NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040722].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 177467 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Starijima od 40 ne pomaže ni diploma niti znanje triju jezika</p>
<p>Poslodavce ne zanima dovoljno problem s demografskim starenjem nacije i s radnom snagom, koji će se uskoro pojaviti / Tada će se nužno morati mijenjati stavovi, a zapošljavanje starijih radnika, u nedostatku onih mlađe dobi, postat će nužnost, kažu u Zavodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četrdesetšestogodišnja profesorica sociologije i filozofije, Ljubica Velan, već se punih deset godina redovito javlja na Zavod za zapošljavanje, ali posla nema. Zadnji je posao, kaže, »gotovo uspjela dobiti 1995. godine u Sedmoj gimnaziji«, no bila je u četvrtom mjesecu trudnoće. »Naivno sam to spomenula ravnateljici, koja mi je već bila počela prepisivati raspored. </p>
<p>Drugi dan rekla mi je da su ipak izabrali drugu kandidatkinju. Kad sam to ispričala na Zavodu za zapošljavanje, pitali su: 'Pa zašto ste rekli da ste trudni?'« kaže naša sugovornica. </p>
<p>Poslije je konkurirala na još mnogo natječaja, no uvijek su posao dobivali drugi, često nedovoljno obrazovani, pa i kandidati iz druge države. Jedanput je, tako, posao dobila kolegica iz Sarajeva koja još nije bila diplomirala. »Sad povremeno radim u privatnoj školi 'Mentor', na pripremi studenata za upise na fakultete. No to je rad prema potrebi i preko ugovora, pa nemam staža i zdravstvenog osiguranja«, kaže profesorica Velan.</p>
<p>Četrdesetdvogodišnja D.K., profesorica povijesti i umjetnosti te arheologije, kao vrsna poznavateljica triju stranih jezika (engleski, talijanski i francuski) do prije tri godine radila je u Ministarstvu kulture. Ostala je »neraspoređena« pri preraspodjeli djelatnika koju je provela bivša vlast zbog predizbornog obećanja da će smanjiti broj zaposlenih u ministarstvima. Od tada više ne može pronaći posao u struci, pa sada »pregovara« s rodbinom u inozemstvu da u potrazi za poslom ode do njih. </p>
<p>Kad se pokušala zaposliti u osnovnoj školi, rekli su joj da bi morala završiti – Pedagošku akademiju.</p>
<p>Slična je priča i četrdesetčetverogodišnjeg Brune Zebića, diplomiranog organizatora rekreacije. On je prije rata radio u tadašnjem Sportskom parku Mladost. Nakon povratka s fronte, za vrijeme godišnjeg odmora, otkaz su mu ostavili na porti poduzeća. Kako mu je tako prošao rok od 15 dana za žalbu, za povratak na posao nije se uspio izboriti ni na sudu. »Sada bi u nekim školama sa mnom 'krpali rupe', odnosno nude mi zamjene od po nekoliko dana«, kaže Zebić.</p>
<p>Takve priče jako opterećuju i Središnju službu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje jer, kako kažu, problem s velikim brojem starijih nezaposlenih osoba, umjesto da se smanjuje, stalno se povećava. </p>
<p>Tako je, na primjer, udjel nezaposlenih starijih od 40, a posebice 50 godina, godine 1990. iznosio 5,7 posto, a u lipnju ove godine čak 20,7 posto ukupnog broja nezaposlenih.</p>
<p>U Zavodu ističu da problem diskriminacije starijih radnika na tržištu rada do sada nije privukao dovoljno pozornosti. Pritom dodaju da u uvjetima kudikamo veće ponude od potražnje poslodavci nisu zainteresirani za uključivanje u rješavanje tog problema. Osim toga, velika je većina zaokupljena svojim ekonomskim problemima.</p>
<p>Njih ne zanima dovoljno problem s demografskim starenjem nacije i s radnom snagom, koji će se s tim u vezi uskoro pojaviti. Tada će se nužno morati mijenjati stavovi, a zapošljavanje starijih radnika, u nedostatku onih mlađe dobi, postat će nužnost, kažu u Zavodu.</p>
<p>U promjeni mentalnog sklopa poslodavaca koji i dalje izbjegavaju zaposliti starije osobe, pa makar bili i visoko obrazovani, nisu previše pomogli ni Vladini programi iz 2002. koji su i danas na snazi, a s kojima se, raznim beneficijama, pokušalo stimulirati zapošljavanje tih ljudi. Preko tog programa dosad je zaposleno samo 4269 ljudi. Doduše, ni ostali programi nisu pokazali puno bolje rezultate. Najviše je nezaposlenih posao pronašlo zahvaljujući programu »Učenjem do posla za sve«, čak 38.877 radnika. Riječ je o programu kojim su obuhvaćene osobe mlađe od 30 godina koje su bile spremne na prekvalifikaciju. Preko programa »S faksa na posao« zaposleno je 3894 radnika. Programom »Iz učionice u radionicu« zaposlena je 1231 osoba, dok je zahvaljujući programu poticanog zapošljavanja branitelja zaposleno 6580 ljudi. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odlazim nezadovoljan jer je razvoj Instituta bio prespor</p>
<p>Ruđer ima velike resurse koje bi trebalo iskoristiti za razvoj Hrvatske, rekao je Marčelja, dodavši da bi se na poziciji ravnatelja bolje snalazio netko s menadžerskim sposobnostima/ Problema između Ministarstva i Ruđera Boškovića nema, kaže ministar Primorac, najavljujući da će od rujna uvesti redovite sastanke s ravnateljima svih instituta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ponudio sam sve što sam imao i više nisam toliko uspješan kao prije. Moja odluka jest da odem na drugu poziciju gdje ću biti korisniji, no to ne znači da odlazim iz Hrvatske. Moje je mjesto ovdje«, izjavio je u srijedu ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Stjepan Marčelja, nakon sastanka s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Draganom Primorcem. </p>
<p>Marčelja se prije isteka mandata povlači s mjesta ravnatelja najjačeg hrvatskog znanstvenog instituta, a datum njegova odlaska ovisi o proceduri izbora novog ravnatelja, koji se bira međunarodnim natječajem. </p>
<p>»Istina je da odlazim u neku ruku nezadovoljan što su razvojni koraci Instituta bili prespori. Ruđer ima velike resurse koje bi trebalo iskoristiti za razvoj Hrvatske«, rekao je Marčelja, koji smatra da bi se na poziciji ravnatelja vodećega hrvatskog instituta, na koji otpada 18 posto proračunskih izdvajanja za znanost, bolje snalazio netko s menadžerskim sposobnostima. </p>
<p>Njegovo je mišljenje da Hrvatska odvaja znatna sredstva za znanost i visoko obrazovanje, no ona nisu najbolje iskorištena. U nekoj razvijenoj zemlji, smatra on, moglo bi se daleko više učiniti. »Potrebno je uvesti red i disciplinu. Trenutačno se više govori o prvima nego o odgovornosti«, zaključio je Marčelja. </p>
<p>»Problema između Ministarstva i Ruđera Boškovića nema«, rekao je ministar Primorac, najavljujući, da će od rujna uvesti redovite sastanke s ravnateljima svih instituta. </p>
<p>Na molbu da komentira kakvu će poruku hrvatskim znanstvenicima u svijetu dati Marčeljino odustajanje i nezadovoljstvo akademika Miroslava Radmana s realizacijom projekta Instituta za istraživanje života, Primorac je odgovorio: »Poruka za Hrvatsku smo ja i prof. Marčelja. Oboje smo gradili karijeru u inozemstvu i vratili se u Hrvatsku. Što se Radmana tiče, on se nije vratio u Hrvatsku, niti on vodi institut u Hrvatskoj. Što će se dogoditi s tim projektom, pokazat će vrijeme«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Još jedan znanstvenik posrnuo pred birokratskom barijerom </p>
<p>Stjepan Marčelja kaže da svakako želi otići s pozicije ravnatelja, ali ne sutra nego će »proces biti pokrenut i može potrajati i godinu dana«/ Razlozi za ostavku su nezadovoljstvo sustavom vrednovanja znanosti, otežano restrukturiranje velikog znanstvenog instituta, odnosno provođenje promjena koje uvjetuje kredit Svjetske banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zašto odlazi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. Stjepan Marčelja? O njegovu se nezadovoljstvu stanjem u znanosti i u Institutu već neko vrijeme govori. U kratkom razgovoru za Vjesnik prof. Marčelja poručuje da svakako želi otići s pozicije ravnatelja, ali ne sutra i ne zbog razloga o kojima pišu mediji nego će, kaže, »proces njegove ostavke tek biti pokrenut, i on može potrajati i godinu dana«. </p>
<p>Nije potrebno od toga raditi nikakvu senzaciju, no odluka o odlasku, ističe, definitivna je i konačna. O nekim detaljima svoje odluke nije bio voljan razgovarati, no kaže kako se za znanstvenika u Hrvatskoj uvijek može naći posla.</p>
<p>Nezadovoljstvo cjelokupnim sustavom vrednovanja znanosti u društvu, otežana provedba restrukturiranja velikog znanstvenog instituta, odnosno provođenje promjena u Institutu koje uvjetuje kredit Svjetske banke, glavni su razlozi Marčeljina odlaska. A mnogi politički potezi koji su se u posljednje dvije godine vukli u znanosti, kao i nedostatna financijska sredstva koja se izdvajaju za znanost, posebno novac kojim raspolaže Institut, dodatni su razlozi.</p>
<p>Valja podsjetiti kako se prof. Stjepan Marčelja vratio u Hrvatsku 2001. godine iz Australije gdje je radio kao redoviti profesor na Nacionalnom sveučilištu u Camberri 28 godina, pobijedivši na međunarodnom natječaju za ravnatelja Instituta Ruđer Bošković i tada optimistički poručio kako se vraća na kraju svoje uspješne znanstvene karijere da pomogne svojoj domovini. </p>
<p>Stjepan Marčelja svoju je uspješnu karijeru fizičara izgradio marljivim radom. Postao je jednim od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu s postotkom citiranosti u tzv. CC časopisima (uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima) oko 4000 puta, što je najveća citiranost jednog našeg znanstvenika u zemlji i svijetu. Iako omiljen i u Institutu i u široj znanstvenoj zajednici, prof. Marčelja ipak nije uspio srušiti birokratsku barijeru na kojoj su pali mnogi ugledni znanstvenici koji su postali ravnateljima ili direktorima velikih znanstvenih instituta. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Haag težinu odnosa s Beogradom prebacio sa Šešelja na Hadžića</p>
<p>Tužiteljstvo je ispustilo Hadžića s popisa svjedoka optužbe protiv Vožda, stoga je njegov bijeg onemogućio Carli del Ponte da prikrije taj propust / Miloševićev slučaj je ključni događaj Haaga od danas pa do razlaza i posumnja li stručna javnost u opravdanost konačne presude, Haaški bi se sud mogao pojaviti kao mrlja na međunarodnoj kaznenopravnoj povjesnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slobodan Milošević sjedi u Sheveningenu i maltertira javnost svojim odbijanjem odvjetničkoga zastupanja, boleštinama koje su ga spopale i nepravnim potezima koje vuče pred sudskim vijećem. </p>
<p>Proces protiv Miloševića, prema službenim podacima »guta« 150 milijuna dolara na godinu, a proračun Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju iznosi 250 milijuna dolara. </p>
<p>Nema sumnje da je bivši srbijanski vožd najveća lovina haaškoga tribunala. Ostale su ribe Sudu nedostupne. Prema tome, što s Miloševićem u mreži haaškoga sudišta? </p>
<p>Pravni stručnjaci su iz dijela glavne rasprave na kojoj je tužiteljstvo iznosilo dokaze o krivnji uočili: slabost je Bosna, Hrvatska je pola-pola, najslabije je Kosovo. Ono »pola« za Hrvatsku tiče se dokaza za genocid.</p>
<p>Tko je silno teretio Miloševića? Biljana Plavšić, bliska suradnica i politička osoba par excellence u odnosu prema Karadžiću i Mladiću. Milan Babić, kninski zubar i gubernator prema Miloševićevom nalogu formirane »krajine« u Hrvatskoj. </p>
<p>I onda, došlo je tužiteljstvo do Gorana Hadžića – čovjeka koji je trebao govoriti na suđenju u Beogradu optuženima za sramotu i zločin na Ovčari i koji bi imao štogod reći i o bosanskim ratnim okolnostima.</p>
<p>Ali Goran Hadžić je – pobjegao.</p>
<p>Kako? Kamo? Neki dan objavljene pojedinosti o njegovu bijegu stravično podsjećaju na okolnosti još jednoga bijega, u Hrvatskoj, na bijeg optuženoga Ante Gotovine.</p>
<p> I kao što danas teško optužuje srbijanske vlasti da su mu to omogućile, Carla del Ponte i dalje u džepu ima dvije, tri godine optuživanja hrvatskih vlasti da su postupile prema istom obrascu. A Hadžić treba tribunalu da bi tužiteljstvo »zatvorilo« slučaj Milošević, bez obzira na to što on u svojoj obrani iznosio. </p>
<p>Jer kombinacija zdravstvenog stanja i pravnoga laicizma mogla bi dovesti strategiju Tribunala, u Miloševićevu slučaju u bezizlaznu situaciju.</p>
<p>Hadžić je u tom kontekstu, kažu Vjesniku haaški izvori, da nije pobjegao, trebao poslužiti za paralelu Miloševićevoj obrani. </p>
<p>Kad ga je već tužiteljstvo ispustilo s popisa vlastitih svjedoka optužbe protiv Vožda, Hadžićev bijeg je onemogućio Carlu del Ponte da prikrije taj propust.</p>
<p>Miloševićev slučaj je ključni događaj Haaškoga suda. Raspadne li se taj slučaj, posumnja li stručna javnost u opravdanost (pravnu, ne političku i povijesnu koja je svoje osude već donijela) konačne presude, Haaški bi se sud mogao pojaviti kao mrlja na međunarodnoj kaznenopravnoj povjesnici. I što je grubo, ali točno, kao naznaka rada Stalnoga kaznenog suda u Haagu, osnovanog Rimskim statutom, koji još zapravo i nije profunkcionirao.</p>
<p>Nervoza iz slučaja Milošević postupno se širi i na ostale slučajeve u Haagu, bez obzira na fazu postupka u kojem su ti spisi, te na pritvorenike koji tamnuju u sheveningenskom pritvoru. Hrvatska to osjeća u slučaju Gotovina, u prolongiranom odlučivanju o Markaču i Čermaku i njihovim zahtjevima za puštanjem iz pritvora do početka suđenja.</p>
<p>Zanimljivo, upozoravaju haaški izvori, u Sheveningenu je i Vojislav Šešelj. Samoprozvani četnički vojvoda za vrijeme agresije na Hrvatsku stupio je prema zapadu samo korak preko Dunava. Ali zna, sasvim sigurno zna što se događalo između Babića i Hadžića te Miloševića. Jer Šešelj je znao što radi Arkan u Hrvatskoj, što znače toliki drugi s nalogom poslani emisari na teritoriju druge države, pa makar ona, Hrvatska, u to vrijeme još bila sastavnicom federacije koja se rušila.</p>
<p>Zašto je Haag težinu odnosa s Beogradom prebacio sa Šešelja na Hadžića? Šešelj je bio bliži beogradskim vlastima, kao sudionik u toj vlasti, za razliku od Hadžića koji je igrao svoje »hrvatske« uloge. Stručnjaci u Haagu tvrde Vjesniku da su obojica, na neki način Tribunalovi džokeri. Jedan kao beogradski silnik s glasačkim zaleđem u Zemunu i rubnim beogradskim općinama, drugi, kao predstavnik tzv. hrvatskih Srba u ratnim okolnostima. U odmjeravanju njihovih važnosti za suđenje Miloševiću, Hadžić je, kažu, važniji. Jer Šešelj je bio i ostao proizvodom srbijanskih političkih okolnosti, a Hadžića je promovirala srbijanska politika u Hrvatskoj. </p>
<p>A samo takav svjedok može odigrati na tužiteljsku kartu da je Milošević zapovjedio genocid.</p>
<p>Rasplet toga slučaja naznačit će i rasplet svih ostalih haaških suđenja. Haag želi i Srbima i Hrvatima jasno poručiti kolika je cijena za to što su nacionalni vođe, odveli svoje narode u ponor zločina i nezapamćenoga krvoprolića. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Igrokaz o prodaji Slobodne</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je Europapress holdingu preuzimanje Slobodne Dalmacije. Istina, odluka još nije službena i konačna, kao što ni tekst rješenja nije napisan niti objavljen u Narodnim novinama, ali prema prijedlogu mjera za otklanjanje netržišnih učinaka do kojih će doći EPH-ovim preuzimanjem Slobodne, jasno je da EPH-u više ništa ne priječi ulazak u splitski dnevnik.</p>
<p>Predsjednik Uprave EPH i 50-postotni vlasnik Ninoslav Pavić već je najavio da će EPH učiniti sve što Agencija od njih zatraži, a zasad se sve svodi na to da u roku od šest mjeseci mora izaći iz vlasničke strukture Tiska i svoj udio od 26 posto dionica prodati tvrtki koja nije vlasnički povezana s EPH-om. Nagađa se da će kupac i većinski vlasnik Tiska postati netko od sadašnjih ključnih dioničara, rovinjska Adris grupa ili Velpro, odnosno Večernji list, dok će EPH zadržati kontrolu nad Distri pressom i steći nadzor nad maloprodajnom mrežom Slobodne. </p>
<p>Iako se očekivalo da će uz maloprodaju sporan biti i EPH-ov udio na tržištu dnevnih novina koji prema nekim procjenama i prije kupnje Slobodne obuhvaća trećinu tržišta (Jutarnji list, Sportske novosti, Dnevnik) – o tome zasad nema govora. </p>
<p>Pažnja se posvećuje isključivo distribuciji i to na način koji za EPH uopće ne mora biti loš, ali koji u nekim segmentima podsjeća na rješenja Agencije otprije sedam, osam godina kada se u dogovoru s Miroslavom Kutlom pokušavao stvoriti privid obuzdavanja ekspanzije Globus grupe u sektoru maloprodaje. Tada je Agencija naložila Globus grupi da rasproda ili da u najam dio Dioninih trgovina, no javnosti je prešućeno da je to bio prijedlog upravo Globus grupe.</p>
<p>Ostaje dojam da se nešto slično i sada zbiva, da je EPH-u iznimno stalo do Slobodne i da je svoj ulazak u splitski dnevnik spreman jako dobro platiti. Kako Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju nisu pronašli alternativu, a EPH-ova ponuda teška 535,2 milijuna kuna vrlo je unosna, prevladao je stav da treba, makar prividno i uvjetno, ukloniti sve što priječi prodaju EPH-u, odnosno njemačkom WAZ-u.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Svijetu je dosta zidova</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Ujedinjeni narodi opet se vraćaju na političku scenu, povijesnom odlukom da Izrael mora srušiti zid. Iznenađuje čak 150 glasova što su podržali rezoluciju kojom se zahtijeva da Izrael prestane s gradnjom zida, uz samo šest glasova potpore Izraelu.</p>
<p>Koliko god su Izrael podržale Sjedinjene Države i koliko god ni presuda Međunarodnog suda kao i rezolucija UN-a nisu obvezujuće, to je vrlo jasna poruka Izraelu da je svijetu dosta zidova, koji pripadaju prošlosti, te da je rušenje Berlinskog zida probudilo nadu da se bedemima neće rješavati odnosi među susjedima.</p>
<p>Povijesna je i odluka dvadeset i pet zemalja Europske unije koje su podržale rezoluciju i dokazale da ujedinjena Europa može i u delikatnim situacijama djelovati zajednički i jedinstveno.</p>
<p>Uzalud izraelska ljutnja. Taj velik narod, naviknut na patnje i nesreće kroz svoju povijest, morat će se pomiriti s činjenicom da je izgradnja zida bio loš potez koji ne vodi miru na Srednjem istoku. Bilo bi ludo prebaciti svu krivnju za srednjoistočni kaos na Izraelce - jer to ne odgovara istini - ali je očito da ni jedna strana ne pokazuje pravu želju da se dođe do mira. Arogantno najavljujući da će nastaviti s izgradnjom zida Izrael čini krupnu pogrešku koja se u povijesti uvijek pokazala kobnom. Ne može se ići protiv svih, prkositi i ne poštivati odluke međunarodne zajednice. </p>
<p>S druge strane Palestinci, ako zaista žele mir i svoju državu, trebaju prestati s terorizmom i stalnom taktikom da su uvijek za sve krivi »oni drugi«. Jer, razumljiva je i izraelska nelagoda zbog života uz stalne terorističke prijetnje, bombaše-samoubojice i sulude ekstremiste.</p>
<p>Zid nije rješenje i to moraju shvatiti i Palestinci i Izraelci. I preko njega će teroristi dolaziti do svojih ciljeva. S njim ili bez njega neće se doći do dogovora o palestinskoj državi, a život uz betonske blokove generirat će novu mržnju, nove konflikte. I opet će spirala nasilja uzimati žrtve.</p>
<p>Bude li Izrael poštivao volju gotovo svih država svijeta, pokazat će da mu je zaista stalo do mira. Onda će sve dalje ovisiti o Palestincima i o tome žele li stvarno suzbiti terorizam u vlastitim redovima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kurve, poštenje i bumerang</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Tko o čemu političar(i) opet o poštenju. Novi primjer lamentacije o poštenju je ministar gotovo svega Božidar Kalmeta, koji u intervjuu Globusu na pitanje novinara da objasni teške optužbe članova bivše vlade zbog najava da će potpisati ugovor s Bechtelom, jednostavno odgovara: »Tko o čemu, nego kurva o poštenju«. »Kurve« su u ovom slučaju dvije - Ivica Račan i Radimir Čačić. </p>
<p>Političarima inače nije mudro zboriti o poštenju, jer poštenje nije nužna pretpostavka uspješnosti u politici. Dapače, poštenje se može pokazati nepremostivom (hajde da ostanemo pri građevinskim terminima) preprekom za onoga tko se bavi politikom, a želi biti politički uspješan.</p>
<p>Kalmeta u istom intervjuu kaže »budući da smo sigurni da je posrijedi posve čist i prije svega koristan posao za Hrvatsku, spremni smo podnijeti i niske udarce«. Zanemarimo li činjenicu da nije riječ o korisnom i prije svega posve čistom poslu za Hrvatsku, Kalmeta ne govori ni o čemu drugom nego o poštenju. Ovom zgodom ne Čačićevom i Račanovom, nego vlastitom. Metrom kojim je Kalmeta odmjerio Račanu i Čačiću, netko bi kazao »tko o čemu, nego kurva o poštenju«.</p>
<p>Tako dolazimo do još jednog razloga zašto političarima nije mudro zboriti o poštenju, ali jest mudro uspoređivati se postignutim rezultatima (uspjesima ili neuspjesima, svejedno). Nečije poštenje (za razliku od uspjeha ili neuspjeha) ljudi doživaljavaju kao nešto univerzalno, a očito je da se nešto univerzalno vrlo lako može vratiti poput bumeranga. </p>
<p>Naravno, moglo bi se razglabati i o primjerenosti rječnika ministra Kalmete, ali od domaćih smo političara čuli svašta, baš kao i od stranih. Uostalom, želi li Kalmeta biti uspješan ministar (a u vrijeme sastavljanja Vlade bio je jedna od glavnih Sanaderovih uzdanica), morao bi se (ili mogao, kako mu drago) manje brinuti o univerzalnim temama i poopćivim pojmovima (pa makar i u kritici bivše vlade), a više o nekim prizemnijim stvarima. Recimo, asfaltiranju.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neki novi elitni Rusi </p>
<p>Ti elitni Rusi dobrovoljci su u tajnoj postrojbi kojoj je sam državni vrh Ruske Federacije odobrio ubojstva »najopasnijih bandita«. Vjeruju da to ne čine iz strasti i zadovoljstva. Nisu posebno fascinirani kulturom nasilja. U svoje domove dolaze u civilu, čista lica i ruku, bez mirisa maskirnih boja, baruta i kemikalija za čišćenje osobnog naoružanja. Ispod civilne odjeće je žilavi organizam koji ne bi tek tako slomilo ni »obično« čečensko vješanje za nokte</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sergej je stajao iznad mrtvog čečenskog pobunjenika i nije osjećao ništa: ni ponos, ni sreću, ali niti gađenje. Čečen nije imao zaštitni prsluk, pa mu je rafal iz Sergejeve prigušene strojnice raznio grudni koš. Gerilac nije stigao ni viknuti. Sergej se pojavio kao duh i pucao u njega s dva metra. Nije bolje prošlo ni ostalih 12 Čečena. Pokošeni su za samo nekoliko sekundi, prije nego što su uspjeli reagirati. Protiv ruskih specijalaca imali su jednako male šanse kao i njihovi suborci iz tzv. Međunarodne islamske mirovne brigade čiji su članovi zauzeli kazalište Dubrovka u Moskvi, u listopadu 2002. godine, i odakle se nisu vratili.</p>
