NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040223].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195375 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Istražni ili kazneni postupak više nije zapreka za prijam u državnu službu</p>
<p>Koliko je etično predložiti imenovanje, imenovati ili pak pristati na imenovanje, znajući da je imenovana osoba kažnjavana za određena kaznena djela ili da se protiv nje vodi kazneni ili istražni postupak? Postupanje političkih tijela i dužnosnika koji nekog politički imenuju ili su i sami politički izabrani ili imenovani, ne mogu se prosuđivati samo po pravnim kriterijima / Svatko tko se u demokratskim zemljama ogriješi o političku etiku može biti pozvan na političku odgovornost, smijenjen ili razriješen s javne, političke dužnosti</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – U javnosti se u posljednje vrijeme dizalo dosta prašine u povodu imenovanja nekih državnih dužnosnika za koje se naknadno pokazalo da su pod istragama, pa su neki i smijenjeni. Prof. dr. Ivana Koprića s Katedre za upravu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zamolili smo da objasni obveze dužnosnika kod preuzimanja funkcija i mogućnostima da se izbjegnu neke slične situacije.</p>
<p> • Koji dužnosnici moraju kod izbora, odnosno imenovanja, prilagati dokaz da nisu kažnjavani ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak?</p>
<p>- To pitanje nema samo pravne aspekte, koji možda ni nisu najvažniji, nego i brojne političke i etičke. Obaveza podnošenja uvjerenja o nekažnjavanju za državne dužnosnike u upravi nije predviđena ni Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika niti kakvim drugim propisom. Odredbe o eventualnim uvjetima i postupku imenovanja dužnosnika u državnoj upravi, od ministara i njihovih pomoćnika do, primjerice, pomoćnika ravnatelja tzv. državnih upravnih organizacija, okvirne su i načelne. Tako je prema Poslovniku Hrvatskog sabora, mandatar za sastavljanje Vlade dužan Saboru dostaviti životopise predloženih članova, dakle i ministara. No, pitanje je hoće li u tim životopisima biti i podaci o nekažnjavanosti, odnosno o odsutnosti kaznenog progona. Hoće li saborski zastupnici doista pažljivo pročitati životopise i raspraviti o okolnostima koje bi mogle biti od interesa ili će dići ruke za izbor ministara prema stranačkoj pripadnosti?</p>
<p>Odgovor je očit - neće. Nadalje, svi državni dužnosnici su prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika obvezni obnašati dužnost na način da ne ugrožavaju vjerodostojnost i povjerenje građana u savjesno i odgovorno obnašanje dužnosti. Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, dužnosnici moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana. Pitanje je može li dužnosnik udovoljiti tim obvezama, ako je bio kažnjavan za određena kaznena djela, ako se protiv njega vodi kazneni ili istražni postupak ili ako postoje određene spoznaje i sumnje da je počinio određeno kazneno djelo.</p>
<p> • Bi li trebalo provoditi sigurnosne provjere državnih dužnosnika?</p>
<p>- U nedavnim raspravama o tom pitanju izraženo je žaljenje da se te provjere, po Zakonu o sigurnosnim službama, provode samo za dužnosnike i službenike, koji će obavljati poslove posebnog značenja za nacionalnu sigurnost, a ne i za sve državne dužnosnike. Mislim da širenje sigurnosnih provjera ne bi bio dobar put, jer ih provode sigurnosne službe. Ako se ne želimo naći u državi u kojoj će nas tajne službe masovno provjeravati, bolje je njihovo djelovanje restriktivno regulirati. Osim toga, sigurnosne provjere nisu usmjerene na utvrđivanje kažnjavanosti ili vođenja kaznenog postupka, nego na neke druge okolnosti, a njihovi rezultati, s razlogom, nisu dostupni javnosti.</p>
<p> • Što je sa službenicima i dužnosnicima na lokalnoj razini?</p>
<p>- Za prijem u državnu službu službenika i namještenika, zapreka je pravomoćna osuđivanost za vrlo široku listu kaznenih djela ili bezuvjetnu zatvorsku kaznu od najmanje tri godine, a državna služba im po sili zakona prestaje, ako su osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci. Ako ta regulacija postoji u odnosu na službenička mjesta, po prirodi stvari, uvjeti za dužnosnike koji tim službama rukovode trebali bi biti još strože određeni. Htio bih upozoriti i na to da pri raspuštanju općinskog, odnosno gradskog vijeća ili županijske skupštine (i do 20 slučajeva godišnje) te u još nekim slučajevima, Vlada u toj samoupravnoj jedinici imenuje svog povjerenika. Na žalost, uvjeti koje bi taj povjerenik morao ispunjavati nikad nisu utvrđeni objavljenim pravnim propisom. Neriješeno je i pitanje dužnosnika u naših 569 lokalnih jedinica - općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, pa i članova lokalnih poglavarstava. Iako u decentralizaciji lokalne uprave samoupravne jedinice preuzimaju sve veću ulogu, zasad nema nikakve regulacije uvjeta i postupka imenovanja, pa ni drugih pitanja statusa lokalnih dužnosnika. Čini se da na tu kategoriju, brojniju od državnih dužnosnika, javnost - potpuno neopravdano - nije dovoljno osjetljiva.</p>
<p> • Obuhvaća li uvjerenje o nekažnjavanju i potvrdu da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak ili samo potvrdu da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo?</p>
<p>- U načelu, nekažnjavanost obuhvaća okolnost da netko nije pravomoćno osuđen za određeno kazneno djelo, a ne i činjenicu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak ili da mu nije izrečena nepravomoćna kazna. No, zanimljivo je da u tom pogledu u hrvatskom zakonodavstvu postoji trend sužavanja zapreka za prijam u profesionalnu državnu službu. Tako se po zakonu iz 1994. godine, koji je prestao važiti 2001. godine, u državnu službu nisu mogle primiti osobe protiv kojih se vodio istražni ili kazneni postupak, osobe koje su bile osuđene za određena kaznena djela te osobe koje su bile osuđene na bezuvjetne kazne zatvora u trajanju najmanje tri godine. Po zakonu iz 2001. godine, vođenje istražnog ili kaznenog postupka više nije zapreka za prijam u državnu službu.</p>
<p> • Kako bi se mogla izbjeći neugodna iznenađenja da se nakon imenovanja dužnosnika pokaže da su oni pod teretom teških optužbi za kaznena djela?</p>
<p>- Čak i prije nego što budu uspostavljeni uvjeti za profesionalizaciju dužnosti u upravnim tijelima, imenovanje upravnih dužnosnika treba do izvjesne mjere pravno regulirati kako u pogledu zapreka za imenovanje (nekažnjavanost, odsutnost kaznenog progona, određena stručnost, vještine, provjere, itd.), tako i u pogledu postupka imenovanja. U tom bi postupku trebalo osigurati visoku mjeru transparentnosti. Javnost i građani moraju imati mogućnost pravodobno se upoznati s podacima o dužnosnicima koji se predlažu, a koji obavljaju važne javne funkcije. Njihovo imenovanje ne bi smjelo biti obavijeno velom tajne ni opravdavano isključivo političkim razlogom. Dodatnu, možda u postojećim uvjetima i najvažniju dimenziju čitavog problema, čini pitanje političke etike i političke odgovornosti. Koliko je etično predložiti imenovanje, imenovati ili pak pristati na imenovanje, znajući da je imenovana osoba kažnjavana za određena kaznena djela ili da se protiv nje vodi kazneni ili istražni postupak?</p>
<p>Postupanje političkih tijela i dužnosnika koji nekog politički imenuju ili su i sami politički izabrani ili imenovani, ne mogu se prosuđivati samo po pravnim kriterijima. Dapače, kriteriji po kojima se njih i njihovo ponašanje prosuđuje moraju biti i u svim su demokratskim zemljama mnogo stroži te su ponajprije u sferi političke etike. Svatko tko se ogriješi o političku etiku može biti pozvan na političku odgovornost, smijenjen ili razriješen s javne, političke dužnosti. Politička je odgovornost mnogo šira od pravne, a po svojoj naravi objektivna, jer ne traži dokazivanje krivnje po pravilima pravnog postupka. Od 1990. godine mnogo smo puta bili svjedoci zamjene teza i, na žalost, uspješnih manipulacija dužnosnika koji su tvrdili da im nije dokazana subjektivna krivnja, pa da to isključuje njihovu političku odgovornost. Valja se nadati da će, osim preciznije pravne regulacije i profesionalizacije, i mehanizmi političke odgovornosti početi učinkovitije funkcionirati.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škrt proračun za pravosuđe na europskoj razini</p>
<p>Pravosuđe je lani potrošilo 1,661 milijardu kuna / Dosad se smatralo da je Ingrid Antičević Marinović raspolagala sa 2,3 milijarde kuna, što bi bio minimum za njenu nasljednicu Vesnu Škare Ožbolt ove godine / Gdje je nestalo gotovo 600 milijuna kuna?</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Na popisu ključnih hrvatskih obveza prema Europi pravosuđe je na prvom mjestu. Može se činiti da je nekad važniji slučaj Gotovina, zatim odnosi sa susjedima ili problem povratka Srba i povrata njihove imovine, ali pravosuđa se procjenjuje u svim izvješćima o sposobnosti Hrvatske da se priključi EU i NATO-u.</p>
<p>Državni proračun za 2004. godinu je, međutim, sklopljen tako da je Ministarstvu pravosuđa pripalo 1,9 milijardi kuna. Time je Vlada svrstala pravosuđe – sa svim sudskim zaostacima, nekvalitetnim zakonima, dugotrajnim sudskim sporovima – u istu kategoriju s ostalim resorima koji se, na njihovu sreću, ne spominju kao sporni u približavanju Zagreba Europi. </p>
<p>Umjesto 800 zaposlit će se samo 300 pravnih savjetnika</p>
<p>Pravosuđe je lani potrošilo 1,661 milijardu kuna. Dosad se smatralo da je Ingrid Antičević Marinović raspolagala sa 2,3 milijarde kuna, što bi bio minimum za njenu nasljednicu Vesnu Škare Ožbolt ove godine. </p>
<p>Iako je to bila strogo čuvana tajna, Vladini i resorni kuloari su podsjetili na činjenicu da je bivša ministrica vodila teški rat s tadašnjim ministrom financija Matom Crkvencem koji je bdio nad svakom kunom iz proračuna. Mnogi planovi su zbog toga ostali samo na papiru. </p>
<p>Već sad ministrica pravosuđa kaže da će »stambeno« zbrinjavanje hrvatskog pravosuđa biti moguće tek 2005. godine. Neki je dan za posjeta Vukovaru tamošnjim sucima obećala novu zgradu u ljeto iduće godine. Od 800 planiranih sudskih savjetnika koji su trebali raditi na predmetima čiji sadržaj nije sporan, i time olakšati sudačku borbu protiv zaostataka u radu, </p>
<p>Vlada je u samo jedno popodne planove pojedinih resora »skratila« za 13 milijardi kuna. Pravosuđe je navodno jedini resor u kojem se nisu dirale plaće zaposlenih, ali je bilo nekih kresanja troškova.</p>
<p>Od pravosuđa ni jedna tema nema veću težinu među europskim uvjetima djelovanja pravne države, dostupnosti suda svim građanima i primjerenog trajanja sporova.</p>
<p> Tim više što je prošlih godina osnovalo nekoliko novih pravosudnih instituta koji jednostavno zahtijevaju i povećane troškove pravosuđa. Spomenimo samo troškove Uskoka i skuplji rad Državnog odvjetništva. Sad valja u troškove uračunati i odjele za ratne zločine pri županijskim sudovima.</p>
<p>Nadalje, sama država, kao što spominje i ministrica pravosuđa, sudjeluje u 200.000 predmeta kao parničar. Prema nekim računicama vrijednost tih sporova opasno se približila, skupa s kamatama, vrijednosti jednogodišnjeg državnog proračuna! Sve su to dokazi da pravosuđe nije trebalo biti svrstano u običnog korisnika proračuna. Jer, ako se tvrdi da je proračun za 2004. godinu razvojni, pa se kao dokaz navede osiguran novac za ceste, onda bi razvoju države valjalo priključiti i učinak sudaca i sudova. A to, na žalost, nije učinjeno. </p>
<p>I za kraj, u cijeloj se priči uopće ne spominju državni zatvori i uvjeti u kojima osuđenici izdržavaju kazne. Čak i kad bi se Ante Gotovina sutra predao, Europa bi s mnogo razloga mogla Hrvatskoj zamjeriti upravo to stanje u zatvorima. A za najnužnije građevinske zahvate državni će proračun imati samo 58 milijuna kuna. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ferenčak: U Žagarevoj ladici našli smo samo lak i gel za kosu</p>
<p>Znali smo da nije dovoljno politički pismen, ali smo mislili da će se »opismeniti« / Žagar je svojim izjavama pljunuo na ono što je radio, pljunuo je sam na sebe / Nije postojala nikakva paralelna organizacija niti bi Vesna Pusić dospjela uz sve poslove još voditi i gradsku organizaciju</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Srećka Ferenčaka, glavnog tajnika HNS-a, odbjegli je HNS-ovac Mislav Žagar u posljednjim intervjuima označio kao »tajkuna«, poslušnog i odanog predsjednici stranke Vesni Pusić. </p>
<p>Je li to zaista tako, pojašnjava Ferenčak u razgovoru Vjesniku.</p>
<p> • Kako komentirate posljednje Žagarove izjave?</p>
<p>– On upravo govori baš sve protiv sebe. Mislav Žagar je moje veliko razočaranje, osobno, ljudsko i moralno. Žagar je zlorabio našu podršku, a ja sam za njega izložio svoju osobu, lik i djelo.</p>
<p> • Zašto ste ga podržavali?</p>
<p>– Žagar je pokazivao određene organizacijske sposobnosti, energiju i želju pa smo mislili da bi on bio dobro rješenje. Znali smo da nije dovoljno politički pismen, ali smo mislili da će se »opismeniti« tijekom rada sa starijim stranačkim kolegama, s predsjednicom Pusić, sa mnom i ostalim kolegama iz stranke.</p>
<p> • Ne smatrate li da ste onda i vi djelomice krivi jer ste ga upravo vi podržavali?</p>
<p>– Žao mi je zbog toga što se to dogodilo jer zaista to nisam očekivao. No ne smatram se krivim, i ubuduće ću pomagati mladim ljudima kojih ima mnogo u HNS-u. Za Žagara nisam mogao pretpostaviti da je tako niskog morala.</p>
<p> • Kako komentirate njegove optužbe da je predsjednica autoritativna?</p>
<p>– To su gluposti. Žagar je svojim izjavama pljunuo na ono što je on radio, pljunuo je sam na sebe. On je trebao biti pandan Bandiću, a on se valjda »zaljubio« u Bandića i počeo ga zagovarati.</p>
<p> • Zar ste doista mislili da tako mlad čovjek bez imalo političkog iskustva može biti pandan Bandiću, koji je u politici cijeli život?</p>
<p>– Nismo ni mislili da će to odmah postati. Ali ako mlad čovjek uči od starijih kolega, onda da. Ja vjerujem u mlade ljude. Prva obveza im je fakultet i onda struka u kojoj se moraju dokazati i napraviti karijeru, a tek se potom baviti politikom.</p>
<p> • Kakvu je Žagar karijeru u struci napravio?</p>
<p>– Nije nikakvu i to je očito bila pogreška. On je završio Prometni fakultet prije godinu-dvije i, nažalost, nije se dokazao u struci.</p>
<p> • Izjavili ste da nije radio svoj posao. Koji je bio njegov zadatak?</p>
<p>– On je morao napraviti koordinaciju između članova Gradskog poglavarstva, Skupštine, same gradske organizacije i ljudi na terenu. Prema tome, trebao je vidjeti koji su problemi ljudi na terenu i kanalizirati ih kroz Poglavarstvo i Skupštinu da se riješe na najbrži način. </p>
<p> • Kako je to mogao napraviti ako je, kako tvrdi, postojala paralelna organizacija koju je vodila Vesna Pusić?</p>
<p>– Rekao je mnogo laži u intervjuima i zato me sve to skupa boli. Nije postojala nikakva paralelna organizacija, niti bi Vesna Pusić dospjela uz sve poslove još voditi i gradsku organizaciju. Jednostavno, Žagar se izvlači od odgovornosti i optužuje druge.</p>
<p> • Jesu li doista postojale tzv. sjednice VONS-a na kojima je Vesna Pusić naređivala kako će HNS-ovci glasati u gradu?</p>
<p>– To je čista laž. O tome kako će se glasati odlučivalo se u Klubu zastupnika HNS-a u Gradskoj skupštini na čijem je čelu bio Krešimir Franjić. Postojale su koordinacije na kojima je Žagar brifirao predsjednicu Pusić zajedno sa Stipom Tojčićem, no to je bilo samo onda kad se radio Generalnom urbanističkom planu, GUP-u. Svatko tko imalo poznaje menadžment zna da su to normalne i obvezatne stvari da bi projekt mogao napredovati i da bi na kraju uspio.</p>
<p> • Naređuje li Vesna Pusić vama?</p>
<p>– Ja imam 50 godina. Nikad mi nitko nije ništa diktirao i neće. Mene se može u nešto uvjeriti samo argumentom. Ja nisam ničija marioneta, mnome ne može nitko manipulirati niti predsjednica Pusić to želi. Naprosto, mi se dobro razumijemo i odlično surađujemo te u cijeloj stranci na svim razinama inzistiramo na timskom radu.</p>
<p> • Što je onda natjeralo Žagara na ovakav potez?</p>
<p>– Njegova bezgranična taština! Kad smo ušli u njegov ured nismo našli ni jedan dokument nego samo lak i gel za kosu. Prva stvar koju se požurio napraviti je poslati 20.000 kuna na račun svog prijatelja Marka Perice, no to smo uspjeli u zadnji trenutak spriječiti.</p>
<p> • Što su htjeli time?</p>
<p>– Što mislite?</p>
<p> • Ne znam, vi mi recite?</p>
<p>– Htjeli su uzeti novac iz gradske organizacije na taj način. Ne znam što bi nama Perica mogao prodati. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Potraži www adresu radi posla</p>
<p>Osim pretrage radnih mjesta po kategorijama i županijama, pogodnost koju potencijalni posloprimac dobiva prijavljivanjem na www. posao.hr je mogućnost sastavljanja životopisa prema europskim standardima / Otvara se i mogućnost kreiranja tzv. agenta, pretraživača koji će pretraživati stranicu na temelju ključne riječi, poput »novinar« ili »ekonomist«, pa će oglasi što sadrže tu riječ stizati na e-mail adresu onih koji traže posao</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Putem internetske mreže u svijetu svakim se danom obavlja sve više transakcija i otvaraju mogućnosti za pružanje različitih, novih usluga. Putem mreže se kupuje i prodaje, traže se ljubavni partneri, pa nije nikakvo čudo da se na taj način traži i posao. U Hrvatskoj – gdje je u siječnju, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, evidentirano 324.965 nezaposlenih – značenje Interneta u traženju posla osjetno raste.</p>
<p>O tome dovoljno govori podatak koji su u veljači prikupila Prizma istraživanja. Sudeći prema tom nezavisnom istraživanju, stranice internetskih »burzi rada« su među posjećenijima. Sa 77.000 ulaza u 28 dana, od 17. studenoga do 14. prosinca 2003., internetska stranica www.posao.hr nametnula se kao vodeća privatna stranica posvećena onima koji se žele zaposliti ili promijeniti radno mjesto. Odmah za njom je najstarija hrvatska stranica tog tipa www.moj-posao.net sa 76.000 posjeta u istom razdoblju. Te dvije stranice pokrivaju, procjenjuje se, 95 posto svih oglasa za posao objavljenih na Internetu.</p>
<p>Iza portala www. posao.hr, www.croatiabiz.com, kao i istoimenog časopisa, te popularne www. iskrica.com stoji tvrtka Olympic International d.o.o. </p>
<p>»Naš www.posao.hr, koji je isključivo web site, povezuje poslove i ljude koji ih traže. Mi, međutim, nismo agencija za zapošljavanje nego samo 'alat' koji ljudi koriste i uopće nemamo podatke o tome koliko se osoba i gdje zaposlilo uz pomoć našeg sitea. Ali očito je da se oni zapošljavaju jer je iznimka, a ne pravilo, da neka tvrtka ponovi dva puta oglas za isto radno mjesto«, rekao nam je Mario Tomić iz Croatiabiz.com magazina.</p>
<p>Navodi da internetska stranica www.posao.hr ima prosječno 8000 posjeta dnevno, od kojih oko 1500 otpada na tvrtke koje traže zaposlenike. »Dio oglasa preuzimamo iz novina, no više od pola naših oglasa ne može se pronaći u novinama jer ih mnoge tvrtke objavljuju samo na Internetu što je, za razliku od oglašavanja u novinama, besplatno. Osim toga, tako im je brže i jednostavnije raspisati natječaj za neko radno mjesto«, objašnjava Tomić, dodajući da tvrtkama naplaćuju jedino pristup životopisima, dok su za tražitelje posla usluge besplatne. </p>
<p>Osim mogućnosti pretrage radnih mjesta po kategorijama i županijama, pogodnost koju potencijalni posloprimac dobiva prijavljivanjem na www. posao.hr je mogućnost sastavljanja životopisa prema europskim standardima, za što dobiva naputke. Nakon toga životopis je moguće prevesti na sedam svjetskih jezika.</p>
<p>Nadalje, otvara mu se mogućnost kreiranja tzv. agenta, pretraživača koji će mu pretraživati stranicu na temelju neke ključne riječi, poput »novinar« ili »ekonomist«, pa će mu oglasi koji sadržavaju tu riječ stizati na vlastitu e-mail adresu. Tako se izbjegava potreba prijavljivanja i ponovnog pretraživanja stranice, čime se štedi vrijeme.</p>
<p>Rješenje je osobito pogodno za ljude koji rade i žele promijeniti posao, jer ovako mogu neopterećeno čekati da im na e-poštu stigne samo oglas za posao koji ih zanima. Da bi se zaštitili od sadašnjeg poslodavca mogu objaviti anonimni životopis, pa ih onda zainteresirani poslodavac eventualno kontaktira. Poslodavci pak mogu formirati agenta koji će im prema istoj logici pretraživati bazu podataka odnosno životopise pa će dobiti obavijest kad agent pronađe osobu s traženim kvalifikacijama.</p>
<p>Tomić kaže da mnogo poduzeća kandidate i dalje traži putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Velika poduzeća, poput Plive, imaju običaj objavljivati oglase za radna mjesta i u novinama i na Internetu, pa je teško ustanoviti je li neka osoba zaposlena nakon što je molbu poslala klasičnom ili e-poštom. Manji dio tvrtki, dodaje, izričito zahtijeva da im se životopis i molba šalju poštom.</p>
<p>Stranica www.moj-posao.net ovih je dana imala 48.651 registriranog korisnika, 534 aktivna oglasa i 17.373 sastavljenih životopisa. I na njoj se, dakako, poslovi mogu pretraživati po kategorijama i županijama, a poslodavci mogu pretraživati životopise. Nude se i pravni savjeti, te upute o pisanju životopisa. Slične mogućnosti nudi i od spomenutih najmlađa stranica www.dobardan.hr. </p>
<p>Na svojoj stranici www.hzz.hr, HZZ je prošlog tjedna objavio 2613 slobodnih stalnih i 172 sezonska radna mjesta. Državna burza na spomenutoj web adresi omogućava pretraživanje po stručnoj spremi, mjestu rada, vrsti zaposlenja (stalno ili privremeno) i drugim kriterijima. Nema mogućnost da nezaposleni e-poštom dobivaju informaciju o slobodnim radnim mjestima.</p>
<p>HZZ nije toliko orijentiran na internetsku komunikaciju, što nije čudno s obzirom na to da od prijavljenih osoba zahtijeva određeni angažman u traženju posla, osobna javljanja, pohađanje raznih seminara... Ukratko, HZZ još funkcionira na »papirnati« način, što je možda i pravednije, jer nemaju svi nezaposleni računalo, što ne znači da su manje pogodni kandidati za neko radno mjesto. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Brzi test za »lude krave« </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Mogu li »lude krave« iz Austrije i Finske završiti i u našem dvorištu nakon što Hrvatska, kako se očekuje, dopusti uvoz govedine iz tih zemlja, pokazat će tzv. brzi testovi na kravlje ludilo. Oni se već tri godine provode u Hrvatskoj, pa ni nakon nekoliko desetaka tisuća testova nije otkriveno postojanje kravljeg ludila. </p>
<p>Ipak, Savjet za praćenje goveđe encefalopatije stavio je vruć krumpir u ruke ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića, koji donosi odluku o mogućem uvozu govedine u Hrvatsku. On će je u ponedjeljak najvjerojatnije predočiti povjereniku Europske komisije za poljoprivredu u Bruxellesu.</p>
<p>No, bez obzira na to kakvu će odluku ministar donijeti, potrošačima veća opasnost prijeti od uvoza govedine i žive stoke iz zemalja u našem okruženju, u kojima se ne provodi nikakva kontrola na kravlje ludilo. </p>
<p>Hrvatska se dosad uspješno odupirala uvozu govedine i žive stoke iz zemalja u kojima je zabilježen makar i jedan takav slučaj. Primjerice, iz Slovenije. Nakon što je tamo potvrđeno postojanje kravljeg ludila, unatoč jakim slovenskim pritiscima, nije izdana dozvola za uvoz slovenske govedine. </p>
<p>Uvoz govedine koji preporučuje Savjet mogli bi »na nož« dočekati domaći proizvođači goveda koji su već najavili prosvjede. Naime, jeftina govedina iz inozemstva uvezla bi se u najtežem trenutku za domaće poljoprivrednike.</p>
<p>Hrvatski stočari, prema službenoj procjeni, imaju trenutno oko 2000 junadi tržišnog viška, a prema neslužbenoj procjeni oko 10.000 junadi. Država nastoji pomoći interventnim otkupom, ali domaći prerađivači i dalje radije uvoze nego što kupuju domaću stoku.</p>
<p>Na domaćem tržištu nedostaje oko 20 posto govedine i isto toliko mlijeka. Osim toga, stručnjaci tvrde da se domaći stočni fond, koji je prepolovljen u posljednjih 10 godina, ne može u roku od nekoliko godina obnoviti iz domaćeg uzgoja, pa također predlažu uvoz goveda.</p>
