NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040419].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195601 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što ako je netko namjerno izazivao brbljave Amerikanke</p>
<p>Ideja da se žene miješaju s muškarcima iz islamskih zemalja trebala je valjda Srbima i Albancima biti primjer kako se u mješovitim oružanim i policijskim snagama živi snošljivo i surađuje bez obzira na boju kože, vjeru, spol, nacionalnu pripadnost / Jordanski policajac, na primjer, dolazi iz patrijarhalne sredine u kojoj je nezamislivo da žena bez dozvole govori o politici, a američke policajke su naglas pričale o svemu, pa i o Iraku, što je pripadnicima UNMIK-a iz arapsko-islamskih zemalja bila crvena krpa</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Revolveraški obračun kod Kosovske Mitrovice između zatvorskih čuvara koji pripadaju UNMIK-u (međunarodnoj policiji) vrlo je neugodan događaj ravan skandalu. Zapravo, tako nešto još nije viđeno u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda niti drugim sličnim međunarodnim misijama. </p>
<p>Događalo se da se pripadnici različitih nacija posvade, verbalno izvrijeđaju, izmijene koju pljusku, ali uglavnom kada su bili izvan službe i nakon što su potegnuli više od jedne čašice žestokog pića. Češće su bile tučnjave unutar vlastitog kontingenta »mirovnjaka« nego sa susjedima iz neke druge zemlje s kojima se dijelio tabor. Takvi incidenti su se uvijek rješavali tiho i uz drakonsko kažnjavanje da bi se očuvao moral i disciplina među ljudstvom, a ugled misije ostao neokrnjen.</p>
<p>Čak i drastični primjeri nediscipline, kao što je to bio slučaj s dijelom bugarskih vojnika u mirovnoj misiji UN-a u Kambodži 1993. godine, dugo su bili zataškavani jer se šef te misije Yasushi Akashi (poznat i na našim terenima) iz petnih žila potrudio prikriti činjenice o skandaloznom ponašanju pripadnika UN-a.</p>
<p>Konkretno, dio bugarskih vojnika – kasnije se doznalo da su to bili vojnici pod kaznom zbog nekog prekršaja u bugarskim oružanim snagama, »sklonjeni« u Kambodžu, na zaprepaštenje švedskih i njemačkih časnika, koji su zapovijedali misijom – organizirao je mali privatni bordel s bazenom, odajama za masažu, »opuštanje« i sl. </p>
<p>Jednom je prigodom bugarski vojnik na straži (čuvao je hotel visoke kategorije) hladnokrvno pomokrio lokalnog prosjaka koji je dopuzao do njega i molio ga za pomoć. Ista se skupina vojnika uspješno bavila švercom, zanimala se za regionalno tržište drogama svih vrsta (marihuana i hašiš za vlastite potrebe)...</p>
<p>Sve je to bilo moguće jer im je neposredno nadređena bila atraktivna pomoćnica Yasushija Akashija koju je on doveo sa sobom iz Japana (bavila se inače haiku-poezijom i slikarstvom). I njezin plahi šef i ona bili su nedorasli smirivanju skupine vojnika koji su ispekli grubi zanat u tranzicijskom vojnom sustavu. Svi su »nedisciplinirani« bugarski vojnici (koji su na svojim tijelima imali više tetovaža nego cijeli bataljun UN-a oznaka) bez mnogo buke i publiciteta poslani prvim avionom kući što su sve, naravno, platili Ujedinjeni narodi. Nasuprot njima, ostatak bugarskih časnika i vojnika uzorito je do kraja obavljao službu za koju su se prijavili dobrovoljno.</p>
<p>Događaji u zatvorskom kompleksu u Kosovskoj Mitrovici su nešto o čemu se ne može šutjeti. Okolnost da su američke policajke dulje razmjenjivale poruke neprimjerenih sadržaja s marokanskim, pakistanskim i jordanskim policajcima trebala je vodstvo UNMIK-a na vrijeme upozoriti da se sve može izroditi i u nešto mnogo ozbiljnije. Ideja da se vojnikinje ili policajke miješaju s muškarcima iz islamskih zemalja trebala je valjda Srbima i Albancima biti uzor i primjer kako se u mješovitim oružanim i policijskim snagama živi snošljivo, svakodnevno surađuje i obavljaju iste zadaće bez obzira na boju kože, vjeru, spol, nacionalnu pripadnost.</p>
<p>U stvarnosti, netko pametan u KFOR-u i UNMIK-u morao je predvidjeti da npr. jordanski policajac dolazi iz patrijarhalne sredine gdje žena šuti kada muškarac govori i gdje je nezamislivo da žena bez dozvole govori o politici. A američke policajke su stalno naglas »mljele« o svemu, pa i o Iraku, što je pripadnicima UNMIK-a iz arapsko-islamskih zemalja bila crvena krpa: malo po malo rasprave vođene povišenim tonom dostigle su točku ključanja. Užareni je lonac poskakivao i netko je morao pustiti paru. Učinili su to prvi Jordanci. Verbalni argumenti ustupili su mjesto kugli i barutu i pretvorili su se u vatreni obračun i sveopće rešetanje u zatvorskom dvorištu kod Kosovske Mitrovice.</p>
<p>Zatvoreni Srbi i Albanci – uhićeni zbog međunacionalnih sukoba u ožujku – začuđeno su komentirali te nemile prizore: »Zar mi ovdje ne sjedimo zbog nacionalne nesnošljivosti!?!« Hari Holkeri i međunarodna uprava na Kosovu zapravo moraju biti jako sretni ako je riječ samo o spontanom incidentu. Što ako je netko namjerno izazivao brbljave Amerikanke? Što ako je sve organizirao infiltrirani pripadnik Al Qaide ili uvjereni simpatizer Osame bin Ladena koji je prethodno glatko prošao sve sigurnosne provjere?!</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Taji li POA Mesiću da je na tragu Gotovini i Petraču</p>
<p>Teško je procijeniti surađuje li novi ravnatelj POA-e s Predsjednikom kako to propisuje zakon, ili iz Ureda predsjednika žele skrenuti pogled javnosti sa sramotnog »slučaja Turek« na navodne probleme s Podbevšekom</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Iz Ureda predsjednika se neslužbeno žale da ravnatelj Protuobajvještajne agencije (POA) Joško Podbevšek ne dolazi predsjedniku Stjepanu Mesiću i ne podnosi mu izvješća. </p>
<p>Zasad nema naznaka jesu li Mesić ili njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost general Imra Agotić uputili kakav službeni poziv Podbevšeku da se pojavi na Pantovčaku i odgovori na kakva konkretna pitanja. Zato je teško i procijeniti surađuje li novi ravnatelj POA-e s Predsjednikom kako to propisuje zakon, ili iz Ureda predsjednika žele skrenuti pogled javnosti sa sramotnog »slučaja Turek« na navodne probleme s Podbevšekom. </p>
<p>Priča o uhođenju novinara, navodnih stranih tajnih agenata, tzv. domaćeg obavještajnog podzemlja i bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića – koju je potvrdio predsjednik Mesić – nedavno je kulminirala Ostojićevim optužbama na račun donedavnog Mesićeva specijalnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Željka Bagića, bivšeg ravnatelja POA-e Franje Tureka i vlasnika tjednika Nacional Ive Pukanića da su štitili organizirani kriminal.</p>
<p>Kolumnist Jutarnjeg lista Ivan Zvonimir Čičak gotovo je zatražio Mesićev opoziv nakon Ostojićeve tvrdnje. Istina, moguće predsjedničke ambicije Ivana Zvonimira Čička mogu biti motiv traženja Mesićeve odgovornosti u »slučaju Turek«, ali to ne isključuje utemeljenost propitivanja Predsjednikove pozicije u odnosu na moguću spregu tajnih službi i organiziranog kriminala. </p>
<p>Krugovi bliski Uredu predsjednika neslužbeno prenose da je i Željko Bagić, formalno marginalizirani predsjednikov savjetnik, odlučio – poput Pukanića – tužiti Ostojića, a u sporu će ga zastupati odvjetnik Čedo Prodanović. </p>
<p>Svojevrsnu ogradu od Ostojića izrekao je ovih dana i bivši premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan. Izvor blizak Iblerovu trgu kaže da se Ostojićev istup dogodio u nezgodno vrijeme, uoči avisa Europske komisije, čemu baš ne idu u prilog priče o upletenosti vrha hrvatske vlasti u »slučaj Gotovina«, ali i neke druge slučajeve s ruba kriminala. »Račan trenutno podupire Sanadera u nastupu prema EU jer bi dodatno približavanje Hrvatske toj organizaciji potvrdilo ono što je poduzimala njegova vlada«, otkriva taj izvor.</p>
<p>Ipak, može se pretpostaviti da je Ostojić imao argumente za svoju oštru tvrdnju i da će sukob argumenata u sudskim procesima u tom povodu biti jako zanimljiv.</p>
<p>Vezano uz neslužbene žalbe o nesuradnji ravnatelja POA-e s predsjednikom Mesićem, treba reći da Mesić može potaknuti organiziranje sjednice Koordinacije za tajne službe koju čine njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Imra Agotić, predstavnik Vlade zadužen za tajne službe, tri ravnatelja tajnih službi i predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Predsjednik može organizirati i sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, te zajedno s premijerom Sanaderom i nadležnim ministrima raspraviti Podbevšekove dužnosti prema predsjedniku Republike. </p>
<p>Iz krugova bliskih Vladi pak neslužbeno se može doznati da je POA intenzivno angažirana na slučajevima Petrač i Gotovina i da je teško doznati konkretnije informacije o dosadašnjim koracima u tim pravcima koje je ta agencija poduzela.</p>
<p>Poučeni prošlogodišnjim iskustvima u »slučaju Gotovina«, kad je i predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov izjavljivao da javnost ne treba biti zabrinuta za razvoj situacije s Gotovinom (jer su naše tajne službe s njim u kontaktu), te curenjem informacija u prvim danima istrage o otmici sina umirovljenog generala Zagorca, u Vladi su odlučili što više ograničiti curenje informacija.</p>
<p>Tako je gotovo nemoguće provjeriti jesu li agenti POA-e ili krim-policajci prošli četvrtak pretresli stana bivšeg saborskog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa na zagrebačkoj Šalati.</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun demantira tu vijest, a Ljubo Ćesić Rojs ne odgovara na novinarske pozive, iako se neslužbeno doznaje da se, s tim u vezi, već požalio nekim međunarodnim organizacijama.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bauk velike koalicije u glavama stranačkih nezadovoljnika </p>
<p>Mogućnost velike koalicije danas se veže uz približavanje Europskoj uniji pa se stoga Sanderu imputiraju koalicijska šurovanja ako u lipnju Hrvatskoj ne ishodi status službenog kandidata i početak pregovora o ulasku u EU / Zašto bi u tom slučaju Račan pristao kroz koaliciju »spašavati« Sanadera, umjesto da žestokom kritikom njegove politike pokuša podići na prošlim izborima narušen rejting SDP-a? / Ako pak Sanader dobije i europsku bitku i lokalne izbore u barem nekom od većih gradova u kojima dosad nije vladao, razloga za koaliranje s Račanom neće uopće biti</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Optužba da spremaju veliku koaliciju – službeno savezništvo HDZ-a i SDP-a – postala je omiljeno sredstvo napada na vođe dviju najjačih stranaka. Radi spašavanja svojih predsjedničkih fotelja oni su spremni prevariti birače i izdati stranačke interese, optužuju ih njihovi stranački protivnici i/ili vječni nezadovoljnici. </p>
<p>Nakon što je HDZ izgubio izbore 2000. Sanaderovi protivnici su, uoči unutarstranačkih izbora, otvoreno prozivali Sanadera zbog navodnog tihog koaliranja sa SDP-om ili čak namjere da se u to i službeno upusti. Danas je u sličnoj poziciji Ivica Račan, pred kojim su također prvi unutarstranački izbori nakon poraza na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Račan je, doduše, u nešto povoljnijoj poziciji nego Sanader 2000., jer u stranci nema pravog opasnog protivnika, dok je Sanaderu konkurirao tada još vrlo moćan Ivić Pašalić. Stoga i procjene o mogućnosti velike koalicije i uvjetima pod kojima je ona ostvariva i dolaze od SDP-ovaca koji nemaju ni izbliza tako jako uporište u stranci kao što je to svojedobno u HDZ-u imao Pašalić. O direktnim i indirektnim načinima da se vođa napadne putem medija da se i ne govori. Račan se, k tome, odavno iz stranke riješio i onih koji su tvrdili da bi velika koalicija doista mogla biti dobra ideja, na primjer Zdravka Tomca.</p>
<p>Teorijski, velika je koalicija doista moguća i u nekim slučajevima potrebna. Zato ni Račan niti Sander ne isključuju potpuno tu mogućnost kad ih novinari o tome pitaju. Ipak su oni političari velikog kalibra koji jako dobro znaju da u politici nikada ne treba reći nikad.</p>
<p>Veliku koaliciju smo već imali u vrijeme Vlade nacionalnog jedinstva s premijerom Franjom Gregurićem. Bilo je to doba rata, dakle stvarne i velike ugroženosti opstanka države. No, Hrvatska je danas jako daleko od tako kritične točke za nacionalne interese.</p>
<p>Stoga se mogućnost velike koalicije danas veže uz približavanje Europskoj uniji, jedino pitanje koje sada javnost doživljava kao cilj vrhunskog strateškog značenja za budućnost nacije. Pa se stoga Sanderu imputiraju koalicijska šurovanja ako u lipnju Hrvatskoj ne ishodi status službenog kandidata i početak pregovora o ulasku u EU.</p>
<p>Zašto bi u tom slučaju Račan pristao kroz koaliciju »spašavati« Sanadera, svog najvećeg protivnika, umjesto da žestokom kritikom njegove politike pokuša podići na prošlim izborima narušen rejting SDP-a? Esdepeovac Pavle Kalinić, koji ne krije uživanje u ulozi stranačkog enfant terriblea, smatra da je to moguće ako SDP na lokalnim izborima sljedećeg proljeća izgubi u gradovima koji su mu do sada bili najjača uporišta.</p>
<p>Tako bi, prema toj verziji, Sanader i Račan jedan drugome spašavali predsjedničke fotelje umotavši taj manevar u blještavi celofan zaštite nacionalnog interesa koji je ugrožen zbog usporavanja približavanja EU.</p>
<p>No, ta teorija drži vodu samo ako se ne uzme u obzir tajming glavnih pretpostavki da se ona ostvari. Ako Sanaderova europska ofenziva ne donese (sve) željene plodove, teško je očekivati da će na lokalnim izborima ponoviti trijumf parlamentarnih, bez obzira na to što gradska vodstva nemaju s time nikakve veze. Račan će u tom slučaju ipak moći tvrditi da dobro vodi stranku i koalicija mu neće biti potrebna za spašavanje predsjedničke fotelje. </p>
<p>Ako pak Sanader dobije i europsku bitku i lokalne izbore u barem nekom od većih gradova u kojima do sada nije vladao, razloga za koaliranje s Račanom neće uopće biti. Osim u glavama onih kojima je bauk velike koalicije jedino preostalo sredstvo za »podbadanje« svojih stranačkih vođa.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li odzvoniti lihvarenju </p>
<p>Nakon svih loših iskustava, Zakon o zateznim kamatama trebao bi na ozbiljnu reformu, no nije sigurno u kom će pravcu krenuti ta promjena / Ako reforma ukine mogućnost pripisivanja kamata uz glavnicu, neće li to dovesti do bahatog ponašanja dužnika čije će neplaćanje na taj način biti stimulirano?</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Vlada je najavila izmjene Zakona o zateznim kamatama. Razloga ima mnogo, posebno u nekim aktualnim sudskim predmetima koji su ili u fazi dovršenja glavne rasprave ili u fazi ovrhe. Međutim, Zakon najprije mora proći saborsku proceduru u kojoj će se zakonodavac izjasniti o autentičnom tumačenju njegovih odredbi. A to tumačenje može dati Odbor za financije.</p>
<p>Naime, predlagač toga zakona može biti samo Ministarstvo financija. Mogu biti i saborski zastupnici i njihovi stranački klubovi, ali prijedlog svejedno završava na istom saborskom tijelu. </p>
<p>Saborska procedura spomenuta je zato što je izmjenu toga zakona pokrenula ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Prije nekoliko godina je današnja predsjednica DC-a tražila da se Zakon o zateznim kamatama izmijeni da bi se izbjegla lihvarska dimenzija njegove primjene.</p>
<p>Najnoviji primjer tog lihvarenja je slučaj 1100 kuna duga Zagrebačke banke Andriji Kovačeviću, koji je tijekom pravosudnog rješavanja spora narastao s kamatama na oko 170 milijuna kuna. </p>
<p>U međuvremenu potaknuto tim slučajem Državno je odvjetništvo nekoliko puta upozoravalo da se postojeći zakon ne primjenjuje. U predmetima koje su tužitelji obrađivali redovito se događalo da država kao vjerovnik plaća zatezne kamate po lihvarskih stopama, a kao dužnik ih naplaćuje po znatno manjim iznosima. Mladen Bajić i njegova ekipa poslali su dopise i Ministarstvu financija, Vladi i financijskim institucijama. Međutim, rezultat je bio nikakav. </p>
<p>Sad bi se, nakon svih loših iskustava, Zakon o zateznim kamatama ipak trebao naći na ozbiljnoj reformi. No, kako se sada čini, nije sigurno u kom će pravcu krenuti ta promjena. </p>
<p>Hoće li se nakon godinu dana primjene tzv. konformne metode obračuna koristiti proporcionalna metoda ako dug u 365 dana nije namiren? Financijaši su, naime, zbunjeni činjenicom da se proporcionalna metoda »primjenjivala« tako da bi se kamate pripisivale glavnici i u sljedećoj godini dugovanja smatrale »novom glavnicom«. Tako je i bilo moguće da se 1100 kuna duga jedne banke pretvori u 170 milijuna kuna. Ako reforma zateznih kamata ukine mogućnost pripisivanja kamata uz glavnicu, neće li to dovesti do bahatog ponašanja dužnika čije će neplaćanje na taj način biti stimulirano? Netko je od stručnjaka izračunao da bi zatezne kamate bez dosadašnje lihvarske dimenzije mogle biti isplativije od nominalnih kamata.</p>
<p>Iskušenja promijenjenog Zakon o zateznim kamatama time ne prestaju. Prvo je na Ustavnom sudu. Što ako se, kažu skeptici, uvede retroaktivna primjena zakona na pravomoćne ovrhe unatrag pet godina? Vjerovnici, dakle poduzeća, banke, država, pojedinci mogli bi Ustavnom sudu tužiti tu zakonsku odredbu. Naime, Ustav brani retroaktivnost i zakona i svake njegove pojedine norme. </p>
<p> Drugo iskušenje bi moglo uslijediti kad se primjenom izmijenjenih odredbi o zateznim kamatama pokaže da takav obračun kamata ne odražava realnu naknadu za korištenje novca. A kamata i jest instrument zaštite vjerovnika od gubitka vrijednosti posuđenog iznosa u odnosu na vrijeme kad će mu taj dug biti naplaćen. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbol je izmjenu Zakona spomenula nekoliko puta, što znači da je u državnom vrhu čvrsto odlučeno da će se pitanje zateznih kamata riješiti na bolji način nego dosad. A i sva bi spomenuta iskušenja mogla biti daleko manja ako bi se u proces promjene pravila kamatne igre uključili i oni stručnjaci koji su zasad po strani.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kugina kuća nogometa</p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Tko će raskužiti tu kuginu kuću hrvatskoga nogometa koji poprima najgore manire iz najgorih vremena jugo-fudbala? Tko će se suprotstaviti šakama kojima se brani regularnost prvenstva? Tko će se suprotstaviti bokserima na novinarsku istinu? Tko će osloboditi nogomet teških optužbi i još težih insinuacija i vratiti elementarno povjerenje u ono što se sve malobrojnijoj publici prodaje pod poštenu i pravednu sportsku borbu? </p>
<p>Pitanja nisu nova, samo se ciklički ponavljaju iz godine u godinu. Mijenjaju se jedino vremena i poneki ljudi, običaji i sredstva ostaju isti, baš kao i količina licemjerja, nezamjeranja, interesa, straha i osobnih aranžmana koji uvijek nadjačaju ljudski poriv da svaki zločin, pa i »sportski«, zaslužuje kaznu. </p>
<p>Prvi ovogodišnji dugi crni tjedan žalosnog nam nogoloptanja otvoren je Štimčevom pljuskom sucu u tunelu riječkoga stadiona, a svoj je finale imao u subotu krvničkim napadom bokserom maskiranog muškarca podno zapadne tribine stadiona u Maksimiru na novinara Sportskih novosti što godinama piše upravo o hrvatskom nogometu. U međuvremenu se, od pljuske sucu do boksera u novinarsku glavu, na nogomet natovario takav silan teret novih javnih i polutajnih insinuacija i optužbi, da je od jedne lijepe i uzbudljiva sportske igre ovdje ostao samo okvir za prijevaru i mržnju! Dugovanja državi i igračima, nelegalna poslovanja preko dvostrukih računa, pljačkanje klubova iznutra za osobnu korist prigodom prodaje nogometaša u inozemstvo, tajni računi i crni fondovi za nečasne izdatke, navodni sudački »capo« koji nadzire sve suce i drži banku u koju, opet navodno, svake sezone stiže crni klupski novac za usluge »ljudi u crnom«, lokalni šerif koji navodno ulazi u svlačionicu i prijeteći upozorava nogometne napadače da ne bi slučajno zapucali prema suparničkoj branki..., težak je teret koji je najpopularniju igru na svijetu kod nas prikovao za dno. </p>
<p>Ni jučer nije bilo, baš kao što ni danas nema, ni društvene snage ni pojedinačne hrabrosti da se imenuju i kazne i provoditelji i nalogodavci nečasnih i prljavih rabota. Danas više nema ni medijske istoglasnosti pri prepoznavanju dobra i zla. Jer, kada najpopularnije pero hrvatskoga sportskoga novinarstva, a inače rodonačelnik svojevrsnoga linča javnih osoba iz svijeta sporta, roni danas suze zbog medijskoga linča na Štimca i smatra utemeljene novinske napise o Hajdukovu »janjetu« uvredljivijim od pljuvačke Štimčeva brata na vlastitome obrazu, onda proizlazi da je bokser u novinarovu glavu pravi put u borbi za istinu u hrvatskom nogometu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tko i kako vlada Srbijom</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Otkad je preuzeo položaj, srbijanski premijer Vojislav Koštunica diktira vlastita pravila igre koliko god mu okolnosti dopuštaju. Dvojicu dužnosnika državne zajednice preostalih iz Đinđićeva vremena – ministra obrane Borisa Tadića i vanjskih poslova Gorana Svilanovića – ovih je dana zamijenio osobama vladajuće koalicije, Prvoslavom Davinićem i dobro poznatim Vukom Draškovićem. Nadalje, unatoč razumnim sugestijama da bi demokratski blok trebao imati zajedničkog kompromisnog predsjedničkog kandidata koji bi se mogao nositi s radikalom Tomislavom Nikolićem, Koštunica je donio možda pogubnu odluku o vlastitom kandidatu, stranačkom potpredsjedniku relativnog ugleda Draganu Maršićaninu.</p>
<p>Također, premijer je nedavno bez problema među radikalima i socijalistima skupio kritičnu masu glasova za zakon o financiranju obrane i obitelji haaških optuženika i time svjesno izazvao dodatan oprez u uredima Europske unije. Istina, taj će zakon najvjerojatnije biti poništen, ali ostaje dokaz da je Koštunici Haaški sud zadnja rupa na svirali, kao i da je dovoljno tašt da povlači kontraproduktivne poteze iako zna da će ih morati korigirati. Pogotovo kad je u pitanju suradnja s Haagom kao ključ za integracijske procese, uključivanje SiCG u Partnerstvo za mir i Proces stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>Unutarnja politička borba u Srbiji srozana je na vrlo niske grane višegodišnjim gotovo neprekidnim predizbornim kampanjama, a sada i zauzimanjem oštrih pregovaračkih pozicija u vezi s Kosovom. Razina dijaloga, osvetoljubivosti i prijetnji suparnika – u stilu da će se, primjerice, »pojesti za doručak« – promatračima sigurno ne izgledaju kao europski politički dijalog. Javna scena, kojom dominiraju radikali, puna je grubih uvreda, a političari se u opskurnim novinama obračunavaju oko svoje uloge u prošlosti i polemiziraju isključivo o tuđim pogreškama, kolaboraciji i denunciranju. O budućnosti se i dalje u Srbiji malo govori, skepsa prema Zapadu je golema premda se istodobno od njega očekuje razumijevanje, ekonomska pomoć i donacije. </p>
<p>Kad u Srbiji politika i napravi korak naprijed, obično slijede dva natrag. Bez obzira na povremene pomake, Srbija je još jako daleko od toliko željenog cilja da bude faktor stabilnosti na Balkanu, a dodatni razlog tomu daje i aktualno državno čelništvo koje, vidi se iz Koštuničinih manevara, unosi dodatnu zabunu, nesigurnost i neslogu u tzv. demokratski blok i širi vrata radikalizmu i izolacionizmu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nova hrvatska renesansa</p>
<p>Hrvatska baština jedan je od evidentnih pokazatelja tisućljetne ugrađenosti Hrvatske u Europu/ Kao što su izložbe »Karlo Veliki i stvaranje Europe« te »Europa Anžuvinaca« pokazale političku uvjetovanost kulturološke povezanosti europskih zemalja u dalekoj nam prošlosti, tako i izložba »Renesansa u Hrvatskoj« ukazuje na povijesnu uvjetovanost suvremenih političkih odnosa za što izravan poticaj daje renesansa/ Ta je izložba označila ne samo novu renesansu u hrvatsko-francuskim odnosima, nego i u kući ujedinjene Europe </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Na samom početku trećega tisućljeća u Hrvatskoj je prevladavalo mišljenje da treba prekinuti sa svim povijesnim izložbama hrvatske baštine koje se označavalo gotovo pogrdno kao »pasatizmi« što previše uzdižu nacionalnu prošlost. U strahu od te povijesne utemeljenosti hrvatske umjetnosti, a još više državnosti, s onim ironijskim odnosom prema »stoljeću sedmom«, isticala se potreba samo za suvremenim umjetničkim izričajem, a još više alternativnim, ma što to značilo. U takvim okolnostima sve što je sezalo u prošlost dalju od 20. stoljeća dobivalo je etiketu negativno obilježenog »stoljeća sedmog«. Takvo »uskogrudno« gledanje na vlastitu baštinu dio koje je u slijedu, naravno, i ona suvremena, ovih je dana izgubilo, još jednom, svoje klimavo uporište.</p>
