NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040819].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 170069 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Broj predmeta stalno raste, a broj službenika i sudaca je uvijek isti</p>
<p>Nije točno da preko ljeta radimo skraćeno / I dosad smo imali pravilo da zakonom zajamčenu stanku od 30 minuta službenici ne koriste u isto vrijeme, kako bi stalno bili strankama na usluzi, a i dosad se na primljene predmete stavljala plomba i broj predmeta, kaže Željko Živković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlog mjera u 16 točaka što ga je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt poslala svim općinskim sudovima radi ubrzanja rada u zemljišno-knjižnim odjelima, izazvao je buru u medijima, ali i na sudovima. S obzirom na to da je ministrica odredila do kojeg se datuma mjere moraju provesti, neki su mediji te mjere shvatili kao naredbu, a ne prijedlog koji će gruntovnice u cijelosti moći provesti tek uz pomoć resornog ministarstva i sudova.</p>
<p>Iz razgovora s predsjednikom zagrebačkog Zemljišno-knjižnog odjela Željkom Živkovićem doznajemo da je problem u gruntovnicama kudikamo složeniji nego što se čini. Živković nije želio komentirati priopćenje Ministarstva objavljeno u srijedu, u kojem se ističe »da je situacija u toj gruntovnici rezultat lošeg vođenja i organizacije predsjednika i voditelja tog odjela«, ali je dodao da podupire mjere jer će pridonijeti boljem radu.</p>
<p>»Mnoge se mjere u zagrebačkoj gruntovnici provode već godinu, a sada su samo pooštrene. Ljudi često brkaju pojmove, pa se tako moglo čuti da preko ljeta radimo skraćeno. To nije točno jer za vrijeme godišnjih odmora radimo normalno, a u ostatku godine prekovremeno, do 18.30 sati. I dosad smo imali pravilo da zakonom zajamčenu stanku od 30 minuta službenici ne koriste u isto vrijeme, kako bi stalno bili strankama na usluzi. Nadalje, i dosad se na primljene predmete stavljala plomba i broj predmeta«, rekao je Živković.</p>
<p> Dodao je da na prijepisu podataka u računala radi 40 vježbenika. Njihov rad kontrolira devet starijih službenika, koji verificiraju svaki upis, s tim da postoji i međukontrola, pa sve zajedno iziskuje dosta vremena. Od procijenjenih 140 tisuća uložaka koje treba upisati, prepisano je oko 80 tisuća, a verificirano 15 tisuća. Računa se da će za godinu dana prijepis biti gotov, a ako i ne budu svi verificirani - predmete će lakše biti prekontrolirati kroz najčešće prastare knjige.</p>
<p>Što se, pak, tiče promjena vlasništva koje moraju proći kroz zemljišne knjige, na što se građani najčešće žale zbog dugog čekanja, Živković je pojasnio da te promjene ovise i o kvaliteti prijedloga kojeg stranka podnese (najčešće nedostaju neki dokumenti). Referenti, kojih također nema mnogo, kao ni sudaca (ima ih samo šest, plus jedna savjetnica), na temelju uvida u kompletnu dokumentaciju sastavljaju prijedlog rješenja o promjeni, a suci ga potvrđuju. To će ubuduće moći napraviti i samostalni referenti, koje će na prijedlog Općinskog suda imenovati Županijski sud. Tako će se bar malo ublažiti problem nedostatka sudaca. Prema novom zakonu, Sud će od 28. kolovoza moći odbaciti nepotpun predmet (u tom se slučaju šalje rješenje), pa se preporuča svima da provjere stanje svojih zahtjeva te da ubuduće paze da im predmet bude kompletan.</p>
<p>»Broj predmeta u Zagrebu stalno raste, a broj službenika i sudaca je uvijek isti«, objasnio je Živković. Pojašnjavajući taj rast, Vjesnikov je sugovornik opisao slučajeve upisa vlasništva na stanove na koje su ljudi do 1990. imali stanarsko pravo, te etažiranje i upisivanje vlasništva u stambenim zgradama. </p>
<p>Kad ljudi dobiju vlasničke listove, onda ti stanovi postaju predmetom trgovanja, hipoteka... A to i do tri puta zna povećati broj zahtjeva za zemljišnim izvacima, najviše zbog kredita. </p>
<p>Čak oko 95 posto zahtjeva požuruje se zbog kredita.</p>
<p>Objašnjavajući mjere po točkama, Živković je pojasnio kako su se prva (stranke primaju mlađi referenti), druga (plomba i broj spisa) i treća (izvadak treba izdati isti dan) i dosad provodile. Problem kod treće mjere zna nastati zato što referent ponekad mora iščitati po desetak knjiga, pa se onda stranka iznimno naručuje drugi ili treći dan. To će se, naravno, definitivno riješiti tek kada podaci iz knjiga budu u računalima. Za izvatke za koje je uočeno da treba mnogo vremena za iščitavanje, naloženo je da se odmah daju na prepisivanje.</p>
<p>Četvrta, peta i šesta mjera (stalni prijam stranaka i kontrola djelatnika te posebno vrijeme za odvjetnike), postoje već godinu dana, isto kao i sedma mjera, raspored referenata s većim radnim iskustvom na rješavanje ZK-a predmeta. Isto je i sa svim drugim točkama, osim što će se još dodatno morati definirati što su to hitni predmeti (osma, deveta i jedanaesta mjera). </p>
<p>Lista tih predmeta neprestano se širi, pa se postavlja pitanje tko će onda rješavati zaostatke. Neke će se mjere efikasnije moći provoditi kada svoju obvezu ispuni Ministarstvo (dostatan broj računala, programa i slično) i kad županijski sudovi imenuju samostalne referente.</p>
<p>Uz sve to, gruntovnice će bez posebnog programa za praćenje svih tih mjera morati ručno voditi evidenciju i izvještavati Ministarstvo o broju riješenih predmeta, navodeći i imena referenata te računajući njihov prosjek rješavanja svih slučajeva. Sve u svemu, stekao se dojam da se zaposleni u gruntovnicama nepravedno prozivaju jer posla je toliko da bi se, dok se ne riješi prijepis knjiga, trebalo uvesti i treću smjenu. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crtom sredine do mira u Savudrijskoj vali</p>
<p>U Piranskom zaljevu vlada olimpijsko primirje, ali ne mogu jamčiti da neće biti novih incidenata, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Vajgl / Njegov prethodnik Dimitrij Rupel izjavljuje pak da će uključivanje Hrvatske u Europsku uniju i NATO ovisiti i o Sloveniji koja »nikad nije bila jača« / »Delo« Davorina Rudolfa stavlja u ravan sa slovenskim ekstremistom Zmagom Jelinčičem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S približavanjem 3. listopada ove godine, kada stupa na snagu hrvatski zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, za očekivati je da će se povećati broj incidenata sa slovenske strane u Piranskom zaljevu odnosno Savudrijskoj vali. Iako taj pojas ne prejudicira granicu na moru između dviju država, s hrvatskim širenjem jurisdikcije slovenski zahtjev za teritorijalnim koridorom (dimnjakom) do otvorenog mora postat će besmislenijim jer će otvoreno more počinjati, uvjetno rečeno, s talijanske strane Jadrana.</p>
<p>U vezi s tim nije iznenađenje da se kod dijela slovenskih političara i medija, moguće i zbog skorih parlamentarnih izbora u toj zemlji (koji se održavaju također 3. listopada), pojačavaju tonovi upućeni prema našoj zemlji. »U Piranskom zaljevu sada vlada olimpijsko primirje, ali, nažalost, ne mogu jamčiti da neće dolaziti do novih incidenata«, izjavio je u srijedu slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl.</p>
<p>Također su slovenski mediji zabilježili (a hrvatski prenijeli) prijedlog bivšeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela o osnivanju »slovensko-hrvatskog povijesnog povjerenstva« koje bi se, kako je obrazložio, trebalo baviti odnosima dvaju naroda od 1918. do 1992. godine. Rupelov nasljednik taj je prijedlog ocijenio besmislenim i odbacio ga, čime je preduhitrio vjerojatno sličan odgovor s hrvatske strane. </p>
<p>Rupel je, osim toga, kazao da će uključivanje Hrvatske u Europsku uniju i NATO »jako ovisiti i o Sloveniji koja nikad nije bila jača u svojoj povijesti«. S potonjim dijelom Rupelove tvrdnje nije se teško složiti imajući u vidu doista složena razdoblja slovenskog (ne)postojanja kroz povijest. Međutim, tu slovensku »snagu« diplomati koji računaju na dobrosusjedstvo obično ne stavljaju u kontekst mogućih prijetnji Hrvatskoj, kada bi to i bilo tako.</p>
<p>Mala Slovenija je za Hrvatsku važan susjed s kojom želi imati dobre odnose, ali ne toliko bitan u međunarodnoj politici gdje se odlučuje o hrvatskom pristupu EU i NATO-u. Pogotovo nakon što slovenska politika nije uspjela izlobirati da Janez Potočnik postane povjerenik EU-a za proširenje.</p>
<p>Međutim, to Rupelovo »iskakanje« u vezi s Hrvatskom, nažalost, nije iznimka nego gotovo pravilo. Kao da kod dijela slovenske politike i medija postoji određeni »hrvatski kompleks« koji se onda ogleda i u plasiranju često uvredljivih, u pravilu netočnih i odveć emocionalnih istupa prema našoj zemlji. Tako je, na primjer, prije nekoliko dana u vodećem slovenskom dnevnom listu Delo objavljen tekst u kojem se hrvatskog akademika Davorina Rudolfa stavlja u istu ravan sa slovenskim ekstremistom Zmagom Jelinčičem.</p>
<p>Rudolf je tako postao »nacionalist« ŕ la Jelinčič jer zagovara »crtu sredine« u Piranskom zaljevu, a kao glavni grijeh uzima mu se njegova navodna doktrina odnosno stajalište da je Slovenija »zemljopisno prikraćena država kad je riječ o moru«. Međutim, autor tog napisa očito nije pažljivo iščitao sadržaj Memoranduma o Piranskom zaljevu, koji je slovenski parlament usvojio 7. travnja 1993., kojim Slovenija traži za sebe cijeli Piranski zaljev i teritorijalni izlaz na otvoreno more. U tom dokumentu, naime, stoji da Republika Slovenija »... spada u skupinu tzv. geografsko-zakinutih država koje zbog svog gospodarskog položaja ne mogu proglasiti svoje ekskluzivne ekonomske zone«.</p>
<p>Kako hrvatski akademik Rudolf, koliko je zasad poznato, nije jedan od autora slovenskog Memoranduma, onda je bespredmetno tvrditi da je Rudolfova doktrina iz 2004. nešto što slovenska politika zastupa od 1993. </p>
<p>Što se, pak, tiče prigovora hrvatskoj strani da je inzistiranje na »crti sredine« u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, zapravo »nacionalizam«, treba podsjetiti na činjenicu da je Slovenija u Ljubljani 29. listopada 1991. uručila hrvatskom izaslanstvu Nacrt sporazuma o zajedničkoj granici kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje (njenim odvodnim kanalom Sv. Odorika) i nastavlja se »sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice«.</p>
<p>Kakvo je stanje u vezi s graničnom crtom na tom području bilo u vrijeme bivše SFRJ govori, među ostalim, i »Opis državne granice na moru na području SR Slovenije« koji je sastavio »Republiški sekretarijat za notranje zadeve« 4. rujna 1985., a potpisao ga je »načelnik Odelka republiškog inšpektora g. Karel Makuca«.</p>
<p>Dopis je bio upućen Saveznom sekretarijatu za unutarnje poslove u Beogradu, a u njemu, među ostalim, stoji: »Državna granica na moru dugačka je 16 nautičkih milja ili 29,6 kilometara. Obala u dužini približno 35 kilometara prostire se od Lazareta (državna granica s Republikom Italijom) do utoka rijeke Dragonje u more (republička granica s Hrvatskom)«. Dakle, i u bivšoj SFRJ kao i 1991. slovenske su vlasti zastupale razgraničenje s Hrvatskom prema »crti sredine« u Piranskom zaljevu.</p>
<p>I novi slovenski ministar vanjskih poslova Vajgl i dalje spominje parafirani pa odbačeni dogovor Račan - Drnovšek, što je njegovo pravo i što će možda imati utjecaja pri nekoj eventualnoj arbitraži. Do tada, međutim, u Piranskom zaljevu odnosno Savudrijskoj vali treba poštovati privremeno razgraničenje prema Konvenciji UN-a o pravu mora prema kojem nijedna od dviju država, čije obale leže sučelice ili međusobno graniče, ako među njima nema suprotnog sporazuma, nije ovlaštena proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ništa od obećanih pedeset posto popusta na računala</p>
<p>Odlikašima je Ministarstvo obećavalo besplatno tromjesečno korištenje interneta i 50-postotni popust na računalnu izobrazbu, no u dopisu poslanom odlikašima stoji samo da će se omogućiti nabava kvalitetne računalne opreme, programske potpore, te računalne izobrazbe - »po najprihvatljivijim cijenama na tržištu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta još krajem prošle godine je najavljeno da će odlični učenici dobiti 50 posto popusta prilikom nabave računala. U medijima im je obećavano besplatno tromjesečno korištenje interneta kao i 50-postotni popust na računalnu izobrazbu, ali sada od svega toga nema ništa. Akcija 'Nagradimo odlikaše' ispala je neozbiljna i Ministarstvo nije trebalo ni davati obećanja koja ne namjerava ispuniti«, požalio se Vjesniku Branko Vadlja, djed odlikaša-gimnazijalca iz Zagreba. </p>
<p>Njegovo nezadovoljstvo dijeli i gimnazijalčeva majka Dubravka Jurković. Na njezinu adresu ovih je dana, naime, stigao dopis Ministarstva s potpisom ministra Dragana Primorca. U dopisu među ostalim piše da će se svim odličnim učenicima osnovnih i srednjih škola te vrhunskim studentima omogućiti nabava kvalitetne računalne opreme, programske potpore, te računalne izobrazbe »po najprihvatljivijim cijenama na tržištu«. O popustu od 50 posto i besplatnom internetu - ni slova. </p>
<p>Uz dopis, gdje se odlikašima, kako se izrazio Branko Vadlja, »deklarativno« čestita na postignutim rezultatima, priložena je brošura s ponudom tvrtke King ICT (za infomatičko-komunikacijsku tehnologiju). Ponuđeni popust na računala kreće se od osam do najviše 43 posto, ali ni na jednu konfiguraciju, prijenosno računalo, monitor ni pisač nije ponuđeno 50 posto popusta.</p>
<p>»Ako Ministarstvo stoji iza svog obećanja, bilo bi logično da svakom odlikašu uputi dopis u kome bi bilo navedeno da se s tim dopisom može kupiti računalo uz 50 posto popusta. Trgovci bi na temelju toga od Ministarstva trebali dobiti povrat 50 posto popusta«, smatra Branko Vadlja. Isti dopis, prema njegovu mišljenju, trebao bi poslužiti i za ostvarivanje drugih obećanih prava - besplatan tromjesečni pristup internetu, kao i popust na informatički tečaj.</p>
<p>Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, koordinator akcije »Nagradimo odlikaše« Dragan Schwartz Vjesniku je rekao kako smisao akcije nije samo pružanje mogućnosti povoljnije kupnje računala. Druga strana akcije je, navodi, želja Ministarstva da izgradi pozitivan imidž odlikaša te potakne djecu i mlade na učenje. </p>
<p>U Ministarstvu procjenjuju da ima oko 220.000 odlikaša. Pomoćnik ministra ne vjeruje da će svi nabaviti računala putem njihove akcije. On ističe, međutim, kako su računala s Windowsima u sklopu akcije »Nagradimo odlikaše« znatno jeftinija od bilo kojeg drugog računala sa sličnim softverom. »Omogućena je ušteda od 2800 kuna, što nije ponudila ni jedna druga tvrtka«, zaključuje Schwartz, dodajući kako cijene računala u sklopu akcije neće padati, ali da će se kontinuirano poboljšavati konfiguracije. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zašto Krišna ne odgovara na SMS</p>
<p>Mobitel je najvažniji simbol statusa među »nedodirljivima« svuda u Madrasu kao i u čitavoj Indiji. U zemlji s više od milijardu stanovnika mobitel-kultura jedna je od rijetkih stvari koje su zajedničke i bogatima i siromašnima. U svoj arsenal mobitel su odavno uključile sve terorističke skupine koje drže do sebe, ali i mafija. Mobitelom su fascinirane i »dječje vojske« u Africi. U izraelskim zatvorima palestinskim osuđenicima mobitel je strogo zabranjen, a njegovo korištenje gori je prekršaj od posjedovanja noža</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Na putu za Madras, u Chingleputu, okruženi tradicionalnim selima, uzdižu se visoki dimnjaci i betonske kupole nuklearne elektrane Kalpakam koji predstavljaju simbol moći za upravljače današnje Indije. Istodobno, na ulazu u Chingleput, žene odjevene u sarije živih boja skupljaju u pletene košarice bivolju balegu koju na glavama potom odnose u selo (ono nema struje ni telefonskih priključaka). Tamo od balege rukama prave okrugle i ravne ploče koje lijepe na fasade sklepanih kućica u kojima žive. Kada se te ploče osuše, poslužit će kao ogrjev. I početkom 21. stoljeća to je glavni izvor energije u skoro svim indijskim selima.</p>
<p>No, u tom siromaštvu najsiromašnijih ipak postoji jedan ne beznačajan pomak. Žene u Chingleputu većinom su nepismene djelomice i zbog lokalnog pravila koje glasi: »Zamislite na trenutak da svi hindusi znaju čitati. U Indiji ubrzo ne bi više bilo nijednog drva od kojeg bi se proizvodio papir«. Ali tim skromnim ženama koje rade od zore do mraka to ne predstavlja nikakav hendikep. One imaju životni motiv. Svaka od njih svaki dan iz svoje nadnice izdvaja po nekoliko novčića. Kada ih bude čitava gomila kupit će si jeftini mobitel južnokorejske ili tajvanske proizvodnje. Ta spravica najvažniji je simbol statusa među »nedodirljivima« svuda u Madrasu, kao i u čitavoj Indiji. U zemlji s više od milijardu stanovnika mobitel-kultura jedna je od rijetkih stvari koje su zajedničke i bogatima i siromašnima.</p>
<p>U svoj arsenal mobitel su odavno uključile sve terorističke skupine koje drže do sebe, ali i mafija. Al Qaida je taj način komuniciranja u potpunosti prilagodila svojim potrebama: njezini operativci kupuju odjednom velike količine mobitela za »jednokratnu« uporabu. Princip je jednostavan. Jednom telefoniraš i bacaš uređaj. Na taj način nijedna prislušna agencija ne može ući u trag operativcu, niti pratiti njegovo kretanje. Osama bin Laden preživio je američki obruč na Tora Bori 2001., jer je svoj mobitel ostavio »dvojniku« - pripadniku Al Qaide koji je kao mamac, stalno razgovarajući, odvukao Amerikance u krivom smjeru pa se Bin Laden uspješno evakuirao na drugu lokaciju u Afganistanu ili Pakistanu.</p>
<p>Organizirani kriminalci također su posljednjih godina potpuno usvojili takvu taktiku prikrivanja odvajajući dio svojih prihoda za kupnju prijenosne komunikacijske mreže koja se koristi samo jednom. Mobitel je čarobna sprava i za osobe koje žele svjetski publicitet (a usput su psihički labilne), pa s vlastitih mobitela povremeno nazivaju zrakoplovne tvrtke, zračne luke, koncertne i kino-dvorane, državne političke institucije... da bi dojavili o »postavljenoj bombi«.</p>
<p>Mobitelom su fascinirane i »dječje vojske« u Africi. U većini afričkih zemalja (posebno na zapadnoj i istočnoj obali, te u središtu kontinenta) novačenje djece od 12 do 14 godina uobičajena je praksa. Prije desetak godina njihovi su vršnjaci nakon što su položili streljačku obuku za nagradu dobivali tranzistore iz Hong Konga. Danas, ti mali, ali krvožedni drumski i urbani ratnici u jednoj ruci drže »kalašnjikov«, a u drugoj obvezatni mobitel. Ta prerano odrasla djeca, među ostalim, rado ratuju i zato jer im je kao naknada osigurana stalna kartica za telefoniranje. Arapska milicija Janjaweed u Sudanu ne može zamisliti svoje djelovanje bez mobitela. On im je glavno sredstvo komuniciranja u vojne svrhe te višestruko povećava njihovu pokretljivost. Kada izvidnici takvih poluvojnih skupina spaze svježi plijen (selo u Darfuru koje još nije opljačkano i spaljeno) motorizirane bande izviještene su o stanju za nekoliko sekundi (više nema prenošenja obavijesti bubnjevima, dimnim signalima i kuririma).</p>
<p>Palestinski pokret otpora svu je svoju aktivnost vezao uz praktičnost uređaja koji se strpa u mali džep. Sve poruke koje se prenose mobitelima su šifrirane kako ih Izraelci ne bi odmah dekodirali. Svaki terenski aktivist Hamasa i Islamskog džihada uvijek sa sobom nosi dva mobitela. S najnovijim modelima Palestinci u prolazu tajno slikaju izraelske časnike, vojnike, granične policajce, sanitarce, zaštitare, kao i posade na kontrolnim točkama. U pretrpanim izraelskim zatvorima palestinskim osuđenicima mobitel je strogo zabranjen, a njegovo korištenje gori je prekršaj od posjedovanja noža.</p>
<p>U opkoljenom Najafu vjerski vođa Moqtad al Sadr svoje pristaše u drugim dijelovima Iraka uzbunjuje za nekoliko minuta i poručuje im: »Napadajte Amerikance na svim bojištima«. U vremenu bez mobitela, kada bi se u šijitskim područjima dogodio kakav incident, Saddam Hussein je u Bagdadu za to doznao tek za jedan sat jer je obavijest prethodno morala proći (fiksnom telefonijom) kroz nekoliko filtra glomaznoga sigurnosnog sustava. Stražari milicije Mahdi pak na zidinama džamije imama Alija u Najafu vrijeme prikraćuju tako da na svojim suvremenim mobitelima prate i televizijski program.</p>
<p>Vratimo se u Indiju. U Kalkuti univerzalnost i korisnost mobitela dostigla je kultni status. Ipak, vjernike nešto muči. Oni, čela namazanih nekom vrstom tijesta žute boje, zastanu pred hramom kako bi se zahvalili bogovima, izgovarajući i ove riječi na kraju molitve: »O, telefone, ljudi u Indiji računaju na tebe da bi međusobno razgovarali, ali kada nam trebaš ti nas izdaješ. Zašto Krišna, Višnu, Rama i božica Kali nikad ne odgovaraju na naše pozive i SMS-poruke?!«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Lažne i prave bombe</p>
<p>MLADEN JAMBROVIĆ</p>
<p>Nije trebalo ni 48 sati i policija je, u međunarodnoj akciji, otkrila osobu koja je lažnim dojavama o eksplozivu u zrakoplovu prijetila Croatia Airlinesu. I to je najbolji mogući odgovor terorizmu i njegovoj manje ubojitoj, ali jednako neugodnoj varijanti - lažnim prijetnjama. Je li riječ o Turčinu iz Njemačke ili Hrvatu iz Hrvatske, sada je manje važno. Oko svega se digla povelika buka i zato je bilo nužno da se cijela priča, i to upravo na ovaj način, brzo završi.</p>
