ive Vidana – prof. dr. Stipe Grgas, dr. Tatjana Jukić, mr. Tomislav Brlek te, u ime izdavača Hrvatskoga filološkog društva, prof. dr. Ljiljana Ina Gjurgjan. </p>
<p>Knjiga je zamišljena da bude čitana kada autor više ne bude tu, stoga je to vrlo osobna knjiga, istaknut će Brlek, dodavši da ona govori o tekstovima koji dolaze iz daleka, a čine se bliskima te ustvrdivši da bi njezin podnaslov mogao glasiti i »sanjarije osamljenoga čitatelja«.</p>
<p>Ivo Vidan (1927. – 2003.) u svome je djelu okupio eseje što ih je desetljećima objavljivao u domaćim i inozemnim publikacijama, a u njima prati značajne pojave na hrvatskoj književnoj sceni, istražuje dodire između hrvatske i anglofonih književnosti te prati prijevodnu literaturu, a posljednje je poglavlje pretisak priloga uglednog američkog časopisa World Literature Today, čiji je službeni recenzent Ivo Vidan bio od 1976. do 1990. godine. Tumačeći hrvatske pisce stranoj publici, složit će svi predstavljači knjige, Vidan ih osvjetljava iz anglofone perspektive, pa su njegovi radovi ne samo prinos razumijevanju hrvatske kulture, već su i nezaobilazno štivo za svakoga tko hrvatsku kulturu želi posredovati anglofonom svijetu.</p>
<p>Vidan u svojoj knjizi na nov način osvjetljava neke od temeljnih tekstova hrvatske književnosti, poput Krležine »Agonije« ili pak Marinkovićeva »Kiklopa«, a u poglavlju posvećenom stranim piscima zahvaća, među inima, i Shakespearea, Jane Austen, Yeatsa i Eliota. </p>
<p>Prof. Grgas Vidanovu je knjigu pročitao kao međuigru između teksta i konteksta, s obzirom na to da je autor, kako je rekao, pokazao veliko zanimanje za književni izričaj, a isto tako u svim je prilozima prisutno i uvažavanje konteksta unutar kojega se nastoji čitati književnost. Briga za sudbinu književnoga izričaja, naglasio je Grgas, provlači se poput niti kroz sve tekstove.</p>
<p>Tatjana Jukić Vidanovo djelo vidi i kao zanimljiv dokument hrvatske povijesti od ranih 70-ih godina prošloga stoljeća do početka ovoga stoljeća.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Novi hrvatski filmski portal</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Prvi sveobuhvatni hrvatski filmski portal, koji će svoje stranice svakodnevno nadopunjavati novim vijestima, krenuo je 21. siječnja na adresi www.filmski.net. Te internetske stranice donose cjeloviti pregled kino, DVD i VHS izdanja u Hrvatskoj, s dnevnim vijestima iz igranog, ali i manje zastupljenog dokumentarnog, animiranog i kratkog filma, izvijestile su »Pragma komunikacije« za taj portal.</p>
<p> Uz sadržaj svakog u Hrvatskoj objavljenog ili prikazanog filma na portalu se mogu pronaći opsežne popratne informacije o glumcima, redatelju i producentu pojedinog filma. Korisnici besplatnim registriranjem na portalu mogu sudjelovati u nagradnim igrama i kreiranju sadržaja - moći će ocjenjivati kvalitetu aktualnih filmova, pisati recenzije te ocijeniti recenzije drugih korisnika. U rubrici »Uskoro« predstavljat će se filmske najave popraćene sinopsisom i atraktivnim foto galerijama koje prate tekstove svih na portalu predstavljenih filmova. Rubrika »Hot Spot« donosi zanimljivosti iz života filmskih zvijezda, a putem rubrike »Dossier« može se pristupiti životopisima glumaca, redatelja i producenata. »Top lista« redovito prati položaje filmova na svjetskim i domaćim filmskim top ljestvicama. Na stranicama su predstavljeni međunarodni i domaći filmski festivali, od najvećih do lokalnih i tematski određenih.</p>
<p> Novost filmskog portala je usluga podsjetnika na film. Uz detaljan pregled svih kino projekcija u Hrvatskoj te pregled filmova iz TV programa HTV-a, privatnih, lokalnih i TV programa susjednih zemalja, korisnici Filmskog neta mogu kreirati podsjetnik za pojedinu filmsku projekciju ili emitiranje, koji u određeno vrijeme stiže na njihovu e-mail adresu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mesić primio izaslanstvo biblioteke »Hrvatska ratna povijest« </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak izaslanstvo Biblioteke »Hrvatska ratna povijest«, priopćio je Ured predsjednika Republike Hrvatske. Izaslanstvo s direktorom izdavačke kuće »Adamić« d.o.o. Franjom Butorcem na čelu izvijestilo je predsjednika Mesića o nakladničkoj djelatnosti Biblioteke »Hrvatska ratna povijest« te su mu predali komplet do sada objavljenih izdanja te biblioteke.</p>
<p> U izaslanstvu su osim direktora izdavačke kuće »Adamić« d.o.o. bili direktor tvrtke »Digital« Čedomir Ilić i članovi uredništva Biblioteke »Hrvatska ratna povijest« Danijel Frka, Vojislav Jereb i Dinko Predojević. Primanju je nazočio i Predsjednikov savjetnik za obranu i vojna pitanja Petar Stipetić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Jaka obrana ključ je pobjede</p>
<p>»Sad smo malo mirniji, ali daleko smo od toga da smo se opustili. Danci igraju brže od Španjolaca, što znači da protiv njih moramo odigrati maksimalno angažirano i koncentrirano u napadu. Trebamo popraviti obranu, jer smo ih tako pobijedili i u Rio Maioru. Ma, jednostavno, idemo ih pobijediti«, kaže Slavko Goluža, kapetan reprezentacije</p>
<p>LJUBLJANA (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 23. siječnja</p>
<p> – Hrvatski se rukometaši vole igrati, to je sasvim sigurno. Mnogi će im jedino zamjeriti što se vrlo često igraju sa živcima, tuđim, ali i svojima. Na otvaranju Europskog prvenstva u Ljubljani, u skupini B naši su zlatni rukometaši opet priredili utakmicu u kojoj jedino tražite tabletu za smirenje. Pobijedili su Španjolsku 30-29 (14-17) i to Balićevim pogotkom u posljednjoj sekundi, što je podiglo mnogo bure nakon utakmice. Do takve je infarktne završnice došlo nakon što su se Hrvati vratili u igru iako su gubili sa pet pogodaka manje, izjednačili u 40. minuti, a u 53. minuti i prvi put poveli na utakmici.</p>
<p> Minutu prije kraja su imali pogodak više, no kako je isključen Vori, Španjolci su izjednačili. Naši su krenuli u napad, lopta je otišla u aut, njemački suci nisu zaustavljali vrijeme, Lacković je strelovito jurnuo po loptu i vraćajući se bacio je prema Baliću koji je bio 12 metara od gola, sekunde su curile, a Balić je opalio nisku loptu kad se to nitko nije nadao. Lopta je završila u suprotnom kutu, Barrufet ju je samo mogao pratiti pogledom. Naši su skočili u zrak od sreće, a Španjolci su poletjeli ljutito prema zapisničkom stolu, da bi nakon minute na semaforu zasvijetlilo 30-29!</p>
<p> Španjolci su se žalili, ali se zapravo nemaju na što žaliti, osim sami na sebe. Triput su u godinu dana igrali protiv Hrvatske, sva su tri puta vodili i na kraju izgubili utakmicu. I onda se španjolski izbornik Cesar Argiles žalio što još nitko nije izmislio stroj koji bi odlučivao je li pogodak ili nije. Bilo bi mu bolje da se požali i sažali sam nad sobom i svojim igračima. Tim više što su Španjolci imali i blagu naklonost sudaca, jer su Hrvati od posljednjih deset minuta šest igrali s igračem manje!</p>
<p> – Obrana nam je bila loša, imali smo previše promašenih zicera s crte i s krila, a to si više ne smijemo dozvoliti. Zadovoljan sam što se moji igrači nisu predali do zadnjeg trena i što su pronašli snage za preokret. Dobro je što smo dali dosta golova, znači da nas ide kad se razigramo. Moram istaknuti Peru Metličića zbog kojeg smo bili dosta zabrinuti na pripremama, jer se stalno tražio. No, sad je hrabro preuzimao odgovornost, odigrao je odličnu utakmicu. Isto tako, veseli me što sam čuo od drugih da su naša trojica igrača koji nisu bili u postavi, Kelentrić, Dominiković i Šprem uz teren toliko strastveno bodrili suigrače. Zbilja sam sretan zbog takvog kolektivnog duha i vezanosti. To će nam itekako trebati u subotu protiv Danske (20 sati), govorio je u petak izbornik Lino Červar.</p>
<p> Španjolci su bili prva prepreka, subotnji dvoboj s Danskom je novi ispit za svjetske prvake. Na SP-u u Portugalu je Hrvatska pobijedila Dansku u utakmici koja je odlučivala o hrvatskom plasmanu u polufinale ili samo za Atenu. Pobijedili su tad Hrvati 33-27, a junaci te pobjede su bili Petar Metličić sa 10 pogodaka u 38 minuta igre (morao je izaći zbog ozljede) te Vlado Šola koji je svojim obranama sludio Dance.</p>
<p> – Sad smo malo mirniji, ali daleko smo od toga da smo se opustili. Danci igraju brže od Španjolaca, što znači da protiv njih moramo odigrati maksimalno angažirano i koncentrirano u napadu. Trebamo popraviti obranu, jer smo ih tako pobijedili i u Rio Maioru. Ma, jednostavno, idemo ih pobijediti, kaže Slavko Goluža, kapetan reprezentacije.</p>
<p> Vedran Zrnić se na desnom krilu, kao i Mirza Džomba nije naigrao protiv Španjolaca. Garcia ih je dobro čuvao, no to je i te kako koristio Metličić. Ali, loš nastup u prvoj utakmici Zrnića nije obeshrabrio.</p>
<p> – Ne bojim se ja ni za Mirzu, niti za sebe. Pokazat ćemo obojica da i dalje držimo visoku razinu koju inače imaju naša krila, kaže Zrnić.</p>
<p> Blaženko Lacković je u prvoj utakmici više bio asistent nego šuter, ali je, priznavši to, obećao da će suparnici osjetiti njegove skok-šuteve.</p>
<p> – Nama je bitno da nam obrana bude kakva treba, onda igramo dobro i u napadu. Riješit ćemo mi Dance, vedro će Lacković.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvati »sabotirali« CROP</p>
<p>Već prvog dana glavnog turnira Hrvatska je ostala bez predstavnika, a najneugodnije je iznenadila Tamara Boroš koju je u drugom kolu sa 4-1 zaustavila 60. igračica svijeta, Rumunjka Adrianarou Zamfir</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Nakon »bijega« Zorana Primorca u Japan na nastavak serije Super Circuit turnira, Otvoreno prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu dobilo je novi teški udarac. Naime, već prvog dana glavnog turnira Hrvatska je ostala bez predstavnika, a najneugodnije je iznenadila Tamara Boroš koju je u drugom kolu sa 4-1 zaustavila 60. igračica svijeta, Rumunjka Adrianarou Zamfir (donedavno Nastase).</p>
<p>A sve je za najbolju europsku igračicu počelo sjajno. Njezin strah nakon ždrijeba prvog kola pokazao se sasvim neopravdanim, s uvjerljivih je 4-0 bila bolja od talentirane Njemice Kristin Silbereisen koja je na nedavnom ITTF Pro Touru u Danskoj svladala treću igračicu svijeta Niu Jianfeng. No, ništa od igre koju je pokazala protiv Njemice Tamara nije ponovila u drugom kolu. Nakon izgubljenog prvog seta protiv Zamfir prva nositeljica CROP-a je u drugom propustila vodstvo 8-3. Treći set je lagano osvojila i činilo se da će ova priča ipak imati sretan kraj, no Tamara se ponovno vratila u »formu« iz prethodna dva seta. U četvrtom je tako propustila 7-2 vodstvo i set loptu, nakon čega više nije bilo povratka. Neugodni bekhendi Rumunjke, a ponajprije Tamarina dekoncetracija tako su poprilično pokvarili dan organizatorima i gledateljima CROP-a.</p>
<p>– Ne mogu objasniti što se dogodilo. Igrala sam puno puta s njom i nikad nisam izgubila. Znala sam za njen neugodan bekhend, no dopustila sam joj da nametne igru. Nije toliko u pitanju moja forma, već koncetracija. Razgovaram puno s trenerom, no morat ću taj problem sama riješiti, pričala je razočarana Tamara.</p>
<p>U drugom kolu imali smo još samo Corneliju Vaidu. Ona je u prvom kolu lagano svladala Francuskinju Anne-Claire Palut, no u drugom je »naletjela« na europsku doprvakinju, kinesku Talijanku Tan Monfardini. Iako ju je pobijedila u oba dosadašnja meča, Vaida u petak nije iskoristila svoju priliku. Vodila je sa 2-1 i imala set loptu u četvrtom setu, no sve je prosula. Još u šoku od pojedinačnih poraza, Boroš i Vaida nisu imale previše izgleda ni u prvom kolu parova, sa 1-4 su poražene od Bjeloruskinja Logackaje i Pavlovič. </p>
<p>Inače, u prvom smo kolu ostali i bez Andreje Bakule, Eldijane Bentsen i Sanje Pauković. Najviše pohvale zaslužuje 15-godišnja Pauković koja je pružila solidan otpor Litavki Garkauskaite, 63. igračici svijeta. Kod stolnotenisača, Roka Tošić je ispao od dvostrukog juniorskog prvaka Europe, Nijemca Sussa, Jianga Weizhonga je propustio 3-1 vodstvo protiv Čeha Vybornyja, dok je Tomislava Japeca izbacio neugodni grčki »lovac« Tsiokas. Japec će ipak u turniru do 21 godine igrati u osmini finala, protivnik će mu u subotu u 10.45 biti Japanac Sakamoto.</p>
<p>CROP je tako prvi put u dosadašnjih osam izdanja ostao bez ijednog hrvatskog predstavnika u trećem kolu, pojedinačno i u paru. Ipak, ljubitelji »pingića« još uvijek besplatno mogu pogledati velikog Jan-Ove Waldnera i svjetskog prvaka Wernera Schlagera. Parovi u subotu počinju u 10 sati, a pojedinačni mečevi dva sata kasnije.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 1. kolo: JAPEC – Tsiokas (Grč) 0-4, JIANG – Vyborny (Češ) 3-4, TOŠIĆ – Suss (Njem) 1-4; stolnotenisačice, 1. kolo: BOROŠ – Silbereisen (Njem) 4-0, VAIDA – Palut (Fra) 4-0, PAUKOVIĆ – Garkauskaite (Lit) 1-4, BENTSEN – Batorfi (Mađ) 1-4, BAKULA – Hiura (Jpn) 2-4; 2. kolo: BOROŠ – Zamfir (Rum) 1-4 (8-11, 9-11, 11-6, 12-14, 8-11), VAIDA – Monfardini (Ita) 2-4 (11-9, 8-11, 11-5, 12-14, 5-11, 9-11); parovi, 1. kolo: BOROŠ/VAIDA – Logackaja/Ve. Pavlovič 1-4.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dobar posao u Grčkoj </p>
<p>Netko je nakon pobjede u snijegom zametenom atenskom predgrađu govorio o pobjedničkom karakteru Anzulovićeve momčadi nakon povratka minusa od 19 koševa. No, još je prerano donositi takve zaključke unatoč uspješnom siječanjskom nizu. Karakter se prije svega gradi mnogo dulje, a još su svježa sjećanja na obrnute slučajeve </p>
<p>ATENA, 23. siječnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Atena je za Cibonu sretan grad. Još od 1985. godine i osvojenog naslova europskih prvaka, pa sve do današnjih dana, u kojima su Zagrepčani uspjeli prekinuti niz sušnih gostovanja u Euroligi. Tamo gdje su stali prije 13 mjeseci, protiv AEK-a u Ateni, Cibonini su košarkaši nastavili u četvrtak pobjedom sa 75-73, prvom u gostima u deset kola Eurolige. Po običaju, kod Anzulovićeve momčadi ništa ne može bez drame. Ovaj se puta sve sretno završilo. Andrija Žižić izborio je pobjedu doslovno u posljednjoj sekundi utakmice nakon što je Davor Kus uspio, uz pomoć AEK-ovih igrača pogurnuti loptu do Cibonina centra koji je pogodio šut korak ispod slobodnih bacanja. </p>
<p>Glavna je kvaliteta Anzulovićeve momčadi bila želja za povratkom nakon 19 koševa zaostatka potkraj druge četvrtine. Nisu cibosi odigrali sjajno, pojedinačno bi se kod igrača mogle pronaći pogreške, ali se nisu predavali, ni kada su igrači AEK-a sjajno čuvali vanjske košarkaše Cibone, ni kada su Lollis i Glyniadakis pogađali pored Poljaka, Golemca i Žižića, ni kad je Chatzis prolazio pored Vrankovića. Upornost se na kraju isplatila i momčad iz Savske došla je do pobjede koja im daje realne izglede za drugo mjesto u skupini A, odmah iza Barcelone. Ako protiv Partizana i Lottomatice ostvare domaće pobjede, a to sudeći prema dosadašnjim igrama ne bi trebao biti problem, cibosi imaju čvrstu »dvicu« i moguće izbjegavanje većine favorita u drugom krugu Eurolige. </p>
<p>Nakon pobjede protiv AEK-a, trener Dražen Anzulović nije bio euforičan. </p>
<p>– Trenutačno nam to nosi samo dva boda. Bez pobjede protiv Partizana u srijedu, uspjeh protiv AEK-a ne znači nam ništa. Nije se lako vratiti nakon -19, ali moramo analizirati zašto smo uopće imali taj zaostatak, kazao je Cibonin strateg nakon utakmice. </p>
<p>Netko je nakon pobjede u snijegom zametenom atenskom predgrađu govorio o pobjedničkom karakteru Anzulovićeve momčadi nakon povratka sa -19. No, još je prerano donositi takve zaključke unatoč uspješnom siječanjskom nizu. Karakter se prije svega gradi mnogo dulje, a još su svježa sjećanja na obrnute slučajeve. Tad su cibosi znali prosuti 20 razlike (Reflex) te morali spašavati +30 (Ülker). Previše je bilo oscilacija da bismo olako govorili o karakteru. </p>
