NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040621].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165610 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Priče o kondomima, abortusu, nasilju i državnoj maturi</p>
<p>Dok je stari dokumentarni film o abortusu »Nijemi krik« došetao do učenika, zbog američkog igranog filma »Pasija« učenici su u organizaciji škola išli u kina / U Ministarstvu znanosti zaključili su da je glavni uzrok nezadovoljstva učenika školom preopterećenost te prionuli na rasterećenje programa / Godina nije bila bajna za školski sindikalizam; na sreću nije bilo niti štrajkova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak je završila nastava za učenike osnovnih i srednjih škola. Školska godina 2003./2004. bila je podijeljena, osim na dva polugodišta, i na dva ministarska mandata. Nakon izbora, otišli su HSS-ov ministar prosvjete Vladimir Strugar i nestranački ministar znanosti Gvozden Flego, a dva su ministarstva ujedinjena: Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i sporta i Ministarstvo znanosti i tehnologije postala su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.</p>
<p>Niz skupova, pojačani angažman nevladinih organizacija ali i obiju vlada, projekti i istraživanja nasilja u školama učinili su tu temu jednom od najspominjanijih u ovoj školskoj godini. Istraživanja u europskim zemljama pokazala su da do 15 posto djece stalno trpi zbog nasilničkog ponašanja svojih vršnjaka, a istraživanje u zagrebačkim školama potvrdilo je da se čak 20 posto djece stalno zlostavlja. Vlada je stoga odlučila da će se škole proglasiti ustanovama s nultom tolerancijom na nasilje. Prvu ploču s takvim napisom Vladini bi predstavnici trebali postaviti 1. rujna na zgradu osnovne škole u Kutini koju pohađa HIV pozitivna djevojčica.</p>
<p>Protekle su se školske godine u školama analizirali filmovi. Dok je stari dokumentarni film o abortusu »Nijemi krik« došetao do učenika, zbog američkog igranog filma »Pasija« učenici su u organizaciji škola šetali do kina. Zbog obaju filmova podigla se galama, a priča s filmom o abortusu završila je ministrovom preporukom vjeroučiteljima da ga ipak ne prikazuju.</p>
<p>I o programu seksualnog obrazovanja mladih povela se duža rasprava. Modernom i liberalnom pristupu »Memo Aids« u školama usprotivila se Crkva, nudeći tradicionalni »TeenStars« program. Barem privremeno, iz škola su izbačeni kondomi, s čijim su korištenjem učenike upoznavali stručnjaci.</p>
<p>Više nego prošlih godina nastojalo se doznati kako sa znanjem stoje mali Hrvati u odnosu na svoje vršnjake u Europi. Pokazalo se da znanjem zauzimaju dobru poziciju, no ne i voljom za školu. U Ministarstvu znanosti zaključili su da je glavni uzrok nezadovoljstva učenika školom preopterećenost, stoga su prionuli rasteretiti programa. Projekt izrade kataloga znanja za sve školske predmete dokaz je da se od reforme školstva nije odustalo. Na projektu radi 340 stručnjaka iz različitih područja. Međutim, neki od njih ne smatraju da je u nastavi višak gradiva nego se zauzimaju za uvrštavanje novih, modernijih znanja.</p>
<p>Protekle se školske godine puno kritiziralo udžbenike, koji će (svi) biti promijenjeni tek u sljedeće dvije godine. Pozitivan pomak u udžbeničkoj problematici svakako je napravljen objavom imena stručnjaka koji rade na njihovu odobravanju: njih 38 izbačeno je iz Povjerenstva za odabir udžbenika jer su na toj dužnosti bili u izravnom sukobu interesa.</p>
<p>Što se financija tiče, školska godina nije briljirala. Traženo je devet milijardi kuna, a u proračunu za školstvo i znanost dobiveno je 8,3 milijarde. Tako je novo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dobilo samo šest posto više novca nego što su prošle proračunske godine ukupno dobila dva razjedinjena ministarstva. Sindikati su to prozvali antiproračunom i zatražili 25-postotno povećanje plaća zaposlenih u školstvu. </p>
<p>Otprilike u isto vrijeme, ravnatelji škola proglašeni su crnim ovcama školstva jer svoj položaj uspijevaju zadržati do mirovine. Najčešće (navodno) zbog ustupaka koje čine lokalnim političarima.</p>
<p>Niti nekim školskim sindikalcima godina nije bila bajna. Dugogodišnji šef najvećeg sindikata – Sindikata učitelja, Dalimir Kuba, na neugodan se način morao povući sa sindikalne scene, a cijela je priča bacila sjenu na ionako neslavan školski sindikalizam.</p>
<p>Na sreću, u školskoj godini 2003./04. nije bilo štrajkova. Na nesreću, nisu se gradile niti škole pa će većina njih i u 2004./05. raditi u dvije, tri pa i u četiri smjene. </p>
<p>Novi školski kalendar</p>
<p>Jedna od čvrstih odluka koje je u izravnoj vezi s školskom godinom (ali tek s onom sljedećom), donesena je u travnju. Riječ je o novom školskom kalendaru prema kojemu školska godina više neće biti podijeljena na dva nejednaka polugodišta. Umjesto dosadašnjeg 15-tjednog prvog polugodišta i 20-tjednog drugog polugodišta, nastavna godina podijeljena je na 92 radna rada u prvom 18-tjednom polugodištu i na 91 radni dan u drugom 17 tjedana i 4 dana dugom polugodištu. Iduća školska godina počet će 1. rujna i trajati do 17. lipnja, odnosno 20. svibnja za maturante. Novost u kalendaru su slobodni dani za učenike 1., 2. i 3. studenoga.</p>
<p>Druga odluka koju je u ovoj školskoj godini potpisao ministar Dragan Primorac također se ne odnosi na ovu godinu. Za četiri godine svi učenici polagat će državnu maturu. Državna matura projekt je o komu se puno raspravljalo u 2003./04., gotovo koliko i o nasilju u školama.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ograničene ovlasti Mesića tjeraju na sveprisutnost</p>
<p>Dojam je da se Mesić povremeno pojavljuje na događajima na kojima nazočnost Predsjednika Republike baš i nije nužna / Mesić nema velike mogućnosti doći do javnosti i to je razlika između njega i Ive Sanadera ili Jadranke Kosor, smatra Šiber</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U predizbornoj predsjedničkoj godini dojam je da je predsjednik Stjepan Mesić, koji će na izborima od birača tražiti drugi mandat, sveprisutan. Samo u prošlih nekoliko dana Mesić je bio na Hrvatskoj televiziji u nedjeljnoj emisiji »Portugooool«. U ponedjeljak je bio u Kastvu, u utorak je doručkovao sa Žuži Jelinek, u srijedu je u Zagrebu bio na otvaranju prvog knjižarskog megastorea u Hrvatskoj...</p>
<p>Dojam je da se povremeno pojavljuje na događajima na kojima nazočnost Predsjednika Republike baš i nije nužna, posebno zato što prema svim dosad objavljenim anketama zasad nema ozbiljnog protukandidata (ili protukandidatkinju) i upitno je (iako je do izbora još mnogo vremena) može li ga itko odvesti u drugi krug predsjedničkih izbora.</p>
<p>Mesić je oduvijek dobro komunicirao s javnošću, a u predizbornoj godini ta njegova vještina i te kako mu je potrebna. Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr. Ivan Šiber smatra da »političari žive od javnosti, iako bi oni rekli da žive za javnost«. Složio se s tvrdnjom da je jedan od razloga takvoj Mesićevoj aktivnosti to što je ustavni okvir djelovanja Predsjednika Republika marginalan.</p>
<p>»On nema velike mogućnosti doći do javnosti i to je razlika između njega i Ive Sanadera ili Mesićeve moguće protukandidatkinje na predsjedničkim izborima Jadranke Kosor«. Sanader i Kosor, dodaje, političkim temama i svojim svakodnevnim poslovima nemaju poteškoća s time kako doći u medije, dok se Mesić, upravo zbog ograničenih predsjedničkih ovlasti, temama i događajima pomoću kojih dolazi do javnosti na neki način mora nametati.</p>
<p>Šiber je upozorio i na Mesićevu ličnost. »On je neposredan čovjek, čovjek društva. Ne mogu ga zamisliti na pustom otoku, a i ondje bi odmah našao ne jednog nego deset Petka«.</p>
<p>Šiber smatra i da Mesić ne radi ništa novo. On je to radio i protekle četiri godine otkako je predsjednik pa »nisam siguran koliko je to svjesna pretkampanja njegova eventualnog izbornog stožera, a do koje mjere to ponašanja upada u oči jer je riječ o predizbornoj godini«.</p>
<p>Međutim, svega toga, smatra, ne bi bilo da nema medija koji javnost obavještavaju o Mesićevim aktivnostima. Da mediji marljivo ne izvješćuju javnost o svemu što Mesić radi i o svakome koga posjećuje, javnost to ne bi znala.</p>
<p>»Ako urednici smatraju da je doručak Stipe Mesića sa Žuži Jelinek nevažan, onda to oni jednostavno ne objavljuju. Vijest važna za javnost bila bi da je Mesić na doručku pokvario želudac, što se srećom nije dogodilo«, rekao je Šiber.</p>
<p>Šiber ne smatra da Mesić zloupotrebljava svoj položaj. »Njemu je to mnogo teže nego ministrima koji u predizbornoj kampanji otvaraju dionice autocesta ili puštaju u promet nove liftove«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svaka se faza pristupanja plaća novim ustupcima</p>
<p>Od brojnih lekcija koje Hrvatska mora pročitati iz EU prakse i iskustava zadnjeg kruga proširenja, neke valja stalno držati na umu / Prva je ta da je u pregovaračkom procesu dragocjena priprema, a znanje nenadoknadivo</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Dobar dio novih članova Europske komisije na taj je posao stigao s položaja glavnih pregovarača svojih zemalja u procesu pridruživanja EU, počevši od (vjerojatno) budućeg povjerenika za proširenje, Slovenca Janeza Potočnika.</p>
<p> Ono što se u pregovorima stavi na papir odlučivat će o sudbini (boljoj ili lošijoj) privrednih grana. Izuzeci od pravila teško se izbore, ali su vrijedni i dugoročno korisni. Najteži je dio posla novim zemljama članicama tek počinjao pregovaračkim ciklusom: Hrvatskoj neće biti ništa bolje niti drukčije.</p>
<p>Takva je situacija dvosjekli mač. Kad slovenski premijer kaže da će se svi problemi između Slovenije i Hrvatske lakše riješiti sada kad je Hrvatska »u čekaonici«, on zna zašto to govori; svaka će se faza pristupanja plaćati ustupcima i u tome je odgovor zašto Slovenija niti jedan spor nije riješila prije 1. svibnja 2004. Hrvatska strana također treba shvatiti da je bolje zaključiti pregovore mjesec pa i godinu kasnije, nego izaći s nepovoljnim aranžmanom. Strpljivost se isplati. U pregovorima je malo ili nimalo tzv. politike, a mnogo stručnosti. O kvaliteti sporazuma odlučit će specijalisti i njihovo znanje; političari će tek pobrati komplimente.</p>
<p>Danom ulaska u EU Hrvatska će u novom sazivu Europske komisije dobiti svog povjerenika, i to će trajati do 2014. kada se broj članova eurovlade smanjuje na (rotirajućih) 18, na temelju sustava pravične izmjene. Hoće li to biti povjerenik ili superpovjerenik, recimo, zadužen da sjedi na vanjskopolitičkim stolcima Komisije i Ministarskog vijeća, odlučivat će prije unutarnje »prebijanje računa« negoli kvaliteta. Jake su pozicije ionako ekskluzivno pravo velikih.</p>
<p>Sporazum iz Nice raspodijelio je glasove na ministarskim vijećima i sjedišta u Europskom parlamentu na sve buduće zemlje članice, uključujući Rumunjsku i Bugarsku. Prvi se ustav nije pozabavio nastavkom procesa proširenja, ali se računa da bi Hrvatska, sa svojih četiri i pol milijuna stanovnika, mogla dobiti 13 do 14 europarlamentaraca od 750 utvrđenom ustavom.</p>
<p>U radu Ministarskog vijeća više neće biti kvalificirane većine dobivene količinom raspoloživih glasova zemalja članica. U svakoj odluci bit će ugrađen traženi omjer iz dvostruke većine: broj zemalja (veći od 55, a u nekim situacijama i 72 posto) i populacije (65 posto). Svaka će zemlja članica postati dijelom interesnih koalicija i bit će u stanju, bude li joj smisao za dogovore jača strana, izvlačiti koristi na neočekivanim stranama.</p>
<p>Dok ne uđe u eurozonu, Hrvatska će, slovom novog ustava EU, samo pratiti što se zbiva u ekskluzivnijem klubu država; ustav je, naime, napokon priznao da se o poslovima eurozone odlučuje u samoj eurozoni, zemlje izvan monetarne unije nemaju na to pravo. Pojačana suradnja za klubove zemalja koje zaista žele ići dalje i integrirati se brže najzad je unesena u ustav nakon dugog natezanja i prilično političkog prenemaganja.</p>
<p>Svaka zemlja članica može birati hoće li ili neće u klub povezan zajedničkim interesima. Ustav je potvrdio realitete monetarne unije 13 zemalja, ili schengenske Europe bez granica u kombinaciji 14 starih članica bez Velike Britanije i djelomično Irske, ali s nordijskim nečlanovima te s »čekačima«, novim članovima. Prošireni bi se »Schengenland« trebao dogoditi 2007. ili možda 2008. godine, za što će biti službeno kriva računala, a zapravo neuvjerljivost kontrole zajedničkih granica novih zemalja članica.</p>
<p>Ustav je potvrdio načela solidarnosti u slučaju trajnih elementarnih nepogoda i katastrofa većih razmjera. Klauzula solidarnosti dio je ustava što znači da, kao i u NATO-u, napadom ugrožena članica ima pravo tražiti i dobiti pomoć drugih. Državama članicama prepušteno je vođenje nacionalne strategije razvoja i iskorištavanja energetskih izvora, a energetska politika EU na zajedničkoj razini ostvarivat će se osiguravanjem uvjeta funkcioniranja tržišta energenata, opskrbi i predstavljanju novih izvora. </p>
<p>Države dijele poslove u područjima unutarnjeg tržišta, većeg dijela socijalne politike (do granice gdje državni aparati misle da neće ugroziti »velike biznise« unoseći previše socijale u sustav, što je slučaj s britanskim suprotstavljanjem slovu Velike povelje prava i sloboda), u ekonomskoj, teritorijalnoj i socijalnoj koheziji, poljoprivredi i ribarstvu, u paketu sa zaštitom morskih bioloških resursa, u okolišu, prometu, zaštiti potrošača, energiji, razvoju transeuropske prometne mreže, prostoru pravne države i u zajedničkim sigurnosnim mjerama očuvanja javnog zdravlja.</p>
<p>Naravno, a sada to i ustav jamči, Europa će kao jedinstvo različitosti njegovati bogatstvo svojih specifičnosti te će jednog integracijskog dana i hrvatski jezik postati službenim jezikom u EU, a štrukle ili pašticada dio ponude u restoranima EU institucija.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HDZ se profilira u stranku malih i srednjih poduzetnika </p>
<p>HDZ-ov središnji odbor za male i srednje poduzetnike zasad ima 200 članova; planira se i članarinu od sto eura/ Takve odbore planira se osnovati i na županijskoj razini radi lobiranja za interese poduzetnika, kandidiranja što više poduzetnika na izbornim listama..., kaže voditelj projekta Gordan Jandroković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sljedećih godinu dana Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u sklopu svih svojih županijskih organizacija planira osnovati odbore za male i srednje poduzetnike koji bi trebali okupljati nekoliko tisuća poduzetnika, članova i simpatizera stranke. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata HDZ-a kojem je cilj njegovo profiliranje u stranku malih i srednjih poduzetnika te stvaranje društvenog ozračja koje pogoduje razvoju poduzetništva. </p>
<p>Prvi županijski odbor osnovan je još prije prošlogodišnjih izbora u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u svibnju u Međimurskoj, a u srpnju bi trebao biti osnovan i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Voditelj projekta je Gordan Jandroković, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu koji vodi i središnji HDZ-ov Odbor za male i srednje poduzetnike od njegova osnutka 2002. Kako je Jandroković rekao Vjesniku, riječ je o odboru kakav postoji i u srodnim europskim strankama poput njemačkog CDU-a i CSU-a, a HDZ-u je poseban uzor bio odbor za poduzetnike kakav djeluje unutar austrijskog ÖVP-a.</p>
<p>»Njihov odbor ima 108 tisuća članova, a godišnja članarina je sto eura, tako da im je godišnji proračun oko 11 milijuna eura, a odbor ima i svoju zgradu koja je veća od one Hrvatske gospodarske komore. Naš odbor trenutačno ima oko 200 članova, a tijekom godine planiramo uvesti članarinu koja bi također bila sto eura«, kaže Jandroković. Dodao je da u stranku žele dovesti što više uspješnih pojedinaca koji su se dokazali na tom poslu i otvoriti im prostor da sami sudjeluju u kreiranju gospodarske politike stranke preko koje mogu kanalizirati svoje interese.</p>
<p>»Pritom nam nije cilj imati teoretičare u svojim redovima, nego ljude iz prakse koji iza sebe nemaju repove. Male i srednje poduzetnike karakterizira ono što druge grupacije nemaju. Oni su počinjali od ništice ili od malih obrta, a većina poduzeća im je na čvrstim temeljima, čime su se u najtežim danima hrvatskoga gospodarstva pokazali kvalitetnima i žilavima. Time su dokazali da se i u najtežim okolnostima može uspjeti ako se ima vizija, znanje, dobra organizacija i procjena što tržište traži«, kaže Jandroković, koji je i sam jedan od suvlasnika građevinske tvrtke u Bjelovaru, iako je zbog bavljenja politikom svoja prava prenio na odvjetnika. </p>
<p>Nakon Devetog općeg sabora HDZ-a u travnju, Jandroković je kooptiran u Predsjedništvo stranke da bi se istaknula važnost razvoja poduzetništva u daljnjim stranačkim aktivnostima. Iako je stvaranje mreže odbora na razini svih županija tek u začetku, njihovi ciljevi već su jasno definirani: lobiranje za interese poduzetnika, posebno pri donošenju zakona, kandidiranje što većeg broja poduzetnika na izbornim listama na svim razinama te organizacija seminara i okruglih stolova.</p>
<p>Za razliku od HDZ-ovih strukovnih zajednica osnivanih prije pet godina koje nisu zaživjele, odbori će prema Jandrokovićevu mišljenju biti funkcionalniji, a za učlanjenje u njih nije nužno članstvo u HDZ-u. Središnji HDZ-ov odbor punopravni je član asocijacije takvih odbora u sklopu Europske pučke stranke, iako je HDZ njezin pridruženi član.</p>
<p>Političare ne obvezivati na odricanje od upravljačkih prava u poduzećima</p>
<p>U svom profiliranju u stranku poduzetnika, HDZ-u je poseban uzor njemački CDU čijih je 50 posto zastupnika iz poduzetničkih redova, dok u SPD-u prevladavaju sindikalisti. »Poduzetnici su motor razvoja gospodarstva jer stvaraju nove vrijednosti i zapošljavaju ljude. Takve ljude treba slaviti, a ne ih izjednačavati s tajkunima. Mislim također da bi trebalo mijenjati odredbe Zakona o sukobu interesa prema kojima se političari moraju odreći upravljačkih prava u poduzećima, jer se njima poduzetnici demotiviraju za bavljenje politikom. Sukob interesa je uglavnom vezan uz javne natječaje i ako se na njih javi tvrtka čiji je vlasnik ili suvlasnik političar, trebalo bi utvrditi je li riječ u sukobu interesa«, kaže Jandroković.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nacionalno nezamijećen akt </p>
<p>Je li odluka da se Hrvatska službeno ne pojavi na aukciji, gdje je prodan Bukovčev mali akt, bila pogrešna? Nije li još veća pogreška da ranije otkupljen Klovićev kolorirani crtež stoji u Predsjedničkim dvorima umjesto u primjerenoj muzejskoj instituciji? Tko uopće može nabrojiti sve one pogrešne odluke zbog kojih propada hrvatska industrijska baština u kojoj su odavno već mogli funkcionirati muzeji, galerije ili neke druge kulturne institucije? </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nije li Hrvatska ipak trebala uložiti napor, naći novac i na aukciji londonskoga Sotheby'sa pokušati otkupiti sliku Vlahe Bukovca, koja je na prodaju ponuđena pod nazivom »Akt koji počiva«? To je pitanje proteklih dana polariziralo hrvatsku kulturnu javnost koja je ipak očekivala da se i taj Bukovac vrati kući. Premda su neki bili uvjereni da je dobro što vani postoji interes za otkup djela hrvatskih umjetnika, koja postižu neočekivano visoku cijenu, većina je ipak smatrala da bi tu Bukovčevu sliku iz 1897., što je u monografiji »Bukovac« iz 1968., autorice Vere Kružić Uchytil, u odjeljku »izgubljenih radova« navedena kao »Djevojački akt na bijelom krznu«, trebalo vratiti u domovinu.</p>
<p>Takvo mišljenje ima uporište u potrebi očuvanja hrvatske kulturne baštine, dio koje je rasut po svijetu, pogotovo kada je većina djela nekog hrvatskog stvaratelja izvan Hrvatske. Upravo iz tih razloga na nekim su aukcijama, uglavnom u Engleskoj (Sotheby's i Christy's) otkupljena, te u domovinu vraćena djela Jurja Julija Klovića, Franje Vranjanina (Laurane), Horacija Fortezze, pa i Marka Marulića. No Bukovčevih djela u Hrvatskoj ima poprilično, a mnoga su za njegovih boravaka u Parizu, Beču, Pragu i nekim predjelima Engleske ostala tamo gdje su i nastajala.</p>
<p>Upravo stoga što prodano Bukovčevo djelo nije naslikano u Engleskoj nego u Zagrebu, odakle je nakon Drugog svjetskog rata dospjelo u Veliku Britaniju, gdje će i dalje ostati, postojala je nada da će Hrvatska htjeti kući vratiti taj »mali akt«, nastao neposredno pred Bukvčev povratak u Cavtat, nakon slikareve plodotvorne zagrebačke faze. Ta su očekivanja bila i u kontekstu nedavno otvorene obnovljene Bukovčeve kuće u Cavtatu u kojoj bi ta »nova akvizicija« bila dobrodošla. Je li, dakle, odluka Ministarstva kulture da ne ulazi u nadmetanje za otkup te slike bila pogrešna?</p>
