NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041223].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181968 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Juncker želi što prije odraditi dio pregovora s Hrvatskom</p>
<p>Od Vlade će se tražiti maksimalni angažman u potrazi za generalom Antom Gotovinom/ Luksemburško će predsjedništvo kontaktirati Carlu del Ponte već u siječnju i, kada razmotre stanje o svemu će izvijestiti Vijeće koje će donijeti odluku, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Assel Born </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Luksemburško predsjedništvo želi što prije riješiti »slučaj Gotovina« kako bi pregovori o punopravnom članstvu mogli nesmetano početi. Luksemburški premijer Jean Claude Juncker želi ići i korak dalje: do kraja luksemburškog predsjedanja Europskom unijom u lipnju želi pregovarački zaključiti »nekoliko poglavlja« s popisa kriterija za punopravno članstvo, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori. No da bi se ostvario taj povoljan scenarij luksemburškog premijera, od Vlade će se tražiti maksimalni angažman u potrazi za odbjeglim generalom Antom Gotovinom. </p>
<p>U posljednjih je nekoliko dana premijer Ivo Sanader je, s najbližim suradnicima, uspio izlobirati maksimalno što se moglo dobiti: datum za početak pregovora koji započinju automatski ako dotad nijedna zemlja ne dokaže da ta suradnja nije dovoljna. Postignuće uraganskog lobiranja u posljednja dva tjedna, posebno na posljednjem dvodnevnom EU-ovu summitu, jednostavno je objasniti. Dosad je Hrvatska trebala dokazivati da potpuno surađuje, a sada netko drugi mora dokazati da je načelo suradnje narušeno.</p>
<p>Ipak tim zaključcima problem s Gotovinom nije riješen. Sudeći prema izjavama nizozemskih i luksemburških čelnika, Hrvatska pregovore tek treba zavrijediti, ali to mora učiniti brzo – već je najavljeno kako će se procjene suradnje, koja uključuje i razgovore s glavnom tužiteljicom Haaškoga suda Carlom del Ponte, obaviti već u siječnju.</p>
<p>Uvjet potpune suradnje s Haaškim sudom nije uklonjen i o njemu će luksemburško predsjedništvo morati voditi računa. Još je, naime, na snazi službeno stajalište da se za ocjenu suradnje s Haaškim sudom vjeruje glavnoj haaškoj tužiteljici, iako neformalno svaka zemlja članica, i sama Komisija, formira vlastito.</p>
<p>Važnu je izjavu dao u utorak nizozemski premijer Jan Peter Balkende. On je ponovio kako je početak pregovora s Hrvatskom uvjetovan suradnjom s Haaškim sudom, no da se od Hrvatske neće tražiti nemoguće, odnosno da će se cijeniti maksimalni napor u lociranju i uhićenju bjegunca. Hrvatsku se posljednja tri mjeseca optuživalo da je smanjila te svoje aktivnosti. Dio EU-ovih zemalja tvrdi kako bi se podrobnijom i kvalitetnijom policijskom istragom Gotovininih veza, komunikacija i onih koji ga logistički podržavaju vrlo lako moglo doći do njega. Hrvatska je prije tri mjeseca imala probleme s Bruxellesom kada je prevladalo mišljenje da upravo na tom planu nije učinjeno dovoljno. </p>
<p>Da Luxembourg misli ozbiljno govori i najava luksemburškog predsjedništva da će Carlu del Ponte kontaktirati već u siječnju. Kada razmotre stanje, predsjedništvo će izvijestiti Vijeće koje će donijeti odluku, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Assel Born.</p>
<p>Sad već bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi, u razgovoru objavljenom u Globusu, istaknuo je da se oštriji stavovi skandinavskih zemalja i Velike Britanije ne trebaju shvaćati osobno, jer polaze od potrebe poštivanja načela. »Nemojte pogriješiti i pomisliti da to načelo drugim zemljama nije važno. One javno govore ono što većina, možda ne baš svi, zapravo misli«, rekao je Prodi.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesiću je najbolje glasovati za mene jer bih ga jedini amnestirao </p>
<p>Ne vjerujem da i jedan hrvatski patriot može ostati imun na takve pogreške poput slanja transkripata u Haag/ Naš najveći problem su političke stranke; netrpeljivost i mržnja prelaze sve granice; treba doći nestranački čovjek da bi ujedinio Hrvate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometni trener i neovisni predsjednički kandidat Ćiro Blažević u predizbornu kampanju ušao je nenametljivo i tiho, što mu inače nije običaj. Uz mali stožer i uz pripomoć Stranke hrvatskih branitelja Blažević se okrenuo medijskom predstavljanju, bez velikih i skupih turneja. </p>
<p> • Zašto ste se kandidirali na predsjedničkim izborima i zašto bi građani baš vama trebali dati glas?</p>
<p>- Kandidirao sam se, jer sam u hrvatskom društvu registrirao toliko anomalija. Shvatio sam kako je krajnje vrijeme da se političare demistificira. Oni narodu prodaju da nešto znaju, a ja imam potvrdu da to nije tako. Nisam ja došao na ideju o kandidaturi, nego ljudi od formata koji su me upozorili da bih trebao iskoristiti tu neku moju karizmu kako bih eventualno došao u poziciju usmjeriti Hrvatsku u drugome smjeru. K tome, Stranka hrvatskih branitelja, koja me najviše raznježila, stala je iza mene i tako me motivirala da krenem u ovu avanturu. Uz podršku hrvatskog naroda pokorio sam jugoslavenski nogomet, a kasnije u Francuskoj i svjetski nogomet. I to nadasve jednom hrvatskom političkom atmosferom. Nije mi uzalud Tuđman osamdesetih rekao - »Ti si kroz nogomet probudio hrvatski duh i identitet«. Jer, nogomet je Hrvatska u malom, kakvu stvoriš atmosferu takav ćeš i rezultat imati. Spreman sam sve svoje umijeće i znanje podariti svojoj Hrvatskoj. </p>
<p>• Kako biste se kao predsjednik Republike postavili u unutarnjopolitičkim problemima?</p>
<p>- Zna se koji su prioriteti, socijalna i gospodarska stabilnost te pravna država. No, ima stvari oko kojih se lome politička koplja. I tu bih sve prepuštao referendumu. Živio sam u Švicarskoj. Čim se skupi 50.000 potpisa oko nekog diskutabilnog pitanja pristupa se referendumu. Kod nas branitelji skupe 400.000 potpisa pa ništa. </p>
<p> • Kako biste pozicionirali mjesto Hrvatske u današnjoj Europi? </p>
<p> - Imamo problem - želimo u ujedinjenu Europu, a sami se nismo ujedinili. Europa to zna i ucjenjuje nas jer smo razjedinjeni. Geostrateški položaj Hrvatske je najprivilegiraniji u Europi, no mi to uopće nismo znali izlobirati. Mi ćemo ući u Europu, ali ne samo zato što Sanader dobro lobira, na čemu mu čestitam. Ući ćemo u Europu kada ona bude imala interesa za to. </p>
<p>• Što biste mijenjali u vanjskoj politici?</p>
<p>- Tražio bih mjesto koje nam pripada. Mi smo omalovažili svoj najveći autoritet - Domovinski rat. Prvo moramo naći način kako otkloniti politički antagonizam u Hrvata. Naš najveći problem su političke stranke. Netrpeljivost i mržnja prelaze sve granice. Ja sam kod pametnih Hrvata u prednosti jer ne zastupam ni jednu stranku. Zato treba doći nestranački čovjek koji bi mogao ujediniti Hrvate. Lako je voditi vanjsku politiku kada sredite unutarnje probleme. </p>
<p>• Kako biste se postavili u vezi s generalom Gotovinom i transkripata, kako biste surađivali s Haaškim sudom?</p>
<p>- Ne bih se ponašao kao sadašnji predsjednik Mesić. On je evidentno predsjedničku dužnost shvatio kao zafrkanciju. Odrekao se ovlasti i time se kompromitirao. On je mogao usmjeriti ili osporiti svaki prijedlog, ali nikad to nije učinio. Slanje transkripata u Haag meni je toliko nevjerojatna stvar da sam čak rekao Mesiću kako je najbolje da glasa za svoga Ćiru. Jer, ja sam jedini predsjednik koji će ga amnestirati za veleizdaju. Katolik sam i opraštam. Ne vjerujem da i jedan hrvatski patriot može ostati imun na takve pogreške. O suradnji s Haaškim sudom ne može odlučivati pojedinac. Zato bih i o suradnji s Haaškim sudom raspisao referendum. Haaški sud je u cijelom svijetu kompromitiran, ne samo kod Hrvata. Primjerice »slučaj Blaškić« - osude ga na 44 godine i onda mu isti sud kaže: »Oprosti, prevarili smo se«. I osude ga na toliko godina koliko je bio tamo. Sramota. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ja sam za moćnu ruku, a to pozicija fikusa ne može riješiti </p>
<p>Spreman sam uhvatiti se u koštac s mafijom pa makar završio kao Aldo Moro/ Hrvatsku ne dijelim na lijevu i desnu, na ustaše i partizane; dijelim je na one koji imaju i koji nemaju/ Ne treba srljati u EU; u Jugoslaviji smo bili drugi, a u EU ćemo biti 32 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsku u ovom trenutku mogu izvući oni koji misle hrvatski, socijalno, nacionalno, odnosno ljudi čistih ruku, smatra neovisni predsjednički kandidat Anto Kovačević. U svojoj kampanji ističe da će se zalagati za moral i Hrvatsku jednakih mogućnosti. »Hrvatskoj je potreban idealist koji će biti sprema jurišati i boriti se za socijalnu pravdu«, ističe. Na kampanju koju vodi pod sloganom »Ja vas neću izdati«, Kovačević planira utrošiti vrlo mala sredstva. O kojem je točno iznosu riječ, znat će se, kaže, kroz nekoliko dana.</p>
<p>• Kako ste zadovoljni tijekom kampanje?</p>
<p>- Nisam zadovoljan jer mislim da ovi izbori nisu pravedni i da je riječ o farsi. Medijski su isforsirani Stipe Mesić i Jadranka Kosor, dok smo mi autsajderi na margini. A barem mediji ne bi trebali zaboraviti da je i Mesić prije par godina bio autsajder. No, vjerujem u narod i mislim da će biti iznenađenja.</p>
<p>• Što vas smeta u Hrvatskoj i kako biste to popravili?</p>
<p>- Kršćanski sam socijalist i Hrvatsku ne dijelim na lijevo i desno, na ustaše i partizane. Dijelim je na one koji imaju i koji nemaju. Kao predsjednik zalagat ću se za redefiniciju hrvatstva jer mnogi su se busali u prsa pa su zajedno s kosovcima i udbašima pokrali ovu zemlju a Hrvatsku pretvorili u obiteljske posjede. Danas se točno vidi kome je Hrvatska u srcu a kome u džepu. Kao predsjednik uhvatit ću se u koštac s mafijom i korupcijom. Našu budućnost ne vidim u dilanju transkripata i dodvoravanju međunarodnoj zajednici i ispunjavanju takvih uvjeta da hrvatska ikona, general Ante Gotovina dane provodi u progonstvu iako je branio ovu zemlju. S druge strane, imamo kosovce i udbaše koji zajedno s Arkanovim sinom kupuju viške hotele. To su apsurdi hrvatske demokracije.</p>
<p>• Kako ocjenjujete hrvatsko približavanje EU?</p>
<p>- Ulazak svakako treba usporiti, jer navijam za EU u kojoj će Hrvatska biti subjekt. Tek kad postignemo zadovoljavajuće rezultate na svim razinama, tek tada se treba približiti Uniji. Hrvatska treba europske standarde a Europa treba Hrvatsku. Divim se slovenskim političarima i njihovom znanju prilikom obrane nacionalnih interesa. Od njih treba učiti. Slovenija je u EU, ali nema rasprodano gospodarstvo dok je u nas sluganstvo politička filozofija. Slikovito rečeno, u Jugoslaviji smo bili drugi, a u EU ćemo biti 132. Mislim da nije potrebno srljati.</p>
<p>• Što će biti vaši prioriteti ako postanete predsjednik?</p>
<p>- Svakom građaninu osigurati pravo na rad. Treba nas politički, vojno, moralno i gospodarski organizirati poput Izraela jer je takvo naše okruženje. Spreman sam uhvatiti se u koštac s mafijom pa makar završio kao Aldo Moro. U svakom slučaju ja sam za moćnu ruku, a to pozicija fikusa ne može riješiti. Predsjednik mora imati apsolutnu vlast nad tajnim službama i vojskom. Znate, Hrvati su imali Josipa Broza koji je pokazao da predsjednik može biti bravar, imali su Franju Tuđmana, koji je pokazao da predsjednik može biti znanstvenik i povjesničar a sada imamo i Mesića, koji je pokazao da predsjednik može biti svatko.</p>
<p>• Treba li dopustiti istospolne brakove?</p>
<p>- Nisam pristalica uniseks filozofije - da se muško ili žensko postaje. Ja smatram da se muško, odnosno žensko rađa. Zaista nemam ništa protiv homoseksualaca, dapače, oni mi šalju pisma podrške. Nisam za diskriminaciju, ali smatram da im nije mjesto u Obiteljskom zakonu. Omogućiti im usvajanje djece bio bi kraj ove civilizacije.</p>
<p>• Kakav je vaš stav o zabrani pobačaja?</p>
<p>- Svake godine u Hrvatskoj je 10.000 života manje, ovdje vlada civilizacija smrti. Ja sam za rađanje djece, ali majkama moramo stvoriti bolje uvjete. Protiv sam, osim ako je pobačaj zdravstveno opravdan odnosno ako je u pitanju život.</p>
<p>• Hoćete li poraditi na legalizaciji prostitucije?</p>
<p>- Tu sam u dilemi. Ja sam protiv legalizacije prostitucije a s druge strane, osobno smatram možda bi bilo bolje biti u mogućnosti to kontrolirati. Načelno sam protiv, ali nisam sigurno što je manje zlo.</p>
<p>• Što mislite o legalizaciji lakih droga?</p>
<p>- Droga razara hrvatski narod i to je smišljeno, jer narkobosovi mirno šetaju hrvatskim gradovima. Opet dolazimo do spoja vlasti, mafije i kriminala. Mafija je jaka samo ako država stoji iza nje.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ako ne pobijede, slijedi četvrti krug</p>
<p>Politika je definitivno ušla u nekad skladan brak Borisa i Nine. Iako se rodio u Ukrajini, Borisu nije padalo na pamet naučiti ukrajinski, jer svi Ukrajinci odlično govore ruski. Nina je prvo počela prosipati otrov po Kučmi, a onda i po Putinu. Boris to nije mogao progutati. No, Nina se nije obuzdavala. Na ulici, povorka narančastih klicala je skoroj Juščenkovoj vlasti. A što ako i ovog puta ne pobijede Janukoviča, pomislio je Boris. Odgovor je dobio u prvim jutarnjim vijestima...</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>fran.visnar@vjesnik.hr</p>
<p>Borisu je bilo svega dosta. Njegova supruga Nina (koju je on volio zvati Ninočka) potpuno je poludjela. Kada su se prije deset godina oženili nije ni sanjao da će doći dan kada će mu njegova mila i vatrena plavuša postati tako mrska i odbojna osoba. Nina se postupno mijenjala. Brak su sklopili na građanski način pred matičarom. Ona nije tražila crkveno vjenčanje iako je njezina obitelj pripadala ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi. Sada mu to predbacuje i tvrdi da je za sve kriv njegov »pravoslavni ateizam«.</p>
<p>Kada se prije koju godinu počela oduševljavati poezijom najvećeg ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka, nije to smatrao upozoravajućim signalom. Tek kada je progovorila ukrajinski shvatio je da Nina prolazi kroz promjenu koju on nije planirao. Iako se rodio u Ukrajini, Borisu nije padalo na pamet da bi možda bilo dobro naučiti ukrajinski. To je smatrao gubljenjem vremena, jer ionako svi Ukrajinci odlično govore ruski.</p>
<p>Nina je prvo počela prosipati otrov po Leonidu Kučmi. Borisa nije bilo puno briga što njegova žena misli o čovjeku sklonom autoritarnom stilu vlasti. Neka priča, to su njihove ukrajinske stvari. Ali, onda je Ninočka počela pljuvati po Vladimiru Putinu. Boris to nije mogao progutati. Državnik kojega s onoliko pažnje dočekuje George Bush, čovjek koji onako hladnokrvno sređuje ruske oligarhe (tajkune) i dostojanstveno na posljednji počinak ispraća stotine poginulih ruskih mornara i vojnika, valjda zaslužuje neko poštovanje. No, Nina se nije obuzdavala. Lajala je protiv Putina sve češće i žešće. U tome je nadmašila čak i onu Juliju Timošenko, prvakinju ukrajinske oporbe koja, prema Borisovom mišljenju, ne može zaspati ako prije toga verbalno na sto načina nije ubila ruskog predsjednika.</p>
<p>Politika je definitivno ušla u nekad skladan brak Borisa i Nine. On je počeo njezin probuđeni nacionalni ponos rezati s podsmijehom i uz obvezatne psovke. »Zamislite ta kuja mi je njime oblijepila čitav stan«, žalio se Boris prijateljima. E, to neće proći. Skinut će njegove portrete milom ili silom. </p>
<p>Po noći, kada je Nina zaspala, tiho se iskrao i plakate Viktora Juščenka potrgao u sitne komade, bacivši ih u zahodsku školjku. Ujutro ga je čekao šok. Juščenko se ponovo pojavio na istim mjestima. Nina se digla prije njega i vratila ukrajinsku uzdanicu gdje je i bila. Usput, spomenula je Borisu da si ubuduće sam pere i glača svoje košulje jer da ona nema više vremena. Izabrali su je za rajonsku povjerenicu stranačkog koalicijskog bloka »Naša Ukrajina« pa će češće ići na sastanke.</p>
<p>Votka više nije bila dovoljna da se Boris povrati od zaprepaštenja. Ponovo je počeo i pušiti. Kronični bronhitis nije tako strašan kao narančasta kuga koja se širi zemljom. Izađeš na ulicu - narančaste zastave. Kreneš prema uredu, a ono sa svih strana nagrće rulja u narančastim jaknama. Blokiraju promet, zaustavljaju prolaznike i još ti nude glupe narančaste kape. Neizdrživo!</p>
<p> Boris je mislio da će eksplodirati od bijesa. Na televiziji stalno drobe jedno te isto: »Rusi su krivi za nacionalno propadanje Ukrajine. Cijelo stoljeće rusificirali su zemlju i nemilosrdno je eksploatirali«. Usta ne zatvara ni ona pjevačica Ruslana koja bolje skače po bini nego što pjeva (»Juščenko je zaslužan što sam ponovo Ukrajinka«).</p>
<p>A onda se Viktor Juščenko iznenada razbolio. Nina je nervozno gledala vijesti. Stalno su mljeli isto: »Vođa oporbe vjerojatno je otrovan«. Valjda mu je ona njegova Amerikanka (druga Juščenkova žena) usula u jelo previše majoneze i kečapa, komentirao je Boris. Na početku predizborne kampanje Rusi u Kijevu odlučili su se organizirati u plavo-bijeli klub koji podržava Viktora Janukoviča. Boris je počeo hodati na predavanja koja je organizirala stranka. Što nam samo rade ti Ukrajinci, zaključivao je Boris. Posebno je bio nabrijan kada su stizali gosti-predavači iz Moskve. I to ne tko god, nego pravi analitičari. Sada mu je sve jasno. Uz pomoć Zapada i Poljske, oni (Ukrajinci) žele se dočepati čelika i rudnika na istoku zemlje, uvesti vize za ruske državljane i okružiti Rusiju pojasom neprijateljskih država, pri čemu narančasta Ukrajina ima ključnu ulogu.</p>
<p>Jednom je tako napijen analizama o Velikoj Rusiji i maloj Ukrajini (ili obrnuto, ne sjeća se više jer je bilo hladno pa se morao zagrijati nečim konkretnim) stigao kući. U njegovom domu dočekali su ga golemi plakati Viktora Juščenka s onom novom ružnom facom. Odmah se okomio na Ninu: »Smjesta skidaj tog gubavca«. Teške riječi pretvorile su se u grubi fizički obračun. Opalio je ženi pljusku, a ona mu je uzvratila. Oborio ju je na pod udarajući je šakama i nogama. Vikao je iz sveg glasa: »Ubit ću te«! Kako ju je samo mrzio. Nisu ga omekšale ni njezine suze. Tiho je plakala i pakirala stvari. Praznio je već drugu bocu kada je Nina s kovčezima stala pred njega i prezrivo ga gledala. Masnice su joj dale dodatnu snagu: »Ja odlazim. A ti dragi moj, kamo ćeš ti ići kada mi pobijedimo 26. prosinca? U Donjeck ili u Rusiju, gdje nemaš nikog svog«?! Boris je htio skočiti, ali su ga noge izdale. Samo se proderao: »Nosi se, odvratna Poljakinjo«.</p>
<p> Zaspao je u fotelji i probudio se pred jutro. Pogledao je kroz prozor. Na ulici povorka narančastih aktivista klicala je skoroj Juščenkovoj vlasti. A što ako i ovog puta ne pobijede Janukoviča, pomislio je Boris. Odgovor je dobio u prvim jutarnjim vijestima na valnim dužinama Radio Moskve: »... organizirat će četvrti krug izbora«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bruxelleski poklon Sanaderu </p>
<p>MARIJA PULIĆ</p>
<p>Da je mogao birati, premijer Ivo Sanader vjerojatno ne bi poželio bolji rođendanski poklon od onog kojeg je prošli tjedan dobio u Bruxellesu.</p>
<p> Odluka o datumu početka pregovora u ožujku iduće godine definitivna je potvrda uspješne i dobre vanjske politike Sanaderove Vlade koja je, unatoč utegu o vratu zvanom »slučaj Gotovina«, uspjela uvjeriti europske čelnike da je Hrvatska ozbiljna i demokratski zrela država koja ne zaslužuje ostati pred vratima Europe zbog jednog čovjeka. Nitko u Hrvatskoj, naravno, ne bi umro, niti bi građani na svojoj koži i lisnici osjetili da se u Bruxellesu kojim slučajem dogodila drugačija odluka. No, od takvog bi se udarca Sanader i njegova Vlada morali dugo oporavljati. Jer, vanjska politika definitivno je najuspješnije područje rada Sanaderove vlade i negativna odluka o datumu pregovora značila bi da ova vlada, na kraju prve godine mandata, nije ispunila puno toga što je obećala.</p>
<p>Jer, ni godinu dana od njezina ustoličenja, građani rad Vlade Ive Sanadera ocjenjuju s jedva nategnutom trojkom a čak 64 posto građana uvjereno je da vladajuća garnitura Hrvatsku vodi u pogrešnom smjeru. Bez nepopularnih poteza i rezova, prije nego se i milimetar zakoračilo u ijednu bolnu, ali nužnu reformu, primjerice onu pravosudnu, građanska podrška sadašnjoj Vladi pala je na tek 27 posto građana.</p>
<p> Poruke o najboljoj turističkoj sezoni, otkupljenom žitu, smanjenju vanjskog duga i državnog deficita, te broja nezaposlenih, kao i o prvi put postignutom povećanju izvoza u odnosu na uvoz, dio građana još uvijek doživljava tek kao samohvalu i predizborni marketing HDZ-ove Vlade.</p>
<p> Ljudi žive isto ili lošije nego prije, većina ih se smatra siromašnima, prezaduženi su jednako kao i poduzeća, kupuju hranu na rate... I to je ono što ih zanima. Ono po čemu će pak, politički, pamtiti prošlu godinu su ipak afere - Žužulova, Podbevšekova...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvati i srpski ratovi</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>U čemu je zapravo problem? U tome što u Srbiji još ima (bilo autohtonih ili novodoseljenih) Hrvata koji tamo žele normalno živjeti i raditi, pa i napredovati u karijeri? Ne bi li to za civiliziranu demokratsku državu i uljuđeno društvo na putu za Europu bilo nešto poželjno i hvalevrijedno? Ili je problem u tome što nužno, protokom vremena, čak i kad vlast to ne želi i ne pomaže, kosturi jedne diktature ispadaju iz ormara i otkrivaju i denunciraju počinitelje zla koji onda ne biraju sredstva da izbjegnu zasluženu kaznu, pa prijete onima koji drukčiji misle i kojima je istina milija od osobnog probitka?</p>
<p>Ta se pitanja nameću u povodu najnovijeg slučaja Branke Prpe, povjesničarke i direktorice Historijskog arhiva Beograda, supruge novinara Slavka Ćuruvije mučki ubijenog ispred kuće (pretpostavlja se po nalogu Miloševićeve tajne policije) početkom intervencije NATO-a u SR Jugoslaviji 1999. Njegovom ubojstvu prethodilo je »upozorenje« u režimskim novinama (»Ćuruvija dočekao bombe«), napad na Prpu i još neke viđenije Hrvate na mjestima državnih dužnosnika u vladi Srbije objavljen je u opskurnom tabloidu opet uz pomoć (sa)znanja i metoda tajne policije (»Prpa amnestira NATO-ubojice«). Barem tako tvrdi Prpa koja se tih metoda nagledala, a mogu to potvrditi mnogi koji su u Srbiji živjeli i radili na način koji je privlačio pozornost Miloševićeve beskrupulozne tajne službe.</p>
