NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040723].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169007 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Helikopter koji se srušio na Divuljama davno je trebao na remont</p>
<p>Iako službene potvrde nema, čini se da je samo zahvaljujući iskusnoj posadi izbjegnuta veća nesreća / Helikopter koji se srušio u Divuljama ne samo da nije bio na remontu koji je u velikogoričkom ZTZ-u napravila ukrajinska tvrtka »Aviakon«, niti se našao na listi transportnih letjelica koje su ove godine otišle na servis </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Ministarstvu obrane mnogo više vjeruju u sposobnost i iskustvo ljudi koji rade u Hrvatskoj vojsci, nego u tehniku koja im je na raspolaganju. Takav zaključak proizlazi iz prve (i zasad jedine) reakcije resornog ministarstva na vijest o nesreći transportnoga vojnog helikoptera pri slijetanju u splitsku 95. zrakoplovnu bazu Divulje.</p>
<p>Resorno ministarstvo nastavilo je, naime, ignorantski odnos prema medijima, započet u srijedu blokadom mjesta nesreće i zabranom snimanja letjelice koja se srušila. Načelnik MORH-ove službe za odnose s javnošću Mate Radeljić trenutačno je u Sjedinjenim Državama u pratnji resornog ministra, pa je do informacije još teže doći. Njegov suradnik, natporučnik Siniša Pogačić Vjesniku je samo ponovio poznatu 'vijest' o tome da je istraga u tijeku i da se ne zna kad će biti gotova.</p>
<p>»Riječ je o vrlo složenoj proceduri i bilo bi doista neprimjereno objavljivati bilo kakve rezultate na poluvremenu«, rekao je Pogačić, odgovarajući na pitanje kada će MORH objaviti je li nesreću helikoptera MI-8 prouzročila tehnička pogreška, ili je riječ o propustu posade.</p>
<p>Što se dogodilo istražuje posebno povjerenstvo, a iz resornog ministarstva najavljuju da izvješće neće biti gotovo još najmanje dva-tri dana. S druge strane, analitičarima se čini da je već i visina na kojoj je pilot izgubio kontrolu sama dovoljno govori o mogućem uzroku pada. Iako službene potvrde nema, čini se da je samo zahvaljujući iskusnoj posadi izbjegnuta nesreća većih razmjera.</p>
<p>Naime, helikopterom tipa MI-8 MTV upravljala je satnica Antonela Marinov, a za nju se odavno zna da je jedna od najiskusnijih hrvatskih pilotkinja, te da – kao i svi piloti Zračne baze Divulje – iza sebe ima više od više pet stotina uspješno izvedenih letova u medicinske svrhe. Izgledi da je nesreću izazvao ljudski faktor – minimalni su. </p>
<p>ZB Divulje već se godinama smatra nezamjenjivim dijelom medicinskog prijevoza s jadranskih otoka. U trinaest godina rada, helikopteri te baze izveli su gotovo četiri tisuće »medicinskih« letova, te svake godine prosječno prevezli tristotinjak unesrećenih do helidroma KBC-a Firule.</p>
<p>Valja podsjetiti i na nevjerojatan podatak da za jedan takav let pilot dobije naknadu od 61 kune, što je gotovo deset puta manje od liječničke naknade za medicinsku pratnju na istom letu!</p>
<p>Kako MORH ne otkriva na koji se kvar sumnja, isprva se vjerovalo da je ta letjelica jedna od šest nedavno remontiranih helikoptera MI-8, za koje su mediji često pisali da su »i nakon remonta stalno u kvaru«. Naime, još preklani se zaključilo da bi svi MORH-ovi helikopteri trebali na remont, pa se postupno slalo helikoptere na remont. Pokazalo se, međutim, kako helikopter koji se srušio u Divuljama ne samo da nije bio na remontu koji je u velikogoričkom ZTZ-u napravila ukrajinska tvrtka »Aviakon«, niti se našao na listi transportnih letjelica koje su ove godine otišle na servis.</p>
<p>Trenutačno je na servisu deset transportnih letjelica: tri helikoptera tipa MI-8, šest tipa MI-8 MTV, te jedina hrvatska letjelica koja je specijalno opremljena za letove u medicinske svrhe. </p>
<p>Riječ je helikopteru tipa MI-17 koju je 2000. donirao predsjednik Republike Stjepan Mesić, a ona je posljednje četiri godine upravo pokrivala šire splitsko područje. »Sedamnaestica« je trenutačno na remontu, pa ovo ljeto unesrećene s dalmatinskih otoka prevoze helikopteri čiji je vijek trajanja očito pri kraju.</p>
<p>Nakon svega, mnogi s razlogom sumnjaju da je i pad helikoptera MI-8 u Divuljama posljedica neumjerena iskorištavanja i isteka njegova međuremontnog vijeka.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Stručnjaci će ustrajati na osnivanju obiteljskih sudova</p>
<p>Sudovi do 2006. neće preuzeti obiteljsko-pravnu zaštitu, socijalna skrb i dalje će se baviti centrima, a Uprava za obitelj promocijom obitelji i preventivnim programima/ U centrima strahuju od povećanja administrativnog dijela posla, jer bi se moglo dogoditi da za jedno dijete u obradi moraju slati izvještaj na dvije adrese</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Produljenje rokova za primjenu izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, koje je od hrvatske vlade zatražilo Ministarstvo pravosuđa, usporit će prelazak dijela resora socijalne skrbi koji je sada u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. To podrazumijeva i usporenje reforme sustava socijalne skrbi, u sklopu koje su centri za socijalnu skrb trebali dobiti važniju ulogu u zaštiti obitelji.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa je, naime, zbog nepripremljenosti i pretrpanosti sudova (ali i needuciranosti sudaca), zatražilo odgodu primjene izmijenjenog Obiteljskog zakona za više od godinu dana. Stoga bi se odredba prema kojoj sudovi, umjesto centara za socijalnu skrb, preuzimaju odlučivanje o tome s kim će živjeti dijete nakon razvoda, trebala početi primjenjivati tek od 1. siječnja 2006.</p>
<p>Naime, još je za bivše vlasti Ustavni sud proglasio nemogućim da odluku o tome s kim će dijete živjeti nakon rastave donose centri za socijalnu skrb. Predviđeno je da to rade sudovi tako što bi se u posebnim odjelima okupili suci koji bi se bavili tom problematikom, s namjerom da se uspostave obiteljski sudovi kakvi postoje u Europi. Očekuje se da bi osnivanje takvih sudova moglo ubrzati rješavanje tih slučajeva.</p>
<p>Nino Žganec, državni tajnik za socijalnu skrb, potvrdio je da će spomenuta odgoda usporiti spajanje resora socijalne skrbi i resora obitelji, no kaže kako nema razloga da svi centri za socijalnu skrb u međuvremenu ne funkcioniraju kao i dosad, odnosno kako treba. </p>
<p>No, s obzirom na to da je, i bez te odgode, već sada prilično nejasno što je iz područja obitelji u domeni kojeg ministarstva, u centrima su upozoravali kako bi to moglo stvoriti probleme u radu. U najmanju ruku, strahuju od povećanja administrativnog dijela posla, jer bi se moglo dogoditi da za jedno dijete, odnosno jednu osobu u obradi, moraju slati izvještaj na dvije adrese. Također, to znači da je upitno kada će se ostvariti namjere o njihovu rasterećenju i kada bi se mogla otvoriti mogućnost da se počnu baviti i savjetodavnim radom, među ostalim i putem obiteljskih centara, u sklopu kojih bi mogli raditi na prevenciji problema u obitelji. Nino Žganec ističe kako će stručnjaci, upravo zbog toga, ustrajati na osnivanju obiteljskih sudova.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Predsjednički izbori 19. prosinca ove, lokalni 21. svibnja iduće godine</p>
<p>Teza o skupoći izbora neizostavni je dio svakih izbora i redovito se objavljuju članci o tome kako su izbori skupi/ Prošlo je više od 14 godina od prvih višestranačkih izbora nakon Drugog svjetskog rata i bilo bi krajnje vrijeme da i političari shvate da demokracija i poštivanje demokratskih procedura košta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ideja da se izbori za predsjednika Republike i lokalni izbori održe istodobno, koju zagovara saborski zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš, prema svemu sudeći, samo je (neuspješan) probni balon. Zakonski je te izbore praktično nemoguće objediniti. Naime, Zakon o izboru predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave propisuje u članku 4. da se »redovni izbori održavaju treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine«. Kako nikakvih razloga za neredovne izbore nema, lokalni izbori bi, prema slovu zakona, trebali biti 21. svibnja 2005. godine.</p>
<p>Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske propisuje da se izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata, a moraju biti raspisani najmanje trideset dana prije datuma održavanja. Mesić je prisegnuo 18. veljače 2000. godine. Dakle, izbori za predsjednika Republike trebaju se održati najranije 19. prosinca. Taj je datum veoma povoljan za održavanje izbora jer pada u nedjelju. Sljedeće tri nedjelje (26. prosinca, 2. i 9. siječnja 2005. godine) ili padaju na blagdan ili su veoma blizu nekom blagdanu, što bi sigurno smanjilo odziv birača. </p>
<p>Najkasniji mogući termin za održavanje izbora (pod pretpostavkom da se održe u nedjelju) je 16. siječnja. To bi značilo da bi kandidati vodili kampanju za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana te zimskih školskih praznika kada mnogi roditelji s djecom putuju na zimovanje. Dakle, 19. prosinca je mnogo zgodniji datum za izbore za predsjednika Republike. </p>
<p>Iako je prosinac blagdanski mjesec, izbori i kampanja ipak bi se zbili prije blagdanske kulminacije. Istina, Hrvati imaju iskustva s izborima i predizbornom kampanjom u blagdansko vrijeme, pa izbori za predsjednika Republike u božićno ili novogodišnje vrijeme ne bi bili novost.</p>
<p>Nevladina organizacija GONG upozorila je prije nekoliko dana da Hrvatska nema zajednički zakon o tehničkom provođenju izbora pa se provedba svakih izbora regulira posebnim zakonom. Primjerice, za predsjedničke izbore, za razliku od lokalnih, biračkih odbor ne smije biti stranački. U slučaju da se istodobno provode izbori, to bi praktično značilo da je nužno udvostručiti broj biračkih odbora, a vjerojatno i broj biračkih mjesta. </p>
<p>Glavaš se za istodobno održavanje izbora zauzima zbog štednje. Tvrdi da troškovi za pripremu pojedinih izbora iznose i više od sto milijuna kuna, pa bi, argumentira Glavaš, bilo suludo trošiti dvostruki iznos, dakle više od dvjesto milijuna kuna. </p>
<p>Teza o skupoći izbora neizostavni je dio svakih izbora i redovito se objavljuju članci o tome kako su izbori skupi. Prošlo je više od 14 godina od prvih višestranačkih izbora nakon Drugog svjetskog rata i bilo bi krajnje vrijeme da i političari shvate da demokracija i poštivanje demokratskih procedura koš taju. Nepoštivanje procedura demokracije i neplaćanje te cijene sigurno bi se pokazalo mnogo skupljom varijantom. </p>
<p>Dakako, moguće je poigravati se s procedurama demokracije, moguće je smanjivati troškove izbora, a moguće je i smanjivati dosegnutu razinu demokracije.</p>
<p>Razlog za neodržavanje lokalnih i predsjedničkih izbora u isto vrijeme jest i pretpostavljena različitost predizbornih tema. Birači bi istodobno slušali rasprave o velikim političkim i društvenim temama o kojima će (valjda) raspravljati kandidati i kandidatkinje za predsjednika Republike i o komunalnom uređenju svoga mjesta o čemu će (valjda) raspravljati oni koji se kandidiraju na lokalnim izborima. </p>
<p>Naravno, pod pretpostavkom da će se u kampanji za lokalne izbore raspravljati o lokalnim temama, a ne kao na prošlim lokalnim izborima 2001. godine o suradnji s Haaškim sudom. Rezultat toga može biti nepotrebna zbunjenost birača.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bechtel, lobisti i prepucavanja</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Američki Bechtel gradit će dionicu ceste Dugopolje</p>
<p> – Šestanovac pod uvjetom da se tome Europska unija prejako ne usprotivi. HDZ-ova bi vlada najradije još jučer zaključila ugovor s Bechtelom, ali zbog pritiska javnosti i građevinskih lobija svoju odluku pokušava opravdati pogreškama bivše vlade, odnosno premijera Ivice Račana i ministra u toj vladi Radimira Čačića. Pritom se pokušava zanemariti činjenica da je Bechtel u Hrvatsku doveo HDZ u svome prethodnom mandatu, kao i Enron. Bivša koalicijska vlast uspjela se istrgnuti iz Enronova zagrljaja prije njegova kolapsa, no iz Bechtelova nije. I to je činjenica. </p>
<p>Činjenica je isto tako i da će kao podizvođači radovi biti angažirane hrvatske tvrtke, no njihova zarada bit će manja nego što bi je same ugovorile zaključujući posao s državom. Bechtel također nije jeftin, ali ne mora niskom cijenom izboriti zaključivanje ugovora, a s druge strane hrvatske građevinare ipak može jeftino platiti. Odbiju li, angažirat će turske ili neke druge, svejedno, a višak zarade prisvojiti. I to je legitimno. Pogreška je na hrvatskoj strani koja nema dovoljno hrabrosti, pa i po cijenu penala, a možda i zahladnjenja u političkim odnosima sa SAD-om, raskinuti štetne ugovore, bez obzira na to s kime bili zaključeni. S druge strane, Sanaderovoj vladi kao da nedostaje političke drskosti na koju nas je HDZ naučio devedesetih i nema petlje dovršiti ono što želi kada se javnost i mediji tome protive. Primjera je više, od Sunčanog Hvara do Belja i Bechtela. I to je dobro.</p>
<p>Ružno je, međutim, stalno slušati međusobna optuživanja sadašnjih i bivših, bivših i sadašnjih, a može se očekivati da će se isti scenarij nastaviti nakon svake promjene vlasti. Iz Banskih dvora sada, kao pokušaj opravdanja naklonosti Bechtelu, podsjećaju da je bivša vlada samo 2003. zaključila 2700 izravnih pogodbi, od čega Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste 64 posla vrijedna 1,4 milijarde kuna. Najviše izravnih pogodbi ugovoreno je, kažu, na Hrvatskim željeznicama (u vrijednosti 115 milijuna eura 2003. godine) i to vezano uz uvođenje nagibnih vlakova u promet. O tome da je priroda nabava možda diktirala sklapanje izravnih pogodbi s točno određenim proizvođačima u Vladi ne govore. Uostalom, koga zanimaju argumenti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Biti znanstvenik i menadžer</p>
<p>LIDIA ČERNI</p>
<p>Ostavka ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića prof. Stjepana Marčelje znakovita je iz više razloga. Prvi je da jedan od naših najuspješnijih znanstvenika u svijetu nije uspio »preživjeti« i kao ravnatelj našega najuglednijeg znanstvenog instituta. Drugi je razlog da njegova ostavka otvara brojna pitanja međuodnosa politike, znanosti i rada znanstvenog instituta. Treće, kao što sâm Marčelja ističe, suradnja fundamentalnih znanosti i visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj ne funkcionira dobro, a to se odražava i na rad Instituta.</p>
<p>Kad jedan uspješan znanstvenik »padne« na birokratskim preprekama u vođenju svog instituta, onda se možemo pitati je li to odraz politike cijelog sustava ili marginalna pojava? Poznavatelji situacije se ne bi složili s tim da je riječ o marginalnoj pojavi.</p>
<p>Pred »Ruđerom« su veliki su izazovi. Mora se »restruktuirati« u moderan i profitabilan znanstveno-tehnološki institut koji može odgovoriti zahtjevima tržišta ali i, prije svega, Svjetske banke koja mu nudi kredit uz vrlo stroge uvjete. Mora i dublje »zaorati« vlastiti kadar koji se mora prilagoditi novim uvjetima rada. A kako fundamentalna istraživanja izravno uklopiti u hrvatski gospodarski sustav pitanje je koje si Institut postavlja već dulje. No, sad se dolazi do najvažnijeg problema – novca. Za »ruđerovce« nikad nije bilo dosta novca čak ni za fundamentalna istraživanja, i to je žalosna činjenica. Nije ga bilo dosta ni u prijašnjem sustavu niti u današnjem, unatoč deklarativnom razumijevanju ministara znanosti.</p>
<p>Marčelji nije uspjelo sve te faktore držati pod nadzorom i još učiniti korak naprijed. I kao što sâm kaže, dok god se ne razriješe političke igre o znanosti, tom institutu i ulozi visokoobrazovnih institucija u »kreiranju« znanstvene politike u Hrvatskoj, takve ostavke bit će samo jedna vijest u moru dnevnih. Jer menadžer-znanstvenik, što bi trebao biti budući ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića, popiknut će se na isti problem nefunkcioniranja institucija koje su tu da bi i »Ruđeru« omogućile uspješno funkcioniranje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Predsjedničke šale i pošalice </p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>Kad bih ja bio Ratko Mladić, skrivao bih se u Hrvatskoj, reče nedavno srbijanski predsjednik Boris Tadić u razgovoru za njemački Der Spiegel. Reče i ne poreče. Štoviše, ovih je dana u SAD-u osjetio potrebu da ponudi dodatno objašnjenje te urnebesne pošalice. »To je bila šala, ali vjerojatno pogrešno shvaćena«, kazao je Tadić dodajući da je samo pokušao zamisliti što bi on učinio da je na Mladićevu mjestu.</p>
<p>A onda je tome prikrpao novu neizmjerno vrckastu duhovitost. »Isto i Ante Gotovina – možda bi za njega bilo najsigurnije da se skriva u Srbiji gdje ga nitko ne bi prepoznao«. Ha, ha, ha. Nakon salvi nekontroliranog smijeha otiremo suze s lišca i prepuštamo se mašti. </p>
<p>Pokušajmo zamisliti Mladića kako, u ove sparne dane, sa slamnatim šeširom na glavi, u kaki bermudama i boroletama »Borovo« na nogama – možda čak odjeven u majicu »Heroj, a ne zločinac« s likom generala Gotovine (čisto radi uvjerljivije mimikrije) – turistički šeće voljenim mu Zadrom, razgledavajući znamenitosti koje je nekoć, s toliko žara, gađao raketama »SAO krajina« - Zadar...</p>
<p>Priznajmo, vrlo je ugodno živjeti u krajevima u kojima predsjednici predsjednikovanje otpočinju neuspjelim šalama. Mnogima i danas u sjećanju živo titra loš i morbidan vic što ga je predsjednik Mesić, također u razgovoru za inozemne novine, ispričao ubrzo nakon useljenja na Pantovčak. »Koja je razlika između Tuđmana i Miloševića«, upitao je Mesić i ponudio odgovor: »Prvi je pod zemljom, a drugi ne može iz zemlje«. Ha, ha, ha. Kako se kasnije ispostavilo, bio je to samo prvi u nizu bisera predsjednika-građanina.</p>
<p>Prisjećajući se pokojnog predsjednika Reagana, bivši je ministar vanjskih poslova SSSR-a Ševarnadze kazao da se s Reaganom nije moglo razgovarati jer da je bio neozbiljan i »samo pričao viceve«. Ozbiljne je razgovore, kazao je, vodio s Reaganovim državnim tajnikom. </p>
<p>Živo nas zanima kakvi će biti državnički razgovori predsjednika Hrvatske i Srbije. Dobra je zabava, prema svemu sudeći, zajamčena!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rupelov nasljednik i bivši prijatelj </p>
<p>Prve praktične korake novog slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla valja pozdraviti, a njegova stajališta koja su na poziciji slovenskog Memoranduma odbaciti. Iako je sadržaj slovenske politike ostao isti, forma je prilično promijenjena pa ljeto prolazi bez incidenata, nota ili prijetnji o povlačenju veleposlanika, o čemu su nas prošlih godina redovito izvještavali </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Konačno je nakon nekoliko godina stiglo ljeto u kojem, barem zasad, nema hrvatsko-slovenskih sukoba. U Ljubljani nema više ni Dimitrija Rupela na poziciji ministra vanjskih poslova. Umjesto njega, predsjednik tamošnje vlade Anton Rop imenovao je Ivu Vajgla, »sivog birokrata« kako su ga nazvali u tamošnjem tisku, donedavnog slovenskog veleposlanika u Berlinu. </p>
<p>U posljednja tri tjedna otkad je stupio na dužnost i nakon njegova dva intervjua hrvatskom tisku uočljiv je Vajglov pokušaj da hrvatsko-slovenske odnose svede u realne okvire. Unatoč otvorenim pitanjima Vajglova je ocjena da su odnosi između naših dviju zemalja »visoko razvijeni dobrosusjedski« o čemu svjedoče, kako je rekao, i 44 potpisana sporazuma. Novi je slovenski ministar vanjskih poslova neriješeno pitanje granice na moru pokušao relativizirati podacima da slična sporenja postoje i između Njemačke i Danske te Njemačke i Švicarske na Bodenskom jezeru.</p>
<p>S obzirom na to da su sve donedavno u vezi s tim pitanjem iz Ljubljane put Zagreba uglavnom stizale prosvjedne note, ultimatumi i teške riječi, Vajglov novi pristup, iako ne rješava ni jedno od spornih pitanja, djeluje kao ugodno osvježenje. Posebice raduje njegova izjava da će se, iako ministarstvo vanjskih poslova ne gradi ceste, osobno založiti za što skoriju izgradnju slovenskog dijela Pyhrnske autoceste od Zagreba prema Mariboru koja je inače u planu tek nakon 2013. godine.</p>
<p>No, pitanje je koliko će Vajgl uopće biti slovenski ministar vanjskih poslova. Rupel je, naime, dopustio Ropu da ga smijeni s te dužnosti očekujući da će desna koalicija predvođena Janšom na slovenskim parlamentarnim izborima 3. listopada ove godine odnijeti prevagu nad Ropovim, zapravo Drnovšekovim, liberalnim demokratima (bivšim komunistima). Drugo pitanje je, koliko bi Vajgl, ako bi nakon tih izbora i ostao ministar, imao snage i manevarskog prostora, u odnose Slovenije s Hrvatskom unijeti i nešto drugo osim pozitivnog ozračja.</p>
<p>To, nešto drugo, tiče se zapravo odustajanja Slovenije od Memoranduma iz 1993. kojim je ta država definirala svoju novu politiku prema Hrvatskoj na temelju teritorijalnih pretenzija prema našoj zemlji. Do danas je tu politiku - kojom se od Hrvatske traži cijeli Piranski zaljev i teritorijalni koridor do otvorenog mora, uz dodatak da dok se to ne dogodi slovenski vojnici neće napustiti hrvatsku Svetu Geru -zastupala svaka slovenska vlada. Račanov svojedobni dogovor s Drnovšekom koji valjano nije ni parafiran, zapravo je samo modificirana verzija tog dokumenta kojim bi naša zemlja, osim gubitka svog teritorija, izgubila i morsku granicu s Italijom.</p>