<p>Zračne luke ili, bolje, prijevoznici u Njemačkoj lažne dojave primaju i češće, a posljednjih nekoliko godina gotovo jednu tjedno. Zato se mnogo ulaže u obrazovanje onih koji se mogu naći u poziciji da prime poziv s dojavom o eksplozivu u zrakoplovu kako bi se već i na toj prvoj razini mogla napraviti određena selekcija. Osim toga, baš kao što je slučaj bio i sa Zračnom lukom Zagreb, sve su te pozicije opremljene sustavima za bilježenje broja pozivatelja i sličnim tehničkim pomagalima. </p>
<p>U toj smo sferi, dakle, poprilično na razini razvijene Europe. Drugo je pitanje kažnjavanje počinitelja. U Hrvatskoj je kazna novčana ili se može zamijeniti za šest mjeseci zatvora. Nimalo destimulativno. U SAD-u je, na primjer, gotovo izjednačena s klasičnim terorizmom pa se za takve dojave može dobiti i višegodišnja zatvorska kazna bez mogućnosti pomilovanja. Možemo li i u toj sferi pratiti Europu? Takva pitanja ne bismo smjeli ni postavljati.</p>
<p>Treća važna stvar u cijeloj ovoj priči su i mediji. Naravno, javnost mora biti obaviještena, ali je stvar medija hoće li pravoj i lažnoj bombi pristupiti na isti način, dati isti tretman. U Njemačkoj ili SAD-u mediji su ipak, u većini slučajeva, prerasli lažne dojave i one nisu glavne vijesti. Jer, kad se lažnim dojavljivačima, odnosno teroristima, i na taj način umanji važnost, posljedice njihovih »napada« su osjetno manje i uništava se njihov glavni cilj - uznemiravanje javnosti. Možda bi bilo vrijeme da i u Hrvatskoj počnemo razmišljati na sličan način.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Traži se gruntovni Superman </p>
<p>MARINA MAJIĆ </p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt posljednjih je dana preko medija žestoko kritizirala rad čelnih ljudi zagrebačkog Općinskog suda i njegove gruntovnice.</p>
<p>»Situacija u Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu ukazuje na nedostatak organizacijskih sposobnosti čelnih ljudi tog odjela ili netko tamo namjerno želi održati ozračje neorganiziranosti i kaosa«, izjavljuje ministrica, nakon samo tri tjedna od donošenja mjera koje bi trebale poboljšati učinkovitost trenutačnih rak-rana hrvatskog pravosuđa. Mjere čija se bit sastoji u tome da se zemljišnoknjižni izvaci izdaju isti dan kad ih se zatraži, a da se upis vlasništva obavi u najviše tri dana, trebala bi se prema ministričinim očekivanjima, početi provoditi od 1. rujna.</p>
<p>U prva je tri tjedna, kako je to i običaj u hrvatskoj birokraciji, nešto zaštekalo, pa je Škare-Ožbolt za ne baš uspješan početak u Zagrebu okrivila »loše vodstvo gruntovnice«, poručuvši im da od njih »ne očekuje analize i procjene mjera, već njihovo aktivno provođenje«. Odlučan stav, nema što. No, s druge strane tko bolje od ljudi s terena može reći što nije dobro u radu gruntovnice i što treba mijenjati. </p>
<p>Čelnici Suda i gruntovnice opovrgavaju, pak, medijske napise i ne žele s ministricom polemizirati na taj način. Kako kažu, stvarnost je u Zagrebu takva da »broj predmeta stalno raste, a broj službenika i sudaca je uvijek isti«. Čudi, međutim, ta izjava predsjednika zagrebačke gruntovnice, s obzirom da je u godinu dana, tvrdi ministrica, povećan broj zaposlenih sa 100 na 200.</p>
<p>U svakom slučaju, ministrici Škare-Ožbolt treba priznati da je zagrizla vruć krumpir. Ipak, ne možemo se oteti dojmu da su žestoki medijski napadi na čelne ljude Općinskog suda u Zagrebu samo uvod u kadrovske križaljke iliti smjene.</p>
<p> Ako se nađe kakav Superman koji će u tri godine, što ih je ministrica zacrtala kao rok, moći riješiti stotinjak tisuća zagrebačkih gruntovnih zaostataka, onda i te eventualne smjene mogu biti opravdane.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić, Zagreb i treniranje sirove političke moći</p>
<p>Kada se još uzme u obzir da je taj isti Milan Bandić treniranjem svog političkog inata inaugurirao stvarno potpuno simuliranu samoupravu u Zagrebu kroz instaliranje gradskih četvrti čija vijeća nemaju baš nikakvu mogućnost ozbiljnog djelovanja – a ta četverogodišnja simulacija košta građane Zagreba više od dvadeset milijuna kuna – jasno je da ne treba provoditi natječaj za najvećeg štetočinu grada Zagreba</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Apartmanska devastacija obale i »silovanje« Parka prirode Medvednica radi održavanja jedne dvosatne skijaške utrke Svjetskog kupa imaju zajednički nazivnik u bahatosti, neodgovornosti i u gospodarskoj nepromišljenosti Milana Bandića i lokalnih »šerifa« slične mu duhovne provenijencije.</p>
<p>Umjesto uređenja mogućih skijališta u Gorskom kotaru (Bjelolasica, Delnice, Mrkopalj i dr.), što bi potenciralo turistički i gospodarski razvoj tih hrvatskih krajeva na »rukohvat« od mediteranskog sunca i obalnih i otočkih hrvatskih bisera, a do kojih bi se autocestom stizalo iz Novog Zagreba za gotovo isto vrijeme kao i na vrh Medvednice, treniranje sirove političke moći Milana Bandića i bliskih mu istosrodnika protuzakonito devastira Medvednicu radi postizanja lažnog sjaja za prizemne političke potrebe i stvarne materijalne koristi za vrlo uzak krug Bandićevih »pontonprijatelja«.</p>
<p>Razvojem zimskog turizma u tom »švicarskom« dijelu Hrvatske otvorila bi se mogućnost i razvoja ljetnog turizma »švicarskog« i »austrijskog« tipa, a poveznicom mediteranskog sunca i mora s gorskim turizmom austrijsko-švicarskog tipa stvorilo bi se (zbog nevjerojatne blizine) u svijetu nezabilježeno turističko odredište morsko-planinskog turizma koje bi Hrvatsku dovelo na sam vrh turističkih zemalja, »punilo« Hrvatsku i gospodarski i demografski, i u kompatibilnosti s ostalim dijelovima Hrvatske omogućavalo zapošljavanje i prosperitet.</p>
<p>Ovako Gorski kotar i Lika imaju neslužbeni tretman »zaboravljene zemlje«, a hrvatsko bogomdano biserje prepušta se »profitnim svinjama« za punjenje »brzopoteznih želudaca« s političkom potporom sitnofoteljaške lokalne primitive.</p>
<p>Gledajući s druge strane, Milan Bandić glumi dobročinitelja Zagreba tako što se »frajerski prsi« da će »stati pred bagere«, dok istodobno golem gradski novac upropaštava u gradnji vodovoda za snježne topove, a velik dio Zagreba uopće nema vodovodnu mrežu kao elementarnu životnu potrebu – u središtu Europe! Kada se još uzme u obzir da je taj isti Milan Bandić treniranjem svog političkog inata inaugurirao stvarno potpuno simuliranu samoupravu u Zagrebu kroz instaliranje gradskih četvrti čija vijeća nemaju baš nikakvu mogućnost ozbiljnog djelovanja – a ta četverogodišnja simulacija košta građane Zagreba više od dvadeset milijuna kuna – jasno je da ne treba provoditi natječaj za najvećeg štetočinu grada Zagreba.</p>
<p>Bandić napokon ponovno radi estradne šetnje zagrebačkim javnim gradilištima i trenira boljševičko-udarničku strogoću zahtjevima izvođača da »pobijede rokove«, ponašajući se kao »mali od komesarske radnoakcijske kužine« i najavljujući da će Tkalčićeva biti gotova mjesec dana prije roka.</p>
<p>Kvaliteta radova očigledno mu nije važna – kao što je to bilo i s tržnicom »Gorica« u Šubićevoj. I ondje su radovi morali biti završeni kako je Bandić u svojoj medijski profiliranoj glavi odredio, premda su zbog toga dugo trpjeli i prodavači i građani Zagreba kao kupci, jer je svaka kiša stvarala bazene, a napokon je prije nekoliko dana i ponovno asfaltirana. Ostaje tajna – o čijem trošku?</p>
<p>U vezi s novom tržnicom Bandić je Zagreb »ukrasio« i rugobom starog placa na Kvatriću koji je postao raj za prodavače na asfaltu, uz neke betonske kvaziumjetnine – što je valjda Bandićev osebujan doprinos turističkoj ponudi Zagreba kako bi gosti vidjeli kako izgleda živost primitivnog dijela Balkana.</p>
<p>Nakon što je Bandić »utukao« golem novac građana Zagreba u sumnjivu kupnju nekretnina bivše »Zagrepčanke« u Heinzelovoj ulici, devastirao Kvaternikov trg, bacio se svom silinom na devastaciju Medvednice, a iskazuje kovanje planova za gradnju pomičnoga krova na Zagrebovu stadionu.</p>
<p>Kako Zagrebu nedostaje mnogo elementarnih stvari, proizlazi da je Bandiću i sličnima draže imati lažnu kristalnu vazu nego – čiste gaće!</p>
<p>Kada se još k tome zna da je riječ o osobi koja je gradila kao gradonačelnik bez građevinske dozvole, kao gradonačelnik bježala od policije, a da nam je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom u Zagrebu također sagradio objekt bez građevinske dozvole (Srećko Ferenčak), nama koji smo malo stariji i više pamtimo, u razmišljanju o tome javlja se ona komunistička humoreska: »Drugovi, zar smo svi mi volovi?«</p>
<p>Pa ako se takve čudovišne stvari uporno događaju u Zagrebu, zašto se čuditi što lokalni foteljaši ukrašavaju betonom obalu kao svoj doprinos kvazitržišnom gospodarstvu i armiranju vlastite lisnice.</p>
<p>Još je i tragičnije da ti isti veliki gospodarstvenici i politikanti ne znaju organizirati ni obično čišćenje središta svojih mjesta (kao na primjer u Crikvenici i u Selcu), pa turisti jutrom uz kavu u mirisima mora i sunca uživaju i u bojama različita smeća oko njih. I to su boje hrvatskog turizma!</p>
<p>Hrvatskom narodu i svim dobronamjernim građanima Hrvatske očigledno je potrebno pobijediti i lažnjake svih vrsta.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Medijska sljepoća za pozitivne slike stvarnosti</p>
<p>Crkva je preko svojih propovjednika još jednom demonstrirala osjećaj za realnost, stvarnost svojih vjernika, upozorivši onako kako jedino može – riječju – na ono što nas sve tišti pozvavši na poštivanje moralnih načela bez obzira na to je li riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili prometnom obliku naših života</p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ</p>
<p>Ovih dana, kao malo kada, cijela je Hrvatska bila preplavljena i obilježena pozitivnim tonovima izrečenima u svim našim katoličkim crkvama s propovjedaonica prigodom blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, tj. Velike Gospe.</p>
<p>Nažalost, naši mediji nisu to uglavnom prepoznali, nesvikli na iznošenje pozitivne slike stvarnosti, pogotovu kad je još Katolička crkva u pitanju. Puno im je bliže, a izgleda i draže, tražiti poslovičnu dlaku u jajetu, ovaj put pojedine vrlo nategnute i iskonstruirane zamjerke propovijedima naših biskupa.</p>
<p>Oni su se, zajedno sa svojim svećenicima, u propovijedima tog dana pokazali i dokazali kao vrhovni, a nažalost, i gotovo jedini moralni autoritet ovog naroda.</p>
<p> Govoreći o temama koje duboko obilježavaju i potresaju ovo društvo, dotakli su se općenitih stvari na širokim osnovama upućujući ih tako svim ljudima dobre volje, a utemeljujući ih i na prirodnom moralnom zakonu koji svi ljudi nose u svojim savjestima, a koji se ogleda u univerzalnim načelima poput – ne ubij ili ne čini drugom što ne bi htio da drugi učini tebi.</p>
<p>Govoreno je i apelirano u tom tonu na duše stotina tisuća ljudi u našim svetištima i crkvama, od Aljmaša do Krasna, od Trsata do Paga. Buđena su u okupljenim katolicima i građanima ove države (ali i brojnim gostima) moralna načela, pozivano na njihovo poštovanje, bez obzira na to je li riječ o političkom, društvenom, ekonomskom ili prometnom obliku naših života. </p>
<p>Crkva je preko svojih propovjednika još jednom demonstrirala osjećaj za realnost, stvarnost svojih vjernika, upozorivši onako kako jedino može - riječju - na ono što nas sve tišti.</p>
<p>Olako je prijeđeno preko svega pozitivnoga izrečenoga u tim porukama i homilijama. Puno je zanimljivije našim medijima fabricirati i napuhivati afere poput one (zadnji primjer) sa spomenikom Mili Budaku u Svetom Roku. </p>
<p>Nekada se stječe dojam da pojedini novinari jedino znaju tretirati Katoličku crkvu valjajući je po blatu konstrukcija i poluistina. Tisuće i tisuće ljudi pokazali su dolaskom na svete mise privrženost svojoj kršćanskoj baštini. Nitko ih ne može okupiti toliko na pozitivnoj osnovi a bez ikakve socijalne ili kakve druge prisile, pa čak i bez reklame.</p>
<p>Crkva se pokazala i sposobnom, kako je to uvijek i mogla, progovoriti i o svojim slabostima i nedostacima. To za nju nije nikakva novost, već jednostavno njena stvarnost, u onom dijelu koliko je sastavljena i koliko je čine slabi i nesavršeni ljudi, tj. svi oni koji su u njoj kršteni.</p>
<p>Kao ilustraciju te tvrdnje iznosim samo dva primjera. Pokojni krčki biskup Karmelo Zazinović piše 1987. godine u pretkorizmenoj poslanici svojim svećenicima:</p>
<p>»Ali svećenička služba nije obično zanimanje ili zanat i ne može se dobro vršiti bez obzira na način i stil osobnog života...Vjernici imaju zdrav osjećaj o tome nastoji li njihov svećenik u mogućoj mjeri ostvariti što je Krist govorio svome nebeskom Ocu: ja sebe žrtvujem za njih, da i oni budu posvećeni u istini (Iv 17,19).«</p>
<p>Pokojni šibenski biskup Srećko Badurina reći će 14. srpnja 1996. u Solinu:</p>
<p>»Imamo također kršćana koji su površinski kršćani, koji nemaju dubine. To je ono sjeme koje je palo na tanku zemlju i brzo se osušilo kada je došla žega, kada je došla teškoća, kada je došlo progonstvo... imamo također kršćanstvo koje je deklarativno..«</p>
<p>I konstatira: »Moramo stalno uvažavati i voditi računa o tome da je kroz pedeset godina nasilnog progonstva ušlo neko zlo, neko protubožje i protuljudsko mišljenje i ponašanje u dušu čovjeka ovog prostora i ovog naroda. I to u dušu krštenog čovjeka, u dušu katolika, u dušu članova Crkve. Ušlo je poganstvo kroz ovih pedeset godina.«</p>
<p>Neka mi bude dopušteno reći, ne namjeravajući nikoga uvrijediti, već samo primijetiti bjelodano – isti se učinak ogleda i u mnogom novinskom napisu, pa i o Katoličkoj crkvi, pa i onih koji se nazivaju kršćanima ili teolozima.</p>
<p>Autor je svećenik, župnik u Lunu na Pagu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>U 2005. uređaji za prodaju karata u tramvajima i tri vrste čip-kartica</p>
<p>Planira se postavljanje kamera u sva vozila, zasad samo u jednom tramvaju, u sedamnaestici / Automatski sustav donijeti će mnoge promjene, a najveća će biti ukidanje mjesečne markice za pokaznu kartu / Poziv učenicima i studentima da nove pokaze nabave na vrijeme </p>
<p>Zagrebački električni tramvaj planira u 2005. godinu modernizirati prodaju karata i obnoviti vozni park. »Za sljedeću godinu planiramo nekoliko velikih projekata. Najznačajniji je projekt ticketing za koji je nužno modernizirati i ostale dijelove poslovanja!«, rekao nam je pomoćnik direktora za promet ZET-a mr. Branko Mikinac. »Ticketing je radni naslov za naš novi sustav prodaje karata. Postojeći sustav koji je uspostavljen 1979. godine, zastario je i teško ga je održavati. Prisiljeni smo uvesti novi sustav koji će biti automatski«. Automatski sustav donijeti će mnoge promjene, a najveća će biti ukidanje mjesečne markice za pokaznu kartu. U novom sustavu vozači više neće prodavati karte, već će u sva vozila biti postavljeni uređaji u koje će putnik ubaciti kovanicu i dobiti poništenu kartu koja će vrijediti za određeno vremensko razdoblje. </p>
<p>Uz takve karte postojat će još tri vrste čip-karata: godišnje, mjesečne i »plastične«. One će se prodavati na određenim prodajnim mjestima i bit će slične kreditnim karticama. »Punit« će se ovisno o potrebama putnika, beskontaktnim približavanjem posebnom uređaju. </p>
<p>»Plastična« čip-karta morat će se prvi put kupiti s određenim iznosom. Svaki put kada će se putnik voziti u tramvaju ili autobusu, na uređaju će se s karte »skinuti« određeni iznos. Nakon što se iznos potroši, karta će se ponovno »puniti« iznosom koji putnik zatraži.</p>
<p>Na pitanje kada će novi sustav biti uveden, mr. Mikinac nam je rekao: »Početkom rujna ove godine biti će raspisana dva natječaja. Jednim natječajem tražit ćemo najboljeg ponuđača za izrađivanje tih čip karata, a drugi natječaj odnosit će se na uređaje za prodaju karata u vozilima i na stajalištima. Čitav sustav bio bi uveden do kraja 2005.godine«. </p>
<p> ZET će do toga roka kupiti i niskopodne tramvaje i nove autobuse. »U ta će vozila biti ugrađeni svi potrebni uređaji. Za nove tramvaje nužna je obnova tramvajskih radionica koje se moraju prilagoditi za niskopodna vozila koja će zahtijevati potpuno drugačiju tehniku održavanja.</p>
<p>Za iduće ljeto zato planiramo kompletnu obnovu remize na Trešnjevci. Renovirat će se i dio sadašnje upravne zgrade u kojoj će se napraviti 12 novih šaltera, sličnih onim u bankama, koji će služiti za izrađivanje i prodaju karata.</p>
<p> Na ulazu u zgradu postavit ćemo informacijski pult na kojem će putnici moći dobiti informacije o mogućnostima kupnje najpovoljnije karte«, rekao nam je mr. Mikinac. </p>
<p>Planira se i izgradnja novog terminala na Črnomercu, za koji već postoje svi nacrti i dozvole. Trenutno ZET pokusno postavlja kamere u tramvaje. »Zasad su kamere u samo jednom tramvaju, i to u liniji broj 17. Nemamo povratne informacije od građana o tome, jer ljudi i ne znaju za kamere. Kada smo se odlučili za njih, imali smo dva cilja. Prvi je bio zaštita vozača i putnika – da se lakše otkriju počinitelji nezakonitih radnji. Drugi cilj je snimanje cjelokupne tramvajske kontaktne mreže kako bi se lakše nadziralo sve tramvaje. Policiji smo predložili da kamere postavimo na čelni dio tramvaja, kako bismo snimali sve one koji se voze u žutoj traci i time usporavaju javni gradski prijevoz. Za budućnost planiramo uvođenje kamera u sva vozila«, rekao nam je pomoćnik direktora. </p>
<p>Mr. Mikinac je na kraju pozvao sve đake i studente da ne čekaju 31. listopada kada je zadnji dan za dobivanje pokazne karte za novu školsku godinu. »Za školsku godinu 2004/05. razdvojit ćemo datume do kada vrijede iskaznice za đake i studente. Đaci će nove iskaznice morati izvaditi do 30. rujna, a studenti do 31. listopada. Nadamo se da ćemo tako smanjiti dugačke redove pred našim šalterima«, rekao je. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Grubim kontrolorima opomena, a onda otkaz </p>
<p>Pomoćnika direktora ZET-a za promet, mr. Branka Mikinca upitali smo za komentar slučaja o kojemu je Vjesnik pisao, kad je kontrolor putnici bez karte iz ruke uzeo mobitel i nazivao je pogrdnim imenima. »U ZET-u je zaposleno 4500 radnika koji su došli iz svih dijelova Hrvatske i imaju različite radne navike. Iako ih se često i neopravdano verbalno napada, mi inzistiramo da svi naši zaposlenici u ophođenju s putnicima budu ljubazni, susretljivi i da je putnik uvijek u pravu. ZET ima interne kontrole svojih radnika, kontrolori analiziraju ponašanje vozača i kontrolora karata. Gleda se na sve – od toga je li vozač odjeven prema pravilniku, puši li dok vozi, vozi li u alkoholiziranom stanju, pa do tehnika vožnje. Nakon što se uoči neki problem, vozača se opomene, a ako se incident ponovi, slijedi raskid ugovora o radu. Primjer koji ste naveli drastičan je, i u takvim slučajevima našim zaposlenicima odmah dajemo otkaz. Kontrolor ne smije primjenjivati silu, a ako je intervencija potrebna, mora pozvati policiju«. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od Trešnjevačkog trga do Cibone - 39 praznih lokala </p>
<p>U Tratinskoj ulici od križanja s Novom cestom do Cibonina tornja čak je 39 praznih i zatvorenih prostora sitnog obrta koji čekaju bolja vremena. Uz to što su beskorisni, oni i nagrđuju i ovako ne baš reprezentativnu Trešnjevku. Tu su frizerski saloni (češljaonice), brijačnice, kafići, male trgovine mješovitom robom, kiosci te prodavaonice i popravljaonice kišobrana. Ima i lokala koji zauzimaju cijele katove, a svi su izvan bilo kakve upotrebe i s neurednim izlozima. </p>
<p> Nisu čak ni romantični. Jedan stariji odvjetnik ustvrdio je kako je takvo traćenje prostora besmisleno i da postoje ljudi koji bi to iskoristili. Cijene najma kreću se otprilike, rekao je, oko 70 kuna po četvornom metru. Sto »kvadrata« košta, dakle, 7000 kuna mjesečno. Kaže kako bi se svima više isplatilo da se prostor na bilo koji način iskoristi ili barem uredi, jer sad izgleda prilično ružno. </p>
<p>Da su ti prostori u funkciji, imali bi najmanje 160 zaposlenih, u prosjeku 40 zbrinutih obitelji a time i manje ljudi na teretu države. Radi li se o nemaru i nebrizi grada, procesima povrata vlasništva ili, jednostavno, vlasnicima novac ne treba?</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Volonteri pomažu dječjem domu u Nazorovoj</p>
<p>Dok se grad budi iz drijemeža nakon godišnjih odmora, a škole i vrtići tek se pripremaju na novu školsku godinu, u Dječjem domu u Nazorovoj dječja cika i igra traju cijelo ljeto. U utorak su djeca u dvorištu Doma bila jako živahna – neka su se vozili biciklom, druga su se lovili, igrala se u pijesku, ljuljala su se, trčkarala za loptom. </p>
<p> S djecom su volonteri i oni na odsluženju vojnog roka u civilu. Socijalna radnica, Dragana Miletić objasnila je kako ima dosta volontera, uglavnom mladih ljudi. Da bi netko postao volonter, mora donijeti liječničku potvrdu da je zdrav i obaviti informativni razgovor sa socijalnom radnicom. Naravno, nužni su dobra volja, odgovornost i humanost. Volonteri su mahom studenti, neki od njih tu obavljaju praksu. Civilni vojnici pak, osim što rade s djecom, kose travu ili čiste okoliš Doma.</p>
