NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041118].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 148411 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Grad heroj vodi nove bitke</p>
<p>Velika nezaposlenost, »klimavo« gospodarstvo, život na rubu egzistencije i neizvjesna budućnost, samo su neke od nedaća s kojima se danas bore Vukovarci / Danas u Vukovaru živi oko 32 tisuće stanovnika, od čega oko 58 posto Hrvata i 31 posto Srba / Između Hrvata i Srba vlada duboko nepovjerenje </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Hrvatski Grad heroj koji je na pragu 21. stoljeća doživio nezapamćenu agresiju, danas, trinaest godina kasnije, vodi novu bitku. Velika nezaposlenost, »klimavo« gospodarstvo, život na rubu egzistencije i neizvjesna budućnost, samo su neke od nedaća s kojima se danas bore Vukovar i njegovi građani. Iako je od ratnih zbivanja prošlo trinaest, a od mirne reintegracije grada u ustavno-pravni poredak Hrvatske sedam godina, ratne rane još su jasno vidljive na većini objekata.</p>
<p>Kolika je bila razorna moć projektila JNA i srpskih paravojnih postrojbi dokazuje i činjenica da je u obnovu Vukovara država putem nadležnih ministarstava uložila više od dvije milijarde kune, a grad i dalje izgleda tužno. Istina je, mnogo se toga obnovilo a ruševne su zgrade postale moderna zdanja, no još ima mnogo posla.</p>
<p>Danas u Vukovaru živi oko 32 tisuće stanovnika, od čega oko 58 posto Hrvata i 31 posto Srba. Jedan od najvećih problema grada je nezaposlenost. Naime, nekad i u svijetu poznate tvrtke »Borovo« i »Vuteks«, u kojima je radila većina Vukovaraca, danas zapošljavaju vrlo malo ljudi. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na području grada posao traži 3200 ljudi, dok ih je 7000 zaposleno. Ostalo su uglavnom umirovljenici i djeca. Tako se stopa nezaposlenosti u Vukovaru popela na 31,7 posto, dok zaposleni »sretnici« primaju plaće 25 posto manje od državnog prosjeka!</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik, saborski zastupnik iz Vukovara Petar Mlinarić tvrdi da nije sve crno kao što se čini. </p>
<p>»U Vukovaru se živi normalno i ovo je najsigurniji grad u Hrvatskoj. Istina je da su ljudi podijeljeni. Hrvati žive svoj, a Srbi svoj život, no Međutim, život se u ovaj grad vraća polako ali sigurno. Sve je više mladih, sve je više djece, i to je ohrabrujuće«, kazao je Mlinarić.</p>
<p>On ističe da je prioritet za pomoć ovome gradu oživljavanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Jer, goleme ratne štete, procijenjene na 9,5 milijardi kuna, glavna su razvojna kočnica sadašnjeg Vukovara, pa će pomoć države u idućih nekoliko godina biti presudna za razvoj.</p>
<p>Iako je od srpske agresije prošlo 13 godina, vukovarsku stvarnost i dalje opterećuju događaji iz 1991., a između Hrvata i Srba vlada duboko nepovjerenje. Oba naroda imaju svoju verziju o događajima iz 1991. - dok Hrvati zahtijevaju da se kazne ratni zločinci i svi oni koji su na bilo koji način umiješani u srpsku agresiju na Vukovar, vukovarski Srbi najradije izbjegavaju teme o ratu, a kad o njemu govore svode ga na razinu građanskog sukoba za koji su podjednako krivi i jedni i drugi. Zbog toga je grad i dalje podijeljen. Od vrtića, škola, trgovina, kafića, pa čak i klupa na tržnici, sve je podijeljeno - Hrvati s Hrvatima, Srbi sa Srbima.</p>
<p>Jovan Ajduković, predsjednik Zajedničkog vijeća općina, koje skrbi za status i prava srpske nacionalne manjine u hrvatskom Podunavlju, tvrdi da »obični ljudi u Vukovaru ponovo žele uspostaviti međunacionalno povjerenje, no da je upravo gradska vlast kamen spoticanja jer u njoj postoje ljudi koji se ne mogu otrgnuti od pojedinih datuma«.</p>
<p>Komentirajući Vjesniku tu izjavu, predsjednik Gradskog vijeća Vukovara Pilip Karaula naglasio je da će se »pojedini datumi« spominjati dok se ne dozna istina i dok se ne pronađe tijelo i zadnjeg hrvatskog branitelja ili civila koji se vodi na popisu zatočenih i nestalih.</p>
<p>Podsjetimo, na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata još se vodi 1184 hrvatska branitelja i civila, od čega ih je čak 526 s područja Vukovarsko-srijemske županije, a većini se trag gubi upravo u Vukovaru, na dan okupacije. </p>
<p>»Oni su ti koji moraju napraviti prvi korak. Nitko od Srba u Vukovaru ništa ne zna, nisu ništa vidjeli, ne znaju tko je ubijao 1991. A kada se spomenu 'pojedini datumi', tada tvrde da to nije bilo tako. No, ne znaju, odnosno ne žele reći kako je bilo«, kazao je Karaula. </p>
<p>»Upravo su predstavnici srpske vlasti u Vukovaru, a tu ne ubrajam i građane srpske nacionalnosti, najveći problem za ovaj grad«, ustvrdio je Karaula. On ističe da predstavnici srpske vlasti »žive od toga što su Srbi« i zato im silno odgovara podjela grada. »Kada u gradu bude sve normalno funkcioniralo i ne bude više međunacionalnih 'bockanja', oni će tada ostati bez posla«, objasnio je Karaula. </p>
<p>No, naši su se sugovornici složili u jednom a to je da su nedavni incidenti, kao što je bacanje bombe pred prostorije HSP-a i rušenje svijeća pred bistom legendarnog Blage Zadre, nepotrebno ispolitizirani jer je bila riječ o djelima pijanih vandala.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tri mjeseca nadljudske borbe</p>
<p>Agresija na Vukovar započela je u kolovozu 1991. Opkolilo ga je 600 tenkova i oko 50.000 dobro naoružanih vojnika. Branilo ga je 2000 pripadnika policije, Zbora narodne garde i dragovoljaca. Vojni analitičari pretpostavljali su da Vukovar s takvim omjerom snaga može izdržati najviše tri dana. Vukovarci su, međutim, pod zapovjedništvom Mile Dedakovića Jastreba, Branka Borkovića Mladog Jastreba i pokojnog Blage Zadre, potpomognuti dragovoljcima iz cijele Hrvatske, uspjeli nadljudskim naporima tri mjeseca braniti grad.</p>
<p>Stanovnici su tri mjeseca proveli u podrumima, 56 dana nisu imali struje, vode i telefonskih veza sa svijetom. Srpske snage su na Vukovar u jednom danu bacali najmanje 5000 granata, pa je više od 90 posto zgrada uništeno ili porušeno do temelja. </p>
<p>Nakon devedeset dana nadljudskih otpora jugovojsci i paravojnim srpskim postrojbama, grad je 18. studenog 1991. okupiran i tad započinje neviđen teror. Jugoslavenska vojska i srpski pobunjenici, predvođeni majorom Veselinom Šljivančaninom i Miroslavom Radićem odvode hrvatske branitelje, djecu, civile, a nisu poštedjeli ni 12 djelatnika vukovarske bolnice ni 261 ranjenika. One koje nisu odveli u srpske logore, zaklali su i strijeljali. Sudbina mnogih od njih još je i danas nepoznata, a masovne grobnice na Novom groblju, Ovčari i brojnim drugim lokacijama govore o stravičnoj sudbini Vukovaraca koji su u gradu dočekali okupaciju. Iz svojih je domova u Vukovaru od oko 46.000 prijeratnih stanovnika 1991. prognano oko 22.000 vukovarskih Hrvata i ostalih nesrba, od kojih je u progonstvu još oko 4000.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najveći pokolj civila u Domovinskom ratu </p>
<p>ŠKABRNJA</p>
<p> – U studenome 1991. postrojbe Jugoslavenske vojske bile su stacionirane u Zemuniku Gornjem od kojega Škabrnju dijeli samo prometnica od Zadra prema Benkovcu. Vojska je u jutarnjim satima često palila tenkove, demonstrirajući silu, no ubrzo bi ih ugasila. Toga jutra, 18. studenoga 1991., tenkovi nisu utihnuli nego je njihov zvuk bivao sve jači. U 7.30 sati iz Zemunika je na Škabrnju krenulo 30 tenkova i oklopnih transportera te nekoliko stotina pješaka JNA, među kojima su bili i lokalni Srbi.</p>
<p>Ispred Škabrnje ratni se stroj podijelio u tri smjera: dio tenkova i transportera krenuo je s južne strane sela u smjeru crkve v. Luke, drugi dio sa sjeverne strane u smjeru Biljana, a treći je dio nasrnuo na Ambar, najzapadniji dio sela. Tenkovske cijevi ciljale su i pogađale kuće i palile ih zapaljivim granatama. Prestravljeni Škabrnjani, uglavnom žene, djeca i stariji sklonili su se u nekoliko podruma. Neki od njih poginuli su pred kućom.</p>
<p>Uskoro započinje nasilno izvođenje mještana iz podruma. Škabrnjani nisu pružali nikakav otpor. Tog su dana ubijena 44 mještana Škabrnje, a neke od žrtava pred smrt su mučene i masakrirane. Pokolj je nastavljen i sljedećih dana i u obližnjem Nadinu. Zadar i danas pamti crne vreće s tijelima koje su dopremljene pred Odjel patologije Zadarske opće bolnice. Trebalo je identificirati majku, oca, sestru, strica, baku...</p>
<p>Danas od 18 optuženih i osuđenih (većinom u odsutnosti) za zločin nad civilnim stanovništvom u zadarskom zatvoru troje izdržava kaznu: Zorana Banić, Momčilo Drača i Jovan Badžoka. U kolovozu 1994. pred Županijskim sudom u Zadru podignute su optužnice protiv 18 pripadnika paravojnih formacija tzv. SAO krajine i pripadnika bivše JNA. Teretilo ih se da su 18. studenoga 1991., kršeći pravila Ženevske konvencije, naredili i počinili napad na Škabrnju ubivši 43 civila. Svjedoci su naglašavali da su među optuženima posebno nemilosrdne bile tri žene iz sastava Specijalnog voda žena krajinske paravojske: Zorana Banić (osuđena na deset godina), Nada Pupovac (osuđena na 20 godina zatvora) i Edita Rađen (osuđena na 15 godina zatvora).</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Povlačenje tužbe je stvar politike</p>
<p>Za Hrvatsku je vrlo važna jedna odluka proceduralne naravi koju bi Međunarodni sud pravde mogao donijeti već ovaj mjesec - to je odluka o prigovoru nemjerodavnosti koji je SCG uložila na tužbu za genocid u slučaju BiH, kaže dr. Ivan Šimonović, zastupnik Hrvatske na tom sudu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li Hrvatska povući tužbu za genocid protiv Srbije i Crne Gore stvar je političke odluke, odnosno Vlade, a pravnici će se tome prilagoditi, kažu dr. Ivan Šimonović i dr. Ivo Josipović, pravni zastupnik i suzastupnik Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu, na kojem je podnijeta tužba protiv SCG.</p>
<p>Šimonović napominje da je za Hrvatsku vrlo važna jedna odluka proceduralne naravi koju bi ICJ mogao donijeti već ovaj mjesec - a to je odluka o prigovoru nemjerodavnosti koji je SCG uložila na tužbu za genocid u slučaju Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Naime, SCG je istovjetan prigovor nemjerodavnosti dala i na tužbu za genocid koju je protiv nje podnijela Hrvatska. Stoga će odluka ICJ-a u slučaju SCG i BiH biti pokazatelj u kojem smjeru se sve kreće, pa bi nakon toga Hrvatska trebala odlučiti o daljnjim potezima, kaže Šimonović. Inače, u pravnim krugovima se govori o tomu da je sasvim vjerojatno da će, ne povuče li Hrvatska tužbu protiv Srbije i Crne Gore, i postupak se nastavi na ICJ-u, ta država ustati s tužbom protiv Hrvatske. </p>
<p>Hrvatska je tadašnju SRJ tužila za genocid 1999., tužba je nadopunjena 2001. godine, a iz nje su izbačene teze da je SRJ počinila genocid nad hrvatskim Srbima, što je zagovarao američki odvjetnik David Rivkin, tadašnji zastupnik Hrvatske na ICJ-u.</p>
<p>Neki pravni stručnjaci smatraju da na Međunarodnom sudu pravde odugovlače s donošenjem odluke o hrvatskoj tužbi jer se čeka otopljavanje odnosa i politički dogovor Hrvatske i SCG.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ognjem i mačem do demokracije </p>
<p>Paljba je prestala tek kada je to naređeno. Na podu je ležalo petnaest muškaraca razne dobi. Ispucane usnice onih kojima je glava ostala čitava upućivale su na zaključak da su umrli žedni. Desetoricu mrtvih pobunjenika irački pomoćnici zamotali su u plahte i odvukli van. Petorica ranjenih ostala su ležati u džamiji. Nitko im nije pružio pomoć, čak ni gutljaj vode. Istodobno, marinci koji su sredili »teroriste« pili su ledenu coca-colu ulicu niže i pričali za kamere: »... Sretnim me čini suradnja sa suborcima, ubijanje protivnika i zaštita civila«, »... Najbolje se osjećam kada bandit dobije metak u glavu«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Dvadesetak iračkih pobunjenika, zabarikadiranih u trokatnici od armiranog betona, pružalo je očajnički otpor. Iako su bili bez vode i hrane već nekoliko dana streljiva im nije nedostajalo. Kako je zgrada dominirala ulicom uspjeli su, još po noći, zaustaviti daljnji prodor manje pješačke postrojbe američkih marinaca iz sastava motorizirane pukovnije samostalne mornaričke brigade. Marinci se nisu zbog toga uzbuđivali. Uopće nisu namjeravali na juriš zauzimati objekt iz kojeg je pružan otpor. Uzeli su mali predah i pričekali pomoć iz zraka. Dosadašnja praksa bila je uvijek ista: puštali su da se pobunjenici istutnje i ispucaju, a onda bi krenula njihova smrtonosna grmljavina.</p>
<p>Oklopljeni helikopteri brzo su doletjeli, neko vrijeme kružili su iznad ulice poput kobaca, a ona se spustili nisko. Prvo su raketirali i izrešetali sve prozore s jedne strane zgrade, potom su se okomili na krov i na kraju samo na prizemlje. Čim se buka rotora udaljila i marinci su iskušali svoju punu vatrenu moć. Automatski topovi i teški mitraljezi na kupolama oklopnih transportera za prijevoz pješaštva počeli su parati fasadu zgrade iz koje se dimilo na sve strane. Streljivo se nemilice trošilo. Poslužitelji oružja stalno su dodavali nove redenike i teške metalne bubnjeve koji su sadržavali i visoko penetrirajuće granate s vrhom od osiromašenog urana. </p>
<p>Paljba je prestala na zapovijed iz stožera brigade: »Banditi su ili mrtvi ili su se sa štakorima skrili u podrum. Neka tenkovi krenu«. Topovi nekoliko »abramsa« oklopa boje pijeska, okrenulo se prema cilju: tenkisti su podijelili posao. Svaki tenk pucao je po svom katu. Eksplozije su na ulicu izbacivale dijelove preostalog namještaja. Djelići onoga što je nekad bila tipkovnica računala ili vrata hladnjaka padali su na balkone kuća udaljenih barem pola kilometra.</p>
<p>Čak ni takva kanonada nije bila dovoljna. Opet se vratio jedan od jurišnih helikoptera. U rekordnom roku, u obližnjoj improviziranoj helidromskoj bazi, »apache« je brzo »nahranjen«: rotirajući topovi dobili su tisuće novih granata da bi nemilice raspalili po zgradi kao da je to Hitlerov vučji brlog i kao da od njezinog zauzimanja ovisi ishod rata.</p>
<p>No, svaka točka otpora u Falluji prolazila je jednako. Amerikanci naprosto vole svojim neprijateljima pokazati kolika je njihova nenuklearna moć. U tom iračkom gradu marinci i njihovo zrakoplovstvo iskušali su sve konvencionalne oružane tehnološke izume posljednjih dvadeset godina. Za manje od sata trokatnica je izgledala kao kakav upravo otkopani arheološki spomenik star tri tisuće godina.</p>
<p>Tek tada marinci su krenuli pješice. Nastupali su udžbenički uredno, pokrivajući jedan drugoga i komunicirajući preko mikrofona ugrađenih u njihove neprobojne kacige. Razni uređaji za otkrivanje šumova, minijaturni minodetektori, laserski obilježivači ciljeva bili su im pravilno raspoređeni na rukama i prsima zaštićenim kevlarskim prslucima. Iako nitko od marinaca nije spavao gotovo 24 sata osjećali su se svježe: dok su helikopteri i tenkovi prašili po cilju, popili su nekoliko šalica tek dostavljenog kakaa (časnici su pili vrelu čokoladu) i pojeli multivitaminske kolače koji daju snagu. Oni sa želucima otpornim na orijentalno voće žvakali su slatke datulje koje su im podijelili njihovi saveznici – irački gardisti (uvijek su im pri ruci, više kao prevoditelji a manje kao borbena podrška).</p>
<p>U opsjednutoj zgradi nisu našli nikog ni mrtvog niti živog. Gerilci su pobjegli kroz davno iskopani tunel prije početka uraganske pucnjave. U podzemne katakombe marinci se nisu zavlačili. To su prepustili iračkim gardistima da bi ovi odradili dnevnu normu: uskoro su javili da su se pobunjenici vjerojatno sklonili u obližnjoj napuštenoj džamiji. Tenkovi i oklopna vozila okružila su zadnje utočište »terorista«. Zapovijed iz stožera glasila je: »Bandite uništiti, džamiju sačuvati«.</p>
<p>Irački vojnici nisu upozorili Amerikance da su gerilci usput pobacali svoje lako naoružanje i da su petorica iskrvarila u tunelu od zadobivenih rana. Marinci su utrčali u džamiju pucajući iz svega što imaju. Čahure su letjele na sve strane, a pogođeni nenaoružani »gerilci« trzali su se kao da ih je udarila struja.</p>
<p>Paljba je prestala tek kada je to naređeno. Na podu je ležalo petnaest muškaraca razne dobi. Svi su bili bosi. Ispucane usnice onih kojima je glava ostala čitava upućivale su na zaključak da su umrli žedni. Desetoricu mrtvih pobunjenika irački pomoćnici zamotali su u plahte i odvukli van. Petorica ranjenih ostala su ležati u džamiji. Nitko im nije pružio pomoć, čak ni gutljaj vode. Istodobno, marinci koji su sredili »teroriste« pili su ledenu coca-colu ulicu niže i pričali za kamere: »... Sretnim me čini suradnja sa suborcima, ubijanje protivnika i zaštita civila«, »... Najbolje se osjećam kada bandit dobije metak u glavu«. Časnik je dodao: »Sve je to šljam: džepari, nasilnici, ubojice«.</p>
<p>Sljedeći dan u džamiju je upala druga postrojba marinaca koja je zamijenila umornu mornaričku pukovniju. Pronašli su pet sumnjivih civila kako krvavi leže na podu. Ovog puta novinar NBC-a snimio je »krunski dokaz«: ne samo kako se u zauzetoj Falluji usmrćuje ranjeni bandit bez oružja (koji se usput drsko »pretvarao da je mrtav«), nego i nešto još važnije što se ne vidi odmah – kako se na američki način ognjem i mačem uvodi demokracija u Iraku.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Žužul nije smijenjen </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Miomir Žužul, ministar vanjskih poslova, nije smijenjen. Očekivano, Sanaderov je kabinet poslije izvješća Državnog odvjetništva i Državne revizije zaključio da iza opozicijskog zahtjeva za promjenom stanara na Zrinjevcu ne stoje čvrsti argumenti, pa ga je odbacio. Nadležne su državne službe, naime, zaključile da ministar u »slučaju Imostroj« nije bio u sukobu interesa, tako da formalnih razloga za njegovu smjenu, zasad, nema. Potpredsjednik Vlade Hebrang rezolutno je objavio da je Žužul, što se njih tiče, čist te da opozicija može pokušati tražiti njegovu smjenu u Saboru, no ne vjeruje da bi se zbog Žužula tražila i smjena cijele Vlade.</p>
<p>HDZ je, dakle, odlučio zbiti redove i zaštiti svog ministra, bez obzira na nepopularnost tog poteza i mogućnost da stvari u parlamentu pođu krivim putem. Recentna istraživanja javnosti pokazuju kako više od polovice građana vjeruje da je ministar učinio nešto nedolično i na granici korupcije, tako da je odluka premijera Sanadera da ga zadrži u timu dosta hrabra. U tom bi smislu slučaj Žužul, bez obzira na rezultate istrage državnih službi, mogao naštetiti izbornim šansama predsjedničke kandidatkinje Jadranke Kosor. Njoj će, u svakom slučaju, koristiti nedolazak ministra vanjskih poslova na predizborne skupove i stranačke konvencije na koje ju redovito prate Sanader i Šeks.</p>
