NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040220].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212095 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li kriza zagrebačkog HNS-a uzdrmati stranku Vesne Pusić</p>
<p>Nova šefica zagrebačkog HNS-a najvjerojatnije će biti Alenka Košiša Čičin-Šain / Neki u stranci nagađaju da je u pozadini »slučaja Žagar« Milan Bandić, smatrajući da bi SDP, kao nadmoćniji u koaliciji, mogao preuzeti još jedan resor koji vodi HNS</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Hoće li se, zbog krize zagrebačkog HNS-a čijih je 14 dužnosnika napustilo stranku, uzdrmati cijela stranka i koalicijska vlast u gradu? U vrhu HNS-a tvrde da najnoviji događaji neće ugroziti ni stranku – koju do 15. travnja očekuju lokalni stranački izbori, a do polovice svibnja i izbori za vodstvo stranke – niti zagrebačku koalicijsku vlast.</p>
<p>U Zagrebu HNS ima 2500 članova i ne može ih, poručuju, potresti odlazak njih 14. Posljedica toga je »samo gubitak trojice zastupnika u Gradskoj skupštini« što, prema mišljenju čelništva stranke, ne ugrožava koaliciju sa SDP-om, koji su također napustila dvojica zastupnika. I bez troje HNS-ovaca i bez dvojice SDP-ovaca imamo dovoljno za koaliciju, kažu u vrhu HNS-a.</p>
<p>Čelnica stranke Vesna Pusić je tumačenje stranačke krize prepustila glasnogovorniku Borisu Blažekoviću, ne želeći dati značenje Mislavu Žagaru, dojučerašnjem šefu gradskih narodnjaka. Neslužbeno doznajemo da se ne želi spustiti na razinu »medijskog razjašnjavanja s osobom bez političke i poslovne biografije«.</p>
<p>Danas, dakle, i predsjednica stranke i glavni tajnik Srećko Ferenčak mijenjaju mišljenje o Žagaru, iako su ga upravo oni izgurali na mjesto vodećeg HNS-ovca u gradu. I javno ga branili kad se govorkalo da je »konobar« došao na čelo Zavoda za planiranje razvoja grada. Branili su ga i kad je izbila afera s primanjem 50 milijuna kuna mita, tvrdeći da mu je to podmetnuto iz suparničkog SDP-a. </p>
<p>I dok Ferenčak sad ne bira riječi protiv svog dojučerašnjeg političkog štićenika Žagara, a Vesna Pusić se »ne želi spustiti na njegovu razinu«, glasnogovornik Blažeković poručuje da bi on loše izborne rezultate svakako platio gubitkom pozicije. Narodnjaci su svojih devet posto dobivenih u Zagrebu ionako kanili naplatiti »Žagarovom glavom«, pa je i prije ostavke i izlaska iz stranke suspendiran. </p>
<p>U središnjici HNS-a ne smatraju raspad zagrebačke organizacije zvonom za uzbunu. Nije tajna da vodstvo stranke dulje favorizira Alenku Košišu Čičin-Šain za šeficu gradskog HNS-a. Saborska zastupnica i bivša Čačićeva pomoćnica uživa neupitnu potporu vrha stranke i Žagar u nadmetanju s njom i nije imao nikakvih izgleda. Kao ni Stipe Tojčić, zamjenik zagrebačke gradonačelnice, koji se također namjerava kandidirati za čelnika stranke u gradu. U vrhu HNS-a smatraju »da on samo figurira i da nije realan kandidat«.</p>
<p>No, do izbora su još gotovo dva mjeseca i mogu se pojaviti i drugi kandidati pa se vrh stranke zasad službeno ni o kome ne želi izjašnjavati. Uostalom, za petnaestak dana treba izabrati nove čelnike 17 gradskih podružnica u Zagrebu i na te pozicije vodstvo želi postaviti najjača stranačka imena. Kadrovske pogreške tipa Žagar predsjednici su se obile o glavu, kažu njezini bliski stranački suradnici, ali ne vide u tome ništa neobično što se ne događa i drugim stranačkim predsjednicima ili visokim državnim dužnosnicima. </p>
<p>Događaje u gradskom HNS-u ugledni članovi ne smatraju vrijednim stranačke pažnje. Dapače, mišljenja su kako, da je i 30 članova Žagarova profila izašlo, to ne bi moglo ugroziti stranku jer nije riječ o »jakim imenima«. Iako se priča da je u pozadini »slučaja Žagar« Milan Bandić, samo dio stranke vjeruje u to, nagađajući da bi SDP, kao nadmoćniji u koaliciji, mogao preuzeti još jedan resor koji vodi HNS.</p>
<p>Dio narodnjaka sklon je mišljenju i da se ovim pokušavaju isprovocirati prijevremeni izbori pod patronatom njihova koalicijskog partnera. Krug oko predsjednice Pusić izbora se ne boji, uvjeren da će i iduća koalicijska vlast biti podijeljena između SDP-a i HNS-a. Jer da SDP želi koaliciju s HDZ-om, to može i bez izbora, smatraju u HNS-u.</p>
<p>Primjera poput Žagareva u stranci je bilo i ranije (Ivan Valek, Miljenko Mesić). Sve su to bili zagrebački slučajevi kad se stranačku čelnicu i vrh stranke iz gradskih struktura optuživalo za »nedemokratičnost i tiraniju«. Vesna Pusić je mnogo puta objasnila kako gleda na odnose SDP-a i HNS-a na gradskoj i državnoj razini. Rekla je i prošlog tjedna u jednoj TV emisiji da problema ne bi bilo kada bi i na čelu gradskih organizacije bile osobe poput nje i Račana. HNS će krizu gradske organizacije najvjerojatnije prebroditi novim čelnicima stranačkih podružnica i Alenkom Košišom Čičin-Šain na čelu gradskog HNS-a.</p>
<p>Kad je u pitanju ocjena liderstva Vesne Pusić, mišljenja su u njezinoj stranci podijeljena. Dok je gradska razina smatra »tiraninom bez čije se odluke ništa ne može«, ugledna stranačka imena podržavaju njezino »jako liderstvo«. Nema jake stranke bez jakog i prepoznatljivog vođe, reći će većina koja odobrava vodstvo Vesne Pusić i obračune »s neistomišljenicima«. </p>
<p>Uostalom, i drugi su stranački čelnici (Račan, Sanader) očistili stranku prema svojim kriterijima. Oni koji nisu imali jakog lidera ne mogu ni osvojiti vlast – pretvorili su se u stranke poput Libre i postali »vegeta politici«, objašnjavaju ugledni HNS-ovci koji podržavaju Vesnu Pusić.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić s Pantovčaka promatra razvoj zbivanja bez upletanja u događaje u svojoj bivšoj stranke. Umiješati se, kako nam je potvrđeno, ne namjerava, ni službeno niti neslužbeno. No svojedobno je u doba zagrebačke krize apelirao i na Račana i na Vesnu Pusić da smire svoje gradske podružnice i situaciju u gradu. Nije, naravno, ništa neuobičajeno da šef države – kao predsjednik svih građana – želi mirnu situaciju i u gradskim vlastima, doznajemo na Pantovčaku. No sad se neće upletati ni komentarima niti razgovorima s Vesnom Pusić. Ujedno ne smatra ni da su interesi stranke ugroženi buntom mladih koji se ne mogu pomiriti s posljedicama što ih čekaju nakon loših izbornih rezultata.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ferenčak: Žagar je moje veliko razočaranje</p>
<p>Iako za to nije isključivi krivac, Žagar je pridonio tome da stranka u Zagrebu padne sa 17,5 na 10 posto. On je kao predsjednik gradske organizacije za to trebao snositi odgovornost, komentirao je tajnik HNS-a i član Poglavarstva za upravljanje gradskom imovinom Srećko Ferenčak</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - »Sve što radim, radim sa srcem. Prema tome, apsolutno sam podržavao Mislava Žagara i uvijek podržavam mlade ljude. Međutim, on je moje veliko razočaranje. Pokazao je da ne razumije stvari, da ne zna što je politika, da ne zna snositi odgovornost za ono za što treba. Iako za to nije isključivi krivac, Žagar je pridonio tome da stranka u Zagrebu padne sa 17,5 na 10 posto. On je kao predsjednik gradske organizacije za to trebao snositi odgovornost«, komentirao je u četvrtak, nakon sjednice zagrebačkog Poglavarstva, Srećko Ferenčak, tajnik HNS-a i član Poglavarstva za upravljanje gradskom imovinom.</p>
<p>Na Žagarove optužbe da je loš rad HNS-ovih članova Poglavarstva kriv za loše izborne rezultate, Ferenčak je odgovorio da je predsjednik gradske organizacije taj koji mora koordinirati rad članova Poglavarstva, skupštinskih zastupnika i članova gradske organizacije. Žagara trebate pitati, kazao je Ferenčak novinarima, zašto nije htio ići na izbore koji se u gradskom HNS-u trebaju održati do 15. travnja.</p>
<p>Također je opovrgnuo i Žagarove navode da je predsjednica HNS-a Vesna Pusić od Žagara tražila da isključi skupštinskog zastupnika Krešimira Franjića iz stranke. »Takav je način komunikacije prije svega nekulturan i neprofesionalan. Problem je trebalo riješiti unutar gradske organizacije, a oni koji tako ne rade jednostavno ne pripadaju u ovu stranku«, kazao je još Ferenčak.</p>
<p>Na pitanje kakav je sad omjer snaga u Gradskoj skupštini, Ferenčak je kazao da je HNS izgubio tri zastupnika, a SDP ranije dva. Koalicija još, kazao je, ima većinu od 26 zastupnika u Gradskoj skupštini. Nije, međutim, mogao reći tko će preuzeti mjesto člana Poglavarstva za urbanizam, niti je htio nagađati o pričama koje kažu da će to mjesto, s obzirom na omjer snaga, sada tražiti SDP.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje smatra li da je u sukobu interesa, jer je kao političar forsirao program POS-a, a onda se njegova tvrtka javila na natječaj u tom programu, kazao je da je sukob interesa jasno definiran zakonom.</p>
<p>»Ako je netko nezakonito došao do posla, onda je to sukob interesa. Ako se bilo koja firma može javiti na natječaj, onda to ne može biti sukob interesa. To bi značilo da se politikom mogu baviti samo oni koji u životu nisu ništa napravili. Mislim da to nije dobro, jer bi politiku trebali voditi već dokazani stručnjaci«, zaključio je Srećko Ferenčak.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svaki raskol počinje optužbom zbog suradnje sa SDP-om</p>
<p>Kap koja je prelila čašu središnjice HNS-a su podaci prema kojima su si čelnici HNS-a osigurali poslove vezane uz program poticane stanogradnje / Pismom se javnosti obratio Krešimir Franjić, bliski suradnik Mislava Žagara i potpredsjednik gradske organizacije, koji proziva »dva stranačka tajkuna« za bogaćenje na račun stranke / Središnjica suspendira i Franjića i Žagara, a oni s istomišljenicima napuštaju stranku</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Iako je novi sukob u HNS-u za javnost počeo tek nakon što je gotovo cijela gradska organizacija zagrebačkog HNS-a istupila iz stranke, upućeniji kažu da je sve počelo već nakon parlamentarnih izbora u studenome 2003. godine. Zapravo, sukoba gradske organizacije i središnjice bilo je stalno, iako je predsjednica Vesna Pusić za čelnike uvijek birala sebi odane ljude. Gledajući godinama unatrag, svaki sukob unutar HNS-a počinjao je pismom, a svi »odmetnici« optuživani su za suradnju sa SDP-om. Prisjetimo se slučaja Ivana Valeka, sad nezavisnog zastupnika u Gradskoj skupštini, a bivšeg člana HNS-a. </p>
<p>Valek je, nezadovoljan situacijom u stranci i samovoljom predsjednice Vesne Pusić, odlučio javnosti uputiti pismo o tome kako HNS doista funkcionira. Zbog toga je optužen da je »trbuhozborac SDP-a koji svoj položaj koristi za vlastitu promociju«.</p>
<p>Valek je upozoravao na način svoje smjene s mjesta predsjednika podružnice Podsljeme, tvrdeći da su ti izbori bili falsificirani. Zanimljivo je da je na Valekovo mjesto izabran upravo – Mislav Žagar. Bilo je to vrijeme kada je mladi Žagar, koji je obnašao dužnost predsjednika Mladih HNS-a Hrvatske, uživao sve povjerenje glavnog tajnika stranke Srećka Ferenčaka (s kojim se kasnije veže kumstvom), odnosno predsjednice Vesne Pusić. </p>
<p>Iz središnjice HNS-a u to su vrijeme na Valekov račun stizale razne optužbe, a jedini koji mu je pružao potporu bio je tadašnji predsjednik gradskog HNS-a Krešimir Franjić, kojeg će koju godinu kasnije sustići gotovo identična sudbina.</p>
<p>U vrijeme Valekove smjene Žagarova je politička karijera u stalnom usponu, čemu je pridonijela i središnjica koja je podržavala »mlade snage« u svojim redovima. Sukladno tome postalo je jasno da se traži Franjićev nasljednik. Nešto kasnije, na unutarstranačkim izborima za Zagreb, Franjić se nije kandidirao, sukladno internom dogovoru, a pobjedu ispred Stipe Tojčića odnosi Mislav Žagar, u tom trenutku najomiljeniji predstavnik mlade struje u HNS-u. I taj će imidž zadržati sve do optužbe za primanje mita koju su odbacili svi, pa i Uskok, ali ne i Vesna Pusić koja tvrdi da je to naštetilo HNS-ovu ugledu.</p>
<p>Od tog vremena Žagar i Tojčić u stalnom su sukobu, što se odražava na rad zagrebačkog Poglavarstva, koalicije SDP-a i HNS-a, ali i gradskog HNS-a, a kulminira nakon prošlih parlamentarnih izbora, kad jedan drugoga optužuju za izborni neuspjeh.</p>
<p>Od izbora središnjica traži krivca i, kako se vidi, pronalazi ga u Žagaru, ali ne smjenjuje ga odmah nego čeka unutarstranačke izbore na kojima planira odbiti ponovnu Žagarovu kandidaturu za predsjednika gradske organizacije. Isprva se tražilo Žagarovo povlačenje iz utrke za predsjednika gradske organizacije, što on ne prihvaća, odnosno doznaje što se sprema pa kreće u prikupljanje glasova HN-ovaca. Ubrzo je postalo jasno da je vrh stranke pogrešno procijenio Žagarovu moć u Zagrebu i ne uspijeva skupiti dovoljan broj glasova u Predsjedništvu. To je tijelo ključno za unutarstranačke izbore i odlučuje tko se može kandidirati. Kako je Žagar uspio okupiti pet od devet članova Predsjedništva, vrhu stranke je postalo jasno da ga se neće lako riješiti.</p>
<p>Kap koja je prelila čašu su podaci prema kojima su si čelnici HNS-a osigurali poslove vezane uz HNS-ov najveći projekt, program poticane stanogradnje (POS). Pismom se javnosti obratio Krešimir Franjić, bliski Žagarov suradnik i potpredsjednik gradske organizacije, koji proziva »dva stranačka tajkuna« za nesmiljeno bogaćenje na račun stranke. Tim je pismom Franjić naljutio središnjicu HNS-a pa ona odlučuje suspendirati i Franjića i Žagara. Bilo je to dovoljno da njih dvojica s istomišljenicima napuste stranku. </p>
<p>Claudio Kramarić, Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Gužva u narodnjačkim redovima</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Iako se pozadina raskola u HNS-u može doimati kao rasap stranke, poznavateljima HNS-a iznutra jasno je da situacija i nije tako ozbiljna. I u narodnjački redovima, kao i u redovima drugih stranaka, postizborna analiza izbornih rezultata stvorila je zlu krv između stranačkih baza i podružnica na terenu. Dio vodstva zagrebačke, najvažnije organizacije, razišao se s vodstvom stranke. Razlog – »čelična lady« Vesna Pusić provodi »stranačku diktaturu«, vrh stranke se bogati, a one na nižoj razini optužuje za loše izborne rezultate.</p>
<p>U stranci se nagađa da su HNS-ovi »otpadnici« eksponenti Bandićeve struje koja želi isprovocirati prijevremene izbore i napokon opet instalirati Bandića za gradonačelnika. Zbog toga se Vesna Pusić nimalo ne brine. No ono što bi je ipak trebalo zabrinuti je nemir u gradskim podružnicama, jer joj je upravo Zagreb najjača izborna baza. Toga su u stranci svjesni i nitko ne sumnja da će Vesna Pusić situaciju primiriti postavljanjem svojih ljudi na čelna mjesta svih 17 ogranaka u Zagrebu. Uostalom, i prve naznake o Alenki Košiši Čičin-Šain kao novoj šefici zagrebačkog HNS-a govore u kom smjeru vjetar puše. Ta je saborska zastupnica u čvrstim prijateljskim odnosima sa svojom stranačkom šeficom, a bliska je suradnica drugog najutjecajnijeg čovjeka u stranci Radimira Čačića. </p>
<p>Bez obzira na to što su HNS-ovci javno zadovoljni izbornim rezultatima, tajno se i dalje optužuju tko je i zašto i gdje podbacio. Činjenica je da su oni najveće iznenađenje prošlih izbora. S dvoje su zastupnika skočili na 11 i postali treća stranka po snazi u zemlji. Ali, činjenica je i da se olako ne mire s gubitkom vlasti i odlaskom u opoziciju. Pokazali su to odmah nakon izbora kad je Vesna Pusić ustrajno nagovarala Ivicu Račana da ne odustaje od pokušaja stvaranja vlade lijevog centra makar je već bila izvjesna HDZ–ova većina. Kad ni to nije uspjelo, ambiciozno su nastavili poručivati da će upravo oni, a ne SDP, biti lider na ljevici.</p>
<p>Sada im se možda zbog trzavica s gradskom organizacijom trese i vlast u gradu. Oni, doduše, tvrde da to neće ugroziti koaliciju i da se prijevremenih izbora ne boje, jer su opet sve šanse na strani SDP-a i HNS-a. Je li baš tako? Nije li ta samouvjerenost na klimavim nogama nakon sprege SDP-a i HDZ-a koji su opstruirali poticanu stanogradnju, jedan od Čačićevih i HNS-ovih predizbornih zaštitnih znakova?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ostaje samo Gotovina</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Posljednjih dana iz Bruxellesa do Zagreba stiže toliko optimističkih tonova kao da je već sigurno da će Europskoj komisiji biti dano zeleno svjetlo za početak pregovora o ulasku u Uniju. I bilo bi više nego dobro da je tako, da ne postoji uvijek i taj nesretni ali...</p>
<p>Europski parlamentarci na sastanku s parlamentarnim odborom Hrvatskog sabora idu i korak dalje, kao da je ta prva »prepreka« već uspješno preskočena, i zauzimaju se da pregovori s Hrvatskom počnu što prije, do kraja ove godine. Ali, kao što je to učinio i Solana u Zagrebu, ponovno se čuju signali iz Britanije da je preduvjet rješenje »slučaja Gotovine«, pa i Doris Pack, političarka izrazito sklona Hrvatskoj, kaže »da ako je gospodin Gotovina dobar Hrvat, neka se pojavi u Haagu i dokaže da optužbe ne stoje«.</p>
<p>Britanci su ponovili da od ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ipak neće biti ništa dok se »slučaj Gotovina« ne riješi, a i Talijani žele jasno opredjeljenje Hrvatske o ekološko-ribolovnoj zoni. Ako se podsjetimo Solaninih riječi da vidi velike poteškoće ako ti problemi uskoro ne budu riješeni možemo, nažalost, samo konstatirati da znatnijih konkretnih pomaka na relaciji Zagreb – Bruxelles još nema.</p>
<p>Njemački socijaldemokrat Hannes Swoboda govori o europskom vježbanju strogoće i nad Hrvatskom i to je očito činjenica s kojom se moramo pomiriti. Osim spornog Gotovine sve je ostalo vrlo zadovoljavajuće. Povratak Srba i vraćanje njihove imovine više nije sporni joker koji bi se izvlačio uvijek kada je trebalo Hrvatsku (nepravedno) prikazati u lošem svjetlu. Sanaderova vlada pronašla je uspješnu formulu koja srpsku manjinu u Hrvatskoj očito zadovoljava, što je bio prvorazredni politički potez koji je u pravo vrijeme i pridonio da Bruxelles omekša stavove prema Hrvatskoj. Talijani će očito još malo pritiskati, da bi izborili što bolju poziciju za buduće pregovore o sudbini Jadrana, reforma pravosuđa je u tijeku i ostaje samo Gotovina.</p>
<p>A u ovom trenutku o Gotovini znamo da zapravo ništa ne znamo, ni gdje je niti namjerava li se predati. Može li baš cijela Hrvatska biti Gotovinin talac i može li se sudbina cijele zemlje i njene budućnosti vezati samo za jedan slučaj, još k tome i tako delikatan kao Gotovinin, drugo je pitanje. Vremena za takve dvojbe više nema. Došlo je vrijeme konkretnih poteza.</p>
<p>Za vjerovati je da će general koji se borio za Hrvatsku u najteže vrijeme naći snage i u trenutku kada je Hrvatskoj nužno ukloniti sve prepreke koje bi joj zakočile put prema Europi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme za kazališne promjene</p>
<p>Novi ravnatelj londonskoga Nacionalnog kazališta Nicholas Hytner u nekoliko mjeseci izmijenio je izgled britanskog teatra. Naše pak kazalište već je dugo prepušteno nekazališnim aferama i sveopćem neredu, prizivajući sustavna rješenja koja bi promijenila model teatra te ga prilagodila vremenu u kojem živimo</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>U travnju prošle godine na mjesto ravnatelja prestižnoga londonskoga Nacionalnog kazališta imenovan je Nicholas Hytner, četrdesetosmogodišnji redatelj filmova »Ludilo kralja Georgea« i »Vještice iz Salema« i kazališnih predstava »Kralj Lear« i »Miss Saigon« nagrađivanih mnogobrojnim priznanjima. Do njegovog dolaska središnje britansko kazalište, smješteno na južnoj obali Temze, pod vodstvom Travora Nunna bilo je pomalo uspavana institucija kojoj je dugogodišnja tradicija izvođenja Shakespeareovih i ostalih klasičnih dramskih tekstova osiguravalo atribute solidne, konvencionalne »teatarske tvrđe«, po mnogo čemu zaštitnog znaka Ujedinjenog Kraljevstva.</p>
<p>Posljednje desetljeće London je od gotovo europske kulturne provincije postao kulturnom metropolom, izložbenim, arhitektonskim, glazbenim, pa i filmskim središtem, otvorenim prema najrazličitijim umjetničkim pokretima i trendovima. Izložba mladih britanskih umjetnika »Sensation« šokirala je konzervativne poštovatelje umjetnosti, novootvorena galerija Tate Modern postala je kultnim izložbenim prostorom, neke od novih londonskih građevina atraktivni su primjeri suvremenoga arhitektonskog promišljanja, dok su dramski pisci poput Sarah Kane i Marka Ravenhilla svojim tekstovima, koji su teoretičari svrstali u dramaturgiju »krvi i sperme«, izmijenili izgled europskoga dramskog pisma. </p>
<p>Na red je tako došlo i kazalište. Novinari su Hytnera opisali kao poželjnog ravnatelja – »bijelca, muškarca srednjih godina s diplomom Cambridgea«. Komentirajući te napise Hytner je izjavio: »Osjećam se dijelom zanimljive manjine«. No, od kad je preuzeo vodstvo londonskoga Nacionalnog kazališta Hytner je, u manje od godinu dana, pokrenuo revolucionarne iskorake za cijeli britanski teatar. U prvoj predstavi izvedenoj u NT-u u ulozi Henryja V. nastupio je crnac. Potom je poznati američki televizijski show Jerryja Springera postavio na pozornicu kao operu i ta je izvedba (usprkos negodovanju konzervativaca s britanske scene) ubrzo postala kazališnih hitom.</p>
<p>Najviše je dvojbi izazvala njegova odluka da u najvećem gledalištu NT-a Olivier ulaznice za dvije trećine mjesta, tijekom šest mjeseci, prodaje za samo 10 funti, što se također pokazalo iznimno dobrom odlukom jer se publika, napose ona mlađa, nakon godina zaobilaženja Nacionalnog kazališta vratila u njegova gledališta.</p>
<p>Za svog savjetnika Hytner je odabrao kontroverznoga britanskog dramatičara Marka Ravenhilla, a vrata Nacionalnog kazališta otvorio je mlađoj generaciji takozvanih alternativnih britanskih kazališnih umjetnika kao što su, u ovoj sezoni, Matthew Bourne i Simona McBurneya (kazalište Complicite). Ipak, najveći je odjek u javnosti imalo njegovo uprizorenje kultnog romana za djecu Philipa Pullmana »His Dark Materials«, na sceni Olivier NT-a, za koje su ulaznice mjesecima unaprijed rasprodane, a koje je pokazalo da je svaki literaran materijal, ako se prilagodi senzibilitetu vremena i očekivanjima publike, pogodan za kazalište.</p>
<p>Tako je Hytner u samo nekoliko mjeseci promijenio sliku londonskoga Nacionalnog kazališta i uklopio se u trend britanske kulture u kojem se tradicionalno povezuje sa suvremenim, ali tako da granice nisu naglašene, dok promjene nisu ni dramatične, niti traumatične, nego su prilagođene potrebama doba u kojem su umjetnički žanrovi već dulje pomiješani i u kojem se različitosti ne potiru, nego nadopunjuju.</p>
<p>Pozivi za promjenama, ponekad izneseni i alarmantnim tonovima, već se neko vrijeme čuju i na našoj teatarskoj sceni. Konfuzna situacija u kazalištima i oko njih, čini se, ne jenjava, a dramatičnost te situacije našoj je javnosti očito zanimljivija od istinske dramatičnosti koja bi bila vidljiva na pozornici. O estetskim vrijednostima predstava već se dugo ne govori, jer u središtu su skandali, afere, prijepori, smjene... </p>
<p>Naše središnje nacionalno kazalište u medijima se spominje zbog izlaganja reklamnih perilica za rublje u foajeu, psovki na baletnim pokusima, zabrane ulaska bivšem intendantu u zgradu, iznimno visokih honorara, zaprepašćujuće velikog broja besplatnih ulaznica i slično. Pri tome ne treba zaboraviti ni pojedine dramske izvedbe što su u toj kazališnoj kući doživjele samo nekoliko repriza, zatim neiskorištenost dramskog ansambla koji mjesečno odigra samo nekoliko predstava, kao i nezainteresiranost publike koju već na drugoj ili trećoj reprizi čine »privedeni« srednjoškolci.</p>
<p>No, slični problemi opterećuju i ostala naša kazališta na čijim se pozornicama izmjenjuju predstave dvojbenih vrijednosti, koje više ne mogu zadovoljiti ni gledatelje, ni kritičare, pa ni same kazališne umjetnike. Događa se, primjerice, da poneki glumci godinama ne glume u matičnom teatru, nego na pozornici drugog kazališta, da je ionako malo redatelja »osuđeno« na lutanje od jednog kazališta do drugog, a da se repertoari sastavljaju gotovo slučajno, bez promišljenog koncepta koji bi odgovorio zahtjevima suvremenosti i potrebama gledatelja.</p>
<p>Imamo odlične glumce, i to u svim generacijama, koji (uzaludno) čekaju po kazališnim buffetima i kojima vrijeme nezaustavljivo prolazi. Imamo publiku koja pokazuje izniman interes i za tradicionalne i za suvremene tendencije u teatru. No, naše je kazalište već dugo prepušteno nekazališnim aferama i sveopćem neredu, u izostanku sustavnih rješenja kojima bi se promijenio model teatra te prilagodio vremenu u kojem živimo.</p>
<p>Iz toga proizlazi samo jedan zaključak – promjene su nužne i s njima treba početi što prije. Primjer londonskog Nacionalnog kazališta pokazuje da se samo smionim iskoracima teatarski prostor može učiniti atraktivnim mjestom susreta tradicionalnog i suvremenog, susreta koji će izmijeniti sliku ne samo kazališta, nego i cjelokupne kulture.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pozivnica NATO stići će na adrese svih hrvatskih birača</p>
<p>Na političkoj razini za ulazak Hrvatske u NATO važna je suradnja s Haagom, povratak izbjeglica i otvaranje prema javnosti, a na vojno-sigurnosnom planu dinamičnije strukturiranje oružanih snaga, napuštanje modela teritorijalne obrane, jačanje novih sposobnosti za NATO te rješavanje pitanja glomazne vojne pričuve </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Svaki put kad se kod nas spomene NATO, nezaustavljivom brzinom krenu priče o navodnim opasnostima, kao da nije riječ o vojno-sigurnosnom udruženju koje okuplja zapadne zemalje. Čim u Zagreb stigne neki dužnosnik iz Bruxellesa, domaća javnost odmah strepi da će se od nas tražiti lokacije za vojne baze ili vojnike za »tuđe ratove«. </p>
<p>Posebno mjesto rezervirano je, pritom, za pitanje opstanka hrvatskog turizma. Sigurnost preskoči, vojno pretvori u ratno, i eto odlične podloge za nevjerojatnu tvrdnju da NATO jedva čeka doći u Hrvatsku i otjerati bogate kupače s jadranske obale. </p>
<p>I reforme koje Hrvatska provodi u želji da bude što bolja, nepravedno se povezuju samo s našom željom da uđemo u NATO. Štoviše, i tu temu svaki put iznova opterete nove nejasnoće i pitanja nakon dolaska eksperata NATO-a u zemlju. </p>
<p>Bilo je tako i početkom ovog tjedna, kad je u Zagreb stigla skupina na čelu s zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za političke poslove Robertom Simmonsom. </p>