<p>Možda bi uz to trebalo postaviti i pitanje što je to dobra i pogrešna odluka? Svojedobna odluka o kupnji djela Jurja Klovića zasigurno je bila dobra, ali potpuno je bio pogrešan potez ostaviti to djelo u Predsjedničkim dvorima gdje sigurno nema, zbog osjetljivosti te vrste umjetnina, primjerene uvjete čuvanja (osim sigurnosnih). To djelo Michelangela minijature, kako su Klovića zvali još u njegovo doba, trebalo bi biti u nekom od hrvatskih muzeja ili galerija, to više što se na prste jedne ruke mogu izbrojiti Klovićevi radovi očuvani u Hrvatskoj. Tuđmanu su mnogi javno predbacivali što to djelo drži kod sebe, ali ni Mesić ga nije predao u za to primjerenu muzejsku instituciju.</p>
<p>Bukovčevih radova u Hrvatskoj ima na stotine, ali to nije razlog da se propuštaju prilike za nabavu i onih što se javljaju na svjetskom tržištu umjetnina. Valjda to Vlaho Bukovac, taj pokretač hrvatske moderne i »najmarkantnija ličnost hrvatskog likovnoga života na prijelazu stoljeća« (19. u 20.) zaslužuje. Ali novca očito nema u državnoj blagajni, pogotovo ne za tako iznenadne »investicije«, koje nisu uključene u redovne muzejske programe, pogotovo ne u godini u kojoj se još otplaćuju lanjski dugovi proizvedeni u kulturi. Uostalom, ni na lanjskoj aukciji Sotheby'sa, gdje je to Bukovčevo djelo prvi put ponuđeno na prodaju, Hrvatska se službeno nije pojavila kao mogući kupac! </p>
<p>Iskustvo pokazuje da je u kulturi često riječ o pogrešnim procjenama. Treba se samo sjetiti koliko je desetljeća uvjeravanja trebalo proći do odluke o gradnji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je već odavno mogao funkcionirati u Paromlinu što je u međuvremenu izgorio. A onda se kalkuliralo s raznim namjenama, od hotelskih do kongresnih, da bi se ovih dana opet aktualizirala kulturna, ovaj put ne muzejska nego scenska. U ondašnje pogrešne procjene o Paromlinu, ubraja se i statički proračun, prema kojemu izgorjelo zdanje ne može više biti obnovljeno. </p>
<p>A Paromlin i danas prkosi tom statičkom proračunu. Možda je jednaka pogreška bila i ona da se ne dopusti uspostavljanje Trokutova »Antimuzeja« u zagrebačkoj Tvornici Gorica za koju se sada ipak predlaže izložbena namjena. No jesu li to stvarno mjerodavne ponude ili samo kulturnjačke želje? S pozicija visokih gradskih struktura u metropoli govori se čak i o Zagrepčankinu proizvodnom pogonu mesa, koji bi trebao postati muzejem.</p>
<p>Nakon dvadesetak, a možda i više godina upornih tvrdnji stručnjaka da je industrijska arhitektura, što je nastajala upravo u vrijeme moderne, odnosno slikarskoga djelovanja Vlahe Bukovca, dio baštine koju treba očuvati i obnoviti, možda najbolje u kulturne svrhe, kao da tračak spoznaje dopire do onih koji takve odluke trebaju donijeti i provesti. Ne treba se, dakako, zavaravati jer mogla bi to ostati samo još jedna ispričana bajka, kojoj se u Rijeci nastoji utisnuti pečat »realnih mogućnosti« ljetnim pretvaranjem zapuštenih industrijskih kompleksa u atraktivne kazališnoscenske prostore. U zagrebačkom Paromlinu to se odavno iskušalo, ali on i dalje stoji kao romantična ruševina usred grada, baš kao i Tvornica papira ili Tvornica Torpeda u Rijeci.</p>
<p>Uvijek se kalkuliralo s unosnijim poslovima, novim ulagačima i sanjalo o velikom obrtaju novca. Ali i to su ostale samo neostvarene želje, koje te objekte možda ipak vraćaju baštini i kulturi. A i to će biti velike investicije, znatno veće od ulaganja u jedan mali Bukovčev akt. Njega su sigurno mogli otkupiti neki od onih hrvatski svjesnih gospodarstvenika što se udružuju u daleko veće investicije spašavanja hrvatskih hotela, od kojih su neki također dio baštine, i gospodarstva uopće. Možda im je samo trebalo skrenuti pozornost na tu aukciju i hrvatski interes. Ali mali Bukovčev akt ostao je, u vrućoj atmosferi jednoga drugoga akta – Severinina, nacionalno potpuno nezamijećen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nema svojatanja Europe</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Europska fešta je prošla i sad tek slijedi veliki posao! Mnogo kompliciraniji nego dosad, kada smo učinili prvi pravi korak u približavanju europskoj obitelji. Vlada obećaje da će pregovori za priključenje Europi biti gotovi za dvije do dvije i pol godine, što je vrlo ambiciozno i znači da već doslovce od sutra treba ozbiljno raditi. Bez poznate hrvatske fige u džepu, dakako. </p>
<p>Dobar vjetar puše u leđa Hrvatske, mnogi do jučer nepremostivi problemi sada su iza nas i u sljedećoj fazi će političari imati manje, a eksperti više posla. </p>
<p>Ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku je nadstranački projekt, zadatak pred svim građanima, bez obzira na razlike. One, ponajprije, trebaju postati prednost, a ne mana. Jer i Europa je skup različitosti. Zbog toga i nije trebalo da subotnji zagrebački skup prođe bez Ivice Račana ili Zlatka Tomčića. Njihova uvrijeđenost ili povrijeđenost je jednostavno nepotrebna, jer europski projekt nije bio njihov, kao što uostalom neće biti ni projekt sadašnje vlasti. Izbori će pokazati što o svemu misle građani Hrvatske. I zato nema mjesta nikakvoj ljutnji Račana i Tomčića, dio posla prijašnja je vlada uspješno obavila, a zašto nije i provela do kraja stvar je razgovora bivših partnera. Birači su svoje rekli, a nova je vlada iskoristila svoju prigodu i uraganskom brzinom okrenula hrvatski brod prema Bruxellesu.</p>
<p>Začudo, Hrvati se od Europe hlade, kao što pokazuju posljednja ispitivanja javnog mišljenja. Svima je, naime, jasno da ni Europa ne može riješiti naše probleme i da to možemo samo mi. Ako će nam možda i biti lakše u daljnjem pregovaranju, a bit će, na hrvatskoj političkoj sceni i dalje će biti užareno. Nagomilani gospodarski problemi moraju doći na red, koliko god to bilo bolno za sve građane. Ceh bivših promašaja, ove ili one vlade, morat će biti plaćen, s Europom ili bez nje.</p>
<p>Srećom, licitiranje s datumom ulaska u EU više nije prioritet hrvatskih građana. Prevladalo je shvaćanje da nije važan datum nego stvaranje preduvjeta. Pa bez obzira na mišljenje jesmo li teži dio posla već obavili ili nas tek čeka, hrvatski san o Europi napokon postaje stvarnost.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nezanimljiv Zagreb Pride</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Treći Zagreb Pride, povorka lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba (LGBT), prošla je bez incidenata, bez uzvanika, a sudeći prema broju okupljenih, gotovo da je prošla i bez pripadnika LGBT zajednice. Ali uz mnogo policajaca.</p>
<p>Nešto što je prije dvije godine, kada se Zagreb Pride održavao prvi put, izazvalo veliko zanimanje, što je rezultiralo divljanjem skinheada, premlaćivanjem sudionika i lošim policijskim osiguranjem događaja, danas je samo jedna od brojnih šarenih manifestacija koje se u sunčana subotnja prijepodneva zbivaju u Zagrebu.</p>
<p> Cilj je organizatora upozoriti na pravni položaj pripadnika LGBT zajednice i ostvariti pravnu jednakost. U prošle dvije godine dio svojih zahtjeva uspjeli su ostvariti. U sljedeće, na primjer, dvije godine vjerojatno do nikakvog pomaka što ga organizatori priželjkuju neće doći. Jednostavno – nije bilo političara. Prije dvije godine najuočljivi je sudionik Zagreb Pridea bio tadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Ove su postizborne godine političari procijenili da im se pojavljivanje na takvom skupu ne isplati. Nisu bili predviđeni kao govornici, pa su ostali doma. Njihov izostanak vjerojatno znači i da LGBT zajednica u sljedeće dvije godine neće imati kod koga lobirati za ostvarenje svojih ciljeva. No, da bi parada posebnih interesa političarima postala zanimljiva makar i 2006. morat će okupiti ipak više od 200 do 300 ljudi. Ovako ispada da bez obzira na strahove od pojavljivanja u javnosti pripadnika zajednice mnogi među njima nisu zainteresirani za svoja prava.</p>
<p>Osim navedenoga, organizatori će na drugi način morati riješiti i prezentaciju Pridea. Naime, sam razlog okupljanja redovito je u drugom planu, a izvještajima dominiraju izjave, protesti i psovke prolaznika i pokoji ekshibicionistički ispad sudionika. </p>
<p>To, u konačnici, dovodi do toga da praktično izostaje rasprava o poteškoćama i zahtjevima LGBT zajednice, a sve se svodi na dvosatnu vašarsku atrakciju i nepotrebno iscrpno medijsko citiranje homofobičnih izjava prolaznika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Trgovanje ljudima: prijete li Hrvatskoj sankcije </p>
<p>Hrvatska vlada mora povećati proračunska izdvajanja za suzbijanje trgovanja ljudima i osigurati redovito djelovanje Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Osim toga, putem svoga Ureda za ljudska prava mora osigurati redovito izvješćivanje javnosti o tom problemu. Američka vlada financirala je centraliziranu bazu podataka za taj ured, te je nedopustivo to što on do sada nije javno objavio nijedan izvještaj o stanju trgovanja ljudima u Hrvatskoj</p>
<p>DARIO RUNTIĆ</p>
<p>Svake godine u lipnju State Department objavljuje opsežno Izvješće o trgovanju ljudima za više od sto trideset država kojim se, među ostalim, one klasificiraju u tri skupine i jednu podskupinu.</p>
<p>Trgovanje ljudima međunarodni je organizirani kriminal koji godišnje okrene oko sedam milijardi američkih dolara, što je približno jednako iznosu koji se namakne od prodaje oružja i raspačavanja opojnih droga zajedno. Posebne mjere motrenja na Republiku Hrvatsku, propisane Izvješćem State Departmenta o trgovanju ljudima za 2004. godinu, govore o stvarnom stanju u međunarodnom organiziranom kriminalu i kontinuiranom marginaliziranju tog problema od strane zakonodavstva u Hrvatskoj.</p>
<p>Republika Hrvatska nije samo zemlja tranzita za žrtve trgovanja ljudima nego je postala zemljom iz koje se osobe na prijevaru odvode i u koju se osobe dovode zbog seksualne i druge prisilne eksploatacije.</p>
<p>Na lanjskoj sedmodnevnoj međunarodnoj Konferenciji o ravnopravnosti spolova, trgovanju ljudima i suradnji politike i nevladinih udruga održanoj u Splitu oštro je kritiziran neodgovoran odnos vlasti prema tom problemu i upozoreno na mogućnost da Hrvatska propadne u kategoriju zemalja koje će zbog toga biti međunarodno sankcionirane. Sankcije uključuju prekid financijske, tehničke i druge pomoći Vlade Sjedinjenih Država, MMF-a, Svjetske banke, itd.</p>
<p>Hrvatska je doista ove godine degradirana u podskupinu zemalja koje treba posebno motriti (Etiopija, Gabon, Kazahstan, Pakistan, SCG, Vijetnam...) i koje će, ne ispune li hitno minimalne standarde, iduće godine ući u grupu međunarodno sankcioniranih zemalja.</p>
<p>Važno je napomenuti kako u skupini u kojoj je Hrvatska nema nijedne druge zemlje iz regije osim Srbije i Crne Gore. Bosna, Slovenija, Albanija i Mađarska ispred su Hrvatske – u skupini zemalja koje poduzimaju potrebne korake za zadovoljenje standarda, dok je Makedonija u skupini zemalja koje potpuno zadovoljavaju standarde za suzbijanje trgovanja ljudima.</p>
<p>Hrvatska vlada mora povećati proračunska izdvajanja za suzbijanje trgovanja ljudima i osigurati redovito djelovanje Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Osim toga, putem svoga Ureda za ljudska prava mora osigurati redovito izvješćivanje javnosti o tom problemu. </p>
<p>Američka vlada financirala je centraliziranu bazu podataka za taj ured, te je nedopustivo to što on do sada nije javno objavio niti jedan izvještaj o stanju trgovanja ljudima u Hrvatskoj.</p>
<p>Vlada je imenovala članove Nacionalnog odbora tek više od šest mjeseci nakon izbora. Takav luksuz polugodišnjeg nepostojanja nacionalnog odbora ne može si priuštiti nijedna zemlja, a posebno ne Hrvatska. Osim toga, Nacionalni se odbor neredovito sastaje, neaktivan je, i to je jedan od velikih problema prepoznatih i u Izvješću State Departmenta. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa mora provesti hitnu izmjenu Kaznenog zakona kojom bi se trgovanje ljudima klasificiralo kao zasebno kazneno djelo, kojom bi se kažnjavali klijenti osoba koje se bave prostitucijom, osobe koje oduzmu ili unište osobne dokumente žrtve, te osobe koje se udružuju radi planiranja ili počinjenja tog kaznenog djela. Takva praksa kažnjavanja primjenjuje se širom Europe, od Švedske do Makedonije, i pokazala se vrlo učinkovitom. </p>
<p>U prošlom sazivu Hrvatskog sabora takav prijedlog zakona je prihvaćen, ali ga je Ustavni sud stavio izvan snage zbog odredaba koje reguliraju druga pitanja obuhvaćena tim zakonom. </p>
<p>Danas su u Hrvatskom saboru dva prijedloga, od toga jedan oporbeni koji i dalje sadrži odredbe potrebne za uspješno suzbijanje trgovanja ljudi, a HDZ je te odredbe u svom prijedlogu izbacio. </p>
<p>Apeliram na Ministarstvo pravosuđa da tim odredbama dopuni Kazneni zakon. Apeliram i na HDZ da u interesu Republike Hrvatske i svih njenih građana odstupi od apriorna odbacivanja oporbenih prijedloga i izglasavanja vlastitih te osigura uvođenje tih odredbi u Kazneni zakon.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa treba regulirati status žrtava trgovanja ljudima putem donošenja zakona o zaštiti žrtava trgovanja ljudima. Status žrtava samo je djelomično definiran Zakonom o strancima, jer u njemu nema klauzule o trgovanju ljudima. Njime se žrtvama omogućava privremeni boravak od tri mjeseca uz mogućnost produljenja do najviše dvije godine. Iako toga zakona nije bilo prošle godine, MUP je dopustio godinu dana boravka jednoj žrtvi, što smatram vrlo pozitivnom praksom.</p>
<p>U slučaju te osobe hrvatsko je pravosuđe prvi put osudilo počinitelja kaznenog djela. Počinitelj je osuđen zatvorskom kaznom od tri godine. Tu presudu smatram u najmanju ruku smiješnom, ali u sustavu u kojem ubojice dobiju dvije godine ili pet godina zatvorske kazne, i to se može smatrati nekakvim uspjehom. </p>
<p>Samo za ilustraciju, Makedonija počinitelje kaznenog djela trgovanja ljudima kažnjava s do petnaest godina zatvora, Australija do 25 godina zatvora, a u Sjedinjenim je Državama u tijeku kampanja kojom se zahtijeva do trideset godina zatvorske kazne za počinitelje. </p>
<p>Također, Ministarstvo pravosuđa mora poslati uputu sucima da zaštite identitet žrtve u sudskom procesu, a ne da u javnost puštaju osobne podatke žrtve i cijele spise, kao što je to bilo dosad. Palermskim protokolom jamči se zaštita identiteta žrtava trgovanja ljudima, ali se ti podaci često pojavljuju u javnosti. MUP i Ministarstvo rada poslali su uputu svojim tijelima da identitet žrtava i svjedoka drže u tajnosti, ali suci i sudstvo i dalje objavljuju te podatke dok se počinitelji toga kaznenog djela nesmetano kreću na slobodi.</p>
<p>Autor je međunarodni tajnik LS-a, suorganizator je i sudionik mnogih konferencija o ljudskim pravima, trgovanju ljudima i međunarodnim migracijama.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Civilizacijska stečevina hrvatskoga naroda i praznik najviše europske časti</p>
<p>Najjače naše stranke i europski orijentirani građani prihvaćaju antifašizam i njegove vrijednosti kao bitan kohezijski faktor u našem i europskom društvu. Obilježavanje Dana antifašističke borbe trebali smo početi već 6. lipnja u Normandiji, slično Rusima, i nemaju pravo oni, kojima je izgovor – »da nisu bili pozvani«! I oni na vlasti i sam Savez antifašističkih boraca trebali su aktivno nastupiti još prije toga datuma i sve sudionike proslave upoznati barem s nekim važnim činjenicama </p>
<p>ZVONKO IVANKOVIĆ VONTA</p>
<p>Mislim da je vrijeme da svi krenemo iskreno u susret hrvatskom državnom prazniku</p>
<p> – 22. lipnja – Danu antifašističke borbe, za što sada u nas postoje i političke pretpostavke, jer najjače naše stranke i europski orijentirani građani prihvaćaju antifašizam i njegove vrijednosti kao bitan kohezijski faktor u našem i europskom društvu. Trebali smo to početi već 6. lipnja u Normandiji, slično Rusima, i nemaju pravo oni, kojima je izgovor – »da nisu bili pozvani«! I oni na vlasti i sam Savez antifašističkih boraca trebali su aktivno nastupiti još prije toga datuma i sve sudionike proslave upoznati barem s ovim činjenicama. </p>
<p>»Titova odluka da se Jugoslavija bori protiv nacista jest prekretnica u povijesti Drugoga svjetskog rata«, rekao je Franklin Roosevelt, predsjednik SAD-a, 1944. godine. </p>
<p>»Jugoslavija je preuzela duhovno-političko vodstvo u Europi. Za mene (kongresnik koji je pratio Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu 29. studenoga 1943.; op.a.) je izvan svake sumnje da to, što se sada tamo događa ima europsko značenje« (Zapisnik 78. Kongresa SAD-a od 14. ožujka 1944., nekoliko mjeseci prije iskrcavanja!). </p>
<p>»Tito se pokazao ne samo kao veliki vojskovođa nego i kao izvanredan državnik...«, Winston Churchill, predsjednik britanske vlade, nakon iskrcavanja, u kolovozu 1944. I treći iz velike Savezničke trojke, Staljin, obratio se Titu u Moskvi 1946. godine: »Čuvaj zdravlje, trebat ćeš Europi.«</p>
<p> Novi međunarodni poredak počeo je osnivanjem Organizacije ujedinjenih naroda, suorganizator je i Titove DFJ. Da je Tito Hrvat, dobro su znali svi ratni saveznici, sve do Badinterove komisije iz 1991. godine.</p>
<p> Prije Normandije Hrvatska je sama imala pet od jedanaest jugoslavenskih korpusa i veliki oslobođeni teritorij – jedini u okupiranoj Europi! Tu su spašavani i mnogi saveznički avijatičari i vraćani u svoje baze. </p>
<p>Te i druge činjenice sigurno bi pomogle afirmaciji Hrvatske kao važnom dijelu savezničke fronte. Napokon i Ustav Republike Hrvatske utvrđuje – da se moderna Hrvatska zasniva na stečevinama antifašističke borbe vođene Zemaljskim antifašističkim vijećem narodnog oslobođenja Hrvatske, što je također Titovo djelo!</p>
<p> Budimo otvoreni: oni, kojima smeta Tito, smetala je i smeta stvarna borba protiv fašizma i njegovih recidiva!</p>
<p>I sada smo tu – gdje jesmo. Titov komunist i general dr. Franjo Tuđman u brzojavu sućuti obitelji našeg prvog partizana piše:</p>
<p> »Vijest o smrti generala Vlade Janića Cape iskreno me ražalostila... (on je) postao legendarna ličnost hrvatskog radničkog pokreta i antifašističke borbe hrvatskog naroda. U onim teškim i sudbonosnim danima, na početku Drugog svjetskog rata, Vlado Janić je sa skupinom svojih drugova, pripadnika Komunističke stranke Hrvatske, pružio primjer velike ljudske hrabrosti, političke odlučnosti i nacionalnog poštenja. To je bila prva antifašistička oružana formacija ne samo na našem nego i na tlu cijele Europe.</p>
<p> Dan kad je Vlado Janić sa svojim odredom krenuo u antifašističku borbu, Republika Hrvatska proglasila je svojim državnim praznikom. Tim je činom nova, demokratska Hrvatska na dostojan način iskazala koliko visoko cijeni osobni doprinos Vlade Janića Cape i svih onih koji su se pod antifašističkim zastavama borili za slobodnu Hrvatsku...« (Vjesnik, 5. svibnja 1991.)</p>
<p>U dokumentima knjige »Prvi partizanski odred« (Matovina – Božić, 1981.) nalazimo: da je odred osnovan 22. lipnja 1941. u šumi kod sela Žabno, s desne obale Save. Nakon prve ustaške ofenzive prebacio se na lijevu obalu Save u šumu Brezovicu, po kojoj ga negdje nazivaju i Brezovački odred. Nakon druge ustaške ofenzive u rujnu 1941. odred se s većom količinom oružja prebacio u Banovinu i tako spojio s ustanicima Srbima u novi – Banijski NOP odred. </p>
<p>Kad su tamošnji Srbi vidjeli da se i Hrvati bore protiv ustaša, četnička propaganda mržnje prema Hrvatima kao takvima nije mogla zaživjeti u tom kraju. Zajednički se krenulo u borbu protiv okupatora i njihovih saveznika. </p>
<p>Prvi partizanski (sisački) odred imao je u tri mjeseca svog postojanja (od 22. lipnja do 22. rujna) ukupno 77 boraca, koji su djelovali na raznim zadacima i nikada nisu bili okupljeni na jednom mjestu. Nacionalni sastav: 72 Hrvata, tri Srba i dva Slovenca. </p>
<p>Od Hrvata dvojica su bili Istrani. Socijalni sastav: 37 seljaka, 25 radnika i 15 intelektualaca (sa studentima). Među njima bilo je deset žena. Polovica (39) poginula je tijekom rata, desetorica su proglašeni narodnim herojima na čelu sa zapovjednikom Vladom Janićem Capom (1904. – 1991.) i komesarom Marijanom Cvetkovićem (1920. – 1990.). Mnogi sisački partizani prvoborci radili su izvan odreda i na drugim zadacima. </p>
<p>Činjenica je da je Titova KP pozvala sve narode Jugoslavije na ustanak i borbu za buduću Federaciju, da je za to dala i daleko najveće žrtve. Za pun uspjeh njena programa bio je nužan najširi narodno-oslobodilački pokret, koji, za razliku od Francuske i Španjolske, nije mogao biti stvoren odozgo (zbog odbijanja HSS-a i drugih stranaka) nego odozdo od narodne baze. Tako je već 1943. godine Zavnoh postao višestranačkim političkim predstavništvom, kasnije i naš prvi Sabor. </p>