<p>Postoji još jedan, također nekima neugodan aspekt priče. Prpa je sa suradnicima ovog mjeseca postavila izložbu »XX. stoljeće - Doba ratova/Stoljeće zlih« čiji je podtekst, prema njezinu priznanju, da se Srbija, unatoč potenciranom domoljublju i široko prihvaćenim nacionalističkim eskapadama vlastodržaca, nije odvažila zbrojiti sve žrtve ratova u kojima je sudjelovala prošlog stoljeća a kojih je, nažalost, bilo poprilično. Takva bilanca nedvojbeno bi vodila promišljanju razloga, krivnje, odgovornosti i sudioništva u raznim »zločinačkim poduhvatima« te povukla pitanje kažnjavanja krivaca koji su još živi, bili dostupni ruci pravde ili ne. To je pitanje s kojim se Srbija gotovo i nije počela ozbiljno suočavati. Naprotiv, dijelovi vlasti podržavaju alternativne načine »potrage za istinom i pomirenjem« pa dobro dođe i »sumnjiva« nacionalna pripadnost.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Jadransko more nije neka ustajala prljava bara</p>
<p>Jadran se zasad prirodnim procesima prilično učinkovito čisti i sam sebe »brani« kako ne bi postao kaljuža ili žabokrečina. Stoga njime trebamo pažljivo gospodariti i pomno ga čuvati. Poznavanje brzine izmjene vode Jadranskoga mora iznimno je važno za svaku procjenu rizika koju sa sobom nose razne gospodarske aktivnosti, uključujući i turizam te svakojake intervencije u prostor</p>
<p>ZDENKO FRANIĆ</p>
<p>Rusko-hrvatski naftovodni projekt Družbe Adrije, koji za cilj ima izvoz nafte iz Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do luke Omišlja, s pravom već dulje izaziva veliku pozornost javnosti. Ekonomski stručnjaci i Janafovo vodstvo pokušavaju dokazati da je Družba Adria hrvatski strateški interes, jer osnažuje energetiku i gospodarstvo.</p>
<p>Jasno je pak da energetska suverenost i samodovoljnost u globaliziranom svijetu znače ponajbolje jamstvo nacionalne suverenosti te gospodarske i svake druge stabilnosti. S druge strane, mnogo je onih koji su, s pravom, iznimno zabrinuti zbog opasnosti globalne kontaminacije Jadranskog mora balastnim vodama ili eventualnom havarijom nekog tankera.</p>
<p>Tako je nedavno HSP-ov saborski zastupnik Tonči Tadić, žučljivo braneći u Saboru prijedlog da se Hrvatska povuče iz projekta Družbe Adrije, istaknuo da je za izmjenu morske vode u Jadranu potrebno deset godina. U HTV-ovoj emisiji »Piramida« od 19. prosinca Tadićev stranački predsjednik i saborski zastupnik Anto Đapić tu je brojku udvostručio, rekavši kako svatko zna da se u slučaju havarije naftnog tankera Jadran neće oporaviti dvadeset godina.</p>
<p>Postavlja se pitanje zašto i onako ozbiljnu situaciju vezanu uz zaštitu Jadrana još više dramatizirati i pogoršavati, makar to bilo i u dobroj namjeri. Zašto Jadran prikazivati ustajalijim, prljavijim i bolesnijim? Izjave koje Jadransko more stavljaju u kontekst ustajale bare dobro su došle svima koji bi rado skrenuli turiste s Jadrana prema nekim drugim odredištima.</p>
<p>Srećom, voda Jadranskog mora izmijeni se dva do četiri puta brže nego što tvrdi g. Tadić, odnosno desetak puta brže no što tvrdi g. Đapić. Sve to, dakako, ne znači da bi izlijevanje nafte ili neko drugo onečišćenje bilo manje katastrofalno.</p>
<p>Gospodin zastupnik Tadić, koji je strukom znanstvenik i barata znanstvenim aparatom, a uz to mu je dostupna i znanstvena literatura, sve je to lako mogao provjeriti. Tako u Pomorskoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda, u trećem svesku, objavljenom još 1976., u članku »Jadransko more« na stranici 198. piše:</p>
<p> Prema jednom još nepotpunom proračunu, voda u Jadranu izmijeni u pet godina. Nastojeći upotpuniti ta istraživanja, naši i strani oceanografi u nekoliko su različitih istraživačkih projekata mjerili maseni transport morske vode u vertikalnim profilima na Otrantskim vratima. Ta istraživanja, opširno prikazana u knjizi »Fizikalna oceanografija Jadranskog mora«, koju su uredili Benoit Cushman-Roisin i Miroslav Gačić, rezultirala su spoznajom da se cjelokupni volumen vode Jadranskog mora (oko 35.000 prostornih kilometara) izmijeni s Jonskim morem u znatno kraćem razdoblju od pet godina. Procjene se kreću od minimalnih 0,7 do maksimalnih 4,4 godine, uz napomenu da su, prema svemu sudeći, točnije one vrijednosti koje upozoravaju na bržu izmjenu.</p>
<p> Razlike u vrijednostima uzrokovane su čitavim nizom fizikalnih parametara koji prirodno fluktuiraju, ovisno o klimatološkim i oceanografskim uvjetima, kao i o godišnjem dobu kada su mjerenja provođena.</p>
<p>Do sličnog se rezultata može doći ne samo izravnim mjerenjima masenog transporta vode nego i drugim metodama. Korištenjem četrdesetogodišnje baze podataka o koncentracijama aktivnosti radiostroncija u vodi Jadranskog mora, pisac ovih redaka proračunao je da gornja granica razdoblja potrebnog za izmjenu cjelokupne jadranske vode iznosi oko 3,3 godine.</p>
<p>Naime, radioaktivni izotop stroncija masenog broja 90 (Sr-90), koji je u okoliš unesen atmosferskim eksplozijama nuklearnog oružja, može poslužiti kao iznimno dobar obilježivač kretanja morske vode. Rad s tim rezultatima nedavno je prihvaćen za tisak u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Marine Systems.</p>
<p>Očito jest da se Jadran (barem zasad) prirodnim procesima prilično učinkovito čisti i sam sebe »brani« kako ne bi postao kaljuža ili žabokrečina. Stoga njime trebamo pažljivo gospodariti i pomno ga čuvati. Poznavanje brzine izmjene vode Jadranskog mora iznimno je važno za svaku procjenu rizika koju sa sobom nose razne gospodarske aktivnosti, uključujući i turizam te svakojake intervencije u prostor.</p>
<p>Ujedno, taj je podatak važan i za procjenu opterećenja otpadom i otpadnim vodama zbog golema pritiska na urbanizaciju Jadranske obale. Nesmiljena i stihijska gradnja, bez učinkovita rješavanja problema otpadnih voda, koje se u konačnici sve slijevaju u Jadransko more, vrlo je ozbiljan problem koji se zasad rješava sam od sebe.</p>
<p>S druge strane, za dostojanstven i kvalitetan život neizbježne su gospodarske aktivnosti. No atmosfera tajnovitosti koja se u posljednje vrijeme nadvila nad dijelove studije utjecaja na okoliš projekta Družbe Adrije nikako ne pridonosi jačanju povjerenja javnosti u institucije sustava.</p>
<p>Sindrom </p>
<p>Riječ je o sjajnom primjeru kako se svakodnevna politika na najprizemniji način uvukla u zaštitu okoliša, što kod već prilično iziritirane javnosti pridonosi tome da se sindrom »Ne u mome dvorištu« polako pretvara u stanje kolektivne svijesti.</p>
<p>Štoviše, on metastazira u pojavu koja je u engleskom govornom području nazvana Banana sindromom. Riječ je o akronimu engleske fraze Build Apsolutely Nothing Anywhere Near Anything. Slobodni prijevod na hrvatskom jeziku glasi: Neka se ne gradi apsolutno ništa bilo gdje pokraj ičega. I to bez obzira na to je li riječ o naftovodu Družbe Adrije, cestama, marinama, neboderima, odlagalištima otpada ili čak sustavima koji sprječavaju zagađivanje okoliša, kakav je, na primjer, ekoprojekt Kaštelanski zaljev.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, radioekolog.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bit će umijeće odabrati na predsjedničkim izborima </p>
<p>Prosječan predsjednički kandidat snažna je i izrazito elokventna osobnost s temeljito osmišljenom retorikom. Svaki ima »lajtmotiv« vlastite kampanje kojim se nastoji izdvojiti od ostalih, a zapravo je svakim takvim pokušajem sličniji ostalim kandidatima. U toj poplavi otrcane političke filozofije hrvatskim građanima ostaje da odluče o svom budućem predsjedniku</p>
<p>MARINA BAGIĆ</p>
<p>Suvremenom prozom ovladali su pojmovi poput otuđenja, globalizacije, deformacija vrijednosti u društvu što implicira njihovu duboku ukorijenjenost u strukturu suvremenog društva. Živi se brzo, kronično se nema vremena ni za što. Postalo je važnim biti na pravome mjestu u pravo vrijeme zbog različitih materijalnih zadovoljstava. Pojam novca postao je sinonimom sreće i uspješnosti.</p>
<p>Je li u procesu mijenjanja društva više utjecaja imao pojedinac na društvo ili obratno, teško je reći, a s vremenom se transformirao i njihov međusobni odnos.</p>
<p>Država se u suvremenom društvu sve više usložnjava te unatoč težnji postajanja servisa građanima u nekim segmentima postala je upravo suprotno. </p>
<p>Tako građani, nastojeći pojednostaviti svoje djelovanje unutar birokratskog aparata imanentnog državi, pokušavaju zaobići njegove prepreke. Time proklamiraju svoj protest protiv sustava, što izaziva još čvršću stegu regulative koja se onda posljedično i dodatno usložnjava. </p>
<p>Konačan produkt takva međudjelovanja očituje se u mehanizaciji strukture državnog aparata koji se distancira od čovjeka kao pojedinca. Time zajednica zapravo implicitno pridonosi otuđivanju na relaciji pojedinac – društvo.</p>
<p>Generaliziranjem takva postupka na zajednicu veće brojnosti te prožimanjem infrastrukturom sveobuhvatnih ljudskih djelatnosti, povećava se otuđenost na globalnoj razini. Postaju posve razumljive riječi filozofa Wilhelma von Humboldta: »... poslovi postaju gotovo potpuno mehanički, a ljudi na posljetku postaju strojevi... tako da se uopće pomiču gledišta važnoga i nevažnoga, časnoga i prezirnoga, najviših i podređenih svrha.«</p>
<p>U takvoj općoj mehanizaciji ljudskoga duha nižu se događaji na hrvatskoj i svjetskoj političkoj sceni. Prednjače oni koje nametnu mediji. Trenutačno bombardiraju promoviranjem hrvatskih predsjedničkih kandidata koji su tipičan odraz sveopće mehanizacije društva. Kandidati govore bez duše, zasipaju retorikom koju žele čuti duha gladni hrvatski građani. Šarlatanski zabavljaju naciju, a ponajviše promoviraju sami sebe i zabadaju strelice jala u osobnosti konkurencijskih kandidata.</p>
<p>Prosječan predsjednički kandidat snažna je i izrazito elokventna osobnost s temeljito osmišljenom retorikom. Svaki ima »lajtmotiv« vlastite kampanje kojim se nastoji izdvojiti od ostalih, a zapravo je svakim takvim pokušajem sličniji ostalim kandidatima. U toj poplavi otrcane političke filozofije hrvatskim građanima ostaje da odluče o svom budućem predsjedniku. Odabrati iz bezbojne lepeze mehaniziranih lica bit će umijeće. </p>
<p>A koliko dostojanstva nosi danas titula hrvatskog predsjednika ili političara uopće? Vrijedi li uistinu novca koji se potroši na njih? Građani dobivaju dojam da su političari uvijek tamo gdje se nešto slavi, nešto »važno« događa ili gdje se dobro zabavlja. </p>
<p>Kao da domaći političari svojim nastupima stalno režu granu na kojoj sjede pričajući o irelevantnim stvarima, veličajući irelevantne činjenice i događaje. Generiraju nove probleme umjesto da rješavaju postojeće. </p>
<p>Time oduzimaju dignitet vlastitoj struci. Umjesto da čestitim radom pomognu ojađenoj domovini. Čast iznimkama, da ih je barem više.</p>
<p> Nije li takva slika hrvatske političke scene ujedno stvarni odraz stanja hrvatskog društva?! U doba otuđenja, globalizacije, unificiranja i deformiranja ljudske zajednice možda su hrvatski političari upravo ono što hrvatsko društvo danas i jest – mehanizirane duše u utrci za novcem i preživljavanjem. Nije li ta utrka nalik na utrku za predsjedničkom titulom? </p>
<p>Kako onda odabrati 2. siječnja ako nismo načisto s činjenicom jesu li hrvatski političari doista ljudi? Jesu ili nisu, izabrani hrvatski predsjednik bit će upravo onakav kakvog je narod iznjedrio i htio.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, znanstvena novakinja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, te studentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebački proračun u idućoj godini 5,65 milijardi kuna </p>
<p>Nakon duže rasprave zastupnici Gradske skupštine prihvatili su u srijedu proračun za iduću godinu / Prenamjenjeno 44 milijuna kuna za škole i vrtiće smanjenjem iznosa za sportske objekte</p>
<p>Zagrebački proračun za 2005. godinu u iznosu od 5,65 milijardi kuna prihvatili su u srijedu većinom glasova (31 za, 10 protiv i jedan suzdržan) zastupnici Gradske skupštine nakon duže rasprave.</p>
<p> Pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić je izvijestio da je Proračun za 2005. oko 500 milijuna kuna veći nego ovogodišnji. Napomenuo je da je od 13 amandmana, među ostalima, prihvaćen onaj kojim se prenamjenjuje 44 milijuna kuna za škole i vrtiće smanjenjem iznosa za sportske objekte. Milijun kuna više dobit će i branitelji iz Domovinskog rata, a zagrebački vatrogasci 6 milijuna kuna za kupnju specijalnog vozila za akcidente.</p>
<p>Miroslav Rožić (HSP) je napomenuo da je za osnovnu školu u Sesvetskim Selima u 2005. osigurano tek 5,5 milijuna kuna a da je za izgradnju potrebno 27 milijuna. Upitao je tko garantira da će se započeti s gradnjom škole budući da su u tu svrhu već tri godine osigurana sredstva ali su ostala neutrošena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Stoga je predložio da se škola, ako bude potrebno, izgradi na drugom mjestu.</p>
<p>Afera s navodnom zloupotrebom položaja Srećka Ferenčaka te stanje u bolnici Sv. Duh bili su razlogom što je Skupština počela sa sat i pol zakašnjenja. Čekala se, naime, izrada materijala za dopunu dnevnog reda vezanog za bolnicu, a onda je HDZ zatražio stanku nakon koje je dr. Zdravko Tomac (HSD) u ime svog i još tri kluba (HDZ, HIP i SIN) zatražio i raspravu o Ferenčaku. Obadva prijedloga uvrštena su u dnevni red. </p>
<p>Tomislav Jelić (HB) pitao je na Aktualnom satu dogradonačelnike Milana Bandića i Stipu Tojčića je li točno da će Grad kupiti kino Europa za 22 milijuna kuna. Nakon što su obojica rekli da o tome nemaju pojma, gradonačelnica Vlasta Pavić kazala je da je stigao prijedlog za otkup dijela koji se koristi u ugostiteljske svrhe. Ponuda je predana nadležnim uredima, ali nikakva odluka nije još donesena. </p>
<p>Karikirajući slučaj navodne afere na Autobusnom kolodvoru, Ante Čorkalo (HN) predložio je da se kolodvor zbog investicije u zahode od 750.000 kuna prijavi za Guinnessovu knjigu rekorda. </p>
<p>Zastupnici Hrvatskog bloka uplatit će svoje zastupničke paušale Lani i Marku Domini, koji su nedavno ostali bez oba roditelja. Pozvali su i druge zastupnike da naprave isto, čemu se pridružila i gradonačelnica Pavić, ističući pritom da je Grad toj djeci osigurao i dvosobni stan. </p>
<p>Iz drugih pitanja mogao se iščitati veliki problem s kanalizacijom na Tuškancu, vodoopskrbom i kvalitetom vode u Sesvetama, te problem ulaska osoblja na parkiralište kod Vinogradske bolnice. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dok svi žure, oni čekaju</p>
<p>Već sam osam godina na ulici. Život me na to natjerao, kaže samohrana majka osmero djece, koja svaki dan očekuje deveto. Živi u jednosobnom stanu u Mlinarskom naselju bez socijalne pomoći i zdravstvenog osiguranja / Sve što zaradim odvajam za svoje sinove. Jedino si ponekad 'priuštim' kavu i cigarete, priča Andrea, kojoj je najveća želja pronaći posao, pa makar i u nižoj stručnoj spremi</p>
<p>Toliko slični, a opet s toliko različitih priča</p>
<p> - prosjaci koje svakodnevno susrećemo na zagrebačkim ulicama.</p>
<p>Mjesto radnje - Ilica. Predblagdanska groznica preplavila je grad i dok svi užurbano jurimo za darovima, oni sjede i čekaju. Njima se nikuda ne žuri. </p>
<p>Gospođa srednjih godina sjedi mirno na hladnom pločniku pokušavajući se zagrnuti vestom jedinom rukom koju ima. »Zašto svi uvijek mene nešto pitaju? Bolje da se maknem«, s negodovanjem nam je odgovorila. Zato je devetogodišnja Valentina bila pričljivija. »Živim u Petruševcu i imam još šestero braće. Mama i tata su bolesni, pa sam skoro svaki dan ovdje«, rekla je djevojčica sa suzama u očima. Iako je nekada pohađala prvi razred osnovne škole, napustila je školovanje, jer, kako kaže, »učiteljice mi nisu ništa htjele pokazati«. No, ponosno nam je povjerila da jedan od njezine braće pohađa školu, gdje završava peti razred.</p>
<p>Par metara dalje, u Jurišićevoj, sjedila je 35-godišnja Rukija. »Već sam osam godina na ulici. Život me na to natjerao«, odgovorila je samohrana majka osmero djece, koja svaki dan očekuje deveto. Živi u jednosobnom stanu u Mlinarskom naselju bez socijalne pomoći i zdravstvenog osiguranja. Preko dana za njezinu djecu brine susjeda, dok dvoje djece uspijeva i školovati. Kako? Ni nama nije jasno, budući da su joj jedini izvor prihoda kune koje Zagrepčani »velikog srca« ubace u njenu košaricu. Na pitanje je li ikada tražila posao, odgovara da nije, dok na pitanje zašto sliježe ramenima. Njezini odgovori bili su kratki i jasni, a njezina priča, naravno, tužna. </p>
<p>Priča 37-godišnje Andreje, diplomirane pravnice, posve je drugačija. Već 12 godina je na Trgu i upravo toliko godina traži posao ali, kako kaže, za to »nitko nema sluha, no nisam jedina i to me tješi.« Razlog tome je njezin invaliditet. Andrea živi kao podstanar u stanu u Voltinovom naselju, za koji mjesečno mora izdvojiti 1700 kuna i već četiri godine čeka na stan koji bi joj Grad trebao dodijeliti. Mjesečno prima 400 kuna socijalne pomoći, ali to joj sve, kako kaže, ode na režije. Samohrana je majka dvojice sinova, od kojih je stariji u domu, a mlađi u bolnici zbog psihičkoga i fizičkog invaliditeta. Alimentaciju ne prima, a sinove viđa svaka dva tjedna. »Sve što zaradim odvajam za svoje sinove. Jedino si ponekad 'priuštim' kavu i cigarete«, priča Andrea, kojoj je najveća želja pronaći posao, pa makar i u nižoj stručnoj spremi. Kad bi mogla birati posao, Andrein odabir bilo bi novinarstvo. »Uvijek sam tu. Ovo je moj kvadrat, komad Trga«, kaže nam u šali nesuđena novinarka , te optimistično nastavlja: »Svi me ovdje znaju, i kad me par dana nema, zabrinuti su da mi se nije što dogodilo. Samo se nadam da će netko od tih ljudi jednog dana reći: Dosta nam je više svakodnevno je ovdje gledati! Ajmo joj dati neki posao, pa da radi bar četiri sata na dan«. </p>
<p>U nastavku razgovora komunikativna Andrea pričala nam je o svojoj zahvalnosti prema ljudima koji joj pomažu, dok na pitanja što da joj kupe uvijek odgovara: »Kupite po svojoj volji, sve što kupite dobro je«, kaže Andrea, te dodaje da ovakvu situaciju u kojoj se nalazi, ne bi nikome poželjela. Iako nema prijatelja, sa svima rado razgovara i, kako kaže, ima poseban pristup ljudima, a u to smo se i sami uvjerili.</p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na doček Nove godine u Zagreb dolaze brojni Talijani i Maltežani</p>
<p>Novu godinu organizira tek nekoliko restorana u Zagrebu. U restoranu Gastro Globus doček Nove godine stoji 440 kuna. Za tu cijenu goste će zabavljati grupa Vrijeme ljubavi i tamburaši. Za 500 gostiju bit će priređen švedski stol i piće u neograničenim količinama. Uz sokove i pivo, nudit će se i butelje đakovačke graševina i rizlinga te pelješca.</p>
<p>U pivnici Medvedgrad doček stoji 365 kuna, a bit će oko 200 gostiju. Mjesta za rezervaciju još ima. Svirat će grupa Druga faza, a pivo će se točiti u neograničenim količinama, dok će ostala pića plaćati.</p>
<p>U restoranu Lido na Jarunu svirat će grupa Rea i tamburaški orkestar, a uz bogatu konzumaciju sva pića su uključena u cijenu. Točit će se vina šipon i pelješac kao i pjenušac.</p>
<p>Kod poznatog Drageca na Trgu maršala Tita organizira se doček za mlađe ljude. Cijena je 400 kuna, a glazbu će puštati DJ. Nudit će se 30 vrsta jela, koja će biti na švedskom stolu te je konzumacija svih pića uključena u cijenu.</p>
<p>U hotelu The Regent-Esplanada organizira se doček u smaragdnoj dvorani i restoranu Zinfandel's. U smaragdnoj dvorani bit će 200 gostiju, a u Zinfandal'su još oko 100. Regent očekuje oko 100 stranih gostiju iz Austrije, Njemačke, Italije i SAD-a. Cijena dočeka je 750 kuna.</p>
<p>Hotel Palace u svom restoranu Strossmayer primit će oko 150 gostiju na novogodišnju večeru. Očekuju jedan autobus - oko 50 gostiju, iz Italije. Cijena dočeka je 680 kuna, u koju je uključena butelja vina po osobi.</p>
<p>U hotelu Panorama doček stoji 550 kuna, a uključuje švedski stol sa više od 50 vrsta jela. Za Novu godinu očekuju oko 200 gostiju, od čega 70 sa Malte.</p>
<p>Hotel Dubrovnik organizira proslavu za 150 gostiju, od čega čak 120 Talijana i 16 Maltežana. Cijena dočeka je 700 kuna, a goste će zabavljati grupa Blue moon.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dodijeljena priznanja »Škola bez nasilja«</p>
<p>UNICEF-ovo priznanje »Škola bez nasilja« dodijeljeno je u srijedu u Europskom domu za 12 škola na području Hrvatske. Priznanje je dodijeljeno školama koje su u 2004. godini uspješno provele projekt »Stop nasilju među djecom«, odnosno cjelokupan UNICEF-ov program »Sedam koraka do sigurne škole«. </p>
<p>Na početku svečanosti pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko naglasila je važnost dječjih prava i podržala projekt, dok je priznanja nagrađenim školama uručila ambasadorica dobre volje Bojana Gregorić. </p>
<p>U realizaciju projekta uključena je 121 škola, a s njima su radila 54 stručnjaka-mentora. Svaka škola u sklopu programa prolazi unaprijed definirani program edukacije učitelja, rada s djecom i roditeljima. Na svečanosti je predstavljena knjižica za djecu, koju će dobiti svi učenici škola uključenih u program, a pripremljena je u zasebnom izdanju za stariju i mlađu djecu, te za dječake i djevojčice. Program se nastavlja i sljedeće godine uključivanjem novih škola, dok akciju mogu podržati i svi građani uplatom na UNICEF-ovoj stranici www.unicef.hr. </p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Opasni otrov može kupiti svatko </p>
<p>Nedavno trovanje bjeloglavih supova na Rabu i trovanja kućnih ljubimaca u Dubrovniku nagnali su nas da ispitamo što se sve može kupiti u poljoapotekama. </p>
<p>U trgovini Agrariacoopa na Dolcu saznali smo tako da se potpuno legalno može kupiti uljni faciron, koji pripada drugoj skupini otrova. »Najčešći otrov koji se može kupiti u maloprodaji je faciron. Kupac mora obavezno predočiti osobnu iskaznicu pri kupnji, ali to je samo formalnost. Svi kažu da im faciron treba za štakore, no javna je tajna da se najčešće koristi za ubijanje živine«, rekla je djelatnica Agrariacoopa Slobodanka Buvač. </p>
<p>Faciron je krvni otrov. Djeluje tako da se razrjeđuje u krvi i dozira se u nekom razdoblju. »Otrov se stavlja na meso, primjerice za mačke, ili na pšenicu za ptice. Životinja umire u strašnim mukama od unutarnjega krvarenja«, nastavlja Buvač. Ostali pesticidi poput insekticida ili fungicida također su opasni, ali ne u tolikoj mjeri kao uljni faciron. Ti se otrovi koriste u duljim razdobljima, a opasni postaju ako se ne koriste pravilno.</p>
<p>Postoje inspekcije koje djeluju unutar Gradskog ureda za poljoprivredu. Preparati moraju imati valjani rok trajanja i biti registrirani u Republici Hrvatskoj. »Kontrola se provodi redovno, ali problem je u tome što ne postoji vanjska kontrola. To znači da kad se kod nas kupi neki preparat, ono što kupac radi s njim izvan trgovine njegova je privatna stvar. Hoće li ga on iskoristiti za samoubojstvo ili za trovanje susjedovog psa, ni mi niti itko drugi ne može kontrolirati«, zaključuje Buvač.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dvije »mazde« za gorske spasioce </p>
