NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040121].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211428 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Neki tjelobranitelji na cestu, nekima visoke dužnosti i moć</p>
<p>Umirovljeni general Mate Laušić prvi je tjelobranitelj koji je, unatoč sumnjama u prikrivanje ratnih zločina i kriminala, dobio predsjedničku mirovinu / Bivša ministrica obrane Željka Antunović tvrdi da je Stipe Čačija trebao dobiti otkaz u MORH-u na temelju Zakona o radu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Netočnima su se pokazale najave da će premijer Ivo Sanader opozvati Vladinu odluku kojom je njegov predizborni tjelobranitelj Stipe Čačija imenovan pomoćnikom u ministarstvu unutarnjih poslova. Policijski kuloari bliski premijeru tvrdili su da je Čačija Sanaderu »podmetnut« u predizborno vrijeme i da on neće dopustiti da se ugled njegove vlade na samom početku srozava tim slučajem.</p>
<p>No, ne samo da Sanader nije povukao tu odluku, nego je Policijska uprava Splitsko-dalmatinska suspendirala policajca Nikolu Domjanovića koji je MUP-u, u ime Nezavisnog sindikata policijskih službenika i namještenika, dostavio predstavku o Čačiji.</p>
<p>Domjanović je, službeno, kažnjen jer je predstavku s navodima o kriminalnim aktivnostima Stipe Čačije dostavio tjedniku Nacional. U tjedniku tvrde da su sporni dokument dobili iz kabineta sadašnjeg ministra policije Marijana Mlinarića. Iako nije provedena istraga o navodima iz predstavke, u MUP-u su Domjanovića optužili da je iznosio neistine o aktualnom pomoćniku ministra Čačiji.</p>
<p>Kao i Čačija, Domjanović se neko vrijeme bavio tjelesnim osiguranjem visokih državnih dužnosnika, među ostalim i pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Prema svemu sudeći, iz tih je zaštitarskih krugova crpio i informacije za predstavku protiv pomoćnika ministra.</p>
<p>U Hrvatskoj sve više postaju pravilom slučajevi da tjelobranitelji dužnosnika postaju visoki dužnosnici ili sudionici medijskih afera.</p>
<p>Najpoznatiji je primjer umirovljenog generala Mate Laušića, koji je u Republičkom sekretarijatu unutarnjih poslova SR Hrvatske radio na pitanjima sigurnosti, da bi početkom demokratskih promjena postao prvim tjelesnim čuvarom predsjednika Tuđmana.</p>
<p>Početkom agresije na Hrvatsku Laušić je imenovan načelnikom Uprave vojne policije MORH-a. Na toj je dužnosti stekao čin generala, a s nje je prije godinu dana otišao u predsjedničku mirovinu Mesićevim rješenjem. Takvim je rješenjem umirovljen i Čačija.</p>
<p>Laušića su u medijima nerijetko prozivali da nije poduzimao ništa protiv kriminala koji se događao u postrojbama Vojne policije. Pripisivao mu se zaštitnički odnos prema vojnim policajcima koje se sumnjičilo za ratne zločine u splitskom vojnom pritvoru Lora, prikrivanje stvarnih dimenzija kriminala u koji je bila upletena postrojba vojne policije kojom je zapovijedao umirovljeni pukovnik Željko Maglov...</p>
<p>Iako su te sumnje nerijetko bile potkrijepljene izjavama svjedoka i pripadnika HV-a, Laušića za vrijeme Račanove vlade nitko nije pozivao na odgovornost.</p>
<p>Slično »slučaju Čačija-Domjanović« stradao je bivši vojni policajac Mario Barišić iz Šibenika, koji je u medijima prozivao Laušića. On je lani, nakon dugogodišnjeg bolovanja, poslan u minimalnu mirovinu. Zanimljivo je da je i Barišić svojedobno, kada je nekadašnji načelnik glavnog stožera HV-a, pokojni general Janko Bobetko, boravio na šibenskom ratištu, bio dodijeljen njegovoj tjelesnoj pratnji zbog najava da bi određena skupina u MORH-u na njega mogla izvesti atentat. </p>
<p>I tajnik Ureda predsjednika Željko Bagić radio je 1991. u tjelesnom osiguranju predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića kad je ovaj boravio u Beogradu. Čini se da su predsjednik Mesić i njegov tajnik Bagić upravo u to vrijeme uspostavili čvrste veze, jer bez obzira na brojne javne prigovore na Bagićev rad u Uredu, posebno u odnosu na tajne službe, on je tamo i dalje siva eminencija.</p>
<p>Bivša ministrica obrane Željka Antunović kaže da je Čačija trebao dobiti otkaz u MORH-u na temelju njena zahtjeva i Zakona o radu, jer se nije pojavljivao na poslu, a nije ni priložio liječničku dokumentaciju da je bolestan.</p>
<p>Dodaje da to nema veze sa stegovnim postupkom koji se protiv Čačije, uostalom, i ne vodi. Time je Željka Antunović pokazala da je promašena izjava predsjednika Mesića da će promijeniti odluku o predsjedničkoj mirovini koju je dao Čačiji ako se stegovnim postupkom pokaže da je kriv.</p>
<p>Kako pokazuju primjeri, razni će Domjanovići i dalje ostajati bez posla, a Čačije će uživati političku zaštitu ljudi koje su štitili.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prazni uredi čekaju predsjednike odbora, potpredsjednici Sabora već se uselili</p>
<p>Pravo na petoga potpredsjednika Sabora polaže HSS, koji kao i HNS ima deset zastupnika, te HSP koji ih ima osam / Argument pravaša je da se HSS ne može smatrati oporbom jer je dao podršku Sanaderovoj vladi </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Sedam dana prije početka prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog sabora, 27. siječnja, još se ne zna tko će biti njegov peti potpredsjednik, kao ni iz redova koje stranke će biti izabran. Prema Poslovniku, vladajuće stranke imaju pravo na tri potpredsjednika, a oporba na dva, no zbog odnosa snaga u Saboru HDZ se odrekao jednog potpredsjedničkog mjesta.</p>
<p>Uz dva HDZ-ova, na konstituirajućoj sjednici prije Božića izabrana su i dva potpredsjednika iz redova SDP-a i HNS-a, a pravo na petoga polaže HSS koji kao i HNS ima deset zastupnika te HSP koji ih ima osam. Iako su brojke na strani »seljaka«, argument pravaša je da se HSS ne može smatrati oporbom jer je dao podršku Sanaderovoj vladi te da stoga položaje za svoje zastupnike može ostvariti samo u sklopu HDZ-ove kvote. </p>
<p>Da bi Sabor dobio petog potpredsjednika, HSS i HSP bi se trebali dogovoriti, a ako ne uspiju, moguće je da svaka stranka istakne svog kandidata i da nakon glasanja u Saboru potpredsjednik postane onaj koji dobije veću potporu zastupnika. </p>
<p>Ako dogovora ne bude, nagađa se da bi i HSS i HSP mogli odustati od potpredsjedničkog mjesta na koje bi zatim bio izabran netko iz SDP-a. Ta bi stranka time imala dva potpredsjednička mjesta u Saboru, što ne bi bilo nelogično, jer sa 34 zastupnika ima nešto manje mjesta nego sve ostale oporbene stranke zajedno.</p>
<p>Postoji i treća mogućnost, da peti potpredsjednik uopće ne bude izabran jer Poslovnik kaže da Sabor može imati do pet potpredsjednika, ali i ne mora. No, izvjesnije je da će netko ipak zasjesti i na peto potpredsjedničko mjesto. Zasad je sigurno jedino da će peti potpredsjednik imati ured na drugom katu, gdje je donedavno sjedio Ivica Kostović, jedan od pet potpredsjednika iz prošlog saziva. Taj je potpredsjednički ured, naime, jedini nakon smjene vlasti ostao prazan, a ostali su se potpredsjednici već uselili u prostorije svojih prethodnika. </p>
<p>Tako je Luka Bebić dobio ured na drugom katu gdje je nekad radio Zdravko Tomac, a kat ispod njega je ured predsjednika Sabora gdje se odmah nakon izbora uselio Vladimir Šeks. Desetak metara dalje je ured Mate Arlovića koji je potpredsjednik bio i u prošlom sazivu pa se nije trebao seliti, a Vesna Pusić naslijedila je ured Vlatka Pavletića, također na prvom katu. U prizemlje je smješten samo jedan od potpredsjednika iz redova HDZ-a Darko Milinović, i to u bivši kabinet Baltazara Jalšovca.</p>
<p>U rasporedu prostorija stranačkih klubova još nije došlo do znatnih promjena. Zasad je jedino klub HNS-a i PGS-a s drugog kata preseljen u prizemlje, u dio prostorija koje su dosad pripadale HSLS-u. Ta stranka će s DC-om imati zajednički tročlani klub na čelu s Đurđom Adlešić, koji će tako ubuduće imati manje radnog prostora. </p>
<p>Neki klubovi već su na vrata istaknuli imena svojih čelnika. Na ulazu u HDZ-ov klub je ime njegova predsjednika Luke Bebića, iako mu je ured dva kata iznad, kao i trojice potpredsjednika – Marije Bajt, Ivana Jarnjaka i Marija Zubovića, nekadašnjeg zubara predsjednika Franje Tuđmana. Tri potpredsjednika ima i Klub SDP-a koji vodi šef stranke Ivica Račan, a to su Milanka Opačić, Slavko Linić i Ivo Josipović. Predsjednik Kluba HNS-a i PGS-a je Dragutin Lesar, a zamjenica mu je Alenka Košiša-Čičin Šain.</p>
<p>HSU je prvi put ušao u Sabor pa treba naći prostor za njihov tročlani klub, a veće prostorije trebao bi HSP, koji se s osam zastupnika udvostručio u odnosu na prošli saziv, kad je na raspolaganju imao samo jednu prostoriju. </p>
<p>Još nisu poznata imena svih zastupnika ovog saborskog saziva. Dio izabranih iz redova HDZ-a otišao je u Vladu, a na njihova mjesta odmah su došli njihovi zamjenici, no neki zastupnici su nedavno postali državni tajnici ili pomoćnici ministara, pa i njima treba zamjena. HDZ i SDP su najavili da njihovi zastupnici neće moći istodobno biti na gradonačelničkim ili drugim dužnostima. </p>
<p>Do iduće sjednice Sabora trebao bi biti poznat sastav svih 25 odbora u kojima će čelna mjesta biti podijeljena u omjeru 13:12 u korist oporbe. Da bi sve bilo gotovo na vrijeme, barem do kraja tjedna, morali bi početi razgovori predstavnika klubova na kojima će se dogovoriti koji će zastupnici sjediti u kojem odboru. Odbori će biti konstituirani kad Sabor potvrdi njihov sastav, čime će ovaj saborski saziv biti konstituiran u punom smislu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Saborski odbor za pravosuđe još nema ni kandidata za predsjednika</p>
<p>Radna tijela Hrvatskog sabora još nisu konstituirana. U tzv. sudbenom području nedostaju predsjednik Odbora za pravosuđe i njegov zamjenik.</p>
<p>Zasad se zna da je predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav HDZ-ov zastupnik Dražen Bošnjaković, a njegova zamjenica bivša SDP-ova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Odbor za zakonodavstvo vodit će, kao i u prijašnjem sazivu, Josip Leko (SDP), a njegov će zamjenik biti Florijan Boras (HDZ). </p>
<p>Odbor za pravosuđe još nema predsjednika. Nitko ne zna ni pripada li to radno tijelo u kvotu oporbe ili vlasti. Pokaže li se da je ključno pravosudno tijelo u Saboru u rukama oporbe, upućeni kažu Vjesniku da bi svoje kandidate trebali ponuditi iz Hrvatske stranke prava, odnosno iz Hrvatske seljačke stranke. Pravnik koji bi iz HSP-a mogao biti predsjednik je Anto Đapić, a iz kvote HSS-a kandidat se ne vidi.</p>
<p>Odbor za pravosuđe daje mišljenje o sudačkim kandidatima, među ostalima i za Ustavni sud. To nije kesten, ma koliko vruć bio, koji bi HDZ htio ostaviti izvan kontrole. Raspitujući se u stručnim službama parlamenta, Vjesnik je doznao da sastanak koji bi definirao vodeće ljude svih radnih tijela još nije sazvan. S obzirom na pripreme sjednice Sabora, zakazane za 27. siječnja, to bi mogao biti problem. Osim ako neimenovanje predsjednika Odbora za pravosuđa i nije problem. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oporba još dogovara čelne pozicije u odborima</p>
<p>Unatoč tome što su se za prošli tjedan i početak ovoga najavljivali pregovori oporbe o raspodjeli mjesta u saborskim radnim tijelima, to se još uvijek nije dogodilo. U Saboru se spekulira da bi se pregovori mogli održati ili u petak ili čak u ponedjeljak. No sigurno je da do utorka, 27. siječnja, kada počinje sjednica mjesta u radnim tijelima trebaju biti raspodijeljena. Poznato je da je 13 odbora dobila oporba od čega osam predsjedničkih mjesta pripada SDP-u i koalicijskim partnerima - Libri, IDS-u i LS-u, kao i šest potpredsjedničkih mjesta. Ostalih pet predsjedničkih mjesta dijele HNS, HSS i HSP. U kuloarima se govori da bi HNS mogao dobiti predsjedničko mjesto u Odboru za pomorstvo, promet i veze a predsjednik bi bio Radimir Čačić, čiji je to i bio resor u bivšoj vladi. HNS bi rado i čelno mjesto u Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, dok je HSP zainteresiran za čelno mjesto u Odboru za informatizaciju i medije. Što se HSS-a tiče, vjerojatno će ta stranka voditi Odbor za poljoprivredu a preferira i Odbor za turizam. No u SDP-u nisu skloni toj ideji. Europske integracije će vjerojatno voditi nestranački kandidat SDP-a Neven Mimica, bivši ministar europskih integracija. Kako se može čuti iz najjače oporbene stranke, SDP će inzistirati da vodi odbore za ravnopravnost spolova, za obitelj, mladež i sport, te za lokalnu samoupravu. </p>
<p>Što se, pak, HDZ-ovih čelnih ljudi u odborima tiče, spekulira se da bi Ivan Jarnjak, bivši ministar unutarnjih poslova, mogao biti šef Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, dok bi Odbor za vanjsku politiku mogao voditi Neven Jurica. Odbor za gospodarstvo pripao bi Gordanu Jandrokoviću a Odbor za financije Šimi Prtenjači. Upravo o toj temi u ponedjeljak su razgovarali Ivica Račan, Vesna Pusić i Zlatko Tomčić, no konkretnijih dogovora još uvijek nema. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Glavaš će biti župan ili će sam odlučiti tko će to biti</p>
<p>Čovjek kojega je zbog neposluha, naglog temperamenta i teške naravi još predsjednik Tuđman dugo držao »na ledu«, marginaliziravši ga u stranci, nekoliko je puta padao i uzdizao se u političkoj karijeri / Pobjedom Ive Sanadera u HDZ-u započeo je ponovni uzlet Glavaševe karijere, a ulaskom Sanadera i HDZ-ove vlade u Banske dvore Glavaš je, uz Vladimira Šeksa, ponovno dobio veliku prigodu koju sigurno neće propustiti</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – »Iako prevladava mišljenje da ću ja biti osječko-baranjski župan, nisam još u potpunosti odlučio hoću li to i prihvatiti. Ali, ako ja ne preuzmem tu dužnost, onda ću predložiti drugog kandidata čije ime još ne želim reći«, kaže Branimir Glavaš, saborski zastupnik i član Središnjeg odbora HDZ-a te čelni čovjek osječko-baranjskog HDZ-a. Budući da je HDZ pobjednik nedjeljnih izbora u Osječko-baranjskoj županiji, prilično je sigurno da bi Glavaš mogao ponovno biti osječko-baranjski župan. </p>
<p>Mnogi će se složiti da je Glavaš, alfa i omega istočne Slavonije, godinama nazivan i »šerifom Osijeka«, jedan od najkontroverznijih ljudi hrvatske političke pozornice posljednjih 13-ak godina.</p>
<p>Čovjek kojega je zbog neposluha, naglog temperamenta i teške naravi još predsjednik Franjo Tuđman dugo držao »na ledu«, marginaliziravši ga u stranci (navodno je Tuđman bio zaprepašten informacijama koje je dobivao o slavonskom »vladaru«), nekoliko je puta padao i uzdizao se u političkoj karijeri. Pobjedom Ive Sanadera u HDZ-u započeo je ponovni uzlet do tada već načete Glavaševe političke karijere, a useljavanjem Sanadera i HDZ-ove vlade u Banske dvore Glavaš je, uz Vladimira Šeksa, opet dobio veliku prigodu koju sigurno neće propustiti.</p>
<p>Iako su mnogi smatrali da je Glavaš politički mrtav zbog epizoda u Domovinskom ratu, od kojih neke još nisu razjašnjene (posebice odnos prema Srbima u ratnom Osijeku, kojemu je bio na čelu), a spominjao se i kao mogući haaški osumnjičenik, Sanader se nije odrekao svog vjernog suradnika. Očekivalo se da će Sanader Glavaša gurnuti u stranu, daleko od očiju javnosti, da ne bi smetao HDZ-ovom proeuropskom imageu – a i sâm je Glavaš jednom javno rekao kako zna da se njegov lik ne uklapa u sliku modernog, reformiranog HDZ-ovca – to se nije dogodilo. No, možda bi Glavašev ponovni izbor za osječko-baranjskog župana potvrdio Sanaderovu namjeru da odlaskom, odnosno povratkom u Osijek, Glavaš ipak bude maknut iz političkog Zagreba.</p>
<p>Branimir Glavaš rođen je 23. rujna 1956. godine u Osijeku, gdje je nakon završene gimnazije diplomirao na Pravnom fakultetu. Sudionik je Osnivačke skupštine HDZ-a 17. lipnja 1989. godine u Zagrebu, a na prvim demokratskim izborima 1990. izabran je za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i člana Delegacije Republike Hrvatske u Saveznoj skupštini SFRJ u Beogradu. Osamostaljivanjem Hrvatske, u jesen 1990., imenovan je sekretarom Sekretarijata obrane za općinu Osijek. Pred njim je bio težak posao hitnog preustroja i organizacije sustava obrane u tom dijelu novostvorene države.</p>
<p>U Domovinskom je ratu odlukom vrhovnog zapovjednika Franje Tuđmana, 1991. i 1992., bio ratni zapovjednik obrane grada Osijeka i pomoćnik zapovjednika Prve operativne zone Osijek, a iz HV-a izlazi s činom pukovnika. Kad je demobiliziran, sredinom 1992., izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek i, odlukom vlade, imenovan koordinatorom za civilna pitanja Unprofora.</p>
<p>Već na izborima u veljači 1993. izabran je za zastupnika u Županijski dom Sabora, a 14. travnja 1993. za prvog osječko-baranjskog župana. U listopadu 1995. ponovo ulazi u Zastupnički dom Sabora, a u travnju 1997. opet postaje zastupnik u Županijskom domu Sabora. Nakon pobjede i na lokalnim izborima ponovno je izabran za osječko-baranjskog župana, 17. svibnja 1997.</p>
<p>No, u listopadu iste godine Glavaš podnosi ostavku na mjesto župana, a vrhovni zapovjednik oružanih snaga Franjo Tuđman dodjeljuje mu čin general bojnika HV-a i raspoređuje u Glavni inspektorat HV-a pri Ministarstvu obrane. Početkom 1999., nakon vojnog umirovljenja, ponovno preuzima dužnost župana Osječko-baranjske županije, koju obnaša do lipnja 2000., kada aktivira svoj novi mandat u Saboru. Dužnost saborskog zastupnika obnašao je do raspuštanja Sabora u listopadu 2003.</p>
<p>U HDZ-u obnaša dužnost predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije, član je Središnjeg odbora HDZ-a i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Zbog doprinosa u stvaranju, obrani i obnovi Hrvatske Tuđman ga je odlikovao nekolicinom odličja.</p>
<p>Glavaš je od početka svog političkog djelovanja kontroverzama izazivao pažnju, ali i kritike javnosti, političkih oponenata, čak i stranačkih kolega. Posebno je pak zapamćena njegova uloga u organizaciji Sedmog općeg sabora HDZ-a u travnju 2002., kada se vodila oštra i tijesna borba između Ive Sanadera i Ivića Pašalića. Glavaš je, uz svog slavonskog političkog mentora i prijatelja Šeksa, bio zadužen za logistiku.</p>
<p>Iz Osijeka je doveo zaštitare »borbaše«, mišićave mladiće s viškom mrkih pogleda i manjkom simpatičnosti, odjevene u crno od glave do pete, koji su se tako dobro rasporedili po Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« da u nju nije mogla ni muha ući. </p>
<p>Kuloari kažu da je Glavaš tada osigurao i Sanaderovu pobjedu famoznim nestancima listića sa zaokruženim Pašalićevim imenom bačenima u obližnje kontejnere. »Nije istina da smo falsificirali listiće. Nije ni postojala mogućnost krađe glasova, bilo je mnogo promatrača na izbornim mjestima«, kaže Glavaš, koji već dvije godine uporno odbija sve insinuacije o mutnim rabotama na tom HDZ-ovom skupu. </p>
<p>Ima zanimljivo objašnjenje i na upit zašto su taj skup osiguravali baš »njegovi« dečki iz Osijeka s kojima je, poznato je, u izvrsnim odnosima, a ne neka druga, razvikanija i poznatija zaštitarska tvrtka: »Angažirali smo 'borbaše' jer smo htjeli zaštitarsku kuću izvan metropole. To je bilo jamstvo da će ti ljudi profesionalno odraditi posao, bez mogućnosti utjecaja izaslanika na tom saboru, a koji su se vjerojatno poznavali i s ljudima iz zagrebačkih zaštitarskih tvrtki«.</p>
<p>Što uopće znače te Glavaševe diplomatske riječi? Prevedeno na običan jezik: da oni koji tada nisu trebali ući u dvoranu »Lisinski« u nju doista i ne uđu, jer je režija drukčija. Pa se tako dogodilo da i mnogi ugledni izvorni HDZ-ovci ostanu izvan dvorane. Glavaš je posao odradio odlično pa nije čudo da se Sanader nikada nije odrekao njegovih usluga.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sanaderova politika omogućit će završetak monitoringa ljudskih i manjinskih prava</p>
<p>Sanader želi intenzivirati proces provođenja promanjinske politike - vjerujem da će takva politika prema manjinama vrlo brzo pomoći Hrvatskoj da se kvalificira za članstvo u EU i NATO / Manjine su u velikoj mjeri integrirane u hrvatsku političku zajednicu, što će pomoći da se Hrvatska brže kreće prema modernom građanskom društvu, odmičući se od »etničke demokracije«, kaže Tatalović</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Politika sadašnje vlade prema nacionalnim manjinama i kako se to reflektira na međunarodnoj razini povod su za razgovor sa Sinišom Tatalovićem, potpredsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na katedri za međunarodne odnose i diplomaciju.</p>
<p>• Je li manjinska politika nove vlade iznenađenje?</p>
<p>– Nije. Ona je samo intenziviranje provođenja manjinske politike koja se započela provoditi 2003. godine, a nakon donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Svoje glasove za taj zakon dali su i zastupnici HDZ-a pa je logično da je njegov sadržaj važan dio programa nove vlade. Iako su lani učinjeni pomaci u ostvarivanju prava manjina, to je bilo ispod očekivanja pripadnika nacionalnih manjina. Toga je očito svjestan dr. Sanader, koji dosadašnjim potezima prema manjinama želi intenzivirati proces provođenja promanjinske politike. Vjerujem da će takva politika prema manjinama vrlo brzo pomoći Hrvatskoj da se kvalificira za članstvo u EU i NATO i omogućiti završetak svih monitoringa ljudskih i manjinskih prava kojima je Hrvatska još izložena. Zato je važno da ta politika dobije što širu društvenu podršku. To će omogućiti da Hrvatska što prije postane demokratska i tolerantna zemlja u kojoj su etničke različitosti bogatstvo i prednost, a ne problem. </p>
<p>• Jesu li nešto od toga pokazali prošli izbori? I u tom kontekstu, kako objašnjavate rezultate izbora za zastupnike manjina?</p>
<p>– Prošli su izbori potvrdili demokratsko odrastanje Hrvatske. Na žalost, pripadnici manjina imali su ograničenu mogućnost biranja svojih zastupnika, jer su morali odlučiti hoće li glasovati za manjinskog zastupnika ili za državne liste. To je sigurno smanjilo legitimitet manjinskih zastupnika, jer je za njih glasovalo u prosjeku manje od 20 posto pripadnika manjina koji su izašli na izbore. To ujedno pokazuje da su manjine u velikoj mjeri integrirane u hrvatsku političku zajednicu, što će sasvim sigurno pomoći da se Hrvatska brže kreće prema modernom građanskom društvu, odmičući se od »etničke demokracije«.</p>
<p>• Znači li to da treba promisliti kakvo će ubuduće biti predstavljanje manjina u Hrvatskom saboru?</p>
<p>– To će biti nužno raspraviti. Ali to predstavljanje ne smije usporiti demokratske procese i remetiti distribuciju političke volje hrvatskih građana iskazane na izborima. O tome će ljudi koji se okupljaju oko časopisa »Međunarodne studije« uskoro organizirati pravno-politološku raspravu i analizirati problem i iz komparativne perspektive.</p>
<p>• Mogu li manjine svoja prava ostvariti u postojećim uvjetima?</p>
<p>– Mogu i u postojećem, vrlo širokom ustavnom i zakonskom okviru. Hrvatska je prihvaćajući međunarodne obveze vezane za prava nacionalnih manjina postigla visoku razinu normativnih pretpostavki za njihovo ostvarivanje i zaštitu.</p>
<p>• U javnosti se još nedovoljno razumije uloga Savjeta za nacionalne manjine. Kako je vi shvaćate?</p>
<p>– Savjet za nacionalne manjine je tijelo proizašlo iz Ustavnog zakona i krovna je institucija za zaštitu prava nacionalnih manjina. Savjet ima vrlo velike ovlasti, posebno u dijelu koji se odnosi na praćenje provođenja Ustavnog zakona i drugih zakona koji reguliraju prava nacionalnih manjina. U tom smislu Savjet može davati preporuke, mišljenja i činiti određene napore da se ti zakoni što bolje provode. Zbog toga Savjet mora surađivati s Hrvatskim saborom, vladom, predsjednikom Republike, određenim ministarstvima, predstavnicima međunarodne zajednice i matičnim državama naših manjina. Savjet ima i tu mogućnost da komunicira s tijelima lokalne i regionalne samouprave. Polazeći od takvih ovlasti, Savjet će u budućnosti imati nezaobilaznu ulogu u ostvarivanju prava nacionalnih manjina.</p>
<p>Savjet djeluje kao tijelo koje nije predstavničko u dijelu u kojem u njemu ne participiraju saborski zastupnici koji zastupaju interese pojedinih nacionalnih manjina. Članove Savjeta iz kvote u kojoj sam i ja prema određenim kriterijima predlažu manjinske udruge, a imenuje vlada, što nam daje mogućnost autonomnog djelovanja i u odnosu na manjine i u odnosu na tijela državne vlasti. Na neki način imamo dvostruki legitimitet i opći mandat zastupanja interesa svih nacionalnih manjina, ali i zastupanja državnih interesa u ovom području.</p>
<p>• Iako ste izabrani na četiri godine, novom ste premijeru ponudili mandat na raspolaganje. Zašto?</p>
<p>– Budući da sam mandat potpredsjednika Savjeta dobio od prethodne vlade, smatrao sam politički korektnim da mandat stavim na raspolaganje novom premjeru i zatražim potvrdu mandata, bez čega ne bih mogao kvalitetno i odgovorno obavljati ovu dužnost.</p>
<p>»Najdalje se otišlo u ostvarivanju prava iz kulturne autonomije«</p>
<p>l Hrvatska priprema drugo izvješće o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Kakvo će ono biti?</p>
<p>– Drugo izvješće, u odnosu na prvo koje je Hrvatska podnosila Vijeću Europe 1999./2000. godine, pokazuje bitan napredak u ostvarivanju manjinskih prava u mnogim sektorima. Najdalje se otišlo u ostvarivanju prava iz područja kulturne autonomije, a problemi su još vezani za povratak, obnovu i socijalna prava pripadnika manjina. Hrvatska je danas u fazi stvaranja pozitivne klime i političkih pretpostavki da se zapisana prava manjina ostvaruju cjelovito. Pozitivne promjene unutar hrvatskog društva i intenzivna nastojanja nove vlade da se Hrvatska što prije integrira u Europu stvaraju uvjete koji bi u budućnosti trebali omogućiti da manjine istinski ostvaruju prava koja im pripadaju. To je, naravno, dugoročan i složen proces, a posebno će biti složen i teško ostvariv ako se ne održi sad uspostavljeno povjerenje i partnerstvo između Vlade i predstavnika manjina.</p>
<p>»Domovinski rat se više ne bi smio relativizirati«</p>
<p>l Treba li povjerenje koje je HDZ iskazao prema predstavnicima manjina rezultirati i njihovim povjerenjem prema Hrvatskoj? Konkretno, treba li se srpska manjina jasnije odrediti prema Domovinskom ratu?</p>