<p> U parku oko Doma djeca provode vrijeme u igri a za ljetnih vrućina kupaju se u lijepo uređenom bazenu. Šestogodišnji dječak dotrčao je, rekao: »Jesi li ti naša nova studentica? Ja sam Davor«, i otrčao dalje, u igru. A dvogodišnji Denis mirno je vozio željeznu lokomotivu ne mareći puno za događaje oko sebe. Tako, samo saznanje o tome da se radio o domu za nezbrinutu djecu, narušava vedrinu što je djeca šire oko sebe. </p>
<p>S. S.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Cerničani pozivaju na prošćenje</p>
<p>Ove će se nedjelje u Cerniku, malom selu na obroncima Žumberka, podno Sv. Gere, povodom Dana sv. Jelene Križarice peti put održati prošćenje koje Cerničani organiziraju ispred istoimene kapelice u mjestu. Uz misu, Cerničani će posjetiti i raspelo uz ostatke staroga groblja te se sjetiti svojih predaka. Prošćenje uvijek okupi mještane kao i mnoge Cerničane koji žive u Australiji, Kanadi, Njemačkoj. Stoga domaćini pozivaju sve dobronamjernike da svojim dolaskom uveličaju tu nedjelju. Cernik je inače malo selo u kojemu danas stalno živi samo pet stanovnika, starijih od 65 godina. Nekoć je imalo 25 domaćinstava. Cerničani su tek 1955. sagradili zajedničku cisternu za kišnicu, struja je uvedena 1967., telefon 1994. a asfaltni put do sela Cerničani su sami izgradili 1999. Još se očekuje vodovod, pa će se, nadaju se stanovnici Cernika i njihovi rođaci širom svijeta, iskra života u selu održati i u budućnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Legenda nakon desetljeća ponovno u rodnom gradu</p>
<p>Koncert »Mir u srce«, koji će se uskoro naći i na istoimenom DVD i CD zapisu, ispunio je do posljednjeg mjesta svih raspoloživih 650 sjedećih mjesta</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Nakon gotovo deset godina posta, karizmatični se Šibenčanin Mišo Kovač u utorak koncertom »Mir u srce«, održanim na Trgu Republike Hrvatske, vratio u svoj grad. Koncert, koji će se uskoro naći i na istoimenom DVD i CD zapisu, ispunio je do posljednjeg mjesta svih raspoloživih 650 stolica, a dvosatno je glazbeno veselje završilo dugotrajnim pljeskom. </p>
<p>Mišo Kovač izveo je svoje najpoznatije skladbe, a na pozornicu se nakon službenog dijela vratio s pjesmom »Slušaj, majko, moju pjesmu«. Iako je na pitanje ima li tremu odgovorio kako je to njegov grad, u kojemu se osjeća opušteno, ipak se pred sam početak prvih taktova predomislio: »Osjećam veću tremu nego kad sam prvi put letio avionom u New York«, rekao je Mišo, koji je posebno bio ganut poklonom što mu ga je po završetku koncerta predala šibenska gradonačelnica Neda Klarić. Uz plaketu s motivom grada, gradonačelnica je dodala kako želi da se što prije vrati u Šibenik. </p>
<p>Uz glazbenu legendu nastupila je i klapa Teuta koja će se, najavio je Mišo, sigurno naći na njegovu sljedećem uratku. </p>
<p>Željko Petrač, organizator koncerta koji je upriličen u sklopu Festivala dalmatinske šansone, također nakon obavljenog posla nije krio zadovoljstvo. </p>
<p>»Koncert je potpuno ispunio sva očekivanja. Iako je projekt produkcijski bio vrlo zahtjevan jer smo uz tonski, sa šest kamera, radili i video zapis, nismo požalili«, rekao je Petrač. Atmosferu na Mišinim koncertima nije potrebno posebno opisivati, no ovaj je koncert ipak bio nešto drugačiji. U publici su sjedili uglavnom pripadnici srednje generacije koji na Mišine koncerte ne odlaze u klubove ili pak stadione. Kako koncert ne bi prošao u kazališnom ozračju, pobrinula se grupa dobro raspoloženih, mlađih Zadrana. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Melodije Istre i Kvarnera od 26. do 28. kolovoza </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Predsjednica Udruge Melodije Istre i Kvarnera (MIK), Milka Čakarun Lenac, u srijedu je na konferenciji za novinare najavila da će se ove godine festival održati od 26. do 28. kolovoza. Domaćin je prve večeri, odnosno Dječjeg festivala »Kvarnerić« grad Kastav, a finale će se održati u Rijeci. Završnu će večer izravno prenositi lokalna riječka tv-postaja Kanal Ri, Radio-Rijeka, Primorski radio, Prvi program Hrvatskoga radija, a televizijsku će snimku u odgođenom terminu emitirati Hrvatska televizija. Voditelji MIK-a bit će Lea Domjan i Ivica Vrkić. Ulaznice će stajati deset kuna za kompletan program, a u prodaji će se nalaziti već od 23. kolovoza, na Korzu, gdje će se cijeli tjedan odvijati prateći zabavni program uz brojne goste i glazbene promocije. MIK je jedan od najstarijih hrvatskih festivala, osnovan 1964. godine. Obnovljen je 2001. godine. </p>
<p>LJ. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Spielberg snima najskuplji film u povijesti</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Čini se da će remake filma »Rat svjetova« postati najskuplji holivudski blockbuster ikad snimljen. Budžet za najavljeni film zasad iznosi 110 milijuna dolara, koliko je trebalo da bi se, prema pisanju lista The Sun, snimio spektakl »Titanic«.Steven Spielberg režirat će filmsku verziju klasične Wellsove priče o najezdi izvanzemaljaca, a Tom Cruise imat će, kako se najavljuje, glavnu ulogu. Ipak, nijednom se neće ni centa isplatiti unaprijed, već će i Spielberg i Cruise svoje honorare dobiti tek nakon snimljenog filma. Obojica su, međutim, odlučila da umjesto klasičnog honorara uzmu 20 posto zarade sa box-officea diljem svijeta.</p>
<p>»Ni na čemu se neće štedjeti. Spielberg želi napraviti film desetljeća«, rekao je jedan od članova sad već dijelom poznate snimateljske ekipe.</p>
<p>Radijska verzija ove priče koja je otišla u eter davne 1938. godine uzrokovala je pravu paniku u Americi, jer su slušatelji povjerovali da Zemlju doista napadaju izvanzemaljci. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Robbie pronašao novu ljubav?</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanske dnevne novine u srijedu nisu propustile objaviti vijest o miljeniku nacije Robbieju Williamsu, koji je nakon godinu i pol dana što ih je proveo sam pronašao, čini se, novu ljubav. Autor biografije »Feel«, koju će uskoro predstaviti javnosti, izašao je, naime, sa zvijezdom američkog tv showa »Nip/Tuck«, glumicom Valerie Cruz. Tridesetogodišnjem pjevaču ovo je prvi spoj nakon prekida s Rachel Hunter u veljači godine 2003. Valerie (28), rođena na Kubi, upoznala je Robbieja preko prijatelja u Los Angelesu, gdje oboje i žive, javlja The Sun. U spomenutoj seriji ova glumica igra psihijatricu Grace Santiago, a kako su novinarima britanskoga tabloida otkrili neki Williamsovi prijatelji, Robbie navodno veoma simpatizira Valerie i slažu se jako dobro. Ime Robbieja Williamsa dosad se povezivalo sa ex-spajsicom Geri Halliwell te bivšom članicom All Saint, Nicole Appleton.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jacksonova obrana silno želi dokaze proglasiti nevaljanima </p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Jedan od odvjetnika Michaela Jacksona koji ga na sudu u Santa Mariji brani od optužbi da je seksualno zlostavljao 12-godišnjeg dječaka u javnosti nazvanoga John Doe kažnjen je s tisuću dolara globe zbog nepoštivanja sučeve naredbe da prekine s unakrsnim ispitivanjem odnosno da ograniči svoja pitanja na područje dopuštenoga. </p>
<p>Naime, Brian Oxman nekoliko je puta, unatoč sučevim upozorenjima, pokušao natjerati svjedoka dr. Stana Katza da prizna kako je privatni istražitelj u ovom slučaju ujedno i njegov pacijent izvan sudnice, odnosno da se poznaju otprije. Dr. Katz je, naime, psiholog koji je prvi razgovarao s dječakom žrtvom te zaključio da se zlostavljanje mališana zaista dogodilo.</p>
<p> Dječaka i njegovu obitelj doktoru je Katzu poslao odvjetnik Larry Feldman, koji je god. 1993. istome doktoru poslao još jednog dječaka koji je tvrdio da ga je Jackson zlostavljao. Tad se, ipak, Jackson »izvukao« samo sa 20-milijunskom (u dolarima) izvansudskom nagodbom, tako da protiv njega nije pokrenut i kazneni postupak i nije se trebao pojaviti na sudu. Istragu je i onda vodio Tom Sneddon. </p>
<p>Katz je u utorak svjedočio na drugom danu preliminarnog suđenja odnosno saslušanja rekavši da je prvi put čuo za ovaj slučaj na sastanku s privatnim istražiteljem Bradleyom Millerom u ljeto 2003. godine. »On je samo spomenuo da je Miller napravio videokazetu sa snimkom jednog dječaka «, rekao je Katz odgovarajući na pitanje Jacksonova branitelja Oxmana. Dodao je da je sljedeći put za Millera čuo u vijestima o policijskoj pretrazi istražiteljeva ureda.</p>
<p>Potom je branitelj Oxman sve iznenadio pitanjem: »Bradley Miller je vaš vrlo poseban pacijent, zar ne, doktore Katz?« Nakon kratke stanke psiholog Katz rekao je da zbog načela o povjerljivosti podataka ne smije razgovarati o svojim pacijentima. U tom ga je odgovoru podržao i sudac Rodney Melville, no Katz je ipak priznao da je poznavao Millera otprije jer je s novim istražiteljem radio na nekim slučajevima obiteljskog prava.</p>
<p>Sudac Melville dvaput je upozorio Oxmana da prekine s tim nizom pitanja, no kad se Jacksonov branitelj oglušio na sučeve zahtjeve, ovaj ga je kaznio s tisuću dolara, koje je branitelj morao platiti na licu mjesta. </p>
<p>Zasad se najviše govori o tvrdnji obrane da je istražitelj Tom Sneddon povrijedio odnos povjerljivosti između klijenta i službene osobe, odnosno između Jacksona i bivšeg mu odvjetnika Geragosa, kad je naložio i proveo pretragu ureda privatnog istražitelja Brada Millera u studenome 2003. Obrana tvrdi da je Sneddon znao, ili morao znati, da je u to vrijeme Miller radio za Geragosa, odnosno Jacksona, pa traže da se svaki dokument i dokaz pronađen u toj pretrazi proglasi nevažećim na sudu.</p>
<p> I šerif okruga Santa Barbara, Jeff Klapakis, svjedočio je da nije imao nikakva saznanja o tome da je Miller radio za Geragosa. Dodao je da njegov ured nije obavijestio policiju u Beverly Hillsu, gdje se inače nalazi Millerov ured, o pretrazi uredskih prostorija zato što su se bojali »curenja informacija« što bi omogućilo Milleru da stigne skloniti neke od dokaza koje su ovako policajci uspjeli pronaći.</p>
<p>Među dokazima nađenima u Millerovu uredu nalazi se i videokazeta te neka pisma koja idu u prilog dječaku tužitelju, pa ih stoga obrana svakako želi maknuti iz sudskog spisa, odnosno učiniti ih nevaljanima.</p>
<p>Branitelji Michaela Jacksona željeli su ispitati majku dječaka koji se u javnosti identificirao kao John Doe, no ona se ne može pojaviti na sudu zbog komplikacija koje je imala pri porodu prije deset dana.</p>
<p>Michael Jackson, za razliku od ponedjeljka, kad se na sudu pojavio u pratnji obitelji sav u bijelome, ovaj put nije prisustvovao suđenju.</p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Japanci predstavili najmanji helikopter na svijetu</p>
<p>TOKYO</p>
<p> - Najveći japanski proizvođač tintnih pisača (ink jet) Seiko Epson Corp. predstavio je u srijedu leteći robot, »najlakši« helikopter na svijetu, težak nešto više od 12 grama koji može potpuno autonomno raditi.</p>
<p> Minijaturni helikopter, visok 85 mm i širok 136 mm, imenovan je »iFR II« ili »Flying Robot II« (leteći robot). Prošle godine Seiko Epson Corp. predstavio je još lakši helikopter »FR«, ali on ne može potpuno autonomno letjeti, nego je s izvorom energije spojen preko 1,5 metar dugačkog kabla.</p>
<p> FR II je opremljen baterijom, bez koje teži samo 8,6 grama. Također je opremljen i kamerom.</p>
<p> »Željeli bismo da se u budućnosti koristi za zaštitu ljudskih života, jer može doprijeti u područja koja su čovjeku nedostupna«, rekao je jedan od njegovih tvoraca Osamu Miyazawa.</p>
<p> Helikopter može letjeti do tri minute. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Rusko ozračje na Mediteranu</p>
<p>»Priča o vojaku« nastala je u vrijeme Prvoga svjetskog rata, a sadrži oštru kritiku ratnog ludila i posvetu svim izgubljenim dušama. U posljednje vrijeme trudim se iznaći podtekst u svemu što radim, pa se iz te perspektive taj projekt čini još težim. Riječ je, naime, o apstraktnim predodžbama što potiču moje osobne doživljaje, a najveći zadatak je tu subjektivnost prenijeti u objektivno i čitljivo scensko događanje – kaže Dora Ruždjak Podolski</p>
<p>Po mnogo čemu specifično glazbeno-scensko djelo »Priča o vojaku« Igora Stravinskog i Charlesa Ferdinanda Ramuza posljednja je dramska premijera 55. dubrovačkih ljetnih igara. Na Lovrjencu, dugogodišnjem boravištu dubrovačkih Hamleta, postavlja ga redateljica Dora Ruždjak Podolski. Umjetnička voditeljica popularne zagrebačke kazališne skupine KUFER (Kazališna udruga frustriranih redatelja) uprizorila je na pozornicama hrvatskih kazališta »Madame Butterfly«, »Lijepu Helenu«, »Chicago«, »Tragediju mozgova«, »Ježevu kućicu«... »Priča o vojaku« njezina je prva režija na Dubrovačkim ljetnim igrama, a u predstavi uz sedam glazbenika nastupaju glumci Krešimir Mikić, Daria Lorenci, Radovan Ruždjak i plesačica Saša Naumov. </p>
<p> l Što Vas je potaknulo na uprizorenje toga zahtjevnog scenskog djela?</p>
<p>– »Priču o vojaku« postavila sam godine 1998. na Samoborskim glazbenim jesenima. Na neki neobičan način to mi je djelo ostalo upisano u sjećanje. Naime, mnoge tekstove koje sam do sada radila, ne bih radila ponovno, ali sam osjetila potrebu da »Priču o vojaku« još jedanput preispitam na pozornici. U cjelokupnoj povijesti teatra to je po mnogo čemu začudno djelo, ponajprije stoga što njegova forma nije ponovljena, a i žanrovski je neodređeno. Pisano je za recitatora, glumce i plesačicu koji se na pozornici interferiraju te se postavlja pitanje kako ih povezati u jedinstvenu cjelinu.</p>
<p> l O čemu govori »Priča o vojaku« i u kojem je kontekstu nastala?</p>
<p>– Djelo je nastalo za vrijeme Prvoga svjetskog rata kada je Stravinski boravio u Švicarskoj, u egzilu. U sebi sadrži oštru kritiku ratnog ludila i posvetu svim izgubljenim dušama. S obzirom na to da se bavim glazbenim teatrom izazov mi je bio po drugi put povezati sve te naizgled razdvojene segmente – glazbene, dramske i mimske u cjelinu, doprijeti do unutarnje dramaturgije djela i naći opravdanje za glazbene brojeve i prizore koji iz njih proizlaze. U posljednje vrijeme trudim se iznaći podtekst u svemu što radim, pa se iz te perspektive taj projekt čini još težim. Riječ je, naime, o apstraktnim predodžbama što potiču moje osobne doživljaje, a najveći zadatak je tu subjektivnost prenijeti u objektivno i čitljivo scensko događanje.</p>
<p> l Jeste li aktualizirali predložak i priču o vojaku iz vremena Prvoga svjetskog rata prenijeli u ovo naše poratno vrijeme?</p>
<p>– Smatram da je godina 2004. prilično odmaknuta od ratnih događanja te da smo ušli u novu fazu nadanja iscijeljeni od svih strahota. »Priča o vojaku« bazira se na motivima Afanasovih bajki te u sebi sadrži arhetipske elemente što govore o klasičnoj borbi između dobra i zla. Činilo mi se zanimljivim pokazati kako su i dobro i zlo u svakom čovjeku, što je vidljivo u samoj postavci toga djela. </p>
<p>S druge strane, »Priču o vojaku« postavljam u Dubrovniku, a kako je ona potakla iz ruskog okružja i nosi to rusko ozračje, bio mi je izazov u predstavi ostvariti spoj Mediterana i kontinenta. Mediteran nismo negirali, već se on u konačnici čini iskrivljenim pogledom, a takva je i scenografija, poput diverzije na Lovrjencu. Pomaknuli smo kut gledanja, što se pokazalo idealnim za to djelo.</p>
<p> l Zašto ste za prizorište »Priče o vojaku« izabrali upravo Lovrjenac, desetljećima već kultno mjesto hamletovskih upita?</p>
<p>– Kada sam prvi put razgovarala s ravnateljem dramskog programa Igara Ivicom Kunčevićem, imala sam posve drugačiju predodžbu prostora u kojem bi se komad mogao odvijati. Tražila sam derutni prostor, ali sam ubrzo shvatila da bih u takvom prostoru imala logističkih problema. U predstavi nastupa sedam glazbenika i nemoguće je probati na mjestu koje je u blizini kafića ili je puno prolaznika. Kunčević mi je predložio Lovrjenac i isprva sam bila zaprepaštena tim prijedlogom. Otišla sam na Lovrjenac i tu se dogodilo nešto čudesno – vidjela sam iskrivljenu arhitekturu. Lovrjenac je sav nepravilan, građen pod krivim kutovima, a doima se kao najčvršća arhitektura zlatnog reza. Na prvi pogled taj je paradoks iznimno zanimljiv. Ljudska ruka modificira svijet oko sebe da bi se doimao savršenim. Upravo se tim bavi i »Priča o vojaku«.</p>
<p> Potom me je privukla simbolika broja 12 koji se na Lovrjencu neprestance ponavlja – u dubini, širini i visini. S druge strane, djelo čija je priča prisutna od pravremena sadrži i pripovjedača koji je pak slika putujućih pripovjedača, pa renesansna arhitektura potiče priču da krene iz starih vremena. U navođenju zanimljivih podataka ne treba zaboraviti da je Lovrjenac bio vojarna u 18. stoljeću.</p>
<p> l U kojem su odnosu glumci i glazbenici u Vašoj predstavi?</p>
<p>– Iz samih glazbenika komad i započinje. Oni su tijekom cijele izvedbe prisutni na pozornici i na neki način odražavaju zajedno s pripovjedačem protočnu svijest vojaka, bilo da se radi o lirskim ili ekspresionističkim elementima. Fascinantna je energija svirača koji zaista dišu tu glazbu. Iznimno je zanimljivo kako se ta njihova suptilna energija interpolira s dramskom, koja se uvijek čini jačom. U »Priči o vojaku« nastupaju vrsni glazbenici: Ivan Novinc, Marija Pavlović, Matija Novaković, Marin Zokić, Juraj Janjić, Nikša Bobetko i Ivan Lukšić, predvođeni dirigentom Draganom Sremecom.</p>
<p> Što se glumaca tiče, oni nisu ograničeni u izvođačkom smislu, mogli bismo reći da je njihov izvođački rukopis bliži mimskom oblikovanju. U predstavi se gluma, mima i ples povezuju u jedinstvenu cjelinu, što i odgovara žanrovski neodređenom djelu.</p>
<p> l Prvi put režirate na Dubrovačkim ljetnim igrama. Kako ste se snašli u festivalskom okružju?</p>
<p>– Bila sam iznimno počašćena pozivom, ali sam istodobno osjetila i neku vrstu straha, bolje rečeno odgovornosti. No, onog trenutka kada krenete raditi, djelo preuzme provodeću ulogu, a vi počinjete relativizirati sve oko sebe. Za mene je jedinstvena prilika raditi iz duha kamena koji tu postoji već stotinu godina i koji me vodi u neke druge prostore što daju dodatnu inspiraciju. Jer, crna kutija je ograničavajući element, koji, a da toga nismo ni svjesni, počinje pretvarati mnoge stvari u rutinu. Rad s glumcima je uvijek isti, međutim, i na njih nedvojbeno djeluje ta nova prostorna odrednica.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U sjeni kontinentalnog doručka</p>
<p>Na mnogim se slikama vrlo jasno vidi more i obala, lokalni živalj, palme i pitoreskna mjesta, ali na slici nema zvuka cikada, mirisa pinija, okusa vina i ostalih ambijentalno erotskih delicija, rekao je izbornik središnje izložbe Želimir Koščević </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U dvama izložbenim prostorima Gradskoj loži i Galeriji umjetnina u Zadru je u utorak na večer otvoren 17. međunarodni triennale fotografije »Čovjek i more«. O izložbi su govorili kustosica i članica Izvršnog odbora triennala Karmen Travirka-Marčina, Hrvoje Perica, ravnatelj Narodnog muzeja, Davor Aras, predsjednik Gradskog vijeća Zadra, i Želimir Koščević, izbornik središnje izložbe triennala nazvane »Kontinentalni doručak«. </p>
<p>»Narativni sloj fotografske slike pruža obilje interpretativnih mogućnosti koje tek tangencijalno dodiruju površinu. Na mnogim se slikama vrlo jasno vidi more i obala, lokalni živalj, palme i pitoreskna mjesta, ali na slici nema zvuka cikada, mirisa pinija, okusa vina i ostalih ambijentalno erotskih delicija koje ona masa što sezonski siđe do mora pokušava na brzinu doživjeti i uzeti za sebe«, rekao je Koščević, istaknuvši: »Taj, površinski sloj fotografije uobičajeno se konzumira uz kontinentalni doručak globalnog društva koje se, opremljeno putnim torbama i kreditnim karticama, sezonski pretvara u jednu veliku hipi-komunu s jednim jedinim velikim ciljem da naplati godišnji račun vlastite socijalne i emotivne frustracije.« No, naglasio je da ne treba biti cinik jer je fotografija doista izmijenila svijet, poremetila i presložila njegove koordinate i postala snažan medij umjetničke ekspresije, a poetika fotografske slike ima svoje istaknuto mjesto unutar globalne ikonosfere i suvremene vizualne kulture.</p>
