NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041018].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 159686 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.10.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zavrzlame oko brijunskih transkripata tek počinju</p>
<p>Odvjetnici generala Ante Gotovine inzistirat će na otkrivanju istine o tajnom pošiljatelju brijunskih transkripata i haaškom »doušniku« / Autentičnost transkripata sljedećih će dana biti tema medija, struke, ali i političara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponedjeljak će s brijunskih transkripta predsjednik Stjepan Mesić skinuti oznaku državne tajne, doznaje Vjesnik u njegovom uredu. Naši sugovornici kažu da je to i sam Predsjednik najavio uoči posjeta Italiji prošlog vikenda.</p>
<p>»Prije nekoliko dana ti su transkripti stigli s Pantovčaka Vladinu Uredu za suradnju s Haaškim sudom, no kako nisu deklasificirani, vraćeni su tamo gdje su i nastali. Jedino ih predsjednik Mesić može deklasificirati, što će i učiniti u ponedjeljak«, potvrdila je i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u nedjelju Vjesniku. Time će se razriješiti zavrzlame oko famoznih brijunskih transkripata za kojima od srpnja ove godine tragaju odvjetnici generala Ante Gotovine. Prošlog su tjedna procurile informacije o postojanju transkripata s Brijuna na temelju razgovora vođenih 31. srpnja 1995. uoči »Oluje«, prema kojemu je predsjednik Franjo Tuđman navodno rekao da Srbima treba nanijeti »takve udarce da im se utrne svaki trag«.</p>
<p>Buka se digla zbog traganja za informatorima koji su haaškoj tužiteljici dostavili sporni transkript. Vladin Ured za suradnju s Haagom to nije učinio, a isto su tvrdili i na Pantovčaku. Ponajprije se za curenje tog transkripta sumnjičio Predsjednikov ured, s obzirom na to da je u javnosti s njegovim mandatom započelo i otkrivanje transkripata iz ere predsjednika Franje Tuđmana. No, sadašnji je predsjednik svojim izjavama, čini se, unio dodatnu, nepotrebnu zbrku rekavši najprije da brijunski zapisi nisu u njegovu uredu gdje su pohranjeni samo razgovori vođeni i snimani na Pantovčaku.</p>
<p>Tom je prigodom ponovio da je, došavši na Pantovčak, odlučio publicirati transkripte bez oznake državne tajne kako bi pokazao da su se za vrijeme njegova prethodnika odluke donosile na pogrešnom mjestu. Potvrdio je i da je nakon odlaska njegova tajnika Željka Bagića, zaduženog za suradnju s Vladinim Uredom za suradnju s Haagom, osnovao tročlanu komisiju da pregleda sve transkripte te da su tom uredu dostavljeni svi zatraženi dokumenti. Postoji cjelovit popis tih dokumenata, no o tome se na Pantovčaku ne žele izjašnjavati, upućujući da se to pitanje postavlja Vladinu Uredu, a ne njima.</p>
<p>Zbog znatiželje medija i pritiska na obje adrese - Vladin Ured za suradnju s Haagom i Predsjednik - šef države otišao je korak dalje i poručio da će se, u potrazi za tim zapisima, pregledati i dio dokumentacije u njegovu uredu koja dosad nije bila pregledana. </p>
<p>»Ako transkript postoji, naći će se«, rekao je Mesić, ostavljajući otvorenom mogućnost i da je dio dokumentacije, među kojima je bio i brijunski transkript, s Pantovčaka odnijela obitelj predsjednika Tuđmana.</p>
<p>I dok i Vlada i Predsjednik tvrde da o njemu pojma nemaju i da ga nisu međusobno razmjenjivali, brijunski transkript je otkriven. I to na Pantovčaku koji ga ipak dostavlja Vladinu Uredu za suradnju s Haagom, a Ured ga vraća Mesiću, te se sada čeka da se s njega skine oznaka državne tajne. U samo nekoliko dana ušlo mu se u trag, nakon mnoštva oprečnih izjava i prebacivanja loptice od Vlade k Predsjedniku, a u javnost je procurio i prije negoli ga je Mesić oslobodio tajnosti. Kako i tko ga je pustio, pita se i Predsjednik, u čijem uredu i dalje poriču da su ga dostavili Haagu i medijima.</p>
<p>Zašto su prošlih dana u Vladi tvrdili da nisu s Pantovčaka dobili sporni transkript? Zašto je prvi čovjek u državi tvrdio da u njegovu uredu on ne postoji? I zašto se u samo nekoliko dana raščistilo da je u Uredu i da je s Pantovčaka poslan Banskim dvorima? Pitanja su to koja ostavljaju dojam da su »upetljani« svi akteri priče, tim više što je netko - a među sumnjivcima su svi spomenuti - taj važan dokument već poslao, protuzakonito, Haagu i Carli del Ponte. Odvjetnici generala Gotovine, osim što će dobiti dokument i baviti se njegovom autentičnošću, poručuju da će inzistirati na otkrivanju istine o tajnom pošiljatelju i haaškom »doušniku« mimo zakona.</p>
<p>Osim što je transkript pronađen u samo jednom danu, nezgodno je i to što je kružio Hrvatskom, a ima oznaku državne tajne. Dok se čeka skidanje tajnosti, Gotovinina obrana ne krije da sumnja u autentičnost. Nadaju se da bi, ako ospore vjerodostojnost, uspjeli osporiti i optužbu o zločinačkom pothvatu radi etničkog čišćenja.</p>
<p>O autentičnosti transkripta sljedećih će se dana vjerojatno baviti mediji i struka, ali i političari - od predsjednika Mesića do premijera Ive Sanadera i oporbe. Predsjednik ne vjeruje da je transkript falsificiran i da je eventualno u nekim dijelovima izmišljen. Autentičnost bi mogli potvrditi videozapisi sa sastanka, no već su njegovi akteri dali do znanja da kasete nema te da Tuđman spornu rečenicu o Srbima nije izrekao. </p>
<p>Može se očekivati, čini se, nova epizoda o brijunskom transkriptu već od ponedjeljka, kad ga s Pantovčaka opet pošalju Vladinu Uredu za suradnju s Haagom, a odatle Gotovininim odvjetnicima. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Svaka četvrta žena je seksualno, a svaka peta fizički zlostavljana</p>
<p>Čak 54 posto zlostavljanih žena doživjelo je udarac rukom od bivših muževa ili mladića, a 17 posto žena takvoj je vrsti nasilja izloženo u sadašnjoj vezi ili braku / Spolni odnos protiv svoje volje najčešći je u dobnoj skupini žena od 49 do 59 godina / Od ispitanih žena nijedna se nije obratila skloništu za žene, samo jedan posto žena pomoć je potražilo u savjetovalištima, dva posto putem SOS-telefona, jedan posto u crkvi ili drugoj vjerskoj organizaciji, a dva posto u bračnim savjetovalištima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svaku petu ženu u Hrvatskoj fizički je zlostavljao partner ili bivši partner, a svaka četvrta je barem jednom bila prisiljena na seksualni odnos protiv svoje volje.</p>
<p>Pokazuju to rezultati najnovijeg istraživanja koje je financirao nekadašnji državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladih (današnje Ministarstvo obitelji), a projekt inicirala Ženska autonomna kuća Zagreb, provedenom na uzorku od 976 žena u dobi između 18 i 65 godina, sa svih područja Hrvatske, različitog bračnog i ekonomskog statusa.</p>
<p>Samo 59 posto žena nikad nije doživjelo fizičko zlostavljanje partnera, a više od polovice rastavljenih žena doživjelo je neki oblik fizičkog zlostavljanja (guranje, povlačenje za kosu, pljuskanje i sl.). Zlostavljane žene su udarce po licu najčešće primale od bivših partnera, čak 54 posto žena doživjelo je udarac rukom od bivših muževa ili mladića, a 17 posto žena takvoj je vrsti nasilja izloženo u sadašnjoj vezi ili braku.</p>
<p>U bivšim brakovima premlaćeno je 22 posto rastavljenih žena, a u sadašnjim brakovima četiri posto. Bivši supružnici su svoje bivše žene snažno stezali za vrat, kao da će ih zadaviti, u čak 26 posto slučajeva!</p>
<p>Rezultati istraživanja seksualnog zlostavljanja, jednog od najtežih i psihički najbolnijih nasilja, koje se i najteže dokazuje, uistinu su zastrašujući. Spolni odnos protiv svoje volje doživljava svaka četvrta žena (24 posto), a oni su češći u dobnoj skupini žena od 49 do 59 godina. Dokazano je i to da učestalost takvih prisilnih odnosa nema nikakve veze s obrazovanjem ispitanica, te je podjednaka u svim obrazovnim skupinama. Međutim, dokazana je tvrdnja da su seksualno zlostavljane žene češće i žrtve fizičkog nasilja, te da su narušenim odnosima najčešći svjedoci djeca.</p>
<p>Doznaje se i to da na fizički napad samo 17 posto napadnutih žena uzvraća agresijom često ili uvijek, nekoliko puta uzvratilo je 28 posto žena, a skoro svaka treća zlostavljana žena fizičku agresiju podnosi potpuno pasivno.</p>
<p>Ipak, najznačajniji podaci istraživanja odnose se na činjenicu da zlostavljane žene uglavnom i ne pokušavaju dobiti pomoć. Od ispitanih žena nijedna se nije obratila skloništu za žene, samo jedan posto žena pomoć je potražilo u savjetovalištima, dva posto putem SOS-telefona, jedan posto u crkvi ili drugoj vjerskoj organizaciji, a dva posto u bračnim savjetovalištima. Pomoć odvjetnika zatražilo je nešto više od pet posto žena, na tužbu sudu odlučilo se samo sedam posto, a na prijavu centru za socijalni rad - devet posto žena. Policiji su se žene obratile u devet posto slučajeva, a rodbini i prijateljima u najvećem broju - po šesnaest posto.</p>
<p>No, od tih podataka još više zabrinjavaju oni koji govore o tome koliko su takve prijave bile uspješne.</p>
<p>Prema mišljenju ispitanih žena, najbeskorisnijim su se pokazali centri za socijalnu skrb, koji su, ističu ispitanica, bili sasvim beskorisni u čak 62 posto slučaja, a u pet posto slučajeva su im odbili pružiti pomoć. U 11 posto slučajeva žene je odbila i policija, beskorisnost suda procijenjena je na sedam posto, a beskorisnost bračnih savjetovališta, SOS-linija i skloništa kretala se između 20 i 50 posto. »Najkorisnijom« zlostavljane žene smatraju pomoć prijatelja i rodbine. Većina žena zbog posljedica fizičkog zlostavljanja nikad nije potražila liječničku pomoć.</p>
<p>Uz podatke o učestalosti svih oblika fizičkog, verbalnog, emocionalnog i seksualnog zlostavljanja, istraživanje je u konačnici potvrdilo da žene u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva ipak samo »šute i trpe«!</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nastavnici odluke o napredovanju čekaju do tri godine</p>
<p>Zavod za školstvo godišnje zaprimi više od 800 zahtjeva, od kojih polovica uvijek ostaje na čekanju / Bodove za napredovanje nastavnici će ubuduće stjecati i ovisno o odnosu prema učenicima i roditeljima / Uz mentora i savjetnika, novo zvanje - viši savjetnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zavod za školstvo predložio je ministru znanosti, obrazovanja i sporta Draganu Primorcu novi pravilnik o napredovanju prosvjetnih djelatnika.</p>
<p>V.d. ravnatelja Zavoda Željko Jakopović obrazlaže da je novi pravilnik potreban jer se u praksi pokazala potreba za pojačanim kriterijima za postizanje zvanja mentora i savjetnika. I u Ministarstvu smatraju važnim promjenu načina stjecanja bodova za napredovanje jer se dosadašnji sustav pokazao automatskim, a u praksi ga smatraju i nepravednim. </p>
<p>Iz Zavoda apeliraju da se novi pravilnik donese što brže kako bi se mogao početi primjenjivati još ove školske godine. Zavod je, naime, zatrpan novim zahtjevima za napredovanje prosvjetnih djelatnika koji stižu svakodnevno. Godišnje Zavod zaprimi više od 800 zahtjeva, uvijek ih ostaje polovica na čekanju, a trenutačno odluku o napredovanju čeka oko 1400 prosvjetara. Nastavnici odluku o svom napredovanju prosječno čekaju dvije do tri godine.</p>
<p>»Nije problem samo u činjenici da godinama čekamo na birokratsko odobrenje. Nepravedni su i prijedlozi za napredovanja, jer se u praksi vrlo često događa da se unaprjeđenja dodjeljuju ne zbog kvalitetnog rada nastavnika nego zbog dobrih odnosa s ravnateljima škole ili nekim od savjetnika u Zavodu«, upozorava ravnateljica šibenske srednje škole. Nastavnička napredovanja predlažu ravnatelji škola u suglasnosti s učiteljskim vijećem, a postupak za napredovanjem može pokrenuti i savjetnik Zavoda za školstvo.</p>
<p>Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić priznaje da se u napredovanju nastavnika više vodi računa o kvantitativnim pokazateljima nego o kvalitativnim. »Cilj je da učitelji i nastavnici ubuduće napreduju zahvaljujući kvaliteti svoga rada, postignućima s učenicima, uvođenjima novih oblika rada, povezivanjem s drugim školskim ustanovama i širenjem novih oblika rada, unaprjeđenjem obrazovanja i slično«, kaže Janjić. </p>
<p>Prihvati li ministar znanosti prijedlog Zavoda, jedan od elemenata za napredovanje nastavnika bit će odnos prema učenicima i roditeljima, promicanje i poštivanje ljudskih prava te brige prema prirodi.</p>
<p> Za svaki od elemenata nastavnik će dobivati bodove. Za zvanje mentora potrebno je najmanje 12 bodova, a savjetnika 25. Najviših sedam bodova odjednom nastavnik prikuplja za znanstveni stupanj doktorata iz područja odgoja i obrazovanja, dok po šest bodova dobiva za autorstvo odobrenog školskog udžbenika i postignuti znanstveni stupanj magisterija iz područja odgoja i obrazovanja. </p>
<p>U Ministarstvu smatraju potrebnim da se uz uobičajena zvanja mentor i savjetnik ubuduće doda i novi, najviši status do kojega bi nastavnici napredovali - viši savjetnik. Janjić ističe da bi nastavnici koji uspiju napredovati do ta tri zvanja morali biti i bolje materijalno stimulirani nego dosad.</p>
<p>Savjetnik ministra Primorca Josip Ujević ističe da bi primjenom novog pravilnika 20 posto nastavnika moglo bitno poboljšati svoj materijalni položaj. Zasad, međutim, u Ministarstvu ne govore o konkretnim brojkama.</p>
<p>Postojeći Pravilnik o napredovanju ne omogućuje napredovanje ravnatelja, no Ujević ističe da se razmišlja o uvođenju ravnatelja-savjetnika ili ravnatelja-savjetnika za (na primjer) matematiku. Dvoji se još o tome hoće li ravnatelji biti samo savjetnici ili savjetnici za određeni nastavni predmet.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sanaderov izbor</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>HDZ je, napokon, odlučio: predsjednička kandidatkinja je Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i zamjenica predsjednika stranke, bivša novinarka, popularna političarka koja zna razgovarati s ljudima. Odluka je donesena nakon dugih razmišljanja, puštanja probnih balona (još u subotu sigurni kandidat je bio dr. Andrija Hebrang), te istraživanja javnog mnijenja čiji su rezultati pokazali rejting prvih hadezeovaca. Poslije svega toga kandidirana je Jadranka Kosor, što je bio Sanaderov prvi izbor o kojem se govorilo odmah nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Jadranka Kosor može sadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću u predizbornoj kampanji konkurirati otvorenošću, populizmom, pokazivanjem razumijevanja za obespravljene slojeve, poput samohranih majki i napuštenih branitelja, te promicanjem obiteljskih vrijednosti. U tom je smislu već nazvana »Big Mother«, što je samo ciničan naziv za političarku koju cijene socijalno ugroženi građani. Važna razlika između Jadranke Kosor i Mesića je u generacijskoj pripadnosti. Riječ je, naprosto, o utrci mlađih i ostarjelih političara u kojoj svatko ima svoje navijače.</p>
<p>Mesić je, zna se, došao u hrvatsku politiku iz socijalizma, doduše kao disident, a u karijeri je bio svašta - od predsjednika Općine Orahovica do predsjednika predsjedništva SFRJ. Jadranka Kosor prema njemu je novo lice – u Domovinskom ratu bila je (još) novinarka, vodeći utjecajnu emisiju za prognanike. U visoku politiku ušla je 1995. i to odmah u Predsjedništvo HDZ-a, te je sadašnje mjesto u Vladi i predsjednička kandidatura znak uspješne političke karijere. Osim toga, Jadranka Kosor je druga kandidatkinja na ovim izborima (uz Đurđu Adlešić koja to nije potvrdila) i treba računati da će i zbog toga dobiti znatnu podršku u dijelu biračkog tijela.</p>
<p>Posljednje ankete, prema kojima Jadranka Kosor ima podršku 17 posto građana (predsjednik Mesić oko 50 posto) pokazuju, zapravo, da je prva bitka koju HDZ treba dobiti ona za drugi izborni krug. Uspije li u tome, može računati na pobjedu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Neće valjda pustiti Mamića</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Zdravko Mamić je podnio ostavku na mjesto izvršnog dopredsjednika (čitaj: šefa parade) u Dinamu. Lijepo. Sada će, valjda, iz Maksimira dolaziti i neke druge vijesti osim onih koje nam govore o raspoloženju i psihičkom stanju Dinamovog »Boga i batine«. Bila bi to uistinu lijepa vijest da tu ne postoji ne jedno, nego barem dva ili tri »ali«. </p>
<p>Prvo, maksimirskom velmoži ne vjerujemo ni kada kaže »dobar dan«. Kako vjerovati čovjeku koji se, primjerice, sa svojim »omiljenim« novinama barem dva puta godišnje žestoko posvađa, a nakon toga se s njima miri u birtiji uz bocu whiskeyja? Pa onda sve ispočetka. Cijela njegova povijest dolazaka i odlazaka iz Dinama, njegovih svađa i mirenja, izljeva ljubavi i bijesa samo su jedna velika farsa i teatar za one koji u to žele vjerovati, a tih je, nažalost, mnogo. Da nije tako sasvim mu sigurno ne bi zbog najavljene ostavke – kakva nacionalna tragedija i događaj od općeg interesa! – izašao portret preko cijele stranice najtiražnijih hrvatskih novina.</p>
<p>Drugo, malo je vjerojatno da kompletan Izvršni odbor Dinama na čelu s predsjednikom Barišićem neće pasti na koljena i moliti Mamića da ih ne napušta »u ovim za klub presudnim trenucima«. Isto je, otprilike, bilo i s fingiranim odlaskom iz Hajduka Mamićevog splitskog antipoda Igora Štimca. Hajduku je, navodno, nužan Štimčev autoritet baš kao što je, čini se, svakom hrvatskom nogometnom klubu potreban neki mali tiranin. Jer, netko mora na ovaj ili onaj način pribavljati novac, netko mora kapitalizirati svoju bliskost s lokalnim vlastodršcima, netko mora biti »gromobran« prema javnosti i medijima, netko mora neprestano podizati zanimanje za klub, netko mora biti autoritet kojeg se svi boje. Budući da Barišić to nije, predsjednik i Uprava maksimirskog kluba teško će pustiti Mamića da ode samo tako.</p>
<p>Napokon, Mamićev odlazak ne bi se, sasvim sigurno, sviđao ni njegovom prijatelju i izdašnom (pedesetak milijuna eura) sponzoru Milanu Bandiću. Ode li, naime, Mamić iz Dinama, tko će narediti igračima i uposlenicima kluba da na sljedećim izborima glasuju za Bandića? Ma, neće ga valjda pustiti...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Trgovanje državnim tajnama</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Doseg pravne države, ali i razina demokratske kulture, mjeri se i funkcioniranjem instituta državne tajne. Hrvatska je u tome zacijelo pri samome dnu civiliziranog svijeta, mnogo niže i od većine tranzicijskih zemalja.</p>
<p>Kod nas je ne samo moguće nego i najnormalnije da se u medijima pojavljuju vojni i obavještajni dokumenti te transkripti sastanaka državnog vrha s neizbježnom oznakom državne ili vojne tajne. </p>
<p>Na tu se »formalnost« nitko ne obazire, jer je unaprijed jasno da objavljivanje takvih pikanterija nema za posljedicu podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih, a kamoli zabranu distribuiranja listova koji na taj način privlače čitatelje. Štoviše, gotovo nitko više i ne postavlja suvišna pitanja o moralnosti zakonitosti i moralnosti hrvatske prakse, jer se to tumači kao »jal« i »nesnalažljivost«, a ne principijelnost. Posljedice, pak, takva nakaznog ponašanja za međunarodni ugled Hrvatske također su na repu javnoga interesa.</p>
<p>Treba ipak biti korektan i početak takve »epidemije« vremenski situirati u devedesete godine, kad je objavljivanje kompromitirajućih dokumenata, i obavještajnih i pravosudnih, postalo redovito, zamalo i legitimno sredstvo političke borbe. </p>
<p>Ako je jedan politički klan mogao »nagaziti« ideologa suparničke skupine, makar i u okviru iste vladajuće stranke, tu šansu nije propuštao. Na tome su se temeljile i pozamašne naklade pojedinih »revolveraških« listova. Novinari su u pravilu rado pristajali biti sredstvo tuđih obračuna, svjesni da im to posredno donosi materijalnu korist. Najciničnije je da su pojedinci za takvo prostituiranje struke dobivali i prestižne strukovne nagrade za istraživačko novinarstvo«.</p>