<p>Dijelom Europe, kojoj je Hrvatska od samih svojih početaka pripadala, u novim okolnostima ujedinjene Europe, u kulturološkom smislu ne postaje se samo suvremenošću, nego i povijesnošću iz koje ta suvremenost u logičnom tijeku razvoja proizlazi. Jer upravo se povijesnošću dokazuje kontinuitet tisućljetne utkanosti hrvatskoga prostora u europski kontekst. A umjetnost, odnosno hrvatska baština jedan je od evidentnih pokazatelja ugrađenosti Hrvatske u Europu. Upravo su to već pokazali veliki europski izložbeni i kulturološki projekti »Karlo Veliki i stvaranje Europe« i »Europa Anžuvinaca« u kojima je Hrvatska znatno participirala svojim umjetničkim blagom iz tih povijesnih razdoblja. </p>
<p>A sada, Hrvatska se u jedinom muzeju renesanse na svijetu - francuskom Nacionalnom muzeju renesanse u dvorcu Écouen kraj Pariza - predstavlja samostalno izložbom »Renesansa u Hrvatskoj« pokazujući Europi kako je u trenutku kada je tu Europu, kao predziđe kršćanstva, branila od najezde Turaka, i kada je u tim dramatičnim okolnostima drastično svedena na reliquiae reliquiarum, ne samo ostajala dijelom te ugrožene Europe, nego je imala snage biti i jednom od prvih nositeljica renesansnoga stila, istodobno s Italijom. Otkrivajući Europi te povijesne činjenice, izborom remek-djela renesansne umjetnosti u Hrvatskoj, jer joj one dosad uglavnom nisu bile poznate (pa ni ugrađene u preglede europske povijesti umjetnosti), ta hrvatska izložba u Francuskoj poljuljala je primat talijanske renesanse, na što je posebno upozorio i Alain Erlande Brandenburg, direktor Nacionalnog muzeja renesanse u dvorcu Écouen i s dr. Miljenkom Jurkovićem autor koncepcije izložbe.</p>
<p>Ali to nisu jedini efekti te izložbe. Ona istodobno označava i novu renesansu Hrvatske ne samo u odnosima Hrvatske i Francuske, nego i Hrvatske i Europe. Kao što su, naime, izložbe »Karlo Veliki i stvaranje Europe« te »Europa Anžuvinaca« pokazale političku uvjetovanost kulturološke povezanosti europskih zemalja u dalekoj nam prošlosti, tako i izložba »Renesansa u Hrvatskoj«, osim što kao i prethodne, u kontinuitetu, dakle i renesansnom procvatu Europe, potvrđuje svoje europske temelje, ukazuje na povijesnu uvjetovanost suvremenih političkih odnosa za što izravan poticaj daje povijesna renesansa. </p>
<p>Tome je pridonijelo pokroviteljstvo dvaju predsjednika: francuskoga Jacquesa Chiraca, i hrvatskoga Stjepana Mesića, koji su u toj izložbi prepoznali njezino europsko značenje i ulogu Francuske i Hrvatske u stvaranju potpunije povijesne slike Europe. Jer Francuska je tom izložbom omogućila afirmaciju povijesne istine o renesansi u Hrvatskoj, a Hrvatska je preko Francuske još jednom upozorila na hrvatsku neprijepornu pripadnost Europi. U tom kontekstu se riječi hrvatskoga predsjednika na otvorenju izložbe - »Hrvatska se vraća kući« - mogu shvatiti simboličkima, jer Hrvatska je oduvijek u Europskoj kući. Samo je u njoj bila u nekom zakutku. Zato je Mesić s pravom upozorio na negdašnju harmoničnost odnosa u toj kući, na koju izložba skreće pozornost, a koja se i njome ponovo uspostavlja. </p>
<p>U takvom ozračju zbili su se i susreti Chirac-Mesić, pa je hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić dobro uočio novu renesansu u odnosima Francuske i Hrvatske, a francuski ministar kulture Renaud Donnedieu de Vabres naznačio i novu renesansu u Europskoj kući istaknuvši da izložba »Renesansa u Hrvatskoj« ujedno označava svojevrsni doprinos ulasku Hrvatske u Europsku uniju. U trenutku kad Hrvatska očekuje avis za prihvaćanje kandidature u Europsku uniju, ta izjava doista kao da naviješta obnovu odnosa u Europskoj kući, upravo onakvih kakve je donijela u 15. stoljeću renesansa humanistički se okrećući uzorima antike potvrđujući tako povijesnu uvjetovanost razvoja kulture i umjetnosti, koja se neminovno, kao što vidimo, zrcali i u politici.</p>
<p>Stoga se može reći da je odabrani termin otvaranja izložbe bio gotovo proročki predviđen. A sama izložba potvrđuje opravdanost prezentiranja hrvatske povijesne baštine u europskim kulturnim i političkim središtima u kojima se ona ne očitava kao pasatizam nego učvršćuje nekoć postavljene europske temelje u suvremenoj Kući Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Izmjene Kaznenog zakon kao pravni catering</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Dva će se prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona naći na saborskom dnevnom redu. Prvi, Vladin prijedlog koji je nedavno predstavila Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa, izradio je dr. Željko Horvatić. Drugi, prijedlog Kluba SDP-a (čiji je sadržaj suspendiran odlukom Ustavnog suda jer za njega nije glasao dovoljan broj saborskih zastupnika), bivša je ministrica Ingrid Antičević Marinović izradila uz pomoć dr. Petra Novoselca.</p>
<p>Oba su stručnjaka s katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bliskost iste katedre ne izgleda tako »bliskom« kad se usporede navodi iz dvaju zakonskih prijedloga o istoj materiji. Novoselec je u »svojoj« verziji KZ-a napisao da posjedovanje »jointa«, tabletice droge ili nekoliko grama drugih narkotika nije kazneno, nego prekršajno djelo. Horvatić pak smatra da je i tako mala količina droge kazneno djelo, iako se uhvaćena osoba može braniti time da je to količina namijenjena osobnoj uporabi.</p>
<p>Novoselec je u svojoj verziji tražio da ostane kazna zatvora za klevetu počinjenu objavom neistinitog članka u medijima. Horvatić traži da se kazna zatvora za to djelo ukine da bi se smanjio pritisak na novinare i omogućio razmah slobode medija.</p>
<p>Novoselec je u KZ upisao odredbu o doživotnom zatvoru za najteža kaznena djela. Horvatić to briše i predlaže rješenje o dugotrajnom zatvoru. Novoselec je među inkriminacije koje zaslužuju kaznenopravnu reakciju ubrojio i djela pomaganja nakon počinjenog djela organiziranog kriminala. Horvatić tu inkriminaciju uopće ne spominje.</p>
<p>Za Novoselca i »njegovu ministricu« izmjene u oblasti gospodarskog kriminala su ključne i naslanjaju se na rješenja koja afirmiraju oštrije sankcije za gospodarski kriminal i produžuju rokove zastare za djela počinjena u vrijeme pretvorbe i privatizacije. Horvatić i »njegova ministrica« smatraju da bi taj dio KZ-a trebalo reformirati u drugoj fazi izmjena i dopuna kaznenih paragrafa.</p>
<p>U oblasti radnopravnog kriminaliteta Horvatić govori o kaznenom djelu vlasnika zbog uskrate prava na plaću, a Novoselec to zove »nezakonitom uskratom prava na isplatu plaća«.</p>
<p>Bivša ministrica, gurajući svoj »stari« zakonski prijedlog u hitnu proceduru, tvrdi da nije kolegijalno što je radna skupina ministrice Škare Ožbolt prepisala rješenja o zločinima protiv čovječnosti i zapovjedne odgovornosti iz »njenog« prijedloga. Aktualna ministrica u predstavljanju »svojeg« prijedloga to uopće ne spominje.</p>
<p>Zašto je razlika u sadržaju prijedloga istoga zakona bitna za dvojicu profesora kaznenog prava? Prvo, zato što su obojica nastavnici na istoj kaznenopravnoj katedri. Drugo, zato što su obojica ispunjavala naloge dviju ministrica pravosuđa unoseći u kaznenu znanost neprihvatljivu činjenicu da se jedna istina o istome mora bojiti drukčijim bojama samo zato što je riječ o dva različita (stranačka) mandata na istome, ministarskom mjestu.</p>
<p>Tim više što se, poznato je iz parlamentarne rasprave, o svim tim pitanjima lani raspravljalo u Saboru. SDP i njegovi koalicijski partneri zalagali su se za rješenja koja su i upisana u »varijantu Novoselec«. U istoj saborskoj raspravi HDZ je zagovarao suprotna mišljenja, ista ona koja je »novi« profesor upisao u prijedlog izmjena i dopuna koji gura Sanaderova vlada. Istodobno, dok se lome stranačka koplja zbog Kaznenog zakona, katedra kaznenog prava na zagrebačkom pravu nije provela svoju, doktrinarnu raspravu, da se vidi što jest, a što nije. Od usklađivanja s europskim kaznenim zakonodavstvom pa do usklađivanja profesorskih mišljenja o istome.</p>
<p>Ovako, dva zakonska prijedloga izgledaju kao »stranačka rješenja«. Pri čemu su profesori, teoretičari, na čelu dvije radne skupe ispali manje stručnjacima, a više »pravnim cateringom«: donosimo po narudžbi.</p>
<p>S tog stajališta uopće nije važno koji će projekt kaznenopravne reforme proći. Iza rezultata saborske rasprave ostat će gorak okus da su na dvije časne profesorske toge dvije stranke stavile svoje bedževe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Napokon odzvonilo lihvarima, toj kriminalnoj praksi</p>
<p>Dobra je vijest da će oni koji su svoje dugove preplatili moći sudskim putem zahtijevati povrat svojeg novca ili imovine. Valja čestitati hrabrim i poštenim ljudima u Vladi koji su se založili za takve promjene. Pravda u službi pravednosti cilj je svake pravne države... Lihvar je samo trebao Boga moliti da mu dužnik što kasnije vrati novac, jer to je najbolje oročen novac</p>
<p>LJILJANA MATKOVIĆ-VLAŠIĆ</p>
<p>Uspostavljanje pravne države dugotrajan je i mučan proces, ali nužan za normalan razvoj svakog društva. Kada bi se ljudi služili zdravom logikom i pravednošću, što je zapravo tijesno povezano, naše bi se sudstvo oslobodilo većine slučajeva koji ga nepotrebno opterećuju. Zakoni u službi pravednosti jedini su pravi zakoni. Zato treba od sveg srca pozdraviti Vladinu inicijativu da se uvede red tamo gdje ga dosad nije bilo. </p>
<p>Svakom poštenom čovjeku dizao se tlak u žilama kad bi u tisku čitao kako su neki ljudi, zbog koji put i neznatnih dugova, pali na prosjački štap, jer su hipoteke bile u nesrazmjeru s visinom duga, a zatezne kamate određene tako da su vjerovnici mnogostruko umnožili svoj posuđeni novac. </p>
<p>Biti lihvar, kamatar ili zelenaš - taj soj ljudi ima čak tri naziva u hrvatskom jeziku - postalo je jedno od najunosnijih zanimanja. Lihvar je samo trebao Boga moliti da mu dužnik što kasnije vrati novac, jer to je najbolje oročen novac. Dok su mnogi štediše gubili svoje uloge u bankama koje su propadale, lihvarima se to nije događalo jer njihove su »banke« bili dužnici čija je propast zapravo značila »vjerovnikov« veliki profit. </p>
<p>Sada čitamo u dnevnom tisku da će napokon odzvoniti toj nepravednoj, zapravo kriminalnoj praksi. Kamate će se određivati razumno. Istina je da su visoke zatezne kamate u velikoj mjeri provodile i naše banke. Razumljivo je da usluge treba plaćati, pa tako i usluge banaka i svakog vjerovnika. Posuditi novac bez dvojbe je usluga. Ali naplatiti tu uslugu tako da »vjerovnik«, bolje reći lihvar, na njoj zaradi više nego što to mogu visokostručni ljudi mukotrpnim radom u istom vremenskom razdoblju, ne samo da je apsurdno i nelogično, nego upravo vapi u nebo svojom nepravednošću.</p>
<p>I sama sam imala prilike vidjeti kako to izgleda: lihvar, osiguran hipotekom, ne priznaje ono što je godinama uredno primao od svog dužnika, a taj iznos jednak je samoj glavnici. Sud bi se, normalno, trebao zapitati kako to da on nije prije tužio svojeg dužnika. Odgovor bi bio jasan: dok je dužnik uredno mjesečno plaćao lihvarske kamate, nije bilo potrebe da ga tuži. Velika hipoteka priječila je dužniku da raspolaže svojom imovinom, što bi mu omogućilo da se na vrijeme riješi svojeg duga. Lihvaru sve to nije dostatno, nego mirno gleda kako na bubanj odlazi vrijedna nekretnina koja će, zahvaljujući neopravdano visokim zateznim kamatama, obilato umnožiti njegov posuđeni novac čiju je glavnicu već zapravo dvaput primio.</p>
<p>Ovaj primjer, nažalost, nije usamljen, ali, srećom, barem u ovom slučaju, sud još nije rekao svoju posljednju riječ. </p>
<p>Mislim da bi takvu vrstu »vjerovnika« trebalo primjereno kažnjavati, a ne nagrađivati kao dosad. Dobra je vijest da će oni koji su svoje dugove preplatili moći sudskim putem zahtijevati povrat svojeg novca ili imovine.</p>
<p>Valja čestitati hrabrim i poštenim ljudima u Vladi koji su se založili za takve promjene. Pravda u službi pravednosti cilj je svake pravne države. Dakako, pravednost je nepoželjna i gorka za nepoštene i sebične ljude, jer nije u službi njihovih uskih interesa. S takvim će ljudima, nažalost, pravosuđe morati imati posla. Njima će, nadamo se, ipak jednom postati jasno da ne samo što nije ljudski, nego da se i ne isplati tuđu nevolju koristiti za vlastiti probitak.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, članica Alijanse za pravnu državu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Pasija«: Snaga kršćanske poruke protiv sijača korova</p>
<p>Čitavo vrijeme, možda mjesecima ili godinama, oni pišu i djeluju protiv Crkve. Crkva i sama u nekim dijelovima svijeta proživljava duhovnu krizu, a onda se pojavi jedan film koji snažnom dojmljivošću potakne, osobito kršćane, da duhovnu i kristološku dimenziju svojega života žive predanije. Time se sav trud propovjednika antikršćanskog totalitarizma ruši kao kula od karata. Jer, kada neki projekt vodi Duh Sveti, on će se i pobrinuti da plodovi toga projekta donesu određene plodove / Mel Gibson išao je u projekt »Pasije« pod rizikom da će proigrati vlastitu karijeru, ali ostao je dosljedan svojim principima. Bog je bio s njim, krijepio ga, hrabrio ga i nadahnjivao, i to je divan pokazatelj da on sve na dobro okreće onima koji ga ljube</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Mel Gibson, režiser »Pasije«, svojim se djelom apsolutno dokazao kao uvjerljiv i dinamičan sijač evanđeoske riječi u srca ljudi, a time je uspio približiti Kristovu otkupiteljsku ljubav današnjem čovjeku. Za njega, kao osobu, mogli bismo reći da je neka vrst paradigme zakonitosti čovjekove nutrine i duhovnog svijeta da svaka kušnja, nutarnja muka i egzistencijalni problemi koje čovjek osjeti, ako ih ispravno usmjeri prema Kristu, urode predivnim plodovima i rezultatima. </p>
<p>Nepobitna je činjenica da oni ljudi koji su bili na moralnom, duhovnom i životnom dnu, nakon što spoznaju Krista, postaju jedna vrst duhovnih velikana. U ovom slučaju Mel Gibson je i te kako svjestan nadahnuća kojim je bio prožet, jer i sam svjedoči da je »film vodio Duh Sveti«. Plodovi određene duhovne muke iz koje se ulazi u intimno sjedinjenje s Kristom uvijek su djelotvorni, jer djelovati prožet Njegovom snagom i zračiti nadahnut Duhom Svetim u svemu onome što činimo nikad ne može biti promašaj, nego ispravno navjestiteljsko opredjeljenje. </p>
<p>Film »Pasija« dubok je i pronicljiv splet divnih ideja i detalja, dojmljiv je zbog dosad najizraženije Kristove patničke dimenzije, ali ima u sebi i snažnu euharistijsku i marijansku nit. »Pasija« ima teološku dubinu nabijenu snažnim katoličkim usmjerenjem. Euharistijska nit je doista fascinantna, jer se u njoj samoj isprepleću kroz prizore filma žrtvalačka i gozbena dimenzija euharistije. </p>
<p>Dok Isus trpi i podnosi za nas žrtvu ljubavi i predanja, flashback nas vodi u dvoranu Posljednje večere, događaj ustanove euharistije, i time se rasprostiru dva neodvojiva segmenta euharistije - žrtva i gozba. Euharistija nas oblikuje i odgaja da naš život bude žrtva za bližnjega. Gozbeno zajedništvo pomaže kršćaninu da bar djelomično može biti poput Krista. Marijanska nit također je fascinantna kroz neprestanu prisutnost najveće žene u povijesti čovječanstva - Majke Božje - kroz stadije Kristove muke. </p>
<p>Euharistijska i marijanska nit govore nam o predivnom ultrakatoličkom usmjerenju filma koji ne može ništa drugo nego potaknuti čovjeka na dublje promišljanje vlastite egzistencije te ga pozvati na temeljitu preobrazbu vlastita bića. </p>
<p>Poruka »Pasije« posijana je u srce mnogih koji su je pogledali, ali ono što je ironično jest snaga kršćanske poruke u odnosu na sijače korova ili preziratelje kršćanstva. Čitavo vrijeme, možda mjesecima ili godinama, oni pišu i djeluju protiv Crkve. Crkva i sama u nekim dijelovima svijeta proživljava duhovnu krizu, a onda se pojavi jedan film koji snažnom dojmljivošću potakne, osobito kršćane, da duhovnu i kristološku dimenziju svojega života žive predanije. </p>
<p>Time se sav trud propovjednika antikršćanskog totalitarizma ruši kao kula od karata. Jer, kada neki projekt vodi Duh Sveti, on će se i pobrinuti da plodovi toga projekta donesu određene plodove. </p>
<p>Mel Gibson je svojim filmom postao jedna vrst pastoralca. Mnoge je duše pridobio za Krista, ili je bar mnoge pridobio da mu kvalitetnije služe. Njegov film »Pasija« ispravno će tumačiti samo oni koji su u njemu pronašli poticaj da mijenjaju svoj život, jer su primili još snažniju spoznaju Kristove ljubavi prema sebi. I ako se u filmu bude promatrala ona mistična snaga i ozračje koje on u sebi nosi, tada će se pogoditi ona prava perspektiva koja se nudi. </p>
<p>Mel Gibson išao je u projekt »Pasije« pod rizikom da će proigrati vlastitu karijeru, ali ostao je dosljedan svojim principima. Bog je bio s njim, krijepio ga, hrabrio ga i nadahnjivao, i to je divan pokazatelj da on sve na dobro okreće onima koji ga ljube. </p>
<p>Snimljenim filmom postao je jedna vrsta duhovne veličine, tako da svi oni koji ga bijesno napadaju - a kako bismo taj bijes mogli drukčije nazvati nego duhovni bijes - pokazuju svoju vlastitu nemoć pred jednim kristocentričnim režiserom koji je svoj nutarnji svijet snažno aktualizirao i pokazao nam vlastito bogatstvo.</p>
<p> I što na kraju reći nego: Mel, faca si, hvala ti!</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Posmrtno suđenje Tuđmanu: Mijenjanjem prošlosti, optužnicama se stvara podloga za poželjnu budućnost</p>
<p>Suprotno Statutu Haaškog suda, koji precizno utvrđuje da se sudi pojedinim osobama, ova optužnica presuđuje vladama, političkim strukturama, HVO-u, općinskim i mjesnim organizacijama, političkim strankama, lokalnim obrambenim snagama te mnogim drugim poznatima i nepoznatima, u stvari cijelom hrvatskom narodu. Formulacija da su te poznate i nepoznate brojne osobe »vodile, upravljale, planirale, pripremale, bodrile..., podržale i na drugi način djelovale na ostvarivanju zločinačkog pothvata«, pokazuje da i one ljude koji su bodrili i pomagali borbu hrvatskog naroda za svoju opstojnost, prema mišljenju haaškog tužiteljstva, treba osuditi kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata / Tužiteljstvo Haaškog suda svjesno je da su njegove kvalifikacije o povijesnom kontekstu neistinite, ali ih svejedno bez argumenata prikazuje kao istinu jer svjesno želi tim optužnicama nametnuti povijesne falsifikate o raspadu Jugoslavije, srpskoj agresiji i stvaranju novih država / Ove optužnice zapravo amnestiraju Miloševića i velikosrpske agresore te ih od agresora pretvaraju u žrtve, a hrvatsku vlast na čelu s njezinim prvim predsjednikom u zločinačku organizaciju. Suprotno istini da su upravo Hrvati pridonijeli spašavanju BiH – Hrvati u toj zemlji te Hrvati u cjelini i hrvatska država, ove optužnice kriminaliziraju cijeli hrvatski narod kao zločinački narod s nesagledivim posljedicama. Te optužnice javni su dokumenti s jasnim ciljevima preoblikovanja istine o povijesnim zbivanjima raspada SFRJ</p>
<p>ZDRAVKO TOMAC</p>
<p>Nove optužnice tužiteljstva Haaškog suda dostupne na Internetu, ali uglavnom prešućene u hrvatskoj javnosti i medijima, protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača te optužnice protiv Hrvata iz BiH: Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, veliki su antidemokratski i anticivilizacijski presedan jer je zapravo i u jednoj i u drugoj optužnici prvooptuženi pokojni dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske. Presedan je jer sud nije ovlašten suditi umrlim ljudima koji se ne mogu braniti. </p>
<p>Te su optužnice još po mnogo čemu drugom ne samo presedan, nego i pravosudni skandal, jer izlaze iz nadležnosti Haaškog suda, jer se u njima proglašavaju zločincima ne samo umrli ljudi dr. Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Mate Boban i general Janko Bobetko, nego se kolektivno optužuju znani i neznani, državno i vojno vodstvo, političke stranke, HVO, pa čak i simpatizeri i svi oni koji su na neki način sudjelovali u borbi za opstojnost hrvatskog naroda bilo u Hrvatskoj bilo u BiH.</p>
<p>U optužnici protiv generala Čermaka i Markača dr. Franjo Tuđman je optužen da je kreirao i organizirao udruženu zločinačku organizaciju čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz »Krajine«. Dakle, optužen je da je svjesno planirao i proveo etničko čišćenje najtežim zločinima.</p>
<p>U optužnici protiv Hrvata iz BiH dr. Franjo Tuđman također je prvooptuženi za stvaranje »udruženog zločinačkog pothvata političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorija Republike BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici, a kasnije Republici Herceg-Bosni, te pripajanju tih teritorija kao dijela 'Velike Hrvatske'«.</p>
<p>U optužnici se tvrdi da je cilj udruženog zločinačkog pothvata koji je smislio i proveo dr. Franjo Tuđman bio »osnivanje hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske Banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. godine«.</p>
<p>Zanimljivo je da, suprotno statutu Haaškog suda, i jedna i druga optužnica optužuju kolektivitete i organizacije, vlade, vojsku, policiju, političke stranke i razne druge institucije, a optužnica protiv Hrvata iz BiH vrlo neposredno optužuje cijeli hrvatski narod BiH kao dio zločinačke organizacije.</p>
<p>Citirat ću dio optužbe kojeg se ne bi stidio ni glasoviti Staljinov tužitelj Višinski, koji je tvrdio i postupao po načelu: »Moje je pravo da svakog optužim, a taj kojeg sam optužio mora dokazati svoju nevinost.«</p>
<p>U poglavlju optužnice pod naslovom »Udruženi zločinački pothvat« kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata konkretno se navode brojne poznate i nepoznate osobe, u stvari cijeli hrvatski narod u BiH i znatan dio hrvatskog naroda iz Hrvatske. U optužnici piše:</p>
<p> »Sljedeće osobe su, pored ostalih, sudjelovale u udruženom zločinačkom pothvatu: Franjo Tuđman (preminuo 10. prosinca 1999.), predsjednik Republike Hrvatske; Gojko Šušak (preminuo 3. svibnja 1998.), ministar obrane Republike Hrvatske; Janko Bobetko (preminuo 29. travanj 2003.), general u vojsci Republike Hrvatske; Mate Boban (preminuo 8. srpnja 1997.), predsjednik Hrvatske Zajednice (i Republike) Herceg-Bosne; Jadranko Prlić; Bruno Stojić; Slobodan Praljak; Milivoj Petković; Valentin Ćorić; Berislav Pušić; razni drugi dužnosnici i članovi vlade i političkih struktura Herceg-Bosne/HVO-a na svim razinama (uključujući općinska tijela vlasti i mjesne organizacije); razni čelnici i članovi Hrvatske demokratske zajednice (dalje u tekstu: HDZ) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (dalje u tekstu: HDZ-BiH) na svim razinama; razni pripadnici oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a, specijalnih jedinica, vojne i civilne policije, sigurnosnih i obavještajnih službi, paravojnih formacija, lokalnih obrambenih snaga te druge osobe koje su djelovale pod nadzorom ili u suradnji s tim oružanim snagama, policijom i drugim elementima; razni pripadnici oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Republike Hrvatske; te druge osobe, poznate i nepoznate.</p>
<p> Te su osobe vodile, upravljale, planirale, pripremale, bodrile, promovirale, poticale, zapovjedile, izvršile, provele, omogućile, sudjelovale, pridonijele, podržale i na drugi način djelovale na ostvarivanju udruženog zločinačkog pothvata.«</p>
<p>Iz ovog citata vidljivo je da, suprotno Statutu Haaškog suda, koji precizno utvrđuje da se sudi pojedinim osobama, ova optužnica presuđuje vladama, političkim strukturama, HVO-u, općinskim i mjesnim organizacijama, političkim strankama, lokalnim obrambenim snagama te mnogim drugim poznatima i nepoznatima, u stvari cijelom hrvatskom narodu.</p>
<p>Formulacija da su te poznate i nepoznate brojne osobe »vodile, upravljale, planirale, pripremale, bodrile, promovirale, poticale, zapovjedile, izvršile, provele, omogućile, sudjelovale, pridonijele, podržale i na drugi način djelovale na ostvarivanju zločinačkog pothvata«, pokazuje da i one ljude koji su bodrili i pomagali borbu hrvatskog naroda za svoju opstojnost, prema mišljenju haaškog tužiteljstva, treba osuditi kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata.</p>