<p>Kako je Ivo Vajgl iskusan diplomat u intervjuu Vjesniku je očekivano ponovio ono što slovenska javnost u vezi s tim od njega želi čuti. Iako nešto mekši u nastupu od svog prethodnika Rupela, i za Vajgla je, kako ga naziva, sporazum Drnovšek-Račan diplomatski rezultat za koji »treba pronaći vrijeme i kontekst u kojemu će se taj i takav sporazum ostvariti«. Stavove slične Rupelu, svom prijatelju iz mladosti dok su obojica kao novinari radili u studentskom listu Tribuna (Vajgl je bio glavni urednik, a Rupel vanjski suradnik) novi slovenski ministar vanjskih poslova ima i u vezi sa Svetom Gerom, hrvatskim zaštićenim pojasom na Jadranu, itd. </p>
<p>Dakako da je takvim prvim nastupima Vajgl, po svoj prilici, razveselio i svog šefa Antona Ropa koji je nedavno ponovio da je cilj slovenske vanjske politike prema Hrvatskoj dobiti »cjelovitost Piranskog zaljeva« i pravo »izlaza na otvoreno more«. A to su i ciljevi Memoranduma. U vezi s tim valja podsjetiti da je 29. listopada 1991. Slovenija u Ljubljani uručila hrvatskom izaslanstvu Nacrt sporazuma o zajedničkoj granici, kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje (kanalom sv. Odorika) i nastavlja se sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice (taj prijedlog je bio temeljen na međunarodnom pravu).</p>
<p>No, u to vrijeme novi slovenski ministar vanjskih poslova i nije bio u Ljubljani. Kao bivši novinar (nakon Tribune, rada za Slovensku televiziju te razdoblja u Tanjugu i konzularnih poslova u Clevelendu) postao je, potkraj raspada bivše SFRJ, glasnogovornik tadašnjeg ministra vanjskih poslova Budimira Lončara. Iako su mu neki prigovarali na nedostatku slovenskog patriotizma, on sam je kazao da se za samostalnu Sloveniju opredijelio još 1990. nakon referenduma, a da je u Beogradu ostao prema preporuci slovenskih vlasti. Vjerojatno je tako i bilo jer u suprotnom ne bi odmah po dolasku u Ljubljanu postao Rupelovim glasnogovornikom. Sada ga je pak naslijedio na toj dužnosti. </p>
<p>Zasad njegove prve praktične korake valja pozdraviti, a njegova stajališta koja su na poziciji slovenskog Memoranduma odbaciti. Iako je sadržaj slovenske politike ostao isti, forma je prilično promijenjena tako da ovo ljeto prolazi bez incidenata, nota ili prijetnji o povlačenju veleposlanika, o čemu su nas prošlih godina redovito izvještavali.</p>
<p>Može se očekivati da će se to razdoblje nastaviti i nakon 3. listopada, kada će Slovenci na izbore, a hrvatski brodovi na pučinu radi nadzora zaštićenog pojasa koji toga dana stupa na snagu za sve zemlje osim za one iz EU-a.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tihi obrt u stranci umirovljenika</p>
<p>Kad bismo se šalili, moglo bi se reći da bi država prijenosom imovine - s kojom sama ne zna što bi - na umirovljenike mogla biti samo na dobitku. Jer oni, ako ništa drugo, barem imaju vremena za smišljanje ideja i rad na njihovoj provedbi</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Iako se za ovo ljeto baš i ne može reći da je, što se informacija i događaja tiče, zavladalo sušno razdoblje, čini se da je od svih političkih i stručnih »radionica« najaktivnija ipak ona umirovljenička.</p>
<p>Premda sve rade prema onoj narodnoj »tiha voda brege dere« (pa ih novinari u šali već nazivaju »tihim obrtom«), iz Hrvatske stranke umirovljenika ovih su dana Vladi održali još jednu lekciju: u očekivanju da im napokon stigne Prijedlog zakona o umirovljeničkom fondu, u kojem će biti definiran model i detalji vezani uz povrat duga (a prvotni rok je prošao 9. srpnja), umirovljenici su pripremili svoj prijedlog rješenja. U međuvremenu je, međutim, stigla najava da bi Vlada zakon mogla dovršiti i poslati do kraja ovog tjedna pa su u Stranci umirovljenika odlučili pričekati i taj rok. No, ustrajni su u tome da prijedlog dobiju što prije, kako bi se tijekom ljeta stigli pripremiti za raspravu o njemu. </p>
<p>U Vladi uistinu postoji dobra volja da se izrada zakona privede kraju, što se pokazalo i tijekom pripreme Zakona o provedbi odluke Ustavnoga suda. Neslužbeno, osim toga, doznajemo da se premijer Sanader već nekoliko puta neugodno iznenadio pozivom iz HSU-a i time što se umirovljenici kod njega raspituju kada će tekst zakona stići, što znači da se nadao da je riječ o gotovom poslu. I to bi, dakle, mogla biti potvrda riječi predsjednika HSU-a Vladimira Jordana, koji smatra da je problem u tome što su za izradu zakona na kraju zaduženi stručnjaci koji su donedavno zastupali stav kako dug umirovljenicima uopće ne treba vraćati. Spominjala se i ideja da se, kad dug bude izračunat, od umirovljenika zatraži - oprost.</p>
<p>Vuk sit, a umirovljenici na broju?! Upravo takvu tvrdnju Vjesniku iznosi nekoliko stručnjaka s kojima smo ovih dana razgovarali o mogućim modelima povrata duga, što je vrlo loše. Čini se, naime, da se snage pogrešno usmjeravaju prema smišljanju ideja o tome kako spriječiti da povrat duga bude na štetu države, umjesto da se traži odgovor na pitanje kako osigurati da osnivanjem fonda država ne izgubi previše, a umirovljenici dobiju što više.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama o sadržaju zakona koje imaju u HSU, tako nešto bilo bi ostvarivo, pod uvjetom da se fond ne osniva kao investicijski, odnosno da se na njega ne primjenjuju pravila koja vrijede za investicijske fondove na tržištu. </p>
<p>Jedino takvo rješenje, kažu u HSU, upravi budućeg fonda može omogućiti da osigura dvije gotovo nespojive stvari: što brži povrat duga pojedincima i opstanak fonda, uz povećanje vrijednosti imovine. Stručnjaci u HSU pretpostavljaju da bi to mogli izvesti izdavanjem hipotekarnih obveznica, uz kredite kojima bi se osigurala prenamjena objekata, ili uz mogućnost da dio tih objekata bude srušen i pretvoren u vrijedne građevinske terene. Prenamjenom tih objekata - u čemu, bude li pameti, interes za suradnju može naći i lokalna zajednica - uvjereni su, osigurali bi se pokriće iznosa potrebnog za isplatu duga umirovljenicima (uz eventualna ograničenja iznosa za prvu, ili prve dvije godine, odnosno uz mogućnost da prvi na redu za isplatu budu stariji, ili umirovljenici u teškoj materijalnoj situaciji) kao i povrat uloženog novca, uz određenu dobit.</p>
<p>Za konačne (stručne) ocjene takvog prijedloga zasad ipak treba pričekati i tekst zakona koji će ponuditi Vlada, odnosno vidjeti koji će prijedlog na kraju biti aktualan. No nekoliko stvari ipak treba istaknuti: prijedlog umirovljenika pokazuje da je HSU, nakon iznimno mudro vođenih pregovora s Vladom i uspjeha sa Zakonom o provedbi odluke Ustavnoga suda, dorastao i tome da provedbu tog i zakona o fondu preuzme na sebe. Točnije, umirovljenici se pripremaju za to da obvezu i odgovornost za povrat duga - kad država za to izdvoji sredstva - preuzmu na sebe. </p>
<p>Kad bismo se šalili, moglo bi se reći da bi država, prijenosom imovine s kojom sama ne zna što bi - pogotovo ne kako je privesti tome da od nje ima neke koristi - na umirovljenike mogla biti samo na dobitku. Jer oni, ako ništa drugo, barem imaju vremena za smišljanje ideja i rad na njihovoj provedbi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ministrica sebi olakšala pravosudnu reformu </p>
<p>Gotovo svatko od nas zna za slučajeve, koji nisu dospjeli u javnost, da je netko drugi platio novčanu kaznu za rođaka ili prijatelja koji nije mogao platiti takvu kaznu pa bi morao otići u zatvor. I nikada se nije postavljalo pitanje zakonitosti takvih plaćanja, odnosno njihove kvalifikacije kao ohrabrivanja građanskog neposluha</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Miroslav Jurić neće u zatvor, jer je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt iz svojih osobnih sredstava platila novčanu kaznu od 12.600 kuna na koju je novinar pravomoćno osuđen zbog klevete.</p>
<p>Javnost je podijeljena. Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ocijenio je da je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt pogriješila kada je plaćanjem novčane kazne spriječila odlazak u zatvor novinara, jer je »postupak ministrice pravosuđa suprotan Ustavu i zakonima RH, svrsi kažnjavanja i, napokon, želji samog Miroslava Jurića koji nije osuđen na zatvor, nego na novčanu kaznu koju nije želio platiti«. (20. srpnja 2004. www.hrt.hr/vijesti/)</p>
<p>Gredelj smatra da je ministrica izjavama kako ne želi da za njezina mandata ijedan novinar ode u zatvor, pokazala da joj je važnija njezina želja od pravnog poretka te da joj je bilo najvažnije svidjeti se medijima.</p>
<p>Vlado Rajić u svom komentaru (Vjesnik, 21. srpnja) to postavlja drukčije pa kaže da je pošteno je reći – ministrica na sebe preuzela prevelik rizik. Rizik da joj dobacuju »plati i moj račun« do rizika da se u svakom novom slučaju baš od nje očekuje ista reakcija. </p>
<p>Ako se Miroslav Jurić bude držao načela, smatra, trebao bi nakon svega (za požeški sud on je kriv 12.600 kuna) zatražiti zaštitu na Ustavnom sudu. »Tamo bi njegov zahtjev jednostavno morao proći, uz pomoć Zakona o javnom informiranju. Pa ako prođe, da ministrici vrati 12.600 kuna, dosuđenih na neustavan i prije svega nezakonit način«.</p>
<p>I Gredelj i Rajić javno su izrazili svoja stajališta o pravomoćnoj sudskoj presudi s jedne strane, te o postupku ministrice pravosuđa s druge strane. I jedno i drugo dopušteno je prema Ustavu i zakonima Republike Hrvatske, te prema načelima demokratskih društava općenito.</p>
<p>Ipak, prognozirati stajalište Ustavnog suda nezahvalno je, jer postupak još nije ni pokrenut. Stoga se ne može prihvatiti zdravo za gotovo niti da je postupak ministrice neustavan, niti da je pravomoćna presuda suda zakonita.</p>
<p>Gotovo svatko od nas zna za slučajeve, koji nisu dospjeli u javnost, da je netko drugi platio novčanu kaznu za rođaka ili prijatelja koji nije mogao platiti takvu kaznu pa bi morao otići u zatvor. I nikada se nije postavljalo pitanje zakonitosti takvih plaćanja, odnosno njihove kvalifikacije kao ohrabrivanja građanskog neposluha.</p>
<p> Uostalom, i predsjednik Županijskoga suda odgovorio je samom Juriću da se njih ne tiče tko je kaznu platio nego samo da je kazna plaćena. Ne znam je li i on član Udruge hrvatskih sudaca, ali je očito da, u ovom slučaju, on ima drukčije mišljenje od Vladimira Gredelja, predsjednika te udruge.</p>
<p>Vlado Rajić daje dobru preporuku Miroslavu Juriću kad ga upućuje na Ustavni sud, pogotovo stoga što je postupak Ustavnog suda besplatan, izuzmemo li usluge odvjetnika. Stoga bi Rajić mogao pomoći kolegi Juriću svojim znanjem, prije nego što, slijedeći sadašnji trend, zakonodavac potpuno prihvati neizmijenjene odredbe aktualnog njemačkog Rechtsberatungsgesetz-a (Zakona o pružanju pravne pomoći) donesenog još 1935., koji, prema priznanju dr. Alfreda Hartenbacha, parlamentarnog državnog tajnika pri njemačkom ministarstvu pravosuđa, ima nacistički karakter, te će se tijekom 2004. temeljito reformirati. </p>
<p>Taj zakon ide sada tako daleko da ne samo zabranjuje nepravnicima da zastupaju stranke pred sudom nego i kao prekršaj uzima i svako pružanje besplatne pravne pomoći čak kad to čine i pravni stručnjaci. Proizlazi, dakle, da naš zakonodavac prepisuje u izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku (čl. 89a Zakona) neke odredbe njemačkog nacističkog zakona!</p>
<p>Ministrica je višekratno javno izjavljivala da želi hrvatsko pravosuđe dovesti u red, u sklad s pravosuđima EU-a. Barem jednom je priznala da u sudstvu postoje otpori prema toj zadaći (zemljišno-knjižni odjeli općinskih sudova). </p>
<p>I sad se postavlja pitanje: ako se ministrica nije složila s presudom općinskog suda u Slavonskom Brodu, što je trebala učiniti – intervenirati ili postupiti kao građanka koja pomaže drugom građaninu, koji joj nije ni rod ni prijatelj, da izbjegne kaznu koja je rezultat lošeg zakona ili lošeg sudovanja?</p>
<p>Vlado Rajić piše: »Bila je to i pravna manifestacija ministrice nakon što joj je promaklo da intervenira (što ionako ne smije) u tijek postupka kad je postalo očitim da će prenositelj vijesti biti kažnjen umjesto izvornoga autora spornoga teksta«.</p>
<p>Prevedeno na običan jezik, ministrica to nije smjela, ali je vjerojatno mogla učiniti, čak i prije kraja samog postupka. Ona to ipak nije učinila, jer bi to značilo da podriva same temelje sudske reforme. I tu joj treba čestitati!</p>
<p>Politički joj također treba čestitati, jer je pokazala pravosuđu da može reagirati na način koji ono uopće nije očekivalo – kao građanka koja koristi svoje građansko pravo da pomogne sugrađaninu u nevolji. Plaćanjem kazne, ona kaznu nije poništila ni ukinula, pa nije utjecala na građanski neposluh, a pogotovo ga nije osokolila. Naprotiv, da je intervenirala, ona bi tek tada osokolila građanski neposluh i potakla želje kakve spominje Vlado Rajić, s jednom razlikom: umjesto »Plati i za mene«, očekivanja bi izgledala: »Interveniraj i za mene!«</p>
<p>Tim je potezom ministrica, dakle, samoj sebi olakšala provođenje pravosudne reforme. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nezamisliv izravni utjecaj politike na sudski sustav </p>
<p>Svaka se stvarna demokracija sastoji od triju elemenata: izvršne vlasti (vlada), zakonodavne vlasti (parlament) i sudske vlasti, te svaka od njih kontrolira one druge dvije. Ne vidim stoga razloga zbog čega se suci ne bi birali izravno na općim izborima (zajedno s predstavnicima za Sabor), i to na svim razinama, od općinskih do sudaca Ustavnog suda, i to isključivo kao nestranački kandidati</p>
<p>IVO MIMICA</p>
<p>U Vjesniku je 20. srpnja u rubrici Stajališta objavljen je zanimljiv napis Jadranka Črnka o mogućem određivanju minimalnih kaznih u pravosudnom sustavu za kaznena djela (»Odlučuju a zapravo pojma nemaju što i kako činiti«). Ideja nije loša i potaknula me da iznesem nekoliko dopuna prijedlogu gospodina Črnka.</p>
<p>Većina zapadnih demokracija ima određene minimalne kazne za određena kaznena djela ispod kojih sudac ne smije ići. Tako, na primjer, za razbojstvo određenog tipa, bez obzira na to koliko se počinitelj kajao za počinjeno djelo, bez obzira na to što mu je to prvi sukob sa zakonom, kazna je određeni minimalni broj godina u zatvoru! Ili, na primjer, kazne za silovanja, za posjedovanje i trgovinu opojnim sredstvima i sl.</p>
<p>Takav penološki sustav donekle je u redu i logika koja stoji iza toga jest da se odvrati potencijalnog počinitelja kaznenoga djela. Međutim, postoje i ne mali problemi u sredinama gdje su takvi zakoni na snazi (mislim na Sjedinjene Države, gdje živim).</p>
<p>Ako je, na primjer, minimalna kazna za posjedovanje i trgovinu opojnim drogama pet godina zatvora, za ponovljenu radnju deset godina i za treći put dvadeset godina, doći ćemo u situaciju da će nam zatvori biti krcati zatvorenicima koji s moralnog stajališta jesu opasni (jer daju mlađima loš primjer i šire društveno neprihvatljiv oblik ponašanja – konzumiranje opojnih droga – te time u ugrožavaju zdravlje onih kojima te droge prodaju), ali sa stajališta sigurnosti građana nisu opasni kao što su to silovatelji, nasilnici ili opetovani provalnici.</p>
<p>U drugoj su skupini oni koji ozljeđuju, ubijaju, te uništavaju materijalnu osnovu društva. Tako imate primjera da su zbog relativno »banalnih prekršaja« u zatvorima osobe osuđene na dvadeset i više godina! </p>
<p>Mogućnost rehabilitacije takvih osoba gotovo da i ne postoji, a ne treba niti spominjati da se pod maskom zaštite društva i njegovih pripadnika »uništava« život drugom pripadniku toga istog društva.</p>
<p>Drugim riječima: »da« za određivanje minimalne zatvorske kazne, ali samo za najteža kaznena djela usmjerena protiv sigurnosti građana ili uništavanja materijalne imovine. Za sve ostale prekršaje i kaznena djela treba odrediti »raspon« mogućih kazni (da opet ne bi došlo do »drakonskog« kažnjavanja) s tim da sudac ima određeno diskrecijsko pravo zavisno od težine počinjenog djela.</p>
<p>Čini mi se da je osnovni problem sudstva u Hrvatskoj ne toliko sustav kazni koliko nepostojanje bitne samostalnosti sudova i sudskog sustava. Nezamislivo je da politika može imati bilo kakav izravni utjecaj na sudski sustav. </p>
<p>Svaka stvarna demokracija sastoji se od tri elementa: izvršne vlasti (vlada), zakonodavne vlasti (parlament) i sudske vlasti, te svaka od njih kontrolira one druge dvije. Ne vidim stoga razloga zbog čega se suci ne bi birali izravno na općim izborima (zajedno s predstavnicima za Sabor), i to na svim razinama, od općinskih do sudaca Ustavnog suda, i to isključivo kao nestranački kandidati.</p>
<p>Možda nam tada povjeruju da smo kao država zaista demokratski ustrojeni i usmjereni.</p>
<p>Autor je psiholog, bivši dugogodišnji nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zadru, već petnaestak godina u Sjedinjenim Državama.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Organizirani smo da uništimo što više inicijativa</p>
<p>Kada neko društvo dođe do većeg bogatstva, za jednostavne djelatnosti ima sve manje kandidata, te se otvaraju mogućnosti za ulazak radne snage iz drugih zemalja. Ta se politika prihoda temelji na ekonomskoj ideji da bilo koji subjekt, prije nego što postane porezni obveznik, mora postati kakav-takav potrošač</p>
<p>KARLO HOIĆ</p>
<p>Ovo stalno lamatanje kopljem nad sivom ekonomijom podsjeća me na Don Quijoteov napad na vjetrenjače. Nakon toliko stoljeća kao kolonija i gotovo pedeset godina prisilne ekonomije pod komunizmom, mislimo da je dovoljno da se izglasa bilo kakav porezni zakon i da će se taj zakon provoditi. </p>
<p>Nažalost, ako je zakon prestrog, a to se često događa s poreznim zakonima, onda ljudi koji inače vole biti u legali, jednostavno krše zakon i ne plaćaju poreze.</p>
<p> Već je Adam Smith (The Wealth of Nations, 1776.), kao upravitelj engleskih carina, točno izračunao iznos moguće carine na francuska vina. Kada bi carina postala višom od prihvatljiva iznosa, uvoznici vina radije su išli u krijumčarenje, pa je engleska kruna ostajala bez prihoda.</p>
<p>Sve države koje su prihvatile demokraciju i tržišno gospodarstvo imaju dosta velike sive ekonomije. Razlika između nas i njih je u poimanju veličine prihoda subjekata poreza i odnos prema njemu. Jedan kuhinjski pomoćnik ne može plaćati isti porez kao jedan Microsoft.</p>
<p>U visokorazvijenim kapitalističkim zemljama postoje subjekti svih mogućih prihoda – od mlade studentice koja ima tri sata na dan slobodnog vremena, te se angažira kao paziteljica male djece, ili kao konobarica ili mladić s biciklom ili scooterom koji pruža usluge dostavljača za hitne pošiljke, pa preko radnika i činovnika u tvornicama, uredima, te svih vrsta liberalnih profesija – odvjetnika, liječnika, knjigovođa, sve do velikih i imućnih korporacija.</p>
<p>Svaka od tih grupa plaća porez prema veličini svog prihoda. Sloj djelatnika s vrlo niskim prihodima uglavnom je oslobođen poreza i tako je legalno u sivoj ekonomiji. Većina je bogatih zemalja shvatila da je nemoguće ubirati porez na vrlo male prihode, te se jednostavno ne brinu o tom sloju poreznih subjekata. U tu kategoriju ulaze osobe s vrlo niskim prihodima koje se bave djelatnostima što se uglavnom obavljaju u kratkom razdoblju i možda ne svakodnevno.</p>
<p>Taj sloj neformalnih radnika, ne samo da se porezno ne kontrolira, nego se ga stimulira svim mogućim sredstvima. Najvažniji element u toj filozofiji rada jest da svaki posao bude vrijedan posao. Ta kultura vrednovanja rada čini da svi radovi koje društvo treba za svoju dobrobit uvijek nađu djelatnika koji ga je spreman raditi. </p>
<p>Kada neko društvo dođe do većeg bogatstva, za jednostavne djelatnosti ima sve manje kandidata, te se otvaraju mogućnosti za ulazak radne snage iz drugih zemalja.</p>
<p>Ta se politika prihoda temelji na ekonomskoj ideji da bilo koji subjekt, prije nego što postane porezni obveznik, mora postati kakav-takav potrošač. Zamislimo da u Hrvatskoj sto tisuća ljudi dođe do tisuću kuna prihoda na mjesec radeći od tri do četiri sata na dan. To je kapital od sto milijuna kuna koji bi se odmah uključio u potražnju, a kojim bi se povećao i državni prihod od poreza.</p>
<p>Da bi pospješile što veći angažman tih sivih djelatnika, mnoge zapadne zemlje imaju reklamne ploče po svim robnim kućama, gdje ti potencijalni zarađivači malog prihoda imaju mogućnost postavljanja svojih skromnih oglasa.</p>
<p>Prošli tjedan u Zürichu sam ušao u samoposlugu »Coop«, tik ispred Glavnog kolodvora. Kraj samog ulaza stoji velika ploča s desecima papirića. Čitam tiskani tekst: Gratis Kundeninserat – Besplatni oglas klijenata. Malo niže rukom napisano: Čestita djevojka traži posao paziteljice djece. Hvala na pozivu... I tako barem stotinu drugih rukopisnih oglasa.</p>
<p>U nas svakodnevno vidimo razne inicijative koje u obliku malih oglasa naši mali poduzetnici na margini lijepe po uličnim stupovima ili na bilo kojem drugom mjestu gdje misle da bi mogli doći do korisnika njihovih usluga. Isto tako vidimo da naše društvo plaća neke djelatnike da nemilosrdno skidaju sve te reklame. </p>
