NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 177137 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Na Kvarneru više od sto tisuća gostiju, Opatija tiho »umire« u ljepoti</p>
<p>U nedjelju najpoznatije plaže – u Ičićima, Mošćeničkoj Dragi, čak i u (do neki dan) raskopanoj Medveji – bile su prepune kupača / U večernjim smo satima samo od Lovrana do Rijeke putovali sat vremena (toliko nam je poslije trebalo od Rijeke do Zagreba) / Još ima dovoljno mjesta u svim vrstama smještaja / Nedostaje izvanpansionske ponude, ali ono što se trenutačno nudi nije skupo</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – Nakon duga razdoblja manjka i turista i živosti, od protekle subote područje Opatijske rivijere živi punim turističkim životom. U nedjelju najpoznatije plaže – u Ičićima, Mošćeničkoj Dragi, čak i ona u (do neki dan) raskopanoj Medveji – bile su prepune kupača.</p>
<p>Da je turistički »virus« napokon zahvatio i Kvarner, vidjelo se i po manjku parkirnih mjesta te solidno posjećenim kafićima i restoranima. Kvarner je počeo nalikovati izdanju iz najboljih dana. Put plaža potegnuli su i stranci (talijanska televizija objavila je da je proteklog vikenda na put krenulo devet milijuna Talijana, od toga šest milijuna vikendaša), ali i domaći ljudi, izmrcvareni dosadašnjim neuobičajeno lošim vremenom. Tijekom vikenda na Kvarnersko je područje najviše doputovalo Nijemaca, Talijana, Slovenaca i, zanimljivo je, Švicaraca.</p>
<p>Zbog novopristiglih turista, u nedjeljnim večernjim satima stvorila se velika kolona vozila, pa smo samo od Lovrana do Rijeke putovali sat vremena (toliko nam je poslije trebalo od Rijeke do Zagreba).</p>
<p>»Prema onome što sam vidjela, na Kvarneru je počela špica sezone. Pretpostavljam da se trenutačno na našemu području odmara više od 100 tisuća gostiju«, rekla nam je Gordana Medved, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Iako još ima dovoljno mjesta u svim vrstama smještaja, čini se da je napokon završena sezonska golgota kada je Kvarner češće bio prozivan po lošim nego po dobrim stvarima (među ostalim i zbog građevinskih radova na cestama, puštanja u rad nezavršenih hotelskih objekata...).</p>
<p>Gordana Medved vjeruje u individualce, odnosno da će oni sljedećih tjedana u potpunosti zauzeti većinu turističkih kreveta. Ističe i dobre najave za posezonu. Predsezona je, tvrdi, podbacila zbog niza razloga: lošeg vremena, skupa smještaja, radova na infrastrukturi i manje konkurentnosti u odnosu prema »dolarskim« odredištima. U pojedinim dijelovima predsezone neka su kvarnerska mjesta imala podbačaj i do 60 posto u odnosu prema prošloj godini (Medveja).</p>
<p>Promidžbeno je sezona dobro odrađena, u što smo se i sami uvjerili na inozemnim sajmovima gdje je dominirala ponuda Primorsko-goranske županije. Međutim, u presudnom trenutku zakazala je – domaća pamet. Očigledno je da nešto treba mijenjati, jer s obzirom na blizinu i dostupnost niza jakih emitivnih tržišta (na posljetku, nakon završetka autoceste Zagreb i Rijeka su na sat vremena vožnje), </p>
<p>Kvarner jednostavno mora biti pun cijele godine. Sve ispod toga je – podbačaj. Nedostaje izvanpansionske ponude, ali ono što se trenutačno nudi nije skupo. Porcija srdela je 15 kuna, pladanj miješane ribe 30 do 40 kuna (plaža Ičići koja je, na žalost, instaliranjem jednoobraznih ugostiteljskih objekata izgubila na šarmu). Litra rinfuzne malvazije je 35 kuna, sokovi, pivo i pizze uglavnom se prodaju po »zagrebačkim« cijenama. Cjelodnevno parkiranje iznad te plaže stoji prihvatljivih 20 kuna. </p>
<p>Mošćenička Draga i Lovran čak nude nekoliko slobodnih punktova gdje se ne naplaćuje parkiranje, dok su cijene ležaljki (Mošćenička Draga) 25 kuna. Iako restoranske cijene nisu pretjerane, najveće gužve stvaraju se u prodavaonicama.</p>
<p>More je pogodno za kupanje, jedino je plaža u Iki svrstana u rizičnu kategoriju. Noćni život odavno je preseljen u Rijeku, a nekad glavna zvijezda opatijskog noćnog života (kafić »Capitano«) guši se u odbačenom smeću. Opatija je noću iznimno dosadna što su, navodno, vječno prigovarajući žamoru, priželjkivali sami Opatijci. Došli su na svoje – umjesto mladosti, Opatiju je zahvatilo tiho »umiranje u ljepoti«. Stručnjaci za to koriste pošteniji pojam – dekadencija.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jedini pouzdan test vozača vađenje krvi </p>
<p>Točno određivanje alkohola u krvi zahtjevan je proces i samo puhanje u alkometar nije sto posto pouzdano / Vađenje krvi ili uzimanje urina zakonski može (za)tražiti svaki vozač kojemu je alkometar pokazao određenu koncentraciju alkohola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Onoga časa kad pojedete čokoladni bombon, primjerice, griotte, i potom pušete u alkometar, on će registrirati prisutnost alkohola. No u nas nije problem u griottama koje u sebi imaju određeni postotak alkohola nego u općem stavu prema vožnji. On bi uistinu trebao glasiti – ako piješ ne vozi«. Tako je Vjesniku prim. dr. sci Željko Marinić, šef Odjela za alkoholizam zagrebačke Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan, komentirao skoro stupanje na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema komu osobe koje sjedaju za upravljač neće smjeti imati nijedan promil alkohola u krvi.</p>
<p>Dosad je zakon vozačima dopuštao 0,5 promila alkohola. Primarijus Marinić je istaknuo kako je s tim u vezi zapravo jedina pouzdana mjera određivanja koncentracije alkohola u čovjekovu organizmu – vađenje krvi, odnosno uzimanje urina. Njih, zakonski može (za)tražiti svaki vozač kojemu je alkometar pokazao određenu koncentraciju alkohola.</p>
<p>No nisu problem samo pijani vozači, nego i oni pripiti, s 0,5 do 1,5 promila alkohola u krvi. To više što djelovanje alkohola u početnoj fazi usporava psihičke procese, dajući osobi osjećaj smjelosti, a usporeniji mu je rad mišića.</p>
<p>Prema riječima Zdravka Kovačića, voditelja toksikologije u Zavodu za sudsku medicinu, točno određivanje alkohola u krvi zapravo je zahtjevan proces i samo puhanje u alkometar nije sto posto pouzdano. </p>
<p>»Koncentracija koju pokazuje alkometar može ovisiti i o temperaturi zraka, odnosno o količini vlage u zraku«, kaže Kovačić.</p>
<p>»Ako ispijete 0,3 tzv. 'šoferskog konjaka' i odmah pušete u alkometar, koncentracija alkohola pokazat će njegovu veću vrijednost, jer se izdahom zraka puše i alkohol koji je ostao u slini usne šupljine. Pravo stanje promila doznaje se tek vađenjem krvi«, zaključio je Kovačić. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stari podaci i stereotipne ocjene</p>
<p>Kad dobijem službeno izvješće, odgovorit ću na navode koji poriču sposobnost hrvatskih sudova za preuzimanjem haaških predmeta, kaže Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa/ Ocjene Human Rights Watcha ne slažu sa zaključcima predsjednika Tribunala suca Merona i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Neugodno sam iznenađena izvješćem Human Rights Watcha za Hrvatsku o stanju u hrvatskom pravosuđu. Kad dobijem službeno izvješće, spremna sam i toj instituciji i javnosti odgovoriti na navode koji poriču sposobnost hrvatskih sudova za preuzimanjem haaških predmeta«, kaže u ponedjeljak Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa. </p>
<p>»Problem je u tome što se ocjene ne slažu sa zaključcima predsjednika tribunala suca Merona i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte iznijetim prije mjesec dana u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Kritike da je hrvatsko pravosuđe nesposobno suditi prema nacionalnom kriteriju optuženika tamo jednostavno ne postoje. Zasad se usuđujem komentirati samo presude koje su u međuvremenu postale pravomoćne. A u tim presudama nema ni traga od onoga što Human Rights Watch predbacuje Hrvatskoj«, kaže ministrica. </p>
<p>Veliko je pitanje zbog čega se povremeno pojavljuje potreba »dokazivanja nevinosti« hrvatskog pravosuđa nakon svega što je učinjeno u posljednjih četiri, pet godina. Suđenja za ratne zločine pred nacionalnim sudovima i dalje dobivaju iste ocjene kao i početkom devedesetih. </p>
<p>A zbog tih je ocjena i osnovan Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. Od onda do danas promijenjeno je mnogo toga u hrvatskom pravosuđu. Od toga da su suđenja za odsutne optuženike svedena na minimum, do toga da se eventualne pogreške nižih sudova popravljaju u žalbenom postupku. A i žalbeni postupak, dakle, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dio je hrvatskog pravosuđa.</p>
<p>Zbog čega je trebalo reagirati i na nedavno izvješće OESS-a na istu temu, kao i danas na izvješće Human Rights Watcha?</p>
<p>Običaj je da se podaci skupljaju dulje razdoblje. Ti podaci rijetko prolaze neku aktualnu provjeru, što znači da se početne ocjene repliciraju i na događaje koji su uslijedili poslije deset i više godina. Zbog toga je moguće da i izvješća Komisije za europsku sigurnost i Human Rights Watcha ne prolaze provjeru aktualnih činjenica. Pa čak i ocjena koje su o istome donijela mjerodavna haaška tijela. </p>
<p>Problem je što se takva izvješća smatraju ozbiljnima i pouzdanima za ocjene koje treba donijeti na različitim europskim i svjetskim političkim razinama. Hrvatska mora gotovo redovito nastupati kao »stranka« koja se brani i pritom upotrijebiti diplomatsku spretnost da dokaže kako su neke ocjene pogrešne. </p>
<p>Nerijetko su i novinari u Hrvatskoj u prigodi razgovarati s predstavnicima tih tijela za promatranje rada hrvatskih sudova, državnih odvjetništava, policije i ostalih institucija koje su uključene u skupljanje podataka o tome kako hrvatsko nacionalno pravosuđe sudi u slučaju ratnih zločina. </p>
<p>I u svakoj od tih novinarskih prigoda postajalo je jasnim da kolege iz takvih institucija raspolažu ili starim podacima ili stereotipnim ocjenama koje su nekoć vrijedile. Sudeći prema tim izvještajima, novinarima hrvatskih medija malo se vjerovalo, jer da je bilo imalo razumijevanja za njihove izjave, možda bi i ocjene bile drukčije. </p>
<p>Zanimljivo je također da se nakon reakcije državnih tijela, posebno Ministarstva pravosuđa, u posljednjih nekoliko mjeseci negacija službenih ocjena tijela monitoringa, redovito pojavljivala kao usputna informacija, a ne ključna vijest koja bi naznačila da su prethodni zaključci tih tijela bili pogrešni.</p>
<p>Ministrica Vesna Škare-Ožbolt obećala je da će, čim primi službeno izvješće Humans Rights Watcha, izvijestiti hrvatsku i stranu javnost o stvarnom stanju što se tiče sudovanja protiv ratnih zločina na hrvatskim sudovima. A njeni »svjedoci« bit će i predsjednik Haaškog suda, suci pojedinih kaznenih vijeća, te glavna haaška tužiteljica. Znači li to što se dosad dogodilo, pa i sve u vezi s posljednjim izvješćem Human Rights Watcha, da ta tijela međunarodnog monitoringa ne vjeruju službenim predstavnicima Tribunala?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HRW: Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj pristrana</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Većina suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima pokazuje etničku pristranost i nedostatak profesionalizma, ocijenila je u ponedjeljak američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch. </p>
<p>HRW u priopćenju, kao primjer koji pokazuje općenite mane hrvatskog pravosuđa u progonu ratnih zločina, navodi suđenje Srpkinji Ivanki Savić iz Vukovara, koja je »bez stvarnih dokaza osuđena za ratne zločine 21. siječnja 2004«. Dva temeljna problema suđenja Ivanki Savić su, kaže HRW, organizacija sa sjedištem u New Yorku, pogrešna primjena hrvatskoga i međunarodnog prava i etnička pristranost protiv nje kao Srpkinje.</p>
<p>»Problemi na suđenju Savićevoj, pristranost i nedostatak pravnog profesionalizma karakteristika su većine suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj«, rekla je Rachel Denber iz HRW-a i dodala da se hrvatski sudovi trebaju držati mnogo viših standarda u krojenju pravde. Ivanka Savić (78) osuđena je nepravomoćno na 4,5 godine zatvora zbog potkazivanja Hrvata koji su sudjelovali u obrani Vukovara srpskim okupatorima nakon pada grada, zlostavljanja jedne Hrvatice i krađe vrijednih predmeta iz kuća susjeda Hrvata. HRW kaže kako na suđenju nisu iznijeti dokazi da je Ivanka Savić potkazala Hrvate, a za druge optužbe da su utemeljene na očitom iskrivljavanju svjedočenja ključnog svjedoka.</p>
<p>Kao argument za nisku opću ocjenu standarda suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, HRW navodi da je Vrhovni sud u posljednje vrijeme poništio niz odluka županijskih sudova sa suđenja Hrvatima za ratne zločine koja su rezultirala ili oslobađanjem ili blagim kaznama, te presude nekim Srbima i poslao slučajeve na ponovno suđenje. Ivanka Savić uložila je žalbu i Vrhovni sud treba odlučiti o slučaju.</p>
<p>HRW kaže kako sve veća spremnost Haaškog suda da ustupi slučajeve nacionalnim pravosuđima, u sklopu strategije završetka svog rada, ističe važnost učinkovitog i poštenog suđenja na domaćim sudištima da bi se osigurala pravda i vladavina prava u zemljama bivše Jugoslavije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kako i tko treba voditi turizam</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>»Početkom mandata prije četiri godine obratila sam se i kolegi ministru poljoprivrede Božidaru Pankretiću, predloživši mu suradnju dvaju resora. Odgovor me frapirao jer je glasio da njegovu resoru turizam nije zanimljiv.« To je za »Vjesnik«, nakon što je prestala biti ministrica turizma, izjavila Pave Župan-Rusković. Pankretić nije reagirao ne samo na taj intervju nego ni poslije, nakon što je ta njegova šokantna izjava dva-tri puta ponovljena u tisku. Nije poznato zašto nije, ali je dobro poznato da smo naše goste na rivijeri hranili – uvoznom svinjetinom čak iz Singapura.</p>
<p>Na Šestom kongresu Hrvatske udruge hotelijera (prije dvije godine u Zagrebu), rečeno je da hrvatski turizam za svoje potrebe uvozi čak oko 70 posto raznih roba. Ni to, dosad, nije opovrgnuto.</p>
<p>I, gdje je domaća proizvodnja? Hrvatski je turizam tijekom sezona imao velikih poteškoća na cestama jer se površno poštivao propis o kretanju teških vozila za vikend ili za turističkih smjena. To znači da suradnja s Hrvatskim cestama i prometnom policijom (MUP) nije bila u redu. Godinama naši gosti negoduju zbog neprilagođenog radnog vremena uslužnih djelatnosti (banke, pošte, mjenjačnice, razni servisi...). Također, godinama su trajali, a traju i dalje, nesporazumi o istodobnom odvijanju dviju sezona na rivijeri – turističke i građevinske. To znači da je slaba suradnja uslužnih i komunalnih djelatnosti i vlasti s turističkim resorom...</p>
<p>Takvih je primjera, na žalost, »puna vreća«, a to znači da hrvatski turizam nije autoritet u vlastitoj zemlji te da za fizičko-financijski uspjeh nije odgovoran, niti može biti, samo turistički resor nego – turistička država!</p>
<p>Sada se počelo »plakati« za donedavnim samostalnim resornim ministarstvom jer ovo »Kalmetino« (more, turizam, promet i razvitak) ne može ili nije doraslo voditi turističko-poslovnu politiku jer je »raštrkano«. Možda u tome i ima istine, ali činjenica je da samostalno ministarstvo, uza sva nastojanja, nije uspijevalo uvjeriti »državu« da se treba i mora voditi turizam i tko sve u tome mora sudjelovati. Kad nije moglo drukčije, do »ujedinjenja« je, eto, došlo barem ovako (četiri podresora). Ali, već se sipaju kontre, što znači da se i dalje luta te da je i dalje aktualno staro pitanje – je li Hrvatska doista turistička zja?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novinar, ministrica i kaskadna odgovornost</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Lokalna pravosudna farsa u Slavonskom Brodu završila je hepiendom: Bivši glavni urednik »Novog brodskog lista« Miroslav Jurić ne ide 70 dana u zatvor, jer mu je neka dobra duša iz svog džepa uplatila novčanu protuvrijednost kazne od 12.600 kuna. Dobra duša je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, kako tvrdi sam Jurić. Ministrica, kao prava dama, ne priznaje javno svoje dobro djelo. Hrvatska je tako u posljednji tren (Jurića su zaustavili na vratima kaznionice) izbjegla da ju se u svijetu citira među onim zemljama koje pravosudno tjeraju novinare u zatvor.</p>
<p>Sve je počelo u srpnju 2000. kada je Jurić, tadašnji glavni urednik lokalnoga brodskog lista samo pretiskao članak iz tjednika »Imperijal« o navodnoj korumpiranosti suca Županijskog suda u Slavonskom Brodu Mirka Svirčevića i tamošnjega županijskoga državnog odvjetnika Stjepana Haramusteka. Svirčević i Haramustek nisu tužili »Imperijal« u Zagrebu nego lokalni list u svojoj sredini koji je samo poslužio kao relej za sporan članak. Pravosudna mašinerija u Slavonskom Brodu, najbliža Požegi, pokrenula se i lokalni urednik lokalnog lista dobio je prema starom Kaznenom zakonu 70 dana zatvora ili 12.600 kuna kazne zbog klevete. Nije kažnjen (ako je uopće trebao biti) urednik »Imperijala« koji je odaslao informaciju, nego lokalni telal koji ju je samo prenio. Da, ali gdje? Tamo gdje najviše boli i gdje se sve navodno (ovo navodno, ponavljam, za svaki slučaj) događalo: u malom Slavonskom Brodu. Jurić je pravomoćno osuđen, ali je odbio platiti kaznu jer čovjek, jednostavno, hoće dokazati da je bio u pravu. Da je bio u pravu što je prenio članak za koji vjeruje kako rasvjetljava korumpiranost u privatizaciji u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Ministrica pravosuđa za sve što je učinila zaslužuje pohvalu, ali sad je očekuje teži dio posla. Zajamčila je ukidanje »kaskadne« odgovornosti koja se automatski s novinara prenosi na urednike. Kako, međutim, da se hrvatsko pravosuđe riješi kaskadnog presuđivanja, odnosno potrebe da Vrhovni sud ukida i šalje na ponovljene postupke sve one presude županijskih sudova koje su ponekad toliko iščašene da odudaraju od hrvatskog zakonodavstva. O čemu se, među inim, govori i u izvješću Human Rights Watcha.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sad mali okupljaju velike</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>S približavanjem lokalnih izbora počelo je približavanje starih političkih partnera koji će u natjecanju za glasove birača, čini se, primijeniti stare, iskušane recepte. Tako se, nakon što su HNS, Libra i LS ovih dana potpisali koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na lokalne izbore, najavljuju i pregovori te koalicije sa SDP-om i HSS-om.</p>
<p>Sve provjereno i bez iznenađenja, zanimljivo je jedino to da sada mali žele okupiti velike oko sebe, za razliku od koalicije uoči izbora 2000. No koliko takva priča danas može zadovoljiti birače, zasićene donedavnim međusobnim prepucavanjima lidera istih političkih stranaka zbog brojnih pitanja? I tko će biti na čelu spomenute koalicije, uzme li se u obzir to da su neki od lidera tih stranaka pomalo tašti i teško da će prihvatiti ulogu druge ili treće violine, kao i to da su u međusobnim prepucavanjima izgubili na uvjerljivosti i političkom imageu? I što je ono oko čega još mogu okupiti birače? Teško je da će nova koalicija poletjeti na krilima nezadovoljstva time što HDZ nije pokrenuo Hrvatsku onako kako se to očekivalo (ili onako kako piše u jamstvenoj kartici HDZ-a), jer, ma koliko birači i mislili tako, još je svježe sjećanje na to da su mnogi upravo iz tog razloga glasali protiv današnjih koalicijskih partnera. </p>
<p>Umjesto realne političke opcije, novoosnovana »stara« koalicija zapravo je jasan pokazatelj siromaštva hrvatske političke scene u kojoj odavno nema novih, javnosti nepoznatih i intrigantnih likova, osim trojice saborskih zastupnika umirovljeničke stranke. Jedino u nas predstavnici treće i četvrte generacije u politici nekoga još mogu iznenaditi.</p>
<p>Jedino što daje određenu nadu jest to da se glave danas zbijaju zbog lokalnih izbora, odnosno radi dužnosti na kojima se biračima do sljedećih parlamentarnih izbora tek treba dokazati. Pomalo obećavajuće, zato, zvuči zajednička izjava nakon potpisivanja protokola o tročlanoj koaliciji, prema kojoj bi ona trebala biti »protuteža podcjenjivačkom odnosu HDZ-a prema lokalnoj upravi«. Jer to podrazumijeva da će i trojac odnos prema biračima graditi ispočetka.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Reforma bez školskog dnevnika</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Makedoncima je slično kao nama. Imaju mnogo nezaposlenih i čekaju ulazak u EU. Usput bilježe porast maloljetničkog kriminala, a statističari ih upozoravaju da više od polovice srednjoškolaca stupa u spolne odnose (bez kontracepcije) prije nego što navrše šesnaestu. Slično kao i naši. </p>
<p>I mladi Makedonci, i ovi naši, slušaju istu glazbu i gledaju iste koncerte. Moloko, Ibrahim Ferrera, Faithless i Kosheen u Zagrebu i u Skopju. </p>
<p>U Makedoniji i Hrvatskoj slični su i problemi u školstvu. Oronule školske zgrade, kaos s udžbenicima i nemotiviranost nastavnika zbog niskih plaća. I tamo država ima odnos prema školstvu kao i naša: obrazovanje je potrošnja, ma što političari o tome rekli. U obje države i ministri obrazovanja su iste struke.</p>
<p>Obje države imaju zgodne anegdote iz školstva, iako su Makedonci maštovitiji. U jednoj od posljednjih afera učitelji su se našli u neprilici jer nisu imali školske dnevnike. Snašli su se tako što su nove, koji nisu stigli zbog poništenog natječaja, zamijenili improviziranima. Jednostavno su fotokopirali dnevnike iz prošle školske godine i u njih dva mjeseca upisivali ocjene. </p>
<p>I sve bi bilo O.K. da se nije našao neki pravnik koji je učitelje optužio za kazneno djelo. Takvu su situaciju, dakako, iskoristili učenici i prvi put u Makedoniji postigli rekord u kolektivnom nedolasku na nastavu, svjesni da učitelj nema gdje zapisati njihovu odsutnost.</p>
<p>Međutim, i bez školskih dnevnika, Makedonci su ove godine uspjeli provesti prvu državnu maturu. Bez dnevnika, nastavili su i reformu školstva, započetu prije četiri-pet godina, baš kad je priča o reformi u Hrvatskoj tko zna koji put pokrenuta. Bez dnevnika, imaju devet godina obvezne škole. </p>
<p>Hrvatska, čijim se nastavnicima nikada nije dogodilo da nemaju dnevnike, još nema ni državnu maturu, niti devet godina škole. Reforma? Tek krenula.</p>