<p>Vrhunac je raspačavanja državnih tajni uslijedio promjenom vlasti 2000., kad su Tuđmanovi transkripti, koji su na neki bizaran način iz dana u dan dobivali »noge« u Predsjedničkim dvorima, punili stranice u čak nekoliko tjednika i dnevnika. Svatko je od njih imao popis svojih želja, a neka »dobra duša« sve je to uslišavala. Otad se i točno zna tko će braniti ili napadati kojeg državnog dužnosnika, političara ili generala, a tko će pronalaziti prepiske koje mu idu u korist.</p>
<p>Uzimajući sve to u obzir, jedino bi čudo bilo da se transkripti s brijunskog sastanka 31. srpnja 1995. nisu našli u tisku prije nego što je predsjednik Mesić s njih skinuo oznaku državne i vojne tajne. Tako građani barem znaju zašto je to učinio, pa će i polemike s haaškim tužiteljstvom biti sočnije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Arhitektonski krah na obali</p>
<p>Odgovarajući koraci podrazumijevaju oduzimanje licence arhitektima koji struku srozavaju na najniže grane. A kako je ona srozana najbolje pokazuje »lijepa naša gradnja na obali«, što je i moto Prvoga kongresa hrvatskih arhitekata koji su tu gradnju označili kao krah. Koliko iza toga kraha stoji oduzetih licenci podatak je koji bi možda interesirao hrvatsku javnost, pogotovu onu stručnu (koja nije limitirana arhitektima)</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Arhitekti su napokon odlučili javno progovoriti o neprimjerenoj gradnji duž Lijepe naše, odnosno duž njezine obale. Dugo im je trebalo da odluče o održavanju Prvoga kongresa hrvatskih arhitekata koji odmah treba imati vruću temu, toliko vruću koliko je godina podgrijavana pričama o nelegalnoj i divljoj gradnji što se zbivala pred očima svih, a na koju nitko praktički nije reagirao.</p>
<p> Učinio je to prvi bivši ministar prostornoga uređenja Božo Kovačević koji, usput budi rečeno, nije arhitekt po struci. Srušio je prve nelegalne gradnje, pa su ga gotovo linčovali. A onda je na čelo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva došla energična i neustrašiva žena - Marina Matulović Dropulić koja je počela uvoditi red u hrvatskom prostoru. Arhitektica po struci s velikim iskustvom u graditeljskoj praksi ali i upravi, ministrica je, puno prije od u udrugu združenih arhitekata, otpočela veliko čišćenje (rušenje) gradnjama zagađenoga prostora.</p>
<p>Te gradnje teško da se mogu nazivati arhitekturom, čak i prema definiciji da je arhitektura volumen što zatvara određeni prostor u kojem bi se trebao zbivati neki funkcionalni život, pa i onaj na odmoru, koji je najviše utjecao na devastaciju obale Lijepe naše. Stoga su možda arhitekti mislili da o tome i ne trebaju raspravljati. Ne treba tajiti, često su priču kao ono »kamena s ramena« prebacivali na građevinare, kao da mnogi iz njihovih redova nisu sudjelovali u istoj graditeljskoj priči.</p>
<p> Apartmanizaciju obale ipak nisu proveli samouki meštri. Netko im je projektirao te njihove ljetne betonske »rezidencije«. Ti javno neidentificirani projektanti zanat su prethodno već dobro ispekli na nekim drugim lokacijama što nisu privilegirano vezane uz obalni potez. Takvog je graditeljskog šunda bilo i prije i to ne samo na obali nego i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Upravo zbog toga još u bivšoj državi arhitekti su se počeli boriti za osnivanje Komore arhitekata e kako bi na kraj stali onima koji sramote tu struku. Bilo je, dakako, otpora toj ideji i trebale su proći godine dok se stiglo do Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.</p>
<p>Tako su oni što se često suprotstavljahu: arhitekti i graditelji ipak završili u istoj Komori, ali u dva razreda - onom za arhitekte i onom za graditelje. Prvi je cilj arhitektima bio izraditi Etički kodeks arhitekata, ustrojiti pravila struke i uspostaviti standarde, a onda poduzeti odgovarajuće korake protiv svih onih koji krše ta pravila. Odgovarajući koraci podrazumijevaju oduzimanje licence arhitektima koji struku srozavaju na najniže grane. A kako je ona srozana najbolje pokazuje »lijepa naša gradnja na obali«, što je i moto Prvoga kongresa hrvatskih arhitekata koji su tu gradnju označili kao krah. Koliko iza toga kraha stoji oduzetih licenci podatak je koji bi možda interesirao hrvatsku javnost, pogotovu onu stručnu (koja nije limitirana arhitektima).</p>
<p>Ali o licencama se sada ne govori, nego o potrebi definiranja prostornoga uređenja na obalnom području. Ta potreba svakako bi se trebala odnositi na cijeli, a ne samo obalni prostor Hrvatske, no žalosno je da se tek sada o tome raspravlja, a možda i zaboravlja da je i u bivšoj državi u Zagrebu djelovao Urbanistički institut Hrvatske koji se i te kako bavio prostornim planovima i planiranjem, a koji je početkom devedesetih, kao i toliko drugih institucija, naprosto razbucan. Zato je sada potrebno vraćati se u neke prijašnje razrede kojima ni Komora arhitekata ne može pomoći. A u njima se uče osnove ponašanja u prostoru koji je ograničen (kao i svaki resurs) te načini komuniciranja odnosno uspostava dijaloga. Pokušaj dijaloga, doduše, više je puta inauguriran raznim raspravama koje su nametali problemi u arhitektonskoj praksi, ali teško bi se moglo reći da je ikada uspostavljen. Zato se i dogodila »lijepa naša gradnja na obali« zvana krah. Tko je tome kumovao? Arhitekti i građevinari, naravno, jer bez njih to ne bi bilo moguće izvesti. Poticaj su dakako davali neki drugi - investitori, najčešće pojedinci, ali i tvrtke, u svakom slučaju oni platežne moći dovoljne moći da unište »lijepu našu - obalu«. Svakako, turizam je kriv za sve. Iz toga proizlaze problemi. Što više apartmana i betona, to više love - za neke! A bez toga će jadnici propasti. I kad počinje ulijetati sentimentalizam eto novoga kraha (s Kongresom i bez njega).</p>
<p>Kako u toj situaciji uspostaviti dijalog? Prvo reći »popu pop, a bobu bob«, tj. oduzeti licence svima onima koji su izveli tu i takvu »lijepu našu gradnju na obali« koja je priobalni hrvatski prostor dovela do kraha, a post festum i do Prvog kongresa hrvatskih arhitekata. Oni sada, neznano koji put, raspravljaju o promašajima umjesto da kreiraju hrvatski prostor prema najvišim standardima. To više što i u tim razgovorima imaju podršku naših uspješnih gastarbajtera koji iskustveno i praktično mogu pomoći ne samo u dijalogu (dakle priči o propustima) nego i praksi (znači primjerenoj gradnji).</p>
<p>Što će se zbiti do Drugog kongresa hrvatskih arhitekata? I kada će se taj dogoditi? Hoće li do tada krah biti totalan? Hoće li cijela Lijepa naša do tada biti prekrivena gradnjom kakva se danas, poput one smrtonosne alge, širi obalom? S licencom ili bez nje!</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rezultati »lomljenja od posla«</p>
<p>Većini naših turističkih pregalaca svojstvene su izjave da se »lome od posla«... Istodobno, sezone nam traju kraće nego bi mogle i trebale, nategnuto jedva oko pet mjeseci u godini i s poslovično kratkim špicama. Ako je istina da se »lome od posla«, te da plaće primaju svih 12 mjeseci (to je točno) onda bi valjda trebalo značiti da pripreme traju čak sedam mjeseci... </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>U čemu je, zapravo, glavni minus našega turizma? U tome što se postiže (znatno) manje od mogućnosti i, posebno, manje od pustih najava i držanja govora! Pansionske usluge ukupno nisu na željenoj razini, ali tradicionalne nevolje su s onim glavnijima – izvanpansionskim. Zašto? </p>
<p>Baš u tome »sektoru« našoj turističkoj blagajni godinama izmiče velik novac i velika dobit, ili znatno manja od moguće. Kronično nedostaje suvremenijih sadržaja. </p>
<p>To bi trebalo značiti da svoj posao ne obavljaju kako treba oni profesionalci koji su za to zaduženi i plaćeni, ali ni oni koji sjede u brojnim turističkim vijećima turističkih zajednica od malomišćanskih do »savezne« na zagrebačkom Iblerovom trgu, te na kraju i oni kojima su dodijeljene fotelje u državnim povjerenstvima za pripremanje sezona, a i oni koji zauzimaju mjesta u foteljama nadzornih odbora turističkih tvrtki. Sva su ta mjesta honorirana, nitko u njima ne radi »za lijepe oči«, ali rezultati su skromni.</p>
<p>Teško se sjetiti sezone za koju bi se moglo reći da je dobro i odgovorno pripremljena, ali se zato lako sjetiti na što su se sve gosti žalili, a te su njihove reakcije bilježene već od starta – uskrsnih praznika koji označavaju početak naših (pred)sezona. </p>
<p>Prve goste kao po (nepisanu) pravilu dočekivali su komunalni radovi u destinacijama i oko njih, građevinski radovi na »vikendicama«, neprilagođeno radno vrijeme uslužnih djelatnosti njihovim navikama i potrebama, skromni praznični programi... Ako je uza to bilo i nepovoljno vrijeme (kiša, recimo) onda su ti gosti bivali osuđivani na dosađivanje po »uniformiranim« hotelskim predvorjima ili tome slično.</p>
<p>Što su sezone odmicale pojačavali su se građevinski radovi, zahuktavala se divlja gradnja, bageri i bušilice bivali su sve »neumorniji« u ranome buđenju gostiju, bilo je i demonstrativnih napuštanja pojedinih hotela. </p>
<p>Ali kako je graditelje štitilo »pravo na rad«, a turistički poslenici i trudbenici nisu uspijevali nalaziti, recimo, kompromisna rješenja (ili se nisu ni trudili), naša je turistička blagajna gubila određen dio prihoda. </p>
<p>Uza tu nevolju, dobro je poznato, i dalje caruju neprijavljivanje gostiju, izbjegavanje dostavljanja državi dijela (naplaćene!) boravišne pristojbe, te poreza, sve šira i jača krila dobivali su i dalje ih šire sivo-crno poslovanje i tzv. crni čarter. </p>
<p>Baš u aktualnoj sezoni sve je to doživjelo rekordni »procvat«.</p>
<p> Istodobno na svojim brojnim sastancima turistička vijeća, povjerenstva i nadzorni odbori daju pozitivne ocjene kretanjima na rivijeri i inače u sezonama.</p>
<p>Turistički poslenici i dalje neumorno pričaju kako se »lome od posla«, a sezone praktično traju nategnuto jedva pet mjeseci u godini, plaće se primaju svih 12, a ono da se »lome od posla« trebalo bi valjda protumačiti kako ostalih sedam mjeseci – pripremaju sezone!? No, to već pripada u jeftine štosove...</p>
<p>U samostalnoj Hrvatskoj teško se sjetiti ijedne koju su pripremili kako treba, čak ni zajedno s tzv. državnim povjerenstvima za pripremu i praćenje sezona. Što se, dakle, radi tih sedam mjeseci? Ono što se doista ozbiljno i predano radi su – putovanja na europske poslovno-turističke sajmove koji se održavaju u metropolama i poznatijim (vele)gradovima u razdoblju od siječnja do svibnja/lipnja. Lani je, primjerice, u programu Hrvatske turističke zajednice bilo sudjelovanje na čak 101 (i slovima: stotinujednom) sajmu uz trošak od oko stotinu milijuna kuna. U redu, ako se namjerava zaraditi treba i u posao uložiti, ali...</p>
<p>Kao i godinama prije, pripremanje sezona na domaćem terenu bilo je (i sad je) slabije i skromnije od vanjskih programa i taj nas je raskorak stajao lošijih financijskih učinaka. Kad bi naši turistički djelatnici, vijećnici, nadzorni odbornici... upola toliko novca i vremena turizmu posvetili na vlastitome terenu, u svojim destinacijama od poznatih i velikih do malih mista, učinci bi bili daleko veći.</p>
<p>A turistička vijeća i povjerenstva? Ima ih svaka turistička zajednica od malomišćanskih do »savezne«, sastanci su uglavnom redoviti (i honorirani članovima!), a kad počne sezona takoreći jedan za drugim izlaze na vidjelo propusti u pripremama, isplivavaju na površinu i nakon toga jedino preostaju rješenja u obliku improvizacija, a ta su i prozirna i – skupa. To su, eto, svakogodišnji rezultati – »lomljenja od posla«...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zora novih odnosa Zagreba prema Hrvatima u BiH</p>
<p>Vrlo su važne poruke i izjave koje su se čule na kraju pohoda ministra Primorca u BiH. Za takav korak mnogi u Zagrebu nisu bili zainteresirani, a nismo imali prigodu čuti o tome ni glas HAZU. To je bio plodonosan pohod, koji će nedvojbeno donijeti i konkretne plodove, a oni će osigurati Hrvatima u BiH pravo na opstanak u svojoj državi te im pomoći da očuvaju i razvijaju svoj identitet</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Nedavno je u BiH boravio hrvatski ministar znanosti i prosvjete dr. Dragan Primorac. Prema mnogim elementima, to je zora nekih novih odnosa Zagreba prema Hrvatima u BiH. Ministar Primorac najprije se uputio u Sarajevo na sastanak s federalnim ministrom obrazovanja, kulture i nauke Zijadom Pašićem te s ministrom za civilna pitanja u Vijeću ministara BiH Safetom Halilovićem.</p>
<p>Na tom su sastanku ministru Primorcu punili uši o jednakopravnosti Hrvata u BiH s druga dva konstitutivna naroda, o poštivanju prava hrvatskih roditelja i njihove djece na svoju kulturu i na svoj jezik u školama i na fakultetima.</p>
<p>Ne znamo kako je ministar Primorac sve to doživljavao i kako je sve te informacije pomirio s mnoštvom suprotnih činjenica. Teško je zamisliti da nije imao pred očima nedavnu izjavu ministra Halilovića prema kojoj Hrvati u BiH nisu nikako ugroženi. Štoviše, ministar Halilović optužio je bosanskohercegovačke Hrvate za destrukciju BiH i kao države i kao društva jer su se okretali za pomoć političkim i drugim centrima »izvan naše zemlje« i tražili pokroviteljstvo u Zagrebu.</p>
<p>On je skliznuo i na put prijetnji, jer prema njegovu mišljenju takva politička praksa »apsolutno dovodi u pitanje status autohtonosti i konstitutivnosti tih etničkih skupina.« Prijetnja je to hrvatskom narodu u BiH da će biti proglašen nacionalnom manjinom ako se bude utjecao Zagrebu za pomoć. On čak tvrdi da je takva politička praksa znak da se Hrvati u BiH »smatraju dijelom susjednih nacija, što prema međunarodnom i ustavnom pravu znači gubljenje statusa konstitutivnosti unutar BiH«.</p>
<p>Halilovićeve riječi su višestruko politički destruktivne i sablažnjive. Kao prvo, on se ponaša spahijski i misli da može naređivati s kim će Hrvati u BiH komunicirati i surađivati na političkoj i svakoj drugoj razini. Halilović je time javno izrazio vladajući mentalitet među Bošnjacima -Muslimanima, prema kojem je BiH njihova država i u kojoj su jedino oni temeljni narod.</p>
<p>A imalo obrazovan čovjek zna da danas nacije nisu zatvorene u granice jedne države. </p>
<p>Na razgovoru u sarajevskom Katoličkom centru ministar Primorac ponudio je svesrdnu pomoć Vlade Republike Hrvatske, materijalnu i stručnu. U tom ga je razgovoru na teško stanje i čak ugroženost Hrvata u BiH upozorio biskup dr. Pero Sudar rekavši da se »dosad nastojalo provesti reformu politike kroz školstvo, ali ne i reformu školstva«.</p>
<p>U Travniku i Novoj Biloj ministar Primorac se suočio s pravim izvornim oblicima ugroze hrvatskog naroda u svom nacionalnom, kulturnom pa i vjerskom identitetu. I u Travniku je pohodio Katolički školski centar, koji travničke muslimanske vlasti ne uvažavaju i ne financiraju, kao i medresu.</p>
<p>Kada je ministar Primorac pohodio katoličke školske centre u BiH, vjerojatno se u sebi zapitao zašto nijedna osnovna i srednja škola ne nosi naslov i hrvatska. Ili se možda sjetio da je u Varešu zabranjena Hrvatska osnovna škola fra Filipa Lastrića. A Lastrić je otac bosanskohercegovačke historiografije – ne hrvatske u BiH – i jedan je od najvažnijih intelektualaca u povijesti BiH. Njegovo ime jednoj školi nije ni pokušala zaštititi ni Akademija nauka i umjetnosti BiH.</p>
<p>Zar nije čudno da u Mađarskoj postoje hrvatske škole, a Hrvati su u toj zemlji tek nacionalna manjina? Zar nije čudno da niti jedan elektronički medij u BiH ne postoji niti bi smio nositi takav naziv – hrvatski? U Vojvodini, pak, gdje su Hrvati nacionalna manjina, postoji televizijski kanal na hrvatskom jeziku.</p>
<p>U Bruxellesu se o tome počelo javno raspravljati. Prije mjesec dana u Vijeću Europe Doris Pack organizirala je sastanak izaslanstava parlamenata jugoistočne Europe. Na njemu se raspravljalo i o obrazovanju i pravu roditelja i djece da se školuju na svome jeziku. Doris Pack je u jednom trenutku istaknula da Hrvati u BiH nemaju svojih škola i medija, a oni su u toj zemlji suveren i konstitutivan narod a ne nacionalna manjina. Dodala da je danas, u odnosu prema prijeratnom broju, u BiH živi tek 53 posto Hrvata i da se nad hrvatskim narodom u BiH proveo genocid. To je bilo prvi put da je netko u Bruxellesu izrekao tu misao.</p>
<p>U svemu tome vrlo su važne poruke koje su se čule na kraju pohoda ministra Primorca u Mostaru, gdje je posjetio tamošnje Sveučilište, jedino od njih sedam na hrvatskom jeziku. Pritom je izjavio da nema govora o pristanku hrvatske vade na stanje koje bi dovelo do asimilacije hrvatskog jezika, kulture i cjelokupnog identiteta u BiH. Obećao je da će Hrvatska osnovati posebnu skupinu stručnjaka za pomoć u obrazovnim procesima osnovnog, srednjeg i visokoškolskog obrazovanja u BiH. Bosna i Hercegovina i Hrvatska trebaju surađivati u obrazovanju, znanosti i kulturi jer imaju zajednički cilj – ulazak u EU.</p>
<p>Također je istaknuo da se Hrvatska ne namjerava upletati u politička pitanja u BiH. Ali Hrvatska ima pravo znati što se događa s Hrvatima u BiH i ima pravo maksimalno štititi interese hrvatskog naroda u BiH i pomoći mu u obrazovanju i znanosti.</p>
<p>Dugo su bosanskohercegovački Hrvati očekivali takvu izjavu i takve poruke iz Zagreba. Za takav korak mnogi u Zagrebu nisu bili zainteresirani, a nismo imali prigodu čuti o tome ni glas HAZU. Zato se može reći da je pohod ministra Primorca BiH bio hrabar korak. </p>
<p>Ono što je govorio u Mostaru, Sarajevu i Travniku izravno se suprotstavlja riječima ministra Safeta Halilovića od prije mjesec dana. To je bio plodonosan pohod, koji će nedvojbeno donijeti i konkretne plodove, a oni će osigurati Hrvatima u BiH pravo na opstanak u svojoj državi te im pomoći da očuvaju i razvijaju svoj identitet, kako politički i nacionalni, tako i duhovni i kulturni.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Političari bez politike a nastavnici bez znanja</p>
<p>Žalosno je kad profesionalno osposobljeni ljudi za obrazovanje svojeg naroda postaju provoditelji štrajka umjesto da obrazuju i osposobljavaju djecu i mladež za doraslost radu, za dostojanstven život i politički moral, čime će s političke scene otjerati šarlatane i političare bez politike, koji se predstavljaju s kuhanjem jela i drugim estradnim paradiranjem u našim ionako jadnim televizijskim programima</p>
<p>ŽELJKO MATAJA</p>
<p>Pokazalo se da od štrajkova najveću korist izvlače sindikalni čelnici, koji nikad nisu bili najbolji učitelji, kvalitetni znanstvenici ili cijenjeni nastavnici. Kao prema nepisanom pravilu, sindikalni su čelnici, a prema njihovoj prosudbi i organizatori štrajkova, nezadovoljnici struke ili posla koji su odabrali.</p>
<p>Sposobnost njihova manipuliranja postupno ali sasvim sigurno srozava ionako upitan autoritet nastavnog osoblja u njihovim djelatnim sredinama. Štrajk ima smisla samo ako je represivan s posljedicama ili ako može dobiti potporu izvan branše koja u njemu sudjeluje. </p>
<p>A tko osim roditelja naših učenika trpi represiju i tko će poduprijeti ili se solidarizirati sa zahtjevima prosvjetnih djelatnika i to zbog najmanjih plaća za najduži godišnji odmor. Plaće su uistinu male, ali koje to službe državne birokracije imaju veće plaće?</p>
<p>Državna birokracija uvijek »jamra« i nikad ne napušta radno mjesto jer proračun jamči skromnu plaću isplatiti redovito za razliku od isplate plaće u gospodarstvu, na tržištu ponuđenih radnih mjesta. Ondje se valja prilagoditi tržištu ili tehnologiji kao neupitnom uvjetu opstanka, a ne šefu stanovite birokracije koji misli da je pametan zato što ga, ulizujući se, poslužuje hrpetina činovnika s malim plaćama.</p>
<p>Stoga mi se čini razumnim iskoristiti štrajk kao povod da se rasvijetli zbog čega smo ogorčeni na sustav školovanja od kojeg društvo ne dobiva ono što od svršenih srednjoškolaca i studenata očekuje. Stoga bi valjalo znati i za svagda imati na umu da društvo (čitaj: država) nikad od škole neće dobiti ono što je društvu korisno i državi potrebno te da škole nikad neće dobiti od društva (čitaj: od države) materijalnu potporu iliti pedagoški standard koji bi udovoljio mašti predmetnih nastavnika.</p>