<p>Znači da smo kao društvo organizirani da uništimo što više inicijativa. Ako želimo doći do većeg prihoda, to se mora mijenjati. Imamo jako dobro organiziran sustav zabrana bilo kakvog neorganiziranog rada. To je vjerojatno posljedica naše siromašne cehovske i proleterske prošlosti.</p>
<p>Pustimo da svi koji žele nešto napraviti, slobodno rade i to unovče. Neka mala riba najprije naraste… pa ćemo onda u lov. Zakoni moraju biti prihvatjivi građanima i ne zadirati u osnovna ljudska prava. Pravo na prihod je osnovno ljudsko pravo, i to ne može osporavati nijedan sindikalist. </p>
<p>Čak i Nijemci sa socijaldemokratima na vlasti sada su prihvatili prijedlog Povjerenstva Hartz (Peter Hartz, kadrovski direktor VW), koje smatra da je za smanjenje nezaposlenosti u Njemačkoj potrebno da vlada legalizira sve radnike jednostavnih radova s time da oni koji zarađuju manje od četiristo eura na mjesec ne plaćaju nikakav porez. Kancelar Schröder izborio se za taj zakon, i u tri mjeseca evidentirano je više od milijun novih radnih mjesta. </p>
<p>Za naše okolnosti taj iznos za legalizirane djelatnike u sivoj ekonomiji trebao bi biti oko tisuću kuna.</p>
<p>Bogate države imaju vojske takvih jednostavnih djelatnika. Njemačka pretežno Turke i Kurde, Francuska Alžirce, Italija Tunižane, Engleska Pakistance. U SAD-u je takvih nekoliko milijuna Meksikanaca i Američka porezna uprava (IRS) uopće ne mari za te djelatnike. Brine se samo za one koji imaju formalan posao u nekoj tvrtki ili su samostalni djelatnici.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, konzultant za izvoz i vanjsku trgovinu iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Od petka Alejom Bologne promet na samo dvije trake</p>
<p>Dvije prometne trake Aleje Bologne, od križanja s Vrapčanskom pa do Ulice Dubravica, od petka se zatvaraju za promet, zbog obnove dotrajalog kolnika. Novi asfalt bit će postavljen na cijeloj dionici, dugačkoj tri kilometara, za oko dva tjedna, procjenjuju u Zagrebačkim cestama. </p>
<p>Prvo se za promet zatvaraju dvije sjeverne trake Aleje Bologne, pa će se na dvije južne u vrijeme radova promet odvijati dvosmjerno. Kad završi asfaltiranje sjevernog dijela prometnice, obnavljat će se južni, a vozila će biti preusmjerena na obnovljeni sjeverni dio Aleje.</p>
<p>U Zagrebačkim cestama kažu kako su s asfaltiranjem uništene Bologne čekali ljetno razdoblje, kada je promet najmanjeg intenziteta. Ne bi li se izbjegle veće gužve, vozačima se savjetuju alternativni pravci. Stanarima zapadnih naselja Gajnica, Perjavice, Karažnika i dijela Stenjevca preporuča se da kad se vraćaju iz grada koriste Škorpikovu, Ulicu Karažnik ili Huzjanovu, te Bolničku. U smjeru grada zamjenska im je trasa Bolnička, Žagarova, Vrapčanska te Ilica. </p>
<p>Spomenuta trokilometarska, inače vrlo prometna dionica Aleje Bologne dobit će dva sloja novog asfalta i to nakon što se kolnik prethodno izravna. Tako će s Bologne nestati grbe, kolotrazi od autobusa i kamiona, kao i brojne udarne rupe. Nadajmo se da će sada i šahtovi biti postavljeni u razini s kolnikom. U sklopu rekonstrukcije kolnika, podignut će se odvodna mreža. </p>
<p>U Zagrebačkim cestama pozvali su vozače da radi svoje, ali i tuđe sigurnosti poštuju privremenu prometnu signalizaciju i prilagode vožnju brzinskim ograničenjima. U zoni radova dozvoljena brzina vozila bit će 30 kilometara na sat. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>SDP-ovci stegovno prijavili HNS-ova pročelnika Željka Uhlira</p>
<p>Uhlira se tereti da nije postupio po privremenoj sudskoj mjeri i prekinuo radove na poslovnom prostoru u Petrićevoj 7, oko kojeg se Grad spori s tri stanarke / »Ovo je pritisak na mene kao osobu koja pokušava obraniti gradsku imovinu, a kažnjen sam čim je odvjetnik druge strane postao Miroslav Šeparović«, kaže Uhlir </p>
<p>Glasovima sedmero SDP-ovih članova, Poglavarstvo je na sjednici u četvrtak protiv pročelnika Ureda za upravljanje gradskom imovinom Željka Uhlira pokrenulo pred Službeničkim sudom postupak zbog teške povrede službene dužnosti. Uhlira se, naime, tereti da nije postupio prema rješenju o privremenoj mjeri Općinskog suda u Zagrebu od 10. srpnja 2003., kojim se Gradu Zagrebu nalaže da prekine sa svim radovima na poslovnom prostoru u Petrićevoj 7 te da se uspostavi prekinuta komunikacija stubištem između uličnog prizemlja i podruma toga poslovnog prostora.</p>
<p>Riječ je o poslovnom prostoru koji je koristila Escada, a u kojemu je sada tvrtka Kiko. Oko vlasništva nad tim prostorom Grad i stanari spore se već godinama. Uhlira se tereti i da o rješenju nije izvijestio Poglavarstvo, čime je, kako je kazala gradonačelnica Vlasta Pavić, »propustio dati podatke važne za odluku, donesenu 17. srpnja 2004., o raskidu ugovora s tvrtkom Kiko o zakupu toga poslovnog prostora«.</p>
<p>Zbog jednostranog raskidanja ugovora prema kojemu bi ta tvrtka taj prostor mogla koristiti do 2008. godine, Grad bi, navodno, mogao imati veliku financijsku štetu. »Poglavarstvo ne bi raskinulo taj ugovor, da je znalo za postojanje privremene mjere«, piše u obrazloženju odluke o pokretanju stegovnog postupka.</p>
<p>Četvorica HNS-ovih članova Poglavarstva usprotivila su se ovakvoj »ishitrenoj i žalosnoj odluci«, kako ju je nazvao zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić. »Nisam protiv toga da se utvrđuje nečija odgovornost ako pogriješi, ali onda budimo dosljedni i kaznimo sve koji su pogriješili. Nemojte, gradonačelnice, nekome biti majka, a nekome maćeha«, obratio se Tojčić Vlasti Pavić, podsjetivši je da na užem kolegiju u ponedjeljak nije rekla da će to biti na dnevnom redu ove sjednice. Prema Tojčiću, mnogo je u Poglavarstvu onoga i onih što bi i koje bi trebalo sankcionirati. »Sjetite se prošlogodišnje ovrhe od čak 60 milijuna kuna nad Gradom u ime tvrtke Goi pa oglasa 'Istina je' koji je, bez znanja i dopuštenja Poglavarstva, u ime Poglavarstva u novinama objavio Milan Bandić. Tko je to ikada istražio i sankcionirao«, uzbuđeno je pitao prvi gradski haenesovac.</p>
<p>Sâm Željko Uhlir, inače povučeni »čovjek od ureda«, u svoju je obranu kazao da je ovo »pritisak na čovjeka koji pokušava obraniti gradsku imovinu«. »U savjetovanjima s Općinskim državnim odvjetništvom i stručnim službama mojega ureda odlučili smo ne postupiti po mjeri, kako bismo izazvali ovrhu druge strane. No ni nakon godinu dana tri suvlasnice zgrade to nisu ni pokušale«, kaže Uhlir.</p>
<p>Pita se, također, kako je moguće da sud izda privremenu mjeru u roku od tri dana, kada sudski postupci koje vodi Grad traju po pet godina. »Čudno je i to, da prvo upoznavanje gradskih čelnika s ovom mjerom, u veljači, nije izazvalo ovakvu reakciju kao što je ova sada, nakon što je došlo do promjene odvjetnika u ovom predmetu. Pojavio se, naime, Miroslav Šeparović i istog trena ja sam kažnjen«, zaključuje Uhlir.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sretan sam što je zmija ostala živa</p>
<p>Darka Komerlina, »zmijskog heroja« s Volovčice, kojega je u srijedu usred Zagreba ugrizao poskok, posjetili smo na intenzivnom odjelu Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Osjeća se, kaže, bolje.</p>
<p>»Zmija je heroj, ostala je živa!«, rekao nam je sa smiješkom Darko iz svog bolničkog kreveta. Kapci su mu teški i ne može držati oči potpuno otvorene što je posljedica otrova koji djeluje na živčani sustav pa tako i na živce očiju, objašnjava nam.</p>
<p> Poskok koji ga je ugrizao za prst sad je u Zoološkom vrtu. Darko kaže da će ga posjetiti kad se oporavi jer – mora ga upoznati.</p>
<p>»U bolnici je trebao završiti poskok, a ne ja«, kaže u šali Darko, koji poskoka nije htio ubiti, iako su neki vikali »Ubij ga, ubij!«, nego ga je htio staviti u platnenu vreću pa ga je zato uhvatio rukom. Poskok je bio brz i ugrizao ga je, nakon čega je Darka Hitna pomoć odvezla u bolnicu. Poskoka je pak veterinarska služba odvezla u Zoološki vrt.</p>
<p> Po Darkovu mišljenju, poskok je u središte Zagreba stigao kamionima koji dovoze građevinski materijal s juga Hrvatske za novogradnju u blizini Pedala, servisa za bicikle, u kojemu je Darko toga dana došao popraviti svoj bicikl.</p>
<p>Darko će ostati na liječenju od ugriza otrovnice još sedam do deset dana i više nije u životnoj opasnosti, rekao nam je dr. Zoran Vranjican s Klinike Fran Mihaljević.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Biciklima od Ljubljane do Atene</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u četvrtak ujutro dočekala je ispred zgrade Poglavarstva nekoliko splitskih studenata, koji će u okviru projekta »Tolerancijom do mira«, biciklima prijeći od Ljubljane do Atene 1631 kilometar. Gradonačelnica je Aleksandru Nikoliću, Antoniju Cinottiju, Ivanu Lediću, Ivici Elezu, Jeleni Lukšić i Miji Bebiću uručila maslinovu grančicu, kao simbol mira i zalaganja za dobrobit zdravog načina života putem sporta. Bicikliste će tijekom dva tjedna dočekati i gradonačelnici Splita, Dubrovnika, Podgorice i Tirane, a dolazak u Atenu očekuju 11. kolovoza. Atenskom gradonačelniku splitski će entuzijasti predati vijenac napravljen od svih na putu dobivenih maslinovih grančica. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na Sljeme po novom putu</p>
<p>Hrvatsko planinarsko društvo Lipa iz Sesveta organizira u nedjelju, 25. srpnja izlet na obronke Medvednice, gdje će sudjelovati na proštenju u Kapelici svetog Jakoba. Tom će se prigodom obići novootvorena planinarsko-turistička staza: Dežmanov prolaz-Dubravkin put-Cmrok-Šuma Kraljevec-Gornje Prekrižje-Šestine (Zavižanska ulica) koji se nastavlja stazom broj 12 (Kraljičin zdenac-Tomislavov dom). Sastanak je u 8 sati na Jelačić placu, »pod repom«. Službujući na izletu je Ivan Horvat.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Lovci na meteorite na Južnom polu otkrili novi komadić Marsa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skupina lovaca na meteorite što ih financira američka NASA, otkrila je blizu Južnog pola pradavni grumen s Marsa, objavila je NASA u četvrtak. Kako se doznaje, skupina je istraživača na Antarktici potkraj prosinca prošle godine, tumarajući Transantarktičkim planinama 700 kilometara od Južnoga pola, naišla na kilogram težak crni kamen.</p>
<p>Kasnije analize provedene na Institutu Smithsonian pokazale su da su i mineralogija i struktura nađenog meteorita – »nedvojbeno marsovskog podrijetla«. Prema svemu sudeći, meteorit je, kako predmnijevaju NASA-ini stručnjaci, najvjerojatnije eksplodirao i odvojio se od površine Crvenog planeta uslijed udara asteroida prije oko 11 milijuna godina. </p>
<p>Vratolomnom brzinom jurcajući svemirskim prostranstvima neutvrđeno dugo, kamen je u jednom času prošao kroz Zemljinu atmosferu i potom sletio na Antarktiku. Tamo je i ostao, sve do danas, kada nam, poput svojevrsne vremenske kapsule, može pružiti obilje podataka o Marsu.</p>
<p>Znanstvenici vjeruju da će im najnovije otkriće umnogome pomoći da bolje shvate kakvim se terenom na Marsu upravo ovih mjeseci kreću NASA-ina robotska vozila, ali i razotkriti još pokoju tajnu Marsove atmosfere. Meteorit u sebi, naime, osim kristala sadrži i sitne »džepove« zarobljenog plina, a analize su potvrdile da je riječ o istome plinu koji su na Marsu otkrile NASA-ine sonde »Viking« daleke 1976.</p>
<p>Do dana današnjega, na Zemlji je pronađeno svega 28 meteorita s Marsa. Ipak, ovo posljednje u nizu pronalazaka znanstvenici smatraju izrazito rijetkim, a time i mnogo vrijednijim jer pripada skupini marsovskih meteorita poznatijih kao Nakliti. Riječ je o vulkanskim stijenama stvorenim iz izljeva lave na Marsu prije više od 1,3 milijarde godina. Na Zemlji danas imamo tek osam Naklita, uključujući i najnoviji – prvi od njih nađen je u Egiptu, kod grada Nakla, 1911. godine. Inače, Antarktika se smatra savršenim mjestom za »lov« na meteorite budući da ih je, onako tamne, puno lakše primijetiti u tom kraljevstvu bijelo-plavičastog snijega.</p>
<p>Meteorit s Marsa ovih će dana biti pohranjen na Odjelu za čuvanje astromaterijala NASA-ina Svemirskog centra »Lyndon B. Johnson« u Houstonu gdje NASA, uostalom, čuva sve takove uzorke.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nizozemci kao najviši na svijetu - i dalje rastu!</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Premda s obzirom na ime države zvuči paradoksalno, znanstveno je dokazano da su na svijetu najviši – Nizozemci. No, to nije sve. Pripadnici novih generacija Nizozemaca i dalje »rastu«, ali i dobivaju na težini, pokazuje istraživanje provedeno tijekom posljednjih sedam godina.</p>
<p>Koen Snoeren, glasnogovornik tvrtke GfK koja je provela istraživanje, kazao je da na temelju tih podataka može reći da se u Nizozemskoj proizvode sve veći brojevi odjeće i obuće. Dodao je da je prosječan Nizozemac visok 185 cm, što je za 10 centimetara više od prosječnog Britanca ili Amerikanca te gotovo 15 centimetara više od nizozemskog prosjeka od prije 40 godina.</p>
<p>Znanstvenici smatraju da je to posljedica odličnog standarda, prehrane bogate mliječnim proizvodima, dobrih higijenskih navika i brige o zdravlju. Istraživanja Nizozemskog instituta za zdravlje pokazuju da bi Nizozemci u iduća četiri desetljeća mogli »porasti« još 10 centimetara. </p>
<p>Međutim, jedna od većih prepreka mogla bi biti nezdrava brza hrana. Tomu u prilog ide i podatak prema kojemu gotovo polovica tamošnjeg stanovništva pati od viška kilograma, a znanstvenici tog instituta tvrde da bi za desetak godina od prekomjerne težine moglo patiti čak dvije trećine nizozemskog stanovništva, što je trenutačno slučaj i s Amerikancima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Papa u novom televizijskom filmu</p>
<p>RIM</p>
<p> – Sredinom rujna započinje snimanje novoga televizijskog filma o životu pape Ivana Pavla II. Redatelj Giacomo Battiato potvrdio je da je za glavnu ulogu, u filmu o životu Karola Wojtyle do njegova izbora za poglavara Katoličke crkve 1978., izabran poljski glumac Piotr Adamczyk, piše talijanski dnevnik Il Messaggero. </p>
<p>Film prema knjizi vatikanskog novinara Gianfranca Svidercoschija o Papi kao studentu, svećeniku i biskupu, snimat će se u Krakovu te dijelom u Rimu. U dva će ga dijela prikazati privatna tv-postaja »Canale 5« u travnju 2005. Prvi dio filma opisuje djetinjstvo Karola Wojtyle u Wadowicama i događanja tijekom nacističke okupacije, dok drugi dio govori o krakovskom nadbiskupu i komunističkom razdoblju. Producent je filma, u kojem između ostalih glume John Malkovich, Klaus Maria Brandauer i Emmanuelle Beart, Pietro Valsecchi.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Glumcima zabranjene »užasne frizure«</p>
<p>HANOJ</p>
<p> – Vijetnam je zabranio nastupe svim glumcima koji imaju obrijanu glavu te onima s nepočešljanom ili obojenom kosom, kako bi zaštitio »tradicionalne estetske vrijednosti«, objavilo je vijetnamsko Ministarstvo kulture. U Propisu 47 kaže se da je Ministarstvo na pozornici zabranilo »sve frizure koje izazivaju užas, kosu obojenu živim bojama, nepočešljanu kosu, obrijane glave, odjeću koja previše otkriva te šminku koja nije u skladu s tradicionalnim estetskim vrijednostima«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Nama Mostarcima most znači sve jer da njega nije, ne bi ni Mostara bilo«</p>
<p>»Most mi znači mnogo, jer je moj pokojni sin uvijek skakao s njega u siječnju«, rekla nam je Remzata Mehić, vlasnica čaršijske »magaze«. Uz radnike oko mosta dežuraju i brojni policajci koji s psima i detektorima pregledavaju doslovce svaku rupu. Unatoč njima, život oko mosta opet je bučan...</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> – Svečano otvorenje Starog mosta u Mostaru bit će velik korak prema potpunoj integraciji Mostara i potpunijem suživotu njegovih stanovnika. Mišljenje je to koje u Mostaru, dan prije ceremonije otvorenja rekonstruiranog mosta, dijele svi Mostarci. Nakon 25 mjeseci rekonstrukcije tog spomenika kulture, Stari most zasjat će u petak punim sjajem, vjerojatno kao kad ga je neimar Hajrudin izgradio prije gotovo 500 godina. </p>
<p>U četvrtak je u Mostaru temperatura u hladu prelazila 40 stupnjeva Celzija, no to nije bila prepreka da se naprave završni radovi. Uz radnike oko mosta dežuraju brojni policajci koji, ne prepuštajući ništa slučaju, s psima i detektorima pregledavaju doslovce svaku rupu, dok ronioci istodobno kontroliraju korito Neretve. Upozorenje koje je njemačka tajna služba poslala kolegama u BiH o mogućnosti terorističkog napada tijekom svečanosti, u Mostaru je shvaćeno ozbiljno pa više od 1700 policajaca već danima neprestano pod nadzorom drži Stari most i bližu okolicu. </p>
<p>Unatoč tome, život oko mosta opet je, nakon toliko godina, bučan. Stare trgovine, magaze, otvorile su vrata oko kojih se vrte turisti. Prodaje se i kupuje sve i svašta, od tradicionalnog bakroreza i ćilima do »modernih« suvenira poput Titovih bista i zvijezda petokraka, talijanskih šljemova iz II. svjetskog rata i izrezbarenih granata iz nedavnog bošnjačko-hrvatskog sukoba za kojeg je Stari most i srušen. </p>
<p>Na istočnoj obali Neretve, ispred čaršijske magaze zatekli smo šezdesetpetogodišnju Remzatu Mehić dok sjedi i čeka da se neki turist zainteresira za suvenire. »Most mi znači mnogo, jer je moj pokojni sin uvijek skakao s njega u siječnju i bio reprezentativac BiH. Ne mogu opisati koliko mi je drago što se među nama opet rodio Stari most. Jest on novi, no za nas je stari i simbol je svih nacija. Ovu radnju napravio je moj sin koji je poginuo nakon rata. Ja sam je, eto, naslijedila i popravila. Što ću, idemo dalje, mora se«, govori Remzata svoju tužnu sudbinu. Dodaje da se Mostaru vraća stari život: »Sve nacije su opet ovdje i to je lijepo. Tko nije nikakvo zlo napravio, ne smeta nikome. Pa evo, u mene se kći poslije rata udala za drugu naciju, Francuza. Nisam joj branila«, ističe Remzata čiju priču prekidaju znatiželjni turisti. </p>
<p>Samo nekoliko minuta kasnije, koliko nam je trebalo da prijeđemo Stari most, koji je, osim za novinare, do petka navečer zatvoren za javnost, našli smo se u »Zapadnom Mostaru«, hrvatskom dijelu i dalje podijeljenoga grada. No, kao i na istočnoj obali Neretve, tako i na zapadnoj, suvenirnice jedni uz druge drže i Hrvati i Bošnjaci.</p>
<p>»Kako nam neće mnogo značiti most! Ja sam ovdje još od prije rata, na drugoj strani, s prijateljem držao galeriju. S ove strane sam radnju drž'o otvorenom čitavo vrijeme, no malo je ljudi tuda prolazilo dok mosta nije bilo. Nama Mostarcima most znači sve jer da njega nije, ne bi ni Mostara bilo«, sretan je Pero Džidić što je obnova završena. Nada se da će nakon otvaranja mosta i suživot u Mostaru biti bolji. »Čim ima para, narod ne razmišlja o glupostima«, otkriva Džidić formulu za miran suživot u Mostaru.</p>
<p>Željka Pekovića, vodećeg čovjeka dubrovačke tvrtke »Omega Engineering« i jednog od najzaslužnijih stručnjaka za uspješnu obnovu mosta te dviju kula Halebije i Tare, prekinuli smo u obilasku završnih radova. </p>
<p>»Nakon dvije godine i mjesec dana mogu reći da smo napravili izvrstan posao. Završeni su svi građevinski i zanatski radovi na mostu i kulama, a jučer smo do pola noći sa stručnjacima splitske »Rađa rasvjete« i talijanske tvrtke »Guzzini« koja je osvijetlila Luxor, Louvre, Pompeje i Vatikan, postavljali rasvjetu koja će tom kompleksu noću davati srednjovjekovni, mistični ugođaj«, kazao nam je Peković dodajući da je završena i prezentacija arheoloških nalazišta otkrivenih tijekom obnove mosta na objema obalama Neretve. Tako se, zahvaljujući Pekoviću, Vjesnikov novinar i prije otvaranja mogao uvjeriti u ljepotu ostatka dvaju mostova koji su prethodili Hajrudinovoj kamenoj ljepotici.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sinkronizirani »Shrek 2« od četvrtka u kinima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U hrvatskim kinima od 26. će se kolovoza početi prikazivati američki animirani film »Shrek 2«, prvi kino 'crtić' američke producentske kuće »DreamWorks« koji je sinkroniziran na hrvatski jezik.</p>
<p>U priopćenju tvrtke »Blitz«, hrvatskog distributera filma »Shrek 2«, stoji da je glas glavnom junaku filma, zelenom čudovištu Shreku, posudio glumac Vedran Mlikota, a glas princezi Fioni glumica i pjevačica Renata Sabljak.</p>
<p> Ulogu najsmješnijeg lika i najboljeg Shrekovog prijatelja Magarca tumači glumac Krešimir Mikić, Vilinskoj kumi glas je posudila popularna glumica i pjevačica Jasna Bilušić, a njezinu sinu, princu Šarmeru, Aleksandar Cvjetković Kajo. Slavnog ubojicu zelenih čudovišta, Mačka u čizmama, tumači zagrebački glumac Sven Medvešek, dok su glasove Fioninim roditeljima, kralju Harodu i kraljici Lillian, posudili glumci Pero Juričić i Mirela Brekalo.</p>
<p> Ulogu novinarke, koju u originalnoj postavi tumači popularna američka televizijska voditeljica i novinarka Joan Rivers, u hrvatskoj verziji dobila je tv voditeljica Barbara Kolar, kojoj je to prvi filmski nastup u karijeri, a glas Ružnoj polusestri posudio je glumac Božidar Smiljanić.</p>
<p> Na hrvatski jezik prevedene su i sve pjesme iz filma osim završne »Livin' La Vida Loca«, a prepjev pjesama »Fairy Godmother Song« te hita »Holding Out For a Hero« u izvođenju Jasne Bilušić bit će izdan na CD-u i puštan na hrvatskim radio postajama.</p>
