NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041218].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 176675 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pregovori počinju 17. ožujka</p>
<p>»To je jedan od važnih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti jer je 25 članica Unije priznalo Hrvatskoj zrelost«, rekao je hrvatski premijer u Bruxellesu/»Još jutros su se spominjali mnogi datumi, a bila je i verzija da treba još jedna dodatna potvrda o punoj suradnji Hrvatske s Haagom. Ta dodatna potvrda je u završnom dokumentu izbrisana. Prihvaćena je naša argumentacija da smo i inače u obvezi pune suradnje s Haagom«, izjavio je novinarima Ivo Sanader</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> - Odluka u Bruxellesu glasi: pregovori s Hrvatskom počinju 17. ožujka 2005. godine. Hrvatska i dalje mora nastaviti punu suradnju s Haagom, a ocjena suradnje neće do početka pregovora trebati biti dodatno potvrđena.</p>
<p>»Ovo je veliki dan za Hrvatsku«, rekao je premijer Ivo Sanader, neposredno nakon što su mu u Europskom vijeću priopćili odluku. Hrvatski je premijer po prvi puta bio na sjednici Europskog vijeća, a nakon izlaganja na engleskom jeziku govorio je i na hrvatskom.</p>
<p>»Hrvatska je danas doživjela punu afirmaciju u Europi. Činjenica je da je 25 lidera zemalja EU odlučilo da pregovori započnu 17. ožujka sljedeće godine, na međuvladinoj konferenciji koju će sazvati Luksemburg. To je jedan od važnih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti jer je 25 članica Unije priznalo Hrvatskoj zrelost«, rekao je Ivo Sanader.</p>
<p>Premijer kaže da je odluka bila očekivana, ali je bilo različitih formulacija i spekulacija uoči donošenja odluke. Najviše oko pitanja uvjetovanosti i datuma početka pregovora, jer se spominjao i 26. travnja za početak pregovora. </p>
<p>»Još jutros su se spominjali mnogi datumi, a bila je i verzija da treba još jedna dodatna potvrda o punoj suradnji Hrvatske s Haagom. Ta dodatna potvrda je u završnom dokumentu izbrisana. Prihvaćena je naša argumentacija da smo i inače u obvezi pune suradnje s Haagom«, izjavio je novinarima Ivo Sanader.</p>
<p>Premijer se zahvalio svim predsjednicima vlada koji su prihvatili hrvatske argumente i što je postignut koncenzus oko Hrvatske. Posebno mu je bilo drago da su te argumente prihvatili Velika Britanija i Nizozemska. »Ovim ne završava naša puna suradnja s Haagom i moramo riješiti još jedan taj otvoreni slučaj i želim vjerovati da ćemo to učiniti vrlo skoro. Da će i general Gotovina shvatiti da bilo kakvo daljnje otezanje šteti njemu, a šteti i Hrvatskoj«, tvrdi Sanader.</p>
<p>Premijer je najavio da će ubrzo biti formiran pregovarački tim, a da to nije učinjeno do sada jer Hrvatska nije dobila datum o početku pregovora.</p>
<p>Premijer je najavio da će pregovori s Unijom biti brzi i da će biti dovršeni tijekom 2007. godine. Nije želio spekulirati o datumu kada bi Hrvatska trebala postati punopravni član EU-a. </p>
<p>Tekst o Hrvatskoj je promijenjen zbog konfuzija koje su se pojavile, jer nitko nije znao odgovor tko bi trebao biti kompetentan procijeniti surađuje li Hrvatska s Haagom ili ne. Na kraju će odluku donijeti Luksemburg, a nizozemski premijer je u toku petka rekao da je najvažnije što je hrvatska Vlada pokazala spremnost da se riješi i taj slučaj. Upravo zbog te spremnosti u posljednji je trenutak i izmijenjen tekst . </p>
<p>»Uvjet suradnje s Haagom Hrvatska je uostalom uvijek do sada imala i to nije ništa novo«, tvrdi Sanader.</p>
<p>Bitka za datum i uvjete bila je zaista dramatična. Kako su dugotrajne rasprave o Turskoj dominirale u petak ujutro, čak se smatralo da neće biti vremena za odluku o Hrvatskoj. Diplomati su grčevito nastojali progurati verzije koje najviše odgovaraju pojedinim članicama Europske unije. Luksemburžani su tvrdili da postoje neke tehničke komplikacije i da bi bilo najbolje da pregovori ipak počnu u travnju.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader se zalagao za ožujak i uspio je uvjeriti administraciju u Luksemburgu da promijeni mišljenje i prihvati ožujak. Snažno lobiranje za Hrvatsku počelo je još od četvrtka ujutro. Deset premijera članica Europske unije koji pripadaju krugu europske pučke stranke podržali su pregovore s Hrvatskom bez ikakvih uvjeta. Na iznenađenje, to je učinio i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, a pridružio mu se talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji je to uostalom i najavio Ivi Sanaderu kada su se susreli na otvaranju milanske Scale.</p>
<p>Hrvatski premijer bio je zadovoljan, jer je u petnastminutnom istupu u dvorcu Meise, gdje su se pučani sastali, uspio uvjeriti kolege da ne treba uvjetovati pregovore, jer Hrvatskoj ionako ostaje obaveza suradnje s Haagom. </p>
<p>Europska unija ima mogućnost suspenzije pregovora ako ocijeni da ta suradnja nije zadovoljavajuća, pa to i ne treba posebno naglašavati.</p>
<p> Taj argument u međuvremenu su prihvatili i premijeri koji pripadaju socijaldemokratskom i liberalnom bloku.</p>
<p> I ovaj summit i odluke Europskog vijeća pokazuju da Hrvatsku, kao uostalom i Tursku, čekaju kompliciraniji pregovori nego što su druge države imale do sada. </p>
<p>Mnogo će se striktnije paziti ispunjavaju li se svi potrebni kriteriji, a zadržava se i dalje suspenzivna klauzula, ako neka zemlja u toku pregovora neće poštivati preuzete obaveze.</p>
<p>Jurica Korbler Andrea Latinovic</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatske postaje na putu prema EU</p>
<p>• 1992.: Hrvatska je međunarodno priznata i izražava želju da uđe u Europsku zajednicu i NATO.</p>
<p>• 1995.: U završnoj fazi sporazuma o trgovini i suradnji, službeni Bruxelles prekida pregovore zbog vojnih aktivnosti u zemlji.</p>
<p>• 1996.: Europska unija radi na tzv. regionalnom pristupu kojim će tretirati sve zemlje zapadnoga Balkana.</p>
<p>• 1997.: Vijeće ministara EU-a određuje političke i ekonomske kriterije za razvoj bilateralnih odnosa s Hrvatskom i donosi službenu politiku prema regiji koju naziva regionalnim pristupom. Zemlje obuhvaćene tim pristupom - Hrvatska, BiH, SCG, Makedonija i Albanija dobivaju, prema zamisli njemačkog diplomata u Europskoj komisiji, zajednički naziv - zapadni Balkan.</p>
<p>• 1999.: Europska komisija predlaže otvaranje procesa stabilizacije i pridruživanja za pet zemalja zapadnoga Balkana.</p>
<p>• 15.veljače 2000.: Održan prvi sastanak zajedničke konzultativne skupine EU-a i Hrvatske.</p>
<p>• 24. svibnja 2000.: Europska komisija objavljuje studiju izvedivosti pregovora za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). </p>
<p>• 20. lipnja 2000.: Na summitu u Feiri EU prvi put u službenom dokumentu otvara svim zemljama u regiji mogućnost članstva. </p>
<p>• 24. studenoga 2000.: Zagrebački summit; Europska unija otvara proces Stabilizacije i pridruživanja i zemlje zapadnoga Balkana naziva potencijalnim kandidatima.</p>
<p>l 29. listopada 2001.: Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum.</p>
<p>l 5. prosinca 2001.: Hrvatski sabor potvrđuje SSP. </p>
<p>l 12. prosinca 2001.: Vijeće u Kopenhagenu potvrđuje europsku perspektivu državama SSP-a.</p>
<p>• 2003., veljača: Hrvatska podnosi službeni zahtjev za punopravno članstvo.</p>
<p>• 2003., jesen: Predsjednik Europske komisije Romano Prodi donosi Upitnik Europske komisije u Zagreb.</p>
<p>• 2003., jesen: Hrvatska završava proces odgovaranja na Upitnik, a Komisija započinje proces procjene sposobnosti.</p>
<p>• 2004., travanj: Europska komisija donosi pozitivno mišljenje o početku pregovora s Hrvatskom.</p>
<p>• 2004., lipanj: Europsko vijeće potvrđuje odluku Komisije i određuju početak pregovora s Hrvatskom za »početak sljedeće godine«.</p>
<p>• 2004., prosinac: Vijeće ministara EU-a preporučuje šefovima država i vlada da odrede datum pregovora za travanj.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Europska budućnost i hrvatska</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Napokon imamo datum! U srijedu se činilo da će prevagnuti stav Velike Britanije, Švedske i Danske, koji su podržavale i Nizozemska, a činilo se i Italija, da Hrvatska počne pregovore u travnju, uz uvjet da surađuje s Haagom.</p>
<p>U četvrtak ujutro, u dvorcu Meise pokraj Bruxellesa sve se, međutim, naglo promijenilo. Nasmijani talijanski premijer Silvio Berlusconi i njegov uvijek ozbiljan nizozemski kolega Jan Peter Balkenende promijenili su stav. Na skupu Europske pučke stranke pridružili su se osmorici premijera koji su zaključili da Hrvatskoj treba odrediti datum, po mogućnosti u ožujku, bez posebnih uvjeta. I dok se nestrpljivo očekivala odluka na večeri europskih lidera u četvrtak, Turska je zasjenila pitanje Hrvatske.</p>
<p>U petak je odlučeno: pregovori počinju 17. ožujka 2005. i traži se potpuna suradnja s Haagom. Pregovori, tako, počinju ipak mjesec dana ranije nego što se nagađalo. Obveze ostaju, ali nema dodatnih uvjeta.</p>
<p>U povijesti svakog naroda i svake države postoje važni datumi koji mijenjaju budućnost i poslije kojih ništa nije isto kao što je bilo. Za Hrvatsku će 17. prosinca 2004. biti datum za pamćenje, jer je toga dana donesena odluka o početku pregovora, čime Hrvatska nezaustavljivo kreće prema Europi. </p>
<p>Europska će budućnost ubuduće biti i hrvatska budućnost. Vrijeme ratova, konflikata i nesporazuma ostaje prošlost i za jugoistok - ili, grublje rečeno, Balkan - ali i za Hrvatsku, a slijedi razdoblje demokratskih izazova, napretka i boljeg života svih građana Hrvatske.</p>
<p>Svi koji su sanjali samostalnu Hrvatsku, prošli krvav put kroz Domovinski rat, stvaranje države, izgradnju demokratskog društva, napokon su zadovoljni. Petak je dan hrvatske budućnosti, kad treba zaboraviti podjele i okrenuti se stvaranju Europe bez granica.</p>
<p>Ako je toga dana bilo razloga za slavlje, ubrzo ćemo morati shvatiti da više ništa neće ovisiti o drugima, nego isključivo o nama samima. Sljedeće dvije godine trebaju potvrditi hrvatsku spremnost i vjerodostojnost za ulazak u veliku europsku obitelj. Za mnoge slijedi i bolno prilagođavanje europskim standardima, a euroskeptici će vjerojatno željeti da Hrvatska ostane pusta oaza u srcu Europe.</p>
<p>Ali od petka više nema dvojbe - buduće generacije hrvatskih građana živjet će kao stanovnici Europe. Zbog njih su se isplatile i sve žrtve stvaranja države i borba za slobodnu Hrvatsku.</p>
<p>Petak je bio i dan pobjede hrabrih. Zasluge ponajviše pripadaju svim građanima Hrvatske, ali i političarima. Bivši premijer Ivica Račan otvorio je Hrvatskoj europsku perspektivu, a sadašnji Ivo Sanader briljantno je poentirao. U samo godinu dana sadašnja je vlada pokazala spremnost za hrabre poteze i kompromise. A to je Europa od Hrvatske i očekivala.</p>
<p>U vatrometu velikih riječi koje smo zaslužili za taj povijesni petak 17. prosinca 2004. mogu se smjestiti sve hrvatske nade. Ponajprije, nada u bolji život. Hrvati na to jednostavno imaju pravo.</p>
<p>Naravno, do punopravnog članstva u Europskoj uniji još je dalek i težak put pa prava bitka za Europu tek počinje.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesić: O nama sve ovisi</p>
<p>Vezivanje datuma početka pregovora s ispunjavanjem određenih preuzetih međunarodnih obveza nije nešto, što bi nas trebalo - bilo iznenaditi, bilo obeshrabriti. Hrvatska tu nije nikakva iznimka, priopćeno je iz Ureda Predsjednika RH.</p>
<p>O nama u prvom redu ovisi koliko će dugo trajati pregovori s EU i kako će završiti. Naše članstvo u EU prije svega je u našem interesu, navedeno je među ostalim u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nastavak muke i Sanaderov uspjeh</p>
<p>Lalić: Vrlo nepovoljna odluka za Hrvatsku / Kajin: Blaža formulacija uspjeh je premijera Ive Sanadera / Račan: Trebali smo već imati pregovaračke timove i definiranu pregovaračku strategiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ljubica Lalić, zamjenica predsjednika HSS-a: To je vrlo nepovoljna odluka za Hrvatsku jer se u ožujku može ustanoviti da ne surađujemo potpuno s Haaškim sudom pa bi datum početka pregovora bio anuliran. Žao mi je što ni konsenzus svih parlamentarnih stranaka nije pomogao u donošenju odluke, jer su sve stranke tražile da datum bude bezuvjetan.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a: Odluka znači nastavak muke, jer prije 17. ožujka Europsko vijeće može zaključiti da Hrvatska ne surađuje potpuno s Haaškim sudom. To je neprihvatljivo za Hrvatsku koja je više puta, posebno za ove vlade, pokazala da surađuje sa Sudom i da ispunjava kopenhagenske kriterije, a Vijeće ionako ima mehanizme da blokira pregovore. Ako su zemlje koje stoje iza takve odluke željele ojačati euroskepticizam u Hrvatskoj, to će im i uspjeti jer se šalje poruka da se ono što Hrvatska čini ne cijeni. Predlažem da se o toj odluci raspravi na sljedećoj saborskoj sjednici.</p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a: Možemo reći da je ovakva blaža formulacija u odluci uspjeh premijera Ive Sanadera i želim vjerovati da ona znači izlazak Hrvatske s Balkana u političkom smislu, što ne znači da prekidamo veze sa zemljama bivše Jugoslavije kojima ćemo biti primjer. Također, moramo voditi računa o interesima SAD-a i Velike Britanije koji su najviše učinili za okončanje rata na ovim prostorima koji još gledaju u paketu kao zemlje bivše Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija, za razliku od drugih europskih zemalja. </p>
<p>Ivica Račan, predsjednik SDP-a: Nisam iznenađen jer je posljednjih dana bilo jasno da će odluka biti takva. Bez obzira na priželjkivanja da pregovori počnu što prije, svoj dio posla ne obavljamo dobro i kasnimo. Trebali smo već imati pregovaračke timove i definiranu pregovaračku strategiju, rekao je premijer Račan u petak prije podne, dok se još nije znalo da je datum za početak pregovora Hrvatske sa EU određen bez uvjeta. Naknadno, u SDP-u odluku o neuvjetovanom početku pregovora nisu htjeli komentirati dok je ne vide. </p>
<p>M. L. / S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HNS: EU – unutarnje pitanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HNS smatra da je datum 17. ožujka 2005., koji je Hrvatska dobila na summitu EU pozitivan i da odaje optimizam EU oko spremnosti Hrvatske da što prije ispuni uvjete. </p>
<p>Žao nam je što je to tek uvjetovani datum za početak pregovora, ali se istodobno nadamo da će Hrvatska do tog vremena uspješno riješiti sve probleme koje opterećuju odnose Hrvatske i EU. HNS smatra da je od trenutka dobivanja kandidature EU za Hrvatsku postala unutarnjopolitičko, a ne više isključivo vanjskopolitičko pitanje. </p>
<p>Ovim se priopćenjem HNS obratio javnosti nakon saznanja o datumu pregovora Hrvatske s EU.</p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Blair i Chirac spasili pregovore s Turskom</p>
<p>Turska nije htjela pristati na sporazum koji bi uključivao ikakvo priznanje Cipra / Spasonosno rješenje nađeno je u tome da se sporazum, u koji je uključena i obveza »priznanja« Cipra, prolongira do početka pregovora, najavljenih za 3. listopada 2005. / Turci su to prihvatili i povijesni summit u Bruxellesu je uspio</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> – Tony Blair i Jacques Chirac spasili su pregovore s Turskom. U petak ujutro činilo se da povijesna odluka od četvrtka navečer, da se Turskoj otvore vrata Europe, pada u vodu. Turska nije željela pristati na sporazum koji bi uključivao ikakvo priznanje Cipra. Turski premijer, iznerviran bezuspješnim pregovorima, odjurio je u hotel i grozničavo telefonirao suradnicima. Iz Turske su stizali prijedlozi da se vrati kući. Čelnici EU-a bili su izbezumljeni. Sve je tako dobro isplanirano i pada u vodu zbog turskog odbijanja i uvrijeđenosti da se nađe kompromis o Cipru.</p>
<p>Napokon su dvojica europskih čelnika ponudila spasonosno rješenje – neka se sporazum, u koji je uključena i obveza »priznanja« Cipra, prolongira do početka pregovora, najavljenih za 3. listopada 2005. Turci su to prihvatili i povijesni summit u Bruxellesu je uspio.</p>
<p>Pobjeda je to Europe, ali i ideje da europsku obitelj čine različiti, koji su spremni za kompromise. Nitko, međutim, ne gaji nadu da će Turska ući u EU prije 2014. ili 2015. godine.</p>
<p>Tako su tvrdi pregovori s Turskom počeli i prije službenih. A počelo je u četvrtak navečer, kad je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, potpomognut nizozemskim premijerom Jan Peterom Balkenendeom, objavio da je Turska dobila zeleno svjetlo za ulaz u Uniju, ali da nitko ne može jamčiti da će pregovori zaista biti i uspješni i da će dovesti do punopravnog članstva. U ponoć su se sastali Balkanende i turski premijer Tayyip Erdogan, ali u dvosatnom razgovoru nisu mnogo postigli.</p>
<p>Europljani su bili jasni – ili će Turska omekšati stav prema Cipru ili nema sporazuma. </p>
<p>Od Turske se tražilo potpisivanje protokola kojim se njezin sporazum o pridruživanju Uniji proširuje i na 10 novih članica, među kojima je i Cipar. Turci su kazali da pristaju samo na punopravno članstvo i nikakvu drugu formulaciju.</p>
<p>Erdogan je bio vidljivo ljutit. Nizozemskom je premijeru rekao da je razočaran i da ne pristaje na kompromis: »Ako je vama važnije 600.000 Grka (ciparskih Grka) u odnosu prema 70 milijuna Turaka, kako to mogu reći svom narodu«. Europski su lideri primijenili staru taktiku – odmah postići ciljeve, jer će poslije biti teže. Bez kompromisa nema ni budućnosti za Tursku u Uniji, a to prije svega znači da Turska više ne smije zatvarati oči pred problemom Cipra.</p>
<p>Još u noći na petak diplomati su na različite načine komentirali odluku o Turskoj. Opća je ocjena da je to povijesna odluka kojom Europa Turskoj otvara vrata, a da sadašnji uvjeti ne znače da će Turska priznati Cipar nego da je riječ samo o tehničkom pitanju. Turcima je ipak jasno da bi se i takvom neizravnom formulacijom koja je upotrijebljena u sporazumu između Unije i Turske išlo prema priznanju Cipra i zato su bili oprezni.</p>
<p>Turski je premijer bio jako nervozan, u petak ujutro se zatvorio u hotel »Conrad« i vijećao sa suradnicima. Oko 400 turskih novinara koji su došli na summit u izvještajima su isticali da Turska ne smije propustiti prigodu, ali je iz Turske došlo i drukčije mišljenje. Čelnik Republikanske narodne stranke Deniz Baykal pozvao je Erdogana da prekine pregovore i odbije Unijinu ponudu. »Oni su prestrogi i nepošteni prema Turskoj«, kazao je vođa oporbe, čelnik ljevice, koji je dosad uvijek podržavao ulazak Turske u EU.</p>
<p>Ponavljala se situacija iz 1999. kada je Solana također utjecao na turske čelnike da ne prekidaju pregovore i u posljednjem trenutku uspio. Tako je bilo i sada kad je Unija iz sata u sat nudila Turskoj nove uvjete, ali se ustrajalo da Turska prihvati barem obvezu carinske unije sa 10 novoprimljenih država, među kojima je i Cipar, a na kraju i sa svih 25.</p>
<p>U petak oko podneva činilo se da je sve gotovo i da od kompromisa neće biti ništa. Erdogan je i dalje odbijao pojaviti se i poruke je slao iz hotela, a europska je administracija svim silama željela izbjeći rizik da povijesni summit završi bez rezultata. Ponuđena je, napokon, spasonosna formula kojom se htjelo Turcima »spasiti obraz« i dati im manevarski prostor da do ljeta pripreme svoju javnost za odluke koje se ne mogu izbjeći, a da Unija ipak dobije neku vrstu jamstva da će Turska surađivati u vezi s Ciprom.</p>
<p>Turci su pristali i summit je spašen.</p>
<p>Agresivni turski novinari</p>
<p>Taj je povijesni summit za Tursku bio prigoda da gotovo 400 turskih novinara doputuje u Bruxelles. U pravoj invaziji novinara bilo je i nervoze, a mnogi i nisu znali kako se ponašati na takvim susretima. Čini se da je nervoza turskog premijera Erdogana prešla i na mnoge predstavnike turske sedme sile, jer su u kontaktima bili iznimno agresivni. Tako je gotovo izbio fizički sukob turskog novinara i danske novinarke, koja je imala rezerviran stol u press centru, a turski novinar je silom želio sjesti na njezino mjesto. Upozoren, reagirao je bučno i nasrnuo na Dankinju. No ipak je odustao i danska novinarka i njezina kolegica istjerale su ga iz sobe.</p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za većinu Turaka europski strah od Turske neutemeljen</p>
<p>Prokurdski krugovi i mediji očekuju da će otvaranje bruxelleskih vrata Turskoj utjecati na opće demokratiziranje uvjeta u zemlji, naročito na smanjenje uloge vojske, poboljšanje ljudskih prava i slobode tiska/ Vjeruje se kako će ta velika prosperitetna zemlja pomoći EU u vanjskoj politici i sigurnosti </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Golema većina Turaka je u petak oduševljeno pozdravila odluku summita Europske unije (EU) da s njihovom zemljom 3. listopada 2005. počnu pregovori o punopravnom priključenju moćnom bruxelleskom savezu. »To je povijesna odluka koja će iznimno pozitivno djelovati na mnoge svjetske političke, gospodarske i druge procese«, rekao je ugledni komentator neovisne televizijske mreže NTV Mehmet Barlas.</p>
<p>Slično misle i mnogi ovdašnji ugledni političari, znanstvenici, naročito poslovni ljudi. Smatraju da je »europski strah od Turske« neutemeljen, te da proširenje Unije prvom islamskom zemljom neće utjecati na upravljanje Unijom. Štoviše, vjeruje se da će ta velika prosperitetna zemlja itekako pomoći EU u vanjskoj politici i sigurnosti.</p>
<p>Kolumnist uglednog istanbulskog lista Milliyet Mehmet Yilmaz nazvao je odluku europskog summita »svjetlom nade za islamski svijet«. »Bit ćemo prva muslimanska zemlja koja će dosegnuti europske standarde demokracije«, rekao je. Smatra kako će tursko članstvo u EU vrlo poticajno djelovati na približavanje poglavito kršćanskoga zapadnog svijeta i istočnoga islamskog svijeta, te njihovih civilizacija.</p>
