NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041021].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 175684 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Podmetanje uoči kampanje</p>
<p>Predsjednikovi savjetnici su prije deset mjeseci ponudili Crniću svoje izborne datume i u ustavne rokove ukalkulirali samo nedjelje/ Poručuju Banskim dvorima da se pravni stručnjaci bave interpretacijom odbrojavanja 30 ili 60 dana do isteka mandata, a ne Mesićevom ostavkom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zapanjujuća je tvrdnja da bi predsjednik države trebao podnijeti ostavku i time omogućiti održavanje izbora neradnim danom. To je potpuna besmislica«, rečeno nam je u srijedu u Predsjednikovu uredu u kojem su izazvani kalkulacijama kako bi predsjednik Stjepan Mesić trebao dati ostavku prije no što mu formalno istekne mandat da bi se izbori održali u nedjelju, 19. prosinca. U toj, prema njihovu mišljenju, potpuno »suludoj kombinaciji«, koja je, kažu, mogla pasti na pamet njegovim protukandidatima u utrci za Pantovčak, vođenje države bi preuzeo predsjednik Sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Člankom 96. hrvatskog ustava, pojašnjavaju, točno je regulirano kada odstupa predsjednik države i kada na to mjestu nastupa šef Sabora. A to je samo u slučaju dulje ili kraće spriječenosti zbog bolesti ili smrti.</p>
<p>No, u slučaju kraće nesposobnosti diskrecijsko je pravo predsjednika, tvrde njegovi pravni stručnjaci, da odluči hoće li svoju poziciju prepustiti predsjedniku parlamenta. On to može, ali i ne mora učiniti.</p>
<p>Začuđeni varijantom da se i s ostavkom kalkulira ne bi li se izbori održali neradnim danom, na Pantovčaku odbacuju svaku takvu insinuaciju poručujući da bi to bio dosad neviđeni presedan u demokratskoj praksi. U Predsjednikovu uredu to neslužbeno tumače pokušajem podmetanja sadašnjem predsjedniku uoči kampanje za novi mandat i njegove izgledne pobjede po svim anketama.</p>
<p>S negodovanjem dočekuju i premijerovu najavu ustavnih promjena kako bi se točno preciziralo da se svake pete godine predsjednički izbori održavaju nedjeljom. No u Mesićevim krugovima su sumnjičavi prema takvoj najavi i ne vjeruju da za to može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru.</p>
<p>»Predsjedniku Mesiću i njegovim suradnicima nikad nije palo na pamet da bi itko pod izlikom tehničkih nedjelja uoči izbora došao na ideju promjene Ustava. Niti da bi se iza navodno tehničkih promjena Ustava mogle kriti i opasnije, političke promjene«, doznajemo u srijedu na Pantovčaku. </p>
<p>Otkrivaju da su, prema nalogu predsjednika Mesića, još u travnju ove godine napravili analizu mogućih datuma održavanja predsjedničkih izbora. Prema ustavnim odredbama, izbor predsjednika obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka njegova mandata. Ako bi izbori bili raspisani za najviše 60 dana prije isteka mandata (19. prosinca 2004.). trebali bi se raspisati do 20. studenog ove godine. A ako bi bili raspisani za najmanje 30 dana prije isteka mandata, trebalo bi ih raspisati do 22. prosinca 2004. </p>
<p>Tragom tih ustavnih odredbi, Mesićevi su savjetnici, deset mjeseci prije isteka svih rokova, Državnom izbornom povjerenstvu predali kalkulacije mogućih datuma održavanja predsjedničkih izbora. I po njima je to 19. prosinca, koje je Vlada osporavala, kao i 2., 9. i 23. siječnja, a svi datumi padaju u nedjelju.</p>
<p>Na te analize s Pantovčaka iz Državnog izbornog povjerenstva nije stigla nikakva reakcija. Jedino je predsjednik Ivica Crnić odgovorio da je s tim upoznao premijera Sanadera. Stoga Mesićevi savjetnici i sada upozoravaju da je na vrijeme, i bez ustavnih promjena, bilo moguće odrediti datum izbora i izbjeći da se oni održavaju radnim danom. Ako izbori budu utorkom, taj dan treba odraditi, slaže se i šef države u tome s premijerom. No, s Pantovčaka Sanaderu preporučuju da se pravni stručnjaci više bave analizom i interpretacijom odbrojavanja 30 ili 60 dana prije isteka mandata, negoli kalkuliranjem s Mesićevom ostavkom da bi se omogućilo održavanje izbora neradnim danom.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Predsjednik po kalendaru</p>
<p>»Ruši« li se mandat predsjednika Republike Stjepana Mesića time što bi se predsjednički izbori trebali, umjesto u radni utorak, 21. prosinca, održati 19. prosinca, u ionako neradnu nedjelju? Čuva li se uštedom od navodnih milijardu kuna ustavni poredak samo stoga što bi izbori bili održani 62, a ne 60 dana do isteka mandata, kako stoji u Ustavu? Treba li zato mijenjati Ustav i zakazivati neki točno određeni neradni dan, a u sklopu ustavnoga roka od minimum 30, a maksimum 60 dana prije isteka mandata?</p>
<p>Premijer Sanader je uletio u ustavnu i zakonodavnu zamku, ni kriv niti dužan. Iako je u pomoć pozvao i stručnjake, još nije našao rješenje koje mu se nudi bez velikih ustavnih, reformskih parada. Predsjednički izbori dva dana prije, na neradnu nedjelju, nisu kršenje Ustava - bitno je da se time mandat predsjednika Republike ne skraćuje ni jednu sekundu. To bi bilo kršenje ustavnih normi.</p>
<p>Što se ustavnih rokova tiče, zar premijer misli da Sabor radi baš svaki dan u razdoblju od 15. siječnja do 15. srpnja, odnosno 15. rujna i 15. prosinca? Naravno da ne, naravno da ima praznih hodova, ali i fleksibilnog shvaćanja ustavnih termina. Ako je to valjana praksa u Saboru, pa se Ustav zbog toga nit drma nit je ugrožen, zašto istu fleksibilnost ne primijeniti i u slučaju roka predsjedničkih izbora?</p>
<p>Nema tog ustavnog pravnika koji bi se usudio ovdašnjoj javnosti reći da je važnije onih 60 dana ustavnog roka od onih milijardu teško zarađenih kuna. Jer, može i malo demagogije: ta milijarda je 50 posto mjesečnog iznosa za mirovine. A može i pakosno: za taj novac bi se Dinamu mogao dovršiti stadion, pa i jedno pomoćno igralište.</p>
<p>Dakle, ustavnih zapreka nema. Posebno, treba ponoviti, zato što se aktualnom predsjedniku tim pomakom ne dira u mandat ni na koji način. Drugo, uvijek ostaje na raspolaganju još jedna prosinačka nedjelja, ona 26. prosinca, bez obzira na njezin blagdanski ugođaj. Pa ako se zbog crkvenog Štefanja izbori ne mogu održati te nedjelje, onda ni zbog jedne milijarde sasvim svjetovnih kuna ne treba špekulirati s promjenama u Ustavu. Jer te bi promjene mogle koštati i više od milijarde.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Od dopunskog osiguranja odustalo 70 tisuća ljudi</p>
<p>Zasad nije pronađen model koji bi zadovoljio tržišnu orijentaciju i najugroženije socijalne grupe, kaže dr. Srećko Vuletić, pomoćnik direktora HZZO-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policu dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima oko 650.000 građana što je devet posto manje nego lani. Pomoćnik direktora HZZO-a dr. Srećko Vuletić kaže da je pad broja polica očekivan. Proljetos je, naime, snižen imovinski cenzus, te je povećan broj osiguranika koji su oslobođeni plaćanja participacije za zdravstvene usluge i lijekove u osnovnom zdravstvenom osiguranju. Njima, dakle, dodatno osiguranje HZZO-a više nije potrebno, pa svoje police više nisu ni obnavljali. </p>
<p>Vuletić ocjenjuje da će se to vjerojatno odraziti na poslovanje dopunskog osiguranja tako što će rashodi biti nešto veći od prihoda za razliku od prošle godine, ali da to neće utjecati na plaćanje njihovih obveza.</p>
<p>Za razliku od osnovnog osiguranja koje, primjerice, lijekove plaća nakon više od 200 dana, dopunsko to radi u roku 120 dana, a sve ostale usluge u roku 60 dana.</p>
<p>Svi osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja koriste policu pod uvjetima koje su potpisali i koji vrijede do isteka police. To znači da se moguće promjene u načinu tog osiguranja neće odraziti na ugovorene police. Dopunsko osiguranje ove je godine, međutim, proglašeno generatorom troškova za lijekove (sve lijekove s liste HZZO-a plaća osiguravatelj), te se počelo govoriti o promjenama prema tržišnom ponašanju. Pod time se podrazumijevaju police s raznim ponudama i cijenama, a u paketu s tim bilo bi i dizanje cenzusa kako bi se smanjio broj osiguranika kojima je u osnovnom osiguranju sve besplatno. Budući da su se odmah javili umirovljenici kao najugroženiji društveni sloj, HZZO je dobio zadatak dopunsko učiniti tržišnim, a da usput bude i socijalno orijentirano. Drugim riječima, »da vuk bude sit, a ovce na broju«.</p>
<p>Vuletić kaže da su u protekla dva mjeseca napravili cijeli niz simulacija, ali da nisu došli do modela koji bi zadovoljio spomenute »tržišno-socijalne« zahtjeve. Među ostalim, razmatrala se visina police prema prihodovnom cenzusu umirovljenika, ali se nije došlo do tržišno obranjivog modela. Privatna dopunska zdravstvena osiguranja pažljivo prate što rade u HZZO-u i vrlo brzo mogu uskočiti u borbu za »društvene« osiguranike opadne li konkurentska moć državnog osiguravatelja. To dodatno sužava mogućnosti novih simulacija koje već pripremaju u HZZO-u. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska ruka pomirenja susjedima</p>
<p>Premijeri Hrvatske i Srbije dat će inicijativu za nastavak procesa pomirenja i regionalne suradnje, a kao političari i intelektualci poticaj za stvaranje dobre klime za otvaranje dijaloga Katoličke i Pravoslavne crkve / U Hrvatskoj, a sve manje i u Srbiji, nema više miješanja Crkve u politički život što Europa pozdravlja</p>
<p>SOLUN (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Kad hrvatski premijer Ivo Sanader u četvrtak u Solunu, zajedno sa srbijanskim Vojislavom Koštunicom i uglednim europskim političarima, progovori o pomirbi na ovim prostorima, posebno će biti zanimljivo što će se to zbiti u okviru skupa koji promiče dijalog Pravoslavne crkve, europskih pučkih stranaka i Europskih demokrata. Ako su se na ovim prostorima »pomirili« političari i ako je regionalna suradnja sad nešto normalno, pitanje je do koje mjere su dijalog uspostavile Katolička i Pravoslavna crkva. I to ne samo na ovim prostorima nego i šire, jer je poteškoća u dijalogu posljednjih godina bilo mnogo.</p>
<p> Sanader i Koštunica mogu zaista i na tom planu ponuditi odgovore. Koliko je hrvatski premijer odgojen u tradiciji Katoličke crkve i vjeran načelima koje ta crkva promiče, toliko je Vojislav Koštunica vezan uz Pravoslavnu crkvu i često je na političkom planu neka vrsta njezina glasnogovornika. Zato se s posebnim zanimanjem očekuje koliko će ta dva političara, ali i intelektualaca, stvarati dobru klimu u svojim sredinama da se dijalog dviju crkava do kraja otvori.</p>
<p>Jedan od najistaknutijih Hrvata u vatikanskoj hijerarhiji, monsinjor Nikola Eterović, često ističe da Katolička i Pravoslavna crkva imaju više onoga što ih ujedinjuje nego dijeli. I sam se Papa pokušava približiti pravoslavnom svijetu - vraćanje ikone Gospe Kazanske Moskvi s posebnom je pozornošću dočekano u Pravoslavnoj crkvi. Vatikan se s velikim žarom zalaže za ekumenski dijalog i svaka je inicijativa dobrodošla. Novo jedinstvo Europe podrazumijeva i vjersku toleranciju, a EU je svjesna da je utjecaj vjere na prostorima jugoistoka jak i važan.</p>
<p>Hrvatska strana moći će u Solunu poručiti Europi da više nema prepreka, bar na političkom planu, nastavku i poboljšanju ekumenskog dijaloga. Stvoreni su mnogi preduvjeti za to: crkvena imovina oduzeta za vrijeme komunizma vraća se vjerskim zajednicama, stvoreno je pozitivno ozračje za djelovanje svih vjerskih zajednica, i Hrvatska po mnogočemu na tom planu može biti primjer u Europi. To potvrđuju i u Pravoslavnoj crkvi. I hrvatska zajednica u Srbiji može iskazivati svoje vjerske osjećaje. Iako još ima manjih incidenata i problema, stvaranje dobre klime daje nadu da će toga biti sve manje.</p>
<p>Ako su europski političari znali zamjerati da se ponekad i od vjerskih dostojanstvenika na našim prostorima, pogotovo iz Pravoslavne crkve, čuju riječi mržnje, toga već dugo nema. I to je ono što će sigurno biti pozdravljeno na skupu u Solunu.</p>
<p>Posebna zanimljivost solunskog skupa je sudjelovanje političara iz Bosne i Hercegovine, gdje je i vjerski aspekt znatno zamršeniji. Mnogi posljednji istupi visokih vjerskih dostojanstvenika izazvali su u Europi negodovanje, jer je ocijenjeno da su određeni tonovi bliski nacionalističkim razmišljanjima, što Europa već desetak godina u BiH pokušava neutralizirati. Ni u Srbiji situacija nije briljantna, jer su antiislamizam i antisemitizam sve više na djelu. U posljednje vrijeme zapaljene su dvije džamije i jedan islamski centar, a u Vojnom muzeju uništeni šehidski nišani, povijesni spomenik prvorazredne važnosti.</p>
<p>U Hrvatskoj, a sve manje i u Srbiji, nema više miješanja crkve u politički životi, što Europa prepoznaje i pozdravlja. Određenog lobiranja ima, ali se crkve sve više okreću prostoru koji se u demokratskim državama Europe smatra laičkim. Dvojbi ima i bit će. Kad je francuski kardinal Jean-Marie Lustiger kazao da nema katoličke niti kršćanske nacije, i da je čak bezbožno o tome govoriti, kritizirali su ga u mnogim državama. Rasprave o Europi i katoličanstvu u sklopu europskog ustava također su zapalile vatru u mnogim zemljama. Međutim, uvijek je prevladalo načelo tolerancije.</p>
<p>Hrvatska je pružila ruku pomirenja susjedima s kojima ima i teških i dobrih trenutaka u povijesti, a to je učinila i Katolička crkva. Čuje li se u Solunu da je i srbijanska politika spremna za takvo što, bit će to dobra vijest za jugoistok Europe.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Otimači riječi« sve su znali</p>
<p>Ono što je posebno odvratno u priči o Srebrenici dvije su činjenice: Ljubiša Beara je izdvojio stotinu Bošnjaka, proglasio ih »mudžahedinima« kojima su onda u Potočarima srpski egzekutori odrubili glave - za osvetu, jer je na isti način ranije ubijeno nekoliko srpskih vojnika. Istodobno, iako su znali što se događa u Srebrenici, američki i britanski »nebeski« prisluškivači nisu uzbunili svoje vlade. Zadovoljili su se da 2002. dostave dio srebreničke audiodokumentacije Haagu</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Haaški optuženik Ljubiša Beara, bivši pukovnik u Vojsci Republike Srpske, odmah je znao zbog čega ga traži Carla del Ponte. Za rata u BiH bio je pripadnik Obavještajne uprave u oružanim formacijama bosanskih Srba i nalazio se svuda gdje je operirao Ratko Mladić. U ljeto 1995. njegov obavještajni odjel pokrivao je opkoljavanje Srebrenice i kasniju »sanaciju terena«.</p>
<p>Pukovnik Beara nije mogao doskočiti suvremenim sustavima daljinskog prisluškivanja koje su u BiH koristili Amerikanci i Britanci. Sve što je izgovorio u mobitel, običan poljski vojni telefon, radiouređaj novijeg ili starijeg tipa, usisavala je globalna angloamerička špijunska mreža koja je tih mjeseci bila aktivna 24 sata dnevno: pratila je pomicanje srpskih trupa u istočnim dijelovima BiH, zatim žestoke srpske napade na Bihać, kao i vojne pripreme u Hrvatskoj za konačni obračun sa srpskom pobunom (koncentracije hrvatskih profesionalnih postrojbi, podizanje pričuvnih snaga te sve hrvatske uhvatljive komunikacije od najniže do najviše zapovjedne razine uključujući i sâm državnih vrh).</p>
<p>Američki NSA i britanski GCHQ (vladin stožer za komunikacije) hvatali su i najbanalnije razgovore. Ljubiša Beara koristio se jednostavnim šiframa. Arhive NSA i GCHQ sadrže stotine njegovih razgovora s nadređenima i podređenima. Sve snimljeno odlične je kvalitete, posebno obrađeno i točno locirano, a svi glasovi identificirani i poredani po hijerarhiji.</p>
<p>Iz minute u minutu u Londonu i Washingtonu su znali kako teče najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ljubiša Beara stalno se javljao tijekom četiri dana. Davao je važne podatke, upozoravao na preostale džepove otpora i ono najvažnije (posebice za Carlu del Ponte) – sa svojim ljudima iz Obavještajne uprave obrađivao je muslimanske vojne zarobljenike i zatočene civile. To je činio kao da igra brzopotezni šah ili kao da je šef vojne liječničke komisije koja površnim pregledom ocjenjuje nečije zdravlje i sposobnost za vojnu službu. Čim bi kratko ispitao nekoliko stotina Bošnjaka nazvao bi egzekutorske ekipe na terenu i kratko rekao: »Ovdje sova. Jastrebe, šaljem vam novi paket«.</p>
<p>Ti »paketi« bili su veličine od nekoliko desetaka na smrt preplašenih ljudi do nekoliko stotina Bošnjaka u dobi od 17 do 65 godina. Ljubiša Beara radio je udarnički: gotovo uopće nije spavao, malo je i jeo. Litre crne kave i patriotski zanos držali su ga budnim. Iako je znao da svi muškarci koji su se našli pred njim odlaze na gubilište, poigravao se s nesretnim ljudima. Govorio im je da budu mirni: »Ništa vam se neće dogoditi. Razdvajamo vas u manje grupe i šaljemo na daljnje ispitivanje u sigurnije objekte. Tamo ćete se odmoriti, presvući, dobiti hranu i dovoljno vode«.</p>
<p>Zločinački pothvat u Srebrenici tekao je nesmetano. Britanski i američki analitičari koji su pratili situaciju čudili su se koliko su bosanski Srbi organizirani. Ništa nisu propustili. U okolici Srebrenice za privremeni prihvat zarobljenika pripremili su brojne zgrade, škole, napuštene hangare, administrativne objekte, privatna imanja. Da Bošnjaci ne bi reagirali panično, za prijevoz su više korišteni civilni autobusi nego vojni kamioni, što su prije početka završnog napada na Srebrenicu nabavljeni širom Republike Srpske, a dijelom unajmljeni i u Srbiji i preko brčanskog koridora dopremljeni na bosansku stranu. Stotine autobusa prvo je do slobodnih bošnjačkih enklava odvezlo žene i djecu Srebrenice (Ratko Mladić je inzistirao da među tom populacijom ne smije biti ni slučajnih žrtava, dok »Turke« sposobne da nose oružje treba poubijati prema razrađenoj proceduri).</p>
<p>Ljubiša Beara bio je izvrstan Mladićev suradnik. Držao se uputa, a usput je iz goleme mase preplašenih muškaraca izvukao i nekolicinu svojih doušnika koji su mu stalno s mjesta događaja javljali o stvarnoj situaciji u Srebrenici uoči pokretanja velike srpske ofenzive. No, i njega je svladao umor. Njegovi »paketi« bili su sve veći i veći. Na kraju je radiovezom javio da šalje »tisuću paketa« i da završava svoj dio posla.</p>
<p>Ljudi pukovnika Beare pratili su posljednje putovanje »paketa«. Konvoje su nadzirali lako naoružani čuvari da zarobljenicima ne bi ništa bilo sumnjivo. I kada su stigli na odredište nisu smjeli odmah primijetiti da je sve spremno za njihovo strijeljanje, da ne bi pokušali bijeg ili proboj. Bosanski Srbi su tjednima ranije na točno određena mjesta dovezli velike količine streljiva za automatska pješačka oružja, kao i buldožere i rovokopače koji su iskopali masovne grobnice. Kamionima su dovukli dovoljno vapna i pouzdanih ljudi za brzo prikrivanje masovnog zločina.</p>
<p>Ono što je posebno odvratno u priči o Srebrenici dvije su činjenice: Ljubiša Beara je izdvojio stotinu Bošnjaka, proglasio ih »mudžahedinima« kojima su onda u Potočarima srpski egzekutori odrubili glave (za osvetu, jer je na isti način ranije ubijeno nekoliko srpskih vojnika).</p>
<p>Istodobno, iako su znali što se događa u Srebrenici, američki i britanski »nebeski« prisluškivači nisu uzbunili svoje vlade. Zadovoljili su se da 2002. godine dostave dio srebreničke audiodokumentacije Haagu. U njoj je Ljubiša Beara igrao važnu ulogu. Ta priča je poučna, jer u Hrvatskoj kao da mnogi nisu svjesni da je angloameričkim »otimačima riječi« i u nas dobro išlo. Nepoznati počinitelji su i te kako poznati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mesićeve haaške tajne</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ </p>
<p>Nije bilo teško pretpostaviti da će Tuđmanovi transkripti mnogima nanijeti političku štetu, ali da će se to dogoditi i samome Stjepanu Mesiću predviđali su samo najveći medijski proroci. No, neformalan početak predsjedničke kampanje skladno se poklopio s krizom nastalom zbog brijunskih transkripata pa se Mesić našao u vrzinom kolu medija i političara koji ga optužuju da je bez razmišljanja dao Haagu transkripte što diskreditiraju cijelu hrvatsku državnu politiku u vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Mesić je u utorak, prilično nervozno, izjavio da on s transkriptima što su izašli iz njegova ureda nema nikakve veze, te da ga samo »bolesnici« mogu optuživati za takvu rabotu, iako dobri odnosi Predsjednika i Haaškog suda nisu nikakva tajna. Štoviše, Mesić kaže da bi se ti »bolesnici« mogli izliječiti ako se potrude, što je klasičan mesićevski vic čija je zadaća zamagljivanje prilično jasne situacije. No, može li se sve to okrenuti na šalu kad je već zbilja tako neugodna? Naravno da ne može. Krajnje je vrijeme da Predsjednik objasni put transkripata prema Haagu, ali i prema »Nacionalu« i »Feralu«, listovima koji su na njima gradili nakladu. Prijedlog premijera Ive Sanadera, da se osnuje komisija koja će istražiti tajne pute konkretnih zapisnika Tuđmanova brijunskog plenuma nije loš, ako se ostvari.</p>
<p>Igra oko transkripata pokazala je da će kampanja biti prljava bez obzira na ritualna zaklinjanja kandidata da će biti fini i pristojni. Odmah na početku Mesić je napao neke »bolesnike« zbog posve legitimnih pitanja koje ga diskreditiraju. U dva mjeseca do izbora mogli bismo svašta čuti od aktualnog predsjednika. HDZ-ova kandidatkinja može igrati damski. Njezina stranka ima dovoljno glasnogovornika koji će s Mesićem igrati na njegovoj razini, a i ispod nje. </p>
<p>Nezakonito objavljivanje transkripata trebalo je jednom doći na red za poštenu raspravu. Je li predsjednička kampanja baš pravi termin za to, ne bi se moglo reći. Ali krajnje je vrijeme da se pisani dokazi Tuđmanove vladavine vrate u Pandorinu kutiju iz koje su ispali.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gotovinin dvojnik</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Čini se da se konačno rasvijetlila priča vezana uz navodni boravak generala Ante Gotovine ovog ljeta u Brelima. Umjesto hrvatskog generala, u tom mjestu je boravio Talijan Mauricio, švicarski državljanin, koji je izdaleka nalikovao Gotovini. Očito neiskusni SFOR-ov obavještajac pogrešno je identificirao tu osobu i tako izazvao jedan od najvećih nesporazuma na relaciji haaško tužiteljstvo - Hrvatska.</p>