<p>Posljedice toga su brojne reforme našeg školskog sustava ili nečega što nikad nije bilo ni ustrojeno. Naime, Vladini predstavnici nude ono što mogu ili što njihovi činovnici znaju, dok oponenti uvijek traže ono čega nema i za što niti jedan proračunski iznos neće biti dostatan. No najžalosnije je da se od Ministarstva uvijek traži da prati svjetske trendove i tehnološke izazove kojima nisu dorasli ni nastavnici u eventualnoj provedbi. Primjera radi: kako uvesti osobna računala u naše škole kad većina nastavnika nije u stanju ovladati njima?</p>
<p>Da se naše školovanje i bez štrajka izbjegava dokazuju nepismeni, a da u njima predaju polupismeni nastavnici i profesori ovih je dana u namjeri da postane milijunašica dokazala i nastavnica hrvatskog jezika koja nije znala da je Beethoven skladao baladu »Za Elizu«. I više od toga! Nije znala u pripadajuće razdoblje smjestiti Semiramidu, Teutu i Kleopatru pa je pozvala profesoricu povijesti koja se također nije znala odrediti spram, za poznavatelje povijesti, neprijepornih vladarskih razdoblja.</p>
<p>Iz takvih okvira stalno nam se javljaju slike onih što se profesijom ili položajem određuju kao hrvatska pamet tako što joj prkose znanjem, ponašanjem, odlukama i djelovanjem. Drugim riječima, štrajku se odzivaju najčešće oni koji misle da znaju ili da zavrjeđuju više od onog što mogu pružiti društvu u kojem baš zbog toga napreduju političari bez politike, nastavnici bez znanja i moralisti bez poštenja. Društvu iz škole ne pritječu očekivane vrijednosti: u srednjim se školama osuđuje učiteljska poduka, na fakultetima srednjoškolsko obrazovanje, a diplomirani stručnjaci svoje znanje stječu u praksi, kojom dominira birokracija što doslovce »školuje« stručnjake koji imaju najčešće vizije za provizije.</p>
<p>Žalosno je kad profesionalno osposobljeni ljudi za obrazovanje svojeg naroda postaju provoditelji štrajka, umjesto da obrazuju i osposobljavaju djecu i mladež za doraslost radu, za dostojanstven život i politički moral, čime će s političke scene otjerati šarlatane i političare bez politike, koji se predstavljaju s kuhanjem jela i drugim estradnim paradiranjem u našim ionako jadnim televizijskim programima.</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bogovi religioznih fanatika djeluju prije kao demoni</p>
<p>Očigledno da sadašnje djelovanje tzv. antiterorističke koalicije u kojem jača protekcionizam i u kojem svakodnevno ginu deseci i stotine nedužnih civila, ali i vojnici te koalicije, ne donosi nikakve ohrabrujuće rezultate</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Jedan stih Dylanove proturatne pjesme »Puhati u vjetar« glasi: »Da, i koliko će još smrti trebati da se spozna kako je odveć mnogo svijeta umrlo?« Protagonisti masovnog planiranja i proizvodnje smrti u tu svrhu instrumentaliziraju i Boga. Na to upozorava još jedna njegova pjesma, »S Bogom na našoj strani«.</p>
<p>Bogovi su se tijekom povijesti instrumentalizirali kao potpora ratu i terorizmu. Stoga bogovi svih religioznih fanatika djeluju prije kao demoni. Slično djeluju i bogovi političkih, vojnih, ekonomskih, nacionalnih i kulturalnih fanatika. Njima rat služi za ostvarenje vlastitih fanatičnih ciljeva. </p>
<p>Tako Howard Zinn u svojoj knjizi »Terorizam i rat« (2003.) podsjeća da su se svi američki predsjednici pozivali na Boga, a »Bush se obraća Bogu više nego itko«.</p>
<p>Zinn smatra da Bushov govor o križarskom ratu »protiv svakoga tko je skrivio napad 11. rujna« stavlja Sjedinjene Države na predvodničko mjesto u vođenju križarskog rata, s Bogom na strani antiterorističke koalicije. »...Doista je ironično, da je svaki predsjednik uvijek opsjednut obraćanjem Bogu da nas blagoslovi«, primjećuje Zinn i dodaje: »George Bush rekao je nedavno: 'Bog nije neutralan u ovom sukobu'. Busheva administracija smatra da ima Boga na svojoj strani, upravo kao što Osama bin Laden (i većina terorista, op.a.) ima Boga na svojoj strani.«</p>
<p>Terorizam je planetarno rasprostranjen, »kao virus ... poput hijene što postoji unutar svakog vladajućeg sustava«, lucidno primjećuje Jean Baudrillard u svojoj studiji »Duh terorizma« (2003.). Opravdano ističe da »više nema granične crte koja bi omogućila da se on razabere, jer je u samom srcu te kulture koja se protiv njega bori. Nije to, dakle, sraz civilizacija, niti religija, i to daleko nadilazi islam i Ameriku, na koje pokušavamo usredotočiti sukob kako bi se pružila iluzija vidljiva sukoba i rješenja pomoću sile«. Za razliku od onih koji smatraju da se protiv terorizma treba boriti samo nasilnim sredstvima, španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero, tijekom svoga nedavnog prvog posjeta Ujedinjenim narodima, pozvao je na dijalog i osnivanje saveza civilizacija kad je riječ o terorizmu koji dolazi iz redova arapskog i muslimanskog svijeta.</p>
<p>Temeljni cilj tog saveza bilo bi jačanje političkih, kulturnih i obrazovnih veza između Zapada i arapskih i muslimanskih zemalja. To bi poticalo i razvoj svjetskog etosa – orijentaciju na zajednička načela i vrijednosti bez obzira na različitu religijsku i kulturnu pripadnost. Zapaterov prijedlog sličan je inicijativi iranskog predsjednika Mohamada Khatamija o dijalogu civilizacija.</p>
<p>Zapatero Španjolsku želi predstaviti kao most između Europe i muslimanske sjeverne Afrike. Usto, upozorio je da »svijetu prijeti sukob civilizacija zbog siromaštva, otuđenosti i radikalizacije na Srednjem istoku«. A brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva na Summitu protiv gladi 20. rujna 2004. u sjedištu UN-a u New Yorku rekao je da je siromaštvo najrazornije oružje masovnog uništenja.</p>
<p>Neprihvatljiva je i radikalizacija koju nameće ruski predsjednik Vladimir Putin najavljujući čečenskim teroristima rat do istrebljenja. U konačnici, to je najava rata do istrebljenja čečenskom narodu. Zapaterova inicijativa o savezu civilizacija upućuje i na spoznaju uzroka terorizma i rata, što je uvjet bez kojega se ne mogu prevladavati te pojave. </p>
<p>Ako je podčinjenost i dominacija siromašnim narodima osnovni uzrok terorizma, zašto moćni i bogati međunarodni subjekti ne uspostave planetarnu koaliciju za prevladavanje tih društvenih zala. Bila bi to najučinkovitija borba protiv terorizma.</p>
<p>Očigledno da sadašnje djelovanje tzv. antiterorističke koalicije u kojem jača protekcionizam, oslanjanje na silu u rješavanju sukoba interesa i nesporazuma, u kojem se marginaliziraju međunarodno pravo i pravda te međunarodne institucije, poput UN-a , u kojem svakodnevno ginu deseci i stotine nedužnih civila, ali i vojnici te koalicije, ne donosi nikakve ohrabrujuće rezultate. Naprotiv. Američke okupacijske snage u Iraku dosad najuspješnije osiguravaju tamošnje Ministarstvo nafte, a irački ratni kotao sve je užareniji i smrtonosniji.</p>
<p>Znakovita je i opominjuća nedavna izjava jednog Iračanina nakon američkog granatiranja civilnih ciljeva u Bagdadu. On je pred televizijskim kamerama, pokazujući u naručju ranjeno dijete, rekao: »Je li ovo napad na teroriste? Nastave li ovako, svi ćemo postati teroristi.«</p>
<p>Vrijednosni je izbor čovječanstva u savezu civilizacija i recepciji svjetskog etosa te u planetarnom otporu protiv svakog, napose, preventivnog (čitaj intervencionističkog) rata i terorizma.</p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ovogodišnja sljemenska kestenijada odoljela prvom snijegu</p>
<p>Na putu prema Hotelu Hunjka, gdje se u nedjelju održavala kestenijada, iz jeseni smo prešli u zimu. Nakon vožnje po cesti skliskoj od kiše uletjeli smo u snježnu mećavu. Ipak, i po takvu vremenu prema Hunjki su se mnogi planinari uputili pješice. A oni, koji su na kestenijadu ipak željeli automobilom, morali su ga ostaviti kod Doma željezničara i dalje nastaviti pješke ili autobusima. </p>
<p>Tako se druga kestenijada, što su je organizirali Hotel Hunjka, Večernji list i Radio Sljeme, održala više u zimskom nego u jesenskom ugođaju no odaziv ljudi bio je velik, a atmosfera ugodna i vesela. </p>
<p>Kod restorana Hunjka posjetitelje je čekao bogat zabavni program i gastronomski specijaliteti. Najmlađi su se zabavljali u kreativnim radionicama, izrađujući pod vodstvom Marije Šarić Ban, iz modne škole Arcadia, kostime za nastup u plesnoj radionici što su je vodile Sanja Petrovski i Sanja Brebrić, te u limač partyju koji je vodila Ivana Hajder, kao i u maloj modnoj reviji. S djecom se bavila i grupa salezijanskih animatora iz Župe Duha Svetoga, pod vodstvom don Peje. </p>
<p>Dok su se djeca zabavljala, roditelji su uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi pod velikim šatorom. Osim specijaliteta od sljemenskih kestena tu su mogli probati kobasice sa zeljem, krvavice, carsko meso, pečeni odojak, grah i moga druga jela i to sve zaliti kuhanim vinom ili čajem.</p>
<p> Za dobro raspoloženje brinuli su se razni izvođači. Nastupili su Miroslav Škoro, Gazde, Kraljevi ulice, pobjednik dječje Eurovizije Dino i Band Aid Dječje Eurovizije 2003., Sinovi Zagora, Tina i Nikša, Matija Vuica, Crne strijele, Alter Neugebauer i Band Feminnem.</p>
<p>Tako je i druga kestenijada, unatoč neočekivanom snijegu, prošla u dobrom raspoloženju i cjelodnevnom uživanju na svježem zraku i prirodi. </p>
<p>Ivana Bajt</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Imamo idealno tlo za ekološki uzgoj povrća</p>
<p>Sajam poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Dani hrane Zagrebačke županije privukao je proteklog vikenda u Pučko otvoreno učilište mnogo Zagrepčana. </p>
<p>»Ovo je prvi ovakav sajam koji Zagrebačka županija organizira samostalno i vrlo smo zadovoljni brojem izlagača i posjetitelja«, rekla je stručna suradnica u Upravnom odjelu Zagrebačke županije za poljoprivredu Gordana Šubar. Dodala je kako se sajmu odazvala većina županijskih proizvođača, njih 55, koji su ovu akciju prepoznali kao odličan način za predstavljanje i prodaju svojih proizvoda, te promicanje županijskih robnih marki kao što su Samoborska salama, Kiselo zelje Laktec, Sir Dragec, Zlatna županijska vina, med i slično.</p>
<p>Poseban značaj sajma je u predstavljanje ekološki uzgojenih proizvoda: voća i povrća, mesnih proizvoda od turopoljske svinje i divljači, gljiva, mliječnih proizvoda, vina, rakija, vegetarijanske hrane i kolača. »Za razliku od zemalja zapadne Europe, Hrvatska ima tlo idealno za ekološki uzgoj jer nije zagađena prekomjernim korištenjem umjetnih gnojiva. Tu bi prednost svakako trebala iskoristiti«, rekao je izlagač Tomislav Krpina iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Krpina koje se bavi uzgojem jabuka. Gospodarstvo Krpina inače ima ogledni voćnjak u Velikoj Gorici u kojemu skuplja gensku bazu domaćih voćnih sorti jabuka i na taj ih način pokušava sačuvati za buduće generacije. </p>
<p>»Najveći problem domaćim uzgajivačima predstavlja to što se na stranim burzama kupuje manje kvalitetno voće i povrće te prodaje u domaćim trgovačkim centrima po niskim cijenama, kojim domaći uzgajivači ne mogu konkurirati«, ističe Tomislav Krpina.</p>
<p>Veliki broj posjetitelja i gužve na štandovima pokazuju da su i kupci zadovoljni ponuđenim. Vegetarijanka Ksenija Gugić kupila je sir, med, pekmez i gljive te je zadovoljna što može kupiti provjereno zdrave proizvode po cijenama koje su, ističe, niže nego na tržnici.</p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Radnice u javnom WC-u žele bolje uvjete rada</p>
<p>Dok mnogi raspravljaju o renoviranju i poboljšanju uvjeta za korisnike javnog wc-a na Trgu bana Jelačića, rijetko tko razmišlja o uvjetima u kojima radnice ondje dnevno provode osam sati. Za obnavljanje i održavanje toga javnog wc-a zadužena je tvrtka Mcom, no nitko nije zadužen za sigurnost i uvjete rada djelatnica. One provode radno vrijeme u malim prostorijama bez grijanja i ikakvog komfora.</p>
<p> Kako saznajemo od zaposlenice Bahirije Zahirović, te su žene za svoju minimalnu plaću izložene cjelodnevnim poniženjima, opasnostima, podcjenjivanju i uvredama, te raznim nemoralnim i neprimjerenim prijedlozima. Bahirija Zahirović naglašava kako je važnost javnih wc-a velika, jer su potrebni širem građanstvu, no da bi grad trebao osigurati barem minimalne mjere zaštite. Jer da su plaće i puno veće, ne bi bile vrijedne rizika, poniženja i opasnosti kojima su one svakodnevno izložene na tom poslu. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Upis u glumačku školu</p>
<p>U Off Theatru Bagatella u tijeku su upisi u poduku iz glume. Upisati se mogu svi zainteresirani bez obzira na dob i zanimanje, i to svaki dan od 10 do 11 i od 16 do 18 sati. Poduke vode poznati kazališni i filmski redatelji i glumci. Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj 61 70 423 ili u Off Theatru Bagatella, Bednjanska 13. Majstorske klase vode Marija Kohn, Slavica Maras i Žarko Potočnjak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kineski satelit spustio se na krov kuće </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Stanari jedne četvorokatnice u kineskoj provinciji Sečuanu na jugozapadu države nemalo su se iznenadili kada se u njihov krov, uz zaglušujuću buku srušio - ni više ni manje - satelit.</p>
<p>»Pri povratku na Zemlju s osamnaestodnevne svemirske misije kapsula bez ljudske posade potpuno je uništila krov nastambe, no na sreću nitko nije ranjen niti je poginuo«, objavio je pekinški dnevnik Beijing News. </p>
<p>Stručnjaci koji su nakon pada satelita pregledali njegovu kapsulu zaključili su da nije oštećena«, rekao je neimenovani kineski predstavnik. </p>
<p>Unatoč nesreći, novine koje su objavile vijest tvrde da je »kineska tehnologija pristajanja satelita vrlo razvijena, a po točnosti ateriranja među najboljima u svijetu«. </p>
<p>Stručnjaci su umirili stanovnike područja na koje se kineske svemirske letjelice vraćaju nakon što završe misiju izjavivši da se ne bi smjeli brinuti. Koliko je to umirilo kineske seljake iz Sečuana, ne zna se. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vračare haraju Srbijom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Beogradska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv jedne »babe vračare« koja je u nedjelju ujutro u kući jedne obitelji na periferiji Beograda vrućim olovom opekla dvomjesečnog dječaka dok je nad njim izvodila ritual »isjerivanja straha«, piše beogradski dnevnik Blic.</p>
<p>Otac dječaka je za Blic opisao ritual na koji je pristao na nagovor susjedstva, jer je beba često plakala noću.</p>
<p>»Supruga je sa sinom u naručju kleknula pokraj pećnice, a baba im je preko glave zatim prebacila pelenu. </p>
<p>Na pećnici je zagrijala olovo koje je potom u posudi s vodom gasila iznad njihovih glava«, opisao je otac ozlijeđenog dječaka nadodavši da se vračara u jednom trenutku saplela i uzavrelo olovo posula po licu dječaka. Vruće olovo je palo na očne kapke bebe koja, srećom, nije izgubila vid, ali je zbog teških opekotina smještena u dječju bolnicu. Liječnici iz beogradske dječje bolnice izjavili su da je u posljednje vrijeme sve više takvih slučajeva, te su putem tiska uputili upozorenje roditeljima da ne nasjedaju na »bapsku medicinu«. Inače, vračara koja je dvomjesečnog dječaka opekla olovom, nije naplaćivala vračanje, a ritual »istjerivanja straha« je godinama obavljala nad većinom djece na beogradskoj periferiji. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Grand Hotel popunjen do zadnjeg mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Paviljon 1 Zagrebačkog Velesajma od 14. do 17. listopada bio je središte hrvatske ali i inozemne mode. Po mnogima jedan od najvažnijih modnih događaja Cro-a-porter u četiri dana trajanja mnogobrojnoj publici prikazao je jedanaest revija. U atmosferi Grand Hotela Cro-a-Porter iz perioda art-decoa dvadesetih godina prošlog stoljeća predstavilo se šest hrvatskih, te četvoro inozemnih kreatora. </p>
<p>Cro-a-porter je započeo revijom Saše Maksimilijanović iz modnog studija Max. Kreatorica se predstavila modelima za urbanu i poslovnu ženu. Oliver Jularić iz Julara publiku je oduševio kolekcijom muških hlača, niskog struka te neobičnih oblika. Modni studio I-gle predstavio se elegantnim modelima tamnoplavih, tamnozelenih, sivih i crnih kombinacija. Neobična kreatorska igra skrivenih udubljenja i istaknutih ispupčenja, te kombiniranje teškog pamuka i vune izazvala je veliki interes publike. </p>
<p>Drugi dan Cro-a-portera započeo je revijom slovenskog modnog studija V.o.o.d.o.o. koji se predstavio kolekcijom naziva Snow Fairy. Nova izuzetno ženstvena kolekcija Boudoira odisala je svilenim mašnama, razigranim pliseima, čipkastim ovratnicima i satenskim ružama. Reviju Ivane Popović pjesmom je otvorio duet Lolobrigida, a performance je nastavljen kroz čitanje tekstova iz modnih časopisa Bazar, Svijet... Vrhunac druge večeri bila je modna revija nizozemskog modnog studija De Mask. Seksipilne kreacije od crne, crvene i bijele kože mogu se svesti pod nazivnik fetiš. </p>
<p>U subotu je večer započela modnom revijom Ivice Klarića. Izuzetno ženstveni modeli haljina, suknji te sakoa izazvali su veliki interes publike. Revija za muškarce Ive Stefanović iz Srbije i Crne Gore obavijena je crnim nijansama te je odisala erotičnošću i ekstravagantnošću. Dizajner Darko Kostić, također iz SiCG, predstavio se kolekcijom 20 unikatnih haljina izrađenih od svile ukrašenih perjem i kristalima. Modni studio A-Marie prikazao je kreacije u kojoj su upotrebljeni materijali od vune, kože i umjetnog krzna. </p>
<p>Posljednjeg dana trajanja ovog modnog događaja, u nedjelju navečer, dodijeljene su Cro-a-porter Style nagrade za 2004. godinu. Domaćice ceremonije dodjele nagrada bile su tv voditeljice Tatjana Jurić i Paola Poljak, a u ulozi prezentera pojavili su se i prošlogodišnji dobitnici tih nagrada. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Unatoč protivljenju, De Niro dobiva talijansko državljanstvo</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Nakon što je Robert De Niro odbio primiti najveće priznanje grada Milana - Zlatnog Ambrozija, opravdavši se da ne želi uplitati Talijane u američke izbore, cijela priča izazvala je veliku aferu. U priopćenju koje je objavio njegov glasnogovornik, De Niro tvdi da je došlo do nesporazuma u komunikaciji. »Bio sam gost u njihovoj zemlji i zadnja stvar koju sam želio učiniti jest nekoga uvrijediti. Volim Italiju!«.</p>
<p>Cijela je priča, međutim, povela raspravu treba li De Niro dobiti talijansko državljanstvo čija procedura bi trebala završiti za nekoliko mjeseci. Talijani iz SAD-a se tome izuzetno protive. Tako je predsjednik društva Talijana u SAD-u poslao prosvjedno pismo talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju u kojemu traži da se procedura oko dobivanja počasnog državljanstva obustavi. </p>
<p>Oni smatraju da De Niro ne samo da ništa nije napravio za promociju Talijana u svijetu, nego im je nanio veliku štetu, jer je u filmovima predstavljao samo mafijaše i time naštetio talijanskom ugledu. No, talijanska Vlada odbila je njihov zahtjev. De Niro se, pak, opravdava riječima: »Uloge koje sam igrao su stvarne i imao sam pravo glumiti ih kao i bilo koje druge uloge«. (alo)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Policajke pobijedile prostitutke</p>
<p>GUATEMALA CITY</p>
<p> - Nogometna ekipa gvatemalskih prostitutki, osnovana da bi skrenule pozornost na loše radne uvjete, izgubila je u subotnjoj utakmici od policajki 1-3.</p>
<p>Prostitutke su nezadovoljne jer po spolnom odnosu zarađuju 2,5 dolara i izvrgnute su nasilju policije, iako je njihov posao legaliziran i vrlo raširen u Gvatemali.</p>
<p>»Sada kad smo se otkrile ljudi nam češće prilaze i podupiru u našim težnjama«, rekla je Valeria (27), koja je u utakmici postigla jedini gol za prostitutke.</p>
<p>»Prekrasno je znati da smo jedinstvene. Kada radimo, izolirane smo svaka u svojoj sobi«, dodala je vratarica Beatriz (37).</p>
