NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 160184 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tisuću radnika moglo bi uzeti otpremnine i zauvijek izgubiti posao</p>
<p>Hrvatski sindikat telekomunikacija tražio je od Zavoda za zapošljavanje i izaslanika Europske komisije da se dio sredstava iz Cards-programa namijeni programu zbrinjavanja viška radnika u T-HT-u / Otpušteni radnici neće moći zaposliti ni kod dolazeće konkurencije jer će drugi fiksni telekomunikacijski operater opremu iznajmljivati od T-HT-a odnosno treći mobilni operater od već postojećih / Kroz takav postupak su prolazile sve telekomunikacijske tvrtke u tranzicijskim zemljama, kažu u T-HT-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) tražio je od Zavoda za zapošljavanje i izaslanika Europske komisije da se dio sredstava iz Cards-programa namijeni programu zbrinjavanja viška radnika u T-Hrvatskom telekomu, rekao je Vjesniku u ponedjeljak Josip Pupić, predsjednik HST-a.</p>
<p>Dodao je da bi oko tisuću zaposlenika T-HT-a, u prvom redu starijih radnika, moglo prihvatiti dobrovoljnu stimulativnu otpremninu i zauvijek izgubiti posao, jer je, naime, samo u prvih pet dana bilo 600 zahtjeva za otpremninu. Jednokratna ponuda za sporazumni otkaz otvorena je za sve radnike T-HT-a do 24. studenoga.</p>
<p>Prema Pupićevim riječima, oni koji su potpisali zahtjev za otpremninu mogu se predomisliti do kraja godine. Osim toga, u Sindikatu se nadaju da Uprava neće prihvatiti »sve zahtjeve« za sporazumni otkaz. Primjerice, radnici koji su dulje od pet godina u T-HT-u dobivaju najnižu otpremninu od 270.000 kuna bruto odnosno 127.514 kuna neto.</p>
<p>No, problem je, kaže Pupić, što veći broj zaposlenika, ako ode iz T-HT-a, neće moći ponovo naći posao u struci, jer je riječ o usko specijaliziranim zanimanjima, kao što je, na primjer, monter baznih stanica.</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika (HPT-a) rekao nam je da će se tri sindikata organizirana u T-HT-u i T-mobileu, Republički sindikat radnika HPT-a (RSR HPT), Sindikat telekoma Osijek i sindikat HT Vukovar, koji okupljaju oko 45 posto svih sindikalno organiziranih radnika, pridružiti najavljenom općem štrajku, koji će se organizirati 10. prosinca od 0 do 24 u T-HT-u. Vehar je dodao da bi se štrajk trebao zvati »štrajk upozorenja«, a ako Nadzorni odbor T-HT-a ne prihvati zahtjev za izmjenu Prijedloga plana poslovanja za sljedeću godinu u dijelu koji se odnosi na smanjivanje broja zaposlenih treba organizirati generalni štrajk uoči Božića. U Sindikatu smatraju da najavljeni štrajk treba organizirati i u T-mobileu jer i u njemu Nadzorni odbor T-Mobilea Hrvatska, samo dvije godine nakon izdvajanja mobilnih telekomunikacija u tvrtku-kćer, namjerava smanjiti broj radnika u ovoj i sljedećoj godini.</p>
<p>Sindikati kažu da se, nažalost, otpušteni radnici T-HT-a neće moći zaposliti ni kod dolazeće konkurencije (Optima Telekomu i trećem mobilnom operateru) jer će drugi fiksni telekomunikacijski operater opremu iznajmljivati od T-HT-a odnosno treći mobilni operater od već postojećih.</p>
<p>S druge strane, u Upravi T-HT-a su nam rekli da proces koji prolazi njihova tvrtka nije hrvatska specifičnost te da ponovo pozivaju sindikate na dijalog. Dodaju da su kroz takav postupak, kažu, prolazile sve telekomunikacijske tvrtke u tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Podsjetimo, nakon razdvajanja HPT-a na poštu i telekomunikacije, iz T-HT-a je za šest godina već otišlo više od tri tisuće zaposlenika. Broj zaposlenih u T-HT-u smanjen je s 11.200 na 7900. Samo u 2005., prema planu poslovanja, T-HT ima namjeru smanjiti broj radnika za više od 1800, a do 2007. godine bi više od 2800 radnika trebalo napustiti tvrtku, upozoravaju sindikati. U Upravi T-HT-a napominju da, na primjer, Slovak telekom namjerava do kraja 2006. smanjiti broj zaposlenika sa 6727 na 2700, a mađarski Matav s 8096 na 5500 u istom razdoblju.</p>
<p>Po zaposleniku je trenutačno 209 linija, a u T-HT-u smatraju da bi ta brojka trebala bi biti na razini petstotinjak linija, dok je kod većine europskih operatera ta brojka već iznosi 400 linija po zaposleniku. U Hrvatskoj je broj fiksnih telefonskih linija 42 na 100 stanovnika odnosno više od 90 posto kućanstava ima fiksnu telefonsku liniju (1,73 milijuna telefonskih priključaka) pa je očito da tu nema prostora za rast, zaključuju u T-HT-u. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska odgovornost za Gotovinu neupitna</p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima iz Haaga Carla del Ponte će danas pred UN-ovim Vijećem sigurnosti izjaviti da je Hrvatska odgovorna za izručenje odbjeglog optuženika generala Ante Gotovine, bez obzira gdje se on trenutačno nalazio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je odgovorna za izručenje odbjeglog optuženika generala Ante Gotovine, bez obzira gdje se on trenutačno nalazio, makar to bilo iz izvan hrvatskih granica. Tom bi rečenicom, prema Vjesnikovim informacijama iz Haaga iz krugova bliskih haaškom tužiteljstvu tribunala, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a trebala opisati ključni element u odnosima Suda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslacviju i hrvatske vlade. Osim toga, Plus Del Ponte dat će bi trebala dati ocjenu kako slučaj Gotovina ne znači da Hrvatska ne surađuje s Haagom ???u vrijeme kad ističe mandat tužiteljstva za podnošenje novih optužnica i počinje dvogodišnji mandat Suda za dovršenje prvostupanjskih suđenja u povodu dosad podnesenih optužnih akata.</p>
<p>Retorika Carle del Ponte u mogućim navodima Vijeću sigurnosti famoznog 23. studenoga, dana do kojeg je Hrvatskoj dan rok da uhvati i isporuči Gotovinu Sudu, više sliči njezinu lipanjskom govoru iz lipnja na istome mjestu, pred Vijećem sigurnosti. Zapravo, vrlo je slična onome što je pred Općom skupštinom UN-a izrekao Theodor Meron, predsjednik Haaškog suda, u nedavnom govoru.</p>
<p>Realnost te izjave Te moguće izjave potvrđuju i Vjesnikovi izvori tvrdeći da je tužiteljica za nedavnog susreta s Mladenom Bajićem, glavnim državnim odvjetnikom, rekla: »Uostalom, hrvatsku odgovornost za Gotovinu ne umanjuje ni mogućnost da se on ne nalazi u zemlji. Bilo gdje da je - u Europi ili nekoj drugoj državi - Hrvatska je obvezna locirati ga, uloviti te transferirati u Haag«.</p>
<p>Dakle, tužiteljica je odustajući od tvrdnje kako »ona zna da je Gotovina u Hrvatskoj« omogućila Meronu da na East Riveru kaže: »Dužnost je članica UN-a da Hrvatskoj pomognu u otkrivanju skrovišta haaškog bjegunca Gotovine, jer su rezolucije ovoga tijela obvezujuće za sve njegove članice«.</p>
<p>Naravno, teret odgovornosti za Gotovinu ne postaje manji, ali ne može utjecati na opću ocjenu o tome surađuje li Hrvatska sa Sudom ili ne. Tim više što je Theodor Meron upravo na govornici UN-a prvi put spomenuo i konkretne hrvatske sudove (Vrhovni i Županijski sud u Zagrebu) kao uzor pravosudnoga ponašanja u okolnostima u kojima se uskoro od nacionalnoga sudstva očekuje da primi iz Haaga pošiljku složenih predmeta koje će samo rješavati.</p>
<p>Kako Carla del Ponte ni u jednoj od posljednjih službenih prilika nije kritizirala svog hrvatskog tužiteljskog partnera - hrvatsko Državno odvjetništvo, to neuspjeh u lovu na Gotovinu do 23. studenog, dana njezina nastupa u New Yorku, ne znači da Hrvatska ne surađuje.</p>
<p>A kad se u najavi njezina nastupa spominje Meron i odnos Suda prema istom pitanju - suradnje Zagreba i Haaga - onda treba imati na pameti i - financije Suda za ovu i sljedeću proračunsku godinu. Taj element bi mogao srušiti prognoze o sadržaju govora Carle del Ponte.</p>
<p>Naime, međunarodna zajednica, a posebno SAD kao najveći financijer Suda, može odbiti novčanu participaciju instituciji »koja ne radi svoj posao«. Pod tim se podrazumijeva činjenica da optuženi Ante Gotovina, pa onda i Radovan Karadžić i Ratko Mladić još nisu dostupni Sudu. Pod pritiskom tri , posebno američkim, prazna spisa Del Ponte djeluje već zadnjih godinu, dvije. I Theodor Meron je pred Skupštinom UN-a financiranju Suda posvetio posebnu pozornost. A efikasnost Haaškog suda ovisi o novcu, a on je, pak, uvjetovan tužiteljskom aktivnošću u lovu na optužene a odbjegle osobe.</p>
<p>Pesimisti među Vjesnikovim izvorima u Haagu kažu da bi za Hrvatsku bilo nešto lakše očekivati nastup tužiteljice da je Gotovina jedini bjegunac. Ovako, »kumulativno«, zajedno s Karadžićem i Mladićem u pribrojniku, Hrvatskoj se pridodaje i Srbija. Bez obzira na to što se o srbijanskim sudovima ne može izreći ni jedna pozitivna ocjena već kazana na račun hrvatskog pravosuđa. Floskula »svi su oni jednaki«, uz pridodani američki pritisak na Sud i tužiteljicu, mogli bi ispisati govor Carle del Ponte i mimo realnog stanja stvari i mimo svih razlika između Hrvatske i Srbije, »matično odgovornih država za hvatanje odbjeglih optuženika«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Povratak skulptura ernestinovačke kolonije u prosincu</p>
<p>U Protokolu o primopredaji knjiga stoji da se ponajprije vraćaju knjige iz Knjižnice franjevačkoga samostana Vukovar, tijekom prosinca 2004. i 35 skulptura ernestinovačke Likovne kolonije »Petar Smajić«, koje su u Banji Junaković kraj Apatina, ikonostasa i ostaloga kulturnoga blaga pravoslavne crkve Sv. Nikolaja iz Bobote, danas u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu, kaže pomoćnica ministra kulture Branka Šulc </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon povratka knjiga u vukovarski franjevački samostan Svetog Filipa i Jakova, nametnulo se pitanje kada će i zašto još nisu i kada će biti vraćene skulpture ernestinovačke kolonije iz Banje Junaković.</p>
<p>»Osnivanjem Povjerenstva za povratak kulturnih dobara Srbije i Crne Gore i prvom sjednicom koja je održana 18. studenoga u Beogradu, kada je i potvrđena odluka o vraćanju knjiga iz Franjevačkog samostana Sv. Ivana Krstitelja u Zemunu, SCG u franjevački samostan Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru stvoreni su preduvjeti za početak rada međudržavnih Povjerenstava SCG-a i Republike Hrvatske«, kaže pomoćnica ministra kulture Branka Šulc iz Uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku.</p>
<p>Početak povrata kulturnih dobara vukovarske knjižnice dio je dogovora premijera Ive Sanadera prigodom njegova posjeta Beogradu, dok je za ostali dio povrata upravo na dalje navedenim sastancima održanim u tom gradu Beogradu prošloga tjedna utvrđena dinamika i prioriteti povrata preostaloga, dodaje Šulc. Osnove za nastavak rada navedenih povjerenstava su procjena ratne štete na kulturnim dobrima provedena u skladu sa Zakonom u utvrđivanju ratne štete koje su obavile posebne stručne komisije pri Ministarstvu kulture RH, te primjena međudržavnih propisa i konvencija koje je Hrvatska potpisnik.</p>
<p>Protokol o primopredaji 3833 knjige sa navedene zemunske lokacije potpisan je 19. studenoga u franjevačkom samostanu Sv. Ivana Krstitelja u Zemunu, uz primopredaju cjelovite dokumentacije. Time su ostvareni i uvjeti za transport knjiga u Vukovar, što se dogodilo 20. studenoga.</p>
<p>»Povrat ostaloga kulturnoga blaga iz SCG-a dio je rada navedenoga povjerenstva, ali je već na sastanku održanom u Beogradu u ministarstvu vanjskih poslova SCG dogovorena realizacija zajednički utvrđenih i neupitnih prioriteta u povratu kulturnih dobara Hrvatskoj, što se utvrđuje i u Protokolu o primopredaji knjiga iz Vukovara, i to: ponajprije Knjižnice franjevačkoga samostana Vukovar, a tijekom prosinca 2004. i 35 skulptura ernestinovačke Likovne kolonije 'Petar Smajić', danas u Banji Junaković kraj Apatina, ikonostasa i ostaloga kulturnoga blaga pravoslavne crkve Sv. Nikolaja iz Bobote, a danas u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu, SCG«, kaže Šulc.</p>
<p>Dodaje da će se u prvoj polovici prosinca održati prvi sastanak Povjerenstva u Zagrebu te nastaviti rad na utvrđivanju mjesta gdje će biti pohranjen preostali dio kulturnih dobara. Također, bit će utvrđen i način uključivanja u rad na pronalaženju kulturnih dobara i putem nacionalnih odbora Interpola obiju država, s obzirom na to da se dio kulturnoga blaga nalazi na ilegalnom tržištu.</p>
<p>Stručne službe Ministarstva kulture su već 17. studenoga obišle Banju Junaković, snimile i dokumentirale ernestinovačke skulpture, u čemu je sudjelovala i upraviteljica Banje. Ni jednom Nije bilo riječi o temi sukcesije nekretnina, što i nije djelokrug rada Povjerenstva za povrat kulturnih dobara, kaže Šulc.</p>
<p>»Želim istaknuti da je početak suradnje na tom vrlo ozbiljnom pitanju sa svim navedenim dužnosnicima u SCG-u u proteklom tjednu označio vjerodostojan nastavak vraćanja kulturnoga blaga koje ni u kojem obliku nije bilo uvjetovano vraćanjem imovine i sl. Organizacija transporta, osiguran policijski nadzor u vrijeme pakiranja knjiga i transport do državnoga prijelaza Šid, SCG - Tovarnik, Hrvatska, prošao je bez ijednoga problema«, ističe Branka Šulc.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Simurdić: Nema nikakvog uvjetovanja u razmjeni i povratu kulturnog blaga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izjava lokalnog čelnika u Apatinu da će skulpture otete iz umjetničke kolonije u Ernestinovu biti vraćene iz Banje Junaković u Hrvatsku samo pod uvjetom da se Apatinu u vlasništvo vrati odmaralište u Vodicama nema temelja, a cijeli tekst u Vjesniku koji se bavi pitanjem povrata umjetničkog blaga iz Ernestinova kontroverzan je i zbunjujuć, izjavio je za Vjesnik veleposlanik Srbije i Crne Gore u RH Milan Simurdić.</p>
<p>Novoosnovano međudržavno Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara razgovaralo je i dogovorilo da se svim zainteresiranim stranama omogući pristup svim kulturnim dobrima, što je ispoštovano i u slučaju blaga iz Ernestinova pohranjenog u Banji Junaković, naglasio je Simurdić i dodao da su i Vjesnikovi sugovornici s hrvatske strane to potvrdili.</p>
<p> Nema nikakvog uvjetovanja, pa tako ni u slučaju odmarališta u Vodicama, a razmjena blaga ide u oba pravca, jer i Beograd ima zahtjeve, kaže taj diplomat. Klima je znatno poboljšana nakon posjeta premijera Ive Sanadera Beogradu, a tim će se poslom baviti stručnjaci s obiju strana, dodaje.</p>
<p>Ni jedan službeni organ Srbije ili SCG-a nema interes zadržavati bilo koji predmet koji potražuje hrvatska strana, što se pokazalo i prilikom vraćanja knjiga iz zemunskog u vukovarski samostan ovih dana, a potvrdit će se povratom skulptura iz Ernestinova i ikonostasom i ikonama SPC-a u Boboti, naglašava Simurdić.</p>
<p>»Pozivamo sve zainteresirane koji bi mogli pomoći u restituciji kulturnog blaga između Hrvatske i Srbije i Crne Gore da se obrate Povjerenstvu, odnosno diplomatskim predstavništvima u obje države«, apelirao je veleposlanik Simurdić.</p>
<p>Zabunu u očito već usuglašen slučaj povrata umjetnina iz Ernestinova unio je predsjednik općine Apatin, socijalist Živorad Smiljanić, koji vlada u koaliciji s radikalima, izjavivši za Vjesnik da će općina u sukcesiji potraživati nekretninu u Vodicama koja je bila u vlasništvu apatinskog doma zdravlja. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Istočnom susjedu još ne treba vjerovati</p>
<p>Hrvatska namjerava surađivati s građanskom, liberalnom Srbijom i popraviti međudržavne odnose koliko je to moguće. Pritom treba znati da je sadašnja vlada Srbije na još klimavijim nogama nego ona Đinđićeva i uskoro bi mogla dobiti nepovjerenje u parlamentu. Koštunica stoga možda nije najbolji pregovarač, iako predstavlja kompromis između liberalne, DOS-ovske i šešeljevske, četničke političke opcije. S te vage teško će odlučnije zastupati jako dobre odnose sa Zagrebom </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Sa Srbijom više nismo na distanci. U proteklih je desetak dana – uoči, za i nakon Sanaderova posjeta Beogradu – ekranom državne televizije prošetalo više srbijanskih ministara nego onih s Markova trga. Mediji su puni dobrosusjedskih odnosa, domaća šund-estrada pokleknula je pred srbijanskom, a u goste dolaze i niskonakladni književnici da bi proširili svoje malobrojno čitateljstvo. Uglavnom, na posjet premijera Beogradu druga je strana uzvratila brojno i žestoko.</p>
<p>Hrvatski odgovor na srbijanske dobre vibracije nije bio mlitav: srbijanski manjinski ministar Rasim Ljajić postao je »dobri dečko«, nešto kao istočna Jadranka Kosor; Bajaga je pjevao i prodavao bozu na HRT-u, knjige je potpisivao Vladimir Arsenijević, dok je mladi pjevač Željko Joksimović uzbudio desetak tisuća tinejdžerica u Sportskom domu. Srdačno rukovanje Ive Sanadera i Vojislava Koštunice imalo je, dakle, bogatu medijsko-estradno-kulturnu pratnju.</p>
<p>Naizgled, optimizam političara imao je svoje opravdanje. Konzumenti njihovih usluga, dakle građani, više se ne gledaju isključivo preko nišana, a prosječan je Zagrepčanin, primjerice, dovoljno naklonjen srpskim estradnim »umjetnicima« da bi pustio svoje dijete na neki koncert. Srpska »roba«, od kulture do »eurocrema«, više ne izaziva rodoljubna zanovijetanja, pa osam godina od završetka rata politički odnosi mogu malo zatopliti.</p>
<p>Ali, je li to doista moguće? Nije li hrvatska politika pogrešno procijenila mogućnosti i želje druge, srbijanske strane? </p>
<p>Jesu li događaji koji su uslijedili nakon Sanaderova puta na istok pokazali da postoje dvije Srbije, liberalno-građanska i konzervativno-četnička, te da ova druga nije spremna za »odleđivanje« Dunava?</p>
<p>Dva su, naime, događaja, pokazala druge lice Srbije: provokacija ratnim brodom u Vukovaru i četnička straža »đenerala Draže« srbijanskih studenata na Jelačić-placu u Zagrebu. Riječ je o događajima što se mogu promatrati simboličnim nepriznavanjem hrvatske države i koji prikazuju što dio srpske politike misli o susretu Sanadera s Koštunicom. Bez obzira što obje vlade, službeno, bagateliziraju te slučajeve, njihova je simbolika jasna.</p>
<p>Ratni brod vojske SCG-a na Dunavu, ispred križa gdje obitelji pale svijeće za poginule u srpsko-crnogorskoj agresiji, pokazuje kako barem dio tamošnje vojne elite smatra da je Vukovar njihov i da su u njemu pobijedili. Ako im politika ne dopušta jači »angažman«, mogu se »provozati« kroz »svoje teritorijalne vode«, kako je to naglasio srpski vojni ministar, baš za posjeta Zagrebu. Riječju, pokazuju da nisu napustili Vukovar koji su tako marljivo razrušili.</p>
<p>Provokacija srbijanskih studenata, koji su u Zagreb došli gledati Picassa a usput su ponijeli slike ratnog zločinca Draže Mihailovića, pokazuje pak više stvari. Najvažnija je ta da u Srbiji postoje generacije, odgojene na Miloševićevim školskim udžbenicima, koje četnike i »đenerala Dražu« doživljavaju kao pozitivan povijesni lik. Nije im jasno zašto u Hrvatskoj ne može igrati košarkaš koji ga propagira na svojem tijelu.</p>
<p>Ta studentsko-četnička »trojka« poruka su srbijanske kulturne elite, establishmenta koji ih je oblikovao da ga naslijedi. Za njih je Draža Mihailović pozitivan lik, što nije neobično u zemlji gdje je ministar vanjskih poslova Vuk Drašković, pisac čije su laude tom četničkom vojvodi naširoko poznate. Najpoznatije književno djelo Vuka Draškovića nazvano je »Noć đenerala«. Prije tri tjedna njegov Srpski pokret obnove podnio je parlamentu zahtjev da se ostarjelim četnicima daju mirovine poput partizanskih, ali nije prošlo.</p>
<p>Štoviše, u posljednjem broju NIN-a povjesničar Čedomir Antić jasno kaže da su »četnici bili antifašisti«, kritizirajući odluku hrvatskog MUP-a o zabrani košarke s bradom. Očito, ratoborna, agresivna i četnička Srbija još nije mrtva. O tome ne treba šutjeti, bez obzira na to kako se razvijaju službeni, državni odnosi. Kad se politički lideri dogovore o suradnji i poboljšanju međudržavnih odnosa, pronađe se način kako bi se glasno reklo da postoji dosta onih što ne misle tako. Provokacije na Dunavu, kod Vukovara i na Jelačić-placu to dokazuju.</p>
<p>Skepsa koju su hrvatski građani iskazali uoči premijerova puta u Beograd, s čime se složilo samo 25 posto anketiranih u jednom televizijskom istraživanju, pokazala se opravdanom. Istočnom susjedu još ne treba vjerovati.</p>