<p>Carla del Ponte je, kako se ispostavilo, bez potrebne provjere preuzela tu dezinformaciju i ugradila je u svoje stajalište da Hrvatska nedovoljno surađuje sa Sudom. Na tu njenu neistinu spremno se nadovezao britanski ministar za Europu Denis MacShane, koji je otišao i korak dalje tvrdnjom da je Gotovinina predaja, s obzirom da se, eto, kupa u Brelima, uvjet za početak pregovora naše zemlje s Europskom unijom. </p>
<p>Takav gaf u nekim drugim okolnostima vjerojatno bi trebao završiti isprikom. No, od haaške tužiteljice to je teško očekivati, još manje od MacShanea. Bit će dobro ako u izvješću Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a, koje se očekuje potkraj sljedećeg mjeseca, više ne bude te očito netočne informacije, a slijedom toga ni stava da Hrvatska nedovoljno surađuje s tim tribunalom. </p>
<p>Što se pak tiče spomenutog Mauricia ili, skraćeno od milja, Maura, njemu je kratki boravak na makarskoj rivijeri očito donio samo neugodnosti. Ne želi svoju fotografiju u novinama, nikada nije čuo za generala Gotovinu, ne zanima ga Carla del Ponte, i uopće, dosta mu je svega u vezi s kratkim boravkom u Brelima. Možda čovjek ima i obiteljskih problema zbog cijelog slučaja, možda je od kuće otišao nenajavljeno i tko zna zbog čega pa se sada treba opravdavati... U svakom slučaju, za njega je sve to prošlost. Za nas u Hrvatskoj, kao i za Haaški sud, ipak nije. Njegov boravak u Brelima i politički problem koji se iz toga izrodio pokazateljem je do kakvih sve visina mogu narasti obične krivotvorine i dezinformacije protiv kojih se odista teško boriti. Zato se valja nadati da će ubuduće i u Haagu i u Londonu pozornije provjeravati sve ono što dobivaju u vezi s Hrvatskom da bi onda u javnost izašlo samo ono što ima određen stupanj vjerodostojnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Haaški recital ili Vuk s maslinovom grančicom </p>
<p>Za hrvatske pregovarače, ali i za širu javnost, vrlo je važno znati s kim se pregovara. Misliti kako o Draškoviću sve znamo, bilo bi prepotentno, a na to upućuje i Relkovićeva detaljna analiza Vukovih tzv. književnih djela, izjava, govora i intervjua od 1970. do danas. Riječ je o vodećem velesrpskom ideologu, a taj kao pravi vuk »dlaku mijenja ali ćud nikada«</p>
<p>DAMIR BOROVČAK</p>
<p>Hrvatska vlada opet je nedavno najavila intenzivne razgovore s Beogradom i u idućih mjesec i pol očekuju se mnogi susreti radnih skupina. Kao završnica najavljuje se posjet Ive Sanadera Beogradu (Vjesnik, 16. listopada). Zato je dobrodošla knjiga Ivice Relkovića »Haaški recital Vuka Draškovića« (Susret, Zagreb 2004.; na naslovnici je naznačeno da je besplatna), jer Vuk Drašković kao ministar vanjskih poslova SiCG sigurno neće izostati kao važan pregovarač sa srbijanske strane.</p>
<p>Za hrvatske pregovarače i za širu javnost, vrlo je važno znati s kim se pregovara. Misliti kako o Draškoviću sve znamo, bilo bi prepotentno, a na to upućuje i Relkovićeva detaljna analiza Vukovih tzv. književnih djela, izjava, govora i intervjua od 1970. do danas. </p>
<p>Riječ je o vodećem velesrpskom ideologu, a taj kao pravi vuk 'dlaku mjenja ali ćud nikada'. Relković na 250 stranica raščlanjuje i pomno analizira Draškovića. Dokazuje njegovo protuslovlje i nevjerojatnu mržnju koju svojim djelima širi prema Hrvatima. Za Vuka su Hrvati samo ustaše i ništa više! A u novije vrijeme lukavo pokazuje novu ćud i retoriku o potrebi mirenja – tipično bizantinski. </p>
<p>Vuk s maslinovom grančicom nudi povlačenje svih međusobnih tužbi za ratne odštete i kaže: »Donijet ćemo poruku i želju Srbije i Crne Gore da granice između naših država budu na mapama, ali da se ne osjete na terenu«, kako bi se uspostavilo novo-staro stanje: »na isti način na koji smo to činili dok smo živjeli u istoj državi«. </p>
<p>Drašković je uvijek isticao žestoku mržnju prema Katoličkoj crkvi, Kaptolu i Vatikanu, a posebno pisao laži o kardinalu Alojziju Stepincu. Odmah na početku knjige »Haaški recital Vuka Draškovića« pokazuje se kako dotični ima i genocidne misli, jer sa »simpatijom iznosi podatak da su četnici u Drugom svjetskom ratu planirali likvidacije segmenata hrvatskog stanovništva u interesu i hrvatskoga i srpskog naroda!« u što uključuje i »deo nacionalističke i katoličke inteligencije«! </p>
<p>Relković razotkriva Vuka u svjetlu poznate velikosrpske propagande i u »igri« stalna povećanja broja srpskih žrtava, kako bi se mržnja prema Hrvatima što više produbila. Autor je uložio i poseban trud u analizu Vukovih misli iz njegovih romana. Detaljno je proučio cijeli Draškovićev tzv. književni opus. »Nož« (šest izdanja), »Molitva« (tri izdanja) i »Koekude, Srbijo« (tri izdanja), uz najnoviji roman »Noć đenerala«, tiskani su u golemim nakladama. </p>
<p>Vuk je uz Dobricu Ćosića najčitaniji suvremeni srpski autor, a njegov recenzent Ratko Božović potvrđuje »stotine hiljada čitalaca« njegovih knjiga. Nijedan tip Draškovićevih junaka nije tako precizno ocrnjen kao lik katoličkog svećenika, piše Relković. Zato je znatan dio »Haaškog recitala«, posvećen tome kako bi se preciznim citatima upozorilo na prvobitnu Vukovu poruku o potrebi likvidacije hrvatske katoličke inteligencije. I to Relković dokumentirano dokazuje. </p>
<p>Izvodima iz knjige »Molitva« prva dolazimo do Vukova morbidnog uma koji (srpskom) čitatelju imputira najprije odvratnu razvratnost katoličkog svećenika, ne bi li opravdao njegovo sakaćenje i klanje na najjezovitiji način. Gadljiv opis čina klanja svećenika, odvratna radnja, vrijeme, mjesto i ime žrtve don Ilije Tomasa, indentični su stvarnom događaju iz Drugoga svjetskog rata u mjestu Klepce (Hercegovina). No istina je izokrenuta, prema srpskom pravilu »laž na laž – nešto će ostati«. Na pravu istinu Relković upozorava citatom svjedoka. </p>
<p>Nažalost, Vukov scenarij klanja u mnogim mjestima u Hrvatskoj i BiH ponovio se u posljednjoj srbočetničkoj agresiji. Nije teško zaključiti kako je i Vuk svojom mržnjom tome pridonio. Zato Ivica Relković Vukovim povijesnim krivotvorinama opravdano upozorava na njegov opasno poremećen um. Relković, napokon, zaključuje kako je Vuk predugo slao signal »poželjnosti takva zločina«, kako bi najednom glumio mirotvorca. Kako »Nož« i »Molitva« nisu samo opake iznimke, potvrđuje se i u romanu »Noć đenerala« (Beograd, 1994.). Rehabilitacijom Draže Mihajlovića, Vuk i tu falsificira činjenice. Uvlači Albance kao Dražine egzekutore, izmišlja suradnju partizana i ustaša protiv četnika, tvrdeći kako su četnici Nijemcima nanijeli više gubitaka nego itko drugi u Europi.</p>
<p>Katolički intelektualac Ivica Relković na početku svoje nove knjige »Haaški recital Vuka Draškovića« opravdano i hipotetički pita što bi međunarodna zajednica poduzela prema Hrvatskoj da je primjerice Ante Đapić imenovan za ministra vanjskih poslova? Ogradivši se, kako je Đapića uopće nekorektno stavljati uz bok Vuka Draškovića, autor piše: »Što međunarodna zajednica čini Srbiji zbog ministra Draškovića? Je li joj zaprijetila međunarodnim izopćenjem i bojkotom?« </p>
<p>Ova knjiga posve opravdano upozorava na opasnoga velesrpskog ideologa, falsifikatora povijesti i lažnog mirotvorca, sada na položaju ministra vanjskih poslova SiCG. </p>
<p>Hrvatska vlast, diplomati i javnost trebali bi pomno proučiti Relkovićevu knjigu. Nužno je upozoriti na tu knjigu, zahvaliti savjesnom autoru i cijelom nizu odgovornih sponzora, koji su »preuzeli« obvezu države i omogućili njenu pojavu. Mjerodavna bi ministarstva trebala barem financirati prijevod knjige na engleski, te je u ime istine plasirati u svijet. Uvažavati značenje autora i njegove knjige, treba i zato, jer je katolički publicist Ivica Relković onaj koji je u 113 dana tamnice i srpskog mučenja u Vojniću 1991. na vlastitoj koži iskusio Draškovićevu metodologiju. </p>
<p>Autor je politički analitičar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sami rušimo najveći hrvatski povijesni pothvat</p>
<p>Gospođa Carla del Ponte radi posao za koji je dobro plaćena, a mi to doživljavamo kao Damoklov mač nad Hrvatskom. Samo mi možemo biti mač nad Hrvatskom ili mač Hrvatske. Kad slušamo rasprave u Hrvatskom saboru, od kojih mnoge nisu demokracija nego destrukcija, onda se nije čuditi što zemlje nesklone raspadu Jugoslavije, to koriste protiv nas</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ </p>
<p>Razglednica u izdanju društva »Naša djeca« prikazuje Memorijalno groblje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i ispod tog imena napisana je rečenica: »I pepeo mrtvih stvorio je domovinu!« Dirnula me, jednostavnošću istine i oznake vječnosti, kao i Vukovar sâm. I tužna razglednica bijelih križeva, od kojih je svaki kao i mi svi, imao snove i mladost, ljubav, djecu, radost. </p>
<p>Vukovarska legenda traje i trajat će, i pogrešno se katkad govori i piše, da je sve to palo u zaborav. Tu zaborava ne može biti. O padu Vukovara raspredano je više priča, nego o njegovu herojskom držanju tri mjeseca, kao da je nekomu bilo stalo da tu veličinu okalja. </p>
<p>Slušajući sve više razne interpretacije ovog ili onog događaja iz Domovinskog rata i promatrajući metamorfoze Tuđmanovih suradnika kroz izjave, u čudu se pitam kako je Tuđmanu uspjelo ostvariti pobjedu. </p>
<p>Mi sami rušimo najveći povijesni pothvat hrvatskog naroda, klevećući akcije, bez kojih bismo danas bili balkansko roblje. Hoćemo li mi ikad izaći iz Matoševe ocjene da su najveći neprijatelji Hrvata, Hrvati!? Gospođa Carla del Ponte radi posao za koji je dobro plaćena, a mi to doživljavamo kao Damoklov mač nad Hrvatskom. Samo mi možemo biti mač nad Hrvatskom ili mač Hrvatske. </p>
<p>Kad slušamo rasprave u Hrvatskom saboru, od kojih mnoge nisu demokracija nego destrukcija, onda se nije čuditi što zemlje nesklone raspadu Jugoslavije, to koriste protiv nas. Svom velikom reformatoru Janu Husu Česi su stavili povez preko očiju (dakle, spomeniku), da ne gleda gušenje »baršunaste revolucije« u Čehoslovačkoj 1968. godine. </p>
<p>Katkad bih ga stavio i sebi da ne gledam s koliko se sladostrašća truju i najpozitivniji potezi ili uspjesi legalne vlasti i to samo s jednim prozirnim ciljem – da joj se sruši ugled u narodu na svaki mogući način. A u konačnici, dakako, da se preuzme kormilo. </p>
<p>Nisam stranački čovjek, ali sam objektivan kad je riječ o Hrvatskoj. Nakon četiri godine vladanja nema smisla govoriti, da bi se stari problemi mogli bolje rješavati. Oporba je jednostavno još u inerciji vladanja i sporo se može zaustaviti. Ka bi, na primjer, koalicija ponovno došla na vlast, pa bi je HDZ ganjao dvije godine za svaki potez, pa kamo bi mi svi došli?</p>
<p>Smirite strasti vladanja, mali smo narod, nemamo naftu ni zlato, ali smo prvi put slobodni u dugoj i krvavoj povijesti, i samo složni ćemo to i ostati. </p>
<p>Sjetite se svi skupa onih uplakanih dječjih očiju na šleperima progonstva, one djece što su nam sijeda došla iz Vukovara u Zagreb i djece čiji su roditelji, ili samo otac, ostali na bojišnici braniti njih i domovinu. </p>
<p>I ta djeca razglednicom »Naša djeca« iz Vukovara nam poručuju: »I pepeo mrtvih stvorio je domovinu!«. Eto vidite, to nam daje nadu da raste generacija koja pamti, koja voli i koja traži od nas svih drukčije ponašanje. Da nema sporta i svadbi, ni zastava ne bi bilo! </p>
<p>Osobno me bole kojekakve insinuacije o obrani i padu Vukovara, ali boli me i to što nismo raspisali međunarodnu zamolbu za obnovu Vukovara, kao što je to Jugoslavija učinila za potresom srušenim Skopjem. Za Vukovar nismo učinili sve ono što je on učinio za nas!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Slijepima je knjiga važnija nego onima koji vide </p>
<p>Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu, u Draškovićevoj 80, jedina takva u našoj zemlji, obilježava iduće godine 40. godišnjicu osnutka te pet godina postojanja kao samostalne javne ustanove. U Mjesecu knjige željeli smo doznati nešto više o njezinu radu i problemima s kojim se svakodnevno susreću njeni korisnici.</p>
<p>»Knjižnica posjeduje oko 2200 naslova na Brailleovu pismu i oko 2300 zvučnih knjiga, na kasetama, a veliki trud ulažemo u izradu časopisa koji pokrivaju niz područja, kao što su politika, znanost, radioamaterizam, moda, šah i drugo«, rekla je ravnateljica Knjižnice Sanja Frajtag. </p>
<p>Osim što posuđuje knjige korisnicima, Knjižnica i sama radi knjige i časopise na brajici, u tiskari s knjigovežnicom te u specijaliziranom studiju za snimanje zvučnih izdanja. Godišnja proizvodnja kreće se oko 150 do 160 novih naslova, a izbor knjiga koje će se prilagoditi slijepim osobama obavlja stručno vijeće na osnovu anketa o čitanosti knjiga gradskih knjižnica.</p>
<p>Osim slijepih i slabovidnih osoba, korisnicima knjižnice mogu biti i osobe koje ne mogu čitati standardni tisak zbog oštećenja vida, a zvučne knjige koriste i osobe s disleksijom, nepokretne osobe i drugi. Posudba se može obaviti osobno, dolaskom u knjižnicu, no češća je dostava koja je za područja Grada i Zagrebačke županije besplatna.</p>
<p>»Slijepe i slabovidne osobe u prosjeku čitaju 17 knjiga godišnje što je puno više od standardnog hrvatskog prosjeka. Zato se trudimo da ponuda knjiga bude što raznolikija, kako bismo što bolje zadovoljili potrebe naših članova, kojih trenutno imamo oko 1400«, rekla je Sanja Frajtag. Dodala je kako se nada da će za iduću godinu Knjižnica dobiti dodatna sredstva iz Državnog proračuna kako bi adaptirala zgradu i prilagodila je za tribine, književne večeri, igraonicu i slično.</p>
<p>»U Knjižnicu za slijepe dolazim već 30 godina, još od osnovne škole«, rekao je Zvonko Jurčić kojeg smo zatekli pri audio-snimanju krimića »Marijino pismo«. Dodao je i kako su slijepe osobe zakinute za mnoge vidove zabave, poput televizije i sličnog, što zamjenjuju knjigama i časopisima, prilagođenim slijepim osobama. </p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Slijepi pozivaju saborske zastupnike na sastanak</p>
<p>Udruga slijepih Zagreb organizira u četvrtak sastanak sa saborskim zastupnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije, kako bi im skrenula pažnju na brojne probleme slijepih osoba, rekla nam je tajnica Udruge slijepih Zagreba Marija Mustač. »U svakodnevnom životu slijepe osobe susreću se s nizom problema koji muče i ljude bez tjelesnog hendikepa, ali slijepim osobama rješavanje problema poput zaposlenja predstavlja ne samo financijsku neovisnost, nego i integraciju u normalni svijet«, pojašnjava Marija Mustač. Dodala je kako su slijepi u svojim pravima u posljednjih desetak godina jako nazadovali, niz pogodnosti ukinuto im je, što je jedan od glavnih razloga za sastanak sa zastupnicima.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ulica Črnomerec bez asfalta zbog birokracije</p>
<p>Ulica Črnomerec od Krčelićeve do Strme ceste već je tjednima raskopana iako je rekonstrukcija vodovodnih cijevi završena. Prema riječima Kemala Golača, voditelja radova iz Zagrebačkih cesta, taj dio ulice raskopan je zato jer poduzeće Vodoopskrba, koje je izvodilo radove, još uvijek nije izdalo zapisnik o primopredaji radova.</p>
<p> Pojednostavljeno, to znači da nedostaje dokument na temelju kojega bi djelatnici Zagrebačkih cesta mogli asfaltirati raskopani dio prometnice. A na njoj ima rupa dubokih i 20 centimetara. Glasnogovornica Vodoopskrbe, Danica Lisičar, rekla je kako »Vodoopskrba nema ništa sa zatrpavanjem ceste«, a sporni zapisnik je prešutjela. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HB: SDP i HNS uzeli novac od čišćenja lopoča </p>
<p>»Koalicijske stranke na vlasti, SDP i HNS, 'izronile' su iz jarunskog mulja milijun kuna, kad su Športsko rekreativnom centru Jarun dale novac u iznosu od gotovo pet milijuna kuna za čišćenje jezera od lopoča«. Kazao je to na tiskovnoj konferenciji u srijedu Tomislav Jelić, predsjednik zagrebačkog Hrvatskog bloka. </p>
<p>Jelić smatra da su si vladajuće stranke uzele novac za predizbornu kampanju jer, kako kaže, »treba osigurati novac za stranačke volontere i veleplakate«. Ističe kako je natječaj za taj posao objavljen u Narodnim novinama, a Poglavarstvo objavljuje natječaj i za mnogo manje poslove u dnevnim novinama. »Uz to, na otvaranju ponuda bila su nazočna četiri člana Povjerenstva, a predsjednika nije bilo«, nastavio je HB-ovac. Predsjednik Povjerenstva, HNS-ovac Tomislav Brčić, navodno nije znao za sastanak. Uz to, prema troškovniku, ističe Jelić, zamjetne su mnoge nepravilnosti. Tako su ronioci, primjerice, lopoč vadili 12 sati dnevno i 60 dana uzastopce. Uz to, Jarun je kupio opremu za vađenje lopoča, a onda ju je dao tvrtki koja je obavljala posao, da bi nakon toga Jarun platio i odvoz iste opreme. </p>
<p>Na pitanje novinara hoće li tražiti ostavku direktora Jaruna Alekse Kocijana, Jelić je odgovorio kako neće, jer su »svi dosadašnji pokušaji da se suzbije kriminal u gradu, ostali bez većih rezultata«. Kocijan, međutim, demantira Jelića te ističe kako je sve bilo »prema pravilima«. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tojčić podnio ostavku iz protesta</p>
<p>Stipe Tojčić (HNS), zamjenik zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić za gospodarstvo, na tiskovnoj konferenciji u srijedu, u prostorijama gradskog HNS-a, podnio je ostavku na članstvo u Gospodarsko-socijalnom vijeću Grada Zagreba.</p>
<p> Razlog toga njegova protesta jest, kako je objasnio, to što nije izabran na mjesto predsjednika Vijeća, nego je na to mjesto izabran drugi zamjenik gradonačelnice, Milan Bandić. »Milan Bandić još je jednom uzurpirao vlast i sirovom silom postao predsjednik GSV-a«, smatra Tojčić. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od petka do nedjelje - Festival portugisca </p>
<p>U atletskom šatoru Boćarskog doma Zrinjevac, Prisavlje 2, u petak se otvara IX zagrebački festival portugisca, što će trajati do nedjelje, 24. listopada. Organizira ga Gradski ured za poljoprivredu a suorganizatori su Turistička zajednica i Gospodarska komora Zagreba te Zagrebačka županija. Namjera festivala jest da se Zagrebu vrati jedna od starih navada štovanja vina, da se pomogne turističkoj promidžbi Zagreba i da se obnovi međunarodno natjecanje portugizaca. Na ovogodišnjem festivalu sudjelovat će samo 17 proizvođača što je manje nego proteklih godina, zbog raznih vremenskih nepogoda. Posjetitelji će moći uživati u decilitru portugisca za 3 kune a moći će kupiti i posebne čaše za degustaciju. Za vrijeme trajanja festivala potpisivat će se i peticija »Pravo na čašu vina« koja će se uputiti Vladi kao protest protiv odredbe o 0,00 promila alkohola za vozače. U nedjelju će se nagraditi najbolji proizvođač portugisca. Festival će biti otvoren za posjetitelje u petak od 12 do 21 sat, a u subotu i nedjelju od 10 do 21 sat. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>U gondoli s jednim veslom krenuli preploviti Jadran od Pule do Venecije</p>
<p>Gondolijeri Vittorio Orio i Enzo Liszka u pothvat su se upustili kako bi natjerali javnost da više ulaže u financiranje istraživanja rijetkih dječjih bolesti</p>
<p>PULA</p>
<p> – Gondolijer Vittorio Orio i njegov suputnik Enzo Liszka krenuli su u ponedjeljak, u originalnoj venecijanskoj gondoli s jednim veslom, na jedinstveno putovanje – preploviti Jadransko more od Pule do Venecije! </p>
<p>Orio, kao vrsni poznavatelj svih tajni gondolijerstva još jednom izaziva prirodne sile i vlastitu sportsku spremnost u humanitarne svrhe, baš kao kad je gondolom preplovio La Manche ili Rajnu. Ovoga puta taj venecijanski gondolijer želi senzibilizirati javnost za potrebu većeg financiranja istraživanja rijetkih bolesti u djece za Fondaciju »Mauro Baschinotto« iz Vicenze koja sredstva usmjerava Institutu za rijetke bolesti i bolesti atrofije mišića kralježnice. Pothvat hrabroga gondolijera odvija se pod pokroviteljstvom Unescova ureda u Veneciji.</p>
<p>U običnoj gondoli od šest metara i 500 kilograma, građenoj za venecijanske kanale, a ne za otvoreno more, Orio i suputnik mu Liszka namjeravaju prijeći 215 kilometara u 10 etapa, od Pule, preko Rovinja, Poreča, Novigrada, Umaga, Pirana, Grada, Lignana, Caorlea i Jesola sve do Venecije i to u 10 dana. Dolazak u venecijanski kanal San Marco planira se za petak, 29. listopada.</p>
<p>Put gondolom ukrašenom bojama Venecije opet će oživjeti i tradicionalan način plovidbe morem te prenijeti poruku mira zemljama kroz koje prolazi, kaže Orio. </p>
<p>»Moja se inicijativa nadovezuje na inicijativu jednoga oca čije dijete boluje od atrofije mišića kralježnice. Mauro Baschinotto inicirao je početak rada Instituta za istraživanje rijetkih bolesti djece. Zato ja svoje avanture i putovanja posvećujem Maurovu sinu Pietru, kao i svoj djeci oboljeloj od atrofije mišića kralježnice. Već nekoliko dana u Puli čekam dobro vrijeme, vjetrovi su posljednjih dana bili jaki, no eto, sad krećem i nadam se uspjehu. Vrlo sam tvrdoglav i do Venecije ću stići, pa makar za godinu ili pet godina«, zaključio je naš razgovor hrabri gondolijer Vittorio.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bijeg iz stvarnosti uz Quartet Sensitive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U intimnom ugođaju Casina Vega u utorak navečer riječki sastav Quartet Sensitive koncertno je predstavio novi album »Discussao«. Glazbeni gosti večeri, koji su privukli gotovo jednaku medijsku pozornost kao i sam kvartet, bili su Matija Dedić i Neven Frangeš na klavijaturama.</p>
<p>Drugi studijski album Quarteta Sensitive bio je najavljen singlom »Dođi mi« te aktualnim singlom »Od sumraka do zore«, što su ujedno i jedine dvije pjesme na hrvatskom jeziku, dok su ostale, baš u skladu s brazilskim ugođajem albuma, snimljene na portugalskom.</p>
