NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211353 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako su poluinformacije o (ne)slobodi novinara postale »činjenice«</p>
<p>»Smatrate li da danas imate punu slobodu novinarskog rada«, pitanje je iz anonimne ankete Sindikata novinara Hrvatske koja je digla veliku prašinu / Predsjednica tog sindikata kaže da su sindikalni povjerenici u redakcijama posljednjih dana pod pritiskom urednika i poslodavaca pa je »Sindikat o tome poslao informaciju Vijeću za medije HHO-a« / Odgovorni urednik »Feral Tribunea« Viktor Ivančić tvrdi da nema pritisaka / Profesor na Fakultetu političkih znanosti Stjepan Malović smatra da je riječ o »poluinformacijama koje su plasirane kao činjenice, a na temelju toga su donošeni zaključci« </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – »Smatrate li da danas imate punu slobodu novinarskog rada«, pitanje je iz anonimne ankete Sindikata novinara Hrvatske koja je ovih dana digla veliku prašinu u novinarskim krugovima, a sudeći prema najavama redakcije Feral Tribunea, organizatori ankete – vodstvo Sindikata novinara Hrvatske i njegova predsjednica Jasmina Popović – mogli bi završiti i na sudu.</p>
<p>U Feral Tribuneu smatraju da je »Sindikat novinara Hrvatske podlo izmanipulirao javnost plasiravši informaciju o tobožnjim 'rezultatima istraživanja' – a zapravo drsku krivotvorinu – prema kojoj se '80 posto novinara Ferala ne osjeća slobodnim u svom poslu' premda je u 'istraživanju' sudjelovalo samo troje od četrdesetak stalnih suradnika lista, te premda je anketa bila anonimna«.</p>
<p>Priču je u medijima zavrtjela Slobodna Dalmacija prošli petak, pod naslovom »Šampioni neslobode Globus i Glas Slavonije«, nalijepio se Jutarnji list u subotu naslovom (koji lijepo zvuči!) »Novinari Jutarnjeg lista najslobodniji«, neki su novinski komentatori, ne sumnjajući u prezentirane rezultate jer nigdje nije pisalo da nisu ni do kraja obrađeni niti analizirani, pitali u kakvom je to stanju zemlja i kakva je njena budućnost, »jer zemlja u kojoj se novinari ne osjećaju slobodnima sigurno još nije na ti s demokracijom« (Milan Jajčinović, Večernji list, 21. siječnja).</p>
<p>Oglasio se i glavni urednik »šampiona neslobode« Globusa Igor Alborghetti koji je prigovorio Slobodnoj Dalmaciji da je anketu ispunilo samo sedmero zaposlenika Globusa te »stoga matematički ne stoji zaključak da se 88 posto novinara Globusa osjeća 'najmanje slobodnim u radu' kako je to brzopleto i površno zaključio vaš novinar«.</p>
<p>U srijedu je reagirao i ogranak Hrvatskog novinarskog društva Vjesnika koji je zatražio svoje predstavnike da pitaju organizatore ankete zašto je anketa tako traljavo i nekompetentno provedena i zašto su u javnost procurili podaci koji nisu do kraja obrađeni ni analizirani. U Vjesniku je, prema »rezultatima« ankete, 71 posto novinara neslobodno, u Glasu Slavonije 80 posto, Slobodnoj Dalmaciji 59, Večernjem listu 57 posto, u Novom listu 50 posto, Jutarnjem listu 44 posto. Naposljetku, Feral je ovog četvrtka izašao s tekstom s nadnaslovom »Kako je Sindikat novinara Hrvatske izmanipulirao javnost i prevario članstvo«, u kojem uz mnogo žuči ponavlja i proširuje optužbe, a u završnom dijelu teksta se obračunava s »likom i djelom« predsjednice novinarskog sindikata Jasminom Popović.</p>
<p>Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske izjavila je u četvrtak Vjesniku da je Izvršni odbor Sindikata prošlog četvrtka vidio prve statističke rezultate ankete, ali da su htjeli pričekati stručnu obradu ankete i tek je onda predstaviti javnosti. Popović kaže da joj nije poznato kako je Slobodna Dalmacija došla do neobrađene ankete i da ne može odgovarati za interpretaciju rezultata. Navodi da je anketa bila anonimna – samo za članove Sindikata – da su je u redakcijama provodili sindikalni povjerenici i da je prva takve vrste u Hrvatskoj.</p>
<p>Redakcijama je poslano 1200 upitnika, a pristigla su 243 odgovora iz 23 redakcije (ili prosječno 10,5 iz svake redakcije) u kojima se, »statistički gledano, u prosjeku 54 posto anketiranih izjasnilo neslobodnima u obavljanju novinarskog posla«. Popović navodi da su sindikalni povjerenici u redakcijama posljednjih dana pod pritiskom urednika i poslodavaca pa je »Sindikat o tome poslao informaciju Vijeću za medije Hrvatskog helsinškog odbora«. Ona smatra da uopće »nije bilo razloga za ovakvu buku«, iako žali što je anketa prije obrade dospjela u javnost.</p>
<p>Profesor na Fakultetu političkih znanosti Stjepan Malović, koji je sa svojim timom s Fakulteta priredio anketu i u dogovoru sa Sindikatom bio zadužen za njenu obradu, iznenađen je što se anketa pojavila u javnosti prije nego ju je on dobio. Riječ o »poluinformacijama koje su plasirane kao činjenice, a na temelju toga su donošeni zaključci«. Malović kaže da se na temelju objavljenog ne može ništa zaključiti, jer anketa nije stručno obrađena, pa se ne može ni govoriti o nekom reprezentativnom uzorku. Tek nakon obrađene ankete u drugu fazu istraživanja trebao se, prema zamisli, uključiti Međunarodni press institut (IPI) u Beču koji je trebao izabrati grupu novinara u takozvanu fokus-grupu gdje su, u razgovorima s novinarima, trebali biti provjeravani neki rezultati da bi se vidjelo koliko je anketa relevantna.</p>
<p> Odgovorni urednik Feral Tribunea Viktor Ivančić opovrgnuo je navode predsjednice Sindikata da je bilo pritisaka na sindikalne povjerenike. Ivančić je Vjesniku izjavio da je upravo inicijativa da se reagira došla od članova sindikata koji su sudjelovali u anketi. </p>
<p>Ivančiću nije jasno kako je Slobodna Dalmacija došla do spomenutih 80 posto »neslobodnih« ako je anketu ispunilo samo troje članova Sindikata, jer to bi onda »bilo ili 33,3 ili 66,6 posto ili 99,9, a nikako 80 posto«, kaže Ivančić. Povjerenik Sindikata novinara u Feralu Tonči Gabrić potvrdio je Ivančićeve riječi da nema nikakvih pritisaka, da je osobno odnio tri upitnika u novinarsko društvo i predao ih tajnici Sindikata Marinki Boljkovac koja ih je sve stavila na jednu gomilu, pa mu sada nije jasno kako su naknadno prepoznali da su baš te tri ankete iz Ferala.</p>
<p> Vjesnikov sindikalni povjerenik Gordan Pandža potvrdio je da je on u kuverti dobio 50 anketnih upitnika i u kuverti vratio 30 ispunjenih. On je bio uvjeren da je anketa samo za internu sindikalnu upotrebu.</p>
<p>Nesumnjivo je da se jedna dobra ideja, koja bi »izmjerila« slobodu novinara, preobratila u suprotnost, jer je u njenoj provedbi učinjen niz pogrešaka. Sindikalnim povjerenicima podijeljena je anketa o kojoj nisu znali gotovo ništa, da bi potom ta anketa dospjela u javnost kao »gotova stvar« s potpuno neutemeljenim zaključcima o »novinarskoj neslobodi«. Tim više što je ta anketa mogla ili potvrditi ili odbaciti tvrdnje istraživanja »Reportera bez granica« koji su pod, za hrvatsku javnost, čudnim okolnostima našu zemlju nisko rangirali na ljestvici medijskih sloboda. </p>
<p>A još samo prije koji mjesec na Danima hrvatskog novinarstva u Opatiji raspravljalo se o ugledu novinarstva i vjerodostojnosti medija. Može li, nakon ovakve novinarske brljotine, javnost imati bolje mišljenje o novinarima! </p>
<p>Zlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bočni udari bivših koalicijskih partnera</p>
<p>Pokušaji bivših koalicijskih partnera na državnoj razini, HNS-a i HSS-a, da sruše SDP-ove gradonačelnike nisu iznenađujući / Odnosi koji su prošle tri godine bili itekako poljuljani na najvišim razinama teško se, dugoročno, mogu održati stabilnima na lokalnim razinama</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – SDP u Trogiru i Šibeniku, gdje u koaliciji s HSS-om vlada tim gradovima, ima velikih problema. Sudbina Trogira mogla bi biti riješena 24. siječnja, kad je sazvana izvanredna sjednica Gradskog vijeća. Problemi između trogirskih SDP-ovaca i HSS-ovaca počeli su ranije, prije nove godine, kada SDP-ovci nisu željeli na dnevni red sjednice Gradskog poglavarstva uvrstiti točku posvećenu žalbama građana.</p>
<p> SDP-ovci tvrde da točka nije dogovorena i odbacuju optužbe lokalnih HSS-ovaca da su nudili koaliciju HDZ-u kako bi iz gradskih vlasti izbacili HSS. SDP želi očuvati postojeću gradsku koaliciju s HSS-om, kažu trogirski SDP-ovci. U zagrebačkom se vrhu stranke pak neslužbeno doznaje da je u pitanju »igra« HSS-a koji se želi približiti HDZ-u.</p>
<p>Slični su problemi i u Šibeniku, gdje je SDP-ovom gradonačelniku Milanu Arnautoviću nedavno izglasano nepovjerenje. Odnosno, nepovjerenje je izglasano cijelom Gradskom poglavarstvu, pa tako i zamjeniku gradonačelnika, HSS-ovcu Zoranu Smoliću.</p>
<p> Problem u Šibeniku je ipak dublji, jer je vladajuću gradsku koaliciju SDP-a, HSS-a i HNS-a još u jesen prošle godine napustio HNS čija su dva vijećnika, uz HDZ, HSLS i jednog neovisnog vijećnika, glasala za smjenu Gradskog poglavarstva. Oporba, u ovom slučaju HNS i HDZ, smatraju da je smjena vlasti prvi korak u raspletu političke krize u Šibeniku.</p>
<p>No šibenski SDP ima, osim vanjskih, i unutarnjih problema koje na turneji prije Božića nije uspio izgladiti ni predsjednik stranke Ivica Račan. U lokalnoj organizaciji sukobili su se bivši saborski zastupnik i predsjednik županijskog SDP-a Ivan Ninić i donedavni gradonačelnik i predsjednik gradskog SDP-a Milan Arnautović. Neslaganje u SDP-ovim redovima iskoristili su koalicijski partneri i udarili bočno.</p>
<p>Pokušaji bivših koalicijskih partnera na državnoj razini, HNS-a i HSS-a, da sruše SDP-ove gradonačelnike ne trebaju nikoga iznenaditi. Odnosi koji su prošle tri godine bili itekako poljuljani na najvišim razinama teško se, dugoročno, mogu održati stabilnima na lokalnim razinama. U SDP-u smatraju da trebaju »zbiti redove« i spremni dočekati lokalne izbore, na kojima stranka namjerava ponovo osvojiti mjesta u lokalnoj upravi, barem u mjestima koja su joj tradicionalno naklonjena. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Problem koalicija su male stranke velikih apetita</p>
<p>Smijenio me HNS - u politici ima različitih igara i interesa, očito je da sve nije bilo čisto i da su se kroz smjenu prožimali različiti interesi / Više vrijedi ozbiljna koalicija sa 13 ruku, nego ona od 17, a ozbiljnih stranaka ima i nije teško osigurati 13 ruku / Stopostotni sam protivnik da grad vode stranke, to su neka prošla vremena, kaže Arnautović </p>
<p>ŠIBENIK, 22. siječnja</p>
<p> – Milan Arnautović (SDP) je prije nešto više od tjedan dana smijenjen – nije dobio razrješnicu – s mjesta gradonačelnika Šibenika i do 13. veljače obavljat će samo tehničke poslove. Do tada bi se trebalo znati hoće li se ići na prijevremene izbore ili će se formirati nova koalicijska vlast. Sad već bivša koalicijska gradska vlast – koju su u početku mandata činili SDP, HNS, HSS i Nezavisna lista Ivana Medića, a na kraju samo SDP i HSS – zbog brojnih je nesuglasica izdržala samo tri godine mandata. Smijenjenog gradonačelnika na početku pitamo tko je njega, HSS-ovca Zorana Smolića, dogradonačelnika i cijelo Gradsko poglavarstvo, smijenio s dužnosti.</p>
<p>– Smijenio me HNS. U politici ima različitih igara i interesa, očito je da sve nije bilo čisto i da su se kroz smjenu prožimali različiti interesi, a sve to opet u politici nije neočekivano.</p>
<p> • O kakvim interesima govorite?</p>
<p>– Govorim o HNS-ovim interesima. Ja sam tek na kraju uspio doznati zašto me je HNS odlučio smijeniti. U sedam navedenih točaka stoji da su nezadovoljni što ih se u Poglavarstvu preglasavalo. Kad se članovi ne mogu usuglasiti, onda je jedini ispravan način preglasavanje, da se vidi tko kako razmišlja. E, to se meni stavlja na teret.</p>
<p> • HNS-ovci su više puta javno rekli da nemaju ništa protiv SDP-a, ali da vas ne žele vidjeti na dužnosti gradonačelnika. Zašto?</p>
<p>– To morate njih pitati. Činjenica je da moju smjenu nisu tražili u prvih godinu dana mandata, kad se baš ništa prema van nije radilo ili se nije ostavljao dojam da se radi. Tada smo sređivali proračun i vraćali dugove, ali to nije bilo interesantno. Kada su se počela otvarati gradilišta, onda je bio problem i tko se slika za novine i televiziju.</p>
<p>U HNS-u se stvorio mentalni sklop jake pobjedničke stranke lijevog centra. Prema njihovoj predsjednici, više uopće nije upitno koja će stranka biti vodeća na tom lijevom centru, samo je pitanje da se Vesna Pusić i Radimir Čačić dogovore tko će biti ministar. Prije toga treba samo pobijediti. Mislim da su neke stranke razmišljale ovako: »SDP treba pobijediti, a mi ćemo sa svojom pameti upravljati«. U tom grmu leži zec.</p>
<p> • Je li se ta atmosfera preslikala na lokalnu scenu?</p>
<p>– Da. Njihova im je predsjednica prošloga ljeta za boravka u Šibeniku dala podršku za takav stav i to je danas sasvim jasno. Očito su problem koalicija male stranke – koje imaju malu potporu birača – velikih apetita.</p>
<p> • Kakva je bila suradnja s HSS-om?</p>
<p>– S HSS-om smo dobro surađivali, no HNS je nakon izlaska Medića postao oporba u koalicijskim redovima.</p>
<p> • U početku su sve stranke govorile da su za prijevremene izbore, a danas svi nekako kalkuliraju ili kažu da to nije najbolje rješenje. Zašto?</p>
<p>– Treba biti objektivan. Sigurno je da je volja birača da se ide na izbore, ali je točno da novim izborima gubimo tri, četiri mjeseca, a za godinu i nešto su redoviti izbori. Mora se znati da rezultat koji su sve stranke postigle na prošlim izborima nije loš i teško je očekivati da netko sutra dobije više. Više vrijedi, međutim, ozbiljna koalicija sa 13 ruku, nego ona od 17. Ozbiljnih stranaka ima i nije teško osigurati 13 ruku. </p>
<p> • Je li moguća koalicija SDP-HDZ?</p>
<p>– Ne. Na lokalnoj razini, operativno, koalicija je moguća sa svakim. Kad se oslobodimo nekih ideologija, a mislim da je vrijeme za to, onda će ovaj grad voditi ljudi. Stopostotni sam protivnik da grad vode stranke. To su neka prošla vremena.</p>
<p> • Je li se moglo napraviti mnogo više u tri godine mandata? Ako se povuče paralela sa susjednim Zadrom, čini se da stojimo vrlo loše.</p>
<p>– Sa Zadrom smo u istoj razini bili sedamdesetih godina. Mi smo imali velika poduzeća TLM i TEF, a u Zadru se u to vrijeme razvijalo malo poduzetništvo. Kad je došla tranzicija, dakako da su Zadrani bili fleksibilniji, da su lakše ulazili u sve te projekte i promjene nego mi. </p>
<p> • Zašto je suradnja sa Zagrebom bila loša?</p>
<p>– Ne mogu se, kao gradonačelnik i predsjednik gradskog SDP-a, pohvaliti da sam imao znatnu podršku ministara, pogotovo iz SDP-a. Zašto je tako, ne znam.</p>
<p> • Od bivše ste ministrice obrane Željke Antunović, primjerice, tražili nešto što je Šibeniku obećano i što nije sporno, no projekt ustupanja bivše vojarne Kosa Šibeniku nije realiziran.</p>
<p>– Tako je. Godinu dana se radilo na tomu, ali Željka Antunović nije htjela staviti svoj potpis. Grad bi mnogo dobio tim bivšim vojnim objektom. </p>
<p> • Možete li komentirati nagađanja da vas je zapravo smijenio vaš stranački kolega Ivan Ninić, bivši saborski zastupnik, posredovanjem HNS-ovca Gorana Jurkovića?</p>
<p>– Sreća da ima i novinara pa onda oni raspolažu informacijama koje ja nemam. Međutim, kad se posloži mozaik, dođeš do zaključka da ni to nije isključeno, da je to moguće.</p>
<p> • Jeste li s Ninićem razgovarali o tome?</p>
<p>– Ninić i ja razgovaramo, dotaknemo i tu temu, ali rješenja nema, jer je očito da o nekim pitanjima, pa i kad je o demokraciji i socijaldemokraciji riječ, imamo donekle različite stavove. I tako se nas dvojica nikad do kraja ne možemo složiti, što samo po sebi i ne mora biti sporno. No, u politici se mora ponašati drukčije, odnosno treba malo tolerancije.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Valpovačka »pravna država«</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Tko je pobijedio u tzv. valpovačkom slučaju? Pravna država sigurno ne.</p>
<p>Naime, do slučaja nije smjelo ni doći, još manje do njegova raspleta koji se slavi među radnicima te tvrtke. Rezultat »pobjede« je činjenica da su odluke trgovačkih sudova stavljene ad acta i da je junak pretvorbe postao Branimir Glavaš, čelnik osječko-baranjskog HDZ-a. Jer, unatoč (zanemarenim) sudskim odlukama, baš je Glavaš pozvao nesuđenog vlasnika Valpova d. d. Ivu Brzicu i ishodio 15-dnevnu odgodu ovrhe prema kojoj Brzica ima pravo ući u firmu čijim je najvećim dioničarom postao i čije je »gazdovanje« mjerodavno sudište potvrdilo.</p>
<p>Tako je ispalo da nije sud taj koji presuđuje i odlučuje u sporu nego lokalni političar s dobrim stranačkim rejtingom u Zagrebu.</p>
<p>Prije toga na Glavaševu je inicijativu organiziran i referendum među radnicima čijim je rezultatom Brzici poručeno da ga radnici ne žele. Sve je to bio rezultat odbijanja radnika da se u njihovu kolektivu provede sudska odluka, pri čemu su padale batine i radili kolci. Bilo je i lažnih objeda na račun sudaca (»Brzica im je dao silne eure mita, imamo o tome i materijalne dokaze«). Kad je Državno odvjetništvo pozvalo, među ostalim, i Ivicu Berenčića, predsjednika uprave koju je Brzica namjeravao smijeniti kad uđe u tvrtku, pokazalo se da nikakvih dokaza za korupciju sudaca nema. Ali, Berenčić je u slavljenju pobjede nad pravnom državom bio vođa »volje naroda«.</p>
<p>U cijelom slučaju svoje su odigrali i mediji kojima je pripala »zasluga« da su, opisujući otpor sudskoj odluci, »stvorili uvjete da se odgovorni prime posla i nađu rješenje za dobrobit sviju«. Koji to odgovorni? Glavaš? Netko treći?</p>
<p>Na kraju, tom je opijenošću narodnom pobjedom krenuo i Općinski sud u Valpovu, koji je na 15 dana odgodio ovrhu ranije sudske odluke. Iste one koja je trebala omogućiti Brzici da bude gazdom u poduzeću. Ovako, odgoda ovrhe trebala bi omogućiti Hrvatskom fondu za privatizaciju da kompenzira Brzičin ulog u Valpovu d. d. Kako? Prema kojem zakonu?</p>
<p>Pjenušac otvoren na radničkom slavlju u krugu tvrtke zapravo je čaša pelina koju je pravna država morala progutati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Politička prepucavanja štete pacijentima</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Sudeći prema redoslijedu i dimenzijama vijesti u medijima, zdravstvo ne samo da je u središtu zanimanja, nego je i poprište nastavka predizborne kampanje. Nova zdravstvena vlast, koju vodi ministar Andrija Hebrang, svoju zdravstvenu politiku gradi negirajući sve što su, bolje ili lošije, stvarale prethodne, a bivši kadrovi, mahom bliski SDP-ovoj opciji, izvlače ne samo svoju istinu o dugovima u zdravstvu, nego i sve prljavo rublje koje se na bilo koji način može dovesti u vezu s »čvrstorukaškim« HDZ-ovim čovjekom.</p>
<p>Sukob ide do poziva prvom u izvršnoj vlasti, premijeru Ivi Sanaderu, da dovede u red jednog od prvih do sebe koji, pak, prijeti tužbama zbog, kako tvrdi, podmetanja. Sukob ide i do ocjena ideoloških boja s jedne i druge strane pa SDP-ovci sazivaju konferenciju za novinare da bi se obračunali s ministrom »nereformirano-hadezeovog stila«. Koriste svu municiju, pa i navodni Hebrangov nepotizam u namještanju posla kumu, zbog kojeg treba zaustaviti SDP-ove natječaje.</p>
<p>Ministar je reagirao novinskom konferencijom na kojoj ponovo ustvrđuje da je zdravstvo dužno 7,3 milijarde kuna, a ne samo 1,5 kako tvrde bivši. Mnogo je tih zaduženja nastalo nakon izbora, a prije preuzimanja vlasti u stilu – kako bi se dalo zaključiti iz Hebrangovih riječi – da se ušićari dok se još može, iako je riječ, ako je vjerovati bivšima, o nekim novim uređajima za dijagnostiku, dakle za pacijente. Novi ministar tvrdi da je već spasio bolnice od kolapsa zbog silnog duga farmaceutskim dobavljačima, ali oni otprije kazuju da je to uobičajen stil najbogatijih trgovaca koji su čekali promjenu vlasti da uzdrmaju sustav...</p>
<p>Dokazivanje tko je u pravu još nije gotovo, iako je već sada jasno da istina ovisi o tome kako se gleda, odnosno treba li nedospjele obveze smatrati dugovima. No, jasno je i to da bi u komunikaciji bivših i sadašnjih trebalo biti malo više »šlifa« ili (riječ je ipak o političarima) političke mudrosti. Ipak sve to gleda i sluša nekoliko milijuna Hrvata zbog kojih hrvatsko zdravstvo i postoji i koji sada više nikome ne vjeruju. Daje li to što su, vjerujući nekim obećanjima, jedne smijenili a druge postavili, ikome pravo da se igra njihovim novcem i, još važnije, njihovim zdravljem?</p>
<p>Možda natezanje ipak završi nekom koristi: provlači se, naime, teza da treba stvoriti sliku što težeg stanja u zdravstvu ne bi li se izvuklo više novca od financijaša. To je, eto, jedan od mogućih načina iako, medicinskim rječnikom, uvijek postoji mogućnost nuspojava.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Župan Brodarac kao Franjo Tahi</p>
<p>Vladin je javni apel za pomoć u borbi protiv obiteljskog nasilja apsolutan pogodak »u sridu«. Sanader i njegova ekipa su se odvažili javno zaoriti o tom problemu, ne zakapajući glavu u pijesak. No dok se premijer i njegova ekipa sve trude uvjeriti da HDZ više nije onaj stari HDZ, sa svojim ksenofobičnim, homofobičnim i sličnim nazadnim stavovima, lokalni moćnik iz njegovih redova ismijava bolesne djevojčice</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>U Banskim dvorima radi se punom parom. Premijer Sanader javnosti želi pokazati da je doista mislio ozbiljno kad je najavio da će njegova stranka, Vlada kojoj je na čelu i on osobno »pokrenuti Hrvatsku«. Osim hitnih zakona upućenih u Vladu iz pojedinih ministarstava, poput izmjena Zakona o sudovima koji je uputila ažurna ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, a kojim se kani uvesti reda u pravosudni kaos, premijer i ministri rastrčali su se na sve strane. Svi nešto predlažu, svi žele dokazati da ih je premijer s pravom izabrao na visoke dužnosti i po svaku cijenu hoće opravdati povjerenje. Nije to loše, dapače; samo da trud ne ostane deklarativne prirode.</p>
<p>Da Sanader misli ozbiljno i da ima sluha za aktualni trenutak potvrđuje i njegova brza reakcija na probleme s kojima se suočila Autonomna ženska kuća, koja se brine za zlostavljane žene i djecu. U ovoj se zemlji o iživljavanju nad nemoćnima ne voli govoriti. To je tema od koje se uglavnom bježi. Žene podjednako tuku i mesari i doktori znanosti i političari. I sve se to zna, ali se društvo uglavnom pravi da ne zna.</p>
<p>Stoga je zaista hvale vrijedna premijerova i reakcija potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor koji su, nakon apela Autonomne ženske kuće da će zbog nedostatka novca morati zatvoriti vrata, odmah u Banskim dvorima primili voditeljicu te nevladine institucije. Vlada je Autonomnoj kući odobrila 200.000 kuna jednokratne pomoći, barem za gašenje požara i rad idućih nekoliko mjeseci, ali i najavila da će u državnom proračunu ubuduće biti i stavka za pomoć toj kući. </p>
<p>»Nedopustivo je da se nasilje u obitelji smatra nekakvim kavalirskim deliktom«, rekao je premijer, progovorivši o tom problemu koji je nazvao »sivom zonom«. Ujedno je apelirao na grad Zagreb i županiju da pomognu toj instituciji. Nastavljajući raspravu o toj grozomornoj, ali nažalost istinitoj temi hrvatske (i ne samo hrvatske) zbilje, Jadranka Kosor je iznijela i strahote s kojima se suočavaju pretučene i zlostavljane žene, spomenuvši šokantan primjer žene silovane policijskom palicom. </p>
<p>Stoga je Vladin javni apel za pomoć u borbi protiv obiteljskog nasilja apsolutan pogodak »u sridu«. Sanader i njegova ekipa su se odvažili javno zaoriti o tom užasavajućem problemu, ne zakapajući glavu u pijesak. Je li Sanader pritom želio poentirati kod građana-birača, skupljajući bodove i nove pohvale za dobar start, nije ni važno. Mnogo je važnije da se i iz visina Banskih dvora pred javnošću progovorilo o mračnoj strani hrvatske svakodnevice. Sanader je tim potezom potvrdio da njeguje proeuropski image i da razmišlja na taj način. Jer, za razliku od područja na kojima mi obitavamo, obiteljske se zlostavljače i silovatelje u zemljama zapadne demokracije kažnjava drastično i javno difamira. Dok se taj tip nasilja ne počne ozbiljno kažnjavati, zlostavljači iz svih društvenih slojeva i dalje će nesmetano, skriveni iza zidova svojih domova i ureda, nastavljati s brutalnostima.</p>
<p>No, dok iz vrha moderniziranog i europeiziranog HDZ-a i Vlade, gdje paze na svaku riječ, stižu uglavnom poruke tolerancije, primjeri koji se pojavljuju u javnosti ipak pokazuju da je »nešto trulo u državi Danskoj«. Jer, kako je moguće da jedan od nekoć istaknutijih HDZ-ovaca, i danas dobro pozicioniran, sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac usporedi HIV-pozitivne djevojčice Elu i Ninu s – industrijskim otpadom?! </p>
<p>Govoreći o gradnji velike spalionice industrijskog otpada u Sisku i javno kukajući da, »kad netko nešto u Hrvatskoj neće, onda to utrpaju Sisačko-moslavačkoj županiji«, pričljivi je župan, poznat po »taktičnosti«, »toleranciji« i »razumijevanju«, bolesne djevojčice stavio u ravninu s otpadom! »Kada lani nisu znali kamo s bolesnim djevojčicama Elom i Ninom, poslali su ih u našu županiju, u Kutinu«, rekao je HDZ-ov župan, želeći ilustrirati da, eto, baš u njegovu županiju ostatak Hrvatske valjda šalje sve čega se želi riješiti.</p>
<p>Kako je moguće da netko, tko pritom još obnaša dužnost župana, izjavi takvo što? No, ako to i ostavimo županu na dušu, jer takva izjava pokazuje krajnju netoleranciju prema nemoćnima i bolesnima, kao i nedostatak kućnog odgoja, njegova bi stranka, HDZ, odmah trebala reagirati. Jer HDZ, koji je ponovo na vlasti i čiji se vrh zaklinje u svoju preobrazbu, mora se ograditi i osuditi takav sramotan istup svog uglednog člana. Dok se premijer i njegova ekipa u izvršnoj vlasti svim silama trude i one građane, još skeptične prema povratku HDZ-a i njegovoj preobrazbi, uvjeriti da to više nije onaj stari HDZ sa svojim ksenofobičnim, homofobičnim i sličnim nazadnim stavovima, lokalni moćnik iz njegovih redova ismijava bolesne djevojčice. </p>
<p>Vjerojatno se zgražajući što su, nakon potucanja od nemila do nedraga, našle dom baš u području kojim on »vlada«. Župan očito pati od sindroma Franje Tahija, želeći valjda gospodariti životima svih koji žive na »njegovu« posjedu. I pritom kontrolirati tko tamo može doći, a kome su vrata zatvorena jer je drukčiji ili bolesniji od drugih. </p>