<p>Poznato je da u NATO ne ulaze vojske nego države. Posjet NATO-ova izaslanstva neki su opet pokušali povezati isključivo s reformama u Hrvatskoj vojsci. </p>
<p>HV je učinio mnogo na uvođenju suvremenih standarda djelovanja i MORH je »udarao ritam« čitavom procesu integracije prema NATO-u. To, međutim, nipošto ne znači da će jednog jutra na radnom stolu hrvatskog ministra obrane ili načelnika Glavnog stožera, osvanuti pozivnica Saveza adresirana na Krešimirov trg. </p>
<p>Priča o približavanju i članstvu neke zemlje u Sjevernoatlantskom savezu kudikamo je šira pa u tom kontekstu treba promatrati posao koji je od ponedjeljka do srijede obavio i NATO-ov tim. Njihov zadatak je bio da se uvjere koliko je Hrvatska učinila ne samo na vojno-sigurnosnom, nego i političkom planu. </p>
<p>Dakle, koliko ih god neki pokušavali razdvajati, prema onome što se od zemlje kandidatkinje traži, između integracije u NATO i Europsku uniju, nema nikakve razlike. Kriteriji koji se traže pri prijamu u jednu, identični su i za uključenje u drugu asocijaciju. </p>
<p>NATO je, dakle, ne samo vojno-sigurnosna nego i politička asocijacija, a isto želi biti i Europska unija. Pa ipak, u Hrvatskoj se članstvo u EU više veže uz gospodarske teme. Češće s izravnim koristima, nego s brojnim obvezama kojih ćemo se i sami morati pridržavati. </p>
<p>S NATO-om je drukčije, a ne pomažu ni najave da i EU namjerava razviti vlastitu vojnu komponentu. Ispada da je NATO samo vojska, a EU samo gospodarstvo.</p>
<p>Da nije tako vidjelo se za nedavna posjeta eksperata Saveza. Razgovore su, naime, obilježile i vojne i političke teme. Kako to obično biva, zamjerke i propusti dobivaju i ovaj put više medijskog prostora nego uspješno odrađeni poslovi. </p>
<p>Na političkoj razini, suradnja s Haagom, povratak izbjeglica i otvaranje prema javnosti, a na vojno-sigurnosnom planu dinamičnije strukturiranje oružanih snaga, napuštanje modela teritorijalne obrane, jačanje novih sposobnosti za NATO, te rješavanje pitanja glomazne vojne pričuve. </p>
<p>Prema izjavama NATO- ovih dužnosnika, dominira pitanje informiranja hrvatske javnosti o tome što je doista Sjevernoatlantski savez i koja je njegova uloga u suvremenom svijetu. </p>
<p>Na tom području, nema sumnje, Hrvatska će još mnogo toga morati uraditi. Pogotovo ako želi da se na idućem summitu koji će se u lipnju ove godine održati u Istanbulu, njeno ime spomene kroz obećanje da će biti pozvana u punopravno članstvo na slijedećem sastanku na vrhu.</p>
<p>Na tragu angažmana HV-a u Afganistanu, Hrvatska će i na ostalim područjima morati pokazati da je odgovoran saveznik koji je spreman dijeliti ideale kao što su demokracija ili vladavina prava. Na kraju, kuvertirana pozivnica neće stići ni u HV, ni u MORH, kako to neki misle. O ulasku Hrvatske u NATO, zadnju će reći hrvatski građani i njihovi poslanici u Saboru. Najprije dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, a zatim i na refendumu – većinom glasova ukupnog broja birača u državi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Dome, moj slatki dome: Odgoj je zahtjevan, odgovoran i kontinuiran posao, a tako rijetko razgovaramo o njemu</p>
<p>U školama je odgoj zanemaren, a izvlačimo ga na površinu tek kad se dogodi nešto šokantno, kad nam se presječe dah. Tada se sjetimo da bismo djecu osim čitati, pisati i računati morali učiti još nečemu! Ali ta spoznaja, poput padajuće zvijezde, bljesne u našem mozgu i vrlo brzo nestane iz područja našeg interesa / Postoji li vrijeme nakon kojeg bi odgojitelji, poput pilota ili profesionalnih vozača, trebali ići na »pregled«, kako bi se utvrdilo mogu li dalje raditi taj zahtjevan posao, treba li im dodatna edukacija, konzultacije i pomoć liječnika, psihologa, defektologa? Neki su se u ovom društvu poput trnoružica probudili nakon dugogodišnjega sna, i silno se čude kako je sve oko njih zaraslo, ali ne u ruže, nego u probleme. Nakon poljupca kraljevića, bajka sretno završava</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Postoje li u nas zabranjene, u širokom krugu zaobilažene teme? Čini se da ih ima sve manje u područjima u kojima smo se prije s njima susretali, ali se zato pojavljuju tamo gdje bi ih se najmanje očekuje.</p>
<p>Počeli smo govoriti o nasilju u obitelji, o nasilju među djecom. Priznali smo postojanje problema, i to je svakako prvi korak. Uspijevamo kazati koju o homoseksualnim brakovima, čak i biskupi govore o kvaliteti prezervativa, iako netočno. Još se mučimo s pričom o ratnim zločincima, ali i tu napredujemo polako. Ni s ustašama još nismo sasvim raščistili, ali ima nade. </p>
<p>Neočekivano je tabu broj jedan u nas postao odgoj, kako obiteljski tako i onaj izvan obitelji. Načelno se slažemo da je djecu potrebno odgajati, ali što to konkretno znači, o tome se ne razgovara. Je li to zato što mislimo da svi znamo što taj pojam uključuje, a svatko u svojoj glavi vrti nešto drugo ili se bojimo da bismo mogli čuti stavove o odgoju koji nam neće biti prihvatljivi.</p>
<p>Mnogo roditelja i učitelja još vjeruje da je »batina iz raja izašla«, da se represijom sve može staviti u red, da samo kazne, stroge i česte mogu proizvesti promjene na bolje u ponašanju razularene mladeži.</p>
<p>Roditelji odgajaju svoju djecu metodama za koje vjeruju da su najbolje. Neki su od njih i nešto pročitali o odgoju, neki koriste modele koje su vidjeli u vlastitom odrastanju, nekima stil odgoja ovisi o trenutačnom raspoloženju, ali neki i ne znaju što taj pojam znači. </p>
<p>Jesu li roditelji dobro odgajali dijete nitko ne provjerava dok u djeteta ne dođe do izražaja neki poremećaj u ponašanju, dok se iz nekog razloga javnost ne umiješa u obiteljsku intimu. Tada se pitamo jesu li znali, jesu li mogli drukčije postupati. Najčešće se tek tada traži pomoć različitih stručnjaka ovisno o intenzitetu i vrsti problema, odnosno poremećaja u djeteta kako bi se umanjili negativni učinci loših odgojnih postupaka. </p>
<p>Treba li djecu kontrolirati u svemu što rade, podmetati leđa da bi im bilo što lakše u životu? Treba li ih zaštićivati od izazova svakodnevice? Treba li ih strogo kažnjavati za propuste i nepoštivanje dogovora ili dopustiti da rade što im padne na um kako bi sa što manje ograničenja odrastali, kako bi se osjećali što slobodniji? </p>
<p>Je li najvažnije da uče dobro, a sve drugo je u drugom planu, treba li gubiti vrijeme na razgovor s njima kad u tim ludim godinama i tako ništa ne razumiju? Treba li osluškivati što ih zanima i veseli ili roditelji kao pametni i zreli ljudi najbolje znaju što je za njih dobro? Pitanja i dvojbi ima u izobilju, a gdje pronaći odgovore? </p>
<p>Čitamo da se u domu u Malom Lošinju, gdje su vršnjaci okrutno mučili svog maloljetnog kolegu, ništa bitno u radu odgojitelja nije promijenilo dvadeset godina, ali i da to nije prvi slučaj zlostavljanja nego prvi javno objavljen! </p>
<p>Također smo mogli pročitati da često u taj dom stižu djeca koja su neuspješno pokušala biti udomljena negdje drugdje u Hrvatskoj i na kraju su stigla u »zadnju poštu« Mali Lošinj. A taj dom nema ni psihologa, ni defektologa, ni dječjeg psihijatra!</p>
<p>Ta priča o stanju u odgojnom domu, odnosno domovima, podsjetila me na priču koja se u medijima pojavila prije nešto manje od godine dana, a odnosila se na stanje u domu za nezbrinutu djecu »Maestral« u Splitu. </p>
<p>Bila se podigla velika prašina, razbuktale su se »ćakule«, spominjale su se neprimjerene odgojne metode, i nakon toga nastade tajac. </p>
<p>Znači li to da je u Domu sve u redu, da su nalazi inspekcije bili zadovoljavajući, da nema ničega intrigantnoga i pikantnoga, kada novinari šute već, eto, gotovo godinu dana? Ili se ta tema sustavno zaobilazi. Što se zbiva iza zidova domova, čini se da nije za javni razgovor.</p>
<p>U školama je odgoj također zanemaren, a izvlačimo ga na površinu tek kad se dogodi nešto šokantno, kad nam se presječe dah. </p>
<p>Tada se sjetimo da bismo djecu osim čitati, pisati i računati morali učiti još nečemu! </p>
<p>Ali ta spoznaja, poput padajuće zvijezde, bljesne u našem mozgu i vrlo brzo nestane iz područja našeg interesa. </p>
<p>Odgoj je zahtjevan, odgovoran i kontinuiran posao, a tako rijetko razgovaramo o njemu!</p>
<p>Radije razglabamo o kulinarskim temama. Istina, ni skuhati ručak uz sve potrebne sastojke i slijeđenje uputa prema receptu, nije jednostavno. Ipak, i kuhar tu ima neku ulogu. Osim što mora znati svoj posao, trebao bi ga i voljeti. </p>
<p>A kako je tek zahtjevno »kuhanje« kada su djeca u pitanju, a pogotovo ona koja su, iz različitih razloga, upućena u neki dom.</p>
<p>Jer djeca su vrlo osjetljive, lako kvarljive »namirnice«, koje zahtijevaju pomno rukovanje. »Kuhari« koji s njima rade često nemaju dovoljno znanja, a poneki baš i ne vole svoj posao. Situaciju dodatno otežava konfuzija s receptima. Neki nedostaju, neki su zastarjeli, neki nikada iskušani, a neki nedorečeni. I zato smo tu gdje jesmo. </p>
<p>Čitam da u odgojnom domu u Karlovcu odgojitelji koriste nešto liberalnije odgojne metode nego u drugim domovima u Hrvatskoj, a čini se da je tamo emocionalna klima najbolja, da se djeca dobro osjećaju i da su odgojitelji zadovoljni. </p>
<p>Zar mi ne poznajemo institut evaluacije metoda rada?</p>
<p>Postoji li vrijeme nakon kojeg bi odgojitelji, poput pilota ili profesionalnih vozača, trebali ići na »pregled«, kako bi se utvrdilo mogu li dalje raditi taj zahtjevan posao, treba li im dodatna edukacija, konzultacije i pomoć liječnika, psihologa, defektologa? </p>
<p>Neki su se u ovom društvu poput trnoružica probudili nakon dugogodišnjega sna, i silno se čude kako je sve oko njih zaraslo, ali ne u ruže, nego u probleme. Nakon poljupca kraljevića, bajka sretno završava. </p>
<p>Hoće li buđenje koje je uslijedilo nakon uboda nožem u dječja leđa pomoći da okrutna stvarnost stanovnika nekih odgojnih domova u budućnosti bude podnošljiva ako već ne može biti sretna? </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, članica HAU-a.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Obavili stranački posao, ali nisu sagledali sve posljedice</p>
<p>Proizvodnja je ključna. Ona omogućava stvaranje novih materijalnih vrijednosti te razvoj obrazovanja, znanosti i izvoz. Osnovni preduvjet da se postavke o ulozi obrazovanja, znanosti i proizvodnje ostvare jest da se vođenje tih područja povjeri mjerodavnim, što znači obrazovanim i provjerenim, stručnjacima. Kriterije za njihov izbor zaoštrava dinamičan i praktički eksplozivan razvoj znanosti i tehnologije / Da su zakon, odnosno prijedlog, bili sustavno osmišljeni, ne bi slijedio niz dodatnih opravdanja, objašnjenja i primjedbi. Prigovori se mogu odnositi na pojedine detalje, ali prijedlozi, a posebno zakon, moraju biti tako osmišljeni i iskazani da praktički anticipiraju odgovore na utemeljene i dokumentirane prigovore. Osim toga uz zakon, odnosno prijedlog, treba biti priloženo obrazloženje u kojem su navedene dobre i loše posljedice do kojih oni dovode</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>U Hrvatskoj se je spoznalo i prihvaća, nažalost, prečesto samo deklarativno, da je napredak moguć jedino kada se temelji na obrazovanju, znanosti i proizvodnji.</p>
<p>Proizvodnja je ključna. Ona omogućava stvaranje novih materijalnih vrijednosti te razvoj obrazovanja, znanosti i izvoz. </p>
<p>Osnovni preduvjet da se postavke o ulozi obrazovanja, znanosti i proizvodnje ostvare jest da se vođenje tih područja povjeri mjerodavnim, što znači obrazovanim i provjerenim, stručnjacima. Kriterije za njihov izbor zaoštrava dinamičan i praktički eksplozivan razvoj znanosti i tehnologije. </p>
<p>Pri projektiranju proizvodnog procesa i gradnji proizvodnog postrojenja, kao i svakoga drugoga svrhovitog sustava, kao što su obrazovni, transportni, zdravstvenog osiguranja ili neke druge društvene djelatnosti treba pristupiti smišljeno. </p>
<p>Smišljeni – sustavni – pristup, najjednostavnije rečeno, znači da pri rješavanju pojedinog pitanja treba uzeti u obzir: postojeće stanje, tok rješavanja (projektiranja, gradnje odnosno organiziranja), mogućnosti dostizanja cilja i posljedice do kojih će dovesti ostvarenje postavljenog cilja.</p>
<p>Ako se očekuje da sagrađeni objekt odnosno organizacija imaju i odgovarajuću trajnost tada, već tijekom projektiranja, treba utvrditi postupke njihova održavanja. Svako pa i najjednostavnije pitanje trebaju rješavati mjerodavne (stručno osposobljene i ovlaštene) i vjerodostojne osobe. Vjerodostojnost se dokazuje rezultatima dosadašnjeg rada.</p>
<p>Primjera nesustavnoga – neosmišljenog – pristupa može se naći listanjem dnevnih tiskovina. Tako su dva društveno važna zaokupljala pozornost posljednjih dana. </p>
<p>Prvi je »zakon o neradu nedjeljom«. Prije nego što se je osušila boja slova u Narodnim novinama, izneseno je toliko prigovora na ugrađene nelogičnosti da se zakon mora mijenjati, a čeka se i sudski pravorijek. Sve je to posljedica načina njegove pripreme i brzopoteznog donošenja.</p>
<p>Drugi je primjer prijedlog o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Tok događaja je poznat. Izjave su davali i mijenjali mišljenja odgovorni i prozvani, te oni koji će snositi posljedice, ako se prijedlog ostvari. Na kraju je objavljeno da je za promjenu zakona potrebno provesti odgovarajući postupak, a taj ipak traje. </p>
<p>Da su zakon, odnosno prijedlog, bili sustavno osmišljeni, ne bi slijedio niz dodatnih opravdanja, objašnjenja i primjedbi. Prigovori se mogu odnositi na pojedine detalje, ali prijedlozi, a posebno zakon, moraju biti tako osmišljeni i iskazani da praktički anticipiraju odgovore na utemeljene i dokumentirane prigovore. </p>
<p>Osim toga uz zakon, odnosno prijedlog, treba biti priloženo obrazloženje u kojem su navedene dobre i loše posljedica do kojih oni dovode.</p>
<p>No prije svega, prijedlogu, odnosno zakonskom tekstu trebala je prethoditi odgovarajuća analiza. Analiza nije navođenje izdvojenog podatka o povećanim financijskim troškovima zbog povećanog trošenja lijekova.</p>
<p>Navedena su dva primjera pristupa pri kojem nisu sagledane posljedice. Neke, kao što su uznemirivanje javnosti i gubljenje vjerodostojnosti predlagatelja ipak su očite. </p>
<p>Prijedlog i zakon bili su rezultat trenutačnoga mišljenja i vjerujmo dobrih namjera. Činjenica jest da predlagatelji nisu sustavno osmislili svoje prijedloge, a očito je da prema svojem obrazovanju i iskustvu nisu niti dorasli da predlažu ono što su predložili. Pitanje o odgovornosti za učinjeno vjerojatno se na pravi način neće niti postavljati. </p>
<p>Spomenuti je zakon u Saboru prošao određeni postupak. Treba postaviti i pitanje mjerodavnosti osoba koje su, tijekom postupka pripreme, prijedlog zakona razmatrale i omogućile da dođe na stolove sabornika; koji su odradili stranački zadatak. </p>
<p>Od ove je godine na snazi Zakon o gradnji. Zakonom je osim administrativnih trebalo riješiti i mnoga druga pitanja. Neka su ostala neriješena, a u nekih odredbe zakona nisu u skladu s postavkama navedenim na početku ovog teksta. To se vidi i iz konkretnih primjera. </p>
<p>Godinama smo svjedoci požara na obalnom području. Izjave gasitelja, davane za tisak i pred televizijskim kamerama svode se na sljedeće: zaštita od požara počinje zimi, za uspješno gašenje nužni su pristupni putovi.</p>
<p>U članku 7. Zakona o gradnji, koji se odnosi na zaštita od požara piše: »Građevina mora biti projektirana i sagrađena tako da se u slučaju požara: očuva nosivost konstrukcije…, spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, spriječi širenje vatre na susjedne građevine, omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, omogući zaštita spašavatelja.«.</p>
<p>Očito je da u navedenom 7. članku zakona nedostaje osnovna rečenica: gasiteljima treba osigurati pristup mogućem požarištu. </p>
<p>Ili drugi primjer. Autori i donositelji Zakona o gradnji nisu shvatili značenje onog što se u industrijski razvijenom dijelu svijeta naziva: Projekt procesa. U zakonu je sveden na razinu tehnološkog elaborata. Neke od posljedica takvog pristupa su očite i mogu biti nesagledive. Značenje projektiranja procesa vidi se i iz ovoga primjera: Hrvatska je zavisna od poljoprivredne proizvodnje. Sušenje voća i povrća jedna je od karika u lancu te proizvodnje. Za projektiranje tehnološkog procesa sušenja obrazovani su prehrambeni tehnolozi. Tek na osnovi projekta procesa, u suradnji sa stručnjacima drugih profila projektira se industrijsko postrojenje. Uloga je prehrambenog tehnologa bitna, jer on utvrđuje, zavisno od sirovina i željenog proizvoda, uvjete rada postrojenja.</p>
<p>Ako se projekti, na primjer, oni vezani uz zaštitu okoliša ili gradnju proizvodnih postrojenja, financiraju iz inozemnih izvora tada u postupak projektiranja i donošenja odluka mora biti uključen ovlašteni inženjer. </p>
<p>U nas se ovlašteni inženjer postaje propisanom procedurom utvrđenom Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a tamo u članku 25 (1) piše: »Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može obavljati poslove stručnog smjera za koji je školovan, odnosno za koje se osposobio praksom«.</p>
<p>Budući da Komora ima razrede arhitekata, građevinarstva, geodezije, strojarstva i elektrotehnike, a nju nisu uključene struke kao npr.: agronomija, biotehnologija, brodogradnja, kemijsko inženjerstvo, prehrambena tehnologija, računarstvo, rudarstvo, donositelj je zakona valjda pretpostavljao da će njihove poslove obavljati neškolovani, ali isprakticirani inženjeri. </p>
<p>Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu osigurava, što je učvrstio Zakon o gradnji, među ostalim, svrstavanjem projekata procesa u elaborate i prihvaćanjem postavki iz Zakona o komorama, monopol određenim strukama. </p>
<p>Očito da je Hrvatski sabor donio zakone koji nisu prošli filtar sustavnog pristupa i ne ispunjavaju jedan od osnovnih uvjeta koji bi takvi dokumenti trebali ispunjavati: razumijevanje posljedica koje će njegovo provođenje imati. </p>
<p>Na kraju, uz primjer sušenja voća i povrća, navodim i laiku jasne činjenice o posljedicama do kojih dovodi trgovina bez proizvodnje. Prošli su Božićni i novogodišnji praznici. </p>
<p>Domaćice su pripremale kolače i pritom koristile suho voće. Prepisujem tekst s vrećica na kojima je zapisana zemlja proizvodnje. Sve su kupljene u hrvatskim trgovinama, ne u stranim trgovačkim lancima: grožđice – Teheran, grožđica zlatna – Čile, suha šljiva – Čile, suhe šljive – SAD, smokva – Iran, jabuka suha – Kina, suhe marelice – Turska i, napokon, ipak suhe smokve – Hrvatska.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uspješna borba protiv aidsa mora koristiti sve mogućnosti, sva sredstva, pa tako i prezervative</p>
<p>Prezervativi su jedina metoda kontracepcije, za koju je dokazano da smanjuju opasnost svih spolno prenosivih bolesti, uključivši HIV. Te studije pokazuju da je uz trajnu upotrebu prezervativa HIV zaraza među nezaraženim partnerima ispod jedan posto na godinu. Svjetska zdravstvena organizacija zaključila je da se lateks prezervative, pravilno spremljene i upotrebljavane, međunarodno smatra jedinom zaštitom ljudi od aidsa pri seksualnim odnosima. Djelotvornost zaštite je 90 posto, a deset posto uzrokovano je pucanjem, ispadanjem i drugim pogreškama u korištenju / Aids je odnio više života nego kuga ili nuklearno oružje. U odnosu kontracepcije i aidsa došli smo do točke, gdje cilj nije prije svega sprečavanje trudnoće već sprečavanje smrti. Ta kontracepcija nema za cilj kontrolu broja stanovnika nego izbjegavanje holokausta. Prednost treba dati životu nad smrti. Iz svega toga slijedi da je rasprava o aidsu svjetska, a ne hrvatska... Sve vjere podržavaju odgovorni spolni život. Seksualni razvoj i zrelost su način kako se život prenosi i održava... Ugledni vjerski prvaci su podržali upotrebu prezervativa zbog odgovornog spolnog života</p>
<p> i sprečavanja aidsa</p>
<p>SLOBODAN LANG </p>
<p>Komitet stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije, Nacionalnog instituta za zdravlje i Centra za kontrolu bolesti SAD-a proveli su raspravu o tome jesu li muški prezervativi, kada ih se pravilno i trajno koristi, efikasni u sprječavanju AIDS-a. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju) </p>
<p>Laboratorijski su testovi dokazali nepropusnost muških prezervativa za zarazne čimbenike iz spolnih sekreta, uključivši i najmanje viruse. U metaanalizi 25 istraživanja, efikasnost prezervativa je bila 87 – 96 posto u sprečavanju prijenosa HIV-a. </p>
<p>Prezervativi su jedina metoda kontracepcije, za koju je dokazano da smanjuju opasnost svih spolno prenosivih bolesti, uključivši HIV. Te studije pokazuju da je uz trajnu upotrebu prezervativa HIV zaraza među nezaraženim partnerima manja od jedan posto na godinu. </p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija zaključila je da se lateks prezervative, pravilno spremljene i upotrebljavane, međunarodno smatra jedinom zaštitom ljudi od aidsa pri seksualnim odnosima. Djelotvornost zaštite je 90 posto, a deset posto uzrokovano je pucanjem, ispadanjem i drugim pogreškama u korištenju. </p>
<p>Aktivisti aidsa, zdravstveni radnici i drugi, također, su odmah reagirali na stavove protiv prezervativa. »Razočarava nas što ovaj netočni stav o prezervativima potkopava vrijedne rezultate Crkve u brizi za oboljele od aidsa«, iznio je Nathan Geffen iz Južne Afrike. Kardinali i biskupi moraju zastupati kulturu života, a ne kulturu smrti, koja će uzrokovati još više aidsom razorenih zajednica, posebno u zemljama u razvoju. </p>
<p>Aktivisti istodobno hvale one biskupe koji traže promjenu crkvene politike poput biskupa Kevina Dowlinga iz Južne Afrike koji kaže: »Upotrebu prezervativa možemo smatrati sprječavanjem 'transmisije smrti' na drugoga. To je manje od dva zla«. U zadnjem broju U.S. Catholic on je objavio članak »Nemojmo osuditi prezervative u borbi protiv aidsa.« </p>
<p>Ugledni belgijski kardinal rekao je da premda nevoljko, ipak može prihvatiti upotrebu prezervativa zbog zaustavljanja širenja aidsa. Tko je zaražen HIV-om, treba upotrebljavati prezervative zbog spašavanja života. Takva upotreba prezervativa je preventivna mjera protiv bolesti i smrti, i ne može se moralno ocjenjivati kao sprečavanje začeća.</p>
<p>»Dobri katolici upotrebljavaju prezervative« moto je nove kampanje globalne edukacije, koja je započela 1. prosinca 2003. Ona koristi sljedeće izjave: »Mi vjerujemo u Boga. Mi vjerujemo da je seks svet. Mi vjerujemo u brigu jednih za druge. Mi vjerujemo u upotrebu prezervativa«. Gospodin Holbrooke, predsjednik Globalnog poslovnog savjeta za HIV/aids, ističe da je vrijedno poticati apstinenciju i vjernost, ali i da se u prevenciji aidsa prezervative ne smije ignorirati. »Među podacima o aidsu najviše zaprepašćuje da 95 posto zaraženih HIV-om to ne znaju i tako ga nehotice šire… To je bitka za preživljavanje cijelih zemalja, i štetno je kad ljudi na istaknutim i odgovornim pozicijama daju netočne izjave. Borba protiv aidsa, mora koristiti sve mogućnosti, pa tako i prezervative«.</p>
<p>Još 2000. ugledna organizacija Liječnika protiv nuklearnog rata objavila je otvoreno pismo papi Ivanu Pavlu II., u kojem su iznijeli da se apstinencija nije pokazala dovoljnom, te da je upotreba prezervativa najrealniji način da se zaustavi najopasniju bolest našeg vremena, koja izaziva patnju i smrt milijuna, razarajući gospodarstvo i cijelo društvo. </p>
<p>Vjernost i apstinencija je jedna od mogućnosti mladih, ali se mora osigurati i obrazovanje o odgovornoj seksualnosti, uključivši kontracepciju. </p>
<p>Mladi imaju pravo zaštititi se i živjeti zdrav život. U našem vremenu upute o životnim vještinama, ljubavi i edukacija o spolnom životu su iznimno važne.</p>
<p>Zabrana svih oblike umjetne kontracepcije započinje 1968. enciklikom Humanae Vitae, pape Pavla VI. Međutim, Papa nije istaknuo nepogrešivost tog stava, te su odmah nakon njena objavljivanja reagirale biskupske konferencije Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Nizozemske i SAD ističući da je to slučaj kada savjest katolika preteže nad papinom zabranom. </p>
<p>Ugledni vjerski prvaci su podržali upotrebu prezervativa zbog odgovornoga spolnog života i sprečavanja aidsa. Kardinal Jean-Marie Lustiger, nadbiskup Pariza, izjavio je 1989. da su ljubav i vjernost temeljne vrijednosti seksualne zrelosti, ali ako je osoba zaražena HIV-om »i ne može živjeti vjerno« tada takva osoba »treba koristiti predložena sredstva« da bi se spriječila zaraza drugih. Njemačka biskupska konferencija je 1993. izdala dokument u kojem ističe da »ljudska savjest čini odlučujući autoritet u osobnoj etici« i da se mora »uzeti u obzir veliki broj abortusa među samohranim majkama i širenje patnje«.</p>
<p> Francuska biskupska konferencija iznijela je 1996. da se korištenje prezervativa »može razumjeti kad je riječ o ljudima kojima je seksualna aktivnost način života i kojima ona može biti značajna opasnost, ali se mora jasno istaknuti da takva metoda ne potiče zrelu seksualnost«. </p>
<p>Biskup Eugenio Rixen iz Brazila, smatra da princip manjeg od dva zla čini »upotrebu prezervativa manje moralno štetnim nego širenje aidsa«. </p>
<p>Monsignor Jacques Suaudeau iz Papinskog vijeća za obitelj napisao je u L'Osservatore Romano, da je »upotreba prezervativa« u izvjesnim okolnostima »u stvarnosti manje zlo, ali se ne može prihvatiti kao model humanizacije i razvoja«.</p>
<p>Te je stavove ljudski povezao nizozemski Biskup Matrinus Muskens: »Kada, dan za danom i mjesec za mjesecem, gledate toliko ljudi koji vam umiru u naručju od aidsa, tada ne možete odoljeti vlastitom srcu i ne davati prezervative«. </p>
<p>Sve vjere podržavaju odgovorni spolni život. Seksualni razvoj i zrelost su način kako se život prenosi i održava. Vjerski uglednici, zdravstveni radnici i civilna zajednica u cijelom se svijetu slažu da se spolna zrelost ne može ostvariti samo putem sigurnog seksa, sprečavanja bolesti i unapređenjem tehnologije kontracepcije. </p>
<p>Zrelost zahtijeva odnos poštovanja, odgovornosti i prava, koji nadilaze konkretne uvjete seksualnog ponašanja. Štoviše može se istaknuti da ako takvi odnosi nisu ostvareni tada čak i sigurni seks može biti napad na dostojanstvo drugih. </p>