<p>Triennale je podijeljen na tri segmenta: povijesni, suvremeni i segment jednog zadarskog fotografa. Riječ je o mladom fotografu Stipi Suraću čijih će se 40 fotografija izložiti 9. rujna. Toga će dana biti otvorena i izložba Allana Sekule. U okviru povijesnog segmenta bit će izložene fotografije Francuza Jacquesa Henryja Lartiquea pod nazivom »Azurna obala«. U utorak na večer u sklopu »Kontinentalnog doručka« u Gradskoj loži otvorena je i samostalna izložba Zlate Vucelić pod nazivom »Otok«, dok u Galeriji umjetnina izlažu grčki, lichtensteinski, mađarski, austrijski, slovački, ruski i, dakako, naši, fotografi.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Festival »Julian Rachlin i prijatelji« </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U Dubrovniku će se od 5. do 11. rujna ove godine održati drugi Festival komorne glazbe pod naslovom »Julian Rachlin i prijatelji«, izvijestio je u srijedu organizator, agencija »Agevent«. Festival je zamišljen kao nastavak tradicije komornog muziciranja u Dubrovniku, koje se prije Domovinskoga rata priređivalo u više manjih festivala cijele godine. Na ovogodišnjem festivalu u Dubrovniku nastupit će svjetska krema izvođača komorne glazbe. Osim svjetskog violinista Juliana Rachlina nastupit će i Mischa Maisky, violončelo, Janin Jansen, violina, Gerard Causse, viola, Erst Ottensammer, klarinet, i Thomas Carrol, violončelo, te velike nade europske glazbene scene – rumunjska glasoviristica Mihaela Ursuleasa i danski čelist Thorleif Thedeen. Posebno zanimljivo je gostovanje Komornoga orkestra Bavarskoga radija pod vodstvom violinista Radoslawa Szulca, koji slovi kao jedan od triju najboljih komornih orkestara u Europi. Ovogodišnji program proširuje svoje glazbene periode, pa se od J. S. Bacha proteže na 20. stoljeće preko Haydna, Mozarta, Schuberta, Schumanna, Brahmsa, Smetane i Dvoraka, do Hindemitha, Messaiena i Schonberga.Festival je priređen u Kneževu dvoru, jednoj od najboljih pozornica za komornu glazbu na svijetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Preminula Zvjezdana Ladika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istaknuta hrvatska kazališna redateljica, kazališna pedagoginja i spisateljica Zvjezdana Ladika umrla je u Zagrebu u utorak u 84. godini. Rođena u Karlovcu, djetinjstvo je provela i školovala se u Varaždinu. Na Zagrebačkom sveučilištu diplomirala je jugoslavistiku, francuski i ruski jezik i književnost, a na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kazališnu režiju. Od 1953. pa sve do umirovljenja, te poslije kao stalna suradnica, radila je u Zagrebačkom kazalištu mladih, gdje je režirala više od 100 predstava s kojima je sudjelovala na brojnim kazališnim festivalima širom Europe. Nezaboravne ostaju u sjećanju predstave »Mačak Džingiskan i Miki Trasi«, »Na koga se uvrglo ovo dijete«, »Kolo oko svijeta« i mnoge druge. Tijekom pola stoljeća svoga pedagoškog rada, koji je trajao sve do prošle godine, kad ju je bolest onemogućila, odgojila je brojne generacije mladih ljudi od kojih su mnogi postali istaknuti kazališni umjetnici. Daleko je veći broj onih koje je odgojila ne samo da trajno zavole kazalište, nego da budu vrijedni i dobri ljudi.</p>
<p>Njezin pedagoški rad posebno priznanje doživljava tijekom sedamdesetih godina kada biva prepoznat kao djelatnost koja je svojom inovativnošću i cjelovitošću tada predstavljala sam vrh istraživanja dječjeg umjetničkog stvaralaštva u svijetu. </p>
<p>Objavila je niz radova o dječjoj dramskoj kreativnosti u časopisima u zemlji i inozemstvu, napisala knjige »Dijete i kazališna umjetnost« te zbornik vlastitih igrokaza »Kazališne čarolije«, a kao koautor potpisuje knjige »Kazališne igre«, »Dijete i kreativnost« i »Dosadno mi je, ne znam što da radim«.</p>
<p>Svoje neiscrpno znanje, bogato iskustvo i velikodušno srce nesebično je poklanjala ne samo djeci s kojom je radila, nego i pedagozima, učiteljima te studentima učiteljskih akademija pridonijevši tako širenju kazališne kulture u nas. Jedan je od osnivača kazališta Mala scena, a bila je počasnom članicom Međunarodne udruge kazališta za djecu (ASSITEJ) te Hrvatskog centra za dramski odgoj. Za svoj umjetnički rad više put je nagrađivana. Svi koji su je poznavali znaju da je bez Zvjezdanina smiješka, blage riječi i velikog srca ovaj svijet siromašnije i pustije mjesto nego prije. Oproštaj će biti u petak 20. kolovoza u 11,40 u krematoriju na Mirogoju. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>O povijesti Židova na istočnoj obali Jadrana</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U srijedu je počela peta međunarodna konferencija »Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj obali Jadrana«, koju su organizirali Centar za mediteranske studije Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Voditeljica skupa Ivana Burdželez podsjetila je da je još godine 1407. Dubrovački senat dopustio Židovima-Sefardima živjeti u tadašnjoj Dubrovačkoj Republici. Predsjednik Židovske zajednice u Zagrebu Ognjen Kraus govorio je o preobraćanju Židova na druge vjere, naglasivši kako je u povijesnom kontekstu i okolnostima to preobraćenje bilo nužnost i uvjet za preživljavanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Oživljene antičke božice</p>
<p>TROGIR</p>
<p> – Samostalna izložba slika Hrvoja Marka Peruzovića otvorena je u srijedu u Muzeju grada Trogira. Riječ je o 20-ak akrilika na platnu nastalih tijekom protekle godine a nadahnutih motivima iz grčke mitologije. Središnji motiv slika je akt prikazan na način secesije s iscrtanom obrisnom linijom. Posebnu pozornost slikar pridaje kolorističkom oblikovanju nagoga ženskog tijela. Na slikama Peruzović predočava muze i nimfe, Afrodite i Helene okružene morem i ribama. Izložbu je otvorio likovni kritičar Andro Filipić, a potrajat će do kraja kolovoza.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bronca malog velikog Nikole</p>
<p>»Prije desetak dana sam ozlijedio leđa i da nije bilo toga, borio bih se za srebro, ne za zlato. Kinez je tu bez konkurencije. No, ni brončana medalja nije loša za 34-godišnjaka. Ovo su mi četvrte Igre, druga kategorija. Sretan sam, napravio sam maksimum u ovome trenutku«, kazao je Pešalov</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Nikolaj Pešalov osvojio je treće mjesto, brončanu medalju u dizanju utega u kategoriji do 69 kilograma. Pešalovljev doseg može se smatrati naročito uspješnim jer je prvi puta na Igrama (dosad sudjelovao četiri puta) nastupao u ovoj, težoj kategoriji. Naš je olimpijski junak, koji je dobio hrvatsko državljanstvo prije nešto više od četiri godine, vodio borbu za treće mjesto s Azerbejdžancem Mirzajevim, no očita smirenost i nesumnjiva snaga Pešalova odigrala je tu presudnu ulogu. Zlato je inače osvojio Kinez Zhang Guozheng, drugi je bio Južnokorejac Lee Bae Yung. </p>
<p>Kinez je doista bio nedodirljiv u kategoriji do 69 kilograma. Bez odveć teškoća dizao je najteže terete, na kraju je s ukupnih 347,5 kiograma za čak pet kilograma iza sebe ostavio Korejca (ukupno 342,5; trzaj 152,5; izbačaj 190). U trzaju je Kinez podizao 160 kilograma, u izbačaju 187,5.</p>
<p>Pešalov se zaustavio na 337,5 kilograma podignutih utega, u trzaju je digao 150 kg, u izbačaju 187,5. Konkurent Mirzajev dosegao je 332,5 kilograma - trzaj 147,5 i izbačaj 185 kilograma. </p>
<p>Pešalov je tako nastavio tradiciju osvajanja medalja na Igrama. Prije četiri godine u Sydneyju je osvojio zlato za Hrvatsku u nižoj kategoriji, do 62 kilograma. Za Bugarsku je osvajao medalje i u Atlanti 1996. (bronca) i Barceloni 1992. (srebro). </p>
<p>Zbog povećane težine Pešalov je prije dvije godine otišao u težu kategoriju, gdje se tek morao snaći. Postao je tako srebrni na ovogodišnjem EP-u u Kijevu, svjestan da će na Igrama imati još teži posao. Otišao je u Bugarsku gdje se za Atenu pripremao zajedno s bugarskom reprezentacijom. Došao je na Igre tek koji dan uoči natjecanja. I nije razočarao. Njegov trener Boško Čavka ovaj doseg također smatra iznimnim, jer konkurencija je ove godine uistinu bila snažna.</p>
<p>– Prije desetak dana sam ozlijedio leđa i da nije bilo toga, borio bih se za srebro, ne za zlato. Kinez je tu bez konkurencije. No, ni brončana medalja nije loša za 34-godišnjaka. Ovo su mi četvrte Igre, druga kategorija. Svoju karijeru sam započeo baš u Ateni. Sretan sam, napravio sam maksimum u ovome trenutku. </p>
<p>Zanimljivo je istaknuti da je Pešalov opet odbio komentirati svoj uspjeh za novinare Hrvatske televizije. On i njegov trener Boško Čavka srditi su zbog davnih komentara na našoj nacionalnoj televiziji, te su zbog toga nastavili s ponašenjem neprimjerenim upravo ovom slavljeničkom trenutku. </p>
<p>Našeg dizača utega bodrila je skupina od pedesetak hrvatskih sportaša, navijača i sportskih djelatnika koji su dvoranom skandirali »Nikola, Nikola«. Posebno je sretan bio Pešalov na proglašenju pobjednika kada je dugo mahao našim navijačima. Očito se Pešalov u ovih nekoliko godina lijepo sprijateljio s našim sportašima koji su ga primili kao svoga. </p>
<p>Ipak, mnogi će na ovu medalju sumnjičavo vrtiti glavom. Ovaj sport nikad nije dublje zaronio u hrvatsku sportsku tradiciju, stoga se Pešalov i njegov trener Čavka još uvijek bore protiv takvih razmišljanja. No, i oni bi trebali shvatiti da se tradicija dugo, dugo gradi. Ako se nakon Pešalova uskoro pojavi jedan pravi hrvatski dizač utega, tek onda će se moći reći kako je napravljen pravi posao. </p>
<p>• Redoslijed, do 69 kilograma: 1. Zang Guozeng (Kina) 347,5 (160 u trzaju + 187,5 u izbaeaju), 2. Lee Bae Young (Južna Koreja) 342,5 (152,5 + 190), 3. Nikolaj Pešalov (Hrvatska) 337,5 (150 + 187,5). </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pozitivni dojmovi s Kranjčarove premijere</p>
<p>Jedini gol bio je plod vrlo dobrog skoka Šimunića u 28. minuti kad je loptu sproveo u mrežu nakon što ju je iz slobodnog udarca izvrsno nabacio Srna. Hrvatski su reprezentativci zasluženo pobijedili makar se može reći da su u konačnici utakmice kad su mnoge izmjene učinile svoje i uskratile tečnost igri, imali i sreće</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Prijateljska utakmica Hrvatska – Izrael 1-0 (1-0) opravdala je epitet prijateljske u svom većem dijelu. To međutim ne znači da u debiju novog izbornika Zlatka Kranjčara nisu zapaženi i tragovi njegovog rukopisa i to ponajprije u onom dijelu koji reprezentaciju već dugo pritišće kao bolna točka, a pod tim se misli na težnju prema kombinatorici i dinamičnosti. S obzirom na nogometno ime suparnika izostala je i priželjkivana efikasnost, ali dojmovi u predvorju skorog starta i kvalifikacijskih utakmica za SP su sve u svemu – pozitivni.</p>
<p>Hrvatski su reprezentativci zasluženo pobijedili makar se može reći da su u konačnici utakmice kad su mnoge izmjene učinile svoje i uskratile tečnost igri, imali i sreće. Naime, iz slobodnog udarca izraelski je igrač Nimny pogodio okvir vratiju.</p>
<p>Otvaranje utakmice izmamilo je na otvorenoj sceni podosta pljeska, i to u prvom redu vrlo poduzetnom Jerku Leki, koji je u tom razdoblju, u jednoj novoj, dinamičnoj ulozi davao ton igri naše selekcije. I poduzetnost Klasnića, koja se na žalost u nastavku razvodnila, mamila je odobrenje iz gledateljstva, a pogotovo se nisu štedjeli dlanovi kad je na scenu sve više i više istupio jako raspoloženi Darijo Srna. U igri se osjećao zaista pozitivan duh, začinjen igrom koja ima i glavu i rep. Jest da je pritom izostalo više direktnih pokušaja prijetnji prema izraelskom vrataru, ali su dojmovi s obzirom na prikazano bili više nego ohrabrujući. Pogotovo jer se u momčadi trebao predstaviti i Niko Kranjčar, ali očigledno s jedne strane indisponiran, a s druge pomalo i ignoriran od suigrača, kao da i nije mogao dati svoj najavljivani prilog.</p>
<p>Jedini gol bio je plod vrlo dobrog skoka Šimunića u 28. minuti kad je loptu sproveo u mrežu nakon što ju je iz slobodnog udarca izvrsno nabacio Srna. Pet minuta kasnije prednost je mogla biti povećana da je Klasnić bio samo za djelić precizniji nakon što ga je Mornar dubinskom loptom gurnuo u stopostotnu prigodu. Sve u svemu, taj dio utakmice zaslužuje da ga se tretira kao jedna predstava, ono u nastavku čemu smo svjedočili, kao nešto sasvim drugo. Između ostalog i zbog razumljivih razloga što je došlo do mnogih zamjena, tako da su atmosferu osjetili i debitanti Banović i Ivan Leko. Budući da je igra zbog takvih okolnosti sasvim izgubila nit, jer i Izraelci su mnogo mijenjali, od nekud se rodila nepotrebna nervoza tako da je svaki dvoboj imao obilježje prekršaja. Zato i ne čudi što je sudac u zadnjih 25 minuta podijelio čak sedam žutih kartona.</p>
<p>• Stadion Varteksa </p>
<p> HRVATSKA – IZRAEL 1-0 (1-0) </p>
<p>HRVATSKA: Butina 6 (od 46. Pletikosa 7) – Tudor 6; R. Kovač 6 (od 46. Vranješ 6,5), Šimunić 6,5 – Srna 7,5, J. Leko 7 (od 76. Šafarić -) N. Kovać 6,5, Babić 6,5 (od 57. I. Leko 6) – Kranjčar 5,5 (od 57. Banović 6) – Mornar 6,5 (od 57. Balaban 6), Klasnić 6,5</p>
<p>IZRAEL: Davidovitch 6,5 – Benado 6, Ben-Haim 5,5, Gershon 6, Antebi 6 (od 70. Keisi -) – Gazal 6 (od 80. Souan -), Badeer 5,5, Tal 6 (od 63. Nimny 6) – Afek 6, Balili 6 (od 63. Golan 5,5), Benayoun 6,5 (od 80. Uzan -)</p>
<p>SUDAC: Grana (Poljska) 7; GLEDATELJA: 8.000 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Šimunić (28.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balaban, Golan, J. Leko, Ben-Haim, Nimny, Afek, Badeer</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Darijo SRNA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pešalovu 70.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nikolaj Pešalov, osvajač brončane medalje u dizanju utega u kategoriji do 69 kilograma, trebao bi od hrvatske države dobiti 70.000 kuna. </p>
<p>Veličina nagrade utvrđena je odlukom Vlade o kriterijima za dodjelu novčane nagrade za vrhunska sportska dostignuća. </p>
<p>Prema toj odluci Hrvatska država će zlatne medalje na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagrađivati sa 160.000 kuna sportašima u pojedinačnim, a sa 130.000 kuna u ekipnim sportovima. </p>
<p>Sportaši koji osvoje srebro na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagradit će se sa 100.000 kuna, ako je riječ o pojedinačnim sportovima, a svaki član ekipe u momčadskim sportovima za srebro bi dobio 70.000 kuna, dok bi za brončanu medalju nagrada bila 70.000, odnosno 55.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Draganja šesti na 100 slobodno</p>
<p>»Istina, rezultatom nisam zadovoljan, vjerovao sam da ću isplivati 48.80. No, pet tjedana pravog treniranja propustio sam zbog šake, a nisam mogao raditi ni u teretani. Plivao sam s jednom rukom, dok je druga »šetala« lijevo- desno. Šepam u svom plivanju i sa takvim šepanjem i osjećajem da plivam samo na snagu bit šesti za mene puno znači«, kaže Draganja</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Duje Draganja zauzeo je šesto mjesto u finalnoj utrci na 100 metara slobodnim načinom i to je svakako odlična vijest. Pokazalo se, naime, da je već i sam ulazak u atenski finale kraljevske plivačke discipline nemoguća misija za mnoge velike plivače jer u finalu nije bilo ni Amerikanaca Lezaka i Crockera, ni Aleksandra Popova ni mnogih drugih koji su na to računali. Draganja je u finalu plivao 49.23 što znači da je tri puta u dva dana plivao brže od svoga starog hrvatskog rekorda. Utrku u kojoj je svjetski rekorder Pietr van den Hoogenband obranio olimpijsko zlato iz Sydneyja Draganja je prokomentirao sljedećim riječima:</p>
<p>– Utrka nije bila loša, nekoliko malih detalja me izbacilo iz ritma, a kada sam pokušao ubrzati, nekoliko sam puta udario u val i to me također izbacilo iz ritma. No, šesto mjesto u ovakvoj konkurenciji, daleko najvećoj svih vremena, sjajno je ostvarenje. U sljedeće četiri godine niti u jednom finalu neće biti ovakva konkurencija, a to dovoljno govori. Uzmem li pak u obzir da sam imao i slomljenu šaku, te da nisam znao hoću li uopće doputovati u Atenu, ovaj mi rezultata puno mi znači. </p>
<p>No, svatko tko poznaje Draganju i njegovu težnju savršenoj utrci (»Prestat ću plivati kad je otplivam«), zna da je najtalentiraniji hrvatski plivač očekivao bolji rezultat.</p>
<p>– Istina, rezultatom nisam zadovoljan, ali bit će još prilika. Vjerovao sam da ću isplivati 48.80. No, pet tjedana pravog treniranja propustio sam zbog šake, nisam mogao raditi ni u teretani. Plivao sam s jednom rukom, dok je druga »šetala« lijevo-desno. Šepam u svom plivanju i s takvim šepanjem i osjećajem da plivam samo na snagu, biti šesti za mene puno znači. Što se tiče samog tijeka utrke, mislim da sam malo sporije okrenuo. Loše sam se osjećao i to je to. Osim toga, preksinoć sam zaspao oko 2 sata, probudio sam se malo kasnije i čitav mi je dan naopako krenuo. Na bazen sam krenuo oko 18 sati, autobus je umjesto 20, vozio 40 minuta i zbog toga sam bio silno nervozan. Nije trema utjecala na nervozu, jedino činjenica da sam cijeli dan malo kasnio. To me iznerviralo, zaključio je Draganja priču o 100 slobodno, no ne i svoj atenski nastup. Već u četvrtak ga, naime, očekuju kvalifikacijske utrke na 50 slobodno i 100 leptir:</p>
<p>– Bolje da ne pričam o tome. Već me boli glava kada se sjetim da u pola sata moram odraditi obje utrke. Bit će ubitačno, a u obje utrke mogu ući u polufinale. Pedesetica je uvijek rulet, to je istina, a na 100 leptir mogu i do finala s rezultatom ispod 53 sekunde, zaključio je Draganja. </p>
<p>Hrvatska, naravno, nema ni neće nikada imati puno plivača Draganjine klase. Hrvatskoj se, tako, nikad neće dogoditi ono što se u srijedu dogodilo Australkama. U prvoj polufinalnoj utrci na 100 metara slobodno ispala im je, naime, aktualna svjetska rekorderka Lisbeth Lenton, da bi u sljedećem polufinalu druga Australka, Jodie Henry sa 53.52 isplivala novi svjetski rekord i dostojno zamijenila kolegicu iz reprezentacije. Dobar posao su napravile i Amerikanke koje su u finalu štafeta 4x200 slobodno radikalno popravile svjetski rekord koji su još od 1987. držale »strašne« plivačice DDR-a... </p>
<p>• Rezultati finala, plivači, 100m slobodno: 1. Van den Hoogenband (Niz) 48.17, 2. Schoeman (JAR) 48.23, 3. Thorpe (Aus) 48.56; 200m prsno: 1. Kitajima (Jap) 2:09.44, 2. Gyurta (Mađ) 2:10.80, 3. Hansen (SAD) 2:10.87; plivačice, 200m delfin: 1. Jedrzejczak (Polj) 2:06.05, 2. Thomas (Aus) 2:06.36, 3. Nakanishi (Jap) 2:08.04; 4x200m slobodno: 1. SAD 7:53.42 SR (Coughlin/Piper/Vollmer/ Sandeno), 2. Kina 7:55.97 (Zhu Yingwen/Xu Yanwei/Yang Yu/Pang Jiaying), 3. Njemačka 7:57.35 (Van Almsick/Dallmann/Buschschulte/Stockbauer). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nesretni broj devet Gordana Kožulja</p>
<p>»Moj rezultat je dvije i pol sekunde bolji od ovog mog najboljeg i na milijun mjesta se je moglo bolje otplivati da sam bio bolje spreman. Ovo su bile druge Olimpijske igre u koje sam došao kao treći na svijetu i nisam to uspio odraditi«, rekao je razočarani svjetski doprvak </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Gordan Kožulj je na Olimpijske igre u Atenu došao sa svjetskim srebrom iz Barcelone i sedmim rezultatom svih vremena na 200 metara leđno - 1:57.47. Pogled na listu prijavljenih za 200 leđno pružao je, tako, uoči plivačkih natjecanja vrlo ugodnu sliku našeg plivača na 3. mjestu. </p>
<p>No, liste su samo liste... S polufinalnih 1:59.61 Kožulj je u Ateni ostao bez finala, na devetom mjestu i devet stotinki do nastupa u finalnoj utrci. Budući da Kožulja već mjesecima nismo vidjeli u ozbiljnoj utrci, jutarnje kvalifikacije bile su nam prvi pokazatelj njegovih mogućnosti u Ateni. A, slabašnih 2:00.94 i 12. mjesto u kvalifikacijama nisu baš puno obećavali.</p>
<p>– To je prilično loše. Sinoć sam loše spavao i ovo nije ispalo kako je trebalo. Bit će mi jako teško plasirati se u finale, prognozirao je svoj polufinalni nastup Kožulj. </p>
<p>Pokazao se, nažalost, dobrim prognozerom, iako nam se možda učinilo da je to bila, Splićani bi rekli, pila naopako. No, nije bila. Ni u polufinalnoj utrci Kožulj nije izgledao dobro, baš kao ni konačni rezultat 1:59.61. Naročito u usporedbi sa 1:57.94 koliko je plivao u polufinalu Svjetskog prvenstva u Barceloni. No, tih 1:59.61 najbolji je Kožuljev rezultat u sezoni bez pravih utrka.</p>
<p>– Daleko je to od mog najboljeg rezultata, s pravom mogu biti nezadovoljan, ali mislim da sam u ovom trenutku pružio maksimum. Teško je analizirati koji su razlozi ovakvog nastupa. Ova godina je stvarno bila teška i već činjenica da je ovo moj najbolji rezultat dovoljno govori. Ove godine sam se dva puta razbolio, što nije tako strašno, no nakon Madrida sam žurio s povratkom, prerano sam krenuo sa treningom i čitavo sam vrijeme bio pomalo anemičan. Nisam se uspio najbolje vratiti, rekao je nakon polufinalne utrke vidno potreseni Kožulj. Samu polufinalnu utrku čak i nije želio ili mogao komentirati, no i njegove posljednje riječi izgovorene na olimpijskom plivalištu dovoljno će reći o njegovim očekivanjima:</p>
<p>– Prilično je nepotrebno komentirati utrku koja je prilično slaba. Moj rezultat je dvije i pol sekunde bolji od ovog mog najboljeg i na milijun mjesta se je moglo bolje otplivati da sam bio bolje spreman. Ovo su bile druge Olimpijske igre u koje sam došao kao treći na svijetu i nisam to uspio odraditi. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Olimpijci u najam</p>
<p>Nakon Hermana Weilanda na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine Hrvatska se još jednom upustila u avanturu s posudbom jahača za nastup na Igrama. Rezultat je bio gotovo identičan. U Barceloni je Weiland porušio skoro sve prepone u parkuru, dok je Pepo Puch u Ateni pao s konja u cross-countryju i zauzeo 66. mjesto. Hrvatska nema nikakvih izgleda s vlastitim jahačima, a posebice ne s vlastitim konjima doći na olimpijske igre. Angažiranjem Weilanda i Pucha Hrvatska se, zapravo, prošvercala u društvo u kojemu se na Igrama na drugi način nikako ne bi mogla naći.</p>
<p>Iako nastupi Weilanda i Pucha Hrvatsku nisu koštali gotovo ništa, upitna je svrsishodnost sličnih aranžmana. Niti su njihovi nastupi pridonijeli afirmaciji Hrvatske na Igrama, niti je njihovim nastupom porasla popularnost jahanja u Hrvatskoj. Upravo suprotno. I barcelonski i atenski nastupi jahača s hrvatskim obilježjima poslužili su tek kao dobra »zafrkancija« novinarima koji su njihove nastupe pratili.</p>