<p>Zato HDZ-ov vrh, bilo Sanader ili netko drugi, mora osuditi Brodarčevu skandaloznu izjavu. Jedino tako će Sanader pokazati da je doista ozbiljan političar nove i neopterećene generacije, a stranka koju vodi očišćena od necivilizacijskih ostataka.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sindikalci svih škola i fakulteta, ujedinite se</p>
<p>Posljedica uvođenja doprinosa solidarnosti je da svi zaposleni, hoće-neće, postaju službeno ili neslužbeno članovi sindikata. Prođe li referendum, a velike su šanse da hoće, čini se da će svima biti bolje učlaniti se u sindikat, plaćati taj jedan posto umjesto 0,65 i izvući pogodnosti kakve god bile od sindikata koji toliko vape za članstvom</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Logika »ako mogu SAD, Švedska i Kanada, može i Hrvatska« ozbiljno se proširila domaćim sindikalnim središnjicama. Veliki su, naime, izgledi da će i učitelji, profesori i znanstvenici u Hrvatskoj – oni kojima plaća stiže iz državnoga proračuna, a nisu članovi sindikata, odsad plaćati mjesečnu članarinu, zvanu solidarnost. Član će davati jedan posto plaće, a nečlan će se solidarizirati sa 0,65 posto plaće. </p>
<p>To je posljedica uvođenja doprinosa solidarnosti kakav već godinama imaju neke razvijene zemlje, ali i nekolicina domaćih tvrtki, poput »Đure Đakovića« ili Hrvatskih željeznica.</p>
<p>Ako bolje razmislimo, ima logike u takvoj računici. Jer, ako sindikat od vlade izbori veća prava za sve zaposlene u sustavu, nije fer da samo neki zaposlenici (članovi) financiraju taj sindikat, a ostatak (nečlanovi) uživaju ista prava ne izdvojivši ni kunu iz džepa. Šteta samo što nakon ovoga nestaje sva logika. </p>
<p>Jedan mali školski sindikat pobunio se protiv uvođenja doprinosa solidarnosti, tvrdeći da bi svi zaposlenici imali jednaka prava i bez davanja u kasicu-prasicu sindikata. Zato postupak velikih sindikata, koji zagovaraju solidarnost, u malome sindikatu nazivaju ucjenom.</p>
<p>Budući da se doprinos solidarnosti uvodi prvi put, o njegovom se prihvaćanju provodi referendum. Učitelji i profesori do utorka će imati o čemu raspravljati. »Jesi li vidjela jutros snijeg, padao je kod mene u Zapruđu« (glasno). »Taj doprinos solidarnosti zapravo je gadna stvar« (tiho). »Ti stvarno ništa ne razumiješ, to ti je demokracija« (tiho). »Je, je, padao je snijeg i kod mene« (glasno, prolazi šef). </p>
<p>Kako je za uspješnost referenduma potrebno izjašnjavanje trećine zaposlenika, a za njegov prolaz trebala bi se izjasniti polovica izašlih, golemi su izgledi da referendum prođe i dosadašnja se kolegijalnost među učiteljima i profesorima pretvori u solidarnost. </p>
<p>Posljedica uvođenja doprinosa solidarnosti je da svi zaposleni, hoće-neće, postaju službeno ili neslužbeno članovi sindikata. Prođe li referendum, a velike su šanse da hoće, čini se da će svima biti bolje učlaniti se u sindikat, plaćati taj jedan posto umjesto 0,65 i izvući pogodnosti kakve god bile od sindikata koji toliko vape za članstvom. </p>
<p>No, što je s onima koji žele ostati »svoji« a ne »sindikatovi«, bilo iz inata ili antisindikalnog uvjerenja? Što ako učitelj želi biti samo učitelj, a ne učitelj-solidarizirani sindikalac? Zašto bi se učitelj iz Bedekovčine, ako je već to učinio vlakovođa iz HŽ-a ili tekstilac iz Kanade, silom opredijelio za solidarnost? Eh, da, to su čari demokracije. Većina je tu da odlučuje. Uostalom, tako je bilo na izborima, ovim i onim, tako je bilo i s uvođenjem vjeronauka u škole (samo se tu roditelje ništa nije ni pitalo, a i da jest – isto bi im bilo). </p>
<p>Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja tvrdi da je uvođenje doprinosa solidarnosti jačanje demokracije i sindikalizma u Hrvatskoj. Onaj tko je protiv doprinosa solidarnosti razbija sindikalnu scenu i ne razumije demokraciju, kaže Ribić. Ujedno tvrdi da su upravo članovi sindikata insistirali na tomu da se uvede doprinos solidarnosti, nakon što su shvatili da bi bilo prezločesto forsirati da sindikalna prava vrijede samo za članove sindikata. A nečlanove, tko šiša.</p>
<p>Ribićev kolega iz Sindikata učitelja kaže pak kako bi on najviše volio da nema doprinosa solidarnosti, ali da su svi članovi sindikata. Ima izgleda da se njegova ideja ispuni. Prvi korak je gotovo napravljen – uvođenjem solidarnosti posindikalizirati sve zaposlene u sustavu. Kad su svi tako lijepo pod stegom demokracije solidarizirani, u drugom ih koraku, koji traje nešto dulje, recimo deset godina, treba držati na okupu, uljuljkivati u novu normalu dok do kraja ne postanu odani sindikalizmu u toj mjeri da zaborave da plaćaju ikakav doprinos ili članarinu. E tada, u trećem i zadnjem koraku, dalo bi se ukinuti plaćanje članarine i solidarnosti. Kao nagrada za desetljetnu poslušnost, beskrajnu solidarnost i vjeru u čvrst sindikalizam.</p>
<p>Od tog trenutka treba slaviti sindikalizam. Svi za jednog, jedan za sve! Sindikalci svih škola i fakulteta, ujedinite se! I tako krasno sindikalno ujedinjeni, izborite se za novi referendum. Na kojem ćete ispravljati sve nepravde, jednu po jednu, od sitne do krupne, i postati još jednakiji.</p>
<p>Pa krenimo iz početka. Natjerajmo sve učitelje da dobrovoljno daju krv. Jer, ako je uspjela logika »Ono što mogu SAD, Švedska i Kanada, može i Hrvatska« kad je riječ o sindikalnoj solidarnosti, uspjet će i svaka druga. Pa i ona, još humanija, koja kaže: »Ako može Rim, može i Hrvatska«.</p>
<p> Ili novi zadatak za sindikate: Uklonimo raspela iz školskih učionica (jer nisu svi sindikalci katolici). Pojašnjenje: Rim je to učinio prije tjedan dana.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Osporavatelji plemenitih napora koji potiču nesnošljivost</p>
<p>Francuska nikada u svojoj povijesti nije bila neprijatelj Hrvatske. Uvijek smo mi i Francuzi ratovali na istoj strani, naročito u posljednja dva svjetska rata. Iz doba Napoleona ostaju samo pozitivne uspomene, ceste, škole, prve novine na hrvatskom jeziku itd. Pa ulica maršala Marmonta u Splitu nije mijenjala ime dvije stotine godina / Od 1990. u Hrvatskoj se francuski filmovi gotovo uopće ne prikazuju na televiziji, a ako se prikazuju, to se čini u sitne noćne sate. Francuskih pjesama gotovo i nema na radiju niti televiziji. Nema ni francuskih serija. Sve to dovelo je do nestanka interesa za francuski jezik, koji se u dvije županije, Varaždinskoj i Međimurskoj, uopće ne uči u osnovnim školama. Kako ćemo onda u Europu, gdje je francuski i službeni i radni jezik u svim institucijama. Sigurno ne prikazujući Francusku kao ne baš prijateljsku zemlju, kao što to pokušavaju prikazati gospoda Krsnik i Jurasinović</p>
<p>ZLATKO KRSTIĆ</p>
<p>Nije mi namjera braniti našeg veleposlanika u Francuskoj, gospodina Božidara Gagru, jer on ima mnogo životnog iskustva i znanja, a, osim toga, njegov članak objavljen u rubrici Stajališta u Vjesniku od 2. siječnja 2004. godine, sasvim dovoljno govori sam za sebe.</p>
<p>Međutim, iznenađen sam kako to da gospodin Vjekoslav Krsnik (Vjesnik, Stajališta, 5. siječnja 2004.) i Tomislav Jurasinović (Vjesnik, Stajališta, 14. siječnja) nisu shvatili osnovnu pobudu, poruku i namjeru članka gospodina Božidara Gagre.</p>
<p>Gospodin Božidar Gagro, kao veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj, zadužen je za razvijanje dobrih odnosa između Francuske i Hrvatske na političkoj razini, za što bolju prezentaciju Republike Hrvatske u Francuskoj, ali i za unapređenje privrednih odnosa dviju zemalja.</p>
<p>Napadnuti članak shvatio sam upravo tako, odnosno da se potakne naše privrednike da započnu ili povećaju privrednu suradnju s Francuskom, koja je sada na dosta niskoj razini.</p>
<p>Gospodin Božidar Gagro analizirao je uzroke zašto je trgovinska suradnja na tako niskoj razini, te je došao do zaključka da je to zbog negativnih političkih predrasuda u Hrvatskoj, koje traju od 1990. pa gotovo do danas. Razlog za to je vjerojatno neka nespretna izjava predsjednika Mitterranda. Međutim, Francuska nikada u svojoj povijesti nije bila neprijatelj Hrvatske.</p>
<p>Uvijek smo mi i Francuzi ratovali na istoj strani, naročito u posljednja dva svjetska rata. Iz doba Napoleona ostaju samo pozitivne uspomene, ceste, škole, prve novine na hrvatskom jeziku itd. Pa ulica maršala Marmonta u Splitu nije mijenjala ime dvije stotine godina.</p>
<p>Koje sve poteze gospodin Božidar Gagro poduzima u Francuskoj, to nama u Hrvatskoj nije poznato. Međutim, meni je dobro poznato da se naši privrednici teško odlučuju na francusko tržište ponajviše zbog neznanja francuskoga jezika. </p>
<p>Od 1990. u Hrvatskoj se francuski filmovi gotovo uopće ne prikazuju na televiziji, a ako se prikazuju, to se čini u sitne noćne sate. Francuskih pjesama gotovo i nema na radiju niti televiziji. Nema ni francuskih serija.</p>
<p>Sve je to dovelo do nestanka interesa za francuski jezik, koji se u dvije županije, Varaždinskoj i Međimurskoj, uopće ne uči u osnovnim školama. Kako ćemo onda u Europu, gdje je francuski i službeni i radni jezik u svim institucijama. Sigurno ne prikazujući Francusku kao ne baš prijateljsku zemlju, kao što to pokušavaju prikazati gospoda Krsnik i Jurasinović.</p>
<p>Pa Republika Hrvatska bi daleko više trebala zamjeriti Austriji zbog pogibije Zrinskog i Frankopana, jer je postojala mogućnost osamostaljivanja još u sedamnaestom stoljeću, zatim Mađarskoj zbog stoljetnih hegemonističkih težnji i nametanja mađarskoga jezika. Međutim, unatoč tome s tim dvjema zemljama imamo sada izvrsne međususjedske odnose.</p>
<p>Htio bih upozoriti gospodu Krsnika i Jurasinovića da zatiranje francuskog jezika i kulture najviše pogoduje amerikanizaciji, odnosno monokulturi, a to je najgore što bi nam se moglo dogoditi i već se događa. Jesu li oni ustali protiv ucjena i diktata koje Hrvatskoj nameće američka administracija u vezi s Haagom? </p>
<p>Jesu li ustali protiv danonoćna prikazivanja bezbrojnih i bezvrijednih američkih filmova punih nasilja, prostačkog izražavanja i seksualnih vulgarnosti? Je li im je poznato da nakon jezične kulture, te privredne ovisnosti dolazi i politička ovisnost?</p>
<p>Profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vjekoslav Afrić, u Vjesnikovoj Panorami od 10. siječnja 2004. odlično je zaključio: »Računalne aplikacije utječu na svakodnevni jezik, sve je više anglosaksonskih riječi koje ulaze u hrvatski jezik. </p>
<p>Utjecaj na hrvatski jezik je toliko jak da postoji zabrinutost, s pravom, za nacionalnu kulturu. Nalazimo se pod vrlo velikim akulturacijskim pritiskom. Uzmite za primjer problem vrijednosti ili modela življenja – u kinima se najčešće prikazuju američki filmovi, a na televiziji američke serije. </p>
<p>Prema tome, čak i ako nije riječ o problemu jezika, vrijednosni sustavi su oni koji su dominantni i postaju svakodnevna problematika«.</p>
<p>Zato preporučujem gospodi Krsniku i Jurasinoviću da ponovno pročitaju članak gospodina Božidara Gagre, na primjer, ovo: »Kada bi Hrvatska imala više roba i manje bojažljivosti u nastupu na francuskom tržištu, trgovinska razmjena bila bi znatno bolja od sadašnjih 700 milijuna eura.«.</p>
<p>Sve što je gospodin Božidar Gagro napisao učinio je zato »da se zna istina, da se prijateljstva ne povrijede i ne podcijene, da naši roditelji ne bi odvraćali djecu od učenja krasnoga i korisnog jezika, te da naši poslovni ljudi ne bi zazirali od sredine za koju unaprijed misle da im je nesklona«.</p>
<p>Svojim člancima gospoda Krsnik i Jurasinović čine baš suprotno, osporavaju plemenite i korisne napore gospodina Božidara Gagre i potiču nesnošljivost (da ne upotrijebim neku težu riječi) prema jednoj velikoj zemlji i kulturi.</p>
<p>Autor je odvjetnik, predsjednik Francuskoga kluba u Varaždinu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nastavlja li se štetno »politiziranje« diplomatske službe, njezino mrljanje stranačkim bojama</p>
<p>Biti spreman za (pre)uzimanje uzda jednako znači imati programe – i sastaviti ekipu od koje nitko ne očekuje da bude bez mane i straha, ali se većina uzda da se u njene dresove nije zakrabuljilo previše »mangupa« koji svojim habitusom i (ne)djelima dezavuiraju premijera i njegov trud / Još se nije stišala bura izazvana najavom da će »Račanovi amateri« kući prema kratkom postupku, nego se zna ne samo da će čistku preživjeti neki notorno nesposobni i neobrazovani, lijeni i muljanju skloni među njima – nego i da će na mjesta onih koji odlaze doći zamjene jednako draženo manjkave profesionalne, stručne i osobne (da ne kažemo karakterne) doraslosti / Malo se koja i među starim članicama, primljenim još za hladnoga rata, može hvaliti time da joj je NATO, odnosno američki pritisak, otvorio vrata Unije, dok njihove ključeve danas drže isključivo same sudionice u tom procesu – jednako mrzovoljne kad im netko prijeti američkim sponzorstvom kao i kad netko (time) šalje loše poruke prostorom možda-kandidatske zone obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Čini se da su Sanaderovoj vladi</p>
<p> – prije nego što je i zagrijala stolce – počeli ispadati kosturi iz ormara. Sustizati je, a premijera posebno, likovi-i-djela upravo one prošlosti HDZ-a što ju je Ivo Sanader i nastojao zatomiti, i u nepovratnost koje je javnost želio uvjeriti više nego u vjerodostojnost nekih strateških (ekonomskih, socijalnih, vanjskopolitičkih…) sastavnica svog programa. </p>
<p>Tako primjedba jednog od opozicijskih lidera da je Sanader nespreman preuzeo vlast nigdje ne dobiva toliko potvrde kao na minskom polju kadrovsko-financijskih afera koje iz dana u dan pune stranice dnevnoga i revijalnog tiska. </p>
<p>Jer biti spreman za (pre)uzimanje uzda jednako znači imati programe – i sastaviti ekipu od koje nitko ne očekuje da bude bez mane i straha, ali se većina uzda da se u njene dresove nije zakrabuljilo previše »mangupa« koji svojim habitusom i (ne)djelima dezavuiraju premijera i njegov trud.</p>
<p>Naime, kad govorimo o javnosti koja silno želi da Ivo Sanader na djelu – izvanredno važan dio kojeg je i sastavljanje kadrovske križaljke – pokaže da je mislio ozbiljno, nju nikako ne tvore samo glasači zahvaljujući kojima je osvojio saborsku većinu. Tu (tihu) većinu čine i oni koji su – ako i začepljena nosa – dali glas poraženim strankama, jer je premijer danas i njima odgovoran. </p>
<p>Štoviše, u smislu pribavljanja potpore za njegov koncept odmaka od »obnašanja vlasti« u izvedbi trećesiječanjske udruge, taj dio građana treba mu i politički biti jednako važan kao i ustaljena biračka populacija njegove stranke.</p>
<p>Ali kako mi nije namjera ovdje »katalogizirati« afere koje svakodnevno zaprepašćuju medijsku javnost, spomenuo bih samo tri »kostura« čije zveketanje može opasno nagristi vjerodostojnost Sanaderove pragme. Prvi je već iritantna nedosljednost u sređivanju rasula što ga je za sobom ostavila prethodna ekipa na području diplomacije, posebice kad je riječ o usklađivanju vrsnoće veleposlanika s izazovima »erogenih« točaka na kojima odrađuju svoj staž. </p>
<p>Jer još se nije stišala bura izazvana najavom da će »Račanovi amateri« kući prema kratkom postupku, nego se zna ne samo da će čistku preživjeti neki notorno nesposobni i neobrazovani, lijeni i muljanju skloni među njima – nego i da će na mjesta onih koji odlaze doći zamjene jednako draženo manjkave profesionalne, stručne i osobne (da ne kažemo karakterne) doraslosti. </p>
<p>Osobito pak zabrinjava što se time nastavlja krajnje štetno »politiziranje« diplomatske službe, njezino presudno mrljanje stranačkim bojama, umjesto da se već jednom povuče uvjerljiva crta između podnošljive razine klijentelizma – u sklopu kojeg uhodane diplomacije takve »zaslužnike« šalju na ladanjske destinacije, što dalje od mjesta na kojem se može razmahati poguba njihova ambicioznog diletantizma – i dogme o zaštiti nacionalnih interesa osloncem na prekaljene profesionalce, bez obzira na njihove bliskosti ovoj ili onoj opciji.</p>
<p>Novi čelni čovjek na Zrinjevcu morao bi izvući dobre pouke iz skandala što mu ga je (a i sebi) priredio veleposlanik u jednoj susjednoj, tektonski osobito delikatnoj zemlji – učinivši dvije »briljantne« pogreške. </p>
<p>Najprije je četiri godine toliko samozatajno djelovao da se trag njegova truda – ni na jednom sloju ni razini paradigmatski zaparloženih, teškoćama poput bršljana obraslih odnosa između naše i te države – nije mogao ni nanometrom izmjeriti, a onda je graknuo da ga se izbacuje iz pokušaja konačna valjanja tog Sizifova kamena.</p>
<p>Kao prvo, i taj je »diplomat« do svoje sinekure stigao zahvaljujući partijskoj lijani – uz koju se popeo zahvaljujući nikom poznatim mu zaslugama za demokratski obrat 1990. godine… ili bogzna što. Kao drugo, umjesto da onda besprijekornim odrađivanjem zadataka – a zaista mu je bio izazovno-inspirativan – opravda licencu, on je mandat otaljavao blaženo nezamjetno. Da se nije protokolarno pojavljivao uz hrvatske visoke goste u zemlji službovanja, ne bi na televiziji bio zamijećen ni u »Živoj istini«!</p>
<p>I kao treće (i najveće), kad je – možda neukusno, ali ne i bez razloga – zanemaren pri sastavljanju pregovaračke momčadi, demonstrativno je podnio ostavku! </p>
<p>Kao da je na izbornoj funkciji (zanimljivo, to mu u Partiji nikad nije palo na um!), a ne na (zapravo) činovničkom položaju. </p>
<p>Ali pitat ćete se, gdje je tu element »kostura iz ormara«?</p>
<p>I te kako je nazočan, jer je dotični, umjesto da bude glatko suspendiran i vraćen u Zagreb prvim vlakom, pomilovan i naknadno uključen u pregovaračku ekipu. </p>
<p>Da ne bude prigovora za »revanšizam«? Ni govora, nego da ne bude rogoborenja kako sadašnja vlast nemilice čisti veleposlanike koje je imenovala bivša – dok je ona mnoge njezine (zna se kako probrane) uzdanice ostavila tamo gdje ih je zatekla. Jer »nema mjesta revanšizmu«!</p>
<p>Ispao je, dakle, iz ormara – uza znakovito štropotanje – kostur legalizacije klijentelizma, sitne trgovine ustupcima i kreditima o kojoj javnost i te kako ima čvrsto formirano mišljenje… i koje neće lako zaboraviti.</p>
<p>Simptomatično je, u istom kontekstu, da je su obojica svježe imenovanih savjetnika prvoga hrvatskog diplomata također ljudi obilježeni skandaloznim nepoštivanjem načela o apolitičnosti veleposlaničke funkcije. Jedan je – ne ulazim ni u njegovu stručnost, još manje u razloge ostavke – svojedobno »ispraznio« hrvatsku ambasadu u strateški najvažnijoj nam europskoj zemlji, opalivši tako pljusku i onom (kod kuće) komu je htio, ali i domaćinu. Dakako, vjerojatno se kasnije prisjetio da i njemu bridi obraz… i da bi dobro bilo mu ta uspomena odredi boju savjeta što će ih udijeliti svom šefu.</p>
<p>Drugi se još spektakularnije proslavio, dopisujući se javno s pretpostavljenim – koji mu je zahvalio na uslugama. Također, zaboravljajući da je, koliko god visoki, ali ipak puki činovnik, također s glavom u oblacima svoje stranački podmazane, a ideološki nabrijane »misije«. O čemu on, uza svu nespornu stručnost, može, a čemu nikako ne bi smio savjetovati čelnika kuće na Zrinjevcu?…</p>
<p>Drugi kostur – točnije, lijes s nekoliko njih – koji se rasuo po igralištu nove vlasti jest onaj iz Tuđmanove ere, kad su udareni temelji umišljenom »osloncu na Ameriku«, uz omalovažavanje Europske unije i (posebice) onih kriterija za približavanje Republike Hrvatske toj asocijaciji koje zdušno potpisuju sve zemlje-članice. I koji će za Hrvatsku uskoro biti viši od Kineskog zida, jer će se pod njihovo slovo slegnuti još deset »autograma«.</p>
<p>Nebulozne tvrdnje kako će Hrvatska »u EU preko NATO-a« najgora su glazba za uši ljudi koji odlučuju o hrvatskom prijamu, jer je naša zemlja posljednja koja ih smije iritirati »relativizacijom« eurointegracijskog projekta. </p>
<p>Malo se koja i među starim članicama, primljenim još za hladnoga rata, može hvaliti time da joj je NATO, odnosno američki pritisak, otvorio vrata Unije, dok njihove ključeve danas drže isključivo same sudionice u tom procesu – jednako mrzovoljne kad im netko prijeti američkim sponzorstvom kao i kad netko (time) šalje loše poruke prostorom možda-kandidatske zone obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja.</p>
<p>Zaista bi dobro bilo da je taj (Tuđmanov) kostur ostao dobro zakovan u nekom sefu, a ne da se krajnje kontraproduktivno dovodi u pitanje uloga Republike Hrvatske kao istodobno namjenski probranoga i (tako) povlaštenoga regionalnog igrača – čija je funkcija da vlastitim kandidatskim dozrijevanjem podupire scenarij regate, kako bi ostale zemlje rečenog prostora odustale od iluzije da svojim oklijevanjem u ispunjavanju kriterija mogu donijeti prevagu scenariju konvoja (koji plovi brzinom najsporijeg broda).</p>
<p>Treći kostur unekoliko je »umnožak« prvih dvaju: ne uspije li Sanaderov »dream team« ubrzo korjenito preusmjeriti generalni razvojni koncept nacionalne privrede – a njegova je konverzija iz uvozno-uslužnog u proizvodno-izvozni i te kako u vezi s međunarodnim likom Lijepe naše (o kojem bi diplomacija trebala skrbiti prema pravilima totalnog marketinga) – Hrvatska će biti sve dalje od Europe, a sve bliže Argentini. I ne samo zbog prijetećeg oblaka golemih dugova, nego i zato što te nasušno potrebne »pretvorbe« ne može biti bez pune integracije u Europsku uniju.</p>
<p>Dakle, budući da su suvremeni integracijsko-globalizacijski procesi drastično smanjili prostor za realizaciju projekata manjkava nadahnuća, procedure ometene grupno-partijskim interesima i izvedbe opterećene nedostatkom profesionalnih vještina i sviješću o mandatu, svaka se pogreška plaća teže nego ikad. </p>
<p>A ništa manje snažno ubrzavanje »svjetskog vremena« jamči da će svaki taj »propust«, svaka pogreška iz neukosti i svaka glupost doći na naplatu dok lupiš dlanom o dlan.</p>
<p>I da će svaki kostur koji iz nepažnjom odškrinuta ormara tresne u našu stvarnost djelovati poput klipova pod noge vlade koja je vjerojatno spremnija nego što joj opozicijski kritičari prigovaraju, ali (čini se) ne i posve svjesna koliko od nje očekuju građani zamoreni trinaestogodišnjim udaljavanjem susreta s boljom, punokrvno europskom budućnošću. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sloboda pisanja i govora: Prošla su vremena kad se druge bez dijaloga moglo ponižavati i etiketirati</p>
<p>Ne vidim velike razlike između Fumićeva »klerofašizma« i Thomsonovih pjesmuljaka o Jasenovcu. Slično je i velikosrpska ideološka teorija u najnovijem ratu odvela u smrt stotine tisuća ljudi. Niti jedan đavo nije posve crn, kaže narod. Tako niti u jednom lažnom pokretu nije bilo sve zlo. Ali isticati dobro jednih, a zanemarivati zlo koje su počinili prijetvorno je</p>
<p>I antifašisti su bili u pravu ako su se borili protiv nacizma, ali su imali krivo što su to činili u savezu s jednako krvavim komunizmom. Zato sukobi »fašista i antifašista« koji svako malo u nas isplivaju na površinu, skrećući pozornost s rješavanja gorućih problema opstanka ovoga naroda, samo pokazuju kako je još u nas mnogo ljudi koji su ostali vjernici jedne ili druge lažne teorije koja je unesrećila ovaj narod</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Ovih dana je izišlo na vidjelo da, nažalost, mnogo novinara u nas ne piše što i kako bi htjeli i željeli nego kako se to sviđa njihovim poslodavcima. Nećemo govoriti o imenima, ali sama činjenica plaši. Sigurno ima mnogo novinara koji su ideološki određeni. Zato i imamo toliko suprotnih ocjena stvarnosti u medijima. </p>
<p>Svaka ideologija je zapravo mišljenje čija istinitost čeka provjeru. Ona je teorija koja treba dokaze za svoju točnost. Komunizam je, na primjer, bio takva teorija pa su je i sami nazivali teorijom marksizma, odnosno Marxovom predodžbom o pravilnom razvoju ljudskoga društva koje bi trebalo ostvariti. Bila je, dakako, fatalna pogreška što su se društva organizirala prema teoriji, koja nije bila dokazana kao istina. Posljedice su bile stravične za ljude. </p>
<p>Umjesto da se mijenja ili odbaci teorija koja je suprotna ljudskom životu, marksizam je tražio promjenu čovjeka i njegove svijesti (!) koja se »mijenjala« najstrašnijim nasiljima i progonima ljudi. Na kraju se ustanovilo da nisu ljudi krivi za propast takvih društvenih uređenja nego da teorija komunizma jednostavno pogrešna, utopistička, neprovediva i da odgovara ljudskoj naravi. </p>
<p>Slično je bilo i s nacizmom, koji je imao svoje pristalice u nas u ustaškom pokretu. Tako je propala i NDH, koja je nastala iz braka s nacizmom, ali i komunistička Jugoslavija poduprta komunističkom teorijom o zajedničkoj socijalističkoj svijesti. </p>
<p>Oba pokreta su bila lažna te su i propala zajedno sa svojim državnim tvorevinama. </p>
<p>Veličati naš antifašizam, koji nije europski nego komunistički, naspram ustaštvu isto je kao kad se uspoređuju lažno zlato i krivotvorene novčanice. </p>
<p>U nas još samo gospodin Fumić govori ovih dana o nekakvom klerofašizmu, koga nikada nije bilo, jer je samo šačica klerika sudjelovala u ustaškom pokretu, a podjednak je broj pomagao i komunistima čije je ideologije Crkva prokazala kao krive. </p>
<p>Crkva, međutim, nije nikoga ni progonila ni ubila. Radije bi morao gospodin Fumić govoriti o crnom i crvenom fašizmu, koji on hvali, a koji je jednako bio krvav kao i crni, jer su i jedni i drugi sa svojim jatacima u Europi, provodeći svoje sulude namisli, počinili strašne zločine. </p>
<p>Ne vidim velike razlike između Fumićeva »klerofašizma« i Thomsonovih pjesmuljaka o Jasenovcu. Slično je i velikosrpska ideološka teorija u najnovijem ratu odvela u smrt stotine tisuća ljudi. Niti jedan đavo nije posve crn, kaže narod. Tako niti u jednom lažnom pokretu nije bilo sve zlo. </p>
<p>Ali isticati dobro jednih, a zanemarivati zlo koje su počinili je prijetvorno. I u ustaštvu postoji dobro, jer je željelo oslobođenje Hrvata od Srbije, ali je zlo počivalo u zločinima i savezu s nacionalsocijalizmom. </p>
<p>I antifašisti su bili u pravu ako su se borili protiv nacizma, ali su imali krivo što su to činili u savezu s jednako krvavim komunizmom. Zato sukobi »fašista i antifašista« koji svako malo u nas isplivaju na površinu, skrećući pozornost s rješavanja gorućih problema opstanka ovoga naroda, samo pokazuju kako je još u nas mnogo ljudi koji su ostali vjernici jedne ili druge lažne teorije koja je unesrećila ovaj narod. </p>