<p>Riječju, aids je odnio više života nego kuga ili nuklearno oružje. U odnosu kontracepcije i aidsa došli smo do točke, gdje cilj nije prije svega sprečavanje trudnoće već sprečavanje smrti. Ta kontracepcija nema za cilj kontrolu broja stanovnika nego izbjegavanje holokausta. Prednost treba dati životu nad smrti.</p>
<p>Iz svega toga slijedi da je rasprava o aidsu svjetska, a ne hrvatska. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i sam je upozorio da je rasprava u nas krenula u pogrešnom smjeru jer je naglasak stavljen na pogrešnu stranu. On je istaknuo važnost borbe protiv aidsa uopće, i čuvanje rezultata postignutih u Hrvatskoj. U tu nam svrhu neodložno treba profesionalan program edukacije, posebno u školama. </p>
<p>I u najvažnijim pitanjima, poput aidsa, različiti su stavovi dobrodošli, ali cilj mora biti isti – smanjenje stradanja. A rasprave se moraju voditi da bi se utvrdila istina, predložili najbolji programi preventive, izbjeglo što više stradanja i pomoglo žrtvama.</p>
<p>Autor je liječnik, pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, član Nacionalnog zdravstvenog vijeća i Nacionalnog bioetičkog savjeta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Maloj kući pola milijuna kuna</p>
<p>Gradsko poglavarstvo odobrilo je na sjednici u četvrtak pola milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije za obnovu i prenamjenu zgrade u Mandićevoj 2 za potrebe Centra za rehabilitaciju djece – Mala kuća. Terapeuti te jedine hrvatske ustanove za radnu terapiju i rehabilitaciju djece s oštećenjima vida i drugim teškoćama, trenutno sa sedamdesetak djece rade u potpuno neprimjerenim i teškim uvjetima.</p>
<p>Nakon što je Grad Zagreb dodijelio Centru prostor u Mandićevoj, pokrenuta je humanitarna akcija prikupljanja pomoći kojom bi se zgrada privela svrsi. </p>
<p>U samo pet dana telefonskim je pozivima prikupljeno oko 100.000 kuna, a gradskih pola milijuna kuna akciju će dodatno ubrzati.</p>
<p>Gradski su oci odvojili i 148 tisuća kuna za troškove smještaja i prehrane u Hotelu Remetinec za 13 osoba koje su izgubile sve u nedavnom požaru na Opatovini. Unesrećeni, naime, još uvijek nemaju kamo, pa je ovim iznosom pokriven njihov puni pansion u tom hotelu u sljedeća dva mjeseca.</p>
<p>Prihvaćen je sanacijski program za smanjivanje onečišćavanja zraka oko odlagališta Prudinec na Jakuševcu, koji će se dostaviti Ministarstvu za zaštitu okoliša. Kako je objasnio Davor Jelavić, pročelnik Ureda za prostorno uređenje, promet, komunalne i stambene poslove i graditeljstvo, mjerenjima zraka u 2001. i 2002. godini utvrđeno je da je kvaliteta zraka bila treće kategorije, te da je potrebno provesti sanacijske mjere.</p>
<p>ZGOS će, tako, novodovezeni otpad morati odlagati na uređenu podlogu i svakodnevno ga prekrivati inertnim materijalom. Morat će hvatati i vjetrom raznošeni otpad, održavati i polijevati ceste unutar i oko odlagališta, prskati radne plohe na kojima se obavlja sanacija vodom i odgovarajućim preparatima.</p>
<p>Predviđeno je i da se što prije izgradi efikasni sustav kontroliranog otplinjavanja, skupljanja i obrađivanja plina. Sanacijske mjere provodit će se sve dok mjerenja ne pokažu da je koncentracija onečišćujućih tvari u zraku niža od propisanih graničnih vrijednosti.</p>
<p>Gotovo 3,5 milijuna kuna Grad je u četvrtak ponovno izdvojio za ZET. Za otplatu glavnice i kamata po kreditu u Zagrebačkoj banci, čime će ZET obnoviti pet tramvajskih kola, Grad je dao 1,83 milijuna kuna. </p>
<p>Ostatak u iznosu od 1,6 milijuna kuna tom će se poduzeću dati kako bi podmirio rate kredita za nabavku 20 Mercedesovih autobusa za II. svjetske vojne igre.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Globa za odlaganje otpada na divlje odlagalište samo 100 kuna</p>
<p>Građani mogu odvoziti otpad i na Jakuševec, besplatno, no tvrtke trebaju platiti 404 kune po toni pa mnogi mali industrijski proizvođači radije ostavljaju svoj otpad gdje stignu, a pod okriljem noći nerijetko i napadaju komunalne redare, ako ih ovi uhvate na djelu</p>
<p>»Iz godine u godinu Zagreb je sa svojom užom okolicom sve zatrpaniji divljim deponijima otpada. Prije sedam godina bilo je zabilježeno oko 200 divljih odlagališta, a danas se godišnje zabilježi dvostruko više, od 400 do 500. Do kraja prošle godine sanirano je oko 2000 odlagališta. Uglavnom, grad ih sve uredno počisti, no problem je u tome što većina ponovo nastane, neki i po pet puta. Dovoljno je, naime, da netko na očišćeno mjesto ponovo odbaci samo jednu vrećicu s bilo kakvim otpadom, pa da onda svi drugi oko te vrećice za nekoliko tjedana naprave novi divlji deponij«, govori gradski koordinator za sanaciju divljih odlagališta Pio Sarijanović.</p>
<p>Krivci za to su, naravno, nesavjesni i nekulturni građani, međutim, s druge strane kriva je i zakonska regulativa i lokalna politika koja nije ustanovila učinkovit i prepoznatljiv sustav za sprečavanje takvog ponašanja. »Moramo znati da u Europi ljudi ne odlažu otpad na civilizirani način zato što to žele, nego zato što ih na to prisiljava zakon, koji predviđa visoke kazne«, napominje Sarijanović.</p>
<p>Kod nas pak je situacija s kaznama potpuno suprotna. Ionako premale prekršajne kazne od 1. siječnja ove godine čak su i smanjene. Do tada su za građane, odnosno fizičke osobe, iznosile od 500 do 2000 kuna, a sada su samo od 200 do 500 kuna. Za tvrtke iliti pravne osobe, kazne su također smanjene na raspon od 200 do 1000 kuna, dok su prije bile od 500 do 2000 kuna. Uz to, smanjene su kazne za odgovorne osobe u tvrtkama. Jedino su globe, koje komunalni redari mogu naplatiti na licu mjesta u zamjenu za prijavu, ostale iste: samo 100 kuna.</p>
<p>Da su kazne neprimjereno niske, slaže se i načelnik gradskog Odjela komunalnog redarstva i inspekcije Davor Brčić, koji kaže da su komunalnim redarima ruke vezane i da se kontrola odlaganja otpada na divlje deponije, odnosno na javne površine, u konačnici svodi na igru mačke i miša, pogotovo kad je riječ o uobičajenim gradskim hrpama glomaznog otpada.</p>
<p>»Globe i kazne trebalo bi, naravno, povećati, ali trebalo bi i komunalnim redarima dati veće ovlasti, tako da, recimo, nikome više ne bi padalo na pamet odupiranje pajserima ili šakama. Takvi incidenti najčešći su po noći, kada poduzetnici odlažu svoj industrijski otpad na zabačenim javnim površinama, pa stoga redari već dosta dugo ne idu u noćne kontrole bez pratnje policije«, govori Brčić, i napominje da se represija ne bi smjela uzeti kao jedino rješenje, već bi veliku pažnju trebalo posvetiti i edukaciji građana.</p>
<p>Građanima takva »natezanja« s komunalnim redarima i sucima nisu ni najmanje potrebna (kao ni ugrožavanje svojeg ili tuđeg naselja) jer imaju pravo na besplatno odlaganje otpada na Jakuševcu. Nažalost, građane koji odvoze otpad na Jakuševec može se nabrojiti na prste, kaže Sarijanović i dodaje: »No, za odlaganje tehnološkog otpada na Jakuševcu tvrtkama se naplaćuje isto kao i Čistoći, 404 kune po toni, pa zato mnogi poduzetnici radije riskiraju i bacaju otpad na divlje deponije, obično na rubovima grada«. </p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Veljko Barbieri već kupio gliser </p>
<p>U »luci« na 13. međunarodnom sajmu sporta i nautike do nedjelje se na Zagrebačkom velesajmu može razgledati sva izložena plovila i saznati što vas god zanima o njima, no za to treba puno strpljenja, jer posjetioci za svojih pet minuta čekaju doslovno u redovima. </p>
<p>Već na ulazu, u paviljonu 7, izložena je Elanova jedrilica – jedno od najvećih plovila na sajmu. Duga je 12,20 metara, a vrijedi 130.000 eura. Susjedni, nešto manji gliser (11,32 metara), već je kupio Veljko Barbieri, a »gužve su stalne i posjetioci stalno nešto zapitkuju«, rekla nam je u četvrtak Tanja Radovčić, promotorica ovih plovila. </p>
<p> Posjetioci se raspituju i za kapacitete marina za svoje potencijalne ljubimce, a oni najsretniji osvojit će i nagrade – plastični brodić »reful« ili Hondin vanjski brodski motor snage dva konja.</p>
<p>Podijeljeno je i desetak nagrada, a laskavu titulu Hrvatskog broda godine ponio je Azimut 68s, dug 22 metra. Susreli smo i Predraga Bjedova, vozača plovećeg bolida Formula 2000, u društvu Karoline Žužulj, Karlovčanke, koja je, osim što je lijepa, i potencijalni vozač ovog plovila, što postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i do 200 kilometara na sat.</p>
<p> »Velika nagradu Hrvatske održat će se 22. i 23. svibnja u Zadru. Još ove godine vozimo samo promotivno vožnju, no 2005. dobivamo licencu, pa ćemo tada krenuti i s natjecanjem«, rekao je Predrag Bjedov. </p>
<p>Uz opremu za teretane, kao i za ribolovno ronjenje ili pak velik izbor navigacijskih sustava, izložen je i čitav niz vanjskih motora Yamahe, Mercuryjia i Suzukija. Cijene dosežu i vrtoglavih 130.000 kuna, no ova manifestacija prigoda je i da se uštedi. Tako se za dvoipolmetarski plastični brod s kabinom, koji u redovitoj prodaji košta 29.800 kuna, ovdje dobiva popust od 2000 kuna. </p>
<p>Organizirano je i nekoliko sportskih turnira, pa se tako u četvrtak održao studentski turnir u odbojci na pijesku. U petak će gostovati odbojkaši iz Austrije, Italije i Slovenije, rekao je organizator Dinko Hodak, napomenuvši da je to važno za promociju, budući da je taj sport kod nas još u povojima.</p>
<p> Posjetioci se mogu okušati i u golfu, simultanoj vožnji na skijama, skakanju na jumpingu ili u ekstremnoj vožnji bicikla. Na odgovarajućim štandovima mogu saznati i nešto o povijesti našeg nogometa, rukometa ili vaterpolskog kluba Mladost. A da sport nije ničija privilegija, govori i biciklistička utrka djece s cerebralnom paralizom na njima prilagođenim biciklima. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sve više oboljelih od tuberkuloze</p>
<p>»Broj oboljelih od tuberkuloze na sto tisuća stanovnika u Zagrebu je veći od dvadeset, dok je u Hrvatskoj čak 33. U pobolu od TBC-a (tu bolest izaziva mycobacterium tuberculosis) u 95 posto slučajeva radi se o plućnoj tuberkulozi a u pet posto o onoj koja zahvaća kožu, bubrege, oči. kosti...«, rekla je Vjesniku dr. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinke za bolesti dišnog sustava u Prilazu Baruna Filipovića.</p>
<p> Dodala je kako je na nedavnom sastanku pulmologa i epidemiologa u Higijensko-epidemiološkom zavodu zaključeno kako bi valjalo uspostaviti intenzivniju suradnju. To više, što je u Zagrebu zabilježen porast broja osoba oboljelih od TBC-a starijih od 65 godina. To su, rekla je dr. Rožman, osobe koje su kao mlađe »pokupile« zarazu odnosno u sebi nosile uzročnika koji se zbog slabljenja imunološkog sustava i možda neke kronične bolesti razvio u tuberkulozu.</p>
<p> Preporuka je liječnice da svatko, tko kašlje dulje od tri tjedna, a ima temperaturu od 37,2 do 37,5 stupnjeva Celzija, posjeti liječnika odnosno snimi pluća. Tako se može otkriti tuberkuloza koja je uz dugotrajnu terapiju – traje i do šest mjeseci – ipak izlječiva bolest. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Novinarima zabranjen ulaz na skup zaposlenika</p>
<p>Sindikat dioničkog društva Exportdrvo organizirao je u četvrtak skup radnika na kojem se uz izvješće o poslovanju, razvojnim planovima, promjenama u plaćama, raspravljalo i o otkazu koji će ovih dana dobiti 14 prodavača. Radi zaštite prava prodavača skupu je prisustvovala i predsjednica Sindikata u trgovini Dragica Mišerić te radnici kojima će ovih dana biti uručene radne knjižice.</p>
<p> Novinarima je, međutim, prema riječima vratara, uprava zabranila ulaz ne samo na skup nego i u zgradu Exportdrva, koje je inače u većinskom vlasništvu malih dioničara.</p>
<p>Od dviju smo zaposlenica kojima prijeti otkaz, ipak uspjeli doznati razloge nezadovoljstva radnika. »Naš se direktor po novinama hvali s godišnjim izvozom teškim 63 milijuna eura. Plaća prodavača je 2100 tisuća kuna, a nekima je prošle godine bila i 1700 kuna. Nakon 30 godina staža meni žele dati otkaz uz otpremninu od 29 tisuća kuna«, kazala je jedna zaposlenica, dodavši da otkaze dobivaju radnici robne kuće Ambienta, koja je od 1. ožujka dana u zakup Žir-marketingu. Četvero radnika reklo je da bi htjelo raditi i kod novog poslodavca, no od njih se traži da potpišu sporazumni, a ne poslovno uvjetovani prekid radnog odnosa.</p>
<p>Druga radnica rekla je da joj se nakon devet godina staža daje otkaz uz otpremninu od 6,6 tisuća kuna. U kadrovskj službi, kaže, nije uspjela dobiti objašnjenje po kojim je to kriterijima izračunata otpremnina.</p>
<p>Od dijela radnika koji je čekao da skup započne, doznali smo i da bi otkaze trebala dobiti još 24 radnika, zaposlena u maloprodaji. Dodali su, također, da ne znaju tko je većinski vlasnik tvrtke te da ih nitko ne izvještava o tome kako tvrtka posluje. </p>
<p>Sve to pokušali smo telefonom provjeriti kod direktora Sektora zajedničkih poslova Eduarda Mihanovića, no on je, prema riječima tajnice, bio na sastanku, a nitko osim njega ne može davati izjave.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Istraživanjem do vlastitog rodoslova i obiteljskog stabla</p>
<p>Pučko otvoreno učilište u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara 68, već godinama razvija program pod nazivom »Sveučilište za treću životnu dob«. To su tečajevi i radionice namijenjeni ljudima starijim od 50 godina, osobama živog duha koje svoje umirovljeničke dane žele obogatiti sadržajima do kojih ranije nisu stizali. U tom okviru nude se tečajevi stranih jezika i informatike, zdravstvene kulture, glazbe, likovne umjetnosti, novinarske radionice i drugo. </p>
<p>Ljetni seminar za treću životnu dob, koji počinje 1. ožujka, donosi jednu novost, a to je radionica »Za svojim korijenima«, namijenjena onima koji se žele uputiti u suvremene metode istraživanja vlastitog rodoslova, otkriti svoje pretke iz minulih stoljeća i dobiti sliku obiteljskog stabla. Radionica će uključivati polaznike u tehniku prikupljanja i obrade građe za obiteljski rodoslov.</p>
<p>Podrobnije obavijesti mogu se dobiti od voditelja radionice Mladena Pavera, bivšeg urednika Vjesnika, telefon broj 611-8393. </p>
<p>S. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Alfi Kabiljo, Emil Cossetto i Nenad Turkalj dobitnici nagrada za životno djelo</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Na prvoj ovogodišnjoj konferenciji za medije vezanoj uz »Porin 2004.«, svečanost koja će se 20. ožujka održati u Rijeci, upravni odbor tog najcjenjenijeg hrvatskog glazbenog priznanja objavio je imena dobitnika posebnih nagrada. Porin za životno djelo pripast će Alfiju Kabilju, nagrada za životno djelo za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi Emilu Cossettu, a Nenad Turkalj bit će nagrađen za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj publicistici. </p>
<p>»Alfi Kabiljo ne samo da je jedan od najsvestranijih hrvatskih glazbenika, već je i jedan od prvih zagovaratelja nagrade Porin«, kazao je Dražen Vrdoljak, prošlogodišnji dobitnik posebne nagrade Porin, koji se ove godine ponovno, kao i Siniša Škarica, pridružio upravnom odboru u donošenju odluke o posebnim nagradama. </p>
<p>Dobitnik ovogodišnjeg Porina za životno djelo, skladatelj Alfi Kabiljo, diplomirani je arhitekt koji je s najvišim standardima obilježio različita područja hrvatske glazbene produkcije. Svoj doprinos dao je scenskoj, zabavnoj, komornoj i lakoj orkestralnoj glazbi, kao i glazbi za djecu, napisao je glazbu za više od 40 filmova, a u suradnji s libretistom Milanom Grgićem potpisuje pet hrvatskih mjuzikla (»Velka trka«, »Jalta, Jalta«, »Dlakav život«, »Car Franjo Josip u Zagrebu«, »Kralj je gol«). Već se pojavio na pozornici Porina kao laureat, a između ostalog, naglasio je glavni tajnik Porina Hrvoje Markulj, upravo je Kabiljo autor tonskog identiteta Porina.</p>
<p>Emil Cossetto poznati je skladatelj, dirigent i zborovođa koji je svojim djelima obogatio hrvatsko glazbeno stvaralaštvo, a najveća mu je zasluga što je usmjeravao generacije zborskih pjevača. Tijekom duge glazbene karijere surađivao je s mnogim uglednim ansamblima u zemlji i inozemstvu, a svojim bogatim pedagoškim iskustvom stvorio je zavidan umjetnički profil zborova, posebno »Joža Vlahović«, koji danas nosi ime po njemu, te »Moša Pijade«, danas »Lira«. Naime, te je zborove vodio od njihova osnutka – 1945. i 1954. godine. »Emil je svojim radom bitno utjecao na širenje zborskog repertoara«, istaknuo je Vrdoljak.</p>
<p>Vjesnikovog glazbenog kritičara Nenada Turkalja upravni odbor odlučio je nagraditi Porinom za životno djelo za poseban doprinos glazbenoj publicistici. »Neno dugo i postojano obavlja svoj posao. Prošle je godine proslavio 80. rođendan a riječ je o čovjeku koji je uvijek davao poticaj mlađima«, naglasio je Vrdoljak. </p>
<p>Tri dana uoči dodjele Porina, u Opatiji će se 17. ožujka održati »Zlatna ploča«. »Ako je Porin strukovna nagrada, Zlatna ploča je nagrada koja pokazuje što je prošle godine od hrvatske glazbe bilo najbolje po prodaji«, naglasio je Paolo Sfeci, predsjednik upravnog odbora Porina. »Tko u iduće tri godine neće nastupiti na Porinu ili na Zlatnoj ploči, trebao bi se zapitati što uopće radi u glazbi! Ove će se godine, naime, u tih tjedan dana, što na 'Večeri pjesama Zdenka Runjića', što na Zlatnoj ploči ili Porinu, okupiti ono najbolje što nudi hrvatska glazba, a tijekom sve tri večeri možda će se ponoviti dva ili tri izvođača, što dokazuje da je naša scena veoma jaka i da imamo vrlo dobar prosjek«. »Zlatna ploča« posebna je i po tome što se nagrada za hit godine, s Porina, preselila upravo na ovu svečanost.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Međunarodnu povorku 21. riječkog karnevala pratit će i predsjednik Mesić</p>
<p>RIJEKA, 19. veljače</p>
<p> – »Carnival party« na Koblerovom trgu i Korzu, šesti Karnevalski bal u Guvernerovoj palači, Maškarani maraton Radio Rijeke, program u šatoru na Gatu Karoline Riječke... Sve su to završne karnevalske manifestacije 21. međunarodnog riječkog karnevala koje će u nedjelju, 22. veljače, okruniti Međunarodna karnevalska povorka sa 124 maškarane skupine i 10.242 sudionika. Povorku će tijekom nedjeljnog prijepodneva, potvrdio je riječki gradonačelnik u sjeni mr. Vojko Obersnel, pratiti i predsjednik Stjepan Mesić. O svim navedenim događajima naredna tri dana, kazao je na redovitoj karnevalskoj pressici direktor Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa, izvještavat će 174 akreditirana novinara. Šesti po redu Karnevalski bal u Guvernerovoj palači postao je prepoznatljiv događaj Riječkog karnevala za koji se iz godine u godinu traži karta više. </p>
<p>Ove godine očekuje se oko 450 sudionika, među kojima 20-ak veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika akreditiranih u Hrvatskoj. Tema ovogodišnjeg Bala je »Svijet lutaka«, a povod je 6. svjetski kongres UNIMA-e s pratećim lutkarskim festivalom kojem će Rijeka biti domaćin u lipnju ove godine. Na 6. Karnevalskom balu zaplesat će i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, te veliki broj inozemnih poslovnih partnera Grada, mnoštvo uglednika iz Rijeke i cijele Hrvatske. </p>
<p>Maškarani maraton Radio Rijeke koji ove godine, kao i Riječki karneval, bilježi 21. obljetnicu održava se 21. veljače na Korzu. Riječ je o jednoj od najstarijih pratećih manifestacija Riječkog karnevala u kojoj popularni voditelji u živom radio prijenosu podižu napetost uoči Međunarodne povorke. Do kasno u noć goste će zabavljati splitski Trio Gušti. Voditelj Maškaranog maratona je novinar Radio Rijeke Danijel Vukušić, a poseban ocjenjivački sud proglasit će tri najbolje grupne maske među maskiranim sudionicima Maratona i pobjednike u sklopu karnevalske akcije »Naj maškarano, lipo i veselo...«. </p>
<p>Hrvatske željeznice i putnička agencija Croatia Express organiziraju izvanredan prijevoz vlakom u nedjelju 22. veljače, a javni će prijevoz za sve građane i turiste biti besplatan. Vlak iz Zagreba, uljepšan balonima i zastavama, maškarane goste na riječki kolodvor treba dovesti u 11,45 sati. Na Karnevalskim feštama u šatoru na Gatu Karoline Riječke goste će u petak 20. veljače zabavljati Miroslav Škoro i grupa Lady luna, u subotu će Zlatko Pejaković promovirati novi album, a u nedjelju nastupaju skupine Aurora i Mirakul. </p>
<p>Novinarima je, među ostalim, prezentiran i karnevalski novčić »Karnevalus« autora Josipa Mušanovića kojega će posjetitelji na štandu moći kupiti po cijeni od 10 kuna. »Karnevalus« je novčić posebno iskovan za karnevalska događanja i predstavlja jedan od suvenira Riječkog karnevala. Iskovan je od aluminija, bakra, mesinga i kositra i to u zlatnoj, srebrnoj i brončanoj varijanti. Na licu novčića je znak Karnevala (Morčić i toranj) s godinom 1982., koja označava početak Riječkog karnevala, uz tekst »Riječki karneval«. </p>
<p>Posjetitelji Karnevala u nedjelju će imati mogućnost sami iskovati svoj novčić i to na replici stroja za kovanje iz srednjeg vijeka koji će biti lociran blizu Grand hotela Bonavia.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zvijezde za djecu skupile 286 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – »Nemam pojma bi li se bolje prodavalo da sam donio kuharice. Ali došlo je vrijeme kad odjeća ide mnogo bolje nego knjige«, začuđen je i pomalo razočaran bio Krešo Tomec iz popularnog Cubisma. Stao je na stolac usred »Buvljaka zvijezda« u zagrebačkoj Tvornici, u srijedu popodne, i glumio vješalicu, nepomično držeći jednu bijelu košulju kratkih rukava.</p>
<p>No, iako ga to nije obeshrabrilo, deset minuta kasnije morao se »predati« – ni nju nije uspio prodati. Jer, do sedam navečer, dokad je trajao sajam na kojem su hrvatske estradne i glumačke zvijezde »licitirale«, po gotovo simboličnim cijenama, svoje »dragocjenosti«, brojni su se posjetitelji već istrošili. Istu je sudbinu doživio i Edo Maajka, koji je, pak, »stradao« zbog posljednjeg stola u nizu, do kojeg je trebalo proći i najposjećenije »štandove« Divasica, Nine Badrić, Ivane Banfić i zvijezda Story Super Nove. Tako je na vješalici iznad stola gdje su se nalazile hlače i iz spotova poznate majice Ede i Bolesne Braće ostao visjeti i svijetloplavi dres, devetka sarajevskog Željezničara, dok su oni Bayerna, Rapida i Valencije po 60 kuna pronašli nove vlasnike. Sanja Doležal prodala je dijamantnu ploču »Novih fosila« što je stajala na njenom zidu (a i kupila ponešto od Renea Bitorajca i Luke Vidovića). Nina Badrić oprostila se od crne haljine koju je nosila na svojoj prvoj nominaciji za Porin 1996, Jacques Houdek najveći je profit ostvario prodajući male pizzete, Divasice su već oko 18 sati rasprodale sve što su imale, a kupile i ponešto sa susjednog štanda (Maja je kupila šiltericu popularnog Kedže iz SSN-a), no da sve bude uistinu »vatreno« pobrinuo se Stoka, koji je donio, a i prodao nekoliko kompleta raketa. Bojana Gregorić, koja je i prošle godine sudjelovala u akciji, bila je zadovoljna uspjehom kojeg je ostvarila u neuobičajenoj ulozi prodavačice, a licitiranu je odjeću odabrala po dva kriterija: neke su joj stvari, nažalost, premale, dok je za neke procijenila da bi se u humanitarne svrhe mogle prodati. I dobro je mislila, baš kao i Nina Badrić, što je za djecu iz bolnice u Bistri prodavala i stvari (među kojima su odskakale cipele) kolegice Ivane Banfić. Ona, naime, baš kao ni Tony Cetinski, nije mogla osobno prisustvovati akciji, ali je zato sudjelovala najbolje kako je znala.</p>
<p>Boris je u ime skupine Colonia, koja ima turneju po Australiji, prodavao, ili poklanjao nove kazete, CD-e i pomalo zaboravljene ploče posljednjeg albuma, dok je zvijezdama Story Supe Nove najbolje »išao« promotivni materijal. Nasmijani je Rafo požalio što, u neznanju, nije donio nijednu osobnu stvar, a njegovi su se kolege Saša i Kedžo ipak »opskrbili«, pa su Sašine sive bokserice postale najerotičniji detalj cijele akcije iz Tvornice. </p>
<p>Maja Šuput bila je oduševljena promijenjenom ulogom, jer »fora je biti nešto drugo na par sati«, a iz njenog iskustva, skuplje su se stvari mnogo lakše prodavale nego one jeftine. Na štandu skupine Karma prodavali su se također predmeti poznati iz spotova ove skupine, a kad su se na kraju tajnici redakcije Tena predavali prihodi, više nitko nije gledao na visinu »zarade«. Jer, svaka će kuna biti uplaćena za kupnju respiratora malim bolesnicima iz specijalne bolnice u Bistri, a to je motiv koji ne samo da je okupio hrvatske estradne zvijezde, nego je i odagnao svaki natjecateljski duh kojeg bi možda ljudi imali, da su okolnosti drugačije.</p>
<p>Nakon ove akcije u kojoj je prikupljeno 27.680 kuna, uz novac od prošlotjedne aukcije u iznosu 286.589 kuna, djeci će se, prema riječima direktorice Tene Stele Bogdanić, moći kupiti bolji respirator od onog na kojeg je prvenstveno ciljano.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>EMI classics objavljuje DVD Maksima Mrvice</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Diskografska kuća Dallas Records, zastupnik EMI classicsa za Hrvatsku, objavila je da je ta svjetski poznata tvrtka izdala prvi DVD šibenskog pijanista Maksima Mrvice, te da će se »The Piano Player - World Premiere Performance« naći u prodaji 1. ožujka. Riječ je o DVD-u snimanom tijekom prvog Maksimovog koncerta na kojem je predstavio album »The Piano Player«. Koncert je održan u svibnju prošle godine u londonskom The Roundhouseu, dvorani u kojoj su koncerte svojevremeno održavali bandovi poput Pink Floyda, Rolling Stonesa ili The Doorsa. Maksim je tada uz pratnju ženskog gudačkog orkestra i live benda izveo skladbe s novog albuma doživjevši ovacije. Mrvicu je tom prigodom slušalo šestotinjak uzvanika iz cijelog svijeta.</p>
<p>Uz snimku nastupa na DVD-u će se nalaziti i dodatni sadržaji poput video spotova za »The Flight Of The Bumblee Bee« i »Exodus«, koje je režirao Sven Harding. Dok je prvi spot snimljen na Kubi, za snimanje »Exodusa« cijela je ekipa posjetila naš Dubrovnik.</p>
<p>Album »The Piano Player« dosad je prodan u više od pola milijuna primjeraka. Zanimljivo je spomenuti da će album »The Piano Player« tek biti objavljen u Americi, a prvi koncerti očekuju se tijekom travnja u Aziji, pa je za očekivati da će album do ljeta dostići nekoliko puta veću nakladu.</p>
<p>DVD »The Piano Player - World Premiere Performance« Maksim će u Hrvatskoj promovirati 17. ožujka u Rijeci na prvom izdanju dodjela nagrada »Zlatna ploča«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Opportunity analizira rupu koju je iskopao</p>