<p>No, da ne bi bilo zabune, ovdje nije riječ samo o tome da su posuđeni sportaši ostvarili rezultate daleko slabije od onih koje su najavljivali. Čak ni angažiranje Nikolaja Pešalova koji je pod hrvatskom zastavom osvojio brojna odličja, pa i ono najvrednije zlatno olimpijsko (za što smo Bugarima morali platiti 50 tisuća dolara), hrvatskom sportu, zapravo, nije donijelo ništa. U protekle četiri godine dizanje utega u Hrvatskoj nije ostvarilo nikakve pomake, Pešalov i dalje stanuje u Sofiji, kamo je odnio čak i medalje osvojene na ovogodišnjem Europskom prvenstvu. Njegova odličja jedino su omogućila njegovom treneru Bošku Čavki da se osjeti pozvanim petljati se u sve i svašta, pa čak i u ocjenjivanje hrvatskih novinara i uređivanje televizijskog programa.</p>
<p>U današnje vrijeme, kada i na Olimpijskim igrama u Ateni stotine sportaša - među njima i brojni naši - nastupaju za države u kojima nisu rođeni, uzimanje olimpijaca i stranih sportaša uopće »u najam« nije ništa neobično. Upitno je samo to profitira li tako nacionalni sport kao u slučaju svojevremenog dovođenja ruskih odbojkašica u Hrvatsku ili sve završi »olimpijskim šminkerajem«. Bez obzira je li riječ o skupim konjima ili olimpijskim odličjima koja su sve drugo samo ne hrvatska. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Braća Skelin veslaju za medalju </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatski veslači braća Siniša i Nikša Skelin plasirali su se u finale dvojca bez kormilara na OI u Ateni, osvojivši drugo mjesto u svojoj polufinalnoj skupini. U finale su išle tri prvoplasirane posade. </p>
<p>Hrvati su odlično započeli utrku i bili su u vodstvu na prolazima na 500 i 1000 metara. Iza njih su bile posade Talijana i najvećih favorita za zlato Australaca. Na polovici staze Australci su pojačali ritam i pretekli Skeline, dok su Talijani počeli zaostajati. U posljednjih 500 metara Australci su ušli kao vodeći, drugi su bili Skelini, a na trećem je mjestu bila novozelandska posada. Na kraju su slavili Australci, s nešto manje od sekunde prednosti pred hrvatskom posadom, a treće je mjesto pripalo Novozelanđanima.</p>
<p> - Naša je skupina bila mnogo jača što se vidi po tome da je vrijeme četvrtog čamca iz našeg polufinala, bolje od pobjednika druge polufinalne skupine, rekla je zadovoljna mlađa polovica bratskoga dvojca Nikša Skelin. </p>
<p>Njihov trener Čulin također je isijavao zadovoljstvom.</p>
<p> - Dobro smo tempirali formu i u subotu u finalu sve je otvoreno. Australci nisu izvanzemaljci, može se i njih slomiti. Skelini će se boriti za zlato. </p>
<p>• Rezultati polufinala, dvojac »bez«, skupina 1: 1. Drew Ginn/James Tomkins (Aus) 6:22.60, 2. Siniša Skelin/Nikša Skelin (Hrv) 6:23.57, 3. Nathan Twaddle/George Bridgewater (NZL) 6:24.49, 4. Toby Garbett/Rick Dunn (VB) 6:25.06, 5. Giuseppe De Vita/Dario Lari (Ita) 6:31.26, 6. Walter Naneder/Marcos Morales (Arg) 7:19.57. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Slijedi stolnoteniski rat svjetova</p>
<p>U četvrtfinalu Tamara Boroš igra protiv prve igračice svijeta, Kineskinje Zhang Yining. Susret najbolje Europljanke i najbolje Kineskinje apsolutni je šlager ženskog stolnog tenisa i jedan od događaja od kojih taj sport živi</p>
<p>ATENA</p>
<p> – U skladu s očekivanjima, ali ipak nešto teže od očekivanoga, Tamara Boroš je pobijedila bjelorusku stolnotenisačicu Viktoriju Pavlovič i plasirala se u četvrtfinale olimpijskog turnira. Naime, nakon dva prelagano osvojena seta odlična bjeloruska defanzivka je odlučila malo produžiti meč i Boroš se našla u problemima, iako konačnih 4-2 to u potpunosti ne pokazuje.</p>
<p>– U zadnjih pet ili šest mečeva sam je lako dobila i možda me to malo zavaralo, a traga je ostavio i naš poraz u igri parova što me malo destabiliziralo. Ključno je, međutim, to što sam loše igrala bekhend, a protiv »lovaca« igram s obje strane. Zato sam se morala stalno izvlačiti na forhend stranu, a ona je to iskorištavala. Viktorija je sigurno najbolja europska defanzivka, nije puno lošija ni od Korejke Kim i nikome nije lako s njom igrati, rekla je Boroš.</p>
<p>No, ono glavno tek slijedi, a to je četvrtfinalni dvoboj Tamare Boroš protiv Kineskinje Zhang Yining. Dvoboj najbolje Europljanke i najbolje Kineskinje apsolutni je šlager ženskog stolnog tenisa, rat stolnoteniskih svjetova i jedan od događaja od kojih taj sport živi. Tamara je Zhang Yining prije nekoliko godina pobijedila na Pro Touru u Francuskoj, te na klupskom prvenstvu svijeta u Kini. U posljednja tri meča Kineskinja je, međutim, bila uvjerljivo bolja.</p>
<p>– Iskreno, o tom meču još nisam razmišljala i tek s Nevenom moram dogovoriti taktiku, rekla je Boroš prepuštajući riječ treneru Cegnaru:</p>
<p>– Taktika je vrlo jasna. Zhang obično Tamaru zatvori na prijemu servisa, pa ona ima puno problema razviti igru iznad mreže. No, bitno je da je Tamara posljednjih mjeseci vidno napredovala u igri iznad stola i ovaj meč je idealna prilika da to testiramo. Zhang je svakako bolja taktičarka od Tamare, no Tami igra 20 do 30 posto bolje nego ikada u životu i u tom je dvoboju sve moguće. Ne bih govorio o izgledima jer je jedino bitno da Tamara odigra najbolje što može.</p>
<p>Hrvatski par u srijedu je završio nastup u Ateni. To što su bile jedine neazijatkinje među osam najboljih ženskih stolnoteniskih parova na olimpijskom turniru u Ateni ostat će krajnji i vrijedan domet Tamare Boroš i Cornelije Vaide, koje igraju zajedno tek odnedavno. Za nešto su više od toga korejske defanzivke Kim Bok Rae i Kim Kyung Ah bile previsoka prepreka. </p>
<p>Najbolji svjetski par »lovaca« nije našim stolnotenisačicama u četvrtfinalu pružio ni najmanju šansu i dojam je da bi hrvatski par mogao pobijediti jedino da u stolnom tenisu vrijede teniska pravila. Tamo, naime, sve poene može odigravati jedna igračica. Da je, primjerice, Tamara Boroš mogla ići na svaku, a ne tek na svaku drugu lopticu, Korejkama bi bilo mnogo teže. Ovako su njihovi spinovi bili nerješiva enigma za Corneliju Vaidu, koja ionako u Ateni nije igrala onako kako može.</p>
<p>Rezultati, stolnotenisačice, osmina finala: Zhang Yining (Kina) – Sui Fei Lau (HKG) 4-1, BOROŠ (HRV) – Pavlovič (Blr) 4-2, Yana Tie (HKG) – Kim Hyon-Hui (S. Kor) 4-1, Kim Kyung-Ah (J. Kor) – Fukuhara (Jpn) 4-1, Kim Hyang-Mi (S. Kor) – Niu Jianfeng (Kina) 4-0, Xueling Zhang (Sin) – Fujinuma (Jpn) 4-2, Jia Wei Li (Sin) – Umemura (Jpn) 4-2, Wang Nan (Kina) – Zamfir (Rum) 4-1; parovi, četvrtfinale: Kim Bok Rae/Kim Kyung Ah (J. Kor) – BOROŠ/VAIDA (HRV) 4-0. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić i Ančić u polufinalu </p>
<p>Amerikanac Taylor Dent sa 6-4, 6-4 pobijedio Ljubičića, Španjolac Carlos Moya nadigrao Karlovića sa 4-6, 7-6 (3), 6-4, a Japanka Ai Sugiyama sa 7-6 (6), 6-1 slavila protiv Šprem</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Ivan Ljubičić i Mario Ančić igrat će u polufinalu olimpijskog teniskog turnira. Hrvatski »topnici« su nakon dva sata i sedam minuta sa 4-6, 6-3, 9-7 pobijedili treće nositelje Francuze Michaelu Llodru i Fabricea Santoroa. Usprkos porazu u pojedinačnoj konkurenciji, Ljubičić je uspio pronaći svoju igru u paru s Ančićem i nadigrati uigranu francusku kombinaciju, koja je ove sezone osvojila Australian Open. Mjesto među najbolja četiri para jamči borbu za medalju, čak i ako izgube u polufinalu, još uvijek mogu osvojiti brončano odličje i ponoviti uspjeh Gorana Ivaniševića i Gorana Prpića prije 12 godina u Barceloni. A za finale Ančić i Ljubičić igraju protiv Čileanaca Fernanda Gonzaleza i Nicolasa Massua, koji su iznenadili prve nositelje Amerikance Mikea i Boba Bryana.</p>
<p>Hrvatski tenis ostao je bez predstavnika u pojedinačnoj konkurenciji olimpijskog turnira. Ivan Ljubičić, Ivo Karlović i Karolina Šprem oprostili su se porazima u osmini finala. Nakon pobjede u drugom kolu protiv Šveđanina Joachima Johanssona i iscrpljujućeg dvoboja parova s Ančićem, Ljubičić je u srijedu ostao »bez benzina«. Amerikanac Taylor Dent je otišao u četvrtfinale 6-4, 6-4 pobjedom protiv Ljubičića nakon 81 minute igre.</p>
<p>Najvišem tenisaču na Touru, 208 centimetara visokom Karloviću, nisu pomogla ni 24 asa protiv Španjolca Carlosa Moye. Kralj Umaga je nakon dva sata i devet minuta izborio mjesto među osam najboljih 4-6, 7-6 (3), 6-4 pobjedom. </p>
<p>Japanka Ai Sugiyama je 7-6 (6), 6-1 pobjedom protiv Karoline Šprem izborila četvrtfinale, no vrlo lako je na njenom mjestu mogla biti i najbolja hrvatska tenisačica. Iako je 20-godišnja Varaždinka otvorila meč s 1-3 zaostatkom, dva puta je servirala za prvi set. Vodila je sa 5-4 i 6-5, no svaki put se Japanka vraćala i na kraju dobila prvi set u »tie-breaku«. I dok je Šprem razmišljala o propuštenoj prilici, Sugiyama je povela sa 4-0 u drugom setu te je pitanje pobjednika bilo odlučeno.</p>
<p>Povrh svega, Sugiyama je u paru sa Shinobe Asagoe pobijedila hrvatsku kombinaciju Šprem/Kostanić u drugom kolu turnira parova sa 6-3, 7-5.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 3. kolo: Gonzalez (16) – Roddick (2) 6-4, 6-4, Massu (10) – Andreev 6-3, 6-7 (4), 6-4, Dent – LJUBIČIĆ 6-4, 6-4, Južnji – Kiefer (14) 6-2, 3-6, 6-2, Fish – Mirnji 6-3, 4-6, 6-1, Grosjean (10) – Lopez 6-7 (4), 6-4, 6-0, Berdych – Robredo (15) 7-6 (2), 4-6, 8-6, Moya – KARLOVIĆ 4-6, 7-6 (3), 6-4; parovi, četvrtfinale: LJUBIČIĆ/ANČIĆ – Llodra/Santoro (3) 4-6, 6-5, 9-7, Gonzalez/Massu – Bryan/Bryan 7-5, 6-4;</p>
<p>tenisačice, 3. kolo: Henin-Hardenne (1) – Pratt 6-1, 6-0, Pierce – V. Williams (6) 6-4, 6-4, Schiavone (11) – Zuluaga 6-7 (5), 6-1, 6-3, Sugiyama (8) – ŠPREM (12) 7-6 (6), 6-1, Molik – Raymond 6-4, 6-4, Kuznjecova (5) – Schnyder (10) 6-3, 6-3, Mauresmo (2) – Rubin (16) 6-3, 6-1; parovi, 2. kolo: Asagoe/Sugiyama (5) – KOSTANIĆ/ŠPREM 6-3, 7-5.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska spavajući u četvrtfinale </p>
<p>»Prvi smo cilj ispunili, sad smo među osam reprezentacija i tražimo što bolju poziciju u skupini. Takvi smo kakvi smo. Imamo stotinu problema, vidjeli ste da Lacković 40 i nešto minuta nije vidio gol, pa se onda uspio vratiti, a to nam je i cilj da ga kasnije imamo raspoloženog«, pričao je Lino Červar nakon jutarnje pobjede</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Tri utakmice - tri pobjede! Dosadašnji je to učinak hrvatskih rukometaša koji su osigurali plasman u četvrtfinale olimpijskog turnira. U trećoj utakmici, nakon silnih preokreta, pobijeđena je neugodna Južna Koreja 29-26 (12-10). </p>
<p>Na prvi pogled, promatrajući rezultat, moglo bi se pomisliti kako je riječ o relativno lakoj pobjedi. Ali, u dvoboju protiv brzih Korejaca naši su rukometaši plesali na rubu provalije... Samo sedam minuta prije kraja Korejci su poveli 25-24. Da sve bude jedinstvenije u ovoj utakmici, spomenimo da su Hrvati u prvome poluvremenu dva puta vodili i sa osam golova prednosti – 10-2 u 15. minuti i 12-4 pet minuta kasnije... Korejci su uspjeli preokrenuti debeli minus i doći na prag iznenađenja. Na kraju, Hrvati su se spasili grčevitom obranom u zadnjim minutama koja je bila plodonosna za dva-tri brza protunapada preko Džombe i Korejci su konačno poklekli! </p>
<p>Bolji od ostalih u našoj vrsti su bili Nikša Kaleb i Mirza Džomba, veseli djelomičan povratak Blaženka Lackovića, a Igor Vori je opet bio na visini zadatka. Vratar Venio Losert bio je veoma dobar, Šola se, pak, nije najbolje snašao u ovoj utakmici. Naposljetku, Ivano Balić opet je prečesto griješio i prodao nekoliko bitnih lopti koje su pomogli Korejcima, dočim Petar Metličić nije uspio postići pogodak. </p>
<p>– Da se razumijemo, idemo mic po mic. Mi smo zadovoljni, jer smo izborili četvrtfinale, pričao je nakon utakmice izbornik Lino Červar. – Prvi smo cilj ispunili, sad smo među osam reprezentacija i tražimo što bolju poziciju u skupini. Takvi smo kakvi jesmo. Imamo stotinu problema, vidjeli ste da Lacković 40 i nešto minuta nije vidio gol, pa se onda uspio vratiti, a to nam je i cilj da ga kasnije imamo raspoloženog. Hirovit je, što ćete. </p>
<p>• Hoćete li kalkulirati u ove dvije posljednje utakmice u skupini s obzirom da je četvrtfinale već izboreno?</p>
<p>– Bilo je teško izdržati sav ovaj pritisak. Ova je pobjeda bitna, jer smo tu unutra. Kalkulacije? Teško je to reći sada. Prije zadnje utakmice protiv Španjolske imat ćemo čistiju situaciju. Najprije da sredimo Ruse. </p>
<p>Iz ove utakmice spomenut će još Červar sa zadovoljstvom Džombin povratak, a oscilirajuća Balićeva forma ga ne brine previše. </p>
<p>– Naši najbolji igrači su dugo na parketu, jasno je da dolazi do zamora, time i pogrešaka. No, tri pobjede bez ozlijeđenog igrača znači da smo odlično pripremljeni! Korejci su se uspjeli vratiti, ali nisu uspjeli pobijediti. Brzi su i opasni, nisu bez razloga pobijedili Ruse. Nas, ponavljam, nisu! </p>
<p>• Sportski centar Falliro</p>
<p>HRVATSKA – JUŽNA KOREJA 29-26 (12-10)</p>
<p>HRVATSKA: Losert, Šola, Kaleb 7, Balić 4, Lacković 4, Zrnić, Vori 4, Dominiković, Džomba 9 (1), Vuković, Goluža, Šprem 1, Špoljarić, Metličić </p>
<p>JUŽNA KOREJA: Han, T. Kim 1 (1), S. Kim 2, K. M. Yoon 1, Lim 1, Choi, Park, C. Lee, K. S. Yoon 7 (1), Park, T. Y. Lee 7 (3), J. W. Lee 2 (1), Ji, Paek 4</p>
<p>SUCI: Bord i Buy (Francuska). GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 1 (1), Koreja 6 (6) </p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 12 minuta (Metličić 2+2, Kaleb, Balić, Dominiković, Džomba), Koreja 6 minuta (Paek 2+2, K. S. Yoon)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirza DŽOMBA</p>
<p>• Rezultati, skupina B: Francuska – Mađarska 26-23, Grčka – Egipat 26-25, Njemačka – Brazil 34-21... redoslijed: Njemačka 6, Francuska 6, Mađarska 4, Grčka 2...</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Vajgl: U Piranskom zaljevu sada vlada olimpijsko primirje</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - »Slovenija će uskoro imenovati novog supredsjedatelja mješovite komisije za izvođenje sporazuma o malograničnom prometu i suradnji s Hrvatskom (SOPS)«, najavio je u srijedu slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl.Vajgl je u srijedu na konferenciji za novinare objasnio i sadašnje stanje odnosa između Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Rekao je da njegov datum susreta s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom nije dogovoren, ali da će do njega doći, a ponovio je i stajalište da za slovensku stranu nije prihvatljiva promjena, odnosno unošenje »novih elemenata« u kodeks o ponašanju ribara u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, u kojemu bi ribarenje bilo izuzeto od policijskog nadzora.</p>
<p> »U Piranskom zaljevu sada vlada olimpijsko primirje, ali nažalost ne mogu jamčiti da neće dolaziti do novih incidenata«, izjavio je Vajgl.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dopustiti Miloševiću da se brani sam</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Oko 90 pravnih stručnjaka iz 17 zemalja pozvalo je u utorak Ujedinjene narode da dopuste bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, optuženom za ratne zločine, da se nastavi sam braniti pred Haaškim sudom tvrdeći da bi nametanje službenog branitelja protiv njegove volje bilo kršenje međunarodnog prava. Pravnici, profesori prava i međunarodni kazneni odvjetnici ustvrdili su u peticiji, koju je dužnosnicima UN-a uputio Međunarodni odbor za obranu bivšeg jugoslavenskog predsjednika (ICDSM), da Milošević ima pravo sam se braniti pred sudom unatoč zdravstvenim problemima sa srcem. Milošević se protivi postavljanju branitelja po službenoj dužnosti.</p>
<p>Bivši američki državni tužitelj Ramsey Clark kazao je na konferenciji za novinare da bolest ne ukida Miloševićevo pravo da se brani sam. </p>
<p>U peticiji se poziva na Miloševićevo privremeno puštanje na slobodu da bi mogao primiti odgovarajući medicinski tretman, te se upozorava da bi, preuzme li njegovu obranu branitelj po službenoj dužnosti, to samo povećalo Miloševićev visoki tlak i ugrozilo mu život. Haaški se sud u peticiji optužuje za pogoršanje Miloševićeva zdravlja time što ga nije privremeno oslobodio, što mu je dano kratko razdoblje za pripremu obrane te predstavljanjem »neumjerene količine dokaza optužbe«. Dodaje se da su ta tri faktora povećala razinu Miloševićeva stresa, »glavnog okidača njegove bolesti«.</p>
<p>Miloševiću se sudi za ratne zločine, uključujući i genocid. Suđenje bi se trebalo nastaviti 31. kolovoza, a očekuje se da će suci presuditi na dva načina kako bi ga ubrzali. Jedan je da prisile Miloševića da prihvati branitelja po službenoj dužnosti, a drugi je da razdvoje suđenje i da mu se odvojeno sudi za ratne zločine u Hrvatskoj, za one u BiH te one na Kosovu. </p>
<p>»Nema te sile kojom haaški tribunal može nametnuti okrivljeniku Slobodanu Miloševiću odvjetnika po službenoj dužnosti. Haaška pravila ne rješavaju to pitanje na način na koji to čini hrvatski zakon. Po hrvatskom zakonu, sud može okrivljeniku odrediti odvjetnika po službenoj dužnosti ako ga ovaj nije sam izabrao i ako se okrivljeniku sudi za kazneno djelo za koje se može dosuditi kazna veća od 10 godina zatvora«, rekao je u srijedu Vjesniku odvjetnik Goran Mikuličić, stručnjak za haaška pitanja.</p>
<p>»Sud je pokušao 'doskočiti' Miloševiću odmah na početku suđenja. </p>
<p>Poznato je da bivši srbijanski predsjednik nije priznao Haaški sud i nije želio odvjetnika zahtijevajući da se brani sam. Tome je Sud pokušao odgovoriti tako što je imenovao nekolicinu amicie curiae. Te su osobe, kao 'prijatelji suda', trebale obaviti dio odvjetničkih usluga prema tvrdoglavome Miloševiću. Međutim, sad je situacija bitno drukčija, u trenutku kad Milošević treba iznijeti svoju obranu«, dodaje Mikuličić. </p>
<p>Iskustva s »prijateljima suda« nisu se pokazala dobrima jer su ti »prijatelji« bili skloniji Miloševiću i njegovu shvaćanju sudske nadležnosti nego što su obavljali procesnu zadaću u okviru glavne rasprave pred Sudom.</p>
<p>Za pravne stručnjake, dakle, zahtjev Suda da se Miloševiću dodijeli pravni zastupnik po službenoj dužnosti je bez pravnog osnova. Naravno, valja razumjeti i Haaški sud, jer zdravstveno stanje Slobodana Miloševića, prema posljednjim vijestima, nije dobro, pa bi mu golem posao na pripremi vlastite obrane dodatno otežao zdravlje. To suočava Sud s nastavkom ionako maratonskog procesa čiji se kraj još ne vidi. Jer Milošević se u svakom trenutku može pozvati na svoja procesna prava i usporiti postupak, a kad mu to Sud ne dopusti, pozvati se na svoje slabo zdravlje. </p>
<p>Činjenica da hrvatsko pravo poznaje odvjetnika po službenoj dužnosti ne mijenja na stvari činjenicu koju Milošević obilato koristi u svom slučaju. »Smisao odvjetništva jest duboko povjerenje između odvjetnika i njegova klijenta da će se sve procesne radnje poduzimati u dogovoru i u interesu okrivljenoga. Ako ovaj odbija odvjetnika po službenoj dužnosti, onda tog povjerenja ne može biti. Čak ni u hrvatskim uvjetima, čiji zakon poznaje institut takvog zastupanja okrivljenoga«, zaključuje odvjetnik Goran Mikuličić. </p>
<p>Vlado Rajić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uskoro suđenja za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom</p>
<p>BRČKO</p>
<p> - Tužiteljstvo Tuzlanskoga kantona do kraja ovoga tjedna ustupit će tužiteljstvu Distrikta Brčko istražni materijal koji je posljednjih godina prikupljen, a odnosi se na ratne zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom.</p>
<p>Istražni materijal sadrži osam predmeta u kojima se 73 osobe terete za počinjena kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području Brčko distrikta.</p>
<p>Javni tužitelj Tuzlanskoga kantona Izo Tankić rekao je da je ovaj materijal potvrđen u Haaškom sudu nakon čega je dobio »zeleno svjetlo« da se krene sa sudskim procesima pred domaćim pravosuđem.</p>
<p>»Iz Haaga smo protiv šest osoba dobili oznaku 'A', što znači da je predmet kompletiran i da se optužnice mogu pisati odmah. Ostali predmeti imaju oznaku 'B' i 'C' te ih je nužno doraditi. Zbog mjesne nadležnosti te u dogovoru s tužiteljem iz Brčkog sve te predmete ustupit ćemo sudu u Brčkom«, kaže tužitelj Tankić.</p>
<p>Ovi predmeti obrađuju slučajeve ratnih zločina počinjenih tijekom 1992. godine u brčanskom logoru Luka, naselju Antica Brezik, brčanskoj vojarni, Brezovom Polju i prostoru oko Doma zdravlja.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Počela odlučujuća bitka za Najaf</p>
<p>Irački ministar obrane Hazim al Shaalan izjavio da će vojna operacija trajati kratko, a pobunjenicima u Najafu je poručio da će dobiti »lekciju« koju neće nikad zaboraviti</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U starom dijelu svetog šijitskoga grada Najafa rasplamsali su se u srijedu novi sukobi Mehdijeve vojske Moqtade Al Sadra i američkih snaga. Bolnički izvori navode da ima najmanje 40 mrtvih i ranjenih, među kojima je najviše civila. Sukoba s mrtvima bilo je u Mosulu, Kutu, Bagdadu i drugim mjestima.</p>