<p>Hrvatska, dakako, namjerava surađivati s građanskom, liberalnom Srbijom i popraviti međudržavne odnose koliko god je moguće. Pritom treba znati da je sadašnja vlada Srbije na još klimavijim nogama nego ona Đinđićeva i uskoro bi mogla dobiti nepovjerenje u parlamentu. Koštunica stoga možda nije najbolji pregovarač, iako zapravo predstavlja kompromis između liberalne, DOS-ovske i šešeljevske, četničke političke opcije. S te vage teško će odlučnije zastupati jako dobre odnose sa Zagrebom. </p>
<p> Srbijanski predsjednik Boris Tadić te predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović pokazuju da su spremni na geste dobre volje. Ali, hrvatsko-srpska razmjena gesti je završena. Treba se riješiti zle prošlosti i okrenuti budućnosti.</p>
<p>Jedno nije moguće bez drugog: raščišćavanje ruševina ostalih nakon agresije Miloševićeva režima kao i njegovih crnogorskih i bosanskih saveznika nužan su preduvjet za šire otvaranje susjedske ograde. Beograd je pokazao da je spreman na neke ustupke, poput vraćanja tijela hrvatskih heroja ili povratak otuđene dokumentacije. Ostalo odlučno odbacuje, bez obzira na to je li riječ o suđenju ratnim zločincima iz Vukovara u Hrvatskoj, što predlaže Haaški sud, ili o plaćanju ratne odštete. O reparacijama se, još, ne razgovara, iako su one logičan korak u daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa. </p>
<p>Licemjerno je stoga gledati ministra srbijanskih manjina kako u svom neprekidnom obraćanju hrvatskoj javnosti pompozno najavljuje da će donijeti »tri i pol tone« otete dokumentacije u jedan hrvatski grad. Pa zar je, osam godina nakon završetka rata, to sve? A tko će platiti štetu?</p>
<p>Ili ćemo, zauzvrat, dobiti jeftinije karte za Bajagu i Joksimovića, a možda i kolumnu srbijanskog Goebbelsa, Tijanića, u nekom nacionalnom tjedniku?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izgon IDS-a </p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Vodeća istarska stranka, IDS, koja je od hrvatske samostalnosti nesumnjivo bila najžešći ideološki i politički protivnik HDZ-ovoj vlasti, čak i u otvorenu neprijateljstvu s njom, posljednjih se tjedana javno sumnjiči za »kohabitaciju« sa Sanaderovom vladom. Ima li vatre u dimu što ga najviše puštaju SDP i HNS, optužujući vodeći istarski dvojac, župana Jakovčića i zastupnika Kajina, da su se slizali s premijerom zbog obećane izdašne Vladine potpore nekim skupim istarskim projektima? </p>
<p>Iz početne nemušte Kajinove »obrane« dalo bi se reći da nekog vraga tu ima, pogotovo jer je petljao objašnjavajući kako će se postaviti u »aferi Žužul«, naknadno otkrivajući da su IDS-ovci, navodno, po izbijanju afere kuvertirali glasove za ministrovu smjenu. Ipak, izgon iz oporbenih redova što ga je »prava opozicija« namijenila IDS-u i što ga već prakticira nepozivanjem Kajina na tzv. koordinaciju ljutih HDZ-ovih rivala, ni izbliza nema pokrića u Kajinovu saborskom radu i glasovanju. Za taj izgon nema opravdanja ni u Jakovčićevu priznanju da njegova županija izvrsno surađuje sa Sanaderovom ekipom, jer se s HDZ-ovom vladom dobro razumije i SDP-ov primorsko-goranski župan, a valjda bi dobroj suradnji izvršnih vlasti svi u Hrvatskoj trebali težiti. </p>
<p>Stoga upornost i agresivnost kojom se izgon IDS-a iz oporbenog društva predstavlja javnosti budi sumnje da su mu inicijatori više zagledani u skorašnje lokalne i regionalne izbore. A na njima se, pored »živog« IDS-a, ni SDP ni HNS, kao ni HDZ, nemaju čemu nadati. </p>
<p>Samouvjereno to Jakovčić poručuje dojučerašnjim koalicijskim partnerima, dok Kajin protiv njih, poglavito protiv Račanova SDP-a, pokreće ofenzivu. Predbacuje najjačoj oporbenoj stranci da bezvoljno, neiskreno i »teška, teška srca« podržava Mesićevu ponovnu kandidaturu za predsjednika. Kajin čak optužuje SDP da u sprezi s HDZ-om želi napakostiti Mesiću, jer obje stranke podržavaju zahtjev pravaša za otvaranje saborske istrage zbog curenja transkripata iz Ureda predsjednika. Ta Kajinova konstrukcija krajnje je nategnuta i smjera najviše na vraćanje milo za drago. Ali, zbog predsjedničkih, a još više lokalnih izbora, takvih će, vjerojatno i žešćih, sudara u oporbenim klupama biti još.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Privatizacijske nepoznanice </p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>Prema Vladinim najavama, Hrvatska bi u sljedećoj godini trebala ostvariti četiri milijarde kuna od privatizacije. Ostvare li se ti planovi bit će to jedna od rekordnih privatizacijskih žetvi posljednjih godina u nas, kojom bi se gotovo u cijelosti trebao pokriti manjak državnog proračuna.</p>
<p>Namjeru Sanaderova kabineta da ubrza privatizaciju treba pozdraviti. Prije svega, Hrvatska u procesu privatizacije znatno kasni ne samo za bivšim socijalističkim zemljama koje su se u svibnju okrunile EU-zvjezdicama, nego sve više i za jugoistočnim susjedima. Drugo, Hrvatska se odlučila na izgradnju tržišnoga gospodarstva, a jedan od njegovih temelja je i privatno vlasništvo. Treće, privatizacija bi trebala biti jedan od ključeva podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Konačno, prihodima od privatizacije usporava se rast vanjskoga i javnoga duga jer se njima pokriva znatan dio minusa u državnoj blagajni.</p>
<p>Pa ipak, pitanje je koliko je Vladina privatizacijska računica za 2005. na realnim temeljima. Povučemo li paralelu s ovom godinom u kojoj je fiskus računao na oko 1,3 milijarde privatizacijskih kuna, a u deset mjeseci je ostvario jedva polovicu tog iznosa, shvatit ćemo da se privatizacijski planovi ne ostvaruju sami od sebe - oni su rezultat ustrajnog rada i dobro odabrana tajminga. Upozorenja ekonomista govore da nastavak privatizacije Ine u idućoj godini, kada se očekuje pad cijena nafte što će se odraziti i na vrijednost naftnih kompanija, možda i nije najsretniji trenutak. Slično je i s nastavkom privatizacije T-HT-a, koji u 2005. više neće biti monpolist u fiksnoj telefoniji, što će se odraziti i na pregovaračke pozicije, a time i na visinu prihoda. Dodatna je nepoznanica u privatizacijskoj jednadžbi portfelj HFP-a za koji analitičari tvrde da baš i neće obilno napuniti praznu državnu blagajnu, te privatizacija Croatia osiguranja. </p>
<p>Stoga se ne treba čuditi upozorenjima ekonomista da se privatizacije u nas rade na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, bez jasnog plana i cilja, i da se privatizacijski prihodi u proračunu postavljaju provizorno, sukladno visini očekivanog deficita. Iz dosad viđenog, čini se da ni sljedeća godina neće promijeniti taj obrazac.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatski protestantizam u arbitriranju Vladina činovnika </p>
<p>Hrvatske protestante ne mogu ohrabriti takvi stavovi Vladina predstavnika. Jesu li protestanti doista strano tkivo u hrvatskome vjerskom i povijesno-kulturnom biću pa ih treba nekako »razumno« klasificirati i zakonski odrediti, možda i ograničiti, ili su oni pak realna demokratska budućnosna opcija ovdašnje vjerske stvarnosti</p>
<p>RUBEN KNEŽEVIĆ</p>
<p>Posljednjih su tjedana aktualizirani neki neriješeni problemi hrvatskih protestantskih crkava (HTV-ova emisija »Ekumena« 25. listopada: »Protestantizam i aktualnost duha reformacije danas«; Okrugli stol u Europskom domu u Zagrebu 11. studenoga: »Učinci ugovora između Vlade Republike Hrvatske i vjerskih zajednica o pitanjima od zajedničkog interesa«).</p>
<p>Dok su sudionici Okruglog stola uglavnom konstatirali značenje potpisanih provedbenih ugovora vjerskih zajednica s Vladom, istaknuvši pritom otvorena pitanja o povratu imovine i o medijskom zapostavljanju, emisija »Ekumena« zainteresiranoj je javnosti eksplicitno posvijestila i nekonzistentan stav Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama prema domaćemu protestantskomu naslijeđu.</p>
<p>U emisiji su neposredno sudjelovali predstavnici Baptističke (Giorgio Grlj) i Adventističke crkve (Miroslav Lorencin) te dr. Jure Zovko (Hrvatski studiji). Prigodno je aktualiziran Dan reformacije te ovdašnji protestantizam i ekumenizam u vjersko-crkvenom i povijesno-kulturnom značenju.</p>
<p>No kada se u emisiju uključio i Franjo Dubrović, tajnik Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, gledatelji koji imalo bolje poznaju povijest domaćih protestantskih crkava, kao i sâm Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (ZOPPVZ), bili su neugodno iznenađeni odnosom Vladina predstavnika prema protestantima. On tako razlikuje »povijesne crkve europskoga kulturnoga kruga« (evangelici i reformirani) od »ostalih protestantskih denominacija«.</p>
<p>Premda tu klasifikaciju ZOPPVZ-a ne poznaje, Vlada je, nažalost, primijenila tu praksu pri sklapanju ugovora s pojedinim protestantskim crkvama, gdje je to umjetno raslojavanje čak produbljeno (»ostalim protestantskim denominacijama«, potpisnicama ugovora, pridružene još neke »denominacije« koje, čini se, ne zavrjeđuju poseban ugovor; usto, postoje i one bez ugovora).</p>
<p>Istodobno, ni jednoj denominaciji nije omogućeno potpisati ugovor koji ne bi bio »u paketu« s još jednom ili više crkava unutar određene (Vladine) klasifikacije. Zakon predviđa pravnu distinkciju jedino na one vjerske zajednice koje djeluju kao pravne osobe na dan stupanja ZOPPVZ-a na snagu, od onih koji ne djeluju i to će tek postati zadovoljenjem određenih uvjeta. Pravno je svaka druga klasifikacija sporna.</p>
<p>Ta Dubrovićeva klasifikacija, koja na primjer baptističko naslijeđe ne ubraja u crkvenu povijesnost europskoga kulturnoga kruga, indikativno odaje ne samo njegovo upitno poznavanje europske protestantske povijesti, nego ističe i upadno arbitriranje Vladina činovnika u području crkvenopovijesnih i vjerskih stečevina. </p>
<p>Postojeći ZOPPVZ daje pravo vjerskim zajednicama na dodjelu namjenske proračunske potpore, osobito za gradnju i obnovu njihovih objekata. Gospodin Dubrović izrijekom je apostrofirao zahtjev riječke Baptističke crkve za dodjelom tog novca u projektu gradnje Pastoralnog središta u Rijeci, ističući da »država ne može ići u financiranje« objekta vrijednog 26 milijuna kuna dok baptista u Primorsko-goranskoj županiji ima samo 170.</p>
<p>Svršetak emisije spriječio je pastora Grlja da detaljno replicira glede troškova gradnje i evidencije baptističkih vjernika (evidentiraju se službeno samo odrasli kršteni članovi).</p>
<p>Stoga javno treba reći ono što Vladin predstavnik korektno ne iznosi: predračunska vrijednost gradnje znatno je niža; nije se tražilo da država financira cijeli projekt, nego samo da pomogne u prvoj fazi gradnje – i to u visini predviđenoga poreza na dodanu vrijednost, što iznosi oko milijun kuna.</p>
<p>Brojkama je lako manipulirati, kao i prebrojavanjima vjernika. Riječki baptisti ne podižu svoj hram; oni nisu predstavnici takva skučena mentaliteta, strana izvornu kršćanskome naslijeđu, nego zagovornici duha dijaloga, suradnje i snošljivosti kao iskonske protestantske vrednote. Stoga grade multifunkcionalni pastoralni centar koji će realizirati i važne nesakralne sadržaje.</p>
<p>Ne osporavajući doprinos Adventističke crkve obrazovanju i socijalno-humanitarnom radu, začudno je ipak da se multifunkcionalnost adventističkih pastoralnih centara uvažava značajnom proračunskom potporom (kako je istaknuo g. Lorencin), dok se baptistički projekt zasad ne prepoznaje.</p>
<p>Hrvatske protestante ne mogu ohrabriti takvi stavovi Vladina predstavnika. Jesu li protestanti doista strano tkivo u hrvatskome vjerskom i povijesno-kulturnom biću pa ih treba nekako »razumno« klasificirati i zakonski odrediti, možda i ograničiti, ili su oni pak realna demokratska budućnosna opcija ovdašnje vjerske stvarnosti: svojim naglaskom na osobnome vjerničkom odnosu prema Bogu, na demokratičnosti i samostalnosti mjesnih crkava koje istodobno ostaju u bratskoj suradnji s ostalim crkvama, na duhu dijaloga i suradnji s ostalim kršćanskim crkvama, te konačno apostrofiranjem i svoje konstruktivne anacionalnosti, držeći da vjerska odrednica nije bitno određujuća nacionalna sastavnica.</p>
<p>Uostalom, ona je takvom davno prestala biti i u zemljama »europskoga kulturnog kruga«, za koje se danas mnogi deklarativno zauzimaju.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist i diplomirani teolog, član Starješinstva Baptističke crkve u Rijeci.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Skijajmo zajedno«: pogreške koje pobuđuju sumnju </p>
<p>Kao izdavači knjige »Skijajmo zajedno« navedeni su Ferbos inženjering i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a ispod okvira piše Europapress holding d.o.o. i Ferbos inženjering d.o.o.. I ovdje nedostaje ključni podatak, broj pod kojim je izdan CIP nije naveden. Kad bi carinski službenik, pri pregledu putovnice, primijetio toliko pogrešnih podataka sigurno bi posumnjao da je krivotvorena, pokrenuo bi postupak</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Knjige danas, osim u knjižarama, često kupujemo i na kioscima. Tako se uz Jutarnji list prošloga tjedna mogla kupiti i Matković-Ferenčak-Žvanova knjiga »Skijajmo zajedno«. Knjiga je, nekoliko dana prije, promovirana u prostorijama Hrvatskoga novinarskoga doma. Autori knjige su zbog njena sadržaja, načina na koji napisana i opremljena primali pohvale.</p>
<p>O nekim činjenicama tom prigodom nije bilo riječi.</p>
<p>Na desetoj stranici u prvom retku piše: »Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu«, ali nedostaje ključan podatak o tome kada je Senat Sveučilišta donio odluku da knjiga jest sveučilišni udžbenik. Nevjerodostojnost citiranog iskaza potvrđuje i izmijenjen znak Sveučilišta u Zagrebu otisnut na dnu stranice.</p>
<p>Na prvoj je stranici knjige napisano: »Ova knjiga namijenjena je svima onima koji će postati ili jesu skijaši, skijašima svih uzrasta i znanja, učiteljima i trenerima skijanja, a posvećujemo je …«. Tri stranice dalje, u Riječi autora, među ostalim, piše: »Knjiga će biti i opet namijenjena svima i svakome tko voli alpsko skijanje.«</p>
<p>U ta je dva citata nedvosmisleno iskazan cilj autora. Time su autori utvrdili i razinu na kojoj su napisali knjigu.</p>
<p>Uostalom, zamislimo si npr. sveučilišni udžbenik iz matematike »Računajmo zajedno«, koji je namijenjen svima i svakome.</p>
<p>Knjiga ima svoj CIP (kategorizacija u publikaciji), to je njena »osobna iskaznica«. Dobiva se od Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Treba biti na poleđini naslovne stranice. U toj je knjizi potisnut na desetu. Ono što je u njegovu okviru navedeno jasno pokazuje da nije izrađen u ustanovi ovlaštenoj za njegovu izradu. </p>
<p>Na primjer, u okviru piše »UDK«, trebali su slijediti brojevi, koji odgovaraju univerzalnoj dekadskoj klasifikaciji, a njih nema. Naveden je ISBN (međunarodni standardni knjižni broj). </p>
<p>Ako se putem Interneta pogleda što je, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, pod tim brojem utvrdit će se da to nije knjiga »Skijajmo zajedno«. Knjigu se u katalogu ne može naći niti pod svojim naslovom.</p>
<p>U okviru CIP-a navedeni su kao izdavači Ferbos inženjering i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a ispod okvira piše Europapress holding d.o.o. i Ferbos inženjering d.o.o.. I ovdje nedostaje ključni podatak, broj pod kojim je izdan CIP nije naveden.</p>
<p>Kad bi carinski službenik, pri pregledu putovnice, primijetio toliko pogrešnih podataka sigurno bi posumnjao da je krivotvorena, pokrenuo bi odgovarajući postupak. Na desetoj je stranici navedena i naklada knjige: 1500 (tisuću petsto) primjeraka. Podatak je zanimljiv iz dvaju razloga. Iznos nije u skladu s onima što se navode za naklade knjiga prodavanih uz novine. Nakladnici knjiga podatak o nakladi obično ne navode, premda su na to obvezni. </p>
<p>U okviru CIP-a i ispod okvira navedena je kao izdavač tvrtka Ferbos inženjering, to je tvrtka koja se bavi i građevinarstvom, njen je direktor jedan od koautora knjige g. Srećko Ferenčak, dipl. ing. (prema internetskim stranicama Gradskog poglavarstva). On je također direktor tvrtke Ferbos (prema istom izvoru). </p>
<p>Gospodin Ferenčak je zastupnik 5. saziva Hrvatskoga sabora izabran od HNS-e (gdje je glavni tajnik). U Saboru je potpredsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva, član je dvaju saborskih odbora: Odbora za unutarnju politiku i vanjsku sigurnost te Odbora za obitelj mladež i šport. Nadalje, član je Gradskog poglavarstva za područje upravljanja imovinom grada. I, da se ne zaboravi, predsjednik je Hrvatskoga skijaškog saveza. </p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrebački profesor nudi novi program obrane od nasilnika </p>
<p>Instinktivni streetfighting je novi sustav borbe koji će vam pomoći da preživite prave napade na ulici, kaže profesor tjelesne kulture Gordan Krajačić, osnivač Instinktivnog streetfighta / Vježbaju se kontranapadi u automobilu, dizalu, na stepenicama, u vodi, koriste se alati poput noževa, pištolja ...</p>
<p>Može li mlada žena u gluho doba noći sigurno prošetati zagrebačkim ulicama? Prema najnovijem izvještaju Policijske uprave zagrebačke za devet mjeseci 2004. godinu, od 20 prijavljenih silovanja razriješeno je njih 19, a općenito, od 81 kaznenog djela protiv spolnosti razriješeno je 71 ili 87,7 posto. Statistike su dobre u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, no nasilje se ipak događa svakodnevno. Što u takvom slučaju može napraviti obična žena? Kako reagirati?</p>
<p>Reagirati instinktivno, rekao bi Gordan Krajačić, profesor tjelesne kulture i fitness trener, koji je 2003. prvi u Hrvatskoj (vjerojatno i šire) razvio sasvim novi sustav borenja, koji je nazvao Instinktivni streetfighting (IS). »IS nije borilačka vještina. To je evolucija borilačkih vještina, nastao na osnovi pravih uličnih borbi te proučavanja instinktivnih pokreta ljudskog tijela, psihologije, biomehanike, fiziologije i kineziologije tijela prilikom borenja pod stresom«, objašnjava Gordan Krajačić. Rezultat toga dvanaestogodišnjeg proučavanja je i knjiga »Instinktivni Stretfighting, vještina ulične borbe«. </p>
<p>»Instinktivni pokreti tijela urođeni su svima. Upravo stoga oni su najjednostavniji i najefikasniji«, kaže profesor Krajačić. Zato je ovaj sustav borbe namijenjen prosječnom čovjeku, ženi ili djetetu te osobama koje nikada nisu vježbale. Posebnost ovog načina borbe jest polaganje pažnje na psihološki aspekt, takozvani psihološki menedžment, što podrazumijeva, zapravo, psihičku pripremu našeg uma za borbu i za sve situacije koje borba može donijeti. Zahvaljujući psihičkoj pripremi, postajemo puno opasniji i samopouzdaniji, objašnjava profesor. </p>
<p>No, ne pretvaramo li se time u agresivnu životinju, goru od samoga napadača? »Nikako. Vježbajući IS, prestajemo biti žrtve napada koji je sam po sebi uvijek brutalan. Kada svladate osnove IS-a postat ćete puno bolje ljudsko biće, jer nasilje nikada više nećete samo promatrati«, kaže Gordan Krajačić.</p>
<p>Ovaj sistem borenja još je relativno nov i nepoznat kod nas, ali bilježi sve više poklonika. U početku su ga vježbali uglavnom muškarci no sada se planiraju i veće grupe za žene (trenutno vježbaju samo dvije žene). Žene privlači mogućnost zaštite i prevencije, ali i specifičan oblik rekreacije.</p>
<p>Velik interes za IS pokazuje i SOS telefon koji i okuplja žene zainteresirane za ovakav način rekreacije i obrane. U sklopu treninga koji se organiziraju na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 25, tri puta na tjedan, obuhvaćeni su i seminari osnovnih i specijaliziranih oblika streetfightinga, na kojima se borba demonstrira u realnim uvjetima, a ne u dvoranama za vježbanje. Tu se vježbaju kontranapadi u automobilu, dizalu, na stepenicama, u vodi, pri čemu se koristi i nož, pištolj i sl. »Primjena osnovnih tehnika streetfightinga moguća je doslovno u svim situacijama u koje vas život može dovesti. To je njegova glavna prednost, specifičnost i efikasnost«, kaže profesor Krajačić.</p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čekajući svoj centar, mladi žive u staračkim domovima </p>