<p>Nogometni sastav »dama noći« izbačen je lani iz prve amaterske lige, jer su se njegovi navijači neprimjereno ponašali. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Arizoni postavljen najjači teleskop na svijetu </p>
<p>TUCSON</p>
<p> - Astronomi su u subotu prvi put obišli najsnažniji teleskop na svijetu pomoću kojega će, nadaju se, uspjeti pronaći prvu generaciju zvijezda.</p>
<p>Veliki binokularni teleskop na vrhu planine Mount Graham u američkoj saveznoj državi Arizona predstavljen je u petak navečer na svečanosti u Tucsonu kada je prikazan samo na video projekciji. Sutradan su astronomi krenuli u trosatni obilazak tog moćnog stroja. No, na promatranje nebeskog svoda morat ćemo pričekati još neko vrijeme, rekao je Matthias Steinmetz s Astrofizičkog instituta u njemačkom Postdamu. Po njegovim riječima, dijelove teleskopa tek treba međusobno uskladiti u idućih nekoliko mjeseci, pa će ga znastvenici moći koristiti tek iduće godine.</p>
<p> Teleskop vrijedan 120 milijuna dolara ima dva ogledala, svako promjera 8.4 metra koja omogućuju promatranje zvijezda udaljenih od Zemlje nekoliko milijardi svjetlosnih godina. Teleskop je toliko snažan da se njime može vidjeti plamen svijeće na udaljenosti od 2.5 kilometra.</p>
<p> Pred skupim postrojenjem vijore se zastave Sjedinjenih Država, Njemačke i Italije, zemalja koje su ga gradile proteklih osam godina i koje će ga koristiti. Njemački stručnjaci razvili su instrumente, Talijani kamere, a Amerikanci hardware i kompjutorske programe.</p>
<p> Čitav projekt kasnio je čak 20 godina zbog sudskog spora. Indijanci iz plemena Apache, naime, smatraju 3.200 metara visoki Mount Graham svetom planinom, a zaštitari okoliša tvrdili su da bi instalacija mogla narušiti ekosustav planine s pet klimatskih zona, drevnom šumom i 18 biljnih i životinjskih endema.</p>
<p> Na Mount Grahamu od ranije postoje dva teleskopa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nijemci grade tropski otok kod Berlina</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Od sredine prosinca ove godine stanovnici Berlina, ali i mnogi drugi Nijemci, moći će uživati u blagodatima tropske klime, izležavati se na tropskoj plaži okruženi egzotičnim drvećem i grmljem. U jednoj od autentičnih tajlandskih, malezijskih, polinezijskih, amazonskih, kongoanskih koliba odmarat će se uz odgovarajuću hranu, a valjda i glazbu. </p>
<p>Minijaturni egzotični raj, Tropski otok, bit će smješten šezdesetak kilometara južno od Berlina, a zamislio ga je i gradi ga malezijski biznismen Colin Au inspiriran, kaže, vječnom ljubavlju sjevernih Europljana, posebice Nijemaca, prema suncu, moru i pijesku. </p>
<p>Colin Au gradi svoj tropski raj u hangaru pokraj nekadašnje ruske vojne baze koju je nedavno kupio. Hangar je velik kao osam nogometnih igrališta (360 puta 210 metara) a visok je 107 metara pa bi u njega stao i Kip slobode, a ne samo tropsko drveće i prašumsko raslinje što se upravo ovih dana sadi po brežuljku podignutom u njemu. Umjetno more bit će pak površine četiriju olimpijskih bazena. Bez obzira hoće li u Berlinu biti zima ili ljeto, u hangaru će uvijek biti ugodnih 25 stupnjeva Celizija.</p>
<p>Vlasnik računa da će privući godišnje 2,5 milijuna posjetitelja (barem njih 1,5 milijuna treba ih kako bi projekt poslovao bez gubitaka). Vjeruje da može računati na mnoge Berlinčane, udaljene samo sat vožnje od toga tropskoga otoka, ali i na oko 16 milijuna drugih Nijemaca i oko dva milijuna Poljaka koji bi do njega mogli stići trosatnom vožnjom automobilom. Lokalne pak vlasti nadaju se da će tu naći posao barem 500 od mnogih nezaposlenih u tom području nekadašnje Njemačke Demokratske Republike. </p>
<p>M. T. i Reuters</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Veneziano - slikar nježnih Bogorodica</p>
<p>Temeljnu ulogu koju je slikarstvo Paola Veneziana imalo na istočnojadranskoj obali, čija umjetnost doseže svjetske majstore u internacionalnoj gotici, prikazat će izložba</p>
<p> »Slikarstvo u ozračju Paola Veneziana« u Klovićevim dvorima</p>
<p>Paolo Veneziano – slikar posve zagonetne biografije čije su blage, sjetne Bogorodice i »Nebeske kraljice« s Božjim djetetom, cvijećem i češljugarima označile novu osjećajnost i pobožnost 14. stoljeća, najvažniji umjetnik kozmopolitske gotike – ključna je figura velike izložbe Galerije Klovićevi dvori: »Stoljeće gotike na Jadranu – slikarstvo u ozračju Paola Veneziana« što će se održati od 19. listopada do 28. studenog.</p>
<p> Šezdeset vrhunskih umjetnina (tempera na drvu i religijskih predmeta) iz župa, crkava i samostana te hrvatskih, slovenskih i talijanskih muzeja i galerija, treba ne samo rasvijetliti Paolov utjecaj na hrvatsko trečentističko slikarstvo, već dokazati da je ono bilo svjetskih dosega! Čak je troje vrhunskih eksperata (mr. Joško Belamarić, dr. Zoraida Demori Satničić i Biserka Rauter Plančić) iniciralo dvogodišnje istraživanje, kao hrvatski »odgovor« na veliku međunarodnu izložbu »Jadranski trecento i slikarstvo Paola Veneziana između istoka i zapada« što je 2002. održana u Riminiju.</p>
<p> Hrvatska će izložba, naime, za razliku od talijanskih istraživanja, mnogo objektivnije prikazati prinose hrvatskih umjetnika gotičkoj matici, odnose između zapadnih i bizantskih utjecaja u formiranju sveukupnog srednjovjekovnog jadranskog slikarstva te dokazati da je istočna obala Jadrana bila jednim od ključnih umjetničkih središta 14 stoljeća!</p>
<p> S obzirom da u pratećem katalogu analize gotičkog doba na Jadranu donose i stručnjaci poput dr. Igora Fiskovića, Emila Hilje, Nine Kudiš Burić, Ivane Prijatelj Pavičić, Helena Zoričić, ali i talijanski i njemački istraživači (Andre de Marchi, Hans Belting, Catarina Schmidt Arcangeli, Andrea Nante, Daniele Ferrara) za očekivati je i ozbiljniju inozemnu recepciju hrvatskoga udjela u trečentističkom slikarstvu, nakon davne izložbe Vinka Zlamalika 1967. godine u Strossmayerovoj galeriji.</p>
<p> Zadaća je bila vrlo teška jer ne samo da i dan danas postoje »neujednačene prosudbe« o Venezianovu djelu, već je i slikarska baština 14. stoljeća na istočnom Jadranu bila »površno tumačena i stidljivo predočavana«, kako piše dr. Igor Fisković.</p>
<p> O slikaru koji se potpisao Paulus de Veneciis, govore vrlo oskudni podatci, kako ističe dr. Zinaida Demori Staničić. Nije ga spominjao Vasari, Boschini ni Ridolgi pa je ostao nepoznat sve do 18. stoljeća. Kritička rekonstrukcija počela je tek u 19. stoljeću.</p>
<p> Kao prvi venecijanski slikar s imenom i definiranim opusom, Paolo se izdvojio iz velike skupine anonimnih slikara koji su u Veneciji krajem 13. i početkom 14. stoljeća radili značajna djela. Ne zna se kada je rođen, ali se zna da su mu otac Martin i brat Marko bili slikari. Iz oskudnih arhivskih podataka koji bilježe njegovu slikarsku djelatnost u Trevisu, Vicenzi i Veneciji, nije moguće rekonstruirati put njegova formiranja i školovanja. Najvjerojatnije je to bilo u Veneciji, u okružju specifičnog stila utemeljenog u bizantinizmu, ali i novom gotičkom izrazu. Stalna izmjena elemenata bizantskog slikarstva i gotičkih stilema u njegovu djelu zbunjivala je istraživače.</p>
<p> Prvi je njegov autograf poliptih iz 1333. u Vicenzi. Među rane radove ubraja se i Palioto blaženog Leona Bemba iz 1321. iz Vodnjana. Između 1333. i 1347. potpisao je desetak slika, među kojima glasovit slikani pokrov Pale d'oro u Bazilici sv. Marka u Veneciji kao i glasovitu zavjetnu lunetu za grobnicu u Crkvi Santa Maria dei Frari. </p>
<p> Između 1347. i 1358. kada sa sinom Giovanninom potpisuje »Krunjenje Bogorodice«, iz Zbirke Frick u New Yorku, ne spominje se u Veneciji, ali ga 1352. bilježi dubrovački dokument. Nikola Lukarić u oporuci piše da je magistro Paolo pintori Veneti dobio pedeset perpera za izradu jednog supraaltare u obiteljskoj kapeli crkve dominikanaca.</p>
<p> Drugi dokument, vezan uz vlastelina Šimuna Restića iz 1348 (u oporuci je zabilježena narudžba za oltar kod dubrovačkih ali fratri predichatori), ostavlja mogućnost da je između 1348. i 1358. mogao boraviti u Dalmaciji. Paolova višegodišnja djelatnost u Dubrovniku sredinom 14. stoljeća imala je izvanredan utjecaj na slikarsku produkciju.</p>
<p> Štoviše, arhivski dokumenti i crteži iz Državnog arhiva i samostana Male Braće nedvojbeno potvrđuju djelatnu aktivnost Paolove radionice u Dubrovniku između 1350. i 1355. Velebna kompozicija »Raspeća« Crkve sv. Dominika u Dubrovniku, na izložbi je prikazana originalima »Bogorodica« i »Sv. Ivan«, tempere na drvu s pozlatom, kao i vrhunskom fotografijom Živka Bačića – samog Corpus Christi, kojeg zbog dimenzija nije bilo moguće prikazati u originalu. </p>
<p> S druge strane, sustavna istraživanja splitskih znanstvenika izvjesnim čine i Paolov boravak u Trogiru te izložba prikazuje glasovito raspelo iz ženskog benediktinskog samostana sv. Nikole. Osim toga, očuvan je velik broj slika pripisanih njemu i radionici od Krka (poliptih sv. Lucije), Raba (poliptih s raspećem i šest svetaca), Šibenika (mali poliptih s Raspećem iz 14. st.) i Zadra (glasovita »Gospa maslinska«), pa sve do Trogira i Boke kotorske.</p>
<p> Što je odlikovalo Venezianovo slikarstvo koje će odsudno utjecati na gotički izraz, a time i na visoke dosege jadranskih majstora? »Bogorodice naglašene osjećajnosti i bogato ilustrirani poliptisi s gotičkim okvirima urešenim zlatom, nemaju više kao bizantske vita ikone impersonalnost znaka. Oslobođeni arhaizama one su žive slike raskošnih boja i ilustrativnosti što su poticale na novu pobožnost baš kao raspeća ispunjena snažnim emocijama«, ističe dr. Demori Staničić.</p>
<p> Jedini izrijekom spomenuti Paolov učenik je Zadranin Nikola Ciprijanov de Blondis koji je iz Zadra došao u Veneciju i tamo bio učenik Paolov.</p>
<p> Izložba u Klovićevim dvorima predstavlja remek djela (svjetske vrijednosti) slikara (mletačkih, hrvatskih i nepoznatih autora) koji su svoj put počinjali u plodnu Venezianovom okružju, od Lorenza Veneziana, Catarina, Donata, Semitecola, Jacobela del Fiore, Giambona, Zanina di Pietra, Blaža Jurjeva Trogiranina, DujmaVuškovića, Matka Junčića, i Ivana Ugrinovića, pa sve do Mengela Ivanova de Canalija.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Efektno, groteskno i suvremeno iščitavanje Euripida</p>
<p>U »Heraklu« lako prepoznajemo branitelja-povratnika, opasno nagriženog PTSP-om/ »Alkestidu« možemo doživjeti kao bračnu prepirku, međugeneracijski sukob, egzistencijalističku dramu, ali i sapunicu</p>
<p>Drama zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta ambiciozno je započela sezonu odabravši dvije Euripidove drame, »Herakla« i »Alkestidu« redatelja Ozrena Prohića, a možemo reći i uspješno, jer ništa lakše nego okliznuti se s antičkim predloškom. Predstavom koja sljubljuje te dvije drame u jedinstvenu cjelinu »Heraklo-Alkestida«, premijerno izvedenom u petak navečer u HNK, Drama je dokazala da je itekako dorasla intrigantnim glumačkim izazovima. »Lavovski« dio posla je napravio prevoditelj Neven Jovanović, kojem je pošlo za rukom antičkom dramskom tkivu podariti aureolu živog i suvremenog govora. </p>
<p>Prohić protagoniste »Herakla« smješta u realistični okvir građanskog salona (odmjerenu scenografiju osmislio je Zlatko Bourek). Na vrlo tijesnom prostoru, događa se tragedija. Heraklova žena Megara, djeca i poočim Amfitrion, vjeruju da je junak mrtav i očekuju svoje smaknuće, jer tako zahtijeva Liko, novi despot Tebe. U brojnim prizorima »Herakla« aluzije na nedavnu hrvatsku prošlost vrlo su transparentne. U Heraklu lako prepoznajemo branitelja-povratnika, opasno nagriženog PTSP-om, koji nalazi svijet koji se znatno promijenio, u kojem se više ne snalazi te se pred onima koji su ga izdali poziva »na svoju borbu za slobodu njihove domovine«. Naravno, sličnosti se mogu pronaći i u sudbini braniteljeve obitelji koja je ostavljena na vjetrometini, slaba, osiromašena i urušena bez zaštitnika. Atmosferu ratnog užasa i poremećenih međuljudskih odnosa ilustriraju i videoprojekcije Ivana Faktora, a u naglašavanju izvanjskih emotivnih stanja likova, svoj važan obol dao je i oblikovatelj svjetla Deni Šesnić. Ključni dio »Herakla« je prikazivanje značaja prijateljstva i ratne solidarnosti, koja pročišćuje dramska zbivanja, u trenucima kad su čudljivi bogovi daleko ili su, pak, preslike lokalnih tajkuna, nedodirljivi, u zaštiti političkih moćnika. Prohić kor rješava vrlo efektno dajući glas svakom pojedincu, dok zanimljivo koreografiranim scenskim slikama komentiraju i najavljuju događanja ili ih predočuju u nekoj vrsti pantomime. Melodramatski i melankolični ugođaj nadopunjuje i rekvijemska glazba Davora Bobića. </p>
<p>Praćenje radnje bi bilo jasnije da nema suvišnih dekorativnih »repova« (ulasci Iride i Manije, zbora maski te semantički nabijenih akrobacija Apolona) koji možda jesu likovno atraktivni, no njihova je dramaturška razložnost krajnje upitna. Upravo ti dijelovi sasvim nepotrebno razbijaju koherentnost, punoću i koncentriranost na sudbinu »Herakla«, a djelomično i zamaraju duljinom.</p>
<p>»Alkestida« donosi u Prohićevom iščitavanju i dramaturškom »štrihanju« Sanje Ivić novi scenski senzibiletet. Mizanscenski, to je iznimno točna, studiozna i minuciozno promišljena predstava. No, nemoguće je u njoj ne osjetiti i mnogo hladnoće, određene distanciranosti i redatelja prema likovima i likova među sobom, no estetska stiliziranost je dovedena do zavidne razine. Likovni okvir, u kojem se pretapaju dominantna bijela i električnoplava (znakovita i metaforička replika Nike iz Samotrake), odlično korespondira s idejom scenskog projekta koja je i konsekventno provedena. U to se uklapaju i dramaturški zanimljivi crno-bijeli kostimi koje je kreirala Irena Sušac.</p>
<p> »Alkestidu«, koju bije glas žanrovske »problematičnosti«, Prohić je doveo, s mnogo unutarnjih razloga, do grotesknosti. Tu dramu možemo doživjeti kao bračnu prepirku (doduše oko onostranih stvari), kao međugeneracijski sukob (Admet optužuje oca jer se on nije za njega žrtvovao), kao egzistencijalističku dramu, a ponajviše, ali dakako s mnogo mišljene proizvoljnosti i simplificiranosti – sapunicu, jer su i u tom instant televizijskom žanru moguća čudesna djela. Najbolji dokaz za potonju mogućnost jest posljednji prizor »bračne pomirbe« u krevetu, koja je izmicanjem plahte na jednu stranu kruna mnogih duhovitih detalja predstave (posebice u skupnoj igri kora i dolasku orkestra), ali i svojevrsni standard »trakavica«. Uigrani ansambl HNK (Damir Markovina, Vedran Mlikota, Ivan Brkić, Ivan Jončić, Alen Šalinović, Melanija Dugandžić, Mirta Zečević, Barbara Vicković, Vlasta Ramljak) može se pohvaliti. Posebice, i to u koru, odličnu glumačku minijaturu Dušana Gojića u »Heraklu« te Tomislava Stojkovića kao Slugu u »Alkestidi«. Redatelj je napravio pogođeni smišljen glumački transfer iz jedne drame u drugu. Dragan Despot bio je u obje drame dolični Heraklo; doajen Vanja Drach glumio je roditelje Amfitriona i Fereta, i u potonjem je bio nešto dojmljiviji; Alma Prica očekivano je korektno tumačila supruge Megaru i Alkestidu. Milan Pleština promijenio je uloge pa je prvo bio prijatelj Tezej, a onda suprug Admet. Čini se da se u ulozi prijatelja ipak bolje snašao. Vladara Lika zapaženo je tumačio Zijad Gračić, kao i Smrt, dok je Branka Cvitković interpretirala vjernu Alkestidinu sluškinju. </p>
<p>Predstava »Heraklo-Alkestida« može se preporučiti biranijoj kazališnoj publici, dok će se, moguće je pretpostavljati, većini činiti teškom i djelomično neprohodnom. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Deseti dani Josipa i Ivana Kozarca</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Polaganjem vijenaca na grobove književnika Josipa i Ivana Kozarca na vinkovačkom Gradskom groblju u četvrtak je počela trodnevna književna i znanstvena manifestacija Deseti dani Josipa i Ivana Kozarca. U petak na književnoj i znanstvenoj večeri »Živi kapitali« dodjeljuju se nagrade i priznanja koja nose ime Josipa i Ivana Kozarca. Nagradu za životno djelo dobiva književnica i dugogodišnja upraviteljica Centra HAZU-a u Vinkovcima dr. Katici Čorkalo Jemrić, nagradu za najbolju knjigu godine književnik Miroslav Slavko Mađer za knjigu »Lirski susjed«, a povelju uspješnosti za najbolju knjigu mlađih autora Zoran Lazić za knjigu »Ljeto u gradu«. (Hina) </p>
<p>Ivan Kozarac</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Portreti i statue u terakoti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najnoviji kiparski ciklus Ivana Branka Imrovića (1957.), što je predstavljen u Galeriji »Zvonimir« Ministarstva obrane RH, nastao je u zadnje četiri godine i sadrži niz statua te portreta među kojima su i portreti članova vlastite obitelji. Opus je ostvaren u tehnici pečene zemlje, a posebno ga određuju dvije autorske značajke: mala dimenzija skulpture te morfologija hitra zahvata i gipkog pokreta ruke. To pak, kako je zabilježeno, osobito upućuje na sam proces rada, na isticanje finesa u prijelazu i melodičnosti obrisa što u koraku mijene čuvaju mjeru autorova stvaralačkog creda. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Goran Končar svira na Kingu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Banka Hypo Alpe-Adria sponzor je jednog od najzanimljivijih ciklusa koncertne sezone 2004/2005. Riječ je o ciklusu Audijencija na violini King majstora Giuseppea Guarmerija del Gesua iz 1735.godina koja je u ostavštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ciklus od četiri koncerta održava se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u organizaciji Artagenta. Seriju koncerata će otvoriti 23. listopada ugledni violinist Goran Končar u pratnji Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Anzulović potrošio »dva od devet života«</p>
<p>Kako je krenulo, cibosi će strahovati nad svakom utakmicom Goodyear lige, Euroligu još uopće ne treba spominjati. Valjda će se za 20 dana momčad stići uigrati s Markom Popovićem koji je opet pokazao kako teško može funkcioniorati bez lopte u rukama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sezona se tek zahuktava, a trener Cibone Dražen Anzulović već je potrošio »dva od svojih devet mačjih života«. Osim prve utakmice u Zadru koju su cibosi odigrali vrlo dobro, ostale dvije pobjede (Laško, Crvena zvezda) osigurane su u posljednjim sekundama, ne kao rezultat smišljenih akcija, nego iz suparničkih grešaka. Cibona je u oba slučaja tijekom utakmica kontrolirala rezultat, da bi u posljednjih pet minuta na terenu zavladalo kaotično stanje. </p>
<p>I zato je za momčad iz Savske važno da su seriju od četiri utakmice u osam dana otvorili pobjedom, jer sada slijedi teško gostovanje u Ljubljani kod Union Olimpije. Kako je krenulo, cibosi će strahovati nad svakom utakmicom Goodyear lige, Euroligu još uopće ne treba spominjati. Valjda će se za 20 dana momčad stići uigrati s Markom Popovićem koji je opet pokazao kako teško može funkcioniorati bez lopte u rukama. U subotu je njegovo kretanje po terenu više podsjećalo na trku rock-zvijezde po pozornici, nego na pravog organizatora igre. Pritom mu nitko ne može osporiti zalaganje, ako je to neka utjeha. </p>
<p>Jedino pravo opravdanje za Anzulovićevu momčad mogu biti ozljede igrača, Omerhodžić je utakmicu zbog želulčane viroze odgledao s tribina, Rozić i Vranković tek su popunjavali broj igrača na klupi. U NBA-ovskom rasporedu utakmica klubovi moraju računati da će stalno biti bez barem dvojice ozlijeđenih. </p>
<p>I suce moramo razumijeti, i oni su ljudi koji na kraju radnog dana žele osjetiti toplinu obiteljskog doma. Kako bi izbjegli totalnu dramu, moguće produžetke ili Zvezdinu pobjedu, zažmirili su na prekršaj na Koprivici koji je dvoboj dočekao sa rasječenom usnicom. No, istu bi stvar suci napravili na Ciboninu štetu u prepunoj beogradskoj dvorani Pionir. Zato i postoji »prednost domaćeg terena«. Gosti iz Beograda propustili su svoje prilike kada su Dragojlović i Radivojević pogodili dva od četiri bacanja, zato gosti ne mogu tražili alibi u sucima. </p>