<p>Inače, prošli su dani u grčkoj metropoli bili vrlo uspješni za hrvatske košarkaše. Prvo je Bagarićev Olympiacos pobijedio Tau Ceramicu, a naš je reprezentativac odigrao najbolju utakmicu u sezoni (12 poena, 10 skokova, dvije blokade, tri asistencije). Potom je Maccabi u derbiju skupne B svladao Panathinaikos uz sjajan učinak Nikole Vujčića (18 poena, 14 skokova). Dobar su posao u Grčkoj zaključili cibosi pobjedom protiv AEK-a izborenoj u posljednjoj sekundi. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mirni hrvatski vikend u Mariboru</p>
<p>Nika Fleiss i Ana Jelušić zastupat će hrvatske boje na mariborskoj »Zlatnoj lisici« Nika Fleiss</p>
<p>MARIBOR, 23. siječnja</p>
<p> – Iz hrvatske perspektive nikada mirnije neće proći mariborski vikend i održavanje popularne »Zlatne lisice«, veleslaloma i slaloma Svjetskog kupa skijašica.</p>
<p>Janica, koja je godinama bila magnet za hrvatske navijače u Mariboru, oporavlja se nakon operacije štitnjače u bolnici Sveti duh. što će, naravno, umanjiti broj hrvatskih hodočasnika ovog vikenda na Pohorje. </p>
<p> No, sasvim dobar povod za dolazak na Pohorje mogu biti i ostale dvije hrvatske skijašice Nika Fleiss i Ana Jelušić.</p>
<p>– Posljednjih dana sam imala nevjerojatne noćne more, no srećom s nekakvim vitaminima sam popravila san. Što će biti? </p>
<p>Ne znam, malo me strah da ne razočaram hrvatske navijače koji će me čekati u cilju, rekla je Nika Fleiss.</p>
<p>Druga hrvatska skijašica imat će jednu povlasticu uoči subotnjeg veleslaloma, makar je ozbiljno razmišljala, zbog slabijih vožnji ove sezone, izbjeći subotnji nastup.</p>
<p>– Moj trener Zoran Sobol postavlja prvu veleslalomsku stazu, pa bi bilo glupo da ne nastupim, kaže Ana nadajući se kako će ovog vikenda osvojiti nove bodove.</p>
<p>Inače, mariborska staza je omiljeno mjesto Šveđanke Anje Pärson. Pobijedila je na posljednja tri slaloma i na veleslalomu 2003. godine.</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Götschl (Aut) 869 bodova, 2. Pärson (Šve) 798, 3. H. Gerg (Njem) 760, 4. Montillet (Fra) 692, 5. Ertl (Njem) 584..., 64. FLEISS (Hrv) 60..., 92. JELUŠIĆ (Hrv) 15...</p>
<p>Redoslijed veleslaloma: 1. Hosp (Aut) 260, 2. Pärson (Šve) 230, 3. Karbon (Ita) 184...</p>
<p>Redoslijed slaloma: 1. Pärson (Šve) 480, 2. Hosp (Aut) 246, 3. Schild (Aut) 245..., 20. FLEISS (Hrv) 60..., 35. JELUŠIĆ (Hrv) 15...</p>
<p>Raspored, subota: veleslalom (prva vožnja - 10 sati, druga vožnja - 13.15)</p>
<p>nedjelja, slalom (prva vožnja - 9.30, druga vožnja 12.00). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Turkoviću treba pomoć, a ne kazna</p>
<p>Dolazi do pojačanog znojenja, ubrzanog rada srca i nemogućnosti pokretanja tijela jer strah od smrti blokira čitav organizam. Laici to ne mogu shvatiti, rekao je nam jedan ugledni stručnjak objasnivši način na koji se manifestira strah od letenja, kojeg se čovjek može osloboditi uz primjerenu stručnu pomoć</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Prije nekoliko dana mnoge je iznenadila vijest da Hajdukov nogometaš Almir Turković nije otputovao na pripreme momčadi Zorana Vulića u tursku Antalyju. Napadač »bijelih« se panično boji letenja zrakoplovom, no to ga neće osloboditi novčane kazne koju mu sprema klupska uprava zbog kršenja discipline. </p>
<p> U razgovoru s jednim našim uglednim psihijatrom, koji nam je objasnio kako se radi o bolesti koja se ne može laički liječiti, dobili smo i potvrdu kako ne bi bilo primjereno kazniti hajdukovca. Naime, ne radi se o istinskom neposluhu igrača već o fobiji, odnosno velikom strahu, koji dovodi do panike, pa je i logično da je Turković ostao u Splitu. Kako nam je kazao naš izvor, problem je u tome što se osoba te fobije ne može riješiti samostalno, koliko god dana da se psihički pripremala za ulazak u zrakoplov, već mora potražiti pomoć kod stručnjaka. </p>
<p>»U Splitu postoje vrhunski liječnici koji se time bave, ali problem je i što uvijek postoji strah od odlaska psihijatru zbog mogućeg etiketiranja u društvu«, tvrdi naš sugovornik, koji nam je objasnio kako se strah od letenja manifestira.</p>
<p>– Dolazi do pojačanog znojenja, ubrzanog rada srca i nemogućnosti pokretanja tijela, jer strah od smrti blokira čitav organizam. Slično je i s ljudima koji se boje biti u zatvorenom prostoru, oni se uvijek drže izlaza, odnosno vratiju. Primjerice, znalo se dogoditi da se osobe koje strahuju od zatvorenog prostora u tramvaju počnu gušiti. Laici to ne mogu shvatiti, naglasio je ugledni psihijatar.</p>
<p>Turkoviću, dakle, predstoji da potraži profesionalnu pomoć, pa bi već kroz nekoliko mjeseci mogao prebroditi svoj strah, koji je, inače, prilično česta pojava. Prema statističkim podacima čak 2-3 posto populacije, svih dobi i zanimanja, strahuje od letenja.</p>
<p> Uglavnom, nakon povratka iz Turske o kazni će odlučivati Upravni odbor kluba, a nakon što stručni stožer (trener Vulić i sportski direktor Štimac) napiše prijavu. No, bilo bi zanimljivo postaviti pitanje bi li Turkoviću prijetila kazna da, recimo, nije otputovao u Antalyju zbog upale pluća? Naravno da ne bi. Dakle, problem psihološke naravi ne tretira se jednako kao problem fizičke prirode. Stručnjaci kažu da je upala pluća lakše izlječiva od Turkovićeve fobije.</p>
<p> Moguće je, ipak, da u konačnici od kazne neće biti ništa. Saznajemo, naime, da su po tom pitanju u Splitu prilično fleksibilni te da su svjesni da Turković nije mogao utjecati na svoj (ne)odlazak. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Varteks vitkiji od Dinama</p>
<p>Blažević pohvalio svoje nogometaše koji su discipliniranko provodili odmor, te se nisu zapušteni pojavili na pripremema koje od nedjelje nastavljaju u Poreču </p>
<p>VARAŽDIN, 23. siječnja</p>
<p> – Iako su posljednjih dana temperature u Varaždinu osjetno ispod nule, nogometaši Varteksa, koji su pripreme započeli sedam dana kasnije od ostalih hrvatskih prvoligaša, izlaze na teren dva puta dnevno. Trener Varaždinaca Miroslav Blažević, prozivan u medijima da prekasno počinje s pripremama, nije krio oduševljenje zbog činjenice da su igrači u odličnom stanju došli s petodnevnog odmora. </p>
<p>– Izražavam veliko zadovoljstvo zbog činjenice da su igrači nadasve ozbiljno shvatili moje naređenje i da su prema dogovoru dugačku pauzu iskoristili za aktivni odmor. Svi su u tom vremenu radili ozbiljno što je vidljivo iz jednog banalnog pokazatelja. Naime, početno vaganje pokazalo je da svi od reda imaju manje kilograma nego na završetku polusezone, Halilović je lakši za pet kilograma. To je potvrda koliko su respektirali moje zahtjeve. Sjećam se vremena kada sam preuzimao Dinamo, pa počnem vagati dinamovce, kad onaj Šarlija ima plus jedanaest, Zahora plus osam, a Kranjčar plus devet kilograma. Morao sam desetak dana potrošiti kako bi ih »istopio«. Osim toga moram pohvaliti svoje igreče, jer ponašanje na treningu daje mi za pravo da sam pun optimizma uoči nastavka priprema i prvenstva.</p>
<p>Pregršt komplimenata uputio je Blažević također na adresu sportskog direktora Zlatka Dalića. Znanje, kompetentnost, trud, entuzijazam samo je djelić onoga čime je Ćiro počastio svog vjernog pratitelja koji igra sve važniju ulogu u formiranju ekipe i čije sugestije Blažević traži i respektira. Pomalo euforičnu atmosferu zapaprili smo pitanjem o tome kako se na rad s momčadi reflektira sve glasnija podijeljenost u klubu u svezi skorog izbora novog predsjednika kluba. Blažević je ponudio diplomatski dogovor: </p>
<p>– Koliko god se trudimo od tih problema ograditi momčad kao najvitalniji dio kluba, to pitanje stalno je prisutno. Nastojimo poduzeti sve samo da nas to ne poremeti u pripremama!</p>
<p> Varteks u nedjelju odlazi na nastavak priprema u Poreč, gdje je već polavica hrvatske prvoligaške karavane, Dinamo, Zagreb, Slaven... Stručno vodstvo opredijelilo se za utakmice sa slabijim suparnicima: sljedećeg utorka Varteks će igrati protiv Novigrada, zatim protiv Istre a na kraju mjeseca protiv Žminja.</p>
<p>– Postupnost je osnovni princip koji se mora respektirati na ovim pripremama. Igrači su već pretrčali 50.000 od 200.000 planiranih metara. No to nije sve, igrače čekaju veliki napori koje će postupno svladavati, objasnio je Blažević želju da vrhunski pripremi momčad koju očekuje teško proljeće.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dinamovim patentom do spasa hrvatskog nogometa </p>
<p>Nastojanjem da se u novi Zakon o sportu ugradi mogućnost da uz novi oblik organiziranja kluba na načelima trgovačkih društava djeluje i postojeći oblik izbjegli bi se bankroti, a država bi i dalje imala mogućnost nekoga goniti, kao što je to slučaj s Dinamom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saznajemo da postoji efikasno sredstvo za smirivanje panike u hrvatskom nogometu, izazvane preuzimanjem i skorom primjenom Uefinih propisa o licenciranju, čime se klubovi dovode na prag bankrota. Taj je »kirurški« zahvat sasvim zakonit i ostvariv, naravno, ako država želi nogomet koji bi vrlo skoro trebao krenuti od pozitivne nule za sve, a da pritom ista ta država nema osjećaj da je benevolentno amnestirala sve koji su griješili, namjerno ili zbog neznanja. </p>
<p>Spomenutu nam je spasonosnu formulu iznio visokopozicionirani nogometno-politički djelatnik, inače član IO HNS-a, koji je zamolio da ostane anoniman. Ne želi da mu spominjemo ime prije no što se o toj ideji ne postigne konsenzus unutar redova nogometne organizacije te kod autora teksta novog Zakona o sportu, koji bi uskoro (ponovno) trebao ići na prvo čitanje u Saboru, pa je stoga i poželjna brzina djelovanja. </p>
<p>Radi se konkretno o tomu da u prilog klubova, koliko je to moguće, valja iskoristiti vrlo bitnu okolnost kojom će se novim Zakonom o sportu sadašnji prvoligaški klubovi u statusu grupe građana pretvoriti u trgovačka sportska društva. Ta je okolnost posebno dobrodošla, jer je logično da budući vlasnik, bilo to na temeljima dioničarstva ili klasičnog oblika vlasništva nad klubom, uz prava natjecanja nasljeđuje i deprimirajuću klupsku dubiozu. Budući da bi upravo zbog tih dubioza malo tko želio preuzeti klub, jer ga tada ne bi mogao licencirati, lijek je u ideji koja se zapravo već prakticira i zahvaljujući kojoj je primjerice Dinamo od velikog dužnika vještim privilegiranim manevrom postao uzoran klub, i to sa suficitom! Uostalom, upravo se tom uzornošću u poslovanju Dinama posljednjih godina u televizijskoj emisiji Znakovi vremena pohvalio Mirko Barišić, predsjednik maksimirskoga kluba. </p>
<p>Konkretno, po Dinamovu bi se iskušanom patentu išlo za time da se usporedo s novotransformiranim klubom na načelima trgovačkog društva ostavi na snazi i postojeći oblik organizirnosti. Time bi dijelu kluba (grupi građana) ostao sav klupski dug pa neka država od mila do nedraga kopa po tom segmentu, ne ugrožavajući klub mogućnošću bankrota i preseljenja u niži natjecateljski stupanj. Na taj bi način usporedni dio kluba (dioničko društvo) bio čist i nitko mu ne bi imao razloga prigovarati. Mirno bi nastavio koristiti klupsko pravo natjecanja, a sva bi poslovanja od trenutka uspostave takvog oblika bila transparentna. </p>
<p>Baš kao što je trenutačno slučaj u Dinamu, koji se uopće ne želi zamarati onime čime se već dulje tereti Dinamo d.d., kojem se pripisuju milijunski dugovi, uglavnom prema igračima. Zbog toga uopće ne sumnjamo da će ta spasonosna ideja dobiti potporu unutar nogometa, ali je pitanje kako će na to gledati šira javnost, pogotovo oni kojima su klubovi dužni. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bišćan zatražio da ga se ne zove</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Trebalo je proći točno sto dana(!?) pa da Disciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza odmjeri težinu čina Igora Bišćana koji je 11. listopada samozvano napustio kamp reprezentacije, neposredno uoći dvoboja protiv Bugarske. Izricanje moguće kazne, međutim, odgođeno je do daljnjega, jer se traži Bišćanovo dopunsko očitovanje.</p>
<p>Iz pristiglog Bišćanovog opisa pobuda koje su ga navele na spomenuti čin, naime, članovima Disciplinske komisije HNS-a baš i nije jasno kome se zapravo obraća spomenuti igrač Liverpoola. U nekoliko škrtih Bišćanovih rečenica nedostaje i onaj minimalni prostor za moguće razumijevanje njegovog čina.</p>
<p> Na taj zaključak navodi Bišćanova sugestija da ga se ubuduće više ne zove u reprezentaciju, čak ako i bude amnestiran. Takvu svoju odluku tumači izostankom– motivacije. No, unatoč takvom Bišćanovom stavu disciplinska će komisija posredstvom Međunarodnog odjela HNS-a zatražiti njegovo novo očitovanje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Unija zadovoljna time kako je startala nova vlada </p>
<p>Hrvatska vlada čini sve da bi u potpunosti surađivala s Haaškim sudom, rekao je Solana koji se nada da će ta dobra volja »dati ploda« </p>
<p>BRUXELLES, 23. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Budućnost Hrvatske u Europskoj uniji ne dolazi u pitanje i o tome ne treba biti zabrinutosti, ono što Hrvatska mora učiniti jest obaviti preostali joj posao. Unija je jako zadovoljna time kako je startala nova vlada, ministru sam jasno rekao da je to put kojim treba nastaviti«, izjavio je visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana u petak u Bruxellesu nakon kraćeg susreta s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. </p>
<p>Svi moraju raditi u pravom smjeru, nastaviti provoditi reforme i surađivati i sa susjedima u regiji i s Unijom. Zadovoljan sam jer se stvari u Hrvatskoj razvijaju pravim smjerom, a o brzini provedbe procesa ovisit će brzina prilaska Hrvatske Uniji, ocijenio je visoki izaslanik. Solana je rekao kako Vlada čini sve da bi u potpunosti surađivala s Haaškim sudom za ratne zločine i nada se kako će ta dobra volja »dati ploda«.</p>
<p> Ne dolazi u pitanje ima li Hrvatska mjesto u Uniji, do toga će doći, Hrvatska zapravo ni nije u prilici određivati kalendar jer to nitko ne može učiniti. Datum i kalendar pitanje su odnosa Hrvatske i Unije, a Hrvatska ne može ni utjecati na ono što se trenutačno događa u Uniji, pogotovo na raspravu o ustavu. Datumom se ne treba opterećivati, Hrvatskoj je sada važno da je na putu integriranja; čvrsta joj je točka sada ulazak u Uniju, a datum i rokovi samo su orijentir, zaključio je ministar Žužul.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovenija traži da se ispravi formulacija Europskog parlamenta </p>
<p>LJUBLJANA, 23. siječnja </p>
<p> - Slovenija nije najzadovoljnija formulacijom iz nacrta najnovijeg izvješća Europskog parlamenta o spremnosti Slovenije za uključenje u Europsku uniju, u kojem se navodi da postoji »konflikt« između Ljubljane i Zagreba o morskoj granici. Ljubljana će stoga nastojati da se takva formulacija ispravi u tekstu zaključnog izvješća Europskog parlamenta, prenose slovenski mediji.</p>
<p>U opširnom izvješću koje ukazuje na dobru pripravnost Slovenije uoči svibanjskog uključenja u Uniju, spominju se i odnosi s Hrvatskom koji se ističu kao glavni problem Ljubljane na području međunarodnih odnosa. Što se tiče granice u Piranskom zaljevu, navodi nacrt izvješća koji se našao pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta, to je problem u nadležnosti međunarodnoga prava. Europska je komisija u jednoj fazi tog spora bila sugerirala da je spremna Sloveniji i Hrvatskoj pomoći da se pitanje bilateralno riješi, ocjena je skupine zastupnika koji su izradili prijedlog izvješća. </p>
<p>Ljubljansko Delo u broju od četvrtka izvijestilo je kako Slovenija Europskom parlamentu predlaže drugi tekst u kojem bi se naglasilo da je glavni problem s Hrvatskom to što nije pristala na »parafirani« sporazum Drnovšek-Račan i što je »jednostrano proglasila« ekološko-ribolovnu zonu u Jadranu. Slovenski prijedlog navodi i kako je »u interesu svih, pa i Europske komisije, da se postigne mirno rješenje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Uhićeni Jelavić, Prce i Rupčić </p>