<p>WASHINGTON, 19. veljače </p>
<p> - Američki robot »Opportunity« ispitao je u srijedu manju rupu koju je iskopao kako bi utvrdio sastav tla na tom mjestu na Marsu, priopćila je NASA.</p>
<p> »Opportunity se poslužio instrumentima montiranim na svojoj pokretljivoj ruci, d bi ispitao rupu koju je izdubio prednjim desnim diskom«, izjavila je ekipa Jet Propulsion Laboratoryja (JPL).</p>
<p> Iskop je dubok deset, dug pedeset i širok dvadeset centimetara. Robot »Opportunity« koji je počeo dan uz zvuke »Trench Town Rocka« Boba Marleyja, nastavit će ispitivanje rubova iskopa i svog prednjeg desnog diska pomoću panoramske kamere »kako bi utvrdio koje su se tvari na nj uhvatile«, kaže ekipa iz JPL-a.</p>
<p>Obavivši mjerenje na mjestu gdje se zaustavio, njegov blizanac, robot »Spirit« nastavio se u utorak kretati prema krateru »Bonneville«.</p>
<p> Robot je prešao 22,7 metara i zaustavio se u udubini zvanoj »Laguna«. </p>
<p>»Pokrenuo je diskove da bi zagrebao tlo koje je na tom mjestu poput sitne prašine, što će omogućiti točniju analizu«.</p>
<p> Robot »Spirit«, kao i njegov dvojnik »Opportunity«, sletio je na Mars u siječnju kako bi ispitao tlo i stijene i utvrdio ima li uvjeta za nastanak života. Misija će trajati tri mjeseca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Protiv debljine Britanija bi mogla uvesti porez ili obvezu upozorenja o opasnosti</p>
<p>LONDON, 19. veljače</p>
<p> - Britanska vlada razmatra uvođenje »poreza na masnoće« u obliku povećanog PDV-a na hranu bogatu masnoćama zbog sve češće debljine među stanovništvom, objavljeno je u četvrtak iz ureda britanskog premijera.</p>
<p>Mliječni proizvodi poput punomasnog mlijeka, maslaca i sira mogli bi se naći na poreznom udaru, jednako kao i brza hrana poput hamburgera.</p>
<p> U Downing Streetu razmatraju i drugu ideju prema kojoj bi se na takvu hranu stavljala tiskana upozorenja o opasnosti po zdravlje, kao što se čini na kutijama cigareta i kao što će se vjerojatno ubuduće činiti na bocama alkoholnih pića.</p>
<p> Bolesti srca pretekle su rak kao vodeći uzrok smrti u Britaniji, a tamošnji liječnici upozoravaju na katastrofalne posljedice sve veće debljine u mlađoj populaciji.</p>
<p> Prema istraživanjima, »porez na masnoće« mogao bi godišnje spriječiti do 1000 preranih umiranja od posljedica bolesti srca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vojvođanska zastava: Srpska trobojka i europske zvjezdice</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Komisija za izradu idejnog rješenja nove zastave Vojvodine koju su činili predsjednik pokrajinske skupštine Nenad Čanak i njegovi potpredsjednici objavila je prijedlog novog znamenja.</p>
<p> Prema tom prijedlogu osnovu vojvođanske zastave činit će srpska trobojka (crveno-plavo-bijelo), s tim da će srednje polje biti prošireno, a u njegovom središtu nalazit će se tri žute zvijezde.</p>
<p> Tri boje srpske zastave simboliziraju vezu Vojvodine sa Srbijom, a tri žute zvjezdice, koje predstavljaju Srijem, Banat i Bačku, pokazuju vezu Vojvodine sa Europskom unijom i njenu europsku opredijeljenost.</p>
<p>Osim nove zastave vojvođanski će zastupnici raspravljati i o prijedlogu da se za himnu Vojvodine proglasi Beethovenova Oda radosti.</p>
<p> Inicijatori prijedloga ističu da će se i na taj način potvrditi europska budućnost pokrajine jer je Oda radosti i himna EU, prenosi Glas javnosti. Skupština Vojvodine je još prije dvadesetak mjeseci proglasila i novi grb pokrajine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Širina poetika i otvorenost svim naraštajima</p>
<p>Želimo biti široki i otvoreni prema svim kvalitetnim rukopisima i svim kvalitetnim autorima bez obzira na to odakle dolaze i koje je njihovo strukovno ili neko drugo opredjeljenje – kaže glavni urednik Male knjižnice DHK Borben Vladović / Do ljeta je planirano tiskanje 11 novih naslova, među kojima su i nova pjesnička zbirka Vesne Parun »Bubanj umjesto srca« te dio literarne ostavštine Ljerke Mifke i Anđelka Novakovića</p>
<p>Pet knjiga pjesama i jedan roman prvi su plodovi novo-stare Male knjižnice Društva hrvatskih književnika, odnosno njezine uredničke ekipe koja je u sastavu Borben Vladović (glavni urednik), Maja Gjerek Lovreković i Mate Ganza (urednici) započela s radom protekle godine. </p>
<p>Mala knjižnica DHK rođena je osam godina nakon utemeljenja najstarijega hrvatskoga književnog društva, Društva hrvatskih književnika – 1908. godine, kada se začinje i tradicija izdavaštva toga Društva objavom pjesničke zbirke klasika hrvatske književnosti Silvija Strahimira Kranjčevića. </p>
<p>Naziv Mala knjižnica nije slučajno odabran, a oslanja se na Malu knjižnicu iz 1954. godine, kada DHK proživljava zlatno razdoblje svoga izdavaštva – priča nam u razgovoru Borben Vladović. Te je godine, naime, tiskan čitav niz knjiga klasika hrvatske književnosti poput Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Vesne Parun ili Vjekoslava Majera. Mala knjižnica DHK, nazvana tako zbog svoga formata i debljine tiskanih knjižica, krenula je 2003. – nastavlja Vladović – praktički iz početka, s novom koncepcijom i novim oblikovanjem knjiga, premda im je – naglašava on – bilo lakše raditi s obzirom na to da je prije novoga uređivačkoga postava Knjižnica DHK išla u kontinuitetu. </p>
<p>»Želimo biti široki i otvoreni prema svim kvalitetnim rukopisima i prema svim kvalitetnim autorima bez obzira na to odakle dolaze i koje je njihovo strukovno ili neko drugo opredjeljenje. Kao izdavači jedne sindikalne udruge nastojat ćemo popuniti praznine u hrvatskome nakladništvu, koje se već debelo naziru, a trend je da će biti i u još većemu srazu, s obzirom na to da su nakladnici većinom privatni.</p>
<p> Privatni nakladnici, dakako, moraju živjeti i moraju tiskati knjige koje će imati tržišnu prođu. Poezija nikada nije imala tržišnu prođu, ni u našoj zemlji, kao ni u bogatijim državama, i teško da će imati. Tiskanje zbirki poezije je sve manje i manje, a bit će, po našoj procjeni, još i manje. Stoga ćemo najviše tiskati pjesničke, ali i prozne knjige«, ističe Vladović.</p>
<p>Iako prednost imaju knjige članova Društva hrvatskih književnika, Mala će knjižnica – dodaje Vladović – biti otvorena svim rukopisima koji će biti iznimno kvalitetni, bez obzira na to bili njihovi autori članovi postojećih triju književnih društava u Hrvatskoj ili ne pripadali ni jednomu od njih. Mala knjižnica objavljivat će, naglašava Vladović, naslove svih naraštaja, različitih poetičkih opredjeljenja i iz svih sredina u Hrvatskoj.</p>
<p>»Kao i prijašnja redakcija, i mi smo oslonjeni na financijska sredstva Ministarstva kulture, jer mi nismo profitabilna izdavačka kućica«, nastavlja Vladović. »Naš je stav, koliko god nemamo novca, da se autor svakako plati, makar taj honorar bio i skroman«, ističe Vladović.</p>
<p>Do sada objavljeni naslovi u novoj redakciji potvrđuju da Mala knjižnica nastavlja tradiciju objavljivanja vrijednih pjesničkih i proznih rukopisa uglednih hrvatskih autora. Potvrđuje to i zbirka pjesama »za odrasle« Zvonimira Baloga »Pjesme za prvu ruku«, zatim pjesnička zbirka »Klonda« Milorada Stojevića, pa zbirka soneta Višnje Stahuljak. Tu je, nadalje, i djelo pjesnikinje Ane Horvat »4 počela«, a posljednje dvije knjige u nizu su pjesnička zbirka Stjepana Gulina »Katapult« i roman Diane Rosandić »Moj moza(i)k«.</p>
<p>Planovi Male knjižnice DHK za budućnost vrlo su ambiciozni. Tako je u planu da do ljeta ove godine iz nje izađe čak 11 novih naslova. To su zbirka pjesama Alojza Majetića »Kuća izvan kuće«, knjiga soneta klasika slovenske književnosti, akademika Cirila Zlobeca »Lovac ljubavi«, u prijevodu Luke Paljetka, Tonka Maroevića i Radoslava Dabe. Nadalje, tu je i »Bubanj umjesto srca«, nova poetska zbirka Vesne Parun, koja je prije pola stoljeća također tiskala svoju pjesničku zbirku u Maloj knjižnici DHK, te proza »Lirski susjed« Miroslava Mađera, koji je također prije pola stoljeća objavio zbirku pjesama u istoj biblioteci.</p>
<p>U nizu će se još naći i knjige pjesama mlađega autora Sanjina Sorela pod naslovom »Ljubavi«, eseji o hrvatskome pjesništvu »Raznoliko pjesništvo« Zvonka Kovača, knjiga soneta »Ljestve Jakovljeve« Jakše Fiamenga, a posthumno će biti tiskane knjige pjesama »Pjesme« iz ostavštine Anđelka Novakovića te knjiga pod radnim nazivom »Dosje 'Dobro'« iz ostavštine Ljerke Mifke. Do ljeta bi trebala izaći i knjiga pjesama Ivana Rogića Nehajeva »Hrapavo plavo/crno« te zbirka pjesama Ivana Goluba »Dušom i tijelom«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čuvanje materinskoga jezika moralna je i praktična obaveza </p>
<p>Međunarodni dan materinskoga jezika podsjeća čovječanstvo na niz moralnih i praktično operativnih obveza za sve jezike ljudskoga roda. Čini se da je u tom smislu posve jasno što se sve postavlja pred hrvatsko društvo, hrvatsku znanost i hrvatsku državu, izjavio je Dalibor Brozović </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače </p>
<p> – Uoči Međunarodnoga dana materinskoga jezika nameće se pojedincima nekoliko misli, a najjednostavnija bi bila da je to jedan od dana posvećenih ovom ili onom pitanju, pa tko je dužan da se za to brine, odradit će svoju dužnost, a svi će ostali prevaliti taj dan kao svaki drugi i što prije ga zaboraviti, no stvari nisu tako jednostavne, jezik nije samo jedno u nizu pitanja ljudskoga društva i čovjekova života, izjavio je poznati hrvatski jezikoslovac akademik Dalibor Brozović u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika. Unesco je 21. veljače proglasio Danom materinskog jezika 1999. na tridesetom zasjedanju Glavne skupštine UN-a.</p>
<p> Po Brozovićevim riječima, mi mislimo u jeziku, najčešće materinskome, služeći se jezikom sporazumijevamo se u svim obiteljskim, radnim, društvenim i intelektualnim funkcijama.</p>
<p> »O prošlosti znamo uglavnom samo ono što je bilo zapisano u starim 'mrtvim' jezicima, o nama će naša daleka potomstva znati samo ono što im ostavimo zapisano u sada živim jezicima«, rekao je.</p>
<p> Podsjeća kako ljudskih jezika ima nekoliko tisuća (stručnjaci se ne slažu oko broja), a veći jezici imaju i međusobno ponekad vrlo različite dijalekte. Sve je to neizrecivo bogatstvo čovječanstva, dometnuo je.</p>
<p> Brozović ističe da je pritom riječ o različitim pojavama. »U jednim se jezicima nije razvila pismenost i oni su u povijesti nestajali bez traga, tisuće i tisuće njih. Svaki je jezik specifičan odraz ljudskoga duha i ti su nestanci nenadoknadiv gubitak koji se ni s čime ne može usporediti«, smatra, dodajući kako takvi jezici i danas nestaju na raznim kontinentima i samo za neznatan postotak znamo da su ikada postojali.</p>
<p> Drugi su jezici, dodaje, razvili pismenost, eventualno i svoj književni (standardni) oblik, više se ili manje uključili u modernu međunarodnu civilizaciju, možda zadobili i službeni status, neki postali i svojevrsnim državnim jezicima. Ali ni raznim takvim jezicima nije osigurana budućnost, neki i takvi nestajali su u ne tako dalekoj prošlosti pa i na europskom kontinentu, kazao je.</p>
<p> Napominje kako je svaki jezik nekomu materinski i svaki ljudski kolektiv može biti ravnopravan s drugima samo ako njegov jezik bar u osnovnim funkcijama služi jednako kao drugi okolni jezici.</p>
<p> »Tu postoje razni stupnjevi i razna ograničenja«, izjavio je, dodavši kako nekoliko velikih jezika (ne svi) ima službu i prava tzv. međunarodnih jezika, nekim se jezicima dovodi u pitanje samostalnost ili čak opstojnost. Neke grane jezične znanosti imaju posebne kriterije za tretiranje i ocjenjivanje jezika i ne obaziru se dovoljno na to da svi jezici istoga društvenorazvojnog stupnja funkcioniraju za svoj kolektiv jednako, bez obzira na potrebe lingvistike«, istaknuo je.</p>
<p> Dodaje kako je, osim toga, globalizacija donijela novosti. »Rastu potrebe za međunarodne funkcionalne obveze jezika i tendencije da samo jedan međunarodni jezik zadrži tu funkciju, čime se samo povećavaju negativne posljedice globalizacije«, ističe.</p>
<p> Po Brozovićevoj ocjeni međunarodni dan materinskoga jezika podsjeća čovječanstvo na niz moralnih i praktično operativnih obveza za sve jezike ljudskoga roda. »Čini se da je u tom smislu posve jasno što se sve postavlja pred hrvatsko društvo, hrvatsku znanost i hrvatsku državu«, izjavio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Koliko smo, zapravo, ravnopravni?</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Sudeći po stisci na premijeri dokumentarnog filma »To je nekako ravnopravno« u srijedu na večer u Multimedijalnom centru Studentskog centra, ravnopravnost spolova očito je zanimljiva tema, posebice mladoj populaciji. U sredini sa čvrsto ukorijenjenim tradicionalnim idejama o odnosu među spolovima edukativno dokumentarni film redateljice Dane Budisavljević, nastao u produkciji Centra za edukaciju i savjetovanje žena CESI te Dokumentarnog filmskog projekta FACTUM, namijenjen je mladima, a upućuje na važnost ravnopravnosti spolova i edukacije o seksualnosti – zapostavljenih tema u formalnom sustavu obrazovanja. </p>
<p> Pola sata gledanja i slušanja razgovora s adolescentima, koji su tek na pragu oblikovanja identiteta i svoje uloge u muško ženskim odnosima, zatim s intelektualkama, poznatim osobama i ljudima koji se bave neočekivanim zanimanjima za svoj spol – osvjetljava koliko su patrijarhalne ideje negdje slabije, a negdje čvrsto ukorijenjene. Zbog toga su razgovori sa srednjoškolcima iz Zagreba, Opatije, Rijeke i Siska o odnosima između muškaraca i žena, o kućanskim poslovima, zastupljenosti muškaraca i žena u poslu, o vezama, seksu, homoseksualnosti i drugom, u ponekim trenutcima u dvorani izazvale prave salve smijeha. </p>
<p> U povijesni, društveni i medicinski kontekst odnos među spolovima stavile su: povjesničarka Andrea Feldman, sindikalistica Jagoda Milidrag-Šmid i liječnica Ana Lapčević, a u mladima zabavniji dio filma spadaju duhoviti komentari pjevača Mile Kekina, Dražena Turine Šajete i glumačkog para Nine Violić i Tvrtka Jurića – koji su pustili da filmske kamere malko zavire u njihov privatni svijet, u podjelu poslova.</p>
<p> Kako je biti pilotkinja ili, pak, odgajatelj u vrtiću? Na koje prepreke nailaze oni što se bave poslom tradicionalno namijenjenom drugom spolu? O tome na radnom mjestu govore Dunja Kuvalja i Muhamed Kovačević.</p>
<p> Škola kao važna socijalizacijska ustanova bitno utječe na društveno poželjnu konstrukciju ženskom i muškog spola kroz sistem udžbenika. Istraživanje na tu temu od prije nekoliko godina pokazalo je poraznu sliku u kojoj su žene marginalizirane i svedene isključivo u sferu privatnosti i obitelji, a već su ranija istraživanja pokazala da su zanimanja u kojima su žene pretežita radna snaga u pravilu niže plaćena – u prosjeku i do 42 posto od državnog prosjeka. Taj je model patrijarhalnih shvaćanje, koliko god se među većinom ispitanika u filmu pokazalo da ne robuju stereotipima, ipak ostavio duboke tragove. </p>
<p> Film, kako najavljuju njegovi tvorci, koristit će se u odgojne svrhe i prikazivati u školama, na seminarima te u radionicama o odnosima među spolovima. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Književni prinosi Hrvata u Vojvodini</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Ogranak Matice hrvatske u Subotici priredio je u srijedu na večer predstavljanje pet književnih izdanja. U prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu o knjigama su govorili Branimir Donat, Tonko Maroević i Lazar Merković. </p>
<p>Knjiga Jasne Melvinger »Moderna i njena mimikrija u postmoderni«, u nakladi zagrebačke »Dore Krupićeve«, književno-povijesno je djelo u kojemu autorica uspoređuje pjesničke izričaje starijih pisaca i njihov utjecaj na one novoga naraštaja. Autorica među ostalim piše o Antunu Matiji Relkoviću, Kranjčeviću, Matošu, Vidriću, Krleži, Tadijanoviću i Mihaliću.</p>
<p>Izdavač »Svetovi« iz Novog Sada tiskao je zbirku stihova »Ta renesansa ne još kao posljednja šansa« Jasne Melvinger u kojoj pjesnikinja razmatra to umjetničko razdoblje što su ga odredili poznati protagonisti, sukob vjere i politike te pobornika platonizma i aristotelizma.</p>
<p> Isti nakladnik tiskao je knjige pjesama Petka Vojnića Purčara »Putovanje prema Crnome moru« i »Put u Egipat« satkane od razmišljanja književnika o ulozi pojedinca u društvu, pitanjima smisla i besmisla na primjerima iskustvenog i spoznajnog. </p>
<p>Milovan Milković pisac je knjige »Iznad žita nebo« (»Hrvatska čitaonica«, Subotica, i »Dora Krupićeva«, Zagreb). To je znanstveno djelo u kojemu autor istražuje književnost Hrvata iz Vojvodine.</p>
<p> Velike zasluge imaju franjevci, koji su od 13. stoljeća skrbili za vjerski i kulturni život starosjedilaca koji su iz hrvatskih krajeva naselili Podunavlje, pa su tijekom 17. i 18. stoljeća u samostanima i učilištima napisani mnogi hrvatski i latinski tekstovi.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Predstavljen roman »Ličani« Pavla Račića </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Prvi roman Pavla Račića »Ličani«, koji se oslanja na zabačenu tradiciju tzv. hrvatske književne naive, predstavljen je u četvrtak u Društvu hrvatskih književnika. Autor knjige nije književnik, ne pripada niti jednom književnom miljeu, nego je po zanimanju automehaničar, a svoj prvi roman, koji je posvetio ocu, napisao je kao istinitu priču o sudbini ličke, seljačko-obrtničke obitelji Račić, od 19. stoljeća do Domovinskog rata. Kompozicija romana iznimno je pregledna, a radnja je ispričana slikovitim jezikom koji u nekim vrlo živim dijalozima podsjeća na Milu Budaka, istaknuo je urednik i izdavač Josip Pavičić. Pavao Račić rođen je 1928. u Lovincu. Kao mladi obrtnik sukobio se s jugoslavenskim vlastima te je 60-ih godina emigrirao u Njemačku gdje je dobio politički azil. Devedesetih godina vratio se u Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Proslava jubileja Slavka Mihalića</p>
<p>KARLOVAC, 19. veljače</p>
<p> – Književnik Slavko Mihalić obilježit će u svojemu rodnom gradu Karlovcu u petak, 20. veljače 50. obljetnicu stvaralaštva. Svečanu proslavu priređuje karlovački ogranak Matice hrvatske uz predstavljanje Mihalićeve zbirke pjesama »Močvara«. »Ovim želimo odati dužno poštovanje književniku i našem Karlovčaninu Mihaliću«, rekao je predsjednik karlovačke Matice prof. Ivan Jurković. Slavko Mihalić rođen je 16. ožujka 1928 u Karlovcu, a piše od svoje 14. godine. Sada je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Karlovčani ističu kako je Mihalić tijekom 50 godina stvaralaštva svjedočio i o svojemu Karlovcu, kojemu se redovito vraća, pa će obilježavanje obljetnice u Zorin domu biti prigoda i za sjećanja. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pedeseti »Balkanski špijun« </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – U zagrebačkom Satiričkom kazalištu »Kerempuh« 20. veljače bit će izvedena 50. predstava »Balkanskog špijuna«, autora Dušana Kovačevića, u adaptaciji i režiji Mustafe Nadarevića, izvijestilo je kazalište. Praizvedba je bila 4. listopada 2003. i u nepunih pet mjeseci ta urnebesna komedija dinamične igre i glumačkih bravura, koja govori o odnosu pojedinca i vlasti, doživjela je 49 izvedaba pred prepunim gledalištem kazališta »Kerempuh«. Predstava je gostovala u mnogim hrvatskim gradovima, gdje se uvijek tražila karta više. U predstavi glume Elizabeta Kukić, Edo Vujić, Anita Matić, Mustafa Nadarević i Duško Gruborović. Scenografkinja i kostimografkinja je Slavica Radović, a glazbu potpisuju Mario Mirković i Matej Meštrović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Monodrama za Raosove dane </p>
<p>IMOTSKI, 19, veljače</p>
<p> – Kulturna udruga »Raosovi dani« i Društvo hrvatskih književnika raspisali su natječaj za novi monodramski tekst za ovogodišnje 11. Raosove dane što će se 7. i 8. srpnja održati u Medovu Dolcu. Tekst o slobodnoj temi na hrvatskom jeziku ili narječju treba napisati na 10 do 20 autorskih kartica, a Stručni sud posebno će vrjednovati tekstove nastale preradbom Raosovih djela ili po motivima njegova života i djela. Autori tekstove trebaju poslati do 15. svibnja, a rezultati natječaja bit će objavljeni do 1. lipnja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Barić mora »skrojiti« sredinu, usaditi više momčadskoga duha i odgovornosti</p>
<p>Preostaje još dovoljno vremena da do početka EP naš izbornik sa svojim stožerom izgradi kompaktniju igru, u kojoj su kolektivizam i odgovornost iznad pojedinačnih želja igrača. Baš smo u srijedu navečer od Nijemaca mogli vidjeti kako se striktnim pridržavanjem formacije i borbenošću mogu nadomjestiti igračke manjkavosti i doći do uspjeha </p>
<p>SPLIT, 19. veljače</p>
<p> - Pripremni ciklus utakmica uoči Europskog prvenstva u Portugalu Hrvatska je započela 1-2 porazom protiv Njemačke, aktualnog svjetskog doprvaka. U ovom slučaju iskoristit ćemo frazu da se prvi mačići bacaju u vodu i nećemo posegnuti za onom drugom da se dan po jutru poznaje. Dojam je, naime, da hrvatska reprezentacija ima potencijal kojim bi mogla na EP nekome priuštiti iznenađenje, odnosno izbaciti jednog favorita iz »igre«, ili Francuze ili Engleze – ako već smatramo da smo bolji od Švicaraca – i izboriti nastup u četvrtfinalu. </p>
<p> Utakmica protiv Nijemaca nije bila loša, bilo je događaja, naše dobre igre, ali i razdoblja loše igre. Dvoboj u svakom slučaju može dati dobre odgovore izborniku Ottu Barića što treba učiniti da na smotru europskog nogometa dođe s maksimalno spremnom momčadi. </p>
<p>Ispada da je teško slomiti tradiciju, koja kaže da Hrvatska na Poljudu nije pobijedila još ni jednu reprezentaciju. Međutim, to su ipak priče za vračare i praznovjerne. Bitno je ono što se prikaže na travnjaku tijekom devedeset minuta, a selekcija Otta Barića je imala uspona i padova. Razdoblja bolje igre nije znala okruniti pogocima. U tim trenucima briljirao je vratar »elfa« Oliver Kahn, koji je, obranivši udarce Klasniću, Rossi i Oliću, dokazao da je ključni igrač izbornika Völlera. Kada nam je zanos kopnio bio je uočljiv nedefiniran raspored naših igrača, koji stoje daleko jedan od drugog. Tako umjesto kolektivnog djelovanja u bloku put do uspjeha se traži individualnošću, te iz prekida, slobodnih udaraca, kornera. Još je veći problem kada se momčad brani, jer tako raširena omogućava suparničkim igračima iz veznog reda da se uvuku u međuprostor i pritišću našu zadnju liniju, što su i prosječni igrači njemačke reprezentacije lako koristili.</p>
<p> Dvojica naših bočnih igrača Babić i Srna držali su se striktno aut linije i tako ostavili Rossu i Niku Kovača usamljene u gradnji štita ispred posljednje obrambene linije. Također je bitno kazati da je naš nabolji obrambeni igrač Robert Kovač sklon kiksevima i po pravilu jednom u utakmici nesmotreno reagira (Friedrich mu je kod poigravanja oduzeo loptu i inicirao pogodak Klosea). Bez njegove sigurnosti teško možemo imati pravi bedem ispred Pletikose. </p>
<p>Istina je što je rekao izbornik Barić da svi naši reprezentativci nisu u natjecateljskoj formi, ali smo od nekih očekivali više. Pogotovo od Srne, Leke, Darija Šimića... Zapravo je Neretljak, kome također još nije počelo prvenstvo, pokazao kako se željom i borbenošću mogu donijeti promjene na travnjaku. Svako novo reprezentativno okupljanje snažni Hajdukov branič koristi ne bi li izborniku pokazao da je zasluženo među odabranima. </p>
<p>Dado Pršo je u 58 minuta pokazao da je paklen napadač na kojem se može graditi igra. Uz njega Klasnić je bio opasniji, nego kada je bio u tandemu s Olićem. No, mladi napadač Werdera Klasnić (23) igra puno konkretnije i bolje u svom klubu nego što je igrao u svom reprezentativnom debiju u srijedu na Poljudu. I prije ove utakmice znala se većina igrača koji su već osigurali vizu za EP, pa je teško očekivati velika iznenađenja kod izbora igrača u idućih nekoliko mjeseci. Vjerojatno je da bi s Tudorom, Rapaićem i Šokotom – sva trojica su otkazala zbog ozljeda – naša igra bila bolja, upečatljivija, s manjim oscilacijama. Moguće je jedino da se netko iz Barićevog kruga igrača više približi udarnoj momčadi, kao i da se pojedinci udalje od udarne postave. </p>
<p>Preostaje još dovoljno vremena da do početka EP naš izbornik sa svojim stožerom izgradi kompaktniju igru, u kojoj su kolektivizam i odgovornost iznad pojedinačnih želja igrača. Baš smo u srijedu navečer od Nijemaca mogli vidjeti kako se striktnim pridržavanjem formacije i borbenošću mogu nadomjestiti igračke manjkavosti i doći do uspjeha. </p>
<p>Utakmica između Hrvatske i Njemačke bila je vrhunski sportski događaj i bez obzira što je bila prijateljska imala je dramatičnu notu (pobjednički pogodak Ramelowa je postignut u posljednjim sekundama). Šteta je što hrvatska reprezentacija nije uspjela održati remi protiv trostrukog svjetskog i europskog prvaka, oko kojega je uistinu sve organizirano savršeno i glamurozno. Neuspjesi, naime, nikome ne koriste u stvaranju pobjedničkoga ugođaja. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kostanić zaustavljena u četvrtfinalu </p>
<p>HYDERABAD, 19. veljače </p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić nije se uspjela plasirati u polufinale WTA turnira u indijskom Hyderabadu, koji se igra za nagradni fond 140.000 dolara. Izguvila je od 47. igračice svijeta Australke Nicole Pratt sa 4-6, 5-7. Nakon gubitka prvog seta, Kostanić je vrlo rano u drugom izgubila svoj servis, pa je Pratt povela sa 3-1. No, Splićanka je uspjela vratiti servis te povesti sa 4-3. Kod rezultata 5-5 ponovno je izgubila početni udarac i više nije bilo pvratka. Bio je to prvi međusobni ogled mlade Splićanke i Australke Pratt. </p>
<p> • Rezultati četvrtfinala: Pratt – KOSTANIĆ 6-4, 7-5, Tanasugarn (3) – Zheng (6) 6-3, 6-1, Kirilenko – Widjaja 6-1, 6-2, Bartoli (2) – Jugić-Salkić 7-5, 6-2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ferrer izbacio Kuertena</p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> – Rezultati susreta 1. kola ATP teniskog turnira u Buenos Airesu: Monaco – Lapentti 7-6 (2), 6-1, Patience – Portas 6-4, 6-3, Zabaleta (6) – Lisnard 6-4, 6-4, Calleri (5) – Blanco 6-4, 6-2, Squillari – Lopez 6-0, 6-1, Moya (2) – Levy 6-2, 6-4, Chela (8) – Lapentti 7-5, 6-0, Saretta – Behrend 6-4, 6-2, Ferrer – Kuerten (4) 6-3, 7-5, Sanchez – Ramirez Hidalgo 3-6, 6-0, 6-1, Moyano – Hernandez 6-1, 4-6, 6-4, Acasuso – Gaudio (7) 6-3, 7-6 (6). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona i uz poraz u Ljubljani druga</p>