<p>Posebna priča su gledatelji. Dok je nekad na utakmice protiv klubova iz SCG dvorana bila popunjena sat prije početka, u subotu se u dvorani Dražena Petrovića okupilo oko 2000 gledatelja. Što je puno gledajući iz maksimirske perspektive, ali u klubu iz Savske su, barem protiv takvog suparnika, očekivali ispunjenu dvoranu. Stvari su jasne, nakon tri godine gostovanja u Zagrebu, Crvena zvezda više nije zanimljiva, jer takav sastav, osim po zemlji iz koje dolazi i nekadašnjem sportskom suparništvu, ni po čemu ostalom nije intrigantan. Gledatelje bi više zanimalo vidjeti jaku Cibonu, da na parketu mogu vidjeti dobru košarku i prave igrače. Stupidno dijeljenje majica pritom neće povećati posjet. Ustvari, u »tornju« bi za one dvije tisuće gledatelja, doista vjerne navijače koji su po kiši i južini te uz tv-prijenos, ipak navratili u Draženov dom, trebali osigurati barem besplatne kobasice i kuhano vino, uz koje bi ljudi brže zaboravili ono što su vidjeli u subotnjem dvoboju. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Još nekoliko sati bez Mamića</p>
<p>Konačni »pravorijek« još mora dati i klupski Izvršni odbor koji će zasjedati u ponedjeljak poslijepodne, a lako je pretpostaviti da će IO izreći povijesno NE Mamićevoj ostavci. Osim toga, upravo je Mamić taj koji voli posegnuti za poznatom rečenicom Miroslava Blaževića: »Fućkaš čovjeka koji ne promijeni mišljenje«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sav jad i naivu hrvatske medijske scene vrlo dobro ilustrira i nedavno pitanje tv-novinara upućeno Dinamovom dopredsjedniku Zdravku Mamiću: »Pa, vi i Ćiro ste kumovi, zašto se svađate? Kad ćete se napokon pomirit'?« Nije to bio upit s ironičnim prizvukom, već onako, iskren, suosjećajan, s neskrivenim žaljenjem što su, eto, kumovi »u svađi«.</p>
<p> Isto je pitanje kolega nedavno lansirao i samome Blaževiću u identičnome pokušaju pomirbene misije. Ovo je tek jedan u cijelom oceanu primjera koji ukazuju na to da razvikani predstavnici našega nogometno-menadžerskog miljea vitlaju većinom medija lakše i spretnije no što to čine mažoretkinje sa svojim šarolikim rekvizitima. Slično se događa i ovih dana u Maksimiru...</p>
<p> Sada se, naime, nameće pitanje hoće li ta ista javnost jednako tako ispasti naivna i sad kad je povjerovala u Mamićeve riječi o najavi ostavke na mjesto Dinamovog dopredsjednika i potpunoga odlaska iz nogometa? Mamić je nakon Dinamovog subotnjeg prvenstvenog poraza protiv Slaven Belupa u Maksimiru energično ustvrdio da napušta nogomet dodavši kako je ta odluka definitivna i nimalo ishitrena.</p>
<p> No, konačni »pravorijek« još mora dati i klupski Izvršni odbor koji će zasjedati u ponedjeljak poslijepodne, a lako je pretpostaviti da će IO izreći povijesno NE Mamićevoj ostavci. Uostalom, predsjednik Mirko Barišić je već i najavio takav rasplet. Daljnu retoriku nije teško predvidjeti. Dopredsjednik bi, primjerice, mogao zvučati ovako nekako: »Dobio sam ogroman broj pisama podrške, sve me to jako ganulo i odlučio sam još jednom razmisliti. Pa, kakav bih ja to bio čovjek kad bih se oglušio na sva ta pisma, kad bih ignorirao glas naroda? Osim toga, i IO i predsjednik Barišić inzistiraju na mom ostanku, pa sam zaključio da bi bilo kukavički sada otići i napustiti brod koji tone.«</p>
<p> Dakako, možda Mamić na kraju izabere drukčiji kurs, možda ustraje u nakani odlaska. No, u takvo što je ipak teško povjerovati, pogotovo ako u obzir uzmemo silne brzopotezne i radikalne prevrate, obrate i nedosljednosti u stavovima i potezima aktivista s naše nogometne scene. Naposljetku, upravo je Mamić taj koji voli posegnuti za poznatom rečenicom Miroslava Blaževića: »Fućkaš čovjeka koji ne promijeni mišljenje«. Takva bi doktrina, dakle, vrlo lako mogla zaživjeti i u ponedjeljak. Uzgred, na vlastitoj ju je koži osjetio i njen »izumitelj« Blažević, koji sada istura predsjednika Barišića kao glavnog krivca za sve Dinamove probleme. Ćiro pritom proziva Barišićevu nedosljednost napominjući da ga je maksimirski predsjednik prevario izigravši tvrdnju da će Ćiru do kraja karijere držati u klubu. Prevario? Ne! Barišić se samo prilagodio ćiromamićevskoj doktrini i - promijenio mišljenje...</p>
<p> A, je li Mamićev odlazak dobar ili loš za Dinamo? Percepcija maksimirskog dopredsjednika u javnosti uglavnom je negativna, pa je golemi broj onih koji su pljeskom dočekali subotnji rasplet. No, jasan odgovor na ovo pitanje saznat ćemo tek nakon što vidimo tko će preuzeti ulogu nasljednika u slučaju Mamićevog stvarnog odlaska. Šturo izlistavanje »crtica« vezanih za lik i djelo (dojučerašnjeg) dopredsjednika ukazuje na minuse, ali i mnoge pluseve. Izdvojit ćemo tek neke;</p>
<p> Plusevi:</p>
<p> - ideja o stvaranju »kolektivne pameti«, dakle o angažmanu sportskog direktora Otta Barića, stručnjaka za kondicijsku spremu Miljenka Raka...</p>
<p>- u maksimirskoj je svlačionici koncentrirao jaku igračku supstancu, gotovo kompletnu mladu hrvatsku reprezentaciju pred kojom je nedvojbeno lijepa perspektiva.</p>
<p> - za njegove je i Barišićeve vladavine klub koliko-toliko financijski izronio na površinu.</p>
<p>- prostački rječnik, neprestano otvaranje frontova sa svim i svakim, radikalne i potpuno nepredvidljive promjene u ponašanju i raspoloženju koje unutar samo nekoliko sekundi mogu varirati od posvemašnje servilnosti do najgnjusnijeg vrijeđanja.</p>
<p>- autokratski način vladanja.</p>
<p>- borba između Mamića dopredsjednika i Mamića vlasnika menadžerske agencije.</p>
<p> U cijeloj je ovoj sapunici vidljiv još jedan paradoks naše kaotične scene. Kada je negativna energija javnosti usmjerena prema jednom subjektu, u ovom slučaju Mamiću, automatski u medijima rastu »akcije« njegovog oponenta, u ovom slučaju Blaževića. Iako Ćirin diskurs nimalo ne odudara od Mamićevog...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bišćanu za pogodak dovoljno 120 sekundi</p>
<p>Jaki ritam koji su sami sebi nametnuli i dalje održavaju nogometaši Barcelone. Šesta pobjeda u prvenstvu ubilježena je u susjedstvu, tamo gdje je najteže, kod Espanyola. Real ponovno nije slavio u Sevilli. Betis je dugo vodio, a čast je gostima spasio Ronaldo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Angelos Charisteas je prvi put ove sezone u Bundesligi dobio prednost pred hrvatskim reprezentativcem Ivanom Klasnićem. I situacija u Bremenu sve više gura Klasnića prema klupi, jer je Charisteas pogotkom u Mainzu dobio još jedan plus. No, niti pogodak Grka nije bio dovoljan prvaku Werderu da ušičari barem bod kod novog prvoligaša. Vrh ljestvice preuzeo je Stuttgart, čiji je trener Matthias Sammer nadmudrio svoj dojučerašnji klub - dortmundsku Borussiju. No, nekadašnji jedini gigant u Bundesligi, uz Bayern, klizi nizbrdo. Dortmund se koprca u financijskom minusu, a najbolji igrači poput Rosickyog ili Kollera žele glavom bez obzira napustiti ovaj grad. Iznenađenje kola je pobjeda Schalkea u Münchenu.</p>
<p>• Njemačka, 8. kolo: Bayern – Schalke 0-1, Stuttgart – Borussia (D) 2-0, Mainz – Werder 2-1, Bochum – Hansa 0-1, Hertha – Bayer 3-1, HSV – Arminia 0-2, Nürnberg – Freiburg 3-0; Redoslijed: Stuttgart 20, Wolfsburg 18 (-1), Mainz 15, Bayern 14, Werder i Schalke po 12...</p>
<p> • Engleska, 9. kolo: Birmingham – Manchester Utd. 0-0, Manchester City – Chelsea 1-0, Arsenal – Aston Villa 3-1, Bolton – Crystal Palace 1-0, Blackburn – Middlesbrough 0-4, Everton – Southampton 1-0, Fulham – Liverpool 2-4, West Bromwich – Norwich 0-0; Redoslijed: Arsenal 25, Chelsea 20, Everton 19, Bolton 15...</p>
<p> • Španjolska, 7. kolo: Espanyol – Barcelona 0-1, Betis – Real Madrid 1-1, Deportivo – Getafe 2-1; Redoslijed: Barcelona 19, Valencia 14 (-1), Sevilla (-1) i Deportivo po 11...</p>
<p> • Italija, 6. kolo: Livorno – Roma 0-2, Juventus – Messina 2-1; Redoslijed: Juventus 16, Messina 11, Milan (-1) 10...</p>
<p>• Francuska, 10. kolo: Metz – Monaco 1-1, Nantes – PSG 1-0, Auxerre – Lens 3-0, Ajaccio – Strasbourg 2-2, Bordeaux – Istres 2-2, Lille – Bastia 2-1, Nice – Toulouse 1-0, Sochaux – Rennes 3-0; Redoslijed: Lyon i Lille po 22, Auxerre 19, Monaco 18, Marseille (-1) 16... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slobodna bacanja odnijela pobjedu </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibenčani su propustili priliku da u 4. kolu Goodyear lige izbore pobjedu protiv favorizirane Union Olimpije. Šibenčani su promašili previše slobodnih bacanja i to je na kraju bilo kobno. Domaći košarkaši držali su rezultat do 12. minute, a onda ih je pokopao Marino Baždarić. Hrvatski reprezentativac ubacio je tri uzastopne trice i odveo svoju ekipu u vodstvo koje Šibenčani do kraja utakmice nisu uspjeli dostići. </p>
<p>– Pokazali da se možemo nositi sa svima bez obzira na ime protivnika. Kada budemo bili kompletni Šibenka će biti još jača i doći će i pojede, bez brige, rekao je trener Šibenke Joško Pulja.</p>
<p>Sašo Filipovski, trener gostiju pohvalio je atmosferu na tribinama, te kazao:</p>
<p>– Očekivao sam tešku utakmicu. Bila mi je čast voditi ekipu u dvorani ispod dresa na kojem stoji broj 4 Dražena Petrovića. U završnici smo bili mirniji i to je bio ključ pobjede na kraju.</p>
<p>• Dvorana Baldekin </p>
<p>ŠIBENKA DALMARE – UNION OLIMPIJA 70-74 (19-20, 23-27, 16-13, 12-14)</p>
<p>ŠIBENKA DALMARE: Norac, McGuthrie 22 (1-1), Duvančić 4 (1-4), Toroman 15, Broyles, Šarin 5, Vidačak 5 (3-6), Brown 4 (2-3), Huljev 4, Čolak 11 (7-19), Rončević, Blaće</p>
<p>UNION OLIMPIJA: Mali, Baždarić 22 (8-8), Bocevski 10 (0-1), Boisa 12 (3-5), Johnson, Rodriguez, Markoishvili 1 (1-2), Mance 6, Pavič 6, Drobnjak 13 (3-4), Ožbolt 4, Jeršin.</p>
<p>SUCI: Vojinović, Šutulović i Rutešić (svi SiCG); GLEDATELJA: 1200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ </p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Borbenošću sakrili manjkavosti</p>
<p>Nedostatak kvalitetnih centara onemogućava splitske žute da se igrom nametnu protivnicima. I teško mogu odigrati jednako kvalitetno od prve do zadnje minute</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Split Croatia osiguranja su savladavši Pivovarnu Laško u Goodyear ligi prekinuli niz neuspjeha. Velikom borbenošću uspjeli su sakriti svoje manjkavosti u kompoziciji momčadi. Naime, nedostatak kvalitetnih centara onemogućava splitske žute da se igrom nametnu svojim protivnicima. I, što je još važnije, teško mogu odigrati podjednako kvalitetno od prve do zadnje minute. Splićani nisu u stanju parirati protivniku u skoku i primaju previše lakih poena. </p>
<p>Dobar primjer je bila subotnja utakmica u kojoj su u prvoj četvrtini poveli sa 21-4. Međutim, do poluvremena su to vodstvo prosuli i na odmor se otišlo s vodstvom Slovenaca 35-33. Sigurno je i strah od novog neuspjeha, podsjetit ćemo da su sve tri prve utakmice poraženi, kočio žute. Nisu mogli »pustiti ruku«, no na kraju su, ipak, pobijedili. Sada im slijede tri teška gostovanja. U Podgorici ih čeka Budućnost, Crvena zvezda u Beogradu i Olimpija u Ljubljani. A, obzirom da Splićani nisu favoriti mogli bi u ovim susretima pokazati barem svoju darovitost o kojoj se toliko govori. </p>
<p>Subotnja pobjeda splitskih košarkaša na Gripama ima i svoju gorku stranu. Jednom od najboljih igrača žutih, Damiru Rančiću, je u subotu navečer preminuo otac, kojem je pozlilo u dvorani za vrijeme utakmice, pred sam kraj dvoboja. Ovaj nesretni događaj šokirao je košarkaše Splita.</p>
<p> • Dvorana na Gripama </p>
<p>SPLIT CO – PIVOVARNA LAŠKO 77-69 (24-10, 9-25, 21-18, 23-16)</p>
<p>SPLIT CO: Novosel 4, Oršulić 8, Bilić, Rančić 18, Ukić 20, Pašalić 9, Vučica, Brečić, Kaštropil 8, Perić 5, Radan, Ivić 5. </p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO: Jevđič, Gnjidić 8, Ugrekhelidze 6, Antonijevič 5, Rizič 2, Troha 15, Majkić 12, Brolih 2, Joksimović 13, Zerak, Vrečko, Ciganović.</p>
<p>SUCI: Jovičić i Mrdak (SiCG), Obradović (BiH). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir RANČIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dementijeva ponovno bespomoćna protiv Miskine</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – U finalu Roland Garrosa sve je trajalo kao jedno nogometno poluvrijeme. Impresionirana Jelena Dementijeva uhvatila je tri gema i Anastazija Miskina se lako dočepala prvog Grand Slam turnira u karijeri. Finale ovotjednog turnira u Moskvi trajao je nešto duže, ali je Dementijeva opet ostala bespomoćna kraj »velike mame« ruskog tenisa. Miskina je pobjedom 7-5, 6-0 osvojila treći turnir sezone, a u ponedjeljak će zasjati na trećem mjestu WTA ljestvice, iza Lindsay Davenport i Amelie Mauresmo.</p>
<p>Prvi set u Moskvi bilo je nadmetanje tko će sporije i tragičnije izvoditi servis i tko će ponuditi suparnici više neforsiranih pogrešaka. Takav ritam više je odgovarao Dementijevoj koja je vodila 5-3 i bila bliže osvajanju prve dionice. No, u tom trenutku se razljutila Miskina i osvojila deset gemova zaredom. Pokazalo se istinitim da Miskina dobija većinu mečeva protiv sunarodnjakinja i kako je u izostanku Belgijanki Henin-Hardenne i Clijsters, te nedovoljno aktivnih i spremnih sestara Williams najbolja svjetska igračica.</p>
<p>• Rezultati, finale: Miskina (3) – Dementijeva (5) 7-5, 6-0. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorac korak od naslova</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Nakon dvije godine Zoran Primorac igrat će u finalu turnira iz Pro Tour serije. Najbolji hrvatski stolnotenisač plasirao se u završnicu Otvorenog prvenstva Poljske u Varšavi. U polufinalu je Primorac puno lakše od očekivanog riješio »slučaj Karlsson«. Šveđanin nije omiljeni lik u životu našeg stolnotenisača. Prije četiri godine ga je zaustavio u pohodu na europski naslov i otada ga Primorac nije uspio pobijediti. Sve do nedjelje kada je član Večernjeg lista bio nezaustavljiv i nije pružio priliku Karlssonu ni za »utješni« set. Primorac će u finalu igrati protiv desetog igrača svijeta, Nijemca Tima Bolla kojem je posljednja prepreka do finala bio Austrijanac Chen Weixing.</p>
<p>Tamara Boroš i Cornelia Vaida nisu uspjele doći do naslova u finalu parova. Njihov uspon na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja spriječila je japansko-nizozemska kombinacija An Konishi – Li Jiao koja je bila bolja sa 4-2. </p>
<p>Završnica parova bila je kakva-takva utjeha Tamari za poraz u polufinalu u pojedinačnoj konkurenciji. Bolja od najbolje europske stolnotenisačice bila je Lau Sui Fei iz Hong Konga sa 4-2. Boroš se uspjela vratiti nakon 0-2 u setovima, no za više od toga nije imala snage protiv 14. igračice na svjetskoj ljestvici.</p>
<p> • Rezultati, stolnotenisači, polufinale: PRIMORAC (HRV) – Karlsson (Šve) 4-0 (11-3, 12-10, 12-10, 11-7); stolnotenisačice, polufinale: Lau Sui Fei (HKG) – BOROŠ (HRV) 4-2 (11-9, 11-8, 3-11, 11-13, 11-8, 11-7); parovi, finale: Konishi (Jpn)/Li Jiao (Niz) – BOROŠ/VAIDA (HRV) 4-2 (11-8, 12-10, 17-19, 11-8, 4-11, 11-6). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Porazi šahista i šahistica u Calviji</p>
<p>CALVIA</p>
<p> – U drugom kolu 36. šahovske olimpijade naše reprezentacije imale su vrlo težak posao. Šahisti su poraženi protiv šeste reprezentacije sa svjetske rangliste, Engleske s 1-3, a šahistice su od vrlo jake Nizozemske, 15. na svjetskoj ranglisti poražene s 0,5-2,5. Protiv Engleza remizirali su Robert Zelčić i Hrvoje Stević, a izgubili su Zdenko Kožul od Michaela Adamsa i Ognjen Cvitan od Lukea Mc Shanea. Na čelu ljestvice su Ukrajina i Češka sa svih 8 bodova, a naša selekcija je u donjem dijelu ljestvice s 3 boda. Od naših šahistica Mirjana Medić je poražena u završnici, a Vlasta Maček gotovo u minijaturi. Remizirala je jedino Mara Jelica. Na vrhu ljestvice su Njemačka, Kazahstan i Latvija sa svih 6 bodova, a naše šahistice imaju 3-5 boda.</p>
<p> • HRVATSKA - ENGLESKA (M) 1-3 (Kožul - Adams 0-1, Cvitan - McShane 0-1, Zelčić - Speelman remi, Stevć - Wells remi)</p>
<p>NIZOZEMSKA - HRVATSKA (Ž) 0,5-2,5 (Bosboom Laneava - Medić 1-0, Schuurman - Maček 1-0, Muhren - Jelica remi). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladost u Euroligi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti zagrebačke Mladosti plasirali su se u Euroligu, osvojivši drugo mjesto na kvalifikacijskom turniru u Patrasu. Mladost je u posljednjem kolu svladala poljski Lodz 11-8. To im je četvrta pobjeda na turniru, a jedini poraz ubilježili su protiv ruskog Šturma. Uz Mladost plasman u Euroligu izborio je i Šturm, koji ima četiri pobjede u isto toliko susreta, a u posljednjoj utakmici turnira igra protiv Patrasa. Rezultati 5. kola: Mladost – Lodz 11-8, Duisburg – Taverny 9-6. Redoslijed: Šturm (-1) i Mladost 8, Patras (-1) i Duisburg 4, Lodz i Taverny 2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Primorje u Euroligu pobjedom protiv Triglava </p>
<p>KRANJ</p>
<p> – Vaterpolisti riječkog Primorja izborili su nastup u Euroligi, osvojivši drugo mjesto na kvalifikacijskom turniru u Kranju. U posljednjem kolu Primorje je svladalo slovenski Triglav 14-7. Pobjednik turnira u Kranju je talijanski Pro Recco, koji je u svih pet susreta ubilježio pobjede. U ovosezonskom izdanju Eurolige Hrvatska će imati tri predstavnika. Uz Primorje, plasman je kroz kvalifikacije ostvarila zagrebačka Mladost, dok je prvak Hrvatske Jug direktno ušao u Euroligu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Podravka lakoćom u 3. kolo KPK</p>
<p>ESLÖV</p>
<p> – Rukometašice Podravke Vegete mirno može čekati ždrijeb 3. kola Kupa pobjednica kupova. Te će utakmice odigrati 8 ili 9. siječnja, sa suparnikom koji će biti određen u utorak u Beču. Podravka je to izborila i uzvratnom pobjedom na gostovanju kod Team Eslöva, 31-25 (14-14). </p>
<p>Prvo je poluvrijeme završilo neodlučeno, zahvaljujući samo Podravkinoj nonšalanciji. Za Podravku je to bilo odrađivanje posla, tim više što je u Koprivnici pobijedila sa 10 golova razlike. U drugom su dijelu Koprivničanke preuzele stvar u svoje ruke i napravile veću razliku. </p>
<p>Dobro su igrale Dijana Golubić i Miranda Tatari, a Ivanka Hrgović je unijela <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i svježinu. Valja reći da je konačno zaigrala i Marina Naukovič. </p>
<p> • Norrevangshallen </p>
<p>TEAM ESLÖV – PODRAVKA VEGETA 25-31 (14-14)</p>
<p>TEAM ESLÖV IK: T. Bengtsson (11), Sjöö (0), E. Hansson 3, Kristensson 4, A. Könsberg 4, Nilsson, Karner 2, C. Könsberg 3, M. Bengtsson, Elenmo 4, J. Hansson, Larsson 1, Andersson 4 (2)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (6+1), Galkina (7), Vresk 5(4), Tarle, D. Golubić 4, Palčić 2, Hodak 2, Budimir 7(4), Sirovec, Popović 1, Franić, Naukovič 2, Tatari 5, Hrgović 3 </p>
<p>SUCI: Horvát i Marton (obojica iz Mađarske). GLEDATELJA: 500 </p>
<p>SEDMERCI: Team Eslöv 3 (2), Podravka Vegeta 10 (8) </p>
<p>ISKLJUČENJA: Team Eslöv 4 minute (A. Könsberg, Karner), Podravka Vegeta 10 minuta (Vresk 2+2, Palčić, Naukovič, Tatari) </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Dijana GOLUBIĆ </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Prijelazna vlada najavila masovnu ofenzivu na Falluju</p>
<p>FALLUJA/BAGDAD</p>
<p> - Troje ljudi poginulo je u američkim napadima na Falluju tijekom noći na nedjelju, rekao je liječnik Ali Hayad koji radi u bolnici u Falluji, gradu koji je okružen američkim i iračkim snagama.</p>
<p>Više od tisuću američkih vojnika i pripadnici Iračke nacionalne garde još su u četvrtak okružili Falluju jer smatraju da se u njoj krije jordanski terorist Abu Mussab al Zarqawi i njegovi sljedbenici, koji su preuzeli odgovornost za brojne atentate i otmice u Iraku. Amerikanci su u nedjelju nastavili bitku protiv njih u zapadnim dijelovima Falluje. </p>
<p>U akciji su koristili tenkove i oklopna vozila, a očevici kažu da su tenkovi zauzeli položaje pobunjenika u istočnim dijelovima grada, odakle su dopirale snažne eksplozije i gust dim.</p>
<p>Iračka prijelazna vlada upozorila je da će pokrenuti masovnu ofenzivu na Falluju ako se ne predaju Zarqawi i njegovi sljedbenici, a predstavnici grada i pobunjenici na to su ustvrdili da on nije ondje. </p>