<p>Samo sat ranije 13 čečenskih gerilaca krenulo je u ophodnju pedesetak kilometara jugoistočno od Groznog. Većina su bili iskusni borci. Najviše su voljeli ubijati mlade i neiskusne ruske vojnike, osobito kada su bili u pješačkoj ili motoriziranoj koloni. Prvo salva projektila iz raketnih bacača, a potom vatra iz teških mitraljeza koje su u samo jednom »otkosu« mogle izbaciti iz stroja i po 15 Rusa.</p>
<p>Uživali su mrcvariti zarobljene Ruse. Prisiljavali su ih da mole za život i priznaju da su kukavice, a potom bi palo ritualno odsijecanje glave, često snimano videokamerom. Tim čečenskim gorskim glavosječama to je bila dodatna motivacija za nastavak borbe do konačne neovisnosti Čečenije.</p>
<p>Ali onda, nenadano, pojavili su se drukčiji Rusi koji ne čekaju da ih čečenski »vukovi« prvi napadnu. Nove ruske postrojbe ne lete helikopterima niti se voze u oklopnim transporterima. Kreću se lako po najtežem terenu, uz maskiranje koje čečenski gerilci još nisu vidjeli izuzev u propagandnim (vrlo popularnim) filmovima o američkim komandosima. Ti novi Rusi uopće ne koriste komunikacijske uređaje koje su Čečeni prije bez problema prisluškivali ili ometali. Stalno šute, sporazumijevajući se samo znakovima nalik na razgovor gluhonijemih. Sa sobom ne vuku velike zalihe, ni samovare za čaj. Hrane se usput bobicama, zmijama, ježevima, jestivim gljivama i hranjivim korijenjem koje pronalaze u šumi kao da su rođeni Čečeni.</p>
<p>Te priče su u izvidničku postrojbu Islamske brigade unijele nemir. Ipak, nastavili su uobičajenom rutom, pažljivo motreći okolni teren. Nisu ni slutili da ih Sergej sa svojom desetinom čeka točno tamo gdje to najmanje očekuju: u minskom polju za koje su znali samo Čečeni. Sergej se kroz sve stupice provukao baš onako kako su ga to nekad učili u padobranskoj brigadi u Tuli: ni jedna protupješačka mina nije aktivirana, a čak se ni ptice nisu uplašile. Rusi su bili pokriveni slojem pravog lišća, trave i grančica, što je sve upotpunjeno maskirnim ogrtačem boje okoliša. Kada bi legli, Rusi su postajali stijene i lokalna flora. Preostalo im je samo da čekaju i ne miču se.</p>
<p>Sergej je tada najradije razmišljao o supruzi i svojoj curici Mašenjki koja ga je uvijek dočekivala sa širokim osmijehom i novim medvjedićem u ruci. O tome da će uskoro ubijati druge ljude nije razmišljao. Mentalna snaga za takvo što je za njega i ostale pripadnike ruskih specijalnih postrojbi poput vožnje biciklom: kada jednom naučiš, nikada ne zaboraviš.</p>
<p>Ti elitni Rusi dobrovoljci su u tajnoj postrojbi kojoj je sam državni vrh Ruske Federacije odobrio ubojstva »najopasnijih bandita«. Vjeruju da to ne čine iz strasti i zadovoljstva. Nisu posebno fascinirani kulturom nasilja. U svoje domove dolaze u civilu, čista lica i ruku, bez mirisa maskirnih boja, baruta i kemikalija za čišćenje osobnog naoružanja. Sergej svoju djevojčicu, negdje u predgrađu Moskve, rado ljulja i vodi na sladoled i izgleda pritom sasvim prosječno. Nikakav glavati i mišićavi komandos koji drobi kosti protivnicima i sa stotinu metaka ubija 200 neprijatelja. No, ispod civilne odjeće je žilavi organizam koji ne bi tek tako slomilo ni »obično« vješanje za nokte kojim Čečeni žele prisiliti izdržljive Ruse da im otkriju svoje tajne.</p>
<p>Za razliku od profila čečenskih pobunjenika koji više sliče na družine kriminalaca, ruski »državni krvnici« su najbolji časnici i profesionalni vojnici. Oni su istesani tako da se ne boje mučenja, uz cinični moto: »Da bi nešto izdao – moraš vjerovati u to«.</p>
<p>Mjesto obračuna Sergeja i njegovih s Čečenima nije bilo jedino tog dana u sigurnosnoj zoni oko Groznog. Nekoliko desetaka kilometara jugoistočnije, druga manja skupina ruskih egzekutora presrela je i usmrtila šest do zuba naoružanih Čečena. Sergej je pustio da njegovi Čečeni dođu do miniranog puta. Uopće nisu shvaćali da su Rusi svuda oko njih. A onda se sve odigralo gotovo kao na vježbalištu: na 12 Čečena pucalo je 12 Rusa. Trinaestog je desetnik Grigorij, čim je iz svog mini-mitraljeza presjekao živu metu ispred sebe, pogodio s 15 metara daljine padobranskim nožem.</p>
<p>Kremlj je odlučio radikalno izmijeniti svoju dosadašnju mlaku taktiku. Male skupine posebno izvježbanih specijalaca postale su najmoćnije rusko oružje u borbi protiv čečenske gerile. </p>
<p>Cilj taktike »čovjek na čovjeka« i »ubij i nestani« je da u svakoj akciji eliminira 20 do 25 čečenskih pobunjenika da bi se prorijedili njihovi napadi kojima žele utjecati na ishod novih predsjedničkih izbora u Čečeniji zakazanih za 29. kolovoza. Istodobno Vladimir Putin ne dopušta nikome na Zapadu da mu prigovara zbog Čečenije: »To je naš nered. Mi ga čistimo!«</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sramotno sramoćenje policije </p>
<p>Policijsko obrazloženje u varaždinskom slučaju, mora se jasno reći, poniženje je javnosti i pljuska poreznim obveznicima koji policiju plaćaju da ih štiti od kriminalaca na zakonit i profesionalan način. Povjerovati tvrdnji da se u tjedan dana nije moglo utvrditi tko je tukao mladića u policijskoj postaji uvreda je zdravoj pameti</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Od sramote koju je policija priredila gotovo namrtvo prebivši osumnjičenog mladog delinkventa još je veća ona kojoj su svjedočili novinari, kad im je glasnogovornik varaždinske policije pokušao objasniti zašto je javnost o incidentu doznala tek pet dana nakon događaja, nakon što su novinare o svemu izvijestili mladićevi roditelji i susjedi.</p>
<p>Glasnogovornik te policijske uprave, čiji su službenici poznati po »težoj ruci«, rekao je da od »prve minute PU provodi konkretne mjere i radnje na otkrivanju počinitelja« te da je u utorak (šest dana nakon premlaćivanja) nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja, a zbog »nanošenja teških tjelesnih ozljeda i iznuđivanja iskaza«. Dodao je da to nije objavljeno ranije jer pretučeni mladić još nije mogao doći u policiju prepoznati osobe koje su ga pretukle. </p>
<p>Policijsko obrazloženje u ovom slučaju, to se mora jasno reći, poniženje je javnosti i pljuska poreznim obveznicima koji policiju plaćaju da ih štiti od kriminalaca na zakonit i profesionalan način. Povjerovati tvrdnji da se u tjedan dana nije moglo utvrditi tko je tukao mladića u policijskoj postaji uvreda je zdravoj pameti.Pitanje zašto to nije učinjeno može imati dva odgovora - oba jednako tragična. Jedna je mogućnost da nam policija laže.</p>
<p> Moguće je da im je veliku nevolju prouzročila Hitna medicinska pomoć u Varaždinu, koja je svoju dužnost obavila profesionalno i odmah policiji poslala obavijest o ozljeđivanju mladića koji im se javio nakon što je pušten s policijskog »tretmana«. Umjesto da se istog trenutka utvrdi tko je osumnjičenika prebio, sve se stavlja pod tepih, a šest dana kasnije - pod pritiskom javnosti - glasnogovornik pokušava spasiti obraz policije tvrdeći da je sve gotovo riješeno i da postoji najbolja volja, ali se, eto, čeka da nesretnik stane na noge pa dođe u policijsku postaju (istu onu u kojoj su ga pretukli) prepoznati batinaše (kao da u policiji još nisu čuli da je došlo do otkrića fotografije).</p>
<p>Ako policija ne laže, onda je drugo objašnjenje kasnog otkrića policijske brutalnosti možda još i gore. Naime, možda zaista nije riječ o zataškavanju, nego o neznanju i nesposobnosti. Možda su doista odgovorni ljudi varaždinske policije načinili niz profesionalnih propusta nesavjesnim radom u službi, bez namjere da lažu javnosti. Možda zbilja nisu znali da im Zakon o kaznenom postupku nalaže da kaznenu prijavu po dojavi Hitne pomoći podignu odmah, što se nikako ne može protumačiti kao šest dana. </p>
<p>Na kraju je završilo kako je završilo. Policajci batinaši vjerojatno će biti kažnjeni. Ovaj put javnost neće progutati priču kakvu smo često u sličnim prigodama slušali. Ne mogu se više, uvjerljivo, pričati bajke o pokvarenim kriminalcima koji, da bi napakostili policiji, sami glavom lupaju u zid, ili ozljede koje su zadobili u tučnjavama s drugim kriminalcima lažno prikazivati kao posljedicu policijske torture.</p>
<p>Policijski je posao težak, stresan, nedovoljno cijenjen i slabo plaćen, ali ništa od toga nije opravdanje da policajci svoj bijes i nemoć da uhvate »krupne zvjerke« iskaljuju na sitnim delinkventima. Osim sa zakonskog i moralnog gledišta policijska brutalnost nije prihvatljiva ni u svjetlu još jedne, našoj javnosti toliko očite činjenice. Naime, upravo »krupne zvjerke« - koje slučajno policiji padnu u ruke - u policijskim postajama ili eventualno u pritvoru (u kojem rijetki dulje ostaju) imaju status VIP-gostiju na koje se nitko ne usudi ni glas povisiti, a kamoli nedajbože dignuti ruku, iako je riječ o ljudima koji su vjerojatno odgovorni za kriminal milijunske vrijednosti, uglavnom začinjen drogom, pranjem novca i ubojstvima članova suparničkih bandi.</p>
<p>Sramota policije sramota je i svih nas koji policiju plaćamo, a sramota u konkretnom slučaju ne može se oprati eventualnim kažnjavanjem brutalnih policajaca (ako se možda ipak ne dokaže da se mladić sam poskliznuo na policijskom stubištu).</p>
<p>Javnost je dužna tražiti smjene (ne ostavke) odgovornih vodećih osoba policije, među kojima je sigurno i načelnik PU koji tjedan dana ne može otkriti koji su mu djelatnici prekršili zakon i premlatili čovjeka. (Naravno, u cijeloj je priči javnosti vrlo zanimljiva i izjava MUP-ova glasnogovornika koji tvrdi da ni ministar o tom slučaju nije ništa znao.) Jedino će tako ljudi koji su dobro plaćeni iz naših džepova (a čelnici MUP-a to jesu) svoj posao obavljati kako treba. I one koji nisu ništa znali zamijeniti onima koji znaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zakon donesen, sada treba provesti deprofesorizaciju</p>
<p>Način korištenja stručnih i akademskih naziva u Hrvatskoj nije bio niti usklađen niti ujednačen. Novim se je zakonom očito željelo srediti to stanje. I sređeno je. Dobili smo stručnog i akademskog prvostupnika te magistra, svaki puta uz naznaku struke</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Hrvatski je Sabor na 8. sjednici, 16. srpnja 2004., u hitnom postupku sa 96 glasova »za« i jednim »protiv«, donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (nadalje: Zakon). </p>
<p>Za razliku od dosadašnje prakse da se prijedlozi zakona kojima su rješavana pitanja vezana za znanstveni rad i visoko obrazovanje objavljuju tijekom njihove pripreme, s prijedlogom tog zakona to nije učinjeno. Na internetskim stranicama Sabora mogao se je čitati tek dva dana prije prihvaćanja.</p>
<p>Očito da je posljednja verzija Zakona, premda su o njoj uopćeno govorili predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, ipak pripremljena na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. </p>
<p>Nazivima stručnog, odnosno akademskog zvanja u Zakonu su posvećena tri članka. Da je pitanje tog nazivlja osjetljivo i važno vidjelo se i iz nedavne rasprave o tituli »doktor«, koja je dosegla do Ustavnog suda. Naziv stečenog zvanja treba jednoznačno, jednostavno i jasno odražavati razinu završenog obrazovanja i struku.</p>
<p>Tri su osnovne razine visokoškolskog obrazovanja: preddiplomski studij, diplomski studij i poslijediplomski – doktorski studij. U Hrvatskoj postoji i magistarski poslijediplomski studij. U tijeku je usuglašavanje s europskim visokoškolskim obrazovnim sustavom (dio tog postupka jest i Zakon o kojem je ovdje riječ); ta se razina spaja s diplomskim studijem, znači nestaje.</p>
<p>Zakonom je određeno da članak 71 (2) glasi: »Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus, odnosno baccalaurea).«</p>
<p>Odgovarajući stavak za diplomski studij je u članku 72 (3): »Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi: 1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke, 2. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke«. Zanimljivo, Zakonom se nešto određuje i istodobno se od te odredbe ograđuje. </p>
<p>Pitanje naziva kod stručnih studija razriješeno je u članku 74. Zbog složenosti za to su bila potrebna dva stavka, a donijet će se i poseban zakon: »(3) Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom. (4) Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.«</p>
<p>Način korištenja stručnih i akademskih naziva u Hrvatskoj nije bio niti usklađen niti ujednačen. Novim se je zakonom očito željelo srediti to stanje. I sređeno je. Dobili smo stručnog i akademskog prvostupnika te magistra, svaki puta uz naznaku struke. Magistra možemo označiti s »mag«. Kratica za prvostupnika nije ozakonjena. </p>
<p>Nestali su učitelji, profesori i inženjeri. Zamislite sada učenika kako oslovljava svojeg nastavnika sa »stručni prvostupniče«. Kako će roditelji djetetu objasniti značenje tih riječi. S učiteljem je bilo lako, on je učio djecu, ali »stupnika« se ne može pronaći u rječnicima. </p>
<p>Inženjer je riječ koja se koristi u cijelom svijetu i prepoznatljiva je. Istina, u razvijenom svijetu pravo da se nosi stječe se nakon svladavanja odgovarajućih inženjerskih znanja, što u Hrvatskoj i nije uvijek bilo tako. Dovoljan je jedan primjer da se vidi kako nas neka »transparentna« zakonska rješenja, vode na putu prema boljem razumijevanju sa svijetom. </p>
<p>Hrvatski inženjerski savez je udruga inženjera i diplomiranih inženjera. U skladu s novim zakonom, ako se žele obuhvatiti sve dosadašnje inženjerske razine, trebala bi se zvati »Hrvatski savez prvostupnika i magistara« ili »Hrvatski prvostupničko-magistarski savez«. To bi trebalo prevesti na engleski, njemački … .</p>
<p>Riječ »prvostupnik« veoma podsjeća na nekadašnji naziv studija »prvi stupanj«. Ozakonjeni prijedlog nazivlja lijep je primjer nesustavnog pristupa i neshvaćanja posljedica do kojih dovodi ostvarenje »dobro osmišljenog« rješenja. U zakon je ugrađena i iznimka, valjda da se dokaže pravilo. Naziv »doktor« je zadržan kod medicinskih programa, možda zato da liječnike ne bi zvali »magovima«; premda se u praksi nerijetko od njih očekuje da stvaraju čuda. Ugrađivanje iznimke upućuje na nedosljednost predlagatelja. To sigurno nema veze s tradicijom, jer da je poštovana i uzeta u obzir zadržali bi se inženjeri i profesori. </p>
<p>Budući da se pitanje stručnih i akademskih naziva/zvanja ipak tiče i prošlih i budućih nositelja razvoja Hrvatske bilo bi lijepo da je predloženo rješenje obrazloženo. Ono što je napisano, u prilogu prijedloga Zakona jest naredba. Razumnik bi npr. sastavio tablicu u kojoj je navedeno koja se zvanja stječu u pojedinim zemljama nakon savladavanja određenog obrazovnog programa i tako anticipirao moguće prigovore. </p>
<p>Provođenje zakona ima i svoju cijenu. Svi zakoni, statuti, pravilnici, dokumenti u kojima se navode akademska i stručna zvanja trebat će uskladiti sa Zakonom. Npr. uz diplomu bit će potreban i dokument o istoznačnosti/istovrijednosti naziva. </p>
<p>Zakon je donesen pa sada treba provesti deučiteljizaciju, deinženjerizaciju, deprofesorizaciju.…</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pučka igra oko rešetaka za sitnih 12.600 kuna</p>
<p>Ministrica Škare-Ožbolt, kao u odličnim pučkim komadima Joze Ivakića, pred vlastitom izbornom bazom svjesno obmanjuje javnost i pojednostavljuje igru oko požeških rešetaka, te određene struke, poput novinara i sudaca, izdvaja pred svekolikim radništvom nad kojim je u proteklom razdoblju, izvješćuje HHO, učinjeno mnoštvo nepravdi i presuda bez suda</p>
<p>VESNA KUKAVICA</p>
<p>Izjava Vjesniku u nedjelju ministrice Škare-Ožbolt kako razmišlja o tome da osobno plati kaznu umjesto novinara Jurića, jer ju je sram što živi u zemlji u kojoj novinari idu u zatvor, te potom rasplet drame iz presude slavonsko-baranjskog sudišta s (ne)očekivanim obratom – još je jedan jeftin skeč hrvatskih ministrica pred biračkom bazom i svekolikom javnošću. </p>
<p>Osnovana sumnja da je riječ o jeftinom skeču, dade se jednostavno očitati iz ministričina odsustva želje da otkrije tko je platio kaznu, te javnog priznanja da je uplatnica dostavljena sucu izvršenja, koji je odmah donio rješenje o obustavi izdržavanja kazne. </p>
<p>Naime, Škare-Ožbolt, javljaju svi mediji, nije željela odgovoriti, na ovotjednoj izvanrednoj konferenciji za novinare, ni na upit je li upravo ona platila kaznu. </p>
<p>Pravedno jest novinara Miroslava Jurića, bivšeg glavnog urednika Novog brodskog lista, osloboditi zbog kaznenog djela klevete putem sredstava javnog informiranja, i to institucijama neovisnog sudstva. </p>
<p>U svakom je (političkom) teatru publici privlačna igra nepravedno – pravedno, pravedno – nepravedno. No sud nije teatar, Ministarstvo pravosuđa nije histrionska ljetna scena. Nepravedno jest da se ministrica osobno zauzima za pojedinačne slučajeve koje ne želi javno rasvijetliti već ih histrionskim porivom iz skeča zamagljuje svotom u koju je bez pol muke stala kazna novinara Jurića.</p>
<p>Pravedno je iz šume nepravdi kojima su izloženi građani Republike Hrvatske, od malodobne djece do umirovljenika, utemeljiti, u analima sudstva nezapamćeni, mecenat kako bi anonimne mecene svako kazneno djelo opisano u presudama hrvatskih sudišta zajedno s pripadajućim kaznama pretvorilo u domaću lakrdiju. Brojne su presude u Hrvatskoj samo mrtvo slovo na papiru za koje bi se ministrica mogla sramiti, i primiti se svaki put za svoj novčanik.</p>
<p>Svaki je segment hrvatskoga društva, pokazuju redovita statistička izvješća, prožet zabrinjavajućim stupnjem korumpiranosti. Pravdu pred domaćim sudovima čekaju tisuće građana. Pravosuđe valja mijenjati, izborna je krilatica svake vlasti od uspostave neovisnosti Republike Hrvatske, a svaka se politička elita u nas dosad vladala kao u Fortimbrassovoj pjesmi: progonitelji progone proganjane/ proganjani progone progonitelje (…) i tako redom do kraja strofe. </p>
<p>Suci su i djelatnici u domaćem pravosuđu pristojno plaćeni u odnosu prema drugim visokoobrazovanim građanima zaposlenim kod istog poslodavca, a taj im poslodavac mjeri proračunski koeficijent drugim aršinom. </p>
<p>Ministrica Škare-Ožbolt, kao u odličnim pučkim komadima Joze Ivakića, pred vlastitom izbornom bazom svjesno obmanjuje javnost i pojednostavljuje igru oko slavonskih rešetaka, te određene struke, poput novinara i sudaca, izdvaja pred svekolikim radništvom nad kojim je u proteklom razdoblju, izvješćuje HHO, učinjeno mnoštvo nepravdi i presuda bez suda.</p>
<p> Kako stvari stoje, u nas nije ušutkan novinar, ušutkan je hrvatski čovjek pred moćnom vlašću – koja iz čarape vadi sitnih 12.600 kuna, te u nedostatku boljih zahvata u tranzicijske tjeskobe četrnaestogodišnje mlade države misli da publici nije jasna igra oko požeških rešetaka. </p>
<p>Dvojbe nema: sud je mjesto gdje se donose presude, rešetke su mjesto gdje te dočeka rješenje suca o obustavi izdržavanja kazne. Epilog je jasan. Sve bi bilo kao u priči da nema onih sitnih 12.600. Je li taj novac proračunska karika domaćih lančanih smišljenih ometanja slobode medija, ili osobna demonstracija moći ministrice koja u osnovi ne želi neovisno sudstvo.</p>
<p>Vlast u Republici Hrvatskoj često koristi prepoznatljiv obrazac vatrogasne mjere, koja uzburka medije, onda mediji orkestrirano jurnu na vlast, onda uleti sitnih 12.600 iz nepoznatog izvora i svršen igrokaz. </p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, urednica Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U demokraciji zastupnici naređuju premijeru </p>
<p>Ne može se uvesti rat protiv vina zato što u nas policija ne radi svoj posao i ne kontrolira one koje prekoračuju tu razinu. Vino nije otrov, ali može biti, ako se prijeđe mjera. Prema tomu, nije istina da i najmanja razina alkohola u krvi ugrožava vozačke sposobnosti. Ne bi na kraju u kršćanstvu za razliku od islama, koji potpuno zabranjuje alkohol, određena mjera vina bila dopuštena i u bogoslužju</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Prvi temelj demokracije glasi, da narod vlada, ali ne izravno, nego posredovanjem zastupnika koje on bira. Zastupnici potječu iz svojih sredina koje poznaju njihovu sposobnost i poštenje ne samo iz predizborne promidžbe, nego i iz života. Oni nadalje biraju izvršnu vlast svake vrste dajući im zakone i smjer djelovanja koje potom kontroliraju.</p>
<p>Zato je dobro što neće biti izravnih izbora za župane i gradonačelnike, da ne bi došlo do sukoba izabranih nositelja vlasti s izabranim zastupnicima u parlamentu i vijećima. Zastupnici bi morali biti najstručniji i najpošteniji dio naroda na čije odluke mogu utjecati samo birači. Zato je idealno da se oni biraju izravno, a ne sa stranačkih lista kako bi ostali u svom radu manje ovisni o stranci, a više o struci i biračima.</p>
<p>U zemljama razvijene demokracije broj izravno biranih i onih koji dolaze sa stranačkih lista je prepolovljen. Tako funkcionira demokracija. Mi smo, nažalost, daleko od toga, te stoga imamo i mršave razvojne rezultate.</p>
<p>Kao dobar primjer funkcioniranja naše demokracije najbolje pokazuje izglasavanje Zakona o sigurnosti prometa, odredbe o uzdržavanju vozača od alkohola. U prošlom se sazivu Sabora na veliko govorilo o vinu kao hrani i bilo blizu izglasavanja toga zakona, a sadnju vinograda država još potiče, a sada se odjednom vino proglašava otrovom za vozače.</p>
<p>Premijer Sanader nije smatrao važnim makar poslušati raspravu o toj temi u Saboru nego je iz Gospića naredio da se mora poštivati njegova odluka o potpunoj zabrani od alkohola u prometu. A u raspravi je bilo rečeno da se neznatni dio nesreća dogodio pri 0,5 promila alkohola u krvi, ne samo u nas nego i u razvijenim zemljama.</p>
<p>Ne može se uvesti rat protiv vina zato što u nas policija ne radi svoj posao i ne kontrolira one koje prekoračuju tu razinu. Vino nije otrov, ali može biti, ako se prijeđe mjera. Prema tomu, nije istina da i najmanja razina alkohola u krvi ugrožava vozačke sposobnosti. Ne bi na kraju u kršćanstvu za razliku od islama, koji potpuno zabranjuje alkohol, određena mjera vina bila dopuštena i u bogoslužju.</p>