<p>Nakon Vladina priopćenja da Žužul »nije kriv« preostaje saborska rasprava i glasovanje o smjeni ministra, a možda i cijele Vlade, što u HDZ-u, izgleda, očekuju. Tu je na potezu opozicija, posebice čelnici najjačih stranaka – Ivica Račan, Vesna Pusić i Zlatko Tomčić – koji su podnijeli zahtjev za Žužulovim odlaskom. Trenutačno, oni nemaju dovoljno mandata za izglasavanje smjene, iako je razlika u glasovima dovoljno mala da bi se u posljednji trenutak mogla promijeniti. Stranački pregovori i dogovori, za koje ima još tjedan dana, mogli bi oporbi donijeti koji glas, iako je premijer vjerojatno već sve dogovorio s manjinama, umirovljenicima i ostalim koalicijskim partnerima.</p>
<p>Posrne li opozicija u glasovanju, HDZ će poraz prometnuti u pobjedu. Na ministru Miomiru Žužulu ostat će, pak, mrlja, koju će morati dugo glancati da bi izblijedjela.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sramotno licemjerje </p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Sve što se posljednjih dana u povodu »slučaja Puljiz« zakotrljalo i saborskim dvoranama i njegovim kuloarima toliko je sramotno, skandalozno, pa i s one strane ljudskosti da ostavlja okamenjenim čak i najokorjelije novinare svikle na to da hrvatski parlamentarci i javno lažu i koriste ama baš svaku prigodu za udaranje starih i novih političkih protivnika ispod pojasa. Jesu li agenti POA-e u nedavnom petosatnom ispitivanju novinarke Helene Puljiz prekoračili ovlasti, jesu li je pokušali vrbovati i, najvažnije, jesu li je svim i svačim ucjenjivali, pa i najintimnijim detaljima iz privatnog života, palo je, nažalost, u drugi plan. Za to su se pobrinuli prije svega oporbeni članovi saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, napravivši rijetko viđeni politički cirkus od svoje tobožnje zabrinutosti za ugrožena ljudska prava kolegice Puljiz.</p>
<p>Umjesto da ozbiljno istraže jesu li tajni agenti, kao bezbroj puta u nedavnoj prošlosti, nezakonito udarili po slobodi medija i po građanskim pravima novinara te da napokon jednu od tih afera u potpunosti rasvijetle, što bi podrazumijevalo da konačno netko i odleti s funkcije i da snosi odgovornost, oporbenjaci su se na nož posvađali, tražeći usput od novinara da bjanko povjeruju u njihovu verziju priče sa zatvorene sjednice Odbora. Tako je ispalo važnije to što SDP-ovac Šime Lučin optužuje IDS-ovca Damira Kajina da, kao i u slučaju Žužul, »drži štangu HDZ-u« te da želi »slučaj Puljiz« pomesti pod tepih, odnosno to što Kajin njega i ostale oporbenjake optužuje za kukavičluk jer šalju novinarku na detektor laži, umjesto da zatraže smjenu šefa POA-e. To što pritom Lučin, predbacujući Kajinu da je rekao zbogom oporbi, neće javno priznati da je to učinio i »njegov« Mirko Filipović, koji također nije na Odboru digao ruku za oporbeni prijedlog, samo je još jedna potvrda o licemjerju hrvatskih političara.</p>
<p>Kao što je to nesumnjivo i Kajinovo iznošenje pikantnih detalja iz novinarkinog privatnog života, koji su navodno zabilježeni na jednoj POA-inoj kaseti. Sramotno razbacivanje tim pikanterijama u saborskom kafiću Kajin ne može baš ničim opravdati, ponajmanje tvrdnjom da, eto, novinarka samo njemu, za razliku od ostatka oporbe, opetovano zahvaljuje na iskazanoj brizi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>U Srbiji daleko od istine o nedavnim događajima </p>
<p>Srbi su podlegli višegodišnjoj snažnoj propagandi koja ih je uvjerila u zapostavljenost i ugroženost, genocidne susjede i da je agresija zapravo obrana... S propalom Jugoslavijom »u srcu« uopće nisu svjesni tko je kriv za tragedije nanesene osvajačkim ratovima, kao ni o razmjerima ratnih posljedica koje će još dugo snositi narodi zemalja na koje je počinjena agresija</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U Srbiji su radikali zamalo pobijedili na predsjedničkim izborima, a kakvi su politički stavovi njihovih vođa Vojislava Šešelja i Tomislava Nikolića dobro je poznato. Oni ne odustaju od srpske granice na crti Virovitica – Karlovac – Karlobag i u tome, kako su pokazali izbori, imaju mnoge pristaše. </p>
<p>No kakva su stajališta onih drugih, demokratsko usmjerenih građana, većine koja glasuje za demokratske kandidate? Smatram da je mišljenje pretežnog dijela tih ljudi podudarno s gledištima Miroslava Kopečnoga, veleposlanika Srbije i Crne Gore, iznesenim u opširnom razgovoru za bratislavsku Narodnu obrodu.</p>
<p>Najprije na pitanje o Jugoslaviji, za koju je nedavno izjavio »Jugoslavije više nema na kartama, ali svi ju imamo u srcu«, veleposlanik je odgovorio kako je SFRJ desetljećima bila prosperitetna, demokratska, simbolom mira i razvitka, važan čimbenik međunarodnih odnosa. </p>
<p>Kopečki zaboravlja duboku jugoslavensku gospodarsku i političku krizu osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, na razornu inflaciju, nestašice lijekova, benzinski »par-nepar«. No još je veća neistina proglasiti propalu jednopartijsku državu, sa zatvorima punih Hrvata i Albanaca, s »crnim listama«, demokratskom zemljom. </p>
<p>U ratovima većina stanovnika SiCG nije sudjelovala, vodile su ih paravojne jedinice, tvrdi dalje Kopečni. Zar nije JNA napadala Vukovar, Osijek, Gospić, Zadar i Dubrovnik i druge gradove? Zar su paravojne jedinice imale zrakoplove koji su bombardirali Hrvatsku? Tko je naoružao paravojne jedinice koje su djelovale zajedno s JNA? Nije li Slobodan Milošević pobjeđivao na izborima zahvaljujući većini građana, a podršku gubio tek kad se vidjelo da ne ispunjava svoja osvajačka obećanja? </p>
<p>Kako je mogao buknuti građanski rat, bilo je daljnje pitanje na koje je odgovorio kako se isprva mislilo da je riječ o opravdanim vojnim akcijama kao u Titovo doba kako su »ustaše iz inozemstva ušle u Bosnu«, a potom da je riječ o obrani srpskog naroda izvan matične zemlje, i to zbog medija koji su upozoravali na strahote koje čine »oni drugi«. </p>
<p>Tome Kopečni dodaje već olinjalu laž o »stotinama tisuća Srba« stradalih u logorima smrti za vrijeme Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Uzroke rata nalazi i u tome što su se »početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Hrvati sjetili četnika, Srbi ustaša i njihovih logora i vatra rata se brzo proširila«. </p>
<p>Zar do rata nije došlo zbog ratnog napada, najprije kratko na Sloveniju, a potom žestoko, s osvajačkim nakanama, na Hrvatsku, i to zbog državotvornih odluka dviju zemalja, odluka koje su se temeljile na ustavnom pravu na samoodređenje republika? </p>
<p>Na pitanje o nacionalizmu u Srbiji Kopečni lakira stvarno stanje i priča o tome da je nacionalizam samo na razini folklora i uspomena na »stara junačka vremena«. Zar nije upravo povampireni šovinizam doveo do ratova? Zašto su mađarske vlasti prosvjedovale zbog nacionalističkih ekscesa protiv vojvođanskih Mađara? Nisu li i Hrvatima u Vojvodini rušeni spomenici? Jesu li skloni međunacionalnoj snošljivosti svi oni brojni glasači za Šešelja i Nikolića? </p>
<p>U Srbiji se povećavaju imovinske razlike, srednji sloj se gubi, raste kriminalitet, reforme nisu dale rezultate i prevladava opća apatija, srpski narod se sporo rješava krvave baštine iz Miloševićeva doba, »liječenje će dugo trajati«, odgovara veleposlanik na upit o stanju u postmiloševićevoj Srbiji, pa tako djelomice sam protuslovi ranijem izlaganju. </p>
<p>Na kraju je postavljeno pitanje o perspektivi Srbije za ulazak u Europsku uniju na što Kopečni uzvraća da njegova zemlja najprije mora ispuniti svoje haaške obveze, a da je Hrvatska ozbiljan kandidat od kojeg očekuju da će ih »u okviru regionalne suradnje potegnuti za sobom u EU«. </p>
<p>Intervju Miroslava Kopečnog, tipičan za mišljenja pretežnog dijela demokratski nastrojenih srpskih građana, pokazuje da su oni daleko od istine u svojim stajalištima o nedavnim ratnim događajima na području bivše Jugoslavije. Srbi su podlegli višegodišnjoj snažnoj propagandi koja ih je uvjerila u zapostavljenost i ugroženost, genocidne susjede i da je agresija zapravo obrana. O tome što se zapravo događalo nisu doznali iz medija, niti čuli od svojih političara. </p>
<p>S propalom Jugoslavijom »u srcu« uopće nisu svjesni tko je kriv za tragedije nanesene osvajačkim ratovima, kao ni o razmjerima ratnih posljedica koje će još dugo snositi narodi zemalja na koje je počinjena agresija.</p>
<p>Hrvatski političari moraju biti promišljeni u svojim izjavama i postupcima prema SiCG, kako ne bi povremeno podgrijavali tamošnje zablude. </p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Puljevićev i Filipovićev sindikat ni luk jeli ni luk mirisali</p>
<p>U javnosti je ostala gorčina uspjele politike prema ulaganju u obrazovanje i znanost i neuspjele raspodjele. Gospodine Dodig i Vi, gospođo Mudrić, ako i dalje tvrdite da su upravo vaši sindikati osigurali rečeno povišenje, ja tu više nemam što dodati. Oprez, gospodo! Uredba za 2004. ističe 31. prosinca. Nadam se da ćete prisiliti poslodavca da je produži i za sljedeću, 2005. godinu</p>
<p>DALIMIR KUBA </p>
<p>Nedavni autorski tekstovi gospodina Dragana Dodiga (»Isprazna kritika i štetni Filipovićevi prijedlozi«) i gospođe Sonje Mudrić (»Filipović je otišao, ali Preporod nije nestao«), objavljeni u rubrici Stajališta, zaslužuju potpun, javni i istinit odgovor na njihovo međusobno prepucavanje o tome tko je izborio povišenje plaća učitelja i nastavnika od tri do devet posto, ovisno o ukupnom broju godina radnog staža: Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i njegov predsjednik Andrija Puljević ili Sindikat Preporod na čelu s Vinkom Filipovićem.</p>
<p>Vraćam se dvije godine unatrag i nastojim objasniti tko je od njih u pravu. Vođeni irskim modelom sveopćeg društvenog konsenzusa, predstavnici Vlade Republike Hrvatske (Račan), Hrvatske udruge poslodavaca (Ivančević), sindikalnih središnjica (Jurić, Kunst, Kuba, Mučnjak i Ribić) i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (Granić) potpisali su 22. prosinca 2001. sporazum Partnerstvo za razvoj.</p>
<p>Iz današnje perspektive taj odgovorni čin svjesnih socijalnih partnera trebao je dovesti do razvoja Hrvatske i uspostavljanja pravednijih socijalnih odnosa. Nažalost, zbog različitih razloga a najviše nespremnosti za preuzimanje odgovornosti, pa tako i naše sindikalne strane, trajao je prekratko.</p>
<p>Prilog tog sporazuma pod nazivom Razvojni prioriteti Republike Hrvatske u poglavlju Temeljite promjene u sustavu obrazovanja i znanosti govori o »...ravnomjernom povećanju državnog financiranja sustava obrazovanja i znanosti u trogodišnjem razdoblju s ciljem dostizanja postotnog izdvajanja iz BDP-a zemalja EU, pod uvjetom i u svrhu reforme obaju sustava...«.</p>
<p>U projektu su kao članovi Matice sudjelovali Sindikat hrvatskih učitelja (kojem sam tada bio na čelu) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Moram istaknuti da je lavovski dio posla odradio Sindikat znanosti, odnosno njegov predsjednik dr. Krunoslav Pisk i predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić.</p>
<p>Materijalna primjena odredbi Prioriteta počela je serijom pregovora na razini Vlade (Račan, Granić, Flego, Crkvenac, Strugar), GSV-a (Begović) i Matice (dr. Pisk, Hrgovan, Ribić, Kuba). Pregovori su održani 13., 20. i 27. studenoga te 4. prosinca 2002.</p>
<p>Rezultati su bili: 201 milijun kuna kroz oslobađanje poreza za ulaganje u znanstvene projekte i programe te 200 milijuna kuna za plaće u osnovnom i srednjem školstvu. Naravno, oba su sindikata o razvoju pregovora pravodobno izvještavali javnost.</p>
<p>Svjesni spoznaje o uspješnom tijeku pregovora u kojima kao sindikati nisu sudjelovali, Puljevićev i Filipovićev sindikat istoga su dana kad je dogovoren iznos ulaganja (27. studenoga 2002.) održali jednodnevni štrajk u srednjoškolskim ustanovama i sada si, javno optužujući jedni druge, pripisuju ugovaranje dodatnog novca za školstvo.</p>
<p>Epilog raspodjele ugovorenih 200 milijuna kuna je poznat: nakon neuspjelih pregovora SHU-a i Ministarstva prosvjete i sporta o povišenju plaća svih zaposlenika propao je i postupak mirenja. Članovi SHU-ova Velikog vijeća na sjednici 16. prosinca 2002. donijeli su odluku o jednotjednom štrajku od 13. do 17. siječnja 2003., a potom su otišli na zimski odmor i većina ih je zaboravila što su odlučili. Neki se o tome i danas raspituju.</p>
<p>Glavni cilj, povišenje plaća svim zaposlenima u osnovnom i srednjem školstvu, nije ostvaren. Vlada je potkraj prosinca 2002. donijela Uredbu o postotnom povećanju plaća (3, 5, 7 i 9 posto) samo za učitelje/nastavnike i stručne suradnike. Ravnatelji su, ni krivi ni dužni, najbolje prošli: povišica je iznosila cijelih 20 posto.</p>
<p>Ni Sindikat »Preporod« ni sindikat Andrije Puljevića nisu ni luk jeli ni luk mirisali. U javnosti je ostala gorčina uspjele politike prema ulaganju u obrazovanje i znanost i neuspjele raspodjele.</p>
<p>Gospodine Dodig i Vi, gospođo Mudrić, ako i nakon ovog objašnjenja tvrdite da su upravo vaši sindikati osigurali rečeno povišenje, ja tu više nemam što dodati. Oprez, gospodo! Uredba za 2004. ističe 31. prosinca. Nadam se da ćete prisiliti poslodavca da je produži i za sljedeću, 2005. godinu.</p>
<p>Autor je profesor iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Žohari u Gorici, a dezinsekcija tek dogodine </p>
<p>Sanitarna inspektorica Helena Oslaković je upozorila na problem žohara u starom dijelu Velike Gorice, gdje su instalacije vrlo stare, što žoharima omogućava povoljne uvjete za razmnožavanje / Grad je zadužen za uništavanje žohara, ali samo na javnim površinama. No, novca za dezinsekciju u ovogodišnjem proračunu nema, rekao je stručni savjetnik za zaštitu okoliša u gradskom Upravnom odjelu za prostorno planiranje Marko Ružić</p>
<p>Čitateljica Ivana Lovrić nazvala je u utorak Vjesnik uzbuđeno rekavši: »Vidjela sam žohare u trgovini u Velikoj Gorici«. Rekla je da je u utorak oko 9.30 sati u trgovini Mercatora na velikogoričkom Trgu maršala Tita 8 željela kupiti svježa peciva . »Zatražila sam dva peciva i primijetila da žohar hoda pokraj njih«, navodi Velikogoričanka. Kaže da je upozorila djelatnicu na žohara, na što ga je ona, navodno, rukom uhvatila i bacila u smeće. Čitateljica nam je ispričala kako je potom ugledala još dva žohara na drugom dijelu košare sa svježim pecivima, koje je djelatnica također bacila u smeće. »Vidjevši žohare, rekla sam joj da ne želim kupiti pecivo, jer sam izgubila apetit«.</p>
<p>Vjesnikovi reporteri otišli su u tu trgovinu odmah poslije telefonskog razgovora s čitateljicom. Upitali smo prodavačice što se dogodilo, ali one su nam rekle da ne znaju ništa te da u poslovnici »nema nikakvih žohara i sve je čisto«. </p>
<p>Vjesnikovi reporteri obavijesti su u utorak poslijepodne sanitarnu inspektoricu u Velikoj Gorici Helenu Oslaković da su dobili dojavu o žoharima u prodavaonici. </p>
<p>U srijedu ujutro inspektorica je obavila inspekcijski nadzor trgovine Mercatora. Nakon sat i pol u trgovini, izjavila je Vjesnikovom novinaru da u trgovini nije pronašla žohare te da su sve obavezne redovite dezinfekcije i deratizacije obavljene. Inače, dezinfekcija trgovina obavlja se dva do tri puta godišnje, a u toj trgovini zadnja je obavljena u listopadu.</p>
<p>Inspektorica je upozorila na veliki problem žohara u starom dijelu Velike Gorice. Naime, u tom dijelu instalacije su vrlo stare, što žoharima omogućava povoljne uvjete, toplinu i vlažnost, za razmnožavanje.</p>
<p>Dogradonačelnik Velike Gorice Krešo Hubak, inače zadužen za komunalne poslove, rekao nam je da je Uprava grada zadužena za deratizaciju (uništavanje glodavaca) na javnim površinama, a da za dezinsekciju nema zakonske obaveze. Stručni savjetnik za zaštitu okoliša u gradskom Upravnom odjelu za prostorno planiranje Marko Ružić opovrgao je Hubaka kazavši da Grad jest zadužen za dezinsekciju žohara, ali samo na javnim površinama. No, novca u ovogodišnjem proračunu nema, odnosno novac za dezinsekciju komaraca i žohara, planiran je tek za sljedeću godinu. »Imali smo primjedbe stanara iz zgrada na Trgu Stjepana Radića. No, nismo mogli nešto poduzeti zbog nedostatka novca«, kazao je Ružić, dodavši da imaju i problem deratizacije u infrastrukturi koja je u vlasništvu poduzeća Velkom, koji je sada u stečaju. Žohari se, kako je pojasnio, najviše razmnožavaju po kanalizacijskim cijevima. Velkom te cijevi redovito deratizira, ali Ružić ne zna da li ih i dezinsicira.</p>
<p>Žohari mogu biti vrlo opasni za ljude, jer su prijenosnici bakterija i virusa, pa mogu uzrokovati različite crijevne bolesti.</p>
<p>Tomislav Tadić Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez prava na obitelj i dom</p>
<p>Pravnik po struci i nekadašnji zaposlenik Chromosa Rajko Jovčić u prenoćištu je sa svojom suprugom, ali ne smiju dijeliti istu sobu / Moja socijalna radnica nije bila naročito govorljiva i tek nakon mnogo godina saznao sam da imam pravo biti u prenoćištu, kaže Ali Miljaim</p>
<p>Prava zima nam tek predstoji, ali živa u barometrima se već približila ništici. Mnogi će, kao i svake godine, prezimiti na cesti ili će se pokušati zagrijati u jednom od prenoćišta.</p>
<p>Rajko Jovčić je već treću godinu sa svojom suprugom smješten u prenoćištu u Heinzelovoj ulici. Ima i dva sina, od tri i trinaest godina, koji su smješteni u dva doma. Mlađeg sina posjećuje svakodnevno u domu u Nazorovoj, a starijeg rjeđe jer je u domu u Podsusedu. Za vrijeme rata izbjegao je iz Petruševca. Danas je u njegovoj kući jedna starica koja se uselila 1993. godine. Prvostupanjskim rješenjem ona bi trebala iseliti da bi se Rajko vratio sa svojom obitelji u kuću. Nebrojeno puta je pisao raznim uredima kako bi se povrat njegove imovine ubrzao, ali nitko nije odgovarao. </p>
<p>Pravnik po struci i nekadašnji zaposlenik Chromosa, u kojem je odradio svoj cijeli radni vijek, danas preživljava u prenoćištu. Pokušavao se zaposliti, ali sa 58 godina nitko ga nije htio, kao ni njegovu suprugu. </p>
<p>Kaže da ne može reći ništa loše protiv voditelja prenoćišta, ali da se već duže vrijeme bori s birokratima da mu omoguće zajedničku sobu sa suprugom. Pravilo prenoćišta je da su muškarci i žene u odvojenim sobama. Sa suzom u očima kaže da su mu oduzeta temeljna ljudska prava – pravo na obitelj, koja je raseljena na tri mjesta, i pravo na dom. Pismeno je molio i Ured predsjednika da mu pomogne okupiti obitelj i vratiti ju u dom u Petruševcu. </p>