<p>Stvari su katkad jednostavne: prije je pola bivše Jugoslavije dolazilo po znanje u Hrvatsku, danas je pola bivše države napravilo što Hrvatska još nije stigla. Svaka čast.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Antikvarno razmišljanje o granici</p>
<p>Političari s hrvatske i slovenske strane više od desetljeća uvjeravaju svoje birače da je, prema svemu minoran, prolaz kod Piranskog zaljeva ili baraka s četiri vojnika na graničnom prijelazu, prvorazredan nacionalni interes za koji se vrijedi boriti svim sredstvima pa čak i s nekoliko četvornih metara maltretirati birokrate u Europskoj komisiji. Kada se biračima dulje manipulira, onda se vrlo brzo postaje robom vlastitih manipulacija</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Novi i privremeni slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl zasjeo je na, još od svađa vruću, ministarsku fotelju, koju je uz veliku prašinu napustio Dimitrij Rupel. Slovenski premijer odlučio se, očito, za malo mira u predizbornom vremenu pa je ministra s uvijek velikim zamislima u džepu zamijenio ministrom koji će radije nazvati svojega šefa, nego da šef zove njega.</p>
<p>Umjesto da na mjestu šefa diplomacije ima čovjeka koji je posebno dao tiskati svoj autogram na kemijske olovke koje je dijelio, Rop se odlučio da na mjesto ministra vanjskih poslova postavi čovjeka koji mu u ovom važnom razdoblju barem neće zadavati glavobolje što bi ga natjerale da se umjesto na predizbornu kampanju mora baviti crisis managementom i gašenjem diplomatskih požara. Barem do svršetka izbora.</p>
<p>Objektivno, od početka godine bilo je jasno i onim najoptimističnijima da se do slovenskih izbora neće riješiti nijedan od otvorenih hrvatsko-slovenskih problema. Veliki zamasi Rupla i Žužula nisu donijeli ništa konkretnoga, a označili su i početak pada Rupla koji je bez dopuštenja vlastitog premijera najavio međunarodnu arbitražu za određivanje granice u Piranskom zaljevu.</p>
<p>Odnosi Hrvatske i Slovenije u prošlih su se nekoliko mjeseci zrcalili u EU-multilaterali kao svađe o proglašenju ekološko-ribolovne zone. Taj dio priče slovenska je diplomacija odigrala amaterski. Prigodu za sklapanje pakta s Italijom, zbog loše hrvatske odluke koja ju je stajala velikih problema u Bruxellesu, Slovenija je odmah ugrabila, no zbog tvrdoglavosti ubrzo i izgubila. Istinsko diplomatsko čudo stvaranja strateškog partnerstva Italije i Slovenije nije, međutim, trajalo dugo. Kada je hrvatska napokon napravila europski dogovor o zoni, slovenski pregovarači su samo formalno morali biti zadovoljni. Dok je Slovenija i dalje slala pismene demarševe, a slovenski državni tajnik Logar u zrakoplovu za Bruxelles pokušavao »obrađivati« talijanskoga državnog tajnika Roberta Antonionea prije konačnog dogovora, snažno talijansko diplomatsko izaslanstvo je, bez medijske pompe, završne razgovore s Hrvatima obavilo na Zrinjevcu. </p>
<p>Ministar Vajgl, ugledni slovenski diplomat s velikim iskustvom, sasvim je u pravu kada govori o izopačenoj slici javnosti o prioritetima. Kao i o zabrinjavajućim rezultatima istraživanja prema kojima se većina Hrvata i Slovenaca ne želi za susjede. No trebalo bi svakako reći i tko je dobrim dijelom kriv za takvu atmosferu.</p>
<p>Političari jedne i druge strane više od desetljeća uvjeravaju svoje birače da je, prema svemu minoran, prolaz kod Piranskog zaljeva ili pak baraka s četiri vojnika na graničnom prijelazu, prvorazredan nacionalni interes za koji se vrijedi boriti svim sredstvima pa čak i s nekoliko četvornih metara maltretirati birokrate u Europskoj komisiji. Kada se biračima dulje manipulira onda se, vrlo brzo, postaje robom vlastitih manipulacija. Kao rezultat, danas ni Ivo Sanader, niti Anton Rop ne smiju javno izreći, i to prvi, da su spremni na kompromis.</p>
<p>Hrvatska i Slovenija punih deset godina tvrde, kao što je to ponovio i ministar Vajgl, da su hrvatsko-slovenski odnosi visoko razvijeni i dobrosusjedski te da će ta suradnja doći do izražaja posebice unutar Europske unije. Ipak, bilateralni granični problemi dulje od desetljeća pokazuju začudnu sposobnost obiju država da se drže kao pijan plota antikvarnog razmišljanja koje ih ovako, gledajući primjerice iz Bruxellesa ili Washingtona, svrstava u frustrirane nacionalne državice koje se još ne znaju nositi s vlastitom državom i suverenitetom, ali su napuhane i nepopustljive, a ne moderne države spremne na velike izazove integracijske avanture u koju su se upustile. Upravo zato je i propala privatizacija Sunčanog Hvara jer su politikanti bivše koalicijske vlade mudro zaključili da se odmaralište ne smije dati u ruke »mrskim« Slovencima. Upravo stoga će Srbi vjerojatno prije Slovenaca sa svojih granica maknuti vojsku, kako to priliči pristojnim europskim zemljama. </p>
<p>Novi i privremeni ministar vanjskih poslova Vajgl nije rekao ništa novo, no, kada se malo razmisli, možda je i bolje tako. Zamislimo da je sada najavio primjerice početak pregovora o Piranskom zaljevu. Slovenska opozicija bi rekla da je odmah izdao nacionalne interese, hrvatski bi političari odmah napustili svoja odmarališta i tražili, ako ništa drugo, izvanrednu sjednicu Sabora, a ribari bi odmah svima u mikrofone tumačili svoje verzije međunarodnoga prava. I usput tvrdili da su reagirali spontano i da su potpuno neovisni o politici. Jer suverenitet države je u pitanju. </p>
<p>Slovenski šef diplomacije je zapravo otkrio da će sve ići ustaljenim tokom. Nakon jesenskih izbora, spori diplomatski kotač ponovno će se početi pokretati.</p>
<p>Nakon što su u posljednjem pokušaju o Piranskom zaljevu Račan i Drnovšek počinili svaki po jedan grijeh - Račan grijeh lakomislenosti, a Drnovšek grijeh pohlepe - oni pesimistični tvrde kako bi uistinu bilo bolje da se s pregovorima ne žuri. Možda se tako prije riješe. Sve vlade dosad, s jedne i druge strane, s rješavanjem su žurile jer im je to bio prioritet. I tako trinaest godina.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pred invazijom »nove hereze« ni inkvizicija više nije tako crna</p>
<p>Zašto je danas Vatikanu ponovno potrebno prevrednovanje zločinačke aktivnosti jedne maligne organizacije kao što je inkvizicija, o kojoj je povijesna struka dosad sve istražila i sve rekla, bilo bi teško pojmiti kada Crkva ne bi stajala pred fenomenom duhovnosti »new agea« koji ona danas smatra podjednakom opasnošću za svoju zemaljsku misiju kao što su to nekad bili gnostici, katari, valdenzi, husiti i slični, Crkvi nepoćudni,</p>
<p>duhovni pokreti</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>U Vatikanu je sredinom lipnja, gotovo istodobno, održan skup o new ageu i predstavljeno višegodišnje istraživanje o inkviziciji. Slučajno ili ne, izjave najviših dužnosnika Svete Stolice i pape Ivana Pavla II. pokazuju da Katolička crkva ne odustaje od plijevljenja »korova hereze«, ma gdje bio i u ma kojem obliku. U tu svrhu ni inkvizicija nije toliko crna a da se u njoj ne bi našlo i nešto pozitivno, barem kao primjer »revnog služenja istini«, koja očigledno predstoji i borcima protiv »suvremene hereze« – new agea.</p>
<p>Stoga se ne treba čuditi, iako se na prvi pogled čini kao kontradikcija, da je Ivan Pavao II. na predstavljanju knjige o inkviziciji, koju je priredilo vatikansko Povijesno-teološko povjerenstvo, izjavio da »Crkva treba tražiti oprost zbog grešaka počinjenih neevanđeoskim postupcima u služenju istini«, ali da prije traženja oprosta treba točno poznavati činjenice. Pomalo iznenađujuća Papina izjava, na čiju je izričitu želju ta knjiga objavljena, s obzirom na to da je Wojtyla još u apostolskome pismu »Nadolaskom trećega tisućljeća« opisao inkviziciju kao »bolno poglavlje na koje se djeca Crkve ne mogu ne vratiti s dušom otvorenom prema pokajanju«.</p>
<p>Jer kako je inkvizicija »služila istini« gotovo šest stoljeća – otkako je papa Grgur IX. (1227. – 1241.) sistematizirao pravila i rad inkvizicije 1231., a papa Inocent IV. (1243. – 1254.) dopustio torturu kao inkvizicijsko sredstvo, pa sve do 1808. kada Napoleon ukida ostatke zloglasne španjolske inkvizicije – dobro je poznato. Prema povijesnim podacima riječ je o devet milijuna žrtava inkvizicije: katara, valdenza, Maura, Židova, muslimana, hugenota, homoseksualaca, a ponajviše žena praznovjerno optuženih za vračanje.</p>
<p>Stoga tako preformuliran Papin stav o inkviziciji odstupa od bezuvjetne osude tog najmračnijeg dijela Crkve, implicirajući da je inkvizicija, kao istražno-sudski represivni mehanizam, ipak služila istini, samo se, na žalost, služila neevanđeoskim postupcima.</p>
<p>Zašto je danas Vatikanu ponovno potrebno prevrednovanje zločinačke aktivnosti jedne maligne organizacije o kojoj je povijesna struka dosad sve istražila i sve rekla, bilo bi teško pojmiti kad Crkva ne bi stajala pred fenomenom duhovnosti new agea, koji ona danas smatra podjednakom opasnošću za svoju zemaljsku misiju kao što su to nekad bili gnostici, katari, valdenzi, husiti i slični, Crkvi nepoćudni, duhovni pokreti.</p>
<p>»Kada govorimo o new ageu kao o kulturnome i ideološkome gibanju, koje svoje početke nalazi u ezoterizmu 19. stoljeća, onda ćemo u njemu sasvim sigurno pronaći ideje koje su suprotne kršćanstvu«, pojasnila je za Radio-Vatikan Teresa Gonçalves, dužnosnica Papinskoga Vijeća za međureligijski dijalog, ustvrdivši da se mentalitet new agea s lakoćom širi svijetom jer kombinira elemente iz različitih duhovnih tradicija da bi stvorio nove oblike duhovnosti. </p>
<p>Iako je Gonçalves zaključila da je dijalog dužnost koju nije moguće ispuniti bez vjerodostojnog svjedočanstva vlastite vjere, iz dosadašnje je prakse jasno da Sveta Stolica i ne pomišlja ozbiljno na dijalog s brojnim raznovrsnim i neinstitucionaliziranim oblicima duhovnosti suvremenog doba koje ona podvodi pod zajednički nazivnik new age, među ostalim i zato što je riječ o rasprostranjenom fenomenu toliko individualizirane duhovnosti da je s njome teško, ako ne i nemoguće, voditi dijalog na institucionalnoj razini. </p>
<p>Zato ostaje praćenje, seciranje, proskribiranje i upućivanje vjernika da se klone svih aktivnosti i veza s »herezom novog doba«. U tu svrhu nije zgorega podsjetiti vjernike s kakvim je herezama Crkva imala posla tijekom razdoblja svoje najveće moći pa se iz te perspektive i inkviziciji mogu uzeti poneke olakotne okolnosti. Jer »služiti istini« nigdje i nikad nije bilo lako »poslanje«. Pogotovo onima koji prihvate zdravo za gotovo da jedini posjeduju nepogrešivu istinu – takvi »herezu« nalaze na svakom koraku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zidić priprema Maticu hrvatsku za nove povijesne uloge</p>
<p>Jedno je herojsko doba doista prošlo, ali novo upravo nastaje. Igor Zidić to je novo doba naslutio, razumio i najavio. Zato su se stari članovi odlučili ponovno učlaniti. A u velikom se broju učlanjuju i oni koji članovima nikada nisu bili, jer su vodili bitke za Hrvatsku u nekim svojim »maticama«. Danas Matičino članstvo raste brže no u vremenima najveće ugroženosti hrvatskoga nacionalnog bića</p>
<p>ZVONIMIR RADIĆ</p>
<p>Poneki dugogodišnji članovi Matice hrvatske, koje je bizantski komunizam razriješio članstva raspuštanjem Matice, mislili su da je – nakon konačnoga istupanja države Hrvatske iz raznih personalnih i drugih unija – herojsko doba Matice hrvatske prošlo, pa za njihovim ponovnim učlanjivanjem nema više potrebe. </p>
<p>Mislili su tako sve donedavno, prepuštajući tu časnu udrugu – drugima.</p>
<p>Dolaskom Igora Zidića na čelo Matice otkrili su, međutim, da su prosuđivali prema svojim željama, a ne prema stvarnom stanju: jedno je herojsko doba odista prošlo, ali novo upravo nastaje. Igor Zidić to je novo doba naslutio, razumio i najavio. Zato su se stari članovi odlučili ponovno učlaniti. A u velikom se broju učlanjuju i oni koji članovima nikada nisu bili, jer su vodili bitke za Hrvatsku u nekim svojim »maticama«. Danas Matičino članstvo raste brže no u vremenima najveće ugroženosti hrvatskoga nacionalnog bića.</p>
<p>Igor Zidić najavio je program Matice za novo doba koje je već nastupilo, a da mi nismo za njega pripravni. On je upozorio da nakon Domovinskoga rata Hrvatska nema vremena slaviti svoj krvlju izboreni prijelaz u doba »čija vlast, njegova nacija«, a da istodobno ne prijeđe u zahtjevno i mukotrpno doba »čija vlast, njegovo gospodarstvo«. I da se to posljednje može ostvariti samo istodobnim prijelazom u novo doba, bremenito skrivenim opasnostima, »čija vlast, njegova tehnologija«. </p>
<p>Ti prijelazi, koje su relativno lako izvele male države kao što su Norveška, Irska i Finska, u Hrvatskoj nailaze na (naoko) nepremostive prepreke podignute u doba bizantskoga komunizma, prepreke koje su sve hrvatske vlade prije ove dr. Ive Sanadera – brižno podupirale. Činile su to zato što su i same nastale iz istoga ideološkog sustava radi podržavanja programskih i strukturnih deformacija na kojima su prepreke podignute.</p>
<p>Matica hrvatska u šestome mjesecu ove godine osnovala je Odjel za nacionalnu tehnologiju. U inicijalnom tekstu za osnivanje, osim ostaloga, piše: »Nacionalna tehnologija, koja nastaje na hrvatskim nacionalnim vrijednostima (štiteći ih i uvećavajući), ali i u procesima razgranate međunarodne tehnološke suradnje i usmjerene razmjene tehnoloških informacija na zaštićenim tržištima, jedina može spriječiti pretvaranje Hrvatske u kulturni rezervat na kojemu će stvarnu vlast i stvarno vlasništvo imati drugi.</p>
<p>Da bi se to moglo ostvariti svi se tokovi izvedbe programa očuvanja identiteta hrvatskoga naroda moraju sliti u jednu maticu: nacionalna se tehnologija može razvijati samo uz potporu svih tih tokova, poglavito onih koje poznajemo kao kulturne.</p>
<p>Zato taj prijedlog za osnivanje Odjela za nacionalnu tehnologiju u Matici hrvatskoj znači samo prvi korak u snažnoj potpori Matici na ostvarivanju njenih programa. Nakon njegova osnivanja uslijedit će inicijative za osnivanje uskladbenih vijeća između brojnih matičinih odjela, ogranaka i podružnica radi potpore novim programima hrvatskoga tehnološkog razvoja.«</p>
<p>U prvi mah moglo bi se činiti da je to napisano u obranu hrvatskoga nacionalnog identiteta pred naletom financijsko-tehničke globalizacije. Tek u detaljnijem tumačenju postalo je jasnim da je uklanjanje ideoloških prepreka spomenutim prijelazima najteži posao koji Hrvatska mora obaviti da bi se uspješno oduprla razarajućem utjecaju spomenute globalizacije. </p>
<p>A te prepreke, prouzrokovane deformacijama temeljnih sustava koji tvore hrvatsku državu, nastale su na jednoj naoko maloj jezičnoj, a zapravo velikoj ideološkoj deformaciji pojma ekonomije, o kojoj sam već detaljnije pisao (Vjesnik, Stajališta, 31. svibnja 2004.).</p>
<p>Jedan segment znanja o gospodarstvu, koji se u svijetu zove ekonomika, bizantski je komunizam proglasio samim gospodarstvom (ekonomijom). Istodobno je sve ostale institucionalizirane ljudske djelatnosti, koje u svijetu stvaraju znanje o gospodarstvu, odvratio od gospodarstva i zatvorio u staklenike za uzgoj ljudskoga blaga koje su druge države koristile za stvaranje vlastitoga nacionalnog bogatstva.</p>
<p>To je bilo ideološko zatiranje svake kritičnosti prema vođenju države, što je vlast u Hrvatskoj uspjela ostvariti, koristeći se snažnim financijskim potporama Zapada formalnom odcjepljenju Jugoslavije od istočnoga bloka. Potpore su u početku bile bespovratne, a kasnije su pretvorene u povoljne kredite, s kojima je ideološki gospodarski sustav postupao kao s bespovratnim potporama.</p>
<p>Na toj su osnovi deformirani svi temeljni sustavi države Hrvatske, uključujući strukturu i programe sustava državne vlasti. </p>
<p>U staklenike su se pretvorila i ministarstva, pa se u jednome od njih našla i tehnologija zajedno sa znanošću. Skupina nacionalnih tehnoloških sustava, kao jedna od triju temeljnih skupina sustava koji tvore državu (uz skupinu prirodnih i skupinu društvenih sustava), među tim se staklenicima nije mogla ni začeti, a kamoli uspostaviti. </p>
<p>Matica hrvatska – s brojnim institucijama koje s njom surađuju – nezamjenjiva je u velikom poslu ispravljanja naslijeđenih deformacija svih temeljnih sustava koji tvore državu Hrvatsku i uklanjanju svih preprjeka ranije spomenutim prijelazima.</p>
<p>Igor Zidić najavio je tu novu povijesnu ulogu Matice hrvatske koja će u svoje snažne tokove prihvaćati sve druge srodne tijekove institucijske i osobne potpore prijelazu Hrvatske u novo doba »čija vlast, njegova tehnologija«.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti s izborom u zvanje redovitoga profesora.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Odlučuju a zapravo pojma nemaju što i kako činiti</p>
<p>Tragikomično je slušati napore zastupnika koji se, žaleći se na »blagost sudova«, upiru dokazati da treba povećati kazne za dvije, pet ili više godina. I nikome ne pada na pamet da zakonodavac može povećati »strogost« sudova mnogo jednostavnije: određivanjem donjeg limita obvezne kazne za neko djelo ispod koje sudac ne smije izreći presudu – ako ustanovi počinjenje djela</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Ovakav Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji kriminalizira i salatu s octom dokazuje da odlučujući čimbenici u društvu pojma nemaju što i kako činiti. I da postupaju kao i prijašnji – glavno da se nešto radi. Čini se da »politički glavonošci« nikada neće shvatiti da nije temeljni problem u tome hoće li zakoni biti više ili manje strogi – nego u tome da se (kakvi god bili) odgovorno provode. </p>
<p>Dok ne uspostavimo odgovornu i odgovarajuću policijsku, i druge službe (i vlasti) – nema ništa od pravog reda ni na cestama ni u društvu.</p>
<p>Ako je ministar unutarnjih poslova liječnik – to nije jamstvo da će izliječiti društvene probleme čiju anamnezu ne poznaje i čija stručnost u ovom resoru ne znači – ništa!</p>
<p>Tragikomično je slušati napore zastupnika da, žaleći se na »blagost sudova«, upiru se dokazati da treba povećati kazne za dvije, pet ili više godina. I nikome ne pada na pamet da zakonodavac može povećati »strogost« sudova mnogo jednostavnije: određivanjem donjeg limita obvezne kazne za neko djelo ispod koje sudac ne smije izreći presudu – ako utvrdi počinjenje djela.</p>
<p>Određivanjem obveznih minimalnih kazni društvo izriče generalno odnos prema takvom djelu kao objektivnom činu, a suca obvezuje odrediti ga u takvoj minimalnoj dužini ako ustanovi da je djelo počinjeno te da, uzimajući subjektivne okolnosti djela, odredi mjeru prema svojoj odluci. </p>
<p>Takvim određivanjem zakonodavac (društvo) unaprijed određuje poštivanje svoje volje, a sudac, kao imanencija društva u konkretnom slučaju ima funkciju utvrditelja činjenica i zakonskog provoditelja savjesti društva. Dakle, ako želimo uvoditi red i ispraviti nedvojbeno prisutne paradokse hrvatskih sudova – tada treba odrediti donje obvezne granice kazne.</p>
<p> A zemlja koja se želi samo »igrati zakonima« licitira kao što to rade aktualni hrvatski sabornici.</p>
<p>Ovakvi zastupnici više ne mogu niti nasmijati, jer se televizori isključuju – normalan se čovjek nakon slušanja njihovih faunoloških i drugih eskapada osjeća posramljen da mu u Saboru sjede i o njegovoj sudbini odlučuju takvi. Jer ako su to najbolji od nas – kakvi smo tek onda mi!</p>
<p>E sada, kad su jedni uspjeli (opet) zauzeti pozicije, sada nastaje (opet) »strka« u opoziciji. </p>
<p>Navodni politički suparnici odjednom postaju svjesni potrebe zajedničke skladnosti u »koračnici prema vlasti«, zaboravljaju se sve (navodne) nesuglasnosti i raznovrsni »duhovni pikzibneraj« opet gradi »političkog medvjeda« za osvajanje komadića vlasti – kako bi se smijenili slični, a svi zajedno (pozicija i opozicija) i dalje bili na usluzi sebi isplativoj građanima – medvjeđoj!</p>
<p>U toj »političkoj kuhinji« (istog bljutava jela) gube se stranački atributi stvarnih razlikovanja i jasnoća stavova društvenih (stranačkih) grupacija, a smisao postojanja stranaka ostaje samo u »grupaškoj klackalici« na kojoj su malo jedni, a malo drugi »gore«, dok oni kojima nije do »dokopavanja« mjesta na ljuljački mogu samo nemoćno sa strane promatrati »zabavu dokopanaca«. </p>
<p>No kako Hrvatska ima sve manje vremena krajnji je tren da, barem dio, stranačkih čelnika shvati potrebu »otvaranja vrata« za ulazak svježega političkog zraka koji bi u suradnji s postojećim političkim infrastrukturama doveo do prijeko potrebnih promjena u općem i posebnom impostiranju političkih stranaka i društvenih političkih potreba, kako bi se uspostavila kultura reda i konstruktivna postavljanja rješenja društvenih problema.</p>
<p>Tek tada bi na temelju jasnoće političkih stavova i prijedloga razrješenja građani bili spremni konstruktivno se uključiti u društveni život osjećajući da nisu predmetom manipulacije manjine, nego subjekt većine koji ima utjecaj na društvena kretanja. Jer bez aktivnog sudjelovanja građana nema ni – politike.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obitelj se ne štiti represijama nego pomaganjem </p>
<p>Iluzija je da će se nasilje u obitelji suzbiti rigoroznim kažnjavanjem. Kažnjavanje narušava obiteljske odnose i otežava nastojanja na rješavanju teškoća i životnih problema. Nasilje se ne suzbija nasiljem! Istinski zaštitne mjere su preventivne i terapeutske, </p>
<p>mjere materijalne i duhovne potpore</p>
<p>ANTE VUKASOVIĆ </p>
<p>Piše se o spornoj primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Vjesnik, 12. srpnja 2004.), a najsporniji je taj zakon. Obiteljsko nasilje sastavni je dio nasilja kao sveopće društvene pojave, nije iznimka ni opasnije od manifestiranja na drugim područjima života. Poseban Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji izdvaja i potencira nasilje, unosi represivne mjere u obiteljski život i traumatizira ga. Time se ne štite nego razaraju obiteljske zajednice.</p>
<p>Takav je zakon neprimjeren, kontraproduktivan i ne postiže svrhu. Uz to, nasilje u obitelji zakonski je regulirano Kaznenim zakonom (glava: Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži), Zakonom o prekršajima i Obiteljskim zakonom. Nema potrebe za posebnim takvim zakonom.</p>