<p>Tako je i znatan broj HDZ-ovih zastupnika, koji su bili protiv potpune zabrane alkohola, podvio rep pred premijerovom naredbom iako u demokraciji zastupnici naređuju premijeru. </p>
<p>Tako ćemo odbiti turiste od naše obale striktnom primjenom toga zakona i prepuniti zatvore ili isprazniti i onako šuplje džepove stanovništva bez ikakve potrebe. A s druge strane država živi od vozarina.</p>
<p>Dakako, da je to samo jedan primjer kako se izvršna vlast lako osamostali i time ugrožava demokraciju i razvoj zemlje. Zašto je tako, nije teško shvatiti. Zastupnici su povlašteno plaćeni, u usporedbi sa svim tranzicijskim zemljama, te se boje da bi zbog neuzdignute ruke morali opet na izbore kad više nisu sigurni da će ponovno u Sabor. </p>
<p>To je rak-rana naše demokracije. Uvjeren sam da bi i oporbeni zastupnici podigli ruke kad bi došli u prigodu da moraju ponovo na neizvjesne izbore.</p>
<p>Vlada bi ponajprije morala sebe preispitati, ima li najstručnije ljude u vlasti (a nema ih) i može li odluke vlade stručno braniti pred zastupnicima, umjesto da optužuje i pravi viceve na račun oporbe.</p>
<p>Koliko izvršna vlast loše radi pokazuje i žalostan primjer iz Kaštela kada je mladić bez dozvole divljao autom bez registracija cijeli dan da bi na kraju pregazio na nogostupu majku šestero djece i teško ozlijedio dvoje. Policijska postaja je nekoliko stotina metara dalje i nitko nije mladića zaustavio. Koliko je nedjelotvorna policija vidi se i po tome što najviše motorista ne nosi kacigu, što je uočljivo i bez posebne provjere, a upravo je to izaziva više tragičnih ozljeda, nego 0,5 promila.</p>
<p>Koliko je vlast neuspješna u suzbijanju droge, koje su izvor mnogih nesreća i kriminala ne treba govoriti. Zar ne bi trebalo ovisnike tretirati kao bolesne ljude, spremne na svako nedjelo da se domognu droge. A to znači da su takvi ljudi stalni izvor opasnosti za društvo i pojedince koje treba stoga zakonskom prinudom liječiti, ako neće dobrovoljno.</p>
<p>Zar nije sloboda medija i neovisnost o vlasti najvažniji stup demokracije i razvoja? A u nas je na HTV-u postao šefom informativnog programa čovjek koji je za ranijeg HDZ-a služio da bi Rijeka provodila »državnu politiku« tako što je vodio neuspješno novoosnovani list, a poslije i područni radio. I to, nakon što nas je HTV beskrajnim sastancima svoga vijeća spremao na potpuno odijeljenost od utjecaja vlasti. </p>
<p>Demokratske se otvorenosti prema biračima boje samo oni koji nisu sigurni u sebe ili ne rade svoj posao dovoljno dobro pa žele nešto skriti ili proglasiti crno-bijelim. A to se na kraju obije o glavu i njima, ali, nažalost, i nama.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik i publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Najviše kolapsa u tramvajima i na tržnicama</p>
<p>I četvrti dan nesnosnih vrućina i sparina koje haraju Zagrebom, srijeda, u Hitnoj je pomoći protekla u znaku povećanog broja intervencija na terenu. Temperature oko 36 stupnjeva Celzijusa i vlaga u zraku natjerala je i puno mladih i inače zdravih ljudi da potraže pomoć u Đorđićevoj.</p>
<p>Najviše je, ipak, intervencija bilo nakon kolapsa građana u tramvajima, tržnicama i ostalim masovnim okupljalištima, kazala nam je voditeljica operativne smjene Hitne pomoći, doktorica Ileana Lučić-Renaud. Od vrtoglavica, lupanja srca i drugih »simptoma vrućine«, nisu, kaže, izuzeti ni radnici u tvrtkama u kojima nema klimatizacije.</p>
<p>»Starijim osobama, posebno kroničnim bolesnicima koji imaju problema sa srcem i visokim krvnim tlakom, preporučujemo da iz kuće izlaze samo ranije ujutro i kasnije navečer. U kući je potrebno napraviti propuh, a vani kapu i bocu s vodom. Od odjeće se preporučuje nošenje svijetlih prirodnih tkanina, poput pamuka i lana«, naglasila je doktorica Lučić-Renaud.</p>
<p>Svima koji imaju problema s izdržavanjem ovih nesnosnih sparina preporučila je da pojačano jedu voće i povrće, te nešto slaniju hranu, a piju puno tekućinu, kako bi se organizam od tegoba što lakše obrani znojenjem.</p>
<p>Međutim, unatoč preporuci da ne izlaze van po danu, neki stariji ljudi to jednostatavno moraju. Tako nam je, primjerice, u gradu starija gospođa Mira ispričala kako najradije ne bi izlazila po ovoj vrućini, ali u dva popodne u bolnici ima terapiju. »Što se mora, mora se. Jednostavno se držim hladovine«,kazala nam je.</p>
<p>Nešto mlađeg Zagrepčanina, 35-godišnjeg Marka Uzuna sreli smo na ulazu u Hitnu pomoć. »Manta mi se već deset dana i upravo idem mjeriti tlak. S obzirom kako mi je, ne bi me čudilo da sutra u novinama osvane moja osmrtnica«, ironičan je Marko. Mladi Ivica Krpan (21) također, kaže, ne podnosi »ovaj pakao«. »Inače ne idem u grad, ali sada kupujem neke stvari za more. Šta da kažem? Treba izbjegavati tramvaje, držati se hlada i što prije otići otići na more«, zaključio je. </p>
<p>Nesnosne će vrućine potrajati do vikenda kad bi nas moglo osvježiti malo kiše...</p>
<p>Ma. M./M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mjesec dana besplatnog kupanja na bazenu u Utrini</p>
<p>Na novom plivalištu nalaze se veliki olimpijski bazen, mali dječji bazen i bazen za skokove u vodu. Na donjoj su razini prostorije za saunu i masažu, trim kabinet, hladni bazen, sportska dvorana / Posljednja provjera objekta u četvrtak </p>
<p>Ipak dovršen: Utrinski bazen</p>
<p>Bazen u sklopu Sportsko-rekreacijskog centra Utrina napokon se otvara i to u utorak, 27. srpnja, u 13.30, nakon što je njegov dovršetak kasnio čak 650 dana. Na bazenu, koji je prije deset dana dobio uporabnu dozvolu, građani će se prvih mjesec dana od otvorenja moći kupati besplatno. Saznaje to Vjesnik od djelatnika Ustanove za upravljanje sportskim objektima Mladost, koje smo u srijedu zatekli kako se pripremaju za otvorenje.</p>
<p>Na novom plivalištu nalaze se veliki olimpijski bazen, mali dječji bazen i bazen za skokove u vodu. Na donjoj su razini prostorije za saunu i masažu, trim kabinet, hladni bazen, sportska dvorana i nekoliko prostorija u rohbau izvedbi, namijenjenih ugostiteljskim sadržajima.</p>
<p>Prema riječima pomoćnika pročelnika Ureda za izgradnju grada, Gordana Hanžeka, u četvrtak slijedi primopredaja prostora između izvođača radova, GIP Pionira, i Grada Zagreba kao investitora. Provjerit će se, kaže, pločice, stakla, očitati brojila, ukratko obavit će se zadnja tehnička provjera objekta.</p>
<p>Novom zagrebačkom bazenu veselit će se i osobe s invaliditetom, jer je cijeli bazen, kaže Hanžek, projektiran i prema njihovim potrebama. Međutim, iz Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida imaju nešto drukčije mišljenje. Aktivisti Saveza 13. su srpnja, naime, obišli gradilište i otkrili određene nedostatke. Primjerice, parkirno je mjesto za osobe s posebnim potrebama udaljeno pedeset metara od ulaza, što će, smatraju, stvarati velike probleme invalidima u kišnim razdobljima i zimi, kad se pločnik zaledi.</p>
<p>Zamjerke su i te što u kabinama za tuširanje nema držača za lijevu ruku, što ulaz u bazen za osobe s posebnim potrebama uopće ne postoji, što na bazenu ne postoje neophodna invalidska kolica, što podizanje na kat ima platformu ali ona nije zaštićena, te što razina objekata sa saunom i masažom nije prilagođena osobama s invaliditetom.</p>
<p>Predsjednica HSUTI-ja Mirjana Dobranović mjerodavnima je u vezi s tim poslala protestno pismo, a do završetka pisanja ovoga članka nije dobila odgovor. Pomoćnik pročelnika Hanžek, pak, kaže, da u »njegov« ured nije stigao takav dopis, te da će se neki nedostaci vezani uz prilagođenost objekta invalidima rješavati čim se one otkriju.</p>
<p>Mislav Nekić, Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uskoro centar za besplatno testiranje i savjetovanje o HIV-u </p>
<p>Do kraja ove godine u Zagrebu će biti otvoren centar za besplatno testiranje i savjetovanje o HIV-u, doznajemo u Crvenom križu. Nositelji ovog projekta su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a osniva se u okviru Programa unapređenja borbe protiv zaraze HIV-om i aidsa.</p>
<p>Uz testiranja, takav će specijalni centar davati informacije i savjete te omogućit klijentima da se, ako to bude potrebno, uključe u odgovarajuće liječenje i daljnji tretman. Crveni križ sa svojim programom Harm reduction (smanjenje štete), kojim pomaže intravenoznim narkomanima, sudjeluje u programu borbe protiv zaraze HIV-om i aidsa već šestu godinu, i to tako da ovisnike besplatno testira na HIV i dijeli im čiste igle, šprice i kondome, rekao je mr. Siniša Zovko, koordinator programa. </p>
<p>»U Hrvatskoj broj ovisnika o heroinu jako raste«, rekao je Zovko i dodao da je 80 posto ovisnika zaraženo hepatitisom B i C, a nešto manje od jedan posto od njih 18.000 HIV-om«.</p>
<p>Kako se u jugoistočnoj Europi HIV najčešće širi preko skupine intravenoznih narkomana, u Crvenom križu osim čistoga pribora pružaju im i edukaciju kako bi smanjili rizik da se zaraze.</p>
<p> »U Hrvatskoj programi smanjenja štete i borbe protiv HIV-a i aidsa dobro funkcioniraju, jer imaju podršku Ministarstva zdravstva i uključeni su u nacionalne programe koji se bave tom problematikom«, zaključuje Zovko.</p>
<p>Na Dubravkinu trgu, u prostorijama Crvenog križa, svakodnevno od 12 do 17 sati ovisnici dolaze po čisti pribor i vraćaju onaj korišteni. Njih 200 dolazi redovito, ali korisnika ima i više, jer neki ne žele neposredno surađivati ni s kakvim institucijama.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gradec: Počela 38. međunarodna smotra folklora</p>
<p>Koncertom etnoglazbe »Što mogu gajde« u srijedu je na Gradecu počela 38. međunarodna smotra folklora. Priredbe Smotre održavat će se do nedjelje, 25. srpnja, na Gradecu i na Trgu bana Josipa Jelačića.</p>
<p>Od četvrtka će sudionici Smotre od 11 sati plesati, pjevati i svirati na pozornici glavnog gradskog trga, a u 21 sat na Gradecu će se održati priredba Indijska tradicija plesa i glazbe u atraktivnoj scenskoj izvedbi. Svečano otvaranje Smotre folklora, na kojem će sudjelovati svi sudionici, bit će u petak u 20.30 sati na Gradecu.</p>
<p> U Zagrebačkom kazalištu mladih u petak i subotu od 17 sati održavat će se plesne radionice indijskog klasičnog plesa i plesova zapadne Europe, otvorene za građane. Na Smotri će nastupiti 22 domaća i 11 inozemnih izvođača iz Alžira, Bosne i Hercegovine, Češke, Indije, Italije, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Škotske i Udmurtija (Ruska federacija). </p>
<p>Središnja tema ovogodišnje Smotre, pod nazivom Tragom Kačića, oslanja se na višegodišnje znanstveno i terensko istraživanje djela fra Andrije Kačića Miošića, koje i danas živi u hrvatskoj narodnoj nepisanoj predaji. Tako će na Smotri nastupiti pojedinci i folklorne skupine koje njeguju Kačićevo djelo. </p>
<p>Organizator Smotre je Koncertna direkcija Zagreb, a pokrovitelj Sabor Republike Hrvatske. ></p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otrovnica ugrizla u središtu Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Otrovna zmija u središtu je Zagreba, u srijedu oko 14 sati, ugrizla muškarca koji je nakon toga odvezen u Kliniku za infektivne bolesti. Postavlja se, međutim, pitanje odakle otrovna zmija u strogom središtu grada jer sve se zbilo u Supilovoj ulici, blizu Autobusnog kolodvora, dok je muškarac nešto radio oko svoga automobila. »Pacijent je zmiju opisao kao poskoka«, kazali su liječnici i dodali da u to ipak nisu sigurni jer je pacijent još u stanju šoka. Da je ipak riječ o nekoj od zmija otrovnica, dokazuju ozljeda dvostrukog uboda i stanje pacijenta koji je u Klinici »Fran Mihaljević« ostao na intenzivnoj njezi. </p>
<p>A. Fo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Gitaristički virtuoz opravdao svoj status</p>
<p>Santana je još jednom pokazao da je odličan glazbenik i vrhunski profesionalac te da mu nije presudno pred koliko ljudi svira/ Atmosferu za Santanin nastup ugrijao je band njegova sina Salvadora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su nakon otkazivanja koncerata Pink, Metallice i Lennyja Kravitza mnogi sumnjali da će Carlos Santana, jedna od najvećih glazbenih zvijezda današnjice, održati najavljeni koncert u Zagrebu, tim više jer je iza organizacije njegovog koncerta stajala ista tvrtka koja je otkazala navedene koncerte, taj se veliki glazbenik i profesionalac ipak pojavio u Domu sportova. Naravno, na oduševljenje preko pet tisuća obožavatelja svih generacija, među kojima nije bila rijetkost vidjeti kako se zajedno zabavljaju roditelji, koji su odrasli uz Santaninu glazbu, i njihova djeca, koja se tek upoznavaju s opusom glazbenika čija karijera traje preko tri desetljeća.</p>
<p>Baš kao što je i najavio, njegov je treći zagrebački nastup protekao u slavljeničkom ozračju, budući da se koncert održavao na njegov 57. rođendan, a Santana je dan uoči koncerta otkrio da je upravo zbog toga posebno inspiriran za zagrebački nastup. I doista, kad netko nakon tri desetljeća bavljenja glazbom izađe dobro raspoložen na scenu te pokuša dati sve od sebe, kao da je riječ o nekom izuzetno bitnom nastupu a ne tek odrađivanju usputne stanice na turneji, onda su sve riječi suvišne. Santana je još jednom pokazao da je odličan glazbenik i vrhunski profesionalac te da mu nije presudno pred koliko ljudi svira. Ovog ih je puta bilo dvostruko manje nego na njegovom posljednjem zagrebačkom nastupu, no niti u jednom trenutku se nije moglo primijetiti da se to ikako odrazilo na njegovu svirku. </p>
<p>Atmosferu za Santanin nastup ugrijao je band njegova sina Salvadora, još jednom potvrdivši kako »jabuka ne pada daleko od stabla«. Nakon toga je na scenu izašao i slavljenik kojemu je zagrebačka publika čestitala rođendan transparentima na španjolskom jeziku. </p>
<p>Prva polovica dvoipolsatnog koncerta otpala je na materijal s njegova posljednjeg albuma »Shaman«, ali i na materijal s albuma »Supernatural«, koji je očito nemoguće izbjeći. Naime, riječ je o Santaninom najkomercijalnijem albumu, koji je tijekom prve godine (1999.) prodan u preko 20 milijuna primjeraka te bio ovjenčan brojnim Grammyjima. Publika je odlično prihvatila dobro poznate hitove »Maria, Maria«, »Put Your Lights On«, »Smooth« i »Corazon Espinado« sa »Supernaturala«, ali i neke pjesme sa »Shamana«, koji je ipak bio slabije prihvaćen. </p>
<p>Dojam o koncertu donekle su narušili tek paklena vrućina te ipak predugi solo nastupi instrumentalista iz pratećeg banda koji su, iako sjajni, pomalo bili zamorni. Na kraju je, opet po dobrom starom običaju i baš onako kako je to Santana najavio na pressici uoči koncerta, na red došlo i prebiranje po bogatoj riznici Carlosa Santane iz koje su izvučeni hitovi »Black Magic Woman«, »Oye, Como Va« i druge dobro poznate skladbe. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jackson negira vijest da će postati otac četvorkama</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Internetska stranica Michaela Jacksona, optuženog za seksualno zlostavljanje maloljetnika, opovrgla je vijest da će pjevač postati otac četvorkama sa surogat majkom, što je u utorak objavio tjednik US Weekly. Stranica MJJsource.com »opovrgava vjerodostojnost te glasine«, dodajući da »neće biti drugih komentara«. </p>
<p>Newyorški časopis, citirajući izvor blizak 45-godišnjem »kralju popa«, ustvrdio je da jedna žena na Floridi, gdje je Jackson nedavno u Miami Beachu boravio u luksuznom hotelu, u kojem noćenje po osobi stoji 2500 funti, upravo treba roditi četvoro djece, kojima je pjevač navodno otac. Jacksonova glasnogovornica Raymone Brain samo je kazala da »oni ne reagiraju na takvu vrstu priča«.</p>
<p>Četrdesetpetogodišnji pjevač već ima troje male djece – Princea Michaela i kći Paris, s bivšom suprugom Debbie Rowe, te Princa Michaela II, čija majka nije poznata javnosti. Jackson je samo otkrio da je njegova majka surogat.</p>
<p>Jackson, protiv kojeg će u rujnu pred kalifornijskim sudom započeti sudski proces zbog seksualnog zlostavljanja 12-godišnjeg dječaka na ranču u Neverlandu, već je otac troje djece. »Kralj popa«, koji je na uvjetnoj slobodi od prošlog studenog, tereti se po deset točaka optužnice, zbog čega bi mogao biti kažnjen s više desetaka godina zatvora. Jackson se na sudu izjasnio da se ne osjeća krivim te da je sve za što ga optužuju velika laž.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>P. Diddy animira mlade i manjine da se izjasne na predsjedničkim izborima</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Mnogi smatraju da je najveći uspjeh P. Diddyja bilo otkriće Jennifer Lopez te da se nakon toga mirne duše mogao povući u mirovinu, ali njemu to ipak nije bilo dovoljno pa se posvetio glazbi. Nakon što je napravio uspjeh kao glazbeni producent, izvođač i modni kreator P. Diddy se odlučio pozabaviti nečim sasvim drukčijim. Diddy se odlučio uključiti u politiku, odnosno, odlučio je privući mlade ljude na predstojeće predsjedničke izbore. </p>
<p>P. Diddy je u utorak predstavio kampanju »Citizen Change«, kojom se nada privući rekordan broj mladih glasača i pripadnika različitih manjina na predsjedničke izbore u studenom ove godine. </p>
<p>»Zaboravljeni će odlučiti tko će biti njihov idući predsjednik. Po posljednjim rezultatima čini se da Bush i Kerry stoje rame uz rame u ovoj utrci, a mi ćemo biti ti koji će odlučivati o pobjedniku«, rekao je Diddy. </p>
<p>Diddy je otkrio da ciljna skupina, kojoj se on svojom kampanjom obraća, broji 42 milijuna pripadnika brojnih manjina u dobi od 18 do 30 godina, te da baš oni mogu odlučiti tko će biti sljedeći američki predsjednik. </p>
<p>Njegova kampanja trebala bi uključiti liniju majica s natpisom »glasaj ili umri«, novi glazbeni album, televizijske reklame na MTV-ju i Black Entertainment Televisionu, koji gleda uglavnom mlađi dio populacije. </p>
<p>Diddy nije htio otkriti novinarima koliko će ga koštati njegov novi hobi, ali je rekao da se radi o puno većoj brojci nego što je očekivao. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Seal u nedjelju u Opatiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon Santane, prvog inozemnog glazbenog gosta koji nije otkazao svoj hrvatski koncert, u nedjelju bi na Ljetnu pozornicu u Opatiji trebao izaći jedan od najpoznatijih svjetskih vokalista, Britanac Seal. Na europskoj ljetnoj turneji Seal promovira album »Seal IV«, s kojim se nakon pet godina stanke vratio u glazbene vode. Album uključuje hit-singlove »Get It Together«, »Love's Divine« i »Waiting For You« pa je za očekivati da će te pjesme, kao i hitove »Crazy«, »Prayer For The Dying« i »Kiss From A Rose«, izvesti i u Opatiji. </p>
<p>Ovaj cijenjeni britanski glazbenik svoj je posljednji album snimio 2002. godine, a otada je ostvario i nekoliko uspješnih suradnji. Napisao je, naime, dvije pjesme za film »Mona Lisa Smile«, u kojemu je glavnu ulogu zaigrala Julia Roberts, snimio duet s francuskom zvijezdom Mylene Farmer, kao i pjesmu s britanskim producentom Jakattom.</p>
<p>Njegov posljednji album uoči koncerta, kao i na samom mjestu koncerta, imat će posebnu, promotivnu cijenu, a o njemu je Seal kazao: »Napisao sam i snimio potpuno drugačiji album. Krajnjim rezultatom jednostavno nisam bio zadovoljan, no vremenom sam to shvatio i prihvatio kao činjenicu. Novog albuma ne bi bilo bez tog iskustva koje mi je pomoglo u odluci da krenem od početka, otkrijem što uistinu volim u glazbi i kako da to izrazim«.</p>
<p>Seal je nigerijskog, brazilskog i indijanskog podrijetla, rođen je u Kilburnu, a London je uvijek smatrao gradom posebne snage i neposrednosti, gradom koji ga je inspirirao na početku karijere. </p>
<p>Nakon 12 godina života u Los Angelesu, Seal se vratio u London i započeo suradnju s Alanom Griffithsom i Markom Batsonom, suautorima pjesama na albumu »Seal IV«. No, pravi je zamah dobio ponovnim susretom s legendarnim producetnom Trevorom Hornom, zaslužnim za uspjeh albuma »Seal« iz 1994. i Grammyjem nagrađene pjesme »Kiss From A Rose«.</p>
<p>Seal još ne najavljuje novi album, a ponosan je na svoj DVD, snimljen u dublinskoj dvorani The Point Depot u prosincu 1991. na koncertu »Live At The Point«.</p>
<p>Sve u svemu, za očekivati je da će Seal, uživo izvrstan glazbenik, u Opatiji pružiti nezaboravnu atmosferu. Samo se treba nadati da on neće slijediti put Lennyja, Metallice i svih ostalih glazbenika koji su, baš kao i Tiziano Ferro lani, otkazali svoje ljetne hrvatske nastupe.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Olimpijska ambasadorica Blanka Vlašić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, Visa International upriličila je u utorak navečer svečano druženje s hrvatskom rekorderkom u skoku u vis – Blankom Vlašić. Hrvatska skakačica u vis, koja je prije nekoliko dana u švedskom Bastadu preskočila 202 centimetra, što je novi hrvatski rekord, ambasadorica je Olimpijske kampanje Vise International. »Oduševljena sam svojom ulogom ambasadorice Olimpijske kapmanje Vise International. Ova večer je odličan uvod u atmosferu Olimpijskih igara, gdje bih željela ostvariti svoj cilj – ulazak u borbu za sam vrh«, istaknula je Blanka Vlašić.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prvi maratonac Fidipid preminuo zbog trčanja u kolovozu, a ne rujnu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi maraton na svijetu – ta nadasve iscrpljujuća trka grčkoga glasnika koji je pretrčao područje od ravnice Maratonskog polja sve do Atene kako bi javio radosnu vijest o pobjedi nad Perzijancima – možda se ipak odigrao u paklenski vrućem kolovozu, a ne u nešto ugodnijem rujnu, kako se dosad smatralo, ističu astronomi sa Sveučilišta u Teksasu. Ta njihova spoznaja možda napokon donosi racionalno objašnjenje zbog čega je taj prvi maratonski trkač, po imenu Fidipid, pao kao pokošen te 490. godine prije Krista, uspjevši u Ateni izgovoriti tek kratku rečenicu: »Radujte se, pobijedili smo«. Fidipid je nakon toga – izdahnuo.</p>
<p>Dosad poznati datum bitke između Grka i Perzijanaca na Maratonskom polju – 12. rujna 490. pr. Kr. – utvrdio je njemački znanstvenik iz 19. stoljeća August Boeckh, a temeljem Herodotovih zapisa u kojima je on u detalje opisao fazu Mjeseca u doba bitke. Međutim, kako tvrde američki astronomi, Boeckh pritom nije uzeo u obzir razliku između atenskog i spartanskog kalendara, među kojima je razlika točno jedan mjesec, pa su teksaški znanstvenici ustanovili da se bitka odigrala 12. kolovoza, a ne 12. rujna. Godina, jasno, ostaje ista.</p>