<p>Talijane, međutim, kao sudionike fašističke osovine zla, ni danas ništa ne zabrinjava što su im neofašisti u vladi. Svu su svoju pozornost usmjerili ekonomiji pa će u ime njene moći nama onemogućiti ribolovni pojas na koji, prema svim zakonima, imamo pravo, ali ne i moć, jer se naši ideolozi još iscrpljuju pokretima koje davno zamelo vrijeme pa smo stoga ostali do danas siromasi. </p>
<p>U Bibliji, a i u Crkvi, je veoma važno pitanje pravovjerja. Mojsije na svom oproštaju prije smrti kaže Izraelcima da stavlja pred njih život i smrt, vjernost Bogu kao blagoslov i nevjernost kao prokletstvo.</p>
<p>Ne tako da bi Bog prokleo narod, nego da pogrešni životni put završava propašću. Slično i Isus kaže da je donio istinu i time život čovjeku. Zato kaže: »Ako hoćeš život, poštuj moje zapovijedi«. </p>
<p>Crkva i danas smatra svojom prevažnom ulogom da bdije nad ispravnošću vjerovanja. Do najnovijih vremena imala je popis zabranjenih knjiga, da bi se većinom nepismen svijet očuvao od pogrešnog puta. </p>
<p>Danas kad je svijet civilizacijski napredovao ne treba nikome zabranjivati knjige i pisanje, ako im nije namjera da svjesno kvare ljude. Niti novinarima kojima je ideologija ispred činjenica ne bi trebalo braniti pisanje osim ako im to ne smanjuje nakladu. </p>
<p>Drugi će u slobodi tiska dokazati da jednostavno za svoje misli nemaju činjenične podloge. Ne treba se bojati slobode tiska. Crkva je u srednjem vijeku imala popis zabranjenih knjiga, a nacionalsocijalizam i komunizam je ljude zbog »neprijateljskih« knjiga slao u Sibir i na Goli otok. </p>
<p>Svaka ideologija je pseudoreligija, odnosno pogrešno vjerovanje, koje čovjeka vodi u propast. Društvo u slobodi izmjene mišljenja dolazi do istinitih zakona koje i provodi donoseći narodu napredak i život. </p>
<p>Ali i kršćanske vjere mogu postati lažne i odvesti ljude u nesreću, ako daju veću vrijednost materijalnom nego duhovnom i Božjem, kao, na primjer, nacionalnoj državi ili »Kosovskom zavjetu«, kako smo čuli u božićnoj poslanici srpskog patrijarha, nego li vjernosti krsnom zavjetu Kristu i njegovu evanđelju. Vjernost »Kosovskom zavjetu« je poziv na rat, što smo već doživjeli 1989., a vjernost Kristu je poziv na mir, toleranciju i poštivanje drukčijih. </p>
<p>Svatko ima pravo pisati kako želi, ali se ne smije ljutiti ako mu se dokaže da mu razmišljanje nema podlogu u životu i ljudskoj naravi. </p>
<p>Tako ovih dana homoseksualno društvo naziva »homofobima« određene ljude i novine, jer se to društvo ne može dijaloški susresti s istinom, da je njihovo ponašanje nenaravno i stoga devijantno, jer ne odgovara naravi svake pa i ljudske spolnosti u kojoj je normalan odnos muškarca i žene iz čega nastaje novi čovjek i sav život. To bi bilo isto kao da bi se hromost proglašavala normalnim stanjem. </p>
<p>Prošlo je vrijeme zabrana knjiga i pisanja. </p>
<p>U svakom uredniku koji zabranjuje pisanje iz ideoloških razloga čuči skriveni inkvizitor ili partijski tužitelj. Prošla su vremena kad se druge bez dijaloga moglo ponižavati i etiketirati. Dijalog je najviši oblik ljudske komunikacije koji unaprjeđuje ljudski život, jer nitko ne može sam vidjeti svu istinu. »Čovjek samo tada nije slobodan kada djeluje protiv svoje razumne naravi.« (Tolstoj).</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Iza Mimare gradit će se Garaža Srednjoškolac</p>
<p>Dvoetažna bi podzemna garaža podzemnim pješačkim hodnicima trebala biti povezana s Klinikom za dječje bolesti u Klaićevoj i Hotelom Opera/ Na površini bi se uredila sva igrališta, a jedno od njih koristilo bi se kao helidrom za Kliniku</p>
<p>Umjesto često spominjane i osporavane lokacije za izgradnju podzemne javne garaže ispod zgrade HNK, Ured za upravljanje imovinom predlaže da se podzemna garaža gradi ispod sportskih igrališta iza Muzeja Mimare, jer je to područje za tu namjenu posebno istaknuto i u GUP-u.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Ureda, Željka Uhlira, stručnjaci Građevinskog fakulteta već su izradili i idejni projekt te garaže koja bi sa 715 parkirnih mjesta bila najveća u gradu i koja bi se zvala »Srednjoškolac«. Ovih dana bit će predan i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.</p>
<p>Ured će, međutim, objašnjava Uhlir, Poglavarstvu predložiti da se primijeni potpuno novi model financiranja izgradnje garaže i sličnih projekata – model koncesije, po kojemu bi se, kaže pročelnik, mogli graditi vrtići, bazeni, sportski objekti itd. Svugdje u svijetu se, objašnjava, takvi objekti već odavno ne financiraju iz proračuna, već ih gradi investitor odabran na javnom natječaju.</p>
<p>Investitor ulaže novac u gradnju i održavanje objekta te ubire zaradu tijekom, primjerice, 15 godina, nakon čega objekt preuzima grad, dodjeljuje ga u zakup i tako zarađuje. Prema nekim izračunima, izgradnja ove garaže koštala bi oko 20 milijuna eura.</p>
<p>Projekt predviđa da garaža bude dvoetažna, a bila bi prva koja bi imala po jedan ulaz i izlaz i na Klaićevu i na Ulicu Isidora Kršnjavoga. Najveća je zanimljivost svakako povezivanje garaže podzemnim hodnicima s Klinikom za dječje bolesti u Klaićevoj i, najvjerojatnije, s Hotelom Opera.</p>
<p>Povezivanje s Klinikom riješilo bi, kaže Uhlir, katastrofalnu situaciju oko pristupa i parkiranja kod nje, a za njezine potrebe na jednom od igrališta iznad garaže uredio bi se i helidrom za slijetanje helikoptera koji prevoze pacijente.</p>
<p>U tijeku je i anketa među susjedima i budućim korisnicima garaže, a osim Klinike i Hotela potencijalni veći korisnici garaže su nekoliko fakulteta, šest škola i Muzej Mimara. »Projekt predviđa da bi se potpuno uredila i sva vanjska igrališta, koja su trenutno devastirana i nedovoljna jer ih u smjenama koriste učenici čak pet srednjih i jedne osnovne škole«, kaže Željko Uhlir.</p>
<p>Obnovom atletske staze, staze za sprint, skakališta, rukometnog, odbojkaškog i košarkaškog igrališta te tribina za 2000 gledatelja, središte grada dobilo bi, tvrdi Uhlir, pravi sportski centar. Umjesto zapuštenih vanjskih svlačionica, na dijelu prve podzemne etaže garaže smjestilo bi se 12 svlačionica s praonicama, sanitarijama, prostorima za nastavnike, opremu i održavanje sportskih igrališta te prostor za prvu pomoć.</p>
<p>Ako bi Poglavarstvo uskoro prihvatilo prijedlog Ureda, građani bi otvorenje najveće gradske podzemne garaže u centru, kojemu kronično nedostaju parkirna mjesta, dočekali u roku od godine dana, jer bi sama gradnja trajala samo oko šest mjeseci. Ako bi se izgradile još dvije garaže – na Tuškancu i u Crnatkovoj, za koje će Zagrebparking ovih dana također zatražiti lokacijske dozvole – moglo bi se reći da bi povećana potreba Zagrepčana za parkirnim mjestima bila u samom centru u potpunosti zadovoljena.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na teren izašle sve ekipe Zimske službe, autobusi stajali do 50 minuta</p>
<p>Zbog snijega koji je u četvrtak ujutro počeo padati na području grada, na teren je izašlo svih 114 ekipa Zimske službe Zagrebačkih cesta. Prve ekipe uputile su se u 8.30 sati na čišćenje podsljemenske zone – u Markuševec i Gračane i na prometnice kojima je prijetilo smrzavanje. Voditelj Zimske službe Srećko Vučković rekao nam je kako su već oko podneva sve prometnice bile prohodne.</p>
<p>Inače, ove je godine Zimska služba organizirana u 10 baza koje pokrivaju 1531 kilometar prometnica, površine 8,7 milijuna četvornih metara. Raspolaže sa 114 redovnih i 15 rezervnih ekipa, deset stanica za samootkrivanje poledice i niskih temperatura na kolniku te 28 specijalnih vozila za čišćenje uskih i strmih prometnica. </p>
<p>Već i manji snijeg na kolnicima uzrokovao je, međutim, kašnjenja brdskih autobusnih linija ZET-a. Zastoji su počeli između 10.30 i 11 sati i potrajali od 30 do čak 50 minuta na linijama koje voze za Mlinove, Šestine, Lukšić i Mikulić. Jedan od autobusa zastao je u ulici Pantovčak, pa je Zimska služba tamo morala posebno intervenirati. </p>
<p>U tramvajskom prometu, prema informacijama iz ZET-a, nisu zabilježena veća čekanja. </p>
<p>Snijeg je očigledno vozače zatekao nespremnima jer je samo do 14 sati Policijska uprava zagrebačka registrirala 15 automobilskih nesreća. Srećom, ozlijeđenih nije bilo i sve je ostalo na materijalnoj šteti. Kao glavni uzrok nesrećama u PUZ-u navode <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> neprilagođenu mokrim kolnicima. Inače se automobilski promet odvijao neometano na svim pravcima. Ipak s obzirom na skliske kolnike uputno je voziti polaganije i s više opreza. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vlasta Pavić: Odluke ćemo donositi konsenzusom</p>
<p>Potvrđeni programi urbanističko-arhitektonskih natječaja za lokaciju Badela u Vlaškoj i onu Uriha na Kajzerici: u centru zgrade do šest etaža, na Kajzerici pogon Uriha, hotel i četveroetažno parkiralište</p>
<p>Rasprava o izmjenama i dopunama Programa mjera za unapređivanje stanja u prostoru u četvrtak je skinuta s dnevnoga reda sjednice Gradskog poglavarstva. Tu je točku predložio Zavod za planiranje razvoja Grada, zato što Program mjera predviđa izradu čak oko 170 detaljnijih urbanističkih planova.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić objasnila je skidanje točke činjenicom da koalicijski partneri još uvijek nisu usuglasili stavove o tome, kolikog obuhvata trebaju biti ti detaljni planovi. »Urbanizam je prevažan za razvoj grada i odluke takve vrste trebale bi se donositi konsenzusom koalicijskih partnera i struke«, kazala je Vlasta Pavić, dodavši da će ustrajati u tome da prestanu sukobi. Oni koji se ne budu slagali s mišljenjem struke, morat će, rekla je još, obrazložiti to sa stručnog aspekta.</p>
<p>Podsjetimo, na prošloj je sjednici Poglavarstva zamjenik gradonačelnice Milan Bandić doslovce optužio Zavod za planiranje (u kvoti HNS-a), da usitnjavanjem obuhvata detaljnih planova pogoduje interesima poznatih investitora. On je od pročelnice Zavoda Ane Mrak-Taritaš zatražio, da u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i Uredom za prostorno uređenje (oba u kvoti SDP-a), objedini obuhvate pojedinih »sitnijih« planova u veće, jer je smatrao da su ovakvi, kakvi bi trebali biti, samo zamjena za lokacijske dozvole.</p>
<p>No, mišljenja dvaju zavoda i koalicijskih partnera i dalje se razlikuju. Ana Mrak-Taritaš u četvrtak je na sjednici rekla da je ono, što traži Bandić, objedinjavanje »bijelih i žutih fleka« u GUP-u, iako je samo za žute propisana izrada detaljnijih urbanističkih planova. Ponovila je da za takvo »objedinjavanje« treba mijenjati GUP, te da će se do više »sitnijih« planova doći brže i uz veći angažman struke.</p>
<p>Objasnila je i razliku između detaljnog plana uređenja (DPU) i urbanističkog plana (UPU). DPU se, po definiciji, izrađuje za poznatog investitora dok se UPU izrađuje za područja gdje je nužna nova regulacija a nije do kraja poznat projektni program za novu izgradnju. Riječ je, znači, kaže pročelnica, o planiranju nove gradnje na neizgrađenom području ili restrukturiranju postojeće gradnje.</p>
<p>U nastavku sjednice Poglavarstvo je potvrdilo programe za javni urbanističko-arhitektonski natječaj bloka Badel (Šubićeva-Martićeva-Derenčinova-Vlaška) i tzv. bloka Uriho, između Avenije Dubrovnik i Kajzerice. Zavod je u programu bloka Badel – mješovite, pretežno poslovne namjene, veličine 20.242 četvorna metra – predvidio najviše 60.726 četvornih metara nadzemne bruto razvijene površine. Visina nove gradnje, s obzirom da je riječ o jako izgrađenom području, bit će uglavnom između dvije i sedam etaža. Kao spomenici kulture trebaju biti očuvane upravna zgrada, zgrada destilacije i skladišta Badela, kao i zgrada bivše Gorice. </p>
<p>U bloku Uriho, koji se nalazi u zoni poslovne namjene, planira se gradnja novog proizvodnog pogona toga poduzeća te hotela i četveroetažnog parkirališta koji bi bili povezani sa Zagrebačkim velesajmom. Gradonačelnica Vlasta Pavić izrazila je veliko zadovoljstvo što su natječaji za ove iznimno vrijedne gradske lokacije nakon dvije godine čekanja konačno pripremljeni pa se kreće se u njihovu realizaciju.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tojčić i Žagar počeli bitku, tko izgubi bit će »Pedro«</p>
<p>Matematički rečeno, pozicija HNS-a u Zagrebu obrnuto je proporcionalna onoj na nacionalnoj razini. Iako su na parlamentarnim izborima višestruko povećali broj saborskih fotelja, izborni rezultat haenesovaca u Zagrebu ocijenjen je vrlo lošima</p>
<p>»O unutarstranačkim izborima u Zagrebu ne želim razgovarati«, rezolutno je na upit o predstojećim izborima u HNS-u odgovorio zamjenik gradonačelnice zadužen za gospodarstvo, Stipe Tojčić. Razgovorljiviji nije bio ni njegov mlađi kolega i oponent, predsjednik Gradske organizacije HNS-a, Mislav Žagar. On je samo ustvrdio kako još nije odlučio hoće li se ponovno kandidirati za funkciju koju je obnašao posljednjih godinu dana. Spomenuti dvojac vjerojatno će razloge svoje medijske šutnje obznaniti nakon 15. travnja, kad će Gradsko vijeće HNS-a odlučiti o tome tko će biti prvi čovjek te stranke u Zagrebu.</p>
<p>Matematički rečeno, pozicija HNS-a u Zagrebu obrnuto je proporcionalna onoj na nacionalnoj razini. Iako su na parlamentarnim izborima višestruko povećali broj saborskih fotelja, izborni rezultat haenesovaca u Zagrebu ocijenjen je vrlo lošima. U prvoj izbornoj jedinici mjesta u Saboru osigurali su samo Vesna Pusić i Srećko Ferenčak pa se, po logici stvari, pitanje tko je za to odgovoran, postavilo već istu večer u Novinarskom domu gdje su »narodnjaci« čekali izborne rezultate.</p>
<p>U ovim trenucima zbog loših rezultata sve glasnijima postaju međusobne optužbe dvaju istaknutih članova stranke.</p>
<p>Prvi je Stipe Tojčić, najviše rangirani HNS-ovac u Poglavarstvu i zbog toga odgovoran za poteze koje ta stranka tamo vuče. Razmatrajući razloge lošeg rezultata, HNS-ovci su se složili da je tome prije svega kumovao loš rad unutar Poglavarstva, krive odluke i stalne razmirice i svađe s koalicijskim partnerima iz SDP-a. Za sve to optužen je Stipe Tojčić.</p>
<p>S druge je strane Mislav Žagar, koji je predsjednikom Gradske organizacije postao nakon što je na unutarstranačkim izborima pije više od godinu dana pobijedio Tojčića. Žagaru javnost zamjera krivo čitanje, odnosno »kućne brojeve« (umjesto katastarskih) i tvrdnje jednog poduzetnika da je primio mito.</p>
<p>Ipak, da se kojim slučajem izbori održe danas, rekao nam je izvor u HNS-u, Žagar bi dobro prošao jer i dalje uživa povjerenje stranačkih predsjednika u gradskim četvrtima (od kojih, inače, stižu glasovi prilikom izbora za čelnu poziciju u stranci u Zagrebu).</p>
<p> Naime, od ukupno 17 četvrti, Žagar se može pohvaliti podrškom njih 15, što bi mu u slučaju ponovne kandidature širom otvorilo vrata za novi mandat. </p>
<p> Kako u politici, međutim, prevladavaju nijanse i ništa nije bijelo ili crno, Žagara smo pitali ovisi li njegova kandidatura i o privatnim razlozima, odnosno nečijim »dobronamjernim savjetima« da se povuče. </p>
<p>»Još razmišljam, sve su opcije otvorene«, odgovorio nam je Žagar.</p>
<p>Nakon svega, nameće se zaključak da su nakon izbora kola zagrebačkog HNS-a krenula laganom nizbrdicom pa se sada traži isključivi krivac, odnosno osoba koja će biti označena kao »ona koja je pustila 'ručnu'«.</p>
<p> No, za dojam stabilne i jedinstvene stranke nije dovoljno povlačenje »krivca« iz aktivnog političkog života grada. Time je imidž samo trenutno ulašten.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svake godine cjevovod popuca na 2000 mjesta</p>
<p>Nekoliko je stambenih objekata u ulici Jagnjeđe u četvrtak rano ujutro ostalo bez vode. Razlog je dvostruko puknuće cjevovoda. </p>
<p>Rukovoditelj Službe održavanja vodovodne mreže u Vodoopskrbi i odvodnji d.o.o. Tomislav Benjak kaže kako je za vrijeme otklanjanja jednog kvara cijev popucala na drugom mjestu. </p>
<p>»Ovog trenutka ne možemo sa sigurnošću reći koji je razlog puknuća cjevovoda u ovom slučaju. Ali može biti svašta – od loše gradnje, promjenjivih vodoopskrbnih uvjeta...«, objašnjava Benjak. Uglavnom kvarovi su otklonjeni u ranim poslijepodnevnim satima. </p>
<p>U VIO-u su već navikli na učestala puknuća cjevovoda. Dovoljno o tome govori Benjakov podatak da se svake godine u Zagrebu dogodi u prosjeku 2000 takvih kvarova, što ukazuje na poražavajuću stanje gradskog vodoopskrbnog sustava. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Amerika će teško izbjeći nova iznenadna velika zamračenja</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 22. siječnja </p>
<p> - Dvije skupine znanstvenika iznijele su dokaze o slabostima sjevernoameričke elektroenergetske mreže.</p>
<p> Njihove su analize zaključile da će se masovna zamračenja, kao ono koje je zahvatilo New York na ljeto, vjerojatno opet dogoditi prenosi časopis »Nature«.</p>
<p> Prošli je tjedan na godišnjem sastanku Američkog meteorološkog društva u Seattleu John Kappenmanm, savjetnik američke vlade iz kalifornijske tvrtke Matatech Corporation, izjavio da geomagnetske oluje na Suncu mogu izazvati i znatno veća zamračenja. </p>
<p>Uz to, upozorio je, način na koji raste mreža električne energije samo je čini ranjivijom.</p>
<p> »Prijetnja je veća nego što je itko mislio«, kazao je Kappenman.</p>
<p> Sunce izbacuje mnoštvo nabijenih čestica koje se mogu omotati oko magnetskog polja Zemlje, proizvodeći atmosferske učinke poput polarnog svjetla. Promjene magnetskog polja također izazivaju istosmjernu struju u transformatorima. </p>
<p>To izaziva velike električne valove jer je mreža namijenjena samo za primanje izmjenične struje. »Vrlo je teško smisliti transformator koji se može boriti s time«, istaknuo je Kappenman.</p>
<p>To može izazvati razoran učinak na električnu mrežu. Godine 1989. zbog jedne velike geomagnetske oluje na 90 sekundi je »pala« električna mreža u Quebecu.</p>
<p> Kako mreža raste i uvodi se više žica za međuspajanje u sustav, ona postaje ranjivija, istaknuo je Kappenman. »Time se smanjuje ukupni električni otpor sustava, a stvara se veća antena koja upija istosmjernu struju«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kombinacija vitamina C i E može zaštititi od Alzheimerove bolesti</p>
<p>NEW YORK, 22. siječnja </p>
<p> - Ispitivanje provedeno na uzorku više od 4700 sudionika snažno upućuje na to da je kombinacijom vitamina C i E moguće smanjiti opasnost od razvoja Alzheimerove bolesti, otkrio je voditelj istraživanja dr. Peter P. Zandi sa Sveučilišta u Baltimoreu koji upozorava da bi dobivene rezultate valjalo potvrditi i dodatnim ispitivanjima. </p>
<p> Međutim, »s ozbirom da su vitamini E i C relativno netoksični, a vjeruje se da imaju širok spektar dobrih učinaka, oni mogu ponuditi vrlo atraktivnu strategiju za suzbijanje razvoja Alzheimerove bolesti«, rekao je. </p>
<p> Istraživanjem su bile obuhvaćene osobe od 65 godina i starije i u njih je bio procijenjen stupanj demencije u razdoblju od 1995. do 1997. te opet između 1998. i 2000. </p>
<p> Sudionici svrstani u kategorije »korisnici vitamina E«, ako su svakodnevno dobivali tablete vitamina E ili multivitamine koji sadrže više od 400 jedinica vitamina E. U kategoriji »korisnika vitamina C« bili su oni koji su primali najmanje 500 miligrama vitamina C ili multivitamina s jednako velikom količinom C vitamina. Ako su pak uzimali multivitamine s manjim dozama tih dvaju vitamina, bili su svrstani u kategoriju »korisnici multivitamina«.</p>
<p> Prema izvješću u »The Archives of Neurology«, kombinacija vitamina E i C smanjila je izglede za razvoj Alzheimerove bolesti na počeku istraživanja za oko 78 posto, dok su se tijekom istraživanja ti izgledi smanjivali do oko 64 posto. </p>
<p> Nasuprot tomu, nije bilo »dokaza zaštitnog učinka uzimanjem samo vitamina E ili samo vitamina C, ili pak samo multivitamina ili kompleksa vitamina B.</p>
<p> Trenutačno je preporučena dnevna doza vitamina E 22 IU (15 mg) a za vitamin C ta doza iznosi 75 do 90 mg, ističu znanstvenici. </p>
<p> »Naša istraživanja upućuju na to da vitamini E i C mogu ponuditi zaštitu od Alzeheimerove bolesti ako se uzimaju zajedno u većim dozama«, zaključuje studija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Strani mediji donose pregled hrvatske hip-hop scene</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Domaća hip-hop scena zasigurno je bila među življima posljednjih godina, a u prilog tome ide činjenica da brojni domaći hip-hoperi dosta često dobivaju priznanja od svojih svjetskih kolega. Nakon što je Baby Dooks surađivao s imenima poput Masta Acea, Samyja DeLuxea, Das Efxa, te nakon što je potpisao produkciju za brojne kolege, jedna pjesma Bolesne braće objavljena je na soundtracku filma »Birthday Girl« s Nicole Kidman u glavnoj ulozi. </p>
<p>Najnovije priznanje stiže najprije od internet stranice www.allhiphop.com, a uskoro i od magazina The Source. </p>
<p>Naime, cijenjeni magazin The Source u broju za ožujak donosi članak koji kao koautor potpisuje naš Phat Phillie, jedan od osnivača Blackout projekta i osoba koja je među najzaslužnijima za razvoj hrvatske hip hop scene. </p>
<p>U tom članku, koji uz Phat Phillieja potpisuje još jedan dobar poznavatelj domaće hip hop scene novinar Velimir Grgić, posebno se obrađuje hip-hop scena u Zagrebu i Hrvatskoj, a povodom toga i www.allhiphop.com donosi najavu teksta o našoj sceni. </p>
<p>»Bit će to prvi članak na dvije stranice o zagrebačkoj sceni u magazinu The Source iako su i neki drugi magazini poput Mugshota, Hip-Hop Connectiona, Backspina i drugih pokrivali našu scenu već prije«, objasnio je Phat Phillie o čemu je riječ. </p>
<p>Razvoj zagrebačke hip hop scene u tom će članku biti pokriven do najsitnijih detalja, od MC-a i DJ-a, preko producenata, klubova, radio postaja koje puštaju hip hop glazbu, trgovina glazbom, pa sve do grafiti umjetnika i trgovina s hip hop odjećom. Dakle, radit će se o prilično iscrpnom vodiču kroz domaći hip-hop i sve ono što ga prati. »Hrvatski su hip-hop producenti Koolade, Baby Dooks i Dash uspješno producirali i remiksirali skladbe zvijezdi kao što su Sean Paul, Fat Joe, Angie Martinez, Lil Mo i drugi«, pojašnjava Phat Phillie na web stranici allhiphop.com.</p>
<p>»Baby Dooks je producirao i novi single Ericka Sermona 'Close Da Club' koji će uskoro biti objavljen«, završava zadovoljno Phat Phillie.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Počelo snimanje dokumentarnog filma o »Vatrenima«</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> – U Splitu na poljudskom stadionu u četvrtak je počelo snimanje dokumentarnog filma »Priča o prvih deset godina hrvatske nogometne reprezentacije«. Dugometražni film u režiji Eduarda Galića prati sjećanja Aljoše Asanovića na slavne dane »Vatrenih«. Priču Asanovića vrijedno je zabilježio novinar Vjesnika Andrija Kačić Karlin te izdao knjigu »Vatreni lakat«. Producent filma je Dominik Galić, poznati plivač, aktualni hrvatski rekorder na 200 metara leptir. </p>
<p> Ideja je da se u 90 minuta prikaže put do svjetske bronce iznutra, kako bi se tadašnji reprezentativci, izbornik Blažević, treneri, ali i novinari prisjetili što ih je veselilo, o čemu su razmišljali, ali i na koje su probleme nailazili. Iskusni režiser Eduard Galić trebao bi filmu dati BBC-ijevski štih. Proračun filma je oko 500 tisuća kuna, a zahvaljujući sponzorima Pepsi-Coli i Zagrebačkoj pivovari, za sada je osigurana trećina. Očekuje se da će film biti gotov do svibnja ove godine. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Poznati na zagrebačkom dočeku kineske nove godine</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – U srijedu navečer u zagrebačkom kineskom restoranu Asia okupilo se uobičajeno društvo koje svake godine zajedno dočekuje Novu godinu. Ovaj je put slavlje u restoranu obitelji Chen bilo još veće, budući da je ulazak u 4641. godinu po kineskom kalendaru ujedno ulazak u godinu majmuna po kineskom horoskopu. </p>
<p>Osobe rođene u znaku majmuna, prema predaji, obdarene su iznimnim intelektualnim sposobnostima, inventivnošću, stručnošću i mudrošću, te su stoga Kinezi ove godine najavili da će porasti natalitet u njihovoj domovini. Muškarci rođeni u znaku majmuna posebno su ambiciozni, a žene veoma ženstvene.</p>
<p>U zagrebačkom je najstarijem kineskom restoranu ugođaj bio upotpunjen crvenim lampinjonima i svjetiljkama, što su glavni ikonografski elementi prisutni na dočeku kineske Nove godine. Mnogobrojno društvo, u kojem smo prepoznali Ankicu, Nevenku i Miroslava Tuđman, Ružu Pospiš-Baldani, Ivu i Boška Balabana, Mirka Jozića i dr. Velimira Šimunića, zabavljali su Kićo Slabinac i Paula Jusić.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Rijeci odjeknuo gong službenog početka karnevala</p>
<p>RIJEKA, 22. siječnja</p>
<p> – »Veći dio Primorsko-goranske županije pod kontrolom je maškaranog svijeta, a 23. siječnja preuzimamo i ključeve Grada Rijeke. Ljudi, ostavite se ozbiljna posla i prepustite se ludovanju, zabavi i pjesmi«, najavio je Meštar 21. Riječkog karnevala Toni službeni početak te manifestacije. Na konferenciji za novinare, čelnik Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa najavio je brojna događanja, među kojima je trenutačno najznačajniji Izbor kraljice, za čiju titulu konkurira 11 predstavnica maškaranih skupina. Za istaknuti je da pritom nije presudna ljepota, već pjevačka sposobnost i duhovitost. </p>
<p>U programu izbora kraljice 23. siječnja s početkom u 20.00 sati u Dvorani mladosti sudjeluju Zametski zvončari, Gradska glazba Trsat, Alen Polić, Belfast food, žongleri, talijanski rogisti iz Tauferera i plesna skupina Porto Ri. Prvi nastup novoizabrana će kraljica uz pratnju meštra Tonija imati dan nakon izbora kada se u Boćarskom domu na Podvežici od 14.00 do 18.00 sati održavaju Dječje karnevalske igre. U tom programu nastupaju Prve riječke mažoretkinje, Mali halubajski zvončari, te Daniel Beni, dok program vodi Kristijan Ugrina- Kiki. U igrama sudjeluje šest mješovitih ekipa sa šest članova koji u ukupnom zbiru ne smiju imati više od 60 godina. Organizirane su i dvije igre za publiku, te biranje i nagrađivanje naj-maske i najglasnije navijačke skupine iz publike. </p>