<p>Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji vrlo je represivan. Ima ukupno 23 članka, a šesnaest ih opisuje ili propisuje delikte nasilja. Za razliku od nekategoriziranog nasilja, sankcije su vrlo razrađene u obliku precizno određenih novčanih kazni, kazni zatvora i tzv. zaštitnih mjera koje su, također, represivne. Delikti nasilja obuhvaćaju opsežnu skalu fizičkoga, psihičkoga i moralnog djelovanja, od samo namjere ili pokušaja da se nešto učini do počinjenja čina nasilja.</p>
<p>Prema odredbama Zakona, nasilje se može »otkriti« u svakoj obitelji i na svaku se mogu primijeniti Zakonom predviđene represije – novčane i zatvorske kazne, razdvajanje i izoliranje članova obitelji, prisilno udaljavanje iz obiteljskog doma i dr.</p>
<p>Kako se može štititi obitelj visokim novčanim kaznama njenih članova? Kako se može drastičnim represivnim mjerama i razdvajanjem članova obiteljske zajednice ostvariti i promicati zdrav i harmoničan život unutar obitelji? Takve mjere samo ugrožavaju obitelji, narušavaju intimne obiteljske odnose, emocionalnu i socijalnu stabilnost, traumatiziraju sve članove obitelji.</p>
<p>Široko određenje i sankcioniranje nasilja u obitelji ograničava i znatno otežava obavljanje roditeljske i obiteljske odgojne funkcije. Odgojni proces je raznovrstan i uključuje brojna sredstva: usmjeravanja djece prema vrijednim svrhama, poticanja na dobre postupke, ali i sprječavanja svega lošega. Tako su nadzor, upozorenje, opomena, prijetnja, zapovijed, zabrana i razborita kazna – normalna sredstva koja se primjenjuju radi sprječavanja lošega dječjeg ponašanja, a mogu se okvalificirati i kao uznemiravanje, uhođenje, ograničavanje slobode kretanja, komuniciranja s trećim osobama, kao izolacija, ugroženost, psihička prisila, izazivanje straha, a to su, u naznačenom zakonu, oblici obiteljskog nasilja koji se strogo kažnjavaju.</p>
<p>Povezavši tako nasilje u obitelji s odgojnim sredstvima sprječavanja, zakonodavac se vrlo nepovoljno umiješao u pedagoško djelovanje roditelja. Oni više ne mogu nesmetano obavljati svoju dužnost i društvenu obvezu.</p>
<p>U ime ekstremno liberalnog shvaćanja slobode, Zakon štiti slobodu još nedozrele, nedovoljno ili loše odgojene djece, ponekad malodobnih prijestupnika i huligana, a narušava, onemogućuje i zakonom zabranjuje roditeljska prava, dužnosti i obveze ostvarivanja roditeljske i obiteljske odgojne funkcije. Time umjesto prevladavanja produbljuje krizu odgajanja, ignorira odgojnu ulogu obitelji i još više potiče zanemarivanje njene odgojne uloge. </p>
<p>Tipično obilježje Zakona su intervencije, zaštita pojedinaca i kažnjavanje »izgrednika«, a nema intervencija u zaštiti identiteta i očuvanja obiteljske zajednice, a takva zaštita je najvažnija. Intervencije su izrazito represivne, a represivne mjere najmanje su primjerene suptilnim obiteljskim odnosima.</p>
<p>Kazneno zakonodavstvo danas nastoji ograničiti i humanizirati primjenu kažnjavanja i u područjima najtežih zločina, a u zakonskom reguliranju obiteljskih odnosa, gdje težište svih nastojanja mora biti na preventivi i dobroj terapiji, taj zakon primjenjuje represije. Bivša vlada kao da nikada nije čula narodnu mudrost: »Bolje je spriječiti – nego liječiti«, ili pedagoški kazano: »Bolje je odgajati – nego kažnjavati«.</p>
<p>Iluzija je da će se nasilje u obitelji suzbiti rigoroznim kažnjavanje. Kažnjavanje narušava obiteljske odnose i otežava nastojanja na rješavanju teškoća i životnih problema. Nasilje se ne suzbija nasiljem! Istinski zaštitne mjere su preventivne i terapeutske, mjere materijalne i duhovne potpore.</p>
<p>U okolnostima društvene, moralne i obiteljske krize obitelji je prijeko potrebna pomoć – savjetodavna, stručna, medicinska, duhovna, pedagoška, psihološka, pravna i dr. Represivne mjere ne štite ni brak, ni obitelj, ni roditelje, ni djecu, ni supružnike, ni njihove međusobne odnose. One samo ozlojeđuju, razdvajaju, udaljavaju, obezvrjeđuju, razaraju i uništavaju obiteljske zajednice.</p>
<p>Stoga Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji treba zamijeniti zakonskom regulacijom zaštite bračnih i obiteljskih zajednica, svih njihovih članova i primjenom učinkovitih mjera potrebne pomoći tim zajednicama.</p>
<p>Autor je pedagog, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Kupci: U velikim stanovima je premalo soba</p>
<p>Stan od 55 četvornih metara koštat će u prosjeku 46.800 eura, što bi na 30 godina iznosilo oko 188 eura na mjesec</p>
<p>Na prezentaciji 680 stanova koji će po Programu poticane stanogradnje (POS) do rujna 2005. biti izgrađeni u zagrebačkim naseljima Špansko i Vrbani, u ponedjeljak se pojavilo gotovo petstotinjak od pozvanih 700-tinjak Zagrepčana s liste prednosti za kupnju stana. Prezentacija koju u kinodvorani Ministarstva gospodarstva u Vukovarskoj ulici organizira Agencija za pravni promet nekretninama (APN) trajat će cijeli tjedan i njome službeno počinje prodaja stanova na tim lokacijama.</p>
<p>Voditelj prodaje stanova iz APN-a Hrvoje Bujas buduće je kupce detaljno upoznao s naseljima, veličinom i cijenama stanova, visinom rate kredita i detaljnim planom uređenja tih područja. Kako je rekao, cijene četvornog metra tih stanova kretat će se od 790 do 920 eura.</p>
<p>Iz njegova izračuna cijene jednog stana od 55 četvornih metara, proizašlo je da bi on koštao 46.800 eura, što bi na 30 godina iznosilo oko 188 eura mjesečno. »Naravno«, naglasio je Bujas, »kredit se kao i svaki drugi, može isplatiti i ranije a stan se može kupiti i u gotovini«.</p>
<p>Okupljeni su također saznali da prema nedavnim izmjenama Zakona o POS-u branitelji-dragovoljci Domovinskog rata i obitelji s troje i više djece ne moraju odmah dati učešće za stan, već im se ono pribraja glavnici. Što se tiče veličina stanova, Bujas je istaknuo da je među 482 stana koji se trenutno grade u Španskom najviše troipolsobnih i četverosobnih stanova, a ima i nekoliko peterosobnih. U Vrbanima je, pak, kako je rekao, najviše dvosobnih i dvoipolsobnih stanova, dok su najveći stanovi trosobni i to do 96,7 »kvadrata«.</p>
<p>Budući kupci upravo su na veličinu stanova imali najveće zamjerke. Gospođa Štefica bi, kaže, željela kupiti troipolsobni stan na Vrbanima, ali je to nemoguće jer je 18 takvih stanova veće od 90 »kvadrata«, a četveročlana obitelj po pravilniku može kupiti stan do najviše 90 četvornih metara.</p>
<p>Isti je problem istaknula još jedna četveročlana obitelj. »Našli smo krasan stan od 94 kvadrata,a ne možemo ga kupiti zbog ta četiri kvadrata viška. Kako to da samac može kupiti stan do 50 kvadrata? Mislim da su i investitori i projektanti trebali voditi računa da rade stanove s više soba manjih površina«, kazala je anonimna gospođa. Informatičar Vedran je, pak, razočaran što naselje u Vrbanima neće imati etažno plinsko grijanje, već centralno preko Toplane, što je, prema njegovim riječima, puno skuplje.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od srijede 38. međunarodna smotra folklora</p>
<p>Ovogodišnja 38. međunarodna smotra folklora (MSF) održat će se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, od 21. do 25. srpnja, najavljeno je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare. Prema riječima umjetničke ravnateljice Zorice Vitez, Smotra predstavlja 22 izvođača folklorne glazbene, plesne i pripovjedačke tradicije iz hrvatskih županija, bogatu baštinu pučkog crkvenog pjevanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine s deset nastupa izvođača okupljenih po prvi put zajedno na jednoj priredbi, te sudionike iz trinaest stranih zemalja.</p>
<p> Ovogodišnja Smotra posvećena je obilježavanju tristote obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića, autora najčitanije knjige u Hrvata, »Razgovora ugodnog naroda slovinskoga«, pojasnila je Zorica Vitez. Pjesme iz te knjige mnogi su naraštaji usmeno prenosili, a neke i danas pripadaju živoj usmenoj baštini. Program na tu temu osmislio je stručni savjetnik Vido Bagur.</p>
<p> Na Smotri, koja će osim u Zagrebu, biti održana u Karlovcu, Samoboru i Zaprešiću, nastupit će i druge folklorne skupine iz Hrvatske, koje nisu obuhvaćene tom temom, rekla je Zorica Vitez.</p>
<p> Kao i prethodnih godina u program Smotre uključeni su koncerti etnoglazbe »Što mogu gajde« u suvremenoj glazbenoj world music obradi, te »Indijska tradicija« – ples i glazba u atraktivnoj scenskoj izvedbi koja prikazuje urbanizirano i globalizirano folklorno nasljeđe, čuvajući pritom autentične vještine i upotpunjujući značenje pojma folklora u suvremenom svijetu, kako je obrazložila Zorica Vitez.</p>
<p> Smotra će imati i popratne sadržaje – plesne i glazbene radionice za sudionike i publiku, izložbe, promocije i drugo.</p>
<p> Središnja svečanost bit će u petak, na Gradecu. Program će se održavati na središnjem zagrebačkom trgu, Etnografskom muzeju, Zagrebačkom kazalištu mladih, Katedrali te u Crkvi svete Katarine. H</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Taksi prijevoz ipak neće pojeftiniti</p>
<p>Unatoč očekivanjima cjenik taksi usluga neće se mijenjati zbog strožeg Zakona o sigurnosti u prometu na cestama koji stupa na snagu 20. kolovoza. Odlučio je tako Upravnog odbora udruženja Radio Taxi Zagreb na sjednici u ponedjeljak navečer. Nakon sjednice zagrebački taksisti izdali su priopćenje u kojem navode kako smatraju da alkoholiziranim osobama nije mjesto za upravljačem automobila, ali da ih nižim cijenama neće stimulirati niti na pojačano korištenje taksi prijevoza. </p>
<p>»Represivne zakonske mjere imaju za cilj preventivno i odgojno djelovanje na ciljanu društvenu skupinu koja svojim ponašanjem ugrožava zdravlje i život svih članova zajednice. U tom smislu Radio Taxi Zagreb neće davati toj skupini nikakve popuste «, piše u priopćenju. Nastavlja se kako u skladu s njihovim kodeksom taksi vozači ionako imaju pravo uskratiti prijevoz osobi u vidno alkoholiziranom stanju. »Cijenjenim strankama koje u takvim okolnostima ipak koriste našu uslugu. pa tako ne ugrožavaju tuđe živote, deset kuna više ili manje ne znače baš ništa«, mišljenja su taksisti. </p>
<p>Korisnici taksija tako će i dalje plaćati 25 kuna za start i sedam kuna po prijeđenom kilometru, dok će ih sat čekanja stajati 80 kuna. Noćna tarifa (od 22 do 5 sati) također ostaje neizmijenjena, odnosno 20 posto skuplja u odnosu na dnevnu. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gradski promet </p>
<p>»Opel«, što ga je Ferdinand Budicki dovezao u Zagreb na samom početku dvadesetog stoljeća, označio je kraj gradskog mira. Automobili su bili vjesnici novog doba, motorizacije i ubrzanja gradskog života. U to, romantično doba, o prekršajima i kaznama još nije moglo biti ni govora. Prometni propisi nisu postojali, kao ni vozački ispiti. Krađe su bile nezamislive iako još nisu postojale registracijske pločice. Automobil je bio prava senzacija.</p>
<p>Bio je to ujedno i početak velikih neprilika. Dok je prva polovica stoljeća prošla relativno mirno, idilična je slika naglo počela nestajati u drugoj polovici prošlog stoljeća. Godine 1955. zagrebačkim su ulicama vozila 4374 vozila, a vozački je ispit položio 7560 vozača. Ni oni koji su bili zaduženi za kontrolu prometa, nisu bili puno bolje motorizirani – imali su samo nekoliko motocikala i samo tri automobila.</p>
<p> Deset godina kasnije broj vozila i vozača udeseterostručio se, da bi sedamdesetih Zagrebom prometovalo više od 100.000 automobila. Listajući novine iz tih vremena možemo pročitati o svakodnevnim prometnim gužvama na gradskim ulicama, dok nam se slike gradskih raskršća sa samo desetak automobila, iz današnje perspektive čine poput rijetke slike kakvu možemo vidjeti samo u ranim danima kolovoza. </p>
<p>Gradske ulice nisu projektirane za tako velik broj automobila pa se vrlo rano pribjeglo regulaciji prometa. Od 1959. godine postavljaju se semafori. Godine 1965. uvodi se »zeleni val«, rekonstruiraju uska grla. Unatoč tomu broj prometnih nesreća u gradu svake je godine sve više rastao. Godine 1955. dogodilo ih se 535. U njima je poginulo 27 osoba.</p>
<p> Sedamdesetih godina događalo se desetak tisuća prometnih nesreća godišnje, a suvremena je godišnja norma dvadesetak tisuća. Mala je utjeha da broj poginulih u njima, koji je godinama bio u porastu, sada blago opada.</p>
<p>Iako su motorna vozila oduvijek bila skupa, Zagrepčani im nikada nisu mogli oboljeti. Nepisano pravilo da bi vrijednost pokretnine (automobila) trebala biti deset do petnaest posto vrijednosti nekretnina u Zagrebu zasigurno ne vrijedi. Prometni se bum tako danas polako pretvara u prometni kolaps. Odgovor na pitanje kako će sve to završiti, vjerojatno nećemo dugo čekati. </p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Besplatno ljetovanje za 3000 djece </p>
<p>Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i ove godine organizira besplatno ljetovanje za djecu socijalno ugroženih obitelji (ukupno 3000 djece). Ljetovanje uključuje besplatni prijevoz, smještaj i prehranu te niz aktivnosti i programa uz stručno vodstvo, a organizirat će se u odmaralištima Vladimira Nazora d.o.o. u Stoimeni u Crikvenici, odmaralištu Veli Jože kod Savudrije, Cvrčku u Dugoj Uvali, Zlatokriloj u Velom Lošinju te Lodi u Skradinu. U utorak, 20. srpnja u 14 sati, s južne strane stadiona Dinamo, Borongaj, 35 djece odlazi u Dugu Uvalu.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Maloljetnici razbijali stakla po tramvaju</p>
<p>Policija je u nedjelju ujutro uhvatila trojicu maloljetnika koji su oko 5 sati razbili četiri stakla na tramvaju broj 34, u Maksimirskoj ulici. Mladići su pokušali i pobjeći no zaustavljeni su u istoj ulici.Kako je priopćila PU zagrebačka, mladići su prepraćeni u policijsku postaju gdje su počeli vrijeđati policajce. Protiv njih podnijet će se prekršajna prijava.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U travi nađena granata, a u smeću ručna bomba </p>
<p>Kako je izvijestila Policijska uprava zagrebačka, u nedjelju su na njezinu području čak dva puta pronađena ubojita sredstva. Najprije je u Veleševcu kod Velike Gorice jedan 41-godišnjak prilikom košnje trave pronašao minobacačku granatu koja se nije aktivirala. Djelatnici Protueksplozivnog odjela PUZ-a ustanovili su kasnije da se radi o granati kalibra 120 mm.</p>
<p>Nekoliko sati kasnije, u samom gradu, u Kornatskoj na Trnju, pedesetpetogodišnji je građanin, prebirući po smeću, pronašao u kontejneru stotinjak komada lakog streljiva te ručnu bombu M75.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Komunistički diktator i boljševik ipak umro od sifilisa</p>
<p>BEERSHEBA</p>
<p> – Opasne su glasine napokon potvrđene. Trač o kojemu se već desetljećima šaputalo u Kremlju, ali i po europskim salonima, skupina izraelskih stručnjaka pretvorila je ovih dana u neoborivu istinu. Tvrde, naime, da su riješili osamdesetogodišnji liječnički misterij – Vladimir Ilič Lenjin doista je umro od sifilisa.</p>
<p>Ta dijagnoza, objavljena u Europskom neurološkom listu, postavljena je na temelju dokumenata objavljenih nakon 1991. godine i pada Sovjetskog Saveza – Lenjinova liječničkog kartona i rezultata obdukcije, ali i sjećanja što su ih Lenjinovi liječnici prenijeli svojim mlađim kolegama, iako su se obvezali na šutnju nakon njegove smrti 1924. godine.</p>
<p>Prema službenoj je dijagnozi Vladimir Iljič Lenjin, taj ruski revolucionar i sovjetska ikona, umro u mukama od cerebralne arteroskleroze. To je izvješće, međutim, potpisalo samo osam od ukupno 27 liječnika koji su ga liječili i bili nazočni kasnijoj obdukciji.</p>
<p>Dijagnoza o neurosifilisu koji je kod Lenjina u zadnje dvije godine njegova života izazvao oštećenje mozga i demenciju, prava je povijesna zanimljivost koja baca posve novu sliku na Lenjinov život, smatraju znanstvenici koji su obavili to istraživanje. Bolest i njezino dugo prikrivanje što su ga organizirale sovjetske vlasti koje su od Lenjina napravili pravi simbol, pokazuje do koje je mjere opasno prikrivati mentalne bolesti ljudi koji u svojim rukama drže sudbinu milijuna ljudi, naglašava psihijatar Eliezer Witztum.</p>
<p>»Lenjinova je privatna stvar utjecala na živote milijuna zbog njegove nesposobnosti za vođenje zemlje u ključnim trenucima«, kaže Yoram Finkelstein, čelnik dijagnostičke skupine liječnika u jeruzalemskoj bolnici Shaare Zedek. Vladimir Lerner, psihijatar u sveučilišnoj bolnici Ben Gurion u Beershebi, radio je kao mlad liječnik u Moskvi sa sinom Lenjinova liječnika koji mu je prenio da mu je otac svojedobno povjerio kako je u osam obdukcijskih nalaza bilo osam različitih uzroka smrti, a jedan od njih bio je i – sifilis. Dokazati da je Lenjin doista umro od sifilisa bilo je teško jer su simptomi te bolesti slični nekim drugima.</p>
<p>Lenjin je, međutim, uzimao Salvarsan, lijek koji se uzimao isključivo kod sifilisa, što je i jedan od najjačih dokaza za tu bolest. Krvne pretrage koje su mogle dokazati sifilis, u njegovim medicinskim kartonima – nedostaju. »To bi bio izravan dokaz. Zašto nedostaju krvne pretrage kad postoje nalazi urina?«, pita se Lerner.</p>
<p>Konačni dokaz zasigurno bi bilo i proučavanje Lenjinova mozga koji se dan-danas čuva u jednom moskovskom institutu, no znanstvenici sumnjaju da bi ruski dužnosnici dopustili neovisnim stručnjacima da uzmu uzorak toga tkiva. Zašto nas to ne čudi.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Britanska premijera filma »Thunderbirds«</p>
<p>LONDON</p>
<p> – U nedjelju je londonski Leicester Square bio mjesto svjetske premijere znanstveno-fantastičnog filma »Thunderbirds« koji će se tijekom ovog ljeta, nakrcanog spektakularnim filmskim hitovima, pokušati izboriti za svoj dio kolača. </p>
<p>Riječ je filmskoj inačici kultne televizijske serije, koja se tijekom 60-tih godina prikazivala na malim ekranima, a čiji su glavni junaci bili lutkarski likovi. Filmska verzija, pak, u glavnim ulogama ima žive glumce koje predvodi Oscarom nagrađena britanska zvijezda sir Ben Kingsley. </p>
<p>Režije filma prihvatio se iskusni Jonathan Frakes, poznat po radu na nekoliko epizoda u serijalu »Star Trek«, dok u ostalim ulogama nastupaju zvijezda »Hitne službe« Anthony Edwards, Bill Paxton te nekoliko mladih britanskih glumaca.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Neki to vole vruće na ljetnoj turneji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jimmy i Šomi, slavni dvojac iz osamdesetih koji se prije nekoliko mjeseci ponovno okupio pod njihovoj generaciji veoma dragim imenom Neki to vole vruće, u utorak počinju svoju ljetnu turneju koncertom u Sv. Filip Jakovu. Turneja je, prigodno, dobila naziv »Jeans generacija pije Lero«, a nastavit će se koncertima u Vodicama te otočkim središtima Supetru, Jelsi i Starom Gradu. </p>
<p>Neki to vole vruće su prvi nastup u ovom desetljeću imali ove godine u Tvornici, a ta je svirka, koju su kritičari ocijenili veoma dobrom, zabilježena i na audio traci te će ubrzo izaći i live album njihovih najvećih hitova. Kako doznajemo, taj se album miksa u Ljubljani, a svjetlo dana trebao bi ugledati u rujnu. U isto vrijeme, Šomi i Jimmy će objaviti i potpuno novi singl, za koji će snimiti i video broj.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Milijun funti Minnie Driver za prvi album</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanska glumica Minnie Driver potpisala je ovih dana diskografski ugovor s EMI-jem, jednom od najmoćnijih izdavačkih kuća u svijetu. Diskografski ugovor je vrijedan milijun funti, a njen se debitantski album očekuje u rujnu. </p>
<p>Minnie Driver je bila jedna od najzanimljivijih novih imena koja su se u devedesetima pojavila na filmu, no posljednjih je godina sve manje ima na filmskom platnu. Iako se glumica, poznata po nastupima u hitovima »Dobri Will Hunting« i »Grosse Point Blank«, u zadnje vrijeme ne može pohvaliti filmskim uspjesima, čini se da ona sama i nije previše zabrinuta zbog toga. </p>
<p>»Ionako je glazba bila moja prva ljubav koju sam morala zapostaviti zbog filmskih obveza«, objašnjava Minnie, koja je još 1995. godine potpisala svoj prvi diskografski ugovor, no koji zbog obveza prema filmu nikada nije realizirala. </p>
<p>Pjesme za debitantski album Minnie je uglavnom napisala sama, a materijal bi se pod imenom »Everything I've Got In My Pocket« na tržištu trebao pojaviti tijekom rujna. Kritičari, koji su imali priliku čuti album, za sada ga opisuju riječima »atmosferičan pop s prizvucima suvremenog folka« te predviđaju kako će Minnie imati puno više glazbenog uspjeha nego njene kolege Bruce Willis, Russell Crowe, Keanu Reeves, Jennifer Love Hewitt ili Milla Jovovich, koji se također bave glazbom.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Glazba Tome Bebića melem za dušu Kaštelana</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – »Čovik od soli«, koncert u čast prerano preminulom splitskom kantautoru Tomi Bebiću, u nedjelju je održan u sklopu 6. Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu. Renomirana glazbena imena poput Marijana Bana, Lvkyja, Tedija Spalata, Gustafa, T.B.F.-a, klape Iskon, The Obale i drugih, kroz pjesmu su se prisjetila bogatog Bebićevog glazbenog opusa. </p>
<p>»Leute moj«, s kojom je klapa Iskon otvorila koncert, »Ulica puna smijeha«, »Smoči svoj (u more prst)«, »Neznanom pomorcu«, »Tajna mora« i »Kaleta« tek su neke od pjesama po izboru autora večeri Zlatka Galla u kojima su Kaštelani mogli uživati puna dva sata. Marijan Ban, po mnogima najbolji interpretator Bebićevih skladbi, oduševio je publiku izvedbom pjesama »Ća smo na ovom svitu« i »Priča agava«, u pratnji Jadrana Vuškovića. Dežuran za zabavu bio je, pak, voditelj programa Mladen Batovinac, pjevač grupe T.B.F. Iznenađenje treće večeri na Poljani u Kaštel Kambelovcu bio je nastup istarske grupe Gustafi, koja je u svom prepoznatljivom veselom stilu izvela »Tu-tu auto, vrag ti piz odnia«. Nakon Lvkyja i Tedija Spalata, šećer na kraju bio je »otkvačeni« nastup Francija Blaškovića i grupe Gori USSI Winnetou.</p>