<p>Ostaje, napokon, otvoreno i pitanje što je sa zaštitom zdravlja potrošača, odnosno idu li članovi spomenutog Savjeta uopće u mesnicu...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bez novih elektrana čekaju nas redukcije</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Ma koliko to čudno zvučalo, podatak da je lani potrošnja struje prvi puta prešla 15 milijardi kilovatsati i da je bila gotovo pet posto veća nego u 2002., HEP-u je, umjesto veselja zbog dobrog poslovanja, donio puno zabrinutosti.</p>
<p>Prije svega zato što je sve jasnije da postojeće elektrane jedva mogu zadovoljiti ubrzani porast potrošnje struje. I to pod uvjetom da nema većih nepredviđenih problema kao što je havarija neke veće elektrane ili jaka suša kakva nas je zadesila lani, zbog čega je elektroenergetski sustav dugo radio na rubu redukcija.</p>
<p>Kako se ove godine očekuje potrošnja veća od 16,1 milijarde kilovatsati, a sljedećih godina i sve veća, stručnjaci su upalili crvena svjetla za uzbunu. Svjesni da i pripreme za gradnju i sama gradnja veće elektrane traju godinama, odlučili su pravodobno upozoriti da neodgodivo treba početi pripreme za gradnju novih elektrana – od političkih odluka do izbora lokacija i energenta.</p>
<p>No, u sadašnjoj situaciji to je lako reći ali teško napraviti. Ponajprije zato što je izbor i više nego ograničen. Naime, saborski su zastupnici godine 1999. zbog prosvjeda javnosti zabranili gradnju novih nuklearki i termoelektrana na ugljen kao i bilo kakva istraživanja o mogućnosti njihove gradnje.</p>
<p>S druge strane, većina pogodnih lokacija za hidroelektrane već je iskorištena, a preostale su na graničnim rijekama ili na njihovo iskorištavanje ne pristaje lokalna zajednica. Kad se zna da termoelektrane na mazut više nitko ne gradi, ostaju samo u javnosti prihvaćene termoelektrane na plin. Ali plina nema dovoljno ni za potrošače. Uglavnom, situacija je slična kao kod otpada: svi trošimo struju, ali gotovo nitko ne želi novu elektranu. Kao da će nam struja padati s neba.</p>
<p>Stručnjaci znaju rješenje. Predlažu ukidanje odluke o zabrani gradnje TE na ugljen i nuklearki kako ne bismo bili usmjereni samo na gradnju elektrana na plin, za koje nema niti goriva. Pritom napominju da one, suvremenu ekološku opremu, ne zagađuju okoliš te daju jeftinu struju. Uostalom, lani su nas od redukcija spasile baš TE Plomin i NE Krško, protiv čije je gradnje i uključivanja u HEP-ov sustav bilo puno prosvjeda.</p>
<p>Ali stručnjaci mogu samo predlagati. Odluke ipak donose političari. A njih, čini se, čeka nezahvalan posao. Jer javnost će ih (vjerojatno) napadati i ako dopuste gradnju nuklearki i TE na ugljen, ali i ako to ne dopuste pa zbog toga ne bude struje ili ona znatno poskupi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kad više može biti i manje</p>
<p>Iz državnog proračuna za kulturu je ove godine izdvojeno 690 milijuna kuna, što je oko 90 milijuna eura, odnosno 0,8 posto proračunskog novca. To je istodobno i više i manje no prošle godine, jer se moraju isplatiti zatečeni dugovi. U usporedbi s drugim europskim tranzicijskim zemljama to je u izdvojenim svotama, ali i postotcima proračuna ponekad više. U usporedbi sa zapadnoeuropskim izdvajanjem od jedan posto državnog proračuna, u postotku je to približno isto, a u svotama bitno manje. Sve je, dakle, relativno, a uvijek za kulturu premalo</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nakon što je Vlada dogovorila visinu ovogodišnjega državnoga proračuna te po resorima raspodijelila proračunski novac, o čemu će Sabor reći posljednju riječ, već se procjenjuje tko je u dijeljenju toga »kolača« prošao dobro ili bolje, odnosno loše ili gore. </p>
<p>Kultura je u toj podjeli prošla relativno dobro. Ako bismo uspoređivali s prošlogodišnjim proračunskim izdvajanjem, kultura je prošla bolje, jer je lani za nju iz državne blagajne izdvojeno 640, a ove godine 690 milijuna kuna. Brojke, međutim, ponekad mogu biti varave. To već pokazuju i podaci koji govore da će se ove godine iz državne blagajne ukupno isplatiti 101,7 milijardi kuna, ali će se proračunskim korisnicima podijeliti 84,9 milijardi kuna. Ona razlika ide na otplatu glavnica za zajmove i vrijednosne papire.</p>
<p>Sličnih otpisa ima i u kulturi, pa iako je Ministarstvo kulture sada dobilo 7,5 posto više novca nego lani, kad otplati zatečene dugove raspolagat će nešto manjom svotom no prošle godine. Novi ministar kulture, naime, zatekao je ne samo praznu blagajnu, nego i 30 milijuna kuna duga te ugovorno opterećenje na još 31 milijun kuna. To pak znači, kad se odbije tih 60 milijuna kuna zaduženja, da će Ministarstvo kulture za djelatnosti u kulturi imati samo 630 milijuna. Prema tom bi se broju moglo zaključiti da raspolaže manjim sredstvima nego godinu prije. Ali kad se zna da je lani rebalansom Ministarstvu kulture oduzeto 30 milijuna, što je i namaklo dug koji se sad mora isplatiti, onda je jasno da je to isto ministarstvo lani u konačnici dobilo samo 610, a ne 640 milijuna kuna. Prema tome, ove je godine ipak dobilo više, ako rebalans opet ne priredi poneko iznenađenje.</p>
<p>Zašto se sada spominju sve te prvotne i konačne razlike u raspodjeli proračunskog novca za kulturu? Stoga što se nakon prošle smjene vlasti naglašavalo da je za kulturu izborena bolja pozicija, te dostignuto da se za nju iz državnoga proračuna izdvaja jedan posto ukupnih sredstava, čime se dosiže europski standard izdvajanja za kulturu koja u globaliziranome svijetu dobiva sve bolju poziciju. To stoga što se njegovanjem kulturnih raznolikosti čuvaju nacionalne specifičnosti koje osiguravaju europsko bogatstvo kultura koje ne trebaju biti globalno iznivelirane.</p>
<p>Ako se sada izdvojen novac za kulturu promatra u odnosu na ukupni proračun od 101,7 milijardi kuna ili onih 84,9 milijardi što se raspoređuju pojedinim ministarstvima, kultura je dobila manje od »slavnih« jedan posto, kao uostalom i lani kad se ministarstvima raspoređivalo 81,17 milijardi, od kojih je kultura u završnici utrošila 610 milijuna. </p>
<p>Kako je lani, dakle, za kulturu bilo izdvojeno 0,75 posto, a ove godine 0,8 posto državnog proračuna, to je kultura sada ipak dobila više novca. A kad se, pak, otpišu dugovi u kulturi, onda je to opet u konačnici manje (0,74). No kad se govori u stvarnim i relativnim vrijednostima, za kulturu je novim proračunom izdvojeno 0,81 posto sredstava.</p>
<p>Je li to bolje ili gore no u drugim europskim zemljama? Na to je pitanje opet teško odgovoriti, jer razne zemlje imaju i različito financiranje kulture. U onim razvijenijim kultura ne ovisi samo o državnom proračunu, nego se namiruje i iz drugih izvora, sve češće tržišnih, iako je ponegdje i veći udjel lokalnih sredina do državne blagajne. Pa ipak, u prosjeku se računa da se ta izdvajanja iz državne blagajne kreću oko jedan posto (plus, minus) proračuna.</p>
<p>Ono što bi za nas moglo biti bolje usporedivo možda je komparacija sa zemljama u tranziciji, iako je dostupne podatke, što se redovito ne unose na web europskih kulturnih politika, teško dovoditi u suodnose, jer su često izneseni u nacionalnim valutama, ponekad u eurima, a ponekad u postotku proračuna. Pa ipak, nekoliko primjera može pokazati da su ti rasponi vrlo različiti.</p>
<p>Estonija za kulturu izdvaja 84,4 milijuna eura, što je nešto manje od Hrvatske koja izdvaja 89,8 milijuna eura. Slovenija pak izdvaja 122 milijuna eura, što je 0,82 posto državnoga proračuna. Ako se Hrvatska uspoređuje sa Slovenijom, onda u postotku izdvajanja iz proračuna kultura u obje zemlje dobiva podjednako, ali ako se usporedi u svoti, Slovenija za kulturu izdvaja mnogo više. Poljska za kulturu izdvaja 0,44 posto proračunskog novca, što iznosi otprilike 26 milijuna eura, a Mađarska 0,5 posto što je približno 35,7 milijuna eura. </p>
<p>Postotci su, kao što vidimo, vrlo varljivi. Koliko je jedan posto proračuna u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama da i ne govorimo. Što bi tek trebalo reći na podatak da Litva iz državnog proračuna izdvaja 34,2 posto sredstava samo za sedam ključnih nacionalnih kulturnih institucija? Jasno je da time ulaže u nacionalni identitet koji nastoji zaštititi nakon što se riješila ruske dominacije, a prije no što ju je progutala europska globalizacija. Ali nejasno je koliko je to stvarno novca uloženoga u kulturu.</p>
<p>Više, kao što se razabire, često može biti manje, kao i obratno. Tako je i s proračunskim izdvajanjima za kulturu u Hrvatskoj. Koliko god da ta svota iznosi, za potrebe je u kulturi premala, jer uz redovne djelatnosti još mnogo treba ulagati u izgradnju kulturne infrastrukture koja je prošlih desetljeća bila zanemarivana, a i u obnovu spomenika kulture što su također najčešće bili prepušteni propadanju, a posebno su danak platili u Domovinskome ratu. </p>
<p>Kultura je, dakle, više-manje dobila koliko je dopustio državni proračun, što je više-manje u europskim kategorijama od jedan posto, odnosno više od nekih tranzicijskih zemalja, a zasigurno manje od onih europskih razvijenih. Je li prošla dobro ili loše? Ovisi o kutu gledanja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako spriječiti da Hrvatska postane zemlja djedova i baka</p>
<p>Država bi poticajnim mjerama trebala smanjiti rizike i preuzeti dio troška poslodavca da bi žene bile konkurentnije na tržištu i imale prigodu ravnopravno se uključiti u bitku za posao. Iako podjednako kao i muškarci završavaju srednje i visoko obrazovanje, žene se zapošljavaju na niže rangiranim poslovima i u prosjeku su 10 posto slabije plaćene od muških kolega</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Početna Vladina namjera da na Gospodarsko-socijalnom vijeću dobije potporu sindikata i poslodavaca za izmjenu triju zakona vezanih uz porodne dopuste preobrazila se u tematsku raspravu o položaju žena na tržištu rada.</p>
<p>U tom sklopu, vraćanje trogodišnjeg porodnog dopusta za rođenje blizanaca i trećeg djeteta, te veće porodne naknade, samo su dio mjera pronatalitetne politike koju je najavila Sanaderova vlada. Socijalni partneri ih podržavaju, ali ističu da briga društva i pomoć zaposlenim ženama i obitelji mora početi već od prvog djeteta. Uza to, tvrde, treba omogućiti brže zapošljavanje mladih žena te stvoriti uvjete za njihovu afirmaciju na radnom mjestu, a da ceh ne plati obitelj.</p>
<p>Sve su vlasti dosad taj problem gurale pod tepih kao manje važan, čak su u sklopu štednje kresali upravo socijalna prava majki. Rezultat nebrige društva je da u Hrvatskoj više ljudi umire nego što se rađa. Analitičari upozoravaju da će Hrvatska, nastavi li se takav trend, 2050. godine postati zemlja djedova i baka, jer će tada više od 30 posto stanovništva biti starije od 65 godina. </p>
<p>Ali, zabrinjavajući demografski trend ne može se zaustaviti samo stimulacijom rađanja trećeg djeteta. Prema statistici, svaka Hrvatica u prosjeku rodi 1,2 djece. Prema istraživanju Državnog zavoda za obitelj, 60 posto žena odlučilo bi se za još djece uz uvjet da brže riješe stambeno pitanje, osiguraju stalan posao, zbrinu djecu u vrtiću te primaju veće porodne naknade. Mnoge obitelji odustaju od brojnijeg potomstva i zbog lošeg odnosa dijela poslodavaca prema trudnicama i majkama.</p>
<p>Neki poslodavci već otvoreno u oglasima za posao traže isključivo muškarce, a privatni poslodavci u pravilu ne zapošljavaju trudnice i često odbijaju zaposliti žene s djecom ili one koje kane još rađati. Primjer Belupa i Tim-kabela, koji su svojim radnicama majkama dali 10.000 kuna jednokratne pomoći, zato i jest tako odjeknuo u javnosti. </p>
<p>Dobar dio poslodavaca, na žalost, otpiše radnice kad zatrudne, a nakon porodnog dopusta najčešće su degradirane u poslu. No i logika poslodavca je razumljiva. Da bi preživio na tržištu mora smanjivati rizike i troškove, a gledajući iz ugla poslodavca, trudnica i majka s više djece je i rizik i trošak zbog bolovanja i izbivanja s posla. </p>
<p>Upravo bi država poticajnim mjerama trebala smanjiti rizike i preuzeti dio troška poslodavca da bi žene bile konkurentnije na tržištu i imale prigodu ravnopravno se uključiti u bitku za posao. Iako podjednako kao i muškarci završavaju srednje i visoko obrazovanje, žene se zapošljavaju na niže rangiranim poslovima i slabije su plaćene (u prosjeku 10 posto) od muških kolega. Obitelj, u kojoj su zaposlena oba roditelja, bez baka-servisa u današnje je vrijeme osuđena na pakleni život i jedva može funkcionirati u suludoj utrci s obvezama.</p>
<p>U jaslicama i vrtićima zbrinuto je samo svako treće dijete, ali u najboljem slučaju do 16 ili 17 sati, iako mnogi roditelji, pogotovo u privatnim firmama, rade cijele dane. Vrtići i škole i dalje rade kao nekad, kada je većina zaposlenih radila u industriji od 6 do 14 sati. Već 60 posto hrvatskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća i usluge, u kojima je radno vrijeme fleksibilno i netipično. Tome se moraju prilagoditi vrtići i škole i produžiti zbrinjavanje djece i do 20 sati uvečer, pa čak i uvesti noćna dežurstva za djecu očeva ili majki na službenom putu. </p>
<p>Trošak i nije toliko velik da ga država ili lokalne samouprave ne bi mogle podnijeti, a zasigurno bi i roditelji participirali u cijeni. </p>
<p>Vlada, sindikati i poslodavci predlažu poticaje za otvaranje privatnih vrtića i uslužnih servisa koji bi olakšali život obitelji, a ženama omogućili da napreduju u poslu. </p>
<p>Jedan od prijedloga je i da se poslodavac obveže da radnicu nakon porodnog dopusta vrati na isti posao te ju dodatno obrazuje, kako bi uhvatila korak s novim tehnologijama. </p>
<p>Svi su ti prijedlozi hvalevrijedni. No, dok se ne pretoče u konkretne mjere i izmjene zakona, uvijek postoji opasnost da samo, kao dobre ideje, završe u ladicama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Promocija Hrvatske: zašto nikomu nije uistinu stalo</p>
<p>Postoji Ministarstvo vanjskih poslova sa sustavom veleposlaničkih i konzularnih jedinica i kulturnim atašeima, kulturnim centrima u inozemstvu i odjelom za kulturnu suradnju u Zagrebu. Cijeli je taj sustav manje-više bez proračuna, s nekim malim financijskim ovlastima koje nisu dovoljne za išta suvislo nego možda za prijevoz izložbe ili slično. Vreću s novcem drži Ministarstvo kulture koje jednom godišnje raspisuje natječaj za projekte što se trebaju realizirati u inozemstvu. Ta bi dva ministarstva trebala djelovati koordinirano / Ako i prihvatimo rezignaciju (?) u konstataciji da je sve dobro za našu promociju, ne možemo zanemariti financijsku komponentu, pogotovo kad istodobno za pojedine projekte vrijedi teza da »rezultati umjetnosti nisu mjerljivi«, a za brojne druge »nema novca«. Stoga pozivam potencijalne organizatore da pripreme okrugli stol o temi »Kako sustav promocije Hrvatske u inozemstvu učiniti efikasnijim i kako objektivnije mjeriti njegovu učinkovitost«</p>
<p>DAMIR FABIJANIĆ</p>
<p>Prošla je, eto, i dvanaesta godišnjica priznanja Hrvatske. Od trenutka priznanja stvoren je cjelokupni diplomatski sustav veleposlanstava, konzulata, kulturnih atašea, kulturnih centara. Cijelo je vrijeme naš tisak obasipan informacijama o brojnim uspjesima naših izložbi, koncerata, predstavljanja knjiga, odigranih predstava i svega što pripada u rubriku »promocija Hrvatske«, a u rječniku ministarstava »međunarodna suradnja«.</p>
<p>Kao aktivni sudionik brojnih samostalnih izložbi u Europi i Južnoj Americi s velikim iskustvom u koncipiranju i tehničkoj realizaciji izložbi, u rješavanju problema transporta i carinskih deklaracija, pokušajima osmišljavanja pratećih promotivnih akcija (bez novca) i ostalih »pratećih djelatnosti«, kao bivši član komisije za međunarodnu suradnju (i ostavke nakon dvogodišnjeg sudjelovanja), mogu se samo pitati: zašto nikomu nije uistinu stalo?</p>
<p>Nakon izmjena dviju vlada suprotnih pozicija možemo reći kako se, očito, smatra da je postojeći sustav u redu. A on, u nekoliko rečenica, funkcionira ovako.</p>
<p>Postoji Ministarstvo vanjskih poslova sa sustavom veleposlaničkih i konzularnih jedinica, i (ono što nas najviše zanima) kulturnim atašeima, kulturnim centrima u inozemstvu i odjelom za kulturnu suradnju u Zagrebu. Cijeli je taj sustav manje-više bez proračuna, s nekim malim financijskim ovlastima koje nisu dovoljne za išta suvislo nego možda za prijevoz izložbe ili slično.</p>
<p>Vreću s novcem drži Ministarstvo kulture koje jednom godišnje raspisuje natječaj za projekte što se trebaju realizirati u inozemstvu.</p>
<p>Ta bi dva ministarstva trebala djelovati koordinirano, tj. Ministarstvo kulture bi trebalo izabirati ponuđene ideje i Ministarstvu vanjskih poslova trajno nuditi obilan menu realiziranih projekata.</p>
<p>U stvarnosti se na natječaj javlja, po mojem dvogodišnjem iskustvu, 80 posto projekata »turističkog« karaktera, odnosno autori ili izvođači odu malo u svijet, ne mareći nimalo o svrhovitosti ulaganja novca u nacionalno, zapravo, beznačajne projekte.</p>
<p>U raspisu natječaja ne postoji ugrađeni mehanizam za automatsku eliminaciju takvih zahtjeva niti je stimulirano sustavno i dugoročno planiranje projekata, a za ad hoc akcije (kad se u inozemstvu iznenada ukaže »rupa« u programu neke institucije gdje bi mogli uskočiti) postojeći je sustav previše inertan. </p>
<p>Kašnjenje rezultata natječaja, kašnjenja u realizaciji projekata i neefikasna koordinacija »tjeraju« veleposlanstva na »samostalne akcije«, pa se u nadi za (eventualnim i budućim) pozitivnim odzivom iz Ministarstva kulture, čak uz rizik nezatvaranja financijske konstrukcije, prepuštaju realizaciji tema koje su odraz vlastitih prioriteta (ukusa!) ili dvojbenih lokalnih signala na terenu.</p>
<p>Na visokoj se domaćoj razini događaju i »koordinirane akcije«, kao npr. perverzna zamisao da Ministarstvo turizma sponzorira nogometni savez – onima koji ne razumiju ili »ne razumiju«, izjavljujem da je treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. bilo zaista senzacionalna promocija Hrvatske, ali da ta nogometna momčad nije osnovana da promovira Hrvatsku, nego su dečki dobro igrali nogomet i usput pronosili slavu svoje zemlje – koja je vrhunac diletantizma i »uspješnosti« izravnog dogovaranja na državnoj razini.</p>
<p>Usporedbu na nižoj razini često nalazimo u nemoćnom registriranju netransparentnog odabira sponzoriranja koja potpisuju državna poduzeća (gdje se, naravno, s lakoćom dijeli vaš i moj novac!).</p>
<p>Zanimljivo je da se tema o predstavljanju Hrvatske u inozemstvu zaobilazi u svim medijima (od televizije nadalje), na okruglim stolovima i dr., a kad se i pojavi, onda je samo u formi monologa. </p>
<p>Ako i prihvatimo rezignaciju (?) u konstataciji da je sve dobro za našu promociju, ne možemo zanemariti financijsku komponentu, pogotovo kad istodobno za pojedine projekte vrijedi teza da »rezultati umjetnosti nisu mjerljivi«, a za brojne druge »nema novca«. </p>
<p>Stoga pozivam potencijalne organizatore da pripreme okrugli stol o temi »Kako sustav promocije Hrvatske u inozemstvu učiniti efikasnijim i kako objektivnije mjeriti njegovu učinkovitost«, te ujedno nudim smjernice za razgovor. </p>
<p>Prvo. Definiranje vlastitog kulturnog identiteta (»ljestvice nacionalnih vrijednosti i načina prezentiranja«) i sukladno tome prioriteta u predstavljanju, njihovu valorizaciju kroz prizmu financijske isplativosti uloženo – dobiveno (koja to izložba vrijedi kao tisuću manjih?).</p>
<p>Drugo. Raspisivanje javnih natječaja za pojedine važne teme: uz izjednačavanje (dosad neravnopravnog položaja) pojedinaca i institucija (osobno iskustvo), bilo u ideji (»vjeruje« se instituciji o kvaliteti buduće izložbe, lakše se oprašta prekoračenje proračuna); adekvatno tretiranje projekata s više razina (npr. projekt izložbe za hrvatsku javnost, knjige koja služi kao katalog, te izložbe u inozemstvu, po sadašnjem sustavu se mora tražiti u tri (!) različite i nekoordinirane komisije ministarstva); davanje prednosti institucijama i pojedincima s uspješnim referencama; javna objava svega ponuđenog i prihvaćenog.</p>
<p>Treće. Definiranje objektivnog sustava praćenja realiziranih projekata (npr. uz svaku održanu izložbu ispunjavanje formulara s rubrikama o broju posjetitelja, izrescima iz novina, broju prodanih kataloga i dr.).</p>
<p>Četvrto. Formiranje javne ponude gotovih projekata (npr. »burza izložbi« sa svim osnovnim podacima) na web-stranici. </p>
<p>Peto. Razmišljanje o osnivanju agencije za koordinaciju i tehničku podršku (malobrojne i učinkovite).</p>
<p>Autor je samostalni umjetnik fotograf.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Podmetanja hrvatske političke elite ili tko to komu pakira dugove a preko leđa poreznih obveznika</p>
<p>Dug koji je 2000. ocjenjivan kao »bankrot ekonomske politike« nasljednici su svojom »novom ekonomskom politikom« udvostručili. U nepune četiri godine, i to bez ratnih okolnosti i u krajnje povoljnom međunarodnom ekonomskom okruženju, s odličnim vjetrom u leđa svjetskih i europskih financijskih institucija koje su pokazivale spremnost pomoći Hrvatskoj u stabilizaciji ekonomskih prilika, nova je vlast vanjski dug s nepunih 10 povećala na više od 20 milijardi dolara / Činjenica je da se svaka vlast koja je u Hrvatskoj gubila izbore, a to se ipak uvijek »osjeti pred kraj mandata«, u pravilu u posljednjoj godini ponaša kao »pijani milijarder«. Na već velike postojeće obveze stvara nove, na već opasna zaduženja dodaje nova, i na već ugroženu likvidnost države plaćanjima ili izdavanjima jamstava ili drugim načinima stvara nove obveze i tešku ekonomsku situaciju dodatno otežava / Ako ne isprave naslijeđene »krive Drine«, onda gube izbore jer ih nisu ispravili, a ako ih isprave, onda riskiraju »igru skrivača«; da su jedni cijelo vrijeme u poziciji spašavanja i konsolidiranja države, a drugi da svaki put konsolidiranu situaciju iznova neodgovornom ekonomskom politikom vraćaju na početak, u nove dugove i nove hipoteke. A to je onda vrtnja u krug svojstvena »banana-državama« i tu se više o ozbiljnoj i perspektivnoj, za život ugodnoj državi, ne može govoriti.</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Neki su bivši čelnici, iako stidljivo, prije četiri godine davali naznake da je tadašnja, nakon 3. siječnja bivša vlast, posljednju godinu i posebno posljednje mjesece, a potom posljednje tjedne i dane svog mandata, onda kada je i njima postalo evidentno da gube izbore i vlast, logikom »kad mi tonemo neka svi tonu«, utrošili u dodatno zaduživanje ionako već dotad dosta zadužene zemlje i u dodatno izdavanje raznih jamstava šakom i kapom, do te mjere da su se oni koji su došli na vlast uhvatili za glavu i uplašili čistog bankrota države.</p>
<p>Umjesto da su svladali paniku, zasukali rukave i počeli raditi što je potrebno kako bi se državna kola izvukla iz gliba, a prazna državna blagajna i milijarde neplaćenih potraživanja države prema hrvatskim gospodarskim subjektima izmirili, kompenzirali ili na neki drugi način sanirali do mjere nakon koje bi država povratila financijsku vjerodostojnost i ne bi bila više označavana najvećim i nejneurednijim neplatišom.</p>
<p>Bilo je priča, istina nikad dokazanih, da se u tim vremenima plaćalo samo onima koji bi unaprijed dali, donijeli ili položili proviziju pojedincu koji o tome odlučuje, ili stranci ili političkoj opciji koja ima vlast, a za »njezine unutrašnje potrebe«.</p>
<p>Ako je samo i manji dio toga bio istina, ako je netko shvativši da gubi izbore išao s krajnje zločestom logikom da treba ostaviti toliko tešku situaciju da je ona za one koji dolaze nerješiva, ako je netko iz svojih dnevnopolitičkih interesa to radio zbog održanja na vlasti ili povratka na vlast, jer »novi« će biti nemoćni išta napraviti nakon svih ovih obveza koje su im »naštancali« pred kraj mandata, ako se, dakle, bilo tko rukovodio tom logikom, onda se zbog toga moralo odgovarati.</p>
<p>Kako je u Hrvatskoj jedina nedodirljiva disciplina politika i kako je politička elita jedina zakonom i praksom – i od samog ličkog medvjeda bolje – zaštićena vrsta, a kako su »novi« bili impresionirani onim što su oni koji su morali otići uprizorili u međuvremenu kao hrvatsko događanje naroda po ulicama i trgovima, rivama i pod prozorima Banskih dvora, onda se u zbroju tih dvaju stanja i činjenica nikome nije dogodilo ništa. Sve po onoj narodnoj: »Pojeo vuk magare«, i dobro.</p>