<p>Tu su uz organizatore i prvoborce komuniste bili i dosljedni radićevci (s Izvršnim odborom HSS-a od 41 člana na čelu s Franjom Gažijem, glasilom Slobodni dom, s većinom boraca u brigadama »Braće Radić«, »Mihovila Pavleka Miškine« i dr.), zatim pribićevci okupljeni u Srpskom klubu vijećnika Zavnoha sa Srpskom riječi, tu su i mnoge izvanstranačke ličnosti kao hrvatski pjesnik Vladimir Nazor, predsjednik Zavnoha, kanonik dr. Svetozar Ritig, predsjednik Vjerske komisije Zavnoha, istarski političar dr. Ante Mandić i mnogi drugi.</p>
<p> Stoga pokušaji sužavanja Titova NOP-a na »komunistički« nisu korektni, svi su imali mogućnost sudjelovanja, šteta što nismo imali demokršćanske partizane kao Talijani, no takvih struja antifašista u Hrvatskoj nije bilo!</p>
<p>Prema svojim važnim karakteristikama i naš je Domovinski rat bio antifašistički. Logično je stoga da su baš petorica sisačkih partizanskih prvoboraca (Milan Čačić, Zlatko Frid, Zvonko Ivanković Vonta, Vjekoslav Janić Capo ml. i ing. Franjo Knebl) putem Vjesnika (1. rujna 199.) pozvali hrvatske građane da napuste »današnju JNA koja je postala sredstvo pukog velikosrpskog imperijalizma...«, da »odlučno osuđujemo napade jedinica JNA na Titove granice Hrvatske, sramotne napade na Sisak – kolijevku Prvog partizanskog odreda ... pomaganje miloševićevskom nacifašizmu da razori Titov Ustav iz 1974. godine...«</p>
<p> Posebno smo pozivali »našu braću Srbe da ne dozvole da se potpuno razruše temelji naših ratnih pobjeda, da ne zaborave kako smo se mi sisački prvoborci i većina hrvatskog naroda ponašali prema njima kad im je bilo najteže!«</p>
<p>Kao što kažu u Francuskoj: i za nas je antifašizam kulturna i civilizacijska stečevina hrvatskog naroda, a Dan antifašističke borbe – praznik najviše europske časti!</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Mladi dobivaju svoj parlament i odjel u gradskoj upravi </p>
<p>Mladi su u Zagrebu marginalizirani. Zabrinjava to što puno njih nakon osnovne škole ne nastavlja školovanje. Obrazovanje općenito traje sve dulje, a obrazovan i produktivan kadar odlazi iz zemlje u potrazi za zaposlenjem. Neki su to od problema mladih u Zagrebu koje je analizirala radna skupina Poglavarstva, čiji je Program djelovanja za mlade s konkretnim mjerama to tijelo usvojilo na prošlotjednoj sjednici.</p>
<p>Analize su pokazale da je u posljednjih deset godina iz zemlje na rad u inozemstvo otišlo oko 150.000 mladih, visokoobrazovanih ljudi. Onima koji ostaju, biti »prijavljen« na poslu zapravo je san, a u javi rade ili »na crno« ili na određeno vrijeme. Mlade, stoga, sve duže uzdržavaju roditelji.</p>
<p>Kako bi se počelo ozbiljno raditi na rješavanju problema mladih u Zagrebu, Program djelovanja predlaže da se još ove godine osnuje odjel za mlade pri Gradskom uredu za obrazovanje i sport, koji bi ih, među ostalim, savjetovao, osiguravao im sredstva za projekte i povezivao ih s važnim institucijama u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Jedna od mjera za sljedeću godinu je i osnivanje vijeća mladih Grada Zagreba, tzv. parlamenta mladih, u kojem bi bili predstavnici nevladinih i studentskih udruga i pomladak političkih stranaka, a zastupali bi interese i potrebe svih skupina mladih u gradu. Grad će za to izdvojiti milijun i pol kuna. U sklopu odjela za mlade osnovao bi se i gradski volonterski centar, koji bi promicao značaj volonterskog rada u izgradnji civilnog društva.</p>
<p>Prema podacima iz Programa, turistička pokretljivost mladih također stagnira. U Hrvatskoj je trenutno devet omladinskih hostela i odmarališta s oko 1000 kreveta. Od toga su u Zagrebu samo dva hostela s 300 kreveta. Skautska organizacija vodi pet međunarodnih centara u Hrvatskoj od kojih nijedan nije u Zagrebu.</p>
<p>Stoga se za 2005. godinu predlaže uspostavljanje mreže višefunkcionalnih gradskih hostela kroz poticaj poduzetnicima da razvijaju ovu granu turističke i ugostiteljske ponude. Jedna od mjera je i izravno poduprijeti izgradnju međunarodnog izviđačkog centra 2006. godine na Medvednici, za što će Grad izdvojiti tri milijuna kuna. Izgradio bi se čvrsti objekt a oko njega bi bio prostor za podizanje šatora i izviđačkih poligona. Uredio bi se i prostor za kampiranje te »staza izazova« za proučavanje biološke raznolikosti Medvednice.</p>
<p>Program djelovanja za mlade na kraju predlaže i da se razvije poseban program stipendiranja učenika i studenata kojima bi se plaćao boravak u europskim zemljama s ciljem učenja ili usavršavanja stranih jezika, bez znanja kojih danas gotovo da i nema zapošljavanja. Važno je naglasiti da bi se većina ovih i drugih mjera iz Programa trebale provesti u ovoj i sljedećoj godini, a tek neke do 2008. godine, te da je za većinu ovogodišnjih već izdvojen proračunski novac.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od manjina najugroženiji mladi Romi</p>
<p>Istraživanje koje je, u suradnji s Udrugom žena Romkinja, provedeno 2000. godine među 294 Roma u Kozari putovima pokazalo je da su među mladima nacionalnih manjina najugroženiji Romi. Oni vrlo rano stupaju u brak, a čak ih 86 posto nije završilo ni osnovnu školu. Nepismenih je čak 38 posto, u čemu prednjače žene odnosno djevojčice. Radni status mladih Roma također je jako loš - ili rade »na crno« ili skupljaju otpad. Grad će do sljedeće godine razviti programe kojima će aktivno pomagati mladim Romima u završavanju osnovne škole i uključivanju u sustav srednjeg i visokog obrazovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sporno vlasništvo zaustavilo prodaju zemljišta u centru Velike Gorice</p>
<p>Livada u samom središtu Velike Gorice, preko puta Doma zdravlja, površine 7761 četvorni metar, za koju je Grad na licitaciji postigao vrlo dobru cijenu od 31,5 milijun kuna, neće se zasada moći prodati jer na njoj postoji tzv. zabilježba. To znači da se vodi sudski postupak oko imovinsko-pravnih odnosa. Odvjetnik Zlatko Bukovac, koji zastupa stranku koja je pokrenula spor protiv Grada, nije mogao točno reći o čemu je riječ jer je to profesionalna tajna. Neslužbeno ipak saznajemo da se Gradu osporava vlasništvo nad nešto više od polovice toga zemljišta.</p>
<p>Grad nije znao za taj spor, pa je cijelo zemljište pokušao prodati po sistemu tko da više. Početna je cijena bila 12,4 milijuna kuna. Konzum i Billu, koji već godinama nastoje kupiti to zemljište, s cijenom je pretekla agencija za nekretnine Red International. Ta je tvrtka ponudila pola milijuna kuna više od Konzuma, i mnogo više od Bille koja je ponudila 17,9 milijuna kuna. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Grad još uvijek ne zna za koga Red International kupuje to zemljište. Prema prostornim planovima, kupac na tom mjestu može sagraditi samo objekte za gospodarsku, i to pretežito trgovačku djelatnost. </p>
<p>Agenciju Red Internacional koja je zastupala kupca, nismo uspjeli pronaći u registru Trgovačkog suda, a ni u telefonskom imeniku. Prema nekim, neslužbenim, informacijama vlasnik joj je Nijemac, a sjedište joj je u Velikoj Gorici, u ulici Slavka Kolara. Mnogi pretpostavljaju da je zemljište kupovano za njemački internacionalni trgovački lanac Lidl, koji po pristupačnim cijenama prodaje živežne namirnice, slično kao što Kaufland prodaje sve što je potrebno za domaćinstvo. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Audicija za upis u školu baleta</p>
<p>Škola za klasični balet u Zagrebu poziva sve zainteresirane na audicije za upis u prvi razred osnovne baletne škole za godinu 2004./2005. Audicije će se odvijati od 21. lipnja do 9. srpnja od 10 i 17 sati, te ponovno u kolovozu i rujnu, u prostorijama škole, Ilirski trg 9. U prvi razred mogu se upisati djevojčice i dječaci s navršenih devet godina i s potrebnim fizičkim preduvjetima, a to su lijepa i skladna figura, zdravo stopalo, raspon i otvorenost nogu, gipkost tijela, skok, muzikalnost i plesnost. Sve informacije mogu se doznati na internetskim stranicama škole, www.baletna-skola.hr, te na telefonu 48 51 320. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Pompozno najavljivani spektakl spao na dva koncerta</p>
<p>Kao razlog promjene mjesta koncerta Lennyja Kravitza, te ne nastupanja najavljenih domaćih bandova, organizatori navode loše vremenske prilike i visoke produkcijske zahtjeve, no iz neslužbenih se izvora moglo saznati kako je pravi razlog izuzetno slab interes publike za najavljenim spektaklom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čini se kako kod nas stvari nikad ne idu po planu pa su mijenjanje planova i odgode posve normalna stvar. Potvrda tome jest činjenica kako je posljednjih dana otpao nastup poznate peruanske glazbenice Susane Bace jer novi sanacijski upravitelj SC-a nije želio podržati koncert, koji je odobrio njegov prethodnik, a zbog nemogućnosti dogovora odgovornih ljudi odustalo se i od organiziranja Zagreb Open Aira, na kojem je prošle godine nastupila Morcheeba. </p>
<p>Najnoviji događaj u tom nizu jest pompozno najavljivani rock spektakl Ožujsko Open Air, koji se tijekom nekoliko dana trebao održavati na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici, ali je ipak doživio promjene. Naime, Lenny Kravitz će pjevati u Domu sportova, a svi domaći bandovi najavljeni u razdoblju između Lennyja i Metallice, uopće neće nastupiti, pa je tako višednevni spektakl pretvoren u dva zasebna koncerta koji, osim istog organizatora, nemaju ništa zajedničko. Predgrupe slavnim glazbenicima su ostale iste pa će se tako za dobru atmosferu prije Lennyja pobrinuti sjajni Black Rebel Motorcycle Club, dok će prije Metallice svirati žestoki Soulfly. </p>
<p>Kao razlog navedenim promjenama organizatori navode loše vremenske prilike i visoke produkcijske zahtjeve, no iz neslužbenih se izvora moglo saznati kako je pravi razlog izuzetno slab interes publike za najavljenim spektaklom. </p>
<p>Naime, visoki produkcijski zahtjevi nisu bili nepoznanica organizatorima, koji su od početka najavljivali kako dolaze brojne ekipe, kamioni i alpinisti te kako će pozornica na kojoj će svirati Metallici doista biti posebna. Objašnjenje kako su tek nekoliko dana uoči koncerta postali svjesni da u svega par dana ne bi uspjeli maknuti Lennyjevu pozornicu i zamijeniti je onom od Metallice, jednostavno nije dovoljno uvjerljivo pa se čini kako ima istine u priči o slabom interesu. Tim više jer te informacije nitko od organizatora nije opovrgnuo.</p>
<p>»Nemamo službenih informacija o prodaji karata i koliko mi znamo do promjene je došlo zbog loše vremenske prognoze i zbog tehničkih problema s dvije pozornice«, kažu u koncertnoj agenciji Nota, jednom od suorganizatora koncerata. </p>
<p>Na Ožujsko Open Airu Nota surađuje s Impresariom, u kojem nam također nisu mogli otkriti željene podatke jer tamo nije bilo odgovorne osobe koja ih zna. </p>
<p>»Kod nas je to nemoguće provjeriti jer naša publika karte za koncerte kupuje kao za kino. Uostalom naša istraživanja pokazuju da se u zadnja dva tjedna uoči koncerata redovito proda 70 do 80 posto od ukupno prodanih karata«, odgovaraju u Impresariju. »Nama je ovo dosad najveći projekt. Na stadionu bismo imali dvije velike pozornice, koje bi trebalo na brzinu zamijeniti, a još kad bi pala kiša, to bi bilo neizvedivo. Dakle, vjerujte, tehnički su razlozi u igri«, kažu dalje, dodajući kako će se pozornica za Metallicu početi postavljati već 22. lipnja. </p>
<p>Ostaje da pričekamo nastup Lennyja te da vidimo hoće li uopće uspjeti napuniti Veliku dvoranu Doma sportova, a to će i najbolje razjasniti što je utjecalo na organizatore i njihove promjene. Informaciju da je za Lennyja prodano tek 2000 karata nismo uspjeli provjeriti, a priča o kratkim vremenskim rokovima za podizanje pozornice, kao što smo rekli, nije baš uvjerljiva. No, priči organizatora ide na ruku činjenica da su nam u Hrvatskom hidrometeorološkom zavodu potvrdili kako je 23. lipnja, u kasnim večernjim satima, ipak moguća kiša. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Maksima Mrvice počinje u utorak koncertom u Mostaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak, 22. lipnja, šibenski pijanist Maksim Mrvica održat će prvi od devet koncerata svoje prve hrvatske turneje. </p>
<p>Plan turneje 29-godišnjeg Mrvice, koji je nedavno nastupivši na 14 koncerata po Aziji oduševio tamošnje obožavatelje, promijenio se od prvobitnog budući da je turneja trebala početi 21. lipnja koncertom u Dubrovniku, koji je odgođen zbog tehničkih problema. Međutim, nakon koncerata u Mostaru, Splitu (24. lipnja, Zvončac), Opatiji (26., Ljetna pozornica), Zadru (28., Trg pet bunara), Osijeku (30., Tvrđa), Zagrebu (7. srpnja, Šalata) i Krku (9. srpnja), kada je turneja trebala i završiti, Maksim i njegov hrvatski band održat će još dva koncerta – 12. srpnja u Umagu i pet dana kasnije na trogirskoj državi Kamerlengo.</p>
<p>Mrvica će hrvatskoj publici predstaviti skladbe sa svog svjetskog prvijenca »The Piano Player«, objavljenog u lipnju prošle godine u izdanju E.M.I. Classicsa. Osim toga, premijerno će izvesti i »Olympic Dreams«, skladbu komponiranu s namjerom da otvori Olimpijske igre u Ateni (još se ne zna hoće li tako i biti), a ljubitelji klasike doći će na svoje 25-minutnim dijelom u kojemu će se Maksim predstaviti klasičnim djelima bez orkestra, a među njima će izvesti i svoju prvu autorsku kompoziciju.</p>
<p>Maksima će na prvoj hrvatskoj turneji pratiti band u sastavu: Damir Šomen na bubnjevima, Fedor Boić na klavijaturama, basist Alen Svetopetrić i Nikša Bratoš na gitarama. Uz eminentne hrvatske glazbenike, bit će tu i ženski gudački kvartet.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Riječanka Margita Soldo najljepša gospođa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatsku ću predstaviti u najboljem svjetlu, pokazati kako imamo prelijepu zemlju, ljude...«. Tako je 24-godišnja Riječanka Margita Soldo, novopečena Mrs. Globe Hrvatske 2004., novog hrvatskog izbora ljepotica održanog u subotu u Kulturnom centru Centra Kaptol, obznanila predstojeće planove za odlazak u Palm Springs gdje će se u srpnju održati finalni izbor Mrs. Globe za ovu godinu. Margarita je apsolventica ekonomije s jednoipolgodišnjim bračnim stažem, a u SAD-u će boraviti desetak dana. </p>
<p>Margitu su osim članova žirija među kojima je sjedila i Đurđa Adlešić, potpredsjednica Sabora, između 11 prijavljenih kandidatkinja od 24 do čak 48 godina i novinari odabrali kao najljepšu. Titulu prve pratilje ponijela je 27-godišnja Splićanka Andrijana Perković. </p>
<p>Prema riječima prošlogodišnje Mrs. Hrvatske Željane Varge, organizatorice i vlasnice licence direkcije izbora Mrs. Globe za Hrvatsku, BiH i Sloveniju, svrha je natjecanja svijetu, osim turističke promidžbe zemlje, pokazati kako imamo i lijepe gospođe dostojne takvih natjecanja. »Mrs. Globe je organizacija koja se bavi internacionalnim izborom ljepote udanih žena a ujedno je i humanitarna fundacija koja pomaže zlostavljanim ženama i djeci širom svijeta. Zalažemo se i za prepoznavanje vrijednosti obiteljskog života te važnosti i prioritetne uloge braka u životu žene i muškarca«, istakla je Varga. Dodala je kako je Hrvatska od prije dvije godine postala 40. članicom organizacije Mrs. Globe, jedinog takvog izvornog natjecanja za udane žene u svijetu. </p>
<p>Na hrvatskom izboru kandidatkinje su morale zadovoljiti propozicije od hrvatskog državljanstva do toga da su starosti od 21 godine na više, odnosno da su udane i žive sa suprugom najmanje šest mjeseci prije pojavljivanja na natjecanju. Djeca, kako nam je rečeno, nisu bila uvjet ali su ljepoti gospođe donosila svojevrsnu prednost. </p>
<p>U zabavnom dijelu, pored kubanske glazbe koja je rasplesala Kulturni centar, nastupili su Arsen i Gabi, te Sara i Hrvoje iz plesnog studija »Ritam«. </p>
<p>Snježana RajačićTurneja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Udaje se Alanis Morissette</p>
<p>TORONTO</p>
<p> – Jedna od najpoznatijih kanadskih glazbenica, 30-godišnja kantautorica Alanis Morissette, udat će se za svog dugogodišnjeg partnera glumca Ryana Reynoldsa, objavili su kanadski mediji. Novine otkrivaju kako se višestruka osvajačica Grammyja, poznata po svojim prilično osobnim pjesmama u kojima se nerijetko fokusira na neuspjele veze, nalazila s Ryanom u njihovom zajedničkom domu kad je on iznenada kleknuo i zaprosio je. U prilog mu je išla činjenica da je to učinio uz pomoć platinastog prstena od dva i pol karata, kojeg je sam pomogao dizajnirati. Tri godine mlađi Ryan pokazao se vrlo tradicionalnim proscem te je prije samog čina bez Alanisinog znanja posjetio njezine roditelje i zatražio ih dozvolu da oženi njihovu kćer. »Bilo je vrlo jednostavno, čisto i slatko kad me zaprosio. I iznenada«, rekla je pjevačica priznajući da je od početka veze s Ryanom znala kako je on osoba s kojom može provesti čitav život. Alanis, čiji je album »Jagged Little Pill« iz 1995. osvojio čak sedam Grammyja, nedavno je objavila svoj novi album »So Called Chaos« zbog čega slijedećeg mjeseca kreće na promotivnu turneju. Također se pojavljuje u filmu o životu Colea Portera, dok je njen budući suprug slabo poznati glumac poznat po nastupu u jednom od filmova iz serijala »National Lampoon's«. Vezu su započeli prije više od dvije godine uz pomoć suvremene tehnologije, točnije e-maila. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Clooney u vezi s manekenkom Lisom Snowdon</p>
<p>RIM</p>
<p> – Britanska manekenka i tv najavljivačica Lisa Snowdon već se nekoliko tjedana ne odvaja od Georgea Clooneyja, po čemu svjetski mediji zaključuju da je hollywoodska zvijezda pronašla novu djevojku. Lisa je bila domaćica kada su hollywoodske zvijezde gostovale u Clooneyjevoj kući u Lago di Como, a pratila ga je i tijekom snimanja scena za film »Oceanovih dvanaest« u Monte Carlu i Rimu. Fotoreporteri su Clooneyja u društvu lijepe Britanke snimili i na posljednjem partyju za glumačku ekipu budućeg hollywoodskog hita priređenu u Gradskoj vječnici u Rimu.</p>
<p>Par je obnovio svoju vezu prije nekoliko tjedana kada se George zbog potreba filma preselio u Europu. Otad ga 30-godišnja Lisa prati gdje god se pojavljuje zvijezda koja potpisuje i režiju filma u kojemu igra uz Matta Damona, Brada Pitta, Catherine Zeta-Jones, Juliju Roberts i druge.</p>
<p>Na partyju u povijesnom talijanskom gradu bili su i Brad Pitt kojeg je pratila supruga Jennifer Aniston, te Matt Damon s djevojkom Lucianom Barroso.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>BIH Malkovichu ipak neće prodavati vilu kod Trstenog?</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Imućni bosanskohercegovački poslovni čovjek i mecena Adil Zulfikarpašić ponudio je Vijeću ministara BiH da svojim i sredstvima njegovih partnera obnovi reprezentativnu vilu »Aurora« u Trstenom kod Dubrovnika, kako bi se spriječilo njezino dalje propadanje, a ona ujedno zadržala u vlasništvu BiH. </p>
<p>Zulfikarpašić je taj prijedlog iznio u pismu što ga je uputio premijeru BiH Adnanu Terziću. Na taj su ga postupak navele informacije da vlasti BiH razmatraju mogućnost prodaje te reprezentativne građevine američkom glumcu Johnu Malkovichu. »Smatram da tu vilu ne treba otuđivati na taj način«, stoji u pismu Terziću.</p>
<p> Zulfikarpašić predlaže da se »Aurora« nakon obnove koristi za promoviranje bosanskohercegovačke kulture, znanosti i tradicije. Terzić je izjavio da će Zulfikarpašićeva ponuda biti ozbiljno razmotrena.</p>
<p>Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH ranije zaključilo da u financijskoj situaciji kakva je u BiH, država ne može izdvajati sredstva za obnovu, tj. najmanje pola milijuna eura. To je mišljenje upućeno Parlamentu BiH zajedno s pismom namjere Malkovicheva odvjetnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zbog najduljeg dana u godini u Stonehengeu oko 30.000 ljudi</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Oko 30.000 osoba očekuje se u noći s nedjelje na ponedjeljak u Stonehengeu na jugozapadu Engleske. Oni bi na tom mjestu, baš kao i svake godine, trebali proslaviti ljetni solsticij. Izlazak sunca predviđen je u 3.58 sati u ponedjeljak, a vremenska je prognoza dobra.</p>
<p>Posljednjih se godina u Stonehengeu povodom ljetne dugodnevnice, najduljeg dana u godini, okupljaju hipiji i pripadnici New Agea, pri čemu se događaju brojni incidenti izazvani prekomjernom uporabom alkohola i opojnih sredstava.Izgrađen od grčkih monolita postavljenih u krug, Stonehenge je neka vrsta pretpovijesnog hrama koji je bio korišten prije 3600 godina. To je jedno od najposjećenijih turističkih mjesta u Velikoj Britaniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otkriven lijek za prvi virus na svijetu koji napada mobitele</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stručnjaci jedne malene tvrtke iz Queenslanda u Australiji, tvrde da su pronašli lijek za prvi virus na svijetu koji napada – mobitele. Relativno bezopasan virus nazvan Cabir najprije je otkriven u Europi, a napada operativne sustave Symbian koji se koriste u nekoliko vrsta mobitela. Virus se najvjerojatnije širi zahvaljujući bežićnoj tehnologiji »bluetooth«.</p>