<p>Među stanarima prenoćišta je i Ali Miljaim. Prije pedeset godina došao je u Zagreb iz Makedonije. Počeo je raditi kao ulični čistač cipela. Ubrzo je shvatio da i nije baš najspretniji u tom poslu. Zatim se zaposlio u ciglani na Črnomercu, da bi ga na jednom prilikom u Radničkom domu primijetio jedan glazbenik. Zamolio je Miljaima da nešto otpjeva, a zatim je počela njegova pjevačka karijera. Pjevajući je proputovao cijelu Europu. Kaže da je živio i 12 godina u Parizu. Tvrdi da govori 11 jezika, ali da ne zna pisati jer nikada nije išao u školu. Beskućnik je 17 godina, a zadnje dvije i pol godine proveo je u prenoćištu u Heinzelovoj. »Moja socijalna radnica nije bila naročito govorljiva i tek nakon mnogo godina saznao sam da imam pravo biti u prenoćištu«, rekao je Miljaim. Kaže da mu je u prenoćištu dobro. »Ali ima i prljavih ljudi pa izbjegavam njihovo društvo. Prenoćište ima kupaonicu, pa i glačalo. Nije mi jasno zašto se neki ne peru?«, dodao je Miljaim. </p>
<p>I Ali Miljaim i Rajko Jovčić nadaju se boljem i da neće zauvijek ostati u prenoćištu u Heinzelovoj. Božić se bliži i svatko ima želju za blagdane, a njima je najveća - toplina vlastitog doma.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Beznadno čekanje u redovima </p>
<p>Nezaposleni akademski građani koji dolaze na Zavod za zapošljavanje tražiti posao više su nego očajni. »Sumnjam da ću naći posao na burzi. Većina mojih prijatelja je pronašla posao, ali nitko od njih ne radi posao u struci«, rekao je dizajner odjeće Vladimir Karapandža čekajući u redu na potvrdu radne knjižice. »Prijavljujem se redovno na burzi i tražim posao na Internet stranicama. Ovdje se javljam reda radi. Teško da ću pronaći posao u struci« istaknula je također dizajnerica odjeće Andreja Ladišić. </p>
<p>Nezaposleni, osim mjesečne prijave, moraju se svaka dva mjeseca javljati referentu gdje su sve tražili posao. Prijetnja da ćete biti izbačeni s burze ako aktivno ne sudjelujete u grupnim savjetovanjima i ako se ne javljate referentu sasvim je neprimjerena, istaknuli su nezadovoljni mladi obrazovani ljudi. »Bio sam na grupnim savjetovanjima i ne mogu vjerovati da se na njima govori o razlozima naše nezaposlenosti. Zar sam manje sposoban zbog toga jer je moja struka vezana na proizvodnju koje nema u Hrvatskoj. Nije istina stav Zavoda da su deficitarna zanimanja problem nezaposlenosti mladih. Upravo sam pronašao posao, naravno ne preko Zavoda«, rekao nam je industrijski dizajner Milivoj Ujević. </p>
<p>Na grupnim savjetovanjima najviše se govori o vaučerima, ali i o nužnoj potrebi znanja dvaju jezika kao i poznavanju rada na kompjutoru. Savjetovanja su besmislena, jer i ako smo kojim slučajem nosioci vaučera ili imamo pravo na naknadu koju burza nudi, zašto nam tim novcem ne plate dodatna učenja jezika. S druge strane, zašto novac od vaučera ne možemo upotrijebiti za kvalitetnije informatičke tečajeve, s kojima bismo mogli biti konkurentni na tržištu. Smeta nas što je većina natječaja tek reda radi, a poslovi se najviše dobivaju preko veza, istaknuli su nezadovoljni građani koji su došli na redovnu mjesečnu prijavu na Zavod. Sudeći prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, za više i visoko obrazovane osobe zaprimljeno je u Zagrebu od siječnja do studenog 2778 natječaja, a ostala je 2951 osoba koja s tim stručnim spremama potražuje posao na Zavodu. Među njima je 16 magistara i jedan doktor znanosti. Prema statistici Zavoda, najviše je problema sa zanimanjima humanističkih znanosti, za kojima je općenito najmanja potražnja. </p>
<p>Marija Halić iz Zavoda za zapošljavanje demantira spomenute navode nezaposlenih smatrajući da je u Zagrebu zaposleno preko vaučera 19 posto mladih obrazovnih osoba, te da su organizirani tečajevi Worda, Exela i power-pointa, a za zahtjevnije tečajeve nemaju novca. </p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Poglavarstvo šuti o bespravnoj izgradnji u Kelkovićima i Istarskoj </p>
<p>Povjerenstvo Gradske skupštine za utvrđivanje činjenica u vezi s prenamjenom zelenih površina u građevinsko zemljište već četiri mjeseca nije dobilo traženo očitovanje Poglavarstva o bespravnoj gradnji u Kelkovićima (Šestine) te spornoj izgradnji u Istarskoj ulici.</p>
<p>Povjerenstvo je zbog toga već zatražilo intervenciju predsjednice Gradske skupštine, što nije dalo rezultate, pa je predsjednik Povjerenstva Zdravko Tomac najavio u srijedu kako će to pitanje ponovno potaknuti na prvoj sjednici Skupštine. Tomac je ukazao kako je Ministarstvo kulture poništilo rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode i time omogućilo daljnju izgradnju u Istarskoj bb a na račun zelenih površina. </p>
<p>Član Povjerenstva Nenad Ivanković (SIN) primijetio je kako i sam Zavod treba zaštitu. HSP-ovca Miroslava Rožića začudilo je pak da karte Zavoda za planiranje razvoja grada i Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode nisu usklađene. U generalnom urbanističkom planu, napominje Rožić, ista je zona ucrtana kao građevinska dok je Zavod za zaštitu spomenika vidi kao zelenu površinu. Rožiću nije jasno ni zašto Zavod nije spriječio izgradnju produžetka Istarske ulice kroz park prirode Pantovčak što je predviđeno novim GUP-om. </p>
<p>Ana Mrak Taritaš iz Zavoda za planiranje rekla je da je i starim i novim GUP-om sporna parcela u Istarskoj bila predviđena za gradnju. Miroslav Rožić je ukazao na to da investitor Zaklada Primorac u Kelkovićima protupravno gradi već sedmi objekt na zelenoj površini bez ikakvih sankcija. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HSU traži povećanje mirovina na 50 posto prosječne plaće</p>
<p>Vlada je najavila preispitivanje načina na koji se usklađuju mirovine i mogućnost vraćanja na staru formulu, što ne bi trebalo dopustiti, rečeno je na konferenciji za novinare Gradskog odbora Hrvatske stranke umirovljenika. Prema riječima Petra Kuzelea, predsjednika Gradskog odbora HSU-a, umirovljenici bi na taj način bili u nepovoljnom položaju. To najbolje pokazuje činjenica da bi mirovine, koje su u srpnju 2003. usklađene po staroj formuli za 1,6 posto, po novoj formuli bile povećane za 2,5 posto.</p>
<p>»Ako bismo se vratili na staru formulu usklađivanja, to bi značilo vraćanje na uzroke koji su i bili razlog donošenja Odluke Ustavnoga suda«, rekao je Kuzele, zapitavši koristi li Vlada pritisak MMF-a za to da bi izbjegla provedbu sporazuma s umirovljenicima. Također, Gradski odbor HSU-a traži da predstavnici umirovljenika ne odustanu od zahtjeva za podizanje razine mirovina sa sadašnjih 44 na 50 posto od prosječne plaće, za što bi, prema Kuzeleu, trebalo osigurati oko 3,6 milijardi kuna. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Na prostituciji u Sloveniji godišnja zarada oko 20 milijuna eura</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Prema neslužbenim procjenama u Sloveniji se prostitucijom bavi oko 1400 osoba i na toj se djelatnosti godišnje ostvari promet od oko 20 milijuna eura. Taj podatak objavila je komercijalna TV-postaja POP-TV tragom slučaja ukrajinske prostitutke koja je umrla u Mostaru, a za koju je utvrđeno da je prije dvije godine radila i u Sloveniji.</p>
<p>Prema podacima koje je iznijela ta TV-postaja, spolne usluge te vrste u Sloveniji koristi između 38 i 40.000 ponajprije muškaraca starih od 15 do 64 godine. Mišljenja o tome različita su, no svi se slažu da dekriminalizacija prostitucije prije tri godine nije riješila pitanje učinkovite zdravstvene kontrole. »Da smo onda promijenili zakone bar na području zdravstvene zaštite, mogli bismo otkrivati bolesti kod prostitutki i smanjiti rizik nekih infektivnih bolesti«, rekao je Roman Jakič, zastupnik liberalnih demokrata u parlamentu. On se zalagao za legalizaciju prostitucije.</p>
<p>Ipak, poznati psihijatar Janez Rugelj prostituciju uopće ne odobrava. »U bordele odlaze frustrirani muškarci koji nisu sposobni uspostaviti pravi odnos sa ženom«, njegovo je tumačenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Deset puta brži od zvuka</p>
<p>Iako bi ljude mogla odvesti u svemir, NASA-ina tehnologija »scramjet« svoju će korisnost uskoro ipak najprije dokazivati u sklopu američkih bombardera koji će moći napasti bilo koju točku na Zemlji samo dva sata nakon polijetanja iz SAD-a</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Nakon kraće odgode izazvane elektroničkim poteškoćama, bespilotni NASA-in eksperimentalni zrakoplov u srijedu je, rano ujutro po hrvatskom vremenu, iznad Tihog oceana ipak srušio svjetski brzinski rekord. </p>
<p>U sklopu trećeg testa najnovije tehnologije »scramjet«, zrakoplov nimalo atraktivnog imena X-43A uspio je postići fantastičnu brzinu od 11.265 kilometara na sat iliti oko 9,7 mahova, što je gotovo 10 puta brže od brzine zvuka!</p>
<p>Tu je dosad nevjerojatnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> srebrno-crn zrakoplov, dug ciglih 3,6 metara, postigao nakon što ga je na visinu od oko 34.000 metara, iz vojne baze »Edwards« u pustinji sjeverno od Los Angelesa, odnijela raketa Pegasus. Tada se supersonični X-43A od nje odvojio i idućih 20 sekundi letio ponad sigurnosno »izoliranog« dijela Pacifika uz pomoć vlastitoga supersoničnog motora, pritom dosegavši brzinu za anale.</p>
<p>Motor koji se bazira na tehnologiji »scramjet« za svoju pogonsku snagu koristi kisik iz zraka, a ne tekući kisik iz tankova kao što to čine standardne rakete. Tehnologija »scramjet« ubrzo bi, optimistični su u NASA-i, mogla otvoriti vrata jeftinijim, bržim i sigurnijim letovima u gornju Zemljinu atmosferu, a potom i još dalje, u svemir.</p>
<p>Međutim, svoju će korisnost po svoj prilici ubuduće najprije dokazivati u sklopu američkih vojnih zrakoplova kao što su bombarderi, koji bi mogli napasti bilo koju točku na Zemlji samo dva sata od polijetanja iz SAD-a.</p>
<p>Osmogodišnji program vrijedan oko 230 milijuna dolara, otpočeo je u lipnju 2001. godine kada je prvi X-43A zajedno s raketom morao biti uništen u zraku. Drugi pokušaj, u ožujku ove godine, završio je uspjehom – zrakoplov je dosegao brzinu od oko 6,7 mahova. Ovaj treći bio je, dakle, i najuspješniji, premda se zrakoplov, nakon rušenja rekorda, srušio i u more te potonuo. No, to je kod ovakovih testova – uobičajena procedura. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Tradicijska arhitektura izumire </p>
<p>Izložbe »Svjedočanstvo o tradicijskoj arhitekturi u okolini Zagreba« Stjepana Pepeljnjaka i »Zagorske hiže u pirografiji« Željka Streleca podsjećaju da autohtona stambena arhitektura izumire i svojevrstan su apel za njen spas </p>
<p>Iako slovimo kao turistička zemlja, uzimajući u obzir odnos prema vlastitoj baštini, pridjev »turistički« baš i ne zaslužujemo. Naime, svijest o čuvanju i zaštiti onoga dobra koje nas čini posebnim, drugačijim i jedinstvenim još nismo probudili. Primjer za to je i očuvanje i konzerviranju tradicijske stambene arhitekture.</p>
<p>Upravo se tom problematikom pozabavio Muzej »Staro selo« Kumrovec koji je organizirao dvije izložbe – »Svjedočanstvo o tradicijskoj arhitekturi u okolini Zagreba« autora prof. dr. Stjepana Pepeljnjaka i »Zagorske hiže u pirografiji« Željka Streleca. Izložba podsjećaju da tradicijska, autohtona stambena arhitektura izumire i svojevrstan su apel da se napokon društvo počne više baviti problematikom očuvanja hrvatske izvorne baštine.</p>
<p>Fotografije kuća i detalja stambene drvene arhitekture Pepeljnjak je snimao tridesetak godina u okolici Zagreba (Vrbovec, Rugvica, Svibovski otok, Resnik, Resnički Gaj). Danas većine tih kuća nema, a preostale su nagrižene zubom vremena. Fotografije otkrivaju posebnosti te vrste arhitekture: bogate dekoracija na vratima i prozorima, posebne spojnice koji povezuju drvene grede te obojeni ukrasi pročelja.</p>
<p> Na izložbi Pepeljnjak predstavlja i drvene makete drvodjelca samouka Stjepana Krfina, koje prikazuju način gradnje predaka u istočnom dijelu Zagreba (Čulinec, Resnik).</p>
<p> Izložba Željka Streleca svjedoče o izgledu zagorskih hiža, a umjetnik se u izradi radova služi tehnikom pirografije, a to je vještina crtanja užarenom žicom na drvenoj podlozi. </p>
<p> Muzej»Staro selo« u Kumrovcu je jedini takav muzej na otvorenome u Hrvatskoj i jedini muzej takvog tipa koji posebnu pozornost posvećuje čuvanju izvornog izgleda naselja s prijelaza devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Ujedno Muzej njeguje i nastoji dati prikaz tradicijskog načina života i starih, zaboravljenih obrta. </p>
<p>Na žalost, još uvijek nedovoljno cijenimo našu kulturnu baštinu, na što ukazuje činjenica da na samo par kilometara od Zagreba su bogati lokaliteti tradicijske arhitekture Resnik, Čučerje i Ivanja Reka koji čekaju i vape za obnovom i prikladnim tretmanom. Nije prihvatljivo da ideja turizma i dobre ponude, u konkretnom slučaju Zagreba, ne obuhvaća veću ponudu od obilaska Jelačićeva trga i Gornjega grada, dok u neposrednoj blizini lokaliteti i svjedočanstva života jednog vremena propadaju.</p>
<p> Slično je i s drugim krajevima Hrvatske. Samo velikim zalaganjima muzeja sačuvana su fotografska svjedočanstva autohtone tradicijske arhitekture, ali izvornih ambijenata više nema. Neki dijelovi Hrvatske, kao na primjer prigorsko-posavska dolina, nemaju više ni ostataka stambene originalne arhitekture s početka dvadesetog stoljeća.</p>
<p>Dok mi nebrigom i neznanjem ostavljamo da zub vremena učini svoje, u drugim zemljama stvar je skroz suprotna. Kamo god da se uputite, moći ćete vidjeti svjedočanstva o prošlom vremenu, čak štoviše za takve izlete turisti čekaju u redovima po par sati.</p>
<p>U našim nadležnim institucijama vrijeme i energija troši na izradu studija i spisa o tome kako dio kulturne baštine propada, umjesto da se napokon počnu poduzimati konkretni pothvati. Dok s druge strane lokalne vlasti nemaju dovoljno samoinicijative i, na žalost, nemaju dovoljnu motivaciju da sami nešto učine za sebe i očuvanje baštine radi sveopćeg dobra</p>
<p> Ni je naodmet spomenuti i proces globalizacije, u koji polako ulazimo, a očuvanje onoga izvornog ambijenta i promicanja starih vrijednosti mnogo će značiti za očuvanje cjelokupnog duha jednog naroda. </p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>San, humor i mitologija </p>
<p>Iz svojih slavenskih korijena Brodzki zadržava nespretnu eleganciju, nasmiješeni fatalizam koji prilagođava vlastitoj filozofiji, napominje Philippe Cruysmans </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovom izložbom predstavljen kipar čija su djela prožeta atmosferom Belgije, rekao je Tihomir Lukšić, ravnatelj Muzeja Mimara, otvarajući u utorak izložbu Philippea Brodzkoga u tome Muzeju, koja se održava u povodu belgijskog nacionalnog praznika Kraljeva dana. Prema riječima Jehanne Roccas, veleposlanice Belgije u Hrvatskoj, Philippe Brodzki je jedan od najboljih belgijskih suvremenih umjetnika.</p>
<p>Zagrebačka publika ima priliku prvi put upoznati radove ovoga iznimnog belgijskog kipara, rođena 1952., čiji su kipovi puni humora i odišu magičnom atmosferom nadrealnoga. Brodzki je samouki kipar belgijske nacionalnosti, a potječe iz stare plemićke poljske obitelji čiji korijeni sežu u 11. stoljeće.</p>
<p> Brodzki se u svom radu priklanja tehnici oblikovanja pečene zemlje i keramike, kojoj je nedavno dodao i tehniku brončanog odljeva po voštanom modelu, ugledajući se na stare majstore. Tehnika kojom se kipar koristi jedna je od najklasičnijih i slijedi pravac velike skulpture 19. stoljeća. U skulpturama se očituje upućenost na grčko-rimsku mitologiju i na kineske ratnike od pečene zemlje, otkrivene u Xianu prije nekoliko godina.</p>
<p> Iz svojih slavenskih korijena »zadržava nespretnu eleganciju, nasmiješeni fatalizam koji prilagođava vlastitoj filozofiji«, napominje Philippe Cruysmans u katalogu izložbe. Brodzki svojim skulpturama otkriva »začuđujući svijet poluljudskih i poluživotinjskih stvorenja«, piše Cruysmans, pa likovi muškaraca, žena i životinja kao »u nekom tajnom dogovoru međusobno se isprepliću i spremno kreću u neko tajanstveno putovanje«. </p>
<p>Skulpture za izložbu je odabrao sam umjetnik, a postav izložbe potpisuje Bruno Šeper. Goranka Horjan, iz Odjela Ministarstva kulture za međunarodnu suradnju, istaknula je da Ministarstvo kulture nastoji predstaviti hrvatskoj publici što više stranih umjetnika i time obogatiti likovnu scenu.</p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svjedočanstvo o ratnim užasima </p>
<p>Remek djelo francuske i svjetske književnosti koje je i danas aktualno pacifističkom porukom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Roman »Putovanje nakraj noći« Louisa Ferdinanda Célinea objavljen je na hrvatskome u redigiranom prijevodu Višnje Machiedo u nakladi Meandra u Zagrebu. Za »Putovanju nakraj noći« Céline je dobio nagradu »Renaudot« 1932., a taj se roman smatra remek djelom francuske i svjetske književnosti.</p>
<p> »Putovanje nakraj noći«, kako objašnjava nakladnik, koncipirano je kao pozamašan diptih. Prvi dio istražuje ljudsku sudbinu prikazanu na tri velika panoa: rat (1. svjetski rat bio je za Célinea nepodnošljiva objava u kojem se srozala europska civilizacija); sukob s prirodom u afričkoj džungli i ljaga kolonijalizma; te moderna protupriroda, mehanizirana gradska uljudba u SAD-u. </p>
<p>Drugi dio romana opisuje iz dana u dan potanko moralno i fiziološko raspadanje »sitnog puka« uhvaćena u mrežu industrijalizacije velikoga grada što ga ova stvara. </p>
<p>U uzbudljivoj priči u kojoj komična sila ostaje uvijek usporedna s tragičnom silom Céline isprepliće objektivno-subjektivne optike, postižući jedno od najizvanrednijih svjedočanstava koja su ikad napisana ne samo o Prvome svjetskom ratu, nego o užasima bilo kojeg rata. Stoga »Putovanje nakraj noći« ostaje aktualno svojom pacifističkom porukom. </p>
<p> »Osvetnički diskurs tog prokletog pisca«, koji se danas ubraja među francuske klasike 20. stoljeća, kao i njegov pesimizam »pun mržnje«, nisu drugo doli naličje njegove bjesomučne ljubavi prema istini, objašnjava nakladnik, te ističe da je glede apsurdnog vladanja i ponašanja ljudskih bića Céline bio prvi koji nam je nametnuo portret čovjeka koji nije bio samo varka. Upravo ta ljubav prema istini preobrazila je Célineov narativni diskurs.</p>
<p>Smatra se da je Céline kao liječnik bio pozvaniji od bilo koga da važe ljudsku sudbinu, mnogo sposobniji da razumije i dijeli teške probleme tzv. malih ljudi nego brojni progresivni intelektualci potekli iz buržoazije ili plemstva. </p>
<p> Njegovi golemi romani-panorame zahvaćaju našu uljudbu predstavljenu pojedincima posve odanim apstraktnim idejama i predstavljenu od čovjekoubojica koji izazivaju katastrofe. </p>