<p>Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) kupila je vlastitim novcem, prvi put u 54 godine rada, dva teretna vozila, marke »mazda«. Gorski spasioci vozila vrijedna oko 380.000 kuna preuzeli su u srijedu. U svako stane petero ljudi i tona opreme, što je gorskim spasiocima posebno važno.</p>
<p>»Do sada smo se u akcijama spašavanja koristili vlastitim automobilima ili rashodovanima. Nova vozila omogućit će kvalitetniji i brži pristup unesrećenima«, rekao je Ivan Host, dopročelnik HGSS-a. Nova vozila koristit će se za osiguravanje utrke Svjetskoga skijaškoga kupa na Medvednici, koja će se održati 20. siječnja, pa će do završetka te utrke biti kod Zagrebačke postaje HGSS-a. Nakon utrke, jedno vozilo dat će se na korištenje Komisiji za speleološka spašavanja sa sjedištem u Zagrebu, a drugo ide u Split Komisiji za potrage. </p>
<p>»Namjera je da svih 14 postaja Gorske službe ima po jedan automobil. To će, nadamo se, biti lakše ostvariti sada kad je napokon HGSS uvršten u Zakon o zaštiti i spašavanju, a u pripremi je i donošenje posebnog zakona o HGSS-u«, rekao je Darko Berljak, tajnik HGSS-a. </p>
<p>Gordana Peterovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U Americi je bilo lijepo, no doma je najljepše</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon gotovo dva dana putovanja, djevojački zbor Zvjezdice stigao je u utorak navečer u Zagreb. Trotjednu turneju po Sjedinjenim Američkim Državama 45 zboristica pamtit će po mnogim lijepim događajima, kao i veoma uspješnim koncertima, no u utorak navečer suze radosnice gotovo nitko nije mogao skriti.</p>
<p>Zvjezdice su u Hrvatsku doputovale iz New Yorka, šestoga grada koji su posjetile u ta tri tjedna. U New Yorku su održale tri koncerta, od kojih je jedan i najvažniji na toj božićnoj turneji – onaj u crkvi Sv. Obitelji, službenoj kapeli Ujedinjenih naroda. Tu su uz Zvjezdice bila i dva glavna organizatora cjelokupne turneje: fra Ivica Majstorović, župnik u hrvatskoj crkvi na Manhattanu, i Drago Bubalo, glazbeni direktor u crkvi St. Aidan u Williston Parku u New Yorku.</p>
<p>»Moj običaj nije da govorim nakon koncerta, ali ovaj put doista moram napraviti iznimku. Jako nam je lijepo bilo na ovoj turneji i posebno bih volio zahvaliti našem i vašem župniku, fra Ivici, kao i Dragi Bubalu, na svemu što su za nas učinili«, rekao je nakon posljednjeg koncerta božićne turneje Zdravko Šljivac, dirigent i voditelj Zvjezdica, što su svi u crkvi Sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku s radošću prihvatili.</p>
<p>Zvjezdice su američke Hrvate oduševljavale pjesmom, a poziva za novom turnejom bilo je mnogo. Zbog doista radnog rasporeda, djevojke nisu imale vremena upoznati New York; tek su prošetale Rockfellerovim centrom te vidjele glasovito klizalište i najveći bor u tome gradu. Nova turneja stoga je izvjesna, a kako je Zvjezdicama bilo na putovanju, najbolje će moći reći za nekoliko dana, kada se odmore od puta i u miru prisjete svega što su prošle u ta tri tjedna – od Los Angelesa preko Pittsburgha, Cincinnatija, Clevelanda i Chicaga do New Yorka.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Letica pjevao japanske pjesme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povodom skorog Božića, nezavisni predsjednički kandidat s potporom HSP-a Slaven Letica organizirao je u utorak u Saloonu predbožićnu rock večer za stotinjak svojih prijatelja s fakulteta, škole, studija, suradnike iz izbornog stožera te osobe iz političkog i javnog života. Najstarija uzvanica bila je osamdesetogodišnja Letičina punica Marija Cerjan s kojom živi već četvrt stoljeća, a prisutni su bili i Letičina supruga Gordana i mlađi sin Frane. Uz rock glazbu u Saloonu su se zabavljali i čelnik HSP-a Anto Đapić, zastupnik Tonči Tadić, slikar Antun Mateš, vlasnik WGW-a Željko Vargek, pjevač Mladen Burnač, vlasnik Saloona Vlaho Srezović i njegov sin Maro i drugi. Vrhunac večeri nastupio je kad je »Predsjednički duet Izlazeće sunce« kojeg su činili Letica i Tadić otpjevao japansku pjesmu »Zimski prizori u zaljevu Tsugaru«. Tadić je tekst pjesme preveo s japanskog i nakon svake kitice protumačio sadržaj, u kojem se govori o rastanku prijatelja u trajektnoj luci za otok Hokaido. »U zaljevu Tsugaru prije nekoliko godina jedan ruski tanker doživio je havariju. Ova pjesma stoga je posmrtno slovo projektu Družba Adria«, poručio je Tadić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Lijepe žene i popularni muškarci« u akciji protiv nasilja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetak popularnih sportaša, glumica, pjevačica, manekenki i voditeljica predstavili su u utorak navečer u zagrebačkom hotelu Golden Tulipu multimedijalni projekt »Lijepe žene i popularni muškarci«, koji se odvija u sklopu akcije »Stop nasilju«. Svi su oni iskoristili kraj godine za predstavljanje specijalnog kalendara, za koji ih je snimio naš istaknuti fotograf Damir Hoyka.</p>
<p>Riječ je o projektu koji se drugu godinu održava pod pokroviteljstvom i u organizaciji Policijske uprave zagrebačke i modne agencije Best model. U zabavnom dijelu programa koji je vodila Vjekoslava Bach, i sama »junakinja« jedne kalendarske stranice, nastupile su neke od »kalendarskih« pjevačica: Emilija Kokić, Žanamari Lalić i Nives Celzius, dok su se Maja Šuput i Lana Jurčević ispričale zbog viroze.</p>
<p>Djevojke su bile odjevene u kožnate kreacije Ljubas te u večernje komplete modne kuće Sposa.</p>
<p>»Upravo se takvim stylingom postiže slika lijepih žena i poularnih sportaša. Sportašima, koji su nam se zbog svojih obaveza odmah razbježali sa snimanja, ovim se putem još jednom zahvaljujem«, rekla je vlasnica Best model agencije Sanja Bjedov Popović. </p>
<p>Među gostima na tom predstavljanju bili su nogometaš Dino Drpić, koji je došao bodriti svoju djevojku Nives Celzijus, HTV-ovac Vanja Sutlić, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimir Šostar i mnogi drugi.</p>
<p>Dan nakon predstavljanja na domjenku u hotelu Golden Tulipu, kalendar je predstavljen i na štandu PU zagrebačke na Zagrebačkom velesajmu, gdje su u sklopu predstavljanja svoje autograme i edukativne materijale dijelili dr. Zvonimir Šostar, stolnotenisač Dragutin Šurbek, Minea i čelni ljudi PU zagrebačke. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Opatijac Luttenberger »slučaj Severina« predao sudu</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – »Smatram da je ugovor između Festivala Opatija i Severine za njezin novogodišnji nastup u Opatiji štetan za građane grada, tj. da je primjer neprimjerenog trošenja proračunskog novca. Zato sam taj ugovor predao Općinskom sudu u Opatiji«, rekao je novinarima bivši opatijski gradonačelnik, a sad gradski vijećnik dr. Axel Luttenberger. Smatra da iznos za koji će Severina nastupati za Novu godinu u Opatiji ne smije biti tajna. On nije naveo o kojem je iznosu riječ, jer da je to učinio, prema tom bi ugovoru Severina imala pravo otkazati nastup u Opatiji i kao obeštećenje tražiti dva puta veću svotu.</p>
<p>Još je ranije opatijski gradonačelnik Ranko Vlatković obznanio da će organiziranje dočeka Nove godine Opatiju koštati 350.000 kuna, u što su, uz Severinin honorar, uračunati i honorar za Šajetu i prateći sastav, te troškovi postavljanja pozornice, razglasa, rasvjete... Opatijski su vijećnici na sjednici Gradskog vijeća opozvali Luttenbergera s mjesta predsjednika Upravnog vijeća Festivala Opatije, jer da više od dva mjeseca Vijeće nije sazvao. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Predstavljena knjiga »Seks liječi sve« Žuži Jelinek</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U predvorju Hrvatskog narodnog kazališta u srijedu Žuži Jelinek predstavila je svoju novu knjigu »Seks liječi sve«. »Žao mi je što nitko nije pisao o seksu dok sam ja bila mlada, jer da jest, moj cijeli život vjerojatno bi bio potpuno drukčiji«, rekla je Žuži te dodala da je to razlog što je uopće pisala o toj temi.</p>
<p>Osamdesetpetogodišnjoj Žuži to je sedma knjiga, a u njoj se može naći savjet za svakoga. To možemo vidjeti i u naslovima poglavlja: Seks naš svakidašnji, Jesu li dlakave žene zle, Ritam seksa... i u ostalima u kojima poručuje ženama da moraju čuvati same sebe i da ništa dobro u životu nije darovano, nego da se za sve treba boriti. U knjizi muškarci također mogu otkriti što kroz život osvaja žene. »U početku je bitna mladost, nakon toga znanje, a na kraju je najvažniji novac«, istaknula je Žuži. Izdavač knjige »Seks liječi sve« je Profil International, a u prodaju će izaći tijekom sljedećeg tjedna po cijeni od 130 kuna. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Češki vojnik ukrao tenkove i prodao ih na otpad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dva stara tenka i drugi materijal od vrijednih kovina iz vojnog je prostora namijenjenog za vježbanje vojnika poznatog pod nazivom Baba, nedaleko Benešova u središnjoj Češkoj, ukrao profesionalni vojnik koji je imao zadatak čuvati taj prostor za vježbanje, te ih je prodao u otpad. Šteta se procjenjuje na oko pola milijuna kruna (oko 95.000 kuna). Iz bivšeg tenkovskog vježbališta nestalo je ukupno 150 tona vojnog materijala: dva stara tenka T-34, 1400 željezničkih šina i više protutenkovskih prepreka koje je vojnik trebao čuvati u doba kad je vojska počela napuštati prostor. No, vojnik je u dogovoru s predstavnikom jedne praške tvrtke taj materijal odvezao u otpad i prodao. Glasnogovornik vojne policije kazao je da je Vojna policija »završila istragu i materijal predala policiji u Benešovu«. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Borovi na Havajima prodaju se za nevjerojatnih 1200 kuna</p>
<p>HONOLULU</p>
<p> – Zbog kronične nestašice borova na Havajima cijene onih kojih koji još nisu prodani dostigle su fantastičnih 1200 kuna (više od 200 američkih dolara)!</p>
<p>O kakvoj je točno panici riječ, možda najbolje govori podatak da su neki stanovnici toga tihooceanskog otočja ovoga tjedna, primjerice, cijelu noć kampirali ispred trgovačkog centra kako bi u zoru kupili neki od 130 borova što su to jutro, zrakoplovom iz američke savezne države Oregon, dopremljeni u Honolulu.</p>
<p>Do jutra se pred centrom okupilo više od 200 ljudi, a onda im je prodavač zaželio »dobro jutro« obznanivši da se borovi prodaju po cijeni od 165 do 200 dolara. Uslijedili su prosvjedi – kupci su pobješnjeli jer su nove cijene višestruko skuplje nego prije nekoliko dana kada su borovi koštali od 30 do 70 dolara (od 170 do 400 kuna).</p>
<p>Većina se borova za Božić na Havaje doprema brodovima i zrakoplovima s farmi na američkom kontinentu. Lani su, međutim, trgovci pretjerali s narudžbama, što im je nanijelo znatne gubitke te ih prisililo da neprodane borove bace. Ove godine misle da su se opametili pa su narudžbe znatno manje, a cijene pristiglih borova znatno više.</p>
<p>»Lani su mnogi naručili previše, no ove godine situacija je sasvim suprotna – borova nikad manje«, opisuje Dasha Nixon, menadžer trgovačkog lanca »Wal-Mart« na Mauiu. Prodavač borova Mele Kalikimaka Turner – čije ime, uzgred, na havajskome znači »Sretan Božić« – smatra da su njegove cijene »popularne i korektne.</p>
<p>»Nikoga ne želim prevariti. Uzmu li se u obzir energija i vrijeme potrebni da se borovi dopreme na Havaje, ovo su realne i poštene cijene«, tvrdi »Sretan Božić«.</p>
<p>No, kupci baš i ne dijele njegovo mišljenje. »Misli da nas ima u šaci zato što ima borove. Ali, nek' zna da mi imamo novac i da mu možda nećemo platiti«, ogorčena je Barbara Taylor iz Honolulua. Jedan je muškarac pak, u očaju napustio red pred dućanom te mobitelom naručio bor iz Colorada. Bor će, kaže, platiti 80, a prijevoz brodom 145 dolara. Drugi u redu bili su strpljiviji, no strpljen ipak nije uvijek i spašen. Tri metra visok bor koštao je, primjerice, 215, a nešto manji 185 dolara. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Odlazak klasika naivnog slikarstva</p>
<p>Josipa Generalića kritičari svrstavaju među najpoznatije predstavnike u svijetu poznate hlebinske škole</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istaknuti hrvatski slikar i grafičar, klasik naivnog slikarstva Josip Generalić preminuo je u srijedu, 22.prosinca, u Koprivnici.</p>
<p>Rođen u Hlebinama 1936. godine, učiteljsku školu završio je u Križevcima, a diplomirao na Višoj pedagoškoj školi. Prvi radovi slikani uljanim bojama na šperploči i platnu nastaju 1950. godine. U prvoj stvaralačkoj fazi radi u maniri hlebinske škole i pod utjecajem oca Ivana Generalića. Od 1960.-ih mijenja tematiku i stil, te nakon hlebinskog verizma započinje cvjetna faza, a u kompoziciju prodiru nadrealni i dekorativni elementi. U tom razdoblju nastaju djela kao što su »Pejzaž s potokom«, »Djevojčica u polju« i »Poslije kupanja«. </p>
<p>Početkom 70-ih priklanja se fantastici, a nakon 1973. godine odvojio se potpuno od podravskog motiva, te temama i svjetonazorom gradi vlastiti način izražavanja. Slikajući grupne ili pojedinačne portrete popularnih osoba iz filma ili javnog života, vješto ih i nekonvencionalno smješta u poetiku svojih prethodnih dviju faza – hlebinske i cvjetne. U tom periodu nastaju njegova ponajbolja i najpoznatija djela kao što je portret Sofije Loren, Janes Joplin ili pak »Beatlesi u Hlebinama«.</p>
<p>Josip Generalić, sklon nemogućem i nadrealnom u službi realnoga, koloristički i kompozicijski mijenja način slikanja, podređujući okolišu središnji motiv, koji je naglašen snažnim tonovima u širokim plohama. U isto vrijeme radi seriju jednostavnih i sažetih crteža. </p>
<p>Slike »Jabuke« iz 1965. i »Pejzaž sa suhim drvetom« iz 1967. najavile su Generalićevu fazu tzv.»crne slike« katastrofičnog sadržaja, kojima je zaokupljen sve do 1977. Ta crna faza posljedica je njegovih istinskih slutnji zla i crnih vizija. U tom razdoblju nastaju vrlo impresivna djela kao što su »Gvajan 78«, »Rat glad smog« i druge. Djela tog perioda odlikuju se svojevrsnim verizmom, tematikom svijeta na rubu katastrofe i samouništenja. Idilične pejzaže umjetnik je zamijenio pejzažima terora i zagađenja, sve više je zaokupljen panseksualizmom, izopačenošću, razaranjima i smrću. </p>
<p>Posljednjih godina Josip Generalić intenzivno se bavio grafičkim tehnikama u dubokome tisku. Izlagao je na više od 1000 skupnih i više od 250 samostalnih izložaba u zemlji i svijetu. Ilustrirao je više od pedeset knjiga i zbornika, izveo pet scenskih prijedloga, izradio trideset tapiserija od kojih je »Velika berba grožđa« uvrštena u stalni postav Muzeja moderne umjetnosti u Soitami u Japanu. Nagrade za svoj umjetnički rad dobio je u Morgesu, Firenci, Montavi, Skopju, te je sudjelovao na smotrama naivne umjetnosti u Bratislavi, Zagrebu, Münchenu i Zürichu. Josipa Generalića kritičari ubrajaju u vrhunske slikare naivne umjetnosti te među najpoznatije predstavnike u svijetu poznate hlebinske škole.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pučko graditeljstvo iz zaborava </p>
<p>Nakon gostovanja u Francuskoj fotografske izložbe Ksenije Marković i Stjepana Pepeljnjaka predstavljaju se u Muzeju Mimara / Knjiga dr. Marković s smjernicama očuvanja pučkog graditeljstva nezaobilazno štivo u budućem promišljanju očuvanja ne samo pojedinačnih objekata, već i većih cjelina u krajoliku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spasiti od zaborava hrvatsku pučku baštinu prepuštenu okrutnom zahtjevu novoga i dokumentirati vrijednosti višestoljetnog graditeljskog nasljeđa – bila je plemenita misija dvoje vrhunskih stručnjaka za hrvatsku pučku arhitekturu dr. Ksenije Marković i prof. dr Stjepana Pepeljnjaka čiji se plodonosni višegodišnji rezultati danas mogu vidjeti u Muzeju Mimara. </p>
<p>Izložbe fotografija »Kuća-hiža-moj dom sa šireg područja grada Jastrebarskog« dr. Ksenije Marković (s prigodnom knjigom) i »Svjedočanstvo o tradicijskoj arhitekturi u okolici Zagreba« dr. Stjepana Pepeljnjaka prvotno su pod jedinstvenim nazivom »Tradicijska arhitektura sjeverne Hrvatske« – zahvaljujući velepolanici Republike RH pri Unescu Nedi Ritz i Zagrebačkoj županiji gostovale u francuskom mjestu Councy le Château tijekom listopada na Danima hrvatske kulture.</p>
<p>Dr. Ksenija Marković, etnologinja i konzervatorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, još je prije tri godine započela izradu prostornog plana grada Jastrebarskoga. Predviđen posao prerastao je u veliko terensko istraživanje čak 50-ak naselja što se rasprostiru od Pleševice do Crne Mlake.</p>
<p> Rezultat nije samo izložba fotografija »Kuća-hiža-moj dom sa šireg područja grada Jastrebarskog« (na kojima je autorica dokumentirala oblike tradijske arhitekture i stare obrte među ostalim Jastrebarskog, Orešja, Okićkog, Paljuga, Slavetića) već i istoimena knjiga u kojoj autorica podrobno tumači zaštitu pučke graditeljske baštine, donosi katalog naselja prve kategorije na tome području (u suradnji s arhitekticom Anom Matanić), primjere čuvanja pučke baštine i što je najvažnije od svega – smjernice očuvanja i obnove ne samo pojedinačnih starih kuća, već čitavih cjelina (naselja i krajolika). U tom su smislu smjernice dr. Ksenije Marković nezaobilazno polazište u očuvanju tradicijskog prostora.</p>
<p> S ne manje entuzijazma prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, koji se već 40 godina bavi očuvanjem i dokumentiranjem etnografske baštine, stvorio je pravu riznicu sjećanja na pučku arhitekturu šire okolice Zagreba, zabilježivši do najsitnijeg detalja razne oblike tradicijske arhitekture (ukrasi prozora i vrata, stari natpisi, imena vlasnika, načini spajanja drvenih greda itd.) karakteristične za Resnik, Rugvicu, Svibovski Otok, Oporovec... Kako su fotografije nastale u rasponu od 40 godina, tim je jasnije kakvu vrijednost čine za buduće očuvanje izvornih arhitektonskih cjelina.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vojinu Periću Red Danice hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Voditelj Dramskoga studija slijepih »Novi život«, glumac i redatelj Vojin Perić u srijedu je u prostorima Studija primio odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Odlikovanje je Vojinu Periću predao ministar kulture Božo Biškupić odlukom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesić, dodjeljujući mu odličje za osobite zasluge u kulturi.</p>
<p> »Vojin Perić se više od dvadeset godina predano bavi kazalištem, kao glumac, redatelj, pisac i vrstan organizator. Organizirao je i Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih«, izjavio je ministar Biškupić. Istom je prigodom ministar predao voditelju Studija ključeve kombija koji je sa šezdeset posto sredstava financiralo Ministarstvo kulture. Kombi će članovi Studija poslužiti za prijevoz na gostovanja, što će im uvelike olakšati komunikaciju i s drugim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>Vojin Perić je naglasio da je ovo odlikovanje priznanje cijeloj instituciji na čijem se čelu nalazi i njihovim nastojanjima. »Ništa što je složeno i okruženo predrasudama ne može se srušiti preko noći. Drago mi je da su nas počeli shvaćati kao dio stvaratelja hrvatske kulture, a ne da nas doživljavaju isključivo kao socijalu«, rekao je Perić. </p>
<p>Vojin Perić je deset godina umjetnički voditelj Studija. Dramski studio slijepih »Novi život« osnovan je 1948. godine, a prvu je premijernu izvedbu imao u Samoboru. Dugo je vremena Studio djelovao kao jedino kazalište slijepih i slabovidnih osoba. Uprizorujući šezdesetak izvedaba godišnje i ostvarujući jednu do dvije premijere, Studio »Novi život« svrstava se u vrh hrvatske amaterske scene. No, pedeset i pet godina postojanja i u tome razdoblju ostvaren iznimno velik broj izvedaba Dramskomu studiju slijepih nisu uspjela zajamčiti registriranje Studija kao kazališta. Razlog što djeluju kao humanitarna udruga jest što su slijepi.</p>
<p> Vojin Perić naveo je da se nada da će se u 2005. godini stvoriti uvjeti da se i njihovi članovi mogu glumački obrazovati i upisivati Akademiju dramske umjetnosti. U namjeri predstavljanja vlastita rada, surađujući s organizacijama slična profila u svijetu, Studio je pokrenuo bienalni festival Blind in Theatre (BIT). Ta svjetski jedinstvena manifestacija uz predstavljanje kazališnoga rada gostujućih skupina kao zadaću si je postavila i ispitivanje scenskih mogućnosti osoba s drukčijim potrebama. Studio »Novi život« na sceni nastoji nadići tjelesnu drukčijost, pokušavajući se približiti scenskom uprizoravanju na način koji to čine osobe koje nemaju tjelesnih odstupanja. Neke od gostujućih skupina nadahnuće pronalaze baš u tim drukčijim perceptivnim sposobnostima otvarajući nove putove umjetničkoga izražavanja.</p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Oda staromu gradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Starom Gradu nestao je razmak između predodžbe i stvarnosti. Pisanje »Mrlje« bilo je prepisivanje onoga što sam već doživio. Tim je riječima autor Zvonko Todorovski, dobitnik nagrade »Grigor Vitez« za najbolji tekst u 2003. godini, predstavio svoj novi roman »Mrlju«, u srijedu, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke. Osim autora, o knjizi su govorili i Višnja Haid, u ime nakladničke kuće Haid u kojoj je knjiga izašla, Magda Dulčić, koja je knjigu ilustrirala, i Tahir Mujičić.</p>
<p>»Roman 'Mrlja' oda je Starom Gradu i najljepšem otoku Hvaru, nastala u sljubljivanju Zvonimira Todorovskog kao pisca i Magde Dulčić kao ilustratorice. To je samo uvjetno roman za djecu jer je namijenjen i odraslim čitateljima«, rekao je Mujičić. Po njegovim riječima u romanu se isprepleću tri paralelne radnje, odnosno svijeta – bajkoviti animalistički svijet galebova, ljudski svijet kroz detektivsku priču i svijet suvremenih računala. Fikcijski svijet počinje onda kada se ta trojna stvarnost počne pretakati u nadnaravnost u kojoj galebovi počinju govoriti. Kao četvrti sloj u romanu se javlja i onaj edukativni putem kojeg se djecu nastoji poučiti hvarskim izrazima, lovu ribe, ekologiji i prirodi.</p>
<p>Roman »Mrlja«, kako je rečeno, supostoji kao dio hrvatske velike tradicije pisanja za djecu. </p>