<p>Poseban poziv za sudjelovanje u Dječjim karnevalskim igrama upućen je ustanovama koje sudjeluju u obrazovanju djece s poteškoćama u razvoju, jer bi se na taj način mališani mogli integrirati s ostalom djecom. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Buduća španjolska princeza gola na omotu glazbenog albuma</p>
<p>MADRID, 22. siječnja</p>
<p> – Španjolski mediji ni na samom početku veze princa Felipea i njegove zaručnice, televizijske voditeljice Letizie Ortiz, nisu bili najsretniji, a nakon najnovijeg dizanja prašine vezanog uz njene golišave umjetničke slike nezadovoljstvo je još veće. Naime, buduća je španjolska princeza svojevremeno pozirala kubanskom slikaru Waldu Saavedri, predstavniku realizma. Letizia je pozirajući bila odjevena u košulju, no meksički ju je slikar koristeći svoju bujnu maštu naslikao golih grudi. Ta je slika iskorištena za omot albuma meksičke skupine Mana iz 1997. godine, a nakon što je to dospjelo u medije očekivano je izazvalo mnoge nevolje budućoj princezi koja se odmah branila da je riječ o »umjetničkoj slobodi«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Dometi mimo svečanih povoda</p>
<p>Gostovanjem obilježen slovenski kulturni praznik, 155. obljetnica smrti pjesnika Franca Prešerena / Glazbeni događaj – izbor programa i razina izvedbe – nije bio primjeren svečanim povodima </p>
<p>Gostovanje Slovenske filharmonije u srijedu u dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu, uvršteno u reprezentativni pretplatnički ciklus »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb, očekivalo se s iznimnim zanimanjem. O tome je svjedočila rasprodana dvorana i prisutni najviši predstavnici države na čelu s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, ministrom kulture Božom Biškupićem, a bili su tu i članovi diplomatskog zbora na čelu sa slovenskim veleposlanikom u Hrvatskoj Peterom Bektešom.</p>
<p> Tim gostovanjem obilježen je naime slovenski kulturni praznik, 155. obljetnica smrti najvećega slovenskog pjesnika Franca Prešerena. Uz taj svečani povod povezao se i početak Trećega međunarodnog violončelističkog natjecanja »Antonio Janigro«, na što je ukazivalo i gostovanje u programu ruske violončelistice Karine Georgian, članice stručnog međunarodnog žirija toga natjecanja. Međutim, o tim povodima nije bilo ni riječi prije koncerta, a nisu ni pozdravljeni najviši dužnosnici, pa dio slušatelja nije mogao uočiti značenje takvih povoda ovoj iznimnoj priredbi.</p>
<p>Takvom značenju nije odgovarao ni program gostovanja Slovenske filharmonije, orkestra koji ne samo zbog njegove iznimno duge tradicije još od početka 18. stoljeća nego i zbog visokih umjetničkih ostvarenja cijenimo kao jedan od vodećih orkestara u ovome dijelu Europe. Prije svega neugodno je iznenadio sam sastav programa koji je započeo baletnom glazbom iz opere »Faust« francuskog skladatelja Charlesa Gounoda.</p>
<p> Jer toj baletnoj glazbi, dopadljivoj na kazališnoj sceni kao podlozi plesu, jednostavno nije mjesto u jednom simfonijskom programu, bez obzira na to što je za dirigentskim pultom note okretao nesumnjivo sjajan dirigent, stari naš znanac Pavel Kogan.</p>
<p> S obzirom na imena Musorgskoga i Mauricea Ravela, koji je kongenijalno orkestrirao njegove klavirske »Slike s izložbe«, može se prihvatiti izvedba te izrazito slikovite programske glazbe, ali ne kao glavno djelo u programu simfonijskog orkestra, koji je program trajao zaista prekratko – s uobičajenom stankom završio je dvadeset minuta prije uobičajenog termina od dva sata.</p>
<p>A nije zadovoljila ni središnja točka programa Varijacije na rokoko temu Petra Iljiča Čajkovskoga za violončelo i orkestar. Spomenuta violončelistica Karine Georgian može se pohvaliti već blistavom, doslovno svjetskom karijerom, koja ju je očito dovela u žiri natjecanja »Janigro«.</p>
<p> Ali njena gotovo ovlašna svirka na glazbalu slabog tona nije opravdavala takvu karijeru, kao što ni orkestar Slovenske filharmonije pod autoritativnim Koganovim vodstvom (koji put pretjerano užurbanih tempa) nije uvijek bio precizan, a iživljavao se u povremeno gromoglasnim ispadima, neprimjerenima delikatnoj akustici dvorane »Lisinski«. Umjesto trajnog pamćenja, taj koncert treba što prije zaboraviti.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Posvojio nas je snagom duha</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Štovatelji, prijatelji, kolege, suradnici, znanci i oni njemu najbliži oprostili su se u četvrtak na zagrebačkom Krematoriju od prof. dr. Radovana Ivančevića. Velika dvorana Krematorija bila je premala za sve koji su mu htjeli reći posljednji zbogom. A od njih se na tome tužnome mjestu oprostio na svojevrstan način i sâm Radovan Ivančević. Njegov posljednji i utješni zbogom, ispisan i ostavljen u kompjutoru prvoga dana ove godine, pročitao je nad odrom, blizak mu, Božidar Boban.</p>
<p>Pišući kristalno bistar u to novogodišnje jutro, kako je zabilježio, najavio je svoju najveću blizinu nirvani riječima: »Apstraktna sloboda duha. Odjednom se oslobađaš svega osobnoga: misli, težnji, planova, nastojanja. Shvaćaš da postoji samo Duh. Da je sve Jedno. Da si dio toga Jednoga. Da nema prostora ni vremena. Koliko god si ništa, postao si sve. Dio svega. Dio kozmosa. Čudesno oslobođenje, lakoća. Sve i ništa.«</p>
<p>A koliko je bio i ostao »sve« možda najbolje ilustriraju riječi njegova prijatelja, osobna i stručna, Tonka Maroevića koji je istaknuo: »Suvremna hrvatska povijest umjetnosti ostala je u novije vrijeme bez generacije očeva, a sad se prerano odvaja od jednoga iz generacije starije braće, i to upravo onoga koji je snagom duha i opsegom djela u najvećoj mjeri ispunio nedostatak učitelja nam i uzora. Možemo li se tješiti time što je Radovan Ivančević u svojem životu ostvario impozantan opus i što nam je dao primjer ponosnog držanja u znanosti i etičkog ponašanja u struci? Možemo li se hrabriti i mi snagom koju je pokazivao do svojega posljednjeg dana, posljednjeg daha, i voljom kojom je svladavao nedaće što su ga od rane mladosti pritiskale?« Pitao se u ime svih Tonko Maroević, znajući jasan, iako neizrečen odgovor.</p>
<p>Da nam je pokazao put kojim trebamo ići, nedvojbeno je upozorila Željka Čorak, također prijateljica u struci i životu, naznačujući njegove bitne karakteristike riječima: »Ljudsku mjeru tražio je u svemu, zalažući u toj potrazi jedinstvo života i profesije, tj. onoga što se ispovijeda. Smatrao je da je pojedinac svojim životom odgovoran za moral zajednice kojoj pripada, jer se svaki prosjek izračunava iz pojedinačnih visina: afirmirao je princip podmetanja vlastitih leđa, kao u slučaju mostarskoga mosta, ne razmjenjujući krivnje, ulažući, bez odgode i bez čekanja tuđih gesta, u univerzalno dobro.« </p>
<p>Zbog toga su mu svi izrekli – hvala, zaželjevši mu »lakoću sna među zvijezdama«.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kajkavski prinos europeizaciji </p>
<p>Kajkavski pisci u sjevernoj Hrvatskoj prvi su progovorili o vanjskoj i unutrašnjoj politici te o svakodnevlju na zanimljiv način / I oni su, poput dubrovačkih pisaca, pridonosili europeizaciji hrvatske književnosti</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Profesor Nikola Batušić, istaknuti teatrolog čiji rad obilježavaju temeljna djela posvećena povijesti hrvatskog kazališta, održao je u Matici hrvatskoj u srijedu predavanje »Sjeverna Hrvatska u očima kajkavskih dramatičara«. Povod predavanju bio je poziv prof. Pavla Pavličića na sudjelovanje unutar ciklusa predavanja pod nazivom »Kako čitati hrvatsku književnost (i zašto)«, a koja se održavaju jedanput mjesečno.</p>
<p> Prof. Batušić upozorio je na mali korpus kajkavskih knjiga iz 18. stoljeća kojim današnji znanstvenici raspolažu, a koji je bio dostupan u većem opsegu istraživačima s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U rukama više nemamo knjige koje su imali Nikola Andrić i Šurmin, ostali su samo prazni ormari, i to je žalosna činjenica.</p>
<p> Najnovija otkrića pokazuju – ističe prof. Batušić – da su se adaptacije tadašnjih, kako se smatralo neznatnih austrijskih dramatičara poput Kotzebuea i Ifflanda, pogrešno minorizirale i marginalizirale, jer se otkrilo da su oni u to vrijeme najveći austrijski pisci. Znači da su pisci iz sjeverne Hrvatske slijedili europske trendove, poput dubrovačkih pisaca koji su prilagođavali Molierea, te su poput njih pridonosili europeizaciji hrvatske književnosti. </p>
<p> Do pojave kajkavaca na području sjeverne Hrvatske nitko nije zapisivao aktualna zbivanja, a s tim započinje Toma Mikloušić 1791. u prigodničarskom djelu »Imenoslovnik«. Budući da se pisac osvrće na tadašnju političku situaciju u Carstvu te govori kao politički pisac, prof. Batušić je to djelo svrstao pod temu vanjske politike.</p>
<p> O unutrašnjoj politici progovara Tituš Brezovački u dramama »Matijaš Grabancijaš dijak« i »Diogeneš«. Brezovački je prikazao čitavu paletu ljudi, od onih na najvišim pozicijama do onih na najnižim, čiji način života ne pogoduje općinskom dobru, te im dao pouku o tome kakav čovjek treba biti.</p>
<p> U anonimnom djelu »Hipohondrijakuš« prvi put se govori o tome kako otac feudalac treba postupiti prema svom sinu, mladom školovanom čovjeku: predati mu obiteljsko imanje ili ga poslati u fratre. – Slavonski franjevci o tome nisu govorili, niti itko drugi do kajkavaca nije tako zanimljivo čitao suvremeno vrijeme i uklopio ga u svoj korpus – zaključuje prof. Batušić. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nenadmašan majstor tv-zabave</p>
<p>Anton Marti je snimio našu prvu tv-dramu »Gledaoci i mi«, prvu televizijsku seriju »Kad je mač dijelio pravdu«, prvu emisiju za djecu »Mendo Mendović«, te stotine zabavnih emisija koje su ušle u povijest Hrvatske televizije </p>
<p>Svi naši životi imaju početak i kraj pa i životi legendi koje na posve osobite načine i poslije smrti žive. Umro je Anton Marti, glumac, redatelj, radijski čovjek koji je svoja najzrelija i širokoj publici najpoznatija djela napravio na televiziji. </p>
<p>Rođen je u Labinu, živio je u Trstu, a radio diljem svijeta. Potpisao je 56 kazališnih režija, radio na filmu, bio je asistent slavnom Luchinu Viscontiju, a njegove radio- drame emitirane na Radio Kopru, tada izuzetno popularne učinile su ga poznatim u Europi i priskrbile mu mnogobrojne nagrade. Čovjek širokog obrazovanja i sklonosti nije mogao odoljeti izazovu novog medija. Došao je na Televiziju Zagreb godine 1956. – prije nego što su stigle kamere. Došao je kao zreo i iskusan čovjek. Bio je pionir i učitelj, pokretač novih ideja, koji je na našu tada krutu i skučenu tv-scenu donosio dašak posve novih svjetova. </p>
<p> Podučavao je i sam učio gramatiku novog medija koji nije bio ni radijski ni filmski, ni kazališni, već televizijski. U povijest je ušla njegova prva zabavna emisija koja je išla odmah poslije Dnevnika (koji je vodio Ivan Hetrich) a u kojoj je zvijezda bila Anica Zubović. Napravio je i prvu domaću televizijsku dramu »Gledaoci i mi« za koju je scenarij napisao Krešo Novosel, a u kojoj su glumili Ljubica Jović i Sven Lasta. Napravio je i prvu našu TV-seriju »Kad je mač dijelio pravdu«, a i prvu emisiju za djecu »Mendo Mendović«. </p>
<p>Anton Marti selio se iz grada u grad, radio je u svim televizijama bivše države. Nitko živ ne zna točan broj emisija koje je napravio. Radio je sve: novogodišnje programe, festivaleske prijenose, emisije posvećene pjevačkim legendama, show programe... </p>
<p>Anton Marti snimao je emisije o zvijezdama, pa je i sam postao zvijezda. Elegantan i dobro odjeven bio je svuda rado viđen. Nasmijan, s prepoznatljivim izgovorom koji je bio mješavina hrvatskog i talijanskog, postao je legenda. Stvarao je televizijsu zabavu, te i sam postao njezin dio. Bio je izuzetno popularan. Nije bilo novina koje nisu objavile razgovor s Antonom Martijem, a za Guinessovu knjigu rekorda je i intervju objavljen u slovenskom tjedniku »Stop« koji je izlazio u čak 37 nastavaka. </p>
<p>Kritičari su često bili neskloni Antonu Martiju. Malo ih je tada znalo kako je zabavne emisije teško i mukotrpno raditi. A i to trebamo od Antona Martija, čije je djelo trajno i neraskidivo utkano u Hrvatsku televiziju – tek naučiti. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Na 54. Berlinaleu 23 filma </p>
<p>BERLIN, 22. siječnja</p>
<p> – Prvi dugometražni film redatelja Stephanea Vuilleta, »25 stupnjeva zimi«, francusko-španjolsko-belgijska koprodukcija, prikazat će se na zatvaranju 54. Berlinalea, priopćili su organizatori međunarodnog filmskog festivala u Berlinu koji će se održati od 5. do 15. veljače i prikazati 26 filmova. Organizatori su u srijedu završili odabir 23 filma koji će se natjecati za Zlatnog medvjeda, od čega 19 svjetskih premijera, među kojima je i »Samaritan Girl«, najnoviji film južnokorejskog redatelja Kim Ki-Duka, koji će se prikazati premijerno, kao i »20:30:40« redateljice iz Hong Konga Sylvije Chang. Redatelj Daniel Burman, koji je među najuglednijim predstavnicima novog argentinskog filma, natječe se za Zlatnog medvjeda s »El Abrazo partido«, koji će u Berlinu imati svjetsku premijeru. Njima se pridružuju filmovi poput »Triple Agent« Francuza Erica Rohmera, »Ae Fond Kiss« Britanca Kena Loacha te »Trilogy: The weaping meadow« Grka Thea Angelopoulosa.</p>
<p>Dobitnica Oscara Frances McDormand bit će na čelu žirija ovogodišnjeg festivala. Ostali članovi žirija su talijanska glumica Valeria Bruni Tedeschi, etiopljanski redatelj Maji-da Abdi, iranska redateljica Samira Makhmalbaf, talijanski redatelj Gabriele Salvatores, filmski i kazališni redatelj Dan Talbot te njemački filmski producent Peter Rommel. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Poziv Aćimovićevu filmu u Los Angeles </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Hrvatski film »Je li jasno, prijatelju?« Dejana Aćimovića uvršten je u službeni program Filmskoga festivala u Los Angelesu, što je trideseti međunarodni filmski festival na kojem se taj film prikazuje. Redatelj filma bit će gost tog festivala, koji će se održati od 23. do 25. siječnja u Laemmle Music Hall Theatre na Beverly Hillsu. Na tome festivalu prikazuju se filmovi redatelja iz zemalja novih demokracija u Europi, bivših komunističkih država koje bi se uskoro trebale pridružiti Europskoj uniji. »Cijenimo njihovu kreativnost, vizualni talent i vještinu pričanja filmske priče, kao i ono što nas mogu naučiti o poštenju i hrabrosti«, stoji u programskoj knjižici festivala. Film »Je li jasno, prijatelju« govori o nasilju i policijskoj torturi u jednom zatvoru bivše Jugoslavije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ančić i preko Corretje nakon pet setova </p>
<p>Jedini hrvatski predstavnik u Melbourneu iskazao je smirenost kad je bilo najteže protiv Španjolca Alexa Corretje i pobjedom sa 6-4, 1-6, 6-3, 6-7 (4), 7-5 izborio treće kolo protiv Australaca Marka Philippoussisa </p>
<p>MELBOURNE, 22. siječnja</p>
<p> – Zrelost i psihička sprema konačno se uselila u tijelo Marija Ančića, prepunog talenta i potencijala. Nakon što nije izgubio živce i koncentraciju protiv Nizozemca Raemona Sluitera u 1. kolu Australian Opena, 19-godišnji Splićanin pokazao je smirenost kad je bilo najteže protiv Španjolca Alexa Corretje i pobjedom sa 6-4, 1-6, 6-3, 6-7 (4), 7-5 izborio treće kolo, gdje ga očekuje Australac Mark Philippoussis. </p>
<p>Brza podloga u Melbourne Parku očito godi Mariju Ančiću. Prošle je sezone stigao do osmine finala i Španjolca Juana Carlosa Ferrera, a ove je godine, iako većom mukom, stigao nadomak drugog tjedna. Jedini je preostali hrvatski predstavnik u Melbourneu protiv Sluitera slavio nakon više od tri sata, a protiv Corretje nakon četiri sata i 13 minuta igre - ukupno 10 setova, više od sedam sati na terenu. To će vjerojatno biti najveći neprijatelj Ančiću u dvoboju protiv Philippousissa, koji je prilično lagano stigao do trećega kola, naravno, uz veliku podršku s tribina. Prošle su godine Ančić i 28-godišnji Australac odigrali jedini međusobni dvoboj, a slavio je Philippoussis u četvrtfinalu Tokija na tvrdoj podlozi. </p>
<p>Pobjeda protiv Corretje za Ančića je utoliko slađa, jer je uspio uzvratiti 10 godina starijem suparniku za dva prošlogodišnja poraza. I na turniru u Bratislavi i u Valenciji u Davis kup dvoboju Ančić nije uspio osvojiti niti jedan set. Sve je naplatio u Melbourneu, gdje je slavio unatoč više neforsiranih pogrešaka (82-60), a uvelike zbog većeg broja »winnera« (56-34) i boljoj realizaciji »break« prilika. Obojica su izborili čak 17 »break« prilika, Ančić ih je iskoristio šest, a Corretja pet, što je na kraju rezultiralo jednim osvojenim poenom više (174-173).</p>
<p>Ivo Karlović nije otišao iz Melbournea, s Argentincem Gastonom Gaudijem uspješno je startao u konkurenciji parova. U dvoboju 1. kola Karlović i Gaudio sa 6-4, 7-5 pobijedili su španjolski par Felix Mantilla i Alex Lopez Moron. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Arsenal izgubio na Highburyju </p>
<p>LONDON </p>
<p> – U prvom dvoboju polufinala engleskoga nogometnog Liga kupa Bolton je pobijedio Aston Villu sa 5-2 (2-1). Strijelci za Wandererse bili su Jay Jay Okocha (3. i 80.), Kevin Nolan (9.), Stelios Giannakopoulos (17.) i Bruno N'Gotty (74.), a oba je pogotka za Villu postigao Juan Pablo Angel (20, 56). U drugom je polufinalnom srazu Middlesbrough iznenadio Arsenal na Highburyju pobijedivši »topnike« sa 1-0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Real i Sevilla korak do polufinala kupa </p>
<p>MADRID</p>
<p> – U prva dva dvoboja četvrtfinala španjolskoga nogometnoga kupa Sevilla i Real Madrid ostvarili su uvjerljive pobjede. Nakon početnog vodstva, Real je slomio otpor Valencije u posljednjih desetak minuta i na kraju slavio sa čak 3-0, dok je Sevilla pitanje pobjednika protiv Atletica Madrida riješila u prvom dijelu, koji je završio vodstvom domaćina sa 3-0. Do isteka 90. minute još su jednom ubacili loptu u mrežu Madrižana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Novi poraz Lakersa </p>
<p>Bez ozlijeđenih O'Neala, Bryanta i Malonea, Lakersi se nisu uspjeli uspješno suprotstaviti Memphisu te su doživjeli osmi uzastopni poraz na gostavanjima </p>
<p>NEW YORK, 22. siječnja</p>
<p> – Kukočevi Milwaukee Bucksi svladali su kod kuće Giričekov Orlando Magic rezultatom 113-102, a dva se hrvatska košarkaša nisu naigrala. Kukoč je 18 minuta iskoristio za osam koševa, tri skoka i asistenciju, a Giriček za samo devet minuta nije postigao ni poen. Domaćini su slavili zahvaljujući učinku karijere Michaela Redda (40), a Juwan Howard sa 24 je koša predvodio Orlando. </p>
<p>Iznenađenje večeri napravili su Memphis Grizzliesi, pobijedivši Los Angeles Lakerse (88-82), kojima je to osmi poraz zaredom na gostovanjima. Jason Williams (17) i Španjolac Pau Gasol (17) podarili su Grizzliesima tek četvrtu pobjedu u čak 34 utakmice protiv Lakersa, koji su bili bez ozlijeđenih O'Neala, Bryanta i Malonea. </p>
<p>Repriza prošlogodišnjeg finala igrala se u San Antoniju, gdje su Spursi svladali New Jersey Netse (99-76) uz odličnu igru Tima Duncana (21) i Turčina Hede Turkoglua (18). Kerry Kittles (24) i Jason Kidd (21) bili su najbolji kod Netsa, za koje je Zoran Planinić igrao tri minute i postigao jedan poen. </p>
<p>U Houstonu je Kinez Yao Ming odigrao utakmicu sezone i sa 29 poena i 10 skokova pomogao svojim Rocketsima da pobijede New York sa 86-71. Bio je to prvi poraz Lennya Wilkensa otkad je preuzeo Knickse. </p>
<p> • Rezultati: Milwaukee – Orlando 113-102 (Kukoč - 18 minuta, 8 koševa, 3 skoka, po 1 asistencija i blokada; Giriček - 9 minuta, bez poena, po 1 skok i asistencija), Toronto – Minnesota 97-108, New Orleans – Philadelphia 86-92, Memphis – LA Lakers 88-82, Houston – New York 86-71, LA Clippers – Golden State 106-102, Atlanta – Chicago 97-87, San Antonio – New Jersey 99-76 (Planinić - 3 minute, po 1 koš i skok), Denver – Phoenix 97-92. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Otkazani skijaški skokovi u Hakubi </p>
<p>HAKUBA, 22. siječnja</p>
<p> – Snježno nevrijeme u Japanu prisililo je organizatore da otkažu natjecanje Svjetskoga kupa skijaša-skakača na olimpijskoj skakonici u Hakubi, koje je premješteno za petak. Ove sezone vremenski uvjeti ne idu na ruku skakačima, jer su čak tri natjecanja otkazana, a na četiri se skakaonice održavala samo po jedna serija.</p>
<p> Samo su Novogodišnja turneja Četiri skakakonice i dva natjecanja u poljskim Zakopanima prošla bez problema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska sedmorka u glavnom turniru</p>
<p>Nakon što je prvog dana kvalifikacija za glavni turnir Otvorenoga stolnoteniskoga prvenstva Hrvatske plasman u glavni »kostur« osigurao 18-godišnji igrač Večernjeg lista Tomislav Japec, isto je u četvrtak uspjelo i Andreji Bakuli te Eldijani Bentsen </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Nakon što je prvog dana kvalifikacija za glavni turnir Otvorenoga stolnoteniskoga prvenstva Hrvatske plasman u glavni »kostur« osigurao 18-godišnji igrač Večernjeg lista Tomislav Japec, isto je u četvrtak uspjelo i Andreji Bakuli te Eldijani Bentsen. To znači da će Hrvatska u glavnom turniru imati sedmoro predstavnika, budući da kvalifikacije nisu morali igrati Tamara Boroš, Cornelia Vaida, Roko Tošić i Jiang Weizhong. Svaki će daljnji korak za troje naših kvalifikanata biti iznimno dobar rezultat, jer se u nastavku turnira više ne mogu susresti s igračicama i igračima plasiranima lošije od 70. mjesta na svjetskoj ljestvici. </p>
<p>Tamara Boroš prva je nositeljica turnira, no ni za nju neće biti »švercanja« na ovogodišnjem CROP-u. Prođe li u 1. kolu svoju suparnicu iz kvalifikacija, već je u drugom čeka poznata Rumunjka Adriana Zemfir Nastase, a nakon nje Korejka Suk Eun Mi (45. na svjetskoj ljestvici), pa još bolja Korejka Lee Eun Sil (35. na svijetu). Za gledatelje u dvorani II Doma sportova gotovo da ne može bolje, no Neven Cegnar i Tamara Boroš takvim ždrijebom nisu bili naročito sretni. </p>
<p>Cornelia Vaida bi, pak, u očekivanom 2. kolu trebala igrati protiv europske doprvakinje, talijanske Kineskinje Wenling Tan Monfardini, koju je lako pobijedila u ekipnom finalu prošlogodišnjeg europskog prvenstva. Ponovi li se rezultat tog dvoboja iz Courmayeura, Vaida bi u 3. kolu igrala s Japankom Ayom Umemurom, 20. igračicom svijeta. </p>
<p>Prođe li prvo kolo, Roka Tošića već u drugom čeka prvi nositelj turnira Korejac Ryu Seung Min, dok bi Jiang Weizhong, koji ima vrlo povoljan ždrijeb u prva dva kola, u trećem najvjerojatnije igrao s najboljim stolnotenisačem svih vremena, Šveđaninom Jan-Oveom Waldnerom. Još jedna poslastica za gledatelje. A da bi gledatelja bilo što više, ulaz u dvoranu II Doma sportova je - slobodan. </p>
<p> • Rezultati kvalifikacija, stolnotenisačice: BAKULA – Mettenet (Fra) 4-1, BENTSEN – Ambrus (Mađ) 4-1, Molnar (Mađ) – BOBETIĆ 4-1; stolnotenisači: Vyborny (Pol) – I. JUZBAŠIĆ 4-3, Yoon (Kor) – ŠURBEK 4-1.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kjusu stotinka donijela slavlje </p>
<p>Ovom je pobjedom Kjus opet vodeći skijaš u ukupnom poretku. No, borba će definitivno biti zanimljiva. Uz Kjusa, Raich je svestraniji no ikada, Eberharter i Miller su uhvatili zalet, a »Herminator« je stalna prijetnja </p>
<p>KITZBÜHEL, 22. siječnja</p>
<p> – Posljednjih se sezona o Lasseu Kjusu u Svjetskom kupu pričalo u prošlom vremenu. Spominjalo ga se kao nekad najsvestranijega svjetskog skijaša, uvijek u paru sa sunarodnjakom Kjetilom Andreom Aamodtom. Međutim, Kjus u 33. godini doživljava novo skijaško buđenje. A nakon jedne pobjede u superveleslalomu ove sezone, ostvario je u četvrtak i drugu. Na stazi Streif u Kitbühelu... </p>
<p>Najlegendarnija svjetska spustaška staza bila je poprište dramatičnog spusta, u kojem je stotinka odlučivala o pobjedniku. Lasse Kjus, koji je do četvrtka ostvario 14 pobjeda u Svjetskom kupu (osam u spustu), dugo je odolijevao na prvom mjestu svim suparnicima, a temperatura je najviše porasla u vrijeme vožnje posljednjeg, koji je mogao skinuti Norvežanina s vrha. Stephan Eberharter prijetio je od starta do cilja, no semafor je na kraju pokazao stotinku zaostatka i početak slavlja za Kjusa, inače pobjednika Svjetskoga kupa 1991. godine. </p>
<p>Tom je pobjedom Kjus ponovno vodeći skijaš u ukupnom poretku. No, borba za najveće priznanje u Svjetskom kupu definitivno će biti zanimljiva. Uz Kjusa, Raich je svestraniji no ikada, Eberharter i Miller su uhvatili zalet, a »Herminator« je stalna prijetnja. U iduća bi se dva dana trebala održati još dvije spust utrke na Streifu. </p>
<p>• Rezultati spusta: 1. Kjus (Nor), 2. Eberharter (Aut) +0.01, 3. Rahlves (SAD) +0.20, 4. Maier (Aut) +0.48, 5. Knauss (Nor) +0.50...</p>
<p>Poredak spusta: 1. Walchhofer (Aut) 345 bodova, 2. Eberharter (Aut) 331, 3. Kjus (Nor) 292, 4. Maier (Aut) 289, 5. Rahlves (SAD) 275...</p>
<p>Ukupni poredak Svjetskoga kupa: 1. Kjus (Nor) 695, 2. Raich (Aut) 685, 3. Maier (Aut) 605, 4. Eberharter (Aut) 538, 5. Miller (SAD) 533... 15. KOSTELIĆ 245... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladostašice izgubile, ali nisu razočarale</p>
<p>Iako su pružile dobar otpor talijasnkom sastavu, zagrebačke odbojkašice ipak nisu uspjele osvojiti ni set</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Odbojkašice Mladosti očekivano su poražene u prvoj utakmici prvog turnira Lige prvakinja, talijanska Perugia slavila je sa 3-0 (25-16, 25-18, 25-21). Mladostašice, međutim, svojom igrom uopće nisu razočarale solidno ispunjeni Dom odbojke Bojana Stranića, no do seta ipak nisu mogle. Perugia, koja u svom sastavu ima olimpijske, svjetske i europske prvakinje, sasvim je druga dimenzija.</p>
<p>Do sredine prvog seta mladostašice su držale priključak, no onda je Perugia, predvođena Kubankom Aguero i Amerikankom Metcalf, stvorila nedostižnu prednost. Zagrepčanke su znatno bolje otvorile drugi set. Vodile su sa 8-5 i 9-6, no onda je ponovno do izražaja došla veća kvaliteta gostujućih igračica. Ni u trećem setu hrvatske prvakinje nisu pale bez ispaljenog metka, kao što im se događalo prošle godine. Iako su Talijanke vodile tijekom većeg dijela seta, naše su se djevojke maksimalno borile do samoga kraja.</p>