<p>Državu su zatekli s vanjskim dugom od nepunih deset milijardi dolara, unutarnjim dugom od oko trideset milijardi kuna, nelikvidnošću gospodarstva i blokadama gospodarskih subjekata, otprilike u istom iznosu. Zatekli su stotine poslova sklopljenih bez javnog natječaja i ugovora te stotine pro forma ugovora.</p>
<p>Dobro, to je bilo tako prije četiri godine, tijekom pretposljednje primopredaje vlasti. Novi su tada prvo rekli da »oni tako neće«, pa su, što se transparetnosti ugovaranja, javnih natječaja i uvida javnosti u velike poslove tiče, ruku na srce, napravili iskorak koji se ne smije ignorirati niti omalovažavati. Pa ipak, kad se sve zbroji, nova je vlast nakon 23. studenoga opet na financijskom planu imala samo »reprizu 3. siječnja«, te se i ona uhvatila za glavu.</p>
<p>Dug koji je 2000. ocjenjivan kao »bankrot ekonomske politike« nasljednici su svojom »novom ekonomskom politikom« udvostručili. U nepune četiri godine, i to bez ratnih okolnosti i u krajnje povoljnom međunarodnom ekonomskom okruženju, s odličnim vjetrom u leđa svjetskih i europskih financijskih institucija koje su pokazivale spremnost pomoći Hrvatskoj u stabilizaciji ekonomskih prilika, nova je vlast vanjski dug s nepunih 10 povećala na više od 20 milijardi dolara. Dvostruko je povećan i broj državnih jamstava, koje se prije uzimalo kao argument za dokazivanje loših namjera prethodne vlasti. Jedina je razlika bila ta što su se jamstva sada šakom i kapom dijelila za Vrhovnikova, a ne za Kutlina poduzeća. </p>
<p>U toj su »ažurnosti« sad već bivši otišli toliko daleko da su neki obavljeni poslovi plaćani unaprijed iz državne blagajne, a neke su pak obavljene poslove ostavili novoj ekipi da ih ona podmiri novcem od poreza koji se tek treba sliti. A sve je to ponovo, kao i u prethodnom ciklusu zaduživanja, napravljeno tako da je nemoguće ili vrlo teško dokazati bilo kakvu lošu namjeru.</p>
<p>Činjenica je, međutim, da se svaka vlast koja je u Hrvatskoj gubila izbore, a to se ipak uvijek »osjeti pri kraju mandata«, u pravilu u posljednjoj godini ponaša kao »pijani milijarder«. Na već velike postojeće obveze stvara nove, na već opasna zaduženja dodaje nova, i na već ugroženu likvidnost države plaćanjima ili izdavanjima jamstava ili drugim načinima stvara nove obveze i tešku ekonomsku situaciju dodatno otežava. Zašto? Jedan od mogućih odgovora: iz vrlo jednostavnih pragmatičnih razloga (koji su za građane, birače i naciju zapravo pogubni, ali ih netko, čini se, smatra »pragmatičnima« i svakako dopustivima), jer tako novu ekipu i suprotnu političku opciju već na početku mandata dovodi u tešku situaciju da svoja predizborna obećanja neće moći ispuniti i da je time sputava provocirajući prijevremene izbore. Ili, ako čak nova vlast i izdrži do redovitih izbora, njezini ekonomski rezultati će biti toliko mršavi zbog naslijeđenog stanja da će ona na njima »pasti kao zrela kruška«.</p>
<p>Jedni zatečenih pet milijardi dolara duga benevolentno podignu na deset, drugi zatečenih deset benevolentno podignu na dvadeset, strah me i zapitati se hoće li novi, sada »vođeni tom logikom«, ovih postojećih dvadeset milijardi dolara duga u svom mandatu opet udvostručiti, ili će ih povećati samo za 50 posto, pa na kraju mandata demagoški reći: »Mi smo se, unatoč vrlo teškoj situaciji, u postocima gledano, upola manje i upola sporijim tempom zaduživali od naših prethodnika«. A stvarno stanje će biti: »Iz dana u dan sve manje Hrvatska, a sve više Argentina...«.</p>
<p>Temeljno je pitanje jesu li to sve samo uobičajene te za njih najnormalnije igre i podmetanja političke elite i tko to komu pakira dugove državi i naciji preko leđa poreznih obveznika koji će to vraćati i plaćati desetljećima? A da je rezultat toga trivijalan i da je učinak samo potreba onih na vlasti da i oni nešto naprave u svom mandatu da bi mogli reći »eto, to smo mi napravili« i da bi jedni drugima na odlasku »napakirali« onoliko dugova i obveza čime je nakon nekog vremena jednima zajamčen odlazak, a drugima je zajamčen povratak.</p>
<p>A onda opet »ovi« pamte što su im odlazeći napravili, pa »oni« čekaju novu priliku »da im vrate«.</p>
<p>Kako, dakle, državu – za koju inače kažu da je »loš gospodar« – natjerati da bude najbolji gospodar, jer nigdje drugdje kao u slučaju države nije toliko važno dobro gospodarenje, a nigdje drugdje kao na toj adresi nisu mogućnosti za loše gospodarenje toliko otvorene.</p>
<p>Sve je na svijesti i savjesti onih koji njome upravljaju, jer stvari inače stoje tako da se u pravilu izbori dobivaju na jednom programu, a u mandatu se provodi nešto sasvim drugo. Ako se obećanja ne ispune, izbori se gube i nikom ništa. Onom tko dolazi, kako bi rekao Soso kad su mu rekli da mu je Lala nevjerna, »eto jeda za sutra«... I ne samo za sutra, nego za cijeli mandat.</p>
<p>Ako ne isprave naslijeđene »krive Drine«, onda gube izbore jer ih nisu ispravili, a ako ih isprave, onda riskiraju »igru skrivača«; da su jedni cijelo vrijeme u poziciji spašavanja i konsolidiranja države, a drugi da svaki put konsolidiranu situaciju iznova neodgovornom ekonomskom politikom vraćaju na početak, u nove dugove i nove hipoteke. A to je onda vrtnja u krug svojstvena »banana-državama« i tu se više o ozbiljnoj i perspektivnoj, za život ugodnoj državi, ne može govoriti.</p>
<p>A na toj hridi se onda nasukavaju i sve priče o demografskom izumiranju Hrvatske i niskom natalitetu, ili rastu nasilja i padu produktivnosti i efikasnosti, a u toj se situaciji onda više ništa ne može ozbiljno rješavati. Što je onda rješenje svih rješenja. </p>
<p>Samo jedno. Pametna, stručna, odgovorna i svjesna politička elita, koja će svoj mandat iskoristiti da napravi najviše što može i koja će kao kriterij svih kriterija imati opće dobro.</p>
<p>Još je samo treba pronaći. Valjda neće trebati svijeća.</p>
<p>Autor je novinar u publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vratimo se u stvarnost: Zaustavimo bonton, tko bi mogao izdržati tolik teret, pritisak i teror uljuđenosti</p>
<p>Ljudi će ostajati bez posla. Što će biti s policijom? Umjesto da naganja obijesne huligane i mlade prijestupnike, plest će vunene čarape, bocati goblene. Čuvati ovčice. Suci će tužno okolo bauljati gladni i žedni. Nemaju komu suditi. Pravosuđe je ionako slično biblijskoj prispodobi o pet ludih djevica. Svatovale bi, ali nemaju čime. Na sudnicama vrata zatarabana... Do čega sve dovodi uljuđenost i moral? Bonton – lijepo ophođenje, pristojnost... Bivši lopovi, ubojice, nasilnici, pedofili i sva ostala razbojnička čeljad pišu tananu lirsku poeziju, uzgajaju nježne orhideje. Po staračkim domovima njeguju i nosaju nemoćne i izgladnjele umirovljenike / Stadioni i druga sportska borilišta pružaju stravičnu sliku. Horor! Publika pristojna. Navijači civilizirano hrabre svoje ljubimce. Uzorno ih bodre. Ako netko sasvim slučajno kaže nešto neprilično ili dovikne neprikladno, odmah se ispričava. Ridajući se baca u zagrljaj, moleći za oproštenje. Lije krokodilske suze</p>
<p>TOMISLAV PETRANOVIĆ </p>
<p>Netko je dobio nekontrolirane napade tihe finoće i uljuđenosti. U škole nam žele uvaliti ni manje ni više nego – bonton! To mu dođe nešto kakti naukovanje o lijepom i uzornom ponašanju. Pristojnosti. Svašta se ljudima mota po glavi. Što bilo! Baš sada kada je i nama bar u nečemu krenulo kao po loju. Do punog izražaja došla je naša tradicionalna neobuzdana uvrnutost. Sirovost u ophođenju i ponašanju. </p>
<p>Uspješno smo utrčali u trend snažnih globalnih strujanja. Stali smo na vlastite noge, svoji na svome, a onda – bub! Iz neba u rebra – bonton! Bubnuše i živi ostadoše!</p>
<p>Pa, ljudi moji, gdje toga danas još ima? Da pukneš od jada. Lijepo ponašanje, ljubaznost, pristojnost, moral? Kome to još danas treba?! Kome sve te arhaične ludosti na um padaju? Toj napasti odmah hitno stati na put. Radi općega mentalnog stanja cijeloga milog nam i dragog pučanstva. Energično! Inače će sve propasti. Otići dovraga! Upasti u crnu rupu kaosa. Tko bi mogao izdržati tolik teret, pritisak i teror uljuđenosti? O pristojnosti i njezinim štetnim posljedicama da i ne govorimo.</p>
<p>Debelo iskustvo imamo u »spravljanju« prosvjeda. Raznih fela i vrsta. Kada nekoga zasvrbi na nekome nezgodnom mjestu, odmah – prosvjed! Tako i treba. Blokirajmo prometnice, zabrtvimo prilaze školama. Na raspolaganju su tu toljage i kolci... Spasimo generacije od te pošasti. Nemoderne nostalgičarske sklepotine. Fosiliziranih ljubitelja tobožnjih starih dobrih vremena. </p>
<p>Kakva katastrofa! Zamislite, iz učionica izlaze umivena dječica. Uljudna. Milozvučno cvrkuću. Na rumenim lišcima smješak. Finoća treperi u zraku. Pozitivne vibracije. Topiš se od miline. Gotovo poetski ugođaj...</p>
<p>Zar je to primjereno ovome vremenu u kojem živimo? Čista retardacija. Utopija. Propast. Dekadencija. Teška vremena. Ljudi će ostajati bez posla. Što će biti s policijom? Umjesto da naganja obijesne huligane i mlade prijestupnike, plesti će vunene čarape, bocati goblene. Čuvati ovčice. Suci će tužno okolo bauljati gladni i žedni. Nemaju komu suditi. Pravosuđe je ionako slično biblijskoj prispodobi o pet ludih djevica. Svatovale bi, ali nemaju s čime. Na sudnicama vrata zatarabana.</p>
<p>Svuda moral na visini. Poštenja za izvoz. Mito i korupciju upravo pokapaju. Na njih navaljuju teško kamenje – da se ne povampire. U duhovnom životu stvari još i gore. Ispovjedaonice u crkvama – prazne. Kuda se okreneš, obrneš – svuda bezgrešnost. Sveci svi na svojim mjestima. Nitko ih ne psuje. Župnici i kapelani u komi. Da zarade bar neku duhovnu crkavicu, u ispovjedaonicama uzgajaju svilene bube i legu male žute kanarince. Neke su iznajmili za kioske. </p>
<p>Stadioni i druga sportska borilišta pružaju stravičnu sliku. Horor! Publika pristojna. Navijači civilizirano hrabre svoje ljubimce. Uzorno ih bodre. Ako netko sasvim slučajno kaže nešto neprilično ili dovikne neprikladno, odmah se ispričava. Ridajući se baca u zagrljaj, moleći za oproštenje. Lije krokodilske suze. </p>
<p>Zatvori, mračni kazamati i smrdljiva svratišta zjape pusti. Gdjekoji štakor. Paučina. Stara zahrđala vrata na vjetru lupandraju. Tužno stružu i civile. Nostalgija za vremenima obilja kriminala i bezakonja. Lopovske pretvorbe i privatizacije. Pljačketine. Sretno bijaše ono vrijeme kada nam država još nije bila pravna...</p>
<p>Do čega sve dovodi uljuđenost i moral? Bonton – lijepo ophođenje, pristojnost... Bivši lopovi, ubojice, nasilnici, pedofili i sva ostala razbojnička čeljad pišu tananu lirsku poeziju, uzgajaju nježne orhideje. Po staračkim domovima njeguju i nosaju nemoćne i izgladnjele umirovljenike. </p>
<p>Nije to sve. Najgore tek dolazi! Naravno, ako ne zaustavimo tu kičoznu pošast. </p>
<p>Tko će kome ubuduće psovati oca i milu majku? Skidati sve po spisku! Pismoznanci, književnici i farizeji te njihove sljedbe hametice će padati u razornu i duboku depresiju. Gotovo suicidno. Prevrtati vodenkastim unezvjerenim okicama. Dotući će ih uljuđenost. Savjest. Nema pljuvatorskih podvala i psina. Oratorija mržnje. Svinjarija. Raskošnog nam hrvatskog jela. </p>
<p>Da se krv u žilama sledi! Gdje su one divne elementarne uvrede, vulgarne polemike? Poluuistine. Verbalno smeće. Kroz šuplje glave samo hladan vjetrić nadrealno pirka. A tek domaća filmska produkcija? Ubila je uljuđenost. Izvrnula sve četiri. Otresa nježno kopitima. Zakovrnula od navale plemenitih tema i ideja. Živa propast. Onih deset-petnaest pasioniranih gledatelja domaćih filmova – posmicalo se. Povješali se po zagađenim smrdljivim haustorima.</p>
<p>O, kako je bilo slavno doba kada nam je s velikog i malog ekrana curilo obilje domaćih punomasnih i stvaralačkih psovki. Umjetnički obogaćenog prostakluka najgore vrste. Sirova seksa, raskomadanih mrtvaca, krvi do koljena. Razbacana i razvučena trula domoljubna crijeva. Jauk i škrgut zuba! Film-maheri, redatelji i ina glamurozna golosisa i gologuza čeljad u očajanju se penju na visoke strme litice. </p>
<p>S njim se naglavačke bacaju u ponor. Provalije besperspektivne imaginacije. Mašta blokirana. Inspiracija sušičava. Sterilna i bez prezervativa. </p>
<p>Kuda sve ovo vodi? Lijepo ponašanje? Kultura življenja? To ne može prokljuviti i čuvena falš-proročica, veleprevrtljiva, tobože dalekovidna crna batman-baba. Tužibakica Dragica-Hagica. Čim se pojavi njezin buljooki duh u žutoj auri, nama se gaće tresu... </p>
<p>Psihijatrija je najprofitabilnija. Na tekućoj vrpci pacijentima usađuju čipove dobrote i uljuđenosti. Moralne zasade. Umirovljenicima, pak, upucavaju šifre strpljenja. Dodatne participacije, obećanja – ludom radovanja. Svi sretni i veseli. Odjeveni u ružičaste haljinice. Po proplancima skakuću poput nestašnih telića. Mašu vjenčićima svježe ubranoga rosnog proljetnog cvijeća s ubavih obronaka neobrađenih nam i zapuštenih brda i dolina. Čudesna Arkadija!</p>
<p>Mladež neprepoznatljiva. Umjesto da oko sebe rasipa bunt i snagu. Nasilje. Premlaćuju što se premlatiti može. Koga stignu. Razbijaju i demoliraju. Da nam golopupe anoreksične curice sočno kočijaški psovuckaju...</p>
<p>Odjednom, sve naopačke. Uljuđeni. Pristojna čeljad. Kulturno čavrljaju. Odzvanja mladenački smijeh. Nitko ne smrdi po travi. Droga? Što je to? Nepoznato! Alkohol? Fuj! Apage Satanas! Bistrooki. Prema starijima pažljivi, puni osjećaja. Zadovoljno hrle u škole. Budućnost se rascvjetala. Učitelji i profesori se rastapaju od milina...</p>
<p>Kakav prevrat! Zar je to primjereno ovom vremenu? Smjesta se moramo vratiti u stvarnost. Ljudi će nam precrknuti od dosade. Kakav vas je to bonton spopao? Uljuđenost? Bajke? Zar da nas vrijeme pregazi? Trule moralne zasade? Kaj god! </p>
<p>Narode, ne daj na se' – dok znaš za se'!</p>
<p>Autor je slikar iz Nove Gradiške.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zagrebački alkari »jahali« bicikle </p>
<p>Goran Vignjević bio malo bolji od svojega cimera Filipa Šestaka, s kojim je dijelio i »konja« / Prstenac opasno težak i bude li priredba prerasla u tradicionalnu, možda bi ga trebalo malo promijeniti </p>
<p>Nakon 333 godine u Zagrebu se u nedjelju ponovo održala trka na prstenac, koja nalikuje sinjskoj alci. Istina, u ovoj modernijoj verziji trke konje su zamijenile bicikli, no ni to, kao ni kišovito vrijeme, nije spriječilo brojne znatiželjnike, da podrže 10 natjecatelja koji su se uglavnom prijavili putem Interneta, kako nam je rekao organizator Boris Barta. </p>
<p>Najmlađa natjecateljica bila je Tamina Širola (12), a najstariji Josip Peran (28).</p>
<p>Pobijedio je Goran Vignjević, student iz Vinkovaca. No kada se činilo, još u prvom krugu natjecanja, da će jedino Goran pogoditi kopljem sredinu prstenca, što je bio uvjet prolaska u drugi krug kako bi se osvojilo privlačnih 500 kuna, posljednji natjecatelj, Filip Šestak, također je pogodio u sredinu. U pripetavanju je bolji bio Goran, no slavlje je bilo dvostruko, jer njih su dvojica cimeri, a i koristili su u trci istoga »konja«. Zna se da cimeri uvijek sve dijele.</p>
<p>Organizatorima ćemo, prevencije radi, prigovoriti zbog veličine i težine prstenca. Da je kojim slučajem pao na nekoga od natjecatelja, Hitna bi sigurno imala posla. A o njegovoj težini najbolje govori to što su ga natjecatelji samo jednom uspjeli skinuti kopljem. U pravilu je padao nekontrolirano, nakon što bi ga kopljem protresli. Možda je ovo i preporuka njegovom stvaraocu, kiparu Đorđu Jandriću, da nešto poduzme s tim u vezi, bude li se ova manifestacija pretvorila u tradicionalni dio zagrebačkih maškara, kako su nas organizatori uvjeravali.</p>
<p>»Trka se prvi put spominje u knjizi gradskih računa, a održana je 4. veljače 1671. godine. Ovo je za nas probna godina, a cilj je bio obnoviti tradiciju i promijeniti maskaradu koja se već 20 godina održava u parku Maksimir«, rekao nam je Tomislav Buntak, ravnatelj Centra za kulturu i informacije Maksimir, koji je i organizator ove utrke. Uz to, korištenjem bicikla u utrci željelo se, objasnio je Boris Barta, potaknuli alternativne načine prijevoza i zdrav način života u gradu. </p>
<p>Vrhunac svih maškaradnih događanja u Zagrebu, u kojem će sudjelovat svi gradski centri za kulturu, bit će u utorak, od 16 do 20 sati na Trgu bana Jelačića, najavili su organizatori.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mladi se ne žele vratiti, dok djedovi i bake to jedva čekaju </p>
<p>Samo trećina od 3440 prognanika još ima pravo na organizirani smještaj, drugi bi se mogli vratiti u svoje domove, ali ne žele / Vesna Kovačić očekuje da će do kraja godine Zagreb napustiti i zadnji prognanik / Sad se intenzivnije obnavljaju i stambene zgrade </p>
<p>Na području grada još uvijek boravi 3440 registriranih prognanika i 4200 izbjeglica iz BiH, što Zagreb svrstava na prvo mjesto u zemlji po broju privremenih stanovnika. Rekla je to za Vjesnik pročelnica Regionalnog ured za prognanike, povratnike i izbjeglice grada Zagreba, Vesna Kovačić. </p>
<p>Govoreći o prognanicima koji su najvećim dijelom iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja, Vesna Kovačić istaknula je da samo jedna trećina, njih 1105, ima aktivni status, što znači da još uvijek ostvaruje pravo na organizirani smještaj i pravo na stambeno zbrinjavanje na području grada. Zahvaljujući dobroj suradnji s gradskim institucijama, razmješteni su na nekoliko lokacija, poput baraka u Španskom i na Bundeku, Kosnici, Hotelu Remetinečki gaj, zatim đačkim i studentskim domovima, a nekoliko starijih osoba živi u domovima za starije i nemoćne. Osobe koje žive u iznajmljenim stanovima ili kućama uglavnom su pripadnici mlađe populacije. </p>
<p>Koliko država mjesečno izdvaja za svaku obitelj ovisi, naravno, o mjestu njezina boravka no neki izračuni, ističe Vesna Kovačić, govore da ukupni iznosi premašuju troškove izgradnja jedne kuće. Na upit kada će posljednji dugogodišnji gosti napustiti grad, kaže kako se nada da će to biti do kraja ove godine. </p>
<p>Glavni problem s kojim se sve češće susreće, a da pritom Regionalni ured za njega nije nadležan, jesu osobe kojima su kuće obnovljene no, koji se iz samo njima poznatih razloga ne žele vratiti. »Mlađi članovi obitelji koji se školuju ili su u Zagrebu završili školu i pronašli posao, teško se odlučuju za povratak, dok djedovi i bake to čine rado«, kaže Vesna Kovačić. Ipak, neki pritom krše Zakon o obnovi odnosno ne poštuju ugovor u kojem stoji da su po završetku radova i pregledu objekta dužni živjeti u njemu deset godina.</p>
<p>»Zar svrha prognaništva nije povratak, obnova porušenih kuća i ponovno oživljavanje ratom pogođenih krajeva«, pita se Vesna Kovačić. Govoreći pak o onima koji se na žalost nemaju kamo vratiti, ističe kako je riječ ili o još uvijek miniranim područjima ili pak o obiteljima koje su živjele u stambenim zgradama. »Zgrade u programu obnove nisu bile prioritetne ali i njihova je obnova počela«, kaže pročelnica. </p>
<p>Vesna Kovačić osvrnula se i na doista brojne izbjeglice iz BiH, kazavši kako se mnogi ne žele vratiti jer su u Zagrebu pronašli posao i uglavnom rade na crno. »Osim toga, brojni su slučajevi da osobe s boravkom u BiH dolaze k nama na liječenje, čime se za te usluge izdvajaju značajna sredstva«, ističe pročelnica Kovačić.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Elitistička nautika zasjenila spotsku opremu </p>
<p>Ovogodišnji 13. međunarodni sajam sporta i nautike na Zagrebačkom velesajmu s posljednjim danom trajanja, nedjeljom, oborio je rekord posjećenosti. Ove je godine sajam razgledalo ukupno više od 25.000 ljudi s time da je, očekivano, najviše posjetitelja bilo u subotu – osam tisuća.</p>
<p>»Prema anketi koju još nismo u potpunosti obradili, čak 80 posto ozbiljno zainteresiranih za kupnju izloženih proizvoda činili su gosti iz inozemstva. Zato nam je veoma važno da u skoroj budućnosti izgradimo nekoliko novih i modernih paviljona, koji nam jako nedostaju u predstavljanju ponude«, rekao nam je u nedjelju Berislav Čizmek, direktor ove grupe sajmova Zagrebačkog velesajma. I po broju izlagača – njih 319, ovaj je sajam sporta i nautike bio najveći dosad, a na njemu je bilo izloženo točno 199 plovila, kako je to izbrojio Igor Michieli, suradnik Vjesnikova priloga »Četiri kotača«. U odnosu na 2003. godinu to su 43 plovila više. Većina je prodana, a kao najskuplji prodan je gliser Phantom 43, po cijeni od 261.000 funti. Najveća je, pak, bila crna danska jedrilica X 43, duga 12,94 metra. Izlagači i posjetioci sportskoga dijela prigovaraju, međutim, Velesajmu, da je naglasak Sajma stavio na skupa plovila. »Teško je tu naći i plivačke naočale, a kamoli sportsku opremu za djecu, koju su roditelji jako mnogo tražili«, rekao nam je jedan od izlagača u sportskom dijelu. »Nautika – čak i ne ona sportska, nego elitistička – polako prevladava nad sportom, možda i zato što je to organizatoru Sporta i nautike jeftinije i isplativije. No pitanje je onda kamo ide naš sport«, rekao nam je taj izlagač, a s tim su se složili i drugi izlagači, njegovi susjedi </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dašak Nizozemske u Ilici</p>
<p>Da Zagreb ulazi u Europu i s obzirom na konzumiranje opojnih sredstava, govori i jedna mala trgovina pomoćnih sredstava za konzumiranje opijuma, koja već dvije godine posluje u Ilici, u blizini Trga Francuske Republike. »Smartshop« smo i posjetili, no nismo se predstavili kao novinari. Prodavačica nam je odmah ponudila nargile za »konzumiranje« suhog voća i duhana, koje koštaju od 200 do 900 kuna. No, kada smo je ispod glasa priupitali o mogućnosti konzumiranja »šita«, pozvala je vlasnika trgovine da nastavi razgovor.</p>
<p>»S ovim što mi nudimo može se pušiti svašta«, rekao je bez imalo ustručavanja i za pušenje hašiša ponudio vodene lule koje posjetioci »ove potpuno drugačije trgovine«, kako je i reklamiraju »Jamaniac's & Jahmaniac's«, najviše i traže. Cijena im je oko 100 kuna. Različitih su veličina a zbog velike potražnje, u izlogu je najviše upravo njih. Tu se nude i džepne i digitalne vage, kao i lule u obliku Budhe ili pištolja. </p>
<p>No, kaže vlasnik, u izlog ipak ne smije staviti pravi list marihuana jer je to zabranjeno. Za sada su listovi samo naslikani na staklenim lulama, nargilama i velikim zastavama što vise po zidovima trgovine. </p>
<p>Na pitanje ima li problema s policijom, vlasnik odgovara da ih nikad nije ni bilo. Jedino je problem kako sve to dovesti do Hrvatske. Jednom su mu na granici sve zaplijenili, no otkad je, kaže, promijenio granični prijelaz i prijevoznika, toga više nema. Roba uglavnom dolazi iz Njemačke, Nizozemske i Indije, no Indija prednjači jeftinom ponudom, pa tamo ponekad i sam odlazi kupovati. Tamo sve stoji pet do šest eura, no dok sve to dođe do Hrvatske, zbog raznih davanja i troškova prijevoza, poskupljuje, ali za najviše 50 posto. </p>
<p>Ovo je jedina trgovina takvoga tipa kod nas. Istina, jedan Zadranin povremeno kupi nekoliko nargila koje prodaje u svom gradu, no strah ga je u potpunosti promijeniti namjenu svoje trgovine, jer »Zadar je ipak manja, a i konzervativnija sredina«.</p>
<p>Zahvaljujući vodi u luli dim postaje slađi, a odvaja se i katran, saznali smo također u ovoj trgovini. »Najbolje je dozirati jedan dim, jer drugi dim već nema isti okus, a i slabiji je«, rekao je domaćin, pripomenuvši kako sav dim iz bongova (također pomagala za pušenje, koja stoje od 85 do 300 kuna), nakon što maknemo prst s otvora kroz koji ulazi zrak, zapravo ne ide u pluća već u mozak. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Oporba tvrdi kako je izbor dogradonačelnika neregularan</p>
<p>Predstavnici velikogoričke oporbe koju čine vijećnici HSS-a, SDP-a i Nezavisne liste Nevena Karasa, održali su krajem prošlog tjedna sastanak s gradonačelnikom Velike Gorice Franjom Severom. Oporba naime tvrdi da je izbor zamjenika gradonačelnika Ante Šimunovića i Kreše Hubaka na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj 4. veljače, bio neregularan. I neke druge odluke Vijeća bile su neregularne, tvrdi oporba, pa se u razgovoru s gradonačelnikom pokušalo dogovoriti zajedničko povjerenstvo koje bi utvrdilo koje su to sve odluke neregularne i kako da se pogreške isprave bez štete za grad. </p>
<p>Kako je za Vjesnik kazao Neven Karas, razgovori su obavljeni, ali dogovor nije postignut. Stoga će se zatražiti mišljenje Središnjeg ureda državne uprave, a ako taj ured potvrdi mišljenje oporbe, »posljedice za grad mogle bi biti vrlo ružne«, kazao je Karas i dodao da će se u tom slučaju dovesti u pitanje i isplate plaća zamjenicima gradonačelnika.</p>