<p>Kao i prošli album »Afternoon with Jobim«, i ovaj je album, kako je rekao Tonči Grabušić, ispunjen vječnim skladbama A. C. Jobima, velikana bossa nove i brazilskog zaštitnog znaka. Nakon što su se Riječani hrvatskoj publici prošlim albumom predstavili u najboljem mogućem svjetlu – uz fenomenalan vokal Meri Trošelj – i na novom su se albumu odlučili odvesti slušatelja u toplo, ljetno vruće poslijepodne.</p>
<p>»Zamislite sunce, more, lagane voćne koktele i zavodljiv vokal kakav ima Meri Trošelj. Slušate album i zaboravljate na gužvu u gradu, jurnjavu na poslu, već ste na godišnjem odmoru, daleko od svega... a šumovi mora u pjesmi Derradeira primavera, primjerice, tu su samo da pojačaju taj opuštajući dojam«, rekao je Tonči Grabušić, bubnjar riječkog kvarteta, koji uživa velike simpatije i poštovanje Matije Dedića.</p>
<p>»Kad je riječ o ovom kvartetu, o ljudima s kojima sam šest godina studirao, zajednički radio i uz koje sam učio o svojoj najvećoj ljubavi, glazbi, uvijek sam spreman odazvati se pozivu da sudjelujem na njihovu albumu, i da pomognem kako god mogu«, rekao je Matija Dedić, koji uz Nevena Frangeša gostuje kao klavijaturist u posljednjim trima pjesmama na albumu u izdanju Dallas Recordsa.</p>
<p>U utorak je glazbena večer, u kojoj su se najviše ispijali baš voćni kokteli, trajala do kasno u noć, i na dva je sata doista ponudila bijeg iz dosadne i krute svakodnevice.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Demolition Doll Rods u Močvari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvije polugole djevojke (gitaristica i bubnjarica), od kojih je jedna poluslijepa, i muškarac koji se odijeva kao žena (gitarist) uzburkali su u utorak navečer Močvaru prije svega scenskim nastupom.</p>
<p>Demolition Doll Rods iz Detroita prvi su put svirali u Hrvatskoj, u sklopu promotivne svjetske turneje. DDR nisu anonimusi; na turneje su ih vodili Iggy Pop, Blues Explosion i Boss Hogg, koji su svi redom njihovi fanovi. Osim mršava gitarista u kožnim gaćicama i s umjetnim pletenicama, kojemu su čak i ženske čizme bile preširoke, glavna atrakcija večeri bila je gitaristica čiji karikirani vokabular neodoljivo podsjeća na crnačke propovjednike.</p>
<p>Naravno da većinom muška publika nije ostala ravnodušna na njezine »propovijedi« u kojima poziva na ljubav i usput dopola skida klaunovske gaćice, a manijakalnim mahanjem stražnjice dokazuje da nije zaboravila koreografiju svog nekadašnjeg zanimanja profesionalne striptizete. Dvije gitare i snažan bubanj završili su svoju Zagrebu ponuđenu porciju sirovog rock'n'rolla pjesmom »Heroin« dragih im Velvet Undergrounda.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>23. listopada E.S.T. u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Švedski trio E.S.T. u subotu će, 23. listopada, nastupiti u Aquariusu. Riječ je o bandu koji je ovogodišnji dobitnik nagrade European Jazz Prize vrijedne 14.500 eura. Jedan od najinovativnijih, ne samo europskih jazz sastava, Esbjorn Svensson Trio je dobitnik brojnih nagrada i priznanja, primjerice BBC-Jazz Award 2003., German Jazz Award 2002. i 2003. i Germany Jazz Critics Award za najbolji album 2002. Dobitnici su nagrada Swedish Grammies za najbolji album 1996., 1998. i 2003., te nagrade Swedish Export Music Prize, kao i Choc L'Annee 2002., Best International Jazz Act 2002., Revelation of the Festival MIDEM 2003. Njihov novi album »Seven Days of Falling«, koji zauzima visoke pozicije na ljestvicama pop albuma u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, a kritičari su ga proglasili budućnošću jazza. Taj je album dobitnik Swedish Grammija u kategoriji najboljeg jazz albuma, te Music Export Prize koji švedska vlada dodjeljuje za izniman doprinos ostvarenjima koja glazbu te zemlje predstavljaju na međunarodnom polju.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dana Reeve: Christopher je umro dostojanstveno i mirno</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Udovica Christophera Reevea Dana prisjetila se njegova života i dana koji su prethodili njegovoj smrti u pismu što ga je u utorak objavila obitelji, prijateljima i obožavateljima.</p>
<p>»U subotu 9. listopada Chris je zadnji put bio priseban, bio je to zapravo njegov zadnji dan života koji je proveo radeći ono što je volio«, napisala je Dana.</p>
<p>»Ostavio je i dugačku telefonsku poruku senatoru Johnu Kerryju, u kojoj mu nudi svoju potporu i ohrabruje ga u njegovoj političkoj kampanji za američkog predsjednika. Potom je bio na Willovoj (sinovoj, op.a.) hokejaškoj utakmici, koja mu je bila to draža jer je njegova momčad pobijedila. Chris je pucao od ponosa kad je Will proglašen igračem utakmice jer je toga dana uistinu briljirao.</p>
<p>On i ja proveli smo predvečerje telefonirajući, a potom je s Willom gledao utakmicu Yankeesa. Pojeo je jedno od svojih omiljenih jela, sendvič s puricom«, napisala je u svom pismu Dana Reeve.</p>
<p>Na privatnoj komemoraciji sljedećeg tjedna u New Yorku očekuje se oko 900 posjetitelja. Reevova će obitelj, u suradnji sa zakladom za borbu protiv paralize »Christopher Reeve« odaslati pozivnice prijateljima i ljudima povezanima s tom zakladom – bilo da su dali stručnu ili materijalnu pomoć – a komemoracija će se održati 29. listopada u Juilliardovoj školi glume koju je pohađao bivši Superman.</p>
<p>U svojem pismu Dana Reeve kaže da joj je suprug do posljednjeg trenutka stoički podnosio sve boli i da je bio vrlo uzbuđen zbog objavljivanja filma »The Brooke Ellison Story«, koji je režirao. Nije se žalio na bolove ništa više nego inače, iako ih je očigledno imao; samo je usput komentirao kako osjeća gušenje, piše Dana Reeve.</p>
<p>Kad je Reeve umro 10. listopada zbog zastoja srca – posljednja 24 sata proveo je u komi, njegova je supruga napisala da mu je ostao nedovršen posao.</p>
<p>»Kasno te noći, oslabljen infekcijom specifičnom za paralizu, sa 52 godine izdalo ga je tijelo. Prerano za nekoga tko je, poput njega, htio postići još mnogo. Njegova su djeca još toliko mogla naučiti od njega. To je sasvim nepošteno, ali život je nekad baš takav«, rekla je Reeve u pismu te dodala da je Christopherova obitelj ostala sretna unatoč velikoj nesreći koja ih je zadesila.</p>
<p>»Ovih devet i pol godina naša je obitelj blagoslovljena radošću, smijehom i veseljem, ali i dubljim spoznajama do kojih nikad u suprotnome ne bismo bili došli. Chris nam je darovao svoj život, i unatoč tome što nam je fizički život postao složeniji zbog Chrisove specifične bolesti, naša je obitelj ostala sretna, usredotočena na njega i usko povezana, to više što nas je njegova bol i patnja sve zbližila«, napisala je Dana Reeve u pismu za javnost.</p>
<p>Filmski je Superman nakon nesreće u svibnju 1995., kad je pao s konja na mitingu u Culpeperru, ostao paraliziran od vrata na dolje. Ipak, unatoč liječničkim prognozama, vjerovao da će jednog dana i prohodati te je osnovao fond za borbu protiv paralize i ostalih bolesti središnjeg živčanog sustava. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Cruise na japanskom, a Godzilla na hollywoodskom Šetalištu slavnih</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Tom Cruise zasigurno je jedna od najvećih suvremenih filmskih zvijezda, a u srijedu je postao prvim stranim glumcem koji je ostavio otisak svoje ruke na jednom trgu u Tokiju, svojevrsnoj japanskoj inačici hollywoodskog Šetališta slavnih (Walk of Fame).</p>
<p>»Vrlo sam počašćen što ste mi pružili ovakvu priliku. Osjećam da imam posebnu vezu s japanskom publikom«, rekao je Cruise, koji je u Japanu na promotivnoj turneji svog posljednjeg filma »Collateral«. Japanskim je filmofilima dodatno simpatičan zbog uloge u »Posljednjem samuraju«, gdje promiče istočnjačku bushido filozofiju.</p>
<p>Na toj se svečanosti pojavilo i najpoznatije japansko filmsko čudovište Godzilla, odnosno čovjek u gumenom odijelu legendarnog čudovišta. Ponosan Godzilla pred okupljenim se obožavateljima prošetao s potvrdom da će mu 29. studenoga Hollywood dodijeliti zvijezdu na tamošnjem Šetalištu slavnih. U pratnji gumenog čudovišta bio je izvršni producent glasovite kuće Toho, pod čijim su okriljem nastajali filmovi o Godzilli. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Za sve poplave, suše i uragane krivo je globalno zagrijavanje</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Humanitarne organizacije i organizacije za zaštitu okoliša uputile su poziv na uzbunu zbog budućih razarajućih učinaka globalnog zagrijavanja po najsiromašnije stanovništvo na Zemlji, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu.</p>
<p>U izvješću što ga je predstavio RK Pachauri, predsjednik Međuvladine skupine za klimatske promjene, a podržao ga i dobitnik Nobelove nagrade za mir, južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, ističe se da je globalno zagrijavanje izazvano intenzivnim korištenjem fosilnih energija krivo za poplave, suše i uragane koji sve više poprimaju razmjere katastrofe, dovodeći u opasnost ljudske živote i čitava gospodarstva.</p>
<p>Izvješće su sastavili stručnjaci u ime 17 organizacija među kojima su »Prijatelji zemlje«, Greenpeace i Svjetski fond za prirodu. U njemu se ističe i da cilj iskorjenjivanja siromaštva do 2015. neće biti dosegnut ako se ne poduzmu drastične mjere kako bi se zaustavilo sve jače globalno zagrijavanje.</p>
<p>Traži se procjena troškova prilagođavanja siromašnih zemalja klimatskim uvjetima, ograničavanje emisije štetnih plinova na 60 do 80 posto iznad njene razine iz 1990., što je dosta više nego propisuje Protokol iz Kyota, kao i nova financiranja i pomoć industrijskih zemalja u prilagođavanju siromašnih zemalja. U nedostatku tih mjera, klimatske promjene mogle bi izmaknuti nadzoru, upozorava se. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Pet do dvanaest za hrvatsku knjigu</p>
<p>Dok izdavači zvone na uzbunu upozoravajući na pogubne posljedice, od nelojalne konkurencije, nepostojeće pravne regulative do kulturnog kolonijalizama, novinske kuće tiskanjem knjiga zgrću golem novac: mjesečno se u Hrvatskoj na kioscima proda oko 1.800.000 primjeraka knjiga. Jesi li moguća »pravednija« borba na tržištu knjiga? </p>
<p>Prema podacima novinskih izdavača, u Hrvatskoj se na kioscima mjesečno proda oko 1.800.000 knjiga. </p>
<p>Nastavi li se taj ritam, a sudeći prema intenzitetu marketinške kampanje vjerojatno i hoće, za godinu dana prodat će se 21.600.000 knjiga. Zanemarimo li sve primjedbe na novinske knjižnice poput lošeg tiska, stranica koje ispadaju, zastarjelih prijevoda, nepostojanja predgovora ili pogovora ili pak konzervativnog odabira naslova, e da bi se uopće procijenila njihova važnost, glavno je pitanje čitaju li kupci uopće te knjige ili im samo ukrašavaju regal u dnevnoj sobi.</p>
<p> Poznavajući mentalitet potrošača, svatko od nas će rado kupiti nešto i čak platiti malo više ako uz to dobije štogod na dar, bio to upaljač, najlonke ili sjenilo za oči. To što je boja posve kriva i ne pristaje našem tenu, uopće nije važno jer smo to dobili besplatno.</p>
<p>Na primjer, Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi smatra da je cijena od 29 kuna, s obzirom na kvalitetu izdanja prevelika, ali izdavaču ipak isplativa računica jer se knjige na kiosku prodaju bez računa.</p>
<p>Podršku je dao i ministar kulture Božo Biškupić. Ipak, sve to više nalikuje marketinško-trgovačkom događaju sezone. Krenimo od činjenica: od pojave novinskih knjižnica evidentan je pad prodaje u knjižarama za 30 posto. Knjižarska mreža koja je početkom devedesetih bila u rasulu i jedva se konsolidirala, sada je u krizi. Knjižare koje nisu samo trgovine knjigama nego kulturne institucije, izgubile su svoju poziciju pojavom kulturno nedefiniranog kioska. Da ne spominjemo nepoštivanje pravila igre od novinskih nakladnika. Iako piše da se knjige mogu kupiti samo jedan dan, i to uz novine, one se još tjednima nakon toga mogu nabaviti na kiosku, benzinskoj crpki ili vašoj lokalnoj samoposluzi, a umjesto da višak knjiga ide u remitendu, jedna se knjižnica prodaje u Bosni i Hercegovini.</p>
<p> Ne nazire se kraj novinskim knjižnicama, ali to bi moglo značiti smanjenje opsega rada nekih nakladnika kao i otpuštanje desetka tisuća djelatnika vezanih uz izdavaštvo. Na sve to država šuti, naime, nema pravne regulative.</p>
<p>Stoga nakladnici sve više prigovaraju, a predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Zdenko Ljevak tijekom Interlibera najavljuje okrugli stol »Pet do dvanaest za hrvatsku knjigu«. Evidentno je da neki od izdavača ulaze u poslove s novinskim kućama, zapravo režući granu na kojoj sjede. Ljevak jedan od izlaza vidi u onomu što nudi slovenski prijedlog zakona, koji bi slovenski Parlament trebao izglasati u veljači. Zakon se tiče cijene knjiga i distribucije te predlaže jedinstvenu cijenu knjiga u određenom razdoblju.</p>
<p>Ivo Caput iz izdavačke kuće Celeber smatra da bi zakon mogao omogućiti »pravedniju« borbu na tržištu knjiga te zaštitu malih izdavača od propasti, no u njemu nema ništa o monopolu novinskih izdavača i načinima da se spriječi njihova nelojalna konkurencija. </p>
<p>Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice Hrvatske, trenutno je u pregovorima s jednom novinskom kućom oko pokretanja zajedničke biblioteke. To tumači izvornom Matičinom zadaćom: kulturnim uzdizanjem hrvatskog naroda, a to bi, kaže, bio način da njihove knjige dopru u što više hrvatskih domova. Premda je i Lukić imao primjedaba na kvalitetu dosad tiskanih knjižnica, smatra da su se bitno popravile i da bi suradnja mogla biti plodna za obje strane. Matica će, doduše, inzistirati na svojim prijevodima, pogovorima i predgovorima, no sumnja da će to izazvati komplikacije. Oni cijelu akciju smatraju vrlo pozitivnom i drže da je njezin utjecaj na buduće generacije još teško procijeniti, ali ne vjeruju da bi mogle uništiti pravo nakladništvo.</p>
<p>Branko Čegec iz naklade Meandar ne slaže se s tim. Čak je dio najnovijeg časopisa za književnost »Teme« posvetio agit-prop izdavaštvu, kako ga on naziva. Glavni problem tog fenomena je, smatra Čegec, što se u tim novinama u potpunosti izgubio prostor za recentnu književnost, o hrvatskoj književnosti i pjesništvu da ne govorimo, jer se novine bave same sobom i svojim izdanjima, a očit je i nedostatak kritičkog praćenja i promišljanja literature. </p>
<p>Takvo što je moguće samo u Hrvatskoj i tranzicijskim zemljama poput Bugarske i Rumunjske, dok je u Francuskoj pokušaj novinskih biblioteka propao. U Italiji i Njemačkoj također postoji, ali uz strogu zakonsku regulativu. Zbog čega nitko u Hrvatskoj ne reagira, imamo dva društva književnika, a oni šute, pita se Čegec. Najgore je što takva vrsta izdavaštva upropaštava autore, a ni neki domaći autori nisu bili imuni na šuštanje novčanica, poput Pavla Pavličića ili Miljenka Jergovića. Tiskanjem velike količine djela nekog autora na užasno niskoj razini, ta je knjiga idućih desetak ili čak i više godina mrtva. Niti jedan izdavač neće se usuditi tiskati neku knjigu, sve da se radi i o remek-djelu, kada u opticaju već postoji sto tisuća primjeraka.</p>
<p>Dodatno zabrinjava to što je zahvaljujući izdanjima dvaju dnevnih listova čiji su vlasnici izvan Hrvatske, Hrvatska stavljena u poziciju kulturne kolonije. Pa nećemo valjda budućnost našeg izdavaštva vezati uz dvije inozemne korporacije koje će iza sebe u našem izdavaštvu ostaviti pustoš. Osim toga, po onoj »svakog čuda za tri dana dosta« kupcima novina knjige će jednog dana početi ići na živce, ali će novinski izdavači dotle ubrati veliku materijalnu korist te se okrenuti nečemu novom, kakvoj nagradnoj igri ili dijeljenju tko zna čega. Samo, u kakvoj će situaciji ostaviti hrvatske nakladnike? </p>
<p>Dobro je što će na Interliberu biti organiziran okrugli stol, no tko će prisustvovati i kakva će korist biti od svega? Vjerojatno neće doći polovica nakladnika koji su već ušli u poslovnu suradnju s novinskim kućama. Ministarstvo kulture je osnovalo povjerenstvo za izradu zakona o nakladništvu. No, sami nakladnici moraju nešto poduzeti da se ne dogodi da ih je dokrajčila – vlastita struka.</p>
<p>Aleksandra Žarak</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ratnici željeznog razdoblja </p>
<p>Posebnost izložbe je što se prvi put na jednome mjestu predstavljaju različite kulture starijeg željeznog doba s područja kontinentalne Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada – Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj« naziv je velike izložbe koja se otvara u četvrtak, 21. listopada, u 19 sati u zagrebačkom Arheološkome muzeju. Tom prilikom prvi put na jednome mjestu predstavljaju se različite kulture starijeg željeznog doba s područja kontinentalne Hrvatske, kaže koordinatorica izložbe Dubravka Balen-Letunić. Projekt je organizirao zagrebački Arheološki muzej u suradnji s Gradskim muzejom Varaždina i osječkim Muzejom Slavonije te brojnim drugim muzejskim institucijama s područja kontinentalne Hrvatske. </p>
<p>To zemljopisno područje iznimno je zanimljivo budući da su se na njemu, od 8. do 3. stoljeća prije nove ere, razvijalo pet osebujnih kultura: Dalj, Martijanec-Kaptol, Budinjak, Kolopijani te Japodi, koji uz mnoga zajednička obilježja pokazuju i svoje posebnosti. Zajedničke karakteristike tog arheološkog razdoblja jest sve češća primjena željeza, ali i nastajanje novih oblika materijalne kulture u keramici, ukrasnim i uporabnim predmetima te opremi ratnika i konjanika. </p>
<p>Materijalna svjedočanstva kulture vjerno predočuju i promjene nastale u društvenim odnosima jer su uspon rudarstva i ubrzana proizvodnja željeznih predmeta pospješili procese raslojavanja društva te stvaranje vladajućeg sloja ratnika i trgovaca. Bogati slojevi, kao što se uočava iz izloženih predmeta, željeli su prikazati svoju materijalnu moć koja se zrcalila u raskošnoj opremljenosti grobova u kojima je pronađen nakit, keramičko posuđe i konjska oprema. Osobito su fascinantni nalazi budinjačke kulture, koja se rasprostirala na Žumberku, gdje su, u blizini sela Budinjak, nađeni brojni grobovi ratnika-konjanika. Ti su ratnici nosili specifične zdjelaste kacige, izrađene od bronce i organskog materijala, a na izložbi su prikazane i replike tih kaciga kao i originalni nalazi.</p>
<p>Japodska kultura je najviše istraživana, zadržala je autohtonost sve do rimskih osvajanja u drugoj polovici 1. stoljeća prije nove ere. Njezin je razvitak, u području Like, Gorskog kotara i Korduna, pospješio dolazak panonskog stanovništva koji je sa sobom donio nova tehnološka iskustva u preradi bronce. To je razvidno u bogatim nalazima dijelova nošnje, kapa, pokrivala za glavu i širokih pojaseva, ukrašenima minucioznim radom u bronci. Jednako tako su dojmljivi i nalazi kolopijanske kulture koja je dobila naziv po rijeci Kolapis, antičkom imenu Kupe.</p>
<p> Ondašnji stanovnici tog područja, unatoč blizini keltske kulture, uspjeli su zadržati bitne značajke vlastite materijalne i duhovne kulture. To dokazuju i nalazišta sa oko sedamdeset tisuća keramičkih ulomaka, kao i figure konjanika-ratnika čija je funkcija najvjerojatnije bila čuvanje duša preminulih boraca.</p>
<p>Izložba je zanimljiva jer je, osim velikog broja raznovrsnih izložaka, karakterizira izvanredno suvremen i domišljat postav koji potpisuje Renata Waldgoni. Uz to, izložba je priređena i za izlaganja u različitim izložbenim prostorima, što je i planirano jer nakon Zagreba odlazi u Osijek i Varaždinu te u inozemstvo. Izložbu prati bogato ilustrirani, trojezični katalog koji je svojevrsna sinteza arheologije starijeg željeznog doba na području kontinentalne Hrvatske te dragocjen izvor podataka o tom razdoblju. Katalog je ilustrirao i oblikovao Damir Nehyba s tekstovima autora arheološke koncepcije Dubravke Balen-Letunić, Laze Čučkovića, Marine Šimek, Jasne Šimić i Želimira Škoberne.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Piratstvo je zločin </p>
<p>U Hrvatskoj se gubi oko 60 milijuna kuna zbog internetskog piratstva i oko 30 milijuna kuna zbog piratskih kopija DVD naslova </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U hotelu Palace u Dubrovniku u srijedu je započela redovita europska konvencija Twentieth Century Foxa – Home Entertainment i Continental Filma koji je Foxov zastupnik za Hrvatsku. U nazočnosti predstavnika kompanije Fox iz 21 zemlje razgovaralo se o predstojećim kinopremijerama te DVD i video naslovima koji će se naći do kraja godine na tržištu, ali je najviše govora bilo o antipiratskoj kampanji koju ta tvrtka provodi u cijelom svijetu.</p>
<p> Tako Fox kreće s porukom koja će se naći uz sva DVD izdanja filmskog hita »Dan poslije sutra«, prodaja kojeg će početi u Sjevernoj Americi početkom sljedeće godine. Takvim prigodnim spotovskim porukama od 30 sekundi Fox želi spriječiti tiskanje piratskih kopija koje se vrte u cijelom svijetu i koje ugrožavaju ekonomski profit te tvrtke.</p>
<p>U razgovoru s novinarima Gary Ferguson i Paul Higginson iz Foxa te predstavnici Continental Filma Vladimir Šobat i Ivo Šiber naglasili su da je Hrvatska jedno od najvažnijih tržišta u Europi, kako za DVD i video tako i za kino prikazivanje koja sa sto milijuna kuna profita od DVD i videa i 60 milijuna od kino prikazivanja pokazuje koliko se ovaj profit udvostručio u posljednje tri godine, što je vjerojatno zasluga i otvaranja multipleksa u Zagrebu. No, istodobno Hrvatska nije imuna na probleme s piratskim kopijama kao i sve zemlje u Europi i svijetu, zato je nužno zaštititi se. To se postiže, kažu odgovorni iz Foxa, edukacijom u kako bi ljudi shvatili da je piratstvo kriminalni čin, zločin, isto kao i raspačavanje droge, jer radi se o krađi autorskih prava, koja se mora spriječiti. </p>