<p> Ističe se da je film »Shrek 2« od početka prikazivanja u svjetskim kinima zaradio 735,5 milijuna dolara, od čega 426 milijuna u američkim kinima, čime se svrstao na peto mjesto najgledanijih filmova u SAD-u svih vremena, iza »Titanica«, »Ratova zvijezda«, »ET-a« i »Fantomske prijetnje«, a ispred megahitova poput »Spidermena«, »Pasije« te trećeg i drugog dijela filmske trilogije »Gospodara prstenova«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>I policajci i glumci samo su radili svoj posao</p>
<p>Riječ je o kratkom nesporazumu koji je vrlo brzo riješen, pomirljivo tvrde predstavnici produkcije »Ville Marije« / Do sada je snimljeno stotinjak epizoda što je više od pola materijala, a serija će najvjerojatnije biti emitirana na HTV-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilično bizaran i nevjerojatan incident privođenja ekipe sapunice »Villa Marija«, tijekom snimanja eksterijera u Pregradi, bio je u srijedu glavna vijest. Nekoliko članova ekipe je, naime, uhićeno nakon što ih je policija zaustavila zbog vožnje u automobilu lažnih registarskih talbica. No, dan poslije, kada su se smirile emocije, članovi ekipe koja je privedena na sat vremena u policijsku postaju nisu željeli previše komentirati neugodan događaja. </p>
<p>»Do sada su moje izjave o tom slučaju bile uglavnom krivo prenesene, pa više ne želim davati nikakve izjave«, odmah nam je rekla Ksenija Pajić koju smo uhvatili na setu »Ville Marije«. Sve što je Ksenija htjela reći o incidentu svelo se na zaključak kako se nije radilo o »ugodnoj i smiješnoj anegdoti«. No, zato je otkrila da je vrlo zadovoljna snimljenim materijalom, da se radi naporno i teško jer je riječ o svakodnevnim snimanjima, te da radi paralelno s dvije ekipe što je »itekako dobro iskustvo«. </p>
<p>Kad već nije htjela govoriti o incidentu zanimalo nas je kako surađuje s meksičkom redateljicom Aliciom Carvajal zbog čijeg dolaska nisu bili najsretniji domaći redatelji, od kojih su neki uvjereni da je snimanje sapunica nezahtjevna forma koju mogu snimiti studenti prve godine režije. »Ona je divna žena i prava profesionalka«, kaže za nju Ksenija Pajić dodajući da je »njen dolazak potpuno opravdan jer naši redatelji nemaju iskustva sa sapunicama«.</p>
<p>Za komentar nemilog incidenta zamolili smo službu za odnose s javnošću prve domaće sapunice gdje su nam objasnili kako je došlo do incidenta. </p>
<p>»Snimali smo jednu od eksternih lokacija, kuću glavnih junaka 'Ville Marije' i njihov povratak doma. Kako smo za snimanje koristili sponzorske automobile s lažnim registracijskim tablicama jednostavno je došlo do kratkog nesporazuma s policijskom patrolom. Mi smo obavljali svoj posao, a oni svoj i došlo je do nesporazuma koji je vrlo brzo riješen«, kažu njihovi predstavnici za javnost dodajući da je ekipa puštena iz postaje nakon sat vremena. </p>
<p>Očito je svima u interesu da se incident čim prije zaboravi, iako ostaje nejasno kako se uopće moglo dogoditi takvo što.</p>
<p> Inače, kompletna ekipa »Ville Marije« odlazi 1. kolovoza na kolektivni godišnji odmor, a nastavak snimanja planiran je za početak rujna. Do sada je snimljeno materijala za otprilike stotinjak epizoda, a planirano je da sapunica ima ukupno 160 epizoda koje će, najvjerojatnije, biti prodane HTV-u. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Kabinet čuda Charlesa Saatchija</p>
<p>U zbirci Saatchi dosjetka i radikalizam zamjenjuju istinsku kreaciju, a djela su zanimljiva ljudima sklonim bizarnom i odvratnom i koji u Londonu posjećuju mjesta na kojima je ubijao Jack Trbosjek / Različite reakcije publike od gađenja do divljenja</p>
<p>Kako je milostivi Bog mogao dopustiti Charlesu Saatchiju da živi</p>
<p> – gnjevni je osvrt dijela britanskih likovnih kritičara upućen nekadašnjem »čarobnjaku Ulice Boundary« čija zbirka u palači County Hall u srcu Londona, točno nasuprot zgrade Parlamenta, uz najveću turističku atrakciju vrtuljak »Londonsko oko«, šokira stotine.</p>
<p>Šok terapija za posjetitelje počinje već u velikoj ulaznoj dvorani gdje je postavljena velika lutka Damiena Hirsta »Hymn« (1999.) – anatomski medicinski prikaz ljudskog tijela s utrobom – prizor nimalo ugodan, osim za one koji drže unutrašnjost tijela lijepim.</p>
<p> Tu je i već svjetski slavan Hirstov preparirani morski pas u formaldehidu (»Psihička nemogućnost smrti u umu živućega«, 1991.), preparirana ovca (»Dalje od stada«, 1994.), presječena i cijela svinja (»Ova je mala svinja otišla u dućan, a ova je ostala kod kuće«, 1996.) i slavna razrezana krava posložena u bijele kvadratične isječke (1996.). Djela su to, kako pišu engleski povjesničari umjetnosti što pokazuju »ljepotu i poeziju smrti«. S druge strane isti autor potpisuje kičasto ružičasto srce s leptirićima »Bez imena«, kao i velik akvarij (»Izgubljena ljubav«, 2000.) u kojem među medicinskim instrumentima plivaju šarani, a što valjda sluti neku futurističku katastrofu potopljena svijeta.</p>
<p>U tome istom predvorju nepodnošljive su skulpture višeglavate i višetjelaste djece (»DNA Zygotic«, 1997., »Tragične anatomije«, 1996., »Zygotic ubrzanje«,1995.) Jakea i Dinosa Chapmana što čine tjeskoban zapis o mogućnostima genetskih manipulacija. Umjetno stablo s plastičnim odsječenim dijelovima tijela potpuno je negledljivo i asocira najstrašnije prizore srednjega vijeka. Ulja na platnu ispunjena debelim ženskim tjelesima Jenny Saville izazivaju mučninu, dok je velika šok atrakcija »Sveta Djevica Marija« Crisa Ofilija iz 1996. – kolaž što prikazuje Majku Božju kao crnkinju.</p>
<p>Potpuno su apsurdne instalacije Sarah Lucas načinjene od stola s dva jaja »Dva pržena jaja i kebab« (1994.), kreveta na kojem naranče, dinje, kanta i krastavac simboliziraju spolne organe – »Au naturel« (1994.). Ništa manje čudovišne su fotografije muškaraca koji je na gaće zalijepio pile »Gaće od pilića« (2000.) i žene u zahodu koja drži kotlić u krilu »Ljudski toalet« (1997.). Znatno je erotičnija skulptura »Nestati u dimu« (2000.) koja prikazuje demona kako vodi ljubav s djevojkom. Znatno bolje od svih fotografije su Richarda Billinghama marginalaca koje odaju socijalnu osjetljivost autora.</p>
<p> No, »zvijezda« Saatchijeve kolekcije jest instalacija Tracey Emin »Moj krevet« (1998.) načinjena od prljava kreveta zgužvane posteljine s najlonkama ispred kojeg su kutije cigareta, lijekovi, igračke, čikovi, alkohol i kao vrhunac prljave ženske gaće (zamrljane krvlju), što izaziva lavinu komentara! Znatno je tragičnije njezino djelo sastavljeno od ruševne kolibe »Posljednja stvar koju sam ti rekla jest da me ne ostavljaš ovdje« (1999.), dok je duhovita instalacija-šator »Svi s kojima sam spavala« (1995.).</p>
<p> Među rijetkim umjetnicima impozantne snage je Rachel Whiteread, čije velike kade i bijeli mistični blokovi »Duh« (1990.),»Bez naziva« (1990.), »Narančasta kada« (1996.) izazivaju nelagodu, ali i divljenje, zračeći posebnu energiju. Potresna jest »Smrt Chea« (2000.) Gavina Turka, instalacija u kojoj slavni revolucionar leži mrtav na nosilima poput Krista postavljena na rub groba. Znatno su slabije instalacije »Nomad« (2003.) načinjena od vreće za spavanje i »Pop« (1993.) gdje je sebe prikazao kao Sida Vicousa.</p>
<p>Vrhunac, doduše, ugodna kiča lampice su u obliku srca Tima Noblea i Sue Webster »Toksična shizofrenija« (1997.), a ništa manje provokacije ne izaziva dramatična i vrlo realistična instalacija Rona Muecka »Mrtav otac« (1996./7.), »Maska« (1997.), »Pinocchio«(1996.) , »Velika beba« (1996.) i »Anđeo« (1997.), rađene mahom od poliestera s dodatcima prave ljudske kose.</p>
<p>Dionica slikarstva vrlo je loša temeljeći se uglavnom na estetici kiča i stripa. To su ulja Richarda Pattersona iz 1996. te ulja na tragu pop arta Dextera Dalwooda (2000.) i marginalne vizije Martina Maloneya iz 1997. (od kojeg su bolji svi trešenjevački outsideri). Znatno su bolja ekspresionistička djela Cecily Brown, a pogotovo akrilici Michaela Raedeckera s čudnim šumama i osamljenim kućama. Jezive su oslikane kičaste vaze Graysona Perryja, a odvratne instalacije Tima Noblea i Sue Webster s odječenim glavama ispod kojih su šarene nakupine.</p>
<p>»Arhitekt senzacija«, kako Saachija zove engleski tisak, ima poklonike među onim posjetiteljima i kritičarima koji u takvoj umjetnosti realnoga i radikalnoga vide kritiku suvremenog društva, a u Londonu vole kupiti knjigu o Jacku Trbosjeku s jezivim fotografijama njegovih žrtava.</p>
<p>Činjenica je da većina djela u County hall jednostavno jeftino mame publiku željnu senzacija estetikom šoka. Većina tih radova u Zagrebu ne bi prošla ni na Salonu mladih, a ne bi ih uvrstili ni u marginalnu umjetnost. Zahvaljujući bizarnu ukusu čovjeka koji pripada bogatom zapadnom svijetu – postala su planetarno poznata, a njihovi autori bogataši.</p>
<p> Djela su to što su svakako udarac dobrom ukusu Britanaca i nameću teška pitanja o biti suvremene umjetnosti – barem onoga njezina djela u kojem dosjetka zamjenjuje kreaciju, a bizarnost i radikalizam istinsku kreaciju. A preko puta County halla i tako je Somerset house u kojem vas čekaju Degas, Monet, Manet i Van Gogh. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Obuzdana pastorala</p>
<p>Uvodni dio dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara pripao je Marinu Držiću, i to prikazivanjem izvedbi njegovih djela u SAD svježe uprizorenih ove godine. Nakon »Dunda Maroja« red je došao na pastoralu »Grižulu« koju je sa studentima Indiana University of Pennsylvania redateljski osmislio Matko Sršen. </p>
<p> Znanstveni skup »Držićevi izazovi 1508. – 2004. – 2008.« u susret, kako je najavljivan i bio intoniran, petstotoj obljetnici piščeva rođenja organiziran u suradnji s Domom Marina Držića, IUC-om i Leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža« također je svojim prinosima usložio ovoljetnu Držićevu prisutnost u Dubrovniku, koja će biti zaključena novim izvedbama Festivalskoga dramskog ansambla s »Grižulom«, prošlogodišnjom premijernom festivalskom uspješnicom.</p>
<p> Držić je tako, na neki način, obojio ovoljetna teatarska događanja Igara uz mogućnost uvida u nove, po svemu specifične, produkcije na engleskome jeziku.</p>
<p>Matko Sršen, koji se u svojoj redateljskoj i spisateljskoj praksi već višestruko ogledao kada je u pitanju Marin Držić, pastoralu »Grižulu« igranu u Pennsylvaniji redateljski promišlja mizanscenski krajnje reducirano bez scenografskih suvišnosti (scenograf Brian Jones), usmjerujući se na višestrukost primisli koje otvara nostalgija za Gradom kao temeljni motiv i povod predstavi koja računa na ansambl bez značajnijih individualnih glumačkih ostvarenja.</p>
<p> Sve je podređeno temeljnom redateljskom konceptu koji slijedi adaptacija pastorale ostvarena s Barbarom Blekledge uz prijevod Ljerke Djamješić i Kathleen Herbert.</p>
<p> Vilinski svijet tako ostaje ishodišnim duhovnim prostorom koji je tek moguć refleks onoga pučkoga. Vile svojim dopadljivim i intrigantnim pjevom u izboru od Sorkočevićevih simfonija do madrigala i srednjovjekovnih napjeva (glazbeno vodstvo Carolyn Violi) ostaju sveprisutnim prizivom željenoga, traženoga i uspomenama potisnutoga i zanimljiv su nostalgičan priziv gotovo intimističkih rezonanci i tragova.</p>
<p> Sršenova, a po Držiću, slika Dubrave moguć je nešto slobodnije poetiziran, ali i u isto vrijeme svjesno hermetiziran slijed prizora, s nakanom da američkim studentima približi Držićevu pastoralu i samog komediografa uz primjeren redateljski koncept koji ima svoje opravdanje, logičnost i dosljednost, posebice u dosluhu s povodom.</p>
<p> Dubrovačkoj pak festivalskoj publici, posebno osjetljivoj kada je u pitanju svako novo uprizorenje nekoga od djela slavnoga komediografa, očito je nedostajalo je drugih i drugačijih izazova i avantura od onih viđenih ovom prigodom na Lovrjencu. </p>
<p>U svakom slučaju, izvedba »Grižule« studenata Indiana University of Pennsylvania u bogatoj festivalskoj kronologiji igranja Držića ostat će zapamćena kao teatarski kuriozum, zanimljivo poznanstvo i, na neki način, prepoznavanje i sučeljenje s novim pokušajem, koji ostaje zabilježen i kao četvrta postava te pastorale prikazana na Dubrovačkim ljetnim igrama, nakon Fotezovih režija 1950. i 1954. u Parku Gradac, Juvančićevih uprizorenja 1967. i 1968., odnosno od 1973. do 1975. i, najposlije, prošloljetne redateljske vizije »Grižule« Paola Magellija.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Kyrie eleison« pozvan u Maroko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Animirani film »Kyrie eleison« autora Davora Međurečana ušao je u selekciju Festivala mediteranskoga kratkometražnog filma, koji se od 21. do 25. rujna održava u Tangeru, u Maroku, priopćeno je iz »Zagreb filma«. Davor Međurečan rođen je u Zagrebu 1971. godine. Završio je kemijsku školu, a 1995. tečaj animacije u »Zagreb filmu«. Uz animaciju bavi se i ilustracijama. Osim animiranog filma »Kyrie eleison«, koji progovara o oprostu i nadi, taj autor potpisuje i filmove »Glavno jelo«, »Flamingo bar«, »Nivo 9«, »Minuta prije buđenja« i »Ciganjska«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tadijanović i Moutault u MH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Akademik Dragutin Tadijanović i direktorica poljoprivrednog učilišta u gradu Neubourgu u Francuskoj Sandrine Moutault susreli su se u četvrtak u Matici hrvatskoj. Direktorica Moutault je ovih dana gost Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima. U pratnji gošće bila je Renata Husinec, predsjednica Ogranka MH u Križevcima i profesorica na tome učilištu. Profesori i studenti toga učilišta bili su gosti na francuskom poljoprivrednom skupu »Les fermes en scene« od 14. do 20. lipnja, gdje su imali izniman uspjeh u predstavljanju hrvatskoge kulture i kulinarstva. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dvije izvedbe »Romea i Julije« </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dvije izvedbe baleta »Romeo i Julija« u koreografiji Dinka Bogdanića Balet zagrebačkog HNK-a izvest će u petak i subotu na Boškovićevoj poljani u sklopu programa 55. dubrovačkih ljetnih igara, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Press uredu Igara. Balet »Romeo i Julija« nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju plesnu predstavu u cjelini, a za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina nagradu je dobila Edina Pličanić za ulogu Julije. Balet HNK u Zagrebu posljednji je put na Dubrovačkim ljetnim igrama nastupio 2001. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Preminuo kompozitor Jerry Goldsmith</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Kompozitor Jerry Goldsmith, autor glazbenih tema za »Zvjezdane staze«, »Planetu majmuna« i »Perry Mason«, preminuo je u snu u 75. godini u noći sa srijede na četvrtak u svome domu na Beverly Hillsu. Goldsmith je tako izgubio dugu borbu s rakom, izjavio je njegov osobni tajnik Lois Carruth. </p>
<p>Ovaj čuveni kompozitor i dirigent tijekom svoje dugogodišnje karijere bio je čak 17 puta nominiran za Oscara, a jedan je Akademijin kipić odnio doma. Također, devet je puta bio nominiran za Zlatni Globus, a pet je puta dobio statuu Emmy.</p>
<p>Goldsmith se glazbom počeo baviti u šestoj godini, a njegova profesionalna karijera, tijekom koje je napisao glazbu za filmove poput »Totalni opoziv« ili »Looney Tunes: Ponovno u akciji«, trajala je gotovo pola stoljeća. Između ostaloga, Goldsmith je autor glazbe kojom se obilježava dodjela Oscara.</p>
<p>Svoju jedinu Akademijinu nagradu dobio je 1976. za film »Predskazanje«.</p>
<p>Cijenjenog skladatelja nadživjeli su supruga Carol, djeca Aaron, Joel, Carrie, Ellen Edson i Jennifer Grossman, te šestero unučadi i praunučadi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>U Pescari odluka o olimpijskoj momčadi</p>
<p>Na pripremne utakmice protiv reprezentacije Italije putuje 16 igrača, a nakon toga će izbornik Zoran Roje odrediti kojih će 13 igrača nastupiti </p>
<p>na Olimpijskim igrama </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatska vaterpolska reprezentacija nastavlja od petka u Pescari svoje pripreme za OI. Prošlih desetak dana »vodeni vatreni« su trenirali na bazenu Jadrana u Zvončacu, a o ozračju među igračima i radu na treninzima izbornik Zoran Roje je rekao:</p>
<p>– Prezadovoljan sam ozračjem u momčadi. Svi igrači su izvanredno radili i spremniji smo nego lani. Ostvarili smo sto posto zamišljenog i na fizičkom planu i na taktičkom.</p>
<p>U Pescaru putuje 16 igrača, a odigravat će se trening utakmice s reprezentacijom Italije. Po povratku odredit će se 13-orica vaterpolista za Atenu, a posljednja provjera forme bit će na turniru u Beogradu početkom kolovoza.</p>
<p>Ujedno, na bazenu Jadrana se sastao i Upravni odbor Hrvatskog vaterpolskog saveza te raspravio neke bitne odrednice odlaska na OI. Poznato je da vaterpolisti imaju samo 18 akreditacija, a u Splitu je dogovoreno da u taj brod upada 13 igrača + izbornik + dva trenera, te liječnik i vođa puta. Imena još nisu definirana, osim izbornika Roje, a UO je odlučio da će trojica čelnika Saveza u Atenu putovati na trošak HVS-a. </p>
<p>Predsjednik Saveza Nikola Grabić još jednom je ponovio da čelnici HVS-a imaju financijskih problema za realizaciju odlaska u Atenu, ali je uskočio Hrvatski olimpijski odbor i pomogao s nešto većim iznosom nego što je planirano da bi se financijska konstrukcija odlaska na OI realizirala.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Klinsmann postaje izbornik Njemačke </p>
<p>»Puno dugujem Savezu. Reprezentacija mi je bila kao dom, posebice dok sam igrao u inozemstvu«, kazao je Klinsmann o svojoj kandidaturi</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> – Bivši kapetan njemačke nogometne reprezentacije Jürgen Klinsmann trebao bi postati novim nacionalnim izbornikom, piše u četvrtak »Süddeutsche Zeitung«.</p>
<p>Pomoćnik bi mu trebao biti Holger Osieck (56), koji je tu funkciju obavljao i dok je Franz Beckenbauer bio izbornik (1984-1990). Također, trebala bi biti uspostavljena nova dužnost - menadžer reprezentacije, a na nju bi bio ustoličen Oliver Bierhoff.</p>
<p>Njemački nogometni savez (DFB) zasad nije htio potvrditi vijest da će Kilnsmann postati izbornik »elfa«. </p>
<p>DFB ističe da je Klinsmann na sastanku u utorak pristao da će preuzeti važnu ulogu u nacionalnoj momčadi. </p>
<p>Klinsmann je u srijedu kazao da će »pomoći DFB-u bez obzira na funkciju koju će obavljati«. </p>
<p>– Puno dugujem Savezu. Reprezentacija mi je bila kao dom, posebice dok sam igrao u inozemstvu, dodao je.</p>
<p>Tridesetdevetogodišnji Klinsmann igrao je za reprezentaciju 109 puta. Bio je svjetski prvak 1990., te europski prvak 1996. Dvije godine kasnije okončao je karijeru i nastanio se u Kaliforniji, gdje živi sa svojom ženom Debbie. </p>
<p>Trenerski diplomu stekao je 2000. godine. Tijekom karijere igrao je za VfB Stuttgart, Bayern, Inter, Sampdoriu, AS Monaco i Tottenham. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U finalu EP-a U-19 Turska i Španjolska </p>
<p>BASEL</p>
<p> – U finalu Europskog nogometnog U-19 prvenstva igrat će reprezentacije Turske i Španjolske. Turska je u prvom polufinalnom dvoboju u produžetku pobijedila Švicarsku 3-2 (1-1), dok je Španjolska boljim izvođenjem jedanaesteraca porazila Ukrajinu 4-1 (1-1). Finalni susret na rasporedu je 24. srpnja u Nyonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U finalu Copa Americe Brazil i Argentina </p>
<p>LIMA</p>
<p> – Nogometaši Brazila plasirali su se u finale Copa Americe, pobijedivši u polufinalu nakon izvođenja 11-eraca Urugvaj 5-3. Nakon 90 minuta rezultat je bio neodlučen 1-1. Poveo je Urugvaj pogotkom Marcela Sose u 22. minuti, a poravnao je Adriano (47). U nedjelju će u finalu igrati Argentina i Brazil, dok će se dan ranije u utakmici za treće mjesto sastati Kolumbija i Urugvaj. </p>
<p>BRAZIL: 1-Julio Cesar; 13-Maicon, 3-Luisao, 4-Juan,6-Gustavo Nery; 5-Renato, 8-Kleberson (19-Diego, 75), 10-Alex, 11-Edu (18-Julio Baptista, 75); 7-Adriano, 9-Luis Fabiano</p>
<p>URUGVAJ: 1-Sebastian Viera; 17-Carlos Diogo, 2-Joe Bizera,4-Paolo Montero, 3-Dario Rodriguez; 5-MarceloSosa, 11-Cristian Rodriguez (22-Vicente Sanchez 70), 16-Javier Delgado, 15-Diego Perez (8-Omar Pouso, 81); 9-Dario Silva, 20-Carlos Bueno (21-Diego Forlan 62)</p>
<p>SUDAC: Marco Rodriguez (Meks)</p>
<p>GLEDATELJA: 15.000 (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bastia – Steaua 1-0 </p>
<p>SALLANCHES</p>
<p> – U prijateljskom dvoboju odigranom u francuskom Sallanchesu Bastia je pobijedila rumunjskog prvoligaša Steauu 1-0 (1-0). Jedini pogodak postigao je Nee u 8. minuti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Henriksen zaključio reprezentativnu karijeru </p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> – Kapetan danske reprezentacije Rene Henriksen odlučio je okončati reprezentativnu karijeru, objavio je u četvrtak Nogometni savez Danske.</p>
<p>– Odlučio sam reći »gotovo je« dok sam još uvijek u formi i nosim kapetansku vrpcu, izjavio je 34-godišnji Henriksen, koji igra za grčki Panathinaikos.</p>