<p>Uspije li virus Cabir prodrijeti u mobilni aparat, na njegovu se zaslonu istoga časa ispisuje riječ »Caribe«, a isto se zbiva i prilikom svakog kasnijeg uključivanja telefona. Koristeći »bluetooth«, virus se može »prebaciti« u druge mobilne aparate s istom tehnologijom.Premda većina stručnjaka naglašava da je Cabir više-manje bezopasan, nesporna je činjenica da će nakon njega uslijediti i novi, mnogo opasniji virusi. </p>
<p>Cabir sam po sebi, dakle, nije opaka prijetnja, ali više nego zorno demonstrira mogućnosti budućih virusa da zaraze milijune i milijune mobilnih aparata širom svijeta. </p>
<p>Gavin Knight iz australske telefonske tvrtke TSG Pacific iz Brisbanea, pohvalio se da ta tvrtka zasad jedina na svijetu posjeduje softver koji nudi potpunu zaštitu ne samo od Cabira, već i od svih budućih virusa. U tvrtki, dodaje on, ovih dana intenzivno razmišljaju o tome hoće li prvu verziju toga zaštitnog softvera postaviti na internet kako bi ga se moglo besplatno kopirati. Internetska adresa te tvrtke glasi www.tsgpacific.com.au.</p>
<p>A. K. Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Indiji potrebni istjerivači duhova</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Najmanje je 2000 stanovnika pobjeglo iz sela na jugu Indije nakon što su im astrolozi i vračevi rekli da će njihovu djecu napasti – zli duhovi. U selu Poovalambedu ostalo je tek 50 hrabrih mještana, dok su se ostali razbježali rodbini. Proroci i vračevi upozorili su mještane da će im zli duhovi djecu napasti u noći mladog Mjeseca. Nakon što je ravnatelj jedine tamošnje škole odbio proglasiti dvodnevne praznike, roditelji 126 mališana spakirali su se i pobjegli. Glasine su ubrzo učinile svoje pa su njihovim stopama krenuli i drugi. Jedan je prorok, naime, rekao da je selo opsjednuto zbog 18 mrtvih u šest mjeseci. No, vlasti su utvrdile da su umrle samo tri starije osobe, i to prirodnom smrću. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Trijumf mračnih tema i kompjutora</p>
<p>Japanska animacija potvrdila trenutačnu dominaciju u svijetu / Amerikanci potpuno zakazali / Hrvatski film zasluženo osvojio jednu od nagrada</p>
<p>Mračne teme i kompjutorska animacija dominirali su na ovogodišnjem, 16. svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu, tako je bilo za očekivati da će trijumfirati i u konačnoj podjeli nagrada. Iako je objektivno najbolji film festivala bio »Brzi film« Austrijanca Virgila Widricha, Grand prix je osvojio provjereni japanski autor Koji Yamamura – za film »Glava gora« (Atama Yama).</p>
<p> Članovi žirija vjerojatno su išli na sigurno, s obzirom na to da je trenutačno u svijetu neupitna dominacija japanske animacije koja osvaja i tematskim i tehnološki originalnim autorskim idejama te stilskim osvježenjem. Yamamura je upravo jedan od najistaknutijih predstavnike te nove, dominantne japanske škole animacije, pa ne čudi da je, nakon trijumfa na prošlogodišnjem festivalu u Annecyju, ove godine osvojio ponovno Grand prix u Zagrebu, i to za stariji film »Glava gora« koji je proizveo još 2002.</p>
<p> Riječ je o filmu koji odlikuje sjajan crtež i ne odveć originalna priča o posljedicama škrtosti kada čovjeku izraste drvo trešnje na glavi, nakon što je pojeo sve koštice. Sve zajedno doima se kruto, neduhovito.</p>
<p> Zato je austrijski predstavnik Virgil Widrich oduševio originalnim »Brzim filmom« u kojem je smislio »potjeru« kroz glasovite filmske potjere. Sve je to postigao kroz razvijene otiske pojedinačnih kvadrata originalnih filmskih snimaka, koji su zatim zgužvani i animirani. Osvojio je Nagradu »Zagreb«, drugu po vrijednosti na festivalu, zatim Nagradu žirija Hrvatskih filmskih kritičara i Nagradu Sekcije za animaciju, žirija Hrvatskog filmskog saveza.</p>
<p> To je film koji oduševljava originalnošću, brzinom i vedrinom vraćajući nas u filmsku povijesti provjeravajući, poput idealnog testa, naša znanja i sposobnost hitrog prepoznavanja slavnih dijelova starih klasičnih filmova i filmskih osobnosti. </p>
<p> Najbolja debitantica je Njemica Anja Struck. Ona je načinila mračan film o incestu s lutkama u ljudskoj dimenziji, dajući mu naziv prema staroj njemačkoj riječi »Allerlairauh«. čije je značenje »od raznih vrsta krzna«. </p>
<p> Od pet Nagrada za filmove s posebnim vrijednostima, treba spomenuti izniman film »Živo« Jun Ki Kima iz Republike Koreje o sizifovskom putu do vrha, koji traje cijeli život, te estonski film »Karl i Marilyn« Priita Parna – crnohumorna saga o relativnosti slave i svim negativnostima koje ona sobom nosi, s bogatim crtežom i raskošnim kadrom u kojem je sve obrađeno do najsitnijih detalja. </p>
<p> Među tri filma koja su dobila posebna priznanja ističemo jedinog hrvatskog predstavnika – film »Ciganjska« Marka Meštrovića i Davora Međurečana. Sjajan crtež koji ni malo ne zaostaje za svjetskim trendovima, crno bijeli svijet pun depresije i smrti, s literarnom podlogom iz »Balada Petrice Kerempuha« Miroslava Krleže te glazbom »Cinkuša«.</p>
<p> Opći je dojam da su na ovogodišnjem festivalu trijumfirale mračne teme i kompjutori. Isticali su se autori s dalekog Istoka, očit je procvat estonske animacije, ali i stagnacija velikih, poput Velike Britanije i Francuske, dok su Amerikanci ostali bez ijedne nagrade.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nešto »suludo« za kraj sezone</p>
<p>Premda uspješna posljednjih godina mlada koreografkinja Barbara Novković-Novak u najnovijoj predstavi, »Suludo«, kao da je izgubila dah za cjelovečernje ostvarenje.</p>
<p>Kraj baletne sezone Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu bio je u znaku pružanja prilike domaćim mladim koreografima. Barbara Novković-Novak, inače balerina HNK predstavila je svoju novu predstavu »Suludo« za koju je odabir glazbe načinio Zlatko Madžar, kostime Branka Donassy, a oblikovanje svjetla Miljenko Bengez.</p>
<p>Barbara Novković-Novak probila se prije osam godina svojim predstavama u sam vrh obećavajućih mladih hrvatskih koreografa,a postigla je i zapažene uspjehe u inozemstvu. </p>
<p> No, u najnovijoj predstavi, »Suludo«, ona kao da je izgubila dah za cjelovečernje ostvarenje. U početnom dijelu, uvodnom duetu što ga je sama plesala s partnerom Markom Boldinom na glazbu tradicionalne rumunjske pjesme u izvedbi Marije Tanase, koja, sasvim, neobično, svojim francuskim tekstom zvuči kao emocionalno bogati i opojni portugalski fado, Barbara Novković-Novak, iskazala je poetičnost i ženstvenost pristupa plesu i pokretu, kompleksnom odnosu između žene i muškarca. </p>
<p>Bilo bi sjajnoi da je ostala samo na tome duetu kao koreografskoj minijaturi., Nažalost, svijest o cjelovečernjem ostvarenju nagnala ju je da krene krivim dramaturškim putevima, forsiranjem plesova, odnosno točaka, da bi se ispunilo vrijeme. </p>
<p> Možda bi bilo bolje da se Barbara Novković-Novak zadržala na fokusu između Njega i Nje, gdje bi se On i Ona mogli posvetiti fluidima, vihorima i iskrama međusobnih odnosa. Možda tada ne bi bilo dovoljno materijala za cjelovečernju predstavu, ali bi koreografkinja ostala svoja. Ovako je vrludala u glazbenom i stilskom plesnom izričaju, suprotstavljajući već toliko puta sučeljeno Crno i Bijelo, i nižući preduge prizore.</p>
<p> Tako predstava »Suludo« zasigurno nije pridonijela repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta, nego je tek ukazala na problem (ne)sposobnosti koreografa za cjelovečernja ostvarenja. Uobičajeno je da cjelovečernji baleti nastaju uz stručnu pomoć ponajprije dramaturga, zatim i ostalih suradnika, a primarno istinskim promišljanjem glazbe koja bi koreografa nadahnula za plesnu pustolovinu.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jedanaest godina autorskog studija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Klub Autorski studio – FFV (Fotografija, film i video), ovih je dana u povodu jedanaest godina rada predstavio svojevrsnu monografiju koja uz knjižicu s popisom svih članova i njihove filmografije sadrži i DVD. Sastavljen prema izboru predsjednika kluba, Zorana Tadića, DVD sadrži 27, pretežno, eksperimentalnih kratkometražnih filmova od dvanaestorice autora.</p>
<p>Osim proizvodnje filmova i poticanja autorskog filmskog rada, Autorski studio organizira filmske i video tečajeve, za svoje članove, ali i za početnike. Autorski studio surađuje i s osnovnim i srednjim školama u kojima organizira radionice u filmskim i video sekcijama, a sudjeluje i u aktivnostima Hrvatskog filmskog saveza. Osobita pozornost, navodi Tadić, posvećuje se uočavanju, uvažavanju i njegovanju filmske tradicije, što je vidljivo i u osobitostima filmova članova Autorskog studija te u održavanju tribina i projekcijama, kako klasičnih, tako i avangardnih filmova.</p>
<p>Razumljivo je, navodi dalje Tadić, da je unutar klupske produkcije najzastupljeniji eksperimentalni film – propitivalački, znatiželjni, a posebno autorski film.</p>
<p>Na DVD-u su predstavljeni filmovi Milana Bukovca, Milana Bunčića, Damira Čučića, Renata Đošića, Tomice Horvata, Zdravka Mustaća, Luke Stamaća, Dalibora Tunguza, Tomislave Vereš, Stjepana Vidakovića–Jurčevića, Vlade Zrnića te zajednički film Saše Tkalca, Andreja Hanžeka i Matije Ivekovića. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Skladatelj neiscrpne mašte</p>
<p>U djelu »Dolce furioso« Dubravko Detoni stvorio autentični glazbeni sadržaj, okićen tipično detonijevskim »ozbiljnim« humorom / Vrlo bogata žetve praizvedbi djela hrvatskih skladatelja u 2003. godoini </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dubravko Detoni dobitnik je Vjesnikove nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za glazbu u 2003. godioni, a nagrađen je za skladbu »Dolce furioso« za orkestar. Tu je odluku donio većinom glasova Vjesnikov ocjenjivački sud za tu ngradu u sastavu Miroslav Miletić, predsjednik, Erika Krpan, Višnja Požgaj, Tonko Ninić i Nenad Turkalj, članovi.</p>
<p>Članovi žirija s velikim su zadovoljstvom razmotrili vrlo bogatu žetvu praizvedbi raznovrsnih djela hravtskih skladatelja u protekloj kalendarskoj godini, ukupno 82 skladbe sa svih glazbenih stvaralačkih područja. Od toga su bile četiri skladbe za orkestar, jedanaest za solo instrumente i orkestar, četiri vokalno-instrumentalne skladbe, 35 djela komorne i 22 solističke glazbe, pet zbornih skladbi i jedno glazbeno-scensko djelo, od čega je u prvom krugu glasovanja u uži izbor ušlo devet naslova devet autora.</p>
<p>Na idućemu sastanku nakon žive rasprave izdvojene su tri skladbe za najuži izbor. Bio je to »Dolce furioso« za orkestar Dubravka Detonija, zatim monumentalna skladba za mješoviti zbor i deset instrumenata »Ordinarium Missae« – latinska misa Silvija Foretića i svojevrsna opera »Životinjska farma« Igora Kuljerića. Od ta tri kandidata većinu glasova žirija dobilo je djelo Dubravka Detonija.</p>
<p>Kako je istaknuto u stručnim osvrtima, Dubravko Detoni (rođen 1937. u Križevcima) već je gotovo bard suvremene hrvatske glazbe, skladatelj neiscrpne mašte i skladteljske invencije koji hrabro iskoračuje u zvučna područja Nove glazbe. Djela mu se izvode u mnogim zemljama.</p>
<p>U obrazloženju ocjenjivačkog suda napominje se da je sklada za komorni orkestar »Dolce furioso« Dubravka Detonija nastala potkraj 2002. godine po narudžbi Muzičkog biennala Zagreb, a praizvedena je na tom festivalu u travnju 2003. u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Skladbu je pod ravnanjem dirigenta Maeryna Errabinsa izveo engleski ansambl London Sinfoniette, kojemu je skladatelj djelo i posvetio, a koji ga je sastav poslije uvrstio u svoj redoviti repertoar, pa će ga uskoro svirati u Londonu, Parizu i New Yorku.</p>
<p>U djelu »Dolce furioso« skladatelj je »sebi svojstvenom vehementnošću uz veći instrumentalni sastav posegnuo i za harfom i harmonikom uz dodanu elektronsku snimku, stvarajući autentični glazbeni sadržaj, okićen tipično detonijevskim ozbiljnim humorom. Kao što naznačuje sam naslov, zamisao je skladbe neprestano i uporno odmjeravanje grubih i svjetlijih segmenata, suprotstavljajući dvije krajnosti kao osnovu glazbenog događanja.</p>
<p>U dvadeset međusobno spojenih brojeva taj se sukob dviju oprečnih struktura odvija na izgled slično, no uvijek drugačije. Posljednji, dvadeseti segmenti završnica je skladbe u kojoj se oba kontrastna bloka (dolce i furioso) pojavljuju istodobno, no taj njihov neočekivani susret i uzbudljiva bitka završavaju dramatičnim nestankom glazbe«, ističe se u obrazloženju. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Džamonjini »Portali«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U Državnom arhivu Rijeke u tijeku je izložba slikara i kipara Dušana Džamonje »Portali« koju će publika moći pogledati do 18. srpnja ove godine.</p>
<p>–Crteži velikog formata Dušana Džamonje moćne gabarite njegove skulpture pretvaraju u znak. To je čudo sublimacije, čarolija pretvorbe gdje se čvrsta forma transformira u auru, kazala je, o opusu velikog umjetnika, kritičarka Lilijana Domić.</p>
<p> S novim ciklusom skulptura »Portali«, Džamonja se odmaknuo od arhaičkog k manirističkom, od arhaičkog prema klasičnom. Džamonjini »Portali« u Rijeci naznaka su novoga ciklusa skultprure, također kao svečanost plohe koja traži ostvarenje, realizaciju u velikom formatu možda kao jedna od svečanih vrata Europe. (LJ.M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Moj život putuje« Zdenke Heršak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakladnička kuća Mozaik knjiga objavila je autobiografiju glumice Zdenke Heršak »Moj život putuje«.</p>
<p>Knjiga donosi glumičine uspomene na djetinjstvo i mladost, školovanje te ljude s kojima je surađivala u svojoj dugogodišnjoj kazališnoj i filmskoj karijeri, poput Branka Gavelle, Fabijana Šovagovića, Tita Strozzija, Koste Spaića. Autobiografija, koja je mjestimice polemički intonirana, dokument je o zagrebačkom kazališnom životu druge polovine prošloga stoljeća. Knjigu je s pogovorom popratila Ana Lederer.</p>
<p>Zdenja Heršak je nakon umirovljenja, već objavila knjigu drama i knjigu aforizama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>13. »Mittelfest« u talijanskom Cividaleu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Europski ljetni festival glazbe, plesa, proze i poezije, lutaka i filma Mittelfest, održat će se od 17. do 25. srpnja u pograničnom talijanskom gradiću Cividale del Friuli u Furlaniji Julijskoj krajini. Na tom multikulturnom događaju sudjelovat će Italija, Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija, Bjelorusija, Poljska, Ukrajina, Moldavija, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska.</p>
<p>Mittelfest koji se pokazao kao izuzetno mjesto kulturnog povezivanja Furlanije i Julijske krajine s europskim državama, vodit će talijanski umjetnik, glumac i pjevač Moni Ovadia. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvati očekuju čudo: Vratite Engleze na Otok!</p>
<p>Od engleske se reprezentacije očekuje imperativan uspjeh i poraz protiv Hrvatske bio bi shvaćen kao debakl! Jer, Englezi predugo čekaju na pravi reprezentativan rezultat. Naša je reprezentacija možda u drugačijem, recimo podređenom položaju. Ne plasirati se u sljedeći krug u očima nogometnog stručnjaka ne bi trebalo biti shvaćeno ponižavajuće </p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ - KARLIN</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Hrvatska vreba svoju šansu protiv Engleza! U ponedjeljak će pred tridesetak tisuća engleskih i najmanje desetak tisuća hrvatskih navijača - s time da se očekuje i dvadesetak tisuća Portugalaca koji će se opredijeliti za našu reprezentaciju - Barićeva momčad pokušati pobjedom napraviti veliko iznenađenje i plasirati se u četvrtfinale Europskog prvenstva.</p>
<p>Hrvatska je sama krojač svoje sudbine. </p>
<p>Naša se reprezentacija nalazi u položaju kojeg želi svaki sportaš. Pobjedom, bez obzira na ostale rezultate, Hrvati bi ispisali najljepšu sportsku priču. Ima li snage naša reprezentacija za to? Izbornik Barić i njegovi igrači tvrde kako znaju način kako svladati favorizirane Engleze kojima je i bod dostatan za daljnji plasman. Kao i toliko puta do sada, engleska je reprezentacija stigla na europsku smotru puna vjere i nade da će konačno napraviti zapažen rezultat. </p>
<p>Engleski klupski nogomet daleko je iznad reprezentativnog i stoga je prije nekoliko godina za izbornika angažiran proslavljeni engleski stručnjak Sven-Goran Eriksson. Engleski je savez prije prvenstva produžio sa Šveđaninom ugovor na još dvije godine, do Svjetskog prvenstva u Njemačkoj. No, kako nam pričaju engleski novinari, od reprezentacije se očekuje imperativan uspjeh i poraz protiv Hrvatske bio bi shvaćen kao debakl! Naša je reprezentacija možda u drugačijem, recimo podređenom položaju. </p>
<p>Barić zna pobjedničku formulu </p>
<p>Ne plasirati se u sljedeći krug u očima nogometnog stručnjaka ne bi trebalo biti shvaćeno ponižavajuće, ali naša javnost, čiji su predstavnici ovdje najprije novinari, ali i navijači, kojih će biti u rekordnom broju otkako Hrvatska gostuje po svijetu – od reprezentacije očekuje čudo!</p>
<p>Takvi smo – kakvi smo. Međutim, da nismo takvi ne bi zacijelo naša nogometna momčad bila među nogometnim velesilama. </p>
<p>A to i jest otkako je Blaževićeva reprezentacija bila treća na svijetu prije šest godina. Zato i svi mi očekujemo najbolje izdanje Hrvatsku i nadamo se velikoj pobjedi!</p>
<p>Izbornik Barić uporno tvrdi kako Hrvatska ima svoju šansu, da su svi zajedno prepoznali englesku igru i da znaju kako zaskočiti Engleze...</p>
<p>– Oni čekaju, ali mi im nećemo dopustiti da čekaju. Najjači su iz protunapada, dakle oni čekaju da se mi potpuno otvorimo. Švicarci su držali loptu i primali golove. Mi takve pogreške nećemo raditi, tvrdi Barić.</p>
<p>Namjerava li Barić držati nulu do nekih pola sata prije kraja utakmice i onda navaliti svim snagama? Gledajući sastav kojeg nam je potiho najavio, a potom i obrazložio, nameće nam se takav zaključak.</p>
<p>– Igrati će svi oni koji su igrali protiv Francuske, samo će umjesto ozlijeđenog Bjelice u igru Živković, a na Bjeličino mjesto veznoga će Tudor. U nastavku lako možemo pojačamo ritam, imam tu Mornara, Klasnića i Olića, govori Barić.</p>
<p>Erikssonov sastav bez iznenađenja</p>
<p>Šahovsku strategiju koju priprema Barić trener Engleza, Šveđanin Sven-Goran Eriksson pokušat će neutralizirati formacijom s Jamesom na vratima, sa zadnjom četvoricom Gary Neville, Campbell, Terry i Cole, u vezi s Beckhamom, Lampardom, Scholesom i Gerrardom, te u napadu s mladim Rooneyom i Owenom.</p>
<p>Sastav kojeg je ponudio Barić nudi oprez i traži strpljenje. Hoće li ga imati naši navijači koji očekuju bezrezervni juriš? Uostalom, na juriš su natjerali naše igrače i u utakmici protiv Francuske, beskompromisnim, pa i uvredljivim skandiranjem krajem prvog poluvremena.</p>
<p>– Neka se ne šale, i sada imamo pripremljen slogan koji će ih morati pokrenuti, tvrde naši navijači koji su već preplavili Lisabon, ne dolazeći dosad u sukob s engleskim navijačima kojih je puno, puno više.</p>
<p>Ova je utakmica i inače visokog rizika i najjače snage sigurnosti iz cijelog Portugala pripremljena su za nadmetanje Engleza i Hrvata.</p>
<p>Voli li Collina više Chaplina ili Penna?</p>
<p>Nama se nekako najzanimljivije čini kakve će uloge u ovoj utakmici imati glumci Charlie Chaplin i Sean Penn. Naime, jedan je engleski tabloid prije prvenstva sve reprezentacije pokušao opisati karakterima i talentima glumaca iz svjetske filmske povijesti. Svoju su reprezentaciju usporedili s Charile Chaplinom (»Ili ćemo se smijati od sreće ili plakati od smijeha«). Kako su opisali Hrvate? Nadasve duhovito! »Hrvati najviše nalikuju Sean Pennu«: »Nadareni su do krajnosti, ali i krajnje divlji.«</p>
<p>Rezultat ove utakmice zacijelo ovisi i o kriteriju kojeg će se držati talijanski sudac Pierluigi Collina. </p>
<p>Uefa je angažirala oštrog Talijana zacijelo s namjerom, on je jedan od rijetkih sudaca koji može držati kontrolu utakmice i ponašanja igrača svih 90 minuta. </p>
<p>Što može biti i te kako važno za utakmicu gdje će navijača jedne i druge reprezentacije biti u golemom broju.</p>
<p>U našem taboru razmišljaju kako bi Collina već sudio one jedanaesterce protiv Švicarske, ne kažnjavajući da bi se opravdao naše napadače žutim kartonima. Collina doista voli puhnuti u zviždaljku kada je riječ o bijeloj točki. No, to može biti i dvostruki mač. Zato je i naša obrana upozorena na sklonosti Colline.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Talijani brži od braće Skelin</p>