<p>»Tomo Bebić je, nažalost, preminuo prije 14 godina, no iza njega je ostala nevjerojatna glazbena baština. Ostale su sjajne pjesme, ali ne baš reprezentativne snimke. Prije nekoliko godina u izdanju Croatia Recordsa objavljen je album 'Leute moj', međutim, činilo mi se da se velik broj mladih izvođača osjeća izravnim baštinicima tradicije Tome Bebića. Uvjeren sam da ima smisla ponovno snimiti te njegove sjajne pjesme, koje još uvijek žive«, izjavio je nakon koncerta Zlatko Gall, organizator večeri. </p>
<p>Posljednja večer 6. Večeri dalmatinske pisme održana u ponedjeljak bila je melem za uši i za poklonike jazz glazbe koji su uživali u izvedbama grupe Tambuu, klape Iskon i benda, Marka Ramljaka i prijatelja, Matije Dedića, grupe Black Coffee, Jelene Radan, klape Mendula i grupe Savannah Expresion.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odvjetnici žene koju je navodno silovao Bryant zabrinuti za njezinu sigurnost</p>
<p>EAGLE</p>
<p> – Odvjetnik žene, koja je košarkašku zvijezdu Kobea Bryanta optužila za silovanje, u ponedjeljak je zatražio od suda da više ne objavljuje podatke vezane uz to suđenje na Internetu, kako se ubuduće ne bi potkradale greške koje ugrožavaju sigurnost njegove klijentice. Košarkaš LA Lakersa, koji se zbog optužbe seksualnog zlostavljanja ne osjeća krivim, na suđenje će doći 27. kolovoza. 25-godišnji Bryant priznao je samo seksualni odnos. </p>
<p>Međutim, sigurnost djevojke s kojom je spolno općio postala je ozbiljno pitanje. Kada je izjavila da ju je Kobie silovao u parku Vail-area bilo joj je 19 godina. Otad je primila mnogo anonimnih poziva prijetećeg sadržaja.</p>
<p>Jedanput je ime te žene slučajno ostavljeno među papirima, koji su kasnije objavljeni na službenoj internetskoj stranici suda, dok je prošlog mjeseca izvjestitelj sa suda, također omaškom, poslao transkript sa zatvorenog saslušavanja na čak sedam e-mail adresa američkih novinskih kuća. Sudac Terry Ruckriegle zatražio je od novinara da to ne objave.</p>
<p>»Objavljivanje žrtvina imena ugrožava njezinu sigurnost i povećava njezin i tako prisutan strah«, kazao je odvjetnik John Clune. Međutim, odvjetnici medijskih kuća, koje posjeduju te transkripte, kazali su kako su njihovi klijenti i te kako zainteresirani za slučaj o kojemu je riječ. Sudac još nije donio presudu.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Robot srušio Spidermana na ljestvici najgledanijih filmova</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Rat Willa Smitha i robota u filmu »I, Robot« dominirao je sjevernoameričkim kinoblagajnama proteklog vikenda, premijernog za taj film, ostvarivši prihod od 52,2 milijuna dolara, navodi se u izvješću specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations od ponedjeljka. To je prvi put da neki film Willa Smitha, zvijezde filma »Ljudi u crnom«, ostvari toliki uspjeh, ističe tvrtka. »SpiderMan 2«, najgledaniji film dva tjedna zaredom, pao je na drugo mjesto, s 24,2 milijuna dolara ostvarenog prihoda, što ukupno iznosi 301,7 milijuna dolara u tri tjedna za drugi nastavak dogodovština čovjeka-pauka, kojeg tumači Tobey McGuire. Priča o Pepeljuzi prenesena u kalifornijsku gimnaziju, s Hilary Duff u glavnoj ulozi, zauzela je treće mjesto s 13,8 milijuna dolara. Komedija »Anchorman: the Legend of Tom Burgundy«, komična satira o televizijskim voditeljima sedamdesetih godina, s Willom Ferrellom u naslovnoj ulozi, zauzela je četvrto mjesto s 13,4 milijuna dolara prihoda, ispred Mooreova »Fahrenheita 9/11«, sa sedam milijuna dolara zarade. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Za redak pet kuna bruto</p>
<p>Koliko su mizerni honorari vanjskih suradnika pokazuje i primjer iz najnovijeg, šestog sveska Hrvatske enciklopedije: autor članka o leksikografiji za svoj rad dobio je 63 kune neto, a za onaj o Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« 165 kuna neto. Ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić ističe da se nisu žalili zbog smanjenih sredstava jer su svjesni da situacija ni mnogima drugima nije blistava</p>
<p>Kada se na nedavnom predstavljanju šestog sveska Hrvatske enciklopedije okupljenima u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« obratila prof. dr. Mirjana Polić Bobić, poneki su mediji prenijeli da je spomenula nezavidnu financijsku situaciju toga Zavoda. Kako je dr. Polić Bobić pomoćnica ministra u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa iz čijeg se budžeta (najvećim dijelom) financira isti taj Zavod, nije zapravo bilo jasno na koga bi se odnosio taj mogući apel za povećanje sredstava Zavodu.</p>
<p> U razgovoru s dr. Polić Bobić saznali smo se da je na predstavljanju Hrvatske enciklopedije kao dugogodišnja suradnica Zavoda, a ne kao pomoćnica ministra, upozorila tek na potplaćenost vanjskih suradnika Zavoda. Koliko je zanemarivo novčano vrednovanje leksikografskih članaka, najbolje svjedoči to što mnogi vanjski suradnici, pa i dr. Polić Bobić, zapravo ne znaju koliko su točno plaćeni za svoj rad jer je taj iznos zanemariv na žiro-računu. Za sve one koji ne znaju, radi se o pet kuna bruto po retku. Ako uzmemo primjere iz najnovijeg, šestog sveska Hrvatske enciklopedije, ispada da je autor članka o leksikografiji za svoj rad dobio 63 kune neto, a za onaj o Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« 165 kuna neto. Iznos tek nešto sitno (sitan je i sveukupan) varira, ovisno o tome koliki je prirez u pojedinim mjestima. </p>
<p>Suradnici, a velik broj vodećih hrvatskih znanstvenika surađuje sa Zavodom (samo na Hrvatskoj enciklopediji rade 362 vanjska suradnika), k tome za svoje leksikografske radove ne mogu dobiti bodove jer se ne klasificiraju kao znanstveni. Svi oni ipak ispisuju svoje retke vjerojatno iz istog razloga koje je navela dr. Polić Bobić – zbog časti. Nije potrebno napominjati da postoje i neke druge »časti«, recimo članstvo u HAZU, koje se iskazuju i novcima.</p>
<p>Mogli bismo raspredati o tome je li tih pet kuna bruto po retku zapravo odraz odnosa prema znanosti u Hrvatskoj i jesmo li se i koliko odmakli od onih ponižavajućih procjenjivanja vrijednosti kilograma mozga, ali u ovom slučaju namjera nam je razjasniti zbog čega je honorarni leksikografski rad tako mizerno plaćen. Slijedom toga u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« saznali smo da su sredstva Zavoda od 2001. godine srezana oko 25 posto. Kao ustanova od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku, Zavod se, naime, financira sredstvima iz proračuna i vlastitim prihodima. Tih 25 posto manje znači da Zavod ne dobiva ni kune ni za što osim za plaće zaposlenika i da sve ostalo, pa i honorare, podmiruje vlastitim sredstvima. </p>
<p>Odgovore na pitanja o financiranju Zavodu pokušavali smo u više navrata dobiti od nadležnih u Ministarstvu znanosti, ali to baš nije išlo glatko. Na koncu nas je dr. Slobodan Uzelac, državni tajnik za znanost, uputio na Zavod jer se, kako je rekao, »ispostavilo da je najbolji izvor informacija sam Zavod«. U samom Zavodu nam je još na početku priče Vedrana Martinović, zadužena za odnose s javnošću, ažurno odgovorila na sve upite, ali Zavod nije mjesto na kojem se mogu tražiti objašnjenja za smanjenja sredstava, ili odgovor na pitanje hoće li se što promijeniti s obzirom da je prošle godine status Zavoda reguliran Zakonom, ili hoće li možda biti još i lošije jer je Vlada zadužila sva ministarstva da izrade plan smanjenja rashoda… </p>
<p>Jedno smo obrazloženje dobili neslužbeno, a po njemu Zavodu nisu dodijeljena sredstva za materijalne troškove (a to uključuje održavanje i uređenje zgrade, režije, honorare…) zbog toga što je njegov status bio reguliran Uredbom, a ona ne obvezuje državu da ga dodatno financira. </p>
<p>To obrazloženje ne drži vodu bar iz dva razloga: i druge su institucije regulirane uredbama pa su im sredstva za materijalne troškove ipak odobravana, i, ista je Uredba bila na snazi (od 1991. godine) i kada su Zavodu financirana materijalna sredstva i zadnje tri godine od kada nisu. Zapravo se tekst Zakona izglasanog jednoglasno u Saboru prošle godine, i Uredbe, što se financiranja tiče, ne razlikuje. Razlika bi trebala biti u transparentnosti financiranja, što bi značilo da nam ne bi trebalo, nadajmo se, pet dana da saznamo iznos koji će Ministarstvo znanosti Zavodu dodijeliti za sljedeću godine. </p>
<p>Sredstva koja je Zavod dobio za ovu godinu (a to smo u konačnici saznali u Zavodu, a ne u Ministarstvu) kreću se u iznosu od oko 20 milijuna kuna bruto i ona su namijenjena isključivo za plaće dvjestotinjak zaposlenih. </p>
<p>Ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić kaže da su u Zavodu i sa srezanim sredstvima napravili više nego u prethodnih petnaest godina te da će od vlastitih prihoda otvoriti i vrhunsku leksikografsku knjižaru u Zagrebu. Bogišić također ističe da se Zavod nije žalio zbog smanjenih sredstava i da nema namjeru nikoga prozivati jer su svjesni da situacija ni mnogima drugima nije blistava. Ako im Ministarstvo za sljedeću godinu poveća sredstva za materijalne troškove, Bogišić kaže da onda i suradnici mogu očekivati veće honorare. </p>
<p>Do tada će znanstvenici i dalje pretraživati prašnjave arhive kako bi obavili svoju časnu zadaću s vjerojatno najnižom satnicom u državi. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Fadilu Hadžiću nagrada »Marijan Rotar«</p>
<p>U Areni prikazani filmovi »Doktor ludosti« Fadila Hadžića / Novoustanovljena nagrada za doprinos Pulskom festivalu »Marijan Rotar« pripala Fadilu Hadžiću, jednomu od njegovih osnivača </p>
<p>PULA</p>
<p> – Nakon što prošle godine zbog nesporazuma nije uvršten u festivalski program, film »Doktor ludosti« Fadila Hadžića ove se godine našao u Areni i u konkurenciji. S obzirom na to da je film već obišao hrvatska kina i o njemu je pisano, naglasit ćemo da je Fadil Hadžić doajen hrvatske kinematografije i posebno Pulskoga festivala, čiji je jedan od osnivača. </p>
<p>Zato je novoustanovljena Nagrada »Marijan Rotar« stigla u prave ruke pripavši upravo Fadilu Hadžiću kao prvom dobitniku. Dodjeljuje ju grad Pula pojedincima ili institucijama koji su svojim idejama, djelima, radom i pomoći, nastojanjima i podrškom spojili dvije osnovne tendencije – Pulu i film. Osnivač i idejni otac Pulskoga festivala Marijan Rotar je spojio upravo te dvije konstante i ugradio ih u jedinstvenu formulu koja traje punu 51 godinu. Rotar je umro nakon prošlogodišnje obljetnice 50 godina festivala. </p>
<p>Odajući počast Marijanu Rotaru, njegovu djelu i vizijama, Grad Pula ovom nagradom zahvaljuje i svima onima koji su uz njega stvarali ovu manifestaciju i pronosili ime Pule, priskrbljujući gradu image najfilmskijeg grada u Hrvatskoj. Prvi dobitnik Fadil Hadžić, osim što je filmski redatelj i scenarist, jest dramski pisac i komediograf, putopisac, novinar i feljtonist. Hadžić se nakon dugo vremena vratio filmu s komedijom »Doktor ludosti«, metaforom našeg vremena, o relativnosti ludila, koju potvrđuje teorija glavnog junaka da je »svatko danas lud dok mu se ne dokaže da je normalan«. U naslovnoj ulozi starog psihijatra nastupa Pero Kvrgić, a uz njega glume Igor Mešin, Elizabeta Kukić, Damir Lončar, Žarko Potočnjak i drugi. </p>
<p>Budući da je Jakov Sedlar povukao svoj film »Jeruzalemski sindrom«, u Areni je u nedjelju na večer prikazan film »Samo jednom se ljubi« Rajka Grlića, u počast snimatelju Tomislavu Pinteru, koji je za taj film dobio jednu od svojih brojnih Zlatnih arena, a ove godine pripala mu je Vjesnikova nagrada »Krešo Golik« za životni doprinos filmskoj umjetnosti.</p>
<p>Bez obzira na to što je riječ o jednom od najboljih hrvatskih filmova uopće, većinu je mnogo više zaintrigirala činjenica što je redatelj toga filma Rajko Grlić na čelu Motovunskoga festivala pa su to »pročitali« kao neku vrstu dobre volje pulskih organizatora i odavanja poštovanja prema festivalskom kolegi.</p>
<p>Br. S.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Godot na tršćanskom dijalektu</p>
<p>Slavna Beckettova drama bit će izvedena u režiji Vite Taufera. U sklopu Splitskog festivala otvara se prva samostalna izložba majstora fotografije Nikole Vučemilovića</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predzadnje u nizu od ukupno šest dramskih gostovanja na ovogodišnjem 50. splitskom ljetu, kazališnom festivalu koji se održava pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, u utorak će ostvariti glumački ansambl Primorskog dramskog gledališća iz Nove Gorice s predstavom Beckettova »Čekajući Godota« u režiji Vite Taufera. U tom virtuoznom uprizorenju slavne igre o čekanju glume Iztok Mlakar, Radoš Bolčina, Primož Pirnat i Ivo Barišić. Nakon svjetske praizvedbe u Parizu 1953. godine, ta je drama doživjela velik broj oprečnih interpretacija diljem svijeta, a zanimljivija je utoliko što je i sam autor Beckett nerado govorio o njoj.</p>
<p> Upitan u jednom intervjuu tko je ili što je Godot, odgovorio je kako bi, da je sam znao, to svakako napisao u komadu. Redatelj Taufer svoje godotovske junake smješta u mediteransko podneblje i daje im da govore tršćanskim dijalektom na kojem je poradio Danijel Malalan. </p>
<p>Nakon PDG-a iz Nove Gorice u dramskom gostujućem programu Splitskog ljeta u kolovozu će nastupiti SNG iz Maribora s »Ćelavom pjevačicom« Eugenea Ionescoa u režiji Same M. Streleca. </p>
<p>Izložbeni program 50. splitskog ljeta u utorak će biti obogaćen retrospektivnim postavom fotografija Nikole Vučemilovića, jednog od najstarijih splitskih fotografa koji će se predstaviti u galeriji Foto kluba Split. Organizatori Festivala očekuju veliko zanimanje Splićana i njihovih gostiju za tu izložbu budući da Vučemilović, umjetnik s titulom majstora fotografije, koji je u svojoj bogatoj i dugoj karijeri izlagao diljem svijeta na mnogim skupnim izložbama, dosad nije imao ni jednu samostalnu izložbu.</p>
<p> U predgovoru kataloga izložbe Želimir Koščević ističe kako se dokumentarnost fotografske slike, koja je u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata bila maskirana sintagmom humanosti i interesa za vizualizacijom ljudskih sudbina, sjajno pozicionirala unutar dva različita, ali relativno bliska idejna koncepta: socrealizma i neorealizma, posebno onog koji se sredinom četrdesetih i početkom pedesetih godina formirao u Italiji. A upravo će fotografije iz tog razdoblja biti predstavljene na splitskoj izložbi. Iz nekih od Vučemilovićevih fotografija nastalih sredinom pedesetih godina, ističe Koščević, kao da su izvađeni kadrovi iz neorealističkih filmova De Sice, Rossellinija ili Viscontija i upravo je ta filmska sceničnost autorovih fotografija neutralizirala retoriku lokalne ideologije. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Od Alke do ragbi turnira </p>
<p>SINJ</p>
<p> – Program ovogodišnjega sinjskog kulturnog ljeta »Dani Alke i Velike Gospe« koji je u ponedjeljak predstavljen novinarima, obiluje brojnim događajima. Osim središnjih događaja kao što su čuvena Sinjska alka koja se održava po 289. put u nedjelju, 8. kolovoza, te blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza, koji se u Sinju slavi i kao Dan grada, na programu je više dramskih predstava, izložaba slika, predstavljanja knjiga, te koncerata zabavne i ozbiljne glazbe. U sportskom dijelu planirano je nekoliko utakmica i turnira među kojima i međunarodni ragbi turnir kadeta. Sinjsko kulturno ljeto u utorak otvara izložba akademskog slikara Vladimira Medanića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Croatia rediviva« po 14. put</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I ove godine održat će se »Croatia rediviva« - Svehrvatska večer poezije »Ča-kaj-što-quid« 2004. u Selcima na otoku Braču, na Trgu Stjepana Radića u petak, 23. srpnja u 21 sat.»Croatia rediviva«, koju je na krvavi Uskrs 1991. utemeljio dr. Drago Štambuk, održat će po 14. put. Na njoj stihove govore pjesnici iz svih triju hrvatskih jezičnih identiteta, a po završetku nastupa prema odluci žirija ovjenčanik - utemeljitelj ovjenčava Maslinovim vijencem novog oliveatusa čiji se stihovi uklešu na mramornoj ploči »Zida od poezije« . Organizatori su Hrvatski sastanak i DHK. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zaštita baštine s Unescove liste</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Unesco preko talijanske agencije Formez, u suradnji s Odjelom za Unesco Uprave za međunarodnu suradnju Ministarstva kulture Republike Hrvatske organizira četverodnevni seminar »Upravljanje Unescovim lokalitetima« od 19. do 22. srpnja u Splitu. Teme o kojima će izlagati eksperti UNESCO-a odnose se, prije svega, na zaštitu prirodne i kulturne baštine, posebice one koja jest ili će biti prijavljena za upis na UNESCO-vu svjetsku listu zaštićene baštine. Posebno će biti stavljen naglasak i na izradu planova upravljanja lokalitetima koji su već na Listi svjetske baštine sa studijom slučaja, izrada kandidature u području nematerijalne baštine za Listu remek-djela nematerijalne baštine i gospodarskim učinkom kulturne i prirodne baštine na cjelokupni razvoj društva. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Blanka skače sve više i više</p>
<p>Gdje god se pojavila, Blanka se ove sezone popela na pobjedničko postolje. Niska uspjeha počela je s broncom na SP-u u Budimpešti, potom je Blanka pobijedila u Ostravi, Hengelou i Bastadu, druga je bila na Hanžeku i u Lausannei, treća u Bergenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Blanka Vlašić ne posustaje. Niz izvrsnih rezultata ove sezone, Blanka je »začinila« fenomenalnim skokom i hrvatskim rekordom od 2,02 m na mitingu u švedskom Bastadu. Pokušala je naša visašica i do 2,05 m, ali nije imala više snage za novi fantastičan skok. </p>
<p>– Natjecanje je trajalo dugo, više od tri sata. Na kraju sam bila već umorna, kazala je nakon pobjede u Bastadu Blanka Vlašić. </p>
<p>No, i visina od 2,05 m, sudeći prema Blankinoj uzlaznoj formi, uskoro bi mogla postati realnost za najbolju hrvatsku atletičarku. </p>
<p>– Kad skačem na toj visini, dva metra izgleda mi malo, našalila se Blanka koja je ove sezone konstantna na visinama od 1,96 m naviše. Dobra forma donosi joj i pobjede na mitinzima. Gdje god se pojavila, Blanka je bila na pobjedničkom postolju. </p>
<p>Niska njezinih ovosezonskih uspjeha počela je s svjetskim dvoranskim prvenstvom u Budimpešti gdje je osvojila brončanu medalju. Na prvom mitingu sezone na otvorenom u Bergenu Blanka Vlašić je bila treća s preskočenih 1,96 m. Potom je odnijela pobjede na mitinzima u Ostravi, Hengelou i Bastadu, druga je bila na Hanžeku i u Lausannei.</p>
<p>Uoči Olimpijski igara u Ateni to u najmanju ruku djeluje ohrabrujuće, a mnogi će prognozirati i sigurnu medalju naše visašice. No, Blanka ne razmišlja na taj način već govori: </p>
<p>– Želja mi je samo dobro skakati, iz natjecanja u natjecnaje biti što bolja. Olimpijske igre samo su jedno u nizu natjecanja, tako shvaćam stvari. </p>
<p>Uoči sezone cilj Blanke Vlašić i njezinog trenera Bojana Marinovića bila je ujednačenost skokova, no nakon Bastada više ništa nije isto. Skok od 2,02 m treći je rezultat sezone, bolje su skakale jedino Jelena Sljesarjenko (2,04) i Hestrie Cloete (2,03). Ruskinja i Južnoafrikanka bit će ujedno i Blankine glavne konkurentice u Ateni. Iz kruga favoritkinja ispala je Šveđanka Kasja Berqvist koja je na mitingu u Bastaadu obnovila ozljedu ahilove tetive i završila sezonu. </p>
<p>Već u petak Blanku Vlašić čeka nastup na mitingu Zlatne lige u Parizu. Tamo se Blanka izvrsno osjeća, prošle godine odnijela je pobjedu sa preskočenih 1,99 m. Njezin rekord od 2,01 m je izdržao manje godinu dana, od Zlatne lige u Zürichu.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Brazil i Urugvaj druga dva polufinalista »Copa Americe«</p>
<p>Urugvaj je s igračem manje uspio postići dva pogotka vrijedna polufinala. Strijelac dva pogotka protiv Paragvaja je bio Dario Silva</p>
<p>LIMA</p>
<p> – Kolumbiji i Argentini su se u polufinalu »Copa Americe« pridružili, očekivano Brazil i manje očekivano Urugvaj. Brazil je sa 4-0 pobijedio Meksiko, dok je Urugvaj skoro jednako uvjerljiv bio protiv Paragvaja pobijedivši 3-1.</p>
<p>Brazil je ostavio najbolji dojam u dosadašnjem dijelu prvenstva Južne Amerike. Potvrda takve igre dogodila se i u četvrtfinalu, gdje su bez šansi ostavili meksičke nogometaše. Uvodni pogodak postigao je Alex u 27. iz jedanaesterca. Nakon što se Meksiko trgnuo iz »mrtvih« i krenuo prema izjednačenju uslijedilo je potpuno prizemljenje. Glavnu ulogu na utakmicu tada je preuzeo najbolji strijelac ovogodišnjeg natjecanja, igrač Intera Adriano, i sa dva pogotka u 66. i 79. minuta okončao pitanje pobjednika. Završni udarac Meksiku zadao je Ricardo Oliveira tri minute prije kraja.</p>
<p>U polufinalu će Brazil igrati protiv Urugvaja, iako je Paragvaj bio blagi favorit uoči četvrtfinala protiv Urugvaja. I poveli su Paragvajci pogotkom Carlosa Gamarre u 15. minuti, no stvari na početak je vratio Carlos Bueno pogotkom iz jedanaesterca u 39. minuti. Trideset minuta prije kraja ponovno je Paragvaj bio u prednosti, ali brojčanoj, s obzirom da je drugi žuti karton zaradio Varela. No, umjesto da Paragvaj realizira igračku prednost na travnjaku, do daha su došli Urugvajci i sa dva pogotka Darija Silve (66. i 89. minuta) izborili polufinale.</p>
<p>Tako će se za finale boriti Argentina i Kolumbija, odnosno Brazil i Urugvaj.</p>
<p>Opća očekivanja na natjecanju su takva da će u finalu igrati Brazil i Argentina, premda potonja reprezentacija nije ostavila upečatljiv dojam ove godine. Najbolji strijelac prvenstva je trenutačno Brazilac Adriano sa pet pogodaka, dok ga sa tri slijede Argentinac Saviola i Urugvajac Bueno.</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Parovi su hrvatski aduti</p>
<p>Karolina Šprem, Jelena Kostanić, Mario Ančić, Ivan Ljubičić i Ivo Karlović za atenske će se igre pripremati na američko-kanadskoj turneji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tenisači i tenisačice će u Ateni peti put biti u punopravnom statusu olimpijske obitelji, prije 1988. godine tenis je na OI dugo vremena bio samo demonstracijski sport. Stoga je tenis na posljednjim OI bio u sjeni tradicionalnih olimpijskih disciplina, pa među natjecateljima i nije vladao prevelik motiv. No, čini se kako će se ovog ljeta ta slika bitno promijeniti. Najbolji tenisači i tenisačice više ne kalkuliraju s nastupom na OI, već s ponosom najavljuju pohod na medalju.</p>