<p> Rekao je i da je razgovorom s gradonačelnikom oporba htjela problem riješiti na razini grada, no kako je dogovor odbijen, ne preostaje drugo nego obratiti se Središnjem uredu. Dok se čeka traženo mišljenje, oporba će sudjelovati u radu Gradskog vijeća, obećao je Karas. </p>
<p>Nismo uspjeli saznati kako tu situaciju ocjenjuje gradonačelnik Sever, jer ga u uredu nije bilo, a prema riječima tajnice, broj mobitela novinari ne mogu dobiti. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Velike promjene vremena smetaju i mlađima </p>
<p>Probadanja i bolovi u osrčju te bolovi što se šire u lijevo rame, samo su neki od simptoma s kojima su se u nedjelju liječnicima u hitnoj internoj ambulanti KBC-a Rebro javljali pacijenti. Nagle vremenske promjene, kako smo neslužbeno doznali, jako su smetale i mlađim ljudima, od šezdesetog godišta pa »na više«. Osim stenokardija, pada odnosno povišenja tlaka, do podneva je tamo zabilježen i jedan infarkt. </p>
<p>U ambulanti Hitne pomoći u Đorđićevoj dežurna voditeljica smjene kratko nam je rekla kako kod njih »ima posla kao i obično«, a najviše su se javljali pacijenti s grloboljom, temperaturama a bilo je i »nešto tlakaša«. </p>
<p>Liječnici u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice s noći od subote na nedjelju imali su pune ruke posla zbog pacijenata sa srčanim odnosno krvožilnim problemima. U tu su bolnicu dolazile uglavnom starije osobe s kroničnim bolestima pluća, reumom. »Kada nastupaju nagle promjene vremena na koje čovjekovom organizmu treba i do tri dana da bi im se prilagodio, kronični se bolesnici trebaju što manje psihofizički umarati i redovito uzimati lijekove. </p>
<p> Ako nisu dospjeli do svojega liječnika, mlađima se preporučuje da obave osnovne pretrage – provjere kakav imaju tlak i da učine EKG, kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Na riječkom karnevalu više od deset tisuća sudionika </p>
<p>RIJEKA, 22. veljače</p>
<p> - Jedan od najvećih i najreprezentativnijih europskih karnevala svakako je i Riječki, koji je i ove godine u Međunarodnoj karnevalskoj povorci na središnjim riječkim ulicama okupio 121 skupinu i više od deset tisuća maskiranih pojedinaca, te alegorijskih kola na temu aktualnih događanja u zemlji i inozemstvu. </p>
<p>Na žalost, kiša koja je povorku pratila od ranoga jutra onemogućila je dolazak brojnih gostiju.</p>
<p>Podsjetimo, karneval koji je započeo sa samo tri domaće karnevalske skupine i stotinjak sudionika prerastao je u međunarodnu manifestaciju. Brojnost sudionika i gledatelja mu je 1995. omogućila punopravno članstvo u Europskoj udruzi karnevalskih gradova i svrstala ga među najznačajnije u Europi.</p>
<p>Koncerti, izložbe, predstave, redute i fešte počele su 23. siječnja i trajat će do 22. veljače, kada paljenjem Pusta ludovanje prestaje, a vlast od Meštra Tonija i Kraljice Anite Knez ponovo preuzima riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel.</p>
<p>Treba naglasiti da je svoj karnevalski život Rijeka živjela još prije stotinu godina, i to intenzivnije od bilo kojeg drugoga grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i balovi, u čemu je sudjelovalo mađarsko i austrijsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe. </p>
<p>Priređivale su se i priredbe kao što je, na primjer, »Praznik cvijeća« u kazalištu, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Veliki tulum uz najveće zvijezde elektronske glazbe</p>
<p>RIJEKA, 22. veljače</p>
<p> – Unatoč kiši i hladnoći, peti »Carnival Party« na riječkom Koblerovom trgu, u subotu navečer, okupio je nekoliko tisuća mladih Riječana koji su od 18,00 do 06,00 sati ujutro uživali u glazbi bračnog para Sarah i Barrya, poznatih pod nazivom Mara soundsystem UK, te brojnih domaćih bendova i DJ-a. Ovogodišnji se party održava pod sloganom »In case of emergenca put your mask on«. </p>
<p>Naime, od 1997. godine Sarah Whittaker Gilbey i Barry Whittaker Gilbey produciraju pjesme koje privlače poklonike »emotivne plesne glazbe« diljem svijeta. Vokalne sposobnosti Sarah i moć stvaranja kvalitetne glazbe kod Barrya i u Rijeci su se pokazale savršenom kombinacijom. </p>
<p>»Carnival Party« jedna je od popratnih manifestacija 21. međunarodnog Riječkog karnevala. Prošle godine taj je događaj u Rijeci okupio oko 70 glazbenika, producenata i video umjetnika iz sedam zemalja. Posebnost te manifestacije je da se događa na otvorenom prostoru u samom središtu grada, do ranih jutarnjih sati, uz besplatan ulaz. Cilj je manifestacije je promovirati modernu glazbu, spajanje DJ-a i glazbenika na akustičnim instrumentima, te prezentacija radova video umjetnika preko novih video tehnologija. Tako se, uz poštivanje tradicije, želi stvoriti novi, urbaniji identitet karnevala. </p>
<p>Zahvaljujući svjetski poznatim glazbenim producentima i DJ-ima koji su stigli na ovogodišnji »Carnival Party«, te uspješnoj prošlogodišnjoj organizaciji, kazao je voditelj projekta, Željko Vuković, medijski pokrovitelj tog događaja je MTV Networks Europe. Tijekom ožujka na MTV-u 400 puta će se emitirati tri različita reklamna spota »Carnival Party 2004.«. U Rijeku je stigla i snimateljska ekipa MTV-a i poznata voditeljica Becky Griffin koja uspješno izbjegava fotoreporetere. Neslužbeno doznajemo kako je ljuta, jer je na putu prema Hrvatskoj, njena prtljaga »zapela« u nekoj zračnoj luci. Sav snimljeni materijal prikazivat će se u nekoliko emisija »MTV Dance Floor Charts«, jedne od najgledanijih emisija na MTV-u. </p>
<p>Velika pozornost usmjerena je i na vizualni identitet događaja. Voditeljica projekta za vizualizacije je Martina Lehner iz bečkog SAE Instituta. Sponzor video tehnologije je novo otvoreni SAE Institut u Ljubljani. SAE je zastupljen u 16 zemalja na četiri kontinenta, a riječ je o najvećoj svjetskoj mreži instituta na području audia, videa i multimedije. Za scenografiju ej bio zadužen stručni tim iz Ljubljane pod nazivom Hikimori. </p>
<p>U subotu su na Koblerovom trgu nastupili i hrvatski producenti Industrie live, Zvuk broda live, 2Funk live, Undertakers live, Priključak live i Seraphin codex live. Među DJ-ima su bili Petar Dundov, Loki Masa, Amor/ Darian, Mark Ash, Robie Ray, Crazy lemon, Bee cloud,...</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Otvoren Dubrovački karnevo 2004. </p>
<p>DUBROVNIK, 22. veljače</p>
<p> – Orlando i sveti Vlaho, uz povorku malih maškara preko Straduna, otvorili su u nedjelju poslije podne Dubrovački karnevo 2004. Ta dva dubrovačka simbola, Orlando sa zataknutom državnom zastavom te sveti Vlaho kojemu su iz ruku ispadala kamenja, na šaljiv su način podsjetili Dubrovčane okupljene na trgu ispred gradskog zvonika na događaje vezane za pucanje Orlandova stupa i otpadanja kamene fasade sa crkve svetog Vlaha. </p>
<p>Iako je ovogodišnji odaziv malih maškara bio nešto manji nego proteklih godina, ponajprije zbog lošeg vremena, dubrovački mališani plijenili su pozornost svojim raznolikim maskama. </p>
<p>Tijekom naredna četiri dana Dubrovnik će živjeti u pokladnom duhu uz maškarane povorke Stradunom i zabave u tvrđavi Revelin. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Film »Barbarske invazije« slavodobitnik 29. dodjele Cesara</p>
<p>PARIZ, 22. veljače</p>
<p> – Dodjelu filmskih nagrada Cesar, francuskog ekvivalenta razvikanom Oscaru, održana u subotu u pariškom kazalištu Chatelet, obilježio je film francusko-kanadskog redatelja Denysa Arcanda čijem su filmu »Barbarske invazije« pripale čak tri nagrade. Tako je Arcand proglašen najboljim redateljem, dok su filmu pripali Cesari u još dvije najvažnije kategorije za najbolji film i za najbolji scenarij. </p>
<p>No, iako je osvojio nagrade u najvažnijim kategorijama Arcandov je film ostao bez priznanja za glumačka ostvarenja, pa je najboljom glumicom proglašena Sylvie Testud iz »Straha i trepeta«, dok je kod muških kolega slavio veteran Omar Sharif čija je uloga u »Gospodinu Ibrahimu i cvijeću Kurana« proglašena najboljim muškim glumačkim ostvarenjem za prošlu godinu. </p>
<p>Najboljom sporednom glumicom proglašena Julie Depardieu iz filma »Mala Lili«, a za istu ulogu je osvojila i drugog Cesara kao najveća nova nada francuskog filma. Darry Crow iz filma »Ne u usta« proglašen je najboljim sporednim glumcem, dok je Gregori Derangere proglašen najvećom muškom nadom zbog sjajnog nastupa u filmu »Sretan put«. </p>
<p>Uz nagrade najboljim dostignućima francuske kinematografije Cesar se dijeli i stranim kinematografijama, pa je tako najboljim stranim filmom proglašena hvaljena krimi drama »Mistična rijeka« Clinta Eastwooda, dok je najboljim djelom zemalja Europske unije proglašena njemačka hit komedija »Good Bye Lenin!« Wolfganga Beckera.</p>
<p>Ovogodišnja je 29 dodjela Cesara, bila prilično naklonjena mainstream produkciji, a svečanu je dodjelu vodila francuska glumica Fanny Ardant. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bobby Brown ponovno iza rešetaka</p>
<p>DECATUR, 22. veljače</p>
<p> – Pjevač Bobby Brown ponovno se našao iza zatvorskih rešetaka zbog kršenja uvjetne kazne na koju je bio osuđen zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, izvijestili su američki mediji. </p>
<p>Kontroverzni 35-godišnji pjevač zadržan je tijekom vikenda u zatvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, a priveden je nakon što se u petak pojavio pred sucem zbog jednog drugog slučaja. Za sada nema službene potvrde zbog kakvog je kršenja Brown točno uhićen, a predviđa se da će u ćeliji ostati do kraja tjedna kad bi se trebalo održati saslušanje. </p>
<p>Mediji su odmah počeli nagađati kako je riječ o uhićenju povezanom uz njegov napad na suprugu Whitney Houston, koji se odigrao u prosincu prošle godine, a zbog čega je zakazano saslušanje za početak svibnja. </p>
<p>Nekad popularni pjevači Bobby Brown i supruga mu Whitney vrlo često gostuju na stranicama raznoraznih trač rubrika koje rado izvještavaju o njihovim svađama, fizičkim obračunima, te problemima s alkoholom i opijatima. Brown je solo karijeru započeo početkom devedesetih nakon napuštanja r skupine New Edition, a najveći su mu hitovi »My Prerogative« i »Every Little Step«. Brown se na uvjetnoj slobodi nalazio od siječnja prošle godine kad je osuđen zbog vožnje u alkoholiziranom stanju još iz 1996. godine. Uvjetna mu je kazna trebala isteći u veljači slijedeće godine, no očito se radilo o predugom razdoblju za problemima sklonog glazbenika, pa je i duplo kraći rok bio dovoljan da opet završi iza rešetaka.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tijekom ovulacije žene su kritičnije prema drugim ženama</p>
<p>TORONTO, 22. veljače </p>
<p> - Žene atraktivnost drugih žene oštrije ocjenjuju tijekom plodnih dana menustrualnog ciklusa, pokazalo je novo istraživanje čiji su rezultati objavljeni u listu New Scientist.</p>
<p> Ovaj fenomen mogao bi biti i strategija procjene potencijalnih suparnika, smatraju psiholozi koji su proveli istraživanje.</p>
<p> Teorije spolne selekcije u većini vrsta obično se koncentriraju na to kako se mužjaci bore za ženke.</p>
<p> Ali nedavne teorije o ljudskoj vrsti pokazuju da takvo natjecanje postoji i među ženama. Maryanne Fischer, psihologinja sa sveučilišta York u Torontu, odlučila je pokušati pronaći dokaze o ženskom nadmetanju.</p>
<p> Ona je heteroseksualnim studentima pokazala fotografije lica raznih osoba. </p>
<p> Otkrila je da žene, koje se nalaze u najplodnijoj fazi menstrualnog ciklusa, atraktivnost drugih žena ocjenjuju znatno nižom nego kada su u drugim fazama menstrualnog ciklusa.</p>
<p> »Žene se često opisuju kao osobe koje dobro surađuju i koje ne vole direktna nadmetanja. Ali postoje i dokazi o tome kako žene mogu indirektno biti agresivne«, kazala je Maryanne Fischer za New Scientist.</p>
<p>Kao primjer kanadska psihologinja navodi kako, umjesto da kažu: »Prebit ću tu ženu jer te pogledala«, one će reći »O moj bože, pogledaj kako ima debele noge!«.</p>
<p> To što su žene borbenije u plodnom razdoblju, ide u prilog ideji da se žene natječu za »boljeg mužjaka«.</p>
<p> »Kada ste u plodnom razdoblju, morate bolje procjenjivati ostale žene kao potencijalne suparnice«, smatra psihologinja.</p>
<p> Prema ovom istraživanju, mišljenja žena o muškarcima ne mijenjaju se ovisno o menstrualnom ciklusu.</p>
<p> U ispitivanju je sudjelovalo 57 studentica. One su u razdoblju visoke razine estrogena, između 12. i 21. dana menstrualnog ciklusa, atraktivnost drugih žena ocjenjivale znatno nižom nego u drugim danima ciklusa kada je razina estrogena bila niža.</p>
<p> Fischer nije sigurna na koji način ženina spremnost na natjecanje u danima ovulacija može pomoći u osvajanju željenog partnera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Obitelj Bush tuguje za kujicom Spot</p>
<p>WASHINGTON, 22. veljače </p>
<p> - Uginula je španijelka Spot, jedan od dva psa obitelji američkog predsjednika Georgea W. Busha, objavila je u subotu Bijela kuća. </p>
<p> »Spot je bila voljeni član obitelji Bush gotovo 15 godina«, prema priopćenju Bijele kuće. Glasnogovornik Bijele kuće objasnio je novinarima da je obitelj poslušala savjet da se Spot usmrti iz milosrđa nakon duže bolesti.</p>
<p>Springer španijelka spot okotila se u Bijeloj kući 1989. godine.</p>
<p> Njezina majka Millie pripadala je predsjedniku Georgeu Bush, ocu sadašnjeg domaćina Bijele kuće, u kojoj živi još jedan pas, škotski terijer Barney i crna mačka India. (Hina, Reuters )</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Adrenalinom protiv zrelosti </p>
<p>Proces označen izrekom »dostojanstveno starjeti« kojom se nekada opisivalo bolje uščuvane primjerke rock zvijezda na putu u mirovinu, danas je jednako</p>
<p> i radna praksa mlađih izvođača zabavljenih »artom« više nego prosipanjem energije po pozornici / Iznimaka, dakako, ima, no čini se da srednja struja pop kulture većim dijelom nepokolebljivo stremi »zrelim umjetničkim iskazima« </p>
<p>Godine nisu važne, tako se barem uvijek kaže</p>
<p> – pjevala je davno Ljupka Dimitrovska i ne sluteći kako će njena lakoglazbena festivalska poskočica postati manifest rock industrije u zrelom razdoblju »reakumulacije kapitala«. Doista, danas više nego ikada prije u diskografskoj industriji životna dob nije presudna za određivanje nečijeg statusa.</p>
<p> Dapače, što više godina rada imate iza sebe, sva je prilika da prodajete više ploča i imate posjećenije koncerte. Za razliku od nekadašnjih izravnih generacijskih sukoba »adrenalina protiv zrelosti« unutar pop kulture, danas su granice puno mutnije povučene. Dapače, mnogi dotepenci na scenu starmalo simuliraju ozbiljnost bježeći glavom bez obzira od dječjih bolesti angažiranog rocka za, između ostaloga, znojenje. </p>
<p>Cijenjeni britanski rock kritičar Nick Kent – koji je životnim stilom i sam sedamdesete proveo na tragu stiha »born to be wild« – nedavno je u listu Guardian pokunjeno zaključio da ikone poput Davida Bowieja, Iggyja Popa, Brucea Springsteena ili Boba Dylana nikako ne dobivaju adekvatne zamjene, ma koliko se nastavljači trudili da zasjednu na njihova mjesta.</p>
<p> Čak i najradišniji novi autori poput Ryana Adamsa u mlađoj životnoj dobi namjerno djeluju starmalo i preuzimanju iskustva i autorske navike uzora. Sindrom »remakea«, uvijek omiljen u rock glazbi, postao je dominantan model rada, bez obzira da li neki mlad autor zaziva pozu svojih heroja ili pak »stari« sa zaleđem poput Rolling Stonesa vrše cut & paste reviziju vlastite prošlosti. </p>
<p>Proces označen izrekom »dostojanstveno starjeti« kojom se nekada opisivalo bolje uščuvane primjerke rock zvijezda na putu u mirovinu, danas je jednako i radna praksa mlađih imena zabavljenih art-rock postupcima više nego prosipanjem energije po pozornici i nosačima zvuka. Iznimaka, dakako, ima.</p>
<p> No, ako zanemarimo poplavu tinejdžerskih instant zvijezda i boy-band proizvoda, te poklonike garažnog zvuka koje medijski predvode dobitnici Grammyja White Stripes – svim silama u odupiranju tišini mudrosti – čini se da srednja struja pop glazbe većim dijelom nepokolebljivo stremi »zrelim umjetničkim iskazima«. </p>
<p> I skorašnja gošća Tvornice 25. veljače Jane Birkin kao dama u zrelim godinama pokazuje kako je njen stariji pratilac Serge Gainsbourg utjecao na njeno glazbeno putovanje, uozbiljavanje i razvoj.</p>
<p>Kao primjer koji i samim nazivom potvrđuje tezu o »starom vinu« možemo uzeti izvrsni nedavni nastup GrandMothersa, prije pratećeg sastava Franka Zappe u zagrebačkom KSET-u. </p>
<p>Nekadašnje Zappine »Majke invencije« u međuvremenu su postale »bake«, ali Zappinu pomaknutost i sklonost avangardističkom poimanju glazbe još uvijek upotrebljavaju uvjerljivije nego neki mnogo mlađi konkurenti. </p>
<p>Ako bismo parafrazirali naziv albuma grupe Simple Minds »Good News From The Next World«, kako bi glasile dobre vijesti iz sljedeće sezone domaće pop i rock glazbe? Sve ono što je karakteristika globalne scene kod nas je zahvaćeno golemim lokalnim problemima koji nadolazeće generacije glazbenika, ionako rijetke, pritišću svim silama na dno medijske kace i udaljuju od pogleda masovnije publike.</p>
<p> Čini se da rock-kritičarima kod nas nije lako jer je šira publika previše puta demantirala njihovu listu želja i pozdrava. Opća recesija u globalnoj diskografskoj industriji također je nepogodna za optimistične lokalne planove i neke nove klince, usprkos inicijativama poput Aquariusova »Inkubatora« ili revije demo bendova »Collage Radio« u Studentskom centru četvrtkom. </p>
<p>Možemo li očekivati ikakve tektonske pomake na domaćem terenu ili je opća estradizacija uzela previše maha? Je li moguće da u tradiciji Bambija Molestersa, koji su lani prosvirali pola Europe i učvrstili prijateljske veze s članovima grupe R.E.M., nove nade The Babies zasviraju pred tri-četiri tisuće posjetilaca. Teško, znamo li da su Pips Chips & Videoclips jedva prodali 300 ulaznica za zagrebačku koncertnu premijeru ambicioznog zadnjeg albuma »Drveće i rijeke« u klubu »Aquarius«.</p>
<p> Još neko vrijeme estrada će imati više publike, ali recept za rock preporod je u srži jednostavan i uvijek isti. Što više domaćih klupskih koncerata kao prve stepenice u osvajanju publike i gostovanja inozemnih rock imena mlađega naraštaja, kako bi šira publika imala priliku uhvatiti priključak s aktualnim zvucima globalne pop i rock scene. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljubavne priče bez predumišljaja</p>
<p>Film »Zapravo ljubav« Richarda Curtisa u kojem glume Hugh Grant, Liam Neeson, Bill Nighy, Alan Rickman i Emma Thompson / Romantičan i zabavan redateljski debi poznata scenarista kojeg pamtimo po scenarijima za filmove »Četiri vjenčanja i pogreb«, »Notting Hill« i »Dnevnik Bridget Jones«</p>
<p>Ljubav između roditelja i djece, muža i žene, između šefa i namještenice, brata i sestre, prijatelja, zabranjena ljubav, dječja ljubav, tajna ljubav, umorna, potisnuta, žrtvovana, nesretna ljubav, seksualna ljubav i dakako romantična ljubav. Sve je to tema filma »Zapravo ljubav« (»Love Actually«), vrlo zabavna i dirljiva ostvarenja, koje je spretno osmislio Richard Curtis, provjereni i »stari« romantičar britanske kinematografije, već prije potvrđen scenarijima za filmove »Četiri vjenčanja i pogreb«, »Notting Hill« i »Dnevnik Bridget Jones«. </p>
<p>Radnja filma događa se krajem godine u vrijeme praznika, oko Božića i Nove godine, kada se ljudi osjećaju najsvečanije i imaju naglašenu potrebu da nekomu pripadaju i s nekim podijele radost darivanja i svečarskog druženja. To je i doba najveće osamljenosti kada se čovjek ako je sam osjeća jadno i izgubljeno.</p>
<p> Curtis je početak (i kraj) filma smjestio na aerodrom, gdje kamera slijedi sretna lica ljudi koji očekuju svoje najbliže, prijatelje, rodbinu, ljubavnike..., dok pripovjedač govori o svijetu u kojem živimo i u kojem je tako mnogo mržnje, zavisti i lakomosti, iako to u tome trenutku ne možemo uočiti, jer čini se da je »ljubav svuda oko nas«. </p>
<p>I tako kreće 129 minuta filma koji rasterećuje i zabavlja, bez obzira na golem broj likova i zapleta te niz odvojenih priča koje se djelomice isprepliću. Ili upravo zbog toga, jer u barem jednoj od tih sudbina otkrivate djelić vlastitih iskustava i osjećaja. Tako Curtis ponovno besprijekorno uspijeva probuditi sentiment i iskušati vašu slabost ili otpornost na romantiku, isto kao i sklonost humoru i slatkastim nevoljama.</p>
<p>Bez pretencioznosti i predomišljanja, ovo je vrsta filma koja budi osjećaje poput božićnog kolača, možete ga i ne kušati, ali vam je ugodno kada je na vašem stolu i u sklopu općeg ugođaja. Isto kao i pjesma »Tell her about it«, koju smo možda i zanemarili, ali nikada do kraja potisnuli iz naših romantičnih uspomena. </p>
<p>Glumci su kao i uvijek u takvoj vrsti novobritanskih filmskih masovki, posebno kod Curtisovih scenarija, sastavni dio radnje i događanja, jer bez njihova vrsna sudioništva ništa ne bi bilo dovoljno uvjerljivo i aktualno prepoznatljivo.</p>
<p> Od početka sjajni Bill Nighy, koji je ostvario ulogu života kao ostarjeli, ofucani rocker, svjestan da je prigodna praznična pjesma »Ljubav je svuda oko nas« zadnji šund, otvoreno vrijeđa i omalovažava sve oko sebe u promotivnim intervjuima, ali je na samom kraju priznao sebi i drugima što je najvažnije u životu.</p>
<p> Slično je i s likom koji glumi Hugh Grant, ni manje ni više nego britanskog premijera, neženju, koji se nakon ulaska u Downing Street 10 zaljubljuje u svoju poslužiteljicu čaja! On je u ovom filmu simpatična mješavina rodoljubnog Tonyja Blaira sa sentimentalnim muškim sklonostima prema osoblju Billa Clintona.</p>
<p>Colin Firth je književnik koji odlazi u Francusku gdje se zaljubljuje u svoju kućnu pomoćnicu, Brazilku, s kojom komunicira »nijemim osjećajima«, s obzirom na to da ona ne govori njegov, a on njezin jezik. Liam Neeson pak je otac malog sina svoje pokojne supruge s kojim pokušava postići prisni kontakt poučavajući ga tajnama ljubavnih neuspjeha. </p>
<p>Alan Rickman i Emma Thompson dugogodišnji su bračni par s nizom izazova, posebno on koji ne odolijeva svojoj atraktivnoj i agresivnoj asistentici. Istodobno u njegovu kolektivu je stidljiva Amerikanka (Laura Linney) koja nikako da se odluči za vezu s atraktivnim kolegom čija strpljivost ima granica, čak i kada su u pitanju njezina samaritanska žrtvovanja prema hendikepiranom bratu. Tu je i karizmatični Andrew Lincoln koji glumi nesretnog mladića zaljubljenog u tek vjenčanu suprugu svoga najboljeg prijatelja.</p>
<p>Ima, dakako, još obilje likova, zanimljivih, intrigantnih, životnih i zabavnih koji čine ovaj film, kao i uvijek kod scenarista Curtisa koji sve podređuje ljudima i njihovim sentimentima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Učka u ekspresiji viđenja </p>
<p>Izložba prikazuje među inim i faze nastanka autoričine perspektivne projekcije Učke, njezine prirodne konfiguracije, koju odlikuje klasična centralna perspektiva i pridodana slobodna vizija bliska slikarstvu </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Perspektiva Učke posljednje je djelo preminule arhitektice Branke Kaminski (1956. – 2002.), a predstavljeno je na njezinoj posthumnoj izložbi perspektivnih crteža »Učka okom arhitekta«, što je otvorena u nedjelju u podne u Galeriji ULUPUH. Izložba pokazuje faze nastanka perspektivne projekcije Učke i njezine prirodne konfiguracije. Taj projekt autorica je 2002., netom prije smrti, prijavila Umjetničkom savjetu ULUPUH-a za izlagački program galerije za 2003. godinu. </p>
<p> Tom izložbom, nakon mnogobrojnih javnih nastupa, Branka Kaminski bila je prvi put odlučila otvoriti vrata svojega atelijera i pokazati javnosti kako nastaju njezine perspektivne projekcije. Tu ideju razradio je arhitekt mr. Mario Beusan, autor izložbe i likovnog postava. Izložbu koja će potrajati do 14. ožujka otvorila je Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a, a uvodnom riječju nazočnima se obratila i v.d. voditeljica galerije Janja Ferić. </p>