<p>LUZERN</p>
<p> – Prvi put ove godine braća Siniša i Nikša Skelin u dvojcu bez kormilara nisu ciljem prošli kao pobjednici. Na posljednjoj su regati Svjetskoga veslačkoga kupa u Luzernu Splićani osvojili drugo mjesto iza Talijana Giuseppea de Vite i Darija Larija. I u ukupnom je poretku Svjetskoga kupa naš dvojac osvojio drugo mjesto, također iza Talijana.</p>
<p>Svjetski su doprvaci nakon prve četvrtine staze zaostajali za Kanađanima Calderom i Hamiltonom oko sekunde. Do polovice utrke taj su zaostatak smanjili na pola sekunde, a podjednaka je razlika bila i 500 metara prije cilja. Tada su naši veslači pojačali ritam, no učinili su to i Talijani, koji su cijelo vrijeme držali treće mjesto. U neizvjesnoj je završnici talijanski dvojac ipak bio brži i odnio pobjedu sa 64 stotinke prednosti pred našom posadom, a Kanađani su za Skelinima zaostali samo tri stotinke. </p>
<p>Ova je utrka potvrdila riječi hrvatskog izbornika Igora Čulina kako će ovo biti jedna od nejneizvjesnijih disciplina na Olimpijskim igrama u Ateni. Talijani i Kanađani očito su podjednaki Skelinima, a ne treba zaboraviti da u Luzernu nije bilo svjetskih prvaka Australaca Ginna i Tomkinsa te trećeplasiranih s posljednjega Svjetskog prvenstva Južnoafrikanaca Di Clementea i Cecha.</p>
<p>• Rezultati finala, dvojac bez kormilara: 1. De Vita, Lari (Ita) 6:36.64, 2. S. SKELIN, N. SKELIN 6:37.28, 3. Calder, Hamilton (Kan) 6:37.31, 4. Garbett, Dunn (VBr) 6:48.00, 5. Hauffe, Seifert (Njem) 6:51.64, 6. Naneder, Morales (Arg) 7:13.39. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barić zahvalio Škotima na podršci</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Hrvatski je kamp posjetio Škot koji silno želi da Engleska u nedjelju izgubi. U dvoranu za konferencije ušetao je u tartan suknji, s hrvatskim dresom i škotskom kapom novinar Scottish Suna Graemme Donohue, koji sebe ovih dana naziva Darko Bolokić. Škotsku je javnost potaknuo da bezrezervno podrži Hrvatsku na EP-u. Pišući, među ostalim, kako je Hrvatska zemlja slična Škotskoj i kako je dugo željela neovisnost, Donohue je Škotima nametnuo simpatije prema Hrvatskoj, a potom je pravom marketinškom akcijom ponudio razlog zašto moraju biti za Hrvatsku. </p>
<p>– Vole nogomet kao i mi, sprijateljili smo se kad smo bili u Zagrebu i kada su oni bili u Glasgowu. Hrabri su i pošteni, veseli i razdragani. Oni su naša kopija na ovome prvenstvu, navijači su im temperamentni i odani kao i naši. Zato, naprijed Hrvatska, pisalo je u Scottish Sunu. Na kraju je dodano i najvažnije obrazloženje. </p>
<p>– Igraju u skupini protiv naših najljućih neprijatelja Engleza. Zato svaki Škot mora biti za Hrvatsku. </p>
<p>Nije ga smetalo što je dobivao »komplimente« od Engleza, već je hrabro sjeo u prvi red na konferenciji za novinare i objasnio izborniku kako svi u njegovoj zemlji navijaju za Hrvatsku. Barić je zahvalio: </p>
<p>– Drago mi je da tako divan i borben narod podržava našu reprezentaciju. Znam kako Škoti igraju nogomet, najborbenije na svijetu. I nama treba takva borbenosti, budite sigurni da ćemo je imati. U ovoj utakmici i Škoti mogu biti naša inspiracija. Žao mi je samo što vaši navijači neće imati ulaznice za tu utakmicu. </p>
<p>Naposljetku, Donohue je našem izborniku predao poseban poklon - komad travnjaka s Wembleyja 1977. godine kad je Škotska pobijedila Englesku sa 2-1. Taj komadić trave bio je zamotan u škotsku svjetloplavu zastavu s križem Svetog Andrije. Na sredini križa je bio izvezen hrvatski grb. Ta je modificirana škotska zastava već desetak dana na duplerici Scottish Suna. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>HNS »zaboravio« prijaviti Olićev lijek Uefi </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Hrvatski nogometaš Ivica Olić dobio je uoči puta u Portugal blokadu protiv bolova koja je sadržavala »metilpresnisolon«, a administrativnom pogreškom Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) lijek nije upisan u formular za prijavu Medicinskoj komisiji Uefe, kazao je za Hinu glasnogovornik HNS-a Ivan Rotim, dodavši da to sredstvo protiv bolova nije zabranjeno. Olić je bio pozitivan na anti-doping testu nakon utakmice sa Francuskom, u kojoj je igrao od 78. minute, a nakon nje je izvučen za doping kontrolu na kojoj je bio pozitivan na »metilpresnisolon«. </p>
<p>Na sastanku Disciplinske komisije Uefe utvrđeno je da je to nedopušteno sredstvo sadržano u lijeku protiv bolova koje je Olić uzimao zbog ozljede rebara zadobivene na pripremnoj utakmici sa Dancima 5. lipnja, te da igrač ne snosi posljedice za propust Saveza, pa stoga može nastaviti natjecanje. Uefa je tako utvrdila da igrač nije kriv, ali je Hrvatski nogometni savez kažnjen sa 6.600 eura zbog nepoštivanja doping-procedure.</p>
<p>Izbornik Otto Barić je na najavio da Olić neće igrati, ali zbog ozljede, ne preciziravši o kakvoj se ozljedi radi.</p>
<p>– Čekajte dok se Olić ne vrati s pregleda. Ne želim govoriti ništa napamet, no sve je pod kontrolom, kazao je hrvatski izbornik o Olićevoj »navodnoj ozljedi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Barić: Očekujem da Tudor bude najbolji!</p>
<p>»Atmosfera je prava i vjerujem u uspjeh. No, naš je uspjeh i to što sami odlučujemo o sebi. A mi smo u onim utakmicama – biti ili ne biti – uvijek pravi«, optimistički će Barić</p>
<p>LISABON</p>
<p> – »Imamo snagu, imamo želju, imamo momčad i imamo atmosferu – sve to znači da mi možemo pobijediti Englesku«. Sukus je to izlaganja izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Otta Barić na konferenciji za novinare dan prije odlučujuće utakmice u skupini protiv Engleske. Ništa zanimljivije Barić nije mogao ni reći, jer pod naletima engleskih novinara već nekoliko dana svaki sastanak Barića s novinarima je dosadan. Jer su dosadna brojna engleska pitanja poput onog »Što mislite o Engleskoj?« </p>
<p>– Englesku dobro poznajemo i ne bojimo je se. Znamo da je nesretno poražena u prvoj utakmici protiv Francuske, a Švicarsku je rutinski svladala. To je bilo ono što je nama nedostajalo. Rutina. Ipak, mi smo protiv Francuza bili nadahnuti, naša forma je u usponu i imam pravo na veliki optimizam, Barićeve su riječi.</p>
<p>Našeg izbornika posebno su pogodile neke rečenice iz njemačkih i austrijskih novina.</p>
<p>– Zamislite što pišu! Da su u našem kampu velike svađe. Ne znam otkuda im to! Tako nešto izmišljati, to je strašno. Kod nas je nikad bolja atmosfera. Nijedan igrač nikad nije zakasnio, zavikao, neposlušao. Sramota!</p>
<p>Onda je Barić zašutio i nakon kraćeg premišljanja rekao:</p>
<p>– Možda bi netko želio da je tako. Moram vam reći da imam 23 dobra nogometaša, ali mogu igrati samo jedanaestorica, ili najviše četrnaestorica sa izmjenama. Meni je žao što nije igrao Tomas, Leko ili Klasnić, možda tu ima još koji igrač. Ali, nije moguće da igraju svi. No, vidim da svi igrači žele uspjeh, nema tu neke nervoze. Pravo je igrača da žele igrati, ali kad ne mogu svi. Eto, baš su me igrači tražili da se prije utakmice svi zagrijavaju zajedno, kako bi oni koji ne igraju još malo bodrili ove koji će igrati.</p>
<p>Potom se izbornik pohvalio atmosferom.</p>
<p>– Za moj rođendan navečer igrači su mi i pjevali. Atmosfera je prava i vjerujem u uspjeh. No, naš je uspjeh i to što sami odlučujemo o sebi. A mi smo u onim utakmicama – biti ili ne biti – uvijek pravi.</p>
<p>Pitali su ga engleski novinari čega se najradije sjeća s one prijateljske utakmice prošlog ljeta u Ipswichu. Barić je bio okrutan u svojem odgovoru. </p>
<p>– Najviše se sjećam susreta s Bobbyjem Robsonom koji mi je rekao: »Otto, ti si sretan čovjek«. Aludirao je na vremena kada sam pobijedio njegov Sporting dok sam vodio Casino Salzburg u europskim kupovima. Robson je nakon tog poraza od mojih Austrijanaca dobio otkaz u lisabonskom klubu. Eto, toga se najviše sjećam iz Ipswicha...</p>
<p>Potom je ipak morao malo bolje evocirati svoje sjećanja.</p>
<p>– Mi smo tada protiv Engleske bili bolji, propustili smo neke šanse, gol smo dobili iz nespretno napravljenog jedanaesterca, a u drugom dijelu smo i Eriksson i ja napravili dvadesetak izmjena, pa više to nije bila ozbiljna utakmica.</p>
<p>• Kome je lakše u ovome trenutku, vama ili Erikssonu?</p>
<p>– Meni je lakše, a o njemu uopće ne razmišljam. Lakše mi je jer imam pravu atmosferu. Meni doista ništa nije teško kada imam pravu atmosferu. </p>
<p>– Što mislite o Dadi Prši, opet su inzistirali Englezi na pitanju kojeg smo toliko puta čuli. Sve stoga što Pršo nakon europske smotre ide na Otok, u škotski, ali probritanski Glasgow Rangers.</p>
<p>– Pršo je velik igrač, on silno želi uspjeh. Nije sebičan, sve bi dao za momčad. S te me strane podsjeća na Zidanea, i Francuz je toliko podređen momčadi. Imati takvog čovjeka u momčadi nije samo igračka, već i ljudska vrijednost što je svakog skupini potrebno. Mislim da je dolaskom u reprezentaciju prije godinu i pol podigao svoj status i u Monacu. On još napreduje i bit će još bolji.</p>
<p>Konačno su na red došli naši novinari. Pred kraj konferencije...</p>
<p>• Upravo smo vidjeli Olića. Negdje ide s liječnicima?</p>
<p>– Da, nemam ni ja još točnu informaciju. No, mislim da će igrati, nije to nešto ozbiljno.</p>
<p>• Je li Olić ozlijeđen ili bolestan?</p>
<p>– Ma, ozlijeđen je, kakva bolest.</p>
<p>Saznali smo kasnije da je situacija s Olićevom ozljedom rebara ohrabrujuća i da će biti u najjužoj konkurenciji za nastup protiv Engleza.</p>
<p>– Nemam velikih dvojbi oko sastava za ovu utakmicu. Uostalom, mislim da možete sami nazrijeti sastav, pokušao je zagonetan pred Englezima biti Barić, dodavši:</p>
<p>– Tudoru sam rekao kako računam na njega da bude najbolji!</p>
<p>Povjerenje čovjeku koji je napravio kiks! Vidjet ćemo kakav je general prije bitke bio Barić.</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rooney i Owen spremni odvesti Englesku u četvrtfinale </p>
<p>O Hrvatskoj? Poneka uštogljena riječ o opasnom Dadi Prši kojeg će čuvati Sol Campbell, o jakoj obrani protiv koje treba biti strpljiv...</p>
<p>LEIRIA</p>
<p> – U najavi utakmice odluke u skupini B, između Engleske i Hrvatske, izbornik Sven Goran Eriksson i njegovi igrači uglavnom su fokusirani na svoju snagu i svoje želje, dok su za suparnika uglavnom upotrebljavali otrcane sportske fraze.</p>
<p>Beckhamove riječi »oni su opasna momčad« ili Erikssonova opservacija »Hrvati su oduvijek bili nadareni nogometaši« neće previše otkriti što uistinu o Hrvatskoj misle Beckham i društvo. No, strah su pokazali. </p>
<p>– Odmah se sjetim Rumunjske i prošlog Europskog prvenstva. I tada nam je bio dovoljan bod za četvrtfinale, no nismo ga ostvarili. Izgubili smo sa 2-3, pa tako možete biti uvjereni kako nećemo protiv Hrvatske igrati pažljivu utakmicu na bod. Igrat ćemo kako bismo pobijedili, kaže Beckham. </p>
<p>Prilično su nerazumljivo dva dana Englezi polemizirali o odmaranju nekih igrača koji imaju žute kartone (Rooney, Scholes, Lampard). I nakon dva dana »pametovanja« shvatili su kako bi takva strategija bila pogubna. </p>
<p>– Glupo bi bilo odmarati Rooneya. On je naše prvo ime na ovom prvenstvu, kaže Eriksson, a potom je demantirao još jednu vijest.</p>
<p>– Naravno da će i Owen igrati. Ako nije postigao pogodak na dvije utakmice, ne znači da je slab. Takve igrače treba čekati.</p>
<p>O Hrvatskoj? Poneka uštogljena riječ o opasnom Dadi Prši kojeg će čuvati Sol Campbell, o jakoj obrani protiv koje treba biti strpljiv... Uostalom, »pobijedili smo ih u prijateljskoj utakmici prošlog ljeta sa 3-1«. Zar to nije dovoljno da budemo optimistični, kažu u engleskoj reprezentaciji. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Portugal u četvrtfinale, Španjolci kući</p>
<p>U posljednjih 20-ak minuta Španjolci su žestoko jurnuli ka portugalskim vratima, ali su ih u posljednji trenutak sprečavali vratar Ricardo ili pak vratnica / Potencijalni protivnik Portugala u četvrtfinalu je - Hrvatska</p>
<p>LISABON</p>
<p> – U nedjelju navečer Portugal je - eruptirao. Domaća se reprezentacija sjajnom utakmicom protiv najbližih susjeda i najžešćih suparnika Španjolaca uspjela probiti u četvrtfinale Europskog prvenstva i pritom gurnuti Španjolce »niz liticu«. Španjolska, dakle, putuje kući, a Portugal u četvrtfinale, gdje mu je potencijalni protivnik - Hrvatska. Domaći su pobijedili 1-0 pogotkom Nuna Gomesa u 57. minuti nakon dopadljivog proigravanja s Luisom Figom. Nuno Gomes je pritom vještom fintom iz igre »izbacio« Juanita i Helgueru i sa 20-ak metara pogodio mrežu.</p>
<p> Pitanje je, međutim, bi li se domaćini dočepali četvrtfinala da je Raul dvije minute kasnije iskoristio sjajnu priliku nakon Vicenteovog ubacivanja. Vratar Ricardo je već odletio u prazno, a Raul je sa pet metara promašio cilj. Španjolci su u posljednjih 20-ak minuta, dakako, žestoko jurnuli ka portugalskim vratima, ali bi ih u samoj završnici inače vrlo inventivnih akcija u posljednji trenutak spriječili vratar Ricardo ili pak - vratnica. Tko zna, da je većim dijelom utakmice umjesto Fernanda Torresa igrao njegov iskusniji imenjak - Morientes - možda bi Španjolci na kraju i slavili. Torres je, primjerice, u 62. minuti vješto pobjegao Andradeu, izbio sam pred Casillasa i, kada se činilo da je izjednačenje neizbježno, pogodio stativu. Nedugo nakon toga je vibrirala i prečka. Juanito je s »druge stative« pokušao glavom lobati Ricarda, a lopta se odbila od prečke. </p>
<p> Posve je jasno da je ovako otvorena igra Španjolske ujedno omogućavala i brze kontranapade Portugalaca. No, što im to vrijedi kad je Costinha ne može pogoditi mrežu sa samo četiri metra udaljenosti. Istina, oba je puta pucao glavom. U 69. minuti mu je Casillas obranio sa same gol-crte, i to u akciji kojoj je prethodio sjajan Figov slobodni udarac kojeg je španjolski vratar jedva nekako uspio skrenuti u korner. Dvije minute prije kraja Costinha je s vrha peterca, potpuno sam, glavom odalamio loptu gotovo tri metara preko gola. U sudačkoj nadoknadi vremena Raul Bravo je izbio loptu s gol-crte nakon što je Maniche u kontranapadu vješto zaobišao Casillasa i uputio loptu prema praznoj mreži.</p>
<p>• Stadion »Jose Alvalade«</p>
<p>PORTUGAL – ŠPANJOLSKA 1-0 (0-0)</p>
<p>PORTUGAL: Ricardo – Miguel, R. Carvalho, J. Andrade, N. Valente – Costinha, Deco, Maniche; Figo (od 75. Petit), C. Ronaldo (od 85. F. Couto) – Pauleta (od 46. N. Gomes)</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Casillas – Puyol, Helguera, Juanito (od 80. Morientes), R. Bravo – Joaquin (od 72. Luque), Albelda (od 66. Baraja), X. Alonso, Vicente – F. Torres, Raul</p>
<p>SUDAC: Frisk (Šve): GLEDATELJA: 52.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 N. Gomes (57.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pauleta, N. Gomes; Albelda, Juanito, Puyol</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nuno GOMES</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Veliko slavlje poraženih Grka</p>
<p>Ruski napadač Dmitri Kiričenko je mrežu zatresao već u drugoj minuti što je najbrži pogodak u povijesti europskih prvenstava</p>
<p>FARO</p>
<p> – Prvi put povijesti europskih prvenstava grčki su nogometaši uspjeli proći prvi krug natjecanja. Iako ih je Rusija u nedjelju pobijedila sa 2-1 u dvoboju posljednjeg, 3. kola A skupine, Grci su se uspjeli plasirati u četvrtfinale »izguravši« Španjolsku. I Grci i Španjolci imaju isti broj bodova i identičnu gol-razliku, no Grci imaju dva postignuta pogotka više.</p>
<p> S obzirom na ono što su ove dvije selekcije pokazale u prva dva kola ovoga EP-a, bilo je jasno da status favorita pripada Grcima. No, mnoge je zanimalo može li Grčka i treću utakmicu odigrati u onako visokome ritmu i može li toliko dugo držati pravu formu. Svojevrsni je odgovor stigao već u drugoj minuti, kada se zatresala mreža - grčkoga vratara!</p>
<p> Strijelac je bio 27-godišnji Dmitri Kiričenko. kojem su to ujedno bile i prve dvije minute na EP. U dosadašnje je dvije utakmice sjedio na klupi. Vješto je iskoristio Katsouranisovu pogrešku i postigao najbrži pogodak u povijesti europskih prvenstava.</p>
<p> U 17. je minuti već bilo 2-0. Buljikin je, posve neometan, glavom loptu smjestio u mrežu nakon udarca iz kuta. </p>
<p>Kada je Buljikin nedugo nakon toga pogodio i stativu, činilo se da bi Grci mogli doživjeti pravi rezultatski potop. No, u igru ih je vratio Zisis Vryzas pogotkom s vrha peterca u samome smiraju prvog poluvremena </p>
<p> Malo je nedostajalo da Dmitri Sičev u 61. minuti povisi na 3-1, no vratar Nikopolidis je uspio neutralizirati udarac. Ruski vratar Malafejev je, pak, u 78. minuti uspio zaustaviti loptu nakon vrlo dobro izvedenog Tsiartasovog slobodnog udarca.</p>
<p>• Stadion »Algarve«</p>
<p>RUSIJA – GRČKA 2-1 (2-1)</p>
<p>RUSIJA: Malafejev – Jevsejev, Šaronov (od 56. Senjikov), Bugajev, Anjukov – Gusjev, Alejničev, Radimov, Karijaka (od 46. Semšov) – Buljikin (od 46. Sičev), Kiričenko</p>
<p>GRČKA: Nikopolidis – Seitaridis, Kapsis, Dellas, Venetidis (od 89. Fyssas) – Katsouranis, Zagorakis, Basinas (od 42. Tsiartas), Papadopoulos (od 70. Nikolaidis) – Charisteas; Vryzas</p>
<p>SUDAC: Veissiere (Fra); GLEDATELJA: 20.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Kiričenko (2.), 2-0 Buljikin (17.), 2-1 Vryzas (43.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vryzas, Dellas; Karijaka, Anjukov, Šaronov, Alejničev, Radimov, Malafejev</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dmitri KIRIČENKO</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šveđani i Danci neće se dogovarati </p>
<p>PORTO</p>
<p> – Iz kampa švedske nogometne reprezentacije odlučno su demantirali bilo kakvu mogućnost dogovora da u posljednjem kolu skupine C na Euru odigraju protiv Danske 2-2, te se tako i oni i Danci plasiraju u četvrtfinale, Švedska kao pobjednik skupine, a Danska kao drugoplasirana.</p>
<p>– Protiv Danske je nemoguće igrati na 2-2, niti vjerujem da će tako završiti, jer je 2-2 dosta rijedak ishod. Jasno, u nogometu je sve moguće, ali u dvoboj protiv Danaca ulazimo sa željom da pobijedimo. Nikakvi dogovori ne dolaze u obzir, jer svih 22 igrača na terenu bi trebala biti usklađena, ali ni onda nije sigurno da bi se dogovor i ostvario, izjavio je jedan od švedskih izbornika Lars Lagerbäck.</p>
<p>Slično razmišlja i danski izbornik Morten Olsen.</p>
<p>– Moguće je igrati na 0-0, ali ne i na 2-2. Moramo igrati na pobjedu, a činjenica da bi nam i 2-2 bilo dovoljno za prolaz vjerojatno će nam biti tek u podsvijesti, kazao je Olsen.</p>
<p>Jedan od najboljih igrača dosadašnjeg tijeka Eura u Portugalu, švedski napadač Zlatan Ibrahimović također odbacuje mogućnost dogovora.</p>
<p>– Takvo što nitko od igrača nije niti spomenuo. Jedino što želimo je pobjeda, veli Ibrahimović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrabri Brückner i kukavni Advocaat</p>
<p>Pobjeda Čeha na ovom Euru bila bi pobjeda nogometa jer, za razliku od većine reprezentacija, ritmom i stalnim pritiskom prisiljavaju svoje protivnike na greške</p>
<p>AVEIRO</p>
<p> – Sreća prati hrabre. Upravo se ta uzrečica može primijeniti na češkog izbornika Karela Brücknera. Iskusni 64-godišnji stručnjak pokazao je sa svojom momčadi kako je napadački nogomet najljepši i najisplativiji te je pristupom u utakmicama protiv Latvije i Nizozemske zasluženo pobrao simpatije svih neutralnih ljubitelja nogometa.</p>
<p>Igrati s četiri napadača (Koller, Baroš, Heinz, Šmicer), te još trojicom izrazito ofenzivno orijentiranih veznjaka (Nedved, Poborsky, Rosicky) hazard je koji bi rijetko tko preuzeo, ali Brückner ima povjerenje u svoje igrače koji su mu odgovorili na najbolji mogući način. Okrenuli su 0-1 u 2-1 protiv Latvije, a zatim i 0-2 u 3-2 protiv Nizozemske, te se iz favorita iz sjene pretvorili u legitimnog kandidata za sam naslov prvaka. </p>
<p>Ustvari, pobjeda Čeha na ovom Euru bila bi pobjeda nogometa jer za razliku od većine reprezentacija koje se mnogo bolje snalaze kada protivnik diktira igru, a one iz protunapada ugrožavanju suparnička vrata, Česi ritmom i stalnim pritiskom prisiljavaju svoje protivnike na pogreške. Jedini problem za Brücknera i njegove jurišnike mogla bi predstavljati poroznost obrane. Za razliku od iznimno kreativnog veznog reda (Rosicky - Poborsky - Nedved), efikasnog napada (Koller - Baroš) i vrlo pouzdanog vratara Čecha, obrana je daleko od svjetskog vrha. Najopasniji po Češku mogao bi biti »kiks-igrač« Tomaš Ujfaluši koji vrlo rijetko uspije okončati dvoboj bez kardinalne pogreške. Za sada su ga napadači spašavali, ali hoće li to moći i nadalje?</p>