<p>– To je važno pitanje, jer će o ponašanju predstavnika manjina u Hrvatskom saboru i Vladi u znatnoj mjeri ovisiti i budući odnos vlasti i javnosti prema manjinama. Predstavnici manjina, posebno srpske, sada su dobili povjerenje da sudjeluju u Vladi, ali i određenu odgovornost za budućnost Hrvatske. Oni su preuzeli ili će preuzeti važne resore u nekoliko ministarstava. Što se tiče određenja prema ratu, iako se ne treba vraćati u prošlost, mislim da se više ne bi smio relativizirati Domovinski rat i previđati činjenica da je Hrvatska bila žrtva agresije. Na to je važno podsjetiti i stoga što rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji pokazuju da nacionalističke snage, na žalost, jačaju. Vjerujem da predstavnici srpske zajednice znaju onu srpsku izreku koja kaže: »Koga kafa opeče i na jogurt duva«.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Stari grijesi došli na naplatu</p>
<p>Sanaderova vlada ovih tjedana dobiva sa svih strana podsjetnike kako je upravo ona pozvana da riješi sve probleme i pogreške iz prošlih vremena. Tako će za Veliku Britaniju i Nizozemsku, u slučaju da ne nađu Gotovinu ili se on pak sam preda, biti dovoljno da se pokaže kako se čini sve na tom planu i naravno da se, kada dođu nove optužnice, sve obavi kako treba u roku 48 sati</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Kako to obično biva, u Hrvatskoj se i najjednostavnije i najlogičnije stvari vrlo brzo pretvore u politički problem, točku nesporazuma sveopćeg iznenađenja. Hrvati se u vanjskoj politici prečesto nepotrebno čude.</p>
<p>Prvo smo se svi iznenadili, uključujući i najeminentnije članove Vlade, zbog Prodijeve izjave u Bruxellesu o vezi između nedovršenog procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i političke volje EU-a da Hrvatskoj dodijeli status kandidata. Prvo je krenulo prepucavanjem s medijima, a onda i nemuštim objašnjavanjima da ne postoji pravna veza između procesa ratifikacije i stjecanja statusa kandidata.</p>
<p>Energija uložena o objašnjavanja pravnih začkoljica bespotrebno je utrošena. Pravne rasprave nisu bitne. Ono što je u Bruxellesu kazao Prodi, zatim potvrdio njegov diplomat u Zagrebu, predstavnik Europske komisije Jacques Wunnenburger, vrlo je jednostavno i nije ništa novo. Europska komisija sasvim sigurno neće svoje mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za EU proslijediti Europskom vijeću ako ne bude postojala suglasnost svih zemalja članica da je Hrvatska ispunila ključne političke kriterije. Dakle, pojednostavljeno, ako ovoga proljeća ne bude napretka glede Haaga, pozitivnog mišljenja Europske komisije krajem ožujka neće biti, a za to je dovoljan negativan stav samo jedne Unijine članice.</p>
<p>Sve se to, naime, znalo i prije. Ili nije. Ili se možda u nastupu samoopijajuće euforije zbog uspješne prve vanjskopolitičke turneje na sadržaj zaboravilo, pa se mislilo da će njega zaboraviti i ostali.</p>
<p>Sanaderova vlada ovih tjedana dobiva sa svih strana podsjetnike kako je upravo ona pozvana da riješi sve probleme i pogreške iz prošlih vremena.</p>
<p>Tako će za Veliku Britaniju i Nizozemsku, u slučaju da ne nađu Gotovinu ili se on pak sam preda, biti dovoljno da se pokaže kako se čini sve na tom planu i naravno da se, kada dođu nove optužnice, sve obavi kako treba u roku 48 sati. U suprotnome, od pravnih rasprava o tome je li ratifikacija potrebna ili ne, neće biti nikakve koristi. Jer tada protiv pozitivnog avisa neće biti samo te dvije zemlje, nego i ostalih trinaest. Dokaz za to je nekoliko posljednjih zaključaka Vijeća ministara EU-a o »slučaju Gotovina«. Bez obzira na Veliku Britaniju i Nizozemsku, s oštrim zaključcima o tome da Hrvatska ne surađuje s Haaškim sudom zbog odbjegloga Gotovine složilo se i onih 12 zemalja koje je ratifikaciju hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju već obavilo.</p>
<p>Praksa je pokazala da uvijek kada se hrvatski političari uhvate pravnih razloga kako bi objasnili neki politički potez u pravilu slijede dugoročne nevolje. U slučaju jednostranog proglašenja ekološko-ribolovne zone do koje se došlo, dosad rijetko viđenom kombinacijom uskogrudnosti, arogancije i jeftinoga politikantstva tandema Tomčić – Račan, Sanaderova vlada i u vezi s tim ima dodatne probleme. Pojas s odgodom doživio je fijasko, a za obnavljanje porušenih mostova s Rimom Sanader će već ovoga mjeseca morati dokazati da je nova vlada europski usmjerena – da se o vlastitim potezima koji imaju utjecaja i na susjede, ima namjere s njima i dogovarati.</p>
<p>No, još je jedan neriješen problem sustigao Sanadera. Politički potez dobre volje s druge strane Jadrana očekuje se i u vezi s povratom imovine talijanskim izbjeglicama, prije svega onima koji su nepravedno bili izostavljeni iz svih sporazuma. </p>
<p>U posljednje dvije godine otkako je osnovana zajednička mješovita komisija kako bi se to pitanje počelo rješavati, nije napravljeno gotovo ništa. Sanader i Berlusconi će, kada se nađu, o tome morati razgovarati gotovo iz početka; u gotovo dvije godine ta se komisija sastala samo tri puta. I nije se dogovorilo ništa. Premijer Sanader u rješavanju vanjskopolitičkih problema najviše će posla imati kod kuće, u vlastitu dvorištu. </p>
<p>Mnogo jednostavnije će mu u Rimu biti pokazati gestu dobre volje i obećati novi krug pregovora o jurisdikciji na Jadranu i simbolično najaviti povrat nekoliko napuštenih objekata u Istri pravim vlasnicima nego što će vlastito članstvo (njih čak 80 posto) uvjeriti u važnost suradnje s Haaškim sudom. Ne zbog suda kao takva, nego poštivanja pravne države uopće.</p>
<p>Zato Sanader ima mnogo zahtjevniji posao nego što se čini na prvi pogled. Osim što mora Europskoj uniji i SAD-u pokazati da je ova vlada prestala držati fige u džepu u vezi s Gotovinom, Sanader je zbog vrlo obećavajućih najava na sebe preuzeo ulogu lidera, onoga koji će započeti s mijenjanjem prevladavajućeg mindseta, sustava vrijednosti koji, nažalost, u Hrvatskoj još ima malo veze europskim vrijednostima i standardima življenja. Jedno drugo istraživanje, pak, navodi kako gotovo isti postotak ne podržava Sanaderovu izjavu o tome da su manjine bogatstvo svakoga naroda.</p>
<p>Hrvatska objektivno jest blizu statusa zemlje kandidata u EU, a jako je blizu i pozivnici za NATO. Bilo bi jako dobro da te ciljeve realizira ove godine kako bi mogla napokon započeti s poslom ispunjavanja svih kriterija za punopravno članstvo. Bez obzira na to hoće li članicom EU-a formalno postati 2007., 2008. ili 2009. godine.</p>
<p>Sanaderovoj vladi u vrlo kratkom vremenu zahtjevnih integracijskih rokova na naplatu, a Žužulovoj diplomaciji na teret, dolaze svi grijesi propuštenih ili krivo odigranih poteza bez obzira na to dogodili se oni devedesetih ili nakon 2000. godine. Ispunjavanje političkih kriterija Europske unije (povratak izbjeglica, Haag, reforma pravosuđa), suprotno uvriježenom mišljenju, imat će iznimno pozitivan učinak i na hrvatsko-američke odnose, mnogo pozitivniji od onoga izazvanoga eventualnom odlukom o slanju vojnika u Irak ili, pak, potpisivanja sporazuma o neizručivanju američkih građana MKS-u. Ta pitanja još trenutačno nisu na dnevnom redu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ne treba brkati lončiće</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Premijer Ivo Sanader i dalje pokušava pomiriti svoja ekonomska obećanja sa stvarnošću u kojoj mu, zasad, smanjenje PDV-a donosi više problema nego koristi jer opasno prazni državnu blagajnu, a nema jamstva da će zbog toga džepovi građana ostati puniji. Zato je i počeo nagovarati trgovce da smanje cijene kada država smanji PDV, umjesto da taj novac strpaju u svoj džep. Neki su već najavili da će ga poslušati. </p>
<p>To bi se naoko moglo protumačiti kao dokaz da je Hrvatska dobila premijera koji može ono što malo koji državni čelnik u demokratskom svijetu može – natjerati proizvođače i trgovce da smanje cijene na jedan njegov mig, riječ ili apel!</p>
<p>Jesmo li doista dobili tako moćnog premijera? Nismo, naravno.</p>
<p>Sjetimo se poskupljenja i pojeftinjenja kruha nakon premijerova apela. U mnogim su prodavaonicama cijene kruha doista vraćene na razinu s početka prosinca. Ali samo je u nekim lancima to vraćanje cijena na staro palo prije svega na pleća trgovaca i njihovih marži, odnosno zarade koja kod nekih na kruhu premašuje i 50 posto prodajne cijene. Cijene nisu pale zbog moćne premijerove riječi nego prije svega zbog konkretnih mjera njegove vlade koje su, prije svega, pojeftinile proizvodnju kruha odnosno nabavu jeftinijeg brašna.</p>
<p>Ukazivanje vlasti na doista vrlo visoke marže trgovaca u Hrvatskoj je, naravno, i te kako dobrodošlo. To bi mogao biti onaj važni kamenčić koji će pokrenuti barem neke trgovce da smanje marže, a potrošače da pomnije paze gdje i po kojim cijenama kupuju. Jer, ne treba brkati lončiće. Neće trgovci kresati cijene i marže (dakle, dobit) samo zato jer ih je premijer lijepo zamolio ili upozorio. Na takav ih korak može prisiliti samo tržište odnosno konkurencija.</p>
<p>No postoji i opasnost da se u tu priču upetljaju i neke igre koje su dugoročno vrlo opasne. Postoji mogućnost da se trgovci odazovu apelu politike zato što su im obećane ili oni barem očekuju dovoljno vrijedne protuusluge. Na primjer, da će se u ime manjih cijena odnosno zadovoljnijih birača-kupaca povremeno zažmiriti prilikom pregledavanja njihovih poslovnih knjiga ili kontrole prijavljivanja zaposlenih ili poštivanja zakona prema kojem se rad nedjeljom mora plaćati bolje nego rad preko tjedna.</p>
<p>Za nadati se da Sanaderova vlada tu »cijenu« pojeftinjenja neće priuštiti naciji jer bi to bilo pogubno za pravnu državu koja u nas još nije uhvatila dovoljno duboko korijenje. A građani bi vrlo brzo počeli plaćati vrlo visoku cijenu takva pojeftinjenja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bahatost koju skupo plaćamo</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Bahatost dijela državnih dužnosnika kojom se odnose prema novcu poreznih obveznika ovih je dana ponovo izbila na danje svjetlo iako priča o mikrovalnoj pećnici koja je državu koštala 16.000 kuna, ili »sitnom kuhinjskom inventaru« koji je, navodno, nabavljen u antikvarijatu (zašto, zaboga?!) i plaćen više od 160.000 kuna, vjerojatno nije njezin vrhunac. Još se, primjerice, nismo pomirili ni s epilogom priče o draguljima koje je poslovnim partnerima navodno kupovao čelni čovjek javnog dioničkog društva. A pogotovo ne s činjenicom da nitko od prozvanih zbog tih navoda nije pokazao ni najmanji sram.</p>
<p>Sličnih će priča sigurno biti još, bez obzira na to koja politička opcija bila na vlasti, jer kukolja ima u svakom »političkom žitu«. Priče o visokim honorarima koji su se državnim službenicima u Zavodu za obitelj, materinstvo i mladež isplaćivali za »dodatne poslove«, koje su inače trebali odraditi u svoje radno vrijeme, nisu vezane samo uz bivšu HDZ-ovu vlast. I ona SDP-ova u protekle je četiri godine nerijetko radila slično kada se, primjerice, državnim dužnosnicima za petnaestak minuta sudjelovanja na nekom seminaru, na kojem su prezentirali redovni rad svoga ministarstva, plaćalo sve troškove te po 4000 kuna honorara. Opravdanje je bilo da »jedino uz plaćanje možete privući nezavisne stručnjake, a kad se plaća jednima«, što se ne bi »omastili« i drugi?</p>
<p>Često se masno honoriraju sudjelovanja državnih dužnosnika u raznoraznim vijećima, savjetima, povjerenstvima i tko zna kakvim državnim »tijelima«, što je vjerojatno i glavni razlog zbog kojega ih se namnožilo bezbroj. S tim da se sa svakom promjenom vlasti iznova imenuju članovi koji posao za koji su bili zaduženi prethodnici najčešće rade - iznova. Tako je, primjerice, s idejom da se u okviru nove vlade pri Ministarstvu za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost osnuje poseban savjet za demografsku obnovu, iako u nečijoj ladici već godinama postoji visoko ishvaljena HDZ-ova strategija demografskog razvitka od koje nije provedeno ni 10 posto prijedloga. Na demografskoj bi obnovi, kako sada stvari stoje, mogli raditi ljudi koji su radili na strategiji, što znači da nam nisu potrebni savjeti i novi dokumenti, nego provedba. Što nije u domeni savjetnika, nego izvršne vlasti.</p>
<p>Ako je, pak, suditi prema najavama iz izvora bliskih Banskim dvorima, slično bi se moglo dogoditi i s politikom razvoja školstva, ili poljoprivrede.</p>
<p>I sve to na naš račun...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Grad s hrvatskom većinom: Statistika je Mostarcima lagala da su manji i da su muslimanskiji nego što jesu</p>
<p>Mostar je od većinske hrvatske upravne jedinice u svim popisima od kraja devetnaestoga stoljeća postao tek po zadnjem popisu (1991.) većinska muslimanska upravna jedinica. I to za samo jedan postotni bod. Pridodajmo: grad Mostar je kroz cijelu drugu polovicu dvadesetoga stoljeća po narodnosnom sastavu heterogen grad u komu su Hrvati najbrojniji narod / Prije ravno pola stoljeća, točnije, prema popisu 31. ožujka 1953., grad Mostar zahvaćao je, uz spomenuta naselja, još i Cim, Iliće, Rodoč, Vihoviće i Vrapčiće. Teško je dokučiti razloge zbog kojih je grad Mostar u svim sljedećim popisima stanovništva (1961.,1971.,1981. i 1991.) statistički prikazivan kroz prvu skupinu gradskih naselja. U međuvremenu, Mostar je na zadovoljstvo »urbi et orbi« probio i svoje ondašnje gradsko područje, a začahurena statistika ostala je u zarobljeništvu prve skupine gradskih naselja. Stari bi Mostarci rekli »od malte do malte« i ni pedalj dalje / Otimanje izgleda Hrvatima putem političko-teritorijalne ustrojbe (jer ovdje oduvijek vlada većina), odnosno legalne majorizacije ili svojevrsnoga »bosanskoga melting pota« (od komunalnoga preko međuopćinskoga i kantonalnoga do dvoentitetskoga modela) na putanji je »asimilirajte se ili bježite«. A upravo to međunarodni moćnici ovdašnjemu katoličkome kardinalu izriču / u brk, ostavlja Bosnu bez najstarijih svjedoka i prenosi se u (za)humsko-hercegovu zemlju</p>
<p>ANTE F. MARKOTIĆ</p>
<p>Nakon složenoga predraća, tragičnoga rata i ne manje složena poraća, teško je u složenoj zemlji »Bosni« (kako je pridjenuše stranci i mnogi domaći) i još složenijoj Herceg-Bosni, a zapravo u Bosni i Hercegovini, naći nešto zanimljivo što bi prezasićene slušače, čitače i gledače ovdašnje svakovrsnosti barem na trenutak zateklo bez karakterističnoga »rukoodmahivanja«.</p>
<p>Dok vješti redatelji i upravitelji ovdašnjeg kaosa smišljaju zgode i nezgode kako »Bosna« ne bi bila ostavljena samoj sebi (jer je za to nespremna i nesposobna), raznim spisateljima, tumačima i vodičima ostaje više ili manje zanimljiv remake recikliranja poznatoga i prepoznatljivoga ovdašnjega gradiva. </p>
<p>Jedno je ipak sasvim sigurno: ova zemlja je u svome kratkome državništvu iznjedrila (uz ostalo) dva nova zanimanja – profesionalne optimiste i profesionalne pesimiste. </p>
<p>Nije niti čudo. Teško je zapravo biti prosječan (sic!) u zemlji koja je cijela iz tri dijela (Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko), u Federaciji koja je cijela iz dva dijela (većinski hrvatski i većinski bošnjački dijelovi), u Republici Srpskoj koja je cijela iz dva dijela (zapadna i istočna), u jedinstvenome Mostaru iz osam dijelova (tri općine u kojima su hercegovački Bošnjaci većina, tri općine u kojima su hercegovački Hrvati većina, središnja zona s nepoznatom većinom, te naselje Zijemlje iliti »Srpski Mostar« koji se odmetnuo u Republiku Srpsku), u ... itd. </p>
<p>Ili najkraće: što bi uopće nakon svega mogao biti srednjak u jednoj državi s dva tijela i s tri narodne duše.</p>
<p>Nažalost, pokušaj vlastite neovisnosti srušio se na sam dan njena referendumskoga rođenja i gurnuo je u ratnu katastrofu koja je izmijenila njeno prijašnje tijelo i dušu i bacila je u naručje međunarodnoga skrbnika. </p>
<p>Daytonska kompozicija te zemlje postavljena na dva (ili tri) kolosijeka više najavljuje nego što vozi.</p>
<p>Hele (ergo): »Nije bilo ovakve zemlje na ovomu a možda niti na onome svijetu«. (»J..eš ti zemlju koja Bosne nema!«). S tom narodnom formulom završimo uvod povodu našega javljanja. A njega smo nedavno našli u Vjesnikovoj Panorami, tematski posvećenoj položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Još bliže: u jednome od dva priloga cijenjenoga novinara Ivana Šabića.</p>
<p>U njegovu (meni prihvatljivome) odgovoru na njegovo naslovsko pitanje »Kako i zašto se smanjivao broj Hrvata« (u BiH) autor ne nasjeda na desetljećima uhodanu i udomaćenu patetičnu opciju o (i)selidbi Hrvata iz »pasivnih krajeva«. </p>
<p>Testirajući navedenu tezu na najvećim urbanim središtima, autor doseže spoznaju o još nepovoljnijim protegama udjela Hrvata nego na razini BiH (s jedva prihvatljivim iznimkom grada Mostara), pritom upirući prstom na nezemljopisne razloge takvoga, za Hrvate nepovoljnoga, etnodemografskoga razvoja.</p>
<p>U uprigođenim tablicama Ivan Šabić je dao pregled narodnosnoga sastava stanovništva Banje Luke, Mostara, Sarajeva, Tuzle i Zenice, prema prvome (1948.) i zadnjem (1991.) jugoslavenskome-bosanskohercegovačkome popisu stanovništva. E, o Mostaru ću (gradu Mostaru) u nastavku.</p>
<p>Medijska bujica minule godine potisnula je »Bosnu« s vrha ljestvice zanimanja javnosti. No »bošnjački Mostar« nadomjestio je i dodano zasjenio Hercegovinu. Od mostara mostarskih pa do novoga Staroga mosta, od mostarskoga behara do habera o najvećemu bošnjačkome središtu u Hercegovini, od Eminina (Šantićeva) do Safina (Oručevićeva) Mostara, od jugoslavenskoga do bošnjačkoga, od stolnoga grada do općina s većinskim..., od istočnoga do zapadnoga, od Košnikova do X i Y-ova grada s obje strane Neretve (te »hercegovačke rijeke Jordan«) uvijek se nađe ponešto zanimljivo. </p>
<p>Od slučaja za sebe pa preko slučaja po sebi, Mostar je postao slučaj za sve i po svemu! No (izgleda) ne i prvi put.</p>
<p>U proteklih stotinjak godina (kao rijetko koji – točnije, nijedan, drugi grad, odnosno upravna jedinica u BiH) ni jedan ga ustroj i preustroj nije mimoišao. Njegovu današnju ustrojbenu formulu (o čemu sam pisao više puta) teško mogu dokučiti mnogi Mostarci ovdje i oni u okruženju i u bijelome svijetu.</p>
<p>Međutim, nedvojbeno je zasluga tzv. međunarodne zajednice što je i domaća (ova današnja i ona dojučerašnja) javnost Mostar percipirala ne kao općinu poput drugih u BiH, nego kao grad Mostar, dakako, većinski muslimanski. </p>
<p>Prema jednakoj navici, ta ista (neobaviještena) javnost ne samo što je prihvaćala, nego bi se i zaklela (sic!) i danas u temeljnu »muslimansku boju« Mostara. Zašto?</p>
<p>Ne ulazeći u dublju raspravu, nakanu ovoga napisa usmjerit ćemo samo na segment etno(konfesionalne) statistike, vrlo popularne početnice za profanu znanost širokih (tro)narodnih masa u Bosni i Hercegovini pri kraju drugoga i na početku trećega tisućljeća.</p>
<p>Recimo odmah: Mostar je od većinske hrvatske upravne jedinice u svim popisima od kraja devetnaestoga stoljeća postao tek po zadnjem popisu (1991.) većinska muslimanska upravna jedinica. I to za samo jedan postotni bod. Pridodajmo: grad Mostar je cijelu drugu polovicu dvadesetoga stoljeća po narodnosnom sastavu heterogen grad u komu su Hrvati najbrojniji narod. (Čak i danas nakon katastrofalnog rata, Mostar je, međutim, jedini među većim gradovima BiH ostao višenacionalan).</p>
<p>Upravo tim činjenicama želim popraviti statistiku Ivana Šabića o gradu Mostaru, i to samo za 1991. godinu. Zapravo, on i nije napravio nikakvu pogrešku. On ju je preuzeo iz službene statistike. A službena statistika objavljuje točne podatke za »lažni grad«. Preciznije: točne podatke za dio grada Mostara, odnosno za uže gradsko područje (Brankovac, Carina, Cernica, Donja Mahala, Luka i Zahum).</p>
<p>Prije ravno pola stoljeća, točnije, prema popisu 31. ožujka 1953., grad Mostar zahvaćao je, uz spomenuta naselja, još i Cim, Iliće, Rodoč, Vihoviće i Vrapčiće. Teško je dokučiti razloge zbog kojih je grad Mostar u svim sljedećim popisima stanovništva (1961.,1971.,1981. i 1991.) statistički prikazivan kroz prvu skupinu gradskih naselja. </p>
<p>U međuvremenu, Mostar je na zadovoljstvo urbi et orbi probio i svoje ondašnje gradsko područje, a začahurena statistika ostala je u zarobljeništvu prve skupine gradskih naselja. Stari bi Mostarci rekli »od malte do malte« i ni pedalj dalje. Zamislite da se Sarajlije zainate kako je Čaršija (makar ona bila i Baščaršija) Sarajevo! Tako su u Mostaru pola stoljeća (ne znajući jedan za drugoga) odrastala dva grada: stvarni Mostar i onaj »službeni – statistički Mostar«. Prevedeno na svakodnevni jezik, statistika je lagala Mostarcima i ostalima da su manji nego što jesu, da su drukčiji nego što jesu, da su muslimanskiji nego što jesu, da su ... </p>
<p>Popravimo stoga Šabićev (retorike poradi) podatak za 1991. godinu: Stvarni grad Mostar imao je 90.130 stanovnika (75.865), od čega 32.600 Hrvata (21.795), 28.169 Muslimana (25.929), 17.287 Srba (14.142) i 15.074 pripadnika ostalih narodnosti (13.999).</p>
<p>Sve druge percepcije koje je godinama sijala zagrađena »službena statistika« (napose one ratne i predratne etnopolitičke) teško bi bilo pobrojiti, a nemoguće je popraviti (brojke u zagradi iz »službene statistike«).</p>
<p>Dok svi znaju što je grad Sarajevo ili pak Srpsko Sarajevo, što su gradovi Banja Luka, Zenica, Tuzla, Jajce, Travnik, Srbinje (Foča)..., takav odgovor ne možete dati za grad Mostar. Ako ga gledate s okolnih brežuljaka (ne morate baš biti planinar!) onda je mnogo veći od onoga koji nalazite u statističkim knjigama. Cinici bi primijetili kako knjige uvijek kasne za životom.</p>
<p>A Mostarci? »Mostarci su iz Mostara, a svi ostali nisu« – rekao bi poznati Mostaranin, slikar i pjesnik Vlado Puljić. Njih, Mostaraca, dakle, jednih i drugih više je nego jučer, a trećih je manje. Zasluge rata ključna su odrednica tomu: treći su najprije s istoka potisnuli druge i prve, potom su prvi i drugi iz Mostara potisnuli treće, a u raspletu, drugi sa sjevera i istoka potisnuli prve, a prvi (ni približno onomu što se čuje, govori, piše i u Haagu kažnjava) sa zapada potisnuli druge i treće.</p>
<p>Kamo ide Mostar? </p>
<p>Ratnu trakavicu o podijeljenome Mostaru »međunarodna zajednica« će u ovome međunarodnome gradu (on to doista i jest po svome narodnosnome sastavu) nastaviti (i to s visokim prioritetom) u ovoj godini, ali sada s trakavicom o jedinstvenome gradu u kome će (već se najavljuje formula) većinski Hrvati biti u manjini u gradskoj vlasti! </p>
<p>Oni koji drže do sjećanja znat će kako i u jednom i u drugom slučaju račune snose ovdašnji Hrvati. Ranije su bili »krivi« za podijeljeni grad, a sad ih se okrivljuje što ga ujedinjuju. (Govorim rječnikom važećih pravno-političkih ili dokumenata u pripremi).</p>
<p>Nije osobno, nego informativno. Kao pročelnik ekspertne skupine za ustrojbu Mostara u ono (ratno) vrijeme, ne znam do danas kako je i zašto sklepana ova »mostarska ustrojba« koju danas »rastrojavaju«. Ali sam (u jednomjesečnome mandatu!) doznao kako su usporedno radile još dvije (!?) ekspertne skupine (za ista »pitanja«). Danas (radi onoga sutra) Mostaru treba skinuti »luđačku košulju br. 7« i obući mu onu predratnu »br. 1« koju nose sve ostale upravne jedinice u BiH. Ili ...</p>
<p>Otimanje izgleda Hrvatima putem političko-teritorijalne ustrojbe (jer ovdje oduvijek vlada većina), odnosno legalne majorizacije ili svojevrsnoga »bosanskoga melting pota« (od komunalnoga preko međuopćinskoga i kantonalnoga do dvoentitetskoga modela) na putanji je »asimilirajte se ili bježite«.</p>
<p>A upravo to međunarodni moćnici ovdašnjemu katoličkome kardinalu izriču u brk, ostavlja Bosnu bez najstarijih svjedoka i prenosi se u (za)humsko-hercegovu zemlju (Neum, Stolac, Mostar, Hercegovačka banka, Aluminij, Eronet, Erotel, HRT, Sveučilište ... i ostali »slučajevi«). Nikako mi s uma ne silazi ona Silajdžićeva – kako, kada se vraća s mora (doduše, nije rekao »bosanskoga«), sve do Konjica ima dojam kako prolazi kroz Hrvatsku!?</p>
<p>Proglašavanje (jedno)nacionalne žalosti poradi jednoga od ovdašnjih nekoliko srušenih mostova (makar on bio »Stari«) i (jedno)nacionalnoga veselja poradi njegove ponovne gradnje (a ne obnove) u višenacionalnome gradu obojeno je istim (povijesnim) grijehom kao i razlozi koji su ga proizveli. Znadu to na sreću (zašto bi bilo nažalost) mnogi Mostarci »ma koje vjere bili«.</p>
<p>Hercegovini treba središte bila ona cijela ili iz dva dijela (federalnoga i »srpskoga« ili hercegovačko-neretvanskoga i zapadnohercegovačkog kantona), Mostar to odavno jest, a mogao bi dugo biti ili to/ga neće biti. On je rođen i odrastao u Hercegovini i tu mora ostati. Nikakvo ga tepanje o »glavnom gradu Federacije BiH« neće odvući u Bosnu niti Bosnom izbrisati Hercegovinu.</p>
<p>Ako je pri svemu tomu smetnja pretežitost hrvatskoga stanovništva (45,5 posto u cijeloj, odnosno 54,5 posto u federalnoj Hercegovini), onda će tu smetnju biti teško ukloniti. Ali i tlak mnogo složenije Bosne teško će se riješiti mostarskim ispušnim ventilom.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor demografije na Sveučilištu u Mostaru.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Teško se Krsniku prebaciti iz tanjugovskog duha i jezika</p>
<p>Kako se shvaća Hrvatska u Francuskoj danas najbolje pokazuje to da je predsjednik francuskog Senata ugostio nekoliko stotina Hrvata i Francuza na proslavi prošlog Dana državnosti Hrvatske u velebnim i raskošnim dvoranama francuskog Senata, što ponajbolje govori o francuskom uvažavanju Hrvatske i njenog veleposlanika, te govorima na tom prijamu, koji su bili intonirani uvažavajućem i izrazito prijateljskom tonu</p>
<p>ANTE GLIBOTA</p>
<p>Što reći o »stajalištu« Tomislava Jurasinovića, koji se priklanja Krsnikovu stajalištu uz nekoliko izvrtanja činjenica, da se u Francuskoj ne može kupiti zemljovid Hrvatske, potom da u rječniku »Petit Robert« nema ni imenice ni pridjeva Hrvat i hrvatski. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.)</p>
<p>Vrlo lako oborive neistine. Dovoljno je uzeti spomenuti »Petit Robert«, izdanje 1999. i utvrditi na stranici 533. i 534. da se leksička nota Hrvatska proteže na dvije stranice sa zemljovidom Hrvatske u boji, na polovici stranice, potom na stranicama 1147. – 1148. otisnuta je nota o Miroslavu Krleži, hrvatskom književniku, na stranici 2244. je otisnuta nota za Zagreb, glavni grad Hrvatske, na stranici 2243. Zadar hrvatski grad na jadranskoj obali i na stotine imena gradova i ličnosti iz povijesti Hrvatske.</p>