<p>Oba su kalendara su lunisolarna – temelje se, dakle, na Mjesečevu ciklusu uz prilagodbe sa solarnom godinom, ali su započela u različito vrijeme. Atenjani su godinu započeli za ljetnog solsticija, a Spartanci za jesenskoga ekvinocija.</p>
<p>Bacimo, međutim, pogled u daleku prošlost. Saznavši da su kod Maratona pristali Perzijanci, Atenjani su zatražili pomoć Sparte. Odgovoreno im je da zbog vjerske svečanosti ne mogu krenuti prije sljedećeg punog Mjeseca. Boeckh je stoga valjda pretpostavio da je riječ o Karnei, prema spartanskom mjesecu Karneiosu, kojeg je poistovjetio s atenskim mjesecom Metageitnionom. Astronomi iz Teksasa pak tvrde da je te, 490. godine pr. Kr., datum punog Mjeseca u Karnei bio mjesec dana ranije, dakle, u današnjem kolovozu, a ne rujnu. </p>
<p>U tome slučaju Fidipidov kolaps uopće ne treba čuditi, jer su prosječne temperature u Ateni tijekom kolovoza mnogo više negoli u rujnu. Uzgred rečeno, muški je maraton na skorašnjim ljetnim olimpijskim igrama u Ateni, na programu 29. kolovoza, a ženski sedam dana ranije. Filipidu u čast! </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Premijerka zbog ragbija prekršila ograničenje brzine</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Premijerka Novog Zelanda Helen Clark našla se pod žestokim je napadom javnosti jer je njezina motorizirana pratnja prošloga tjedna uvelike prekršila odredbu o prekoračenju brzine kako bi šefica vlade stigla na ragbi susret Novog Zelanda i vječnog im suparnika Australije. Clark je »zapela« na novozelandskom Južnom otoku, a kako bi ulovila zrakoplov za Wellington, pratnja ju je iz grada Waimate morala prevesti do Christchurcha znatno brže od dopuštenih 100 km/h na otvorenoj cesti.</p>
<p>»Morala je znati da njezina pratnja juri k'o luda, no možda misli da ima pravo rastjerivati s ceste panične seljane kao da je južnoamerički diktator«, rekao je glasnogovornik oporbene stranke Stephen Franks. Na kraju treba znati da je premijerka Clark ipak stigla na utakmicu na kojoj je Novi Zeland – tko zna, možda baš zbog njezine nazočnosti – uvjerljivo pobijedio Australiju 16-7 i tako osvojio Kup Bledisloe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Tako mračna splitska noć</p>
<p>Fantastična večer u utorak u prepunoj Areni, kada se zbog »Fahrenheita 9/11« Michaela Moorea okupilo više od sedam i pol tisuća gledatelja / U konkurenciji prikazan debitantski film »Ta divna splitska noć« Arsena Antona Ostojića / Drugi film u Areni bila je intrigantna izraelsko-palestinska koprodukcija »Žeđ« Tawfika Abu Walea</p>
<p>PULA</p>
<p> – U utorak na večer pulska Arena izgledala je kao u neka stara vremena, tako barem tvrde oni koji u nju dolaze dugi niz godina. Jer, događala se svečanost filma pod otvorenim nebom. Oko Arene živost kao da je doba vikenda, pred Arenom dugi redovi za ulaznice, a u Areni više od sedam i pol tisuća gledatelja. Tako je bilo uoči projekcije dokumentarnog filma »Fahrenheit 9/11« Michaela Moorea, koji je pobijedio u Cannesu, ali pažnju cijelog svijeta mnogo više izaziva provokativnim političkim sadržajem i porukama. </p>
<p>Producent Jozo Patljak, nakon što je producirao filmove »Sami« Lukasa Nole, »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića i »Doktor ludosti« Fadila Hadžića, ove godine dao je šansu Arsenu Antonu Ostojiću, koji je predstavio svoj debitantski film »Ta divna splitska noć«.</p>
<p>Redatelj i scenarist prikazao je Split kroz tri priče koje se događaju u dva sata novogodišnje noći između deset sati i ponoći. Njihova poveznica je novogodišnji koncert Dina Dvornika oko kojeg se muvaju svi sudionici triju drama, premda nisu izravno povezani. Premda naslov govori o jednoj drugoj »divnoj« splitskoj noći koja se često pjevala u teatru, ovaj crno-bijeli film daje mračnu, ali istinitu sliku današnjeg Splita u kojem život prolazi kroz seks, drogu i rock'n'roll. Arsen Anton Ostojić žestok je i doslovan u razobličavanju mračnog svijeta droge i beznađa. Uz sjajnu kameru Mirka Pivčevića on nerijetko slika radnju s visine, tako da opći kaos koncerta i bezizlaznost labirinta uskih kamenih ulica poprimaju još jezovitije značenje.</p>
<p>U punoj akciji, uz zaglušujuću pjesmu događa se nasilje, mračne prevare, žestoki seks i zataškana ubojstva. </p>
<p>Spomenimo ovom prilikom samo treću priču »Te divne splitske noći«. On je bivši narkić koji, nakon što se skinuo s droge, ima problema sa seksom. Silno želi ispuniti želju svoje djevojke koja u novu godinu ne želi ući nevina. On u tome i uspijeva, ali uz pomoć droge kojoj se ponovno vratio. I dok je njoj zlo od jakog tripa, njemu nema povratka normalnim putem, pa odlučuje poletjeti. Tako u završnoj sceni Luka leti uz zvuke pjesme »Ela E«, a nama se čini da je ovaj wendersovski kraj nepotrebno pretjerivanje u finalu inače preciznog i profesionalno dobro svladanog debitantskog redateljskog uratka. Jer, nebo ipak nije nad Berlinom, a ono splitsko, filmsko, tako je mračno da i nije za letenje.</p>
<p> Drugi film večeri »Žeđ« Tawfika Abu Waela stigao je iz Cannesa gdje je izazvao veliko zanimanje kao produkt izraelsko-palestinske koprodukcije. To je obiteljska drama o sudaru generacija i poimanju života u kojem novo vrijeme i utjecaj civilizacije ipak pobjeđuju stare navike.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ostojić: Snimali smo 32 noći </p>
<p>PULA</p>
<p> – »Za snimanje ovoga filma trebale su nam 32 noći, jer radnja se odvija na Staru godinu, od deset na večer pa dok ne otkuca ponoć. Stanovnicima Geta zahvalni smo što su nas trpjeli, nekih noći i do pet-šest u jutro«, rekao je Arsen Anton Ostojić, u srijedu na konferenciji za novinare održanoj nakon novinarske projekcije njegova debitantskog igranog filma »Ta divna splitska noć«. »Film je nastao zahvaljujući producentu Jozi Patljaku koji me nagovorio da pokušam napraviti igrani niskobudžetni film s par glumaca i na par lokacija«, rekao je Ostojić, objasnivši kako mu je želja bila snimiti film o Splitu i Splićanima. »Polovica glumaca prvi je put stala pred kameru, a od njih polovica su naturščici. Neke od njih sam sasvim slučajno sretao i nagovorio ih na rad, dok sam za neke poput, Dine Dvornika, uloge baš i napisao. Što se tiče četvorice Amerikanaca u ulozi mornara, oni i jesu Amerikanci. Taj dio audicije obavili smo u Los Angelesu, gdje je na prvi krug došlo 300 glumaca«, rekao je Ostojić. Velimir Domitrović, koji potpisuje scenografiju, pokušao je dočarati kako su izgledali interijeri u kojima je film sniman:»Ono što vam se u filmu čini derutnim, zapravo je kraljevski apartman naspram onoga što je bilo prije nego smo počistili.«</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pravila se moraju poštivati</p>
<p>Nazoviškandali koji ovih dana potresaju Pulski filmski festival potpuno su suvišni i nevažni u usporedbi s činjenicom da je Arena svakodnevno puna, a utorak na večer je bila i prepuna, dakako zbog filma »Fahrenheit 9/11«. Dokaz je to da »šminkerija« nije vezana uz Motovun kao mjesto, nego uz film kao izazov i izvor zanimanja.</p>
<p>I u vezi s time, kao nezamjenjivim dijelom festivalskog programa u Areni, više nema nikakve dvojbe, no dvojbe ne trebalo biti baš ni kada su u pitanju pravilnici i njihovo poštivanje. Do sada se uvijek gledalo kroz prste redateljima pristajući na njihove uvjete i kaprice. </p>
<p>Sve do ove godine kada se pojavio Branko Lustig, koji je svojim autoritetom prekinuo uobičajeni ritam popuštanja i kompromisa. On jednostavno nije želio dovesti u pitanje ni jednog trenutka poštivanje Pravilnika koji je dobio na početku festivala, a prema kojima su neki filmovi otpali.</p>
<p>Možete li uopće zamisliti da bi se institucija dodjele Oscara održala tolike godine (76) da se strogo ne poštuju pravila do najsitnijih detalja i bez obzira na »žrtve« koje pri tome otpadaju.</p>
<p>Na ovogodišnjem 51. festivalu u Puli pale su dvije žrtve, filmovi koji nisu stigli u skladu s pravilima. Jedan je bio »Jeruzalemski sindrom« Jakova Sedlara, koji nije imao kopiju na 35 milimetarskoj vrpci, a drugi je »Seks, piće i krvoproliće« Antonia Nuića, Tomislava Jurića i Borisa T. Matića, čija će kopija stići mnogo kasnije od pravilnikom propisanog roka i dva dana kasnije od produženog roka koji je zadalo Festivalsko vijeće. Budući da bi mogli biti prikazani izvan konkurencije, oni će povući film, kao i Sedlar, jer si time stvaraju šansu prikazivanja iduće godine.</p>
<p> Dakle, sve bi trebalo biti uobičajeno, regularno, bez nervoze. Čudi samo žestina s kojom se obznanjuju činjenice i traže krivci. Možda je kriva viša sila, nesretni ili nespretni splet okolnosti... O svemu se tome može razgovarati, no dok postoji takav kakav jest – Pravilnik se mora poštovati, kako od organizatora, tako i od sudionika. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Barokno biserje u ženskoj verziji </p>
<p>Nastup ansambla »Bizzarrie armoniche« iz Italije u Klovićevim dvorima i Ansambla Severin iz Nizozemske u Crkvi sv. Katarine </p>
<p>Ansambl »Bizzarrie armoniche« nastupio je 20. srpnja u Klovićevim dvorima u okviru prvoga Zagrebačkog festivala barokne glazbe. Izveli su program malo poznatih skladateljica baroknog razdoblja: Isabelle Leonardo (1620. – 1704.), Barbare Strozzi (oko 1619. – oko 1677.), Elisabeth-Claude Jacquet de la Querre (1665. – 1729.) i Antonije Bambo Padovani (1643. – 1715.).</p>
<p> Instrumentalisti Riccardo Masahide Minasi, violina, Stefano Barneschi, violina, Elena Russo, violončello, Franco Pavan, teorba, i Giampetro Rosato, čembalo, u suradnji sa sopranisticom Nuriom Rial, nanizali su biserje ženske glazbene tvorbe vremena u kojemu su skladateljice u značajnom broju, čak 23 bile su zastupljene u tiskanim muzikalijama između 1566. i 1700. godine.</p>
<p>U gotovo dvosatnom programu nizale su se glazbene poslastice u ženskoj verziji, koje nimalo ne zaostaju za ostvarenjima muških suvremenika. Štoviše!</p>
<p>Među skladateljicama koje su predstavljene u Klovićevim dvorima osobitu pažnju privlači inventivna Barbara Strozzi, autorica kantate »Voglio morire« i drugih skladbi. Melodijska invencija i milozvučnost dolazila je do pune izražajnosti u pjevu sopranistice Nurie Rial, čiji je glas ugodne obojenosti i virtuozne pokretljivosti s bogatim dinamičkim nijansama.</p>
<p> Uopće, profinjenost sviranja glazbenika opčarala je slušateljstvo, a činjenica da prateći »basso continuo« izvode teorba, cembalo i violončelo, davala je plemeniti zvučni okvir cijelom glazbenom događanju.</p>
<p>Na Zagrebačkom festivalu barokne glazbe nastupio je u Crkvi sv. Katarine 18. srpnja Ansambl Severin iz Nizozemske. Sastav je svirao u Zagrebu u kvartetskoj formaciji, Lidewij van de Voort, violina, Judith Steebrink, violina, Joshua Cheatham, viola da gamba, i Tineke Steenbrink, čembalo.</p>
<p> Pod naslovom »Iz barokne riznice I...« predstavljene su sonate manje poznatih, tek nedavno otkrivenih nizozemskih baroknih autora Benedicta a Sancte Josepho (poznatog još pod imenom Benedictus Buns) i Davida Petersena te slavnog talijanskog baroknog majstora Arcangela Corellija.</p>
<p>Velik broj skladbi nastalih u ono vrijeme nosilo je naziv »Sonata« i to u prvotnom smislu talijanske riječi »suonare«, što znači »zvučati«.</p>
<p> Nizozemski gosti izveli su iz bogate glazbeno-barokne riznice sedam sonata, bilo za sva četiri instrumenta ili kao trio-sonate za violinu, violu da gamba i čembalo. Ugodnim zvukom baroknih instrumenata, razvijenom tehnikom izvođenja ukrasa i skupnog muziciranja, plemenitom gestom zaljubljenika u barokni idiom – mladi su glazbenici profesionalno i pouzdano interpretirali odabrani slijed skladbi.</p>
<p> Prevladavajuća homofonija ranog baroka protjecala je u blagozvučnom timbru instrumentarija, kojemu čembalo daje akordijsku puninu, a gudački instrumenti pjevnost jednostavne melodike.</p>
<p> Dvojica odabranih nizozemskih starih majstora pokazali su prisutnost bogatog stvaralaštva baroknoga podrijetla i u nizozemskoj glazbenoj prošlosti, a Sonate Arcangela Corellija otkrile su naglašeniju melodiku, razvijeniju formu i bogatiji harmonijsko-ritmički slog talijanskoga razvijenijeg baroka.</p>
<p> Za ljubitelje barokne glazbe zacijelo ugodna milozvučnost pretežno nepretenciozne glazbe, a za one upućenije uvijek nova mogućnost uvida u neiscrpnost barokne riznice čija još neotkrivena blaga čuvaju brojni arhivi i samostanske knjižnice diljem Europe.</p>
<p>Zdenka Weber</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rat u Afganistanu i Iraku </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Od 25. srpnja do 17. rujna udruženje War Photo Limited u Dubrovniku u Antuninskoj 6 organizira izložbu fotografija Agencije VII naslovljenu »Rat: SAD – Afganistan – Irak«. Rad fotoreportera je prozor u zbivanja u dalekom svijetu i ogledalo za bolje razumijevanje i nalaženje smisla u onome što se često čini kaotičnim, stoji u uvodnom tekstu Petera Howea. Nakon prvog postavljanja u New Yorku (International Center of Photography), Dubrovnik je prvi europski grad u kojem će izložba biti prikazana. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Roman o Picassovoj muzi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Roman »Ja, Dora Maar« francuske književnice Nicole Avril objavljen je u izdanju Naklade OceanMore, u prijevodu Ite Kovač, a njegova junakinja je francuska fotografkinja Dora Maar koja je bila poznata i po ljubavnoj vezi s Pablom Picassom. Dora Maar nikada nije javno progovorila o toj vezi, pa je imaginarne osjećaje i dijaloge u literarni tekst prenijela sama autorica, nadahnuta životom žene koja je bila aktivna sudionica pariškoga umjetničkoga života u 20. stoljeću. Dora Maar rođena je u Parizu 1907. kao Teodora Marković, a njezin otac Josip Marković bio je arhitekt hrvatskoga podrijetla. U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu krajem rujna će biti otvorena izložba fotografija Dore Maar.</p>
<p>N. V.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vraćena skupocjena iračka knjiga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Britanska je policija spasila tisuću godina staru ukradenu vrijednu iračku knjigu koja je nacionalno blago i jedan od najstarijih sačuvanih rukopisa u Iraku, a vrijedna je dvije stotine pedeset tisuća funta. To je medicinska rasprava koju je 1012. godine napisao arapski doktor Mohammed bin Zakarai al-Razi. Gotovo su svi arheološki objekti u Iraku opljačkani, a tisuće i tisuće izložaka nedostaje iz nacionalnog muzeja u Bagdadu. U takvim je okolnostima dobro odjeknula ta vijest o knjižici. </p>
<p>V. Č. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Predsjednik Mesić odlikovao Carlosa Moyu</p>
<p>Zahvaljujući na odličju, Moya je istaknuo da je do sada deset puta dolazio u Hrvatsku i izrazio nadu da će još deset godina igrati u Umagu. Naglasio je pritom da će ponosno nositi najviše državno sportsko odličje Republike Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao je u srijedu redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara španjolskog tenisača Carlosa Moyu za izniman doprinos i postignute rezultate u sportu sudjelujući na teniskom turniru u Umagu i promicanje međunarodnog ugleda Republike Hrvatske.</p>
<p>Uručujući visoko državno odličje predsjednik Mesić je naglasio da je Carlos Moya dolazio u Umag i u godinama kada su se mnogi zbog ratnih opasnosti bojali dolaziti u našu zemlju, čime je dokazao da je istinski prijatelj sporta Umaga i Hrvatske. </p>
<p>Zahvaljujući na odličju, Moya je istaknuo da je do sada deset puta dolazio u Hrvatsku i izrazio nadu da će još deset godina igrati u Umagu. Naglasio je pritom da će ponosno nositi najviše državno sportsko odličje Republike Hrvatske. </p>
<p>Dodjeli odličja bili su nazočni veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH, Alvaro Sebastian de Enrice y Gomez Acebo, direktor ATP toura Mark Miles i direktor turnira u Umagu Slavko Rasberger. </p>
<p>Carlos Moya je četverostruki pobjednik umaškog ATP turnira »Croatia Open«. Pobjedom u 1. kolu ovogodišnjeg izdanja jedinog hrvatskog ATP turnira protiv našeg Roka Karanušića, Moya je upisao rekordnu 16. uzastopnu pobjedu u Umagu. Moya je trenutačno četvrti na ATP ljestvici za prvaka, iza wimbledonskog pobjednika Švicarca Rogera Federera, Argentinca Guillerma Corije i Amerikanca Andyja Roddicka. Španjolac je u karijeri osvojio 17 ATP turnira, među kojima i Roland Garros (1998). Ove godine je slavio u Rimu, Acapulcu, te Chennaiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Amerikanac Beasley u PSV-u</p>
<p>CHICAGO </p>
<p> - Američki reprezentativni veznjak DaMarcus Beasley pojačao je bivšeg europskog prvaka nizozemski PSV Eindhoven. Vrijednost transfera 22-godišnjeg igrača američkog kluba Chicago Fire je 2,5 milijuna dolara.</p>
<p> Beasley je oduševljen što dolazi u tako veliki klub, te što će biti sudionikom natjecanja kao što su Liga prvaka i Kup Uefa, izjavio je njegov menadžer Lyle Yorks. Beasley je u američkoj profesionalnoj nogometnoj ligi (MLS) debitirao sa 16 godina. Za reprezentaciju SAD-a skupio je 36 nastupa, postigavši četiri pogotka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Armstrong i Basso »orobili« Ullricha</p>
<p>VILLARD DE LANS</p>
<p> – Armstrong i Basso, Basso i Armstrong. Priča iz Pireneja ponovila se i u prvoj od tri alpske etape ovogodišnjeg »Tour de Francea«. Ciljem 15. etape vožene od Valreasa do Villard de Lansa u dužini od 180.5 km prvi je prošao peterostruki pobjednik Lance Armstrong, a isto vrijeme ostvario je i Ivan Basso na drugom mjestu.</p>
<p>Pet dana prije kraja utrke taj je dvojac napokon i u ukupnom redoslijedu na pozicijama koje prema prikazanom zaslužuju, Armstrong je prvi, dok Basso na drugom mjestu zaostaje 1:25 minuta. Vodeći do utorka, Francuz Thomas Voeckler nije uspio izdržati još jedan dan u društvu kojemu objektivno ne pripada, usprkos velike borbenosti u ovoj je etapi bio 54. sa 9:30 minuta slabijim vremenom od Armstronga, te je pao na osmu poziciju ukupno.</p>
<p>Ipak, iako nije osvojio etapu, niti smanjio zaostatak za Armstrongom, štoviše taj se minus nešto i povećao, prvo ime dana bio je Nijemac Jan Ullrich. Nakon dviju etapa u Pirenejima Ullrich je objektivno izgubio sve izglede za ukupnu pobjedu, ali je u Alpama pokazao kako se Nijemci nikada ne predaju. </p>
<p>Otprilike 60 km prije cilja, iako je pred njim bilo još pet uspona, krenuo je u samoubilački napad, vrlo brzo stekao nešto više od minute prednosti u odnosu na skupinu u kojoj su bili Armstrong i Basso, ali tada su momčadi US Postala (Armstrong) i CSC-a (Basso) zajedničkom akcijom »neposlušnog« Ullricha vratile u okrilje glavne skupine 30-ak km prije cilja. U završnici etape Ullrich je pokušao ostvariti barem utješnu etapnu pobjedu, ali »bezdušni« Basso i Armstrong nisu mu dozvolili ni tu zadovoljštinu.</p>
<p> • Rezultati, 15. etapa: 1. Lance Armstrong (SAD/USPS) 4:40:30, 2. Ivan Basso (Ita/CSC) isto vrijeme, 3. Jan Ullrich (Njem/T-Mobile) + 3, 4. Andreas Klöden (Njem/T-Mobile) + 6, 5. Levi Leipheimer (SAD/Rabobank) + 13... ukupni redoslijed: 1. Armstrong 67:13:43, 2. Basso + 1:25, 3. Klöden + 3:22, 4. Francisco Mancebo (Špa/Illes Balears) + 5:39, 5. Ullrich + 6:54...</p>
<p> Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Potpisan ugovor o domaćinstvu EP odbojkašica 2005:</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Ante Baković vratio se iz Luksemburga, gdje je u sjedištu Europskog rukometnog saveza (CEV) potpisao ugovor s predsjednikom CEV-a, Andreom Mayerom o domaćinstvu Europskog prvenstva rukometašica koje će se u Hrvatskoj održati od 17. do 25. rujna 2005. godine. Domaćini bi trebale biti dvorane u Zagrebu i Karlovcu, no inspektor CEV-a Sasso je pobrojao 1500 stolica, a ne 2500 koliko traže propisi. Baković je najavio da će taj problem riješiti do kraja kolovoza, a u listopadu bi, na Kongresu CEV-a u Istanbulu, trebalo biti odlučeno hoće li Karlovac dobiti jednu skupinu europskih odbojkašica. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ottey pod slovesnkom zastavom</p>
<p>Na Olimpijskim igrama u Ateni, nastupit će 75 slovenskih sportaša i sportašica. To je za jednog sportaša više nego prije četiri godine na OI u Sydneyu. Među slovenskim putnicima u Atenu su i svo trojica osvajača medalja iz Sydneya – veslači Iztok Čop i Luka Špik, strijelac Rajmond Debevec, te atletičarka Jolanda Čeplak. Za Sloveniju će nastupiti i atletičarka Marlene Ottey, koja je na posljednjih šest olimpijskih igara nastupala pod zastavom Jamajke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Moya preko Karanušića do Krajana</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Roko Karanušić prvi je put u karijeri dobio priliku igrati protiv vrhunskog tenisača te u takvom meču vidjeti koliko vrijedi. Bolju pozornicu i suparnika nije mogao poželjeti. Četverostruki pobjednik Umaga Carlos Moya, četvrti u ATP utrci za prvaka, i središnji teren Stella Maris centra. Ipak, iznenađenje je izostalo, branitelj naslova je sa 6-4, 6-4 pobjedom protiv Karanušića otvorio pohod na peti naslov.</p>
<p>– Zadnji put sam na zemlji igrao u Roland Garrosu, posljednjih dana nisam puno trenirao jer meboljelo rame. Osim toga, nisam ništa znao o Karanušiću, morao sam se prilagoditi. I zato sam sretan zbog pobjede protiv igrača pred kojim je svjetla budućnost, rekao je Moya.</p>
<p>Kralj Umaga od prvog poena maksimalno je riskirao na suparnikov servis. Svaki put kad je servirao u prvom setu Karanušić je spašavao »break« prilike. Šest ih je anulirao, no kod 30-40 u sedmom gemu nije bio dovoljno precizan.</p>
<p>– Malo previše sam forsirao u nekim poenima, više puta sam požurio i htio odigrati savršeno, a sve je završilo pogreškom, komentirao je Karanušić. </p>
<p>Tek se u drugom setu Karanušić opustio, nije više toliko bio u grču. Uvjerljivo je osvojio početna dva servisa, a onda je u četvrtom gemu dobio priliku. Moya je nakratko izgubio koncentraciju i ubrzo je bio suočen sa 0-40. No, Karanušić nije iskoristio tri »break« prilike i još jednu prednost. Nakon toga se ponovno kobnim pokazao sedmi gem, Moya je zaslužio »break« za 4-3, Karanušić je pomogao sa tri dvostruke pogreške.</p>