<p>Ovakvom optužnicom pojedinačni zločini koji su počinjeni i prema Srbima i prema Muslimanima, a koji su neupitni i koje, osim velike manjine u hrvatskom narodu, nije nitko nikad osporavao, pretvaraju se u planirane i smišljene zločine s ciljem etničkog čišćenja i stvaranja »Velike Hrvatske« kao etnički čiste države hrvatskog naroda.</p>
<p> Optužnica lažno tvrdi da su i umrli vodeći ljudi koje se spominje, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, i optuženici smislili, planirali, zapovjedili i proveli zločinački projekt. </p>
<p>Dakle, pojedinačni i skupni zločini pretvaraju se u planirane i svjesne zločine, odnosno pojedinačni zločini pretvaraju se u planirani pothvat zločinačke organizacije kojoj je na čelu dr. Franjo Tuđman radi ostvarivanja »Velike Hrvatske« kao etnički čiste države. Time se Domovinski rat pretvara u zločinački projekt, a borba za opstojnost Hrvata u BiH u zločinačku organizaciju i zločinački projekt u kojem je sudjelovala većina hrvatskog naroda.</p>
<p>Takav koncept optužnice ne samo da je teški povijesni falsifikat i neistina, nego je i laž. Zašto kažem da je ne samo falsifikat i neistina, nego i laž? Jer neistina može biti posljedica neinformiranosti ili pogrešnih informacija, za razliku od laži, kada je i onaj koji laže svjestan da laže, a laže radi ostvarivanja određenih ciljeva. </p>
<p>Dakle, tužiteljstvo Haaškog suda napisalo je ne samo neistinitu, nego i lažnu optužnicu, jer je i ono svjesno da su njihove kvalifikacije o povijesnom kontekstu neistinite, ali ih svejedno bez argumenata prikazuju kao istinu jer svjesno žele tim optužnicama nametnuti povijesne falsifikate o raspadu Jugoslavije, srpskoj agresiji i stvaranju novih država.</p>
<p>U optužnicama se velikosrpska agresija pretvara u stanje oružanog sukoba u kojem nema žrtve i agresora, dobrih i loših. Čak se Hrvati kao žrtve agresije i u optužnici protiv Markača i Čermaka i u optužnici protiv Hrvata iz BiH pretvaraju u agresora.</p>
<p>Oslobodilački obrambeni rat kriminilizira se i pretvara u zločinački pothvat. »Oluja« se ne prikazuje kao legalna i legitimna vojna i redarstvena akcija oslobađanja okupiranih područja Hrvatske, nego kao unaprijed planirano i provedeno zločinačko etničko čišćenje.</p>
<p>Etničkim čišćenjem i na zločinu stvorena »Krajina« u Hrvatskoj, na okupiranom području Hrvatske, naziva se u optužnici regijom Krajine, te se osporava pravo Hrvatskoj da uspostavi svoju vlast i na tom dijelu svoje države u međunarodno priznatim granicama. Oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske tretira se kao zločinački pothvat. Ničim optužnica ne argumentira tešku optužbu da je dr. Franjo Tuđman, zapravo vojno i državno vodstvo smislilo i provelo udruženi zločinački pothvat u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Navedene optužnice i povijesne falsifikate i laži demantira i optužnica istog tog tužiteljstva protiv Slobodana Miloševića, koja dokazuje da je uzrok svemu zlu na ovim prostorima velikosrpska agresija na Hrvatsku i na BiH s ciljem stvaranja »Velike Srbije«, pripajanjem velikog dijela BiH i znatnog dijela Hrvatske. </p>
<p>Brojne rezolucije i drugi dokumenti od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda do drugih međunarodnih institucija jasno su utvrdili uzroke rata i krivce. Jasno je utvrđeno u bezbroj dokumenata da je postojao agresor i žrtva agresije. Jasno je utvrđeno da je u stvaranju »Velike Srbije« etničko čišćenje svih nesrba bilo glavno sredstvo stvaranja etnički čiste »Velike Srbije«. Također je utvrđeno da su počinjeni veliki zločini koji su planirani, koji nisu rezultat kaosa i ponašanja pojedinaca i skupina.</p>
<p>Isto je tako utvrđeno, a i u rezolucijama Hrvatskog sabora je to više puta vrlo jasno definirano, da su u obrambenom ratu i s hrvatske strane počinjeni zločini pojedinaca i skupina, a u muslimansko-hrvatskom građanskom ratu i s nekim elementima etničkog čišćenja, ali je isto tako nedvojbeno dokazano da to nije bila planirana politika.</p>
<p>Ove optužnice suprotno takvoj istini zapravo amnestiraju Miloševića i velikosrpske agresore te ih od agresora pretvaraju u žrtve, a hrvatsku vlast na čelu s njezinim prvim predsjednikom u zločinačku organizaciju. </p>
<p>Isto tako, suprotno istini da su upravo Hrvati pridonijeli spašavanju BiH – Hrvati u toj zemlji te Hrvati u cjelini i hrvatska država, ove optužnice kriminaliziraju cijeli hrvatski narod kao zločinački narod s nesagledivim posljedicama.</p>
<p>Te optužnice javni su dokumenti s jasnim ciljevima preoblikovanja istine o povijesnim zbivanjima raspada SFRJ i stvaranja novih država. One imaju ambiciju da mijenjanjem prošlosti stvaraju podlogu za poželjnu budućnost.</p>
<p> (Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tona sakupljenog papira donosi 290 kuna, tona odbačenoga na smetlište košta 331 kunu </p>
<p>Velik je problem naći u Zagrebu prostor za reciklažno dvorište, koje bi morala imati svaka gradska četvrt / Lani prikupljeno samo 6500 tona papira a čak 50.000</p>
<p> završilo na odlagalištu </p>
<p>Od ukupne količine komunalnog otpada, prikupljenoga prošle godine, samo je osam posto reciklirano. A izdvajanje korisnog otpada nije dobra volja građana, već zakonska obveza koja se tako, već uobičajeno za nas – ne poštuje. U 2003. prikupljeno je 6500 tona papira, 4650 tona stakla, 5300 tona metala, 350 tona autoguma, 220 tona biootpada, 8,5 tona baterija i 200 kilograma lijekova. Prema procjenama u Čistoći, još oko 50.000 tona papira završilo je na deponiju.</p>
<p>»Neophodno je stoga stalno prikazivati reklame na televiziji, dijeliti brošure, educirati djecu te početi s naplatom kazni«, rekao nam je pomoćnik direktora Čistoće, Branko Pintarić. Reciklažom otpada štiti se okoliš jer se smanjuju deponiji koje ionako nitko neće kraj svoje kuće. A smanjuje se i trošak dovoza otpada na deponij.</p>
<p>»Odlaganje i spaljivanje je najskuplje rješenje. Za tonu papira dobijemo 290 kuna, a uštedimo 331, koliko košta njegovo odlaganje na deponij«, objašnjava Pintarić.</p>
<p>Papir od Čistoće otkupljuje Unija papir, staklo kupuje Unija nova, plastična ambalaža od prošle se godine odvozi obrađivaču plastike u Svetu Nedjelju, a prije se, zbog nezainteresiranosti, izvozila u Njemačku.</p>
<p> Biootpad završava na kompostani Zrinjevca, metal se zbrinjava kod obrađivača metalnog otpada, a za zbrinjavanje baterija i lijekova Čistoća plaća za to registriranim tvrtkama. </p>
<p>»Prema europskim direktivama, godišnje bi trebalo reciklirati između 15 i 30 posto korisnog otpada. Točno se zna koliko koja regija i grad trebaju izdvojiti korisnog otpada. Mi još nemamo regulativu koja bi propisivala količine«, kaže Pintarić. No, najveći je problem u tome što se ne poštuju postojeći zakoni. </p>
<p>»Sve je više PET ambalaže jer proizvođači ne mare za Pravilnik o ambalažnom otpadu, prema kojemu bi trebali plaćati zbrinjavanje«, ističe Pintarić, dodajući da u Čistoći pripremaju prijedlog da se zakonski odrede veće obveze u odvajanju otpada i propišu odgovarajuće kazne. »Na zapadu se oni, koji u posudu za ostali otpad, odlože onaj koristan, prvo opominju, a onda i kažnjavaju. Ako je riječ o stanaru stambene zgrade, kaznu plaća cijela zgrada«, priča Pintarić.</p>
<p>To što su neki kontejneri u gradu pretrpani pa građani ostavljaju boce i papir uz kontejnere, Pintarić objašnjava činjenicom da na nekim mjestima kontejnera ima premalo, a na nekim previše. »Sad se radi cjeloviti program reciklaže u gradu i u njemu će se odrediti koliko kontejnera treba postaviti u kojem kvartu«, kaže, dodajući da je poseban problem pronalaženje prostora za kontejnere u staroj gradskoj jezgri. Sada za papir ima ukupno 2100 kontejnera, za staklo 2000, za PET ambalažu 1620, za baterije i lijekove 350 te 50 nadstrešnica za odlaganje kartona. </p>
<p>Prema Strategiji reciklaže u gradu Zagrebu, svaka bi gradska četvrt trebala imati reciklažno dvorište. U gradu ih ima šest - na Jakuševcu, u Sarajevskoj, Horvaćanskoj i Domobranskoj te u Gračanima i Gajnicama. </p>
<p>»Uskoro bi reciklažno dvorište trebala dobiti i Dubrava, u Međimurskoj. Podnijeli smo zahtjeve i za druge lokacije, no velik je problem pronalazak prikladnog zemljišta jer ono je ili namijenjeno za stambenu i poslovnu izgradnju, ili za zelenu površinu«, objašnjava Pintarić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vodom i čajem do Sanaderove podrške </p>
<p>Šezdesetogodišnji Josip Kokić, predsjednik Udruge Siniša Glavašević i hrvatski rekorder po broju štrajkova glađu, u utorak u ponoć počinje s desetom apstinencijom od hrane. Ovaj put pokušat će od premijera Ive Sanadera ishoditi podršku za vlastitu inicijativu Međunarodne donatorske konferencije za obnovu Vukovara. Na jubilarni štrajk glađu Kokića je, kako kaže, primorao ignorantski stav Vlade i pojedinih ministarstva prema inicijativi kojom bi se članicama Međunarodne zajednice dala šansa da financiranjem izgradnje Vukovara operu svoj dio odgovornosti za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. </p>
<p>»Za svoju inicijativu dobio sam podršku čak i od Pape Ivana Pavla II stoga ne razumijem zašto ovoj, kao i bivšoj vlasti, nije u interesu učiniti sve da dokažemo da žrtve nisu bile uzaludne«, napominje Kokić. Štrajkat će u prostorijama Udruge na Kaptolu, a neće posustati sve dok se premijer i Vlada ne očituju o prijedlogu »ozbiljnim i dobro argumentiranim obrazloženjem«. </p>
<p>»Ovo je moj peti štrajk za Vukovar koji bi trebao biti primarni zadatak u državi, no šutnja i zapostavljanje hrvatskog grada heroja doista zabrinjava i pokazuje svu sebičnost vladajućih struktura«, objašnjava Kokić koji je zadovoljan Učincima prethodnih štrajkova, od kojih je najduže, 18 dana, trajao onaj 2000. godine kad je zahtijevao prodaju predsjedničkog Challengera. Najponosniji je, pak, na štrajk 1999. »Tada sam se izborio da 18. studenoga slavimo Dan sjećanja na Vukovar za što su si kasnije zasluge pripisali neki drugi«, ističe Kokić koji je po štrajku znao izgubiti i do 10 kilograma. </p>
<p> Rođeni Šibenčanin kojeg su jednom prilikom iz Sabora izbacila čak šestorica zaštitara, tvrdi da nije fanatik ali da će kao pojedinac učiniti sve da se stvari pomaknu s mrtve točke. Spreman je na rizik iako su njegova prethodna gladovanja ostavila trag u njegovom zdravstvenom kartonu. Tako danas pati od visokog tlaka a sluh mu je oslabljen za 30 posto. Njegove proteste najteže podnose supruga i četvoro djece koji će za njegov deseti štrajk saznati u medijima. </p>
<p>»U vrijeme štrajkova posjećivao me s prijateljem Charlijem i predsjednik Stjepan Mesić. Nudili su mi šunku i pršut ali kad čovjek ima snažan motiv onda može savladati svaki izazov«, priča Kokić koji će od utorka konzumirati samo vodu i čaj bez šećera. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hitna pomoć iz Đorđićeve seli u Heinzelovu ulicu </p>
<p>Sljedeće godine Hitna pomoć trebala bi se iz Đorđićeve premjestiti u Heinzelovu 88. Do kraja ove godine izradit će se projekt za zgradu na novoj lokaciji. </p>
<p>»U Heinzelovoj već pedesetak godina postoji naša tehnička služba, te je ta lokacija, koju je na naš prijedlog prihvatio i Grad, logično rješenje. Tamo će sve biti na jednom mjestu. Jer, sada naši vozači svako jutro dolaze prvo u Heinzelovu po vozilo, a onda po medicinski tim u Đorđićevoj. U Đorđićevoj će, kada se preselimo, ostati podstanica za centar grada«, rekla nam je dr. Vlasta Jasprica-Hrelec, ravnateljica Hitne pomoći. Prema njezinu mišljenju, nova lokacija idealno je rješenje jer se nalazi blizu centra grada, a ima izlaz i na sve veće prometnice. Nova lokacija trebala bi imati podzemnu garažu veličine 4600 četvornih metara, te 1000 četvornih metara parkirališta izvan zgrade. </p>
<p>Postoji ideja da se u Heinzelovoj oformi i centar za urgentna stanja za područje grada.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za Uskrs u Zagrebu deset posto više turista nego lani</p>
<p>Iako ukupnom broju turista koji su uskrsne praznike proveli u Zagrebu nisu pribrojeni gosti iz tri trenutno vodeća gradska hotela – Opera, Panorama i Sheraton – direktor Turističke zajednice grada Zagreba Mario Zmajević mogao je sa zadovoljstvom ustvrditi da je u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prošle godine, zabilježen porast broja posjetitelja od deset posto. </p>
<p>»Od 2460 gostiju, stranaca je bilo 1910. Njihov je udio u ukupnom broju u odnosu na 2003. godinu manji, jer nemamo podatke iz hotela u kojima oni uglavnom odsjedaju«, objašnjava Zmajević. </p>
<p>Pozitivni rezultati ostvareni u travnju samo su nastavak onih u prva dva ovogodišnja mjeseca, kad je Zagreb posjetilo 57 tisuća turista, sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Osim u broju posjetitelja, porast od 5,5 posto zabilježen je i u broju noćenja. Tijekom siječnja i veljače u Zagrebu je boravila 31 tisuća stranih turista, koji su prespavali 57 tisuća puta. Domaćih je turista registrirano 26 tisuća, a njihovih 44 tisuće noćenja porast je od 9,6 posto. Više od 82 posto turističkih noćenja ostvareno je u nekom od 31 zagrebačkog hotela.</p>
<p>Među stranim turistima u Zagrebu je boravilo najviše Nijemaca, slijede Austrijanci te gosti iz Bosne i Hercegovine. Četvrti su Talijani, peti su (2429) Slovenci. </p>
<p>Trend porasta dolazaka u hrvatsku metropolu od 122 posto nastavljaju gosti iz Srbije i Crne Gore, a slijede Švicarci i Kanađani. Porast broja gostiju iz SiCG Zmajević objašnjava otvaranjem prostora za poslovne odnose.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vrbovčani se već bune</p>
<p>Prema Studiji o zbrinjavanju otpada, Zagrebačka županija će, nakon što pronađe odgovarajuće mjesto i izmijeni županijski prostorni plan, izgraditi županijski centar za gospodarenje komunalnim otpadom. </p>
<p>Najizglednije lokacije su u Lešću Vrbovec te u Brckovljanu-Lupoglav. Ostale potencijalne lokacije – u Ivanić Gradu, općini Rugvica, Jastrebarskom i Svetom Ivanu Zelini – manje su pogodne po pedološko-geološkim i nekim drugim kriterijima, pa se zato za sada uzimaju kao alternativna rješenja.</p>
<p>Premda je ova studija tek sada ugledala svjetlo dana (mora se još usvojiti na Poglavarstvu i u Skupštini Županije), Vrbovčani su se već počeli buniti, tako da se mogu očekivati vrlo burne rasprave uz protivljenje građana. </p>
<p>Unatoč zakonskoj obvezi što postoji još od 1993. godine, 18 gradova i općina nemaju izrađene procjene ugroženosti ni planove zaštite od požara. Zbog toga ni Županija ne može pristupiti izradi procjene i plana.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>»Donio sam žličicu glazbe i mnogo ljubavi«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – »U Hrvatsku smo došli raditi i donijeti ljubav, stoga je naša poruka Hrvatima ljubav, ljubav i samo ljubav. Otkako sam kročio nogom na vaše tlo još nisam vidio niti jednu ružnu ženu i djevojku tako da imate sve predispozicije za prakticiranje ljubavi«, rekao je simpatični i izrazito vitalni 77-godišnji Ibrahim Ferrer na konferenciji za novinare upriličenoj uoči njegova zagrebačkog koncerta u Domu sportova odmah priznajući da bi se volio vratiti u Hrvatsku. </p>
<p>Jedan od najznačajnijih predstavnika afrokubanske glazbe u Zagreb stiže praćen brojnim uglednim kubanskim glazbenicima za koje i sam kaže da su svi pravi velikani, a koncert će mu ujedno poslužiti za promociju posljednjeg albuma »Buenos Hernanos«.</p>
<p>»Najviše ćemo svirati materijal s novog albuma ali bit će i pjesama s mojih prethodnih albuma, kao i s 'Buena Vista Social Clua', a uvijek si ostavimo prostora za improvizaciju tako da se možda i nećemo držati predviđenog programa«, objasnio je Ferrer što očekuje zagrebačku publiku na njegovom prvom hrvatskom koncertu. </p>
<p>Osvrćući se na album i film »Buena Vista Social Club« cijenjenog njemačkog filmaša Wima Wendersa, Ferrer je otkrio kako glazbenici nisu adekvatno plaćeni za taj film te je Wendersa nazvao nametnikom, ali mu je svejedno odao priznaje jer ih je Wenders na neki način proslavio i tako im pomogao. »No, najzaslužniji za naš uspjeh je Juan de Marco Gonzales, koji nas je sve poznavao i spojio s Ryjom Cooderom«, kaže Ibrahim. </p>
<p>Ovaj se cijenjeni glazbenik u razgovoru s novinarima prisjetio kako nije dobio vizu za ulazak u Ameriku gdje je trebao uzeti svog Grammyja, a kaže kako ni danas ne zna zbog čega mu je uskraćena viza. </p>
<p>Što se tiče Grammyja, Ferrer je odmah otkrio da mu ne pridaje toliku važnost kao neki drugi glazbenici. »Grammy je za svakog umjetnika velika stvar, no ja sam ga poljubio, odložio na policu i idem dalje«.</p>
<p>Kako su najistaknutiji predstavnici afro kubanske glazbe uglavnom veterani, a neki su već i umrli, Ferrer se osvrnuo i na budućnost tog glazbenog žanra. »Mladi također sviraju tradicionalnu glazbu i ovo što ću vam ja pokazati na koncertu je tek žličica onoga što možete čuti na Kubi. Naravno, da tamo ima novih glazbenika ali najbolje je doći na Kubu i vidjeti ih«, objašnjava Ferrer dodajući kako je glazba na Kubi život. </p>
<p>»Meni je glazba posao koji radim s užitkom i kojem sam posvetio svoj život baš kao i moje kolege Compay Segundo i Omara Portuondo«. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Faithless zbog vremenske prognoze ipak u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Koncert velike svjetske dance atrakcije, britanske skupine Faithless, koji se trebao održati na otvorenome, u staroj klaonici u Heinzelovoj ulici, ipak će se u ponedjeljak održati u Tvornici kukulture s početkom u 21 sat. </p>
<p>Do promjene održavanja mjesta koncerta došlo je zbog vremenske prognoze koja nije išla na ruke organizatoru. Nakon što su metereolozi prognozirali kišu, organizatori koncerta iz agencije Kormoran preko svojih su veza uspjeli doći čak i do metereološke stanice američke zračne baze u Avianu od kuda je također stigla potvrda loših vijesti. Naime, ciklona s padalinama koje će kulminirati u ponedjeljak navečer nije ostavila prostora za nastup Faithlessa na predviđenom prostoru. </p>
<p>Faithless u Zagreb stižu nakon rasprodanih koncerata u Sofiji, Skopju i Beogradu, a po dosadašnjoj prodaji karata čini se da će isto biti i u Zagrebu gdje će im kao gosti nastupiti riječki trio Underground Sky, za ovu priliku pojačan vokalima iz Putokaza.</p>
<p>Iako nije potvrđeno, postoji mogućnost da će jedan DJ set odraditi Sister Bliss, dok će se Faithless after party održati u klubu No 1, na Novoj Vesi.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Beckham i Gibson u društvu Busha, Clintona i Bin Ladena</p>
<p>NEW YORK, 18. travnja</p>
<p> – Časopis Time objavio je u nedjelju svoju listu od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu, uključujući i američkog predsjednika Georgea W. Busha, kojega je nazvao »radikalnim kockarom«. Tvrdeći da će Bush biti procjenjivan o iračkom ratu, kolumnist časopisa Andrew Sullivan napisao je za Busha da »znamo da je postao radikalni kockar sa svojom sudbinom i čovječnošću«. </p>
<p>Za demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerrya, koji se također našao na popisu najutjecajnijih, u Timeu kažu da je riječ o jedinstvenom ujedinitelju za demokrate. </p>
<p>Bivši predsjednik Bill Clinton i njegova supruga, senatorica Hillary Clinton opisani su kao »najsjajnije zvijezde u galeriji demokrata«. </p>
<p>Na popisu najutjecajnijih našli su se i vođa al-Qaede Osama bin Laden i njegov saveznik Abu Musab al-Zarqawi. </p>
<p>Bivši čelni čovjek američkih antiterorističkih tijela Richard Clarke za Bin Ladena je kazao da će »u smrti postati mučenik i daljnja inspiracija za radikalne islamiste, sve dok netko drugi ne ponudi uspješnu ideološku i vjersku protutežu«. Svjetski vođe poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, sjeverno-korejskog vođe Kim Jong Ila, turskog premijera Tayyipa Erdogana i brazilskog predsjednika Luiza Inacija Lula da Silve nazvani su »novim glasnogovornicima svijeta koji se razvija«. Na popisu su još i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan, zapovjednik američkih snaga u Iraku general John Abizaid, kao i klerik Ayatollah Ali al-Sistani, uz osnivače arapske televizijske postaje al-Jazeera. </p>
<p>Dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Kyi svrstana je u sekciju »heroji i ikone« zajedno s rock pjevačem, frontmanom grupe U2 Bonom i glumcem i redateljem Melom Gibsonom, čiji film o posljednjih 12 sati života Isusa Krista izaziva kontroverze. Tu su još uvršteni Dalaj Lama, igrač golfa Tiger Woods, nogometna zvijezda David Beckham te novi guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger. </p>
<p>Redatelj epske trilogije »Gospodar prstenova« Peter Jackson i spisateljica knjiga o Harry Potteru J.K. Rowling uvedeni su u kategoriju »Umjetnici i zabavljači«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ruski tajkun Abramovič, najbogatiji čovjek u Britaniji </p>
<p>LONDON, 18. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Pred nekoliko godina malo je tko za njega znao, ali Rus Roman Abramovič, koji u zadnje vrijeme živi u Britaniji, postao je njenim najimućnijim stanovnikom. Taj 37-godišnjak koji se obogatio u privatizaciji izvedenoj na ruski način, uspio je nagomilati imetak od 7,5 milijardi funti, tvrdi u nedjelju Sunday Times, u svome godišnjem pregledu najbogatijih ljudi na Otoku. </p>
<p>Abramovič se nedavno pročuo po tome što je kupio engleski nogometni klub Chelsea. Njegovo bogatstvo uglavnom potječe od ruskog naftnog diva Sibneft, kojeg je 1995.otkupio skupa s drugim ruskim tajkunom, Borisom Berezovskim. Ima poslovne interese i u aluminijskoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. </p>
<p>Roman Abramovič je ujedno i šesti po bogatstvu u Europi, te 22. na cijelom svijetu, tvrdi Sunday Times. </p>
<p>U Britaniji je on na drugo mjesto izgurao nekada najbogatijeg vojvodu od Westminstera, čije bogatstvo uglavnom počiva na nekretninama u najotmjenijim četvrtima Londona, Mayfairu i Belgraviji. Vojvoda je »težak« 5 milijardi funti, dvije i po manje od Abramoviča. </p>
<p>Na trećem je mjestu, sa 4,95 milijardi funti, Hans Rausing, Šveđanin koji živi u Britaniji, a nasljednik je izumitelja tetrapaka. </p>
<p>Indijac Lakshmi Mittall, magnat čelika, peti je na listi sa 3,5 milijardi funti, a Bernie i Slavica Ecclestone ove su godine osmi po bogatstvu u Britaniji, sa 2,3 miljarde funti. Mittal je, inače, od Ecclestoneovih nedavno kupio kuću koja je svojom cijenom od 70 milijuna funti oborila sve britanske, a vjerojatno i svjetske rekorde. Kuća se nalazi blizu Kensingtonske palače, a nastala je spajanjem bivšeg egipatskog veleposlanstva i susjednog aneksa koji je pripadao ruskoj ambasadi. Kuća ima 12 spavaonica, bazen, te garažu za 20 automobila, ali se nije sviđala Slavici Ecclestone pa je preprodana indijskom magnatu, a da Ecclestoneovu u nju nikada nisu ni uselili. </p>
<p>Sunday Timesova lista najbogatijih ljudi u Britaniji uzima u obzir pokretni i nepokretni imetak te vrijednosne papire, ali isključuje novac na bankovnim računima. Na nju mogu ući samo ljudi koji imaju više od 40 milijuna funti. </p>
<p>Na toj se listi nalaze i imena mnogih ljudi iz šoubiznisa. Paul McCartney (»težak« 760 milijuna funti) izgubio je ove godine titulu najbogatijeg čovjeka iz svijeta glazbe, jer ga je u tome prešao muzički producent Clive Calder. Lani je Calder prodao svoju diskografsku kuću Zomba Records za 1,2 milijarde funti, te je danas 23. po bogatstvu čovjek u Britaniji.</p>
<p>Premda se ne bi moglo reći da su siromašni, David i Victoria Beckham tek su na 261. mjestu, sa zajedničkim imetkom od 65 milijuna funti. Od toga 55 milijuna otpada na njegovo, a 10 na njezino bogatstvo. Beckham je, inače, danas najbogatiji mlađi sportaš u Britaniji. </p>
<p>Britansku Kraljicu Elizabetu II svrstao je Sunday Times ove godine tek na 177. mjesto, pripisavši joj osobni imetak od 250 milijuna funti, ne računajući neke reprezentativne kraljevske nekretnine, umjetnine i drugo, što se danas zapravo smatra dijelom nacionalnog nasljeđa. </p>
<p>Britanskim bogatašima ide dobro. Zbog općeg privrednog procvata porasla je i vrijednost njihovog imetka. Tisuću najbogatijih na Otok za trećinu je imućnije nego lani, tvrdi Sunday Times. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>David Beckham priznao Victoriji svoje afere </p>