<p>Na tvrdoj podlozi u olimpijskom teniskom centru u Maroussiju natjecat će se 172 tenisača i tenisačice iz 54 zemlje. Amerikanka Venus Williams brani olimpijsko zlato iz Sydneya 2000. godine, dok ćemo u muškoj konkurenciji sigurno dobiti novog pobjednika, budući da se Rus Jevgenij Kafeljnikov oprostio od tenisa.</p>
<p>Hrvatska će u Ateni imati svoje adute. Karolina Šprem i Jelena Kostanić igrat će u pojedinačnoj konkurenciji i zajedno u turniru parova. A kod tenisača za medalju će konkurirati Ivo Karlović te Mario Ančić i Ivan Ljubičić, koji će igrati i u parovima.</p>
<p>Kako teniska sezona traje praktički cijele godine, s malom stankom u prosincu, koji gotovo svi iskoriste za poboljšanje fizičke spreme, pripreme i tempiranje forme su u »bijelom svijetu« nepoznati termini. Tako zbog OI tenisači i tenisačice nisu pretjerano mijenjali raspored turnira na kojima nastupaju.</p>
<p>Četvrtfinalistica Wimbledona Karolina Šprem odlučila se odmoriti i preskočiti početak američko-kanadske turneje na tvrdim podlogama, koja će za tenisače i tenisačice kulminirati posljednjim Grand Slamom sezone, US Openom u New Yorku, koji počinje 30. kolovoza. Najbolja hrvatska tenisačica je prijavila nastup na turnirima u San Diegu (od 26. srpnja do 2. kolovoza) i Montrealu (od 2. do 8. kolovoza). Oba turnira su u prvoj jakosnoj kategoriji, nagradnog fonda 1.3 milijuna američkih dolara. Nakon toga putuje u Atenu, odakle će krenuti za New York.</p>
<p>Jelena Kostanić će također igrati u San Diegu i Montrealu. No, 23-godišnja Splićanka će igrati i ovog tjedna u Los Angelesu na 585.000 američkih dolara vrijednom JP Morgan Chase Openu.</p>
<p>Nastupi na brzim podlogama koristiti će Šprem i Kostanić uoči puta u Atenu, gdje ih očekuju slični uvjeti. S obzirom na ovosezonske rezultate, Šprem bi se mogla umiješati u borbu za medalju, ukoliko je ne svlada nervoza, kao u prvom kolu Roland Garrosa, gdje je ove godine imala premijerni nastup, kao što će biti slučaj i sa OI. Jednako tako, Kostanić i Šprem imaju pravo računati na pobjede u turniru parova, gdje će »glavni motor« biti Kostanić, koja je na početku sezone osvojila dva turnira u konkurenciji parova.</p>
<p>I Ančić će propustiti početak američko-kanadske turneje, koja je za tenisače startala prošlog tjedna u Los Angelesu. Ipak, polufinalist Wimbledona nije se htio odmarati, spriječila ga je ozljeda zgloba, »zarađena« na malom nogometu. Nakon Los Angelesa teniska se karavana seli u Toronto (od 26. srpnja do 2. kolovoza, 2.564 milijuna USD), odnosno tjedan poslije u Cincinnati (od 3. do 9. kolovoza, 2.54 milijuna USD), gdje se igraju turniri iz »masters« serije. Tamo će osim Ančića igrati i preostala dva hrvatska tenisača, koji nakon toga zajedno putuju u Atenu.</p>
<p>Brza podloga u Ateni godi hrvatskoj trojci s servisom kao najjačim oružjem. Osim Ančića u pojedinačnoj konkurenciji, vjerojatno najviše izgleda za medalju imat će i hrvatski par Ljubičić i Ančić. Još su svježa sjećanja s prošlogodišnjeg US Opena kada su Ljubičić i Ančić stigli do četvrtfinala US Opena u konkurenciji parova.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Federer prvi, Ančić 14.</p>
<p>Na prvom mjestu je teniske utrke za prvaka je i dalje Švicarac Roger Federer (781 bod), dok je najbolje rangirani hrvatski tenisač Mario Ančić na 14. mjestu sa 187 bodova (pao za jedno mjesto). Drugi je Argentinac Guillermo Coria (479), treći Amerikanac Andy Roddick (454), dok je Španjolac Carlos Moya četvrti (414). Argentinac Gaston Gaudio skočio je za dvije pozicije i sada se nalazi na petom mjestu sa 338 bodova. Ivan Ljubičić je zadržao prošlotjednu poziciju (22) sa 145. bodova, a među TOP 100 je i Ivo Karlović, koji je napredovao za jedno mjesto i sada je 64. (76).</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Henin-Hardenne prva, Šprem 20. </p>
<p>Belgijanka Justine Henin-Hardenne zadržala je prvo mjesto na WTA ljestvici najboljih tenisačica sa 5,307 bodova, ispred sunarodnjakinje Kim Clijsters (4,421) i Francuskinje Amelie Mauresmo (4,031). Ruskinja Anastasija Miškina je četvrta (3,720), a Amerikanka Lindsay Davenport peta (3,548). Karolina Šprem je zadržala 20. mjesto sa 1,224.7 bodova. Jelena Kostanić je 37. (844.5), što je napredak za jednu poziciju, Silvija Talaja je također napredovala za jedno mjesto i sada je 98. (376.7). Sanda Mamić je 158. (pad za dvije pozicije), a Ivana Abramović 170. (pad za dvije pozicije).</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Armstrong nedodirljiv za konkurenciju</p>
<p>Jedini koji je uspio držati Armstrongov ritam u Pirenejima je 26-godišnji Talijan Ivan Basso, vozač koji od početka svoje karijere mnogo obećava, ali do sada je imao jednu »pogrešku« – nije pobjeđivao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon prošlogodišnjeg »Tour de Francea«, daleko najneizvjesnijeg u posljednjih 10 godina, s nestrpljenjem se očekivao srpanj i ovogodišnji obračun najboljih biciklista svijeta po cestama Francuske. Pogotovo što su, u potrazi za novim ekstremima, organizatori odlučili u posljednjem tjednu utrke postaviti vožnju na kronometar na jednom od najtežih uspona na svijetu, legendarnom L'Alpe d'Huezu. No, peterostruki pobjednik »Toura« Lance Armstrong, koji je prošle godine pobijedio ispred Jana Ullricha s prednosti od samo 61 sekunde, ove godine stigao je na »Tour« spremniji no ikad, te je već u prva dva tjedna »razbio« sve svoje najveće konkurente za pobjedu uoči starta utrke i time uvelike umanjio entuzijazam biciklističkih zaljubljenika koji su se nadali spektakularnom posljednjem tjednu.</p>
<p>Istina, Armstrong još uvijek nije vodeći u ukupnom redoslijedu, zaostaje za domaćim vozačem Thomasom Voecklerom za 22 srekunde, ali Voeckler nije nikakva prijetnja za ukupnu pobjedu. Oni »pravi« protivnici ili već imaju veliki zaostatak ili su čak i odustali. Primjerice, Ullrich koji je na »Tour« stigao po svoju drugu pobjedu već nakon dvije pirenejske etape zaostaje 6:39 minuta za Armstrongom, a on je od svih Armstrongovih konkurenata najbolje prošao. </p>
<p>Tyler Hamilton je zbog bolova u leđima u subotu odustao, a Iban Mayo je također bio na pragu odustajanja, te je još uvijek u utrci samo na nagovor voditelja njegove momčadi. Na cilj na Plateau de Beille stigao je sa 37:40 minuta zaostatka, te izgubio sve izglede za odličan plasman. Dobri izgledi za plasman na »Touru« davani su i Robertu Herasu, ali i on je potpuno podbacio, te je trenutno 35. sa gotovo pola sata zaostatka za Armstrongom.</p>
<p>Jedini koji je uspio držati Armstrongov ritam u Pirenejima je 26-godišnji Talijan Ivan Basso, vozač koji od početka svoje karijere mnogo obećava, ali do sada je imao jednu »pogrešku« – nije pobjeđivao. Njegov mentor do ove sezone Giancarlo Ferretti, nakon što Basso nije pobijedio ni u jednoj utrci pune dvije godine, izgubio je strpljenje i odlučio ga potjerati iz svoje momčadi »jer biti sedmi na 'Touru' i nije neko posebno dostignuće«.</p>
<p>Bassa je ove godine u svoje ruke preuzeo pobjednik »Toura« iz 1996. godine Bjarne Riis, te ga ekspresno pretvorio u pobjednika. Basso je u petak na La Mongie ostvario prvu etapnu pobjedu na »Touru«, tjedan dana prije kraja utrke zauzima treće mjesto, te je ostao jedini ozbiljan konkurent Armstrongu za ukupnu pobjedu. Za sada za Teksašaninom zaostaje tek 1:17 minuta, te ukoliko će u Alpama uspije još pojačati svoju vožnju možda se već ove godine popne na najvišu stubu pobjedničkog postolja. Ukoliko mu o ne uspije ove, vjerojatno će uspjeti sljedeće, slažu se gotovo svi pratitelji biciklističkih zbivanja.</p>
<p>Posebnu pozornost zaslužuje 25-godišnji Francuz Thomas Voeckler. U petoj je etapi »uskočio« u pravi bijeg, odjenuo žutu majicu, te iz nje ne izlazi već deset dana. Iako nije pravi penjač, u Pirenejima je dao više od svog objektivnog maksimuma, te je uspio sačuvati 22 sekunde prednosti u odnosu na Armstronga. Iako vjerojatno neće završiti utrku na postolju, Voeckler je »kupio« simaptije ljubitelja biciklizma.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Čordaševo povjerenje mladima</p>
<p>»Znam da su uspjesi na pripremama osokolili naše navijače koji su već bili spremni na loša izdanja posve pomlađene momčadi. No, iako je lijepo pobijediti Partizan ili dvaput Čelik, ono najteže nas tek očekuje«, rekao je trener Stjepan Čordaš</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Tijekom tjedana između dvije prvenstvene sezone, redove osječkog prvoligaša napustila su čak osmorica prvotimaca. Drugu sredinu potražili su Špehar, Vukoja, Ljubojević, Pranjić, Buljat, Božinovski, Brkić i Tkalčević, pa je u Gradskom vrtu, ustvari, obavljena prava smjena generacija. Nov je i lik na čelu stručnog stožera. Umjesto Branka Karačića, za trenera je aktiviran Stjepan Čordaš. Nekad istaknuti nogometaš »bijelo-plavih« po treći put je prihvatio poslove trenera svog matičnog kluba, iako svjestan da mu neće biti lako.</p>
<p>Njegov koncept, djelomice i prisilno, oslanja se na potpuno povjerenje mladim nogometašima, poniklih u nadaleko čuvenoj Školi nogometa NK Osijek.</p>
<p>– Upravo zbog te mladosti, u sastavu imamo dosta igrača koji se još uvijek igraju nogometa, što nastojim otkloniti, priča Čordaš. – Tražim mnogo trčanja i zalaganja, a napose savjesnu igru. Prihvaćanjem mojih zahtjeva naši će mladići postupno sazrijevati, što bi trebalo donijeti i odgovarajuće rezultate.</p>
<p>I baš zbog takva koncepta u pristupu radu čak je i Čordaš iznenađen uspjesima tijekom pripremnog razdoblja. Osječani su, naime, bar kad je nastupala udarna postava, pobijedili četiri puta (Metalac 5-0, Čelik 1-0 i 3-0, te Partizan 1-0), jednom su remizirali (u Pečuhu protiv PFCK 1-1), a izgubili samo u Velikoj, od Kamen Ingrada (0-3).</p>
<p>– Znam da je to osokolilo naše navijače koji su kad su Gradski vrt napustili oni najiskusniji i službeno najperspektivniji, već bili spremni na loša izdanja posve pomlađene momčadi. No, iako je lijepo pobijediti Partizan ili dvaput Čelik, ono najteže nas tek očekuje. Od srijede, i utakmice u Koprivnici protiv Slaven Belupa moramo pokazati koliko ustvari vrijedimo.</p>
<p>Nekad ubojiti strijelac, sad već prekaljeni strateg, objektivno sagledava mogućnosti momčadi koju vodi:</p>
<p>– Sredina tablice za nas će biti »puna šaka brade«, kazat će. – Sve iznad toga bilo bi pravo čudo. Sigurno je da ćemo do uspjeha nastojati dolaziti napadačkim nogometom. Jasno, na gostovanjima ćemo ipak morati igrati nešto opreznije nego pred našim navijačima.</p>
<p>Kad je sastav u pitanju, u pripremnim utakmicama iskristalizirala se i početna momčad. No, već na početku, u srijedu u Koprivnici, neće biti jedne od glavnih »poluga«, novog kapetana Josipa Balatinca, zbog kartona iz prošle sezone. On je, inače, dio okosnice nove osječke momčadi. Preostali ključni igrači su vratar Skender, Gusić, Mikulić, Milardović, Babić, Grnja i Primorac. </p>
<p>Protiv Koprivničana će najvjerojatnije istrčati sljedeći sastav: Skender – Gusić; Ostopanj, Mikulić – Babić, Milardović, Grnja, Tokić, Vratović – Jukić i Primorac. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mladići koji su nalik veteranima</p>
<p>Dinamov bi učinak možda bio bolji da su, recimo, protiv Hajduka istrčali veterani: Stinčić, Bedi, Jovičević, Kurtela, Tukša, Ž. Janjanin, Senzen, Komočar, Čalasan, Panić i, primjerice, sâm Nikola Jurčević! Dobro, možda trkom ne bi nadmašili koje desetljeće mlađe kolege, ali bi svakako bili kreativniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad prvi čovjek nekog nogometnog kluba, razočaran nastupom svoje momčadi, vlastite igrače javno nazove homoseksualcima, tada postajemo bogatiji za dvije spoznaje. Jedna nam govori o (ne)civilizacijskoj razini komunikacije dotičnog »vlastodršca«, u ovom slučaju dopredsjednika Zdravka Mamića, a istodobno ponešto doznajemo i o kvaliteti samoga nastupa dotične momčadi, u ovom slučaju Dinama. Nakon poraza maksimirskih nogometaša protiv Hajduka u subotu na Poljudu u dvoboju za Superkup, u kojem su Splićani pobijedili sa 1-0, Mamić je verbalno mitraljirao po vlastitim igračima. U cijelom tom »šaržeru« packi cakli se već spomenuta Mamićeva etiketa prilijepljena Dinamovim igračima. Doduše, pred diktafonima nije baratao terminom homoseksualci, već je posegnuo za jednim drugim sinonimom...</p>
<p> Dakako, Mamića je teško amnestirati od takve njegove, inače učestale prizemne retorike. No, nezadovoljstvo gotovo beskrvnom Dinamovom igrom u Splitu posve je shvatljivo. »Plavi« su subotnjim nastupom načinili smiješnima sve analitičare sklone tezi da će Dinamo u novoj sezoni biti apsolutni favorit u odnosu na glavnoga konkurenta i aktualnog prvaka Hajduk.</p>
<p> Tko zna, možda bi raspoloženje maksimirskih drukera bilo bolje da je te večeri na Poljudu istrčala kakva veteranska formacija »plavih«. Učinak bi bio bolji da su, recimo, protiv Hajdukove prve momčadi osvanuli: Stinčić, Bedi, Jovičević, Kurtela, Tukša, Ž. Janjanin, Senzen, Komočar, Čalasan, Panić i, primjerice, sâm Nikola Jurčević! Dobro, možda trkom ne bi nadmašili koje desetljeće mlađe kolege, ali bi svakako bili kreativniji. Uostalom, što aktualni trener Jurčević kaže na žestoke medijske kritike njegovoj momčadi upućene i prije no što je sezona zapravo i počela?</p>
<p> – Nije to ništa neobično za naše podneblje. Izgubili smo Superkup u Splitu, ali to ne smatram nekom tragedijom. Uostalom, i ja sam jasno rekao da nismo igrali na pravi način i da smo morali biti bolji. Nismo pokazali dovoljno ambicije i vidljivo je da nismo bili pravi. Pripreme su bile naporne, igrači su dijelom iscrpljeni uslijed dugih putovanja... Osim toga, velik dio javnosti je, iz nama nerazumljivih razloga, podcjenjivao Hajdukovu momčad. No, takve procjene nisu dolazile iz našeg tabora, kaže maksimirski trener.</p>
<p> Priliku za dekoriranje lošega dojma »plavi« će imati već sljedećeg vikenda kada će ponovno morati krenuti put juga. Namjerit će se na »starog dužnika« Zadar, protiv kojega je u završnici prošle sezone izgubio dva boda i time praktički promovirao Splićane u nove prvake. Dakako, ne treba posebno naglašavati što bi eventualni Dinamov kiks u zadarskim Stanovima značio za atmosferu u »plavoj« svlačionici. U tom bi slučaju bilo teško podmetnuti klipove pod zahuktale i katkad neumjerene medijske kritike.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pravi početak sezone je utakmica s Osijekom</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Trener Slavena Belupa Milo Nižetić ponosan je na mlade Slavenove dečke, koji su se gotovo ravnopravno nosili se renomiranijim suparnikom Spartakom iz Trnave u prvoj utakmici 3. kola Intertoto kupa (0-0), a Spartak ocjenjuje jakim suparnikom:</p>
<p>– Vidi se da je Spartak odlična, vrlo iskusna momčad, koja zna kontrolirati igru i zna točno što hoće. Svjesno smo ušli, rekao bih, u rizik praktički s pričuvnim igračima. Kao što i sami znate prioritet smo dali prvenstvu, o Spartaku ćemo razmišljati tek nakon Osijeka - rekao je trener Milo Nižetić. Mladi igrači Slavena kucaju na vrata prvog sastava i cijene to što su dobili prigodu. S pravom očekuju poneku minutu i u prvenstvu. Jedan od njih je Slavenovo dijete, Krunoslav Jambrušić (20. godina).</p>
<p>– Malo smo protiv Spartaka bili u grču, ali kako se utakmica razvijala igrali smo bolje, rekao je Jambrušić. S Osijekom u srijedu Slaven Belupo otvara prvenstvo. Trebat će i potpora publike. U novu sezonu kreće se i s novim godišnjim ulaznicama: 700 kuna natkrite tribine, 500 kuna nenatrkiti dio, a 100 kuna istočno stajanje. Umirovljenici mogu kupiti karte za pola cijene.</p>
<p>I. Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Inter slavio u Vinjanima</p>
<p>VINJANI</p>
<p> – Nogometaši zaprešićkog Intera pobjednici su memorijalnog turnira »Ante Bruno Bušić« koji je u nedjelju završen u Vinjanima. U zanimljivom finalu bili su bolji od Zadra s 4-2 (3-1). Poveli su Dalmatinci preko Bilavera u četvrtoj minuti, a potom je sve krenulo na mlin »žuto-plavih«. Za četiri pogotka u nizu zaslužni su Pecelj (18., 31.), Skulić (44.), Modrić (69.). Poraz Zadra umanjio je Kordić 15 minuta prije kraja utakmice. U utakmici za treće mjesto Posušje je pobijedilo domaći klub Vinjane 3-2. </p>
<p>LJ. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Hadžić je pobjegao nakon upozorenja</p>
<p>Novi haaški optuženik Goran Hadžić pobjegao je srbijanskim vlastima, očito ranije upozoren na potjernicu, rekla je Del Ponte/ Ili će Beograd prijeći s riječi na djela i odmah nastaviti s procesom uhićenja ili će njegova obećanja ostati isprazna, kazala je tužiteljica</p>
<p>HAAG (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Goran Hadžić, nekadašnji lider »SAO Krajine» i najnoviji haaški optuženik, pobjegao je srbijanskim vlastima očito ranije upozoren na potjernicu. Rekla je to u ponedjeljak glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte na konferenciji za novinare u Haagu. </p>
<p>Del Ponte je novinare obavijestila o detaljima Hadžićeva kretanja i rekla da njezin ured raspolaže fotografijama ovih događanja. Dodala je također da »naši izvori« obavljaju svoj posao i znaju što se događa s optuženicima.</p>
<p>Odbivši odgovarati na upite novinara, tužiteljica je pročitala priopćenje zaključivši iznošenje detalja Hadžićeva bijega komentarom da se »Beograd suočava s izborom: ili će prijeći s riječi na djela i odmah nastaviti s procesom uhićenja ili će njegova obećanja ostati isprazna«. U drugom slučaju, zaprijetila je Del Ponteova, zatražit će od predsjednika Haaškog suda Theodora Merona da o najnovijem bijegu 22. haaškog bjegunca - od kojih je 15 u Srbiji, uvjereno je tužiteljstvo - informira UN-ovo vijeće sigurnosti. </p>
<p>»Slučaj Hadžić« drugi je slučaj ove vrste od početka godine, a u haaškom tužiteljstvu kažu da se isti scenarij curenja informacije o zapečaćenoj optužnici i naloga za uhićenje dogodio i kod nove optužnice za Srebrenicu, a na vrijeme obaviješteni bjegunac se skriva na terenu članice Vijeća sigurnosti, Rusije. </p>
<p>»Iskreno se nadam da ćemo izbjeći tužakanje«, izjavila je tužiteljica i sa smiješkom ostavila prepunu press-dvoranu. </p>
<p>Istup Carle del Ponte nova je epizoda u radu tužiteljstva stoga što je detaljnim navođenjem preciznih informacija o kretanju optuženika potvrdila da Sud ipak ima pouzdane izvore i da sustav, ma kakav bio, radi. Stoga se pretpostavlja da je iznošenje detalja o kretanju optuženika zapravo poruka tužiteljstva o načinima na koje rade njegovi izvori.</p>
<p>Više o tome koje ili čije podatke koriste, u tužiteljstvu, razumljivo, nisu htjeli govoriti, osim da je riječ o pouzdanim izvorima i da raspolažu fotografijama.</p>
<p>Tužiteljica je Hadžićevo kretanje i bijeg popratila izabranim citatima istupa najviših srbijanskih dužnosnika s njihovim glasnim zaklinjanjem u činjenicu da se približavanje Europi osigurava samo punom suradnjom s haaškim tribunalom.</p>
<p>Podsjetila je da joj je srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao kako je srbijanski »prioritet u unutarnjoj i vanjskoj politici suradnja s Haagom jer ona dokazuje našu posvećenost europskim vrijednostima i predstavlja temeljni uvjet svih euroatlantskih integracija«.</p>
<p>Predsjednik, pak, državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, rekla je, izjavio joj je da svaka odgoda suradnje s Haagom udaljava SCG od Europe, a ministar vanjskih poslova Vuk Drašković da »ne smijemo trgovati s našim obavezama prema Haagu, moramo ih izvršavati, ne želimo biti izolirani otok u moru europske demokracije, isprike su odavno potrošene«.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zakulisna borba za Arafatovog nasljednika</p>
<p>Arafatovo iznenadno smjenivanje svog nećaka s položaja šefa sigurnosti, kao što to je bilo subotnje imenovanje, potvrda je previranja i vrlo ozbiljne krize kroz koju prolazi PLO</p>
<p>ANKARA</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat, suočen s kritikama i prosvjedima, naredio je svom nećaku generalu Moussi Arafatu da se povuče sa dužnosti šefa sigurnosti u Pojasu Gaze. On je istodobno zatražio od ranijeg glavnog zapovjednika palestinskih snaga sigurnosti generala Abdela Razeka Majaide da nastavi obavljati taj posao.</p>
<p>Arafatov iznenadno povlačenje, kao što to je bilo subotnje imenovanje svoga nećaka na odgovornu dužnost šefa službi sigurnosti, potvrda je previranja i vrlo ozbiljne krize kroz koju prolazi PLO. Na povlačenju generala Arafata naročito je inzistirala skupina mlađih pripadnika militantnih Brigada mučenika Al Aqsa koje djeluje unutar Arafatovog vojnog krila Al Fataha.</p>
<p>Gnjevni prosvjednici su najavili mnoge rušilačke akcije. Oni su u ponedjeljak od palestinskog vođe čak zahtijevali da zatraži iseljenje policije iz zgrade u Gazi kako bi je mogli zapaliti. Tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak izvršili su i upozoravajući napad na Glavni stožer vojnoobavještajne službe u Khan Yunusu, na jugu Pojasa Gaze. Zgrada je potpuno izgorjela, ali na sreću, nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Mladi pobunjeni Palestinci, kojima se očito vrlo vješto manipulira iz raznih centara moći, oslikali su generala Arafata kao simbol korupcije koja je vrlo raširena u palestinskim redovima. Njihov zahtjev za udaljavanjem s dužnosti generala Arafata, uz prijetnje novim oružanim akcijama, ozbiljno je shvaćen u glavnom palestinskom stožeru u Ramallahu.</p>
<p>General Arafat, koji se vratio iz izgnanstva prije deset godina (nakon izraelsko-palestinskog sporazuma iz Osla 1993.), postavljen je na vrlo odgovornu dužnost šefa snaga sigurnosti u Pojasu Gaze u subotu. No, to imenovanje, unatoč proglašenju izvanrednog stanja, dočekali su prosvjedi oko 2000 Palestinaca. Po njima, general Arafat je ogrezao u korupciji i nije prava osoba za rukovođenje snagama sigurnosti.</p>
<p>U međuvremenu, palestinski vrh u Ramallahu praktički je natjeran na danonoćno zasjedanje kako bi se smirila vrlo pogibeljna gibanja. </p>
<p>Situaciju je otežala ostavka premijera Ahmeda Koreija. </p>
<p>No, Arafat se ne želi se odreći usluga svog ključnog čovjeka. Palestinski premijer u ostavci zatražio je veće ovlasti kako bi se mogao suprotstaviti kaosu u Pojasu Gaze. </p>