<p>Vjeruje se da u Zagrebu i okolici živi čak 1500 invalida cerebralne i dječje paralize / Još 1989. obećan im je objekt u kojemu bi mogli živjeti ali i dobiti svu potrebnu stručnu pomoć / Mnogi, naime, pa i mladi, žive u staračkim domovima jer ne mogu do stanova u kojima žive njihovi roditelji, ili se pak nema tko o njima brinuti / Od obećanja ni dandanas ništa, izuzme li se 150 »kvadrata« za koje treba naći 350 tisuća kuna da bi ih se uredilo </p>
<p>Cerebralna i dječja paraliza nastaju oštećenjem mozga, što za posljedicu ima motorička i/ili mentalna ograničenja. U najvećem broju slučajeva djeca se ili rađaju ili obolijevaju u najranijoj životnoj dobi. Najjednostavnije kretanje za njih predstavlja izniman napor ili je potpuno neizvedivo. »U Zagrebu postoji Društvo invalida cerebralne i dječje paralize koje ima 750 evidentiranih članova. No sudeći prema polaznicima Osnovne škole Goljak i Srednje škole u Centru Dubrava, računa se da u Zagrebu i okolici ima 1500 takvih osoba«, rekla je socijalna radnica Zvjezdana Delić, koja radi u Društvu. </p>
<p>Veliki su problemi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, a jedan od najvećih upravo je prostor. Grad je još 1987. godine obećao Društvu izgradnju objekta u kojemu bi osobe s invaliditetom mogle dobiti svu stručnu pomoć koja im je potrebna. Uz pomoć logopeda i fizioterapeuta, imali bi tu i mogućnost trajnog smještaja pa ne bi trebali biti u strahu da će danas sutra ostati sami i nezbrinuti. Ta obećanja nisu nikada ostvarena. Grad je ovoga listopada, doduše, dodijelio Društvu prostoriju od 150 »kvadrata«, no ona je u lošem stanju i u nju će tek trebati uložiti 350.000 kuna. A ni s tim prostorom njihovi problemi nisu riješeni. </p>
<p>Silvija Delalić mlada je žena, koja svoj život provodi u staračkom domu. Njezini roditelji žive, naime, u zgradi bez dizala u kojoj ona nije mogla aktivno funkcionirati, kako sama kaže. Prihvatila je mogućnost i svoju kućnu adresu zamijenila s adresom staračkog doma na Peščenici jer se tamo može kretati u kolicima a i ima osoblja koje se brine o njoj.</p>
<p> »Veliki je problem sa stanovanjem. Ima jako puno članova Društva koji nemaju kamo. Ako su im roditelji stari ili bolesni, u ovom trenutku starački je dom jedino rješenje no ni ono nije adekvatno«, rekla je i dodala: »Ja sam u domu od 1989. godine. I u drugim općinama mladi ljudi smješteni su u staračkim domovima, a to nije rješenje ni za njih niti za stare«. </p>
<p>Darko Krtanjek član je Društva od 1992. godine i, jednako kao i Silviji, pravo mu je zadovoljstvo dolaziti u skučene prostorije Društva, jer su ih tu prihvatili divni ljudi, kako kaže. »Odavde su krenule sve moje aktivnosti. Tu sam našao sam sebe i preispitao svoje kvalitete, što mogu a što ne mogu. Ovo su naši prostori spasa«, dodaje. Iako im Društvo nastoji olakšati svakodnevne potrebe, Darko se slaže kako je smještaj veliki problem, jer stalno dolaze neka nova djeca s istim problemima.</p>
<p>Predsjednica Društva Jelena Jagnjić majka je mladića oboljelog od cerebralne paralize. Cerebralna paraliza dijagnosticirana je kod Zlatka relativno rano. S dvije godine krenuo je na rehabilitaciju na Goljak, tamo je nastavio i s osnovnom školom. »Kad je bio dijete, nije ga tko imao paziti jer sam ja radila. Tako bi on po noći bio budan a po danu spavao. Nisam mogla naći nekoga tko bi ga čuvao i morala sam se snaći sama. U potpunosti mu se okrenuo bioritam. Kod kuće nije imao pravo na fizikalnu terapiju, dobio ju je tek prije pet godina, tri puta tjedno po četrdesetak minuta«. </p>
<p>Problem je i s kolicima. HZZO pokriva troškove za kolica do 22.000 kuna no Zlatku su potrebna kolica s naslonom za glavu a ta koštaju čak 32.000 kuna. U tom se slučaju obitelj mora snaći sama.</p>
<p>»Nadamo se kako će Grad u sljedećoj godini konačno početi graditi obećani prostor«, rekla je Jelena Jagnjić.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zeleni traže ostavku gradonačelnice </p>
<p>Predstavnici Studentske udruge zelenih i stranke Zelenih demokrata na tiskovnoj konferenciji koja se u ponedjeljak održala u prostorijama Centra za ljudska prava zatražili su ostavku gradonačelnice Vlaste Pavić. Tvrde kako je gradonačelnica u srpnju 2002. potpisala Sporazum o suradnji Grada Zagreba s Sveučilištem u Zagrebu, a od tada sustavno radi na srozavanju studentskog standarda. </p>
<p>»Od kada je potpisan Sporazum o suradnji gradonačelnica je zaustavila izgradnju studentskih domova najavljenih prije dvije godine, bila je protiv kupnje zgrade Ferimporta za potrebe smještaja Muzičke akademije, Studij dizajna željela je izbaciti na ulicu, a sada je odlučila i Studentsku udrugu zelenih izbaciti na ulicu«, rekla je predstavnica Saveza studenata zelenih Ana Milošević. Ona smatra kako gradonačelnica malicioznim prikazivanjem Studentske udruge zelenih pokušava spriječiti ponovno pokretanje pitanja gradnje novih studentskih domova. </p>
<p>Organizatori konferencije podržali su odgodu studentskih izbora koji su se trebali održati u studenom jer pravilnici o njihovom održavanju nisu usklađeni s novim Zakonom o visokom školstvu. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bandić: Treba izvidjeti bave li se udruge onim za što su registrirane</p>
<p>Od zamjenika gradonačelnice Milana Bandića u ponedjeljak smo zatražili komentar o tome kako je Studentskoj udruzi zelenih, za koju donedavno nitko iz Poglavarstva nije čuo, privremeno dodijeljen stan u Praškoj 2, za što ona nije dobila rješenje. »Ne bavim se ja tim stvarima, nisam pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom!«, poručio je. </p>
<p>Njegov je stav, međutim da Ured za upravljanje imovinom treba napraviti analizu korištenja prostora svih udruga i vidjeti koriste li ih one u skladu s djelatnošću za koju su registrirane, te jesu li ih dobile na zakonit način. Bandić je i za to da se izvidi postoje li jasni kriteriji za dodjelu gradskih prostora. Rekao je da udruge u Zagrebu raspolažu sa oko 175 prostora. </p>
<p>Kada je pak riječ o navodnom otvaranju Zagrebačkog kazališta lutaka bez građevinske dozvole, njegov je odgovor bio: »Ne mogu vjerovati! Sad ću to provjeriti kod kolege Davora Jelavića (pročelnika Ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet op.a). Ako se dokaže da je to učinjeno bez građevinske dozvole, njegov ured za to mora odgovarati«, rekao je Bandić. </p>
<p>Subotnji incident sa srpskim studentima koji su se na Trgu bana Jelačića fotografirali sa slikom četničkog vojvode Draže Mihajlovića, nazvao je »nedopustivim«, ali je pohvalio rad pravnih institucija i policije. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U nedjelju prvi frizerski show u Zagrebu </p>
<p>Ceh frizera Obrtničke komore Zagreb i Udruženje obrtnika grada Zagreba najavili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare prvi Frizerski show Hair collection-Zagreb 2005. Show će se održati u nedjelju u 20 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Sudjelovat će 18 zagrebačkih frizera, majstora i stilista koji će na više od 180 modela predstaviti trendove bojanja, šišanja i frizura za sljedeću godinu. Zlatko Puntijar, potpredsjednik Obrtničke komore, vjeruje da će zagrebački frizeri ovom manifestacijom svrstati Zagreb u modni vrh Europe, kamo, po frizerskoj kvaliteti i postignutim rezultatima struke sigurno i pripada. Predsjednica ceha frizera Marija Rukljač dodala je da se ovom manifestacijom žele pokazati dobri organizacijski i programski standardi te da bi manifestacija mogla prerasti u tradiciju. Ulaznice za Frizerski show mogu se kupiti u Obrtničkoj komori i određenim frizerskim salonima po cijeni od 150 do 200 kuna. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Hoće li dr. Kovač dobiti 40.000 kuna?</p>
<p>Dr. Luka Kovač iz »Hitne službe« tužbu je podnio nakon što je u Globusu 24. prosinca 1999. godine objavljen tekst: »Tajna vile vrijedne milijun i pol dolara« u kojem je pisalo da Goran Višnjić i Ivana Vrdoljak žive u Hrvatskoj kući u Los Angelesu koja je sagrađena donacijama hrvatskih iseljenika, te kako Višnjić ne plaća najamninu / Odluka o naknadi štete u srijedu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sudski postupak u kojem poznati glumac Goran Višnjić potražuje 40.000 kuna naknade štete od Europapress holdinga, izdavača tjednika Globus, u kojem su, kako se navodilo u tužbi, objavljene neistine, u ponedjeljak je na Općinskom sudu dovršen, a presuda će biti poznata u srijedu. </p>
<p>Dr. Luka Kovač iz »Hitne službe« tužbu je podnio nakon što je u Globusu 24. prosinca 1999. godine objavljen tekst: »Tajna vile vrijedne milijun i pol dolara« u kojem je pisalo da Goran Višnjić i Ivana Vrdoljak žive u Hrvatskoj kući u Los Angelesu koja je sagrađena donacijama hrvatskih iseljenika, te kako Višnjić ne plaća najamninu. Nadalje se navodilo, a Višnjić smatra neistinom, da je »smještaj za svoju kćer i zeta uredio moćni Antun Vrdoljak, kao i angažman u američkoj seriji 'Hitna služba' preko Branka Lustiga.« Višnjić je prvotno tužbom potraživao 100.000 kuna, pa je tužbeni zahtjev smanjio na 45.000 kuna, a prvom mu je presudom dodijeljeno 40.000 kuna. No, prema žalbi EPH, Županijski je sud, kao drugostupanjski, presudu ukinuo i postupak vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Tijekom žalbenog postupka, sastavljen je Ugovor između EPH, Mediteran filma i Gorana Višnjića kojim se reguliraju odnosi za medijsko pokroviteljstvo filma i serije »Duga mračna noć«. U točki 5 Ugovora se navodilo kako su se Goran Višnjić i EPH dogovorili da će spor na Općinskom sudu riješiti mirnim putem, odnosno da se u Globusu objavi isprika, a Višnjiću isplati 40.000 kuna naknade štete. No kako Ugovor nikad nije potpisan, što je na sudu potvrdio i opunomoćenik EPH, taj »pravni posao« nikad nije ni sklopljen, te se dogovor nije ni ispunio. Sud je čak uputio i službeni zahtjev glavnom uredniku Globusa Igoru Alborghetiju i pravnoj službi EPH da pošalju original Ugovora, no do rasprave u ponedjeljak nije stigao odgovor. Zbog toga je sutkinja Općinskog suda Andrea Krstanović Čada raspravu zaključila, a izricanje presude najavila za srijedu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zlatan Zuhrić Zuhra postaje učitelj u novoj komičarskoj školi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svoju drugu sezonu zagrebački će klub komedije »Tiger Lilly«, koji već mjesecima četvrtkom navečer zabavlja posjetitelje bara Hemingwaya na Tuškancu, uskoro obogatiti novim zanimljivim sadržajem. Dana 5. prosinca održat će se velika audicija za sve nepoznate i manje poznate komičare, ali i za sve one koji se takvima osjećaju.</p>
<p>Audiciju će voditi jedan od najboljih hrvatskih komičara, »zločesti dečko« Zlatan Zuhrić Zuhra, koji svoju reputaciju redovito dokazuje i na pozornici »Tiger Lillyja«. »Riječ je o audiciji za sve koji misle da su duhoviti i talentirani za komičare. Mi ćemo na njoj izabrati najbolje kandidate te s njima odraditi svojevrsnu školu za stand-up komediju, u sklopu koje bismo im pokušali pomoći da se razviju u prave komičare«, objasnio nam je Zuhrić smisao akcije te pozvao sve zainteresirane da se prijave.</p>
<p>Polaznici koji prođu i audiciju i »školu« dobit će, kako doznajemo, prigodu nastupati u programu Kluba, a ovisno o broju prijavljenih, postoji čak i mogućnost TV prijenosa audicije, ali i škole. Zainteresirani čitatelji mogu se prijaviti na sljedeće telefonske brojeve: 01/38 40 226 ili 091/28 16 887, a javit će im se Zoran Krečar, direktor programa Kluba komedije »Tiger Lilly«.</p>
<p>Šaljivi je Zuhra na kraju putem Vjesnika u svom stilu otvoreno poručio: »Svima mogu obećati da ćemo im iz peta izvući maksimum te od njih napraviti ljude, jer na mladima svijet ostaje. Ne daj, Bože!«</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mladen i Saša iz TBF-a i Krešimir Mikić posuđuju glasove u novom hit crtiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veliki svjetski kinohit i drugi najuspješniji DreamWorksov animirani film svih vremena »Riba ribi grize rep« u hrvatskim će se kinima u distribuciji Blitz filma početi prikazivati 16. prosinca, a gledatelji će moći birati između sinkronizirane i titlovane verzije.</p>
<p>Glavnom liku crtića, ribici Oscaru, glas je posudio Krešimir Mikić, publici vjerojatno najpoznatiji po reklamama za Karlovačko pivo te ulogama u »Finim mrtvim djevojkama«, »Svjedocima« i »Dugoj mračnoj noći«. Mikić je već radio takve projekte te je nedavno zamijenio Eddija Murphyja posudivši glas Magarcu u »Shreku 2«, a u ovom će projektu zamijeniti Willa Smitha.</p>
<p>Mafijaškog šefa Don Lina svojim glasom pokušao je dočarati specijalist za mafijaške uloge Robert De Niro, a ta će dužnost u hrvatskoj verziji pripasti Željku Vukmirici. </p>
<p>Njegova sina Lennyja, morskog psa vegetarijanca, u originalu oživljava jedan od najduhovitijih suvremenih komičara Jack Black, dok je nezahvalna uloga njegove hrvatske inačice pripala Franji Dijaku. Takvi crtići uvijek su nakrcani i otkačenim sporednim likovima, zaduženima za najduhovitije filmske trenutke. </p>
<p>U »Riba ribi grize rep« taj je posao pao na pleća dviju meduza, Renza i Enza, kojima u originalu glasove daju komičar Doug E. Doug i glazbenik Ziggy Marley, sin legendarnog Boba. U hrvatskoj interpretaciji isti je posao zapao također glazbenike, Mladena Badovinca i Sašu Antića iz splitske hip-hop skupine The Beet Fleet. Njima su put u crtiće otvorile kolege Edo Maajka i Davor Gobac, odlično odradivši isti posao na »Legendi o medvjedu«.</p>
<p>Olga Pakalović svojim će glasom zamijeniti Renne Zellweger u ulozi ribice Angie, a Jadranka Đokić će umjesto Angeline Jolie posuditi glas fatalnoj Loli. </p>
<p>Osim njih, svoje će glasove simpatičnim ribicama posuditi i Marinko Prga, Jasna Bilušić, Renata Sabljak, Pero Juričić, Aleksandar Cvjetković i Mirela Brekalo. U crtiću koji je uspješno naslijedio megahit »U potrazi za Nemom«, priča se vrti oko ubojstva sina mafijaškog bossa, inače morskog psa. </p>
<p>Kompjutorski animiran film, u čiju je produkciju uloženo 75 milijuna dolara (plus pola od toga u marketinške svrhe) od prikazivanja u svjetskim kinima dosad je zaradio 296 milijuna dolara, čime se već svrstao među deset najgledanijih filmova u svijetu ove godine.</p>
<p> Ta mu je svota osigurala i titule desetog najgledanijeg kompjutorski animiranog filma svih vremena, kao i trećeg najgledanijeg filma o morskim psima.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon prošlogodišnjeg skandala, na Super Bowlu čedni Paul McCartney</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Paul McCartney izabran je za glavnog zabavljača na sljedećem Super Bowlu, objavili su organizatori tog sportskog showa koji je Amerikancima i te kako važan. Stoga ovoga puta, piše u priopćenju, neće biti »problema s bradavicama«.</p>
<p>U veljači ove godine CBS je prenosio događaje sa stadiona, a umjesto o sportskim rezultatima doista odlične utakmice, novinari su tjednima nakon Super Bowla pisali o skandalu na nastupu Janet Jackson i Justina Timberlakea. Pjevač je u žestini nastupa otkinuo komad tkanine s korzeta sestre Michaela Jacksona, nakon čega je svijet vidio kako izgleda njezina bradavica. Premda su oboje poricali pretpostavku da je to bilo namjerno, upornošću novinara, ali i suda, dokazano je da je skeč bio dogovoren.</p>
<p>»Iduće godine neće biti skandala, pobrinuli smo se da dvanaestominutni show protekne mirno«, rekao je glasnogovornik američke Nacionalne nogometne lige Brian McCarthy.</p>
<p>Super Bowl održat će se 6. veljače, a prenosit će ga kanal Fox. CBS je, naime, prošle godine zbog organizacije glazbenog showa u poluvremenu Super Bowla – a u tome im je pomogao MTV – kažnjen sa 550.000 dolara.</p>
<p>Što se McCartneyja tiče, to će biti njegov drugi nastup na toj velikoj sportskoj svečanosti (nastupio je i 2002. godine). »Nema veće časti nego kad vas zamole da nastupite na Super Bowlu«, izjavio je bivši Beatle. Procijenjeno je da Super Bowl gleda više od 144 milijuna ljudi, a izravno će se prenositi u čak 200 zemalja. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U prodaju puštena videoigra u kojoj igrači ubijaju Kennedyja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U SAD-u se od ponedjeljka prodaje videoigra koja je kod mnogih već izazvala šok i zgražanje. Igrači u njoj, naime, simuliraju atentat na američkog predsjednika J. F. Kennedyja, a dodatnu dozu nakaradnosti donosi i činjenica da je igra »JFK Reloaded« puštena u prodaju 22. studenoga – točno na 41. obljetnicu atentata u Dallasu.</p>
<p>»Igra je vrijedna prezira«, kratak je David Smith, glasnogovornik JFK-jeva brata Edwarda Kennedyja, senatora Massachusettsa. Kirk Ewing, direktor škotske tvrtke »Traffic Games« koja ju je razvila, tvrdi kako shvaća da bi neki mogli biti šokirani konceptom što ga igra nudi, no dodaje da on i njegovi kolege poštuju Kennedyja.</p>
<p>»Mi se ovime samo igramo s novom tehnologijom«, ističe Ewing i objašnjava kako je igra zamišljena da sruši raširenu teoriju zavjere koja stoji iza ubojstva. Autori kroz nju, dakle, žele pokazati da je Kennedyja doista mogao ubiti samo – jedan atentator.</p>
<p>Sam tijek igre nije ništa manje morbidan. Svaki sudionik igre na šestom katu digitalno sagrađene zgrade Texas School Book Depository, postaje atentator Lee Harvey Oswald te prema koloni vozila u kojoj je i JFK ispaljuje tri hica. Igrač bodove dobiva ili gubi ovisno o tome koliko točno pogodi Kennedyja u odnosu na službenu verziju ubojstva. Ukratko, ako ustrijeli JFK-ja u pravi dio tijela u pravom času, bodovi se dobivaju, a ako promaši pa, primjerice, pogodi prvu damu Jacqueline Kennedy, bodovi se oduzimaju. </p>
<p>Svaki pojedini metak može se promatrati i u usporenoj snimci, uključujući i vrijeme nakon ulaska u Kennedyjevo »digitalno tijelo«. Igračima kojima ni to nije dosta nudi se i opcija »efekt krvi« tako da, osim novca u džepove autora, u potocima može teći i krv.</p>
<p>S obzirom na društvo u kojem živimo i u kojemu je sve dopušteno – sjetimo se samo odvratnog vica koji je predsjednik Mesić ispričao o svome prethodniku Tuđmanu ubrzo poslije njegove smrti – autorima se zarada doista smiješi. Igra se, naime, po cijeni od tek 9,99 dolara može kupiti preko Interneta. Živi bili – pa pucali! Po mrtvima.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šefu Daimler Chryslera lopovi ukrali blindirani »mercedes«</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Šefu najvećeg svjetskog automobilskog koncerna Daimler Chrysler, Jürgenu E. Schremppu, ukraden je privatni blindirani »mercedes S 600«, vrijedan 800.000 eura. Kako piše Bild, »mercedes« je ukraden još prije tri tjedna, ali je Schrempp, valjda iz straha za gubitak ugleda tvrtke, javnosti tajio vijest o krađi.</p>
<p>U policiji tvrde da je vozilo samo 20 minuta bilo bez nadzora, što je kradljivcima bilo dovoljno za utovar 3,5 tone teškog »mercedesa« na teretno vozilo. Pretpostavlja se da je sigurnosni odašiljač u vozilu koji u slučaju krađe pomoću GPS sustava pokazuje gdje je auto, onesposobljen odmah nakon krađe. »Mercedes« s 500 KS bio je oklopljen 5 cm debelim staklima, a spremnik za gorivo bio je osiguran od eksplozija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Putovanje literarnim svjetovima</p>
<p>Obznanjene nominacije za svih 11 kategorija novoutemeljene knjižne nagrade »Kiklop«, koja će se 8. prosinca dodijeliti na pulskom sajmu knjiga / Od 2. do 11. prosinca 250 nakladnika sa stotinjak domaćih i inozemnih gostiju obilježit će bogatim programima desetu obljetnicu toga autorskog sajma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Putovanje kao središnja tema obilježit će ovogodišnji jubilarni 10. sa(n)jam knjiga u Istri. Oko 250 nakladnika sa stotinjak domaćih i inozemnih gostiju, među kojima i slavni svjetski pisci poput Claudia Magrisa, Francoisa Fejtöa, Sandora Majorosa, Ilje Stogoffa, Orhana Pamuka, Tess Gallagher, Rui Nunesa, Thomasa Brussiga i Klausa Hensela putovat će od 2. do 11. prosinca (za trajanja sajma) kroz povijest, romane, stihove, eseje, nudeći pulskoj publici svoja viđenja literarnih i stvarnih svjetova.</p>