<p>Dovoljno je pogledati i u »Grand Larousse« iz 1987. godine, dakle, prije nego je Hrvatska postala samostalna država, u kojem postoji nezavisna natuknica Hrvatska na tri velika stupca, gusto otisnute s vrlo sitnim slovima i, također, s ilustracijama u boji Sv. Donata iz Zadra i reprodukcija djela Ivana Generalića, s čitavim nizom natuknica koje govore o Hrvatima.</p>
<p>Pa čak i »Rječnik Robert« francusko-engleskog jezika donosi (str. 30, ed. 1995. – 2000.) izvodnice Hrvat, hrvatski sve do hrvatski jezik, pa čak i kovanicu Hrvat-Musliman itd.</p>
<p>Brojni izvanredni vodiči Hrvatske također pokazuju interes francuskih izdavača i sve više oduševljenih francuskih turista, dok se gospodin Jurasinović pokazao glede fakata i duha francusko-hrvatskih odnosa nedostatnim vodičem. Jezik kojim se služi gospodin Jurasinović, dakako, dovoljno govori sam za sebe, a isto tako i o autoru tog teksta: »No Francuska je vanjska politika imperijalistička, uvjetovana unutarnjom politikom i ne mijenja se tako lako promjenom vlade ili predsjednika«, te bi se mogao naći u terminologiji zaboravljenih komunističkih žargona.</p>
<p>Čudno je ipak da redakcija Vjesnika nije provjerila najosnovnije navode prije nego ih je objavila, a nije ni nevažno da je na web adresi objavljen samo sažetak natpisa Božidara Gagre dok su na istim web stranicama natpisi i Jurasinovića i Krsnika u cijelosti raspoloživi. </p>
<p>Eventualne provjere na web stranicama i virulentna Krsnikova i Jurasinovićeva opažanja stavljaju definitivno veleposlanika Božidara Gagru u neravnopravnu poziciju.</p>
<p>Kako se shvaća Hrvatska u Francuskoj danas najbolje pokazuje to da je predsjednik francuskog Senata ugostio nekoliko stotina Hrvata i Francuza na proslavi prošlog Dana državnosti Hrvatske u velebnim i raskošnim dvoranama francuskog Senata, što ponajbolje govori o francuskom uvažavanju Hrvatske i njena veleposlanika, te govorima na tom prijamu, koji su bili intonirani uvažavajućem i izrazito prijateljskom tonu.</p>
<p>Jurasinović se potpisuje kao dopredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Francuskoj i zaista je »originalan« doprinos razvoju dobrih odnosa Hrvatske i Francuske, pa nije ni čudo da ono članstvo koje je osnovalo i stvarno konstituiralo tu organizaciju bježi danas od te organizacije kao vrag od tamjana. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik potpisuje se kao neovisan (zašto ne nezavisan, što bi bilo više u duhu hrvatskoga jezika) novinar i publicist, ili se očito ne može lako prebaciti iz tanjugovskog duha i jezika u nova hrvatska obzorja i pozitivna ozračja. </p>
<p>Očito, napraviti poštenoga i radišnog veleposlanika sumnjivcem, s čudnim gledanjima na prošlost i budućnost, nije destruktivcima prevelika teškoća, što dokazuju i ta dva spomenuta natpisa.</p>
<p>Autor je član Europske akademije znanosti i umjetnosti u Parizu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Doprinos solidarnosti za pokriće poslovnih promašaja</p>
<p>Referendum podcjenjuje zdrav razum zaposlenih u osnovnim školama, znanosti i visokom školstvu, jer sindikat učitelja i znanosti žele zaposlene uvjeriti da se referendum provodi zbog navedenih materijalnih prava, upozoravajući ih ako referendumom ne prihvate kolektivni ugovor da neće ostvariti spomenuta materijalna prava / Glavni zagovornici uvođenja tog instituta bili su današnji protagonisti njegove provedbe Dalimir Kuba i Vilim Ribić. Onog trenutka kad je Vlada pristala da se to ugradi u Zakon o radu spomenuta gospoda ostvarila su svoj cilj</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p>Referendum na kojem će se zaposleni u osnovnim školama, znanosti i visokom školstvu izjasniti prihvaćaju li Kolektivni ugovor za plaće i materijalna prava službenika i namještenika Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat znanosti i visokog školstva ucjenjuje i podcjenjuje zaposlene u tim djelatnostima.</p>
<p>Referendumom se ucjenjuje zato što je izjašnjavanje o prihvaćanju doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata popraćeno i izjašnjavanjem o materijalnim pravima, kao što je povećanje osnovice od 4,3 posto i regres za 2004. godinu od tisuću kuna. </p>
<p>To je ucjena zato što će ista materijalna prava bez referendumskog izjašnjavanja imati svi zaposleni u ostalim javnim i državnim službama (srednje škole, zdravstvo, socijalna skrb i državna uprava). </p>
<p>Voljom Sindikata hrvatskih učitelja zaposleni u osnovnim školama dovedeni su u poziciju da moraju glasovati za kolektivni ugovor, jer im je takvom ucjenom dovedeno u pitanje ono što će drugi korisnici proračuna i bez referenduma imati. </p>
<p>Referendum o kolektivnom ugovoru kojim se za nečlanove sindikata uvodi doprinos solidarnosti možda bi i imao opravdanje da je riječ o kolektivnom ugovoru u komu su dogovorena veća prava od prava drugih korisnika proračuna. U ovom slučaju nije tako.</p>
<p>Referendum podcjenjuje zdrav razum zaposlenih u osnovnim školama, znanosti i visokom školstvu, jer sindikat učitelja i znanosti žele zaposlene uvjeriti da se referendum provodi zbog navedenih materijalnih prava, upozoravajući ih ako referendumom ne prihvate kolektivni ugovor da neće ostvariti spomenuta materijalna prava. Međutim, unatoč njihovim objašnjenjima istina je da je referendum jedino u funkciji uvođenja doprinosa solidarnosti.</p>
<p>Umjesto da su pošteno rekli da je referendum u toj funkciji oni prozirnim uvjeravanjima da je on u funkciji nečeg drugog podcjenjuju zdrav razum oko 55 tisuća zaposlenih u osnovnim školama i visokoškolskim ustanovama.</p>
<p>Vrlo nizak cenzus</p>
<p>Idejni tvorci uvođenja doprinosa solidarnosti po svaku cijenu željeli su osigurati da referendum prođe pa su stavili vrlo nizak cenzus prema komu samo trećina zaposlenih treba izaći na referendum, a od njih pedeset posto treba glasovati za kolektivni ugovor. To znači da je od 40 tisuća zaposlenih u osnovnim školama dovoljno da izađe nešto više od 13 tisuća, odnosno da za kolektivni ugovor glasa oko sedam tisuća.</p>
<p>Dakle, nema sumnje da će kolektivni ugovor na referendumu proći, pa će na temelju toga nečlanovi ubuduće izdvajati 0,65 posto neto plaće što je oko 30 kuna na mjesec.</p>
<p>Institut uvođenja doprinosa solidarnosti za nečlanove nešto je što dosad u našoj sindikalnoj praksi nije postojalo. Uvođenje naplate doprinosa solidarnosti od nečlanova sindikata omogućeno je izmjenama i dopunama Zakona o radu u srpnju prošle godine. </p>
<p>Glavni zagovornici uvođenja tog instituta bili su današnji protagonisti njegove provedbe Dalimir Kuba i Vilim Ribić. Onog trenutka kad je Vlada pristala da se to ugradi u Zakon o radu spomenuta gospoda ostvarila su svoj cilj. </p>
<p>Njima više nije bio problem niti skraćenje otkaznih rokova, smanjenje otpremnina ni sve drugo što je izmjenama Zakona o radu išlo na štetu radnika.</p>
<p>Neuvjerljivo je i prozirno objašnjenje za što će se trošiti prikupljeni novac. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja tvrdi da će se novac trošiti na troškove i unapređenje kolektivnog pregovaranja, prekvalifikacije i dokvalifikacije zaposlenika.</p>
<p>Farsa je priča o prekvalifikacijama i dokvalifikacijama u osnovnim školama. </p>
<p>Ako takvih i bude to je zanemarivo malo, jer u osnovnim školama, s obzirom na vrstu radnih mjesta, jednostavno nema prostora za prekvalifikacije. Da je riječ o nekoj gospodarskoj grani priča o prekvalifikaciji i dokvalifikaciji bila bi koliko-toliko uvjerljiva. Teško je pretpostaviti da će se, na primjer, učitelj matematike prekvalificirati za učitelja hrvatskog jezika ili učitelj tjelesne kulture za učitelja glazbene kulture.</p>
<p>Sindikat hrvatskih učitelja sredstvima koje prikupi od doprinosa solidarnosti postat će sve ono što sindikat ne bi trebao biti. Tim će činom Sindikat hrvatskih učitelja napokon postati »dioničko društvo«, ali bez odgovornosti. Budući da će se od doprinosa solidarnosti prikupiti oko 500 tisuća kuna na mjesec, što je godišnje oko šest milijuna kuna, teško je povjerovati da će se tolik novac potrošiti baš za spomenute namjene.</p>
<p>Ako je važna stavka u potrošnji prikupljenih sredstava trošak kolektivnih pregovora, to bi značilo da će naknade sindikalnim pregovaračima biti veće od odvjetničkih naknada u obrani naših osumnjičenika u Haagu.</p>
<p>Kako postoje indicije da Sindikat hrvatskih učitelja ima određene poslovne probleme, može se pretpostaviti da će se dio tih sredstava trošiti za pokriće poslovnih promašaja.</p>
<p>Sve to podsjeća na početak devedesetih godina kad se Sindikat hrvatskih učitelja bavio trgovinom višemilijunske vrijednosti, što je završilo aferom Štreber. </p>
<p>Nalazi financijske policije iz tog vremena potvrdili su da su tada pojedinci oštetili sindikalno poduzeće (članove sindikata) za više od tadašnjih dvjesto tisuća njemačkih maraka.</p>
<p>Sadašnji problemi Sindikata hrvatskih učitelja proistječu iz želje tog sindikata, odnosno njegovih čelnika, da se bavi turizmom. Sindikat se kreditno zadužio kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj za adaptaciju bivšeg učiteljskog odmarališta u Crikvenici. Budući da zarada od hotela ne može vraćati prispjele kredite, doprinos solidarnosti trebao bi poslužiti i za otplatu tih kreditnih zaduženja.</p>
<p>Budući da predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja često zna reći kako je taj sindikat odgovoran za materijalni status zaposlenih u osnovnoškolskom sustavu, nakon ovoga nadam se da je svima zaposlenima u osnovnim školama jasno zašto su njihove prosječne plaće najniže od svih korisnika proračuna.</p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Vozač kamiona miješalice udario u tramvaj - 33 ozlijeđene osobe </p>
<p>U sudaru tramvaja broj 11 i kamiona miješalice, do kojeg je došlo u utorak poslije 14 sati na križanju Ilice i Medulićeve ulice, ozlijeđene su 33 osobe, među kojima su vozač tramvaja J. Š. (45), putnici u tramvaju te osobe u osobnim automobilima. Tramvaj broj 11 vozio je iz smjera Črnomerca, a u nesreći je stradalo i nekoliko privatnih vozila. </p>
<p>»Kola Hitne pomoći vozila su i po četiri unesrećena koji su odvezeni u više zagrebačkih bolnica«, saznajemo od dežurnog prometnika u Policijskoj upravi zagrebačkoj. On nam je potvrdio da se radilo o više desetaka unesrećenih. </p>
<p>Prema riječima glasnogovornice Policijske uprave zagrebačke (PUZ) Gordane Vulame, u prednja kola tramvaja udario je kamion miješalica koji je skretao iz Medulićeve u Ilicu, prema Britanskom trgu. Vozač toga kamiona D. G. (50) nije poštovao znak pripadnika Prometne jedinice mladeži koji je regulirao promet na tom raskrižju.</p>
<p>U utorak poslijepodne u Kliničku bolnicu Sestara milosrdnica dovezeno je osam, a u Kliniku za traumatologiju šesnaest ozlijeđenih građana iz tramvajske nesreće u Ilici. Dežurni liječnik u KB-u Sestara milosrdnica rekao nam je da su stradali uglavnom nagnječeni te da su nakon obrade pušteni kući. </p>
<p> U Klinici za traumatologiju rekli su nam kako se prema prvim dojmovima čini da je većina građana zadobila lakše ozljede i ogrebotine. No, budući da se za nekoliko njih sumnjalo da imaju ozljede rebara, te su osobe naknadno slikane i pregledane.</p>
<p>U Opću bolnicu Sveti Duh dovezeno je sedam ozlijeđenih iz tramvajske nesreće. Od tih sedam šest ima lakše, a jedan nešto teže tjelesne ozljede. Kako saznajemo od dežurnog liječnika, svim pacijentima pružena je pomoć. Nekoliko je stradalih, saznajemo, odvezeno i u KB Merkur, no iz te nam bolnice nisu željeli dati informaciju o koliko se ozlijeđenih radi i kakve su njihove ozljede. </p>
<p>Zbog nesreće i očevida bio je obustavljen sav tramvajski i cestovni promet između Frankopanske ulice i Trga Republike Austrije. Tramvaji iz smjera Črnomerca vozili su preko Trga Republike Austrije, a oni iz smjera Trga bana Jelačića skretali su u Frankopansku. Promet iz Medulićeve ulice usmjeren je u Prilaz Gjure Deželića. </p>
<p>Promet je normaliziran u 19.45 sati. </p>
<p>A. N., V. M., S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Savskoj konačno manji redovi </p>
<p>Kako bi izašlo građanima u susret, Gradsko stambeno komunalno poduzeće predložilo je izmjenu Odluke o komunalnoj naknadi. Izmjena je prihvaćena pa na temelju nje od početka 2004. godine obveznici, koji za komunalnu naknadu moraju godišnje plaćati manje od 40 kuna, mogu tu naknadu plaćati jednom godišnje. Oni koji plaćaju do 120 kuna, naknadu mogu plaćati kvartalno, a oni s iznosom većim od 120 kuna plaćat će mjesečno. Rekao je to u utorak na konferenciji za novinare direktor GSKG-a Stjepan Črnjak. </p>
<p>Građani na čijim je uplatnicama uz komunalnu naknadu iskazana i najamnina za gradski stambeni prostor, i dalje će naknadu plaćati svaki mjesec. »Oko 20 posto platiša je onih, čije godišnje zaduženje ne premašuje 120 kuna. Time što oni mogu platiti naknadu jednom godišnje ili pak kvartalno, smanjit će se gužve, ali i troškovi uplate HP-u«, naglasio je Črnjak. Uz to, uplate se mogu obavljati tijekom cijeloga tekućeg mjeseca a da neće biti obračunavane kamate. Izmjenama odluke izbjeći će se i slučajevi da provizija koja se plaća pošti, banci ili financijskoj agenciji, premašuje iznos komunalne naknade.</p>
<p>Črnjak je istaknuo da se, osim putem tih ustanova, mjesečne uplate mogu podmiriti trajnim nalogom ili putem Interneta. </p>
<p>Za velike gužve koje se stvaraju na šalterima Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva u Savskoj cesti, nije odgovorno vodstvo poduzeća već oni koji su potpisali ugovor s Hrvatskom poštom o naplati provizije za svaki račun. No, stajanjem u redu i plaćanjem direktno na šalteru GSKG-a, objasnio je direktor, Zagrepčani su u 2003. godini uštedjeli čak tri milijuna kuna. </p>
<p> U vezi s mogućnošću da pri naplati potraživanja volontiraju umirovljenici, kako je to predložio predsjednik Stranke umirovljenika Vladimir Jordan, Črnjak je rekao kako ne želi nikoga uvrijediti, ali da je to vrlo zahtjevan posao. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Rožić: Nedopustivo je da se planovi usklađuju sa željama investitora</p>
<p>Skupštinski Odbor za zaštitu okoliša na sjednici u utorak nije prihvatio prijedlog izmjena i dopuna Programa mjera očuvanja stanja u prostoru, koje je predložio za to nadležan Zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Ovako napravljenom prijedlogu, koji podrazumijeva da se u sljedeće dvije godine izradi oko 170, što detaljnih planova uređenje (DPU), što onih urbanističkih (UPU), žestoko su se usprotivili predsjednik Odbora, HSP-ovac Miroslav Rožić, i mladi esdepeovci Jurica Meić i Dan Špicer. Ponajprije zbog toga što smatraju da su obuhvati planova premali, čime zapravo, kazao je Rožić, Grad financira planove za parcele poznatih investitora.</p>
<p>Posebno ga je, kaže Rožić, začudilo što je za, recimo, četvrt Trnje ili Peščenica-Žitnjak predviđena izrada čak 20 do 30 planova. »Zavod za planiranje, nažalost, postaje zavod za izradu lokacijskih dozvola ili, bolje rečeno, zavod koji detaljne planove usklađuje sa željama investitora«, ustvrdio je Miroslav Rožić. Zavod pritom, rekao je, nema nikakvu viziju o tome, kako bi grad trebao izgledati za pet, deset ili 20 godina. </p>
<p>Jurica Meić je kao dokaz podilaženja investitoru istaknuo i to, da je Zavod izradu detaljnog plana propisao i za livadu preko puta zgrade Ine, na križanju Dubrovačke i Holjevčeve avenija, koju je nedavno od Grada kupila jedna izraelska tvrtka. Ranko Šehtel, urbanist iz Zavoda, odgovorio mu je, da je ta lokacija ubačena u prijedlog na temelju zahtjeva Gradskog poglavarstva, ali nije znao precizirati o komu je iz Poglavarstva riječ.</p>
<p>Odbor za poljoprivredu, pak, uz mnoge primjedbe, ponajviše na premali obuhvat predloženih planova, ipak je podupro prijedlog Zavoda. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Iz Gradske skupštine odlaze Biškupić, Bračić i Fiolić</p>
<p>Zbog prelaska na druge dužnosti unutar nove vlasti, redove Gradske skupštine napuštaju tri HDZ-ova zastupnika: Ivan Bračić, Božo Biškupić i Stjepan Fiolić. Bračić je, naime, imenovan pomoćnikom ministra gospodarstva, rada i poduzetništva dok je Biškupić postao ministar kulture.</p>
<p>Njihove su nove dužnosti, prema Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela, inkompatibilne sa članstvom u Skupštini pa moraju skupštinski mandat staviti u mirovanje. Kako doznaje Vjesnik, na njihova će mjesta doći Marino Tušek i Zdenko Juričić.</p>
<p>Što se Stjepana Fiolića tiče, on je, zbog izbora u Hrvatski sabor, sam dao ostavku, iako to nije morao. Njega će, doznajemo, zamijeniti Zdravko Birač. Novi će zastupnici na svoju dužnost prisegnuti već na sljedećoj sjednici Gradske skupštine, 29. siječnja. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Napadačima je mjesto u zatvoru«</p>
<p>Uprava i Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a dogovorili su se u utorak da se početkom veljače u Gradskom poglavarstvu sazove okrugli stol na kojem bi se razmotrili načini za suzbijanje nasilja u vozilima javnog gradskog prijevoza.</p>
<p>»Na okrugli stol pozvat ćemo gradonačelnicu, predstavnike policije, sudstva, sociologe i sve druge koji mogu pomoći u rješavanju problema. Nastavljamo borbu protiv nasilja, pa ako ga i ne uspijemo sasvim suzbiti, sigurno je da ćemo svojim istupima taj problem ublažiti«, izjavio je dopredsjednik sindikata Ante Jelić. Prema njegovim riječima, sindikat je tek nedavno saznao kako postoji mogućnost da se napad na vozače tramvaja i autobusa kažnjava kao napad na službenu osobu, za što su predviđene kazne i do tri godine zatvora. Stoga će apelirati na sudove da primjenjuju takvu zakonsku mogućnost i ubuduće što strože kažnjavaju izgrednike. </p>
<p>Kažnjavanje dvojice napadača na vozača autobusa sa šest i deset dana zatvora ocijenio je »pozitivnim pomakom«, jer su se dosad za to uglavnom dosuđivale novčane kazne.</p>
<p>»Ipak to nije dovoljno. Kazne moraju biti strože«, zaključio je Jelić. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ured za promet odgovarat će na primjedbe vozača</p>
<p>U prostorijama Auto-moto kluba Maksimir u utorak je održana javna rasprava o nezadovoljavajućoj situaciji u cestovnom prometu u Zagrebu. Raspravi su se odazvali predstavnici Gradskog ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet, a prisustvovalo joj je i nekoliko građana koji žele bolju suradnju između toga ureda i zagrebačkih vozača. </p>
<p>Nakon trosatne rasprave građani su pozvani da se radi što uspješnije suradnje pismeno obrate Uredu za promet i iznesu svoje probleme, uz napomenu da će se na svaki upit odgovoriti. Ako je pak riječ o manjim primjedbama, pozvani su da se obrate vijeću gradske četvrti u kojoj žive. Obećano je i da će Ured za promet učiniti sve da se riješi velik broj »opravdanih primjedbi«, ako to ne iziskuje »veća financijska sredstva«. Nekoliko najtežih problema razmotrit će se odmah uz sudjelovanje stanovnika ulica kojima je otežana cestovna veza zbog građevinskih jama i neprilagođene regulacije prometa. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Riječki karneval stoji više od dva milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 20. siječnja</p>
<p> – »Dani smijeha« naziv je manifestacije koja se treću godinu zaredom održava u Rijeci neposredno uoči službenog početka Riječkog karnevala. Tako će vrijeme ludovanja i za ovogodišnjeg, 21. Riječkoga karnevala od 22. siječnja do 23. veljače svakog četvrtka obilježiti komedije, a pod izborničkom palicom Galliana Pahora prikazivat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. </p>
<p>»Dani smijeha« počinju 22. siječnja predstavom »Magic act show«, čiji su protagonisti su Tarik Filipović, Rene Bitorajac i iluzionist Luka Vidović. O svim aktivnostima koje se odnose na pripremu 21. Riječkoga karnevala na redovitoj sjednici članove Gradskog poglavarstva izvijestio je predsjednik Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa. Ove godine Karneval će koštati 2.160.000 milijuna kuna od čega Turistička zajednica Rijeke osigurava 700.000 kuna, HTZ 50.000 Grad 130.000 a od komercijalnih prihoda zajamčenih je 1.250.000 kuna. Članovi Poglavarstva usuglasili su se da će se u vremenu ludovanja Turističkoj zajednici bez naknade staviti na raspolaganje prostor javnih parkirališta na Delti, Trgu Republike Hrvatske i Muzejskom trgu, te javno-prometne površine na Korzu, Koblerovom trgu, Krimeji i Bazarigovom prolazu. </p>
<p>Na Poglavarstvu su riješene gotovo sve tehničke pojedinosti oko odvijanja Karnevala. Službeni početak 21. Riječkog karnevala označit će Izbor kraljice i primopredaja ključa Grada iz ruke gradonačelnika mr. Vojka Obersnela Meštru Karnevala u petak 23. siječnja u Dvorani mladosti. Mega spektakl Izbora Kraljice uz zabavni show program u kojem će sudjelovati predstavnice karnevalskih skupina, grupa ENI, Alen Polić, Belfast food, Zametski zvončari, Rogisti iz Tauferera, Gradska glazba Trsat, žongleri i drugi zabavljači, tradicionalna je narodna priredba Riječkog karnevala kada pučani i maškare biraju najšarmantniju predstavnicu ženskog spola koja će u vrijeme karnevalskih svečanosti sudjelovati u svim prezentacijama Riječkoga karnevala. Dodjela titule kraljice svake godine predstavlja izazov brojnim karnevalskim skupinama koje kandidiraju svoje predstavnice za Zlatni plašt. Nakon izbora kraljice upravljanje gradom preuzima Meštar, što i službeno označava početak ludovanja. od tog trenutka maškare vladaju gradom, a svi problemi ostaju zaboravljeni. Vladaju maske koje ne skrivaju, već otkrivaju radost života, pjesme i ljubavi.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bolesna braća snimila video spot za singl »Telefon Faki«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Pioniri domaće hip hop scene Bizzo Bodega i Baby Dooks poznatiji kao duet Bolesna braća snimili su tijekom ponedjeljka i utorka novi video spot za pjesmu »Telefon Faki« s njihova još uvijek aktualnog albuma »Radio Fanfara«. U spotu se uz njih dvojicu pojavljuju i dvije zagrebačke ljepotice sestre Iva i Anja Dragović, inače sestrične poznate manekenke Tatjane Dragović. </p>
<p>Visokobudžetni spot čiju režiju potpisuje Suzana Ćurić prvi se dan snimao u Bizzinoj kući, dok su drugog dana na rasporedu bile scene na otvorenom prostoru. Spot slikom prati radnju pjesme; prodavanje jeftinih muških fora mnogobrojnim ženskim žrtvama. Kako bi Bizzo i Dooks izgledali što uvjerljivije u ulogama šarmera pobrinuo se njihov generalni pokrovitelj Fila, koji ih je odjenuo u svoje sportske artikle omiljene među hip hoperima, a za sve kozmetičke zahvate bila je zadužena Zdenka Mihelj. </p>
<p>Sestre Dragović su za vrijeme snimanja spota morale demonstrirati vozačke vještine te upravljati bagerom i automobilom.</p>
<p>»Uskoro poslovno odlazim na Tajland, na nekoliko mjeseci«, otkrila nam je Iva koja se nedavno vratila s odmora koji je s dečkom provela u egzotičnom Brazilu. </p>
<p>Snimanje, kao i sve ono što se dešavalo oko samoga snimanja zabilježile su kamere HTV-a, za novu glazbenu emisiju »Bljeskalica«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Plakati akcije »Stop nasilju među djecom« osvanuli diljem Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Uz partnerstvo Zagrebačke banke i pod pokroviteljstvom tvrtke za vanjsko oglašavanje Europlakat-Proreklam, u siječnju ove godine širom Hrvatske su na nekoliko stotina billboard i city lights oglasnih površina osvanule edukativne poruke UNICEF-ove akcije »Stop nasilju među djecom«. </p>
<p>U regionalnim središtima i manjim mjestima građane se podsjeća na činjenicu da u osnovnim školama postoje i oni koji su »zadnji u vrsti, a prvi u modricama«, kako »ožiljci od ogovaranja sporo zarastaju«, a »gruba riječ boli više od šamara«. Cilj akcije je borba protiv bullyinga, tj. sprječavanje zlostavljanja djece od strane druge djece. Ova prva faza akcije trajat će do kraja veljače, s ciljem osvješćivanja hrvatske javnosti o problemu bullyinga te prikupljanja potrebnih sredstva za provedbu edukativnih programa u školama. U drugoj fazi akcije, koja će trajati do kraja 2004. godine, UNICEF će uz pomoć hrvatskih stručnjaka i prikupljenih sredstava provesti program edukacije i prevencije nasilja među djecom u 100 škola.</p>
<p>Prema zadnjim istraživanjima, svako peto dijete u Hrvatskoj učestalo postaje žrtvom određenog oblika nasilja od strane svojih kolega ili vršnjaka. U atmosferi straha djeca ne mogu razviti svoje pune potencijale, a posljedice nasilja ozbiljne su i opasne kako za djecu koja ga trpe, tako i za djecu koja ga čine. Iskustva iz drugih zemalja pokazuju kako će se problem povećavati izostane li pravodobna intervencija.</p>
<p>UNICEF putem posebnih programa želi stotinu hrvatskih škola pretvoriti u škole bez nasilja. Za takve programe potrebno je osigurati dva milijuna kuna. Građani i pravne osobe mogu uplatiti željeni iznos koji će se koristiti za provedbu ove akcije putem računa u Zagrebačkoj banci. Broj računa je: 2360000 - 1500057008 kod Zagrebačke banke d.d., uz napomenu donacija UNICEF »Stop nasilju među djecom«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Djivan Gasparyan snimio glazbu za »Družbu Isusovu«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Jedan od vodećih svjetskih etno glazbenika Armenac Djivan Gasparyan dovršio je snimanje glazbe za hrvatski film »Družba Isusova« Silvija Petranovića, koji bi premijeru trebao imati ove godine, izvijestila je danas producentska kuća Maydi film iz Zagreba. </p>
<p>Prvi dugometražni igrani film Silvija Petranovića, utemeljen na istoimenoj knjizi Jirija Šotole, sada je u fazi postprodukcije.</p>
<p>Gasparyan je u armenskom Erevanu sa suradnicima izveo kompozicije s osam duduka, tradicionalnih armenskih instrumenata napravljenih od drveta marelice, a angažirao je i Hrachika Mouradyana na instrumentu kamanči. Sedamdesetpetogodišnji Gasparyan dosad je radio, među ostalim, na filmovima »Posljednje Kristovo iskušenje« i »Gladijator«, s Peterom Gabrielom, Brianom Enom i Michaelom Brookom.</p>
<p>U »Družbi Isusovoj«, povijesnoj priči iz 17. stoljeća, glume Milan Pleština, Leona Paraminski, Ivica Vidović, Mustafa Nadarević, Matija Prskalo, Livio Badurina, Galliano Pahor. Film je sniman na Lonjskom polju, u Ribniku, Valpovu, Varaždinu.</p>