<p>Henriksen je debitirao u reprezentaciji 1998. godine, a skupio 66 nastupa. Igrao je na EP-u 2000. i SP-u 2002., kao i na nedavnom EP-u u Portugalu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Parlour u Middlesbroughu </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Veznjak Arsenala Ray Parlour u novoj će sezoni igrati za Middlesbrough. Vrijednost transfera je milijun i 700.000 funti. Parlour odlazi iz Arsenala godinu dana prije isteka ugovora. On je četvrti igrač koji je u ljetnom prijelaznom roku pojačao Middlesbrough. Ranije su došli australski Hrvat Mark Viduka, te Nizozemci Jimmy Floyd Hasselbaink i Michael Reiziger. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Armstrong potvrdio naslov</p>
<p>L'ALPE D'HUEZ</p>
<p> – Lance Armstrong odagnao je i najmanju sumnju u osvajanje šestog uzastopnog »Tour de Francea« trećom etapnom pobjedom kojom je još više povećao svoju prednost u ukupnom redoslijedu. Četiri dana prije kraja »Toura« Armstrong ima 3:48 minuta prednosti u odnosu na svog prvog pratitelja, Ivana Bassa.</p>
<p>Brdski kronometar na L'Alpe d'Huez opravdao je gotovo sva očekivanja organizatora. Privukao je veliki broj gledatelja, više od milijun navijača natiskalo se uz 15.5 kilometara dugu stazu od Bour d'Oisansa do L'Alpe d'Hueza koji bučno pozdravljali svakoga od 157 vozača koji su krenuli u bitku protiv legendarnog uspona, te što je još važnije – sebe. </p>
<p>Dominacija Teksašanina odnijela je dimenziju neizvjesnosti. Armstrong je od starta pokazao kako je nemjerljivo jači od jedinog konkurenta za ukupnu pobjedu ove godine, Talijana Ivana Bassa, te je iz metra u metar pojačavao svoju prednost u ukupnom redoslijedu. Štoviše, iako je sa startne rampe krenuo dvije minute kasnije, Armstrong je dva km prije cilja dostigao Bassa, prestigao ga, te na kraju povećao svoju prednost u odnosu na najbližeg pratitelja u ukupnom redoslijedu za 2:23 minute.</p>
<p>Ustvari, velika je šteta što Jan Ullrich u Pirenejima nije pokazivao formu kakvu je pokazao u Alpama. Jer, jedino je Ullrich mogao držati kakav-takav ritam na »L'Alpe« s Armstrongom, na kraju je i Nijemac zaostao 1:01 minutu, ali i to je bilo mnogo manje od onoga što su izgubili ostali. S ovim rezultatom, Ullrich se popeo na četvrtu poziciju ukupnog redoslijeda s realnim izgledima da ponovno na kraju »Toura« u Parizu bude drugi.</p>
<p> • Rezultati, 16. etapa (Bourg d'Oisans – L'Alpe d'Huez, 15.5 km): 1. Lance Armstrong (SAD/USPS) 39:41, 2. Jan Ullrich (Njem/T-Mobile) + 1:01, 3. Andreas Klöden (Njem/T-Mobile) + 1:41, 4. Jose Azevedo (Por/USPS) + 1:45, 5. Santos Gonzalez (Špa/Phonak) + 2:10... ukupni redoslijed: 1. Armstrong 67:53:24, 2. Ivan Basso (Ita/CSC) + 3:48, 3. Klöden + 5:03, 4. Ullrich + 7:55, 5. Azevedo + 9:19... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Otvoreno olimpijsko selo </p>
<p>ATENA</p>
<p> – U Ateni je u četvrtak je dovršeno olimpijsko selo, koje će za 21 dan ugostiti 17.000 sportaša i službenih osoba. U olimpijskom selu nalazi se 2.100 stanova, a od stadiona »Spiridon Luis« udaljeno je oko 20 minuta vožnje. Olimpijsko selo ograđeno je betonskom i čeličnom ogradom, a oko njega će stalno patrolirati policajci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Opet igra Badel 1862 Zagreb</p>
<p>Potkraj sljedećeg tjedna uprava hrvatskog prvaka će otići u Crikvenicu, gdje će potpisati ugovore sa dva reprezentativca – povratnikom u klub i Slavkom Golužom, te lijevim krilom svjetskih prvaka Nikšom Kalebom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uprave rukometnog kluba Zagreb i tvrtke Badel 1862 Zagreb dogovorile su četverogodišnju suradnju, pa će hrvatski prvak sljedeće četiri godine nastupati pod novim, točnije starim imenom Badel 1862 Zagreb. Kako je izvijestio klupski direktor Bartol Kaleb, sve su pojedinosti uglavljene, a ugovor će biti potpisan drugom polovicom kolovoza, kad će se momčad okupiti i započeti pripreme za novu sezonu.</p>
<p>– Nakon Ine, kao glavnog sponzora, te Agrokora i Bavarije, u svoje smo redove doveli još jednu uglednu tvrtku. To će biti itekako značajna financijska potpora klubu, što znači da bismo smjeli imati nikakvih problema pri ostvarenju naših planova, rekao je Kaleb.</p>
<p>Koliko Badel 1862 Zagreb ima ozbiljne planove, govori i činjenica da će sljedećeg tjedna potpisati ugovore sa dva hrvatska rukometna reprezentativca. U klub se vraća kapetan reprezentacije Slavko Goluža, nakon boravka u Metkoviću, Njemačkoj, Francuskoj i Mađarskoj. Novajlija u zagrebačkom dresu će biti i lijevo krilo svjetskih prvaka, Nikša Kaleb. Iako je još lani bilo pregovora, Kaleb je odlučio prošlu sezonu završiti u svojem klubu Metkoviću. No, nedavno se oprostio od matičnog kluba i od jeseni će igrati u »Kutiji šibica«. Zagrebova bi uprava s dvojicom igrača trebala potpisati ugovore potkraj mjeseca u Crikvenici, gdje su reprezentativci na pripremama.</p>
<p>– Sve smo dogovorili s njima i da bismo stigli sve napraviti u prijelaznom roku, u Crikvenici ćemo potpisati ugovore. Uistinu smo jako zadovoljni što smo doveli igrača takve kvalitete, koje su svima poznate. I nazdraviti tome, jer mislim da imamo razloga, dodao je Kaleb.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kostanić u osmini finala protiv Petrove</p>
<p>Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić plasirala se u u osminu finala WTA turnira u Los Angelesu, pobijedivši devetu nositeljicu Švicarku Patty Schnyder 6-1, 7-6 (5). U prvom setu Schnyder nije uspjela dobiti nijedan svoj servis. Jedini gem osvojila je na servis Jelene Kostanić. U drugom setu Schnyder je kod 5-4 servirala za set, ali se je Kostanić uspjela vratiti. U osmini finala je čeka deveta nositeljica Ruskinja Nadja Petrova. Rezultati 2. kola: S. Williams (1) – Daniilidou 6-1, 7-6 (3), Davenport (3) – Kremer 7-5, 6-2, Kuznjecova (5) – Vento-Kabchi 6-3, 6-3, Sugiyama (6) – Pratt 6-2, 6-4, Zvonareva (8) – Pisnik predaja, Smashnova-Pistolesi (10) – Hantuchova 7-6 (5), 6-4, Schiavone (11) – Dechy 7-6 (5), 6-2, Rubin (14) – Benešova 4-6, 6-1, 6-2, Frazier (15) – Schett 6-4, 6-4, Lihovčeva – Janković 2-6, 6-3, 7-5, Bartoli – Morigami 6-2, 6-0, Parra Santonja – Barna 6-0, 7-6 (2). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pilić »snimio« Belgijance</p>
<p>UMAG </p>
<p> – Izbornik hrvatske Davis kup reprezentacije Nikola Pilić proveo je treći dan turnira na terenima Stella Maris centra. Razlog su nastupi belgijskih tenisača, protiv kojih Hrvatska igra kvalifikacijski dvoboj za ostanak u Svjetskoj skupini Davis kupa krajem rujna u Rijeci. U belgijskom dvoboju drugog kola Kristof Vliegen je sa 7-6 (3), 3-6, 6-4 pobijedio Oliviera Rochusa, a Čeh Jiri Novak je stigao do osmine finala 4-6, 6-3, 6-1 pobjedom protiv Cristophea Rochusa. </p>
<p> Mislim da ću Rijeci sjediti na klupi. Pretpostavljam, budući da se igra na brzoj podlozi, da će u reprezentaciji biti Xavier Malisse i Gilles Elseneer, koji u posljednje vrijeme igra odlično. Visok je, ima jak servis i precizan volej. Na klupi će uz mene biti Olivier Rochus, najavio je Vliegen i dodao:</p>
<p> Kada sam vidio ždrijeb, pomislio sam da to nije dobro za nas, no sada sam veći optimist nego tada. Kod vas svi serviraju, bit će teško. Izgledi su pola-pola. Mislim da će o svemu odlučivati parovi, a da će nakon prvog dana rezultat biti izjednačen. </p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: Garcia-Lopez Saretta (7) 7-5, 6-0, Vliegen O. Rochus 7-6 (3), 3-6, 6-4, C. Rochus – Novak (2) 4-6, 6-3, 6-1, Volandri (4) – Serra 7-5, 6-1.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pilić protiv Tiriaca na otvaranju Hrvatske kuće</p>
<p>Ured za Olimpijski program Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) priredio je multimedijsku prezentaciju Olimpijskog sela u Ateni, a marketing HOO-a predstavio opremu koju će naša reprezentacija nositi na ceremoniji otvaranja, na borilištima i u slobodno vrijeme. Glasnogovornik našeg olimpijskog izaslanstva Damir Tabaković najavio je da će Hrvatska kuća, koja je smještena u samom središtu Atene, biti otvorena dva dana prije službenog početka Igara, odnosno 11. kolovoza. Prema njegovim riječima, za tu prigodu odigrat će se dvije teniske egzibicije. Ivan Ljubičić igrati će protiv Andreja Pavela iz Rumunjske, a veliko zanimanje zasigurno će privući meč dviju teniskih legendi, Nikole Pilića i Rumunja Iona Tiriaca.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kiefer zaustavio Karlovića </p>
<p>INDIANAPOLIS</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović nije se uspio plasirati u 3. kolo ATP turnira u Indianapolisu. Pobijedio ga je 12. nositelj Nijemac Nicolas Kiefer 6-0, 7-6 (0). Prvi set je Karlović izgubio za samo 20 minuta. U drugom je prvi došao do breaka i poveo je 4-1, ali je Kiefer načinio preokret. Dobio je četiri gema za redom i kod 5-4 je servirao za meč. Karlović je uspio odvesti set u tie-break, ali mu je u 13. igri nedostajalo koncentracije. Bio je ovo njihov drugi dvoboj. Prošle godine Karlović ga je pobijedio u Šangaju. Rezultati 2. kola: Roddick (1) – Kratochvil 6-4, 2-5, prekid zbog kiše, Reid – Kuznetsov 6-1, 7-5, Hernych – Schalken (7) 7-5, 1-0, predaja, Bogomolov Jr – Soderling (16) 6-2, 6-2, Okun – Enqvist 7-6 (7), 2-6, 7-6 (5), Beck – Mirnji (13) 6-4, 7-6 (5), Carraz – Fish (5) 7-6 (4), 7-6 (4), De Voest – Chiudinelli 1-6, 6-1, 6-3, Hrbaty (6) – Santoro 6-3, 6-2, Ginepri (15) – De Chaunac 6-3, 3-6, 6-2, Malisse (14) – Morrison 6-1, 6-2, Grosjean (3) – Jeanpierre 6-7 (6), 6-2, 6-2, J. Johansson (11) – Rusedski 6-7 (5), 6-3, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Chladkova lakoćom</p>
<p>PALERMO</p>
<p> – Rezultati susreta 2. kola WTA teniskog turnira u Palermu: Medina Garrigues (2) – Vinci 7-6 (3), 6-2, Srebotnik (4) – Sescioreanu 6-1, 3-6, 6-3, Chladkova (3) – Beygelzimer 6-3, 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Horna izbacio A. Costu </p>
<p>KITZBÜHEL</p>
<p> – Rezultati susreta 3. kola ATP teniskog turnira u Kitzbühelu: Horna (7) – A. Costa 4-6, 7-6 (4), 6-4, F. Mayer (6) – Monaco 6-4, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Lista sudaca je napravljena protuzakonito«</p>
<p>»Naime, IO je u svibnju pod krinkom »reorganizacije sudačke organizacije« osnovao novu Komisiju za suđenje koja je nezakonito preuzela naš posao« / »Dosad je Stručna komisija je predlagala suce, predsjedništvo Zbora sudaca je usvajalo listu koju je na koncu potvrdio Izvršni odbor HNS-a. No, sada se dogodilo da djelatnici klubova izravno »kroje« listu sudaca za Prvu ligu što se kosi s odredbama HNS-a i FIFE«, rekao je Poljak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odnosi unutar sudačke organizacije hrvatskoga nogometa posljednjih se mjeseci mogu se usporediti visokom temperaturom prisutnom posljednjih dana. Dapače, iz dana u dan evidentno je sve veće usijanje. Naime, u četvrtak je konferenciju s radnim naslovom »Zašto sam morao otići« sazvao Dragutin Karlo Poljak, predsjednik Stručne komisije Zbora sudaca HNS-a.</p>
<p> Poljak je podignuo glas jer je Stručna komisija čiji je predsjednik posljednjih mjeseci pogurnuta u drugi plan kad je riječ bilo kakvo donošenje odluka. To se ponajprije odnosi na sastavljanje liste sudaca za ovu sezonu. </p>
<p>– Posljednjih pet godina radilo se na sljedeći način. Stručna komisija je predlagala suce, predsjedništvo Zbora sudaca je usvajalo listu koju je na koncu potvrdio Izvršni odbor HNS-a. No, sada se dogodilo da djelatnici klubova izravno »kroje« listu sudaca za Prvu ligu što se kosi s odredbama HNS-a i FIFE. Naime, IO je u svibnju pod krinkom »reorganizacije sudačke organizacije« osnovao novu Komisiju za suđenje koja je nezakonito preuzela naš posao. Nezakonito jer promjene Statuta može odobriti samo Skupština HNS-a, a nje neće biti do jeseni. Nova komisija je, unatoč tome, počela donositi odluke. Reorganizacija je napravljena samo da bi se maknulo mene i da se na liste sudaca dovedu ljudi koje žele članovi povjerenstva komisije, a među njima su Herjavec, Zec, Vičan i Katalenić, rekao je Poljak u uvodu svoga monologa te nastavio:</p>
<p>– Mi smo planirali sa postojeće liste skinuti 7 glavnih sudaca i 8 pomoćnih. Iako su dobili pozitivne ocjene supervizora provjeravali smo jesu li njihove pogreške bile slučajne ili ne. Nova komisija je, pak, izbirsala tek tri imena (Vukić, Čulina i Modrić). Dakle, neki su očito imali zaleđe pojedinih klubova.</p>
<p>Poljaka najviše smeta što u novoj komisiji sjede njegovi donedavno najbliži suradnici, kao i činjenica da su naši međunarodno priznati suci pogurnuti u stranu. </p>
<p>– Govori se o stručnim komisijama, a sudačkih stručnjaka niotkuda, dodao je Poljak koji se dotaknuo i teme novog sistema određivanja sudaca utakmica. Naime, dosad je šesteročlana komisija predlagala suce za pojedina kola te su se izvlačile kuglice s imenima. Po novom, sve je prepušteno jednoj osobi - povjereniku za suđenje Damiru Matovinoviću, što su, tvrdi Poljak, odbacile sve europske države.</p>
<p>Posebna rubrika u materijalu kojeg smo dobili su »propusti«. Spominje se neraspisani natječaj za reklame na rukavima sudaca čime su suci izravno oštećeni, oprema za suđenje i trening koju Savez već tri godine ne osigurava sucima, neuplaćivanje životnog osiguranja za suce i da dalje ne nabrajamo. </p>
<p>Sve u svemu, radi se o još jednom sukobu unutar sudačke organizacije koji će još više ugroziti ionako poljuljano povjerenje javnosti glede suđenja, a ne treba posebno isticati kako su čelnici Uefe i Fife već dobili informacije o spomenutim turbulencijama.</p>
<p> Uostalom, dobar glas daleko se čuje, a loš još dalje...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Deset propusta američkih obavještajnih službi</p>
<p>Komisija u svom izvješću navodi najmanje deset »propuštenih prilika« sigurnosnih službi da na vrijeme otkriju planove za atentate/ No, nije utvrdila povezanost Al Qaide i Iraka Saddama Husseina, ali je otkrila da su teroristi prešli preko Irana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjedinjene Države mogle su otkriti planove za teroristički napad 11. rujna 2001. u najmanje deset navrata, jedan je od zaključaka izvješća neovisnog istražnog povjerenstva koje je u četvrtak predano američkom predsjedniku Georgeu Bushu. No, to nije otkriveno zbog »dubokih institucionalnih nedostataka unutar naše administracije«, smatra komisija. </p>
<p>Kako javljaju agencije pozivajući se na izjave dužnosnika koji su imali uvid u to izvješće, komisija koja je istraživala okolnosti povezane s napadima u kojima je poginulo oko 3000 ljudi, ne insinuira da su atentati mogli biti spriječeni. No u njezinu se izvješću navodi deset propusta američkih obavještajnih službi koje su na vrijeme mogle otkriti pripreme za terorističke napade. Prema komisiji, riječ je o četiri službe za mandata demokratskog predsjednika Billa Clintona i šest za vladavine republikanca Georgea W. Busha.</p>
<p>Izvješće, kako se saznaje, odbacuje povezanost terorističke mreže Al Qaide i Iraka Saddama Husseina, ali potvrđuje da su teroristi koji su sudjelovali u atentatima od 11. rujna prošli preko Irana. Zaključci komisije nisu previše kritični ni prema Clintonovoj, a ni prema Bushovoj vladi. No, kako pišu neki američki mediji, komisija je vrlo oštra prema američkom Kongresu zato što on nije zadovoljavajuće obavljao svoju dužnost da nadzire obavještajne službe.</p>
<p>Među »propuštenim prilikama« američkih obavještajnih agencija da na vrijeme otkriju planove za strašne napade koji su uzdrmali SAD, navodi se i nesposobnost CIA-e da dvojicu terorista koje su njezini agenti pratili u Maleziji 2000. stavi na svoj popis sumnjivih. </p>
<p>Ta pogreška, koja se pripisuje nedostatku unutarnje koordinacije, omogućila je tom dvojcu da nekoliko mjeseci poslije uđu u SAD. </p>
<p>Komisija krivi i FBI što nije bio kadar ispravno interpretirati slučaj Zacariasa Moussaouija koji je uhićen u kolovozu 2001. i koji je uzimao poduke iz upravljanja avionom, ali nije pokazao zanimanje da nauči prizemljiti letjelicu. </p>
<p>Komisija smatra da je Moussaoui bio predviđen kao zamjena za jednog od 19 otmičara u slučaju da se netko od njih povuče u posljednjem trenutku ili pak bude uhićen. FBI nikad nije na primjeren način obavijestio CIA-u o Moussaouijevu uhićenju i sumnjama u vezi s njim, smatraju članovi komisije. </p>
<p>U izvješću također piše o neuspjelim pokušajima da se uhiti ili ubije vođu Al Qaide Osamu bin Ladena. </p>
<p>Deset članova komisije (pet demokrata i pet republikanaca) traže uspostavu jedinstvenog zapovjedništva za 15 obavještajnih službi u Sjedinjenim Državama, čemu se protivi Pentagon. No Bush je u srijedu izjavio da je »spreman proučiti« taj prijedlog. </p>
<p>Komisija je u 20 mjeseci rada ispitala više od tisuću svjedoka i proučila stotine tisuća dokumenata, od kojih su mnogi povjerljivi.</p>
<p>Nakon što je jedan primjerak tog dokumenta na gotovo 600 stranica predan Bushu, u četvrtak se pojavio i u američkim knjižarama. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Videozapis otkrio kako su teroristi ušli u avion </p>
<p>Otmičari aviona koji se 11. rujna 2001. obrušio na Pentagon, prošli su bez većih problema sigurnosnu provjeru na washingtonskom međunarodnom aerodromu Dulles, otkrio je videozapis koji su u srijedu objavile televizijske mreže CNN i ABC. Dosad nepoznata videovrpca još je jedan dokaz o »propuštenim prilikama« američkih obavještajnih službi da posumnjaju u urotu terorista, ocjenjuju američki mediji. </p>
<p>Na tom se zapisu vide petorica otmičara kako, unatoč navodno strogim sigurnosnim mjerama, prolaze pokraj detektora metala na aerodromu. Prilikom provjere četvorice od njih aktivirao se alarm, no oni su ipak pušteni u zrakoplov jer agenti zaduženi za sigurnost zračne luke »nisu otkrili ništa sumnjivo«. </p>
<p>To je bio jedan od četiri putnička aviona koje su 11. rujna 2001. ujutro oteli teroristi-samoubojice, pripadnici mreže Al Qaide, i pomoću njih izveli smrtonosne atentate. Otmičari koji se vide na videozapisu ušli su u avion American Airlinesa, let 77, koji je pao na jedno od krila zgrade Pentagona ubivši 185 ljudi. </p>
<p>Obitelji žrtava terorističkih napada užasnute su »lakoćom kojom su teroristi prošli prvi korak u nakani da počine taj strašni zločin«.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Barroso: Nema lijevih i desnih, samo koalicija za Europu</p>
<p>»Čast mi je služiti Europi, nema lijevih i desnih, ima većih i manjih modernizatora; trebamo izgraditi dinamičnu koaliciju za Europu«, poručio je Portugalac europalamentarcima nakon što je izabran za predsjednika Europske komisije</p>
<p>STRASBOURG (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - José Manuel Durao Barroso prošao je, prema očekivanju, tajno parlamentarno izjašnjavanje s velikih 413 glasova za, 351 protiv, 44 prazna i tri neispravna glasačka listića. </p>
<p>Barroso se nakratko izgubio u parlamentarnoj košnici, pa je Josep Borrell, predsjednik parlamenta morao čekati, a zastupnici pljeskati kao da su na košarkaškoj utakmici dok su ga uokolo tražili kako bi prisustvovao svečanom trenutku objave rezultata glasovanja. </p>
<p>»Čast mi je služiti Europi, nema lijevih i desnih, ima većih i manjih modernizatora; trebamo izgraditi dinamičnu koaliciju za Europu«, poručio je nasmiješeni Portugalac, obećavajući da će graditi mostove suradnje sa svima koji ga nisu podržali. </p>
<p>Parlamentarci su u raspravi o liku i djelu novog predsjednika Europske komisije raspravljali polazeći od svojih ideoloških opredjeljenja, tako da je neupućenom promatraču bilo teško povjerovati da su šef narodnjačkog bloka i vođa socijalista govorili o istoj osobi. </p>
<p>Uz nekoliko glasova razuma, da je vrijeme odgovoriti na pitanje je li on dobar za Europu, a ne sviđa li nam se njegov ideološki profil, parlamentarci su izgovorili veliku suprotstavljenih zaključaka, tako da je teško povjerovati kako će ova ista ekipa već sutradan biti u stanju razumno, odgovorno i s pogledom u budućnost raspravljati, recimo, o novom srednjoročnom proračunu. </p>
<p>Iako je Europski parlament, kao i sva zastupnička tijela, dijelom teatar i brbljaonica, predstava ipak mora imati granice. A nije ih imala. Ukratko, Barroso će dobiti glasove socijalista, iako je taj stranački blok u principu protiv njega. Socijalistima on ne odgovara na ključna pitanja: je li dovoljno jak za posao predsjednika i ima li agendu, naročito socijalnu, objašnjeno je iz redova druge po brojnosti parlamentarne skupine srodnih stranaka. No, socijalisti će ga kao skupina podržati »čim se dokaže«.</p>
<p>Narodnjački pak tabor »svog čovjeka« ocjenjuje superlativima. Poseban su dio predstave bili »zabavljači« iz britanskog UKIP-a. Njihov se zastupnik oborio na bruxelleske lupeže i prevarante, uz ismijavanje većine kolega sa strane. U ovoj pomalo šampanjskoj atmosferi, na rubu još uvijek organiziranog kaosa, parlament je dobio svoje »ridikule«. </p>