<p>– Taj gem nije mogao drugačije ni završiti, previše pogrešaka s moje strane. A prije toga sam propustio svoju priliku, kojih protiv igrača kao što je Moya nema puno. Krajan ćemo morati igrati puno čvršće nego inače, jer će ga Moya razvući i onda će biti u defanzivnoj poziciji, priznao je Karanušić i najavio dvoboj drugog kola Moya – Krajan u četvrtak.</p>
<p>– Kad je spreman 100 posto Krajan može biti jako opasan, ima dobar bekhend. Nisam puno puta bio u ovakvoj poziciji, dva puta uzastopce protiv domaćeg tenisača. Oni imaju veliki motiv i protiv mene nemaju što izgubiti, rekao je Moya.</p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Saretta (7) – Wawrinka 6-3, 6-1, C. Rochus – Acasuso 6-3, 7-5, Novak (2) – Ramirez-Hidalgo 6-4, 6-2, Volandri (4) – Đoković 7-6 (5), 6-1, Moya (1) – KARANUŠIĆ 6-4, 6-4, Calatrava – Di Pasquale 6-4, 6-3, Canas (6) – Patience 6-3, 6-2, Zib – Andrejev (3) 6-3, 6-4.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubičić u trećem kolu Indianapolisa, Karlović u drugom</p>
<p>INDIANAPOLIS</p>
<p> – Hrvatski tenisači Ivo Karlović i Ivan Ljubičić upisali su pobjede na 800.000 dolara vrijednom ATP teniskom turnir u Indianapolisu. Karlović je u dvoboju prvog kola pobijedio Amerikanca Bryana Vahalyja 5-7, 6-3, 6-4. U 2. kolu Karlović će igrati protiv 12. nositelja Nijemca Nicolasa Kiefera. Ljubičić je u dvoboju 2. kola bez većih problema porazio Amerikanca Rajeeva Rama 6-2, 6-3. Rezultati 1. kola: Beck – Delic 6-1, 3-6, 6-1, Hernych – Gambill 6-4, 3-0 - predaja Gambilla, Jeanpierre – Elseneer 6-3, 3-6, 6-3, De Voest – Arthurs 7-6 (6), 6-1, Kratochvil – Vacek 6-2, 5-7, 6-3, Reid – Llodra 4-6, 6-3, 3-0 - predaja Llodre, De Chaunac – Dupuis 2-6, 7-5, 6-4, Okun – Yen-Hsun 6-3, 6-1, Morrison – Benneteau 6-4, 7-6 (6), Carraz – Sargsian 6-3, 6-3, Santoro – Lee 6-3, 4-6, 6-4, Bogomolov Jr – Carlsen 6-4, 6-4; 2. kolo: Srichaphan (4) – Ascione 7-6 (4), 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Pa zar bih trebala stati nakon ovih 202«</p>
<p>»Sigurno je da mi je cilj zadržati sadašnju razinu skokova. Sada mi je najvažniji mir i koncentriranost na natjecanja i izazove. Prave forme nema bez stresa borbe protiv letvice i suparnica. Mene inspiriraju ovi mitinzi u Zürichu, Stockholmu... Olimpijske su igre ipak nešto drugo, za to trebam zadržati svježinu, motiv i proći bez ozljeda. Igre shvaćam kao još jedno natjecanje u nizu, a sigurno je da ću tamo dati svoj maksimum. To je moj zadatak svaki put«, kaže mlada Splićanka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatska visašica Blanka Vlašić pripada svjetskom atletskom vrhu. Preskočivši u Bastadu 202 cm, što joj je na istom mitingu bio drugi skok iznad dva metra, njena karijera je dobila novu dimenziju. Blanka se potvrdila kao sportašica ekstra klase, svjesna težine i svih zamki borbe za sam vrh. Između nastupa Blanka je uspjela uhvatiti nekoliko dana u Splitu i Zagrebu, ali nema odmaranja.</p>
<p>– Mnogo mi znači ovaj uspjeh u Bastadu. Potvrdila sam, u prvom redu sama sebi, da mogu uvijek više. Dva puta sam preskočila dva metra i to na natjecanju koje je dugo trajalo i bilo iznimno zahtjevno. Pokazalo se da sam fizički spremna, a tehnika mi omogućava još veći rad, objašnjava Blanka koja je do sada uspijevala progresivno, bez naglih skokova, ali i padova, postizati razinu preskočenih visina. Sada je došla do »fantastičnih skokova« od preko dva metra i treba se nadati da će zadržati glavnu karakteristiku svoje karijere – imati konstantno dobre rezultate.</p>
<p>– Sigurno je da mi je cilj zadržati sadašnju razinu skokova. Sada mi je najvažniji mir i koncentriranost na natjecanja i izazove koji slijede. Čiste sam glave i bilo bi besmisleno zadovoljiti se ovim rezultatima. Što, zar bih sada nakon ovih 202 trebala stati, retorički će Blanka. </p>
<p>Na mitinzima je uvijek među prve tri, a u ovoj sezoni je pet djevojaka preskakalo dva metra. Blanka je sa svojih 202 treća na rang listi, te o svojim konkurenticama kaže:</p>
<p>– Izjednačenost u ženskom skoku uvis je golema, ali se s tim ne opterećujem, kao ni s rezultatima svojih suparnica. Zapravo me one motiviraju. Znam da sam spremna za borbu sa svima njima.</p>
<p>Slijede četiri velika mitinga, dva Zlatne lige i dva grand prixa, a da ne izgubi kontinuitet natjecanja, Blanka će nastupati na dva mitinga niže kategorije, i to u Ljubljani 10. kolovoza, te u Freiburgu 15. kolovoza. U Atenu će naša visašica otputovati 24. kolovoza, samo dva dana prije kvalifikacija. Što je Blankin cilj u ovih mjesec dana do Atene?</p>
<p>– Bitna su mi sva natjecanja i mitinzi. Uostalom, prave forme nema bez stresa borbe protiv letvice i suparnica. Mene inspiriraju ovi mitinzi u Zürichu, Stockholmu... Olimpijske su igre ipak nešto drugo, a do tada mi je najvažnije zadržati svježinu, motiv i proći bez ozljeda. Olimpijske igre u Ateni shvaćam kao još jedno natjecanje u nizu, a sigurno je da ću tamo dati svoj maksimum. To je moj zadatak na svakom natjecanju, zaključila je Blanka.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Maksimirski stadion ipak s pomičnim krovom</p>
<p>I u sadašnjoj je viziji previđen moderan pomični krov futurističkog izgleda. Krovne šine bi se protezale od zapadne do istočne tribine, a zadirale bi i nad prostor igrališta »Hitrec-Kacian«. Ipak, taj zahvat nije uključen u najavljeni rok od godinu i pol dana. U tom će razdoblju biti zgotovljeni »samo« fiksni krov na zapadu i sjeveru, kompletna sjeverna i zapadna tribina s poslovnim prostorima, dizanje terena, izgradnja podzemnih garaža, most i podzemni prolaz prema maksimirskom parku...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sljedećih godinu i pol dana maksimirski će stadion napokon biti zgotovljen. U ovu projekciju, doduše, nije uključena izgradnja pomičnog krova kao niti rekonstrukcija južne tribine s pripadajućim hotelom, no zato će svi ostali zahvati na ovome objektu biti zaključeni u najavljenom roku, uključujući pritom most i podzemni prolaz koji bi spajali stadion s maksimirskim parkom. »Dekoracija« južne tribine i postavljanje pomičnoga krova trebali bi uslijediti naknadno. Sve je ovo, eto, novi u već bogatom setu pompoznih obećanja gradskih vlasti na temu dovršetka izgradnje stadiona.</p>
<p> Porazgovarate li s Dinamovim direktorom Damirom Vrbanovićem, dobit ćete dojam da čak i on sâm doista vjeruje u takav razvoj događaja. Pa, zar je moguće da će se ovaj betonski krš u sljedećih godinu i pol dana doista transformirati u kakvo moderno i oku dopadljivo arhitektonsko zdanje!? Hm...</p>
<p> – Razumijem vašu sumnjičavost, ali vjerujte mi, sada se doista »vâlja« lijepa priča, naglasio je Vrbanović. – U stalnim smo kontaktima s dogradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je ujedno imenovan predsjednikom Povjerenstva za dovršetak stadiona. Kod dogradonačelnika doista primjećujemo veliki entuzijazam i on sâm apsolutno vjeruje da se u tih godinu i pol dana mogu zgotoviti svi planirani radovi.</p>
<p> Članovi Povjerenstva su na nedavnoj sjednici, kako naglašava Vrbanović, donijeli ključne odluke, koje će javnosti detaljnije predočiti početkom sljedećeg tjedna, a Dinamo kao glavni korisnik ovoga objekta nudi maksimalnu suradnju pri realizaciji tih zaključaka.</p>
<p> Prva faza, koja se bliži samome kraju, uključuje dovršetak sjevera s pripadajućim poslovnim prostorima i »A-nula« objektom, smještenim na prijelazu sa sjeverne na zapadnu tribinu. U tom bi prostoru trebale biti smještena Dinamova uprava, sala za novinare, kao i radni prostor za Uefine i Fifine djelatnike u vrijeme međunarodnih utakmica.</p>
<p> Poslovni prostori zaposjest će i kompletnu utrobu zapadne tribine, gdje će se, uz ostalo, »preseliti« i svlačionica za igrače, koja je trenutačno. stacionirana na jugu. Dakako, u ponešto daljoj budućnosti, dakle nakon spomenutih godinu i pol dana, uslijedit će i rekonstrukcija južne tribine pod kojom će osvanuti i manji hotel uglavnom namijenjen sportašima.</p>
<p> – Do proljeća se predviđaju značajni radovi, što uključuje i sveobuhvatnu rekonstrukciju zapada koji bi, dakle, dobio veliki dio poslovnih prostora. Sve će to, dakako, značiti veliki dobitak i za Grad Zagreb, ti će prostori u praktičnoj namjeni opravdati ogromnu investiciju, napominje Vrbanović dodajući da nogomet sâm po sebi neće biti svrha ovoga objekta, već samo jedan od segmenata.</p>
<p> Zanimljivo je da takav, revidirani idejni projekt dovršenja izgradnje stadiona ne odudara u potpunosti od one inicijalne megalomanske vizije od prije šest godina.</p>
<p> – Čitav je projekt malo modificiran i znatno je jeftiniji, dodaje Vrbanović.</p>
<p> I u sadašnjoj je viziji, naime, previđen moderan pomični krov pomalo futurističkog izgleda, po uzoru na svjetski poznatu »AufSchalke Arenu« u Gelsenkirchenu. Krovne šine bi se protezale od zapadne do istočne tribine, a zadirale bi i nad prostor pomoćnog igrališta »Hitrec-Kacian« iza istočnog dijela stadiona, tako da bi pomični krov imao mogućnost natkrivanja i tog, pomoćnog igrališta. Ipak, ovaj zahvat nije uključen u spomenuti rok od godinu i pol dana. U tom bi razdoblju trebali biti zgotovljeni »samo« fiksni krov na zapadu i sjeveru, a bit će dovršeno i dizanje samog terena, izgradnja podzemnih garaža...</p>
<p> Vrbanović je, dakle, rekao da se u Maksimiru »vâlja« lijepa priča. No, pitanje je pripada li ona kategoriji onih bajkovitih pričica »za laku noć« kakvih smo se već naslušali kad je riječ o maksimirskom stadionu ili ona možda ipak ima i nekakve realistične elemente.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Igrački kadar mi daje pravo na novu taktiku«</p>
<p>»Oni će dobiti priliku za dokazivanje, ali moraju ju zaslužiti igrama u klubu. Pažljivo ću ih pratiti i kontrolirati u kakvoj su formi«, rekao je Kranjčar osvrnuvši se na donedavne mlade reprezentativce koji kucaju na vrata A selekcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nisam gledao Pršu iz jednostavnog razloga, on je nogometaš kalibra kojeg nije potrebno provjeravati«, objašnjenje je hrvatskog nogometnog izbornika Zlatka Kranjčara, koji unatoč najavi da će sa tribina pratiti prijateljski ogled Glasgow Rangersa (novog kluba Dade Prše) i Rome, nije došao u Kapfenberg, poprište utakmice. Izbornik će, kako je rekao, Pršu posjetiti u četvrtak nakon čega će produžiti do Njemačke i napraviti još nekoliko »vizita«. S obzirom na brojnost hrvatskih »Nijemaca« s nekima će razgovor obaviti telefonski. Osnovni cilj Cicine turneje jest upoznavanje igrača s planom rada kojeg je osmislio strateg nacionalne vrste, a kojeg bi reprezentativci trebali ispuniti do prvog okupljanja 15. kolovoza, tri dana uoči utakmice protiv Izraela u Varaždinu (20.15 sati).</p>
<p>– Osim s reprezentativcima, razgovarat ću i s čelnicima klubova jer bih volio imati sve igrače na raspolaganju za dvoboj protiv Izraelaca. Ponajprije zbog razgovora o svemu što je pred nama. Svi moramo disati kao jedan od početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Protiv Izraela će nam rezultat biti primaran, no isto želim vidjeti kako ćemo funkcionirati u sistemu 3-4-1-2. Igrački kadar daje mi za pravo korištenje takve taktike, ali naglašavam da ćemo morati biti disciplinirani i racionalni u trčanju, pogotovo bez lopte. Primijetio sam da su gotovo svi dosad trčali samo s loptom u nogama, naglasio je izbornik. Kranjčar nije želio govoriti o imenima koja će se naći na popisu za varaždinsku utakmicu, objava je zakazana za 11. kolovoza. Do spomenutog datuma izbornik će pohoditi i naše prvoligaške travnjake. U subotu će biti u Velikoj (Kamen Ingrad - Varteks), a u nedjelju u Zadru (Zadar - Dinamo).</p>
<p>– Uvjeren sam da naša liga može dati određeni broj igrača za reprezentaciju. Utakmica za Superkup mi je pokazala da su »perjanice« hrvatske lige u dobroj formi, rekao je Cico pritom misleći i na svoga sina Niku. Kako za njega tako i za ostale igrače koji su bili na EP mladih reprezentacija vrijedi sljedeće:</p>
<p>– Oni će dobiti priliku za dokazivanje, ali moraju ju zaslužiti igrama u klubu. Pažljivo ću ih pratiti i kontrolirati u kakvoj su formi. Utakmica za Superkup mi je pokazala da je trčanje na dobroj razini. Taktika je, pak, stvar trenera, u to se ne želim miješati.</p>
<p>Iako je donekle prerano govoriti o prvom srazu u kvalifikacijama protiv Mađara i ta se tema našla na dnevnom redu druženja s novinarima. Dok će naši puleni imati prvu provjeru u Varaždinu Mađari će gostovati u Škotskoj gdje će, naravno, biti i hrvatski »špijun«. </p>
<p>– Bitno je da ih snimimo. Prije Europskog prvenstva skrenuli su pažnju javnosti pobjedom u gostima protiv Njemačke (2-0). To nam je dovoljno upozorenje, tvrdi Kranjčar. </p>
<p>Na koncu izbornik je odgovorio na pitanje je li razgovarao sa svojim prethodnikom Ottom Barićem.</p>
<p>– Još nisam, ali sigurno ćemo porazgovarati, to mi je želja. Uostalom, dvije godine je radio sa reprezentacijom i sigurno mi može dati mnogo korisnih informacija. No, Otto je sad na odmoru, ne želim ga smetati.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Agrokor i Hajduk produžili suradnju</p>
<p>U predvečerje novog prvenstva Hajduk potpisao ugovor s koncernom Agrokor koji će mu za dvije godine donijeti 1,4 milijuna eura </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U srijedu su u predsjedničkom salonu na Poljudu Branko Grgić, predsjednik Hajduka i Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna, potpisali novi ugovor o sponzorstvu.</p>
<p> I ovaj ugovor, kao i prethodni, potpisan je za razdoblje od dvije godine i njime se obje potpisane strane obvezuju na suradnju na području marketinga, odnosno promicanja imena Agrokor tijekom svih Hajdukovih nastupa. Prvi ugovor o sponzorstvu između Hajduka i Agrokora potpisan je u kolovozu 2002. godine. </p>
<p>U tom razdoblju obje strane potpisnice napravile su značajan iskorak, Hajduk je osvojio naslov prvaka Hrvatske, Kup Hrvatske i Superkup, a Agrokor je od tada vodeće hrvatske privatne kompanije izrastao u vodeću regionalnu kompaniju.</p>
<p> Kako smo neslužbeno saznali za dvije godine što će na svojim majicama nositi natpis Agrokor, Hajduk će dobiti 1,4 milijuna eura. Nakon što su potpisali ugovor predsjednik Hajduka Grgić i predsjednik Agrokor koncerna Todorić obratili su se nazočnima:</p>
<p>– Kada vas jedan takav gigant kao Agrokor uzme i prepozna za strateškog partnera onda to sve dovoljno govori koliko vas poštuje. Mi smo u prošle dvije godine osvojili prvenstvo Hrvatske, Kup Hrvatske te Superkup. Želja nam je uz pomoć Agrokora ostati što duže u Europi. Ugovor je takav, stimulativan – za svaki uspjeh Agrokor će dobro nagraditi, kazao je Grgić.</p>
<p>Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna, kazao je:</p>
<p>– Čestitam Hajduku na svim osvojenim naslovima u prošle dvije godine. Ova dva »branda« jednostavno moraju zajedno nastaviti surađivati. Agrokor je prepoznao Hajduk ali je i Hajduk prepoznao Agrokor i mislim da svi možemo biti zadovoljni, bile su riječi Ivice Todorića. </p>
<p>U srijedu poslije podne »bijeli« su odigrali trening utakmicu s trećeligašem Jadranom iz Kaštel Sućurca. Trener Katalinić dao je prigodu igračima koji nisu igrali na utakmici Superkupa protiv Dinama ili su igrali vrlo malo. </p>
<p>Po prvi puta istrčala su i dvojica novajlija; Ferdo Milin i Mirza Mešić. Milin je zaigrao na poziciji čistaća, dok je Mešić napadač kojeg Katalinić već duže vremena traži. Po onome što je pokazao čini se da bi mogao biti zaista pravo pojačanje za Hajdukov napad. Iako je odigrao tridesetak minuta Mešić je pokazao sve odlike napadača a uspio je i u 75. minuti postići svoj prvi gol za Hajduk. </p>
<p>U petak Hajduk igra premijernu utakmicu u novoj sezoni na svom Poljudu, dočekuje Pulu 1856. </p>
<p>– Nikakvog izbora nemamo, pobijediti moramo, kazao je mladi reprezentativac Mario Carević. - Odigrali smo dobro protiv Dinama, tako isto morali bi ponoviti u petak navečer protiv gostiju iz Pule. </p>
<p>Mi smo favoriti, ali favoriti uvijek ne pobjeđuju, vidjelo se to minule subote kada smo bili bolji od Dinama a oni su prije ogleda bili papirnati favoriti.</p>
<p>Toni Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Porazi koji ne zabrinjavaju</p>
<p>»Mene porazi u prijateljskim utakmicama ne brinu. Bio bih nepošten kada i dalje ne bi vjerovao ovoj momčadi. Ja sam i dalje uz njih, jer im vjerujem. Igra Varteksa postat će s vremenom prepoznatljiva«, veli sportski direktor Zlatko Dalić </p>
<p>VARAŽDIN </p>
<p> - Nogometaši Varteksa još jednom su poraženi od prvoligaškog susjeda Međimurja. Nakon poraza u finalu turnira u Tišini, ovaj put u poraženi su od istog protivnika u Čakovcu 2-1. Novi poraz pomlađene momčadi Varteksa prokomentirao je Zlatko Dalić, sportski direktor: </p>
<p>– Mene ovi porazi ne brinu. Bio bih nepošten kada i dalje ne bi vjerovao ovoj momčadi. Ja sam i dalje uz njih, jer im vjerujem. Igra Varteksa postat će s vremenom prepoznatljiva, a možda je na neki način i bolje za ovu mladu momčad doživjeti poraze u pripremnim utakmicama. Lošiji rezultati na pripremama mene ne brinu, važno je kako ćemo početi od prvog kola.</p>
<p> Varteks u subotu gostuje u Velikoj kod Kamen Ingrada a još nisu otklonjene sve dvojbe oko igračkog kadra. Primjerice, nesređena je situacija s vratarima. Vasilj nije pronašao novi klub, a Rumbak za nastavak sezone traži podmirenje starih dugova. Za Varteks bi bilo neozbiljno da sezonu počne sa dva mlada, neiskusna golmana, Koprićem i Manceom i sasvim je jasno da je klub još uvijek u potrazi za jednim iskusnim vratarem. Ovakva situacija s Vasiljem i Rumbakom možda otvara prostor za povratak Ivice Solomuna i Dalić nas uvjerava kako će problem vratara biti otklonjen za dan-dva.</p>
<p> Više od problema vratara sportskog direktora Varteksa brine vjerojatnost da izgubi još nekog od kvalitetnih igrača. Dogovoreno je kako se igračima do 31. kolovoza neće komplicirati odlazak ako pronađu povoljan transfer. Sigurno je da će mladi igrači dobiti priliku te da imaju otvorene velike kredite kod trenera i direktora: </p>
<p>- Neću dopustiti da nakon dva-tri poraza padnemo i odustanemo od projekta koji smo započeli.</p>
<p>Proces pomlađivanja momčadi trajat će minimalno godinu dana, a inače takvi procesi traju i po četiri godine. Tražim samo mir godinu dana!</p>
<p> Dalić se nada kako će Varteks biti u sredini ligaške ljestvice, a novu sezonu dočekuje sa starom prognozom ali novim slikovitim objašnjenjem: Ponovo ćemo imati tri lige u jednoj! Dinamo i Hajduk igrat će ligu pod naslovom »Neprikosnoveni u svakom pogledu«. U sredini će biti liga "Miran san" a na dnu liga »Grčevita borba za život«. </p>
<p> Dalić uvjerava novinare kako će novi Varteks u odnosu na prošlogodišnji biti tehnički i kombinatorno nadmoćniji, pokretljiviji i trkački sposobniji, odgovorniji i kompaktniji u igri. Što su onda mane uz evidentno neiskustvo, pitali smo na kraju? - Neefikasnost je stara bolest Varteksa koja nam se stalno vraća. Neće biti dobro ako će nam vezni igrači biti ponovo najbolji strijelci, upozorio je Dalić na nedostatak svoje momčadi.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Drogba u Chelseaju za 24 milijuna funti </p>
<p>LONDON </p>
<p> - Chelesea i Olympique Marseille dogovorili su uvjete tarnsfera napadača Obale Bjelokosti Didiera Drogbe (26), objavio je u ponedjeljak engleski premierligaš. Iako financijski uvjeri transfera nisu objavljeni, engleski mediji navode kako se brojka kreće oko 24 milijuna funti. Ukoliko je točna, to je najveći transfer u povijesti Chelseaja. Prošlog je tjedna Marseille odbio ponudu Chelseaja koja je iznosila 28 milijuna eura. Predsjednik Marseillea Christophe Bouchet, koji nije bio sklon prodaji Drogbe, istaknuo je da je ponuda bila takva da se nije mogla odbiti. Drogba je prošle godine stigao u Marseille iz Guingampa za šest milijuna eura. U francuskom prvenstvu zabio je 18 pogodaka, a na putu do finala Kupa Uefe bio je 11 puta strijelac. Drogba bi u London trebao doputovati u utorak. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Izvor iz srbijanske vlade potvrdio da se pregovara s Ratkom Mladićem</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Vlada Srbije preko posrednika pregovara s Ratkom Mladićem o njegovoj dobrovoljnoj predaji Haaškom sudu u zamjenu za financijsko pomaganje njegove obrane u Haagu i pomoć njegovoj obitelji, tvrdi beogradski dnevnik Blic od srijede pozivajući se na sugovornika iz srbijanske vlade, »koji je htio ostati neimenovan«.</p>
<p>»Prema onome što znamo, Mladić je poručio da ne razmišlja o dobrovoljnoj predaji. Kako trenutačno stvari stoje, ne očekujemo da će se to dogoditi, ali nastavit ćemo s kontaktima«, kazao je Blicov izvor iz srbijanske vlade dodavši da pregovori »ne znače da se Mladić nalazi u Srbiji«. S Mladićem se pregovara preko posrednika, njegovih prijatelja i rođaka.</p>
<p>Informaciju o tajnim pregovorima s haaškim optuženikom Mladićem prvi je prije nekoliko dana objavio novinar beogradskog Vremena Dejan Anastasijević u tekstu »Lov i uvjeravanje« u američkom magazinu Time. On je za Blic potvrdio da je informaciju o pregovorima dobio od »vrlo visokog dužnosnika vlade Srbije«.</p>
<p>Uhićenje Ratka Mladića, za kojega predstavnici vlasti u Beogradu i dalje tvrde da se ne nalazi u Srbiji, uvjet je koji međunarodna zajednica stavlja SCG-u na putu prema euroatlantskim integracijama, a obećanje da će Mladić biti »uhićen i izručen Haaškom sudu« dao je i novoizabrani srbijanski predsjednik Boris Tadić u razgovoru za CNN. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mirko Jović sljedeći na listi?</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Mirko Jović, nekadašnji predsjednik Srpske narodne obnove i vođa paravojne dobrovoljačke jedinice »Dušan Silni«, mogao bi biti sljedeći haaški optuženik, piše beogradski dnevnik Glas javnosti od srijede</p>