<p>– Sretna sam jer smo pružile dobar otpor Talijankama. Ne znam jesu li nas podcijenile ili nisu bile raspoložne za igru, no mi smo to svakako znale iskoristiti. Većini mojih suigračica ovo je bio prvi susret s ovako jakom ekipom, pa je shvatljivo što na kraju nismo uspjele doći do seta. Vidljivo je ipak da nam se samopouzdanje polako vraća, istaknula je kapetanica Mladosti Zrinka Zuanović.</p>
<p> • MLADOST LIPOVAC – PERUGIA 0-3 (16-25, 18-25, 21-25)</p>
<p>MLADOST LIPOVAC: Zuanović 15, Gotovac, Poparić, Prnjak 3, Reščić 2, Škegro, Dugandžić 4, Novosel 8, Barun 6, Čeko, Pehar, Cigić (L).</p>
<p>PERUGIA: Ocasio, Croce (L), Swieniewicz 7, Katić, Di Iulio, Arcangeli, Gioli 11, Aguero 12, Francia 10, Monteiro 2, Marletta, Metcalf 12.</p>
<p>SUCI: Pont (Andora), Nesher (Izrael). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Nancy METCALF</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Podravka Vegeta - Koka 34-27 </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – U zaostaloj je utakmici 10. kola Prve A lige za rukometašice Podravka Vegeta u srijedu svladala varaždinsku Koku sa 34-27 (19-14). Ležerniji pristup podravkašica dopustio je Varaždinkama da se pred kraj susreta približe na dva pogotka razlike. No, Podravka je u tri minute napravila sedam-osam pogodaka prednosti, pa pobjeda nije bila upitna. </p>
<p>Pogotke za Podravku postigle su Tatari 7 (1), Budimir 7 (5), Hobjila 5, Vresk 4, Gilca i Golubić po 3, Hodak i Tarle po 2, Sirovec 1, a za Koku Jukopila 8 (2), Hrg 6, Kušter 5, Gotal 4, Horvat i Volarević po 2. Pred 300 gledatelja sudili su Mišan i Modesto iz Kanfanara. </p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sanja Jovanović druga na 50 m leđno</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Hrvatska plivačica Sanja Jovanović nastavila je nizati odlične rezultate u Svjetskom kupu u 25-metarskim plivalištima. Mlada Dubrovkinja prvog je dana natjecanja na šestoj postaji Svjetskog kupa u Moskvi osvojila drugo mjesto u utrci na 50 metara leđno s rezultatom 28.02. Prvo mjesto osvojila je Australka Sophie Edington (27.97), dok je treća bila Amerikanka Courtney Shealy (28.39).</p>
<p> U Moskvi su nastupila i dvojica hrvatskih plivača Aleksej Puninski i Ante Mašković. Puninski je na 50 metara delfin bio četvrti s rezultatom 24.02, dok je Mašković na 100 metara leđno bio osmi s rezultatom 55.16. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Strupar i Štrok najveća pojačanja</p>
<p>U veznom će redu, uz neizostavne Kranjčara i Agića, djelovati i oporavljeni Hrvoje Štrok, koji je napokon zaliječio probleme s trbušnim zidom i preponama. Zdravi i oporavljeni Štrok, mogao bi biti i najveće Dinamovo proljetno pojačanje</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Strupar i Bošnjak unutra, Mikić i Mitu van... To će, po svemu sudeći, biti jedine ozbiljnije proljetne »transakcije« u Dinamovoj udarnoj postavi u odnosu na prvi dio sezone. Doduše, s Bošnjakom još valja pričekati, jer on službeno još nije Dinamov igrač. Dokumenti potrebni za njegovu registraciju još su uvijek u nekakvom zabačenog kutku u uredu libijskog Al-Ittihada, kluba za kojeg je Bošnjak nastupao prošle sezone.</p>
<p> Kako god bilo, plavokosi je Vinkovčanin zasad jedino zimsko osvježenje u maksimirskoj momčadi. No, ipak prvo valja pričekati svu dokumentaciju... Bošnjak bi u Dinamu trebao uskočiti na mjesto suspendiranog Mihaela Mikića, dakle na desni bok. Tu će ulogu povremeno krpati i napadač Mladen Bartolović, bivši Bošnjakov suigrač iz Cibalije. </p>
<p> Prvo ime maksimirskoga napada svakako je veteran Branko Strupar. Bivši je belgijski reprezentativac u Dinamo stigao u smiraju prvoga dijela sezone. U premijernom je nastupu doista zablistao, preuzevši više ulogu asistenta, uporno »gurajući« Darija Zahoru u prilike za gol. Dinamo je tada pobijedio koprivnički Slaven-Belupo sa 4-0. Zahora je, pak, usprkos skromnijoj minutaži, prvi strijelac »plavih« u polusezoni i sasvim je izvjesno da će upravo njih dvojica tvoriti udarnu Dinamovu oštricu. Trener Nikola Jurčević je, međutim, najavio da bi »plavi« mogli zaigrati i sa trojicom napadača. U toj bi varijanti vjerojatno uskočio i krhki, ali iznimno daroviti Brazilac Eduardo da Silva. Tako bi ofenzivni dio momčadi mogao poprimiti oblik svojevrsnoga romba, gdje bi vrhove činili Kranjčar, Eduardo, Strupar i Zahora. No, to bi, čini se, ipak djelovalo suviše ofenzivno. Iz konkurencije je u međuvremenu izletio Dumitru Mitu, koji je - baš kao i Mikić - pod klupskom suspenzijom. Razlog? Ne žele potpisati novi ugovor.</p>
<p> Vjerojatnije je ipak da će Jurčević zadržati dosadašnju formaciju u kojoj bi kapetan Niko Kranjčar ordinirao neposredno iza napadačkoga dvojca. U veznom će redu, uz neizostavnog Jasmina Agića, zasigurno još djelovati i oporavljeni Hrvoje Štrok, koji je napokon zaliječio probleme s trbušnim zidom i preponama. Sada će, valjda, imati snage za svih 90 minuta! A takav bi, zdravi i oporavljeni Štrok, mogao biti i najveće Dinamovo proljetno pojačanje.</p>
<p> Bokovi su i dalje nedefinirani. Desnu bi stranu, kako tvrdi Jurčević, trebao pokrpati Bošnjak. No, što ako transfer na kraju ipak propadne? Ostaju Mario Jurić i Bartolović... Kandidati za lijevi bok i dalje su Edin Mujčin i Damir Krznar, a svoje prve minute u seniorskoj momčadi mogao bi upisati i donedavni junior Hrvoje Čale. Jedini upitnik vezan za obrambeni red jest - tko će pokriti lijevu stranu. Drpić ili Cesar? Lako je moguće da u prvih 11 uskoči Cesar, s obzirom na Drpićev iznimno bogat repertoar pogrešaka u prvom dijelu sezone. Kako god bilo, u prvoj proljetnoj utakmici, protiv gradskog suparnika Zagreba, zaigrat će Drpić. Cesar, naime, mora pauzirati zbog crvenog kartona zarađenog na Poljudu. Posljednji čovjek obrane je Andre Mijatović, a desni stoper Goce Sedloski...</p>
<p> Vratar? Ponovno će se izmjenjivati sva trojica - i Turina i Šarlija i Jozić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prosinečki sve bliži direktorskom mjestu </p>
<p>Mnogim potezima izvan travnjaka Zagrebov igrač Robert Prosinečki potkrepljuje prognoze da je pitanje dana kad će preuzeti ulogu sportskog direktora kluba iz Kranjčevićeve </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Da se u Kranjčevićevoj sve češće izvan travnjaka koriste prijedlozima i potezima Roberta Prosinečkog, nije tajna. A da bi ubuduće ta svojevrsna savjetnička uloga Zagrebova proslavljenoga kapetana mogla prerasti u status sportskog direktora, kao što se sve glasnije govori, također nije daleko od ostvarenja. </p>
<p>Potvrdu o takvoj mogućnosti dao nam je sâm Prosinečki, i to nakon što je skoro dva sata proveo u uredu Stjepana Budinskog, Zagrebova direktora. Stoga se s pravom valja pitati o čemu njih dvojica mogu toliko razgovarati, a da nije vezano uz nogomet i Zagrebov trenutak? A čim direktor toliko vremena posvećuje Prosinečkom, znači da koristi njegove velike mogućnosti i izvan travnjaka. </p>
<p>Nakon što se napričao s Budinskim, Prosinečki je na hodniku izdržao nalet nekolicine ljudi koji su klubu došli nuditi igrače koji bi Zagrebu nasušno trebali, ako ne danas, onda sutra. Sve ih je sa zanimanjem saslušao, a o nekim je igračima odmah zatražio stručna mišljenja. Tako dotični nisu morali kucati na vrata Budinskog, kad je već i vrapcima poznato da Zagreb nema sportskog direktora. </p>
<p>Obrativši se Prosinečkom, primijetili smo da ta njegova komunikacija upućuje na zaključak da je već duboko u ulozi sportskog direktora, a on je to neuvjerljivo demantirao. Umjesto toga, samo je dodao da će klub vrlo skoro imenovati sportskog direktora, a da se na njega može računati tek kad se oprosti od aktivnog igranja. Na našu je primjedbu da je taj odgovor vrlo rastezljiv, jer što ako se netko iz Katara, Emirata ili Dubaia iznenada pojavi s hrpom dolara, Prosinečki kao iz topa ispalio: </p>
<p>– S takvim sam ponudama definitivno raskrstio. Sigurno je da aktivno prestajem igrati nakon završetka ove sezone. Osim toga, nije li lijepo u Zagrebu? </p>
<p>Ostavivši nas u dvojbi je li pod Zagrebom mislio na klub ili grad, Prosinečki nam je još trebao odgovoriti što je u Španjolskoj toliko poduzimao za klub, budući da je Budinski njegov podulji ostanak na Pirinejima pravdao upravo tim razlogom. </p>
<p>– Pravo je Zagrebovo bogatstvo oko 350 igrača mlađih uzrasta, koji bi u prekrasnom trenažnom centru u Veslačkoj trebali imati sve. U Španjolskoj postoje neki meni dobro znani ljudi, koji u takvoj blagodati slute svoj interes. I to je to, zaključio je Prosinečki. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Inter i Juventus u polufinalu talijanskoga kupa </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Nakon Lazija i Intera, koji se pobjedom sa 3-1 u uzvratu protiv Udinesea plasirao u polufinale talijanskoga nogometnoga kupa, isto je pošlo za rukom i nogometašima Juvenstusa. Torinska je Stara dama veliki korak prema plasmanu među četiri najbolje momčadi ostvarila u prvom ogledu, pobijedivši na gostovanju Perugiju sa 2-1. U uzvratu su prolaz u polufinale potvrdili novom pobjedom, ovog puta rezultatom 1-0. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>BBC vrlo samokritičan uoči završetka istrage o smrti dr. Kellyja</p>
<p>Rezultati prve istrage o smrti vodećeg britanskog stručnjaka za masovno naoružanje nisu još ni objavljeni, a već se nagađa o novoj istrazi, jer su u međuvremenu otkrivene neke dodatne činjenice </p>
<p>LONDON, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dr. David Kelly, jedan od vodećih britanskih stručnjaka za masovno naoružanje, koji je lani počinio samoubojstvo, imao je turobno djetinjstvo. Kasnije, kada mu je bilo 20 godina, ubila mu se majka, nakon čega je postao jako povučenim. Te činjenice, koje su mogle bitno utjecati na psihu pokojnog znanstvenika, otkrila je u srijedu navecer dokumentarna tv-emisija BBC Panorama. Ti podaci međutim nisu bili poznati lordu Huttonu, sucu kojem je povjerena istraga o Kellyjevoj smrti.</p>
<p>Kako je poznato, dr. Kelly je prošlog lipnja pronađen mrtav, presječenih žila. Pretpostavlja se da je sebi oduzeo život nakon što je, mimo vlastite volje, bio uvučen u javnu svađu između vlade i BBC oko iračkog rata. Lord Hutton objavit će svoje nalaze idućeg tjedna. Mrtvozornik Oxfordshirea, grofovije u kojoj je umro dr. Kelly, najavljuje međutim da bi nakon toga mogao povesti vlastitu istragu, koja bi se bavila do sada nepoznatim detaljima iz znanstvenikove prošlosti. </p>
<p>Emisija BBC-a Panorama iznosi, dakle, nove podatke o dru Kellyju. Londonski Times saznao je pak da je nakon njegove smrti policija razgovarala s 500 ljudi, te uzela izjave od 300 svjedoka. No, lordu Huttonu bilo je proslijeđeno tek sedamdesetak od tih izjava, jer je policija smatrala da ostale nisu važne. Nicholas Gardiner, mrtvozornik Oxfordshirea, želi međutim sve izjave proučiti sam, nakon čega će vidjeti hoće li zaključke lorda Huttona, koji će biti objavljeni u ponedjeljak, prihvatiti kao definitivne.</p>
<p>Nekoliko svjedoka koje je saslušala policija odbilo je dati dozvolu da se njihove izjave proslijede istražitelju Huttonu. Jedan od tih svjedoka je Mai Pederson, zagonetna američka stručnjakinja za jezike i bliska prijateljica dra Kellyja. Mai Pederson bila je i duhovni mentor pokojnog znanstvenika, kojeg je uspjela preobratiti na slabo poznatu vjeru bahafi. </p>
<p>U programu Panorama također je prikazan jedan do sada neobjavljeni razgovor s drom Kellyjem. U njemu znanstvenik tvrdi da bi Irak bio u stanju izvesti biološki ili kemijski napad tek za nekoliko dana ili tjedana, a ne unutar 45 minuta, kako je to tvrdio britanski premijer Tony Blair.</p>
<p> U istom razgovoru dr Kelly se složio da je irački arsenal masovnog uništenja opasan. No, predvidio je da Saddam Hussein vjerojatno ne bi upotrijebio to oružje, osim u samoobrani, odnosno ako bi vodio svoju zadnju bitkuh.</p>
<p>Panorama je analizirala i lanjski sukob BBC-ja s britanskom vladom oko vojne intervencije u Iraku. Ta je svađa izbila kada je reporter BBC, Andrew Gilligan, u jednom izvješću naveo da je vlada uljepšala svoj dosje o Iraku. Time je implicirao da su britanske vlasti namjerno uvećale opasnost od iračkog arsenala masovnog uništenja, da bi opravdale rat. </p>
<p>Izvor za tu vijest bio je zapravo dr. David Kelly, savjetnik u britanskom ministarstvu obrane. Kelly se kasnije žalio da BBC-jev novinar Andrew Gilligan nije točno prenio njegove riječi. Panorama je sada pokazala da su BBC-jevi urednici i ranije opominjali Gilligana zbog njegovog nepreciznog izražavanja, te da su mu previše vjerovali kada je došlo do sukoba s vladom. </p>
<p>BBC-jev dokumentarni program, koji je u srijedu navečer bio prikazan u udarnom terminu, bio je neobičan po tome što ga ni glavni direktor BBC-a Greg Dyke, niti BBC-jev urednik vijesti Richard Sambrook, nisu vidjeli unaprijed.</p>
<p> Oni su se suzdržali od svojih uredničkih dužnosti zato što su obojica ranije bili upleteni u javnu svađu s vladom oko slučaja Kelly. </p>
<p>U svom dokumentarnom programu o tom slučaju, BBC je bio dosta samokritičan. Njihov novinar Andrew Gilligan prikazan je kao dosta nepouzdan i neprecizan. BBC-jevim je urednicima i šefovima zamjereno da nisu dovoljno provjerili točnost Gilliganovih navoda, prije nego su skočili u njegovu obranu. No, ni britanska vlada u emisiji nije prošla dobro, jer ju je BBC prikazao kao dvoličnu i ciničnu u slučaju Kelly. </p>
<p>Neki preispituju tajming prikazivanja BBC-jeve emisije: samo nekoliko dana prije objavljivanja rezultata službene Huttonove istrage. Emitranje nekih do sada nepoznatih činjenica u zadnji tren, kada se lord Hutton njima više ne stigne baviti, vjerojatno će malo obezvrijediti napore tog istražitelja. S druge strane, time što se pravodobno posula pepelom, britanska nacionalna rtv-kuća možda se unaprijed priprema za kritike koje će joj sudac dodijeliti u svome izvješću.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Krah pregovora o manjinskoj vladi Srbije, najvjerojatnije novi izbori</p>
<p>Neće biti iznenađenje ako pregovori u cijelosti propadnu, pa se umjesto konstituirajuće sjednice srbijanskog parlamenta, zakazane za 27. siječnja, raspišu novi izbori za 28. ožujka / Diplomatski izvori kroz dnevni tisak plasiraju izjave kako službeni Washington »jednostavno ne može vjerovati da nema dogovora oko vlade«</p>
<p>BEOGRAD, 22. siječnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Odbijanje Demokratske stranke da podrži manjinsku vladu DS Srbije, G17 Plus i koalicije Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije u tim su strankama ocijenili neodgovornim potezom. Krah pregovora za koalicijski sporazum o manjinskoj vladi izazvao je u srijedu, prema tumačenju spomenute tri stranke, predstavnik DS-a Dragoljub Mićunović zato što nije došao na sastanak na kojem se od njega očekivala kooperativnost. </p>
<p>Prema prevladavajućim procjenama, svi ovi nesporazumi uvjetovat će grozničave konzultacije sve do nedjelje kad istječe rok Demokratskoj stranci da eventualno promijeni mišljenje. Također neće biti iznenađenje ako pregovori u cijelosti propadnu, pa se umjesto konstituirajuće sjednice srbijanskog parlamenta, zakazane za 27. siječnja, raspišu novi izbori za 28. ožujka. </p>
<p>Većina promatrača ocjenjuje kako se odavno zna da dogovora neće ni biti jer su njegovi protagonisti od samog početka tražili načine da za neuspjeh okrive drugu stranu, optuživali se, podmetali noge, iskrivljavali činjenice i izjave. Javnost je bila gotovo sigurna da se iza zatvorenih vrata nije puno polemiziralo o principima, već da su se dijelili položaji među strankama, od onih u općinama pa do ministarskih fotelja. </p>
<p>Što se samog koalicijskog sporazuma za formiranje manjinske vlade DSS-a, G17 Plus i SPO-NS tiče, on ne samo da sankcionira prava i obaveze unutar koalicije već je na neki način i programski dokument koji se bavi ustavno-pravnim pitanjima i reorganizacijom državne uprave. Među točkama koje preciziraju obaveze vlade najintrigantnija je ona koja se odnosi na suradnju s Haaškim sudom i kojom se predviđa neizručivanje optuženih po zapovjednoj odgovornosti i neprihvaćanje nikakvih novih optužnica. </p>
<p>Baveći se eventualnom mogućnošću raspisivanja novih izbora analitičari u Beogradu tvrde da će blok demokratskih stranaka pretrpjeti popriličnu štetu i izgubiti određenu količinu simpatizera i birača. Na taj će način biti kažnjeni za svoju neslogu, istjerivanje inata i gledanje vlastitih interesa. S druge strane, to će neminovno dovesti do novog skoka radikala i povećanja broja njihovih glasača, jer će im birači svoj glas dati iz protesta. Povećat će se svakako i grupacija apstinenata koji će odbiti glasati nezadovoljni što u državi ne funkcionira nijedna institucija i što nema političke volje da se to promijeni. </p>
<p>Iz Bruxellesa je u Beograd u srijedu stigla i poruka o tome da se politički dijalog između EU i SCG planiran za sljedeći ponedjeljak odgađa do daljnjega u očekivanju da se formira nova srbijanska vlada. Ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović izjavio je tim povodom kako pravog razloga za odlaganje političkog dijaloga nije bilo i da se radi o još jednoj greški Bruxellesa budući da se trebalo razgovarati o tehničkim pitanjima napretka u konkretnim oblastima. </p>
<p>O utjecaju međunarodne zajednice na formiranje vlade u Beogradu stalno se naveliko spekulira, pa je tako najnovija pretpostavka da će SAD preko rumunjskog predsjednika Jona Iliescua, koji u četvrtak posjećuje Beograd, pokušati »urazumiti« demokratski blok da konačno formira vladu. Iliescu bi se trebao sastati javno sa čelnicima četiri stranke demokratskog bloka Vojislavom Koštunicom, Borisom Tadićem, Miroljubom Labusom i Vukom Draškovićem, a »slučajno« i sa radikalima na književnoj večeri. Neimenovani diplomatski izvori kroz dnevni tisak plasiraju izjave kako službeni Washington »jednostavno ne može vjerovati da nema dogovora oko vlade«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Šijiti i suniti za izbore, Kurdi protiv</p>
<p>Za održavanje iračkih izbora zalažu se podjednako svi irački Arapi, bilo da su suniti ili šijiti / Protiv izlaska građana na birališta gotovo su sve kurdske političke stranke / Na međunarodnoj sceni, izbore zagovara golema većina zemalja članica UN-a</p>
<p>ANKARA, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ubojstvo trojice i ranjavanje jednog američkog vojnika u srijedu u Baqubi, gradu nadomak Bagdada, potvrdilo je da iračke gerilske snage otpora ne namjeravaju položiti oružje. Time je broj američkih vojnika ubijenih od početka anglo-američkog vojnog pohoda na Bagdad premašio 500. </p>
<p>Većinsko iračko šijitsko pučanstvo već treći dan na ulicama Bagdada, Najafa i Karbale prosvjeduje protiv ranijih američkih nakana da se nova prijelazna iračka vlada uspostavi bez održavanja izbora. To izražavanje narodne volje na ulici smekšalo je, izgleda, ranija tvrdokorna stajališta Washingtona da se prijenos vlasti u Iraku, predviđen za 30. lipnja, može ostvariti i bez izlaska građana na izbore.</p>
<p>Naznake promjena stajališta o prijenosu vlasti u Iraku iznio je na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom gradu Davosu britanski šef diplomacije Jack Straw, vjerojatno uz blagoslov koalicije na čelu sa SAD-om. On je, naime, osporio pravo Londona i Washingtona da određuju budućnost Iraka. Izjavio je da bi dvije okupacijske sile trebale podržati ona rješenja za koje se irački narod opredijeli konsenzusom. </p>
<p>Straw je, također, izrazio uvjerenje da bi doprinos UN-a u utvrđivanju datuma održavanja prijevremenih iračkih izbora bio od životne važnosti. Iz toga bi se moglo zaključiti da Velika Britanija i SAD računaju da su osigurali vlastiti naftni i strategijski probitak u Iraku. U tom sklopu se svakako računa na trajnu zahvalnost ranije marginaliziranih šijita zbog uklanjanja s vlasti režima Saddama Husseina.</p>
<p>Unutar nametnute dileme, izbori ili ne, nalazi se otvoreno ključno pitanje preustroja Iraka u novim, postsaddamovskim uvjetima. Bitka oko toga, trenutno se vodi na dvije fronte: domaćoj i međunarodnoj. Za održavanje izbora zalažu se podjednako svi irački Arapi, bilo da su suniti ili šijiti. Protiv izlaska građana na birališta su gotovo sve kurdske političke stranke. Na međunarodnoj sceni, izbore zagovara golema većina zemalja članica UN-a.</p>
<p>Zahtjevi većinskog iračkog arapskog pučanstva za što je skorijim održavanjem općih izbora, podržala je i susjedna regionalna velesila Turska, te Iran i Sirija. Riječ je o zemljama koje imaju veliki broj etničkih Kurda.</p>
<p> Službena Ankara, koja ima stanovite teškoće sa 12-milijunskim kurdskim pučanstvom, energično zahtijeva od washingtonske administracije da suzbije kurdske separatističke težnje koje vode ne samo prema uspostavi prve neovisne kurdske države u povijesti, već i prisvajanju golemih naftnih polja oko sjevernog iračkog grada Kirkuka. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je već najavio da će o tim i drugim otvorenim srednjoistočnim problemima potkraj siječnja u Washingtonu razgovarati sa američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem. »Kurdska kontrola autonomnih područja mogla bi u budućnosti iračke države predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti čitave zemlje, pa i regije«, rekao je. On je nešto ranije čak otvoreno zaprijetio vojnom intervencijom ako iračka zbilja krene smjerom podjela po etničkim i vjerskim šavovima. Turska je pritom jasno stavila do znanja da se pribojava prenošenja iračkog »kurdskog virusa« na turski teritorij.</p>
<p>Vođa Kurdske demokratske stranke (KDP), jedne od dviju glavnih kurdskih plemenskih frakcija Massoud Barzani, koji je i član Vijeća za privremenu upravu Irakom, usprotivio se dolasku nove misije UN-a na iračko tlo. </p>
<p>On smatra kako su izbori u sadašnjem turbulentnom trenutku praktički nerealni i neizvodivi. Po njemu, prednost bi se morala dati obnovi nacionalnog suvereniteta. Dodao je kako se upravitelj Iraka Paul Bremer ne protivi federalizaciji zemlje.</p>
<p>Nešto umjerenije gledište zastupa Mahmud Othman, član civilnog Vijeća Iraka iz Suleimaniye, glavnog uporišta Domoljubne unije Kurdistana (PUK) i njezina čelnika Jalala Talabanija. »Kurdi podržavaju princip izbora, ali se protive njihovom održavanju u sadašnjoj iračkoj zbilji prepunoj mnogih prepreka i teškoća«, kazao je. On je podsjetio na gorka iskustva Saddamove strahovlade, i na oko milijun Kurda koji su protjerani iz Iraka. </p>
<p>Kurdske političke stranke počele pozivati na uspostavu jedinstvene političke fronte kako bi se odgovorilo povijesnim zadacima koji stoje pred kurdskim narodom. Na skupu u Suleimaniyi okupilo se pet političkih stranaka najrazličitijih ideoloških, socijalnih i drugih boja. </p>
<p>Njihova zajednička poruka je da se sadašnji rezultati dostignute autonomije, koja ima sva obilježja potpuno neovisne države, moraju sačuvati po svaku cijenu. </p>
<p>Time se, prema mnogim tumačenjima, otvaraju zastrašujući obzori novog građanskog rata čija bi se buktinja mogla prenijeti na regiju Perzijskog zaljeva i Srednjeg istoka. Na takav zaključak upućuje i stalno naoružavanje kurdskih paravojnih postrojbi. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vojni sanitet moguća njemačka prethodnica u Iraku</p>
<p>Gerhard Schröder najavio kako bi u Iraku mogla biti angažirana Bundeswehrova »leteća bolnica«, ali da je riječ samo o humanitarnoj pomoći </p>
<p>BERLIN, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li američki predsjednik George Bush NATO, a time i Njemačku, uvući u njegovu vojnu avanturu na Eufratu i Tigrisu? Kakva će biti uloga UN-a u Iraku. O tim pitanjima, koja su postala noćna mora vlade u Berlinu, Nijemci se ovih dana ne savjetuju s Bushem nego s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom i glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. </p>
<p>Annan je u Baden-Badenu dobio ovogodišnju njemačku medijsku nagradu, a Clinton ga je hvalio kao »najomiljenijeg glavnog tajnika u povijesti«. Inače, njih dvojica su nakon razgovora s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom apelirali da »odgovorni u Iraku omoguće da se što prije održe slobodni izbori«, a podržali su ponudu Washingtona da UN sudjeluje u obnovi Iraka.</p>
<p>Američka ponuda UN-u da sudjeluje u obnovi Iraka u Berlinu se doživljava u prvom redu kao retorika. Naime, u osnovi se ostalo kod toga da se misija u Iraku nipošto ne stavlja pod zapovjedništvo UN-a, nego se svjetskoj organizaciji nude ustupci u organizaciji gospodarstva i uprave. </p>
<p>Međutim, u njemačkom tisku u vezi s Irakom na poseban odjek nailazi najava kancelara Gerharda Schrödera kako bi u Iraku mogla biti angažirana Bundeswehrova »leteća bolnica« (MedEvac), ali da je riječ samo o humanitarnoj pomoći. Kancelarovo glasno razmišljanje o »humanitarnom« angažmanu Bundeswehra zapravo navodi na zaključak da će njemački vojnici ipak uskoro u Irak. </p>
<p>Schröderovi kritičari pretpostavljaju da Schröder za tim trikom poseže kako bi bez gubitka obraza i veće svađe u koaliciji polako napustio kruti pacifistički kurs svoje vlade o Iraku. Crveno-zelena vlada želi što prije prepustiti prošlosti mučni spor s Washingtonom oko nasilnog rušenja Saddamove diktature. </p>
<p>No, ako je cijeli svijet područje potencijalnog angažiranja Bundeswehra, kako to proklamira ministar obrane, zašto onda njemački vojnici ne bi bili i u Iraku? Naime, socijaldemokrati i Zeleni su izbore za Bundestag 2002. godine dobili ponajviše zbog svog beskompromisnog »ne« ratu. Jednom »ne«, uvijek »ne« čak i kada je rat odavno prošao!? Schröder, a ni Fischer ne mogu to samo tako jednostavno preskočiti. Sada jedan od njih dvojice počinje o tome i javno govoriti. </p>
<p>Kad NATO krene u Irak, Berlin će teško reći »ne«. SAD već kuca na vrata stožera NATO-a u Bruxellesu i želi vrući krumpir vojnog angažmana u Iraku prebaciti u krilo zapadnoj vojnoj alijansi. Istodobno, Amerikanci od EU traže veći financijski angažman.</p>