<p>LONDON, 18. travnja</p>
<p> – Nogometna zvijezda David Beckham (28) navodno je, tvrde britanski tabloidi u nedjelju, supruzi Victoriji u suzama priznao svoje vanbračne afere. »Žao mi je, to se nikad, nikad više neće dogoditi«, rekao je rasplakani nogometaš prema kazivanju prijatelja poznatog bračnog para. </p>
<p> U međuvremenu se u visokotiražnom listu People javila i treća navodna ljubavnica Davida Beckhama koja tvrdi da su proživjeli vruću seksualnu aferu. Dankinja Celina Laurie (27) detaljno je opisala kako je provela noć s Davidom Beckhamov 7. kolovoza 2002. u danskom gradu Aarhusu. Djevojku je Beckham upoznao u hotelskom baru i uskoro su završili su u sobi 215, navodi The People, dodavši kako je avanturu potvrdio i Celinin otac, koji je bio svjedok više telefonskih razgovora svoje kćeri sa nogometnom zvijezdom. »Nije pokazao nimalo suosjećanja za svoju ženu«, rekla je Lauri novinarima. </p>
<p>Supruga Victoria koja je prošle subote napunila 30 godina, namjeravala je, prema pisanju tiska, ovu nedjelju provesti sa svojim suprugom. On je prošle subote igrao u nogometnoj utakmici za Real Madrid.</p>
<p> Prema pisanju nedjeljnog tabloida News of the World, koji je prvi prije dva tjedna izvijestio o navodnoj vezi Beckhama s njegovom bivšom asistenticom Rebeccom Loos (26), Beckham je ženi priznao: »Imao sam aferu i slao sam Rebecci SMS-poruke«. </p>
<p>»Plakao je povremeno poput male bebe«, rekla je tako jedna prijateljica obitelji listu Mirror. Te dvije afere nazvao je najvećom greškom u svom životu.</p>
<p> Victoria doduše, bar za javnost, vjeruje da su Loosova i druga navodna ljubavnica njenog muža, manekenka Sarah Marbeck (29), lagale. </p>
<p>Ali, osjetila se »poniženom« i zbog toga razmišlja o odvojenom životu, citira News of the World prijatelje bračnog para. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izlazi posebno izdanje albuma »Glamour« Ivane Banfić</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Nova skladba Ivane Banfić »Otisak prsta«, koju je napisao Ante Pecotić, jedan je od najvećih favorita ovogodišnjeg, osmog Radijskog festivala. Pjesma je već doživjela svoje tri remiksirane verzije. </p>
<p>Aktualnu varijantu »Otiska prsta«, koja je i službena verzija HRF-a, producentski potpisuje Porinom ovjenčani Darko Juranović D'Knock, poznatiji po suradnjama s Ninom Badrić, Divasicama i Vannom...U preradi su mu se pridružili Peggy Martinjak i trenutačno najtraženije producentsko ime Baby Dooks, koji je bio uveliko zaslužan za uspjeh Ninine pjesme »Takvi kao ti«. </p>
<p>Sve tri verzije ove pjesme naći će se na posebnom izdanju posljednjeg albuma Ivane Banfić – »Glamour« – koji bi se na tržištu trebao pojaviti početkom svibnja.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bivša taksi vozačica unajmila münchensku dvoranu za vlastiti koncert</p>
<p>HAMBURG, 18. travnja</p>
<p> – Omanja, debeljuškasta bivša taksi vozačica iz ruralne južne Njemačke Barbara Clear (39), koja je potpuno nepoznata u svijetu popularne glazbe, ne mogavši dobiti profesionalni ugovor, utrošila je cijelu svoju životnu ušteđevinu od 70 tisuća američkih dolara na jednokratno iznajmljivanje münchenske Olympia Hall arene sa 11 tisuća mjesta za svoj vlastiti koncert na kojem će pjevati obrade pjesama koje su prije 30 godina pjevali Janis Joplin, Led Zeppelin i The Eagles. Clear je o svom trošku snimila četiri CD-a koja je prodavala na nastupima u gostionicama i javnim dvoranama južne Njemačke, svirajući uglavnom pred publikom između 25 i 30 godina. </p>
<p>Bez profesionalnog menadžera i službe za odnose s javnošću, čini se da bi ipak njezin kockarski potez mogao imati i uspjeha i isplatiti se, te da bi mogla prodati svaku kartu za koncert najavljen 24. ovog mjeseca. </p>
<p>»Svaka veća rock skupina ili poznatiji pjevač koji su ikad došli u Njemačku pjevali su u toj dvorani, stoga sam i ja odlučila u njoj održati svoj koncert«, kazala je.</p>
<p> Prema njenim tvrdnjama 60 posto mjesta je već prodano, odnosno šest tisuća karata po cijeni od 12 dolara.</p>
<p> To je ukupno oko 70 tisuća dolara, što znači da je već vratila uloženi novac, koji je prije tri godine dala kao polog za dvoranu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>U Znaku odličnog dirigenta </p>
<p>Matthias Bamert predstavio se kao energičan dirigent koji vrhunsku kvalitetu izvedbe postiže ponajprije radom na pokusima, dok za vrijeme izvedbe nadgleda svaki detalj fraze ritmičke agogike</p>
<p>Na koncertu Zagrebačke filharmonije u njezinoj pretplati »Bijela oktava« u petak smo upoznali za nas novo dirigentsko ime – Švicarca Matthiasa Bamerta, odavna već s domicilom u Londonu. Začudo nas je do sada mimoišao, iako mu biografija navodi suradnju s najvećim svjetskim orkestrima i nastupe na svim kontinentima, uz zamašan broj diskografskih izdanja.</p>
<p>Bamert slovi kao istaknut interpret klasika, posebno Mozarta, ali je i sklon suvremenoj glazbi, posvećujući joj i organizaciju posebnih festivalskih priredaba. Bio je na čelu niza uglednih filharmonijskih sastava; od prošle godine glavni je dirigent Zapadnoaustrijskoga simfonijskog orkestra te stalni gost-dirigent londonske Kraljevske filharmonije.</p>
<p>Na pozornici »Lisinskoga« u Zagrebu Bamert se predstavio kao energičan umjetnik koji očito vrhunsku kvalitetu izvedbe postiže ponajprije radom na pokusima, dok za vrijeme izvedbe s punim povjerenjem mirno surađuje s orkestrom, znakovito u nadgledanju svakoga detalja fraze ritmičke agogike.</p>
<p>Odmah se zamjećuje da pažljivo nadzire intenzitet zvuka primjereno stilskim osobinama izvođene glazbe. Tako nam je, s veoma discipliniranim nastupom naših filharmoničara, na početku večeri poklonio izrazito šarmantnu izvedbu manje poznate Haydnove Simfonije br. 55, nazvane »Učitelj«. U svakom trenutku izvedbe otkrivala se dražest te galantne glazbe u njenu poletu i radosnim ukrasima, no uvijek u suzdržanoj dinamičkoj paleti. Već taj Haydn opravdano je izazvao oduševljenje nešto prorijeđena auditorija.</p>
<p>Slijedio je još jedan biser u programu te večeri, Varijacije i fuga na Purcellovu temu Benjamina Brittena. Svakako je i zasluga dirigenta da su se svi izvođački segmenti velikog simfonijskog sastava s brojnim raznovrsnim udaraljkama stopili u cjeloviti tok izvedbe, ali istodobno s vidljivom pažnjom svladavanja i najosjetljivijih ukrasa, na primjer u sjajnim drvenim duhačima.</p>
<p>U uzornoj izvedbi ta skladba, poznata inače pod naslovom »Mlada osoba upoznaje orkestar«, naišla je također na živ odjek u slušateljstvu, koje je također srdačno ispratilo u drugom dijelu večeri izvedbu Sedme simfonije Ludwiga van Beethovena, iako ta izvedba nije prešla prag korektnosti. No pod vodstvom iskusnog dirigenta ni tu nije manjkalo temperamenta i snažnih naglasaka te, po Wagneru, apoteoze plesa. Još koji dodatni pokus oplemenio bi i tu izvedbu, no ozbiljnijih joj prigovora nije bilo, a prvi dio večeri dostajao je za nesvakidašnji doživljaj.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Prozor se zaklopio </p>
<p>Bez Jele Tadijanovićevo bi pjesništvo bilo siromašnije za jedan emotivni registar, a bez uloga naše starije kolegice hrvatsko bi povijesnoumjetničko izdavaštvo bilo lišeno nekoliko svijetlih trenutaka</p>
<p>Do nedavnih dana svaki je izlazak iz kuće Dragutina Tadijanovića bio popraćen brižnim pogledom i domahivanjem s prozora. Njegova supruga Jela motrila ga je i pozdravljala iz njihova stana u Gajevoj ulici 2 A, te barem na taj način sudjelovala u gotovo nesmanjenoj agilnosti glasovitoga pjesnika. Nakon dužega bolovanja, na domak devedesetčetvrtoga rođendana, Jelica Tadijanović je 15. travnja preminula, prozor u središtu Zagreba za pozdrav se zaklopio i jedna duboka ljudska veza, jedna duga ljubavna i lirska priča konačno se završila. </p>
<p>Znana u široj javnosti po posvećenim joj stihovima od dragoga Tađenke, Jela rođena Ljevaković imala je relevantnu stručnu i društvenu karijeru, te se ostvarila na nekoliko područja. Rođena 23. travnja 1910. u Zagrebu, maturirala je 1929. na gimnaziji u Rumi. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom, te 1938. diplomirala.</p>
<p> Pripadala je iznimno zanimljivom naraštaju, jer su joj kolege na studiju bili Grgo Gamulin, Cvito Fisković, Željko Jiroušek, Ivan Bach, Zdenka Munk, Zdenko Vojnović, Marija Hanževački i ini, a u nizu kasnijih akcija s mnogima je lijepo surađivala. Prvo zaposlenje dobila je kao tajnica Doma likovnih umjetnosti (1938. –1941.), a kao stručni suradnik Hrvatskoga društva umjetnosti priredila je 1939. veliku retrospektivu Celestina Medovića te reprezentativni katalog opskrbila studioznim predgovorom. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu djelovala je (1946.-1948.) kao honorarni nastavnik za književnost i opću kulturu. </p>
<p>Posebno važnu dionicu rada ostvarila je u izdavaštvu: u poduzeću »Zora« više od jednoga desetljeća bila je urednik i stručni suradnik biblioteke likovnih umjetnosti, te njezinom zalaganju i brizi oko opreme i izbora dugujemo neke od najranijih reprezentativnih monografija: »Brueghel« (1950.), »Daumier« (1951.), »Radovan« (1951.), »Antikna skulputura u Hrvatskoj« (1952.), »Muzej i zbirka Zadra« (1954.), »Buvina« (1960.), »Istarske freske« (1963.) i »Juraj Dalmatinac« (1953.).</p>
<p> Možda je još važnija inicijativa pokretanja obrade suvremenih slikara, s knjigama kao što su »Dobrović« (1954.), »Tartaglia« (1955.), »Peđa Milosavljević« (1957.) i »Gliha« (1958.). Sličnim načelima vodila se pri uređivanju diafilmova, pa je za »Zoru film« i za »Jadran film« naručila i popratila čak tridesetak takvih monografskih i retrospektivnih pregleda (u didaktičke svrhe). Svoj radni vijek zaključila je na mjestu voditelja programa za književnost, likovnu umjetnost i opću kulturu u zagrebačkom Centru za kulturu i informacije, a popularna tribina kojom je upravljala dokinuta je 1972. nakon gušenja »hrvatskog proljeća«.</p>
<p>S Dragutinom Tadijanovićem upoznala se 19. travnja 1933. (tako da bi za koji dan navršili sedamdeset i jednu godinu veze), a u brak su stupili 4. rujna 1939., dijeleći otad sve dobro i zlo, od prijateljstva s Goranom Kovačićem (koji ju je zvao »Beba«) pa do mnogih zajedničkih kulturnih inicijativa, da o putovanjima ne govorimo.</p>
<p> Njezino ime utkano je u mnoge Tadijine pjesme, počam od slavne »Nosim sve torbe a nisam magarac« (u koju je, dakako, retroaktivno umetnuto), pa do najnovijih, još neobjavljenih stihova. Osim izravnih posveta možda je još važnija njezina neosporna nazočnost u ljubavnom kanconijeru i u lirskom dnevniku melankoličnih, sjetnih tonova. Bez Jele Tadijanovićevo bi pjesništvo bilo siromašnije za jedan emotivni registar, a bez uloga naše starije kolegice hrvatsko bi povijesnoumjetničko izdavaštvo bilo lišeno nekoliko svijetlih trenutaka.</p>
<p> Prisjećajući se njezinih radnih zasluga i lijepih trenutaka provedenih u društvu s njom, izražavamo žalost zbog gubitka, a dragom Tadiji obraćamo se riječima sućuti, a uputili bismo mu rado i riječi utjehe sa sviješću da je pokojnica intenzivno proživjela svoju zemaljsku putanju i nakon patnje našla smirenje. </p>
<p>Tonko Maroević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Kresivo« najbolja predstava </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – »Kresivo« Dječjega kazališta iz Osijeka proglašeno je najboljom predstavom u cjelini na 4. naj, naj, naj festivalu kazališta za djecu koji se u Teatru »Žar ptica« održavao od 13. do 18. travnja. Ocjenjivački sud u sastavu Gordana Ostović, Tomislav Čadež, Želimir Ciglar, Dubravka Lampalov, Igor Ružić i Helena Braut birali su među trinaest hrvatskih predstava.</p>
<p> Nagrada »Žar ptica« za najbolju režiju pripala je Robertu Waltlu za predstavu »Kresivo« u izvedbi Dječjega kazališta iz Osijeka, dok su najbolje glumice festivala Daria Knez i Anita Matić u predstavi »Koliko je duga jedna bajka« Lutkarske scene »Ivana Brlić Mažuranić« iz Zagreba u režiji Sunny Sunninsky. Najbolje epizodne ženske role ostvarile su Alin Antunović i Dijana Gerić kao Kokoš Elizabeta i Gusjenica Gus u predstavi »Lastavica« Gradskoga kazališta lutaka Split. </p>
<p>Drago Utješanović dobitnik je nagrade za najbolju mušku epizodnu ulogu u predstavi »Vilinska svirala« redatelja Ladislava Vindakijevića GK »Žar ptica«. Predstavi »I drvo je bilo sretno« Teatra Exit pripale su dvije nagrade, i to Reneu Medvešeku, za najbolji autorski koncept, te Krešimiru Seletkoviću, za najbolju glazbu.</p>
<p>Lada Martinac Kralj dobitnica je nagrade za najbolji tekst scenskog projekta »Lastavica« Gradskoga kazališta lutaka Split. Nagradu za najbolju dramatizaciju dobila je Željka Turčinović za predstavu »Vilinska svirala« rađenu po motivima priča »Narodne bajke« Joze Vrkića. Najbolje kostime potpisuje Ana Savić Gecan za predstavu »Kresivo«, dok je nagrada za najbolju scenografiju i likovnost pripala Agati Freyer za predstavu »Sve o Žaklinama« Gradskoga kazališta lutaka Rijeka u režiji Edija Majarona. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novac antičke Grčke, Kelta i Ilira</p>
<p>OSIJEK, 18. travnja</p>
<p> – Do rujna ove godine u prostoru Muzeja Slavonije u Osijeku bit će postavljena numizmatička izložba »Grčki, grčko-kolonijalni i keltski novac iz Muzeja Slavonije Osijek«, koja je otvorena u petak navečer. Prigodnoj su svečanosti nazočili kustosi i voditelji Numizmatičkog kabineta Arheološkoga muzeja u Zagrebu dr. Ivan Mirnik i Zdenka Dukat, ravnatelj Muzeja prof. Mladen Radić te autorica izložbe i bogato opremljenog kataloga, ujedno voditeljica Numizmatičkog odjela Muzeja mr. Hermina Göricke-Lukić. </p>
<p>Izložba predstavlja novac antičke Grčke, njenih otoka i kolonija, makedonskih kraljeva odnosno Aleksandra Makedonskog i njegovih nasljednika te svih zemalja u Sredozemlju u kojima je vladala grčka kultura. Uz grčki, izložba predstavlja i keltski novac. Kako ističe mr. Göricke-Lukić, izložbeni materijal potječe iz vremena od petoga do prvoga stoljeća prije Krista, a u cijelosti pripada fundusu Muzeja. </p>
<p>Osječka zbirka je najbogatija zbirka grčko-ilirskog novca u odnosu na ostale u Hrvatskoj, a novac je kovan u gradovima i kolonijama što su se nalazili na dalmatinskoj obali, primjerice na Visu i Hvaru. Ovaj put Osječani mogu pogledati prvi put cjelovito izloženih 690 eksponata iz već spomenute zbirke, koja je stvarana tijekom 120 godina postojanja Muzeja, točnije od 1877. godine do danas.</p>
<p> Nastala je darovima, otkupima i arheološkim iskapanjima, a među najznačajnijim i najvećim darovateljima svakako treba istaknuti uglednog osječkog numizmatičara Karla Franju Nubera, koji je zapravo obiteljski imetak darovao osječkomu Muzeju. Njegov se poseban prinos razvoju zbirke grčkog i keltskog novca temelji ne samo na otkupima, što su ostvareni osobnim ulaganjem u obiteljski imetak, već i posredovanjem pri otkupu novca na međunarodnim aukcijama.</p>
<p>Mr. Göricke-Lukić naglašava kako sustavnom popunjavanju zbirke grčkoga novca treba zahvaliti dugogodišnjem kustosu prof. Vjekoslavu Celestinu, koji je tijekom 42 godine pratio građevinske iskope u Osijeku i okolici, poticao otkupe i darove, te se dopisivao s trgovcima antikviteta u Beču, Budimpešti, Berlinu, Frankfurtu i Mainzu.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Festival »Jedan svijet«</p>
<p>PRAG, 18. travnja</p>
<p> – U Pragu je počeo šesti festival kratkog i dokumentarnog filma pod nazivom »Jedan svijet«, koji je posvećen narušavanju ljudskih prava i sloboda. Organizira ga građanska udruga »Čovjek u tjeskobi«, trajat će do 22. travnja, a bit će prikazan osim u Pragu još u Brnu i drugim gradovima u Češkoj. Bit će prikazano 156 filmova iz cijelog svijeta, koji su izabrani u konkurenciji 950 prijavljenih filmova. U najvažnijoj kategoriji »Imate pravo znati« bit će dodijeljeno sedam nagrada, dok će međunarodni žiri pogledati 15 dokumentaraca kojima će dodijeliti nagradu Ministarstva kulture i nagradu za najbolju režiju. U okviru tematskih blokova koji nisu u službenoj konkurenciji bit će ponuđeno 50 dokumentaraca, održani stručni seminari te razgovori sa stvaraocima i stručnjacima. Sastavni dio festivala je i izložba fotografija Jana Šibika, a novost je što će dokumentarni filmovi biti prikazani i za učenike osnovnih škola. Za vrijeme festivala preuzet će kineski disident Harry Wu nagradu »Homo Homini«, koja se dodjeljuje svake godine osobama koje su se istakle u borbi za ljudska prava i demokraciju. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo ohrabren »peticom« uoči velikih iskušenja</p>
<p>Četverostruki strijelac protiv Riječana Dario Zahora subotnjom se golijadom vratio u borbu za prvo mjesto na dvije ljestvice strijelaca, prvenstvenoj i klupskoj / Dinamo već u srijedu ima novi prvenstveni ispit, u Gradskom vrtu protiv Osijeka</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Način na koji su Dinamovi nogometaši u subotu »potopili« Rijeku svakako je veliko ohrabrenje za Dinamova trenera Nikolu Jurčevića uoči sljedeća tri prvenstvena ogleda (Osijek, Varteks, Hajduk) koji bi vrlo lako mogli odlučiti o novom hrvatskom prvaku. Što je toliko ohrabrujuće? Pa, počevši od druge najuvjerljivije pobjede u Maksimiru u ovom prvenstvu (dva pogotka više primila je Marsonia na početku sezone), preko golgeterskog »buđenja« Darija Zahore i na koncu raskošne igre cijele momčadi, a pogotovo veznoga reda u kojem se izostanak ozlijeđenih Agića i Mujčina uopće nije osjetio. Riječani su se predstavili u slabom izdanju i zaista je na travnjaku izgledalo da su se predali i prije početka utakmice, što je kao alibi naznačio njihov trener Ivan Katalinić, a zbog događaja u kupu prošle srijede. </p>
<p>Prva postava sa po vokaciji pet napadača (Eduardo, Strupar, Zahora, Mitu, Kranjčar) djelovala konkretno i učinkovito, što potvrđuje uostalom i konačni 5-0 rezultat, ali i igra zbog koje Riječani mogu biti sretni da su sa samo pet pogodaka napustili Maksimir. Također, sretni mogu biti i svi oni koji su uživo ili na televiziji pratili subotnji derbi Lige za prvaka jer je svaki pogodak »plavih« bilo, bez imalo pretjerivanja, užitak gledati. Počevši od brilijantnog poteza Nike Kranjčara, koji je inicirao akciju za prvi pogodak gurnuvši »loptu na pladnju« za Eduarda i strijelca Zahoru, čime je još jednom potvrdio kako jednim potezom može usmjeriti tijek utakmice. To je, naime, bilo upravo onakvo dodavanje za kojim već mjesecima žudi naš izbornik Otto Barić... Također, mogao je mnogo toga vidjeti i izbornik naše mlade reprezentacije Martin Novoselac. Eduardo da Silva sjajno se snašao u veznome redu, pokazao je kako se na njega može računati na nekoliko pozicija, a upravo će polivalentnost biti važan čimbenik prilikom odabira igrača za EP mladih nacionalnih selekcija u Njemačkoj. </p>
<p>Inače, svaki sljedeći pogodak bio je ljepši od prethodnog, a posebno valja istaći dvije »kocke šećera« na kraju u režiji raspoloženog Zahore. Prvo sjajni lob, a potom prizemni udarac ljevicom i pogodak s ruba 16-era koji nas je podsjetio na Davora Šukera i njegove pogotke vanjskim »felšom«.</p>
<p>Uz spometnutu petoricu svakako valja izdvojiti Marija Jurića koji je »biciklima« i trkom nerijetko bio neuhvatljiv na lijevome boku, kao i oporavljenika Dalibora Poldrugača koji je praktički bez izgubljenog duela dostojno zamijenio ozlijeđenog Agića. U svakom slučaju, Jurčevićeve improvizacije sa sastavom u subotu su posve uspjele. </p>
<p>Zanimljivo je istaknuti kako se Zahora subotnjom golijadom vratio u borbu za prvo mjesto na dvije ljestvice strijelaca, prvenstvenoj i klupskoj. Na ligaškoj je ljestvici skočio na drugo mjesto s 14 pogodaka (toliko ima i Goran Ljubojević), dva manje od vodećeg Špehara, a i »oživio« je utrku za najboljeg Dinamovog strijelca u ovoj sezoni. Posljednjih mjeseci prvo je mjesto, naime, uvjerljivo držao Goce Sedloski, ali ga je Jurčevićeva »jedanaestica« u subotu sasvim sustigla. S četiri pogotka dogurao je do 17. zgoditka u sezoni, jednog manje od Sedloskog koji je također u subotu podebljao svoju statistiku. </p>
<p>Uz reprizu subotnje »plave rapsodije« Osijek će u Gradskom vrtu u srijedu teško još jednom iznenaditi dinamovce. Podsjećamo, momčad Branka Karačića u 15. je kolu prvenstva na svom terenu slavila sa 3-2, ali s obzirom na trenutačno stanje u obje svlačionice očigledno je da je zagrebačka u velikoj prednosti. I u gradu na Dravi imaju problema s ozljedama i klupskim kaznama (Pranjić), no njihove zamjene na Poljudu nisu bile učinkovite poput Dinamovih. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bjelica zadivio Barića</p>
<p>Pogotkom u 31. minuti, ali i nizom sjajnih dodavanja Nenad Bjelica »natjerao« je Barića da kaže kako je »Bjelica upravo ono što nedostaje našoj reprezentaciji«, pa će se tako ovaj Osiječanin zacijelo naći na popisu reprezentativaca za utakmicu protiv Makedonije (28. travnja, Skopje). Inače, Bjeličin Kaiserslautern pobjedio je Hansu 3-2</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Od svih hrvatskih predstavnika u Ligama petice jedno je novo ime podvučeno u bilježnici Otta Barića, izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Pogotkom u 31. minuti, ali i nizom sjajnih dodavanja Nenad Bjelica »natjerao« je Barića da kaže kako je »Bjelica upravo ono što nedostaje našoj reprezentaciji«, pa će se tako ovaj Osiječanin zacijelo naći na popisu reprezentativaca za utakmicu protiv Makedonije (28. travnja, Skopje). Inače, Bjeličin Kaiserslautern pobjedio je Hansu 3-2.</p>
<p> • Rezultati 29. kola: Stuttgart (Soldo 90 min, Živković i Vranješ nisu igrali) – Eintraht (Puljiz 90 min) 3-1, Wolfsburg – Freiburg 4-0, Borussia (M) – Hertha 1-1, Kaiserslautern – Hansa 3-2 (Bjelica 31), Schalke 04 – Bayer (Babić 90 min) 2-3, Borussia (D) – Bayern 2-0, 1860 München – HSV 1-2; redoslijed: Werder Bremen 66 (-1), Bayern 59, Stuttgart 57, Bayer 52, Borussia (D) 48... </p>
<p>U pobjedi Portsmoutha (Mornar ozlijeđen) protiv Manchester Uniteda 1-0 ugašen je plamićak nadanja »crvenih vragova« da obrane prošlogodišnji naslov prvaka Engleske. Glavni kreator iznenađenja i jedini strijelac na utakmici bio je Steve Stone u 36. minuti utakmice.</p>
<p>Nakon pobjede nad Leedsom 5-0, uz četiri pogotka Thierryja Henryja Arsenal je još uvijek jedina neporažena otočka momčad i gotovo sigurni osvajač prvenstva, jer devet boda prednosti uz utakmicu manje ove godine ne bi smjeli prokockati. Inače, trener Arsenala Arsene Wenger bio je pun hvale za Henryja:</p>
<p>– Možda moja prosudba nije objektivna, ali mislim da nije bilo boljeg od njega.</p>
<p>Igor Bišćan nije bio niti na klupi u remisu 0-0 njegovog Liverpoola protiv Fulhama. Chelsea našeg Maria Stanića odigrao je utakmicu bez pogodaka protiv Evertona, također bez pomoći našeg igrača.</p>
<p> • Rezultati 34. kola: Blackburn – Leicester 1-0, Bolton – Tottenham 2-0, Charlton – Birmingham 1-1, Chelsea – Everton 0-0, Liverpool – Fulham 0-0, Manchester City – Southampton 1-3, Portsmouth – Manchester United 1-0, Wolverhampton – Middlesbrough 2-0, Arsenal – Leeds 5-0; redoslijed: Arsenal 81 (-1), Chelsea 72, Manchester United 68 (-1), Liverpool 50, Newcastle United 49 (-2)...</p>
<p>Gostujućom pobjedom protiv Atletica, Real Madrid (1-2) vratio se u igru za naslov prvaka. Madrižani su do pobjede došli s igračem manje nakon što je u 47. minuti utakmice isključen Pavon. Paunović je pogotkom s 11 metara anulirao vodstvo Reala (Santiago 5), no Ivan Helguera u 77. minuti utakmice odlučio je pobjednika i dao svojim navijačima nadu da su loši rezultati arhivirani i da će bitka na jedinom bojnom polju koje je »kraljevskog klubu«, nacionalno prvenstvo, biti uspješno okončana. </p>
<p>• Rezultati 33. kola: Athletic – Real Zaragoza 4-0, Atletico – Real Madrid 1-2, Deportivo – Valladolid 1-1; redoslijed: Real Madrid 70, Valencia 69 (-1), Deportivo 61, Barcelona 60 (-1), Athletic 51...</p>
<p>Jedina odigrana utakmica (zaostala utakmica 26. kola) francuskog nogometnog prvenstava Guingamp – Metz završila je bez pobjednika 1-1. Metz je došao do boda bez da je zatresao mrežu protivnika. Naime, vratar Guingampa Le Crom u 8. minuti utakmice sam je ubacio mrežu, a Shereni je u 23. miuti utakmice postigao izjednačujući pogodak.</p>
<p> • Rezultati: Guingamp – Metz 1-1; redoslijed: Lyon 66, Monaco 65, Paris SG 63, Sochaux 57, Auxerre 54... </p>