<p>Jović bi, naime, trebao biti optužen za ista djela kao i Goran Hadžić, bivši predsjednik »Republike Srpske Krajine«. Hadžić je optužen na osnovu svjedočenja nekih Srba iz istočne Slavonije, bivših pripadnika teritorijalne obrane »RSK-a«, a ključni svjedok protiv njega je Jović. »Ne znam odakle vam informacije o optužnici protiv mene. Točno je da sam o tome razgovarao s nekim ljudima, ali to je bilo prije dvije-tri godine. Sada nisam čuo ništa o tome«, izjavio je Jović za Glas javnosti ne želeći odgovoriti na pitanje kako bi reagirao kada bi optužnica stigla. U beogradskom uredu Haaškog suda, piše dnevnik, nadležni nisu htjeli potvrditi niti demantirati informaciju da je Jović sljedeći na haaškoj listi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Cijeli svijet protiv zida</p>
<p>Za prestanak izgradnje i rušenje dijelova već podignute prepreke glasovalo je 150 zemalja, a samo 6 je bilo protiv / Na stranu Izraela stali su SAD i Australija, Maršalski otoci, Mikronezija i Palau </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinci su dobili snažnu potporu Opće skupštine UN-a koja je stala iza presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu (9. srpnja) da se bezuvjetno zaustavi izraelska izgradnja sigurnosnog zida duž Zapadne obale i Pojasa Gaze. Za prestanak izgradnje i rušenje dijelova već podignute prepreke glasovalo je 150 zemalja, a samo 6 je bilo protiv. Deset zemalja se uzdržalo od glasovanja.</p>
<p>Na stranu Izraela stali su SAD i Australija, Maršalski otoci, Mikronezija i Palau. Američki izaslanik James Counningham nazvao je usvojeni dokument nuravnoteženim i štetnim po srednjoistočni mirovni proces. Izrael je, već ranije stavio do znanja da neće poštovati usvojenu rezoluciju i presudu ICJ-a.</p>
<p>Haaški sud je zaključio da izgradnja oko 700 kilometara dugog zida, koji Palestinci nazivaju »zidom aparthejda«, poput porušenog Berlinskog zida predstavlja anakronizam vremena koji ne doprinosi sigurnosti židovske države. Istodobno, Tel Avivu je naloženo da ukine i sankcije nametnute Zapadnoj obali i te plati odštetu Palestincima. </p>
<p>Palestinski predstavnik pri UN-u Nasser al Kidwa nazvao je glasovanje održano u utorak povijesnim. On smatra da se radi o najznačajnijoj rezoluciji svjetske organizacije od 1947. kad je, kako kaže, za Arape usvojen čuveni i najporazniji dokument pod brojem 181. Palestina je tom oznakom presječena na izraelski i arapski dio. Godinu dana kasnije, u svibnju 1948., ustanovljena je nakon više od 2000 godina nepostojanja ponovno židovska država. Neke židovske organizacije i vjerske skupine i danas se, sukladno svojim uvjerenjima i vjerskim tumačenjima, protive obnovi Izraela. </p>
<p>Put do izglasavanja najnovije rezolucije, kojom se osuđuje ponašanje Izraela, uključujući i besprimjerna »ciljana ubojstva« nepoćudnih Palestinaca, nije bio nimalo lak. Predloženi tekst stavljen je na dnevni red UN-a u petak, ali je do odgađanja glasovanja došlo nakon što je Europska unija (EU) zatražila dodatno vrijeme kako bi usuglasila stajališta svih 25 članica.</p>
<p>Nacrt rezolucije koja je uglavnom zadovoljila palestinske zahtjeve ugledao je svjetlo dana nakon što je ICJ presudio da je izgradnja zida visokog pet metara nezakonita i da presijeca palestinski teritorij. Međutim, Izrael je ustvrdio da je golema prepreka za 90 posto smanjila akcije palestinskih bombaša samoubojica, a da je njezino postojanje privremenog karaktera. </p>
<p>Amerikanci su u posljednjem trenutku unijeli u predloženu rezoluciju poziv Palestincima da zaustave i stave pod kontrolu militantne skupine koje izvode napade, a Izrael da se odrekne nezakonitih pogubljenja. U tom sklopu, naglašeno je i pravo država da se brane i štite svoje građane, iako to, kako se zamjećuje, Izrael čini na okupiranom palestinskom teritoriju.</p>
<p>Izneseni argumenti bili su, čini se, dovoljno uvjerljivi, pa su svih 25 zemalja članica EU glasovale za predloženi dokument. Palestinski predstavnik je priopćio je da će se obratiti Vijeću sigurnosti UN-a ako se Izrael ne povinuje usvojenoj rezoluciji. U tom slučaju, najavio je i novo obraćanje Općoj skupštini UN-a. Odluke tog visokog tijela nemaju obvezujuću, već više moralnu snagu. </p>
<p>Iznošenje problema gradnje prijepornog zida koji razdvaja Izraelce i Palestince pred Vijeće sigurnosti je već unaprijed osuđeno na neuspjeh. Izvjesno je da će SAD koji je zajedno s još pet zemalja glasovao protiv rezolucije Opće skupštine UN-a kojom se osuđuje Izrael, iskoristiti pravo veta. Na taj način, izraelsko-palestinska kriza čije posljedice osjeća cijeli svijet, postat će još dublja, složenija i krvavija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Turska u Europi odgovor Bin Ladenu</p>
<p>»Tursko je pitanje kontroverzno, ali političke kriterije trebamo poštivati«, izjavio je u ime narodnjaka Hans Gert Pöttering, nakratko se osvrnuvši na ideje o »specijalnom partnerstvu« umjesto punopravnog članstva te zemlje u EU / Ulaskom Turske odbacujemo Bin Ladenove ideje, kazao je Martin Shultz</p>
<p>STRASBOURG (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mišljenje Europske komisije o Turskoj bit će iscrpno, profesionalno i apsolutno objektivno, obećao je eurozastupnicima predsjednik eurovlade Romano Prodi. </p>
<p>Prerano je ići u detalje nalaza koji će biti objavljen prema predviđenom rasporedu, u listopadu, da bi potom Europsko vijeće na redovnom summitu u prosincu (što je dogovoreno još na sumitu proširenja u Kopenhagenu prije godini pol) odlučilo o daljnjim koracima. </p>
<p>»Tursko je pitanje kontroverzno, ali političke kriterije trebamo poštivati«, izjavio je u ime narodnjaka Hans Gert Pöttering, nakratko se osvrnuvši na ideje o »specijalnom partnerstvu« umjesto punopravnog članstva, što potvrđuje da ova opcija u Njemačkoj i dalje ima svoje zagovornike, pogotovo u redovima demokršćana.</p>
<p>Apelu za »privilegiranim partnerstvom« umjesto članstvom Turske pridrušili su se i predstavnici francuske ujedinjene desnice. </p>
<p>Drugi Nijemac, ali na čelu socijalista, Martin Schultz upozorio na »dva aspekta proširenja«, Rumunjsku i Bugarsku koje kucaju na vrata, tražeći pravičan tretman ne samo ovih dvaju zemalja nego i Turske. »Sjetite se lidera CSU Franza Jozefa Straussa, on je izvršavao obećanja; ne možemo ih činiti desetljećima Turskoj i potom se povlačiti. Pregovori trebaju biti otvoreni i to u trenutku kada zemlja zadovolji kriterije. Solidarnost, sloboda, poštivanje ljudskih prava, abolicija, pomirenje vrijednosti Zapada i islama, dio su turske svakodnevnice. »Ulaskom Turske odbacujemo Bin Ladenove ideje«, kazao je, uz pljesak, Shultz. </p>
<p>Pitanje Turske rastumačeno je od svih zastupnika koji su uzeli riječ uglavnom kao varijacija na sličan stav, iako nitko ne sumnja da će se Turska i dalje boriti s ispunjavanjem uvjeta i problemima tranzicije iz tradicionalnog u suvremeno društvo. Turskoj je mjesto u EU tek kada zadovolji kriterije iz kopenhagenskog paketa pune demokratizacije i reformiranja u tržišno gospodarstvo, suglasni su zastupnici. </p>
<p>Europski parlament, kad su se svi razmjestili na 732 zastupnička sjedala (oko 700 parlamentaraca pojavilo se na svom radnom mjestu), počeo je redovni opširan posao: usklađivanje odnosa u sastavu predstavnika 25 različitih država i širokog spektra stranaka, pri čemu promatrače najviše zanima kakvu će ulogu odigrati ojačan blok euroskeptika. Za sada, društvo koje je bilo toliko glasno u predizbornoj kampanji, mudro šuti i nije ništa učinilo da bi, kako su glasila obećanja, rasturilo rad Parlamenta. </p>
<p>Od naglasaka valja još spomenuti upozorenje Romana Prodija: »Odbijanje ustava EU, u praksi će značiti veliku zadršku za proces europskih integracija. Zabrinut sam zbog mogućnosti da nacionalne teme zaklone stvarna pitanja, i kraktoročni problemi mogu nadmašiti dugoročne koristi od ustava.« </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Berger odstupio s mjesta Kerryjevog savjetnika</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Bivši američki svjetnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger, koji se nalazi pod istragom jer je iz Nacionalnog arhiva odnio povjerljive dokumente o terorizmu, odstupio je u utorak s mjesta neformalnog savjetnika demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja.</p>
<p>Istraga nad Bergerom, koji je bio savjetnik predsjednika Billa Clintona, postala je političko pitanje pred ovogodišnje izbore za američkog predsjednika. Republikanci su ga optužili da je pred javnošću pokušao sakriti dokumente kompromitirajuće za bivšu Clintonovu administraciju, a demokrati pitaju kako do otkrića mjesecima stare istrage dolazi dva dana pred objavljivanje konačnog izvješća Povjerenstva za terorističke napade11. rujna za koje se očekuje da bude kritično prema predsjedniku Bushu.</p>
<p>Kerry je rekao u priopćenju kako je Berger njegov prijatelj i da je neumorno i časno služio SAD-u. »Poštujem njegovu odluku da odstupi kao savjetnik kampanje dok ova stvar ne bude riješena objektivno i pošteno«, rekao je on. Bergera se spominjalo kao mogućeg državnog tajnika ili direktora obavještajne službe CIA u Kerryjevoj vladi ukoliko pobijedi na izborima 2. studenoga.</p>
<p>Američko ministarstvo pravosuđa istražuje da li je Berger počinio kazneno djelo odnijevši iz Nacionalnog arhiva dokumente o mjerama vlade u borbi protiv terorizma i svoje zabilješke o tim pitannjima dok je razmatrao koje materijale iz doba Clintonove vlade treba predati Povjerenstvu za napade 11. rujna.</p>
<p>Berger je rekao da je nepažnjom uzeo povjerljive dokumente, ali da nije pokušao uskratiti Povjerenstvu informacije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sramota je da se himna u svečanoj prigodi izvodi na takav način</p>
<p>Prateći u televizijskom prijenosu otvaranje 51. filmskog festivala u Puli bio sam nemalo osupnut načinom izvođenja hrvatske himne. Izvodila ju je samo jedna pjevačica što, doduše, nije sasvim uobičajeno, ali je dosad bilo prigoda u kojima se tako postupilo. Ako bi se to, dakle, još moglo prihvatiti, ne može se nikako prihvatiti to što je pjevačica nakon ispravnoga početka počela mijenjati svima poznatu melodiju, vjerojatno ne od svoje volje nego prema aranžmanu. U nastavku se pojavila instrumentalna pratnja, opet uz ispravnu melodiju, a nakon toga je slijedila rock-ekshibicija: glasovno izvijanje u visokom položaju. Sve opisano ponovilo se u drugoj strofi himne. Za cijelo to vrijeme publika je, naravno, stajala; neki možda s rukom na srcu.</p>
<p>Sramota je da se nacionalna himna, jedan od simbola državnosti, u svečanoj prigodi izvodi na takav način. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske u članku 16 navodi službeni tekst himne, a u članku 17 donosi notni zapis napjeva kao jedino ispravnu verziju koja se u svim službenim prigodama ima poštovati. U članku 19 se kaže: »Himna Republike Hrvatske ne smije se izvoditi na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.« Takvo je izvođenje, dakle, protuzakonit čin, pa bi netko zbog toga trebao i odgovarati.</p>
<p>Premda se melodija koja će u odgovarajućim okolnostima zajedno sa svojim tekstom postati himnom neke zemlje u početku svoga javnog života izvodi uglavnom kao solo-popijevka, njenoj himničkoj naravi ipak više odgovara skupno izvođenje. Ono može biti jednoglasno ili višeglasno, uz instrumentalnu pratnju različitih sastava ili bez nje. Bitno je da je uz bilo kakav tehničko-izvedbeni okvir sačuvana autentičnost himničkog napjeva.</p>
<p>Izloženim ne mislim reći da je melodija himne u svakoj prilici nedodirljiva. Ona može poslužiti za razradu kao i svaki drugi glazbeni materijal. Ali ne u svečanoj javnoj prigodi, nego u koncertnom životu. Tako je, primjerice, Beethoven napisao varijacije za glasovir na melodiju engleske himne God Save The King, a Čajkovski je francusku himnu, Marseljezu, »razmrvio« želeći u Uvertiri 1812. glazbenim sredstvima izraziti poraz Francuza u njihovu osvajačkom pohodu na Rusiju.</p>
<p>Isto se tako svaka himna može obraditi na jazz, rock i bilo koji drugi način, dakle i na onakav kako je izvedena na otvaranju filmskoga festivala. Ali korištenje takvih i sličnih obradbi u svečanim prigodama više se nikada ne bi smjelo dopustiti.</p>
<p>NIKŠA NJIRIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Model prijateljstva bez alternative </p>
<p>Novi slovenski ministar vanjskih poslova, iskusni diplomat i bivši novinar Ivo Vajgl, svojim prvim izjavama ulijeva povjerenje i korektnost. Moglo bi se napisati da je Vajgl živa suprotnost svome prethodniku dr. Dimitriju Rupelu koji je – kada mu to i nije bila namjera – strahovito iritirao hrvatsku političku javnost. Rupel je mnogo učinio da Slovenija danas bude članicom EU i NATO, ali je u nerijetko uzavrelim odnosima sa susjednom Hrvatskom u svoje istupe unosio stanovitu dozu dociranja i podučavanja, unatoč svim srdačnim zagrljajima sa svojim diplomatskim kolegom i prijateljem iz Washingtona dr. Miomirom Žužulom.</p>
<p>Jasno je da će i Ivo Vajgl braniti nacionalne interese, kao što to radi svaki ministar vanjskih poslova – i slovenski i hrvatski. Tko naglo očekuje neke velike i spektakularne zaokrete nije u pravu. Za samo tri mjeseca u Sloveniji se održavaju parlamentarni izbori i to nije razdoblje u kojem bi se bilo tko htio upustiti u političke avanture i preokrete. </p>
<p>Vajgl dolazi na visoki položaj, s – uvjetno rečeno – slovenske političke ljevice, njega podržavaju liberalni demokrati, reformirani komunisti iz ZLSD, te Desus, stranka umirovljenika, koja je također bliska lijevim stajalištima i odlukama. Uz to, novi Kučanov Forum 21, kao oblik političkog djelovanja unutar civilnog društva, ima vidan i jasan utjecaj na politiku stranaka lijevog centra i ljevice. Dimitrij Rupel vratio se, pak, pod okrilje Janšine Demokratske stranke, otprilike tamo gdje je i prije trinaest godina, s tada vladajućim Demosom, počeo karijeru višegodišnjeg šefa diplomacije, veleposlanika, čak neko vrijeme i gradonačelnika Ljubljane. Rupel je svakako zanimljiva politička ličnost, intelektualac velikih ambicija i znanja, ali nerijetko nestrpljiv i predominantan, što mu se posljednjih tjedana u raspravama osobito zamjeralo.</p>
<p>Sada i Hrvati i Slovenci moraju imati mnogo, mnogo strpljenja. I dobre volje i međusobnog povjerenja i kredibilnosti, jer će se idućih mjeseci voditi politika malih koraka, malih pomaka, i – nadam se – bez bombastičnih riječi – koje na obje strane mogu toliko iritirati i »paliti vatre« bez konačnog efekta, osim srdžbe i trenutačnih nepromišljenosti.</p>
<p>Ivo Vajgl kaže kako bi volio da slovensko-hrvatski odnosi podsjećaju na odnose između Švedske i Danske. Te su dvije zemlje, govori, međusobno ratovale, krvarile i mrzile se, da bi danas među njima vladalo uzorno dobrosusjedsko ponašanje, kakvo i priliči članicama EU i susjedama. Hrvatska i Slovenija međusobno nikada nisu ratovale.</p>
<p>Možda i Dimitriju Rupelu treba povjerovati na riječ kada tvrdi da su odnosi i danas mnogo bolji nego što izgledaju prema vani. Godine koje su pred nama trebale bi nas približiti europskom modelu suživota i prijateljstva. Tome nema alternative. </p>
<p>VILKO LUNCERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Belgijska policija pokazala veliku odgovornost i budimo joj zahvalni</p>
<p>»Žene, djeca, starci i invalidi 12 sati bez hrane nisu smjeli iz Liegea zbog prometnog prekršaja vozača njihova autobusa. Belgijski policajci zatočili 36 hrvatskih hodočasnika. Cijeli dan nismo jeli. Zatvorili su vrata postaje i rekli da čekamo do ponedjeljka jer više ne rade, javila je mobitelom Olga Hamoš«, tako je glasio naslov 19. srpnja u jednom hrvatskom dnevniku koji je izvijestio o tom događaju.</p>
<p> O čemu svjedoči taj bombastični, neistinit, za belgijsku policiju uvredljiv naslov i članak? Svjedoči o neznanju. Jer, belgijska policija postupila je po zakonu i onome što on propisuje! Tahograf u kvaru, vozač nema eurovinjetu ni dnevnik puta! Zar možete zamisliti veći kvar na autobusu od kvara tahografa, i toga da se ne vodi dnevnik puta. Bez toga u prometno osviještenoj zemlji vozač autobusa neće sjesti za volan. Da je onima koji su to pisali bilo poznato koju funkciju ima tahograf i dnevnik puta, onda bi naslov glasio sasvim drukčije, i to: Belgijska policija u Liegeu spasila 36 hrvatskih hodočasnika od najvjerojatnije teškog stradanja!, a završili bi ga možda ovako: Hvala vam, kada bi barem i naša prometna policija tako!</p>
<p>Nešto o tahografu. Taj aparat na papirnatom ulošku bilježi sve ono najvažnije o vozaču vozila za koje je propisan. List koji se stavlja u tahograf mora sadržavati osnovne podatke o vozaču i vozilu, a na njemu se automatski, kada se stavi u tahograf, bilježi vrijeme, također vrijeme kada je vozač započeo vožnju, za svaku sekundu brzinu kojom je vozio, je li je prekoračio dozvoljeno vrijeme upravljanja vozilom, je li je nakon određenog broja sati neprekidne vožnje napravio propisani odmor.</p>
<p> Promijeni li vozilo, mora i taj list izvaditi i staviti ga u tahograf vozila kojim će dalje upravljati. </p>
<p>Možemo, dakle, zaključiti: ako je u kvaru bio najvažniji aparat za sigurnost putnika u vozilu, te ako je vozač platio samo 3750 eura, onda je dobro i prošao. Koliko li se samo nesreća kamionima i autobusima dogodilo a uzrok je bila premorenost vozača – zar posljednja nesreća s autobusom kod Labina nije potvrda toga.</p>
<p>A novinari tužakaju: »cijeli dan nisu jeli«, »bez novca su bili«, »baterija se u mobitelu ispraznila«... Zar je na belgijskoj prometnoj policiji da se brine o putnicima u autobusu, ili je to briga organizatora i vozača. Belgijska je policija tu pokazala svu svoju pravu odgovornost za sigurnost prometa na cestama, i budimo joj zahvalni za to! </p>
<p>Kada će to napokon i u nas profunkcionirati. Zakoni postoje!</p>
<p>MARINKO JURIĆ PERETOVTuheljske Toplice</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>U Divuljama se pri slijetanju srušio helikopter, četiri ozlijeđena</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Helikopter Hrvatske vojske MTV MI-08 srušio se u utorak dvadesetak minuta prije ponoći pri slijetanju u zrakoplovnu bazu Divulje, nedaleko od Trogira, priopćilo je u srijedu Ministarstvo obrane. Četiri člana posade helikoptera zadobila su lakše tjelesne ozljede, uglavnom nagnječenja i ogrebotine, te su odmah nakon nesreće hospitalizirani na Odjelu neurokirurgije Kliničke bolnice u Splitu. Trojica su u bolnici zadržana na daljnjem liječenju, dok četvrti član posade nije želio da mu se pruži čak ni prva medicinska pomoć, nego je napustio bolnicu. Neslužbeno doznajemo da je upravo taj član posade, koji je odbio liječničku pomoć, najgore prošao u zrakoplovnoj nesreći zaradivši više prijeloma rebara, no nije u životnoj opasnosti. </p>
<p>Vojni je helikopter letio sa Šolte, gdje je preuzeo jednog bolesnika, kojeg je potom prebacio u splitsku bolnicu. Nakon obavljene zadaće, helikopter se trebao vratiti u zrakoplovnu bazu Divulje, ali se netom prije nego li će sletjeti na pistu, srušio s nekoliko metara visine, udario u tlo i prevrnuo se. Neslužbeno doznajemo da se helikopter srušio s dva, najviše tri metra visine. </p>
<p>Iako je očevid koji treba rasvijetliti sve okolnosti pada helikoptera do zaključenja ovog izdanja Vjesnika, iz zrakoplovne baze u Divuljama doznajemo kako postoji velika mogućnost da se helikopter, koji je prilikom pada znatno oštećen, srušio zbog mehaničkoga kvara. Vjesnikov izvor tvrdi da uzrok padu helikoptera najvjerojatnije nije greška pilota jer se, kako je kazao, radilo o rutinskoj zadaći i iskusnoj posadi, »koja sigurno ne bi napravila feler na visini od dva do tri metra«. </p>
<p>U MORH-u, međutim, nisu htjeli spekulirati o uzrocima nesreće, priopćivši tek da će oni biti poznati kad završi istražni postupak.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na prepoznavanju će se otkriti koji su policajci pretukli mladića</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu uputilo je u srijedu istražnom odjelu Županijskog suda zahtjev da premlaćeni mladić Miljenko Hip ode na prepoznavanje policajaca koji su ga pretukli za vrijeme obavijesnog razgovora. Prepoznavanje će se obaviti kada to bude dopustilo Hipovo zdravlje.</p>
<p>Policija je u međuvremenu podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatih policajaca zbog iznuđivanja iskaza i nanošenja teških tjelesnih ozljeda Hipu. </p>
<p>Hip je 14. srpnja oko 17 sati došao u varaždinsku policijsku postaju da bi dao informacije o počinjenju više kaznenih djela u kojima je navodno sudjelovao, a kriminalistička obrada trajala je do 22.30 sati. Sat vremena kasnije potražio je liječniku pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći u Varaždinu. Tamo su mu utvrđena samo natučenja, no 15. srpnja javio se na pregled u varaždinsku opću bolnicu, gdje su ga pregledali specijalisti koji su utvrdili da je zadobio teške tjelesne ozljede i uputili ga na operaciju. </p>
<p>Policajci su dosad potvrdili da je do ozljeđivanja došlo tijekom obavijesnog razgovora u policijskoj postaji, no tvrde da još ne znaju tko je tukao mladića. </p>
<p>Hip je, inače, kako doznajemo u Županijskom odvjetništvu, policajcima nakon događaja ispričao da su ga tukla dvojica policajaca. Jedan ga je udario šakom u glavu i trbuh, a zatim ga je udarao i nogama po tijelu kad je pao na pod. U sobu je zatim ušao i drugi policajac koji ga je također počeo tući. </p>
<p>Prema riječima šefa kirurgije varaždinske bolnice Anđelka Kopreka, mladić se nakon operacije dobro oporavlja, stanje mu je stabilno, pokretan je i sam jede, a iz bolnice bi mogao izaći do kraja tjedna. Tada bi se vjerojatno trebalo obaviti i prepoznavanje, a policija bi u javnost trebala izaći s imenima policajaca koji su premlaćivanjem mladića prekršili ovlasti.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rumunjski džepari »operiraju« tramvajima broj 6, 11 i 17, te Dolcem i Kvatrićem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog iznimno velikog i zabrinjavajućeg porasta džepnih krađa, PU zagrebačka je u suradnji sa ZET-om i Gradom Zagrebom, počela preventivnu akciju pod nazivom »Gdje vam je novčanik«, izvijestio je novinare Davor Tor, glasnogovornik PU zagrebačke.</p>
<p>»Naš cilj je prije svega podići samosvijest i oprez građana kako bi se alarmantna brojka od 803 džepnih krađa u prvih šest mjeseci ove godine, u sljedećih 6 mjeseci bitno smanjila«, objasnio je Predrag Brkopac, načelnik Općeg kriminaliteta PU zagrebačke.</p>