<p> Izložba je zamišljena kao hommage umjetnici koja je arhitektonsku perspektivu dovela do jedinstvene umjetničke vrste. Autor postava na vijugavoj metalnoj mreži duž zidova galerije postavio je arhitektonske studije i perspektive prema redoslijedu nastanka. Postav prate najranija likovna ostvarenja umjetnice iz djetinjstva, kao i fotografije iz obiteljskog albuma. Umjetničina karijera prekinuta u zenitu zamišljena je, pak, na tamnoj podlozi na kraju galerije. </p>
<p> Tu je perspektiva Učke zabilježena kao iz pilotske kabine mlažnjaka u brišućem letu te atelijer prenesen sa svim pratećim elementima – crtaćim stolovima, rasvjetnim tijelima, rapidografima, trokutima, šestarima i drugo. </p>
<p> Poznate su njezine razrade urbanih cjelina Pule, Splita i Slavonskog Broda, a planina Učka prva joj je prirodna struktura. »Za razliku od geometrijskog plana grada u kojemu je isticala ideju, red i kompoziciju, Učka označava zagonetku organičke forme, geneze nastanka i tajne iskona«, misli su dr. Snješke Knežević, autorice teksta u pratećem katalogu. </p>
<p> Djela umjetnice, prema njezinu mišljenju, odlikuje klasična centralna perspektiva kojoj pridodaje slobodnu viziju blisku slikarstvu, a realistički izraz obogaćuje elementima ekspresionizma, apstrakcije, kubizma i dekonstrukcije. Također je navela da je umjetnica na zadanom rasteru Učku predočila poput slagalice, čiji dijelovi tvore fizionomiju veličanstvene, divlje i začudne planine. </p>
<p> Branka Kaminski niz je godina razrađivala perspektivne projekcije urbanih struktura za natječaje u Hrvatskoj i diljem svijeta. Dobitnica je britanske nagrade na natječaju »Stogodišnji pregled arhitektonskih crteža« 1996. – za perspektivni prikaz pulske Arene, zbog koje se ubraja među deset najboljih crtača perspektiva na svijetu.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Filharmonija s Dvorakovom »Sedmom«</p>
<p>Na programu večeri bila su djela Marka Ruždjaka i dvojice velikih Čeha, Josefa Suka</p>
<p> i Antonina Dvoraka / Praizveden Ruždjakov »Komos«, skladan isključivo za udaraljkaški sastav Zagrebačke filharmonije </p>
<p>U svojoj pretplati »Crvena oktava« Zagrebačka je filharmonija u petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupila pod ravnanjem svoga stalnog gosta dirigenta, britanskog umjetnika Aluna Francisa. Na programu večeri bila su djela trojice slavenskih skladatelja, našeg Marka Ruždjaka i dvojice velikih Čeha: Josefa Suka i Antonina Dvoraka.</p>
<p> Marko Ruždjak, sin slavnog pjevača Vladimira Ruždjaka, jedna je od najzanimljivijih osobnosti suvremene hrvatske glazbe. Poznat je po nekonformističkom pristupu glazbenom stvaralaštvu u koje će ugraditi i zvukove prirode, ili pak sasvim neuobičajene izvore umjetnog zvuka.</p>
<p> Zagrebačka filharmonija uputila mu je neuobičajenu narudžbu – da napiše skladbu isključivo za njezin udaraljkaški sastav. Skladatelj se odazvao kraćim djelom nazvavši ga »Komos«. Tom grčkom riječi skladatelj je označio skupnost nastupanja (u komentatu programa navedeno je otprilike u značenju »simpoozij«). </p>
<p> Skladbu je podijelio u osam odsječaka s citiranim naslovima, a pribjegao je na jednome mjestu i prigušenom, nesuvislom žamorenju šestero glazbenika udaraljkaša (Vojislav Čičić, Ivan Lukšić, Igor Gorše, Ema Krešić, Željko Grgić i Jurica Vuglač). </p>
<p> Slušatelj koji je propustio ili nije dospio pročitati komentar mogao je samo ovlaš pratiti upade pojedinih glazbala i neobično bogatstvo ritmičkih obrazaca. Maestro Francis pažljivo je koordinirao izvedbu koja je nagrađena odobravanjem slušateljstva.</p>
<p> Raskošno orkestrirana simfonijska pjesma »Praga«, najpoznatije je djelo Josefa Suka. Zamislio ga je na putu prije točno stotinu godina, s kojeg se puta morao ranije vratiti radi smrti svog tasta, velikog skladatelja Dvoraka. Suk je tu skladbu posvetio češkoj prijestolnici Pragu, pun udivljenja pred njenom poviješću i ljepotom.</p>
<p> Cijela partitura prožeta je svečanošću zvuka majestetičnih ugođaja, a i izvedba pod ravnanjem Aluna Francisa ostvarena je dobro usuglašenim prožimanjem instrumentalnih skupina, s isticanjem puhača čistoga zvuka. </p>
<p> U programu je naglašeno da Sedma Dvorakova simfonija obilježava prije spomenutu 100. obljetnicu smrti toga skladatelja. Radi se o njegovoj najljepšoj simfoniji, pored Devete (iz Novoga svijeta), a izvedba Zagrebačke filharmonije te večeri pružila nam je užitak velikoga glazbenog događaja.</p>
<p> Maestro Francis vodio je izvedbu živim tempima, na primjer, u trećem stavku Scherzu, jednom od najuspjelijih u Dvorakovu simfonizmu, kao i u koncentriranom kazivanju uvodnog stavka, ispunjenoga gotovo beethovenskim patosom. Puno priznanje dirigentu i orkestru. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Psihoanalitička iskustva </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Suvremenu poljsku pripovjedačicu Olgu Tokarczuk domaća je publika imala priliku upoznati na prošlogodišnjem Festivalu kratke priče. Nakon dvaju romana, »Pravijek i druga vremena« i »Dom danji dom noćni« zagrebačka Naklada MD izdala je zbirku kratkih priča »Ormar«. Tri priče najraniji su njezini tekstovi, ali u njima se već nadziru značajke pisanja Olge Tokarczuk: vještina pripovijedanja, lirski opisi koncentrirani na detalje, metafizička perspektiva u gradnji mikrosvjetova kojima vladaju zasebni zakoni i sile te privlačna tajanstvenost nadrealnog, zapaža prevoditeljica Đurđica Čilić Škeljo. </p>
<p>Prva pripovijetka »Ormar« progovara o otuđenosti svijeta, agresivnosti, bučnosti i čovjekovoj dubokoj potrebi da se sakrije pred time. Slijedeća priča »Brojevi« nastala je nakon autoričina iskustva rada u luksuznom londonskom hotelu gdje je imala priliku vidjeti naličje života najbogatijih. Završna priča »Deus ex« nastala je iz oduševljenja kompjutorskim igrama kao imitacijom života, otkrila ej prevoditeljica na predstavljanju zbirke u subotu navečer u Poljskoj kulturnoj udruzi Mikolaj Kopernik. </p>
<p>Te su priče, kako ističe urednik Miroslav Mićanović, teško usporedive s bilo kojim domaćim piscem. Premda tematski različite povezuje ih nit psihoanalitičkih iskustava, tematici gotovo nepoznatoj u hrvatskoj prozi. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Pokisli Dinamo i Jurčević</p>
<p>»Kad igrač u nekoj momčadi odigra slabo, trener ga promijeni i uvede nekog tko je po kvaliteti barem jednako dobar. A što da mi radimo? Ma, što ja pričam, to može biti alibi za moju obitelj i prijatelje, a na kraju ću ja otići k vragu«, kazao je Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Gledam ga i vidim da će biti 11-erac«, skrušeno je mucao Dinamov trener Nikola Jurčević dan nakon skromnog remisa protiv Zagreba na startu proljetnog dijela sezone. Dakako, mislio je pritom na maksimirskog vratara Ivana Turinu, koji je neoprezno skrivio 11-erac za Zagreb iz kojeg je Prosinečki zatresao mrežu za konačnih 1-1. Time je, eto, već na startu proljetnog dijela natjecanja Hajduk odmaknuo »plavima« na pet bodova prednosti.</p>
<p> A Turina? Nije on jedini krivac za Dinamova dva izgubljena boda. Reagirao je instinktivno, ispružio je ruke prema lopti u trenucima kad je Radomir Đalović utrčao u kazneni prostor... No, Zagrebov je napadač uspio piknuti loptu nakon čega se vješto stropoštao na travu. Dakako, ispružene Turinine ruke bile su jasan znak da će sudac Šupraha (posve opravdano!) pokazati na 11-erac... Dinamov je apsurd u tome što Đalovićev prodor doista nije bio toliko opasan po Turinin gol. Osim toga, maksimirski je vratar u posljednjim trenucima utakmice ipak obranio gotovo siguran Zagrebov pogodak, kad je Ivan Babić istrčao sam pred vrata.</p>
<p> No, mnogo je pitanja vezanih i za situaciju koja je prethodila dosuđenom 11-ercu. Antonio Franja je, naime, poslao loptu u for Đaloviću kroz gotovo trećinu kompletnoga terena! Gdje su, dakle, u tim trenucima bila četvorica Dinamovih obrambenih igrača? Jer, Franja je neometano asistirao, lopta se neometano kotrljala više od 20-ak metara, Đalović je neometano utrčao u kazneni prostor... A, na kraju većina kritizira vratara.</p>
<p> – Ma, dođe mi da ja sâm utrčim u teren i spriječim akciju, ukližem protivniku...</p>
<p> Jurčević je, eto, i u nedjelju prijepodne bio vidno utučen. Ne toliko samim rezultatom, koliko načinom na koji njegova momčad prima golove.</p>
<p> – Mislili smo da ćemo držati korak s Hajdukom, a sad smo, eto, upisali nova dva boda minusa. Jasno je da takav razvoj događaja otvara prostor negativnim kritikama. I to sasvim opravdano! Meni je jedino krivo što stalno primamo pogotke iz nekakvih naših nespretnosti. Analizirate li dosadašnji dio sezone, teško ćete naći primjere gdje smo pogotke primili nakon što nas je suparnička momčad izigrala. Uostalom, sjetite se utakmica protiv Kamen-Ingrada, Zadra, Inkera, pa MTK-a, Dnjipra... Evo, protiv Zagreba primimo onakav gol i odmah se u momčad uvuče nervoza i na terenu se posve mijenja slika. I onda, umjesto da pobijediš sa dva, tri pogotka razlike, izgubiš dva boda!</p>
<p> Slabija utakmica i loš rezultat automatski povlači pitanja o eventualnim promjenama unutar prve postave.</p>
<p> – Kad igrač u nekoj momčadi odigra slabo, trener ga promijeni i uvede nekog tko je po kvaliteti barem jednako dobar. A što da mi radimo?</p>
<p> Razočarani Jurčević je rezignirano dobacio:</p>
<p> – Ma, što ja pričam, to može biti alibi za moju obitelj i prijatelje, a na kraju ću ja otići k vragu.</p>
<p> Kako god bilo, pred Dinamom je sad snažan imperativ pobjede. U sljedećem kolu gostuje kod Kamen-Ingrada.</p>
<p> – Nije nam sjajna situacija, jasno je da sad moramo početi pobjeđivati, i to već sad u Velikoj. Isto tako, ne smijemo se suviše opterećivati s Hajdukom. Tih pet bodova zaostatka ipak nije baš nedostižno. </p>
<p> • Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO: Turina 6 – Jurić 6 (od 87. Zahora -), Mijatović 6, Drpić 6,5, Čale 6 – Agić 6, Mujčin 6,5; Kranjčar 6 – Bošnjak 6 (od 60. Bartolović 6), Eduardo 6,5 (od 82. Štrok -); Strupar 6</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6 – Žilić 6,5, Ješe 6, Smoje 6, Maras 6 – Hucika 6,5, Pilipović 6; Prosinečki 6,5 – Petrović 6, Franja 6,5; Đalović 6 (od 87. Babić -)</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan na Pagu) 6,5; GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Drpić (37.), 1-1 Prosinečki (58. - 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Đalović, Maras, Hucika, Pilipović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antonio FRANJA</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Podravka se pobjedom oprostila od Europe </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Rukometašice Podravke Vegete pobijedile su Viborg sa 35-34 (17-12), no Dankinje idu u četvrtinu finala Kupa EHF-a jer su u prvoj utakmici slavile s deset pogodaka prednosti (37-27). </p>
<p>Iako je zaostatak bio visok, Koprivničanke su dva puta imale po +6 (16-10, 17-11), a na poluvremenu je bilo obećavajućih 17-12 uz sjajnu igru Ionele Gilce. U nastavku su Dankinje istopile prednost Koprivničanki kojima ostaje utjeha da su svladale drugoplasirani sastav Danske. </p>
<p> • Sportska dvorana </p>
<p>PODRAVKA VEGETA – VIBORG 35-34 (17-12)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (4 obrane), Knezović (12+1 obrana sedmerca), Vresk 6, Hobjila 4, Gîlca 9, Hodak 4, Čuljak 4(2), Popović, Sirovec, Blažeković, Tarle, Jurić, Tatari 4, Budimir 4.</p>
<p>VIBORG: L. B. Norgaard (13 obrana), Staun (4 obrane), Leujeune 8 (1), Mulder 6 (1), Kristiansen 3, Thorsen 3, Höjfeldt, Mikkelsen 1, Freulund, Assink 7, A. G. Norgaard, Nemeth 6(3).</p>
<p>SUCI: San Jose i Rodriguez Murcia (oba Španjolska, GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 4 (2), Viborg 6 (5). </p>
<p>ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 10 minuta, Viborg 8 minuta. </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Ionela GILCA. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ispali Bačurin, Avdi i Veočić </p>
<p>PULA</p>
<p> – Tri hrvatska boksača oprostila su se u subotu od 35. Europskog boksačkog prvenstva već nakon prvoga nastupa. Nakon što su u poslijepodnevnom programu uvjerljivo poraženi Orhan Avdi i Pero Veočić, ista sudbina je zadesila i Ivicu Bačurina u kategoriji preko 91 kilograma. Aktualni svjetski i europski prvak Aleksander Povetkin iz Rusije bio je očito prevelika, a u konačnici se pokazalo i nepremostiva prepreka za Bačurina, koji je uvjerljivo poražen po bodovima 5-25. </p>
<p>– Bačurin u ovom meču nije bio previše odlučan, srljao je i dao je previše prilika protivniku. Šteta, iako je bilo teško očekivati prolaz, komentirao je meč izbornik Hrvatske boksačke reprezentacije Pero Tadić.</p>
<p> U kategoriji do 54 kilograma Orhan Avdi, član BK Pula, prema očekivanjima poražen je od Rusa Genadija Kovaleva, inače osvajača srebrne medalje s posljednjeg Europskog prvenstva u Permu prije dvije godine, i to prekidom borbe u drugoj rundi zbog velike bodovne razlike (25-4). Pero Veočić u kategoriji do 69 kilograma protiv svjetskog prvaka u Budimpešti prije pet godina i brončanog s posljednjih Olimpijskih igara u Sydneyu, Rumunja Dorela Simiona, boksao je u granicama svojih mogućnosti, ali je na kraju uvjerljivo poražen s 34-13. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Johansson i Kiefer u finalu Memphisa</p>
<p>MEMPHIS, 22. veljače</p>
<p> – Rezultati polufinalnih dvoboja sa 690.000 USD vrijednog ATP turnira u Memphisu: Johansson – Fish (2) 6-2, 6-4, Kiefer (8) – Enqvist 6-3, 6-3. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zvonarjeva osvojila WTA turnir u Memphisu</p>
<p>MEMPHIS, 22. veljače</p>
<p> – Ruska tenisačica Vera Zvonarjeva pobjednica je 190.000 USD vrijednog WTA turnira u američkom gradu Memphisu. U finalu je bila bolja od Amerikanke Lise Raymond 4-6, 6-4, 7-5. </p>
<p>Za 19-godišnju Zvonarjevu to je tek drugi osvojeni turnir u karijeri nakon što je lani bila pobjednica Croatian Ladies Opena u našem Bolu na Braču. </p>
<p>Raymond je lani i preklani osvajala Memphis, a 30-godišnja Amerikanka je i protiv Ruskinje imala priliku za treći naslov jer je vodila sa 5-2 u zadnjem setu, propustivši i tri meč-lopte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Norvežani momčadski prvaci</p>
<p>PLANICA, 22. veljače</p>
<p> – Tri dana koliko je trajalo Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima počela su i završila sa norveškom dominacijom. U nedjelju su četiri »nebeska letača« iz Norveške postali prvi momčadski svjetski prvaci u letovima. Podsjetimo, slavilo se i dan ranije, kada je Roar Ljökelsöy postao svjetski prvak u pojedinačnoj konkurenciji.</p>
<p>Norveška tako nakon nedjelje slavi Björn Einar Romörena, Sigurda Pettersena, Tommy Ingebrigtsena i Roara Ljökelsöya, koji su za sedam bodova nadvisile jedine im prave konkurente iz Finske. Najduži skok dana imao je Römoren koji je u prvoj seriji doskočio na 227 metara, četiri metra kraći od svjetskog rekorda sunarodnjaka Ingebritsena.</p>
<p> • Rezultati: 1. Norveška 1711,8 bodova (Björn Einar Romören, Sigurd Pettersen, Tommy Ingebrigsten, Roar Ljökelsöy), 2. Finska 1704,1 (Tami Kiuru, Velli-Matti Lindström, Matti Hautamäki, Janne Ahonen), 3. Austrija 1620,8 (Andreas Widhölzl, Andreas Goldberger, Wolfgang Loitzl, Thomas Morgenstern), 4. Njemačka 1606,4, 5. Japan 1574,5, 6. Slovenija 1503,4, 7. Rusija 1404,5, 8. Poljska 1386,8. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Anja Pärson nadomak kruni</p>
<p>Uistinu je fascinatno kako Šveđanka niže pobjede u slalomu i veleslalomu. S obzirom da sljedećeg vikenda skijašice sele u finski Levi, gdje voze dva slaloma, sasvim je izvjesnih i njezinih novih 200 bodova. A, tada i matematika prestaje biti aktualna za Götschl</p>
<p>ARE, 22. veljače</p>
<p> – Iako matematički Renate Götschl još uvijek može kovati planove o pobjedi u Svjetskom kupu, svakom sljedećom utrkom sve je jasnije kako je Anja Pärson doista neuhvatljiva.</p>
<p>Pärson je pobijedila i na nedjeljnom veleslalomu u Ĺreu i uistinu je fascinantno kako Šveđanka niže pobjede u slalomu i veleslalomu. S obzirom da sljedećeg vikenda skijašice sele u finski Levi, gdje voze dva slaloma, sasvim je izvjesnih njezinih novih 200 bodova. A, tada i matematika prestaje biti aktualna za Götschl...</p>
<p>Nakon prve veleslalomske vožnje u »dvorištu« Anje Pärson, nije bio baš očekivan nastavak njezine dominacije. Naime, Šveđanka je bila deseta, ali s ne baš velikim zaostatkom od četrdeset stotinki. U nastavku veleslaloma uslijedio je uragan, nova odlična izvedba Šveđanke i na kraju je ponovno cjelokupna pratnja ostala pola sekunde iza Anje Pärson.</p>
<p>U doba dok je Janica Kostelić izvan skijaških staza, njena vršnjakinja Pärson uistinu je svijet za sebe u tehničkim disciplinama. I s obzirom na takvu superiornost realno je već sada o njoj govoriti kao Janičinoj nasljednici, novoj osvajačici velikog Kristalnog globusa.</p>
<p>– Utrka još nije gotova, razlika je ipak samo stotinjak bodova. Zato trebam još uvijek biti oprezna i krajnje koncentrirana, kazala je Pärson.</p>
<p>Konkurentica Götschl u nedjelju nije niti izborila drugu vožnju, no kao utjeha u ovom trenutku ostaju joj nadomak ruke dva »globusića« (za najbolju u superveleslalomu i spustu). </p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Pärson (Šve) 2:15.64, 2. Rienda Contreras (Špa) +0.53, 3. Görgl (Aut) +0.73, 4. Karbon (Ita) +1.01, 5. Riesch (Njem) +1.18...</p>
<p>Redoslijed veleslaloma: 1. Pärson (Šve) 530 bodova, 2. Rienda Contreras (Špa) 289, 3. Karbon (Ita) 263, 4. Hosp (Aut) 260, 5. Görgl (Aut) 253...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa (šest utrka prije kraja): 1. Pärson (Šve) 1331, 2. Götschl (Aut) 1208, 3. Montillet (Fra) 933, 4. H. Gerg (Njem) 870, 5. Dorfmeister (Aut) 857... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Injekcija samopozdanja </p>
<p>»Nismo pobijedili bilo koga već trećeplasiranu momčad hrvatskog prvenstva. Pogodak u posljednjoj minuti potvrda je morala i fizičke spremnosti«, veli trener Varteksa Blažević </p>
<p>VARAŽDIN, 22. veljače</p>
<p> – U prvom kolu nastavka prvenstva Varteks je napravio korak prema postavljenom cilju – ulasku u Ligu za prvaka. Varaždinci su pobijedili Kamen Ingrad pogotkom Gorana Mujanovića doslovce u posljednjim trenucima utakmice. Varteks je osvojio toliko priželjkivana tri boda, a Miroslav Blažević još jednom je bio miljenik sreće.</p>
<p> I dok mu je većina varaždinskih navijača uoči nastavka prvenstva spočitavala kasni početak priprema i loše rezultate u pripremnim utakmicama, Blažević je držao glavu gore i optimistično najavljivao: »Vidjet ćete da će u subotu biti bolje i da ćemo pobijediti«! Imao je pravo, ali...</p>
<p>Cijelu se utakmicu Varteks mučio sa zatvorenim Kamen Ingradom. Padala je ledena kiša, temperatura je bila oko nule, a igrači su znali da taj susret ima zapravo kvalifikacijski značaj pa je bila razumljiva njihova nervoza i nepreciznost. Utakmi ca je bila slaba, bez izraženih prilika u prvih 45 minuta. U drugom dijelu prilike su prolazile, vrijeme je neumitno teklo a nervoza na klupi Varteksa je rasla. Miroslav Blažević sve se češće lovio za glavu. Poraz, pa i samo bod s izravnim suparnikom značio bi novi posrtaj varaždinskih nogometaša.</p>
<p>I onda rasplet kao u filmu. Četvrti sudac već je odavno označio da se igra dodatnih tri minute, a igrači Varteksa napadali su u valovima. Tek jedna lopta izbačena iz kaznenog prostora Kamen Ingrada, odskočila je prema Mujanoviću koji je pucao prema vratima ispred kojih je mnoštvo igrača. Galinović nije dobro reagirao, bio je pokriven igračima i lopta mu je prošla ispod ruke.</p>
<p>– Zadovoljan sam, jer mi nismo pobijedili bilo koga već trećeplasiranu momčad hrvatskog prvenstva. Samo sa ovakvim velikim htijenjem, pristupom i vjerom u pobjedu do posljednje minute mogli smo ostvariti pothvat. Pogodak u posljednjim trenucima potvrda je morala i fizičke spremnosti. Zadovoljan sam ovom pobjedom i gotovo sam siguran da će ona osloboditi sve ovo što je do sada bilo registrirano kao pomanjkanje samopouzdanja. Ništa kao pobjeda ne može vratiti neophodnu vjeru i samopouzdanje. Ova nam je pobjeda život značila. Samo prave momčadi mogu izdržati do kraja i onda zabiti gol. Oni su morali igrati povučeno i zatvoreno, ali mi smo ih ipak uspjeli svojom upornošću i vjerom nadmašiti, sretno je zborio trener Blažević!</p>
<p> • Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS: Vasilj 7 – Kristić 6, Polovanec 5, Mujanović 7, Karić 7 (od 83. Fumić -), Granić 6, Sklepić 5 (od 45. Pavličić 6), Šafarić 7, Benko 6, Kastel 6, Halilović 5</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 7 – Kovač 6, Kurilić 5, Bajsić 6 (od 57. Jakirović -), Balašković 5, Kopunović 7 (od 89. Bešlić), Lalić 5, Rendulić 6, Smoje 6, Vuica 6, Šaranović 6</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6; GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mujanović (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sklepić, Rendulić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran MUJANOVIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Imam čudesan osjećaj da mogu skočiti 2.20 m«</p>
<p>»Još nisam u pravoj formi, jer mi je ovo bilo prekratko razdoblje da bih ju dostigla. Vjerujem da ću do nje doći u vrijeme Svjetskog prvenstva, ali će ona potrajati i desetak, možda i dvadesetak dana nakon Budimpešte, kada više i ne bude natjecanja. No, sve ono što ne ostvarim u dvoranskoj sezoni, sasvim ću sigurno ostvariti u ljetnoj«, kaže Blanka Vlašić</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Ni na natjecanju na kojem skače sasvim sama - jer na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu započela je skakati nakon što su njezine suparnice već završile svoj nastup - Blanka Vlašić se ne spušta ispod svojeg vrlo visokog prosjeka. </p>
<p>U skučenom »balonu« na Prisavlju, gdje je na putu do letvice doslovce morala micati prepone i gdje je skakala u trikou, jer joj se činilo da je malo prehladno, najbolja hrvatska atletičarka preskočila je visokih 195 cm. To bi joj bilo dovoljno za pobjedu i na puno jačim europskim mitinzima, a na nacionalnom prvenstvu to je bio rezultat koji je zasjenio čak i odlične subotnje rezultate sprintera i skakača u dalj.</p>
<p>– Jako sam zadovoljna svojom trenutačnom formom. Imam uistinu nevjerojatan osjećaj da mogu skočiti 2.20. Onaj skok preko 195 cm je bio jako dobar i bilo je vidljivo da imam dva metra, no za tu se visinu treba i ponešto poklopiti što mi u tri pokušaja na toj visini u subotu u Zagrebu nije uspjelo. </p>
<p>Kada sam, primjerice, u Karlsruheu skočila rekordnih 199 cm imala sam dojam da bih preskočila i 2.15, prokomentirala je nastup na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske Blanka Vlašić </p>
<p> l Vjerojatno nije ni bilo zamišljeno da rekordna dva metra preskočite baš na Prvenstvu Hrvatske. Neki od promatrača čak su mislili da se nećete ni iscrpljivati pokušajima na toj visini, što ste vi ipak napravili?</p>
<p>– Natjecanje u Zagrebu poslužilo mi je za trening, a već u ponedjeljak skačem na mitingu u Budimpešti. Namjerno idemo na dva natjecanja u vrlo kratkom razdoblju, jer me i na skorašnjem Svjetskom dvoranskom prvenstvu očekuju dva jaka natjecanja – kvalifikacije i finale – u dva dana. U ponedjeljak u Budimpešti, međutim, ne očekujem posebno dobar rezultat, jer će tri zagrebačka pokušaja na dva metra, kao i onaj skok preko 195 cm, sasvim sigurno ostaviti traga. No, tamo ionako idem samo kako bih skakala u dvorani u kojoj će se za dva tjedna održati Svjetsko prvenstvo. Voljela bih da sam u Zagrebu preskočila dva metra, no ako baš moram birati, bilo bi najbolje da se to dogodi u finalu Svjetskog prvenstva u Budimpešti.</p>
<p> l Jeste li u potpunosti usvojili ovu tehniku zaleta ili vam još uvijek tih devet koraka pričinjava probleme? U subotu ste, primjerice, dva puta rušili letvicu na 190 cm.</p>
<p>– Sa zaletom od devet koraka nemam više nikakvih problema, nije u spomenutim rušenjima bio problem u zaletu, već u motivaciji u situaciji kada skačem sama protiv sebe. Osim toga, vidjeli ste, sve su to nijanse. Hoćete li rušiti 190 ili preskočiti 200 cm ovisi ponekad tek o milimetrima. Inače, sve manje griješim i više se ne živciram zbog zaleta kao prije. Kod prijašnje tehnike bih nakon uvodnog zaleta vrlo često napravila prevelik prvi korak, »potonula« preduboko i pokvarila cijeli zalet. Sada to više nije slučaj. Kako krenem s kukovima visoko, tako i završim zalet.</p>