<p>Prokurdski krugovi i mediji očekuju da će otvaranje bruxelleskih vrata Turskoj utjecati na opće demokratiziranje uvjeta u zemlji, naročito smanjenje uloge vojske, poboljšanje ljudskih prava i slobode tiska. »Te ključne reforme, koje uspješno provodi vlada premijera Recepa Tayyipa Erdogana, godinama bi se odlagale da nije bilo pritisaka EU-a i iskrene želje da se Turskoj pruži europska šansa«, smatra gradonačelnik Diyarbakira, poglavito kurdskog grada na jugoistoku Turske.</p>
<p>»Turski bruto nacionalni proizvod čini samo 29 posto prosjeka zemalja EU-a«, riječi su jednog profesora ankarskog Bilkent sveučilišta. Prema njegovu mišljenju, turske gospodarske mogućnosti su goleme, što će, kako kaže, omogućiti da se uz europsku solidarnu pomoć, relativno brzo ukloni postojeća neravnoteža u općoj razvijenosti i životnom standardu. Uvjeren je da je to obostrani interes koji će podjednako koristiti EU i Turskoj. </p>
<p>Dakako, ima Turska i političkih snaga koje nisu naklonjene turskom »vjenčanju« s EU-om. Član KP Turske B.L., koji je prije nekoliko dana na ankarskom trgu Kizilay skupljao potpise građana protiv ulaska Turske u Uniju, doslovce je kazao. »EU ne može biti uzor svijetu i ljudima koji žele pravdu, bolji i humaniji život lišen eksploatiranja«. </p>
<p>Na toj razini, ali iz potpuno drugog kuta, razmišljaju i neki konzervativni turski religijski krugovi. »Turska bi se trebala povezati u politički i gospodarski sustav islamskih zemalja«, rekao je izvjesni Ibrahim Altay. Smatra kako je to znatno širi okvir koji bi Turskoj donio mnogo brži politički, gospodarski i svaki drugi preporod.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="9">
<p>Jezik kao sloboda</p>
<p>Pravo da se u svome jeziku osjeća slobodnim i nesputanim, pa makar i ne znao na što pritom zapravo misli i u kakvu se govoru o tome izražava, za hrvatskoga je građanina doista jedno od onih osnovnih, simboličkih prava koja se utvrđuju deklaracijama i na kojima počiva što prešutni, što uređeni poredak međusobnoga odnošenja i priznavanja naroda i kultura. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i dalje je obvezujući dokument: u njoj se na stilski nemušt, ali vjerodostojan i precizan način govori što je to sloboda i odgovornost u jeziku i komu pripada, u njoj ništa ne piše o tome da bismo svoj osjećaj jezične slobode koji nas je doveo kamo smo htjeli trebali promijeniti</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Amerikanci imaju Deklaraciju o nezavisnosti, Francuzi Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, Ujedinjeni narodi Deklaraciju o pravima djeteta, a Hrvati - Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika! Položaj što ga jezično pitanje ima u samorazumijevanju hrvatskoga društva, odnosno osjetljivosti građanina na činjenice i okolnosti prema kojima tumači svoju pripadnost zajednici uglavnom je neusporediv s drugim kulturnim sredinama. </p>
<p>U Ukrajini se recimo ove jeseni na ulici odlučno zastupa nacionalna kulturna i politička posebnost - na ruskom jeziku, u Irskoj, koja je u drugoj polovici prošloga stoljeća svoju razlikovnost spram dominantnog susjeda pa onda i europskog sustanara uspjela izraziti nama tako teško razumljivom disciplinom gospodarskog nadrastanja - engleski je ostao govorom tvrtke, obitelji i puba. </p>
<p>Pravo da se u svome jeziku osjeća slobodnim i nesputanim, pa makar i ne znao na što pritom zapravo misli i u kakvu se govoru o tome izražava, za hrvatskoga je građanina doista jedno od onih osnovnih, simboličkih prava koja se utvrđuju deklaracijama i na kojima počiva što prešutni, što uređeni poredak međusobnoga odnošenja i priznavanja naroda i kultura. Hrvatska osjetljivost na jezik izvana se doduše dovoljno ne razumije, ali to pitanje izvan stručnih krugova i kakva zagrižena publicista koji u svemu hrvatskome vidi nacionalizam i secesiju više nikoga ne intrigira i zapravo mu je svejedno kako Hrvati među sobom govore i što pritom osjećaju.</p>
<p>S tom se ravnodušnošću, međutim, sami Hrvati mnogo teže nose, oni, to jest mi kao da i dalje imamo potrebu sebi i drugima tumačiti kako se naš jezik zove, kako ćemo ga opisati i urediti, u kakvim sve rječnicima obraditi. Dobar dio tih neobičnih introspekcijskih monologa koji se s vremena na vrijeme javljaju kao zaziv na borbu s vjetrenjačama postaje nepotreban već problemskim pitanjem na koje zna odgovor velik dio hrvatskih građana, dakle je li Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika još uvijek na snazi? </p>
<p>Pitanje nije retoričko, a nije ni opasno. Kažemo da velik dio hrvatskih građana zna na njega odgovor, premda o njemu nikad ne razmišlja, jer je to jedno od onih pitanja koja su vrijednosno ugrađena u osjećaj građanske sigurnosti. Onomu tko bi izvana htio poniziti ili obezvrijediti hrvatsku kulturu i uopće Hrvatsku Deklaracija bi bila zahvalna meta, ali takvih u prilično civiliziranu europskom okruženju više nema, samo što je s onima koji iznutra nikad nisu zadovoljni razinom dostignutoga standarda, u jeziku ili čemu drugom, pa ni tada kada se takav standard uzima samoreguliranim i samoodrživim po općim, odnosno vanjskim kriterijima. </p>
<p>Mnogo je, posve neusporedivo veći problem za hrvatsko društvo što praktično ne postoji ni jedan jedini ozbiljni tjednik za problemsku raspravu na višoj, pa i jezičnoj razini nego što bi postojeće novine, uključujući dakako ove, bile nepismene. Hrvatski jezik nema ozbiljnih problema s općim javnim standardom, niti su razlike među pravopisnim priručnicima takve da bi se toga standarda dotaknule, a nekmoli ga ugrozile, ali hrvatski jezik ima dramatičnih problema s terminologijama. </p>
<p>Nije pritom riječ samo o informatici i komunikacijama, nego i o prilično okoštalim disciplinama kao što su vojništvo, pravo ili zabava. Svi oni koji su tako hrabri u postavljanju općih jezičnih ciljeva unatrag, na inače jasnom tragu jezika koji se kao što mu atribut iz imena govori održao kao književni, a ne kao politički ili javni jezik i koji je književnost političkoj javnosti darovala - trebali bi se ogledati u terminološkom kreševu s kojim stožernim časnikom ili profesorom kojega hrvatskoga pravnoga fakulteta.</p>
<p>Kada su prije samo stotinjak godina hrvatski pisci osnovali svoje prvo književno društvo, dogovarali su se o tome i pravila napisali na hrvatskome, svoj su časopis izdavali također na hrvatskome, premda bi se danas našlo i takvih kojima Savremenik nije hrvatski naziv, ali članarinu nisu mogli plaćati na poštanskim uplatnicama otisnutima na hrvatskome, jer jezik pošte u tadašnjoj Hrvatskoj nije bio hrvatski nego mađarski. </p>
<p>Kada je koju godinu poslije mađarski ostao sa sjeverne dravske obale, mnogi su hrvatski pisci policijske zapljene i sudske zabrane svojih časopisa, pa čak i takvi koji su pokušavali pisati u srpskome izgovoru, dobivali opet na drugome jeziku, jeziku uprave, željeznice i pošte, koji se zvao i zove srpski.</p>
<p>Književni po podrijetlu, a ne književnoj senzibiliziranosti svojih govornika, hrvatski je jezik ipak artistički u smislu na koji se može pozvati malo koji jezik takva kontinuiteta i pisane tradicije. Nedovoljno normiran i s prilično nepovoljnim okolnostima kroz povijest, narječno kompleksan i govorno prepleten, bez upravnoga aparata koji bi ga učvršćivao, bez prave kulturne elite do dana današnjega, bez respektabilne književne, kazališne ili filmske publike, s ozbiljnom funkcionalnom nepismenošću u ionako malom zbroju govornika, taj je jezik zbilja sačuvao načelo unutrašnje slobode, vrijednost posebnosti svojih govora, koje se onda prije i snažnije od bilo čega drugoga raširilo društvenim krvotokom građanske Hrvatske.</p>
<p>Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika stoga je i dalje obvezujući dokument: u njoj se na stilski nemušt, ali vjerodostojan i precizan način govori što je to sloboda i odgovornost u jeziku i komu pripada, u njoj ništa ne piše o tome da bismo svoj osjećaj jezične slobode koji nas je doveo kamo smo htjeli trebali promijeniti. Prevoditi Deklaraciju bilo bi isto što i prevoditi Baščansku ploču, dakle revizionizam - jezik pripada svima, a koji će priručnici biti bolji i rašireniji, vidjet će se. Sumnja u druge bila bi pritom sumnja u samoga sebe.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Roda-express po džepu</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Ako je suditi prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata i udruge roditelja, pošta je odavno izgubila monopol na dostavu najvrjednijih paketa na kućne adrese. Naime, zavežljaj koje zrakom prenosi kurirsko poduzeće roda-express i ubacuje ga sretnim roditeljima kroz dimnjak, prema računici roditelja i sindikalaca, jedan je od najskupljih paketa na tržištu i znatan udar na obiteljski budžet.</p>
<p>Računica je pokazala da u prvih godinu dana života prinova povećava troškove obitelji za gotovo 20.000 kuna, u prosjeku 1650 kuna mjesečno. I to bez pretjerivanja; riječ je o troškovima za krevetić, kolica, hranu, kozmetiku, pelene, odjeću i pokoju igračku. </p>
<p>S obzirom na to da se prosječna plaća kreće oko 4130 kuna i da je njome pokriveno samo oko 50 posto troškova prosječne obitelji, nije teško procijeniti kakva se briga roditeljima rađa s rođenjem djeteta. Tome treba dodati činjenicu da se prihodi majki u vrijeme porodne naknade najčešće umanjuju u odnosu na plaću koju su primale do tada, kao i to da je oko 100.000 građana prijavljeno na minimalac. Još 300.000 njih je nezaposleno, bez redovnih prihoda (osim šestomjesečnog prava na 900 kuna porodne naknade), a oko 150.000 samohranih roditelja godinama utjeruje alimentaciju.</p>
<p>Unatoč snažnim porukama vlasti o usmjeravanju snaga u demografsku obnovu, to su i dalje teško premostivi problemi. I granice koje će roditelji sami teško premostiti.</p>
<p>Realno, ne može se reći da država može učiniti bitno više, nakon što su početkom godine povećane porodne naknade, a poslodavcima uvedene olakšice za svaki iznos dara koji zaposlenicima isplaćuju za rođenje djeteta. Težište demografske politike možda bi trebalo preusmjeriti baš na tu stranu - na poticanje odgovornosti poslodavaca koji i sami od zadovoljnog radnika mogu imati više koristi. Na žalost, kod nas je to još rijetkost.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Monopol nestaje, cijene ostaju</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Ukinut je jedan od posljednjih monopola u državi, onaj T-Hrvatskog telekoma u fiksnoj telefoniji, nakon što je splitska tvrtka Portus, poslije Optima telekoma, dobila dozvolu Hrvatske agencije za telekomunikacije za trećeg operatera u fiksnoj telefoniji. </p>
<p>S komercijalnim radom Portus, kao ni Optima Telekom, tvrtka bivšeg ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića neće početi prije travnja, odnosno svibnja iduće godine. Dakle, ostaje otvoreno pitanje, hoće li se u proljeće »otopiti« T-HT-ove cijene, iako iz Portusa spremno najavljuju da će korisnicima koji s njima potpišu pretplatničke ugovore ponuditi obračunsku jedinicu za razgovore od jedne sekunde.</p>
<p>Dakle, potrošači bi ubuduće plaćali samo ono što su potrošili, bez paušala, koji je godinama T-HT-u donosio ekstra profit. Osim toga, obračunsko razdoblje od jedne pune minute, bez obzira koliko je telefonski razgovor trajao u fiksnoj telefoniji, bio je godinama trn u oku gotovo dva milijuna telefonskih pretplatnika.</p>
<p> Nakon jedne dobre u pravilu dolazi jedna loša vijest, jer ni nakon ulaska novih operatera na tržište T-HT neće ukinuti telefonsku pretplatu. T-HT će je i dalje naplaćivati, a troškove će dijeliti s novim operaterima. Potrošači neće dobivati dva telefonska računa već samo jedan a osim nižih cijena razgovora za očekivati je i druge pogodnosti.</p>
<p> Cijene svojih usluga Portus će formirati do kraja siječnja iduće godine te će i one kao i njihovo početno poslovanje ovisiti o pregovorima s T-HT-om, na čiju se infrastrukturu mora oslanjati dok ne izgradi vlastitu telekomunikacijsku mrežu. Nigdje u svijetu ne postoje dvije fiksne telefonske mreže, ali postoji više operatera, koji se međusobno nadopunjuju. </p>
<p> S postojeća dva hrvatska i budućim trećim operaterom u mobilnoj telefoniji, u Portusu se planiraju direktno povezati, što će, sigurno značiti osjetno pojeftinjenje razgovora prema mobilnim mrežama i inozemstvu.</p>
<p> Država po običaju kasni sa donošenjem pravilnika koji bi trebao omogućiti da korisnik koji žele iz fiksne mreže T-HT-a prijeći na nove mreže može zadržati svoj sadašnji telefonski broj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tko ima hrabrosti dati glas za strašnu sudbinu Jadrana</p>
<p>Ako se nećemo držati one mudre izreke koja je osigurala Dubrovniku sjajnu prošlost – »Obliti privatorum publica curate« (Društveni interes stoji iznad privatnog), zaglavit ćemo nakon 85 godina ponovno »kao guske u magli«. Prema tome, ne pitajući narod, gospodo političari i zastupnici, imate li hrabrosti dati svoj glas za strašnu sudbu koja prijeti najljepšem dijelu Hrvatske – Jadranu</p>
<p>DARKO SAGRAK</p>
<p>Došavši prije nekoliko godina s jednog putovanja po istočnoj Europi, aktualni predsjednik Republike počeo je euforično pričati o nekoj, tada nama još neznanoj, »Družbi« nazvanoj Adria.</p>
<p>Glavni sudionik »Družbe« s hrvatske strane ja naftovod Janaf, kojim se nafta transportira iz Omišlja u rafinerije. U tu je svrhu projektiran i građen, da bi najednom postao zanimljiv naftnim magnatima iz Rusije, Ukrajine itd. za transport u obratnom smjeru. Naime, njihov je vitalni interes, isporučiti Europi, i drugim kucima, svoju naftu, neprijeporno niže kakvoće od arapske, na najjeftiniji mogući način. SAD, kao ozbiljan kupac, definitivno otpada, jer američki standardi traže višu kakvoću.</p>
<p>Međutim, Amerikanci nalaze novi interes i Dow Chemical ponovno baca oko na Krk, kao buduće naftno-kemijsko središte. </p>
<p>U toj diobi kolača bit će mrvica i za hrvatske partnere, a o tome da nafta i kemijska industrija ne idu pod ruku s razvojem hrvatskog turizma, ionako nikoga nije briga.</p>
<p>Prema najoptimističnijim procjenama, Janaf bi, kao član famozne »Družbe«, mogao zaraditi deset do petnaest milijuna američkih dolara na godinu. Janafov profit, s uračunatim rizicima zemlje kojoj pripada (Hrvatske), toliko je neznatan da je apsurdno uopće raspravljati o isplativosti cijelog projekta, jer na drugoj strani vage stoji jadransko-turistička (dugogodišnja) budućnost zemlje, u koju su već uložene milijarde dolara, a godišnji (evidentirani) prihodi već su ove godine blizu deset milijardi dolara. Hrvatska se vrlo brzo može približiti prihodu od 15 milijardi dolara samo od turizma na Jadranu.</p>
<p>Samo najnaivniji mogu vjerovati da će ruski naftni magnati za prijevoz svoje nafte iz Omišlja u bijeli svijet koristiti suvremene i barem donekle sigurne tankere. Takvima se, naime, ne ostvaruju superprofiti. Po Jadranu će krstariti olupine, koje neće imati pristup u luke EU ili SAD-a.</p>
<p>I sada, ocjenjujući bez nekih velikih znanstvenih analiza cijeli slučaj famozne »Družbe«, nameće se jedno spasonosno, no zapravo »zdravo seljačko« rješenje. Ako je netko već toliko zapeo za sudbu Janafa, prikupimo na dobrovoljnoj osnovi tih nesretnih deset milijuna dolara na godinu.</p>
<p>To je nešto više od dva dolara po stanovniku Hrvatske, a niti dolar po Hrvatu, ako uključimo dijasporu. Odnosno, dodajmo nekoliko desetaka centi na boravišnu taksu, ili prikupimo od bolje stojećih hotelskih poduzeća po stotinu-dvije dolara za Janaf. Mogli bismo uključiti i koju kunu u cijenu goriva za jahte koje kruže po Jadranu, a žele imati i u idućih dvadeset godina čisto more.</p>
<p>Tim donacijama, sponzoriranjima, doprinosima i sl. »spasit« ćemo Janaf da ne propadne, a Hrvatskoj osigurati sretnu budućnost kao turističkoj zemlji s najčišćim morem u Europi.</p>
<p>Kako će pak drugi članovi »Družbe« rješavati transport svoje nafte, neka bude njihov problem. No nemojmo pristati da naš Jadran bude mjesto gdje će se obavljati taj ukrcaj. Uostalom, Talijani su takvu mogućnost definitivno odbili, a slovenski Kopar ne dolazi u obzir, sve da bi se Slovenci s time i složili – zbog preplitkog mora.</p>
<p>Kada ponestane argumenata, najlakše je posegnuti za »čarobnim štapićem« – vojnom tajnom. Naivni Hrvati odličan su medij koji je u stanju »progutati« i takve nebuloze. Prije svega od koga bismo mi to trebali čuvati »vojnu tajnu« o transportu ruske nafte. Pa mi želimo u NATO, a Rusija je od NATO-a još vrlo daleko. Drugo, Hrvatska ionako nema gotovo nikakvih vojnih tajni. Hrvatski vojni poligoni, ratne luke, vojna uzletišta i sl. dobro su znani mnogim vojnim silama. Ima li Hrvatska pet ili deset zrakoplova kojima može braniti svoje nebo, također nije neki tajni podatak.</p>
<p>Dakle, vojna tajna obična je floskula, kako bi se cijeli »projekt« odvijao daleko od očiju javnosti, odnosno da bi se hrvatski građani stavili pred politiku svršenog čina – kako se često dosad i događalo.</p>
<p>Ruski je ministar vanjskih poslova Lavrov prije nekoliko dana u Zagrebu izrazio razumijevanje za hrvatski oprez prema projektu »Družbe«. No znajući da taj projekt, kao i Studija o njegovoj isplativosti i ekološkom utjecaju na okoliš, stoji na tankoj korici leda, on je u svojim izjavama stavio naglasak na hrvatsku brigu za ispunjavanje ekološke opravdanosti projekta.</p>
<p>Naime, zbog spomenuta nerazmjera između profita i rizika, koji je neizbježan, kad je riječ o zemlji koja svoju budućnost vidi u razvoju turizma, a ne naftnoj industriji u samom srcu turističke sezone, ne bi bilo oportuno uopće se upuštati u gospodarske razloge ulaska u taj posao – u kojem očito nije poštovana ona narodna: Služba je služba, družba je družba.</p>
<p>Zbog svega toga, o tomu može odlučivati samo hrvatski narod na referendumu, jer ako se nećemo držati one mudre izreke koja je osigurala Dubrovniku sjajnu prošlost – Obliti privatorum publica curate (Društveni interes stoji iznad privatnog), zaglavit ćemo nakon 85 godina ponovno »kao guske u magli«.</p>
<p>Prema tome, ne pitajući narod, gospodo političari i zastupnici, imate li hrabrosti dati svoj glas za strašnu sudbu koja prijeti najljepšem (i najpropulzivnijem) dijelu Hrvatske – Jadranu?</p>
<p>Autor je stručni savjetnik za međunarodna ulaganja; predsjednik je Udruge »Dr. Milan pl. Šufflay«.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Majka Crkva nije se najbolje snašla u ulozi roditeljice</p>
<p>Kršćani mahom ne slijede kršćanski nauk, jer on traži mijenjanje dosadašnjeg načina mišljenja, vjerovanja i djelovanja... Lakše nam je živjeti licemjerno, odrađivati kršćanstvo prigodnim manifestacijama, uvredljivom raskoši i obiljem, praznim riječima i brojnim zabranama, te ostati kršćani-statisti</p>
<p>MIRJANA NAZOR </p>
<p>Božić nam se približava vrtoglavom brzinom. Hoće li doći prije nego potrošimo onih osam milijardi kuna koje, prema predviđanjima, trgovci od nas očekuju? Hoćemo li, kao ovisnici o ludostima, uspjeti zadovoljiti svoju žudnju ili ćemo možda upasti u apstinencijsku krizu. Ako se dogodi ovo drugo, i ako krizu prebrodimo, uz nečiju pomoć ili pak »na suho«, onda još ima nade za nas! Možda uspijemo naslutiti da i čovjek čovjeku može biti – dar. </p>
<p>U Italiji su u jednoj školi ove godine odlučili proslaviti Božić bez jaslica. Učiteljice su organizirale predstavu Dickensove »Božićne priče«, odabrale pjesme s različitih strana svijeta kako bi se i muslimanska djeca kojih u toj školi ima mnogo, što ugodnije osjećala. </p>
<p>To je izazvalo priličnu ljutnju mjerodavnih u Vatikanu. Inoslav Bešker je, komentirajući taj događaj, konstatirao kako je takva reakcija posljedica osjećaja ugroženosti koji se uselio u glave dijela talijanskih kršćana. </p>
<p>I u Crkvi se, kaže on, sve češće javlja, uz strah od islamskoga i strah od laičkog fundamentalizma. Kardinal Ratzinger je izjavio prošli mjesec kako se Europa toliko sekularizirala da je kršćanstvo gurnuto na marginu. </p>
<p>Koji su sve pokazatelji sekularizacije i još važnije, tko to provodi sekularizaciju u kršćanskoj Europi, kao i u njenom najkršćanskijem dijelu, u Hrvatskoj? </p>
<p>Čini mi se, najviše sami kršćani. Kršćani mahom ne slijede kršćanski nauk, jer on traži mijenjanje dosadašnjeg načina mišljenja, vjerovanja pa onda napokon i djelovanja. Koliko je deklariranih kršćana na to doista spremno? Lakše nam je živjeti licemjerno, odrađivati kršćanstvo prigodnim manifestacijama, uvredljivom raskoši i obiljem, praznim riječima i, brojnim zabranama te ostati kršćani-statisti, promatrači, »čekači« ali nikako protagonisti. </p>
<p>U vremenu smo Adventa ili Došašća. Zapitamo li se ikad što mi uistinu čekamo to razdoblje? Ta Isus je došao na Zemlju prije dvije tisuće i četiri godine. Tada je učinio sve što je bilo potrebno. Dao nam je najviše što je mogao – postao je jednim od nas i pokušao nas je zaraziti bezuvjetnom ljubavi. A od nas samo traži da se međusobno volimo, također bez postavljanja ikakvih uvjeta. Nikakve druge zahtjeve nije On postavio, sve ostalo je ljudskog uma djelo. </p>
<p>Ali mi se teško mirimo s mišlju da je On u nama i s nama, i tako svakog dana, sve do svršetka svijeta. Ako pak nije tako onda je sve samo priča za djecu, priča uhu prihvatljiva i oku ugodna, ali pameti daleka. Priča bez dubljeg smisla. </p>
<p>Mi ipak čekamo da On dođe i za ovaj Božić, ali kao što je dolazio i za prethodne, na tragu one poznate: Svakog gosta tri dana dosta. Ali kako nismo cjepidlake, a uz to smo i kršćani, dopustit ćemo mu da ostane i koji dan više – dok je u jaslicama ne smeta nam mnogo. </p>
<p>Još smo nesretni što se u Ustavu EU ne spominju naši kršćanski korijeni. Ponadali smo se da Boga možemo ugurati na papir – forma bi bila zadovoljena, a što život ne bi slijedio napisano – nitko se ne bi brinuo.</p>
<p>Papiri su ipak sveta stvar. Ne obvezuju ni na što, a omogućavaju klasifikacije i kvantifikacije na kojima se temelji statistika kojom se silno ponosimo: kršteni, pričešćeni, krizmani, vjenčani, ispovjeđeni, pokopani…. Mnogo je teže izmjeriti jesmo li nekome darovali samo gram ili možda tonu ljubavi i razumijevanja, samo gram ili možda tonu mržnje i nesnošljivosti. </p>