<p>MOSTAR, 23. siječnja</p>
<p> - Bivši predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić uhićen je u petak ujutro u svom stanu u Mostaru, izjavio je mostarski odvjetnik Josip Muselimović. Izjavio je da je Jelavić u zgradi MUP-a Federacije BiH u Sarajevu, te da pretpostavlja kako je bivši predsjednik HDZ-a BiH uhićen zbog slučaja Hercegovačka banka. Odvjetnik je napomenuo kako ga je Jelavić zamolio da preuzme njegov slučaj i da će žurno otputovati u Sarajevo da bi se susreo s branjenikom. </p>
<p>U Mostaru su gotovo istodobno s Jelavićem uhićeni i bivši ministar obrane Miroslav Prce te bivši direktor Hercegovina osiguranja Miroslav Rupčić. </p>
<p> Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH potvrdilo je da je u noći na petak na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije provedena policijska akcija u kojoj su uhićene tri osobe. Akcija je, prema objašnjenju federalnog MUP-a, provedena na temelju naloga suda Bosne i Hercegovine zbog kaznenih djela koja se odnose na osnivanje i rad Hercegovačke banke u Mostaru. Federalni MUP objavio je samo inicijale uhićenih osoba, no lokalni su mediji izvijestili o imenima. </p>
<p>Trojica uhićenika su u pritvoru i nad njima se provodi kriminalistička obrada, navodi se u priopćenju. </p>
<p>BH Internet dnevnik Pincom.info objavio je kako se, prema neslužbenim informacijama, planiralo i uhićenje generala HVO-a Ivana Medića, koji je to izbjegao jer se sklonio u Hrvatsku.</p>
<p>Inače, u proljeće 2001. zbog sumnji u nezakonito poslovanje, međunarodna zajednica blokirala je sve račune Hercegovačke banke. Intervencijom SFOR-a tada je zaplijenjena i dokumentacija te banke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Srbija - država bez predsjednika, parlamenta i vlade</p>
<p>Srpski radikali pod vodstvom Tomislava Nikolića predložili su tehničku vladu s rokom trajanja od 45 dana koja bi odmah podnijela ostavku i raspisala opće izbore u Srbiji - predsjedničke, parlamentarne, lokalne i općinske</p>
<p>BEOGRAD, 23. siječnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Pet je teoretskih mogućih izlaza iz političke blokade u kojoj se nalazi srbijanska država koja trenutno nema predsjednika republike, parlament, predsjednika skupštine, a bezuspješno pokušava formirati novu vladu. </p>
<p>Prva i najizglednija mogućnost su novi parlamentarni izbori uz jedinu razliku što bi na njih najvjerojatnije izašle stranačke koalicije kakvih na izborima 28. prosinca nije bilo. U slučaju raspisivanja novih izbora, tri stranke demokratskog bloka koje danima pregovaraju o stvaranju manjinske vlade - Demokratska stranka Srbije, G-17 plus i koalicija Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije - razmišljaju o tome da izađu zajedno na te izbore. Stranka od koje se očekivala, ali ne i dobila potpora manjinskoj vladi, </p>
<p>Demokratska stranka, nevoljko pristaje na nove izbore, ali se njezin glavni problem nalazi u skorim stranačkim izborima. Cijela srbijanska javnost ne može odoljeti a da ponašanje DS-a gleda isključivo kroz prizmu unutarstranačkog rivalstva za čelne pozicije između potpredsjednika Borisa Tadića, aktualnog ministra obrane SCG, i drugog potpredsjednika Zorana Živkovića, premijera odlazeće vlade. </p>
<p>Koliko god u stranci odbijali tezu da je Srbija sada talac njihovih karijerističkih pobuda, činjenica je da unutar stranke stvari ne stoje najbolje što dokazuje i očajnička potreba da netko na svoju stranu privuče udovicu pokojnog premijera i predsjednika te stranke Zorana Đinđića, Ružicu. Ona to zasad uspješno odbija.</p>
<p>O manjinskoj vladi koju bi podržao DS gotovo više ne može biti ni govora, a teško je zamisliti da bi takva manjinska vlada mogla funkcionirati uz potporu socijalista, pa čak i da ona bude »oročena« samo do kraja ove godine s ciljem da donese ustav i neke zakone. </p>
<p>Od četvrtka, najatraktivnija je ponovna ponuda najjače parlamentarne stranke, srpskih radikala pod vodstvom Tomislava Nikolića koji su predložili tehničku vladu s rokom trajanja od 45 dana koja bi odmah podnijela ostavku i raspisala opće izbore u Srbiji - predsjedničke, parlamentarne, lokalne i općinske. Radikali su odmah poslije izbora DSS-u Vojislava Koštunice, kao drugoplasiranoj stranci, ponudili zajedničku vladu. Međutim, Koštunica je tu ponudu odbio, jer je javnost očekivala da on uđe u koalicijske odnose sa blokom demokratskih stranaka. </p>
<p>Pojedini analitičari sada ne isključuju mogućnost formiranja novih predizbornih saveza i napominje se da bi radikali mogli apsolutno trijumfirati i na svoju stranu još dobiti najkonzervativnije simpatizere DSS-a kao i glasače Arkanove Stranke srpskog jedinstva i Srpske narodne stranke. Hendikep radikala i DSS-a je što bi njihovi postizborni potencijali bili smanjeni. </p>
<p>Razmatra se tko bi dobio 400 tisuća glasova malih stranaka nekadašnjeg DOS-a i napominje kako bi se učinilo sve da koalicija manjinskih stranaka Zajedno za toleranciju uz malu pomoć ovaj put uđe u parlament i naruši sadašnji odnos snaga. </p>
<p>Beogradsku je javnost jako iznenadilo povlačenje američkog veleposlanika Williama Montgomeryja 25 mjeseci nakon što je došao na službu u Beograd. Njemu se pripisivao vrlo velik utjecaj na unutrašnja politička zbivanja u Srbiji i Crnoj Gori, i mediji su ga na početku mandata prozvali stvarnim predsjednikom Srbije pripisujući mu, između ostalog, da je sudjelovanjem SAD na Donatorskoj konferenciji ucijenio vlast u Beogradu da izruči Slobodana Miloševića Haagu. Ipak, bez obzira što je službeno objašnjenje da on odlazi u mirovinu, te da je mogao još otići na dužnost u Gruziju, ali je to odbio s obrazloženjem da će živjeti u Cavtatu i baviti se biznisom, ostaje sumnja u prave razloge njegovog odlaska u trenutku kad je u Srbiji situacija vrlo napeta i kad se ne zna tko će i kada formirati vladu. Činjenica da je smjena obavljena usred tih pregovora, može biti i nekakva poruka svim zainteresiranim stranama. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Italija protiv Europe s dvije brzine</p>
<p>»Italija se protivi zamisli o Europi s dvije brzine i odbacuje ideju svojevrsnog direktorija koji bi činila nekolicina zemalja / To bi bilo sjeme razdora koje bi dovelo u pitanje europsko jedinstvo«, izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini</p>
<p>BERLIN, 23. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Italija umjesto trija želi kvartet velikih europskih sila. Talijanski se ministar vanjskih poslova Franco Frattini očitovao protiv »direktorija« Europske unije, aludirajući na summit Njemačke, Francuske i Velike Britanije, predviđen za 18. veljače u Berlinu, na koji Italija nije pozvana. </p>
<p>»Italija se protivi zamisli o Europi s dvije brzine i odbacuje ideju svojevrsnog direktorija koji bi činila nekolicina zemalja. To bi bilo sjeme razdora koje bi dovelo u pitanje europsko jedinstvo«, izjavio je Frattini u talijanskom Senatu. I bivši šef talijanske vlade Lamberto Dini, osudio je trio velikih zemalja koji »očito postaje direktorijem i avangardom. Njemu smeta i što se Velika Britanija, tradicionalno euroskeptična, udružuje s pionirima europskih integracija. </p>
<p>U posljednju godinu dana europska je javnost spoznala kako pioniri europskih integracija Njemačka i Francuska doživljavaju svoju avangardnu ulogu. Naime, Berlin i Pariz su našli zajednički jezik, ne samo u pitanju iračkog rata, nego i uvijek kad su njihovi nacionalni interesi bili na istoj valnoj duljini. Bilo da se radilo o pitanju Ustava EU ili o kršenju Pakta o stabilnosti eura, kad god im je interes bio zajednički, govorili su istim jezikom. </p>
<p>Bahatost s kojom su dvije velike sile to radile nije naišla na kritiku samo malih zemalja članica EU, nego i na kritike oporbe u njihovim zemljama, osobito u Njemačkoj. Jedan od prigovora je bio da na taj način ne krše dogovor, ali gube vjerodostojnost avangarde. Nije ni čudno što takva eu-avangarda izaziva otpor. Nabolje se to pokazalo u slučaju iračkog rata. Došlo je do pravog hladnog rata između Njemačke i Francuske s jedne strane i desetak Americi naklonjenih zemalja među kojima se isticala Italija. I u pregovorima oko novog ustava EU stiglo je protivljenje iz »nove Europe«, naročito iz Poljske, ali i iz Španjolske te Italije koje ne žele biti »pod njemačko-francuskim direktorijem«.</p>
<p>Berlin i Pariz su se okrenuli Londonu. Velika je Britanija, doduše, u pitanju Iraka bila ključni protivnik njemačko-francuske osovine, ali u pitanjima EU, Blairova je vlada bila bliže Schröderu i Chiracu od Berlusconijeve. Uoči susreta »velike trojice« u Berlinu, Blair ima novu strategiju: »Približavanje umjesto konfrontacije«. To se vidjelo u prilazu problematici obrambene politike, a naročito kad se radilo o nagovaranju Irana da promijeni svoje stajalište u vezi s nuklearnim programom. Rim ni u tome nije sudjelovao. </p>
<p>Neki berlinski analitičari približavanje Britanaca »eu-avangardi« vide kao taktičku igru. Za njih biti za istim stolom s Nijemcima i Francuzima znači: nema neugodnih iznenađenja iz Berlina i Pariza! No, London ima i sasvim opipljivih koristi u stvaranju bloka triju zemalja s najviše glasova u EU. Naime, širenjem Unije za stolovima će sjediti toliko mnogo partnera da će biti teško ad hoc dobiti većinu za ili protiv nečega. </p>
<p>Dobro upućeni u odnose Pariza, Berlina i Londona tvrde da Rim i drugi ne trebaju strahovati, jer za Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju ne bi se reklo da je to neki novi budući trio. Naime, malo toga se promijenilo kod Britanaca, tradicionalno skeptičnih prema EU. Berlin i Pariz žele produbiti suradnju unutar Unije. London to ne želi. Kada je riječ o ustavu EU, trio ima isti cilj pred očima: što prije do kompromisa. Međutim, u ostalim brojnim aktualnim pitanjima, primjerice zajedničke sigurnosne i vanjske politike, interesi ove tri države se ne slažu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Berlusconi: Obavio sam generalku</p>
<p>Talijanski premijer priznao da je bio na face-liftingu</p>
<p>RIM, 23. siječnja </p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi priznao je novinarima da je bio odsutan zbog plastične operacije na licu, face-liftinga i u petak svi listovi kao glavne naslove prvih stranica objavljuju njegovu izjavu: »Obavio sam generalku«.</p>
<p>Talijanska glasila prenose kako se Berlusconi pojavio izmijenjena izgleda i svi listovi uspoređuju njegove slike prije 23. prosinca 2003., od kada se više nije pojavljivao u javnosti, sa slikama snimljenima u četvrtak u rimskoj Ulici dei Coronari kamo je otišao nešto kupiti u antikvarijat, najvjerojatnije dar španjolskom premijeru Joseu Mariji Aznaru, koji je s obitelji u četvrtak navečer stigao u Rim. Aznara je u petak primio Ivan Pavao II.</p>
<p>Na slikama se vidi golema razlika u izgledu Berlusconijeva lica. Nije samo otklonio vrećice ispod očiju, kako se pretpostavljalo, već je zategnuo i podbradak.</p>
<p>Berlusconi je bio i na dijeti, tako da sada izgleda vitkije i mlađe. U subotu će u Rimu voditi golemi spektakl u povodu 10. godišnjice izlaska na političku pozornicu i osnivanja pokreta Naprijed Italijo.</p>
<p>Listovi objavljuju kako je Berlusconijev face-lifting bez presedana: nijedan premijer nije se podvrgnuo bolnoj plastičnoj operaciji na licu da bi izgledao mlađe. Berlusconi drži kako je i izgled političara važan te je, kako je sam rekao, načinio »generalku«: reviziju svoga lica i tijela, kao što se nakon određenog broja kilometara pregledava i popravlja motor automobila. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Preokret među britanskim biračima - konzervativci u usponu</p>
<p>Prema ispitivanju javnog mišljenja oporbeni konzervativci uživaju 40, a vladajući laburisti 35 posto biračke podrške/ Preokret s konzervativcima počeo se događati nakon što su prije tri mjeseca izabrali novog vođu - iskusnog bivšeg ministra Michaela Howarda</p>
<p>LONDON, 23. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U rujnu 1992. godine nacionalna valuta funta bila je tako nestabilna i slaba, da se na ponižavajući način morala povući iz tadašnjeg tečajnog mehanizma EU. Dan kada se to dogodilo pamti se kao »crna srijeda«.</p>
<p>Britanske konzervativce koji su u to vrijeme bili na vlasti, sve od tada prati loša sreća, što je kulminiralo njihovim izbornim porazima 1997. i 2001. No, čini se da je ta nekoć velika i moćna britanska stranka sada ponovo u usponu. Ovoga tjedna u jednoj je anketi, osvojila 40 posto biračkih glasova, što je najviši postotak sve od »crne srijede do danas«.</p>
<p>Prema ispitivanju javnog mišljenja, koje je za list Daily Telegraph obavila anketarska firma YouGov, oporbeni konzervativci uživaju 40, a vladajući laburisti tek 35 posto biračke podrške. (Britanski liberalni demokrati su, kao i obično, treći – ovaj put s 19 posto glasova.) Preokret s konzervativcima počeo se događati nakon što su oni prije tri mjeseca izabrali novog vođu - iskusnog bivšeg ministra Michaela Howarda. Prethodna dvojica konzervativnih lidera, Iain Duncan Smith, te prije njega William Hauge, nisu se dugo održali. Obojici je nedostajalo karizme i iskustva. Često su bili izvrgnuti podsmijehu, nakon čega je stranka prvo jednome, pa onda i drugome zahvalila na daljim uslugama.</p>
<p>Dok konzervativcima akcije sada rastu, laburistima padaju. Gotov je dugi medeni mjesec između britanskih birača i laburističkog premijera Tonyja Blaira. Njegovoj vladi Britanci počinju zamjerati da nije ostvarila obećana poboljšanja u javnom sektoru, kao što su školstvo i promet. Mali napredak postignut je u britanskom zdravstvu, no to nije dovoljno da odobrovolji Britance. Oni Tonyju Blairu zamjeraju i vojni angažman u Iraku. Potrebu intervencije protiv Saddama Blair je opravdavao postojanjem iračkog oružja masovnog uništenja. Činjenica da ono do sada nije pronađeno ne ide na ruku britanskom premijeru. Štetilo mu je i lanjsko samoubojstvo dra Davida Kellyja, jednog od vodećih britanskih stručnjaka za masovno naoružanje. O tom je slučaju povedena istraga, čiji će rezultati biti objavljeni idućeg tjedna. </p>
<p>Na gospodarskom planu OECD neprestano hvali britanske rezultate, u usporedbi s onima drugih zemalja. No, birači na Otoku kao da nisu sigurni da im je dobro, što opet odmaže vladajućim laburistima. Dok Blairovoj stranci tako zapinje na nekoliko fronti, konzervativci su se pod Howardovim vodstvom počeli konsolidirati i prestali su s unutarnjim trzavicama. Krenuli su u ponovo osvajanje starih pristalica, te u lov na glasove neodlučnih birača. Na pitanje tko bi bio najbolji britanski premijer, većina upitanih u anketi YouGov odgovorila je, kao i obično, da bi to bio Tony Blair. </p>
<p>No, razmak između Blaira i Howarda se smanjuje. Prošlog mjeseca iznosio je šest, a sada je samo dva posto. Gotovo trećina upitanih ostala je neodlučna. Ohladivši se od Tonyja Blaira, mnogi birači nisu se uspjeli zagrijati ni za koga drugoga.</p>
<p>U dvama drugim ispitivanjima, koje su ovoga tjedna provele anketarske tvrtke Mori i ICM, laburisti su i dalje u vodstvu za dva odnosno pet posto. YouGov međutim tvrdi da je njihova anketa za Daily Telegraph, koja je obavljena putem interneta, točnija, jer su ljudi iskreniji nego u razgovoru s anektarom. Čak i da je tako, prerano bi bilo zaključiti da konzervativci mogu računati na pobjedu prilikom idućih britanskih izbora, koji se moraju održati za najkasnije 18 mjeseci. Pritom su iznenađenja su moguća.</p>