<p> l Posljednjih je mjeseci bilo dosta govora o vašim pripremama, uvjetima za trening itd. Kako biste sada ocijenili zimske pripreme u Splitu? </p>
<p>– Ako bih gledala učinak svojih treninga, mislim da su bili negdje na 90 posto od maksimuma, a to je odlično. Nikad u životu nisam bolje trenirala i bolje se pripremila. Ja još nisam u pravoj formi, jer mi je ovo prekratko razdoblje da bih ju dostigla. Vjerujem da ću do nje doći u vrijeme Svjetskog prvenstva, ali će ona potrajati i desetak, možda i dvadesetak dana nakon Budimpešte, kada više i ne bude natjecanja. No, sve ono što ne budem mogla ostvariti u dvoranskoj sezoni, sasvim ću sigurno ostvariti u ljetnoj. Ne pada mi na pamet sve podrediti tome da budem najbolja u dvorani, kad se ono najvažnije ipak događa ljeti.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pogoci Biliškova i Marića</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Marino Biliškov sudjelovao je pogotkom u 9. minuti u pobjedi Wolsfburga 3-1 protiv München 1860. I Tomislav Marić upisao se na listu strijelaca pogotkom iz jedanaesterca u 57 minuti, no njegova je Borrusija Mönchengladbach odigrala neriješeno 2-2 protiv Freiburga.</p>
<p> • Rezultati 21. kola: Hansa – Hannover 3-1, Borussia M. – Freiburg 2-2, Kaiserslautern – Stuttgart 1-0, Schalke 04 – Werder 0-0, Wolfsburg – München 1860 3-1, Bayern – HSV 1-0, Bayer – Bochum 1-3. </p>
<p>Redoslijed: Werder 49 bodova, 49, Bayern 42, Stuttgart 39, Bayer 36... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Chelsea - Arsenal 1-2</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Pobjedom 2-1 nagostovanju kod Chelsea, londonski je Arsenal učvrstio vodeću poziciju na ljestvici premierlige, pa sada drugoplasiranom manchester Unitedu. koji je odigrao razočaravajućih 1-1 s posljednjeplasiranim Leedsom, bježi sedam bodova.</p>
<p> • Rezultati 26. kola: Chelsea - Arsenal 1-2, Manchester United – Leeds United 1-1, Bolton – Manchester City 1-3, Charlton – Blackburn 3-2, Newcastle United – Middlesbrough 2-1, Southampton – Everton 3-3, Wolverhampton – Fulham 2-1. </p>
<p>Redoslijed: Arsenal 64, Manchester United 57, Chelsea 55, Newcastle United 41... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Valencia - Barcelona 0-1 </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Real Madrid iskoristio je poraz Valencije na domaćem terenu od Barcelone 0-1 (Gerard, 78. min), pa je nakon gostujuće 4-2 pobjede nad Espanyolom povećao svoju prednost nad Valencijom na pet bodova.</p>
<p> • Rezultati 25. kola: Atletico – Deportivo 0-0, Espanyol – Real M. 2-4, Celta – Malaga 0-2, Sevilla – Real Sociedad 1-0, Valencia – Barcelona 0-1. </p>
<p>Redoslijed: Real Madrid 56 bodova, Valencia 51, Deportivo 50, Barcelona 43... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Lyon - Le Mans 2-0</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Odigravši neriješeno 0-0 protiv Bastije, Auxerre je izgubio korak s vodećom trojkom francuskog nogometnog prvenstva. Za vodećim Monacom sada zaostaje devet, a za trećeplasiranim PSG-om četiri boda. </p>
<p> • Rezultati 25. kola: Lyon – Le Mans 2-0, Bordeaux – Lens 0-0, Rennes – Ajaccio 4-2, Bastia – Auxerre 0-0, PSG – Guingamp 2-0, Lille – Nice 1-2, Strasbourg – Sochaux 0-2, Metz – Toulouse 0-2. </p>
<p>Redoslijed: Monaco 54 boda, Lyon 50, PSG 49, Auxerre 45... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Cibona i Zadar u retro stilu</p>
<p>Marko Popović u ponedjeljak potpisuje ugovor s klubom iz Savske / »Očekujem da će Popović što prije nadoknaditi neigranje Penna«, kazao je trener cibosa Dražen Anzulović</p>
<p>ZAGREB, 22.veljače</p>
<p> – Košarkaši Cibone nakon pobjede protiv Zadra 110-103 u 22, kolu Goodyear lige, iščekuju dolazak Marka Popovića koji će u Zagreb stiže u nedjelju navečer, a u ponedjeljak bi trebao potpisati ugovor s klubom iz Savske. </p>
<p>– Očekujem da ćemo što prije nadoknaditi neigranje Penna. Znam da Popović nije previše igrao u posljednje vrijeme, ali vjerujem da se brzo ući u punu natjecateljsku formu, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović.</p>
<p>Do dolaska Popovića, momčad su razigravali Davor Kus i Josip Sesar koji su dominirali protiv Zadrana Marina Pestića i Jakova Vladovića. Cibosi su u lepršavoj igri svladali Zadar koji se u Zagrebu, iako bez prvog centra Emilija Kovačića, predstavio u vrlo dobrom svjetlu. S obzirom na »tanku« klupu, trener Zadra Danijel Jusup iz svoje momčadi izvlači maksimum. </p>
<p>U današnje vrijeme rijetkost je vidjeti da obje momčadi odu preko 100 poena, Cibona i Zadar su zapravo odigrali subotnji dvoboj u »retro stilu« vrativši nas dvadesetak godina unazad, u doba velikih okršaja zagrebačkog i zadarskog kluba. Tada se gledalo kako suparniku zabiti koš više. Puno atraktivnih poena, trica, proigravanja i ukupno 213 poena zadovoljili su malobrojne gledatelje u dvorani Dražena Petrovića. Ne, naravno i trenere, koji preferiraju čvrste obrane i igru po iscrtanim akcijama. Ružan detalj na kraju utakmice pokvario je cjelokupni dojam, iz dijela gledališta gdje je bio smješten Tornado bačen je mobitel koji je pogodio Andreja Štimca u glavu, srećom bez težih posljedica za krilnog igrača Zagrepčana. </p>
<p>Cibona je pobjedom zapečatila mjesto među četiri, dok su Zadrani umanjili šanse za obranu naslova u Goodyear lige. </p>
<p>Sada će ovisiti i o drugim rezultatima, a u borbu za četvrto mjesto uz Olimpiju i Zadar uključila se i momčadi Pivovarne Laško s kojom Jusupova momčad ima omjer 0-2. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Netsi produžili niz pobjeda na trinaest </p>
<p>Kukoč je u porazu svojih Bucksa pružio vrlo dobru igru postigavši za 25 minuta 12 koševa (šut 4-8), 6 asistencija i 5 skokova </p>
<p>NEW YORK, 22. veljače</p>
<p> – Kukočevi Milwaukee Bucksi poraženi su kod kuće od LA Clippersa (103-105), a hrvatski košarkaš pružio je vrlo dobru igru postigavši za 25 minuta 12 koševa (šut 4-8), 6 asistencija i 5 skokova. </p>
<p>Bucksov All-Star igrač Michael Redd imao je desetinku sekunde prije kraja kod 105-102 za goste priliku da iz slobodnih bacanja izjednači, ali je inače izvrsni pogađač bacanja promašio prvo i pobjeda je otišla u Los Angeles. Bucksi sada sa omjerom 28-26 još uvijek drže šesto mjesto Istoka, a na ovoj utakmici predstavio se pridošlica iz Netsa Keith van Horn, koji je sa 23 poena bio najbolji strijelac domaćih. Igrač odluke bio je Elton Brand sa 31 košem za Clipperse, koji sa omjerom 24-30 teško mogu u odigravanje. </p>
<p>New Jersey Netsi su u derbiju Istoka svladali New Orleans Hornetse (97-84) i tako su opet produžili klupski rekordni niz koji sada iznosi 13 pobjeda zaredom, dok je njihov trener Lawrence Frank još uvijek bez poraza (12-0). Najmlađi trener lige i uopće u američkom profesionalnom sportu sa samo 35 godina prešao je okvire NBA-a, jer se ovim fantastičnim početkom svoje trenerske karijere izjednačio s trenerom bejzbol momčadi Boston Red Soxa Joe Morganom koji je u prvim danima također u 12 utakmica ostao nepobijeđen. </p>
<p>Kenyon Martin je odlično obavio posao pod koševima sa 23 poena,13 skokova i četiri blokade, dok je Jason Kidd određivao ritam sa 11 poena, te po 9 skokova i asista, a usput je u obrani zaustavio najboljega igrača Hornetsa Barona Davisa, koji je gađao 7-23. </p>
<p>Veljača je sretni mjesec za Memphis Grizzliese koji su sinoćnjom pobjedom nad Chicagom (105-98) stigli do omjera 8-1 u mjesecu i 33-22 ukupno, čime zauzimaju šesto mjesto Zapada. Teksaški derbi dobio je Dallas (97-88) protiv Houstona, a Nijemac Dirk Nowitzki (25 koševa,10 skokova) se pobrinuo da Mavsi po šesti puta zaredom svladaju Rocketse. </p>
<p> • Rezultati: New Jersey – New Orleans 97-84 (Planinić nije ulazio u igru), Milwaukee – Los Angeles 105-103 (Kukoč za 25 minuta 12 koševa, šut 4-8, 6 asista, 5 skokova), Miami – Denver 97-81, Dallas – Houston 97-88, Chicago – Memphis 98-105, Portland – Boston 105-84, Golden – Seattle 94-92. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Putin priprema projekt ruskog proturaketnog globalnog sustava, kao odgovor sličnim američkim namjerama</p>
<p>Vladimir Putin je sve svoje napore u vojnim reformama usmjerio na stvaranje dovoljnog organizacijskog poticaja koji će dovesti do korjenitih institucionalnih promjena / Danas ruska ratna mornarica teško nalazi sredstva za održavanje brodova</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Nakon nekoliko godina priprema i intenzivnih inspekcija u Moskvi je službeno potvrđeno da postoji plan koji predviđa ozbiljnu reformu ruskih oružanih snaga u naredne četiri godine. Inicijator tog zahtjevnog poduhvata je Vladimir Putin koji se vlastitom nazočnošću na pomorskim i kopnenim vježbama uvjeri u nužnost hitnog kirurškog zahvata u gotovo svim važnim segmentima oružanih snaga.</p>
<p>Da su stvari ozbiljne pokazuje i podatak da je za taj projekt (za početak) ruska vlada izdvojila 2,6 milijardi dolara. Razne vojne i vladine komisije ustanovile su da su ruske oružane snage slabo pripremljene, osobito ratna mornarica, taj nekadašnji ponos ruske oružane sile koji je svoju zastavu pokazivao na svim morima i oceanima svijeta. </p>
<p>Danas ruska ratna mornarica teško nalazi sredstva za održavanje brodova, a zbog istih razloga temeljita modernizacija je vrlo ograničena ili potpuno zaustavljena. Brodovi nisu već više godina slani na dulje plovidbe, a podmornice nakon tragične nesreće »Kurska« uglavnom operiraju samo u unutarnjim morima.</p>
<p>Konkretno, Putin ruske oružane snage prvo namjerava ojačati profesionalnim vojnicima, a ročnici (novaci) će od 2008. godine obvezatni vojni rok umjesto dvije služiti godinu dana. Svoje ročne vojnike (oko 500.000 ljudi) Rusija od 2005. godine više neće slati na opasna krizna žarišta kao što je npr. sjeverni Kavkaz. Reforma će služenje vojske omogućiti i ženama (i u ročnom i u profesionalnom sastavu) pa će njihov sadašnji broj od 100.000 u aktivnom vojnom sastavu biti udvostručen do 2008. Prema sadašnjem zakonu svaki ruski građanin mora između 18. i 27. godine starosti odslužiti vojni rok u trajanju od 24 mjeseca. </p>
<p>Nakon smanjivanja te obveze na dvanaest mjeseci, do 2010. godine (najkasnije 2012.) ruske oružane snage će u potpunosti prijeći na profesionalno služenje, te sadašnjih 960.000 pripadnika postupno smanjivati na 450-500.000 profesionalnih vojnika u RM, KoV i RZ.</p>
<p>S novom 2004. godinom Rusima je dopušteno odbijanje služenja vojnog roka zbog prigovora savjesti, a na temelju zakona o »alternativnom služenju« (uključujući i Čečene koji su bili prisiljeni biti novaci). Vladimir Putin kani oštrim mjerama i »prosijavanjem« sadašnjeg dočasničkog kadra spriječiti daljnju eskalaciju nedozvoljenih inicijacija u vojnim redovima kada stariji vojnici, dočasnici i dio nižih časnika provodi namjerna zlostavljanja i torturu nad ročnicima. Od te tzv. »dedovščine« 2002. godine stradalo je 1200 ročnika (od kojih je velik broj izvršio samoubojstvo).</p>
<p>Riječ je o zbilja velikoj programskoj transformaciji ruske oružane sile. Putin i vojni vrh smatraju da je to nužno zbog buduće vizije ratovanja. Rusija se ne može oslanjati na NATO ili američke garancije nego i sama djelovati. </p>
<p>Da bi to postigao Putin mora napraviti izbor među starijim vojnim kadrom kojeg će uvjeriti da doista počne sprovoditi vojne reforme a ne samo da o njima priča.</p>
<p>Država sa svoje strane pak jamči i pokazuje spremnost da neumorno financira napredne vojne tehnologije kao što su npr. vrlo precizni interkontinentalni balistički projektili Topol-M (SS-27), mornaričke podmorničke rakete »Bulava« koje mogu probiti svaku protivničku proturaketnu obranu i satelitski sustav za navigaciju GLONASS (sve mora biti završeno u razdoblju 2007.-2010. godine). Istodobno, bit će pokrenut i projekt ruskog proturaketnog globalnog sustava (razdoblje 2012.-2015. godine), kao odgovor sličnim američkim namjerama.</p>
<p>Vladimir Putin je sve svoje napore u vojnim reformama usmjerio na stvaranje dovoljnog organizacijskog poticaja koji će dovesti do korjenitih institucionalnih promjena i nastaviti istim tempom i nakon njega. Putin je to sam definirao u više navrata uspoređujući sadašnje ruske mogućnosti s američkima. On tvrdi da velike države (super sile) imaju šest mogućnosti reakcije kada budu pogođene nekom vojnom prijetnjom ili terorističkim činom: 1) ne učiniti ništa; 2) izdati priopćenje; 3) protestirati; 4) ukinuti ekonomsku pomoć; 5) prekinuti diplomatske odnose i 6) objaviti rat.</p>
<p>I dok Amerikanci svoju odmazdu odmah koncentriraju na ukidanje ekonomske pomoći, suspenziju diplomatskih odnosa i često trenutno bombardiranje odgovornih, Rusija sa svojim sadašnjim posustalim i zastarjelim vojnim arsenalom obično ne čini ništa nego izdaje priopćenja i protestira. Vladimir Putin je i te kako svjestan da Moskva čak ne može ni razmišljati o ukidanju ekonomske pomoći (kao kazni) jer ju ionako više nikome ne daje. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Grci traže pomoć NATO-a za osiguranje Olimpijade</p>
<p>NATO-ov doprinos će biti dijelom u zraku, a AWACS-i za kontrolu zračnog prostora sudjelovati će u stvaranju sigurnosnog kišobrana / O sustavu zaštite se malo zna, osim da je zadnjih godina Grčka, uz pomoć sedam zemalja, složila plan sigurnosti Olimpijskih igara</p>
<p>BRUXELLES, 22. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Grčka je od NATO-a i formalno zatražila pomoć u osiguravanju Olimpijskih igara. NATO-ov doprinos će biti dijelom u zraku, AWACS-i za kontrolu zračnog prostora sudjelovati će u stvaranju sigurnosnog kišobrana, a ostali elementi sigurnosnog pogona također će biti pomaknuti bliže Grčkoj: flota intenzivnijim patroliranjem i učestalim provjerama pomorskog prometa u sredozemnim vodama. </p>
<p>Obavještajni podaci preusmjerit će se Ateni, specijalne snage stajati će na raspolaganju. Sustav zaštite je, naravno, stvar o kojoj se u javnosti malo znade, osim osnovnih podataka, recimo da je zadnjih godina Grčka, uz pomoć sedam zemalja, složila plan sigurnosti Olimpijskih igara, pri čemu su sigurnosne službe svake od tih sedam partnerskih država podučavale grčke kolege. </p>
<p>Tisuće grčkih policajaca prošli su praktičnu obuku o eksplozivima i tretmanu terorista, držali su im ju stručnjaci iz Francuske, SAD-a, Velike Britanije i Španjolske. </p>
<p>Izraelski su specijalisti Grcima dali uvid u djelovanje i strategije bombaša samoubojica. Obavještajni podaci pristizati će u Grčku s oko 150 adresa, Grci vele da su sporazumom o suradnji pokrili sve najvažnije izvore potencijalno korisnih informacija, a najviše će se oslanjati, barem tako javno tvrde u, na američku CIA-u, Britance, Francuze, Nijemce i Izraelce. </p>
<p>No, svaki koristan podatak dobro će doći: sigurnost Olimpijade nije samo grčki problem nego i obaveza cijelog svijeta. Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije na svom su zadnjem skupu prije nekoliko dana usvojili zajedničke smjernice, knjigu uputa o sigurnosnim aspektima organizacije velikih sportskih natjecanja. </p>
<p>EU sigurnost temeljena na zajedničkim spoznajama i taktikama imat će tako provjeru na Olimpijadi, a na ta iskustva i upute kasnije će se pozivati organizatori Mediteranskih igara, Svjetskog atletskog kupa, Svjetskog kupa u ragbiju ili Europskog nogometnog prvenstva, sportskih događaja prve kategorije koji se održavaju na tlu EU od ove pa do 2007. godine. Sporazum o suradnji je značajan i radi elementa dogovora koji omogućuje da svaka zemlja članica EU, ocijeni li to potrebnim, može u pomoć pozvati policiju ili obavještajce iz bilo koje države članice. </p>
<p>Posebno je dragocjen unos u sustav kolektivne sigurnosti mogućnosti da zemlje članice EU, bez velikih administrativnih ceremonija razmjenjuju podatke o teroristima , terorističkim organizacijama i njihovoj aktivnosti ali i dobivaju jedni od drugih korisne sugestije. Grci se za sigurnosnu potporu Olimpijadi intenzivno pripremaju čitave četiri godine. Od početka veljače u Grčkoj su počele svojevrsne ratne igre u kojima domaće snage sigurnosti uvježbavaju različite scenarije razračunavanja sa sigurnosnim prijetnjama. </p>
<p>Grčka je jedna od manjih, ako ne i najmanja zemlja domaćin Olimpijade. Jedan je rekord već srušen: sigurnosni pogon je najbrojniji u povijesti Olimpijskih igara sa 60.000 angažiranih policajaca i vojnika. Uz solidarnu i veoma konkretnu pomoć partnera, Grci se nadaju sigurnoj Olimpijadi u okružju nesigurnog svijeta. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kula pored Sarajeva bosanski Scheweningen</p>
<p>U Kuli su pritvoreni bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce i nekadašnji direktor Hercegovina osiguranja Miroslav Rupčić optuženi za manipulacije sa 216 milijuna konvertibilnih maraka pomoći poslanih iz proračuna RH kao pomoć Hrvatima u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zatvor Kula pored Sarajeva prije rata bio je poznat po izvrsnom restoranu u kojem su radili osuđenici za lakša kaznena dijela, prometne prijestupe i slično. U ratu je Kula bila zloglasni zatvor pod upravom bosanskih Srba, a najpoznatiji zatočenik iz tog razdoblja bio je pokojni sarajevski pjesnik Vladimir Srebrov. </p>
<p>Utopijski pokušaj jednog od osnivača SDS-a i kasnije žestokoga kritičara te stranke, da 1992. godine iz opkoljenoga Sarajeva ode na srpski teritorij i uvjeri tamošnje vođe i narod u kakvu ludost srljaju, završio je zatočenjem Srebrova upravo u Kuli.</p>
<p>Danas, Kazneno-popravni zavod (KPZ) Kula već nazivaju bosansko-hercegovačkim Scheweningenom, aludirajući na pritvorsku jedinicu Haaškoga tribunala. Ovakve usporedbe nisu sasvim bez smisla. Zahvaljujući ugovoru između Suda BiH i Ministarstva pravde Republike Srpske (RS), pod čijom ingerencijom se Kula nalazi, zatvorski kapaciteti ovog KPZ-a koriste se od lipnja prošle godine kao pritvorska jedinica za potrebe Državnog suda BiH.</p>
<p>Zbog toga su upravo u Kuli pritvoreni bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce i nekadašnji direktor Hercegovina osiguranja Miroslav Rupčić. Ovu trojicu Hrvata posebni Odjel tužiteljstva državnog suda zadužen za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije optužio je za manipulacije sa 216 milijuna konvertibilnih maraka (oko 800 milijuna kuna) pomoći koje su iz proračuna RH poslane kao pomoć Hrvatima u BiH. Jelavić, Prce i Rupčić uhićeni su 23. siječnja, a zatim im je određen jednomjesečni pritvor koji će najvjerojatnije biti produžen do početka sudskog procesa.</p>
<p>No, nekadašnji hrvatski dužnosnici u BiH nisu jedini široj javnosti poznati zatočenici Kule. Odnedavno im se pridružio i Asim Fazlić, zamjenik direktora Interpola BiH i visoki službenik državnog Ministarstva sigurnosti, osumnjičen za čak osam kaznenih djela - uključujući skrivanje međunarodnih tjeralica i omogućavanje traženim kriminalcima ostanak na slobodi.</p>
<p>Odmah nakon uhićenja Jelavića i ostalih, odvjetnik Josip Muselimović kazao je da je način na koji je uhićen bivši član Predsjedništva BiH krajnje neprimjeren i ponižavajući te da je jednako tako ponižavajuća činjenica da je Jelavić, kao general Hrvatske vojske i HVO-a smješten u zatvor na području Republike Srpske. Usprkos prosvjedima, mjesto pritvora za Jelavića nije promijenjeno.</p>
<p>Doduše, i sam Muselimović je potvrdio kako se njegov branjenik u Kuli osjeća relativno dobro s obzirom na okolnosti te da nema nikakvih primjedbi na ponašanje zatvorskog osoblja, iako su uvjeti u Kuli znatno lošiji od onih kakvi vladaju, primjerice, u KPZ-u u Mostaru. </p>
<p>Zbog velikog zanimanja javnosti i poznatih zatvorenika koji se nalaze u Kuli, novinarima dvaju bosansko-hercegovačkih listova omogućen je ulazak u prostore ovog zatvora, o čemu u petak banjalučke Nezavisne novine i sarajevska Slobodna Bosna donose reportaže. U njihovim se tekstovima tvrdi kako Uprava KPZ Kula čini sve što je u njezinoj moći da bi omogućila što bolje uvjete smještaja za zatvorenike. </p>
<p>Soniboj Škiljević, upravnik Kule kaže da su svi zatvorenici, uključujući Jelavića, Prcu ili Fazlića izuzetno primjernog ponašanja, te da se do sada nije dogodio niti najmanji incident. »Svi pritvorenici imaju dovoljnu slobodu kretanja. Njihove spavaonice se ne zaključavaju, imaju slobodan pristup kantini, toaletima u svako doba dana i noći, a na usluzi su im i TV dvorana, dnevni boravak, tereni za sport i rekreaciju. Svaki dan imaju na raspolaganju jedan sat za šetnju u krugu zatvora, a po potrebi mogu koristiti i liječničke usluge. Dopušteno im je čitanje tiska koji žele«, tvrdi Škiljević. Dodaje da se u 10 soba koliko ih ima u pritvorskom odjelu, trenutno nalazi 40 osoba.</p>
<p>Da su uvjeti pritvaranja onakvi kakvi trebaju biti uvjerio se tijekom posjeta i američki sudac u Sudu BiH Berbard Boland koji je Jelaviću i ostalima i odredio pritvor. Pritvoreni hrvatski dužnosnici, doduše, imaju po odluci Suda zabranu međusobnog kontaktiranja kako ne bi utjecali na sam proces, pa su zbog toga, primjerice, Jelavić i Prce smješteni u različitim paviljonima.</p>
<p>Po tvrdnjama čuvara s kojima su kontaktirali novinari, Ante Jelavić je u zatvoru osvojio simpatije ostalih pritvorenika jer je druželjubiv i kolegijalan, i nimalo prepotentan zbog činjenice da je nekoć bio član Predsjedništva BiH. Jelavića u Kuli, osim odvjetnika Muselimovića, posjećuju i članovi uže obitelji, no zanimljivo je da mu u posjet do sada nije došao nitko od kolega iz HDZ-a. No, zato je Jelaviću paket s hranom odnio novinar sarajevskog Dnevnoga avaza Husein Orahovac. On nam je kazao da je paket prethodno pregledalo zatvorsko osoblje, te da se restrikcije odnose jedino na staklenu ambalažu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Izrael počeo rušiti dio zaštitnog zida na Zapadnoj obali </p>
<p>JERUZALEM, 22. veljače </p>
<p> - Izrael je u nedjelju počeo rušiti dio zaštitnog zida na Zapadnoj obali, dan prije no što pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu počinje saslušanje o legalnosti tog kontroverznog projekta. </p>
<p>Civilni timovi radnika počeli su u nedjelju ujutro uklanjati dionicu zaštitnog zida od 8 kilometara koja dijeli palestinsko selo Baka al-Sharquiju od ostatka Zapadne obale. Prema vojnim izvorima, radovi na uklanjaju te dionice zida trebali bi biti dovršeni za manje od tjedan dana. Visoki dužnosnik izraelskog Ministarstva obrane Amos Yaron rekao je da uklanjanje tog dijela zaštitnog zida nije povezano sa saslušanjem pred Međunarodnim sudom u Haagu i da je planirano već mjesecima prije.</p>
<p>Međutim, izraelski ministar pravosuđa Yosef Lapid potvrdio je u televizijskom intervjuu da bi promjenom trase zaštitnog zida, koji trenutno odvaja Palestince od njihovih polja, škola i bolnica, Izrael mogao zadobiti veću potporu javnog mnijenja. Trasa zaštitnog zida, koji zadire u Zapadnu obalu, a kad bude dovršen trebao bi biti dug 729 km, dospjela je pod udar međunarodne kritike, uključujući i kritiku glavnog izraelskog saveznika Sjedinjenih Država.</p>
<p>Izrael sa svoje strane tvrdi da su dijelovi dovršenog zaštitnog zida - kombinacije betonske građevine i bodljikave žice - već počeli spriječavati palestinske napadače samoubojice. Palestinci zid smatraju krađom njihova teritorija. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>HNS ne čine Mislav Žagar i 14 pojedinaca </p>
<p>Situacija nastala oko Mislava Žagara te optužbe koje iznosi na račun stranke i njezine predsjednice, gospođe Vesne Pusić, najviše govore o njemu samome. </p>
<p> Kako je Žagar bio na čelu Gradske organizacije od listopada 2002. godine nameće se pitanje zašto prije nije reagirao na stvari koje navodi u priopćenjima za medije već je to učinio uoči izbora za Gradsku organizaciju HNS-a? Neosporno je da bi upravo na tim izborima snosio posljedice za iznimno lošije rezultate od očekivanih u gradu Zagrebu. Činjenica je da je gospođa Vesna Pusić pokazala svoju demokratičnost koju gospodin Žagar osporava već onog trenutka kada mu je kao javno neafirmiranom političaru ukazala povjerenje zajedno sa ostalim članovima stranke na izborima za Gradsku organizaciju. Odabirom Žagara za predsjednika, gospođa Pusić je potvrdila već poznati stav da Hrvatskoj svoj doprinos u napretku i razvitku trebaju dati mladi ljudi. </p>