<p>G. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Čovjek i kultura« Matka Peića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Knjiga Matka Peića »Čovjek i kultura«, zbirka od 147 eseja što ih je u istoimenoj rubrici godinama objavljivao u »Vjesniku INE«, predstavljena je u srijedu u Požegi, javljaju iz Inine službe za informiranje i odnose s javnošću. O knjizi, ilustriranoj crtežima najvećih hrvatskih slikara, govorili su priređivač knjige Milan Bešlić i urednici Mijo Ivurek i Mirko Kovačević. Tom je prigodom predstavljen i web site o Matku Peiću. Prestavljanje je održano u prostorima Požeško-slavonske županije, u organizaciji Matice hrvatske, ogranka Požega, i Inina Sektora korporativnih komunikacija. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izdavački rat na Internetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Random House, najveći svjetski izdavač knjiga na engleskom jeziku, započinje s prodajom svojih knjiga izravno kupcima preko Interneta. Time će Random House postati nezanemarivi konkurent Amazon.com-u i Barnes Na to ih je navelo slabija prodaja iako se Random House ne može baš požaliti s obzirom na to da se ove godine čak stotinu osamdeset i dva naslova u njihovu izdanju našlo na top ljestvici New York Timesa. Među njima je i planetarno popularna knjiga Billa Clintona »Moj život«, koja je objavljena u nakladi od dva milijuna i šest stotina tisuća primjeraka. </p>
<p>B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Antidepresivi« Željka Kipkea </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – »Antidepresivi« naziv je nove izložbe Željka Kipkea, koja u varaždinskoj Galeriji Doraart ostaje otvorena do 14. siječnja. Kipke izlaže šest aluminijskih ploča, a one prate njegov slikarski opus nazvan »Prošlost je puna otrova i opijata« iz 1998. godine, nastao kao rugalica poimanju da prošlost može biti osnova za oblikovanje suvremenog društva. Na šest novih platna u Doraartu Kipke je nastojao vizualizirati kemijsku i psihološku strukturu tableta koje se svakodnevno uzimaju – od analgetika do sredstava za spavanje. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Cesar u Maksimiru, Milinović raskida ugovor </p>
<p>Za povratak makedonskog reprezentativca Gocea Sedloskog maksimirski čelnici trebaju zgotoviti samo još neke formalnosti s njegovim sadašnjim klubom, japanskim Sendaijem, Boštjan Cesar u srijedu je potvrdio definitivni povratak u Maksimir. S druge strane, Damir Milinović dogovorio je sporazumni raskid ugovora s klubom, pa će uskoro najvjerojatnije i napustiti Maksimir </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Maksimirski događaji tutnje takvom brzinom da su čak i novogodišnji kalendari, pripremljeni za nadolazeće blagdane, praktički već zastarjeli. Pogledate li lica koja vam se smješe s klupskih suvenira, mogli biste zaključiti da Dinamov marketing zapravo promovira retro kalendare. Sve je jasnije, naime, da ćemo do početka proljetnog dijela sezone svjedočiti svojevrsnim migracijama »maksimirskog stanovništva«. Obrambeni je red, primjerice, već prošao određene popravke pa će tako udarni dvojac središnjih braniča na proljeće činiti Goce Sedloski i Boštijan Cesar. S druge strane, Damir Milinović dogovorio je sporazumni raskid ugovora s klubom, pa će uskoro najvjerojatnije i napustiti Maksimir. </p>
<p>I dok za povratak makedonskog reprezentativca maksimirski čelnici trebaju zgotoviti samo još neke formalnosti s njegovim sadašnjim klubom, japanskim Sendaijem, Cesar je u srijedu potvrdio definitivni povratak u Maksimir. </p>
<p>– Sve smo se dogovorili, naglasio je mladi Dinamov branič nakon razgovora s trenerom Ilijom Lončarevićem.</p>
<p> – Vraćam se u Maksimir. Nismo mnogo pričali o najavljenim revizijama ugovora, no u ovom je trenutku za mene najvažnije da sam Dinamov igrač. Čast mi je da su me pozvali natrag, a nadam se da ću svojim igrama to i opravdati. </p>
<p>Cesar je jesensku polusezonu proveo na posudbi u ljubljanskoj Olimpiji, a slovenski su ga mediji ocijenili drugim najboljim stoperom lige, odmah iza Srebrniča iz Gorice. Ugovor s Dinamom veže ga do ljeta 2007. godine. </p>
<p>Cesarov povratak, dakako, automatski nadvija upitnik iznad statusa donedavno standardnog člana uže Dinamove obrane Damira Milinovića. Štoviše, u razgovoru s Lončarevićem dogovorio je sporazumni raskid ugovora. </p>
<p>– Moram još malo razmisliti, no najbliži sam upravo sporazumnom raskidu. Još ćemo razgovarati u ponedjeljak ili utorak, dodao je Milinović. </p>
<p>Niti Dalibor Poldrugač nije suviše razvukao smiješak nakon razgovora s trenerom Lončarevićem. On nije toliko nezadovoljan samim ugovorom koliko statusom u momčadi. Konačni je dogovor oko budućeg angažmana u Dinamu odgodio za ponedjeljak. </p>
<p>– Razgovarali smo o svemu, dakle i o mom statusu i o ugovoru, ali još ne bih ništa konkretnije govorio u javnosti. S nekim sam stvarima zadovoljan, a s nekima nisam. Mogu samo reći da sam u ovom trenutku ipak bliži ostanku u klubu, naglasio je Poldrugač. </p>
<p>U četvrtak će na vrata Lončarevićeva ureda zakucati još šestorica igrača - Ješe, Drpić, Kranjčar, Ljubojević, Pranjić i Bošnjak. </p>
<p>– I sljedeći ćemo tjedan mnogo razgovarati. Nismo niti mislili da ćemo s igračima istog trenutka kad dođu na razgovor potpisati nove ugovore i odmah riješiti njihov status. Ali, svakako moram reći da su svi bili apsolutno korektni u razgovorima i na tome im zahvaljujem. Male su nepoznanice, ali njih ćemo riješiti sljedeći tjedan. Ne mogu reći da je itko otpisan. U mojoj se konstrukciji momčadi više neće moći dogoditi da za jednu poziciju unutar momčadi kandidiraju trojica ili četvorica igrača. Neće se moći dogoditi niti to da u jednom dijelu momčadi imamo viška, a u drugom manjka igrača, naglasio je Lončarević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Želio sam trenirati Hajdukove juniore </p>
<p>»Zadovoljan sam onime što sam napravio u ovoj godini. Završio sam školu i preuzeo mladu reprezentaciju. No, plan mi nije bio takav, već sam imao želju preuzeti juniore Hajduka, zajedno sa svojim prijateljem Asanovićem. Željeli smo još uključiti dva iskusna znalca, Ivića i Poklepovića. No, ta je ideja propala«, prisjeća se Slaven Bilić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Slaven Bilić, izbornik mlade hrvatske reprezentacije, u svom je kratkom mandatu naznačio da je izbor HNS-a bio pun pogodak. Sve tri pobjede u kvalifikacijama s »malim vatrenima« i promoviranje niza darovitih igrača poput Primorca, Grgurovića, Vučka, Benka, Modrića i ostalih, pokazatelji su da je Bilić trener koji zna, ali i koji obećava. Svoj je trenerski osjećaj već bio naznačio na Hajdukovoj klupi, a ovaj mu je rad u HNS-u pravi diplomski. </p>
<p>– Zadovoljan sam onime što sam napravio u ovoj godini. Završio sam školu i preuzeo mladu reprezentaciju. No, plan mi nije bio takav, već sam imao želju preuzeti juniore Hajduka, zajedno sa svojim prijateljem Asanovićem. Željeli smo još uključiti dva iskusna znalca, Ivića i Poklepovića. No, ta ideja nije imala odjeka, propala je, prisjeća se Slaven Bilić. </p>
<p>• Kako je došlo do suradnje s HNS-om? </p>
<p>– Sve se dogodilo na inicijativu saveza. Nakon Svjetskog prvenstva u Japanu, novinari su me »gurnuli« kao kandidata za izbornika. Tad sam obilazio gradove i nogometne sredine i svi su mi davali podršku</p>
<p>. No, kad je došao trenutak izbora, ispalo je sasvim suprotno. Razočarao sam se i zato sad nisam poduzimao ništa. Bilo je nekoliko razgovora, ali to nije bilo pravo lobiranje. Ponudu saveza sam prihvatio, ali i inzistirao na svom stručnom stožeru. </p>
<p>• Ljuti li vas što nije potpisan ugovor? </p>
<p>– Nije problem u novcu već u tretmanu. Najavljeno je da ćemo u sljedećih desetak dana potpisati ugovor i da ćemo nastaviti ovu uspješno započetu suradnju. </p>
<p>• Je li vaš razlaz s Hajdukom konačan? </p>
<p>– Nije, ali ne želim govoriti o Hajduku, nema zle krvi. Kad sam odlučio biti trener znao sam sve dobre i loše strane tog posla. Smiješne su priče za koga navijaš. Evo, Katalinić je govorio »samo Hajduk i Hajduk« i predstavljao se kao nepopravljivi hajdukovac da bi na kraju ispalo da je najveća pogreška ove uprave što ga je vratila među »bijele«. I za mene je Hajduk moj klub, ali to ne znači da ne bih bio trener Dinama, Rijeke ili Zagreba. </p>
<p>• Promovirali ste niz mladih igrača kroz reprezentaciju. Koji je najbolji? </p>
<p>– Ne volim tako razmišljati, ali Eduarda moram istaknuti. On je zaista klasa, pravi profesionalac i mnogo znači za ovu momčad. Daje joj veću dimenziju. Stoga mi je i smetalo, iako na to nemam utjecaja, što ga se razvlačilo prije utakmice s Bugarskom iz A u mladu reprezentaciju. U ponedjeljak je igrao za Dinamo, pa u utorak za A vrstu, da bi u posljednji trenutak bio vraćen nama, ali umoran i iscrpljen. Mislim da se baš u ovoj reprezentaciju Eduardo potpuno afirmirao, jer da to nije tako Dinamo ne bi kupovao Karića, Zekića i Ljubojevića. Isto su se tako kroz ovu selekciju afirmirali Grgurović, Vučko, Primorac... Kad smo se prvi put okupili, samo su tri, četiri igrača u nedjelju lakše trenirala, jer su bili umorni zbog subotnjeg nastupa za klubove. Na posljednjem su okupljanju čak trinaestorica morala relaksirajuće trenirati, što znači da su postali faktori i u svojim klubovima, zaključio je Bilić i za kraj razgovora dodao mišljenje o Igoru Tudoru: </p>
<p>– Tudor po kvaliteti može biti prvi stoper svijeta. Njegova je moć neosporna, čudesna su mu dodavanja, ali je problem samo u njegovu pristupu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pad pred ciljem odnio Janici pobjedu </p>
<p>»Između dvije vožnje imala sam problema sa želucem i to me smetalo u drugoj vožnji. Pad? Događa se, sva sreća što je koljeno ostalo čitavo, ništa se nije dogodilo prilikom pada. Malo sam se natukla i to je to. Idemo dalje«, rekla je Janica nakon utrke</p>
<p>ST. MORITZ</p>
<p> – Janica Kostelić drugi je put ove sezone padom završila utrku Svjetskoga kupa. Nakon aspenskog slaloma, »nesreća« se dogodila i na veleslalomu u St. Moritzu, makar je od cilja bila odvojena nekoliko vrata, a pobjeda je već bila na dlanu hrvatske skijašice. </p>
<p>Još je jednom konkurenciju šokirala Slovenka Tina Maze, koja je bila brža od dominantnih djevojaka ove discipline - Pärson i Poutiainen, dok se za hrvatske bodove pobrinula Ana Jelušić, koja je bila na 21. mjestu. </p>
<p>Janica je imala otvoren put prema postolju. Bila je treća nakon prve vožnje, a u drugoj je konstantno povećavala prednost u odnosu na tada vodeću Talijanku Putzer. No, dugi i iscrpljujući veleslalom očito je oduzeo dosta snage Janici, a pred kraj vožnje nešto je agresivniji i rastrganiji pristup donio probleme pri nekoliko zavoja i gubitak ravnoteže u jednom trenutku. Janičina brzina i vožnja mogli su sugerirati težak ispit za preostale dvije u startnoj kućici (Maze i Pärson), no na njihovu sreću Janica cilj nije ugledala. Pad Janice nije bio kao 1999. godine na istoj stazi, kada se teško ozlijedila, no i ovog je puta izgledalo komplicirano. </p>
<p>– Između dvije vožnje imala sam problema sa želucem i to me smetalo u drugoj vožnji. Pad? Događa se, sva sreća što je koljeno ostalo čitavo, ništa se nije s njim dogodilo prilikom pada. Malo sam se natukla i to je to. Idemo dalje..., rekla je Janica nakon utrke. </p>
<p>Tina Maze već je imala jednu veleslalomsku pobjedu, prije dvije godine u Söldenu, kada je raritetno pobijedila zajedno s Hosp i Flemmen. No, ovog je puta pobjeda odjeknula još jače. Prije 20 dana Maze je na superveleslalomu u Zauchenseuu sa startnim brojem 64 na cilj došla treća, a sad je otišla dva koraka dalje, do »zmage«. Ana Jelušić, koja je prvi put ove sezone izborila veleslalomski nastup, jako je dobro odradila utrku u St. Moritzu. Dva podjednaka nastupa u kojima Ana čak nije pretjerano griješila donijela su 21. mjesto i prve bodove u ovoj disciplini.</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Maze (Slo) 2:26.99, 2. Pärson (Šve) +0.12, 3. Rienda Contreras (Špa) +0.74, 4. Putzer (Ita) +0.93, 5. Poutiainen (Fin) +1.47... 21. JELUŠIĆ +3.61...</p>
<p>prva vožnja: 1. Pärson (Šve) 1:13.20, 2. Maze (Slo) +0.33, 3. KOSTELIĆ +0.43... 25. JELUŠIĆ +2.65...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Pärson (Šve) 493, 2. Poutiainen (Fin) 486, 3. KOSTELIĆ 398, 4. H. Gerg (Njem) 336, 5. Dorfmeister (Aut) 333... JELUŠIĆ 68... FLEISS 65;</p>
<p>redoslijed, veleslalom: 1. Pärson (Šve) 260, 2. Poutiainen (Fin) 225, 3. Maze (Slo) 120... 7. KOSTELIĆ 92... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Napokon se dogodilo: Ivica osvojio bodove </p>
<p>Na slalomu u Flachauu, gdje je prije dvije godine proslavio osvajanje maloga Kristalnoga globusa u toj disciplini, Ivica Kostelić osvojio je sedmo mjesto </p>
<p>FLACHAU</p>
<p> – Napokon se i to dogodilo - Ivica Kostelić riješio se ukletih »duhova« ove sezone i osvojio premijerne bodove u Svjetskom kupu. Na slalomu u Flachauu, gdje je prije dvije godine proslavio osvajanje maloga Kristalnoga globusa u toj disciplini, osvojio je sedmo mjesto. Premijera se dogodila i kod Dalibora Šamšala, no radi se o prvom nastupu u Svjetskom kupu (63. mjesto). </p>
<p>Nakon dva pada i veleslalomskih posrtaja, Ivica je sasvim logično primijenio taktiku u prvoj vožnji nešto opreznije vožnje, makar u slalomu takva strategija gotovo da i ne postoji. Dobro je hrvatski skijaš trasirao put za nastavak, budući da je u prvoj vožnji zaostao tek nešto više od sekunde za najboljima i sa 15. je mjesta čekao nastavak. Druga je vožnja bila mnogo bolja, posebno donji dio, kad se Ivica očito oslobodio i posve podsjetio na dane kada je osvojio mali Kristalni globus i svjetsko zlato. Dugo je bio vodeći i tek je Matt uspio nadmašiti njegovo vrijeme.</p>
<p>– Napokon! Ova će utrka sigurno promijeniti na bolje ostatak sezone, uzviknuo je Ivica poslije utrke. </p>
<p>Slovenski dan iz St. Moritza, gdje je pobijedila Maze, gotovo se preslikao u Flachauu, jer je sjajan bio Mitja Dragšič. Ipak, neki od favorita nisu dozvolili kikseve. Pobijedio je Rocca, ispred prošle sezone najboljeg slalomaša Schönfeldera.</p>
<p>• Rezultati, slalom: 1. Rocca (Ita) 1:34.86, 2. Schönfelder (Aut) +0.24, 3. Vogl (Njem) +0.31, 4. Dragšič (Slo) +0.50, 5. Matt (Aut) +0.53..., 7. KOSTELIĆ +1.22...</p>
<p>prva vožnja: 1. Schönfelder (Aut) 47.17, 2. Rocca (Ita) +0.13, 3. Vogl (Njem) +0.46..., 15. KOSTELIĆ +1.11..., 63. ŠAMŠAL (Hrv) +4.07...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Miller (SAD) 858, 2. Raich (Aut) 546, 3. Maier (Aut) 482, 4. Walchhofer (Aut) 401... KOSTELIĆ 36...</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Raich (Aut) 190, 2. Rocca (Ita) 180, 3. Schönfelder (Aut) 169... KOSTELIĆ 36... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Real u žrvnju Cibone</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone i drugi su put u sezoni pobijedili momčad Real Madrida i pokazali da uspjeh sa starta Eurolige u Madridu nije bio slučajan. Tada je pobjeda došla u posljednjim sekundama, da bi u srijedu u Zagrebu cibosi bili uvjerljiviji, čvršći i neumoljivi u pobjedi 73-58 (37-31) u 8. kolu Eurolige. </p>
<p>Cibona je do pete pobjede u skupini došla prije svega obranom. Najbolji napadač u Europi, kako za Bullocka tvrdi njegov trener, ubacio je 20 poena, uz šut 6-16. Odlično ga je čuvao Krstić, ostali cibosi su pomagali i izolirali Bullocka. Reyes je radio probleme napadačkim skokom (5), ostali su bili neprimjetni, Bell, Gelabale, Sonko, Burke – ušli su u žrvanj Cibonine obrane. Kod Anzulovićeve momčadi svi su igrači dali svoj doprinos. Andrija Žižić imao je težak posao u reketu protiv Reyesa i Burkea, izvrsno odradio posao, uz učinak od 14 poena i 14 skokova. Popović je bio najefikasniji (15) uz šut za tri poena 3-4, Joke Vranković je još jednom odigrao sjajno i tricom postavio konačnih 73-58 što je i najveća prednost na utakmici. Krstić se trošio na Bullocku, ali je podijelio 4 asistencije. </p>
<p>Cibona koja je prvi put ove sezone igrala pred ispunjenim tribinama, cijelu je utakmicu održavala desetak poena prednosti. Real je smanjio zaostatak na -5 krajem poluvremena, koševima Bullocka i Reyesa. Nakon što su Španjolci zaprijetili sa 34-37, Cibona se ponovno digla na +11 i održavala prednost. Cibona je mogla ući u probleme kada je Bullock pogodio tricu za 55-64 u 36. minuti, no uslijedio je Žižićev potez utakmice kada je uhvatio loptu u napadu, pogodio nemoguć šut i izborio dodatno bacanje. Gledatelji su ovacijama ispratili Anzulovićevu momčad s parketa.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – REAL MADRID 73-58 (16-13, 21-18, 21-17, 15-10)</p>
<p> CIBONA VIP: Omerhodžić, LONGIN 9 (1-2), ŽIŽIĆ 14 (2-5), Sesar, Štimac 8, BADER 7 (3-3), Poljak 3 (1-2), Rozić 3 (0-2), Morović, POPOVIĆ 15 (4-4), VRANKOVIĆ 13 (2-3), Krstić 1 (1-2).</p>
<p>REAL MADRID: Sonko 7, Stojić, Herreros 4 (2-2), Bueno, REYES 8 (2-5), GELABALE 4 (0-1), HERVELLE 3 (1-2), BULLOCK 20 (5-6), Burke 8 (2-2), BELL 4. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 25-53 (47%), Real 21-53 (40%). TRICE: Cibona 9-17 (53%), Real 4-19 (21%). </p>
<p>SUCI: TSANIDIS (Grč) Facchini (Ita), Sahin (Tur), GLEDATELJA: 4500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati; skupina B: Asvel – Montepaschi 54-78; skupina C: Ülker – Opel Skyliners 79-60, Panathinaikos – Unicaja 88-69.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hampy i Agrokor pred najvećim ispitom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak popodne i navečer je u maloj dvorani Doma sportova na rasporedu osmina finala malonogometnog turnira Kutija šibica 2004 Karlovačko. Traži se osam momčadi koje će doći na korak do završnice, a sigurno je da će za neke jake momčadi četvrtak biti ujedno i posljednji dan na Kutiji ove godine. </p>
<p>Najzanimljiviji, a vjerojatno i najneizvjesniji ogledi bit će onaj između FS Diega, momčadi koja je lani zauzela četvrto mjesto, i Autopraonice Hampy koja iz kola u kolo igra sve dojmljivije, uigranije i učinkovitije. U svakom slučaju, dečki iz Prečkog imat će težak zadatak protiv Franje, Dujmovića, Poljaka, Ćosića i ostatka poletnog sastava Hampyja. Također valja izdvojiti sraz Agrokora i Petrokova sveprisutnog Zorana Zelenike. Majstori malog nogometa na strani Agrokora (Tomičić, Grdović, braća Drndić) prohujali su 16-inom finala, pa će se Petrkov (Regvar, Husić, Kajba, Alić, Kulenović...) morati prilično namučiti kako bi zaustavio igrače koje sponzorira najveći hrvatski trgovački koncern. </p>
<p>Ostalim favoritima raspored nije predvidio teže zadatke, no u takvim utakmicama autsajderi se često znaju pretvoriti u »plutajuće mine« i iznenaditi. Stoga, uzbuđenja u Domu sportova sigurno neće nedostajati.</p>
<p>• Raspored osmine finala: Noćni klub M M, Sesvtet – Plima, Cres-Lošinj (16 sati), Promet orkan-Parfumerija Natalija – Medalind, Bjelovar (16:45), FS Diego-Kappa šport – Autopraonica Hampy (17:30), Agrokor – Petrokov (18:15), Natoja-Orkan valen KŽ – K-Šport, Dugo selo (19:00), Renault Auto Krešo, Krapina – Trgovine Miškić (19:45), Renault Auto Krešo 2, Krapina – Playbox (20:30), Riva Grupa – Auto Peba Total (21:15). </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Coulthard: Red Bull će biti uz bok najboljima</p>
<p>»Sve što sam dosad vidio nosi pozitivan predznak, a s poboljšanjima koja momčad misli napraviti 2005. godina će, čini mi se, biti dobra«, kaže Coulthard</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je pronašao mjesto u Red Bull momčadi formule 1, škotski vozač David Coulthard (33) počeo je »prijetiti« vodećim momčadima. Naime, Coulthard je odaslao poruku u kojoj je rekao da će momčad za koju nastupa kreirati iznenađenja ove sezone. Takvu izjavu temelji na skladnom funkcioniranju debitantske momčadi, a svoje je viđenje sklada potkrijepio riječima da će bolid u kojem će nastupati biti spreman za nadmetanje s najboljima. </p>
<p>– Pred nama je još dosta testiranja bolida prije prve utrke. Ne želim se izlijetati s velikim riječima, ali vjerujte mi bit ćemo spremniji i bolji no što to ljudi misle, kazao je 13-erostruki pobjednik utrka formule 1. </p>
<p>Inače, Coulthard je svoje mjesto u momčadi izborio impresioniravši kupce Jaguara (bivša momčad, danas Red Bull), poglavito Davida Pitchfortha, koji je inzistirao na tome da Škot bude prvi vozač u momčadi. Šef momčadi Dietrich Mateschitz to je mjesto čuvao za nekog od test-vozača. </p>
<p>Zna se da je Austrijancu Christianu Klienu ponuđen ugovor za »drugu violinu«, a spominje se i ime Vitantonija Liuzzija, prvaka formule 3000. To bi i te kako bio riskantan potez šefa struke, jer spomenuti dvojac nema odveć iskustva. Prvi će vozač, dakle, ipak biti Coulthard, a pred njim je zadatak da momčad učini spremnom za nadmetanje s vodećima.</p>
<p>– Sve što sam dosad vidio nosi pozitivan predznak, a s poboljšanjima koja momčad misli napraviti 2005. godina će, čini mi se, biti dobra, završio je Coulthard. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Iza poziva na linč Hrvata u Srbiji stoji služba državne sigurnosti</p>
<p>Tekst u beogradskom Internacionalu govori o navodnim pripadnicima hrvatske obavještajne službe u Srbiji te o »opasnosti koja dolazi od njihova pogubnog djelovanja«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Tekst objavljen u beogradskom listu Internacionalu obračun je sa mnom i Hrvatima koji zauzimaju 'previše visoka' mjesta u državnoj upravi, a opasan je i fašističko-šovinističkoga karaktera«, izjavila je za Vjesnik direktorica Historijskog arhiva u Beogradu Branka Prpa. </p>
<p>Ne previše iznenađena, ali vidljivo ogorčena, Branka Prpa smatra da je »prebrojavanje krvnih zrnaca« proizišlo iz prepoznatljive radionice srbijanske državne sigurnosti, odnosno da je dio sustavne kampanje i poziv na linč.</p>
<p>Tekst lista koji se prije zvao Nacional - da bi nakon zabrane zbog financiranja novcem iz kriminalnog miljea, provedene tijekom policijske akcije »Sablja« nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, nazvan Internacional - govori o navodnim pripadnicima hrvatske obavještajne službe u Srbiji i ističe »opasnosti koje dolaze od njihova pogubnog djelovanja«.</p>
<p>Objašnjava se kako se »običnom analitičaru nameće zaključak da to rade pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ili neki Srbi podrijetlom iz Krajine ili Hrvatske«, ali i neuvjerljivo dodaje da bi bilo neumjesno sumnjati u sve Hrvate koji žive i rade u Srbiji bez obzira na to je li riječ o običnom čovjeku ili o visokopozicioniranom rimokatoličkom svećeniku«. Potom se, onako usput, ilustrira da »u najvišim državnim strukturama Srbije rade rimokatolici Hrvati koji su rođeni u Srbiji, ali i u Hrvatskoj. Takvi su, primjerice, poznati vaterpolist Aleksandar Šoštar, pomoćnik ministra za omladinu i sport Milko Štimac, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivana Dulić, ministar poljoprivrede, itd.«</p>
<p>Bez želje za ikakvim etiketiranjem, kaže se dalje u tekstu, nameće se pitanje koliko Srba radi u hrvatskim državnim institucijama toga ranga i upozorava da namjera teksta nije ni uspoređivanje niti optužba (!).</p>
<p>»Namjera je nešto sasvim drugo. Jedna od Hrvatica na dobrom položaju je i povjesničarka Branka Prpa, direktorica Historijskog arhiva Beograda«. Potom se čitatelje upozorava da ona nema nikakav ugled među povjesničarima, nego da je poziciju stekla članstvom u Građanskom savezu Srbije, odnosno danas u Demokratskoj stranci.</p>