<p>U najmanju ruku je sigurno da ih pod Howardovim vodstvom više ne čekaju poniženja, na kakva su bili naviknuti u vrijeme dok su stranku Winstona Churchilla i Margaret Thatcher vodili ljudi poput Iaina Duncana Smitha i Williama Haguea. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Budući da gospodin Glibota nema dokaza protiv mene, onda napada Vjesnik</p>
<p>Poslije moga osvrta u Vjesnikovoj rubrici Stajališta »Analiza veleposlanika Gagre utopijska je i pogrešna« (14. siječnja), pročitao sam u istoj rubrici reakciju gospodina Ante Glibote: »Ponosimo se sa svojim sadašnjim veleposlanikom« (20. i 21. siječnja) gdje on napada Vjesnik radi »neprovjere najosnovnijih navoda«, a mene radi »vrlo lako oborive neistine«.</p>
<p>Budući da u svome članku gospodin Glibota meće Vjesnik u pitanje i kušnju, što ne mogu dopustiti, šaljem redakciji Vjesnika materijalni dokaz moga navoda glede naše obrane (redakciji je faksirana naslovna stranica toga rječnika).</p>
<p> Meni je vrlo dobro poznato – a nemoguće da i njemu ne bude – da ima više rječnika »Petit Roberta« i drugih. </p>
<p>Naveo sam onaj »Petit Robert« jednodijelni koji ima 2449 stranica i koji je najuobičajniji i koji ima gotovo svaki Francuz u kućnoj biblioteci.</p>
<p>U tom rječniku, izdanje 2003. na stranici 597 manjka riječ »Croate« (Hrvat, hrvatski), a na stranici 2411 na lijevoj strani stoji »Serbe« (Srbin) i zatim »Serbo-croate« (srpsko-hrvatski). </p>
<p>Sve to čitatelji mogu provjeriti i u knjižari na Jelačićevu trgu u Zagrebu, gdje sam i ja to vidio.</p>
<p>Što se tiče zemljovidne karte Hrvatske, ponovno tvrdim da se ne može u Francuskoj kupiti francusku kartu Hrvatske u francuskom izdanju, nezavisno od karte pokojne »Juge«. Imam čak kod sebe pismo francuskog izdavača Michelin u kojem mi piše da to još ne kani činiti budući da još postoji karta pokojne »Juge«.</p>
<p>Nije prihvatljivo da se Vjesnik optužuje zbog toga što je publicirao moje ili nečije drugo mišljenje.</p>
<p> Čini mi se da je temelj demokracije mogućnost da se građani izraze u tisku. Budući da gospodin Glibota nema dokaza protiv mene, onda napada Vjesnik, što nije u skladu s demokratskim duhom. </p>
<p>TOMISLAV JURASINOVIĆ, dopredsjednik HSK-a u Francuskoj</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pokrenut će tužbu protiv gospođe Findak-Žigić zbog lažnog prijavljivanja</p>
<p>Nakon nekoliko mjeseci moje medijske šutnje, uvažavajući savjete svojih odvjetnika, odlučio sam javno progovoriti reagirajući u povodu teksta objavljenog u Vjesniku 21. siječnja, pod naslovom »Dorešić opet prijetio«.</p>
<p>Prema meni i mojoj obitelji sustavno se provodi medijski linč. Državno odvjetništvo ponovno mi prijeti pritvorom, a za to i za što sam okrivljen saznajem iz dnevnog tiska. </p>
<p>Nakon što sam izašao iz dvoipolmjesečnog pritvora, gospođa Sunčica Findak-Žigić u svom osvetničkom pohodu svim se silama trudi ponovno me tamo vratiti. </p>
<p>To me čak i ne iznenađuje, no iznenađuje me to da državna uprava može na takve insinuacije nasjedati i da netko može koristiti instrumente pravne države u svrhu osobne osvete.</p>
<p>Posve uvjeren da će istražni postupak na Županijskom sudu u ovom novom predmetu pokazati kako se prijava gospođe Findak-Žigić ponovno temelji na neistinama, pokrenut ću protiv nje tužbu za takvo lažno prijavljivanje. </p>
<p>Količina štete nanesene meni i mojoj obitelji tijekom ovih mjeseci to opravdavaju. Imam potpuno povjerenje da će Općinsko državno odvjetništvo i ostali pravni subjekti nakon svih saznanja pružiti i meni zaštitu na isti način, kao što su je do sada pružali spomenutoj gospođi. </p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>O mostu ili tunelu Klek-Pelješac neka odluče neutralni stručnjaci </p>
<p>U zadnje se vrijeme ponovno razmatra ideja gradnje mosta između naselja Kleka i Pelješca, da se ne mora dva puta prelaziti državna granica kod Neuma. Ja sam o tome napisao dva članka u Vjesniku (Pisma čitatelja, 9. kolovoza 2000., i 6. rujna 2001.), u kojima sam iznio mišljenje da bi možda tunel bio iz raznih razloga prikladniji.</p>
<p>Ondašnji ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek također je iznio mišljenje da bi tunel bio bolje rješenje (Vjesnik, 9. kolovoza 2000.) Institut građevinarstva Hrvatske drži da bi i Korčulu trebalo povezati s Pelješcem, i da bi u tu svrhu tunel bolje odgovarao od mosta (članak A. K. Buterina u Vjesniku, 2. rujna 2001.), pa se može pretpostaviti da bi i za spoj Klek-Pelješac bolje odgovarao tunel.</p>
<p>Ja nisam nikakav građevinski stručnjak, ali bih ipak želio iznijeti nekoliko laičkih misli. Most bi trebao biti vrlo visok, da mogu ispod njega doploviti do Neuma i veći brodovi. Bosna i Hercegovina bi sigurno tražila da može ispod njega proći i Queen Mary 2, ako zaželi doći u Neum. </p>
<p>Tako visok most i prilazne ceste do njega bili bi jako skupi. Nadalje, BiH može tražiti kakav svoj koridor od Neuma do otvorenog mora, pa kako ćemo graditi most iznad tuđeg koridora? </p>
<p>Uopće mislim da bi gradnja toga mosta izazvala prilične probleme između nas i BiH, mnogo veće od »nevidljivog« tunela.</p>
<p>No, glavno pitanje u toj dilemi »most ili tunel« je pitanje cijene. Vjerojatno je i jedno i drugo vrlo skupo, ali možda je i razlika u cijeni između mosta i tunela vrlo velika, pa bi onda bilo dobro izabrati ono što je jeftinije. </p>
<p>Zato je potrebno da stručnjaci izračunaju približne cijene za obje varijante.</p>
<p> Treba u tu svrhu angažirati dobre i neutralne stručnjake, nikako samo »mostograditelje« ili »tunelograditelje«, jer će oni prvi dati prednost mostu, a oni drugi tunelu. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Bio je rat, u strahu je čovjek brz na obaraču«</p>
<p>Prvog su dana saslušani oštećeni Damjanović i Steinburg i četiri svjedoka, koji su svi u međuvremenu oboljeli od teškog oblika amnezije</p>
<p>VELIKA GORICA, 23. siječnja</p>
<p> – U petak je pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici nastavljeno izvanraspravno saslušanje svjedoka o sukobu koji se dogodio 24. siječnja 1992. u Velikoj Gorici, u kojem je ubijen Livio Bertonja, a Mato Damjanović postao invalid. U tom su sukobu teško ranjene Sandra Steinburg i Adem Delkić.</p>
<p> Podsjećamo, te su se večeri Delkić i Damjanović (tada pripadnik specijalne postrojbe), sukobili u caffeu »Amadeus« s drugim vojnicima, zbog čega je intervenirala vojna policija i po svemu sudeći sudjelovala u rafalnom rešetanju automobila s kojim su oštećeni pokušali vratiti kući u Sisak.</p>
<p>Slučaj je sve do 2000. godine stajao na Vojnom sudu, nakon čega su tek počele predistražne radnje, a prva rasprava trebala je biti održana u srpnju prošle godine. No, odgođena je, isto kao i u četvrtak, zbog nedolaska jednog od okrivljenih - Franje Koša. S obzirom da Sud u Velikoj Gorici radi u vrlo teškim uvjetima (jedna sudnica za 3 suca), te da će se o slučaju trebati ispitati veliki broj svjedoka, predsjednica Vijeća je odlučila da se započne barem s izvanraspravnim saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Prvog dana svjedočili su oštećeni Damjanović i Steinburg, te četiri svjedoka koji se otprilike »ničeg nisu sjećali«. Slično je bilo i u petak, kad su svjedočili Renato Matula, Antun Meštrović i Zdenko Kelava, svi pripadnici 67. Bojne Vojne policije, koji su intervenirali te večeri.</p>
<p>Prema pričanju Meštrovića, koji je u to doba bio zapovjednik voda, ali ne i na dužnosti te večeri (naknadno je stigao u bazu), VP je dobila obavijest da su u »Amadeusu« nekakvi teroristi. Pošto se u caffeu pucalo i vikalo, zajedno s civilnom policijom, odlučili su pozvati specijalnu vojnu policiju - tzv. »Alfe«, koji su na mjesto događaja došli tek kada su mrtvi i ranjeni odvoženi s poprišta. </p>
<p>Meštrović je rekao da nije vidio tko je rešetao automobil, a sveukupnu situaciju je opisao riječima: »Bio je rat, bili smo u strahu jer nismo bili profesionalci, pa smo bili brzi na obaraču«. Kelava je, pak, umalo izazvao incident jer je demonstrativno htio napustiti sudnicu. Kazao je da se osjeća ugroženim što ga se ispituje, da je samo radio svoj posao te da se samo slučajno nije našao na popisu okrivljenih. Dodao je i da je revoltiran pravosudnim sustavom, odnosno što se o svemu raspravlja tek nakon 12 godina. </p>
<p>Nije se mogao sjetiti što je sve ispričao istražnom sucu, pa mu je predsjednica Vijeća pročitala tadašnji njegov iskaz. Rekao je da ostaje pri njemu, a sudeći po tom iskazu, Kelava je vidio da je netko od oštećenih (pretpostavlja se pokojni Bertonja), pucao na Senada Kuršpakića ispred Doma zdravlja, te da je netko pucao i iz automobila koji je kasnije izrešetan. Kuršpakić je inače jedan od okrivljenih, odnosno uz njega su još okrivljeni Goran Domitrović, Franjo Koš i Ivica Mihinec.</p>
<p>Glavna rasprava održati će se 28. lipnja, a do tada svi sudionici spora predsjednici Vijeća trebaju pismenim putem dostaviti sve prijedloge za izvođenjem dokaza.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vozač poginuo u zapaljenom »yugu« karlovačke registracije</p>
<p>Teško su ozlijeđeni vozač »VW pasatta«, Darko Pekeč i njegov suputnika Aleksa M./ Osim vozača »yuga« u nesreći je poginuo i njegov pas / Pretpostavlja se da je poginuli vozač »yuga«, Nenad Trbojević iz Slunja </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 23. siječnja</p>
<p> – Vozač čiji se identitet tek treba utvrditi izgorio je u automobilu marke »yugo«, registracijskih oznaka KA 256-SL, koji se zapalio u petak oko 8 sati nakon što se u njegov zadnji kraj, na 405. kilometru južne kolničke trake auto ceste Zagreb – Lipovac kod Sredanaca, u punoj brzini zaletio automobil »VW passat«, talijanske registracije, kojim je upravljao Darko Pekeč (23), iz Cetingrada. </p>
<p>S obzirom da je tijelo poginulog vozača karbonizirano, na mjestu događaja nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi njegov identitet, pa je ono prevezeno na Odjel patologije slavonskobrodske Opće bolnice gdje će se obaviti identifikacija. </p>
<p>No, pretpostavlja se da je riječ o vlasniku vozila, Nenadu Trbojeviću (34) iz Slunja koji je imao prijavljeno boravište u Slavonskom Brodu, a radio je u Veterinarskoj stanici u Velikoj Kopanici. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada je vozač »passata«, iz još neutvrđenih razloga, prednjim dijelom vozila silovito udario u stražnji dio »yuga«, koji se najvjerojatnije neposredno prije toga sa zaustavne trake uključio na auto cestu. </p>
<p>Od silovitog udarca, oba su se automobila zapalila, a u potpuno sprešanom »yugu« izgorjeli su vozač i njegov pas. </p>
<p>Na mjesto nesreće odmah su, uz policiju i Hitnu pomoć, stigli i pripadnici slavonskobrodske vatrogasne postrojbe. No, za vozača više nije bilo spasa. Vozač »passata« Darko Pekeč i njegov suvozač Aleksa M. zadobili su teške tjelesne ozljede te su zadržani na liječenju u Općoj bolnici u Vinkovcima gdje su prevezeni nakon nesreće. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavili su istražni sudac slavonskobrodskog Županijskog suda Mirko Svirčević i djelatnici postaje prometne policije PU brodsko-posavske.</p>
<p>Razlozi zbog kojih se nesreća dogodila još nisu utvrđeni, no pretpostavlja se da vozač »passata« zbog umora i prevelike brzine nije na vrijeme uočio vozilo koje se počelo uključivati u promet sa zaustavne trake. </p>
<p>Promet je na toj dionici auto ceste, u vrijeme očevida i uklanjanja izgorjelog vozila, bio obustavljen i preusmjeravan kod Slavonskog Broda na županijske ceste.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Grob u žitu nadležne službe nastoje gurnuti pod tepih</p>
<p>Navodna agentica jedne od obavještajnih agencija ukorila je »Vjesnikova« sugovornika koji nas je još ljetos izvijestio da na njivi pokraj kuće koju koristi, već šest godina leži zakopano tijelo čovjeka</p>
<p>ZAGREB/HRVATSKA DUBICA, 23. siječnja</p>
<p> – Već skoro pola godine Vjesnik piše o improviziranom grobu na jednoj njivi u Hrvatskoj Dubici, u kojem su zakopani posmrtni ostaci još neidentificaranog čovjeka, ubijenog najvjerojatnije nakon akcije »Oluja« u kolovozu 1995. godine. Naši tekstovi međutim nisu rezultirali razrješavanjem slučaja, već su naljutili nadležne službe, a osoba koja nas je o svemu izvijestila, upozorena je da previše priča.</p>
<p> Po informacijama koje imamo, u grobu je već više od šest godina sahranjen Savo Birač rođen 1921. godine, međutim podatak je neslužben, budući da policija još nije stigla obaviti očevid, a niti jedna od nadležnih institucija nije odlučila provesti ekshumaciju, odnosno obdukciju.</p>
<p>Kako smo pisali, Anto Marinović (64), koji je u Bosansku Dubicu došao 1997. godine kao izbjeglica iz Maglaja, dobio je na privremeno korištenje kuću Save Birača. Anto je na njivi pokraj kuće, u rujnu 1997. godine pronašao raspadnuto mrtvo tijelo. Pozvao je odmah policiju, a pregledom posmrtnih ostataka i odjeće, pronađena je lula, po kojoj se kasnije u razgovoru s rodbinom Save Birača zaključilo da je riječ o njegovim ostacima. Policajci su tijelo obilježili trakom i obećali da će uskoro doći. </p>
<p>Prolazili su tjedni pa mjeseci, a policija nije dolazila. Privremeni domaćin odlučio je preorati njivu, a ostatke pokojnog Save skupio je u lonac za rublje i zakopao u improvizirani grob koji je ogradio daskama i označio križem.</p>
<p>Godine su prolazile, a za »grob u žitu« nitko nije pitao. Anto Marinović je svake godine za pravoslavni Božić i blagdan Svetog Save na improviziranom grobu palio svijeće. </p>
<p>Nakon što je u proljeće prošle godine pokrenuta ostavinska rasprava u kojoj Savina rodbina koja trenutno živi u Srbiji traži nasljedstvo, odvjetnica obitelji Birač zatražila je od suda i policije da obradi slučaj, te da se obavi ekshumacija i obdukcija.</p>
<p> Sud naime ne može donijeti nikakvo rješenje dok se ne utvrdi je li Savo Birač doista mrtav.</p>
<p>Početkom ljeta jedan je sisački policajac posjetio Antu Marinovića. Policajac se, vidjevši grob, začudio kako još nitko nije dolazio i obećao kako će uskoro ekipa izaći na teren. </p>
<p>Na teren međutim mjesecima nitko nije izlazio, a onda se prije nekoliko tjedana ipak netko zainteresirao za slučaj. Antu Marinovića posjetila je žena, koja se predstavila kao agentica »obavještajne agencije«. Marinović koji upravo dovršava izgradnju svoje kuće u koju će se preseliti iz Savine, nije obraćao previše pažnje na riječi njemu nepoznate žene. Sjeća se samo da ga je ona ukorila što »širi dezinformacije o kojima onda bruje novine«. O samom grobu i sudbini nesretnika koji u njemu leži, agentica nije rekla ni riječi. Na kraju možemo zaključiti da su nadležnim organima najveći problem Vjesnikovi novinari, koji ih pokušavaju natjerati da obave posao za koji su plaćeni, a i da jednom mrtvom čovjeku omoguće jedno od osnovnih ljudski prava, a to je pravo na dostojan pokop.</p>
<p>Branko Lazarević i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jakopčev kredit pao na leđa potrošačima plina </p>
<p>Tužiteljica Vitica Pavleković najavila je i moguću promjenu optužnice nakon vještačenja</p>
<p>ZLATAR, 23. siječnja</p>
<p> – Svjedočenjem predsjednika Uprave Kreditne banke Zagreb, Ivana Purgara, pravnice banke Đurđe Bičanić i pravnika Branka Lackovića iz Agroobrtničke banke u stečaju, nastavljeno je suđenje bivšem direktoru konjščinskog Komunalca Stjepanu Hajniću (49) i zagorskom tajkunu Mladenu Jakopcu.</p>