<p>Nažalost, Žagar nije ispunio očekivanja i to je osnova njegova smjenjivanja. Bojeći se da će snositi posljedice na izbornoj skupštini za Gradsku organizaciju, tj. da mu neće biti ponovo ukazano povjerenje za predsjednika GO HNS-a Grada Zagreba okomio se s nevjerojatnim bijesom i nepotrebnim lažima na osobnost Vesne Pusić. Zauzet optuživanjem vrha stranke za nedemokratičnost pokazuje nepoznavanje elementarnih stvari.</p>
<p>Prije svega, Žagar nije očito nikada proučio Statut HNS-a prema kojem je predsjednica ovlaštena suspendirati člana stranke koji se ne pridržava odredbi prema članku 15 statuta, te prema članku 16 statuta kojem je predsjednica dužna štititi interese stranke, a ne pojedinca koji prekrši statut na štetu stranke i cjelokupnog članstva.</p>
<p>Nadalje, optužujući gospodina Čačića za dobivanje poslova na projektu POS-a gospodin Žagar zaboravlja (namjerno?) da je za navedene poslove proveden javni natječaj. Na takav javni natječaj se mogla uložiti žalba u predviđenom žalbenom roku. U žalbenom roku nije pristigla niti jedna žalba poduzeća koja su bila zainteresirana za radove na spomenutim poslovima. Slijedi flagrantna laž da članovi stranke na terenu stoje iza suspendiranih pojedinaca. HNS ne čini 14 pojedinaca već deseci tisuća članova. </p>
<p>Iako je bio dužnosnik stranke, Žagar nikada nije shvatio da HNS svoju poziciju demokratske, građanske i liberalne orijentacije gradi godinama. Tu poziciju ne mogu ugroziti pojedinci koji svoju političku budućnost grade na temeljima vrlo lako dokazivih laži i dezinformiranja javnosti.</p>
<p>Tvrdnje da će doći do masovnog ispisivanja iz stranke proteklo vrijeme demantira. Izostanak masovne podrške Žagaru govori o njegovu nepoznavanju svog donedavnog članstva u ograncima i podružnicama. Očito je da članovi HNS-a ne podržavaju manipulaciju i laž. Predsjednica Pusić potvrdila nepodijeljenu podršku članstva u svojim nastojanjima da raščisti situaciju u Gradskoj organizaciji HNS-a Grada Zagreba. </p>
<p>Članstvo je ovakav postupak svojeg donedavnog predsjednika proglasilo nevjerojatnim i krajnje nemoralnim činom. Pokušaj da Žagar, na štetu osobe koja je u njega položila iznimno povjerenje, dobije fiktivnu podršku članstva nije uspjelo.</p>
<p>Možda najviše razočarava činjenica da je Žagar počeo svoju političku karijeru u mladima HNS-a te je ovim postupkom pregazio sva temeljna načela prema kojima djeluju Mladi HNS-a. Ta su načela dijametralno suprotna onim navodnim moralnim i inim načelima na koja se Žagar danas poziva u blaćenju onih koji su mu najviše pomogli. Ponosno smo da HNS ima dovoljno kvalitetnih ljudi (kadrova), a napose mladih, koji će svojim radom u budućem razdoblju transparentno javnosti demonstrirati svoju snagu i homogenost i opravdati očekivanja svojih glasača.</p>
<p>ŽELJKO DRAGIČEVIĆčlan odbora Mladih HNS-a</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žužul je staloženo odgovarao Sebastianu kako dolikuje diplomatu od zanata</p>
<p>Nakon što sam pročitao u Vjesniku od 16. veljače u rubrici »Iz tiska« hrvatski prijevod najzanimljivijih dijelova razgovora u televizijskoj emisiji gospodina Tima Sebastiana s našim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, nisam se mogao oteti dojmu da je u tom razgovoru Englez uzeo pozu javnog tužitelja ili istražnog suca, a da je Žužul optuženik koji govori s optuženičke klupe. </p>
<p> Način kako je Sebastian postavljao pitanja ministru Žužulu je provokativan i uvredljiv ne samo za Žužula nego i za državu Hrvatsku.</p>
<p>Englez Sebastian je ponavljao: »Sramite li se ili dijelite stoga kolektivnu odgovornost za sve što se dogodilo«. Sebastian je htio izvući iz Žužula da kaže ono i onako kako je on (Sebastian) htio, ali u tom nije uspio. Na sva Sebastianova pitanja koja graniče i s drskošću Žužul je staloženo, mirno, bez povišenih tonova odgovarao kako dolikuje diplomatu od zanata. Nije se dao navući i uhvatiti kako je Englez želio.</p>
<p>Smatram da je bit Žužulovih odgovora i njegova držanja sažet u (Žužulovim) riječima koje je i Vjesnik istaknuo u naslovu toga razgovora: Hrvatska vlada svjesna je da moramo ispuniti svoje međunarodne obveze!</p>
<p>MIRKO SUNIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Loše je ako Vlada ne zna da je u Jadranu sve manje ribe, još je gore ako zna i dopušta bezakonje</p>
<p>Dosadno je slušati jadikovke da u Jadranskome moru ima sve manje ribe, ako istodobno oni koji plaču nad sudbinom ribljeg fonda, čine sve da bi ga dokrajčili. Možda nije daleko od istine da će Jadransko more, ako se ovako nastavi, u dogledno vrijeme postati beživotno.</p>
<p> Ako Hrvatska vlada to ne zna, loše je, a ako zna i dopušta bezakonje, još je gore, pa se nameće pitanje radi li se o nesposobnosti ili hipokriziji.</p>
<p>Navodimo samo nekoliko primjera. Godinama se zimi lovi sardela, kad je gotovo bezvrijedna za prehranu, a još je gore što se remete njena zimovališta. Nakon toga dvolično je postavljati pitanja zašto je sve manje ima.</p>
<p> Iskustvo govori da su se velika jata sardela javljala nakon ratova kad je ribolov bio ograničen ili onemogućen. Ne treba mnogo mudrovati o zakonima, dovoljno ih je dosljedno primijeniti. Austro-ugarski zakoni o ribolovu i sada su primjenjivi. Njima su štićene riblje vrste u određenim zonama i za određeno vrijeme. </p>
<p>To se posebno odnosilo na izlov jastoga. Nadzor je bio strog, a kazne su obeshrabrivale prekršitelje. Javna je tajna da se sada u restoranima serviraju jastozi teški jedva pet dekagrama i prstaci čiji je izlov strogo zabranjen, ali se očito zakon ne primjenjuje, ili se primjenjuje rijetko. </p>
<p>Licemjerno je postavljati pitanje zašto gotovo više nema jastoga. A još je odvratnije prešutno dopuštati serviranje u restoranima dok je, međutim, izlov zabranjen. Takav zločin nije valjda zabilježen u cijeloj povijesti ribolova na Jadranu. Poznato je da je i prije tisuću godina ribolov bio reguliran, kao i prodaja ribe.</p>
<p> Čudna je i zakonska odredba koja dopušta posjedovanje triju podvodnih pušaka, iako ta vrsta ribolova osiromašuje riblji fond uz obalu. Možda su na takvu odredbu utjecali upravo oni koji se bave tom vrstom »sporta«.</p>
<p> Apsolutno je neprihvatljivo ako se ne sankcioniraju strani »turisti« koji se izdržavaju krivolovom. Mnogi ribari tvrde da njih policija ne progoni jer navodno ima takve upute »odozgo«, tobože u interesu turističke sezone. Takvi nam turisti nisu potrebni, a ako ih netko štiti u krivolovu, dobro bi bilo da ode u njihovu zemlju i to isto pokuša, pa bi se brzo uvjerio kako se primjenjuju zakoni.</p>
<p> U svijetlu tih činjenica smiješna je odredba o potrebi pribavljanja dozvole za pecanje udicom. Javna je tajna da mnogi ribari upotrebljavaju dvostruko ili čak trostruko jače svjetlo za noćni ribolov. To je vlastima poznato, ali se ništa ne poduzima. Je li u pitanju nečiji nerad ili jednostavno korupcija, posebno je pitanje.</p>
<p>Zakone treba primjenjivati bez diskriminacije, bez povlastica ili bilo kakva zaobilaženja, jer je manja šteta uopće ne imati zakone nego imati takve koji se ne mogu ili ne žele primjenjivati. </p>
<p>Sve to šalje zabrinjavajuće poruke narodu, koji u većini teško živi, kao i međunarodnoj zajednici, konkretnije Europskoj uniji u koju žurimo po svaku cijenu. Morali bismo imati na umu da će i nama tada biti određene kvote za sve pa i za ribolov.</p>
<p>STIJEPO BRZICAMaranovići, Mljet</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatski »killeri« u ratu Albanaca i Sandžaklija?</p>
<p>Iza Toralkovićeva terenca u trenutku eksplozije nalazio se audi vukovarske registracije, navodno, u vlasništvu Tonija Kasala/ Mladoga Vukovarca policija dovodi u vezu i s eksplozijom koja se na staru godinu dogodila u stanu Zijada Turkovića</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Ubojstvo Tonija Kasala u konobi »Gajeta«, mladoga Vukovarca za koje je osumnjičen Zoran Grbavac, te ubojstvo Taiba Torlakovića zvanoga Tajo, kojega je 18. siječnja ove godine na Stupskoj petlji kod Sarajeva raznijela bomba postavljena ispod sjedala njegova terenca, mogla bi biti povezana.</p>
<p> Ovo se može zaključiti iz izjave koju je u petak sarajevskom tjedniku »Dani« dao direktor policije MUP–a Federacije BiH, Zlatko Miletić. Prema toj izjavi iza Torlakovićeva terenca u trenutku eksplozije nalazio se audi vukovarskih registracija, prema nekim izvorima vlasništvo upravo Tonija Kasala. Kasala je zajedno sa Mladenom Vasiljom zvanim Vaso, iz Splita, nakon Torlakovićeva ubojstva i uhitila sarajevska policija, no nakon ispitivanja obojica su pušteni.</p>
<p> Interes federalne policije za mladoga Vukovarca ponovno se pojavio kada su njihovi istražitelji počeli povezivati Torlakovićevo ubojstvo sa eksplozijom koja se na staru godinu dogodila u stanu Zijada Turkovića, za sada jedine osobe koju sumnjiče za Torlakovićevo ubojstvo. U toj eksploziji teško su izranjavani Bakir Ibrahimović, te hrvatski državljanin Antun Grladinović iz Nove Gradiške, a do eksplozije je došlo dok su navodno isprobavali eksplozivnu napravu. Vezu su bosanski policajci pronašli u istovrsnosti ove eksplozivne naprave i one koje je raznijela Toralkovića. </p>
<p>U oba slučaja radilo se o posebno napravljenoj napravi sa usmjerenim djelovanjem, a navodno ju je sastavio Grladinović, za kojega tamošnji mediji također tvrde da je bio pripadnik specijalaca HV-a, te ekspert za eksplozive. Premda su se neposredno nakon Torlakovićevog ubojstva pojavila nagađanja da je ubijen radi svojega svjedočenja haaškim istražiteljima zbog navodnih zločina počinjenih u Sarajevu 1992., smrt bivšega izbornika mlade nogometne vrste BiH, većina bosanskih medija stavlja u kontekst rata albanske obitelji Gashi i pripadnika »starosjesjedilačkog« podzemlja sa Sandžaka, čiji je navodni pripadnik i uhićeni Zijad Turković.</p>
<p> Prema tom tumačenju Torlaković je likvidiran jer je radio za Muhameda Alija Gashija, vođu obitelji Gashi, što potvrđuje činjenica da je BMW-ov terenac u kojemu je ubijen bio vlasništvo te obitelji. Dalje se postavlja pitanje angažmana hrvatskih »killera« u tome sukobu. Naime, dovođenje ljudi sa strane da »obave posao« uobičajena je praksa u obračunima podzemlja, a tome u prilog ide i činjenica da je Splićanin Vasilj već optužen za pokušaj naručene likvidacije Boška Landeke u Splitu 11. ožujka 1998. godine. </p>
<p>Njega je tužiteljstvo u Splitu optužilo da je zajedno sa Petrom Brekalom tada iz »seata«, zagrebačke registracije, pokušao likvidirati Landeku. Prema optužnici, Vasilj je bio vozač, a Brekalo je pucao u Landekin »mercedes«. </p>
<p>Prvostupanjski sud proglasio je Vasilja 1999. godine krivim samo zbog dovođenja u opasnost, te ga osudio na godinu i pol zatvora, dok je Brekalo u međuvremenu umro. </p>
<p>No, Vrhovni sud je prošle godine ukinuo tu presudu, pa bi se Vasilju trebalo ponovno suditi. U međuvremenu je u Njemačkoj odležao neko vrijeme u zatvoru, navodno zbog droge, a pušten je prije nekoliko mjeseci. </p>
<p>Poznavaoci prilika u podzemlju tvrde da bi navodni obračun Gashija i Turkovića trebalo sagledati i u kontekstu eksplozija koje su prošle godine potresale Zagreb. Bombe ispod BMW-a Kasalovoga navodnog ubojice, Zorana Grbavca, zatim one ispod »mercedesa« LLulzima Krasniqija, te na kraju eksplozija koje su uništile dio kuće i automobil Petrita Kelmendija u Dubravi, zagrebačka policija je dovodila u vezu, tvrdeći da sva trojica imaju zajedničke poslove. Kelmendi, za kojega je Krasniqi u interwiewu »Nacionalu« rekao da mu je daljni rođak, nosi isto prezime kao i kum obitelji Gashi, Naser, čije je stanove bosanska policija više puta pretraživala zbog sumnji da se u njima nalazi droga. Sam Petrit Kelmendi, alias Pero Atlija, u svojoj je obrani na suđenju koje se protiv njega vodi na zagrebačkom Županijskom sudu, zbog posjedovanja heroina, branio da droga pripada njegovu rođaku Hajrudinu Gashiju, pa se postavlja pitanje nisu li svi ovi događaji međusobno povezani. Spomenimo da bomba koja je ubila Torlakovića nije prva podmetnuta obitelji Gashi, jer je njihov »jeep lincoln« također, krajem prošle godine, raznesen eksplozivnom napravom u dvorištu njihove kuće u Sarajevu. </p>
<p>Ukoliko su svi ti događaji u međusobnoj vezi postavlja se pitanje je li Kasalo pao kao žrtva najobičnije kavanske razmirice, ili je njegovo ubojstvo zapravo osveta Albanaca za ubojstvo Torlakovića. Tračak svijetla na ova pitanja mogla bi baciti istraga zbog Kasalovoga ubojstva koja upravo traje u Zagrebu. </p>
<p>Osumnjičeni i dalje poriče djelo, tvrdeći da je bio pijan te da se ne sjeća događaja iz »Gajete«. Pištolj nije nađen, a većina potencijalnih svjedoka iz Gajete tvrdi da ništa nisu vidjeli, jer su gledali negdje drugdje. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Gospon sudac, ja bih radije u ludnicu nego u zatvor«</p>
<p>Sud je dijelom udovoljio molbi trećeoptuženoga: dobio je i jedno i drugo, zatvorsku kaznu i obvezno psihijatrijsko liječenje </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, kojem je predsjedao sudac mr. Marin Mrčela, nakon tri ročišta i sedmomjesečnog postupka, odmjerilo je kazne trojici zagrebačkih mladića koji su krivi za tri slučaja razbojništva.</p>
<p> Konobar bez zaposlenja, Irvin Arslanagić (19) i nezaposleni radnik, Remzi Ajdin (21), osuđeni su na po godinu i pol zatvora, dok je trećeoptuženi Nadi al Wraidat kažnjen s dvije i pol godine, uz obavezno psihijatrijsko liječenje. </p>
<p>Kladionice, male trgovine koje ostaju dokasna otvorene, videoteke, kiosci... sve su to bili laki plijen malodobnih razbojnika. Plijen, doduše, nije bio velik, ali se do njega dolazilo i s malo truda.</p>
<p>Sva su trojica pred sudskim vijećem iskreno priznala djela iz optužnice i do u pojedinosti opisali kako su izvodili razbojničke prepade. Razbojničke krađe, prema njihovim je kazivanje relativno jednostavno izvesti. Potrebna je tamna čarapa preko lica, pištolj, najčešće onaj dječji plastični koji izgleda kao pravi i vozilo s kojima će se brzo nestati s poprišta. Trojka je pritom tijekom razbojništava u srpnju prošle godine otkrila i neke svoje osobne detalje. Prvooptuženi je uvijek na nadlaktici nosio znojnik da prikrije tetovažu, a nisu pokazali izrazito nasilje ni grubosti, kao što to rade drugi. Primjerice prigodom razbojništva u Tabaco shop »Petica« na ulazu su pozdravili prodavičicu i ljubazno je zamolili da im pokaže što ima u blagajni. Odnijeli su oko 4500 kuna i bili su zadovoljni.</p>
<p> Malo je teže bilo s razbojništvom u videoteci »Kult« u Gajnicama, jer se zaposleni u videoteci pravio da ne čuje. Mlađi je pljačkaš dva puta morao ponavljati naredbu da im preda novac. Plijen je iznosio jedva 836 kuna. No zaposlenik u videoteci je dokazao veliku sposobnost zapažanja, pa je pred sudskim vijećem, kao svjedok, opisao svaku pojedinost karakterističnu za mladog razbojnika.</p>
<p> Mladići su se opisujući tri razbojništva tijekom vrućeg prošlogodišnjeg srpnja, izrazili iskreno kajanje. No iskaz kakav je sudsko vijeće čulo od trećeoptuženoga Nadi al Wraidata rijetko zabilježen u domaćim sudskim analima.</p>
<p>Mladić je hrvatski i jordanski državljanin. Majka mu je Zagrepčanka, a otac Jordanac, koji je u ondašnju Jugoslaviju došao studirati geologiju. Svoje je ponašanje objasnio »traumama iz djetinjstva«. Najstariji je od troje djece, a njegove psihičke traume počele su kada je kao sedmogodišnjak u Jordanu njegov otac pred njegovim očima poginuo u prometnoj nesreći. </p>
<p>U Jordanu je završio i vojnu izobrazbu, pa se ponovno vratio u Hrvatsku. Tumačio je da je zbog nepremostivih kulturoloških razlika u vjerama i obrazovanju upao u kriminalni milje i da je godinu dana proveo u maloljetničkom zatvoru u Požegi. Samo tjedan dana nakon izlaska ponovio je razbojništvo. U zatvoru su ga, navodno, maltretirali zbog vjere i podrijetla, a psihijatar je sa njim samo jednom nakratko razgovarao. Zamolio je predsjednika vijeća da ga više ne šalje u zatvor: »Bolje me strpajte u ludnicu, možda mi tamo netko pomogne«. Dobio je i jedno i drugo, zatvorsku kaznu i obvezno psihijatrijsko liječenje.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Pijanog gosta našao sam u mraku krvavog i pretučenog«</p>
<p>VARAŽDIN, 22. veljače</p>
<p> – Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku suđenje Slobodanu Sajku, optuženom za nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Optužni prijedlog tereti ga da je 19. lipnja 2001. godine pretukao Branka Šanteka, nakon što je on razbio staklo na ulaznim vratima motela »Tonimir« u Varaždinskim Toplicama.</p>
<p> Šanteka je udarao šakom u glavu, a kad je Šantek od udaraca pao na tlo, rukama i nogama izudarao ga je po tijelu. Nakon toga ga je odvukao do raskrižja i tamo ostavio ležati. Sajko je u svojoj obrani rekao da je te večeri pred kraj radnog vremena došao po suprugu koja je radila kao konobarica u »Tonimiru« . Ušao je unutra, a potom je zaključao ulazna vrata. Supruga je otišla u podrum da se presvuče, a on ju je čekao za šankom. Tada je čuo da je netko primio za kvaku, no budući da je bilo zaključano, razbio je staklo na ulaznim vratima. Sajko je otključao vrata, nije nikoga vidio, pa je otišao pogledati u uličicu sa strane, a tamo je čuo da netko nešto mrmlja i nerazgovijetno govori. Nekoliko je puta pitao tko je, ali nitko nije odgovorio, pa je prišao bliže. Tada je vidio čovjeka naslonjenog na zid, koji je zatim pao na tlo. On ga je tada povukao na osvijetljeno mjesto, a kada ga je vukao, vidio je da je pretučen i krvav. U tom je trenutku došao i Marko Meštrić, koji je rekao da je taj čovjek njemu razbio staklo i da će od njega uzeti podatke, da si može naplatiti štetu. Sajko je zatim otišao po suprugu i otišli su kući, a s tim je čovjekom ostao Meštrić, tako da ne zna što se dalje dogodilo. </p>
<p>Nakon tog događaja povezao je nekog autostopera koji mu je pokazivao svoje dokumente i pričao da je na liječenju u Varaždinskim Toplicama. Tada je zamijetio da se on zove Branko Šantek i u njemu je prepoznao čovjeka kojeg je vidio spornoga dana. </p>
<p>Na posljednjoj je raspravi provedeno suočenje Sajka i svjedoka Marka Meštrića, a Meštrić je kazao da zbog proteka vremena ne može više kategorički tvrditi da je optuženi udario Šanteka nogom. Nije mogao ni odgovoriti na pitanje je li vidio da optuženi tuče oštećenoga, »jer je tada bio mrak, sve se događalo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pa tako više ni u što nije siguran«. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Utjerivača dugova otjerao hicima iz automatske puške</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Policija je pokrenula kriminalističku obradu protiv tridesetdvogodišnjeg muškarca zbog sumnje da je u subotu oko 21 sat ispred svoje obiteljske kuće u Ulici Ivana Šimunovića ispalio više hitaca iz automatske puške koju je ilegalno posjedovao.</p>
<p>Povod je, kako vjeruje policija, bilo zastrašivanje tridesetpetogodišnjeg muškarca koji je od vlasnika kuće došao utjerati navodni dug.</p>
<p> Budući da hici, prema prvim saznanjima, nisu bili usmjereni prema tridesetpetogodišnjaku, policija ga zasad sumnjiči za dovođenje u opasnost.</p>
<p> Meci su završili u automobilu koji je bio parkiran ispred kuće.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pijan pregazio djevojku</p>
<p>PLOČE, 22. veljače</p>
<p> – U prometnoj nesreći, koja se dogodila u subotu navečer u Pločama, život je izgubila dvadesetogodišnja Kristina Bezer.</p>
<p> Nesreća se dogodila oko 20,40 sati u Svačićevoj ulici kada je na nesretnu djevojku, koja se kretala uz desni rub kolnika, automobilom naletio Predrag P. (38), koji je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 2,15 promila.</p>
<p> Uslijed siline udara i zadobivenih ozljeda Kristina je preminula na mjestu nesreće. </p>
<p>K.C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Nakon objave proračuna: Jedine osjetnije promjene u gospodarskoj politici sada može donijeti MMF</p>
<p>U pregovorima s MMF-om o novom stand-by aranžmanu ključno pitanje bit će proračunski deficit, jer 4,5 posto deficita zacrtanih u ovogodišnjem proračunu nisu podatak koji MMF može smatrati dobrim, pa se može očekivati da će za proračun u sljedećoj godini tražiti da se deficit kreće oko tri posto / To će značiti da se napokon mora zagristi u jabuku ustrojavanja efikasnije i jeftinije države kao temelja za zdrav i dugoročno održiv gospodarski rast / Ipak, neki analitičari smatraju da su pozitivna iznenađenja moguća u ovoj godini, a to temelje na prilično opreznom planiranju proračunskih prihoda koje, prema njihovu mišljenju, ostavlja prostor za izbjegavanje rebalansa i na kraju godine manji deficit od predviđenih 4,5 posto </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Nakon što je Sanaderova vlada objavila prijedlog ovogodišnjeg proračuna, sasvim je jasno da su najavljeni pregovori o novom stand-by aranžmanu s MMF-om jedina prilika u ovoj godini koja bi na dnevni red mogla donijeti neke osjetnije promjene u hrvatskoj gospodarskoj politici. Jer, ovogodišnji proračun toliko sliči na proračune prošlih vlada da to nije promaklo nijednom analitičaru. Uostalom, i njegov glavni autor, ministar financija Ivan Šuker, opisao ga je kao razvojni i socijalni proračun, dakle, jednako kao što su svoje proračune opisivali njegovi prethodnici Mate Crkvenac i Borislav Škegro, kojeg većina analitičara smatra ocem gospodarske politike koju Banski dvori vode još od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, bez obzira jesu li na vlasti lijevi ili desni. </p>
<p>U sklopu pregovora s MMF-om ključno će pitanje biti proračunski deficit, jer 4,5 posto deficita zacrtanih u ovogodišnjem proračunu sasvim sigurno nisu podatak koji MMF može smatrati dobrim, pa se može očekivati da će za proračun u sljedećoj godini tražiti da se deficit kreće oko tri posto. A to će značiti da se napokon mora zagristi u za sve dosadašnje vlade prekiselu jabuku ustrojavanja efikasnije i jeftinije države kao temelja za zdrav i dugoročno održiv gospodarski rast. To je rast koji se najvećim dijelom temelji na zdravom privatnom sektoru, a ne na državnim investicijama, koje su proteklih godina bile glavna uzdanica relativno visokih stopa rasta u Hrvatskoj. </p>
<p>I Sanaderova je vlada s ovim proračunom pokazala da, kao ni prethodna koalicijska, nije spremna u prvoj godini mandata povući neke radikalne poteze vezane za fiskalnu konsolidaciju. A dosadašnje nas iskustvo uči da se ta spremnost ne povećava, dapače ona se smanjuje svakim danom približavanja sljedećih izbora.</p>
<p>Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, smatra čak da bi takvo ponašanje Hrvatsku moglo sljedećih godina uvući u dublju recesiju: »Ako financijska tržišta i Hrvatska narodna banka odluče nametnuti makroekonomsku prilagodbu umjesto države, može se očekivati usporavanje rasta BDP-a. Ako se to ne dogodi, onda se povećavaju šanse da se sljedećih godina izazove ozbiljnija prilagodba kroz dublju recesiju«.</p>
<p>Neki manje kritični analitičari, pak, smatraju da su iznenađenja - i to ona pozitivna - ipak moguća u ovoj godini. Njihov umjereni optimizama temelji se na prilično opreznom planiranju proračunskih prihoda - 79 milijardi plus 1,3 milijarde od privatizacije. Oni smatraju da takvo planiranje ostavlja prostor za izbjegavanje već godinama uobičajenog jesenskog rebalansa i na kraju godine manji deficit od predviđenih 4,5 posto, ako prihodi državne blagajne nadmaše očekivanja. </p>
<p>No, na umu treba imati i tvrdnju Ministarstva financija da je 79 milijardi moguće skupiti samo ako se porez bude naplaćivao bolje nego dosad i ako prihodi od dividendi budu veći od dosadašnjih. Oba uvjeta pretpostavljaju ustrojavanje i brzo i vrlo efikasno djelovanje novih institucija Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom i još neustrojene Financijske policije, za koju se ovih dana tek ispisuju potrebni akti i slaže kadrovski kostur. Na prihodovnoj strani proračuna najmanje sumnji u ostvarenje ima u privatizaciji. Analitičari su suglasni u tvrdnji da se 1,3 milijarde lako mogu skupiti samo najavljenom prodajom dijela HT-a, a izvjesno je da se nešto novca može namaknuti i prodajom turističkog portfelja. </p>