<p>»Nju ne mogu optužiti da surađuje s hrvatskom obavještajnom službom, ali može joj se zamjeriti 'perfidan rad'. Na primjer: Historijski arhiv Beograda imao je nedavno izložbu XX. stoljeće – Doba ratova/Stoljeće zlih«.</p>
<p>Branka Prpa za Vjesnik objašnjava u čemu je površinski problem, a gdje leži stvarni. U publikaciji s izložbe koja se odnosi na nedavne događaje, spominje se »Rat s NATO-om 1999. godine«, gdje je kritičarima zasmetao pojam rat (»Znači li to da je Srbija napala NATO?«, pitaju), jer misle da je ona amnestirala NATO te da je primjeren jedino pojam »agresija NATO-a«.</p>
<p>Usput se spominje da je »novinar Slavko Ćuruvija živio u izvanbračnoj zajednici s gospođom Prpom«. </p>
<p>Pojavljivanje Ćuruvije u priči također nije slučajno: ovih se dana u medijima iznosi kako se odavno zna, ali se službeno ne priopćava, tko je 1999. u travnju, nakon što je počelo NATO-ovo bombardiranje SRJ, bio egzekutor novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i Europljanina.</p>
<p>Prpa upozorava da je tjedan dana uoči njegova ubojstva u režimskom tisku objavljen tekst »Ćuruvija dočekao bombe« (temeljen na izjavama Mirjane Marković da on »priželjkuje bombe«), da bi sada tekst u Internacionalu imao naslov »Prpa amnestira NATO ubojice«.</p>
<p>Ovdje je, tvrdi Ćuruvijina tadašnja životna partnerica, poruka u kojoj je i poanta ispisana nevidljivom tintom ali poznatim i zastrašujućim rukopisom poziva na linč i difamaciju. Prema njezinim riječima, to je urota državne sigurnosti u kojoj ona nije slučajno izabrana, već predstavlja način da »slučaj Ćuruvija« dobije na određenoj težini.</p>
<p>Drugi dio priče je država u kojoj je sve to moguće, a u kojoj je zakonom ipak sankcionirano širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje. Stoga Branka Prpa napominje da sama, baš kao ni ostali prozvani Hrvati dužnosnici, neće poduzeti ništa: čeka da to učini država odnosno tužiteljstvo po službenoj dužnosti.</p>
<p>Tekst u Internacionalu </p>
<p>osudili su ministar kulture Dragan Kojadinović (koji inače u predvorju svog ureda drži bistu Draže Mihailovića) i predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Nebojša Bugarinović, koji je izjavio za radio B92 da takve tekstove treba sankcionirati moralnom i profesionalnom osudom kolega, ali ne i pokretati neke radikalnije mjere prema listu »jer bi mu time bila pridana važnost koju on ne zaslužuje«. </p>
<p>Osudu je objavilo Gradsko vijeće Beograda i Demokratska stranka.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Karadžić uputio pismo javnosti u Republici Srpskoj!?</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Dio medija u Republici Srpskoj (RS) dobio je pismo s potpisom najtraženijeg haaškog bjegunca Radovana Karadžića, u kojem on, navodno, poziva sve građane tog entiteta »da dignu svoj glas protiv kukavičkog i sebičnog ponašanja SDS-a«, a »sve časne predstavnike srpskog naroda u zajedničkim tijelima BiH da podnesu ostavke«.</p>
<p>Taj bi bojkot, na kojeg poziva Karadžić, trebao trajati sve dok se ne odustane od nasilne i protuustavne promjene Daytonskog mirovnog sporazuma - a očito se aludira na nedavne mjere visokog predstavnika Paddy Ashdowna, donesene upravo zbog toga što Karadžić nije uhićen.</p>
<p>U navodnom Karadžićevom pismu autor dodaje da bi se žrtvovao kada bi ta žrtva mogla spasiti RS, no »oni koji žele uništiti RS i napraviti unitarnu bosansku državu, Haaški tribunal koriste samo kao izgovor za te svoje namjere«, ocjenjuje se u pismu. </p>
<p>Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen tvrdi da pismo nije autentično. »Niti po stilu, niti po načinu pisanja, to nije njegovo pismo. Kada Radovan piše pisma on se potpisuje odmah potpisom, a ne piše tiskano ime i prezime, pa iza toga potpis«, kazala je Karadžićeva supruga. U autentičnost sumnja i lider SDS-a i predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić, koji tvrdi da je riječ o političkoj manipulaciji s lošim namjerama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Entitet kakav međunarodna zajednica ne može prihvatiti</p>
<p>Mnogi misle da je, bez obzira na to kakve će rezultate dati Ashdownove kazne i prijetnje, sudbina Republike Srpske zapečaćena, odnosno da sadašnji ustroj BiH ne može preživjeti </p>
<p>Objavljujući najnovije sankcije protiv Republike Srpske, poduzete zbog loše suradnje tog entiteta s Haaškim sudom, visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown je najavio da će, ako se suradnja do tada ne uspostavi, u ožujku poduzeti nove mjere. Pritom je istaknuo »da u tom slučaju ni jedna opcija neće biti isključena«. Drugim riječima, otvorio je mogućnost ukidanja Republike Srpske. </p>
<p>Mnogi, međutim, misle da je, bez obzira na to kakve će rezultate dati Ashdownove kazne i prijetnje, sudbina Republike Srpske zapečaćena, odnosno da sadašnji unutrašnji ustroj BiH ne može preživjeti. Ashdown je, naime, svojim najnovijim mjerama naredio i ukidanje ministarstva obrane Republike Srpske i uspostavu policije na državnoj razini, što, s jedne strane znači da se dva važna elementa »državnosti« Republike Srpske (policija i vojska) s entitetske razine sele na državnu, a s druge, novim ustrojem policije, odnosno formiranjem novih policijskih regija, pri čijem planiranju su posve zanemarene entitetske granice, dane su jasne naznake novog teritorijalnoga ustroja BiH.</p>
<p>Kad granice policijskih regija definitivno »pregaze« sadašnje entitetske granice, prestat će postojati prilično nelogičan i izrazito nepravedan ustroj uspostavljen u Daytonu. Njime je država triju naroda ustrojena kao zajednica dvaju entiteta, od kojih je jedan imao sve odlike nacionalne države u kojoj se, na 49 posto teritorija, smjestilo 31,33 posto stanovnika BiH (prema popisu iz 1991.), pa su mnogi upozoravali da je takvim ustrojem legalizirano ratno osvajanje i etničko čišćenje. </p>
<p>Republika Srpska je u Daytonu (u studenome 1995.) ukomponirana u ustavno-pravni poredak BiH, a formirana je kao, u tom trenutku možda nedovoljno ozbiljno shvaćena, Srpska Republika BiH, 9. siječnja 1992. godine, tri mjeseca prije početka općega napada na BiH, ali i tri mjeseca nakon što su srpske snage razorile hrvatsko selo Ravno u Hercegovini. Kasnije je preimenovana u Republiku Srpsku čiji se naziv pisao pod navodnim znacima sve do rujna 1995. godine kada je priznata na jednoj sesiji mirovnih pregovora u Ženevi.</p>
<p>Prvi pokušaj pretvaranja Republike Srpske od ratne tvorevine u Daytonskim sporazumom definirani entitet dogodio se 1996. kad je pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice tadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, protiv kojega je u Haagu već bila podignuta optužnica, predao ovlasti svojim zamjenicima Biljani Plavšić i Nikoli Koljeviću, ali su istodobno iz vlasti uklonjeni kadrovi koji su bili voljni surađivati s međunarodnom zajednicom, tako da je vlast ostala u rukama SDS-ove čvrste struje, sve do 1997. kad se Biljana Plavšić odmetnula od vodstva na Palama.</p>
<p>Raskol u SDS-u i izvanredni izbori koji su nakon njega uslijedili bili su možda najbolja prilika da se Republika Srpska uklopi u Daytonske kriterije, ali Biljana Plavšić kao nova predsjednica i vlada na čelu s Miloradom Dodikom nisu načinili dovoljno radikalne reforme, premda su uživali izrazitu naklonost međunarodne zajednice, uključujući time out kad je riječ o suradnji s Haagom te financijsku potporu. No, sve te povoljne okolnosti tandem Plavšić-Dodik nije iskoristio, odnosno iskoristio ih je za učvršćivanje zatečenog stanja, osobito kad je riječ o povratku izbjeglih i raseljenih osoba.</p>
<p>Rezultat je taj da se danas, devet godina nakon završetka rata, na web stranici vlade Republike Srpske može pročitati podatak kako »Srbi čine preko 90 posto ukupnog stanovništva Republike Srpske«. A takvu Republiku Srpsku, čini se, međunarodna zajednica, ipak, neće tolerirati.</p>
<p>Čelnici RS najzaslužniji za rušenje tog entiteta</p>
<p>Praktički od trenutka potpisivanja Daytonskog sporazuma uobičajilo se da svaka od zainteresiranih strana iz njega iščitava samo ono što joj je po volji, pa su čelnici bosanskih Srba govorili o državi Republici Srpskoj, inzistirali na drukčije dizajniranom novcu i putovnicama, ali su istodobno opstruirali provedbu Aneksa 7 toga sporazuma kojim je zajamčeno pravo na povratak svim izbjeglim i raseljenim osobama kao i suradnju s Haaškim sudom. No, takvim tumačenjem i »provođenjem« Daytonskog sporazuma primorali su visokog predstavnika međunarodne zajednice na poduzimanje sve oštrijih sankcija, pa će zapravo, ako se OHR na koncu odluči i za najtežu kaznu, zasluge za ukidanje RS zapravo pripasti njezinim političkim strukturama a ne onim snagama u BiH koje, ukazujući na nepravde koje je donio Dayton, inzistiraju na njegovoj temeljitoj reviziji.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Suradnja s Hrvatskom prioritet Crne Gore </p>
<p>PODGORICA</p>
<p> - Crnogorski premijer Milo Đukanović rekao je u utorak u Podgorici da je »unapređenje suradnje Crne Gore s Hrvatskom među crnogorskim vanjsko-političkim prioritetima«, jer s tom državom, kako je kazao, »Crna Gora dijeli kopnenu i granicu na moru i ima razvijene povijesne i druge veze«. Đukanović je to izjavio nakon razgovora s hrvatskim veleposlanikom u SCG-u Tončijem Staničićem. Njih su dvojica ocijenili »da dobri odnosi dviju država i plodna suradnja pridonose stabilnosti u regiji i njezinoj integraciji u suvremene međunarodne tijekove«, stoji na internetskoj stranici crnogorske vlade. Oni su, kako se dalje navodi, izrazili zadovoljstvo stanjem i perspektivama tradicionalno prijateljskih odnosa i suradnje dviju zemalja. Veleposlanik Staničić kazao je da postoje znatne mogućnosti suradnje Hrvatske i Crne Gore u područjima prometne infrastrukture, turističkog i pomorskoga gospodarstva. Đukanović je »pozdravio rezultate« Hrvatske u priključivanju europskim i transatlantskim integracijama, dok je Staničić rekao da je ta zemlja spremna prenijeti iskustva iz tog procesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Glavni tajnik CDU-a ipak podnio ostavku </p>
<p>Ostavkom Laurenza Meyera okončana je afera oko neprijavljenih prihoda što ih je Laurenzu Meyeru isplaćivao bivši poslodavac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavni tajnik njemačke Kršćanskodemokratske unije (CDU) Laurenz Meyer podnio je u srijedu ostavku na taj položaj, čime je okončao aferu koja je izbila zbog toga što nije prijavio isplatu otpremnine niti druge pogodnosti koje mu je osigurao bivši poslodavac, energetski koncern RWE. </p>
<p>»Sada sam u situaciji da moram priznati da moj rad stranci više šteti nego koristi«, rekao je Meyer na na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sazvanoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Iako je u aferi mogao računati na podršku predsjednice stranke Angele Merkel, koja ga je u ponedjeljak javno poduprla i pružila mu drugu priliku, pritisak unutar stranke bio je očito prevelik da bi Meyer mogao ostati na toj istaknutoj dužnosti, iako se tehnički nije ogriješio o zakon. Takvu vrstu prihoda njemački političari nisu obvezni prijavljivati, ali način na koji su isplate ipak došle do javnosti i otkriće da je Meyer otpremninu prihvatio iako se kasnije vratio u tvrtku nanijeli su štetu ugledu stranke, osobito s obzirom na činjenicu da su demokršćani svoju kampanju za regionalne izbore tijekom 2005. i za one savezne godinu kasnije, namjeravali koristiti platformu pozivanja na domoljubne vrijednosti, moralnost i čestitost. </p>
<p>Upravo zbog toga vodstvo stranke nije tajilo nezadovoljstvo odlukom Angele Merkel niti svoju odlučnost da priča koja se danima protezala po naslovnicama svih listova okonča prije blagdana. </p>
<p>Neposredan povod su regionalni izbori u Schleswig Holsteinu i oni još važniji u ključnoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Pobjedu u toj najmnogoljudnijoj pokrajini (18 milijuna stanovnika) demokršćani drže odskočnom daskom za uspjeh na saveznim izborima 2006. </p>
<p>Skandal oko Meyera opasno je zaprijetio ambicijama CDU-a zbog ogorčenja što ga je afera u javnosti, tim više što je njegov slučaj nije usamljen. Na sličan način kompromitirao se i bivši čelnik stranke Hermann-Josef Arentz koji je zbog isplata iste tvrtke morao napustiti vodstvo stranke. </p>
<p>Iako ni Arentz ni Meyer nisu optuženi za protuzakonite radnje (dodatnim prihodima osigurava se neovisnost zastupnika od stranke), konkretni slučajevi u kojima su političari plaće primali nizašto ogorčili su Nijemce, teško pogođene reformama tržišta rada i rezovima u socijalnom sustavu. </p>
<p>Meyerova ostavka osobit je udarac je predsjednici CDU-a Angeli Merkel. Meyer je treći iz kruga najbližih suradnika koji je u relativno kratkom vremenu otišao iz njezina tima. Na upražnjeno mjesto glavnog tajnika stranke dolazi Volker Kauder. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Blair predložio Sharonu plan za jačanje palestinske uprave</p>
<p>Blair je potvrdio da se londonski summit u veljači 2005. treba baviti jačanjem i reformom palestinske administracije, snaga sigurnosti i financijskog sustava / Takve reforme, rekao je Blair, omogućile bi Palestincima da »postanu istinski partneri za mir s Izraelom«</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair predložio je u srijedu prilikom posjeta Jeruzalemu održavanje međunarodnog skupa u Londonu koji bi se bavio gospodarskim, političkim i sigurnosnim reformama palestinske administracije. Blair je to najavio na konferenciji za novinare koju je održao s izraelskim premijerom Arielom Sharonom. No dok se ranije govorilo o međunarodnoj londonskoj konferenciji o Srednjem istoku, cijeli skup sada se najavljuje kao događaj manjeg opsega i značenja. </p>
<p>Blair je potvrdio da londonski summit u veljači 2005. ima uske ciljeve. On bi se, naime, trebao baviti jačanjem i reformom palestinske administracije, njenih snaga sigurnosti i njenog financijskog sustava. Takve reforme, rekao je Blair, omogućile bi Palestincima da izvuku što veće koristi iz planiranog izraelskog povlačenja iz Pojasa Gaze, te da »postanu istinski partneri za mir s Izraelom«. </p>
<p>Britanski premijer imao je ranije na umu mnogo ambiciozniji skup u Londonu. No, već uoči njegova dolaska u Izrael, tamošnje vlasti dale su na znanje da na taj skup ne namjeravaju slati svoje predstavnike. Nije sasvim jasno zašto su Izraelci tako postupili, no bez njihova sudjelovanja londonski sastanak (koji više nitko ne pokušava zvati konferencijom) neminovno će imati ograničene domete. Jedno je moguće objašnjenje da Izraelci ne žele u London zbog toga što njihov glavni saveznik, SAD, nije previše oduševljen cijelom idejom. Washington, naime, gura srednjoistočni tzv. Road map (Putokaz mira), premda tu trenutačno vlada potpuni zastoj. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u Jeruzalemu, Tony Blair je rekao da su planovi o povlačenju izraelskih doseljenika i trupa iz Pojasa Gaze bili jedna od glavnih tema njegovih razgovora s premijerom Sharonom. Vraćajući se na pitanje planiranog londonskog summita, on je izrazio nadu da će taj skup »osigurati da ... kada dođe do (izraelskog) povlačenja (iz Pojasa Gaze), postoje planovi i prijedlozi koji će palestinskoj strani omogućiti da postane istinskim partnerom za mir s Izraelom«. </p>
<p>Palestinci su, međutim, priželjkivali drukčiji mirovni skup u Londonu, sa širim dnevnim redom. »Mislim kako cilj nije održati samo gospodarsku konferenciju da bi se ojačala palestinska uprava, to su minorne stvari. Glavno je utvrditi postoji li mirovni proces ili ne«, izjavio je u srijedu palestinski premijer Ahmed Korei. Nakon razgovora sa Sharonom Tony Blair posjetio je palestinske lidere u Izraelu, da im osobno donese ne pretjerano povoljne vijesti o ograničenom karakteru londonskog skupa. </p>
<p>Premda nije pristao na sve Blairove planove, Izrael je svejedno pozdravio dolazak britanskog premijera, zbog njegovih tijesnih veza s američkim predsjednikom Georgeom Bushem. Te Blairove veze izazivaju međutim određenu sumnjičavost među običnim Palestincima, no i oni se nadaju kako će Bijela kuća možda poslušati Blairov glas. Tony Blair je inače veliki zagovornik rješavanja palestinskog pitanja jer smatra da bez toga nema mira u cijeloj regiji. </p>
<p>No, u srijedu se javno složio sa Sharonovim stavom da s velikom mirovnom konferencijom treba pričekati do izraelskog povlačenja iz Pojasa Gaze, najavljenog za srpanj 2005. Sharon je rekao da je smrt palestinskog vođe Yassera Arafata stvorila uvjete za novi pokušaj postizanja mira, ali je optužio Palestince da još nisu odlučno obračunali s vlastitim teroristima. Izraelski premijer priznao je, međutim, da to možda i nije realistično očekivati u punom jeku kampanje za izbor novog palestinskog lidera. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Marokanski islamistički lider optužen za bombaški napad u Madridu </p>
<p>MADRID</p>
<p> - Navodni vođa marokanske militantne islamističke skupine povezane s Al Qaidom, koji se »pohvalio« da njegova skupina stoji iza bombaških napada na Madrid, optužen je za 191 ubojstvo. </p>
<p>Dok Španjolska poduzima sigurnosne mjere kako bi spriječila eventualne terorističke napade tijekom Božića, visoki sud optužio je Hassana el Haskija (41) da predvodi Marokansku islamističku borbenu skupinu (MICG) te da je odigrao važnu ulogu u planiranju bombaških napada na Madrid. Skupina MICG smatra se odgovornom i za bombaški napad u Casablanci u svibnju 2003. kada su, uz 12 bombaša samoubojica, poginule 33 osobe. </p>
<p>Haski je, navodno, stajao iza oba napada (Madrid i Casablanca), više nego spomenuta skupina. Haski je zadržan u pritvoru bez mogućnosti jamčevine, a uhićen je u petak na Kanarskom otočju zajedno s trojicom Marokanaca koje se također sumnjiči za pripadnost MICG-u, skupini za koju se tvrdi da je dio Al Qaidine sjevernoafričke mreže. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ugovorni izvođači odustaju: ugrožena obnova Iraka</p>
<p>Najveći američki ugovorni izvođač u poslovima obnove Iraka (vrijedne 18 milijardi dolara) »Contrack International« objavio je da se povlači zbog sigurnosnih razloga, a njegov primjer bi mogli slijediti i ostali koji također ne mogu opstati u iračkom kaosu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon terorističkog napada na američku vojnu bazu kod Mosula (24 mrtva, 57 ranjenih), The New York Times zaključuje kako je »ovo najgori tjedan dosad u Iraku, a tek je srijeda«. Samo dan prije tog napada, predsjednik Bush priznao je da ništa nije u redu s ispunjavanjem prvog preduvjeta za povlačenje američkih snaga iz Iraka, uvježbavanjem iračke vojske. Ni sa drugim preduvjetom stvari ne stoje dobro: samo pet tjedana uoči parlamentarnih izbora, u atmosferi rastućeg kaosa, sve je upitnije može li se uopće ozbiljno razmišljati o uspjehu i dometima tih izbora kao završnoj fazi demokratiziranja Iraka. U Bagdadu su u utorak nemaskirani napadači izvukli iz automobila trojicu iračkih izbornih djelatnika i na mjestu ih ustrijelili.</p>
<p>Sve kad bi se parlamentarni izbori i mogli održati, oni bi prije izazvali nove podjele među Iračanima (šijitima, sunitima i Kurdima, primjerice). No, američke analitičare pa i javno mnijenje više od toga zbunjuje činjenica da ni nakon 21 mjeseca od početka invazije na Irak nije, nakon početnih glatkih ulaza u Bagdad i druge gradove, postignut nikakav vojni uspjeh. </p>
<p>Naprotiv, nemajući podrške iz domaćih redova (što je Bush sada priznao), a niti međunarodne podrške (osim britanskih vojnika), američke su trupe prepuštene same sebi u »nemogućoj misiji«. Veteran iz Zaljevskog rata Mike Hoffman kaže: »To je kao u Vijetnamu. Što smo dulje tamo, sve su snažnija antiamerička raspoloženja i sve će više biti terorističkih napada poput onoga od utorka.« Nakon Vijetnama, ovo je, očito, još jedan američki košmar, iz kojega se jedva može naslutiti izlaz.</p>
<p>Ono što je trebalo donijeti smirivanje i demokratske perspektive u Iraku, pretvara se tako u potpuni kaos. Ono što je trebalo dati demokratsku legitimaciju Iraku, parlamentarni izbori, sad je dovedeno u pitanje (premda se to javno ne priznaje). </p>
<p>A oni koji su trebali raditi na obnovi i izgradnji Iraka, ovih se dana - povlače. Najveći ugovorni izvođač za obnovu Iraka, »Contrack International Inc.« upravo je obznanio da odustaje od posla vrijednog više milijardi dolara zbog, logično, »apsolutno nikakve sigurnosti u Iraku«. </p>
<p>Potpuno je realna bojazan da bi povlačenje najvećeg ugovornog izvođača radova ubrzo moglo potaknuti na povlačenje i manje kompanije koje su trebale sudjelovati u izgradnji Iraka. Ovo je, očito, vrijeme razaranja i kaosa, a ne izgradnje i obnove u koju je trebalo biti uloženo više od 18 milijardi dolara i što je trebalo omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, oživljavanje gospodarstva i stabiliziranje Iraka.</p>
<p>Sada mnogi u Americi priznaju kako su očekivali da će rat u Iraku biti dobiven mnogo brže te da je to pitanje mjeseci, a nikako godina. Neke ankete u SAD, međutim, pokazuju da, usprkos kaosu i bezizlazju, javno mnijenje u SAD još podržava nastavak borbe, više nego povlačenje i dizanje ruku pred izazovima terorizma. No, cijena za to mogla bi, za početak, biti - još više američkih vojnika u još neprijateljskijem iračkom okružju.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Jednostran i tendenciozan članak, pun lažnih tvrdnji i informacija</p>
<p>Članak novinara Vlade Rajića »Priča o dva šogora«, objavljen u Vjesnikovu posebnom prilogu »2004« od 19. prosinca 2004. godine, jednostran je, tendenciozan i pun lažnih tvrdnji i lažnih informacija. Nažalost, to nije jedini takav članak tog autora u Vjesniku, ali do sada na te lažne tvrdnje nisam odgovarao jer sam čekao konačnu odluku Vrhovnoga suda na žalbu Uskoka. </p>
<p>Prvo, ja nisam slučajno prisluškivan (lažna aluzija na slučaj Batarelo – Canjuga), već ciljano nakon lažne dojave Uskokova pouzdanika V. Delonge, čovjeka kojeg nikad prije u životu nisam niti čuo niti vidio.</p>
<p> Drugo, ja sam protuzakonito bio pritvoren, jer prema članku 347. stav. 2 Kaznenoga zakona, za što sam sumnjičen (pokušaj pomaganja u primanju mita), nisam smio biti pritvoren. Taj članak ne dopušta pritvor. </p>
<p>Treće, odlukama svih sudskih instanci (istražni sudac, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda i Vrhovni sud) ja ne samo da sam nevin, nego su sve sudske instance odbile sumnju da sam počinio bilo kakvo djelo za što sam bio sumnjičen, te nisu dozvolile bilo kakvu istragu.</p>