<p> Hajnića optužnica tereti da je zlorabio direktorski položaj i ovlasti, jer je bez znanja uprave poduzeća podigao 6 milijuna kuna kredita u Kreditnoj banci Zagreb, a za Jakopčevu Mesnu industriju. Jakopec je optužen da je Hajnića poticao na izvršenje spomenutog kaznenog djela. Kredit je, naime, s računa Komunalca asigniran Agroobrtničkoj banci (danas u stečaju), u kojoj je Jakopec bio jedan od dioničara. Tim su kreditom navodno zatvorena dugovanja koje je Jakopec ima prema Agroobrtničkoj banci. Purgar je kazao vijeću suca Franca Harapina u zlatarskom Općinskom sudu da je prošli mjesec postignut dogovor između Komunalca i banke, kojoj je na čelu, o vraćanju duga, koji je u četiri godine od podizanje kredita narastao na 13,5 milijuna kuna. Komunalac se obvezao, rekao je Purgar, da će ove godine u ratama platiti dva milijuna kuna (i tako izbjegao blokadu računa, stečaj i iskapčanje plina za cijelo zlatarsko područje, op.a.), a Mladen Jakopec 400.000 kuna (!), od čega je polovinu već vratio banci. Suđenje se nastavlja nakon financijsko - knjigovodstvenog vještačenja poslovnih odnosa između dvaju Jakopčevih poduzeća ( MI Jakopec i Naprijeda Jakopec), Agroobrtničke i Kreditne banke, te Komunalca. Tužiteljica Vitica Pavleković najavila je i moguću promjenu optužnice nakon vještačenja. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvojica razbojnika uspjela pobjeći s plijenom</p>
<p>OROSLAVJE 23. siječnja</p>
<p> – U četvrtak navečer su dvije nepoznate muške osobe opljačkale trgovinu broj 28 u Oroslavju, vlasništvo tvrtke »Trgostil« iz Donje Stubice.</p>
<p> Uz prijetnju oružjem dvijema prodavačicama razbojnici su ukrali novac iz registar-blagajne te pobjegli u nepoznatom pravcu.</p>
<p> Policija je blokirala okolne prometnice, te dala opis spomenutih pljačkaša. Visoki su oko 175 do 180 cm, srednje dobi, obučeni u tamne hlače i tamne kratke jakne, na rukama su imali crne rukavice, a na glavi kape s prorezima za oči. </p>
<p>Policija moli sve građane koji imaju bilo kakvih informacija o spomenutom kaznenom djelu i osobama, da ih jave u najbližu policijsku postaju ili na telefon 92.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vrhovni sud poništio oslobađajuće presude</p>
<p>Šestorci optuženoj za udruženu preprodaju heroina, sud nije uspio dokazati to kazneno djelo, a na zatvorsku kaznu zbog preprodaje heroina osuđen je jedino Ivica Lisica</p>
<p>ZADAR, 23. siječnja</p>
<p> – Županijskom sudu u Zadru pristiglo je rješenje koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio u kaznenom predmetu protiv Ivice Lisice, Tomislava Petkovića, Gojka Lisice, Gordona Vešovića, Romea Kinde i Ane Marije Lisica iz Bibinja.</p>
<p>Njima se, naime, prošle godine sudilo zbog udružene preprodaje heroina. Vrhovni sud prihvatio je žalbu Županijskog državnog odvjetništva zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, čime je presuda u onom oslobađajućem dijelu ukinuta, a predmet vraćen zadarskom Županijskom sudu na ponovno suđenje.</p>
<p>Podsjetimo, u ožujku prošle godine šestorci optuženoj za udruženu preprodaju heroina, sud nije uspio dokazati to kazneno djelo, a na zatvorsku kaznu zbog preprodaje heroina osuđen je jedino Ivica Lisica, zvani Piko, kojemu je Vrhovni sud ovim rješenjem produljio pritvor.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Djevojčica poginula, krivci pobjegli ne pruživši pomoć</p>
<p>SPLIT, 23. siječnja</p>
<p> – Zbog nepružanja pomoći teško ozlijeđenoj osobi i zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je u četvrtak poslijepodne poginula devetogodišnja djevojčica Ivona Lalić u petak su, uz kaznene prijave istražnom sucu Županijskog suda u Splitu privedeni vozač i suvozač motocikla, izvijestila je glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Tina Disopra.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđena je osnovana sumnja da je Jurica T. (21), upravljajući motociklom »yamaha« unutar pješačke zone ispred osnovne škole u Teslinoj ulici, u četvrtak oko 13.20 sati oborio nesretnu djevojčicu te zajedno sa suvozačem V. B. (28) pobjegao s mjesta nesreće. Djevojčica je prevezena u splitsku bolnicu gdje je od posljedica teških tjelesnih ozlijeda preminula.</p>
<p>Vozač i suvozač motocikla vratili su se 15-ak minuta kasnije na mjesto nesreće nakon čega ih je policija privela u postaju. Protiv obojice je podnesena kaznena prijava zbog nepružanja pomoći teško ozlijeđenoj osobi kojom je zapriječena novčana ili kazna zatvora do tri godine, a protiv Jurice T. i kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće s poginulom osobom za koju je predviđena zatvorska kazna od jedne do deset godina.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Šestorica krijumčara ljudi uhićena i u Sisku</p>
<p>SISAK, 23. siječnja</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, kriminalistička policija PU sisačko-moslavačke, u suradnji sa PU zagrebačkom, Uskokom i Županijskim državnim odvjetništvom u Sisku, uhitila je i uz kaznenu prijavu istražnom sucu Županijskog suda u Sisku predala šestoricu hrvatskih državljana.</p>
<p> Nakon što je provedena kriminalistička obrada, opravdano se sumnja da su oni tijekom listopada, studenog i prosinca prošle godine, za 100 eura po migrantu, preko državne granice Hrvatske i BiH prebacili najmanje trinaestero državljana Kine i Turske. U skupinama od četiri ili pet osoba, prevezli su ih na područje Zagreba gdje su ih predavali organiziranom lancu krijumčara ilegalnih migranata u zapadnoeuropske zemlje. Ostvarenu dobit dijelili su prema dogovoru. </p>
<p> Koristeći povoljnu konfiguraciju državne granice prema BiH, uhićenici su ilegalce prevodili na područje Sisačko-moslavačke županije te ih osobnim automobilima sporednim putovima prevozili u Zagreb, odakle su migranti nastavljali ilegalni put. Policija je od počinitelja oduzela vozila. Svi su od ranije poznati policiji i višekratno prijavljivani za različita kaznena djela kao što su krijumčarenje ljudi, krivotvorenje novca, krađe i utaje. Prijavljivani su čak i za prekršaje protiv javnog reda i mira. </p>
<p> U skladu s odredbama Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o kretanju i boravku stranaca, dio skupine ilegalaca koji pripadaju isključivo u tzv. ekonomsku migraciju, nakon provedene prekršajne obrade i izrečenih mjera protjerivanja stranaca, vraćen je u BiH, priopćila je u petak PU sisačko-moslavačka. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Annan: I terorizam i borba protiv njega jednako su rizični</p>
<p>Direktor WTO-a upozorio kako posljednji krug trgovinskih pregovora može biti dovršen na vrijeme ako bude političke volje / SAD ne želi carstvo, kazao američki državni tužitelj John Ashcroft stavši u obranu rata protiv terorizma/ Globalnu sigurnost ne smije određivati »zakon džungle«, upozorio je Kofi Annan, glavni tajnik UN-a</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - U okviru godišnjeg sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u petak se u Davosu po prvi puta nakon Cancuna poveo razgovor o nastavku trgovinskih pregovora, na sastanku koji je otvorio švicarski predsjednik Joseph Deiss, a na kojem je uz direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) Supachaija Panitchpakdija sudjelovalo oko 20 ministara trgovine odnosno gospodarstva. Osnovni zaključak tog sastanka jest kako je preostalo dovoljno vremena da se ispuni planirani cilj zaključenja ovog kruga pregovora WTO-a do kraja 2004. godine. Međutim, kako je istaknuo Panitchpakdi, bez političke volje članica WTO-a to neće biti moguće. U Davosu se nisu pojavili ključni trgovinski predstavnici - SAD-a Robert Zoellick, Europske unije Pascal Lamy te Indije, Kine i Brazila - čija je nepopustljivost uzrokovala propast pregovora u Cancunu. </p>
<p>U Davos je u petak stigao i američki ministar trgovine Donald Evans. Govoreći na sjednici posvećenoj američkom gospodarstvu, Evans je u prilično optimističnom tonu najavio skori rast zaposlenosti u SAD-u koji je, na razočarenje tržišta, do sada izostao. </p>
<p>Evans je u petak istaknuo i kako je proračunski deficit SAD-a primjeren, uzmu li se u obzir sadašnje okolnosti, dodavši kako ga se može držati pod kontrolom i kako ga SAD može priuštiti. Također je rekao kako će se deficit morati smanjiti »vrlo teškim odlukama o reduciranju potrošnje«, ali nije kazao na kojem području. </p>
<p>Podsjetimo, uz povećanje potrošnje na obranu i održavanje Iračke okupacije te smanjenje poreza, predsjednik Bush je nedavno potpisao zakon kojim se povećavaju beneficije iz dva državna zdravstvena fonda, što će znatno opteretiti federalni proračun. Ne treba zaboraviti ni na Bushevo obećanje prije nekoliko dana o novim svemirskim pothvatima za koje će se izdvajati dodatnih milijardu dolara godišnje - iako je to mali iznos u američkom proračunu. </p>
<p>U Davosu je u petak, govorio i državni tužitelj SAD-a John Ashcroft, koji je odgovarajući na kritike, stao u obranu američkog rata protiv terorizma, kazavši kako nije točno da SAD tjera pohlepa za stvaranjem carstva. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je, s druge strane, u petak upozorio kako »i međunarodni terorizam i borba protiv njega mogu izokrenuti norme ponašanja i standarde ljudskih prava, pojačavajući istovremeno kulturne, religijske i etničke crte razgraničenja«. </p>
<p>Globalnu sigurnost ne smiju određivati »zakoni džungle«, dodao je Annan, naglasivši kako je i u interesu krupnog kapitala da to spriječi. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada stvorit će nove troškove poduzećima</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o otpadu po kojem će električni i elektronički (EE) otpad biti svrstan i pod opasan otpad. Naime, kod izrade električnih i elektroničkih uređaja se nerijetko koriste i brojni kemijski spojevi poput kadmija i arsena (matične ploće računala), olova, fosfora (monitori) poliklorirane bifenile (kondenzatori), silicija, žive, kroma, berilija... opasni za ljudsko zdravlje i okoliš. </p>
<p>U ekološki sve svjesnijoj Europi o tome već dulje vrijeme vode brigu pa je početkom prošle godine objavljena smjernica o električnom i elektroničkom otpadu. U njoj su propisani ciljevi, aktivnosti i rokovi za njihovo izvršenje, odgovornosti kao i moguća odstupanja kod zbrinjavanja te vrste otpada. Državama koje se spremaju za ulazak u EU, gdje spada i Hrvatska, zahtjevi iz te smjernice mogu poslužiti kao okvir kod organizacije gospodarenja tim otpadom. </p>
<p>Među najupućenije stručnjake za tu problematiku spada Dubravka Bačun, menadžer za okoliš iz Ericsson-Tesle, koja je sudjelovala na sastanku Europske gospodarske komore na kojem se u petak raspravljalo o tom problemu. </p>
<p>Prema njenim riječima, europska direktiva propisuje da do sredine kolovoza ove godine sve članice EU moraju donijeti propise usklađene s tom direktivom. Godinu kasnije sve već moraju imati cjeloviti sustav za gospodarenje takvim otpadom, što znači i riješeno financiranje njegovog prikupljanja, recikliranja i zbrinjavanja ostataka. U sklopu njega moraju uspostaviti i sustav za besplatni povrat EE otpada iz kućanstava. Sve će se financirati iz posebnog fonda koji će puniti proizvođači i uvoznici električnih i elektroničkih uređaja.</p>
<p>Ali neke zemlje, poput Belgije, već imaju takav cjeloviti sustav. Tako proizvođači i uvoznici EE uređaja već plaćaju šest eura za zbrinjavanje digitalnog fotoaparata, dva eura za kompjuterski pisač, pola eura za mobitel... Takav cjenik će morati odrediti svaka zemlja.</p>
<p>Europska direktiva predviđa da se električni i elektronski otpad treba posebno prikupiti i rastaviti kako bi se još upotrebljivi dijelovi (metal, plastika i slično) izdvojili i ponovno iskoristili, a ostatak (uglavnom opasni otpad) zbrinuo na propisani način. </p>
<p>No, problem je u tome što se radi o vrlo skupim postupcima. Zato takvih pogona u Europi neće biti puno. Očekuje se da će za preradu svake vrste otpada u EU biti samo jedan do dva pogona gdje će se skupljati ta vrsta otpada iz cijele Unije. Tako, primjerice, u Francuskoj već postoji pogon za preradu opasnih polikloriranih bifenila (PCB), kaže Dubravka Bačun. Cilj EU je da se do kraja 2006. po stanovniku godišnje skupi najmanje četiri kilograma EE otpada iz kućanstava. </p>
<p>Kako se Hrvatska priprema za ulazak u EU te zbog činjenice da je zbog povećane prodaje kompjutora, telefona i drugih EE uređaja takvog otpada i kod nas sve više počele su i pripreme za njegovo primjerenije zbrinjavanje.</p>
<p>Zasad se ne zna koliko EE otpada godišnje nastane u Hrvatskoj, pa je teško planirati. Taj podatak ne objavljuje Državni zavod za statistiku, a nema ga ni u Izvješću o stanju okoliša nadležnog Ministarstva. Ali da se radi o prilično velikim količinama ukazuje i podatak da je prošle godine prodano više od 100.000 računala.</p>
<p>Velik dio EE otpada zasad u sklopu akcija odvoza glomaznog otpada ili redovnog odvoza komunalnog otpada, unatoč njihovih opasnih djelova, završava na postojećim uglavnom neuređenim deponijima. Ali sve više tvrtki vodi brigu o tom otpadu, prikuplja ga i preko specijaliziranih tvrtki uglavnom izvozi na zbrinjavanje u inozemstvo, kaže Dubravka Bačun.</p>
<p>Za njegovo bolje korištenje treba osigurati cjeloviti lanac reciklaže. Neće biti koristi od izdvajanja plastičnih dijelova takvih uređaja ako neće biti pogona za preradu i ponovno korištenje takve plastike. Osim toga, kaže naša sugovornica, vrlo je važan i dobar informacijski sustav.</p>
<p>Ukratko, i Hrvatska će morati ubrzano uvesti europsku praksu zbrinjavanja takvog otpada. To će proizvođačima i uvoznicima donijeti i nove troškove, a pitanje je neće li ih oni na kraju prevaliti na krajnje potrošače.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vjerovnici od Viktora Lenca potražuju 1,1 milijardu kuna </p>
<p>Stečajni upravitelj Milenko Škrlec Odboru vjerovnika dostavio tri prijedloga provedbe stečaja u brodogradilištu </p>
<p>RIJEKA, 23. siječnja</p>
<p> - Vjerovnici brodogradilišta Viktor Lenac u stečaju prijavili su do petka, kada istječe rok za podnošenje prijava tražbina vjerovnika, ukupno oko 1,1 milijardu kuna potraživanja, a stečajni upravitelj Milenko Škrlec vjerovnicima je dostavio prijedloge za provedbu stečaja i namirenja njihovih tražbina.</p>
<p>Po riječima Škrleca konačan iznos prijavljenih tražbina bit će poznat za nekoliko dana kada pristignu sve prijave potraživanja poslane poštom.</p>
<p>Škrlec je Odboru vjerovnika dostavio prijedloge planova provedbe stečaja, odnosno preustroja brodogradilišta. Stečajni upravitelj predlaže tri moguća rješenja stečaja i namirenja tražbina vjerovnika. Odbor vjerovnika trebao bi u sljedećih pet dana odlučiti koji će od prijedloga provedbe stečaja prihvatiti.</p>
<p> Prvi je prijedlog da najveći vjerovnici osnuju novo poduzeće u kojemu bi njihove tražbine bile zamijenjene za odgovarajuće vlasničke udjele. </p>
<p>Druga je mogućnost da novo poduzeće osnuje brodogradilište Viktor Lenac d.d. u stečaju. Osnivački udjeli i u tom bi slučaju bili preneseni na razlučne vjerovnike, ali bi, za razliku od prve mogućnosti, za osnivanje nove tvrtke bilo potrebno kraće vrijeme. Naime, dio vjerovnika su banke kojima je, radi zakonskih odredaba, za osnivanje poduzeća potrebno duže vrijeme. Treći je prijedlog prodaja imovine brodogradilišta u cjelini po simboličnoj cijeni od jedne kune.</p>
<p> U slučaju da se vjerovnici odluče na osnivanje nove tvrtke, ona bi trebala ishodovati novu koncesiju za korištenje pomorskog dobra na kojemu se nalazi brodogradilište, napomenuo je Škrlec.</p>
<p> Po njegovim riječima vrijednost imovine tog brodogradilišta (nekretnine i zalihe) neovisnim je vještačenjem procjenjena na oko 300 milijuna kuna. </p>
<p>Gotovo sva imovina je, osim dijela imovine vrijedne oko 30 milijuna kuna, opterećena hipotekama. Tijekom ovoga tjedna radnici brodogradilišta potpisivali su nove ugovore o radu na mjesec dana. Ugovore je prihvatilo ukupno 545 radnika, od toga oko dvije trećine onih iz izravne proizvodnje, kazao je Škrlec. Posla u brodogradilištu za sada nema, pa su radnici prihvatili rizik da im plaće nakon istjeka ugovora ne budu isplaćene. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dom, SN i Kvadro holding stvorili konzorcij za preuzimanje Riviere</p>