<p>Mi i dalje iščekujemo Boga, ali onog koji djeluje prema našim pravilima i napucima. Tako su mladim ročnicima u Lori poručili da će ih za vrijeme odsluženja vojnog roka čuvati Bog, a neka mu i oni sami malo pripomognu. Nadređeni se u toj priči ne spominju. Oni očito djeluju prema nekim drugim pravilima!</p>
<p>Što je nama koji vjerujemo da smo kršćani, uistinu važno, o Božiću i mimo njega? To ovisi o tome jesmo li dio običnoga vjerničkog puka, ili pak dio službene hijerarhije: dok je puku najvažnije (za ovaj blagdan, a za druge nešto slično) napraviti jaslice, okiti bor i napuniti stol, oni više pozicionirani uz obrednu ikonografiju vole i zabrane: treba zabraniti »Zlikavce«, zabraniti rad nedjeljom, zabraniti abortus, zabraniti predbračne seksualne odnose… </p>
<p>Dobri roditelji znaju da se zabranama, dugoročno gledano, ne postiže u odgoju željeni cilj. Trenutačno da, djeca će se pridržavati traženog ako procjene da će biti kontrolirana i kažnjena. Kada se, međutim, osjećaju slobodno, nekontrolirano zabrane se u trenu zaboravljaju i tada »kud koji mili moji«. Dobri roditelji uče djecu koji je smisao onog što od njih traže, pomažu im da tako žive, hrabre ih i potiču unatoč pogreškama koje odgajanici neizbježno čine.</p>
<p>S vremenom će, tako odgajana djeca razviti samodisciplinu, postati odgovorne i zrele osobe, s prihvaćenim moralnim pravilima, što, dakako, ne znači bezgrješne. Čini se da se majka Crkva nije najbolje snašla u ulozi roditeljice.</p>
<p>Mnoga se djeca ovih dana raduju sudjelujući u školama i u svojim kućama u namještanju i izradi jaslica. To je lijepo, ali jaslice ne bi trebale biti same sebi svrha, čak ni djeci. Bilo bi dobro kad bi te lijepe figurice postale poticaj za iskazivanje ljubavi prema ljudima; poticaj za toplinu, radost i međusobno razumijevanje u obiteljima; povod za okrenutost prema bližnjemu, živom stvoru – prijatelju, majci, ocu, baki, djedu, učiteljici… poticaj za življenje, a ne samo igranje kršćanstva. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, članica HAU-Split – Glas za čovjeka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Crni petak u Zagrebu: Poledica napunila bolnice </p>
<p>Sve raspoložive ekipe su bile na terenu od ponoći kad je počela kiša. Potrošeno je oko 760 tona soli, 21 tisuću litara rasoline i 74 kubična metra kamene sipine sa soli. Bilo je velikih problema s nepropisno parkiranim automobilima, pa vozila zimske službe u neke ulice nisu mogla ući, rekao je predsjednik operativnog stožera zimske službe Grada dr. Stipan Matoš</p>
<p>Umjesto na svojim radnim mjestima ili željenim odredištima, brojni su građani u petak zbog poledice završili u hitnim kirurškim ambulantama zagrebačkih bolnica. Ledena kiša uzrokovala je probleme i građanima Samobora, Velike Gorice i Zaprešića. Prema podacima do zaključenja ovog izdanja, bolnice su prihvatile oko 300 građana, od kojih oko 60 s težim ozljedama, lomovima ruku i nogu.</p>
<p>Zbog poledice se tijekom noći i jutra dogodilo 40 prometnih nesreća, u kojima je jedna osoba teško, a 14 osoba lakše ozlijeđeno, javili su iz Ureda glasnogovornice Policijske uprave zagrebačke. </p>
<p>Unatoč brojnim pritužbama građana, iz Gradskog stožera zimske službe, koji se sastao jučer u 11 sati, poručuju da su sve službe reagirale na vrijeme i da je glavnina posla obavljena već ujutro.</p>
<p>»Sve raspoložive ekipe su bile na terenu od ponoći kad je počela kiša. Potrošeno je oko 760 tona soli, 21 tisuću litara rasoline i 74 kubična metra kamene sipine sa soli. Bilo je velikih problema s nepropisno parkiranim automobilima, pa vozila zimske službe u neke ulice nisu mogla ući. Znamo da se građani bune, ali Zagreb je velik i sve ulice nemaju isti prioritet«, rekao je predsjednik operativnog stožera zimske službe Grada dr. Stipan Matoš. Dodao je i da su službe reagirale na većinu dojava građana.</p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić rekao je da su 124 ekipe sa kaminonima, 24 specijalna vozila i 19 traktora, od ponoći stalno bili na terenu i posipali prometnice.</p>
<p>Iz poduzeća Zrinjevac, koji je zadužen za posipanje tramvajskih stajališta, staza kroz parkove i pločnika oko bolnica, javili su da je svih 275 ljudi iz sektora održavanja od pet sati ujutro bilo na ulicama, a gradska Čistoća na ulice je poslala stotinjak svojih radnika koji su posipali pločnike.</p>
<p>Što se tiče obveze građana da ispred svojih objekata počiste led Matoš kaže da je stanje u dijelovima grada u kojima prevladavaju obiteljske kuće bolje nego u onima gdje prevladavaju zgrade.</p>
<p>»Oko 100 komunalnih redara je raspoređeno po gradskim četvrtima i upozoravaju građane da očiste pločnik ispred svojih objekata«, dodao je Matoš. Istaknuo je i da će se do polovice siječnja, u područjima grada u kojima je otežan pristup vozilima zimske službe, uz 130 postojećih, postaviti još 78 kontejnera soli, te će građani moći sami posipati pločnike oko svojih domova.</p>
<p>Od dežurne prognostičarke doznajemo da je slaba susnježica moguća i u subotu ujutro, dok bi tijekom dana temperatura trebala rasti, a sve oborine prestati, te će prevladavati suho vrijeme.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zbog poledice 40 prometnih nesreća</p>
<p>Tijekom noći na petak i jutra, zbog poledice se dogodilo 40 prometnih nesreća, u kojima je jedna osoba teško, a 14 lakše ozlijeđeno, javili su iz Policijske uprave zagrebačke.</p>
<p> ZET-ovi tramvaji i autobusi, uz zakašnjenja od oko pola sata, normalno su vozili na većini linija u gradu. Autobus broj 160, koji vozi na liniji Savski most - Lipnica, sat vremena nije vozio zbog toga što ceste prema Lipnici nisu bile posipane. Također, autobus broj 168, koji vozi na liniji Savski most - Ježdovec - Prečko, vozio je samo do Ježdovca zbog prometne nesreće na nadvožnjaku kod Jankomira.</p>
<p> Iz Autobusnoga i Željezničkoga kolodvora, te Zračne luke javili su da zbog poledice, nisu imali kašnjenja i teškoća.</p>
<p>T. B.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hoće li komunalije poskupjeti, ili će biti po Bandićevom</p>
<p>Iznosi komunalnih naknada nisu mijenjani pet godina, a Zagreb se iz godine u godinu širi, kaže pročelnik Gradskog ureda za izgradnju Nenad Crnić / Direktor Sektora razvoja i investicija Vodoopskrbe i odvodnje Ivan Lončarević ne vjeruje da će biti poskupljenja jer je Milan Bandić rekao da cijene komunalija neće rasti</p>
<p>Prema nekim najavama, Zagrepčani bi u 2005. godini mogli očekivati poskupljenje komunalnih naknada. Riječ je o iznosima koji se izdvajaju s računa gradskih komunalnih tvrtki i troše na održavanje vodovoda i kanalizacije, javne rasvjete, groblja, čistoće zelenih i javnih površina i ostalog. No, barem zasad, nije poznato koliko bi to poskupljenje bilo. Na potrebu povećanja iznosa komunalnih naknada ukazao je pročelnik Gradskog ureda za izgradnju Nenad Crnić. »Kao stručna služba mi smo upozorili da svakako treba razmisliti o ne baš značajnom, ali ipak povećanju cijene komunalnih naknada. Poglavarstvo i Skupština bi na to trebali reagirati povećanjem cijena«, rekao nam je Crnić ne precizirajući za koliko bi se mogli povisiti računi gradskih komunalaca - Čistoće, Vodoopskrbe i odvodnje, Gradske plinare...</p>
<p>Ustvrdio je da iznosi komunalnih naknada nisu mijenjani već čitavih pet godina. »A činjenica je da se grad iz godine u godinu širi, povećavaju se površine za održavanje, dok novac za njihovo održavanje ostaje neizmijenjen. Ne treba posebno napominjati da se komunalna infrastruktura mora ne samo održavati, već u značajnom omjeru i kompletno obnavljati, pa i graditi nova«, kaže pročelnik. </p>
<p>On je taj problem »niskih komunalnih naknada« pokušao dočarati na primjeru vodoopskrbe. Prema njegovim riječima, udio koji se izdvaja iz cijene prostornog metra vode i zatim koristi za održavanje i gradnju nove infrastrukture je premalen. »S obzirom da je cijena od pet kuna po 'kubiku' vode za grad Zagreb relativno mala, iz cijene se ne izdvaja dovoljno da bismo mogli kvalitetno održavali tu istu komunalnu infrastrukturu. U vodovodnoj mreži Zagreba tako imamo otprilike 42 posto gubitka vode. To su stare instalacije, čija se sanacija iz tako malih prihoda ne može financirati, pa onda Grad daje iz proračuna još oko 250 milijuna kuna«, objašnjava. Slična je situacija, dodaje, i s održavanjem čistoće javnih površina, rasvjete, cesta, odvodnje i plinovoda. Direktor Sektora razvoja i investicija Vodoopskrbe i odvodnje Ivan Lončarević kaže, pak, da VIO Poglavarstvu nije proslijedio nikakav zahtjev za poskupljenje. »Ne vjerujem da će poskupljenja biti jer je dogradonačelnik Milan Bandić rekao da cijene komunalnih usluga neće rasti niti iduće godine«, odgovara Lončarević. Priznao je, međutim, da njegova tvrtka ima velikih problema s održavanjem mreže cjevovoda. </p>
<p>Prijedlogom proračuna za 2005. godinu predviđeno je da će se naplatom komunalnih naknada »namaknuti« 280 milijuna kuna. Budući da to, po tvrdnjama pročelnika Crnića, nije dostatno niti za najosnovnije održavanje infrastrukture, za Program održavanja komunalne infrastrukture osigurano je stoga još 248,5 milijuna proračunskih kuna.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
<p>Poskupljuje cjepivo protiv bjesnoće?</p>
<p>Cjepivo protiv bjesnoće za pse trebalo bi u idućoj godini poskupjeti sa 115 na 130 kuna. Prijedlog je to Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji bi se trebao usvojiti u siječnju 2005. </p>
<p>»To je nerealno visoka cijena. Veterinari su nam rekli da samo cjepivo vrijedi 15 kuna, a sa svim mogućim daljim troškovima njegova cijena ne bi trebala prelaziti 50 kuna«, rekao je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>»Da je državi stalo da riješi problem bjesnoće ne bi određivala tako visoke cijene«, kaže Oman, dodajući »da se ostatak novca troši na smanjenje broja lutalica, udomljavanje i sprečavanje napuštanja pasa te besplatno kastriranje pasa i mačaka mogla bi se opravdati tako visoka cijena«. No, ostatak novca završava tko zna gdje. A riječ je o velikom novcu uzmemo li u obzir da se samo u Zagrebu cijepi više od 30.000 pasa. Zbog takve cijene psi se često ostavljaju na ulicama, a štenci ubijaju. Nedavno je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo ukinuo i besplatnu kastraciju mačaka, koja se radila u azilu u Dumovcu. Sve to navodi na zaključak da odgovornima u Gradu i državi uopće nije stalo za sigurnost građana i da riješi problem napuštanja životinja. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Konzumov trgovački centar i u Velikoj Gorici</p>
<p>U petak je Poglavarstvo Velike Gorice odobrilo Konzumu financiranje izrade detaljnog plana uređenja 22.600 četvornih metara prostora u Ulici Andrije Kačića-Miošića. Veći dio tog zemljišta je u vlasništvu Konzuma, koji će na tom prostoru sagraditi veliki trgovački centar, a ostatak zemljišta, koji je u vlasništvu Grada, predviđen je za stambenu gradnju i uređenje parka. Podsjećamo, Konzum je bio zainteresiran i za kupnju zemljišta u središtu grada (livada preko puta Doma zdravlja), ali je na javnoj dražbi Billa ponudila milijun i 50 tisuća kuna više, te to zemljište kupila za 31,05 milijuna kuna. </p>
<p>Poglavarstvo je donijelo odluku da se za već otvoreno kino u novoobnovljenoj zgradi Pučkoga otvorenog učilišta (POU) toj gradskoj ustanovi isplati nešto više od 856 tisuća kuna. Kako je rečeno, POU će tim novcem platiti izradu projektne dokumentacije, njenu dopunu te nabavku i montažu kinosjedala, koja s PDV-om koštaju oko 538 tisuća kuna.</p>
<p>Kako je Vjesniku kazao pročelnik za kulturu Zvonko Kunić, još se uvijek ne može sa sigurnošću reći koliko će rekonstrukcija te zgrade u konačnici koštati. Za tu je namjenu, naime, predviđeno 35 milijuna kuna, a dosad je potrošeno oko 23 milijuna. Zgrada je iz temelja obnovljena, ali sada predstoji unutarnje uređenje i nabavka opreme za vijećnicu, knjižnicu te za prostor od oko 1360 četvornih metara koji se rekonstrukcijom dobio u potkrovlju. Unutarnje uređenje obavit će se tijekom iduće godine, a konačna će visina investicije ovisiti o cijeni te opreme te eventualnim nepredviđenim radovima. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Reciklažno dvorište na Knežiji definitivno zatvoreno</p>
<p>Građani koji su do sada otpad odlagali u reciklažnom dvorištu na Knežiji sada će to privremeno morati raditi u reciklažnim dvorištima Kuniščak u Domobranskoj bb., Susedgrad-Stenjevec, Gospodska ulica 20 i na reciklažnom dvorištu Prudinec-Jakuševac. Reciklažno dvorište na Knežiji službeno je zatvoreno 11. prosinca zbog proširenja križanja Horvaćanske ceste i Ulice Tina Ujevića. Iz Čistoće obavještavaju da je u tijeku dobivanje zamjenske lokacije od strane Grada u istom kvartu. informacije o radnom vremenu reciklažnih dvorišta mogu se dobiti na internetskoj adresi www.cistoca.hr. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Glumac se ne rađa nego postaje</p>
<p>Goran je odgledao premijeru predstave »Ispit« Hrvoja Barbira, u režiji Pere Mioča, svojeg starog prijatelja/ Poznati je glumac u pratnji majke pažljivo odgledao predstavu, priznavši nam kasnije da je imao veću tremu od glumaca</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Kratki predah između snimanja za popularnu američku seriju »Hitna služba« u kojoj glumi liječnika Luku Kovača, Šibenčanin Goran Višnjić iskoristio je kako bi posjetio rodni Šibenik. </p>
<p>U četvrtak navečer Goran je bio u Šibenskom kazalištu gdje je odgledao premijeru predstave »Ispit« Hrvoja Barbira, u režiji Pere Mioča, koji u predstavi igra i glavnu mušku ulogu. Višnjića i Mioča vežu stare kazališne veze i prijateljstvo, pa je poznati glumac u pratnji majke pažljivo odgledao predstavu, priznavši nam kasnije da je imao veću tremu od samih glumaca. »Neka samo tako nastave, jer vidim da imaju energije, da su puni entuzijazma i da rade ono što najviše vole«, komentirao je Višnjić nastup dviju mladih šibenskih amaterskih glumica od kojih mlađa, Franka Klarić, nema ni punih 18 godina, a nešto starija Nera Lovro na kazališne se daske vratila nakon dulje stanke.</p>
<p>Goran se nakratko prisjetio svojih glumačkih početaka u Šibenskom kazalištu kada je zaigrao u predstavi »San ljetne noći« u petom razredu osnovne škole.</p>
<p>»Nama, mladim glumcima ovdje je bilo super jer smo se mogli i igrati, raditi što smo htjeli, zapravo u kazalištu smo se osjećali kao kod kuće. To je, dakako, odgovaralo i našim roditeljima jer je bolje da smo u kazalištu nego na ulici. Prije probe smo na galeriji kazališta imali svoju mini probu s rekvizitima... Radilo se vrlo ozbiljno kao i danas s tom razlikom što me danas za glumu plaćaju, što imam više obveza, moram dosta putovati... To što smo nekad mi, amateri, radili ovdje u Šibeniku ne razlikuje se mnogo od onoga što danas radim u Americi. Moram naglasiti da smo ovdje radili užasno profesionalno. Svatko je znao svoje obveze, na probe se dolazilo i dva sata ranije, sve je bilo puno profesionalizma«, rekao je za Vjesnik Goran Višnjić.</p>
<p>»Los Angeles nema sjajan teatar. Američki teatar, poznato je, najjači je u New Yorku. U Los Angelesu je više-manje amaterski ansambl. U Hrvatskoj imamo Akademiju dramskih umjetnika, a u Americi ne postoji, primjerice škola koja traje četiri godine koja bi po završetku dala 'gotova' glumca. Rijetko se koji glumac rodi kao kompletan glumac. Da bi netko postao veliki glumac mora se stalno usavršavati, učiti, unapređivati«, prisjetio se Goran, misleći na svoj nastup tijekom svečanosti otvaranja Međunarodnog dječjeg festivala kojeg su te godine kreirali Špiro Guberina, pa Vojković, Kapor i Violić. </p>
<p>Kada je nakon dosta godina u Zagrebu radio »Hamleta u Mrduši Donjoj«, Špiro Guberina mu je pokazao videokasetu s otvaranja tog festivala. </p>
<p>»Bio sam katastrofalan, neko malo derište samo je trčalo, nešto je govorilo, gestikuliralo... Rijetko se dogodi da se netko rodi kao glumac nego se to postaje stalnim radom na sebi«, rekao je Višnjić, kojemu je ovo bio drugi posjet Šibenskom kazalištu u posljednjih 15 godina. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Severina izgubila parnicu protiv Indexa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trgovački sud danas je odbio kao neosnovanu tužbu pjevačice Severine Vučković protiv internet portala Index, utvrdivši da snimka Severininog spolnog odnosa s bivšim partnerom nije autorsko djelo kao što je ona tvrdila.</p>
<p>Severina je tužila Index jer je, nakon pojavljivanja sporne snimke na internetu, objavio vijest pod naslovom »Ljudi, imamo pornić sa Severinom«, a članak je opremio s pet fotografija, odnosno screenshotova iz tog filma.</p>
<p>U obrazloženju presude sudac Krešimir Puškarić rekao je da u Severininom videu nema niti jednog elementa autorskog djela. Da bi se određena snimka smatrala autorskim djelom trebala bi imati scenarij, dijalog i ostala obilježja originalnosti, što prema mišljenju Suda nije slučaj u Severininom filmu.</p>
<p>Ona je u tužbi zbog navodnih povreda autorskih prava od Indexa potraživala 75 tisuća kuna sa zateznim kamatama, parnične troškove i da tuženi internet portal u svim dnevnim novinama o svom trošku objavi presudu bez ikakvih komentara.</p>
<p>Nakon izricanja presude glavni urednik Indexa Matija Babić kazao je da je zadovoljan »jedinim mogućim« ishodom slučaja. Severini, koja se nije pojavila na današnjem ročištu, pritom je poželio puno sreće i novca kojega bi, kako je rekao, trebala zaraditi pjevanjem, a ne sudskim tužbama. </p>
<p>Severinin odvjetnik Maro Mihočević najavio je žalbu na presudu kojom je Severina dužna podmiriti i troškove odvjetniku tuženog portala Milivoju Žugiću. On je izjavio da su ti troškovi oko 9.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Antonija na metli »izletjela« iz BB-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S uvjerljivih 80 posto glasova telefonskih biratelja, Antonija Blaće postala je posljednji ukućanin Big Brother kuće koji je – duhovito, »jašući« na metli i ne bez suza uzbuđenja – izašao iz Big Brother kuće. Bio je ovo, naime, posljednji »crni petak« koji je pogodio zagrebačku umjetno stvorenu obitelj. Koja je sada ostala na četiri člana: na uvelike favoriziranom Saši, Samoborcu Zdravku, te istarskom paru Alenu i Marini. </p>
<p> Antonija je, radosna, u studiju zagrlila sve svoje bivše ukućane, dok je Saša istovremeno, stojeći u vrtu Big Brother kuće, »pustio dušu« i dosad najjače plakao dok je slušao zvukove motora koje su mu kao pozdrav odaslali prijatelji iz bjelovarskog motorističkog kluba. </p>
<p> Nakon 90 dana, u kojima nije nedostajalo ni ljubavi, ni svađa, ni psovki, ali ni lijepih riječi, prvi hrvatski reality show došao je do samog finala. O milijunu kuna odlučit će gledatelji za devet dana, iduće nedjelje, kad će netko od četvero »preživjelih« postati milijunaš. </p>
<p>Big Brother, pak, ide dalje... Kao prva domaća serija inače u svijetu vrlo popularnog, gledanog i medijski moćnog showa, čije se inačice produciraju u svakojakim oblicima pred kraj emitiranja može se reći da je i kod nas kontroverzni BB stvorio mnogo pobornika, no jednako tako i protivnika. </p>
<p>Ako se ostvare očekivanja glasnih prijatelja Big Brothera, milijunaš bi nakon svega, pa i prve nominacije koja je ujedno bila i sveukupno posljednja, mogao vrlo lako postati bjelovarski »biker« Saša Tkalčević. Ako se to uistinu dogodi, potvrdit će se najave kritičara BB-a, kako narod dobiva heroja kojeg i zaslužuje: tipičnog »balkan boya«. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Thompson opet »propjevao«</p>
<p>ZAGREB- Narodni radio, jedna od najslušanijih radio postaja u Hrvatskoj u četvrtak je, u »narodnom« stilu proslavio sedam godina postojanja. Mnoštvo uzvanika, pun backstage Male dvorane Doma sportova, samo su dokazali kakvo zanimanje je u širokim (ne)poznatim masama pobudila narodna fešta. </p>
<p>Slavljenički koncert obilježio je Thompsonov nastup koji se tako nakon gotovo godinu dana apstinencije pred širokim masama ponovno vratio glazbi. Klasična euforija publike na spomen i prve taktove Thompsonovih pjesama. »Lijepa li si« bila je zapravo i jedina pjesma koju je taj pjevač izveo, no prisutne je očito i to zadovoljilo. </p>
<p>Veliki pljesak, uz Thompsona, pokupili su i Škoro, mada je svega dva dana prije toga imao zajedno s Prljavim kazalištem, veliki koncert u Domu sportova. Vesna Pisarović, Colonia, Nina pa i Severina u gypsy looku izmamili su velike ovacije prisutnih. Bio je tu i Mate Bulić, Baruni, Tony Cetinski... Zapravo svi oni koji su obilježili sedmu godinu Narodnog radija. </p>
<p>Backstage dvorane u kojem su bili svi uzvanici, mora se priznati, nije bio toliko zabavan, pa i ne čudi da su pojedini kolege svako malo bježali među publiku kako bi se izdivljali. Sve u svemu, »narodnjaci« su pokazali da znaju napraviti feštu koja je trajala nešto više od četiri sata. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kalendari za poslovne prostore i automehaničarske radionice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako to obično biva prosinac je idealno vrijeme za promociju kalendara za iduću godinu, pa su tako u četvrtak navečer predstavljena dva kalendara koja će, zbog ljepotica što krase pojedine mjesece, sigurno završiti na mnogim zidovima. Uz švedski stol s nesvakidašnjim odabirom jela i kolača, te besplatno piće, u legendarnom zagrebačkom klubu Saloonu predstavljen je ekskluzivan Klikov kalendar za 2005. godinu, dok je u Casinu hotela Esplanade predstavljen kalendar Škode i Autokluba s fotografijama našeg znalca erotskih fotografije Stephana Lupina. </p>
<p>Na Klikovu su kalendaru dopadljive fotografije 12 djevojaka koje su tijekom godine bile na Klikovoj duplerici, koje je snimio Tomislav Dolenec. Među djevojkama koje su dotjerivali vizažistica Felicita Glavaš i stilist Silvio Ramić su i tri znane voditeljice – Tihana Zrnić, Renata Sopek i Barbara Radulović. Jedan je mjesec »pripao« i bivšoj missici 2003. godine Aleksandri Grdić. Uz house i disco glazbu, koja, međutim, nikoga nije potakla na ples, muškarci su se mogli fotografirati s Klikovim djevojkama i tako očuvati uspomenu na ugodnu večer u legendarnom zagrebačkom klubu oko čijeg se vlasništva još vodi spor između vlasnika Mare Srezovića i KK Cibone, ali institucija »Saloon« unatoč tome najnormalnije radi.</p>