<p>Da ta putovanja budu doista uzbudljiva i avanturistički do kraja nepredvidiva, pobrinula se programska ekipa Sajma za čije su kormilo stala provjerena imena: Alida Bremer, Dušan Karpatsky i Iva Grgić koji su i odabrali stotinjak putnika-autora s kojima ćemo desetak dana ploviti literarnim brzacima, kanjonima i ljuljuškati se na mirnim, bistrim književnim vodama. </p>
<p>I slavonska ravnica sa svim svojim književnim bogatstvom doplovit će tih dana u Pulu, a predvodit će je slavna Slavonka Julijana Matanović, koja će na svom trabakulu dovesti odabranu posadu počevši od Stanka Andrića, Delimira Rešickog, Gorana Rema, Helene Sablić Tomić do Gordana Nuhanovića, Milovana Tatarina i Lane Derkač. </p>
<p> Istra viđena očima stranih pisaca, dopunjena programom Istra, u kojem suvremeni hrvatski pisci pišu naručene putopisne zapise o Istri, kao što su naručene zapise pisali njihove kolegice i kolege iz drugih zemalja, dva su programa u kojima se Sa(n)jam knjige u Istri predstavlja u ulozi inicijatora književnih projekata. Književno putovanje Slavonijom, okrunjeno predstavljanjem »Povijesnog vodiča kroz Slavoniju«, zaokružuje ovogodišnju središnju temu. </p>
<p>A na svečanim će se doručcima s autorom naći među ostalima Luko Paljetak, Claudio Magris, Renato Baretić, Arsen Dedić ... s knjigom u suton snivat ćemo s Tess Gallagher, Sandorom Majoros..., putovoti stihovima Drage Štambuka, a u Foški se družiti s Draganom Velikićem ili Ognjenom Spahićem. Na Filozofskom fakultetu pulski i osječki studenti brodit će starijom hrvatskom književnosti u pjenušavoj kupki, a glavna atrakcija sajamskih ludih dana i noći bit će dodjela novoutemeljene knjižne nagrade »Kiklop«, koja će se prvi put u jedanaest kategorija, dogoditi 8. prosinca na brodu Dalmacija koji »zimuje« na mitskom Molo Carbone u pulskom Arsenalu.</p>
<p>O svemu tome bilo je riječi na konferenciji za tisak što je u ponedjeljak održana u Kulturnom klubu u zgradi Muzeja za umjetnost i obrt, a na kojoj su sudjelovali vodeći glavnu riječ Magdalena Vodopija, direktorica Sajma i utemeljiteljica nagrade, Zoran Simić te Zdenko Ljevak, koji je bio prisutan u dvostrukoj funkciji, kao predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, koja je udruga suorganizator Sajma, te kao predsjednik odbora za dodjelu nagrade »Kiklop«, priznanja što ga, kako je rekao, »struka dodjeljuje struci«. Riječ je o nagradi što se odnosi na sve sudionike u procesu stvaranja knjige. Bila je to prigoda da poznati autori, nakladnici, prevoditelji obznane nominacije za svih 11 kategorija nagrade, a pobjednike ćemo doznati, kako je najavljeno, na samom Sajmu. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tko je sve nominiran za »Kiklopa«</p>
<p>U kategoriji urednik/ica godine nominirani su: Kruno Lokotar, AGM, Seid Serdarević, Fraktura, i Milana Vuković Runjić,Vukovićć. U kategoriji Biblioteka godine nominirani su: Biblioteka za početnike Jesenski i Turk, Džepna Vukovićć i Tridvajedan VBZ. U kategoriji Prozno djelo godine nominirani su: Osmi povjerenik, Renato Baretić (AGM), Leica format, Daša Drndić (Meandar) i Crnac, Tatjana Gromača (Durieux). U kategoriji Debitantska knjiga godine nominirani su: Metak u srcu svetog Augustina, Boris Beck (Faust Vrančić), Putnici, Slađana Bukovac (Meandar) i Emily Dickinson u mom gradu, Slađan Lipovec (Naklada MD). U kategoriji Pjesnička zbirka godine nominirani su: Zabranjena knjiga, prošireno izdanje, Arsen Dedić (AGM), Bubnjevi umjesto srca, Vesna Parun (DHK – Mala knjižnica DHK) i Srebrne Svirale, Dragutin Tadijanović (Školska knjiga). U kategoriji Knjiga eseja godine nominirani su: Otpusno pismo, Zoran Ferić (Profil International), Montaigneov rez, Žarko Paić (Antibarbarus) i Gondolijer na Vltavi, Zdravko Zima (Fraktura). U kategoriji Publicistička knjiga godine nominirani su: Život životinja, J. M. Coetzee (AGM), Oni ne bi ni mrava zgazili, Slavenka Drakulić (Kultura i rasvjeta) i Sretno dijete, Igor Mirković (Fraktura). U kategoriji Dječja knjiga godine nominirani su: Zmajevi i vukodlaci, Zvonimir Balog (Školska knjiga), Knjiga o vodi, Sibila Petlevski (Kigen) i Hoću i ja, Sanja Pilić (Mozak knjiga). U kategoriji Knjiga inozemnog autora/ice godine nominirani su: Da Vincijev kod, Dan Brown (V.B.Z.), Teško je naći dobra čovjeka, M. Flannery O'Connor (AGM) i Zovem se Crvena, Orhan Pamuk (Vukovićć). U kategoriji Prijevod godine nominirani su: Ekrem Čaušević, Marta Andrić za djelo Zovem se Crvena, Orhan Pamuk (Vukovićć), Mladen Machiedo za Zrakasti subjekt, Talijanski pjesnici 20. st. (antologija I i II), Mladen Machiedo (Izdavačka kuća Ceres) i Maja Tančik za djelo Teško je naći dobra čovjeka, M. Flannery O'Connor (AGM). </p>
<p>U kategoriji Oblikovanje </p>
<p>knjige godine nominirani su: Dejan Kršić i Mirko Ilić, layout Sibila i Seid Serdarević, Sretno dijete (Fraktura), Melina Mikulić (ilustracije Svjetlan Junaković), J. Brodsky, Božićne pjesme (AGM) i Siniša Mazulović, Rock enciklopedija (V.B.Z.)</p>
<p>Glasovanje za nominirane naslove počelo je 22. studenoga i traje do početka Sajma knjige u Istri 2. prosinca 2004. Iz drugog kruga glasovanja kao glasači se izuzimaju nakladnici čiji su naslovi nominirani. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Glazbeni izlet u Tuvu</p>
<p>Najsvjetlija točka nastupa Wimmea Saarija bila je izvedba tradicionalnih pjesama njegova kraja – joik koji opisuje životinje poput svrake, medvjeda i pasa / Tuvanska glazbenica Sainkho Namtchylak iznimnim glasovnim mogućnostima vodila je u svoju zemlju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nedjelju na večer u Zagrebačkome kazalištu mladih završio je treći festival etno glazbe »Nebo«, a nastupili su Sainkho Namtchylak, tuvanska glazbenica i hrvatski glazbenik Miroslav Evačić i njegov »Čardaš blue band«. I ove je godine »Nebo«, iako s nešto manje koncerata, zagrebačkoj publici ponudilo zanimljive glazbenike i nekoliko dobrih koncerata.</p>
<p>Pretposljednjega festivalskog dana, u subotu u Maloj dvorani KD »Vatroslav Lisinski« nastupio je samijski glazbenik Wimme Saari pojavivši se u tradicionalnoj odjeći u ruci noseći šalicu čaja. Saari je potpomognut dvojicom glazbenika, odnosno klavijaturama i sempliranim zvukovima i ritmovima (Jari Kokkonen) te žičanim instrumentima (Matti Wallenius) izvodio moderniziranu inačicu joika. </p>
<p>No, unatoč svim pretpostavkama da i to bude još jedan odličan koncert, nije bilo tako, jer su već nakon nekoliko kompozicija glazbenici i publika utonuli u monotoniju. Najsvjetlija točka nastupa bila je zapravo Saarijeva odjeća i solo izvedba tradicionalnih pjesama njegova kraja. Tako su posjetitelji mogli čuti kako Samiji pjesmom opisuju životinje poput svrake, medvjeda i pasa. Za razliku od glazbenice Mari Boine, također pripadnice naroda Sami, koja je nastupom dva dana prije s peteročlanim etnički miješanim sastavom očarala publiku, Saari to nije uspio.</p>
<p>Tuva, bivša republika Sovjetskoga Saveza koja se nalazi u Sibiru i graniči s Mongolijom, iznjedrila je, pak, sjajnu glazbenicu Sainkho Namtchylak, a ona je publiku povela na putovanje u svoju zemlju i upoznala ju s narodnim običajima. Ta Tuvanka iznimnih glasovnih mogućnosti, iako je trebala nastupiti solo, dovela je kao potporu mladoga austrijskog glazbenika i učenika Caspera Davida Sachera koji ju je pratio na gitari i dopunjavao mongolskim, odnosno tuvanskim grlenim pjevanjem.</p>
<p>S obzirom na to da je grleno pjevanje namijenjeno samo za muškarce, glazbenicu u njenoj zemlji baš i ne prihvaćaju, no možda je stvar samo u ljubomori, jer Sainkho, osim zadovoljavajuće »mrmoreće« dubine, ima i ono što muški glazbenici nemaju. Prodornu visinu koja seže do vriska, ali i putenu mekoća glasa. Nježno i toplo kada pjeva o ljubavi i prirodi, snažno i glasno kada dočarava kakvu bitku, Sainkho iznenađuje i kada samo dahom stvara ritam.</p>
<p> »Ples orlova«, tradicionalnu tuvansku pjesmu koju izvode hrvači, glazbenici su izveli dva puta, a ritmičnost i melodija nepogrešivo su vodili na tuvansku svetkovinu gdje se održavaju hrvačke borbe. Već sada »Nebo«, promicatelj etno glazbe, za iduću godinu najavljuje novo putovanje, a Zagreb se sprema ugostiti glazbenike Orijenta.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Otkriće scenskih čarolija </p>
<p>Predstava »Odiseja« osim što je uključila gotovo cijeli ansambl ZKL-a pokazala je dio tehnoloških mogućnosti koje sada ima scena za koju je zaslužan Miroslav Melena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstavom »Odiseja« češkoga redatelja, lutkara i arhitekta Miroslava Melene u nedjelju je otvoreno Zagrebačko kazalište lutaka (ZKL) na Trgu kralja Tomislava 19. Tako je nakon šestogodišnjeg izbivanja i izvođenja predstava u neodgovarajućim prostorima ZKL napokon stigao kući.</p>
<p>Ravnatelj kazališta Nikola Ćubela zahvalio je na potpori gradonačelnicima Zagreba, Marini Matulović-Dropulić, Milanu Bandiću i Vlasti Pavić, koji su se tijekom svojih mandata zalagali za obnovu. Kazalište je, pak, svečano otvorila predsjednica Skupštine grada Zagreba, Morana Paliković-Gruden. U najstarije hrvatsko kazalište lutaka uloženo je 38 milijuna kuna, a Zagreb je dobio jedno od najsuvremenijih lutkarskih kazališta u ovom dijelu Europe.</p>
<p> Otvorenju, a potom i predstavi prisustvovali su mnogi umjetnici i političari. Tako je »Odiseja« bila namijenjena i odrasloj, a ne dječjoj publici, a Ćubeline riječi da će kazalište održavati i predstave za odrasle odmah su dobile svoju potvrdu.</p>
<p> Predstava »Odiseja« osim što je uključila gotovo cijeli ansambl ZKL-a pokazala je i dio tehnoloških mogućnosti scene, za koju je zaslužan upravo Miroslav Melena, potpisnik 20 sličnih projekata.</p>
<p> U predstavi kojom je otvorena kazališna sezona publika je imala priliku vidjeti propadališta, »cugove«, platna i video projekcije, a na taj je način prikazana i tehnika kazališta sjena. »Odiseja« je predstava u kojoj se uz lutke u naravnoj veličini i male marionete najviše upotrebljavaju maske.</p>
<p> Kao dio scene iskorištene su i lože, gdje su se pojavljivali »veseli« grčki bogovi. Za razliku od ozbiljnih smrtnika, Odiseja (maska), Telemaha (maska), Penelopa (lutka u naravnoj veličini) ili nimfe Kalipse, prikazani su kao veseljaci koji ništa ne smatraju previše ozbiljnim Zeus, Hera, Atena, Ares i Hermes (koji čita Vjesnik) u svome obitavalištu Olimpu. Marionete se pojavljuju kao grčki vojnici te kao Trojanci, branitelji grada. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svjetska keramika u Ozlju</p>
<p>OZALJ</p>
<p> – Međunarodna tematska izložba suvremene keramike Trofejni pehari '04, koja predstavlja djela 74 umjetnika iz 18 zemalja Europe i drugih dijelova svijeta, upravo je postavljena u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Ozalj. Izložbu je dosad vidjela publika u Čakovcu, Šibeniku, Prištini, Bjelovaru, Slovenskoj Bistrici, Novskoj, Slavonskom Brodu, Viknovcima i drugdje, a osmislio ju je Hanibal Salvaro. Pojedini izloženi radovi niječu ili pak propituju aspekte fiziološke funkcionalnosti pehara kao posude pa postav sadrži i zanimljiva alternativna rješenja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poprsje Marka Marulića u Punta Arenasu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon Splita, Zagreba i Berlina, spomenik ocu hrvatske književne riječi Marku Maruliću postavljen je i u Čileu. Marulićevo poprsje, rad mladoga splitskog akademskog kipara Ante Strinića, ovih su dana na Hrvatskome trgu u Punta Arenasu otkrili gradonačelnici Splita i Puna Arenasa Miroslav Buličić i Juan Morano. »Iako su Hrvatska i Čile vrlo udaljene zemlje, veze postoje, a u posljednje vrijeme sve više Hrvata dolazi upoznati zemlju svojih predaka«, izjavio je gradonačelnik Buličić, istaknuvši kako je u Plavoj kući u Punta Arenasu otvoren i stalni postav izložbe »Split u doba Marulića« Muzeja grada Splita. »Pri izradi poprsja našega dičnog Marulića u Muzeju grada Splita istraživao sam onodobnu nošnju i druge podatke o životu Marka Marulića kako bi njegov spomenik bio što vjerodostojniji. Tako je nastala moja skulptura«, rekao je Strinić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Lončarević: Ne želim ništa obećati</p>
<p>»Puno se priča o sustavima, a manje o pravim elementima nogometne igre. Nemam namjeru sada suviše prčkati po tome, jer nemamo mnogo vremena. Osim toga, u jednome dijelu momčadi niti nemamo igrače spremne za nekakve ekshibicije ili za ono što bih ja sada htio«, kaže Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jednoglasnom odlukom klupskog Izvršnog odbora Ilija Lončarević zasjeo je na mjesto trenera Dinama, potpisavši ugovor na dvije i pol godine. Još je, doduše, nejasno hoće li ga klub, s obzirom na nova kruta pravila Hrvatskoga nogometnog saveza, i službeno voditi pod titulom »glavni trener« ili će ga smjestiti u rubriku »predstavnik kluba«. Dinamo je, naime, nakon odlaska Nikole Jurčevića, a potom i Nenada Gračana, ispunio dozvoljenu kvotu trenera za ovu sezonu. Kako god bilo, ovo je tek administrativno pitanje i u ovome je trenutku tek izvjesno da je Lončarević u praksi novi glavni trener Dinama te da će momčad predvoditi u četvrtak protiv Benfice u Lisabonu u dvoboju Uefine lige. </p>
<p>– Nakon neopozive ostavke trenera Gračana, klupska je uprava bila prisiljena problem trenera rješavati vrlo brzo, naglasio je Dinamov predsjednik Mirko Barišić. – Pritom želim naglasiti da su svi, koji su bili ovdje, klubu željeli najbolje. Tako je i s Gračanom, pa mu želimo i zahvaliti. IO je, dakle, jednoglasno izabrao Iliju Lončarevića za prvu stručnu osobu, odnosno za prvoga trenera. U ovih, gotovo pet godina mog mandata u Dinamu drugi put predstavljamo Lončarevića u ulozi glavnoga trenera, što mi je drago. Osobno mislim da je on najbolji izbor. Poznaje prilike u klubu, poznaje igrače, vjerujemo mu... Pred nama su sada tri cilja - pokušati prezimiti u Kupu Uefe, u domaćem prvenstvu proljeće dočekati s bodovnim učinkom koji bi nam nakon ovakve polusezone ipak omogućio lov na naslov prvaka te ostati do kraja u nacionalnom kupu. </p>
<p> Lončareviću je ovo treći mandat na Dinamovoj klupi, a posljednji je put klupu napustio u travnju 2002. godine, i to nakon poraza protiv Rijeke, baš kao što je bio slučaj i sada s Gračanom. Jedina je razlika što su Riječani tada slavili u kupu. </p>
<p> – Dan i pol sam osjećao određeni pritisak dok nisam konačno odlučio i dok, dakako, u razgovoru sa suprotnom stranom nismo sve riješili. Sada osjećam zadovoljstvo i radost da sam unutra, u srži problema, naglasio je Lončarević. </p>
<p>– Niti mogu niti hoću išta obećati, radit ću svoj posao kao što sam to činio i u drugim klubovima. Čeka nas zajednički posao iz kojeg ćemo, nadam se, izaći s dobrim rezultatom već ove jeseni. Gledao sam Dinamove utakmice od gostovanja u Puli, dakle od drugoga kola, što uživo, a što na televiziji. Neke sam igrače upoznao na taj način, a neke sam već i trenirao. To bi moglo biti dovoljno za sliku koju ću, dakako, još korigirati u ovih nekoliko treninga prije utakmice protiv Benfice.</p>
<p> Lončarević je u hrvatskome nogometu poznat i kao ljubitelj sustava sa četvoricom igrača u obrambenom redu. Takav je pokus na nedavnom gostovanju u Rijeci načinio i sam Gračan i odmah potom potonuo. </p>
<p> – Puno se priča o sustavima, a manje o pravim elementima nogometne igre. Nemam namjeru sada suviše prčkati po tome, jer nemamo mnogo vremena. Osim toga, u jednome dijelu momčadi niti nemamo igrače spremne za nekakve ekshibicije ili za ono što bih ja sada htio, dodao je novi maksimirski trener. </p>
<p> Klupski dopredsjednik Zdravko Mamić posebno je naglasio da klub s Lončarevićem želi dugoročnu suradnju. </p>
<p> – On će, nadamo se, zaokružiti ono što predsjednik Barišić, ja i naši suradnici gradimo već nekoliko godina, napomenuo je Mamić. </p>
<p>– Lončarević je stvaratelj, radnik i svaki put, evo, uskače kad klubu ne ide. Uostalom, većinu je ovih igrača vodio kad su praktički bili juniori, pa je malo nedostajalo da osvoji naslov prvaka. Bili smo tada ispred Hajduka, ali smo na kraju pokradeni. Neki nam govore da smo izgubili glavu, a mi baš sad imamo priliku prvi put u 34 godine prezimiti u Europi! Sve što činimo isključivo je u cilju stvaranja Dinama kao europskog »branda«, kao kluba čije bi se osvajanje trofeja u Hrvatskoj samo po sebi podrazumijevalo. Nažalost, svu ovu muku i standarde koje pokušavamo uspostaviti upravo radi Europe nisu prepoznali ni neki u našim vlastitim redovima. Ali, to nas neće pokolebati. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mamić: Dosta je šutnje!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u ponedjeljak je pred novinarima planuo na sudačku organizaciju: </p>
<p>– Vidjeli ste da smo šutjeli i da se nismo osvrtali na situaciju u sudačkim redovima. Nismo se »vadili« na suce svjesni slabosti u vlastitim redovima. Ali, nećemo dozvoliti da ljudi poput zagrebačkog suca Feljana sude u Hajdukovu korist. Tri su puta zagrebački suci svirali nepostojeće jedanaesterce za Hajduk i nerijetko isključivali igrače iz protivničkoga kluba. A nakon svega, Hajduk je taj koji proziva suce i sudačku organizaciju!</p>
<p> Potom je servirao serijal konkretnih primjera koji, prema njegovu mišljenju, dokazuju da su suci svojim procjenama i odlukama oštetili maksimirski klub. Nizao je primjere iz dvoboja protiv Rijeke, Kamena Ingrada, Osijeka...</p>
<p> – Uza sve to, mi šutimo! Ma, nismo mi ti koji trebamo odlučivati o tim problemima, ali mora netko napraviti reda u Zagrebačkom nogometnom savezu. Bitno je raditi pošteno, a ne u korist Dinama, Hajduka ili bilo kojega drugoga kluba. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U organizaciju europskog prvenstva opet s Mađarima </p>
<p>Nedavni, velom tajne obavijeni sastanak najviših predstavnika nogometnih saveza Mađarske i Hrvatske u Budimpešti ponovno je podgrijao mogućnost zajedničke kandidature nogometnog EP-a, ovog puta 2012. godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije dvije se godine Hrvatski nogometni savez jako zagrijao za ideju da nakon propalog savezništva s Mađarima s BiH uđe u zajedničku kandidaturu za organizaciju Europskog prvenstva 2008. godine, koje je povjereno Austriji i Švicarskoj. No, nedavni novi susret u Budimpešti nogometnih delegacija Mađarske i Hrvatske na najvišoj razini navodno je usputno dotaknuo novu mogućnost savezništa te dvije zemlje, budući da je Rumunjska nedavno odbila naše sjeverne susjede, nakon što su im Mađari dali vremena za razmišljanje. </p>
<p>Zapravo se radi o tomu da su od Hrvatske pet puta mnogoljudniji Rumunji, nakon prvotnog oduševljenja što im Mađari nude suorganizaciju, odlučili malo ozbiljnije procijeniti svoje stvarne mogućnosti. Susret sa stvarnošću pokazao im je da su nekoliko svjetlosnih godina daleko od zadovoljavanja osnovnih zahtjeva za obaveznu infrastrukturu (stadioni, ceste, hoteli...) da bi imalo ozbiljnije ušli u proces kandidature za EP 2012. godine. Shvatili su Rumunji da je lako reći hop, ali je znatno teže visoko skočiti kada ne znaš tko bi te zahvate trebao platiti. </p>
<p>Hrvatska, za razliku, takvih problema ne bi trebala imati, jer je i kod prvotne mogućnosti da uđe u savezništvo s Mađarima, pa kasnije s BiH, iza HNS-a čvrsto stajalo jamstvo hrvatske vlade. Govorilo se o desecima tisuća novih radnih mjesta pri gradnji i opremanju stadiona i prometnica, o milijun posjetitelja... Uglavnom, taj je projekt, pogotovo onaj s BiH, označen kao strateški povijesno bitan za cijelu regiju. U glasovanju unutar 10-ak kandidatura Hrvatska i BiH ispale su već u prvom krugu.</p>