<p>U Hrvatskoj se gubi oko 60 milijuna kuna zbog internetskog piratstva i oko 30 milijuna kuna zbog DVD piratstva, dakle oko sto milijuna kuna pojede ilegalno tržište, a toga imaju štete ne samo filmske tvrtke nego i državna ekonomija i svi mi zajedno. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Više od 25 tisuća posjetitelja u Klovićevim dvorima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložbu »Dora Maar i Picasso, dodir pogledima« u tri tjedna vidjelo je više od 25 tisuća posjetitelja. Posjetitelji će moći razgledati sve izložbe u Klovićevim dvorima svakim danom, osim ponedjeljkom, od 10 do 20 sati, a četvrtkom od 10 do 22 sata. Izložbe »Dora Maar i Picasso« i »Stoljeće gotike na Jadranu - slikarstvo u ozračju Paola Veneziana« mogu se razgledati do 28. studenoga, a »Hrvatska renesansa« do 21. studenoga. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Booker Alanu Hollinghurstu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanski pisac Alan Hollinghurst dobitnik je ovogodišnje nagrade Booker, jedne od najprestižnijih književnih nagrada u svijetu. Hollinghurst je nagradu i ček na 90.000 dolara dobio za roman »The Line of Beauty«. Osim bivšeg novinara London Timesa u konkurenciji su bili i Achmat Dangor, Colm Toibin, Gerard Woodward i Sarah Hall. Prvi put u 36 godina dugoj povijesti nagrade Booker žiri je najboljim proglasio roman s homoseksualnom tematikom. Hollinghurst je prvi roman objavio 1988. godine (The Swimming-Pool Library), a prvu nominaciju za Booker imao je prije deset godina za roman »The Folding Star«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dvjesto godina Napoleonove krunidbe</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Povodom 200. obljetnice Napoleonove krunidbe u Louvru se u četvrtak otvara izložba posvećena istoimenoj slici Jacques-Louisa Davida. To divovsko platno, najveće u tom pariškom muzeju nakon »Svadbe u Kani« Paola Veronesea, pokazuje raskoš i mitove na kojima je novi vladar Francuza želio temeljiti svoju vlast. Francuski je Senat 18. svibnja.1804. ukazom proglasio carstvo, a Napoleon Bonaparte postaje Napoleon I. Kako bi pojačao svoj legitimitet 2. prosinca iste godine kruni se u crkvi Notre-Dame u Parizu u nazočnosti pape Pija VII., iz čijih je ruku uzeo krunu i sam je postavio na glavu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Gračan našao razloge za zadovoljstvo</p>
<p>»Iako ne možemo biti zadovoljni igrom, možemo rezultatom i htijenjem. No, što se naši igrači prije pomire sa stalnim psihološkim pritiskom i prihvate zahtjeve koji su pred njima, tim prije će isplivati iz krize«, kaže Gračan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova je kriza u utorak poprimila i pomalo ironičnu dimenziju. Uostalom, kako drukčije okarakterizirati pojavu kad Miroslav Matoković brzinom nagibnoga vlaka tutnji pored zijevajuće Dinamove obrane, kad dvaput izbija posve sam pred vratara Turinu i neshvatljivom se lakoćom poigrava s donedavnim hrvatskim nogometnim autoritetima.</p>
<p> Matoković je, naime, nogometaš Belišća na zalasku karijere, veteran koji je svoj igrački vijek produljio ponajprije zbog zabave i koji se ovog utorka i te kako zabavljao s maksimirskom obranom. Istina, Dinamo je na kraju jedva nekako uspio pobijediti »drskog« drugoligaša sa 3-2 i dotegliti se do četvrtfinala domaćega kupa, ali tek nakon što ga je s »poda« podignuo mladi riječki sudac Domagoj Vučkov, koji je tako spriječio Belišćane u nakani da ponove podvig od prije deset godina. A, tada je taj isti Matoković »potopio« Dinamo na tom istom travnjaku, zakucavši pogodak za pobjedu Belišća. Bilo je 2-1, a sličan se scenarij, dakle, razvijao i ovoga utorka, sve dok se nije umiješao sudac dodijelivši izravni crveni karton ponajboljem igraču Belišća Mariju Mijatoviću zbog - psovanja. Uzgred, isključenje je uslijedilo nepunu minutu nakon što je Belišće povelo sa 2-1, a upravo je Mijatović bio strijelac prvog i asistent za drugi pogodak...</p>
<p>Možda bi Dinamov trener Nenad Gračan doživio istu sudbinu kao tadašnji maksimirski trener Miroslav Blažević... Ćiro danas euforično viče u diktafone i mikrofone, oslovljavajući sebe »najboljim hrvatskim trenerom«, koji bi s Dinamom »sigurno bio prvak«. No, ostaje tek činjenica da je Ćiro izgubio protiv Belišća, a Gračan - nije. Uzgred, Blažević je dva kola prije poraza protiv Belišća, izgubio i dvoboj protiv Zadra. A Gračanovoj momčadi ove subote na noge dolaze upravo - Zadrani.</p>
<p> Kapetan Niko Kranjčar više nema znatnijih problema s trbušnim zidom i trebao bi zaigrati od prve minute. Damir Milinović će, s druge strane, pauzirati zbog bolova u leđima.</p>
<p> – Momčad u fizičkom smislu raste što se pokazalo i protiv Slavena Belupa i sad protiv Belišća, naglasio je Gračan. </p>
<p>– Bili bismo zadovoljniji da smo imali više sreće u realizaciji. U te smo dvije utakmice, kao i u onim ranijim protiv Kamena Ingrada i Elfsborga, promašili toliko prilika koliko si momčad poput Dinamove ne smije dozvoliti. A, što se tiče dvoboja protiv Belišća... Prošli smo u četvrtfinale kupa i to je u ovom trenutku najbitnije. Uostalom, njihova momčad kvalitetom nije ništa slabija od naših prvoligaša. Iako ne možemo biti zadovoljni igrom, možemo rezultatom i htijenjem. No, što se naši igrači prije pomire sa stalnim psihološkim pritiskom i prihvate zahtjeve koji su pred njima, tim prije će isplivati iz krize.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nema nogometa bez Mamića </p>
<p>Što god tko mislio, u hrvatskom je prvoligaškom i ostalom nogometu nažalost najbitnija osobina sposobnost i volja da se negdje iščeprka pokoja kuna, a tko si i kakav si sasvim je nevažno </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – To što se uz ponuđenu, pa neprihvaćenu ostavku Zdravka Mamića, Dinamova dopredsjednika, podigla zasigurno veća medijska buka nego što bi bila da ju je ponudio premijer ili predsjednik države, priča je za sebe i svojevrsni je odraz svekolikog stanja duha. No, ne budimo toliko naivni da povjerujemo u teoriju kako su u Dinamu zaista toliki slabići da su pred Mamićem klečali i molili ga da ostane samo zato što ih je u skladu sa svojim planovima promovirao kao svoje ljude u klupsku »vladu« pa bi i njihov ostanak u luksuznim klupskim ložama i lobijima bio ugrožen. </p>
<p>Klečali su oni koji se imaju čast nazivati klupskom upravom manje od sekunde, zbog toga što unatoč svemu iritantnom i destruktivnom što se nakupilo uz Mamićevu ličnost (pa se tako odražava i na klupsko ozračje), ostaje na površini kruta činjenica o općem stanju hrvatskog nogometa. A u njemu je, koliko znamo, više nego dobrodošao svatko tko može nešto »namaknuti« za klub, podmetnuti za njega svoja leđa, pogotovo ako posegne u svoj novčanik. Bez obzira na to radilo se o manijaku, neurosteniku, lažljivcu, paraoniku, koleriku, fanatiku, kriminalcu, ekshibicionistu, mazohistu ili sve to zajedno u jednoj osobi, kakvih je naš nogomet prepun. </p>
<p>O tome koliko tko donosi i pridonosi za Dinamo te kako se to troši i raspoređuje ne postoje godinama nikakvi službeni pisani tragovi za javnost, što nije samo originalnost maksimirskoga kluba. Sve u vezi s time nosi obilježje službene tajne i jedino je dostupno na uvid uskom krugu ljudi od najvećeg povjerenja, a ponekad ni njima. Stoga nije čudno što je javnost ponekad bezobrazno bombardirana optimističnim, ali nepotkrijepljenim podacima, pogotovo u postojećim okolnostima alkemičarskih klupskih spajanja kraja s krajem i osiromašenja našeg nogometa, kad se ni postojeća zakonska regulativa previše ne trudi da sredi stanje općega kaosa. Zato je prava sreća za hrvatski nogomet što Europa i u to područje našeg zanimanja pomalo progurava svoje običaje, jer bi u protivnom sve otišlo kvragu. </p>
<p>Stoga iz uskoga praktičnoga klupskoga kuta gledanja, kad se u društvu koje je ionako već odavno proigralo sve osnovne moralne i etičke vrijednosti na jednu stranu vage stave sve »necivilizacijske« vanjske osobine Zdravka Mamića, a s druge makar kuna koju je gurnuo u Dinamovu blagajnu, proizlazi da se bez razmišljanja valja opredijeliti za ovo drugo, pogotovo ako je gurnuo i malo više od jedne kune. </p>
<p>Da niti HNS-ovim glavešinama nije svejedno hoće li vječno buntovni i za Rusanovu odjednom neugodni Mamić sići sa scene, svjedoče riječi predsjednika HNS-a Vlatka Markovića. Zamoljen da se opredijeli između gubitka ili dobitka za Dinamo, koji će proizaći Mamićevim odlaskom ili ostankom, Marković se odmah odlučio za Mamićev ostanak. Pritom je sasvim zanemario sve Mamićeve opaske na račun predsjednika HNS-a, kojega je, među ostalim, ne tako davno poistovjetio s mafijaškim šefom koji vješto, u sprezi s nogometnim sucima, kroji prvenstva i ubire danak. </p>
<p>– Našem je nogometu, pogotovo prvoligaškom, za preživljavanje potreban svaki istinski entuzijast, a to Mamić nedvojbeno jest. Stoga sam za njega i slične njemu, kakvi god jesu kad se presvuku, kazao je Marković i odjurio u Oslo da kao predsjednik Uefine Tehničke komisije otvori seminar indikativnoga radnog naslova »Put naprijed.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Krzynowek prati Nedvedov ritam </p>
<p>Poljak je »krivac« što se hrvatski reprezentativac Marko Babić preselio na klupu. No, shvatljiva je takva reakcija u klubu s obzirom na »magične« izvedbe igrača s topovskim udarcem. Na posljednjih šest utakmica, što Bayerovih, što poljske reprezentacije, Krzynowek je postigao pogodak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pavel Nedved najveće je blago koje krasi torinski Juventus. Uostalom, zbog njega se Luciano Moggi riješio i nominalno najboljega svjetskog igrača Zinedinea Zidanea, naglasivši kako je spona Nedved-Del Piero budućnost njegova kluba.</p>
<p>Bivši češki reprezentativac, koji se zbog kluba iz Torina zahvalio i nacionalnom dresu, redoviti je »dobri duh« Juventusa pa je tako i u dvoboju trećega kola Lige prvaka njegov pogodak bio vrijedan tri boda. Podsjetimo, i u prvom je kolu njegova majstorija u Amsterdamu donijela Juventusu pobjedu. Juventus i Bayern odigrali su uspavljujuću utakmicu (ukupno pet udaraca u okvir vratiju), a usnulu je atmosferu na Delle Alpiju razbuktao Čeh. </p>
<p>Igrač koji trenutačno igra na Nedvedovoj razini jest poljski reprezentativac Jacek Krzynowek, vezni igrač Bayera. Poljak je »krivac« što se hrvatski reprezentativac Marko Babić potpuno preselio na klupu. No, shvatljiva je takva reakcija u klubu, s obzirom na »magične« izvedbe igrača s topovskim udarcem. Naime, na posljednjih šest utakmica, što Bayerovih, što poljske reprezentacije, Krzynowek je postigao pogodak, i svaki je bio za udžbenike, najčešće udarcima s dvadesetak metara. Uz to, protiv Rome nije samo postigao pogodak, već su na njemu napravljeni prekršaji zbog kojih su Panucci i De Rossi »pocrvenjeli«. </p>
<p>Iako su Berbatov i Franca najeksponiraniji igrači Bayera, poljski »gromovnik« vrijedno skuplja plusove svojim igrama i postaje igrač bez kojeg se ne može zamisliti igra kluba iz Leverkusena. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dva pogotka Ivana Klasnića u Bruxellesu</p>
<p>Darijo Srna je odigrao tek osam minuta u prvoj pobjedi Šahtara u Ligi prvaka, dok su Marić i Galinović bili na klupi Panathinaikosa koji je spriječio pobjedu Arsenala u Ateni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada smo pomislili kako rejting Ivana Klasnića u Werderu ima silaznu putanju, hrvatski reprezentativac je razuvjerio takva razmišljanja i sa dva pogotka ima apsolutne zasluge što je Werder pobijedio Anderlecht u Bruxellesu 2-1.</p>
<p>Akcijama Micouda i Klosea, hrvatski nogometaš je davao završnu »glazuru«, čime je Werder poništio početno vodstvo Anderlechta i skočio na drugo mjesto skupine G. U drugom ogledu te skupine Inter je ponizio Valenciju na njihovoj Mestalli sa 5-1. U Valenciji je očito previše Talijana, koji su prije ili kasnije morali umrtviti nekada lepršavu Valenciju. S druge strane lucidna razmišljanja trenera Roberta Mancinija igrači Intera su počeli sprovoditi u djelo.</p>
<p>Utakmica večeri igrala se na San Siru. Milan je bio konkretniji, a Barceloni se prvi put ove sezone nije isplatilo beskonačno umiranje u ljepoti. Istina, nisu imali niti naklonost sreće, jer su Larsson i Iniesta pogodili grede. No, soliranje, prije svih, Ronaldinha i Deca nisu bila učinkovita pored organizirane Milanove momčadi.</p>
<p>Darijo Srna je odigrao tek osam minuta u prvoj pobjedi Šahtara u Ligi prvaka. Ukrajincima su pobjedu protiv Celtica donijeli – Brazilci. Marić i Galinović bili su na klupi Panathinaikosa koji je spriječio pobjedu Arsenala u Ateni.</p>
<p>Nekog je i Paris St. Germain napokon pobijedio, dok je Chelsea unatoč brojnim problemima u momčadi svladao Moskovljane, koji su u Londonu igrali bez ozlijeđenog Ivice Olića.</p>
<p>l Rezultati 3. kola: Skupina E: Panathinaikos – Arsenal 2-2 (Gonzalez 56., Olisadebe 82. / Ljungberg 18., Henry 74.), Rosenborg – PSV Eindhoven 1-2 (Storflor 42. / Guadalupe 26., De Jong 86.); Redoslijed: PSV 6, Arsenal 5, Panathinaikos 4, Rosenborg 1. Skupina F: Milan – Barcelona 1-0 (Ševčenko 31.), Šahtar – Celtic 3-0 (Matuzalem 57., 62., Brandao 78.); Redoslijed: Milan 9, Barcelona 6, Šahtar 3, Celtic 0; Skupina G: Anderlecht – Werder 1-2 (Wilhelmsson 26. / Klasnić 36., 59.), Valencia – Inter 1-5 (Aimar 73. / Stanković 47, Vieri 49., Van der Meyde 76., Adriano 81., Cruz 90.); Redoslijed: Inter 9, Werder 6, Valencia 3, Anderlecht 0; Skupina H: PSG – Porto 2-0 (Coridon 30., Pauleta 31.), Chelsea – CSKA 2-0 (Terry 9., Gudjohnsen 45.); Redoslijed: Chelsea 9, CSKA 4, PSG 3, Porto 1. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mateša mi pripisuje Vrdoljakove dugove </p>
<p>»Zlatko Mateša je u već nekoliko svojih istupa rekao kako sam mu ostavio milijunske dugove. Mi smo 2000. godine zatekli 21 milijun kuna knjigovodstveno neprovedenih dugova, koje smo do 2002. sveli na 13 milijuna kuna. Te je dugove zatekla Matešina ekipa. Dakle, 13 milijuna kuna je ipak mnogo manje od 21 milijuna, a ni ti dugovi nisu bili naši već Vrdoljakovi«, kaže Hebel </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivšeg su predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zdravka Hebela određeni sportski krugovi željeli vidjeti kao kandidata na aktualnim izborima za predsjednika HOO-a. Do konkretizacije tih želja nije došlo, a da mu je to i ponuđeno on bi tako nešto, kako kaže, bez razmišljanja odbio. </p>
<p>– To ne dolazi u obzir, jer je u ovakvom stanju hrvatskog sporta bilo kakav volonterski angažman vrlo problematičan, pa i mazohistički. Ne bih se ni oglašavao u ovoj kampanji da me neprestano ne spominju u negativnom kontekstu i s neistinitim tvrdnjama. </p>
<p>• Na koga konkretno mislite? </p>
<p>– Zlatko Mateša je u već nekoliko svojih istupa rekao kako sam mu ostavio milijunske dugove, koje je onda uz pomoć bivšeg premijera Račana sanirao. Štoviše, i Mateša i Stošić uglavnom pričaju o zateknutom nesređenom stanju koje su, kao, oni sredili. </p>
<p>• Nema li u tome i dosta istine? </p>
<p>– Ne, jer su Mateša i njegova garnitura od mog mandata naslijedili dio dugova mog prethodnika Antuna Vrdoljaka. U svojoj kampanji 2000. godine o tome nisam uopće govorio. Ne samo zato što je to deplasirano, već i zato što o dugovima HOO-a nisam ništa ni znao. Tek je kasnije na površinu isplivalo 21 milijun kuna knjigovodstveno neprovedenih dugova, koje smo do 2002. godine sveli na 13 milijuna kuna. Te je dugove zatekla Matešina ekipa. Dakle, 13 milijuna kuna je ipak mnogo manje od 21 milijuna, a ni ti dugovi nisu bili naši već Vrdoljakovi.</p>
<p>• Mateša ne skriva da mu je u saniranju dugova pomogla Račanova vlada sa 20 milijuna kuna. Zašto ista vlada vama nije izašla u susret na isti način? </p>
<p>– Imam o tome teoriju koju ne želim javno reći. Možda je tadašnja vladajuća koalicija očekivala drukčije ponašanje HOO-a, no sport i podrška sportu ne bi trebali ovisiti o politici. Vjerujem da je tadašnja vrlo stresna situacija u HOO-u i odnos vlasti prema HOO-u znatno pridonijela iznenadnoj smrti glavnog tajnika Andrije Mijačike. </p>
<p>• Bili ste predsjednik HOO-a s istim statutarnim ovlastima kao Mateša. Njemu zamjeraju, a on sam to naglašava tek posljednjih dana, da je u posljednje dvije godine bio fikus. Jeste li vi bili fikus? </p>
<p>– Ni govora! O svemu što smo radili konzultirao sam se s glavnim tajnikom. Znate, nije problem u Statutu, već u ljudima koji obnašaju funkcije predsjednika i glavnog tajnika. </p>
<p>• Vi ste odstupili jer niste željeli Ivicu Miočića Stošića za glavnog tajnika. Što najviše zamjerate sadašnjem kandidatu za mjesto predsjednika HOO-a? </p>
<p>– Nekomunikativnost. Ta će odlika Stošiću biti najveća mana i kao eventualnom predsjedniku. Inače, mislim da je riječ o vrlo sposobnom čovjeku. Mateša, naprotiv, uopće ne poznaje tehnologiju sporta, jer nikad nije sudjelovao u sportu i sportskoj operativi. No, vidite, njih su dvojica vrlo dobro funkcionirali, što sam im i priznao, sve dok Stošić nije saznao da bi nakon izbora mogao biti smijenjen s tajničke dužnosti. </p>
<p>• Pobijedi li Stošić, plaću će morati potražiti na drugom mjestu. </p>
<p>– Da, prema Olimpijskoj povelji predsjednik nacionalnog olimpijskog odbora ne bi smio primati nikakav novac, iako u slučaju Antuna Vrdoljaka to nije bilo tako. Kao predsjednik HOO-a imao je 5000 njemačkih maraka stalnog honorara, uz direktorsku plaću na HRT-u, odnosno plaću saborskog zastupnika. </p>
<p>• Kako prognozirate ishod izbora u HOO-u? </p>
<p>– Teško mi je reći, jer više nisam čak ni predstavnik Hrvatskoga vaterpolskog saveza u Skupštini (zamijenio ga je Bebić, op. a.). No, siguran sam da će nakon izbora doći do značajnih promjena, ali i sukoba u HOO-u. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nagrada za borbu s »vojskom« Azijatkinja </p>
<p>»S Europskog prvenstva imam srebro i broncu, ali već u ožujku imam priliku za europsko zlato koje mi nedostaje. Uostalom, imam još jednu Olimpijadu u sebi, do Pekinga i idem dalje, želje i motiva imam mnogo, mnogo«, kaže Tamara Boroš </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ovo je nagrada ne samo Tamari Boroš, već cijelom stolnom tenisu. I ne samo za ovu godinu, već za cijeli olimpijski ciklus«, rekao je Neven Cegnar, trener Tamare Boroš, naše najbolje stolnotenisačice, koja je u ponedjeljak u Lausannei primila nagradu za najbolju europsku stolnotenisačicu, po izboru Eurosporta. Proslavljeno je to u prostorima Tamarina sponzora, Wulf Sporta i Reeboka, koji se ponose »svojom« sportašicom. Tamara je bila oduševljena cijelim događajem u Olimpijskom muzeju, na kojem su nagrađeni najbolji sportaš i sportašica iz 27 sportova. Naša se stolnotenisačica našla među slavljenicima poput Jelene Isinbajeve, Rogera Federera, Pietera van den Hoogenbanda, Jane Kločkove...</p>
<p>– Zbilja je bila iznimna čast biti s takvim veličinama, skromno će Tamara, koja i te kako spada u taj krug. </p>
<p>Cegnar je vrlo slikovito opisao nominaciju Europskog i Međunarodnoga stolnoteniskog saveza, što govori o ugledu Tamare Boroš u njezinu sportu. </p>
<p>– Tamarina se vrijednost poveća čim preleti Ural, jer je Tamara jedina Europljanka koja se dostojno nosi s Azijatkinjama. Samo u Kini ima 200 milijuna stolnotenisača, a to je više nego što cijela Europa uopće ima sportaša. Nominacija je pokazala koliko ITTF cijeni Tamarinu neravnopravnu bitku s Azijatkinjama. U Kini se vrhunskim stolnotenisačima bavi cijela vojska ljudi, a nas je 20-ak. Ali, naš je izazov tim veći, rekao je Cegnar. </p>
<p>Nije nikakva novost da je Tamara Boroš već godinama najbolja Europljanka u sportu Azijatkinja. No, sasvim je drukčije kada za to stigne i službena potvrda... </p>
<p>– Ovo je nagrada za četiri godine, ali već sam 19 godina u stolnom tenisu, a to traži mnogo, mnogo odricanja, mnogo treninga, znoja i krvi. No, sve to radim sa zadovoljstvom. Zbilja mi je čast što sam primila ovakvu nagradu, ali imam još motiva, kaže Tamara. </p>
<p>• Kuriozitet je da ste najbolji u Europi, a nemate naslov europske prvakinje. Je li ovo novi poticaj da krenete prema toj medalji? </p>
<p>– Osvojila sam TOP 12, a to je, mislim, teže nego EP, jer nastupa 12 najboljih europskih igračica. S EP-a imam srebro i broncu, ali već u ožujku imam priliku za europsko zlato. Dobro sam odigrala Olimpijske igre, nisam, doduše, iskoristila pružene prilike, ali sam zadovoljna petim mjestom na OI. Uostalom, imam još jednu Olimpijadu u sebi, do Pekinga i idem dalje, želje i motiva imam mnogo, mnogo. </p>
<p>• I vaš je trener rekao da su vam Pro Tour nastupi zapravo kontrole za predstojeće EP i SP sljedeće godine. Jeste li zadovoljni rezultatima? </p>
<p>– Sve je više turnira u kalendaru, u utorak sam došla kući, a u subotu već letim u Kinu na Svjetski kup, vraćam se doma, pa onda Austrija, Njemačka, Pro Tour, Europska liga, obveze u klubu... Zbilja je naporno. Čim završi EP u ožujku, imam samo tri tjedna do SP-a u Šangaju. Zapravo uopće ne znam kako bi se to trebala tempirati forma da dobro odigram oba natjecanja. Na EP-u branim ekipno srebro i zlato u paru, dat ću sve od sebe, pa što bude. </p>
<p>• U Ateni ste nakon poraza od Zhang Yining rekli: »Ona nije bolja od mene!« Mislite li još uvijek tako? </p>
<p>– Naravno, i dalje to mislim. Moram biti u vrhunskoj formi, tempirati je kao što smo uspjeli za Atenu. Igrama sam podredila tri mjeseca, odlično sam radila i igrala. A kad je tako, onda Zhang Yining zbilja nije bolja od mene. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibonino iskušenje na Baldekinu</p>
<p>Trener cibosa Dražen Anzulović morat će na Baldekinu u četvrtak računati na isti sastav koji je igrao protiv Olimpije. Situacija je takva da trenutačno pod »tornjem« ima samo osam zdravih igrača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dijametralno suprotnih raspoloženja u dvoboj na Baldekinu ulaze košarkaši Šibenke i Cibone. Momčad Joška Pulje vratila se u Šibenik s pobjedom protiv Zagreba, dok je Cibona dobro uzdrmana nakon poraza protiv Olimpije. Ne zbog rezultata, jer Zagrepčani su i s jačim sastavom znali gubiti u Tivoliju, već zbog bezidejne igre koja ne nudi optimizam u nastavku Goodyear lige i sezone. </p>