<p>Do okršaja je došlo nakon izjave privremenog iračkog ministra obrane Hazima al Shaalana tv-postaji Al Arabyja, u kojoj je naglasio da se u srijedu očekuje odlučujuća bitka za Najaf. Ministar želi da se militanti Al Sadra unište i protjeraju iz grada. On vjeruje da će započeta vojna operacija trajati samo nekoliko sati, a toliko je vremena ostavljeno Al Sadrovim pristašama da se predaju. Pobunjenicima je poručio da će dobiti »lekciju« koju neće nikad zaboraviti. Iračka nacionalna konferencija odbila je u srijedu poslati novo izaslanstvo na pregovore s Al Sadrovim borcima. </p>
<p>Time je najavljen konačni obračun s njegovom milicijom koja se nalazi unutar i oko džamije imama Alija te na prostoru drevnoga šijitskoga groblja.</p>
<p>Radikalni šijitski vođa imam Moqtada Al Sadr naime, odbio je u utorak sastati se s osmočlanim izaslanstvom Iračke nacionalne konferencije. Poručio je da je takav susret praktički nemoguć u uvjetima smanjene sigurnosti, dok američki borbeni zrakoplovi i teško topništvo granatiraju sveti šijitski grad Najaf. Amerikanci su opovrgnuli te optužbe, iako su mnoge tv postaje prenijele scene najafskih sukoba i novih razaranja. Među ostalim, moglo se vidjeti kako najafski pobunjenici uništavaju jedno američko oklopno vozilo koje se približilo džamiji imama Alija, najvećoj šijitskoj svetinji poslije Meke i Medine. </p>
<p> Suzdržanost Al Sadra tumači se i činjenicom da se izaslanstvo Iračke nacionalne konferencije pojavilo više u ulozi glasnika koji prenosi uvjete »predaje«, nego pregovaračkog tima. </p>
<p>Iračka nacionalna konferencija koja je u srijedu produžila zasjedanje (četvrti dan) predložila je u posebnom dokumentu da se Al Sadrova Mehdijeva vojska razoruža, napusti svetu džamiju imama Alija i uključi se u život zemlje kao politička stranka. U zamjenu za te ustupke, Al Sadru i njegovim militantnim pristašama jamčila bi se amnestija. Izrastanje Mehdijeve vojske i širenje šijitskog ustanka na donedavno relativno mirni jug Iraka može se protumačiti američkom »ulogom« u Najafu. </p>
<p>Amerikanci, u prvotnoj ulozi okupatora, nisu nikad do kraja shvatili značaj svetih šijitskih gradova Najafa, Kerbale i Kufa, naročito ulogu šijitskih vjerskih vođa. Miješanje američke vojske u najnoviji mirovni pokušaj u Najafu samo je dodatno zakompliciralo tamošnja krvava zbivanja. Slična greška je učinjena i prije mjesec dana kad je Washington osujetio mirovni plan privremenog premijera Iyada Allawija. Takvo ishitreno reagiranje administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha dolazi, prema nekim objašnjenjima, zbog bojazni da se ne izgubi kontrola nad iračkim kormilom, naročito nad naftom </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Planirali napade prljavim bombama i otrovnim plinovima</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Osam muškaraca osumnjičenih za terorizam koji su prije dva tjedna bili uhićeni u seriji policijskih racija diljem Engleske pojavilo se u srijedu prvi put pred sucem u Londonu. Dan ranije protiv njih je podignuta optužnica da su planirali terorističke napade na ciljeve u Britaniji, i to pomoću radioaktivnih »prljavih bombi«, otrovnih plinova i kemikalija.</p>
<p>Uhićeni, redom muslimani stranog porijekla nastanjeni u Velikoj Britaniji, stari su između 20 i 32 godine. Jedan od njih je Dhiren Barot za koga se vjeruje da je jedan od ključnih organizatora Al Qaide na britanskom tlu. Kod njega su prilikom uhićenja pronađeni planovi koji su mogli poslužiti kao osnova za teroristički napad na zgradu Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu, newyorške burze i na još neke vodeće financijske institucije u Sjedinjenim Državama. Slični planovi pronađeni su kod još jednog optuženika Nadeema Tarmohameda. Kod trećega, Qaisara Shaffija otkriven je pak »Teroristički priručnik« s receptima za pripremanje eksploziva. Ostali optuženi su Omar Abdur Rehman (20), Zia Ul Haq (25), Abdul Aziz Jalil (31), Mohammed Naveed Bhatti (24) i Junade Feroze (28). Sva osmorica optuženi su povrh toga za pripremanje terorističkih djela i planiranje masovnog ubojstva. Ključnom osobom u grupi smatra se Dhiren Barot koji je djelovao i pod imenima Abu Eissa al Hindi ili Abu Musa al Hindi. Američki dužnosnici angažirani u borbi protiv terorizma izjavili su agenciji AP kako vjeruju da je upravo Barot autor dokumenata napisanih na tečnom engleskom u kojima se opisuju rezultati motrenja američkih financijskih zgrada. Motrenje je obavljeno 2000. i 2001. godine kao izviđanje za mogući napad na te zgrade u New Yorku, Washingtonu i Newarku u saveznoj državi New Jersey. </p>
<p>Barot se smatra visokim operativcem Al Qaide koji je po naređenju samog Osame bin Ladena bio poslan u Ameriku da tamo izvidi moguće gospodarske i »židovske« ciljeve pogodne za terorističke napade. To je američkim istražiteljima ranije otkrio Khalid Sheikh Mohammed, jedan od organizatora terorističkog udara na Ameriku u rujnu 2001. </p>
<p>U utorak, nakon što je u Londonu podignuta optužnica protiv sumnjive osmorice, državni tužilac SAD-a John Ashcroft izjavio je da su američki agenti tijesno surađivali s Britanijom. Vjerojatno najvažniji među njima je upravo Barot, odnosno Abu Musa Al Hindi. Američki i pakistanski vladini dužnosnici izjavili su za tjednik Time da je Al Hindi u ožujku bio nazočan na terorističkom summitu u pakistanskoj pokrajini Waziristan. Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf osobno je rekao Timeu da je taj susret otkrio kako postoji »drugi red« Al Qaidinog rukovodstva. Poznato je da je Barot odnosno Al Hindi bio u aktivnom dodiru s operativcima Al Qaide u Pakistanu koji su opet komunicirali s Osamom bin Ladenom i njegovim najbližim suradnicima skrivenim negdje na pakistansko-afganistanskoj granici. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ilegalna trgovina podacima iz popisa stanovništva BiH</p>
<p>U BiH se može nabaviti CD s detaljnim podacima iz popisa pučanstva 1991. / Riječ je o podacima koji su trebali biti zaštićeni, te je njihovim puštanjem u (ilegalnu) distribuciju ozbiljno narušeno pravo na privatnost i prekršeni zakoni BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na ilegalnom tržištu softvera i drugih informacija pohranjenih u elektroničkom obliku u BiH može se nabaviti i CD s detaljnim podacima o posljednjem popisu pučanstva provedenom u ovoj zemlji 1991. godine. Kako je javila Federalna televizija (FTV), čiji su novinari uspjeli nabaviti jednu kopiju tog CD-a, riječ je o podacima koji su trebali biti zaštićeni, te je njihovim puštanjem u (ilegalnu) distribuciju ozbiljno narušeno pravo na privatnost i prekršeni zakoni BiH.</p>
<p>Autentičnost podataka na ilegalno distribuiranom CD-u potvrdio je direktor Zavoda za statistiku Federacije BiH Derviš Đurđević, no on nije mogao kazati kako su ti podaci dospjeli u javnost. Niti u ministarstvu unutarnjih poslova većeg bosansko-hercegovačkog entiteta nisu imali informacija o nezakonitoj distribuciji podataka s popisa pučanstva, no, najavili su da će, ako bude podnesena prijava, o cijelom slučaju provesti istragu.</p>
<p>Iako je riječ o relativno starim podacima od prije 13 godina, ipak bi oni potencijalno mnogima mogli biti zanimljivi, tim više što nakon 1991. godine u BiH nije proveden popis pučanstva. </p>
<p>Nagađa se kako se mogućnost »curenja« privatnih podataka pojavila nakon što je popis iz 1991. godine uzet kao temelj za sastavljanje biračkoga popisa za izbore koji su u BiH provođeni nakon rata. Naime, do početka '90-ih, država je na središnjoj razini vodila i ažurirala sve podatke i evidentirala promjene, ali tijekom i nakon rata sustav se posve raspao i bilo je vrlo teško sačiniti birački popis, posebno s obzirom na goleme ljudske žrtve, progone, iseljavanje iz zemlje i sve drugo što je dovelo do krupnih demografskih promjena. </p>
<p>Zbog toga je Privremeno izborno povjerenstvo koje je vodila OESS-ova misija u BiH odlučilo iskoristiti podatke s popisa kao osnovu za sastavljanje biračkoga popisa, pa su ti podaci postali dostupni širem krugu ljudi.</p>
<p>Zanimljivo je kako se popis pučanstva iz 1991. godine do danas se koristi i kao osnova za formiranje, preciznije nacionalnu preraspodjelu, vlasti u BiH, a novi popis još nije proveden zbog niza političkih i tehničkih razloga. Govori se da bi se to moglo dogoditi tek 2006. godine, a Srbi ga žele i prije jer će taj popis, kako se očekuje, »verificirati« novu etničku sliku u BiH, nastalu kao posljedica rata.</p>
<p>U BiH je odnedavno uveden suvremeni sustav zaštite osobnih podataka građana, tzv. CIPS, i tvrdilo se kako su moderna rješenja jamac sigurnosti tih podataka i sprečavanja eventualnih zloporaba. No, neki nedavni slučajevi, poput nestanka prijenosnog računala s podacima iz CIPS-a te kasnije uhićenje nekih djelatnika angažiranih u ovom projektu zbog krivotvorenja službenih isprava, pokazali su da i novi sustav ima svoje slabosti i relativno je ranjiv. </p>
<p>Inače, oblast zaštite podataka pohranjenih u elektroničkoj formi u BiH još uvijek nije do kraja zakonski regulirana, posebno na operativnoj razini. Primjerice, tržište ilegalnog softvera i dalje cvjeta, a na tržnicama se po bagatelnim cijenama bez ikakvih problema mogu nabaviti i vrlo sofisticirani i skupi aplikativni kompjutorski programi. </p>
<p>Uporaba ilegalnog softvera raširena je čak i u javnom sektoru, a u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva BiH je tek na početku dugog puta.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Zakonom se oduprijeti najezdi novca </p>
<p>Od dolaska na Jadran odolijevali smo svemu. Svim najezdama, podvalama i prijevarama, svim mamcima turskim, mletačkim, francuskim i domaćim u službi stranih interesa. Gubili smo u zaleđu, ali ni kap slanosti mora. U prošloj državi zasjekli su nam obalu kod Neuma, iako tamo žive također Hrvati pa se sad moramo spojiti mostom. Iz ovog zemaljskog raja iseljavali smo se da bismo radili u ružnoj industriji, u rudnicima i slično, stalno sanjajući povratak, koji je bio sve dalji. Oni koji su ostali, jer ih je samo manji dio imao od čega tu živjeti, čuvali su zavjet onih koji su otišli, i svoj, čuvali su naše more. </p>
<p>Globalizacija, ali još više najsurovija grabež silno bogatih nad silno siromašnima, neprijatelj je kakvog nije bilo. Željeli smo ući u fokus svijeta i ušli smo, ali nad nama su se danas nadvile najgore opasnosti. Pronađen je dijamant, koji sada promatra najbogatija elita iz jahti i helikoptera, da bi ponudila iznos koji god zatražimo samo da ga se dočepa. Svjedok sam toga svakog dana ovdje u Hvaru, koji je jedan od najsjajnijih dragulja u jadranskoj kruni. </p>
<p>Nitko ne kaže da ćemo pokleknuti, ali znana je moć novca. Do jučer (i još danas) siromašni vlasnici prekrasnih predjela uz more, otoka ili otočića, starih kamenih kuća s usahlim vrtovima uz njih, preko noći mogu postati milijunašima. Cijela bulumenta posrednika, odvjetnika i ponekad lokalnih moćnika gleda u tomu profit za sebe, i briga njih za Hrvatsku. </p>
<p>Ako to ne zaustavi zakon, tko će? Na povijesnom Stradunu, ako niste znali, za kvadratni metar stambenog prostora nudi se deset tisuća eura! Hoće li do skora tamo živjeti gospari ili Rusi, ne zna se. Naravno da je privatno vlasništvo utemeljeno u zakon, no i Hrvatska je utemeljena kao država. Prema tomu i onog u Čakovcu se tiče što će biti s Hrvatskom kao i onog u Hvaru, Zadru ili Dubrovniku. </p>
<p>Ako postoji zakon o kulturnoj i spomeničkoj baštini, a ta je baš tu, onda mora postojati i zakon koji će se znalački, a ne svađalački, oduprijeti najezdi najgoreg neprijatelja do sada – novca!</p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆ Hvar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šest dana agonije: u životu nisam srela neljubaznije bolničko osoblje</p>
<p>Moja majka, nepokretna osoba, boluje od Alzheimerove bolesti, štićenica Doma za starije i nemoćne »Ljubav« u Velikoj Gorici, nalazila se na Rebru, na Odjelu gastroenterolgije, II. interna, od 21. do 27. srpnja ove godine.</p>
<p> Tih šest dana bila je prava agonija. U životu nisam srela neljubaznije bolničko osoblje. Majka, koja inače već dvije godine koristi pelene, ležala je potpuno gola. Dežurni liječnik meni i sestri objasnio je da pelena nema, jer takvo je naše zdravstvo i da se obratimo Ministarstvu zdravstva.</p>
<p> Sama se nije u mogućnosti hraniti, ali joj sestre nisu pomogle. Hrana je ostajala netaknuta, a tek u kasnim poslijepodnevnim satima pronalazila sam taj ručak, neugodna mirisa, koji je još uvijek bio na ormariću pokraj majka. Šest dana ne bi bila popila niti čašu vode da joj vodu nije pružala pacijentica koja je ležala u krevetu pored majke.</p>
<p>U sobi u kojoj je ležalo šest pacijentica bila je nesnosna vrućina. Na pitanje medicinskoj sestri zašto klima nije uključena, dobila sam odgovor da se izgubio daljinski.</p>
<p> Ja i moja sestra svakodnevno smo dolazile da bi majku nahranile. Pokušale smo doći do liječnika kod kojeg se vodila, međutim, do odlaska majke iz bolnice mi nismo mogle doći u vezu s liječnikom da vidimo o čemu se radi. Glavna sestra nas je odbila uz objašnjenje da je do toga trenutka popila tek jednu kavu.</p>
<p> Nemoguće je nabrojiti sve neljubaznosti i nehumanosti koje smo doživljavale i mi i naša majka.</p>
<p>VERA VILA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Što pokazuje nova polemika o Budaku </p>
<p>Ono što je korisno u ponovnoj polemici o Budaku i njegovom spomeniku jest činjenica da se prisjetimo kako smo još uvijek mentalno na Balkanu. U Drugom svjetskom ratu! Dakle, s glavom pola stoljeća unatrag.</p>
<p> Ne samo da su Rumunji, kako piše Gojko Borić (promatrajući sve to iz europske perspektive, živi u Kölnu) postavili spomenik Antonescuu), svom Paveliću, nego što bismo rekli na Francuze, koji su osudu na smrt svoga Pétaina, kompromitirana kolaboriranjem s Nijemcima za rata, preinačili u kaznu doživotnoga zatvora. I kamo bi došli Norvežani kada bi danas tako »antifašistički« gledali na svog Knuta Hamsuna, cijeneći ga kao velikog pisca, iako je pozdravio ulazak njemačke vojske u svoju zemlju... </p>
<p>Samo, ovdje treba iskra pa da opet započnu rat razni ustaše, četnici, jugokomunisti, a svi bijahu, kako je narod šaputao još u ratu, »isti«. Svi su oni ubijali bez suda i optužnica, na temelju pristranih svjedoka i glasina, dovoljna je bila samo uniforma, sve je ostalo bilo unaprijed znano.</p>
<p>Ubijalo se naprosto zbog mržnje, koju je nametnuo ovim siromašnim, malim, zaostalim i sudbinski sluganskim južnoslavenskim narodima netko veći, jači, bilo s »lijeva«, bilo s »desna«, pa kad su našli zbog nekih razloga i ucjena šaku »svojih«, ti su morali onda sve raditi što su im jači i veći naređivali.</p>
<p>Zbog toga su se u ratu međusobno ubijali i Hrvati i Srbi i Bosanci, od Sisačkog odreda do bleiburškog Križnoga puta, a da o mirnodopskoj »revoluciji« ne govorimo. Nije bilo nikakvih olakotnih okolnosti i vaganja krivnje na tadašnjim vojno-policijskim sudovima, pa se tako nije uzimalo u obzir ni da je Budak spasio Meštrovića i Krležu, ni da se osobno sukobio s Pavelićem (koji ga potom šalje za veleposlanika u Berlin), ni da su njega kao takvoga od dobrog pravnika i književnika »stvorili« zapravo monarhistički jugopolicajci, itd.</p>
<p>Uostalom, i danas, koliko čujem, živi u Zagrebu partizanski »sudac-istražitelj« koji je Budaka na Zrinjevcu ispitivao, pa neka on posvjedoči kako se Budak branio i što je o Paveliću i ustašama govorio. (Zove se Vojo Berčić i ima vilu u elitnom dijelu grada.) Sve je drugo navijanje »za« i »protiv«, kad već tako olako upadamo u polemiku, koja očito nije na razini civiliziranoga prava i nepolitizirane pravednosti.</p>
<p>Ja sam imao petnaest godina 1945. i sve se dobro sjećam, ali svi se mi manje-više sjećamo da je pola stoljeća bio etiketiran i jedan Stepinac kao »ratni zločinac« i osuđen na totalno pristranom sudu, bez objektivnih svjedoka i obrane, a htjeli su ga likvidirati za rata i ustaše i partizani.</p>
<p>Otrijeznimo se, jednom! Budimo, bar koliko možemo, svoji! </p>
<p>B. IVOŠEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prijedlog o kajkavskom kao izbornom predmetu dala je Zagorska stranka</p>
<p>U Vjesniku od 17. kolovoza 2004. objavljen je tekst pod naslovom: »Ča i kaj u školi, ali kako«. Budući da je tu spomenuto da Zagrebačko poglavarstvo podržava »prijedlog Krapinsko-zagorske županije da se kajkavsko narječje uvede kao izborni predmet u škole na cijelome kajkavskom govornom području«, radi istinitosti javljamo se da bismo obavijestili čitatelje Vjesnika da taj prijedlog potječe od Zagorske stranke. Zaključak s tim u vezi Županijskoga poglavarstva Krapinsko-zagorske županije o tome »sve« govori.</p>
<p>U svojoj recenziji pod naslovom: »Stajalište 'Kajkavijane' o uvođenju kajkavštine u škole« prof. dr. Alojz Jembrih podržava »uvođenje kajkavštine u škole« i daje konkretan prijedlog: »Ujedno potičemo i predlažemo da se u okviru 'Kajkavijane' utemelji kajkavski institut u kojemu bi se na znanstvenoistraživačkoj razini proučavala svekolika kajkavska književno-jezična i kulturna baština.«</p>
<p>MILJENO JERNEIĆ predsjednik Zagorske stranke</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Suđenje Ogulinki koja je pucajući na muža ubila svoje dijete </p>
<p>Optužena priznaje krivicu ali ističe da nije željela ubiti ni supruga ni 4-mjesečnu kćer</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Karlovcu danas je počelo suđenje 41-godišnjoj Zdenki Ivošević iz Ogulina, koja je 8. veljače ove godine u prepirci sa suprugom Bogdanom Ivoševićem ispalila jedan hitac iz svog pištolja, te supruga ranila u podlakticu ali je pritom istim metkom ubila svoju četveromjesečnu kći Lanu Ivošević. </p>
<p>Nakon čitanja optužnice okrivljenica je izjavila da se osjeća krivom zbog smrti svoje kćeri Lane, ali je izjavila da nije imala namjeru to učniti.</p>
<p> »Nije mi bio cilj da supruga usmrtim i ne osjećam se krivom«, rekla je.</p>
<p> Optužnica Zdenku Ivošević tereti za dva kaznena djela - da je »namjerno započela ali nije dovršila lišavanje života svog supruga«, što je u optužnici okvalificirano kao kazneno djelo ubojstva u pokušaju, te za »prouzročenje smrti iz nehaja svoje kćeri«. </p>
<p> Nakon svjedočenja supruga Bogdana Ivoševića i njihovog zajedničkog prijatelja, Danijela Hasana, koji je ranjene Ivoševićeve svojim autom odvezao u ogulinsku bolnicu, zamjenica županijskog državnog odvjetnika Davorka Nyerš-Katušić zatražila je kombinirano balističko medicinsko vještačenje.</p>
<p> Braniteljica okrivljenice, Jadranka Dizdarević, zatražila je pak neuropsihijatrijsko vještačenje za utvrđivanje ubrojivosti okrivljenice u vrijeme svađe i pucnjave. </p>
<p> Sudsko vijeće predvođeno sucem Marijanom Janjcem, odobrilo je predloženi dokazni postupak.</p>
<p> Rasprava je bila izuzetno emotivna, prekidana jecanjem i otvorenim plačom obaju roditelja. Tijekom rasprave je konstatitano da su se supružnici Ivošević nakon tragičnog događaja, u međuvremenu rastali. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Umrla od ciroze jetre, a ne od premlaćivanja</p>
<p>Liječnica : »Kod preminule su se poklopile dvije nesretne okolnosti, ali je smrt nastupila zbog ciroze jetre«</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na Odjelu za ginekologiju zadarske Opće bolnice u ponedjeljak popodne preminula je, tijekom pregleda, Anka Kovačić (38). Od patologinje Ane Krvavice, koja je obavila obdukciju preminule, saznajemo kako je pacijentica preminula zbog ciroze jetre. Naime, jedne su dnevne novine u srijedu objavile priču kako je Anka Kovačić umrla zbog posljedica teških ozlijeda koje joj je nanio njezin 37-godišnji nevjenčani suprug.</p>
<p> Kovačić je zbog nepodnošljivih bolova u donjem dijelu trbuha pomoć najprije potražila na Odjelu za interne bolesti, no liječnici su je poslali na Odjel ginekologije. No, nesretna žena preminula je tijekom pregleda dežurnog liječnika koji je slučaj prijavio policiji.</p>
<p> Po nalogu istražnog suca tijelo je odmah prebačeno na Odjel za patologiju.</p>
<p> Patologinja kaže kako je na tijelu Anke Kovačić pronašla tragove nasilja zbog čega je u trbuhu imala hematom, no kako to nikako nije bio uzrok njezine smrti. »Nažalost, kod preminule su se poklopile te dvije nesretne okolnosti. No, pacijentica je ipak umrla zbog ciroze jetre«, kazala nam je dr. Ana Krvavica. U međuvremenu, djelatnici PU zadarske obavili su razgovor s nevjenčanim suprugom preminule žene. Oboje su godinama bili alkoholičari, a međusobne tuče nisu bile rijetka pojava. Cijeli slučaj prosljeđen je Državnom odvjetništvu.</p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Brat šefa POA-e pretukao gosta disco cluba »Gauda«</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U dico clubu »Gauda« u Korčuli u nedjelju je došlo do tučnjave u kojoj je jedan gost zadobio teške tjelesne ozljede. Naime, prema policijskom izvješću nakon provedene kriminalističke obrade nad redarima disco cluba »Gauda«, zagrebčanima P.P. (29) i G.S. (25) utvrđeno je da je P.P. bez povoda iz neutvrđenog razloga udario M.S. (22) iz Kneža nekoliko puta rukama po glavi nakon čega ga je G.S. bacio na pod i više puta udario šakom u glavu, zadavši mu pri tom teške tjelesne ozljede.</p>