<p>Dionice će se otkupljivati po cijeni od 150 kuna, što tržište drži preniskom ponudom, no holdinzi čini se i ne žele otkupiti sve dionice</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Dom holding, SN holding i Kvadro Hotels & Resorts, registriran na Cipru, sklopili su u četvrtak zajednički ugovor kojim su stvorili konzorcij za preuzimanje svih preostalih dionica turističke tvrtke Riviera holding iz Poreča. Spomenuta skupina dioničara drži ukupno 58,08 posto Riviere. </p>
<p>Od Komisije za vrijednosne papire već je zatraženo odobrenje za objavljivanje javne ponude za preuzimanje, što bi trebalo uslijediti u sljedećih 30 dana, izvijestili su predstavnici tri holdinga u petak. </p>
<p>Inače, najveći udio u Rivieri ima Dom holding (24,98 posto), SN holding drži 23,11 posto, a Kvadro holding ima 9,99 posto. Temeljni kapital Riviere je 1,096 milijardi kuna, podijeljen je na 3.653.517 dionica nominale 300 kuna.</p>
<p>Ono što je najviše zanimalo preostale dioničare jest cijena koja će za dionice biti istaknuta u javnoj ponudi. Iako su procjene išle i preko 200 kuna, član Uprave Dom holdinga Georg Eltz potvrdio je da će ponuđena cijena iznositi 150 kuna. To na tržištu smatraju preniskom ponudom, no Eltz kaže da su ponudili onoliko koliko mogu, te da očekuju da će im institucionalni investitori, među kojima je i državni Kapitalni fond te neke banke, prodati svoje udjele. Za otkup svih preostalih dionica trebalo bi oko 240 milijuna kuna, a Dom je već pribavio bankarske garancije kako bi ispunio zakonske uvjete za javnu ponudu, iako još nije sigurno da će se morati zadužiti, što ovisi o tome koliko će se dioničara odazvati na javnu ponudu. </p>
<p>Holdinzi očekuju da će tijekom javne ponude prikupiti od deset do 15 posto dionica. U Domu se također nadaju da će im Kvadro holding za određeno vrijeme prodati svoj udjel u Rivieri. </p>
<p>Cijena dionice Riviere lani se kretala od 121 do 145 kuna, a na Zagrebačkoj burzi ostvaren je ukupni promet od 41,73 milijuna kuna. Od Nove godine dionica je dodatno poskupjela, dosegla čak i 155 kuna, ali je u petak pala na 150. Na tržištu se prošloga tjedna prema povećanom prometu i rastu cijene moglo naslutiti da se nešto zbiva s Rivierom.</p>
<p>Iz Dom holdinga objašnjavaju da je javna ponuda dio poslovne politike prema kojoj bi Riviera idućih godina postala središnji dio planiranog razvoja i turističkih ulaganja, te prerasla u nacionalnu kompaniju. Dom holding je inače značajan dioničar i u Rapcu, Dubrovnik-Babin kuku, Zlatnom otoku Krku i Vrboskoj na Hvaru, a manjinski u Istraturistu, a Riviera istodobno drži 22 posto Babina kuka. Ukupna planirana ulaganja u Rivieru i Babin kuk u narednih pet godina iznosit će oko milijardu kuna.</p>
<p>Objava javne ponude, objasnio je Eltz, predstavlja konkretan korak u njihovoj strategiji koncentracije u turističkoj industriji koja je najavljena još krajem 2002. godine. Slično primjeru grupacije Marriot i drugih hotelskih kompanija, odvajanjem turističke upravljačke od vlasničke funkcije lani je dovršeno formiranje Riviera hotels & resorts (RHR). </p>
<p>RHR je u vlasništvu Dom-ovih hotelskih kompanija, a prikupljen je tim od dvadesetak menadžera i konzultanata koji bi idućih godina trebali stvoriti prvi domaći turistički brand.</p>
<p>Zadnjih godina Dom je konsolidirao portfelj prodajom tvrtki iz non-core businessa i prikupljao sredstva za buduće akvizicije. U sklopu toga u tijeku su promjene u Brodospasu, koji će se na kraju prodati Upravi i radnicima uz ESOP program. </p>
<p>Trenutačno Dom ima znatna novčana sredstva i dionice likvidnih tvrtki (Končar, Podravka i Belišće), ali i značajne udjele u teškoj industriji poput Petrokemije i Diokija za kojeg se dosad bezuspješno traži kupac. Kad se riješi ovih udjela, Dom će se potpuno posvetiti jačanju turističkog portfelja, najavljuju.</p>
<p>Predsjednik Uprave Riviere Franco Palma kazao je da je preuzimanje »prijateljsko«, te da ga u načelu pozdravlja. Prema Palminim riječima, promjene vlasničke strukture i okrupnjavanje udjela glavnih dioničara Riviere, koji tako postaju strateški vlasnici Grupe neće donijeti promjene u strategiji razvoja.</p>
<p>Riviera u 2003. ostvarila oko 70 milijuna kuna dobiti</p>
<p>Riviera je, podsjeća se u priopćenju, najveća hrvatska turistička tvrtka prema broju ukupnih noćenja dok je na drugom mjestu prema poslovnim prihodima u okviru grupacije hotela i restorana (iza Plave lagune). </p>
<p>U 2002. Riviera je ostvarila 355,8 milijuna kuna prihoda (2,3 posto više nego godinu prije), dok je neto dobit iznosila 64,47 milijuna kuna (u 2001. iznosila je 26,64 milijuna kuna). </p>
<p>Prema riječima člana Uprave Riviere Tihomira Nikolaša, u prvih devet mjeseci 2003. Rivera je ostvarila oko 92 milijuna kuna dobiti, ali će godišnja dobit iznositi oko 70 milijuna kuna. Riviera godišnje ostvaruje više od 2,5 milijuna noćenja, a raspolaže sa 12 hotela, pet apartmanskih naselja, te četiri kampa, odnosno ukupno više od 28.000 ležajeva. Udio Riviere u ukupnom broju noćenja u Istri iznosi oko 20 posto, dok u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj sudjeluje sa sedam posto. U Rivieri je zaposleno oko 1200 radnika.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nastavljeno usporavanje stope rasta kredita</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja- Potraživanja poslovnih banaka od građana od kolovoza 1999. godine bilježe porast, a takav trend nastavljen je i tijekom prošle godine.</p>
<p>Krajem listopada prošle godine potraživanja banaka od građana iznosila su 53,2 milijarde kuna, a tijekom studenoga potraživanja su porasla za 2,1 posto, te su iznosila 54,3 milijarde kuna. Na godišnjoj razini potraživanja su porasla za 29,3 posto, no od početka prošle godine bilježi se usporavanje stopa rasta kredita građana na godišnjoj razini.</p>
<p>Tijekom jedanaest mjeseci 2003. godine potraživanja od građana povećana su za 11,24 milijarde kuna, odnosno za 26,1 posto, što je manje od 39,5 posto rasta tijekom 2002. godine.</p>
<p>Krediti poduzećima, s druge strane, prošle godine usporili su svoj rast u konsolidiranoj bilanci banaka. Naime, kunski i devizni krediti banaka poduzećima lani su u11 mjeseci porasla 4,1 posto, odnosno za 1,9 milijardi kuna. Na veću stopu rasta kredita građanima u odnosu na stopu rasta kredita poduzećima utjecala je bolja naplata kredita građanima, te veća kamatna stopa u odnosu na kredite poduzećima.</p>
<p>Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule za građane iznosila je 14,9 posto, a za trgovačka društva 8,36 posto.</p>
<p>Ukupni plasmani banaka premašili su krajem studenoga 110,9 milijardi kuna, što je godišnji porast od 16,3 posto. Analitičari Raiffeisen banke smatraju kako bi stopa rasta plasmana u prošloj godini trebala biti niža nego u 2002., a usporavanje njihova rasta trebalo bi utjecati na usporavanje domaće potražnje, te na negativna kretanja u platnoj bilanci i vanjskom dugu. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HVB i Commerzbank porasle nakon nagovještaja o spajanju</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak bilježili različit trend, uz pad naftnih i tehnoloških dionica te rast dijela banka zahvaljujući špekulacijama o mogućim spajanjima. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,8 posto na 4443, dok su frankfurtski Dax i milanski MIB 30 dobili 0,15 posto dosegavši 4146 odnosno 28.021 bod. Pariški CAC je pao 0,17 posto na 3689,4, a DJ Stoxx 50 je sa 2731,6 bodova bio 0,45 posto niži.</p>
<p>Špekulacije o udruživanju među europskim bankama - prije svega njemačkih - potaknule su dvije naznake pristigle iz Davosa. Njemački ministar financija Caio Koch-Weser kazao je za list Handelsblatt kako konsolidacija njemačkog bankarskog sektora mora hitno započeti. »Vrijeme je ograničeno i napredak se pod hitno mora ostvariti«, rekao je.</p>
<p>Izvršni direktor HVB-a Dieter Rampl je, pak, kazao za Börsen-Zeitung kako bi se ove godine mogla očekivati velika udruživanja među europskim bankama, a »kad se prvo dogodi, pojačat će se pritisak i na ostale banke«. Rampl je kazao kako je HVB već ranije nagovijestila mogućnost spajanja bilo s domaćim bilo stranim konkurentom. Međutim, istaknuo je kako njemačkim bankama prijeti opasnost preuzimanja od strane inozemnih banaka, naglasivši kako se »moramo potruditi da u budućnosti bude i jakih njemačkih banaka«. Špekulira se kako su HVB i Commerzbank najizgledniji kandidati za stvaranje takve »jake njemačke banke«, i njihove su dionice u petak porasle 1,4 odnosno 2 posto.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, Dow Jones Industrial Average je dobio manje od dva boda, dosegavši 10.625, dok je Nasdaq Composite porastao 0,2 posto na 2123,5. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 0,62 posto na 11.069. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Sabor: Novim zahtjevima HDZ odbacio dogovor s oporbom </p>
<p>Suprotno dogovoru iz prosinca HDZ zatražio čelna mjesta u 13 saborskih odbora i peto potpredsjedničko mjesto / »Ovo je zadnja HDZ-ova ponuda o kojoj se oporba treba očitovati do ponedjeljaka u podne, inače će HDZ sam osigurati rad odbora, što nije nikakvo čudo, jer su neki odbori i u prošlom sazivu radili bez HDZ-ovih članova«, kazao je Luka Bebić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a / Potpredsjednik Sabora Mato Arlović smatra da je riječ o dosad nepoznatom slučaju u parlamentarnoj praksi u Hrvatskoj, te da su nastupile potpuno nove okolnosti / SDSS i pozicija i opozicija? </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Tko je u Saboru pozicija, a tko opozicija napokon je utvrđeno na sastanku čelnika svih saborskih klubova u petak. No, sastav odbora trebao bi biti poznat u ponedjeljak.</p>
<p> Naime, u petak su trebala biti određena čelna mjesta u 21 saborskom radnom tijelu, koja su se prema dogovoru postignutom između parlamentarne većine i manjine prije više od mjesec dana trebala podijeliti u omjeru 11 naprama 13 u korist oporbe. HDZ je, pak, u petak promijenio dogovor iz prosinca, te zatražio 13 čelnih mjesta u odborima za sebe i stranke koje ulaze u njihovu kvotu, što je izazvalo prekid sastanka.</p>
<p>HDZ je za svoju kvotu zatražio i peto potpredsjedničko mjesto u Saboru, što je također suprotno dogovoru iz prosinca. Svojim partnerima HDZ smatra HSLS, DC, HSU, sedam zastupnika manjina (sve osim Zdenke Čuhnil koja je članica HSS-a), te neovisnog zastupnika Ivu Lončara. </p>
<p>Luka Bebić, potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba HDZ-a, rekao je nakon sastanka da će ti zastupnici biti u kvoti vladajućih, te da će nekome od njih biti ponuđeno i peto potpredsjedničko mjesto u Saboru. Prema Poslovniku, tri potpredsjednika biraju se na prijedlog saborske većine, a dva na prijedlog manjine.</p>
<p> No, HDZ je u prosincu odustao od jednog potpredsjedničkog mjesta pa je ono ostalo upražnjeno, jer se oporba nije uspjela dogovoriti. Uz to, takav sastav potpredsjednika Sabora zahtijevao bi i izmjenu Poslovnika. Tako su na konstituirajućoj sjednici Sabora, 22. prosinca prošle godine, izabrana dva potpredsjednika iz redova pozicije, a dva iz redova opozicije. </p>
<p>»Ovo je zadnja HDZ-ova ponuda o kojoj se oporba treba očitovati do ponedjeljka u podne, inače će HDZ sam osigurati rad odbora, što nije nikakvo čudo, jer su neki odbori i u prošlom sazivu radili bez HDZ-ovih članova«, naglasio je Bebić. Pritom se pozvao na odbore za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te za vanjsku politiku, u kojima u prošlom sazivu nisu bili imenovani HDZ-ovi članovi umjesto njihovih bivših kolega koji su svojedobno prešli u HB.</p>
<p> Omjer članova u odborima, prema dogovoru iz prosinca prošle godine, bio je sedam naprama šest u korist HDZ-a i njihovih partnera. No u HDZ-u su tvrdili da se to odnosi samo na HSLS i DC, stranke s kojima Sanaderova stranka ima koalicijski sporazum, dok bi ostali s kojima HDZ ima postignute sporazume, bili u oporbenoj kvoti. </p>
<p>No, u oporbi su i prije smatrali da HDZ-ovoj kvoti pripadaju umirovljenici, manjine i Lončar. Ostvari li se Bebićeva tvrdnja, HDZ bi imenovao svojih sedam članova odbora iz svoje kvote, a njih treba potvrditi Sabor u kojem HDZ s partnerima ima većinu od 80 zastupnika. Ostalih šest oporbenih članova moglo bi biti imenovano naknadno, a do tada bi odbori mogli funkcionirati jer bi imali kvorum. Da je HDZ odbacio sporazum parlamentarne većine i manjine na temelju kojega su već konstituirana četiri saborska odbora (za zakonodavstvo, za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za izbor i imenovanja, te Mandatno-imunitetno povjerenstvo), potvrdio je i potpredsjednik Sabora iz SDP-a Mato Arlović. </p>
<p>Smatra da je riječ o dosad nepoznatom slučaju u parlamentarnoj praksi u Hrvatskoj, te da su nakon sastanka u petak nastupile potpuno nove okolnosti. »Vjerojatno HDZ nema povjerenja u svoje koalicijske partnere i želi što stabilniju većinu u svim radnim tijelima«, rekao je Arlović ističući da se sve pretvorilo iz tehničkog u politički problem. Istaknuo je da se prema prijašnjem sporazumu već počelo raditi, spomenuvši primjer manjinskog zastupnika Šemse Tankovića, koji je u Odbor za Ustav ušao kao dio kvote stranaka koje su na vlasti. </p>
<p>Najzanimljiviji je detalj položaj predstavnika srpske manjine. Naime, u stanci sastanka, Milorad Pupovac je tvrdio da je SDSS oporba, te da o tome nitko izvan te stranke neće odlučivati. Rekao je i kako je »razlika između njih i HSS-a u tome što su oni svoj sporazum s HDZ-om objavili, a HSS-ov je ostao tajna«.</p>
<p> No, nakon druge runde pregovora predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović izjavio je kako je vladajuća stranka odlučila da su u parlamentarnoj većini. »Nije riječ o koaliciji s HDZ-om, jer mi s njima imamo samo ugovor, a ne sporazum, te nitko ne može odlučivati jesmo li mi pozicija i opozicija«, kontradiktoran je bio Stanimirović. Nije znao jasno reći koji je položaj njegove stranke u Saboru i smatraju li se oni pozicijom ili opozicijom. Dodao je da oni inzistiraju na predsjedničkom mjestu u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i na mjestima u još nekim odborima koja bi dobili u kvoti pozicije. Tako bi SDSS iskoristio dvije kvote - za predsjedničko mjesto u Odboru za ljudska prava kao nacionalna manjina, a u ostalim odborima kao stranka iz kvote vladajućih. </p>
<p>Marijan Lipovac i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neprimjereno reagiranje »Ferala« i »Globusa« na neautentičan prikaz u »Slobodnoj Dalmaciji«</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) neprimjerenima smatra reakcije tjednika Feral Tribunea i Globusa na anketu Sindikata novinara Hrvatske (SNH), jer tvrdi da podaci iz ankete objavljeni u tisku nisu potpuni i ne daju vjeran odraz stanja u redakcijama.</p>
<p>Vijeće za medije HHO-a u priopćenju od petka tvrdi da istraživanje SNH-a, na koje se pozivao novinar Slobodne Dalmacije kada je sredinom siječnja napisao članak o rezultatima ankete, nije bilo ni približno dovršeno.</p>
<p>»Izvršni odbor SNH-a informiran je tek o prvim statističkim podacima, koji tek zahtijevaju stručnu obradu. </p>
<p>Autor članka se na neutvrđen način domogao te sirove građe i sam je interpretirao, tako da članak nije ni autentičan prikaz rezultata istraživanja niti, kako se u tekstu tvrdi, vjerni odraz stanja u redakcijama«, kažu u HHO-u. Stoga, tvrde, odgovornost za takav članak snose isključivo autor i njegova redakcija.</p>
<p>U HHO-u izražavaju zabrinutost zbog, kako kažu, žestokog i neprimjerenog reagiranja Ferala, koji je najavio tužbu protiv SNH-a, te Globusa koji je zatražio javnu ispriku.</p>