<p>Nizozemski izbornik Dick Advocaat, pak, sušta je suprotnost Brückneru. Advocaat robuje svojim »fiks-idejama« kako u početnom sastavu može igrati samo jedan napadač iako na raspolaganju ima takve talente kao što su Van Nistelrooij, Kluivert, Makaay, Van der Vaarta, a takav pristup ne mijenja čak niti njegova momčad gubi. A kada pobjeđuje? E, tada je sklon zatvaranju i branjenju rezultata iako nizozemska reprezentacija nikada nije znala čuvati rezultat. Iako se Advocaat podigao na »stražnje noge« kada su mu izvjestitelji nakon subotnjeg poraza protiv Češke spočitnuli nelogičnu izmjenu (dvostrukog asistenta Arjena Robbena u 58. je minuti zamijenio razaračem Paulom Bosveltom koji je dobio u zadatak »nemoguću misiju« zaustavljanja Pavela Nedveda), taj se potez za sada može proglasiti najvećom trenerskom gluposti na Euru. Brzonogi Robben imao je velikih izgleda pobjeći prorijeđenoj češkoj obrani u posljednjih pola sata, ali Advocaat ga je poštedio »muka« i naložio mu – odmor. Zbog toga ga je stigla zaslužena kazna, poraz u završnici kojim sudbina Nizozemaca više nije samo u njihovim rukama.</p>
<p>Čak niti pobjeda protiv Latvije možda neće biti dovoljna za ulazak u četvrtfinale momčadi koju su, po talentu, mnogi svrstavali u najuži krug favorita za naslov. Talenta Nizozemci imaju među igračima, ali morali bi izborničko mjesto povjeriti nekome mnogo hrabrijem.</p>
<p>Z. Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>London u strahu od Al Qaidinih napada </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Zbog opasnosti od terorističkih napada Al Qaide i drugih ekstremnih grupa, britanska policija i tajne službe predlažu uvođenje »sterilne zone sigurnosti« u Westminsteru, dijelu Londona gdje su parlament i mnoga ministarstva. </p>
<p>Razmišlja se i o zatvaranju ulica oko Foreign Officea, ministarstva obrane te još nekih ministarstava, zatim oko Parlamenta, a možda i velikog uličnog poteza uz lijevu obalu Temze. </p>
<p>Već neko vrijeme postoji bojazan da bi teroristi mogli pokušati napad na britanski parlament, vjerojatno pomoću kamiona napunjenog eksplozivom. Nova zona sigurnosti možda neće biti zatvorena za pješake ili autobuse, ali oko nje će biti postavljene policijske rampe i uvedena kontrola za svakoga tko ulazi u nju. </p>
<p>Pozivajući se na izvor koji sudjeluje u raspravi o novim mjerama sigurnosti, britanski list Observer navodi u nedjelju da bi se radilo o »mnogo dramatičnijem i vidljivijem 'čeličnom prstenu' od onog koji je bio uveden u londonskoj financijskoj zoni u punome jeku IRA-ine kampanje bombaških napada u Cityju« tijekom devedesetih godina. (City, zapravo, zbog straha od Al Qaide i drugih islamskih terorističkih grupa i danas održava takav »čelični prsten«. Koriste se betonske barijere za sužavanje cesta i kamere za praćenje, a prisutna je i policijska kontrola.) Nove mjere sigurnosti u Westminsteru predviđaju i bolje osiguranje Parlamenta. U Donjem domu već je prije postavljeno neprobojno staklo na dio galerije za posjetitelje. Dijelovi galerije namijenjeni tisku i važnijim gostima ostali su, međutim, nezaštićeni. </p>
<p>Jedan je prosvjednik nedavno pokazao koliko je manjkavosti u takvom sistemu. Osiguravši ulaz u galeriju za važnije goste, odatle je premijera Tonyja Blaira bombardirao obojenim brašnom spakiranim u kondome. No, stvari su mogle završiti mnogo dramatičnije da je bila riječ o pripadniku Al Qaide, a ne bezopasnom demonstrantu, te da je umjesto brašna u pitanju bio eksploziv.</p>
<p> Zato se očekuje da će glavna dvorana Donjeg doma, u kojoj raspravljaju zastupnici, biti potpuno odrezana od galerija neprobojnim staklom. Neobično je da to već nije učinjeno budući da se još od 11. rujna 2001. London smatra jednom od najvećih potencijalnih terorističkih meta za Al Qaidu. </p>
<p>Od tada su uvedene mnoge mjere osiguranja u britanskoj prijestolnici, no sada se razmišlja o novima, posebice u političkom i turističkom središtu grada. Bile bi to, ukratko, najjače mjere sigurnosti u povijesti Westminstera u pokušaju da se spriječi teroristički napad na Parlament i vodeća ministarstva, na obližnje sjedište službe sigurnosti MI5, te na turističke mete poput Big Bena koje su zaštitni znak Londona.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Klaus: Prihvaćanje europskog ustava smatram nesretnim</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati euroskeptik, češki predsjednik Vaclav Klaus nije zadovoljan netom prihvaćenim europskim ustavom. To što se o njegovu sadržaju odlučivalo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, svjedoči o malom samopouzdanju članica, protumačio je Klausovo mišljenje njegov glasnogovornik Ladislav Jakl. »Prihvaćanje prijedloga europskog ustava samo nekoliko dana nakon što su birači u zemljama Europske unije dali jasan signal da je mandat tvoraca tog dokumenta oslabljen, smatram nesretnim«, rekao je Klaus. Po njegovom mišljenju, u toj situaciji bilo bi poželjno ponovo razmisliti o budućnosti EU i o njoj pokrenuti široku javnu raspravu u pojedinim zemljama. Način prihvaćanja već u samom startu degradira ustav, smatra češki predsjednik. »Budućnost europske integracije je previše važna a da bi se o njoj odlučivalo na emotivnim noćnim raspravama samo zato da si neki političari u svoje rokovnike mogu upisati 'ispunjeno', zaključio je Klaus. Posve suprotno mišljenje imaju češki premijer Vladimir Špidla i ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda, koji prihvaćanje ustava smatraju velikim uspjehom. »To je velik korak, divovski napredak. To je jamstvo budućnosti Europe kao jakog igrača u globalnom svijetu«, rekao je Špidla. Češka opozicija također ne dijeli oduševljenje zbog usvajanja europskog ustava. Tako opozicijski građanski demokrati (ODS) smatraju da prihvaćeni prijedlog u nekim oblastima slabi poziciju Češke u EU. Europski ustav je kritizirao i čelnik komunista (KSČM) Miroslav Ransdorf, a obje stranke se slažu da bi o prihvaćanju europskog ustava Česi trebali odlučiti na referendumu. (V. Bojkić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci gube kontrolu u mnogim dijelovima Iraka </p>
<p>Kao primjer navodi se subotnji vrlo snažan američki zračni udar na jednu zgradu u siromašnom dijelu Falluje, gdje je pod ruševinama smrt našlo najmanje 22 ljudi</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračke gerilske snage otpora izvršile su u zapadnom dijelu Bagdada napad na automobil u kome se vozio ministar zdravlja u prijelaznoj iračkoj vladi dr. Aladin Alwan.</p>
<p> Do napada je došlo nakon eksplozije mine postavljene na cesti kojom je polazio konvoj vozila sa ministrom. Oružana pratnja ministra se brzo pribrala, što potvrđuje i 45-minutni okršaj s napadačima. Prema prvim saznanjima, ranjeno je sedam policajaca i deset civila. Ministar Alwan je neozlijeđen. </p>
<p>Uzbuđenje zbog napada na ministra Alwana se još nije ni stišalo, a u drugom dijelu Bagdada uslijedio je novi gerilski napad bombom ručne izrade. Izveden je na mostu Ahrar preko Tigrisa, a bilanca je tri ozlijeđene osobe. Eksplozivna naprava je bila toliko snažna da je svinula neke metalne dijelove mosta te oštetila jedan autobus i minibus. </p>
<p>Napadu je bila izložena i zgrada iračke centralne banke. Minobacačka granata je ranila deset osoba. Među njima su i šestorica policajaca. Zgrada banke nije oštećena. </p>
<p>Sukobi su zabilježeni i u povijesnom iračkom gradu Samara, oko 90 kilometara sjeverno od Bagdada. Javlja se da su američke snage ubile desetoro Iračana, uključujući i četiri civila. Više od dvadeset Iračana je ranjeno. Gubici na američkoj strani nisu poznati. </p>
<p>Prema nekim tumačenjima, američke okupacijske snage počinju gubiti kontrolu u mnogim dijelovima Iraka. Kao primjer za to navodi se subotnji vrlo snažni američki zračni udar na jednu zgradu u siromašnom dijelu Falluje, gdje je pod ruševinama smrt našlo najmanje 22 ljudi. Irački izvori kažu da je bilo 35 mrtvih, među kojima je navodno bilo najviše djece, žena i staraca. Tvrdi se da su u napadu sudjelovala četiri borbena zrakoplova, a da su uništene četiri kuće. Jedan od očevidaca, Wissam al Hamad kaže da je drugi zračni udar uslijedio u trenutku kada su susjedi počeli raščišćavati ruševine u potrazi za mrtvima i ranjenima. </p>
<p>Pukovnik iračke vojske Mohammed Awad kaže da su pripadnici Brigade Falluja proveli istragu na mjestu zračnih udara. Tom prilikom je potvrđeno da su u raketiranim kućama živjeli obični Iračani, među kojima žene, djeca i starije osobe. Međutim, premijer privremene vlade Iyad Allawi je pozdravio napad na Falluju. On je, na konferenciji za novinare u nedjelju ustvrdio da postoje dokazi kako su napadnutu zgradu koristili teroristi. I glasnogovornik američke vojske general Mark Kimmitt je izjavio da su napadnutu zgradu koristile militantni pristaše jednog od vođa Al Qaide, Abu Musaba al Zarkawija. Međutim, još nema neovisnih potvrda te tvrdnje. </p>
<p>Jordanac Al Zarkawi, čiju su glavu Amerikanci ucijenili na deset milijuna dolara, praktički je neuhvatljiv zbog čestog mijenjanja mjesta boravka i gerilskog djelovanja. On se tereti za prošlogodišnje ubojstvo (odrubljivanjem glave) američkog državljanina Nicka Berga. Na dušu mu se stavljaju i mnogi napadi na strane radnike i poslovne ljude diljem Iraka. </p>
<p>Savjetnik za nacionalnu sigurnost privremene iračke vlade Mowafar al Rubayi pokušao je opravdati smrtonosne američke zračne udare u Falluji. On kaže da američke snage samo vrše svoju dužnost. »Kad prijelazna vlada preuzme suverenitet od okupacijskih snaga 1. srpnja, planiramo poduzimati još oštrije akcije«, rekao je. U međuvremenu, odabrana iračka vlada je najavila donošenje novog zakona s ciljem smirivanja sadašnjeg vala nasilja u zemlji.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kim Jong Il čeka Johna Kerryja </p>
<p>Uspjesi »malih koraka« s Japanom i Južnom Korejom, kao i gospodarsko i sigurnosno zaleđe Kine, pa i Rusije, mogli bi navesti Kim Jong Ila da i sada bude rizično nepopustljiv</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak u Pekingu počinje treći krug šesterostranih razgovora (SAD, Kina, Rusija, Japan, Južna i Sjeverna Koreja) o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje. Poslije dvodnevnih priprema na nižoj razini, od 23. do 26. lipnja održat će se glavni sastanak na višoj razini. Začudo, u pravilu više optimistični nego suzdržani domaćini, Kinezi, pa i japanski i južnokorejski diplomati bliski pregovorima, ovaj put su oprezni s prognozama. </p>
<p>Štoviše, umanjuju nade da se ide prema rješenju 20-mjesečne krize za čijeg je trajanja, prema američkim obavještajnim procjenama, Sjeverna Koreja povećala svoj nuklearni arsenal (uz donedavne dvije sada ima možda osam nuklearnih bombi). </p>
<p>Ni u dva prethodna kruga, u kolovozu prošle i u veljači ove godine, nije zabilježen neki napredak, štoviše, stajališta su se udaljila. Sjeverna Koreja predlaže dogovor koji bi se postupno provodio, što bi američkoj strani trebalo biti barem okvirno prihvatljivo. </p>
<p>Ako Washington pristane na normalizaciju diplomatskih i gospodarskih odnosa, Pyongyang bi zamrznuo svoj nuklearni program i postupno bi ga, relativno brzo, sasvim napustio. U zamjenu, ostali sudionici razgovora bi od početka zamrzavanja trebali Sjevernoj Koreji slali energente i ostalu pomoć. </p>
<p>Washington odbacuje te uvjete. Traži da Pyongyang prvo »potpuno, provjerljivo i neopozivo« odustane od nuklearnog oružja. The Boston Globe u redakcijskom uvodniku piše da se takvom nepopustljivošću pod utjecajem američkih jastrebova, Pyongyangu omogućava da nastavi proizvodnju nuklearnog oružja i zapravo se slabe američka a jačaju protivnička polazišta. Ako Amerika strahuje da bi teroristi mogli dobiti nuklearno oružje od neke neodgovorne države, kako to često govori potpredsjednik Dick Cheney, tada on i njegovi istomišljenici politikom prema Sjevernoj Koreji stvaraju uvjete da se dogodi upravo ono od čega se strahuje. </p>
<p>Uznemireni rizičnim ponašanjem Sjeverne Koreje i nepopustljivošću Washingtona, najbliži američki saveznici u razgovorima, Japan i Južna Koreja, odlučili su se za jačanje povjerenja manje spektakularnim potezima. Japanski premijer Junichiro Koizumi posjetio je u svibnju Pyongyang i humanitarnom pomoći od deset milijuna dolara ishodio oslobođenje petoro djece Japanaca koje su u 1970-im i 1980-im godinama oteli Sjeverokorejci. Oteti Japanci morali su sjevernokorejske špijune učiti japanski. Svojedobno su, poslije slične trgovine, pušteni ali su im djeca dosad bila zadržana kao taoci. </p>
<p>Znatno je više pomirbenih poteza između dviju Koreja. U nekad neprobojnoj Demilitariziranoj zoni koja Korejski poluotok dijeli po 38. paraleli, uklanjaju se mine kako bi se obnovilo cestovni i željeznički promet. Jug je sagradio industrijsku zonu na sjeveru, kako bi se iskoristilo jeftin sjevernjački rad za južnjačku proizvodnju. Povremeno se omogućavaju susreti pripadnika razdvojenih obitelji, kao i turistička putovanja s juga na sjever. Prošlog ponedjeljka ratni su brodovi, prvi put poslije Korejskog rata završenog 1953., razmijenili prijateljske radijske poruke. </p>
<p>Uspjesi tih »malih koraka« s Japanom i Južnom Korejom, kao i gospodarsko i sigurnosno zaleđe Kine, pa i Rusije, mogli bi navesti Kim Jong Ila da i u predstojećem trećem krugu šesterostranih razgovora bude rizično tvrdoglav. Mogao bi možda ponuditi tek neki manji ustupak s ciljem da dobije na vremenu i dočeka rezultate predsjedničkih izbora u studenome. </p>
<p>Sada će samo održavati nadu u uspješniji nastavak, možda, s demokratskim predsjednikom, Johnom Kerryjem, koji se izjašnjava za izravne pregovore u dvoje, što Pyongyang odavno traži.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Peking pokreće borbu protiv tri sile zla</p>
<p>Šangajska organizacija za suradnju (SCO) prošloga se petka u Taškentu proglasila »regionalnom protuterorističkom skupinom«. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pokreće li Kina, uz zdušnu pomoć Rusije, organiziranu protuterorističku akciju u Aziji? To se pitanje ozbiljno postavlja i pritom se odlučno odgovara »da« nakon što je Šangajska organizacija za suradnju (SCO) prošloga petka u Taškentu, glavnome gradu Uzbekistana, održala svoj »sastanak na vrhu«, na kojemu su sudjelovali najviši državnici (predsjednici država ili premijeri) iz šest država članica te skupine. </p>
<p>Inače, taj SCO, koji je u svijetu poznat tek odnedavna, okuplja čelnike Kine, Rusije, Uzbekistana, Kazahstana, Kirgizije i Tadžikistana.</p>
<p>Sada se, na sastanku u Taškentu, ta organizacija, koja od siječnja ima svoje stalno tajništvo u Pekingu, proglasila »regionalnom protuterorističkom skupinom«. Time je SCO postavio temelje novoga mehanizma sigurnosti koji bi se, ponajprije u Aziji, suprotstavio »trima silama zla«: terorizmu, separatizmu i ekstremizmu. Zadaća te skupine bit će usklađivanje akcija među članicama, ali i uspostava odnosa s međunarodnim organizacijama koje su uključene u borbu protiv terorizma, odnosno još i više u borbu protiv »trima silama zla«.</p>
<p>Kako pišu strani mediji, najvažniji je cilj Pekinga osnivanjem SCO-a da spriječi »gradnju kanala« preko kojih bi se na kinesko ozemlje prenosio eksploziv, oružje, ali i džihad, islamski sveti rat kao »vezivno tkivo« muslimana u srednjoj Aziji. Sada, nakon osnivanja toga stalnoga centra unutar SCO-a, vjeruje se, članice će te skupine ponajprije učinkovitije razmjenjivale informacije o sigurnosnim stanjima. U nacrtu dokumenta, prihvaćenoga na skupu u Taškentu, predviđa se povremeno organiziranje »strukovnih konferencija« o iskustvima u borbi protiv terorizma.</p>
<p>Međutim, još je važnije što će, osim nasilnoga djelovanja protiv civilnoga pučanstva, kako naglašavaju kineski osnivači SCO-a, u taj nacrt biti uključena i borba protiv protiv pokreta za otcjepljenje ili za vjersku i kulturnu autonomiju. Tako Kina spominje slučaj ujgurskoga islamskog pokreta za neovisni islamski Turkestan, koji već gotovo 100 godina djeluje u autonomnoj pokrajini Xinjiang, ali je u biti teroristička organizacija, povezana s ekstremnim islamskim skupinama u susjednim državama, koje ugrožavaju i Kinu.</p>
<p>Pritom je, čini se, vrlo bitno što je Peking u tu svoju Šangajsku organizaciju za suradnju SCO uspio uključiti, uz Rusiju, još četiri srednjoazijske samostalne države, bivše sastavne republike velikoga SSSR-a, u kojima su muslimani većinski dio pučanstva. To bi mogao biti dokaz da čelnici tih zemalja odbijaju opsesiju krajnjih islamista o jedinstvu svih muslimanskih država na temeljima Kurana. A to dokazuje i činjenica da je na sastanku na vrhu u Taškentu, koji je u ožujku ove godine bio uzdrman serijom samoubilačkih napada, kao promatrač bio nazočan i afganistanski predsjednik Hamid Karzai. To je neke izvjestitelje navelo da zaključe kako će, možda, Afganistan uskoro biti novi član SCO-a.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Mediteranski institut očuvati od utjecaja politike </p>
<p>Potaknuto polemikama koje se vode u javnosti u svezi s osnivanjem i koncepcijom Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu, Hrvatsko genetičko društvo je na skupštini održanoj 16. lipnja 2004. godine, a na inicijativu velikog broja članova, jednoglasno donijelo sljedeću deklaraciju:</p>
<p>Molekularna biologija danas igra bitnu ulogu u razvoju biologije i svih ostalih prirodno-znanstvenih disciplina, kao i medicine, agronomije i biotehnologije, te je stoga izbila u sam vrh cjelokupne znanosti. Zbog njenog velikog značenja za razvitak znanosti, a samim tim i za razvoj našeg cjelokupnog društva Hrvatsko genetičko društvo u potpunosti podržava osnivanje Mediteranskog instituta za istraživanje života kao neovisnog i međunarodnog instituta u skladu s originalnom idejom njegovih osnivača akademika Miroslava Radmana i prof. dr. Marije Alačević. Smatramo da samo u statusu međunarodne institucije, neovisne o politici i upletanju države, a vođen isključivo znanstvenicima velikog međunarodnog ugleda taj institut može ispuniti svoju misiju okupljanja najperspektivnijih znanstvenika koji će, uvjereni smo, svojim istraživanjima bitno potaknuti i unaprijediti razinu znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj i dugoročno pridonijeti razvoju našeg društva. </p>
<p>Dr. sc. ĐURĐICA UGARKOVIĆ, predsjednica Hrvatskog genetičkog društva</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Projekt Družba Adrija jamči profitabilno poslovanje</p>
<p>U tisku svako malo možemo čitati o projektu Družba Adrija. Ne vidim, međutim, valjanog razloga zbog kojeg bi se trebalo toliko odugovlačiti s tim projektom, jer osim prekrcaja nafte projekt i u ostalim segmentima može potaknuti razvoj gospodarstva, a svako novo radno mjesto nam je važno i potrebno. </p>
<p>Osmišljenim sustavom sigurnosti projekt Družba Adrija jamči profitabilno poslovanje. Prema podacima Lloyd's Register of Shipping i Fairplay i Shipping Markets iz studenoga 2002., tankerska flota broji 8.589 brodova i ako se uzme da u prosjeku svaki brod napravi četiri putovanja mjesečno, znači da ti brodovi uplove ili isplove 34.356 puta iz luka.</p>
<p>Svaka luka ima organiziranu proceduru za tankere: prilaz luci (separacijske zone), uplovljavanje, privez, sustav sigurnosti i dojave na terminalu za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja tereta, stalnu komunikaciju brod-terminal-brod, stalna kontrola akvatorija od mogućeg onečišćenja mora itd.</p>
<p>Posebno je velika kontrola glede balastnih voda pa tako danas svaka država ima svoja pravila o balastnim vodama. Sueskim kanalom tako svakog dana prođe 60 tankera, namjenski građenih da bi preveli maksimalnu količinu tereta a da time ne ugrožavaju sigurnost plovidbe i okoliša. Slično je i s Panamskim kanalom, kojim dnevno prođe 60 tankera. </p>
<p>Tankeri plove i Velikim jezerima po posebnom režimu plovidbe. Tankeri pristaju u svim lukama svijeta kao što su New York, San Francisko, Houston, London, Rotterdam, Bergen, Ancona, Istambul, Alžir, Trst, Livorno, Genova, Sydney, Honolulu, Singapor itd. itd. Što znači tankeri plove svim morima i jezerima svijeta, ispunjavajući sve uvjete iz sigurnosti plovidbe i očuvanja okoliša, a zemljama u čije luke uplovljavaju donose značajnu gospodarsku korist..</p>
<p>Prema ITOPF iz 2003. godine, u Jadranskom moru nikada se nije dogodilo onečišćenje mora, nije bilo sudara tankera, niti se nasukao ijedan tanker. U 2003. godini bilo je na svjetskim morima 15 slučaja onečišćenja mora od 7 do 700 tona, četiri slučaja onečišćenja od 700 tona, a ukupna su zagađenja iznosila 42.000 tona. Na nama je da organiziramo proceduru iskrcaja balastnih voda u akvatoriju terminala, plovidbu tankera s dvostrukom oplatom i da ne dopustimo plovidbu tankerima starijim od pet godina.</p>