<p>Sufinancijer je Ministarstvo kulture RH, a jedan od koproducenata je Hrvatska radiotelevizija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Radio 101 organizira humanitarni koncert »Pomozite pradomovini«</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Ponukan posljedicama što ih je ostavio razorni potres u Iranu popularni zagrebački Radio 101 organizira humanitarno događanje »Pomozite pradomovini« čiji je cilj prikupiti pomoć stradalima od potresa u Bamu. </p>
<p>Naime, ovaj je radio okupio brojne domaće izvođače koji će 23. siječnja nastupiti u SC Pauk i to u dvije dvorane. U Velikoj dvorani će nastupiti 101 Band Aid u kojem su Cubismo, Šo!Mazgoon, Leut Magnetic, Ihtis i Brain Holidaysi, dok je Mala dvorana rezervirana za 101 DJ Aid. U DJ ekipi će nastupiti DJ-i koji inače puštaju glazbu u programu Radija 101 potpomognuti nekolicinom kolega. Dakle, uz Frajmana, Kikija, Frxa i Ilku, glazbu će puštati i popularni dvojac Eddy i Dus, zaslužni za uspješni Aquariusov program Kontrapunkt te Sasha i Sergio. </p>
<p>»U Hrvatsku je za vrijeme rata dolazila humanitarna pomoć iz cijelog svijeta, a u Iranu se opet vidi ista povezanost u pomoći. Svijet je opet, začudo, ujedinjen. Ili na sreću«, kažu na Radiju 101. </p>
<p>Karte za ovaj zanimljivi glazbeni događaj mogu se nabaviti po cijeni od 30 kuna, a organizatori najavljuju kako neće biti darivanih i besplatnih karata. Sav prihod će biti predan Crvenom križu kako bi se pomoglo stradalima u Bamu, a podaci o akciji i prikupljenom novcu biti će dostupni javnosti. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Simpsonima« tri nominacije za nagrade Udruge američkih scenarista</p>
<p>LOS ANGELES, 20. siječnja</p>
<p> – Američka animirana serija »Simpsoni« i dalje ima najsmješniji scenarij na američkoj televiziji, pokazale su nominacije žirija za dodjelu nagrada Udruge američkih scenarista objavljene u ponedjeljak. »Simpsoni«, koji se prikazuju već 15. sezonu, nominirani su za tri ugledne nagrade Udruge američkih scenarista što je više od ijedne druge humoristične serije, javlja BBC u utorak.</p>
<p>»Malcolm u sredini« nominiran je za dvije nagrade, a »Frasier« i »Seks i grad« za jednu. »Zakon i red« vode po broju nominacija u kategoriji dramskih serija. Sve te serije imali su prilike pogledati i domaći televizijski gledatelji.</p>
<p>»Simpsoni« su dobili tri nominacije u kategoriji animiranih televizijskih serija, za tri različite epizode trojice različitih autora. Otkako su se počeli prikazivati 1989. godine, »Simpsoni« su kontinuirano najpopularnija serija na američkoj televiziji. Druga veteranska serija »Zakon i red«, koja se prikazuje već 14. sezonu, protivnike u dramskoj kategoriji ima u serijama »Zapadno krilo« i »24«, također prikazanima na domaćim televizijskim programima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Michael Jackson na sudu nosio odličje srpske kraljevske obitelji</p>
<p>PRAG, 20. siječnja</p>
<p> – Američka zvijezda Michael Jackson nosio je oko vrata odličje srpske kraljevske obitelji pred kalifornijskim sudom u Santa Mariji, u petak, kad je izjavio da se ne osjeća krivim prema točkama optužnice za seksualno zlostavljanje maloljetnika, tvrdi češki povjesničar.</p>
<p>»Riječ je o Redu bijelog orla 3. klase srpske kraljevske obitelji, koji je oko Jacksonova vrata visio na crveno-bijeloj traci«, kazao je u utorak Pavel Šimunek, stručnjak za odličja pri Povijesnom institutu češke vojske.</p>
<p>Taj je Red 1882. godine uspostavio Milan Obrenović, princ a zatim i srpski kralj, inspiriran francuskom Legijom časti, objašnjava češki povjesničar.</p>
<p>»Godina 1882. može se pročitati na drugoj strani odličja koje je nosio Michael Jackson, jer je pjevač odličje nosio naopačke«, dodaje Šimunek.</p>
<p>Red bijelog orla dodjeljivao se za zasluge u ratu, a nestao je tijekom Drugog svjetskog rata, nakon raspada Kraljevine Jugoslavije, »puno prije Jacksonova rođenja«, podsjeća Šimunek.</p>
<p>Prema dostupnim fotografijama nije moguće utvrditi je li Jackson na kalifornijskome sudu nosio original odličja ili njegovu uspješno napravljenu repliku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Rasprava odgođena jer je optuženi zaspao na sudskoj klupi</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Sudac Županijskog suda u Zagrebu Vladimir Pavleković u utorak je raspravu morao odgoditi za dva sata.</p>
<p> Iz Općinskog suda u Zagrebu zamoljen je za tu odgodu, jer stranka na koju se čekalo u Županijskom, već sjedi pred sucem Sinišom Plešeom na Općinskom sudu, pod optužbom da je krivotvorio čekove i da nije prijavljivao mjesto boravka.</p>
<p> Miroslava Raguža tereti se, inače, za zloporabu položaja i ovlasti, a optužen je i da je nekolicini štediša Zagrebačke banke tijekom 1995. i 1996. »počistio« bankovne račune. </p>
<p>Gotovo godinu i pol dana čekalo se da Raguža pronađe policija i da ga izravno iz Remetinca dovede pred sud. </p>
<p> Sudac ga je nakon dva ročišta pustio iz pritvora kad je obećao da će se redovito odazivati pozivima. Morao se svakoga ponedjeljka javljati sucu na Zrinjevcu. To je poštivao, ali na zakazanu raspravu nije došao, navodno zbog bolesti. Policajci koji su ga i tada tražili kod kuće, gdje je navodno ležao nepokretan, ali ga nisu našli. </p>
<p>U utorak je njegova prisutnost pred vijećem Županijskog suda osigurana uz pomoć dvojice pravosudnih policajaca koji su ga priveli iz Općinskog suda. No, ponovno je došlo do odgode. Raguž je, naime, pred sudskim vijećem gotovo zaspao, jer kako je rekao, »cijelu noć nije ni oka sklopio« bojeći se privođenja na Općinski sud. </p>
<p>Stoga je zamolio za još jedan »time out« da bi se naspavao i obećao će se odazvati na raspravu zakazanu za srijedu. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zbog pogrešnih vještačenja Britanija revidira 250 presuda za ubojstva djece</p>
<p>LONDON, 20. siječnja</p>
<p> - Britanski glavni tužitelj lord Goldsmith u ponedjeljak je rekao da će iznova razmotriti više od 250 sudskih presuda izrečenim roditeljima osuđenima na temelju svjedočenja sudskih vještaka za ubojstva svoje djece. Goldsmith kaže da jer riječ o 258 presuda u kojima je postojala mogućnost da je riječ o »smrti u kolijevci« zbog čega nije sigurno da su osuđenici krivi. </p>
<p>Goldsmithova revizija bila je brz odgovor na upozorenje prizivnih sudaca da presude roditeljim optuženima za ubojstva svoje djece nisu pouzdane ako se temelje samo na vještačenjima. To su upozorenje suci izdali objavljujući obrazloženje poništenja presude Angeli Cannings, majci koja je u prosincu oslobođena nakon što je u travnju 2002. bila osuđena zbog ubojstva dvojice sinova, sedam tjedana starog Jasona 1991. i 18 tjedana starog Matthewa 1999. godine. Prizivni suci rekli su da krivnja nije sigurna jeer je moguće da u obitelji posotoji genetski poremećaj koji je mogao dovesti od smrti u kolijevci. </p>
<p>Angela Cannings, kojoj je itromjesečna kći Jemma umrla 1989. godine od »smrti u kolijevci« (ili sindroma iznenadne dojenačke smrti, SIDS) uporno je tvrdila da nije ubila sinove i da su i oni umrli od iste bolesti. Prošle je godine sličan prizivni sud poništio presudu odvjetnici Sally Clarke, koje je bila optužena za ubojstvo dvojice sinova i nakon što je Trupti Patel oslobođena optužbe za ubojstvo troje djece. </p>
<p>Obrana Angele Cannings tvrdila je da iskaz vještaka pedijatra profesors sir Roya Meadowa - koji je tvrdio da je velika rijetkost da se u istoj obitelji dogode tri smrti u kolijevci - vodio na pogrešan zaključak. Vještak Meadow sada je pod istragom Općeg medicinskog vijeća zbog niza optužaba zbog ozbiljnih profesionalnih propusta. SIDS je u medicini još neobjašnjena neočekivana smrt, obično u snu, inače zdravog djeteta. Češće pogađa dječake nego djevojčice u dobi obično između dva i šest mjeseci. Uzrok nije poznat, a liječnici preporučuju da se izbjegava da dijete spava na trbuhu ili u krevetu zajedno s roditeljima.</p>
<p>»Ako nismo potpuno sigurni u krivnju, uvijek preostaje strašna mogućnost da se majka, već teško pogođena neobjašnjenom smrću svoga djeteta ili djece može naći u doživotnom zatvoru zbog ubojstva«, rekli su suci u obrazloženju. »U našem društvu i u svakom civiliziranom društvu to je nedopustivo.«</p>
<p>Goldsmith kaže da je pronašao 258 osuda donijetih u posljednjih deset godina »u kojima je riječ o roditeljevu umorstvu, ubojstvu ili čedomorstvu djeteta mlađega od dvije godine« i da će se ti slučaji hitno razmotriti da se vidi ima li u njima sličnosti sa slučajem Angele Canning. Osobitu je zabrinutost izrazio glede 54 osobe koje su još u zatvoru i koji će se najhitnije rješavati. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Godina velikih kulturnih projekata</p>
<p>Gradski ured za kulturu odobrio je 3500 projekata za koje je predviđeno 369 milijuna kuna / Među prioritetnim kulturnim projektima u ovoj godini su i projekti vezani uz budući Muzej suvremene umjetnosti, adaptacije kina »Lika« i »Apolo« za nove namjene, dva nova muzeja te povezivanje turizma i kulture</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Gradski ured za kulturu Zagreba u ovoj godini odobrio je 3500 projekata za koje je predviđen proračun od 369 milijuna kuna. Od 3790 prijedloga Ured je odobrio njih 90 posto, a ovogodišnji proračun najveći je u posljednjih pet godina, rekao je pročelnik Vladimir Stojsavljević u utorak pred novinarima. Gotovo svi gradski kulturnjaci ove su godine na dobitku, izuzev programa nezavisnih produkcija kojemu je proračun smanjen milijun kuna i gradnje Muzeja suvremene umjetnosti kojega je proračun smanjen 12 milijuna kuna. </p>
<p>Prioriteti u kulturi grada Zagreba u ovoj godini su projekt »U susret Muzeju suvremene umjetnosti«, adaptacija nekadašnjih kina »Lika« i »Apolo« za nove namjene, projekt »Kulturna godina: proljeće/ljeto, jesen/zima« sa ciljem povezivanja kulturnih događaja s turizmom grada Zagreba, novi postav Egipatske zbirke Arheološkog muzeja, osnivanje dvaju novih muzeja, onoga za djecu »Heureka« i muzeja mode, te podrška novoosnovanom muzeju sporta, predstavljanje projekta »Zagreb – kulturni Kapital 3000.« te pokretanje programa dodatnog obrazovanja zaposlenika u kulturi.</p>
<p>Projekt »U susret MSU« obuhvatit će izložbe, predavanja i okrugle stolove na temu budućeg Muzeja i osvještavanje Novog Zagreba kao prostora za Muzej. Nakon adaptacije nekadašanje kino »Lika« do kraja godine će primiti Zagrebački plesni centar, a kino »Apolo« će postati Histrionski dom. Prenamjena kina »Tuškanac« za središnju filmsku ustanovu pod čijim bi se krovom našle sve ustanove vezane uz film, još uvijek čeka odluku Gradske skupštine. Niz propagandnih akcija s namjerom jačeg povezivanja kulturnih događaja s turizmom trebao bi, u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb, rezultirati novim Međunarodnim baroknim festivalom. Nekadašnja tvornica »Nada Dimić« trebala bi udomiti budući muzej mode, a urbanu kulturu te nezavisnu i neinstitucionalnu scenu razvijat će četiri organizacije – Centar za dramsku umjetnost, Multimedijalni institut, Platforma 981 i Kuratorski tim »Što, kako i za koga – WHW«. </p>
<p>Nevezano uz planirane kulturne projekte manji dio osiguranog novca ove će godine otići na dodatno obrazovanje zaposlenika u kulturi u područjima kulturne politike, kulturnog menadžmenta i strategije kulturnog razvitka. Svaka kulturna ustanova u buduće bi trebala imati svoj menadžment koji bi vodio planiranje kadrova, prostora i financija, a ne isključivo programa, najavila je Andrea Zlatar, članica Gradskog poglavarstva zadužena za kulturu.</p>
<p>Što se tiče optužaba Hrvatskoga narodnog kazališta da Grad nije podmirio sve svoje obaveze, pročelnik Stojsavljević odbio ih je i naveo da je Ured krajem prošle godine odobrio dodatnih pet milijuna kuna za pokrivanje plaća zaposlenika, materijalnih troškova i sudskih sporova , čime su sve obaveze Grada prema HNK podmirene. Na prigovore kazalištaraca da im Grad ne planira dovoljno novca za projekte mogao se čuti odgovor da voditelji ustanova moraju i riskirati i dio troškova za planirane programe sami osigurati kroz vlastiti marketing i sponzorstva. </p>
<p>Smanjenje planiranog novca za izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti ne bi se smjelo odraziti na tempo izgradnje s obzirom da je Gradsko poglavarstvo dogovorilo s izvođačima radova rokove završetka radove. Andrea Zlatar izrazito je nezadovoljna tom odlukom, s obzirom da je novac namijenjen kulturnoj ustanovi u dotičnom slučaju preusmjeren na drugu djelatnost. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Putanje života na licima običnih ljudi</p>
<p>Izložba fotografija, instalacija i videa šesnaest britanskih umjetnika / Prikazani su pretežito portreti i figure umjetnika te oni slučajnih prolaznika / Umjetnike povezuje dojam brechtovskog kazališta </p>
<p>Pojava »socijalne fotografije« bavi se slojevitošću društvenog i političkog ustrojstva te na neposredan način bilježi zatečenu stvarnost koja se uvukla u sve pore života i svoje tragove ostavila na licima ljudi. O tome svjedoči i izložba »Reality Check« (Testiranje stvarnosti) šesnaestero britanskih umjetnika, otvorena u Domu HDLU i Galeriji »Vjekoslav Karas« u Zagrebu, gdje se i samostalno predstavlja Phil Collins. Britanski umjetnici prema suvremenim trendovima svojim djelima šokiraju i izazivaju javnost.</p>
<p>Zloupotreba tragedija</p>
<p> Radi se o izložbi fotografija, instalacija i videa zvijezda u usponu od kojih su neke međunarodno priznate. Prikazani su pretežito portreti i figure umjetnika te oni slučajnih prolaznika, od kojih mnogi do bljeska blica i ne znaju da su meta objektiva, čime se ostvaruje poetika dokumentiranja stvarnosti bez uljepšavanja. Fotograf i model ne uspostavljaju bliskost, već trajno ostaju na razmaku kao potpuni stranci, bilo da su slike snimljene po danu ili po noći. Izložba pokazuje da je dokumentarni jezik fotografije sličan onomu starijih kulturalnih oblika, klasičnog kazališta, romana i alegorijskog slikarstva. </p>
<p>Tako Phil Collins na fotografijama prikazuje putanje života ispisane na licima običnih ljudi iz tranzicijskih zemalja i onih pogođenih terorizmom s čijih se izraza iščitava tjeskoba i grč, bol i nevjerica. Medijski popraćene nesreće umjetnici daju s izmijenjenim audio-vizualnim efektima, želeći naglasiti tehnološku zlouporabu tragedija koje postaju masovna virtualna zabava suprotna ljudskosti i razumu pa se nevolje jednih pretvaraju u prolaznu zabavu drugih.</p>
<p>Anatomija ili pornografija</p>
<p>Umjetnici na snimcima bilježe nepoznate osobe s kojima su prethodno dogovorili snimanje bez upoznavanja, s namjerom da njihova neimenovanost ostane trajna. Tu su likovi koji se bude u sred noći podbuhli od spavanja, sportaši prilikom vježbanja te alkoholizirani što obaraju pogled i zapadaju u nesvjesno stanje. Neki od likova dokumentirani su na način fotografije s osobne iskaznice ili putovnice te osim šture fizionomije ne odaju ništa od svoje psihologije. </p>
<p>Temu seksualnosti umjetnici razmatraju na primjerima odnosa muškarca i žene. Tjelesnost ispituju od anatomije do pornografije, od tijela u stanju mirovanja do spolnog čina i vizija začeća u maternici. Tu su prizori Erosa i Thanatosa, ukočenost leša, prisutnost animalizma i obavljanja fizioloških funkcija. Prizori upućuju na mušku pohotnost te moralno ponižavanje i spolno zlostavljanje žene u današnjem društvu.</p>
<p>Umjetnike povezuje nakana za dojmom brechtovskog kazališta, tj. da slučajan izraz lika pred snimateljem bude jednak dojmu fotografije pred promatračem. Nekadašnje muze umjetnosti u obliku ljudskih figura zamijenjene su mitskim alegorijama sila novoga doba kao što su mediji, posebice televizija i obrazovanje. Interijer dobrotvornih udruga, mrtva priroda s posuđem i eksterijer zgrade modernističke kompozicije te caravaggiovska rasvjeta dovode se u vezu s likovnom tradicijom. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Glumom protiv glume</p>
<p>Drugi dio trilogije o glumi slovenskog redatelja Tomija Janežiča kao pokušaj da se intimno progovori o glumačkim opsesijama / Preglumljene ispovijedi što se ne uspijevaju povezati u koherentnu teatarsku cjelinu</p>
<p>Obično ne razgovaraš sam sa sobom kad si sam. Pa ipak za svakog postoje specifični trenutci kad si to dopustiš ili kad se to jednostavno dogodi – i obično ljudi na to zaborave ili se ne sjećaju... Ponekad se na poseban način pogledamo u zrcalu, sanjarimo, čudno se odijevamo i činimo posve nerazumne stvari koje bismo prestali činiti u prisutnosti drugoga. Svatko ima posebne trenutke – kaže slovenski redatelj Tomi Janežič.</p>
<p>O tim trenutcima svjedoči i najnovija predstava zagrebačkog Teatra ITD »Bez glume, molim!«, drugi dio Janežičeve trilogije o glumi koju je započeo krajem prošle godine u Ljubljani izvedbom pod nazivom »Luda«. Zanimaju ga upravo ti privatni momenti što se upisuju u glumački iskaz kao impulsi koji iz prostora nesvjesnoga prelaze u svjesno i usmjeravaju glumce na putu njihovih kreacija. Fenomen glume, oduvijek intrigantan, i to ne ne samo kazališnim teoretičarima, Janežiču je polazište za scensko istraživanje u kojem glumci na pozornici otkrivaju svoje intimne opsesije u procesu u kojem stvarnost postaje teatarskim materijalom.</p>
<p>Osobne priče Nataše Dangubić, Nine Violić, Natalije Đorđević, Ecije Ojdanić, Leona Lučeva i Tvrtka Jurića isprepleću se ponegdje s replikama iz Čehovljevih ili Shakespeareovih tekstova. Uglavnom, riječ je ipak o »intimnim ispovijedima« glumaca koji se, u većini slučajeva, pitaju o smislu svoga teatarskog trajanja u ovim našim kaotičnim kazališnim prilikama, dvojeći o razlozima svoje prisutnosti na pozornici.</p>
<p>Priče koje su ponudili gledateljima, u odveć dugoj izvedbi »Bez glume, molim!«, na mjestima djeluju poput fragmenata nekih fiktivnih zapisa, a ne iskaza vlastitih suočenja sa svijetom. Ono što je trebalo djelovati izravnim, predstavilo se posrednim, a ono što je imalo intenciju biti osobnim, zvučalo je poput općega, poput stereotipa s kojima se svakodnevno susrećemo i koji stoga više nemaju snagu razotkrivanja, niti krhkost susreta s nečijom intimom.</p>
<p>Zato se i predstava, izvedena u maloj dvorani Teatra ITD, činila na mjestima neuvjerljivom, u želji izravnoga pogleda u vlastitost stvorilo se ozračje ishitrenoga. I tako je izvedba »Bez glume, molim!« djelovala preglumljeno, a njezin ispovjedni ton iščitavao se odveć transparetnim, kao neka izokrenuta slika iz zrcala koja vraća svoj odraz na onoga koji se u zrcalu ogleda.</p>
<p>U hrvatskom kazalištu, opterećenom brojnim problemima, gotovo se poput trenda nametnula potreba za »ispovjednim predstavama« što problematiziraju poziciju glumca u ovom ne odveć sretnom teatarskom trenutku. Nedovoljno artikulirani scenski projekt Tomija Janežiča još je jedan prilog tome trendu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska izložba »Tri pisma - tri jezika« u Bruxellesu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – U belgijskoj Kraljevskoj knjižnici u Bruxellesu od 23. siječnja do 28. veljače bit će postavljena izložba »Tri pisma – tri jezika – hrvatski jezični spomenici, rukopisi i tiskana izdanja kroz stoljeća«, izvijestila je u utorak Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK). </p>
<p> Ta je izložba dosad najveći i najpotpuniji prikaz hrvatske pisane riječi od ranog srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća, a bit će prikazana pregledna i vrijedna zbirka, koja na trima pismima – glagoljici, hrvatskoj ćirilici i latinici, te trima jezicima - staroslavenskom hrvatske redakcije, latinskom i hrvatskom, obuhvaća razdoblje od tisuću godina. Na 54 velika panoa prikazano je više od 230 fotografija u boji kamenih spomenika, rukopisa i tiskanih knjiga s legendama na francuskom i flamanskom jeziku, u rasponu od Čedadskog evanđelistara s potpisima hrvatskih knezova, Krstionice kneza Višeslava ili Bašćanske ploče do najvažnijih rukopisa koji se čuvaju u knjižnicama u Hrvatskoj, ali još u većem broju u cijelom svijetu od New Yorka do Londona, Beča, Istanbula i Sankt Peterburga, pa sve do tiskanih knjiga na čelu kojih stoji prva hrvatska tiskana knjiga glagoljski Misal iz 1483. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Drama Tene Štivičić u »Trešnji« </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Drama »Pssst« Tene Štivičić prva je ovogodišnja premijera Gradskoga kazališta »Trešnje«, koja će se održati 1. veljače. Riječ je o predstavi za djecu od 6 do 16 godina, a govori o tome kako izgleda kazalište »s druge strane«, iza scene. Po riječima Tene Štivičić predstava progovara o tome koliko se dugo i precizno, slažući mrežu od glumaca, plesača i glazbenika, riječi, glazbe, pokreta i tkanine, sklapa predstava kao velika slagalica, ali i o tome kako nešto tajanstveno i privlačno vreba u svijetu iza scene. »Pssst« u režiji Željka Vukmirice po svemu je zaigrana, zapjevana i na kraju vatrometna predstava, naglasila je autorica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Janica će se jednakom žestinom i strašću moći vratiti sportu </p>
<p>»U navikama i životu čovjeka nakon operacije štitnjače ne mijenja se ništa. Umjesto štitnjače, koja luči hormone, čovjek kojem je ona odstranjena samo mora svakodnevno uzimati hormonski nadomjestak u tableti i nastavlja živjeti kao najnormalnija osoba, a sportaš se ponovno može izlagati svim naporima«, kazao je stručnjak za bolesti štitne žlijezde prof. dr. Izet Aganović </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Janica Kostelić opet je udarna vijest, ali i ovog puta, nažalost, bez izravnog povoda s bijelim padinama i sportskim dostignućima. Uručenje još jednog priznanja najboljoj hrvatskoj sportašici svih vremena, nagrade Hrvatskog olimpijskog odbora za najsportašicu u Hrvatskoj u 2003. godini, tek je na trenutak vratilo Janicu na staze slave i uspjeha, istina, uz pomoć projektora, videovrpca i sjećanja. Sve priče prije i nakon toga svodile su se samo na razgovore o Janičinu zdravstvenom stanju, njezinim problemima s koljenom te vrlo aktualnim problemima sa štitnjačom. </p>
<p>Višestruka olimpijska pobjednica, svjetska prvakinja i osvajačica velikih i malih kristalnih globusa - koja prvi put u karijeri propušta sezonu od prve do posljednje utrke - bit će, naime, u srijedu (danas) u zagrebačkoj Općoj bolnici Sveti duh, u koju je primljena u utorak navečer, podvrgnuta operaciji štitnjače. Janicu će operirati dr. Miljenko Radetić, a poslijeoperacijski oporavak trajat će pet tjedana. Ne možemo pretpostaviti podrazumijeva li Janičina operacija potpuno uklanjanje štitnjače ili samo jednoga njezina dijela, ali evo što o samom zahvatu i posljedicama kaže prof. dr. Izet Aganović, stručnjak za bolesti štitne žlijezde iz KBC Rebro. </p>
<p>– Prije bilo kakvoga operativnog zahvata štitnjače hormoni moraju biti uredni. Kad je Janica imala hipertireozu, dakle kad su njezini hormoni divljali, operacija nije dolazila u obzir. Kad se hormoni smire, odlučuje se hoće li se štitnjača tretirati tako što će se liječenje nastaviti tabletama ili će se problem rješavati operativno, tako da se izvadi dio štitnjače, a preostali dio preuzima funkciju u cijelosti ili će se, pak, ako je štitnjača velika, izvaditi cijela, što je najbolje rješenje. Naime, kad se problem štitnjače tretira lijekovima, uvijek postoji mogućnost opetovane hormonske neravnoteže. Odstranjivanje cijele štitnjače trajno je rješenje. Zahvat nije kompliciran i nema većih opasnosti, kaže prof. dr. Aganović. </p>
<p>• Što se mijenja u navikama i životu čovjeka nakon operacije štitnjače?</p>
<p> – Ništa! Umjesto štitnjače, koja luči hormone, čovjek kojem je ona odstranjena samo mora svakodnevno uzimati hormonski nadomjestak u tableti i nastavlja živjeti kao najnormalnija osoba.</p>
<p>• Što bi se dogodilo da čovjek nije u mogućnosti uzeti svoju dnevnu dozu hormona, pa i više dana?</p>
<p>– Čovjek može sedam dana živjeti bez tableta, a onda se počinju javljati svi simptomi hipotireoze, a oni opći su umor, tromost, usporeni pokreti, usporen govor, porast tjelesne mase, nepodnošenje hladnoće, pospanost, bezvoljnost, emocionalna labilnost, zaboravljivost, poremećaj memorije, teškoće s koncentracijom, depresija, smanjen apetit... </p>
<p>• Može li sportaš nakon odstranjivanja štitnjače biti izložen jednakim naporima kao prije? </p>
<p>– Apsolutno. Nema nikakve opasnosti da se, nakon oporavka od operacije, nastavi jednakim intenzitetom baviti sportom. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Červarova godina iz snova </p>
<p>Lino Červar stalno je u drugim sportovima tražio i nalazio nadogradnju za rukomet. Nikad se nije sramio pitati i učiti od drugih. Napisao je i, uz potporu Talijanskog olimpijskog odbora, izdao knjigu »Rukomet po meni«. Da je mnogo više od rukometnog trenera, Červar je pokazao angažmanima u raznim humanitarnim, sportskim i edukativnim akcijama, ali i u politici, postavši zimus HDZ-ov zastupnik u Saboru </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Rukometni izbornik Lino Červar rekao je kako je 2003. definitivno bila njegova godina, a tome se nije nadao niti u najljepšim snovima. Prošla mu je godina počela osvajanjem naslova svjetskog prvaka, i to toliko uvjerljivo da nije bilo ni trunke sumnje da Hrvati nisu najbolji na svijetu. Tu je godinu završio nagradom Hrvatskog olimpijskog odbora za najuspješnijeg trenera u Hrvatskoj. Červar je odnio naslov najboljeg u iznimno teškoj konkurenciji - Ante Kostelić, otac i trener naših najboljih skijaša Janice i Ivice Kostelić, Neven Cegnar, trener naših stolnotenisačica, Aleksandar Seleznjev, trener Gordana Kožulja i Alekseja Puninskog, te Tomislav Crnković, trener naših kajakaša i kanuista. Među ostalim, Červar je postao i počasni građanin svog Umaga, svaka je umaška ulica nosila njegovo ime nakon povratka iz Portugala, proglašen je najboljim rukometnim trenerom u Hrvatskoj, a brojna je priznanja dobio i od inozemnih institucija. </p>
<p>A kao dodatno priznanje Červarova rada još su dvije nagrade HOO-a rukometnoj reprezentaciji – ona za najbolju momčad 2003. godine i druga za najuspješnijeg promicatelja Hrvatske u svijetu.</p>
<p>– U Poreču sam na pripremama za EP, kritiziram igrače, oni meni štošta spočitnu, no međusobno se cijenimo i volimo i bez njih ne bih sad bio ovdje, rekao je Lino Červar, sasvim u svojoj oratorskoj maniri. </p>