<p> Četvrto, u svakoj je demokratskoj državi odluka Vrhovnoga suda konačna. Iz nje trebaju izvući pouku oni koji su moj progon započeli, a ne javno raspravljati s Vrhovnim sudom.</p>
<p>Nažalost, nikome se ništa nije dogodilo, a Vjesnikov novinar i dalje širi neistine. S takvim tendencioznim pisanjem i ponašanjem nekih pravosudnih istražnih tijela daleko smo od Europske unije, pa nije stoga čudno što je i jedan od tri glavna uvjeta približavanja Europskoj uniji reforma i bolje funkcioniranje pravosuđa. </p>
<p>Dr. MATE GRANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sramotna rehabilitacija četničkoga vođe, jednog od najvećih zlotvora</p>
<p>Srbijanska skupština je velikom većinom glasova izjednačila u potpunosti antifašistički, partizanski pokret s ravnogorskim, četničkim pokretom ratnog zločinca Draže Mihailovića, kako bi konačno potvrdila svoju, srbijansku povijesnu istinu! Priznaju se boračka prava i četnički radni staž, invalidnine a uvodi se i novi pojam ravnogorske spomenice ravan partizanskoj! Samim tim je izvršena i sramotna rehabilitacija jednog od najvećih zlotvora nad hrvatskim narodom. </p>
<p>Nije to nikakvo posebno čudo niti iznenađenje jer prijedlog tog zakona je srbijanskoj Skupštini dao sam ministar vanjskih poslova SiCG Vuk Drašković, koji je još davne 1982. otkrio monumentalni spomenik »čiči Draži« na Ravnoj Gori. Na tom mjestu svake se godine u svibnju održava veliko narodno »proštenje« u organizaciji Vukova SPO-a, takozvano četnikovanje.</p>
<p>Ove godine, 28. travnja, na najveći praznik u Australiji kojim se obilježava spomen na sve one koji su svoje živote dali za slobodu toga kontinenta, u gradu Adelaideu održana je parada o kojoj srpski adelaidski dnevni list Vreme piše: </p>
<p>»…marširali su i Srbi, vojnici i potomci Dražine vojske ali i sudionici oslobodilačkih ratova 91.-95., vojnici Republike Srpske Krajine i Republike Srpske… Srpsku kolonu predvodi poručnik Kraljevske jugoslavenske vojske u domovini Slobodan Đukić, kolonu prate zvuci 'Marša na Drinu'… a veliki broj okupljenih Srba pljeskom i uzvicima odobrenja pozdravlja svoje ratne veterane… Noseći slike generala Draže, pred hramom sv. Save položili su i vijenac na Spomenik prvom gerilcu porobljene Europe.« </p>
<p>Draža Mihailović je, dakle, bio preteča antifašističke europske koalicije!? S obzirom da je ta »povijesna istina« i potvrđena u srbijanskoj Skupštini, Srbija odnosno srpsko-crnogorska konfederacija vjerojatno neće imati tako teške probleme kao Hrvatska kod ulaska u EU… Jer dok je Europa u ropstvu čamila, antifašist je Draža, eto, borbu za slobodu prvi počeo!? </p>
<p>Ali povijest, dakako, ima i svoju pravu, ponešto drugačiju istinu.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska je učinila više prvih koraka, ali Sloveniji to očito nije dosta</p>
<p>Čitatelj Vjesnika Iztok Belšak iz Njemačke u svojem pismu od 18. prosinca zamjera mi na tekstu »A što je s reciprocitetom«, objavljenom 12. studenoga, u kojem sam napisao da u Sloveniji ima autohtonih Hrvata, a da nisu priznati i nemaju prava kao nacionalne manjine Talijana i Mađara, te da Slovence u Hrvatskoj ne bi trebalo staviti u preambulu Ustva Republike Hrvatske. K tome u svojem nerazumijevanju i izvrtanju mojeg teksta ide tako daleko da me unaprijed optužuje za moguće nemile događaje.</p>
<p>Gospodin Belšak piše: »Zato bih gospodina Andriju Tunjića pitao gdje i koliko točno ima autohtonih Hrvata u Sloveniji i koja su im prava uskraćena? Zašto slovenska manjina koja postoji u Hrvatskoj ne bi bila priznata u Ustavu Republike Hrvatske? I gdje piše da ako to Slovenija nije još napravila za Hrvate, da Hrvatska nije ta koja treba napraviti prvi korak?«</p>
<p>Gospodine Belšak, točne podatke o broju autohtonih Hrvata mogu Vam dati slovenski statističari-demografi i geografi. Zatim još jednom pomno pročitajte što sam napisao pa ćete se uvjeriti da nigdje nisam napisao da hrvatski Ustav ne bi trebao priznati Slovence i zato što su Slovenci već priznati. Stvar je u nečemu drugom, Vama se očito ne sviđa da Hrvati kao autohtona nacionalna manjina u Sloveniji imaju prava kao što ih imaju Talijani i Mađari, a to biste htjeli za Slovence u Hrvatskoj. </p>
<p>Bojim se da Vam se ne sviđa i što postoje, jer tada ne biste pitali »gdje i koliko točno ima autohtonih Hrvata u Sloveniji?« A najviše Vam se, izgleda, ne sviđa što sam od onih novinara koji inzistiraju na reciprocitetu manjinskih prava! </p>
<p>Što se tiče insinuacije da ja želim »na bilo koji način ocrniti Slovence«, mogu Vam samo odgovoriti da ih nitko ne ocrnjuje kao oni sami sebe. Sjetite se da su za Sloveniju nepodobni građani tamo svrstani u tzv. Izbrisane, sjetite se slovenske okupacije hrvatske Svete Gere, pa duga Ljubljanske banke hrvatskim građanima, pa onda Drnovšekovih ucjena, dok je još bio premijer, u vezi s NE Krško, pa stalnih slovenskih provokacija u Savudrijskoj vali ili Piranskom zaljevu, pa nedavne tvrdnje slovenske vlade da je lijeva obala Dragonje slovenski teritorij... </p>
<p>Zar i to ne pokazuje da je Republika Hrvatska učinila niz prvih koraka, a da to nije doprlo do svijesti ljudi u Sloveniji, pa i do Vaše?! </p>
<p>ANDRIJA TUNJIĆ novinar Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tako sude svjetski priznati stručnjaci</p>
<p>Nakon što je Žalbeno vijeće Haaškog suda Mariju Čerkezu, bivšem zapovjedniku Viteške brigade HVO-a, preinačilo presudu i izreklo novu od šest godina zatvora, taj sud još je jednom dokazao kako je ipak riječ o političkom sudu, koji nastoji suditi po sistemu izjednjačavanja agresora i žrtve, odnosno malo se dodvorava hrvatskoj, a malo srpskoj strani, pa će na kraju ispasti kako smo svi odgovorni i – krivi.</p>
<p> Naime, kakav je to sud i kakvi su to (međunarodni) suci koji tijekom prvostupanjskog postupka, kao u slučaju Čerkez (da o generalu Blaškiću i ne govorimo) donesu drastičnu presudu od petnaest godina zatvora, a potom je drastično smanje? Haški suci i istražitelji ponekad se ponašaju poput amatera ili dobro plaćenih izvršitelja koji rade po principu »veži konja gdje ti aga kaže«.</p>
<p> Većina hrvatskih generala dosad je dragovoljno otišla u Haag vjerujući u kakvu-takvu pravdu, a kad tamo prvo ih godinama muče u pritvoru, zatim donašaju čudne odluke i na kraju bez ijedne isprike smanjuju kazne koje su sami donijeli. A riječ je, ne treba zaboraviti, o svjetski priznatim stručnjacima!?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Godinu i tri mjeseca zatvora za dilanje ecstasyja u lepoglavskoj kaznionici</p>
<p>Sudac je u obrazloženju presude istaknuo da je Rajković, budući da je ovisnik, prepoznao tablete ecstasyja, koje je posjedovao radi prodaje drugim zatvorenicima</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Željko Rajković nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda u srijedu osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>Budući da ga je Županijski sud u Puli već osudio na tri godine zatvora, varaždinski mu je sud izrekao jedinstvenu kaznu od četiri godine i dva mjeseca. </p>
<p>Rajković je proglašen krivim jer je 29. srpnja ove godine, u lepoglavskoj Kaznionici, gdje izdržava kaznu, od nepoznate osobe nabavio 51 tabletu ecstasyja, radi preprodaje ostalim zatvorenicima. Tablete je držao skrivene u kutiji cigareta, a oduzeli su mu ih pravosudni policajci tijekom pretrage.</p>
<p>Rajković se branio da je kutiju pronašao za vrijeme šetnje, a uzeo ju je kako bi od kartona složio filtar za cigarete. Kad je vidio da je nešto unutra, kutiju je stavio u džep, a bilo ga je strah dati je policajcima, jer je »mnogo ljudi nastradalo zbog suradnje s policijom«, pa se htio prvo posavjetovati s »cimerom«. </p>
<p>Mislio je da su u kutiji apaurini, koje bi onda i iskoristio za sebe, zbog svojih psihičkih problema. Kad je imao 14 godina, naime, izgubio je oca kad su izlazili iz Vukovara, a majka i sestra ne žele s njim kontaktirati otkad je završio u zatvoru i na »neki način su ga se odrekle«. Rekao je i da u zatvoru ima droge, ali mu ne pada napamet drogirati se, jer je s majkom nedavno počeo razgovarati, a sad na to mora nekako nagovoriti i sestru. </p>
<p>Sud nije usvojio Rajkovićevu obranu, smatrajući je neuvjerljivom. U obrazloženju presude, raspravni je sudac rekao da vijeće nije vidjelo Rajkovićevu potrebu da uzima apaurin, jer je već trošio lijekove, a budući da je ovisnik, sigurno je prepoznao tablete ecstasyja. Nije bilo ni dokaza da bi optuženi drogu držao za svoje potrebe, on to nije ni tvrdio, pa je slijedio logičan zaključak da je ecstasy posjedovao radi prodaje ostalim zatvorenicima. Kod izricanja presude sud je posebno uzeo u obzir Rajkovićevu dosadašnju osuđivanost te činjenicu da je djelo počinjeno u zatvoru, što mu daje dodatnu težinu. Olakotne okolnosti bile su obiteljska situacija optuženoga i njegovo odrastanje u neprimjerenim uvjetima, jer je s 14 godina ostao bez oca, bio je primoran napustiti sredinu u kojoj je odrastao i njegov životni put utjecao je na njegov razvoj i formiranje njegove osobnosti. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uskok: Preusko tumačenje pojma službene radnje i službene osobe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok), kao što je bilo i najavljivano, podnio je žalbu na nepravomoćnu oslobađajuću presudu Nevenki Tuđman.</p>
<p>Podsjećamo, Nevenka Tuđman je bila optužena da je korištenjem svojega društvenoga utjecaja ishodila imenovanje Igora Kneževića na mjesto glavne stručne osobe u Ministarstvu znanosti i tehnologije u postupcima provođenja natječaja za izvođače radova u ministarsvu, te da je Kneževićevoj tvrtki »Telekom«, uz naknadu od 15 posto vrijednosti ugrađene opreme, dogovorila poslove ugradnje telefonskih centrala za PBZ Invest-Holding d.o.o., Robne terminale Zagreb te Končar Imobiliju. U tim se poslovima, kao glavni izvođač radova, pak, pojavio »Alcatel«, dok je Knežević bio podizvođač radova. Uskok se nije žalio na uvjetnu presudu Igoru Kneževiću. Prvostupanjski sud je, podsjetimo, zaključio da nisu ostvarena bitna obilježja kaznenoga djela nezakonitog posredovanja, budući da to djelo u svojemu opisu »traži« da se kao posljedica posredovanja poduzme službena radnja koja se ne bi smjela poduzeti, ili pak ne poduzme službena radnja koja se morala poduzeti. Sud je, naime, smatrao da sklapanje ugovora o consultingu između Kneževića i Ministarstva znanosti nije službena radnja, jer u njoj ne postoji ništa što bi se odnosilo na sustav organizacije i strukturu državnih tijela. Prema stavu suda, osobe iz Ministarstva znanosti su dakle te radnje počinile kao odgovorne, ali ne i kao službene osobe. Uskok u svojoj žalbi obrazlaže da je neprihvatljivo tako »usko« tumačenje službene radnje, kao i dvojno tumačenje funkcija Ivice Kostovića i Nikola Ružinskog, i kao odgovornih, i kao službenih osoba istovremeno.</p>
<p> »Kostović i Ružinski su isključivo službene osobe«, tvrdi se u žalbi, te se sve radnje koji su oni poduzimali trebaju podvesti pod službene radnje, pa i one koje nisu usko vezane za njihova ovlaštenja, poput sklapanja ugovora o consultingu.</p>
<p>Još zanimljivija je žalba u dijelu koji se odnosi na ostale tri točke optužnice, koje su prvookrivljenu teretile zbog navodnog posredovanja kod Ante Đereka, Rina Jurića i Rudolfa Radionova, odgovornih osoba »PBZ holdinga«, »Robnih terminala« i »Končar Imobilije«, koji su zatim sklapali poslove s Kneževićevom tvrtkom. Naime, budući da je riječ samo o odgovornim osobama, oni prema stavu prvostupanjskog suda nisu mogli počiniti službene radnje, pa nema niti djela. </p>
<p>»Ukoliko bi službenu radnju mogla počiniti samo službena osoba, kako to usko tumači sud, onda bi i u zakonskom tekstu trebalo biti normirano da je posredovanje moguće samo prema službenoj osobi, što nije slučaj«, navodi se u žalbi. »Ukoliko bi se zakon tumačio kako je to učinio prvostupanjski sud, legalizirao bi se sigurno najrašireniji oblik protuzakonitog posredovanja u gospodarskom poslovanju od 1. siječnja 1998. do 1. listopada 2004. Naime, prema zakonu koji je u tome razdoblju bio na snazi ne spominju se »druge radnje« koje potpadaju pod protuzakoniti posredovanje, već samo one službene. »To bi značilo da bi u tome razdoblju svi politički dužnosnici te oni u državnoj upravi mogli nesmetano za novac trgovati svojim položajem i utjecajem, pazeći samo da poduzimanje nezakonite radnje ne traže od službenih osoba nego od, primjerice, predsjednika ili članova uprava dioničarskih društava, direktora društava, direktora javnih ustanova i slično. Ovaj Ured ne može prihvatiti stajalište koje dozvoljava takav raširen i besraman način korupcijskog djelovanja, potpuno neprihvatljiv i u okviru djelovanja međunarodne zajednice«, tvrdi se u žalbi.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pljačkao s ljubaznim osmijehom i plastičnim pištoljem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog 26 pljački unazad osam mjeseci u sportskim kladionicama, poslovnicama »Hrvatske lutrije«, trgovinama i kioscima policajci iz Odjela općeg kriminaliteta PU zagrebačke u utorak su dovršili kriminalističku obradu nad 25-godišnjakom.</p>
<p>Sustavnim praćenjem i analizama razbojništava te prema načinu i sredstvu počinjenja, osobnom opisu počinitelja, objektima napada i drugim karakteristikama policajci su tijekom obrade utvrdili su nekoliko sličnosti u više kaznenih djela, a prikupljenim obavijestima od oštećenika potvrđene su sumnje kako bi se moglo raditi o istom počinitelju. </p>
<p>Iako su se pljačke razlikovale u nekim segmentima, svima je bilo zajedničko da je počinitelj bio »ljubazan« u ophođenju s oštećenicima. Razbojnik je, naime, koristio sličan način izražavanja i ponekad se koristio riječima »ribica«, »mačak«, »vi ste meni vrlo dragi«, »ovo je pljačkica«, »ja protiv vas nemam ništa osobno« i »uzmi nešto novca i za sebe«.</p>
<p>Temeljem prikupljenih obavijesti provjeravani su već evidentirani počinitelji, što nije donijelo rezultate, a istovremeno su provjeravana mjesta na kojima se kreću osobe iz kriminalnog miljea te su kontaktima s operativnim vezama pribavljeni podaci o nekoliko osoba koje se koriste sličnim načinom izražavanja i djelomično odgovaraju opisima počinitelja. </p>
<p>Tijekom analize izdvojen je 25-godišnjak, koji dosad nije evidentiran kao razbojnik, a radi se o nezaposlenom mladiću koji je ovisnik o drogama te je odgovarao opisu počinitelja.</p>
<p>U ponedjeljak rano ujutro osumnjičeni je uhićen te su policajci pretražili njegov stan u kojem je pronađena odjeća koja je odgovarala opisima koje su dali oštećeni, a veći broj oštećenika ga je i prepoznao. Tijekom obavijesnog razgovora 25-godišnjak je priznao 26 razbojništava, navodeći kako je novac trebao za drogu i vraćanje dugova. Za pištolj koji je koristio tijekom pljački, kazao je kako se radi o plastičnom pištolju kojeg je bacio u šaht u Savskoj ulici, dok je nož skrivao u jednom grmlju u parku kod Cvjetnog naselja.</p>
<p>Ukupna materijalna šteta je 77.000 kuna, a osumnjičeni je nakon dovršene obrade prepraćen u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Policija je, pak, navela da su u rješavanju ovog slučaja donekle pomogle i snimke s video-kamera u sportskim kladionicama i poslovnicama »Hrvatske lutrije«, koje su kao mjera zaštite, sukladno Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima postavljene u kladionicama.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U automobilu prevozio ilegalce</p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> – Nakon što je utvrđeno da u svom automobilu prevozi »ilegalce«, policija je protiv, kako stoji u priopćenju, »punoljetnog hrvatskog državljanina« podnijela kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. </p>
<p>Naime, u utorak oko 5.30 sati, na državnoj cesti D-4, u blizini mjesta Lipovac, policijski službenici vukovarsko-srijemske Policijske uprave zaustavili su i kontrolirali osobni automobil kojim je upravljao spomenuti hrvatski državljanin. Osim njega, u vozilu su se nalazila i četiri albanska državljanina koji kod sebe nisu imali nikakve dokumente. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom je utvrđeno da su Albanci, te noći oko 2.30 sati ilegalno prešli državnu granicu, a dočekao ih je navedeni vozač s namjerom da ih dalje preveze. </p>
<p>Protiv vozača je podnesena kaznena prijava, dok su Albanci uz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka privedeni sucu za prekršaje u županjski Prekršajni sud, koji im je izrekao zaštitnu mjeru protjerivanja iz RH. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kuburom razbio stakla na kombiju </p>
<p>SLAVONSKI BROD </p>
<p> – Protiv tridesetdvogodišnjeg D.Č. iz Slavonskog Broda policija je podnijela kaznenu prijavu zbog počinjenog kaznenog djela nedozvoljenog držanja oružja, te prekršajnu prijavu zbog narušavanja javnog reda i mira. </p>
<p>Prema priopćenju brodsko-posavske Policijske uprave, D.Č. je u ponedjeljak oko 22.30 sati u Ulici Jurja Dobrile u Slavonskom Brodu u pijanom stanju vikao i galamio, te je kuburom ručne izrade, koju je nepovlasno posjedovao, na teretnom automobilu marke »vw transporter«, vlasništvo A.K., razbio prednje i bočno vjetrobransko staklo. </p>
<p>Nakon toga, D.Č. je otišao prema Ulici J.J. Strossmayera gdje su ga presreli djelatnici policije kojima je potom dobrovoljno predao kuburu i devet lovačkih patrona. Odmah je priveden u slavonskobrodsku policijsku postaju na kriminalističku obradu te je podvrgnut alkotestiranju kojim je utvrđeno da je u organizmu imao 2,13 promila alkohola. </p>
<p>Sljedećeg dana poslije podne, nakon što se otrijeznio i nakon što je kazneno i prekršajno prijavljen, D.Č. je pušten iz policije. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Privedena dvojica dilera </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U Istražni centar Županijskog suda u Rijeci u srijedu su prepraćeni Goran Šijan (21) iz Rijeke, osumnjičen da je u minulih godinu dana preprodao 75 grama kokaina, i Saša Petruševski (35) iz Malinske na Krku, zbog osnovane sumnje da je tijekom 2001. i 2002. preprodao 1.5 kilograma efedrina. Uz njih, još je kazneno prijavljeno devet osoba, a Šijanu je određen pritvor, dok je Petruševski pušten da se brani sa slobode. </p>
<p>Prilikom pretresa stanova koje su koristili osumnjičeni policija je pronašla 33 grama kokaina 600 grama marihuane, 18 grama afetamina, pet grama heroina i 21 tabletu diozepana, te pištolj marke »TT«, kalibra 7,62 mm. Oduzeto je također i 20 tisuća kuna te dvije tisuće eura. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izgorjela crkva, a vatra poštedjela samo drveni križ i sliku Majke Božje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zgrada sakristije sa svim inventarom i unutrašnjost Crkve Sveta tri kralja u Donjoj Lomnici izgorjela je u požaru koji je buknuo u srijedu oko 2 sata. Vatru, koja je iz sakristije počela sukljati kroz zvonik, primijetila je redovita policijska patrola te su odmah obavijestili župnika Antu Rotima koji je potom pozvao vatrogasce iz Velike Gorice.</p>
<p>Požar je buknuo u prostoriji sakristije, gdje je izgorio sav inventar uključujući i 27 misnih odijela od kojih je svako vrijedno oko 2000 eura, te se proširio na unutrašnjost crkve.</p>
<p>»Oko 2 sata probudila me policija govoreći mi da se iz crkve dimi. Još ne znamo uzrok požara, no pretpostavljamo da se zapalila uljna peć u sakristiji«, potreseno nam je ispričao župnik Ante Rotim. Kada su vatrogasci Javne vatrogasne postaje Velika Gorica ugasili vatru, upomoć su priskočili i svi mještani Donje Lomnice kako bi se izgoreni inventar što prije iznio iz crkve.</p>
<p>»Baš nam se ovakva tragedija dogodila uoči Božića, a s mladima smo pripremali i program za Badnju večer. No, zanimljivo je da je vatra u sakristiji progutala sve osim drvenog križa i papirnate slike Majke Božje«, istaknuo je jedan mještanin. U požaru nitko nije ozljeđen, a nakon očevida će se znati i materijalna šteta. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Od 1. siječnja velika smjena menadžera u Ini</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, na čelu Inine Uprave i dalje ostaje Tomislav Dragičević / Očekuje se da će dosadašnjeg predsjednika Uprave Crosca Marina Koceića zamijeniti Jako Križan, sadašnji direktor projekta Sjeverni Jadran u Ina-Naftaplinu / Dosadašnjeg predsjednika Uprave STSI-ja Željka Tremca trebao bi zamijeniti Ante Todorić, direktor Službe za izgradnju objekata u Ina-Naftaplinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama, u četvrtak Uprava Ine odlučuje o prijedlozima za promjenu više od polovice od gotovo 40 direktora sektora te o promjenama uprava u više Ininih tvrtki-kćeri od 1. siječnja 2005. godine.</p>
<p>Iako je iz Ine nemoguće dobiti službenu informaciju o predstojećim promjenama, doznali smo da je predložena promjena uprava u dvjema najvećim Ininim tvrtkama-kćerima: Croscu i STSI-ju (Služba tehničkih servisa Ine), poduzećima s više tisuća zaposlenih. Tako se očekuje da će dosadašnjeg predsjednika Uprave Crosca Marina Koceića zamijeniti Jako Križan, sadašnji direktor projekta Sjeverni Jadran u Ina-Naftaplinu, a Koceić će ostati član proširene četveročlane uprave.</p>
<p>Istodobno će dosadašnjeg predsjednika Uprave STSI-ja Željka Tremca zamijeniti Ante Todorić, direktor Službe za izgradnju objekata u Ina-Naftaplinu. Iako je bilo planirano da Tremac ostane član nove uprave, također proširene na četiri člana, prema najnovijim informacijama to se ipak neće dogoditi. Kao razlog smjene dosadašnjih predsjednika uprava Crosca i STSI-ja neslužbeno se navode loši poslovni rezultati, na što je, kao i kod drugih velikih izvoznika, utjecao i pad tečaja dolara.</p>
<p>Hoće li se mijenjati uprave i direktori u još nekim Ininim tvrtkama znat će se u četvrtak nakon sastanka čelnika tih poduzeća s Upravom Ine.</p>
<p>Iako službeni izvori u Ini šute o imenima, doznali smo primjerice kako je predloženo da Jerko Jelić Balta postane direktor Sektora proizvodnje nafte i plina, a dosadašnji direktor Ivan Meandžija bi postao savjetnikom člana Uprave i izvršnog direktora Ina-Naftaplina Mirka Zelića. Branko Vukoja, direktor Sektora zajedničkih poslova u Ina–Naftaplinu postao bi Zelićev pomoćnik, a na njegovo mjesto dolazi Oliver Curić. Istodobno će, ako Uprava prihvati prijedlog, direktora Službe za stjecanje naftnih prava (koncesije) Danka Dreschlera (ostaje u toj službi) zamijeniti Dubravko Bobić.</p>
<p>Jedna smjena je već provedena. Ranijeg direktora Sektora rudarsko-tehničkih poslova Ina-Naftaplina Branka Gračanina zamijenio je Vladislav Brkić. Najavljeno je i osnivanje novog sektora za vode čiji će direktor biti Alojz Getliher. Preostalo troje direktora sektora u Ina-Naftaplinu (Josip Križ, Nataša Vujec i Mario Weiser) ostaje na tim dužnostima.</p>