<p>»Čudi fokusiranje kritike iz tih redakcija na Sindikat novinara, kao i negativan odnos spram same ideje da se istražuje stanje profesionalnih i sindikalnih sloboda u redakcijama«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Ističući kako je područje materijalnog i profesionalnog položaja novinara u redakcijama pitanje koje je neopravdano i opasno zapostavljeno, u HHO-u napominju da »redakcijsku demokraciju« promovira i štiti i novi Zakon o medijima, </p>
<p>Vijeće Europe te Međunarodna federacija novinara u svojim dokumentima.</p>
<p>»Vijeće za medije HHO-a, bez želje da arbitrira u konkretnom sporu, smatra kako su i nakladnici pozvani da u interesu novinara, branše, ali i u vlastitom interesu aktivno i djelotvorno pridonesu njegovom razrješavanju pa su polemike poput ove u tom kontekstu više nego neproduktivne«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Iz članka Slobodne Dalmacije, koji se poziva na anketu SNH-a, proizlazi da se u Feral Tribuneu i Globusu oko 80 posto novinara osjeća neslobodnima u svojem radu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Više od 14.000 tužbi za obeštećenje od države </p>
<p>Prema nekim podacima politički su zatvorenici u zatvoru od 1918. do 1990. godine proveli oko 14,5 milijuna dana, a po danu im pripada odšteta od 54 kune </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Prošle je godine na Općinskom sudu doneseno nekoliko presuda kojima je Republika Hrvatska bivšim političkim zatvorenicima dužna platiti novčanu naknadu za vrijeme provedeno u zatvoru, a što im je rješenjem Administrativne komisije Vlade RH priznato kao »zatvorski staž bivšeg političkog zatvorenika«.</p>
<p> Zahtjev za isplatu 54 kune po danu provedenom u zatvoru, što je Zakonom o pravima bivših politički zatvorenika priznato, podnijelo je oko 14.400 tisuća političkih zatvorenika koji su prema nekim podacima u zatvoru od 1918. do 1990. godine proveli oko 14,5 milijuna dana.</p>
<p>Premda su neki od bivših političkih zatvorenika, koji su kaznu služili kao »žrtve komunizma« i predvodnici nacionalizma, tj. hrvatstva umrli, utjerivanje duga preuzeli su bliski srodnici.</p>
<p>Tako je na Općinskom sudu pravdu za pokojnu majku Stojku Kolobaru potražila i Antonija Perić iz Mostara čija je majka u zatvoru provela 4 godine, 7 mjeseci u 7 dana, što joj je komisijom RH i priznato. Tako bi država trebala isplatiti 45.279 kuna uključujući kamate, kao i troškove postupka. No, pokojnoj su Kolobari isplaćene samo dvije akontacije od po 22.639, što je iznosilo samo pola naknade, zbog čega je tužila državu za drugu polovicu, tj. 45,279 kuna. </p>
<p>Premda se pravna zastupnica RH, protivila tužbi, navodeći kako na naknadu ima pravo samo bračni drug, te kako Općinski sud nije nadležan za dosuđivanje naknade političkim zatvorenicima, a obročno plaćanje objasnila nedostatnim sredstvima u proračunu RH, sud je smatrao kako Zakonom o pravima bivših političkih zatvorenika nije regulirana situacija u svezi prava na naknadu u slučaju smrti osobe kojoj je utvrđen status bivšeg političkog zatvorenika, već Zakonom o izmjenama i dopunama tog Zakona, koji je pak stupio na snagu nakon podnošenja tužbe. Također Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika nije predvidio obročnu isplatu, kao ni Naputak o načinu isplate naknade bivšim političkim Zatvorenicima. Tako proizlazi kako je država jednostrano promijenila dinamiku podmirenja obveze, a za što nema zakonske osnove. Obročnu isplatu predviđa Izmijenjeni zakon, no, kao što smo već napomenuli, na snagu je stupio nakon tužbe. </p>
<p>Pravdu za pokojnog oca i bivšeg političkog zatvorenika Jozu Mitra, na sudu su potražili i njegova djeca Ante i Vinka Mitar, a presudom je za 2 godine, 7 mjeseci i 28 dana provedenih u zatvoru dosuđeno 52.272 kuna. I u ovom su slučaju pravni zastupnici RH navodili samo bračnog druga kao osobu koja ima pravo na naknadu, ne nadležnost suda i obročnoj isplati. No, sud je presudu obrazložio kao i u prethodnom slučaju. Škutor Mati čijoj je pokojnoj supruzi Dragici priznat zatvorski staž bivšeg političkog zatvorenika u trajanju od 3 mjeseca i 24 dana, država dužna isplatiti 4.617 kuna. I njemu je od iznosa na koji ima pravi isplaćen samo dio, i to jedna četvrtina, </p>
<p>Petru Soldi koji je tužitelj osobno, za vrijeme provedeno u zatvoru u trajanju od tri mjeseca, država treba isplatiti 2.430 kuna, od ukupnih 4.860, jer mu je polovica već isplaćena.</p>
<p>U interesu je države da dosuđene iznose što prije i isplati, jer je presudom Općinskog suda tužiteljima priznata i kamata od dana presude pa do isplate, što znači da bi iznosi mogli biti i puno veći, a time i veće opterećenje za državu. </p>
<p>Prema nekim podacima država je ukupno dužna isplatiti oko 770 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno nešto više od pola. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Broj sklopljenih i rastavljenih brakova 2002. veći nego desetljeće prije </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Unatoč padu ukupnog broja stanovnika i broj sklopljenih i broj rastavljenih brakova 2002. veći je nego desetljeće prije, rasla je i prosječna dob nevjesta i mladoženja koji su sklopili prvi brak, kao i prosječno trajanje rastavljenih brakova, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku za 2002. godinu.</p>
<p> Broj sklopljenih brakova na tisuću stanovnika 2002. bio je za 0,2 veći nego desetljeće prije. Godine 2002. sklopljeno je 22.806 brakova (5,1 brak na 1000 stanovnika), odnosno 637 više nego 1992., kad je sklopljeno 4,9 brakova na 1000 stanovnika.</p>
<p> Vjerski brak 2002. sklopilo je 64,8, a građanski 35,2 posto parova.</p>
<p> Prvi brak sklopilo je 91 posto nevjesta i 90,7 posto mladoženja.</p>
<p>Nevjeste koje su 2002. sklopile prvi brak u usporedbi sa 1992. u prosjeku su »ostarjele« za dvije, a mladoženje za 1,5 godina.</p>
<p> Prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka 2002. bila je 25,7 godina, a mladoženje 28,8, dok su 1992. nevjeste u prosjeku imale 23,7, a mladoženje 27,3 godine.</p>
<p> Godine 2002. rastavljeno je 4496 brakova, što je 3,7 posto manje nego godinu prije i za 820 brakova više nego 1992. Broj rastavljenih brakova na 1000 sklopljenih bio je 197,1, a rastavljeni brak je u prosjeku trajao oko 14 godina - dvije godine dulje nego 1992.</p>
<p> Godine 2002. poništena su dva braka: jedan u Primorsko-goranskoj i jedan u Ličko-senjskoj županiji.</p>
<p> U 39,9 posto rastavljenih brakova nije bilo uzdržavane djece.</p>
<p>Najviše uzdržavane djece rođene u rastavljenim brakovima povjereno je na čuvanje i odgoj majci (86,8 posto). Ocu je povjereno 10,4, na zajedničku skrb 2,3, a drugim osobama i ustanovama 0,5 posto djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo trogodišnji porodni dopust </p>
<p>»Vlada će, s obzirom na punu potporu sindikata i poslodavaca vraćanju trogodišnjeg porodnog dopusta, moći snažno krenuti u Sabor s tim prijedlogom gdje očekujem potporu većine zastupnika«, rekla je potpredsjednica Vlade i GSV-a Jadranka Kosor / Najavljena rasprava o položaju žena na tržištu rada </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Predstavnici sindikata i poslodavaca u petak su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća podržali Vladin prijedlog vraćanja trogodišnjeg porodnog dopusta za majke s troje i više djece. Prvoj sjednici u novom sazivu nazočio je i premijer Ivo Sanader, koji je ponovio da je socijalno partnerstvo jedan od Vladinih prioriteta. </p>
<p>»Vlada će, s obzirom na punu potporu sindikata i poslodavaca vraćanju trogodišnjeg porodnog dopusta, moći snažno krenuti u Sabor s tim prijedlogom gdje očekujem potporu većine zastupnika«, izjavila je potpredsjednica Vlade i GSV-a Jadranka Kosor. Prvu sjednicu ocijenila je vrlo konstruktivnom, a zadovoljstvo su izrazili predstavnik sindikata i predsjednik GSV-a Krešimir Sever te predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić.</p>
<p>Sever ističe da je premijer dolaskom na prvu sjednicu dao potporu GSV-u. Posebnom važnim smatra to što je Sanader još jednom rekao kako je nova vlada čvrsto opredijeljena za socijalno partnerstvo kroz GSV, te izrazio spremnost da, bude li potrebno, i osobno nazoči sjednicama. GSV bi ubuduće mogao biti otvoren za javnost, čemu se ne protivi ni jedna strana. </p>
<p>Socijalni partneri dogovorili su skoru tematsku raspravu na GSV-u o položaju žena na tržištu rada u sklopu Vladine politike zaustavljanja negativnog populacijskog trenda budući da je među nezaposlenima 58 posto žena. Suglasili su se da poslodavci i sindikati imenuju svoje predstavnike u Savjet za politiku stanovništva.</p>
<p>Vlada je za prijedlog smanjenja PDV-a dobila načelnu podršku socijalnih partnera, ali uz snažnu ogradu sindikata da bi tim prijedlogom mogli biti oštećeni zaposlenici koji primaju plaću iz proračuna, izjavio je Sever. Mudrinić je rekao da je smanjenje PDV-a uvod u raspravu socijalnih partnera o ukupnoj poreznoj politici i smanjenju porezne presije na cijenu rada. </p>
<p>Socijalni partneri razmotrili su i izmjene Zakona o trgovini koje se odnose na zabranu rada nedjeljom. Dogovoreno je da se u daljnjoj doradi tog zakona urede detalji zabrane rada nedjeljom, a ni sindikati niti poslodavci nisu tražili da se zabrana rada nedjeljom ukine. »Kriteriji tko smije raditi nedjeljom moraju biti jasni kako se kroz veleprodaju ne bi provukla maloprodaja«, upozorio je Mudrinić. </p>
<p>Na pitanje novinara koliko će godišnje trebati za porodne naknade, Jadranka Kosor je odgovorila da će i taj podatak biti poznat za mjesec dana jer se državni proračun još definira. »Zaustavljanje negativnog populacijskog trenda prioritetni je politički cilj ove vlade. Mi kao ozbiljna stranka i Vlada ne bismo ni predlagali nešto što se ne može i realizirati. Najava o vraćanju porodnih naknada na iznos iz 2002. godine u rasponu od 1600 do 2500 kuna, i ostvarit će se«, naglasila je Kosor.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlahušić: Prema Hebrangovoj logici, HDZ nam je 2000. ostavio dug od 18,5 milijardi kuna</p>
<p>Građanima se, ustvrdio je bivši ministar, plasira neistina i tako priprema teren za neispunjavanje predizbornih obećanja / Hebrang je zbrajao nezbrojivo, rekao je Vlahušić na skupu u Novinarskom domu na koji je trebao doći i novi ministar, ali se nije odazvao pozivu</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – »Dok govori o prošlosti i smjenjuje ljude, kraj njega prolazi brzi vlak i već sad je u minusu oko 300 milijuna kuna«, rekao je u Andro Vlahušić, bivši ministar zdravstva, komentirajući na skupu u petak u Novinarskom domu »Tko se boji javnosti i istine«, poteze novog ministra zdravstva Andrije Hebranga. Kako je objasnio, dok se Hebrang bavi politikom umjesto zdravstvenim sustavom, troškovi ustanova dnevno rastu za deset milijuna kuna, pa je od smjene vlasti zdravstvo u novom minusu od 300 milijuna.</p>
<p> Vlahušić je odbacio tvrdnju novog ministra da dug u zdravstvu iznosi 7,3 milijarde kuna, te istaknuo kako je, po Hebrangovoj logici zbrajanja dugova, bivša vlast 2000. godine naslijedila 18,5 milijardi kuna dugova.</p>
<p> Bivši ministar ustvrdio je da bi uz podmirenje duga od oko 500 milijuna kuna veledrogerijama za isporučene lijekove iznad ugovorenih rokova plaćanja, Hebrang hitno trebao pronaći rješenje i za trošak od 300 milijuna kuna jer je na snazi privremeni proračun za prva tri mjeseca koji je niži za 663 milijuna kuna. </p>
<p>Inače, na skupu u Novinarskom domu trebao je uslijediti dijalog o zdravstvu između bivših čelnika i novog ministra Hebranga, koji je bio pozvan ali nije došao.</p>
<p>Bio je to već četvrti put da se Hebrang nije odazvao pozivu na sučeljavanje o stanju u zdravstvu i razjašnjenju o tome otkud razlika između 7,3 milijarde kuna duga o kojem govori Hebrang, te oko milijardu i pol kuna dospjelih a neplaćenih obveza što navodi Vlahušić. </p>
<p>Inače, novi je ministar prije nekoliko dana rekao da nije dobio poziv te da se u petak u vrijeme održavanja skupa sastaje s apostolskim nuncijem Franciscom Javierom Lozanom. </p>
<p> Ponovljeni su poznati pokazatelji, prihvaćeni u bivšoj vladi i Državnoj reviziji, koji bi trebali opovrgnuti Hebrangove izjave. </p>
<p>Vlahušić je kazao da je 2000. godine koalicijska vlast preuzela 2,348 milijardi kuna duga iznad ugovorenih rokova, a Hebrangu ostavlja dug od 1,364 milijarde. Ustvrdio je i da je, suprotno Hebrangovim izjavama, dug HZZO-a upola niži i iznosi 1,2 milijarde, a ne 3,7 milijardi kuna. </p>
<p> Građanima se, istaknuo je bivši ministar, plasira neistina i tako priprema teren za neispunjavanje predizbornih obećanja. Hebrang je, prema Vlahušiću, zbrajao nezbrojivo pa tako i pisma namjere o obnovi bolnica sa 21 županijom proglašava obvezama. Uz to, istaknuo je da prva rata kredita za rekonstrukciju Rebra dospijeva 2008. godine. Dodao je da bi se uskoro trebali potpisati ugovori s budućim koncesionarima za tzv. nezdravstvene sadržaje na Rebru (prodavonice, garaže i hotel) iz kojih će se dijelom vraćati kredit. </p>
<p> Iako je predstavnik veledrogerija Vladimir Klobučar ukazao na to da dospjeli dug bolnica za lijekove iznosi između 400 i 500 milijuna, što smatra najvećom krizom u posljednjih nekoliko godina, Nikica Gabrić, smijenjeni predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a, je ustvrdio da to nije novost ili izvanredna situacija. Poznat po »jakim« izjavama, stanje na veledrogerijskoj sceni oslikao je »nemoralnom ponudom« u iznosu od milijun kuna koju je dobio ako za jednu veledrogeriju isposluje naplatu kamata od HZZO-a za razdoblje neplaćanja lijekova, na što nije pristao.</p>
<p> Gabrić je ponovio da Hebrangove tvrdnje o krizi i dugovima za lijekove služe daljnjem zavaravanju i manipulaciji javnosti kako bi se izazvalo negativne emocije i okrivila bivša vlast za loše stanje. Na takve su izjave, istaknuo je, morali reagirati i skinuti ljagu s imena u loše režiranoj političkoj predstavi. »Ako ćemo mi šutjeti, i ostali će šaptom pasti«, rekao je Gabrić i dodao da »predstave« ne bi bilo da Hebrang »ne prezire demokratski dijalog«. </p>
<p>Vlahušić i Gabrić osvrnuli su se i ministrovu odluku da zaustavi natječaje za opremu u bolnicama, a većinom je riječ o radiološkoj opremi. Ustvrdili su da su natječaji pripremani po tri mjeseca, a sam Hebrang mogao je odabrati dobavljače. Ponovo su iznesene sumnje da su natječaji zatvoreni zbog navodnih veza novog ministra s japanskom tvrtkom Shimatzu. </p>
<p>Bivši ministar zdravstva i Gabrić neozbiljnom smatraju najavljenu zamisao da se na razini Ministarstva vodi jedinstveni natječaj za šest bolnica koje su već trebale dobiti tu opremu jer je novac bio osiguran.</p>
<p>Gabrić je na dušu ministru stavio i nedostatak samokritičnosti. Po njemu, Hebrang je iskazuje i preuzimanjem triju resora odjednom - zdravstva, socijale i gospodarstva, te stvaranjem dojma da je on spasitelj u krizi. Unatoč svemu, još ga jednom poziva na razgovor, samo »neka odabere mjesto i vrijeme«. </p>
<p>»Prije nego me Hebrang tuži, neka pročita što sam rekao« </p>
<p>»Prije nego me ministar Hebrang tuži, neka pročita što sam rekao jer mu se može dogoditi da i sam bude tužen«, kazao je Nikica Gabrić osvrćući se na ministrovu najavu da će ga tužiti zbog klevete ¸prema kojoj je »ministar zaustavio natječaje kako bi namjestio posao svom kumu, odnosno tvrtki 'Shimatzu'«. Gabrić ističe da je on upitao je li to razlog zaustavljanja natječaja, a dodao je da u torbi nosi hrpu dokumenata kojima može štošta dokazati o poslovima u zdravstvu.</p>
<p>Rješenje dugova za lijekove u ponedjeljak</p>
<p>Rješenje za oko 600 milijuna kuna, koliko zdravstvene ustanove duguju veledrogerijama, trebalo bi se naći na sastanku farmacutskih tvrtki s ministrom Hebrangom u ponedjeljak, najavio je predstavnik veledrogerija Vladimir Klobučar. Prijedlog da se od duga otpiše deset posto (bolnicama koje su dužne više od 400 dana) veledrogerije ne mogu prihvatiti, ali pristaju na razgovor o otpisu kamata. </p>