<p>Međutim, Arafat nije spreman ispustiti iz svojih ruku kontrolu nad palestinskim snagama sigurnosti. Njemu se, osim korupcije, zamjera da nije izvršio nužne reforme službi sigurnosti i prihvatio podjelu vlasti.</p>
<p>Palestinski čelnik, koji je pravi virtuoz u očuvanju vlasti, najavio je sada reformu palestinskih sigurnosnih službi. Osam organizacija koje su zadužene za sigurnost u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali bit će reorganizirane u tri odjela: policiju, javnu sigurnost i opću obavještajnu službu. To je najvjerojatnije zadovoljilo premijera Koreija koji je za sigurnosnu situaciju rekao da je bez presedana, oslikavši je kao katastrofalni kaos. </p>
<p>Premijer je izazvao vrlo ozbiljnu krizu, ali i skrenuo pozornost na pogoršanje stanja sigurnosti u Pojasu Gaze gdje je u valu bezakonja palestinski militanti nastoje ojačati svoje pozicije uoči planiranog povlačenja izraelske vojske i uklanjanja izraelskih naselja iz Pojasa Gaze i nekih dijelova Zapadne obale. </p>
<p>U pozadini palestinske krize krije se zakulisna borba za budućeg Arafatovog nasljednika zbog špekulacija o pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja. Pobuna u Gazi je uzdrmala iskusnog palestinskog vođu. No, činjenica da se mnogi obični Palestinci nisu priključili prosvjedima očita je potvrda njegovog golemog osobnog autoriteta i karizme.</p>
<p>Arafat je, prema mnogim zapadnim tvrdnjama, i pored nekih osobnih nedostataka, iskusan i prekaljen borac za legitimna prava palestinskog naroda. </p>
<p>On uporno ustraje na dosljednoj provedbi svih 29 dosad usvojenih rezolucija Vijeća sigurnosti kojima se traži povlačenje Izraela na granice prije izbijanja rata sa Arapima 1967., te uspostava neovisne palestinske države s istočnim, arapskim dijelom Jeruzalema kao glavnim gradom. </p>
<p>Ono s čim se vlada izraelskog premijera Ariela Sharona ne može nikako pomiriti je uporno Arafatovo ustrajavanje na zahtjevu da se blizu četiri milijuna palestinskih izbjeglica vrati na svoja stoljetna ognjišta prije uspostave židovske države u svibnju 1948. Izraelci, ali i mnogi utjecajni židovski krugovi u svijetu vjeruju da bi takav ustupak praktički označio kraj postojanja Izraela. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novi samoubilački atentat u Bagdadu</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Samoubilački atentat automobilom-bombom izveden u ponedjeljak ujutro iza policijske postaje na jugu Bagdada uzrok je smrti devet osoba i ranjavanja više od 50, priopćilo je ministarstvo zdravstva.</p>
<p> Policija je objavila da je eksplozija bila samoubilački atentat do kojeg je došlo u hangaru koji je služio održavanju vozila policije, uz rub parkirališta policijske postaje. Hangar je uništen, ali ne i postaja. Pred bolnicom Yarmouk, kamo su žrtve prevezene, kordoni policije pucali su u zrak kako bi spriječili članove obitelji da se priblliže zdanju.</p>
<p>Irački premijer Iyad Allawi počeo je u ponedjeljak turneju namijenjenu ponovnom uspostavljanju veza s arapskim zemljama, prvu po inozemstvu otkad je imenovan 1. lipnja, rečeno je iz njegova ureda. </p>
<p>Allawi je otputovao u 9 sati, a u njegovoj su se pratnji nalazili neki ministri. Bit će odsutan približno dva tjedna. Allawija u ponedjeljak očekuju u Jordanu, prvoj postaji njegove turneje koja uključuje Egipat, Siriju, Jordan, Libanon, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. »Ta bi nam turneja trebala omogućiti otvaranje nove stranice u odnosima s tim zemljama, temeljene na obostranom poštovanju, zajedničkim interesima i regionalnoj sigurnosti«, kazao je Allawi jordanskom dnevniku Al Arab al Yom, prije početka turneje. </p>
<p> »Pitanje duga i kompenzacija razmotrit će se, i nadam se da će naša arapska braća imati razumijevanja«, dodao je on, ističući: »Pokušavamo anulirati 95 posto dugova«. Vanjski dug Iraka iznosi približno 120 milijardi dolara, od čega 50 milijardi otpada na bogate naftne monarhije u Zaljevu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kina povod novog spora SAD-EU </p>
<p>Francuzi i Nijemci predlažu da se u interesu boljih odnosa i razvoja gospodarske suradnje udovolji kineskim zahtjevima i ukine zabrana prodaje oružja Kini, čemu se SAD žestoko protivi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li Kina biti povod novog spora Sjedinjenih Država i Europske unije? I to dosad najopasnijeg spora, jer mu je razlog ukidanje europske zabrane prodaje oružja Kinezima, čemu se Amerikanci odlučno protive. </p>
<p>Francuzi i Nijemci u posljednje vrijeme predlažu da se u interesu boljih odnosa i razvoja gospodarske suradnje udovolji kineskim zahtjevima i ukine zabrana uvedena poslije krvavog gušenja prosvjeda na Tiananmenu 1989. </p>
<p>Potkraj prošle godine, francuski predsjednik Jacques Chirac predložio je da se razmotri ukidanje embarga, o čemu je novinare izvijestio talijanski premijer Silvio Berlusconi, kao tadašnji predsjednik EU.</p>
<p>I predsjednik Europske komisije Romano Prodi izjavljuje da je vrijeme za razmatranje zabrane. I donedavni francuski ministar vanjskih poslova, Dominique de Villepin, reče da je »embargo zastario«. </p>
<p>Ukidanje zabrane Kini je važno jer bi se time na simboličnoj razini pokazalo da Europa zaboravlja, odnosno oprašta mrlju iz novije kineske povijesti. A možda još važnije, ojačale bi strateške veze Kine i Europe, išlo bi se prema stvaranju multipolarnog svijeta u kojem SAD ne bi bio jedina supersila, nego samo jedno od nekoliko globalnih središta moći.</p>
<p>Washington koristi svaku mogućnost da europskim dužnosnicima iskaže protivljenje ukidanju embarga. Učinio je to i američki predsjednik George W. Bush prošlog mjeseca, na summitu EU-SAD u Irskoj. Američka upozorenja su na simboličnoj i sigurnosnoj razini. Ukidanjem zabrane poručilo bi se kineskoj vladi da joj se opraštaju kršenja ljudskih prava. </p>
<p>Još važnije, europska najsuvremenija tehnologija postala bi dostupna Kinezima, što bi znatno ojačalo njihovu vojnu moć usmjerenu prvenstveno prema Tajvanu i sprečavanju američkog miješanja u moguće sukobe oko tog bogatog otoka s 23 milijuna stanovnika. </p>
<p>Amerikanci se užasavaju mogućnosti da njihove snage budu napadnute, ili da im se prijeti napadom oružjem njihovih saveznika u NATO-u, oružjem čiju su proizvodnju i sami pomogli. </p>
<p>Štoviše, prijenos europske tehnologije mogao bi ubrzati trgovinu oružjem, pa bi i Rusija mogla odustati od svoje sada suzdržane prodaje oružja Kini. A i američki proizvođači mogli bi zatražiti svoj udio u novim poslovima, što bi dovelo do nove utrke u naoružavanju. Američki dužnosnici upozoravaju da Peking koristi već poznate sporove među atlantskim saveznicima, pa i najnovije podjele oko Iraka i rata protiv terorizma kako bi produbio i iskoristio te razlike.</p>
<p>Iako se s europskim saveznicima zasad ne upušta u neugodne javne polemike o namjeravanom ukidanju zabrane, Washington je upravo dao na znanje da će se usprotiviti. </p>
<p>U američkom Kongresu pušten je u proceduru zakon kojim bi se zabranilo prijenos američke vojne tehnologije onim europskim zemljama koje bi prodavale oružje Kinezima te zabranilo Pekingu da kupuje od europskih kompanija koje bi poslovale s Kinezima. </p>
<p>Iako se najavljuje da bi europsku odluku o ukidanju zabrane trebalo očekivati već početkom jeseni, zasad je vjerojatnije da do toga neće doći. Između ostalog i zato jer bi za takvu odluku bio potreban pristanak svih članica EU-a, a Britanija, čiji je glas podjednako težak kao i francuski ili njemački, još uvijek poručuje da nije odlučila. I Europski parlament je protiv. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Berlusconija napustio ključni saveznik </p>
<p>Bossijev potez tumači se kao upozorenje Berlusconiju da neće dopustiti marginaliziranje svoje stranke u koaliciji desnog centra / Ostali članovi Sjeverne lige ostaju u vladi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar za reforme i čelnik Sjeverne lige Umberto Bossi podnio je u ponedjeljak ostavku na položaj u kabinetu premijera Silvija Berlusconija, čime je nastavljena kriza koja već tri tjedna potresa talijansku vladu. No, Bossijev odlazak neće, prema prognozama analitičara, ozbiljnije ugroziti Berlusconijevu vladu jer druga dva člana Sjeverne lige ostaju u koaliciji. </p>
<p>Bossijeva ostavka nije iznenađenje ni za premijera ni za talijansku javnost. Taj se potez očekivao zbog previranja unutar Berlusconijeve vlade desnog centra i razmirica između njegovih glavnih partnera - Sjeverne lige i Nacionalnog saveza - koje su se nastavile i nakon što je početkom mjeseca s položaja ministra gospodarstva smijenjen Giulio Tremonti.</p>
<p>On je morao otići zbog pritisaka Nacionalnog saveza, a činjenica da je Berlusconi popustio pred ultimatumom što mu ga je postavio Gianfranco Fini razbjesnila je Sjevernu ligu. Stoga se Bossijeva odluka o napuštanju vlade tumači kao jasan signal da neće dopustiti da se njegova stranka minorizira. </p>
<p>Službeno obrazloženje ostavke sasvim je drukčije. Iz Bossijeva su ureda za francusku agenciju AFP rekli da je riječ o »osobnim razlozima, pritiscima obitelji i zdravstvenim problemima«. </p>
<p>Bossi se, naime, u Švicarskoj oporavlja od srčanog udara što ga je doživio sredinom ožujka, a ostavku je podnio i na zastupničko mjesto u talijanskom parlamentu. BBC je objavio da će karijeru nastaviti kao zastupnik u Europskom parlamentu.</p>
<p>Sjeverna liga jednom je već srušila Berlusconijevu vladu kad je 1994. godine, nakon sedam mjeseci istupila iz koalicija zbog neslaganja oko mirovinske reforme. No, u drugoj koaliciji Bossi se pokazao Berlusconijevim najpouzdanijim saveznikom, pa analitičari ocjenjuju da će premijer nakon njegova odlaska ostati u teškom položaju. U slučaju da se povijest ponovi i da cijela Sjeverna liga istupi iz Berlusconijeve vlade, preostale tri stranke koalicije imat će dovoljnu većinu za vladanje, ali to više neće biti ona koju su 2001. godine izabrali Talijani, te će se, najvjerojatnije, sazvati prijevremeni izbori. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za Rusiju Amerika treći prioritet</p>
<p>Vladimir Putin ocjenjuje da su prioriteti ruske vanjske politike ZND i Europa, a SAD je tek na trećem mjestu / Kako se približavaju američki predsjednički izbori, iz Rusije se sve manje čuju tonovi koji bi se mogli na bilo koji način iščitati podržava li Kremlj sadašnjeg stanara Bijele kuće ili želi promjenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve se u svijetu mijenja, pa tako i prioriteti. Govoreći nedavno ruskim veleposlanicima u svijetu, ruski predsjednik Vladimir Putin je istaknuo da je glavni cilj ruske vanjske politike ostvariti bolju povezanost unutar Zajednice nezavisnih država, drugi prioritet je Europa, a Amerika je tek na trećem mjestu.</p>
<p>Ruski predsjednik i nadalje smatra da je na djelu dugoročno partnerstvo, izraz koji se već duže vrijeme koristi u odnosima dviju zemalja i koji pokazuje da suradnja ide dobro, da većih problema nema, ali da i znatnijih pomaka također nema.</p>
<p>Kako se približavaju američki predsjednički izbori, iz Rusije se sve manje čuju tonovi koji bi se mogli na bilo koji način iščitati podržava li Kremlj sadašnjeg stanara Bijele kuće ili želi promjenu. U posljednje se vrijeme najčešće govori o potrebi zajedničke borbe protiv terorizma, i to je gotovo jedina točka gdje se dvije velike države u potpunosti slažu.</p>
<p> U svemu drugom ima pukotina, pa je čak posljednjih mjeseci izbila i pokoja iskra nesporazuma; čule su se optužbe i tonovi za koje se mislilo da su prošlo vrijeme. Kad se u optuživanje na račun demokracije u Rusiji uključio i staloženi Colin Powell, svjetski su analitičari procjenjivali nije li na pomolu zahlađenje odnosa između Rusije i SAD-a. To se, ipak, nije dogodilo, ali su za Ruse Amerikanci »pali« na treće mjesto prioriteta.</p>
<p>Putin je diskretno dao naslutiti da je zadovoljan svojim odnosima s predsjednikom Georgeom Bushom, ali ne i sa svim krugovima američkog društva. Što je konkretno ruski šef države mislio pod tim krugovima teško je pročitati, ali je jasno da mnogim centrima moći u Americi ne odgovara da se Rusiju promovira u strateškog američkog partnera i da ne odgovara svima da se nastavi val ulaganja američkog kapitala u Rusiju.</p>
<p>Realno, Amerika je danas velesila a Rusija bivša velesila. Kolikogod Vladimir Putin najavljuje da će baš od Rusije zavisiti nova arhitektura međunarodnih odnosa, teško da će tako i biti. Jer, važnost Rusije u današnjem svijetu više nije onakva kao prije petnaestak godina. Ekonomski problemi sve više muče veliku Rusiju, NATO se približava ruskim granicama, disciplina popušta i unutar ZND-a, i koliko god to Putin smatra dobrim, zabrinutost unutar Rusije raste.</p>
<p>Vladimir Putin ponovio je da jedan od ruskih prioriteta ostaju (ili postaju) Indija i Kina. Dobro procijenivši da centar svjetskog ekonomskog razvoja postaje Azija, Putin ponovno nudi Indiji i Kini ruku pomirenja i stvaranje neformalnog bloka koji bi bio efikasan odgovor na ujedinjenu Europu koja traži nova tržišta, i uvijek jaku Ameriku koja se ne miri s tim da su i drugi zainteresirani za »njena« tržišta.</p>
<p>Vladimiru Putinu ipak jedno ide na ruku: prilike u Rusiji su konsolidirane, on je suvereni vladar velike države bez pravog konkurenta i sad ima i vremena i prostora više se posvetiti vanjskoj politici.</p>
<p>Putin je dobro ocijenio da nije vrijeme za otvaranje bilo kakve rasprave s Amerikom i da trebaju proći izbori kako bi se kontakti predsjednika, pa bio u Bijeloj kući i dalje Bush ili došao Kerry, nastavili. Ni s dolaskom Kerryja bitnije se ne bi promijenili američko-ruski odnosi, koji su usprkos svemu stabilni, kako to političari vole reći.</p>
<p>Za Putina je važnije učiniti poteze koji bi pokazali da se stavovi Rusije respektiraju, a ujedno vlastita krizna žarišta, poput onog u Čečeniji, držati pod kontrolom.</p>
<p>Zanimljivo, ruski je predsjednik razgovarajući sa svojim veleposlanicima govorio i o potrebi da Rusija obnovi odnose »tamo gdje je u prošlosti uložila velike resurse«. Tu je Putin mislio na istočnu Europu, ali i Srednji istok i Afriku. Koliko će raspoloženje i tamo biti za unapređenje odnosa s Rusijom ostaje pitanje bez odgovora.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Nedostaju spojnice autoceste s već izgrađenim prometnicama</p>
<p>U svom pismu objavljenu 9. srpnja 2004. gosp. Ivo Rilović predlaže rješenje za ublažavanje sve veće gužve na naplatnim kućicama u Lučkom. Uz te prijedloge, trebalo bi što hitnije prije naplatnih kućica izgraditi spojnice autoceste s već izgrađenim prometnicama. Mislim na pravac prema Slavonskom Brodu, Varaždinu, Krapini i Bregani.</p>
<p> Tako bi onaj dio putnika koji vozi prema spomenutim mjestima jednostavno bez čekanja u Lučkom vozio u svom smjeru i naplatu cestarine imao u mjestu svoga odredišta ili na kraju autoceste. Ovako ti putnici čekaju u istoj koloni sa Zagrepčanima, kojima je to kraj putovanja. Svi ti putnici nekoliko kilometara poslije naplate u Lučkom opet ulaze na prometnice u spomenutim smjerovima. </p>
<p>Vjerujem da vozači koji dožive tu torturu nemaju baš neko visoko mišljenje o našim »mozgovima« koji vode organizaciju prometa. </p>
<p>No, možda je svaka novoizgrađena prometnica u nas u vlasništvu nekog drugog poduzeća i problem je kako podijeliti naplaćenu cestarinu, pa je za njih postojeće nepodnošljivo rješenje najjednostavnije.</p>
<p>VLADO ŠULENTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Protiv pokretanja stečaja za Puto, Hrvatskoj potrebna još najmanje dva slična postrojenja </p>
<p>Sva je prilika da će Zagrebačko poglavarstvo i Skupština pokrenuti postupak stečaja Trgovačkog društva Puto, jedinog postrojenja za uništavanje opasnog organskog infektivnog i bolničkog otpada u Hrvatskoj, koje nakon požara u skladištu u ljeto 2002. stoji bez posla, a na »hladni pogon« do sada je bez ikakve potrebe potrošeno više od deset milijuna kuna.</p>
<p> Osobno sam sa suradnicima vodio taj projekt, izgradnju i pogon četiri godine, do izbora 2000. Tada je smijenjena uprava i postavljena nova. Smijenjeni su doktori znanosti i inženjeri, a otkazano tvrtkama s referencijama (»Ekonerg« i dr.), koji su vodili projekt i pokusni pogon, a došli su na njihova mjesta politički odabrani kadrovi.</p>
<p> Nakon požara, koji je – kako mnogi sumnjaju – namjerno podmetnut, činovnicima Puta u tijeku je sudski proces, a političari se prave da to s njima nema nikakve veze i spremni su za rezanje novih vrpci i betoniranje temeljnoga kamena (za mnoge od njih bilo bi bolje, a i za nas, da ostanu »betonirci«). </p>
<p>Uzgred budi rečeno, i kod projekta sanacije deponije u Jakuševcu postavljena nova uprava 2000. godine izmijenila je projektno rješenje sanacije, nakon čega je došlo do nesreće i pucanja brtvenih slojeva na plohi 3 i 4 i do nove štete od 30 milijuna kuna, te provela sanaciju sanacije. </p>
<p> Puto je dobio sva priznanja struke: Državnu nagradu za zaštitu okoliša, nagradu Grada Zagreba, Insituta »Hrvoje Požar«, te u dva navrata, nakon sastanaka i zaključaka, očajne apele gospodarstva u grupaciji industrije Hrvatske gospodarske komore. Stručnjaci Svjetske banke (za spaljivanje starih lijekova iz donacija) te direktori bečke spaljivaonice (dr. Rugentaller i drugi) potvrdili su kvalitetu zagrebačkoga postrojenja, stručnjaka, zaposlenika i uprave još 1998. godine, ali sve je to, izgleda, uzalud!</p>
<p>Zbog mnogih nesporazuma i oprečnih izjava želja mi je na ovaj način pripomoći rješavanju tog egzistencijalnoga problema, kako za grad Zagreb tako i za cijelu Hrvatsku, koja nema niti jedno postrojenje za zbrinjavanje opasnog organskog otpada, a ni postrojenje za anorganski, bolnički odnosno infektivni otpad. Nedavno je propao pokušaj aktiviranja i dovršetka izgradnje spalionice opasnog otpada za 15 tisuća tona u Sisku. U nas takvog otpada godišnje nastaje do 60 tisuća tona, što je ujedno i najveći ekološki problem Hrvatske na koji je upozorila Europska unija. </p>
<p>Predlažem zaustavljanje postupka stečaja i provedbu odluke Skupštine grada Zagreba od 27. ožujka 2003., hitno aktiviranje postojećeg postrojenja Puto uz nužnu rekonstrukciju na postojećoj lokaciji i izgradnju jednoga ili dva međuskladišta opasnog otpada na širem području Zagreba. </p>
<p>Potrebna su još najmanje dva slična postrojenja i desetak međuskladišta na području cijele Hrvatske, prema predloženoj Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, jer ipak valja nama preko rijeke – tj. u Europsku uniju, ali na sadašnji način u tomu sigurno nećemo uspjeti!</p>
<p>STJEPAN NIKOLIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Može li se ipak izbjeći zaraza HIV-om uzimanjem tuđe krvi</p>
<p>Gospodin ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang tvrdi da se ne može izbjeći da netko bude zaražen HIV-om u onom slučaju kada je darovatelj tek obolio, pa se to u krvi odmah ne da ustanoviti.</p>
<p> Mora se reći da se i ta opasnost može spriječiti, i to tako da se krv darovatelja smatra neupotrebljivom sve dok se naknadnim uzimanjem maloga uzorka krvi ne ustanovi provjerom na HIV da je krv uzeta nekoliko dana prije uistinu zdrava. </p>
<p>LUKA VUCOKaštela</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bio sam zaprepašten koliko je u članku o tzv. slunjskom sindromu izmišljotina i nelogičnosti </p>
<p>U rubrici Stajališta (10. srpnja 2004.) pojavio se članak Ane Jurić-Šimunčić »Slunjski sindrom može izazvati plamen zatvorimo li oči«. Kao jedan od prisutnih na manifestaciji u Slunju o kojoj je riječ, bio sam zaprepašten koliko je laži, izmišljotina i nelogičnosti navedeno u članku. </p>
<p>Pozvao sam autoricu i pitao je li ona bila u Slunju. Odgovor je bio da nije, ali da joj je o tome pričala njezina prijateljica?! Kada sam ju pitao zašto nije spomenula povijesni kontekst sukoba u Drugom svjetskom ratu i genocid koji su izvršili jugosrbokomunisti i četnici nad hrvatskim narodom, rekla je da ona nije povjesničarka nego defektolog?!</p>
<p>Nedavno čitam Novi list koji spominje zločine »Crne legije« a ni riječi o četničkim ubojstvima u istočnoj Hercegovini koji su počinjeni u travnju 1941. i prije (12. svibnja 1926.), ni o jugokomunističkim zločinima u razdoblju koji članak spominje, kao strijeljanje 120 ustaša i vođe lokalnoga ustaškog pokreta u Livnu 7. kolovoza 1942., ubojstvo pedeset civila i zarobljenika iz Kupresa, itd. </p>
<p>Ovdje se po novinama piše kao da je ovo 1954. a ne 2004. godina. Kod paleoboljševika, koji se regularno (Zvonko Ivanković Vonta, na primjer) javljaju u Vjesniku, i kod »hrvatskih« novinara nema ni srpskoga državnoga terora, ni jugokomunista ni četnika.</p>
<p>DAVOR GLASNOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Još jedan »bombaški obračun« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak, desetak minuta nakon ponoći, u dvorištu obiteljske kuće Antuna Sokola u Klekovačkoj ulici u Zagrebu eksplodirala je improvizirana eksplozivna naprava koju je netko tamo bacio. Nitko nije ozlijeđen, ali je od eksplozije oštećen »golf« obitelji Sokol te motor »gilera« koji su bili u dvorištu, zatim pročelje kuće, rolete i stakla susjednih kuća te još jedno vozilo.</p>
<p>Antun Sokol nam je u ponedjeljak poslijepodne rekao kako smatra da je ovo djelo povezano s istragom koja je protiv njega pokrenuta zbog krivotvorenja novca, te da je podmetanje bombe i prijetnje koje je ranije primao pokušaj jedne skupine ljudi da se na njega napravi pritisak kako bi promijenio svoj iskaz na sudu te neke od tih osoba time poštedio kaznenog progona.</p>