<p>Taj će kalendar sigurno naći mjesta na zidovima poslovnih prostora, ali i automehaničarskih radionica...</p>
<p>»Zar ste ostali bez daha?«, bile su riječi Stephana Lupina tijekom showa koji je predstavljao novi kalendar za 2005. godinu, u kojem je i sam sudjelovao. U suradnji magazina Autokluba i Škode kalendar je tiskan u 48.500 primjeraka. Na 12 stranica crno-bijelog kalendara pojavljuju se četiri misice – Aleksandra Grdić, Stefany Hohnjec, Jasna Bitevija i Suzana Marjanović. </p>
<p>Svoju stanku od tri godine u snimanju erotskih fotografija Lupino je opravdao manjkom zainteresiranošću Hrvata za takve fotografije i premalim tržištem. </p>
<p>»Te tri godine radio sam na kampanji 'Anđeli'«, rekao je Lupino i istaknuo da je zainteresiranost za erotske fotografije porasla, tako da se opet prihvatio toga posla. </p>
<p>Stoga su organizatori najavili za iduću godinu sličan kalendar koji će se raditi u istom sastavu suradnika kao i ove godine. </p>
<p>Z. B., I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Amerikanac u 94. godini otišao na prvu tetovažu</p>
<p>DuBOIS</p>
<p> – Amerikanac Ralph Bonebreak rođen je daleke 1910. godine, ali je tek sada, 94 godine poslije, svoje staro tijelo odlučio ukrasiti tetovažom. I to ne jednom, već dvije – željeznica mu »fućka« na desnom, dok mu orao leti lijevim ramenom. </p>
<p>»Tetoviranje starijih osoba nešto je složenije jer im je koža drugačija i ponekad 'pobjegne' od mišića«, tvrdi Bob MacCready, majstor tetovaže u salonu »Tainted Flesh«. Prije Bonebreakera, najstarija osoba koju je tetovirao imala je 81 godinu.</p>
<p>Mnogi se na tetovažu odluče u vojsci, no Bonebreak je 38 godina radio na željeznici pa za to nije imao prigodu. Tetovažu je, međutim, oduvijek htio, a sad ju je, eto, i dobio. Lik željeznice na njegovu ramenu stoga je više nego očit izbor. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Butan - prva zemlja na svijetu koja je potpuno zabranila duhan</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Himalajska kraljevina Butan postala je u petak prva zemlja na svijetu koja je zabranila uporabu duhana u bilo kojem oblikum kao i pušenje na svim javnim mjestima. No, prekršitelji zabrane neće biti novčano kažnjeni, već samo upozoreni. »Naši su građani sve svjesniji rizika pušenja. Nepušači će razgovarati s pušačima i odgovarati ih od te loše navike«, rekao je ministar unutarnjih poslova Butana Sangay Thinley.</p>
<p>U petak je u Butanu obilježen Dan neovisnosti, spomen na ujedinjenje zemlje pod prvim kraljem 1907. Taj je blagdan premijer Lyonpo Yaeser Thinley iskoristio kako bi objavio zabranu uporabe duhana navevši za to religijske, zdravstvene i gospodarske razloge. Butan nije proizvođač duhana i najveći je dio dosad uvozio iz Indije.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Medicinska sestra ubijala pacijente</p>
<p>RIM</p>
<p> – Medicinska sestra iz bolnice u talijanskom gradu Leccu počinila je najmanje pet ubojstava, a vodi se istraga oko smrti još 18 osoba na odjelu na kojem je radila, objavio je u petak list Corriere della Sera. Nakon uhićenja Sonia Caleffi (34) priznala je da je usmrtila pet osoba. U bolnici »Manzoni« počela je raditi 1. rujna, a do 9. studenoga na odjelu je umrlo 18 osoba, što je više od dvostruko umrlih osoba na odjelu u istom razdoblju. Sestra je u istrazi rekla da s ubojstvima nije počela odmah. Bolesnicima je davala intravenoznu injekciju s mjehurom zraka, a uzbuna je nastala kad je jedan pacijent pozvao liječnika koji mu je spasio život. Nakon smrti Marie Cristine (99) 8. studenoga, odgovorni u bolnici počeli su sumnjati pa su Soniu premjestili na drugi odjel gdje nije bila u kontaktu s pacijentima. Istraga mora utvrditi koliko je osoba ubijeno, a proučava se, jasno, i mentalno stanje medicinske sestre. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Stara Moskva u Zagrebu</p>
<p>Izložba nastoji približiti vrijeme, atmosferu i duh Moskve 17. stoljeća, onako kako ju je mogao vidjeti Juraj Križanić / Nedovoljno poznata uloga Jurja Križanića u hrvatskoj i ruskoj povijesti i kulturi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Otišao je iz hrvatskog pakla u ruski pakao, ali s jednom vodiljom da podigne Hrvatsku iz tursko-protestantskog kaosa u jednu zlatnu idilu apstraktne Moskovije« – tim mislima Miroslava Krleže na otvorenju izložbe »Moskva 17. stoljeća očima Jurja Križanića« u četvrtak u Muzeju grada Zagreba ravnatelj toga Muzeja Vinko Ivić opisao je ukratko sudbinu hrvatskoga intelektualca i teologa Jurja Križanića.</p>
<p>Izložbom se nastoji približiti vrijeme, atmosferu i duh Moskve 17. stoljeća, onako kako ju je mogao vidjeti Juraj Križanić, istaknuo je Ivić, te je dodao da je izložba plod uzorne suradnje Muzeja grada Zagreba i Muzeja grada Moskve, te je ujedno potvrda dobrih političkih, gospodarskih i kulturnih veza dviju država i dvaju gradova. Tematika izložbe uvjetovana je ponajprije zbog nedovoljno poznate uloge Jurja Križanića u hrvatskoj i ruskoj povijesti i kulturi, ali jednako tako zbog njegovih misli i ideja od 17. stoljeća pa do današnjih dana, objasnio je Ivić u uvodnom govoru.</p>
<p>Galina Vedernikova, ravnateljica Muzeja grda Moskve, podsjetila je na početak pregovora između te dvije prijateljske institucije i dogovora oko razmjene izložaba. Na izložbi »Moskva 17. stoljeća u očima Jurja Križanića« uz izloške iz hrvatskih arhiva i knjižnica te skulptura iz privatnih zbirka izloženo je oko četrdesetak artefakata iz Muzeja grada Moskve. Ovo je prvo iskustvo zajedničke suradnje, istaknula je Vedernikova, izrazivši pritom zadovoljstvo suradnjom s Muzejom grada Zagreba te ističući da je Muzej grada Zagreba jedan od najljepših europskih muzeja.</p>
<p>U ime Ruske Federacije okupljenima se obratio ruski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Mikhail A. Konarovskiy. Istaknuo je važnost kulturne suradnje između dvije zemlje i upozorio na važnost njegovanja prijateljstva i vrednovanja zajedničke povijesti, koju trebamo poznavati, čuvati i prenijeti novim naraštajima. Konarovskiy je također izrazio zadovoljstvo dosadašnjom kulturnom suradnjom i podsjetio na brojne koncertne i kazališne programe ruskih umjetnika koji su ove godine održani u Zagrebu i svjedoče o dobroj povezanosti tih dvaju gradova.</p>
<p> Izložbu je otvorila gradonačelnica grada Zagreba Vlasta Pavić ističući zadovoljstvo što je Zagreb ugostio takvu zanimljivu izložbu koja sa sobom nosi dio ruske kulture. Pavić je dodala da se sljedeće godine suradnja nastavlja velikim predstavljanjem Zagreba u Moskvi i to izložbom Muzeja grada Zagreba »Zvonimir Faist – Diktati vremena: Plakati od ranih 1930-ih do kasnih 1960-ih«.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nova stara glazba u božićnom ozračju</p>
<p>Uvjerljiva izvedba monumentalne Pohvalnice, op. 52 za sole, zbor i orkestar Felixa Mendelssohna-Bartholdyja</p>
<p>Božićni koncert Majstorskoga ciklusa u četvrtak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu održali su Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Nikše Bareze te u suradnji s Akademskim zborom »Ivan Goran Kovačić« i mladim vokalnim solistima Petjom Ivanovom, Ivanom Kladarin, Helenom Lucić i Tvrtkom Stipićem.</p>
<p> Na repertoaru su se našle skladbe Lauda per la nativit' del Signore za sole, zbor, drvene puhače i glasovir četveroručno Ottorina Respighija te 2. simfonija u B-duru – Pohvalnica, op. 52 za sole, zbor i orkestar Felixa Mendelssohna-Bartholdyja.</p>
<p> Ta prigodna i zahtjevna djela svako na svoj način otkrivaju osebujan idejni i zvukovni svijet svojih skladatelja. Respighi je poznat prvenstveno kao orkestralni skladatelj, a u Laudi, svojoj jedinoj vokalnoj duhovnoj i slabo poznatoj skladbi, pokazao se kao majstor vokalnosti.</p>
<p> Oživivši pastoralni tekst iz 13. stoljeća pjesnika franjevca Jacoponea da Todija, Respighi je postromantički restaurirao niz arhaičnih glazbenih oblika koji sežu sve do srednjega vijeka, odjenuvši ih u ruho bujnih harmonija i melodijskih linija. Zato nije slučajno da Respighija nazivaju majstorom »nove stare glazbe«.</p>
<p>Izvođači su se činili kao da ih nije sasvim prošao prvi dojam iznenađenosti tim neobičnim skladateljskim izričajem, a na to su u izvedbi upućivali određena nesigurnost, nespretnosti u drvenim puhačima (primjerice u engleskome rogu) i nedostatak lakoće, a povremeno i jasnoće u zboru. </p>
<p>Dionica glasovira odmjereno se stapala s ostatkom ansambla. Među solistima su sopranistica Petja Ivanova i mezzosopranistica Helena Lucić pokazale znatno uvjerljiviju i izražajniju izvedbu od tenora Tvrtka Stipića, kojemu je nedostajalo izražajnosti i inventivnosti.</p>
<p> Poput Respighija, i Mendelssohn je pišući svoju simfoniju-kantatu Pohvalnicu bio okrenut prošlosti, želeći u toj skladbi povezati nasljeđe barokne kantate i klasične simfonije. U izvedbi toga monumentalnoga djela sudjelovao je jednako monumentalan ansambl: simfonijski orkestar, veliki zbor, u koji su se udružili Zbor HRT-a i Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić« te tri solista. Izvedba je te skladbe, vođena znalačkom rukom maestra Bareze, bila znatno uvjerljivija i, ako zanemarimo mjestimične nedostatke u zboru i orkestru, sasvim korektna.</p>
<p> Među solistima se ponajviše istaknula bugarska sopranistica Petja Ivanova sigurnom i odmjerenom izvedbom. Sopranistica Ivana Kladarin pokazala se u ponešto introvertiranoj, ali urednoj izvedbi, a tenor Tvrtko Stipić bio je najslabiji solist zbog nesigurnosti, intonativnih poteškoća i nedostatne izražajnosti. </p>
<p>Marija Benić Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Goli otok ni lovište ni zatvorski park </p>
<p>Projekt zajednički rade rotterdamski Institut Berlage i Udruženje hrvatskih arhitekata, a predviđa se urbanističko i arhitektonsko uređivanje sedam lokacija na hrvatskome Jadranu </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Goli otok – Novi hrvatski turizam (Croatian Archipelago New Lighthouses) naziv je zajedničkog projekta rotterdamskog Instituta Berlage i Udruženja hrvatskih arhitekata koji predviđa urbanističko i arhitektonsko uređivanje sedam lokacija na hrvatskome Jadranu. O tome su u petak na konferenciji za novinare u Rijeci govorili direktor Multimedijalnog centra Palach Damir Čargonja, arhitekt Vladi Bralić, viši kustos Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci Branko Cerovac, Deni Šesnić i Ivica Župan.</p>
<p>Projekt je prijavljen na natječaj nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova unutar programa »Matra« koji pak predviđa razvoj socijalnog društva u zemljama istočne i središnje Europe na putu integracije u Europsku uniju.</p>
<p> Projekt Instituta Berlage trajat će dvije godine i u planiranje i projektiranje Golog otoka uključene su nevladine udruge te kulturna institucija koja je do sada radila na Golom otoku – MMC Rijeka te županijske i općinske strukture.</p>
<p> Arhitektonsku idejnu studiju izradit će Lea Pelivan i Toma Plejić iz zagrebačkog Studija UP u suradnji s riječkim MMC-om i ostalim činiteljima za razvoj Golog otoka.</p>
<p> Tijekom dvije godine projekt predviđa niz radionica na kojima će se ispitati svi vidovi budućega funkcioniranja otoka te ponuditi rješenja za javnu raspravu. Prva javna prezentacija projekta trebala bi biti na Drugom međunarodnom biennalu arhitekture u Rotterdamu u svibnju iduće godine. Rotterdamska izložba u Zagreb će preseliti u rujnu 2005. godine.</p>
<p> Da bi se odredila budućnost naše obale, naglašeno je u pismu prodekana Instituta Berlage Vedrana Mimice, nisu potrebni samo zakoni i regulacije, nego i kritička i stručna rasprava o kulturnim i socijalnim aspektima razvoja. Teško je komentirati prijedloge ili ideje gdje se Goli otok pretvara u lovište ili turistički »team park« zatvorskog tipa. Takvi prijedlozi mogu samo jako precizno pokazati da Hrvatska nije u stanju pratiti standarde Europske unije, da ne razumije ni povijesni ni suvremeni kontekst europske razmjene i da treba što prije napraviti veliki napor da se te razlike smanje.</p>
<p> U tom smislu upravo su aktivnosti udruga, novih kulturnih asocijacija te razmjena s europskim institucijama put prema sustava u kojem će profunkcionirati civilno društvo. Goli tok u tom kontekstu, ističe Mimica, može gotovo doslovno postati svjetionik u neo-staljinističkom mraku.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tragom legende o ustaškom zlatu </p>
<p>Kada bi u potpisu »Vražje utrobe« stajalo neko strano spisateljsko ime, taj se roman ne bi skidao s top lista najčitanijih, smatra Edo Popović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošle godine, baš u ovo predblagdansko vrijeme, Ivo Brešan predstavio je svoj roman »Država Božja 2053.« Tada je u razgovoru za Vjesnik rekao da piše novi roman, naslovljen »Vražja utroba«, koji bi trebao biti objavljen u ovoj godini. I objavljen je, pod najavljenim naslovom i kod istoga izdavača (SysPrint), te je predstavljen u petak u knjižnici Bogdana Ogrizovića. Po svemu sudeći, Brešan je u zavidnoj spisateljskoj formi, već je postalo praksom da se s novim romanom javlja svake godine, a izdavač je spomenuo da je i idući roman u pripremi. </p>
<p>Što se tiče »Vražje utrobe«, Edo Popović, novi urednik u SysPrintu, rekao je da se radi o mješavini svih žanrova, o onome što se u glazbi naziva crossoverom. Roman, naime, počinje kao krimić, nastavlja se kao pustolovni roman, a završava kao horor. Kao i u dosadašnjim Brešanovim djelima, i u ovome je uočljiva snažna kritika stvarnosti u kojoj živimo, te su prepoznatljive mnoge reference na našu svakodnevicu.</p>
<p> Kada bi u potpisu »Vražje utrobe« stajalo neko strano spisateljsko ime, Edo Popović smatra da se roman ne bi skidao s top lista najčitanijih ili najprodavanijih, ali, kako je rekao, poznavajući našu kulturu, to se najvjerojatnije neće dogoditi. </p>
<p>Miljenko Jergović je podsjetio na Brešanove dvije spisateljske karijere: onu dramskoga pisca, koja je bila uvažavana, značajna i elitistička, te onu pripovjedačku, u kojoj se autor koristi žanrovima takozvane trivijalne književnosti. Djela iz te romaneskne karijere nisu dobila baš naročito dobre kritike, što Jergović tumači time da se kritike rijetko pišu iz knjige same, već kritičari često pišu vodeći se vlastitim očekivanjima.</p>
<p> A Brešan je, koketirajući s trivijalnim žanrovima, iznevjerio očekivanja onih koji su se navikli na djela iz njegove prve, dramske faze. Bez obzira na kritike, Jergović smatra da je roman napisan superiorno, te da je do pred sam kraj nalik furioznom, zamamnom i preciznom američkom bestseleru.</p>
<p> Slažući priču »Vražje utrobe«, Brešan je upotrijebio legendu o ustaškom zlatu, a, kako je sam rekao, špekulacije o tome što je s tim blagom i gdje se nalazi, dale su mu i poticaj za pisanje romana. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Otvorena velika čitaonica HDA </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon osam godina u svome punome sjaju zablistala je obnovljena velika čitaonica Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu, koju je u petak svečano otvorio izaslanik Ministarstva kulture, državni tajnik Jadran Antolović. U čitaonici su se tom prigodom okupili brojni gosti, predstavnici vjerskih zajednica i institucija, veleposlanstava i diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, a još jedan razlog za slavlje bilo je i obilježavanje 50. obljetnice rada Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju, koji je u petak priredio i stručni skup.</p>
<p>Govoreći o Hrvatskome državnom arhivu, njegov je ravnatelj dr. Stjepan Ćosić istaknuo simboličko značenje te spomeničke cjeline, u čijim su se prostorima, kako je kazao, tijekom 20. stoljeća intelektualno oblikovali mnogi naraštaji.</p>
<p>»Bez arhivskoga gradiva nema znanja ni identiteta, odnosno nema povijesti, a ono je oslonac u borbi protiv samozaborava i nivelacije. Arhivska je građa nepresušni povijesni izvor i memorija hrvatskoga naroda«, rekao je Ćosić, izrazivši osobitu zahvalnost Ministarstvu kulture, koje je u najvećem dijelu financiralo projekt.</p>
<p>Mr. Tatjana Mušnjak, pročelnica Središnjega laboratorija, istaknula je pak da su u proteklih pola stoljeća u tome laboratoriju konzervirana i restaurirana ukupno 826.123 lista pisanoga gradiva, te da je zaštita arhivskoga gradiva zajednička briga sviju nas i misija koju treba provesti radi budućih naraštaja.</p>
<p>U ime ravnatelja državnih arhiva u Hrvatskoj govorio je dr. Stjepan Sršan, a u ime franjevačkoga samostana Gorica – Livno fra Bono Vrdoljak. Proslavu su svojim glazbenim umijećem uveličali Zbor »Ivan Goran Kovačić«, sopranistica Danijela Pintarić i pijanist Mario Čopor.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Film »Je li jasno, prijatelju« imao 12.089 gledatelja</p>
<p>U članku »U potrazi za izgubljenim gledateljem« u »Vjesniku« od 16. prosinca objavljen je podatak da je film »Je li jasno, prijatelju« imao u 2001. godini 424 gledatelja. Navedeni je podatak iz nacionalne liste gledanosti hrvatskih filmova u 2001. godini iz časopisa »Hollywood« br. 76. iz veljače 2002. godine, gdje je navedeno da se radi o rezultatima od 1. siječnja 2001. do kraja distribucije. No, s obzirom da je film »Je li jasno, prijatelju« bio u distribuciji do travnja 2002. godine, ukupna brojka kino-gledatelja filma prema podacima distributera »Croatia filma« je 12.089. Duboko se ispričavam redatelju filma Dejanu Aćimoviću i distributeru filma »Croatia filmu« na navođenju nepotpunih podataka. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo smanjio ugovore igračima</p>
<p>»Tek od ponedjeljka slijede i pojedinačni razgovori s igračima o odluci o smanjenju ugovora. U redu, možda je ta odluka diskutabilna u svojoj provedbi, s obzirom na to da se može dogoditi da neki igrači na to ne pristanu, pa je pitanje kakve bi mogle biti posljedice. Što ako neki odbiju razgovor na tu temu? Ako takvog igrača ostavimo u momčadi, automatski rušimo jedinstvo u svlačionici«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zaposlenici daju »božićnicu« poslodavcima. Na ovakvu zanimljivost, primjerice, možete naići u Dinamu, čiji su čelnici upravo sada, u ovome blagdanskom ugođaju, najavili kresanje ugovora maksimirskim nogometašima. S obzirom na rezultate same momčadi u ovoj polusezoni, takav je potez klupskoga vodstva posve opravdan. Svaki će se »stanovnik« Dinamove svlačionice u revidiranoj verziji ugovora odreći 20 posto svojih primanja. No, veliko je pitanje jesu li baš sami igrači jedini krivci za tmurnu polusezonu... Plavi je »vlak«, unatoč pompoznim najavama, izletio s europskih tračnica prije Božića, a u hrvatskom je prvenstvu dogmizao tek do sedmog mjesta, pa su takve, financijske »packe« posve razumljive. Maksimirski je trener Ilija Lončarević u petak sazvao igrače na zajednički sastanak na kojem im je i priopćio »radosnu« vijest o kresanju ugovora. </p>
<p> – Analizirali smo polusezonu i naznačili neke smjernice za proljeće, naglasio je Lončarević. </p>
<p>– Moramo biti ozbiljnija momčad. Ne mislim da je to sad nekakva parola već smatram da naša momčad, s obzirom na svoj potencijal, mora biti mnogo bolja i ozbiljnija nego ove jeseni. Tek od ponedjeljka slijede i pojedinačni razgovori s igračima o odluci o smanjenju ugovora. U redu, možda je ta odluka diskutabilna u svojoj provedbi, s obzirom na to da se može dogoditi da neki igrači na to ne pristanu, pa je pitanje kakve bi mogle biti posljedice. Što ako neki odbiju razgovor o toj temi? Ako takvog igrača ostavimo u momčadi, automatski rušimo jedinstvo u svlačionici. Znam, sad će ispasti da je to nekakav poluultimatum, ali takve se stvari događaju.</p>
<p> Pitanje je, dakako, koliko je prihvatljiva i teza o »izjednačavanju krivnje«, s obzirom na to da nisu baš svi igrači jednako odgovorni za ovako slab rezultat. Na upit postoje li neki koji bi mogli biti pošteđeni kresanja ugovora, maksimirski je trener kratko dodao:</p>
<p> – Uvijek može postojati iznimka ako za to postoje pravi razlozi. Ali, sad ih teško može biti. Uostalom, tu onda postoji i pitanje solidarnosti.</p>
<p> U zimskoj stanci, dakako, slijedi i redizajn same momčadi. U klubu najavljuju reduciranje igračkoga kadra.</p>
<p> – Volio bih da nas igrači, koji imaju namjeru otići iz kluba o tome obavijeste što ranije kako bismo na osnovi toga mogli planirati i eventualne dolaske.</p>
<p> Zasad je još nejasno hoće li, primjerice, Lončarević vratiti neke mlade igrače s posudbe u zaprešićkom Interu. Modrić, Ćorluka i Čale svojevrsni su hit jesenskog dijela sezone i lako je moguće da ih Dinamo već ove zime vrati u Maksimir.</p>
<p> – Najmanje je ondje igrao Janjetović, a najveći je rejting stekao Modrić. Ćorluka i Čale su također bili zadovoljavajući... Međutim, nemamo namjeru slabiti Interovu momčad uzimanjem igrača ako ne budemo sigurni da će oni u Dinamu imati pravi tretman. Jasno je tek da više nećemo gomilati igrače i ne smiju nam se događati slučajevi kao ove jeseni kad smo u konkurenciji imali čak sedmoricu napadača. </p>
<p>Kompletna bi križaljka trebala biti zgotovljena najkasnije do 13. siječnja kada Dinamo započinje pripreme za proljetni dio sezone. »Plavi« će od 13. do 21. siječnja boraviti u Medulinu, nakon čega će se 24. siječnja uputiti na dvotjedne pripreme u Playu de Canet pokraj Valencije. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Horvat na posudbi u Dresdenu</p>
<p>Pouzdani je Interov vratar Darko Horvat uz suglasnost kluba dogovorio posudbu do ljeta s njemačkim drugoligašem Dynamom iz Dresdena, a ako mu tada Nijemci ponude ugovor nešto će zaraditi i prvoligaš iz Zaprešića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U kolovozu ove godine Inter je u jeku prvenstvenih pobjeda ostao bez pouzdanog braniča Stipe Brnasa, što se nakon nekog vremena osjetilo ponajprije na nepropusnosti posljednjeg reda momčadi Srećka Bogdana. Dotad nesavladivi vratar Darko Horvat nije više imao skladni obrambeni bedem ispred sebe i sve je više morao skupljati lopte iz svoje mreže. A od siječnja u Interu više neće biti ni Horvata, koji će karijeru nastaviti u njemačkom drugoligašu Dynamu iz Dresdena, u kojem već igraju njegovi donedavni suigrači, Slovenac Klemen Lavrič i Kamerunac Dainel Wansy. </p>