<p>U dodatnih pet minuta presudne poene postigao je hrvatski reprezentativac Marino Baždarić, koji je pri rezultatu 80-80 pogodio tricu i dva slobodna bacanja, te donio veliku radost Ljubljančanima</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Košarkaši Cibone su unatoč porazu na gostovanju protiv ljubljanske Olimpije 81-85 (nakon produžetka 73-73) u 14. kolu Eurolige zadržali drugo mjesto u skupini A, jer je Barcelona pobijedila Ülker.</p>
<p>No, Cibosi su u posljednjoj četvrtini igrali kao da im pobjeda nužna za prolaz, dok je Olimpija sputana važnošću utakmice, previše griješila i nakon tri dobre četvrtine dozvolila da utakmica ode u produžetak. U dodatnih pet minuta presudne poene postigao je hrvatski reprezentativac Marino Baždarić, koji je pri rezultatu 80-80 pogodio tricu i dva slobodna bacanja, te donio veliku radost Ljubljančanima.</p>
<p>Čak tri četvrtine centri Olimpije radili su velike probleme Anzulovićevoj momčadi. U prvoj četvrtini Rahimić je ubacio 13 poena, do poluvremena Boisa je postigao 15 pored statične obrane Cibosa, koja je uz to bila i opterećena osobnim pograškama. U trećoj četvrtini činilo se da je Olimpija prelomila utakmicu, za četiri minute domaći su napravili seriju 12-2 i poveli 55-42. No, problemi za Olimpiju počeli su izlaskom sjajnog Boise (27 poena, uz šut 11-12 iz igre). Izlaskom Boise u 37. minuti, Cibosi su se zainatili ne znajući rezultat iz Istanbula. Na parketu je odlučno funkcionirala petorka sa Sesarom, Rimcem i Vrankovićem na vanjskim pozicijama, no presudilo je nekoliko Ciboninih grešaka u samoj završnici. </p>
<p>– Nismo bili na pravoj razini u prve tri četvrtine. Kasnije smo pokazali srce, želju i kvalitetu, nismo se obazirali na rezultat, željeli smo odnijeti pobjedu iz Ljubljane. Što se tiče dolaska Popovića, rekao sam svoje želje klubu, moramo brzo naći rješenje na toj poziciji, kazao je trener Zagrepčana Dražen Anzulović, poslije poraza koji nije nanio nikakvu veliku »štetu« Ciboni.</p>
<p>S druge strane Sašo Filipovski, trener Ljubljančana, bio je presretan krajem u Tivoliju, koji je produžio vijek njegove momčadi u Europi.</p>
<p>– Moji igrači pokazali su da dobro igraju pod pritiskom, kad su nas svi otpisali, mi smo uspjeli.</p>
<p>Nekadašnji igrač Olimpije Jurica Golemac, a sada važna karika u sastavu Cibone je rekao:</p>
<p>– Olimpija je zasluženo pobijedila, mi smo dobro igrali tek jednu četvrtinu, kad smo rekli 'hajde, idemo ih pobijediti.</p>
<p>Već smo rekli čovjek odluke u srijedu navečer bio je Marino Baždarić.</p>
<p>– Znali smo što nam donosi ova utakmica, igrali smo u grču, ali na kraju nam se isplatio veliki trud.</p>
<p>l Dvorana Tivoli </p>
<p>UNION OLIMPIJA – CIBONA VIP 85-81 (24-23, 19-17, 22-13, 8-20, 12-8)</p>
<p>UNION OLIMPIJA: Mali, Baždarić 13 (5-6), Boisa 27 (2-4), ŠTELMAHERS 10, MARAVIČ 9 (0-2), Šmigič, RAHIMIĆ 13 (4-6), Zagorac, Petrov 7, Anagonye 6, Pavič, Ožbolt.</p>
<p>CIBONA VIP: KUS 2 (2-4), RIMAC 22 (4-4), Krasić 7 (3-4), Žižić 9 (3-7), GOLEMAC 14 (0-2), Sesar 6 (1-2), Štimac, Mance 4, POLJAK 8 (2-2), VRANKOVIĆ 9 (1-2), Ugrinoski.</p>
<p>SUCI: Brazauskas (Lit), Sahim (Tur) i Coelho (Por).</p>
<p>GLEDATELJA: 4.500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimer BOISA.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»U sljedeće četiri godine – četiri naslova prvaka«</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Četiri dvostruke krune u sljedeće četiri godine i barem po tri postignuta pogotka na svakoj utakmici! Ne morate vladati nadnaravnim sposobnostima poput »smogovca« Bonga da biste pogodili autora onakve izjave. Dakako, riječ je o Zdravku Mamiću... Maksimirskog je dopredsjednika u svitanje proljetnog dijela prvenstva ponovno zapljusnuo val euforije i nerealnih »vizija«. </p>
<p> – Od ljeta će u Dinamu igrati 22 nogometaša uz trojicu vratara. Svatko će od njih morati odgovarati potrebama Dinama, tako da više neće biti šlepanja i izgovora, naglasio je Mamić. </p>
<p>– U sljedeće četiri godine zanima nas osvajanje četiri naslova prvaka, i to - lakoćom! Zanimaju nas i sva četiri kupa i svake godine prezimljavanje u Europi! Nema više priča poput »mladi smo, gradimo momčad, tu je perspektiva...« To više ne pali! Gola je istina da se klub po svojoj organizaciji i infrastrukturi izdignuo pet kopalja iznad momčadi. Nećemo više dozvoliti da Uprava i predsjednik Mirko Barišić budu gromobran nečijim lošim igrama. U sljedeće ćemo četiri godine, počevši od ljeta, imati 95 posto momčadi na okupu. Želim gledati utakmice na način da svakome »trpamo« po tri pogotka! </p>
<p>Dobro, vjerojatno se ta vizija ne odnosi i na europske utakmice... A što je uopće nadahnulo Mamića na takvu retoriku, na najave o drastičnim kadrovskim promjenama unutar momčadi?</p>
<p> – Nisam i ne mogu biti zadovoljan rezultatima i igrama na pripremama. Taj sam stav prenio i našem treneru Jurčeviću, a nadam se da će on to isto tako proslijediti i igračima. Istina je da su bile i specifične okolnosti - teški tereni, led, blato, ozljede, izostanak nekih igrača zbog obaveza u reprezentacijama... Ali, to je sve alibi. Ako Dinamo od osam utakmica u četiri ne pobijedi, onda je to zabrinjavajuće.</p>
<p> Ovo je, dakle, prvi put da je Dinamov dopredsjednik, među ostalim, javno upozorio i glavnog trenera. Štoviše, naglasio je da igrači i struka ovo proljeće polažu svoj »životni« ispit.</p>
<p> – Želimo i moramo osvojiti prvenstvo i kup! Ako se to ne dogodi, onda jedino opravdanje može biti da su svi ostavili posljednji atom snage i srca na terenu. Ako na proljeće ne ispunimo jedan od spomenutih uvjeta, bit će velikih potresa. Ali, samo unutar momčadi! </p>
<p> Unutar momčadi? Odnosi li se to, dakle, samo na igrače ili i struku? Mamićev je odgovor kratak:</p>
<p> – Na oboje! </p>
<p> Prvi je ispit na rasporedu već u subotu, kad u Maksimiru, u prvom proljetnom prvenstvenom kolu, gostuje gradski suparnik Zagreb.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prosinečki sportski direktor Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – U skladu sa zahtjevima obaveznog licenciranja nogometnih klubova, Zagreb je konačno dobio sportskog direktora. To je, kao što se već dulje najavljivalo, Robert Prosinečki, koji pak zbog toga neće prestati igrati. Želi odigrati sezonu do kraja te završiti Nogometnu akademiju HNS-a. O imenovanju Prosinečkog doznali smo slučajno, kad smo na konferenciji za novinare uoči nastavka prvenstva upitali direktora kluba Stjepana Budinskog kad će se konačno riješiti i taj problem: </p>
<p>– Taj je problem riješen još prije pet dana!, slavodobitno je uzviknuo Budinski i gotovo zamjerio novinarima što to nisu ranije doznali i na vrijeme proslijedili informaciju. </p>
<p>Uzgred, u Kranjčevićevoj su i dalje čvrsto pri stajalištu da je BiH reprezentativac Emir Spahić zavrijedio klupsku kaznu od čak 50.000 eura, jer je zbog traženja angažmana preskočio pripreme. </p>
<p> – Realizira li se do kraja tjedna njegov prelazak u Metalurg iz Donjecka ili ruski Šinik te stigne li na naš račun željeni novac, sve ćemo mu oprostiti, kazao je Zagrebov direktor, dodavši kako mu je drago što Dinamo posljednjih dana pokazuje namjere za uspostavljanjem što boljih odnosa sa Zagrebom. </p>
<p>Od igračkih aktualnosti tek toliko da trener Damir Petravić ne zna tko je nedavno u klub kao pojačanje doveo 31-godišnjeg Jozu Gašpara, koji nije igrao godinu i pol. Tek je nedavno počeo trenirati, a pri prvom se većem naporu i ozlijedio. </p>
<p>– Čudim se tom transferu, za koji me nitko ništa nije pitao. Naime, klub se već uoči prvenstva »opekao« dovođenjem skupine potpuno nespremnih, zapuštenih, pa i ozlijeđenih igrača, što smo platili slabim plasmanom, kazao je Petravić. </p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Francuzi prejaki i s rezervnim napadom</p>
<p>Prvi je suparnik Hrvatske na Euru, Švicarska, izgublia sa 1-2 od B reprezentacije Maroka, Francuska je sigurno svladala Belgiju u Bruxellesu sa 2-0, a Engleska je remizirala s domaćinom Portugalom 1-1 </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Baš kao i Hrvatska, i naši suparnici u skupini na Europskom prvenstvu, Švicarska, Francuska i Engleska, u srijedu su igrali prve ovogodišnje pripremne utakmice, i to s različitim uspjehom. Švicarci su izgubili u Rabatu od B reprezentacije Maroka rezultatom 1-2, Englezi su u Faru odigrali protiv domaćina Eura Portugala 1-1, a Francuzi su rutinski u Bruxellesu svladali Belgiju sa 2-0. </p>
<p>Nakon ulaska u finale nedavnog Afričkog prvenstva, Marokanci su svoje glavne igrače pustili natrag u klubove, a Švicarcima suprotstavili nogometaše koji nastupaju u lokalnim klubovima. No, i takvi su bili pretvrd orah za izabranike Köbija Kuhna. Do 78. minute bilo je 0-0, a tada su Maroknaci u samo tri minute postigli dva pogotka, da bi na konačnih 2-1 minutu prije kraja smanjio najopasniji švicarski napadač Alexander Frei. </p>
<p>Pod vodstvom Jacquesa Santinija Francuska gazi sve pred sobom, kako u službenim tako i u prijateljskim utakmicama. Kvalifikacije za Euro okončali su sa stopostotnim učinkom, a niz pobjeda nastavljaju i u prijateljskim dvobojima. Iako protiv Belgije Santini nije koristio svoga najubojitijeg napadača Thierryja Henryja, već su u napadu »tricolora« utakmicu započeli Govou, Luyindula i Saha, još jednom je dokazana neiscrpna snaga francuskog napada. Prvi je pogodak u 45. minuti postigao Sidney Govou, da bi konačnih 2-0 postavio novi član Manchester Uniteda Louis Saha u 76. minuti, obilježivši pogotkom svoj reprezentativni debi. Najjaču provjeru imali su Englezi koji su na otvaranju novog stadiona u Faru odigrali protiv Portugala 1-1. Iako engleski izbornik Sven Göran Eriksson nije mogao računati na svoje standardne obrambene igrače, S. Campbella i J. Terryja, njihove su zamjene odradile odličan posao. Štoviše, King, koji je naknadno pozvan u reprezentaciju, u jednom je od izleta pred portugalska vrata postigao i vodeći pogodak za Engleze u 47. minuti nakon standardno opasnog centaršuta Davida Beckhama. Domaćine je od poraza spasio Pedro Pauleta, očistivši nakon slobodnog udarca paučinu iz gornjega desnoga kuta Jamesovih vratiju. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cibona i Popović se dogovorili </p>
<p>Predstoji tek dogovor Cibone i Pamese oko financijskih detalja. Klub iz Savske iznio je svoju ponudu, koju Španjolci tek trebaju prihvatiti / Marko Popović mogao se vratiti i u Zadar, no u Pamesi su inzistirali da to bude klub iz Eurolige </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Marko Popović dolazi u Cibonu! Klub iz Savske i mladi Zadranin dogovorili su suradnju do kraja sezone. Nagađanja su dobila konkretnije obrise u četvrtak, uoči gostovanja Cibone kod Union Olimpije u Ljubljani. Predstoji tek dogovor Cibone i Pamese oko financijskih detalja. Klub iz Savske iznio je svoju ponudu, koju Španjolci tek trebaju prihvatiti. Inače, Popović je vezan trogodišnjim ugovorom s Pamesom, a u Ciboni bi bio na posudbi do kraja sezone. </p>
<p>Za Cibonu i Popovića okolnosti su se savršeno poklopile. Zadarski se reprezentativac, nezadovoljan u Valenciji, dogovorio za odlazak, a istodobno je Scoonie Penn, prvi razigravač zagrebačke momčadi, teže ozlijedio gležanj i bit će izvan parketa barem mjesec, dva. </p>
<p>Popović na posudbi, Penn upitan do kraja sezone... Nije trebalo previše mašte kako bi se zaključilo da je dogovor na vidiku. U situaciji kad je jedna stres-fraktura nadvila tamne oblake uoči najvažnijeg dijela sezone, Anzulović doista može biti sretan što je iznenada uskrsnula prilika za dolazak Popovića. Pritom je jasno da mladi Zadranin neće potpuno moći nadomjestiti Penna koji je u posljednja dva mjeseca uz Rimca bio ponajbolji igrač Cibone. Nakon početne prilagodbe, </p>
<p>Amerikanac je počeo igrati po zamislima trenera Anzulovića, bio je i strijelac i asistent, razigravao cijelu momčad. Cibona je uz njegove dobre igre, a time i cijele momčadi, stigla do drugoga kruga Eurolige. Bez Penna je teško zamisliti da Cibona može ozbiljno konkurirati suparnicima u Euroligi. Trener Dražen Anzulović doveden je u nemoguću situaciju, baš u trenutku kad je njegova momčad trebala kapitalizirati sve dobre igre. </p>
<p>No, ukazao se Popović, iza kojeg je prva, ne baš sjajna inozemna sezona, u kojoj je skupljao mrvice minutaže u klubu iz Valencije. No, to nije pokolebalo mladog reprezentativca, koji je poručio kako ga ništa ne može slomiti. Popović je nezadovoljan statusom zatražio razgovor s trenerom pa se pronašlo rješenje o posudbi do kraja sezone. Mjesto razigravača u Pamesi ionako čvrsto drži Montecchia, pa su u Valenciji procijenili kako je bolje da Popović negdje, pokazalo se u Ciboni, igra do lipnja. </p>
<p>Popović se mogao vratiti i u Zadar, no u Pamesi su inzistirali da to bude klub iz Eurolige. Time su Zadrani ispali iz kombinacije, pogotovo ako se zna da će Jusupova momčad, ne plasira li se na »final four« Goodyear lige, igrati samo domaće prvenstvo, jer su već ispali iz Uleb kupa. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Trener Netsa Lawrence Frank srušio rekord </p>
<p>NEW YORK, 19. veljače</p>
<p> – Košarkaši Orlanda prekinuli su niz od osam poraza, pobijedivši kod kuće Utah Jazz sa 90-77. Odluka je pala u trećoj četvrtini, kad je Orlando pri vodstvu sa 50-45 napravio seriju 20-8.</p>
<p>– Tracy McGrady, Juwan Howard i Gordan Giriček dobili su utakmicu onime što su učinili u trećoj četvrtini, kazao je igrač Utaha Andrei Kirilenko, koji je sa 12 poena, uz Carlosa Arroya (14), bio najefikasniji kod gostiju. </p>
<p>Tracy McGrady ubacio je 43 koša, a Juwan Howard 20. Giriček je za 34 minute upisao 15 koševa (šut 6-9), skok i dva dodavanja. </p>
<p>Trener New Jersey Netsa Lawrence Frank, koji je krajem siječnja naslijedio Byrona Scotta, ubilježio je desetu uzastopnu pobjedu, i to protiv Atlante sa 98-92, te postao prvi trener u NBA ligi koji je karijeru počeo sa deset trijumfa zaredom. </p>
<p>– Ne zanimaju me rekordi, već da momčad napreduje iz dan u dan. Ako to budemo radili, rekordi će doći sami od sebe, kazao je Frank. </p>
<p>Za Netse je Richard Jefferson ubacio 23 koša, Kenyon Martin 21, čemu je dodao 10 skokova, a Jason Kidd još je jednim »triple-double« učinkom potvrdio svoju svestranost - 15 poena, 13 skokova i 10 asistencija. Hrvatski reprezentativac Zoran Planinić odlično je iskoristio skromnu minutažu, postigavši za osam minuta sedam koševa i tri skoka. Stephen Jackson sa 25 je koševa predvodio Atlantu. Jason Terry dodao je 22, a Rasheed Wallace, koji je nedavno stigao iz Portlanda, 20 koševa. </p>
<p>Lakersi su stigli do još jedne tijesne pobjede, svladavši Golden State u gostima sa 100-99. Pobjedi su se pak mogli radovati domaćini da Shaquille O'Neal nije blokirao šut Clifforda Robinsona u posljednjoj sekundi. Kobe Bryant ubacio je 35 poena, a Shaquille O'Neal 31 uz 16 skokova.</p>
<p>Kukočev Milwaukee doživio je sedmi uzastopni poraz u gostima, izgubivši u Detroitu sa 98-102. Richard Hamilton sa 23 koša i Chauncey Billups sa 20 bili su najbolji kod domaćina, a Buckse je predvodio Michael Redd sa 23 poena. Kukoč je odigrao samo 11 minuta, upisavši četiri koša te po tri skoka i dodavanja. </p>
<p> • Rezultati: Orlando – Utah 90-77 (Giriček - 34 minute, 15 koševa, 1 skok, 2 asista), Cleveland – Dallas 98-114, Toronto – San Antonio 82-86, Detroit – Milwaukee 102-98 (Kukoč - 11 minuta, 4 koša, po 3 skoka i asistencije), New Jersey – Atlanta 98-92 (Planinić - 8 minuta, 7 koševa, 3 skoka), Golden State – LA Lakers 99-100, New Orleans – Washington 120-98, Portland – LA Clippers 101-86. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jadran blizu polufinala</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vaterpolisti splitskog Jadrana Deltrona u prvoj su četvrtfinalnoj utakmici Kupa LEN-a pobijedili grčku Haniju rezultatom 12-9 (4-2, 3-3, 2-1, 3-3). Uzvratni susret igra se 28. veljače u Ateni, a ova prednost od tri pogotka bi trebala biti dovoljna za prolaz među četiri najbolje momčadi drugog po važnosti europskog kupa. Najbolji igrač Jadrana bio je Miho Bošković, koji je postigao četiri pogotka, a kod gostiju Voulgarakis s tri pogotka. Splićani nisu briljirali, imali su velikih problema u organizaciji napada, a primili su i nekoliko zgoditaka s velike udaljenosti. Krajnji je rezultat puno bolji od igre. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Šprem lako do četvrtfinala</p>
<p>ANTWERPEN</p>
<p> – Najbolja hrvatska tenisačica Karolina Šprem izborila je četvrtfinale 585.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira u Antwerpenu. Varaždnika je u drugom kolu sa 6-4, 6-3 nadigrala Caru Black iz Zimbabvea. Chladkove.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Maleeva (9) – Pierce 6-4, 6-4, Vakulenko – Stevenson 6-3, 6-1, Benešova – Daniilidou 7-5, 6-4; 2. kolo: Clijsters (2) – Parra 6-3, 6-2, Farina Elia (8) – Callens 3-6, 6-2, 6-1, ŠPREM – Black 6-4, 6-3, Koukalova – Safina 6-4, 7-6 (2). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Nova SFOR-ova akcija na Palama, cilj pošta i telekom</p>
<p>SARAJEVO, 19. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Pripadnici Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini proveli su u četvrtak novu akciju na Palama. Ovaj put cilj je bila zgrada pošte i telekoma. Pregled prostorija trajao je tri sata, no desetak pripadnika SFOR-a nije ništa odnijelo iz zgrade. </p>
<p> Akcija je započela, kako su objavili mediji bosanskih Srba, oko 10 sati. Riječ je o nenajavljenoj inspekciji dvaju objekta koja je, tvrde u SFOR-u, »korak u seriji planiranih operacija protiv mreže onih koji pomažu optuženicima za ratne zločine«. </p>
<p> Prije nešto više od mjesec dana, SFOR je držao Pale u trodnevnoj blokadi nadzirući promet na ulazima i izlazima. Tada je pretraženo više objekata, među kojima dom zdravlja, pravoslavna crkva i obiteljska kuća Radovana Karadžića.</p>
<p>SFOR je tijekom te akcije uhitio Dušana Batu Tešića, bivšega policijskog specijalca i navodno jednog od članova Karadžićeva osiguranja. Ispitivan je mjesec dana i zatim pušten. Slično kao i Željko Janković-Luna, Karadžićev tjelohranitelj uhićen u Bijeljini koji je još u pritvoru, navodno je Tešić dao istražiteljima SFOR-a korisne informacije o skrivanju haaških bjegunaca. Moguće je i da je nova akcija povezana s tim uhićenjima. </p>
<p>Uostalom, SFOR je potvrdio u priopćenju da će nastaviti »s korištenjem informacija prikupljenih tijekom ispitivanja uhićenih osoba, pretraživanjem kuća, te drugim obavještajnim podacima kako bi poduzeo korake u hvatanju onih koji podržavaju optužene za ratne zločine«.</p>
<p>Zanimljivo je da je dan prije nove akcije, srpski patrijarh Pavle osudio SFOR-ovo pretraživanje po pravoslavnoj crkvi na Palama tijekom akcije u siječnju.</p>
<p>Unatoč zasad nepotvrđenim optužbama da su u toj akcije pripadnici SFOR-a iskoristili dvojicu srpskih policajaca kao živi štit pri upadu u Karadžićevu kuću, i ovaj su put pripadnici MUP-a Republike Srpske bili nazočni tijekom inspekcije zgrade pošte na Palama.</p>
<p> SFOR je pregledao i prostorije Radija »Sveti Jovan«, koji je u vlasništvu Karadžićeve kćeri Sonje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>UN: Izbori u Iraku nužni, ali neizvedivi do kraja godine</p>
<p>Neslužbeni izvori bliski sjedištu UN-a tvrde da pripremljeni dokument posebnog izaslanika za Irak Lakhdara Brahimija, preporučuje održavanje iračkih izbora, ali tek početkom 2005</p>
<p>ANKARA, 19. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Napad iračke gerile na američke vojne konvoje kod gradova Khalidiyah i Baqouba, u zloglasnom sunitskom trokutu, potvrdili su odlučnost iračkih gerilskih snaga da se suprotstave okupaciji zemlje. Američki vojni izvori kažu da je do napada došlo u četvrtak ujutro, ali bez jasnih naznaka o ljudskim žrtvama i materijalnoj šteti. </p>
<p>Samo dan ranije, gerilci su raketnim bacačima i projektilima zasuli nekada najbolje osigurani irački zatvor Abu Ghraib (dvadesetak kilometara zapadno od Bagdada) koji su od režima Saddama Husseina preuzeli Amerikanci. Oni na taj način žele dokazati da uvjeti za prijenos vlasti s okupacijskih snaga na odabrane i podobne Iračane nije izvediv. Nešto ranije, došlo je do dva samoubilačka bombaška napada na bazu koalicijskih snaga kod grada Hillah, čija stravična bilanca je 11 poginulih i 106 ranjenih. Među ozlijeđenima je najviše savezničkih vojnika, od kojih 22 iz poljskog bataljuna. </p>
<p>Prilikom napada na zatvor u četvrtak ujutro, nepoznati napadači ispalili su nekoliko projektila. Američki vojni izvori koji su potvrdili akciju ističu da je tom prilikom lakše ranjen jedan vojnik. Kaže se da su američke snage brzo uzvratile na napad, ubivši jednog gerilca. Također je priopćeno da je uhićeno 56 sumnjivih Iračana koji su već podvrgnuti ispitivanju. </p>
<p>U takvom ozračju gotovo svakodnevnih sukoba koji su već odnijeli i više od 540 života američkih vojnika s nestrpljenjem se očekuje izvješće koje će u četvrtak o uvjetima za održavanje općih izbora glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu predočiti UN-ov posebni izaslanik Lakhdar Brahimi. Neslužbeni izvori bliski sjedištu UN-a tvrde da pripremljeni dokument, istina, preporučuje održavanje iračkih izbora, ali tek početkom 2005.</p>
<p>Čini se da je prihvaćena ocjena američke administracije da je u sadašnjim sigurnosnim uvjetima praktički nemoguće do 30. lipnja organizirati i provesti opće izbore Iraku. Na tom su roku naročito inzistirali većinski šijiti koji se pribojavaju da bi neki drugi slijed zbivanja mogao dovesti ponovno do njihove marginalizacije.</p>
<p>Brahimijevo »iračko izvješće«, koje bi moglo dovesti do ponovnog izlaska nezadovoljnih šijita na ulice, preporučuje da koalicijske snage do kraja lipnja formalno okončaju okupaciju. Prema zamisli američkih planera, sadašnje civilno Vijeće za privremenu upravu Irakom, pod budnim nadzorom administratora Paula Bremera, proširilo bi se novim članovima. Takvom strategijom uspostavila bi se neka vrsta privremenog parlamenta koji bi donosio sve važnije odluke.</p>
<p>Kofi Annan je u međuvremenu već izjavio da se izbori u Iraku ne mogu održati do 30. lipnja. On je u intervjuu japanskom listu Yomiuri Shimbun ukazao da je potrebno znatno više vremena kako bi se izbori pripremili i bili uspješni. On je također potvrdio da će UN surađivati sa SAD-om u obnovi Iraka kako bi se pomogao politički i gospodarski oporavak zemlje. Annan smatra da izborima mora prethoditi poboljšanje sigurnosne situacije. Izrazio je i spremnost međunarodne zajednice da pomogne novoj iračkoj prijelaznoj vladi u pripremi novog ustava, izbora i obnovi zemlje. </p>
<p>Vjeruje se da će Annanov intervju naići na oštre kritike i šijita i sunita koji smatraju da se buduća vizija iračkog državnopravnog i političkog ustroja prepušta američkim pristašama, a ne legalno izabranim zastupnicima.</p>
<p>No, Busheva administracija, koja planira još dugo zadržavanje američkih postrojbi u Iraku ne želi ništa prepustiti slučaju. Washington se sprema zatražiti usvajanje još jedne »iračke rezolucije« u Vijeću sigurnosti kako bi osigurao međunarodno priznanje buduće iračke vlade. Prema pisanju Washington Posta, takav novi dokument bi mogao potaknuti i druge zemlje da se vojno angažiraju i financijski pomognu obnovu Iraka. </p>
<p>Planirana rezolucija bi priznala iračku prijelaznu vlast, što bi otvorilo vrata Amerikancima da bezbolno izađu iz Iraka. Tvrdi se da će SAD s novom rezolucijom čekati dok Vijeće za privremenu upravu Irakom ne utvrdi precizne rokove za prijelaz na privremenu vlast. To bi se moglo dogoditi do 15. prosinca, ali se ne isključuje da bi do toga moglo doći i ranije, zavisno od brzine procesa prijenosa vlasti na Iračane. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prodi: U Europskoj uniji nema mjesta antisemitizmu</p>
<p>Brojni predstavnci EU-a, židovskih zajednica i predstavnici drugih vjera održali su u četvrtak u Bruxellesu jednodnevnu konferenciju o antisemitizmu, međureligijskim odnosima te o odnosima Europe i Izraela </p>
<p>BRUXELLES, 19. veljače</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u četvrtak je, na jednodnevnoj konferenciji o antisemitizmu u Bruxellesu, rekao da u »Uniji različitosti« nema mjesta antisemitskim osjećajima. </p>
<p> Govoreći na prvoj konferenciji o antisemitizmu, koju su zajednički organizirali Europska komisija i Europski židovski kongres, Prodi je rekao kako priznaje da još uvijek postoje »ostaci povijesnog antisemitizma koji je jednom bio raširen u Europi«, opovrgavajući međutim da u današnjoj Europi postoji organizirani oblik antisemitizma kao onaj iz tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća.</p>
<p> Antisemitizam u Europi hrani se i neriješenim sukobom na Srednjem istoku, istaknuo je Prodi, ocjenjujući da borba protiv antisemitizma zahtijeva šire akcije u koje bi se trebali uključiti i ministri unutarnjih poslova i obrazovanja.</p>
<p> Predsjednik Europskog židovskog kongresa Cobi Benatoff upozorio je sa svoje strane na opasnost od porasta antisemitizma te ponovio svoj apel EU-u za poduzimanjem mjera protiv tog »raka«.</p>
<p> »To je rak stare Europe i ne možemo dopustiti da se taj rak ponovno pojavi u novoj Europi koju želimo stvoriti«, dodavši da se »protiv antisemitizma može boriti i možda ga i pobijediti, ali samo uz stvarnu volju i dobru strategiju«. </p>
<p>Predstavnici EU-a, židovskih zajednica i predstavnici drugih vjera također su razmatrali i odnose između Europe i Izraela, te stanje međureligijskog dijaloga.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer koji je također bio sudionik ovoga skupa, rekao je da antisemitizam, rasizam i netolerancija nisu i neće biti dopušteni u ujedinjenoj Europi. Kako je rekao, izraelska vlada može se kritizirati jednako kao i bilo koja druga, ali pravo na egzistenciju Izraela ne može biti dovedeno u pitanje. Inače, predsjednik Europskog židovskog kongresa Cobi Benatoff i predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Edgar Bronfman u četvrtak su u Financial Timesu uoči održavanja seminara u Bruxellesu, objavili članak u kojem govore o opasnosti od širenja antisemitizma. »Najveći uspjeh koji može proizići iz te konferencije je priznanje neupitne istine: nasilni antisemitizam danas više nije ekskluzivno područje snaga krajnje desnice. Današnji agitatori antisemitizma uglavnom su oni koji žele srednjoistočni sukob uvesti u Europu«, smatraju Bronfman i Benatoff. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sharon: Izrael ne odustaje od američkih mirovnih smjernica </p>