<p>Bushevu iračku hipoteku, uoči predsjedničkih izbora u SAD-u, trebala bi olakšati ponuda UN-u da se uključi u obnovu, da preuzme ulogu posrednika u organiziranju izbora u Iraku; te angažiranje NATO-a, da se rasterete američke i druge okupacijske snage.</p>
<p>Europljani još nemaju izrađen jasan vojni koncept, a Washington drži stvari pod kontrolom. </p>
<p> Neki analitičari tvrde da trenutno u Iraku politički i ekonomski angažman ipak ima prioritet nad vojnim. Europa je s tog stanovišta u prednosti koju može iskoristi. No, hoće li EU postati akter u Iraku (i oko njega) ovisi o političkoj volji i vještini njemačkog kancelara Schrödera, francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i onoga što je ostalo od privrženosti Europi kod britanskog premijera Tonyja Blaira. Za Berlin je, pak, bitno da je budućnost Iraka obnova, te novi poredak na Srednjem istoku, regiji u kojoj Njemačka ima velike ekonomske interese. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poljska ne odustaje od glasačkih prava prema sporazumu iz Nice </p>
<p>VARŠAVA, 22. siječnja</p>
<p> - Poljska ostaje pri svojem kontroverznom zahtjevu da budući ustav Europske unije propisuje glasački sustav koji ide na ruku malim državama članicama, rekao je poljski ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Predstavljajući parlamentu prioritete poljske vanjske politike za 2004. godinu, ministar Wlodzimierz Cimoszewicz rekao je da Poljska ostaje pri svojem zahtjevu da tzv. sustav glasovanja iz Nice bude uključen u budući ustav Europske unije. Zajedno sa Španjolskom, Poljska ustraje na zadržavanju tog sustava koji im svakoj daje po 27 glasova, samo dva manje od Njemačke koja od njih ima gotovo dvostruko više stanovnika. </p>
<p>Francuska i Njemačka zauzimaju se pak za novi sustav dvostruke većine koji bi veću glasačku težinu dao zemljama s većim stanovništvom. Spor je onemogućio usuglašavanje nacrta ustava na summitu EU u prosincu.</p>
<p>Poljski ministar naglašava da stajalište Varšave nije motivirano uskim, sebičnim interesima. »Mi smatramo da Europska unija može i mora biti utemeljena na načelu jedinstva i solidarnosti«, rekao je. »To će omogućiti da interesi svih država budu uzeti u obzir, bez obzira na njihov gospodarski i demografski potencijal«, dodao je. Cimoszewicz je potvrdio da Poljska ostaje i pri drugim svojim kontroverznim zahtjevima. Oni uključuju spominjanje europskih kršćanskih korijena u preambuli ustava te članak koji bi definirao obveze Europske unije prema NATO-u.</p>
<p>U međuvremenu, poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski najavio je u srijedu mogućnost novih promjena u poljskoj vladi ne bi li joj se poboljšao sve slabiji rejting u javnosti. Poljski premijer Leszek Miller iznenadio je u utorak političare i analitičare imenovanjem Jozefa Oleksyja, svojeg suparnika u vladajućoj Socijaldemokratskoj stranci, zamjenikom premijera i ministrom unutarnjih poslova. Oleksy će biti zadužen i za pripreme Poljske za ulazak u EU. »To nije kraj iznenađenjima«, rekao je Kwasniewski novinarima, ne želeći ulaziti ni u kakve pojedinosti.</p>
<p>Poljski mediji tvrde da bi smijenjen mogao biti i ministar financija Piotr Czyzewski zbog loših rezultata u privatizaciji državnih tvrtki. Kao njegova moguća zamjena spominje se zamjenik ministra gospodarstva Jacek Piechota. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zavod za zapošljavanje stvarno je samo Zavod za evidenciju nezaposlenih</p>
<p>Iako za istraživanja koja se provode u organizaciji raznih odsjeka Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti imam određene rezerve, s obzirom na činjenicu da se ona često naručuju i financiraju iz raznih inozemnih blagajni, često nesklonih našoj zemlji, što je i potvrđeno ocjenama: »Udruge za promicanje istine«, »Hrvatskog komunikološkog društva«, novinara istražitelja Branka Šerića Pante itd., ovog puta njihovo istraživanje o »Obilježjima nezaposlenosti RH«, Vjesnik 14. siječnja, čini mi se, moglo bi biti dosta objektivno.</p>
<p>Kako sam i sam više od 15 godina prijavljen na HZZ-u, a nisam bio uključen u ispitivački uzorak od 1000 nezaposlenih, želio bih dati ovim prilogom svoje viđenje navedenog problema. </p>
<p>U spomenutoj ustanovi, za sve navedeno vrijeme, nikada mi nisu ponudili nikakav posao. Riječ je, dakle, o najvećem prevarantu među državnim institucijama koji se lažno predstavlja kao Zavod za zapošljavanje, a on je realno Zavod za evidenciju nezaposlenih.</p>
<p>Stotine tisuća nezaposlenih će Vam posvjedočiti da se tamo danima i godinama stoji u redovima, zajedno i mladi i stari, i muški i ženski, i majke s djecom itd., da bi vam na kraju vratili u ruke, malim štambiljem iščekićani karton.</p>
<p>U tim dugotrajnim i nervoznim čekanjima za posao imate više izgleda da dobijete sve moguće bolesti: i visoki tlak, i depresiju i tešku križobolju i da kao takvi odete u invalidsku mirovinu, ili čak da postanete ozbiljan kandidat za saborskog zastupnika, kao što se sve dogodilo meni, nego da Vam daju zaposlenje. </p>
<p>Prof. ŽARKO MARIĆ, ind. pedagog-kadrologZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Čini se da u Hrvatskoj zapravo nema dovoljno čestitih i stručnih osoba, s ugledom u svojim sredinama</p>
<p>U svojim predizbornim istupima, pa i u svojstvu premijera, gospodin Ivo Sanader je više puta izjavljivao da »u pogledu kadrovskih rješenja na operativnim rukovodećim mjestima u državnoj upravi do razine pomoćnika ministra treba gledati ne samo stranačku pripadnost nego i stručnost za obavljanje nekog posla, jer je kadrovska baza u maloj četirimilijunskoj Hrvatskoj relativno uska«.</p>
<p>Dopalo mi se takvo moderno razmišljanje, jer isključuje revanšizam i ide u pravcu kvalitete i profesionalizma, koji našoj državnoj upravi kronično nedostaje.</p>
<p>Međutim, dosadašnja praksa, koju provodi HDZ uključivanjem na ministarsko mjesto (B. Vukelić), mjesto državnog tajnika (M. Križić) i pomoćnika ministra (S. Čačija, Š. Bourtek-Knešaurek) ljudi spornih zbog pokrenutih kaznenih ili stegovnih postupaka, ukazuje da u Hrvatskoj zapravo nema dovoljno čestitih i stručnih osoba, s ugledom u svojim sredinama. Istina je da oni još nisu osuđeni pravosnažnom presudom i time su formalno-pravno čisti, ali zar ne bi bilo bolje da se u samom startu prilika dala moralno neupitnijim osobama.</p>
<p>S tim u vezi nikako me ne zadovoljava izrazito uskogrudna izjava gospođe Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade RH, koja za sporne ljude iz svog resora kaže da ih »zna kao vrsne poznavaoce obiteljskih problema«. </p>
<p>Samo to, bez drugih atributa kvalitete je suviše premalo. </p>
<p>EGON RESSLERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li ministar Žužul sugerirati premijeru da u proceduru sigurnosne provjere uključi </p>
<p>i ispitivanje na »detektoru laži« </p>
<p>Premijer Ivo Sanader je već u nekoliko navrata, uključujući i predizborne istupe, izrazio nezadovoljstvo radom obavještajno-sigurnosnih službi, te s tim u vezi najavio promjenu postojećeg zakona koji uređuje njihovo djelovanje. </p>
<p>Meni se, kao običnom građaninu, čini da ima previše »curenja informacija«, pa vjerojatno i »trgovine« s njima.</p>
<p>Toga je bio svjestan i Goran Granić, donedavno potpredsjednik Vlade, ujedno zadužen za koordinaciju rada obavještajno-sigurnosnih službi.</p>
<p>Pretpostavljam da i premijer Sanader misli da je u zakonu potrebno popraviti proceduru sigurnosne provjere (prikupljanje podataka nužnih za prosudbu podobnosti za obavljanje dužnosti i poslova u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti), koja je do sada očito bila površna i zbog toga nije bila dovoljno u funkciji zaštite vitalnih točaka u državnom mehanizmu.</p>
<p>Ulogu Gorana Granića u smislu koordinacije, kako se vidi iz tiska, preuzeo je ministar Miomir Žužul. Inače, gospodin Miomir Žužul učestalo najavljuje da će SAD, njeno ukupno iskustvo i praksa biti jedan od glavnih putokaza u razvoju Hrvatske. Od tuda dolazi i njegova označenost u javnosti kao »američkog čovjeka«. Očekivati je da će Miomir Žužul sugerirati premijeru Sanaderu da se u proceduru sigurnosne provjere uključi i obvezno ispitivanje na »detektoru laži«, jednoj od najproduktivnijih metoda pozadinskog ispitivanja osoba, a koja je u SAD već dugi niz godina u primjeni.</p>
<p>Ako se »detektor laži« prihvati kao nezaobilazno sredstvo, onda prema američkoj praksi takovoj vrsti ispitivanja podliježu sve sigurnosno relevantne osobe obavještajno-sigurnosnog sustava uključujući i čelne ljude pojedinih službi te njihov koordinator, koji je u sve te tajne najbolje upućen.</p>
<p>SLAVKO JALKOVACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Stavljanje tekovina hrvatskog proljeća u politički program HNS-a je zamjena teza</p>
<p>Gospodin Denis Molnar iz Zagreba objavio je 20. siječnja u Vjesniku tekst pod naslovom »Hrvatsko proljeće i Savka Dabčević Kučar 'krupan uteg' na putu HNS-ova lijevog skretanja«, koji se sastoji u zamjeni teza i njegovoj dogmi da »hrvatsko proljeće ima svoju tamnu stranu« jer da se 1971. »probudio hrvatski nacionalizam praćen antisrpskim raspoloženjem«. Nadalje podmeće javnosti britanske dokumente s negativnom ocjenom hrvatskog proljeća, kao da su britanski dokumenti vrhunac ispravnog stajališta ovoga svijeta.</p>
<p> Naravno da je britanska politika podržavala Titovu ocjenu hrvatskog proljeća, i boljševički obračun s reformiranim komunistima Savkom i Tripalom i demokratima iz Matice hrvatske, Jonkeom i Vladom Gotovcem i iz Sveučilišta u Zagrebu, Antom Paradžikom i Draženom Budišom. </p>
<p> Laž je da je hrvatsko proljeće imalo »tamnu stranu«, da je postojao »hrvatski nacionalizam« i »antisrpsko raspoloženje«. Vladimir Bakarić je bez i jednog dokaza lansirao 1971. teoriju o »antisrpskom raspoloženju« u sastavu CK SKH pod predsjedanjem Savke Dabčević Kučar. Jugo-komunistička politika imala je svoje dogme o »nacionalizmu« i »klero-fašizmu« i svi koji u Savezu komunista dogme nisu prihvaćali, bivali su uklanjani iz politike i jednopartijskog sistema te iz javnog života.</p>
<p> Tripalo je konstatirao da su on i Savka postali na isti način žrtve jugo-boljševika kao i Andrija Hebrang dvadesetak godina prije njih, i prvo komunističko rukovodstvo prije Hebranga i Končara. Svi nevini ljudi, koje je Bakarićeva manjinska frakcija iz sastava CK SKH iz 1971. svrstala u »maspokovce«, doživjeli su u Zagrebu montirane sudske procese u staljinističkom stilu. </p>
<p>Protagonisti hrvatskog proljeća nisu bili hrvatski nacionalisti, nego velikim dijelom jugoslavenski nacionalisti, kojima kao takvima nije ni na pameti bilo rušenje Jugoslavije i stvaranje neovisne hrvatske države. To je jedini nedostatak hrvatskog proljeća.</p>
<p>Gospodin Molnar spočitava političkoj stranci HNS da oslanjanjem (i) na tekovine hrvatskog proljeća sebi stavlja uteg kao pretendenta na okupljanje političke ljevice u Hrvatskoj i u tom smislu preuzimanje štafete od Račanova SDP-a, te da »gospođa Vesna Pusić povijesno gledano nije kriva«.</p>
<p> Stavljanje tekovina hrvatskog proljeća u politički program HNS-a je zamjena teza i bacanje hrvatskoj javnosti odnosno biračkom tijelu pijesak u oči jer gospođa Pusić nije bila na strani hrvatskog proljeća, a gospođa Dabčević Kučar joj unatoč tomu danas daje placet.</p>
<p> Nije hrvatsko proljeće uteg, nego simpatizeri komunizma i Titove Jugoslavije jesu i dan danas uteg Hrvatskoj jer se vrte u vlasti i oko nje.</p>
<p>Prof. GORAN JURIŠIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Razbijen međunarodni lanac švercera ljudima</p>
<p>Zagrebačka policija istražnome je sucu zagrebačkog Županijskog suda prepratila 11 osoba, a kaznene prijave podnesene su protiv 19 osumnjičenih</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da su se dulje vremensko razdoblje bavili švercom ljudi preko državne granice, zagrebačka policija je u srijedu kasno navečer, istražnome sucu zagrebačkog Županijskog suda prepratila 11 osoba. Kaznene prijave podnesene su protiv čak 19 osumnjičenika, no kako doznajemo petorica su u bijegu, dok su protiv posljednje trojice prijave podnesene redovnim putem, što znači da se oni u ovoj fazi postupka brane sa slobode. Neki od osumnjičenika su strani državljani, sa prijavljenim boravištem u Hrvatskoj ili bez njega. Kako doznajemo, u kaznenoj prijavi koju je policija podnijela Uredu za suzbijenje korupcije i organiziranoga kriminala (Uskok), devetnaestoro osumnjičenih se tereti za udruživanje u zločinačku grupu radi šverca ljudima, dok se kao temeljna djela navode 18 slučajeva ilegalnog prebacivanja stranih državljana preko državne granice. Kao vođa navodne skupine navodi se Stjepan Caganić, koji je među uhićenima, kao i njegova supruga. Dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Mirko Klinžić je u četvrtak počeo s ispitivanjima osumnjičenika, no zbog njihovog broja do zaključenja ovoga izdanja još nije završio.</p>
<p>Koordinirana akcija policije i Uskoka trajala je navodno oko pola godine, a u njoj su korištene i mjere tajnoga praćenja te prisluškivanja telefonskih razgovora. Završna akcija je počela u utorak navečer kada su uz pomoć policijskih specijalaca obavljena uhićenja te je pretraženo dvadesetak objekata na Kozari boku i Žitnjaku. Kako doznajemo osim bračnog para Caganić uhićeni su još Amiti S. i Aldir Đ. dok su imena ostalih za sada još nepoznata.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zapalio kontejner i traktor, pucao na znanca i poginuo u policijskoj potjeri</p>
<p>Zvonimir Kolarić otprije je poznat policiji zbog paleža i krađa/ 1986. i 1987. godine susjedima je u Laduču zapalio obiteljske kuće/ Policija zasad ne raspolaže podacima je li se poginuli liječio u psihijatrijskim ustanovama</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Nakon što je zapalio svoj metalni kontejner i traktor te pucao u poznanika, Zvonimir Kolarić (55), poginuo je u četvrtak pet minuta nakon ponoći u svom automobilu nakon bjesomučne policijske potjere.</p>
<p>Kako je priopćila policija, Kolarić je u srijedu oko 20,30 sati zapalio metalni kontejner u Jelačićevoj ulici u Donjem Laduču, a u kojem je »na crno« popravljao automobile. Požar su ugasili zaprešićki policajci te pripadnici DVD-a Brdovec, Laduč i Šenkovec. Ozlijeđenih osoba nije bilo, šteta je oko 25.000 kuna, dok vlasnik nije zatečen na požarištu.</p>
<p>Nešto manje od sat vremena kasnije, Kolarić je došao u kuću svog 51-godišnjeg poznanika u Zaprešiću i zatim iz plinskog pištolja počeo pucati po kući. Na upit zašto puca,</p>
<p> Kolarić je zatim ispalio jedna hitac prema poznaniku i pritom mu nanio opeklinu na čelu. Vlasnik ga je zatim istjerao iz kuće i pozvao policiju, pa je Kolarić sjeo u svoju »toyotu corollu«, registracijskih oznaka ZG 4258–AG i uputio se do kuće 37-godišnjakinje, također u Zaprešiću. Ušavši u dvorište Kolarić je iz kanistra polio prednji dio njezina traktora IMT 542 i zapalio ga. Vlasnica je sama ugasila požar i potom pozvala policiju, ali je Kolarić već pobjegao.</p>
<p>Na području Zaprešića su zbog ova tri slučaja upućene policijske ophodnje kako bi uhitile osumnjičenog te je u srijedu oko 23,20 sati u Brdovcu jedna ophodnja zamijetila sivu »toyotu«.</p>
<p>Na znak vozaču da se zaustavi, on se nije zaustavio pa su policajci uključili svjetlosne i zvučne signale i krenuli u potjeru za Kolarićem koja se nastavila kroz mjesta Trstenik, Marija Gorica, Kraj Donji, Vukovo Selo i Harmica. Kolarić se konačno zaustavio, ali tek kada je svojim automobilom prešao na stranu kolnika namijenjenog za vozila iz suprotnog smjera i tom prilikom naletio na »renault clio« slovenskih registracijskih oznaka kojim je upravljala A. M. K. Š. (51).U naletu je Kolarić poginuo na mjestu, dok su slovenska vozačica i suvozačica iz »renaulta«, G. C. P. B. (36) zadobile teške ozljede pa su prevezene u Opću bolnicu Sveti Duh, gdje su zadržane na liječenju, ali su izvan životne opasnosti. Tijelo Zvonimira Kolarića je nakon očevida prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati gdje će se obdukcijom utvrditi je li Kolarić bio pod utjecajem alkohola, a policija zasad ne raspolaže podacima je li se poginuli Kolarić liječio u psihijatrijskim ustanovama.</p>
<p> Inače, doznajemo u policiji, Kolarić je otprije poznat zbog paleža i krađa, a 1986. i 1987. godine susjedima je u Laduču zapalio obiteljske kuće.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Spis 12 godina šetao između vojnog i civilnog suda</p>
<p>U četvrtak je održano izvanraspravno saslušanje, a glavna rasprava nije mogla početi, jer se Franjo Koš nije odazvao na sudski poziv</p>
<p>VELIKA GORICA, 22. siječnja</p>
<p> – Točno nakon dvanaest godina od ubojstva Livia Bertonje te pokušaja ubojstva Mate Damjenjevića, Sandre Steinburg i Adema Delkića, pred Vijećem Županijskog suda u Velikoj Gorici, u četvrtak je održano izvanraspravno saslušanje dvoje oštećenih i četiri svjedoka.</p>
<p> S glavnom se raspravom, naime, nije moglo početi, jer jedan od četvorice okrivljenih (Franjo Koš), nije došao na raspravu. </p>
<p>S obzirom da će se o cijelom slučaju morati saslušati oko tridesetak svjedoka, te da je od događaja proteklo toliko godina - predsjednica Vijeća je ocijenila da je besmisleno otezati raspravu te je, uz napomenu da će okrivljeni po potrebi moći ponovo pozvati svjedoke, počela sa saslušanjem koje će se nastaviti i u petak. Uz to, braniteljima četvorice okrivljenih (Goran Domitrović, Senad Kuršpakić, Franjo Koš i Ivica Mihinec), pružila je mogućnost da ispitaju svjedoke. Iz izjave Mate Damjanjevića koji je zbog ozljeda ostao teški invalid, sukob njegovih prijatelja i njega s vojnim policajcima zbio se u noći 24. siječnja 1992. godine u caffeu »Amadeus« u Velikoj Gorici. Ubijeni i oštećeni živjeli su u Sisku u kojem je tada često bio na snazi policijski sat, pa su oni, kao i drugi mladi Sisčani (tada su oštećeni i ubijeni imali dvadesetak godina), na piće dolazili u Veliku Goricu. Damjanjević je imao i dodatni motiv jer mu djevojka Sandra Steinburg, tada živjela u Velikoj Gorici. Sporne je večeri djevojci došao reći da kao pripadnik specijalne jedinice odlazi na Kupres, te je s njom otišao na piće u »Amadeus«. </p>
<p>Međutim, tamo je njegov kolega Delkić već bio došao u sukob s nekim vojnicima, a nešto kasnije je i ispalio jedan hitac iz pištolja u kamin. Da bi smirio Deklića, Damjanjević ga je s lisicama zavezao za svoju ruku. Prethodno je još razoružao jednog pripadnika HOS-a. </p>
<p>Nakon tog sukoba društvo je iz kafića automobilom krenulo prema Sisku. No, kad su stigli do obližnjeg semafora, na njih je sasuta rafaljna paljba sa svih strana (kasnije je utvrđeno da je automobil izrešetan s oko 100 metaka), pri čemu je Livio Bertonji poginuo, Damjenjević je ranjen u kralježnicu, a i ostalih dvoje je također teže ranjeno. Damjanjević je dodao kako je poslije svega čuo da oni koji su pucali na njih govore: »Gotovi su, odlazimo«, te da su na glavi imali maskirne kape s prorezom za oči - tzv. fantomke.</p>
<p>Iskaz bivše Damjanjevićeve djevojke Sandre bio je nešto drukčiji. Ona je, naime, rekla da su oni nakon što su utvrdili da je Damjanjević ranjen, uspjeli se vratiti do Doma zdravlja koji je u neposrednoj blizini, predali Damjanjevića Službi hitne pomoći, te su se, nakon što ih liječnica nije htjela pustiti u Dom zdravlja, ponovo vratili u automobil s namjerom da krenu prema kući. Samo što su krenuli, na njih se zapucalo sa svih strana i tada su oni ranjeni, a Bertonji je ubijen. Treći preživjeli Deklić, nije došao na raspravu i ne zna se gdje se danas nalazi (pretpostavlja se negdje u Bosni). Nakon oštećenih, svjedočio je zaposlenik MORH-a Marijan Paljević, inače prof. filozofije i povijesti, koji nije htio reći na kojim poslovima danas radi. </p>
<p>Paljević je 1992. godine bio vojni policajac i zanimljivo, ima potpunu »amneziju«, ničeg se nije mogao sjetiti o događajima sporne noći. Sjeća se samo da su ga probudili da ide na intervenciju, no ne sjeća se ni kamo, ni zašto, ni kako. Sjetio se doduše da je poslije svega bilo jako puno policije, te da je greškom uhitio piolicijskog inspektora, jer je bio u civilu i hodao s pištoljem u ruci. </p>
<p>»Ne sjećam se ni u kojem se mjesecu to dogodilo«, kazao je Paljević, na što je dvoje odvjetnika oštećenih dalo primjedbu na istinitost njegova iskaza. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Čudotvorno ozdravljenje, svi se ovisnici »skinuli« s droge</p>
<p>ZADAR, 22. siječnja</p>
<p> – Suđenje Lidiji Longin (48), Ani Nekić (24), Milanu Maraču (33), Dariju Horvatu (27) i maloljetnoj Dini H., optuženima za udruženu preprodaju heroina u Zadru, nastavljeno je u četvrtak na Županijskom sudu.</p>
<p> Riječ je o posljednjoj skupini od 23 optuženih za spomenuto kazneno djelo, a zbog velikog broja optuženih, predsjednik Sudskog vijeća Branimir Zorica suđenje je razdijelio na nekoliko postupaka. Dosada nikome iz prethodnih skupina nije dokazano udruživanje u preprodaji heroina. </p>
<p>Na raspravi u četvrtak svjedočio je i Tomislav Šimunov, koji je bio prvooptuženi i koji je prije nekoliko mjeseci oslobođen optužbe.</p>
<p>Šimunov je ponovio ono što je već rekao na suđenju kada je on bio optuženik. Samo je potvrdio da poznaje Anu Nekić, ali je rekao da s njom ne razgovara, a površno poznaje i mladu Dinu. Kako je rekao, sada je zaposlen, »sredio se« i više se ne drogira. Svjedočila i majka Ane Nekić, koja je također rekla da se njezina kći u međuvremenu popravila.</p>
<p>»Moja je kći u međuvremenu rodila i brine se o djetetu, ne drogira se više i srećom, potpuno je druga osoba«, rekla je Anina majka.</p>
<p>Devetnaestogodišnja Dalila Hodžić, kći je optužene Lidije Longin, odnosno Dinina sestra. Ona se, kako kaže, nije družila s majčinim i sestrinim prijateljima koji su kod njih dolazili. Zatvorila bi se u svoju sobu, a za majku je rekla da je ovisnica, te da sestra povremeno uzima heroin, ali da nikada nije vidjela da su prodavale drogu. </p>
<p> Na suđenju su svjedočile i vještakinje dr. Palmira Čveljo i dr. Vesna Franić. Za Anu Nekić je dr. Čveljo rekla da od travnja prošle godine apstinira, te je predložila da s djetetom ode u komunu na potpunu rehabilitaciju, dok je za Daria Horvata dr. Franić predložila bolničko liječenje. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iz Astre i Astre Nove »izvukao« 700.000 kuna</p>
<p>ZLATAR, 22. siječnja</p>
<p> – Pred vijećem suca Tomislava Ivande u zlatarskom Županijskom sudu u četvrtak je nastavljeno suđenje 58-godišnjem magistru ekonomije Petru Grljaču. Taj bivši načelnik Oroslavja, županijski vijećnik ZDS-a, direktor donjostubičkog komunalnog poduzeća Komus i tvorničar, optužen je da je počinio 8 kaznenih djela na štetu oroslavskih tvornica »Astre« i »Astra Nove«.</p>
<p> Među brojnim navodima iz optužnice, izdvajamo da ga se tereti da je kreditnim karticama »Astra Nove«, kojoj je bio vlasnik i predsjednik uprave, navodno podmirivao privatne obveze i tako oštetio poduzeće za više od 300.000 kuna. Kao opunomoćenik »Astre«, navodno je oštetio je tu nekad uspješnu i poznatu tvornicu obuće za 275.000 kuna, plaćajući novcem poduzeća obveze svoje tvrtke, te privatne račune - 136.092 kune. Tako se tereti i da je jedanput kreditnom karticom poduzeća na benzinskoj crpki platio račun za benzin 5.500 kuna, što je i sudac Ivanda na početku suda izdvojio kao apsurd, kazavši da u osobni automobil maksimalno stane goriva za 400 kuna.</p>
<p> U četvrtak su svjedočili trgovci Dinko Turčić, Božena Hlad, Jadranka Tadić i Ivanka Hanžić, u čijim je trgovinama Grljač navodno »peglao« kartice poduzeća. Suđenje se nastavlja u petak kad bi trebala svjedočiti dipl. pravnica Vera Šaban, koju pravosudni kuloari u ovom slučaju smatraju ključnim svjedokom. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Šuker: Posljednjim odlukama bivše vlade smanjene mogućnosti za poticanje gospodarstva</p>
<p>Da su sve obveze uračunate u prošlogodišnji proračun, deficit ne bi iznosio planiranih 4,5 posto BDP-a, nego 6,86 posto ili 13,03 milijarde kuna, procjenjuje ministar financija / Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang ustvrdio je da će zbog dugova u zdravstvu ova vlada morati na nekoliko godina odgoditi svoj program izgradnje Nove bolnice u Zagrebu te unapređenja otočne medicine </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Odlukama koje je bivša vlada donijela u posljednjim tjednima te financijskim obvezama koje su s prošle prebačene na ovu godinu automatski su znatno umanjene financijske mogućnosti ove vlade za poticanje gospodarstva i socijalne programe«, rekao je ministar financija Ivan Šuker otvarajući u četvrtak raspravu Vlade o stanju državnih financija i primopredaji vlasti po ministarstvima. </p>
<p>Jedna od takvih odluka je zeleno svjetlo koje je bivša vlada, bez suglasnosti Ministarstva financija, 18. prosinca dala na izmjenu financijskog plana Hrvatskih autocesta tešku 1,6 milijardi kuna, a od toga je 1,1 milijardu trošak koji pada na proračunsku 2004. godinu. Da su te i neke druge obveze uračunate u prošlogodišnji proračun, deficit ne bi iznosio planiranih 4,5 posto BDP-a, nego 6,86 posto odnosno 13,03 milijarde kuna, procjenjuje ministar financija. Šuker nedopustivim smatra i odluku Račanove vlade da HBOR, mimo proračuna, za troškove obnove plaća ukupno 1,6 milijardi, što će se na državnom proračunu osjetiti tek u sljedećim godinama kad će taj kredit stići na naplatu. </p>
<p>Velikim ograničenjem financijskog manevarskog prostora svoje vlade Šuker smatra i jamstva izdana u prošloj godini koja bi već u ovoj ili sljedećoj godini mogla stići na naplatu, odluke o izdvajanju dijela trošarina za modernizaciju Hrvatskih željeznica, čak 5000 više zaposlenih u MORH-u nego što se planiralo, te obećanje da će se u travnju s državnim službenicima pregovarati o povećanju osnovice već za srpanj. Šuker kaže i kako je nedopustivo postojanje velikog broja računa ministarstava. Uz onaj koji Državna riznica ima u HNB-u, postoje još 72 redovna računa, 101 podračun te 125 računa sudskih depozita pa je nemoguće točno znati stanje državnih financija u svakom trenutku.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang ustvrdio je da zbog dugova u zdravstvu ova vlada morati na nekoliko godina odgoditi svoj program izgradnje Nove bolnice u Zagrebu te unapređenja otočne medicine. Hebranga smeta i što je Ministarstvo nakon proglašenja izbornih rezultata dopustilo zapošljavanje 323 ljudi u zdravstvenim ustanovama. </p>