<p>Naime, u prvoj polovici godine građani su prijavili 803 krađa, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porast od 104 posto.</p>
<p>Usporedbe radi, u cijeloj 2003. godini policija je zabilježila 1053 delikata te vrste.</p>
<p>Isto tako, policija se pohvalila, da je uhvaćeno i 300 počinitelja više nego lani.</p>
<p>Ustanovljeno je da su kradljivci mahom rumunjski državljani i to svih dobnih skupina.</p>
<p>Najveći broj džepnih krađa – 60 posto – događa se u tramvajima zatim u autobusima (6 posto), a ostatak otpada na tržnice i ostala frekventna mjesta u gradu.</p>
<p>Džepari su, u pravilu, vrlo vješti kradljivci s detaljno razrađenom i do savršenstva izvježbanom tehnikom. Imaju vlastitu etiku i svoj »profesionalni ponos«, ma što to značilo. Prije same krađe, pažljivo prouče žrtvu i njezino ponašanje, a koriste i najmanju priliku za » munjevitu akciju«, koja u pravilu traje tek nekoliko sekundi. Potom »nestaju« ili predaju ukradeni predmet »partneru«, a oni sami se uklope u gužvu.</p>
<p>Dakle, džepari rade sami ili u skupinama po dva, tri ili više njih pri čemu svaki od njih ima svoju ulogu.</p>
<p>Džepar koji radi sam često ruku prekrije vestom, jaknom ili novinama te ju neprimjetno gurne u tuđi džep ili torbicu. Kada rade u skupinama, jedan krade novčanik, a drugi ga prekriva svojim tijelom. Ukoliko ih je više, treći će preuzeti novčanik i odnijeti ga ili predati dalje, pojasnili su u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Džepare se može prepoznati kao osobe koje na stajalištima tramvaja i autobusa ne ostavljaju dojam putnika, već proučavaju i promatraju druge putnike, prave gužvu, namjerno se guraju i čine zastoje na vratima vozila. </p>
<p>Najveći broj oštećenih su starije ženske osobe, a po mjestu izvršenja krađe najugroženije su tramvajske linije 6, 11 i 17.</p>
<p>Od tržnica najugroženije su Dolac, tržnica na Trešnjevci, tržnica Kvatrić i to u popodnevnim satima, naročito petkom i subotom.</p>
<p>Policija je povećala i broj službenika u civilu, no, čak i kad ih se uhvati, džepari se na sudovima često izvuku, braneći se da su ciljali malu svotu novca, što je u tom slučaju, prije temelj za privatnu, nego kaznenu tužbu. </p>
<p>Ova će se preventivna akcija u prvom pogledu manifestirati oblijepljenim plakatima po unutrašnjosti ZET-ovih vozila koje će svojim sadržajem podsjećati putnike na oprez. </p>
<p>ZET još uvijek razmišlja i o uvođenju nadzornih kamera, no, one su njima zasad neprivlačne zbog troškova uvođenja i održavanja.</p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zapalio kuću pa si u voćnjaku pucao u glavu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Četrdesetšestogodišnji Ilija Cmrečak iz Dugog Vrha u srijedu ujutro zapalio je unutrašnjost obiteljske kuće, a potom u voćnjaku pokušao samoubojstvo, ispalivši si u glavu metak iz mesarskog pištolja.</p>
<p> Cmrečak je unutrašnjost kuće polio benzinom i zapalio, a potom si je u voćnjaku, pričekavši dolazak policije, pucao u glavu. U kući je inače živio s troje djece, suprugom, šogorom i bakom. </p>
<p>Prema pričanju mještana, dan ranije je suprugu i djecu psihički i fizički zlostavljao, a godinama je prema njima bio nasilan, pa je morala intervenirati i policija.</p>
<p>Zbog nasilja u obitelji navodno je bio i kažnjavan. Obitelji je već prijetio da će ih poubijati, a mještani kažu i da je bio pod uvjetnom kaznom. </p>
<p>Da je s ocem bilo problema, potvrdio je i Cmrečkov sin, koji je rekao da je otac bio sklon nasilju. </p>
<p>Mještani su ispričali da je u vrijeme požara u kući bila baka, koja je polupokretna, a spasio ju je unuk, izvukavši je iz kuće. </p>
<p>Susjedi su, pak, na vrijeme iz garaže uspjeli izvući automobil, jer je moglo doći do eksplozije. Unutrašnjost kuće gotovo je potpuno izgorjela, a nagorio je i automobil. </p>
<p>Cmrečak je inače radio u »Zagorje-Tehnobetonu«, a nakon pokušaja samoubojstva, zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, nalazi se u varaždinskoj bolnici. Doznajemo da ima teške ozljede mozga i liječnici se bore za njegov život. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za ubod nožem ispred pivnice 3,5 godine zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Obračun između skupine mladića koji se 27. siječnja ove godine dogodio ispred pivnice Tomislav, na Zrinjevcu, dobio je u utorak epilog na sudu nepravomoćnom presudom za pokušaj ubojstva. </p>
<p>Sudac Županijskog suda u Zagrebu, Ranko Marijan, proglasio je krivima Marija Gogića (25) i Mehu Marića (24) i Gogića osudio na 3,5 godine, a Marića na 10 mjeseci zatvora. </p>
<p>Po navodu presude oni su krivi jer su spomenutog dana ispred pivnice Tomislav, nakon svađe i naguravanja u samoj pivnici, nasrnuli na dvojicu s kojima su se ranije svađali te ih počeli udarati, a Gogić je jednoga dva puta ubo nožem. </p>
<p>Teško ranjenom mladiću život je spašen hitnom liječničkom intervencijom. Dvojcu kao da nije bilo dovoljno što su mladića izboli nego su mu još oteli i jaknu u kojoj je imao dva mobitela. </p>
<p>Obrana optuženih tvrdila je da se ispred pivnice nije dogodio pokušaj ubojstva. Branitelj Gogića, u završnom je govoru naveo i kako sam oštećenik nije u svom iskazu djelovao uvjerljivo, odnosno da je tijekom prepoznavanja optuženog opisao drukčije no što on stvarno izgleda. </p>
<p>Branitelj tvrdi i da je oštećeni mijenjao iskaz u istrazi i na sudskoj raspravi te da je ono što je govorio u suprotnosti s iskazima većine svjedoka. Obrana je podsjetila i da nož kojim je navodni pokušaj ubojstva počinjen nikada nije pronađen. </p>
<p>Osim zatvorske kazne Gogić i Marić moraju oštećenom isplatiti po 1250 kuna svaki, kao odštetu za jaknu i mobitele koje su mu oteli.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Koncern Agram preuzeo Atlas osiguranje</p>
<p>Atlas će se do kraja godine pripojiti Jadranskom osiguranju / Do prosinca 2000. godine Atlas je poslovao pod nazivom Petrač osiguranje d.d. i do tada mu je i većinski vlasnik bio poduzetnik Hrvoje Petrač / U tijeku su pregovori i o preuzimanju Veritas osiguranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sjednici Nadzornog odbora Atlas osiguranja u srijedu je dobivena i formalna suglasnost za transakciju kojom ovaj osiguratelj prelazi u vlasništvo Koncerna Agram. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, Atlas će se do kraja godine pripojiti Jadranskom osiguranju koje će u potpunosti preuzeti njegov osigurateljni portfelj i financijske obveze prema osiguranicima. S obzirom da je Atlas ugovarao i životna osiguranja kojima se Jadransko ne bavi, taj dio njegova marginalna portfelja (u 2003. godini 3,9 milijuna kuna premije) sa svim pravima i obvezama osiguranika preuzet će Agramov Euroherc Life. Time je nastavljeno očekivano okrupnjavanje u hrvatskom osiguranju i konsolidacija cijele branše. Kako saznajemo, to najvjerojatnije nije jedina ovogodišnja akvizicija Koncerna Agram - u tijeku su pregovori o preuzimanju i Veritas osiguranja.</p>
<p>Podsjećamo da je Atlas do prosinca 2000. godine poslovao pod nazivom Petrač osiguranje d.d. i do tada mu je i većinski vlasnik bio poduzetnik Hrvoje Petrač. U službenim ispravama u Direkciji za nadzor hrvatskih osiguravajućih društava i dokumentaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) od te godine stoji samo da su vlasnici Atlasa domaće pravne i fizičke osobe (65 posto), a ostatak pripada stranim pravnim i fizičkim osobama. Bolje upućeni, međutim, tvrde da je Hrvoje Petrač pravi većinski vlasnik cijelog društva, odnosno da je (su)vlasnik i stranih (švicarskih) tvrtki koje se pojavljuju kao dioničari Atlasa.</p>
<p>Prema službenim podacima Direkcije za nadzor, u 2003. Atlas je uknjižio 50,1 milijun kuna zaračunate bruto premije što je 18,2 više nego u ranijoj godini, a na rang listi među 24 hrvatska osiguratelja zauzima 16. mjesto sa 0,8 posto tržišnog udjela. Atlas se većinom bavio obveznim i kasko osiguranjima motornih vozila (64 posto ukupnog portfelja). Njegov konačni preuzimatelj Jadransko osiguranje na ljestvici hrvatskih osiguratelja zauzima četvrto mjesto sa 6,5 posto tržišnog udjela, a lani je ostvario 392,6 milijuna kuna premije ili 15 posto više nego u ranijoj godini. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dražbe za 67 društava iz portfelja HFP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi ovog i idućeg tjedna bit će održane javne dražbe za prodaju dionica i udjela u ukupno 67 društava iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Na Zagrebačkoj će burzi u četvrtak, 22. srpnja, na dražbi za gotovinu na prodaju biti ponuđeni udjeli u tvrtkama Gradina iz Korčule (7,54 posto), Luka Zadar (23,58 posto) te Tondach Hrvatska iz Bedekovčine (0,22 posto). Na Varaždinskoj burzi 26. i 28. srpnja na dražbi za Prava naći će se udjeli u 64 tvrtke iz portfelja HFP-a, čija je prodaja namijenjena pokriću kapitalnih izdataka ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te pravosuđa. Među tim su tvrtkama i Croatia baterije, Croatia Bus, Herbos, Kamensko, Koka, Marin Getaldić, Poljoopskrba, Zvečevo... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ericsson profitabilan treće tromjesečje uzastopno</p>
<p>Neto dobit Ericssona u prvoj polovici godine porasla je na 901,8 milijun eura / Microsoft najavio isplatu izvanredne dividende od tri dolara po dionici, odnosno ukupno 32 milijarde dolara, što će biti do sada najveća zabilježena isplata dioničarima u svijetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dionica Ericssona je s porastom većim od deset posto u srijedu bila najveći dobitnik među europskim blue chipovima nakon što je kompanija objavila polugodišnje rezultate - uz dobre prognoze. Naime, izvršni direktor te vodeće svjetske kompanije za telekomunikacijsku infrastrukturu Carl-Henric Svanberg kazao je kako se »optimizam vratio u telekomunikacijski sektor«, dodavši da je intenzivnije ulaganje u razvoj mobilnih mreža treće generacije i širenje kapaciteta mreža druge generacije osiguralo znatan rast narudžbi u čitavom svijetu.</p>
<p>Neto prihod Ericssona u prvoj je polovici godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao 14 posto, na 60,7 milijardi kruna (6,61 milijardu eura), dok je neto dobit dosegla 8,28 milijardi kruna (901,8 milijuna eura), nakon gubitka od 7,04 milijarde kruna u prvih šest mjeseci lani. </p>
<p>Operativna dobit Ericssona dosegla je 12,25 milijardi kruna, u usporedbi s gubitkom od 9,56 milijardi kruna lani. Narudžbe su u istom razdoblju porasle 19,3 posto, na 66,1 milijardu kruna.</p>
<p>Proteklo je tromjesečje treće za redom u kojem je Ericsson poslovao s dobiti, nakon više godina gubitaka izazvanih padom ulaganja telekomunikacijske industrije. Ericsson je u tom razdoblju broj zaposlenih u čitavom svijetu spustio sa 105.000 na 47.000, najmanju brojku u posljednjih 36 godina. Među Ericssonovim europskim konkurentima, Alcatel je porastao 4,1 posto, Siemens 2,8, a Nokia 2,2 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, Philips je porastao 2,2 posto, proizvođač čipova STMicroelectronics 3,6, a SAP 1,9 posto.</p>
<p>Europski su indeksi u srijedu ostvarili solidan porast. Frankfurtski Dax je porastao 1,5 posto, na 3895, a londonski FTSE 100 1,1 posto, na 4386,6 bodova. Pariški CAC je porastao 1,2 posto, na 3651,8, a milanski MIB 30 0,6 posto, na 27.734 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je dobio 1,2 posto dosegavši 2633,7 bodova.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je dobio 1,56 posto dosegavši 11.433,86. U New Yorku je u prvim minutama trgovanja DJIA porastao 0,3 posto na 10.181, a Nasdaq Composite 0,7 posto na 1930,4 boda.</p>
<p>Microsoft je po otvaranju skočio 5,5 posto nakon što je kompanija dan ranije najavila isplatu izvanredne dividende od tri dolara za dionicu - ili ukupno 32 milijarde dolara, što će biti do sada najveća zabilježena isplata dioničarima u svijetu. Osim toga, Microsoft će u sljedeće četiri godine otkupiti svojih dionica u vrijednosti do 30 milijardi dolara, ali i nakon toga kompanija će još uvijek imati oko 25 milijardi dolara u gotovini i gotovinskim ekvivalentima - jednako kao i prije tri godine, kada se prvi puta aktualiziralo pitanje koliko učinkovito Microsoft koristi raspoloživa sredstva.</p>
<p>Bill Gates, koji ima oko 1,18 milijardi Microsoftovih dionica, vlastitu će zaradu od izvanredne dividende (3,54 milijarde dolara!) uplatiti u svoju dobrotvornu zakladu. Međutim, Gates će od redovne dividende ove godine dobiti 357,8 milijuna dolara.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Britanci zainteresirani za ulaganja u hrvatski turizam</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić primio je u srijedu u nastupni posjet britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Johna Ramsdena.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Vukelić je Ramsdena upoznao s gospodarskim prioritetima Vlade. Pritom je ukazao na Vladinu potporu proizvodnji i poticanju izvoza, te njezinu orijentaciju na unaprjeđenje gospodarske suradnje i robne razmjene sa svim zemljama u regiji, ali i šire. Naglasio je i važnost poticanja maloga gospodarstva i stranih ulaganja u Hrvatsku, te je najavio skoro osnivanje Agencije za poticanje ulaganja »Invest Croatia«.</p>
<p>Ramsden je istaknuo da među britanskim poslovnim ljudima vlada velik interes za ulaganja u Hrvatsku, posebno u turistički sektor. Prema njegovim riječima, Hrvatska će strane ulagače privući uklanjanjem administrativnih prepreka. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ivan Jarnjak ulazi u NO Janafa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošlogodišnja dobit Jadranskog naftovoda u iznosu od 26,38 milijuna kuna rasporedit će se u zakonske rezerve (1,31 milijun kuna), ostale rezerve (12,53 milijuna kuna) te u zadržanu dobit (12,53 milijuna kuna), prijedlog je glavnoj skupštini Janafa koja će se održati 27. kolovoza. Na skupštini će iz Nadzornog odbora biti opozvani Ljubo Jurčić, Davorko Vidović, Roland Žuvanić i Srđan Kliska. Umjesto njih u NO Janafa ulaze Željko Tomšić, Ivan Jarnjak, Anton Spicijarić i Irena Maltar. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Valeo gradi tvornicu u Slovačkoj</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> - Francuski proizvođač dijelova za automobile Valeo u Slovačkoj će sagraditi tvornicu za proizvodnju dijelova za automobilska vrata, kazao je glasnogovornik slovačke agencije za ulaganja Ondrej Zember. </p>
<p>Riječ je o oko pet milijuna eura vrijednom ulaganju.</p>
<p>Tvornica će biti izgrađena u gradu Košice, a nakon otvorenja u 2007. zapošljavat će 500 ljudi. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Global Finance: RZB najbolja banka skrbnik u srednjoj i istočnoj Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Časopis Global Finance proglasio je Raiffeisen Zentralbank Österreich AG najboljom bankom skrbnikom u Austriji, a banke iz njezine mreže u srednjoj i istočnoj Europi proglašene su najboljim podskrbnicima. Skrbništvo se odnosi na poslove administracije vrijednosnih papapira. RZB je lani ostvario rast skrbničkog poslovanja za 42 posto, na 128 milijardi eura. Nagradu za područje Azije i Bliskog istoka dobio je HSBC, dok je pobjednik u zapadnoj Europi BNP Paribas, a u Americi Citigroup. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Više od dva milijuna transakcija Visinim karticama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Korisnici Vise International, službene kartice Olimpijskih igara u Ateni 2004., u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja ostvarili su više od dva milijuna transakcija na 46.420 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sljeme ostvarilo 8,4 milijuna kuna gubitka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sljeme je u prva tri mjeseca ove godine poslovalo s neto gubitkom od 8,4 milijuna kuna, dok je gubitak iznosio 9,7 milijuna kuna. Ukupni su prihodi smanjeni za 11,4 posto, na 25,28 milijuna kuna, dok su rashodi smanjeni za 11,8 posto, na 33,7 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hoteli Cavtat ostvarili polugodišnji gubitak od 11,5 milijuna kuna </p>
<p>CAVTAT</p>
<p> - Hoteli Cavtat prvih šest ovogodišnjih mjeseci završili su s gubitkom od 11,48 milijuna kuna, što je smanjenje od 24,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Hoteli Cavtat povećali su istodobno ukupne prihode za 98,6 posto, na 24,85 milijuna kuna, dok su rashodi porasli 8,3 posto, na 36,33 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>PBZ American Express kartica za zaposlene na određeno vrijeme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - PBZ American Express na tržište je plasirao novu charge karticu, American Express Start Card, namijenjenu potrošačima koji nisu ispunili sve uvjete za dobivanje osobne American Express kartice. Karticu će moći koristiti klijenti s nižim primanjima, privremeno zaposleni, odnosno zaposleni na određeno vrijeme, a nakon godinu dana korištenja i urednog podmirivanja računa klijentu se nudi mogućnost izbora i neke druge kartice American Expressa. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>I Ademi uskoro u pritvoru</p>
<p>S obzirom da će doći do objedinjavanja predmeta »Norac« i »Ademi« i s obzirom da je Norac u pritvoru, kada dođe do početka suđenja, obveza boravka u pritvoru odnosit će se i na Ademija, kojeg je Haaški sud pustio da suđenje čeka na slobodi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je haaški optuženik Mirko Norac u subotu ujutro iz riječkog zatvora prebačen u pritvor Remetinečkog zatvora u Zagrebu, uskoro bi se u tom zatvoru mogao naći i haaški optuženik Rahim Ademi, doznaje Vjesnik iz pravničkih krugova.</p>
<p>Naime, s obzirom da će doći do objedinjavanja predmeta »Norac« i »Ademi« i s obzirom da je Norac u pritvoru, kada dođe do početka suđenja, obveza boravka u pritvoru odnosit će se i na Ademija, kojeg je Haaški sud pustio da suđenje čeka na slobodi.</p>
<p>Norčev odvjetnik Željko Olujić potvrdio je u srijedu da je u subotu u podne putem faksa obaviješten o novom pritvoreničkom statusu njegova branjenika. Usput, Olujiću se kaže da će po pravilima Remetinečkog zatvora imati puno pravo i priliku razgovarati sa svojim branjenikom o okolnostima kojima ga tereti Haaški sud. </p>
<p>»Zahvaljujući tom faksu, mogao sam procijeniti što se u predmetu mog branjenika događa u posljednje vrijeme«, rekao je Olujić Vjesniku u srijedu popodne kada je sletio na zagrebački aerodrom nakon boravka u Haagu. »Saznao sam da se haaška tužiteljica nije do kraja držala dogovora vezanog uz mojeg branjenika. Ona, naime, nije odluku o objedinjavanju predmeta Norac i predmeta Rahima Ademija obavila na način koji bi omogućio nama, braniteljima optuženog Norca da postupamo u skladu s razinom optuženja za našega klijenta. Ponudila je varijantu u kojoj mi moramo voditi računa o ukupnosti predmeta i za jednog i za drugog optuženika«, objasnio je Olujić i dodao da će do kraja ovog tjedna haaškom tribunalu uputiti odgovor na optužnicu protiv njegova branjenika Mirka Norca. Naravno, nije mogao govoriti o sadržaju tog dokumenta, ali je rekao da će nastojati na svaki način razdvojiti osobnu odgovornost Norca od odgovornosti koja se pripisuje suoptuženom Ademiju.</p>
<p>Vjesnik je iz pravničkih krugova saznao i da će se čitav slučaj, sad je to sasvim sigurno, odvijati pred hrvatskim nacionalnim sudom. Međutim, to znači da će se procedura itekako morati poštivati u skladu s procedurom koju poznaje Haaški sud, što uključuje i pritvorenički status za Ademija, jer se za ovu vrstu optuženja stranka ne može pojavljivati slobodno, s tramvajske stanice, pred sudskim vijećem.</p>
<p>Nadalje, sasvim je sigurno da se neće moći očekivati bilo kakav javni kontakt između optuženika i ovdašnje novinarske javnosti. Oni će pred sudsko vijeće nadležnog hrvatskog suda dolaziti kao optuženici u Haagu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Trajektni promet nije podbacio </p>
<p>Raste promet na linijama Ancona – Zadar, Ancona – Split i Bar – Dubrovnik / Državni brodar ove je godine svoju flotu pojačao za još tri trajekta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zbog smjene gostiju i dolaska velikog broja turista u Splitsko-dalmatinsku županiju ovoga vikenda u splitskoj trajektnoj luci očekuju se veće gužve na prilazima u terminale, a najveći priljev turista očekuje se početkom kolovoza. </p>
<p>Ante Mrvica, koordinator za treće plovno područje Jadrolinije ističe kako trajektni promet u Splitu nije podbacio, te da se bilježi i veći broj međunarodnih isplovljavanja u odnosu prema lani.</p>
<p>Za Jadroliniju je prošla turistička sezona bila rekordna. Taj državni brodar prevezao je ukupno 7,8 milijuna putnika i 2,1 milijun vozila. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 3,8 posto putnika više i jedan posto vozila više nego u istom razdoblju prošle godine. Unatoč lošim vremenskim uvjetima i ostalim »lošim« faktorima koji utječu na hrvatski turizam, kada je u pitanju ovogodišnja turistička sezona u Jadroliniji vlada optimizam.</p>
<p> »Posebno se veselimo što je međunarodni promet na linijama Ancona – Zadar, Ancona – Split i Bar – Dubrovnik koji je i prošle godine zabilježio rast od 20 posto, sada porastao za daljnjih devet posto. S obzirom na to da smo kapacitete i broj putovanja na međunarodnim linijama povećali tek potkraj lipnja, uoči turističke sezone, očekujemo značajno povećanje prometa, a time i izvoza«, kazao je predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar istaknuvši kako su se za ovogodišnju sezonu dobro i temeljito pripremili, što je preduvjet za očekivanje daljnjeg rasta prometa. </p>
<p>Jadrolinija u svojoj floti ima 53 broda, gradi dva trajekta koja bi trebala biti gotova uoči sljedeće sezone, a samo u ovoj godini svoju je bijelu flotu povećala za čak tri trajekta. Najavljuju kako će još pet brodova biti sagrađeno do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. </p>