<p>U godinu se dana Lino Červar digao do samih zvijezda. Počeo je u malom umaškom petoligašu, koji je doveo u prvu saveznu jugoslavensku, iznimno jaku ligu. Nakon toga si je stvarao ime u Italiji, a svo je to vrijeme u drugom sportovima tražio i nalazio nadogradnju za rukomet. Nikad se nije sramio pitati i učiti od drugih. Lino Červar je u mnogim stvarima bio ispred svog vremena, uporno slijedeći svoju viziju, pronalazeći pritom tisuću načina da je ostvari. Njegovo iskustvo i znanje tim su vrjedniji, jer ih Červar nesebično dijeli s onima koji žele učiti. Uostalom, napisao je i, uz potporu Talijanskog olimpijskog odbora izdao knjigu »Rukomet po meni«, koja je mnogim mladim trenerima postala priručnik. </p>
<p>Da je mnogo više od rukometnog trenera Červar je pokazao angažmanima u raznim humanitarnim, sportskim i edukativnim akcijama, ali i u politici. Svojoj je stranci, HDZ-u, donio u Istri više glasova i simpatija nego itko prije njega, postavši tako narodni zastupnik u Hrvatskom saboru. </p>
<p>– Ponosan sam što sam Umažanin, koji je došao u Zagreb i uspio. To može biti poticaj svima iz malih sredina, da vide da mogu uspjeti. Sad nas čeka Europsko prvenstvo u Sloveniji i nitko ne bi bio sretniji od mene kad bismo ponovno razveselili hrvatski narod, kao onda nakon Portugala, dodao je Červar. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prestaje li sport biti »trinaesto prase«</p>
<p>Za ponovno druženje 17. siječnja 2005. godine s olimpijskim odličnicima – onima s predstojećih Olimpijskih igara u Ateni – trebat će ove godine »izbrojati« 104 milijuna kuna. Toliko, naime, iznosi Financijski plan Hrvatskog olimpijskog odbora s pretežitim osloncem na Državni proračun...</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Ponedjeljak je bio sasvim neobičan dan u državi u kojoj prevladava mišljenje da političari uopće nisu zaintersirani za sport. Naime, barem u ponedjeljak tome nije bilo tako.</p>
<p>Prvo je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac na druženju s rukometašima najavio skoro donošenje novog Zakona o sportu i značajniju poziciju sporta u njegovom ministarstvu, da bi na svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta politička »reprezentacija« istrčala u uistinu impresivnom sastavu. Uz Predsjednika Republike Stjepana Mesića i potpresjednika Sabora Luku Bebića, priredbi u dvorani Vatroslava Lisinskog nazočili su i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar financija Ivan Šuker, spomenuti ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, ministar unutarnjih poslova Marjan Mlinarić i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. </p>
<p>Doda li se tome i nedavni izbor čak šestoro sportaša u Hrvatski Sabor, teško se oteti dojmu da je hrvatski sport svojim rezultatima konačno uspio zainteresirati one koji, u konačnici, mogu odlučivati i o njegovoj sudbini. Naravno, moguće je i to da je trenutačno političarima poželjno i isplativo biti uz sportaše – jer tko se ne bi želio »slikati« uz Janicu i Ivicu Kostelića i zlatne rukometaše – no ovom prigodom želimo vjerovati da će sport kao djelatnost kojom se bavi čak 400 tisuća Hrvata konačno prestati biti »trinaesto« prase kada je o statusu u društvu i proračunskim pozicijama riječ. Da budemo do kraja konkretni, čak i vulgarni, za ponovno druženje 17. siječnja 2005. godine s olimpijskim odličnicima ili čak pobjednicima – onima s predstojećih Olimpijskih igara u Ateni – trebat će ove godine »izbrojati« 104 milijuna kuna. Toliko, naime, iznosi Financijski plan Hrvatskog olimpijskog odbora s pretežitim osloncem na Državni proračun...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Peti set sretan za Ančića</p>
<p>MELBOURNE, 20. siječnja</p>
<p> – Odlučujući set drugog dana Australian Opena bio je sretan za Marija Ančića, ali ne i za Roka Karanušića. A u ženskom dijelu prvoga Grand Slam teniskog turnira sezone hrvatski je tenis ostao bez predstavnica, Karoline Šprem i Jelene Kostanić. </p>
<p>Ivanu Ljubičiću i Ivi Karloviću u drugom kolu Australian Opena pridružio se i Mario Ančić 6-7 (4), 6-4, 3-6, 6-4, 6-3 pobjedom protiv Nizozemca Raemona Sluitera. Nakon tri sata i jedne minute igre, 19-godišnji Splićanin uspio je preokrenuti vodstvo sa 2-1 Sluitera u setovima i izboriti dvoboj protiv Španjolca Alexa Corretje, koji je također nadigrao Nizozemca – Martina Verkerka. Tako je Ančić upisao i drugu pobjedu protiv Sluitera, nakon Stockholma prošle godine, gdje su također odigrali vrlo neizvjestan dvoboj. U posljednja dva seta Ančić je ponudio prošlogodišnje izdanje, kada je stigao do osmine finala, pa je s rezultatom uspio okrenuti i statistiku na svoju stranu. Stoga je upisao sedam asova više od Sluitera (15-8), dvije dvostruke pogreške manje (6-4), osam »winnera« više (57-59) i jednu neforsiranu pogrešku više (50-49). </p>
<p>Osim što je prvi put igrao u glavnom turniru Australian Opena, Roko Karanušić prvi je put u karijeri igrao i pet setova. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Karanušić se hrabro suprotstavio domaćem tenisaču Wayneu Arthursu. Premda je Australac poveo sa 2-0 u setovima, 22-godišnji Karanušić se vratio nakon dva dobivena »tie-breaka«. Ipak, u odlučujućem je setu ponestalo snage i koncentracije. Borba je trajala 189 minuta. Za to je vrijeme Arthurs bio uspješniji u servisima (asovi 23-20), a Karanušić je upisao manje neforsiranih pogrešaka (25-55).</p>
<p>Najbolja naša tenisačica Karolina Šprem, unatoč naizgled uvjerljivoj pobjedi Ruskinje Jelene Krasnoruckaje sa 6-3, 6-4, može žaliti za propuštenim prilikama. Naime, 19-godišnja je Varaždinka iskoristila samo tri od 13 »break« prilika. Krasnoruckaja je iz jednako toliko prilika zaslužila šest »breakova«. </p>
<p>A Jelena Kostanić pružila je veliki otpor 29. nositeljici Francuskinji Nathalie Dechy, no na kraju je Dechy slavila nakon 109 minuta sa 7-5, 6-4. Ipak, Kostanić ne odlazi iz Melbournea, već će pokušati nastaviti pobjedonosni niz u konkurenciji parova. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Evo, samo što nije... </p>
<p>»Je li stigla dokumentacija? Evo, samo što nije... Libijci su se javili i sve bi trebalo biti gotovo u idućih 48 sati«, kažu u Maksimiru. Dakle, najkasnije do četvrtka. Pa, pričekajmo i to »čudo«! Kako god bilo, u klubu nas uvjeravaju da bi Bošnjak mogao nastupiti u pripremnoj utakmici u četvrtak protiv Slavena Belupa </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Evo, samo što nije... Tako u Maksimiru reagiraju kad ih upitate je li napokon pristigla sva dokumentacija potrebna za registraciju bivšega mladog reprezentativca Ivana Bošnjaka. I takav odgovor slušamo gotovo mjesec dana. No, Bošnjak još uvijek nema potrebne papire, pa je pod upitnikom čak i njegovo sudjelovanje u pripremnim utakmicama. Za ovakvu konfuziju, doduše, nisu toliko krivi Dinamovi trudbenici, koliko inertna administracija libijskog Al-Ittihada, kluba u kojem je Bošnjak nastupao prošle sezone. No, ovog su puta u Maksimiru na redoviti upit imali i dodatak: </p>
<p> – Je li stigla dokumentacija? Evo, samo što nije... Libijci su se javili i sve bi trebalo biti gotovo u idućih 48 sati. </p>
<p> Dakle, najkasnije do četvrtka poslijepodne. Pa, pričekajmo i to »čudo«! Kako god bilo, u klubu nas uvjeravaju da bi Bošnjak mogao nastupiti u pripremnoj utakmici u četvrtak protiv Slavena Belupa. Ako ne tada, onda će sigurno zaigrati u nedjelju protiv slovenskog Publikuma. </p>
<p>»Plavi« će, dakle, u srijedu prijepodne krenuti u Poreč, na prvi dio priprema za proljetni dio sezone. Ondje su, uz spomenute dvije utakmice, predviđene još dvije. Treći bi suparnik trebao biti Zadar, dok za četvrtoga kandidiraju drugoligaš Pula i slovenski prvoligaš Koper. </p>
<p> – Već me kontaktirao trener Puljana, Igor Pamić, naglasio je maksimirski trener Nikola Jurčević. – Moguće je da u Poreču odigramo i petu utakmicu. No, sve zavisi kakvo će biti opterećenje, koliko će tko igrati, hoće li biti kakvih ozljeda... Prvi su nam suparnici Slaven Belupo i Zadar. Protiv Koprivničanaca smo u prvom dijelu sezone već odigrali obje prvenstvene utakmice. Baš kao i protiv Zadrana... Ondje se pripremaju i nogometaši Zagreba, no kako s njima igramo u prvom kolu proljetnog dijela sezone, ne bi bilo uputno da se sučeljavamo i sad na pripremama. Doduše, ne bi to bio nikakav problem, ali isto tako ne bi baš bilo niti posve - normalno. </p>
<p>Jurčević dodaje da će, barem u Poreču, svatko dobiti svoju priliku. Formiranje udarne momčadi uslijedit će tek u kasnijoj fazi priprema, u veljači u Međugorju. </p>
<p> – Imali smo 14 treninga u devet dana. Mislio sam da će igračima trebati više vremena za »prešaltavanje« za svakodnevne napore. No, od prvog su dana pokazali veliki angažman na treningu i kod svakog je igrača vidljiva želja da se nametne. U Maksimiru imamo sjajne uvjete i ovaj je pripremni dio u Zagrebu bio pun pogodak. Bili smo kod kuće, imali sve potrebne uvjete i izbjegli nepotrebne troškove. Ali, sad trebamo odigrati i neke utakmice. Igrali smo dosta i ovdje, ali samo međusobno. Sad nam trebaju pravi suparnici.</p>
<p> Trenera Jurčevića posebno veseli - Branko Strupar. U Dinamu je dosad odigrao samo jednu utakmicu, i to protiv Koprivničanaca u Zagrebu potkraj jesenskog dijela sezone. </p>
<p> – Veseli me što je Strupar zdrav i što će proći cijele pripreme... On će, uvjeren sam, biti veliko pojačanje.</p>
<p> Strupar će, naravno, biti udarni maksimirski napadač. Zanimljivo je, međutim, da trener Jurčević sve glasnije najavljuje mogućnost da Dinamo na proljeće igra s trojicom napadača. </p>
<p> Pripreme će propustiti petorica donedavno standardnih članova prvog sastava. Mikić i Mitu su suspendirani i »degažirani« u drugu momčad, vratar Jozić se sprema na operaciju meniska, Tomić se oporavlja od operacije gležnja, a Sedloski će propustiti porečki dio priprema, jer će s makedonskom reprezentacijom upravo u tom terminu gostovati u Kini.</p>
<p> Na put su krenuli vratari Ivan Turina, Marko Šarlija i Marko Šimić, braniči Andre Mijatović, Boštjan Cesar, Dino Drpić, Stipe Lapić, Ivan Ćosić, Hrvoje Čale, Mario Jurić i Marko Bašić, vezisti Ivan Bošnjak, Damir Krznar, Hrvoje Štrok, Edin Mujčin, Dalibor Poldrugač, Jasmin Agić i Niko Kranjčar, te napadači Mladen Bartolović, Eduardo da Silva, Branko Strupar i Dario Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Cibona prestaje biti »najdraži gost« </p>
<p>Podatak da je Cibona posljednji put u gostima bila uspješna baš protiv AEK-a (u prosincu 2002. godine) argument je na strani Anzulovićeve momčadi uoči puta u Atenu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Hoće li Cibonin košarkaši protiv AEK-a u četvrtak uspjeti prekinuti niz gostujućih poraza u Euroligi? U »tornju« se tome iskreno nadaju, a u prilog im ide dobra forma momčadi u posljednjih mjesec dana. Podatak da je Cibona posljednji put u gostima bila uspješna baš protiv AEK-a (u prosincu 2002. godine) još je jedan argument na strani Anzulovićeve momčadi uoči puta u Atenu. </p>
<p>No, kad su cibosi i gostovanja u pitanju, treba biti oprezan, svaka prognoza može biti vrlo nezahvalna. Već je mnogo puta momčad hrvatskog doprvaka ispraćena s velikim nadanjima, a onda je daleko od kuće odigrala ispod svakog očekivanja, bez obrane i ideje u napadu, što je jasno vodilo u smjeru poraza. Uglavnom, cibosi su gubili protiv momčadi koje su prije toga uvjerljivo pobijedili kod kuće. Tako je u prvoj utakmici u Zagrebu Cibona slavila rezultatom 85-80 protiv AEK-a, koji je na početku euronatjecanja bio daleko od drugog kruga. No, Atenjani su u posljednja tri kola nanizali tri pobjede i potpuno »zakuhali« situaciju u skupini A. Novim uspjehom protiv zagrebačke momčadi AEK bi još čvršće uhvatio vlak koji vodi među 16 najboljih europskih momčadi. </p>
<p>Na put s cibosima neće ići, kako je bilo najavljeno, najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić. Hitna operacija štitnjače spriječila je Janicu da se pridruži cibosima u četvrtak u Ateni, no u »tornju« se nadaju da će najbolja hrvatska sportašica naći vremena kako bi ih, nakon dolaska na domaće utakmice, pratila i na kojem gostovanju u Euroligi. Janičina pažnja neće ostati neuzvraćena, direktor kluba Bože Miličević najavio je kako će košarkaši Cibone pružiti podršku i posjetiti Janicu u bolnici nakon operacije. U Zagrebu raste interes za Cibonu, od poznatih sportaša momčad hrvatskog doprvaka podržava i rukometaš Patrik Ćavar. </p>
<p>– I Ćavar će dobiti člansku iskaznicu, izvjestio je Miličević. </p>
<p>Jeftinije ulaznice imale su odjeka, dvorana je na utakmici protiv Ülkera bila ispunjena pa su u Ciboni odlučili ponoviti takvu praksu. Za nedjeljni dvoboj protiv Splita (17 sati) gledatelji će tako izdvojiti 10 kuna. Još kad bi Cibona donijela pobjedu iz Atene... </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dobra škola za budućnost </p>
<p>»Liga prvakinja nam dolazi u nezgodnom trenutku, igramo protiv ekipa koje su među četiri u Europi. Te nam dvije utakmice prije svega moraju biti priprema za obranu naslova hrvatskih prvakinja«, smatra trener Mladosti Mijo Vuković</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Bez prevelikih ambicija odbojkašice Mladosti u srijedu počinju svoj ovogodišnji europski put. Ždrijeb je bio nemilosrdan prema Zagrepčankama i smjestio ih u skupinu D Lige prvakinja, zajedno s talijanskom Perugijom i turskim Eczacibasijem. </p>
<p>Perugia je prvak u najjačoj svjetskoj ligi, u zemlji svjetskih prvakinja. U sastavu ima čitav niz strankinja načelu s odličnim Kubankama Tamarys Aguero i Mirkom Francia. Do prije dva mjeseca boje ovoga kluba branila je i naša Irina Kirilova, a sada je tamo naša mlada tehničarka Marina Katić. Eczacibasi je, pak, sastavljen od niza turskih reprezentativki koje su europske doprvakinje, no prvo je ime sastava ipak naša Barbara Ružić. I na klupi Turkinja jedno je hrvatsko ime, Barbarin otac i izbornik naše reprezentacije Ivica Jelić. Jasno je da protiv tako renomiranih suparnika mladostašice nemaju previše izgleda, pa bi jedan osvojeni set bio uspjeh.</p>
<p>– Preuzeo sam ekipu prije desetak dana. Kod igračica se vidio lagani psihički i fizički pad, no vjerujem da smo ipak uspjeli napraviti korak naprijed. Liga prvakinja nam dolazi u nezgodnom trenutku, igramo protiv ekipa koje su među četiri u Europi. Cure znaju što ih čeka i dat će maksimum, no te dvije utakmice nam prije svega moraju biti škola i priprema za obranu naslova hrvatskih prvakinja, naglasio je novi trener Mladosti Mijo Vuković, koji je na klupi zamijenio Ninu Matjačića.</p>
<p>Liga prvakinja ove se sezone igra novim sustavom. U svakoj od pet skupina smještene su po tri ekipe. One se natječu na tri turnira, na kojima samo domaći igra protiv oba suparnika. Pobjednici skupina i najbolja drugoplasirana ekipa igraju za tri slobodna mjesta na »final fouru«, na koji se kao domaćin, bez ijedne odigrane utakmice, izravno plasirao španjolski Marichal. </p>
<p>Mladostašice su domaćin prvog turnira u svojoj skupini. U srijedu će tako u Domu odbojke Bojana Stranića u 18 sati ugostiti Perugiju, a dan kasnije u 16 sati igraju protiv Eczacibasija. Ulaz je oba dana slobodan. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>I Croatia osiguranje uz rukometaše </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – U utorak prijepodne najveća je hrvatska osiguravateljska kuća Croatia osiguranje postala sponzor Hrvatskoga rukometnog saveza. Dr. Marijan Ćurković, kao predsjednik Uprave CO, potpisao je jednogodišnji ugovor, vrijedan milijun kuna s predsjednikom HRS-a Željkom Kavranom. </p>
<p>– Croatia osiguranje već godinama prati hrvatski sport i sportaše. Mislim da nema sporta gdje nas nema. Prošle je godine, kad su se rukometaši pripremali za Svjetsko prvenstvo u Portugalu, malo ljudi vjerovalo u njih. Croatia osiguranje je vjerovalo, stalo je uz njih, a oni su nam svojim uspjehom priuštili mnogo veselja. Opet smo uz rukometaše, vjerujemo u njih i nadamo se njihovu uspjehu, rekao je Ćurković na svečanom potpisivanju. </p>
<p>Predsjednik HRS-a Kavran dodao je kako se taj novac neće potrošiti samo na svjetske prvake, već i na mlađe kategorije, koje su među najboljima u svojoj generaciji. </p>
<p>– Hrvatska ima budućnost i lijepo je vidjeti da ljudi vjeruju u hrvatski rukomet. Dat ćemo sve od sebe da to povjerenje opravdamo na najbolji mogući način, govorio je Kavran, ispričavši izbornika Červara i rukometaše, koji nisu došli na potpisivanje ugovora, jer su na pripremama u Poreču. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otišao je čovjek koji je živio vaterpolo </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Rodbina, bivši i sadašnji sportaši, sportski i vaterpolski dužnosnici iz cijele Hrvatske, saborski zastupnici, ministri u Vladi Republike Hrvatske te brojni prijatelji okupili su se u utorak u Starogradskoj vijećnici na komemoraciji vaterpolskom treneru i bivšem izborniku hrvatske reprezentacije Bruni Siliću, koji je u nedjelju, 18. prosinca, nakon duge i teške bolesti umro u Zagrebu, u 46. godini života. </p>
<p>Majci Miri, supruzi Zvjezdani i maloj Lindi sućut su izrazili potpredsjednik Sabora Luka Bebić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Ivica Miočić Stošić, članovi Vijeća HOO-a, predsjednik Zdravstvene komisije HOO-a i glavni liječnik hrvatske vaterpolske reprezentacije dr. Boris Labar i drugi. </p>
<p>Od dugogodišnjeg se prijatelja i suradnika biranim riječima oprostio saborski zastupnik i direktor Vaterpolskoga kluba Mladost Perica Bukić, koji je bio kapetan, a Bruno Silić izbornik reprezentacije koja je na OI u Atlanti 1996. osvojila srebrno odličje. Bukić je istaknuo da nas je zauvijek napustio čovjek koji je bio veliki zanesenjak i zaljubljenik u vaterpolo, koji je živio i disao vaterpolo do svoga posljednjeg daha. Nada i optimizam nisu ga nikad napuštali, niti posljednjih osam godina u kojima je vodio bitku s neizlječivom bolešću. </p>
<p>Posljednji ispraćaj Brune Silića bio je u utorak na Krematoriju zagrebačkoga groblja Mirogoj, a polaganje urne bit će na groblju Lovrinac u njegovu rodnom Splitu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Šeks i Žužul zatražili potporu američkih Hrvata Hrvatskoj</p>
<p>»Mislimo da možemo biti partneri sa SAD«, rekao je ministar Miomir Žužul na prijamu u veleposlanstvu u Washingtonu. To nije zato što bi se Hrvatska borila za američke interese »nego zato što mi mislimo da su to uistinu i interesi Hrvatske« </p>
<p>WASHINGTON, 20. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul zatražili su u ponedjeljak u Washingtonu potporu američkih Hrvata u jačanju odnosa sa Sjedinjenim Državama i dobivanju američke podrške za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije, posebice NATO. </p>
<p>Šeks i Žužul borave na poziv američkog Kongresa u prvom službenom posjetu SAD-u nakon izbora. </p>
<p>Nekoliko kongresnika, Dana Rohrabacher, George Radanovich, Todd Tiahrt i Steve Chabot, u pismu predsjedniku Sabora Šeksu od 15. siječnja pozdravilo je njegovu nazočnost i nazočnost ministra Žužula govoru predsjednika Georgea Busha u Kongresu.</p>
<p>Kongresnici su pozdravili premijera Ivu Sanadera i izrazili nadu da će se bilateralni odnosi SAD-a i Hrvatske nastaviti jačati.</p>
<p>Šeks i Žužul su se u ponedjeljak u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu na prijamu koji je priredio veleposlanik Ivan Grdešić susreli s hrvatskim iseljenicima u SAD-u.</p>
<p>Ministar Žužul je rekao kako je Hrvatska pred krupnim zadacima pristupa Europskoj uniji i NATO-u, za što očekuje potporu hrvatskog iseljeništva u SAD-u.</p>
<p>Istaknuo je da je da je veliko priznanje dobiti poziv za sjednicu Kongresa na kojoj predsjednik Bush drži govor o stanju nacije. To pokazuje da su »Sjedinjene Države spremne napraviti veliki iskorak u odnosima s Hrvatskom«, ocijenio je Žužul.</p>
<p>Šeks i Žužul sastaju se s nizom američkih kongresnika i senatora, a očekuje se i susret s predstavnikom State Departmenta. »Naša poruka na tim susretima bit će da smo spremni za prijateljske i dobre odnose sa SAD-om«, rekao je Žužul.</p>
<p>»Mislimo da možemo biti partneri sa Sjedinjenim Državama«, naglasio je ministar vanjskih poslova dodajući da to nije zato što bi se Hrvatska borila za američke interese »nego zato što mi mislimo da su to uistinu i interesi Hrvatske«.</p>
<p>»Osnovna poruka bit će nam zahtjev za ulazak u NATO«, kazao je ministar Žužul napominjući da će se razgovarati i o drugim temama međusobnih odnosa Hrvatske i SAD-a.</p>
<p>Šeks je istaknuo kako će bilateralni susreti značiti »produbljivanje i povezivanje dviju zemalja«, posebice veza između američkog Kongresa i Hrvatskog sabora.</p>
<p>Rekao je da će Hrvatska surađivati s američkim Hrvatima kako bi oni djelovali kao »jak demokratski hrvatski lobby u SAD-u kako bi hrvatski interesi bili što bolje prepoznati i zastupljeni, i kako bi Hrvatska imala djelotvornu potporu pri ulasku u euroatlantske integracije«. Šeks je dodao da Hrvatska očekuje i pojačano investiranje američkih Hrvata u hrvatsko gospodarstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nova mjera EK: Kazna za uvoznike sumnjive robe iz Srbije i Crne Gore </p>
<p>Komisija upozorava uvoznike da poduzmu sve potrebne korake kako ne bi morali naknadno plaćati pune namete na robu iz Srbije i Crne Gore kojoj ne mogu dokazati podrijetlo / Nakon šećerne afere koju je okusila prvo Hrvatska pa i svi drugi u regiji, skandal je ponovo izbio u SCG-u čiji se izvoznici nisu ni trudili ukloniti originalno belgijsko pakiranje s navodno domaćeg šećera </p>
<p>BRUXELLES, 20. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska komisija upozorila je uvoznike proizvoda iz Srbije i Crne Gore da će plaćati sve pristojbe na uvezena dobra ne potvrde li im podrijetlo. Naime, upozorili su u Komisiji, »postoje indicije da administrativni i zakonski sustav, koji je na snazi u Srbiji i Crnoj Gori, ne jamči primjerenu verifikaciju podrijetla proizvoda uvezenih u EU«. </p>
<p>Srbija i Crna Gora, smatraju u Komisiji, ne jamči da su robe uvezene na tržište EU iz te zemlje (ili zemalja) zaista originalni domaći proizvodi temeljem Unijinih odluka oslobođeni plaćanja pristojbi.</p>
<p>»Europska unija je Srbiji i Crnoj Gori osigurala vrlo liberalne trgovinske povlastice kako bi pripomogla gospodarskom oporavku te zemlje. Stoga se moramo uvjeriti da se svi preferencijalni aranžmani odnose isključivo na domaće proizvode i da se povlastice ne zloupotrebljavaju«, izjavili su u Komisijinoj općoj upravi za trgovinu koja pokriva i Unijin carinski sustav.</p>
<p> Mjera je preventivna, upozorenje nalaže uvoznicima da poduzmu sve potrebne korake kako bi zaštitili svoje interese, dakle da ne bi morali naknadno plaćati pune namete na robu iz Srbije i Crne Gore kojoj ne mogu dokazati podrijetlo.</p>
<p> Sve kazne, odnosno naknadno određene pristojbe, idu u Unijin proračun. </p>
<p>U oštro intoniranom obrazloženju tog »preventivnog« poteza Komisija sugerira carinskim vlastima i svim operatorima da dvostruko i s naročitom pažnjom provjeravaju dobra uvezena iz Srbije i Crne Gore. Mjera će prestati vrijediti, obećali su u Komisiji, kad vlasti u Srbiji i Crnoj Gori srede sustav provjere podrijetla izvezenih dobara, proces koji je inače tek počeo. </p>
<p>Cijela je priča počela sa šećerom. Šećerne afere nisu pošteđeni ni Hrvatska koja je prva iskusila koliko se ne isplati muljanje s izvoznima artiklima, niti ostale zemlje regije, među kojima je svaka imala svoju epizodu sukoba s Unijinim inspekcijama. Skandal je ponovo zaslađen u Srbiji i Crnoj Gori gdje je krijumčarenje dostiglo velike razmjere, a izvoznici se nisu ni trudili ukloniti originalno belgijsko pakiranje s navodno domaćeg šećera izvezenog bez pristojbi na tržište Unije. Komisija je u dva navrata suspendirala izvoz šećera iz SCG-a u Europsku uniju i uoči skorog isteka drugog, šestomjesečnog roka suspenzije, zaštitne je mjere pojačala upozorenjem uvoznicima da pripaze jer će inače plaćati štetu.</p>
<p> Komisijini ljudi očekuju da će kaznene mjere imati efekt jednak onome koji je šećerna afera proizvela u Hrvatskoj – brzo stavljanje u rad svih elemenata sustava provjere podrijetla robe.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Šarinić svjedoči u srijedu </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom nastavljeno je u utorak na zatvorenoj sjednici, na kojoj jedan zaštićeni svjedok optužbe treba dovršiti iskaz.</p>
<p>Taj svjedok počeo je iskaz prošli utorak na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost, što je najviša mjera zaštite identiteta svjedoka predviđena Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY-a.</p>
<p> Do kraja izvođenja dokaza tužiteljima je preostalo još 13 radnih dana. Ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, prvi dio suđenja Miloševiću optuženom za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu trebao bi završiti 18. veljače, nešto više od dvije godine nakon početka procesa.</p>
<p> Glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice prošli je tjedan najavio da će u srijedu svjedočiti Hrvoje Šarinić, bivši predstojnik Ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je u vrijeme rata u Hrvatskoj vodio tajne pregovore s Miloševićem.</p>
<p> Šarinić se između 1993. i 1995. u Srbiji 13 puta tajno sastajao s optuženim o čemu je 1999. objavio knjigu sjećanja »Svi moji tajni pregovori s Miloševićem« u kojoj, prema vlastitom uvodniku, pokušava odgovoriti na pitanja: »Tko je zapravo Slobodan Milošević i koja je bila njegova stvarna uloga u doba pokušaja stvaranja velike Srbije na račun Hrvatske, te BiH i Makedonije?«</p>
<p> Prema Šarinićevu pisanju, Milošević se zauzimao za to da se BiH podijeli između Srbije i Hrvatske, a Tuđman je smatrao da će ga time odvratiti od »aspiracija prema Hrvatskoj«.</p>
<p>Optužba će u spis dokaza, uz Šarinićev pisani iskaz prema pravilu 92-bis, uvesti i knjigu o pregovorima s Miloševićem te njegov intervju s Darkom Hudelistom u Globusu iz 2000. godine, izjavio je Šarinić nakon svoga posljednjeg boravka u Haagu sredinom prosinca kad je šest dana s tužiteljima pripremao svoj iskaz. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Annan najavio mogućnost skorog angažiranja UN u Iraku</p>