<p>Zahvaljujući evokativnom dahu koji ima raspon velikih vizionara i rugalaca, Célineovi romani predočuju zbilju gotovo na način tragične i burleskne »alegorije«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Emilio Marin veleposlanik u Vatikanu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Za dr. Emilija Marina, novoizabranog veleposlanika Republike Hrvatske u Vatikanu, u srijedu je priređeno primanje u Poglavarstvu grada Splita. Redoviti član Francuske akademije i dopisni član Kraljevske španjolske akademije te Papinske akademije u Vatikanu bit će prvi Splićanin koji će obnašati ambasadorsku dužnost pri Svetoj Stolici. Zanimljivo je da će dr. Marina, koji ovoga mjeseca očekuje vjerodajnice od predsjednika Mesića, u Vatikanu dočekati izložba »Augusteum Narona«, koju je sam priredio i koja je upravo postavljena u Barceloni. Emilio Marin bio je 17 godina ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja, a ukupno 31 godinu je obnašao dužnost kustosa. »Ovo je velika promjena u mome životu i radu i nadam se da ću je dobro primiti i obaviti. Neću se odreći arheologije, samo ću imati drugačiji pristup, vjerujem na korist svih«, kazao je Marin, naglašavajući kako diplomacija nije samo politička nego i društvena funkcija. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Riječki filološki dani</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Međunarodni znanstveni skup »Riječki filološki dani« održat će se u Rijeci od 18. do 20. studenoga, a na njemu će sudjelovati 70-ak znanstvenika s područja jezikoslovlja i znanosti o književnosti iz Hrvatske i desetak europskih država. Teme ovogodišnjih »Riječkih filoloških dana« su tradicija europskog identiteta, Vinko Pacel i njegovo doba te suvremena filološka misao. Organizator »Riječkih filoloških dana« je Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U prvoj temi govorit će se o prožimanju različitih jezika te građenju nacionalnog ili nadnacionalnog identiteta pomoću jezika. Djelovanje jezikoslovca i filologa Vinka Pacela ( 1828. – 1869.) bit će istraženo s više gledišta. Kako je istaknuto na konferenciji za novinstvo, Pacel je bio čovjek širokih interesa: bavio se lingvistikom i zaslužan je za hrvatsku znanstvenu terminologiju, izradio je gramatiku hrvatskog jezika 1860.), a bavio se prevođenjem udžbenika u rasponu od svilarstva do rudarstva. Također od 1851. radio je na riječkoj gimnaziji kao profesor tadašnjeg – kako se nazivao – narodnog, odnosno hrvatskog jezika. Bio je i ravnatelj zagrebačke realke (1867. – 69.), Vinko Pacel bio je i urednik nekoliko časopisa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»La Fenice« ponovno otvara vrata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Znamenita operna kuća »La Fenice« u Veneciji, nakon osam godina, ponovno će otvoriti svoja vrata publici svečanom izvedbom Verdijeve »Traviate«. Osam je godina prošlo od katastrofalnog požara u kojem je ta operna kuća izgorjela gotovo do temelja. Obnova je završena prije godinu dana. ali je dodatno vrijeme utrošeno kako bi se postavila moderna nova pozornica i poboljšala akustika. Svaki detalj prelijepog zdanja iz 18. stoljeća vjerno je rekonstruiran s novo ugrađenim protupožarnim sustavom. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kranjčar ne odbacuje svoju viziju igre</p>
<p>Hrvatski nogometni izbornik Zlatko Kranjčar, unatoč gorkoj piluli poraza sa 0-1 u prijateljskom susretu s Republikom Irskom, nema namjeru odustati od »modernog« 4-2-3-1 sustava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako nogometni izbornik Zlatko Kranjčar glasno ističe da ne voli gubiti, nakon poraza sa 0-1 u prijateljskoj utakmici s Republikom Irskom nije mu se srušio svijet. Dapače, Kranjčar je unatoč gorkoj piluli pronašao dovoljno razloga da u svom prvom porazu u pet utakmica, koliko je na čelu reprezentacije, pronađe i dobre strane u inače blijedoj izvedbi svoje vrste u prohladnom Dublinu. </p>
<p>Samim time što je uzdignute glave prišao neugodnom porazu, Kranjčar pokazuje kako razmišlja o onome što dolazi, jer je uvjeren da je Hrvatska izgubila protiv iznimno jakog suparnika. To baš i nije tako kako Kranjčar kaže, jer bez obzira na to što su Irci na Fifinoj ljestvici devet mjesta bolje rangirani od Hrvatske - koja je 23. - i što su u ovoj utakmici imali dva igrača od formata kakva Hrvatska nije imala - Robbieja Keanea i Damiena Duffa - dojma smo da je hrvatska vrsta pod nekim drugim okolnostima morala bezbolnije proći kroz glasoviti Lansdowne Road. </p>
<p>Iako je pod povećalom bila izvedba »vatrenih« iz prvog dijela, kad je hrvatska vrsta, osim u početnih 15-ak minuta, djelovala poput slučajno skupljene družine, Kranjčar je dan kasnije govorio kako je to dobrodošlo saznanje i škola te da ni pod razno ne pomišlja zauvijek odbaciti svoju najnoviju osnovnu zamisao igre, posebno potaknute inferiornošću u posljednjih 20-ak minuta nedavnoga kvalifikacijskog susreta s Bugarskom u Zagrebu. </p>
<p>Tada igrači nisu znali odgovoriti na učestale bugarske napade, pogotovo preko bokova, a istodobno im nisu imali čime uzvratiti u napadu. To je, prema Kranjčarovu mišljenju, i posljedica »dekadentnog« sustava 3-5-2, kojim je uostalom Hrvatska u svojoj novijoj nogometnoj povijesti i postizala najbolje rezultate i kojim je i izbornik Miroslav Blažević ušao u antologiju, uporno ponavljajući kako utakmicu ne igra sustav nego igrači i kako sa sustavom ne treba previše filozofirati, nego ga valja prilagoditi sklonostima i izboru igrača. </p>
<p>U ovom slučaju riječ je o »spasonosnom« 4-2-3-1 sustavu, zbog kojeg se obrana u Dublinu ubrzo i pretvorila u propusnu mrežu, a igrači su se u pojedinim trenucima gotovo međusobno sudarali. Kad su se tu i tamo igrači iz zadnjeg reda Tomas, Tudor, R. Kovač i Šimunić kako-tako ispleli iz mreže, niti red ispred njih, s dva obrambena vezna (Vranješ. N. Kovač), posebno onaj napadački u vrhu, sa Srnom, Kranjčarom i Babićem, nisu točno znali što bi trebalo raditi ni kako se kretati. Nije to u vrhu napada znao niti Ivan Klasnić, vodeći strijelac Lige prvaka, koji se, onako izoliran i usamljen, u pojedinim trenucima sam sebi toliko učinio suvišnim da se vraćao u svoje polje po loptu kako bi konačno osjetio. Nije li to detalj koji na nešto ukazuje? </p>
<p>Najbolji je odgovor na promašaj vlastite vizije, barem u sadašnjoj fazi neuigranosti i neadekvatnog odabira igrača za takav sustav, dao sâm Kranjčar. Spašavajući što se spasiti može, a u pitanju je ipak određeni ugled koji Hrvatska ima, Kranjčar je u nastavku okrenuo igru na sustav 3-5-2, koji mu je i donio uspjehe u susretima s Mađarskom i Švedskom, a i s Bugarskom, dok je Robert Kovač još imao snage. </p>
<p>Osvježeni mlađim snagama, debitantima Eduardom i Pranjićem, ali i zanimljivim Ivanom Lekom, koji sigurno zavrjeđuje više pozornosti, »vatreni« su u nastavku, uz znatno agilnijeg Niku Kranjčara, čak u tolikoj mjeri izjednačili snage da su u završnici mogli dohvatiti neodlučen rezultat, dakako, ako se zanemari činjenica da je na vratima Tomislav Butina spasio nekoliko »zicera« i da je on održao Kranjčarovu vrstu unutar snošljivih 0-1. </p>
<p>Sasvim dovoljno da se izbornik izvuče od većih prigovora, što mu automatski daje prostora da i dalje sanja o svrsishodnosti 4-2–3-1 sustava. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sve što sada činimo tek je saniranje i popravak štete</p>
<p>»Interes za prostore na sjeveru, posebice na prvoj i drugoj etaži, doista je golem. Ovo će zapravo biti drugi Importanne centar, koji neće biti toliko orijentiran na sportske sadržaje niti će imati velike veze s Dinamom«, kaže Vrbanović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najavljeni rok za dovršetak izgradnje maksimirskog stadiona gradske su vlasti pomaknule za godinu dana, a prema toj bi, novoj projekciji objekt trebao biti zgotovljen do kraja 2006. Predsjednik povjerenstva za izgradnju stadiona Milan Bandić u veljači ove godine pompozno je najavio: »Do 15. lipnja ove godine trebala bi biti gotova sjeverna tribina, uključujući i krov. Do kraja godine bi, pak, trebala biti završena zapadna tribina s pripadajućim krovom, kao i okoliš. Svoj konačni izgled stadion bi trebao dobiti do kraja 2005.« </p>
<p>Sjeverna tribina, dakle, još nije dovršena, a 15. lipnja je već davna prošlost. Kraj godine se bliži, a zapadna tribina s pripadajućim krovom praktički je netaknuta. Svoj konačan izgled stadion, dakle, neće dobiti do kraja sljedeće godine, već eventualno do kraja 2006. I što sad? U svemu ovome možda bi ipak valjalo pronaći kakvu pozitivnu crticu i primijetiti da su gradske vlasti, nakon pet godina, ipak uspjele u Maksimiru pokrenuti »hrđavi, zaglavljeni« kotač s mrtve točke. Rokove su, istina, pomaknuli za čak godinu dana, ali na maksimirskom se objektu napokon nešto - radi.</p>
<p> – Želim zahvaliti svima koji su napokon shvatili da ovaj objekt nije Dinamov, niti je privatni stadion nekog pojedinca, naglasio je Dinamov direktor Damir Vrbanović. – To je objekt Grada Zagreba, a ujedno je od velikog interesa za Republiku Hrvatsku. Najveća je šteta Zagrebu, Dinamu i hrvatskoj reprezentaciji zapravo učinjena 2000. godine kad su naprasno prekinuti gradnja i investiranje u izgradnju, a objekt je tada već bio 75 posto dovršen. Teoretski, da je 2000. nastavljena gradnja, svi bi radovi krajem te godine bili gotovi. Sve što sada činimo tek je saniranje i popravak štete. Dakako, sad je sve skuplje nego što bi bilo da su radovi odmah nastavljeni.</p>
<p> Prijedlogom gradskog proračuna za sljedeću je godinu predviđeno 66 milijuna kuna za projekt dovršenja stadiona.</p>
<p> – Tih 66 milijuna kuna dokazuju da su ljudi u Gradu ipak čvrsto i odgovorno odlučili završiti stadion. Naposljetku, taj je objekt zamišljen kao poslovno-sportski kompleks u kojem će Grad kroz najamninu vratiti uloženi novac. Grad Zagreb je, zapravo, povukao lukav potez kad je atraktivne poslovne prostore ispod sjeverne tribine ustupio zagrebačkim sportskim savezima. Time se, naime, oslobađaju oni prostori u gradu koje ti savezi sada koriste što znači da će ih Grad moći »rentati« nekim trećim partnerima...</p>
<p> Vrbanović podsjeća da su u planovima i otvaranje sportskoga muzeja i sportske ambulante pod sjeverom, a ondje će se, primjerice, preseliti i Hrvatski olimpijski odbor. </p>
<p> – Interes za prostore na sjeveru, posebice na prvoj i drugoj etaži, doista je golem. Uostalom, prostori su iznajmljeni još 1999. godine i u tih je pet godina tek nekolicina zakupaca odustala. A uslijed silnog revolta zbog tolikog zastoja u gradnji čak bi i logično bilo da je na kraju odustalo mnogo više zakupaca. Očito je, međutim, da su i oni sve vrijeme uvjereni u iznimno kvalitetnu lokaciju i u to da će ovo kad-tad postati atraktivna zona, što se sad pokazuje točnim. Ovo će zapravo biti drugi Importanne centar, koji neće biti toliko orijentiran na sportske sadržaje niti će imati velike veze s Dinamom. </p>
<p> Financijska injekcija iz gradskog proračuna obuhvatit će dvije faze radova. Prva je dovršenje kompletne sjeverne tribine zajedno s poslovnim prostorima, a druga izgradnja krova nad zapadom te pripreme za dizanje terena. Cijeli je projekt, pak, podijeljen u pet etapa;</p>
<p> prva: dovršetak sjevera; rok: proljeće 2005.;</p>
<p> druga: krov na zapadu što je ujedno jedan od bitnih segmenata za dobivanje Uefine licence; rok: kraj 2005.;</p>
<p> treća: dizanje terena i izgradnja 660 parkirališnih mjesta ispod samog terena, adaptacija terena s atletskom stazom i spajanje cijelog objekta s parkom Maksimir pomoću pješačkog tunela ispod Maksimirske ulice; rok: početak 2006.</p>
<p> četvrta: krov na sjeveru; rok: kraj 2006.</p>
<p> peta (još nepotvrđena): natkrivanje istoka i juga; rok: eventualno kraj 2006. ili početak 2007.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ibričić sâm pobijedio Hrvatsku </p>
<p>Junak utakmice, pravo gazda na terenu, bio je Senijad Ibričić, koji s pravom nosi desetku na leđima. Prvi je poentirao, a potom inicirao sve akcije za gostujuće pogotke. Jednostavno, sâm je svladao Hrvatsku. Tek sad vidimo koliko su bili u pravu oni koji su zagovarali da se Ibričića trebalo ranije vidjeti i pozvati u hrvatsku reprezentaciju </p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Mlada nogometna reprezentacija BiH održala je lekciju hrvatskim vršnjacima u prijateljskoj utakmici, koja je završila za Hrvate nevjerojatnim porazom sa 0-4. Iako je Bilićeva i Asanovićeva vrsta u ovom dvoboju slovila kao favorizirana, nastup njihovih nogometaša doista se može okarakterizirati mizernim. Strijelci za BiH reprezentaciju bili su Ibričić (52.), Maksimović (55.), Smajić (57.) i Pehlić (84.). </p>
<p>Pad Hrvatske dogodio se u pet minuta početkom nastavka, kad su gosti u tri munjevita protunapada praktički sami izašli pred vratara debitanta Krešića i nijednom nisu pogriješili. Prvi dio dvoboja nije nagoviještao takav rasplet, Hrvati su nešto življe kombinirali po sredini terena, pripravili pritisak prema suparničkim vratima, no tri izgledne prilike upropastio je u posljednje vrijeme potpuno odsutni Ljubojević. Već se tada vidjelo da je naša momčad prepuna slabosti, mnogi su početnički griješili, drugi se nisu trudili, a treći su mislili kako će dobar rezultat doći sam od sebe. Pozorniji promatrač samo je čekao kada će takvi pristupi biti kažnjeni... </p>
<p>I onda se dogodila lijepa nogometna priča u režiji Bosne i Hercegovine. Junak utakmice, pravi gazda na terenu, bio je zagrebaš Senijad Ibričić, koji s pravom nosi desetku na leđima, broj koji pripada vrhunskim majstorima. I sad tek vidimo koliko su bili u pravu oni koji su zagovarali da se Ibričića trebalo ranije vidjeti i pozvati u hrvatsku reprezentaciju, što bi taj mladić, saznajemo, objeručke prihvatio. </p>
<p>Ibričić je bio prevaga u ovoj utakmici, čovjek koji je prvi poentirao, a potom inicirao sve akcije za gostujuće pogotke. Jednostavno, on je sam svladao Hrvatsku. Mnogi su njegovu igru, pa čak i pojavu, usporedili s jednim od najvećih nogometaša Hrvatske svih vremena Robertom Prosinečkim. Upravo je Prosinečki i došao na ovu utakmicu vidjeti igrača iz kluba u kojem je direktor. Njegovo je zadovoljstvo nakon utakmice bilo veliko, a u redovima njegovih kolega »vatrenih« Slavena Bilića i Aljoše Asanovića razočaranja nije nedostajalo. </p>
<p>• Stadion Mladosti </p>
<p>HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA 0-4 (0-0)</p>
<p>HRVATSKA: Vranjić 6 (od 46. Krešić 5), Mujanović 5, Benko 5, Bodrušić 5 (od 72. Lapić –), Malčić 5,5, Vučko 5 (od 73. Vrdoljak –), Modrić 6, Vukojević 5,5 (od 46. Tomić 5,5), Ljubojević 5, Grgorović 5,5 (od 61. Čale 5,5), Vručina 5,5 (od 46. Primorac 5,5)</p>
<p>BOSNA I HERCEGOVINA: Baotić 6, Maksimović 6,5 (od 77. Muminović –), Barišić 6, Husić 6,5 (od 83. Čović –), Bogičević 6, Studenović 6,5, Dajić 6 (od 73. Vršajević), Smajić 7, (od 83. Mahmutović), Jelić 7 (od 50. Tehlić), Ibričić 8, Lukačević 7. </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Maksimović </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Ibričić (52.), 0-2 Maksimović (55.), 0-3 Smajić (57.), 0-4 Pehlić (85).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Senijad IBRIČIĆ.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Grabić se ne miče Bukiću </p>
<p>Niko Grabić se neće dobrovoljno povući s mjesta predsjednika HVS-a, već će svoj mandat ponuditi skupštinarima na glasovanje. Postoj i ideja da će Grabić pogurati kandidaturu Boška Lozice i konfrontirati se s Bukićem </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predizborna vaterpolska kampanja nudi Pericu Bukića kao novog predsjednika HVS-a, ali se očekuje i rat na nedjeljnoj Skupštini. Naime, Niko Grabić, aktualni predsjednik, neće se dobrovoljno povući već će svoj mandat ponuditi skupštinarima na glasovanje. Isto tako, postoji ideja da će Grabić pogurati kandidaturu Boška Lozice (u tom bi slučaju Grabić bio dopredsjednik) i konfrontirati se s Bukićevim lobistima. </p>
<p>Sigurno da Bukić kao proslavljeni trofejni igrač, saborski zastupnik i sportski direktor Mladosti, ima sve uvjete za predsjednika. Duboko je u vaterpolu i trebao bi dobro znati kako savez vratiti trofejnu patinu. Međutim, bez obzira na Bukićeve jake reference, čini se da njegova inauguracija neće proći u mirnom ozračju. Zašto? Zato što je Bukić bio član Stručnog savjeta (zajedno s Milivojem Bebićem i Goranom Suknom), koji je kreirao sportsku politiku saveza i samim tim snosi dio krivice za prošla dva neuspjeha, na Svjetskom prvenstvu u Barceloni i Olimpjskim igrama u Ateni. Naime, Grabić je prepustio savjetu da se bavi strukom i kontrolira rad izbornika Zorana Roje, a on se bavio logistikom. Stoga se Grabić ne želi tek tako pomiriti sa smjenom. Jer, može biti kriv koliko i Bukić. </p>
<p>Uglavnom, hrvatski je vaterpolo zaglibio i novom ga predsjedniku neće biti lako izvući na trofejni put, premda igračkog potencijala ima dovoljno. Potrebno je prvo promijeniti arhaični sustav rada i, što je još važnije, ponuditi kvalitetan program na svim razinama (od sustava natjecanja i proširenja baze do potpisivanja ugovora reprezentativcima) nego razgovarati o budućem izborniku. </p>
<p>Sigurno je da je Ratko Rudić jak Bukićev predizborni adut i da bi njegovo znanje koristilo našem vaterpolu. No, pitanje je kako bi se najtrofejniji vaterpolski znalac snašao u hrvatskom vaterpolskom kaosu, a evo i primjera. Milivoj Bebić član je ureda LEN-a i kontrolor suđenja na europskim utakmicama. Međutim, u domaćim je natjecanjima daleko od sudaca i njegovu je molbu sudačka organizacija grubo odbila sa 27 glasova za, a 14 protiv. Trebao mu je 31 glas za. Kontradiktornost je to svojstvena nama, jer ispada da Bebić može kontrolirati suđenje na europskoj razini, a to isto ne može raditi u našim mini okvirima. Stoga je u našem teatru apsurda pitanje u čijoj je ruci čarobni štapić preporoda i hoće li Izborna skupština biti mjesto prepucavanja ili će ponuditi izlaz iz krize? </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvati i dalje bez pobjede</p>
<p>Treću utakmicu hrvatski rukometaši igraju u četvrtak (18.30 sati) protiv Slovenije, a pobjeda bi im donijela borbu za peto mjesto</p>
<p>JÖNKÖPING/ZAGREB</p>
<p> – Švedska izgleda nije sretna zemlja za hrvatske rukometaše. Bez obzira što igrali, protiv koga i u kojem sastavu, naši rukometaši u Švedskoj jednostavno ne mogu do pobjede. Tako su u utakmici 2. kola skupine A na Svjetskom kupu slavili Šveđani sa 25-24 (12-13). </p>