<p>Zasigurno, Horvatov odlazak bit će još jedan svojevrsni udarac na dio momčadi koji je u uvodu prvenstva plijenio pažnju sigurnošću te primao čestitke sa svih strana. Horvat u Dresden odlazi na posudbu, ugovor mu ističe nadolazećeg ljeta. Direktor kluba Branko Laljak obrazložio nam je detalje transfera. </p>
<p>– Zasad će profitirati samo Horvat, i to nama ne smeta, jer smo s njime imali korektne odnose. No, ako mu Nijemci na ljeto ponude ugovor, i mi ćemo nešto zaraditi. U suprotnom, Horvat se može vratiti u Zaprešić. </p>
<p>Klub će napustiti i veznjak Tomislav Dujmović. Nezadovoljan minutažom koju mu je ustupao Bogdan, zatražio je sporazumni raskid ugovora, bit će slobodan igrač. </p>
<p>– Naša je stara uzrečica da ne želimo u klubu zadržavati nezadovoljne igrače, pa tako ni Dujmovića, kratko je prokomentirao Laljak. </p>
<p>Gledajući cijelu sezonu, Inter je ostao bez pouzdanog braniča i vratara, a s obzirom na to da napad u posljednja dva mjeseca nije funkcionirao kako treba jasno je na kojim se pozicijama Zaprešićani žele pojačati uoči nastavka prvenstva i četiri utakmice koje će odlučiti o tome hoće li div iz predgrađa zaigrati u Ligi za prvaka ili se pak boriti za ostanak. U Novakovoj je ulici raspisan »natječaj« za vratarom, stoperom i napadačem, a kako saznajemo, Laljak će pojačanja tražiti samo u Hrvatskoj. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Červar pozvao i Bilića</p>
<p>Momčad će se okupiti 2. siječnja, a u Tunis će otputovati 18. siječnja. Naši će rukometaši odraditi 20 treninga i tri pripremne utakmice, protiv Slovenije (9. siječnja), Tunisa (13. siječnja) te Srbije i Crne Gore (15. siječnja). Kojih će 16 igrača, od 22, nastupiti na SP-u Červar će odlučiti dan-dva prije puta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iduću će sportsku godinu, po običaju, otvoriti naši rukometaši nastupom na Svjetskom prvenstvu u Tunisu, od 23. siječnja do 6. veljače. Tamo će »zlatni dečki« braniti zlato osvojeno prije gotovo dvije godine u Portugalu, a činjenica da u Tunis dolaze kao svjetski i olimpijski pobjednici otegotna je okolnost, jer protiv takvih suparnicima ne manjka motiva. </p>
<p>– Naš je cilj na SP-u osvojiti jednu od medalja. Bilo bi pretjerano najavljivati i tražiti zlato, jer je smiješno od rukometaša tražiti dokazivanje svakih nekoliko mjeseci. Nama je važno da smo u vrhu. Obaveze prema izborniku, koje su bile problematične, riješene su, a do početka priprema ćemo riješiti i obaveze prema treneru i igračima. To znači da će reprezentacija mirno krenuti u »akciju Tunis«, rekao je Željko Kavran, predsjednik HRS-a. </p>
<p>Zoran Gobac, dopredsjednik HRS-a i koordinator muškog rukometa, objasnio je da je pred vodstvom velik posao. </p>
<p>– Imamo deset dana kako bismo osigurali 500.000 eura, za nagrade i pripreme reprezentativaca, radimo na tome, ali teško mi je što moram reći da nismo naišli na mnogo razumijevanja. Primjerice, žalosno je da T-Com nema želju biti sponzor zlatnim rukometašima, a prate sve i svašta, rekao je Gobac. </p>
<p>Naši će rukometaši imati 14 radnih dana za pripremu, momčad će se okupiti 2. siječnja, a u Tunis će otputovati 18. siječnja. U tih 13 dana naši će rukometaši odraditi 20 treninga i tri pripremne utakmice, protiv Slovenije (9. siječnja), Tunisa (13. siječnja) te Srbije i Crne Gore (15. siječnja). Kojih će 16 igrača, od 22, nastupiti u Tunisu Červar će odlučiti prije puta. </p>
<p>Novo je ime na popisu Zvonimir Bilić, što izbornik objašnjava sljedećim riječima: </p>
<p>– Bilića sam pozvao, jer imamo problema s pozicijom lijevoga vanjskog. Valčića nisam ni zvao, a Lacković je sam na toj poziciji. Vidjet ćemo kako će ispasti to s Bilićem, kaže Červar i dalje objašnjava popis: </p>
<p>– Buntića pratimo kroz dobre nastupe u Ligi prvaka i Kupu kupova, dobit će svoju priliku. Čale i Blažević mladi su igrači i zvali smo ih da se uhodaju u sustav rada. Okosnica reprezentacije se zna, a ostali neka iskoriste priliku. </p>
<p>I dalje je najveći problem pozicija kružnog napadača. Renato Sulić, nažalost, još nije na terenu. Oporavak ide sporije nego što se činilo, tako da je prvi pivot Igor Vori. Uz njega je pozvan i Zoran Jeftić, ali on, očito, nije još na toj razini kakvu traži naša reprezentacija. Imao je ideju Červar pozvati Anušića, koji igra za BiH, ali po pravilima, Anušić bi mogao za Hrvatsku zaigrati tek u Švicarskoj. Tako će se na crti opet krpati. </p>
<p>– Mnogo je zahtjeva u tih 13 dana, svatko će raditi svoj dio posla, a stručni će stožer biti isti kao i u Ateni, rekao je Červar. </p>
<p>To znači da će s momčadi, uz Zdenka Zorka i Miljenka Raka, raditi i trener Irfan Smajlagić. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Punim gasom protiv Zadra </p>
<p>Anzulovićeva momčad već idućeg tjedna ima priliku protiv Reala čvrsto zauzeti treće mjesto u skupini A, iza vodećeg Efes Pilsena i Climamija, koji su sa šest pobjeda već osigurali drugi krug. Kad se zna da su na začelju u gotovo bezizlaznoj situaciji Partizan i Olympiacos (1-6), Cibonina perspektiva dobiva još svjetlije obrise </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trener Cibone Dražen Anzulović nakon utakmice nije mogao sakriti emocije. Široki osmijeh i čvrst zagrljaj s pomoćnikom mu Darijom Giergijom kazali su puno o značaju pobjede protiv poljskom Prokoma (88-57) u 7. kolu Eurolige. Osim što su nakon pola odigranih utakmica u »pozitivi« s omjerom 4-3, cibosi su se osigurali i za mogući krug s Prokomom, jer sumnjamo da Poljaci na domaćem terenu mogu nadoknaditi 31 poen minusa. </p>
<p>Anzulovićeva momčad već idućeg tjedna ima priliku protiv Reala čvrsto zauzeti treće mjesto u skupini A, iza vodećeg Efes Pilsena i Climamija, koji su sa šest pobjeda već osigurali drugi krug. Kad se zna da su na začelju u gotovo bezizlaznoj situaciji Partizan i Olympiacos (1-6), Cibonina perspektiva dobiva još svjetlije obrise. </p>
<p>Ako bismo htjeli biti zločesti, jer direktor kluba Bože Miličević uglavnom u novinarima vidi urotnike, mogli bismo kazati da je Anzulović pobjedom protiv Partizana prošlog tjedna i sad protiv Prokoma potpuno uklonio priče o smjeni i kupio još vremena na Ciboninoj klupi. Priča je izgubila temelje, jer Zula je momčad na koju nitko ne bi stavio pet kuna uoči sezone podredio svojim zamislima i to zasad funkcionira. </p>
<p>Cibosi nastavljaju u NBA ritmu, u subotu im u derbiju Goodyear lige dolazi momčad Zadra. U nedjelju četvorica cibosa (Žižić, Popović, Longin, Omerhodžić) idu na hrvatski All-star u Crikvenicu, a u srijedu u Draženov dom stiže Maljkovićev Real. Za razliku od prošlotjednog dvoboja protiv Reflexa u Goodyear ligi, u kojem je Anzulović kalkulirao i odmarao neke igrače, Cibonin trener za dvoboj protiv Zadra najavljuje: </p>
<p>– Ići ćemo punim gasom. Možda će mlađi igrači dobiti veću priliku, ali od momčadi zahtijevam puni angažman. Samo tako možemo pobijediti Zadar, koji igra zaista odlično, kazao je Anzulović. </p>
<p>Za kraj, vrijedi istaknuti podatak da je Marton Bader dvoboj protiv Prokoma odigrao pod blokadom. Mađarski je centar prošlog tjedna iskrenuo gležanj no to ga nije spriječilo da protiv Poljaka odigra možda i najbolju utakmicu u Ciboninu dresu. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sve je to kranjska kobasica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon nekoliko mjeseci mira u Goodyear ligi, ponovno su »zakuhali« odnosi u regionalnom natjecanju. Klubovi nezadovoljnici spadaju u gornji vrh regionalnog natjecanja, a smeta im velik broj utakmica uzrokovan atrofiranjem lige na 16 klubova u ovoj sezoni. Tako klubovi, umjesto početna 22 kola (liga 12), ove godine moraju igrati čak 30 kola do doigravanja, odnosno do završnog turnira osmorice. </p>
<p>Prvi se oglasio beogradski Partizan, koji je, prema riječima potpredsjednika kluba Đorđe Čolovića kontaktirao s Cibonom i Olimpijom, želeći pokrenuti novo regionalno natjecanje. </p>
<p>– U Goodyear ligi svi klubovi imaju isti tretman, što je neodrživo. U Ulebu neki klubovi imaju veće beneficije, jer izazivaju veću medijsku pažnju i više zarađuju, kazao je Čolović za Glas Javnosti. </p>
<p>Slična su razmišljanja u »tornju«, Cibona je, kako je prenio glasnogovornik kluba Ivan Jurković, apsolutno protiv lige 16 klubova. </p>
<p>– Cibona ide uokolo i puni dvorane. Jedni smo od osnivača i želimo da se liga vrati u okvire u kojima je i započela natjecanje, da se može normalno igrati. Primjerice, htjeli smo odgoditi utakmicu za Zadrom, ali nemamo slobodnog termina do lipnja. </p>
<p>Ipak, direktor Sidra, tvrtke koja vodi Goodyear ligu Roman Lisac, opovrgnuo je navode klubova: </p>
<p>– Razgovarao sam s ljudima iz Olimpije koji su mi potvrdili da nikakvih kontakata nije bilo. Sve je to, rekli bismo u Sloveniji, kranjska kobasica, samo stare priče koje je netko sad izvukao, jer mu to odgovara. Liga će u sljedeće dvije sezone imati 14 klubova, to je »zabetonirano« u propozicijama, a kasnije nam je cilj imati ligu od 12 klubova, kazao je Roman Lisac. </p>
<p>Priče o osnivanju nove lige mogu se shvatiti samo kao pritisak na čelnike Goodyear lige o manjem broju utakmica i, što je još važnije, drukčijoj raspodjeli novca. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagreb pretrčao Goričane</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – U ogledu od kojeg se mnogo očekivalo, u 14. kolu prvenstva Hrvatske rukometaši Zagreba lako su pobijedili Goricu 33-24 (10-10). Zbog zauzetosti vlastite dvorane, Zagrepčani su bili domaćini u Velikoj Gorici. Utakmicu koju se neće dugo pamtiti obilježio je velik broj tehničkih pogrešaka obiju momčadi. Prvo poluvrijeme proteklo je u nezanimljivoj igri gdje nijedna momčad nije stvorila prednost. U nastavku dvoboja zagrebaši su ubacili u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, realizirali velik broj kontranapada i rutinski svladali statične »goste«.</p>
<p>• Dvorana srednjih škola</p>
<p>ZAGREB – GORICA 33-24 (10-10)</p>
<p>ZAGREB: Blažičko (16), Matošević (0), Koloper 1, Pongračić 3 (1), Goluža 3 (2), Vuković 2, Batinić, Kaleb 5 (2), Vori 4, Bilić 6, Valčić, Štritof 1, Horvat 7, Knez 1</p>
<p>GORICA: Bouček (10), Dijanić (0), Pejčić 1, Lazić 4, Pekera, Černetić 4 (1), Bobić 2, Nedić 1, Maravić 8 (4), Pašić, Svalina, Žigić 1, Petrač 1, Mesarov 2</p>
<p>SUCI: Giljević ( Ploče) i Komazin (Metković). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 5 (5), Gorica 7 (5)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 10 minuta (Koloper, Goluža, Batinić, Kaleb, Vori), Gorica 4 minute (Černetić, Maravić)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvonimir BILIĆ</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Počinje stolnoteniska akcija »SP 2007.« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon brojnih igračkih uspjeha koje su ostvarivali hrvatski stolnotenisači tijekom desetljeća, početkom ove godine dobar posao odradila je i administracija. Mimo svih očekivanja, domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2007. dodijeljeno je Zagrebu. Skupina ljudi koja je odradila najveći dio posla u korist glavnoga hrvatskoga grada sada je ponovno zasukala rukave. U petak je održan prvi sastanak Organizacijskog odbora, na čije je čelo imenovan Davorin Tepeš, dopredsjednik Skupštine grada Zagreba i predsjednik STK Večernji list. </p>
<p>– Već smo se primili posla, jer znamo da će dvije godine proći vrlo brzo. Dobili smo jamstva da će Grad cijelo vrijeme biti uz nas, a mogu najaviti i da će na idućoj Skupštini biti izglasan početak izgradnje nove stolnoteniske dvorane na Vrbiku. Uskoro ćemo uputiti i zahtjev premijeru Ivi Sanaderu za pokroviteljstvom prvenstva, kazao je Tepeš.</p>
<p>Dopredsjednici Organizacijskog odbora su zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza Ivo Goran Munivrana i stolnoteniska legenda Dragutin Šurbek. Ulogu počasnog predsjednika OO-a preuzeo je, pak, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. </p>
<p>– Ovo je prvenstvo bilo iznimno teško dobiti, no nakon njega više ništa neće biti isto za Hrvatsku, Zagreb i naš stolni tenis. Dobivanje ovakvog događaja, baš kao i današnje određivanje datuma početka pregovora o pristupanju Europskoj uniji, znače da je Hrvatska stabilna država, poručio je za kraj prvog sastanka ministar Primorac.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kordiću potvrđeno 25 godina zatvora, Čerkez dobio šest godina</p>
<p>»Punih sam sedam godina angažiran na ovom predmetu, ali činjenice na temelju kojih je Dario Kordić kao političar proglašen krivim za zločine u srednjoj Bosni, ja ovdje jednostavno – ne vidim«, kazao je »Vjesniku« Kordićev branitelj Mitko Naumovski</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Žalbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, u petak je bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću (44) potvrdilo kaznu od 25 godina zatvora, dok je istodobno bivšem zapovjedniku Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu (46) prvobitna kazna smanjena na šest godina zatvora.</p>
<p>Za razliku, dakle, od Kordića čija je prvostupanjska presuda djelomice preinačen – ukinute su presude za progon, napade na civile i civilne objekte, ubojstva, pritvaranja te razaranje i pljačku civilnih objekata, za napade na Bošnjake počinjene u Novom Travniku 1992., u Busovači 1993., te selima Večeriski, Šantićima, Rotilju, Tulici i Svinjarevu 1993. – ali je kazna ostala ista, u Čerkezovu su slučaju preinačene i presuda i kazna. Podsjetimo, prvostupanjsko vijeće Haaškog suda Čerkeza je 2001. osudilo na 15 godina zatvora. On je početkom prosinca već pušten iz pritvora.</p>
<p>Iako su neki pojedinci bliski Kordiću očekivali da će se i on ubrzo naći na slobodi, to se, čini se, neće dogoditi. Kordićevi branitelj, zagrebački odvjetnik Mitko Naumovski, Vjesniku je iz Haaga neposredno nakon objave odluke Žalbenog vijeća, izrazio čuđenje tom odlukom.</p>
<p>»Punih sam sedam godina angažiran na ovom predmetu, ali činjenice na temelju kojih je Kordić kao političar proglašen krivim za zločine u srednjoj Bosni, ja ovdje jednostavno – ne vidim. Presudu smo tek sada dobili u ruke i odmah je krećemo detaljno i brižljivo čitati kako bismo otkrili na osnovu kojih je to činjenica on osuđen«, kazao nam je Naumovski.</p>
<p>Kordićev branitelj podsjeća da je temeljem činjenica sa sastanka održanog u zapovjedništvu generala Tihomira Blaškića 15. travnja 1993. godine – na kojemu je Blaškić izdao regularne vojne zapovijedi – on nedavno oslobođen, dok se za isti taj sastanak, dodaje Naumovski, Kordić osuđuje.</p>
<p>Neki pravni stručnjaci tvrde stoga da je posrijedi »politička presuda« te da se očevidno išlo logikom po kojoj netko od Hrvata – mora biti kriv. U tom je kontekstu, smatraju stručnjaci, Kordić postao »žrtveno janje«.</p>
<p>Naumovski nam je na kraju objasnio da braniteljima više ne preostaje gotovo ništa. »Bez eventualnog uvođenja novih dokaza«, zaključuje Naumovski, »zasad na raspolaganju više nemamo nikakve pravne mogućnosti za osporavanje ove odluke«.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mrkšić i Šljivančanin slijegali ramenima</p>
<p>Uskoro će biti salušani novi svjedoci, među kojima i Aleksandar Vasiljević, bivši načelnik Službe sigurnosti JNA</p>
<p>VUKOVAR/BEOGRAD</p>
<p> – »Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin bili su obaviješteni o maltretiranju zarobljenika nakon okupacije Vukovara, ali nisu ništa učinili, samo su slijegali ramenima«, istaknuo je u petak na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu Bogdan Vujić, umirovljeni pukovnik koji je 1991. godine bio zadužen za sigurnost u JNA, svjedočeći u postupku koji se vodi protiv sedamnaestorice Srba, bivših pripadnika Teritorijalne obrane i paravojne jedinice »Leva Supoderica«, optuženih da su 20. studenoga 1991. na vukovarskoj Ovčari poubijali i u masovnu grobnicu zakopali 200 Hrvata. Po njegovim riječima, oficiri JNA nisu ništa poduzeli iako su znali da pripadnici Teritorijalne obrane i srpski dragovoljci maltretiraju zarobljene iz vukovarske bolnice.</p>
<p>»U Vukovar sam došao 19. studenoga 1991. jer sam od Šljivančanina dobio zadaću da se pobrinem za transport zarobljenika u Srijemsku Mitrovicu. Sljedećeg sam dana pomagao i oko evakuacije vukovarske bolnice«, opisao je svjedok svoju ulogu u okupiranom Vukovaru. Dodao je kako se nekoliko puta sukobio s »teritorijalcima i četnicima « jer su tukli i maltretirali zarobljenike u sabirnom centru u zgradi Veleprometa. </p>
<p>»Kada sam čuo da su dvojica četnika, Marko Crevar i neki vojvoda Topola, izveli 17 ljudi iz Veleprometa i pobili ih u obližnjem kukuruzištu, odmah sam o svemu obavijestio Šljivančanina i Mrkšića. No Mrkšić mi je kazao da teritorijalcima treba progledati kroz prste«, ispričao je Vujić. </p>
<p>U Vukovaru je proveo svega 28 sati, a kada je odlazio, »čuo je rafale iz pravca Ovčare« te odmah pomislio kako je riječ o »osveti nad ratnim zarobljenicima«. Iako nitko nikada od njega nije tražio da napiše izvješće o svom boravku u Vukovaru, Vujić je kazao kako je ipak napisao izvješće o razgovoru s dr. Vesnom Bosanac, ravnateljicom vukovarske Opće bolnice. </p>
<p>Odlukom suca Veska Krstajića, sudenje se nastavlja u terminu od 24. prosinca do siječnja, kada će biti saslušani novi svjedoci, među kojima i Aleksandar Vasiljević, tada načelnik Službe sigurnosti JNA. Osim toga, od haaškog će suda biti zatraženo da putem video-konferencijske veze budu ispitani i haaški optuženici Šljivančanin, Radić i Mrkšić. To će biti posebno zanimljivo, to više što je tijekom iznošenja svoje obrane prvooptuženi Miroljub Vujović pred sudskim vijećem istaknuo: »Mi smo lažno optuženi kako bi se izbjegla odgovornost Ace Vasiljevića, te Mrkšića, Radića i Šljivančanina«, pa se očekuje i njihovo suočenje. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Miloševićev svjedok kao dokaz uveo Memorandum SANU-a</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Srpski akademik Kosta Mihajlović, svjedok obrane na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom, podnio je sudu izvješće o ekonomskom razvoju bivše SFRJ u kojem je od riječi do riječi prenio dijelove Memoranduma SANU-a iz 1986., koji optužnica tretira kao dokument koji je srpsko vodstvo iz 90-ih iskoristilo kao ideološki predložak za izazivanje nasilnog raspada federacije i teritorijalna osvajanja s ciljem stvaranja »jedinstvene srpske države«.</p>
<p>»Dijelovi Memoranduma preneseni su od riječi do riječi u izvješću koje je svjedok podnio sudu kao dokaz«, upozorio je sudsko vijeće tužitelj Geoffrey Nice. </p>
<p>»Moguće je. Ja sam pisao i memorandum i izvješće sudu. Nemam dvije glave i dva mišljenja«, odgovorio je Mihajlović. Tijekom ispitivanja je negirao da je Memorandum bio nacionalistički, velikosrpski program, tvrdeći da je on »samo trebao upozoriti na političku i gospodarsku neravnopravnost Srbije u odnosu na ostale republike«. Na traženje Miloševića da komentira navode po kojima je Memorandum bio nacionalistički program koji je izazvao ratove na prostoru SFRJ, Mihajlović je odgovorio »naprotiv, on je osudio nacionalizam kao jedan od uzroka krize«.</p>
<p>Na upit optuženog je li dokument prenaglašavao ekonomsko zaostajanja Srbije, ustvrdio je da se to nije moglo prenaglašavati, jer je Srbija »zaostajala po svim faktorima«. »To nije bio program, već dokument upozorenja sastavljen na temelju znanstvene analize. On je trebao pokrenuti političko vodstvo«, rekao je svjedok.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Silajdžić bi mogao odgovarati za Izetbegovićeve grijehe</p>
<p>Bilo kakva optužnica protiv Harisa Silajdžića može biti temeljena jedino na zapovjednoj odgovornosti koju je imao kao blizak Izetbegovićev suradnik, odnosno premijer vlade </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nedavna najava iz Haaškog tribunala (ICTY) da će do kraja godine biti okončane istrage protiv određenoga broja osoba i podignute nove optužnice i u BiH je potaknula nagađanja o imenima onih koji će se naći na zaključnom popisu optuženih. Kako je poznato, kraj godine svakako je rok do kojeg Haaško tužiteljstvo mora okončati istrage, a optuženi mogu biti samo najviše rangirane odgovorne osobe.</p>
<p>Najnoviju špekulaciju objavio je mostarski tjednik Danas, koji tvrdi da će se među optuženim Bošnjacima naći i Haris Silajdžić, ratni ministar vanjskih polova u tadašnjoj Izetbegovićevoj Vladi, te kasnije premijer Republike, odnosno Federacije BiH. Mostarski list tvrdi da će optužnica biti objavljena i uručena vlastima BiH početkom siječnja, kada je najavljeno i objavljivanje ostalih optužnice. </p>
<p>»Haaško tužiteljstvo smatra da je Haris Silajdžić s obzirom na visok položaj u vlasti mogao, a to nije učinio, spriječiti ubojstva i progone nebošnjačkog stanovništva u sarajevskoj regiji, središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. Drži ga se odgovornim i za infiltraciju mudžahedina u postrojbe Armije BiH koji su organizirano uz znanje bošnjačkih vlasti dovođeni u BiH«, piše mostarski list.</p>
<p>Ipak, ovo nije prva najava ovakve vrste. Branislav Đukić, predsjednik udruge logoraša Republike Srpske (RS) još je prije mjesec dana izjavio da će bošnjački optuženici biti Haris Silajdžić, ali i bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić te zapovjednik Armije BiH Rasim Delić. Navodno su predstavnici udruge logoraša takva uvjeravanja dobili za posjeta Haaškom tribunalu sredinom studenoga. Čak se tvrdi da im je imena budućih optuženika iz službenog prijenosnog računala pročitala glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p>Dio tiska u BiH ipak tvrdi kako će se na haaškim optužnicama, uz Ganića i Delića, umjesto Silajdžića naći Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH u čijoj su zoni odgovornosti mudžahedini počinili najstrašnije zločine nad Hrvatima i Srbima, uključujući ritualna odsijecanja glava. </p>