<p>Milan je pogocima Ševčenka (26) i Kake (80) pobijedio Sienu (Chiesa 38, 11 m) 2-1 i učvrstio vodeće mjestu u Seriji A, pa sad bježi Romi, koja ima dvije utakmice manje 12 bodova. Dario Šimić odgledao je utakmicu s klupe za rezervne igrače. </p>
<p> • Rezultati 30. kola: Siena – Milan 1-2, Lecce – Udinese 2-1; redoslijed: Milan 75, Roma 63 (-2), Juventus 62 (-1), Parma 50 (-1), Inter 49 (-1)...</p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Šokota strijelac u pobjedi Benfice</p>
<p>LISABON, 18. travnja</p>
<p> – Tomo Šokota nastavlja tresti mreže. Pogotkom u 24. minuti u pobjedi 3-0 na gostovanju kod Brage povećao je brojku svojih pogodaka na jedanaest.</p>
<p> • Rezultati 31. kola: Estrela Amadora – Uniao Leiria 0-0, Braga – Benfica 0-3 (Šokota 24), Boavista – Sporting 2-1.</p>
<p>Redoslijed: Porto 75, Sporting 70, Benfica 67, Nacional Madeira 50 (-1), Braga 48... </p>
<p> ></p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sochaux pobjednik Liga kupa </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Nogometaši Sochauxa pobjednici su francuskog Liga kupa nakon što su u finalu nakon boljeg izvođenja 11-eraca bili bolji od Nantesa ukupnim rezultatom 5-4. Nakon 90 minuta i produžetaka rezultat je bio 1-1 (1-1, 1-1). Ovo je prvi trofej za Sochaux još od 1938. godine kada su osvojili naslov prvaka Francuske.</p>
<p>Pobjedom u finalu Liga kupa Sochaux se kvalificirao za Kup UEFA sljedeće sezone. U regularnom tijeku dvoboja prvi pogodak postigao je Nantes u 14. minuti preko Gregoryja Pujola, da bi na 1-1 izjednačio Sylvain Monsoreau već u 19. U preostalih više od 100 minuta niti jedna momčad više nije uspjela postiči pogodak, te se pristupilo izvođenju 11-eraca u čemu su uspješniji bili igrači Sochauxa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi početak hrvatskog osmerca</p>
<p>Novi osmerac zasigurno nema kvalitetu sydneyjskoga. No, uz pravilan i naporan rad, pod vodstvom trenera Romana Bajla, hrvatska se olimpijska ekspedicija u lipnju u Luzernu svakako može pojačati devetoricom novih članova</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Unatoč dviju srebrnih medalja sa Svjetskog prvenstva u Milanu, neuspjeh osmerca u nastojanju da izbori plasman na Olimpijske igre uvelike je bacio sjenu na cijelu sezonu. Uslijedili su sukobi i ucjene od strane dijela veslača i nije se činilo da će osmerac, koji je nakon senzacionalne sydneyjske bronce postao zaštitni znak hrvatskog veslanja, dobiti novu priliku za plasman u Atenu.</p>
<p>Ipak, u subotu je, nakon mjeseci napornih treninga, formirana nova hrvatska posada u »kraljevskoj disciplini«. Rezultati kriterijske regate na Jarunu nisu donijeli iznenađenja, ulaznice za osmerac izborila su četiri dvojca koja su i tijekom priprema pokazivala najviše. Malo iznenađenje predstavlja tek pobjeda Marija Vekića i Olivera Martinova (6:54.34), veslača koji su tek od listopada zajedno u čamcu.</p>
<p>– Iako sam s Vekićem tek od nedavno u posadi, nisam previše iznenađen pobjedom jer smo radili iznimno naporno, što je sada došlo do izražaja. Budući da smo mijenjali mjesta u čamcu, malo tehnički zaostajemo za ostalim posadama, no to smo nadoknadili snagom, kazao je Martinov.</p>
<p>Osim dvojca Mladosti, hrvatski će osmerac činiti i Splićani Boraska i Vučičić te Zadrani Dragičević, Milin, Vujević i Bajlo. Sva četiri dvojca utrku su završila unutar šest sekundi razmaka, iako njihova vremena nisu bila na očekivanoj razini. Ipak, za to postoje i objektivni razlozi, ponajprije nepovoljne vremenske prilike.</p>
<p>– Jezero je bilo dosta hladno zbog čega su čamci bili sporiji. Ipak, očekivao sam nešto bolje rezultate, no vjerujem da ćemo ih do prvog natjecanja Svjetskog kupa u Poznanu uspjeti popraviti, istaknuo je izbornik Igor Čulin.</p>
<p>A u Poznanu, kao i na drugoj regati Svjetskog kupa u Münchenu osmerac će morati biti ispred svih konkurenata koji još nisu izborili plasman u Atenu (Rusija, Češka, Poljska, Nizozemska). U protivnome, Čulin će mijenjati sastav posade ili formirati četverac. Ipak, izbornik je uvjeren u uspjeh novoga osmerca.</p>
<p>– Vjerujem u ovu posadu jer su unutra momci koji su iznimno ozbiljni i imaju puno povjerenje jedni u druge. Siguran sam da mogu izboriti plasman na Olimpijske igre.</p>
<p>Branimir Vujević, Igor Boraska i kormilar Silvio Petriško bit će jedini članovi novog osmerca koji oko vrata imaju sydneyjsku broncu. Franković i Smoljanović prestali su veslati, braća Skelin lovit će medalju u dvojcu, dok Čuljak i Francetić tjeraju neku svoju pravdu. Novi osmerac zasigurno nema kvalitetu sydneyjskoga. No, uz pravilan i naporan rad, pod vodstvom trenera Romana Bajla, hrvatska se olimpijska ekspedicija u lipnju u Luzernu svakako može pojačati devetoricom novih članova.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>O'Neal spasio Lakerse </p>
<p>LOS ANGELES, 18. travnja</p>
<p> – Prvoga dana ovogodišnjeg doigravanja NBA lige sva četiri domaćina pobjedama su opravdala status favorita, a jedini koji su strahovali za pobjedu do posljednjih sekundi bili su Los Angeles Lakersi. Sastav zvijezda iz Los Angelesa jedva je svladao Houston Rocketse sa 72-71 i to zahvaljujući spretnom i sretnom košu Shaquillea O'Neala 17 sekundi prije kraja. Pri rezultatu 71-70 za goste Kobe Bryant je pred sam kraj napada doveden u situaciju da mora uputiti šut za tricu iz nepovoljne pozicije. Bryantov pokušaj nije niti dotakao obruč, no lopte se domogao O'Neal, te pogodio koš i izborio isključujući šest prekršaj Yao Minga. O'Neal je promašio dodatno bacanje, ali u posljednjem napadu Rocketsi su se ipak odlučili da do pobjede pokušaju doći šutem za tricu. Ipak, pokušaj Jima Jacksona nije pronašao cilj. Lakersi su do pobjede stigli usprkos vrlo lošem šutu iz igre od samo 33 posto (25-76), a najzaslužiji za nju bio je Shaquille O'Neal sa 20 koševa i 17 skokova, Bryant je ubacio 16 poena. Rocketse je predvodio Steve Francis sa 18 poena, ali i 7 izgubljenih lopti, Jim Jackson postigao je 11 koševa uz 12 skokova, a Yao Ming 10 uz 11 skokova.</p>
<p>New Jersey Netsi još jednom su se pokazali kao nerješiva zagonetka za New York Knickse svladavši ih u prvom međusobnom dvoboju s visokih 107-83. Netsi su pretrčali Knickse ostvarivši prednost u pogocima iz protunapada od čak 28-4, a ključnu ulogu ponovno je imao sjajni graditelj igre Jason Kidd sa 13 asistencija uz 14 koševa. Najbolji strijelci Netsa bili su Richard Jefferson sa 21 i Kerry Kittles sa 20 koševa, dok je Kenyon Martin dodao 16 poena i 12 skokova. Najefikasniji Knicksi bili su Penny Hardaway sa 18 i Nazr Mohammed sa 16 pogodaka, dok je Stephon Marbury pretrpio još jedan težak osobni poraz u dvoboju s Kiddom ostavši na 13 pogodaka i samo dvije asistencije. Zoran Planinić u sastavu Netsa dobio je priliku tri minute, ali u to vrijeme samo je izgubio jednu loptu.</p>
<p>San Antonio Spursi u obranu naslova krenuli su sigurnom 98-74 pobjedom protiv debitanata u doigravanju, memphis Grizzliesa. Razlika u iskustvu itekako se osjetila tijekom čitavog dvoboja u kojemu je dominirao Tim Duncan sa 26 koševa i 9 skokova, Emanuel Ginobili za pobjednike je dodao 15, dok su najučinkovitiji kod Grizzliesa bili Bonzi Wells sa 16, James Posey sa 15 i Pau Gasol sa 14 ubačaja.</p>
<p>Indiana Pacersi odlučni su uzvratiti Boston Celticsima za ispadanje u prvom krugu prošlogodišnjeg doigravanja, a prvi korak napravili su pobjedom 104-88. Konačni rezultat još i dobro zvuči za goste, inače najtrofejniju NBA momčad, jer je početkom drugog poluvremena bilo i 29 razlike (75-46). Jermaine O'Neal (11 skokova) i Ron Artest postigli su po 24 koša za Pacerse, dok su Paul Pierce sa 20 i bivši igrač Cibone Ckucky Atkins sa 19 pogodaka bili najbolji u redovima Celticsa.</p>
<p> • Rezultati dvoboja prvoga kruga doigravanja NBA lige (igra se na četiri pobjede); Istočna konferencija: Indiana – Boston 104-88, New Jersey – New York 107-83 (Zoran Planinić 3 minute, izgubljena lopta); Zapadna konferencija: San Antonio – Memphis 98-74, LA Lakers – Houston 72-71. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladost preokrenula</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je Jadran nakon prve četvrtine vodio sa 3-0, a nakon druge četvrtine 5-2, vaterpolisti Mladosti su u posljednjem 10. kolu Superlige slavili sa 6-5 i tako dohvatili drugo mjesto uoči doigravaja za naslov prvaka. Mladost je pokazala potpuno drugo lice u drugom poluvremenu i ostavila Jadran bez pogotka 19 minuta. U polufinalu doigravanja će Mladost igrati protiv Primorja, a Jug protiv četvrtoplasiranog Jadrana.</p>
<p>• Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST – JADRAN DELTRON 6-5 (0-3, 2-2, 1-0, 3-0)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kačić, Kucarov, Jelača, Koljanin, Nastran, Rončević, Milaković, Primorac 3 (1), Jerković 1, Čomahidze 1, Rogin 1, Kobeščak, Dragčević.</p>
<p>JADRAN DELTRON: Školneković, Pavić, Bezić 1, Šetka, Delaš, Žanetić, Zubčić 1, Sarić 1, Đogaš, Vrbičić, Elez, Oreb, Bošković 2 (1), Antonijević.</p>
<p>SUCI: Vuletić (Dubrovnik) i Brala (Rijeka). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 3 (9), Jadran 4 (9). ČETVERCI: Mladost 1 (2), Jadran 1 (1).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav PRIMORAC.</p>
<p> • Ostali rezultati 10. kola Superlige: Primorje – Jug 7-12, Mornar – Medveščak 6-5; redoslijed: Jug 16, Mladost 15, Primorje 14, Jadran 11, Medveščak i Mornar po 2 boda. </p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Daniel Mihelić brončani na juniorskom SP</p>
<p>BRISBANE/ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Daniel Mihelić osvojio je brončano odličje u konkurenciji 108 natjecatelja na Svjetskom juniorskom prvenstvu klase »laser radial«, koje se održavalo u australskom Brisbaneu. Sedamnaestogodišnji član kostrenskog Galeba završio je prvenstvo sa ukupno 35 negativnih bodova, 12 više od zlatnog Francuza Jean Baptista Bernaza, te devet bodova iza srebrnog Australca Nathana Outeridgea. Miheliću je dosad najveći uspjeh bilo drugo mjesto na SP klase »laser 4.7«, a prije desetak dana je na seniorskom SP-u »laser radiala«, na kojem je Splićanin Aron Lolić bio brončani, zauzeo šesnaesto mjesto.</p>
<p>Naš drugi juniorski predstavnik Ivan Taritaš iz zagrebačkog kluba Sveti Nikola završio je prvenstvo na 18. mjestu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Roddick i Haas u finalu</p>
<p>NEW YORK, 18. travnja</p>
<p> – Rezultati polufinalnih dvoboja 380.000 dolara vrijednog ATP turnira tenisača u Houstonu: Roddick (1) – Horna (7) 6-3, 6-4, Haas – Pavel (5) 6-4, 6-7 (4), 6-4.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Širenje zone demokracije i gospodarskog napretka</p>
<p>Latvija, Litva, Estonija, Slovenija, Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Cipar i Malta 1. svibnja ulaze u najprestižniji europski klub s nadom da će to značiti i postizanje bogatstva i blagostanja o kakvom je većina tih zemalja sanjala iza »željezne zavjese«/ Nastavak širenja EU službeni Bruxelles zasad obećava samo na Balkan</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Europska unija će uz veliko slavlje, kakvo zaslužuje povijesna odluka, od 1. svibnja imati 25 zemalja članica. </p>
<p>U punopravno članstvo Europske unije ulazi čak deset zemalja, najvećim dijelom one koje se su praktički jučer oslobodile jednopartijskog režima i kao siromašne i izolirane započele integracijski put. </p>
<p>Latvija, Litva, Estonija, Slovenija, Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Cipar i Malta 1. svibnja ulaze u najprestižniji europski klub s nadom da će to značiti i postizanje bogatstva i blagostanja o kakvom je većina tih zemalja sanjala iza željezne zavjese. </p>
<p>Sama Europska unija nalazi se također na velikoj prekretnici. U praksu provodi naum o velikom širenju i postizanju ključnoga cilja: jedinstvene Europe u kojoj više nikad neće biti podjela ni ratova. Uz širenje takve Unije, širi se i zona demokracije i gospodarskog napretka, što samo po sebi gotovo da isključuje bilo kakvu mogućnost izbijanja sukoba na europskom tlu.</p>
<p> No, nakon ulaska u Europsku uniju novih deset članica, slijedi nova faza u kojoj će se morati pokazati da je ta nova, velika Europa sposobna funkcionirati i s povećanim članstvom te biti jednako efikasna. Prvi test će biti pokušaj da se u lipnju donese europski ustav.</p>
<p>Svaka od deset novih zemalja članica devedesetih je krenula vlastitim receptom. Mađarska je, kako to danas priznaju njezini političari, bila na rubu pravog bankrota, pa je prvo što je učinila otvorila svoje gospodarstvo stranom kapitalu. Danas, nakon 15 godina političke i ekonomske tranzicije, ova zemlja slovi kao jedna od najuspješnijih. </p>
<p>Slovenija je pak s druge strane u privatizaciju i otvaranje jedinstvenom europskom tržištu krenula vrlo sramežljivo i polako. Na kraju, rezultat je bio isti. Po mnogim pokazateljima, Slovenija je danas najuspješnija tranzicijska zemlja koja će 1. svibnja u Europsku uniju ući vrlo komotno, s dobrim ekonomskim pokazateljima i s izabranim vlastitim povjerenikom u sastavu buduće Europske komisije. </p>
<p>Slovačka se dugo mučila s vlastitim autokratom Mečiarom, zbog kojega joj je Europska unija dugo vremena poručivala kako s njim, tj. korupcijom, privatizacijskom krađom i antieuropskom netolerancijom prema nacionalnim manjinama, u članstvo neće ući. Na kraju je Slovačka ipak uspjela. Propuštene godine pod Mečiarom uz veliki je trud nadoknadila i uspjela, kvalitetnim pregovorima i ispunjavanjem kriterija uskočiti u vlak proširenja.</p>
<p>Ipak, kada se završi svečana ceremonija u Dublinu i pogase se svjetla reflektora, jasno je da već drugoga dana stvari neće biti bitno drugačije. Zemlje koje su ušle u punopravno članstvo trebat će uložiti još puno napora da dostignu razinu »starih članova«, bilo da je riječ o ekonomiji ili pak demokratskoj praksi. </p>
<p>Kada je pak riječ o ekonomskom blagostanju, stručnjaci su već izračunali da će onim boljim đacima (Slovenija, Mađarska , Češka) da bi dostigli standard starih članova biti potrebno u prosjeku tridesetak godina.</p>
<p>Nove zemlje članice, napokon, nisu se uspjele izboriti u pregovorima baš za sva prava; njihovi radnici neće se moći slobodno kretati Europskom unijom još sedam godina, novac iz fondova za pomoć neće biti tako obilat kao u slučaju Španjolske i Portugala.</p>
<p>U samom Bruxellesu stvari više neće nikada biti kao što su bile. Valja odgovoriti na mnoge izazove. Kako će troma i često neefikasna zajednička vanjska politika funkcionirati s deset novih članova koje je rat u Iraku odmah podijelio na dvije strane? Dokle će se širenje EU nastaviti, odnosno gdje treba povući granice Europe? Zasad, službeni Bruxelles je širenje obećao samo Balkanu. </p>
<p>Nove zemlje članice morat će se vrlo brzo odviknuti od starih refleksa inaćenja, i naučiti se na način funkcioniranja zbog kojeg je Europska unija i opstala i na kraju postala uspješna: dogovaranje i umjetnost postizanja kompromisa. </p>
<p>Širenjem na deset novih članova Europska je unija ušla u novu avanturu. Ta avantura još jednom je dokazala kako Europa nije samo kontinent, već prije svega pitanje perspektive.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ivan Gašparovič novi slovački predsjednik</p>
<p>U drugom krugu predsjedničkih izbora , Gašparović je dobio 59,91 posto glasova/ Njegov oponent Vladimir Mečiar kojega su mnogi smatrali favoritom dobio je 40,09 posto glasova </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Novi slovački predsjednik postao je Ivan Gašparovič, predsjednik izvanparlamentarne stranke Pokret za demokraciju (HZD). U drugom krugu predsjedničkih izbora održanih u subotu, Gašparović je dobio 1.079.592 glasa ili 59,91 posto, dok je njegov oponent Vladimir Mečiar kojega su mnogi smatrali favoritom dobio 722.368 glasova ili 40,09 posto. </p>
<p>Na izbore je izašlo 43,5 posto upisanih birača, što je veći postotak nego u prvom krugu izbora, održanom prije 14 dana. Novi slovački predsjednik trebao bi funkciju preuzeti točno u podne 15. lipnja, na dan kad ističe petogodišnji mandat sadašnjem predsjedniku Rudolfu Schusteru. Gašparović je treći predsjednik od osamostaljenja Slovačke, a prije njega tu su funkciju obnašali Michal Kovač (1993-1998) i Rudolf Schuster (1999-2004).</p>
<p>Pobjeda Ivana Gašparoviča veliko je iznenađenje kako za domaću, tako i za svjetsku javnost. Slovački politolozi smatrali su Mečiara favoritom, iako su neki oprezniji upozoravali da će mnogi Slovaci pokušati »oprati nečistu savjest«. Naime, u prvom krugu zbog slabog odziva birača ispao je najveći favorit, aktualni ministar vanjskih poslova Eduard Kukan. </p>
<p>I medijska kampanja prije drugog kruga izbora bila je sklonija Gašparoviču, kojega je označavala kao »manje zlo« od Mečiara, i prihvatljivijeg za inozemstvo od Vladimira Mečiara, zapamćenog po autoritarnosti. Osim toga, mediji su naglašavali da je Gašparovič, za razliku od Mečiara, priznao svoje pogreške iz prošlosti, a u posljednje vrijeme zalagao se i za članstvo Slovačke u Europskoj uniji.</p>
<p>Izborom Gašparoviča za predsjednika, iako su predsjedničke ovlasti relativno male, imat će ozbiljan problem desna koalicijska vlada premijera Mikulaša Dzurinde. Gašparovič se kao ljevičar protivi ekonomskim reformama koje provodi sadašnja vlada u fazi priprema za ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Inače, Ivan Gašparovič, koji je hrvatskog podrijetla (djed mu je iz Crikvenice), bio je godinama najbliži Mečiarov prijatelj i suradnik. </p>
<p>Autor je ustava neovisne Slovačke, koja se 1993. mirnim putem odvojila od Češke Republike. Gašparović, 63-godišnji profesor prava, voli za sebe govoriti da je arhitekt slovačke države. Njegova politička karijera započela je kad ga je Mečiar kao premijer »progurao« za državnog tužitelja u tadašnjoj Čehoslovačkoj, da bi ga tadašnji predsjednik Vaclav Havel 1992. smijenio »ne zbog onoga što je radio, već zbog onoga što nije radio«, a zapravo je čuvao leđa Mečiaru. </p>
<p>Nakon osamostaljenja Slovačke Gašparovič je postao predsjednik slovačkog parlamenta, na kojoj funkciji ostaje dva mandata, sve do 1998. godine kad je Mečiar poražen na izborima. Za sve to vrijeme Gašparovič, je drugi čovjek Mečiarova Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS) i u državi. Zajedno s Mečiarom uzaludno je pokušavao srušiti prvog slovačkog predsjednika Michala Kovača. Arogantno se ponašao prema demaršima koji su dolazili iz Europske unije zbog nedemokratske prakse u Slovačkoj i zloporaba tajne službe protiv političkih protivnika. </p>
<p>Aktivno je sudjelovao u protuzakonitom smjenjivanju tadašnjeg opozicijskog poslanika Gaulidera i, jednom riječju, sve do 2000. godine bio je alter ego svoga šefa Mečiara. S njim se razišao nakon što ga je Mečiar, pribojavajući se njegova sve većeg utjecaja u državi i stranci, izostavio s kandidatske liste pred unutarstranačke izbore. Nakon toga je Gašparovič zajedno sa svojim istomišljenicima izašao iz HZDS-a i osnovao novu stranku Pokret za demokraciju (HZD). </p>
<p>Od tada su Mečiar i Gašparovič ljuti protivnici, ali su za Europsku uniju obojica podjednako neprihvatljivi, iako se u posljednje vrijeme Gašparovič prikazuje kao pristaša ulaska Slovačke u NATO i EU. Teško da je Gašparovič dobio naklonost Europe koja mu, znajući njegovu političku biografiju i dalje ne vjeruje, no ostaje činjenica da je i za inozemstvo izbor Gašparoviča manje zlo od Mečiara, Ipak je irski ministar vanjskih polova Brian Cowen, šef diplomacije zemlje koja predsjeda Europskom unijom, pred izbore izjavio da se EU neće miješati u slovačke izbore te da će i u slučaju izbora Mečiara za predsjednika »uvažavati demokratska odluka slovačkog naroda«.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tony Blair planira referendum o Europskoj uniji</p>
<p>Britanske novine pišu da će Blair već idućeg četvrtka zatražiti od svog kabineta podršku za referendum o većem povezivanju s EU jer želi »jasnu poziciju« prije početka kampanje za lokalne i europske izbore koji se održavaju u lipnju</p>
<p>LONDON, 18. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair navodno se sprema raspisati referendum na kome bi Britanci rekli što misle o daljnjem približavanju Europi. Riječ je o velikom zaokretu, jer je Blair do sada izbjegavao takav plebiscit. No, čini se da se britanski premijer počeo premišljati jer je tijekom vikenda za BBC dao intervju u kojem nije isključio mogućnost referenduma o EU. </p>
<p>Sunday Telegraph tvrdi da će Blair već idućeg četvrtka zatražiti od svog kabineta podršku za raspisivanje referenduma. Independent on Sunday također smatra da će odluka o biti donijeta sljedećeg tjedna, jer Blair želi »jasnu poziciju« prije početka kampanje za lokalne i europske izbore koji se održavaju u lipnju. </p>
<p>Odlukom o referendumu Blair bi izbio iz ruke adut oporbenim konzervativcima. Oni i sami zagovaraju slično izjašnjavanje, a do sada su tvrdili da se premijer boji glasa naroda. Konzervativci su planirali da zahtjev za referendumom o EU bude glavni stup njihove kampanje u predstojećim izborima za Europski parlament. Svojom najavom Blair bi im stoga mrsi planove. </p>
<p>Utjecajan član Blairovog kabineta izjavio je Sunday Telegraphu: »Tony je prešao crtu. Sad je to samo pitanje tajminga.« Blairovi kolege tvrde da je premijer donio svoju odluku tijekom nedavnog posjeta Americi kad je imao vremena za razmišljanje. </p>
<p>Britanska vlada paralelno planira kampanju uvjeravanja domaće javnosti u prednosti članstva u EU. Britanski su birači većinom dosta euroskeptični. Njihov oprez pothranjuje i znatan dio tiska, posebice tabloida koji su neprijateljski raspoloženi prema ideji dublje integracije unutar EU. Euroskeptični dio javnog mnijenja na Otoku strahuje od da će nacionalni suverenitet biti žrtvovan europskim institucijama i federalizmu. </p>
<p>Britanija do sada nije prešla ni na euro, no Blairova je velika ambicija da do toga dođe nakon idućih općih izbora. Do sada ga je u tome kočio njegov oprezniji ministar financija Gordon Brown kao i svijest da većina Britanaca ne želi euro. No, Tony Blair je, čini, se, odlučio početi preodgajati Britance.</p>
<p> Neki izvori bliski vladi tvrde kako premijer ne isključuje mogućnost da se referendum održi već ove jeseni. Drugi, međutim, nagađaju o plebiscitu unutar iduće tri godine, a svakako nakon općih izbora 2005. Nije točno poznata ni tema referenduma, no vjeruje se da bi se građani izjašnjavali o budućnosti Britanije unutar EU. Špekulira se i o referendumu kojim bi Britance pitalo podržavaju li novi ustav EU. </p>
<p>Taj ustav morao bi biti prihvaćen za nekoliko tjedana, a njime će nova, proširena Europska unija regulirati svoje unutarnje odnose. Također nije isključeno da bi Blair na plebiscitu postavio Britancima šire pitanje o tome podržavaju li oni njegovu politiku prema Europi. Pozitivan odgovor ostavio bi mu odriješene ruke da poradi na prelasku na euro, dok bi niječni odgovor bio pljuska premijeru, a možda i povod za njegovu ostavku. No, vjeruje se da bi pitanje na mogućem referendumu o EU ipak bilo sročeno tako da Blair baš ne »dobije košaricu« od svojih građana.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Drašković: Hrvatska vlada primjer kako se štite nacionalni interesi</p>
<p>BEOGRAD, 18. travnja</p>
<p> - »Predaja osmorice hrvatskih časnika Haaškom sudu u posljednjih mjesec i pol dana primjer je kako neka vlada, kao Vlada hrvatskog premijera Ive Sanadera, štiti nacionalne interese«, izjavio je u nedjelju u emisiji »Nije srpski ćutati« BK Televizije novi ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković.</p>
<p>»Ne vidim zašto bismo mi u Srbiji morali postupati drukčije«, kazao je Drašković i dodao da bi se i četvorica vojnih i policijskih generala, haaških optuženika, trebali predati Haagu, posebice ističući generala Nebojšu Pavkovića koji je isključio svaku mogućnost svog dobrovoljnog odlaska u Haag. </p>