<p>Svjetski i olimpijski pobjednici su odigrali u svakom slučaju bolje negoli dan ranije protiv Danaca, ali su i Šveđani slabija momčad od svojih susjeda. Isto tako, srijeda je bila bolja večer za Mirzu Džombu i Ivana Balića, ali ostale i nije baš išlo. Prvih 15 minuta utakmice podsjetilo je na Dansku, jer su Šveđani bez previše muke došli do pet pogodaka prednosti (8-3), no onda su se naši počeli buditi. Razigrali su se Džomba i Balić, vukli momčad za sobom i dovukli je do izjednačenja, a potom i vodstva. No, dva su igrača premalo a da bi Hrvatska mogla sačuvati ili čak povećati vodstvo, pogotovo kad su Šveđani imali raspoloženog vratara Thomasa Svenssona. Tražio je naš trener Irfan Smajlagić igrača koji bi pokušao zamijeniti Blaženka Lackovića, ali se pokazalo da je to prevelik zalogaj za Alena Blaževića, a Josip Čale je, pak, bio prenestrpljiv. Kad se Balić umorio, zamijenio ga je Krešo Ivanković i to je nije izgledalo loše. O nastupima pivota Zorana Jeftića i Marija Bjeliša bolje ne trošiti riječi. </p>
<p>No, i dalje ostaje problem tehničkih pogrešaka i promašaja, zbog čega naši imaju samo 40 posto realizacije. </p>
<p>Hrvatska u četvrtak (18.30 sati) igra protiv Slovenije. Eventualna pobjeda bi našima donijela treće mjesto u skupini i borbu za 5. mjesto.</p>
<p>• Gradska dvorana </p>
<p>ŠVEDSKA – HRVATSKA 25-24 (12-13)</p>
<p>ŠVEDSKA: T. Svensson (14), M. Andersson (0), Boquist 3, Linder, K. Andersson 2, Källman, Franzén 1, Pettersson 6, Lindahl 1, K. Svensson, Ahlm 2, Seifert, Larholm 7 (3), Vranješ 3 (2) </p>
<p>HRVATSKA: Losert (3), Šola (8), Balić 5, Kos, Šprem 3, Džomba 10 (4), Zrnić, Jeftić, Bjeliš, Dominiković 1, Ivanković 1, Metličić 4, Čale, Blažević</p>
<p>SUCI: Ljudovik i Vakula. GLEDATELJA: 5000</p>
<p>SEDMERCI: Švedska 5 (5), Hrvatska 5 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Švedska 10 minuta (Ahlm 2+2, Källman, Larholm, Boquist), Hrvatska 6 minuta (Čale, Dominiković, Šprem)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirza DŽOMBA</p>
<p>• Ostali rezultati 2. kola; skupina A: Danska – Slovenija 37-26; redoslijed: Danska 4 boda, Švedska 3, Slovenija 1, HRVATSKA 0; skupina B: Njemačka – Mađarska 30-29, Francuska – Island 38-29; redoslijed: Francuska 4 boda, Njemačka 4, Mađarska 0, Island 0. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krstić promašio za pobjedu</p>
<p>Istjecanje vremena na semaforu ponudilo je Ciboninu seriju 10-0 koju su inicirali jedini raspoloženi košarkaši hrvatskog prvaka Popović (18) i Longin (21). Samim time Zagrepčanima se otvorila i mogućnost dolaska do druge pobjede. No, Krstićeva trica ipak nije pronašla put kroz obruč</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP poraženi su u trećem kolu skupine A Eurolige na gostovanju u Istanbulu protiv momčadi Efes Pilsena sa 70-72. Nakon trećeg kola momčad Dražena Anzulovića ostala je na samo jednoj pobjedi, onoj kojoj se malo tko nadao, izborenoj u Madridu protiv Reala u prvom kolu. Unatoč većoj preciznosti (55 posto - 45 posto) »cibosi« su prvi dio utakmice završili u rezultatskom minusu (33-40). Vezano s tricom Branimira Longina na isteku prvog dijela, »vukovi« su u nepune četiri minute treće četvrtine napravili seriju 15-0 i stigli do vodstva 45-40. No, u slučaju momčadi trenera Dražena Anzulovića, došlo je do promjene »meteroloških« uvjeta suprotnima onoj staroj latinskoj poslovici, pa je nakon sunca naišla - kiša. U ovom slučaju kiša koševa turske momčadi, koja je serijom 22-7 osigurala deset koševa viška (62-52). Istjecanje vremena na semaforu ponudilo je Ciboninu seriju 10-0 koju su inicirali jedini raspoloženi košarkaši hrvatskog prvaka Popović (18) i Longin (21). Samim time Zagrepčanima se otvorila i mogućnost dolaska do druge pobjede. No, Krstićeva trica ipak nije pronašla put kroz obruč...</p>
<p>• Dvorana Abdi Ipekçi </p>
<p>EFES PILSEN – CIBONA VIP 72-70 (25-19, 15-14, 19-19, 13-18)</p>
<p>EFES PILSEN: SOLOMON 2 (2-2), Arslan 6 (1-1), Ermis, ABI 9, PEKER 15 (7-10), Prkačin 7 (3-4), Nikolić 4, KUQO 7, DOMERCANT 22, Pastal, Akyol, Yilmaz.</p>
<p>CIBONA VIP: POPOVIĆ 18 (5-6), Krstić 2, Vranković, LONGIN 21 (6-8), ŽIŽIĆ 8 (2-4), SESAR 5, BADER 8, Omerhodžić, Štimac 6 (1-2), Poljak 2, Rozić.</p>
<p>SUCI: Brazauskas (Litva), Spiridonos (Grčka) i Maestre (Francuska). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Henry DOMERCANT </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Njemačka inzistira da pregovori o pristupu Hrvatske EU počnu do ožujka 2005. </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Njemačka će se zauzeti da pregovori o pristupu Hrvatske EU ne započnu kasnije od ožujka 2005., potvrđeno je na sastanku njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i hrvatskog premijera Ive Sanadera u srijedu u Berlinu.</p>
<p> Sanader je stigao na Gospodarsku konferenciju za jugoistočnu Europu na kojoj sudjeluju premijeri i visokorangirana izaslanstva zemalja iz regije, uz vodeće predstavnike njemačke vlade i gospodarstva.</p>
<p> Odmah po dolasku, hrvatskog je premijera kao jedinog od visokih gostiju njemački kancelar primio u svom uredu. </p>
<p> »Schröder je obećao kako će Njemačka u potpunosti podržati naša očekivanja i da će inzistirati da se odredi datum početka pregovora, kako je u lipnju odlučilo Europsko vijeće, dakle početkom 2005., a to i po njegovu i po mojem poimanju ne može biti dalje od ožujka 2005.«, rekao je hrvatski premijer. Govoreći o bilateralnim odnosima, rekao je kako je obostrano zaključeno da su dobri i prijateljski kao i do sada te da se stalno razvijaju i produbljuju. </p>
<p> U uvodnom govoru na konferenciji, njemački je kancelar istaknuo je da ona daje jasan znak i pokazuje koja su očekivanja regije od Njemačke i gospodarske suradnje s njom ali istodobno pruža i šanse njemačkim gospodarstvenicima. Schröder je podsjetio je da su EU i NATO odlučili primijeniti dvostruku strategiju: vojnu stabilizaciju i integriranje zapadnog Balkana kroz harmonizaciju gospodarskih i političkih standarda. Kao uspjeh koji pokazuje da je odabran put dobar, Schröder je naglasio primjer geste pomirenja premijera Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Ponovio je da Europa podupire integraciju cijele regije zapadnog Balkana, ali različitim tempom koji određuje svaka zemlja prema svojim mogućnostima. U tom je kontekstu istaknuo da Njemačka inzistira da pregovori EU s Hrvatskom počnu najkasnije do ožujka 2005.</p>
<p>Premijeri zemalja u regiji kratko su prezentirali gospodarske potencijale svojih zemalja a kao prioritetni politički cilj suglasno istaknuli proces integracije u EU.</p>
<p> U ime Hrvatske premijer Sanader istaknuo je da ujedinjena Europa ne može biti kompletna bez svog jugoistočnog dijela što je cijeli skup pozdravio burnim pljeskom. U tom smislu, rekao je Sanader, od Europskog sumita 17. prosinca očekuje daljnje preciziranje statusa približavanja susjednih država EU, a za Hrvatsku datum početka pregovora do trećeg mjeseca 2005. U tom slučaju, obvezao se Sanader u ime hrvatske Vlade i svoje osobno, pregovori RH s EU, svih 31 poglavlja, bit će gotovi do 2007. godine.</p>
<p> Govoreći o mjerama hrvatske Vlade za poticanje gospodarskog rasta i investicija, Sanader je kao ključne izdvojio one namijenjene ubrzanju birokracije i jačanju pravne sigurnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Podignuta optužnica protiv šest policajaca Herceg-Bosne </p>
<p>Radi se o incidentu u kome su hrvatski policajci spriječili Bošnjake da 1997. godine posjete groblje u zapdnom dijelu Mostara / Dok Hrvati kažu da je to bila namjerna provokacija bošnjačko-muslimanskog političkog vodstva, druga strana je to nazvala demonstracijom »hercegbosanskog fašizma« </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šestorica policijskih specijalaca, pripadnika bivših postrojbi za posebne namjene Herceg-Bosne optuženi su za incident u mostarskom Liska parku 10. veljače 1997. godine kad je napadnuta skupina Bošnjaka koji su namjeravali posjeti groblje u zapadnom dijelu tog podijeljenog grada.</p>
<p>Tom prilikom ubijen je Šefik Sulejmanović, a ozlijeđeno više od 20 Bošnjaka muslimana. Riječ o jednom od najtežih incidenata koji su se dogodili u Gradu na Neretvi nakon okončanja hrvatsko-muslimanskih sukoba iz 1993. i 1994. godine.</p>
<p>Vijest o podizanju optužnice protiv hercegbosanskih specijalaca objavila je državna bosanskohercegovačka televizija pozivajući se na izvore u Županijskom tužiteljstvu u Mostaru, no ne precizirajući kvalifikaciju kaznenog djela za koje se terete optuženi policajci.</p>
<p>Vjesnik od vlastitih izvora u Tužiteljstvu doznaje da je riječ o optužbama za kazneno djelo izazivanja opće opasnosti usmjereno protiv sigurnosti ljudi i imovine, za što bi optuženim specijalcima, ukoliko im se dokaže krivnja, mogle biti izrečene visoke zatvorske kazne. Inače, naš izvor u Tužiteljstvu navodi da je optužnica podignuta još prošle godine, no da je novost zapravo činjenica da se uskoro može očekivati zakazivanje rasprave u ovom predmetu. Naime, optužnica je podignuta prije stupanja na snagu novog Kaznenog i Zakona o kaznenom postupku, tako da nije potrebno čekati da sud potvrdi optužnicu ili neke njezine dijelove.</p>
<p>Međutim, eventualni proces hrvatskim policajcima u svakom će slučaju izazvati ponovno zanimanje javnosti za spomenute događaje s početka 1997. godine, o kojima do danas postoje različita mišljenja u zapadnom, odnosno istočnom dijelu Mostara. Najveći hercegovački grad i dalje je podijeljen, deset godina nakon okončanja sukoba, ne više barikadama, ali zato možda i čvršćim barijerama etničke mržnje. Usprkos pokušajima ujedinjenja grada i činjenici da je zahvaljujući visokom predstavniku međunarodne zajednice Paddyju Ashdownu nametnut status koji je ujedinio lokalnu administraciju, podjele i dalje postoje prije svega u glavama ljudi.</p>
<p>Kada je riječ o incidentu u Liska parku 1997. godine, u većinski hrvatskom, zapadnom dijelu grada, općenito se smatra da je bila riječ o smišljenoj provokaciji političkih i vjerskih lidera s istočne, većinski bošnjačke strane grada koja je dovela do tragedije. S druge strane, većina ljudi misli da je napad hrvatskih policajaca na bošnjačke demonstrante bio još jedna demonstracija »hercegbosanskog fašizma« i pokušaj sprečavanja procesa povratka.</p>
<p>Podsjetimo, 10. veljače 1997. godine nekoliko stotina Bošnjaka predvođenih lokalnim liderima ušlo je u zapadni dio grada tvrdeći da žele posjetiti muslimansko groblje pored Liska parka u povodu Bajrama. Hrvatski policajci pokušali su zaustaviti kolonu tvrdeći da žele spriječiti međuvjerski sukob između Bošnjaka muslimana i Hrvata katolika. Kad su se Bošnjaci približili groblju, policajci su uporabili silu, a neki od njih su koristili i pištolje, navodno želeći pucnjima u zrak rastjerati gomilu. No, neki od hitaca završili su u masi demonstranata, a tom prilikom ubijen je jedan, a ranjeno dvadesetak Bošnjaka. Hrvatski policajci kasnije su se opravdavali da nisu namjerno pucali u masu te da im je sigurnost bila ugrožena, među ostalim i zbog toga jer su prosvjednici na njih bacali kamenje.</p>
<p>Istraga o ovom događaju od početka je bila kontroverzna s potpuno suprotnim stajalištima bošnjačkih i hrvatskih članova istražnoga tima, što je očito i razlog da se na podizanje optužnice čekalo ovako dugo. Sudsko procesuiranje u Mostaru, međutim, čeka i niz drugih slučajeva nakon okončanja ratnih sukoba, uključujući ubojstva povratnika i s jedne i s druge strane.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bitka za policijske postaje u Mosulu </p>
<p>Prema američkim podacima, u ofenzivi na Falluju ubijeno je 1600 pobunjenika, a više od tisuću ih je uhićeno</p>
<p>MOSUL/FALLUJA</p>
<p> - Nakon pokrenute ofenzive američke i iračke snage kontroliraju u srijedu većinu policijskih postaja na zapadnoj strani Mosula, 370 kilometara sjeverno od Bagdada.</p>
<p> Pritom je desetak pobunjenika ubijeno dok su pokušavali postaviti zasjedu američkim vojnicima u centru grada. Američko-iračke su snage zauzele šest policijskih postaja bez borbe i u srijedu su osigurale zgradu guvernera na zapadnoj strani nakon čega su nastavili napredovati prema istočnom dijelu grada. Uz američke snage u operaciji je sudjelovalo i 500 iračkih komandosa iz Bagdada, 500 iračkih vojnika i 600 pripadnika iračke Nacionalne garde. Pet mostova koji povezuju glavne dijelove grada i dalje su zatvoreni. Pobunjenici su prošli tjedan napali i zapalili više od deset policijskih postaja u Mosulu, od ukupno 46. </p>
<p>Istodobno, američki marinci su u srijedu minobacačima gađali ciljeve u južnom dijelu Falluje kako bi iz grada istjerali preostale pobunjenike. Inače Amerikanci koji su vodili ofenzivu na Falluju tvrde da su preuzeli nadzor nad gradom, ali da još ima izdvojenih mjesta na kojima pobunjenici pružaju otpor. Prema američkim podacima, u ofenzivi na Falluju ubijeno je 1600 pobunjenika, a više od tisuću ih je i uhićeno. </p>
<p>Inače, iz Bruxellesa je stigla vijest da je NATO odobrio operativni plan za obuku 1000 iračkih časnika na godinu u vojnoj akademiji nedaleko od Bagdada. U misiji će sudjelovati oko 300 instruktora. Plan su odobrili veleposlanici NATO-a nakon što ga je prošloga tjedna usvojio Vojni odbor Saveza. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ubijena Britanka Margaret Hassan</p>
<p>Mnoge je šokiralo ubojstvo humanitarke koja je naučila arapski, prešla na islam, preuzela iračko državljanstvo, pomagala iračkom pučanstvu i borila se protiv međunarodnih sankcija kad su one pogađale iračku sirotinju</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Margaret Hassan, direktorica humanitarne organizacije »Care International« za Irak, koja je prije mjesec dana oteta u Bagdadu nije više među živima. Potvrdila je to videosnimka koju je nedavno primila arapska televizijska postaja Al Jazeera. Snimka prikazuje maskiranog ubojicu kako iz velike blizine, metkom u glavu, iz pištolja ubija nesretnu humanitarku. Tako je završila žena koja je tri desetljeća živjela u Iraku I tamo pomagala najbjednijima. </p>
<p>U trenutku smrti, Margaret Hassan nosila je narančasti kombinezon i imala vezane oči. Otkako je oteta na bagdadskim ulicama, bila je taokinja, ali nitko točno ne zna tko ju je zarobio. Islamski fundamentalisti iz skupine Tawhid wal Jihad koji su u zadnje vrijeme odrubili glave nekolicini otetih Amerikanaca i jednom Britancu, vjerojatno ne bi oteli i ubili ženu. Njihov vođa Abu Musab Al Zarkawi poručio je čak kako bi on oslobodio Margaret Hassan da je bila predana u njegove ruke. </p>
<p>Još pred tjedan dana, Al Yazeera je primila snimku smaknuća nesretne humanitarke, ali je nije prikazala. Umjesto toga, televizijska postaja je o svemu obavijestila britanske diplomate, jer je humanitarka Margaret Hassan imala dvojno britansko i iračko državljanstvo. Nakon provjere da se doista radi o njoj, vlasti u Londonu obavijestile su o svemu njenu obitelj. Neposredno nakon otmice Margaret Hassan, u Bagdadu je došlo do manjih demonstracija, u kojima je grupa Iračana tražila da se pusti njihova dobročiniteljica. Njihove molbe bile su uzaludne. Dok je Margaret Hassan još bila živa, otmičari su objavili nekoliko videosnimaka na kojima ona moli za milost. Na snimkama je djelovala iscrpljeno, a na jednoj se vidjelo kako pada u nesvijest, pa je otmičari polijevaju vodom.</p>
<p>Mnoge je šokiralo ubojstvo zapadne humanitarke koja je naučila arapski, prešla na islam, preuzela iračko državljanstvo, pomagala iračkom pučanstvu i borila se protiv međunarodnih sankcija kad su one pogađale iračku sirotinju.</p>
<p>Većina zapadnih humanitarnih organizacija povukla se iz Iraka još lani, nakon napada na sjedišta Crvenog križa i UN-a u Bagdadu. »Care International« bio je jedan od rijetkih koji je još ostao na terenu. No, otmica njegove direktorice za Irak natjerala je i tu organizaciju da suspendira svoje operacije. »Cijeli 'Care' je u tuzi«, priopćila je ta organizacija. Britanski premijer Tony Blair i ministar vanjskih poslova Jack Straw najoštrije su osudili mučno umorstvo Margaret Hassan. Za njom tuguju i u Irskoj, jer je ta humanitarka rođena u Dublinu, da bi se kao dijete s roditeljima preselila u Veliku Britaniju. </p>
<p>Margaret Hassan, rođena 1944., stigla je mlada u Irak nakon udaje za Tahsina Ali Hassana, iračkog studenta koga je upoznala u Londonu. Ožalošćeni suprug apelira sada na otmičare da mu vrate barem tijelo njegove žene, »kako bi počivala u miru«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hamas će bojkotirati predsjedničke izbore</p>
<p>Privremeni predsjednik Ravi Fatuh objavio da će, za razliku od prijašnjeg razdoblja, palestinska vlada odsad biti nositelj izvršne vlasti kao što je i predviđeno ustavom </p>
<p>GAZA</p>
<p> - Hamas će bojkotirati izbore za predsjednika palestinske samouprave planirane u siječnju na kojima će se izabrati nasljednik Yassera Arafata koji je umro 11. studenog, izjavio je u utorak vođa tog radikalnog palestinskog pokreta u pojasu Gaze.</p>
<p>»Predsjednički izbori su nezakoniti«, rekao je Mahmud Zahar pred novinarima, uoči susreta s vođom Organizacije za oslobođenje Palestine (PLO) Mahmudom Abasom. »Ti izbori su nastavak procesa iz Osla koji je propao i koji je završen«, rekao je.</p>
<p>Istodobno palestinska samouprava nastoji transparentnije djelovati. Od imenovanja na dužnost preminulog Yassera Arafata, privremeni palestinski predsjednik Ravi Fatuh objavio je u srijedu da će palestinska vlada odsad biti nositelj izvršne vlasti kao što je i predviđeno ustavom. Odluka je važna jer označava prijenos izvršne vlasti s predsjednika na vladu, ističu promatrači.</p>
<p> Arafat je kao predsjednik često donosio odluke, poput imenovanja na službene dužnosti, koje su prema ustavu trebale biti u nadležnosti vlade. Fatuh, donedavni predsjednik palestinskog parlamenta, imenovan je privremenim Arafatovim nasljednikom do novih izbora predviđenih za 9. siječnja iduće godine. Inače, zbog kontroverzi i optužbi oko Arafatove smrti dogovoreno je da palestinsko izaslanstvo otputuje u Francusku i od tamošnjih vlasti zatraži liječničko izvješće o smrti Yassera Arafata. Istodobno, izraelski premijer Ariel Sharon ponovio je u utorak da namjerava provesti svoj plan povlačenja iz Pojasa Gaze te dodao kako bi pod pravim okolnostima taj plan mogao biti izveden u koordinaciji s Palestincima.</p>
<p>Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier. ističe da Francuzi žele stvaranje palestinske države što prije, a ne za četiri godine, kako je nedavno spomenuo američki predsjednik George Bush. On je pozvao Izraelce da pomognu u održavanju palestinskih izbora, posebno u istočnom Jeruzalemu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="34">