<p>Bilo kako bilo, tema je intrigantna, a jedino nam ostaje nejasno što su uza sve fantastične veze između nogometnih saveza Hrvatske i Mađarske naši sjeverni susjedi ne tako davno partnerstvo tražili u Rumunjskoj. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slaven se žali na Feljanovo suđenje </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Slaven Belupo u ponedjeljak je uputio HNS-u, povjereniku za natjecanje Josipu Brezniju i povjereniku za suđenje Damiru Matovinoviću prigovor na suca Darka Feljana na utakmici u Splitu zbog neujednačenoga kriterija na štetu Koprivničanaca te zbog toga što je svojim odlukama utjecao na tijek i rezultat utakmice. Prigovor potpisuje direktor Slavena Belupa Robert Markulin, a u njemu, među ostalim, stoji: </p>
<p>»Igraču Srebrenku Posavcu prestrogo je dodijelio prvi žuti karton u 10. minuti, da bi mu u 47. minuti dodijelio drugi žuti, odnosno crveni karton, radi preoštrog starta, iako Posavec nije napravio ni prekršaj, a kamoli za žuti karton (što je vidljivo na snimci utakmice). Time je Feljan usmjerio daljnji tijek utakmice. Ovakvim suđenjem i pogreškama glavnog suca Feljana oštećeni smo na ovoj utakmici, ali i na idućima. Naime, Posavec neće moći igrati u dvoboju sa Zagrebom, koji izravno odlučuje o plasmanu među prvih šest. S obzirom na to da nas je u posljednje četiri od pet utakmica koje nam je sudio Darko Feljan oštetio, tražimo od povjerenika da više ne delegira navedenog suca na dvoboje našega kluba ili u protivnom nećemo više odgovarati za posljedice. Mali smo klub i ne tražimo popuste, ali ne želimo biti žrtve nečijih ambicija. Tražimo samo pošteno suđenje, pa neka pobijedi bolji«, navodi u priopćenju Slavenov direktor Robert Markulin. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zahora ne želi u Hajduk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Teturavu Dinamovu momčad dodatno pokušavaju ošamutiti i čelnici splitskoga kluba. Sportski direktor Igor Štimac otvoreno poziva Darija Zahoru u Hajduk, naglašavajući da Splićane ne zanima posudba već puni angažman. Zasad je nejasno bi li Dinamov napadač predstavljao dugoročnu Hajdukovu opciju ili bi se na Poljudu privremeno »parkirao« prije odlaska u Južnu Koreju.</p>
<p> Jasno je tek da ovakva vrsta medijske pompe ne ide u prilog Dinamu, kojem je neophodna puna koncentracija na okršaj protiv Benfice u četvrtak u Lisabonu u Uefinoj ligi. Kako god bilo, sâm je Zahora djelovao prilično iznenađenim na upit o splitskim »amorovim strelicama«:</p>
<p> – Hajduk? Doista ne znam ništa o tome.</p>
<p> Zasigurno je i nedavni napad nekolicine huligana na Zahoru bio svojevrsna inicijalna iskra koja je potpalila čelnike splitskoga kluba na javni poziv mladome Dinamovom napadaču. Huligani su Zahoru pretukli u subotu nedaleko od maksimirskog stadiona, i to već drugi put ove sezone.</p>
<p> – Neće me potjerati iz Dinama na ovakav način! Morat će se malo više potruditi, naglasio je Zahora. </p>
<p>– Previše volim Dinamo da bi me netko, tko se odjednom pojavio, pokušao potjerati. Ovdje sam više od deset godina i budem li odlazio, bit će to samo moja odluka.</p>
<p> Dinamo je u međuvremenu javno osudio huliganski napad na svoga nogometaša:</p>
<p> – Izvršni odbor oštro osuđuje ovu kriminalnu radnju. To nisu navijači Dinama, a nadamo se da će se od ovog čina ograditi Udruga Dinamovih navijača i BBB. Ustajemo u zaštitu svog nogometaša i tražimo od državnih institucija da tome stanu na kraj. Takvo se što ne može tolerirati, naglasio je Dinamov predsjednik Mirko Barišić.</p>
<p> Zasebna je priča i Zahorin status u samoj momčadi. Iako je, s obzirom na minutažu, nedvojbeno najefikasniji Dinamov napadač, daleko je (bio) od udarne postave. Još je rano reći hoće li se taj status promijeniti dolaskom Ilije Lončarevića, kod kojeg je Zahora svojedobno bio standardan. </p>
<p> – Ne bih želio pričati o onome što je bilo prije. Slijedi nova epizoda. Vjerujem da će sve biti prema zaslugama. </p>
<p> Znači li to da ima osjećaj kako dosad u momčadi baš i nije vladala takva deviza?</p>
<p> – U svom slučaju imam. Puno sam puta bio zakinut. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Želim biti poput Michaela Phelpsa </p>
<p>»Možda sam prije Atene htio prebrzo preskočiti neke stepenice, možda sam se trebao, poput Draganje, posvetiti nekoj drugoj disciplini. Plivao sam na puno natjecanja pa sam bio iscrpljen. Možda sam bio i presiguran, a nisam imao toliko treninga«, pojasnio je Puninski</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon kratke ljetošnje »stvaralačke krize«, hrvatski je plivač Aleksej Puninski ponovno u uzletu. Na plivačkom mitingu Mladosti Puninski je pobijedio u utrkama na 100 i 200 m slobodno, na 50 m leptir bio je drugi, a na 50 m slobodno treći. To samo po sebi ne bi bilo ništa posebno kad se ne bi znalo da je hrvatski plivač pritom isplivao odlične rezultate u jakoj konkurenciji. </p>
<p>– Zbilja sam zadovoljan, dobro sam i mnogo trenirao, što se osjeti na rezultatima. Želim ići u širinu, biti poput Michaela Phelpsa, koji je svestran plivač, kazao je Puninski. </p>
<p>Uoči EP-a u Beču, koji počinje za tri tjedna, 19-godišnji dečko s Trešnjevke još nije potpuno siguran u kojim će disciplinama nastupiti. </p>
<p>– Mislim da neću plivati 200 slobodno, ići ću na 50 i 100 slobodno i 50 delfin. Htio bih probati i 100 mješovito, ali mislim da će mi prema rasporedu to biti previše. </p>
<p>Prošlog je prosinca dvostruki juniorski prvak na 50 m leptir zabljesnuo na EP-u u Dublinu, osvojivši srebrnu medalju u toj disciplini iza »vječnog« Britanca Marka Fostera. Kad se očekivao daljnji napredak i nastup na Olimpijski igrama u Ateni, Puninski nije uspio ispuniti A-normu na 100 m leptir (53.49). </p>
<p>– Možda sam htio prebrzo preskočiti neke stepenice, možda sam se trebao, poput Draganje, posvetiti nekoj drugoj disciplini. Plivao sam na puno natjecanja pa sam bio iscrpljen. Možda sam bio i presiguran, a nisam imao toliko treninga, pojasnio je Puninski, dodavši: </p>
<p>– Žao mi je zbog Atene, no najvažnije je da sada treniram odlično i nadam se da za Peking neću napraviti istu pogrešku. </p>
<p>Phelps kao uzor i primjer raznovrsnosti stalno se provlači u rečenicama Puninskog koji pojašnjava: </p>
<p>– Prije sam plivao uglavnom »pedesetice«, sada treniram 100 i 200 metara. Premlad sam za samo 50 metara, možda ću to plivati, kao Foster, na kraju karijere. </p>
<p>Britanski je plivač i u Zagrebu pobjedama u najkraćim disciplinama pokazao kako naš reprezentativac treba »pojesti još žganaca«. </p>
<p>– Nakon Dublina, nadam se da ću u Beču s Fosterom zamijeniti mjesta na postolju. </p>
<p>Nakon EP-a, Puninski će, kako kaže, najvjerojatnije nastupiti i na utrkama Svjetskoga kupa, a onda slijedi nešto čemu se naš mladi plivač možda i najviše veseli - odlazak na skijanje. </p>
<p>– Jedva čekam snijeg, obožavam skijati, voziti snowboard, to je najbolji aktivni odmor koji mogu zamisliti. </p>
<p>Možda će mu razmišljanja o zimovanju prekinuti ipak važniji planovi. Puninski, naime, poput većine naših vrhunskih sportaša, razmišlja o odlasku na studij u SAD, gdje bi uz akademsko obrazovanje imao maksimalne uvjete za plivački napredak. </p>
<p>– Razmišljam o tome, ali nisam odlučio, još važem ponude, kazao je Puninski. </p>
<p>Jedna je od spominjanih mogućnosti i odlazak u Auburn kod trenera Davea Marsha, koji trenutačno vodi najbolju plivačku momčad SAD-a, koja je ispred Berkleyja i Stanforda. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kožulj: Nedostaje mi »turbo« pogon</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Miting Mladosti prvo je natjecanje nakon Olimpijskih igara u Ateni na kojem je plivao Gordan Kožulj. Bolest ga je prekinula u jeku priprema za Europsko prvevstvo u 25-metarskim bazenima i dugo se nagađalo hoće li Kožulj uopće nastupiti u Beču. Nastupima ovog vikenda na bazenu Mladosti Kožulj je najavio povratak u natjecanje. </p>
<p>– Malo sam umoran, ali najvažnije je da sam zdrav. Nedostaje mi onaj »turbo« pogon koji imam kad sam potpuno spreman. Rekao bih da sam trenutačno na 60-ak posto svojim mogućnosti, kazao je Gordan Kožulj. </p>
<p>Svjetski doprvak na 200 leđno ima veliki motiv u sljedećoj godini - na Svjetskom prvenstvu u Montrealu obraniti srebrnu medalju. </p>
<p>– Sigurno je da želim ponoviti taj uspjeh, no bit će vrlo teško. Zadovoljio bi me, prije svega, dobar rezultat. </p>
<p>Kožulj ovih dana prolazi kroz slatko iščekivanje. Skače na svaki telefonski poziv, jer mu supruga treba roditi. </p>
<p>– Baš sam izvan sebe, jedva čekam bebu. Sve je spremno za njezin dolazak, kazao je budući otac. </p>
<p>Za kraj je Kožulj, kao stariji i iskusniji plivač, prokomentirao sjajne nastupe Alekseja Puninskog ovog vikenda u Zagrebu. </p>
<p>– Vidjelo se da Aleksej već neko vrijeme ima te rezultate. Pogurnula ga je dobra konkurencija. Ovog je ljeta možda Atena bila prevelik zalogaj za njega, jer je u toj disciplini plivao i Duje Draganja. U svakom slučaju, kod Puninskog se vidi napredak. Nadam se da će tako i nastaviti ako krene na studij u SAD-u. U mom slučaju to je bila dobra kombinacija. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica Kostelić bez druge vožnje, Nika Fleiss peta</p>
<p>BRECKENRIDGE</p>
<p> – Na drugom FIS slalomu uoči utrka Svjetskog kupa u Sjedinjenim Američkim Državama ovog vikenda hrvatske skijašice ponovo su bile uspješne, što se ne može reći i za Janicu Kostelić. Naime, hrvatska skijašica je završila svoj nastup u prvoj vožnji kada je krivo prošla pored vratiju na početku staze u Breckenridgeu. Podsjetimo, Kostelić je na ndejeljni slalom okončala na drugom jestu ispred domaće skijašice Koznick.</p>
<p>Najbolja u hrvatskom trolistu bila je Nika Fleiss, koja je nakon odličnog drugog mjesta u prvoj vožnji zamijenila konačnim petim. Među deset najboljih se ugurala i Ana Jelušić. Svakako vrijedi naglasiti pozitivan ulazak među slalomašku konkurenciju Matee Ferk. Mlada hrvatska skijašica slalom je okončala na za nju sjajnom 19. mjestu.</p>
<p>• Rezultati: 1. Schild (Aut) 1:41.59, 2. Zuzulova (Svk) +0.89, 3. Schlepper (SAD) +1.36... 5. FLEISS (HRV) +1.89... 10. JELUIŠIĆ (HRV) + 3.11... FERK (HRV) +7.24. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Žužul očekuje oštar istup Carle del Ponte u UN-u</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu kako očekuje da će glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a uputiti jasan poziv da se ispuni preostala hrvatska obveza glede suradnje sa Sudom. »Očekujem da će glavna tužiteljica, budući da je to njezin zadnji izvještaj Vijeću sigurnosti, upotrijebiti dosta jasan, da ne kažem oštar jezik, pozivajući na ispunjenje obveza sve države za koje je nadležan Haaški sud«, rekao je Žužul u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije.</p>
<p>»Može se očekivati da će Meron dati opću ocjenu rada Suda i suradnje s Hrvatskom, a da će se glavna tužiteljica osvrnuti na sve neriješene slučajeve u cijeloj regiji, a u pogledu Hrvatske na preostali slučaj (generala Gotovine), koji je i dosad uvijek bio istican«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>SCG: Hrvatska je neodmjereno reagirala</p>
<p>Riječ je o ekstremnoj političkoj provokaciji koja nam nikako nije trebala, izjavila je predsjednica beogradskoga komiteta pravnika za ljudska prava Biljana Kovačević Vučo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu zatvorskih kazni koje je hrvatsko pravosuđe odredilo za dvoje beogradskih studenata zato što su provocirali javnost slikajući se na Trgu bana Jelačića s fotografijama četničkog vojvode Draže Mihailovića, ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore priopćilo je u ponedjeljak da je Hrvatska neodmjereno reagirala na »mali i nepotreban protest«. »Izricanjem kazni beogradskim studentima u Zagrebu, Hrvatska je reagirala nedemokratski i neodmjereno na mali i nepotreban politički protest izazvan zabranom ulaska košarkaša Milana Gurovića u tu zemlju. Tražit ćemo da državljani SCG-a Stevan Vranešević i Mirjana Đerković odmah budu pušteni na slobodu«, navodi MVP SCG-a. </p>
<p>U priopćenju se dodaje i kako se, »u interesu uzlazne linije međudržavnih odnosa SCG-a i Hrvatske«, očekuje da hitno budu otkriveni i kažnjeni odgovorni za spaljivanje vozila beogradskoga plivačkoga kluba Partizan do kojeg je došlo isti dan na parkiralištu zagrebačkoga hotela »I«.</p>
<p>Vraneševiću je u nedjelju dosuđena prekršajna kazna od 15 dana zatvora, Mirjani Đerković pet, a treća je osoba oslobođena odgovornosti. </p>
<p>Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova nije primilo pisano priopćenje ministarstva vanjskih poslova SCG-a u vezi s uhićenjem, ali su se diplomati Hrvatske i SCG-a u usmenim kontaktima složili da pojedinačni incidenti ne smiju ugroziti odnose Zagreba i Beograda koji su u uzlaznoj putanji, doznaje se iz ureda glasnogovornika MVP-a u Zagrebu. U veleposlanstvu SCG-a Hini je rečeno da će pružiti svu pomoć svojim državljanima i »iskoristiti sve pravne lijekove«.</p>
<p>Komentirajući vijest o fotografiranju i privođenju, ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković ocijenio je potez hrvatskih vlasti nedemokratskim i najavio da će učiniti sve kako bi osuđeni odmah bili pušteni. Predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava Biljana Kovačević Vučo za B92 je rekla kako bi više voljela da je presuda drukčija, ali da slične ekshibicije, poslije svih ratova, ne mogu biti opravdane. »Nije riječ o povijesnoj ulozi Draže Mihailovića ni o toj ideologiji, nego o onome što on simbolizira. Nema razlike između unošenja slika Mihailovića, Mladića ili Karadžića, jer su oni simboli iste pojave. Riječ je o ekstremnoj političkoj provokaciji koja nam nije trebala«, rekla je Vučo dodavši da se incident u Zagrebu ne može svesti samo na ugrožavanje ljudskih prava, jer se takve situacije mogu odraziti i na međudržavne odnose. </p>
<p>Kako doznaje B92, studenti Arhitektonskog fakulteta u Beogradu obustavljaju nastavu u znak protesta zbog kažnjavanja dvoje kolega u Zagrebu, a mogli bi im se pridružit i studenti građevinskog fakulteta.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Janukovič u vodstvu, Juščenko poziva na prosvjede</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Deseci tisuća prosvjednika okupili su se u ponedjeljak ujutro na Trgu neovisnosti u Kijevu na poziv oporbenoga kandidata Viktora Juščenka da bi upozorili na izborne prijevare tijekom glasovanja za izbor predsjednika države. </p>
<p>Bivši ukrajinski premijer Viktor Juščenko koji se zalaže za reforme u zemlji, prema istraživanjima javnog mnijenja, trebao je biti pobjednik izbora, no nakon prebrojavanja 99 posto biračkih listića, u navodno nedostižnom vodstvu od tri posto je njegov protivnik, sadašnji premijer Viktor Janukovič. (49,92 prema 46,69). Juščenko je u ponedjeljak pozvao prosvjednike da ostanu na ulici kako bi bili spremni na prosvjede ako pobjednikom bude proglašen Janukovič.</p>
<p>Skupine međunarodnih promatrača u ponedjeljak su izjavile da glasovanje nije zadovoljilo međunarodne demokratske standarde. Zajedničke misije predstavnika OESS-a, Vijeća Europe, Europskog parlamenta i NATO-a izvješćuju kako su uočene brojne nepravilnosti u korist premijera koji uživa potporu predsjednika Leonida Kučme i ruske vlade. Nemire u Ukrajini navješćuje najava grada Lviva na zapadu zemlje koji je u ponedjeljak proglasio pobjedu Viktora Juščenka ne priznajući službene rezultate izbora prema kojima je u vodstvu Janukovič. Lviv, sjedište ukrajinskih nacionalista i grad iz kojega je pristiglo najviše glasova za oporbenoga kandidata, pozvao je u ponedjeljak na opći štrajk u Ukrajini u znak prosvjeda protiv službenih rezultata izbora. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Vukovaru se nakon pada pucalo više nego kad su trajale borbe za grad</p>
<p>Petnaestak 'teritorijalaca' dočekalo nas je ispred hangara. Bili su naoružani automatskim puškama i zabranili su nam ulaz. Novković je pokušao razgovarati s njima, no oni su mu rekli kako imaju zapovijed da nikoga ne puštaju, a s naoružanim ljudima se ne raspravlja, rekao je Mirko Gavrilović</p>
<p>VUKOVAR/BEOGRAD</p>
<p> - »Kada smo čuli za strijeljanje zarobljenika na Ovčari, svima nam je bilo neugodno što smo bili u blizini kad se to dogodilo. Zbog toga smo tražili da nas se premjesti s Ovčare na neko drugo mjesto«, kazao je svjedok Mirko Gavrilović u ponedjeljak pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu u nastavku postupka koji se vodi protiv 17 Srba optuženih da su 20. studenoga 1991. na vukovarskoj Ovčari poubijali i u masovnu grobnicu zakopali 200 Hrvata.</p>
<p>Gavrilović, koji je u studenome 1991. godine bio u Vukovaru kao rezervist JNA, kazao je da je uoči strijeljanja zarobljenika bio kod hangara na Ovčari gdje je vidio petnaestak naoružanih pripadnika Teritorijalne obrane. »Moja je postrojba 18. studenoga prebačena na Ovčaru sa zadaćom da čuvamo zapovjedništvo lake topničke divizije u kući udaljenoj oko 500 metara od hangara, jer je cijela jedinica, koja je dotad bila tamo, dezertirala«, ispričao je Gavrilović. </p>
<p>Nakon dva dana provedena na Ovčari, njegov ga je nadređeni, Jovan Novković, koji se u ponedjeljak nije odazvao pozivu Suda na svjedočenje, pozvao da odu do hangara gdje su dovozili zarobljenike. </p>
<p>»Petnaestak 'teritorijalaca' dočekalo nas je ispred hangara. Bili su naoružani automatskim puškama i zabranili su nam ulaz u hangar. Novković je pokušao razgovarati s njima, no oni su mu rekli kako imaju zapovijed da nikoga ne puštaju u hangar, a s naoružanim ljudima se ne raspravlja«, zaključio je svjedok. </p>
<p>Dodao je da je te večeri, 20. studenoga, bio na straži pred kućom u kojoj je njegova jedinica bila smještena. Budući da se kuća nalazila oko 500 metara od hangara na Ovčari, nije mogao vidjeti što se tamo događa, ali je čuo rad nekoga stroja i povremene rafale. </p>
<p>»Rafali me nisu previše uznemirivali i nisam im pridavao veliku važnost, jer se tih dana u Vukovaru dosta 'šenlučilo'. Pucalo se više nego kad su trajale borbe za grad«, tvrdi Gavrilović. </p>
<p>Nakon njegova saslušanja, sudac Vesko Krstajić donio je odluku o prekidu rasprave koja se nastavlja u utorak saslušanjem novih svjedoka, oficira tadašnje JNA. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Powell poziva na oživljavanje »Putokaza mira«</p>
<p>Powell se u razgovorima u Izraelu založio da i Palestinci iz istočnog Jeruzalema mogu sudjelovati na izborima za Arafatova nasljednika/ U Jerihonu Powell razgovarao s palestinskim dužnosnicima, Mahmoudom Abbasom i Ahmedom Koreijem </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odlazeći američki državni tajnik Colin Powell je tijekom svoje nove srednjoistočne misije nastojao je uvjeriti izraelskog premijera Ariela Sharona i šefa diplomacije Sylvana Shaloma u nužnost oživljavanja »Putokaza mira« koji su »trasirali« SAD, Rusija, EU i UN. On je svojim sugovornicima rekao da washingtonska administracija želi »iskoristiti prednost« koja je stvorena nakon smrti palestinskog vođe Yassera Arafata (preminuo 11. studenoga). </p>
<p>»Ovo je trenutak nove prilike«, rekao je Powell. Podsjetio je da je i američki predsjednik George W. Bush označio takvu mogućnost. </p>
<p>Po njemu, sad je nužno učiniti veliki korak naprijed kako bi se pomoglo palestinskom narodu da se pripremi za predsjedničke izbore 9. siječnja. Dodao je kako će SAD učiniti sve kako bi se ohrabrile obje strane da učine krajnje napore za masovan i nesmetan izlazak Palestinaca na izbore. </p>
<p>Powell se naročito založio da i Palestinci iz istočnog Jeruzalema (okupiran 1967.) mogu sudjelovati na predsjedničkim izborima. Sharon je u ponedjeljak u posebnom priopćenju potvrdio kako se slaže s tim da se u izbore uključe i Palestinci iz istočnog dijela Jeruzalema. </p>
<p>Inače, tijekom četverogodišnjeg mandata, Powell više puta putovao u srednjoistočnu regiju kako bi posredovao u zaustavljanju sukoba i provedbi niza mirovnih inicijativa. Posljednji takav mirovni pokušaj tzv. Putokaz mira našao se u slijepoj ulici.</p>