<p>Naime, kod Sokola su prije nekoliko mjeseci otkrivene krivotvorene novčanice od po 500 eura kada ih je u mjenjačnici »Fran-kuna« pokušao razmijeniti. Tijekom iznošenja svoje obrane Sokol je istražnom sucu rekao da mu je krivotvoreni novac dao Z. B. kao povrat duga. Nakon toga je Z. B. pritvoren i protiv njega je pokrenuta istraga. No, kako Sokol tvrdi, nakon što je dao iskaz istražnom sucu, isti su mu dan počele stizati prijeteće poruke. Nakon što je Z. B. pušten iz pritvora, počeo je, zajedno s bratom A. B., učestalo prijetiti Sokolu i njegovoj obitelji da će ih sve pobiti i dignuti im kuću u zrak, a obračun je, kako tvrdi Sokol, početkom lipnja spriječila policija. Antun Sokol smatra da su upravo Z. B. i A. B postavili eksplozivnu napravu u njegovo dvorište, te je protiv njih podnio kaznenu prijavu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>S informativnog razgovora izašao pretučen, pa završio na operaciji </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – »Prometna situacija na području općine Cestica u posljednje je vrijeme kritična, jer se kamioni stranih, ali i hrvatskih državljana kreću velikom brzinom, no policajci kontroliraju uglavnom domaće stanovništvo i to u vrijeme kad dolaze s posla. Naše se ljude kažnjava, dok se prema drugima na poduzimaju nikakvi postupci«, priopćio je u ponedjeljak načelnik Cestice Mirko Korotaj. </p>
<p>U priopćenju se navodi i da je njihov mještanin Miljenko Hip prije nekoliko dana bio na informativnom razgovoruu policiji, s kojeg se vratio pretučen i u vrlo lošem zdravstvenom stanju. Nakon tražene liječničke pomoći zadržan je na kirurgiji, gdje su mu ustanovljene teške tjelesne ozljede i bio je na operaciji.</p>
<p>»Općinski čelnici traže da Ministarstvo unutarnjih poslova i PU varaždinska ispitaju jesu li toga dana policajci prekršili svoje ovlasti te da provedu unutarnju kontrolu. Tražimo da se te policajce primjereno kazni te da odgovorni za takvo ponašanje podnesu ostavke«, ističe Korotaj.</p>
<p>Mještani su nezadovoljni i graničnim policajcima, budući da na hrvatsku stranu dolaze slovenski policajci koji ne poznaju stanovništvo i dolazi do neželjenih sukoba, pa zahtijevaju da kontrolu obavljaju hrvatski policajci. </p>
<p>Općenito nezadovoljni sigurnosno prometnom situacijom na općinskom području, pitaju i kako to da policajci ne vide da je cesta kod farme Križovljangrad opasna po život, jer korisnici farme nekontrolirano na cestu puštaju stoku.</p>
<p>U PU varaždinskoj potvrdili su nam da je 14. srpnja u poslijepodnevnim satima u Policijsku postaju Varaždin došao dvadesetogodišnji Miljenko Hip radi davanja obavijesti o počinjenju više kaznenih djela. </p>
<p>Nedugo nakon napuštanja postaje, oko 23 sata, zatražio je liječničku pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći Varaždin, a 15. srpnja nad njim je, navode policajci, »izvršena bolnička intervencija« u varaždinskoj Općoj bolnici, gdje se i sada nalazi. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo i službenici za zakonitost postupanja PU varaždinske utvrđuju sve okolnosti događaja, a javnost će o svemu biti obaviještena po završetku obrade. </p>
<p>Policajci ističu i da granični i prometni policajci kontroliraju sve vozače kako na prometnicama općine Cestica, tako i na samom graničnom prijelazu, a sigurnosno -prometna situacija na tom području ni po čemu ne odstupa od one u ostalim dijelovima županije. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U dvostrukom krovu kombija švercao 848 raznih šteka cigareta iz SCG</p>
<p>TOVARNIK</p>
<p> – Na Međunarodnom graničnom prijelazu Tovarnik, granični policajci vukovarsko-srijemske Policijske uprave u suradnji sa djelatnicima Carine u nedjelju su oko 23,20 sati otkrili krijumčara koji je iz Srbije i Crne Gore u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti ukupno 848 šteka raznih cigareta. Naime, u spomenuto je vrijeme na granični prijelaz Tovarnik, upravljajući kombi vozilom marke »VW«, litvanskih registracijskih oznaka, doputovao A.A. (47), državljanin Litve. </p>
<p>Iako je na carini napomenuo kako nema ništa za prijaviti, prilikom rutinske kontrole prtljažnog dijela kombija, carinici i policajci su uočili prepravke na krovnom prostoru vozila pa su posumnjali kako ima dupli krov, odnosno da se u međuprostoru nalazi krijumčarena roba. </p>
<p>Stoga je A.A. zajedno sa kombijem izdvojen na parkirališni dio, dok je od istražnog suca vukovarskog Županijskog suda zatražen nalog za pretres. </p>
<p>Temeljem naloga istražnoga suca, u ponedjeljak je u prijepodnevnim satima obavljen detaljan pretres kombija. </p>
<p>Sumnje carinika pokazale su se opravdanima jer je u spremnicima loše izrađenog i vrlo uočljivog duplog krovnog prostora pronađeno 500 šteka cigareta »West« i 350 šteka cigareta »LM«. </p>
<p>Cigarete su od A.A. uz potvrdu oduzete, dok je on, uz kaznenu prijavu zbog izbjegavanja carinskog nadzora, priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p>Po riječima načelnika vukovarsko-srijemske Policijske uprave, Josipa Grčanca, u prvih šest mjeseci ove godine na svim međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima u Vukovarsko-srijemskoj županiji zaplijenjeno je 162.325 kutija cigareta, dok je samo u prvih dvadesetak dana ovoga mjeseca zaplijenjeno 25.840 kutija cigareta, što, tvrdi načelnik, ukazuje da se trend krijumčarenja cigareta iz mjeseca u mjesec povećava.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vozač autobusa s ruskom djecom tvrdi da nije kriv za nesreću</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Direktor zadarskog prijevozničkog poduzeća »Puntamika Line«, Vlado Deranja, u ponedjeljak je demantirao napise većine hrvatskih novina i Hrvatske televizije koji su za tešku prometnu nesreću koja se dogodila na kod Barbana u Istri, optužili vozača Puntamike M.J. (53) koji je, prema izvještavanju novinara, zaspao za volanom.</p>
<p>»Takvo izvještavanje je apsurdno, jer vještaci još nisu utvrdili pravu istinu. Naš vozač tvrdi da se nesreća dogodila, jer je osobni automobil iz suprotnog smjera prešao na njegovu stranu kolnika. On je, objasnio je vozač autobusa, da bi izbjegao izravan sudar, skrenuo i sletio u provaliju. Vozio je samo 54 kilometra na sat i nema ni riječi o tome da je zaspao ni u jednom trenutku. Ujedno, autobus kojim su prevožena djeca, bio je potpuno ispravan. Direktor »Puntamika Linea«, odmah nakon nesreće, otputovao je u Pulu na razgovor s policijom. Kakva će biti sudbina vozača još nije sigurno, no uprava tvrtke tvrdi da oni nisu krivi. </p>
<p>Ipak, prema riječima glasnogovornika PU istarske Roberta Pavlekovića pretpostavlja se da se nesreća dogodila, jer je vozač zaspao. U trenutku nesreće u autobusu je bilo 13 ruskih dječaka i djevojčica s voditeljicom koji su ljetovali u Splitu, a vozili su se na aerodrom u Pulu odakle su avionom trebali otputovati u Novosibirsk. </p>
<p>U nesreći je 14-godišnji dječak zadobio teške ozljede zbog kojih mu je amputirana desna podlaktica nakon čega je prebačen u KBC Rijeka, dok je 16-godišnja djevojčica zbog potresa mozga zadržana na liječenju u pulskoj bolnici. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Direktor mu obustavio kredit i odbijao dati radnu knjižicu i plaću</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varaždinskom Općinskom državnom odvjetništvu obratio se Ivan Novoselec iz Sračinca s pomalo neobičnim zahtjevom, da ispitaju eventualnu kaznenu odgovornost njegovog bivšeg poslodavca. </p>
<p>Naime, on već tjednima ima problema sa svojim bivšim poslodavcem koji mu, kako tvrdi, ne želi isplatiti plaću. Radio je u jednom varaždinskom poduzeću do 21. lipnja, nakon čega je sam dao otkaz, nezadovoljan visinom plaće, ali i time što mu poslodavac unatrag dva mjeseca plaću uopće nije isplatio. »Radio sam tamo četiri mjeseca na montaži PVC stolarije, direktor mi je plaćao 11 kuna po satu, s tim da se od ponedjeljka do petka radilo minimalno deset sati dnevno, a subotom šest sati, pa i više. Posljednja plaća koju sam dobio iznosila je 1550 kuna, no plaću nam nikad nije davao u cijelosti, već u ratama«, tvrdi Novoselec. Cijeli je problem nastao kad je Novoselec želio dići kredit. S papirima je otišao k direktoru poduzeća, koji ih je potpisao i sve je bilo u redu, no kad je došao u banku, rekli su mu da je kredit obustavljen, jer je njegov direktor to tražio. »Ne znam zašto je to učinio, jer on nije bio jamac niti je taj kredit trebao otplaćivati. On je samo potpisao da kod njega radim i ništa drugo«, rekao je Novoselec. Nakon toga je dao otkaz, iako je imao ugovor s poduzećem na godinu dana, s mogućnošću produljenja. Osim toga, kaže, to je poduzeće za njegovo zapošljavanje putem Zavoda za zapošljavanje dobilo novce. Direktor mu nakon toga nekoliko tjedana nije želio vratiti radnu knjižicu, niti mu je htio dati ispis njegovih radnih sati, kao ni plaću. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Industrogradnja će u Sibiru graditi trgovački centar i hotel</p>
<p>Ugovor o izgradnji trgovačkog centra u Ekaterinburgu vrijedan je 36 milijuna dolara / Industrogradnja uskoro očekuje i zaključivanje ugovora o gradnji hotela u istom gradu u vrijednosti od 16 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrogradnja je na međunarodnom natječaju dobila posao izgradnje trgovačkog centra Ural u Ekaterinburgu u Rusiji, vrijedan 36 milijuna dolara, odnosno 220 milijuna kuna, objavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave zagrebačke Industrogradnje Zvonimir Matić. Industrogradnja će tako projektirati instalacije te izvesti građevinske, obrtničke i instalaterske radove, kao i uređenje interijera. Investitor projekta je tvrtka Render, inače vodeća tvrtka za izgradnju trgovačkih centara u Ekaterinburgu.</p>
<p>Trgovački centar, površine 59.000 četvornih metara na tri kata, bit će izgrađen za najviše dvije godine. U sklopu centra nalazit će se hipermarketi, trgovine namještaja, salon automobila, kino-dvorane, kuglana, klizalište i ugostiteljski objekti.</p>
<p>Prema riječima Vladimira Kovača, voditelja Sektora za poslovanje u inozemstvu, Industrogradnja bi mogla zaključiti i ugovor za izgradnju hotela u Ekaterinburgu u vrijednosti od 16 milijuna dolara, a otvaraju se i poslovne mogućnosti u drugim dijelovima Rusije.</p>
<p>Kovač ističe kako na hrvatskom tržištu djeluje oko 70.000 građevinara, dok ih na moskovskom djeluje oko milijun. Privatni investitori u Rusiji sva dugovanja uredno plaćaju, dodaje Kovač, te napominje kako je u Rusiji poštivanje rokova i kvalitete izvedbe osnovno pravilo za bilo koji oblik partnerstva.</p>
<p>U Industrogradnji smatraju kako su oni jedina preostala hrvatska građevinska tvrtka koja radi u Rusiji. U prošloj godini Industrogradnja je imala ugovorene poslove u vrijednosti od 93,82 milijuna kuna, od čega se čak 91,44 milijuna kuna odnosi na Rusiju. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u Iranu početkom listopada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo boravit će u Iranu od 1. do 5. listopada, tijekom održavanja Međunarodnog sajma industrije u Teheranu. Na čelu izaslanstva bit će državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković. Prilikom boravka izaslanstva u Teheranu bit će potpisan ugovor o carinskoj suradnji. U sastavu hrvatskog izaslanstva bit će predstavnici Đure Đakovića, Končara, Ine, Gredelja, Zagrebačkog velesajma i slobodnih zona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Club Adriatic započinje privatizaciju odmarališta Perna, Baško Polje i Kupari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Početak privatizacije tri od devet odmarališta kojima upravlja tvrtka Club Adriatic - Perna, Baško Polje i Kupari - uslijedit će po modelu javno-privatnog partnerstva do kraja godine, najavio je direktor Cluba Adriatic Goran Hanžek. Za kompleks Perna kod Orebića na Pelješcu i Baško Polje na makarskoj rivijeri se, ističe Hanžek, još ovoga ljeta planiraju objaviti međunarodni natječaji za izradu modela javno-privatnog partnerstva, kao i izabrati konzultante. Još nije dogovoreno hoće li natječaji za tu prvu fazu biti javni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Belišće otkupljuje dionice koprivničkog Bilokalnika po cijeni od 60 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Belišće je objavilo javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Bilokalnika. Belišće je inače većinski vlasnik Bilokalnika u kojem ima 51,99 posto dionica, a preostalim dioničarima nudi otkupnu cijenu od 60 kuna po dionici.</p>
<p>U sklopu Grupe Belišće posluju slovenska tvrtka Valkarton d.d. iz Logateca, makedonska Komuna a.d. iz Skopja, Unijapapir d.d. iz Zagreba, te Tvornica elektro opreme d.o.o. i Tvornica za preradu drva d.o.o. u Belišću. Najveći dioničari Belišća su IFC, PBZ i Kapitalni fond. Nakon Belišća, najveći dioničari Bilokalnika su Ceufin brokers, predsjednik Uprave Bilokalnika Zdravko Dimač, te Podravska banka. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Polugodišnja prodaja Podravke vrijedna 1,57 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema nerevidiranim rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci 2004. Grupa Podravka ostvarila je 1,572 milijarde kuna prihoda od prodaje, što je tri posto više nego u prošlogodišnjem prvom polugodištu.</p>
<p>Pritom je prihod od prodaje prehrambenih proizvoda i pića porastao četiri posto te premašio milijardu kuna (1,015 milijardi), farmaceutika bilježi pad prihoda od jedan posto, na 291 milijun kuna, dok je prodaja trgovačke robe porasla pet posto, na 265,9 milijuna kuna. Prodaja Vegete veća je za devet posto.</p>
<p>Prodaja na domaćem tržištu ostala je na prošlogodišnjoj razini, dok je na inozemnim tržištima ostvaren rast od šest posto. Najveći porast zabilježen je na poljskom tržištu, gdje je prodaja gotovo dvostruko veća nego u istom lanjskom razdoblju, te su oba poduzeća u Poljskoj financijski pozitivna. Porast prodaje od pet posto zabilježen je i na tržištu jugoistočne Europe, na kojem je ostvareno ukupno 22 posto ukupne prodaje Grupe Podravka. Kako je već objavljeno, polugodišnja neto dobit Grupe iznosi 52 milijuna kuna, dok je operativna dobit (EBIT) 70 milijuna kuna. Zaduženost Grupe smanjena je u odnosu na kraj 2003. za 11 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Deutche Börse pregovara sa Švicarskom burzom o proširenju suradnje</p>
<p>Deutsche Börse, najveća europska burza po tržišnoj kapitalizaciji, zainteresirana je za preuzimanje burze u Zürichu, pete po veličini europske burze </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deutsche Börse, najveća europska burza po tržišnoj kapitalizaciji, uputila je Švicarskoj burzi (SWX) poziv na pregovore o »proširenju njihove sadašnje suradnje«, potvrdili su predstavnici obiju burzi, ali bez dodatnih pojašnjenja. U medijima se tako špekulira kako je Deutsche Börse zainteresirana za preuzimanje SWX-a, inače pete europske burze, ali i kako frankfurtska burza namjerava otkupiti SWX-ov udjel u njihovoj zajedničkoj podružnici Eurex, najvećoj svjetskoj burzi financijskih derivata. Dionica Deutsche Börse je do ponedjeljka poslijepodne pala neznatnih 0,1 posto. Dionicama SWX-a, koji je u vlasništvu oko 60 banaka, ne trguje se na burzi.</p>
<p>Među gubitnicima je u ponedjeljak s padom od 2,6 posto bila i njemačka farmaceutska i kemijska grupacija Bayer, koja je najavila preuzimanje Rocheova odsjeka za lijekove bez recepta (OTC) za 2,38 milijardi eura - nešto više nego što se očekivalo. Tim će preuzimanjem Bayer postati treći proizvođač u svijetu na OTC tržištu, s godišnjim prihodom od oko 2,4 milijarde eura ili oko pet posto svjetskog tržišta. Veći su samo američki Johnson & Johnson i britanski GlaxoSmithKline. Bayer očekuje da će preuzimanjem Rocheova odsjeka u sljedeće tri godine ostvariti uštedu od 100 do 120 milijuna eura. Dionica Rochea pala je 0,4 posto.</p>
<p>Europski su indeksi u ponedjeljak mahom pali. Frankfurtski Dax je pao 0,5 posto, dok je londonski FTSE 100 izgubio 0,2 posto. Pariški CAC 40 je pao 0,3 posto, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2599,4 boda. Milanski MIB 30 je pao 0,2 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Interes ulagača za komercijalnim zapisima Medike premašio očekivanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog velikog interesa ulagača planirani iznos prve tranše komercijalnih zapisa Medike s 50 milijuna kuna povećan je za deset milijuna kuna, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju programa izdavanja komercijalnih zapisa Medike vrijednih 100 milijuna kuna, čija je prva tranša od 60 milijuna kuna izdana prošlog tjedna i uvrštena na Zagrebačku burzu. Prema riječima člana Uprave Medike Jasminka Hercega, 60 posto izdanja prve tranše upisale su poslovne banke, a 40 posto investicijski fondovi. Udio kratkoročnih dugovanja u ukupnom dugu Medike, po riječima predsjednika Uprave Damira Kuštraka, nakonprve faze financijskog restrukturiranja tvrtke je smanjen na 50 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatskoj ove godine iz CARDS-a 76 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će iz programa CARDS u ovoj godini dobiti 76 milijuna eura, priopćilo je u ponedjeljak izaslanstvo Europske komisije u Zagrebu. Kako stoji u godišnjem programu za Hrvatsku, najviše novca iz CARDS-a, 21,85 milijuna eura, eurokrati su nam ove godine namijenili za projekte iz unutarnjih poslova i pravosuđa. Slijedi područje gospodarskog i socijalnog razvoja, za koje Europska komisija u 2004. Hrvatskoj dodjeljuje 17,75 milijuna eura. Nešto manje novca, 17,5 milijuna eura, Bruxelles će nam dati za demokratsku stabilizaciju, dok je za jačanje upravnoga kapaciteta namijenjeno 15,1 milijun eura. Najmanje novca, 3,8 milijuna eura, alocirano nam je za projekte zaštite okoliša. </p>
<p>CARDS-program predstavlja financijsku potporu procesu stabilizacije i pridruživanja, te je namijenjen zemljama zapadnog Balkana - Albaniji, BiH, Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori te Hrvatskoj. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>SN holding i Epima otkupljuju dionice Dom holdinga po 60 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - SN holding d.d. i društvo Epima d.o.o. koji zajedno drže ukupno 39,17 posto Dom holdinga, objavili su javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica. Preostalim dioničarima Dom holdinga ponuđena je otkupna cijena od 60 kuna po dionici čija je nominalna cijena 100 kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nagrada Euromoneya Privrednoj banci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Časopis Euromoney dodijelio je Privrednoj banci nagradu za izvrsnost (The 2004. Euromoney Awards for Excellence). Nagrada Euromoneya treća je takve vrste dodijeljena PBZ-u, priopćeno je u ponedjeljak iz Privredne banke. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Dalmatinka« raskida ugovor s tvrtkom »La Distributre« iz Italije</p>
<p>SINJ</p>
<p> – Skupština vjerovnika sinjske tvornice konca »Dalmatinka« u stečaju, u ponedjeljak je u trećem nastavku zasjedanja na Trgovačkom sudu u Splitu, većinom glasova donijela odluku o raskidu temeljnog ugovora o prodaji te tvornice talijanskoj tvrtki »La Distributre«.</p>
<p>Prema Zakonu o stečaju, stečajni sudac ne mora prihvatiti takvu odluku. Raskidu ugovora, međutim, protivi se i trenutačni stečajni upravitelj Dalmatinke Ante Lozić, koji je najavio i ostavku ako stečajni sudac potvrdi odluku Skupštine vjerovnika.</p>
<p>Inače, predstavnici bivših i sadašnjih radnika sinjske Tvornice konca, koje zastupa splitska odvjetnica Doris Košta, glasovali su za raskid ugovora zbog – kazao je Branko Matić, predsjednik Stožera za obranu prava bivših radnika »Dalmatinke« – brojnih nepravilnosti počinjenih u postupku provedbe ugovora o prodaji tvornice talijanskom kupcu.</p>
<p>Na skupštini vjerovnika ujedno je usvojen i prijedlog Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da se protiv bivše stečajne upraviteljice »Dalmatinke« Branke Tuđen-Mazuth pokrene sudski postupak radi naknade štete koju je, navode oni, prouzročila radnicima i sinjskoj Tvornici konca.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Industrijska proizvodnja povećana 2,8 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju je bila veća za 2,8 posto u usporedbi s lipnjem prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Ministrica platila kaznu, novinar Jurić nije otišao u zatvor</p>
<p>Telefonski mi se javila ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt kazavši mi da je upravo ona osobno podmirila moju kaznu. Iako razočaran, spoznaja da je kaznu platila sama ministrica pravosuđa donijela mi je moralnu satisfakciju- jer je cijeli slučaj dobio na težini, a ja iz svega mogu izaći uzdignute glave, rekao nam je u ponedjeljak Miroslav Jurić</p>
<p>SLAVONSKI BROD/POŽEGA</p>
<p> - »Moja je želja bila otići u zatvor i odraditi kaznu od 72 dana, jer nisam htio platiti ni dopustiti da mi netko drugi plati novčanu kaznu od 12.600 kuna zato što se, unatoč pravomoćnoj presudi, ne smatram krivim za kazneno djelo zbog kojeg sam osuđen. No, dolaskom pred vrata požeške kaznionice, nisu me pustili unutra objasnivši mi da je netko platio kaznu umjesto mene. U početku sam bio vrlo razočaran, jer sam ovim činom htio ukazati na nepravilnosti u pravosuđu, te ustrajati u svojim načelima. Međutim, ubrzo mi se telefonski javila ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt kazavši mi da je upravo ona osobno podmirila moju kaznu. Iako razočaran, spoznaja da je kaznu platila sama ministrica pravosuđa donijela mi je moralnu satisfakciju, jer je cijeli slučaj dobio na težini, a ja iz svega mogu izaći uzdignute glave«, rekao nam je u ponedjeljak Miroslav Jurić, novinar i bivši glavni urednik Novog brodskog lista. </p>
<p>Jurić je presudom Općinskog suda u Požegi proglašen krivim za klevetu u sporu koji su pokrenuli sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Mirko Svirčević i tamošnji županijski državni odvjetnik Stjepan Haramustek, jer je kao glavni urednik u Novom brodskom listu prenio tekst iz tjednika Imperijala o navodnoj korumpiranosti suca i tužitelja.</p>
<p>Dakle, da apsurd bude veći, Jurić nije optužen za svoje djelo, nego za nešto što je objavio tjednik Imperijal, a što je on kao urednik Novog brodskog lista samo prenio. </p>
<p>»Imao sam razloga vjerovati navodima u Imperijalu i s etičkog stajališta smatrao sam da je dobro prenijeti taj tekst. Smatram da su moji tužitelji učinili sve kako bi spasili sebe, a znali su najbolji način kako to izvesti. Nisam osjetio potrebu da ih u tome spriječim jer, vidite, sada javno mnijenje daje svoj sud«, zaključio je Jurić.</p>