<p>Iako se nakon izbora najviše govorilo o kadrovskim potezima bivše vlade povučenim u posljednji čas, osim Hebranga drugi ministri nisu imali primjedaba na taj dio primopredaje. </p>
<p>Ministrica graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić upozorila je na trošak koji će ova vlada imati zbog sudskih odluka na temelju kojih će investitori tražiti odšete od Ministarstva koje im je poništilo građevinske dozvole. Najavila je i hitne izmjene Zakona o otpadu jer se ovaj koji je stupio na snagu 1. siječnja »sigurno ne može primjenjivati«. Ministrica je govorila i o 370 neprodanih stanova POS-a te o problemima s braniteljskim stanovima. </p>
<p>Ministri obrane te mora, turizma, prometa i razvitka Berislav Rončević i Božidar Kalmeta upozorili su na odluku MORH-a o besplatnom ustupanju vojarne Trsat gradu Rijeci. </p>
<p>Postupak je pokrenut 9. i završen 19. prosinca, a s druge strane, grad Zadar, naglasio je Kalmeta, čekao je četiri godine ugovor o zemljištu za zatvoreni bazen. </p>
<p> Rončevića je, pak, zasmetalo poklanjanje objekta iako je grad Rijeka tužio državu za nekoliko desetaka milijuna kuna zbog neplaćene komunalne naknade.</p>
<p> Ministar poljoprivrede Petar Čobanković istaknuo je problem 800 milijuna kuna neisplaćenih poticaja. </p>
<p>U MUP-u će, smatra ministar Marjan Mlinarić, velike poteškoće izazvati troškovi naknadnog plaćanja poreza i doprinosa na ovrhom ishođene a neisplaćivane dodatke za rad na područjima od posebne državne skrbi, te tužbe za neplaćeni prekovremeni rad koje bi u ovoj godini MUP mogle stajati između pola i jedne milijarde kuna. </p>
<p>Na kraju duge rasprave zaključeno je da će Središnji državni ured za upravu pripremiti prijedlog zakona o primopredaji vlasti u kojem će se regulirati sve obveze vlade na odlasku kako se ove, za demokratski svijet neprihvatljive, situacije više ne bi ponovile. »Hrvatska se po treći put dokazala kao demokratska zemlja, jer je po treći put mirno promijenjena vlast. Ovo su manje nepravilnosti, ali se i njih trebamo riješiti«, naglasio je premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Sanja Kapetanić, Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U užem izboru za češki Unipetrol ostali PKN Orlen, Mol i Royal Dutch/Shell</p>
<p>U drugom krugu odlučujuću će ulogu imati ponuđena cijena / Ekonomisti procjenjuju da bi od prodaje 63 posto Unipetrola država mogla zaraditi preračunato oko 3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Od šest tvrtki koje su pokazale zanimanje za kupnju 63 posto dionica češke petrokemijske tvrtke Unipetrol, koje su u vlasništvu Fonda narodne imovine (zapravo države), odlukom češke vlade ostale su samo tri. U drugi privatizacijski krug ušli su poljska tvrtka PKN Orlen (opskrbljuje 64 posto poljskog tržišta), mađarski Mol (kontrolira 40 posto slovačkog, 44 posto mađarskog i 60 posto hrvatskog tržišta) i nizozemsko-britanski koncern Royal Dutch/Shell (druga najveća naftna kompanija na svijetu, djeluje u 145 zemalja i ima 115.000 zaposlenih). Sužavanje izbora na te tri tvrtke češka je vlada obrazložila strateškim interesima Češke, a u drugom krugu odlučujuću bi ulogu trebala imati cijena koju će te tvrtke ponuditi. Koncern Royal Dutch/Shell navodno je spreman platiti između 11 i 13 milijardi kruna (2,2-2,6 milijardi kuna), što je druga najviša prethodna ponuda. Poljski PKN Orlen navodno je ponudio između 9 i 10 milijardi kruna (1,8- 2 milijarde kuna), a mađarski Mol između sedam i devet milijardi (1,4-1,8 milijardi kuna). Privatizacijska komisija trebala bi najboljeg ponuditelja vladi predložiti do kraja travnja, što je mjesec dana kasnije od prethodno utvrđenog datuma, i to »na zahtjev investitora«, kako je pojasnio zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Fonda narodne imovine Pavel Kuta. Promjenu datuma, koju još mora još odobriti vladin kabinet, investitori su tražili kako bi imali više vremena za tzv. dubinsku kontrolu.</p>
<p>Osim navedene tri kompanije koje su preostale u natječaju, prethodne ponude su dale još tri kompanije, a raspon ponuđene cijene kretao se od 7 do 16 milijardi kruna (1,4-3,2 milijarde kuna). Najviše je ponudio konzorcij kazahstanske naftne kompanije KazMunaiGaz - između 9 i 16 milijardi kruna (1,8-3,2 milijarde kuna). Šesti najveći ruski proizvođač nafte Tatneft iz Tatarstana ponudio je između 9 i 11 milijardi kruna (1,8-2,2 milijarde kuna), dok je češko-slovačka financijska grupa Penta ponudila 10 milijardi kruna (2 milijarde kuna). Obje ruske tvrtke imaju nejasnu vlasničku strukturu. U tatarskoj tvrtki Tatneft jedan od glavnih dioničara je Radik Sajmijev, sin tatarskog predsjednika, a iza kazahstanske tvrtke KazMunaiGaz stoji moćni klan Nazarbajevih.</p>
<p>Ekonomisti procjenjuju da bi država od prodaje paketa od 63 posto dionica mogla zaraditi oko 15 milijardi kruna (3 milijarde kuna), od čega će 4,5 do 5 milijardi (0,9-1 milijarde kuna) iznositi vrijednost potraživanja od tvrtki kćeri. Inače, grupa Unipetrol jednom je već bila u postupku privatizacije, a novi vlasnik trebala je postati tvrtka Agrofert. No, kako ta tvrtka nije uspjela do dogovorenog roka (rujan 2002. godine) platiti cijenu od 361 milijuna eura (11,5 milijardi kruna), češka je vlada odlučila raspisati novi natječaj.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sporazum HBOR-a i Gospodarske banke Sarajevo o financiranju izvoza</p>
<p>Sporazum vrijedi dvije godine, a maksimalni iznos kredita je dva milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je u četvrtak s LT Gospodarskom bankom d.d. Sarajevo Okvirni sporazum o financiranju izvoznih poslova vrijedan 2 milijuna eura. Riječ je o prvom sporazumu te vrste koji je HBOR potpisao s nekom inozemnom bankom, a potpisali su ga predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i generalni direktor LT Gospodarske banke Mijo Mišić.</p>
<p>HBOR je uveo novi Program kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama bankama inozemnih kupaca, čija je značajka utvrđivanje procedura i dokumentacije vezane za kreditiranje s poslovnom bankom inozemnih kupaca prije zaključenja izvoznih ugovora između izvoznika i kupaca. Na taj način skraćuje se proces obrade zahtjeva. Takva kreditna linija omogućuje kreditiranje banaka inozemnih kupaca pri kupnji kapitalnih dobara, kvazi-kapitalnih dobara, dijelova i komponenti koje se ugrađuju u kapitalna dobra, te potrošnih i trajnih potrošnih dobara, pod uvjetima određenim pravilima Bernske unije.</p>
<p>Okvirna kreditna linija zaključena je na maksimalni iznos kredita od 2 milijuna eura, uz rok važenja Sporazuma od dvije godine, s mogućnošću produljenja. Minimalni iznos pojedinačnih izvoznih poslova koji se mogu financirati iznosi 50.000 eura. Taj će način kreditiranja, saznaje se, koristiti proizvođači električnih strojeva i opreme, strojeva za drvnu industriju i trgovačka društva vezana uz graditeljstvo i opremanje građevinskih objekata.</p>
<p>LT Gospodarska banka Sarajevo uključena je u razvojne projekte Federacije BiH te surađuje s međunarodnim institucijama (KfW, USAID i Svjetska banka), u praćenju malih i srednjih poduzeća kojima je dosad odobrila preko 1200 kredita. Aktiva Banke u 2003. godini iznosila je više od 100 milijuna konvertibilnih maraka.</p>
<p>Robna razmjena između Hrvatske i BiH u prvih deset mjeseci 2003. godine dosegla je 923 milijuna US dolara, što je 28 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga izvoz u BiH iznosi 739 milijuna USD, a uvoz 184 milijuna USD. BiH je, nakon Italije, najveći izvozni partner Hrvatske.</p>
<p>Zaključivanjem takvih sporazuma, povoljnim uvjetima kreditiranja HBOR će nastaviti poticati inozemne banke na promidžbu programa kod svojih komitenata te time utjecati na snažniju potražnju za hrvatskim robama i uslugama u inozemstvu, saznaje se iz HBOR-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Imovina Raiffeisenovih fondova lani povećana za 270 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Imovina pod upravljanjem fondova Raiffeisen Investa u prošloj se godini gotovo utrostručila, te je krajem 2003. iznosila 365 milijuna kuna, izvijestili su u četvrtak iz Raiffeisen Investa, napominjući da su dosad osvojili 12,4 posto tržišta investicijskih fondova u Hrvatskoj.</p>
<p>Imovina cijelog ovog segmenta financijske industrije povećana je za 488,7 milijuna kuna, a pritom je Raiffeisen Invest zabilježio porast od 269,7 milijuna kuna. To znači, objašnjavaju, da su ulagači njihovim investicijskim fondovima u prošloj godini na upravljanje povjerili jednak iznos nove imovine kao svim ostalim društvima zajedno.</p>
<p>U Raiffeisen Investu ističu da svi njihovi fondovi ostvaruju atraktivne prinose od osnivanja. Ističe se Raiffeisen Bonds sa 8,63 posto na kraju 2003. godine i Raiffeisen Balanced sa 9,13 posto. Poduzećima koja su mu povjerila viškove svojih kunskih sredstava Raiffeisen Cash je u posljednjem tromjesečju 2003. donio 4,95 posto na uložena sredstva. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mađarskoj prijeti snižavanje kreditnih rejtinga</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 22. siječnja</p>
<p> - Mađarska riskira snižavanje kreditnih rejtinga ako ne postigne napredak u svom programu smanjivanja proračunskog manjka, objavila je rejting agencija Fitch.</p>
<p>Ne postigne li Mađarska napredak, vjerojatno će imati veliki manjak u platnoj bilanci, tečaj forinte će slabiti, a razina javnog i vanjskog duga će rasti. Time će se odgoditi povratak na održivi rast i približavanje eurozoni, ističe Fitch. »Takav scenarij vjerojatno će rezultirati smanjivanjem mađarskih rejtinga«, dodaju.</p>
<p>Fitch je lani u srpnju negativno ocijenio mađarski dugoročni rejting zbog sličnih razloga. »Nakon što je proračunski manjak u 2002. dosegnuo 9,2 posto, vlada se lani obvezala da će ga smanjiti na 4,5 posto BDP-a. No, manjak je iznosio najmanje 5,6 posto, značajno premašivši procjene i nema znakova poboljšanja. Po našem mišljenju to nastavlja podrivati kredibilitet planova smanjenja deficita na 2,5 posto BDP-a do 2006. godine i povećava vjerojatnost da usvajanje eura bude odgođeno nakon 2008.«, stoji u izvješću agencije.</p>
<p>Mađarski javni dug od oko 57 posto BDP-a već je relativno visok, ističu. Neuredne financije i rast cijena potaknuli su jačanje inflacije, gubitak konkurentnosti i povećanje manjka u platnoj bilanci na 8,2 posto BDP-a u 2003., dok smanjivanje izravnih stranih investicija čini financiranje ovisnijim o portfeljnim ulaganjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rumunjska prodala većinski udio u duhanskoj kompaniji za 12 milijuna eura</p>
<p>BUKUREŠT, 22. siječnja</p>
<p> - Rumunjska vlada potpisala je sporazum o prodaji većinskog udjela u državnoj duhanskoj kompaniji stranom konzorciju za otprilike 12 milijuna eura.</p>
<p>Konzorcij, koji su oformili Galaxy Energy International i talijanski CTS S.R.L., platit će 1,6 milijuna eura kako bi stekao više od 56 posto udjela u Nacionalnoj duhanskoj kompaniji, te se obvezao investirati dodatnih 4,7 milijuna eura, kazao je ministar privatizacije Ovidiu Musetescu. Konzorcij je pristao podmiriti i 5,5 milijuna eura dugova duhanske kompanije.</p>
<p>U Rumunjskoj se godišnje proda i 30.000 tona cigareta, a kapacitet spomenute kompanije je proizvodnja 25.000 tona cigareta godišnje. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Skopska Vardar Croatia počinje s radom</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Vardar Croatia, novo osiguravajuće društvo osnovano u Makedoniji, počinje s aktivnim radom 1. ožujka, a bavit će se uglavnom ugovaranjem životnih osiguranja. Prema odredbama makedonskog Zakona o osiguranju, tamošnjim je društvima dopušteno baviti se ili životnim ili neživotnim osiguranjima. Ipak, Vardar Croatia će se dopunski baviti i zdravstvenim te putnim osiguranjima, a u budućnosti planiraju osnovati i poseban fond za dobrovoljno mirovinsko osiguranje.</p>
<p>Osnivači Vardar Croatije su najveći hrvatski i najveći makedonski osiguratelj, s tim da je vlasnički udio Croatia osiguranja 70 posto. Temeljni kapital društva je milijun eura, a od njega se očekuje da bude vodeće u zasad vrlo slabo razvijenom makedonskom osiguranju života. Izlazak na makedonsko tržište dio je Croatijine strategije povratka na tržišta bivše Jugoslavije. Lani je tako kupljeno srpsko Milenium osiguranje, nedavno je počela poslovati i Croatijina tvrtka na Kosovu, a imaju i tvrtku u BiH koja uspješno posluje. </p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Renault stopostotni vlasnik slovenskog Revoza</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Francuski Renault postat će početkom veljače stopostotni vlasnik slovenske tvornice vozila Revoz. Riječ je o realizaciji sporazuma o kupnji 33,3 posto udjela u toj tvornici, potpisanog 23. prosinca, koje su imali slovenski dioničari (Holding IMV, PID i mali dioničari). Prijenos vlasništva obavit će se 3. veljače. U potpunosti integrirana u europsku industrijsku mrežu Renaulta, tvornica u Novom Mestu, uz Flins u Francuskoj i Valladolid u Španjolskoj, dio je tri europske tvornice Renaulta koje proizvode Clio. Lani je proizvodnja dosegla 118.200 jedinica. Ima 2142 zaposlenih, najveća je industrijska tvrtka u Sloveniji i najveći izvoznik. Renault je još 1972. sklopio sporazum s tvrtkom Industrija motornih vozila (IMV) za proizvodnju modela Renault 4. Dva partnera su 1988. utemeljila Revoz, koji je 1990. godine postao dioničko društvo. Renault je 1991. postao većinskim dioničarem sa 54 posto udjela, koji je krajem 2001. povećao na 66,7 posto. Ostatak su držali MV i investicijski fondovi koji su postali dioničari tijekom procesa privatizacije u Sloveniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Parmalatovi dugovi procijenjeni na 14 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak rasli potaknuti, među ostalim, i dobrim vijestima iz Nokije. Međutim, iako su neki od indeksa dosegli najviše vrijednosti u posljednjih 17 mjeseci, pomak uglavnom nije bio znatan. Tako je londonski FTSE 100 porastao tek 0,2 boda, na 4511,4. Frankfurtski DAX je porastao 0,27 posto, na 4149,2, a pariški CAC 40 0,66 posto, na 3700,6 bodova. Indeks najjačih europskih dionica FTSE Eurotop 300 je porastao 0,36 posto, na 997 bodova, najvišu razinu od kolovoza 2002. godine. Uži DJ Stoxx 59 dobio je 0,44 posto dosegavši 2754,44 boda.</p>
<p>Milanski MIB se, međutim, spustio 0,22 posto, na 27.976 bodova, i to prije svega zbog pada dionica banaka izazvanog medijskim navodima kako se dug u Parmalatu sada procjenjuje na čak 14 milijardi eura. Prema medijskim izvorima, istražitelji i revizori ni u jednoj od brojnih Parmalatovih podružnica nisu našli nikakve slobodne gotovine. »Možda ćemo negdje još naći 500 milijuna ili milijardu eura, ali sumnjam, da je negdje bilo toliko gotovine iskoristili bi je da prikriju nelikvidnost«, kazao je jedan od neimenovanih izvora Financial Timesa. U studenom je Parmalatova uprava tvrdila kako ima 4 milijarde dostupne gotovine i kako dugovi iznose oko 8 milijardi eura. Među talijanskim bankama, Capitalia i Intesa BCI, koje su najveći Parmalatovi vjerovnici, pale su 1,7, odnosno 1,1 posto.</p>
<p>Nokia je porasla 3,2 posto nakon što je objavila tromjesečne rezultate bolje od očekivanih i najavila dobru prodaju na početku godine. Rezultate u skladu s očekivanjem objavili su Novartis i Sanofi-Synthelabo, koji su porasli 0,7 i 3,3 posto.</p>
<p>U New Yorku su nakon otvaranja indeksi neznatno porasli, a tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak pao 0,02, posto na 11.000,7. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Obvezujući nalog Hrvatskoj u slučaju Paška Ljubičića Haag izdao 19. siječnja</p>
<p>U roku od petnaest dana oko 600 dokumenata s popisa od njih 1200 trebalo bi biti na raspolaganju Ljubičićevoj obrani / Vlada je u četvrtak potvrdila da je zaprimljen obvezujući nalog / Cijeli slučaj s dokumentacijom za Ljubičića počeo je 1. srpnja 2003. kad je odvjetnik Tomislav Jonjić Tribunalu predao zahtjev za dostavu dokumenata </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju izdao je 19. siječnja obvezujući nalog Hrvatskoj za dostavu dijela tražene dokumentacije branitelju Paška Ljubičića. Dan je rok od petnaest dana, što znači da bi oko 600 dokumenata s popisa od 1200 traženih papira trebalo biti na raspolaganju obrani nakon isteka roka koji počinje teći od dana primitka tih dokumenata u Vladi.</p>
<p>Vlada je u četvrtak potvrdila da je obvezujući nalog zaprimljen.</p>
<p>Ti podaci prekinuli su spekulacije o navodnoj subpoeni Hrvatskoj zbog uskrate tih dokumenata Ljubičićevu branitelju, odvjetniku Tomislavu Jonjiću.</p>
<p>Od početka rada Haaškoga suda slični »dokumentacijski sporovi« pojavljivali su se mnogo puta. Haaška sudska praksa još je 1997. godine, tijekom suđenja Tihomiru Blaškiću, utvrdila stav prema kojem sudište ne može državi prijetiti subpoenom (poziv suda pod prijetnjom kazne).</p>
<p>Riječ je o učinku rasprava vođenih u povodu slučaja Blaškić i završenih 29. listopada 1997. godine kad je sudsko žalbeno vijeće jednoglasno zaključilo da Međunarodni kazneni sud nije ovlašten državama izdavati subpoenu, već samo obvezujući nalog.</p>
<p>Obvezujući nalog, koji je Sud izdao prije tri dana, upućen je Frani Krniću, hrvatskom veleposlaniku u Haagu, kao prvom u proceduri dostave takva dokumenta Hrvatskoj. </p>
<p>Dobiveni nalog Krnić je diplomatskom poštom uputio Jakši Muljačiću, pomoćniku ministrice i šefu Uprave Ministarstva pravosuđa za odnose s međunarodnim kaznenim sudovima. Čim je pošiljka stigla u Zagreb, Muljačić je dobiveno proslijedio Vesni Škare-Ožbolt, ministrici pravosuđa, čijim posredstvom taj dokument stiže na stol premijera Ive Sanadera.</p>
<p>Naravno, riječ je o tijeku poslova koji trebaju obavijestiti državni vrh o obvezujućem nalogu, ali njegov sadržaj tiče se nadležnih i u Upravi i na mjestima na kojima se ratna dokumentacija nalazi. A tih mjesta ima i dalje nekoliko, nasuprot zaključku Vlade još iz 2000. godine po kojoj se sva dokumentacija iz ratnog razdoblja što se odnosi na sukobe u BiH mora izdvojiti iz arhiva u MORH-u, SIS-u, drugim obavještajnim, vojnim i policijskim punktovima na kojima su ti dokumenti pohranjeni, te prebaciti u Hrvatski državni arhiv.</p>
<p>Cijeli slučaj s dokumentacijom za Ljubičića počeo je 1. srpnja 2003. godine kad je odvjetnik Jonjić Tribunalu predao zahtjev za dostavu dokumenata. Riječ je o popisu od 1200 specificiranih dokumenata, od kojih je polovica nakon trotjedne potrage po arhivama MORH-a uručena odvjetniku. </p>
<p>Drugi dio dokumentacije, a na njega se i odnosi obnovljeni Jonjićev zahtjev iz studenoga prošle godine, još nije predan, a prema obvezujućem nalogu trebat će ga se pronaći i isporučiti u roku od spomenutih petnaest dana.</p>
<p>U slučaju Paška Ljubičića, zapovjednika 4. bojne vojne policije HVO-a, postupak je u Haagu u nadležnosti predraspravnog vijeća koje je i izdavatelj obvezujućeg naloga.</p>
<p>Interes za novom dokumentacijom, pak, pojavio se nakon što je Vlada poslije 3. siječnja 2000. godine predala opsežnu dokumentaciju braniteljima Tihomira Blaškića. U toj arhivi na mnogo se mjesta spominje baš Ljubičić, i to u kontekstu koji za njega nije naročito povoljan. Naime, prema tim dokumentima, Ljubičić je bio dijelom tzv. paralelne vlasti na ratištu srednje Bosne.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Umirovljenici bi mogli poučavati političke stranke </p>
<p>Nakon nekoliko godina u kojima se teškom mukom uspostavljala suradnja između HSU, Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika i niza umirovljeničkih udruga, njihovi su čelni ljudi uspjeli »pomiriti« članstvo radi interesa umirovljenika</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Malo više od milijun hrvatskih umirovljenika, koji su na proteklim parlamentarnim izborima osvojili tri zastupnička mjesta (a u još četirima izbornim jedinicama bili su vrlo blizu ulasku u Hrvatski sabor), neće, čini se, stati samo na tome. </p>
<p>Na izvanrednim izborima za osječko-baranjsku županijsku skupštinu Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) izborila je četiri vijećnička mjesta., samo su potvrda dobrog rezultata na parlamentarnim izborima, ali i odličnih rezultata na zadnjim lokalnim izborima, koji su predstavljali prvi ozbiljnije organiziran politički angažman te stranke.</p>
<p>Umirovljenici bi, čini se, mogli i poučavati političke stranke koje su dosad koalirale s drugima i svojim ponašanjem bitno utjecale na izborne rezultate koalicija čiji su članovi. Naime, nakon nekoliko godina – tijekom kojih se teškom mukom uspostavljala suradnja između HSU-a, Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika Hrvatske i niza umirovljeničkih udruga, okupljenih na profesionalnoj osnovi (uglavnom zbog toga što je članstvo ponekad isticalo zahtjeve da se udruge okrenu koaliranju s HDZ-om ili SDP-om) – čelni ljudi u HSU, Matici i u Sindikatu umirovljenika uspjeli su »pomiriti« članstvo radi onog najvažnijeg - interesa umirovljenika. </p>
<p>To ne podrazumijeva samo pitanje provedbe Odluke Ustavnoga suda ili uključivanja dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, nego i vođenja sustava zdravstvene i socijalne skrbi, poljoprivrednog sustava (u kojem je mnogo umirovljeničkih kućanstava), pa sve do osiguranja raznovrsnih oblika pomoći starim i nemoćnim ljudima na lokalnoj razini.</p>
<p>Prema riječima Vladimira Jordana, predsjednika HSU-a, umirovljenici su do izbora u Osječko-baranjskoj županiji u županijskim vijećima već imali 60 svojih predstavnika, kojima treba pribrojiti i vijećnike u gradovima. U većini slučajeva, kažu u HSU, predstavnici umirovljenika zatomili su svoje političke stavove i interese i bave se samo radom na poboljšanju umirovljeničkih životnih uvjeta, što se pokazalo odličnim potezom. Tako su u posljednje dvije-tri godine u mnogim gradovima osigurane prostorije za rad umirovljeničkih udruga, otvorena je mogućnost utjecaja umirovljenika na poslovanje domova umirovljenika, u gradskim su vijećima nametnuti brojni programi pomoći starom stanovništvu, što je uvelike poboljšalo položaj starijih ljudi.</p>
<p>Dobri rezultati HSU-a, koji je na nedavne parlamentarne izbore izašao u suradnji s Maticom i Sindikatom umirovljenika, Društvom »Hrvatski umirovljenik«, Savezom invalida rada Hrvatske i s još nekoliko profesionalnih umirovljeničkih udruga, možda nisu bili očekivani s obzirom na to da su se snage odmjeravale promidžbenim porukama ili plakatima (HSU je, podsjetimo, na prijeizbornu kampanju potrošio oko 500.000 kuna, od čega su čak 400.000 kuna za organiziranje skupova izdvojili sami umirovljenici), ali su onima koji prate rad tih udruga i više nego očekivani. </p>
<p>Matica umirovljenika Hrvatske je udruga koja djeluje više od 50 godina, kao i mnoge profesionalne umirovljeničke udruge. Sindikat umirovljenika djeluje desetak godina, a osnovan je radi zaštite umirovljeničkih prava u vrijeme kada ih je nova država derogirala. Nedugo nakon što se pokazalo kako sindikalni pritisak neće biti dovoljan da se ostvare umirovljenička prava, počelo je i osnivanje stranke.</p>
<p>Bivši stranački predsjednik Rudolf Mažuran dobro je postavio programske ciljeve i počeo sa stvaranjem organizacije, no tek je s dolaskom novog predsjednika Jordana, koji je puno pozornosti posvetio aktiviranju podružnica na terenu, stranka u javnosti postala prepoznatljivija. Pretpostavlja se da je u sklopu spomenutih udruga aktivno između 300.000 i 400.000 umirovljenika (ovisno o tome broje li se samo članovi koji redovito plaćaju članarinu ili i oni koji sudjeluju u aktivnostima udruge a ne plaćaju je), što je približno trećina umirovljenih. No njihova je snaga, kako kažu u Sindikatu umirovljenika, i u članovima obitelji, s obzirom na to da mnogi još financiraju školovanje vlastite djece, pomažu nezaposlenim članovima obitelji ili partnerima koji nemaju nikakvih prihoda. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Milan Gudelj novi predsjednik DSV-a</p>
<p>DSV je u prvom krugu između 97 kandidata imenovao 16 sudaca Visokog prekršajnog suda/ S njima će taj sud imati 44 suca, a prema broju spisa trebao bi ih 70, kaže njegov predsjednik Zoran Potočki</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) izabralo je u četvrtak tajnim glasovanjem Milana Gudelja za svojeg predsjednika, i to sa 10 od ukupno 11 glasova. Gudelj je u četvrtak preuzeo i dužnost DSV-ova člana. Hrvatski sabor imenovao ga je na to mjesto odlaskom u mirovinu Stanka Hautza, koji je bio i DSV-ov predsjednik.</p>
<p>Gudelj je predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda i predsjednik Sudačkog vijeća. U svojoj karijeri bio je zamjenik općinskog tužitelja i sudac Okružnog suda u Karlovcu, a potom okružni sudac u Zagrebu. Sudac je Vrhovnog suda od 1985. godine. </p>
<p>DSV je u prvom krugu, između 97 kandidata, imenovao 16 sudaca Visokog prekršajnog suda. Za suce su imenovani Jadranka Bočkaj-Sertić, Rina Busti, Jadranka Delač, Selma Diklić, Ratimir Dominis, Mladen Genc, Sanja Gospočić, Azra Hadžijusufović-Numinagić, Dane Herceg, Branka Kvesić-Batinica, Miroslav Malacko, Ivanka Mašić, Mladen Mirt, Štefica Novak, Renata Popović i Sanja Zoričić-Tabaković. Među imenovanim sucima njih 12 imalo je potporu Sudačkog vijeća Visokog prekršajnog suda. Natječaj za suce toga suda raspisan je još prije godinu i pol. S novoimenovanim sucima Visoki prekršajni sud imat će 44 suca. Zoran Potočki, predsjednik tog suda, Vjesniku je rekao da bi prema broju spisa sud trebao imati oko 70 sudaca. Osim premalo sudaca, Visokom prekršajnom sudu problem je i prostor, pa će zbog nedostatka radnih prostorija suci morati raditi u dvije smjene. Problem s prostorom nastojat će se riješiti preseljenjem u Šenoinu 30 u Zagrebu, nakon preuređenja tog prostora. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ili novac za poticaje ili - radikalni potezi</p>