<p>Powell je nakon sastanka sa Sharonom i Shalomom posjeto Jerihon na Zapadnoj obali i razgovarao s najvišim palestinskim dužnosnicima, uključujući i šefa Palestinske oslobodilačke organizacije Mahmouda Abbasa i premijera Ahmeda Koreija. Američki državni tajnik je, na taj način, izbjegao odlazak u »privremeni palestinski glavni grad Ramallah«, a time i odavanje pošte preminulom karizmatskom vođi i simbolu palestinske revolucije Yasseru Arafatu. </p>
<p>Powell je od svojih izraelskih sugovornika dobio čvrsta uvjeravanja da će učiniti sve kako bi se Palestincima omogućilo nesmetano i slobodno održavanje predsjedničkih izbora. Sharon i Shalom obećali su da će na dan izbora smanjiti restrikcije na putovanja po okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. »To je prilika za postizanje srednjoistočnog mira i sigurnosti koja ima punu potporu izraelske vlade«, rekao je Shalom. </p>
<p>Palestinski premijer Ahmed Korei nije previše optimističan kada se radi o provođenju izbora za Arafatovog nasljednika. Izjavio je da se već započete pripreme izbora održavaju u sjeni izraelskih tenkova. Zatražio je da se na Sharonovu vladu učini snažan pritisak kako bi se izraelske okupacijske postrojbe povukle sa okupiranih palestinskih teritorija prije održavanja predsjedničkih izbora. </p>
<p>Powell sudjeluje u Sharm-el-Sheikhu u radu međunarodne konferencije o političkoj i ekonomskoj budućnosti Iraka. </p>
<p>To je nova prilika da se u bilateralnim kontaktima osigura veći međunarodni doprinos sređivanju srednjoistočnih (ne)prilika. Powell bi, naime, trebao imati odvojene susrete i razgovore o srednjoistočnom »Putokazu mira« mira sa šefom ruske diplomacije Sergejom Lavrovom, visokim dužnosnikom EU Javierom Solanom i glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Riječ je o »kvartetu« koji je svojedobno zacrtao trasu gradnje izraelsko-palestinskog pomirenja. </p>
<p>Nadu za mir koju je navodno omogućila Arafatova smrt pokušat će na licu mjesta istražiti i drugi najviši dužnosnici međunarodne zajednice. Nakon Powella, u posjet Izraelcima i Palestincima uskoro stižu britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, njegov ruski kolega Sergej Lavrov te šefovi diplomacija Njemačke i Španjolske.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Arafatov nećak i dalje ne isključuje mogućnost trovanja </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Liječnici kod pokojnog palestinskog predsjednika Yassera Arafata nisu pronašli tragove poznatih otrova, rekao je u ponedjeljak Arafatov nećak Naser al Qidwa nakon uvida u njegovu medicinsku dokumentaciju, naglasivši ipak da i dalje ne isključuje mogućnost da je Arafat bio otrovan.</p>
<p> Francuski liječnici predali su u ponedjeljak Arafatov medicinski karton Al Qidwi unatoč prosvjedima Arafatove udovice Suhe koja je kopiju dobila u petak. Suha Arafat pokušala je osporiti pravo nećaku svog supruga Naseru al Qidwi pravo na uvid u Arafatovu medicinsku dokumentaciju. Izvješe liječnika ima 558 stranica i uključuje rendgenske snimke.</p>
<p> Al Qidwa, palestinski izaslanik pri UN-u, predat će ga palestinskim vlastima koje će osnovati posebno povjerenstvo koje će ga proučiti. »Nema jasne dijagnoze i razloga Arafatove smrti. Provedeni su toksikološki testovi i nikakav otrov poznat liječnicima nije pronađen«,, rekao je Al Qidwa novinarima nakon uvida u dokumente. Al Qidwa ne isključuje ipak mogućnost da je Arafat bio otrovan. Naime, upitan hoće li moći uvjeriti Palestince da Arafat nije bio otrovan, Al Qidwa je odgovorio: »Ne, ne mogu vam to sa sigurnošću reći. Ne posjedujemo dokaz da je bio otrovan. Nemamo ni dokaz da sigurno nije«. Arafat je preminuo 11. studenoga u francuskoj vojnoj bolnici Percy, nedaleko od Pariza. Zbog strogih francuskih zakona o privatnosti, liječnici dosad nisu objavili uzrok njegove smrti, čime su dali povoda nagađanjima da su Arafata možda otrovali izraelski agenti. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bivši agent CIA-e tvrdi da Zapad gubi rat protiv terorizma</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON </p>
<p> - Zapad gubi rat protiv terorizma jer odbija spoznati motive svog neprijatelja, a Washington svojom vanjskom politikom potiče mržnju muslimanskog svijeta, drži bivši agent CIA-e Michael Scheuer koji vjeruje da Osama bin Laden još uvijek nadzire terorističku mrežu Al Qaidu. </p>
<p> Scheuer, autor knjige »Imperijalna samosvijest: Zašto Zapad gubi rat protiv terorizma« ("Imperial Hubris: Why The West Is Losing The War on Terror), koju je objavio anonimno, rekao je da je Bin Laden »strahovito zadivljujuć neprijatelj«. </p>
<p> »On je promijenio tijek povijesti«, rekao je gostujući u emisiji NBC »Meet the Press«. Nakon ostavke u CIA-i početkom studenoga, Scheuer je priznao autorstvo knjige i u emisiji kritizirao aktualnu američku politiku.</p>
<p> Za mržnju muslimanskog svijeta prema SAD-u kriva je vanjska politika, odnosno šest njezinih bitnih točaka, koje je Bin Laden sjajno identificirao a jedna od njih je »bezuvjetna potpora« Izraelu. Ostali su razlozi držanje niskih cijena nafte, američka prisutnost na Arapskom poluotoku, vojna prisutnost u Iraku, Afganistanu, Jemenu, Filipinima, drugim muslimanskim zemljama. Negativno je shvaćena i američka potpora vladama koje muslimani drže odgovornima za gušenje islama poput Rusije u Čečeniji, Indije u Kašmiru, Kine u zapadnoj Kini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ponuda koju Pyongyang ne bi smio odbiti </p>
<p>Kako se i očekivalo, čim su završili američki predsjednički izbori Sjeverna Koreja postaje jednom od najprioritetnijih svjetskih tema, odmah iza Iraka i izraelsko-palestinskog sukoba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako se i očekivalo, čim su završili američki predsjednički izbori Sjeverna Koreja postaje jednom od najprioritetnijih svjetskih tema, odmah iza Iraka i izraelsko-palestinskog sukoba. Svjetske medije zapljuskuju bizarne informacije iz te najzatvorenije i potencijalno najnepredvidljivije zemlje svijeta. Raspravlja se, npr., je li točno i - ako je točno - što znači da su portreti dosad obožavanog Kim Jong Ila nestali s javnih mjesta, te da su sjevernokorejski mediji prestali koristiti dosad uz Kima neizbježni atribut Dragi vođa? </p>
<p>Kad je riječ o zemlji u kojoj je kult ličnosti pokojnog Kim Il Sunga (Velikog vođe i službeno Vječnog predsjednika) i njegova sina nadmašio sve prijašnje slične kultove, poput Staljinovog i Maovog, takve promjene mogu dobiti najrazličitija značenja u rasponu da se položaj obožavanog Kim Jong Ila ozbiljno ljulja pa do toga da je on sam - zbog nužde da se prilagodi svijetu - odlučio ublažiti svoj kult. Pyongyang je sve te vijesti i razmatranja povodom njih proglasio neutemeljenim naklapanjima i izmišljotinama priređenima u američkim obavještajnim kuhinjama. </p>
<p>Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Japan i Južna Koreja udružili su se kako bi Sjevernu Koreju nagovorili da se odrekne proizvodnje nuklearnog oružja. O tome su - u organizaciji kineske diplomacije - u Pekingu već održana tri neuspjela kruga razgovora. Četvrti krug bio je predviđen za rujan ove godine, ali im Sjevernokorejci nisu željeli prisustvovati. Tražili su da prvo Amerikanci odustanu od svoje neprijateljske politike i nastojanja da zbace vlast u Pyongyangu, te da im u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja zajamče sigurnost, pristanu na normalizaciju diplomatskih odnosa i daju gospodarsku pomoć. </p>
<p>Najčešće se tumačilo da je odgađanjem nastavka pregovora Pyongyang zapravo kupovao vrijeme i čekao rezultat američkih izbora, s nadom da će mu s eventualno novim predsjednikom biti lakše. Kad je uvidio da je opasni Bush ostao u Bijeloj kući, Kim Jong Il ublažavanjem svoga kulta (ako je o tome riječ) zapravo poručuje da počinje priznavati stvarnost svijeta, da pokušava normalizirati svoju zemlju i da je spreman za nastavak pregovora. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Počelo razoružanje kolumbijskih »odreda smrti« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Počelo je razvojačenje kolumbijskih desničarskih paramilitarnih skupina, javljaju svjetske agencije u ponedjeljak. Vodstvo zloglasne organizacije Samoobrambene ujedinjene snage Kolumbije (AUC) obvezalo se da će oko 3000 njihovih pripadnika do kraja godine predati oružje kako bi se potaknuo mirovni proces u toj zemlji u kojoj građanski rat traje već gotovo 40 godina. </p>
<p>U noći na ponedjeljak svoje je oružje predalo oko 280 pripadnika tih »odreda smrti«, koji u svojoj samoproglašenoj borbi protiv ljevičarskih gerilskih skupina nisu prezali ni od pokolja tisuća civila, tvrdeći da podržavaju gerilce. Sporazum AUC-a i vlade predviđa da se prije prosinca 2005. razoruža 19.000 pripadnika te paramilitarne organizacije kojoj je u prošlosti kolumbijska vojska često prepuštala »čišćenje terena«. Još nije posve jasno kakav će pravni status imati razvojačeni pripadnici paramilitarnih snaga i hoće li se na njih odnositi neka vrst amnestije, bez obzira jesu li se bavili trgovinom droge ili su počinili zločine protiv čovječnosti. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Još se naš istočni susjed nije sasvim odrekao svojih ambicija za osvajanjem</p>
<p>I ove je godine 18. studenoga krenuo iz Zagreba za Vukovar poseban vlak. Iz Zagreba vlak je krenuo krcat posjetiteljima za 13. obljetnicu pada toga herojskoga hrvatskoga grada. U Vukovaru smo išli do bolnice, te dalje na groblje poginulih branitelja i na Ovčaru. Posjetitelja, odasvud iz Hrvatske, bilo je vrlo mnogo, čak više nego prijašnjih godina. U Vukovaru su još vrlo vidljivi tragovi velikih ratnih razaranja. Groblje posebno podsjeća na te strašne dane. </p>
<p>Sudeći po provokaciji srpsko-crnogorskoga ratnog broda-topovnjače usred same vukovarske svečanosti, koji je drsko uplovio u hrvatski granični riječni prostor, još se nedavni agresor, naš istočni susjed, nije odrekao svojih ambicija za osvajanjem i porobljavanjem ne samo Vukovara, već i šire. O tome svjedoče i mnoge druge provokacije Srba u istočnom dijelu Hrvatske i drugdje, pa, eto, i u samom središtu Zagreba. Dok hrvatska vlada ulaže znatne napore da bi se što prije i što više poboljšali međusobni odnosi naših država, s druge strane deklarativno to prihvaćaju, a stvarno šalju ratne brodove i svoju vojsku da bi provocirali. </p>
<p>Mene sve to podsjeća na odlaženje hrvatskih političara u Beograd poslije urušavanja Austro-Ugarske i završetka Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Kao da se i sada sve odvija po sličnom postupku – da bi Srbi i njihova politika ponovno dominirali u nekoj našoj zajednici. Mentalitet mnogih naših političara i dalje je podložan receptu iz bivše Jugoslavije. </p>
<p>JOSIP SAKOMAN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sudac koji ne priznaje svoju presudu</p>
<p>Sutkinja Općinskoga suda u Đakovu Snježana Brajko donijela je presudu kojom sam utvrđen vlasnikom nekretnina kupljenih prije sedamnaest godina. Iako je ta presuda donijeta na temelju priznanja tužene, koja nikad nije ni osporavala da sam izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, niti se žalila protiv te presude, njen punomoćnik tu presudu nije izvršio, iako je postala pravomoćna 31. siječnja 2003. Dakle, nije mi izdao valjanu tabularnu ispravu potrebnu za uknjižbu prava vlasništva na moje ime, iako se tužena nikad nije protivila toj uknjižbi.</p>
<p>Stoga sam morao podnijeti prijedlog za ovršnu uknjižbu. No, spomenuta sutkinja počela je izmišljati razloge za nepostupanje prema mom prijedlogu, dakle, opstruirati provođenje vlastite presude!? Prvo je od mene zahtijevala da tu presudu ovjerim kod Porezne uprave – Ispostave Đakovo, iako to više nije zakonski uvjet za uknjižbu prava vlasništva, a nisam ni porezni dužnik prema kupoprodajnom ugovoru. Osim toga, uz prijedlog sam priložio i potvrdu Porezne uprave da nemam duga na temelju javnih davanja, a naplata poreza je zastarjela. </p>
<p>Nakon što me je predsjednik tog suda izvijestio da ću dobiti rješenje o ovrsi, sutkinja se dosjetila da nisam priložio ovjereni prijepis presude prema čl. 22 i 23. Ovršnoga zakona i čl. 43, 44 i 45 Zakona o zemljišnim knjigama, iako prema tim odredbama to nisam dužan učiniti. Tim više što sam uz prijedlog već dostavio presudu s originalnim pečatima i potpisima ovlaštenih osoba. Iako su neutemeljeni, ja sam postupio prema oba zahtjeva, ali ni nakon toga nije udovoljeno mojemu prijedlogu.</p>
<p>Jedini je zaključak da spomenuta sutkinja tako omogućava punomoćniku tužene da me i nadalje ucjenjuje za isplatu ostatka kupoprodajne cijene, iako se tužena još 1993. odrekla svih potraživanja prema meni te iako je njihova naplata u međuvremenu zastarjela. </p>
<p>Inače, tužena, čija je »punomoć« predmet policijske obrade, postala je gruntovna vlasnica mojih nekretnina na »temelju« lažnog iskaza o »naknadno pronađenoj imovini« čijeg se nasljedstva prihvaća!? </p>
<p>BORIS VEDENIK Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pokušaj moćnika da se domognu vrijedne imovine splitskog »Salonita«</p>
<p>Posljednjih nekoliko mjeseci hrvatske su novine često pisale o slučaju »Salonit« i da sam ga ja, kao suvlasnik i direktor, sa svojim suradnicima navodno oštetio za višemilijunski iznos raznim poslovnim manipulacijama.</p>
<p> Stoji da je Istražni centar Županijskoga suda u Splitu 11. lipnja 2oo4. donio rješenje o provođenju istrage protiv mene i mojih poslovnih partnera i suradnika. Međutim, ta činjenica nekima služi da me medijski blate kao već osuđenog i okorjelog kriminalca koji se obogatio varanjem države u pretvorbi. Čudno je da se nitko od novinara nije sjetio javnosti prenijeti i moje gledanje na taj slučaj. Tim prije što se ističe kako se nisam odazvao na ročište i da je za mnom raspisana tjeralica. Čuti mišljenje onoga za kojim država traga, svakako bi bilo zanimljivo novinsko štivo.</p>
<p>Što se tiče navodnih kršenja zakona i zloporabe ovlasti, to ću objasniti na sudu, a ovdje ću samo kazati da je posrijedi pokušaj nekih moćnika da se domognu vrijedne imovine «Salonita». O čemu je riječ? </p>
<p>«Salonit» sam kupio l997. na javnom natječaju. Uložio sam 3o milijuna kuna za modernizaciju proizvodnje, pa sam, prvi put u posljednih dvadeset godina «Salonita», tu tvrtku od gubitaša uspio 2003. dovesti do ostatka od sedam milijuna kuna. Spasio sam to splitsko poduzeće.</p>
<p> Ali se onda dogodilo da Hrvatska mora ukinuti proizvodnju na bazi azbesta, kakva je u «Salonitu», što je uvjet za EU. I tada nastaju problemi. Naime, u tom slučaju vlasnicima «Salonit» ostaje najatraktivnija lokacija u Splitu, na 85.000 četvornih metara i sa 400 metara obale. To postaje vrjednije od same tvornice. Znali su to mnogi, a oni moćniji, evo, pokušavaju se domoći te lokacije.</p>
<p> Kako? Tako što će vlasnike razvlastiti, a to čine manipulirajući policijom i tužilaštvom. Medijski osramotiti Ćurkovića i njegove suradnike, pritvoriti ih, uvesti prinudnu upravu, stečaj… Zbog toga su policijski istražitelji svakodnevno u «Salonitu», neki su mi čak prijetili, a protiv mene su okrenuli i neke od mojih najbližih suradnika, čak rođaka.</p>
<p> Stoji da je lokacija «Salonita» veoma vrijedna, ali, ljudi moji, to je moja legalno stečena vrijednost. </p>
<p> Nisam ja kriv što proizvodnju «Salonita» treba ukinuti, to je stav državnih zakona, ali ta činjenica mnogima izaziva zazubice da se domagnu tog atraktivnog prostora. Na toj lokaciji, koja pripada mojim poslovnim partnerima i meni, može se napraviti marina, nautičko središte i mnogo toga. Ali to trebaju graditi vlasnici na temelju programa koji se ne kose sa zakonima. No našlo se ljudi koji bi sada znali upravljati tuđom imovinom.</p>
<p>JOZO ĆURKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bilo bi neoprostivo izabrati loše</p>
<p>Što se više približavaju izbori za predsjednika Hrvatske kandidata je sve više. Svatko danas misli da može zauzeti predsjedničko mjesto. Zbunjujuće, zar ne? To navodi na oprez.</p>
<p> Izborna trka je tu, samo što nije krenula. Bilo bi neoprostivo izabrati lošeg kandidata. Ponešto smo i naučili. Trebamo osobu koja nikada, ni po koju cijenu neće dovesti u pitanje dignitet hrvatske nacije, ma kakve pregovore vodila sa svjetskim moćnicima. Osoba koja neće obezvrijediti Domovinski rat niti će rušiti ugled hrvatskih branitelja. </p>
<p>Oni nisu zločinci, njih 500 tisuća hrvatskih vitezova, osloboditelja svoje domovine od okupatora, ne može imati »epitet« zločinaca, a niti njihove oslobodilačke akcije mogu biti – zločinački pothvat. Ta jedina i prava istina o Domovinskom ratu mora biti svetinja za osobu koja će biti izabrana za predsjednika hrvatske države. Ta osoba mora držati do vlastitog dostojanstva, biti snažna, promičući pravdu. </p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije godine i osam mjeseci za smrt majke šestero djece</p>
<p>Kao otegotnu okolnost pri izricanju presude sud je naveo da je u nesreći dvoje djece zadobilo po život opasne ozljede, a kao olakotne Kalajžićevo iskreno priznanje i kajanje te njegovo korektno držanje tijekom sudskog postupka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vijeće za mladež Općinskog suda u Splitu osudilo je u ponedjeljak na 2 godine i osam mjeseci zatvora 23-godišnjeg Kaštelanina Gorana Kalajžića, proglasivši ga krivim za izazivanje prometne nesreće, u kojoj je poginula Anita Dražin (39), majka šestoro djece.</p>
<p>Predsjednica Vijeća za mladež sutkinja Maria Majić izvijestila je da je Kalajžić kriv za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, koju je počinio iz umišljaja, a kao otegotna okolnost pri izricanju presude navedena je činjenica da je u nesreći, koja se dogodila 14. srpnja na Cesti dr. Franje Tuđmana u Kaštelima, dvoje djece Anite Dražin zadobilo teške i po život opasne ozljede, uključujući i Kalajžićeva suvozača u »alfi«, koji je također ozlijeđen. Kao olakatne okolnosti, sutkinja Majić navela je Kalajžićevo iskreno priznanje i prihvaćanje svih točka optužnice, njegovo kajanje i korektno držanje tijekom sudskog postupka, a Vijeće je uzelo u obzir i njegovu dob (mlađi punoljetnik), te činjenicu da ranije nije bio osuđivan.</p>
<p>Kalajžiću je ukinut pritvor do pravomoćnosti presude, ali mu je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije na dvije godine, ne računajući pritom vrijeme provedeno u pritvoru.</p>
<p>Unatoč zahtjevu tužitelja da se Kalajžiću produlji pritvor, Vijeće je zaključilo da više ne postoje okolnosti koje bi to opravdavale, pa je Državno odvjetništvo najavilo podnošenje žalbe.</p>
<p>Goran Kalajžić, koji ne posjeduje vozačku dozvolu, osuđen je na 2 godine i 8 mjeseci zatvora jer je, vozeći neregistriranu i tehnički neispravnu »alfu« kroz naseljeno mjesto, naletio na pješake pri brzini od čak 123 km na sat, pri čemu je usmrtio majku, dok su njeno dvoje djece i Kalajžićev suvozač teško ozlijeđeni.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mladić ubijen svijetlećom raketom</p>
<p>ZAGREB/KOTOR</p>
<p> - Koncert organiziran u povodu Dana općine Kotor završio je tragičnom pogibijom Vedrana Petrovića (21). Srbijansko-crnogorski mediji prenijeli su da je tijekom nastupa kultne pulske punk-skupine nepoznati počinitelj u publiku okupljenu ispred katedrale Svetog Trifuna bacio eksplozivnu napravu. Mediji dalje prenose da je mladi Petrović preminuo na mjestu događaja od posljedica eksplozije, dok su ozlijeđene još tri osobe od kojih su dvije zadržane na liječenju. </p>
<p>Međutim, Branko Črnac-Tusta, pjevač KUD-a Idijoti, dao je potpuno drukčije viđenje tragičnog događaja. </p>
<p>»Nije istina da je bačena bomba, ali je nažalost istina da je poginuo jedan mladić. Mi smo koncert odradili do samoga kraja i taman kad smo svirali zadnju pjesmu, vidjeli smo da je jedan mladić zapalio nešto poput 'bengalke'. Uglavnom, to je eksplodiralo, ali mi smo nastavili svirati do kraja i tek smo poslije čuli da mu je naprava raznijela ruku te da je jedan mladić poginuo. Šteta što su inače odličan koncert i vrlo pozitivna atmosfera dobili ovakav kraj«, kaže Tusta uvjeren da nije riječ o namjernom incidentu. </p>