<p>Formalno odbijanje socijalista da podrže Barrosa, ali uz najavu da će to učiniti članovi svojom slobodnom voljom - čime se tumači udobna većina s kojom je Barroso prošao - prokomentirano je izostankom fair-playa, jer su narodnjaci podržali socijalista za predsjednika u prvoj polovici mandata. Glasovanje je išlo glatko jer je bilo tajno i na glasačkim papirićima. </p>
<p>Liftovi su prespori pa ne stižemo na sjednicu, tvrdili su novinarima zastupnici. Nove su dvije trećine saziva parlamenta, i ti će zastupnici imati će dovoljno vremena da upoznaju ne samo liftove i okolne restorane, već i »sport« kako raditi u nekom od dvadeset parlamentarnih odbora, koristiti elektronske kartice za glasovanje, shvatiti striktnu proceduru koja je jedina čvrsta u općem neredu 732 ega, organizirati putovanja između dva parlamentarna sjedišta (Strasbourga i Bruxellesa) i, naravno, kontaktirati s bazom. </p>
<p>Izjava dana pripada talijanskoj zastupnici upečatljivog imena: »Parlament mi izgleda kao brod na krstarenju, ljudi samo hodaju uokolo, jedu, piju, pričaju, i sve mi je ovo više o birokraciji a manje o politici«, otkrila je »toplu vodu« Mussolinijeva unuka Alessandra.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Annan odbacio Bushevu tvrdnju da je svijet danas sigurniji </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Svijet nije ništa sigurniji nego prije tri godine, izjavio je u srijedu glavni tajnik UN-a Kofi Annan, izravno proturječivši tvrdnji američkog predsjednika Georgea Busha kako je svijet učinio sigurnijim mjestom.</p>
<p>Na istoj konferenciji za novinare Annan je kritizirao i odluku Busheve administracije da ne dodijeli 34 milijuna dolara Fondu UN-a za stanovništvo, rekavši kako ta agencija spašava živote mnogih žena. »Ne, ne mogu reći da je svijet danas sigurniji nego prije dvije, tri godine«, rekao je Annan, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome misli li da je svijet danas sigurniji i o potezu administracije oko donacije fondu.</p>
<p>Bush, koji je od ulaska u Bijelu kuću u veljači 2001. pokrenuo dva rata, u svakom trenutku otkako je krenuo u predizbornu kampanju za predsjedničke izbore 2. studenoga neprestano ponavlja kako njegova politika čini svijet sigurnijim mjestom. Annanova izjava mogla bi opet zategnuti odnose između UN-a i SAD-a, koji su se nešto poboljšali nakon pomoći U-aN u pravovremenoj uspostavi nove vlade u Bagdadu kojom je završila američka okupacija Iraka. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izrael isključuje Europu </p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izrael je ocijenio u četvrtak, na dan dolaska u Jeruzalem šefa europske diplomacije Javiera Solane, da se glasujući u UN-u protiv zida podignutog na Zapadnoj obali, Europska unija diskvalificirala za odigravanje aktivne diplomatske uloge u regiji. »Premijer Ariel Sharon će, pri susretu sa Solanom, objasniti da se glasujući za tako parcijalnu palestinsku rezoluciju, koja negira legitimno pravo Izraela na samoobranu, EU ne može nadati da će odigrati aktivnu ulogu u regiji«, kazao je neimenovani visoki izraelski dužnosnik. Solana bi u četvrtak i petak trebao razgovarati sa Sharonom, kao i sa šefom diplomacije Sylvanom Shalomom i ministrom obrane Shaoulom Mofazom. Glavna skupština UN-a usvojila je u utorak velikom većinom rezoluciju kojom se zahtijeva da Izrael sruši gotovo posvuda, u skladu s mišljenjem Međunarodnog suda pravde, kontroverzni zid koji trenutno gradi na Zapadnoj obali. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Gnusnija jedino činjenica da mi nije bilo dopušteno milostinju odbiti </p>
<p>Od sasvim ispravna i uzvišena moralna stava odvjetnika Ivana Polana da je »Jurićev pristanaka na primanje novca - gnusan, a on se pokazao kao čovjek koji pristaje na primanje milostinje« gnusnija je i odvratnija jedino činjenica da mi nije bilo dopušteno milostinju odbiti. A u toj razlici - da ju ja nisam primio već ju odbiti nisam mogao i sva je moralna supstancija stvari.</p>
<p> Kako mi je nadasve stalo da se ta razlika posve razumije jer se jedino s njom može izbjeći preziru i vratiti časnost motivima osobne odluke, reći ću tek dvije, držim, najbitnije stvari. </p>
<p>S vratarnice požeškoga zatvora, u trenutku kada mi je zapriječen ulaz, u prisustvu dvadesetak novinara, a u telefonskom razgovoru sa sucem izvršenja, jasno sam mu, na trenutke i povišenim tonom, možda čak i neprilično, dao do znanja da uplata nije moja niti je s mojom suglasnošću obveza izmirena. Izričito sam tražio da uplatu smatra ništavnom i aktivira rješenje o izdržavanju zatvorske kazne.</p>
<p> Uvjeravao me kako to nije moguće i da je - što se njega tiče - slučaj zaključen. Umjesto da sretan i zadovoljana odem domu svojem, otišao sam - zbunjen, revoltiran, uzrujan, i tko bi znao kakav još - k predsjedniku Županijskog suda u Slavonskom Brodu i još jednom mu ponovio što mu već rekoh: ne pristajem da bilo tko umjesto mene i u moje ime izmiruje kaznu.</p>
<p> I on je meni ponovio isto ono što mi je već bio rekao: da je što se njega tiče stvar riješena i da ne može postupiti drukčije. Na moje izričito pitanje o tome što mi je činiti, nije me umio poučiti i reći ima li i kojih pravnih mogućnosti osporavanja. Činilo mi se da ništa nije bilo jasno ni njemu, a još manje meni. Smatrajući, dakle, da više ne disponiram svojom voljom, da mi je pravni poredak uskratio slobodu odlučivanja i da se imam pokoriti rješenju suca izvršenja, u onih mi se tridesetak sekundi, koliko mi je trebalo da izađem iz njegova ureda i suočim se s okupljenim novinarima, učinilo - iskreno govoreći - da mi se dogodilo najbolje što se dogoditi u tim prilikama uopće moglo. I da nije riječ o milostinji već o milodaru. A na milodaru je pristojno zahvaliti.</p>
<p> Ako mi, dakle, ono što neki iz meni potpuno nerazumljivih razloga zovu pravnim poretkom ne dopušta da ostvarim svoju volju, ako su pravna sredstva iscrpljena, što mi, zaboga, još preostaje? I unatoč tome što sam, dakako, razumio sve političke i politikantske, ako baš hoćete, motive ugrađene u tu gestu, i dakako, strepnju vlasti od svih implikacija mojega uzništva. </p>
<p>I tako nakon svega, kao čovjek poremećena uma, odgonetavam što je odavna već odgonetnuto - je li na meni, građaninu Juriću, da znam što mi je činiti ili je na tzv. sudbenoj vlasti da me pouči što mi je činiti, kako bih svoju legitimnu volju ostvario. </p>
<p>Da sam kakav odvjetnik, pravnik ili slučajem kojim profesor kaznenoga prava zasigurno bih iz tih nevolja i neprilika izašao neokrznut, ali ja sam samo u mnogim stvarima neuki građanin Jurić, kome je u jednom trenutku palo na pamet da bi se za istinu možda valjalo boriti. I nikada više. </p>
<p>MIROSLAV JURIĆSlavonski Brod</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zaustavite bager moralnih perverzija</p>
<p>Rušenje bespravno sagrađenih objekata u zaštićenoj zoni od velike je simbolične važnosti, jer nosi poruku građanima da se čak i one doslovce zacementirane nepravde i nezakonitosti proteklih vremena još mogu ispraviti. Dok se general Ćesić-Rojs u toj situaciji ponio dostojanstveno i sam se prihvatio bagera, njegov prvi susjed Jure Gabrić pokreće bager moralnih perverzija i u hrvatskoj javnosti počinje rušiti moralne, kršćanske i civilizacijske standarde.</p>
<p>U rubrici »Stajališta« objavljuje 16. srpnja 2004. članak pod naslovom »Izraz psovačkog mentaliteta: kuće došli rušiti psovači«, iz kojeg bjelodano proizlazi da je bespravno građenje u zelenoj zoni zapravo Bogu ugodno djelo i čin kršćanskog svjedočenja vjere pred bezbožnicima koji su se - najvjerojatnije isprovocirani moralističkim prodikama Jure Gabrića - usudili izustiti pokoju psovku.</p>
<p> Tri dana kasnije u istoj rubrici objavljuje novi članak pod naslovom: »U nas je na djelu 'rušokracija': što brže, to bolje«, u kojem se blasfemično izruguje s pravnom državom. </p>
<p>Vrhunac pervertiranosti u tim tekstovima predstavlja činjenica da se u njima bespravni graditelj sakrio »u trećem licu«, te nastupio s pozicije neupitnog moralnog suca i velikog kršćanina, tobože zabrinutog za »moralne vrednote«.</p>
<p>Savjet Juri Gabriću: ugledajte se na svog susjeda gosp. Ćesić-Rojsa, i sami porušite što ste desetljećima gradili kršeći kontinuirano moralne, kršćanske i zakonske norme. Tako biste najbolje posvjedočili svoju privrženost moralnim i kršćanskim načelima. Shvatite da vi niste obični bespravni graditelj, nego uzurpator zelene zone. Vaše zdanje je karcinom na plućima našega grada. A činjenica da bespravno gradite već 28 godina ne umanjuje, nego uvećava vašu krivnju.</p>
<p>A Vjesnik bi trebao prestati tako širokogrudno ustupati prostor jednom kroničnom bespravnom graditelju u zelenoj zoni koji on koristi da bi svojim licemjerjem mogao maltretirati hrvatsku javnost. Zaustavite bager moralnih perverzija. </p>
<p>STJEPAN KRALJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska najviše zaostaje u modernoj tehnologiji gašenja požara</p>
<p>U Hrvatskoj prosječno izgori godišnje oko dvije tisuće hektara šuma. Prošle godine izgorjelo je čak četiri tisuće hektara. Gorjelo je na Velebitu i u Nacionalnom parku Paklenica. Tome je potrebno dodati opožarene površine na poljoprivrednom zemljištu, zatim maslinike i nešto vinograda.</p>
<p> Vode se rasprave o protupožarnoj zaštiti te planira i nabavlja oprema za nastupajuću sezonu kojom bi se sprječavali i obuzdavali eventualni požari. Donose se i propisi o kažnjavanju uhvaćenih počinitelja požara. Je li su te aktivnosti dovoljne i je li su najbolje usmjerene?</p>
<p>Želim se osvrnuti na modernu tehnologiju gašenja, koja se sve više provodi u svijetu. Smatram da Hrvatska upravo zaostaje na tom području. Danas je u borbi protiv šumskih požara ključ za učinkovito gašenje brza dojava nastalog požara i brzo njegovo gašenje. Poznato je kako u Hrvatskim šumama d.o.o. izvršavaju brzu dojavu nastalog požara (70 posto). Brzo gašenje požara podrazumijeva da se on mora ugasiti prije njegova većeg prelaska u krošnje drveća, jer ako se to ne postigne, može doći do velikoga požara, koji se teško gasi.</p>
<p>Za brzo gašenje potrebna je upotreba manjih brzih zrakoplova koji nose od tisuću do dvije tisuće litara repelenta (kemijska sredstva). Nešto slično predložio je naš stručnjak (puk. Džidara) u obliku maršrutnog letenja manjim zrakoplovima kao što su AT (Air Traktor), Dromader, Zlin. Daljnjih podataka o tome ili o eventualnoj primjeni na spomenuti način nemamo.</p>
<p>Također, brzo gašenje izvedivo je malim zrakoplovima s uzletišta pa i travnjaka kao i sa zemlje po vatrogasnim jedinicama u zoni brzog djelovanja.</p>
<p>Da bi se ta metoda mogla primijeniti u nekoj vatrogasnoj jedinici županije (primjer Splitsko-dalmatinske županije, gdje su požari najbrojniji) predstoji mnogo posla. Ovdje spominjem samo neke: poslovi na preventivi (opširno područje), organiziranje i postupno uvođenje prema financijskim mogućnostima, obuka, disciplina i odgovornost.</p>
<p>Nisam ponudio recept kako gasiti požare, jer o tome odlučuje zapovjednik vatrogasnog operativnog centra u županiji. To znači da samo on odlučuje koje će sredstvo upotrijebiti u prilikama nastalog požara. S obzirom na njegovu veliku odgovornost, što više sredstava mora mu se staviti na raspolaganje. Potrebni su mali i veliki zrakoplovi, repelenti, bespilotne letjelice, mali alati i druga sredstva koja se upotrebljavaju.</p>
<p>Mr. sc. MLADEN STOJKOVIĆ, dipl. inž.Velika Gorica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>U vikendicama otkriven improvizirani laboratorij za proizvodnju droge te oružje </p>
<p>ALJMAŠ/OSIJEK</p>
<p> – Djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave u noći na četvrtak, u mjestu Aljmaš, proveli su uspješnu akciju koja je rezultirala otkrivanjem improviziranog laboratorija za proizvodnju droge, arsenala oružja, te uhićenjem čak dvanaest osoba. </p>
<p>Kako je rečeno na izvanrednoj konferenciji za novinare, cijela je akcija provedena u četvrtak oko 5 sati ujutro, a s obzirom da je postojala bojazan da će osumnjičenici pružiti oružani otpor, na teren su, uz djelatnike Odjela za suzbijanje opojnih droga, poslani i djelatnici Specijalne i Interventne policije. </p>
<p>»Nakon što su naši kriminalistički službenici, kroz višemjesečnu istragu, otkrili da su u dvije vikendice u Aljmašu proizvodili droga, odlučeno je provesti akciju kojom bi se obavila pretraga tih kuća. Iako smo se pripremili i na oružani otpor, do njega, srećom, nije došlo«, kazao je načelnik Ureda načelnika PU osječko-baranjske, Stipo Rimac. </p>
<p>S obzirom da je kriminalistička obrada nad uhićenim osobama tek počela, u policiji nisu htjeli otkrivati njihov identitet. </p>
<p>Kako doznajemo, svi su sa područja Osijeka i okolice, osim jednog koji je iz Vinkovaca, te jednog državljanina Srbije i Crne Gore, Beograđanina, a svi su u starosnoj dobi između 20 i 40 godina. </p>
<p>»Od dvanaest privedenih osoba, u policiji je zadržano njih pet. Protiv koliko će ih biti podnesene kaznene prijave, bit će poznato nakon završetka kriminalističke obrade«, pojasnio je Rimac. Iako nisu zadržani u policiji i puštenih sedam osoba »kandidati« su za kaznene prijave. </p>
<p>Pretragom dvaju »sumnjivih« vikendica, pronađen je pravi mali laboratorij za proizvodnju droge. Tako je uz tri precizne elektronske vage pronađeno i 80,2 grama marihuane te više papirića sa ispisanim recepturama za proizvodnju droge. </p>
<p>Osim toga, pronađeno je i gotovo kilogram i pol bijele praškaste materije, zapakirane »pvc« vrećicama i folijama. </p>
<p>Iako u policiji nisu htjeli reći o čemu se radi, jer pronađenu materiju tek trebaju poslati u Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu, neslužbeno doznajemo da se radi ili o drogi tipa »speed« ili, pak, o kokainu. </p>
<p>U vikendicama je pronađena i veća količina oružja, odnosno jedna puška M-48 marke »crvena zastava«, jedna puška ručne izrade, jedan pištolj »crvena zastava« kalibra 9 milimetara, pištolj »mauzer« kalibra 6,35 milimetara, pištolj »zastava P25« kalibra 6,35 milimetara, dva vojnička noža sa oštricama 11 i 16 centimetara te 250 komada raznoga streljiva. </p>
<p>Sve pronađeno, policija je uz potvrdu oduzela kako bi poslužilo kao dokazni materijal. </p>
<p>Premda još nije potvrđeno, u policiji se nadaju da je ovom akcijom »presječena« jedna jača karika u lancu organizirane proizvodnje i preprodaje opojnih droga na ovome području, pa postoji mogućnost da se kroz kriminalističku obradu i saslušanje uhićenih dođe do novih tragova i sumnjivaca povezanih u tom poslu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Iznuđivačima dokaza« određen pritvor</p>
<p>Miljenka Hipa pretukli su policajac Mladen Šinko (39) i kriminalist Goran Hudoletnjak (28) protiv kojih su podnesene kaznene prijave zbog iznuđivanja iskaza i nanošenja teških tjelesnih ozljeda te stegovni postupak</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Policijska uprava varaždinska izvijestila je u četvrtak da su Miljenka Hipa pretukli policajac Mladen Šinko (39) i kriminalist Goran Hudoletnjak (28) (policajci su naveli samo njihove inicijale), protiv kojih su podnesene kaznene prijave zbog iznuđivanja iskaza i nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Obojica su suspendirana i protiv njih je pokrenut stegovni postupak, a izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Varaždinu odredilo im je pritvor.</p>
<p>»Nesporno je da se, zbog kašnjenja informacija u slučaju Miljenka Hipa, posumnjalo u način rada i zakonitost postupanja policije, no tek se nakon prepoznavanja moglo utvrditi tko ga je doista pretukao. Iako su, prema izvješću PU varaždinske, sve radnje provedene u skladu sa zakonom, unutarnja kontrola MUP-a i predstavnici ravnateljstva policije svoje će izvješće poslati ministru i ravnatelju. Budu li oni utvrdili nešto drugo, poduzet će se odgovarajuće mjere, no o promjenama na čelu PU varaždinske još je prerano govoriti«, rekao je u četvrtak na izvanrednoj konferenciji za novinare PU varaždinske glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. </p>
<p>Tijek događaja detaljno je opisao pomoćnik zapovjednika varaždinske policijske postaje Krešo Bosak, koji je podsjetio da je Hip 14. srpnja oko 17 sati došao u varaždinsku policijsku postaju da bi dao obavijesti o počinjenju više kaznenih djela u kojima je navodno sudjelovao. Na obavijesni su razgovor pozvani i I. N. (16) i D. B. (19). Kriminalistička obrada nad Hipom trajala je pet i pol sati, a oko 23.30 potražio je liječniku pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći u Varaždinu. </p>
<p>Policiju je o svemu izvijestila liječnica Renata Nikolić rekavši da je zaprimila osobu koja se žali na ozljede zadobivene u policijskoj postaji. Hip se 15. na 16. srpnja javio u varaždinsku opću bolnicu, gdje je, zbog unutarnjega krvarenja trbušne šupljine upućen na operaciju. </p>
<p>Policajci Šinko i Hudoletnjak dosad se nisu ogriješili o zanimanje, nemaju mrlja u karijeri i unatrag nekoliko godina ocjenjivalo ih se najvišim ocjenama. Šinko ima i status branitelja, a nekoliko je puta odlikovan i nagrađen. Obojica su nakon ispitivanja puštena na slobodu. Neslužbeno doznajemo da je Hip i nadalje osumnjičen za krađe, ali i za zloporabu droga, jer se došlo do nekih podataka o nasadima konoplje na području Cestice. Sumnja se ne temelji na iznuđenom priznanju, nego ga za to terete ostala dvojica osumnjičenih. </p>
<p>Spomenimo i da su lani u MUP-u imali 34 slučaja prekoračenja ovlasti, odnosno upotrebe prisile, a u svim su slučajevima protiv policajaca poduzete odgovarajuće mjere.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vozač »renaulta« nakon teške prometne nesreće umro u bolnici</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U Općoj bolnici Zadar u četvrtak je oko 4 sata od ozljeda zadobivenih u teškoj prometnoj nesreći preminuo Miljenko Jakić (75) iz Nina.</p>
<p>Jakić, koji je upravljao osobnim vozilom »renault 9«, sudario se u srijedu oko 18,50 sati u blizini restorana »Zoni« u Kožinu s »audijem 80«, kojim je upravljao P.Č. (40) iz Benkovca. U nesreći je teško ozlijeđen i vozač »audija«, P.Č., a njegov suputnik I.G. (38) zadobio je lakše ozljede.</p>
<p>Policijskim očevidom je utvrđeno da je vozač »renaulta« prednjom desnom bočnom stranom udario u prednju lijevu stranu »audija 80« i to nakon što je neposredno ispred blagog zavoja nepropisno pretjecao vozilo ispred sebe. </p>
<p>Od siline udarca Jakić je ispao iz automobila na cestu, a odmah nakon dojave trojica ozlijeđenih muškaraca prevezeni su kolima Hitne medicinske pomoći u zadarsku Opću bolnicu gdje im je pružena pomoć. </p>
<p>Iako su se liječnici s Odjela kirurgije Opće bolnice u Zadru gotovo cijele noći borili za Jakićev život, nesretnom vozaču nije bilo pomoći.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Teško ozlijeđeni pri padu »pipistrelom« u kukuruzište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neposredno nakon uzlijetanja sa sportskog aerodroma u Ivanić Gradu u srijedu oko 21 sat u mjestu Donji Šarampov srušio se motorni zmaj marke »pipistrel 582«, prilikom čega su ozlijeđeni 51-godišnji pilot i 37-godišnji putnik.</p>
<p>Tijekom očevida, kojeg je obavilo stručno povjerenstvo Ministarstva mora, prometa i razvitka, utvrđeno je da je pilot odmah nakon uzlijetanja napravio lijevi zaokret i, najvjerojatnije, zapeo krilom za vrh kukuruza uz stazu aerodroma. Zmaj je počeo ponirati, nakon čega je pao u kukuruzište. </p>
<p>Liječnička pomoć pilotu i putniku pružena je u KB Dubrava u Zagrebu, gdje je utvrđeno da je pilot zadobio vanjski prijelom noge, dok je putnik zadobio hematome i nagnječenja.</p>
<p>Točno mjesec dana prije putnik u motornom zmaju iste marke nije bio te sreće. Iznad mjesta Čehi, naime, motorni zmaj je upao u zračnu turbulenciju i tijekom leta se zapalio »pipistrel« kojim je upravljao D.K. (47), dok je iza njega sjedio putnik Sanjin Vidlanović (38). </p>
<p>Očevidom je utvrđeno kako se neregistriranoj letjelica u zračnom vrtlogu pomaknulo padobransko krilo, a zatim je izbio i požar na motoru. Nakon pada, vatra se proširila, a, prema i sam teško opečen, pilot je pokušao spasiti putnika Sanjina Vidlanovića no više mu nije bilo spasa. </p>
<p>Naglom širenju vatre najviše je pridonijela pumpa za gorivo, koja je i nakon pada nastavila pumpati zapaljeni benzin po pilotu i njegovom putniku.</p>
<p>Prije četiri godine nedaleko od bjelovarskog sportskog aerodroma poginuo je Davor Sobodić (31), predsjednik Zrakoplovnog kluba Bjelovar. Sobodićev motorni zmaj se srušio kad se sudario s bezmotornim zmajem kojeg je poginuli pilot vukao čeličnom sajlom. Čelni čovjek bjelovarskog Zrakoplovnog saveza preminuo je na putu do bjelovarske Opće bolnice.</p>
<p>Slične nesreće ultralakih letjelica u kratkom vremenskom razdoblju događale su se i u Istri. Tako je u srpnju prošle godine austrijski letač Adolf K. (65) doživio nesreću nakon polijetanja s umaškog nogometnog igrališta u blizini sportskog centra »Stella Maris«. Nakon prijeđenih dvadesetak metara Adolf K. i njegov sunarodnjak Franz P. (39) pali su u obližnje grmlje i zadobili teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Dvadesetak dana ranije, u samom središtu Poreča, na raskrižju Vukovarske ulice i županijske ceste Poreč-Novigrad otkazao je motor na motornom zmaju i letjelica se srušila, a dvojica članova posade iz obližnjeg aerokluba su zadobili teške ozljede.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvogodišnjak preživio pad s drugog kata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvogodišnji dječak D.K. preživio je u petak oko 11,30 sati pad s drugog kata stambene zgrade u Petrovoj ulici na kućnom broju 47, a kako smo saznali u KB Rebro, iako teže ozlijeđen, dječak je izvan životne opasnosti.</p>