<p>Trener cibosa Dražen Anzulović morat će na Baldekinu u četvrtak računati na isti sastav kao protiv Olimpije, situacija je takva da trenutačno pod »tornjem« ima osam zdravih igrača. Anzulović se nada da je fizioterapeut Šižgorić uspio malo »omekšati« Žižćeva leđa, jer je doprinos Ciboninog centra dramatično nedostajao protiv Olimpije u Tivoliju. </p>
<p>Košarkaši Splita nemaju vremena analizirati svoju igru protiv Budućnosti, jer već u četvrtak igraju u Beogradu protiv Crvene zvezde. Porazom u Podgorici u dramatičnoj završnici »žuti« su pokazali da mogu igrati i protiv nominalno jačih momčadi, stoga se nadaju dobroj igri i protiv Crvene zvezde. U Podgorici su Splićani bili oslabljeni, bez Rančića i Perića, kojih neće biti ni u Beogradu. Zadrani u Pioniru gostuju dan kasnije, kada će momčad Rudolfa Juga »na noge« košarkašima Partizana. U derbiju kola Zadrani će za uspjeh protiv »crno-bijelih« morati igrati svih 40 minuta. Već protiv Hemofarma momčad iz Jazina iskazala je igru kakvu priželjkuje svaki navijač Zadra, uspjeh protiv Partizana donio bi potpunu euforiju na Kalelargu. </p>
<p>I. P. A., R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić u osmini finala </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić plasirao se u osminu finala madridskog ATP turnira iz Masters serije, pobijedivši u 2. kolu 13. nositelja Nijemca Rainera Schüttlera 6-3, 6-0. Bio je ovo njihov osmi susret i treća pobjeda Ljubičića. Hrvatski tenisač prvi je došao do prednosti oduzetog servisa, kod vodstva 3-2. Schüttler je imao priliku vratiti »break« kad je Ljubičić kod vodstva 5-3 servirao za prvi set, ali nije iskoristio šansu koja mu se ukazala. Nakon toga Schüttlerova igra se potpuno raspala i Ljubo je kroz drugi set projurio bez izgubljenog gema. U osmini finala Ljubičića očekuje Britanac Tim Henman, koji je svladao Španjolca Alberta Costu 6-4, 6-2. Rezultati, 2. kolo: LJUBIČIĆ – Schüttler (13) 6-3, 6-0, Srichaphan (16) – Corretja 7-6 (5), 6-3, Henman (1) – Costa 6-4, 6-2, Dent – Massu (5) 6-3, 3-6, 6-3, Koubek – Gonzalez (15) 6-1, 3-6, 7-6 (5), Horna – Ferrero (6) 6-3, 6-1, Johansson (7) – Canas 7-6 (3), 7-5, Haas – Novak (11) 6-1, 6-4, Safin (3) – Lopez 7-5, 6-7 (5), 6-3. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Oteta humanitarka 30 godina odana Iraku</p>
<p>Margaret Hassan ipak ima šanse za oslobođenje ako je drže obični kriminalci zbog otkupnine nego ako je riječ o grupi ideološki motiviranih ekstremista </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dva tjedna nakon što su teroristi u Iraku odrubili glavu Britancu Kenu Bigleyu, vlada u Londonu suočena je s novom talačkom krizom. Ovaj put, žrtva otmice je žena – Margaret Hassan, humanitarna radnica koja već 30 godina živi u Iraku. Rođena je u Irskoj, ali nosi dvojno britansko i iračko državljanstvo zbog udaje za iračkog inženjera. Njeno oslobađanje pokušavaju sada ishoditi britanske, američke i iračke vlasti. </p>
<p>Još se točno ne zna ni tko je zapravo oteo Margaret Hassan. Otmičari su međutim snimili video, kojeg je emitirala arapska tv postaja Al Jazeera. Na njemu je prikazana oteta humanitarka i njeni osobni dokumenti. No, otmičari nisu rekli tko su, niti su postavili ikakve zahtjeve. </p>
<p>Care International, humanitarna organizacija za koju radi Margaret Hassan pokušala je preko svojih veza s lokalnim plemenskim i vjerskim vođama, saznati tko su otmičari. Međutim, stigla je samo poruka da je oteta humanitarka neozlijeđena. Vlasti u Bagdadu i Londonu sada su duboko zabirnute za sigurnost humanitarke. Zadnjih 12 godina ona je direktorica Care International za Irak. U toj zemlji živi već puna tri desetljeća otkako se udala za iračkog elektroinženjera Tahsena Ali Hassana, koga je upoznala na studiju u Londonu. Irak nije napuštala tijekom zadnjeg rata, a niti u jeku ranije Pustinjske oluje. Oteta je dok se vozila na posao. Čak i za Bagdad, koji je navikao na slične incidente, otmica Margaret Hassan znači šok. Radi se naime o osobi koja je u Iraku dobro znana i vrlo štovana. »Ona sebe smatra Iračankom. Irak je njen dom i nikada nije razmišljala o povratku u Britaniju«, priopćio je Care International. Britanski premijer Tony Blair izjavio je : »Radi se o osobi koja je 30 godina živjela u Iraku, o nekome tko uživa golemi ugled, nekome tko je činio sve što je mogao da pomogne toj zemlji«. </p>
<p>U Iraku je do sada oteto stotinu, a ubijeno tridesetak talaca. Među otetima je bilo i nekoliko žena, ali su do sada sve bile puštene. </p>
<p>Otmica »dviju Simona« bila je zadnja nakon koje su i zadnji strani humanitraci, koji su još ostali u Iraku, odlučili otići. Margaret Hassan jedna je od rijetkih koja je ostala. Ona vodi ekipu od trideset lokalnih, iračkih humanitaraca, koja pomaže u obnovi iračkih škola, bolnica, pribavljanju hrane i pitke vode. Nakon njene otmice je i Care International do daljnjeg obustavio svoju djelatnost u Iraku. To je težak udarac za tamošnje pučanstvo, koje još u velikoj mjeri ovisi o stranoj pomoći. </p>
<p>Promatrači nagađaju kako Margaret Hassan ipak ima bolje šanse za oslobođenje ako je drže obični kriminalci, koji u zadnje vrijeme otimaju ljude po Iraku u nadi za otkupninom, nego ako se radi o grupi ideološki motiviranih ekstremista. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dick Cheney: Kerry nije »odlučan i agresivan« kao Bush </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki potpredsjednik Dick Cheney izjavio je u utorak kako postoji mogućnost da teroristi bombardiraju američke gradove nuklearnim oružjem. No, njegove su zle slutnje naišle na sumnju, posebice među demokratima, jer je spomenuta rečenica izgovorena na predizbornom skupu uz dodatak kako »sumnja da bi se senator John Kerry mogao nositi s takvom prijetnjom«. </p>
<p>»Najveća prijetnja s kojom se suočava naša zemlja je mogućnost da teroristi završe u središtu jednog od naših gradova s najsmrtonosnijim oružjem ikad upotrijebljenim protiv nas - biološkim agensima ili nuklearnim oružjem ili kemijskim oružjem ili takvim oružjem kojim je moguće ugroziti živote stotina tisuća Amerikanaca«, rekao je Cheney.</p>
<p>»To je najveća prijetnja. Imati strategiju koja je sposobna poraziti takvu prijetnju, znači da morate razmišljati o takvom konceptu«, rekao je dodajući kako ne vjeruje da će Kerry uspjeti uvjeriti birače da je u borbi protiv terorizma »čvrst, agresivan« vođa kao i predsjednik Bush.</p>
<p>Demokrati su s ironijom dočekali Cheneyeve izjave dovodeći u pitanje njegov kredibilitet da sudi o sposobnosti odlikovanog ratnog veterana koji je ranjen na ratištu i dovoljno čvrst i agresivan da čuva sigurnost Amerike. Cheney »želi uplašiti Amerikance nuklearnim 9/11 dok Busheva administracija stoji po strani i promatra povećanje nuklearne prijetnje u Sjevernoj Koreji i Iranu - najvećim sponzorima terorizma«, rekao je Mark Kitchens, glasnogovornik Kerryjeve kampanje za pitanja nacionalne sigurnosti. </p>
<p>Cheney je ranije, tijekom posjeta Des Moinesu, Iowa, izjavio kako je »apsolutno ključno da 2. studenoga donesemo ispravnu odluku, jer ako odlučimo krivo, onda nam prijeti opasnost da ponovno budemo napadnuti, i to će biti udarac koji će imati razarajući učinak sa stajališta SAD-a, jer će značiti povratak na stanje prije 11. rujna kada su teroristički napadi samo kriminalne radnje i da ustvari nismo u ratu«, rekao je Cheney.</p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bruxelles izgubio strpljenje s Teheranom </p>
<p>Iranska tvrdoglavost, kako se već komentira, mogla bi pomoći da se stajališta s obje strane Atlantika približe, što bi moglo stvoriti dodatnu napetost u području Perzijskog zaljeva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najvažnija europska trojka - Francuska, Njemačka i Velika Britanija - u snažnom diplomatskom sastavu otputovala je u Teheran na posljednju misiju sprečavanja sukoba SAD-a, ali i cijelog UN-a s Iranom koji bi mogao završiti i ozbiljnijim posljedicama. EU pokušava posljednji put nagovoriti službeni Teheran da odustane od programa obogaćivanja radioaktivnog urana za nuklearne elektrane. SAD od početka tvrdi kako je taj program namijenjen za izradu nuklearnog naoružanja.</p>
<p>Vlasti u Teheranu su se nakon velikih pritisaka prošle godine obvezale da će program suspendirati, no dogovor nisu poštovale. </p>
<p>Europska unija koja je od samoga početak iranske krize, za razliku od SAD-a, zastupala »blaži konstruktivniji pristup«, sada gubi strpljenje. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer jer prije odlaska u Teheran izjavio. »Iran mora ispuniti svoje obveze i izbjeći krivu procjenu koja bi nas mogla dovesti u vrlo ozbiljnu situaciju.«</p>
<p>Europska unija se nalazi u nezavidnom diplomatskom položaju; pod pritiskom je SAD-a, jer Washington i dalje želi nametnuti sankcije Teheranu. Da stvar bude gora, iranske vlasti službenom Bruxellesu nisu pružile pune podatke o vlastitom nuklearnom programu, već su umjesto toga optužile Europljane da su skloni popustiti američkom pritisku.</p>
<p>Iran i dalje tvrdi kako su američke optužbe posve neutemeljene te da nije riječ o obnovi programa izgradnje nuklearnog oružja, već samo o stvaranju infrastrukture potrebne za sve veće zahtjeve za elektrifikacijom Islamske Republike. Teheran je prošle godine sklopio pogodbu s Francuskom i Velikom Britanijom da prekine s proizvodnjom tvari koje sadrže obogaćeni uran, no nedavno je najavio da će proizvoditi dijelove u kojima se ta tvar koristi i to do razine koja se može upotrijebiti i za izradu nuklearnih bojevih glava. Time je Europska unija dovedena u neugodan položaj. </p>
<p>Europskoj uniji sad nije preostalo ništa drugo nego da zaoštri svoje stajalište. Bruxelles je Teheranu zadao i rok za provedbu preuzetih obveza: 31. listopada. SAD je dugo vremena dobivao negativne odgovore od Europljana i Ruske Federacije kad je riječ o Iranu. Još 2002. godine, kad je Teheran posjetilo rusko i izaslanstvo EU, Europljani su se solidarizirali s Iranom i odbacili američku zamisao da se i ta zemlja uvrsti među one koje za SAD predstavljaju »osovinu zla«. Kako sada stvari stoje, ako na sastanku ne dođe do kompromisa, Bruxelles bi mogao biti Washingtonu bliže nego što se to očekivalo.</p>
<p>Jačanje bilateralnih veza Europske unije i Irana, smatralo se na Starom kontinentu, moglo bi pomoći u rješavanju sukoba na Srednjem istoku. EU je s oko 6,5 milijardi eura godišnje glavni trgovinski partner Irana. Istodobno su sankcije Washingtona blokirale napore američkih naftnih kompanija da investiraju u Iran i tako omogućile proboj europske konkurencije.</p>
<p>U veljači prošle godine, Iran je prvi put dopustio UN-ovim stručnjacima za ljudska prava da uđu u zemlju, što se u Bruxellesu smatralo prvim korakom prema ispunjenju zahtjeva za poboljšanje stanja ljudskih prava u zemlji. Iranska tvrdoglavost, kako se već komentira, mogla bi pomoći da se stajališta s obje strane Atlantika približe, što bi moglo stvoriti dodatnu napetost u toj zapaljivoj regiji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Veliko osiguranje u Rimu za svečanost potpisivanja ustava </p>
<p>RIM</p>
<p> - U Rimu je sve spremno za skup državnika EU koji će 29. listopada potpisati sporazum o novom europskom ustavu, objavio je u srijedu šef rimske policije Achille Serra. </p>
<p> Od 28. do 30. listopada središte Rima bit će pod posebnim nadzorom, a na krovovima će se nalaziti policajci-snajperisti. Zrakoplovna luka Ciampino će tih dana biti zatvorena za zračni promet, jer će na nju slijetati zrakoplovi s premijerima i šefovima država 25 zemalja Europske unije plus Bugarske, Rumunjske, Turske i Hrvatske. Druga rimska zračna luka u Fiumicinu smanjit će promet za 20 do 40 posto kako bi se smanjila opasnost u zraku. </p>
<p> Oko 5.000 policajaca, karabinjera i ostalih pripadnika snaga sigurnosti bit će angažirano za čuvanje 300 ličnosti iz 29 zemalja Europe i europskih institucija. »U Rimu će biti najveći broj predsjednika država i vlada u zadnjih 50 godina«, rekao je šef ureda Civilne zaštite Marcello Fiori. Svečanost potpisivanja sporazuma o europskom ustavu održat će se 29. listopada na Campidogliju, sjedištu gradske uprave, gdje je šest zemalja potpisalo 1956. sporazum o osnivanju Europske ekonomske zajednice, koja je kasnije postala Unijom, a sada usvaja i ustav. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Umirovljenici spašavaju Janšu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Iako će novi saziv slovenskog parlamenta biti konstituiran u petak, još uvijek nije poznato tko će činiti vladajuću većinu u njemu. Stoga je pobjednik slovenskih parlamentarnih izbora i vjerojatni mandatar nove vlade Janez Janša posljednjih dana intenzivirao razgovore sa strankom umirovljenika čija bi mu četiri zastupnika, uz 29 njegovih, devet Nove Slovenije te sedam Podobnikovih pučana osigurala kakvu-takvu većinu u Državnom zboru. </p>
<p>Nakon što je u utorak, zbog pritisaka iz Bruxellesa, morao odustati od koaliranja s nacionalistima Zmage Jelinčiča, Janša je prisiljen prevagu na parlamentarnoj vagi tražiti kod umirovljenika. A da su razgovori s ti dojučerašnjim članovima vladajuće Ropove koalicije itekako tvrdi, potvrđuje izjava predsjednika DeSUS-a da od Janšinih demokrata očekuje pisane prijedloge za nastavak pregovora o koalicijskom ugovoru.</p>
<p>Iako i jedni i drugi protokolarno ističu da su zadovoljni dosadašnjim tijekom razgovora, posve je izvjesno da DeSUS svoju suradnju u Janšinoj vladi uvjetuje projektima vezanim uz mirovinsko i socijalno osiguranje, te ministarskim mjestom u vladi. »Pokušat ćemo se s umirovljenicima dogovoriti glede otvorenih pitanja«, poručuju iz Janšine stranke, dodajući kako će DeSUS-u ponuditi »realan resor«. </p>
<p>Dok traju pregovori s umirovljenicima, Janša još uvijek ne razmišlja o tome koji će resor ponuditi kojoj od koalicijskih stranaka. »Još nije vrijeme za to«, poručuju iz središnjice te stranke. Tim više što obrisi moguće većinske koalicije još uvijek nisu poznati, a besmisleno je licitacijom ministarskih mjesta zatvarati manevarski prostor u jeku pregovora« kažu slovenski demokrati. </p>
<p>U razgovoru za POPTV, Janša je u utorak rekao da će unatoč sadašnjoj situaciji njegov SDS pokušati izbjeći situaciju u kojoj bi bili potrebni prijevremeni izbori. Dodao je da ga ne zanima formiranje manjinske vlade koja ne bi imala nekoliko glasova većine u parlamentu te ne bi mogla provoditi svoju politiku. »U slučaju da se ne bude mogla formirati čvrsta koalicija, prijevremeni izbori ostaju jedina mogućnost«, rekao je Janša i dodao da će SDS učiniti sve da do toga ne dođe.</p>
<p>Ključ za razrješenje Janšinih muka nalazi se u rukama čelnika Združene liste socijaldemokrata (ZLSD) Boruta Pahora čijim bi ulaskom u koaliciju s SDS-om i Novom Slovenijom Janši bila osigurana stabilna većina.</p>
<p> Iako takvo rješenje podupire dobar dio slovenske javnosti, a navodno mu je sklon i predsjednik države Janez Drnovšek, analitičari upozoravaju da se tome protivi većina članova ZLSD-a.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Iako nova, zadarska riva nije sigurna čak ni za velike brodove </p>
<p>Motorni trajekt »Zadar« nedavno je u ranim jutarnjim satima, po dolasku iz Ancone a nakon što je iskrcao putnike i vozila, morao iznenada doslovce bježati s veza ispred carinskoga gata. No nije se radilo o jednom od brojnih pokaznih uvježbavanja – kakova inače prakticiraju revnosni inspektori zadarske Lučke kapetanije. Razlog je sasvim konkretan.</p>
<p> Naime, iznenadno veliko nevrijeme koje je zahvatilo prošloga petka Zadar oko 4 sata ujutro s jakim vjetrom i kišom, primoralo je zapovjednika motornog trajekta »Zadar« da svojoj posadi naredi hitno isplovljenje!</p>
<p> Zapravo, »gvardija« je primijetila da su oba sidra počela »orati«, pa se krma broda stala opasno približavati rivi. Stoga je rampa za ukracaj automobila hitro podignuta, sidra »izvirana« te se brod najprije uputio na sidrište ispred zadarske luke, da bi potom oko 9 sati otplovio na sigurniji vez u trajektnoj luci Gaženice. </p>
<p>Spomenimo da se brodovi zbog izvođenja radova privremeno privezuju na način »četveroveza«, što znači dva sidra po provi a krma prema obali. No takav način nije – kao što smo se uvjerili – posve siguran pa stoga traži stalnu budnost i dodatna naprezanja posade. Zato je i veoma nepopularan medju pomorcima. »Jadrolinijin« koordinator plovnoga područja Zadar kapetan Tihomir Ivanov izjavio je da im je takav način privezivanja brodova naložen od Županijske lučke uprave, zbog neplanirano dugog produžetka izgradnje novog pristaništa za cruissere.</p>
<p> Tom se istom brodu ovoga ljeta dogodilo da je za Anconu isplovio sa sat vremena zakašnjenja. Tada se, pak, zbog jakoga bočnoga vjetra sa zapada praktički nije mogao »odlijepiti« od rive – unatoč vješto poduzetoj »manovri« i snažnim pogonskim strojevima. </p>
<p> Nakon tih događaja recimo ono što se potiho komentira u pomorskim krugovima Zadra: nova zadarska riva, namijenjena pristajanju velikih cruissera – već sada nije po svojim maritimnim svojstvima nimalo sigurna! </p>
<p>JOSIP TOLIĆ časnik trgovačke mornarice, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kompozicija vlaka protutnji najbrže što može, bez najave i usporavanja</p>
<p>U Vraždinu 15. listopada 2004.</p>
<p> – još jedna žrtva na željezničkom prelazu! Kada će biti sljedeća?</p>
<p>Prolaz suvremenom prometnicom na pravcu centar Varaždina i Biškupca postao je prava mora, ruski rulet za sve sudionike prometa! Zbog rekonstrukcije Zagrebačke ulice te zatvaranja Ulice Miroslava Krleže, veliki dio prometa preusmjerio se na Biškupečku ulicu.</p>
<p> Promet se odvija u koloni, a tek nekoliko puta na dan kroz neprekinutu kolonu automobila najednom protutnji kompozicija putničkog ili terenog vlaka. Bez najave, bez usporavanja kompozicije, najbrže što može na cijeloj dionici pruge Varaždin – Golubovec! To što zbog dotrajalosti pruge na nekim njezinim dijelovima voze petnaest kilometara na sat, koga je to briga.</p>
<p> Tko će u toj dinosaurskoj željeznici shvatiti da jedan nezaštićeni cestovni prijelaz u samom centru grada s tisuću puta većim brojem putnika od putnika u spomenutom vlaku, također zaslužuje status dotrajalog! Žurno je potrebno učiniti posebne napore za zaštitu ljudi i prometnih vozila na spomenutom prijelazu. </p>
<p>Kako? Pa valjda znaju ti vrli prometni stručnjaci smanjiti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili mahati zastavicom kod nailaska vlaka, ako u 21. stoljeću ne mogu projektirati ništa bolje. Drugo je pitanje kako je moguće da se zbog gradnje stambenoga mastodontskog objekta zatvori gradska ulica koja izravno utječe na opterećenost spomenutog pružnog prelaza.</p>
<p> Tko je dozvolio gradnju zgrade na parceli koja nije dovoljna ni za postavljanje miješalice za beton, a kamoli za ostali građevinski materijal potreban za gradnju. Za obiteljsku kuću vrijede uvjeti da izgrađenost parcele ne smije prijeći 30 posto ukupne površine. Zar za zgradu s pedesetak stanova to ne vrijedi (djeca će se igrati na sredini raskšća)?! Tko je ovaj put namjerno zatvorio oči?</p>
<p>ŽELJKO PRSTEC Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Jakov Matunci među tisuću ekološki osviješćene djece sa svih strana svijeta</p>
<p>Jakov Matunci iz Malog Lošinja, učenik šestoga razreda osnovne škole, sudjelovao je u radu prve sjednice Dječjeg odbora za pripremu svjetskog dječjeg summita o okolišu, koji će se u srpnju sljedeće godine održati u Japanu. Domaćin skupa bit će grad Toyohashi, gdje je održana i sjednica Odbora. a organizator summita je UNEP, Program za okoliš Ujedinjenih naroda, agencija UN-a za zaštitu okoliša.</p>
<p>Za člana Odbora Jakov Matunci izabran je između četiristo djece kao predstavnik Europe na Svjetskoj dječjoj konferenciji o okolišu održanoj u New Londonu, u SAD, u srpnju ove godine, na koji je pozvan kao dobitnik treće nagrade organizacije Volvo Adventure na međunarodnom natjecanju mladih ekologa za svoj projekt zaštite macaklina.</p>
<p>Odbor za pripremu summita čini jedanaestero djece sa svih kontinenata, a prva mu je zadaća bila utvrditi teme i područja o kojima će se na summitu raspravljati. Odabrane su sljedeće teme: biološka različitost i problem deforestacije, recikliranje otpada, vode i energija. Prema prijedlogu Jakova Matuncija, jedna od radionica obradit će i problem svjetlosnog zagađenja pogubnog za mnoge vrste životinja i zdravlje ljudi, a povezan s štednjom energije.</p>
<p>Na summitu će sudjelovati oko tisuću ekološki osviješćene djece sa svih strana svijeta koja će u nizu radionica izraziti zanimanje i brigu za očuvanje okoliša na lokalnoj i globalnoj razini te sačiniti deklaraciju summita i predati je Ujedinjenim narodima i vladama.</p>
<p>U želji da na tom svjetskom skupu ne bude jedini predstavnik Hrvatske, Jakov Matunci pismom se obratio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa s molbom da po uzoru na mnoge druge zemlje i hrvatske vlasti potaknu ustrojavanje hrvatskoga tima.</p>
<p>TOMISLAV KIKIĆ Mali Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatsko uvjerenje o Sloveniji koje se doista ne temelji na realnosti </p>
<p>Nedavni »Vajglov govor zrcali ambiciju ulaska u Janšinu vladu«! Vajgl i Janša ponovno »zabijaju nož« u leđa Republici Hrvatskoj, kao najljući neprijatelji. Osluškuju kada je Hrvatskoj najteže i najdelikatnije, onda stupaju na scenu s poznatim potezima i izjavama, a što je posljedica čaršijsko-balkanskog znanja i navika. </p>
<p>Tako je Janša okupirao Svetu Geru kada je Hrvatskoj bilo najteže, sigurno ne iz prijateljskih pobuda, a što je potvrdio i u parlamentu, kada je rekao: »Hrvatskoj ne treba vratiti Trdinov vrh (Svetu Geru), jer ćemo imati bolju poziciju u pregovorima o granici!« </p>
<p>Isto to čini i Vajgl po recepturi iz čaršije. A Hrvati još vjeruju da će se dežela otrijezniti od »zaštite« Europske unije i NATO-a, pa da će im bahatost i pretjerana pohlepa za tuđim teritorijem ipak splasnuti. To je vrlo kratkovidno uvjerenje, koje se doista ne temelji na realnosti. </p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Keber pred istražnim sucem izjavio da nije dao mito osumnjičenom</p>