<p>O tom događaju kotorska policija još uvijek provodi istragu, no neslužbeno se može čuti da je bila riječ o pokušaju aktiviranja neispravne signalne rakete. (A.H./D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na dvojicu mladića pucao iz automatske puške</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitska je policija uhitila 23-godišnjeg Splićanina M.J., koji je 11. studenoga u Velebitskoj ulici u Splitu, ispred casino cluba »Belvedere«, pokušao ubiti dvojicu mladića, pucajući u njih iz automatske puške, a sve zbog novčanih nesuglasica oko kupoprodaje motocikla.</p>
<p>Iako je policija za njim intezivno tragala, M.J. je prije nekoliko dana učinio grešku u koracima, pa je tako napao jednog dvadesetdvogodišnjaka iz Zadra, kojemu je uperio pištolj u trbuh, tražeći od njega povrat duga. </p>
<p>Mladi je Zadranin uspio pobjeći, ali ovaj ga je nazvao na mobitel i poručio mu da će i njega i auto zapaliti ako mu odmah ne vrati novčani dug. Istoga dana kad je napao mladića iz Zadra, počinio je i razbojništvo nad jednim dvadesetjednogodišnjakom iz Splita, od kojega je, prijeteći mu pištoljem, otuđio osobni automobil »maseratti«, kojega je policija tijekom kriminalističke obrade pronašla.</p>
<p>A pronašla je i mladog nasilnika, kojeg je u subotu uhitila u Splitu, te nakon kriminalističke obrade utvrdila da je riječ o istoj osobi, koja je prije desetak dana u Velebitskoj ulici pokušala ubiti Nenada Nedjeljkovića (25) i Antu Lovrića(33), koji su u pucnjavi zadobili više prostrijelnih i ustrijelnih rana na raznim dijelovima tijela. </p>
<p>Usput, Ante Lovrić ranjen je samo zbog toga što je bio u društvu s Nenadom Nedjeljkovićem, koji ima neriješene novčane probleme s M.J.</p>
<p>Policija je u nedjelju okončala kriminalističku obradu nad M.J., koji je uhićen dan ranije, te je uz kaznene prijeve zbog ubojstva u pokušaju i razbojništva priveden istražnom sucu Županijskoga suda u Splitu, koji mu je nakon saslušanja odredio zadržavanje od 48 sati.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nastavljeno suđenje Mislavu Žagaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Suđenje Mislavu Žagaru u povodu tužbe Miljenka Mesića, bivšeg pročelnika Gradskog zavoda jer mu je, prema navodima optužbe, nakon incidenta u uredu gradonačelnice, Žagar zabranio ulazak u zgradu poglavarstva, nastavljeno je u ponedjeljak na Općinskom sudu svjedočenjem Mire Marini, tajnice Gradskog zavoda za planiranje. </p>
<p>Svjedokinja je ispričala da su tih dana odnosi bili pomalo napeti, međutim, nije joj poznato da je bilo tko zabranjivao ulazak u zgradu. »Čula sam kad je Mislav Žagar kazao Miljenku Mesiću da isprazni svoje privatne stvari iz ureda, a što je Mesić njemu na to odgovorio nisam čula. Žagar meni nije dao nikakav naputak prema kojem bi se Mesiću zabranio ulazak u zgradu«, ispričala je svjedokinja i dodala da joj je portir kasnije rekao da Mesić može u zgradu ući kao sve ostale stranke, što znači, pojasnila je, da na porti mora ostaviti svoje podatke.</p>
<p>Napomenula je i da primopredaja ureda nije obavljena i da joj je Mesić vratio ključeve od automobila, ali ne i od ureda. Na tu je izjavu Mesić reagirao rekavši da to nije istina. Žagar je, pak, ustvrdio da je on samo član poglavarstva, koji nema ovlasti ništa potpisivati, te da on nikakav papir nikad nije potpisao. Mesić je na to reagirao riječima: »Bio bi lud da jesi!«.</p>
<p>Na raspravi određenoj za prosinac trebao bi svjedočiti portir na okolnost je li mu netko, tko i kada naredio da Mesiću zabrani ulazak u zgradu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vozačica »škode« usmrtila pješaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 14,20 sati na raskrižju Hrgovića i Horvaćanske poginuo je pješak Đorđe Knežević (75). Nesreća se dogodila kada je 54-godišnja vozačica »škode fabije« ušla u spomenuto raskrižje dok je za njen smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, no zbog neprilagođene brzine prednjim je dijelom automobila udarila u pješaka koji je prelazio kolnik po obilježenom pješačkom prijelazu. Pješak je pao na kolnik, a »škoda« se nastavila nekontrolirano kretati te je desnim kotačima naletjela na rubni kamen, a potom prednjim dijelom na krošnju drveta. Pješaku je liječnička pomoć pružena je u KB Sestara milosrdnica, gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo u 17,30 sati. Protiv vozačice, koja u trenutku nesreće nije bila pod utjecajem alkohola, bit će podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šestorica pretukla dječaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ispred vatrogasnog doma u Velikoj Ostrini u Dugom Selu u subotu navečer šestorica nepoznatih muškaraca brutalno su pretukli 16-godišnjaka. Napadači su, naime, izašli iz »golfa« i nakon kratkotrajne svađe sa 16-godišnjakom izudarali ga rukama i nogama, nakon čega je jedan od napadača uzeo križni ključ za kotače i njime udario dječaka po glavi, nakon čega su sjeli u automobil i pobjegli. Ozlijeđeni je maloljetnik zatražio liječničku pomoć u Domu zdravlja Dugo Selo nakon čega je otišao kući. Sljedećeg je dana u pratnji roditelja došao je u Dječju bolnicu u Klaićevoj, gdje je utvrđeno da je zadobio frakturu lubanje te je podvrgnut kirurškom zahvatu. Policija istražuje pozadinu napada i traga za napadačima. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Dubravko Tkalčić umjesto Vesne Trnokop-Tanta</p>
<p>Iako je HUM Croma Vesnu Trnokop-Tanta proglasio menadžerom godine u javnim poduzećima, Nadzorni odbor Janafa je za predsjednika Uprave imenovao Dubravka Tkalčića, dosadašnjeg direktora Kemikalije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Isti dan kad ju je Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika Croma imenovalo za najboljeg menadžera godine u javnim poduzećima, Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda smijenio je dosadašnju predsjednicu Uprave Vesnu Trnokop-Tanta.</p>
<p>Za novog predsjednika Uprave imenovan je Dubravko Tkalčić, inače diplomirani inženjer kemijske tehnologije, dosadašnji direktor zagrebačke tvrtke Kemikalija. Nadzorni odbor je tu odluku donio u petak, izvijestili su u ponedjeljak iz Janafa. Nakon isteka četverogodišnjeg mandata na čelu Uprave, Vesna Trnokop-Tanta nastavit će raditi kao savjetnica predsjednika Uprave. </p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, rekao nam je da je po odluci Vlade nakon isteka četverogodišnjeg mandata promijenjena čelna osoba tvrtke. Ta promjena, po njegovim riječima, nije vezana uz projekt Družba Adria o kojem se puno polemizira u javnosti. </p>
<p>»Promjena na mjestu predsjednika Uprave neće ništa promijeniti jer će još nekoliko mjeseci trajati procedura ocjene studije utjecaja na okoliš i javna rasprava, a na kraju će o njegovoj sudbini vjerojatno odlučiti Vlada«, kaže Tomšić.</p>
<p>Novi predsjednik Uprave Janafa rekao nam je da neće mijenjati postojeće rukovoditelje, ali će trebati popuniti Upravu članom zaduženim za tehnički sektor. </p>
<p>»O projektu Družba Adria odluku mora donijeti Vlada, a ja ću učiniti sve da je provedemo«, kazao je Tkalčić, napomenuvši da nije član niti jedne stranke. Dosadašnja predsjednica Uprave nije htjela komentirati odluku o svom razrješenju.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nordijski dani okupili predstavnike više od 200 tvrtki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi Nordijski dani u Hrvatskoj, konferencijski sajam posvećen poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji je započeo u ponedjeljak u Zagrebu, okupili su čak 225 tvrtki, od čega oko trideset iz četiri skandinavske zemlje. Tijekom dva dana sajma, koji će pružiti priliku za sklapanje poslova, odnosno uspostavljanje poslovnih kontakata hrvatskih i skandinavskih tvrtki, održat će se oko dvadeset stručnih seminara, a dogovoreno je više od 550 pojedinačnih sastanaka predstavnika tvrtki. Skup su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca te veleposlanstva Danske, Finske, Norveške i Švedske.</p>
<p>Sajam je otvorio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je upozorio na neke od problema hrvatske poljoprivrede, posebno istaknuvši velik uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - za koji se predviđa da će ove godine, kako je rekao, dosegnuti 1,4 milijarde dolara, dok se istodobno bilježi pad izvoza.</p>
<p>Predsjednik Mesić je istaknuo kako Hrvatska mora promijeniti stav prema poljoprivredi i razvijati prehrambenu industriju na temelju domaće proizvodnje, a ne na uvozu hrane. Primijetio je kako bi Hrvatska jedan od svojih velikih problema mogla pretvoriti u prednost: minirane poljoprivredne površine deset godina nisu bile tretirane kemijskim sredstvima, istaknuo je. Nakon što se u potpunosti razminiraju, kazao je Mesić, te će površine biti pogodne za ekološku proizvodnju hrane kojom Hrvatska može konkurirati na europskim tržištima. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković istaknuo je kako poljoprivredna i prehrambena industrija u Hrvatskoj čine 17,8 posto bruto dodane vrijednosti, te zapošljavaju 18 posto radne snage zaposlene u prerađivačkoj industriji.</p>
<p>Veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Knut Třraasen je izrazio nadu kako će se Nordijski dani, posvećeni energetici i zaštiti okoliša, održati i sljedeće godine.</p>
<p>Inače, lani je Hrvatska u četiri skandinavske zemlje izvezla hrane za samo 4,4 milijuna dolara, dok je uvoz iz tih zemalja dosegao čak 41 milijun dolara, od čega je 70 posto otpadalo na Dansku.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Devetomjesečna dobit VIPneta 125 milijuna eura</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - VIPnet je u devet mjeseci ove godine ostvario 286,2 milijuna eura prihoda, što je za 11,8 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rekao je u ponedjeljak predsjednik Uprave VIPneta Josef Vinatzer. Izvršni direktor Financijskog sektora tvrtke Dino Dogan kazao je kako im je dobit prije oporezivanja (EBITDA) povećana u odnosu na devet prošlogodišnjih mjeseci za 9,7 posto, na 125 milijuna eura.</p>
<p>Broj korisnika VIP mreže premašuje 1,26 milijuna, što je porast od 7,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. </p>
<p>Upitan hoće li i kada VIP ući i u fiksnu telefoniju, Vinatzer je kazao kako dvije godine bezuspješno pokušavaju ući na to tržište, iako je tvrtka za to spremna. Vinatzer je rekao da će i dalje pratiti razvoj događaja u fiksnoj telefoniji, izrazivši sumnju da će 1. siječnja 2005. prestati u praksi T-HT-ov monopol u fiksnoj telefoniji.</p>
<p>VIP je donirao Službi školske medicine u Rijeci 100.000 kuna za pomoć u provedbi projekta »Centri za mlade-savjetovališta otvorenih vrata«. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ericsson osumnjičen za davanje mita</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Švedski telekomunikacijski div Ericsson optužen je da je isplatio 111 milijuna eura mita u Rusiji. Osim toga tvrtka je, navodno, isplatila i 368 milijuna eura raznim tzv. trgovačkim agentima, piše švedski poslovni dnevnik Dagens Industri.</p>
<p>U razdoblju od 1998. do 1999. Ericsson je isplatio 368 milijuna eura 33 različita tzv. trgovačka agenta iz Azije, Južne Amerike i sa Srednjeg istoka. To je otprije poznato švedskim i švicarskim istražiteljima koji sada istražuju eventualnu poreznu utaju.</p>
<p>Ericssonova švicarska banka u to vrijeme, UBS, predala je sve dokumente o novčanim transakcijama tvrtke, koje su, osim spomenutih 368 milijuna, pokazale i isplatu 111 milijuna eura u Rusiji. Sve transakcije obavljala je tvrtka EMK, smještena u Švicarskoj, u vlasništvu Ericssona. Direktor te tvrtke bio je Liss-Olof Nenzell na kojeg Ericsson sada pokušava svaliti svu krivicu. U izvješću interne kontrole Ericssona konstatira se da je EMK izgubila kontrolu nad isplatama tzv. agentima. Osim Nenzella, optužen je i Kurt Hellstrom, bivši čelnik koncerna. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bank Austria kupuje srpsku Eksimbanku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jaki euro i rast cijena nafte u ponedjeljak su potaknuli pad europskih indeksa. Londonski FTSE 100 je pao 0,6 posto, na 4731,8, a pariški CAC 40 0,9 posto, na 3765 bodova. Frankfurtski Dax je izgubio 0,7 posto, spustivši se na 4105,5, jednako kao i milanski MIB 30, koji je pao na 29.731 bod. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 (na kojem je jedini dobitnik s porastom od 0,2 posto bio Vodafone) također je pao 0,7 posto, na 2746,7 bodova.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku, DJIA je pao 0,2 posto, na 10.436,4, a Nasdaq Composite 0,3 posto, na 2065 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u ponedjeljak je pao 2,11 posto, na 10.849,4.</p>
<p>Cijena sirove nafte u New Yorku ujutro se ponovno približila razini od 50 dolara za barel: Nymex Light je porastao 31 cent na 49,2 dolara za barel. </p>
<p>Inače, rekordna cijena, dosegnuta prije nekoliko tjedana, iznosila je 55,67 dolara. U Londonu je IPE Brent do poslijepodneva porastao 28 centi na 45,17 dolara za barel. Tečaj eura prema dolaru se u ponedjeljak kretao neposredno ispod prošlotjednog rekorda od 1,3074 dolara za euro.</p>
<p>Zbog rasta cijene nafte pale su dionice, primjerice, zrakoplovnih tvrtki (Lufthansa je izgubila 2,2, a British Airways 2,6 posto) i automobilskih grupacija (DaimlerChrysler i Renault pali su 1,5, a Volkswagen i BMW jedan posto).</p>
<p>Među gubitnicima je bila i Bank Austria, čije su dionice pale 0,9 posto, a njenog većinskog vlasnika HVB-a 0,5 posto. Bank Austria je u ponedjeljak najavila preuzimanje većinskog udjela u Eksimbanci, 12. po veličini srpskoj banci s aktivom od 144 milijuna eura i tržišnim udjelom od 2,4 posto. Udjel od 58,7 posto Bank Austria će kupiti od njemačke razvojne banke DEG, EBRD-a, investicijske tvrtke Futura Investment te SEEF Holdinga, članice grupe Soros. </p>
<p>Cijena transakcije nije objavljena - rečeno je samo kako će biti veća od deset milijuna eura. Inače, kupnjom Eksimbanke tržišni udjel Bank Austrije u Srbiji će porasti na 5,3 posto, a njene usluge će koristiti 70.000 klijenata u 36 poslovnica. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Crkva namjerava otkupiti 40 knjiga ukradenih u pljački NSB-a</p>
<p>Odluku o otkupu knjiga koje je ukrao Aleksandar Milles donio je pokojni kardinal Franjo Kuharić / Knjige se navodno nalaze u Austriji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok se ukradene umjetnine polako vraćaju iz Srbije i Crne Gore, doznajemo da Crkva priprema otkup oko 40 vrijednih knjiga ukradenih u pljački Nacionalne sveučilišne biblioteke (NSB) osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kako smo čuli iz dobro obaviještenog izvora s Kaptola, odluku da se ide u realizaciju otkupa donio je još pokojni kardinal Franjo Kuharić. Knjigama se navodno ušlo u trag, nalaze se u Austriji, i u tijeku su pregovori s najmanje jednim tamošnjim antikvarom.</p>
<p>Podsjetimo, u pljački NSB-a koja je trajala čak šest godina (od 1981. do 1987.), Aleksandar Milles je s desetak suradnika ukrao oko 2000 knjiga iznimne vrijednosti (uglavnom iz razdoblja od 16. do 18 stoljeća, a neke su bile i starije). O kolikoj je vrijednosti riječ može se zaključiti iz Millesove izjave da je samo atlas »Braun and Hogenberg« prodao za 195.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Iz Metropolitane, crkvenog odjela biblioteke, ukradeno je 156 knjiga te 567 karata, grafika i ilustracija koje je Milles izrezivao iz knjiga. </p>
<p>Prema navodima tadašnjeg tužiteljstva, Milles i desetorica ukrali su ukupno 1707 knjiga, grafika i mapa vrijednih 1,688.707 njemačkih maraka. Koliko je, međutim, zaista knjiga ukradeno u tih šest godina vjerojatno nikad neće biti utvrđeno jer velik dio njih nije bio katalogiziran.</p>
<p>Nesređenost kataloga dovodila je i do tragikomičnih situacija u kojima je Aleksandar Milles prodavao pa čak i darovao NSB-u knjige koje je samo koji dan ranije ukrao. Sam Milles je na sudu rekao da je iz Metropolitane »povukao« knjiga u vrijednosti 10,8 milijuna njemačkih maraka, a iz glavnog spremišta 12,6 milijuna. Kasnije je Milles novinarima izjavio da je zapravo pljačkom knjiga zaradio više od 40 milijuna njemačkih maraka. Jedan od policijskih inspektora koji ga je ispitivao nakon uhićenja rekao nam je da mu je Milles nudio da otvori račun u bilo kojoj europskoj banci na koji bi mu u zamjenu za slobodu uplatio iznos novca koji god zatraži.</p>
<p>Zanimljivo je kako su policiji prve sumnje da se knjige kradu prijavljene još 1981., a 1986. je na granici otkriven austrijski antikvar kod kojeg su nađene neke knjige iz NSB-a. Milles je razotkriven tek u listopadu 1987., i to kad je voditelj Metropolitane Vladimir Magić (i danas je na toj dužnosti) primijetio razbijene prozore pokraj skela s kojih se renoviralo pročelje zgrade. Ta činjenica govori u prilog tezama, koje je i sam Milles iznosio, da su u pljačku bile uključene i osobe iz tadašnjih državnih struktura, odnosno Služba državne sigurnosti (SDS).</p>
<p>Nakon otkrivanja pljačke, pretražen je i stan Dražena Budiše, koji je u to vrijeme bio čuvar trezora NSB-a. Kod Budiše je pronađeno desetak knjiga koje je policija odmah oduzela. Kasnije je Budiša donio »reverse« kojima je dokazao da su te knjige bile »legalno« u njegovu stanu.</p>
<p>Aleksandar Milles osuđen je najprije na 15 godina zatvora, a pravomoćnom presudom kazna mu je smanjena na devet godina. Uz priče da mu je glavni motiv djelovanja bila ljubav prema Sotoni (zbog čega se, kako je tvrdio, i okomio na Metroplitanu), Milles je novinarima iznio i tvrdnju da je osobno umiješan i u slučaj »Seusovo blago«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sutkinja donosila nezakonite presude </p>
<p>Pravosudna afera u koju je umiješana sutkinja Ivana Domić traje već pet godina, a kulminirala je krajem ljeta kad je policija izvijestila da je predsjednica supetarskoga Suda donijela još jednu nezakonitu presudu, kojom je dodijelila zemljište onima kojima ne pripada, oštetivši pritom stvarne vlasnike za iznos veći 1,6 milijuna kuna Supetar potresa pravosudna afera </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon kaznene prijave zbog zloporabe položaja i ovlasti, koju je splitska policija potkraj rujna podnijela protiv predsjednice Općinskoga suda u Supetru Ivane Domić (40), Županijski je sud, po nalogu Ministarstva pravosuđa, ispitao slučaj te sutkinje koja se sumnjiči za donošenje niza nezakonitih presuda u sudskim postupcima vezanima za ispravku uknjižbe vlasništva.</p>
<p>Glasnogovornica Županijskoga suda u Splitu sutkinja Marica Šćepanović potvrdila je u ponedjeljak za Vjesnik da su tri suca splitskoga suda ispitala optužbe na račun sutkinje Domić. »Izvješće je upućeno ministrici pravosuđa Vesni Škare-Ožbolt, predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću i sutkinji Ivani Domić, od koje očekujemo da se očituje o rezultatima interne istrage«, rekla je sutkinja Šćepanović, dodavši da je izvješće Županijskoga suda poslano još prije nekoliko dana na te adrese. </p>
<p>Pravosudna afera u koju je umiješana Sutkinja Domić, traje već pet godina, a kulminirala je krajem ljeta kad je policija izvijestila da je predsjednica supetarskoga Suda donijela još jednu nezakonitu presudu, kojom je dodijelila zemljište onima kojima ne pripada, oštetivši pritom stvarne vlasnike za iznos veći 1,6 milijuna kuna.</p>
<p>Ustanovljeno je da je u razdoblju od 1999. do 2004. gotovo svaki sudski predmet na Općinskom sudu u Supetru završavao presudom u korist tužitelja, koji bi se dokopao vrijednog zemljišta na Braču. </p>
<p>Matrica od koje se polazilo pri donošenju nezakonitih presuda bila je uvijek ista. Netko podigne tužbu protiv vlasnika zemljišta na Braču, koji u pravilu ne živi na tom otoku i čija je adresa nepoznata, nakon čega se na oglasnoj ploči Suda izvjesi poziv na raspravu. Budući da vlasnik zemljišta ne zna da je postao tuženik u izmišljenom pravosudnom predmetu (bilo je i tuženika koji su umrli), tako se on ni ne odaziva pozivu na raspravu, propušta rokove i postupovne radnje, te na posljetku biva izviješćen da je suđenje završeno u korist tužitelja, a on ostao bez svojih nekretnina. </p>