<p>Skupina stručnjaka UN trebala bi u Iraku procijeniti mogućnost održavanja izbora / Šijitski vjerski vođa Al Sistani najavio da će odustati od zahtjeva za skorim izborima ako UN ocijeni da je to zasad nemoguće</p>
<p>ANKARA, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan priopćio je da je primio zahtjev SAD-a i civilnog Vijeća za privremenu upravu Irakom (pod strogim američkim nadzorom) da pošalje skupinu stručnjaka koji bi na licu mjesta ocijenili mogućnost održavanja izbora u postojećim iračkim uvjetima. Takve izbore plebiscitarno zahtjeva većinsko šijitsko pučanstvo koje čini oko 55 posto od ukupno 25 milijuna Iračana. </p>
<p>Annan, koji je svojedobno naredio povlačenje osoblja međunarodne zajednice iz Bagdada (nakon razornog samoubilačkog bombaškog napada), pokazao je prilikom newyorških razgovora sa američkim upraviteljem Iraka Paulom Bremerom i iračkim izaslanicima izvjesnu dozu opreza. Rekao je da će se konačna odluka o eventualnom sudjelovanju UN-a u sređivanju iračkih (ne)prilika donijeti tek nakon dodatnih pregovora o tehničkim i drugim pojedinostima. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a je ocijenio da su razgovori u palači na East Riveru polučili veliki stupanj suglasnosti o novoj značajnijoj ulozi međunarodne zajednice u suradnji sa iračkim prijelaznim vlastima nakon prijenosa suvereniteta sa okupacijskih snaga predvođenih Amerikancima na Iračane. Naime, kada taj užurbani proces i službeno započne 1. srpnja, UN bi preuzeo ključnu ulogu u procesu rješavanja ustavnih i izbornih pitanja. »Složili smo se da je takav partnerski odnos nužan, a UN će, uz ostalo, biti aktivan na polju gospodarske i humanitarne obnove zemlje«, potvrdio je Annan. </p>
<p>Ne isključuje se ni moguće uključivanje međunarodne zajednice u tamošnja zbivanja i prije srpnja, naročito oko provedbe najvažnijih kratkoročnih zadataka, poput organiziranja izbora i sigurnosne situacije u zemlji. Annan drži da će se tek nakon razgovora o tim pitanjima moći odrediti prema slanju misije UN-a koja bi pomogla Iračanima u postsaddamovskoj zbilji. </p>
<p>Američki administrator Bremer je također bio zadovoljan razgovorima s Annanom za koje je rekao da su bili otvoreni i iskreni. »Čini mi se da smo suglasni oko toga da bi UN trebao preuzeti svoju ulogu u Iraku«, izjavio je. A to, po njemu, znači obnovu suradnje s Iračanima u tranzicijskom procesu koji će im do početka srpnja donijeti puni suverenitet. </p>
<p>U svakom slučaju, nakon newyorških razgovora, Annanu će biti vrlo teško odbiti zahtjev za pomoć administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha i samih Iračana. Bijela kuća je, u zamjenu za to, ublažila dosadašnje stajalište prema kojem izbori u Iraku nisu jednostavno mogući. Postoje mnoge naznake da bi se i tom pogledu moglo postići opće prihvatljivo kompromisno rješenje. </p>
<p>No, prava dobra vijest za Bremera i Annana stigla je iz svetog iračkog šijitskog grada Najafa. Glasnogovornik najuglednijeg šijitskog vjerskog vođe Alija al Husseina al Sistanija kazao je kako bi veliki ajatolah mogao odustati od inzistiranja na tome da se opći izbori u Iraku održe prije srpnja. »Do toga bi moglo doći ako neovisni tim stručnjaka UN-a utvrdi da provedba izbora u tom roku nije praktički izvediva. </p>
<p>Šijiti, koji su u vrijeme strahovlade bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina praktički bili građani drugog reda, pribojavaju se da bi ih sadašnji američki plan prijenosa vlasti na imenovane, a ne izabrane čelnike, mogao baciti u politički i svaki drugi zapećak. Više od 100.000 šijita koji su u ponedjeljak, na najafski mig ajatolaha Al Sistanija, izašli na iračke ulice trebalo je pokazati Amerikancima kako u slučaju njihovog zanemarivanja postoje i druge opcije općenarodnog otpora stranoj vojnoj nazočnosti. </p>
<p>Bivši irački veleposlanik pri UN-u Mohammed al Douri optužio je Bushevu administraciju da je nakon uklanjanja s vlasti Saddamovog režima posijala kaos u zemlji. Drži kako se na taj način žele izbjeći izravni izbori i uspostava nove demokratski izabrane vlasti. Amerikanci takvim manevrom, zaključuje Al Douri, žele sačuvati kontrolu nad bogatim iračkim naftnim poljima (druga po rezervama u svijetu), te sačuvati sadašnji strategijski razmještaj u regiji. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>S novim vlasnicima Daily Telegraph postaje tabloid </p>
<p>Potencijalni novi vlasnici najtradicionalnijeg britanskog lista najavljuju promjenu formata, pa i promjenu političke orijentacije </p>
<p>LONDON, 20. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Neki od najpoznatijih listova na svijetu, poput britanskih Daily Telegrapha, Sunday Telegrapha i Spectatora, američkog Chicago Sun-Timesa te izraelskog Jerusalem Posta, trebali bi dobiti nove vlasnike. Britanski milijarderi, blizanci David i Frederick Barclay sklopili su ovih dana nagodbu o kupovini velike medijske grupe Hollinger International, kojoj pripadaju spomenuti i mnogi drugi listovi. Prodavač je kanadski magnat tiska Conrad Black, koji je lani istisnut s vodećeg mjesta u Hollingeru zbog optužbi da je počinio financijske nepravilnosti. </p>
<p>Prodaja grupe Hollinger braći Barclay nije još finalizirana. No, oni su od lorda Blacka preuzeli njegov trećinski udio u spomenutoj grupi, te njegovih 73 posto glasačkih prava. Postoje međutim neke prepreke da se transakcija okonča, jer se u Americi upravo vodi istraga o financijskom poslovanju Hollingera. </p>
<p>Još sredinom studenog bilo je najavljeno da Conrad Black odlazi s mjesta glavnog direktora svog globalnog medijskog carstva. Do toga je došlo nakon što je unutarnja istraga pokazala da su on i drugi šefovi Hollingera sami sebi isplatili više od 30 milijuna dolara na ime premija. </p>
<p>To je revoltiralo dioničare, jer isplate nisu odobrili ni upravni odbor firme, niti revizorsko vijeće. Conradu Blacku, koji se 2000. odrekao kanadskog državljanstva, da bi mogao primiti počasni britanski naslov lorda, sada predstoji velika sudska parnica zbog financijskih nepravilnosti. </p>
<p>Black se nije previše petljao u uređivanje svojih britanskih naslova – međutim tražio je od njih da daju dovoljno prostora tekstovima njegove supruge, novinarke Barbare Amiel. Pod njegovim vlasništvom Daily i Sunday Telegraph slijedili su svoju tradicionalnu konzervativnu liniju, koja je bila u suglasju s tajkunovim političkim stavovima. </p>
<p>Novi potencijalni vlasnici Blackove novinske grupe, braća Barclay, tajnoviti su magnati, kojima je novinsko izdavaštvo do sada bilo tek manji interes. Sada se najavljuje da bi Daily i Sunday Telegraph u njihovom vlasništvu mogli početi podržavati laburiste Tonyja Blaira. Bio bi to vrlo korjeniti zaokret, jer je Telegraph do sada praktički bio kućno glasilo britanske Konzervativne stranke. </p>
<p>Tradicionalni čitatelji Telegrapha – koji uglavnom pripadaju starijoj dobnoj skupini - možda će se zagrcnuti na najavu još jedne novotarije. U novom vlasništvu list bi mogao prijeći na tabloidni format, s kakvim već eksperimentiraju i druge britanske novine ozbiljnog sadržaja, poput Timesa i Independenta.</p>
<p>»Mlađi članovi moje obitelji vole tabloide. Velik format asocira na stariju generaciju. Stoga ćemo možda biti prisiljeni da to učinimo«, izjavio je u utorak za Guardian David Barclay, jedan od dvojice potencijalnih novih vlasnika.</p>
<p>Bitka za novinsku grupu Hollinger nije završena, jer ima i drugih kupaca, koji pokušavaju blokirati pogodbu sklopljenu između braće Barclay i Conrada Blacka. Ali, tko postane novim vlasnikom Daily Telegrapha, čekaju ga iskušenja. Od ozbiljnih britanskih listova velikog formata najbolje se prodaje upravo taj naslov. No, naklada koja je prije nekoliko godina iznosila i do milijun primjeraka dnevno, počela je opadati. Prihodi od oglasa također su se smanjili. Jednako poput drugih britanskih listova, Telegraph se upinje da osvoji mlađe čitatelje, koji se radije informiraju putem elektronskih medija i interneta. Na pretrpanom britanskom novinskom tržištu izdavanje listova često je povezano s gubitkom, pa su i Telegraphova izdanja lani izgubila 25 milijuna funti. Vlasništvo nad novinama na Otoku uvijek je pomalo, osim biznisa, i stvar prestiža, pa obično nema problema da se nađe kupac za nekog takvog gubitaša. No, sve više vlasnika misli da je lijek za pad naklade prijelaz na format tabloida. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bivši zapovjednik plavih kaciga u Ruandi optužuje UN </p>
<p>ARUSHA, 20. siječnja</p>
<p> - Kanadski general Romeo Dallaire koji je vodio misiju UN-a u Ruandi (Minuar) tijekom 1994. godine kad je ondje počinjen genocid, optužio je u utorak UN da mu nije dopustio uništiti skladišta oružja tri mjeseca prije strahovitog pokolja.</p>
<p>Dallaire je to rekao drugoga dana svog svjedočenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za Ruandu u Arushi (Tanzanija). General je izjavio da su njegovi nadređeni u UN-u negativno odgovorili na zahtjev koji im je uuputio 11. siječnja 1994. kad je zatražio da mu odobre uništenje skladišta oružja diljem zemlje, prenosi nacionalna agencija. Nadređeni u UN-u su mu rekli da to ne spada u mandat Minuara, kazao je Dallaire.</p>
<p>U genocidu počinjenom u Ruandi od travnja do srpnja 1994. godine poginulo je milijun pripadnika plementa Tutsi i umjerenih Hutua. Vojnici redovite ruandske vojske ubili su u prvim satima genocida 7. travnja deset pripadnika plavih kaciga zajedno s ruandskim premijerom Agatheom Uwilingiyimanom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prva pobjeda Johna Kerryja, birači protiv antiratne retorike Howarda Deana </p>
<p>Howard Dean je u Iowi dobio slabih 18 posto glasova, unatoč tome što je imao najbolje organiziranu kampanju u kojoj je sudjelovalo oko 3500 volontera i prikupljeno više od 40 milijuna dolara / Deanu je od slabe pomoći bila i snažna potpora nekadašnjih jakih stranačkih imena, poput bivšeg potpredsjednika Ala Gorea i bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera, svojevremenih pobjednika stranačkih izbora u Iowi</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja </p>
<p> - Unatoč najboljim izgledima za pobjedu, bivši guverner savezne države Vermont Howard Dean najveći je gubitnik prvog odmjeravanja snaga demokratskih predsjedničkih kandidata u Des Moinesu u Iowi, održanog u ponedjeljak 19. siječnja. Više glasova od njega dobili su senator iz Massachusettsa John Kerry, koji je pobijedio s oko 38 posto dobivenih glasova demokratskih birača i senator iz Sjeverne Karoline, John Edwards, s osvojenih 32 posto glasova. </p>
<p>Dean je u Iowi dobio slabih 18 posto glasova, unatoč tome što je imao najbolje organiziranu kampanju u kojoj je sudjelovalo oko 3500 volontera i prikupljeno više od 40 milijuna dolara. Deanu je od slabe pomoći bila i snažna potpora nekadašnjih jakih stranačkih imena, poput bivšeg potpredsjednika Ala Gorea i bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera, svojevremenih pobjednika stranačkih izbora u Iowi. </p>
<p>Od ostalih demokratskih kandidata, utrku nastavljaju kongresnik Dennis Kucinich (s osvojenih 1,3 posto glasova), tamnoputi svećenik Al Sharpton te senator Joe Lieberman i umirovljeni general Wesley Clark koji su odlučili ne sudjelovati na izborima u Iowi. Oni su za svoje prvo pojavljivanje na stranačkim izborima izabrali New Hampshire, 27. siječnja. </p>
<p>Kongresnik iz Missourija Richard Gephardt, s osvojenih 10,6 posto glasova, odlučio je prekinuti kampanju, a jedina žena kandidatkinja, tamnoputa Carol Moseley Braun, bivša senatorica Illinoisa, odustala je od kandidature nekoliko dana uoči izbora, preporučivši svojim simpatizerima da svoj glas daju Howardu Deanu.</p>
<p>Deanov poraz velik je udarac za sve koji su se nadali da se izbori mogu dobiti isključivo na antiratnoj retorici i kritici iračke politike američkog predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p>Svoj loš rezultat Dean je objasnio snažnom izloženošću napadima ostalih demokratskih kandidata nakon objave rezultata anketa prema kojima je on najveći favorit na izborima u Iowi i New Hampshireu. »Problem je što smo bili prvi, a kada si prvi onda ljudi misle da si meta, a mi smo doista bili svačija meta već duže vrijeme, što je vrlo teško izdržati«, objasnio je svoj neuspjeh Dean koji je dobio potporu mlađih birača. </p>
<p>Pobjednik izbora u Iowi John Kerry zahvalio je biračima Iowe što su ga vratili na čelo utrke, poručivši, ohrabren rezultatom, Bushu da »pazi da ga ne udare vrata dok bude odlazio«. Prema prvim analizama izbora u Iowi, Kerry je dobio glasove starijih birača i umjerenjaka, a ima šanse kod ostalih skupina poput liberala i snažnih protivnika rata u Iraku. U dosadašnjoj kampanji, zajednička tema svih demokratskih kandidata jest kritika politike američkog predsjednika Busha. Osim rata u Iraku, demokrati Bushu zamjeraju lošu politiku prema radničkim obiteljima, gospodarstvu, desničarenje, uništavanje okoliša i odnos prema vojsci i veteranima. </p>
<p>Glasovi iz Hollywooda također su imali utjecaja na izbore u Iowi, iako ne u mjeri kao što je bilo u slučaju Billa Clintona koji je imao gotovo jednoglasnu potporu filmske industrije. Jim Kerry imao je potporu Jamesa Taylora i Kathleen Turner. Madonna i Jennifer Lopez dale su potporu Wesleyu Clarku, kojega podupire i rock skupina The Eagles. Martin Sheen pozivao je birače da glasuju za Howarda Deana, a kandidatu hrvatskoga podrijetla Dennisu Kucinichu nije pomogla niti potpora pjevača countryja Willieja Nelsona. Očekuje se sa zanimanjem kome će potporu dati Steven Spielberg, glumac Warren Beatty i producent David Geffen, poznatih po svojoj potpori Demokratskoj stranci. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tko američkim strankama bira predsjedničke kandidate</p>
<p>U američkim izbornim godinama, proces izbora stranačkih kandidata jedna je od glavnih tema kojima se bave mediji, ne samo u Americi. Iako kandidati i njihovi programi dobivaju golem publicitet, a ankete s procjenama njihove popularnosti među najpopularnijim su informativnim sadržajima, izvan Amerike manje je poznato o kakvom se procesu zapravo radi.</p>
<p>Postupak isticanja kandidata znatno se razlikuje od onoga kakav poznaju izborni sustavi europskih zemalja, a uređen je koliko zakonima i stranačkim statutima, toliko i običajima, tradicijom, navikama, utjecajem sponzora, procjenama važnosti određenih izbornih okruga, pa i praznovjerjem. Zakoni svake od pedeset država imaju pak svoje odredbe koje utječu na način isticanja kandidata u raznim izborima - od lokalnih do predsjedničkih.</p>
<p>Američki izborni sustav ima jednu pojedinost kakva je u većini europskih demokratskih sustava nezamisliva jer bi se tumačila kao povreda tajnosti. Pri registraciji birača postoji naime i opcija da se birač može registrirati kao birač određene stranke. Tako u procesu kandidiranja i biranja kandidata u predizborima sudjeluju samo birači koji su se registrirali kao birači određene stranke. Tko se registrira kao demokratski birač, ne može sudjelovati u izborima i predizborima republikanaca, libertarijanaca, zelenih ili neke od bezbrojnih komunističkih stranaka. U stranačkom procesu kandidiranja, birači, dakle, nisu nužno članovi stranke, nego ljudi koji obično biraju kandidate te stranke. Razmjerno malen broj Amerikanaca učlanjen je u stranke, iako mnogi i cijeli život strpljivo i vjerno glasuju za kandidate »svoje« stranke. U stranku se uključuju oni koji žele aktivno sudjelovati baš u stranačkim aktivnostima, no za biranje kandidata nisu presudni glasovi članova koji plaćaju članarinu i sjede na stranačkim sastancima, nego birači. Nije velika rijetkost ni da članovi jedne stranke budu registrirani birači druge. Kad stranački aktivisti i kandidati u preliminarnim izborima idu od farme do farme i od grada do grada, jedan im je od glavnih alata popis birača registriranih za stranku. </p>
<p>Svaka država ima svoja pravila o prethodnim izborima i načinima promjene biračke registracije. U nekima nema stranačkog izjašnjavanja pri registraciji. U više njih stranačkih predizbora nema, u nekima postoje, ali ih država ne financira. U nekima prije promjene mora proći određeno vrijeme, u drugima se može »preskočiti« na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p>U nekim državama stranke u predizborima poštom šalju biračke materijale svojim registriranim biračima. Druge održavaju svoje »caucuses«, okupljanja na kojima se kandidati natječu za glasove za daljnju kandidaturu. (Riječ inače, navodno potječe od indijanskog izraza cawcawwassough koja znači osobu koja se bavi promicanjem koga ili čega). Caucus u Iowi jedno je od prvih formalnih predizbornih događanja i prva je formalna selekcija među potencijalnim kandidatima. </p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Iz trupa prevrnutog broda spašena tri zarobljena mornara</p>
<p>OSLO, 20. siječnja </p>
<p> - Norveški teretni brod »Rocknes«, koji se u ponedjeljak prevrnuo blizu Bergena na jugozapadu Norveške, pri čemu su poginule najmanje dvije osobe, a 16 ih se smatra nestalima, možda je udario u greben prije no što se prevrnuo, piše u utorak list »Bergens Tidende« pozivajući se, iako ih izravno ne citira, na izjave preživjelih.</p>
<p>»Prema riječima članova posade, Rocknes je možda udario o neku stijenu na morskome dnu što je uzrokovalo veliku pukotinu na tijelu broda«, piše BT.</p>
<p> Spasilačke ekipe nisu, međutim, mogle potvrditi niti opovrgnuti te informacije. </p>
<p> Prema dosadašnjim informacijama, u nesreći su poginule dvije osobe, 16 ih se smatra nestalima dok je 12 osoba spašeno. Trojica preživjelih čudesno su spašena nakon gotovo sedam sati u trupu prevrnutog broda. Spasioci su ih čuli kako lupaju i viču, pa su, nakon sporazumijevanja Morseovim signalima izbušili rupu u trupu. Kroz mali otvor zatočeni su mornari dodali ceduljice s porukama. U utorak više nije bilo znakova života iz prevrnutog broda.</p>
<p> Glasnogovornik bergenske policije Trygve Hillestad rekao je: »Nema nade za ljude u vodi, hladno je, oko minus šest stupnjeva«. (AFP/Hina, Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Gospođo Dejanović, što je loše u tome biti kućanica? </p>
<p>U Vjesniku od 12. siječnja ove godine, objavljen je intervju s Vesnom Dejanović, v.d. predsjednicom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. U razgovoru s Vjesnikovom novinarkom gospođa Dejanović je iznijela određene kritike na neke prve Vladine odluke.</p>
<p> Tako je, primjerice, za trogodišnji porodni dopust za majke troje i više djece, rekla da je ta odluka nazadna, retrogradna i primitivan oblik skrbi u pronatalitetnoj politici. Ona smatra da majkama treba osigurati sustav pomoći koji će omogućiti da normalno razvijaju karijeru, rade i zarađuju i da mogu platiti sve te usluge, a ne da su hendikepirane i svedene na kućanice.</p>
<p>I upravo to »svedene na kućanice« je ono što me zasmetalo i zbog čega sam osjetio potrebu da reagiram. Što to znači da majkama treba osigurati sustav pomoći koji ih neće »svesti na kućanice«? Znači li to da biti kućanica je nešto nisko, nedostojno, nepoželjno, neatraktivno? Gospođo Dejanović, što je loše u tome biti kućanica? Moja je supruga kućanica i ja sam više nego zadovoljan njezinim statusom u obitelji. Ta mi je kućanica dala i odgojila dva divna, dobra i zdrava sina. Zbog moje velike zauzeteosti poslom, njihov je odgoj spao uglavnom na leđa te marljive kućanice.</p>
<p> Kakav je to bio odgoj? Takav da mogu bezbrižno spavati. Ne moram brinuti da će mi sinovi iz dana u dan dolaziti kući u pet sati ujutro, da će isprebijati vozača ZET-ovog autobusa, da će devastirati tramvaj nakon utakmice u Maksimiru, da će išarati grafitima fasadu lijepe građevine, da će tući školsku djecu i otimati im mobitele, da će posegnuti za nekom »travom«, opiti se s pet-šest piva i u kafiću nešto porazbijati.</p>
<p>Znadete li, gospođo Dejanović, da u Njemačkoj kućanice, nakon što dođu u određenu dob, dobiju zasluženu mirovinu? Zašto? Zato jer se njihov rad, trud i žrtva priznaje i poštuje. Zato se prepoznaje njihov doprinos dobrobiti i razvoju zdrave obitelji i društva općenito.</p>
<p>I zato, molim vas, nemojte o kućanicama govoriti s dozom omalovažavanja. Kamo sreće da takvih kućanica možemo imati što više. Društvo bi nam bilo sretnije i zdravije. Djeca, naša budućnost, bi nam imala normalan, dobar kućni odgoj. Češće bi na njih mogli biti ponosni, a ne da ih se sramimo ili, što nije rijetkost, da dolaze u sukob sa zakonom. </p>
<p>Dr. IVO BELAN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neplodni parovi odlaze po pomoć u inozemstvo zbog nepovjerenja </p>
<p>Zašto neplodni parovi odlaze na liječenje u inozemstvo</p>
<p> – pita se Salih Zvizdić u članku u Nedjeljnom Vjesniku od 11. siječnja. Dakle, dogodilo se isto što i s bankama. Kad su ljudi izgubili povjerenje u sigurnost svojih štednih uloga, uz rizik su ga prebacivali u inozemne banke.</p>
<p> Zdravlje ili potomstvo daleko je veći ulog, pa još opreznije osluškuju zbivanja u medicinskim ustanovama. Unatoč nespornoj stručnosti i rezultatima, poglavito tima iz Petrove bolnice, neplodni parovi odlaze po pomoć u inozemne bolnice. Što se tu dogodilo?</p>
<p>Vijest o manipulaciji jajnim stanicama, a u kuloarima se pripovijeda i o manipulacijama spermijima, bitno je poljuljalo povjerenje neplodnih parova, ne u domaću stručnost, nego u vlastitu sigurnost. Kroz Zvizdićev članak stručno se podastire alibi o donacijama jajnih stanica i traži ozakonjenje takvih postupaka, ali prešućuje se bitno, tj. da osoba koja daje i osoba koja prima takvu jajnu stanicu moraju dati svoj pristanak! A toga u predmetu koji tretira pravosuđe nije bilo.</p>
<p>A zašto se onda gubi povjerenje i u sve ostale, a ne samo u osumnjičenu osobu? Pa zato što su ga ostali stručnjaci, mora se priznati ne baš svi, protivno svojim spoznajama, dakle i protivno etici, pokušali zaštititi, kao što to na uvijeni način pokušavaju i ovim člankom kroz pero Saliha Zvizdića. Ljudi misle da su oni koji počinitelju drže ljestve, također nesigurni za njihovo puno povjerenje i odlaze van. U etičkom i moralnom pogledu trebalo je obilježiti iznimku da bi ljudi zadržali vjeru u ostale, a kad se to nije dogodilo, sumnja je pala na sve. Sumnja uz veću ili manju, ali ipak mogućnost da se takva manipulacija i njima dogodi. To je trebalo na vrijeme otkloniti, a ne naknadno opravdavati. </p>
<p>Svi trebaju snositi svoj dio odgovornosti, a ne tražiti krivnju ili zaštitu u politici na vlasti. Povjerenje pacijenata barometar je jesu li radili kako treba ili nisu. To se ne rješava u novinama, nego međusobno. </p>
<p>Dr. MARIJAN ZEMLJARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Porijeklo imovine u imovinskim karticama ispituje se bez vremenskog ograničenja</p>
<p>U bivšem samoupravnom socijalizmu bio je na snazi Zakon o ispitivanju porijekla imovine. Odlaskom samoupravljanja u povijesnu ropotarnicu to se dogodilo i s navedenim zakonom, ali samoupravni duh ponovno je izašao iz boce, no sada se ne zove Zakon o ispitivanju porijekla imovine, nego imovinska kartica. Hrvatski sabor odbacio je uvođenje imovinskih kartica, iznimka su ministri i saborski zastupnici koji trebaju popuniti navedene kartice na početku i kraju svoga mandata, kako bi se vidjelo što su stekli na političkoj funkciji.</p>
<p>Građani nisu dužni de jure samoprijavljivati imovinu za imovinske kartice, ali de facto podliježu čl. 48 Zakona o porezu na dohodak, po kojemu su obvezni samoprijaviti svu imovinu na dan 01.01. 2001. te isto na dan 31.12. 2001. Isto su dužni učiniti i s imovinom samostalne djelatnosti (ako je imaju).</p>
<p>To nije ništa neobično jer to rade porezne uprave u cijelom svijetu. Naša specifičnost sastoji se u tome što se mora navesti način stjecanja imovine (sada se trenutno opet i novac ubraja u imovinu) do dana 01. siječnja 2001. i to od dana stjecanja imovine (za građanina i poduzetnika) do dana njegova rođenja, a ukoliko je imovina naslijeđena, tada je potrebito dokazivati na koji način su ju stekli njegovi predci, kako i predci njihovih predaka. Saborska odluka o neuvođenju imovinskih kartica (za građane) u praksi je izigrana i to na nama tradicionalno poznati način (u duhu samoupravljanja), i to tako da se za neke građane poštuje navedena saborska odluka, a imovinske kartice uvode se onima koji su pripadnici neke opozicijske stranke.</p>
<p> Dokaz za navedenu tvrdnju može se pronaći u predizbornom govoru 16. studenoga 2003. u Zagrebu kada je g. Ivo Banac između ostalog naveo da je vladajuća koalicija podnijela 20 tisuća kaznenih prijava gospodarskog kriminala počinjenih za vrijeme HDZ-ove vlasti.</p>
<p>Bitna razlika između ispitivanja porijekla imovine (bivšeg) i uvođenja imovinskih kartica (sada) jest u tome što se u samoupravnom socijalizmu imovina i njeno stjecanje ispitivalo samo deset godina unatrag, a porijeklo imovine u imovinskim karticama ispituje se bez vremenskog ograničenja, tako da seže i do vremena austrougarskog cara Franje Josipa. Posebno bih želio svratiti pozornost sadašnjim i budućim poduzetnicima kako je neophodno imati i čuvati dokaze o stjecanju poduzetničke imovine trajno, jer ako se prođe nekoliko ispitivanja porijekla imovine, te se dokaže da je stečena zakonito, to ništa ne vrijedi, jer za imovinske kartice mora se postupak ponoviti. </p>
<p>VINKO RAFAJAC Osijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Tri godine zatvora za prometnu s troje mrtvih</p>
<p>U nesreći su na mjestu poginuli kandidatkinja auto-škole Kornelija Križanić i njezin instruktor Dragan Bukal/ Njihova suputnica Đurđica Kladić teško je ozlijeđena i nekolikoe dana kasnije preminula je u varaždinskoj bolnici</p>
<p>VARAŽDIN/ NOVI MAROF, 20. siječnja</p>
<p> – Moldavska državljanka Angela Rudnički Oanta nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđena na tri godine zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj su smrtno stradale tri osobe.</p>