<p>JERUZALEM, 19. veljače</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon predstavio je u četvrtak plan mogućih jednostranih koraka na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, a američkim je izaslanicima rekao da Izrael ne odustaje od mirovnih smjernica koje podržavaju SAD.</p>
<p>»Premijer je ponovno naglasio da Izrael ostaje pri viziji američkoga predsjednika Georgea W. Busha«, kaže se u Sharonovom priopćenju. »Premijer je naglasio i to da su mirovne smjernice jedini Izraelu prihvatljiv politički plan«, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>No, u priopćenju se dodaje da se na trosatnom sastanku s izaslanicima SAD-a govorilo o izraelskom planu povlačenja kojim je Sharon zaprijetio propadnu li mirovne smjernice. Diplomatski su izvori već prije priopćili da trojica Bushevih izaslanika namjeravaju zatražiti od Sharona da se što tješnje pridržava mirovnih američkihsmjernica. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Crnogorskom premijeru Đukanoviću međunarodna nagrada za mir </p>
<p>Milu Đukanoviću nagrada međunarodne nevladine organizacije IAEWP dodijeljena je na preporuku iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Međunarodna asocijacija edukatora za mir u svijetu (IAEWP) dodijelila je premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću Nagradu za mir i Medalju za mir u svijetu. Tu je nevladinu organizaciju utemeljio profesor povijesti i filozofije na Sveučilištu u Alabami Charles Mercieca 1969., a nagrada se dodjeljuje istaknutim političkim ličnostima za njihov doprinos ciljevima mira i regionalne stabilnosti. Prema nekim tumačenjima, organizacija je službena članica UN-a od 1987. a prema drugima, partner svjetskoj organizaciji i ima 35.000 članova. </p>
<p>U službenom obrazloženju koje je prenijela crnogorska vlada stoji da će Đukanoviću nagrada biti uručena u petak u Podgorici kao »priznanje njegove humanosti koja se ogleda u istaknutoj posvećenosti i istinskoj zabrinutosti za sve ljude, u namjeri da im se osigura progres, prosperitet i globalni mir«. Potpredsjednik IAEWP za Europu sa sjedištem pri UN-u u Beču dr. Robert Tafra je izjavio za podgoričke Vijesti da su nagrade dodijeljene Đukanoviću za njegov hrabri, demokratski i miroljubivi otpor i otpor Crne Gore diktaturi koja je ugrozila cijelu regiju tijekom teških godina sukoba u okruženju i zbog onoga što su učinili za rijeke izbjeglica i nevoljnika svih vjera i nacija iz bivše Jugoslavije koji su u Crnoj Gori nalazili mirno utočište. </p>
<p>Zanimljivo je da je upravo dr. Tafra iz Hrvatske bio presudan za odabir Đukanovića. Na pitanje čime je Đukanović zaslužio nagradu, Mercieca je za radio Slobodnu Europu odgovorio: »Doktor Robert Tafra i ljudi koji uglavnom žive u Hrvatskoj dobro poznaju prilike i ljude u regiji. Jednostavno sam se oslonio na ono što su mi oni rekli jer se moram osloniti na ljude za koje pretpostavljam da znaju što rade«. Mercieca je objasnio da je Tafra oformio komisiju koja je odlučila da dobitnik Nagrade za mir bude iz konfliktne regije kako bi poslužio za otvaranje novog poglavlja mira. Također je rekao da se nagrada ne dodjeljuje godišnje već onoliko puta za koliko se ukaže potreba i prilika, dodavši da »tu nema kandidata i protukandidata«. Đukanović je izrazio zadovoljstvo što mu je dodijeljena nagrada koju su prije njega dobile značajne ličnosti svjetske politike poput Indire Gandhi, Jimmyja Cartera, Pereza de Quellara, pape Pavla VI., Vaclava Havela ili Kurta Waldheima, dodavši da je dijeli sa svakim građaninom Crne Gore. </p>
<p>Međutim, dodjela nagrade crnogorskom premijeru i nekadašnjem predsjedniku ne prolazi bez komentara koje je Đukanović opisao kao »sitnu balkansku zluradost«. Naime, Miroslav Aleksić, predsjednik Borda direktora Exsim Development corporation iz Orlanda i navodni potpredsjednik IAEWP-a za globalna pitanja rekao je ovih dana Vijestima da je on predložio i kao predsjednik petočlane komisije odlučio da se Đukanoviću dodijele spomenute nagrade. Usput je dodao da je prije petnaestak dana pisao predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću izražavajući interes njegove kompanije za kupovinu hotela i druge investicije u Crnoj Gori i istodobno odbio odgovoriti jesu li te dvije stvari povezane. </p>
<p>Tafra je odlučno odbio informaciju da je Aleksić sudjelovao u postupku za dodjeljivanje mirotvornih odlikovanja crnogorskom premijeru i rekao da ga uopće ne pozna. U telefonskom razgovoru za isti dnevnik ustvrdio je da je »suludo« povezivati dodjelu Nagrade za mir i Medalje za mir u svijetu Đukanoviću s privatnim poslovima Aleksića.</p>
<p>Predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović uputio je Đukanoviću čestitku u kojoj se među ostalim navodi navodi da je »Crna Gora sačuvala mir u najtežim trenucima. </p>
<p>Crnogorska oporba tvrdi da premijer nije zaslužio nagradu za mir i Medalju za mir u svijetu koju dodjeljuje IAEWP. Potpredsjednik Socijalističke narodne partije Zoran Žižić ocijenio je da, »ako nije riječ o poslovnom interesu darodavca i pokušaju da se marketinški podrži neki sumnjivi biznis, onda se radi o gruboj i glupoj greški IAEWP-a koji je nagradu dodijelio nekome tko je ni po čemu ne zaslužuje. Dodao je da je potpredsjednik asocijacije Robert Tafra uručujući Đukanoviću »na ovim prostorima nečuvenu nagradu nepoznate organizacije IAEWP« pokazao da je nagrada došla premijeru Đukanoviću u ruke isključivo zahvaljujući neupućenosti članova te organizacije u probleme korumpiranosti državnog vrha i druge nedemokratske manire koje ovjenčani Đukanović demonstrira kao apsolutistički vlastodržac«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zasad još ne prijeti uskraćivanje američke pomoći Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države neće automatski ukinuti pomoć Srbiji ako nova vlada Srbije bude izabrana glasovima zastupnika Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, izjavio je u intervjuu za beogradski radio B92 odlazeći veleposlanik SAD-a u Beogradu William Montgomery.</p>
<p> On ističe da je Srbiji potrebna vlada spremna donositi teške odluke u vezi s Haaškim sudom i ekonomskim reformama te da nije uvjeren da bi nova vlada to mogla raditi ako je budu podržavali socijalisti. »Mislim da ni jedna organizacija ili država ne bi automatski ukinula pomoć Srbiji zbog podrške socijalista, ali pitanje je kakve će odluke ta vlada moći donositi budući da će one ili njihov nedostatak odrediti razinu maeričke pomoći«, rekao je Montgomery. Prvi test za novu srbijansku vadu bit će 31. ožujka kada državni tajnik SAD-a treba potvrditi da se vlasti u Beogradu pridržavaju Daytonskog sporazuma. Montgomery ipak vjeruje da će Beograd nastaviti dobivati pomoć SAD-a iako glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte tvrdi da su i Mladić i Radovan Karadžić u Srbiji. Istodobno je demantirao nagađanja da ga Washington povlači prije isteka mandata. </p>
<p>Istodobno, visoki europski predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana naglasio je u telefonskom razgovoru s predsjednikom SCG Svetozarom Marovićem da Europska unija i dalje podržava državnu zajednicu Srbije i Crne Gore, saznaje agencija Beta u Bruxellesu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Zaista ne znam je li uopće moguće zaštititi se od takvih »zloupotreba sjećanja« ako čak ni ozbiljne novine ne pišu provjereno</p>
<p>U Vjesniku od 5. veljače 2004. novinar Marko Barišić u tekstu pod naslovom »Neki od počinitelja hvalili se masovnim pogubljenjima« iznosi teške, otrovne laži o meni na temelju već odavno demantiranih izjava Sime Dubajića.</p>
<p> Simu Dubajića osobno ne poznajem, nikad ga nisam srela ni vidjela, osim preko televizije, u doba »balvan revolucije«. U to doba on daje svoje izjave. Iz beogradskog Sveta prenosi ih Slobodna Dalmacija, zatim Novi list itd. Dubajić proziva ljude za teške zločine po nekim svojim kriterijima i namjerama.</p>
<p> O tome se pisalo najprije u Slobodnoj Dalmaciji. Mene je izmislio kao komesara brigade, što nikad nisam bila, i optužio za teška nedjela, koja nikad nisam napravila. Moj demanti objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji 26. srpnja 1990. Javljali su se i drugi drugovi. Neki jer su također bili krivo prozvani, neki zato da demantiraju laži i objede.</p>
<p> U Slobodnoj Dalmaciji od 4. kolovoza 1990. pod naslovom »Vrijeme zloupotreba sjećanja« objavljen je razgovor s generalom u mirovini Dušanom Koračem, koji je u to vrijeme bio komesar naše XXVI. dalmatinske divizije. On očito bolje od mene zna što se sve u to vrijeme događalo, a zna tko je i što je bio Simo Dubajić. Sjeća se i mene i zaključuje da me Simo sigurno i ne poznaje iz ratnih vremena, jer tada nisam bila ni na značajnoj dužnosti, niti značajna osoba.</p>
<p> Nakon svega jasno mi je da je to bio njegov način da me diskreditira jer sam devedesetih godina bila poznata politička ličnost u Hrvatskoj i Jugoslaviji.</p>
<p> Međutim, priča se nastavlja. Zloupotreba sjećanja Sime Dubajića očito se čini atraktivnom pa ga objavljuju novinari Novog lista. Naravno, samo Simina sjećanja bez izjava živih svjedoka i dokumenata, koji to pobijaju.</p>
<p> U Novom listu od 24. studenoga 2001. pišem opširan demanti, opisujem što se događalo s mojom četom, što se sve bez velikih napora može provjeriti. Ali, eto, sve je uzalud. Simina izmišljena priča nastavlja se u Vjesniku, ozbiljnom listu koji nas svakog dana preko televizije želi uvjeriti da »čitamo provjereno«. </p>
<p> Kao nekom štafetom prenosi se očito smišljena, otrovna laž Sime Dubajića o meni, makar se »na dohvat ruke« po istim novinama i šire od toga nalazi dovoljno izjava i dokumenata koji tu laž demantiraju. Kao, eto, ponavljanjem laži nadjačat će istinu. Zato se javljam ponovo, jer zaista ne znam kako i da li je uopće moguće zaštititi se od takvih »zloupotreba sjećanja«, ako čak ni ozbiljne novine ne pišu provjereno.</p>
<p>MILKA PLANINCZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sve ima svoju cijenu, pa i ljubav spram »Lijepe naše« – nekomu je to boravak na zavodu za zapošljavanje, a nekomu saborska mirovina</p>
<p>Izborni plakati predstavnika vrlih nam političara još nisu skinuti s mjesta za oglašavanje, a lider jedne od najvećih stranaka koalicije prije 23. studenoga, sad jedne od najmanjih u oporbi, akter je jedne nove priče. </p>
<p>Zbivanja oko odlaska u mirovinu sa statusom predsjednika Sabora Zlatka Tomčića podijelila su javnost oko etičnosti postupka jer pravno postupanje je nedvojbeno, potpuno legitimno i zakonski utemeljeno. Očito, sve ima svoju cijenu, pa i ljubav spram »Lijepe naše«. Nekomu je to boravak na Zavodu za zapošljavanje, a nekomu saborska mirovina. Sam događaj, što je još tragičnije, trajao je koliko i svakodnevna novinska vijest bez očekivanih reperkusija unutar stranke ili šire u jednoj principijelnoj i odgovornoj raspravi u Saboru, a koja bi svakako trebala pridonijeti poboljšanju već generalno lošeg ugleda političara u našem društvu.</p>
<p> Trebam li podsjećati cijenjeno čitateljstvo kako su prošli hrvatski branitelji u cijeloj toj priči, a koji nisu imali privilegiju lagodnosti u iskazivanju domoljublja, već su vrlo konzekventno bez popratnih bizarnosti, živi ili poluživi svejedno, bez radnog mjesta ili tvornice, bez kuće i obitelji, narušenog psihofizičkog zdravlja postali sramotnom statistikom na zavodu za zapošljavanje. Danas egzistiraju kao neželjena trudnoća tek stvorene Države, stoga i učestali suicid, kao na žalost jedina mogućnost za konačno rješenje.</p>
<p> Proračunani u svemu pa i u svom sentimentu spram »Lijepe naše« političari su u ovoj priči pobijedili branitelje, jer su svakako postupili pametnije – razumno, a drugačije i nije moglo biti jer baviti se politikom, i to unosno, ne može svatko. To je povlastica tek malog broja ljudi koji su povijest malog čovjeka, ispisane krvlju, pretvorili u svoju priču i svoje zasluge. Stoga, naravno, i nagrade utemeljena na zakonima koje su oni izglasali služi samo njima, a nikako hrvatskim braniteljima.</p>
<p> Državni proračun tanak je za razrješavanje krupnih problema u zdravstvu i školstvu, mirovinsko-invalidskom i socijalnom sektoru, pa ako hoćete i u gospodarstvu gdje se još uvijek troše golemi milijuni za sanaciju gubitaka. Državni proračun nedvojbeno je nedostatan za eventualno umirovljenje invalida Domovinskog rata (oboljeli od PTSP-a) ili razvojačenih i neuposlenih hrvatskih branitelja kojima se u zapošljavanju baš birokracija, kao sprega administracije i politike, danas suprotstavlja kao nesavladiva zapreka.</p>
<p> Kako to da proračun lako podnosi izdatke za astronomska primanja, mirovine i nagrade političara i kako to da on trpi na desetke tisuća poništenih natječaja (po mome izračunu nekoliko desetaka milijuna kuna) kada branitelji žele riješiti svoj radno-socijalni status.</p>
<p>U Hrvatskoj, koja još nije zacijelila od krvavih rana dobivenih u Domovinskom ratu, prednost pri zapošljavanju imaju kumovi i rođaci, stranački prijatelji i razni drugi pripadnici ovoga ili onoga lobija, a hrvatskim braniteljima uz gotovo sigurno doživotno zatočenje u statistici zavoda za zapošljavanje ostaje samo mogućnost da uz vjerojatnost jedan na milijun dobiju telefon resornog ministarstva kako bi pokušali riješiti svoj problem.</p>
<p>STOJAN MIŠČEVIĆKriževci</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nekoliko neopravdano neiskorištenih izvora prihoda za državni proračun</p>
<p>Želje i potrebe za sredstvima iz državnog proračuna velike su, neutažive i teško mjerljive. U proračunu i njegovoj veličini ogleda se snaga države, mogućnosti, razina standarda; on je odraz snage gospodarstva i ukupnih resursa.</p>
<p>Baš sada, kada se stvara projekcija proračuna za ovu godinu, bilo bi neophodno razmotriti neke od njegovih mogućih prihodovnih izvora, a koji su bili neopravdano do sada zapostavljeni.</p>
<p>Postoji nekoliko neopravdano neiskorištenih izvora prihoda za državni proračun. Prvi bi mogao biti prihodovanje i donošenje propisa za segment turizma u dijelu privatnih iznajmljivača soba koje se odnosi na besplatno iznajmljivanje ležajeva »prijateljima«, pa se tako izbjegava plaćanje poreza i ostalih doprinosa, a što postojeći zakon dopušta.</p>
<p> Mnogi i ne prijavljuju tu djelatnost, a po postojećem zakonu inspekcija im teško ulazi u trag, jer oni nisu dužni inspektorima dopustiti ulaz u kuću i kontrolu stanja. Na taj način iznajmljivačima se više isplati neprijavljivanje djelatnosti, jer su tako i inspekciji nedostupniji.</p>
<p>Da se takvim nakaradnim pojavama stane na kraj, treba naše zakone usuglasiti s onima koje postoje u drugim turističkim zemljama. U prvom redu treba hitno dopuniti kazneni zakon, u kojem treba propisati da je utaja poreza kazneno djelo s oštrim sankcijama, kako je to uobičajeno u svim uljuđenim zemljama svijeta. Zatim treba ukinuti beneficiju u postojećem zakonu gdje se iznajmljivanje ležajeva prijateljima u turističkim mjestima ne oporezuje. </p>
<p>Drugi moj prijedlog je da se izdavanje dozvola stranim ribarima za ribolov u našem moru i gospodarskom pojasu (ribolovno-ekološkoj zoni) naplati po tržišnim kriterijima, te da se uvede veći red u tom segmentu državne nadležnosti. Budimo malo ozbiljniji: ako nam po međunarodnom pravu nešto pripada, onda se tako moramo i ravnati i ponašati. Ako se tu slučajno nekomu želi dati kakove privremene beneficije, onda to treba i može odobriti samo Hrvatski sabor i nitko drugi.</p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Sudski vještak oslobođen optužbe za nesavjesni rad</p>
<p>Tužiteljica, ističe se u tužbi, od 1995. godine otplaćuje kredit kojim je platila poslovni prostor, a do danas nije ušla u njegov posjed</p>
<p>VARAŽDIN, 19. veljače</p>
<p> – Antun Možina nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođen optužbe za kazneno djelo protiv službene dužnosti.</p>
<p> Privatnu tužbu protiv njega je podnijela Štefanija Pavlić jer je, kao građevinski vještak, nesavjesno obavio povjereni posao i prouzročio joj »nenadoknadivu štetu«.</p>
<p>U tužbi se isticalo da je Možina kao vještak građevinske struke bio angažiran u parničnom postupku kojeg je Pavlić pokrenula protiv tvrtke »Mardex« radi raskida ugovora o udruživanju sredstava, koji je trebao biti temelj za kupnju poslovnog prostora. U taj je prostor Pavlić uložila novac, no on je izgrađen u suprotnosti s dokumentacijom i s nizom nedostataka. Možina je trebao pregledati prostor i utvrditi nedostatke, pa je, navodilo se u tužbi, pred sudom iznio netočan podatak o površini poslovnog prostora i netočan podatak o visini parapeta. Osim toga, ustvrdio je da su na poslovnom prostoru umjesto predviđenih dvokrilnih ugrađena jednokrilna vrata, koja prema njegovoj ocjeni, jednako funkcionalno zadovoljavaju, što, smatrala je Pavlić, nije bilo točno. Vještak je ustvrdio i da glavnim projektom nije predviđena izvedba dimnjaka niti ventilacije te da to ne predstavlja nedostatak, iako bez toga nijedan poslovni prostor ne može dobiti potrebna odobrenja za rad. </p>
<p>Mišljenje vještaka da je poslovni prostor izgrađen u skladu s pravilima struke bili su podloga za donošenje presude kojom sud nije udovoljio zahtjevu tužiteljice za raskidom ugovora o udruživanju sredstava kojim je ona trebala postati vlasnikom poslovnog prostora. Zbog mnogih nedostataka, pisalo je u tužbi, ona već šest godina pokušava dokazati kakvo je stvarno stanje stvari, jer se sve sudske odluke temelje na spomenutom vještakovom nalazu i mišljenju. Tužiteljica također od 1995. godine otplaćuje kredit kojim je platila poslovni prostor, do danas nije ušla u njegov posjed, a plaća zakup drugog prostora kako bi mogla preživjeti. U međuvremenu je od novomarofskog Komunalca dobila dopis u kojem se navodi da u spornom poslovnom prostoru zbog tehničkih razloga ne postoji mogućnost priključenja na plinsku mrežu, što znači da se u njemu neće moći obavljati bilo kakva djelatnost. Za cijeli taj poslovni kompleks ukinuta je uporabna dozvola, a tužiteljica do danas nije upisana u zemljišne knjige kao vlasnik, zbog čega, navodilo se u tužbi, trpi nenadoknadivu štetu.</p>
<p>Možina se tijekom postupka branio šutnjom, a njegov je branitelj kazao da je tužiteljica u ovaj postupak »prenosila frustracije iz parničnog postupka«. Njezin je odvjetnik, pak, izjavio da je optuženi izradom spornog nalaza prekršio zakon »iz samo njemu znanih razloga« te da je u spornom parničnom postupku vještakom imenovan »pod sumnjivim okolnostima«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čupanjem zubiju silili ga na prosjačenje i prostituciju</p>
<p>Odlukom Vrhovnog suda prvostupanjska presuda Zoranu E. i Igoru S. je djelomično ukinuta, te su im kazne s 11 smanjene na po pet godina, a za uspostavu ropstva ponovo im se sudi </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Suđenje Zoranu E. i Igoru S. za uspostavu ropstva nad Vladimirom T. u četvrtak je nastavljeno na Općinskom sudu tijekom kojeg su obojica optuženih izjavila da se ne osjećaju krivima za kazneno djelao koje im se stavlja na teret. </p>
<p>Kako se navodi u optužnici Županijskog državnog odvjetništva, njih su dvojica sredinom lipnja 1999. godine u parku na Opatovini prišli Vladimiru T. te ga zatražili novac od prodaje marihuane, što su se prije toga dogovorili, no, kako Vladimir T. novac nije imao, silom su ga uguralu u »ford escort« te odveli u stan koji je koristio Zoran E. U stanu su ga, u namjeri da ga prisile da za njih prosjači te se prostituira, počeli udarati i srušili na pod, te mu je Zoran E. sjeo na trbuh, a Igor S. koljenima kleknuo na ruke i držao mu glavu, dok mu je Zoran E. »papagajkama« polomio prednja dva zuba. Nakon toga ga je drvenom metlom udarao po glavi, uslijed čega je došlo do krvarenja, a potom su ga bacili na krevet, te mu je Igor S. uperio pištolj »CZ« u usta i rekao . »Konju jedan, ubit ću te, znaš s kim imaš posla«. Nakon toga je Zoran E. uzeo pištolj dao ga Vladimiru T. da si sam puca u glavu, što je on u strahu i šoku učinio, no, pištolj je bio prazan. Igor S. se potom obratio »kolegi« i rekao: »Kume, hoćemo li probati s kineskom meditacijom?«, te su ga nastavili tući. U svom su mu zlostavljanju na glavu stavili plastičnu vreću od čega se mladić počeo gušiti te se onesvijestio. Optuženi su ga potom polili vodom, te kad je došao k svijesti rekli mu da su mu spasili život, jer je već bio mrtav. Nakon toga su ga odveli u kupaonicu i svezali, a na usta zaljepili flaster. </p>
<p>U optužnici se navodi i kako su ga prisilili na prošenje i prostituciju, te kada ne bi donio dovoljno novaca, tukli ga, gasili po njemu cigarete, tjerali da jede upaljene cigarete, rezali ga nožem, te palili upaljačem, a kliještima vukli za uho.</p>
<p>No, nakon što je Vladimir T. rekao mami što se događa, prijavili su slučaj policiji. </p>
<p>Na suđenju na Županijskom sudu dvojici se već sudilo uz uspostavu ropstva i za zlooporabu opojnih droga, te nanošenje teških tjelesnih ozljeda, te su u lipnju 2000. godine osuđeni na jedinstvenu kaznu zatvora od po 11 godina.</p>
<p>Tada je optuženi za zloporabu droga bio i Vladimir T., jer su se oni u svibnju 1999. godine udružili radi preprodaje droge, i to na način da su Zoran E. i Igor S. nabavljali, a Tapšanj prodavao drogu. </p>
<p>No, odlukom Vrhovnog suda presuda je djelomično ukinuta, te su njih dvojica za zlooporabu droga i nanošenje teških ozljeda osuđeni na po pet godina zatvora, u kojem se i sada nalaze, dok je za uspostavu ropstva sluačj vraćen na ponovno suđenje. </p>
<p>Međutim, Županijski se sud potom oglasio kao nenadležan, te je predmet dostavljen Općinskom sudu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Po volji otpisivala dugove i velikodušno dijelila novac</p>
<p>Branitelj prvookrivljene Sonje Detoni Kužnar nalaz knjigovodstveno-financijskog vještaka smatra, međutim, nekvalitetnim i nepotpunim</p>
<p>ZLATAR, 19. veljače</p>
<p> – Pred vijeće suca Tomislava Ivande u zlatarskom Županijskom sudu u četvrtak je počelo suđenje Sonji Detoni Kužnar (45) i Rudolfu Mikuljanu (55), ekonomistici i direktoru Zagorske štedno-kreditne zadruge iz Zaboka.</p>
<p> U prvoj točki optužnice Sonja Detoni Kužnar tereti se da je 30. listopada 1995. godine, kao direktorica tvrtke »Zagos« d.o.o., umjesto poduzeća »Proma šport«, Mikuljanu isplatila 60.000 njemačkih maraka u kunama, iako mu je to poduzeće navodno dugovalo samo 20.000 maraka. Time je Mikuljan, navodi se u optužnici, nepripadno stekao 143.000 kuna. Drugom se točkom optužnice Sonji Detoni Kužnar stavlja na teret da je »bez ikakvih pravnih i ekonomskih osnova«, u ime »Zagosa«, poduzeću »Trgofarm« otpisala 123.320 kuna duga. Stoga se Sonja Detoni Kužnar optužuje za zloporabu položaja i ovlasti te zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, a Rudolf Mikuljan da je poticao Sonju Detoni Kužnar na zlorabu položaja i ovlasti direktorice »Zagosa«. Oboje optuženih su se izjasnili da se ne osjećaju krivima, a Mikuljan je prokomentirao da mu je »ova optužnica nevjerojatna«. Branitelj prvookrivljene, Milenko Umičević, prigovorio je nalazu knjigovodstveno-financijskog vještačenja, koji se nalazi u spisu, ocijenivši ga nekvalitetnim i nepotpunim, a smatra da je vještak u nalazu iznio i neke neprimjerene pravne ocjene. Suđenje se nastavlja ispitivanjem svjedoka. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Oštećeni svi koji su poslovali s tvrtkom »Astra nova«</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo mr. Petra Grljača i Stjepana Katušića tereti za prijevare u gospodarskom poslovanju, za vrijeme dok su bili direktori poduzeća »Astra nova« i »poslovali« s virmanima bez pokrića</p>
<p>DONJA STUBICA, 19. veljače</p>
<p> – Mr. Petra Grljača, bivšeg oroslavskog načelnika i tvorničara ponovno čeka optuženička klupa. Naime, donjostubičko je Općinsko državno odvjetništvo protiv njega i Stjepana Katušića iz Brdovca podiglo optužnicu za prijevare u gospodarskom poslovanju, za vrijeme dok su bili direktori poduzeća »Astra nova«.</p>
<p> Grljaču i Katušića tereti se za izdavanje akceptnog naloga bez pokrića poduzeću »Elcon oprema« d.o.o. iz Zlatar - Bistrice na iznos od 25.732 kune. Druga točka optužnice tereti Grljača da je odgovoran za štetu u iznosu od 40.893 kune, a koju je pretrpio »Elcon oprema« d.o.o. koje je s tvrtkom »Astra npva« ugovarao poslove posredovanja i izdavanja carinskog jamstva.</p>
<p> U optužnici se navodi, osim toga, da je »Elcon« dao jamstvo za strojeve koje je uvezla »Astra nova«, iako su u tom oroslavskom poduzeću znali da ih prema rješenju Carinarnice Zagreb moraju ocariniti ili vratiti u inozemstvo, jer će se u protivnom Carinarnica naplatiti od Elcona. »Astra nova« nije poštivala carinske propise, pa je Carinarnica Zagreb pokrenula postupak protiv »Elcona« zbog naplate 40.893 kune. Podsjetimo, Petru Grljaču pred vijećem Županijskog suda u Zlataru traje suđenje za zloporabe u oroslavskim poduzećima »Astra« i »Astra nova«, koje je navodno oštetio za više od 700.000 kuna. </p>
<p>Z. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dvojica izbodena noževima, mladi napadač uhićen</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – U noći na četvrtak u dva odvojena slučaja koja su se dogodila u otprilike isto vrijeme, oko ponoći, dvojica su muškaraca izbodeni nožem, a policija je oba događaja okvalificirala kao pokušaje ubojstva.</p>
<p>Prvi slučaj se dogodio u ulici Božidara Magovca u Novom Zagrebu. Tamo je ispred kioska »Franky« izboden H.K. (50), kojeg je vidno alkoholiziranog, nakon svađe ozlijedio nepoznati muškarac. H.K. je prevezen u KB Rebro gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen (nekoliko ubodnih rana ispod pauzuha, na zdjelici i prsnom košu), a li policija navodi kako se ozlijede mogu prekvalificirati i u teže zbog obilnog krvarenja natkoljenice.</p>