<p>Jedan od prioriteta vanjske politike pod njegovim vodstvom, kazao je Drašković, bit će i dobrosusjedska suradnja u čijem svjetlu treba promatrati i aktualne tužbe SCG-a protiv zemalja NATO-a koje su bombardirale tadašnju SRJ 1999. ali i tužbe za genocid koje su protiv SCG-a Međunarodnom sudu pravde u Haagu podnijele Hrvatska i BiH. »Ako BiH i Hrvatska, a i SCG, ističu jednodušnu potrebu najboljih međusobnih odnosa i pomirenja, zajedničkog hoda u EU, onda ne vidim kako se dobri odnosi mogu raditi na tužbama i kontratužbama, pa ne vidim ni kako mi možemo u Partnerstvo za mir ako se tužimo sa zemljama SAD-a i EU-a. Činit ću najviše što mogu s vodećim ljudima u NATO-u, EU, Sarajevu i Zagrebu da svi povučemo svoje tužbe«, kazao je Drašković naglašavajući da će razgovarati sa svima, uključujući i lidereAlbanaca na Kosovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vlada Federacije BiH danas daje jamstva za pet optuženih čelnika Herceg-Bosne</p>
<p>SARAJEVO, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u ponedjeljak će, kako se očekuje, dati jamstva potrebna za privremeno puštanje na slobodu za petoricu bivših dužnosnika Herceg-Bosne koje je optužio Haaški sud.</p>
<p>Odluka o davanju jamstava za Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Brunu Stojića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića trebala je biti donesena još potkraj prošlog tjedna, no sjednica vlade prekinuta je tada zbog drugih obveza ministara, a u ponedjeljak će biti nastavljena. </p>
<p>Kako se doznaje, vrlo je izvjesno da će vlada Federacije dati jamstva, unatoč protivljenju nekih ministara.</p>
<p>Naime, prema propisanoj proceduri, prije odlučivanja vlade o tom pitanju pribavljena su mišljenja ministarstva pravde, MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije te federalnog ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p>Budući da u dopisima tih institucija nisu navedene zapreke za davanje jamstava, očekuje se da će kabinet donijeti pozitivnu odluku, slično kao što su već dana jamstva za obranu sa slobode nekih bošnjačkih optuženika.</p>
<p>»Sukladno propisima i zahtjevima odvjetnika optuženika, vlada Federacije BiH stavila je ovu točku na dnevni red i s obzirom na to da su ispunjeni svi preduvjeti i da smo slične odluke donijeli u prethodnim slučajevima, očekujemo da i ovaj put bude tako«, kazao je federalni dopremijer Dragan Vrankić. </p>
<p>Odluku o eventualnom dopuštanju obrane sa slobode donijet će Haaški sud.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Policija RS-a u potrazi za haaškim optuženicima teško ranila jednu osobu</p>
<p>BANJA LUKA, 18. travnja</p>
<p> - »Pripadnici MUP-a Republike Srpske teško su ranili jednu osobu dok su pretresali privatne kuće u Višegradu tragajući za haaškim optuženicima«, potvrdio je u nedjelju glasnogovornik Centra javne sigurnosti Srpsko Sarajevo Radovan Pejić.</p>
<p>»Postupajući po nalogu Okružnog suda Srpsko Sarajevo, pripadnici MUP-a Republike Srpske, Služba specijalne policije uz asistenciju drugih jedinica MUP-a, u nedjelju su rano ujutro na lokalitetu Višegrada krenuli u akciju uhićenja dvije osobe optužene za ratne zločine, čiji su inicijali M. L. i S. L.«, rekao je Pejić i dodao da je u akciji N. L. pružio otpor, pa je ranjen i prevezen u višegradsku bolnicu.</p>
<p>»Očevid obavlja tužitelj Okružnog tužiteljstva Srpsko Sarajevo Dragan Ninković s ekipom MUP-a RS-a«, dodao je glasnogovornik. </p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je N. L. u međuvremenu podlegao ozljedama i da je riječ o Novici Lukiću, bratu Milana Lukića kojeg Haaški sud tereti za ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Haaški sud optužio je za ratne zločine i Sretena Lukića i Sredoja Lukića, međutim nije jasno koji je od te dvojice bio druga meta nedjeljne akcije MUP-a RS-a.</p>
<p>MUP RS-a potvrdio je da se akcija provodi u koordinaciji s graničnom službom BiH, a pod posebnim nadzorom su granični prijelazi iz BiH prema Srbiji i Crnoj Gori. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Muslimani najveće žrtve islamskog terorizma</p>
<p>U terorističkim akcijama muslimanskih ekstremista širom svijeta poginulo je 7065 ljudi, a ozlijeđene su 10.132 osobe / Među stradalima od djelovanja islamskih ekstremista najviše je muslimana u čije se ime navodno vodi »sveti rat«</p>
<p>BRUXELLES, 18. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od 11. rujna 2001. godine, u terorističkim akcijama muslimanskih ekstremista širom svijeta poginulo je 7065 ljudi, izračunao je nizozemski dnevnik NRC Handelsblad pozivajući se na nekoliko specijaliziranih izvora. U akcijama su ozlijeđene 10.132 osobe. Preciznoj su matematici pripomogli agencijski izvještaji, Američki centar za istraživanje terorizma s njegovom bazom podataka, nekoliko nevladinih organizacija te specijalizirani web-site za terorizam u jugoistočnoj Aziji. U bilancu terorističkih aktivnosti nisu uključeni napadi na američke i savezničke snage u Iraku. Ti se napadi tretiraju kao gerilske akcije a ne terorističke. Nisu uzete u obzir niti akcije koje se na nekim drugim stranama čitaju kao državni terorizam. </p>
<p>Dakle, na dugačak popis unesene su samo ekstremističke muslimanske organizacije, šareno društvo za koje čak ni specijalisti uvijek ne znadu tko su, što su i gdje su im jezgre, a kamo li gdje su razasuli »spavače«. Skupina odgovorna za bombašku akciju u Madridu bila je nepoznata policiji, a sada se priča o pipcima organizacije širom Europe.</p>
<p> Među stradalima od djelovanja muslimanskih ekstremista najviše je muslimana. Podatak je zastrašujući, budući da akcije vode ekstremne muslimanske organizacije pozivajući na sveti rat u kojem, eto, »nevjernici« ili potencijalni ciljevi napada manje stradavaju od vjernika u čije se ime te skupine navodno bore. </p>
<p>Više od 7000 žrtava rezultat je 393 napada. Napadi su se dogodili na geografski veoma udaljenim mjestima; najviše je akcija na granici Indije i Pakistana u Kašmiru, u Alžiru, Izraelu, Afganistanu. Najviše se žrtava dogodilo u tri napada, na Sjedinjene Države u danu s kojim je počelo novo razdoblje terorizma i borbe protiv njega, na otoku Bali gdje su stradali domaći ljudi i turisti okupljeni zadovoljstvom plesanja u disco klubu, te putnici u vlakovima 11. ožujka u Madridu. Što se sredstava napada tiče, samoubojice su najefikasnije terorističko oružje: od 393 akcije, 120 su izveli ljudi spremni žrtvovati vlastiti život kako bi živote skratili drugima. Oružanim su se napadima teroristi koristili u 101 put, bombaškim akcijama u 58 napada. Ubojstva, napadi raketama i otmice također spadaju u djelokrug aktivnosti terorističkog podzemlja. </p>
<p>Što se organizacija tiče, crnu listu nasilja vodi palestinski Hamas sa 22 akcije, slijedi ga alžirska GIA s 14 te dvije skupine koje su se razmahale u Kašmiru. U nekim akcijama nije bilo sigurno tko su mete napada dakle žrtve, da li obični građani, poslovni ljudi, diplomati ili specijalni savjetnici; kao što je bio slučaj krajem prošle godine u Iraku. Nova (teroristička) 2004. godina otvorena je 4. siječnja napadom ekstremista na tajlandsku vojsku, potom dan poslije na policajce. Onda je na scenu stupio Irak, napadom na civile. Talibani su se probudili u Kabulu bombaškom akcijom sa dvoje mrtvih - nizak broj žrtava obzirom na praksu. U Jeruzalemu su Brigade mučenika Al Akse poslale bombaša samoubojicu koji je »ostavio trag« od 11 mrtvih i 50 ranjenih, potom izazvao osvetničku reakciju Izraela koju, opet, samo arapske zemlje kvalificiraju kao »državni terorizam«. U NRC-ovoj listi ovoga, naravno, nema. </p>
<p>U veljači se u Karbali pucalo po iračkoj domaćoj policiji. Iz Sjeverne Osetije u Rusiji stigle su informacije o čečenskoj akciji s dvoje mrtvih. To je prethodilo tragediji u moskovskom metrou sa 39 mrtvih i 122 ranjena. </p>
<p>Potom su teroristi napadali policajce u Iraku i Alžiru. U Tajlandu su ubili jednog lokalnog činovnika a potom se nižu terorističke akcije u Alžiru, Iraku i Tajlandu. </p>
<p>U Iraku se broj žrtava naglo penje nakon napada na ured tamošnje tajne službe i zatvor, potom na vojnu bazu. U Tajlandu je 19. veljače bilo šest napada u jednom danu. Sa sjevera Iraka, iz Mosula, stižu informacije o lokalnim čarkama gdje stradavaju stranački lideri i policajci. </p>
<p>U ožujku crnu seriju intenzivirane aktivnosti teroristi otvaraju u Pakistanu bombaškim napadom na šijitsku procesiju koji je ostavio 44 mrtva i 140 ranjenih. Istog dana u Iraku, u Karbali 70 mrtvih, a u istom danu uz šijitsku džamiju u Bagdadu pokolj sa 58 mrtvih i 128 ranjenih. Potom su se masovni ubojice primirili. No, primirje prekida madridska tragedija. Uz ime navodnog počinitelja, Al Qaide, ostavljen je upitnik. U Madridu su bombe u četiri vlaka uzrokovale 191 smrt i 1463 ranjena. Broj teroristički akcija od početka godine postepeno raste uglavnom u Iraku. S izraelskim intervencijama svi su izgledi da će se terorizam širiti, suprotno uloženom trudu i naporima da ga se spriječi.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izraelske »kobre« gotovo nepogrešive u ciljanim ubojstvima </p>
<p>Izraelski helikopter AH-64 Petan (Kobra), borbena je letjelica kojoj Palestinci unatoč svim naporima nisu uspjeli doskočiti</p>
<p>Izrael obavlja ciljana ubojstva vođa Hamasa doslovce iz zraka. Ta taktika je godinama usavršavana i sastoji se od tri razine. Čitavo područje Gaze pokriveno je izraelskim terenskim operativcima koji su se davno infiltrirali među Palestince pod raznim identitetima. Oni su uglavnom »spavači« i aktiviraju se onda kada je u pitanju strateški vrijedna operacija (primjerice gdje se kreću i skrivaju vojni i politički čelnici Hamasa). S lica mjesta potvrđuju podatke koje je prikupila izraelska elektronska špijunaža.</p>
<p>Protiv Hamasa Izraelci svakodnevno koriste nekoliko vrsta bespilotnih letjelica kako bi nadzirali sve važnije ceste i zgrade u Gazi. Te letjelice (koje je Izrael prvi u svijetu počeo koristiti za izviđanja uoči borbenih akcija) opremljene su televizijskim i termovizijskim kamerama, radarskim ometačima ili laserskim obilježivačima ciljeva. U zraku mogu ostati neprekidno četiri do šest sati, krstareći brzinom od 120 kilometara na sat. Iako lete sporo i nisko, nisu lak cilj za protuzračnu obranu jer imaju mali radarski, vizualni i zvučni odraz.</p>
<p>Bespilotna letjelica navodi se sa zemlje (izraelskog teritorija). Oprema za izviđanje stalno je u funkciji: slike terena prenose se na monitor izraelskog tehničara koji prati i usmjerava let u realnom vremenu. Izrael ovakve letjelice operativno koristi još od 1982. godine (prvi put u sukobu sa Sirijom oko Libanona), a protiv Hamasa i drugih ekstremnih palestinskih organizacija od sredine 90-ih godina. Iako dnevno nad Gazom kruži nekoliko desetaka bespilotnih letjelica različitih tipova, palestinska protuzračna obrana (ima teške strojnice i ručne protuavionske bacače) do sada nije oborila niti jednu.</p>
<p>A tamo gdje se pojave takve letjelice vrebaju izraelski jurišni helikopteri posebno opremljeni za protuterorističku borbu i točkasto pogađanje ciljeva. Riječ je o oklopljenim helikopterima AG-64A Apache američkog podrijetla. Amerikanci su Izraelu do sada isporučili 40 takvih helikoptera. Jednu eskadrilu Izraelci su temeljito modificirali i prilagodili vlastitim potrebama. Umjesto teških protutenkovskih projektila tipa AGM-114A Hellfire, jurišni helikopteri dobili su posebno razvijene lake rakete zrak-zemlja s bojnom glavom od svega tri kilograma.</p>
<p>Svrha ovog oružja je da pogađa isključivo automobile kakve koristi Hamas. Bojna glava probija krov vozila i šrapnelima prodire u glavu, vrat i pluća žrtava izazivajući relativno malu eksploziju. Te specijalne rakete navode se do cilja laserski, lete brzinom od jednog Macha, pogađaju precizno automobile u pokretu ili na mjestu (s 98 postotnom vjerojatnošću uništenja) na daljini do 4000 metara.</p>
<p>Kretanje cilja i njegov zadnji položaj ranije je uočila bespilotna letjelica. Izraelski jurišni helikopteri u paru ili pojedinačno stižu u zonu atentata gotovo nečujno te lebdeći, laserski obilježavaju traženi automobil. Helikopter lebdi sve dok plotun raketa (ispaljuju se dva do četiri laka projektila) ne pogodi cilj. Ako bilo što kod prvog helikoptera u zasjedi na visini od četiri kilometra krene loše, ubacuje se drugi helikopter koji čitavo vrijeme prati jureće vozilo. On naglo iskače, laserom označi cilj i lansira novu salvu raketa. Iako su originalni američki jurišni helikopteri AH-64 Apache nazvani po poznatom indijanskom plemenu, izraelska varijanta dobila je lokalno ime koje sasvim odgovara svrsi za koju se helikopter koristi. Izraelci svoje Apache zovu »petan« što je na hebrejskom »kobra« i to ne ona obična, nego kraljevska koja iz svojih šupljih očnjaka šprica otrov na daljinu.</p>
<p>Izraelski AH-64 Petan u tehničkom je smislu unikatno i gotovo uvijek nepogrešivo sredstvo za političke atentate čemu Palestinci unatoč svim naporima nisu uspjeli doskočiti. Ili kako to tumače pripadnici Hamasa: »Naši mungosi nemaju krila pa ne mogu zadaviti izraelske leteće kobre koje s neba pljuju otrov«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Hvalevrijedan pokušaj da se nevinim žrtvama vrati dostojanstvo</p>
<p>Knjiga »U potrazi za istinom« Vukovarca gospodina Mirka Kovačića, koja je promovirana 12. travnja ove godine u Vukovaru, otvorila je davno skrivane stranice vukovarske povijesti. Ušla je ta knjiga naglo i u vukovarske domove, oživjela sjećanja na već zaboravljena imena časnih i uglednih Vukovaraca, nestalih iz života grada okrutno i nesmiljeno davne 1945. godine.</p>
<p> Na mnoge stranice kanut će poneka suza, nad nekima čut će se uzdah radi sjećanja na neostvarene snove iz daleke mladosti.</p>
<p>Gospodin Mirko Kovačić u Vukovaru znan kao »Keve«, još je za vrijeme progonstva počeo prikupljati podatke potrebne mu za knjigu. Potražio je stotine adresa, saslušao isto toliko tužnih sjećanja, suosjećao sa iskazanim još uvijek neisplakanim suzama, prikupljao stotine brižno i s puno pažnje sačuvanih fotografija, prelistavao požutjele stranice novina, časopisa, istraživao podatke u raznim arhivama, da bi nakon nekoliko godina mukotrpnog rada sve to uobličio u knjigu koja treba progovoriti istinito i oteti zaboravu stotine imena uglednih Vukovaraca koji su od 12. travnja 1945. odvođeni iz svojih domova da se više nikad ne bi vratili. U obiteljima neizvjesnost je podržavala nadu u povratak, no prolazili su dani, mjeseci, godine, egzekutor je prijeteći šutio, strah se zavukao u ljude, imena nestalih izgovarala su se šaptom, nada je polako umirala, o nestalima vladao je ustrajno muk, tek je Dunav ponekad zlosutno zašumio.</p>
<p>A sada je spomenutom knjigom vraćeno dostojanstvo ljudima kojih se ni sadašnje ni buduće generacije Vukovaraca ne trebaju stidjeti, jer su oni bez krivice krivi, ubijani jedino s namjerom da se njihova imena izbrišu iz povijesti našega grada. Poslužit ću se riječima (možda ne baš doslovno urednika gospodina Zlatka Virca. »Ova je knjiga kao nadgrobni spomenik onima čija imena dosad nisu nigdje javno spomenuta«. Spomenik je to kojeg neće oboriti bure ni oluje, ni neka barbarska ruka. Ovom knjigom potvrđuje se ona davno izrečena misao »Navik on živi ki zgine pošteno«.</p>
<p>Poželimo dobro zdravlje gospodinu Kovačiću da može i nadalje ići svojim putovima u potrazi za istinom.</p>
<p>SLAVICA KUMPFVukovar</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Neka nam »slučaj Žnjan« bude posljednja opomena </p>
<p>U srijedu 14. travnja u »Meridijanu 16« vidjeli smo tužne slike podmorja u Žnjanu podno Splita. Kamera prati ronioca da bi oslikala beživotni podmorski pejzaž. Ipak na tom sedimentu načinjenom od nataložene zemlje jedan škrpunić nalazi utočište u odbačenoj sandali. Drugo ništa, mutno more i glib u koji ronilac duboko zaranja ruke.</p>
<p>Moram reći odmah da me duša zaboljela. Mi koji smo negdašnja »splitska dica«, a ja sam »dite s Bačvica«, možemo reći koju o ljepoti obale i mora duž Splita grada, počevši od Bačvica, Ovčica, Firula i Zente do Žnjana. Što je od magične privlačnosti Bačvica ostalo danas. možda picigin?</p>
<p>U naše smo doba rukama lovili listove i bakinkaule (čače), a ljeti ronili među plovama ovčica i rojnim trljama.</p>
<p>Nažalost slučaj Žnjan nije jedini. Ima ih puno na našoj obali.</p>
<p>Koliko je nasipavanje obale pogubno za život u moru uočio je J. Y. Cousteau još 50-ih godina i o tome pisao na primjeru kneževine Monaco, Citiram Cousteaua iz njegove knjige »Živo more« – Redovi kamiona sipali su u more ruševine starih kuća, odlomljene stijene, šljunak i pijesak čija se prašina dizala nad predjelom i polagano spuštala. Voda bijaše zasićena mineralnim česticama koje su uništile većinu nježnih morskih organizama. Ribe su se povukle u zelene pašnjake. Većina algi i živih stvorova koji su ostali blizu bijahu ugušeni i zamijenjeni odvratnom smeđom morskom algom. </p>
<p>ZVONIMIR DOMINISRab</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Auto neka vam ostane, vratite nam barem dokumente za monografiju</p>
<p>Za vrijeme Uskrsnih praznika, od četvrtka 8. travnja do utorka 13. travnja, predvodio sam ekipu nogometašica zagrebačkog »Maksimira« u francuskom Mentonu na Azurnoj obali, na najprestižnijem europskom klupskom turniru nogometašica.</p>
<p>Maksimirske puce, dostojno su branile ugled hrvatskog ženskog nogometa i športa, od osam učesnica turnira, zauzele su četvrto mjesto, a da nije bilo peha na utakmicama s Talijanskom B selekcijom, gdje su Talijanke bile uspješnije u izvođenju jedanaesterca, Zagrepčanke bi se našle u finalu.</p>
<p>No po povratku u Zagreb u večernjim satima bili smo nemalo neugodno iznenađeni. Osobno vozilo ZG 286 KF citroen visa, koji je u vrijeme boravka ekipe Maksimira u Francuskoj parkiran na parkiralištu južne strane Dinamovog stadiona, jednostavno je »ispario«.</p>
<p>I ništa tu ne bi bilo neobično, jer se u Zagrebu svakodnevno otuđuju skupi audiji, mercedesi, BMW-i i ostali ljepotani na četiri kotača (moja Visa stara je dvadeset godina). No, veći je problem iskrsnuo, jer su na dan odlaska naše ekipe u Francusku u kolima ostali materijali, tekstovi i fotografije, pripremljeni za monografiju 65 godina hrvatskog ženskog nogometa, uz obilje raritetnih sportskih fotografija o povijesti ženskog nogometa od davne 1937. godine pa sve do današnjih dana. Nestale su i športske iskaznice mladih nogometašica ekipe iz Maksimira. </p>
<p>Stoga poručujemo: Rado ćemo vam darovati moju staru ljepoticu i ovom prigodom duboko vam se klanjam i molim, vratite nam pisane materijale, fotose i športske iskaznice naših djevojaka i neka vam je sretna vožnja narednih dvadeset godina.</p>
<p>VJEKOSLAV MARKOTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mogu posvjedočiti da osoblje KBC Rebro zaslužuje najdublju zahvalnost</p>
<p>Nemam običaj javljati se u tisku ali napadi na KBC Zagreb-Rebro, koji su u posljednje vrijeme zaredali u novinama, ponukali su me da i ja nešto napišem. </p>
<p>Početkom mjeseca ožujka o. g. u Koronarnoj jedinici KBC Rebro obavljen mi je zahvat na srcu - sto posto uspješno. Stručni, ljubazni i predani liječnici, divne i susretljive medicinske sestre (na svim odjelima Koronarne) i ostalo osoblje, ne zaslužuju pokude nego najdublju zahvalnost. Zahvalnost dugujem prvenstveno »izvođačima radova« na mome srcu dr. Bruni Buljeviću i dr. Davoru Puljeviću te dr. Tei Šimonček, koja se nakon obavljene pretrage dala »u potragu« za mnom. </p>
<p>Dakle, nakon ustanovljene dijagnoze u najkraćem mogućem roku došla sam u bolnicu, obavljen mi je zahvat (abliranje), sve post-pretrage i nakon nekoliko dana puštena sam kući. Za to vrijeme vidjela sam (i čula) kako pacijenti galame na liječnike, koliko su (neki) neugodni prema sestrama, slušala liječnika kada je pacijentici morao objašnjavati (a vidjelo se koliko mu je teško) da nisu dobili dovoljno buy-passa i da u obradu uzimaju samo najhitnije pacijente.</p>
<p> Sigurno je da neke stvari »ne štimaju«, konačno, od početka do kraja pratila sam zahvat na mome srcu, koji je sa pripremama trajao 5,5 sati (do tada nisam znala da se velik broj zahvata radi samo pod lokalnom anestezijom), pa sam vidjela kako se liječnici muče s aparatima, dotrajalim instrumentarijem, u jednoj od naših najpoznatijih bolnica. Čula sam da oni sami sa sestrama kupuju neki sitan inventar, poput produžnih kabela i sl. U cijeloj zgradi Koronarne čistoća WC-a, tuš-kabine - sve blista, čisto, toalet papira koliko hoćete, ako trebate andol, tablete za smirenje, sve možete dobiti od ljubaznih sestara.</p>
<p> Također, prihvatni šalteri (glavni ulaz u sam KBC) - od ranoga jutra formiraju se redovi, a tri službenice rade bez prestanka – strpljivo i najljubaznije sa svakim pacijentom.</p>
<p>U KBC Zagreb-Rebro uvijek bih došla s punim povjerenjem. Ne znam zašto tolika hajka kad većina pacijenata u tu bolnicu dolazi iz svih krajeva Republike Hrvatske - tâ valjda znaju kamo idu?</p>
<p> Sretna sam što sam pacijent KBC Zagreb-Rebro. Svima hvala!</p>
<p>ZORA VOVKZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Devet mrtvih, previsoka cijena brzine i neopreza</p>
<p>Najteža prometna nesreća dogodila se u subotu navečer kada su na izlazu iz Špičić Bukovice prema Lozanu poginula dvojica osamnaestogodišnjaka</p>
<p>VIROVITICA, ZAGREB, KRK, NOVSKA, SLAVONSKI BROD, PLOMIN, ŠIBENIK, 18. travnja</p>
<p> – Ovaj vikend gotovo da se izjednačio s pretprošlim, rekordnim vikendom po broj poginulih na hrvatskim prometnicama. Do nedjelje poslijepodne poginulo je, naime, devet osoba, a »crnog« preduskršnjeg vikenda čak 13 osoba.</p>
<p>Najteža prometna nesreća dogodila se u subotu navečer kada su na izlazu iz Špičić Bukovice prema Lozanu poginula dvojica osamnaestogodišnjaka, Robert Brlas i Ivan Briševac iz Bušetine.</p>
<p>Vozeći neprilagođenom brzinom »golf«, kojem je istekla važnost tehničkog pregleda, nakon izlaska iz zavoja Robert Brlas izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u jarak i desnom bočnom stranom udario u betonski most ispred kućnog broja 105.</p>
<p>Čovjek pred čijom se kućom tragedija dogodila još uvijek je bio u šoku. </p>
<p>»Sjedili smo i gledali televiziju kada smo čuli udarac. Pogledao sam kroz prozor. Vidio sam kako, ispod ulične svjetiljke, automobil pada iz zraka. Nije se okretao u zraku. Jednostavno je padao. Čini mi se da su udarili u most, odletjeli u zrak i jednostavno pali dole. Dok sam došao do automobila, zajedno s vozačima osobnog automobila i kamiona koji su naišli u trenutku nesreće, mladići su još bili živi. Trajalo je to vrlo kratko. Najviše tri - četiri minute. Zatim je izdahnuo najprije suvozač, a desetak sekundi nakon njega i vozač«, ispričao nam je.</p>
<p>Kaže kako je u isti taj most prije više od dvije godine udario jedan automobil ali s puno lakšim posljedicama. No tek su prije otprilike mjesec dana popravili i betonirali most. »Barem da nismo«, više za sebe govorio je čovjek.</p>
<p>Robert Brlas i Ivan Briševac bili su nerazdvojni. Osim prijateljstva vezale su ih i rodbinske veze jer su bili i bratići, djeca brata i sestre. </p>
<p>»Završili su školu, odslužili vojsku i uskoro su i jedan i drugi trebali početi raditi. Još prije nekoliko minuta bili smo zajedno u Vanadisu. Odgovarali smo ih da ne idu, ali svejedno su krenuli prema Raju. I sad ih više nema. To je nemoguće«, kazao je prijatelj poginulih mladića.</p>
<p>Teška prometna nesreća s također dvojicom poginulih dogodila se u noći na subotu oko ponoći mjestu Brestača kod Novske. Do nesreće je, naime, došlo kada je Davor Mehmedović (28) vozeći »opel vectru« iz pravca Lipovljana prema Novskoj u blagom lijevom zavoju zbog neprilagođene brzine zahvatio zemljanu bankinu, preletio cestu i udario u most. Pored vozača, koji je preminuo u pakračkoj bolnici nešto kasnije, poginuo je i njegov suvozač Ivan Bišof (61).</p>
<p>Tri sata ranije, u Ulici Svetog Lovre u Slavonskom Brodu poginuo je biciklist Ivan Balić (63). Na njega je zbog neprilagođene brzine svojom »ladom samarom« naletila Darija B. (33) i na mjestu ga usmrtila.</p>
<p>Nesvakidašnja prometna nesreća s poginulom osobom dogodila se, pak, pola sata nakon ponoći u Rudama kod Samobora. Tamo je poginuo Stjepan Guliš (63), na kojeg je, dok je iz neutvrđenih razloga ležao na cesti, prednjim dijelom svog automobila naletio pijani 54-godišnjak i na mjestu ga usmrtio.</p>
<p>U subotu oko 20,30 sati u Plominu se dogodila prometna nesreća u kojoj je poginuo motociklist Dražen Turina (33). </p>