<p>Razmjeri panike »korisnika usluga« ono je što šokira normalne ljude</p>
<p>Smrt mlade ukrajinske prostitutke, premda tragičan, odličan je primjer i dokaz kakvo je katastrofalno stanje nastupilo u političkim, moralnim i gospodarskim odnosima u društvima na ovim prostoroima. Tim slučajem doznajemo i da ljudsko društvo, čak niti u 21. stoljeću, nije daleko odmaklo od robovlasničkoga sustava.</p>
<p>Mlada Ukrajinka bolovala je od četiri za život opasne bolesti (hepatitis, tuberkuloza, sifilis, aids), a da ne spominjemo ovisnosti (narkomanija, alkoholizam, nikotinizam), od čega je i umrla. Razmjeri panike njezinih »korisnika« ono je što šokira normalne ljude. Pojedinačno svaka od tih bolesti seksualno je prenosiva i smrtonosna ili se teško liječi. Dakle, sve osobe koje stupaju u odnose s prostituiranima zapravo žele počiniti ne samo samoubojstvo, što je siguran znak psihičkog poremećaja ličnosti, nego i ubojstvo supružnika ili drugog partnera, koji ništa ne slute.</p>
<p>Kako je riječ o velikom broju mahom politički ili slično javno angažiranih ljudi, možemo zaključiti da se politikom na ovim prostorima bave i duševno poremećeni ljudi. Tu, dakako, treba prozvati medicinu, koja se nije nametnula kao samostalni predmet u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, što je jako čudno, jer je neznanje o tim opasnim bolestima jedino što još može donekle opravdati seksualno promiskuitetne osobe a da ih se eventualno odmah ne proglasi psihički bolesnima. </p>
<p>A kad već spominjemo politiku i političare, nelogično je da se na političke dužnosti dolazi bez prethodne liječničke mentalne provjere, koja bi doista trebala postati obvezna, jer je riječ o ljudima koji obavljaju najodgovornije dužnosti a sve su češće akteri u raznim neugodnim aferama, pa i poput ove spomenute afere s nesretnom Ukrajinkom. </p>
<p>IVO BENCETIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ništa se nije promijenilo u odnosu vlasti prema obrazovanju </p>
<p>Imala sam čast 15. studenoga biti dijelom prelijepe svečanosti u povodu 150. godišnjice rada Prve zagrebačke gimnazije u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Takve su obljetnice rijetke i vrijedne, a još su rjeđe prigode u kojima se javno iskazuje ljubav i poštovanje prema školi, prosvjeti i njezinim nositeljima – profesorima. I zato nije čudno što su me obuzele emocije – majka mi je, profesorica, usadila ljubav prema školi i nastavničkom zvanju, kao đak zagrebačke Klasične gimnazije naučila sam cijeniti vrijednost tradicije, a sada sam i ponosni roditelj djetetu koje je đak Prve gimnazije, dakle škole koja ne samo da ima tradiciju već se svakodnevno dokazuje kao moderna škola za budućnost.</p>
<p>Samo je djelić mene, slušajući predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kako izriče hvalospjeve učiteljskom zvanju, osjetio ubod ljutnje i ironije – onaj sindikalni, onaj koji nije uspio zaboraviti stvarnost našeg hrvatskog školstva. Upravo mi je toga dana postalo jasno da se ništa nije promijenilo u odnosu vlasti prema obrazovanju.</p>
<p>Ljubazne riječi razumijevanja činovnika Ministarstva iskazane u razgovorima i pregovorima s prosvjetnim sindikatima i divna obećanja i sjaj u očima resornog ministra g. Primorca bili su samo kupovanje vremena i sve se (opet!) završilo s dvije, nama prosvjetarima dobro poznate riječi: »Novca nema!« Niti za pravednije plaće, niti za kvalitetno i sustavno stručno usavršavanje, niti za nove škole, a izgleda čak niti za ono što je već odrađeno i zarađeno, budući da u velikom broju hrvatskih škola još nisu isplaćeni sati honorara odrađeni u rujnu i listopadu.</p>
<p>I da bi sve bilo jasno, valja reći – novac izdvojen za znanost i obrazovanje u ovom proračunu pokrit će zapošljavanje znanstvenih novaka i stručnih suradnika i učenje stranog jezika od prvog razreda osnovne škole, dakle samo ono najnužnije.</p>
<p>Dozvolit ću na kraju ciniku u sebi da vrisne: Hvala vam gospodo Sanaderu, Šukeru i Primorcu za ono što niste učinili za hrvatsko školstvo, hvala gospodo iz Ministarstva na ljubaznim riječima i primjernom vladanju, hvala dame i gospodo saborski zastupnici koji nas tako teško čujete, a još teže razumijete zaštićeni svojim »pristojnim« plaćama, a u očekivanju svojih nepravedno visokih mirovina! Hvala vam, jer svime što niste učinili, niste umanjili moj ponos jer sam nastavnik, moju sreću jer sam roditelj, samo ste mnogostruko uvećali moju odlučnost da se kao sindikalac i dalje borim za ono što smatram pravednim i nužnim.</p>
<p>Uostalom, gospodo, vi ste samo u prolazu – školstvo, učiteljski poziv i ljubav prema djeci i našem zvanju ono je što ostaje zauvijek!</p>
<p>SONJA MUDRIĆ profesorica, v.d. predsjednica sindikata Preporod, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Grozne nepravde što brže ispraviti </p>
<p>»U Uredbi o vojnim sudovima iz svibnja 1944. doista piše tko su ratni zločinci i narodni neprijatelji, i nema onoga tko je živio i radio u vrijeme Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, osim partizana, a da nije svrstan u jednu od tih dviju kategorija: bilo je dovoljno što je tkogod izdao narodnu vlast popravljajući ili izrađujući cipele i šešire njemačkim, talijanskim ili ustaškim vojnicima, da ih je brijao ili im prodavao kalendare... Njihovi potomci, dakako, ostali su bez – prava na nasljedstvo.« </p>
<p>Tako piše g. Josip Grbelja u svojemu članku »Zadrtost nas opet uznemirava i suprotstavlja« (Vjesnik, Stajališta, 15. studenoga 2004.). </p>
<p>Ali, nije li u svibnju 1944. bila u Hrvatskoj još na vlasti NDH? A paritzani još nisu imali status države i državnih organa, koji bi bilo što odlučivali, tako da bi te odluke bile pravovaljane i da su još to čak i nakon nestanka države koju su poslije rata stvorili?</p>
<p> Da bi se to sve moglo riješiti sudskim putem trebalo bi mnogo godina i mnogo sudskih procesa, a za to će vrijeme izumrijeti i unuci i praunuci krivo i bespravno osuđenih. Zato to treba riješiti jednim činom izreke u ime pravde – da su oni sudovi bili politički, ideološki, da su bili ne samo nepravedni nego i kriminalni, pa da se to sve jednim činom riješi. Jer treba znati još jedno pravilo a to je ono koje vodi ljudske živote: kad nepravde nisu ispravljane, kad se narod pritišće ili zanemaruje, onda taj narod djeluje kao po zakonu u fizici – što se neka lopta više i snažnije baca dolje i pritišće, ona jače i u veću visinu odskače.</p>
<p> Od hrvatske vlasti Hrvati imaju pravo očekivati da se te grozne nepravde riješe što prije i što brže, jer koliko će Hrvati imati strpljenja ne odskočiti. Koliko još možemo trpjeti nepravde, pogotovo sada kada se opet hoće granice između krivaca tih nepravdi i žrtava izbrisati ili samo katastarski priznati. </p>
<p>VERA VALČIĆ BELIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zašto prešućuju ime Hrvatsko primorje </p>
<p>Budući da u zadnjih desetak godina Hrvatska televizija, govoreći o Senju, niti jednom nije izgovorila naziv našega kraja, a on oduvijek glasi – Hrvatsko primorje, iako smo ih mi, Primorci, bezbroj puta na to upozorili, javno pitamo zbog čega to čine i tko im je dao pravo da to čine? Mi, Primorci iz Hrvatskoga primorja, to im pravo nismo dali, a mi smo jedino pozvani svoj kraj nazivati kako želimo, i nitko više osim nas, pa ni Hrvatska televizija.</p>
<p>Čak ni bura koja je u Senju najjača na Sredozemlju prema HTV-u ne smije puhati u Hrvatskom primorju, već jedino puše »podno Velebita« ili u »podvelebitskom primorju«. Tako HTV uzima pravo govoriti neistinu i izmišljati nepostojeće nazivlje u primorskom puku samo da ne izgovori njoj, očito, omraženo ime, a nama najdraže – Hrvatsko primorje. </p>
<p>Vrlo dobro znamo da baš nitko u Hrvatskoj, čak ni predsjednik Vlade, ne može preimenovati ni najmanje selo osim samih seljana. A nama Primorcima ni za vapor dolara ni na kraj pameti nije odreći se svojega imena.</p>
<p>DRUŠTVO PRIJATELJA HRVATSKOGA PRIMORJA Rijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Prijeteći bombom zahtijevao stan i mirovinu</p>
<p>Optuženi izjavio da se ne osjeća kriv, a obranu će iznijeti naknadno / Saslušani svjedoci potvrdili navode iz optužnice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Mirku Glaurdiću, bivšem pripadniku 101. brigade HV-a, optuženome da je u travnju ove godine oteo osam djelatnika Centra za socijalnu skrb na Trešnjevci, te ih nekoliko sati držao zatočene, zahtijevajući da mu ispune zahtjeve za povećanje mirovine, rješenje stambenog pitanja te novčanu pomoć. Prema optužnici, Glaurdić je 21. travnja, naoružan pištoljem CZ 7,65 mm, te dvije ručne bombe, došao u prostorije centra i zaštitaru Damiru Filipoviću, uz prijetnju pištoljem, predao pisani podnesak sa svojim zahtjevima, a potom razoružao zaštitara i zajedno s njim popeo se na prvi kat zgrade, zahtijevajući od njega da dopis preda ravnateljici Centra.</p>
<p>U uredu na prvom katu je zatim »zatočio«, tvrdi se u optužnici, još sedmoro djelatnika Centra, a nakon nekog vremena im naredio da izađu na hodnik, prijeteći da će sebe i njih raznijeti bombama ukoliko se njegovi zahtjevi ne riješe u roku od 15 minuta. </p>
<p>Glaurdić je konkretno tražio stan za sebe i sina, pravo na mirovinu i zaostatke, te 8000 kuna pomoći. Ubrzo je došla i policija, a talačka situacija je riješena nakon što je pomoćnik ministra Zdravstva i socijalne skrbi, Dragutin Keserica, u jednom od ureda zgrade napravio 3 fiktivna rješenja kojim se udovoljava zahtjevima okrivljenika i predao mu ih zajedno s 8000 kuna. Nakon toga Glaurdić se predao. </p>
<p>U srijedu je, očitujući se o optužnici, izjavio da se ne smatra krivim, no još nije iznosio svoju obranu.</p>
<p>Vijeće, kojim je predsjedavala sutkinja Rajka Tomerlin Almer, u srijedu je također saslušalo 8 svjedoka, nekoliko djelatnika Centra, policajca te zaštitara, koji su uglavnom potvrdili navode iz optužnice. Nastavak suđenja zakazan je za četvrtak.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nakon naleta »forda«, teretnjak probio bankinu i sletio na donju cestu </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se zbog nepropisnog pretjecanja dogodila u srijedu oko 6,40 sati nedaleko od Bakra, teško su ozlijeđena dva mladića.</p>
<p> Naime, D.Ć. (21) iz Vukovara upravljao je automobilom »ford fiesta«, registracije VU 397-AS državnom cestom D-8 iz pravca Vidikovca prema Bakarcu. Ignorirajući znak zabrane pretjecanja za sva vozila i prelazeći preko pune linije, D.Ć. je počeo pretjecati, a da se prethodno nije uvjerio da time ne ugrožava ostale sudionike u prometu i vozila koja se kreću iz suprotnog pravca.</p>
<p> U tom trenutku je u susret nailazio teretnjak, za čijim je upravljačem bio 39-godišnji D.B. iz Novog Vinodolskog.</p>
<p> Mladi je Vukovarac naglo zakočio, te je tom prilikom prednjim dijelom »fieste« udario u prednji dio teretnjaka »Iveco«, registracije RI 496 AR, s prikolicom registracije RI 880 - J. Nakon sudara, teretnjak je udario u desnu bankinu, zarotirao se, te prešao na lijevu stranu kolnika, udario u zaštitnu ogradu, probio je, a potom pao na 11 metara nižu, pristupnu cestu za Monkemiju. </p>
<p>Vozač teretnog vozila i suvozač u »fordu« lakše su ozlijeđeni, dok je vozač osobnog automobila teže ozlijeđen, jer su mu je napuklo nekoliko kralježaka. Svi su kolima Hitne pomoći odmah nakon nesreće prebačeni na sušački dio riječkog KBC-a. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Presuda Nevenki Tuđman 24. studenoga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su u srijedu dovršeni završni govori stranaka na suđenju Nevenki Tuđman i Igoru Kneževiću, predsjednik sudskog vijeća, Vladimir Pavleković najavio je izricanje presude za 24. studenoga.</p>
<p>Nevenku Tuđman Uskok tereti da je svojim utjecajem, kojeg je imala kao kćer prvog hrvatskog predsjednika, ishodila da Kneževićeva tvrtka najprije dobije na natječajima poslove ugradnje telefonskih centrala u državne ustanove, a kasnije i njegovo imenovanje za odgovornu osobu Ministarstva znanosti, koja je odlučivala o natječajima. </p>
<p>Kneževiću se, pak, na teret stavlja da je zloporabio svoj položaj da bi na natječajima »progurao« određene tvrtke. Prema optužnici, Knežević je prvookrivljenoj isplaćivao 15 posto provizije od vrijednosti ugrađene opreme, a konkretno se govori o nekih 1,5 miljuna kuna. </p>
<p>Nevenka Tuđman je, očitujući se o optužnici, izjavila da se ne smatra krivom za navedena djela, već da je Knežević, nakon što je otkriveno da je utajio porez, »iskonstruirao« njezinu umiješanost u čitav slučaj. </p>
<p>Knežević, čiji je iskaz inicirao postupak protiv Nevenke Tuđman, priznao je i u istrazi i na glavnoj raspravi, djelo koje mu se stavlja na teret i u glavnim crtama ponovio »verziju« iz optužnice. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vozač nožem pokušao ubiti kolegu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U noći na srijedu nešto nakon ponoći na parkiralištu poduzeća »Dioki« u Industrijskoj bb vozač kamiona, turski državljanin E. Z. (32) nožem je pokušao ubiti kolegu i sunarodnjaka S.O.</p>
<p>Odmah nakon dojave, na mjesto događaja je izašla ekipa za očevide PU zagrebačke koja kod ozlijeđenog, a ni u njegovom kamionu marke »DAF«, turske registracije, nije pronašla dokumente. </p>
<p>Očevidom je, nadalje, utvrđeno da je E. Z. iz neutvrđenih razloga ozlijeđenog dva puta ubo nožem u lijevu stranu prsišta i lijevu nadlakticu, nakon čega je kamionom marke »DAF«, crvene boje, nepoznatih turskih registracija pobjegao s mjesta događaja.</p>
<p>Policija je došlo do saznanja da se osumnjičeni i ozlijeđeni poznaju i da prevoze robu za isto poduzeće sa sjedištem u Turskoj. </p>
<p>Liječnička pomoć ozlijeđenom je pružena u KB Dubrava, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen, pa je zadržan na liječenju, a razgovor s njim nije bilo moguće obaviti zbog liječničke intervencije. Kriminalistička obrada i intenzivna potraga za drugim turskim vozačem je u tijeku. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kreditima na tuđa imena prevarili banku za gotovo 700 tisuća kuna</p>
<p>KRIŽEVCI </p>
<p> – Kriminalističkom obradbom utvrđeno je da su tri građanina iz Koprivničko-križevačke županije u Gospodarsko-kreditnoj banci u Krapini uzeli 19 zajmova od 695.000 kuna, služeći se podatcima i imenima trećih osoba kojima su davali manje novčane naknade. </p>
<p>Tri osobe u dobi između 32 i 52 godine, koje zajmove nisu vraćale, a novac su međusobno podijelile, osumnjičene su da su se udružile radi krivotvorenja isprava i prijevare na štetu krapinske Gospodarsko-kreditne banke. </p>
<p>Protiv njih će biti podignute kaznene prijave USKOK-u zbog kažnjiva djela udruživanja radi prijevara, a protiv ostalih kaznene prijave, priopćila je u srijedu koprivničko-križevačka Policijska uprava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uvjetno osuđen za prijetnje bivšoj djevojci kompromitirajućim slikama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom vijeća zagrebačkog općinskog suda, Davor Smolčić je u srijedu osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na četiri godine zbog kaznenog djela ucjene.</p>
<p>Optuženog Smolčića se teretilo da je u kolovozu 1996. godine od bivše djevojke Đurđice B. tražio 5000 njemačkih maraka kako ne bi njezinoj rodbini, prijateljima i poslovnim kolegama pokazao slike na kojima je obnažena. </p>
<p>Naime, kako se navodilo u optužnom aktu, Smolčić je bivšu djevojku presreo na aveniji Vjećeslava Holjevca te joj je pokazao fotografije koje je slikao dvije godine ranije dok su bili u intimnoj vezi, te zaprijetio da će ih objelodanit ukoliko mu ne da zatraženi iznos. Uplašena je djevojka slučaj prijavila policiji, te potom Smolčiću 26. kolovoza predala označeni novac, nakon čega je on i uhićen, a novac vraćen policiji. </p>
<p>U svojoj je obrani Smolčić istaknuo kako su se on i djevojka dogovarali oko pokretanja zajedničkog posla, te da mu je Đurđica B. kod Zagrebačkog velesajma predala svoj dio novca za ulaganje u posao. Ona je pak na sudu rekla da joj je prijetio slikama te da ga je ona uzdržavala sa po 100 ili 200 njemačkih maraka.</p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Maja Štampar Stipić je istaknula da je uvjetna osuda izrečena jer Smolčić dosad nije bio osuđivan, otac je malodobnog djeteta, a odpočinjenja kaznenog djela prošlo dosta vremena. </p>
<p>Visoko trajanje roka kušnje pak je objasnila velikom štetom koju je pretrpjela oštećena.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Skinheads« osumnjičen za pokušaj ubojstva </p>
<p>PULA</p>
<p> – Istražnom sucu Županijskog suda u Puli u utorak navečer priveden je D. B. (21) iz Osijeka zbog pokušaja ubojstva i sudjelovanja u tučnjavi, te M. T. (19) i M. B. (34) iz Pule samo zbog sudjelovanja u tučnjavi kojoj su I. H. (20) i M. S. (21) zadobili više teških ubodnih ozljeda nožem! Napadači su navodno pripadnici skupine »skinheads« i neslužbeno doznajemo kako teško ozlijeđeni I. H. (20) i M. S. (21) zapravo slučajne žrtve i pripadnici grupacije »punkera«, napadnuti bez posebnog razloga. Sumnja se da je D. B. (21) u nedjelju oko četiri ujutro, ispred bivše vojarne Karlo Rojc »potegnuo« nož i I. H. (20) zadao tri duboka uboda u predjelu prsnog koša i rebara, dok je M. S. (21) zadobio jedan ubod nožem u donji predio leđa, odnosno također tešku tjelesnu ozlijedu. Ozlijeđeni mladići bili su u kritičnom stanju, no nakon operacije uspješno se oporavljaju. Posebno je teško ozlijeđen I. H. (20). Tijekom ponedjeljka i utorka policija je provela kriminalističku obradu nad pet osoba, a kaznene prijave će uslijediti protiv spomenute trojce. D. B. (21) iz Osijeka kraće vrijeme boravi u Puli, doznajemo iz Policijske uprave istarske i nije ranije kazneno prijavljivan. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade pronađen je i nož kojim je počinjen napad, a koji je D. B. (21) odbacio. Iako se u gradskim kuloarima priča da je riječ o sukobu dviju skupina »punkera« i »skinheadsa«, u policiji to nisu htjeli komentirati. U javnosti se pretpostavlja da je skupina »skinheadsa« u posljednjih nekoliko godina počinila niz sličnih napada, a posebno napadaju pripadnike romske manjine te takozvane »punkere«. </p>