<p>U drugom slučaju koji se dogodio na Trgu kralja Petra Krešimira IV, kod »Branimirove tržnice«, stradao je N.K. (48). Njega je u desnu stranu prsnog koša ubo 17-godišnjak, s kojim se iste večeri upoznao u »Importanne centru«. U trenutku događaja tuda su prolazili policajci koji su uhitili mladića, a oštećeni je prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen. </p>
<p>D.G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Banke u prošloj godini ostvarile 2,81 milijardu kuna bruto dobiti</p>
<p>Ukupna aktiva hrvatskog bankovnog sustava premašila 204,5 milijardi kuna / U 2003. godini s gubitkom je poslovalo pet banaka (Primus, Brodsko-posavska, Dresdner, Samoborska i Primorska banka), dok su najvišu dobit prije oporezivanja ostvarile Zagrebačka i Privredna banka / U posljednjem tromjesečju Nova banka ostvarila gotovo četiri puta veću dobit nego u prvih devet mjeseci prošle godine, a Slavonska banka u istom razdoblju ostvarila više od 70 posto dobiti ostvarene u devet mjeseci 2003. godine </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Hrvatske banke u 2003. godini su ostvarile ukupno 2,812 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja, što je 8,58 posto više od ukupno ostvarene bruto dobiti u 2002. godini. </p>
<p>Prema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, u prošloj godini od 41 banke s gubitkom je poslovalo pet banaka. Najveći gubitak ostvarila je Primus banka (39,796 milijuna kuna), dok su negativno poslovale Brodsko-posavska banka (minus od 8,889 milijuna kuna), Dresdner Bank Croatia (gubitak od 3,758 milijuna kuna), Samoborska banka (gubitak od 2,374 milijuna kuna) te Primorska banka (gubitak od 1,663 milijuna kuna). Inače, Samoborska banka je sredinom prosinca 2003. godine pripojila Zagorsku banku, čime se broj aktivnih banaka u Hrvatskoj smanjio na 41.</p>
<p>Najveću bruto dobit prošle godine ostvarila je Zagrebačka banka (888,023 milijuna kuna), no njena dobit bit će bitno niža od planirane jer je krajem godine tvrtka Retag u stečaju ovrhom, koju mnogi drže dvojbenom, s njenog računa naplatila 168,62 milijuna kuna.</p>
<p>Druga po bruto dobiti ostvarenoj u prošloj godini je Privredna banka (569,934 milijuna kuna), treća je Erste banka (211,301 milijun kuna bruto dobiti), četvrta Raiffeisen banka (dobit prije oporezivanja u iznosu 191,78 milijuna kuna), a peta Splitska banka s dobiti od 171,229 milijuna kuna.</p>
<p>Dobit veću od 100 milijuna kuna ostvarile su još Hypo Alpe-Adria banka (158,03 milijuna kuna) i Varaždinska banka (103,224 milijuna kuna).</p>
<p>S druge strane neobično visoku dobit u posljednjem kvartalu ostvarile su Nova banka i Slavonska banka. Ukupna iskazana bruto dobit Nove banke u 2003. godini iznosi 47,091 milijun kuna, a krajem rujna iskazana bruto dobit bila je 9,468 milijuna kuna. To znači da je samo u posljednjem tromjesečju prošle godine Nova banka ostvarila gotovo četiri puta veću dobit nego u prvih devet mjeseci 2003. godine.</p>
<p>Slavonska banka je pak iskazala dobit prije oporezivanja u 2003. godini u iznosu od 70,281 milijun kuna, a krajem rujna njena bruto dobit iznosila je 41,019 milijuna kuna. To znači da je u posljednja tri mjeseca ostvarila više od 70 posto dobiti ostvarene u prvih devet mjeseci prošle godine. </p>
<p>Ukupna aktiva bankovnog sustava krajem 2003. godine premašila je 204,5 milijardi kuna, što je 17,44 posto više nego krajem 2002. godine. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala bankovnog sustava krajem prošle godine iznosila je pak 15,7 posto.</p>
<p>Najveći rast aktive u prošloj godini ostvarile su Erste banka (131,99 posto) i Splitska banka (porast od 70,61 posto), no to je najvećim dijelom rezultat pripajanja Riječke banke, odnosno spajanja HVB Croatia i Splitske banke. </p>
<p>Pojedinačno najveća hrvatska banka i dalje je Zagrebačka banka s tržišnim udjelom od 24,23 posto, a slijede Privredna banka (18,48 posto), Erste banka (udio od 9,54 posto), Splitska banka (9,33 posto), te Raiffeisen banka (9,1 posto). Tržišni udio veći od tri posto ima još Hypo Alpe-Adria banka (6,92 posto). </p>
<p>To znači da dvije najveće banke drže 42,71 posto tržišta, četiri najveće nadziru 61,58 posto tržišta, a šest najvećih banaka zajedno kontrolira 77,6 posto ukupne bankovne aktive.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Libertas prodan turskom Rixosu za 4,6 milijuna eura</p>
<p>DUBROVNIK, 19. veljače</p>
<p> - Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora dubrovački hotel Libertas dobio je novoga vlasnika, turski hotelski lanac Rixos iz Antalyje. To nam je potvrdio Denis Orlić, pravni zastupnik sada već bivšega Libertasova vlasnika bugarske tvrtke MG Adriatic Dubrovnik, koja je taj hotel kupila u travnju 2002. na dražbi za 4,6 milijuna eura. </p>
<p>Isti će iznos, kako doznajemo, platiti i turski kupac Rixos, a novoosnovana tvrtka u sklopu koje će poslovati hotel registrirana je pod imenom Libertas Rixos d.o.o., na čijem je čelu odsad tridesetdvogodišnji Nehnett Orhun Eskicy. Eskicy nam je u četvrtak u kratkom telefonskom razgovoru potvrdio da hotel kreće u obnovu, te da bi trebao biti spreman za turističku sezonu 2005. Prema njegovim riječima imat će oko tri stotine luksuzno opremljenih soba i zapošljavati nešto više od dvije stotine radnika, uglavnom domaćih ljudi. Libertas će, kazao je Eskicy, biti uređen za kategoriju od pet zvjezdica. </p>
<p>Ta kompanija ima već pet hotela, uglavnom visoke kategorije, a dio je Fine Groupa. Spomenuta korporacija zapošljava oko dvije tisuće ljudi, te se uz turizam među ostalim bavi i graditeljstvom. Rixos će, saznajemo, uskoro u Turskoj otvoriti i šesti hotel, dok mu je Libertas prva akvizicija izvan Turske. </p>
<p>Eskicy je najavio i skori dolazak u Dubrovnik predsjednika Uprave Fine Groupa Fetaha Tamincea. </p>
<p>Libertas je, inače, sada već drugi dubrovački hotel u vlasništvu neke turske kompanije. Turski Uzel Tourism, kupio je početkom 2001. Dubravku u povijesnoj jezgri Grada, pretvorivši taj objekt u danas eksluzivni The Pucić Palace. Tvrtka MG Adriatic vlasnik je još hotela Makedonija u Cavtatu, kojega također kani prodati. Za taj hotel zainteresirana je Lukšić Grupa u vlasništu Andronica Lukšića, jer se Makedonija nalazi u neposrednoj blizini Lukšićeva hotela Croatia, te bi njezinim uređenjem, kako nam je rečeno iz te grupacije, bila »zaokružena turistička ponuda cavtatskoga poluotoka«. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hagena sljedeći tjedan objavljuje rezultate istrage Raiffeisen mirovinskih društava</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - »Hagena je primila očitovanje Raiffeisen obveznog i Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog društva o izvještaju nakon provedenog nadzora poslovanja u tim društvima, na temelju kojih smo najavili mogućnost pokretanja prekršajnih postupaka. Uvažili smo dio njihovih primjedbi i zatražili dodatna pojašnjenja, kako bismo otklonili sve nejasnoće, nakon čega će biti donijeta i konačna odluka o daljnjem postupku«, rekla nam je u četvrtak glasnogovornica Hagene Kristina Martinović, naglasivši kako će rezultati postupka biti objavljeni sljedeći tjedan.</p>
<p>Podsjetimo, riječ je o postupku koji je djelomično iniciran prijavom smijenjenog predsjednika Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damira Lamze, o tome kako se u društvu događaju nepravilnosti vezane uz imenovanje nove Uprave društva i prokurista. U slučaju dobrovoljnog fonda, Hagena je, pak, posumnjala da su nepropisno provedeni postupak dokapitalizacije i promjene imena. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Otvorena dvorana Podravka na Ekonomskom fakultetu</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvorena je u četvrtak dvorana Podravka, čije je opremanje i preuređenje donirala koprivnička prehrambena tvrtka. </p>
<p>Podravka je iznosom od 400.000 kuna pomogla projekt obnove dvorane Ekonomskog fakulteta za poslijediplomski studij. Uoči otvaranja dvorane s predavanjima je započela i druga generacija polaznika programa FBA Podravkine menadžerske akademije (POMAK). ></p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Međunarodni skup državnih revizora</p>
<p>DUBROVNIK, 19. veljače</p>
<p> - Predstavnici državnih revizija petnaest zemalja srednje i istočne, Cipra, Malte, Turske i Europskog revizorskog suda te nekoliko zemalja članica Europske unije sudjeluju na dvodnevnom sastanku koji je u organizaciji Državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske počeo u četvrtak u Dubrovniku.</p>
<p>»Svrha ovakvih sastanaka, koji se organiziraju dva puta godišnje, je priprema materijala i zaključaka za raspravu i usvajanje za godišnji sastanak državnih revizija koji bi se trebao održati krajem ožujka ove godine u Latviji«, rekla je pomoćnica glavnog državnog revizora za međunarodnu suradnju Lidija Pernar. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tvrtka Oracle Hrvatska ugradila poslovne informacijske sustave u tri poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Tvrtka Oracle Hrvatska završila je s ugradnjom novog poslovnog informacijskog sustava u poduzeću Plinacro. Slične poslovne aplikacije, objavljeno je iz Oraclea, uspješno su implementirane i u tvrtkama Odašiljači i veze, te Dunapak. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>ABB lani treću godinu poslovao s gubitkom, ali očekuje bolju 2004.</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak rasli potaknuti nizom povoljnih financijskih izvješća i rastom američkih dionica neposredno nakon otvaranja newyorških burzi. Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva porastao 1,33 posto na 4501,8, a frankfurtski Dax 0,83 posto na 4129,4 boda. Pariški CAC 40 je dobio 1,12 posto dosegavši 3750,6, a milanski MIB 30 je sa 27.949 bodova bio 0,44 posto viši nego u srijedu. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je porastao 1,27 posto na 2768,6 bodova.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average je porastao 0,4 posto na 10.714, a tehnološki Nasdaq Composite 0,3 posto na 2082,4 boda. U Tokyju je Nikkei 225 u četvrtak dobio 0,72 posto dosegavši 10.753,8 bodova. </p>
<p>Među najizraženijim dobitnicima je u četvrtak bila švicarsko-švedska industrijska grupacija ABB, koja je dobila 9 posto unatoč prošlogodišnjem neto gubitku od 767 milijuna dolara. Naime, uprava ABB-a je 2003. nazvala godinom prekretnice, najavivši kako će u 2004., nakon tri godine gubitaka, grupacija ponovno postati profitabilna. </p>
<p>U financijskom sektoru, rezultate bolje od očekivanih objavili su Royal Bank of Scotland, nizozemska bankarska i osiguravajuća gru pacija ING te švicarskih osiguravatelj Zürich Financial. RBS i Zürich Financial porasli su 4,5 odnosno 7 posto, ali je ING pao 1,4 posto pošto nije najavio isplatu dividende. </p>
<p>Očekivanja je s 9-postotnim rastom dobiti nadmašila i francuska naftna kompanija Total, čija je uprava najavila i povećanje dividende za 15 posto. Dionice Totala porasle su 0,5 posto. British Petroleum je, pak, dobio 0,8, a Royal Dutch/Shell 0,8 odnosno 0,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Ove će godine iz državne blagajne biti isplaćeno 101,7 milijardi kuna, uključujući i otplate glavnica </p>
<p>Budući da još nisu poznati detalji raspodjele proračunskog novca ne može se još sa sigurnošću reći na što će ministarstva trošiti novac i koji su to programi i potezi na koje je težište stavila Sanaderova vlada u prvoj godini mandata / Prema dosad poznatim podacima, u proračunskoj raspodjeli najlošije je prošao Sabor koji je dobio 24,5 posto manje novca, pa će ove godine morati izaći na kraj s 134,7 milijuna kuna dok je lani imao 178,3 milijuna / Ministarstvu financija namijenjeno je najviše među ministarstvima – 26,3 milijarde kuna ili 64 posto više nego lani/ Manje novca za ovu u odnosu na prošlu godinu dobila su ministarstva obrane, unutarnjih poslova te zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Iz državne blagajne u ovoj će godini biti isplaćeno ukupno 101,7 milijardi kuna, s tim da za otplatu glavnica za zajmove i vrijednosne papire treba izdvojiti 16,8 milijardi pa ostalim proračunskim korisnicima ostaje za raspodjelu 84,9 milijardi. Lani je na otplate potrošeno 6,65 milijardi, a za ostale proračunske stavke 81,17 milijardi. </p>
<p>Iako je Vlada prijedlog proračuna prihvatila u srijedu kasno navečer, u četvrtak poslijepodne novinari su na uvid dobili samo osnovnu podjelu proračunskog novca po ministarstvima i ostalim proračunskim korisnicima. Budući da još nisu poznati detalji te raspodjele, zasad se ne može sa sigurnošću reći na što će ministarstva trošiti novac i koji su to programi i potezi na koje je težište stavila Vlada Ive Sanadera u prvoj godini mandata. </p>
<p>Prema dosad poznatim podacima, u ovogodišnjoj proračunskoj raspodjeli najlošije je prošao Sabor koji je dobio 24,5 posto manje novca, pa će morati izaći na kraj s 134,7 milijuna kuna, a lani je potrošio 178,3 milijuna. Ured predsjednika Republike dobio je 15 posto više novca i u ovoj će godini potrošiti 38,8 milijuna, dok je lani Pantovčak imao 33,7 milijuna. Vlada će na raspolaganju imati 11,8 posto više novca pa će se u Banskim dvorima potrošiti 157 milijuna umjesto prošlogodišnjih 140 milijuna. </p>
<p>Četiri središnja državna ureda dobila su ukupno 455,3 milijuna kuna, a najviše - 427 milijuna - potrošit će Središnji državni ured za upravu, koji je i lani bio veliki potrošač proračunskog novca sa 416 milijuna. </p>
<p>Među ministarstvima, samo će tri ove godine potrošiti manje nego lani. MORH će potrošiti 12,3 posto manje novca jer mu je na raspolaganje stavljeno 3,5 milijardi kuna, a lani je to ministarstvo potrošilo nešto više od četiri milijarde. S 3,8 posto manje novca nego lani ovu godinu treba proći MUP kojem je odobreno nešto više od tri milijarde, a lani je potrošio 3,16 milijardi. S oko 2,4 milijuna kuna manje nego lani svoj ovogodišnji posao mora obaviti i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Ministarstvo financija je, naoko, dobilo uvjerljivo najveću povišicu - čak 64 posto, deset milijardi kuna više nego lani – 26,3 milijarde. No, budući da je toliko viša i otplata glavnica po kreditima i vrijednosnim papirima, ekipa iz Katančićeve ove godine će zapravo potrošiti otprilike koliko i lani. </p>
<p>Bitno više novca - 41,8 posto - u ovoj će godini smjeti potrošiti Ministarstvo europskih integracija kojem je na raspolaganju 45 milijuna, a prošle je godine potrošilo 31,7 milijuna. </p>
<p>Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti će u ovoj godini potrošiti 5,61 milijardu, a lani je te iste poslove obavilo s 23 posto manje novca. Otprilike isto povećanje odobreno je Ministarstvu mora, turizma prometa i razvitka koje će ove godine potrošiti 4,288 milijardi. Solidnih 20,5 posto povećani budžet odobren je i Ministarstvu vanjskih poslova koje će potrošiti 423 milijuna kuna, a lanjsku je godinu završilo s potrošenim 351 milijunom. </p>
<p>Ostala ministarstva potrošit će između dva i 16 posto više novca nego lani. Ministarstvu pravosuđa na raspolaganju će biti 1,93 milijarde, a lani je potrošilo oko 300 milijuna manje. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ove bi godine trebalo ograničiti rashode na nešto više od 17 milijardi, dok je lani potrošilo 16,29 milijardi.</p>
<p> Ministarstvu poljoprivrede na raspolaganju je 2,64 milijarde, oko 600 milijuna kuna više. Ministarstvo kulture će potrošiti 7,5 posto više nego lani - 690 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva je lanjsku godinu završilo s 24,1 milijardom kuna, a ovu bi godinu trebalo potrošiti 24,79 milijardi, odnosno dva posto više. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potrošit će ove godine 8,28 milijardi, dakle šest posto više nego lani kad je raspolagalo sa 7,81 milijardi. </p>
<p>Prema dosad dostupnim podacima ove je godine bitno bolje nego lani prošla i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je dobila 66,2 milijuna kuna iz proračuna, što je 37 posto više nego lani. </p>
<p>Solidnih 41,4 posto više novca ove je godine dobila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja će potrošiti 8,5 milijuna kuna, a lani je potrošila nešto više od šest.</p>
<p>Na povišice se u zadanim okvirima ne mogu potužiti ni obavještajne službe. Obavještajnoj agenciji odobren je budžet težak 51,9 milijuna, što je 10 posto više nego lani, a Protuobavještajna agencija potrošit će 139,7 milijuna, 11 posto više nego lani. Otprilike ista povišica - 10 posto - odobrena je i Ustavnom sudu koji će u ovoj godini iz proračuna dobiti 20,79 milijuna kuna. </p>
<p>Ured pučkog pravobranitelja ove godine može potrošiti 3,692 milijuna, nešto manje nego lani. Novoosnovani ured pravobranitelja za djecu ima proračun od 2,5 milijuna a novi ured pravobranitelja za ravnopravnost spolova 2,75 milijuna. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Šeks i Sanader odlučili da između njih i naroda ne bude posrednika« </p>
<p>Između dviju saborskih sjednica Lino Červar može odraditi europsko prvenstvo i trećinu kupa prvaka a Mirko Filipović dvije borbe i snimiti film/ Istodobno zemlju pritišće gomila socijalnih i gospodarskih problema</p>
<p>RIJEKA, 19. veljače</p>
<p> – »Proračun za 2004., veći za 4-5 milijardi kuna od lanjskog, prije će nas suočiti s otrežnjenjem da Hrvatsku, kao deindustrijaliziranu zemlju koja živi od uvoza, čekaju ozbiljni problemi. Ako je točno da u ovoj godini treba vratiti 21, a ne 17,5 milijarde kuna, očito je da imamo kukavičje jaje za koje bivša vlast nema opravdanja«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare dopredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. On negativnom smatra i činjenicu da se, dok hrvatske bolnice »izdišu«, za potrebe BiH usmjerava 60 milijuna kuna. </p>
<p>IDS pozdravlja sve što ide u pravcu očuvanja proizvodnje u »Lencu«. Kajin poručuje da ni za Rijeku niti za Hrvatsku ne bi bila dobra likvidacija, tim više što je HDZ-ova vlada ugasila i »Croatia Line«. Primorsko-goranska županija je sa 204 milijuna dolara izvoza u prošloj godini na najnižim izvoznim granama u posljednjih 40 godina, a sve zahvaljujući olakom »dizanju ruku« od riječkoga gospodarstva, tvrdi Kajin. </p>
<p>Za stanje u »Lencu«, ističe, nije kriva nova vlada, ali će biti odgovorna, ako se u škveru neuspješno provede proces restrukturiranja. »Nova vlada mora preuzeti određene obveze i prema kooperantima kojih je oko 350 i ne ostaviti ih na cjedilu, posebice stoga što su u kriznom stanju u Brodogradilištu potpisivali nagodbe kako ne bi došlo do stečaja«, upozorio je Kajin, naglasivši da je minimalno što bi Vlada sada trebala napraviti zaustavljanje ovrha zbog PDV-a nad stotinama kooperanata, jer se oni zbog toga ne mogu natjecati za druge poslove. »Škver u Martinščici nužno je očuvati, jer je to jedino mjesto u Hrvatskoj koje može na remont primati velike brodove«, naglasio je. </p>
<p>Komentirajući jednomjesečno nesazivanje Hrvatskog sabora, Kajin je rekao kako je očito da su Vladimir Šeks i Ivo Sanader odlučili »da između njih i naroda ne bude posrednika«. Riječ je o tome, ocjenjuje, da nova vlada, odnosno HDZ, SDSS, HSU i manjine nemaju konkretnih mjera za pokretanje Hrvatske; da nezasjedanje Sabora vodi marginalizaciji zakonodavne na račun izvršne vlasti, te da predstavlja bježanje od stvarnih državnih problema koje će proračun 2004. tek načeti.</p>
<p>Apsurdno je, ističe IDS-ov dopredsjednik, da između dviju saborskih sjednica Lino Červar može odraditi europsko prvenstvo i trećinu kupa prvaka, ili da između dviju sjednica Mirko Filipović može obaviti dvije borbe i snimiti film, dok istodobno zemlju pritišće gomila socijalnih i gospodarskih problema. Naglasio je da će Hrvatska kraj mandata Sanaderove vlade dočekati sa 40 milijuna dolara vanjskog duga, jer je samo lani vanjski dug povećan za osam milijardi dolara. »Netočno je da bivša vlada, kao što tvrdi SDSS, ništa nije učinila po pitanju povratka. Nedovoljno je, ali ipak puno više, nego HDZ-ova vlada«, rekao je Kajin. Komentirajući manjinske izbore koje je IDS ponovno dobio, Kajin je kazao kako je mali odaziv znak da je još uvijek prisutan strah,odnosno da građani i u najliberalnijim sredinama osjećaju da im »porijeklo« može biti kočnica. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Omogućiti Vijeću HRT-a da dovrši izbor čelnih ljudi </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Na poziv ministra kulture Bože Biškupića skupina medijskih stručnjaka, predstavnika strukovnih novinarskih i nakladničkih udruga počela je u četvrtak raspravu o izmjeni medijskog zakonodavstva.</p>
<p> Državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović obrazložio je da se zakoni o HRT-u i elektroničkim medijima moraju mijenjati radi daljnjeg usklađivanja s europskim standardima, uglavnom zbog transparentnijeg načina izbora Vijeća HRT-a i Vijeća za elektroničke medije. Antolović smatra kako okolnost da Sabor mora ponovno odlučivati o Zakonu o medijima najkasnije do 30. travnja, kada prestaje važiti po odluci Ustavnog suda jer nije donesen potrebnom većinom glasova, treba iskoristiti za promjene onih zakonskih rješenja koja su se u praksi pokazala loša.</p>
<p>Sudionici sastanka tražili su da za idući sastanak i nastavak razgovora dobiju radni nacrt prijedloga izmjena Zakona o HRT-u koji je pripremilo stručno povjerenstvo Ministarstva kulture u kojem su Antolović, Vesna Alaburić i Ivan Zvonimir Čičak. Zatraženi su i podaci o tome koje su promjene medijskih zakona hitne i nužne radi ispunjavanja uvjeta iz Sporazuma o priključenju i stabilizaciji s Europskom unijom, koje su poželjne ali nisu vezane uz rokove. Zatraženo je i da se predlagatelji izmjena Zakona o HRT-u očituju o tome hoće li se donošenjem novog zakona prekinuti rad sadašnjeg Programskog vijeća HRT-a i na temelju važećeg zakona raspisan natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a. Naime, po mišljenju dijela sudionika, prekidanjem tog postupka, biranjem novog vijeća i ponovnim raspisivanjem natječaja produžilo bi se »stanje privremenosti« u upravljanju HRT-om.</p>
<p>Predloženo je, među ostalim, da stručna skupina zauzme stajalište da postizanje dogovora o novom načinu izbora članova Vijeća HRT-a istodobno ne znači i raspuštanje legalno izabranog postojećeg Programskog vijeća kojem bi trebalo omogućiti da odradi dio mandata i dovrši započeti izbor čelnih ljudi HRT-a. U vezi sa Zakonom o elektroničkim medijima, čijem je donošenju prethodila široka javna rasprava i koji je donesen uz konsenzus svih zainteresiranih strana, zatraženo je da se hitno imenuju članovi Vijeća za elektroničke medije kako bi napokon počela njegova primjena. Novi sastanak skupine u istom sastavu trebao bi se održati početkom idućeg tjedna, prije najavljenog dolaska stručnjaka Vijeća Europe i OESS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kolege iz Ježeva sramoti se netočnim navodima</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Sindikat policije Hrvatske (SPH) u četvrtak je konferencijom za novinare reagirao na suspenziju 22 policajaca iz Prihvatnog centra za strance u Ježevu, koji su osumnjičeni da su počinili kazneno djelo prijevare u službi, što je objavljeno 10. veljače na internet stranici Policijske uprave (PU) zagrebačke, a potom i u medijima.</p>
<p>Prema informacijama s kojima raspolaže Sindikat policije, protiv 19 policijskih službenika i trojice državnih službenika MUP-a, osim suspenzije, pokrenut je i disciplinski postupak zbog teže povrede dužnosti te su prošlog utorka nakon kriminalističke obrade privremeno udaljeni s dužnosti. Navedene djelatnike, kazao je predsjednik Sindikata Dubravko Jagić, tereti se da su od 2002. do 2003. Odjelu financijskih poslova MUP-a predavali mjesečne potvrde o cijeni mjesečne vozne karte prijevoznika »Croatia bus« za relacije od mjesta stanovanja prema Ježevu i obrnuto, koji ne prometuje na tim relacijama, čime je MUP oštećen za 92.304 kune.</p>
<p>U Sindikatu smatraju neprihvatljivim i sramotnim da izvori iz PU-a zagrebačkog iznose u javnost netočne navode i time izlažu 22 kolega sramoti i narušavaju pravo na njihovu privatnost. Stoga u Sindikatu smatraju kako se javnost mora upoznati sa činjenicama kako bi se s suspendiranih policajaca skinula etiketa »prevaranata«. Jagić je, naime, rekao da nad spomenutim djelatnicima nije provedena kriminalistička obrada, već samo informativni razgovor, zatim da je u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike propisano pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla te da se potvrda o cijeni mjesečne karte ne spominje ni u jednoj odredbi tog ugovora. Osim toga, Jagić je napomenuo da, ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac u dogovoru sa službenikom i namještenikom, uvažavajući vremenska i materijalna ograničenja, s tim da djelatnik nije obavezan svaki mjesec kontrolirati koji je prijevoznik najpovoljniji. S obzirom na sve to, Jagić smatra da je postupak pokrenut kao demonstracija snage određenih krugova u MUP-u, što je prema tvrdnjama Sindikata, učestalo u posljednje vrijeme i zbog najsitnijih propusta.</p>
<p>Sindikat zato traži da se pokrenuti postupci obustave, da se utvrdi razlika u iznosu primljenih putnih troškova te da se obustavi traženje potvrda kao uvjet za isplatu naknade za prijevoz, odnosno da o najpovoljnijem prijevozniku odluči MUP.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zbog preranog seksa kod maloljetnika velik porast psihičkih problema </p>
<p>MemoAids ne pruža cjelovit program spolnog odgoja, a učenicima nije stavljeno na izbor žele li slušati taj program ili ne, uvjereni su predstavnici katoličkih društava liječnika, medicinskih sestara i prosvjetara, koji, pak, podupiru nastavak uvođenja Teen STAR programa</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – »Kao vjernici zgroženi smo napisima i izjavama u nekim medijima koji vrijeđaju biskupe, kršćansku vjeru i svetinje te Katoličku crkvu u Hrvatskoj«, stoji u zajedničkoj izjavi katoličkih društava liječnika, medicinskih sestara i prosvjetara, predstavljenoj u četvrtak u Europskom domu.</p>