<p>Zarqawi, za čiju je glavu raspisana nagrada od 25 milijuna dolara, jedan je od najvećih neprijatelja u Iraku, osumnjičen za neke od najžešćih napada na američke postrojbe i prijelaznu iračku vladu.</p>
<p>Dva američka vojnika poginula su u subotu navečer u padu dva transportna helikoptera kod Bagdada, objavila je američka vojska. Zasad nije poznato je li taj incident posljedica kvara ili napada militanata.</p>
<p>Američki konvoj bombardiran je u nedjelju na zapadu Bagdada, na glavnoj prometnici koja povezuje Haldiyah i Ramadi, izvijestio je irački načelnik policije Abdessattar al Dulaimi. Nepoznate su osobe u 8.30 sati zauzele sjedište vijeća u Rutbi, nedaleko od jordanske granice, zapalili ga i podmetnuli eksploziv, izvijestio je Dulaimi. Nema informacija o žrtvama. </p>
<p>U toj su pokrajini vođe plemena i lokalnog vijeća u Hitu smijenili s dužnosti načelnika policije Sabera Nemrauija, priopćili su gradski čelnici. </p>
<p>Najmanje je jedan civil, zaposlenik Međunarodnih snaga čije državljanstvo još nije utvrđeno, ranjen u nedjelju u eksploziji naprave postavljene uz cestu u Basri na jugu Iraka, priopćio je britanski vojni predstavnik. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zbog »slučaja Buttiglione« i Barroso u opasnosti</p>
<p>RIM</p>
<p> - Imenovani europski povjerenik za pravosuđe i slobodu, talijanski demokršćanski političar Rocco Buttiglione, vjerojatno će morati odustati od svoje kandidature, piše u nedjelju Corriere della Sera. </p>
<p>Buttiglione je bio ministar za odnose s Europskom unijom u vladi desnog centra premijera Silvija Berlusconija i kada je imenovan kandidatom za europskog povjerenika, podnio je ostavku na ministarski položaj. No, Berlusconi još nije izabrao novog ministra. Corriere della Sera piše kako je Berlusconi zabrinut za Buttiglioneove izglede da ga se potvrdi za europskog povjerenika i da je zato do daljnjega odgodio imenovanje novog ministra u svojoj vladi.</p>
<p>Buttiglione u razgovoru za Corriere della Sera kaže da je pokrenut val mržnje prema njemu i da u Strasbourgu »vlada antikršćanska inkvizicija«. </p>
<p>Opovrgava da je neudane, samohrane majke nazvao lošima, nego samo smatra da im je teško samima se brinuti i odgajati dijete. </p>
<p>»Neudane samohrane majke sam oduvijek smatrao junakinjama današnjice, posebice u društvu u kojem je lako pobaciti. U današnjem društvu teško je preuzeti na sebe takvu odgovornost i zadržati dijete, pa zbog toga smatram da su majke koje su same s djecom prave junakinje«, rekao je Buttiglione.</p>
<p>No, list piše da su polemike o Buttiglioneovim izjavama, posebice kada je homoseksualce nazvao nenormalnima, dovele u opasnost i budućeg predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. </p>
<p>Kad bi se danas glasovalo za cijelu Europsku komisiju (a glasovat će se 27. listopada), Europski bi parlament »poslao kući cijelu Komisiju«. </p>
<p>Zbog »slučaja Buttiglione« sad je i Barroso u opasnosti, zaključuje Corriere della Sera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oporba preslaba da spriječi Lukašenkovu pobjedu </p>
<p>MINSK</p>
<p> - Više od 6000 glasačkih mjesta otvoreno je u nedjelju ujutro u Bjelorusiji za parlamentarne izbore i referendum, objavilo je izborno povjerenstvo. Bjeloruski glasači trebaju izabrati novih 110 zastupnika u parlamentu, te glasovati na referendumu koji organizira predsjednik Aleksander Lukašenko a na kojem od birača traži mogućnost da se kandidira i za treći predsjednički mandat. Treći mandat nije moguć po odredbama bjeloruskog Ustava. Međutim, bjeloruski Vrhovni sud u rujnu je presudio da Lukašenko može imati i više od dva predsjednička mandata, čime je otvorena mogućnost da bjeloruski predsjednik, na vlasti već deset godina, na neodređeno vrijeme produži svoj mandat koji istječe 2006. godine. Čini se da je bjeloruska oporba preslaba da spriječi Lukašenkovu pobjedu na predstojećem referendumu i parlamentarnim izborima. Oporbene stranke, koje su uglavnom bojkotirale prethodne izbore u listopadu 2000. godine, ipak su najavile da će na ovim izborima pokušati pobijediti autokratskog predsjednika. Europski parlament osudio je još u rujnu Lukašenkov predviđeni referendum nazvavši ga »potvrdom autoritarnosti kojom Lukašenko vlada zemljom«. Zastupnici Europskog parlamenta smatraju da je »pokušaj predsjednika Lukašenka da dobije produljenje predsjedničkog mandata referendumom još jedna potvrda autoritarnosti kojom vlada zemljom«, stoga su od njega zatražili da »poštuje bjeloruski ustav« i »ne organizira referendum o tom pitanju«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bitka za Floridu i Ohio </p>
<p>Bush u svom službenom zrakoplovu Air Force One potpisao zakon koji se temelji na borbi protiv globalnog antisemitizma u svijetu / Na taj način, Bush je učinio i posljednji napor kako bi pridobio američke Židove da se opredijele za njega, a ne za Kerryja</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Predsjednik George W. Bush i njegov demokratski izazivač John Kerry razmijenili su u subotu žestoke političke udarce o ključnim domaćim temama. Za poprište sukoba Bush je izabrao spektakularni posjet Floridi, a njegov izborni takmac Ohio. </p>
<p>Riječ je o saveznim državama čije se biračko tijelo koleba između vladajućih republikanaca i oporbenih demokrata. Florida je, primjerice, odlučila o izboru predsjednika Busha u prvom četverogodišnjem mandatu. Kerry je, posjećujući Ohio 22. put, pošao od činjenice da nijedan republikanski kandidat nije dobio izbore ako nije pobijedio u Ohiju.</p>
<p>Bush je u svojoj predizbornoj strategiji dao iznimno važno mjesto Floridi zbog vrlo brojne, dobro organizirane i bogate židovske zajednice. Inače, na Floridi živi najviše Židova, poslije Izraela i New Yorka. Ta država na jugozapadu SAD-a posjeduje čak 27 od 270 elektorskih glasova koji su potrebni u izbornom tijelu da se izabere šef Bijele kuće. Floridinih 27 elektorskih glasova čine tu državu najbogatijom »nagradom« među dvanaestak država koje su još neodlučne u izbornoj utrci. Bush će u ponedjeljak i utorak ponovno posjetiti Floridu, a očekuje se da će to učini još nekoliko puta prije samih izbora 2. studenoga. </p>
<p>Stoga nije nimalo slučajno što je predsjednik Bush u svom službenom zrakoplovu Air Force One potpisao zakon koji se temelji na borbi protiv globalnog antisemitizma u svijetu. Na taj način, Bush je učinio i posljednji napor kako bi pridobio američke Židove da se opredijele za njega, a ne za Kerryja. Židovi su dosad gotovo redovito glasovali za demokrate, a neka ispitivanja njihovog raspoloženja upućuju na zaključak da bi, unatoč svemu, to mogli učiniti ovaj put.</p>
<p>Predsjednik je svog izazivača ponovo pokušao predstaviti kao nekog tko nije dovoljno pouzdan, a još manje sposoban da ga zamijeni u Bijeloj kući. »U subotu je godinu dana otkako je Kerry glasovao protiv financiranja naših trupa u Iraku«, kazao je. Dometnuo je kako je senator, spočitavajući mu očito pomanjkanje domoljublja, okrenuo leđa američkim vojnicima. Bush je potom napravio ne mali lapsus. Rekao je da SAD neće imati dobrovoljačku vojsku, a potom dodavši, »dopustite da se ispravim, »mi nećemo imati obveznu vojnu službu«. </p>
<p>Ispitivanja koja su provedena kod američke mladeži potvrđuju njihova strahovanja da bi Bush mogao uvesti novačenje, unatoč njegovim poricanjima. Iz toga bi se moglo zaključiti da bi najmlađi birači mogli uskratiti svoje glasove Bushu. </p>
<p>Kerry je u međuvremenu optužio Busha da nije pravodobno osigurao dovoljno cjepiva protiv gripe te da se zalaže o obaveznoj vojnoj službi. Taj napad se, prema ovdašnjim medijima, dobro uklopio u Kerryjeve opetovane kritike rata u Iraku, ekonomskih i drugih otvorenih unutarnjih i vanjskopolitičkih problema. </p>
<p>»Bush je odsječen od problema sa kojima su suočeni obični Amerikanci«, rekao je. Smatra da je nestašica cjepiva protiv gripe »kruna« svega negativnog što Busheva administracija čini. Kerry je dodao da sadašnja administracija pokušava sakriti od javnosti taj i mnoge druge propuste, a kada izađu na površinu, kaže on, »glumi se iznenađenje«. </p>
<p>Zamjetno je da su Bush i Kerry svoje izborne istupe i napore maksimalno prilagodili očekivanjima Amerikanaca kojima su se obraćali. Tako je Kerry u Ohiju otišao na misu u katoličku crkvu. Neposredno nakon toga otišao po svoju lovačku dozvolu. Tim dvostrukim potezom udario je u najtananije niti stanovnika Ohija koji su mahom konzervativni. Crkva i nošenje oružja su njihova dva bitna obilježja.</p>
<p>Hoće li te Busheve kritike Kerryja koje zaobilaze pitanje legitimiteta vojne invazije na Irak biti prijemčive za većinu Amerikanaca s pravom glasa teško je dokučiti. Nedavno provedene ankete pokazala su da su izborne šanse dvojice natjecatelja za šefa države gotovo izjednačene. Neki pokazatelji upućuju na zaključak da je aktualni predsjednik u gotovo zanemarivoj prednosti pred svojim demokratskim rivalom.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dogovor o spornim granicama, ali ne i naftovodu</p>
<p>Za posjeta ruskog predsjednika Kini potpisano je čak 13 sporazuma o suradnji, ali niti u jednome se ne spominje trasa naftovoda, što je Kineze najviše zanimalo / Uklonjeni razlozi za granične sporove zbog kojih su desetljećima izbijali veoma krvavi sukobi -1969. svijet se čak pobojao nuklearnog rata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za upravo završenog trodnevnoga posjeta Kini, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kineski domaćin Hu Jintao prisustvovali su potpisivanju sporazuma o preostalim spornim dijelovima granice, ali ne i o smjeru naftovoda koji bi iz zapadnog Sibira išao na istok, prema Japanu ili Kini. Potpisano je čak 13 sporazuma o suradnji, ali niti u jednome se ne spominje ruta naftovoda, što je Kineze najviše zanimalo. </p>
<p>Teritorijalni sporovi Kine i Rusije vuku se stoljećima, iz vremena kad su se dva carstva širila i njihovi interesi ispreplitali. Sada su prvi put određene 4300 kilometara duge granice i uklonjeni razlozi za sporove zbog kojih su desetljećima izbijali veoma krvavi sukobi. Na rijeci Usuri (Wusuli na kineskom), 1969., bilo je tako oštro da se svijet pobojao nuklearnog rata. Odnosi su se počeli sređivati tek u vrijeme Mihaila Gorbačova i Denga Xiaopinga, ali ostala su brojna sporna područja, najčešće nastala krivnjom sibirskih rijeka koje su mijenjale tokove i stvarale otoke i zemljišta koja su i jedni i drugi svojatali. </p>
<p>Putin i Hu u zajedničkoj izjavi kažu da će sadašnji sporazum »stvoriti povoljnije uvjete za dugoročan, zdrav i stabilan razvoj kinesko-ruskog strateškog partnerstva i suradnje«. U tom duhu, potpisali su deklaraciju o zajedničkoj odlučnoj borbi protiv međunarodnog terorizma, u koji su svrstali pobunjenike u Čečeniji i separatiste u pretežno muslimanskoj najzapadnijoj kineskoj pokrajini Xinjiang. </p>
<p>Kina je podržala ulazak Rusije u WTO, čime je uklonjena jedna od dvije najveće prepreke pristupanju Moskve Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (druga je EU). I Peking i Moskva najavljuju da će do 2010. povećati međusobnu trgovinsku razmjenu sa sadašnjih 20 na 60 milijardi dolara. Do 2020., Kinezi namjeravaju u Rusiju uložiti 12 milijardi dolara za izgradnju infrastrukture, korištenje nafte i plina, kao i suradnju u visokoj tehnologiji. No, Putin je bio vrlo škrt u izjašnjavanju o trasi naftovoda, što znači da teški pregovori još traju. Jedino je rekao da naftovod prvenstveno treba biti u ruskom nacionalnom interesu - mora potaći razvoj ruskog Dalekog istoka. </p>
<p>Razmatraju se tri moguća smjera naftovoda. Kineska vlada zalaže se za trasu od sibirskog grada Angarska do Daqinga na sjeveroistoku Kine. Ta trasa je kraća i jeftinija - svega dvije milijarde dolara, ali je za Rusiju strateški rizičnija. Japanu i Sjedinjenim Državama više bi odgovarao duži smjer kroz ruski Daleki istok, preko Habarovska, s odvojcima prema otoku Sahalinu i do ruske luke Nahotka, odakle bi se nafta i plin prevozili u Japan i dalje prema zapadnoj američkoj obali. Za taj smjer trebalo bi više od pet milijardi, što bi najvećim dijelom platili Japanci. U igri je i treći smjer, preko Mongolije do Pekinga, s odvojcima prema Harbinu na sjever i do Južne Koreje. </p>
<p>Mogući su - i vrlo vjerojatni - kompromisi s raznim odvojcima od glavnih smjerova. Pregovori se nastavljaju. Pritom se ne smije se zanemariti rusko pribojavanje gubitka nadzora na golemim prostranstvima slabo naseljenog ruskog Dalekog istoka koji je nekad pripadao Kini i u koji danas legalno i ilegalno prodire sve više Kineza. Japan je u tom smislu Rusiji manje opasan od Kine. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Blairovo tajno 'da' za američke rakete u Britaniji </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Premijer Tony Blair tajno je pristao na razmještanje američkih raketa na britanskom tlu u okviru obrambenog raketnog programa američkog predsjednika Georgea W. Busha, piše u nedjelju britanski list The Independent on Sunday.</p>
<p> Prema listu Blairov je ured dao »načelnu suglasnost« američkom ministarstvu obrane za mogućnost da se takozvane rakete presretači razmjeste u bazi Kraljevskih zračnih snaga u Fylingdalesu na sjeveru Britanije. </p>
<p> Glasnogovornik ministarstva obrane opovrgnuo je takve navode izjavom da se s Washingtonom nije razgovaralo o razmještanju presretača u Britaniji i da sporazuma nije bilo. </p>
<p> »Nije postignut sporazum«, rekao je.</p>
<p> Iako je britanska vlada kazala da će Washingtonu za obrambeni raketni program dopustiti korištenje radara za rano upozoravanje u Fylingdalesu, nije bilo javnoga govora o razmještanju raketa. </p>
<p> Prema britanskom listu, do sporazuma je došlo na sastanku britanskih i američkih dužnosnika u svibnju, no London je navodno zatražio od Washingtona da s formalnim zahtjevom ne izlazi prije britanskih izbora, najavljenih za svibanj 2005. </p>
<p> Neki političari poput Menziesa Campbella, glasnogovornika Liberalnih demokrata (treće po snazi britanske stranke), strahuju da je odluka donesena u tajnosti.</p>
<p> »Ako su ta izvješća istinita, bojimo se da je odluka donesena iza zatvorenih vrata, prije javne rasprave o troškovima i strateškim implikacijama«, prenosi list. </p>
<p> To bi moglo imati »velike implikacije za obrambeni položaj Britanije, za britanske odnose sa zemljama NATO-a i drugim saveznicama i za stratešku ravnotežu u nuklearnom oružju u svijetu«, kazao je Campbell za list. </p>
<p> The Independent on Sunday piše i da je vijest o mogućem stacioniranju raketa izazvala bijesne reakcije kod nekih ljevičarskih zastupnika Blairovih laburista koji ne žele da London sudjeluje u američkom obrambenom sustavu. </p>
<p> »Naš nacionalni interes nije da Amerikanci drže svoje rakete na britanskom tlu«, rekla je zastupnica Diane Abbot za BBC. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Forum hrvatske sloge nije udruga nijedne političke stranke</p>
<p>U Hrvatskome saboru su se 15. listopada pojedini zastupnici oštro usprotivili izboru dva člana Foruma hrvatske sloge, Milana Ramljaka i Zdravka Tomca, u saborsko Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. </p>
<p>Milan Ramljak je sveučilišni profesor, doktor znanosti. Bio je, među ostalim, potpredsjednik hrvatske vlade u četiri mandata, uključujući ratnu Vladu demokratskog jedinstva u vrijeme najgrublje agresije na Hrvatsku 1991.-1992., ministar pravosuđa, veleposlanik hrvatski u Austriji i Njemačkoj. Nije član nijedne političke stranke.</p>
<p>Zdravko Tomac je također sveučilišni profesor i doktor znanosti, publicist, objavio je desetak knjiga iz područja politike. Bio je, među ostalim, potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskoga Vanjskopolitičkog odbora, lider i ideolog SDP-a. Sada je član Stranke hrvatskih socijaldemokrata (SHS).</p>
<p>Jesu li to nekompetentne ličnosti za članstvo u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa? </p>
<p>Netko je od zastupnika upitao kako to da su kandidirani baš članovi Foruma hrvatske sloge? Evo odgovora. Nakon zadnjih parlamentarnih izbora Forum je predložio Hrvatskome saboru svoje članove, ugledne političke i javne radnike za članove raznih saborskih odbora i radnih tijela. S tih popisa čelništvo Sabora prihvatilo je nominiranje profesora Tomca i Ramljaka za članove Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.</p>
<p>Forum je građanska udruga s ciljem promicanja sloge, zajedništva, tolerancije i dijaloga u Hrvatskoj. Nije politička stranka, niti je utemeljen na ideologijama, lijevoj ili desnoj. U Forumu je npr. bilo učlanjeno dvanaest zastupnika iz gotovo svih stranaka prijašnjeg sastava Sabora. Unatoč tome, Forum je u Saboru predstavljen kao nekakva udruga u okrilju HDZ-a. </p>
<p>Ove godine smo se natjecali za novčane poticaje koje Vlada daje civilnim udrugama. Da bismo preživjeli potrebno nam je oko 6-7 tisuća kuna mjesečno (za poštanske troškove, plaćanje najma i sl.). Odbijeni smo. Hadezeova vlada nije nam podijelila ni kunu. E, baš smo mi neka fina hadezeova ili hadezeovska udruga! Prošle godine Račanova vlada također nam nije podijelila ni kunu. </p>
<p>Ne razumijem odakle nezadovoljstvo i srdžba nekih zastupnika zbog izbora u Povjerenstvo za praćenje sukoba interesa dva javna djelatnika koji nisu ni u jednoj stranci zastupljenoj u Saboru? Nije korektno, dapače, politički je neodgovorno etiketirati i difamirati ljude i svrstavati civilnu udrugu uz bilo koju političku stranku bez valjane osnove. </p>
<p>DAVORIN RUDOLFpredsjednik Foruma hrvatske sloge</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prognoza vremena za »našu zemlju«</p>
<p>U informativnim emisijama Hrvatskoga radija s najvećom se zasigurno pozornošću sluša prognoza vremena. Često tu prognozu govore profesionalni meteorolozi. Neki od njih govore o stanju meteoroloških podataka (temperatura zraka-mora, tlak zraka, vjetrovi itd.) i daju vremenska predviđanja za Hrvatsku i njene krajeve, a neki, posebno gospodin D.D., govori o stanju i vremenskoj prognozi u »našoj zemlji«.</p>
<p> Prije govorenja vremenske prognoze, gospodin D.D. predstavi se punim imenom i prezimenom, a nakon toga govori o »našoj zemlji« i »našim krajevima«. Od naziva često spominje Jadran i Jadransko more (sjeverno, srednje, južno). Budući da izlaz na Jadransko more imaju, osim Hrvatske, Slovenija, BiH, SiCG, Albanija, Italija, može se zaključiti da je to sve »naša zemlja« i i da su to sve »naši krajevi« za gospodina D.D.</p>
<p>Takav je nači izvještavanja ispod profesionalne razine i Hrvatskoga radija i Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, a i gospodina D.D., te predlažem da se on ubuduće nama slušateljima, koji plaćamo i radio pretplatu i financiramo Državni hidrometeorološki zavod, predstavlja kao »naš čovjek«, a da nama govori o vremenskoj prognozi za Hrvatsku.</p>
<p>MLADEN BANDIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvati vole sami sebe ponižavati</p>
<p>Čitatelj B. Ivošević u pismu od 12. listopada (»Hrvatska bi trebala hitno naći svoga prekograničnoga 'Joška Jorasa'«, Vjesnik, Pisma) točno dotiče kako Hrvati, za razliku od Slovenaca, a i ostalih naroda, vole sami sebe ponižavati. I to upravo u korist zlonamjernih stranaca, koji to znaju onda vješto iskorištavati. A Hrvati ne samo da toleriraju takve pojave, nego ih i nagrađuju!</p>
<p>Evo primjera. Pita me rođak u Sloveniji, koji tamo boravi već trideset godina, tko je taj Nikica Mihaljević koji sada počinje redovito pisati u časopisu za iseljenike Matici. Jedan Nikica Mihaljević je za vrijeme Domovinskog rata, kada je već prema Hrvatima počinjao neki zazor u Sloveniji, redovito slao u Delo, u Ljubljanu, neke »literarne« zapise, u kojima je zapravo na sve načine crnio Hrvate. Delo je to sigurno dobro honoriralo, a pisac živio u Hrvatskoj!</p>
<p>»I kako ga nađete sada da opet piše«, pita rođak, i to u časopisu koji predstavlja sliku stanja u Hrvatskoj namijenjenu dijaspori?!</p>