<p>IVAN KNEŽEVIĆ kapetan, savjetnik za pomorstvo, Split</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Joška Radicu nisu zanimale žrtve fašističkih zločina </p>
<p>U Vjesniku od 3. travnja o. g., u prilogu »Panorama«, objavljen je prikaz knjige Joška Radice iz Dubrovnika pod naslovom »Sve naše Dakse«, iz pera novinara Andrije Tunjića kao i njegov razgovor s autorom.</p>
<p>Tim povodom želimo naglasiti da je knjiga »Sve naše Dakse« još jedan pokušaj rehabilitacije gubitnika Drugog svjetskog rata. Oni koji su sve vrijeme rata bili u službi stranih okupatora istinske antifašiste proglašavaju zločincima. To je već znani i prokušani recept, a istim se receptom poslužio i Joško Radica. </p>
<p>Novinar Andrija Tunjić tvrdi da je »Radica na najbolji način prikazao kako treba pisati o žrtvama rata, bez obzira na to od koga su stradali«. On nikako ne uviđa da je zapravo to primjer kako o žrtvama rata ne treba pisati. Joška Radicu nisu zanimale žrtve fašističkog zločina. Prešutio je nebrojene nevine civilne žrtve, a za novinara Andriju Tunjića to i nisu bili zločini. Kada bi njima bilo do istine potražili bi je na izvoru u Hrvatskom državnom arhivu. Našli bi podatke o broju ubijenih u Hrvatskoj općenito pa tako i u Dubrovniku, Korčuli, Pešeljšcu, Mljetu, Primorju, Konavlima i Župi. Pohranjeno je nekoliko tisuća dokumenata. Napravljen je i poimenični spisak svih žrtava fašizma i priložena golema povijesna dokumentacija. Za Joška Radicu pretpostavljamo da je sve to vidio i namjerno previdio. </p>
<p> Iz poštovanja prema tim žrtvama, u susret šezdesetoj obljetnici oslobođenja Dubrovnika od fašizma, podsjetimo se barem nekih brojki:</p>
<p>Vojska fašističke Italije ubila je na širem dubrovačkom području 183 civila antifašista, 180 je ranila, a u logore nasilno odvela 870 ljudi.</p>
<p>Vojska nacističke Njemačke samo je u gradu Dubrovniku ubila 23 civila, a na dubrovačkom području ranjeno je i nasilno deportirano 2118 antifašista. Dubrovnik, Korčula, Mljet, Dubrovačko primorje, Pelješac, Župa i Konavle ostali su bez stotina svojih ljudi, najvećim brojem Hrvata koji su otjerani sa svojih stoljetnih ognjišta. Te su čistke nacisti radili u neposrednoj suradnji s ustaškom NDH Ante Pavelića.</p>
<p>Vojska i vlasti ustaške NDH samo u Dubrovniku su ubili 87 civila, a po drugim mjestima dubrovačkog okružja još njih 128 i to sve nevinih civila samo zato jer su bili antifašisti.</p>
<p>Četnici Draže Mihailovića, u Dubrovniku su legalno boravili i zajedno s ustašama, Talijanima i Nijemcima izvodili akcije protiv antifašista, slobodno održavali sastanke, pjevali četničke pjesme, dolazile su četničke vojvode. Četnici su u Dubrovniku i njegovom okružju ubili 23 civila.</p>
<p>Dakle, na dubrovačkom području ratni zločin Talijana, Nijemaca, ustaša i četnika počinjen je nad više od 3600 civila, najvećim brojem Hrvata, zatim Srba, Židova, Roma i ostalih. O tome, međutim, u knjizi Joška Radice nema riječi, a nema ni slova sućuti za stradanja civila antifašista. Joško Radica ni jedne riječi u svojoj knjizi »o žrtvama rata« ne piše o žrtvama talijanskih koncentracijskih logora na Pelješcu, Prevlaci i Mamuli, nema riječi o zatvorima i mučilištima u Kazbeku, Karmenu i Lovrijencu, ni tko je mučen, ni tko je stradao. Nema riječi ni o drugim nacifašističkim stratištima u Dubrovniku, na Korčuli, Mljetu, Pelješcu, u Primorju i Konavlima. Ali zato Joško Radica u svojoj knjizi, uz ostalo, prikazuje i vojne gubitke, posežući i za ponekim partizanskim borcem, a ne zaboravlja ni »borca za domovinu« koji je pao u borbama za Staljingrad, na strani Hitlerovih snaga. </p>
<p>Ostavljamo povjesničarima i sudu javnosti da odgovore na pitanja o kojim to žrtvama rata u svojoj knjizi »Sve naše Dakse« piše Joško Radica i zašto je dobio ovogodišnju nagradu grada Dubrovnika na blagdan našega Svetog Vlahe.</p>
<p>KATA BARBARIĆ za Udrugu antifašističkih boraca i antifašista Dubrovnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mladić preminuo u bolnici nakon što je uboden nožem u prepone</p>
<p>Policija slučaj vodi kao ubojstvo i tvrdi da ga je nakon svađe ubo drugi muškarac / Stanari zgrade, pak, tvrde da je preminuli pokušao provaliti u jedan stan i »slučajno se nabo na suučesnikov nož« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvadesetosmogodišnji Goran Kršić preminuo je u nedjelju, pet minuta iza ponoći u, na Odjelu intenzivne njege KB Dubrava, od posljedica uboda nožem u preponu koji se dogodio šest sati ranije, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima. Naime, Kršić je u subotu oko 17 sati, na hodniku ispred jednoga stana u Utješinovićevoj ulici, zadobio ubod nožem koji mu je presjekao arteriju i butnu venu, pa je uslijed obilnog krvarenja preminuo, usprkos činjenici da je pravovremeno bio hospitaliziran. </p>
<p>Kako je u nedjelju priopćila zagrebačka policija Kršić se iz nepoznatih razloga na hodniku ispred jednoga stana sukobio sa drugim muškarcem, nakon čega ga je taj muškarac ubo nožem u preponu. </p>
<p>No kako su nam susjedi na mjestu događaja ispričali , Kršić je navodno s tim drugim muškarcem pokušao provaliti u jedan stan u toj ulici, što bi objasnilo i razloge njegovog boravka ondje, budući da tamo ne stanuje. Naime, kako nam je rekao jedan susjed, koji je želio ostati anoniman, dvojica muškaraca su vidno alkoholizirani u subotu oko 17 sati došli pred vrata jednoga stana na drugome katu u kojemu živi starija gospođa. Nakon što su pokucali na vrata, otvorila im je snaha te gospođe, a jedan od muškaraca je zatim uz pitanje »Gdje mi je žena s kolicima?«, pokušao ući u stan. No, snaha je, sumnjajući da im je to samo izgovor da bi ih opljačkali, uzela kuhinjski nož te ih počela gurati iz stana, rekao nam je susjed, tvrdeći da je to čuo od drugih stanara u ulazu.</p>
<p>»Tad je navodno i jedan od napadača izvadio nož, no snaha je prema njemu gurnula njegova prijatelja, pa se on, budući je bio pijan, nabo na prijateljev nož«.</p>
<p>Ubrzo zatim muškarac je počeo obilno krvariti te je čitavo stubište bilo poprskano krvlju, a na drugom katu se stvorila velika lokva. Drugi muškarac je pak, tvrdi naš sugovornik, sav zbunjen otišao do četvrtog kata i tamo zvonio na vrata drugog stanara. Ovaj mu, pak, ne poznajući tu osobu nije želio otvoriti. </p>
<p>Ubrzo je netko od stanara pozvao policiju, ali kada su stigli, ispred ulaza su pronašli ranjenog Kršića, dok je drugi muškarac pobjegao. Policija ovaj slučaj tretira kao ubojstvo, te poriče verziju »o pokušaju razbojstva i slučajnom ranjavanju«, koju smo čuli od susjeda. Za muškarcem, čiji identitet nismo uspjeli doznati, raspisana je potraga.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Majci i kćeri uvjetne osude za davanje lažnog »alibija« silovatelju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, majka i kći, Ana i Marijana Bertić iz Vinkovaca, proglašene su krivima zbog davanja lažnog iskaza pa je objema izrečena kazna zatvora od šest mjeseci, uvjetno na dvije godine. </p>
<p>Naime, one su optužene da su tijekom sudskog postupka održanog 14. travnja prošle godine na Županijskom sudu u Osijeku, kao svjedokinje dale lažni iskaz, odnosno alibi Milanu Šipošu (33) iz Osijeka kojemu se sudilo zbog dva silovanja i jednog pokušaja silovanja. </p>
<p>U međuvremenu je optuženi Šipoš zbog tih kaznenih djela osuđen pravomoćno na dvanaest godina zatvora. Iznoseći svoju obranu, Marijana Bertić, inače bivša Šipoševa djevojka, ostala je kod iskaza koji je dala i na Županijskom sudu kao svjedokinja. Ona i dalje tvrdi kako je Šipoš 23. listopada 2001. godine, kada je počinjeno jedno od silovanja za koje ga se teretilo, bio u njezinoj kući. </p>
<p>No, »sjetila se« da su se toga dana posvađali i da ga je u večernjim satima istjerala iz kuće. Po njezinim riječima, unatoč tome što su se posvađali on ju je nešto kasnije te večeri nazvao i rekao joj da je na putu za Gospić. </p>
<p>Marijanina majka, Ana Bertić u svojoj je obrani kazala da zna da je Šipoš boravio u njihovoj kući, no da joj je »sve u magli«. </p>
<p>»Imam problema s pamćenjem i zbog toga odlazim kod liječnika. To već traje sedam godina otkad mi je umro suprug«, kazala je Ana Bertić. </p>
<p>Inače, Milan Šipoš je višestruki počinitelj brojnih kaznenih djela. Njemu se za silovanje, na osječkom Županijskom sudu prvi puta sudilo 1996. godine. Teretilo ga se da je 29. siječnja 1995. godine silovao šesnaestogodišnju djevojku, za što je osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora, no, državno je odvjetništvo uložilo, a Vrhovni sud presudu preinačio na dvije godine i šest mjeseci. </p>
<p>Šesnaest dana nakon izlaska iz zatvora, 26. kolovoza, u Osijeku je silovao sedamnaestogodišnjakinju, 23. rujna pokušao silovati osamnaestogodišnjakinju, no, djevojka je uspjela pobjeći. </p>
<p>23. listopada 2001. u večernjim satima silovao je 17-godišnju (za što su mu optužene Marijana i Ana Bertić dale alibi). </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Podstanar zapalio kuću jer mu je vlasnik poručio da mora iseliti?</p>
<p>PAG</p>
<p> – Zadarski policajci i dalje tragaju za F.P. (46) koji je živio u kući na predjelu Sveta Jelena u Pagu, a koja je izgorjela u podmetnutom požaru u srijedu oko tri sata ujutro.</p>
<p> Kuća je vlasništvo Miloša Vrkića koji živi u Beogradu, i kojeg su susjedi vidjeli jutro nakon požara, no, u četvrtak ga više nije bilo.</p>
<p>Iako je kaznena prijava zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine podignuta protiv nepoznatog počinitelja, pretpostavlja se da je upravo F.P. zapalio Vrkićevu kuću. Policija u interesu istrage ne želi otkrivati detalje, no, paška javnost vjeruje da je Vrkićevu kuću zapalio jer mu je najvjerojatnije najavio da mora iseliti, budući se Vrkić želi vratiti u Pag, zbog čega je na dan izbijanja požara i bio u katastarskom uredu. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pronađeno tijelo utopljenika u Sukošanu</p>
<p>SUKOŠAN</p>
<p> – U subotu ujutro oko 9,30 sati u Sukošanu je pronađeno mrtvo tijelo Srećka Raše (65) iz Sukošana. Kako se doznaje on je u subotu ujutro ispred Autokampa »Seka« bio na plaži s unucima i utopio se. Mrtvo su tijelo primijetili kupači i obavijestili Hitnu pomoć, no bilo je već prekasno, a utvrđeno je da je umro prirodnom smrću. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ozlijeđeni preminuo u kolima Hitne pomoći</p>
<p>GRADIŠTE</p>
<p> – Tridesetjednogodišnji Slavko Grgić iz Gradišta preminuo je u subotu oko 21 sat u kolima hitne pomoći, na putu za vinkovačku Opću bolnicu, podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobio petnaestak minuta ranije u prometnoj nesreći. Kako je izvijestila policija, do nesreće je došlo kada se Grgić, upravljajući osobnim vozilom »seat toledo«, registracijskih oznaka ŽU 153-O, kretao županijskom cestom broj 4170 u Ulici kralja Zvonimira u Gradištu. Zbog neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u odvodni kanal te udario u stablo. Od siline udarca zadobio je teške ozljede od kojih je preminuo na putu do bolnice. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Državljani SCG sletjeli s Velebita – jedan mrtav</p>
<p>OBROVAC</p>
<p> – U prometnoj nesreći koja se zbila u jedan sat iza ponoći na državnoj cesti Gračac-Obrovac, poginuo je 28-godišnji Zoran Dragičević koji je upravljao »mercedesom« novosadskih registarskih oznaka. Zbog neprilagođene brzine vozilo je, na južnoj strani tunela Prezida, u zavoju sletjelo s ceste, prevrnulo se nekoliko puta i završilo u provaliji dubokoj oko 60 metara. Teške je ozljede zadobio suvozač Marko Veselinović (33) koji je helikopterom prevezen u KBC Firule u Splitu, dok je putnik Slobodan Gužvica (33) zadobio lakše ozljede. Zbog nepristupačnog terena pozvana je čak i Gorska služba spašavanja. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Salonitu dug »oprošten« zbog isplata oboljelima od azbestoze </p>
<p>Solinska tvrtka se pozvala na Zakon o zabrani proizvodnje i prometa azbestnim proizvodima u RH, prema kojemu je država, u skladu sa zahtjevima EU-a, dužna regulirati postupni prekid proizvodnje na bazi azbesta te, kao bivši vlasnik Salonita, ima obvezu isplatiti 27 milijuna kuna tvornici i oboljelima od azbestoze/ Bivši zaposlenici ustraju na tome da je tvornica dosad »pokopala« više od stotinu radnika, te da danak azbestu plaćaju i stanovnici toga područja.</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ministarstvo financija koje je, zbog neplaćenog PDV-a u iznosu od oko 24 milijuna kuna, podnijelo zahtjev za otvaranje stečaja nad solinskom tvornicom Salonit, iznenada je bez obrazloženja zatražilo od Državnog odvjetništva žurno povlačenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. </p>
<p>Uprava solinske tvrtke izvijestila je da Salonit nije mogao podmiriti svoje obveze prema državi, jer je bio opterećen isplatom odštetnih zahtjeva oboljelima od azbestoze. Stoga su se pozvali na Zakon o zabrani proizvodnje i prometa azbestnim proizvodima u Republici Hrvatskoj, prema kojemu je država, u skladu sa zahtjevima EU-a, dužna regulirati postupni prekid proizvodnje na bazi azbesta te, kao bivši vlasnik Salonita, ima obvezu isplatiti 27 milijuna kuna tvornici i oboljelima od azbestoze. No, kako taj zakon još nije stupio na snagu, Salonit je predložio da se potraživanja Ministarstva financija privremeno zamrznu do donošenja spomenutog zakona, na temelju kojeg bi se iznašao model za prebijanje duga. </p>
<p>Prema informacijama iz Salonita, Vlada je najavila osnivanje povjerenstva za postupke priznavanja odštetnih zahtjeva oboljelih od azbestoze, čiji broj, s obzirom na 20-godišnju inkubaciju te smrtonosne bolesti, još nije moguće utvrditi. </p>
<p>Bivši zaposlenici Salonita ustraju na tome da je tvornica dosad »pokopala« više od stotinu svojih radnika, te da danak azbestu plaćaju i stanovnici toga područja. Ipak, službeno je potvrđeno da je do kraja devedesetih, kada je država bila vlasnik Salonita, umrlo desetak osoba, koje su preminule od karcinoma pluća, želuca ili debeloga crijeva. Ništa manje ne zabrinjava ni podatak da je na sistematskom pregledu 1990. utvrđena azbestoza kod stotinu radnika, kojima je, zbog dugogodišnjeg izlaganja azbestnim vlaknima, dijagnosticirana opaka bolest koja u većini slučajeva izaziva rak i završava smrću. </p>
<p>U ovom trenutku teško je procijeniti konačne posljedice azbestno-cementne proizvodnje u Salonitu, s obzirom na to da je vrijeme inkubacije azbestoze od 15 do 20 godina. Budući da se bivša vlada obvezala preuzeti odgovornost za naknadu štete oboljelima od azbestoze za vrijeme dok je država bila vlasnik Salonita, procjena je da bi se odštetni zahtjevi mogli popeti do vrtoglavih iznosa. To je najvjerojatnije i razlog zbog čega je Ministarstvo financija iznenada odustalo od zahtjeva za pokretanje stečaja nad Salonitom jer, kad se sve zbroji, proizlazi da obveze države prema solinskoj tvornici i oboljelim radnicima višestruko premašuju njezina potraživanja.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Odabrani projekti za financiranje iz Fonda za regionalni razvoj</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Nakon analize zahtjeva za kreditiranje infrastrukturnih projekata u Sisačko-moslavačkoj županiji iz sredstava Fonda za regionalni razvoj RH, Županijsko poglavarstvo je utvrdilo rang-listu projekata koji se predlažu za financiranje. Na prvom je mjestu općina Lipovljani koja treba izgraditi vodoopskrbni sustav, u iznosu od dva milijuna kuna. Općini Jasenovac treba pola milijuna kuna za gradnju zone malih obrta s tržnicom. Glina planira radove vrijedne 700.000 kuna radi gradnje kolektora za otpadne vode. Pola milijuna kuna koštala bi gradnja nogostupa i biciklističke staze u Mošćenici, a to je projekt za koji konkurira i Petrinja. Isto toliko vrijedi asfaltiranje nerazvrstanih cesta Hrvatske Kostajnice. Predloženo je i financiranje obnove županijske i lokalne ceste u općini Sunja u iznosu od 200.000 kuna te obnova javne rasvjete u općini Dvor, koja košta 114.000 kuna. Za te bi projekte Fond dodijelio nepovratna sredstva. Dugoročni kredit od Fonda traži Petinja za obnovu vodoopskrbnog sustava Pecki-Hrastovica-Petrinja. Vrijednost radova procijenjena je na 1,1 milijun kuna. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Nove dileme o povratu duga umirovljenicima</p>
<p>Dionice u umirovljenički fond uz zabranu trgovanja tri do pet godina</p>
<p>Stručnjaci već upozoravaju da za povrat duga u državnom portfelju nema dovoljno dionica / HSU smatra kako pravo umirovljenika da vrijednosni papir, koji dobije za dug, u bilo kojem trenutku pretvori u novac, ne smije biti upitno </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je Vladino povjerenstvo za izradu zakona o povratu duga umirovljenicima prošli tjedan objavilo da će dug umirovljenicima biti vraćen u dionicama javnih poduzeća u vlasništvu države i državnom imovinom, stručnjaci su već upozorili da za povrat tog duga u državnom portfelju nema dovoljno dionica. </p>
<p>Prema neslužbenim procjenama Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), dug umirovljenicima »težak« je približno 37 milijardi kuna, odnosno oko 32 milijarde ako se izuzmu umirovljenici koji su od 12. svibnja 1998. godine (kad je donesena odluka Ustavnoga suda) do danas umrli. Od tog su iznosa u Zavodu oduzeli sve ono što su umirovljenici dobili isplatama raznih dodataka tijekom 1998. (riječ je o dodacima od 25, 50 i 100 kuna koje su isplaćene u nekoliko navrata), zatim isplatom dodatka od 100 kuna i šest posto te povećanjem mirovina između 0,5 i 20 posto koje je stupilo na snagu početkom 2001. godine. Slijedom toga, HZMO je došao do procjene da ukupan dug umirovljenicima iznosi oko 20,7 milijardi, odnosno 17,7 milijardi kuna ako se izuzmu korisnici mirovina koji su u međuvremenu umrli. To znači da bi država morala osigurati dionice i imovinu vrijednu oko 17 milijardi kuna kako bi time osigurala povrat duga umirovljenicima.</p>
<p> Ukupan iznos duga na kraju će biti nešto niži jer je odlučeno da pravo na povrat duga ne mogu imati i nasljednici umrlih korisnika mirovine od 1998. do danas, već samo nasljednici onih umirovljenika koji umru nakon što se prihvati zakon o povratu duga.</p>
<p>Koliko je taj dug »težak«, možda najbolje svjedoče procjene o tome da je vrijednost dionica u vlasništvu države kojima trenutačno upravlja Hrvatski fond za privatizaciju, procijenjena na 23 milijarde kuna, no stvarna vrijednost tog portfelja - koja još nije potvrđena na tržištu - otprilike je tri do četiri puta niža. To znači da država tim portfeljem neće moći »pokriti« čitav dug. O tome koju imovinu država može dati za dug, zasad je teško predviđati. </p>
<p>Problem je, među ostalim, u tome što je utvrđeno kako bi u fond za povrat duga trebale ući dionice kojima se trguje na tržištu kapitala, dakle one čija je vrijednost potvrđena na tržištu.</p>
<p>Takvih dionica u državnom vlasništvu gotovo da i nema. Naime, na burzi su trenutačno jedino udjeli države u poduzećima u kojima je ona vlasnik manjeg udjela, pa u tim slučajevima više nema »prostora« za dodjelu dionica umirovljenicima. </p>
<p>S druge strane, za većinu javnih poduzeća kojima tek slijedi restrukturiranje, upitno je kad će steći uvjete za kotaciju na burzi, a time i kad bi mogli ući u fond za povrat duga.</p>
<p>Uz to što još nije jasno koje će dionice ući u fond za povrat duga, stručnjaci već upozoravaju na to da s dodjelom dionica umirovljenicima treba ići oprezno. </p>
<p>Neslužbeno se spominje i mogućnost da država određene dionice preseli u umirovljenički fond uz zabranu trgovanja njima u sljedeće tri ili pet godina kako bi se onemogućilo da umirovljenici odmah krenu u njihovu prodaju. U interesu je države, naime, da se privatizacija javnih poduzeća odvija postupno kako ne bi bilo ugroženo njihovo poslovanje. S druge strane, očekuje se da bi većina umirovljenika požurila s prodajom imovine jer im je od vrijednosnih papira ipak potrebnija gotovina.</p>
<p>Zakon o povratu duga i onaj o osnivanju fonda s umirovljeničkom imovinom na prvom čitanju u Saboru vjerojatno će biti tek najesen. U Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) ističu kako će ustrajati na tome da pravo umirovljenika da vrijednosni papir, koji dobije za dug, u bilo kojem trenutku pretvori u novac – ne bude upitno. O tome koji bi modeli pritom mogli biti primijenjeni bude li nametnuta zabrana trgovanja, u toj stranci zasad ne žele kalkulirati.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šafer: Najistočnija županija opterećena problemima</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – »Predsjednik države svojim autoritetom može promovirati i usmjeriti određene procese te u konačnici dati signal onima unutar Hrvatske ali i izvan o tome kako pomoći Vukovarsko-srijemskoj županiji«, rekao je Vjesniku župan Nikola Šafer uoči posjeta predsjednika Republike Stjepana Mesića Županiji i Vukovaru planiranog za ponedjeljak. </p>