<p>Ona je, prema optužnici, 24. lipnja 2002. godine u 18,20 sati vozila »golf» zagrebačke registracije autocestom Zagreb - Goričan u smjeru Zagreba. Svoj automobil nije držala na dovoljnoj udaljenosti od vozila koje se kretalo ispred nje, već se, vozeći se brzinom od 130 kilometara na sat, suviše približila vozilu ispred sebe. Kako bi izbjegla nalet na to vozilo, Moldavka je naglo skrenula ulijevo, izgubila kontrolu nad automobilom i na okretištu na kojem nema središnjih odbojnika prešla na kolničku traku namijenjenu u smjeru Varaždina i izravno se sudarila s golfom varaždinske registracije koji je vozila Kornelija Križanić, kandidatkinja u autoškoli. Ona i njezin instruktor Dragan Bukal poginuli su na mjestu, a njihova suputnica Đurđica Kladić teško je ozlijeđena i nekoliko je dana kasnije preminula u varaždinskoj Općoj bolnici. </p>
<p> U svojoj je obrani Oanta rekla da je toga dana vozila automobil prema Zagrebu, bilo je vrlo toplo u sparno i odjednom joj je »pao mrak na oči«, a i zavrtjelo joj se u glavi. Posljednje čega se sjeća jest to da je pomislila kako treba kočiti, pa je vjerojatno i stavila nogu na papučicu kočnice. Nakon toga je potpuno izgubila svijest, a kad je došla k sebi, nije znala što se u stvari dogodilo. Pretpostavljala je i da joj je pozlilo zbog vrućine i promjene u tlaku. Prije nesreće, na cesti ispred njezinog automobila nije bilo nikakvog vozila i cesta je bila prazna. Zastupnik optužbe u završnim je riječima naglasio da je obrana optužene neprihvatljiva, jer je suprotna drugim činjenicama utvrđenim u tijeku postupka. Sudsko-medicinski vještak je, kazao je tužitelj, potpuno isključio mogućnost gubitka svijesti kod optužene, pa je, slijedom toga, oštro skrenula jer je prekasno uočila vozilo koje se kretalo ispred nje. </p>
<p>Iskaz Gorana Livija Radaljca kojim je potvrdio da je optužena izgubila svijest te da se ispred njih nije nalazilo nikakvo vozilo, tužitelj je nazvao neobjektivnim i pristranim, jer je Radaljac tijekom puta zadrijemao i nije mogao uočiti cijelu prometnu situaciju.</p>
<p>Branitelj optužene rekao je, pak, da u ovom slučaju čak i ne postoji kazneno djelo, jer je kod optužene postojao određeni poremećaj svijesti koji ona nije mogla predvidjeti i koji ju je onemogućio u poduzimanju bilo kakvih aktivnosti u trenutku nesreće. Dodao je i da ne postoji nijedan personalni, a ni materijalni dokaz koji bi upućivao na to da je ispred Oante bilo vozilo, kojeg je ona željela izbjeći. Rekao je i da je sudsko-medicinski vještak ustvrdio da je kod optužene mogla postojati mogućnost omaglice, iako je ona malo vjerojatna, ali se ne može isključiti. Stoga je predložio sudu da optuženu oslobodi optužbe.</p>
<p>Oanta je na kraju izjavila da joj je jako žao što se to sve dogodilo te da joj je taj događaj promijenio život preko noći.</p>
<p>»Da sam nešto mogla učiniti, to bih sigurno i učinila. Ta je nesreća za mene vječna kazna i proganjat će me sve dok budem živa«, kazala je optužena.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Devet mjeseci za prijevaru i davanje lažnog iskaza</p>
<p>Dragan Vudrag kaznu neće odslužiti ako u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo</p>
<p>VARAŽDIN/NOVI MAROF, 20. siječnja</p>
<p> – Dragan Vudrag pravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na devet mjeseci uvjetnog zatvora zbog prijevare i davanja lažnog iskaza. Kaznu neće odslužiti ako u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p> On je, prema optužnom prijedlogu, 3. svibnja 2001. godine u Biogradu na moru s Mirkom Krtalićem sklopio sporazum, temeljem kojeg se obavezao da će mu za najam građevinske skele, koju je preuzeo u prosincu 2000. godine, do 1. lipnja 2001. godine isplatiti 14.500 njemačkih maraka, a ako to ne učini, u Krtalićevo će vlasništvo prenijeti teretni automobil.</p>
<p>To nije namjeravao učiniti, a Krtalić je, uvjeren da će tako ipak biti, Vudragu omogućio korištenje skele. Vudrag, pak, najam nije platio, a u međuvremenu je i teretni automobil prodao Bašti Brkljači, iako je knjižicu vozila predao Krtaliću, kao osiguranje naplate potraživanja. Na taj je način Krtalića oštetio za 54.000 kuna.</p>
<p>Nakon tog događaja, Vudrag je, radi prijenosa vlasništva automobila na Brkljaču, u policijskoj postaji u Novom Marofu dao pismenu izjavu u kojoj je naveo da je knjižicu vozila izgubio, iako je znao da ju je dao Krtaliću. Temeljem takve izjave ishodio je novu knjižicu. </p>
<p>Vudrag je u cijelosti priznao djelo, a prema presudi, Krtaliću u roku od pet mjeseci treba platiti 54.000 kuna. </p>
<p>M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za dva razbojstva dobio pet i pol godina</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Tridesetosmogodišnji Božidar Trucek nepravomoćno je u utorak na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na pet i pol godina zatvora za dva razbojstva, dok je istom presudom njegov suradnik Pavo Jerković (25), za jedno razbojstvo osuđen na godinu dana zatvora. Optužnica je teretila Truceka da je 11. kolovoza prošle godine u Gornjostupničkoj 5., u Gornjem Stupniku u lokalu »Bel Ami« skalpelom priprijetio konobaru Nenadu Kiuku, tražeći od njega novac. Kiuk mu je, budući mu je Trucek pod vratom držao sklapel, predao 1800 kuna. U optužnici se dalje navodi da je tada u »Bel Ami« ušao drugi konobar, Miodrag Katić, a za njime i Jerković, koji ga je zajedno sa Trucekom ugurao u službene prostorije lokala gdje su ga zajedno počeli tući, te ga nožem prisilili da im preda 200 kuna, za koje su tvrdili da im ih duguje. Vijeće je u utorak Truceka osudilo na po tri godine za po svako djelo razbojstva pa mu je izrečena jedinstvena kazna, a produljen mu je i pritvor. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nijemac cigarete kupljene u Tuzli krijumčario kroz Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Zbog sumnje da je švercao cigarete, samoborski policajci su u ponedjeljak kriminalistički obradili 32-godišnjeg njemačkog državljanina. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da je osumnjičeni u subotu na tržnici u Tuzli kupio 68 šteka cigareta, za koje tvrdi da su plagijati koje je platio otprilike 5 eura po šteki i dan kasnije krenuo autobusom u njemački grad Ulm. </p>
<p>No na graničnom prijelazu na Bregani carinici su u autobusu bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka u zatvorenom pretincu pronašli šteke i priveli švercera koji je nakon obrade doveden Istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Patronažna sestra« pokrala dvoje staraca</p>
<p>OSIJEK, 20. siječnja</p>
<p> – Nepoznata ženska osoba, kratke crvene kose i nižega rasta u ponedjeljak je tijekom dana u Osijeku pokrala dvoje staraca ušavši im u kuće lažno se predstavljajući kao patronažna sestra. </p>
<p>Naime, toga je dana oko 10,30 sati došla u kuću Ane M. (72) u Ulici Sv. Petke predstavivši joj se kao patronažna sestra. Nakon što je od Ane M. zatražila zdravstvenu iskaznicu i liječničku dokumentaciju, starica se uputila u spavaću sobu potražiti dokumente. Za to je vrijeme »patronažna sestra«, ostavši sama u kuhinji, iz staričine torbe ukrala oko 1100 kuna nakon čega je pobjegla iz kuće. </p>
<p>Istoga dana, oko 18,00 sati, ženska osoba istoga opisa došla je i u kuću Pavla K. (76) u Stepinčevoj ulici u Osijeku kojem se, također, predstavila kao patronažna sestra. </p>
<p>Po istom »scenariju«, starca je poslala u drugu prostoriju po dokumente i iskoristila njegovu odsutnost, ukravši mu 1200 kuna i 40 eura, nakon čega je pobjegla. </p>
<p>O svemu je obaviještena policija, a oboje pokradenih staraca dali su isti opis lažne patronažne sestre. Riječ je o ženi visokoj cca 165 centimetara, crvene kose sa sitnim pjegicama na licu, a odjevena je u kratku crnu jaknu, hlače crne boje i nosi crne cipele. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rov se urušio zbog manjkavih mjera sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu nastavljeno suđenje Josipu Lesiću i Rudolfu Kerešu u povodu tužbe Općinskog državnog odvjetništva , koji kao odgovorne osobe na gradilištu »Gortan« nisu postupili po propisima o mjeri zaštite na radu, što je za posljedicu imalo smrt radnika Petra Magdalenića.</p>
<p>Naime, u optužnom se aktu navodi da Lesić, kao rukovoditelj gradilišta »Gortan Niskogradnja« u Prišlinovoj 24, nije obavio nadzor i utvrdio izvode li se radovi kopanja rovova i kanala u skladu s propisanim tehničkim rješenjem o zaštiti na radu. Kereša se pak tereti da kao poslovođa prilikom rasporeda radnika na poslovima iskapanja nije radnike upozorio da se prije spuštanja u iskop, rov mora osigurati od obrušavanja. Zbog tih se propusta 24. svibnja 1995. godine oko 8,10 sati, prilikom ulaska Petra Magdalenića u iskop duljine 3,8, širine 0,9 i dubine 4,5 metara, urušila zemlja na njega, prilikom čega je zadobio višestruke ozljede od kojih je ubrzo i umro. </p>
<p>Svjedok Vinko K. tijekom istrage je napomenuo da su kanale znali osiguravati, no, nekad se to zbog norme radilo manje od propisanog. Svjedok Tomislav P. pak je rekao da se iskop nije u potpunosti osigurao, već samo početak i kraj. O tome je obavijestio Lesića, no, on na upozorenja nije reagirao, kao ni Kereš. Međutim, Pravilnikom o zaštiti na radu poslovođa mora poduzeti mjere zaštite na radu, upoznati radnike s opasnostima po život i zdravlje, obavljati svakodnevni pregled gradilišta te otklanjati nedostatke, a kada primijeti ili »bude obaviješten o tome da ima nedostataka koji ugrožavaju život, mora prekinuti rad i obavijestiti rukovoditelja«. Kereš je, navodi se dalje, to znao, ali nije postupio prema Pravilniku. </p>
<p>Svjedok Tomislav P. ispričao je tragediju tog dana, napomenuvši kako samo urušavanje nije vidio jer je bio u rovokopaču, no, u jednom je trenutku čuo glas nekog od radnika koji je povikao. »Pero izađi van«. Dalje se sve, ispričao je svjedok, odvijalo u sekundi, a kada se materijal obrušio na Magdalenića, nekoliko se radnika koji su se nalazili u blizini, razbježalo o straha. Tomislav P. je, međutim, kako je sam rekao, pokušao pomoći zatrpanom Magdaleniću i izvući ga, no, nije uspio. U tom je trenutku još bio živ i hroptao je, no, nakon minutu je izdahnuo. Svjedok je pretpostavio kako bi uzrok nesreće mogla biti mlaz podzemne vode, no, i to se moglo spriječiti, da se osiguralo potpornjima. </p>
<p>Na slijedećoj bi raspravi svoj iskaz Želimir Č. koji je u vrijeme nesreće također bio na gradilištu i navodno dao »petama vjetra«. Sud je vezano uz njega izdao naredbu za lokalnim traženjem u svrhu utvrđivanja adrese. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nova prijava podnesena protiv Marka Marčinka</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo zatražilo je provođenje istrage zbog sumnje da je Marčinko za sebe zadržao 1,470.000 kuna koje je Građevinsko poduzeće »Zagreb« uplatilo Glumina banci</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Na osnovi zahtjeva za provođenjem istražnih radnji, zbog sumnji da su u lipnju 1998. godine prevarili Građevinsko poduzeće »Zagreb« za 1.470.000 kuna, istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda u utorak je saslušao Marka Marčinka, bivšeg direktora propale »Glumina banke«, voditeljicu deviznog sektora, te stečajnog upravitelja spomenute banke, kao i direktora oštećene građevinske tvrtke. Općinsko državno odvjetništvo je zatražilo provođenje istražnih radnji zbog sumnje da Marčinko za sebe zadržao novac koji je Građevinsko poduzeće »Zagreb« uplatilo Glumina banci, koja je taj novac, pak, trebala uplatiti jednoj njemačkoj tvrtki. Marčinko, koji je u utorak na saslušanje doveden iz zatvora, gdje izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloporaba položaja, porekao je djelo tvrdeći da on, obavljajući funkciju direktora uopće nije bio zadužen za takve transakcije.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>NE Krško ostvarila sedam milijuna eura dobiti</p>
<p>Nakon petogodišnje stanke, nuklearka je Hrvatskoj elektroprivredi isporučila 1622 gigavatsata, čime je zadovoljeno deset posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj / Još nije riješeno pitanje odštete HEP-u od 54 milijuna dolara zbog kašnjenja u isporuci struje</p>
<p>KRŠKO, 20. siječnja</p>
<p> - Nuklearna elektrana Krško je u 2003. ostvarila dobit od sedam milijuna eura, koja je vraćena slovenskom i hrvatskom suvlasniku, a proizvodna cijena je s lanjskih 26 euro centi po megavatsatu smanjena na 22,5 centi u ovoj godini, izjavio je u utorak predsjednik Uprave NE Krško Stane Rožman.</p>
<p>Nuklearka je lani proizvela 4963 gigavatsata, a zbog problema s hlađenjem uvjetovanih sušom i niskom razinom Save, izgubili su 150 gigavatsati, dvostruko više od očekivanog. Od 19. travnja, kad je, nakon petogodišnje stanke, nastavljena isporuka struje, Hrvatskoj elektroprivredi su poslali 1622 gigavatsati, čime je zadovoljeno deset posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj.</p>
<p>Drago nam je da je suradnja slovenskih i hrvatskih predstavnika bila i dobra i konstruktivna, kazao je Rožman. Po riječima hrvatskog člana Uprave Vladimira Jelavića, ponovno je uspostavljen paritet kod imenovanja izvršnih direktora, dodjeli studentskih stipendija i izbora izvođača radova, a hrvatski stručnjaci više ne trebaju slovenske radne dozvole. Međutim, još uvijek nije riješeno pitanje odštete HEP-u od 54 milijuna dolara zbog kašnjenja u isporuci struje u odnosu na slovensku ratifikaciju međudržavnog sporazuma, te različitih stajališta o zatečenom financijskom stanju u vrijeme HEP-ova povratka u nuklearku. Naime, hrvatska strana smatra da bi Slovenci trebali u elektranu vratiti 12 milijuna dolara. No, o tim otvorenim pitanjima će odlučivati slovensko i hrvatsko povjerenstvo ili međunarodna arbitraža.</p>
<p>Ove godine uz prosječnu hidrologiju u nuklearki planiraju proizvesti 5176 gigavatsati te za 4,4 posto smanjiti troškove poslovanja. Investirat će oko 17 milijuna dolara (kao i lani), čime će povećati snagu elektrane za 17 megavata.</p>
<p> Namjeravaju izraditi i studiju o produženju životnog vijeka elektrane za 10 do 20 godina. Produživanje životnog vijeka je u svijetu već rutina, kaže Rožman uz napomenu da su u SAD-u sve nuklearke zatražile produženje radne dozvole. To je isplativo jer su elektrane u dobrom stanju i već amortizirane, pa se smatraju najisplativijim izvorima struje. On očekuje da zbog dobrog održavanja neće biti nikakvih problema s produženjem dozvole za Krško i da neće trebati veća ulaganja. Uprava će, najavio je, suvlasnicima pripremiti sve ekonomske i sigurnosne podatke za takvu odluku. Da je NE Krško u dobrom stanju, potvrdila je lani i misija Međunarodne agencije za atomsku energiju. Sada smo u gornjoj trećini svjetskih nuklearki, a želimo biti među 25 najboljih, rekao je Jelavić.</p>
<p>Rožman je kazao da zasad u Sloveniji nema službenih planova za izgradnju još jednog bloka NE Krško, pa su nedavne rasprave u javnosti o tome bile samo špekulacije. No, istaknuo je da je sve teže osigurati lokaciju za novu elektranu, zbog čega je postojeća dragocjena. U svakom slučaju, treba što prije naći trajno rješenje za radioaktivni otpad jer će privremeno skladište u nuklearki biti puno za deset godina, upozorio je predsjednik Uprave NE Krško.</p>
<p>Po Jelavićevim riječima, Hrvatska nema otvorenu nuklearnu opciju, ali bi nove prilike i obveze iz Kyoto protokola mogle dovesti do njene reafirmacije kao u nekim europskim zemljama.</p>
<p>Željka Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Idući tjedan sastanak Ine i Janafa o cijenama transporta nafte </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Predstavnici uprava Ine i Jadranskog naftovoda zaduženi za transport nafte trebali bi se sastati idućeg tjedna kako bi raspravili pitanje cijene transporta nafte naftovodom, a ne bude li postignut dogovor, iz Ine najavljuju da će razmotriti ulaganje prigovora protiv Janafa Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.</p>
<p>Darko Limanović iz Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću potvrdio je da će sastanak biti održan idući tjedan, napominjući da Ina zahtijeva niže cijene transporta nafte, odnosno cijene na razini okolnih tržišta u regiji, jer Ina želi troškove poslovanja svesti na razumnu mjeru.</p>
<p>Po ocjenama iz Ine, Janafove cijene transporta nafte su previsoke. Tako navode da im Janaf prijenos tone nafte od mađarske granice do Siska naplaćuje tri dolara na 100 kilometara, a od Siska do Rijeke pet dolara. Pritom napominju da se uobičajene cijene u europskim naftovodima kreću između 0,6 i jednog dolara po toni nafte na sto kilometara.</p>
<p>Iz Janafa tvrde da ne naplaćuju Ini nekoliko puta više cijene od uobičajenih u europskim naftovodima i podsjećaju da tarifa koju plaća Ina predstavlja jedinstvenu cijenu za usluge transporta, pretovara, skladištenja i manipulacije nafte.</p>
<p> Ta se cijena ne može uspoređivati s tarifama europskih naftovoda koje se odnose isključivo na uslugu transporta nafte, kažu u Janafu.</p>
<p> Napominju također da tarife nisu određene jednostranom odlukom Janafa, već na osnovi dugoročnog ugovora o transportu nafte koji je Janaf zaključio s Inom sredinom ožujka 2001. s važenjem do kraja 2010. U Janafu ističu da je taj ugovor u skladu s odredbama Zakona RH o tržištu nafte i naftnih derivata.</p>
<p>Tim ugovorom cijena transporta nafte na relacije Omišalj-Sisak u odnosu na 2000. smanjena je za 21 posto, a cijena transporta na relaciji Mađarska-Sisak smanjena je za 46 posto, ističu u Janafu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Špekulacije oko TDR-a podigle cijenu Jadran-Turistove dionice za 88 posto</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Cijena dionica rovinjske turističke tvrtke Jadran-Turist (u većinskom vlasništvu Adris grupe, bivšeg TDR-a) utorak je na Zagrebačkoj burzi skočila za čak 88,61 posto. Burza je čak, upravo zbog velikog porasta cijene, privremeno bila obustavila trgovanje tim dionicama (između 11.27 i 13 sati) i od izdavatelja zatražila očitovanje o »mogućim materijalnim činjenicama koje nisu objavljene u javnosti«, odnosno zatražila je moguće uzroke skoka cijene.</p>
<p>Baš kao što je prije nekoliko mjeseci bilo u slučaju TDR-a, i iz Jadran-Turista su se očitovali očekivanom izjavom prema kojoj »društvo ne raspolaže nikakvim materijalnim činjenicama koje bi mogle utjecati na takav skok cijena, a da bi bile dostupne privilegiranim osobama ili segmentima javnosti«. Izjavu je potpisao predsjednik Uprave Jadran-Turista Renco Miletić.</p>
<p>Tijekom dana prodano je ukupno 1.078 dionica Jadran-Turista za oko 202.000 kuna, što zapravo nije mnogo. No, cijena im se kretala od 145 do rekordnih 200 kuna za dionicu, s tim da su zaključno stajale 198 kuna. Osim što je tvrtka lani uspješno poslovala, ostvarivši u prvih devet mjeseci 2003. ukupno 339,36 milijuna kuna prihoda te 55,16 milijuna kuna dobiti, ima još nekoliko manje ili više uvjerljivih obrazloženja ili špekulacija zašto je došlo do ovolikog skoka cijene.</p>
<p> Jedni misle da će Adris grupa povećavati svoj udio u Jadran-Turistu (koji sada iznosi 77,66 posto, HFP ima 2,03 posto, a od preostalih dioničara nitko nema više od 2 posto). Drugi sve dovode u vezu sa zbivanjima oko prodaje duhanskog dijela Adris grupe, odnosno sadašnjeg TDR d.o.o., očekivane isplate dioničara Adrisa, zatim navodnim Adrisovim planovima sa širenjem Jadran-Turista, što je sve zasad naravno bez službene potvrde. Inače, Jadran-Turistova je dionica u cijeloj 2003. godini zabilježila porast cijene od 86,4 posto, na zaključno 89,49 kuna. Tijekom godine cijena joj se kretala od najnižih 35,03 do 89,97 kuna, s tim da je u cijeloj prošloj godini prodano 50.738 dionica čime je ostvareno 2,65 milijuna kuna. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Imovina mirovinskih fondova premašila 4,67 milijardi kuna</p>
<p>Od početka ulaganja imovina osiguranika povećana u prosjeku za 9,71 posto / Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem prošle godine iznosila je 11,2 milijuna kuna / Ravnatelj Hagene Dragan Kovačević vjeruje da nova vlast neće smjenjivati vodstvo Hagene te smatra da bi je statusno trebalo izjednačiti s Hrvatskom narodnom bankom </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Posljednjeg dana prosinca prošle godine u drugom mirovinskom stupu bilo je oko 1,071 milijuna osiguranika, a neto vrijednost imovine dosegla je 4,677 milijardi kuna. Od početka ulaganja pa do kraja 2003. fondovi su imovinu u prosjeku povećali za 9,71 posto, što pokazuje da su ulagačke politike bile vrlo uspješne«, rekao je u utorak Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene.</p>
<p>Oko 91 posto imovine svih obveznih fondova uloženo je u domaće vrijednosne papire. U toj je imovini sve manji udio državnih obveznica, dok pomalo raste udio dionica. Tome je pridonio i ulazak dionica Croatia osiguranja i Varteksa u prvu kotaciju burze, jedinih u koje fondovi smiju ulagati, naglasio je Kovačević.</p>
<p>»Iako nije usvojen Hagenin prijedlog da se osiguraju porezne olakšice za poslodavce koji žele ulagati doprinos na račune svojih zaposlenika u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima se značajno povećao. Krajem prosinca fondovi su prijavili 8773 člana«, izjavio je Kovačević. </p>
<p>Istodobno, neto imovina dobrovoljnih fondova kretala se oko 11,2 milijuna kuna, a prošle godine isplaćeni su i prvi državni poticaji na račune osiguranika. Na ime 25 posto državnih poticaja, iz proračuna je na račun fondova ukupno uplaćeno 744.000 kuna, rekao je Kovačević. </p>
<p>Inače, imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova od početka ulaganja povećana je od 0,24 do 0,52 posto (to su vrijednosti za AZ benefit, AZ profit i Croatia osiguranje, mirovinske fondove koji su s radom počeli prije dva, tri mjeseca), dok je imovina članova Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda za približno godinu i pol dana povećana za 12,35 posto.</p>
<p>»Na temelju tih pokazatelja možemo reći da je 2003. godina bila vrlo uspješna za osiguranike«, zaključio je Kovačević. Dodao je da Hagena nije odustala od prijedloga da se poslodavce koji će uplaćivati doprinos na račune svojih zaposlenika u dobrovoljnim fondovima osiguraju porezne olakšice. »Čekali smo da se imenuje ravnatelj Porezne uprave, pa da prijedlog aktualiziramo. Situacija je za nas dobra, jer su u Poreznoj upravi sada i neki stručnjaci koji su radili na našoj studiji, pa će sigurno razumjeti razloge zbog kojih taj prijedlog želimo ozakoniti«, rekao je Dragan Kovačević.</p>
<p>U Hageni ne očekuju da će nova vlast potegnuti pitanje smjene čelnih ljudi te institucije, jer su oni imenovani na sedam godina, upravo da bi se izbjegao utjecaj politike na jednu financijsku instituciju, rekao je Kovačević te dodao kako je, zbog činjenice da ravnatelj, zamjenik i pomoćnici te kuće imaju status i plaću državnih dužnosnika, vrlo teško pronaći stručnjake koji žele prihvatiti taj posao. Zbog toga Hagenini stručnjaci i napuštaju kuću.</p>
<p>»Većina onih sa znanjem i iskustvom vezanim uz financijsko tržište puno bolje uvjete i plaću može dobiti u privatnom sektoru. Stoga vjerujem da bi trebalo mijenjati propise i status ljudi u Hageni približiti statusu koji imaju u HNB-u, kako bismo mogli privući 30-ak kvalitetnih stručnjaka«, rekao je ravnatelj Hagene.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Austrijska Styria kupila 19,5 posto udjela u slovenskom Dnevniku</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Austrijska Styria kupila je od KD Holdinga 19,5 posto udjela u slovenskom listu Dnevnik, potvrđeno je iz KD Holdinga. Austrijska medijska kuća već je tamošnjem Ministarstvu kulture predala molbu za povećanje svog vlasničkog udjela na više od 25 posto.</p>
<p>Udjel u Dnevniku, nakon tjednika Žurnal, već je drugi korak austrijske kompanije na slovenskom tržištu, a predstavnik Styrije Klaus Schweighofer, ističe da to nije i zadnja preuzimačka meta jer se zanimaju još za tri projekta, no bez detaljnijeg obrazloženja kojih. Schweighofer je odbio navode slovenskih medija da Styriju zanima udjel koji KD Holding posjeduje u sarajevskom dnevniku Oslobođenje i istaknuo da se trenutačno usredotočuju na slovensko i hrvatsko tržište. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Indeksi pali nakon otvaranja Newyorške burze</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Europski su indeksi do utorka poslijepodne, nakon jutarnjeg rasta, pali potaknuti padom Dow Jones Industrial Averagea u prvim minutama trgovanja u New Yorku. Londonski FTSE 100 je pao 0,2 posto na 4508,1, slično kao i DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2735 bodova. Frankfurtski Dax je pao 0,44 posto na 4121,6, a pariški CAC 40 0,49 posto na 3672 boda. Milanski MIB 30 je sa 28.001 boda bio 0,1 posto viši. </p>
<p>DJIA je neposredno nakon otvaranja pao 0,12 posto na 10.587,4, dok je tehnološki Nasdaq Composite porastao 0,2 posto na 2144,7 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 0,61 posto na 11.103,1.</p>
<p>Među gubitnicima su bile prije svega dionice financijskog sektora - Deutsche Bank je pala 1,2, a BNP Paribas 1 posto. Royal Bank of Scotland i Barclays su izgubile 1,6 odnosno 2 posto. Osiguravatelji Allianz, Axa i Aegon pali su između 1 i 2 posto, dok je Aviva porasla 1,3 posto nakon što je najavila dobre uvjete poslovanja ove godine.</p>
<p>Vodafone i Deutsche Telekom su, pak, dobili oko 1,2 posto zahvaljujući medijskim navodima da američka tvrtka Cingular Wireless pregovara o preuzimanju AT Wireless. To bi, ističu promatrači, DT-u i Vodafoneu umanjilo konkurenciju na američkom tržištu. Nakon znatnog pada u ponedjeljak Royal Dutch/Shell je porastao 0,1 odnosno 0,2 posto. Shell je, čini se, znatno podcijenio jedno od indijskih naftnih polja - na kojem je manja neovisna britanska tvrtka Cairn Energy ovih dana otkrila bogati izvor. </p>
<p>Shell je svoj udjel u tom polju prodao Cairnu krajem 2002. za samo 7,25 milijuna dolara - iako bi njegova vrijednost sada mogla premašiti i 500 milijuna dolara. BP i francuski Total u utorak su pali 1 odnosno 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Uskoro pregovori s Unijom i Italijom o izlovnim kvotama u ribolovno-ekološkom pojasu</p>