<p>Ako Vlada želi dobro poljoprivredi ona mora ove godine pronaći najmanje tri milijarde kuna za prilagodbu europskim uvjetima, a ako se to ne dogodi hrvatskog seljaka neće biti, naglasio je tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević </p>
<p>ĐAKOVO, 22. siječnja</p>
<p> – »Zbog problema u poljoprivredi nova hrvatska vlada neće dobiti sto dana za prve poteze. Ako već za mjesec dana ne pronađe novac za isplatu poticaja za prošlu godinu, seljaci su spremni na radikalne poteze«, istaknuli su u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u Satnici Đakovačkoj čelnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo i Stanko Zdravčević.</p>
<p> »Ako Vlada želi dobro hrvatskoj poljoprivredi ona mora ove godine pronaći najmanje tri milijarde kuna za prilagodbu europskim uvjetima, a ako se to ne dogodi hrvatskog seljaka neće biti«, naglasio je tajnik Zajednice Stanko Zdravčević. »Gdje je nestao novac za poticaje koji je bio osiguran«, zapitali su čelnici Zajednice, napomenuvši da bi netko za to trebao odgovarati. </p>
<p>»Od ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i Vlade očekujemo brzi i pozitivni financijski preokret za unapređenje poljoprivrede i seljačkih obiteljskih gospodarstava«, rekao je Laslo, podsjetivši na katastrofalne posljedice prošlogodišnje suše u Slavoniji i Baranji. Ukazao je i na probleme u vezi s otkupom viška seljačke stoke i niskim cijenama, što je rezultiralo i nemogućnošću vraćanja kredita, rekao je Laslo, zatraživši i izmjene Zakona o poticaju koji je, kako je rekao, dosad više koristio politici, nego poljoprivredi. </p>
<p>Na konferenciji za novinare slavonski su seljaci izrazili nezadovoljstvo i zbog novog načina obračuna obaveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje moraju plaćati komercijalna obiteljska gospodarstva.</p>
<p>U ime 959 seljaka iz Virovitičko-podravske županije Slavko Kostelac zatražio je da država, s milijun i pol kuna, obešteti pšenicu koju su seljaci tog kraja pohranili u slatinskom silosu »Klasje«, a koje, kako je rekao, nema, iako se pretpostavlja gdje je završila. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Socijalni partneri traže proračunski novac za postupke mirenja</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – »U razvoju sustava mirenja, alternativnog načina rješavanja kolektivnih radnih sporova koji mogu dovesti do štrajka, u posljednje dvije godine učinjen je velik iskorak«, istaknuo je Viktor Gotovac, asistent na Pravnom fakultetu i miritelj s liste Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), u četvrtak na okruglom stolu mirenju u radnim sporovima.</p>
<p>Razvoj sustava mirenja u Hrvatskoj u dvogodišnjem projektu sa 2,5 milijuna kuna financirala je američka organizacija USAID/MSI, čiji je miritelj Jerry Barrett trener hrvatskih miritelja. Koordinatorica projekta Tea Novak rekla je da u posljednjih šest mjeseci 75 posto postupaka mirenja završi dogovorom stranaka u sporu, a mirenja traju jedan dan. </p>
<p>Postupci mirenja brži su i učinkovitiji otkad je lani u lipnju imenovana lista od 17 miritelja GSV-a, koji su prošli posebnu edukaciju. Ovih dana seminar završava još 19 miritelja, a predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović napominje da će ih trebati još kako bi u svakoj županiji bila barem tri educirana miritelja.</p>
<p>Miritelji svakodnevno posreduju jer je i radnih sporova sve više. Lani je provedeno 97 postupaka mirenja, od čega 75 zbog neisplate plaća. Najviše mirenja bilo je u Zagrebu (22) i u Osječko-baranjskoj županiji (21), a najčešći su u prerađivačkoj i u metalnoj industriji. </p>
<p>»Socijalni partneri u GSV-u zainteresirani su da sustav mirenja funkcionira kako bi se ubrzalo rješavanje konflikata i izbjegli štrajkovi«, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i GSV-a Krešimir Sever. Budući da novac za mirenje nije predviđen privremenim proračunom, Sever najavljuje da će to pitanje potaknuti na GSV-u te zatražiti izdvajanje proračunskog novca za 2004. godinu.</p>
<p>Lani je u proračunu bilo predviđeno 200.000 kuna i to u sklopu Ministarstva rada i socijalne skrbi.</p>
<p> Vitomir Begović najavljuje da će tražiti da se novac za postupke mirenja prebaci na Ured za socijalno partnerstvo kako bi se 250 kuna naknade po danu, koliko dobivaju miritelji, povećale a isplata ubrzale.</p>
<p>Pri Uredu inače djeluje Služba za izvansudsko rješavanje radnih sporova (SIRAS), u kojoj poslodavci, sindikati i radnici mogu zatražiti besplatnu pomoć miritelja u rješavanju kolektivnog ili individualnog spora. Sjedište službe je u Mesničkoj 23, a telefon 6303-094.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sindikat državnih službenika podupire referendum u školstvu i znanosti </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika izrazio je u četvrtak potporu referendumu o prihvaćanju Kolektivnog ugovora za plaće i materijalna prava službenika i namještenika u osnovnom školstvu i visokom obrazovanju i znanosti. Iako se javnosti pokušava servirati teza kako je jedina svrha referendumskog izjašnjavanja uvođenje doprinosa solidarnosti, kao »sindikalnog poreza« na pogodnosti koje na temelju kolektivnog ugovora uživaju i nečlanovi sindikata, njegova je svrha mnogo više od toga, ističe sindikat u priopćenju.</p>
<p>Radi se o zakonskoj obvezi u slučaju ugrađivanja doprinosa solidarnosti u kolektivni ugovor, ali i mogućnosti da se svi zaposleni, članovi i nečlanovi sindikata, izjasne što misle o materijalnim i drugim pravima koja se njime ugovaraju.</p>
<p>Stoga taj sindikat osuđuje istup Vinka Filipovića, predsjednika Hrvatskog školskog sindikata »Preporod«, i upozorava da je neistinita njegova izjava kako će ista materijalna prava bez referendumskog izjašnjavanja imati svi zaposleni u državnim službama. Svi koji imaju pravo na izjašnjavanje mogu birati između nekoliko opcija: ne izaći na referendum i nastaviti s gunđanjem protiv svega i svakoga, izjasniti se protiv kolektivnog ugovora i »uživati« prava koja im dodijele poslodavci kroz pravilnike o radu ili prihvatiti kolektivni ugovor kao stečevinu zajedničkog napora sindikata i poslodavca da se osigura trenutno moguća i zajednički prihvaćena razina materijalnih i drugih prava.Materijalna dimenzija uvođenja doprinosa solidarnosti također nije zanemariva jer ona omogućava podizanje kvalitete i operativnosti sindikata kao socijalnih partnera kroz edukaciju i osposobljavanje sindikalnih povjerenika kao zaposleničkih ombudsmana, akcije socijalno-humanitarnog karaktera i dr., napominje Sindikat državnih službenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Nesporazum mora biti otklonjen </p>
<p>»Ako je došlo do zastoja u predaji dokumentacije u slučaju Paška Ljubičića, to sigurno nije bila politička volja hrvatskog vrha - Vlade, predsjednika, parlamenta. Dakle, moglo se raditi samo o nekom nesporazumu koji u ovom vremenu mora biti otklonjen«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić komentirajući u četvrtak medijske najave o subpoeni Hrvatskoj zato što u Ljubičićevu slučaju obrani nisu dostavljeni dokumenti. </p>
<p>Na pitanje zna li je li navodna subpoena već došla ili je riječ samo o naznakama da će uslijediti, Mesić je decidirano odgovorio: »Ne, subpoena Hrvatskoj sigurno nije došla, a postoje li takve najave, to još ne znam«. Predsjednik je ponovio da Hrvatska surađuje s Haškim sudom te da će poštivati sve preuzete međunarodne obveze. »To je naš interes, mi želimo da se krivnja individualizira i da konkretni ljudi odgovaraju za konkretna djela. U tome nema nikakvog odstupanja ni kad je riječ o bivšoj, niti o sadašnjoj vladi«, istaknuo je predsjednik Mesić. Dodao je da, ako u pojedinim slučajevima nije bilo sluha za suradnju s Haagom, »to sada mora biti ispravljeno«.</p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Škare-Ožbolt opovrgnula da je Hrvatskoj poslana subpoena </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt opovrgnula je u četvrtak nakon sjednice Vlade medijske informacije da je iz Haaga Hrvatskoj poslana subpoena. »Danas je zaprimljen obvezujući nalog Haaškog suda za predaju dokumentacije u vezi sa slučajem Paška Ljubičića. MORH će izdati tražene dokumente«, istaknula je. </p>
<p> Ministrica je objasnila da se subpoena ne može poslati državi nego samo pojedincu, te dodala da je »riječ o uobičajenoj komunikaciji«. Prema njezinim riječima, »do zastoja je došlo iz tehničkih razloga jer traženi dokumenti nisu bili pod brojevima pod kojima su bili specificirani«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Razriješeni Križić i Bortek-Knešaurek</p>
<p>Marijan Križić razriješen je na osobni zahtjev, a Štefanija Bortek-Knešaurek na zahtjev ministrice Kosor / Novi ravnatelj policije je Ivica Franić, a Đuro Brodarac predsjednik savjeta Hrvatskog centra za razminiranje </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Nedavno imenovanog državnog tajnika u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Marijana Križića te Štefaniju Bortek-Knešaurek, pomoćnicu ministrice Jadranke Kosor, protiv kojih se vodi istraga zbog nepravilnosti u radu u Zavodu za obitelj do 2000. godine, Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici razriješila dužnosti. Štefanija Bortek Knešaurek razriješena je na zahtjev ministrice, a Križić na osobni zahtjev. On u svojoj ostavci tvrdi da je »potpuno nedužan«, a istragu koja se protiv njega vodi smatra pokušajem da se »diskreditiraju i isključe iz javnog i političkog života ljudi kojima je na srcu dobro hrvatske države«. </p>
<p>U Ministarstvu kulture razriješena je pomoćnica ministra Željka Udovičić, a novi su pomoćnici Ante Mandarić i Srećko Šestan. Tajnikom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi postao je Zlatko Zaplatić. Željko Grzunov i Ljudevit Herceg novi su pomoćnici ministra mora, turizma, prometa i razvitka. Višnja Jelić Müc nova je državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u kojem su pomoćnici ministra postali Josipa Blažević Perušić i Matija Salaj, koji će biti ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje. Državnim tajnicima u Ministarstvu poljoprivrede imenovani su Dragan Kovačević i Josip Bartolčić, a Višnja Gregić Biondić postala je tajnicom Ministarstva. </p>
<p>Umjesto razriješenog Ranka Ostojića, novi je ravnatelj policije Ivica Franić, a pomoćnik ministra Marijana Mlinarića bit će Đoko Tepša. Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić razriješen je na vlastiti zahtjev. Izmijenjeni su i članovi Skupštine te Nadzornog odbora Hrvatske lutrije, članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost koji zastupaju Vladu, a u ime Ureda za socijalno partnerstvo član Vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje više neće biti Davor Jurić nego Jagoda Milidrag Šmid. Đuro Brodarac je novi predsjednik savjeta Hrvatskoga centra za razminiranje.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Žužul: Vjerujemo da je ulazak Hrvatske u EU 2007. ili 2008. moguć </p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Vjerujemo da je optimistički scenarij ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2007. ili 2008. moguć jer će Vlada učiniti sve što je u njezinoj moći poduzimajući reforme i provodeći politiku koja će otvoriti put brzom ulasku Hrvatske u Uniju. Rekao je to u četvrtak na sastanku s članovima vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. </p>
<p> Parlamentarci ističu da Hrvatskoj, kao ni jednoj drugoj zemlji, neće davati popuste. »Hrvatskoj nije ni potrebna besplatna karta za integracije, učinit ćemo što se od nas traži i što smo obećali«, istaknuo je Žužul. </p>
<p>Preporuke Parlamenta u procesu vrednovanja zemlje i njezinih dosega bit će od velike važnosti u odluci je li vrijeme za početak pregovora o punopravnom članstvu. »Uvjeren sam da će te preporuke odražavati zamjetan napredak koji je Hrvatska učinila. Naš je cilj snažno nastaviti s reformskim procesom kako bismo mogli preuzeti sve obveze članstva u EU do 2007. ili 2008.«, naglasio je hrvatski šef diplomacije. </p>
<p> Žužul je predložio da se pojača suradnja u skladu sa strategijom kakva je vrijedila za zemlje koje 1. svibnja ulaze u Uniju. Rekao je i da europsko partnerstvo Hrvatske i drugih zemalja regije treba biti novčano praćeno i podupirano da bi se osigurala provedba mjera. </p>
<p>Hrvatskoj je ključno da se njezino približavanje Uniji ostvaruje i kroz primjerene financijske aranžmane, koji predviđaju i predpristupne fondove. </p>
<p> Zadnji je ministrov zahtjev svojevrsni izazov Europskom parlamentu i fini test je li Unija raspoložena ići korak dalje. Naime, Žužul je zatražio da se osnuje individualno izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose s Hrvatskom, umjesto dosadašnjeg obrasca parlamentarnog izaslanstva za jugoistočnu Europu.</p>
<p> Parlamentarce je, pak, zanimala suradnja s Haaškim sudom. Žužul je obećao da će Vlada učiniti »sve što može«.</p>
<p> Ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nastojat će se ubrzati izravnim dijalogom s Velikom Britanijom, Nizozemskom i Italijom, koje još nisu potvrdile taj dokument, pa tako Žužul već idući tjedan leti u London. Problemi s Italijom drukčije su naravi i, prema Žužulovim riječima, lako rješivi. </p>
<p>Govorilo se i o suradnji s haaškim tužiteljstvom. Pritom hrvatski ministar vanjskih poslova ističe da se suradnja odvija u okvirima legalne a ne političke akcije te da je prepuštena Ministarstvu pravosuđa. </p>
<p>Dosta je bilo riječi i o susjedima. Sa Slovenijom će Vlada rješavati sva pitanja u novim okvirima suradnje koji pretpostavljaju zajedničke sastanke kabineta svaka dva mjeseca. Iako je Hrvatska zabrinuta razvojem stanja u Srbiji i Crnoj Gori, ministar nije htio ulaziti u dublje analize, izrazivši nadu da će Beograd ipak osnovati koalicijsku vladu. Za Bosnu i Hercegovinu »Hrvatska nema specifičnu agendu«. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Polička stabilnost i pravna sigurnost preduvjeti razvoja svakog zdravog društva</p>
<p>Hrvatska je uspostavila suradnju sa svim zemljama u kojima su civilno društvo, demokracija i kulturna raznolikost stečevine proteklih vremena, rekao je predsjednik Mesić, koji je uvjeren da će i Hrvatska do 2020. biti zemlja zrele demokracije / »Sljedećih tri do pet godina odredit će europsku budućnost Hrvatske«, rekao je Mate Granić ocjenjujući važnim da naša zemlja do kraja irskog predsjedanja dobije pozitivno mišljenje Europske komisije </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – »Želimo da svi pred zakonom budu jednaki, te da se u najširem smislu ukloni svaka etnička, vjerska, spolna ili rasna mržnja ili diskriminacija. Taj put je već trasiran, ali ne trebamo nikad zaboraviti da on nikada nije dovršen«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak govoreći na skupu u Zagrebu »Hrvatska 2020.« u organizaciji Zaklade »Konrad Adenauer«. </p>
<p> Mesić smatra da je proteklih godina učinjeno mnogo na učvršćivanju političke stabilnosti u Hrvatskoj i užoj regiji. No, poručio je da još treba mnogo napraviti na uspostavi vladavine prava jer su »polička stabilnost i pravna sigurnosti preduvjeti razvoja svakog zdravog društva«. </p>
<p>Naglasio je da je Hrvatska uspostavila suradnju sa svim zemljama u kojima su civilno društvo, demokracija i kulturna raznolikost stečevine proteklih vremena. Izrazio je uvjerenje da će i Hrvatska do 2020. godine biti zemlja zrele demokracije. </p>
<p>Glavni tajnik Zaklade Wilhelm Staudacher ocijenio je da je Hrvatska ključni faktor stabilnosti i stoga bi joj trebalo posvetiti više pozornosti. </p>
<p>»Sljedećih tri do pet godina odredit će europsku budućnost Hrvatske«, rekao je Mate Granić. »Unija nije sklona širiti se pojedinačno. Za Rumunjsku i Bugarsku već je dogovoren 'paket' ulaska u Uniju, dok bi Hrvatska u njega tek trebala biti uključena. Ne uspije li u tome, Hrvatska će morati čekati novi val proširenja Unije koji je zasad neizvjestan«, upozorio je Granić. On smatra kako je od velike važnosti da Hrvatska do kraja irskog predsjedanja dobije pozitivan avis Europske komisije, nakon čega bi trebala dobiti status kandidata, a do kraja godine i otvoriti pregovore s Bruxellesom. Ne budu li se stvari tako razvijale, Zagreb nema šanse ugurati se u val proširenja u kojem su Bukurešt i Sofija, kazao je Granić.</p>
<p>Pomoćnik ministra vanjskih poslova Mario Nobilo poručio je da Vlada u cijelosti prihvaća međunarodne obveze zemlje, među kojima je i suradnja s Haaškim sudom. »Vlada osuđuje sve ratne zločine i smatra da za njih trebaju odgovarati pojedinci, a ne kolektiviteti«, naglasio je. </p>
<p>Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je Hrvatska, nakon Poljske, u razdoblju od 1994. do 2002. imala najvišu prosječnu stopu gospodarskog rasta među tranzicijskim zemljama - 4,4 posto. Bruto domaći proizvod po stanovniku u nas do 2020. kretat će se između 14.000 i 24.000 eura, što će ovisiti o stopi rasta, procijenio je Vujčić. Dodao je i kako Hrvatsku u budućnosti čeka veliko povećanje robne razmjene s Unijom i sadašnjim članicama Cefte, a u nešto manjoj mjeri i sa zemljama europskog jugoistoka. </p>
<p>Neovisni ekonomist Mladen Vedriš upozorio je pak na pad konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, među ostalim, zbog slabog ulaganja u obrazovanje. </p>
<p>Adriano Milovan, Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šeks: SAD će podržati ulazak Hrvatske u NATO</p>
<p>Upitan može li Hrvatska očekivati poziv za članstvo u Savezu 2006., Šeks je rekao da NATO-ov sastanak u Istanbulu u lipnju budi nadu, no bit će teško dobiti podršku ostalih članica NATO-a koje također trebaju potvrditi da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – »Američki kongres sponzorirat će rezoluciju kojom će podržati ulazak Hrvatske u NATO, a s američke strane dobili smo obećanja da će podržati Hrvatsku kao zemlju čije je pravosuđe sposobno preuzeti jurisdikciju u slučajevima kaznenog progona za ratne zločine i zločine protiv humanitarnog prava koji su nadležnosti Haaškog tribunala. Uvjerili smo ih da je hrvatsko pravosuđe već kadrovski spremno te da u zemlji postoji potrebno ozračje«, izjavio je predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks u četvrtak nakon povratka iz posjeta Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Šeks je tamo s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, među ostalim, nazočio govoru američkog predsjednika Georgea Busha u Kongresu o stanju nacije, te se susreo i s državnim tajnikom Colinom Powellom.</p>
<p>Prema Šeksovim riječima, Powell je dao punu potporu ulasku Hrvatske u euroatlantske integracije te obećao svu potrebnu pomoć koju Hrvatska bude tražila. »Bilo je riječi i o američkom zahtjevu da Hrvatska potpiše sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu. Powell je pokazao puno razumijevanje za specifičnu poziciju Hrvatske koju ima zbog ambicija za ulazak u EU gdje se dio zemalja protivi tom zahtjevu«, izjavio je predsjednik Sabora. </p>
<p> »U vezi s mogućim slanjem hrvatskih vojnika u Irak, dali smo naznačiti da bi Hrvatska kao članica NATO-a mogla odlučiti o tome, ali tu bi odluku donio Sabor. No, to ne znači da će, ako Hrvatska uđe u NATO, hrvatski vojnici otići u Irak, nego da Hrvatska preuzima odgovornosti i dužnosti koje slijede iz članstva«, dodao je Šeks.</p>
<p> Upitan može li Hrvatska očekivati poziv za članstvo u Savezu 2006., Šeks je odgovorio da NATO-ov sastanak na vrhu u Istanbulu u lipnju na koji je Hrvatska pozvana kao gost budi nadu, no bit će teško, unatoč rezoluciji Kongresa, dobiti potporu ostalih članica NATO-a koje također trebaju potvrditi da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak. </p>
<p>Šeks je dodao da tijekom susreta nije bilo govora o slučaju Gotovina. </p>
<p>Rekao je i da se uskoro može očekivati posjet premijera Ive Sanadera SAD-u. Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Doug Bereuter najavio je dolazak u Hrvatsku ovog proljeća. </p>
<p>Šeks je s predstavnicima Kongresa dogovorio parlamentarnu suradnju te se uskoro očekuje posjet članova odbora za vanjsku politiku, obranu i nacionalnu sigurnost i gospodarstva Hrvatskom saboru. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Izmjenama Zakona o sudovima do smanjenja broja sudskih predmeta i kraćih sporova</p>
<p>Vlada je najavila gradnju mosta Komarna-Pelješac te dala nalog Hrvatskim cestama da se krene u taj projekt i da on uđe u ovogodišnji program te institucije / Premijer je istaknuo kako Vlada želi da se gradnja autoceste prema Splitu nastavi punim tempom, a da bi potvrdila podršku tom projektu iduća sjednica Vlade održat će se u Splitu</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> – Mogućnost da se neki predmeti prenesu s jednog na drugi stvarno nadležni sud, te ovlašćivanje i sudskih savjetnika da pripremaju odluke, ne samo u parničnim već i u ovršnim, izvanparničnim i slično predmetima novine su predviđene izmjenama Zakona o sudovima koje je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru.</p>
<p> Te izmjene dio su Vladinih nastojanja da se smanji broj sudskih predmeta i vrijeme trajanja sudskih sporova. »Više ne smijemo gubiti vrijeme na rasprave zašto je i kako do toga došlo, nego moramo ići na rješenja, smanjiti broj zaostataka i skratiti vrijeme trajanja postupka«, izjavio je premijer Ivo Sanader. </p>
<p> Pohvalio je brzinu koju su iskazali Ministarstvo pravosuđa i ministrica Vesna Škare-Ožbolt izradivši Prijedlog izmjena Zakona o sudovima, koji je Vlada u četvrtak prihvatila i uputila u saborsku proceduru.</p>
<p>Izmjenama tog zakona predviđa se i donošenje kodeksa sudačke etike te praćenje i ocjenjivanje rada sudaca. Uz već postojeću odredbu da suci ne mogu biti pripadnici političkih stranaka, u izmjenama se navodi da se suci ne bi smjeli ni baviti političkom djelatnošću. </p>
<p>Broj predmeta može se smanjiti i promjenama u organizacijskom ustroju pravosuđa, ustvrdila je Škare-Ožbolt. Dodala je kako je potrebna i bolja edukacija sudaca govoreći da se planira osnivanje pravosudne akademije. Najavila je skore izmjene Ovršnog zakona prema kojima ovršne postupke ubuduće neće voditi javni bilježnici, nego bi se time bavile specijalizirane stručne službe.</p>
<p>Vlada je najavila i gradnju mosta Komarna-Pelješac i dala nalog Hrvatskim cestama da se krene u taj projekt i da on uđe u program Hrvatskih cesta za ovu godinu. »Most Komarna-Pelješac kompatibilan je, a ne konkurentan gradnji autoceste kroz Neum«, objasnio je Sanader potvrdivši da su dobrosusjedski odnosi s BiH prioritet ove vlade. Rečeno je da bi dionica autoceste Dubrovnik-Split išla kroz Neum, a gradnjom mosta želi se revitalizirati jug države te iz izolacije izvući Pelješac i otoke.</p>
<p> Istaknuo je kako Vlada želi da se gradnja autoceste prema Splitu nastavi punim tempom, a da bi potvrdila podršku tom projektu iduća sjednica Vlade održat će se Splitu kad će ministri obići i čvor Dugopolje-Bisko. </p>
<p>Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i izmjene Obiteljskog zakona, kojima se do 30. rujna odgađa primjena nekih odredaba tog zakona. Riječ je o odredbama kojima je postupanje u nekim obiteljskim stvarima s centra za socijalnu skrb prebačeno na sudove, a trebale su se primjenjivati od 23. siječnja. </p>
<p>Vraća se i stara definicija majke koja glasi da je »djetetova majka žena koja ga je rodila«. Uz to, briše se odredba koja je omogućavala brak između bratića i sestrične.</p>
<p>Donesena je i odluka o produženju roka za ulazak bez viza građanima Srbije i Crne Gore u Hrvatsku do 30. lipnja ove godine. »Želimo normalizaciju odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom, želimo stabilno susjedstvo«, istaknuo je Sanader ustvrdivši kako će se u Srbiji formirati proeuropska i proreformska vlada te da će hrvatska vlada pozorno pratiti razvoj događaja u toj državi. </p>
<p>Kako bi omogućila brzu reakciju zdravstva u slučaju da se SARS pojavi u Hrvatskoj, Vlada je u četvrtak tu bolest uvrstila na listu bolesti na koje se odnose odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. </p>
<p>Sanja Kapetanić, Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Šarinić Miloševiću: Bili ste do grla umiješani u rat u Hrvatskoj </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Svjedok optužbe Hrvoje Šarinić u četvrtak je, u nastavku iskaza na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću na Haaškom sudu, rekao optuženiku da je bio »umiješan do grla« u rat u Hrvatskoj.</p>
<p> Šarinić je odbacio Miloševićeve pokušaje da odgovornost za pobunu Srba i rat u Hrvatskoj pripiše potezima hrvatskoga vodstva, kao i sugestije da je pri oslobađanju okupiranih područja 1995. planski izvršeno etničko čišćenje Srba.</p>
<p> Na optuženikovu tvrdnju da je za raspad SFRJ bila kriva nelegalna secesija Slovenije i Hrvatske uz pomoć Njemačke i Vatikana, svjedok je odgovorio da je uzrok raspada bio projekt velike Srbije. </p>
<p> »Velika Srbija nikad nije bila naša politika, odakle vam to?«, pitao je Milošević, a Šarinić je kazao da je »to povijesni proces od 'Načertanija' do Memoranduma SANU«. »Vi ste stajali iza balvan-revolucije i okupacije trećine teritorija Hrvatske«, rekao je optuženiku što je Milošević odbacio tvrdeći da Srbija nije imala teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj.</p>
<p> Milošević je citirao i transkripte sa sjednica VONS-a iz devedesetih sugerirajući da je hrvatski vrh planirao etničko čišćenje Srba. »Vi aludirate na genocid što je neprihvatljivo. Hrvatska u tim dramatičkim trenucima nije išla za tim da Srbi odlaze. Planove za evakuaciju srpskog stanovništva napravilo je lokalno srpsko vodstvo još potkraj 1993.«, rekao je Šarinić. »Ne zaboravimo da je to bila agresija na Hrvatsku, da se sve zbivalo na njezinom teritoriju, nikada ni na jednom četvornom metru Srbije«, dodao je svjedok.</p>
<p> Šarinić je optuženom dao za pravo samo u tvrdnji da on nema ništa s napadom na Dubrovnik: »Ne vjerujem da ste vi osobno organizirali napad, ali ste znali za njega«. Rekao je kako smatra da je iza napada stajao zapovjednik glavnog stožera JNA general Blagoje Adžić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040123].
|