<p>Dosad su svi slični fizički napadi bili bez upotrebe oružja, no sama činjenica da je upotrijebljen nož, te da je žrtva bila u istinskoj životnoj opasnosti, upozoravaju da je među »skinheadsima« došlo do neprimjerene eskalacije netrpeljivosti i nasilja.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U naletu dvaju vlakova poginula nepoznata osoba</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – U naletu dvaju vlakova u Zaprešiću je u srijedu poslije podne smrtno stradala jedna osoba, a njezin identitet kao ni spol još nisu utvrđeni, javila je večeras zagrebačka policija.</p>
<p> Na nesretnu osobu koja se našla na kolosijeku u blizini Kolodvorske ulice je oko 17,35 sati prvo naletio putnički vlak koji je vozio na relaciji Dugo Selo - Savski Marof.</p>
<p> Nepoznatu osobu je taj vlak odbacio na drugi kolosijek, a tada je na nju naletio i pregazio je drugi vlak koji je dolazio iz suprotnog smjera, odnosno smjera Ljubljane.</p>
<p> Tijelo osobe stradale u nesretnom spletu okolnosti prebačeno je na Zavod za sudsku medicinu na Šalati, gdje bi trebala biti obavljena obdukcija i utvrđen njezin identitet.</p>
<p> Željeznički promet tim dijelom pruge bio je obustavljen do nešto iza 20 sati, rekli su u policiji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska će propan-butan plinom opskrbljivati srednju i jugoistočnu Europu</p>
<p>Direktor Proplina Zlatan Vavro najavio je mogućnost gradnje podmorskog skladišta za ukapljeni naftni plin kapaciteta do 200.000 prostornih metara plina u šupljinama ispod riječke rafinerije nafte / Europske kompanije zainteresirane za privatizaciju Proplina</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Hrvatska bi uskoro mogla postati glavni opskrbljivač ukapljenim naftnim plinom (UNP) zemalja srednje i jugoistočne Europe. Plina ima dovoljno, ali treba izgraditi prateću infrastrukturu, istaknuto je u na završetku prvog međunarodnog kongresa o UNP-u u srijedu u Umagu.</p>
<p>Direktor tvrtke Proplin Zlatan Vavro najavio je mogućnost gradnje velikog podmorskog skladišta za ukapljeni naftni plin kapaciteta od 150.000 do 200.000 prostornih metara plina u šupljinama ispod riječke rafinerije nafte. </p>
<p>Prema njegovim riječima, gradnja takvog podmorskog skladišta je dva do tri puta jeftinija od nadzemnog gdje za svaki prostorni metar skladišnog prostora treba uložiti oko tisuću eura. </p>
<p>U to skladište moglo bi se smjestiti dovoljno plina za opskrbu okolnih zemalja, ali preduvjet za to je gradnja plinovoda od Rijeke prema Zagrebu uz trasu Jadranskog naftovoda. O tome će uskoro raspravljati i NO Ine.</p>
<p>Proplin može brodovima do 10.000 tona ukapljeni naftni plin dopremati i do velikog terminala u Kaštel Sućurcu, a novi za opskrbu Bosne i Hercegovine i Crne Gore planiraju graditi u Pločama ili Metkoviću, najavio je Vavro. </p>
<p>Međutim, radi se o velikim projektima koje Proplin ne može financirati sam. Dio novca namjeravaju osigurati iz bankarskih kredita, ali će za ta velika ulaganja i jači prodor na strana tržišta tražiti strateškog partnera u sklopu nastavka privatizacije Ine i njenih tvrtki kćeri. </p>
<p>Prema Vavrinim riječima već je nekoliko europskih kompanija zainteresiranih za privatizaciju Proplina jer Hrvatska ima najbolji položaj među tranzicijskim zemljama za poslovanje s tim energentom i ubrzo povećava potrošnju ukapljenog naftnog plina. </p>
<p>Generalni direktor Europske udruge za UNP Patrick Segarra je istaknuo da se radi o ekonomski i ekološki prihvatljivom i u Europi sve korištenijem energentu. Najavio je da će europska udruga uskoro u članstvo primiti nedavno osnovanu hrvatsku i na razne načine pomoći razvoj poslovanja s ukapljenim naftnim plinom u Hrvatskoj, na primjer u sklopu usklađivanja hrvatskih propisa s europskim.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>EBRD zainteresiran za dubrovačku Luku i Croatia osiguranje</p>
<p>Hrvatska je jedna od četiri zemlje koje su ostvarile najveći napredak u strukturalnoj reformi u proteklih godinu dana - uz Bugarsku, Rumunjsku i Kirgistan / Prema ukupnoj ocjeni tranzicijskog procesa Hrvatska nosi najbolju ocjenu među zemljama u regiji jugoistočne Europe (u koju EBRD u ovogodišnjem Izvješću svrstava Hrvatsku), a među zemljama srednje i istočne Europe i Baltika samo Slovenija ima nešto nižu ocjenu od Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska mora ubrzati privatizaciju komunalnih infrastrukturnih poduzeća - što bi korisnicima donijelo kvalitetniju i jeftiniju uslugu - i razvijati prometnu infrastrukturu kako bi ojačala regionalnu i globalnu integraciju, upozorili su u srijedu predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj prilikom predstavljanja redovnog Izvještaja o tranziciji za 2004. godinu.</p>
<p>Inače, prema EBRD-u Hrvatska je jedna od četiri zemlje koje su ostvarile najveći napredak u strukturalnoj reformi u proteklih godinu dana - uz Bugarsku, Rumunjsku i Kirgistan. Poseban napredak Hrvatska je prema EBRD-u ostvarila na području infrastrukturne i reforme bankarskog sektora i liberalizacije kamatnih stopa, dok nikakav napredak nije zabilježen na području liberalizacije cijena, trgovine i deviznog sustava, upozorila je Maria Vagliasindi, ekonomistica EBRD-a za Hrvatsku.</p>
<p>Prema ukupnoj ocjeni tranzicijskog procesa Hrvatska nosi najbolju ocjenu među zemljama u regiji jugoistočne Europe (u koju EBRD u ovogodišnjem Izvješću svrstava Hrvatsku), a među zemljama srednje i istočne Europe i Baltika (u koju je Hrvatska ranije bila svrstana) samo Slovenija ima nešto nižu ocjenu. Najvišu ocjenu ima Mađarska, a slijede Češka, Estonija, Poljska i Slovačka.</p>
<p>Po tempu reforme za Hrvatskom slijede Albanija i Makedonija, dok je desetak zemalja, među kojima BiH, SCG, Češka, Slovačka i Estonija, ostvarilo tek blagi napredak. U deset zemalja, među kojima su i Mađarska i Poljska, u odnosu na izvješće za prošlu godinu nije zabilježen nikakav pomak u ocjeni strukturalne reforme.</p>
<p>Navodeći probleme koji opterećuju hrvatsko gospodarstvo Vagliasindi je istaknula neujednačenu učinkovitost regulativnog sustava; još uvijek niske cijene, primjerice, struje u odnosu na trošak proizvodnje; te manjak konkurencije, upozorivši pritom na duopol telekoma. Upozorila je kako će se s daljnjim odgađanjem ulaska trećeg mobilnog operatera samo smanjiti mogućnost ostvarivanja prednosti za korisnike, pošto dva telekoma samo učvršćuju svoju poziciju na tržištu.</p>
<p>U odnosu na ostale tranzicijske zemlje Hrvatska je prema sudjelovanju privatnog sektora u infrastrukturi dobro pozicionirana samo na području telekomunikacija i cestovne infrastrukture, dok znatno zaostaje na području gradskog prijevoza, distribucije električne energije i toplinskih sustava. Na ostalim područjima (proizvodnja struje, distribucija plina, željeznica, zračne i prometne luke, vode) Hrvatska je usporediva s ostalim tranzicijskim zemljama. Rast sudjelovanja privatnog sektora u infrastrukturi Hrvatska bi trebala ostvariti prije svega kroz koncesije i - za sada malo korištene - ugovore o upravljanju.</p>
<p>Govoreći o planovima za predstojeće razdoblje, nova voditeljica zagrebačkog ureda EBRD-a Charlotte Ruhe najavila je, među ostalim, sudjelovanje banke u modernizaciji Luke Dubrovnik i privatizaciji Croatia osiguranja.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ekonomski institut: Rast BDP-a i u 2005. godini 3,8 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački Ekonomski institut procjenjuje da će realan rast bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj i u idućoj godini biti kao u ovoj, 3,8 posto.</p>
<p>Predviđaju i zadržavanje niske inflacije, od 2,4 posto na godišnjoj razini. Tečaj kune u odnosu na euro neće se bitnije mijenjati ni u 2005. i kretat će se prosječno oko 7,53 kuna za euro, procjena je koju iznose analitirači Ekonomskog instituta. </p>
<p>Predviđaju i smanjivanje deficita tekućeg računa platne bilance, s očekivanih ovogodišnjih 5,3 posto BDP-a na 4,6 posto u idućoj godini.</p>
<p>I dok se predviđanja o inflaciji poklapaju s procjenama Vlade, koja u idućoj godini očekuje inflaciju od 2,5 posto, dotle je procjena analitičara Instituta o rastu BDP-a niža. Vlada, naime, za iduću godinu predviđa rast BDP-a od 4,4 posto. Stručnjaci Ekonomskog instituta procjenjuju da će stopa nezaposlenosti, koju za ovu godinu procjenjuju na 18,2 posto, u idućoj godini pasti na 17,6 posto. I dok bi izvoz roba i usluga u stalnim cijenama trebao biti povećan isto kao i u ovoj godini, 5,9 posto, kod uvoza se očekuje nešto sporiji rast, s ovogodišnjih 5,1 posto na 4,5 posto u idućoj godini.</p>
<p>Stručnjaci Ekonomskog instituta očekuju nastavak restriktivnije monetarne politike. I dok bi ukupni rast kredita u ovoj godini mogao iznositi 13 posto, za iduću godinu predviđaju ponešto usporeniji rast, od deset posto. I dok bi investicije u ovoj godini trebale rasti 7,1 posto, za iduću se godinu predviđa upola manji rast investicija, od 3,8 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sjednica Uprave Podravke u Sarajevu, Perić kandidat za člana Uprave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uprava Podravke u četvrtak će svoju redovitu sjednicu održati u Sarajevu, čime se, pojašnjavaju iz kompanije, želi staviti naglasak na orijentiranost prema tržištima i daljnjoj internacionalizaciji poslovanja.</p>
<p>Tržište BiH jedno je od najznačajnijih Podravkinih tržišta, a ostvareni prihodi na tom tržištu u ukupnim prihodima Grupe Podravke imaju udjel od osam posto. Inače, u Podravka d.o.o. Sarajevo zaposleno je više od sto ljudi. Podravka ima podružnice i u Banja Luci i Širokom Brijegu, a Belupo također ima vlastito predstavništvo u Sarajevu.</p>
<p>Iz Podravke ističu da u BiH imaju snažnu tržišnu poziciju, te da su njihove prehrambene marke tržišni lideri u kategorijama dodataka jelima Vegeta, juha, dječje hrane pod markom Lino te praškastih slastica Dolcela.</p>
<p>Inače, kako se neslužbeno saznaje, donedavni predsjednik Uprave Lure Željko Perić jedan je od tri kandidata za mjesto člana Uprave Podravke zaduženog za financije. No, kako je u Podravci nekoliko struja, a svaka ima »svog« kandidata, još je neizvjesno koja će prevagnuti i progurati svog kandidata u Upravu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nafta u New Yorku pala ispod 46 dolara, indeksi porasli</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu rasli, potaknuti i cijenama sirove nafte, koja je u New Yorku pala ispod 46 dolara za barel (nedavni rekord je 55,67 dolara). Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,4 posto, na 4788, dok su frankfurtski Dax i pariški CAC 40 dobili 0,8 posto, dosegavši 4149 odnosno 3824 boda. Milanski MIB 30 je porastao 0,9 posto, na 29.874, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 0,6 posto, na 2788 bodova. </p>
<p>Nymex Light je u New Yorku u srijedu ujutro pao 28 centi, na 45,83 dolara, dok je IPE Brent u Londonu pao 37 centi, na 41,92 dolara. Iako su dionice BP-a i norveškog Statoila pale (0,1 odnosno 0,3 posto), ostale su europske naftne kompanije ipak rasle. Royal Dutch/Shell, Total i talijanski ENI dobili su između 0,2 i 0,6 posto.</p>
<p>Među najvećim su dobitnicima bile dionice telekoma, zahvaljujući dobrim tromjesečnim rezultatima britanskog mobilnog operatera mm02, čije su dionice porasle šest posto. Deutsche Telekom je dobio jedan posto, France Telecom 1,4, a British Telecom i Vodafone 0,7 posto. </p>
<p>U New Yorku je u prvih sat vremena trgovanja Nasdaq Composite skočio 1,4 posto, na 2107, dok je DJIA dobio 0,9 posto dosegavši 10.579 bodova. </p>
<p>Rast američkih dionica potaknula je i vijest o jedanaest milijardi dolara vrijednom spajanju američkih maloprodajnih grupacija Kmart i Sears, Roebuck & Co. </p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu pao 0,27 posto, na 11.131,3 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Vlada odbila zahtjev za smjenom Žužula</p>
<p>U Banskim dvorima smatraju da je cijeli navodni slučaj iskonstruiran, a da su argumenti koji se iznose u Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja netočni i površni, te dovode do potpuno pogrešnih zaključaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na izvanrednoj, telefonskoj sjednici Vlada je u srijedu odbila zahtjev saborske oporbe za smjenom ministra vanjskih poslova Miomira Žužula zbog navodnog sukoba interesa u slučaju otpisa dugova tvrtki Imostroj. Vlada u očitovanju navodi da smatra kako ne postoje razlozi za pokretanje pitanja povjerenja ministru Žužulu i zato predlaže Saboru da odbije Prijedlog za izglasavanjem nepovjerenja. </p>
<p>U Banskim dvorima smatraju da je cijeli navodni slučaj iskonstruiran, a da su argumenti koji se iznose u Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja netočni i površni, te dovode do potpuno pogrešnih zaključaka.</p>
<p>Odbijanje zahtjeva za Žužulovom smjenom Vlada temelji i na izvješću Državnog odvjetništva koje je utvrdilo da u postupanju ministra Žužula u tom slučaju nije bilo nikakvih elemenata kaznenog djela. </p>
<p>Državni odvjetnik Mladen Bajić već je 6. studenoga potvrdio da Državno odvjetništvo ispituje zakonitost postupka stečaja tvrtke Imostroj slijedom navoda u tisku i zahtjeva ministra Miomira Žužula. Izvještaj u kojem je ustvrdilo da nikakvih elemenata kaznenog djela u »slučaju Žužul« nije bilo, Državno odvjetništvo Vladi je dostavilo u utorak popodne.</p>
<p>Obrazlažući odbijanje zahtjeva za Žužulovom smjenom, Vlada navodi i da ministar Žužul, kada je u pitanju odluka Vlade o otpisu poreznog duga Imostroju od 2. rujna, »nije bio, niti je mogao biti u sukobu interesa te stoga ni na koji način nije povrijedio bilo koju odredbu Zakona o sprječavanju sukoba interesa«. </p>
<p>Cijeli navodni slučaj sukoba interesa, nastavlja Vlada s obrazloženjem, temelji se na netočnoj tvrdnji da je tvrtka Karin Univerzal Inžinjering kupila tvrtku Imostroj te da je Vlada pogodovala novom vlasniku otpisom dugova tog društva prema državnom proračunu. Vlada ističe da je otpisom dugova stečajnoj masi jedino omogućeno da 168 radnika dobije plaće koje nisu dobili tri godine.</p>
<p>Vlada se u odluci o otpisu poreznog duga Imostroju vodila jedino socijalnom osjetljivošću, jer je stečajem te tvrtke egzistencija velikog broja obitelji bivših radnika Imostroja bila dovedena u pitanje, poručuje Vlada. Postupak stečaja, odnosno prodaje imovine Imostroja vodio je pak Trgovački sud u Splitu, s čime Vlada nije imala niti je mogla imati ikakve veze, ističe se u očitovanju. </p>
<p>U prilogu ovoj odluci Vlada je Saboru, uz izvješće Državnog odvjetništva, dostavila i izvješće Državne revizije u pogledu odluke o otpisu dugova Imostroju te Žužulove odgovore na tvrdnje iznesene u prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja, iz kojih je, navodi Vlada u očitovanju, vidljivo da činjenice ne podržavaju zahtjeve autora prijedloga.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hebrang tuži Magistru Justiciju zbog dugog nosa na plakatima</p>
<p>S promjenom zakona više se neće moći gomilati ljekarne unutar jedne tvrtke, ali se neće dirati postojeće, kaže ministar zdravstva i dodaje da je Magistra Justicija klasičan primjer konflikta interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang najavio je u srijedu u razgovoru za Vjesnik inspekcijski nadzor dviju biljnih ljekarni za koje ima dojave da posluju nezakonito. Riječ je o ljekarnama u vlasništvu čelnika udruge Magistra Justicija koje sada nastoje pretvoriti u obične ljekarne. To je, kako je rekao Hebrang, njegov odgovor na napade Udruge malih ljekarnika Magistre Justicije i njihove optužbe da podržava tajkunizaciju i korupciju u ljekarništvu na štetu malih poduzetnika. </p>
<p>Za ovu udrugu ministar kaže da je klasični primjer konflikta interesa. »Oboje osnivača podnijeli su zahtjev za osnivanje ljekarni, a nijedan ne udovoljava postojećim propisima«, kaže Hebrang i dodaje da se ni sam ne slaže s nekim odredbama važećeg pravilnika, ali mora postupati po zakonu. Stoga je odbio potpisati dozvole, a onda su mu, kako kaže, prilijepili dugi nos na plakatima za što je utvrdio da je kazneno djelo zbog kojeg ih je i tužio.</p>
<p>»Nedopustivo je i neprimjereno pravnoj državi da se jedna udruga osniva radi osobnih probitaka i da se zbog toga vrši pritisak na resornog ministra koji se samo drži zakona«, kaže Hebrang. Riječ je, kaže, o zatečenim odredbama o udaljenosti među ljekarnama i broju ljekarni na broj stanovnika koje se moraju poštovati dok se ne utvrdi drukčije. U međuvremenu je pokrenuo izmjenu i zakona o ljekarništvu i zdravstvenoj zaštiti i pratećeg pravilnika o osnivanju ljekarni. Zakon iz 1993. godine dopustio je po jednu ljekarnu u vlasništvu farmaceuta i ljekarničke ustanove. »Kod ljekarničkih su se pojavile velike zloporabe: pojedinci gomilaju ljekarne, preuzimaju druge i stvaraju gigantske ustanove koje nekorektno konkuriraju na tržištu lijekova«, rekao je Hebrang. Druga je nepravilnost ograničenje broja ljekarni brojem stanovnika koji se sa svakim popisom mijenja. Zbog toga nedostaje ljekarni, na primjer u novozagrebačkim naseljima. No, kriterij udaljenosti je dobar radi koncentracije ljekarni u velikim gradovima gdje se posao najviše i isplati.</p>
<p>Hebrang najavljuje da se s promjenom zakona i pravilnika, za što treba nekoliko mjeseci, više neće moći osnivati ljekarničke ustanove, nego će jedan farmaceut moći imati jednu ljekarnu, kao što liječnik opće prakse ima jednu ordinaciju. Dosadašnje, međutim, neće dirati, ali se više neće moći proširivati, jer po Ustavu ne smije dirati u dobit nastalu ulaganjem, a zakoni ne djeluju retrogradno. </p>
<p>Hebrang poručuje čelnicima Magistre Justicije da prije nego što ga napadaju, pročitaju zakone i ponašaju se kao ostali građani koji poštuju zakone. Zakoni čiju je izmjenu pokrenuo i s kojima moraju biti usklađeni pravilnici, kaže na kraju Hebrang, nisu zbog Magistre Justicije, nego stoga što smatra da postojeća rješenja u sustavu nisu dobra. </p>
<p>»Devedeset posto povjerenstva je u sukobu interesa«</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang pozvao je Ljekarničku komoru da iz Povjerenstva koje daje mišljenja o otvaranju ljekarni izbace sve članove koji su u bilo kakvu sukobu interesa: vlasnike, rođake vlasnika ljekarni ili one koji sudjeluju u upravljanju ljekarnama. Odgovor o tome još nije dobio, a ako takvu sugestiju Komora ne prihvati, njihova mišljenja više neće ni tražiti.</p>