<p>Po ovom scenariju, Silajdžićeva ratna uloga, te uloga generala Armije BiH poput Vahida Karavelića ili Atifa Dudakovića bila bi ispitana pred domaćim pravosuđem. Navodno bi u okviru ovih procesa mogle biti istražene i okolnosti ubojstva ratnog zapovjednika HVO-a u Bihaću generala Vlade Šantića, te misteriozne smrti čak i nekih bošnjačkih zapovjednika.</p>
<p>Kada je riječ o Silajdžiću, bilo kakva optužnica protiv njega može biti temeljena jedino na zapovjednoj odgovornosti koju je imao kao blizak Izetbegovićev suradnik, odnosno premijer vlade. I on, ali i Ejup Ganić, ako bude optužen, zapravo bi trebali odgovarati za »Izetbegovićeve grijehe«. Poznato je da je Haaško tužiteljstvo sve do smrti bošnjačkoga lidera vodilo istragu protiv Izetbegovića u svojstvu osumnjičenika. Smatralo se, naime, da postoji osnova za sumnju da je bošnjački politički i vojni vrh mogao spriječiti neke od zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH.</p>
<p>Vezano za Silajdžića, zanimljivu tvrdnju iznio je i bivši zapovjednik logora »Musala« kod Konjica Edhem Žilić - Ede. </p>
<p>Ovaj nekadašnji upravitelj »Sabirališta ratnih zarobljenika« dao je prije četiri godine iskaz haaškim istražiteljima, a najzanimljivije dijelove objavila je svojedobno sarajevska Hrvatska riječ. Žilić je kazao kako je Međunarodni komitet Crvenoga križa imao pristup tom logoru samo uz odobrenja koja je u svojstvu premijera vlade tadašnje Republike BiH potpisivao Silajdžić, te da su on, a vjerojatno i ostatak bošnjačkog političkog i vojnog vrha znali za postojanje tog logora.</p>
<p>A o tome što se u »Musali« događalo svjedočili su bivši zatvorenici - govoreći o torturama, uskraćivanju hrane, pa čak i prisilnom uzimanju krvi. </p>
<p>U svakom slučaju, optužnice protiv Bošnjaka s odobravanjem će biti dočekane među većinom bosanskih Srba, no nema dvojbe da će službeno Sarajevo na njih reagirati tvrdnjom kako je zapravo riječ o pokušaji izjednačavanja odgovornosti za počinjene zločine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>MUP Srbije odavno zna tko je ubio Slavka Ćuruviju </p>
<p>Nije jasno zašto je zatajeno svjedočenje da je ubojica, izvjesni Luka Pejović, i sam ubijen još 2000.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Anonimni svjedok ubojstva vlasnika lista Dnevni telegraf i tjednika Evropljanin Slavka Ćuruvije, koje se dogodilo u travnju 1999., izjavio je još davno da je ubojica Luka Pejović, pripadnik kriminalnog miljea. </p>
<p>Ekipa beogradske televizijske postaje B92 došla je do saznanja da je policiji ime ubojice poznato već godinu dana, budući da ga je svjedok identificirao 2003. godine dok je na čelu MUP-a bio Dušan Mihajlović. Nepoznanica je zašto je policija tu informaciju tajila, pogotovo ako se uzme u obzir da je Pejović mrtav. Kako je svjedok identificirao ubojicu koji je ubijen 2000. tek nakon tri godine objašnjeno je činjenicom da ga je vidio na osmrtnici.</p>
<p>Bivši ministar policije Mihajlović odbio je za B92 govoriti o »slučaju Ćuruvija« baš kao i njegov nasljednik aktualni ministar Dragan Jočić. Prema informacijama B92, predmet sa dosadašnjim saznanjima do kojih je došla policija nalazi se kod specijalnog tužitelja za organizirani kriminal Jovana Prijića. Neimenovani izvori tvrde da je istraga stala upravo stoga što je Ćuruvijin ubojica ubijen. </p>
<p>Nikšićanin Luka Pejović ubijen je još 5. prosinca 2000. blizu svoje kuće u Dinarskoj ulici u Beogradu. Novine su u to vrijeme, pozivajući se na pouzdane informacije, objavljivale da je Pejović bio poznat kao član crnogorskog klana u beogradskom podzemlju i da je trgovao narkoticima. Za članove crnogorsko-beogradsko podzemlja uvijek se tvrdilo da obavljaju prljave poslove za obje službe sigurnosti. Način na koji je ubijen Pejović ima jasan »potpis« profesionalne specijalizirane postrojbe, čime se želi reći da je služba eliminirala svog suradnika. </p>
<p>U trenutku pucnjave, s Pejovićem je bio i njegov prijatelj Radule Kasalica, također ubijen na licu mjesta. Nepoznati napadač je na žrtve ispalio više od 20 hitaca kalibra 7,62 iz »kalašnjikova«. Ranjeni je Pejović pokušao pobjeći, ali ga je napadač sustigao i sa dva hica u glavu »ovjerio« ubojstvo. </p>
<p>Poznata je činjenica da je Slavko Ćuruvija bio pod prismotrom tajne policije neposredno do trenutka kad je ubijen ispred svoga stana nakon što se vratio iz šetnje sa suprugom, kao i da je dan ranije u Politici ekspres objavljen tekst pun mržnje koji mu je navješćivao lošu sudbinu. Zbog povezanosti sa slučajem, tadašnji šef Službe državne sigurnosti Rade Marković dobio je kaznu zatvora od sedam godina. </p>
<p>Tužiteljstvo za organizirani kriminal i Uprava za borbu protiv organiziranog kriminala priopćili su još u prosincu 2003. da je do tada nepoznati očevidac ubojstva Ćuruvije precizno prepoznao osumnjičene osobe kao neposredne izvršitelje i dodali da se istraga nastavlja u pravcu potrage za nalogodavcima i organizatorima pa se zato ne mogu odati nikakav imena. </p>
<p>Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je prva dobila dosije »Ćuran« o praćenju Slavka Ćuruvije, vjeruje da su ljudi povezani s njegovim ubojstvom i dalje dobro povezani sa sigurnosnim strukturama jer svaka istraga koja je do sada vođena nije pokazala ništa pouzdano. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Softić: Odluka ICJ ne može se primijeniti na Bosnu i Hercegovinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu ne može utjecati na spor koji Bosna i Hercegovina vodi protiv Srbije i Crne Gore, smatra Sakib Softić, pravni zastupnik BiH pred tim sudom.</p>
<p>Softić je za sarajevski Dnevni avaz iznio svoje neslaganje sa stavovima predstavnika stručne javnosti i političara u Srbiji o tome kako bi odluka suda, donesena u srijedu, da se proglasi nenadležnim za tužbu SCG-a protiv osam zemalja NATO-a mogla utjecati da se na isti način riješi pitanje tužbe Bosne i Hercegovine protiv SCG za genocid i agresiju. Obrazlažući svoju odluku o nenadležnosti, ICJ je ukazao na činjenicu da SRJ u vrijeme kad je u travnju 1999. podnijela tužbu zbog bombardiranja NATO-a nije bila članica UN-a niti potpisnica Konvencije o genocidu i Statuta Suda. </p>
<p>Softić je osporio tvrdnje zastupnika SCG-a Tibora Varadija da ta odluka može imati značajan utjecaj na odlučivanje o tužbama koje su protiv SCG podnijele BiH i Hrvatska jer, prema Varadijevim navodima, ni BiH tada nije bila članica UN-a. Softić je kazao da se to ne može odnositi na BiH jer je Sud još 1996. godine donio presudu kojom je utvrdio svoju nadležnost za taj slučaj, i takva presuda je pravno obvezujuća. »Posljednja presuda Suda u Haagu ne može se koristiti protiv BiH niti to može utjecati na daljnji sudski proces. Protiv Hrvatske može, eventualno, jer su oni tužbu podnijeli 1999. godine«, izjavio je Softić. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>CIA držala zatvorenike u tajnim zatvorima u Guantanamu</p>
<p>Američka vojska drži u Guantanamu više od 500 ljudi od 2001., godine otkako su Amerikanci poveli rat protiv Al Qaide i tada vladajućih talibana u Afganistanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Središnja američka obavještajna agencija CIA u tajnom zatvoru u Guantanamu na Kubi držala je teroriste povezane s Al Qaidom, piše u petak dnevnik The Washington Post.</p>
<p>Citirajući neimenovane vojne dužnosnike, kao i sadašnje i bivše obavještajce, list prenosi da je CIA svoje prostorije sagradila proteklih godina u sklopu velikog kompleksa u kojem američki Pentagon drži militante islamističke terorističke mreže Al Qaide. Kako prenose agencije, CIA-ine zgrade skrivene su visokim ogradama i prekrivene debelim zelenim plastičnim ceradama te okružene kamerama. Prema Postu, nejasno je li CIA-in kompleks još uvijek u funkciji.</p>
<p>Zatvorenici CIA-ina zatvora u kompleksu Camp Echo potječu iz Pakistana, Zapadne Afrike, Jemena i drugih zemalja, i ondje su bili zatočeni u najvećoj tajnosti, piše Post, citirajući neimenovanog američkog dužnosnika koji je posjetio bazu zadnjih mjeseci i kazao da »ljudi neprestano odlaze i dolaze«. Reuters dodaje da zasad nije uspio dobiti komentare niti CIA-e niti američkog ministarstva obrane.</p>
<p>Američka vojska drži u Guantanamu više od 500 ljudi od 2001., godine otkako su Amerikanci poveli rat protiv Al Qaide i tada vladajućih talibana u Afganistanu. Guantanamom upravlja Pentagon, mogu ga obići i djelatnici Crvenog križa, a zatvorenici odsad mogu svoje uhićenje osporavati pred sudom, što prije nije bio slučaj.</p>
<p>Prema predsjedničkom ukazu, CIA je ovlaštena loviti i zatočiti određene sumnjivce, a da o tome nije dužna podnijeti izvješće niti objaviti uvjete njihova zatočeništva, dodaje Post. Vjeruje se da CIA drži oko tridesetak čelnika Al Qaide na tajnim lokacijama, piše Post citirajući izvore koji tvrde da Amerikanci drže najistaknutije čelnike Al Qaide te mnoge srednjeg ranga koji imaju velika saznanja o logistici, načinu financiranja i vođenja operacija. </p>
<p> SAD je odbacio zahtjev Kube da ukloni 75 božićnih svjetiljki ispred američkog veleposlanstva. Svjetiljke simboliziraju 75 aktivista i pobornika za demokratizaciju Kube koji se nalaze u kubanskim zatvorima. Kuba je zaprijetila sankcijama ako se svjetiljke ne uklone. (Hina/mb)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Amerika bez ograničenja u ratu protiv terorizma</p>
<p>Zakon predviđa petnaest obavještajnih agencija »pod jednom kapom«, pooštravanje nadzora na granicama i u zračnim lukama, praktično slobodne ruke agentima u praćenju i istrazi protiv sumnjivaca, ali i osnivanje komisije u Bijeloj kući koja bi trebala paziti da sve to dodatno ne ugrozi građanska prava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi zakon o obavještajnim službama koji je u petak potpisao predsjednik George W. Bush i formalno okuplja sve američke obavještajne agencije »pod jednu kapu« u cilju djelotvornije borbe protiv terorizma i, prije svega, izbjegavanja propusta učinjenih prije terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine. Sročen na 563 stranice (!) ovaj zakon koji je prošao mukotrpan put kroz Kongres trebao bi Ameriku učiniti sigurnijom, i time je završeno i formalizirano najveće objedinjavanje obavještajnih agencija nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Petnaest američkih obavještajnih agencija, na čelu sa CIA-om, ubuduće će djelovati koordinirano u svim segmentima, od prikupljanja obavještajnih podataka do njihove analize. Upravo je pomanjkanje koordiniranosti u takvim aktivnostima, kaže se u izvješću »Komisije za 11. rujna«, dovelo do toga da nisu bili spriječeni teroristički napadi 11. rujna 2001. godine, premda su nagovještaji postojali (ali nisu bili prepoznati ni odgovarajuće valorizirani). Objedinjene u Centar za borbu protiv terorizma, obavještajne bi agencije ubuduće trebale biti neusporedivo djelotvornije. Novi zakon predviđa, primjerice, veću sigurnost u američkim zračnim lukama gdje će biti postrožena kontrola prtljage i putnika. Povećava se i nadzor nad američkim granicama, koje su inače na glasu kao vrlo »porozne« (i ona s Kanadom i ona s Meksikom). Samo prošle godine na granici s Meksikom uhvaćeno je 1,1 milijun »ilegalaca«, a to je jedva trećina od ukupnog broja onih koji ilegalno prelaze granicu. Ti ljudi u pravilu nisu prijetnja američkoj sigurnosti, već ljudi u potrazi za zaradom, ali tu bi »meku« granicu mogli iskoristiti teroristi kojima će ulazak u SAD redovitim putevima biti znatno otežan. Na južnoj granici SAD sada radi oko 10.000 agenata, na sjevernoj, s Kanadom samo oko tisuću. Novi zakon najavljuje povećavanje broja agenata za oko 2000 godišnje, što bi u roku od pet godina udvostručilo njihov broj.</p>
<p>U povećanje sigurnosti na aerodromima uložit će se dodatnih 150 milijuna dolara godišnje (za uređaje koji otkrivaju eksploziv), a 83 milijuna dolara godišnje planira se za povećanje broja »zračnih šerifa«, naoružanih pratitelja zrakoplova. Njihov broj je, dakako, tajna, a novost je da će ubuduće biti osigurana njihova anonimnost, što znači da će moći biti u civilu; dakle, da eventualni teroristi neće moći znati ima li »šerifa« u zrakoplovu ili ne. Također, svi zaposlenici u zračnim lukama morat će prolaziti najstrože kontrole FBI-ja.</p>
<p>Pooštrava se i sigurnost u američkim veleposlanstvima odnosno konzularnim službama koje izdaju ulazne vize kako bi se potpuno onemogućilo izdavanje viza uz krivotvorene ili ukradene putovnice. FBI će ubuduće pedantno pratiti sve sumnjive financijske transakcije koje bi se mogle odnositi na pranje novca ili financiranje terorističkih aktivnosti. Također, FBI će ubuduće moći pratiti i provjeravati sve sumnjive osobe, ali prethodno više neće morati, kao do sada, dokazivati moguću povezanost sumnjivaca sa stranim vladama ili terorističkim grupama. To znači da će FBI moći pratiti i istraživati i aktivnosti tzv. »osamljenih vukova« koji nemaju nikakve veze sa stranim vladama, ali su povezani s terorističkim grupama.</p>
<p>Novi zakon odražava i apel »Komisije za 11. rujna« da se u borbi protiv terorizma iskoriste »svi nacionalne snage uključujući i diplomaciju«, što znači da će State Department pokrenuti i niz novih programa za popravljanje odnosa s Pakistanom, Afganistanom i Saudijskom Arabijom kao zemljama gdje Osama bin Laden i Al Qaida nailaze na zabrinjavajući odaziv. Novi programi, preporučeni u zakonu, odnose se i na dodjeljivanje stipendija studentima iz tih zemalja i financiranje obrazovanja u muslimanskim zemljama. </p>
<p>Već u ranijim raspravama, novi je zakon bio izložen kritikama i upozorenjima da će se time još više ugroziti građanske slobode u SAD. Novi zakon o borbi protiv terorizma predviđa i formiranje posebne nadzorne komisije koja bi, djelujući u okviru Busheve administracije, trebala upozoravati predsjednika ako neke mjere praćenja, prisluškivanja i nadzora budu ugrožavale građanske slobode. Kritičari, međutim, već upozoravaju da ta komisija vjerojatno neće biti nezavisna, budući da će i po definiciji i formacijski biti podređena predsjedniku</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Da ja nisam ničim malo popaprio članak ne bih ni dobio odgovor</p>
<p>Naslov članka u Stajalištima od 29. studenoga (»Tutankamonov sindrom naše ekonomske znanosti«) izvorno je moj. Intrigantan je kao i kvazi »poruge« ekonomistima, kako je to shvatio uvaženi kolega prof. Pavao Ravlić. Tipična besjeda nas »penzića« koji i »jariće krste«. U profesora Ravlića je to uobličeno u naslovu: »Čemu poruge i takvo opisivanje ekonomista«, a pri tomu je citirao sve bitne dijelove mojeg napisa, na čemu mu zahvaljujem. </p>
<p>Da ja nisam ničim malo popaprio članak, ne bih ni dobio odgovor, a taj nam je svima dobro došao, jer je moje empiričko naklapanje znalački potvrdio. »Ekonomska znanost nije egzaktna«, izjavljuje prof. Ravlić. Ne ulazeći kao laik u to koliko jest ili koliko nije egzaktna, ja znam da postoje pravila kojima se rješavaju ekonomske krize i da su mnoge od njih uspješno riješene.</p>
<p>Rat u Afganistanu i sadašnja gospodarska situacija Hrvatske nisu u izravnoj vezi, pao ne znam čemu tadašnja usporedba s promjenom cijena zlatu. Moj credo je bio da iznesem svoj dojam, da svaki ekonomski stručnjak ima svoj »recept« što bi trebalo napraviti i da se oni često bitno razlikuju. Ekonomskom laiku kakav sam ja to stvara pomutnju, a što je onda s neškolovanim pukom ne zna se. A izvori iz kojih te poruke gledamo i slušamo su javni mediji, dakle dostupni i Marku i Janku.</p>
<p>Čini mi se logičnim da sam se javio i pledirao da ekonomski stručnjaci načine savjetovanje svih savjetovanja i da sublimiraju prijedloge. Ako ih je polovica za relativnu inflaciju, a druga polovica kaže da bi to bilo samoubojstvo, onda se ne treba čuditi što sam to nazvao nepoznanicama iz faraonskih vremena.</p>
<p> Usporedba s egzaktnom znanošću kakva je medicina opravdana je zbog toga što tamo pogrešna prosudba ima utjecaj na jednog čovjeka (pacijenta), a pogreške ekonomista utječu na cijeli narod. Zato zaboravimo šalu o Indijancima i brkovima, jer to je bio samo detonator da se o tom važnom problemu raspravi u stručnim krugovima, a ne sa mnom.</p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nije li ljudski priznati druge</p>
<p>Mislim da je zadaća novinara da utvrdi istinu i da je stavi u svoj članak, komentar. Zato bih gospodina Andriju Tunjića pitao gdje i koliko točno ima autohtonih Hrvata u Sloveniji i koja su im prava uskraćena? Nije li ljudski priznati druge? Zašto slovenska manjina koja postoji u Hrvatskoj ne bi bila priznata u Ustavu Republike Hrvatske? I gdje piše da ako to Slovenija nije još napravila za Hrvate, da Hrvatska nije ta koja treba napraviti prvi korak? </p>
<p>Očito je nekim novinarima u Hrvatskoj, posebice u komentarima, stalo da na bilo koji način ocrne Sloveniju i Slovence. Što žele time postići? Je li to ponašanje prema novinarskom kodeksu i prema moralnim načelima koja važe za demokratske države? Jako se voli u Hrvatskoj isticati veličina hrvatskoga naroda – gdje je veličina novinara?</p>
<p>Moje pismo vjerojatno neće pomoći da se to promijeni, ali možda će se ipak naći netko da o tome barem malo razmisli. Komentare poput onoga gospodina Tunjića neki ljudi mogu pogrešno protumačiti, a neki bi ih mogli zlorabiti, što može dovesti i do nekih nemilih događaja. Ako dođe do toga, hoće li njihovi autori moći mirno spavati?</p>
<p>IZTOK BELŠAK Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neki na Hrvatskoj televiziji nisu svjesni važnosti »TV kalendara« </p>
<p>U subotu i nedjelju (11. i 12. prosinca) neočekivano smo bili suočeni na programu HTV-a – poslije podnevnoga Dnevnika – sa skraćenim »Kalendarom«. Uzmanjkale su rubrike »Ukratko« i »Nepoznato o poznatom«, no zato su zablistale famozne »pro-pro kockice«, najavljujući da, po sve češćem HTV-običaju, one sada imaju prednost.</p>
<p> Koji to nevidljiv urednik sređuje i određuje ne znam, ali mislim da na tom našem sveprisutnom kućnom »prozoru u svijet« neki nisu svjesni važnosti, po svemu sudeći, »marginalnoga TV kalendara«. A bez uvida u prošlost, gubi i sadašnjost!</p>
<p>Uz dnevne vijesti u informativno-političkom bloku, isto je tako potreban upravo taj »TV kalendar«. Ta kratka, slikovita i vrlo dokumentirana povjesnica o minulim događajima vezanim uz dan, mjesec i godinu pogotovo je važna za mlade. Vidimo da je Hrvatska televizija sačuvala vrlo bogatu arhivu i da je upravo u tom povijesnom pregledu dinamično i vješto koristi. No, ono što je najvažnije, četiri suradnika i urednik sa špice znaju prema novom sagledavanju događaja iz prošlosti zauzeti nov i točan stav, u čemu se još cjelokupna naša historiografija tek počinje revalorizirati.</p>
<p>Pa, premda »TV kalendar« ima kratku i dinamičnu žurnalističku formu, neke vrste »dnevne zabilješke«, ne bismo ga trebali podcjenjivati. Upravo u masmedijskoj gladi za informacijama takav slikoviti žurnalizam djeluje jače i privlačnije od pisanih knjiga i školskih predavanja. A da ne ukazujemo ponovno na ogroman utjecaj televizije, koja je danas u obrazovno-odgojnom pogledu zasigurno vodeća te je u stanju oblikovati svijet i znanje milijuna.</p>
<p>Usput, nije jasno niti zbog čega se Hrvatska televizija tako olako odrekla svog dugo njegovanog i do uspjele razine dovedenog »Obrazovnog programa«. Zbog sapunica, zabave? No, to je šira ali i ne sporednija tema.</p>
<p>Što se tiče »Kalendara«, mi zapravo i ne znamo njegov točan raspored na HTV-u. Nekad ga vidimo po tri puta prije podne, a u gledanijem dijelu dana i večeri – nijedanput. </p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kao da i mi slijedimo stranputicu svjetskoga trenda kulturnih sadržaja</p>
<p>Prateći ovih dana televizijski program iznenadio sam se kada sam vidio nastup Severine Vučković u zagrebačkom kazalištu »Kerempuh«. I pored nekih malograđanskih predrasuda, neosporno je da Severina jest velika estradna zvijezda. Nego je sporna uloga te ustanove, koja bi valjda trebala služiti u neke druge svrhe.</p>
<p>Svi znamo s kojom namjerom idemo u koju društvenu ustanovu i valjda bi u tom našem jedinom satiričnom kazalištu trebali biti prikazivani neki sadržaji koji bi trebali nasmijati publiku! Tvrdim da bi svaki prosječni lojalni žitelj naše Republike koji ima neki zakonom zajamčeni egzistencijalni minimum, zasigurno, poželio još i nekakvu duševnu okrepu. </p>
<p> Nije nepoznata praksa u povijesti da se običnim, ali zdravim, makar i na umjetan način izazvanim smijehom, može uspješno suzbijati depresija. Prema tome, takve ustanove, naravno, ako djeluju u skladu sa svojom društvenom zadaćom, mogu imati terapeutsku ulogu. Nažalost, kao da i mi slijedimo stranputicu svjetskoga trenda kulturnih sadržaja, pa ne prezamo ni da u nekim prigodama i posjetitelju ovakvoga kazališta prodamo rog za svijeću. </p>
<p>Vjerujem da će naše kazalište »Kerempuh« povratiti svoj malo izgubljeni identitet, a isto tako vjerujem da ovo naše društvo ipak nije toliko duševno bolesno i retardirano, te da bi se i pored kojekakvih nedaća rado negdje nasmijalo.</p>
<p>ANĐELKO CERANČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Još dva mjeseca pritvora</p>
<p>Razlozi za produljenje pritvora su bojazan od ponavljanja kaznenog djela i utjecaj na svojedoke</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda donijelo je odluku o produljenju pritvora osumnjičenom osječkom »četvercu« za još 60 dana.</p>
<p>Tako će Drago Babić (37) zvani Baban, Tihomir Wilhelm (43) zvani Dikan, Miroslav Vorkapić (37) zvani Špiro i Goran Krivić (35), koje se sumnjiči da su se, po principu podjele posla, udružili u različitim međusobnim kombinacijama zbog iznuda i otmice, ostati u pritvoru koji im je određen do 20. veljače sljedeće godine. </p>