<p>Budući da sadržaj službene bilješke ne može poslužiti kao dokaz na sudu, Keberov iskaz mogao bi »uzdrmati« tu točku istražnog zahtjeva.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlasnik i direktor trgovačkog društva »Pinta« d.o.o., te bivši član uprave hrvatskog RTL-a, Dobrivoj Keber u srijedu je pred istražnim sucem Županijskog suda, Krešimirom Devčićem, u sklopu istrage protiv dvojice bivših policijskih dužnosnika, osumnjičenih za korupciju, negirao navode iz službene bilješke sastavljene kod glavnog Državnog odvjetnika Mladena Bajića a u kojoj se navodi da je 15. rujna 2003. godine Keber posredstvom odvjetnika Damira Galetovića za osumnjičenog Božu Vučkovića dao 6000 eura mita, te zauzvrat dobio službene dokumente o kriminalističkoj obradi nad »Pintom«. </p>
<p>»Dokumente sam pronašao u poštanskom sandučiću u koverti bez naznake tko ih je dostavio«, ispričao je Keber, koji je na saslušanju kod istražnog suca porekao i da poznaje osumnjičene, te da je ikada netko od njega tražio novac. </p>
<p>»Za Zorana Košutića i Božu Vučkovića sam prvi put čuo na jednome od informativnih razgovora u internoj kontroli MUP-a«, ustvrdio je Keber. </p>
<p>Svjedok je svoj iskaz počeo prepričavanjem događaja iz 2000. godine kada se njegova tvrtka prijavila na natječaj za dodjelu koncesija za gradsku televiziju. »U to vrijeme u moju je tvrtku došla financijska policija koja je obavljala inspekcijski nadzor, a nakon što su sa mnom obavili razgovor, dobio sam zapisnik koji je za mene bio vrlo nepovoljan, pa sam se žalio te pokrenuo upravni spor koji još nije okončan«, počeo je Keber. »Nakon što nismo uspjeli na tome natječaju, te nakon ovih događanja uslijedio je natječaj za treći program HTV-a, za koji smo se također prijavili«. </p>
<p>Tada su se, po Keberovoj verziji priče, u njegovom sandučiću pojavili dokumenti, među kojima kaznena prijava PUZ-a protiv njega zbog zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, izvješće Odjela gospodarskog kriminaliteta PUZ-a o provedenoj obradi nad Keberom, obavijest o sumnjivim transakcijama »Pinte« iz Ureda za sprječavanje pranja novca, što je označeno kao službena tajna i zahtjev Državnog odvjetništva MUP-u za neke dodatne provjere. </p>
<p>»Nisam znao što bih s time«, nastavio je Keber, »pa sam nazvao odvjetnika Galetovića koji mi je sugerirao da sve prijavim policiji. Budući sam sve to shvatio kao prijetnju, otišao sam kod svojeg prijatelja Šime Lučina, koji je u to vrijeme bio ministar unutarnjih poslova, no on mi nije dao upute što da radim. U međuvremenu smo dobili koncesiju za treći program, a u prosincu 2003. me nazvao tadašnji ravnatelj policije Ranko Ostojić, te sam pozvan na razgovor u policiju. Ostojić me doveo do načelnika Cetine, a Cetina me odveo kod Bajića«. </p>
<p>Dobrivoj Keber je odmah nakon vijesti o uhićenju Košutića i Vučkovića dao izjavu »Novoj TV« u kojoj je porekao da je davao mito osumnjičenicima, a demantije s istim sadržajem je slao »Nacionalu« i »Globusu«. </p>
<p>S druge strane, iz sadržaja službene bilješke o razgovoru s njim u Državnom odvjetništvu, proizlazi da je Vučković preko odvjetnika Galetovića ucjenjivao Kebera policijskim dokumentima znajući da bi njihovo objavljivanje znatno umanjile šanse Keberove tvrtke za dobivanje koncesije na treći program. Vučković je tada tražio 10.000 eura na što Keber nije pristao, pa je cijena snižena na 6000 eura, što je plaćeno. </p>
<p>No, budući sadržaj službene bilješke ne može poslužiti kao dokaz na sudu, iskaz koji je Keber dao u srijedu, po svemu sudeći, dobro će »uzdrmati« tu točku istražnog zahtjeva.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pao s balkona bježeći od napadača </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječki poduzetnik Ivan Raguž (49), zadobio je u noći na srijedu višestruke teške ozljede nakon što je pao s balkona svoga stana u Kapucinskoj ulici 38.</p>
<p>Prema prvim informacijama, Raguž je oko 1.45 sati nazvao policiju te prijavio da ga veći broj osoba želi napasti, da su mu pred ulaznim vratima i žele provaliti u stan te mu prijete ubojstvom. </p>
<p>»Na mjesto događaja odmah je poslano nekoliko policijskih patrola. Iako je prošla tek koja minuta od poziva, pred zgradom u Kapucinskoj ulici nije zatečena niti jedna osoba«, potvrdio je za Vjesnik Stipo Rimac, načelnik Ureda načelnika osječko-baranjske Policijske uprave. </p>
<p>Policajci su potom uočili Raguža kako se panično s balkona na prvom katu pokušava spustiti na ulicu. Iako su ga pokušali nagovoriti da odustane i otključa im vrata stana, nije ih poslušao.</p>
<p>Navodno se s balkona namjeravao spustiti na tendu butika »Beatta«, pa na istureni izlog iznad zemlje s kojeg bi potom skočio na tlo. Međutim, spustivši se na tendu, poskliznuo se i pao na pločnik. </p>
<p>Kako doznajemo iz osječke Kliničke bolnice zadobio je prijelome ruku, nogu i zdjelične kosti, nagnječenje pluća te je odmah operiran. Operacija i reanimacija trajali su 11 sati, nakon čega je prebačen na Odjel intenzivne njege. Njegovo je stanje teško, i liječnici ne žele davati nikakve prognoze. </p>
<p>U stanu se u vrijeme događaja nalazila i njegova supruga Emilija koja je policiji ispričala da je u to vrijeme bila budna i pokušavala smiriti supruga. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako je policija, nakon njezina iskaza, isključila mogućnost da je netko bio pred stanom obitelji Raguž, prijetio i pokušavao provaliti. Posebice stoga što je zgrada pod videonadzorom koji nije dao nikakvog rezultata. </p>
<p>Stoga je, navodno, zatraženo da se od Ivana Raguža izuzmu uzorci krvi i urina radi utvrđivanja eventualne prisutnosti alkohola, opijata ili narkotika u organizmu. </p>
<p>Ivan Raguž je direktor i suvlasnik »Osijek-Koteksa«, jedne od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj koja zapošljava oko 800 djelatnika. U osječkim poslovnim krugovima važi za inteligentnog i cijenjenog poslodavca. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kći pronašla mrtve roditelje u postelji </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Zadarskoj policiji u srijedu je oko 10 sati dojavljeno je da su u stanu u Ulici Sv. Vinka Paulskog 18 u Zadru pronađeni mrtvi supružnici Ankica Pučić Zubčić (51), sutkinja Županijskog suda u Zadru i Anđelko Zubčić (56), pomoćnik pročelnika za gospodarstvo Zadarske županije.</p>
<p> Tijela mrtvih supružnika pronašla je u bračnoj postelji kći Danijela. </p>
<p>Nakon obavljenog očevida istražni sudac Županijskoga suda u Zadru Branko Brkić je izjavio da su supružnici usmrćeni iz vatrenog oružja, a tko je počinio ubojstvo, a zatim i samoubojstvo nije još utvrđeno, a nema indicija da je netko treći bio u sobi. Detaljniji podaci bit će poznati tek nakon završetka kriminalističke obrade. Tijela su upućena na Odjel patologije zadarske Opće bolnice gdje će se obaviti obdukcija i utvrditi vrijeme smrti. </p>
<p>Koji su motivi ove obiteljske tragedije još nije poznato. </p>
<p>Od njihovih susjeda neslužbeno doznajemo da bi razlog mogla biti bolest, budući da je Anđelko Zubčić bolovao od raka, a u zadnje vrijeme to se počelo odražavati na situaciju u obitelji.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Radnik poginuo pri padu u otvor dizala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S drugog kata poduzeća »Mega« u Remetincu u srijedu oko 12 sati na krov dizala u prizemlju je pao radnik Đ.R. (56), koji je od zadobivenih ozljeda na mjestu poginuo.</p>
<p>Kako doznajemo, radnik je na drugom katu tvrtke za proizvodnju patentnih zatvarača pozvao dizalo, no kako je s kolicima prepunih repromaterijala bio dizalu okrenut leđima, otvorio je pomična vrata i zakoračio unazad te pao s visine od oko 7 metara na krov dizala koje je bilo u prizemlju. Iako je odmah pozvana hitna pomoć, radniku nije bilo spasa.</p>
<p>O događaju je obaviještena policija koja je na mjesto događaja poslala ekipu za očevide PU zagrebačke te istražnog suca koji je obavio očevid. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Osuđena trojica mladih »balvanaša« </p>
<p>BELI MANASTIR</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom belomanastirskog Općinskog suda u srijedu su mladi baranjski »balvanaši« proglašeni krivima za kaznena djela protupravnog oduzimanja slobode te prijetnje. </p>
<p>Odlukom suca Zlatka Kajtara, Belomanastirac Vojislav Buha (25) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci, uvjetno na dvije godine, dok su njegovi sugrađani Aleksandar Dobrokes (26) i Srđan Prokić (28) osuđeni na tromjesečnu kaznu zatvora, također uz dvogodišnji uvjet.</p>
<p>Optužnica belomanastirskog Općinskog državnog odvjetništva ih je teretila da su 9. ožujka prošle godine oko pet sati ujutro blokirali međudržavnu prometnicu od Osijek do graničnog prijelaza s Republikom Mađarskom kod baranjskog mjesta Švajcarnica. </p>
<p>Tada su zaustavili automobil u kojemu se nalazio bračni par Glasnović iz Osijeka prisiljavajući ih da se vrate u Dardu, uz obrazloženje »ovo je Srpska Krajina«. Nakon toga, Buha je prišao bliže automobilu te je, vidjevši krunicu na retrovizoru, rekao da su u vozilu ustaška obilježja. Stoga je pozvao Dobrokesa i Prokića da prevrnu automobil, što su ovi odbili, nakon čega su preplašeni supružnici Glasnović otišli u Dardu i o svemu obavijestili policiju. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, prvooptuženi Buha je kazao da se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, te je istaknuo da nitko nije prijetio Glasnovićevima, niti spominjao »Krajinu« i ustaška obilježja. </p>
<p>»Te su nas noći, u jednom kafiću u Uglješu, isprovocirali neki mladići koji su nas pozvali na 'obračun' kod Švajcarnice. Otišli smo do tamo i parkirali se na cestovnom otoku kod ulaza u mjesto. Ubrzo je svojim automobilom naišao Glasnović te se zaustavio i upitao nas što radimo ovdje«, kazao je Buha. </p>
<p>Dodao je kako je Dobrokes prepoznao tog čovjeka, prišao mu i upitao ga kada će njegovoj majci vratiti novac koji joj duguje. </p>
<p>»Tada je Glasnović okrenuo automobil i vratio se prema Dardi«, objasnio je Buha. </p>
<p>Sličnu su priču ponovili optuženici Dobrokes i Prokić, dok je oštećeni Zefa Glasnović naglasio kako su ih mladići zaustavili mašući rukama i rekli im kako ne mogu ići dalje jer je »to Republika Srpska Krajina«. </p>
<p>Nakon toga je Buha, tvrdi Glasnović, rekao da su u autu ustaška obilježja, te nam pokazao da se moramo vratiti odakle smo došli. Oštećeni također tvrdi da je Buha, povikom »horuk«, pozvao drugu dvojicu da mu pomognu prevrnuti automobil, što su oni, ipak, odbili. </p>
<p>»Vidjevši da nemamo drugog izlaza, vratili smo se u Dardu i sve prijavili policiji«, zaključio je Glasnović, a njegovu je priču potvrdila supruga Katarina. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U »Lili Marlen« podvodili strankinje </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Na čakovečkom je Općinskom sudu počelo suđenje Dejanu Dovečeru i njegovoj izvanbračnoj supruzi Gordani Škorjanec zbog kaznenog podvođenja. Njih su dvoje, prema optužnom prijedlogu, u razdoblju od 16. rujna 2002. do 1. kolovoza 2003. godine, kao voditelji ugostiteljskog objekta »Lili Marlen« u međimurskom Trnovcu, kako bi se na nedopušten način domogli zarade, ruskim državljankama M.L. i S.T. omogućili boravak u Hrvatskoj na raznim adresama. </p>
<p>To su učinili da im omoguće kontinuirano bavljenje prostitucijom u spomenutom noćnom baru. Oni su djevojke dovodili u lokal, gdje su, kako se navodi, djevojke plesom i oskudnom odjećom animirale goste i potencijalne klijente na plaćanje skupih pića i koktela po cijeni i do 200 kuna, a zatim bi gostu predlagale »druženje«, tj. pružanje seksualne usluge. Gost bi unaprijed platio od 50 do 100 eura, a one bi novac predavale Dovečeru ili Škorjanec, koji bi radili za šankom. Djevojke su potom s gostom odlazile u pokrajnju prostoriju, gdje bi s klijentom obavile unaprijed plaćeni spolni odnos ili drugu seksualnu uslugu, ili bi s klijentom, radi obavljanja tih usluga, odlazile na neka druga mjesta izvan lokala.</p>
<p>Zbog specifičnosti predmeta, rasprava je zatvorena za javnost, a doznajemo da su optuženi izjavili da se ne osjećaju krivima. O Gordani Škorjanec Vjesnik je nedavno pisao, jer su je policajci kazneno prijavili zbog osnovane sumnja da je od 13. kolovoza do 2. rujna ove godine u svom lokalu organizirala međunarodnu prostituciju. Na nju je poticala Ukrajinca R.L. (25) i dvadesettrogodišnju Ukrajinku, a prijava je na čakovečkom Općinskom državnom odvjetništvu. </p>
<p>Nakon tih napisa, javila nam se i osoba koja nam je gotovo u potpunosti potvrdila navode iz optužnog akta protiv Dovečera i Škorjanec, rekavši da djevojke noću plešu u baru i u pravilu ostaju tri mjeseca, koliko mogu boraviti na temelju turističke vize. Ta nam je osoba, koja je željela ostati anonimna, potvrdila i da djevojke sjedaju s gostima za stol, naručuju skupe koktele, a svoje seksualne usluge pružaju u pokrajnjoj sobici. Valja spomenuti i da je S.T., djevojka koja se spominje u optužnom prijedlogu, teško stradala u požaru koji se krajem rujna 2002. godine dogodio u Ulici braće Radića u Varaždinu u stanu koji je unajmio M.F. Iako se tada naveliko spekuliralo o tome imaju li ona i Bjeloruskinja Volha Makarova, koja je tada smrtno stradala, ikakve veze s prostitucijom, varaždinska policija tvrdila je da nema tih saznanja. </p>
<p>Dovečer se inače, zbog ilegalnog prebacivanja stranaca, nalazi na izdržavanju petomjesečne zatvorske kazne u varaždinskom Okružnom zatvoru, a krajem ovog mjeseca bi, navodno, trebao izaći. Protiv njega se kazneni postupak vodi i na čakovečkom Županijskom sudu, a njegovu izvanbračnu suprugu kazneno se tereti na Županijskom sudu u Zagrebu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Na prilog reagirao zbog kriminaliziranja tadašnjeg državnog vodstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nastavku sudskog spora u kojem je predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman zbog uvrede i klevete tužio novinare Denisa Latina i Ljubicu Letinić nastavljeno je u srijedu saslušavanjem tužitelja. </p>
<p>Privatnu tužbu Tuđman je podnio zbog TV emisije Latinica, pod nazivom »Mafija« od 18. ožujka 2002. godine, u kojoj prikazan prilog novinarke Letinić pod naslovom »Opasne veze«, u kojem je ulogu Tuđmana kao čelnika krovne obavještajne službe RH u jednoj od operacija s američkom obavještajnim službama tijekom domovinskog rata prikazala kao pokriće za kriminalnu djelatnost i pribavljanje osobne koristi, te djelo mafije. </p>
<p>Klevetničkim i uvredljivim navodima Tuđman smatra »Mali je Miro narastao, imao je moćnog tatu i znao je da nema zime, može bez straha obavještajni posao pretvoriti u biznis. Vrijednost automobila koje je ova dobro uvezana skupina sebi priskrbila iznosi gotovo dva i pol milijuna njemačkih maraka«. </p>
<p>Nadalje se navodi »Priča o zajedničkom radu s CIA-om, vojnim tajnama i prvorazrednim državnim interesima bio je najboji paravan za takvu rabotu«. Tuđman je izjavio da ga okrivljeni prije emitiranja emisije nisu kontaktirali u vezi teme priloga, te da s njima nikada nije bio u medijskom sukobu. Također je napomenuo da nikad nije bio kazneno ili prekršajno kažnjavan. </p>
<p>Prosvjedno pismo koje je tada poslao predsjednicima Sabora i Vlade uputio je, kako je napomenuo, s namjerom reagiranja na »klevete i dezinformacije kojima se kriminalizira cjelokupno tadašnje državno vodstvo«.</p>
<p>»Ocijenio sam da se u prilogu zapravo govori o primjeni metode specijalnog rata protiv RH«, objasnio je Tuđman. </p>
<p>Punomoćnik privatnog tužitelja je tijekom završnih riječi izmijenio činjenični opis privatne tužbe tako da je iza dijela u kojem se navodi da je prilog bio pristupačan većem broju osoba nadodao »a iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo za cilj naškoditi časti i ugledu privatnog tužitelja«. Također je nadodao u tužbu da su okrivljeni bili upozoreni i od pravne službe HTV-a. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Varaždinski Autobusni promet prodaje Autobusni kolodvor u Čakovcu</p>
<p>Grad nema novaca da otkupi kolodvor, a Čakovec kao županijsko središte ne može biti bez kolodvora, ističe čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon / Kupac kolodvora morat će zadržati njegovu osnovnu djelatnost</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Varaždinski Autobusni promet oglasio je prodaju Autobusnog kolodvora u Čakovcu. Autobusni promet vlasnik je kolodvora i Grad nad njim nema nikakve nadležnosti niti ima novaca da ga otkupi od sadašnjeg vlasnika, no stav je čelnih ljudi Grada da kolodvor u Čakovcu mora ostati.</p>
<p>»Čakovec je središte jedne županije i ne može biti bez kolodvora. Preko njega se odvija i međunarodni promet. Nismo u mogućnosti, niti to planiramo, kolodvor preseliti na neku drugu lokaciju, jer je i urbanističkim planom na sadašnjoj lokaciji planirana djelatnost autobusnog kolodvora«, rekao nam je čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon.</p>
<p>Prema informacijama koje imaju u gradskoj upravi, za lokaciju kolodvora zainteresirani su strani trgovački lanci, koji bi taj prostor prenamijenili što, prema planskoj dokumentaciji, nije moguće.</p>
<p>»Na kolodvoru, osim autobusnog prijevoza, ima i drugih sadržaja, koji bi mogli biti bolji i drukčiji, no osnovna djelatnost ne može se mijenjati«, ističe Šalamon.</p>
<p>Nema novca ni za izgradnju novog kolodvora, a bilo je ideja i da se Željeznički i Autobusni kolodvor spoje, no Šalamon kaže da Hrvatske željeznice za to nisu ni htjele čuti, jer bi ih tako nešto puno stajalo.</p>
<p>U Gradu pripremaju i nove planske dokumente u kojima se lokacija Autobusnog kolodvora neće mijenjati, a onaj tko ga kupi, moći će obavljati samo tu djelatnost.</p>
<p>I Ivan Biškup, direktor varaždinskog Autobusnog prometa, ističe da će onaj tko kupi kolodvor morati zadržati njegovu osnovnu djelatnost.</p>
<p>Mihaela ZagoršćakHypo Alpe-Adria banka kupila Hotel Split</p>
<p>ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović potpisao je u srijedu s predstavnicima tvrtke Memento, čiji je vlasnik tvrtka Hypo Alpe-Adria Vrijednosnice (članica HAAB grupe), ugovor o prodaji 68,08 posto dionica Hotela Split. Memento je za većinski udjel u Hotelu Split, čija je početna cijena bila 61,33 milijuna kuna, ponudio 88 milijuna kuna te se obvezao kako će u sljedeće tri godine uložiti još 106,07 milijuna kuna u podizanje kategorije sa tri na četiri zvjezdice, te izgradnju sportsko-rekreacijskog centra na mjestu autokampa. Tvrtka se obvezala i kako će tijekom sljedeće tri godine zadržati sve zaposlene, a u pet godina zaposliti još 40 ljudi.</p>
<p>Ostović je izrazio zadovoljstvo postignutom cijenom za Hotel Split - za koji je do sada bilo pet neuspješnih natječaja - iznad nominalne vrijednosti, istaknuvši također kako će se ovom prodajom HFP približiti deblokadi računa, zamrznutog zbog ovrhe SN Holdinga. </p>
<p>Predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria Investa Gerhard Greimer, jedan od potpisnika ugovora, kazao je kako nema mnogo kvalitetnih hotela u Hrvatskoj koji nude takve mogućnosti kao Hotel Split - s potencijalima razvoja konferencijskog i gradskog turizma, ali i uz istodobnu ponudu tipičnog hotela na plaži. Inače, Hypo Alpe-Adria banka je nedugo prije iznošenja obvezujuće ponude krajem kolovoza od Croatia banke putem burze kupila 17,51 posto dionica Hotela Split za 3200 kuna po dionici - u usporedbi s cijenom od 3558 kuna po dionicu koju će platiti Fondu. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Usklađivanjem državnih baza podataka tvrtke bi uštedjele 120 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uspješna sinkronizacija znanosti, gospodarstva i državne uprave ključ je na temelju kojeg se gradi konkurentnost, tvrdi Slavko Vidović, direktor tvrtke Infodom i jedan od organizatora Treće međunarodne konferencije o poslovnim procesima koja je u srijedu održana u Zagrebu.</p>
<p>Govoreći o poslovnim procesima u državnoj upravi i gospodarstvu, Josip Brumec, profesor Fakulteta organizacije i informatike, ustvrdio je da u Hrvatskoj posluje oko 120.000 pravnih osoba s oko 1,4 milijuna zaposlenih, a za njih plaće obračunava oko 70.000 knjigovođa. Rezultat je više od pet milijuna transakcija mjesečno, koje se unose u računalne baze podataka Financijske agencije i poslovnih banaka. Nakon isplate plaća i plaćanja doprinosa ručno se ispunjavaju obrasci (ID, SPL, izvješće HZZO, RS-A, RS-B…) s više od 20 podataka za svakog zaposlenog, te se još sastavljaju i godišnja izvješća. Popunjeni obrasci šalju se u Poreznu upravu i Finu, gdje se podaci iz formulara opet unose u računala Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. To znači da se podaci uneseni u računalo u jednoj državnoj instituciji, ponovno prepisuju da bi se zatim u drugoj državnoj instituciji nanovo unosili u računala. »Mjesečni obujam tog posla je oko 770.000 radnih sati, a trošak oko 77 milijuna kuna. Godišnje to iznosi 924 milijuna kuna ili 123 milijuna eura, što je cijena izgradnje 50 kilometara autoceste«, tvrdi Brumec.</p>
<p>Bernard Ivezić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sedam njemačkih javnih banaka mora vratiti tri milijarde eura državnih potpora</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES</p>
<p> - Europska komisija zaključila je dugogodišnju istragu o poslovanju sedam njemačkih »Landesbanaka«, odnosno banaka javnog sektora i naložila im da vrate tri milijarde eura i kamate zbog neregularne državne pomoći. </p>