<p>Kako smo čuli na mjestu događaja majka je u hodniku ispred stana vješala rublje, a mališan je iskoristivši njenu nepažnju izašao na terasu, popeo se preko ograde i pao na pločnik.</p>
<p>Policija je na mjestu događaja obavila očevid, a kako neslužbeno saznajemo u početku se sumnjalo da je majka, inače registrirana ovisnica, nemarom skrivila dječakovo stradanje. Nakon dovršetka očevida i razgovora sa svjedocima, događaj je ipak okvalificiran kao nesretan slučaj. </p>
<p>Po zadnjim informacijama koje smo dobili u KB Rebro, ozlijeđeni dječak se oporavlja a bit će zadržan na pretragama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatske tvrtke potpisale ugovore za izgradnju autoceste Zagreb-Macelj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Walter Motorways, koja ima većinski udio, 51 posto, u koncesijskom društvu Autocesta Zagreb-Macelj, potpisala je u četvrtak ugovor s hrvatskim građevinskim tvrtkama Vijaduktom, Konstruktorom, Cestama Varaždin i NGR-om o gradnji 25 kilometara autoceste Zagreb-Macelj.</p>
<p>Tvrtka Vijadukt gradit će dionicu autoceste između Zagreba i Zaprešića, most preko Save te tri mosta na dionici Krapina-Macelj.</p>
<p>Tvrtka NGR i Ceste Varaždin gradit će dionicu između Krapine i Maclja.</p>
<p>Splitski Konstruktor dobio je izgradnju tri najduža vijadukta na dionici između Krapine i Đurmanca.</p>
<p>Vrijednost građevinskih radova na 25 neizgrađenih kilometara autoceste Zagreb-Macelj, koja je ukupne dužine 59,25 kilometara, iznosi 280 milijuna eura, dok je vrijednost cijelog projekta 372 milijuna eura.</p>
<p>Državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Zdravko Livaković na potpisivanju ugovora s izvođačima radova istaknuo je da je ovaj projekt veliki poticaj hrvatskom graditeljstvu, te je dodao kako će se ovim ugovorom ostvariti puna zaposlenost domaćih građevinskih tvrtki.</p>
<p>»Nema bojazni za opadanje intenziteta radova za domaće tvrtke«, naglasio je Livaković, koji je i najavio uskoro potpisivanje ugovora s hrvatskim izvođačima za radove na dionicama autoceste desetoga koridora Županja-Lipovac te na dijelu autoceste Zagreb-Split između Vrpolja i Pirovca.</p>
<p>Direktor Vijadukta Đuro Dekanović naglasio je važnost suradnje i razmjene iskustava hrvatskih i njemačkih graditelja i inženjera, a predsjednik Nadzornog odbora Walter Motorwaysa Daniel Fauquenberque istaknuo je primjer dobre suradnje između tvrtke Walter Bau, koja je dio tvrtke Walter Motorways, i splitskoga Konstruktora na izgradnji mosta u Dubrovniku. Dodao je da je tvrtka Walter Motorways od samog početka projekta računala na hrvatske izvođače.</p>
<p>Inače, prema potpisanim izmjenama i dopunama ugovora o koncesiji za autocestu Zagreb-Macelj, koncesija je dodijeljena trgovačkom društvu Autocesta Zagreb-Macelj, u kojem Hrvatska ima 49 posto udjela, a tvrtka Walter Motorways iz Njemačke 51 posto.</p>
<p>Od ukupnih 59,25 kilometara autoceste koja se proteže od zagrebačkog naselja Jankomir do mjesta Macelj na hrvatsko-slovenskoj granici, potrebno je još izgraditi 10,1 kilometar poluautoceste i 14,9 kilometara autoceste u punom profilu.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osiguran novac za isplatu 33 štediša Ljubljanske banke </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što je prije tjedan dana na diobenom ročištu određeno koliko će komu od vjerovnika bivše Ljubljanske banke pripasti od iznosa postignutog prodajom prve od dviju nekretnina te banke u Osijeku, Općinski sud donio je u četvrtak rješenje o namirenju prve skupine štediša. </p>
<p>Naime, zgrada Ljubljanske banke u Strossmayerovoj ulici u središtu Osijeka u ožujku je, nakon provedene ovrhe, prodana na dražbi za 3,9 milijuna kuna, a kupila ju je osječka tvrtka Ljekarne Tripolski. Doneseno rješenje osječki će sud u petak uputiti opunomoćenicima svih strana u postupku koji imaju osam dana za podnošenje žalbi. Nakon što rješenje postane pravomoćno, novac će se isplaćivati na račune vjerovnika-štediša.</p>
<p>Kako je određeno na diobenom ročištu, novcem od prodaje predviđa se namirenje tražbina za 33 od pedesetak vjerovnika koji od Ljubljanske banke potražuju iznose od 3500 pa sve do milijun kuna. </p>
<p>Ostali vjerovnici trebali bi biti namireni prodajom druge nekretnine Ljubljanske banke u Osijeku. Riječ je o atraktivnom poslovnom prostoru na središnjem Trgu Ante Starčevića u kojem je smještena Gradska banka d.d. u stečaju. Početna cijena tog prostora veličine 181 četvorni metar, čija se prodaja očekuje u listopadu, iznosi 1,4 milijuna kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Od ponedjeljka nagibnim vlakom za Split i Zagreb</p>
<p>Karta za vožnju u jednom smjeru u prvom razredu stajat će 211,5 kuna, a u drugom 144 kune / Nagibni vlakovi iz Zagreba će kretati u 6, 11.45 i 17.20, a iz Splita u 5.40, 11.18 i 16.30 i vozit će do 15. rujna, kada se nastavlja remont pruge / Dva nagibna vlaka oštećena na probnim vožnjama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi nagibni vlak iz Zagreba za Split kreće u ponedjeljak, 26. srpnja u 6 sati, no prevozit će uzvanike Hrvatskih željeznica (kao i posljednji vlak iz Splita u 16.30), dok su druga dva vlaka toga dana (iz Zagreba i Splita) namijenjena putnicima, izvijestili su u četvrtak u HŽ-u, te dodali da »Marjan ekspres odlazi u povijest«. Nagibni vlakovi vozit će do 15. rujna, kada će se ponovno prekinuti putnički promet na Ličkoj pruzi i nastaviti radovi na remontu. Iako je obećano da će vožnja Zagreb-Split trajati pet sati, dok se ne završi remont pruge trajat će nešto više od šest sati, objasnili su na HŽ-u. Nagibni vlakovi trebali su kao što je poznato početi voziti još u lipnju, no njihovo uvođenje u promet kasni jer su kasnili radovi na pruzi zbog lošeg vremena i poteškoća u isporuci materijala, kazao je Mlinarić.</p>
<p>»Uprava HŽ-a stoga je odlučila smanjiti cijene karata za deset posto pa će vožnja do Zagreba do Splita (ili obratno) u prvom razredu stajati 211,5 kuna (umjesto 235, a u drugom razredu 144 kune (umjesto 160 kuna), a obvezna je kupnja rezervacije. Za nagibne vlakove ne postoje povratne karte, no HŽ nudi niz povlastica (od 20 do 75 posto) raznim skupinama putnika (djeca, stariji, novinari, grupe, mladi...)«, kazao je predsjednik Uprave Tomislav Josip Mlinarić.</p>
<p>S obzirom da su dva od šest isporučenih vlakova (naručeno je osam) već oštećena na probnim vožnjama (jedan pri ulasku u depo na kolodvoru, a drugi na putnom prijelazu Hrvatski Leskovac), nagibni vlakovi zasad neće voziti za Šibenik i Zadar, već će na prugama prema tim gradovima prometovati zamjenski komforni i klimatizirani vlakovi. Nagibni vlakovi počinju voziti nakon što je obavljen niz probnih vožnji. Prugom Zagreb-Oštarije-Knin-Split prošao je mjerni vlak HŽ-a i Njemačkih željeznica koji su, rečeno je, ispitali karakteristike pruge i kvalitetu infrastrukture, a provjere su HŽ stajale 123.000 eura. »Mjerenja su pokazala da nema većih problema, a manji su otklonjeni«, kazao je Mlinarić dodajući da je interes javnosti i korisnika za ove vlakove velik, te da njihovim uvođenjem očekuju porast broja putnika. HŽ planira ostvariti udio od 48 posto u ukupnom broju putnika prevezenih na toj relaciji svim vrstama prijevoza, što bi predstavljalo porast od 21 posto. Sada se (u dnevnom režimu) preveze oko 83.000 putnika godišnje.</p>
<p>Nagibni vlakovi vozit će na relaciji Zagreb-Split-Zagreb triput na dan. Iz Zagreba će kretati u 6, 11.45 i 17.20 sati, a iz Splita u 5.40, 11.18 i 16.30 sati. Dva para noćnih vlakova s vagonima za spavanje, te za prijevoz automobila vozit će i kao i dosad. Nagibni vlakovi su klimatizirani, imaju po 134 mjesta za sjedenje (24 u prvom razredu), imaju audiosustav za slušanje tri radijska programa, a u cijenu karte uračunata je i usluga cateringa (za prvi razred tri vrste obroka, za drugi sendviči, te topli napici). Vlak postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> do 160 kilometara na sat, zahvaljujući nagibnoj tehnici (naginje se do osam stupnjeva) ne mora smanjivati brzinu u zavojima. Inače, nagibna tehnika se uključuje pri brzinama većim od 70 kilometara na sat. Nagibne vlakove isporučila je kanadsko-njemačka tvrtka Bombardier Transportation, a stajali su 32,35 milijuna eura. Na HŽ-u su podsjetili da je to prva nabavka dizel-motornih vlakova nakon 30 godina.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Fima: Ne bismo htjeli posve odustati od Hercegovačke banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je konzorcij hrvatskih tvrtki na čelu s Ledom ovih dana izvijestio privremenu upraviteljicu Hercegovačke banke Toby Robinson da povlači svoju ponudu za kupnju aktive banke i tvrtki u njezinu portfelju i odustaje od cijeloga posla iz razloga što GSM operater Eronet više nije u njezinu vlasništvu, Fima holding, čiji Validus je član konzorcija, nije posve odustala od projekta, koji se uklapa u njihov projekt širenja Fime na investicijsko bankarstvo.</p>
<p>Kako je objasnila Ljiljana Weissbarth iz Fime, njihov je projekt u početku izgledao drukčije i nije uključivao Eronet, »što ne znači da ga ne bismo rado vidjeli u portfelju«, kazala je.</p>
<p>»Ne bismo htjeli posve odustati od Hercegovačke banke, jer bi se naš projekt mogao nastaviti pod određenim uvjetima, što uključuje mogućnost formiranja novog konzorcija. No, sada treba stati na loptu i vidjeti što dalje. Što više vremena prođe bit će teže revitalizirati banku, a to nije natječaj koji se ne bi mogao prolongirati, što opet ovisi o odluci onoga tko banku nudi na prodaju«, kazala je Weissbarth.</p>
<p>Iako su u Agrokoru u travnju kazali da su se uključili u konzorcij jer u banci imaju blokirana određena sredstva (pojedine Agrokorove tvrtke poslovale su preko te banke), te tada ustvrdili da je uloga Leda u konzorciju minorna, Ledo je kasnije došao na čelo sada raspadnutog konzorcija. Sada potvrđuju da je Eronet isključivi razlog zbog kojeg se Ledo povukao iz konzorcija, koji je podržavala i sama upraviteljica Robinson.</p>
<p>»Ledo je u sklopu konzorcija dao ponudu za sve tvrtke u vlasništvu banke, pa tako i Eronet. Budući da Eronet više nije u vlasništvu banke, ni mi nismo zainteresirani za banku i o tome smo ovih dana izvijestili privremenu upraviteljicu Robinson«, kazala je u četvrtak Jadranka Hranilović, šefica Ureda predsjednika koncerna Agrokor Ivice Todorića, dodajući da su odustali i drugi članovi konzorcija. Kazala je da ne žele sudjelovati u eventualnom novom konzorciju.</p>
<p>U Atlantic grupi kažu da su se »povukli iz priče« još prije tri tjedna. Kako pojašnjavaju, zbog već postojećih poslova u BiH bili su zainteresirani da kroz sudjelovanje u konzorciju renomiranih hrvatskih poduzeća dodatno ojačaju svoju poziciju na tamošnjem tržištu.</p>
<p>»Međutim, shvatili smo da se ulazak u kompleksni poslovni sustav koji uključuje bankarstvo, osiguranje, mobilnu telefoniju i drugo ne uklapa u naše dosadašnje poslovanje, te smo stoga u vrlo ranoj fazi odustali od sudjelovanja u tom projektu«, glasi objašnjenje iz Atlantic grupe.</p>
<p>Inače, u konzorciju hrvatski tvrtki koji je poslao ponudu za kupnju uz Ledo, Validus i Atlantic grupu bili su i Franck, HUP, Zvečevo, Školska knjiga i Granolio. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada u ponedjeljak mijenja četiri člana Uprave Ine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon političkih dogovora u Vladi NO Ine će u ponedjeljak promijeniti četvoricu hrvatskih članova Inine Uprave. Prema neslužbenim ali dobro upućenim izvorima, na čelu Uprave ostat će Tomislav Dragičević, ali je Vlada odlučila promijeniti svu četvoricu hrvatskih članova Uprave. Dvojica novih dolaze izvana, dok su dvojica dugogodišnji Inini stručnjaci. Tako će Željka Belošića, člana Uprave zaduženog za istraživanje i proizvodnju, zamijeniti akademik Mirko Zelić, stručnjak za naftu, raniji direktor Ininog Sektora za proizvodnju i predsjednik Vijeća za naftu HAZU. Člana Uprave zaduženog za trgovinu Sanjina Kirigina zamijenit će Jozo Petrović, savjetnik vlasnika Agrokora Ivice Todorića i bivši direktor Konzuma Milana Ujevića, člana Uprave zaduženog za korporativne servise zamijenit će Tomislav Thür, glavni tajnik Atlantic Tradea. Za mjesto Borisa Čavraka, člana Uprave zaduženog za rafinerije i veleprodaju bilo je najviše kandidata. Najizgledniji kandidati su Ivan Brusić, bivši direktor Inine riječke rafinerije, te još jedan Inin stručnjak iz Rijeke. Dva mađarska člana Uprave neće se mijenjati. Novi sastav Inine Uprave će se novinarima predstaviti u ponedjeljak nakon godišnje skupštine Ine i sjednice NO. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Do kraja godine 50 novih poduzetničkih zona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući poduzetnici u Hrvatskoj mogu računati ne samo na kredite sa subvencioniranom kamatnom stopom od dva do četiri posto, već i na bespovratna sredstva te posebne financijske poticaje. Prednost u dodjeli kredita imat će proizvodne te djelatnosti okrenute izvozu ili zamjeni uvoza. To je samo dio opsežnog programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji je pripremilo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a ovih je dana upućen javni poziv svima koje zanima sudjelovanje u ovim projektima. »Već dosad bilježimo veliko zanimanje za ove projekte i Ministarstvu gospodarstva je stiglo 120 zahtjeva za korištenje njegovih pogodnosti. Obrada tih zahtjeva počinje krajem kolovoza ili početkom rujna, a zasad je najviše zanimanja za projekte namijenjene poduzetnicima-početnicima i za potpore razvoju ženskog poduzetništva«, rekao je u četvrtak pomoćnik ministra Ivan Bračić. On je najavio da će se do kraja godine u 50 novih poduzetničkih zona završiti opremanje svom potrebnom infrastrukturom, a potvrdio je najave da u proizvodnju namijenjenu izvozu mogu ulagati i stranci.. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dionica Deutsche Banka pala 2,4 posto unatoč oslobađajućoj presudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak pali, a među najvećim su gubitnicima bile dionice tehnološkog sektora. Tako je čak i njemačka softverska tvrtka SAP pala 3,3 posto unatoč tome što je u četvrtak izvijestila o 14-postotnom rastu dobiti u drugom tromjesečju. Ericsson je pao 3,8 posto. Siemens, Alcatel, Nokia, Philips i STMicroelectronics su izgubili između dva i 3,3 posto.</p>
<p>Znatniji pad zabilježile su i dionice financijskog i naftnog sektora. Tako je i Deutsche Bank izgubio 2,4 posto unatoč tome što je donesena oslobađajuća presuda izvršnom direktoru Josefu Ackermannu, kojem se, zajedno s još pet osoba, sudilo zbog sukoba interesa i isplate previsokih bonusa nakon Vodafoneova preuzimanja njemačkog telekoma Mannesmann 2000. Deutsche Bank je bio savjetnik Vodafonea, a Ackermann je sjedio u odboru Mannesmanna, čijim su direktorima odobreni visoki bonusi nedugo nakon zaključenja preuzimanja. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 1,3 posto, frankfurtski Dax je pao 1,54 posto, pariški CAC 40 1,2 posto. Milanski MIB 30 je izgubio 0,95 posto. Tokyjski Nikkei 225 je pao 1,3 posto, na 11.285,04 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>O potpisivanju ugovora s Bechtelom odlučit će Europska komisija </p>
<p>Naložio sam da se kompletna informacija o ovom slučaju uputi Europskoj komisiji, jer želimo da naši partneri u EU budu potpuno obaviješteni o tome, rekao je premijer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada još nije potpisala ugovor s Bechtelom o izgradnji dionice autoceste od Dugopolja do Šestanovca, nego se radi o namjeri da taj ugovor potpiše na temelju odluke bivše vlade od 11. prosinca 2003. i stoga Ivica Račan i Radimir Čačić, svjetski prvaci u besplodnom optuživanju, nemaju pravo proizvoditi ovakve afere. Naložio sam da se kompletna informacija o ovom slučaju uputi Europskoj komisiji, jer želimo da naši partneri u EU budu potpuno obaviješteni o tome. Ako Komisija da mišljenje da ne trebamo ići na potpisivanje ugovora s Bechtelom, nećemo ići, a ako kaže da može, potpisat ćemo ga«, rekao je u četvrtak na početku Vladine sjednice premijer Ivo Sanader osvrnuvši se na, kako je kazao, trenutačno najvažniju temu u Hrvatskoj. </p>
<p>Premijer je istaknuo da Vlada u potpunosti poštuje vladavinu prava i ne želi djelovati suprotno pozitivnim propisima EU-a i drugih zemalja. Pritom je pročitao odluku bivše vlade od 11. prosinca 2003. kojom se prihvaća da se Okvirni sporazum s Bechtelom iz 1998. »izmijeni na način da se izgradnja Dionice II Zagreb-Sisak zamijeni s izgradnjom neke druge Dionice II«. </p>
<p>Na temelju te odluke tadašnji ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić potpisao je 19. prosinca izmjene Okvirnog sporazuma kojima se definira da Dionica II znači »radove koje će Bechtel izvršiti na pravcu koji strane mogu dogovoriti najkasnije do izdavanja potvrde o preuzimanju radova određenim u članku 6., strana 3. i 4. Sporazuma«, odnosno do završetka dionice kroz Liku, od Bosiljeva do Svetog Roka. </p>
<p>»Dakle, radi se o imperativu, a ne o kondicionalu, a mi samo slijedimo odluku bivše vlade. Sa žaljenjem zaključujem da oni koji su do jučer sjedili u ovoj prostoriji, danas radi stjecanja političkih bodova pokušavaju difamirati ovu vladu, ali to neće proći jer činjenice su na našoj strani. Ta gospoda su prve dvije godine svoje vlade proučavali ugovore koje je sklopila Matešina vlada i trošili vrijeme za izgradnju autocesta, a kada su našli da je sve u redu, nastavili su gradnju s istim partnerom«, kazao je Sanader. Odbacio je optužbe na račun ministra vanjskih poslova Miomira Žužula da je lobirao za Bechtel rekavši da je on prestao s konzultantskim radom za tu tvrtku još prije izbora. </p>
<p>»Neki, čak i uvažena pera hrvatskog novinarstva, kažu da je naša namjera da sklopimo ugovor s Bechtelom ustupak SAD-u, no kao bivši poslovni čovjek, kažem da se nitko ne bi sporazumom odrekao ugovorenog posla ako ne bi dobio neku alternativu«, zaključio je Sanader.</p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta istaknuo je da će u sljedeće četiri godine biti posla za sve hrvatske građevinare na izgradnji ostalih autocesta, prilaznih cesta, obilaznica te mosta od kopna do Pelješca. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker iznio je podatke da je u 2003. bilo 3450 zahtjeva za sklapanje poslova izravnom pogodbom, od čega je realizirano 2700 zahtjeva. Bez javnog natječaja 11 poslova sklopio je HŽ, a njihova vrijednost bila je 115 milijuna eura, što se odnosi na uređenje pruge kroz Liku da bi se omogućio promet nagibnih vlakova. Hrvatske ceste sklopile su šest poslova izravnom pogodbom vrijednih 10 milijuna eura, a Hrvatske autoceste 47 poslova, vrijednih 50 milijuna eura. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Imovinsko-pravni odnosi najveća prepreka poduzetnicima</p>
<p>Na području Županije poduzetničke zone postoje u Vodicama, Drnišu, Skradinu i Šibeniku u Ražinama, a nove bi se trebale otvoriti u Kninu, Oklaju i Kijevu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Županijsko poglavarstvo šibensko-kninsko prihvatilo je u četvrtak na sjednici Plan gradnje novih i dovršenja započetih poduzetničkih zona do 2007. godine. Naime, hrvatska je vlada još u travnju donijela »Program razvoja poduzetničkih zona 2004. – 2007.« na temelju kojeg su županije u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bile dužne do srpnja izraditi planove razvoja poduzetničkih zona na svom području.</p>
<p>U prihvaćenom Planu su ujedinjeni podaci o postojećim zonama kojih je na županijskom području četiri: u Vodicama, Drnišu, Skradinu i Šibeniku u Ražinama, no one, zaključeno je na sjednici, još nemaju sadržaje koji bi poduzetnicima trebali biti dostupni. Predviđene su i lokacije za nove zone u Kninu, Oklaju i Kijevu, a pri odabiru vodit će se Vladinim smjernicama na temelju kojih prioritet imaju zemljišta u vlasništvu gradova i općina, ona za koje je donesen prostorni plan te zemljišta u blizini autoceste.</p>
<p>Postojeća zona u šibenskom predgrađu Podi Ražine, koja zbog svog položaja, blizine grada, luke i autoceste, ima najbolje uvjete, još se ne razvija željenim tempom. »Gotovo su svi radovi koji su bili nužni da bi poduzetnici mogli započeti s gradnjom na zakupljenim parcelama obavljeni, ali unatoč tome samo je nekoliko njih počelo s aktivnostima, pribavljanjem lokacijske ili građevinske dozvole«, rekao je za Vjesnik direktor tvrtke Podi Ražine Jakov Terzanović. Pritom je dodao da je dosad u uređenje zone uloženo sedam milijuna kuna. Grad Šibenik samo je lani u tu zonu uložio 1,1 milijun kuna, a u izradi je urbanistički plan uređenja prostora, za što će se izdvojiti 200 tisuća kuna.</p>