<p>U to će vrijeme biti nastavljena istraga nakon koje bi trebalo uslijediti eventualno podizanje optužnice. </p>
<p>Razlozi za produljenje pritvora su isti, a to je bojazan od ponavljanja kaznenog djela, ili pak eventualnog utjecaja na svjedoke. </p>
<p>Branitelj jednog od osumnjičenih, odvjetnik Alen Jakobović, najavio je da će braniteljski tim podnijeti žalbe na takvu odluku. </p>
<p>Protiv petog osumnjičenog u ovome slučaju, Miroslava Bodražića (47), podnesena je kaznena prijava zbog poticanja na iznudu, no njegovo uhićenje i pritvaranje nije zatraženo, pa će se on braniti sa slobode. </p>
<p> Na saslušanju kod istražnog suca, sva četvorica osumnjičenih odbacili su navode iz Uskokova istražnog zahtjeva, te su potvrdili da su prijatelji, ali da poslovno ne surađuju. </p>
<p>Prema istražnom zahtjevu kao organizator djelovanja skupine označen je Drago Babić, a sve se odigravalo od travnja ove godine, pa do uhićenja osumnjičenih. </p>
<p>On je, tvrdi Uskok, određivao visinu novčanih iznosa koje će tražiti od žrtava, i »ozbiljnim prijetnjama ozljeđivanjem oštećenika i članova njihovih obitelji zahtijevao i primao traženi novac na vrijeme i na mjestima koje je sam određivao«, dok su ostala trojica bili njegovi pomagači. </p>
<p>Iako policija i Uskok ne žele otkriti imena žrtava, kalkulira se da je riječ o trojici osječkih poduzetnika. Jedan od njih je i suvlasnik auto salona »Kolos«, Željko Hoffman, koji je jedini medijima potvrdio da je bio žrtva ucjene. Drugoj dvojici još se kriju imena, ali nagađa se da je riječ o vlasniku kladionica i jednom ugostitelju. </p>
<p>Njima su osumnjičenici, navodi se u istražnom zahtjevu, provjeravali stanje bankovnih računa, ali i dugove, odnosno potraživanja prema trećim osobama, kako bi ih posve kontrolirali. </p>
<p>Jedan od trojice ucjenjivanih čak je bio i žrtvom otmice, jer je jednom prilikom došao na dogovoreno mjesto bez dogovorene svote. Tada su ga Babić i Vorkapić držali zaključana u prostorijama tvrtke »Gorštak«, sve dok nakon batina i prijetnji nije zajamčio da će ipak platiti sve što se od njega zahtijevalo. </p>
<p>Izuzmu li se pritisci na Željka Hoffmana da protiv svoje volje ustupi vlasnički udio u tvrtki »Kolos«, Uskok navodi da najveća svota koju su osumnjičeni pokušali iznuditi iznosi 864.000 kuna. Do tog su novca, stoji u istražnom zahtjevu, pokušali doći na temelju dva listića talijanskoga lota, koje su prijetnjama nastojali unovčiti kod direktora jedne osječke sportske kladionice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nisam naredio prisluškivanje Pukanića i kazneni progon novinara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nisam naredio prisluškivanje Ive Pukanića niti bilo kojeg novinara Nacionala te na bilo koji način sudjelovao u progonu novinara«, izjavio je Davor Bišćan, nekadašnji načelnik SIS-a na Općinskom sudu tijekom postupka u kojem od Nakladnika d.o.o., izdavača tjednika Nacional traži 450.000 kuna naknade štete. </p>
<p>Tužbu je podnio zbog teksta objavljeno u Nacionalu od 14. siječnja 2003. godine, pod naslovom. »SIS je od rujna do prosinca prisluškivao Nacional«. Nadalje se u tužbi navodi da je u tekstu objavljeno: »Iz dobro informiranih izvora Nacional je obaviješten da cjelovite mjere nadzora, uključujući i tajnu kontrolu telefonskih razgovora, nad tom redakcijom provedene u rujnu, listopadi i studenom. Tako se još jednom ponavlja priča u kojoj pojedini čelnici jednog dijela vojno-obavještajne službe, protivno svim zakonskim odredbama, pod nadzor i kontrolu stavljaju civilne institucije, novinske izdavače i novinare«, te »Po nalogu Bišćana, Protuobavještajna služba VSA, bivši SIS prisluškivala je Ivu Pukanića, Željka Rogošića i Berislava Jelinića«. Bišćan štetnim po ugled i čast smatra i navod: »Bišćan je potkraj listopada 2002. godine privatnim kontaktima prema pojedinim državnim policijsko-pravosudnim organima, navodno inicirao i predlagao mjere koje će omogućiti kazneni progon novinara. Utoliko je Protuobavještajna služba počela novu fazu usporedne tajne i protuzakonite kontrole«. </p>
<p>Bišćan u tužbi navodi da se u spomenutom tekstu neistinito navodi da je privatnim i drugim vezama radio protiv novog ustroja MORH-a, te poduzimao protuzakonite akcije kako bi se spriječilo kažnjavanje počinitelja ratnih i drugih zločina i to zataškalo. Također smatra neistinitim da je mimo zakona provodio nadzor nad civilnom institucijom, tj. novinskim izdavačem, a što bi bilo u suprotnosti sa Zakonom o sigurnosnim službama, te da je ometao rad vojnostegovnog suda i provedbu vojnostegovnih mjera prilikom kažnjavanja počinitelja zločina. </p>
<p>Bišćan je na raspravi također napomenuo kako se nikad ne bi bavio prisluškivanjima i progonu novinara, te kako nikad nije niti dobio takav zadatak iz Ministarstva obrane. Kako cilj Nacionalova pisanja o njemu, Bišćan je naveo njihovo nastojanje da ga se makne s funkcije načelnika.</p>
<p>Na slijedeću će raspravu biti pozvani Ivo Pukanić, Željko Rogošić, Berislav Jelinić i Jasna Babić </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kod dilera nađene veće količine droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz Odjela kriminaliteta droga su protekla tri dana u suradnji s policajcima Četvrte policijske postaje proveli kriminalističke obrade nad trojicom muškaraca, tijekom koje je ukupno zaplijenjeno 485 grama amfetamina, 491 tableta ecstasyja, 95 grama hašiša i 42 grama marihuane.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u utorak u večernjim satima na području Peščenice legitimiran je T.Č. (24), kod kojeg je pronađeno 5 tableta ecstasyja. </p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako je ecstasy kupio od T.B. (27), čiji je stan kasnije pretražen i u kojem je pronađeno 477 tableta ecstasyja.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom utvrđen je identitet T.Ž. (22) od kojeg je T.B. u više navrata kupovao veće količine ecstasyja, te je pretražen i njegov stan na području Trešnjevke gdje su policajci pronašli 485 grama amfetamina, 95 grama hašiša, 42 grama marihuane i 9 tableta ecstasyja.</p>
<p>Dva dana kasnije, T.Ž. i T.B. su, uz kaznenu prijavu, dovedeni u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda zbog zloporabe opojnih droga, dok je protiv T.Č. podnijeta kaznena prijava zbog posjedovanja droge redovitim putem nadležnom Općinskom odvjetništvu.</p>
<p>Inače, sva trojica su otprije poznata policiji zbog raznih kaznenih djela, a T.Ž. i T.Č. za kaznena djela vezana uz preprodaju droge. </p>
<p>Vrijednost zaplijenjene droge na ilegalnom tržištu doseže 40.000 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Krijumčarili cigarete vrijedne 400.000 kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz Odjela gospodarskog kriminaliteta i Policijske postaje Sesvete, u suradnji s Ministarstvom financija, Carinskom upravom, Odjelom za suzbijanje krijumčarenja te zagrebačke i osječke carinarnice, u srijedu su u večernjim satima u mjestu Glavničica razotkrili sedam krijumčara cigareta.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u dvorištu obiteljske kuće u vlasništvu S.Č. (74) policajci su zatekli I. Č. (37), D. G. (37), A. Š. (28), A. D. (33), B.P. (58) i jednog B.O. (52) kako iz krovnog prostora kamionske prikolice vukovarskih registracijskih oznaka priključene na kamion »mercedes« osječkih oznaka u vlasništvu jednog osječkog trgovačkog društva istovaruju veću količinu cigareta. </p>
<p>Cigarete u štekama iz prikolice su pretovarivali u garažu obiteljske kuće u kojoj je bio parkiran kombi u vlasništvu A.D. (31).</p>
<p> Temeljem naloga Županijskog suda u Zagrebu policija je pretražila vozila i kuću, pri čemu je pronađeno 3269 šteka cigareta »ronhill lights«, »ronhill super lights« i »walter wolf« označenih nadzornom markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske oznakom za izvoz, čija se vrijednost procjenjuje na oko 400.000 kuna.</p>
<p>Zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine, svih sedam osumnjičenika su u četvrtak navečer dovedeni u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, dok policija u suradnji s Financijskom upravom utvrđuje identitet ostalih osoba koje su sudjelovale u švercu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pješak pronađen mrtav u kanalu</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – U odvodnom kanalu, uz državnu cestu Đakovo-Kuševac, u petak ujutro pronađen je mrtav Božo Blašković (56) iz Koritne. </p>
<p>Policija još uvijek ne raspolaže pouzdanom informacijom o tome što se s njim dogodilo, ali se pretpostavlja da je stradao u naletu vozila, čiji je vozač pobjegao s mjesta nesreće. </p>
<p>Tijelo je u kanalu primijetio vozač teretnog automobila i obavijestio policiju. Nakon što je policija obavila očevid tijelo je prevezeno na osječku patologiju. </p>
<p>Prema tragovima na mjestu nesreće, pretpostavlja se da je na nesretnog pješaka, koji se kretao iz Đakova prema Kuševcu, naletjelo teretno vozilo ili kombi za kojim policija traga, no, ne isključuju i osobni automobil. </p>
<p>Pretpostavlja se da se nesreća dogodila oko 5 sati ujutro, ali pouzdanije informacije o vremenu i uzroku smrti bit će poznate tek nakon obdukcije.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jedna osoba poginula, dvije ozlijeđene u sudaru</p>
<p>OROSLAVJE</p>
<p> – Na 25. kilometru autoceste Krapina – Zagreb, kod čvorišta Mokrice, u petak oko 14.30 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a dvije su ozlijeđene. </p>
<p>Poginula je osoba iz yuga krapinske registracije koji se kretao desnim kolničkim trakom, dok se u promet na čvorištu uključivala škoda zagrebačkih registarskih pločica. Pri pretjecanju škode, na yugo je velikom brzinom naletio passat austrijske registracije, koji nije uspio zaobići automobile.</p>
<p> Ozlijeđena je druga osoba iz yuga, kao i putnik iz passata, koji su prevezeni u jednu zagrebačku, odnosno u Opću bolnicu u Zaboku. Putnici u škodi, kao i vozač passata, prošli su neozlijeđeni. Promet se na autocesti odvijao bez zastoja iako se na tom dijelu vozilo jednim kolničkim trakom.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Pokrenut veliki projekt zaštite Jadrana</p>
<p>Provedba projekta Svjetske banke i Hrvatskih voda, vrijednoga 807 milijuna eura, počet će početkom 2005. / Cilj projekta je poboljšati kakvoću mora i voda u skladu sa standardima zaštite okoliša EU, naglasio je voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Albert Martinez </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske vode i Svjetska banka su u petak predstavili Projekt zaštite mora i voda od onečišćenja u priobalnim gradovima kroz gradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Provedba projekta vrijednog 807 milijuna eura počinje početkom 2005. </p>
<p>Cilj projekta je poboljšati kakvoću mora i voda u skladu sa standardima zaštite okoliša Europske unije i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, kazao je voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Albert Martinez.</p>
<p>Time će se olakšati pristup Hrvatske u EU jer će se ubrzati dostizanje europskih eko-standarda. Hrvatska nema dovoljno uređaja za pročišćavanje otpadnih voda što, uz ostalo, smanjuje konkurentnost njenog turizma, upozorava Martinez.</p>
<p>Projekt koji obuhvaća 178 sustava skupljanja i pročišćavanja otpadnih voda podijeljen je u tri faze. Prva, čija provedba počinje početkom 2005., obuhvaća 47 sustava koji obuhvaćaju 480 naselja sa 309.000 stanovnika (ljeti četiri puta više). Za provedbu treba 280 milijuna eura, od čega je 40 milijuna eura zajmom osigurala Svjetska banka, a isto toliko će osigurati Hrvatske vode, državni proračun i jedinice lokalne samouprave. Sa Svjetskom bankom je dogovoren i zajam od 100 milijuna eura za iduće faze projekta. </p>
<p>Mjesta uključena u projekt će novac za ulaganje i vračanje zajma nakon petogodišnjeg počeka osigurati iz povećane cijene vode. Ovisno o cijeni i složenosti pojedinog sustava voda će na tom području poskupiti (negdje je to već provedeno) od jedne do maksimalno četiri kune po prostornom metru, kaže Siniša Širac, voditelj Sektora zaštite voda i mora u Hrvatskim vodama. </p>
<p>Provedba projekta će započeti u Rijeci, Opatiji, Zadru i Biogradu. Radovi počinju u ljeto, a trebali bi završiti do 2008., dok bi cijela prva faza sa 47 podprojekata trebala biti gotova do 2010., kaže Miroslav Steinbauer, direktor Odjela za razvoj Hrvatskih voda. </p>
<p>U Opatiji je cijena kubika vode već povećana na 14 kuna, a u Rijeci je oko sedam kuna pa nisu najavljena povećanja. </p>
<p>Od 1. siječnja u Zadru će se sa oko sedam povećati na oko devet kuna, a u Biogradu za četiri kune pa će u turističkoj sezoni biti nešto veća od 13 kuna, a u ostalom dijelu godine oko 11 kuna. Cijeli posao će voditi novoosnovana tvrtka kćer Hrvatskih voda - Projekt Jadran.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina će smanjiti zagađenje zraka iz sisačke rafinerije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je ovih dana Marini Matulović Dropulić, ministrici zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, poslala plan kratkoročnih mjera za smanjenje zagađenja zraka iz sisačke rafinerije koje često znatno prelazi dopuštene granice. </p>
<p>Plan, koji je poslao član Uprave i izvršni direktor za dobavu i preradu nafte te veleprodaju naftnih derivata Zorko Badanjak, napravljen je u skladu sa zaključcima nedavnog sastanka čelnika Ine i Grada Siska o smanjivanju ispuštanja sumporovodika, neotrovnog plina poznatog po vrlo neugodnom mirisu na trula jaja, iz rafinerije. Na tom su sastanku gradski čelnici zatražili da Ina hitno provede sanacijski program.</p>
<p>Mjere koje su osmislili rafinerijini stručnjaci nalažu trenutačno pooštravanje tehnološke discipline na procesnim postrojenjima i niz tehničko-tehnoloških zahvata (preinaka, zamjena opreme, prespajanja i slično) na glavnim i pomoćnim procesnim jedinicama gdje dolazi do ispuštanja smrdljivog sumporovodika u atmosferu. Mjere, čija je provedba već započela, trebale bi, planiraju u Ini, biti ostvarene do 1. svibnja sljedeće godine.</p>
<p>Njihovim ostvarenjem će se, navode u Ini, riješiti veći dio problema sa onečišćenjem sisačkog zraka zbog čega najviše već godinama pate stanovnici naselja oko rafinerije te djelomično zadovoljiti zahtjevi Ministarstva zaštite okoliša. </p>
<p>Međutim, trajno rješenje tog problema donijet će tek cjelovito osuvremenjivanje te zastarjele rafinerije, što se planira u sklopu velikog više stotina milijuna eura vrijednog Ininog investicijskog programa modernizacije obje rafinerije: sisačke i riječke. Naime, za to je potrebno izgraditi tzv. Amin/Claus postrojenje za izdvajanje sumpora iz loživog plina te revitalizacija Kokinga.</p>
<p>Stanovnici Siska nisu oduševljeni što je u tom programu prva na redu modernizacija riječke, a tek potom sisačke rafinerije. Cijeli posao trebao bi završiti do kraja 2008., jer je Ina najavila da će od tada sva njena goriva zadovoljavati najstrože europske standarde konkretno Euro V standard čija primjena počinje 1. siječnja 2009. </p>
<p>Po riječima Gordane Krakar, rukovoditeljice zaštitnih poslova u sisačkoj rafineriji, više je razloga takvih problema. Prvi je tehnološka zastarjelost rafinerijskih postrojenja jer su propuštena tri investicijska ciklusa (u svijetu se rafinerije moderniziraju svakih devet godina) što se sada ne može brzo nadoknaditi.</p>
<p>U posljednjih desetak godina znatno su pooštreni i propisi o zaštiti okoliša jer do 1990., prema njenim riječima, nije bila propisana veličina onečišćenja zraka. Zakon o zaštiti zraka donesen je tek 1995., a Zakon o zaštiti okoliša godinu dana ranije. </p>
<p>Paralelno s razvojem ekoloških propisa jačala je i ekološka svijest građana. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Raste interes hrvatskih poduzeća za natječajima Europske unije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije hrvatski se gospodarstvenici mogu pojaviti kao korisnici i kao sudionici na natječajima, istaknuo je pomoćnik ministrice europskih integracija Davor Čilić na tribini »Pretpristupni fondovi EU«, koju su u petak u Europskom domu organizirali Hrvatski izvoznici. </p>
<p>Kada je riječ o natječajima koje raspisuje EU, Čilić je upozorio da je dosadašnji interes hrvatskih tvrtki za njima bio minimalan, a poslove su uglavnom dobivali dobavljači iz drugih zemalja. Istaknuo je, međutim, kako interes domaćih tvrtki za EU-natječajima u posljednje vrijeme raste. </p>
<p>Najveći korisnici sredstava iz programa ISPA, namijenjenog izgradnji prometne infrastrukture i zaštiti okoliša, u Hrvatskoj će najvjerojatnije biti Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, ocijenio je Čilić. Dodao je kako se kao krajnji korisnici sredstava iz programa SAPARD, namijenjenog poljoprivredi i ruralnom razvoju, mogu pojaviti individualni poljoprivrednici i proizvođači iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. </p>
<p>Hrvatskoj će se, inače, od 2005. otvoriti pretpristupni fondovi Europske unije, kojima je cilj pripremiti kandidate za obveze koje nosi punopravno članstvo u EU. Radi se o programu PHARE, namijenjenog izgradnji institucija, te gospodarskoj i socijalnoj koheziji, iz kojeg bi Hrvatska u 2005. i 2006. godini trebala dobiti po 80 milijuna eura, zatim o programu ISPA, iz kojeg nam je za sljedeću godinu namijenjeno 25 milijuna eura, a za 2006. godinu 35 milijuna eura, te o programu SAPARD, iz kojeg bismo u 2006. trebali dobiti 25 milijuna eura. </p>
<p>Kao razlog zbog kojeg iz SAPARD-a već u sljedećoj godini nećemo moći povlačiti sredstva, Čilić je naveo izuzetno zahtjevnu proceduru akreditacije SAPARD-agencije pri Ministarstvu financija. Akreditacija te agencije u slučaju drugih kandidata trajala je od dvije do četiri godine, a u Zagrebu vjeruju da će taj posao odraditi tijekom iduće godine, te prva sredstva iz SAPARD-a povući u 2006. godini.</p>
<p>Osim pretpristupnih fondova, Hrvatskoj se nedavno potpisanim sporazumom otvara i pristup za 25 programa Unije. Pritom bi se kao najznačajniji za hrvatsko gospodarstvo mogao pokazati Program Marco Polo, kazao je Čilić. Radi se o programu putem kojeg Bruxelles potiče preusmjeravanje robnog prometa s cestovnih na riječne prometne pravce, za što dodjeljuje i poticajna sredstva. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mravak: HEP će 2004. završiti s dosad najboljim rezultatom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očekivana dobit na kraju ove poslovne godine potvrdit će najbolje poslovno ostvarenje Hrvatske elektroprivrede do sada, istaknuo je u petak predsjednik Uprave Ivan Mravak. </p>
<p>Govoreći o uspjesima tvrtke u ovoj godini istaknuo je povezivanje jugoistočne s glavnim dijelom kontinentalne Europe u čemu je HEP imao istaknutu ulogu. To spajanje europskog elektroenergetskog sustava te izgradnja velikih trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec s pratećim dalekovodima omogućit će HEP-u povećanje prijenosa i trgovine strujom.</p>
<p>»Nedavno smo potpisali i prvi ugovor o isporuci električne energije s povlaštenim kupcem (Holcim Hrvatska), odnosno prvi ugovor koncipiran prema tržišnim načelima, pa možemo ustvrditi da je tržište električne energije u Hrvatskoj stvarno zaživjelo«, rekao je Mravak napominjući da će HEP i u demonopoliziranim okolnostima ostati lider u svojoj djelatnosti.</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a najavio je da u 2005. treba donijeti bitne razvojne odluke, prije svega o izgradnji novih elektrana. »Moramo uhvatiti izgubljeni korak dugogodišnjeg zaostajanja za rastom potrošnje električne energije u Hrvatskoj, a osiguravanje potrebnih proizvodnih kapaciteta predstavlja temelj energetske suverenosti zemlje«, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a.</p>
<p>Prema njegovim riječima, pred HEP-om su i dovršetak poslovnog restrukturiranja, prilagodba zakonske regulative i otvaranje tržišta strujom prema direktivama EU. Prvi značajan korak na tom putu napravljen je nedavnim donošenjem izmjena energetskih zakona, kazao je Mravak, istaknuvši da razumijevanje očekuju i za neizbježno poskupljenje električne energije što je nužan preduvjet ispunjenja postavljenih ciljeva. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Komisija će provjeriti jesu li kod trgovanja Varteksovim dionicama korištene povlaštene informacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire zasad nema informacija da je prilikom neuobičajeno velike transakcije dionicama Varteksa u srijedu došlo do manipuliranja cijenama dionice ili zloupotrebe povlaštenih informacija, no zatražila je očitovanje svih strana u toj transakciji, uključujući i brokersku kuću.</p>
<p>»Kontrola transakcija već je provedena u okviru dnevnog monitoringa trgovanja, a kad dobijemo zatražena očitovanja, za što je rok tri dana, vidjet ćemo ima li elemenata za sumnju da su korištene povlaštene informacije i tada odlučiti treba li pokrenuti poseban i detaljan postupak nadzora. Prema dosadašnjim informacijama nema elemenata za poništenje transakcije. Također, nije bilo nikakvog značajnijeg odstupanja u tržišnoj cijeni dionice Varteksa kojom se u srijedu trgovalo po cijeni od 38 do 40 kuna«, kazala je u petak članica Komisije Nada Merkaš.</p>
<p>Naime, dan prije nego što je objavljeno da je postignut dogovor o reprogramiranju Varteksovih dugova i državnom jamstvu, na Varaždinskoj burzi zabilježen je neuobičajeno velik volumen trgovanja dionicama Varteksa. Taj dan prodano je ukupno 27.800 dionica (ili oko 1,8 posto ukupno izdanih dionica Varteksa), za što je plaćeno 1,11 milijuna kuna. Inače, u 11 mjeseci ove godine vlasnika je promijenilo ukupno 197.582 dionice Varteksa (ili 12,78 posto) koje su plaćene 8,17 milijuna kuna. Dionice je u srijedu navodno prodavala (dosad) peta najveća dioničarka Anica Igrec koja je krajem rujna imala 2,96 posto dionica.</p>