<p> Komentirajući Hebrangovu izjavu da će veledrogerije zbog dugova blokirati bolničke račune, Gabrić je rekao da veledrogerije svoje dugove uvijek namiruju putem cesije i pritiscima. Znakovito je, kaže Gabrić, da je 29 sudskih tužbi, o kojima govori Hebrang, nakon izbora podigao bivši direktor »Medice« Marijan Kovačić kojega je nova vlada zatim imenovala u novo Upravno vijeće HZZO-a.</p>
<p>Biserka Lovrić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić: Ratifikacija SSP-a treba ovisiti o bezuvjetnoj suradnji s Haaškim sudom </p>
<p>Cilj Zagreba je do 2007. godine završiti pregovore s Bruxellesom i ući u Uniju, naglasio je hrvatski predsjednik/ Govoreći o gospodarskim odnosima između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva, Mesić je ocijenio da su politički odnosi između Zagreba i Londona vrlo dobri, no u segmentu gospodarskih odnosa još ima puno prostora za unaprjeđenje suradnje/ Prema riječima britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Nicholasa Jarrolda, britanski su gospodarstvenici zainteresirani za različite oblike suradnje s Hrvatskom </p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> - Ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije (EU) ne smije ovisiti o pojedinačnim slučajevima, nego o opredjeljenju hrvatskih vlasti za bezuvjetnom suradnjom s Haaškim sudom i o proeuropskoj orijentaciji Zagreba, poručio je u petak predsjednik Republike Stjepan Mesić govoreći na poslovnom forumu »Hrvatsko-britanski odnosi u svjetlu hrvatskog približavanja EU«, koji je u zagrebačkom hotelu »Sheraton« organizirala Hrvatsko-britanska poslovna mreža.</p>
<p>»Izlaz iz ove situacije vidim u nastojanju hrvatskih vlasti da se opredjeljenje za bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom verificira kroz dodatnu suradnju s tim tribunalom kako ona ne bi ovisila o pojedinačnim slučajevima«, naglasio je Mesić.</p>
<p>Šef države istaknuo je da između ratifikacije SSP-a i očekivanog pozitivnog avisa (mišljenja) Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi ne postoji pravna veza, ali je podsjetio i na izjave čelnika Unije o postojanju političke veze između ta dva pitanja. Usprkos tome, na Pantovčaku i dalje vjeruju da će naša zemlja ove godine dobiti kandidatski status, što bi otvorilo put otvaranju pregovora s eurokracijom početkom iduće godine. »Cilj Zagreba je do 2007. godine završiti pregovore s Bruxellesom i ući u Uniju«, naglasio je Mesić. Upozorio je, međutim, i da se EU nalazi u fazi institucionalnih reformi i primanja 10 novih članica, što bi moglo usporiti primanje Hrvatske u tu integraciju. </p>
<p>Mesić se dotaknuo i gospodarske odnose između Hrvatske i Ujedinjenoga Kraljevstva. Njegova je ocjena da su politički odnosi između Zagreba i Londona vrlo dobri, no u segmentu gospodarskih odnosa još ima puno prostora za unaprjeđenje suradnje. U tom je smislu Hrvatska zainteresirana za povećanje (i) britanskih ulaganja u njezino gospodarstvo, što će rezultirati povećanjem izvoza i otvaranjem novih radnih mjesta, kao i za povećanje broja britanskih turista na Jadranu. </p>
<p>Veliku važnost Mesić je pridao i ispunjavanju gospodarskih kriterija za članstvo Hrvatske u EU, što bi, smatra, u predstojećem razdoblju trebalo biti u središtu interesa hrvatskih vlasti i javnosti. Naglasio je kako se slaže s prijedlozima da se ulaganja stimuliraju iz reinvestirane dobiti, što bi se povoljno odrazilo i na smanjenje vanjskoga duga zemlje.</p>
<p>Prema riječima britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Nicholasa Jarrolda, u britansko-hrvatskim odnosima lani je dominirala samo jedna tema, aludirajući očito na problem ratifikacije SSP-a, dok su se ostali aspekti odnosa između dviju zemalja zanemarivali. Jarrold je naglasio da su britanski gospodarstvenici zainteresirani za različite oblike suradnje s Hrvatskom. </p>
<p>Osim Mesića i Jarrolda, na poslovnom forumu u »Sheratonu« govorili su bivši ministar za europske integracije Neven Mimica i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanader: Otvorena pitanja ne trebaju nadjačati ono što povezuje Hrvatsku i Sloveniju</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – »Nije nam u interesu zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Slovenije nego želimo smiriti atmosferu i razgovarati o svim otvorenim pitanjima kao susjedi i prijatelji i pokušati naći rješenje. Ako ga ne nađemo ima vremena za arbitražu, ja osobno ne mislim da je ona čin nezrelosti dviju zemalja nego legitiman i legalan institut za rješavanje otvorenih pitanja« rekao je u petak predsjednik Vlade i HDZ-a Ivo Sanader nakon sastanka s predsjednikom Slovenske demokratske stranke Janezom Janšom. </p>
<p>Oni su razgovarali o bilateralnim odnosima Hrvatske i Slovenije i o suradnji svojih dviju stranaka koje već više godina dobro surađuju i bilateralno i unutar Europske pučke stranke.</p>
<p> Sanader je dodao da otvorena pitanja ne trebaju nadjačati ono što povezuje dvije zemlje koje, kako je rekao, imaju zajedničku budućnost u ujedinjenoj Europi. O bilateralnim odnosima Hrvatske i Slovenije Sanader će idući tjedan u Ljubljani razgovarati sa slovenskim premijerom Antonom Ropom tijekom summita Kvadrilaterale. Janša se složio da je arbitraža krajnji mehanizam za rješavanje otvorenih pitanja istaknuvši da su se odnosi Hrvatske i Slovenije poboljšali nakon promjene vlasti u Hrvatskoj te da je nastala drukčija atmosfera koju treba iskoristiti za nalaženje rješenja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pravosuđe mora biti otvoreno prema medijima </p>
<p>»Mi smo među najvećim donatorima Hrvatskoj. Imamo visoke kriterije i pomoći ćemo vam svojim iskustvima u približavanju Europskoj uniji«, izjavio je na skupu u Opatiji »Mediji i pravosuđe« nizozemski veleposlanik Lionel Strenghrart Veer </p>
<p>OPATIJA, 23. siječnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog i Nizozemskog Helsinškog odbora za ljudska prava, u Opatiji je u petak počeo okrugli stol pod nazivom »Mediji i pravosuđe«. U radu skupa kojim se žele unaprijediti odnosi između pravosudnih tijela i medija, sudjeluje dvadesetak hrvatskih novinara te predstavnici hrvatskoga i nizozemskog pravosuđa. </p>
<p>Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Lionel Strenghrart Veer istaknuo je kako je važno da pravosuđe bude otvoreno prema medijima. </p>
<p>Govorio je i o tome kako neki u Hrvatskoj smatraju da Nizozemska blokira hrvatsko približavanje Europskoj uniji. No, istaknuo je, »mi smo među najvećim donatorima Hrvatskoj, imamo visoke kriterije i pomoći ćemo vam svojim iskustvima u približavanju Europskoj uniji«. </p>
<p>Bart Nieuwenhuizen, državni odvjetnik u Državnom odjelu za borbu protiv organiziranog kriminala zadužen za kontakte s medijima, ocijenio je da nizozemsko pravosuđe ima složen odnos s medijima. »Ponekad je to odnos ljubavi i mržnje, no svi sudovi imaju svoje urede za odnose s javnošću ili vlastite predstavnike za novinstvo, a sve važnije presude objavljuju se na Internetu«, objasnio je Nieuwenhuizen.</p>
<p>Govoreći o hrvatskom pravosuđu, Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, istaknuo je kako je potrebno uskladiti zakone. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Neće se osnivati specijalni sudovi za ratne zločine</p>
<p>Bilo bi to protivno rješenjima iz Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progona za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava / Zakonom se predviđa da se u županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, u sklopu kaznenih odjela, formiraju tročlana vijeća za sudovanje o ratnim zločinima</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Hrvatski sudovi još nemaju odjele za ratne zločine. Hrvatska, pak, neće osnivati specijalizirane sudove za ratne zločine. Bilo bi to protivno rješenjima iz Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progona za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.</p>
<p>Taj je propis donesen u Saboru 17. listopada i stupio je na snagu osam dana po objavi u Narodnim novinama.</p>
<p>Zakonom se predviđa da se u županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, u sklopu kaznenih odjela, formiraju tročlana sudačka vijeća za sudovanje o ratnim zločinima. Kriteriji za imenovanja u te odjele su: iskustvo, rezultati rada, vrhunska pravna izobrazba i ugled u sudačkim i građanskim sredinama u kojima će djelovati. Ukratko, bili bi to suci »sto posto kvalitetni«.</p>
<p>Uz njih, na tim bi slučajevima radili i sudski savjetnici. Za njih se zakon odlučio na dodatnu specifikaciju, rekavši da bi to trebali biti diplomirani kriminalisti po obrazovanju i, naravno, iskusni sudski stručnjaci sa stažom koji je podrška tom iskustvu. Zakon to opisuje u 192. članku, stavak 4.</p>
<p>Da bi sudovi radili u sklopu očekivanja, potrebno je da i hijerarhija Državnog odvjetništva tom rasporedu prilagodi svoje ljude. Stoga je obveza Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, da imenuje osobu zaduženu za ratne zločine, a ovaj, suglasnošću Državnog odvjetništva, zamjenike u četiri spomenuta županijska državna odvjetništva.</p>
<p>Budući da zakon traži da se imenovanje tih tužitelja ostvari uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa, a zbog izbora se na čelu resora jedna ministrica zamijenila drugom, tu zakonsku obvezu nije bilo moguće provesti. Dosad, usput rečeno, tu je dužnost u Državnom odvjetništvu obavljao Petar Pulišević, Bajićev zamjenik.</p>
<p>Ista je stvar obvezivala i županijske sudove, pa, prema dostupnim informacijama, u četiri suda još nisu imenovani suci koji bi taj posao obavljali. Smisao zakona je u tome da se omogući nacionalnim sudovima preuzimanje iz Haaga kaznenih predmeta ratnih zločina.</p>
<p>Taj pomak u sudovima bi se mogao izvesti i uz osiguranje novca u državnom proračunu. Naime, kako bi se izbjeglo diktiranje zapisnika, oprema vrijedna 50.000 kuna po svakom od sudova bi osigurala uštedu u utrošku vremena za glavnu raspravu. Ta oprema uklanja neophodnost diktiranja zapisnika suca pojedinca, odnosno sudskog vijeća.</p>
<p>Ta rješenja iz Zakona definitivno rješavaju nekoliko problema. Osim što omogućuju nacionalnim sudovima preuzimanje haaških predmeta, ona konačno odbacuju spekulacije o osnivanju sudova za ratne zločine, rješenje koje je ovdašnja pravna struka odavno odbacila. Nadalje, postupci u predmetima ratnih zločina time potpadaju izravno u nadležnost predsjednika Vrhovnog suda, odnosno, u dijelu optužbe, pod odgovornost glavnog državnog odvjetnika. Time se glavni ljudi pravosuđa čine odgovornim za kvalitetu, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i sadržaj postupaka u tim osjetljivim predmetima.</p>
<p>Budući da će ratni zločini još godinama biti sadržajem sudskih spisa, nije nevažna činjenica da se mandat sudaca, odnosno tužitelja u tom području ograničava na četiri godine. Po isteku tog roka, oni se razrješuju obveze sudjelovanja u sporovima u povodu ratnih zločina i imenuje se novi sastav i sudskih vijeća i tužiteljskih timova.</p>
<p>Jedno i drugo, dakle, traži da se u personalnoj strukturi pravosuđa u svakom trenutku mogu pronaći ljudi sposobni za preuzimanje tih teških predmeta. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HNS predlaže povećanje neoporezivog dijela plaće, umjesto smanjenja PDV-a </p>
<p>Kako se neslužbeno saznaje, zajednički istup klubova HNS-PGS i Libre prvi je korak HNS-a prema pokušaju ostvarenja ambicije da postane lider lijeve opcije na hrvatskoj političkoj sceni</p>
<p>ZAGREB, 23. siječnja</p>
<p> – Klub HNS-a i PGS-a zajedno s Klubom Libre uputio je u petak u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o financiranju lokalne samouprave kojima bi se neoporezivi dio plaće sa 1500 kuna povećao na 2000 kuna. Budući da je porez na dohodak jedan od glavnih izvora prihoda lokalne samouprave, predlaže se da se udio lokalne uprave u tom porezu poveća. </p>
<p>Prijedlog je potaknut Vladinim prijedlogom o smanjenju PDV-a za dva posto koji je Radimir Čačić (HNS) usporedio sa skakanjem u bazen sa15 metara visine a da prije toga nitko nije provjerio ima li u bazenu vode. </p>
<p>»Vlada još ne može imati uvida u to koji su prihodi i rashodi države jer tek treba napraviti proračun. Tri četvrtine PDV-a naplaćuje se na uvoznoj robi pa bi njegovo smanjenje zapravo značilo povećanje uvoza i slabljenje konkurentnosti domaćega gospodarstva, a proračun bi bio prazniji za tri milijarde kuna. Potrošačku košaricu koja prema podacima SSSH-a iznosi oko 5295 kuna od čega je 960 kuna PDV, HDZ-ov prijedlog umanjio bi za 86 kuna, a naš za 156 kuna, kazao je Čačić. Dodao je i da bi po njihovu prijedlogu priljev novca u proračun bio manji za 1,7 milijardi kuna.</p>
<p>Jozo Radoš (Libra) najavio je nastavak suradnje triju stranaka i na drugim zakonskim projektima koji će biti u skladu sa zajedničkom politikom te naveo da u budućnosti postoji mogućnost suradnje i na razini koordinacije klubova. </p>
<p>U neslužbenom razgovoru, čelnici HNS-a potvrdili su da zajednički istup triju stranaka predstavlja prve korake te stranke prema pokušaju ostvarenja ambicije da postanu lideri lijeve opcije na hrvatskoj političkoj sceni. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Djevojčice zaražene HIV-om nisam usporedio s otpadom«</p>
<p>Naprotiv, ja sam taktičan, tolerantan i razumijem probleme, rekao je novinarima župan Đuro Brodarac/ Župan je za svoj govor dobio pljesak svih nazočnih, izvijestio je predstojnik njegova kabineta</p>
<p>SISAK, 23. siječnja</p>
<p> – Sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac u petak je na konferenciji za novinare demantirao napise Jutarnjeg lista i Vjesnika u kojima se tvrdi da je on opasni otpad usporedio s Elom i Ninom, djevojčicama zaraženim HIV-om . Riječ je o Brodarčevu govoru u završnici javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš buduće spalionice opasnog otpada u Ina rafineriji nafte Sisak koja je održana u srijedu u Sisku. </p>
<p>»Spomenuti mediji neistinito su i zlonamjerno interpretirali moje riječi te ih izvukli iz konteksta. Govoreći o otpadu, naglasio sam više puta da se već godinama brojna rješenja donose izvan ove županije, a na njezinu štetu. Tako je bilo i s traženjem lokacije za odlaganje nuklearnog otpada, pa je od pet predloženih lokacija u Hrvatskoj ostala u igri samo ona na Trgovskoj gori. Spominjući bolesne djevojčice samo sam želio naglasiti kako se mnogi osjetljivi problemi nama u Sisku, Kutini ili Županiji serviraju kao gotovi. Nitko nas s državne razine ili mjerodavnih institucija ništa ne pita. Za mnoga osjetljiva pitanja potrebna je stalna edukacija građana, tako je i s odlaganjem opasnog otpada, tako je i sa životnim temama ka»o što su zaražene djevojčice«. Koliko još u Hrvatskoj ima djece zaražene tim opasnim virusom, a da za njih nitko ne zna? Tko je uopće kriv što se zna Elin i Ninin identitet?, rekao je Brodarac. </p>
<p> U vezi s Elom i Ninom koje su se preselile u Kutinu, ustvrdio je Brodarac, građani su u neznanju i strahu sami reagirali, a »nekome je ta afera odgovarala«. »Ni u jednom trenutku nisam ni pomislio niti usporedio te djevojčice sa smećem ili otpadom, već mi je na pameti bilo kako se najodgovornije institucije zapravo neodgovorno bave takvim problemima«, istaknuo je Brodarac. »Naprotiv, taktičan sam, tolerantan i razumijem probleme«, ustvrdio je župan. Predstojnik kabineta župana Boško Zelić izjavio je da je Brodarac za svoj govor na spomenutom skupu dobio pljesak svih nazočnih.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040124].
|