<p>Do nesreće je, naime, došlo kada je motociklist na »yamahi« registracijskih oznaka RI 912-KJ nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja uvjetima na cesti te je, izgubivši kontrolu nad motociklom, sletio s kolnika i udario u zaštitnu metalnu ogradu i na mjestu poginuo.</p>
<p>U Dragi Baščanskoj na otoku Krku u subotu oko 9,55 sati dogodila prometna nesreća u kojoj je poginuo vozač kamiona Miodrag Pečurlić (24).</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je vozač kamiona MAN registracijskih oznaka PŽ 365-AM s prikolicom, iz nepoznatih razloga, na mostu preko potoka Vela Rika u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom te sletio s mosta u potok dubok tri metra i to pet metara ispod razine kolnika, gdje se i zaustavio i na mjestu poginuo.</p>
<p>Devetnaestogodišnji Marjan Blažeković iz Šibenika poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 2,35 sati u Vodicama na cesti D-8, priopćila je danas Policijska uprava šibensko-kninska. On je bio suvozač u osobnom automobilu kojim je upravljao dvadesetogodišnji Šibenčanin, čiji identitet policija nije priopćila.</p>
<p>Dolazeći iz pravca Šibenika kod odvojka Ulice Ćirila i Metoda u Vodicama, 20-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom u nepreglednom zavoju zbog neprilagođene brzine i vozilo je udarilo u metalni rasvjetni stup. U automobilu su bila još dva putnika u dobi od 19 i 20 godina koji su, kao i vozač, zadobili lakše tjelesne ozljede.</p>
<p>Maja Sajler, Ljuba Mamić Pandža, Zdravko Sever, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Roditeljima godinu dana uvjetno zbog zapuštanja djece</p>
<p>Roditelji su se odali piću, zarađeni novac uglavnom su trošili na alkohol i cigarete, a djeca su oskudijevala u svakodnevnim osnovnim potrebama</p>
<p>VARAŽDIN, 18. travnja</p>
<p> – Pravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, tridesetšestogodišnja žena i njezin pedesetogodišnji suprug osuđeni su svaki na godinu dana uvjetnog zatvora zbog kaznenog djela zapuštanja i zlostavljanja djece.</p>
<p> Roditelji neće morati u zatvor ako u roku od dvije godine ne počine novo kazneno djelo. Određena im je, osim toga, posebna obaveza da svojim primanjima moraju raspolagati u skladu s potrebama osoba koje su po zakonu dužni uzdržavati i prema savjetima službi za zaštitni nadzor, moraju sudjelovati u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranoj ustanovi. Otac i majka zapuštene djece morat će se redovito javljati službi za zaštitni nadzor radi obavještavanja o okolnostima koje mogu poticajno djelovati na počinjenje novih kaznenih djela.</p>
<p> Optužnica ih je teretila da su od 2000. godine zanemarili brigu o svoja tri sina, koji su sada u osjetljivoj dobi od 13, 12 i osam godina te o danas četverogodišnjoj kćeri. </p>
<p>Roditelji su se odali piću, pa su novac koji su zaradili uglavnom trošili na alkohol i cigarete, dok su djeca oskudijevala u svakodnevnim osnovnim potrebama i bila prepuštena sama sebi. Majka nigdje nije radila, pa je često obilazila susjede kod kojih se opijala, a nakon toga je spavala, tako da djeci nije ni kuhala, niti brinula o njihovom zdravlju, školovanju i higijeni, niti je, pak, brinula o čistoći prostora u kojem su živjeli. Djeca su tako bila često prljava i gladna, pa su hranu tražila kod rođaka, slabo su učila, nisu pisala domaće zadaće i izostajala su s nastave. Najstariji sinovi su se počeli skitati, lutali su po selu bez nadzora, vraćali se kući u kasnim noćnim satima i činili kaznena djela. </p>
<p> Otac je, pak, radio na terenu i kući je dolazio povremeno, a i tijekom tog kratkotrajnog boravka, pretjerano je pio te je u takvom stanju tukao i suprugu i djecu. Oni su zbog toga morali bježati od kuće i boraviti vani ili kod susjeda. Ponašanje roditelja vrlo se loše odrazilo na djecu te na njihov odgoj i psihofizički razvoj.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tvrdokornost vlasnice videoteke bez premca</p>
<p>Poznata po brojnim prekršajima u distribuiranju ilegalnih DVD-a, opet je zatečena Nataša Gračanin, a piratske kasete filmskog hita »Pasija« distribuirane su upravo iz videoteke u Ogrizovićevoj</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Nakon kaznene prijave zagrebačka policija privela je u subotu istražnom sucu Županijskog suda Natašu Gračanin (26) zbog osnovane sumnje da je neovlašteno nudila i iznajmljivala filmove snimljene na DVD-u koji još nisu za kućnu uporabu.</p>
<p> Tako je videoteka »PAC MAN« u Ogrizovićevoj 27. ponovno je postigla neslavni rekord: dok je u Zagrebu premijerno prikazivana Gibsonova »Pasija«, videoteka u Ogrizovićevoj već je ponudila piratski verziju DVD-a. Unatoč činjenici da nigdje u svijetu ovaj film, pa prema tome ni u nas, nije još dopušten za kućno prikazivanje. Mogućnost iznajmljivanja ilegalno snimljenog filma legalno se nudilo na web stranicama! Ovo je sedamnaesti put da se policijski djelatnici i inspektori bave istom vlasnicom i istom videotekom u posljednje dvije godine. Tko je u inozemstvu omogućio da se ilegalnoj videoteci dostavi najnoviji svjetski hit i da ga se presnimi, utvrdit će se istragom.</p>
<p>Istražni sudac će, tijekom 48 satnog zadržavanja odlučiti o daljnjem tijeku ove neobične farse. Nataši Gračanin, bivšoj vlasnici videoteke u Ogrizovićevoj 27., može odrediti pritvor, zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela ( inkriminirano u članku 230. KZ-a o zabrani neovlaštene uporabe autorskih djela ili izvedbe umjetnika, što je kažnjivo novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine).</p>
<p> No to je već viđena priča. Sve se odigralo prije nekoliko mjeseci, nakon istog kaznenog djela ali i zbog višestrukog ponavljanja istog djela (neovlašteno presnimavanje kazeta i DVD-a), nuđenja na Internetu i iznajmljivanju drugih piratskih snimki. Tada je istražni sudac kome je izgleda već to dozlogrdilo, učinio nešto dosad nezabilježeno u sudskoj praksi za takva kaznena djela. Zbog tvrdokorne upornosti u počinjenju istovjetnih kaznenih djela Nataša Gračanin odležala je u pritvoru 38 dana. Puštena je nakon žalbe odvjetnika, a Vrhovni sud je u obrazloženju istaknuo da su bivšoj vlasnici videoteke oduzeti predmeti za počinjenje kaznenog djela (kompjutori i pržilice), iako se nju tereti za ilegalnio postupanje s autorskim pravima, a predmete počinjenja mogu se kupiti u svakoj većoj robnoj kući, ili naprosto unajmiti. A ponavljanje kaznenog djela ipak se ostvarilo, oglašavanjem i nuđenjem preko web-a najnovijeg filmskog hita »Pasija«. Tvrdokornost u ponavljanju kaznenog djela tu se očitovala u školskom obliku. </p>
<p> Protiv bivše vlasnice videoteke već se vode dva postupka pred Općinskim sudom u Zagrebu. Uvijek za istu optužbu, nedopuštenu uporabu autorskih prava. U jednom predmetu, na kojemu su održana dva ročišta Nataša Gračanin izjavila je da se ne osjeća krivom. Ročište za drugi predmet, kod drugog suca (a za ista djela) zakazano je za sredinu godine. Piratskim presnimavanje kazeta i DVD-a hrvatski proračun, gubi godišnje izmeđi 10 i 15 milijuna američkih dolara, a otkriće piratskih snimaka ne pada baš u najzgodnije vrijeme kada RH čeka avis od Europske unije. Nakon toga slijede i pregovori s europskim zemljama o pojedinačnim usklađivanjima propisa među koje spada i poštivanje autorstva i intelektualnog vlasništva. Sa SAD-om je također u tijeku priprema za potpisivanje sporazuma o poštivanju intelektualnog vlasništva. Okrivljenica iz Ogrizovićeve tome nikako ne pomaže.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zaplijenjeno 35 kilograma marihuane</p>
<p>U nezakonitu poslu zatečena su dvojica mladića iz BiH i Riječanin s dvojnim – hrvatskim i BiH državljanstvom</p>
<p>SISAK, 18. travnja</p>
<p> – Viešemjesečnim prikupljanjem informacija i terenskim radom sisačko-moslavačka policija ušla je u trag i u subotu su na području Siska, oko 13,20 sati uhićena trojica muškaraca za koje je utvrđeno da su krijumčarili marihuanu. Oni su u nedjelju privedeni i istražnom sucu Županijskog suda u Sisku. O pojedinostima zapljene velike količine marihuane, javnost je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u nedjelju upoznao načelnik PU sisačko-moslavačke, Marijan Belošević, sa suradnicima. Pronađeno je i oduzeto 35 kilograma i 496 grama opojne droge marihuane, koja je bila uredno spakirana u 35 paketa. Tržišna vrijednost »pošiljke« procjenjuje se na 13.500 eura. Oduzeta su i dva vozila marke »jeep cherokee« i »golf« te 27 novčanica od po 500 eura. U kriminalu su zatečena dvojica mladića od dvadesetdvije i dvadesetčetiri godine iz BiH te tridesettrogodišnji Riječanin s dvojnim državljanstvom, Hrvatske i BiH. Kako je rekao Belošević, policija će nastaviti s razotkrivanjem krijumčarskog lanca, u suradnji s bosanskohercegovačkim Interpolom, čije je sjedište u Sarajevu. Utvrđeno je da su dvojica mladića iz BiH, noću, u subotu između 1 i 3 sata, noseći pakete droge u rukama, ilegalno prešla državnu graničnu liniju na području grada Gline. Zatim su se vratili u susjednu državu te u jutarnjim satima sva trojica u spomenutim automobilima ušli u Hrvatsku na službenom državnom prijelazu te se uputili prema Sisku. Uhićeni su na dvije lokacije, dvojica u Mošćenici, između Siska i Petrinje, a treći počinitelj na parkiralištu »Kauflanda« u Sisku. Prigodom uhićenja krijumčari, koji inače do sada nisu bili poznati hrvatskoj policiji, nisu bili naoružani, a samo je jedan pružio slabiji fizički otpor te je uz manju primjenu sile brzo svladan. »Ovom prigodom pohvaljujem policijske stručnjake. Uhićenje i zapljena tolike količine droge rezultat je njihovog višemjesečnog kontinuiranog, sistematskog rada. Mislim da je to samo karika u lancu krijumčarenja droge na ovim prostorima. Uvjeren sam da to nije zadnja zapljena«, izjavio je načelnik Belošević i dodao da u interesu istrage ne može dati više pojedinosti o tijeku akcije. </p>
<p>M. Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pretučen novinar Sportskih novosti</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Ratoborni je huligan u subotu navečer, podno zapadne tribine maksimirskog stadiona, pretukao novinara Sportskih novosti Davorina Olivarija. </p>
<p>Napadač mu je prišao s leđa, nanijevši mu nekoliko snažnih udaraca posred glave i potom – pobjegao. Olivari je nedugo nakon toga kolima Hitne pomoći prevezen u KB Rebro, gdje su mu liječnici zašili oveću ranu na licu. Huligan je napao iznenada, pažljivo pripremajući zasjedu na neosvijetljenom prostoru, a pri fizičkom se nasrtaju navodno poslužio metalnim predmetom. Napad je izveo bez riječi, pa je zasad nejasan motiv njegovoga čina.</p>
<p> Ovakvi napadi na sportske novinare nisu rijetkost, svojedobno je pretučen i kolega Branko Stipković, koji se srećom uspio oporaviti od zadobivenih ozljeda. No, u Hrvatskoj su, nažalost, mogući i apsurdi da se razbijači kasnije zaposle kao - novinari! Jedan je tiražni dnevni list, primjerice, regrutirao novinara upravo iz ovakve, huliganske provenijencije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Mikuš: Druga faza privatizacije Ine neće početi 10. svibnja </p>
<p>Predsjednik Sindikata Ine i naftnoga gospodarstva (SING), najvećeg u Ini, najavio je da će se 13. svibnja održati izbori za sindikalnog predstavnika u Nadzornom odboru Ine / Predstavnik zaposlenika u NO-u omogućit će da pravodobno dobijemo relevantne informacije o poslovanju, investicijama, financijskom stanju, planovima, te da utječemo na donošenje odluka. Posebno su nam važne informacije vezane uz zaposlene, istaknuo je Mikuš</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Prema svemu sudeći, neće biti održani rokovi za drugu fazu privatizacije Ine koja je trebala početi 10. svibnja, šest mjeseci nakon završetka prve faze, jer će Vlada produljiti ranije najavljene rokove«, istaknuo je u nedjelju na konferenciji za novinare Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnoga gospodarstva (SING), najvećeg u Ini. </p>
<p>Mikuš je najavio da će se 13. svibnja održati izbori za sindikalnog predstavnika u Nadzornom odboru Ine. Za to mjesto postoje dva kandidata: Mikuš iz SING-a i Maja Rilović, predstavnica Sindikata zaposlenika Ine (INAŠ) i Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN). </p>
<p>Prema Mikuševim riječima, SING ima oko 4400 članova, INAŠ oko 3800, a EKN oko 2000, ali su neki zaposlenici članovi dvaju sindikata. </p>
<p>Izbori će uspjeti ako na njima sudjeluje najmanje trećina zaposlenih. U SING-u na temelju rezultata ankete - koju su krajem veljače proveli među zaposlenicima na reprezentativnom uzorku - i dosadašnjih rezultata, vjeruju da će pobijediti njihov kandidat. </p>
<p>»Ostala dva sindikata dosad su onemogućavala takve izbore i predlagala podjelu četverogodišnjeg mandata u Nadzornom odboru na sva tri sindikata, što bi bila komedija«, istaknuo je Mikuš.</p>
<p>»Predstavnik zaposlenika u NO-u omogućit će da pravodobno dobijemo relevantne informacije o poslovanju, investicijama, financijskom stanju, planovima, te da utječemo na donošenje odluka. Posebno su nam važne informacije vezane uz zaposlene, jer ima naznaka da bi se možda i prije isteka u ugovor s Molom ugrađene trogodišnje socijalne klauzule, mogli pojaviti problemi i velike promjene u maloprodaji«, rekao je Mikuš napominjući da bi ujedinjeni sindikati lakše obranili radnička prava.</p>
<p>Upozorio je i da je Uprava od prošle godine podigla više stotina tužbi protiv radnika na benzinskim postajama zbog nepostojećih manjkova goriva vrijednih nekoliko stotina ili tisuća kuna. »Naime, kad se gorivo iz cisterne pretače pri višim temperaturama, nakon hlađenja se u spremniku njegov volumen smanji. Ali, kad se zbog nižih vanjskih temperatura gorivo u spremniku ugrije i poveća volumen, onda to nikog ne čudi i sve pripadne Ini«, upozorio je Mikuš.</p>
<p>No, prema njegovim riječima, dosad je doneseno više desetaka presuda i u slučajevima u kojima je radnike zastupao SING, Ina je dobila samo jednu prvostupanjsku presudu.</p>
<p>»U Nazdornom odboru želimo utjecati i na politiku plaća«, kazao je Mikuš i najavio da će sindikati u kolektivnim pregovorima tražiti i isplatu 13. plaće jer to opravdavaju dobri rezultati poslovanja. »Tražit ćemo i veća ulaganja u zaštitu radnika, modernizaciju prodajne mreže, a želimo da zaposleni i ostali građani ostvare pravo na dionice Ine po popustu određenom u odnosu na njihovu nominalnu cijenu«, kazao je Mikuš.</p>
<p>Najavio je i kako će tražiti da se radnicima vrate njihova odmarališta koja je preuzela Inina tvrtka-kćer Hostin te da njima upravljaju sindikati.</p>
<p> Mikuš je napomenuo da očekuje korektnu suradnju među Ininim sindikatima, neovisno o tome tko uđe u Nadzorni odbor tvrtke.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hoće li se i u Hrvatskoj sijati GM kukuruz koji izaziva alergije</p>
<p>Poznati američki proizvođač sjemena još je 2000. godine izjavio da je oko 15 posto zasijanog sjemena u Europi genetski preinačeno, a Hrvatsku čeka proljetna sjetva kukuruza u kojoj će se posijati oko 9000 tona sjemena/ U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da će se ispitati uvezeno sjeme za koje postoji sumnja da je genetski modificirano</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Predstavnici Hrvatske seljačke stranke i ratari koji su uoči proljetne sjetve i Uskrsa prosvjedovali protiv eventualne uporabe kukuruza svjetske tvrtke Pioneer, zahtijevajući njegovu analizu na GMO, zabrinuti su zbog dviju opasnosti. Poznati američki proizvođač sjemena još je 2000. godine izjavio da je oko 15 posto zasijanog sjemena u Europi genetski preinačeno, a Hrvatsku čeka proljetna sjetva kukuruza u kojoj će se posijati oko 9000 tona sjemena. Od te količine trećina je američkog Pioneera, a od toga je 950 tona predeklarirano (eufemizam za moguću prijevaru).</p>
<p>No ne zabrinjava samo sijanje kukuruza, kojem su u laboratorijima u genetsku sliku dodali još ponešto. Polja najpopularnije poljoprivredne kulture, donesene iz Amerike u Kolumbovo doba, mogu prouzročiti mnoge druge nevolje. Riječ je o štetama što ih stabljika genetski preinačenog kukuruza može izazvati još prije nego sazrije, zbog peluda koji vjetar raznosi na okolna polja. Što se tu može dogoditi i što se već i dogodilo ljudima, ali i biljkama?</p>
<p>Vijest je potkraj 2003. stigla iz malog mjesta na filipinskom otoku Mindanao. Uz kukuruzište, zasijano GM-sjemenom, velik broj lokalnih stanovnika imao je povišenu temperaturu, alergije i otežano je disao. Norveški znanstvenik dr. Terje Traavik (s norveškog Instituta za gensku ekologiju), kojeg je filipinska vlada pozvala da dijagnosticira uzroke tajanstvenih bolesti inače zdrava seoskog stanovništva, nedvojbeno je ustanovio da su bolesti vezane za novo kukuruzište i to u vrijeme cvatnje, kada vjetar raznosi pelud s kukuruznih metlica.</p>
<p>Norvežanin je učinio najjednostavniji pokus. Stanovnike koji su otežano disali i patili od alergija, odvojio je na tjedan dana od polja kukuruza i tegobe su nestale. Poslije je analizama krvi došao do zaključka da su mještani blizu kukuruzišta u organizmu razvijali antitijela na – kukuruzne pesticide!</p>
<p>Objašnjenje norveškog biotehnologa i ekologa pojednostavljeno glasi: GM-kukuruz, zasijan na filipinskom otoku, ima promotora, a to je virus koji je ucijepljen u gen kukuruza, a on pospješuje otpornost kukuruza prema kemikalijama protiv korova. To ratarima omogućava da se protiv korova prska bilo kada i bilo kuda, dakle i po samoj biljci, što pojeftinjuje proizvodnju. No takav je GMO-virus kukuruznim peludom dospio u ljudski organizam pa udružen s prirodnim virusom može mutirati u novi tip virusa, čije karakteristike znanost danas ne može predvidjeti. Može li se slično dogoditi i na našim poljima? Sasvim realno i moguće.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da će se ispitivati uvezeno sjeme za koje postoji sumnja da je genetski modificirao.</p>
<p>No oblaci takva kukuruznog peluda mogu prouzročiti još i veće štete kojima nitko ne zna kraj, a još manje lijek. Kukuruzni pelud može oprašiti botaničke rođake kukuruza, a među njima su i neki prirodni korovi, kao što se to dogodilo u Meksiku, pradomovini kukuruza. Nova je sorta korova od plemenitog rođaka preko polena u gene dobila i otpornost prema herbicidima i tako nastaje superkorov.</p>
<p>Zato je Hrvatska krenula jedinim pravim putem da se zadrži proizvodnja prirodne hrane, proglašavajući pojedina područja ekskluzivnim ekološkim zonama. To zaobilazno rješenje protiv američke najezde GM-proizvoda duhovito su »patentirali« Austrijanci. Dopustili su sijanje genetski preinačena sjemena jedino u Alpama, na mjestima vječnog snijega i leda.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Stranci spašavaju modnu konfekciju u stečaju </p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 18. travnja</p>
<p> – U tvrtki NOVA-Modna konfekcija pokrenut je stečajni postupak. Tvrtka zapošljava 137 djelatnika, od kojih su 90 posto žene.</p>
<p>Tvrtka se bavi doradnim poslovima za njemačko tržište, a ima i vlastitu modnu marku. U tekstilnoj industriji cijenu rada određuju dalekoistočne zemlje, u kojima je ona više nego niska. To je jedan od razloga koji su i NOVOJ donijeli probleme. Velike poteškoće predstavlja i zastarjela tehnologija, kao i dugovi koji su se nakupljali od 1991. Trenutačni dug trostruko je veći od vrijednosti tvrtke. </p>
<p>Većinski vlasnik NOVE je Fond za privatizaciju (70 posto vlasništva), a najveći vjerovnik, prema riječima direktora Emila Vončine je Kreditna banka iz Zagreba koja ima hipoteku nad imovinom NOVE. U travnju prošle godine razgovaralo se o mogućnosti pokretanja stečajnog postupka no potpisana je nagodba o potraživanjima duga. Na glavnoj Skupštini u listopadu većinski vlasnik nije prihvatio nagodbu, pa je već tada donesena odluka o otvaranju stečaja. Nadzorni odbor i uprava tvrtke dobili su 60 dana za sređivanje financijskog stanja. Uprava je zatražila još 90 dana, jer je direktor Vončina pregovarao sa strateškim partnerom koji bi preuzeo kreditne obveze tvrtke NOVA. Niti to nije prihvaćeno, pa je pokrenut stečaj. </p>
<p>»Gradska uprava nastojala je pomoći i pronaći rješenje za opstanak NOVE«, kaže Vončina i dodaje kako je strateški partner iz Njemačke i dalje zainteresiran za NOVU. Direktor najavljuje da će nastaviti pregovore sa strateškim partnerom a u NOVOJ će se i dalje odvijati proizvodnja i radnici će, tvrdi on, primati plaću.</p>
<p>Ivanka Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za petnaest godina dvostruko više putnika u zračnom prometu</p>
<p>DUBROVNIK, 18. travnja</p>
<p> – Vijeće zračnih luka Europe »ACI Europe Board« ove je godine odlučilo sjednicu Uprave održati u Dubrovniku, gdje im je domaćin Zračna luka Dubrovnik. Uprava tog udruženja koje okuplja više od 450 zračnih luka iz 45 europskih zemalja, tijekom dvodnevnog radnog boravka u Dubrovniku raspravljat će o problemima prilagodbe zračnih luka novim uvjetima rada nakon terorističkog napada u SAD-u, o novim standardima koji se na aerodromima trebaju primjenjivati za putnike smanjene pokretljivosti, liberalizaciji zračnog prometa i njegovoj deregulaciji kao i o strateškim ciljevima Europske unije. </p>
<p>Kako je istaknuto na prijemu za članove Uprave »ACI Europe Board«, koji je u subotu navečer upriličen u palači Sponza, na sjednici će biti riječi i o pripremi zračnih luka za konkurentnost na tržištu, posebice odgovoru na izazov niskotarifnih zračnih prijevoznika te o politici tzv. »otvorenog neba« po uzoru na praksu SAD-a. </p>
<p> »Sljedećih petnaestak godina u Europi se očekuje udvostručenje prometa u zračnim lukama a kako je već sada izvjesno da se nove neće graditi , postojeće će e morati prilagoditi porastu putničkog prometa« kazao je predsjednik Vijeća zračnih luka EuropeJohan Burke. </p>
<p>Inače Uprava te asocijacije vrlo rijetko zasjeda izvan svoga sjedišta u Bruxellesu. No na inicijativu i poziv direktora dubrovačke zračne luke Tonćija Peovića ujedno i člana Uprave, čelnici europskih zračnih luka ovaj su se put okupili u Dubrovniku.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska i EU: U utorak avis, u lipnju možda datum početka pregovora o punopravnom članstvu</p>
<p>Hrvatska jedino vlastitom vjerodostojnošću otvara europska vrata, kazao je za »Vjesnik« jedan europski diplomat i dodao kako je potpuna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom jasna poruka ostalima da se poštivanje vladavine prava isplati/ U avisu će se spomenuti obveza nastavka suradnje s Haaškim sudom, što je bitan korak naprijed u odnosu na mogućnost o kojoj se nedavno govorilo - da će Europska komisija predložiti Vijeću početak pregovora, ali tek kada se ispuni politički kriterij suradnje s Haaškim sudom </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Situacija je, izgleda, napokon predvidljiva: ako se ne dogodi uistinu nešto strašno, u utorak popodne 20. travnja ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u rukama će imati avis, pozitivno mišljenje Europske komisije o sposobnosti Hrvatske da započne pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. </p>
<p>Tu preporuku tehničkoga tijela Europske unije moraju potvrditi na političkoj razini i zemlje članice. Prva prigoda je već u lipnju na sastanku Europskog vijeća na kraju irskog predsjedavanja EU-om. Na tom bi sastanku Hrvatska mogla dobiti status kandidata, ali i ono što je najvažnije, datum početka pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>»Hrvatska jedino vlastitom vjerodostojnošću otvara europska vrata«, kazao je za Vjesnik jedan europski diplomat. Dodao je kako je potpuna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom jasna poruka ostalima da se poštivanje vladavine prava isplati. </p>
<p>Iako informacija ima malo, izgleda da se u pitanju najvećega hrvatskog problema - suradnje s Haaškim sudom -ipak nešto, daleko do očiju javnosti, postiglo. Rezultati rada na tome gdje se nalazi odbjegli general Ante Gotovina vjerojatno su imali učinka, jer je teško očekivati da bi Europska komisija donijela pozitivan avis riskirajući odbijenicu zemalja članica u lipnju.</p>
<p>Informacija, istina neslužbena, o tome da će avis za Hrvatsku biti pozitivan, došla je nakon što su telefonski razgovarali glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte i povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen. </p>