<p>O očekivanjima od Mesićeva posjeta govori i sazivanje izvanredne sjednice Županijske skupštine na kojoj će Predsjednik moći čuti sve o problemima koji opterećuju najistočniju hrvatsku županiju - iz državnog proračuna u nju je usmjereno samo 105 milijuna kuna, od sedam kuna prihoda ostvarenih na ovom području samo jedna tu i ostaje, nezaposlenost doseže 35 posto - u Vukovaru i deset posto više, BDP je 1500 dolara po stanovniku dok hrvatski prosjek iznosi 6000. </p>
<p>»Upozorit ću predsjednika Mesića na 'bijelu kugu'«, dodaje Šafer - prema posljednjem popisu, u Županiji je 19.000 stanovnika manje nego prije rata. Župan će Mesiću spomenuti i kanal Dunav-Sava koji je, kaže on, prioritet i Račanove i Sanaderove vlade prioritet. </p>
<p>»Mnogo bi nam značilo kada bi se u sklopu navodnjavanja realizirala gradnja barem dijela tog kanala«, zaključuje Šafer.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Grivičić: Pšenicu će otkupiti tvrtka koja je financirala HDZ-ovu izbornu kampanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Iako je do žetve pšenice samo desetak dana, Vlada se još nije očitovala o otkupljivaču, a tu je i problem sa silosima jer nisu spremni za prihvat seljačke pšenice«, rekao je u nedjelju Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza na konferenciji za novinare. On je pozvao Vladu na hitan razgovor o otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, koji bi se trebao održati što prije, a ne za desetak dana, kako poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Prema Grivičićevim riječima, Savez ima informaciju da Vlada namjerno odgađa pitanja u vezi sa žetvom - žetva ječma već je počela - kako bi se u posljednji trenutak našao »spasitelj«. To bi trebao biti »jedan od financijera HDZ-ove izborne kampanje koji bi ovogodišnju pšenicu otkupljivao po svojim uvjetima«. Na pitanje o kojem je financijeru riječ, Grivičić nije želio odgovoriti, no ipak je rekao da je riječ o »najvećoj hrvatskoj tvrtki koja se bavi agrarom«.</p>
<p>U Savezu smatraju kako nije realno očekivati da će seljaci pristati »na otkupnu cijenu pšenice manju od prošlogodišnje odnosno na manje od kune neto po kilogramu«.</p>
<p>Što se tiče problema sa silosima, Grivičić je rekao da u Brodsko-posavskoj županiji trenutačno nije spreman ni jedan od dvaju silosa jer je tvrtka Jasinje, koja je imala jedan silos, u stečaju, a radnici su otpušteni. Isti problem imaju i u Karlovcu i u Varaždinu.</p>
<p>Napomenuo je da bi ovogodišnja žetva pšenice trebala biti dobra, ali da će pšenica biti lošije kvalitete od prošlogodišnje zbog lošeg vremena. Pritom je dodao da Savez ne namjerava voditi politiku u državi i ne želi prosvjede jer bi se oni mogli izroditi u rješavanje nekih drugih problema. »No odgovornost je i na Vladi i na Ministarstvu poljoprivrede, koje je već ukinulo neka stečena prava seljaka«, istaknuo je Grivičić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Sisačko-moslavačku županiju vratilo se 32.560 Hrvata i 30.863 Srba</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Prema podacima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, u Sisačko-moslavačkoj županiji do sada su se vratila 63.423 povratnika. Među njima je 32.560 Hrvata te 30.863 Srba. Najveći broj povratnika vratio se upravo u tu županiju. U Županiju se trebaju vratiti još 362 prognanika, stoga iz Uprave tvrde da je povratak prognanika gotovo završio. U vezi s povratkom Srba, 3728 izbjeglica u Srbiju i Crnu Goru te u Bosnu i Hercegovinu podnijelo je zahtjev za povratak u svoja prijeratna prebivališta. Većina zahtjeva je odobrena, ali se izbjeglice još nisu vratile. Osim toga, u gradovima i općinama Sisačko-moslavačke županije smješten je velik broj naseljenika, uglavnom izbjeglica iz BiH, koji su prije bili korisnici zauzete privatne imovine. Većina ih je napustila tuđe kuće nakon što ih je država i lokalna zajednica stambeno zbrinula. Trenutačno se rješava i manji broj preostalih slučajeva. Oko tisuću ljudi, među kojima su povratnici i druge izbjegle osobe, smješteno je u nekoliko prognaničko-izbjegličkih naselja. U nastambama »Tehnike« u Sisku većinom su srpski povratnici koji čekaju povrat imovine ili njezinu obnovu. U naseljima Mala Gorica, Dumače, Kutina i Lipovljani smještene su uglavnom izbjeglice iz BiH te Hrvati izbjegli s Kosova. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Osnovana Udruga sudionika Hrvatskog proljeća</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – U Sokolskom domu, u vinkovačkom izletištu Sopot, u nedjelju je održana osnivačka skupština nestranačke Udruge sudionika Hrvatskog proljeća za područje bivše općine Vinkovci. Za predsjednika je izabran gospodarstvenik Marijan Rubić. Prema Rubićevim riječima, upravo je ovo područje bilo u spomenutim događanjima nedovoljno prikazivano unatoč tomu što je upravo tu zabilježen prvi otvoreni otpor centralizmu, dogmatizmu i velikosrpstvu. </p>
<p>»Čitava Jugoslavija, a pogotovo Hrvatska, osluškivala je što se u to vrijeme događalo na vinkovačkompodručju«, poručuju iz inicijativnog odbora za osnivanje Udruge sudionika Hrvatskog proljeća. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Umirovljenicima dionice na isti način kao braniteljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najava države da će umirovljenicima vratiti dug u dionicama javnih poduzeća i osnivanjem posebnog fonda, zapravo je »prepisani« model prema kojem će slično pravo uskoro ostvariti hrvatski branitelji.</p>
<p> Ako se izuzmu neki specifični detalji, obje će skupine sličnom procedurom do dionica. Kao u slučaju branitelja, put za rješavanje duga išao bi najprije prema donošenju osnovnog zakona (zakona o povratu duga umirovljenicima) u kojem bi se, doznajemo u Vladi, preciziralo da će pitanje vraćanja duga umirovljenicima biti regulirano zakonom o osnivanju fonda.</p>
<p>Inače, najprije je osnovni braniteljski zakon još 1997. zajamčio sudionicima Domovinskog rata pravo na dionice. U zakonima o privatizaciji javnih poduzeća (HT-a, Ine...) utvrđeno da sedam posto dionica tih tvrtki bez naknade ide braniteljima. </p>
<p>Zatim je donesen poseban zakon o Fondu hrvatskih branitelja, u Upravni odbor imenovani su predstavnici Vlade i braniteljskih udruga, a upravo se dovršava Statut i priprema javni natječaj za izbor društva koji će upravljati Fondom. </p>
<p>Nagađa se da umirovljenici tri do pet godina neće moći prodavati dionice, a to je identično embargu na prodaju braniteljskih dionica. </p>
<p>Vremenska je granica uvedena jer gospodarstvenici predviđaju da će još najmanje toliko trajati proces privatizacije javnih poduzeća, ali i zbog bolnih iskustava branitelja i drugih ratnih stradalnika vezano uz krah Hrvatskoga domovinskog fonda.</p>
<p>Kad je riječ o braniteljima, zakonom je predviđeno da se Fond nakon tri godine može ili preoblikovati u zatvoreni investicijski fond ili likvidirati, a dionice podijeliti. Do tada, međutim, on će biti investicijski fond i neće imati svojstvo pravne osobe.</p>
<p>Zaživjet će za koji mjesec, no već sada se zna će se neto dobit od ulaganja dijeliti članovima Fonda sukladno veličini njihovih udjela do trećine neto dobiti. </p>
<p>Druga trećina neto dobiti namijenjena je za razvojne socijalne i humanitarne mjere radi poboljšanja statusa branitelja i članova njihovih obitelji, a treća trećina reinvestirat će se u Fond.</p>
<p>Tako će svoje pravo realizirati branitelji, no umirovljenicima tek slijede precizniji dogovori o detaljima, raspolaganju dionicama i njihovoj podjeli. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hoće li meso poskupjeti?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Meso bi u maloprodaji moglo osjetno poskupjeti jer su na stočnim sajmovima u zemlji cijene žive stoke u prosjeku 40 posto više nego lani. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu ih mesoprerađivači uvjeravaju da tržišnog viška svinja i junadi više nema na domaćem tržištu. Dakle, interventni otkup svinja i junadi bio je djelotvoran. </p>
<p> U nekoliko krugova ove je godine otkupljeno više od 10.000 svinja i nešto manje junadi. Meso iz otkupa nije smjelo odmah ići na tržište, već za nekoliko mjeseci (u turističkoj sezoni) kako bi se postigao željeni učinak. </p>
<p>Zabrinjava da na domaćem tržištu nema dovoljno svinjetine i junetine, a mnogi podsjećaju da je prije dvije godine u špici turističke sezone uslijedila nestašica svinjetine.</p>
<p>Prema podacima Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi (TISOP), trenutačno se telad prodaje po prosječnoj cijeni od 22,66 kuna za kilogramu, što je 4,3 posto više od cijene u ožujku. Najniža cijena teladi od 17 kuna po kilogramu zabilježena je na sajmu u Slatini, a najviša od čak 32 kune po kilogramu u Senju.</p>
<p>Potražnja za svinjama u porastu je na gotovo svim sajmovima u Hrvatskoj. No, cijena raste, a prosječno je viša od lanjske gotovo 17 posto. U TISOP-u u sljedeća dva tjedna očekuju daljnji porast cijene svinja, a pad cijene janjadi koje su 4,3 posto niže. </p>
<p>No, potrošači se teško mogu odreći mesa jer ni cijene povrća i voća na domaćem tržištu zbog prošlogodišnje suše nikad nisu bile više. </p>
<p>Inače, u Udruzi proizvođača mlade govedine, baby beef upozoravaju da bi se mogla osjetno smanjiti kupnja govedine zbog učestalih napisa u medijima o opasnosti od pojave kravljeg ludila u Hrvatskoj iako goveđa spongiformna encefalopatija (BSE) nikad nije zabilježena u zemlji.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U zadarsku luku mogu pristajati i najveći brodovi </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Od nedjelje u Zadru mogu pristajati i najveći cruiseri, »krstaši«, jer su završeni radovi na operativnom dijelu pristaništa na Istarskoj obali. Operativna obala predana je carini i policiji. Preostali radovi bit će gotovi do kraja srpnja, a sljedeći mjesec nastavlja se uređenje dijela Obale kralja Petra Krešimira IV. Tamo se postavlja kamen i grade tzv. morske orgulje. </p>
<p>Prvi cruiseri očekuju se uskoro, među ostalim brod »Monet« koji bi tijekom ljeta u Zadru trebao pristati petnaestak puta, te »Adriana«, »TO Calisto« i »Le pomant« s otprilike 25 pristajanja do kraja godine. </p>
<p>U ponedjeljak navečer u zadarsku će luku doploviti Jadrolinijin trajekt »Zadar«, kupljen u Španjolskoj, koji može primiti tisuću putnika i tristo automobila, a prometovat će na liniji Zadar - Ancona - Zadar. Trajekt će u Rijeci u ponedjeljak »preuzeti« zadarski župan Ivo Grbić i zadarska gradonačelnica Ana Lovrin te u podne krenuti prema Zadru. S njima bi trebao putovati i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, a u gradskoj luci spremaju doček gdje će zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa blagosloviti brod. </p>
<p>S pionirskim idejom osposobljavanja Liburnske obale na Poluotoku za pristan velikih cruisera krenuo je prije nekoliko godina Ivica Burić, ravnatelj Lučke uprave, u čemu su ga podržali Uprava luke, Grad i Županija.</p>
<p>Državnom investicijom od 32 milijuna kuna na Poluotoku se gradi gat dug 300 metara, od čega je 150 metara tzv. korisne obale duboke osam i pol metara. Unatoč vrlo lošem vremenu, radnici splitskoga Pomgrada ipak su »ulovili« rokove i pristanište je otvoreno u nedjelju.</p>
<p> Nasipavanjem tridesetak metara mora na dijelu obale omogućeno je pristajanje i najvećih brodova dugih i do 250 metara poput »Europe« ili dvjestometarskog »Crystala«, koji su također najavili svoj dolazak i već su na svoje internetske stranice uvrstili i Zadar. Na takvim brodovima putuje i do 1500 turista, a bit će to i najveći brodovi koji će pristajati u Zadru.</p>
<p> Burićevi odlasci na najveći svjetski sajam cruisera u Miamiju u SAD-u, te uključivanje Hrvatske turističke zajednice sa svojom prezentacijom urodili su plodom i prije potpunog dovršenja pristana za cruisere. </p>
<p>Organizatori krstarenja zainteresirani su za pristajanje u Zadru, jer je ta luka točno na pola puta od Dubrovnika do Venecije, njihove najčešće rute na Jadranu, a osim Splita nema ni jedne luke koja bi mogla primati tako velike brodove. </p>
<p>Medcruise, udruga mediteranskih gradova koji su ušli ili žele ući u posao s cruiserima, zainteresiran je da u te destinacije uđe i Zadar. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vjesnik na Međunarodnom dječjem festivalu</p>
<p>Medijskim pokroviteljstvom list odao priznanje Šibeniku i dječjem festivalu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U povodu Vjesnikova medijskog pokroviteljstva nad 44. Međunarodnim dječjim festivalom, šibenska gradonačelnica Nedjeljka Klarić i dogradonačelnik Tomislav Ninić primili su u svome uredu glavnu urednicu Vjesnika Andreu Latinović, urednicu rubrike kulture Branku Džebić i Jozu Vrdoljaka iz Vjesnikova marketinga. </p>
<p>Gradonačelnica je Vjesnikove urednice upoznala s gospodarsko-socijalnim stanjem u gradu Šibeniku te s planovima za budućnost. </p>
<p>Na prijemu je bilo riječi i o segmentu kulture, s posebnim osvrtom na MDF čiji je ovogodišnji glavni medijski pokrovitelj list Vjesnik koji posebno mjesto daje upravo kulturnim događanjima. Pristajući na medijsko pokroviteljstvo nad ovogodišnjom dječjom manifestacijom, Vjesnik je ujedno odao priznanje Festivalu za njegov doprinos umjetnosti i dječjem stvaralaštvu.</p>
<p>Na sam dan svečanog otvaranja Festivala, dakle u subotu, ali i u nedjelju, hostese Šibenskoga kazališta na najfrekfentnijem su gradskom punktu, u samom središtu grada, Šibenčanima podijelile više od 400 primjeraka Vjesnika u kojemu se opširno pisalo o ovogodišnjoj dječjoj smotri.</p>
<p>Vjesnikove su urednice tijekom boravka u Krešimirovu gradu sudjelovale u programima Županijskog radio Šibenika te gradskog Radio Ritma, a urednica Branka Džebić sudjelovala je i u radu festivalskog Okrugloga stola.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rončević: Malo je onoga što radimo usporedivo s Perešinovim činom</p>
<p>GORNJA STUBICA</p>
<p> - »Malo je onoga što radimo usporedivo s onim što je stožerni brigadir Rudolf Perešin učinio za Hrvatsku. Prisjetimo se njegovih velikih riječi na početku Domovinskog rata: 'Ja sam Hrvat i ne mogu i neću pucati na hrvatski narod'«, rekao je ministar obrane Berislav Rončević, otvarajući u nedjelju Spomen park pilota Rudolfa Perešina u središtu rodne mu Gornje Stubice. </p>
<p>,Ministar Rončević predao je Perešinovoj udovici i kćeri opremu u kojoj je Perešin u listopadu 1991. odletio s bihaćkog aerodroma u Klagenfurt, u svojemu MIG-u 21. Na Trgu svetog Jurja, iza Perešinove biste, postavljen je i preuređeni zrakoplov - model kakvim je Perešin prebjegao iz JNA. </p>
<p>Rončević je naglasio kako premijer Ivo Sanader poduzima značajne diplomatske napore da se Perešinov zrakoplov iz Austrije vrati u Hrvatsku i bude pohranjen u Vojno-tehničkom muzeju. U nazočnosti brojnih uglednika iz političkog, vojnog i kulturnog života Hrvatske i Zagorja, u čast Perešinu priređen je i bogat cjelodnevni kulturno-letačko-sportski program »Susreti za Rudija 2004.«. Posebna atrakcija za brojne posjetitelje bio je letački nalet MIG-a 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su pod pokroviteljstvom MORH-a, uz Općinu Gornju Stubicu, Zagrebački zrakoplovni-tehnički savez »Rudolf Perešin« i Udrugu »Susreti za Rudija Perešina«, bili organizatori nedjeljne svečanosti. </p>
<p>Kako je primijetila krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki »ni kiša nije mogla pokvariti ovaj veliki događaj«. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Početak svrstavanja Hrvatske na antifašističku stranu</p>
<p>Osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda počeo je put svrstavanja Hrvatske na antifašističku stranu, a vrednote antifašizma postale su neizostavnom europskom stečevinom zapisanom i u hrvatskom Ustavu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Točno godinu dana nakon kapitulacije Francuske i završetka Hitlerove kampanje na zapadu Europe, Njemačka je napala Sovjetski Savez. Istoga jutra, 22. lipnja 1941. godine, sisački su komunisti doznali za taj događaj, održali sastanak i zaključili da treba početi s oružanom borbom. Istoga dana osnovan je Sisački partizanski odred, prvi antifašistički odred u Hrvatskoj i u spomen na taj događaj 22. lipnja slavi se kao Dan antifašističke borbe. </p>
<p>Rodno mjesto Sisačkog partizanskog odreda zapravo nije Sisak nego šuma u blizini sela Žabno pokraj Siska. Odred je bio sastavljen uglavnom od Hrvata, a zapovjednik mu je bio Vlado Janić Capo, budući generalpukovnik JNA i najstariji član Odreda. Osim Janića još su dva poznata poslijeratna komunistička političara bila u Sisačkom partizanskom odredu. Bili su to Marijan Cvetković, politički komesar Odreda i kasnije jedan od najmoćnijih političara u Hrvatskoj i Mika Špiljak (priključio se Odredu otprilike mjesec dana nakon osnivanja) koji je velik dio svoje političke karijere proveo na visokim dužnostima u Beogradu pa ga je kao predsjednika Predsjedništva SFRJ dopala čast da otvori XIV. zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. </p>
<p>U odredu je bilo četrdesetak boraca, glavni zadaci bili su diverzije na prometnicama - cestama i prugama, a u rujnu 1941. odred je prešao Savu i spojio se s Banijskim partizanskim odredom sastavljenim uglavnom od Srba.</p>
<p>Poslije rata 22. lipnja nije proglašen za Dan ustanka u Hrvatskoj (svaka republika proglašavala je svoj Dan ustanka kao republički praznik), nego je to bio 27. srpnja, iako su svi znali što se zbilo 22. lipnja u Sisku i to se nije tajilo. Međutim, budući da je KPJ odluku o dizanju ustanka donio 4. srpnja (što se obilježavalo kao Dan borca) nije se dopustilo da Dan ustanka bude datumski prije službene odluke Partije. </p>
<p>Činjenica jest da komunisti nisu bili jedini antifašisti, ali je isto tako činjenica da u otporu fašizmu u Hrvatskoj nitko nije bio odlučan kao komunisti. Osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda počeo je put svrstavanja Hrvatske na antifašističku stranu, a vrednote antifašizma postale su neizostavnom europskom stečevinom zapisanom i u hrvatskom Ustavu.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Komemoracija žrtvama poratnog nasilja u Dravskoj šumi</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava priredilo je u subotu poslijepodne komemoraciju i blagoslov Spomen-križa žrtvama poratnog nasilja Drugoga svjetskog rata poubijanim na području Drave i Dravske šume. Spomen-križ podignut je zauzimanjem Franje Talana, predsjednika Društva koje je prikupilo donacije. </p>
<p>,»Danas nije popularno govoriti o žrtvama poratnog razdoblja a one su pokopane u 600 grobišta diljem Hrvatske, od kojih je 50 na području sjeverozapadne Hrvatske«, rekao je Talan okupljenim Varaždincima i predstavnicima Trećega hrvatskoga žrtvoslovnog kongresa. </p>
<p>Na tom je području najveće grobište upravo u Dravskoj šumi, gdje su tijekom svibnja i lipnja 1945., odmah nakon oslobođenja Varaždina, dovođeni i streljani njegovi stanovnici. Slična su grobišta žrtava i u Tužnom, Šenkovcu, Topličkom Leskovcu, Pancerici kod Virje otoka… </p>
<p>Spomen-križ blagoslovio je varaždinski biskup msgr. Marko Culej, koji je predvodio misu zadušnicu. </p>
<p>Činom blagoslova Spomen-križa obilježava se mjesto najvećeg stradanja u varaždinskom kraju u poratnom razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, a žrtvama se daje njihovo pravo na grob. O sličnim grobištima u Sloveniji govorio je Franc Pernej, predsjednik tamošnjeg Društva zamolčanih grobov.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Šeksova čestitka: Antifašizam trajno nasljeđe svih demokratskih zemalja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks uputio je građanima Hrvatske, u ime svih zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora i u svoje osobno, čestitku u povodu 22. lipnja, Dana antifašističke borbe.</p>
<p>»22. lipnja 1941. antifašistička Hrvatska pridružila se mnogobrojnoj koaliciji zemalja cijeloga svijeta koja je s oružjem u ruci nakon četiri godine pobjedonosno okončala sukob s najvećom globalnom prijetnjom tradiciji građanske demokracije – fašizmom i s njegovom ideologijom. Antifašizam je bio i ostaje trajnim nasljeđem svih demokratskih zemalja današnjice, pa tako i Republike Hrvatske, koja taj dio svoje demokratske tradicije čuva i u svom Ustavu.</p>
<p>U ime zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora svim građanima Republike Hrvatske upućujem čestitke u povodu dana sjećanja na to važno razdoblje naše povijesti«, piše u čestitki predsjednika Hrvatskoga sabora. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040621].
|