<p>Dosta promjena direktora sektora, pa tako i rukovoditelja na nižim razinama, bit će i u ostalim dijelovima Ine. Na primjer, u Ininom segmentu djelatnosti trgovine na malo, koji vodi član Uprave Jozo Petrović, predložena je smjena Srećka Čulinovića, direktora Sektora razvoja maloprodajne mreže i održavanja, a trebat će popuniti i mjesecima upražnjeno direktorsko mjesto u Sektoru marketinga. Na svojim mjestima, prema našim izvorima, ostaju Dragan Pavić, direktor Sektora trgovine na malo i razvoja djelatnosti, te Katica Hudec, direktorica Sektora kartičnog poslovanja.</p>
<p>Puno će promjena biti i u Sektoru korporativnih komunikacija.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama na čelu Inine Uprave i dalje ostaje Tomislav Dragičević pa su se netočnima pokazala nagađanja o njegovom odlasku u diplomaciju krajem godine. U mirovinu 1. siječnja odlazi dugogodišnji član Uprave i sadašnji tajnik Ine Ivan Đerek, a prema najavama mogla bi ga zamijeniti Željka Velić Dvorščak, dosadašnja direktorica pravnih poslova. Još uvijek nije poznato tko će od pet bivših članova Uprave (Milan Ujević, Sanjin Kirigin, Boris Čavrak, Željko Vrbanović i Željko Belošić) prihvatiti ponude da uz dosta velike otpremnine odu iz Ine. Navodno su neki već prihvatili ponude dok drugi još razmišljaju, ali nitko o tome ne želi govoriti. Rok za odluku im je kraj siječnja jer im tada istječe pravo iz bivšeg menadžerskog ugovora da šest mjeseci nakon razrješenja zadržavaju dotadašnju plaću.</p>
<p>Glavni problem je u tome što je uvjet za dobivanje otpremnine prihvaćanje klauzule ugovora da nakon odlaska iz Ine, zbog informacija kojima raspolažu, pet godina neće raditi u tvrtki koja je poslovala s Inom ili drugdje u naftnom i plinskom biznisu. Takva odredba, koja će vrijediti i za sadašnje i buduće članove Uprave, nekima znatno ograničava nalaženje novog posla, a radi se o ljudima uglavnom između 50 i 60 godina starosti. Zbog toga će takve ponude lakše prihvatiti oni kojima do mirovine ne nedostaje mnogo, a teže mlađi, osobito ako su po obrazovanju usmjereni na poslovanje s naftom i plinom.</p>
<p>O tim i drugim planiranim promjenama čelništvo Ine raspravljalo je u utorak i srijedu, a konačne bi odluke o kadrovskim promjenama trebale biti donesene na sjednici Uprave u četvrtak. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ministri EU-a dogovorili se o kvotama za izlov ribe u 2005. </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Ministri ribarstva Europske unije dogovorili su se u srijedu o maksimalnim iznosima izlova pojedinih vrsta ribe te o ribarskim kvotama za pojedine zemlje u 2005. godini, objavili su nizozemsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.</p>
<p>Kompromisno rješenje usvojeno je gotovo jednoglasno. Jedino je Litva glasovala protiv, dok se Grčka suzdržala. Najviše razloga za zadovoljstvo imaju Francuska i Velika Britanija. Ministri bi se trebali ponovo okupiti tijekom jutra da bi utvrdili konačnu verziju sporazuma.</p>
<p>Europska komisija, koja je početkom prosinca predložila radikalne restrikcije, popustila je u većini pitanja. Španjolska, koja ima najveću ribarsku flotu u EU od gotovo 11.000 brodova, uspjela je iz pregovora izaći kao pobjednica nagovorivši Bruxelles da odustane od prijedloga o zatvaranju zona za lov na škampe uz obale Iberskog poluotoka. Francuska je pak uspjela ograničiti na samo 15 posto smanjenje za sljedeće dvije godine kvota za izlov riba iz dubokih voda, za razliku od početnoga Komisijina prijedloga od 30 do 50 posto.Isto tako, broj mjesečnih izlazaka na more u lov smanjen je za 10 posto na godinu, dok je Komisija predlagala redukciju od 30 posto tijekom 2005. i 2006.</p>
<p>Španjolci i Francuzi izborili su još jednu pobjedu: Bruxelles je odustao od smanjenja za 85 posto maksimalnog izlova inćuna u Biskajskom zaljevu, koji će u 2005. biti smanjen za oko 10 posto na 33.000 tona.</p>
<p>Samo dvije zone bit će zabranjene za lov na bakalar tijekom dijela 2005. - na istoku Baltičkog mora, čemu se protivi Litva, i u Keltskom moru.</p>
<p>Europska komisija za svoju fleksibilnost nije dobila mnogo zauzvrat. Bruxelles je tako progurao smanjenje izlazaka na more u lov na bakalar za samo jedan dan mjesečno u svim zonama osim voda na zapadu Škotske, gdje je broj izlazaka na more smanjen za dva dana na mjesec. Pariz je pristao i na još jedan ustupak: određivanje broja izlazaka na more u lovu na list u La Mancheu na 20 dana mjesečno. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatski ribari odluku EU-a o kvotama smatraju licemjernom</p>
<p>Odluku ministara ribarstva Europske unije o maksimalnom iznosima izlova pojedinih vrsta ribe te o ribarskim kvotama za 2005. godinu, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Tonči Božanić ocijenio je bezobraznom i licemjernom, tim više što je takva odluka, kako je istaknuo, potvrdila da EU ne primjenjuje ista pravila i kriterije koji bi vrijedili za sve države.</p>
<p>Božanić, naime, smatra da su Hrvatskoj nametnute male izvozne kvote, odnosno carinska opterećenja za izvoz veći od dopuštene količine, dok istodobno takva pravila ne vrijede za države članice EU-a, među kojima je posebno aktivna Italija, koja ne prestaje pustošiti riblji fond u našem zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu.</p>
<p>Izvozna kvota za uzgojenu ribu (lubine i komarče) ograničena je na 600 tona, kaže Božanić i ističe da posebno zabrinjava kvota od 1600 tona za izvoz ribljih prerađevina jer tri riboprerađivačke tvornice u Hrvatskoj mogu osigurati limitiranu količinu ribljih konzervi za samo 15 dana. </p>
<p>Prema podacima iz HGK, proizvodnja ribljih prerađevina u Hrvatskoj kreće se oko 14 000 tona, a to pak znači da proizvodimo gotovo 10 puta više nego što nam je dopušteno izvoziti.</p>
<p>»Sve što se izvozi preko toga podliježe plaćanju carina iako na primjeru susjedne Italije možemo vidjeti da je moguće pustošiti riblji fond u hrvatskom teritorijalnom moru, bez plaćanja ikakve naknade«, rekao je Božanić, dodajući da su se izvozne kvote za Hrvatsku vremenom povećavale, ali nipošto u tolikoj mjeri da bismo time trebali biti zadovoljni. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Savjet HNB-a oduzeo odobrenje za rad Primus banci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke oduzeo je u srijedu odobrenje za rad Primus banci. Radi se o banci čija je aktiva potkraj rujna iznosila 230,7 milijuna kuna (0,11 posto udjela u aktivi ukupnog bankovnog sektora), ukupni štedni depoziti 180,2 milijuna kuna (od čega 156,4 milijuna osigurane štednje), sa sedam poslovnica i 51 zaposlenim.</p>
<p>Poteškoće i nepravilnosti u poslovanju bile su prisutne još dok je banka poslovala kao Prva obrtnička štedionica, koja je zbog toga pripojena zagrebačkoj Hypobanci, a u posljednje dvije godine poslovala je pod imenom Primus banke.</p>
<p>U više navrata središnja banka je od uprave i nadzornog odbora te financijske institucije tražila otklanjanje utvrđenih nezakonitosti u poslovanju, s jasno utvrđenim rokovima, no to nije učinjeno. Primus banka nije izdvajala propisanu obveznu rezervu, nije održavala potrebnu deviznu pokrivenost, nije povećala jamstveni kapital do potrebne razine niti smanjila izloženost prema većinskom dioničaru, gotovo stopostotnom vlasniku Banke Siegfriedu Rudolfu Einhelligu.</p>
<p>Uz to, HNB-u je dostavljala netočna financijska izvješća, a u poslovanju ostvaruje operativni gubitak od prosječno milijun kuna mjesečno, objavila je središnja banka nakon sjednice Savjeta.</p>
<p>Slijedom zakonskih odredbi, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka imenovat će likvidatora banke, koji će voditi brigu o izmirivanju obveza prema vjerovnicima u skladu s planom i dinamikom unovčenja imovine banke.</p>
<p>Savjet HNB-a objavio je i da će ovogodišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama biti oko 2,3 posto, dok u 2005. neće biti viša od 2,5 posto. Savjet HNB-a suglasio se i s prijedlozima Nadzornog odbora HVB Splitske banke da članica Uprave bude Vedrana Carević i NO Jadranske banke da članovi Uprave te banke budu Marija Trlaja i Mate Šarić. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vukelić najavio privatizaciju Uljanika sljedeće godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pulski Uljanik je prvo hrvatsko brodogradilište koje bi sljedeće godine moglo u privatizaciju, potvrdio je u srijedu ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. </p>
<p>Kada je riječ o ostalim brodogradilištima, Vukelić je istaknuo da će i ona prije ili kasnije u privatizaciju, ali tek nakon što završe restrukturiranje, što se očekuje u sljedećoj godini. Za siječanj 2005. ministar gospodarstva je najavio donošenje programa restrukturiranja brodogradnje, koji bi trebao pružiti analizu stanja i prijedlog mjera koje treba poduzeti na restrukturiranju škverova. U izradi je i pravilnik o subvencijama, koji bi se pred Vladom mogao naći u siječnju ili veljači, kazao je.</p>
<p>»U proračunu za sljedeću godinu subvencije brodogradilištima smanjene su za deset posto, s 440 na 405 milijuna kuna. Već je to jasan znak da će se subvencije smanjivati«, istaknuo je Vukelić.</p>
<p>Kada je riječ o željezarama, ponovio je da je u izradi strategija koja bi trebala dati odgovor na pitanje kakva sudbina čeka splitsku i sisačku Željezaru, te ponuditi način privatizacije. </p>
<p>U ovoj je godini, naglasio je Vukelić, sanirano 15-ak većih hrvatskih tvrtki, a neke od njih, poput šibenskog TLM-a, nastavak tog procesa čeka i u 2005. godini.</p>
<p>Za prvo tromjesečje 2005. Vukelić je, među ostalim, najavio i donošenje novog Zakona o trgovini, kojim će se definirati radno vrijeme nedjeljom, kao i donošenje strategije razvoja tekstilne, kožarske i obućarske industrije. Za iduću godinu Vukelić najavljuje i konačni početak funkcioniranja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, koju treba kadrovski popuniti. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dionica Mola uvrštena na Varšavsku burzu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz rast dionica naftnih kompanija i osiguravatelja europski su indeksi u srijedu rasli. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,8 posto, na 4772,3, slično kao i pariški CAC 40, koji je dosegao 3798,4 boda. Frankfurtski Dax je sa 4233,5 bodova bio 0,5 posto viši, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 porastao 0,4 posto, na 2771,5 bodova.</p>
<p>Cijena sirove nafte u srijedu je nešto pala. IPE Brent je u Londonu tako do poslijepodneva pao 21 cent, na 42,16 dolara za barel, dok je Nymex Light u New Yorku ujutro pao deset centi, na 45,66 dolara. Unatoč tome, Royal Dutch/Shell je, primjerice, porastao 1,5, odnosno 1,9 posto, a BP 1,6 posto. Total je dobio 0,9, a talijanski ENI 1,2 posto. Mađarski Mol pao je 1,1 posto. Inače, u srijedu su Molove dionice uvrštene na Varšavsku burzu, gdje su po otvaranju porasle 2,8 posto. Među osiguravateljima su, primjerice, Allianz i Axa porasli 1,1, odnosno 1,9 posto.</p>
<p>Deutsche Börse je u srijedu iznijela nove uvjete ponude za preuzimanje London Stock Exchangea, iako pojedinosti nisu objavljene. Dužnosnici LSE-a sastali su se predstavnicima Deutsche Börse, ali se direktorica Londonske burze Clara Furse također sastala i sa svojim kolegom iz Euronexta koji je također najavio ponudu za LSE. Dionica Deutsche Börse je neznatno pala, dok je dionica LSE-a neznatno porasla.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku indeksi se nisu znatnije mijenjali: DJIA je porastao 0,1 posto, na 10.770, dok je Nasdaq Composite pao manje od boda, na 2150 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je porastao 0,75 posto, na 11.209,4 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Tele2 treći mobilni operater</p>
<p>Objavljujući odluku Vijeća, Gaćina je naglasio da je Tele2 u ocjenjivanju od maksimalnih 1000 dobio 735 bodova te da je odluka donesena jednoglasno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije dodijelilo je kombiniranu koncesiju druge i treće generacije mobilne telefonije (GSM/DCS1800 i UMTS) tvrtki Tele2, rekao je Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije u srijedu. </p>
<p>Dodao je da je treći mobilni operater Tele2 dužan sklopiti koncesijski ugovor vrijedan 172 milijuna kuna na 20 godina na nacionalnoj razini s Agencijom najkasnije do 2. veljače 2005.</p>
<p>Objavljujući odluku Vijeća, Gaćina je naglasio da je Tele2 u ocjenjivanju od maksimalnih 1000 dobio 735 bodova te da je odluka donesena jednoglasno.</p>
<p>Što se tiče ostale dvije ponude, Gaćina je rekao da ponude Match Telekoma i Croatia Mobilea nisu ni ušle u postupak ocjenjivanja jer nijedna od njih prilikom podnošenja ponuda 3. prosinca nije priložila pravovaljano bankovno jamstvo na iznos cijene koncesije, što je bio uvjet natječaja.</p>
<p>Iza ponude tvrtke Tele2 stoji hrvatsko-švedski konzorcij Treća sreća u kojoj udruženih devet hrvatskih kompanija ima udjel od 49 posto dok je udjel švedskog operatera Tele2 51 posto.</p>
<p>Među hrvatskim tvrtkama koje zastupa Quaestus fond su Dalekovod, Jamnica, Fima Holding, Croatia osiguranje, Nexe grupa, Konstruktor-Inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i Privredna banka Zagreb. </p>
<p>Inače, ponudu za trećeg operatera tvrtke Tele2 Vijeće Agencije odbilo je na prvom ovogodišnjem natječaju 18. listopada. Tele2 se sa znatno poboljšanom ponudom (uzeo je koncesiju i za UMTS) prijavio i na drugi ovogodišnji natječaj za treću mobilnu koncesiju.</p>
<p>Mislav Šutalo, predstavnik Croatia Mobilea, rekao je da je jako iznenađen odlukom Vijeća Agencije da ne razmatra ponudu12 hrvatskih tvrtki i Grupe 100. </p>
<p>Najavio je da će se konzultirati s odvjetničkim uredom jer on i dalje drži da hrvatski konzorcij ima »pravovaljano bankovno jamstvo«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kosor: Ubrzat ću prepuštanje vojnih objekata </p>
<p>PULA/ GOSPIĆ</p>
<p> – »Moji dojmovi i dojmovi moje ekipe su sjajni. Na temelju potpore ljudi koji dolaze na skupove ja s puno optimizma idem dalje«, komentirala je predsjednčka kandidatkinja HDZ-a na konferenciji za novinare u srijedu pulskom HDZ-u. Ponovila je da će njezin prvi potez kao predsjednice biti raskidanje štetnog sporazuma Družbe Adrije. Najavila je da će inzistirati i na ubrzavanju procesa napuštanja vojnih objekata u velikim gradovima, pa tako i u Puli, odnosno u Istarskoj županiji. Inzistirat će tako na napuštanju vojnog dijela sjeverne pulske Luke na području Valelunga, Katarina, Zonchi i Punta Christo, a to zemljište i pripadajuće objekte država bi potom dala na korištenje lokalnim vlastima u cilju gospodarskog i turističkog razvoja, ali i za sadržaje za mlade ljude. </p>
<p>»Iznad svega štitit ću državne i nacionalne interese«, naglasila je Jadranka Kosor u utorak navečer u Gospiću. Kao predsjednica, dodala je, oduprijet ću se sporazumima štetnima za Hrvatsku. Najavila je i da će se boriti protiv korupcije te za ostvarivanje prava žena. </p>
<p>Saša BrnabićDražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mikšić: Već sam nadmašio Jadranku Kosor, a i Mesiću ću pomrsiti račune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezavisni predsjednički kandidat Boris Mikšić izjavio je u srijedu da je potpuno siguran da ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora. Na konferenciji za novinare u hotelu Sheratonu Mikšić je ustvrdio da istraživanja javnog mišljenja već sada pokazuju da uživa dvadesetpostotno povjerenje svih hrvatskih građana, a da postoje realni izgledi i za izbornu pobjedu.</p>
<p>»Rezultati ovih izbora šokirat će Hrvatsku i svijet. Već smo nadmašili Jadranku Kosor, a Mesiću ću tek pomrsiti račune«, poručuje Mikšić. Prema njegovim riječima, u nekim gradovima, na primjer u Rijeci, on uživa potporu tridesetak posto glasova, a navodno dobro stoji i u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Njegov izborni stožer prvi je pripremio privremeno izvješće o financiranju, a Mikšić je objavio da je dosad u kampanju utrošio 4,5 milijuna kuna s PDV-om te da više od toga nije mogao potrošiti jer su većinu lokacija za plakatiranje zauzeli Jadranka Kosor i Stipe Mesić.</p>
<p>»Njih dvoje na svoju promidžbu troše - ne milijune kuna nego milijune eura, i to proračunskog novca, a to je novac svih nas«, istaknuo je Mikšić. Organizaciju predsjedničkih izbora uoči Božića i Nove godine Mikšić je ocijenio lošim potezom. »Ovo je učinjeno namjerno kako bi što manje ljudi izašlo na izbore i kako bi Mesić ponovno bio izabran za predsjednika«, ustvrdio je Mikšić.</p>
<p>Na novinarsko pitanje kako komentira inicijativu Jadranke Kosor o referendumu o pobačaju, odgovorio je kako mu se od toga čini važnije da se građani izjasne što misle o ulasku Hrvatske u EU. Pozvao je sve svoje konkurente da objave imena svih donatora te rekao da predsjednik Mesić u svom mandatu nije učinio ništa u sprječavanju sukoba interesa nekih ministara. Aktualnog je predsjednika pozvao da umjesto drugoga mandata na čelu Hrvatske ode uz mirovinu. »Neka ode u južnu Francusku gdje, kako sam razumio, ima vilu koju mu je poklonila francuska obavještajna služba«, kazao je Mikšić. Rekao je i da je u zadnjih pet godina Mesić podržao samo dva gospodarska projekta onaj Družbe Adrije i sanaciju Željezare Sisak - Družba Adria je ekonomski i ekološki promašaj, dok je u Željezari Mesić asistirao odlasku u stečaj pri čemu je bez posla ostalo 15.000 radnika«, istaknuo je Mikšić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Adlešić pozvala Kosor da skupa osiguraju plaće radnicima Imostroja</p>
<p>ŠIBENIK/ ZADAR</p>
<p> – »S velikim sam zadovoljstvom pročitala božićnu poruku kardinala Josipa Bozanića o grijehu struktura i pošasti korupcije, bolesti koja za posljedicu ima težak socijalni položaj više od 400 tisuća Hrvata što žive na rubu siromaštva, i ovih dana za praznim blagdanskim stolovima gledaju nas kako u predizbornoj utrci trošimo ogroman novac«, rekla je u srijedu za posjeta Šibeniku predsjednička kandidatkinja HSLS-a Đurđa Adlešić. No, kad je već tako, kad se ne štede milijuni kuna ne bi li došli do Pantovčaka, bilo bi dobro, smatra Adlešić da ih se sve i čuje. Govoreći o datumu izbora istaknula je kako su izbori nakon blagdana nekorektni prema građanima, ali i marginaliziraju ulogu predsjednika. Adlešić je uputila poziv protukandidatkinji iz HDZ-a Jadranki Kosor da zajedničkim naporom osiguraju isplatu plaća radnicima Imostroja. »Nadam se da će na ovim izborima ljudi birati drukčije te da neće izabrati političare kojima su važniji vojska i službe a ne gospodarstvo i borba protiv korupcije«,istaknula je Đurđa Adlešić isti dan u Zadru. </p>
<p>Ljubica I. BalenAna Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Letica upozorio na težak položaj malih obiteljskih farmi</p>
<p>PRAVUTINA</p>
<p> – »Vrijeme je da Hrvatska potakne razvoj poljoprivredne proizvodnje prema uzoru na Sloveniju uz očuvanje malih seoskih gazdinstava, u protivnom, hrvatsko će selo izumrijeti«, poručio je u srijedu nezavisni predsjednički kandidat s potporom HSP-a Slaven Letica u selu Pravutini na granici sa Slovenijom u okolici Karlovca, gdje je posjetio imanje obitelji Perla. </p>
<p>Posjet je organiziran u povodu potpisivanja Protokola 7 kako bi se javnost upozorila na težak položaj malih obiteljskih farmi. Letica se uputio i preko granice u selo Griblje i posjetio imanje Alojza Štrukelja koji ga je upoznao sa životom slovenskih seljaka, posebno nakon ulaska u EU. »Primam mirovinu od 700 eura na mjesec, a moj sin dobiva 20.000 eura na godinu da ostane živjeti na selu. Poticaj za pšenicu je 250 eura po hektaru, a za kukuruz dobivamo i poticaje kako zemljište ne bi ostalo neobrađeno. Od ulaska u EU moramo voditi i knjigovodstvo, pa za krave već imam nekoliko fascikala«, kazao je Štrukelj koji je Leticu proveo i po svojim štalama. Na hrvatskoj strani u obitelji Perla situacija je drukčija jer seljaci imaju probleme pri pokušaju kupnje obližnjega rasparceliranog državnog zemljišta. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>DIP: Prihvaćen prigovor Đurđe Adlešić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo (DIP) prihvatilo je prigovor izbornog stožera predsjedničke kandidatkinje HSLS-a Đurđe Adlešić koji je negodovao zbog toga što su u Zagrebu namjerno uništeni njezini predizborni plakati. DIP ocjenjuje da je namjerno uništavanje promidžbenog materijala povreda prava predsjedničkog kandidata na promidžbu. DIP je također pozvao sve sudionike u izbornom postupku na suzdržavanje od nasilnih postupaka. Odbijen je prigovor Hrvatskog bloka (HB) zbog napisa u Večernjem listu u kojem su preneseni podaci HDZ-ovog ispitivanja javnosti. HB je smatrao da su se te novine člankom svrstale na stranu dvoje predsjedničkih kandidata. No, DIP je ocijenio da tim postupkom Večernji list nije povrijedio pravo na jednake uvjete predstavljanja i izbornu promidžbu. Na prigovor Miroslava Rajha, u vezi s objavom priloga Izbori 2005 - vodič za birače, u Večernjem listu, DIP je ponovo pozvao taj dnevnik da predizborni prostupak prati tako da omogući svim kandidatima da izlože svoj program. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prigovor DIP-u Izbornog stožera Jadranke Kosor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izborni stožer Jadranke Kosor uputio je u srijedu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) prigovor na ponašanje HTV-a tijekom predizborne kampanje, koje smatra »potpuno neprihvatljivim« jer »pod izlikom obnašanja državne dužnosti, daje izravnu promidžbu predsjedničkom kandidatu Stjepanu Mesiću«. Izborni stožer od Državnog izbornog povjerenstva traži zabranu emitiranja za srijedu najavljene emisije o 100. obljetnici HSS-a, najavljenu od 17.30 do 18.30 sati na HTV-u. Na tom bi događaju trebao biti, prema najavama, i aktualni predsjednik kojem HSS daje potporu, što je u »izravnoj suprotnosti sa zakonskim odredbama koje jasno preciziraju ulogu HTV-a u predizbornoj kampanji«, napominje se u priopćenju. Izborni stožer Jadranke Kosor će od Programskog vijeća i Ravnateljstva HRT-a tražiti »utvrđivanje činjenica i odgovornih osoba koje na takav način zloupotrebljavaju javnu televiziju«.</p>
<p>Od DIP-a Izborni stožer traži zaštitu zakona i zabranu emitiranja emisije o 100. obljetnici HSS-a do kraja predizborne kampanje, odnosno, do vremena nakon izbora za predsjednika RH, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za genocid nad supovima krivo i Poglavarstvo Primorsko-goranske županije?</p>