<p> Kako neslužbeno saznajemo iza inicijala P.P. »krije« se Petar Podbevšek, brat ravnatelja Protuobaviještajne agencije Republike Hrvatke Joška Podbevšeka koji je oko 2,20 sati ispred disco cluba premlatio i prijatelja pretučenog M.S.-a, M.M.-a (21) iz Račišća koji je pokušao pomoći svome prijatelju. Nakon što je dlanom nekoliko puta u glavu udario M.M.-a , Petar Podbevšek zajedno sa kolegom, G.S.-om udaljio se sa mjesta događaja. </p>
<p>Nakon kriminalističke obrade koja je trajala do utorka, policija je protiv G.S. podnjela kaznenu prijavu zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda i nasilničkog ponašanja dok je protiv Petra Podevšeka podnjeta kaznena prijava samo za nasilničko ponašanje. Protiv obojice nasilnika policija će također podnjeti prekršajnu prijavu zbog remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Talijan pokušao zamijeniti lažne eure</p>
<p>SPLIT- Splitska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv talijanskog državljanina F.V.(26), koji je u utorak navečer, u jednoj mjenjačnici na Hvaru, pokušao promijeniti dvije krivotvorene novčanice od 50 EUR-a. Vlasniku mjenjačnice, 49- godišnjem M.G. iz Jelse, novčanice su odmah bile sumnjve, ne samo stoga što su bile istog serijskog broja, već su i izgledom odudarale od autentične banknote. No, kako je Talijan primjetio sumnjičavost vlasnika mjenjačnice, to se tobože predomislio, rekavši kako neće mijenjati EUR-e u kune, nakon čega je otišao. Vlasnik mjenjačnice odmah je slučaj prijavio hvarskoj policiji, koja ga je nedugo nakon neuspjela pokušaja zamjene krivotvorenih EUR-a za kune, pronašla na rivi u Jelsi. Od talijanskog državljana oduzete se krivotvorene novčanice, koje je donio iz Italije, te je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu uz kaznenu prijavu zbog krivotvorenja novca. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvojica motorista poginula u tunelu Marjan</p>
<p>SPLIT - U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u utorak oko ponoći u splitskom tunelu Marjan, smrtno su stradali 27-godišnji Josip Pavišić, vozač na motociklu »Kawasaki« i njegov suvozač, 31- godišnji Daniel Pejković, obojica iz Splita. Kako je priopćila Policijska uprava splitsko-dalmatinska, obojica su vozila bez zaštitne kacige. Prema informacijama iz je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad motociklom, britanskih registarskih oznaka. Iako se isprva mislilo da je u prometnoj nesreći sudjelovao i jedan automobil, istražni sudac Županijskog suda u Splitu Josip Čule, sudski vještak za cestovni promet Petar Bačić i djelatnici prometne policije ustvrdili su, nakon obavljenog očevida, da je jedini uzrok nesreći bila neprilagođena brzina. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska elektroprivreda predlaže izmjene energetskih zakona</p>
<p>Izdvajanje operatera sustava iz HEP-Prijenosa stvara probleme u radu elektroenergetskog sustava, pa u HEP-u traže da taj operater ostane u HEP grupi te da se u samostalnu tvrtku, po uzoru na Mađarsku, Austriju i Sloveniju, izdvoji samo operater tržišta / Grci nezadovoljni ISO modelom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Je li za Hrvatsku bolje da operater elektroenergetskog sustava i tržišta bude unutar HEP grupe ili neovisna tvrtka? Čini se da je odgovor na to pitanje, koje je proteklih mjeseci podijelilo energetske stručnjake, konačno na vidiku. Naime, Ivan Mravak, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, najavio je da će HEP predložiti Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva izmjenu Zakona o energiji te Zakona o tržištu električne energije. U njima je u skladu s tada važećom europskom smjernicom 96/92 predviđeno izdvajanje neovisnog operatera sustava i tržišta iz HEP grupe. To je zasad samo dijelom provedeno, jer je unutar HEP grupe osnovana zasebna tvrtka - Hrvatski neovisni operator sustava i tržišta (HNOSIT) - ali nije izdvojena iz HEP grupe.</p>
<p>Mravak tvrdi da te odredbe nisu u skladu s novim europskim smjernicama 2003/54 i 55 te da ih je nužno uskladiti. Prema njegovim riječima, odredbe smjernice 2003/54 usmjerene su na računovodstveno, pravno i funkcionalno razdvajanje djelatnosti koje se obavljaju kao prirodni monopoli (upravljanje prijenosnim i distribucijskim sustavom) od onih koje sudjeluju u tržišnom nadmetanju (proizvodnja i opskrba) kao i na računovodstveno razdvajanje opskrbe povlaštenih od opskrbe tarifnih kupaca, ali te odredbe ne isključuju mogućnost očuvanja poslovnog integriteta HEP grupe.</p>
<p>Nova se Uprava HEP-a zalaže za restrukturiranje u kojem tvrtke temeljnih elektroprivrednih djelatnosti ostaju članice jedinstvene korporacije - HEP grupe, s jasno odvojenim tržišnim i monopolnim djelatnostima, s tim da prijenosna i distribucijska infrastruktura pod jednakim uvjetima bude raspoloživa svim elektroprivrednim subjektima na tržištu, kaže Mravak, pojašnjavajući da je jedan od temeljnih ciljeva ove Uprave očuvanje cjelovitosti HEP grupe kao kompanije koja će postati regionalni igrač.</p>
<p>Zato će Ministarstvu predložiti da se u spomenuta dva zakona u skladu s novim europskim smjernicama umjesto postojećeg tzv. ISO modela (Independent System Operator) predvidi u Europi prevladavajući tzv. TSO model (Transmission System Operator), koji omogućava zadržavanje operatera sustava unutar prijenosnog poduzeća koje je vlasnik mreže, ali s razdvojenim računovodstvom i upravom unutar HEP grupe, dok bi se operater tržišta izdvojio iz HEP-a u samostalnu državnu tvrtku. Takve prilagodbe već su, prema njegovim riječima, provele države poput Mađarske, Austrije i Slovenije.</p>
<p>U tom bi se modelu tvrtka HEP-Prijenos bavila cjelokupnom problematikom od razvoja i izgradnje do pogona i održavanja prijenosne mreže, što bi omogućilo bolje upravljanje elektroenergetskim sustavom i smanjilo opasnost od u svijetu sve češćih elektroenergetskih kolapsa. </p>
<p>Tada ovlasti i odgovornost ne bi bile podijeljene kao kod ISO modela između HEP-Prijenosa i neovisnog operatera sustava. Istodobno bi se svim sudionicima na tržištu omogućio slobodan pristup prijenosnoj mreži što je jedan od temeljnih preduvjeta slobodnog tržišta strujom, a to je, pak, jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU. S druge strane, operater tržišta koji raspolaže s važnim podacima bitnim za ravnopravno tržišno nadmetanje bit će izvan HEP-a. Usvajanje takvog prijedloga bi, prema Mravkovim riječima, omogućilo ubrzavanje reforme energetskog sektora. </p>
<p>Ivica Toljan, član Uprave HEP-a i predsjednik hrvatskog ogranka CIGRE-a (Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave) upozorava da će sve reforme propasti ako dođe do problema u opskrbi zbog postojećeg modela upravljanja elektroenergetskim sustavom. Stručnjaci HEP-Prijenosa upozoravaju da postojeći ISO model u svakodnevnoj provedbi stvara velike probleme što utječe na sigurnost rada sustava. Toljan ističe da je ključni razlog za uvođenje TSO modela sigurnost vođenja sustava te sigurnost opskrbe potrošača. Za ISO model odlučilo se inače samo nekoliko europskih zemalja, među kojima i Grčka, koju je početkom srpnja, dijelom i zbog problema u prijenosu struje, pogodio elektroenergetski kolaps u kojem je velik dio zemlje ostao bez električne energije. </p>
<p>»Takav model uveli smo prije samo tri godine, a sada uvodimo promjene«, kaže George Katsigiannakis, izvršni direktor grčkog neovisnog operatera sustava i tržišta. Od proizvođača struje tražit će jamstva za isporuke struje kako bi izbjegli da nitko ne odgovara za moguće nestašice. Dosta problema stvara im i činjenica da je imovina za prijenos struje u vlasništvu grčke elektroprivrede. Po njegovu mišljenju, zbog sigurnosti bi bolje rješenje bilo da je u vlasništvu operatera sustava kako bi njome mogao u potpunosti upravljati.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Google spustio cijenu dionica zbog slabijeg zanimanja ulagača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suočivši se s naznakama slabijeg zanimanja ulagača za predstojeću javnu ponudu - vjerojatno najzanimljiviju u svijetu ove godine - Google je spustio raspon cijena po kojima će prodati dionice prilikom javne ponude sa 108 do 135 dolara na 85 do 95 dolara. Time je potencijalna tržišna kapitalizacija tvrtke smanjena sa 36,6 milijardi dolara na najviše 25,8 milijardi dolara.</p>
<p>Google će ulagačima ponuditi 14,1 milijun novih dionica, čime će zaraditi između 1,2 i 1,34 milijarde dolara (u usporedbi sa 1,52 do 1,9 milijardi dolara prema početnoj cijeni). Međutim, nakon smanjenja raspona cijene dioničari Googlea - među kojima su i osnivači tvrtke Larry Page i Sergej Brin - prepolovili su broj dionica koji će ponuditi ulagačima sa 11,6 na 5,5 milijuna. Zanimanje ulagača za internetske tvrtke ove je godine znatno oslabilo pa je Bloombergov sektorski indeks od početka 2004. pao više od 12 posto. Kao što je Google i sam napomenuo u prospektu, tvrtka je izrazito podložna konkurenciji - lako se može dogoditi da se pojavi uspješniji pretraživač, jednako kao što je i Google kad se pojavio brzo nadmašio Yahooa. </p>
<p>Google trenutačno drži oko 55 posto tržišta, a Yahoo 40 posto. Međutim, Google je pripremajući javnu ponudu napravio i niz proceduralnih pogreški koje istražuje američka Komisija za vrijednosne papire. Inače, Komisija u utorak nije odobrila zahtjev tvrtke da joj dozvola za uvrštenje na snagu stupi u srijedu. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Polugodišnji gubitak Varteks grupe gotovo 11 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Varaždinska Varteks grupa (u sklopu koje posluje 11 tvrtki) u prvih je šest mjeseci 2004. ostvarila 236,81 milijun kuna prihoda, te gubitak u iznosu od 10,92 milijuna kuna, stoji u financijskom izvješću tvrtke koje je Uprava dostavila Varaždinskoj burzi.</p>
<p>Sam Varteks d.d. zabilježio je 13,9 milijuna kuna gubitka, što je 6,8 milijuna više nego u prvom polugodištu 2003. No, Uprava navodi da je on ipak manji od planiranog »s obzirom na trenutne trendove hrvatske i svjetske tekstilne industrije, te opsežan proces restrukturiranja tvrtke koji je u tijeku«.</p>
<p>Tijekom prvih šest mjeseci u Varteksu je realizirano 211,6 milijuna kuna prihoda što je 9,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Manji prihodi, objašnjavaju, gotovo su isključivo vezani uz smanjene narudžbe iz centrale Levi'sa u Bruxellesu od oko pet milijuna eura, na što, kažu, Varteks ne može utjecati. No, u odnosu na isto lanjsko razdoblje oko osam posto povećani su prihodi iz matičnog poslovanja u zemlji i inozemstvu, Varteksova maloprodaja bilježi rast od 5,4 posto, a financijski prihodi su više nego udvostručeni (na osam milijuna kuna). Kao rezultat restrukturiranja rashodi su smanjeni 6,4 posto (na 225,5 milijuna kuna), a boljim upravljanjem ukupne zalihe Varteksa smanjene su 17,3 posto, na 156,5 milijuna kuna.</p>
<p>»Negativni trendovi na hrvatskoj i svjetskoj tekstilnoj sceni uzrokovani recesijom u europskim zemljama, ali i pojačanim ulaskom na tržište konkurencije iz Kine i istočnih zemalja ogledaju se i u Varteksu kroz znatno smanjenje plasmana na strana tržišta i to gotovo isključivo kroz smanjenje potražnje za robnim markama Levi's i Dockers. Stoga je prihod od izvoza u prvoj polovici 2004. u ukupnoj vrijednosti od 12,6 milijuna eura za čak 25,9 posto manji nego lani. No i taj je rezultat s obzirom na okolnosti premašio plan za 2,4 posto«, kaže Uprava.</p>
<p>Posebno su značajni rezultati izvoza u Njemačku i Italiju (od proizvodnje Versace i Hugo Boss programa) koji su djelomično nadomjestili izostanak plasmana Levi'sovih proizvoda u izvozu. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sunčani Hvar smanjio prihod i povećao gubitak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sunčani Hvar je kao i većina ostalih turističkih tvrtki (zbog sezonskog karaktera djelatnosti) u prvom polugodištu ove godine zabilježio gubitak u iznosu od 12,53 milijuna kuna, dok je polugodišnji prihod najveće hvarske turističke tvrtke neznatno veći od gubitka i iznosi 13,92 milijuna kuna. Međutim, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem prihod je smanjen (lani je iznosio 16,66 milijuna kuna), a gubitak povećan 6,56 posto. Uprava navodi da su rezultati zadovoljavajući i u skladu s planiranim. Kao što je poznato, u tijeku je izbor investitora za formiranje javno-privatnog partnerstva u Sunčanom Hvaru, a HFP-ov natječaj za odabir pravnog savjetnika za taj projekt otvoren je do 25. kolovoza. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Neto dobit Croatia osiguranja 55,96 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema konsolidiranom financijskom izvješću za prvo polugodište 2004. Grupa Croatia osiguranje ostvarila je 59,6 milijuna kuna bruto dobiti što je porast od 16,1 posto, dok neto dobit iznosi 55,96 milijuna kuna ili 3,78 posto više nego u istom razdoblju lani. Ostvarena zarada po dionici Croatia osiguranja iznosi 157,73 kune. Ukupna imovina Croatije porasla je četiri posto, kapital i rezerve povećani su 5,3 posto, a tehničke pričuve za 2,5 posto. U prvih je šest mjeseci ove godine ukupna zaračunata premija Croatia osiguranja dosegla 1,623 milijarde kuna što je 13,7 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Najznačajnije povećanje premija Croatia osiguranje zabilježilo je kod zaračunate i naplaćene premije osiguranja života (rast od 21,5 posto), te automobilskog kaska (13,8 posto) i autoodgovornosti 86,6 posto). No, smanjeni su prihodi u zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezgode. »Ostvarenim poslovnim rezultatima Croatia osiguranje i dalje čvrsto drži poziciju vodećeg osiguravatelja u Hrvatskoj i regionalnog lidera na tržištu osiguranja«, navode iz te tvrtke, te dodaju da će se značajan rast dobiti i povećanje premije zasigurno nastaviti i u nadolazećem periodu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Novi rekord cijena nafte i rezultati Nestlea izazvali pad indeksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi rekord cijena nafte i razočaravajući rezultati Nestlea potaknuli su u srijedu pad indeksa. Nymex Light je porastao 44 centa dosegavši rekord od 47,19 dolara po barelu, a Brent je porastao 26 centa, na 43,25 dolara po barelu. Rast cijena nafte potaknuli su novi problemi u Yukosu, koji više nema novaca za financiranje transporta nafte željeznicom, ali i to što irački naftovod još nije u pogonu. </p>
<p>Neto dobit Nestlea u prvom je polugodištu porasla 2,1 posto, na 2,84 milijarde franaka, a prihod 2,5 posto, na 42,45 milijardi franaka. Dionica Nestlea pala je 5,3 posto. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,4 posto, a DJ Stoxx 50 0,6 posto. Frankfurtski Dax i pariški CAC 40 izgubili su 0,5 posto. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,45 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>U zagrebačka skloništa stane samo 150 tisuća ljudi</p>
<p>Problem je i u tome što neka gradska područja uopće nemaju prava skloništa, nego bi se u slučaju nepogode koristili podrumi i slična »pomoćna skloništa«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grad Zagreb ima samo 900 skloništa, u njima ima mjesta za oko 150 tisuća ljudi, a stara su i do 30 godina. Alarmantni su to podaci koje nam je u srijedu iznio Damir Pilčik, načelnik Odjela za zaštitu i spašavanje PU zagrebačke te zapovjednik Civilne zaštite za područje Grada i Zagrebačke županije, nakon što se nedavno, nakon manjega kvara u nuklearki Krško, postavilo pitanje skloništa.</p>
<p>»Županija broji još 100 skloništa, no to je relativno mali broj sklonišnih mjesta s obzirom na populaciju koju pokrivaju. Treba istaknuti da u Zagrebu ima mnogo potencijalnih opasnosti«, rekao je Pilčik naglasivši da više od polovice sagrađenih skloništa u Hrvatskoj otpada na Zagreb. </p>
<p>Napomenuo je da, osim nuklearne havarije, s obzirom na to da je Krško na samo 25 kilometara zračne linije od Zagreba, gradu prijete poplave zbog slivnog područja Save, kao i bujičnih voda s Medvednice, te potresi, jer je smješten na seizmički trusnom području. Ne treba zaboraviti ni potencijalno opasnu kemijsku industriju koja je u glavnom gradu Hrvatske najrazvijenija.</p>
<p>U kakvu su stanju skloništa osnovne zaštite koja se popularno nazivaju »atomska skloništa«, građani se obično zapitaju tek kada se javi naznaka moguće opasnosti. U međuvremenu, mnoga se skloništa zapuštaju, a ima i primjera da se namjerno devastiraju i služe kao prostor za okupljanje narkomana i drugih problematičnih skupina građana.</p>
<p>Problem je i u tome što neka gradska područja uopće nemaju prava skloništa, nego bi se u slučaju nepogode koristili podrumi i slične prostorije što ih u PU zagrebačkoj nazivaju »pomoćnim skloništima«. </p>
<p>Kronično ih nedostaje u staroj jezgri, poglavito na Gornjem gradu, a u nešto manjoj mjeri i Donjem, dok je situacija najpovoljnija u novosagrađenim naseljima.</p>
<p>»Skloništa su se kontinuirano gradila od sredine sedamdesetih do 1991., kada je, među ostalim i zbog teške ratne situacije, stavljen moratorij na gradnju, čime se željela olakšati i pojeftiniti gradnja stambenih objekata.</p>
<p> S gradnjom se nastavilo od sredine 1993. pa do 2000. Znači, građena su u posljednjih 20 do 25 godina i u njima ima ukupno oko 150 tisuća mjesta, što, dakako, nije dovoljno«, ocijenio je Pilčik.</p>
<p>Od 1998. ukinuta je obveza plaćanja doprinosa za gradnju skloništa. Ustavni sud je 2000. radi usuglašavanja zakonskih propisa ukinuo članak Zakona o unutarnjim poslovima koji je propisivao obvezu gradnje skloništa, pojašnjava Damir Pilčik, načelnik Odjela za zaštitu i spašavanje PU zagrebačke te zapovjednik Civilne zaštite za područje Grada i Zagrebačke županije. Stoga investitori više nisu morali neizostavno graditi skloništa, iako ih prostorni planovi, u kojima su utvrđene mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara, obvezuju na poštivanje te mjere.</p>
<p>Kada je pak riječ o pravim »atomskim« skloništima od njih se odustalo, baš kao i od takva termina, i sada se grade samo skloništa osnovne zaštite. Kako pojašnjava naš sugovornik, prava atomska skloništa su vrlo skupa i ne ispunjavaju sasvim svoju svrhu zbog čega je dvojben i njihov naziv. »Autonomija skloništa može se kretati do tjedan ili najviše dva, nakon čega se ipak treba izaći, makar i na kontaminirano područje. S druge strane, i vlastiti se stan može hermetizirati brtvljenjem prozora i vrata samoljepljivim trakama i najlonima i tako zaštiti od radioaktivnih čestica«, kaže Pilčik.</p>
<p>No i skloništa osnovne zaštite trebaju zadovoljavati kriterije i imati svu opremu propisanu Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa osnovne zaštite. Među ostalim, tako moraju biti sposobna izdržati udar jače bombe, imati mogućnost hermetizacije i vlastitu »prisilnu« ventilaciju s filtrom koji štiti od bojnih plinovi, pa čak i od radioaktivnih čestica. </p>
<p>U Odjelu za zaštitu i spašavanje PUZ-a tvrde da njihova dva inspektora Civilne zaštite redovito, u pravilu jednom godišnje, provjeravaju stanje skloništa i sve uočene nedostatke upisuju u zapisnik i potom upoznaju vlasnike s potrebama popravaka i održavanja. Ponegdje sve ostane na tome jer postojeća zakonska regulativa ne predviđa mogućnosti propisivanja sankcija zbog neodržavanja skloništa.</p>
<p>Naime, Grad Zagreb je vlasnik između 170 i 180 skloništa, i ona se zahvaljujući financijskim mogućnostima besprijekorno održavaju. Ali tamo gdje je vlasnik zgrada i održavanje se financira iz pričuve, stvari stoje nešto drukčije. Tako je petnaestak skloništa poplavljeno ili uništeno te u konačnici - neupotrebljivo. »Ponegdje je riječ o štetama čija bi sanacija stajala do 400 tisuća kuna. Jasno je da zgrada ne može izdvojiti toliki novac i zato će cjelokupna situacija daleko popraviti kada se napokon izglasa zakon o civilnoj zaštiti i ponovo vrati obveza plaćanja doprinosa i gradnje skloništa«, rekao je Pilčik.</p>
<p>Iako se tako možda ne bi učinilo na prvi pogled, načelnik ukazuje da su u boljem stanju oni sklonišni prostori koji su u dogovoru s predstavnikom zgrade ili voditeljem skloništa prepušteni na korištenje savjesnim građanima. Oni ih tada redovito provjetravaju i čiste. Drukčije je pak, kaže Pilčik, kada ih zaposjednu ovisnici o drogama i vandali koji namjerno uništavaju te prostorije.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Inzistiramo da mirovine početkom 2005. dosegnu polovicu prosječne plaće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ostajemo čvrsto kod zahtjeva da prosječne mirovine početkom iduće godine trebaju doseći 50 posto od prosječne plaće, jer je to dio sporazuma s HDZ-om. Naravno da i druga strana treba reći što misli o tome i da s drugom stranom u vezi s tim moramo sjesti za stol, no sada ne želim komentirati neslužbene i polovične pretpostavke o tome što će biti ako se naša očekivanja ne ostvare. </p>
<p>O tome ćemo razgovarati najesen«, rekao je Vjesniku predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Vladimir Jordan u utorak.</p>