<p>Početkom 1990-ih njemačke banke javnog sektora potražile su veće količine svježeg kapitala kako bi održale svoje redovite aktivnosti. Taj su im kapital osigurale njemačke pokrajinske vlade, u čijem su djelomičnom ili potpunom vlasništvu spomenute banke. Pokrajinske države uzele su sredstva iz fonda namijenjenog javnoj gradnji, ali su posegnule i u fondove javne potrošnje. Na takve transfere žalbu je podnijela Udruga njemačkih privatnih banka. Najveći iznos, 979 milijuna eura, mora isplatiti Westdeutsche Landesbank Girozentrale. Zbog visine kamata nagomilanih tijekom godina procjenjuje se da će banke morati ukupno isplatiti 4,3 milijarde eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Ininom iscrpljenom podravskom plinskom polju otkrivena nafta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je od početka listopada bogatija za još jedno domaće naftno polje. Na iscrpljenom podravskom plinskom polju Hampovica-Čepelovac otkrivena je nafta, a prva uređena bušotina već u pokusnoj proizvodnji dnevno daje 15 prostornih metara nafte. Proizvodnja prirodnog plina na tom polju počela je 1986., a završena je ove godine zbog iscrpljenosti zaliha.</p>
<p>Nakon što su postojeće plinske instalacije pretvorene u naftne, ove je godine proizvodnja prvo počela na bušotini Hampovica-4. Dnevna proizvodnja od 15 prostornih metara nafte odvozi se autocisternama, dok se 2500 prostornih metara tzv. kaptažnog plina zbog nedovoljnog pritiska spaljuje na baklji. Nakon završetka pokusne proizvodnje sljedeće godine očekuje se povećanje proizvodnje i nafte i plina. Ako rezultati pokusne proizvodnje potvrde isplativost, postoji mogućnost da se proizvodnja nafte proširi na još nekoliko bušotina. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Vlada skinula oznaku tajnosti s transkripata</p>
<p>Dva deklasificirana zapisnika već su pohranjena u Ministarstvu pravosuđa/ Vlada je osnovala novo povjerenstvo za popis i preuzimanje dokumenata i zapisnika iz Ureda predsjednika Republike nastalih djelovanjem Franje Tuđmana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu je napokon skinuta oznaka državne tajne s famoznih brijunskih transkripata, i to u Banskim dvorima. Sanaderova vlada na telefonskoj je sjednici deklasificirala ova dva zapisnika koja su već pohranjena u Ministarstvu pravosuđa. Vlada je oznaku tajnosti skinula na traženje branitelja haaških optuženika.</p>
<p>Također, Vlada je osnovala novo povjerenstvo za popis i preuzimanje dokumenata i zapisnika iz Ureda predsjednika Republike nastalih djelovanjem Franje Tuđmana. Na čelu povjerenstva je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić, a članovi su Hrvoje Cvitanović, pročelnik Ureda predsjednika Mesića, Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, Jakša Muljačić, pomoćnik ministrice pravosuđa za Haag, i predsjednik Državnog arhiva Stjepan Čosić. </p>
<p>Ovom odlukom, prestao je važiti mandat dosadašnjem povjerenstvu za popis transkripata.</p>
<p>Vladinim skidanjem oznake tajnosti s brijunskih transkripata prekinuto je višednevno prepucavanje Pantovčaka i Banskih dvora o tome tko to treba napraviti. U Vladi su se, naime, danima ograđivali od transkripata govoreći da oni nemaju ništa s njima niti ih oni trebaju deklasificirati jer transkripti nisu bili, kao što je trebalo biti, pohranjeni u Državnom arhivu, niti znaju kako su procurili u Haag i javnost. </p>
<p>S druge strane, predsjednik Stjepan Mesić tvrdio je da oznaku tajne ne skida on nego Vlada, za što je on u utorak potpisao suglasnost.</p>
<p>U prosincu 2002. godine, podsjećaju u Predsjednikovu uredu, Vlada premijera Račana donijela je odluku o preuzimanju dokumentacije iz Predsjednikova ureda u kojoj je i transkript razgovora s Brijuna uoči »Oluje«, 31. srpnja 1995. godine. Za njih dvojbi o tome tko treba skinuti oznaku državne tajne stoga nije ni bilo. Ako ju je stavila Račanova vlada, sadašnja Sanaderova to treba skinuti, ponovljeno je u Uredu predsjednika u srijedu. </p>
<p>Izjave bivšeg Mesićeva tajnika Damira Vargeka da je brijunski transkript barem do lipnja 2000. bio u Uredu, nisu smatrali potrebnim komentirati jer Vargek nije relevantan izvor. U Predsjednikovu uredu smatraju da je relevantan izvor bivši premijer Ivica Račan, a on je jasno rekao da je Haag dobio sve što je trebalo prije dolaska nove vlasti 3. siječnja 2000. godine.</p>
<p>Na Pantovčaku podsjećaju da je Ured haaškog tužiteljstva u Zagrebu podatke uzimao s raznih adresa, od HIS-a nadalje, te da je prije Mesićeva ustoličenja s Pantovčaka izneseno 450 dokumenata, o čemu postoje zapisnici.</p>
<p> Konkretno, 209 je predano Miroslavu Tuđmanu i 65 HDZ-u u čije ime ih je preuzeo Vladimir Šeks.</p>
<p>Marija Pulić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nitko od svjedoka dosad ne tereti Boškovskog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nijedan od 13 dosad ispitanih svjedoka zasad ne tereti bivšeg makedonskog ministra unutarnjih poslova Ljubu Boškovskog, doznaje Vjesnik od njegova odvjetnika Zvonimira Hodaka koji se nalazi na skopskom sudu na ispitivanju svjedoka u istrazi koju Županijski sud u Puli vodi protiv Boškovskog, koji je makedonski i hrvatski državljanin.</p>
<p>»Jako smo zadovoljni dosadašnjim tijekom ispitivanja svjedoka«, rekao je Hodak, koji više nije mogao govoriti o detaljima ispitivanja jer je postupak koji se vodi u Makedoniji proglašen tajnim.</p>
<p>Boškovskog se tereti da je u ožujku 2002. godine zapovjedio ubojstvo sedmorice ilegalnih imigranata ne bi li se javnosti pokazalo da je likvidirana opasna islamska teroristička skupina. </p>
<p>Nakon što je pokrenuta istraga u Makedoniji, Boškovski je došao živjeti u okolicu Rovinja gdje ima obiteljsku kuću, a na temelju zahtjeva makedonskog suda uhićen je 31. kolovoza. Budući da kao Hrvatski državljanin ne može biti izručen, sudit će mu se u Puli.</p>
<p>Boškovski tvrdi da iza cijelog postupka stoje strane službe kojima on, kao »tvrdi makedonski nacionalist«, ne odgovara. Odvjetnik Hodak rekao nam je da obrana posjeduje dokumente Scotland Yarda o kretanju »mudžahedina«, među kojima je i fotodokumentacija na kojoj se vide upravo navodni imigranti kao članovi islamističkih skupina koje su svoje ljude u Makedoniju ubacivali s Kosova i BiH. »Te ćemo dokumente predložiti u dokaznom postupku na pulskom sudu«, rekao nam je branitelj Boškovskog i objasnio da postupak koji se protiv ostale četvorice optuženika vodi na skopskom sudu za njegovu obranu nije relevantan.</p>
<p>U vrijeme dok se vodi istraga protiv Ljube Boškovskog, za njega se zainteresiralo i haaško tužiteljstvo, a kako smo pisali, dvojica istražitelja dolaze 7. studenoga u Zagreb. </p>
<p>»Haaški istražitelji zvali su me ovih dana već nekoliko puta, međutim konačnu odluku Boškovski će donijeti po mom povratku iz Skopja. Istražitelji me uvjeravaju da je u njegovu interesu da s njima razgovara, na što sam ih ja upozorio na primjer generala Markača i Čermaka koji su pristali na razgovor, a još se nalaze u pritvoru, dok su s druge strane petorica Hrvata iz BiH i bez razgovora s istražiteljima pušteni iz pritvora«, kaže Hodak.</p>
<p>Ekipa pulskog suda - istražni sudac Ivica Stanić, državni odvjetnik Vlatko Nuić i branitelji Boškovskog - ostaje u Skopju do petka, kada će se saslušati i posljednji od 22 predviđena svjedoka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Raste korupcija u Hrvatskoj</p>
<p>Indeks percepcije korupcije za Hrvatsku iznosi 3,5 dok je u prošlogodišnjem istraživanju bio 3,7/ Kregar: Hrvatska je sve bliže svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja, uključujući i one koje su ove godine postale članicama EU-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je nazadovala na ljestvici indeksa percepcije korupcije koji godišnje objavljuje Transparency International, što znači kako je dojam da se korupcija povećala. Indeks za Hrvatsku u ovogodišnjem istraživanju (odnosi se na razdoblje do jeseni 2003. godine) iznosi 3,5 dok je u prošlogodišnjem istraživanju bio 3,7. Hrvatska dijeli 67. mjesto s Peruom, Poljskom i Šri Lankom. Istraživanjem je obuhvaćeno 146 država, najviše dosad. Prolazne ocjena je pet, najbolja 10, a najgora 0. Za dobivanje ovogodišnjeg indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj korišteno je devet istraživanja, najviše dosad. </p>
<p>Prof. dr. Josip Kregar iz Transparency Internationala Hrvatske kazao je da su rezultati u usporedbi s prethodnim godinama lošiji i slabiji od očekivanoga. Ustvrdio je da već treću godinu »polako sklizimo unatrag«. Rekao je da je Hrvatska sve bliže svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja, uključujući i one koje su ove godine postale članicama Europske unije. </p>
<p>Jedan od razloga za nazadak je nedostatak uvjerljivosti poduzetih reformi: usvajaju se zakoni koji se ne primjenjuju, a policijske i pravosudne akcije koje se poduzimaju daju slabe rezultate. Kregar očekuje da će rezultati sljedećeg istraživanja, koje će se odnositi na 2004. godinu, biti još lošiji »jer se nije ponovio efekt iz 2000. godine, a u ovoj se godini zbio cijeli niz problema i skandala«. </p>
<p>Ovogodišnji rezultati dobar su pokazatelj da Hrvatska sve više postaje zemlja u kojoj se protiv korupcije bori riječima. Kregar se založio i za reviziju Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije, te je pozvao Vladu da se jasno odredi prema korupciji, a predsjedničke kandidate da navedu i za koje će se mjere za suzbijanje korupcije zalagati. </p>
<p>Kregar je upozorio i na »tendenciju sužavanja važnosti Uskoka kao efikasnog sredstva za suzbijanje korupcije, jer postoji namjera da ga se pretvori u tijelo koje će se baviti isključivo tužiteljskim poslom«. </p>
<p>Komentirajući nedavna zbivanja u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, kazao je da su smjene i imenovanje novih članova »posljednji čavao u lijes Zakona o sprječavanju sukoba interesa« zato što je to provedeno na način »koji ne odgovara demokratskoj političkoj kulturi«. </p>
<p>Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović kazao je da Zakon o pravu na pristup informacijama, jedan od ključnih u suzbijanju korupcije, nije proveden te da je postupak dodjele treće koncesije za mobilnu mrežu proveden prema nejasnim kriterijima. Pozvao je Agenciju za telekomunikacije da javno objavi kriterije. </p>
<p>Na ovogodišnjoj ljestvici na prvom je mjestu Finska (indeks 9,7), a slijedi Novi Zeland (9,6). Zemlje koje su postale članice EU-a znatno su napredovale, posebice Slovenija i Estonija (6,0). Najslabija u toj skupini je Poljska koja dijeli mjesto s Hrvatskom, ali je ove godine napredovala. Indeks BiH je 3,1, a SCG-a 2,7. Od starih članica EU-a najslabije su Grčka (4,3) i Italija (4,8), dok su na posljednjemu mjestu Bangladeš i Haiti s indeksom 1,5.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader jamči povrat imovine Srbima</p>
<p>Propusta i incidenata na terenu ima, ali glavno političko usmjerenje Vlade je provođenje Ustavnog zakona o pravima manjina, rekao je premijer Sanader / Idućeg tjedna u Saboru s predstavnicima manjina o problemima povrata imovine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu je u Banskim dvorima s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine razgovarao o problemima implementacije Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, a posebno o problemima povratka izbjeglica i imovine.</p>
<p> Sanader je rekao da doista postoje problemi, propusti pa i incidenti na terenu, gdje se ponekad nedosljedno provodi Vladina politika, ali smatra da to nije razlog za zabrinutost »jer je glavna politička orijentacija Vlade da se primijeni Ustavni zakon i sporazumi s nacionalnim manjinama«.</p>
<p> »Projekt povrata imovine sigurno će biti dovršen. Osobno stojim iza toga«, naglasio je predsjednik Vlade, istaknuvši da Vlada želi Hrvatsku kao društvo u kojem će svaki građanin i pripadnik nacionalne manjine biti potpuno integriran, uz očuvanje svog identiteta. </p>
<p>Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer izrazio je veliko zadovoljstvo politikom Vlade prema manjinama te razumijevanjem premijera Sanadera za njihove probleme. Savjet će, pak, rekao je, afirmiranjem svega što je Hrvatska učinila za manjine nastojati pomoći ulasku Hrvatske u EU. </p>
<p>Premda su na sastanku, kako je novinarima rečeno, dogovoreni i konkretni načini i dinamika rješavanja nekih problema manjina, nije pojašnjeno o čemu je riječ.</p>
<p>Idućeg tjedna premijer Sanader sastat će se s predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru i tada će se, kako je rekao predstavnik SDSS-a Milorad Pupovac, govoriti o konkretnim problemima pri povratku imovine.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>SDP protiv promjena Ustava</p>
<p>Sumnja se da bi se pod krinkom datuma izbora krenulo i u neke druge izmjene / Marginalizacija Sabora veća je nego u Tuđmanovo doba, a netolerancija veća nego ikad, što oporba više neće trpjeti, rekao je Račan premijeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader u srijedu je u Banskim dvorima na ručku ugostio bivšeg premijera i šefa SDP-a Ivicu Račana. Glavna tema razgovora bio je ulazak Hrvatske u EU i zapreke koje se na tom putu nalaze, ali i najavljene izmjene Ustava. No, kako je novinarima nakon ručka rekao Ivica Račan, priča o izmjenama Ustava trajala je vrlo kratko jer je on odmah iznio odlučan stav SDP-a koji se protivi zadiranju u Ustav.</p>
<p>»Protiv smo diranja u Ustav samo zato da bi se prilagodio datum izbora, a, osim toga, postoji sumnja da bi se pod tom krinkom krenulo i u neke druge izmjene«, rekao je Račan. Dodao je i da se prema postojećem Ustavu i zakonima može utvrditi datum izbora koji bi pao na nedjelju - 26. prosinca ili pak 2. siječnja - pa nema potrebe da se oni održavaju na neradni dan. SDP načelno podržava vraćanje Bošnjaka u preambulu Ustava, ali smatraju da to nije razlog za izmjene Ustava. Posebno zato što je to stranački dogovor Sanadera i Šemse Tankovića.</p>
<p>Upitan misli li da bi HDZ u izmjenama Ustava pokušao izmijeniti i odredbu po kojoj Sabor samo dvotrećinskom većinom može odlučiti o slanju hrvatske vojske izvan granica, Račan je rekao da ne zna ima li takvih namjera. Ali, SDP nikad neće prihvatiti da se ta odredba mijenja i da se tako krupne odluke u Saboru donose većinom koja bi bila manja od dvotrećinske. »To je važna odredba koja svakoj vlasti pomaže da ne donese pogrešne odluke«, kaže Račan.</p>
<p>U razgovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Sanader i Račan su se složili da treba učiniti sve moguće napore da se prepreke premoste. Račan je pritom izrazio zabrinutost zbog pada potpore ulaska u EU među građanima, koja je sada manja od 50 posto, što se nije dogodilo ni u jednoj tranzicijskoj zemlji. Račan to smatra skandaloznim, a još gore je to, kaže, što se nitko zbog toga ne uzrujava. Račan je Sanaderu izrazio i zabrinutost zbog događaja u Saboru. Rekao mu je, naime, da je marginalizacija Sabora danas veća nego u doba Franje Tuđmana, a netolerancija veća nego ikad, »što oporba više neće trpjeti«.</p>
<p>Sanader i Račan razgovarali su sat i pol, i to je njihov prvi razgovor »u četiri oka« nakon što se predsjednik SDP-a, još dok je bio na vlasti, naljutio na Sanadera jer je medijima otkrio da mu se tadašnji premijer žalio na Zlatka Tomčića. Glasnogovornik Vlade Ratko Maček najavio je novinarima da će Sanader i Račan ponovo razgovarati o promjenamma Ustava.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Udruge branitelja: Nenadu Puhovskom nije mjesto u Hrvatskoj </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zajednica udruga svehrvatskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata osudila je u srijedu prikazivanje filma »Lora-svjedočanstva« redatelja Nenada Puhovskog, ocijenivši da je riječ »o dokumentarcu u kojem tzv. istinu o ratnim zbivanjima u Splitu iznose pripadnici agresorske vojske«. General Ivo Jelić, predsjednik Zajednice koja okuplja 33 braniteljske udruge, istaknuo je na konferenciji za novinare da je prikazivanje filma namjerno tempirano uoči novog suđenja u »slučaju Lora«, čime su osmorica bivših vojnih policajaca, koje se tereti za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, »unaprijed proglašeni krivcima i stigmatizirani kao zločinci«.</p>
<p>Prema Jelićevim riječima, Zajednica je prošli tjedan uputila zahtjev splitskom Županijskom sudu da se prikazivanje filma »Lora-svjedočanstva« odgodi do okončanja postupka bivšim vojnim policajcima, no, kako je kazao, sud se oglušio o njihovu molbu, »iako projekcija dokumentarca predstavlja izravni pritisak na pravosuđe«.</p>
<p>Jelić je osudio i šutnju predsjednika saborskog Odbora za branitelje Đure Dečaka, koji nije reagirao na prikazivanje filma, »a nije reagirao jer je pod utjecajem visoke politike koja ga, zbog financijske ovisnosti, onemogućava da digne svoj glas protiv omalovažavanja Domovinskog rata«.Potpredsjednik Zajednice Davor Karničić ocijenio je film kao »suđenje prije suđenja«, to više što, kako je istaknuo, dokumentarac dolazi iz Srbije, koja nikad nije priznala da je bila zemlja agresor na Hrvatsku, ali su zato bivši pripadnici njezine vojske pozvani svjedočiti o Domovinskom ratu, pa još k tome i iznositi neistine o zbivanjima u tadašnjem vojno-istražnom zatvoru Lora.</p>
<p>»Prikazivanje filma u kojem se iznosi neistina o stradanju čak 70 zatočenika koji su navodno ubijeni u Lori upućuje na zaključak da će presuda osmorici bivših vojnih policajaca, ma kakva ona bila, uvijek ostati u sjeni tzv. istine pristigle iz Srbije i financirane novcem međunarodnih emisara«, rekao je potpredsjednik Zajednice Davor Karničić, dok je Milivoj Novak kazao kako Puhovskom nije mjesto u Hrvatskoj, jer je prikazivanje njegova filma očiti dokaz da on ne priznaje Hrvatsku ni istinu o Domovinskom ratu.</p>
<p>Zajednica je poručila da branitelji unaprijed ne tvrde kako su optuženici u »slučaju Lora« nedužni, nego želi upozoriti na činjenicu da se prava istina o zbivanjima o vojno-istražnom zatvoru mora rasvijetliti na sudu, »a ne u kuhinji Nenada Puhovskog, koji još ima hrabrosti reći kako je nastojao objektivno prikazati mučenja, zlostavljanja i umorstva 70 zatočenika u Lori prije 12 godina«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sarnavka: Jadranka Kosor je dala niz kontroverznih izjava o ženama</p>
<p>Mi nismo lobistička niti politička organizacija i naš posao nije podržavati političke kandidate nego promatrati njihov rad te ga, kad treba, i kritizirati/ No neslaganje u vezi s podrškom kandidatima nije jedini razlog izlaska iz Mreže, čijom transparentnošću u radu nismo zadovoljne, kaže predsjednica Udruge B.a.B.e Sanja Sarnavka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ženska udruga B.a.B.e. neće podržati predsjedničku kandidaturu nijednog kandidata, iako je bilo govora da će sve ženske udruge stati iza kandidature jedinog ženskog kandidata – Jadranke Kosor. </p>
<p>Kako doznaje Vjesnik, B.a.B.e. su službeno iz Mreže ženskih udruga istupile u srijedu ujutro, uputivši informaciju o tome Koordinaciji ženske mreže pismenim putem. </p>
<p>Iz B.a.B.a. su za četvrtak najavile konferenciju za novinare na kojoj će objasniti točne razloge svoga istupanja iz Ženske mreže, nakon što su se u medijima pojavile spekulacije da je njihovo istupanje iz krovne organizacije povezano s odbijanjem da podrže predsjedničku kandidaturu Jadranke Kosor. </p>
<p>Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.b.e., kaže da njihova udruga ni u jednom trenutku nije bila spremna podržati kandidaturu bilo kojeg političara ili političarke, ali i da to nije jedini razlog izlaska iz Mreže, čijom transparentnošću u radu, kako je kazala, nisu zadovoljne. »Nikoga ni do sada nismo podržavale niti je to naš posao. Mi nismo lobistička niti politička organizacija i naš posao nije podržavati političke kandidate nego promatrati njihov rad te ga, kad treba, i kritizirati, kaže Sarnavka. </p>
<p>»Udruga B.a.B.e. je iznimno zadovoljna angažmanom Jadranke Kosor u sprječavanju nasilja, no ona je do sada dala i niz kontroverznih izjava u vezi s ulogom žena u društvu, od spominjanja ženske samostalnosti do njezine tradicionalne uloge. Međutim, o izborima će odlučiti građani, a ne udruge, iako ćemo napraviti svoj dio posla i pozvati građane da izađu na birališta, a većina biračkog tijela su žene«, izjavila je Sarnavka za Vjesnik. </p>
<p>Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, u srijedu ujutro još nije imala informaciju o istupanju B.a.B.a. »Ako B.a.B.e. istupaju iz Mreže zbog kandidature Jadranke Kosor, onda su pogriješile, jer Ženska mreža ne namjerava podržati ničiju kandidaturu, nego smo samo izjavile da kandidiranje žene za predsjednicu smatramo pozitivnim iskorakom. Ženska potpora političkim kandidatima ovisi o njihovim programima«, kazala je Genov. </p>
<p>I dalje ću se angažirati za prava žena i svih zapostavljenih</p>
<p>Izlazak B.a.b.a. iz Ženske mreže Hrvatske nema nikakve veze s mojom kandidaturom. S udrugom B.a.b.e. od početka imam izvrsnu suradnju što može potvrditi i predsjednica Sanja Sarnavka. Uvijek sam se odazivala njihovim skupovima i nikada nismo imali nikakvih problema. Dakle, to nije ni u kakvoj vezi. </p>
<p>Što se tiče mog budućeg rada, i dalje ću se angažirati na pravima žena i pravima svih zapostavljenih, obespravljenih i slabijih. Posebice kad je riječ o kršenjima radnih prava žena što čine poslodavci. Također, želim da svaka žena u Hrvatskoj ubuduće može odlučiti hoće li imati obitelj, koliku će obitelj imati, koliko će se posvetiti karijeri i sve ostalo. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kovačević se nada glasovima koje bi dobio Hebrang </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Potpredsjednik HKDU-a Anto Kovačević u srijedu je objavio kandidaturu za predsjednika Republike i zamrznuo članstvo u stranci koja će mu dati potporu kao nezavisnom kandidatu. </p>