<p>Prema riječima Matije Grgat iz Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika (HKDPD), društva izražavaju duboku ljudsku, stručnu i vjerničku zabrinutost u vezi s time kako su pojedini mediji protumačili priopćenje Hrvatske biskupske konferencije o provođenju programa MemoAids u školama. MemoAids ne pruža cjelovit program spolnog odgoja, a učenicima nije stavljeno na izbor žele li slušati taj program ili ne, uvjereni su predstavnici triju katoličkih društava, koje zabrinjava i to da za sudjelovanje u programu nije obavezna suglasnost roditelja. Nezadovoljni su jer u program, prema njihovim informacijama, nisu uključene vjerske zajednice, no najviše ih zabrinjava neopravdano promicanje prezervativa kao sredstva zaštite od HIV/AIDS-a. </p>
<p>Grgant je navela da prezervativ ni u idealnom slučaju ne omogućuju 90-postotnu sigurnost zaštite od HIV-a, a neotporan je i na infekciju humanim papiloma virusom (HPV) koji je glavni uzročnik raka maternice. Katoličke udruge upozoravaju da prilikom uporabe prezervativa tijekom spolnog odnosa u tri od deset slučajeva dolazi ili do prsnuća ili do ispadanja prezervativa.</p>
<p>»Svojim stručnim autoritetom podržavamo opravdani stav biskupa o spolnom odgoju i ujedno podupiremo nastavak uvođenja Teen STAR programa u hrvatski obrazovni sustav«, ističu društva u svojoj izjavi. </p>
<p>Osim što su zaključili da programom MemoAids većinom učenici educiraju učenike, u katoličkim su društvima liječnika, medicinskih sestara i prosvjetara došli do zaključka da se kriterijima poput onoga da voditelji programa moraju biti »cool«, narušava »potrebna stidljivost među učenicima«.</p>
<p> Željka Šubarić iz Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) rekla je da je zbog preranih seksualnih aktivnosti kod maloljetnika uočen velik porast psihičkih problema. »Danas se premalo spominju pozitivne stane roditeljstva, a u spolnim odnosima koji su nekada ljepše nazivani - intimni odnosi, potisnuta je intimna strana i naglašena tjelesna«, izjavila je predsjednica Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara Ana Starc, zaključivši da mlade djevojke potresene dolaze na ginekološke preglede, a i njihovi su roditelji prestrašeni. To je strašno, zaključila je emotivno Starc, uz preporuku apstinencije od seksa prije braka i potrebe vjernosti za vrijeme braka. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Schüssel: Hrvatska je na dobrom putu prema Europskoj uniji </p>
<p>Mi smo ambiciozna vlada koja želi Hrvatsku u EU u drugom valu 2007.-2008. godine i bit ćemo spremni za to, a na EU je da odluči o tome, rekao je hrvatski premijer / »Podržavamo želju Hrvatske da postane članica EU, ali prije toga mora ispuniti neke zahtjeve i polazimo od toga da će se to i riješiti«, rekao je austrijski kancelar </p>
<p>BEČ, 19. veljače</p>
<p> – »Austrija pozitivno ocjenjuje poteze vlade premijera Ive Sanadera, a posebice ispunjavanje kopenhaških i političkih kriterija za ulazak u EU te suradnju sa Haagom. Prvi signali nove Vlade savršeno su pozitivni prema putu Hrvatske u EU«, izjavio je austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, nakon razgovora sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u četvrtak poslije podne u Beču. Ovo je prvi službeni posjet premijera Sanadera Austriji od kada je preuzeo dužnost, a u hrvatskom su izaslanstvu još i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, te ministar kulture Boži Biškupić.</p>
<p>Schüssel je podsjetio kako su Sanader i on već godinama prijatelji, ali sada se prvi put sastaju kao predsjednici vlada dviju država. Naglasio je kako je Austrija uvijek podržavala Hrvatsku, podsjetivši da je bila prva zemlja koja je priznala Hrvatsku nakon proglašenja njezine samostalnosti. »Podržavamo želju Hrvatske da postane članica EU, ali prije toga mora ispuniti neke zahtjeve i polazimo od toga da će se to i riješiti«, zaključio je. </p>
<p>»Kancelar Schüssel je uvijek razumio situaciju u kojoj se Hrvatska nalazila, kao i današnju želju da Hrvatska uđe u EU«, nastavio je hrvatski premijer Ivo Sanader, dodajući: »Mi smo ambiciozna vlada koja želi Hrvatsku u EU u drugom valu 2007.-2008. godine i bit ćemo spremni za to, a na EU je da odluči o tome«. Premijer Sanader je podsjetio kako će Hrvatska sigurno ispuniti sve kriterije i one kopenhagenske, kao i sve političke, koji se od nje očekuju, kako bi što prije ušla u EU. Sanader je također izrazio i zadovoljstvo bilateralnim odnosima između dvije zemlje, te podsjetio da je Austrija prvi investitor u Hrvatskoj. Na kraju službenog dijela sastanka premijer Sanader posebno je zahvalio Austriji na cjelokupnoj potpori koju je do sada pružala Hrvatskoj. </p>
<p>Nakon službenog i radnog sastanka održanog u Uredu saveznog kancelara Austrije dvojica su predsjednika vlada, te ministar kulture otišli na zajedničku večeru, a istovremeno je ministrica vanjskih poslova Republike Austrije dr. Benita Ferrero Waldner organizirala večeru za ministra vanjskih poslova Žužula. Nakon toga se hrvatsko i austrijsko izaslanstvo uputilo na poznati Opernball, kulturni događaj godine u Austriji, na kojem uz političku sudjeluje i mnogobrojna europska i svjetska gospodarska i kulturna elita. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Primorac: Doktorima znanosti plaće rastu 15, nastavnicima 4,3 posto</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta zadovoljan s dobivenih 8,28 milijardi proračunskih kuna / Ovogodišnje povećanje dostatno je za sve planirane projekte i poboljšanje hrvatskoga školstva</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac i njegovi suradnici zadovoljni su iznosom od 8,28 milijardi kuna iz državnoga proračuna, u odnosu na 7,8 milijardi koliko su sustav znanosti i obrazovanja dobili lani nakon rebalansa. Ovogodišnje šestpostotno povećanje dostatno je za sve planirane projekte i poboljšanje hrvatskoga školstva, istaknuli su predstavnici Ministarstva u četvrtak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Ministar je objasnio da mu je na traženih devet milijardi Ministarstvo financija odgovorilo s 8,2 milijarde, a naknadno se uspio izboriti za još 65 milijuna, odnosno 32 milijuna namijenjenih Zavodu za školstvo oko kojega se, kaže, vodila posebna bitka. Osnovnom školstvu pripale su 3,4 milijarde kuna, 4,7 posto više no lani, a srednjem školstvu 1,77 milijardi što je oko sedam posto više nego prošle godine. Budući da su visoko školstvo i znanost prošli nešto bolje od predškolskog i školskog odgoja, Primorac je odlučio od znanosti i visokoga školstva izvući 20 milijuna kuna kao injekciju za osnovno i srednje školstvo te za predškolski odgoj. </p>
<p>Visoko školstvo dobilo je, naime, 1,84 milijarde kuna, odnosno 151 milijun više no prošle godine, dok porast za znanost iznosi 34 milijuna, odnosno ukupno je za istraživanje i razvoj iz proračuna izdvojeno 785 milijuna kuna. </p>
<p> Tehnologija je s prošlogodišnja 63 milijuna skočila na 73 milijuna (16 posto više), a za studentski standard izdvojeno je 80 milijuna kuna. Primorac je istaknuo da se uspio izboriti i za 20 milijuna kuna namijenjenih gradnji novoga studentskog doma u Zagrebu. </p>
<p> U ovoj će godini plaće doktorima znanosti porasti 15 posto, a zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama, temeljem kolektivnog ugovora 4,3 posto.</p>
<p> Osigurane su plaće za 952 učitelja stranih jezika, informatike i stručnih suradnika u školama, zaposlenih za mandata bivšeg prosvjetnog ministra. Prvenstveno zbog porasta nasilja u školama, ministar planira u ovoj godini zaposliti i novih 250 do 300 stručnih suradnika, a budući da za njihove plaće nisu osigurana sredstva iz proračuna, za njih će se izboriti, najavio je, rebalansom proračuna u rujnu. </p>
<p>Uz nastavak zapošljavanja znanstvenih novaka, Ministarstvo znanosti zaposlit će i 200 asistenata za čije je plaće osiguran novac. Školovanje najboljih 150 studenata u prestižnim svjetskim sveučilištima država će subvencionirati sa 10 milijuna kuna, a osigurana su sredstva i za 4000 studentskih stipendija. </p>
<p>Za zajednički projektu s Ministarstvom za more i turizam, u proračunu su osigurana sredstva za gradnju 144 škole i adaptaciju postojećih. Sredstvima od 115 milijuna kuna nastavit će se informatizacija školstva, a sa 20 milijuna kuna država će subvencionirati sveučilišnu stanogradnju, najavio je ministar. </p>
<p>»Promjene koje sam u početku obećao možda su za Hrvatsku bile preradikalne, no ni od jedne namjere nećemo odustati«, rekao je Primorac naglasivši da su besplatni udžbenici i dalje prioritet njegova ministarstva, iako ih neće moći osigurati ove godine.</p>
<p> »Kao ministar učinio sam najveći mogući napor u borbi za veći proračun, no odgovaram premijeru i moram biti svjestan situacije državnoga duga od 21 milijardu kuna«, rekao je, najavljujući da će projekti u školstvu ići punom parom, što podrazumijeva uvođenje jednosmjenskog rada škola, državnu maturu i PISA projekt. Primorac je izvijestio da je njegovo ministarstvo u pregovorima sa Svjetskom bankom za oko 35 milijuna eura kredita. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Na Zapadu nezaposleni brzo nađu novi posao, u Hrvatskoj su takvi rijetki </p>
<p>Prema Nacionalnom akcijskom planu, u roku dva mjeseca od dolaska na Zavod nezaposleni mora imati plan koraka koje će poduzeti radi zapošljavanja / U Hrvatskoj više od polovice nezaposlenih na evidenciji je dulje od godinu dana, a čak trećina nezaposlenih na Zavodu je dulje od tri godine </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Hrvatski zavod za zapošljavanje ubuduće bi s osobom koja je ušla u evidenciju nezaposlenih, u roku od dva mjeseca morao izraditi plan koraka koji će biti poduzeti radi zapošljavanja i pratiti što nezaposlena osoba čini na tome da pronađe posao. </p>
<p>Sa svakom osobom koja je ušla u evidenciju, u roku od šest mjeseci trebao bi biti obavljen temeljit intervju da bi se saznalo kojim znanjima i vještinama raspolaže, uz one za koje je školovana.</p>
<p>Dio je to ključnih mjera Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, koji bi početkom ožujka trebao biti predstavljen javnosti.</p>
<p>Prema tom planu, od HZZ-a će se tražiti da nastavi provoditi aktivnu politiku zapošljavanja (koja predviđa i obvezu redovnog javljanja nezaposlenih u Zavod), kako bi se potvrdilo da je riječ o osobama koje su raspoložive za rad i aktivno traže posao. </p>
<p>Ključne mjere u planu usklađene su s Europskom strategijom zapošljavanja, koja je donesena na razini Unije. Jedna je od preporuka iz te strategije da se »svakoj mlađoj nezaposlenoj osobi ponudi novi početak prije isteka šest mjeseci nezaposlenosti, ili u roku od 12 mjeseci ako je riječ o starijima«. </p>
<p>Cilj je da se do 2010. oko 25 posto nezaposlenih u zemljama Europske unije obuhvati aktivnim mjerama zapošljavanja u obliku edukacije, prekvalifikacije, radne prakse, zaposlenja, ili da im bude na raspolaganju trajna pomoć u traženju zaposlenja. Time se želi dostići prosjek triju najnaprednijih zemalja članica Unije u zapošljavanju. </p>
<p> Na najdinamičnijim zapadnim tržištima rada oko 80 posto onih koji dođu na evidenciju nezaposlenih, tu evidenciju napuštaju u roku od šest mjeseci. Hrvatska će, da bi dostigla taj prosjek, morati uložiti mnogo truda budući da je ovdje takvih daleko manje od 50 posto, dok je više od polovice nezaposlenih na evidenciji dulje od godinu dana. </p>
<p>Upravo zbog toga, mjere aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj ponajviše bi se usmjerile na one koji su nezaposleni dulje od godinu dana, dakle na one kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost. Naime, približno trećina nezaposlenih, nešto više od 100.000 osoba, na evidenciji HZZ-a dulje je od tri godine.</p>
<p>Predviđa se i reorganizacija HZZ-a kako bi se ograničeni kadrovski kapaciteti iskoristili na najbolji mogući način. Za uspješan rad Zavoda - ističe se u planu - preduvjet je i informatizacija. </p>
<p> U HZZ-u smatraju da sve nezaposlene koji su na evidenciji dulje od godinu dana treba uključiti u edukaciju, odnosno seminar o tome kako tražiti posao, te da treba osigurati novac za sufinanciranje zapošljavanja mladih koji su na Zavodu dulje od šest mjeseci, te starijih od 25 godina ako su na evidenciji dulje od godinu dana. </p>
<p>U Zavodu kažu da treba provesti i pilot-projekt kako bi se ispitale mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih koji su ujedno korisnici socijalne skrbi.</p>
<p> Potrebno je stvoriti i mrežu centara za profesionalno usmjeravanje, a cijela priča trebala bi biti zaokružena uspostavom sustava praćenja potreba poslodavaca za radnom snagom. </p>
<p> Zavod za zapošljavanje nedavno je proveo pilot-projekt da bi se dobila slika o potrebama poslodavaca za radnom snagom kako bi se tome prilagodilo educiranje nezaposlenih, ali i školski sustav. O Nacionalnom akcijskom planu zapošljavanja trebali bi raspravljati svi socijalni partneri, a primjedbe i prijedlozi bit će uvršteni u dokument o kojem će se očitovati i Vlada.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slovensko-hrvatski spor o granici na moru u izvješću Europskoga parlamenta? </p>
<p>LJUBLJANA, 19. veljače</p>
<p> – Slovensko-hrvatski spor o granici na moru sigurno će biti spomenut u izvješću Europskoga parlamenta o spremnosti Slovenije da se za nešto više od dva mjeseca uključi u Europsku uniju. U nacrtu izvješća taj se spor povezuje s lanjskom odlukom Hrvatskoga sabora kojom je proglašen ekološko-ribolovni pojas u Jadranu.</p>
<p> »Najozbiljniji problem Slovenije granični je spor s Hrvatskom u vezi s kojim je i Europska unija već pozvala obje strane da postignu sporazum«, izjavio je u srijedu navečer za STA talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Demetrio Volcic. </p>
<p> U izvješću kojeg parlament ga treba prihvatiti u ožujku, navodi se da je glavni problem Slovenije na međunarodnoj razini pitanje određivanja granice u Piranskom zaljevu te da je Europska komisija u jednoj fazi tog spora izrazila da je spremna posredovati. Volcic je podnio amandman prema kojem bi se kao spornom označila odluka Hrvatske o proglašenju ekološko-ribolovne zone. Amandman je na prijedlog slovenske Liberalno-demokratske stranke (LDS) podnijela i skupina liberala (ELDR) u Europskom parlamentu, a njime se u osnovi tvrdi da je Hrvatska proglašenjem zone prejudicirala granicu sa Slovenijom te da je to učinila bez pokušaja multilateralnog dogovora o zaštiti Jadrana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Rad vrtića i škola uskladiti s radnim vremenom žena </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Raspravljajući o položaju žena na tržištu rada, socijalni partneri zaključili su u četvrtak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća da treba poduzeti niz mjera kako bi se taj položaj poboljšao. Prema zadnjim podacima, među nezaposlenima 58 posto su žene, a u ukupnoj zaposlenosti u državi žene sudjeluju sa 45 posto.</p>
<p>Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca suglasili su se da treba poticati samozapošljavanje i uključivanje u poduzetništvo žena koje su ostale bez posla. Važnu ulogu u obrazovanju žena za poduzetništvo trebaju preuzeti poduzetnički centri i inkubatori, a predlaže se i da se u srednje škole uvede predmet o poduzetništvu. </p>
<p>Da bi žene i majke mogle normalno raditi i graditi karijeru, predlaže se razvoj uslužnih servisa i skrbi za bolesne ukućane, te osnivanje privatnih vrtića i vrtića u sklopu poduzeća.</p>
<p> Isto tako, u razvojnim planovima gradova nužno je planirati vrtiće i uslužne servise. U Hrvatskoj je, naime, samo 30 posto djece zbrinuto u vrtićima, a u zemljama Europske unije i do 90 posto.</p>
<p>Kako je u gospodarstvu radno vrijeme sve više fleksibilno, nužno je uskladiti rad vrtića i škola s radnim vremenom žena. Zbog diskriminacije pri zapošljavanju i po spolu i dobi predlaže se osnivanje ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.</p>
<p>U sklopu izmjena Zakona o radu ili u kolektivnim ugovorima treba urediti pravo majke na dodatno obrazovanje i povratak na iste ili slične poslove nakon trogodišnjeg porodnog dopusta. Sve prijedloge mjera usuglašenih na GSV-u, dogovoreno je, razmotrit će ministarstva, a zatim vladine koordinacije. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila je izmjenu Zakona o zapošljavanju, odnosno ukidanje odredbe prema kojoj majka s djetetom starijim od sedam godina mora prihvatiti posao udaljen 80 kilometara od kuće. Poslodavce bi, smatra Kosor, trebalo stimulirati da zapošljavaju žene s djecom. </p>
<p>Navela je primjer iz rodilišta u Petrovoj u koje sve češće dolaze žene koje zbog straha od otkaza do zadnjeg časa skrivaju trudnoću pred poslodavcem. Pohvalila je pak potez Belupa koji je majkama na porodnom dopustu darivao po 10.000 kuna. </p>
<p>Pred hrvatskim su gospodarstvom strukturne promjene kako bi se podigla konkurentnost, a u sklopu toga poboljšanje položaja žena strateško je pitanje, istaknuo je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. On smatra da bi prvi potez u tom smjeru trebao učiniti javni sektor.</p>
<p>Čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak upozorio je da neki poslodavci sa ženama sklapaju jednomjesečne ugovore o radu. Državna tajnica za rad Vera Babić istaknula je kako će biti sve više fleksibilnog zapošljavanja, a manje onoga na puno radno vrijeme. Poslodavci će ekonomizirati s radnim vremenom i vrstama ugovora o radu, kaže Babić, te s tim trendom treba uskladiti socijalni i mirovinski sustav.</p>
<p>Sljedeći četvrtak održat će se tematska sjednica GSV-a o prijedlogu državnog proračuna za 2004. godinu, a ministar financija Ivan Šuker obećao je socijalnim partnerima da će prijedlog proračuna dobiti u ponedjeljak. </p>
<p>Sindikati su uputili kritiku Vladi što je prihvatila prijedlog proračuna bez konzultacija sa sindikatima. Sindikati imaju razumijevanja za taj propust iako je o prioritetima trebalo barem raspraviti sa socijalnim partnerima, rekao je potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić.</p>
<p>Žešću kritiku Vladi sindikati su uputili zbog loše komunikacije i neodazivanja ministara na već dogovorene sastanke. »Mi ih zovemo, a nitko se ne javlja!«, kaže Ribić i pita ima li uopće socijalnog partnerstva. Jadranka Kosor umirila je sindikate obećanjem da će se ona osobno javiti isti dan na poziv, te u ime Vlade zajamčila dobru suradnju i komunikaciju. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Crnogorska vlast poslala 70 specijalaca protiv Sbutege </p>
<p>Na sutkinji Prekršajnog suda u Kotoru teška je odluka jer ako sam kriv, onda je izvršna vlast u pravu što pljačka tuđu imovinu i krši zakone gradeći deponij za otpad najopasnije vrste, kaže Sbutega kojeg je policija dvaput uhitila / Novo ročište 25. veljače </p>
<p>KOTOR, 19. veljače (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Afera koja je izbila prije dva dana zato što vlasti žele proširiti deponij otpada na kotorskom području, ne jenjava. Gradske vlasti u Kotoru, pomoću kredita Svjetske banke, nastoje proširiti deponij otpada na zemlju koja je u privatnom vlasništvu bokokotorskih Hrvata i Biskupije.</p>
<p> Posljednja dva dana na putu građevinskim strojevima i kamionima ispriječio se don Branko Sbutega, župnik u Dobroti i voditelj Caritasa Kotorske biskupije. Suprotstavio se nezakonitim poslovima na privatnom zemljištu, a crnogorska ga je policija prvi put uhitila u utorak. U srijedu popodne uhićen je po drugi put i pritvoren na nekoliko sati, a zatim izveden pred Prekršajni sud u Kotoru i pušten. U četvrtak ujutro Sbutega se opet morao javiti sudu, a sutkinja je novo ročište zakazala za 25. veljače. </p>
<p>»Trebali su me do jutra zadržati i pripremio sam se za boravak u zatvoru. No valjda su se toliko stidjeli i oni koji su me uhitili i oni koji su to naredili da me nisu u zatvoru ostavili cijelu noć, kako su najavili, već samo nekoliko sati«, rekao nam je Sbutega kojeg smo umornog i iscrpljenog zatekli pred kotorskom katedralom. </p>
<p>Govoreći o spornoj gradnji deponija i sudskom postupku, Sbutega ističe: »Došli smo do apsurdne situacije za državu da prekršajni sudac sudi pravu vlasti da djeluje protiv zakona. Jer ako ja nisam kriv, onda je netko drugi kriv i to za mnogo strašnija kaznena djela«. Dodao je kako je sramotno da ga je u prosvjedu spriječilo čak 70 specijalaca. </p>
<p>Dok smo razgovarali, don Branku Sbutegi prilazili su mnogi prolaznici ohrabrujući ga da ustraje u prosvjedu protiv samovolje kotorske i državne vlasti Crne Gore. </p>
<p>Don Sbutega kaže da je na sudu predočio dokaze kako nema temelja za prekršajni postupak ako se pod uniformom jednom slobodnom građaninu naredi nešto što je protiv zakona. </p>
<p>»Na sutkinji je da donese vrlo tešku odluku jer ili je izvršna vlast u krivu ili u pravu. Ako sam ja kriv, onda su oni u pravu što pljačkaju tuđu imovinu, što grade deponij na kojem će se odlagati otpad najopasnije vrste i što su prekršili sve zakone, od onoga o urbanizmu do onoga o prostoru i njegovoj zaštiti«, kaže don Sbutega objašnjavajući poziciju u koju je doveden Prekršajni sud u Kotoru. </p>
<p> Župnik iz Dobrote poručuje da će ako ga sud proglasi nevinim nastaviti tražiti odgovornost svih koji su radili protiv zakona. »Cijeli pravni i politički poredak Crne Gore, barem ja tako osjećam, leži na mojoj glavi. Ako sam kriv, onda ću poći u Spuž gdje ću se osjećati političkim zatvorenikom bespravnosti, a ne zatvorenikom političke ideje. Tamo me može poslati jedino moja želja da obranim zakonodavnu i sudsku vlast Crne Gore. Ne bih želio biti na mjestu sutkinje jer ako me ne osudi, neće se ona kajati već će se država kajati kroz nju«, poručuje Sbutega koji je u četvrtak pozvao građane Kotora da se, budući da je preumoran da sam prosvjeduje, usprotive proširenju deponija na privatnoj zemlji a time i divljanju u ime zakona.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Rok za dostavu imovinskih kartica produljiti na šest mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – Parlamentarno Povjerestvo za sprječavanja sukoba interesa raspravljalo je u četvrtak o nekoliko predloženih izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji su se našli u proceduri. </p>
<p>Kako je izjavio predsjednik Povjerenstva Antun Kapraljević (HNS), Povjerenstvo namjerava predložiti nekoliko rješenja u tim izmjenama kako bi si olakšalo posao. </p>
<p> Povjerenstvo pozdravlja najavu da će se iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa izbrisati odredba o limitu od 25 posto i više dionica kad je dužnosnik obvezan prenijeti udjele na drugu osobu. </p>
<p>Povjerenstvo predlaže da se u krug osoba koje podliježu kontroli sukoba interesa uvedu i gradonačelnik Zagreba i njegovi zamjenici, te gradonačelnici i načelnici općina u kojima su oni istodobno predsjednici gradskih ili općinskih vijeća.</p>
<p> Postavljeno je i pitanje jesu li trojica vanjskih članova Povjerenstva podložni kontroli sukoba interesa te ulaze li u krug državnih dužnosnika.</p>
<p> Povjerenstvo predlaže da se rok za dostavu imovinskih kartica produlji s četiri na šest mjeseci. </p>
<p>Na sjednici se nije raspravljalo o prijedlogu nekih zastupničkih klubova da se iz djelokruga rada Povjerenstva izbace gradonačelnici i općinski načelnici te da se o njihovom eventualnom sukobu interesa očituju županijska povjerenstva. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Antunović: Dugovi su samo ono što je došlo na naplatu</p>
<p>U proračunu za zdravstvo 800 milijuna kuna više nego lani/ Dug HZZO-a od 2,5 milijarde kuna te još 523 milijuna kuna duga iz zdravstvenog sustava prebačeni na Ministarstvo financija/ Uvest će se preventivni pregledi svih osiguranika svake tri godine, najavio je ministar zdravstva </p>
<p>ZAGREB, 19. veljače</p>
<p> – »Ministarstvo zdravstva dobilo je u ovogodišnjem proračunu 800 milijuna kuna više nego što je imalo lani. Ujedno je dug HZZO-a od 2,5 milijarde kuna te još 523 milijuna kuna duga iz zdravstvenog sustava prebačeno na Ministarstvo financija. Zdravstveni sustav bit će rasterećen tih dugovanja, ali nisam sretan jer će se te kune morati uzeti nekom drugom«, rekao je ministar zdravstva Andrija Hebrang u četvrtak na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. </p>
<p>Inače, sjednica je protekla u polemičnim tonovima ministra Hebranga te bivše potpredsjednice Vlade Željke Antunović o tome koliki su uistinu zatečeni dugovi u zdravstvu. Iako je na sjednici uglavnom trebalo biti riječi o budućem financiranju zdravstva te planovima nadležnog ministarstva, Hebrang je glavninu svog izlaganja posvetio zatečenom stanju. Pritom, članovima Odbora nisu dostavljeni nikakvi pisani materijali na što su posebno reagirale zastupnice SDP-a i HSS-a, Željka Antunović i Ljubica Lalić.</p>
<p>Ukratko, Hebrang je ustvrdio kako nije zatekao objedinjene podatke o ukupnom dugu u zdravstvu nego ih je morao sam prikupljati. Tako je došao do cifre od 7,3 milijarde kuna duga od čega čak 3,6 milijardi kuna otpada na dug HZZO-a. Posebno su veliki dugovi veledrogerijama, rekao je Hebrang, te dodao da nije bilo centralne evidencije poslovanja tako da su se nakon izbora odgovornosti za poslovanje bolnica odricali i HZZO i Ministarstvo. Ravnatelje nitko nije kontrolirao, naglasio je Hebrang, te su oni nezakonito ulagali u investicije i prelazili rashodovne limite. </p>
<p>Upozorio je također na neracionalno trošenje sredstava navodeći primjer projekta Svjetske banke u okviru kojega je potrošeno 7,7 milijuna dolara samo za savjetničke usluge. </p>
<p>Govoreći o planovima, ministar je među ostalim najavio uvođenje mjesečne evidencije prihoda i rashoda, nadzor nad natječajima za kupnju uređaja, modernizaciju opreme starije od osam godina te uvođenje preventivnih pregleda svih osiguranika svake tri godine. Ujedno je istaknuo da se u Ministarstvu razmišlja o potpisivanju ugovora s privatnim liječnicima za usluge za koje postoje najdulje liste čekanja. </p>
<p>Željka Antunović je, pak, ustvrdila u svom izlaganju da je ugovor sa Svjetskom bankom potpisan prije njezine vlade te da su kriteriji trošenja tih sredstava unaprijed definirani. </p>
<p>Upitala je ministra zašto je toliko zabrinut za dugove veledrogerijama, a sva nužna ulaganja u zdravstvene ustanove su mu sumnjiva. Pogledajte, rekla je Antunović, zgrade veledrogerija, a pogledajte naše bolnice. </p>
<p>Naglasila je također da je obavljeno niz kontrola zdravstvenih ustanova te da su dugovi samo ono što je došlo na naplatu, a sve ostalo su obveze. Navela je primjer KBC-a Rebro u kojem prvi dio kredita dospijeva tek 2008. godine. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040220].
|