<p>Podsjetimo, dio sporazuma između HSU-a i HDZ-a odnosi se na mogućnost uvođenja jednog dodatnog godišnjeg usklađivanja mirovina s rastom BDP-a. Nakon što je izmijenjena formula za redovno usklađivanje mirovina, tako da se one od srpnja usklađuju samo s rastom plaća, godišnje usklađivanje s BDP-om bio bi drugi korak u nastojanju da udjel mirovina u plaćama poraste. Premijer Ivo Sanader i Jordan u vrijeme potpisivanja sporazuma istakli su želju da mirovine tako već početkom 2005. dosegnu 50 posto prosječne plaće, no u posljednje vrijeme sve su češći neslužbeni komentari iz Ministarstva financija po kojima je ta mogućnost nerealna. Neslužbena računica, naime, pokazala je da bi nakon redovnog usklađivanja s plaćama mirovine do kraja godine trebalo povećati između 10 i 15 posto, za što u proračunu nema novca. </p>
<p>Neslužbeno, sada se spominje da taj dio sporazuma treba promatrati u kontekstu dijela rečenice koji stoji u preambuli ugovora, a u kojem se kaže da će se potpisano provoditi »u skladu s gospodarskim mogućnostima«.</p>
<p>»O tome ćemo razgovarati najesen, nakon što se vidi za koliko će mirovine porasti slijedom usklađivanja s plaćama. HSU će tada sjesti s udrugama umirovljenika s kojima surađujemo, radi rekapitulacije onoga što smo ostvarili i onog što trebamo izboriti«, kaže Jordan.</p>
<p>Do tada, čelni ljudi HSU-a posvetili su se osnivanju novih podružnica na terenu kako bi stranka ojačala uoči lokalnih izbora. U politici na lokalnoj razini umirovljenici već imaju dosta iskustva jer su na prošlim lokalnim izborima HSU i Matica umirovljenika Hrvatske osvojili mjesta u 80 gradova i općina. Praksa je pokazala, kaže Jordan, da se problemi umirovljenika u tim gradovima rješavaju lakše i brže nego u ostalima, pa je cilj ne samo potvrditi taj rezultat nego i postići bolji rezultat.</p>
<p>Osim toga, u HSU ovih su se dana posvetili izradi prijedloga za gospodarski oporavak koje će Vladi također ponuditi najesen. Tako je ovih dana dovršen nacrt zakona o zadrugarstvu, s kojim bi HSU mogao »otvoriti« krug »gospodarskih razgovora« s vladajućom strankom. Ti će razgovori, kaže Jordan, doći na red neposredno nakon što završi rad na zakonu o fondu kojim će biti vraćen dug umirovljenicima, što je premijer Sanader osobno, nakon što je povukao jednu verziju prijedloga zakona, odgodio za rujan. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Gdje je i kako Jambo prešao državnu granicu?</p>
<p>Policiji je u interesu saznati kako je Jambo prešao granicu. Kada dođemo do konkretnih informacija, obavijestit ćemo javnost, rekao je glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova u utorak je, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, u Dubrovnik poslalo šestoricu inspektora iz Uprave za nadzor državne granice da unutarnjom kontrolom u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj utvrde gdje je i na koji način Stipe Gabrić Jambo u nedjelju prešao državnu granicu između Crne Gore i Hrvatske. Glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Anamarija Boban kazala je da zasad ne može potvrditi, ali ni demantirati tu informaciju jer još uvijek nije upoznata s tim. </p>
<p>»Policiji je u interesu saznati kako je Jambo prešao granicu. Kada dođemo do konkretnih informacija, obavijestit ćemo javnost«, rekao je glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun komentirajući za Vjesnik informaciju po kojoj je u Dubrovnik došlo šest inspektora unutarnje kontrole. Mehun je izjavio i da o konkretnim okolnostima istrage na terenu zasad ne može reći ništa. </p>
<p>Za donedavnim metkovskim gradonačelnikom policija je zbog kaznene prijave potkraj prošlog tjedna raspisala potragu, no Jambo se u ponedjeljak ujutro pojavio pred zgradom Županijskog suda u Dubrovniku, i to bez policijske pratnje. Tada je Jambo na pitanje kako je iz Budve stigao do Dubrovnika, ležerno odgovorio: »Autom po cesti«. </p>
<p>Dok je Jambo na ulici davao izjavu samo tridesetak metara od sjedišta Policijske uprave, pokraj njega je prošlo nekoliko policijskih patrolnih automobila iz kojih su policajci s čuđenjem gledali mnoštvo okupljenih novinara. Tek nakon pola sata, pred zgradu Suda stigla su dva policajca u uniformama dok je jedan u civilu, najvjerojatnije iz odjela za suzbijanje gospodarskoga kriminala, otišao po Stipu Gabrića Jambu koji je u društvu svojih odvjetnika na hodniku čekao da ga primi istražni sudac Đorđo Benussi. Nakon toga, policija je priopćenjem potvrdila da je Stipu Gabrića Jambu uhitila u Dubrovniku te ga odvela na obavijesni razgovor.</p>
<p>Inače, Županijsko državno odvjetništvo u utorak je, kako je i najavilo, uložilo žalbu na odluku istražnog suca da Jamba pusti na slobodu dok traje istraga o nenamjenskom trošenju sredstava koja su iz državnog proračuna upućena metkovskim poljoprivrednicima kao odšteta za pretrpljene štete od suše tijekom prošle godine. Državno odvjetništvo sumnjiči Jamba za zloporabu poslovanja, položaja i ovlasti te za prijevaru u gospodarskom poslovanju. Istražnu sudac u ponedjeljak je nakon višesatnog ispitivanja Stipe Gabrića Jamba zaključio da bivši gradonačelnik Metkovića ne može utjecati na svjedoke, ponajprije na 166 građana za koje je u policijskoj istrazi utvrđeno da su novčanu pomoć primili ne samo nakon što je gradsko povjerenstvo za štete od suša završilo svoj posao, nego i mimo činjenice da većina njih nema poljoprivredno zemljište niti su upisani u Upisnik poljoprivrednika, što je bio osnovni uvjet za dobivanje odštete. Ta sredstva, oko 4,5 milijuna kuna, »lažni« poljoprivrednici odmah su, tvrdi policija, nakon primitka donirali Gradu Metkoviću da bi se kupila zgrada nekadašnjeg poduzeća PODUH u koju se, osim gradskih ureda, namjerava smjestiti knjižnica te orintološka zbirka. Zanimljivo je da je policija ustvrdila kako je 166 »donatora« ili u rodbinskim vezama sa Stipom Gabrićem Jambom ili su zaposlenici u njegovoj tvrtki »Jambo«.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vikend-vlakovi vozit će europske turiste do Rijeke</p>
<p>Razgovaralo se i o vraćanju prometa na međunarodne željezničke koridore koji prolaze kroz Hrvatsku, a posebno na koridor X., koji spaja Njemačku s Turskom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković sastao se u srijedu s predsjednikom Uprave Njemačkih željeznica (DB) Hartmuntom Mehdornom. </p>
<p>»Željeznica je vrlo bitna za gospodarski oporavak naše zemlje. Stoga nam predstoje znatni zahvati u njezinoj infrastrukturi te privatizacija«, istaknuo je Vranković.</p>
<p>Dodao je da je s Mehdornom razgovarao o vraćanju prometa na međunarodne željezničke koridore koji prolaze kroz Hrvatsku, a posebno na koridor X., koji spaja Njemačku s Turskom. Razgovaralo se i o jačanju željezničkog pravca prema Rijeci te o uvođenju vikend-vlakova koji bi prevozili turiste iz sjeverne i srednje Europe prema jugu, u čemu će koristiti njemačka iskustva.</p>
<p>»Hrvatskoj će koristiti i iskustva u privatizaciji«, naglasio je Vranković i dodao da bi se privatizacija HŽ-a mogla provesti po njemačkom ili francuskom modelu. »Stručnjaci HŽ-a razmotrit će te modele i Vladi u dogledno vrijeme preporučiti onaj model privatizacije koji budu smatrali optimalnim«, zaključio je Vranković.</p>
<p>Prema Mehdornovim riječima, u središtu interesa DB-a je željeznički koridor X., pri čemu je njemačka strana posebno zainteresirana za lakši prelazak vlakova preko graničnih prijelaza, za jačanje suradnje među željeznicama na tom pravcu. Mehdorn je najavio i oživljavanje razmjene stručnjaka između DB-a i HŽ-a, i to u okviru konkretnih programa.</p>
<p>Predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić potvrdio je da će u petak početi ultrazvučni pregled nagibnih vlakova HŽ-a.</p>
<p>»Nagibni vlakovi su u prometu, a mi ćemo ih ispitati jedan po jedan, kako bismo utvrdili je li s njima sve u redu«, kazao je Mlinarić nakon sastanka Vrankovića i Mehdorna u Banskim dvorima.</p>
<p>Dodao je da se promet nagibnim vlakovima u nas neće prekidati. Ultrazvučni pregled obavit će se u HŽ-ovoj tvrtki kćeri Održavanje vučnih vozila, u suradnji sa stručnjacima proizvođača tih vlakova Bombardier Transportation.</p>
<p>Na ovu se mjeru HŽ odlučio nakon što je otkriveno napuknuće osovine na jednom nagibnom vlaku u Njemačkoj. Prema Milinarićevim riječima, pretpostavlja se da su uzrok tome dinamički problemi koji se mogu javiti nakon određenog vremena i nakon što vlak prijeđe određenu kilometražu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osumnjičenik, koji ima hrvatsko i tursko državljanstvo, priznao krivnju </p>
<p>Njemačko državno odvjetništvo, prema sadašnjim spoznajama, ne vidi terorističku pozadinu prijetnji/ Osumnjičeni Samir Karabulut, kome je majka Hrvatica, nakon ispitivanja pušten je na slobodu, a razmatra se njegovo slanje u psihijatrijsku ustanovu </p>
<p>ZAGREB/FRANKFURT NA MAJNI</p>
<p> – Turčin koji je osumnjičen za dvije dojave o bombama u zrakoplovima Croatie Airlinesa, ima dvojno državljanstvo, hrvatsko i tursko, a nakon što je ispitan u državnom odvjetništvu u Frankfurtu na Majni pušten je na slobodu.</p>
<p> Riječ je o Samiru Karabulutu, starom 35 godina, rođenom u Njemačkoj. Kada je nazivao Zračnu luku Zagreb govorio je solidnim hrvatskim jezikom, jer je mu je majka Hrvatica, a po njoj je i stekao hrvatsko državljanstvo. Živi sam u Frankfurtu. </p>
<p>On je priznao krivnju za obje dojave u Zračnu luku Zagreb, a tužiteljstvo u Frankfurtu na Majni zaključilo je kako ne vidi terorističku pozadinu tih prijetnji. Tijekom ispitivanja uhićenik se činio kao »psihički nestabilna osoba«. Rekao je da mu je žao i da se »samo htio našaliti«. Nije djelovao svjestan težine svojih nedjela, pa se razmatra njegovo slanje na liječenje u psihijatrijsku ustanovu. </p>
<p>Zlatko Mehun, glasnogovornik MUP-a rekao je da je da se nad osumnjičenim i dalje provodi istraga, iako nije u istražnome zatvoru. Prema njemačkim zakonima, za lažne dojave o postavljenoj bombi mogao bi dobiti kaznu do tri godine zatvora.</p>
<p>Mehun je opet naglasio da dojave o bombama nemaju nikakvu političku motivaciju koja bi bila povezana s terorističkim prijetnjama upućenim europskim državama.</p>
<p> »Prijetnje su shvaćene vrlo ozbiljno« rekao je Mehun, napominjući da je u cijelom slučaju otkrivanja počinitelja međusobno odlično surađivao cijeli sigurnosni sustav, ponajprije MUP, obavještajne agencije i protuobavještajne agencije. Uz to je ostvarena i vrlo kvalitetna suradnja s policijama drugih država i Interpolom, a osobito s njemačkom policijom.</p>
<p>Zaključio je da će hrvatska policija napraviti kompletno izvješće koje će podnijeti Državnom odvjetništvu.</p>
<p>A za Croatiju Airlines priča ipak još nije završena jer se čekaju rezultati daljnje istrage koji bi sve ovo trebali »sto posto potvrditi«, kako nam je rekao Davor Janušić iz ureda za odnose s javnošću Croatia Airlinesa. »Mi pozdravljamo sva policijska nastojanja koja pridonose sigurnosti zračnoga prometa i pohvaljujemo <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom su reagirali i došli do rezultata. No, koje će posljedice Croatia Airlines imati od svega ovoga, vjerujem da ćemo znati početkom rujna«, naglasio je D. Janušić.</p>
<p>Ističe kako je nedvojbeno da će Croatia Airlines imati financijske štete zbog kašnjenja zrakoplova do kojih je došlo nakon dojava o postavljenim bombama, no, hoće li se sve ovo odraziti na ugled tvrtke i povjerenje putnika, još se ne može znati. </p>
<p> »Očekujemo da će bez obzira na ovo, kolovoz biti barem jednako uspješan kao i srpanj, koji je dosad bio rekordan mjesec po broju prevezenih putnika«, zaključio je Janušić. </p>
<p>Istraga o svemu još će potrajati. Njemačke vlasti ispituju vezu između lažnih dojava zrakoplovima Croatia Airlinesa i još tri lažne dojave zrakoplovima Turkish Airlinesa i Lufthanse. Tek kada se utvrdi je li bilo povezanosti između svih tih dojava o bombama u zrakoplovima, znat će se i je li ovo konačan kraj priče o lažnim dojavama.</p>
<p>U svakom slučaju, prijetnje se moraju shvatiti krajnje ozbiljno: ne treba zaboraviti da je i splitska zračna luka tek dan-dva prije zagrebačke dobila dojave o bombama, koje su uslijedile usporedno s novinskim turističkim napisima o »Resniku kao Heathrowu«.</p>
<p>Tomislav Pupačić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Čobanković: Država iduće godine vraća rakete za obranu od tuče</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Država će iduće godine vratiti rakete za obranu od tuče koje se ove godine ne mogu koristiti iz sigurnosnih razloga«, rekao je u srijedu Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na sastanku s predstavnicima udruga povrćara i voćara.</p>
<p>Ministar je pozvao seljake da više koriste subvencirano osiguranje poljoprivrednih usjeva te da se okrenu proizvodnji radno intenzivnih poljoprivrednih kultura - voća i povrća - koje se sada prekomjerno uvozi.</p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, prilagodba hrvatske poljoprivrede onoj u Europskoj uniji zahtijeva žurno mijenjanje strukture poljoprivredne proizvodnje. Primjerice, domaća proizvodnja cvijeća ima poražavajuće rezultate iako je riječ o najintenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji.Vladimir Novotny, predstavnik Nezavisnih hrvatskih seljaka, ponovo je zatražio ostavku Branka Gele, ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, zbog toga što se ove godine, protivno zakonu, ne koriste rakete za obranu od tuče.</p>
<p>Iz Zajednica udruga hrvatskih povrćara napominju da hrvatski proizvođači povrćari, čiji su usjevi ove godine ostali nebranjeni od tuče, nisu spremni za tržišnu utakmicu ne samo sa zemljama EU-a, nego i onima u našem okruženju.</p>
<p>Đurđa Adlešić, potpredsjednica Hrvatskog sabora, zatražila je da se pripremi izvješće za saborsku raspravu na temu uklanjanja crnog tržišta.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Stranke više neće moći nadzirati obavještajne službe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Obavještajne službe, vojska i policija više nikad neće biti politizirane i stranke neće nadzirati njihov rad«, izjavio je u srijedu na Hvaru predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
<p>Medijske napise o smjeni Damira Lončarića s mjesta ravnatelja Obavještajne agencije (OA) zbog pritiska Sanaderove vlade ocijenio je nagađanjima.</p>
<p>»U svakom slučaju, ne radi se o smjeni. Kad bi Lončarić i otišao s ovog mjesta zbog određenih kadrovskih rješenja, on opet neće biti smijenjen. Otići će na drugu zahtjevnu funkciju, ali o tome moramo tek razgovarati«, kazao je Mesić. Dodao je kako očekuje da će se ovu jesen »malo više pozabaviti zakonom o obavještajnim službama«. Mesić je taj zakon ocijenio »relativno dobrim« rekavši da će uz određene izmjene biti još bolji.</p>
<p>Upitan postoji li mogućnost da na mjesto Damira Lončarića dođe trenutačni pomoćnik ministra vanjskih poslova Veselko Grubišić, Predsjednik je odgovorio da ne zna tko će doći na koje mjesto i ponovio da stranke sigurno neće odlučivati o profesionalnosti ili kadrovskim rješenjima u obavještajnim službama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ni Gjakun niti ja nikad nismo imali pristupa ni jednoj jedinoj kuni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski znanstvenik i osnivač Mediteranskog instituta za istraživanje života akademik Miroslav Radman izjavio je u srijedu da je zgrožen anonimnom prijavom koju su po neslužbenim informacijama protiv njega i Luke Gjakuna podnijeli djelatnici Sveučilišta u Splitu tamošnjem Županijskom državnom odvjetništvu.</p>
<p> U telefonskom razgovoru za Hinu akademik Radman je rekao da je zgrožen takvom prijavom i opovrgnuo da je imao ikakvog utjecaja na distribuciju proračunskih sredstava za rekonstrukciju zgrade kod vile Dalmacija gdje će biti smješten institut.</p>
<p> »Takvu anonimnu prijavu može napisati svak protiv svakoga, ali budući da su se isti ljudi potrudili da ona dopre do medija, sasvim sigurno ću pokrenuti pravne mehanizme protiv onih koji su je potpisali«, kazao je akademik Radman, najavljujući i mogućnost kaznene prijave zbog rušenja ugleda i časti ako se ikad dozna tko se potpisao na anonimnu prijavu protiv njega.</p>
<p> Na Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu nije se u srijedu mogla dobiti službena informacija o toj anonimnoj prijavi s obrazloženjem da po zakonu ne smiju davati takve informacije. Neslužbeno se doznaje da su prijavu podnijeli anonimni djelatnici Sveučilišta u Splitu te da u njoj Radmana i Gjakuna optužuju za malverzacije u upravljanju s proračunskim sredstvima od oko deset milijuna kuna koje je Vlada tijekom 2002. i 2003. dala za rekonstrukciju te zgrade. Sporno je navodno oko 30 posto tog novca za koji anonimni podnositelji prijave tvrde da su predstavljali osobni profit. Također se navodi da su s nakanom da se okoriste, Radman i Gjakun odabrali izvođača radove bez javnog natječaja, u poslovnim knjigama prikazali troškove uvećane do 35 posto i time pribavili nepripadajuću korist od najmanje 300.000 kuna.</p>
<p>Na te navode Radman odgovara da je »za sve nadležno Ministarstvo znanosti koje je isključivo i 100 posto upravljalo kompletnim novcem za dograđivanje i popravak zgrade. Natječaji su raspisani od ministarstva, izvođač je izabran od ministarstva. Ni gospodin Gjakun niti ja nikad nismo imali pristupa ni jednoj jedinoj kuni. Nismo dobili niti potrošili ni jednu jedinu kunu iz državnog proračuna«, rekao je akademik Radman.</p>
<p> Rektor splitskog Sveučilišta Ivan Pavić tvrdi da nije bilo moguće prisvojiti novac u prvoj fazi adaptacije Instituta koja je obavljena pod nadzorom Ministarstva znanosti. »Projektnu dokumentaciju je naručilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo je i taj posao platilo izravno projektantskoj kući, pa ni tu ne vidim mogućnost da je netko mogao uzeti bilo koji novac«, dodao je rektor Pavić. </p>
<p>Akademik Radman je naglasio da se neće povući iz projekta te najavio posjetu stranih donatora Institutu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nekim našim visokoškolskim ustanovama cilj zaraditi a ne obrazovati </p>
<p>U visokom obrazovanju razvila se iracionalna konkurencija, koja se očituje u pridobivanju studenata i u otvaranju brojnih ispostava, koje ne podržava kvaliteta obrazovanja/ Strane visokoškolske institucije bez akreditacije i kvalitete u matičnim državama u nas podupiru porezni obveznici, upozorava Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u srijedu je održao konferenciju za tisak o zabrinjavajućem stanju u visokoobrazovnom i znanstvenom sustavu.</p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća tog sindikata Vilim Ribić istaknuo je da znanost i visoko obrazovanje nisu roba nego javno dobro i da stoga ne mogu biti objekt i prostor tržišne utakmice. Pritom je dodao da svi hrvatski građani imaju pravo na jednak pristup obrazovanju. Također je upozorio da u Hrvatsku sve više prodiru profiterske institucije kojima je cilj izvući dobit iz našeg znanstveno-obrazovnog sustava koji je primarno neprofitan.</p>
<p>»Strane visokoškolske institucije bez akreditacije i kvalitete u matičnim državama kod nas podupiru porezni obveznici«, napomenuo je Ribić. Dodao je da se i među domaćim visokoškolskim ustanovama razvila iracionalna konkurencija, koja se očituje u pridobivanju studenata i u otvaranju brojnih studijskih ispostava u manjim gradovima, koje ne podržava kvaliteta obrazovanja.</p>
<p>»To upućuje da su neke naše visokoškolske ustanove profitne jedinice s ciljem da zarade a ne da obrazuju. Ako dođe do erozije našeg javnog obrazovanja, diplome će se izdavati za nešto što nema pokriće u kvaliteti«, rekao je Ribić. Prema njegovim riječima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije zauzelo stav prema tim štetnim pojavama niti štiti nacionalni interes i javno dobro potporom stranim profitnim visokoškolskim ustanovama.</p>
<p>»Konkurencija u visokom obrazovanju nije moguća i tu ne vrijede zakoni tržišta nego je samo poželjna konkurencija znanja i kvalitete obrazovanja«, poručio je Ribić. Pritom je dometnuo da u posljednjih šest mjeseci Vlada nije pokazala jasan stav u kreiranju obrazovne politike. Iste stavove iznio je i predsjednik Sindikata dr. Krunoslav Pisk, istaknuvši kako se »moraju donijeti zakoni dovoljno široki da mogu poticati razvoj, baziran na znanju, u kojem ne bi prevladala komercijalizacija i kratkoročni profitni element«.</p>
<p>Radmanov interes nije materijalni, nego idealistički i znanstveni</p>
<p>Na upit novinara o javnim prozivkama Instituta Ruđer Bošković i anonimnim pismima protiv Mediteranskog instituta Miroslava Radmana u Splitu, čelnici Nezavisnog sindikata znanosti odgovorili su podrškom obama institutima. </p>
<p>»Institut Ruđer Bošković nije ni blizu toliko slaba i trula institucija kao što to neki u javnosti žele prikazati«, rekao je Krunoslav Pisk. Vilim Ribić je izrazio otvorenu podršku Radmanovu institutu, napomenuvši da mu »država treba pružiti svu pomoć jer njegov interes nije materijalni, nego idealistički i znanstveni«. Pritom je upozorio da Radmana iz Hrvatske želi izbaciti grupa ljudi kojima njegov projekt ne odgovara, a u tome joj pomaže i lokalna razina. »Problem je i u lokalnoj razini, možda i nekim djelatnicima Splitskog sveučilišta koji očito smatraju da bi taj novac i njoj dobrodošao«, ocjenjuje Ribić.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040819].
|