<p>Kako je kazao na konferenciji za novinare, na kandidaturu se odlučio nakon što HDZ nije kandidirao Andriju Hebranga. »Ulazim u drugi krug jer ću dobiti glasove koje bi artikulirao Hebrang. Stipu Mesića se mora smijeniti pod mus jer dolazi vrijeme kada se ne treba dodvoravati svakom europskom činovniku i dilati transkripte. Nije važno što Bruxelles misli o nama, nego od čega ćemo živjeti. Ja ću u Bruxellesu braniti hrvatske interese, a neću u Zagrebu voditi slugansku politiku«, rekao je Kovačević. Početna sredstva za financiranje njegove kampanje iznose 10.000 eura, a Kovačević ih je dobio od svojih prijatelja, poduzetnika i intelektualaca koji su ga, kako je kazao, i nagovorili da se kandidira jer hrvatskom narodu uvijek govori istinu. Kovačević je istaknuo da računa na potporu 65 posto ženskog biračkog tijela jer je prema ženama uvijek bio džentlmen. »Neću tolerirati bogatstvo stečeno na lihvarskim kamatama i rasprodajom hrvatske nacionalne imovine i blaga jer bez ekonomskog nema ni nacionalnog suvereniteta. Posebno ću se zauzimati za potpuno zanemarene i ponižene Hrvate u BiH, a od svakog predsjedničkog kandidata tražit će da zajamči brigu o njima. Mesić im je okrenuo leđa, izbore dobio na mržnji prema hercegovačkim Hrvatima koje se sotoniziralo dok je istodobno bilo poželjno dodvoravati se na gay paradama«, dodao je Kovačević. </p>
<p>Predsjednik HKDU-a Petar Čurlin izvijestio je da je član metkovskog ogranka stranke Stjepan Gnječ, koji je nedavno najavio kandidaturu za predsjednika države, u srijedu isključen iz stranke jer je njegova kandidatura protumačena kao akt protiv stranke koja je predložila Kovačevića.</p>
<p>Konferenciji je nazočio i kandidat Boris Mikšić, rekavši da je došao iz poštovanja prema Kovačeviću koji, kao ni on, nije »ni pola sata bio u Komunističkoj partiji«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kajin: Ukidanje tv prijenosa dodatno bi marginaliziralo Sabor</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Sva je sreća što će Stjepan Mesić dobiti predsjedničke izbore već u prvom krugu, pa će tako gospodarstvo izbjeći štetu od oko 85 milijuna. Hrvatska je u dužničkoj ovisnosti, među zadnjima po konkurentnosti i bez razvojne vizije nema pravo na takav luksuz, odnosno glupost«, izjavio je potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin, na konferenciji za novinare u srijedu u Rijeci, protiveći se izborima radnim danom. </p>
<p>Poručio je da kandidatkinju HDZ-a Jadranku Kosor ne treba podcjenjivati, jer iza nje stoji jaka stranka. Kajin misli da bi njezin ulazak u drugi krug bio senzacija, što IDS ne smatra mogućim U IDS-u očekuju mirne, ležerne i nezanimljive izbore kakvi i priliče »predsjedničkoj funkciji degradiranoj do nesnošljivosti«. </p>
<p>Kajin je uvjerenja da će marginalizacije Sabora tek doći do izražaja, ako HRT ukine tv prijenose zasjedanja. U tom slučaju, poručuju iz IDS-a, sav utjecaj koncentrirat će se u Vladi, krupnom kapitalu i HRT-u, čiji je godišnji proračun 1,4 milijarda kuna, a medijska moć neusporediva s drugim elektroničkim ili pisanim medijima. Kajin ističe da bi ukidanje tv prijenosa odgovaralo samo vladajućim strankama, jer bi se tako zacementirala vlast. Ideju da predsjednik Sabora jednom mjesečno komentira o čemu raspravljaju zastupnici, u IDS-u ocjenjuju »nepristojnim prijedlogom«. Na novinarski upit kakva je praksa u drugim zemljama, Kajin je odgovorio da se u većini prenose samo rasprave o važnim temama, te da je takav slučaj i u susjednoj Sloveniji. »Ako se ukinu tv prijenosi, najviše gube građani koji se onda neće moći opredijeliti za određeni politički stav, što pak vodi polarizaciji"- rekao je IDS-ov saborski zastupnik dodavši da je od 1,4 milijardi kuna proračuna HRT-a, 600 milijuna kuna novac građana od tv pretplate. Kajin ne želi vjerovati pojedinim anketama koje govore da je interes građana za praćenjem tv prijenosa zasjedanja Sabora 2-3 posto. </p>
<p>Govoreći o promjeni Ustava, rekao je da se IDS zalaže za izbore nedjeljom, a pozdravio je i povratak Bošnjaka u Ustav. Ujedno je predložio da se u Ustav uvrste i Slovenci. Lj. M. P. U IDS-u su stava da treba razmisliti o ponovnom uvođenju Županijskog doma, jer je ukinut iz politikantskih razloga, odnosno nemogućnosti nekih izbornih koalicija. Vrhuncem cinizma u toj stranci smatraju prijedloge o podnošenju ostavke predsjednika Mesića radi održavanja izbora 19. prosinca. </p>
<p>Govoreći o privatizaciji HAC-a Kajin je naglasio da je tu privatizaciju nemoguće provesti bez posebnog zakona, te da HAC-om i dalje treba upravljati država. Autoceste su u vlasništvu države i stoga ih se eventualno, dodao je, može dati u koncesiju, iako ni to nije perspektivno.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dubrovački SDP o žrtvama s Dakse</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dubrovački SDP u srijedu je na konferenciji za novinare izrazio nezadovoljstvo što na prošloj sjednici Gradskog vijeća nije prihvaćen njihov amandman kojim bi se ulica Ispod petke preimenovala u Ulicu nevinih žrtava s Dakse, a ne u Ulicu žrtava s Dakse. »Naš je stav da su na Daksi pogubljeni i oni koji se ne mogu nazvati nevinima i s kojima se ne može poistovjećivati ostale žrtve. SDP također ne dijeli definiciju žrtve na način na koji ju je obrazložio predsjednik Gradskog vijeća Nikola Obuljen. Smatramo da je šteta da se naš amandman nije prihvatio, jer bi njime napokon prevladali prošlost i okrenuli se budućnosti«, kazao je vijećnik Ivo Margaretić, pojašnjavajući stavove SDP-a o stradanju na Daksi, otočiću kraj Dubrovnika, gdje su partizani pogubili desetke Dubrovčana. Margaretić je istaknuo da je ponašanje HDZ-ovih vijećnika, dobicavanja, smijeh, pa čak i uvrede tijekom obrazlaganja SDP-ova amandmana na sjednici bilo ispod svake razine. Predsjednik gradskog SDP-a Jure Dumančić podsjetio je da se u nedjelju u Dubrovniku obilježila 60. godišnjica oslobođanja Dubrovnika od fašizma te dodao da je vrlo čudno da na polaganju vijenaca na grobove boraca NOB-a i branitelja Domovinskog rata nisu bili predstavnici dubrovačke vlasti. »Je li tome razlog možda situacija u vezi s imenima ulice? Trošimo energiju na nepotrebne stvari, no, čini mi se da neki još nisu raščistili sve u vezi s fašizmom«, naglasio je Dumančić. Vijećnica Olga Muratti izrazila je nezadovoljstvo gradskom Odlukom o najmu za poslovne prostore političkih stranaka te kazala da je nedopustivo da se u tom dokumentu ne spominju udruge. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ispred sjedišta vukovarskog HSP-a u Borovu naselju bačena bomba </p>
<p>Nakon svađe i tučnjave, trojica su otišla, a kad su se vratili, jedan od njih bacio je eksplozivnu napravu/ Dvojici članova HSP-a ozlijeđene noge i ruke, oštećena dva automobila </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Dvije su osobe lakše ozlijeđene i dva su vozila oštećena u snažnoj eksploziji koja se dogodila u srijedu oko 19.50 sati, ispred stambene zgrade u Ulici Rudolfa Perišina u Borovu naselju, u čijem se prizemlju nalaze prostorije vukovarske Hrvatske stranke prava. </p>
<p>Prema prvim informacijama, aktiviranju zasad još nepoznate eksplozivne naprave prethodila je svađa više osoba ispred ulaza u službene prostorije HSP-a. </p>
<p>Negdje oko 19 sati pred zgradom se sukobilo desetak osoba, a svađa je ubrzo prešla i u fizički obračun. Nakon toga, trojica su napustila mjesto događaja, te su se vratili desetak minuta prije 20 sati, naoružani, pretpostavlja se, ručnom bombom. </p>
<p>Vidjevši da ispred ulaza u prostorije HSP-a još uvijek stoje njihovi »protivnici«, jedan od njih pred zgradu je bacio eksplozivnu napravu. U eksploziji su dvije osobe, srećom, zadobile tek lakše ozljede te su odmah kolima Hitne pomoći prevezene u vukovarsku Opću bolnicu gdje im je pružena liječnička pomoć. Doznajemo kako je riječ o Vukovarcima Petru Novti (43) i Vladi Štercu (48), članovima vukovarskog HSP-a, kojima su ozlijeđene noge i ruke. Budući da su očevid i istraga o cijelom događaju još u tijeku, glasnogovornik vukovarsko-srijemske Policijske uprave, Miroslav Janić, nije mogao dati konkretnije podatke o osobama koje su se sukobile te o tome znaju li tko su počinitelji. Očevid je na mjestu događaja, uz djelatnike policije, obavio i Nikola Bešenski, istražni sudac vukovarskog Županijskog suda, koji je odbio odgovoriti na pitanje je li riječ o međunacionalnom sukobu. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Ante Đapić u telefonskoj je izjavi za medije iskazao svoje zgražanje činjenicom da »oružje u Vukovaru ponovno uzima glavnu riječ«. Po njegovim riječima, iako to u policiji nisu htjeli potvrditi, trojica su počinitelja oko 22 sata uhićena i privedena u vukovarsku policijsku postaju. </p>
<p>Đapić je, iskazavši svoju šokiranost i zgražanje zbog nemilog događaja, uputio apel svim građanima da se ostave oružja i žive u miru. On će u četvrtak održati konferenciju za novinare u Zagrebu, dok će se u Vukovaru medijima obratiti predstavnici vukovarskog ogranka te stranke, kao i predstavnici policije.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Gotovinini odvjetnici prijavili nepoznatu osobu zbog krivotvorenja transkripata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odvjetnička ekipa Ante Gotovine podnijela je u utorak kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog krivotvorenja transkripata sastanka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s vojnim vrhom, održanog 31. srpnja 1995. uoči akcije »Oluja«.</p>
<p>»Prijavu smo podnijeli jer smatramo da je netko preinačio originalne transkripte, a za to imamo i dokaze koje ćemo dostaviti tužiteljstvu«, kazao je Hini jedan od Gotovininih odvjetnika Ivo Farčić. Objasnio je da se ti dokazi temelje na izjavama nekoliko sudionika brijunskog sastanka koji su u medijima izrazili sumnju da su transkripti, čije su dijelove proteklih dana objavili neki mediji, krivotvoreni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ekipa za arbitražu sa Slovenijom do kraja mjeseca</p>
<p>Ne želimo dopustiti da se Hrvatsku optuži za bilo kakve jednostrane poteze. Naravno da ćemo štititi hrvatske interese, a ako Slovenija smatra da se time narušavaju neka njezina prava, može pristati na arbitražu, rekao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ekipa za arbitražu sa Slovenijom, suprotno nekim najavama u medijima, nije formirana, a bit će sastavljena krajem listopada ili početkom studenoga, izjavio je novinarima ministar vanjskih poslova Miomir Žužul nakon predavanja »Hrvatska i UN«, što ga je u srijedu održao pred studentima Pravnog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>»Hrvatska diplomacija spremna je na arbitražu, provedene su konzultacije sa stručnjacima i razgovaralo se o tijelima koja bi mogla obavljati arbitražu«, rekao je ministar. </p>
<p>»Ne želimo dopustiti da Hrvatska bude optužena za bilo kakve jednostrane poteze. Naravno da ćemo štititi hrvatske interese, a ako Slovenija smatra da se time narušavaju neka njezina prava, može pristati na arbitražu«, ponovio je Žužul dodajući da će Hrvatska arbitražu prihvatiti samo ako njezin rezultat bude obvezujući za obje strane. </p>
<p>Na novinarsko pitanje može li predmet arbitraže biti sporazum Račan-Drnovšek, Žužul je odgovorio da se arbitrirati može samo o nečemu što postoji kao činjenica. »Sporazum Račan-Drnovšek ne postoji pa hrvatska vlada ne može prihvatiti arbitražu o nepostojećem sporazumu«, zaključio je Žužul.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Slovenska plovila opet prešla crtu sredine, slovenski mediji tvrde suprotno</p>
<p>PULA</p>
<p> - U Savudrijskoj vali ni u srijedu nije bilo mira. Slovensko policijsko plovilo i jedna slovenska ribarica prešle su tijekom jutra crtu sredine i nakratko uplovile u hrvatske vode, potvrdio nam je glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković. Scenarij je gotovo istovjetan onima prethodnih dana i tjedana. </p>
<p>U 9.12 sati slovensko policijsko plovilo ušlo je na hrvatsku stranu iza crte sredine na 0,4 nautičkih milja, na što ih hrvatsko policijsko plovilo upozorava da se udalje. Slovenski policijski gliser vratio se u slovenske vode u 9.48 sati, a u međuvremenu se u hrvatskim vodama pojavila i slovenska ribarica, i to na 0,7 nautičkih milja južnije od crte sredine. Nije se dugo zadržala i otišla je u 10.17 sati. </p>
<p>Slovenska tiskovna agencija i Slovenski radio u srijedu su također izvijestili o incidentu, no s informacijama koje su nešto različite. Hina prenosi da je glasnogovornik Policijske uprave u Kopru Vojko Živec izjavio da su u srijedu u Savudrijskoj vali bile tri hrvatske i dvije slovenske ribarice te po jedan policijski brod sa svake strane, a Slovenski radio javlja i da je o slučaju obaviješten slovenski ribarski inspektor. </p>
<p>Slovenski mediji izvještavaju da »najprije hrvatski brodovi doplove u zonu kontrole slovenske policije«. </p>
<p>»Slovenski ribari su ovih dana počeli dolaziti iza crte sredine u večernjim satima samo da bi bacili mreže i time nas provocirali«, kaže nam savudrijski ribar Danijele Kolec, koji je upozorio da je situacija sve teža.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Joras pravno priznaje da živi u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Joško Joras, najkontroverzniji Slovenac u Hrvatskoj, koji je posljednjih mjeseci digao veliku medijsku prašinu zbog izbjegavanja prelaska granice i nepriznavanja toga da njegov zaseok Mlini pripada Hrvatskoj, formalno pravno priznaje da je njegovo mjesto u Hrvatskoj. Naime, Joras, primjerice, prilikom odlaska iz Slovenije, prelazi slovenski granični prijelaz pokazujući dokumente slovenskoj policiji.</p>
<p>Dario Poštrak, vođa odjela za državne granice u sektoru granične policije u Sloveniji, u razgovoru za Vjesnik potvrdio je da Joras slovenski granični prijelaz Plovanija prelazi legalno. »Joras na našem graničnom prijelazu pokazuje dokumente na temelju kojih ga puštamo dalje«, rekao je Poštrak. Također dodaje da slovenska strana s Jorasom nema problema. </p>
<p>Da Joras pravno priznaje granicu potvrdio nam je Dejan Palić, pravnik u Hrvatskom pravnom centru. »Čim je netko prešao granicu, dakle ne mora biti riječ samo o Jošku Jorasu, više nije u zemlji iz koje došao«, kaže Palić. Prema njegovim riječima, osoba koja je prešla granicu podvrgnuta je pravnom režimu druge države, dakle, zaključuje pravnik, ušao je u tuđi pravni sustav. »Jorasov osobni stav je sasvim druga stvar, koja nije pravne prirode«, završio je Palić. </p>
<p>Hrvatsko-slovensku granicu ove godine je ilegalno prešlo 119 hrvatskih državljana. No, Poštrak ističe da je tu riječ o stanovnicima pograničnih dijelova Hrvatske kojima je, primjerice, istekla pogranična dozvola i slično, dakle, ništa ozbiljno. »Ali Joras je problem hrvatske granične policije«, zaključio je na kraju vođa odjela za državne granice slovenske policije.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić i Kosor: Kampanja bez udaraca »ispod pojasa«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor u srijedu su se prvi put pojavili zajedno na nekom javnom skupu otkako je HDZ istaknuo kandidaturu Jadranke Kosor za predsjednika Republike.</p>
<p>Odgovarajući zajedno na upite novinara u hotelu »Dubrovnik« u Zagrebu, gdje su sudjelovali na otvorenju 19. zasjedanja Stalnog odbora za europska pitanja Svjetske veteranske federacije, najavili su čvrste, ali i korektne predsjedničke kampanje.</p>
<p>Na opasku novinara da bi u tom slučaju mogli nastupati zajedno, predsjednik Mesić u šali je rekao kako bi taj prijedlog čak i mogao biti prihvaćen, no Jadranka Kosor je podsjetila da svatko tko ulazi u izbornu utrku, pogotovo kao kandidat za predsjednika, želi i očekuje pobjedu. </p>
<p>»Kampanja će biti čvrsta, ali bez 'udaraca ispod pojasa'«, poručila je Kosor. </p>
<p>Komentirajući mogućnost izmjene datuma održavanja predsjedničkih izbora, Mesić je podsjetio da se svaka regulativa može mijenjati u skladu sa zakonom, pa tako i dan održavanja izbora. </p>
<p>»Ubuduće bi to pitanje trebalo urediti tako da predsjednički izbori budu zakazani u točno određeni datum i da to, naravno, bude neradni dan«, rekao je Predsjednik, te dodao kako je to najbolji način da se izbjegnu nepotrebni troškovi.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novi natječaj za trećeg mobilnog operatera u petak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije u četvrtak će objaviti da u petak, 22. listopada, otvara javni natječaj za davanje koncesija druge i treće generacije mobilne telefonije (GSM/DCS 1800 i UMTS). </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da će Vijeće Agencije najvjerojatnije raspisati natječaj za samo jednu kombiniranu koncesiju (GSM/DCS 1800 i UMTS). Riječ je o iznosu od 172 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, državni je proračun, u slučaju da je na postojećem natječaju prodano svih šest mobilnih koncesija (tri GSM/DCS 1800 i tri UMTS), mogao prihodovati 516 milijuna kuna. Ovako će od VIPneta i HTmobilea prihodovati po 132 milijuna kuna za UMTS-koncesiju, a za svaku sljedeću godinu dvadesetgodišnje koncesije još 12 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, zbog odbijene ponude na natječaju za trećeg mobilnog operatera Tele2 od Vijeća Agencije traži detaljno obrazloženje provedenog ocjenjivačkog postupka i rezultate pojedinačnoga glasovanja svih pet članova Vijeća.</p>
<p>Naime, nikome u švedsko-hrvatskom konzorciju, koji stoji iza ponude Tele2, nije jasno kako je »najbolja moguća ponuda« skupila samo 390 bodova od mogućih 1000 bodova, s tim da je bodovni prag bio 400 bodova.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zbog duga bivše vlasnice, ostaju bez nekretnina vrijednih 1,3 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog dugova bivše vlasnice, obitelj Mikulić iz Buševca pokraj Velike Gorice vjerojatno će ostati bez kuće i poslovnih prostora koji sada vrijede više od 1,3 milijuna kuna.</p>
<p>Sve seže u 1995. godinu kada su Sonja i Igor Mikulić u Buševcu kupili nedovršenu kuću i zemljište Ruže Popović za tadašnjih 70.000 kuna. No, Mikulići nisu odmah zatražili upis nekretnina u gruntovnicu, nego su to pokušali učiniti 2000. godine. Međutim, u gruntovnici u Sisku, gdje se vode te nekretnine, dočekalo ih je šokantno iznenađenje: kuću i zemljište ne mogu upisati jer je sve pod ovrhom! Naime, prodavateljica tih nekretnina Marije Popović bila je jamac svom suprugu Rajku za kredit od 100.000 tadašnjih njemačkih maraka u Obrtničkoj kreditnoj zadruzi u Sisku. Rajko Popović je taj kredit podigao 1999. godine, a kako ga nije vraćao, Obrtničko kreditna zadruga otkrila je da njegov jamac Ruža Popović ima u vlasništvu nekretnine, te je »sjela« na njih. Riječ je bila upravo o nekretninama koje su 1995. godine kupili Mikulići, ali kako se nisu na uveli u gruntovnicu, formalno je vlasnica i dalje Marija Popović.</p>
<p>Mikulići su izgubili sve sporove, na Općinskom i Županijskom sudu u Sisku, a nedavno i na Ustavnom sudu, u kojima su pokušali zaustaviti ovrhu. Sada u neizvjesnosti čekaju hoće li im Obrtničko štedna zadruga oduzeti nekretnine, za što postoji ovršno rješenje.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Raspisana tjeralica za petoricom optuženika u »slučaju Lora«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon što je policija izvijestila predsjednicu sudskog vijeća za ratne zločine Spomenku Tonković, koja će voditi ponovljeni postupak u »slučaju Lora«, da ne može ući u trag petorici optuženika, jer se oni ne nalaze na prijavljenim adresama, splitski je sud u srijedu izdao nalog za raspisivanje tjeralice. Time su ostvarena dva od četiri preduvjeta za sazivanje glavne rasprave, a informacije o tome da bi početak suđenja osmorici bivših vojnih policajaca mogao početi već u siječnju, Županijski sud nije ni potvrdio niti opovrgnuo, nego je samo izvijestio da o početku suđenja još nije donesena službena odluka. </p>
<p>Ipak, izvori bliski sutkinji Tonković i dalje tvrde da predsjednica vijeća za ratne zločine ozbiljno razmišlja o tome da se početak glavne rasprave zakaže za siječanj iduće, a možda čak i za prosinac ove godine jer, kako kažu Vjesnikovi sugovornici, »Sud će voditi računa o tome da Tonči Vrkić, Ante Gudić i Anđelko Botić, koji su uhićeni prošli ponedjeljak, ne smiju ispaštati zbog petorice optuženika nedostupnih pravosudnim tijelima, pa je stoga izgledno da suđenje počne najkasnije u siječnju«.</p>
<p>Tjeralica je raspisana za prvoptuženim Tomislavom Duićem, koji je bio u bijegu i za vrijeme prvog suđenja, te za Josipom Bikićem, Miljenkom Bajićem, Davorom Banićem i Emilijom Bungurom, a trojica optuženika uhićena su prije 10 dana, kada je Vrhovni sud objavio odluku o pritvoru za bivše vojne policajce. </p>
<p>Što se tiče Bajića i Bikića, oni se nisu pojavili u nastavku prvog suđenja nakon što je Vrhovni sud u lipnju 2002. godine donio rješenje o njihovu vraćanju u pritvor na splitskim Bilicama.</p>
<p>Zanimljivo je stoga da su se Duić, Bikić, Bajić i Bungur, koje policija do srijede nije uspjela uhititi, pojavili na sjednici sudskog vijeća kada se odlučivalo o prijedlogu Državnog odvjetništva za određivanje pritvora, a na raspravi su zajamčili da će se odazvati svakom pozivu suda. Izvanraspravno je vijeće početkom rujna odbacilo zahtjev tužitelja za određivanje pritvora, što je obrazloženo time da su se optuženi Duić, Bikić i Bajić pojavili na raspravi i zajamčili da će poštivati svaku odluku suda. Međutim, iako je Vrhovni sud prihvatio žalbu Državnog odvjetništva i u tajnosti donio odluku o određivanju pritvora kako bi policija preduhitrila optuženike u pokušaju bijega, u tome nisu uspjeli, jer su barem trojica od petorice bivših vojnih policajaca, koji su sada nedostupni pravosudnim tijelima, nedugo nakon rasprave na kojoj su zajamčili da više neće bježati, napustila Hrvatsku. </p>
<p>Nakon što je u srijedu raspisana tjeralica za petoricom optuženika, sada je na potezu Županijsko državno odvjetništvo koje treba dati prijedlog da se suđenje u »slučaju Lora« održi u odsutnosti, a konačnu odluku o tome donijet će izvanraspravno vijeće splitskoga suda.</p>
<p>Dobrilla Stela</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041021].
|