<p>Na tvrdnje iz Komore da takvih među njima nema, Hebrang kaže da ima popis svih članova: »Devedeset posto su ili u upravnom vijeću neke ljekarničke ustanove ili su vlasnici ljekarni!«. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Holjevac: Moja stručnost mnogima je smetala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zaprepaštena sam traženjem moje smjene s mjesta pomoćnice ministra za telekomunikacije i poštu, jer to znači da su prevladale snage koje ne žele dobro ovoj državi«, rekla je Vjesniku u srijedu Tatjana Holjevac, pomoćnica ministra mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p> Dodala je da se zloupotrebljava medijski prostor u jednim dnevnim novinama u kojima je nedavno objavljen izvod iz tajnoga kupoprodajnog ugovora između Deutsche Telekoma i hrvatske vlade o prodaji Hrvatskog telekoma (HT). Pod prijetnjom otkazom ona je optužena da je omogućila uvid u tajni ugovor o prodaji HT-a. »Svjesna sam da sam pritom postojećim operaterima stala na žulj, jer zakon ruši postojeće monopole i omogućava jeftinije usluge potrošačima«, kaže. »Uz to, moja stručnost na području telekomunikacija mnogima je smetala«, zaključuje Tatjana Holjevac o čijem će razrješenju odlučiti Vlada. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Šuker: Državni proračun ne može podnijeti veće porezne olakšice </p>
<p>Oporba je Vladi zamjerila što je neoporezivi dio dohotka povećala za samo 100 kuna / Brojne kritike zbog ograničavanja osobnog odbitka na 12.000 kuna, dok se dividende oslobađaju poreza na dohodak / Šuker priznao da trebal razmisliti o nadoknadi manjka općinama i gradovima / Oporba jednodušna da je izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci podbacilo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Sljedeće godine porez na dohodak će se uz postojeći obrazac moći prijavljivati i na jednostavnijem obrascu na dvije stranice što će građanima olakšati ispunjavanje, a poreznicima obradu poreznih prijava«, najavio je ministar financija Ivan Šuker predstavljajući u srijedu Saboru prijedloge novih zakona o porezu na dohodak i dobit. </p>
<p> Oporba je Vladi zamjerila što je neoporezivi dio dohotka povećala za samo 100 kuna. Tonči Tadić (HSP) podsjetio je i na preporuku Svjetske banke da se cijena rada smanjuje putem znatnih zahvata u porezu na dohodak, te predlažio da se neoporezivi dio dohotka poveća za još barem 200 kuna. Šuker je odgovorio da već ovo povećanje znači 850 milijuna kuna manje u proračunu, a prijedlog Vladinih socijalnih partnera o povećanju neoporezivog dijela dohotka na 2000 kuna značio bi 2,9 milijardi manje, što »proračun u ovom času ne može podnijeti«. Šuker je također ustvrdio da se ne može reći da je 1176 kuna godišnje malo, a toliko će povećanje od 100 kuna donijeti skupini od 231.000 građana koji zarađuju između 4500 i 7000 kuna.</p>
<p>Brojne su bile i kritike zbog ograničavanja ukupnog odbitka na temelju životnog, dodatnog i privatnog zdravstvenog te mirovinskog osiguranja, rješavanja stambenog problema, iznajmljivanja stana i troškova liječenja na 12.000 kuna, dok se, s druge strane, dividende oslobađaju poreza na dohodak iako u dionice ulažu samo bogati. Šuker je kritičarima odgovorio da su i olakšice koristili uglavnom imućniji građani iako su one bile predviđene kao pomoć socijalno ugroženijim slojevima. »Bilo je vrlo malo građana s primanjima ispod 6000 kuna koji su koristili više od 12.000 kuna osobnog odbitka«, tvrdi Šuker. Olakšice na temelju životnog osiguranja lani je tražilo 110.000 građana kojima je odobreno ukupno 365 milijuna odbitaka, dok je 231.000 građana dobilo ukupno 186 milijuna odbitka na temelju dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja. Najviše - 422 milijuna kuna - država je izgubila zbog olakšica na kupnju prvog stana, koje je koristilo 54.000 građana.</p>
<p>Dragutin Lesar (HNS/PGS) i Zvonimir Mršić upozorili su, pak, da će manji prihodi od poreza na dohodak drastično smanjiti prihode lokalne uprave, jer je taj porez većini općina i gradova najizdašniji izvor prihoda, pa su zatražili da se promijeni i Zakon o financiranju lokalne uprave. Šuker im je odgovorio da će promjene u zakonima o porezima na dohodak i dobit u zbroju biti neutralne za državni proračun, ali je priznao da bi država ipak trebala razmisliti o nadoknađivanju manjka općinama i gradovima.</p>
<p>Bez veće polemike predstavljen je novi Zakon o porezu na dobit koji ukida jednokratnu amortizaciju, budući da je Vlada zaključila da su tu mogućnost tvrtke uglavnom koristile za »peglanje bilance na kraju godine«, i to kupnjom luksuznih automobila i nekretnina, koje su vlasnici često koristili samo u privatne svrhe. </p>
<p>Oporba je u prijepodnevnom je dijelu sjednice jednodušno ocijenila da je izvršenje državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine potpuno podbacilo, prije svega zato jer je za važne razvojne projekte te ulaganja u gospodarstvo i malo poduzetništvo potrošeno vrlo malo predviđenog novca. Zato su svi oporbeni klubovi najavili da neće prihvatiti Izvještaj o izvršenju ovogodišnjeg proračuna u prvom polugodištu. </p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hebrang: Prema dokumentima, Žužul nije bio u sukobu interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang je nakon izvanredne sjednice Vlade u Saboru kratko izjavio da se u Banskim dvorima razmatralo izvješće Državnog odvjetništva i Državne revizije vezano uz »slučaj Žužul« te da je Vlada utvrdila kako nema protuzakonitosti u dokumentima. »Vlada smatra da se ne može optuživati ministra Žužula bez dokaza«, naglasio je Hebrang. Također je dodao da prema dokumentima hrvatski šef diplomacije nije bio u sukobu interesa i dok se ne dokaže suprotno, sve se, prema potpredsjedniku Vlade, svodi na političku, a ne na pravnu borbu.</p>
<p>Hebrang je također kazao kako Vlada nije raspravljala o mogućnosti da se izglasavanje nepovjerenja ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, koje će biti za nekoliko dana u Saboru, pretvori u glasanje o povjerenju cijeloj Vladi. »Ja vjerujem u takvu mogućnost«, zaključio je Hebrang. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bajić utvrdio da Žužul nije kriv</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Slijedom iznesenoga, na temelju dostupnih podataka, Državno odvjetništvo nije utvrdilo postojanje osnova sumnje na počinjenje bilo kojega kaznenog djela, niti je utvrdilo postojanje nezakonitosti koje bi zahtijevalo postupanje Građansko-upravnog odjela Državnog odvjetništva«, zaključak je Mladena Bajića i njegovih suradnika o »slučaju Žužul«, poslanoga Vladi u utorak popodne.</p>
<p>Dakle, ministar vanjskih poslova Miomir Žužul nije kriv za »slučaj Imotstroj«. Žužul nije kriv za to što je tek u sedmoj prodaji imotsko poduzeće - dotad u stopostotnom vlasništvu države - prodano tvrtki Karin Univerzal Inženjeringu za 847.065 eura uz obvezu zapošljavanja 20 bivših djelatnika. Žužul nije kriv ni za to što je Vlada 2. rujna (bez njegove nazočnosti na sjednici) odlučila o otpisu 2,7 milijuna kuna dugovanja u ime potraživanja Ministarstva financija i 3,4 milijuna kuna potraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>Uloga Karin Univerzal Inženjeringa u izvješću Državnog odvjetništva Vladi opisana je dugom Ministarstvu financija od 1,1 milijun kuna i s osnova carinskih obveza u iznosu od 1,6 milijuna kuna. No, Karin potražuje od Ministarstva gospodarstva 385 tisuća kuna, s obzirom na razliku koja se pojavila u poslovanju Karina-Imotstroja, Ministarstva gospodarstva i Splitske banke.</p>
<p>Uloga Žužulova poduzeća Međunarodna trgovina i savjetovanje, u kojem je supruga ministra jedini osnivač, a sam ministar direktor, u izvješću je definirana kao partner u prijenosu vlasništva nad dvama stanovima u Zagrebu. </p>
<p>Sporazum Žužul-Karin solemniziran je u Cisti Provo kod tamošnjeg javnog bilježnika. Posljedica svih tih transakcija jest da je jedini član uprave, direktor od 30. travnja 2004. godine Ivan Karin. Karin i MTS su sklopili i ugovor o pozajmici 19. travnja 2004. godine od 15.000 tisuća kuna te ugovor između Karina i MTS-a od 4. svibnja 2004. godine o pozajmici od 185.000 kuna koje je u ime davatelja i primatelja potpisao - Ivan Karin.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pusić: Sabor raspravlja o moralnoj odgovornosti</p>
<p>Oporbeni čelnici odbacili su u srijedu u Saboru tvrdnju predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da bojkot sastanka proširenog Predsjedništva treba promatrati u svjetlu rasprave o proračunu, skorašnje rasprave o »slučaju Žužul« i predsjedničkih izbora. »Nema razloga da mi budemo nervozni. Ima razloga da HDZ bude nervozan«, kazao je Ivica Račan dodajući da se u »slučaju Žužul«. Vesna Pusić je rekla kako Vlada Žužula brani argumentom da nije bilo kaznene odgovornosti, istaknuvši da se u Saboru ne raspravlja o kaznenoj odgovornosti dužnosnika, nego o moralnoj i političkoj. S njom se složio i Zlatko Tomčić, upozorivši da nije slučajno što se opstruira formiranje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mesić sklon smijeniti Podbevšeka</p>
<p>Za smjenu ravnatelja POA-e Mesiću je potreban supotpis predsjednika Vlade Ive Sanadera, a Vlada na to ne pristaje/ Nova epizoda može se očekivati tragom informacije da u uredima Predsjednika i premijera imaju snimke razgovora djelatnika POA-e s novinarkom Helenom Puljiz </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić sklon je od premijera Ive Sanadera zatražiti smjenu ravnatelja Protuobavještajne agencije Joška Podbevšeka zbog slučaja novinarke Helene Puljiz, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Predsjedniku.</p>
<p>Slučaj novinarke, koju su službenici POA-e prije više od mjesec dana pozvali na razgovor, mogao bi tako biti nova epizoda u ratu Pantovčaka i Banskih dvora.</p>
<p>Predsjednik još čeka detaljno izvješće o tome u kojoj je mjeri POA protuzakonito ispitivala novinarku te ako se dokažu nepravilnosti, Mesić bi, kako doznaje Vjesnik, smjenu mogao zatražiti i bez da o tome obavijesti Sanadera. »Znao sam što učiniti s vojnicima koji su se htjeli baviti politikom, pa ću znati što učiniti i u 'slučaju Puljiz'«, poručio je u nedjelju Mesić za susreta s izaslanstvom Foruma žena SDP-a.</p>
<p>Prema izvorima bliskima Vladi, u Banskim dvorima ne vjeruju da će Mesić ići tako daleko i zatražiti smjenu obavještajnog vrha. Ako pak do toga i dođe, Vlada to ne bi podržala. Da bi se smjena ravnatelja POA-e provela, uz potpis predsjednika države potreban je i supotpis predsjednika Vlade. </p>
<p>U Vladi smatraju oporbene stranke glavnim pokretačem uvlačenja Mesića u smjenu vrha tajnih službi koje su, navodno, preko Helene Puljiz provjeravale Mesićeve odnose s bivšim tajnikom Željkom Bagićem, prijateljima, poznanicima... </p>
<p>Nova epizoda ove priče mogla bi se, čini se, ovih dana dogoditi ako se krene tragom priče o navodnom transkriptu ili tonskom zapisu razgovora Puljiz-POA koji je već u uredima Pantovčaka i Banskih dvora, što službeno obje strane zasad negiraju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kajin: Kukavičluk je slati novinarku na detektor laži</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I dan nakon sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj je zaključeno da nije moguće utvrditi je li pri ispitivanju novinarke Helene Puljiz u POA-i bilo nezakonitih radnji, zastupnici Damir Kajin (IDS) s jedne i Šime Lučin (SDP), Srećko Ferenčak (HNS), Pero Kovačević (HSP) i Ante Markov (HSS) s druge strane ostali su pri svojim stavovima, a međusobne optužbe ponovili su i u srijedu na odvojenim konferencijama za novinare. Kajin je odbacio tvrdnje četvorice oporbenih kolega da je glasovao za prijedlog predsjednika Odbora Ivana Jarnjaka, kojim je zadužen Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost da ustanovi je li u »slučaju Puljiz« bilo kršenja zakona, ponovivši da je glasovao protiv tog, kao i oporbenog prijedloga da se i novinarka i agenti POA-e upute na detektor laži. </p>
<p>»Vijeće za nadzor sigurnosnih službi ustanovilo je kako postoji sumnja da su Heleni Puljiz kršena ljudska prava, pa je nju slati na detektor laži, zajedno s agentima koji s detektorima rade, čisti kukavičluk, a posljedica bi bila da će se rijetko tko usuditi prijaviti bilo koju zloporabu vlasti. Tražio sam da se novinarki ispričaju predsjednik Republike i premijer te da se zbog prekoračenja ovlasti smijeni drugi čovjek POA-e Ante Glavan«, kazao je Kajin zatraživši da se sa snimke sjednice Odbora skine oznaka državne tajne kako bi se vidjelo govori li istinu on ili ostali iz oporbe koji ga optužuju da se priklonio HDZ-u. </p>
<p>Na pitanje smatra li da je nanio štetu Heleni Puljiz javno govoreći da postoji njezina snimka intimnog sadržaja, odgovorio je da mu to samo zlonamjerni mogu imputirati. »U javnosti se otvoreno spekulira da snimka postoji i nije bitno govorim li ja o tome, nego to da nitko nema pravo snimati njezin privatni život«, rekao je Kajin.</p>
<p>Zastupnici četiri oporbene stranke zatražili su pak da se o »slučaju Puljiz« održi saborska rasprava, iznijevši sumnju da će Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost rasvijetliti slučaj do kraja te ponovivši da je Kajin podržao Jarnjakov prijedlog, iako tvrdi drukčije. Lučin ga je optužio da je nakon sjednice napravio cirkus i odavao državne tajne. </p>
<p>»Kajin je pokazao totalnu moralnu iskrivljenost, a IDS je zapravo IDZ. Sve su maske pale, IDS više nije oporba, nego podržava HDZ, što je pokazao i u 'slučaju Žužul'«, kazao je Ferenčak kritiziravši i glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka što je o izvješću Vijeća za civilni nadzor novinarima govorio prije sjednice Odbora, »čime je odao državnu tajnu i pokazao da su obavještajne službe u funkciji HDZ-a, a ne nacionalne sigurnosti te da HDZ i dalje koristi Pašalićeve metode«.</p>
<p>Markov je istaknuo da će, u slučaju da Vijeće padne na ispitu i da se sve zataška, biti nanesena medvjeđa usluga i tajnim službama i javnosti. </p>
<p>Na pitanje je li moralno da Kajin iznosi u javnost detalje o seksualnom životu novinarke, Markov je rekao da je to i odavanje državne tajne i s one strane morala. »Bit je problema da netko hoće zaraditi političke bodove, a mi ga želimo riješiti do kraja jer inače nitko neće biti siguran da ga ne prati neka tajna služba«, dodao je Lučin.</p>
<p>Ivka Bačić Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Puljiz: Tužit ću POA-u i Vijeće za nadzor sigurnosih službi</p>
<p>»Ne raspolažem podacima o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. Ne sudjelujem u aktivnostima usmjerenim protiv nacionalne sigurnosti i nije bilo zakonskog osnova da me djelatnici protuobavještajne agencije pozivaju na razgovor«, stoji u priopćenju koje je medijima u srijedu poslala novinarka Helena Puljiz. Puljiz ističe kako ne poznaje Hrvoja Petrača i nikada s njim nije bila u kontaktu, te da ju »glasnogovrnik Vlade Ratko Maček neistinito prikazuje kao osobu koja s njim ima veze«. Dodaje kako je kao novinarka Jutarnjeg lista do 2000. pratila djelovanje HDZ-a, a nakon 2000. rad Predsjednika Republike Stjepana Mesića. »POA je morala zatražiti moj prethodni pristanak za razgovor, što ja nisam znala, niti sam morala znati«, kaže Puljiz te dodaje kako ju Vijeće za za nadzor sigurnosnih službi nije obavijestilo o nadzoru nad radom POE u tom slučaju. Stoga će zatražiti redovitu sudsku zaštitu, kaže Puljiz u priopćenju. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ako sada nisam HIV-pozitivan, ne znači da neću biti </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »Ako sada nisam HIV-pozitivan, ne znači da neću biti za mjesec dana«, rekao je u srijedu splitski ugostitelj Denis Dragun, kojeg su mediji prozvali za svjesno širenje virusa HIV-a. Odgovarajući u srijedu u splitskoj zračnoj luci po povratku iz Zagreba na pitanje je li spreman podvrgnuti se testu na HIV, Dragun je rekao kako će se to dogoditi kada za to bude spreman, odnosno kada okupi ekipu odvjetnika. »Doktora Mladena Smoljanovića, koji je počeo širiti takve informacije, ne poznajem i drago mi je što će Državno odvjetništvo poduzeti potrebne mjere vezane uz moj slučaj«, kazao je Dragun napominjući da su splitski liječnici upropastili cijelu njegovu obitelj, djecu i bivšu suprugu s kojom ne živi već četiri godine. »Neka im Bog pomogne«, poručio je Dragun. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kooperantska tvrtka iz Korčule odgovorna za smrt radnika</p>
<p>Radnici In Monta samoinicijativno su rezali oplatu na vanjskoj strani broda, dok su se čistači nalazili u pramčanom dijelu »Atlantik Friga«, što je dovelo do smrti četvorice radnika, tvrde u Brodotrogiru</p>
<p>TROGIR</p>
<p> - Kooperantska tvrtka In Mont iz Korčule, čiji su radnici samoinicijativno rezali oplatu na vanjskoj strani broda, dok su se čistači nalazili u pramčanom dijelu »Atlantik Friga«, odgovorna je za tragičnu nesreću koja se 9. studenoga dogodila u trogirskom brodogradilištu kada su se četvorica radnika otrovala ugljičnim monoksidom, izjavili su u srijedu novinarima predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana i voditelj Službe zaštite na radu Boris Mamić.</p>
<p>Prema rezultatima interne istrage, koju su proveli stručnjaci Brodotrogira, ustanovljeno je da su uzroci nesreće subjektivne prirode, odnosno da je ljudski čimbenik prouzročio pogibiju četvorice radnika. </p>
<p>»Radnici In Monta samoinicijativno su počeli s rezanjem trupa na vanjskoj strani broda, i to dok dvostruka oplata još nije bila očišćena od izolacijske poliuretanske pjene, što su trebali obaviti nesretni radnici«, kazao je Mamić ističući da se rezanje trupa trebalo obaviti s unutarnje strane, što je i bilo dogovoreno s In Montovim voditeljem radilišta u Brodotrogiru Frankom Miroševićem i njegovim zamjenikom Zdravkom Andrićem. </p>
<p>»Na sastanku održanom neposredno nakon nesreće, kada je i utvrđeno da je njezin uzrok vezan uz organizacijski propust, Mirošević i Andrić nisu mogli ili htjeli odgovoriti na upit zašto su njihovi radnici, bez znanja vatrogasaca, rezali oplatu istodobno kad su se i čistači nalazili u dvoboku«, rekao je Mamić.</p>
<p>Naime, poslovođa Brodomontera Petar Modrić i voditelj pogona trupa Ante Tomaš, koji su sada u pritvoru, dogovorili su s In Montovim poslovođama Miroševićem i Andrićem da se rezanje obavi s unutarnje strane broda, ali tek nakon čišćenja objekta, čime bi se, prema mišljenju Brodotrogirovih stručnjaka, izbjegla tragedija.</p>
<p>Zbog sumnje da su odgovorni za tragičnu nesreću u Brodotrogiru, za što je zapriječena zakonska kazna u trajanju od tri do 12 godina, istražni je sudac pritvorio četvoricu radnika škvera i kooperanta korčulanskog In Monta, koji je rezao oplatu broda.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041118].
|