<p>I drugi primjer. Baš što se tiče Matice iseljenika, koja bi se morala posebno isticati u štovanju domovine iseljenika. Donedavno je u njoj bio prvi čovjek Boris Maruna. Vratio se kao iseljenik i književnik, domovina mu je omogućavala razne položaje, za mandata koalicijske vlade dobio je i položaj veleposlanika u Čileu. Pa je danas još tamo.</p>
<p>No, kao pjesnik taj isti Maruna napisao je i poznati stih »Hrvati mi idu na jetra«, koji su upravo svojedobno u Ljubljani koristili da bi istakli kakvi su Hrvati. A Hrvati kao Hrvati poetu i domoljuba Marunu nagrade visokom nagradom za književnost. Umjesto da se pitaju kako će takav »rodoljub« kojem zemljaci »idu na jetra« predstavljati domovinu u dijaspori, ali i pred stranim svijetom.</p>
<p>Našlo bi se još primjera sličnih domoljuba (jedan je poznata sabornica koja zastupa stav da su Hrvati izvršili agresiju na BiH!), a sve je to slika prastarog »hrvatskog jala« ili stoljetne razjedinjenosti, a ne neka demokracija.</p>
<p>M. FRANIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jakovčić porušio mnoge vrijednosti</p>
<p>U Vjesniku od 28. rujna 2004. objavljeno je pismo g. Mladena Pavkovića o rušenju bespravno izgrađenih objekata župana Istarske županije g. Ivana Jakovčića, kojega to i nije baš tako jako pogodilo, jer je javnosti s osmjehom na licu rekao kako će sagraditi novo i ljepše, ali ovaj put s građevinskom dozvolom. Gospodin Pavković se pita, a što je s onima kojima je srušeno a više nikada neće moći izgraditi stan ili nešto slično.</p>
<p>Mene u ovom slučaju zanima nešto drugo. S takvim ponašanjem g. Jakovčić umalo je postao narodni heroj, on je pozitivac, jer će ponovno graditi, ali ovaj puta tek kad ishodi građevinsku dozvolu.</p>
<p> Pa što se to događa s nama? Čovjek na tako visokoj političkoj dužnosti nesumnjivo bi trebao biti uzor građana. On je župan, narod mu je dao povjerenje da bude čuvar zakonitosti, da bude oličenje morala i dobrote. A što je on svojim ponašanjem pokazao tom narodu? Izravno i bez ikakovih obzira kršio je zakone Republike Hrvatske. </p>
<p>I ne samo to, on je došao na prve stranice dnevnog tiska kao dobar primjer. A običnom puku ostaje zaključiti kako je on častan i pošten građanin, jer čak, eto, sam rušiti svoje bespravno izgrađene objekte.</p>
<p>Gospodin Jakovčić takvim je svojim djelom zapravo porušio mnoge vrijednosti jednoga ispaćenog naroda. Porušio je sve ono što sam svojem djetetu neprestano usađivala kao vrijedno. Porušio je mladoj generaciji snove i nadanja o zemlji u kojoj su odlučili živjeti i stvarati!</p>
<p>MARIJA PRSTECVaraždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Suđenje zbog veće efikasnosti ustupiti talijanskom pravosuđu </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Događaj koji je prije pet godine uznemirio novomarofsku javnost, još nije dobio svoj sudski epilog. Iako je optužnica protiv Talijana Marca Alessandrinija podignuta još 2000. godine, još uvijek nije sjeo na optuženičku klupu. </p>
<p>Tog cirkuskog artista tereti se za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Optužen je za događaj koji se zbio 28. kolovoza 1999. godine kada je bio direktor poduzeća »Oma« iz Italije, u sklopu kojeg je djelovao cirkus »Circo Mundial«. </p>
<p>Cirkus je došao i u Novi Marof, a Alessandrini je, prema optužnici, otvorio za posjetitelje zoološki vrt, no propustio je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite posjetitelja. </p>
<p>Zbog spomenutih je propusta, tada devetogodišnji dječak Josip J. neopažen ušao u prostor zoološkog vrta, prišao kavezu u kojem se nalazio tigar i gurnuo desnu ruku kroz rešetke želeći ga pomilovati. No, tigar je zamahnuo šapom i dječaku istrgnuo ruku u predjelu nadlaktice. </p>
<p>Budući da je Alessandrini strani državljanin, dostava optužnica išla je diplomatskim putem, odnosno putem Ministarstva pravosuđa, za što je ministarstvu trebalo čak dvije godine. </p>
<p>Iz dokumenata je proizlazilo da je optuženi primio optužnicu, a protiv nje nije podnio prigovor, pa je sud odredio datum glavne rasprave. No, na nju nije pozvao nikoga osim optuženoga, nadajući se da će optuženi uredno primiti poziv, nakon čega bi se mogle pozvati i ostale stranke u postupku. Dostava poziva, međutim, vratila se s napomenom da talijanska pošta Alessandriniju nije dostavila poziv jer se on preselio. </p>
<p>Stoga bi, smatrao je sud, u nastavku postupka trebalo utvrditi točnu adresu optuženoga te poslati dopis predsjedništvu suda, a zatim i Ministarstvu pravosuđa, da se točna adresa utvrdi diplomatskim putem. Zbog svega toga, a kako bi se postupak ipak pravomoćno okončao, jer apsolutna zastara nastupa 28. kolovoza 2009. godine. novomarofski sud smatra da bi do bržeg završetka postupka možda došlo ako bi se predmet ustupio talijanskom pravosuđu. </p>
<p>S tim u vezi poslan je i dopis varaždinskom Općinskom državnom odvjetništvu, koje je naglasilo da je ustupanje predmeta moguće, ako se tome ne protivi oštećeni. </p>
<p>Zato će se, prije donošenja odluke, utvrditi protivi li se oštećeni ustupanju predmeta i da li je dano osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinsko pravnog zahtjeva. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Da su konje tukli, trener bi to čuo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka je policija u nedjelju na konferenciji za novinare izvijestila kako je nepoznata osoba u noći na subotu izudarala dvoje rasnih konja po prednjim nogama u boksevima zagrebačkog hipodroma.</p>
<p>Naime, navodni se napad, dogodio noć prije posljednje ovogodišnje Međunarodne utrke galopskih i kasačkih utrka. Oba konja su u vlasništvu državljana Bosne i Hercegovine.</p>
<p>No, kako smo doznali od veterinara Krešimira Lučića koji je u subotu bio jedan od službenih sudaca na Međunarodnoj utrci, istina je da su na nogama konja primijećene ogrebotine, no, kako ne može biti riječi o »divljačkom premlaćivanju«, te kako ozljede najvjerojatnije nisu »rad ljudskih ruku«. </p>
<p>Naime, Lučić nam je objasnio kako se u subotu oko 11 sati trener žalio da je netko izudarao njegove konje. Međutim, Lučić nam je objasnio kako je kod konja koji tek stignu u boks među ostale konje, moguće jedno vrijeme da skaču po boksu dok se ne priviknu na novu okolinu i »susjede«, te kako je tom prilikom moguće i da se ozlijede. </p>
<p>Također je moguće da su konji ozlijeđeni i prilikom istovara u petak navečer. </p>
<p>Lučić nam je objasnio i da u slučaju da je netko tijekom noći i napao konje, oni bi se pri svakom idućem kontaktu s ljudima od straha stisnuli u boks. No, po ponašanju konja drugo jutro, veterinari i ekipa su mogli lako zaključiti kako plemenite životinje nije ozlijedila ljudska ruka. Također je napomenuo i da je netko napao konje oni bi se propinjali i njištali, te stvarali buku, koju bi trener koji je u »džipu« spavao svega tri metra od boksa sigurno čuo. </p>
<p>No, treneru se, vrlo vjerojatno, s obzirom da je odgovoran za konje, kako bi prikrio svoj propust te činjenicu da su se konji sami ozlijedili, učinila dobra prilika da izmisli napad. I sam vlasnik konja je napomenuo kako ima stanovitih nesuglasica s trenerom te kako je trener ako je spavao uz boks trebao čuti da netko napada njegove životinje. </p>
<p>S obzirom da se još uvijek ne zna priroda nastanka ozljeda koje su nastale prije utrke, upitali smo Lučića je su li možda konji galoperi bili favoriti u utrci, no, on nam je napomenuo kako su mogli biti u plasmanu, ali kako nije bila riječ o favoritima. </p>
<p>Međutim, konji nisu nastupili već su otpremljeni natrag u BiH.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Opet gorjele govornice kod Pravnog fakulteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati je vandal ili više njih u noći na nedjelju došao do telefonskih govornica ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu na Trgu Maršala Tita 14 i polio ih zapaljivom tekućinom te potom zapalio. Govornice, njih četiri, ubrzo su planule te u potpunosti izgorjele. Policija intenzivno traga za piromanom, te moli očevice da se jave u najbližu policijsku postaju. Inače, telefonske govornice na istom mjestu kod zgrade Pravnog fakulteta stradale su i početkom svibnja ove godine.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zagrepčanka u Varaždinu raspačavala lažni novac</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varaždinski policajci proveli su kriminalističku obradu nad dvadesetčetverogodišnjom V.P. iz Zagreba te utvrdili da postoji osnovana sumnja da je djevojka počinila kazneno djelo krivotvorenja novca.</p>
<p>Ona je od zasad neutvrđene osobe pribavila više krivotvorenih novčanica od 500 kuna s kojima je plaćala u cvjećarnicama i ugostiteljskim objektima na području Varaždinske i Međimurske županije. Tri lažne novčanice od 500 kuna s istim serijskim brojem u Varaždinu su zamijećene prije tri dana, a policajci sumnjaju da su fotokopirane. </p>
<p>M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Maskirani napadači opljačkali »Zovko«</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Desetak dana nakon razbojništva u Nedelišću, u kojem je smrtno stradala prodavačica Dragica Maček, na meti pljačkaša našla se benzinska postaja »Zovko« u Svetom Križu. Tu su postaju u nedjelju ujutro oko 1.30 sati opljačkala dvojica maskiranih muškaraca. Oni su noževima zaprijetili prodavaču K.N. te ga tako prisilili da im preda novac. Kad je prodavač otvorio blagajnu, razbojnici su iz nje uzeli 5500 kuna i pobjegli. Policajci za pljačkašima intenzivno traga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Danas odluka o trećem mobilnom operateru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije u ponedjeljak će, kako je i najavljeno, objaviti odluku o dodjeli koncesije u pokretnoj mreži druge i treće generacije mobilne telefonije (GSM/DCS -1800 i UMTS).</p>
<p>Tvrtka Tele2, iza koje stoji istoimeni švedski operater i devet hrvatskih tvrtki - Dalekovod, Jamnica, Fima holding, Croatia osiguranje, Nexe grupa, Konstruktor-inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i PBZ, okupljen u konzorciju pod nazivom Treća sreća - jedina je od 15 zainteresiranih tvrtki predala ponudu za trećeg mobilnog operatera na međunarodni natječaj u roku do 27. rujna u 12 sati. Njihov je koordinator suvlasnik i direktor Fonda Quaestus Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija. </p>
<p>Budući da je Škegro 1999. godine vodio prvu fazu privatizacije HT-a, Hrvatski sindikat telekomunikacija zbog sukoba interesa traži novi natječaj za trećeg mobilnog operatera. Iz Quaestusa pak odbacuju optužbe za sukob interesa.</p>
<p>Dva postojeća mobilna operatera HTmobile i VIPnet zatražili su koncesiju samo za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS).</p>
<p>Dakle, moguće je i da će Vijeće agencije, nakon što zaključi ovaj natječaj, uskoro raspisati novi, i to za dvije neiskorištene DCS 1800 koncesije i jednu UMTS koncesiju. Riječ je o više od 300 milijuna kuna koje bi potencijali koncesionari trebali uplatiti u državni proračun. </p>
<p>Natječajnu dokumentaciju za trećeg mobilnog operatera na vrijeme nisu predali predstavnici Croatia mobilea i Match Telekoma, iza kojeg navodno stoji Monaco telekom. No, iako Match Telekom ima potvrdu Vijeća da je predao natječajnu dokumentaciju, ali samo nekoliko minuta poslije isteka natječajnog roka, doznajemo da Vijeće neće razmatrati njegovu ponudu.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Gašper Gaćina nije želio otkriti detalje pristiglih ponuda jer na njima stoji oznaka »povjerljivo«. </p>
<p>Dražen Breglec, državni tajnik za promet i veze, rekao je Vjesniku da natječaj traje do dobivanja koncesije, a ne do donošenja odluke o trećem mobilnom operateru, te da bi treći mobilni operater komercijalno mogao početi raditi u prvoj polovici 2005. godine. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uljanik i Brodotrogir kandidati za privatizaciju</p>
<p>Brodotrogir je u prvom polugodištu ove godine ostvario gubitak od 50,45 milijuna kuna, dok je Uljanik u istom razdoblju iskazao gubitak od 73,76 milijuna kuna</p>
<p>Prošlotjedna najava predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Damira Ostovića da će Fond uskoro objaviti natječaj za prodaju jednog od velikih domaćih brodogradilišta za koje već postoji zainteresirani kupac, te da bi se ta privatizacija mogla završiti već u prvom tromjesečju 2005. neuvjerljivo je zazvučala bivšem potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo Borislavu Škegri. </p>
<p>On je napomenuo da su takve privatizacije najavljivale i bivše Vlade, no ništa od svega nije bilo. Podsjetio je i da su izračuni uvijek pokazivali da brodogradilišta pokriju najviše 80 posto troškova, a za ostalo čekaju subvencije. </p>
<p>Član Uprave Adris grupe Želimir Vukina nadovezao je da bi prava vijest bila da je država ujedinila sva brodogradilišta, kako bi ona imala zajedničku nabavu, a ne da nabava i dalje ide preko mnogo malih tvrtki. </p>
<p>»Baš to je ono što se zapravo hoće!«, rekao je bivši potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Nagađa se da su od pet velikih državnih brodogradilišta prvi na listi potencijalnih kandidata za privatizaciju pulski Uljanik i Brodotrogir. Evo koji bi se podaci mogli naći u budućem natječaju za prodaju: Brodotrogir je krajem lipnja ove godine imao 1307 zaposlenih i 922 dioničara. No, država je preko Ministarstva financija, HFP-a, DAB-a, fondova i javnih poduzeća vlasnik 88,58 posto Brodotrogira, čiji je temeljni kapital 51,73 milijuna kuna. Lanjski prihod Brodotrogira iznosio je 343,84 milijuna kuna, a gubitak 46,32 milijuna kuna. </p>
<p>U prvom polugodištu ove godine u kojem je obavljen remont 17 brodova i isporučen tanker za kemikalije i naftne proizvode prihod je iznosio 350,58 (subvencije nešto više od 18 milijuna), a gubitak 50,45 milijuna kuna. Krajem lipnja ove godine Brodotrogir je imao 297,27 milijuna kuna dugoročnih i 202,52 milijuna kuna kratkoročnih obveza.</p>
<p>Temeljni kapital Uljanika iznosi 670,87 milijuna kuna, a krajem lipnja imao je 6380 dioničara, no država je preko različitih institucija vlasnik udjela od oko 85 posto.</p>
<p>Uljanik d.d. je lani imao prihod od 698,64 milijuna kuna, te 8,39 milijuna kuna dobiti.</p>
<p> Na razini Grupe (ukupno je 11 podružnica) prihod je iznosio 1,448 milijardi kuna, a gubitak 49,54 milijuna kuna. U prvom je polugodištu ove godine zabilježio je 568,82 milijuna kuna prihoda, te gubitak od 73,76 milijuna kuna. </p>
<p>Prema obrazloženju uprave, iskazani gubitak posljedica je kretanja tečaja dolara i poskupljenja čelika, a likvidnost tvrtke je zadovoljavajuća. Dugoročne obveze Uljanika iznosile su krajem lipnja 157,15, a kratkoročne 415,76 milijuna kuna. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>PPDIV protiv novog kolektivnog ugovora osječke mljekare</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Zatražit ćemo od Službe za društvene djelatnosti Osječko-baranjske županije da ne registrira nedavno potpisani kolektivni ugovor u osječkoj mljekarskoj tvrtki Meggle Osijek. Ako se to ipak dogodi, njegovo ćemo poništenje tražiti i sudskim sporom«, najavio je u nedjelju na konferenciji za novinare Slavko Kotromanović, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). </p>
<p>Prema njegovim riječima, obveza svih sindikata je da sudjeluju u kolektivnom ugovoru, što u ovom slučaju nije ispunjeno. Naime, Kotromanović tvrdi da je PPDIV utvrdio kako stari kolektivni ugovor, potpisan 2000., nije otkazan jer to ne može učiniti samo jedna strana.</p>
<p>»U otkazivanje starog i pregovaranje o novom kolektivnom ugovoru bio je uključen samo većinski sindikat u osječkoj mljekari - Slavonsko-baranjski sindikat, ali ne i PPDIV«, istaknuo je Kotromanović, ocijenivši to izravnim kršenjem odredbi Zakona o radu.</p>
<p>Upozorio je da novi kolektivni ugovor radnicima bitno smanjuje materijalna i radno-socijalna prava, primjerice ukidanje zaštite od otkaza ugovora o radu, smanjivanje otpremnina i otkaznih rokova te ukidanje dodataka i stimulacija na plaću.</p>
<p>»Cilj tog poteza je zapravo smanjenje prava radnika kako bi se otvorio prostor za slobodno utvrđivanje viška radnika«, upozorio je županijski povjerenik PPDIV-a Šimo Orešković. Dodao je kako su u PPDIV-u neslužbeno doznali da su čelnici osječke mljekare već obavili pojedinačne razgovore s tridesetak radnika, na kojima im je priopćeno da se na njih više ne računa i da će im se ubrzo otkazati ugovori o radu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Jadranka Kosor protiv Mesića</p>
<p>Ne bojim se kandidata Stjepana Mesića, jer sam po svim anketama, koje su se radile dok naš kandidat još nije bio istaknut, imala zadovoljavajući rejting, rekla je Kosor/ Zamjenica predsjednika HDZ-a osoba je za koju je stranačko vodstvo uvjereno da može pobijediti na predsjedničkim izborima, rekao je Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jadranka Kosor bit će kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice na izborima za predsjednika Republike, odlučilo je u nedjelju Predsjedništvo HDZ-a. </p>
<p>Kako je na konferenciji za novinare rekao predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader, pedesetjednogodišnja zamjenica predsjednika HDZ-a, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti osoba je za koju je stranačko vodstvo uvjereno da može pobijediti na predsjedničkim izborima. »Stoga idemo u izbore s Jadrankom Kosor sigurni u pobjedu. Želimo pobjedu i tražit ćemo potporu hrvatskih građana u tome«, kazao je Sanader. </p>
<p>»Uvjerena sam da ću pobijediti i pozivam sve birače da HDZ-ovu kandidatu daju punu potporu. Više sam puta isticala da HDZ može pobijediti i dobiti sve bitke, pa i ovu. To što je kandidat najjače hrvatske stranke žena, smatram velikim iskorakom i uvjerena sam da će građanke i građani to znati cijeniti. Ne bojim se kandidata Stjepana Mesića, jer sam po svim anketama koje su se radile dok naš kandidat još nije bio istaknut, imala zadovoljavajuć rejting. Uz mobilizaciju stranke i potporu svih skupina koji znaju prepoznati što smo stranka i ja osobno radili, sigurno možemo dobiti ove izbore«, rekla je Jadranka Kosor, koja je uvjerena da će je podržati ne samo žene, nego i muški birači. »Što se žena tiče, mogu reći da sam ljetos razgovarala s predstavnicama Ženske mreže Hrvatske koje su me izvijestile da će me podržati u kampanji ako budem kandidatkinja«, kazala je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>Iako se Jadranku Kosor ranije spominjalo kao najizvjesnijeg predsjedničkoga kandidata HDZ-a, njezina kandidatura svojevrsno je iznenađenje, jer se u zadnje vrijeme kao izvjesniji spominjao potpredsjednik Vlade i član Predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang. </p>
<p>Gostujući u Dnevniku HTV-a Jadranka Kosor je kazala da je tek u nedjelju saznala da će biti predsjednička kandidatkinja HDZ-a te da joj je Hebrang među prvima dao potporu. »Uvjerena sam da možemo pobijediti. Predsjednička kampanja će biti afirmativna, a govorit ću o programima koje želim ostvariti kao predsjednica, a kojima sam se bavila i kao saborska zastupnica i kao potpredsjednica Vlade – povećanju standarda, povratu dostojanstva obitelji i braniteljima te ulasku u EU i NATO. Mislim da će ovo biti jedna mirna i dostojanstvena kampanja«, kazala je Kosor. </p>
<p>Ivo Sanader je inače u prilog kandidaturi Jadranke Kosor spomenuo i to da je u jednoj anketi provedenoj među članovima HDZ-a upravo ona bila na prvome mjestu. Za sada još nije poznato koji će biti slogan Jadranke Kosor u kampanji, no u HDZ-u ističu da će kampanja biti kratka i dinamična, i da će cijelo stranačko vodstvo stati iza kandidatkinje. Jadranka Kosor je, nakon Savke Dabčević-Kučar, druga žena koja se kandidirala za predsjednika Republike Hrvatske. </p>