<p>Prema njegovim riječima, najveći problem u vezi s tom zonom, koja se sastoji od dviju cjelina, jesu imovinsko-pravni odnosi jer je dio zemljišta vlasništvo Hrvatskih šuma, koje ne žele olako svoju imovinu prepustiti poduzetnicima. »Manja zona površine 45 tisuća četvornih metara, u sklopu TLM-a, uglavnom je sprema za dolazak poduzetnika, infrastrukturno je opremljena, sklopljeni su ugovori s devet tvrtki te na jesen očekujemo prve građevinske radove«, rekao je Terzanović.</p>
<p>Dio zone koji pak ne uspijevaju staviti u funkciju nalazi se kod Vrpolja i površinom obuhvaća površinu od 550 hektara. Isprva nije postojao konsenzus na razini Grada, a kad je on postignut 2003. godine, tvrtka se susreće, napomenuo je Terzanović, s problemom vlasništva nad zemljištem. »S obzirom na to da Šibenik zbog svoje zemljopisne ograničenosti velikim poduzetnicima ne može ponuditi prostor od 100 tisuća četvornih metara, i da smo u prošlosti zbog toga morali odbiti vrlo unosne poslove, mislim da bi Vlada trebala uložiti dodatne napore da se sporno zemljište ustupi Gradu Šibeniku kako bismo mogli krenuti s gradnjom infrastrukture«, rekao je Terzanović.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Očekivanje zamjenske dionice uvijek je bilo prisutno u komunikaciji s Vladom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Američka građevinska tvrtka Bechtel, pozivajući se na pregovore i izmjene njenog ugovora s hrvatskom Vladom iz prosinca prošle godine, u četvrtak je ponovila svoja očekivanja da će im umjesto dionice Zagreb - Sisak, Vlada dodjeliti zamjensku dionicu. </p>
<p> »U prosincu 2003. Bechtel se suglasio s Vladom da se u ugovoru dionica 2 ne odredi izričito kao 40 kilometara između Zagreba i Siska«, navodi Bechtel u priopćenju, dodajući da je Vlada tada objavila svoju namjeru da ne gradi puni profil te autoceste. </p>
<p> Ističe se da je »kao i u svim pregovorima s Vladom Bechtel imao razumijevanja za potrebu zadržavanja okvirnog pristupa ugovoru kojim bi Vlada zadržala fleksibilnost u ispunjavanju svojih najvažnijih prometnih prioriteta. U slučaju dionice 2 Bechtel se suglasio da je primjereno izmijeniti ugovor tako da se izbriše specifično spominjanje dionice Zagreb-Sisak«.</p>
<p> »Iako je drugačije prikazano u medijskim izvješćima«, iz Bechtela ponavljaju da su se »također suglasili s Vladom da je važno da se zadrži fleksibilnost Vlade za određivanje neke druge dionice autoceste kao dionice 2. Kako bi se izbjegle bilo kakve financijske posljedice za Vladu u njezinu zadržavanju fleksibilnosti, Bechtel se suglasio da će ta opcija prestati važiti sa završetkom njihovog rada na dionici 3 (Bosiljevo - Sveti Rok)«.</p>
<p> Čineći to, tvrde, »Bechtel je uvijek očekivao da će Vlada svakako odrediti novu dionicu 2 do završetka radova na dionici 3 (Bosiljevo - Sveti Rok), što je uvijek bilo prisutno u komunikaciji s Vladom«. </p>
<p> Dionica između Dugopolja i Šestanovca, duga 37 kilometara, kako ističu u Bechtelu, predstavlja njihov trenutni doprinos ispunjenju Vladinog prioritetnog cilja završetka mreže autocesta sve do Ploča i Dubrovnika u što kraćem mogućem roku. Bechtel je, kako se naglašava, predan postizanju tog prioritetnog Vladinog cilja.</p>
<p> U priopćenju Bechtel podsjeća da 80 posto njihovih zaposlenika čine hrvatski građani te da su unazad nekoliko godina svake građevinske sezone upošljavali više od 2 tisuće hrvatskih radnika. Također, u Bechtelu tvrde da je njihov cjenik nepromijenjen od 1998. godine te da su se na osnovu njih mogle raditi procjene troškova. (Hina) </p>
<p>U subotu se otvara dionica Žuta Lokva-Perušić</p>
<p>Kako se neslužbeno doznaje u Vladi, zadnja dionica autoceste kroz Liku, od Žute Lokve do Perušića, dužine 45 kilometara, mogla bi biti puštena u promet u subotu. </p>
<p>Ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić kazala je da se upravo obavlja inspekcija te dionice te da inspektori dosad nisu vidjeli bolje završenu cestu. Otvaranjem dionice kroz Liku rasteretit će se promet turista prema Dalmaciji.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jadna je vlada koja čeka da dobije pljusku od mame i tate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Čak ni loš pravnik ne može odluku bivše vlade interpretirati kao opravdanje za posao s Bechtelom koji ova vlada želi sklopiti, iako ne mora. Glavno pitanje je zašto Vlada želi, iako ne mora, sklopiti posao koji se ne može braniti u skladu s nacionalnim interesima. Odgovor na to pitanje Vlada i dalje ostaje dužna«, komentirao je predsjednik SDP-a Ivica Račan u četvrtak informacije sa sjednice Vlade na konferenciji za novinare koju je održao s Radimirom Čačićem, čelnikom HNS-a. </p>
<p>Čačić je dodao da Bechtel ne može Vladu tužiti na temelju Odluke od 11. prosinca, iako ni u njoj za to nema razloga, nego samo na temelju izmjena sporazuma, a u njih je, »na inzistiranje Bechtela«, uneseno da Vlada može, dakle ne mora, sklopiti direktnu pogodbu.</p>
<p>»Sumpor sam po sebi ne smrdi, a ne smrdi ni kisik, ali kada se spoje, dobiva se sumporni dioksid koji užasno smrdi po truleži i korupciji«, dodao je Čačić, koji tvrdi da zakonski nije sporna ni bivša uloga lobista današnjeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, kao ni institut izravne pogodbe, kojim se koriste sve države kada je to u nacionalnom interesu. No, u ovom slučaju je riječ o poslu koji se izravno protivi nacionalnom interesu, »a da je Vlada od njega odustala, Bechtel ne bi imao pravo žalbe«, tvrdi Čačić. </p>
<p>»Iz iskustva znamo da domaća poduzeća te radove mogu obaviti jednako kvalitetno i jeftinije o Bechtela«, rekao je Račan i napomenuo da se takvim ugovaranjem indirektno ugrožava pravo Hrvatske na korištenje sredstava iz fondova EU-a. </p>
<p>Informaciju da je Vlada zatražila mišljenje Europske komisije o sklapanju izravne pogodbe s Bechtelom Račan je komentirao riječima: »Jadna je vlada koja čeka da dobije pljusku od mame i tate«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Blaškić: Bitno je da Sud kaže da nisam zapovjedio nijednu od tih mračnih stvari</p>
<p>Tihomir Blaškić kaže da je bio zapovjednik područja na kojem je došlo do zločina, te ne može izbjeći onaj dio odgovornosti koji mu pripada kao vojnom zapovjedniku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slučaj Tihomira Blaškića u žalbenom postupku pred Haaškim sudom doživjet će svoj pravorijek 29. srpnja. Osuđeni general Blaškić, bivši zapovjednik Operativne zone središnje Bosne, informaciju o zakazanoj sjednici žalbenog vijeća dočekao je s olakšanjem. Prema Vjesnikovim informacijama, Blaškić je izjavio da je bio zapovjednik područja na kojem je došlo do zločina, ali da bi njega radi i radi njegove obitelji bilo bitno da Sud kaže da nijednu od tih teških, mračnih stvari nije zapovjedio on. Blaškić ističe da kao vojnik ne može izbjeći onaj dio odgovornosti koji mu pripada kao vojnom zapovjedniku, doznaje Vjesnik iz krugova bliskih haaškom osuđeniku koji je u scheveningenski pritvor ušao 1. travnja 1996. godine.</p>
<p>Prvostupanjsko vijeće Blaškića je 3. ožujka 2000. proglasilo krivim i osudilo na 45 godina zatvora za ratne zločine u Lašvanskoj dolini od 1992. do 1994., od kojih je najteži pokolj muslimana u Ahmićima u travnju 1993.</p>
<p>U Haagu je završeno i odlučivanje u predmetu Darija Kordića, osuđenom na 25 godina zatvora u istim povijesnim, vojnim i dužnosničkim zapovjednim okolnostima u središnjoj Bosni. Tomu valja dodati i 15 godina zatvora u slučaju Marija Čerkez, u kojem se spominju Ahmići i ubijenih 116 civila.</p>
<p>»Velika bi stvar za mojeg branjenika bila činjenica da smo uspjeli dokazati, ne njegovu vojnu, nego njegovu osobnu nedužnost u odnosu na teret optužnice. Već se iz reakcije Blaškića na datum konačne odluke vidi kako proživljava svoju sudbinu. Ne odriče vojnu odgovornost, ali odriče da je zločin zapovjedio on. Nadam se da smo tijekom maratonskog postupka, posebno u žalbenom postupku, tu distinkciju uspjeli dokazati«, kaže Vjesniku Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo.</p>
<p>Velika bi stvar za Blaškića bila bitno umanjenje kazne. Kakva je odluka sudskoga vijeća - ne zna se. Optimizam budi činjenica da je, za razliku od odlučivanja o Kordiću i Čerkezu, Blaškićev slučaj dospio u termin prije ljetne stanke. Očito da i tribunal želi svoj, dosad najveći slučaj zaključiti kao pravnu najavu izlazne strategije tibunala o kojoj se toliko priča.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U zgradi bivšeg veleposlanstva SAD-a prvi put izvješena zastava EU</p>
<p>»Ovo je veliki trenutak za Republiku Francusku, jer mirno zauzimamo ove prostore«, našalio se Michel Barnier zahvalivši američkom veleposlaniku u Hrvatskoj na uspješnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prostorijama bivšeg američkog veleposlanstva u Zagrebu, na Trgu N. Š. Zrinjskog broj 12, u četvrtak je u popodnevnim satima otvoreno veleposlanstvo Republike Francuske, a uz francuskog veleposlanika Francisa Bellangera, kao i predstavnike 24 zemalja, svečanosti su nazočili francuski i hrvatski ministar vanjskih poslova Michel Barnier i Miomir Žužul. U uzavreloj atmosferi, budući da u novootvorenom veleposlanstvu nije radio sistem za hlađenje, ministri su čestitali francuskom veleposlaniku na svemu što je dosad napravio u Zagrebu, kao i arhitektima koji su sudjelovali u preuređenju prostorija bivšeg američkog veleposlanstva.</p>
<p>»Bio je to sretan sklop okolnosti da smo mogli dobiti ove prostorije za francusko veleposlanstvo, a ovi prostori ne samo da su nam dobro prilagođeni, već imaju i simbolično značenje jer je zgrada u samom srcu Zagreba«, pozdravio je uzvanike veleposlanstva Francis Bellanger, nakon čega je ministar vanjskih poslova Francuske otkrio ploču veleposlanstva. </p>
<p>Michel Barnier je istaknuo kako mu je drago što na svečanosti ima prilike pozdraviti predstavnike drugih veleposlanstava, a posebno SAD-a, bez čije se suradnje otvaranje veleposlanstva u toj zgradi ne bi moglo ostvariti. »Ovo je veliki trenutak za Republiku Francusku, jer mirno zauzimamo ove prostore«, našalio se Barnier i dodao kako je u Hrvatsku došao iz tri razloga: potaknuti diplomatske i bilatelarne aktivnosti Hrvatske i Francuske, čestitati ministru Žužulu na svemu što je Republika Hrvatska učinila na putu približavanja u Europsku Uniju, te iz interesa zbog primjera koji Hrvatska daje svim zemljama koje je okružuju. »Trpili ste sukobe i tragedije i uvjeren sam da će vas sve zemlje EU ohrabrivati jer služite kao primjer ostalim zemljama na Balkanu. Želim vam da svi zajedno budemo u Europi«, naglasio je francuski vanjskopolitički ministar. </p>
<p>Ministar Žužul je naglasio kako je imao sreću biti jednim od prvih ministara koje je Barnier primio otkako je na današnjoj funkciji. »Nakon šest sati u Parizu bio sam uvjeren da će Hrvatska dobiti pozitivan odgovor, jer sam se uvjerio da se objektivno procjenjuje sve što hrvatska vlada čini na putu u Europu«, kazao je Žužul priznajući da bi Europa i EU bili sretni da se na bitnim mjestima nalaze ljudi poput Barniera te mu poručio da su sve riječi koje je čuo od predsjednika Mesića i premijera Sanadera »čvrste odluke RH da nastavi na putu gradnje boljeg života za sve naše građane«.</p>
<p>Na svečanosti u francuskom veleposlanstvu prvi je put u toj zgradi izvješena zastava Europske unije, a na pitanje američkom veleposlaniku u Hrvatskoj za koliko su novca prodali zgradu francuskom veleposlanstvu, Ralph Frank je odgovorio kako to ne zna budući da se tim poslovima bave u Washingtonu. »No, uvjeren sam da su Francuzi mnogo uložili u obnovu zgrade«, kazao je Frank dodavši da su zaposlenici francuskog veleposlanstva nedavno proveli kolege iz američke ambasade po zgradi, nakon čega su bivši djelatnici tog istog prostora bili veoma iznenađeni.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Barnier: EU od kandidata zahtijeva transparentnost </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Između Hrvatske i Francuske nema otvorenih pitanja, a cilj je objema pojačati ne samo političku, nego i gospodarsku i kulturnu suradnju. Ocijenili su to u četvrtak, nakon susreta u Zagrebu, hrvatski i francuski ministar vanjskih poslova, Miomir Žužul i Michel Barnier. »Hrvatska je zaista vrlo dobar primjer u regiji i Francuska će je i dalje podržavati na putu prema EU«, izjavio je Barnier. Francuskog ministra primio je u četvrtak i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a razgovarali su o stanju u regiji, pri čemu je istaknuto da je Hrvatska dobar primjer ostalim zemljama, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.</p>
<p> Prije Barnierova odlaska u Beograd, u novootvorenoj zgradi francuskog veleposlanstva u Zagrebu ministar Žužul i njegov francuski gost održali posljednju zajedničku konferenciju za novinare. Dok je novinare najviše zanimalo mišljenje Michela Barniera, bivšeg povjerenika Europske komisije, o slučaju Bechtel, on je još jedanput naglasio kako je veoma zadovoljan vanjskom politikom RH i njezinim koračanjem prema EU. </p>
<p> Barnier je kazao kako nije upućen u slučaj Bechtel, te naglasio da Unija ima jasne propise koji zahtijevaju transparentnost i pridržavanje europskih normi koje važe za sve. »Sve zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji moraju poštivati važeće propise EU«, riječi su Barniera, kojega nije omelo ni novinsko pitanje o francuskoj tvrtci Bouygues, koja je također poslove u Hrvatskoj dobila bez javnog natječaja. Žužul je o slučaju Bechtel kazao da se sastao s vodećim ljudima te tvrtke, kao i s predstavnicima dviju velikih francuskih tvrtki, ali i austrijskih, njemačkih i japanskih. »To je ono što ministri vanjskih poslova rade«, rekao je, moleći novinare da pitanja koja se ne tiču francuskog ministra više ne postavljaju.</p>
<p>Barnier je također naglasio kako svojedobno hrvatsko protivljenje ratu u Iraku ne bi trebalo otežati približavanje RH NATO-u. »U NATO-u su i Njemačka i Francuska, koje su također imale različit stav od ostalih članica«, objasnio je francuski ministar vanjskih poslova, koji nije zaboravio pohvaliti uspješnu hrvatsku suradnju s Haagom. »No, trebate napraviti još više«, naglasio je Barnier.</p>
<p>P. B. P./M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Tadić: Šalio sam se kad sam rekao da bi Mladiću bilo najbolje da se skriva u Hrvatskoj </p>
<p>»Da sam ja na njegovu mjestu, pokušao bih se sakriti u Hrvatskoj zbog jezika, zbog vlastite sigurnosti, sada priča novu verziju Boris Tadić</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao je kako je njegova izjava da bi Ratku Mladiću bilo najbolje da se krije u Hrvatskoj bila samo pogrešno shvaćena šala, prenosi u srijedu Glas Amerike.</p>
<p>Tijekom gostovanja u Nacionalnom novinskom klubu u Washingtonu Tadić je rekao kako njegova izjava: »Kad bih ja bio Ratko Mladić, skrivao bih se u Hrvatskoj«, koju je dao u razgovoru za njemački tjednik Der Spiegel, nije bila ozbiljna.</p>
<p>»To je bila šala s moje strane, također vjerojatno, pogrešno shvaćena šala«, rekao je Tadić, kako navodi Glas Amerike.</p>
<p>Tadić je ipak dodao kako je pritom pokušao zamisliti što bi on učinio kad bi bio u Mladićevoj situaciji.</p>
<p>»Da sam ja na njegovu mjestu, pokušao bih se sakriti u Hrvatskoj zbog jezika, zbog vlastite sigurnosti. Ja to samo naravno zamišljam. Isto tako i Ante Gotovina - možda bi za njega bilo najsigurnije da se skriva u Srbiji gdje ga nitko ne bi prepoznao«, rekao je srbijanski predsjednik.</p>
<p>Govoreći o 16 haaških optuženika za koje se vjeruje da su na području Srbije i Crne Gore, Tadić je izjavio kako će Beograd u cijelosti surađivati s Haaškim sudom te da će nastojati organizirati suđenja ratnim zločincima u Srbiji ako Sud to dopusti, navodi Glas Amerike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Šuker: Pokušalo se stvoriti aferu da država ne plaća svoje račune</p>
<p>Premijer Ivo Sanader zatražio je odgovornost ravnateljice Središnje depozitarne agencije Vesne Živković zbog toga što Agencija nije proslijedila 1,7 milijardi kuna koje joj je Ministarstvo financija uplatilo radi saniranja duga države prema HZZO-u / Ravnateljstvo za robne zalihe otkupit će sve ponuđene količine pšenice standardne kvalitete po cijeni od jedne kune za kilogram / Prihvaćen projekt gradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Vladinoj sjednici u četvrtak premijer Ivo Sanader zatražio je odgovornost ravnateljice Središnje depozitarne agencije Vesne Živković zbog toga što Agencija nije proslijedila 1,7 milijardi kuna koje joj je Ministarstvo financija uplatilo radi saniranja duga države prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker odbio je tvrdnje da je Ministarstvo kasnilo s ispunjenjem financijskih obveza te istaknuo da je novac pravodobno proslijeđen Fini, u utorak u 12.45 sati, a iz nje Središnjoj depozitarnoj agenciji. »Zbog toga što bankama nije proslijeđen novac, one su se morale zadužiti uz visoke kamate, a pokušalo se stvoriti aferu da država ne plaća svoje račune«, rekao je Šuker.</p>
<p>Vlada je zadužila Ravnateljstvo za robne zalihe da organizira i otkupi sve ponuđene količine merkantilne pšenice standardne kvalitete po cijeni od jedne kune za kilogram.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković kazao je da bi sva pšenica trebala biti otkupljena do 15. kolovoza, a isplatit će se u roku od 15 dana nakon dostave uredne dokumentacije. Silosima će po toni pšenice biti isplaćeno 40 kuna radi pokrivanja troškova prihvata.</p>
<p>U Ministarstvu očekuju da će ovogodišnji urod u odnosu prema lanjskom biti natprosječan, stoga po hektaru predviđaju od 4,3 do 4,5 tona pšenice, a žetva bi trebala biti završena u roku od šest-sedam radnih dana. Otkupljena pšenica ne smije se na domaćem tržištu tržiti jeftinije od kune, uvećano za troškove skladištenja i kamate.</p>
<p>Vlada je imenovala koordinacijsko tijelo za pripremu i praćenje provedbe predpristupnog ekonomskog programa, kojemu je na čelu državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić. To je ministarstvo zaduženo je i da do 25. studenoga Vladi pošalje konačan prijedlog predpristupnog programa u kojem bi bila određena ekonomska politika i reforme koje Hrvatska mora provesti radi ulaska u EU. Prihvaćena je i Strategija za pomoć Svjetske banke Hrvatskoj od 2004. do 2007.godine koja predviđa programske i investicijske zajmove.</p>
<p>Radi poticanja razvoja otoka, Vlada je prihvatila projekt gradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima. Projekt je vrijedan 386,7 milijuna kuna, od čega je u ovogodišnjem proračunu predviđeno 76,5 milijuna, a provodio bi se do 2007. godine.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dogovori o »cijeni« prekršaja mimo zakona</p>
<p>Predsjednik »Transparency Internationala« Zorislav Antun Petrović kaže ako netko hoće varati, on će varati, bez obzira na zakonsku odredbu / Petrović je pristaša prosvjećivanja vozača jer je »socijalno neprihvatljivo da netko pije i vozi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nedavnim medijskim raspravama o odredbi novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom se uvodi nulta tolerancija na alkohol, a u kojima su se mnogi dosta oštro podijelili za i protiv odredbe o 0,0 promila alkohola u krvi, jedna je potencijalna opasnost te odredbe zanemarena.</p>
<p>Naime, odredba o 0,0 promila alkohola u krvi potencijalno bi mogla povećati korupciju. Nije nepoznato da se poneki vozač-prekršitelj zakona (naravno, uhvaćen u prekršaju) i poneki prometni policajac dogovore o »cijeni« prekršaja umjesto da se postupi prema slovu zakona. Mogućnost dogovora tom je odredbom povećana upravo zato što je potpuno ukinuta tolerancija na alkohol u krvi vozača. Nije teško zamisliti poslovnog čovjeka koji je nakon poslovnog ručka, na kojem je popio čašu ili dvije vina, zaustavljen i koji će se pokušati nagoditi s prometnim policajcem kako bi izbjegao plaćanje skupe kazne.</p>
<p>Predsjednik Transparency Internationala Zorislav Antun Petrović, spominjući da je i prije nove odredbe bilo takvih slučajeva, smatra da »promili to ne mijenjaju bitno. Stvar je u glavi. Dakle, ako netko hoće varati, on će varati, bez obzira na zakonsku odredbu«. Petrović ne isključuje mogućnost povećanja broja potencijalnih prekršitelja sklonih korupciji, ali ne vjeruje da će se bilo što bitno promijeniti. </p>
<p>Petrović je pristaša prosvjećivanja vozača jer je »socijalno neprihvatljivo da netko pije i vozi«. Svojedobno je MUP vodio kampanju »Ako piješ, ne vozi«, a kampanja s gotovo istim sloganom provodila se i u Velikoj Britaniji. Eventualna korupcija bila bi neželjena posljedica postroženja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Nešto se svakako trebalo učiniti. Naime, od 1996. do 2003. broj poginulih na cestama praktički je nepromijenjen (1996. godine 721 osoba, a 2003. godine 701), no broj ozlijeđenih drastično se povećao (1996. godine 16.182 ozlijeđena, a 2003. godine 26.153).</p>
<p>Pitanje je hoće li odredba o 0,0 promila pridonijeti smanjenju broja poginulih i ozlijeđenih ili pak mogućem povećanju korupcije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040723].
|