<p>Kada se pristaništa i cestovna infrastruktura na našim otocima podignu na višu razinu, tvrde u Jadroliniji, bit će moguće uvođenje većih i modernijih trajekata koji se grade, bolja protočnost u trajektnom pristaništu, a povećat će se i sigurnost u pristajanju brodova u svim vremenskim uvjetima. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vesna Pusić šefica Bancu i Radošu </p>
<p>U HNS-u su svjesni da su u novoj koaliciji najjača stranka i to im daje »za pravo« da njihova predsjednica, a ne Ivo Banac ili Jozo Radoš »drže konce u svojim rukama« / Predsjednici triju stranaka slažu se da se posebno naručenim ispitivanjem utvrdi popularnost svake stranke u svakom pojedinom mjestu gdje izlaze na izbore, o čemu će ovisiti sastavljanje izbornih lista / Libri i LS-u, tvrde njihovi prvaci, neće smetati ako se bilo tko nametne kao lider </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li Vesna Pusić biti lidericom nove koalicije građanskog centra? Iako u sve tri stranke, HNS-u, LS-u i Libri, tvrde da se o tome nije razgovaralo, dojam je da su i Ivo Banac i Jozo Radoš svjesni da će se upravo čelnica narodnjaka nametnuti ne samo kao liderica nove koalicije nego i moguće sutrašnje ujedinjene trojne stranke o čemu se već dulje spekulira. </p>
<p>Zasad se u HNS-u suzdržavaju od komentara o toj temi. Neizravno ipak daju na znanje da »ima simbolike i u mjestu u kojem je sklopljena koalicija, a to su stranačke prostorije HNS-a«. Svjesni su da su u novoj koaliciji najjača stranka i to im daje »za pravo« da njihova predsjednica, a ne Ivo Banac ili Jozo Radoš »drže konce u svojim rukama«.</p>
<p>HNS trenutačno ima 12 posto podrške birača, dok njihovi koalicijski partneri spadaju u »klub dva posto«. Dakle, iako koaliciji lider ne treba, a tako tvrde sve tri strane, Vesna Pusić je na dobrom putu da to postane. </p>
<p>»Mi u ovoj koaliciji sudjelujemo ravnopravno ali jasno je da naše snage nisu ravnopravne, i to će se vidjeti kad budemo slagali izborne liste. O tome ćemo razgovarati u drugoj polovini rujna«, kaže za Vjesnik Ivo Banac, čelnik LS-a. Kao i njegovi koalicijski partneri, Pusić i Radoš, slaže se s time da se posebno naručenim ispitivanjem ustanovi popularnost svake stranke u svakom pojedinom mjestu gdje izlaze na izbore. I o tome će, tvrde, ovisiti sastavljanje izbornih lista. </p>
<p>Na primjedbu da je HNS tu nedvojbeno u velikoj prednosti, te da će dominantnu ulogu, ipak, odigrati Vesna Pusić, Banac odgovara diplomatski: »Vidjet ćemo, u nekim mjestima i nije tako«.</p>
<p>Očito će se o dominaciji narodnjačke predsjednice nad »malom koalicijom« još lomiti koplja kad krenu pregovori o sastavljanju imena s kojima idu u utrku. »U ovoj koaliciji nam sada ništa ne smeta. Čak, štoviše, želimo ujedinjenje s Librom što je i dogovoreno. Postoji mogućnost i da nam se priključi HNS«, ističe Banac ne komentirajući spekulacije po kojima će im tada svima Vesna Pusić biti šeficom. </p>
<p>I Radoš poručuje kako »liderstvom Vesne Pusić ni Libra ni LS nisu opterećeni«. HNS je, reći će, »evidentno najjača stranka i imaju po svojoj prirodnoj poziciji liderstvo«. No Radoš smatra kako klasičnog liderstva u toj koaliciji neće biti, a snaga HNS-a će se respektirati u svim dogovorima. </p>
<p>»Više će to biti partnerstvo u kojem su svi važni i svatko će biti lider u onoj mjeri u kojoj to već jest«, tvrdi čelnik Libre, ističući kako liderstvo Vesne Pusić u novoj koaliciji sada nije otvoreno pitanje.</p>
<p>Hrvatska jednakih šansi u svim regijama zajednički je cilj nove koalicije građanskog centra – ističu u prvi plan čelnici triju stranaka. Reforma pravosuđa i lokalne samouprave, kao i sve započete reforme bivše koalicijske vlasti »novi trolist« želi nastaviti. »Želimo nastaviti sve što je nedovršeno iz programa bivše vlade, a to sadašnja vlada ne provodi«, poručuje u ime svih predsjednik LS. </p>
<p>I dok su u HNS-u sigurni u svoje nesporno vodstvo, Libri i LS, barem tako sada javno tvrde njihovi prvaci, neće smetati ako se bilo tko nametne kao lider. Problemi mogu nastati, procjenjuje Radoš, u interpretaciji ispitivanja javnog mnijenja o popularnosti tih stranaka pred izbore. Svatko će to tumačiti na svoj način a upravo to će biti »dokazni materijal« za slaganje izbornih lista. A liderstvo i dominacija Vesne Pusić bit će, poručuju, otvoreno pitanje tek kad počnu pregovori o ujedinjenju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Antičević-Marinović: Postupak ministrice pravosuđa je politikantstvo </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - »Plaćanje novčane kazne nekome drugome držim protuzakonitim, jer kako je nemoguće odslužiti zatvorsku kaznu za nekoga drugoga tako je nemoguće i platiti kaznu za drugoga. Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt je povrijedila zakon, a uz to, riječ je o čistom politikantstvu«, kazala je bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović u srijedu na konferenciji za novinare. </p>
<p>»Od obećanja iz predizborne jamstvene kartice HDZ-a nema ništa, upravo suprotno. Osim novih trošarina najavljuju se i smanjenja poreznih olakšica, nema gospodarskog rasta, od povrata duga umirovljenicima nudi im se samo goli obračun duga s minimalnim kamatama«, istaknula je saborska zastupnica SDP-a. </p>
<p>Predsjednik županijskog SDP-a Svetko Šarić rekao je da što se tiče »afere Bechtel« nema ničega novoga jer su »ministar Božidar Kalmeta i državni tajnik za razvitak Zdravko Livaković 'dobre' običaje namještanja poslova iz Zadra samo prenijeli na državnu razinu«, spomenuvši primjer gradnje zgrade Kazališta lutaka u Zadru. </p>
<p>Šarić je ustvrdio da zadarska gradonačelnica Ana Lovrin ne govori istinu u vezi slike umirovljenoga generala Ante Gotovine koja visi u Maloj gradskoj vijećnici i zbog koje se nedavno dogodio incident za posjeta britanskog veleposlanika Johna Ramsdena Zadru. »Gradonačelnica je rekla da je slika postavljena odlukom gradskih vijećnika, no slika visi voljom HDZ-a, a ne voljom naroda. Vijećnici su proglasili generala Gotovinu počasnim građaninom, ali na sjednici Gradskoga vijeća nije bilo govora o postavljanju slike. Zna se tko je to odlučio«, istaknuo je. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Rojsovi bageri pod Medvednicom srušili navodnu Šuškovu kuću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Parku prirode »Medvednica« »pala« je još jedna bespravno sagrađena kuća. Mehanizacija aktivnoga general-bojnika Hrvatske vojske Ljube Ćesića Rojsa, u srijedu je do temelja sravnila jednu od dviju građevina za koju se tvrdi da pripada obitelji pokojnog hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška.</p>
<p>Po nesnosnoj vrućini Rojs je ušao u utovarivač i pred novinarima izveo već dobro poznatu »predstavu«. Rušio je i razvozio građevinski materijal kućice tek nešto veće od 20 četvornih metara.</p>
<p>Novinare je zanimalo je li to doista kuća pokojnog ministra obrane. »Ne znam ja, pitajte građevinske inspektore, a o meni nemojte pisati zločeste članke«, izvlačio se Rojs, a novinari su primijetili da je kudikamo veća, susjedna montažna kuća, u srijedu ostala netaknuta, zajedno s prostranim bazenom i ogradom. </p>
<p>»Da, ovdje je dolazio pokojni ministar«, priznao je Rojs. »Ja sam vojnik HDZ-a i izvršavam ono što je zapovjedio Sanader. Ako stranačko vodstvo kaže da moramo pilati i ove voćke, mi ćemo to učiniti«, rekao je Ćesić te poručio MORH-u i resornom ministru da će mu učiniti veliku uslugu ako ga što prije umirove. »Spasit će me ako me pošalju u mirovinu, jer ću se tada moći baviti politikom«, kazao je Ćesić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Nakon trodnevnog zatočeništva u Nigeriji, Hrvat Davor Milić na slobodi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski državljanin Davor Milić, zajedno je s još osam stranih radnika u utorak pušten na slobodu nakon trodnevnoga zatočeništva na naftnoj platformi Pride North Dakota u Atlantskom oceanu, nedaleko od Sangane u nigerijskoj pokrajini Bayelsa. Tu informaciju nigerijskog lista Vanguard u telefonskom je razgovoru Vjesniku u srijedu potvrdio i Gary W. Casswell, potpredsjednik Odjela operacija na istočnoj hemisferi američke kompanije Pride International sa sjedištem u Houstonu.</p>
<p>Premda su prva izvješća govorila o otmici stranih radnika, prema Casswellovim riječima, posrijedi nije bila nikakva otmica, nego je skupina lokalnih radnika, Nigerijaca, u nedjelju samovoljno zatvorila platformu tražeći od uprave tvrtke Forasol, ogranka američke tvrtke Pride International, veće plaće. </p>
<p>»Većina im se stranih radnika pridružila u tom svojevrsnom prosvjedu, dok je ostalima bilo tek zabranjeno napuštanje platforme, pa su, istina, protiv svoje volje, morali na njoj ostati sve do raspleta priče«, opisao nam je Casswell tijek zbivanja. On, međutim, ističe da nije sasvim siguran u kojoj se skupini nalazio Milić, ali nas uvjerava da su i on i svi ostali »u najboljem redu« te da pritom »baš nitko nije ozlijeđen«.</p>
<p>Rasplet i oslobađanje stranih radnika uslijedili su nakon što se u pregovore s prosvjednicima na platformi Pride North Dakota u utorak poslijepodne uključio i guverner pokrajine Bayelsa Diepreye Alamieyeseigha, koji je zbog tog slučaja čak skratio svoj posjet Velikoj Britaniji.</p>
<p>Zajedno sa šest Francuza te po jednim Amerikancem i Nigerijcem, Davor Milić prebačen je poslije oslobođenja u vladinu kuću u Yenagoi, glavnom gradu nigerijske države Bayelsa. Guverner je potom, na novinskoj konferenciji, naglasio da su prosvjednici trebali upotrijebili drukčije metode za iznošenje svojih zahtjeva, pritom naglasivši da strani radnici zapravo nisu bili oteti kao što se prije tvrdilo, nego samo zatočeni u svojim sobama. </p>
<p>S te se strane njegove tvrdnje u potpunosti poklapaju s onime što je Vjesniku kazao potpredsjednik kompanije Pride International Gary Casswell. Naš je sugovornik zaključio da će platforma, prema svemu sudeći, zbog problema sa zaposlenicima do daljnjega ostati zatvorena, dok će sve svoje inozemne djelatnike, uključujući i Davora Milića, poslati njihovim domovima.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Agencija nije nadležna za ocjenu posla s Bechtelom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja neće se baviti najnovijom aferom dodjele posla izgradnje dijela autoceste između Splita i Dubrovnika Bechtelu bez javnog natječaja, doznaje Vjesnik od predsjednice Vijeća hrvatske antimonopolske agencije Olgice Spevec. </p>
<p>»Agencija se time neće baviti, jer to ne spada u njezinu nadležnost. Ako netko smatra da dodjela posla Bechtelu bez javnog natječaja nije u skladu s postojećim zakonom o javnim nabavkama, onda mišljenje mora tražiti od Ustavnog suda, jer je jedino ta institucija nadležna za ocjenu zakonitosti nekog postupka«, naglasila je Spevec. Podsjetila je i da je slična situacija bila kada se radilo o davanju ocjene o radu nedjeljom. </p>
<p>Unatoč tome, naša je sugovornica izrazila spremnost da sudjeluje u izmjenama ili kod usvajanja novog zakona o javnim nabavkama, naravno, dođe li do toga. </p>
<p>»Dođe li do izmjena tog zakona ili usvajanja novoga, Agencija je spremna dati svoje mišljenje«, naglasila je Olgica Spevec. Upozorila je, međutim, da stav antimonopolske agencije nije obvezujuć.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mostar: Nema opasnosti za slijetanje zrakoplova</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Budući da velik broj stranih državnih izaslanstava u petak zrakoplovom stiže na ceremoniju otvaranja Starog mosta u Mostaru, mostarski gradski čelnici odbacili su u srijedu tvrdnje o rizičnosti slijetanja zrakoplova u zračnu luku nakon nesreće u veljači, kada je nedaleko od Mostara u padu zrakoplova poginuo makedonski predsjednik Boris Trajkovski i osam članova posade. </p>
<p>»Nema nikakvih opasnosti za strana izaslanstva. Utvrđeno je da je za nesreću makedonskog zrakoplova bio kriv pilot, a ne, kako se tvrdilo, kontrolor leta«, rekao je u srijedu dogradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić na otvaranju press-centra.</p>
<p>Mostarski gradonačelnik Hamdija Jahić potvrdio je da će, unatoč financijskim problemima, ceremonija otkrivanja obnovljenog Starog mosta proteći bez problema. Dodao je da su od predviđenih 3,7 milijuna maraka (15 milijuna kuna), državne institucije za sada izdvojile tek 1,5 milijuna maraka (oko šest milijuna kuna). </p>
<p>Za medijsko praćenje ceremonije otvaranja Staroga mosta akreditiralo se oko 500 novinara. </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić održat će kratki, trominutni govor na svečanosti otvaranja Starog mosta, potvrđeno je Vjesniku u srijedu u Predsjednikovu uredu.</p>
<p>Predviđeni su govori šefova izaslanstava zemalja donatora - Italije, Turske, Nizozemske, Francuske i Hrvatske - među kojima je predsjednik Mesić jedini u svojstvu predsjednika države. </p>
<p>Svečanost će okupiti izaslanstva iz tridesetak država i međunarodnih organizacija uključujući Europsku komisiju, Vijeće Europe, Ujedinjene narode te Europsku banku za obnovu i razvoj, a iz Hrvatske će još biti nazočan i premijer Ivo Sanader. U obnovi mosta sudjelovala je i Hrvatska s 4,7 milijuna kuna, koje je za te namjere 2001. godine odobrila bivša vlada. ></p>
<p>Ma. L., M. R., Hina</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ashdown: Korak prema pomirenju u BiH</p>
<p>Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown izjavio je u srijedu da je otvaranje Starog mosta »veliki korak prema pomirenju u Mostaru i BiH«. </p>
<p>»Stari most je važan simbol, ali mora biti podržan ujedinjavanjem razvojnih institucija u Mostaru«, poručio je Ashdown u pisanoj izjavi predstavljenoj na konferenciji za novinare međunarodnih organizacija u Mostaru. </p>
<p>Ashdown će zajedno s povjerenikom Europske komisije za vanjske poslove Chrisom Pattenom u petak posjetiti Mostar, te sudjelovati u programu »Dvosmjerna ulica« u organizaciji nevladine organizacije za njegovanje dijaloga. </p>
<p>Visoki predstavnik će nazočiti u petak i ceremoniji otkrivanja Starog mosta srušenog tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Racionalizacijom potrošnje HZZO poslovao pozitivno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prvih šest mjeseci 2004. godine poslovao je pozitivno ostvarivši 13 milijuna kuna prihoda. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihodi iz doprinosa osnovnog zdravstvenog osiguranja veći su za 7,9 posto«, rekao je u srijedu Andrija Hebrang, ministar zdravstva i socijalne skrbi, nakon sjednice Upravnog vijeća HZZO-a o financijskom poslovanju zdravstvenog sustava. </p>
<p>Hebrang je dodao da su zbog vođenja neodgovarajuće financijske politike, odnosno neknjiženja prošlogodišnjih dospjelih, a neplaćenih obveza uglavnom za lijekove i potrošni materijal njegova novootkrivena dugovanja 749,8 milijuna kuna koje će teretiti i ovaj proračun. </p>
<p>Kako je rečeno, financijski efekti dopunskog zdravstvenog osiguranja negativni su. Prihodi iz tog osiguranja u prvih šest mjeseci manji su za 6,25 posto dok su se rashodi povećali za 35, 3 posto. Istaknuto je da osiguranici s dopunskim zdravstvenim osiguranjem, ako i dođe do promjene nekih zdravstvenih propisa, neće izgubiti prava sve do isteka svoje police. </p>
<p>Rečeno je da je u odnosu na prva tri mjeseca 2003. ove godine potrošnja lijekova na recept rasla sporije (18 posto), pa je krajem lipnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine ona iznosila 14 posto. Mjere štednje i racionalizacije uspješno se provode i u bolnicama gdje se smanjuju rashodi, a povećava se broj usluga. U prvih šest mjeseci ukupni troškovi bolnica rasli su za 3,35 posto, a broj usluga povećan je za 1,66 posto. </p>
<p>Pojedine bolnice, rekao je ministar Hebrang, djeluju izvan financijske discipline. Tako je primjerice Klinika za dijabetes »Vuk Vrhovec« povećala rashode za 18,9 posto, Traumatološka bolnica u Zagrebu za 16,3, Ortopedija u Lovranu 16,8 posto, odnosno Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj za 10,8 posto. </p>
<p>Najveći je problem, rekao je Hebrang, uvesti štednju u općim bolnicama nad kojima ministarstvo zdravstva nema izravni utjecaj. No, tamo će poslati inspekcijske kontrole radi provjere poslovanja. Tim više jer su neke od tih ustanova neopravdano probile limite, pa je tako Opća bolnica u Čakovcu rashode povećala za 28,5, a ona u Šibeniku za čak 45,1 posto. </p>
<p>Istaknuto je da će se postrožiti i kontrola propisivanja lijekova kod liječnika obiteljske medicine.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Prijedlog o preuzimanju »Slobodne« nije konačan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mjere koje bi EPH trebao poduzeti da bi mu se omogućilo preuzimanje Slobodne Dalmacije, a koje se spominju u medijskim napisima EPH, predstavljaju samo grubi prijedlog mjera Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, a ne njihov konačan oblik, kaže se u priopćenju koje je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec u srijedu poslala medijima. </p>
<p>U priopćenju se ističe da je ovdje riječ samo o svojevrsnom prijedlogu mjera, uvjeta i rokova za koje Vijeće smatra da bi bile dovoljne za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na medijskom tržištu. Pritom se za njihovu provedbu daje i primjereni rok. Najvažnija među tim mjerama, podsjetimo, tiče se zahtjeva da EPH proda svoj udjel u Tisku. </p>
<p>»Riječ je, dakle, samo o svojevrsnom prijedlogu mjera, a ne o konačnom rješenju o ocjeni dopuštenosti koncentracije. Konačni će oblik mjera biti utvrđen tek rješenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koje može biti doneseno nakon očitovanja stranaka. To će rješenje biti objavljeno u Narodnim novinama«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Dodaje se da je takva praksa u skladu s načelom saslušanja stranke, kao jednim od temeljnih načela upravnog postupka, kao i u skladu s hrvatskim i EU-propisima. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrelja: Ako Vlada ne zna kako, zakon ćemo napraviti sami</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada je prekršila dogovor o tome da ćemo prijedlog zakona o fondu za povrat duga imati do 9. srpnja. Spremni smo pričekati, s obzirom da su iz Ministarstva financija najavili da bi zakon mogao stići do kraja tjedna, no to je zadnji rok. Ako u Vladi ne znaju kako napraviti taj zakon, ili nema tko, neka kažu - Hrvatska stranka umirovljenika pripremit će svoj prijedlog za raspravu«, rekao je Vjesniku Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika. </p>
<p>Taj stav potvrdio je u srijedu i predsjednik HSU-a Vladimir Jordan naglasivši kako je »očito da postoji politička volja da se dogovor s umirovljenicima provede, no na tome, nakon što su s Vladom dogovoreni svi detalji, rade ljudi koji se protive povratu duga umirovljenicima koji odugovlače s rješenjima«.</p>
<p>Hrelja ističe da HSU zakon može pripremiti vrlo brzo, jer su već odavno usuglašena razmišljanja njegovih stručnjaka o tome koju bi imovinu i prema kojim kriterijima trebalo uvrstiti u fond. Također, već su definirani i modeli poslovanja s imovinom u fondu. »Cilj nam je da se osigura ne samo povrat duga umirovljenicima koji imaju to pravo, nego i da se iz fonda koji bude stvoren za tu namjenu osigura bolji standard budućih umirovljenika. Vjerujem da bismo to mogli riješiti izdavanjem hipotekarnih obveznica. Njih bi umirovljenici mogli odmah unovčiti. Uprava fonda bi, s druge strane, pametnim upravljanjem imovinom mogla osigurati 'pokriće' za njihovu naplatu«, kaže Hrelja. Za to bi, prema procjenama HSU-a, u fondu trebale biti kvalitetne državne dionice, ali i državna imovina - vojni ili turistički objekti - za koju postoji mogućnost prenamjene, rekao je Hrelja.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Čehok: Na lokalne izbore izlazimo sami </p>
<p>Predsjednik HSLS-a izrazio čuđenje sklapanjem predizborne koalicije SDP-a i HSS-a, ustvrdivši kako je riječ o »radničko-seljačkom savezu«, utemeljenom samo iz straha od HDZ-a / Loše je za Hrvatsku što i bivša i sadašnja vlada gradnju autoceste tretiraju kao političku, a ne kao gospodarsku činjenicu, ustvrdio je Čehok</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok rekao je u srijedu u Splitu da se ta stranka priprema za samostalni izlazak na lokalne izbore, ocijenivši besmislenim i štetnim prenošenje političke polarizacije s državne razine na gradove i županije.</p>
<p> Čehok je izrazio čuđenje sklapanjem predizborne koalicije SDP-a i HSS-a, ustvrdivši kako je riječ o »radničko-seljačkom savezu«, utemeljenom samo iz straha od HDZ-a. Založio se za neposredni izbor čelnika lokalne uprave i samouprave jer se time »onemogućava nametanje partijske logike i uspostava partitokracije«.</p>
<p> Odluku o sklapanju mogućih koalicija u nekim sredinama, čelništvo HSLS-a prepustit će prosudbi lokalnih ogranaka, kazao je Čehok, dodavši da su iz mogućeg koalicijskog saveza s HSLS-om isključene stranke krajnje desnice i ljevice. Na upit hoće li, ako neki ogranak HSLS-a tako odluči, središnjica stranke dopustiti koaliciju s HSP-om, Čehok je rekao kako im takvo što neće braniti, ali ni preporučiti. </p>
<p>Osvrnuvši se na odluku Vlade o dodjeli gradnje dionice Dugopolje-Šestanovac američkom Bechtelu, Čehok je ocijenio očitim da je Vladina odluka uvjetovana ugovorima koje je potpisala bivša vlasti. </p>
<p>»Prema najavama Europske komisije, jasno je da se Hrvatska neprekidno nalazi u škarama između svojih gospodarskih interesa i naputaka koji joj se nameću«, istaknuo je. Loše je za Hrvatsku što i bivša i sadašnja vlada gradnju autoceste tretiraju kao političku, a ne kao gospodarsku činjenicu, ustvrdio je Čehok, naglasivši da Račanova vlada nije imala pravo isplaćivati premije za prijevremeni završetak građevinskih radova na autocesti.</p>
<p> Dodao je da se u Hrvatskoj očituje »gospodarski kolonijalizam«, podjednako svojstven i Račanovoj i Sanaderovoj vladi, koje na jednak način ne tretiraju hrvatske i inozemne izvođače radova na autocesti. Također je rekao da je bivša vlada bila najveći bespravni graditelj, naglasivši da su se pojedine dionice autoceste gradile i puštale u promet bez uporabne dozvole, čemu je Sanaderova vlada stala na kraj. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040722].
|