<p>Radi mobilizacije stranačkog članstva, HDZ će prije izbora održati izvještajne sabore u svakoj od deset izbornih jedinica, na kojima će uz Jadranku Kosor sudjelovati i Sanader i ostali čelnici HDZ-a. Prvi takav Sabor, za 4. izbornu jedinicu održat će se u subotu u Virovitici, a prisustvovat će mu tri tisuće izaslanika. Tjedan dana kasnije u Zagrebu će se održati 8. Konvencija mladeži HDZ-a.</p>
<p>Mesić: Kandidatura Jadranke Kosor očekivana </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da je kandidatura Jadranke Kosor bila očekivana i kako tom kandidaturom praktično počinje izborna kampanja. Komentirajući odluku HDZ-a da za predsjedničke izbore kandidira potpredsjednicu stranke Jadranku Kosor, predsjednik Mesić je rekao: »To je bilo za pretpostaviti, s obzirom da je u svim anketama gospođa Kosor bila rangirana vrlo visoko i mislim da to ni za koga nije iznenađenje«. Ocijenio da je Jadranka Kosor njegov ozbiljni protukandidat. Prema ocjeni Predsjednika na izborima neće biti potrebe za niskim udarcima među kandidatima u američkom stilu, ali će pokušaja podvala, smatra, sigurno biti. (Hina)</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Suđenje za Loru u siječnju po izmijenjenoj optužnici</p>
<p>Državno odvjetništvo izmijenit će onaj dio optužnice koji se odnosi na tvrdnju da su svi optuženici bili u Lori za vrijeme mučenja zatočenika/ Odvjetnici optuženika izrazili zabrinutost zbog prikazivanja dokumentarnog filma »Lora - svjedočanstava« smatrajući da je njegova projekcija »izravan pritisak na pravosuđe«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Suđenje osmorici bivših vojnih policajaca, optuženima za teško kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u »slučaju Lora«, počet će u siječnju iduće godine, potvrdio nam je izvor sa Županijskog suda u Splitu.</p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća za ratne zločine Spomenka Tonković, koja će voditi ponovljeni postupak, odlučila je da novo suđenje počne najkasnije u siječnju, neovisno o tome hoće li svi optuženici biti dostupni pravosudnim tijelima.</p>
<p>Nakon što je prije sedam dana policija počela s uhićenjima optuženika, postupajući po odluci Vrhovnog suda od 29. rujna, u zatvoru na splitskim Bilicama još uvijek se nalaze samo trojica od osmorice bivših pripadnika 72. bojne Vojne policije - Tonči Vrkić, Anđelko Botić i Ante Gudić - dok su ostali u bijegu, te će za njima ubrzo biti raspisana tjeralica.</p>
<p>Iako se i Emilijo Bungur vodi kao »optuženik u bijegu«, u pravosudnim i policijskim krugovima i dalje kruže neslužbene informacije o njegovu uhićenju, kao i o tome da je prilikom privođenja doživio psihički šok, zbog čega je navodno odveden u bolnicu, a ne u zatvor.</p>
<p>Što se tiče informacija o grubom postupanju policije prilikom uhićenja optuženika, zbog čega su prosvjedovali njihovi odvjetnici, Vjesnik doznaje da su policajci bili prisiljeni primijeniti silu kod privođenja Tonča Vrkića, zamjenika vojno-istražnog zatvora Lora, jer je on, za razliku od Botića i Gudića koji su se mirno predali, pokušao bježati kad je vidio policiju na vratima stana. Kako doznajemo iz splitskog zatvora, Botić i Gudić uživaju »blagi pritvorski tretman«, što znači da ih članovi obitelji svakodnevno mogu posjećivati, a zatvorska im je uprava dodijelila i neke poslove, pa tako Gudić radi kao zatvorski redar, dok je Vrkić, zbog pokušaja bijega, pod stalnim prismotrom pravosudnih policajaca.</p>
<p>Sa splitskoga se suda također doznaje da će Državno odvjetništvo ipak pristupiti izmjenama optužnice, koju je i Vrhovni sud ocijenio manjkavom i, u nekim važnim segmentima, nepreciznom. Ponajprije se to odnosi na preispitivanje tužiteljeve tvrdnje da su svi optuženici »odgovorni za počinjenje teškoga kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno za mučenje i zlostavljanje zatočenika srpske i crnogorske nacionalnosti u razdoblju od ožujka do rujna 1992. godine, što je prouzročilo smrt dvojice pritvorenika - Nenada Kneževića i Gojka Bulovića - protiv kojih se tada vodila istraga zbog sumnje da su počinili kazneno djelo oružane pobune«.</p>
<p>Osim što je Vrhovni sud upozorio na činjenicu da iz optužnice nije jasno je li Split u kritično vrijeme bio područje pod izravnim ratnim operacijama, doznajemo da će tužitelj morati preformulirati dio optužnice koji se odnosi na tvrdnju da su svi optuženici bili prisutni u Lori kada su se događala mučenja zatočenika, iako je, prema dokumentima o rasporedu dežurstva u vojno-istražnom zatvoru, jasno da su, primjerice, Bungur i Gudić tada imali slobodne dane, a za potonjeg je čak dokazano da je u inkriminirano vrijeme bio izvan Splita, u obiteljskoj kući na selu. </p>
<p>Stoga najmanje četvorica od osmorice optuženika priželjkuju dolazak svjedoka iz Srbije i Crne Gore, uvjereni u to da ih ne mogu teretiti, pa su zbog toga i ogorčeni na suca Slavka Lozinu koji se, kao predsjedatelj vijeća na prvom suđenju, nije previše trudio da im zajamči sigurnost pri dolasku na glavnu raspravu, zbog čega je, među ostalim, Vrhovni sud i srušio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. </p>
<p>Odvjetnici optuženika, koji su najavili podizanje ustavne tužbe zbog povrede ustavnih prava i sloboda njihovih branjenika, izrazili su i zabrinutost zbog prikazivanja dokumentarnog filma »Lora - svjedočanstava« redatelja Nenada Puhovskog smatrajući da je njegova projekcija uoči ponovljenog suđenja, »izravan pritisak na pravosuđe i javno stigmatiziranje optuženika kao ratnih zločinaca, unatoč tome što nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže krivnja«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Slatinci opet tvrde da im dolaze azilanti, MUP opovrgava</p>
<p>U budućem prihvatilištu za tražitelje azila neće biti samo oko 150 tražitelja azila, nego i osobe kojima je u EU priznat status izbjeglica, azilanata, kaže Nenad Gospočić, predsjednik Mjesnog odbora Stubičke Slatine / Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun opovrgao je informaciju o prihvatu azilanata i izbjeglica koji su takav status dobili u EU, napomenuvši da bi ih te zemlje, ako im daju status, onda i same zbrinule i prihvatile</p>
<p>STUBIČKA SLATINA</p>
<p> - »Prema preuzetim ugovornim obvezama, Hrvatska u budućem prihvatilištu za tražitelje azila u Stubičkoj Slatini mora smjestiti i osobe kojima je u Europskoj uniji priznat status izbjeglica, odnosno azilanata«, izjavio je u nedjelju Vjesniku Nenad Gospočić, predsjednik Mjesnog odbora Stubičke Slatine, koji smatra da je »time otkrivena još jedna tajna za koju Ministarstvo unutarnjih poslova ne želi da je dozna lokalno stanovništvo i javnost«.</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun opovrgao je za Vjesnik informaciju o prihvatu azilanata i izbjeglica koji su takav status dobili u EU, napomenuvši da bi ih te zemlje, ako im i daju status, onda i same zbrinule i prihvatile.</p>
<p>Gospočić je dodao kako su i ranije naslućivali da u Stubičkoj Slatini neće biti samo oko 150 tražitelja azila. »Prostor kuhinje i blagovaonice koje će se preuređivati ima 610 četvornih metara, što je dovoljno da se u njemu hrani i do 1000 ljudi. Europska unija nam može poslati stotine azilanata koji se u Zagorju smiju zadržati neograničeno vrijeme, jer su prošli provjere u EU. No, to ne znači da će u Zagorje doći visokoobrazovani ljudi kojih su se u EU olako odrekli. Doći će nam oni s margine društva koje, nažalost, bogati Europljani ne žele u svojem susjedstvu«, rekao je Gospočić.</p>
<p>Podsjetio je da je i britanski tjednik Observer još proljetos pisao da će u Hrvatsku doći 800 izbjeglica kojima je priznat status u zemljama EU-a. Unatoč pat-poziciji, Gospočić najavljuje da nastavljaju borbu protiv prihvatilišta u svom susjedstvu i nada se potpori Sabora. Ujedno, ima informaciju da bi se i jedna od idućih sjednica saborskog Odbora za predstavke i pritužbe mogla održati u Stubičkoj Slatini. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Balastne vode (ne) mogu ugroziti bilo koji dio Jadrana</p>
<p>Dok ekonomski stručnjaci i vodstvo Janafa pokušavaju dokazati da je Družba Adria od strateškog interesa za Hrvatsku jer je jaka energetika najbolji jamac gospodarske i svake druge stabilnosti, Eko-Kvarner i dalje upozorava na opasnost od balastnih voda</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Zahtijevajući objavljivanje Studije utjecaja na okoliš na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ekološka udruga Eko-Kvarner opet je skrenula pozornost na Projekt Družba Adria, posebice tvrdnjama da je dio studije vojna tajna.</p>
<p>Podsjetimo, Projektom Družba Adria predviđa se izvoz nafte iz Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do luke Omišalj. Sporazum o suradnji na provedbi ideje o integraciji naftovoda vlade zemalja sudionica potpisale su 16. prosinca 2002., pri čemu je istaknuto da će realizacija omogućiti intenzivnije uključivanje Janafa u naftovodnu mrežu Europe i bolju povezanost s izvorima nafte zemalja kaspijske regije i Ruske Federacije. Još od tada ekolozi upozoravaju da se preuveličava gospodarska korist tog projekta te da ne stoje tvrdnje da je transport nafte strateški nužan. Stoga i dalje ustraju u svojim zahtjevima.</p>
<p>Vjeran Piršić, čelnik Eko-Kvarnera, traži javnu raspravu o studiji utjecaja na okoliš na kojoj je radilo više od stotinu istaknutih hrvatskih stručnjaka, a koja je u kolovozu ove godine dostavljena resornom ministarstvu. Jedan od zahtjeva je i međunarodna recenzija te studije, a onda i parlamentarna rasprava. Iz Eko-Kvarnera poručuju da će na dan održavanja predsjedničkih izbora tražiti i županijski referendum o tom projektu, a javnu raspravu u svim morskim županijama Hrvatske.</p>
<p>Piršić i njegove pristaše protekle dvije godine najviše su upozoravali na problem balastnih voda, a prigodom susreta s predsjednikom Stjepanom Mesićem uručili su mu plakat Svjetske pomorske organizacije sa 70 najopasnijih od oko 7000 vrsta mikroorganizama pronađenih u balastnim vodama. </p>
<p>I dok ekonomski stručnjaci i vodstvo Janafa pokušavaju dokazati da je Družba Adria od strateškog interesa za Hrvatsku jer je jaka energetika najbolji jamac gospodarske i svake druge stabilnosti, Eko-Kvarner i dalje upozorava na opasnost od balastnih voda.</p>
<p>Kapetan duge plovidbe Branko Pirjak ističe da balastne vode nikako ne mogu ugroziti bilo koji dio Jadrana, jer svi brodovi koji uplovljavaju u naše luke moraju poštovati pravila Međunarodne pomorske organizacije i imati International Safey Management System (ISMS), potvrdu koja podrazumijeva sve instrumente zaštite okoliša. Pirjak upozorava da će, ne prihvati li Hrvatska taj projekt, to učiniti slovenske i talijanske luke, s tim da će rizici od zagađenja ostati isti, ali tada ništa neće biti pod hrvatskom kontrolom. Rebalasting u Jadranu nemoguće je napraviti jer, prema pravilima Međunarodne pomorske organizacije, u naše more i luke mogu uplovljavati samo brodovi s čistim balastom, a to je onaj koji je uzet na otvorenom moru, dubinama većim od 2000 metara i udaljen od kopna najmanje 200 nautičkih milja. Stručnjaci koji su radili na izradi Studije također su ocijenili da je rizik od zagađenja minimalan.</p>
<p>Najveću potporu Eko-Kvarneru cijelo vrijeme davala je Hrvatska stranka prava. Njezin član Tonči Tadić proljetos je zatražio i parlamentarnu raspravu koja je odbijena iz proceduralnih razloga. Predstavku ekologa predsjednik Sabora Vladimir Šeks uputio je Odboru za zaštitu okoliša kojemu je na čelu Slavko Linić koji je, pak, odbio mogućnost političke rasprave dok se u javnost ne iznesu rezultati Studije. Ekologe je to ponukalo da Linića prijave Povjerenstvu za sprJečavanje sukoba interesa, pozivajući se na njegove sporne veze s naftašima.</p>
<p>Stručnjaci smatraju da treba iskoristiti geopolitičku i geostratešku poziciju Hrvatske, koja razvijenu infrastrukturu, ne samo kad je riječ o energetici nego i prometu što može donijeti velike prihode. No, istodobno upozoravaju da se u Hrvatskoj sve više suočavamo s konkurencijom, problemima tržišta i industrijskom špijunažom, te da plinovod i naftovod nisu poželjni za naše konkurente u Italiji i Sloveniji, jer će to značiti povratak tereta u riječku luku.</p>
<p>Bilo kako bilo, o Projektu Družba Adria uskoro će raspravljati i Sabor, a mnogi se nadaju da će točku na i u cijeloj priči ipak staviti struka, a ne politika.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>SIN: Umjesto pravne države politički telefon</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon što su u subotu u Zagrebu uklonjeni jumbo-plakati stranke Samostalnost i napredak (SIN), oglasio se njezin predsjednik Nenad Ivanković. »Iako u Zagrebu ima gotovo 2000 nelegalno postavljenih reklama i panoa, samo su nama u nekoliko sati uklonjeni plakati, i to bez ikakve pravne procedure«, istaknuo je Ivanković na konferenciji za novinare u nedjelju, osudivši »takav represivan politički čin«.</p>
<p>Petnaestak plakata s porukom »Sanaderu ne skidaj hlače!«, na plavoj podlozi sa zvjezdicama što simboliziraju EU, postavljenih u subotu do 10 sati, do 13 sati bili su uklonjeni. Čelnik SIN-a je rekao da samo premijer može u subotu nazvati inspekcijske službe koje tog dana ne rade i angažirati privatnu agenciju da skine plakate. »Sanader je dokazao da u nas pravna država ne funkcionira nego funkcionira samo politički telefon kad vlast to hoće«, ocijenio je. </p>
<p>Ivanković je priznao da je plakat napravljen »možda u previše izravnoj formi«, ali da je to jedini način da se skrene pozornost »na popustljivu politiku koja ugrožava nacionalne interese Hrvatske«. »Za ono što radi Sanader nema podršku birača, jer je prije izbora obećao da Gotovinu neće izručiti, da će smanjiti porez i proglasiti ribolovno-gospodarski pojas. Ništa od toga nije napravljeno«, kazao je Ivanković. Zaključio je da EU ne donosi blagostanje i sigurnost »jer je to velika zajednica puna raznih problema« te joj ne treba pristupati pošto-poto.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Državni službenici i namještenici dobili novi kolektivni ugovor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sindikati državnih službenika i namještenika i hrvatska vlada proveli su referendum o prihvaćanju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Referendumu je pristupilo 47.901 ili 74 posto od ukupnog broja državnih službenika i namještenika od kojih je 92 posto (47.470) glasovalo za novi kolektivni ugovor. </p>
<p> Ugovorom se, između ostaloga, jamči povećanje koeficijenata za službenike koji su u državnim službama zaposleni 20 ili više godina, te uvodi doprinos solidarnosti. Zamjerku ugovoru iskapali su službenici koji su samo dio radnog vijeka ostvarili u državnim službama, pa usprkos godinama ukupnoga staža, ne mogu ostvariti veći koeficijent. </p>
<p>Uvođenjem doprinosa solidarnosti od 0,65 posto neto plaće i za nečlanove sindikata stvorena je socijalna ravnoteža između članova i ne članova sindikata budući da do sada nečlanovi nisu materijalno sudjelovali u stvaranju pretpostavki za uspješno pregovaranje, ali su uživali rezultate takvog pregovaranja koje bi ostvario sindikat. Uplatom doprinosa solidarnosti nečlanovi sindikata su »platili« naknadu za prava koja proizlaze iz kolektivnog ugovora, no ne i pravnu zaštitu, solidarnu materijalnu pomoć i druge pogodnosti koje proizlaze isključivo iz članstva u sindikatu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Obilježeno 400 godina župe Svetog Petra</p>
<p>SUPETAR/BRAČ</p>
<p> - U Supetru na otoku Braču svečanim je euharistijskim slavljem, koje su predvodili nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić i biskup hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, u subotu obilježena 400. obljetnica osnutka župe Svetoga Petra i 1.500 godina prvoga spomena imena Supetra.</p>
<p>Svečanost je počela blagoslovom novih vratnica župne crkve Sv. Petra, koje je načinio akademski kipar fra Joakim Gregov, gvardijan samostana na otočiću Badija kod Korčule. Vratnice, koje je blagoslovio kardinal Bozanić, podjeljene su na osam reljefa, koje prikazuju prizore iz života svetaca.</p>
<p> Biskup Štambuk podsjetio je na prošlost župe, utemeljene prije 400 godina u doba pape Klementa VIII., u kojoj danas živi tri tisuće stanovnika, a koja je tijekom povijesti dala mnoge slavne i vrijedne ljude koji su ostavili bogato i slavno nasljeđe.</p>
<p> Kardinal Bozanić govoreći o papinom apostolskom pismu za ovu euharistijsku godinu - poruci koja upućuje na euharistiju kao radosni susret s Bogom, upozorio je na potrebu veće nazočnosti Boga i katoličke vjere u životu Hrvatske i suvremenog svijeta. »Kultura euharistije potiče kulturu dijaloga, a javno spominjanje Boga i vjere ne može nikoga vrijeđati i izazivati nesnošljivost«, naglasio je kardinal Bozanić.</p>
<p> »Ako je bilo grešaka u povijesti crkve, to nije nikako u kršćanskim korijenima, već je posljedica nedosljednosti kršćana u svjedočenju vjere«, dodao je Bozanić, pozvavši sve vjernike da svojim vlastitim primjerom žive vjeru dostojanstveno i časno, te da sveta misa ne bude obveza, već radost susreta sa Svevišnjim.</p>
<p> Supetrane je pozvao da, uz zagovor blaženog Alojzija Stepinca koji je često boravio u tom mjestu, budu čuvari onoga što su im ostavili njihovi stari, te zahvaljuju Bogu na baštini, koju su kao ponos, stoljećima sačuvali za svoje nasljednike.</p>
<p> Središnje misno slavlje 400 godina župe i 1.500 godina spomena imena Supetar uveličali su puhački orkestar KUD-a »Hrvatski sastanak« iz Selaca na Braču te crkveni zborovi iz više bračkih župa.</p>
<p> Tijekom trodnevne proslave, osim crkvenih, upriličeni su i brojni kulturni događaji, koncerti i izložbe, a predstavljena je i knjiga Joška Kovačića »Župa Supetar na Braču«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novinari iz susjednih zemalja ruše cijenu rada hrvatskih novinara</p>
<p>Na skupu je rečeno da je u svim zemljama koje sudjeluju u CARDS-programu o zaštiti profesionalnih i socijalnih prava novinara, a to su Hrvatska, SCG, BiH i Makedonija, sve više istih vlasnika medijskih kuća</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U crikveničkoj Vili Ružici protekli je vikend održano Prvo međunarodno savjetovanje »Uloga sindikata u zaštiti profesionalnih i socijalnih prava novinara« koje su organizirali Međunarodna federacija novinara regionalni koordinator CARDS-programa o zaštiti profesionalnih i socijalnih prava novinara i Sindikat novinara Hrvatske.</p>
<p>Na savjetovanju su sudjelovali predstavnici Hrvatske, SCG-a, Makedonije i BiH, zemalja u kojima se provodi CARDS-program, te predstavnici Njemačke i Belgije. Na skupu je, među ostalim, rečeno da je u svim zemljama koje sudjeluju u ovom programu sve više istih vlasnika medijskih kuća. </p>
<p>Istaknuto je kako je zbog manjih jezičnih barijera moguće da novinari iz susjednih zemalja, radeći za istog poslodavca, ruše cijenu rada novinara u Hrvatskoj, a hrvatski novinari cijenu rada svojih kolega u matičnoj zemlji vlasnika medija, kao što je Njemačka. Tomu doprinosi loša organiziranost novinara u tranzicijskim zemljama, pa je jedan od ciljeva seminara ukazati na potrebu jačanja sindikata. </p>
<p>Jedan od ciljeva je i potpisivanje kolektivnih ugovora za novinare na nacionalnoj razini da bi se zaštitilo novinare u manjim medijskim kućama. </p>
<p>Do sada je u Hrvatskoj potpisano osam kolektivnih ugovora na razini medijskih kuća, a u tijeku su pregovori o utvrđivanju nacionalnoga kolektivnog ugovora za novinare. </p>
<p>Sudionici skupa raspravljali su i o lošim uvjetima rada novinara, nedovoljnoj razini profesionalnih prava, nedovoljnoj transparentnosti vlasništva medijskih kuća i nedovoljnoj zaštiti honoraraca. </p>
<p>Također je upozoreno da bez profesionalnih prava novinara nema bez radnih i socijalnih prava i obrnuto. </p>
<p>Naglašena je i potreba što kvalitetnijeg organiziranja novinara radi izbjegavanja »socijalnog dampinga« te potreba jačanja sindikata novinara u tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20041018].
|