<p>U avisu će se spomenuti obveza nastavka suradnje s Haaškim sudom. Takvo spominjanje bitan je korak naprijed u odnosu na mogućnost o kojoj se nedavno govorilo - da će Europska komisija predložiti Vijeću početak pregovora, ali tek kada se ispuni politički kriterij suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Hrvatska će, sudeći prema toj formulaciji, morati i dalje dokazivati svoju predanost suradnji s Haaškim sudom, posebice kada je riječ o »slučaju Gotovina«. Njegov bijeg i onda troma i loša reakcija hrvatskih vlasti izazvala je bijes ne samo Velike Britanije i Nizozemske, nego i ostalih zemalja članica EU-a, ali i još jedne utjecajne države - Sjedinjenih Država. </p>
<p>U političkom i diplomatskom smislu tako sročeni avis otvara velik prostor nastavku posla jer sada nastupa faza intenzivne komunikacije sa svim državama članicama Europske unije, jer će za kandidatski status hrvatskoj biti potrebno svih 25 EU-ovih ruku na sastanku Europskog vijeća u lipnju. Osim toga, pozitivan scenarij o avisu u prvi plan stavlja i Ministarstvo europskih integracija koje mora pripremiti dugotrajne i mukotrpne pregovore o punopravnom članstvu. Prije toga valja odrediti i pregovaračku ekipu. Hrvatski premijer Ivo Sanader već je ustvrdio da pozitivan avis ništa neće promijeniti preko noći, nego da se domaća zadaća mora napraviti prije svega kod kuće.</p>
<p>Sastanak svih hrvatskih veleposlanika na službi u zemljama EU-a, koji je protekli tjedan sazvao na Plitvicama ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, jasno je pokazao usmjerenje hrvatske diplomacije - beskonačne rasprave o tome tko je kome prijatelj ili neprijatelj u prošlosti i sadašnjosti treba zamijeniti efikasnim angažmanom u međunarodnim odnosima. Žužul je na Plitvicama ustvrdio da »Hrvatska u Europi ne može imati neprijatelje, nego samo prijatelje«. Ponajprije se to odnosi na Veliku Britaniju o kojoj se u javnosti i među političarima vode velike rasprave, tj. ima li zbog tvrdog stava o suradnji s Haaškim sudom neki drugi plan. Velika Britanija je službeno jedna od najvećih zagovaratelja širenja Europske unije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Iako se štete od poplava još procjenjuju, iznosi već dostižu desetke milijuna kuna</p>
<p>Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje zatražit će od Vlade pomoć za ublažavanje posljedica poplave. Ne mora to biti izravno kroz novac, što sigurno ne odgovara ni Vladi, nego kroz olakšice i oslobađanje u cijelosti ili dijela obveza koje seljaci moraju plaćati, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice</p>
<p>JASENOVAC/ ĐAKOVO/ SINJ/ SISAK/ KARLOVAC, 18. travnja</p>
<p> - Iako vodostaj Save kod Jasenovca stagnira - u nedjelju bio je 862 centimetra - braniteljima od poplave u jasenovačkoj Posavini sve više poteškoća zadaje rast Save kod Mlake, sela koje ima 39 žitelja i danima je u okruženo vodom. Naime, zbog slabije propusne moći Save kod mosta u Staroj Gradiški, spojile su se vode iz retencije Mokro polje s onima u Savi, te branitelji vrećama pijeska podižu visinu nasipa u Mlaci za 30 centimetara. Istodobno, crpke kod Bročica intenzivno rade štiteći taj dio naselja od zaobalnih voda, što je usko vezano sa stalnim rastom vode u koritu rijeke Strug.</p>
<p>Vodostaj rijeke Cetine u nedjelju poslijepodne kod Hana bio je 319 metara nad morem, odnosno 10 centimetara manji nego u noći na nedjelju. Na Peručkom jezeru izmjereno je 360,8 metara. Jezero se prazni, a kada njegova razina opadne za još osam centimetara, situacija će biti stabilna, doznajemo u Hrvatskim vodama. Uzvodno od Hana jedino je još poplavljeno Hrvatačko polje. Gradovi i općine cetinskoga kraja, koji su zbog nabujale rijeke pretrpjeli milijunske štete, u ponedjeljak će Splitsko-dalmatinskoj županiji uputiti zahtjev za proglašenjem elementarne nepogode.</p>
<p>Prema prvim procjenama Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda grada Sinja, šteta na poljoprivrednim kulturama iznosi 12,3 milijuna kuna. Na oko 7,2 milijuna kuna procjenjuju se štete na stambenim i gospodarskim objektima, posebice u Hanu, Obrovcu i Čitluku. Prve procjene od šteta napravljene su i na hrvatačkom području gdje je zabilježeno 7,5 milijuna kuna štete na 1500 hektara poljoprivrednih površina te milijun i pol na prometnicama. </p>
<p> Iako se u Đakovštini štete od poplava tek procjenjuju, izvjesno je da će biti velike. Osim prometnica, najviše su stradali usjevi šećerne repe, jarog ječma i travnih smjesa. Štete se procjenjuju na 40 posto u općini Piškorevci, a na području općina Budrovci i Đurđanci na čak 100 posto. </p>
<p>»Najugroženije su površine uz kanale iz kojih se voda izlila na usjeve i još uvijek se ne povlači«, ističe Matija Brlošić iz Piškorevaca, čijih se 35 hektara šećerne repe i 11 hektara proljetnog ječma našlo pod vodom. »Za šećernu repu je kasno, ne dolazi u obzir ni presijavanje, pa će te površine ostati za kukuruz«, rekao je. </p>
<p>Velika količina kiše ostavit će trag i na pšeničnim površinama. Seljaci procjenjuju da će prinos na pšenici biti manji od pet do 25 posto. </p>
<p>»Kolike će biti štete od poplave, znat će se tek kada se voda povuče, no sigurno je da će biti velike«, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te dodaje da će Zajednica zatražiti od Vlade pomoć za ublažavanje posljedica. »Ne mora to biti izravno kroz novac, što sigurno ne odgovara ni Vladi, nego kroz olakšice i oslobađanje u cijelosti ili dijela obveza koje seljaci moraju plaćati«, objašnjava.</p>
<p>Dio odgovornosti za poplavljene površine ogorčeni seljaci prebacuju i na Hrvatske vode koje bi trebale održavati kanale. </p>
<p>Đakovačko gradsko poglavarstvo uputilo je zahtjev osječko-baranjskom županu Krešimiru Bubalu da proglasi stanje elementarne nepogode. </p>
<p>U Karlovcu vodoprivredni stručnjaci kažu da se s novim kišama može očekivati i drugi vodeni val, ne samo Kupom, nego i Koranom, Mrežnicom i Dobrom, ali da izvanredne mjere od poplava u Karlovcu i Karlovačkoj županiji ne treba očekivati. Međutim, nizvodno od Karlovca, od prigradskih naselja Mekušje i Kamensko do općine Lasinja, štete na poljoprivrednim površinama i usjevima uz Kupu su znatne. Uglavnom su stradali pšenica i kukuruz.</p>
<p>Rijeka Dobra na ogulinskom je području napravila veće štete; stradale su površine pod krumpirom i zeljem, a ima i poplavljenih kuća. U Poglavarstvu grada Ogulina doznajemo da štete od poplave iznose oko 1,5 milijuna kuna. Grad će nakon smirivanja vodostaja utemeljiti povjerenstvo za procjenu šteta, a to će učiniti i Ozalj te Duga Resa.</p>
<p>Procjenjuje se da su štete na ogulinskom, ozaljskom i lasinjskom području te području nizvodno od Karlovca na poljoprivrednim površinama i domaćinstvima oko tri milijuna kuna. </p>
<p>Mihovil Žarinčić, predsjednik sisačko-moslavačkog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, pretpostavlja da je oko 20 posto zasijanih kultura na području te županije stradalo pod vodom. Osim 3000 hektara koji su pod pšenicom, ječmom, zobi i raži, stradale su i goleme površine pod djetelinom i travom, hranom za stoku. </p>
<p>»Sigurno je da će se poplave negativno odraziti na prinose, ali zasad ne možemo znati kolika će biti stvarna šteta. Više ćemo znati za desetak dana ako se poplava povuče i kad naše ekipe snime stanje na terenu. Osim toga, seljaci trebaju prijaviti štete, kao i građani kojima su oštećeni stambeni objekti i gospodarske zgrade. Kod poplava je rok za podnošenje prijave 60 dana od nastanka nepogode«, rekao je Žarinčić. </p>
<p>U nedjelju su u opadanju bili vodostaji Save, Kupe, Odre, Une te manjih rijeka na području Županije. </p>
<p>Državna prometnica između Hrvatske Kostajnice i Dvora još je u prekidu, ali je otvorena cesta između Gline i Skela. Građani Hrvatske Kostajnice i prigradskih naselja vodu za piće još moraju prokuhavati. </p>
<p>Velik problem su i dalje zaobalne vode u Posavini, Pokuplju i na području Pounja. Najteže je u retenciji Trebež, odnosno na području Lonjskog polja, za koje stručnjaci tvrde da je pitanje bi li primilo novi vodni val.</p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Od 1. rujna rasterećenje svih predmeta osim vjeronauka, udžbenici ostaju isti</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Od 1. rujna, početka nove školske godine, svi osnovci u Hrvatskoj slušat će nastavu po novom katalogu znanja koji predviđa do 50 posto manje gradiva nego dosad. </p>
<p>Za svaki školski predmet odredit će se fond znanja potreban učeniku u pojedinom razredu, a cilj je rasteretiti osnovce suvišnih podataka i informacija. Katalog znanja trebao bi biti gotov za dva mjeseca, a da bi bio dostupan svim nastavnicima, roditeljima i učenicima, 1. srpnja bit će objavljen na internetskoj stranici Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Službeno informiranje nastavnika o katalogu i načinu njegove primjene u školama organiziralo bi se od 20. do 30. kolovoza. Iako bi početak primjene kataloga u osnovnim školama bio 1. rujna, u Ministarstvu su ostavili mogućnost za njegovu trajnu doradu. </p>
<p>Katalog znanja radit će akademici, profesori s fakulteta, predmetni nastavnici, psiholozi i pedagozi, a njihov prvi radni sastanak održat će se u ponedjeljak. U Ministarstvu tvrde da je riječ o najistaknutijim stručnjacima za prirodoslovno-matematičko područje, društveno-humanističko te umjetničko područje. Formirana je i skupina za tjelesnu kulturu, pa je sastavljeno 13 predmetnih povjerenstava za svaki predmet u osnovnoj školi, osim vjeronauka. Zasad, naime, nije obuhvaćena revizija vjeronauka, jer to područje zahtijeva dogovore s predstavnicima vjerskih zajednica u Hrvatskoj. </p>
<p>Katalog učeničkog znanja radit će se na temelju postojećih nastavnih programa i zasad bez promjene udžbenika. Postupnu reviziju udžbenika Ministarstvo planira napraviti najkasnije do 31. kolovoza 2005., a u primjeni kataloga Ministarstvo će središnju ulogu dati - nastavnicima. </p>
<p>Njima će se, naime, ostaviti mogućnost da slobodno i samostalno kreiraju dio nastavnog programa koji ne ulazi u obvezna znanja i to do 10 posto nastavnih sati. Paralelno s primjenom kataloga predviđeno je i stručno usavršavanje nastavnika, ali i njihova stimulacija, pri čemu u Ministarstvu navode novčanu stimulaciju i napredovanje u zvanju. </p>
<p>Tijekom sljedeće školske godine planira se izrada i kataloga znanja za gimnazije te pripreme za rad na katalogu znanja za strukovne škole. </p>
<p>Primjedbu na rokove izrade kataloga znanja za osnovce ministru je uputio član Povjerenstva za društveno-humanističko područje, učitelj zemljopisa Vinko Filipović. »Smatram da nije moguće kvalitetno provesti reviziju znanja bez da se paralelno s njom ne radi i revizija udžbenika«, kaže Filipović. Dva mjeseca nisu dovoljna za izradu kataloga, smatra on i ističe da bi objektivno taj posao bilo moguće napraviti do kraja kolovoza 2005. »U protivnom, to će biti još jedno papirnato rasterećenje učenika kakvo smo imali prije dvije godine«, kaže Filipović. </p>
<p>Članovi Povjerenstva ovih su dana dobili od Ministarstva radni materijal koji, osim rokova, sadrži i naputke o rasterećenju. »Učenicima treba nastavu učiniti atraktivnom. Treba rasteretiti programe znatnog dijela enciklopedijskih sadržaja te svih sadržaja koji ne odgovaraju razvojnoj dobi učenika. Metode rada treba pozorno birati i prednosti davati istraživačkim načinima rada u kojima će učenici sami dolaziti do spoznaje i biti aktivni na svim nastavnim satovima«, stoji, između ostalog, u radnom materijalu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Programsko vijeće HRT-a danas otvara kandidature za ravnatelje triju HRT- ovih podružnica</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Programsko vijeće HRT-a u ponedjeljak će javno otvoriti kandidature pristigle na natječaj za ravnatelje triju HRT-ovih podružnica - Radija, Televizije i Glazbene proizvodnje.</p>
<p>Natječaj za ravnatelje podružnica završio je 13. travnja, a dan kasnije predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak izjavio je da se prijavilo 12 kandidata: tri za ravnatelja Glazbene proizvodnje, četiri za ravnatelja Hrvatskog radija i pet za ravnatelja Hrvatske televizije.</p>
<p>No, taj broj možda nije konačan jer će Vijeće uvažiti i kandidature poslane poštom do zadnjeg dana natječaja.</p>
<p>Nakon otvaranja kandidatura, Vijeće će utvrditi i udovoljavaju li svi prijavljeni uvjetima natječaja.</p>
<p>Svi koji udovoljavaju uvjetima razgovarat će potom s glavnim ravnateljem HRT-a Mirkom Galićem i predstaviti mu svoj program rada.</p>
<p>Ljevak je rekao da će članovima Vijeća preporučiti da, ako mogu, budu nazočni razgovorima s kandidatima iako na to nisu obvezni.</p>
<p>Ravnatelj potom izvještava Vijeće o razgovorima i sastavlja prijedloge za imenovanje ravnatelja podružnica. Ljevak smatra da bi Galić za svaku funkciju trebao predložiti barem po dva kandidata. Vijeće, naime, ne može glasovati o kandidatu kojeg nije predložio glavni ravnatelj, a u slučaju da ne podrže Galićeva kandidata, natječaj bi se morao ponoviti.</p>
<p>O osobama koje će u sljedeće četiri godine voditi Radio, Televiziju i Glazbenu proizvodnju Vijeće će odlučiti tajnim glasovanjem, a za imenovanje ravnatelja je potrebno najmanje šest glasova.</p>
<p>Cijeli postupak izbora ravnatelja prema Ljevakovim bi riječima trebao završiti do kraja travnja, kada bi Vijeće moglo raspisati natječaj za direktore programa Radija i Televizije (bivše glavne urednike) i glavne urednike informativnih programa Hrvatskog radija i Hrvatske televizije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Eko Kvarner pokreće javnu raspravu o projektu Družba Adrija</p>
<p>Odbor bi trebao biti sastavljen od sto udruga za zaštitu okoliša, sto stručnjaka i sto intelektualaca i umjetnika/ Odboru su potporu dali akademici Ivan Supek i Vlatko Silobrčić, slikar Edo Murtić, glumica Alma Prica, savjetnik francuske vlade Neven Šimac/ Ako se naši zahtjevi za eventualnom doradom ili promjenom studije ne prihvate pozvat ćemo na građanski neposluh, kaže predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Udruga Eko Kvarner je u suradnji s Udrugom za demokratsko društvo i Zelenom akcijom osnovala Odbor za zaštitu Jadrana. Odbor bi trebao biti sastavljen od sto udruga za zaštitu okoliša, sto stručnjaka i sto intelektualaca i umjetnika, a namjerava organizirati kvalitetnu javnu raspravu nakon objavljivanja Janafove studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria. </p>
<p>U Eko Kvarneru su, naime, od svojih izvora u Janafu, saznali da će studija utjecaja na okoliš projekta Družba Adria u Ministarstvo zaštite okoliša biti krajem travnja. »Sada je prilika da se pozovemo na obećanje Ministarstva da će kompletna studija biti objavljena na njegovim internetskim stranicama«, rekao je predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.</p>
<p> »U Odboru želimo okupiti brojne stručnjake jer su nam se mnogi žalili da ne mogu slobodno i kritički preispitati projekt Družba Adria zbog pritiska koje na njih rade institucije koje ih zapošljavaju. Pomorski fakultet u Rijeci radio je najveći pritisak i upravo je nevjerojatno njegovo zagovaranje projekta Družba Adria«, kazao je Piršić. Sva imena članova Odbora bit će objavljena na internetskim stranicama Udruge, za razliku od Janafa koji nikada u javnosti nije naveo imena 162 stručnjaka uključena u izradu studije, napomenuo je. </p>
<p>Stručnjaci iz Odbora bit će organizirani u radne grupe koje će se formirati prema sadržaju studije, na primjer grupa za balastne vode, za utjecaj projekta na turizam, za sociološki aspekt projekta. Koordinator tima stručnjaka je Dario Ban s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, koji je samoinicijativno napravio preliminarnu studiju projekta Družba Adria. </p>
<p>Odboru su potporu dali akademici Ivan Supek i Vlatko Silobrčić, slikar Edo Murtić, glumica Alma Prica, savjetnik francuske vlade za pristupanje baltičkih zemalja u Europsku uniju, Neven Šimac i drugi. </p>
<p>»Cilj nam je da osobe iz javnog života upozoravaju javnost na opasnost projekta te da stručnjaci dostave Ministarstvu moguće opaske na dijelove studije. Nevladine udruge će organizirati javne tribine i aktivirati građane da se uključe u javnu raspravu«, rekao je Piršić. Jedan od zahtjeva je da se javna rasprava o studiji ne organizira od 15. svibnja do 15. rujna jer je većina tamošnjih stanovnika zaokupljena turizmom. </p>
<p>Na kraju javne rasprave Odbor će dati svoje mišljenje o vjerodostojnosti studije i predstaviti ga javnosti. »Ako će se ono u najkritičnijim elementima razlikovati od mišljenja radne grupe koju će oformiti Ministarstvo tražit ćemo međunarodnu reviziju studije, a ako se naši zahtjevi za eventualnom doradom ili promjenom studije ne prihvate pozvat ćemo na građanski neposluh«, napomenuo je Piršić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pusić: Promjena Zakona o medijima loša odluka </p>
<p>Predsjednica HNS-a kazala je da stavljanje gotovo svih medija pod kapu jednog vlasnika nije dobro, te da bi u ovom trenutku u slučaju Slobodne Dalmacije trebalo ići na ukupnu privatizaciju, bez državnog udjela </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Na Izbornoj skupštini Vijeća Splitsko-dalmatinske županije Hrvatske narodne stranke za predsjednika županijske organizacije izabran je jedini kandidat Srđan Gjurković. Izbornoj skupštini nazočila je i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, koja je zadovoljna razvojem stranke, koja danas ima više od 19.000 članova, dok ih je 2000. godine bilo 5.000. </p>
<p>»Pripremamo se za lokalne izbore koje smatramo vrlo važnima. U parlamentu je HNS u dva navrata pokušao obraniti zakonski prijedlog po kojem bi izbori za čelne ljude lokalne i regionalne samoupravu bili izravni Do sad nam to nije uspijevalo, ali stvari se mijenjaju«, kazala je Pusić. </p>
<p>Pusić je rekla da je HNS otvoren za suradnju s LS-m i Librom i smatra, da bi bilo nužno okupljanje stranaka liberalno-demokratskih opcija. »S Librom smo već počeli raditi na nekim zajedničkim projektima u Saboru i razgovarali o mogućoj koordinaciji naših klubova u Saboru.«, naglasila je Pusić. U perspektivi politika tih stranaka treba voditi ujedinjenju, odnosno formiranju zajedničke političke stranke. </p>
<p> HNS podržava predsjednika Stipu Mesića u njegovoj kandidaturi za predsjedničke izbore. Komentirajući trenutačno stanje u Slobodnoj Dalmaciji, Pusić je istaknula, kako bi mijenjanje Zakona o medijima bila loša odluka, osobito sada kada je u tijeku privatizacija te splitske novinske kuće. Kazala je da stavljanje gotovo svih medija pod kapu jednog vlasnika nije dobro, te da bi u ovom trenutku u slučaju Slobodne Dalmacije trebalo ići na ukupnu privatizaciju, bez državnog udjela u vlasništvu novina.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kako su se nacionalističke elite obogatile u ratu</p>
<p>Ukazujući na mafijašku matricu u bogaćenju obitelji Tuđman, Mappes-Niediek stvar prebacuje i na političku razinu pa tvrdi da svi nacionalističke vođe u ratovima na području bivše Jugoslavije iza zaštite sigurnosti svojih etniciteta, zapravo skrivali osobne materijalne probitke/ Pogledi političara iz EU na rat u bivšoj Jugoslaviji bili pogrešni zbog svoje ideološke obojenosti</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – U izdanju »Duriexa« i uz potporu .Zaklade Heinrich Böll nedavno je objavljen hrvatski prijevod knjige »Balkanska mafija« njemačko-austrijskog publicista Norberta Mappes-Niedieka. Nakon uspjeha na njemačkom govornom području knjiga dobiva pozitivne recenzije u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu. Tek pokoja negativno intonirana, može se pročitati od kritičara s albanskog govornog područja, što i ne čudi, jer se Mappes-Niediek veoma kritično osvrnuo na uticaj albanskih mafija iz Europe, posebno iz Švicarske na vojno-političke strukture Albanaca na Kosovu i Makedoniji, a iste nije štedio ni u samoj Albaniji.</p>
<p> To su možda dijelovi knjige koji će hrvatskom čitatelju informacijski biti najzanimljiviji, jer su hrvatski mediji pod snažnom kontrolom HDZ-a koncem devedesetih tvrdili da je sukob na Kosovu unutarnja stvar tadašnje SRJ, a pokojni predsjednik Franjo Tuđman nudio se za mirovnog posrednika predlažući podjelu Kosova izmedju Srbije i Albanije.</p>
<p> U predgovoru autor poručuje da hrvatski čitatelj ne treba očekivati da će u knjizi naći osobito ekskluzivne informacije. Hrvatsku on i ne smatra samo balkanskom zemljom. Našu zemlju smješta i u srednjeuropski i mediteranski prostor. Ukazujući na mafijašku matricu u bogaćenju obitelji Tuđman, Mappes-Niediek stvar prebacuje i na političku razinu pa tvrdi da svi nacionalističke vođe u ratovima na području bivše Jugoslavije iza zaštite sigurnosti svojih etniciteta, zapravo skrivali osobne materijalne probitke. I tu dolazimo do ključne analitičke točke ove knjige. Pišući iz kuta europskog istraživača, promatrača i analitičara autor europskom čitatelju objašnjava da su pogledi političara iz EU na rat u bivšoj Jugoslaviji bili pogrešni zbog svoje ideološke obojenosti. Socijalisti i socijaldemokrati su najviše vjerovali Miloševiću jer je govorio o očuvanju Jugoslavije. Konzervativci, osobito njemački i austrijski, simpatizirali su Tuđmana zbog uvjerenja da Hrvatska kulturološki pripada zapadnom europskom krugu. Liberali su podržavali Izetbegovića jer je govorio o građanskoj BiH. U stvarnosti, obogatile su se obitelji Milosević, tuđman i Izetbegović, a dok su njihovoi narodi krvarili oni su vodili dogovoreni rat.</p>
<p>U intervju Vjesnikovoj Panorami u rujnu prošle godine Mappes-Niediek je kazao: »Može li mi itko reći je li se u prošlim ratovima na području bivše Jugoslavije ikada igdje vodio totalni rat?!« </p>
<p>To retoričko pitanje rezultat je temeljitog terenskog istraživanja što ga nalazimo u knjizi. Mappes-Niediek je bio na Palama kad su cisterne HVO-a po nalogu Mladena Naletilića Tute dovezle gorivo Karadžićevim Srbima. Pratio je puteve državnog šverca od Karlovca, preko Vrginmosta do Velike Kladuše u vrijeme okupacije Knina i vladavine Fikreta Abdića u njegovoj »Zapadnoj Bosni«. Razgovarao je sa srpskim policajcima o činjenici da OVK ima ured u središtu Prištine dok se na terenu vode žestoke borbe između srpske policije i Albanaca.</p>
<p> Ono sto nam je apstraktno u nastupima europskih političara u brizi za ovaj prostor, Mappes-Niediek pojašnjava stavovima utemeljenim na činjenicama. Europa se za razliku od SAD-a prema prostoru koji je u njenom neposrednom susjedstvu, a politički i sigurnosno je nestabilan, želi ponijeti otvoreno i stabilizirati ga u mjeri približnoj svojim standardima. SAD su se od socijalno i mafijaški destabiliziranih Meksika i Srednje Amerike ogradile »sanitarnim zidom«. </p>
<p> Norbert Mappes-Niediek gostovat će u utorak u Zagrebu na okruglom stolu koji organizira Zaklada Heinrich Böll o korupciji i politici, a tom prigodom predstavlit će hrvatskoj javnosti i prijevod »Balkanske mafije«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sindikat »Preporod« traži izmjenu zakona o školstvu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Školski sindikat »Preporod« predlaže Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta hitno pokretanje promjena Zakona o osnovnom i srednjem školstvu.</p>
<p>»Predlažemo promjenu kojom se norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika i stručnih suradnika u srednjoškolskim ustanovama ne bi reguliralo zakonom, nego bi o trebalo biti predmet kolektivnog pregovaranja«, stoji u priopćenju Preporoda. Predlažu i promjenu načina izbora ravnatelja tako da ravnatelja predlaže školski odbor a konačno imenovanje bi trebalo biti u nadležnosti ministra koji bi uvažavao prijedlog odbora, osim u iznimnim prilikama. U Preporodu smatraju da se ravnateljima treba jamčiti povratak na posao kako bi promjene ravnatelja bile manje stresne za njih ali i školske kolektive.</p>
<p>Nezadovoljni zakonskim modelom decentraliziranog financiranja izgradnje novih škola, u sindikatu smatraju da bi zakonskim promjenama kapitalne investicije ponovo trebalo vratiti na teret državnog proračuna. Takvim zakonskim promjenama, smatraju u Preporodu, popravilo bi se stanje u školstvu i bio bi to prvi konkretan znak promjena u školstvu. </p>
<p>M.L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040419].
|