<p>No, treba imati na umu da se prema najavama potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga prilikom predstavljanja Vladinih privatizacijskih planova neko bitnije ubrzanje na tom području u ovoj godini ne može očekivati. Prema Hebrangovim riječima se može zaključiti da će se dobar dio ove godine Vlada ponajprije baviti raščišćavanjem portfelja poduzeća u kojima država ima manje od 25 posto vlasništva »kako bi se preostali kapaciteti mogli koncentrirati na društva u kojima država ima veće udjele«. No, očito je da Sanaderova vlada još nije na čisto s planovima za poduzeća u kojima ima više od 25 posto, jer se još najavljuje samo mogućnost da se upravljanje time prepusti nekome izvan Vlade, ali se još ne zna kome i na temelju kojih uvjeta. </p>
<p>I sasvim je sigurno da se prije ljeta ne mogu očekivati takvi akti, pa ni zaživljavanje takve ideje prije kasne jeseni ili čak sljedeće godine. Ako, pak, ta ideja bude vezana uz oporavljanje tih tvrtki uz pomoć države, a takvih je najava bilo u predizbornoj kampanji, to će značiti novo zadiranje u džepove poreznih obveznika i novo napuhavanje deficita, koji je i bez toga bitno veći od poželjnog.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jordanić: Državni inspektorat zabranit će promet GM-hrane </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - »Prema Zakonu o zaštiti potrošača koji se primjenjuje na sve proizvode na hrvatskom tržištu, izjava proizvođača o postojanju preoblikovanih svojstava proizvoda i organizama, ako takva preoblikovana svojstva postoje, pripadaju u minimum podataka koji moraju biti na svakom proizvodu koji se stavlja na tržište«, rekao je Vjesniku Branko Jordanić, glavni državni inspektor.</p>
<p>Dodao je da prema Zakonu o hrani, hrana i sastojci koji sadrže genetski modificirane organizme (GMO) predstavljaju jednu od kategorija hrane koje se svrstavaju u tzv. novu hranu.</p>
<p>Prema Jordanićevim riječima, promet proizvoda, prema tom zakonu, i koji sadrže GMO u Hrvatskoj nije zabranjen. No, ti proizvodi ne smiju biti opasni za zdravlje krajnjeg potrošača, ne smiju stvarati zablude kod potrošača, te se ne smiju razlikovati od hrane koju su po svojoj namjeni trebali zamijeniti.</p>
<p>»Za stavljanje genetski modificirane hrane prvi put na hrvatsko tržište mora se pribaviti dopuštenje koje izdaje Ministarstvo zdravstva uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a na temelju prethodno pribavljenog znanstvenog mišljenja Hrvatske agencije za hranu«, napominje Jordanić.</p>
<p>Međutim, u slučaju nedostatka znanstvenih informacija (Agencija za hranu nije ni osnovana) o mogućim štetnim posljedicama za život i zdravlje potrošača, hrvatska vlada može na prijedlog nadležnih ministarstva zabraniti stavljanje hrane koja sadrži GMO na tržište privremeno ili trajno.</p>
<p>Ministarstva donose privremenu zabranu u slučaju znanstvenih nedoumica o štetnosti tzv. nove hrane na zdravlje ljudi, a trajnu ako se na temelju znanstvene procjene rizika utvrdi njezina štetnost na zdravlje ljudi.</p>
<p>Jordanić kaže da proizvodi koji sadrže GMO moraju na deklaraciji, ambalaži i podatkovnoj dokumentaciji imati oznaku da sadrži ili se sastoji od GMO-a. </p>
<p>Oznaka, kaže on, mora jasno navoditi GMO ili sadržavati rečenicu: Ovaj proizvod sadrži GMO! Nadalje, kaže, hrana ili sastojci u hrani koji potječu od genetski promijenjenih organizama moraju na deklaraciji, ambalaži i popratnoj dokumentaciji imati vidnu oznaku na kojoj piše: Ovaj proizvod potječe od GMO-a! »Gospodarski inspektori Državnog inspektorata zabranit će promet hrane ili drugih proizvoda koji su proizvedeni ili sadrže GMO, te ako u deklaraciji sadrže podatke koji dovode u zabludu kupce, pa tako i neinformiranje potrošača o sadržaju GMO-a«, zaključuje Jordanić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ako se dopusti uvoz govedine iz Austrije i Finske, seljaci spremni na blokadu državne granice</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Ako Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dopusti uvoz govedine iz Austrije i Finske, a riječ je o zemljama u kojima je potvrđeno postojanje kravljeg ludila, seljaci su spremni blokirati državnu granicu.</p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da je iznenađen najavom uvoza »zato što ga je inicirao hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji očito nije upoznat s činjenicom da hrvatski seljaci već mjesecima ne znaju komu će i po kojoj cijeni prodati svoje krave i junad«. </p>
<p>Ocijenio je da u Vladi očito »desnica ne zna što radi ljevica«, jer ne bi istodobno s tim EU-ovim diktatom Vlada objavila poziv za podnošenje ponuda za subvencioniranje troškova otkupa utovljenih junadi i svinja. Riječ je o ukupno 2000 komada junadi i 10.000 komada svinja.</p>
<p>Laslo napominje da razumije potrebe domaćih stočara te da uvoz rasplodne stoke ne bi bio loš potez, »ali ako će to biti samo uvoz goveđeg mesa, kako bi se te zemlje riješile golemih tržnih viškova jeftine govedine, onda se tome oštro protivim«.</p>
<p>U Hrvatskom seljačkom savezu kažu da hrvatska vanjska politika ne bi trebala stjecati političke bodove na međunarodnom planu na štetu domaćeg stočarstva, ali i hrvatskih potrošača. Stoga će Savez, bude li ministar poljoprivrede prihvatio prijedlog Saveza za praćenje goveđe encefalopatije (BSE), reagirati svim sredstvima, a bude li potrebno, članovi Saveza blokirat će državnu granicu kako bi se spriječio uvoz govedine iz Austrije i Finske.</p>
<p>»Nakon otkrića genetski modificiranih sastojaka u nizu prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu, uvoz 'ludih krava' bio bi novi udarac hrvatskoj poljoprivredi. Vlada mora iznaći mogućnost kako da Hrvatska, u prvom redu u turizmu, bolje iskoristi činjenicu da nema kravljeg ludila, a ne da isto uvozi«, zaključuju u Seljačkom savezu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>EK dat će Hrvatskoj pozitivno mišljenje, procedura uvjetovana suradnjom s Haagom </p>
<p>BRUXELLES, 22. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska komisija (EK) objavit će svoje mišljenje je li Hrvatska spremna za pregovore o ulasku u Europsku uniju u predviđenom roku na proljeće, vjerojatno krajem ožujka, no objavu će »začiniti« novim uvjetom nastavku procedure, suradnjom s Haagom. Pozitivan ton avisa Komisije o Hrvatskoj neupitan je, ali je upitna sudbina dokumenta.</p>
<p>Kako se približava proljetni rok završetka posla, »izronila« je ta nova varijacija o pomirenju povoljnih ocjena i jedine prepreke nastavku procesa - suradnje s Haagom. Dosad se uvijek govorilo da će Komisija završiti avis u roku, ali da će mišljenje objaviti tek kada se ispune politički uvjeti, u ovom slučaju da članice nemaju nikakvih primjedbi na suradnju Hrvatske s tribunalom. U praksi, besprijekorna suradnja znači da, barem zasad, »slučaj Gotovina« dobije pomake veće od obećanja Zagreba »da će donijeti nove dokaze«. Njima Europska unija, bez obzira koliko uvjerljivi bili, jednostavno neće vjerovati niti ih uvažavati dok se ne potvrde s adrese Tužiteljstva i Carle del Ponte.</p>
<p>Novo viđenje (s obzirom na zaista pristojan rezultat iznesen na stotinjak stranica avisa) jest da će avis biti gotov i objavljen na vrijeme, ali da će nastavak procesa slijediti tek kada se ispuni uvjet Haaga. Mišljenja će, dakle, biti, znat će se njegov sadržaj, a o raspletu će se odlučivati dalje od Komisijinih ureda i međuresornog tima Michaela Leigha te nacionalnih ministarstava vanjskih poslova. </p>
<p>Ti su novi elementi u »slučaju Hrvatska« isplivali uoči sastanka Ministarskog vijeća EU-a.</p>
<p> Šefovi diplomacija neće se, istina, službeno baviti Hrvatskom unutar vječne točke dnevnog reda »zapadnog Balkana«, no predstavnici država-članica sugerirali su da bi se mogao voditi cijeli slučaj uspješne zemlje s preprekom. Uvjete je EU već i ranije postavljao i oni su dio njegove politike kako bi zainteresirane zemlje - prije Slovačku, na primjer - uvjerio da se isplati ispunjavanje kriterija, dajući im pritom jasan cilj i perspektivu učine li što se od nje traži. A s pozitivnim avisom bit će honoriran proces reformi u Hrvatskoj i jasno naznačeno tko je ili što njegova kočnica. Izbor je, kao i uvijek, na zainteresiranoj zemlji. </p>
<p>Komisija je od početka ove godine i tako rasprostrla sve svoje karte, naglasivši koji su joj uvjeti najznačajniji i što misli o stupnju zadovoljavanja kriterija. S dobrim avisom i preporukom da je Hrvatska u redu, uz jedno poveliko »ali«, procedura će se ili nastaviti ili zaustaviti dok je u Hrvatskoj sami ne pokrenu. </p>
<p>To znači da je moguće zeleno svjetlo na sastanku na vrhu EU-a u lipnju, potom bi uslijedio proces promatranja (screeninga) s finalom u svečanom otvaranju pregovora, ali tek s novoizabranom Komisijom.</p>
<p>Vijest s bruxelleskih strana je također najava da će se smanjenom čekaonicom u sljedećem Komisijinu mandatu baviti vjerojatno Slovenac. Slovenci su svojim povjerenikom imenovali Janeza Potočnika. On je (prema svojim željama, očekivanjima i uz žestoko lobiranje službene Ljubljane) stavljen uz bok povjereniku za proširenje Günteru Verheugenu sa svim izgledima da u novom sastavu Komisije 25 povjerenika Potočnik vodi resor proširenja. </p>
<p>Verheugen je osmislio proces i doveo ga do finala. Potočnik i njegova opća uprava će ga nastaviti s preostalim zemljama - Bugarskom, koja dobro radi posao ali je vezana uz mnogo lošiju Rumunjsku, neizvjesnom Turskom o čijim pregovoirima nema konsenzusa ni unutar Petnaestorice ni šire, te službeno »potencijalnim kandidatima« pet zemalja zapadnog Balkana. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Razvojni projekti moraju se nastaviti</p>
<p>S riječkim gradonačelnikom mr. Vojkom Obersnelom, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, Predsjednik je razgovarao o razvoju infrastrukture, cestovnih i željezničkih pravaca, te riječke luke, bez koje je nezamisliv gospodarski oporavak tog područja / Mesić je nazočio i 21. riječkom međunarodnom karnevalu</p>
<p>RIJEKA, 22. veljače</p>
<p> - »Ono što se donese u demokratskoj proceduri mora biti obveza i za novu vlast. Već dogovoreni prioriteti moraju se i realizirati«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nedjelju u Rijeci odgovarajući na upit smatra li da će nova vlada završiti započete investicije, kako tvrde njezini čelnici.</p>
<p>Upravo o razvojnim projektima Predsjednik je razgovarao s riječkim gradonačelnikom mr. Vojkom Obersnelom, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. Nakon jednosatnog sastanka, Mesić je kazao da je bilo riječi o strateškim pravcima razvoja Hrvatske, a u sklopu toga i Rijeke, točnije onoga što je učinjeno i što se planira napraviti.</p>
<p>Neizbježna su bila pitanja, rekao je Mesić, razvoja infrastrukture, cestovnih i željezničkih pravaca, te riječke luke, bez koje je nezamisliv gospodarski oporavak tog područja. Predsjednik Mesić upozorio je da je nužno nastaviti provedbu svih usvojenih programa, gradnju prometnica, zaobilaznice, modernizaciju željeznice, završetak autoceste Zagreb - Rijeka, a posebice razvijati luku Rijeka.</p>
<p>Mesić je pratio i 21. riječki međunarodni karneval, koji je i ove godine na središnjim riječkim ulicama okupio 121 karnevalsku skupinu s više od deset tisuća sudionika iz zemlje i inozemstva.</p>
<p>Novinare je zanimalo smeta li Predsjedniku što se njegov lik u posljednjih nekoliko godina pojavljivao u karnevalskoj povorci, posebice alegorijskim kolima. Odgovarajući na to pitanje, Mesić se nasmijan okrenuo prema Draženu Turini Šajeti koji ga je pozdravio u Poglavarstvu Rijeke maskiran u prvog čovjeka Hrvatske, rekavši: »Čovjek me zamjenjuje, i to je sasvim u redu«. Novinare TV Budve zanimalo je, pak, bi li se predsjednik Mesić odazvao njihovu pozivu za gostovanje na karnevalu u Kotoru ili Budvi. Odgovor je bio negativan.</p>
<p>Zadovoljan što unatoč vrlo lošem, kišnom, vremenu Međunarodnu karnevalsku povorku prvi put prati i hrvatski predsjednik, Obersnel je dodao da su se tijekom razgovora dotakli i teme budućnosti karnevala, posebice kad je riječ o njegovoj ulozi u razvoju Rijeke kao turističkog odredišta. Predsjednik je nazočio i tradicionalnom primanju, pozdravljanju i darivanju predstavnika karnevalskih skupina. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hoće li SDP u Saboru podržati predloženi proračun</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Četvrta sjednica Hrvatskog sabora počet će u srijedu 25. veljače i trajati šest radnih dana. U prijedlogu dnevnog reda zasad ima 28 točaka, no on će vjerojatno biti dopunjen.</p>
<p> Najvažniji posao koji očekuje zastupnike je donošenje državnog proračuna za 2004., teškog oko 85 milijardi kuna, a za čije je usvajanje potrebna natpolovična većina od 77 glasova. S koliko će glasova proračun i Zakon o izvršenju državnog proračuna biti prihvaćeni, teško je prognozirati, ipak najjača oporbena stranka, SDP, najavila je mogućnost da njezini zastupnici podrže predloženi proračun.</p>
<p>Sabor će raspravljati i o izmjenama Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika prema kojima bi dužnosnici mogli pola godine nakon odlaska s dužnosti dobivati plaću, a još pola godine polovicu tog iznosa samo ako su na funkciji bili najmanje godinu. Za izmjenu istog zakona zalaže se i SDP, no u njihovu prijedlogu dužnost bi se moralo obnašati najmanje pola godine. Ta stranka je predložila i izmjene Zakona o PDV-u kojim bi se uvela nulta stopa tog poreza za dječje potrepštine i novine, te međustopa od 11 posto za hranu, poljoprivredne proizvode i turističke usluge. SDP je predložio i zakon o fondu za uzdržavanje djece iz kojeg bi se djeci rastavljenih roditelja isplaćivala alimentacija ako je roditelj uskraćuje. Isto predlaže i HSLS, ali u sklopu izmjena Obiteljskog zakona.</p>
<p>HNS i Libra protive se smanjenju PDV-a, pa su predložili izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se neoporezivi dio plaće s 1500 povećao na 2000 kuna. HSP je u proceduru uputio i izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Prijedlog zakona o prijenosu vlasti, za koji su se zalagali i u prošlom mandatu. Ta je stranka uputila i Prijedlog deklaracije o slobodi govora u Saboru.</p>
<p>Parlament će raspravljati i o zakonskim prijedlozima o patentu te o lijekovima i medicinskim proizvodima za koje traži hitan postupak, a zastupnici bi trebali potvrditi i nekoliko međudržavnih sporazuma.</p>
<p>Nakon što je predsjednik Sabora Vladimir Šeks prošlog tjedna izjavio da neće dopustiti pretvaranje Sabora u brbljaonicu, SDP je najavio mogućnost predlaganja rasprave o toj izjavi, no nje zasad nema na dnevnom redu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Odbor za referendum prijavit će Jakovčića Interpolu</p>
<p>Građani Istre imaju pravo znati sve o županovim sumnjivim poslovima, ističu u Odboru za referendum/ Traže odgovore zašto župan i dalje ignorira pitanja županijskih vijećnika, koji su zatražili izvještaje o njegovim službenim putovanjima u inozemstvo i osobama s kojima je kontaktirao </p>
<p>PULA, 22. veljače</p>
<p> – Iako su premijer Ivo Sanader i predsjednik države Stjepan Mesić podržali sve istarske projekte iza kojih stoji župan Ivan Jakovčić zajedno sa Županijskom skupštinom i IDS-om, Jakovčićevi protivnici – prvenstveno oni u Odboru za referendum o istarskom zemljištu i IDF-u – ne posustaju. U nedjelje su izvijestili da su zbog županovih sumnjivih poslova u zemlji i inozemstvu, odlučili Jakovčića u ponedjeljak prijaviti Interpolu! To nam je u ime Odbora za referendum potvrdio jedan od njegovih najaktivnijih članova Bruno Poropat, donedavna vatreni IDS-ovac i kreator prostorne politike Istre. </p>
<p>Građani Istre imaju pravo znati sve o županovim sumnjivim poslovima. Zbog toga traže odgovore zašto župan i dalje ignorira pitanja županijskih vijećnika, koji su zatražili izvještaje o njegovim službenim putovanjima u inozemstvo i osobama s kojima je kontaktirao. Povod ovoj najnovijoj akciji i obraćanju Interpolu jeste neobični međunarodni incident na pulskom aerodromu 9. veljače, kada je po slijetanju policija uhitila 59-godišnjeg Iračanina Abida Nazira s prebivalištem u Luxemburgu. On je u Pulu doputovao radi razgovora s poslovnim ljudima iz Istre o investicijama u turizam, prvenstveno golf, a na aerodromu ga je dočekao direktor poduzeća »AB Maris« Roberto Bradić (bivši direktor OMV-a za Hrvatsku). »AB Maris« je inače jedno od dva austrijska poduzeća u Hrvatskoj, koje je kupilo gotovo milijun četvornih metara zemljišta na Brijunskoj rivijeri po cijeni od pet do sedam eura, zbog čega je i krenula kampanja Odbora za referendum, a donedavna, to je poduzeće vodio bivši župan i aktualni predsjednik Županijske skupštine Stevo Žufić. Kad je Naziv uhićen na pulskom aerodromu, njegovi poslovni partneri prema pisanju lokalnoga tiska nesklonoga Jakovčiću, nazvali su župana i on je navodno intervenirao kod policije da luksemburški biznismen bude pušten. Istina je, međutim, da je tjeralica Interpola za Nazirom, pokrenuta na francusku inicijativu, u međuvremenu bila povučena. </p>
<p> Nakon incidenta na pulskom aerodromu, Naziv nije bio spreman za poslovne razgovore i najavio je novi dolazak u Istru. Taj sveučilišni profesor i poduzetnik, uz istarske lokalitete zainteresiran je, navodno, i za ulaganja u Dubrovnik, a povezuje ga se s hotelskim lancem Hilton, uz pretpostavku da je vlasnik ili suvlasnik 30-ak hotela i aviona. </p>
<p>Što bi bilo sporno u kontaktiranju s jednim takvim poslovnim čovjekom, kome Luxemburg ukazuje povjerenje? Naravno, kada je riječ o županu Jakovčiću onda su za dio istarskog javnom mnijenja i medija sumnjivi svi s kojima kontaktira. </p>
<p>To potvrđuje i najnovija predstavka Odbora za referendum u kojoj se navodi, da je prema njihovim saznanjima neposredno pred posljednji odlazak u Zagreb »na pregovore oko koalicije HDZ-IDS«, župan posjetio Klagenfurt, sjedište njegova prijatelja desničara Jorga Heidera i njegovih banaka. U tom kontekstu za 'male referendumaše' sumnjivo je iračko porijeklo Abida Nazira, koga također tretiraju kao županova prijatelja, uspoređujući to s tvrdnjom kako je Heider politički a možda i poslovno surađivao s bivšim iračkim diktatorom Saddamom! </p>
<p>Naravno, ni te aluzije nisu kraj. Slijedi tvrdnja kako od 18. rujna prošle godine župan izbjegava otkriti kamo je službeno putovao od kad je na toj funkciji. Isto tako, ponovo se izvlače na danje svjetlo stare objede kako je Jakovčić odigrao ključnu ulogu oko prodaje Istarske banke, Purisa i Pazinke, pri čemu su uvijek stranci dobivali vrijedne pogone, nekretnine ili financijsku imovinu u bescjenje, nakon čega bi počeli otpuštati radnike. </p>
<p>Zbog svega toga Odbor za referendum kreće u novu rundu obračuna s Jakovčićem u ime – kako tvrde – odgovornosti prema građanima Istre. Ujedno upozoravaju da s koalicijom IDS-HDZ po Istru mogu nastupiti teška vremena, iako još ima nade da barem premijer Sanader (kad to nije uspio Račan), pokaže da mu nije svejedno hoće li malverzacijama zemljištem u Istri Hrvatska izgubiti milijarde kuna.</p>
<p> Pretpostavljajući da je Sanader na svoje partnerstvom s Istrom i Jakovčićem stavio točku, Odbor za referendum najavio je da će u ponedjeljak o županovim nestašlucima obavijestiti Interpol, a od njega traže da se »popravi« i objavi podatke o svojim putovanjima obavljenim na račun istarskih poreznih obveznika. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ginekološka onkologija vraća se na Kliniku za tumore </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Onkološka klinika kao što je Klinika za tumore potreba je svake države. A onda su došli neki ljudi koji nemaju veze s onkologijom i odlučili da ginekologija preseli, jer da tu nema dobre uvjete.« komentirao je nedavnu prošlost ravnatelj spomenute klinike i saborski zastupnik HDZ-a prof. dr. Marko Turić.</p>
<p> O selidbi odjela ginekološke onkologije iz Klinike za tumore u Bolnicu »Sestara milosrdnica« Turić je rekao da su ondašnje vlasti lažirale i podatke po kojima se radilo premalo ginekoloških operacija, samo da bi ostvarile svoje zamisli. U bolnici su analizirali broj učinjenih operacija i zaključili da su ih napravili više nego obje bolnice zajedno u koje su preseljeni odjeli.</p>
<p>Ginekološki onkolozi tom selidbom bili su nezadovoljni. Ne samo da se dio onkologije preselio iz bolnice u kojoj se liječi rak u »tehnološkoj« cjelini, već se na novoj adresi i sada osjećaju kao podstanari. jer s njihovim dolaskom bolnici nije, kako je bilo obećano, povećan proračun, a nisu dobiveni niti kreveti za ginekološke bolesnice oboljele od raka. »U Vinogradskoj operiramo, a onda žene šaljemo na zračenje u 'Tumore«', kazao je jedan liječnik. »'Tumori' nikad nisu dobili službeni dokument o ukidanju spomenutog odjela, već su samo kirurzi dobili rješenja o novim radnim mjestima, - četiri u Vinbogradskoj , jedan na Svetom Duhu, a jedan je ostao u Klinici za tumore«, rekao je Turić. </p>
<p>Turić će se zalagati za povratak klinike u cjelinu kakva je bila, odnosno - kako je rekao - »zalagat ću se za poštivanje osnovnog onkološkog i doktrinarnog postulata, a to je multidisciplinarnost - združeni oblik onkološke discipline na jednom mjestu s pacijentom us redištu«. Nedostatne operacijske sale na Klinici nadomjestit će radom u dvije smjene. </p>
<p>Seljenje Ginekološke onkologije samo je jedna od svojedobno predviđenih rošada. Ortopedija sa Šalate trebala je na Rebro kad se tamo završi rekonstrukcija, Otorinolaringologija sa Svetog Duha u Vinogradsku, Urologija i Otorinolaringologija iz Merkura u Dubravu. Po zamisli bivših zdravstvenih vlasti time se trebalo racionalizirati zdravstvene kapacitete u Zagrebu. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bozanić: Oprečna mišljenja nisu problematična</p>
<p>VARAŽDIN 22. veljače</p>
<p> – »Ne bih prenaglasio probleme našeg društva, odnosno oprečne stavove. Pitanje je koliko se čuju glasovi svih dijelova društva, posebno one većine koja često puta ne dolazi do izražaja. To što u nekim stavovima ima oprečnih mišljenja nije problematično. Do suglasja treba doći zajedničkim dijalogom, stoga naglašavam značaj dijaloga i slušanja što šireg kruga javnosti i važnost mogućnosti da do izražaja što više dođu građani«, kazao je kardinal Josip Bozanić u nedjelju u varaždinskoj Gradskoj vijećnici. Bozanića su primili gradonačelnik Ivan Čehok i predsjednica Gradskoj vijeća Dubravka Kanoti, a Varaždin je posjetio u povodu 12. godišnjice posvećenja sada varaždinskog biskupa Marka Culeja za pomoćnog biskupa zagrebačkog. Bozanić je kazao da bi tijekom ove korizme bilo potrebno razmišljati o kreposti umjerenosti, koja omogućuje čovjeku da bude zadovoljan i da prihvati svoje mogućnosti. Nakon prijema, zagrebački je kardinal u varaždinskoj katedrali služio misu posvećenu Culejevoj obljetnici.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Preporod: Državni dužnosnici postali kasta</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat Preporod smatra sramotnom inicijativu pojedinih dužnosnika aktualne vlasti da se mirovine saborskih zastupnika koji su radili u republikama bivše Jugoslavije izjednače, i to retroaktivno, s mirovinama onih koji su radili u Hrvatskoj. </p>
<p>»Ovo je još jedan primjer neviđene sebičnosti i bešćutnosti pojedinaca iz aktualne vlasti. Tražiti tako nešto je nemoralno s obzirom na činjenicu da 750 tisuća građana živi ispod granice siromaštva, a više od 320 tisuća građana naše zemlje je bez posla. Državni dužnosnici na sve moguće načine od sebe rade kastu apsolutno privilegiranih i čine sve da građanima definitivno omrznu politiku i političare«, stoji u priopćenju Preporoda.</p>
<p>Sindikat predlaže da se mirovine državnih dužnosnika obračunavaju na isti način kao i mirovine ostalih građana i da njihov maksimum bude ograničavajući kao i za sve druge građane. »Nepravedno je da dužnosnička mirovina može biti i do 12,5 tisuća kuna. Učitelji i profesori nakon 40 godina rada imaju mirovinu oko dvije tisuće kuna, a saborski zastupnici koji se vole nazvati, koje li ironije, narodni zastupnici, nakon samo 15 godina staža i dvije godine saborske hladovine imaju mirovinu najmanje četiri puta veću. Tu prestaje svaka iluzija o pravdi i jednakosti u našoj državi«, ističu u Preporodu.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040223].
|