<p>Hrvatska vlada će, kako se neslužbeno saznaje, nastaviti s pripremama da bi se 3. listopada ove godine počeo provoditi sadržaj iz odluke o proglašenju ribolovno-ekološkog pojasa / Očekuje se da će Hrvatska i Italija nastaviti razgovore u sklopu već osnovane mješovite radne grupe / Pregovori s Unijom vjerojatno će se voditi na temelju nekih dosadašnjih ugovora o ribarenju koje je Bruxelles sklopio s nečlanicama Europske unije </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Iako još nema službenih najava, vrlo skoro se može očekivati početak pregovora Hrvatske s Europskom komisijom te Italijom o načinu ribarenja njihovih ribara u hrvatskom zaštićenom ribolovno-ekološkom pojasu u Jadranu, koji bi trebao biti na snazi od 3. listopada 2004. godine. </p>
<p>Iz Bruxellesa je u vezi s tim stigao prijedlog za razgovor s hrvatskom stranom, a nedavno je i talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Alessandro Grafini dao do znanja da i njegova zemlja želi razgovore o tom pitanju. </p>
<p>Što se tiče Europske unije, razgovori će se vjerojatno voditi na temelju nekih dosadašnjih ugovora što ih Unija ima s državama koje nisu njezine članice a u čijim gospodarskim pojasima ribari EU mogu loviti uz određenu naknadu. </p>
<p>Kad je riječ o Italiji koja se protivi hrvatskom zaštićenom pojasu ponajprije zbog interesa svojih ribara koji su dosad bez ograničenja ribarili u Jadranu, moguće je da hrvatska strana predloži određeno prijelazno razdoblje za talijanske ribare kako bi se lakše pripremili za vrijeme kad će se ovisno o stanju ribljeg fonda utvrđivati izlovne kvote uz odgovarajuću naknadu. </p>
<p> Konzultacije će se svakako voditi i sa Slovenijom, ali s obzirom na relativno malu slovensku ribarsku flotu, ti se razgovori ne drže posebno problematičnim.</p>
<p>Hrvatska vlada će, kako se neslužbeno saznaje, nastaviti s pripremama da bi se od 3. listopada ove godine počeo primjenjivati sadržaj odluke o proglašenju ribolovno-ekološkog pojasa. Jasno je da u tom pogledu Sanaderova vlada nema mnogo manevarskog prostora. Ona se ne može odreći tog pojasa ili do daljnjeg odgoditi njegovu primjenu, kako se to spekulira u dijelu medija, a takvi eventualni zahtjevi bili bi i posve neprimjereni.</p>
<p> S tim u vezi valja podsjetiti i da je talijanski veleposlanik u Zagrebu Alessandro Grafini u intervjuu Vjesniku ovih dana istaknuo da bi njegova zemlja lakše ratificirala Sporazum o stalibilizaciji i pridruživanju ako bi hrvatska vlada talijanskoj strani kazala: »... donijeli smo zakon o ekološko-ribolovnoj zoni, ali ćemo s vama razgovarati o tome kako ćemo taj zakon provesti«. Ta izjava veleposlanika Grafinija nije u suprotnosti s odlukom Hrvatskoga sabora od 3. listopada 2003. kojom je s jednogodišnjom odgodom proglašen zaštićeni pojas u Jadranu. </p>
<p>Naime, odgoda je i prihvaćena zato da bi se u tih godinu dana obavile potrebne konzultacije i na kraju postigao dogovor sa susjednim zemljama. </p>
<p>Pri proglašenju svog pojasa Hrvatska se pozvala na presedane u Sredozemlju, jer je Španjolska već bila jednostrano proglasila zaštićeni ribolovni pojas, dok je Francuska na isti način proglasila ekološki pojas</p>
<p>Treba podsjetiti i na to da su Hrvatska i Italija još prošloga ljeta formirale mješovitu radnu grupu koja je trebala proanalizirati sve aspekte hrvatskog širenja jurisdikcije na Jadranu. Početni dogovor o tome postignut je 24. srpnja u sklopu sastanka Ivana Šimonovića i Roberta Antonionea, u to vrijeme zamjenika ministara vanjskih poslova, kojima su asistirali stručnjaci za ribarstvo iz ministarstava poljoprivrede i šumarstva. Na tom sastanku bio je prisutan i talijanski veleposlanik Grafini koji je početkom kolovoza u intervjuu riječkom Novom listu iznio svoje viđenje glavnih točaka o kojima je postignuta suglasnost između dviju država.</p>
<p> »Prvo, da su Italija i Hrvatska najviše zainteresirane za Jadran jer su na njemu u najvećem dijelu prisutne i imaju zajedničke interese u Jadranu. Primjerice, da se izbjegnu katastrofe kao što je bila katastrofa broda 'Prestige' u Španjolskoj te da se spriječi nekontrolirani izlov ribe od trećih zemalja. Druga točka, koja je vrlo važna i koja je jasno izrečena, hrvatska strana nam je jasno rekla da bilo koja odluka koja bude donesena ni u kojem slučaju neće štetiti talijanskim ribarima...«, rekao je tada Grafini.</p>
<p>Dakle, imajući sve to na umu, može se očekivati da hrvatska i talijanska strana u sklopu već formirane mješovite radne grupe započnu pregovore o tom pitanju. </p>
<p>Osim toga, na venecijanskoj konferenciji o održivom ribarstvu u Sredozemlju, lani u studenom, bio je dogovoren susret svih jadranskih zemalja vezan uz ekološku zaštitu Jadrana. To pitanje je posebice važno zbog planova Europske unije prema kojima bi upravo Jadran postao novim, važnim putem za transport ruske i kaspijske nafte prema zapadnoj Europi.</p>
<p> Imajući pak na umu da je Hrvatskoj turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, što bi moglo doći u pitanje zbog samo jedne katastrofe nekog tankera tipa »Prestige«, posve se logičnim čini hrvatsko nastojanje da se postigne dogovor svih jadranskih zemalja o standardima ekološke zaštite koji bi se primjenjivali u Jadranu.</p>
<p> Na kraju valja upozoriti da je na venecijanskoj konferenciji donesena preporuka da se zaštita ribljeg fonda u Sredozemlju treba provoditi kroz proglašenje zaštićenih ribolovnih zona. </p>
<p>Kako je Hrvatska svoj zaštićeni pojas proglasila nešto prije, formalno nije obvezna postupati po tim preporukama. No, i bivša i nova hrvatska vlada s tim u vezi iskazale su spremnost na dogovore sa susjedima. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Programsko vijeće prihvatilo Statut HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Programsko vijeće HRT-a jednoglasno je donijelo Statut HRT-a na sjednici u utorak. Nakon tri sjednice posvećene tom pitanju, na kojima se do tančina pročešljavao svaki članak, Vijeće je izglasalo temeljni akt kuće. </p>
<p>Sljedeći zadatak Vijeća je izbor čelnih ljudi HRT-a. Privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić ustvrdio je da je Vijeće dobro surađivalo s ravnateljstvom i da sad mora što prije omogućiti izbor trajnog vodstva s punom odgovornošću i autoritetom. Ustvrdio je da je u prošlih deset mjeseci, unatoč privremenosti, rukovodstvo kuće »uspjelo očuvati sposobnost HRT-a da bude dominantna kuća na hrvatskom tržištu«. </p>
<p>Članovi Vijeća apeliraju na Sabor da što prije imenuje još jednog člana Vijeća budući da je Slobodan Uzelac postao državni tajnik, pa Vijeću nedostaje jedanaesti član. Iako je na sjednici u ponedjeljak trebalo samo izglasati Statut, vijećnici su se dugo bavili člankom koji bi trebao spriječiti sukob interesa na HRT-u.</p>
<p>Vijećnici će za sedam dana dobiti materijale za izbor čelništva kuće nakon čega će se ubrzo sazvati sjednica. Članovi Vijeća počeli su raspravu o peticiji novinara Informativnog programa, koji su još prije nekoliko mjeseci izrazili nezadovoljstvo praćenjem predizborne kampanje i pravilima koje je propisao Sabor. Unatoč stavu većine članova Vijeća da su pravila neracionalna, odlučeno je da će se o tim pitanjima raspravljati nakon što se izaberu čelnici HRT-a.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader: Hrvatska želi da se preustroj Mostara provede konsenzusom svih građana </p>
<p>Hrvatski premijer izjavio je nakon sastanka kako Hrvatska želi da BiH bude stabilna / Sanader je također rekao da njegova vlada »s velikim zadovoljstvom prati napredak u implementaciji svih sporazuma koji su važni za budućnost sva tri naroda u BiH« / Ashdown je izrazio poštovanje Sanaderovoj vladi zbog brojnih važnih kompliciranih poteza koje je povukla na početku svog mandata</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Hrvatska želi Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu zemlju i zainteresirana je da se preustroj Mostara provede konsenzusom svih naroda i građana toga grada«, naglasio je premijer Ivo Sanader u utorak nakon sastanka s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom.</p>
<p> Sanader je također rekao da njegova vlada »s velikim zadovoljstvom prati napredak u implementaciji svih sporazuma koji su važni za budućnost sva tri naroda u BiH«. </p>
<p>Ashdown je u kratkoj izjavi nakon sastanka u Zagrebu izrazio poštovanje Sanaderovoj vladi zbog brojnih važnih kompliciranih poteza koje je povukla na početku svog mandata, te »zahvalio na izuzetno konstruktivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini koji pomaže da se u BiH uspostavi stabilna europska država«.</p>
<p>»To je naš zajednički cilj, ali i cilj svih zemalja Balkana«, dodao je Ashdown. </p>
<p>Posebno je naglasio da Hrvatska i BiH moraju razvijati bilateralne odnose, a njegov je posao kao visokog povjerenika briga za provedbu Daytonskog sporazuma. Ashdown je izjavio kako je »siguran da će se ti konstruktivni odnosi između dviju zemalja nastaviti na korist obiju, ali i regije u cjelini«. </p>
<p>Visokog predstavnika lorda Paddyja Ashdowna u utorak je primio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> Prema priopćenju iz Predsjednikova ureda, u razgovoru je naglašena važnost nastavka reformi u BiH kao i perspektiva koje te reforme otvaraju u približavanju te zemlje euroatlantskim integracijama. Razgovaralo se i o stanju u Mostaru pri čemu je istaknut interes da se reforme provode konsenzusom političkih opcija i nacionalnih zajednica koje žive u tom gradu. </p>
<p>Ashdown je pozdravio politiku u Hrvatskoj koja otvara vrata europskim procesima čime pridonosi i stabilnosti svojih susjeda.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Izmjene Obiteljskog zakona u Saboru po hitnom postupku </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Vlada će u četvrtak predložiti Saboru da se po hitnom postupku donesu izmjene Obiteljskog zakona, po kojima će se na šest mjeseci odgoditi primjena nekih odredaba zacrtanih za 22. siječnja. Prema riječima potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, riječ je o odredbama vezanim uz skrbništvo, posvojenje djece i odlukama o djeci kod razvoda roditelja za koje se sudovi nisu uspjeli pripremiti, a dosad su se tim poslom bavili centri za socijalnu skrb. </p>
<p>Vlada će predložiti i da se u zakon vrati stara definicija majke koja kaže da je djetetova majka žena koja ga je rodila, dok je Račanova vlada u zakonu predvidjela mogućnost osporavanja majčinstva ženi koja je rodila dijete (zbog mogućnosti umjetne oplodnje) tako što je uvela odredbu prema kojoj se majkom smatra žena koja je rodila dijete. Ako Sabor prihvati te izmjene, svoje majčinstvo više neće moći dokazivati žene koje su dale svoju jajnu stanicu kako bi druga žena mogla roditi dijete. To također znači da će se i parovi, koji »unajme« ženu da im rodi dijete, morati pomiriti s činjenicom da će za zakon majka biti žena koja je rodila dijete, bez obzira na to što stoji u njihovu međusobnom ugovoru.</p>
<p>Vlada bi trebala odlučiti i o prijedlogu da se obiteljima poginulih branitelja te invalidima Domovinskog rata omogući da s 30 posto popusta kupe stanove koji se na područjima od posebne državne skrbi, a možda i u naseljima s manje od 10.000 stanovnika prodaju po 700 eura za četvorni metar a nisu dosad prodani. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Trgovinama koje ne poštuju zakon »ključ u bravu« do trideset dana </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na inicijativu Državnog inspektorata, Vlada će u četvrtak predložiti izmjene Zakona o trgovini prema kojima će lokalna uprava rad nedjeljom moći dopustiti kioscima, pekarnicama, tržnicama na veliko i benzinskim postajama te kioscima na tržnicama i sajmovima. Isto će biti dopušteno i malim obiteljskim prodavaonicama koje pretežito prodaju prehrambene proizvode ali samo ako će nedjeljom raditi članovi uže obitelji, točnije roditelji i djeca. U turističkim zonama bit će omogućen rad nedjeljom prodavaonicama prehrambene robe, suvenira, obuće i odjeće, kozmetike, sportske opreme i ljekarnama.</p>
<p>No, nedjeljom i blagdanom će i dalje biti zabranjen rad skladištima na veliko koji robu prodaju za gotov novac, što znači da ni prodavaonice Metroa neće raditi nedjeljom iako su čelnici te tvrtke tvrdili da se na njih ne odnose pravila za maloprodaju jer je ta tvrtka registrirana kao veleprodajna.</p>
<p>Jedna od važnijih izmjena je i mogućnost da inspektori prekršiteljima zakona na licu mjesta, na temelju usmenog rješenja, zatvore i na 30 dana zapečate prodavaonicu. </p>
<p>Na inicijativu ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, Vlada će u četvrtak pokrenuti izradu operativnog programa podizanja novih vinograda, maslinika i voćnjaka.</p>
<p>Vlada smatra potrebnim povećati poljoprivredne površine pod tim kulturama jer se danas, primjerice uvozi čak 50 posto jabuka koje se konzumiraju te 70 posto bresaka i 80 posto krušaka. Pod vinogradima, voćkama i maslinicima nalazi se samo dva posto poljoprivrednih površina i taj udio treba hitno povećati jer nakon ulaska u EU to više neće biti moguće. Jedan od velikih problema u poticanju novih nasada bit će, kao i dosad, nesređene zemljišne knjige zbog kojih ni dosadašnji poticaji nisu u potpunosti iskorišteni pa se razmišlja o mehanizmima koji bi omogućili da se poticaji ne uvjetuju potpunom vlasničkom dokumentacijom. </p>
<p>Vlada će u četvrtak izmijeniti i Odluku o upravnim pristojbama. Njihova cijena bit će utvrđena na temelju tečaja dolara 1. siječnja, vrijedit će tijekom cijele godine i neće se kao dosad svakodnevno mijenjati ovisno o kretanju tečaja.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hina: Izvještavanje iz Bruxellesa bilo je točno i cjelovito</p>
<p>Intervencija ministra vanjskih poslova Miomira Žužula nije utjecala na uređivačke odluke Hine, stoji u priopćenju Hrvatske izvještajne novinske agencije / U Hininim izvješćima uopće nema rečenice: »Prodi je rekao Sanaderu da neće biti avisa dok SSP ne ratificiraju Velika Britanija, Nizozemska i Italija«, koja je navodno 12. siječnja kao SMS-poruka potaknula ministra Žužula na telefonsku intervenciju</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Izvještavanje Hine o prošlotjednim razgovorima dužnosnika Europske unije s izaslanstvom hrvatske vlade bilo je točno i cjelovito, a intervencija ministra vanjskih poslova Miomira Žužula nije utjecala na uređivačke odluke Hine, ocjena je Hrvatske izvještajne novinske agencije iznesena u priopćenju koje je potpisao ravnatelj Hine Mirko Bolfek.</p>
<p>U priopćenju stoji da je glavni urednik Hine uvidom u sve tekstove Hinina izvjestitelja potvrdio da su objavljene informacije o svim relevantnim događajima i izjavama tijekom posjeta hrvatskog izaslanstva Bruxellesu i Strasbourgu bile sadržajno točne i cjelovite.</p>
<p>Hinini izvještaji se u bitnim sadržajima poklapaju s izvještajima više hrvatskih medija čiji su novinari izvještavali iz Bruxellesa te s informacijama inozemnih novinskih agencija.</p>
<p>U priopćenju se ističe da su vjerno prenesene sve ključne izjave dužnosnika obiju strana, što uključuje i citat izjave predsjednika EK Romana Prodija. On je na pitanje novinara znači li da avis Komisije o Hrvatskoj neće biti objavljen prije nego što Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ratificiraju Nizozemska, Velika Britanija i Italija, odgovorio: »To nije pitanje koje se može riješiti samo pravno, a politički je jasno da morate imati zajedničku volju svih članica«.</p>
<p>O istoj temi Hina je 13. siječnja iz Strasbourga prenijela riječi povjerenika EK Chrisa Patena i Günthera Verheugena. Šef izaslanstva EK u Hrvatskoj Jacques Wunenburger je tjedan dana kasnije, na konferenciji za novinare 19. siječnja u Zagrebu, izjavio: »Ali, postoji politička veza između tih dvaju pitanja, što znači da ne možete očekivati da će neke zemlje članice zadržati svoje političke rezerve u pogledu ratifikacije i odobriti avis Komisije i početak pregovora«. I tu izjavu Hina je vjerno prenijela te glavni urednik Hine ne prihvaća ocjenu Wunenburgera da je Hinin novinar iz Bruxellesa »izvijestio o nečem što nije razumio«.</p>
<p>U Hini ističu da su spremni na uobičajeni način objaviti službenu verziju Prodijeve izjave ili eventualni ispravak ako se pokaže da je netočan objavljeni navod sastavljen prema tonskom zapisu.</p>
<p>Ne može biti spora ni o informacijama objavljenim u Hininu servisu na engleskom jeziku, jer je usporedbom s tonskim zapisom potvrđeno da su vjerno prenesene izjave dužnosnika dane na engleskom jeziku, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Neozbiljne ocjene da je Hina »orkestrirala« izvješća </p>
<p>U Hini su proteklih dana podrobno rasvijetljene i okolnosti pod kojima je 12. siječnja došlo do telefonske intervencije ministra Žužula dežurnoj urednici vanjskopolitičke redakcije Hine, za koju Hina ocjenjuje da nije primjerena statusu agencije kao javnog medija, a nije bila ni utemeljena s obzirom na sadržaj Hininih izvješća.</p>
<p>U Hininim izvješćima uopće nema rečenice: »Prodi je rekao Sanaderu da neće biti avisa dok SSP ne ratificiraju Velika Britanija, Nizozemska i Italija«, koja je navodno 12. siječnja kao SMS-poruka potaknula ministra Žužula na telefonsku intervenciju.</p>
<p>Ta intervencija nije ni na koji način utjecala na izvještavanje i uređivačke odluke, stoji u zajedničkom izvješću ravnatelja i glavnog urednika Hine upućenom predsjedniku Upravnog vijeća Hine Jadranku Crniću, s obzirom na statutarnu obvezu Vijeća da jamči i štiti samostalnost i neovisnost agencije kao javnog medija u skladu s člancima 5. i 6. Zakona o Hini.</p>
<p>U priopćenju se ističe da su se u umjetno stvorenim kontroverzama o Hininu izvještavanju mogle čuti čak i stvarno arhaične ocjene da je Hina »orkestrirala« izvještavanje ostalih hrvatskih medija! U današnjoj Hrvatskoj to zvuči neobično pa i neozbiljno, ocjenjuje se.</p>
<p>Glavni urednik je također izvijestio da u uredničkom sastavu Hine nije bilo suštinski različitih ocjena o točnosti izvještavanja i ministrovoj intervenciji, te da urednica unutarnjopolitičke redakcije Hine Smilja Škugor-Hrnčević nije dala ostavku na dužnost niti se suprotstavila ma kojoj uređivačkoj odluci, uključujući i onu o objavljivanju priopćenja Hrvatskog novinarskog društva 15. siječnja.</p>
<p>Iz Hine je priopćeno da su takve netočne tvrdnje sadržane u tekstu u Jutarnjem listu od 17. siječnja, a objavljene su bez prethodne provjere činjenica. Naknadno tražene izjave i demanti glavnog urednika i spomenute urednice Hine taj dnevnik nije objavio.</p>
<p>Novinaru Vjesnika je za komentar objavljen 19. siječnja bilo dovoljno da kao točne prihvati insinuacije iznesene u Jutarnjem listu, opet bez pokušaja prethodne provjere činjenica.</p>
<p>Hina se ograđuje i od takve vrste »novinarstva«, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada pomaže Autonomnoj ženskoj kući s 200.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Autonomnoj ženskoj kući, koja pomaže zlostavljanim ženama i djeci, Vlada će u četvrtak pomoći s 200.000 kuna da prebrodi financijske probleme zbog kojih prijeti njeno zatvaranje. Najavljeno je to u utorak nakon sastanka premijera Ive Sanadera i potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor s Nevom Tölle, voditeljicom Autonomne ženske kuće. </p>
<p>»Bila bi katastrofa ako bi se ta kuća zatvorila«, rekao je Sanader nakon sastanka najavivši i mogućnost redovnog financiranja te nevladine ustanove iz budžeta. </p>
<p>Prema riječima Neve Tölle, u svijetu je uobičajen model po kojem bi Autonomna ženska kuća dobila po 300.000 kuna od grada, županije i države, a toliko bi namaklo i njeno vodstvo. Tölle je dodala da je za državu znatno jeftinije pomoći u suzbijanju nasilja nego plaćati saniranje posljedica te najavila skoro objavljivanje šokantnih podataka o nasilju u obitelji prikupljenih u nedavnom opsežnom istraživanju, kakvo imaju još samo tri zemlje osim Hrvatske.</p>
<p>Tölle je posebno naglasila da je do sastanka u utorak došlo na inicijativu potpredsjednice Kosor dok je »na kavu s predsjednikom koalicijske vlade čekala dvije i pol godine« no ni nakon toga se, usprkos velikim obećanjima, ništa sustavno nije poduzelo. Ovaj potez Sanaderove vlade Neva Tölle smatra posebno važnim jer se tako »šalje jasna poruka javnosti da se neće tolerirati nasilje u obitelji ili ga promtrati u maniri kavalirskog delikta«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Đukanović: Nisam odgovorna za gubitke u zdravstvu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – »Ne osjećam se odgovornom za milijardu kuna gubitaka u zdravstvu za što me proziva ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang«, rekla je u utorak Vjesniku Ljubica Đukanović, direktorica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Za srijedu je najavila pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem će objasniti što su po zakonu obveze HZZO-a i direktorice. Đukanović kaže da je odgovorna za poslovanje HZZO-a, a ne cijelog sustava zdravstva i stoga ne može dopustiti nikakve insinuacije na svoj i na račun HZZO-a. Za poslovanje bolnica, ponavlja, odgovorni su ravnatelji i njihova upravna vijeća, a za gubitke odgovaraju vlasnici što piše u zakonu.</p>
<p>»Hebrang će vjerojatno na idućoj sjednici Vlade predložiti moju smjenu bez obzira na to kako sam radila. Ne osporavam pravo da me se smijeni, ali ne mogu prihvatiti neistinitu sliku koja se nudi javnosti«, kaže Đukanović. Smatra da Hebrangov način nije ni demokratski niti civiliziran. U HZZO-u su očekivali da ih se pozove na razgovor i kaže da se s njima ne želi surađivati, a ne da se ostavke traži telefonski, ističe. </p>
<p>Trenutačno, navodi direktorica, nastoji se da redoviti posao HZZO-a ne trpi, ali se odluke iz nadležnosti Upravnog vijeća ne mogu donositi. Tako su odbijeni zahtjevi liječnika, koji su za to osigurali uvjete (broj pacijenata), da ih se uklopi u mrežu u područjima gdje nedostaje liječničkih timova. Ne pripremaju se ni akti za sklapanje ugovora s liječnicima za ovu godinu. </p>
<p>»HZZO nikad nije provodio svoju politiku, već je profesionalno provodio onu o kojoj su odlučivali Vlada i Ministarstvo. Tako će vjerojatno biti i ubuduće«, zaključila je Ljubica Đukanović. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Doživotni zatvor se ukida, posjedovanje droge opet kazneno djelo</p>
<p>Prigodu za popravak KZ-a bivša oporba a sadašnja vlast dobila je i potvrdom Ustavnoga suda da taj zakon nije donesen potrebnom većinom glasova </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt ostvaruje ono što je, čim je došla na dužnost, i najavila. U prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona intervenirat će se samo u dvije norme. Prva se odnosi na dugotrajnost zatvorske kazne koju mogu izreći nacionalni sudovi. Umjesto kazne doživotnoga zatvora vratit će se u zakon kazna dugogodišnjeg zatvora. Prema drugoj, pak, umjesto prekršajne odgovornosti za posjedovanje droge, bez obzira na količinu, osumnjičeniku će suditi kazneni sudac.</p>
<p>Na tim pitanjima će negdašnja oporba u Hrvatskom saboru a današnja vlast »popraviti« prijedlog kaznenog zakonodavstva. Prigodu za popravak dobila je i odlukom Ustavnoga suda da 56 zastupničkih glasova za tu vrstu zakona nije dovoljno, nego ih treba 76. Nakon što je Ustavni sud ukinuo zakon zbog manjka glasova, prijedlog zakona mora ponovno pred sabornike, ali s dvjema spomenutim korekcijama.</p>
<p>HDZ je kao oporbena stranka upravo na tim pitanjima i inzistirao. Tvrdnja da je doživotni zatvor »pojačanje« zatvorske kazne na račun dotadašnjeg dugotrajnog zatvora bila je osporavana i u stručnim krugovima. Za osuđenika od 60 godina, 20-godišnja kazna zapravo je doživotni zatvor. Za mlađe osuđenike pak doživotni zatvor nije nikakva »resocijalizirajuća« kazna, jer doživotno robijanje isključuje sve elemente penalne politike opisane u kaznenim normama, od odgojnih i resocijalizacijskih elemenata do prava osuđenika da se jednom vrati u svoje društveno okruženje.</p>
<p>O osudama za posjedovanje droge, u Saboru se žestoko raspravljalo. HDZ je zastupao tezu da je riječ o dekriminalizaciji te društvene pošasti. </p>
<p>Predlagatelji su pak tvrdili da je preveliko opterećenje za sudove postupanje u slučajevima u kojima su manje količine narkotika nađene kod optuženika, a one sasvim sigurno nisu mogle biti osnova za preprodaju i uopće trgovanje. Sudska i dio struka koje se bave suzbijanjem korištenja narkotika stao je na stranu predlagatelja. No, promjenom vlasti prevagnula je teza koju je zastupao HDZ, o mogućoj dekriminalizaciji droga, pa će se i ta norma iz novoga zakona mijenjati i vratiti na staro.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Početnik ima istu plaću kao i sudac s karijerom</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt susrela se u utorak u Vrhovnom sudu sa sudačkim vrhom. Na sastanku su se okupili predsjednici svih županijskih sudova te Upravnog, Prekršajnog i Visokog trgovačkog suda a pod palicom Ivice Crnića, predsjednika Vrhovnog suda.</p>
<p>Suci su ministrici rekli da je nužno nastaviti popunjavanje sudova i to ne samo sucima već i sudskim savjetnicima i drugim osobljem. Tražili su da se uvede praksa premještanja predmeta s preopterećenih sudova na one s manjim brojem spisa. Žele i veću ulogu sudskih savjetnika. Zahtijevaju i zakonske promjene koje bi pojednostavile sudski postupak.</p>
<p>Ministrica je čula i ono što je poznato - da su najzagušeniji sudovi u Zagrebu i Splitu gdje je i najviše neriješenih predmeta, ali i najmanji broj potrebnih sudaca i najlošije stanje s poslovnim prostorom sudova. Naglasak je stavljen i na stanje odjela za zemljišne knjige. Priča o zagrebačkom i splitskom sudu poentirana je tezom o osnivanju specijaliziranih sudova za kaznene i građanske predmete u tim gradskim središtima.</p>
<p>U rasprava se dotaknulo i pitanje novca. Nedostaju sredstva za stručno usavršavanje sudaca, kupnju literature i plaćanje sudskih vještaka. Suci nisu zadovoljni što ni nakon sedam godina ne mogu očekivati da će, kao i drugi korisnici proračuna, 2004. dobiti pravo na 0,5 posto dodatka na staž po godini rada. Upozorili su suci ministricu i na nelogičnost pravila o plaćama po kojemu suci početnici i suci s karijerom, zbog uravnilovke po postojećim propisima, dobivaju jednako.</p>
<p>Toj priči suci su dodali i nevolje s dostavom sudskih pismena strankama zbog čega se velik broj zakazanih ročišta otkazuje. </p>
<p>Ministrici je rečeno i kako ovršni propisi nisu dorečeni odnosno kako njihova složenost potiče dužnike da ne ispunjavaju svoje obveze. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040121].
|