<p>Ovaj pedesetšestogodišnji novinar tako je u samo nekoliko dana obilježio povijest hrvatskog novinarstva - kao prvi novinar koji je u Hrvatskoj od njezina osamostaljena osuđen za klevetu i kojemu je, nakon što je odbio platiti novčanu kaznu, određena zatvorska kazna, te kao prva osoba kojoj je ministrica pravosuđa, osobno, podmirila kaznu koju mu je pravomoćnom presudom odredio sud. </p>
<p>»'Dok sam ja ministrica pravosuđa ni jedan novinar za ono što je objavio neće ići u zatvor', kazala mi je, među ostalim, ministrica kada me obavijestila o tome da je ona platila iznos moje kazne«, ispričao nam je Jurić, te dodao kako mu je ministrica obećala da će ga idući tjedan posjetiti u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Prije Jurićeva odlaska u požeški zatvor, u koji se javio u ponedjeljak nešto prije podneva, dok nitko nije znao da kaznu ipak neće morati 'odležati', u Slavonskom Brodu sve je bilo u znaku dostojnog ispraćaja koji su mu priredili brojni kolege i sugrađani. </p>
<p>Na lokalnom brodskom radiju Jurić je sudjelovao u posebnoj jednosatnoj emisiji u kojoj su ga podržale brojne javne ličnosti, među kojima i donedavni pučki pravobranitelj Ante Klarić, dok su se u glazbenom dijelu emisije mogle čuti pjesme kao što su »Zenica blues« ili Thompsonova »Sude mi«.</p>
<p>Među brojnim novinarima koji su mu došli dati potporu našao se i predsjednik HND-a Dragutin Lučić koji je ustvrdio da je u posljednje vrijeme sve više pritisaka na novinare. </p>
<p>»Slučaj novinara Nacionala koji prema presudi mora uplatiti 16.000 kuna te slučaj novinarke Ljubice Letinić također su primjeri na koje su reagirale razne nevladine institucije«, kazao je Lučić zaključivši da je i ovo dokaz pokušaja miješanja politike u novinarstvo. </p>
<p>Juriću je potporu dao i umirovljeni novinar Radio Broda Nikola Jurić koji je u vrijeme bivše Jugoslavije proveo 14 dana u požeškom zatvoru nakon što je ispričao vic na račun ondašnjeg visokopozicioniranog političara Staneta Dolanca.</p>
<p>Miran nije ostao ni OESS oglasivši se priopćenjem u kojem se izražava zabrinutost zbog ovakvih događaja koji imaju »obeshrabrujući utjecaj na slobodu medija u Hrvatskoj«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>GONG: Istodobno održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora zakonski neprovedivo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Reagirajući na neslužbene najave o tome da bi se lokalni i predsjednički izbori trebali održati istodobno u prosincu ove godine, udruga GONG priopćila je u ponedjeljak da je to nemoguće provesti na temelju postojećih izbornih zakona.</p>
<p>Udruga se poziva na Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave koji propisuje da se redoviti lokalni izbori održavaju treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine pa bi u slučaju da se izbori održe izvan tog roka trebalo mijenjati postojeći zakon.</p>
<p>GONG navodi da Hrvatska nema zajednički zakon o tehničkom provođenju izbora pa za svake izbore postoji poseban zakon koji drukčije regulira raspisivanje i provođenje izbora.</p>
<p>Tako, navode u GONG-u, na predsjedničkim izborima sastav biračkih odbora, za razliku od lokalnih, ne smije biti stranački, a, među ostalim, drukčije je regulirano i promatranje izbora od domaćih nestranačkih promatrača.</p>
<p>U GONG-u stoga smatraju da bi istodobno održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora zapravo značilo paralelno održavanje izbora čime se ne bi postigla financijska ušteda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hotelijeri Kalmeti: U Hrvatsku dolaze gosti sa smanjenim budžetom</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – Očekivani porast broja gostiju od tri posto u odnosu na prošlu godinu vjerojatno se neće ostvariti, stoji u priopćenju koje je Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, u ponedjeljak poslao Božidaru Kalmeti, ministra mora, turizma prometa i turizma.</p>
<p> Uz ostalo, u priopćenju stoji kako treba konstatirati da kod nas ove godine dolaze gosti sa smanjenim budžetima, što se osjeća u trgovini i ugostiteljstvu. Hotelijeri predlažu povećanje kvalitete turističkog proizvoda kroz investicije u smještajne i izvanpansionske kapacitete te nastavak izgradnje krupne infrastrukture (ceste, kanalizacija, deponiji smeća...). </p>
<p>Ukazuju i na potrebitost profesionalizacije ukupne prodaje i marketinga u turizmu kroz promjenu kanala prodaje i nova tržišta. Prodaja, po njima, mora biti agresivnija. Od ministra traže da preispita efikasnost i efekte promocije i to na svim razinama sustava turističkih zajednica. Pravodobnim investicijama, odnosno suradnjom javnog i privatnog sektora, navodi se, mogla bi se povećati kvaliteta destinacije, te stvoriti preduvjeti za investiranje (urbanistički i provedbeni planovi). Trebala bi se objediniti ponuda neorganiziranog i sivog privatnog smještaja, te riješiti otvoreni problemi privatizacije i zemljišta. Od Vlade traže da potvrdi strateško mjesto turizma u gospodarstvu i da se temeljem toga podrede mjere njegova razvitka. Na kraju obraćanja ministru, hotelijeri traže koordiniran i sveobuhvatan plan pripreme iduće turističke sezone. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ministrica nije htjela otkriti tko je platio kaznu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S datumom 19. srpnja plaćena je kazna od 12.600 kuna za novinara Miroslava Jurića, čime je suspendirana odluka nadležnog suda u Požegi po kojoj je bivši glavni urednik Novog brodskog lista trebao otići u zatvor zbog pravomoćnog optuženja za kazneno djelo klevete putem sredstava javnog informiranja. Rekla je to u ponedjeljak na izvanrednoj konferenciji za novinare ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. Ministrica nije željela otkriti tko je platio kaznu, no dodala je da je uplatnica dostavljena sucu izvršenja koji je odmah donio rješenje o obustavi izdržavanja kazne. Škare-Ožbolt nije željela odgovoriti ni na upit je li upravo ona platila kaznu, s obzirom da je u nedjelju izjavila »Vjesniku« kako razmišlja o tome da iz osobnih sredstava plati kaznu umjesto Jurića jer ju je sram što živi u zemlji u kojoj novinari idu u zatvor. »U ovoj zemlji novinari neće ići u zatvor, ali će moći odgovarati u građansko-pravnim postupcima«, rekla je ministrica. »Smisao ove konferencije jest ukazati javnosti na bitnu razliku između dosadašnjih i novih rješenja u Kaznenom zakonu o djelu klevete. Po novom rješenju nijedan novinar neće moći ići u zatvor zbog toga što je u svojem članku naveo činjenice zbog kojih ga sud može osuditi na to kazneno djelo. Dokaz namjere da su činjenice u medijima iznesene s ciljem da se tužitelju nanese osobna i profesionalna šteta po novom rješenju je na teret tužitelja«, rekla je i upozorila da je to jedno od onih poboljšanja Kaznenog zakona koje ukida kaskadnu odgovornost u redakcijama (odgovornost urednika u odnosu na novinara koji je osporeni članak napisao).</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ugovor s Bechtelom omogućava Čačićev potpis</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - »Ugovor s Bechtelom, koji će biti potpisan, je profesionalan. To je velika američka tvrtka i ne dopušta ama baš nikakve manipulacije. Prema tome, govoriti o bilo kakvim mutnim radnjama sa strane ili ispod stola su obične gluposti, za razliku od protekle četiri godine kad su neki ministri, pa i ministar Radimir Čačić, koji je jasno radio sa svojim firmama i osiguranjima ili s kooperantima, ili je bio kooperant nositeljima posla i kroz Hrvatske vode, poticanu stanogradnju i kroz autocestu. Ivica Račan je sve te četiri godine radi političke trgovine sve skupa pokrivao, zataškavao i štitio«, izjavio je Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, na izvanrednoj konferenciji za novinare u ponedjeljak u Zadru. </p>
<p>»Dionica Zagreb-Sisak moći će se zamijeniti radovima koje će Bechtel obaviti na pravcu koje strane mogu dogovoriti najkasnije do izdavanja potvrde o preuzimanju radova određenih člankom 6., a to su radovi kroz Liku. Ovim izmjenama Sporazuma, koje je prošle godine potpisao ministar Čačić, omogućeno je da se zamijeni dionica Zagreb-Sisak s nekom drugom dionicom koju strane mogu dogovoriti do završetka radova kroz Liku«, nastavio je Kalmeta pokazavši kopiju ugovora koji je lani potpisao bivši ministar Čačić, točnije kopiju posljednje izmjene Sporazuma s Bechtelom. </p>
<p>Ministar je naglasio da su cijene koje se postižu javnim natječajima jednake cijenama po kojima radi Bechtel, a dionica Dugopolje-Šestanovac, duga 37 kilometara, stajat će 1,9 milijardi kuna. Jedan od preduvjeta potpisivanja novog ugovora bit će da na toj dionici bude angažirano 60 posto domaće građevinske operative, jer se tvrtka Bechtel na to obvezala ugovorom.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Izravne pogodbe su »eldorado« za korupciju</p>
<p>Ugovor s Bechtelom bez javnog natječaja »kao bivši premijer ocjenjujem skandaloznim i povratkom Hrvatske unatrag«, izjavio je SDP-ov predsjednik / Čačić ističe da se novi posao s Bechtelom ugovara izravnom pogodbom, iako još nije gotova projektna dokumentacija za autocestu Dugopolje – Šestanovac pa se ne zna na temelju čega ministar Kalmeta tvrdi da će posao stajati 1,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ugovaranje gradnje dionice Dugopolje – Šestanovac s Bechtelom bez javnog natječaja »kao bivši premijer ocjenjujem skandaloznim i povratkom Hrvatske unatrag«, izjavio je u ponedjeljak SDP-ov predsjednik Ivica Račan na zajedničkoj konferenciji za novinare s bivšim ministrom javnih radova Radimirom Čačićem, predsjednikom Središnjeg odbora HNS-a. Istaknuvši da je taj ugovor višestruko štetan za Hrvatsku, oni su odlučno odbacili prebacivanje odgovornosti za takav ugovor na bivšu vladu.</p>
<p>»Gospodin Maček, Vladin glasnogovornik, bezočno i bezobrazno laže«, tvrdi Čačić i poziva se na izmjene okvirnog sporazuma za autocestu Bregana – Zagreb – Dubrovnik, koje je nakon dugih pregovora bivša vlada potpisala s Bechtelom 19. prosinca 2003., a dokument je podijeljen i novinarima. U njemu su tadašnja vlada i Bechtel dogovorili da Vlada može, ali ne mora, bez natječaja Bechtelu, u zamjenu za gradnju autocesete Zagreb – Sisak, prepustiti gradnju neke druge dionice autoceste.</p>
<p>»Tada sam rekao da odgovorna vlada to neće napraviti jer bi u tom slučaju bila riječ o korupciji«, tvrdi Račan i pritom ističe da su izravne pogodbe »eldorado za korupciju«. Čačić je podsjetio da je za Bechtel pri koalicijskoj vladi lobirao današnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji je u to vrijeme, prema službenoj biografiji na Vladinim internetskim stranicama, bio direktor za Europu u washingtonskoj konzultantskoj kući Linvingston/Moffett.</p>
<p>Čačić ističe da se novi posao s Bechtelom ugovara izravnom pogodbom, iako još nije gotova projektna dokumentacija za autocestu Dugopolje – Šestanovac pa se ne zna na temelju čega ministar prometa Božidar Kalmeta tvrdi da će posao stajati 1,2 milijarde kuna. »To su i cijene i rokovi 'kako Bog da'«, istaknuo je Čačić, koji vjeruje da će ta dionica stajati između 1,5 i dvije milijarde kuna. Posao se dogovara na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ustvrdili su Čačić i Račan, jer se, prema sporazumu s Bechtelom, gradnja nove dionice može američkoj tvrtki povjeriti bez natječaja samo do potpisivanja potvrde da su preuzete već sagrađene dionice, što će se brzo dogoditi. »Formalno-pravno sve je to u redu, ali u biti je to kriminal«, istaknuo je Čačić. </p>
<p>Taj bi potez, ocjenjuje Račan, mogao ugroziti i Hrvatsko približavanje Europskoj uniji. A kakav je stav EU-a prema projektima koji se ugovaraju bez javnog natječaja najbolje svjedoči to što EU ne dopušta svojim razvojnim bankama, koje daju povoljne kredite, da sudjeluju u tako dogovorenim razvojnim projektima, ustvrdili su. Krediti tih banaka se nisu mogli koristiti ni za financiranje gradnje dionica koje je gradio i gradi Bechtel jer ih je bivša HDZ-ova vlada dogovorila bez javnog natječaja, objasnio je Račan.</p>
<p>Račan i Čačić tvrde da Sanaderova vlada na takav ugovor nije morala pristati ni pod političkim pritiskom kao na svojevrsnu kompenzaciju za odbijanje slanja trupa u Irak i potpisivanja sporazuma o neizručivanju američkih građana Međunarodnom sudu za ratne zločine. »Hrvatska je mala zemlja i normalno je da je u međunarodnim odnosima izložena pritiscima. Prvi drastični pritisak kojem je bila izložena naša vlada bio je upravo pritisak da se ne mijenjaju ugovori s Enronom i Bechtelom«, rekao je Račan. Pritom je istaknuo da je upravo sposobnost odupiranja pritiscima »test sposobnosti Vlade«.</p>
<p>Račan ocjenjuje da je izravna pogodba s Bechtelom samo jedan u nizu poteza koji pokazuju da se »novom retorikom pokušava prikriti stari HDZ«. Uz izravne pogodbe za poslove s velikim iznosima, kaže Račan, svjedoci smo i »povratka tzv. kumske privatizacije« te »nastojanja da se kontroliraju mediji ne bi li se smanjila opasnost od kritičkoga javnog mišljenja«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Bechtel je trebao ići na javni natječaj</p>
<p>Bez javnog natječaja ostat će mnogo otvorenih pitanja i »repova« koji su uvijek prisutni kada se ide na neposrednu pogodbu, kaže Mesić / Govoreći o visokoj zaduženosti, Mesić je rekao da je najveći dio toga otišao na razvoj infrastrukture, a on se »ne boji investiranja u razvoj«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Bechtel je trebao ići na javni natječaj za gradnju autoceste«, istaknuo je predsjednik Republike Stjepan Mesić gostujući u ponedjeljak na Hrvatskom radiju.</p>
<p>»Bez javnog natječaja ostat će mnogo otvorenih pitanja i 'repova' koji su uvijek prisutni kada se ide na neposrednu pogodbu«, istaknuo je Mesić i dodao da bi ta građevinska tvrtka možda i pobijedila na javnom natječaju. Mesić tvrdi da ne zna ništa o glasinama da iza cijelog slučaja stoji lobiranje ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. »Upravo da bi se izbjegla ovakva pitanja, potrebno je poštovati proceduru natječaja, u kojemu su svi ravnopravni«, ustvrdio je Predsjednik.</p>
<p>Komentirajući smjenu dvaju čelnih ljudi Hrvatskih cesta zbog kašnjenja s rokovima, Mesić je rekao da je »teško kazati koga je u toj vertikali trebalo smijeniti, no netko je trebao snositi posljedice za krive informacije«.</p>
<p>Govoreći o prijedlogu da se predsjednički i lokalni izbori održe zajedno, Mesić je napomenuo da za njega nije još čuo, no nema ništa protiv toga. »Ne znam bi li ta ušteda znatno popravila stanje u državi«, istaknuo je. Otkrio je da će neki od slogana za predsjedničku kampanju najvjerojatnije glasiti: Mi nemamo pravo na siromaštvo i Mi možemo bolje. Predsjednik nije htio reći bi li mu za izbore bila važnija potpora HDZ-a ili SDP-a.</p>
<p>Na upit je li Vlada prevarila birače neispunjenim jamstvima, Mesić je rekao da je »Vlada prenaglasila svoje mogućnosti«. Ipak, nastavio je, Vlada je nastavila nekoliko započetih projekata, nije odustala od europskog usmjerenja i nastavila je sa strateškim ciljevima. Govoreći o visokoj zaduženosti, Mesić je rekao da je najveći dio toga otišao na razvoj infrastrukture, a on se »ne boji investiranja u razvoj«.</p>
<p>Komentirajući to što je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt platila 12.600 kuna umjesto novinara Miroslava Jurića, optuženog za klevetu, Mesić je rekao da je ministrica željela skinuti s dnevnog reda nešto što bode oči. »Najviše bode oči to što su u slučaj izravno upletene osobe kojih se ticala preslika članka o navodnoj korumpiranosti«, rekao je Mesić.</p>
<p>Mesić očekuje da će kolovoz ipak »izvući« turističku sezonu koja je za sada podbacila. »Moramo se zapitati jesmo li u mogućnosti turizam voditi kao izvoznu granu, za koju možemo proizvesti robu i biti konkurentni«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kajin: Hrvatska mora zaposliti domaće građevinare </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »SDP-u ne preostaje drugo nego podržati Mesića na predsjedničkim izborima, koji za pobjedu mora osvojiti i 15 posto HDZ-ovih glasova«, rekao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Prema njegovim riječima, nitko ne vjeruje da bi HDZ na predsjedničkim izborima mogao podržati Mesića ili Slavena Leticu jer bi to njihovim biračima bio znak da im je stranka slaba.</p>
<p> Kajin smatra da se HDZ-u žuri s izborima kako bi odmah nakon njih mogao povući nepopularne poteze potrebne za gospodarsko i financijsko stabiliziranje zemlje. Naglasio je da se nigdje na svijetu lokalni i predsjednički izbori ne održavaju istodobno.</p>
<p>»Pred Hrvatskom su godine otrežnjenja, jer zemlja ne može živjeti samo na vanjskom dugu koji je prešao 26 milijardi dolara, a to zahtijeva od Vlade da što prije počne sa šok-terapijom zaustavljanja daljnjeg zaduživanja zemlje«, rekao je Kajin.</p>
<p>Što se tiče novog hrvatskog slučaja »0,0 promila«, Kajin kaže da ta zakonska odredba nije u skladu »sa zdravim razumom« te da će IDS pokrenuti saborsku inicijativu za izmjenu novog Zakona o sigurnosti prometa.</p>
<p>Što se pak »slučaja Bechtel« tiče, Kajin je istaknuo da Hrvatska mora ponajprije domaćoj građevinskoj operativi omogućiti punu zaposlenost, ali ne da joj pritom pogoduje. Također, za takve poslove treba raspisati međunarodne natječaje. »Ugovore treba poštivati, pa bili oni i na štetu Hrvatske, ali onaj tko je zaključio štetan ugovor, mora zbog toga i odgovarati«, ocijenio je Kajin. </p>
<p>D.H.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sindikati za petak od 10 do 12 sati najavili blokadu D-1 kroz Sinj</p>
<p>SINJ</p>
<p> - Članovi Hrvatske udruge sindikata Splitsko-dalmatinske županije i HUS-a sinjskog Autoprijevoza te podružnice Sindikata prometa i veza grada Sinja najavili su u ponedjeljak da će u petak, 23. srpnja, prosvjedovati i blokirati državnu cestu D-1 od Zagreba do Splita, i to od 10 do 12 sati kod Sinja.</p>
<p>Sindikalne udruge i radnici Autoprijevoza u ponedjeljak su, naime, uputili Vladi, ministarstvima financija, mora i turizma, prometa i razvitka te Uredu za socijalno partnerstvo obavijest o, kako su naveli, neodrživom stanju u Autoprijevozu, koju su potpisali sindikalni vođe.</p>
<p>Sindikati su, naime, u Autoprijevozu proveli tajno izjašnjavanje, te dobili potvrdu i mandat za organiziranje blokade. U svojoj obavijesti ističu da je stanje u tvrtki vrlo teško, da se očajnički bore za opstanak poduzeća te kako je krajnje vrijeme da se zaustavi ova agonija. </p>
<p>Od Vlade traže da se očituje o prijedlogu financijske konsolidacije poduzeća pretvaranjem potraživanja za nenaplaćene doprinose i poreze u vlasnički udjel kapitala dužnika Autoprijevoza.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>O sigurnosti u prometu brine se čovjek koji je pregazio djevojčicu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »To je zločesto pitanje«, rekao je u ponedjeljak Vjesniku splitsko-dalmatinski dožupan Joško Kovač odgovarajući na upit kako je moguće da od 17. srpnja u Županijskom savjetu za sigurnost prometa na cestama sjedi i Ivo Peko, koji je prije sedam godina svojim automobilom pregazio jedanaestogodišnju Andreju Pudar - djevojčica je umrla - nakon čega je pobjegao ne pruživši joj pomoć. Dožupan Kovač, koji se nalazi na čelu Savjeta za sigurnost prometa na cestama, kazao nam je da je Peko imenovan po dužnosti koju trenutačno obnaša, odnosno kao ravnatelj Županijske uprave za ceste. </p>
<p>»Županijsko poglavarstvo imenovalo je Peku u Savjet. Ja uistinu ne znam zašto je toliko važno spominjati prometnu nesreću koja nema ama baš nikakve veze sa zadaćama tog tijela«, rekao je Kovač ustvrdivši da u Savjetu sjede stručnjaci različitih profila, počevši od neuropsihijatra Gorana Dodiga do ravnatelja Županijske uprave za ceste Ive Peke.</p>
<p>Ocijenivši da se od svega želi napraviti senzacija, pri čemu se zaboravlja ono najvažnije, a to su upozorenja na opasne točke na županijskim prometnicama, Kovač kaže: »U Savjetu treba sjediti ravnatelj Županijske uprave za ceste, i dok tu dužnost obnaša Ivo Peko, on će biti član tog tijela. Ako na potezu, primjerice, između Biska i Dicma postoji opasnost za sigurnost u prometu, onda je logično da u Savjetu moramo imati ravnatelja Županijske uprave za ceste, ma kako se on zvao i ma što on jednom učinio«, ističe Kovač.</p>
<p>Peko je prije sedam godina pravomoćno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu, ali ga je, nakon nekoliko odgoda izvršenja kazne, pomilovao tadašnji vršitelj dužnosti predsjednika Republike Vlatko Pavletić.</p>
<p>U ponedjeljak smo pokušavali dobiti i Pekinu izjavu, no njegova nam je tajnica u Županijskoj upravi za ceste svaki put poručila da je »ravnatelj na sastanku«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Libra predala peticiju za ukidanje obveznog služenja vojnog roka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izaslanstvo Libre predalo je u ponedjeljak predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Stjepanu Mesiću peticiju za ukidanje obveznog služenja vojnog roka koju je potpisalo oko 30 tisuća građana. Tu je inicijativu Libra pokrenula početkom prošle godine.</p>
<p>Nakon uručenja peticije i razgovora s Mesićem, Librin predsjednik Jozo Radoš ustvrdio je da je ukidanje obveznog služenja vojnog roka trend u svijetu i u Europi. Dodao je da je Libra u saborsku proceduru uputila dva zakona kojima bi se ukinuo obvezni vojni rok.</p>
<p>»Očekujemo da će naša inicijativa, pa i informacije koje smo prenijeli Predsjedniku, pomoći da Hrvatska brzo donese odluku i odredi dinamiku ukidanja obveznog služenja vojnog roka«, rekao je Radoš i istaknuo da ta inicijativa jača obrambenu sposobnost zemlje. Predsjednikov savjetnik Igor Dekanić rekao je novinarima da je Predsjednik podržao peticiju te da se taj problem treba riješiti u redovitoj zakonskoj proceduri, vodeći računa o potrebama obrane zemlje i o tome da je Hrvatska bila izvrgnuta agresiji. Govoreći o Librinoj inicijativi, Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja, umirovljeni general Petar Stipetić, rekao je da je to moderan trend u svijetu, ali da Hrvatska mora stvoriti uvjete da bi se ta ideja mogla ostvariti. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040720].
|