<p>Prosvjed će biti održan u 12,45 sati ispred Guvernerove palače, a uoči svečane sjednice Primorsko-goranske županije. Mnogi, naime, Županijsko poglavarstvo smatraju sukrivcem za katastrofalno stradavanje supova, jer već punih deset godina odugovlači s osnivanjem županijske ustanove za zaštitu prirode</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Zbog 21 najvjerojatnije otrovanog supa na Rabu, od kojih je 17 pronađeno u nekoliko posljednjih dana, a tri još u kolovozu, u četvrtak će u Rijeci biti održan prosvjed u organizaciji nekoliko udruga za zaštitu životinja i prirode iz Rijeke, Zagreba i s kvarnerskih otoka, a pridružit će im se i ovčari s Krka. Prosvjed će biti održan u 12,45 sati ispred Guvernerove palače, a uoči svečane sjednice Primorsko-goranske županije.</p>
<p>Mnogi, naime, Županijsko poglavarstvo smatraju sukrivcem za ovo katastrofalno stradavanje supova, jer ono već punih deset godina odugovlači s osnivanjem županijske ustanove za zaštitu prirode. To je u srijedu rečeno na novinskoj konferenciji u Rijeci, kojoj je nazočio i Goran Sušić, predsjednik creske Udruge »Caput Insulae« koja brine o bjeloglavim supovima. Sušić je i tom prilikom naglasio kako se osnovano sumnja da su supovi otrovani, a što bi uskoro trebao potvrditi i nalaz patologa. Dodao je da je policija u svoj posao obavila krajnje ozbiljno i profesionalno što, naglašava on, potvrđuje i činjenica da je u utorak policijskom pretragom šireg prostora na Rabu pronađeno još šest mrtvih supova.</p>
<p>Sušić je naglasio da još nema mišljenja stručnjaka o ranama na vratu i glavi nekih od pronađenih supova, koje su, prema nekim tvrdnjama, nastale od lovačkog oružja. Po Sušićevom mišljenju, glavni je problem cijele priče alohtona divljač na našim otocima – medvjedi, divlje svinje, jeleni lopatari i čagljevi – koje pojedini stanovnici otoka truju jer im nanose štetu. </p>
<p>Aktivistica Eko-centra »Caput Insulae« Gordana Pavoković podsjetila je na činjenicu da je svojedobno osnovano, pa ubrzo prestalo s radom, Povjerenstvo za borbu protiv ilegalnog postavljanja otrova u prirodi te da bi ga trebalo reaktivirati jer je naprosto neshvatljivo da se mnogi otrovi mogu nekontrolirano prodavati i koristiti. Prema njezinim riječima, supovi su najvjerojatnije otrovani organofosfatima i karbonatima, odnosno pesticidima koji se koriste u zaštiti bilja od nametnika. </p>
<p>Sušić je napomenuo da, prema Kaznenom zakonu, osoba koja muči životinje ili ih nesavjesno otruje može biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do jedne godine, dok za ubijenoga bjeloglavog supa nema zatvorske kazne, već samo novčana u visini od 40.000 kuna.</p>
<p>»Osuditi jednog čovjeka za ovo trovanje ne rješava problem, već mjerodavne institucije moraju ozbiljnije shvatiti ovu problematiku«, zaključio je Sušić, dodavši da je u utorak uz šest bjeloglavih supova pronađena i lešina ovce koja je vjerojatno također bila otrovana. </p>
<p>U ovome trenutku u Hrvatskoj obitava između 180 i 200 bjeloglavih supova, a Sušić je upozorio da je u minulih osam godina samo na Krku broj supova sa 50 pao na 10 – uglavnom zbog trovanja i ugibanja mladunčadi od gladi. Dodajmo još i to da je župan primorsko-goranski Zlatko Komadina u srijedu podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja ovoga genocida nad supovima.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Stradalo 10 posto populacije supova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Trovanje bjeloglavih supova na Rabu ekološka je katastrofa za tu rijetku i ugroženu vrstu. Ne znam kamo to vodi«, rekao nam je Goran Sušić, nakon pronalaska još šest mrtvih supova u utorak na Rabu. On procjenjuje da u Hrvatskoj ima oko 180 supova, a u protekla dva tjedna stradalo ih je 19. Uginulo je 17 supova, a dva su u oporavilištu u Eko centru i pitanje je hoće li biti sposobni za život u prirodi. </p>
<p>»Stradalo je više od 10 posto ukupne hrvatske populacije, što je golem gubitak, ne samo za Hrvatsku jer je to jedinstvena populacija ptica u svjetskim razmjerima«, napominje Sušić. »Naša je populacija most između zapadnosredozemne, španjolske, i istočnomediteranske, grčke i turske populacije supova, koji bi trebao omogućiti naseljavanje supova u prostore između tih zemalja. Reintrodukcija je uspjela u Francuskoj i Italiji, ali ne i u Bosni jer nisu stvoreni dobri preduvjeti, poput edukacije stanovnika i lovaca, zabrane trovanja... U Makedoniju, Bugarsku i Albaniju supovi se tek trebaju vratiti i baš se zato htjelo da mi naselimo supove na otocima, Učki, Velebitu«, kaže Sušić. </p>
<p>Supovi su stradali u doba gniježđenja, oko Božića ženke liježu prva jaja. Oni su vrsta koja se sporo razmnožava, jedan par ima jedno mlado godišnje ili svake druge godine, a mladima treba pet godina da spolno sazriju, pri čemu imaju 90 posto smrtnosti pa su, bez poduzimanja niza mjera zaštite, osuđeni na izumiranje.</p>
<p>O stradavanju supova Eko centar je obavijestio Europsku organizaciju za zaštitu i proučavanje supova, kao i afričke i izraelske organizacije za zaštitu supova, Europsku organizaciju za provođenje akcijskog plana vračanja supova na Balkan, sve relevantne stručnjake koji se bave proučavanjem i zaštitom grabljivica te institucije koje mogu pomoći u patološkim analizama supova. </p>
<p>»Iz svijeta su stigla zgražanja i podrške. Kolege iz Slovenije poručili su nam da su zgroženi i da nam ne zavide što se ovakav pomor dogodio pred pregovore za ulazak u EU«, kazao nam je.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dečak: Žalimo zbog masakra, ali mi zaštićene ptice nismo ubili!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskoga lovačkog saveza Đuro Dečak u ime 50.000 lovaca odbacio je tvrdnje da su lovci usmrtili bjeloglave supove na Rabu te najavio da će predsjednika creske ekološke udruge Eko-centra »Caput Insulae« Gorana Sušića tužiti za klevetu. Dečak je na novinskoj konferenciji rekao da je lovcima stalo do zaštite supova. Podsjetivši da su prije godinu dana kupili dva supa, izrazio je žaljenje zbog masakra zaštićenih ptica.</p>
<p>Kazao je da je u pozadini optužaba protiv lovaca Sušićeva želja da i dalje ima monopol nad zaštitom supova, jer će početkom 2005. Vlada otvoriti još dva centra za zaštitu supova - na Rabu i Učkoj. »Mislimo da u tom grmu leži zec i da kazneni progon treba usmjeriti u tom pravcu«, kaže Dečak. Dodaje da su najnovije analize Veterinarskog fakulteta pokazale da lovci nisu krivi za masakr supova.</p>
<p>Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Josip Bartolčić rekao je da i Ministarstvo žali zbog ubojstva supova jer je to nenadoknadiva šteta za njihovu populaciju u Hrvatskoj. Sušićeve ga tvrdnje podsjećaju na slučaj creskog lovišta »Tramontane«, kad je Sušić, podupirući zahtjev otočnih stočara da se s otoka uklone neautohtone vrste poput divljih svinja, najviše napadao lovce i Vladu. Bartolčić je rekao da divlja svinja nije predator kako se tvrdilo. Ministarstvo je upravljanje lovištem povjerilo Hrvatskom lovačkom savezu, pa se nakon nekoliko mjeseci stanje na Cresu smirilo, rekao je.</p>
<p>Predsjednik društva »Kuna« iz Lopara Antun Petrinić iznio je sumnju da su po Cresu i Krku postavljeni zatrovani mamci za neautohtone vrste na otocima, medvjeda i divlju svinju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Match Telekom šokiran, Škegro priznaje da je bio kod Kalmete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Treći mobilni operater Tele2 s komercijalnim radom planira početi za šest mjeseci, a korisnicima će ponuditi jeftinije usluge od 20 do 50 posto«, rekao je Tomislav Matić, koordinator konzorcija Treća sreća iz Quaestus fonda na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Direktor Tele2 Frank Heijmink rekao je da je odluka Vijeća Agencije mogla biti jedino takva jer je Tele2 zadovoljio sve uvjete natječaja. Dodao je da treći operater do 2010. godine planira zaposliti oko 1400 radnika.</p>
<p>Borislav Škegro iz Quaestus fonda rekao je da Tele2 planira osvojiti trećinu tržišta mobilne telefonije. Kazao je i da će zahvaljujući njima i dva postojeća operatera najvjerojatnije morati sniziti svoje cijene. </p>
<p>Odgovarajući na upite, Škegro je rekao da je bio kod ministra Božidara Kalmete, ali da nije bilo pritisaka na nezavisno regulativno tijelo (Vijeće Agencije), što je zabranjeno zakonom, nego da su drugi lobirali kod državnih tvrtki, a što su zamjerili u Quaestusu. </p>
<p> Match Telekom, Alcatel, Ina, HEP i Končar šokirani su odlukom Hrvatske agencije za telekomunikacije da se koncesija za trećeg mobilnog operatera dodijeli Tele2, navodi se u njihovu zajedničkom priopćenju od srijede.</p>
<p>Dalje se kaže da su očekivali diskvalifikaciju Tele2 zbog pritisaka na rad Vijeća Agencije, a ostvarenih objavljivanjem intervjua u Jutarnjem listu i drugim medijima te pismom od 13. prosinca na adrese ministarstava i najviših dužnosnika u zemlji, čime je prekršen Zakon o telekomunikacijama.</p>
<p>Osim toga, kaže se da Match Telekom nije nikad službeno obaviješten o mogućim problemima s bankovnim jamstvom, nego je o tome doznao iz medija.</p>
<p>»Zbog niza propusta Vijeća Agencije, tražit ćemo upravni nadzor nad radom Agencije za telekomunikacije«, kaže se na kraju priopćenja. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nakon sedam godina povećan kreditni rejting Hrvatske</p>
<p>Povećanje rejtinga vjerojatno odražava činjenicu da je Hrvatskoj dano zeleno svjetlo za početak pregovora o ulasku u Europsku uniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rejting agencija Standard & Poor's (S) unaprijedila je u srijedu, prvi put nakon sedam godina, hrvatski kreditni rejting, objavio je Reuters, a potvrdili su nam u Ministarstvu financija. </p>
<p>Odlukom ove bonitetne kuće hrvatski kreditni rejting za dugoročna devizna zaduženja povećan je na BBB. </p>
<p>Dosad smo kod ove rejting-agencije za dugoročna devizna zaduženja imali ocjenu BBB-. </p>
<p>Reuters ističe da je S povisio kreditni rejting hrvatske države samo nekoliko dana nakon što joj je prošli tjedan na summitu u Bruxellesu 17. ožujka 2005. određen kao datum za početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. U pozadini ove odluke je i napredak Zagreba u provedbi reformi, stoji u tekstu.</p>
<p>»Povećanje rejtinga vjerojatno odražava činjenicu da je Hrvatskoj dano zeleno svjetlo za početak pregovora o ulasku u EU«, prokomentirao je za Reuters analitičar Timothy Ash iz londonskog Bear Steransa. Dodao je i da je time »malo iznenađen«, uzme li se u obzir visina hrvatskog vanjskoga duga. </p>
<p>Prema mišljenju Hrvoja Stojića, analitičara Hypo Alpe-Adria-Banke, slično će u sljedećih mjesec ili dva postupiti i rejting-agencija Fitch kod koje Hrvatska ima rejting BBB- za zaduženja u stranoj valuti. </p>
<p>Najnovijom odlukom S Hrvatska je zadržala rejting BBB+ za zaduženja u domaćoj valuti. Outlook, koji navješćuje daljnja kretanja rejtinga, je stabilan. Odluka o povećanju rejtinga omogućit će Hrvatskoj jeftinije zaduživanje na svjetskim financijskim tržištima.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Osnivamo sudove za sporove od nekoliko tisuća kuna</p>
<p>Uvodi se inspekcija u sudove/ Više se u malim mjestima neće osnivati sudovi, nego će suci u uredovne dane suditi izvan sjedišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Osnovat ćemo sudove za sporove male vrijednosti, od nekoliko tisuća kuna, gdje neće postojati pravo na žalbu. Nije isključeno ni osnivanje sudova za prometne prekršaje ili radne sporove. Sve to trebalo bi pridonijeti rasterećenju pravosuđa«, najavila je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u srijedu na konferenciji za novinare rekavši da je najveći domet Ministarstva u protekloj godini sređivanje stanja u gruntovnicama. </p>
<p>U proceduru ulazi izmijenjeni Zakon o sudovima kojim se uvodi inspekcija u sudove, a inspektori će biti suci i savjetnici koji će biti zaposlenici Ministarstva. Sudski savjetnici ubuduće će moći provoditi i kaznene postupke kroz kaznene naloge. Uvode se i stalne službe suda izvan područja nekog suda. </p>
<p>Više se u malim mjestima neće osnivati sudovi, nego će suci u uredovne dane suditi izvan sjedišta. Ministrica nije isključila mogućnost ukidanja nekih sudova, no kako je rekla, o tome bi se morao postići konsenzus u Saboru. </p>
<p>Sudovi će dobiti glasnogovornike. Imenovanja sudaca i stegovna odgovornost sudaca ugradit će se u novi zakon o Državnom sudbenom vijeću, koji će uskoro biti dovršen. </p>
<p>Predsjednici sudova postat će članovi sudačkih vijeća i tako će moći utjecati na imenovanje sudaca. Na području s manjinskim stanovništvom, suci će morati poznavati jezik nacionalne manjine. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt ne očekuje otpor sudaca ovim novostima jer su izmjene zakona radili sami suci.</p>
<p>Ministrica je podržala božićnu poruku kardinala Josipa Bozanića jer i Ministarstvo pravosuđa ulaže napore u smanjenje korupcije.</p>
<p>Ministarstvo je prezentiralo analizu suradnje s medijima, koristeći tekstove iz Vjesnikove dokumentacije. U analizi 7135 tekstova, od rujna do studenoga, vidljivo je da se najviše pisalo o Haagu i Gotovini, a najmanje o državnom odvjetništvu za mladež. Na prvomu mjestu rang-liste najspominjanijih imena u pravosudnom kontekstu nalazi se Ante Gotovina, zatim Vesna Škare-Ožbolt pa premijer Ivo Sanader i Carla del Ponte. </p>
<p>Danas razrješenje Ivane Domić</p>
<p>Ministrica pravosuđa rekla je da će u srijedu razriješiti Ivanu Domić s mjesta predsjednice Općinskog suda u Supetru. Stegovni postupak protiv sutkinje Domić mora provesti Državno sudbeno vijeće. </p>
<p>Unatoč teškim optužbama na njezin račun, Ivana Domić i dalje radi kao sutkinja, a ministrica je rekla kako se i na tom primjeru vidi da treba mijenjati odredbe o suspenziji sudaca.</p>
<p>Gotovinu se i dalje traži</p>
<p>»Hrvatska neće odustati od pronalaska generala Gotovine, a do početka pregovora o članstvu u EU, u tom smislu bit će puno posla«, rekla je Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>Ministrica je odbila prigovore Helsinki Watcha da se u Hrvatskoj sudi po nacionalnim kriterijima. »Takvih suđenja u Hrvatskoj više nema«, naglasila je. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Proslavljena stota obljetnica HSS-a</p>
<p>Predsjednik Mesić posmrtno odlikovao drugog predsjednika HSS-a Vladka Mačeka Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izuzetan doprinos u stvaranju Hrvatske. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Sretan vam stoti rođendan sljedbenici Radićevi«, pozdravne su riječi predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića kojima se u srijedu na večer obratio prepunoj Maloj dvorani zagrebačkog Doma sportova, u kojoj je proslavljena stota obljetnica HSS-a. </p>
<p>Stranka je osnovana 22. prosinca 1904. godine u Zagrebu pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka, a osnovali su je braća Stjepan i Antun Radić. »Nije slučajno da je stranka utemeljena pred Božić. Božić 1904. za hrvatske muževe i domoljube okupljene oko Antuna i Stjepana Radića bio je inspiracija za rađanje nove izvorno narodne politike«, naglasio je Zlatko Tomčić. Kazao je također da vrijednosti koje haesesovci slave ne pripadaju samo njima već cijelom hrvatskom narodu.</p>
<p> Proslavi je bilo nazočno oko četiri tisuće članova i simpatizera stranke te ugledni pojedinci iz javnog, političkog i vjerskog života, kao i veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj.</p>
<p> Tomčić je posebno pozdravio predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića. Na proslavi je također objavljeno da je predsjednik Mesić posmrtno odlikovao drugog predsjednika HSS-a Vladka Mačeka Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izuzetan doprinos u stvaranju Hrvatske. </p>
<p> U publici je, među ostalima, bio viđen i predsjednički kandidat Mladen Kešer-Keš, koji je član HSS-a, no nije bio posebno zapažen ni pozdravljen. Među inim izvođačima koji su zabavljali publiku u Domu sportova bili su i unuk Stjepana Radića Stjepan Radić, na klaviru, i kćerka Zlatka Tomčića Martina Tomčić, koji su izveli djela hrvatske skladateljice Dore Pejačević. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Očajni branitelj izmislio skupinu koja prijeti samoubojstvom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon pisma hrvatskih branitelja, koje je u utorak objavio internetski portal Index, a u kojem se tvrdi da će si 28 branitelja s područja Varaždinske županije oduzeti život ako im se ne pomogne u najhitnijem roku, u Ministarstvu branitelja u srijedu je održan sastanak kojem su nazočili Herman Vukušić, pomoćnik i ministrice, Predrag Matić, savjetnik u Ministarstvu i Željko Gašparlin, koji se pojavio kao predstavnik braniteljske skupine. </p>
<p>Kako tvrdi Berislav Živković, glasnogovornik Ministarstva,</p>
<p> Gašparlin je na sastanak došao sam i tijekom razgovora s Vukušićem navodno priznao da skupina od 28 branitelja, koja se spominje u otvorenom pismu internetskom portalu uopće ne postoji, nego da ju je izmislio u želji da ukaže i upozori na svoju tešku materijalnu situaciju. </p>
<p>Prema Živkovićevim riječima, Gašparlin se dosad više puta obraćao za pomoć Ministarstvu.</p>
<p> Iz Ministarstva kažu da protiv njega ne namjeravaju podizati kaznenu prijavu iako će, ako se ovakve situacije bespotrebnog alarmiranja javnosti budu ponavljale, i to morati učiniti. </p>
<p>S Gašparlinom je, kako doznajemo, razgovarao i dr. Mladen Lončar, liječnik koji je u Ministarstvu radi s oboljelima od PTSP-a.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Rojs: Gotovinu neću odati ni po cijenu života</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Pitali su me pomažem li Anti Gotovini. Rekao sam da pomažem i da znam gdje je on sada. Nalazi se u školi Kreativni razvoj«, izjavio je u srijedu predsjednički kandidat Ljubo Ćesić Rojs nakon obavijesnog razgovora s dvojicom službenika MUP-a u njegovu izbornom stožeru u zagrebačkoj četvrti Gračanima. Rojs je, međutim, objasnio da pomaže Anti Gotovini, sinu generala Gotovine, čije školovanje osobno plaća. Kazao je da generala Gotovinu ne bi izdao ni po cijenu života, te dodao: »Pozdravljam ga gdje god bio. Želim mu dobro zdravlje i brz povratak«. </p>
<p>Obavijesni razgovor u Rojsovu stožeru počeo je u 13 sati i trajao je pola sata. General Ćesić je nakon razgovora izjavio da je policajce, osim generala Gotovine, zanimalo i je li on pomagao skrivanje haaškog optuženika Ivice Rajića. »Nije istina da sam skrivao Rajića u vojnom hotelu. Istina je da sam zaposlio njegovu ženu kao i žene haaških optuženika Marija Čerkeza i Zlatka Aleksovskog«, rekao je Ljubo Ćesić.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Primanje za djecu hrvatskih novinara ubijenih u Domovinskom ratu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu su u Staroj gradskoj vijećnici Hrvatsko novinarsko društvo i zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba Milan Bandić organizirali tradicionalno božićno primanje za djecu poginulih novinara u Domovinskom ratu. Zaželjevši im sve najbolje u povodu Božića i Nove Godine, djeci je darove uručio Milan Bandić.</p>
<p>»Drago mi je što su djeca mojih poginulih kolega dobri učenici i što se vidi da iz godine u godinu odrastaju« rekao je Božo Šimleša, novinar i začetnik akcije prikupljanja novca, školske opreme i stipendija za školovanje djece poginulih novinara.</p>
<p>Podjeli prigodnih darova nazočili su i Zdenko Duka, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva te Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
<p>Poklon pakete sportske opreme, kuna i bon trgovačkog lanca »Lantea«, dobila su djeca šestorice poginulih novinara. U svoje ime te u ime Petre, Nike, Stjepana i Marka Kaića, Tamare Belavić, Petre Lederer, Mateja Purgara, Tina Maršića na darovima se zahvalio Bojan, sin ubijenog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić: Rasprave za i protiv pobačaja nemaju smisla</p>
<p>ŠIBENIK/ ZADAR</p>
<p> – Predsjednički kandidat Stjepan Mesić posjetio je u srijedu Šibenik. U turističkom centru Bunari susreo se s građanima na kavi i održao konferenciju za novinare na kojoj je naglasio da će predsjednički izbori pokazati kamo Hrvatska želi ići a lokalni tko ima najbolju koncepciju izlaska iz krize. </p>
<p>Mesić se osvrnuo i na nedavni posjet hrvatskog izaslanstva Mostaru, navodeći kako je tamo obećan novac za privredu, neprivredu, bolnice, škole... - iz hrvatskog državnog budžeta. »Nemam ništa ni protiv koga, ali hrvatska politika ne vodi se više u Beogradu, Pešti, Rimu..., ali ni u Mostaru. Moramo prihvatiti činjenicu da je BiH država u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda kojima moramo pomagati, ali se ne smijemo miješati u politiku te države niti smijemo šakom i kapom dijeliti naš novac kada ne možemo zaposliti ni svoje ljude«, naglasio je Mesić. </p>
<p>Govoreći o projektu Družbe Adrije, Mesić je rekao da je i za referendum kako bi se donijelo pravu odluku te da »HDZ danas ne želi otvoriti javnu raspravu o ovoj temi jer želi dobiti izborne glasove, a poslije izbora bit će kao i s obećanjem o snižavanju stope PDV-a«.</p>
<p>»Osobno sam jedan od najvećih protivnika pobačaja zbog niza razloga i posljedica toga čina, ali sam protiv zabrane pobačaja jer se time otvara prostora za one koji će velik novac strpati u privatne džepove i slati ljude na groblja. Samo diktatorski režimi su donosili takve zabrane jer im je trebalo ljudi za vojsku. Ženi moramo dati pravo izbora, a da bi se eliminirali pobačaji treba stvoriti uvjete da čovjek može kvalitetno živjeti i tada pobačaja neće biti. Rasprave za i protiv nemaju smisla«, zaključio je predsjednički kandidat Mesić o temi pobačaja. </p>
<p>Osvrćući se na odlazak ministra zdravstva Andrije Hebranga na operaciju u Austriju, Mesić mu je poželio da se što prije izliječi »k'o dren«, a kada se vrati da podnese ostavku. »Ako ministar ne vjeruje svom zdravstvu, neka organizira nešto drugo, a ne hrvatsko zdravstvo«, naglasio je. </p>
<p>»Umjesto da se govori o tome da je Zadar na prvome mjestu po ulaganju u intelektualni kapital što znači da ima šanse razvijati se bolje od mnogih drugih, Zadar dođe u medije zbog tri-četiri čovjeka koji jednostavno iskorištavaju demokratsku atmosferu u kojoj živimo. Ne trebamo se danas opterećivati motivima kojima su se opterećivali ljudi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zadar nikad ne bi bio hrvatski da nije bilo antifašista, i imamo državu koja je nastala na ZAVNOH-u«, istaknuo je Mesić u početku građanima na Narodnome trgu u Zadru u srijedu. </p>
<p>»Kritizirali su me za generala Antu Gotovinu a ja sam samo želio da ima ista prava kao i drugi, tj. pravo da govori. HDZ-ova vlada nije dopustila da razgovara s istražiteljima Haaškog tribunala«, rekao je Mesić.</p>
<p>Ljuba Ivićev Balen Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041223].
|