<p>Inače, među više od 5200 dioničara Varteksa najveći dioničar je sam Varteks koji je (krajem rujna) u trezoru imao 23,48 posto vlastitih dionica, iako je zakonom dopušteno imati najviše do deset posto. Drugi dioničar po veličini udjela u Varteksu je Validus koji ima oko 22 posto čiji predsjednik Uprave Milan Horvat je ujedno predsjednik NO Varteksa. Stjepan Igrec (član NO Varteksa) kao treći najveći dioničar je imao oko 10 posto. Nakon njega po udjelu od desetak posto slijede američki investitori skriveni iza skrbničkog računa u PBZ-u, odnosno u Bank of New York. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>OMV emisijom dionica i obveznica zaradio 1,2 milijarde eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz rast cijena sirove nafte i znatan pad dionice britanske farmaceutske grupacije AstraZeneca, europski su indeksi u petak pali. Tako je pariški CAC 40 do poslijepodneva izgubio čak 1,3 posto, spustivši se na 3759,6 bodova. Londonski FTSE 100 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 su pali 0,7 posto, na 4704,4 odnosno 2766,5 bodova. </p>
<p>Frankfurtski Dax je pao 0,5 posto, na 4212 boda.</p>
<p>Cijena IPE Brent sirove nafte je porasla 62 centa, na 42,05 dolara za barel, dok je Nymex Light u New Yorku ujutro porastao 52 centa, na 44,70 dolara. Dionice naftnih kompanija su pale: Total je izgubio 1,5 posto, ENI 0,9, a BP 0,5 posto. Royal Dutch/Shell je pao 0,7 odnosno 0,5 posto. Dionica OMV-a, koji je dovršio dokapitalizaciju i izdanje obveznica namijenjenih financiranju preuzimanja rumunjskog Petroma, pala je 2,1 posto. OMV je, uz veliku potražnju ulagača, izdao tri milijuna novih dionica, čime je dionički kapital povećao za ukupno 657 milijuna eura, te plasirao 550 milijuna eura konvertibilnih obveznica. </p>
<p>AstraZeneca je izgubila čak 8,1 posto nakon što je objavila kako njen lijek protiv raka pluća Iressa ipak ne produžava život oboljelih. GlaxoSmithKline je pao 3,4, a Novartis 0,5 posto. Roche je porastao 2,3 posto. U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je porastao 0,2 posto, na 10.730, a Nasdaq Composite 0,1 posto, na 2148 bodova. Nikkei 225 je porastao 1,41 posto, na 11.078,3 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Portus će obračunavati telefonske impulse po sekundi</p>
<p>Portus će u roku četiri mjeseca od dobivanja dozvole ponuditi svoje usluge korisnicima pod imenom - H1/ Korisnici njihovih telefonskih usluga imat će jedan telefonski račun, skupa s T-HT-ovim, koji će i dalje naplaćivati pretplatu, a pri prelasku novom operateru moći će se zadržati postojeći telefonski broj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije dalo je u petak splitskoj tvrtki Portus dozvolu za fiksnu telefoniju na 30 godina, čime ta tvrtka u vlasništvu Elektromagica postaje treći hrvatski fiksni telefonski operater nakon T-HT-a i Optima Telekoma na nacionalnoj razini.</p>
<p>Zoran Ćurković, vlasnik Elektromagica, rekao je na konferenciji za novinare da će Portus na tržištu fiksne telefonije u roku četiri mjeseca od dobivanja dozvole ponuditi svoje usluge korisnicima pod imenom - H1. Dodao je da je riječ o tvrtki s domaćim kapitalom i hrvatskim stručnjacima, a sjedište novog fiksnog telefonskog operatera bit će u Splitu.</p>
<p>Darko Parun, predsjednik Uprave Portusa, rekao je da će Portus uvesti sekundu kao obračunsku jedinicu u fiksnu telefoniju te da će naći svoje mjesto na liberaliziranom domaćem telekomunikacijskom tržištu od početka iduće godine.</p>
<p>Odgovarajući na brojne upite, Parun je rekao da će cijena njihovih usluga umnogome ovisiti o skorim pregovorima s T-Hrvatskim telekomom (T-HT), kad je riječ o interkonekciji, međusobnom povezivanju operatera, a da će pozivi s njihove fiksne mreže prema mobilnim mrežama biti jeftiniji između 20 do 40 posto.</p>
<p>U Portusu se nadaju da će korisnici njihovih telefonskih usluga imati jedan telefonski račun, skupa s T-HT-ovim, koji će i dalje naplaćivati pretplatu. Nadalje, prilikom prelaska novom operateru, T-HT-ovi pretplatnici moći će zadržati postojeći telefonski broj. No, za nešto takvo potrebno je donijeti desetak novih pravilnika do kraja godine, zaključuju u Portusu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Oblak dima iz autobusa zatvorio tunel Sveti Rok</p>
<p>Manji požar u predjelu motora ugasio je sam vozač, nakon što je zaustavio autobus i sklonio ga na ugibalište u tunelu/ Uzrok je navodno pregrijavanje kočnica tijekom vožnje/ Na povećanu koncentraciju dima u tunelu reagirao je sigurnosni protupožarni sustav tunela pa je promet u njemu odmah obustavljen, a prekid je trajao sat i pol</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Policijska uprava zadarska u petak je ujutro oko 8 sati dobila dojavu da se u tunelu Sveti Rok na autocesti Zagreb-Zadar-Split, zapalio putnički autobus. Srećom, riječ je bila o manjem požaru u predjelu motora, koji je ugasio sam vozač, no naslata lle tolika koncentracija dima da je reagirao sigurnosni sustav u tunelu, te su se odmah upalili signali za zaustavljenje prometa. Prema dosadašnjim spoznajama, za sve su krive neispravne kočnice koje su se u vožnji pregrijale. </p>
<p> Vozač je autobus zaustavio i sklonio ga na ugibalište na petom kilometru od ulaza s južne strane tunela. Putnici iz autobusa odmah su zbrinuti i smješteni u Centar za upravljanje prometom u tunelu pa ni ozlijeđenih nije bilo.</p>
<p>Nakon što je utvrđeno o čemu je riječ, promet se počeo odvijati naizmjenično, s povremenim propuštanjem vozila iz smjera juga odnosno sjevera, a ubrzo je i u potpunosti normaliziran. Ukupno je promet na tom dijelu autoceste bio u prekidu oko sat i pol.</p>
<p>Inače, autobus je prevozio 38 štićenika Doma za starije i nemoćne iz Zemunika Donjega. Ravnateljica Doma Davorka Krnčević, koja je također bila među putnicima, rekla je da su putovali u Zagreb na Božićni sajam.</p>
<p>»Sve je prošlo bez ikakvih problema, zahvaljujući brzoj reakciji našeg vozača. Putnici su još malo u šoku, jer ipak je riječ o starijim ljudima nenaviklima na put i ovakve neugodne situacije. Srećom, svi su dobro, a čim se malo oporavimo, vraćamo se u Dom u Zemunik«, kazala je ravnateljica.</p>
<p>Tijekom obustave prometa kroz tunel Sveti Rok, djelatnici PU ličko-senjske osiguravali su ulaze u tunel, jer se s južne i sjeverne strane tunela stvorila duga kolona vozila. Naime, promet se nije mogao odvijati sve dok se čitav tunel nije provjetrio od povišene koncentracije ispuąnih plinova. Dotad se promet odvijao obilazno preko Gračaca, a vozila su na autocestu ponovno ulazila na čvoru Maslenica.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatskoj dodatnih pet milijuna eura iz CARDS-a za 2004. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska komisija odobrila je Hrvatskoj dodatnih pet milijuna eura za ovogodišnji program CARDS, priopćili su u petak iz izaslanstva Europske komisije u Zagrebu.</p>
<p>Ta su sredstva namijenjena isključivo poboljšanju infrastrukture na graničnom prijelazu Bajakovo između Hrvatske i SCG-a. Cilj je ubrzati granični nadzor i olakšati kretanje roba, usluga i ljudi između dvije zemlje, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Odlukom EK povećavaju se i sredstva iz CARDS-a za 2004. godinu i ostalim zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja, i to za ukupno 48,9 milijuna eura. Albanija će tako dobiti dodatnih pet milijuna eura, BiH sedam milijuna, a Makedonija osam milijuna eura više od ranije predviđenih sredstava. Kosovu je namijenjeno najveće povećanje, i to u iznosu od 23,9 milijuna eura. </p>
<p>Ne računajući novododijeljena sredstva, Hrvatska će iz CARDS-a za 2004. godinu dobiti 76 milijuna eura. Budući da je Hrvatska u lipnju ove godine postala kandidat za članstvo u EU, 2004. je posljednja godina u kojoj se našoj zemlji dodjeljuju bespovratna sredstva iz CARDS-a. Taj je program, naime, namijenjen zemljama zapadnog Balkana, dok se Hrvatskoj od sljedeće godine otvaraju predpristupni fondovi Unije namijenjeni kandidatima. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Misija OESS-a sredstvo za približavanje EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Stalno vijeće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju odlučilo je produljiti mandat misije OESS-a u Hrvatskoj, komentar te odluke tražili smo od Misije u Zagrebu. »Vjerujemo da odluka Stalnog vijeća odražava konsenzus svih država članica OESS-a, uključujući i Hrvatsku, da je rad Misije i hrvatske vlade usmjeren prema rješavanju nedovršenih aktivnosti vezanih uz mandat Misije najučinkovitiji proces putem kojeg Hrvatska može ostvariti svoje euroatlantske težnje«, izjavio je zamjenik voditelja Misije Robert W. Becker. </p>
<p>No, o konsenzusu baš svih članica OESS-a možda je ishitreno govoriti jer nije tajna da hrvatska diplomacija želi brzo okončanje Misije na terenu. To je početkom prosinca istaknuo i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul na ministarskoj konferenciji OESS-a u Sofiji. Iako je pohvalio »partnerski odnos i plodnu suradnju s Misijom OESS-a«, Žužul je naglasio da glavne točke mandata te misije Hrvatska ispunjava kao zemlja kandidat za članstvo u EU te da očekuje uspješan završetak misije.</p>
<p>Na zasjedanju Stalnog vijeća u četvrtak misije su produljene u još 10 zemalja.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Židovska zajednica ne podupire inicijativu za zabranu pobačaja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Židovska općina Zagreb i Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj priopćile su u petak da ne podupiru inicijativu za zabranu pobačaja. »Židovstvo, iako zagovara novostvoreni život, nužno ne zagovara zabranu pobačaja, jer postoji niz razloga fizičke i psihičke prirode kod kojih se pobačaj smatra opravdanim«, navodi se u priopćenju koje su potpisali glavni rabin u Hrvatskoj Kotel Da-Don te predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus. U četvrtak je održan sastanak visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj na kojem je prihvaćena zajednička izjava »Ljudski život je Božji dar« u kojoj navode da je »život neupitna vrijednost« te da se zalažu za »zaštitu svakog oblika ljudskog života, od začeća do naravne smrti«. U priopćenju se demantira sudjelovanje predstavnika židovske zajednice u razgovorima s predstavnicima drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj o toj temi, jer se »u medijima provlači tvrdnja da su vjerske zajednice u Hrvatskoj, uključujući i židovske zajednice, usuglasile stav o zabrani pobačaja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska prvi put donator UNHCR-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska se prvi put do sada obvezala na dobrovoljni doprinos od 10.000 američkih dolara s ciljem potpore operacijama i aktivnostima UN-ove agencije za izbjeglice diljem svijeta u 2005. godini, priopćilo je u petak predstavništvo UNHCR-a u Hrvatskoj.</p>
<p>»Moramo i dalje proširivati našu bazu donatora, a vrlo mi je drago što se nove države počinju isticati. Pozdravljamo Hrvatsku, Libiju, Rumunjsku i Venecuelu koje su se prvi put pridružile klubu zemalja donatora«, kazao je visoki povjerenik UNHCR-a Ruud Lubbers, prenosi se u priopćenju. Činjenica da je Hrvatska prvi put preuzela obvezu dobrovoljnog doprinosa UN-ovoj agenciji za izbjeglice odražava goleme promjene kroz koje je ta mlada država prošla otkad je UNHCR došao u zemlju 1991. godine - od primateljice humanitarne pomoći UN-a u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, kada je udomaćila stotine tisuća izbjeglica i prognanika, do zemlje donatorice UNHCR-a, dodaje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Želim da ostvarimo ideale koji su nas pokretali '71. i '90., '91. i 2000. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić početak predizbornog predstavljanja obilježio je u četvrtak u Novinarskom domu u nazočnosti obitelji, prijatelja, brojnih uglednika iz javnog, političkog i kulturnog života te čelnika i predstavnika koalicije osam stranaka koje ga kandidiraju na ovim izborima. </p>
<p>Ako pobijedi, najavio je, u idućem mandatu borit će se za bolju budućnost i zapošljavanje mladih, sigurnost i zdravstvenu zaštitu starijih, pravičnu naknadu i dostojanstven rad zaposlenih, uspješne pregovore s EU-om, Hrvatsku na koju će branitelji biti ponosni jer svojim ponašanjem postaje vrijedna njihovih žrtva. »Želim vaš glas da u idućem razdoblju ostvarimo snove i ideale koji su nas pokretali '71. i '90.,'91. i 2000.«, poručio je Mesić. Obećao je da će se i na domaćoj i na međunarodnoj sceni boriti za nacionalne interese.</p>
<p>Trojica predstavnika najjačih stranaka koje ga podržavaju - SDP, HSS i HNS - istaknuli su Mesićeve ključne kvalifikacije u kojima ih nije iznevjerio u proteklih pet godina. »Predsjednik Mesić je napravio golem iskorak i pomake za Hrvatsku i svi smo toga svjesni. Zastupao je pravnu državu, jasno govorio o odnosima s Haagom, odlučno reagirao na pokušaj državnog udara. Bio je prvi, najsnažniji glas u tome«, rekao je Radimir Čačić, u ime HNS-a, ispričavši predviđenu govornicu Vesnu Pusić koja je u Bruxellesu. Mesić nije razočarao ni prvog HSS-ovca Zlatka Tomčića. Kao dio »četvorke« koja ga je podržala 2000., Tomčić iz Mesićevih zasluga izdvaja doprinos ustavnim promjenama i repozicioniranju Hrvatske u svijetu. »Očekujemo od predsjednika u novome mandatu zaštitu seljačkih interesa u složenim pregovorima s EU-om«, obznanio je čelnik HSS-a. dodavši da je Mesić i dosad, u pozicioniranju Hrvatske u međunarodnoj zajednici vješto štitio nacionalne interese. S Mesićem se, zaključio je Tomčić, borimo protiv političkog monopola HDZ-a kakav bismo imali da njihova kandidatkinja zasjedne na Pantovčak. </p>
<p>I lider SDP-a Ivica Račan nema dilema o tome zašto je stao iza Mesića. Dobro su surađivali za dobrobit Hrvatske, napomenuo je i dodao: »U našoj suradnji vidjeli smo koliki je njegov doprinos izlasku Hrvatske iz izolacije i afirmaciji u svijetu«. »Jedino je Mesić odlučno rekao da nećemo slati vojsku u Irak«, podsjetio je Račan i zaključio: »Zato što je bio odlučan ponovno će biti predsjednik svih građana i odlučan opet kad to bude trebalo«. </p>
<p>Mesića će tijekom kampanje pratiti pjesma »Tvoja zemlja« u izvedbi Vice Vukova.</p>
<p>Osim čelnika SDP-a, HNS-a, HSS-a, Libre, LS-a, Stranke demokratske akcije Hrvatske, PGS-a i IDS-a, mnogi su uglednici došli podržati Stjepana Mesića. Među njima i Vice Vukov, Relja Bašić, Pero Kvrgić, Slavko Goldstein, Nela Sršen, Veljko Bulajić, Vinko Brešan, Vojo Šiljak, Duško Ljuština. Viđeni su i zaposlenici i savjetnici iz Ureda Predsjednika, ovog puta samo kao promatrači. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kosor: Obrana i promicanje nacionalnih interesa najvažniji dio programa </p>
<p>OSIJEK/ ĐAKOVO</p>
<p> – »Ako je cijeniti po prvome danu naše predizborne kampanje koji je okončan središnjim predizbornim skupom u Vukovaru pred 10.000 ljudi, onda sa sigurnošću mogu ustvrditi da u nastavak ove kampanje ulazimo s velikim optimizmom«, istaknula je kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu države Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u petak u Osijeku, istaknuvši kako se nada da će građani 2. siječnja znati ocijeniti tko je koliko do danas napravio za Hrvatsku. </p>
<p>»Obrana i promicanje nacionalnih interesa bit će najvažniji dio moga programa kao predsjednice. A posebno ću se zauzeti za nastavak procesa vraćanja dostojanstva hrvatskim braniteljima«, naglasila je Kosor. Najavila kako će se na predstojećim konferencijama za novinare, koje će održati u okviru svoje predizborne kampanje, očitovati o »još nekim temama, odnosno štetnim sporazumima za RH poput Projekta Družbe Adrije«. Ponovila je kako je protiv tog »štetnog sporazuma« te da će, ako bude izabrana za predsjednicu, njezin prvi potez biti upravo inicijativa za izlazak iz Projekta Družbe Adrije.</p>
<p>Govoreći o pismu predsjednika Republike Stjepana Mesića koje je uputio premijeru Ivi Sanaderu u vezi s njezinim očitovanjem o ovome sporazumu, Kosor je rekla: »Predsjednik Mesić može pisati pisma svima pa tako i premijeru, to je njegovo pravo. Svatko od nas ima svoje mišljenje o ovome sporazumu i imamo pravo braniti ga«.</p>
<p>S obzirom na to da je predizborna predsjednička kampanja vrlo kratka, Kosor je objasnila kako je skup održan u četvrtak u Vukovaru bio središnji za svih pet slavonskih županija, dok se u petak u Osijeku kratko susrela s građanima nakon konferencije za novinare. </p>
<p>Pozivajući se na jedan od transparenata na kojem je pisalo »Jadranka čuvaj naš Jadran«, kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Republike Jadranka Kosor u petak je na predizbornom skupu u Đakovu obećala da će, među prvim potezima koje će kao nova predsjednica Hrvatske napraviti, reći konačno ne projektu Družbe Adrije. »Taj ugovor je štetan za Hrvatsku«, rekla je pojašnjavajući da se o tom projektu očitovala kao predsjednička kandidatkinja, čiji mandat je zaštita hrvatskih nacionalnih interesa. </p>
<p>Prije Osijeka, na predizbornom skupu u Đakovu, Kosor je Đakovčanima poručila da će na sljedeće Đakovačke vezove doći kao predsjednica. Naglasila je da će »uspravno i s jasnim i glasnim stajalištima ići i prema EU, odnosno da se nikome neće klanjati«. U tom kontekstu najavila je da Hrvatska ne posustaje na putu prema Europi, bez obzira kakva bude odluka o početku pregovora. Najavila je i smanjenje troškova Ureda predsjednika za 30 posto u korist mladih, a na susretu sa štićenicima Doma za starije osobe, gdje je započela svoju kampanju u Osječko-baranjskoj županiji, obećala je da će država nastaviti skrb o starijim osobama kroz započete programe dnevnog boravka i pomoći u kući. </p>
<p>Mile Ljubičić Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mikšić: Pola predsjedničke plaće u humanitarne svrhe </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nezavisni kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Boris Mikšić u petak je u srednjoj Dalmaciji počeo službenu predsjedničku predizbornu kampanju. U Splitu se susreo s predstavnicima splitskih stranaka - Dalmatinskog doma, Hrvatskih proljećara, Jadranske socijaldemokratske stranke, Kršćanske socijalne unije i Stranke umirovljenika, s kojima je razgovarao o njihovoj mogućoj potpori njegovoj kandidaturi. Potporu mu je dala Hrvatska demokratska republikanska stranka (HDRS) koja mu je organizirala i konferenciju za novinare u Sinju. Odgovarajući na pitanje novinara što bi prvo učinio ako postane predsjednik, Mikšić je odgovorio da bi hitno raskinuo štetni ugovor Družbe Adrije, raspisao referendum o ulasku u EU i objavio tajne ugovore o rasprodaji velikih hrvatskih sustava, kao što su Ina, Hrvatske telekomunikacije i banke. Obvezuje se da će, kad postane predsjednik, pola plaće uplaćivati u humanitarne svrhe te da će prepoloviti proračun Ureda predsjednika. Inzistirat ću na ukidanju prekomjernih pogodnosti za političare, kaže Mikšić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dayton je verifikacija najgorih srpskih zločina</p>
<p>Zbog podjele BiH koja je, tvrdi Domazet, »bila davni plan zemalja članica Kontaktne skupine, bez Njemačke« RH i Hrvati u BiH moraju »osvijestiti svoj identitet ili će nestati«. Pri rekonstrukciji Daytona Hrvati bi morali »tražiti ravnopravnost i savez kantona po uzoru na Švicarsku«, rečeno je</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Zagrebu, u hotelu The Westin, nekadašnjoj Operi, Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta organizirala je povodom pete obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana okrugli stol na temu »Bosna i Hercegovina 1990.-2025.«. </p>
<p>Otvarajući skup dr. Miroslav Tuđman istaknuo je da je BiH, kao Jugoslavija u malom, kako se govorilo, i danas neriješen problem, a njezina sudbina umnogome ovisi o volji međunarodne zajednice. Tako je sve od Bečkog kongresa 1878. pa do danas, ustvrdio je povjesničar Josip Jurčević, naglasivši da je i danas BiH okupirana i da o njezinoj stabilnosti ovisi stabilnost RH, »jer je to jedinstven geopolitički prostor, za koji sadašnja hrvatska politika nema razumijevanja«. </p>
<p>Rekao je također da je Dayton verifikacija najgorih srpskih zločina te da zato »svaka hrvatska percepcija, bilo politička, strategijska ili medijska, mora polaziti od te činjenice«.</p>
<p>Admiral Davor Domazet Lošo o problemu BiH govorio je ne u kontekstu prošlosti, već budućnosti. Kao uporišnu je točku za svoju tezu uzeo 2015. godinu te se zapitao gdje će te godine biti svijet? Domazet tvrdi da se središte Europe seli na jug i jugoistok sve do Izraela, gdje su vrata Azije, i da se na tom prostoru, osim SAD-a kao vodeće sile, pozicioniraju i Europa i uz nju Rusija (dijelom i putem naftovoda Družba Adrija) i islamski svijet. Sve ih zanimaju Jadran, obala i otoci, kazao je, a bez Hrvatske i Hrvata u BiH, to će biti lako provesti.</p>
<p>Domazet je uvjeren da će s 2015. godinom nestati i Republika Srpska jer će tada »Europa zajedno s RS ući u obračun s arabizacijom središnjega dijela BiH«. Zbog podjele BiH, koja je bila, kako tvrdi Domazet, »davni plan zemalja članica Kontaktne skupine, bez Njemačke« RH i Hrvati u BiH moraju »osvijestiti svoj identitet ili ćemo nestati« i moraju što je moguće prije »valorizirati svoj strateški prostor; sačuvati more, prometnice i koliko je god moguće održavati veze sa zaleđem, s Hrvatima u BiH«.</p>
<p>Zdravko Tomac ustvrdio je da su »hrvatski intelektualci dužni osvijestiti hrvatski narod o tome što nam se sprema i da se politika mora prestati boriti samo za vlast«. Na djelu su političari koji su spremni provesti antihrvatski interes, izjavio je Tomac. U tom smislu on vidi i odnos prema Hrvatima u BiH, gdje su sve više nacionalna manjina a ne konstitutivni narod.</p>
<p>Moguće prihvatljivo političko rješenje BiH za tamošnje Hrvate prof. dr. Mate Ljubičić iz Sarajeva vidi u rekonstrukciji Daytona, »za što službena hrvatska politika mora biti pripravna«. U toj rekonstrukciji Hrvati bi morali »tražiti ravnopravnost i savez kantona po uzoru na Švicarsku. Ali bez međunarodnog upravitelja«, naglasio je Ljubičić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041218].
|