<p>U svim predmetima, koji su se vodili za ispravku uknjižbe vlasništva, kao raspravni sudac pojavljuje se Ivana Domić, koja je na dan znala imati i po 30 ročišta. Posebna priča u priči o otimačini zemljišta na Braču su odvjetnici, koji se pojavljuju kao pravni zastupnici tužitelja, ali i kao opunomoćenici tuženika. Policija je tako nedavno prijavila i splitskog odvjetnika Z. V. (47), koji je zlorabio povjerenje svojih klijentica u predmetu koji je vodila sutkinja Domić. Iako je zastupao interese tuženika, istodobno ga je tužitelj bio ovlastio da ih zastupa pred Sudom u Supetru radi utvrđivanja i ispravke vlasništva zemljišne parcele. Priča je završila tako što je sutkinja Domić presudila u korist osoba koje nisu vlasnici zemljišta. Nakon toga, policija podiže kaznene prijave i protiv sutkinje i protiv odvjetnika, a Županijski sud u Splitu počinje se baviti radom supetarskoga Suda i njegove predsjednice.</p>
<p>Izvješće splitskoga Suda, koje je procurilo u javnost, polazi od činjenice da je supetarski Sud više od 90 posto presuda donio zbog izostanka tuženika, da su presude donesene ekspresno i da je predsjednica toga Suda izravno sudjelovala u zapanjujućem broju predmeta, zbog čega su se jedni obogatili, a drugi izgubili golemo bogatstvo u postupcima za koje nisu ni znali da su pokrenuti. Kaznena prijava protiv sutkinje Domić, koja je podignuta krajem rujna, mogla bi biti samo vrh ledenoga brijega u kojem se krije nezapamćena pravosudna afera, skandaloznija to više što postoji sumnja da je čak 850 presuda na supetarskom Sudu doneseno nezakonito.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poljoprivrednici iz BiH prosvjedovali blokadom graničnih prijelaza </p>
<p>IMOTSKI</p>
<p> – U ponedjeljak je od 10 sati za sav promet bio zatvoren cestovni granični prijelaz Vinjani – Gorica, jedan od najprometnijih u Hrvatskoj, zbog prosvjeda udruga poljoprivrednika koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Bio je blokiran i granični prijelaz Doljani kod Metkovića, a na još dva – Izačiću i Bosanskoj Gradiški – organizirano je okupljanje prosvjednika, ali nije ometan promet.</p>
<p> Spomenute udruge zahtijevaju izjednačenje izvoznih i uvoznih kvota između RH i BiH, jer to nije riješeno ugovorom o slobodnoj trgovini između dviju država. Hrvatska sedam puta više izvozi, nego uvozi poljoprivrednih proizvoda iz BiH. </p>
<p> Na graničnom prijelazu Vinjani Donji okupilo se s bosanskohercegovačke strane stotinjak uglavno m mladih žena, koje su dovezene autobusom i osobnim automobilima. Prosvjednici su prolili 1000 litara mlijeka u znak prosvjeda, što su poslije očistili s prometnice. Iako je bilo najavljeno da će blokada graničnog prijelaza trajati do 18 sati, u 14 sati su uklonjeni kamioni i traktori, pa se prometovalo normalno. Od predstavnika Udruženja poljoprivrednika BiH i Republike Srpske, Vjesnik je doznao da je cilj prosvjeda postignut, a to je upozorenje bosanskohercegovačkoj vlasti na loš odnos prema poljoprivredi. Ako ta vlast ne udovolji zahtjevima o paritetu razmjene, idući prosvjed bit će 1. prosinca. </p>
<p> Poljoprivrednici u Hercegovini posebice su nezadovoljni jer se iz Hrvatske uvoze proizvodi koji upravo dospijevaju u bosanskohercegovačkom dijelu doline Neretve.</p>
<p> Kako je za Radio Herceg-Bosne iz Mostara izjavio predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini, Ranko Bakić blokada je rezultat lošeg odnosa vlasti u BiH prema poljoprivrednicima i stimuliranja uvoza prije svega iz Hrvatske te SiCG, umjesto poticanja domaće proizvodnje. Ta je udruga pozvala Upravu za neizravno oporezivanje BiH da sugerira vlasnicima tegljača iz Hrvatske i SCG-a da do daljnjeg ne ulaze u BiH ili da im se čak zabrani ulaz. </p>
<p> Prema najavama iz tog Udruženja, za utorak je najavljena samo blokada uvoza roba iz Hrvatske te Srbije i Crne Gore ne pojašnjavajući kakve će mjere poduzeti. </p>
<p>A. Aračić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić sa Sanaderom o Rončeviću </p>
<p>Predsjednik Mesić ne prihvaća Rončevićevo objašnjenje da ga s Memorandumom nije ni trebao upoznati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - O propustima ministra obrane Berislava Rončevića u informiranju predsjednika države i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga o potpisivanju Memoranduma sa SAD-om, predsjednik Stjepan Mesić razgovarat će još ovaj tjedan s premijerom Ivom Sanaderom, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Pantovčaku.</p>
<p>Objašnjenja ministra obrane da ga s Memorandumom nije trebao upoznati jer potpisivanje sporazuma i nije njegova nadležnost, niti su se ranije slični dokumenti slali na uvid šefu države, predsjednik Mesić ne prihvaća, kao ni objašnjenje da ga je o svemu trebao informirati načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general Josip Lucić. M. F./M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novi skandal u Domu Maestral, Tatjana Vukman pred smjenom?</p>
<p>Grad Split dodijelio je Maestralu stan za štićenike za čije se vlasništvo vodi sudski spor/ Ravnateljica Vukman je bez znanja Upravnog vijeća Doma odabrala povjerenstvo koje je tvrtki Vizija d.o.o. dodijelilo adaptaciju stana vrijednu 165.786 kuna, i to bez ugovora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon napisa o višestrukim nepravilnostima u radu splitskog doma »Maestral«, Vjesnik je došao do dokumentacije koja ukazuje na nove propuste u radu te ustanove. Riječ je o nezakonitim postupcima koje je Dom poduzeo u vezi s adaptacijom stana koji je štićenicima dodijelio Grad Split.</p>
<p>Naime, Gradsko poglavarstvo Splita je na sjednici 4. svibnja 2004. godine donijelo odluku da se Domu za nezbrinutu djecu »Maestral« na privremeno korištenje dodijeli stan u vlasništvu Grada u Marulićevoj 4, koji će služiti za smještaj štićenika koji nakon što postanu punoljetni napuštaju Dom. </p>
<p>No, uskoro se uspostavilo da stan koji je Grad ponudio na korištenje Domu »Maestral«, odnosno njegovoj ravnateljici Tatjani Vukman, uopće nije u gradskom vlasništvu, nego se za vlasništvo vodi sudski postupak u kojem bivši vlasnik traži povrat nekretnine.</p>
<p>Ta činjenica, međutim, očito nije smetala gradskoj vlasti i ravnateljici Doma da se usmeno dogovore o preuzimanju stana nakon čega je Dom od Grada zatražio i 150.000 kuna za njegovu adaptaciju.</p>
<p>Ravnateljica Vukman se u više navrata u vezi s tim pozivala na usmeni dogovor s Vesnom Zec, gradskom pročelnicom za zdravstvo i socijalnu skrb, koja je Vjesniku kazala kako je Grad stan dodijelio unaprijed jer se »znalo da će dobiti sudski spor«?!</p>
<p>Budući da Grad u tom trenutku još nije bio upoznat s proračunom za 2005. godinu, sporazum koji je Dom ponudio Gradu na potpis ipak nije mogao biti potpisan, jer se pokazalo da novca za adaptaciju jednostavno nema.</p>
<p>Tatjana Vukman, koja je u međuvremenu za namještanje stana s tvrtkom Mercator dogovorila i kompletno opremanje prostora, stoga je odlučila preuzeti stvar u svoje ruke.</p>
<p>Bez znanja Upravnog vijeća, ravnateljica je tako 20. listopada donijela samovoljnu odluku o imenovanju stručnog povjerenstva koje će pripremiti dokumentaciju za uređenje stana, te odabrati najpovoljnije ponude. </p>
<p>Iako se po Pravilniku ustanove odluke tog tipa, točnije sve čija realizacija prelazi iznos veći od 15.000 kuna, ne mogu donositi bez suglasnosti Upravnog vijeća Doma, ravnateljica Maestrala se na to nije obazirala. Nakon što je »stručno« povjerenstvo, koje je sama imenovala, odabralo ponuđača i izvođača radova, s radovima se i započelo. I to bez ugovora!</p>
<p>Pročelnica Vesna Zec u tome ne vidi problem i kaže da je Tatjana Vukman samo htjela biti »dobra domaćica«. Dakle, čini se da to što je izvođač odabran bez znanja Upravnog vijeća te što je ustanova s tvrtkom Vizija d.o.o. započela posao vrijedan 165.786 kuna bez ikakva ugovora, za gradske vlasti nije nimalo zabrinjavajuće.</p>
<p>Stanje se zakompliciralo kad je postalo jasno da Grad ne može na ime adaptacije isplatiti ni kune, i ravnateljica je u priču, sada prvi put, bila prisiljena uključiti Upravno vijeće koje, jasno, nije bilo spremno složiti se s njenom odlukom da se potreban novac sada zatraži iz proračuna ministarstva. </p>
<p>Pomoćnik ministra Dragutin Keserica, kazao nam je da su, pokažu li se Vjesnikovi navodi točnima, a to po njegovim spoznajama i jesu jer ga je o tome izvijestilo i Upravno vijeće, ispunjeni svi pravni uvjeti da Vijeće na svojoj prvoj sjednici smijeni dosadašnju ravnateljicu Doma - Tatjanu Vukman.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dječak poginuo od nagazne mine zaostale iz Domovinskog rata</p>
<p>GAJ</p>
<p> - U nedjelju oko 17 sati uz cestu Gaj-Kukunjevac nedaleko od Lipika od mine zaostale iz Domovinskog rata poginuo je jedanaestogodišnji J. N., učenik petog razreda Osnovne škole »Grigor Vitez« iz Gaja. Kako Vjesnik doznaje, dječak je između 15.30 i 16 sati napustio roditeljsku kuću tražeći štap za ribolov.</p>
<p> Oko 17 sati u selu je odjeknula snažna eksplozija, no tek kad se oko 21 sat dječak nije vratio kući, mještani Gaja, vatrogasci i policija pokrenuli su potragu i tek nakon ponoći pronašli tijelo mrtvog dječaka stotinjak metara od ceste Gaj-Kukunjevac na rubu skladišta. </p>
<p>Očevid je, uz pakračke policajce, u ponedjeljak obavio istražni sudac Županijskog suda iz Požege Branimir Miljević, koji je izjavio da je dječak najvjerojatnije stradao od odskočne protupješadijske mine PROM-1 zaostale iz Domovinskog rata. </p>
<p>Tijelo mrtvog dječaka otpremljeno je na patologiju Županijske bolnice u Pakracu gdje će biti obavljena obdukcija, a istraga se nastavlja. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Telefonski razgovarali Sanader i Koštunica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader i njegov srbijanski kolega Vojislav Koštunica u ponedjeljak su razgovarali telefonom i izrazili čvrsto opredjeljenje da se nastavi suradnja između Zagreba i Beograda u skladu sa dogovorom postignutim prilikom posjeta hrvatskog premijera Srbiji, priopćila je Vlada RH. </p>
<p> Suradnja Hrvatske i Srbije od iznimne je važnosti za stabilnost u jugoistočnoj Europi, zaključila su dvojica predsjednika vlada. </p>
<p> Sanader i Koštunica dogovorili su se da, kada god je to potrebno, međusobno izravno komuniciraju kako bi se rješavale zapreke na putu unapređenja međusobnih odnosa dviju zemalja, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Obojica premijera naglasili su opredeljenost svojih zemalja za uključivanje u međunarodne organizacije i integracije, te potvrdili i osnažili zajedničko stajalište i političku spremnost za rješavanje otvorenih pitanja koja su bila temom na njihovu sastanku u Beogradu, zaključuje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>OESS upozorava na usporavanje reformi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada treba uložiti jače napore da bi se spriječilo usporavanje reformi, upozorio je OESS u redovitom polugodišnjem izvješću što ga je u ponedjeljak u Zagrebu predstavio voditelj Misije Peter Semneby. Semneby je pohvalio predanost Vlade procesu reformi na području obnove, povratka izbjeglih i promjena u pravosuđu, ali i naglasio da su znakovi usporavanja zabilježeni u reformi medija, izbornoga zakonodavstva, manjinske zastupljenosti u sudstvu, policiji i državnoj upravi.</p>
<p>Iako je Vlada radila na pripremi pravosuđa za moguće preuzimanje predmeta od Haaškog suda, ističe se da je još »zamjetna etnička pristranost u procesima za ratne zločine pred domaćim sudovima«. Osobitu zabrinutost OESS-a izaziva rasprostranjena pljačka zaposjednutih objekata prigodom predavanja vlasnicima. </p>
<p>Voditelj Misije OESS-a je opet upozorio na pitanje bivših nositelja stanarskoga prava koji se žele vratiti u Hrvatsku. OESS procjenjuje da je riječ o 30.000 obitelji kojima Vlada treba osigurati smještaj. OESS traži bolje informiranje o postojećim programima zbrinjavanja i produljenje roka za molbe. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja Semneby je rekao da OESS neće slati promatrače na predsjedničke izbore jer su zadnji provedeni uspješno, ali da treba provesti i preporuke za reformu izbornog sustava. Za iduću godinu najavio je malo smanjivanje Misije OESS-a na terenu, čime će ona postati učinkovitija i bolje se prilagoditi okolnostima koje su nastupile zbog napretka hrvatskih vlasti na nekim područjima, ali i promjena u prirodi stvari kojima se OESS bavi. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tomčić i Čačić vesele se osnivanju istražnog povjerenstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši HNS-ov ministar graditeljstva Radimir Čačić i bivši predsjednik Sabora, čelnik HSS-a Zlatko Tomčić komentirali su u ponedjeljak najavu premijera Ive Sanadera da će kao predsjednik HDZ-a zatražiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva kojem bi zadatak bio ispitati djelovanje i poslovanje Čačića i Tomčića. Obojica se prozvanih, kažu, vesele osnivanju povjerenstva. »Jedva čekam da se takvo povjerenstvo osnuje kako bi se ove Sanaderove primitivne medijske prijetnje napokon zaustavile«, rekao je Zlatko Tomčić.</p>
<p>Predsjednik HSS-a smatra da tim izjavama nije cilj da se nešto stvarno napravi. Da Sanader želi nešto napraviti, kaže Tomčić, može iskoristiti mogućnost koju mu daje premijerski položaj. »Cilj je da svako malo opatrne u medijima po Tomčiću ili nekom drugom. Jedva čekam da netko predloži povjerenstvo i da im se tako oduzme mogućnost da pljuju Tomčića«, rekao je predsjednik HSS-a. </p>
<p>S njim se slaže i Čačić koji upozorava da premijer Sanader, kao i svi drugi premijeri prije njega, imaju pravo i obvezu koristiti sve institucije i tijela vlasti kao što su Uskok, policija, Državno odvjetništvo. »Sve te institucije pokušavali su posljednjih desetak godina koristiti HDZ-ovi premijeri u nadi da bi mogli dodati argument mom medijskom blaćenju. To pokušava i Sanader«, rekao je Čačić. Objašnjava da baš zato Sanader poseže za istražnim povjerenstvom kao instrumentom koji je po definiciji instrument oporbe u kontroli vladajućih. </p>
<p>»Siguran sam da će to povjerenstvo razotkriti i premijera i HDZ kao stranku koja, kad nema argumenata, ide na blaćenje protivnika. Drago mi je da mi je time dao povod da kao HNS zatražimo da to isto povjerenstvo istraži i poslove Sanadera i Žužula od 1990. godine do danas«, zaključio je Čačić.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Podneseno gotovo 500 amandmana </p>
<p>HSU je već izrazio nezadovoljstvo prijedlogom proračuna smatrajući da u njemu nedostaje oko milijardu kuna potrebnih za usklađivanje mirovina s rastom plaća / Zastupnici iz Osječko-baranjske županije Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić predložili su oko 50 amandmana za razne projekte u njihovoj županiji za koje bi trebalo oko 250 milijuna kuna / SDP predlaže više od sto amandmana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do ponedjeljka navečer saborski zastupnici podnijeli su gotovo pet stotina amandmana na državni proračun za 2005. godinu. Za njegovo izglasavanje potrebna je obična većina, s čime HDZ, koji ima 66 zastupnika, neće imati problema. No, budući da će uskoro raspravljati o oporbenom zahtjevu za smjenu ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, zanimljivo je kako će se Vlada očitovati o amandmanima pojedinih stranaka, posebice svojih partnera kako bi osigurali podršku za Žužulov ostanak. </p>
<p> HSU je već izrazio nezadovoljstvo Prijedlogom proračuna smatrajući da nedostaje oko milijardu kuna potrebnih za usklađivanje mirovina s rastom plaća. No, ta stranka ipak neće podnositi amandman, već traži od Vlade da sama, sukladno sporazumu s HSU-om, osigura potreban novca ili da zajamči da će ona biti osigurana. U protivnom, umirovljenici najavljuju da će glasovati protiv proračuna, ili biti suzdržani. Zastupnici HSLS-a nisu podnijeli ni jedan amandman na proračun, kao ni zastupnik DC-a. Dok su se pri donošenju ovogodišnjeg proračuna, sukladno naputku vrha stranke, zastupnici HDZ-a suzdržali od podnošenja amandmana, ovaj put se to nije dogodilo. Zastupnici iz Osječko-baranjske županije Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić tako su predložili oko 50 amandmana za razne projekte u njihovoj županiji za koje bi trebalo oko 250 milijuna kuna. No, pritom nisu objasnili s kojih proračunskih stavki bi taj novac trebalo izdvojiti. To će, prema Glavaševim riječima učiniti usmeno u Saboru. Budući da se približavaju lokalni izbori, nije nerealno očekivati da će Sanaderova Vlada prihvatiti neke od HDZ-ovih amandmana.</p>
<p>Zastupnici nacionalnih manjina, među njima i tri zastupnika SDSS-a, amandmanima traže 2,5 milijuna kuna za obnovu 15 sela na područjima od posebnog državnog interesa. Novac bi se izdvojio iz stavke previđene za skrb za prognanike. HSP je u raspravi o proračunu prošlog tjedna bio posebno kritičan zbog povećanja sredstava za međunarodnu suradnju MORH-a i traže da se to povećanje od 32 milijuna kuna preusmjeri za ustrojavanje i funkcioniranje obalne straže. »Zaštita Jadrana je za sada samo deklaratorna, a ne znamo kamo bi to naša vojska morala ići«, kazao je novinarima Tonči Tadić.</p>
<p>HSS traži oko 500 milijuna kuna za poticaje u poljoprivredi, a IDS predlaže 27 amandmana za razne projekte u Istri »teške« 100,5 milijuna kuna. SDP predlaže više od sto amandmana, od toga Marija Lugarić njih oko 20 namijenjenih povećanju studentskog standarda. Za njih bi trebalo 150 milijuna kuna, što bi se namirilo smanjenjem sredstava za POA-u. Libra za svoj projekt »Nova škola« traži 380 milijuna kuna, što bi se također osiguralo smanjenjem sredstava za POA-u te za Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Marijan Lipovac Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vrhovni sud: Proračun ne jamči rješavanje zaostataka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Opća sjednica Vrhovnog suda ocijenila je u ponedjeljak da će se predloženim državnim proračunom za 2005. godinu osigurati redovno obavljanje poslova u sudovima. No, upozoravaju da su izostala bitnija ulaganja u razvoj sudbene vlasti, pa proračun ne jamči rješavanje brojnih zaostalih predmeta i ubrzanje postupaka. </p>
<p> Stoga, kažu suci, ako im ne budu osigurani uvjeti za rad, neće se moći staviti na teret sudovima da nisu ispunili očekivanja javnosti. Suci tvrde da nisu osigurana sredstva za isplatu plaća sudaca, savjetnika, službenika i namještenika za cijelu iduću godinu. Upozoravaju i da, iako su zakonom dana znatno veća ovlaštenja sudskim savjetnicima u zemljišno-knjižnim i parničnim postupcima, nije osiguran dodatni novac za njihove plaće. </p>
<p>Opća sjednica Vrhovnog suda dobila je upite niza sudskih službenika i namještenika koji ukazuju na svoj nezadovoljavajući materijalni položaj.</p>
<p>Ocjenjuje se i da sredstva namijenjena uređenju sudova nisu dovoljna. Tako je za adaptaciju Općinskog suda u Splitu planirano 7,1 milijun kuna što, s obzirom na broj predmeta koje rješava taj sud, pokazuje da je potrebno sagraditi novu sudsku zgradu ili adaptirati postojeću, za što predviđena sredstva nisu dovoljna. Jednako se nedovoljnim ocjenjuje tri milijuna kuna za obnovu zgrade Vrhovnog suda. S obzirom da je tek u projekciji proračuna za 2006. godinu predviđeno još 9,5 milijuna kuna za te namjene, to znači da prostor za Vrhovni sud neće biti u funkciji prije 2007. godine, upozoravaju suci. </p>
<p>Iako su najveći problemi s prostorom u sudovima u Zagrebu i Splitu, postoje i manji sudovi koji rade u nezadovoljavajućim uvjetima, primjerice u Sesvetama i Dugom Selu. Suci primjećuju i da za obnovu voznog parka za pravosuđe nije osigurana ni jedna proračunska kuna. Također ostaje i problem sredstava za povećanje sigurnosti na sudovima, čemu treba posvetiti posebnu pozornost. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041123].
|
